ANALIZA UTJECAJA E-LEARNING SUSTAVA NA POBOLJŠANJE KVALITETE NASTAVNOG PROCESA

13. međunarodni simpozij o kvaliteti „KVALITETA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST“, 15.-16.3.2012.

ANALIZA UTJECAJA E-LEARNING SUSTAVA NA POBOLJŠANJE KVALITETE NASTAVNOG PROCESA (PRIMJER VELEUČILIŠTA U ŠIBENIKU) ANALYSIS OF IMPACT OF E-LEARNING SYSTEM AT IMPROVING THE QUALITY OF THE TEACHING PROCESS (AN EXAMPLE POLYTECHNIC OF ŠIBENIK) Jelena Šišara, univ. spec. oec.

Jasmina Sladoljev, univ. spec. oec.

Divna Goleš, mag. oec.

Veleučilište u Šibeniku, Trg Andrije Hebranga 11, 22 000 Šibenik, Croatia E-mail: divna@vus.hr

UDK/UDC: 005.6+378 Prethodno priopćenje/Preliminary communication Primljeno: 20. studenoga, 2011./Received: November 20th, 2011 Prihvaćeno: 24. siječnja, 2012./Accepted: January 24th, 2012

SAŽETAK

Izvor: Zbornik radova 13. međunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta i društvena odgovornost, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Zagreb, Solin, 2012, str. 293-305.

Danas se od visokoškolskih ustanova očekuje da uspostave kvalitetan sustav obrazovanja kako bi ishodi učenja i ostvarene kompetencije studenata bile u skladu s potrebama tržišta. Stoga se u cilju unapređenja kvalitete nastavnog procesa kontinuirano uvode nove nastavne metode. Jedna od novijih metoda je e-learning sustav. Uspostava ovog sustava omogućuje unapređenje nastavnog procesa u vidu dostupnosti informacija za svaki pojedini kolegij. Na Veleučilištu u Šibeniku e-learning sustav uveden je 2008. godine. Kako bi se jasnije utvrdila učinkovitost e-learning sustava podrške nastavnom procesu u radu će se analizirati navedeni sustav na način da se ispita zadovoljstvo studenata sustavom e-learning na Veleučilištu u Šibeniku.

Ključne riječi: e-learning sustav, kontinuirano poboljšavanje, zadovoljstvo studenata.

1. UVOD Od niza uspostavljenih pokazatelja kvalitete nastave, kao što su npr. studentske evaluacije nastavnika, procjene rada i prolaznosti studenata, mišljenja smo da je isto tako važno utvrditi zadovoljstvo studenata nastavnim metodama (kao što je e-learning sustav), kako bi se mogao utvrditi njegov utjecaj na poboljšanje kvalitete nastavnog procesa. U radu su izneseni rezultati preliminarnog ispitivanja zadovoljstva studenata e-learning sustavom na Veleučilištu u Šibeniku1.

1

U nastavku Veleučilište.

Veleučilište je osnovano 2006. godine. Ustrojena su tri odjela: Odjel Menadžmenta, Odjel Prometa, i Odjel Uprave na kojim se izvode četiri studijska programa. Na Veleučilištu trenutno studira ukupno 1124 studenta, od čega na Odjelu Menadžmenta na dva studijska programa ukupno 602 studenta u statusu redovitih i izvanrednih studenata.

2. CILJ I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Cilj istraživanja bio je utvrditi zadovoljstvo studenata e-learning sustavom kako bi se isti mogao unaprediti u svrhu unapređenja nastavnog procesa.

Istraživanje je provedeno putem anketnog upitnika na Veleučilištu u periodu od 1.12.2011. do 22.12.2011. Riječ je o reprezentativnom uzorku. Od ukupno podijeljenih 250 anketnih upitnika, 211 je uredno ispunjeno. Anketni upitnik je strukturiran od dva dijela: prvi dio obuhvaća osobna pitanja (dob, spol, godina studija, smjer, studentski status tj. upisuje li godinu prvi put ili ponavlja) i srednjoškolskom obrazovanju; drugi dio obuhvaća pitanja vezana za korištenje i zadovoljstvo e-learning sustavom.

U svrhu ovog istraživanja anketirani su studenti Odjela Menadžmenta s obzirom da su u strukturi ukupno upisanih studenata postotno najzastupljeniji.

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA U nastavku su prikazani rezultati istraživanja zadovoljstva studenata e-learning sustavom na Veleučilištu. Na temelju dobivenih rezultata donijet će se zaključci o svrsishodnosti i kvaliteti e-learning sustava u cilju podizanja kvalitete studija i očekivanih ishoda učenja studenata.

Dijagram 1. Zastupljenost anketiranih studenata prema spolu

Izvor: istraživanje autora.

S obzirom na spol, 62% anketiranih je ženskog, a 38% muškog spola.

Dijagram 2. Anketirani studenti prema godini studija

Izvor: istraživanje autora.

Najveći postotak anketiranih 57% polaznici su prve godine studija, zatim njih 26% druge, i najmanji postotak anketiranih 17%, treće studijske godine.

Dijagram 3. Anketirani studenti prema statusu

Izvor: istraživanje autora.

U odnosu na status anketiranih, njih 3% ponavlja prvu godinu, 8% anketiranih ponavlja drugu godinu, 4% treću, dok je 85% anketiranih upisano u redovnom statusu.

Dijagram 4. Anketirani studenti prema završenoj srednjoj školi

Izvor: istraživanje autora.

Što se tiče završene srednje škole, 98% anketiranih studenata završilo je četverogodišnju srednju školu, a 2% trogodišnju.

Dijagram 5. Distribucija odgovora s obzirom na korištenje e-learning sustava

Izvor: istraživanje autora.

Na pitanje „Da li koristie e-learning sustav Veleučilišta“, 97% anketiranih odgovorilo je da koriste, dok samo 3% anketiranih ne koriste e-learning sustav.

Dijagram 6. Distribucija odgovora s obzirom na pokrivenost kolegija e-learning sustavom

Izvor: istraživanje autora

Na pitanje „Da li je po vama pokrivenost kolegija e-learning sustavom dostatna“ 56% anketiranih smatra da je dostatna, 33% ih to ne može procijeniti, a 12% ih smatra da nije dostatna.

Dijagram 7. Ukupna prosječna ocjena elemenata e-learning sustava s obzirom na važnost

Izvor: istraživanje autora.

Na pitanje „Koju biste ocjenu od 1 do 5 (pri čemu 1 znači izuzetno nevažno, 2 nevažno, 3 niti nevažno niti važno, 4 važno, 5 izuzetno važno) dali slijedećim elementima (Obavjesti, Program rada, Materijal sa predavanja, Materijal sa vježbi, Materijal za izradu seminarskih radova) e-learning sustava s obzirom na njihovu važnost za vas.“. Anketirani studenti su najveću važnost dali Materijalu s predavanja (ocjena 4,52), zatim Materijalu s vježbi i obavijesti (4,51), slijedi Materijal za izradu seminarskih radova (4,11) i Program rada (3,76). Na temelju navedenoga može se zaključiti da su gotovi svi elementi e-learning sustava (izuzev Programa rada) ocjenjeni kao važni i izuzetno važni.

Dijagram 8. Ukupna prosječna ocjena elemenata e-learning sustava obzirom na dostupnost

Izvor: istraživanje autora.

Na temelju pitanja „Koju biste ocjenu od 1 do 5 (pri čemu 1 znači izuzetno nedostupno, 2 nedostupno, 3 niti nedostupno niti dostupno, 4 dostupno, 5 izuzetno dostupno) dali slijedećim elementima e-learning sustava s obzirom na njihovu dostupnost za vas“, gdje

su bili ponuđeni isti elementi kao i u prethodnom pitanju, razvidno je da su Materijal s predavanja, Materijal sa vježbi i Obavijesti ocjenjeni kao dostupniji od Programa rada i Materijala za izradu seminarskih radova. Međutim važno je uočiti da niti jedan element nije ocjenjen kao izuzetno dostupan, ali isto tako i kao niti dostupan niti nedostupan i kao nedostupan.

Dijagram 9. Usporedba ukupnih prosječnih ocjena elemenata e-learning sustava obzirom na važnost i dostupnost

Izvor: istraživanje autora.

Na ovom grafu prikazana je usporedba ukupnih prosječnih ocjena pojedinih elemenata e-learning sustava s obzirom na njihovu važnost i dostupnost, na temelju kojih se vidi da su gotovo svi elementi (osim Programa rada) dobili veće ocjene kod ocjene važnosti nego kod ocjene dostupnosti. Stoga je napravljena korelacija tih dvaju ocjena koja je prikazana u nastavku.

Tablica 1. Korelacija ukupnih ocjena elemenata e-learning sustava obzirom na važnost i dostupnost Važnost Važnost Spearman's rho Dostupnost

Dostupnost

Correlation Coefficient

1,000

,872

Sig. (2-tailed)

.

,05

N

5

5

Correlation Coefficient

,872

1,000

Sig. (2-tailed)

,05

.

N

5

5

*. Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).

Spearmanov koeficijent korelacije iznosi 0,872 što ukazuje na pozitivnu koreliranost varijabli. Ukoliko testiramo postojanje korelacije, te u nultoj hipotezi pretpostavimo r=0 tj. da

varijable nisu korelirane, pripadna p-vrijednost iznosi 0,05, na razini signifikantnosti 0,05, te odbacujemo nul-hipotezu. Dakle, možemo zaključiti kako su varijable korelirane.

Dijagram 10. Ocjena elemenata e-learning sustava obzirom na važnost prema godinama studija

Izvor: istraživanje autora.

Analizirajući iste elemente prema ocjenama studenata s obzirom na studijsku godinu vidljivo je da nema značajnijih razlika u prosječnim ocjenama. Studenti prve godine kao najvažnije ocjenjuju Materijal s vježbi i predavanja, te Obavijesti, studenti druge godine kao najvažnije ocjenjuju Obavijesti i Materijal s predavanja, a studenti treće godine istim elementima daju najveću važnost. Najmanju važnost studenti svih triju godina daju Programu rada.

Dijagram 11. Ocjena pojedinih elemenata e-learning sustava s obzirom na njihovu dostupnost prema godinama studija

Izvor: istraživanje autora.

S obzirom na dostupnost navedenih elemenata, analizirajući ih prema ocjenama studenata s obzirom na studijsku godinu isto tako je vidljivo da nema značajnijih razlika u prosječnim ocjenama. Kao najdostupnije elemente studenti prve godine ocjenjuju Materijal s vježbi i predavanja, studenti druge godine Obavijesti i Materijal s vježbi, a studenti treće godine Materijal s vježbi i predavanja. Ukupno gledajući studenti svih triju godina kao najnedostupnije ocjenjuju Materijal za izradu seminarskih radova i Program rada, ali kada se pogledaju prosječne ocjene navedenih elemenata jasno je da ulaze u grupu ocjena pod dostupno (od 3,5 do 4,4).

Dijagram 12. Ocjena pojedinih elemenata e-learning sustava s obzirom na njihovu važnost i dostupnost prema godinama studija

Izvor: istraživanje autora.

Na dijagramu 12. prikazana je usporedba prosječnih ocjena studenata vezano za važnost i dostupnost pojedinih elemenata e-learning sustava. Razvidno je da studenti druge godine daju najviše prosječne ocijene za važnost i dostupnost pojedinih ocjenjivanih elemenata. Kako bi se ocjene mogle kvalitetnije analizirati u nastavku je prikazana deskriptivna statistička analiza. (tablica 2.), iz koje se vidi da najnižu ocjenu važnosti elemenata daju studenti 1 godine (3,65), a dostupnosti elemenata studenti druge godine (3,53).

Dok najvišu ocjenu važnosti elemenata daju studenti druge godine (4,75), kao i dostupnosti elemenata (4,31). Najvišu prosječnu ocjenu važnosti elemenata (4,4) i dostupnosti elemenata (4,01) daju studenti druge godine. Sveukupno gledajući najniža prosječna ocjena važnosti elemenata je 3,87. Najviše standardne devijacije javljaju se kod ocjena važnosti elemenata.

Tablica 2. Deskriptivna statistička analiza ocjena pojedinih elemenata e-learning sustava s obzirom na njihovu važnost i dostupnost prema godinama studija

Važnost elemenata - 1 god.

Dostupnost elemenata - 1god.

Važnost Elemenata- 2 god.

Dostupnost elemenata - 2 god.

Važnost elemenata - 3 god.

Dostupnost elemenata - 3 god.

Standard deviation

Variance

Std. Error

Statistic

Statistic

4,2040

,15500

,34660

,120

4,10

3,8700

,08602

,19235

,037

3,94

4,75

4,4440

,15832

,35402

,125

,78

3,53

4,31

4,0120

,12978

,29021

,084

5

,66

3,86

4,52

4,2920

,14083

,31491

,099

5

,42

3,77

4,19

4,0160

,07718

,17257

,030

N

Range

Min

Max

Mean

Statistic

Statistic

Statistic

Statistic

Statistic

5

,83

3,65

4,48

5

,44

3,66

5

,81

5

Valid N (listwise) 5 Izvor: istraživanje autora.

U nastavku donosi se anketni upitnik na temelju kojeg je provedeno istraživanje.

4. ZAKLJUČAK Iako se radi o rezultatima preliminarnog istraživanja, može se zaključiti kako rezultati upućuju na zadovoljstvo studenata e-learning sustavom. Kako je već navedeno istraživanjem su obuhvaćeni studenti triju godina stručnog studija Odjela Menadžmenta. Ukupno je

anketirano 211 studenata od ukupno 500 studenata, što čini postotak od 42%; i to od ukupno 245 studenata prve godine anketirano ih je 49%, od ukupno 140 studenata druge godine anketirano ih je 39%, a od ukupno 115 studenata treće godine anketirano ih je 31%.

Pretpostavka je da su anketirani upravo oni studenti koji redovitije pohađaju nastavu. Što se tiče pokrivenosti kolegija e-learning sustavom na Odjelu Menadžmenta iznosi 72%. Na temelju rezultata anketnog upitnika, može se zaključiti slijedeće: - Iako više od polovica studenata smatra da je pokrivenost kolegija dostatna, to se ne smije prihvatiti kao zadovoljavajuće već je potrebno povećati pokrivenost kolegija e-learning sustavom; - Studenti kao izuzetno važnim elementima e-learning sustava smatraju Materijal sa vježbi i predavanja, te Obavijesti, dok su te iste elemente što se tiče dostupnosti ocijenili ocjenom 4 - dostupni. Dakle materijal koji su im izuzetno važni nisu im jednako tako i dostupni. Međutim ako se pogleda korelacija istih elemenata prema važnosti i dostupnosti jasno je da kako raste važnost elementa tako mu raste i dostupnost, što je izuzetno značajan pokazatelj jer upućuje na neprekidno poboljšanje; - Može se zaključiti da ne postoje značajnija odstupanja kod prosječnih ocjena studenata različitih studijskih godina, a ono što je još značajnije je da ne postoji negativan trend u ocijeni navedenih elemenata.

Stoga, na temelju rezultata provedenog istraživanja može se reći da su studenti otvoreni za nove tehnologije i da je u cilju povećanja atraktivnosti studija i očekivanih ishoda učenja, potrebno stalno unapređivati e-learning sustav i uvoditi u nastavni proces nove suvremene metode učenja i poučavanja u skladu sa tehnološkim razvojem (e-učenje).

Abstract: ANALYSIS OF IMPACT OF E-LEARNING SYSTEM AT IMPROVING THE QUALITY OF THE TEACHING PROCESS (AN EXAMPLE POLYTECHNIC OF ŠIBENIK) Today from higher education institutions is expected to establish a quality system of education to achieve learning outcomes and the competences of students in accordance with market needs.

Therefore, in order to improve the quality of the teaching process it is necessary to continuously introduce new teaching methods. One of the newer teaching methods is e-learning system. The establishment of this system enables the improvement of teaching process in mind the availability of information for each course. At the Polytechnic in Sibenik e-learning system was introduced in year 2008.. In order to more clearly determine the effectiveness of e-learning systems support the teaching process, this paper will analyze the above system in a way to examine students satisfaction with e-learning system on Polytechnic in Sibenik.

Key words: e-learning system, continuous improvement, students' satisfaction.

5. LITERATURA 1. Goleš, Divna i Tanja Radić Lakoš „Osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju“, Zbornik radova 8. međunarodnog simpozija o kvaliteti Sustavi upravljanja orijentirani na kvalitetu, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete i Oskar, Zagreb, Baška, 2007.

2. Goleš, Divna i Tanja Radić Lakoš, „Važnost neprekidnog poboljšavanja u sustavu visokog obrazovanja“, Zbornik radova 9. međunarodnog simpozija o kvaliteti Kvaliteta i promjene, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete i Oskar, Zagreb, Plitvice, 2008.

3. Povjerenstvo za provođenje studentske ankete Veleučilišta u Šibeniku, Upute za provođenje studentske ankete, Šibenik, 2006.

4. Vodič kroz osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju: www.ssu.hr/vodič.pdf 5. www.mzoš.hr 6. www.azvo.hr