SANJA PETERLIĆ SUPERA poslovno upravljanje d.o.o, Zagreb speterlic@spu.hr
UPRAVLJANJE RIZICIMA – TRAJNO POBOLJŠANJE SUSTAVA KVALITETE I POSLOVANJA
Sažetak Plasiranje inovativnih, kvalitetnih i sigurnih proizvoda razvijenih da ispune najveća očekivanja kupca i rast profita osigurava poslovni uspjeh svake kompanije. Primjena pristupa upravljanja rizicima osigurava pravovremeno donošenje ispravnih odluka tijekom razvoja proizvoda, komercijalne proizvodnje i prodaje čime se kontinuirano poboljšavaju sustav upravljanja kvalitetom i poslovni rezultati. Rezultati provedene analize rizika koriste se kao smjernice za smanjivanje rizika tijekom razvoja proizvoda, procjenu standardnih postupaka, pokretanje potrebnih aktivnosti na osnovu povratnih informacija s tržišta i stvaranje planova za realizaciju potrebnih izmjena na proizvodu. Izradom matrice rizika identificiraju se sve potencijalne opasnosti te se kategoriziraju prema vjerojatnosti pojavljivanja i ozbiljnosti posljedica. Registar rizika identificira specifične neprihvatljive rizike te se implementiranjem programa za upravljanje rizicima ublažavaju mogući nesretni slučajevi i osiguravaju dokazi da su svi razumljivi napori poduzeti kako bi se poznati rizici smanjili na prihvatljivu razinu a preostali rizici jasno identificirali. Uspješno, troškovno efikasno upravljanje rizicima zahtijeva promjene organizacije i upravljanje poslovanjem prema novim principima. Ključne riječi: upravljanje rizicima, analiza rizika, rizici 1. UVOD Plasiranje inovativnih, kvalitetnih i sigurnih proizvoda razvijenih da ispune najveća očekivanja kupca i rast profita osigurava poslovni uspjeh svake kompanije. Kako bi uspješno ostvarile ove ciljeve, mnoge kompanije u svom redovnom poslovanju primjenjuju pristup upravljanja rizicima kroz koji osiguravaju pravovremeno donošenje ispravnih odluka tijekom razvoja proizvoda, komercijalne proizvodnje i prodaje i kontinuirano poboljšavaju sustav upravljanja kvalitetom i svoje poslovne rezultate. 2. UPRAVLJANJE RIZICIMA 2.1. Pristup upravljanja rizicima Upravljanje rizicima je strukturirani, definirani proces tijekom kojeg različite rizike predviđamo, procjenjujemo i ako je potrebno kontroliramo, te primjenom različitih strategija i načina otklanjamo, ublažavamo ili smanjujemo na prihvatljivu razinu. Upravljanje rizicima nije jednokratan već stalan, kontinuiran proces.
Cilj svake kompanije je proizvoditi sigurne proizvode, ujednačene kvalitete, u skladu s namjeravanom upotrebom, standardima i zakonima čije korištenje nije povezano s bilo kakvim nesretnim događajem. Nivo potrebnog sustava upravljanja kvalitetom i sigurnošću izražava se kao količina aktivnosti potrebnih za sprječavanje nesretnih događaja koji mogu ugroziti kvalitetu i sigurnost proizvoda a time i profit kompanije. Nesretne događaje uzrokuju greške u dizajnu, postupcima ili rukovođenju [1]. Dizajnom uzrokovani nesretni događaji nastaju uslijed greški materijala, procesa ili proizvoda koji su trebali biti predviđeni, uklonjeni ili spriječeni tijekom dizajna, razvoja i validacije proizvoda i procesa ali nisu. Postupci koji uzrokuju nesretne događaje su različiti incidenti nastali uslijed korištenja proizvoda. Razvoj proizvoda u kontroliranim uvjetima uz prepoznavanje pogrešaka u dizajnu ili postupcima značajno umanjuju moguće nesretne događaje, te se mogući uzroci uklanjaju prije nego što je proizvod komercijalno dostupan. Nesretni događaji nastali uslijed pogrešaka u rukovođenju posljedica su dijeljenja istih resursa između sigurnosti proizvoda, razvoja novih proizvoda i profita kompanije. Odluke poslovodstva vezane za podjelu resursa direktno utječu na proizvod bilo da daju prednost profitu ispred sigurnosti ili obrnuto [2]. Ukoliko ove odluke nisu u skladu s procjenom rizika, stalno se ugrožavaju i proizvodi i kompanija. Kompanije koja implementiraju upravljanje rizicima mogu spriječiti i kontrolirati nesretne događaje nastale zbog dizajna, postupaka ili rukovođenja te osigurati balans između profitabilnosti i sigurnosti a time i bolju tržišnu poziciju. 2.2. Analiza rizika Analiza rizika počinje identifikacijom rizika. Rizici se mogu identificirati na način da odgovaramo na pitanje: "Što može poći krivo?". Ponekad se identifikacija rizika naziva "identifikacija opasnosti" ili "identifikacija rizičnih scenarija" [2]. Analiza rizika koristi se prilikom planiranja procesa razvoja proizvoda, identifikacije opasnosti tijekom procesa proizvodnje, planiranja kvalifikacija i validacija procesa i proizvoda, analize prikupljenih informacija, istraživanja nesukladnih proizvoda, istraživanja nesukladnosti, planiranja provedbe popravnih i zaštitnih radnji, unaprjeđivanju proizvoda obzirom na sigurnost i uporabu [1]. Nakon što su identificirane, sve potencijalne opasnosti kategoriziraju se prema ozbiljnosti posljedica i vjerojatnosti pojavljivanja. Analiza rizika završava ocjenom rizika i njihovim rangiranjem u odnosu na moguće posljedice u kombinaciji s mogućim događajima. 2.3. Matrica rizika Vjerojatnost pojavljivanja i ocjena utjecaja rizika kombiniraju se u matrici. Cilj procjene rizika je odrediti nivoe rizika i njihovu prihvatljivu razinu. Za procjenu rizika primjenjuju se različiti standardi, vodiči i alati. Većina ima slijedeće, zajedničke elemente: rangiranje u odnosu na utjecaj i vjerojatnost, matricu rizika kojom se razdvajaju prihvatljivi od neprihvatljivih rizika povezani u odnosu na utjecaj greške proizvoda i vjerojatnost pojavljivanja, analizu opasnosti proizvoda i razvrstavanje prema ozbiljnosti opasnosti, identifikaciju uzroka i razvrstavanje prema vjerojatnosti pojavljivanja te ukupnu procjenu rizika za svaku prepoznatu opasnost [1]. Procjena rizika određena je kao umnožak utjecaja (ozbiljnosti) i vjerojatnosti (mogućnosti) njihovog pojavljivanja. Za ocjenu utjecaja mogu se koristiti različite skale ocjenjivanja (napr. 1-10; visoki, srednji i niski). Vjerojatnost se može ocjenjivati na sličan način (napr. visoka, srednja i niska). Rezultati provedene procjene koriste se kao smjernice za smanjivanje rizika tijekom razvoja proizvoda, procjenu standardnih
postupaka, pokretanje potrebnih aktivnosti na osnovu povratnih informacija s tržišta ili stvaranje planova za realizaciju potrebnih izmjena na proizvodu. 2.4. Registar rizika U registar rizika upisuju se rizici s visokom ocjenom (velikim utjecajem i vjerojatnošću pojavljivanja) te se identificiraju specifični, neprihvatljivi rizici. Implementiranjem programa za upravljanje rizicima ublažavaju se mogući nesretni događaji i osiguravaju dokazi da su poduzeti svi razumljivi napori kako bi se poznati rizici smanjili na prihvatljivu razinu a preostali rizici jasno identificirali. Pored opisa rizika, te ocjene vjerojatnosti i utjecaja, u registar rizika opisuju se vlasnici rizika, aktivnosti koje se planiraju provesti kako bi se rizici smanjili na prihvatljivu razinu te period provjere njihove realizacije i efikasnosti. Primjeri kad treba upravljati rizicima: ukoliko su posljedice tako visoke da se ne može preuzeti rizik, kod donošenja odluka u kompleksnim situacijama, kad je teško predvidjeti sve posljedice, u slučajevima kad je raspoloživo premalo informacija da bi se mogla donijeti odluku na osnovu činjenica, ukoliko postoji samo jedna priliku da se napravi dobro (moramo napraviti dobro od prvi put). Periodička provjera nužna je kako bi se potvrdila kontrola rizika, te ukoliko je potrebno, poduzele druge, dodatne mjere kojima će se rizici smanjiti na prihvatljivu razinu [2]. Pristup upravljanja rizicima preporuča se koristiti za sve odluke i tijekom cijelog procesa ili životnog vijeka proizvoda. Za uspješno upravljanje rizicima nužni su otvorena komunikacija i aktivno uključivanje svih vlasnika procesa. Rizicima se može efikasno upravljati ukoliko najviše poslovodstvo podržava slobodnu razmjenu informacija i dijeljenje iskustava na svim razinama. 3. ZAKLJUČCI Ponekad nismo sposobni priznati rizike, posebno ako postoji mogućnost gubitka omiljenog projekta, česta su i uvjerenja da je upravljanje rizicima teško i da se može odgađati. Kašnjenje projekta i posljedično troškovna ne efikasnost snažan su poticaj da upravljanje rizicima postane normalni proces u svakoj kompaniji. Ne prepoznate greške u dizajnu, procesima ili rukovođenju i s time povezani troškovi naknadnih izmjena ili nesretnih događaja rastu eksponencijalno s životnim ciklusom proizvoda. Implementacija upravljanja rizicima osigurava kompanijama bolji balans između profitabilnosti i sigurnosti čime se osigurava bolja tržišnu poziciju. Uspješno, troškovno efikasno upravljanje rizicima zahtijeva promjene organizacije i upravljanje poslovanjem prema novim principima kao što su podrška najvišeg poslovodstva, cjeloviti pristup, aktivno uključivanje i spremnost na promjene. LITERATURA [1] C. DeSain, C.V. Suttton, Risk Management Basic, Advanstar, Cleveland, OH, (2000), p. 7-20 [2] D. Selby, Risk Management in a Regulatory Context, Lecture, Lodon, UK, 2004, p. 1-41
RISK MANAGEMENT – CONTINUAL IMPROVEMENT OF MANAGEMENT SYSTEM AND BUSSINES PERFORMANCE Summary
Business success of anyone company assured launch of innovative, high-grade and safety products created to fulfil a customer's greatest expectations and grow of profit Risk management approach ensure on-time right decision making during product development, commercial production and sales supporting continuous improvement of quality system and business performance. Results of risk analyses are used to guide risk minimization during product development, assessment of routine operations and mobilising needed activities related to feedback from the market and make plans qualifying product changes. Risk matrix preparation identified all potential hazards according to severity and probability of occurrence. Risk register identifies specific unacceptable risk and than implementation of a planned program for risk management mitigated possible accidents and assured evidence that all reasonable efforts were taken to reduce known risk to acceptable levels and clearly identified residual risk. A successful, cost effective risk management requires organizational changes and business management using new approach. Key words: risk management, risk analyses, risk