KVALITETNO MJERITELJSTVO STUP POVJERENJA U GOSPODARSKE MOGUĆNOSTI DRŽAVE

Dr.sc. Vedran Mudronja Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuèilišta u Zagrebu vedran.mudronja@fsb.hr

KVALITETNO MJERITELJSTVO STUP POVJERENJA U GOSPODARSKE MOGUÆNOSTI DR(AVE Sa etak: U radu se navodi višegodišnje iskustvo Laboratorija za precizna mjerenja du ina u provedbi meðunarodnih usporedbenih mjerenja. Ustanovljenjem Dogovora o meðusobnom priznavanju za nacionalne etalone i certifikate umjeravanja i mjerenja koji se izdaju od strane nacionalnih mjeriteljskih instituta (MRA) usporedbena mjerenja dobivaju presudan znaèaj glede kompatibilnosti hrvatskog mjeriteljskog sustava s europskim, odnosno svjetskim mjeriteljskim sustavom. O stupnju kvalitete hrvatskog mjeriteljskog sustava ovisi u velikoj mjeri i osiguravanje tehnièkih temelja za šire ugovaranje u meðunarodnoj trgovini. Drugim rijeèima, kvalitetno mjeriteljstvo je jedan od najva nijih stupova povjerenja u gospodarske moguænosti dr ave.

Kljuène rijeèi: mjeriteljstvo, usporedbena mjerenja, mjerna nesigurnost 1. Uvod U Hrvatskoj treba vrlo odgovorno i sustavno pristupiti ubrzanom razvoju mjeriteljskog sustava, pri èemu mjeriteljstvo nu no mora biti ugraðeno i u sve razine obrazovanja. Obrazovanje mjeritelja se tradicijski kod nas, u pravilu, zanemaruje sukladno odnosu prema mjeriteljstvu u cjelini.

Hrvatski mjeriteljski sustav treba biti sukladan sa svjetskim sustavom. Kvalitetu mjeriteljskog sustava danas je ne samo potrebno veæ i obvezatno stalno potvrðivati izvan Hrvatske. Prekretnicu u tom smislu u svakom sluèaju predstavlja ustanovljenje MRA (Mutual Recognition Arrangement), odnosno Dogovora o meðusobnom priznavanju za nacionalne etalone i certifikate umjeravanja i mjerenja koji se izdaju od strane nacionalnih mjeriteljskih instituta. Dogovor je ustanovljen krajem 1999. godine u Parizu potpisom 38 direktora nacionalnih mjeriteljskih instituta dr ava èlanica Konvencije o metru, te potpisom predstavnika dvije meðunarodne organizacije. Podsjetimo se da su temeljni ciljevi MRAsljedeæi: - uspostavljanje stupnja jednakosti izmeðu nacionalnih etalona; - meðusobno priznavanje certifikata mjerenja i umjeravanja; - osiguravanje sigurnih tehnièkih temelja za šire ugovaranje u meðunarodnoj trgovini.

Navedeni ciljevi mogu se postiæi provoðenjem sljedeæih procesa: - meðunarodnim usporedbenim mjerenjima poznatima kao «kljuène usporedbe»; - dodatnim meðunarodnim usporedbenim mjerenjima; - sustavom kvalitete i demonstracijom sposobnosti nacionalnih instituta.

U tom pogledu se posebice velika odgovornost postavlja na nositelje nacionalnih etalona. Niska kvaliteta postignutih rezultata u meðunarodnim usporedbama nedvojbeno ukazuje na niske moguænosti, glede kvalitete, hrvatskog gospodarstva. U tom kontekstu, u nastavku se navode neka iskustva Laboratorija za precizna mjerenja du ina Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu (LFSB), koji je od 1998. godine nositelj nacionalnog etalona duljine.

2. Laboratorij za precizna mjerenja du ina LFSB je utemeljen daleke 1959. godine. Njegov utemeljitelj i prvi voditelj u razdoblju od 1959. do 1967. godine bio je prof.dr.sc. Ivo Hercigonja. Za veæinu znaèajnijih dostignuæa LFSB, odnosno za njegovu punu afirmaciju u domaæim i meðunarodnim mjeriteljskim krugovima, u najveæoj mjeri je zaslu an prof.dr.sc. Federico Dusman, koji je bio voditelj laboratorija u razdoblju od 1967. do 1992. godine. Od

1992. godine do danas voditelj LFSB je autor ovog teksta.

Od samog poèetka u LFSB se njeguje mjerenje duljine, kuta i hrapavosti površina s visokom toènošæu i to je temeljna odrednica Laboratorija. S tim u svezi u Laboratoriju se neprekidno ula u napori, posebice u okviru znanstvenih projekata, u cilju smanjivanja mjernih nesigurnosti. Potvrdu svojih razina toènosti LFSB posljednjih dvadesetak godina nalazi u meðunarodnim usporedbenim mjerenjima s uglednim europskim mjeriteljskim institutima i laboratorijima. Meðu institucijama s kojima je LFSB u više navrata provodio usporedbena mjerenja treba svakako izdvojiti Istituto di metrologia "G.Colonnetti” (IMGC) iz Torina.

Po osamostaljenju Republike Hrvatske LFSB preuzima odgovornost i obvezu osiguravanja sljedivosti do meðunarodnih etalona za duljinu, kut i parametre hrapavosti površina, a posebice u cilju provoðenja umjeravanja etalona i mjernih sredstava za brojna hrvatska poduzeæa. 1994. godine LFSB dobiva akreditaciju od strane Servizio di taratura in Italia (SIT) za umjeravanje etalona i ureðaja za ispitivanje hrapavosti, a krajem 1997. godine akreditacija je proširena i na postupak umjeravanja etalona duljine usporedbenom metodom. Navedenoj akreditaciji prethodilo je poboljšavanje mjernih metoda koje se koriste u LFSB, nabavka suvremenih mjernih sredstava, te izrada zahtjevne tehnièke dokumentacije i dokumentacije sustava kvalitete. 1998. godine je referentni etalon duljine Laboratorija prihvaæen kao dr avni etalon.

U povijesti LFSB mogu se izdvojiti sljedeæi znaèajniji dogaðaji: 1959. Utemeljenje laboratorija; 1966. Izdavanje prvog certifikata (Mjerenje garniture planparalelnih graniènih mjerki interferencijskom metodom za poduzeæe TAM iz Maribora); 1973. Prvi znanstveni projekt (Razvoj mjerne tehnike SR Hrvatske); 1979. Prvo meðunarodno usporedbeno mjerenje (Usporedbeno mjerenje planparalelnih mjerki uz primjenu interferencijske metode s institutom IMGC); 1981. Dobivanje prvog ovlaštenja laboratorija; 1986. Izrada vlastitog niza (u suradnji s RIZ-om) referentnih etalona hrapavosti LFSB; 1994. Dobivanje meðunarodne akreditacije za hrapavost (Servizio di taratura in Italia-SIT); 1997. Proširenje meðunarodne akreditacije na etalone duljine (Servizio di taratura in Italia-SIT); 1998. Prihvaæanje etalona duljine za dr avni etalon; 2002. Prvo usporedbeno mjerenje u okviru EUROMET-a (Projekt 652); 2002. Prvo usporedbeno mjerenje u okviru EA(Projekt EAILC M23).

graniènih

Meðu navedenim dogaðajima LFSB je posebice ponosan na prvo meðunarodno usporedbeno mjerenje, koje je s uglednim talijanskim nacionalnim mjeriteljskim institutom IMGC obavio daleke 1979. godine.

(Izvadak rezultata prikazan je na slici 1).

Navedeno usporedbeno mjerenje obavljeno je u ozraèju sljedeæeg naèela: SAZNAT ÆEMO KAKO MJERIMO AKO IZAÐEMO IZ LABORATORIJA. To je naèelo ostalo dominantno u svakodnevnoj praksi Laboratorija. U proteklih dvadesetak godina LFSB je sudjelovao u 18 meðunarodnih usporedbenih mjerenja duljine, kuta i hrapavosti. Usporedbena mjerenja postaju za LFSB jako znaèajna posebice od 1998. kada je referentni etalon duljine LFSB-a proglašen za dr avni etalon duljine (od 0,5 mm do 100 mm).

Od tada LFSB svake godine sudjeluje u usporedbenim mjerenjima etalona duljine s dva slovenska meðunarodno akreditirana laboratorija (akreditacija od strane RvA - Raad voor Acreditatie, Nizozemska), od kojih je jedan takoðer nositelj dr avnog etalona duljine. Od 2001. godine redovitim godišnjim usporedbenim mjerenjima prikljuèuju se i dva vrlo uva ena talijanska laboratorija (CERMET i MG), koji imaju SIT akreditaciju. Ove godine krug se širi za još dva akreditirana laboratorija iz Italije.

3. Usporedbena mjerenja Veæi dio meðunarodnih usporedbenih mjerenja, u kojima je sudjelovao LFSB, je neformalnog karaktera, odnosno ta su mjerenja rezultat dobre i stalne suradnje s odreðenim meðunarodnim laboratorijima.

Prednosti tzv. neformalnih usporedbi (Slika 2) su u sljedeæem:

-

Malen broj laboratorija koji sudjeluju u usporedbi (2-10), odnosno provoðenje usporedbe u kratkom vremenskom razdoblju (1-6 mjeseci); U istoj usporedbi u pravilu se mjeri više razlièitih tipova etalona; Laboratoriji koji sudjeluju u usporedbi imaju sliène razine mjernih nesigurnosti; Rezultati mjerenja se istovremeno obznanjuju na završnom zajednièkom radnom sastanku; Zajednièkim naporima (istra ivanjima) se tra e uzroci utvrðenih znaèajnih razlika rezultata mjerenja, te se potvrda provedenih poboljšanja dobiva u narednim usporedbama; Usporedbena mjerenja, odnosno izbor etalona i mjernih metoda, orijentirana su mjeriteljskoj praksi, odnosno uslugama koje laboratoriji pru aju proizvodnim i uslu nim subjektima.

Neformalne usporedbe, bez obzira na razinu laboratorija, moraju biti stalna praksa svakog laboratorija. Tu se stjeèu saznanja o neotkrivenim sustavnim pogreškama, validiraju se procijenjene razine mjernih nesigurnosti i drugo. Iznad svega, sudjelovanjem u usporedbama svaki put se dobivaju nova saznanja o korištenim mjernim metodama i ugraðuje se dodatna ozbiljnost i odgovornost u laboratorijsku praksu.

Primjer rezultata neformalne usporedbe 5 laboratorija (LFSB-Hrvatska, CERMET-Italija, MG-Italija, LTM-Slovenija, STO Ravne - Slovenija) odr ane 2001. godine prikazan je na slici 2. Navedeni primjer pokazuje da su rezultati slièno meðusobno rasporeðeni (oblik sinusoide) u oba sluèaja mjerenja razlièitih etalonskih valjaka. Svakako da se u ovom sluèaju mo e govoriti o nepoznatim sustavnim pogreškama koje se javljaju radi primjene razlièitih metoda mjerenja. Sustavne pogreške su u vezi s greškama profila (odstupanjem od kru nosti) etalonskih èepova. Dodatnim istra ivanjima u navedenim laboratorijima taj utjecaj je minimiziran, što je potvrdila usporedba 2002. godine.

Nacionalni laboratoriji moraju sudjelovati i u formalnim usporedbama u okviru MRA. Meðutim, sudjelovanje u tim usporedbama bez prethodnih provjera i saznanja u okviru razlièitih neformalnih usporedbi u pravilu je vrlo rizièno, uz moguænost štetnih posljedica za hrvatski mjeriteljski sustav, odnosno hrvatsko gospodarstvo u cjelini.

Kao primjer mogu poslu iti rezultati EA (European Co-operation for Accreditation) meðunarodne usporedbe etalonskog unutrašnjeg konusa (Slika 3). Znaèajno rasipanje rezultata mjerenja i neujednaèenost mjernih nesigurnosti je oèigledna. Imajmo na umu da se uz svaki rezultat navodi dr ava laboratorija uèesnika.

Treba naglasiti da je krajnji rezultat MRA usporedbi iskaz mjernih sposobnosti svakog mjeriteljskog instituta u bazi podataka odr avanoj od strane BIPM (Bureau International des Poids et Measures) uz objavljivanje na Webu (Dodatak A: Potpisnici MRA; Dodatak B: Rezultati kljuènih i dodatnih usporedbi; Dodatak C: Sposobnost umjeravanja i mjerenja (CMC) nacionalnih laboratorija; Dodatak D: Popis usporedbi).

Za dr ave koje nisu potpisnice Konvencije o metru, što je sluèaj i sa Hrvatskom, omoguæava se prikljuèak na MRA preko regionalnih mjeriteljskih organizacija koje su èlanice JCRB-a (Joint Committee of the Regional Metrology Organizations and the BIPM). Tu je za Europu, pa tako i za Hrvatsku, najznaèajnije sudjelovanje u projektima (usporedbama) regionalne mjeriteljske organizacije EUROMET. CMC ulaze u sustav MRA, Dodatak C, temeljem uèešæa u projektima EUROMET-a pod slijedeæim kriterijima: 1. Rezultati kljuènih ili dodatnih usporedbi; 2. Dokumentirani rezultati bivših CC (Consultative Committee), RMO (Regional Metrology Organizations) ili drugih usporedbi (ukljuèujuæi bilateralne usporedbe); 3. Poznavanje tehnièkih aktivnosti drugih NMIs (National Metrology Institutes); 4. Aktivno sudjelovanje u RMO projektima; 5. Odgovarajuæu mjerni postupci i oprema; 6. Znanstvena i tehnièka kvalifikacija osoblja; 7. Drugo primjenljivo znanje i iskustvo, kao što su znanstvene publikacije i sudjelovanje na znanstvenim skupovima i znanstvenim usavršavanjima; 8. Izgraðen sustav kvalitete; 9. Ocjena sustava, ukljuèujuæi: ime akreditacijskog tijela, podruèje akreditacije i èlanstvo u višestranom ugovoru/ dogovoru.

Navedeni kriteriji su usvojeni od strane JCRB u listopadu 2000.

LFSB ispunjava sve navedene kriterije, èime je u potpunosti valoriziran dosadašnji rad laboratorija. Treba naglasiti da je LFSB sudjelovao u prvom EUROMET projektu (Projekt 652) u prvoj polovici 2002. godine. Projektom je bila obuhvaæena usporedba nacionalnih etalona duljine Austrije, Maðarske, Slovenije i Hrvatske. Postignuti rezultati su, posebice s gledišta hrvatskog laboratorija, izvrsni. (Rezultati æe biti objavljeni nakon slu benog prihvaæanja od strane EUROMET-a).

4. Zakljuèak Laboratorij za precizna mjerenja du ina Fakulteta strojarstva i brodogradnje (LFSB) neprekidno od 1979. godine sudjeluje u meðunarodnim usporedbenim mjerenjima na podruèju duljine, kuta i hrapavosti.

Mjeriteljske sposobnosti Laboratorija našle su punu potvrdu u postupku dobivanja meðunarodne akreditacije. Kako je veæ spomenuto, LFSB je 1994. godine dobio meðunarodnu akreditaciju od strane SIT-a za umjeravanje etalona i ureðaja za ispitivanje hrapavosti, te 1997. godine za umjeravanje etalona duljine. Inaèe, postupak dobivanja akreditacije od strane SIT-a (za duljinu i hrapavost) pokrenut je 1992. godine, a u namjeri da LFSB dobije moguænost izdavanja meðunarodno priznatih certifikata umjeravanja neophodno potrebnih hrvatskom gospodarstvu. Pošto je SIT jedan od potpisnika Multilateralnog dogovora (MLA) Europske udruge za akreditaciju laboratorija (EA), to je LFSB, kao ravnopravni SIT-ov laboratorij (pod oznakom CT-FSB) ostvario prikljuèak na europski mjeriteljski sustav.

Sva su postignuæa LFSB ponajviše rezultat ogromnog truda i entuzijazma koji su ulo ili i ula u svi djelatnici laboratorija. Prikljuèak koji je LFSB ostvario ka europskom mjeriteljskom sustavu treba u buduænosti odr avati i neprekidno poboljšavati. U tom cilju vodilja æe biti istra ivanja u okviru znanstvenih projekata Laboratorija. Temeljni problem mogu, kao i u prošlosti, predstavljati financijska sredstva potrebna za odr avanje tog prikljuèka, odnosno sredstva za daljnju modernizaciju Laboratorija.

Zahvaljujuæi se na dosadašnjoj potpori matiènom Fakultetu, Dr avnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo i Ministarstvu znanosti i tehnologije, LFSB oèekuje još izra eniju potporu u buduænosti.

Ovom prilikom posebice se iskazuje zahvalnost poduzeæima koja s opremom, uslugama ili financijskim sredstvima potpoma u rad Laboratorija.

LFSB je uvijek bio i biti æe i nadalje otvoren za sve oblike suradnje s hrvatskim laboratorijima. Laboratorij je spreman prenositi steèena iskustva posebice na podruèju usporedbenih mjerenja. Dugogodišnja praksa Laboratorija na tom podruèju danas, nakon ustanovljenja MRA, postaje velika dobit kako za Laboratorij, tako i za dr avu. Podsjetimo se na kraju jednog od najva nijih ciljeva MRA: Osiguravanje sigurnih tehnièkih temelja za šire ugovaranje u meðunarodnoj trgovini.

5. Referencije 1. V.Mudronja, “Il ruolo del Centro di Taratura SIT nel sistema metrologico croato”, Tutto_Misure,Anno II, N.02, 2000. pp.181 2. V.Mudronja, B.Runje, Z.Baršiæ, “Reproducibility of Measurement Results of Gauge Blocks over a Period of 15 Years”, Proceedings of the XVI IMEKO World Congress, Volume V, TC-7, TC-8,TC-11, Vienna,Austria, 2000. pp.277-280.

3. V.Mudronja, “Un esempio di confronto di secondo livello, nel setore delle misure dimensionali, a supporto dei confronti internazionali previsti dal MRA”, Atti del II Congresso Metrologia Qualità, Milano, 2001. pp.433-438.

4. V.Mudronja, S.Mahoviæ, "Results of research carried out as part of the project: Development of national standard of length", HMD 18th Metrology Symposium, Cavtat, 2001. pp.40-45.

5. R.Bertozzi, L.Gamberi, V.Mudronja, «Un confronto sperimentale tra laboratori accreditati», Tutto_Misure, Anno IV, N.01, 2002. pp.85-89.

6. B.Aèko, V.Mudronja, «Bilateral comparison of gauge block measurement by machanical comparison between the Slovenian and Croatian national laboratories», Transactions of FAMENA, XXVI-1, 2002, pp.43-50.

7. V.Mudronja, B.Runje, «Verification of measurement uncertainty by participating in intercomparison measurements», Proceedings of the 8th International scientific conference on production engineering CIM'2002, Brijuni, 2002. pp.VI-041/VI-046.