BITKA ZA TRŽIŠTE

ERNEST LEHOTKAI Elektro-Kontakt d.d., Zagreb ernest.lehotkai@ekz.htnet.hr

BITKA ZA TRŽIŠTE Sažetak Razvoj industrije i potrošačkog društva u dvadesetom stoljeću doveo je utakmicu na svjetskom tržištu do neslućenih razmjera. Izuzetan trud se ulaže u stjecanje što veće dobiti u kratkom vremenskom periodu, ili u stjecanje svih mogućih vrsta prednosti pred konkurencijom. Da bi uspjele u tom procesu, mnoge su tvrtke odlučile školovati svoje stručnjake za upotrebu «najubojitijih» metoda u području unapređenja kvalitete, kao na primjer Six Sigma.

Ključne riječi: Six Sigma, Obrazovanje

1. UVOD Posljednjih nekoliko godina kroz predavanja, diskusije i stručne članke suzdržano se i kod nas provlači pojam Six Sigma. Slušajući komentare i pitanja s raznih strana, uočio sam da je razumijevanje sadržaja koji se krije iza tog pojma ponekad nedovoljno. Uzrok tome je pristup autora koji ističu samo parcijalne činjenice koje nedovoljno oslikavaju o čemu se radi.

Pregledom dostupnih knjiga i članaka u časopisima vidljivo je ponekad pojednostavljivanje pojma ili mistifikacija sadržaja. Dio autora rutinski prenosi dijelove tekstova iz knjiga autora Six Sigma, M. Harrya i R. Schroedera, i iskustva nekoliko kompanija. Drugi autori pak manipuliraju podacima, da bi prodali svoje programe obrazovanja. Takva tumačenja zbunjuju mnoge čitatelje koji pomoću literature žele doći do pojašnjenja suštine koncepta Six Sigma. Mistificiranje se očituje i po korištenju pojmova kao što je «filozofija Six Sigma».

Osamdesetih godina ideja Philipa Crosbya o «nula pogrešaka» bila je hit, ali isto tako i predmet kritike da je to nedostižni idealni cilj tj. utopija. Za prevladavanje jaza koncept Six Sigma se pokazao kao dobro rješenje između ondašnje kvalitete i idealnih «nula pogrešaka», pa su neki autori čak i dodali naziv «kvazi nula pogrešaka», što je vjerujem zadovoljilo kritičare.

Radi li se doista o nečem tako izuzetnom kako tvrde autori u predgovoru često citirane knjige «Six Sigma - The Breakthrough Management Strategy Revolutionizing the World's Top Corporations» [1]?

Odgovor na to pitanje, kao i o primjenjivosti Six Sigma u našem okruženju, vjerujem da će čitatelji dijelom naći i u ovom članku.

6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.

2. KVALITETA, CIJENA I ROKOVI KAO SREDSTVA TAKMIČENJA Razvoj industrije i potrošačkog društva u dvadesetom stoljeću doveo je utakmicu na svjetskom tržištu do neslućenih razmjera. Svakodnevno smo bombardirani mnoštvom informacija gdje se iz dana u dan pojavljuju proizvodi s novim ili poboljšanim svojstvima, izmijenjenim dizajnom, sve kraćim rokovima isporuke i sve nižim cijenama.

Takav pristup poslovanju traži različita rješenja od strane proizvođača da bi udovoljio zahtjevima kupaca i zauzeo odgovarajući dio tržišta: • dio proizvođača prenosi svoje tehnologije u regije s niskom cijenom rada ili bliže kupcima, • industrija softvera seli se u regije s jeftinom radnom snagom, • dio proizvođača pokušava se oduprijeti pritisku niskih cijena automatizacijom i unapređenjima u svim segmentima poslovanja, • neki proizvođači su intenzivirali traženje novih jeftinijih materijala za nove proizvode i zamjenu dotadašnjih skupljih itd.

Problem koji se pojavio jest da su takvu praksu primijenili mnogi konkurenti, pa se profit sveo na vrlo niske vrijednosti. U toj borbi za opstanak, unapređenje procesa jedno je od dodatnih sredstava stjecanja prednosti pred konkurencijom.

Promatrajući procese poslovanja koji se odvijaju u dobro organiziranim tvrtkama koje uključuju stalna unapređenja u svim segmentima rada, čini nam se da nam nisu potrebne nikakve posebne inovacije u području metoda za unapređenja kvalitete. I postojeće metodologije i alati za kvalitetu danas se nedovoljno koriste u svakodnevnoj praksi. To je istina, ali okolnosti u kojima se odvijaju unapređenja značajno su izmijenjene. U današnjoj utrci za profitom i borbom za opstanak, raspoloživog novca i vremena za unapređivanje sve je manje te su potrebne nove ideje.

Da novo vrijeme traži i nove ideje napisao je prije desetak godina u prvom broju časopisa European Quality Dr. Massing. Govoreći o troškovima kvalitete, naglasio je sljedeću rečenicu: «Danas nije pametno primjenjivati stare teorije i praksu na nove proizvodne realnosti i to posebno na troškove kvalitete» [2]. Ova intrigantna rečenica upozorila je na problem današnjice, ali nije dala pravi odgovor o rješenju. Ona je samo potvrdila potrebu za promjenama koje su već započele. Inače, članak govori o ubrzanom razvoju u kojem nema mjesta zakašnjelim informacijama s tržišta jer postaju neupotrebljive u procesu unapređivanja.

Uzmimo primjere gdje se dizajn proizvoda mijenja nakon samo nekoliko mjeseci, kućanski aparati praktički svake godine, a da audio i video tehniku iz elektroničke branše i ne spominjemo. U toj brzini izmjena proizvoda tek što je ozbiljno pokrenuta proizvodnja nekog proizvoda, ona se već mijenja i uvodi se novi proizvod. U ovakvoj dinamici unapređivanje u fazi proizvodnje na osnovu povratnih informacija s tržišta ponekad je nemoguće ili nije isplativo. Odgovor na nove okolnosti djelomice leži u Six Sigma.

3. SIX SIGMA FILOZOFIJA ILI METODOLOGIJA Razvoj industrijskog društva, pa tako i metoda unapređenja kvalitete, kontinuiran je proces akumulacije znanja. U tom procesu mnogi autori znali su stručno i kvalitetno i u pravom trenutku objediniti određena znanja, primijeniti ih, upotpuniti novim vlastitim idejama i obznaniti kroz literaturu. Slično se dogodilo sa Six Sigma idejom koja trenutno doživljava

6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.

procvat. Kao i mnoge novosti u svom početnom razvoju podložna je pretjeranom zagovaranju i preoštroj kritici. Neki autori ideju uzdižu kao jedinstveni put unapređenjima, dok drugi tvrde da se radi samo o novom oblikovanju već poznatih metoda. Ovim stavovima može se pridružiti i treći, koji drži da je Six Sigma samo skup dobrih softwareskih statističkih metoda.

Ne ulazeći u raspravu s kritičarima [3] ili zagovornicima metode [4], smatram da je potrebno pažljivo odmjeriti stavove obje strane da bi se izvukao pravi zaključak o značaju i mjestu Six Sigma.

3.1. Što je zapravo Six Sigma Da bismo ipak pokušali dati odgovor radi li se o filozofiji ili metodologiji, treba iskoristiti iskustva onih koji su je primijenili i razvijali u svom okruženju. U literaturi i obrazovnim programima prenose se uglavnom ova tumačenja: - Prvobitna primjena Six Sigma imala je ulogu strogo vezanu za sam pojam, a to je unapređenje varijacija procesa mjerenjem broja pogrešaka u procesu.

- Kako se u današnjoj praksi poslovni život ne odvija samo u proizvodnim procesima, nego većim dijelom u uslužnom sektoru, Six Sigma primijenjena na ovo područje morala se i drugačije interpretirati. Prema GE-u Six Sigma je «disciplinirana metodologija definiranja, mjerenja, analize, unapređenja i upravljanja kvalitetom proizvoda, procesa i poslova s osnovnim ciljem stvarnog eliminiranja svih defekata», iz čega proizlazi i skraćenica DMAIC. Ovo tumačenje opće je prihvaćeno i često se prenosi u literaturi izvorno ili s manjim izmjenama.

- U dizajniranju i optimiziranju procesa u fazi razvoja, Six Sigma (DFSS) se koristi kao sustavna metodologija za upotrebu alata, obrazovanje i mjerenje, omogućavanje dizajniranja proizvoda, usluge i procesa da bi udovoljila očekivanjima kupaca na razini Six Sigma kvalitete.

- Six Sigma je dobro organizirana škola alata i tehnika za unapređivanje s mogućnošću vlastite nadogradnje, uz obvezno praktično provođenje projekata sa značajnim financijskim efektima.

Za Six Sigma se kaže da je «filozofija upravljanja u cilju eliminacije defekata u praksi koja naglašava razumijevanje, mjerenja, i unapređenje procesa».[5] Osobno bih rekao da se riječ «filozofija» može shvatiti metaforički te da se radi o djelotvorno prezentiranoj viziji i metodologiji. Vizijom se može smatrati utoliko što je istaknut značaj gubitaka profita zbog loše kvalitete te je ponuđen novi cilj «Six Sigma» kao dostižna veličina koja povećava konkurentnost. Kao metodologija uspješno se može uklopiti u sustave upravljanja. Six Sigma ne zamjenjuje sustav upravljanja kvalitetom, već je samo jedna od agresivnih metodologija za unapređenje kvalitete postojećih procesa i procesa u razvoju, primjerena današnjem načinu života.

Privrženost kvaliteti i stalna uravnotežena unapređenja nisu se pokazala dovoljno učinkovitim u tvrtkama koje neprekidno traže putove za preuzimanje ili zadržavanje dijela tržišta. Zbog potreba brzih promjena, autori Six Sigma su iz praktičnih razloga posegnuli za već poznatim alatima za unapređenja i uz doradu stvorili novu školu metoda za unapređivanje. Osnovna karakteristika novog pravca školovanja je stroga strukturiranost metodologija i intenzivan praktičan rad. U traženju ispravnog puta bio je potreban izazov koji bi dobio izuzetnu podršku menadžmenta. Osnivačima Six Sigma škole uspjelo je privući pozornost stavljajući na prvo mjesto analizu gubitaka zbog loše kvalitete i potencijalni profit. Kako menadžeri sve

6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.

aktivnosti gledaju kroz novac, privukla ih je «laka zarada». Time je zapravo započet ciklus podrške u resursima za uspješno provođenje projekata.

3.2. Kritika Six Sigma Neki autori ne mogu se pomiriti s činjenicom da Six Sigma koristi već poznate metode stalnih unapređenja i statističkih metoda. Pitaju što je to novo u Six Sigma? Mjerenje DPMO (Defects per Million Opportunities), iskazivanje rasipanja procesa u sigma vrijednostima, analiziranje gubitaka zbog loše kvalitete, razne statističke analize, dizajn eksperimenta - svi ti elementi nisu nikakva novost. Naći ćemo ih u knjigama prije pojave Six Sigma. Autori koji se pozivaju na te činjenice imaju pravo, površni pregled primijenjenih metoda pokazuje da je većina metoda poznata u praksi već desetljećima. Također je značajna kritika koja se odnosi na ograničenost Six Sigma na područje unapređivanja procesa ili dizajna, dok je u području poticanja inventivnosti beznačajna te bi mogla biti i ograničavajući faktor. Primijenjeni matematički modeli i statističke tehnike vrijede samo u rasponu u kojem imamo podatke, a izvan tog područja vrijede samo pretpostavke za koje Six sigma nema odgovora. Intenzivna usredotočenost na unapređenje procesa još je jedan nedostatak Six Sigma, jer vrijeme utrošeno na unapređenja nedostajat će u drugima područjima kao što je na primjer kreativnost.

Usprkos opravdanosti stavova kritičara Six Sigma uzima sve više maha u svakodnevici i postaje predmetom školovanja stručnjaka u čitavom svijetu i dobra nadopuna postojećim metodama unapređivanja kvalitete procesa.

4. ZAKLJUČAK Koristeći težnju da se ubrzaju procesi unapređenja autori su korištenjem postojeće metodologije uspjeli izraditi kvalitetan program obrazovanja stručnjaka s posebnim naglaskom na profit. Bit Six Sigma je u metodološkom pristupu koji podržava vrhovno rukovodstvo te pod vodstvom stručnog voditelja (Black Belt). Projekt zbog usredotočenosti svih sudionika tima u relativno kratkom roku doživljava uspjeh izražen u novčanoj vrijednosti. Naglasak na profitu je zapravo glavni pokretač koji je ovu metodologiju izdigao na ovako visoku razinu. Statistički programi daju vrlo dobru podršku projektima i uz školovane stručnjake mogu dati izuzetne rezultate kod složenih problema.

Neke sredine nisu još spremne na uvođenje Six Sigma, jer im relativno niska cijena rada još uvijek daje mogućnost za konkurentnost. Iscrpljivanjem mogućnosti manipulacija troškovima kroz smanjivanje cijena materijala, povećanja produktivnosti i održavanja niske cijene rada, ostat će krajnji izazov kako proizvesti proizvod ili realizirati uslugu kroz "savršen" proces kojem je u stvarnosti najbliže Six Sigma kvaliteta.

LITERATURA [1] Mikel Harry, Ph.D. and Richard. Schroeder, Six Sigma - The Breakthrough Management Strategy Revolutionizing the World's Top Corporations, Currency, New York, January 2000.p.VII [2] Dr.Walter Massing, QUALITY COST NOT COST CUTTING European Quality Vol.1 No.1 [3] D.H.Stamatis, Who Needs Six Sigma, Anyway?, Quality Digest May 2000 [4] John S. Ramberg, Six Sigma: Fad or Fundamental?, Quality Digest may 2000 [5] Greg Brue, Design for Six Sigma, McGraw-Hill, New York, 2003, p. 2

6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.

STRUGGLE FOR MARKET SHARE Summary Development of industry and consumer society in 20th century, lead to unexpected competition on the world market. Extraordinary effort is made to achieve higher profit in short time as well as to gain advantages against competition.

To succeed in this process, many companies decide to educate their experts in most powerful methods in quality improvement area, such as “Six sigma”.

Key words: Six sigma, education

6. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI – OPATIJA, 18.-20. 05. 2005.