VERIFIKACIJA KVALITETA KAO ZNAČAJAN FAKTOR KONKURENTNOSTI U METALURŠKOM INSTITUTU

13. međunarodni simpozij o kvaliteti „KVALITETA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST“, 15.-16.3.2012.

VERIFIKACIJA KVALITETA KAO ZNAČAJAN FAKTOR KONKURENTNOSTI U METALURŠKOM INSTITUTU „KEMAL KAPETANOVIĆ“ ZENICA, UNIVERZITETA U ZENICI VERIFICATION OF QUALITY AS IMPORTANT COMPETITION FACTOR AT THE METALLURGICAL INSTITUTE „KEMAL KAPETANOVIĆ“ WITHIN THE UNIVERSITY OF ZENICA

Neira Delić, dipl. ecc.

E-mail: miz@miz.ba Prof. dr. Mirsada Oruč E-mail: miz@miz.ba Azemina Klobodanović, dipl. inž. met.

Univerzitet u Zenici OJ Metalurški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica, Travnička cesta 7, 72000 Zenica, Bosnia and Herzegovina E-mail: azemina.k@hotmail.com

UDK/UDC: 005.6 Stručni članak/Professional paper Primljeno: 21. studenoga, 2011./Received: November 21st, 2011 Prihvaćeno: 29. siječnja, 2012./Accepted: January 29th, 2012

SAŽETAK

Izvor: Zbornik radova 13. međunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta i društvena odgovornost, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Zagreb, Solin, 2012, str. 503-513.

Razvoj društva i tržišta dosegao je nivo koji zahtijeva stalnu borbu i velike napore učesnika u sticanju konkurentske prednosti. U današnje vrijeme oni koji imaju konkurentsku prednost ostvarili su realizaciju diferenciranih proizvoda uz veoma niske troškove, strateški dugotrajno obezbjeđenje proizvoda visokog kvaliteta, uz stalnu inovativnost, a sve to u cilju zadovoljenja potreba veoma zahtjevnih kupaca današnjice. Kao ključni faktor konkurentnosti koji omogućava ostvarenje navedenih ciljeva je kvalitet poslovanja kojeg u osnovi čini stalno unapređenje produktivnosti rada i znanja. Na pimjeru Metalurškog instituta „Kemal Kapetanović“ Zenica, Univerziteta u Zenici, u ovom radu je prikazan jedan od puteva poboljšanja i verifikacije kvaliteta čiji je krajnji cilj ostvarenje profita koji nije moguć bez dostizanja uspjeha na savremenom tržištu.

Ključne riječi: kvalitet, konkurentska prednost, verifikacija kvaliteta.

1. UVOD Okruženje u kojem preduzeća danas djeluju dostiglo je tačku u kojoj vlada velika nesigurnost. Veoma visok nivo turbulencije u okruženju uzrokuje poteškoće u predviđanju budućih događanja i spremnosti preduzeća na blagovremene reakcije na iznenađenja, te zahtijeva povećanu potrebu za bržu reakciju na promjene.

Preduzeća, suočena s ovakvim, veoma neugodnim dešavanjima svoje djelovaje moraju usmjeriti ka neprestanom traženju odgovora na sve brže promjene, prilagođavati se njima kako bi stekla konkurentsku prednost i time očuvala stečeni položaj, a potom učvrstila i ojačala svoje pozicije na tržištu.

U ovom radu definisat će se pojam kvaliteta i upravljanje kvalitetom i poslovanjem kao ključnim faktorom konkurentnosti. Analizirajući put kojim je prošao Metalurški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica (Institut u daljem tekstu), predstavljen je jedan od načina verifikacije kvaliteta kao značajnog faktora konkurentnosti, načina opstanka te dostizanja uspjeha na savremenom tržištu.

Institut postoji i radi pedeset godina. U tom periodu prolazio je kroz periode kada je bio „zaštićen“ i uspješno poslovao, te periode kada je bio prepušten sam sebi na veoma nesređenom i poratnom tržištu. Prepoznavši zadovoljenje potreba kupca, te ulaganje u unapređenje i verifikaciju kvaliteta kao strateški cilj, Institut je održao identitet i prepoznatljivost kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.

U zaključnom dijelu rada dat je osvrt na način prevazilaženja problema na koje nailaze preduzeća kako u bosanskohercegovačkom poslovnom svijetu tako i na širem području.

2.

KVALITET – POJAM, ZNAČAJ I VERIFIKACIJA

Svakodnevno, u svim životnim i poslovnim dešavanjima se može naići na riječ kvalitet. Kada se govori o proizvodima, uslugama ili bilo kojem obliku djelovanja koristi se pojam „kvalitet“. Kvalitet sa različitih aspekata ima različito značenje te je u cilju što preciznijeg definisanja pojma kvalitet neophodno uzeti u obzir cijeli niz aspekata. U suprotnom, široko definisanje ovog pojma daje mogućnost da ga tumači svako na svoj način.

Kvalitet se najčešće definiše općenito kao „udovoljavanje zahtjevima,“1 dok je gledano kroz istoriju imao niz različitih definicija. Najčešće citirane definicije ili mišljenja o tome šta ovaj pojam podrazumijeva mogu se sagledati kroz stanovišta da kvalitet predstavlja: • Primjerenost za upotrebu-fitness for use............................................ J. Juran • Rješenje problema.............................................................................. E. Deming • Zadovoljstvo kupca ........................................................................... T. Wayne • Planetarni i društveni fenomen današnjice ........................................ T. Conti • Kada se vrati kupac, a ne proizvod ................................................... M. Tacher • Besplatan, ali nije poklon .................................................................. P. Crosby • Posao broj jedan ................................................................................ H. Ford • Stepen do kojeg skup međusobno zavisnih karakteristika proizvoda/usluga zadovoljavaju kupca ..................................... ISO 9000:2000.2 Zašto je kavalitet važan, često je pitanje na koje preduzeća moraju znati odgovor kako bi opstala na tržištu. Osnovni cilj postojanja preduzeća je ostvarenje uspjeha, a postiže se poslovanjem kojim se ostvaruje profit. Profit se ostvaruje većom prodajom, a prodaja će se povećati samo ukoliko nuđeni proizvod ima određeni kvalitet i zadovoljava zahtjeve kupca.

Do ostvarenja profita se dolazi putem ostvarenja veće prodaje uz niže troškove.

Zadovoljiti savremeno tržište (kupca) znači biti spreman na ponudu širokog asortimana proizvoda visokog kvaliteta i pri tome imati niske cijene.

Do niskih cijena prvenstveno se dolazi definisanjem dobre vizije i strategije koja je proizašla iz veoma pažljivih analiza kako internih snaga i slabosti tako i prilika i opasnosti 1

Halil Gutošić i Bjorn Reite, Upravljanje kvalitetom prema ISO 9000 seriji i okolinsko upravljanje prema ISO 14000 seriji, Jež, Sarajevo, 2001, str.12.

2 Darko Petković i Ibrahim Plančić, Kvalitet u visokom obrazovanju: izazovi i nedoumice?!, Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2008, str. 21.

okruženja, te konačno kvalitetnoj i potpunoj implementaciji strategije. Taj proces podrazumijeva definisanje funkcionalnih strategija, podesne organizacije poslova, te izradu politike i planova i drugih dokumenata koji će omogućiti njezinu realizaciju. Konačno u toku svih procesa tu je neophodna i neprestana evaluacija i kontrola kako bi se preduprijedile greške i eventualni škartovi i izbjegli dodatni troškovi. Kontrola kvaliteta se može definisati kao kontinuirano poboljšanje stabilnog procesa. Stabilan proces se može održavati metodom kontrole procesa.3 Na koji način će to preduzeća postići najednostavnije je sagledati posmatranjem evolucije kontrole koja je prema Feingebaumu, prošla kroz pet faza i to: 1. Fazu kada je kontrolu vršio sam operator; 2. Fazu kada je kontrolu vršio poslovođa ili predradnik; 3. Fazu organizovane tehničke kontrole; 4. Fazu statističke kontrole kvaliteta; 5. Fazu modernog shvatanja kvaliteta - upravljanja kvalitetom.4 Ovaj pristup je sagledao faze kontrole kvaliteta koje su definisane sa aspekta posmatranja subjekta vršenja kontrole. Prema tome u prvobitnoj fazi bila je dovoljna kontrola operatera, potom poslovođe, a razvijanjem proizvodnje i složenosti procesa kontrola kvaliteta je dobivala veći stepen. Krajem šezdesetih godina dvadesetog vijeka javlja se upravljanje kontrolom kvliteta kao procesom koji obuhvata kontrolu kvaliteta od strane svih učesnika u procesu. Kontrola kvaliteta se vrši upravo radi obezbjeđenje nesmetanog i stabilnog procesa proizvodnje proizvoda zahtijevanog kvaliteta čiju konačnu verifikaciju vrši upravo kupac.

2.1. Strateški menadžment – garant osiguranja kvaliteta Postizanje kvaliteta u direktnoj je zavisnosti od upravljanja i vođstva preduzeća.

Današnji načini upravljanja nisu mogli da odgovore na izazove i promjene koje je novo, veoma turbulentno okruženje nosilo sa sobom, te se u drugoj polovini dvadesetog vijeka, kao neminovan proces pojavio strateški menadžment. Strateški menadžment identificira buduće stanje u koje preduzeće želi doći, te kontroliše put kojim preduzeće ide, kako bi došlo u to buduće stanje. Strateški proces Buble navodi kao proces koji podrazumijeva kontinuirani, interativni proces usmjeren na stvaranje spremnosti preduzeća za prilagodbu u promjenjivoj okolini.5 Strateški menadžment kao naučna disciplina pruža znanja o analizi okoline, postavljanje organizacijskih usmjerenja, formiranje i implementaciju organizacijske strategije, te stratešku kontrolu i evaluaciju. Temeljne karakteristike strateškog menadžmenta, ukoliko se provedu u potpunosti, omogućavaju dostizanje totalnog upravljanja kvalitetom.

Proces strateškog menadžmenta može se posmatrati kroz njegova tri bazna elementa i to: formulacija strategije, implementacija strategije te vrednovanje i kontrola. Menadžment preduzeća nakon analize okoline i sopstvenih snaga i slabosti, postavlja ciljeve i definiše strategiju koja predstavlja put kojim preduzeće treba da ide te način na koji će doći do tog cilja. Dobro postavljena strategija nije dovoljna da bi se došlo do cilja te je jako važno kako će se ta strategija sprovesti. Upravo u ovom dijelu menadžment pokazuje svoju vještinu u poznavanju preduzeća i pronalasku najbolje organizacije kojom će ljudski potencijal i svi drugi resursi biti najbolje iskorišteni kako bi se došlo do ostvarenja postavljenih ciljeva.

Implementacija strategije ne predstavlja ništa drugo do zamjenu stare strategije novom koja će 3

Roger G. Schroeder, Upravljanje proizvodnjom -odlučivanje u funkciji proizvodnje, Mate, Zagreb, 1999, str.

138.

4 Halil Gutošić i Bjorn Reite, Upravljanje kvalitetom prema ISO 9000 seriji i okolinsko upravljanje prema ISO 14000 seriji, Jež, Sarajevo, 2001, str. 20.

5 Marin Buble, Strateški menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005, str. 4.

preduzeće učiniti konkurentnijim, interesantnijim za tržište, a time i zadovoljiti osnovni cilj zbog kojeg preduzeće i postoji. Kako Šehić navodi uvijek je teže nešto uraditi („strategy implementation“) nego reći šta treba uraditi („strategy formulation“).6 Garant dobre provedbe je vrednovanje procesa i stalna kontrola. Veoma važan korak oblikovanja sistema kontrole kvaliteta je donošenje odluke o tome ko će izvršiti kontrolu. Želja preduzeća je da ima ovladane procese koji su stabilni, nemaju nikakvih varijacija i sposobni su da ispunjavaju zahtjeve iz specifikacija.

3. VERIFIKACIJA KVALITETA U INSTITUTU Institut je osnovan u momentu kada je sagledano da intenzivan rast proizvodnje i zahtjevi tehnologije proizvodnje čelika u Željezari Zenica traže veće učešće naučnoistraživačkog rada nego što je to bilo moguće organizovati u okviru postojećeg odjeljenja Željezare Zenica.

3.1. Istorijat i sticanje akreditacije Dakle, cilj osnivanja Instituta je razvoj institucije za istraživanje aplikativnog i razvojnog karaktera za potrebe crne metalurgije, a prvenstveno Željezare Zenica. Za ovakvo opredjeljenje Institut je imao uzore u zapadnoevropskim zemljama sa razvijenom metalurgijom. Menadžment Instituta definiše strategiju dugoročnog razvoja i rada u cilju zadovoljenja tadašnjih potreba tržišta.

U periodu 1961-1980. godie strateške odrednice Instituta su uspješno realizovane.

Prvobitna organizacija Instituta bila je prilagođena funkciji istraživanja pri čemu su uspostavljena tri osnovna tipa formacije: biroi, laboratorije i zavodi. U naredenom periodu organizacija je usklađivana sa potrebama realizacije zahtjeva planiranih aktivnosti.

Kvalitetom svojih usluga u proteklom periodu Institut je izgradio veliki ugled u poslovnom i političkom okruženju, što je rezultiralo konkretnim projektima i poslovnim angažmanima.7 Nakon 1980. godine Institut se suočava sa ozbiljnim problemima finansijske prirode te različitih organizacionih promjena. Iskustva Instituta proistekla u poslovanju u ratnim i poratnim godinama ukazivala su na sve manju tražnju i interes za nauku. Politika menadžmenta u tom periodu usmjerena je u pravcu jačanja poslovnih odnosa sa malim i srednjim preduzećima i rješavanju njihovih problema. Ispunjavajući taj cilj Institut je 1997. godne donio odluku o pokretanju projekta uvođenja sistema upravljanja kvalitetom u laboratorijama Instituta. Proces stalnog unapređenja sistema upravljanja kvalitetom u cilju prilagođavanja tržištu i poboljšanja kvaliteta se odvija kontinuirano do danas.

3.2. Verifikacija kvaliteta usluga Instituta Savremeno tržište zahtijeva od svih učesnika stalnu budnost i prilagođavanje novim trendovima, te spremnost i umijeće u pronalaženju načina verifikacije kvaliteta. Na slici 1 je prikazan proces verifikacije kvaliteta usluga Instituta koji obuhvata četiri koraka i to:

6 Dževad Šehić, Strateški menadžment, Slovo, Mostar, 2002, str. 271.

7 Izvještaji o radu, Metalurški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica, Zenica, 1961-1980.

Slika 1. Proces verifikacije kvaliteta usluga Instituta

Izvor: Izvorno autorsko.

• • • •

Izrada stretegije; Uvođenja sistema upravljanja kvalitetom; Akreditacija laboratorija; Prezentacija mogućnosti Instituta interesnim grupama.

3.2.1. Izrada strategije Ukupan tok i razvoj Instituta se odvija pod uticajem različitih faktora. Institut se prilagođavao promjenama u okruženju kako bi ispunio postavljene ciljeve, prvenstveno mijenjajući način razmišljanja i promjenom načina upravljanja. Preduslov za prilagođavanje i reakciju na promjene je spremnost i sposobnost menadžmenta Instituta u prepoznavanju različitih faktora unutar Instituta, analiziranje okruženja i trendova, te definisanje jasnog pravca daljeg razvoja. Rezultat ovih aktivnosti je bila izgradnja sistema oblikovanja i sprovođenja daljeg razvoja Instituta. Nakon analiza iskustava stečenih pedesetogodišnjim radom, analize tržišta, prednosti i prijetnji iz okruženja, te sopstvenih snaga i slabosti menadžment Instituta je izradio Strategiju razvoja Instituta za period 2009-2014. godine pravci razvoja. Strategijom su definisani slijedeći pravci: • Razvoj materijala i tehnologija; • Razvoj laboratorija; • Nastavno-edukacioni rad; • Unapređenje tehničko-tehnoloških usluga prema zahtjevima tržišta.8 Svaki od pravaca razvoja je usmjeren prema zadovoljavanju potreba i zahtjeva tržišta, odnosno interesnih skupina: • Malih i srednjih preduzeća; • Velikih sistema; • Državnih institucija; • Obrazovnih institucija; • Studenata.

3.2.2. Uvođenja sistema upravljanja kvalitetom Proces uvođenja sistema upravljanja kvalitetom u laboratorijama Instituta prema evropskim standardima je sveobuhvatan i kompleksan proces koji za sobom nosi niz aktivnosti i to: 8

Strategija razvoja Metalurškog instituta „Kemal Kapetanović“ Zenica, Univerziteta u Zenici za period 20092014 godine - Pravci razvoja -, Metalurški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica, Univerziteta u Zenici, Zenica, 2009, str. 3.

• • • • • • • • •

Sagledavanje potrebe tržišta za laboratorijskim uslugama; Sagledavanje zahtjeva tržišta za akreditovanim uslugama i proizvodima; Analiza područja akreditacije; Izučavanje standarda koji obrađuju predmetnu materiju; Analiza mogućnosti Instituta da odgovori na tražene zahtjeve; Donošenje odluke o aktivnostima akreditacije i budžetu projekta; Proces izrade poslovnika, procedura i ostale dokumentacije; Dodatno opremanje laboratorija; Edukacija kadrova.

Stečena iskustva Instituta i rezultati analize tržišta su potvrdili potrebe za uslugama Instituta, s tim da to danas rade akreditovane laboratorije Instituta, nakon čega je definisano područje akreditacije i donesena odluka o pokretanju aktivnosti akreditacije većeg broja laboratorija. Svaka od pojedinih aktivnosti u procesu uvođenja sistema upravljanja kvalitetom je izvršena uz stalno preispitivanje i usklađivanje sa odgovarajućim evropskim standardima.

3.2.3. Akreditacija laboratorija Akreditacija je proces kojim ovlašteno tijelo verifikuje postojanje sistema upravljanja kvalitetom u skladu sa odgovarajućim standardom. Proces akreditacije laboratorija Instituta obuhvata slijedeće aktivnosti: • Odabir akreditacionog tijela; • Poziv akreditacionom tijelu i potpis ugovora; • Definisanje termina prve provjere; • Izvještaj komisije za provjeru akreditacionog tijela; • Korektivne akcije po izvještaju komosije; • Dodjela akreditacije; • Kontinuirano usavršavanje i kontrola kvaliteta.

Ovlašteno nacionalno tijelo u Bosni i Hercegovini je Institut za akreditaciju BiH – BATA. Prvobitno su od strane nacionalnog tijela akreditovana tri ispitna laboratorija Instituta prema standardu EN/ISO 45001 i to: • Mehanički, Metalografski i Hemijsko-keramičkomineraloški laboratorij.

Pored toga akreditovana su dva kalibraciona laboratorija Instituta i to: • Mehanički laboratorij akreditovan u području kalibracije sile, tvrdoće i moment sile; • Laboratorij za tehnička mjerenja akreditovan u području kalibracije temperature i pritiska.

Tokom narednih godina ove laboratorije su samostalno i u okviru organizacije Instituta obezbijedile osiguranje sistema kvaliteta da bi potom stečene akreditacije bile reakreditovane od strane nacionalnog tijela Bosne i Hercegovine (BATA) u skladu sa standardom BAS EN ISO/IEC 17025:2000.

Dva inspekcijska tijela Instituta su uvela i implementirala sistem kvaliteta u skladu sa standardom BAS ISO/IEC 17020, pri cemu inspekcijsko tijelo za inspekciju tečnih naftnih goriva dobilo akreditaciju od nacionalnog tijela (BATA), a inspekcijsko tijelo za inspekciju vozila za prevoz opasnih materija prema propisima ADR ima ovlaštenje od državnog nadležnog organa.

U želji za sticanjem konkurentske prednosti u odnosu na druge laboratorije iz BiH Institut donosi odluku o pokretanju aktivnosti za sticanje međunarodne akreditacije na koji način njegove usluge lakše prihvata i međunarodno tržište. Tako je nakon provedenih aktivnosti 2010. godine pet laboratorija steklo akreditaciju prema standardu EN ISO/IEC 17025 i to: • Mehanički ispitni laboratorij; • Metalografski ispitni laboratorij; • Fizikalni laboratorij u području NDT ispitivanja (radiografija); • Mehanički kalibracioni laboratorij u području sile i tvrdoće; • Laboratorij za tehnička mjerenja u području kalibracije mjerila temperature.9 3.2.4. Prezentacija mogućnosti laboratorija Instituta Na putu ka konačnoj verifikaciji kvaliteta od strane interesnih grupa pored dotadašnjih korisnika usluga Instituta, neophodno je upoznati širu poslovnu zajednicu o mogućnostima Instituta. Ovaj proces obuhvata tri segmenta: • Prezentacija mogućnosti Instituta; • Istraživanje potreba interesnih grupa; • Analiza zadovoljstva kupaca.

Navedeni proces se odvija na niz načina i to: • Direktnim kontaktom; • Prezentacije na različitim skupovima; • Informisanje putem web stranice; • Izlaganje na sajmovima; • Poslovnim susretima.

Prezentacijom mogućnosti menadžment se približava interesnim grupama upoznajući ih sa mogućnostima uz istovremeno osluškivanje njihovih zahtjeva. Nakon komunikacije sa kupcima i izvršenih analiza zahtjeva i zadovoljstva kupaca, te sopstvenih mogućnosti Institut pokreće aktivnosti kojima će omogućiti realizaciju potreba interesnih grupa.

Obzirom da Institut pored laboratorija posjeduje mini proizvodna postrojenja i educirane kadrove interesnim grupama može da bude i potpora u stvaranju i provedbi inovatorskih ideja na način da nova tehnologija i proizvod budu urađeni te ispitani na Institutu. Prezentacijom mogućnosti i analizom povratnih informacija menadžment vrši izmjene i dopune strategije i na taj način stvara konkurentsku prednost na tržištu, slika 1.

4. ZAKLJUČAK Poslovanje preduzeća u današnje vrijeme se odvija pod uticajem različitih faktora. Da bi preduzeća mogla opstati na tržištu i ostvariti svoj cilj morala su se prilagođavati promjenama u okruženju mijenjajući način razmišljanja. Preduzeće je moralo izgraditi sistem oblikovanja i sprovođenja svog razvoja kako bi navedene pravce slijedilo. Kao rezulatat ovih potreba nastao je strateški menadžment koji predstavlja proces koji se odvija kroz fazu skeniranja okruženja, formulacije strategije, implementacije strategije i evaluacije i kontrole.

Cilj postojanja preduzeća je uspjeh koji se mjeri profitom, a koji se ostvaruje prodajom proizvoda, koja se nadalje postiže kroz zadovoljstvo kupca.

9

http/www.miz.ba, Aktuelnosti, 15.12.2011.

Zaključuje se da preduzeća moraju organizovati proizvodnju tako da za rezultat imaju proizvod koji će biti kvalitetan odnosno udovoljiti zahtjevima kupaca. Preduzeće mora zadovoljiti savremeno tržište (kupca), a to je moguće samo ukoliko je spremno za dugoročnu ponudu širokog asortimana proizvoda visokog kvaliteta i niske cijene uz stalnu inovativnost.

Savremena ekonomska istraživanja su ukazala da je vođenje preduzeća živ proces koji zahtijeva stalno usavršavanje i budnost menadžmenta kako bi preduzeće moglo zadovoljiti potrebe zahtijevnog, promjenljivog i nestabilnog tržišta i time ostvariti svoj cilj, a to je uspjeh.

Veoma značajan segment upravljanja je umijeće da se sopstvene snage realno procijene i usmjere u sticanje konkurentske prednosti. Taj proces je sveobuhvatan i zahtijeva poznavanje okruženja, zahtjeva potencijalnih kupaca, institucija, društvene zajednice, te moguće konkrencije.

Bosanskohercegovačka preduzeća i institucije su u fazi ranog razvoja, obzirom da su izašla iz starog sistema planske privrede. Planiranom proizvodnjom preduzeća i institucije su bila zaštićena i može se slobodno reći nespremna za velika i savremena tržišta.

Nakon političkih i ekonomskih događanja na prostorima bivše Jugoslavije preduzeća u Bosni i Hercegovini su veoma brzo osjetila surovost slobodnog tržišta. Samo oni koji su bili spremni na brze promjene i prilagođavanje svoje proizvodnje zahtjevima tržišta mogli su očekivati uspjeh. To su upravo ona preduzeća i institucije koja su imala odgovarajuće resurse, kako materijalne tako i ljudske i koja su strateški realno definisala svoje ciljeve i spoznala da ih mogu ostvariti samo na način da se izbore za poziciju na tržištu.

Kvalitet poslovanja i kvalitet proizvoda je od presudnog značaja za učvršćenje preduzeća na zahtijevnom tržištu, jer je na taj način verifikovan kvalitet proizvoda. Stoga bosanskohercegovačka preduzeća na putu ka uspjehu na tržištu prvenstveno trebaju primjenjivati sistem strateškog menadžmenta, te cjelokupan proces upravljanja usmjeriti ka zadovoljenju potreba tržišta nudeći visokokvalitetne i interesantne proizvode koji zadovoljavaju zahtjeve iz specifikacija i određene standarde.

Konačnu verifikaciju kvaliteta vrši krajnji korisnik izražavanjem zadovoljstva ponovnom kupovinom proizvoda. Obzirom da je Bosna i Hercegovina mala i nedovoljno razvijena država, bosanskohercegovačka preduzeća kvalitet svojih proizvoda i poslovanja verifikuju kod ovlaštenih akreditacionih organa na koji način stiču više povjerenja od strane kupaca u svoje proizvode, te jačaju poziciju na tržištu.

Abstract: VERIFICATION OF QUALITY AS IMPORTANT COMPETITION FACTOR AT THE METALLURGICAL INSTITUTE „KEMAL KAPETANOVIĆ“ WITHIN THE UNIVERSITY OF ZENICA Development of society and the market has reached a level that requires a constant struggle and the great efforts of the participants in gaining competitive advantage. Today, owners of competitive advantage are those who have made the implementation of differentiated products with a very low cost, strategic long-term provision of high quality products, with constant innovation, all in order to meet the needs of very demanding customers today. As a key factor in competitiveness, which achieves the stated objectives of the quality of business which basically makes continuous improvement of productivity and knowledge. The example shown Metallurgical Institute "Kemal Kapetanović" Zenica, of the University in Zenica, in this paper presents one way of improving and verifying the quality of which is the ultimate goal of making profits which is not possible without achieving success in the contemporary market.

Key words: quality, competitive advantage, verification of quality.

5. LITERATURA 1. Buble, M., Strateški menadžment, Sinergija, Zagreb, 2005.

2. Gutošić, H. i B. Reite, Upravljanje kvalitetom prema ISO 9000 seriji i okolinsko upravljanje prema ISO 14000 seriji, Jež, Sarajevo, 2001.

3. Izvještaji o radu, Metalurški institut „Kemal kapetanović“ Zenica, Zenica, 1961-1980.

4. Petković, D. i I. Plančić, Kvalitet u visokom obrazovanju: izazovi i nedoumice?!, Ekonomski fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2008.

5. Schroeder, R.G., Upravljanje proizvodnjom - odlučivanje u funkciji proizvodnje, Mate, Zagreb, 1999.

6. Strategija razvoja Metalurškog instituta „Kemal Kapetanović“ Zenica, Univerziteta u Zenici za period 2009- 2014 godine - Pravci razvoja, Metalurški institut „Kemal Kapetanović“ Zenica, Univerziteta u Zenici, Zenica, 2009.

7. Šehić, Dž., Strateški menadžment, Slovo, Mostar, 2002.

8. http/www.miz.ba, Aktuelnosti, 15.12.2011.