MODEL DRŽAVNOG OSIGURANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM ZA VOJNE PROIZVODE

Dr.sc. MLADEN PLEŠE Szpp; MORH, Zagreb mplese@morh.hr.

MODEL DRŽAVNOG OSIGURANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM ZA VOJNE PROIZVODE Sažetak U radu se govori o modelu Državnog osiguranja i upravljanja kvalitetom za vojne proizvode.

Analizira se model kako to provode članice NATO saveza. Uz glavne specifičnosti takvog modela daje se opći prikaz metodologije koja se bazira na procesu upravljanja rizicima kao podloga za sveobuhvatno upravljanje kvalitetom vojnih proizvoda.

U drugom dijelu rada daje se osvrt na postojeći model osiguranja i upravljanja kvalitetom za vojne proizvode u Republici Hrvatskoj sa posebnim naglaskom na potrebnim radnjama radi poboljšanja sustava kvalitete vojnih proizvoda.

Ključne riječi: vojni proizvodi, osiguranje kvalitete, STANAG 4107, upravljanje rizicima, upravljanje kvalitetom.

1. UVOD Posebno ključni segment obrambenog sustava oružanih snaga jeste sustavni nadzor kakvoće i pouzdanosti naoružanja i vojne opreme i to naročito s aspekta stabilnosti i sigurnosti. U OS RH odnosno MORH iskazuje se velika potreba za normizacijom koji se kao značajan proces mora pokrenuti u svim generičkim područjima obrambenog sustava.

U generičkim područjima kao što su razvoj, proizvodnja, ispitivanje, servis, opremanje, nabava, informacijska tehnologija i sva druga podrška vezana za materijalne resurse može se ustvrditi da su norme koje to reguliraju vrlo razvijene u društvu općenito.

Sve tehničko-tehnološke norme kao i norme koje se odnose na proces upravljanja kvalitetom u potpunosti se primjenjuju i u oblasti materijalnog zbrinjavanja OS s time da se, zbog svoje specifičnosti obrambenog sustava, dopunjuju određenim međudržavnim sporazumima. Za NATO savez to su norme STANAG (Standardisation Agreement), pa kako je RH u NATO programu «Partnerstvo za mir» i pred vratima da postane stalna članica NATO saveza jedna od prioritetnih zadaća joj je svakako razvijati sve procese koji utiču na kvalitetu njenog oružanog sustava. Tu se prvenstveno misli na proces izgradnje sustava upravljanja kvalitetom, koji mora biti kompatibilan sa smjernicama razvoja tog sustava u NATO savezu, i na procese koji u velikoj mjeri utiču na njega a to su procesi normizacije, proces upravljanja informacijama i proces upravljanja rizicima.

2. MODEL DRŽAVNOG OSIGURANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM ZA VOJNE PROIZVODE PO SMJERNICAMA NATO SAVEZA Model državnog osiguranja kavalitete za vojne proizvode uvodi NATO savez za sve svoje članice standardizacijskim sporazumom STANAG 4107 čiji je predmet «Međunarodno prihvaćanje državnog osiguranja kvalitete i korištenje savezničkih objavljenih djela o osiguranju kvalitete AQAP-a ( Alliend Quality Assurance Publications ).

To je svakako jedan od najznačajnijih sporazuma koje NATO savez propisuje jer definira procese, postupke, izraze i uvijete pod kojima se vrši međusobno državno osiguranje kvalitete vojnih proizvoda od strane ovlaštene državne institucije jedne NATO članice, na zahtjev druge NATO članice ili NATO saveza. Isto tako precizno se definira rad tima državnog osiguranja kvalitete GQA ( Government Quality Assurance ). Sama norma se bazira na međunarodnim normama ISO i to posebno serije 9000, 9001, 9004 i 10012, te na dodatku ISO norme IEC posebno serije ISO/IEC 12207, 15504 i 15288.

Temelj politike kvalitete koju proklamira norma jeste kvaliteta kroz cijeli životni ciklus vojnog proizvoda, procesni pristup, potpuno integralni sustav, kvalitetna procijena stupnja rizika i razine povjerenja u sustav osiguranja kvalitete proizvođača, jedinstven sustav upravljanja kvalitetom i jedinstvena metodologija koju provode svi državni sustavi osiguranja kvalitete članica NATO saveza.

Kao glavni sudionici tih procesa istaknuti su: Kupac, Korisnik, Dobavljač ili Proizvođač, Državno osiguranje kvalitete (DOK=GQA), te Vlasnik (slika 1). U sklopu DOK-a pojavljuju se određeni timovi za upravljanje pojedinim projektima u procijeni rizika i procijeni sustava upravljanja kvalitetom dobavljača ili proizvođača s ciljem da se isporučuje vojni proizvod koji udovoljava svim zahtjevima iz ugovora.

Zahtjevi koji su ovdje uključeni se prije svega odnose na zahtjeve međunarodne norme za kvalitetu iz serije ISO 9000, te dodatni zahtjevi za kvalitetu sadržanih u savezničkim publikacijama AQAP 2110, 2120, 2130 i 2131.

Model državnog osiguranja i upravljanja kvalitetom za vojne proizvode iskazuje svoju specifičnost, s obzirom na modele osiguranja i upravljanja kvalitetom za druge proizvode, u sljedećem: - Kupac nije ujedno i korisnik. U našim uvjetima kupac je MORH a korisnik OS RH. Ta činjenica uvjetuje dva kruga neprekidnog poboljšanja sustava upravljanja kvalitetom: jedan krug provodi kupac (MORH) u zavisnosti od odziva korisnika (OS RH) tijekom cijelog životnog ciklusa vojnog proizvoda, a drugi krug provodi, kao kod svih drugih proizvoda, dobavljač ili proizvođač u zavisnosti od odziva kupca tj. MORH. - Potreba za ustrojstvom tijela državnog osiguranja kvalitete kao i potrebnog broja timova za upravljanje pojedinim projektima u identifikaciji, analizi i procijeni svih rizika koji nisu vezani samo za proizvođače vojnih proizvoda. Takva organizacija preuzima upravljanje rizicima i stvaranja kvalitetne podloge za odlučivanje rukovodstva koje ovlasti sam vlasnik tj. država. Isto tako imenuju se delegatori prema NATO savezu i definiraju se njihove međusobne veze. Naime , radi jedinstvenog upravljanja kvalitetom vojnih proizvoda i razvoja politike kvalitete ustrojen je NATO odbor AC250 u koji su uključeni svi delegati nacionalnih odbora za kvalitetu i koji je organizacijski podređen Konferenciji nacionalnih direktora za naoružanje – CNAD ( Conference of National Armaments Directors ). Svi zahtjevi za uključivanje pojedinog GQA (DOK) koordiniraju se preko tog tijela a odluka do koje će razine osoblje GQA biti uključeno u cijelokupni proces ovisi o kategoriji i zahtjevima na kvalitetu vojnog proizvoda koji se nabavlja kao i o povjerenju u sustav osiguranja kvalitete proizvođača tog vojnog proizvoda.

Sl.1. Odnos glavnih sudionika državnog osiguranja kvalitete vojnih proizvoda.

OSTALE ČLANICE NATO VLASNIK RH DRŽAVNO OSIGURANJE KVALITETE KUPAC MORH UPRAVA M3

DOBAVLJAČ (PROIZVOĐAČ)

KORISNIK (OS RH)

H ZA EV TJ

ODGOVORNOST UPRAVE

H ZA

TJ

EV

R E

DOBAVLJAČ (PROIZVOĐAČ)

MJERENJA, ANALIZE I POBOLJŠANJA

AT LT

UPRAVLJANJE PROCESIMA

ZU RE

ZU LT AT

UPRAVLJANJE RESURSIMA

KORISNIK (OS RH)

GOVERNMENT QUALITY ASSURANCE (GQA) VLASNIK RH OSTALE ČLANICE NATO

Sama metodologija koju provodi osoblje Državnog osiguranja kvalitete bazira se na varijanti metode za identifikaciju potencijalnih nesukladnosti prije njihova nastajanja i analizi njihovih utjecaja i posljedica, te utvrđivanju granice rizika. To je ustvari modificirana FMEA metoda (Failure Mode and Effect Analisis).

Identifikacijom svih mogučih nesukladnosti (pogrešaka) identificiraju se i svi mogući rizici njihova nastanka.

Tom metodom utvrđuju se granice rizika preko vjerojatnosti pojave potencijalne nesukladnosti, značaja potencijalne greške i vjerojatnosti otkrivanja mogućeg rizika.

Pri identifikaciji mogućih nesukladnosti pojavljuju se rizici vezani uz: - proces ( projektiranje, razvoj, proizvodnju, ispitivanje, servis, nabavu i dr. ), - proizvodnju ( tehnološki, naučni i dr. ), - organizaciju ( sistem kvalitete, komercijale, poslovanja, cijene, sigurnosti i dr.) i - ostali rizici ( strani kooperanti, sindikalni, komunikacijski, okoliš, utjecaj politike itd.).

Nakon identifikacije svih rizika obavlja se analiza i određuje se značaj i važnost u smislu uzroka i posljedica i daje se ocijena (s obzirom na usvojene kriterije) od beznačajne, malene, umjerene, velike ili velike važnosti.

Po analizi važnosti rizika vrši se procijena tog rizika i to sa stajališta vjerojatnosti njegove pojave i sa stajališta vjerojatnosti za njegovim otkrivanjem. Sve procijene ocijenjuju se u diapazonu mala, umjerena do velika.

Nakon procijene za svaki rizik ponaosob obavlja se njihovo rangiranje i provodi se procijena sume svih kombiniranih rizika tzv totalni rizik.

Kada se provede takva analiza i procijena svih rizika i odrede njihovi faktori prioriteta potrebno je nači instrumente za upravljanje njima sve u cilju najmanih posljedica rizika.

Prepoznavanjem rizičnih mjesta moguće je preventivnim korektivnim akcijama umanjiti rizik ili ukloniti rizik.

Tako se uspostavlja proces upravljanja rizicima čija je glavna zadaća stvaranje kvalitetne podloge za pravilno odlučivanje.

Za implementaciju i procijenu mjera upravljanja rizicima prva pretpostavka jeste angažiranje ljudi u timovima s velikim znanjem i iskustvom kako u samoj struci tako i iz područja generiranja ideja i metodologiji procjene rizika. Drugi preduvijet za efikasno upravljanje rizicima je potpuni pristup informacijama i pravilno upravljanje informacijama na temelju kojih se zaključci i odluke donose.

Upravljanje informacijama i upravljanje rizicima u modelu državnog osiguranja i upravljanja kvalitetom za vojne proizvode «drže vodu» odnosno osiguravaju sveobuhvatan pristup tom procesu i trasiranje puta prema potpunom upravljanju kvalitetom i za vojne proizvode.

Takav model državnog osiguranja i upravljanja kvalitetom za vojne proizvode mora se provoditi i u slučaju kada država oprema svoje oružane snage nabavom od neke druge države ( članice NATO) ali i kada provodi sustav osiguranja kvalitete za proizvođače iz svoje namjenske industrije bilo radi opremanja i modernizacije vlastitih OS ili na zahtjev druge države koja želi nabaviti te vojne proizvode.

3. OSVRT NA POSTOJEĆI MODEL OSIGURANJA I UPRAVLJANJA KVALITETOM ZA VOJNE PROIZVODE U REPUBLICI HRVATKOJ Postojeći model osiguranja i upravljanja kvalitetom za vojne proizvode u RH oslanja se na odredbe važečih zakona, propisa, normi i drugih dokumenata iz područja kvalitete, prije svega na: - Zakon o proizvodnji, remontu i prometu sredstava naoružanja i vojne opreme (NVO), - Pravilnika o načinu materijalnog zbrinjavanja MORH i OS RH, - Pravilnika o utvrđivanju sukladnosti i kakvoći proizvoda NVO, - Pravilnika o normizaciji MORH i OS RH, - Naputka o nadzoru kvalitete materijalnih sredstava MORH i OS RH te - Drugih propisa o kakvoći proizvoda, normama, programima ispitivanja kojima se regulira kvaliteta i postupci osiguranja kvalitete koji su definirani u ugovorima između MORH i proizvođača (dobavljača) za pojedine vojne proizvode.

U okviru tih zakonskih okvira precizno se definira da je za kvalitetu vojnog proizvoda i njegovu sukladnost odgovoran proizvođač odnosno dobavljač. U sklopu Uprave za materijalne resurse MORH posebno je ustrojena Služba koja provodi kontrolu kvalitete tijekom razvoja i proizvodnje i to kako poluproizvoda, dijelova i sklopova tijekom samog procesa proizvodnje tako i kontrole kvalitete gotovih proizvoda i zadovoljavanja svih zahtjeva koji su definirani ugovorom.

Na taj način je uspostavljen model kontrole kvalitete vojnih proizvoda kao dio upravljanja kvalitetom usmjereno na ispunjenje zahtjeva kvalitete.

U sklopu tog procesa djelomično se provodi analiza usmjerena ka stvaranju povjerenja da će zahtjevi kvalitete biti ispunjeni od strane proizvođača ili dobavljača vojnih proizvoda, ali nije razrađena cijelovita metodologija sustava osiguranja kvalitete kao dijela upravljanja kvalitetom.

Jedan od preduvijeta za daljnjim poboljšanjem sustava kvalitete jeste usvajanje i implementacija zahtjeva međunarodnih mormi koje se odnose na osiguranje i upravljanje kvalitetom ali i primjenom posebnih zahtjeva osiguranja kvalitete vojnih proizvoda koje definiraju NATO norme iz te oblasti.

Za implementaciju zahtjeva međunarodnih normi ISO koje se odnose na sustav upravljanja kvalitetom ne postoji nikakva prepreka primjene i za vojne proizvode.

Određena specifičnost pojavljuje se u prihvaćanju NATO normi STANAG iz oblasti kvalitete s obzirom da se te norme, sukladno Zakonu o normizaciji i Pravilniku o normizaciji MORH i OS RH, odlukom Ministra obrane usvajaju, objavljuju, uvode i primjenjuju kao hrvatske vojne norme (HRVN).

Da bi se to provelo treba utvrditi takvu politiku kvalitete i definirati ciljeve za takav sustav upravljanja kvalitetom ali i ustrojiti potrebna državna tijela i timove za realizaciju takvog sustava upravljanja kvalitetom vojnim proizvodima.

Inzistiranje da državno rukovodstvo ustroji trajno tijelo državnog osiguranja kvalitete za vojne proizvode popunjeno sa stručnjacima velikog znanja i iskustva treba biti prioritet u izgradnji sveobuhvatnog sustava upravljanja kvalitetom vojnim proizvodima.

Sukladno dugoročnom planu razvoja OS RH već ove godine za opremanje i modernizaciju OS RH predviđeno je oko 295 milijuna kuna iz proračuna. Nabavljati će se oklopna vozila, optoelektronička oprema, kamioni, inžinjerijska oprema, pješačko naoružanje, zrakoplovi za obuku, informatički sustavi i dr. ali obavljati će se i modernizacija tenkova, zrakoplova , helikoptera, brodova itd.

Pri provedbi tih projekata opremanja i modernizacije vrlo zahtjevnih vojnih proizvoda sa stajališta kvalitete osim provođenja procesa kontrole kvalitete radi ispunjenja zahtjeva kvalitete treba uspostaviti određen stupanj povjerenja u sustav osiguranja kvalitete dobavljača ili proizvođača pa čak zatražiti i određene garancije državnih tijela osiguranja kvalitete od država iz kojih su dobavljači ili proizvođači ( posebno ako su članice NATO saveza). Također treba obaviti analizu i procijenu i drugih rizika a sve radi stvaranja kvalitetne podloge za odlučivanje rukovodstva koje ovlasti Vlada RH. Kako u MORH nije izgrađen sustav za sveobuhvatno upravljanje kvalitetom vojnim proizvodima planirano opremanje i modernizacija OS RH provoditi će se u smislu osiguranja i kontrole kvalitete putem privremeno formiranih stručnih povjerenstava za svaki projekt posebno i jednog državnog povjerenstva koje će pripremiti elemente za donošenje odluke.

Napomena: Agencija Vlade Republike Hrvatske «Alan» koja obavlja poslove organizacije i evidencije uvoza i izvoza vojnih proizvoda kao i poslova prodaje neperspektivnih vojnih proizvoda, sukladno zakonskim odredbama, ne obavlja poslove kontrole i ne participira u procesima osiguranja i upravljanja kvalitetom vojnim proizvodima. Iz tih razloga u ovaj osvrt Agencija nije uključena.

LITERATURA [1] [2] [3] [4]

STANAG 4107, NATO/PFP neklasificiran.

AQAP 2000,2008,2070,2110,2120,2130,2131,NATO,2003. Ž.Kondić, Kvaliteta i metode poboljšanja, Varaždin, 2004.

T.Dobrović, FMEA metoda u upravljanju rizicima, Zbornik radova 6. simpozija o kvaliteti, HDMK, 2004.

[5] M.Pleše,z.Lončar,Z.Pavelić, Specifičnosti implementacije zahtjeva norme ISO 9001:2000 u postojeći sustav kvalitete MORH-a, Zbornik radova 6.simpozija o kvaliteti, HDMK, 2004.

[6] M.Pleše,Z.Pavelić, Specifična iskustva normizacije u MORH, Zbornik radova 3.savjetovanja Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti, Plitviča jezera, HIS, 2005.

[7] M.Kukolj, NATO i osiguranje kvalitete, Zbornik radova 4. konferencije o kvaliteti, HDK, 2002.

[8] Zakon o proizvodnji, remontu i prometu sredstava NVO, NN33, 2002.

[9] Pravilnik o načinu materijalnog zbrinjavanja OS RH, NN179, 2004.

[10] Pravilnik o utvrđivanju sukladnosti i kakvoći proizvoda NVO, NN24, 2003.

[11] Pravilnik o normizaciji u MORH i OS RH, NN139, 2003.

[12] Naputak o nadzoru kvalitete materijalni sredstava i usluga MORH i OS RH, M-3, MORH, 2005.

GOVERNMENTAL QUALITY ASSURANCE AND MANAGEMENT MODEL OF MILITARY PRODUCTS Summary The paper deals with the model of governmental quality assurance and management of military products. Also, the model that is applied to NATO member countries is discussed. Along with the main specificity of such a model, a general overview of the methodology that is based on risk management process, as a basis for overall quality management of military products, is presented.

An overview of the current model of quality assurance and management of military products in the Republic of Croatia is given in the second part of the paper. A need to redefine the current model and to improve the quality assurance system of the military is especially emphasised.

Key words: military products, quality assurance, STANAG 4107, risk management, quality management.