Mladen Rovešnjak* ZNANJE VODITELJA KONTROLE KVALITETE “Ništa nije teže od umjetnosti manevriranja. Ono što je teško u manevriranju jest učiniti put u bespuću najdirektnijim i okrenuti nesreću u prednost.” Sun-Tzu; 4. st. prije Krista, [1]. Kompetentnost voditelja kontrole kvalitete ovisi uglavnom o tri velika faktora: njegovom znanju, vještini i ponašanju. Navedeni faktori premda su kritično značajni za uspjeh vodećeg kadra i u drugim organizacijskim funkcijama – u domaćim kao i međunarodnim prilikama poduzeća – ovo će razmatranje ostati usmjereno prvenstveno samo na znanje voditelja kontrole. Razlog ovakovom izboru su tranzicijske promjene koje također na području kontrole kvalitete u industriji postavljaju posebne zahtjeve. Razmatranje će biti provedeno putem slijedećih dijelova: - Današnje stanje i polazište s obzirom na transformacije potrebne do željenog cilja uz naznake trajanja tranzicijskih procesa. - Znanje u poslovima voditelja kontrole kvalitete. 1. DANAŠNJE STANJE I POLAZIŠTE 1.1 Tranzicijski raspon i kvaliteta Sumarna karakterizacija ukupnog današnjeg stanja kvalitete industrijske proizvodnje i nivoa odnosne infrastrukture moguća je na razini pojedine države u sadašnje vrijeme samo vrlo indirektnim načinom ili posebnim istraživanjima. Prihvaćene statističke metodologije i odgovarajuća redovita statistička praćenja za kvalitetu u naznačenim opsezima za sada ne postoje. Indeksi zadovoljstva kupaca, koji su za ovdje željeno uspoređenje također vrlo ograničen i indirektan podatak jer su prvenstveno usmjereni na industrijske proizvode široke potrošnje, raspoloživi su danas tek u nekoliko zemalja; indeks Europske organizacije za kvalitetu (EOQ) je za prvi put bio očekivan za kraj 2000. g. [2]. U ovom kratkom prikazu stanja i uspoređenjima Republike Hrvatske s Europskom unijom stoga kao pomoćna i relativno pogodna karakteristika i pokazatelj preostaje prvenstveno bruto domaći proizvod po stanovniku godišnje, BDP. Međutim, naravno, ovaj podatak može biti tretiran u namijenjenom smislu samo s primjerenim oprezom kao vrlo indirektan opći pokazatelj s relativno grubom korelativnom moći u odnosu na kvalitetu industrijskih proizvoda i usluga odnosno infrastrukture za njihovu kvalitetu. Također, s obzirom na različite varijante izražavanja BDP-a, ovdje je korišten način usporedbe putem službenih tečajeva valuta kao najpogodniji za prikaz odnosa novostvorenih vrijednosti. Pri tom su korišteni podaci iz Statističkog ljetopisa 1999. [3], kao zadnji raspoloživi s obzirom da izdanje u 2000. g. više ne nastavlja s ovim vrijednostima. Gubitak informativnosti prelazom na drugi način usporedbe ocijenjen je većim od razlike u promjenama izazvanih jednom godinom povećanja starosti podataka.
*
Dr. sc. Mladen Rovešnjak, Emeritus Međunarodne akademije za kvalitetu (IAQ) Primorska 8, 10000 Zagreb, (01) 377-4369
1