NEKE INOVACIJE I NEKE POTEŠKOĆE U UPRAVLJANJU KVALITETOM OBRAZOVANJA GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SONJA ZLATOVIĆ Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb sonja.zlatovic@tvz.hr BRUNO ŠKACAN Karst d.o.o. Zagreb bruno.skacan@karst.hr BOŽICA MARIĆ Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb bozica.maric@gmail.com

NEKE INOVACIJE I NEKE POTEŠKOĆE U UPRAVLJANJU KVALITETOM OBRAZOVANJA GRAĐEVINSKIH INŽENJERA EDUKACIJOM DO KVALITETE Sažetak Važnost edukacije neupitna je i često spominjana, iako rijetko zaista i promišljana i shvaćena.

Ali što doista edukacija treba pružiti? Koliko je kvaliteta bilo kojeg programa zanimljiva zajednici? Što mora osigurati učenicima i studentima? Što budućim korisnicima njihovog rada? Kako ocijeniti kvalitetu završenih učenika ili studenata? Na primjeru studija graditeljstva razmatra se važnost cjelovitosti znanja završenih studenata, dakle potpunosti studijskog programa, kao i stručnosti i uspješnosti nastavnika, ali i njihove etičnosti i predanosti nastavničkom pozivu, te važnost cjelovite i uravnotežene nastave i primjerenog sustava upravljanja kvalitetom. Posebno, na primjeru studijskog programa graditeljstva na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, prikazuju se neke ilustrativne inovacije u poučavanju kojima se prati razvoj tehnologije ali i društvene promjene, te se priprema studente za odgovornost, za rad i za proces cjeloživotnog obrazovanja.

Ključne riječi: visoko obrazovanje, graditeljstvo, odgovornost, cjeloživotno obrazovanje 1. UVOD 1.1 Potresi, posljedice i pouke.

Kad se 1999. godine dogodio niz velikih potresa širom svijeta, potvrdila su se ([2] ) pravila dobrog građenja u potresnim područjima razvijena kroz protekle godine. Mnogi istraživači i inženjeri Pacifičkog kruga, i zemalja od Mediterana prema istoku, rade na prikupljanju podataka o potresima, na predviđanju mogućih potresa, te analiziraju ponašanje građevina u potresu, traže najbolje načine građenja, prikladne materijale, uračunavanje utjecaja tla, pogodne oblike temeljenja i izolacije od seizmičke pobude. Inženjeri i znanstvenici u graditeljstvu danas puno znaju. Međutim, posljedice potresa su različite. 26. prosinca 2004. godine potres na Sumatri, jedan od najsnažnijih uopće (M9,1), treći po energiji u posljednjih 106 godina (dva jača pogodila su, srećom, rijetko naseljena područja) pokrenuo je tsunami širom Indijskog oceana gdje sustav obavještavanja o tsunamiju gotovo nije bio postojao, tako da je život izgubilo oko 227.898 ljudi ([3] ). Snažni potres, iako znatno slabiji (M7,0) koji je 12. siječnja 2010. godine poharao Haiti, urezao se također mnogima u pamćenje; štete je teško pobrojati, a život je izgubilo oko 222.570 ljudi ([3] , posve je jasno, najviše zato što je

građenje bilo preslabo. I potresi koji su se dogodili tijekom 2010. godine i početkom 2011. potvrđuju ponovo kako je za zajednicu važno kakve su zgrade u kojima ljudi stanuju i rade, kakve su škole, bolnice, ali i kako su sagrađene ceste i druge prometnice, mostovi svih vrsta, sustavi opskrbe vodom, plinom i sličnim, sustav odvodnje i pročišćavanja, opskrbe energijom.

Odatle važnost građevinarstva, građanskog inženjerstva, za cjelokupnu zajednicu. Toga su svjesni u Kaliforniji, u državi Washington, u Japanu. Japan ima vrhunska istraživanja u graditeljstvu, izuzetno razvijena i stroga pravila upravljanja kvalitetom, podržana svijesti o čestim potresima od kojih se osjeti otprilike barem jedan mjesečno, Japan ima sjajne projekte, te sjajne nove metode građenja. Japan ima i sjajni sustav obavještavanja za slučaj snažnijih potresa koji koristi razliku u brzini širenja tzv. primarnih valova, i dva puta sporijih, ali opasnijih sekundarnih valova, koje slijede ostali. Veliki potres na istoku Japana (M9,0) koji se dogodio 11. ožujka 2011. godine, četvrti je po energiji u svijetu u posljednjih 106 godina ([4] ), ali, zahvaljujući izvrsnom sustavu obavještavanja, građani Japana obaviješteni su o dolasku potresa unaprijed, i upozoreni na opasnosti od padajućih objekata, kao svjedoče snimci (Youtube). Snimci svjedoče i o mirnoći s kojom je dočekan potres, i nezapamćenoj silini potresa. Zahvaljujući razvijenoj teoriji te računalnom radu, građani Japana obaviješteni su i o dolasku tsunamija, tri i pol minute poslije toga, te su tako dobili skoro 7 minuta za spašavanje.

Međutim, kao što je potres bio bitno jači nego se moglo očekivati, tako je i tsunami bio viši nego su mogli štititi zaštitni zidovi, a blizina potresa učinila je dolazak tsunamija prebrzim za mnoge. Od tsunamija stradala je obala duljine jadranske obale Hrvatske i dubine do oko 5 km.

Nadalje, stotine potresa slijedilo je u nekoliko sljedećih dana, od toga neki veoma snažni, a nevolje koje su uslijedile ostat će zapamćene zauvijek.

Slika 1. Pregled energije potresa koji su se dogodili u posljednjih 106 godina ([4] ).

Slika 2. Snimka ekrana tijekom emisije na NHK, japanskoj nacionalnoj televiziji u trenutku nastajanja potresa i upozorenja o velikom potresu koji nailazi. Tri minute kasnije naišlo je upozorenje o tsunamiju. Prikaz naknadnih potresa tijekom sljedećih 5 dana ([5] ). Snimka ceste u Saitama-ken duž koje je nastala stepenica visine oko metar ([6] ), a koja je popravljena 6 dana poslije potresa ([7] ).

Bliže nama, preko Jadranskog mora, 6. travnja 2009. godine potres je pogodio grad L'Aquila i pokrajinu Abruzzo u središnjoj Italiji, odnijevši 300 života i ostavivši 55.000 osoba bez doma.

Tijekom sljedećih šest mjeseci istraga je utvrdila kako je najmanje 200 zgrada bilo sagrađeno na neprikladan način, te je podignuto 60-tak optužnica protiv graditelja tih zgrada i zaposlenika uprave koji su izdavali građevinske dozvole ([8] [3] ). Hrvatska nije daleko ().

1.2 Odakle problemi?

Zahvaljujući tome što je građenje skloništa od početka nešto što su ljudi radili sami sebi, i do danas se vještine građenja kuća prenose s koljena na koljeno i često se svoj stambeni objekt gradi vlastitim snagama, prečesto zanemarujući pri tome napredak koji je postignut u graditeljstvu. Činjenica jest da o značajnom dijelu elemenata građenja najviše znaju lokalni graditelji, ali je također činjenica i da je na iskustvima mnogih graditelja majstora kroz povijest, na njihovim pokušajima i pogreškama, na genijalnim idejama istaknutih, ponekad zaboravljenih a ponekad slavljenih pojedinaca, na trudu mnogih istraživača i praktičara, kroz posljednja stoljeća prikupljen niz znanja i stvoren niz teorija, koja su preoblikovana u pravila, i, djelomično, u norme. Stanovništvo zaista siromašnih krajeva malo može učiniti za bolju gradnju, ali bi zajednica trebala raditi na tome. Stanovništvo Republike Hrvatske zaslužuje također sigurne domove, a zajednica bi trebala preuzeti brigu barem o školama i bolnicama.

1.3 Upravljanje kvalitetom građenja Od 2010. godine u Europi je u graditeljstvu na snazi paket konstrukcijskih normi, Eurokodova ([9] ), kojim se po prvi put cjelokupna građevina obuhvaća jedinstvenim zahtjevima na sigurnost, uporabivost i trajnost, kao i sustavom djelovanja i zajedničkih parcijalnih faktora sigurnosti. U Republici Hrvatskoj, pri Hrvatskom zavodu za norme, predstavnici visokih učilišta, projektanata, izvođača i drugih organizacija koje sudjeluju u građenju, ovih mjeseci rade na prijevodu i dodavanju nacionalnih parametara. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva brine o sustavu zakona i drugih propisa kojima se uređuju nužni uvjeti koje trebaju ispunjavati sudionici u gradnji i svi koraci u procesu građenja ([11] ).

Time država osigurava kvalitetu građevina i jamči svojim građanima sigurnost pri stanovanju, radu, u bolnicama, školama i slično. Međutim, da li je ta sigurnost potpuna? Kolike su razine nesigurnosti? Je li javnost upoznata sa rizicima kojima je izložena? Kakva je tu uloga edukacije?

1.4 Što sve treba znati? Što sve treba biti – inženjer?

U Sjedinjenim Američkim Državama, zemlji najboljih sveučilišta, izvrsnih inženjera i znanstvenika, zavidne organizacije i najželjenijih mogućnosti, 2005. godine, uragan Katrina porušio je nasipe, izazvao poplave, i odnio 1501 život, a 400.000 osoba ostalo je bez doma.

Naknadnim je istraživanjem pronađeno mnoštvo razloga za poboljšanje u građenju, prije

svega na spojevima, na mjestima između područja za koje su brinule različite organizacije. ([9] ) To potvrđuje da trebamo cjelovita znanja za inženjere i buduće inženjere, trebamo uspješnu suradnju između pojedinaca i organizacija, trebamo uspješnu suradnju između struka. Specijaliziranost prečesto vodi u izoliranost, a inžinjerima se to ne bi trebalo dopustiti.

Inženjeri su odgovorni pred korisnicima svoga rada, i svojim suradnicima, i svima koji bi od njihovog rada mogli imati štete. Inženjeri moraju stvoriti cjeloviti paket znanja i vještina potreban za građenje, ali isto tako i opreznu samopouzdanost i svijest o odgovornosti prema zajednici, te iskreni i pošteni odnos prema onima za koje rade, ne zaboravljajući na sve koji će također živjeti u njihovim građevinama, koristiti ih.. tražiti u njima utočište, zaklon, spas...

Dakle stavljajući struku i svoje građansko inženjerstvo iznad svega. Također, zato inženjeri zaslužuju poštovanje, pažnju, i iskreni i pošteni odnos ostalih prema njima. Kako to postići?

Zajedničkim trudom cjelokupne zajednice. I pažljivim i predanim radom s mladim budućim inženjerima.

2. NEKA ISKUSTVA S NASTAVOM 2.1 Bolonjski proces i poboljšanje kvalitete studiranja Otkako je 1998. godine potpisana Bolonjska deklaracija, na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj trajale su pripreme za prilagođavanje obrazovanja novim uzorima, iako je potpisom Ministra naša država pristupila procesu tek tri godine kasnije. U skladu s time, već 2003. godine zakonom je uveden niz promjena, a 2005. godine cjelokupno je visoko obrazovanje uređeno prema novim zahtjevima. Uz niz otpora, i otkrivanja slabosti sustava, mogu se primijetiti i mnogi uspjesi. O organizaciji izvedbi nastave i ispita može se dobro naučiti na radionicama koje se organiziraju posljednjih godina širom zemlje pod nazivom Aktivno učenje i kritičko mišljenje ([12] ). Neke opasnosti i neki dobri primjeri prikazani su u nastavku.

2.2 Neke pretpostavke dobre nastave Da bi se studentima omogućilo provođenje programa treba im osigurati potrebnu literaturu, upute i smjernice za rad, zadatke za provjeru i primjenu, kao i zadatke za razvijanje osvojenih znanja i vještina. Pri tome je važno studente učiniti što aktivnijima i time uspješnijima u radu, te – uz potrebnu ozbiljnost – koristiti metode što primjerenije njihovom predznanju i prije osvojenim vještinama. Visokoškolski nastavnici često su nezadovoljni svojim studentima, jer ponekad nismo upućeni u pomake koji su se dogodili u osnovnom i srednjem obrazovanju, te mogućnostima koje studenti imaju. Pomak u društvenim odnosima jednako kao i pomaci u tehnologiji čine nove generacije drugačijima nego što smo bili mi, i zbog drugačijih uvjeta odrastanja i zbog drugačijih perspektiva i zbog neizmjerno drugačije dostupnosti informacija.

Nadajući se da će studenti koristiti internet za studij kao što ga koriste za zabavu, i iskoračiti potom i dalje, trebamo ih opskrbiti uputama i smjernicama, te ih pratiti u njihovom napredovanju pružajući im podršku i ohrabrujući ih da čitaju, uspoređuju, istražuju, aktiviraju se, i postaju svjesni svojih novih i budućih mogućnosti.

2.3 Uloga interneta i učenje na daljinu Ilustracija radi, prikazuje se kratko predmet Mehanika tla za koji je udžbenik objavljen na internetu ([15] ), s istaknutim prikladnim terminima na engleskom, a na web stranicama predmeta ([16] ), redovito se objavljuju komentari, dodatni zadaci, bilješke s predavanja, zanimljivi linkovi i vijesti, kao i zadaci za samoispitivanje ([17] ). Studenti ubrzo počinju

doprinositi živosti web stranica slanjem svojih priloga, linkova, fotografija. Posebno ove godine, tijekom izrade programskog zadatka u kojem studenti računaju slijeganje uslijed izvedbe nasipa, kad je postalo jasno da im je taj jednostavni postupak nedovoljno jasan i nedovoljno zanimljiv, studenti su pozvani da doprinesu fotografijom ili skicom nepoželjnog slijeganja koje je posljedica neke greške kolega iz struke, ili nepredviđenim ili nepredvidljivim pojavama – s opisom lokacije, mogućih uzroka i mogućih posljedica – nastala je zanimljiva Zbirka koja i dalje raste na Googlovoj Picasi ([13] ), a uloga nastavnika je da komentira zaključke, dopunjuje ih i upućuje na dalje promišljanje i rad.

Slika 3. Pregled Zbirke fotografija nepoželjnih slijeganja i klizanja koju izrađuju studenti III semestra studija graditeljstva na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu ([13] ).

Internet omogućava brzu dopunu uputa, jednostavni prijenos informacija (linkovi..) i izvrsnu komunikaciju, kako u malim grupama (1-1 komunikacija između studenta i nastavnika ili slično), tako i u velikim grupama ili posve otvoreno (na forumu ili slično). Studenti velikim dijelom cijene ovakve prilagodbe i izvrsno ih koriste. Tijekom prezentacije seminarskog rada na istom predmetu studenti su fotografirani ili snimljeni kamerom, te, uz njihovo dopuštenje objavljeni na internetu ne bi li se dobila informacija o vlastitom nastupu, sjećanje na vlastiti uspjeh i mogućnost praćenja drugih studenata, čije se prezentacije nije moglo vidjeti zbog rasporeda sati koji je to onemogućio.

Slika 4 Student iz Metkovića izvještava o posljedicama poplave u Metkoviću ove jeseni prema vlastitim iskustvima i istraživanju ([18] ). Studentica izvještava o potrebnoj pripremi za slučaj potresa prema uputama DUZS i američke agencije FEMA ([18] ). Studenti u grupi identificiraju jedan od dobivenih uzoraka tla na vježbama prema dobivenim uputama.

Međutim, iako internet ima bogate mogućnosti traženja podataka i sl., razmjene, nadopunjavanja, komentiranja, komuniciranja, i u nekim su sustavima postignuti izvanredni rezultati, treba biti oprezan s učenjem na daljinu zbog gubitka izravne ljudske komunikacije i svega što time prenosimo, provjeravamo i stvaramo. Slično je i sa ispitivanjem putem testova.

2.4 Testovi – zašto i u kakvom obliku Često se među studentima ili roditeljima, ali i među visokoškolskim nastavnicima može čuti o Bolonjskom procesu kao o svođenju ispita na testove, i razdjeljivanju velikih ispita na više malih. Je li to dobro? Svakako, za studente je dobro da što prije dobiju potvrdu svojih znanja, a jedan od poticaja za uredno studiranje ili učenje svakako je skori datum testa. Također, nastavniku je dragocjeno vidjeti što prije kako ga uspješno prate studenti, treba li u nastavu dodati pojašnjenja, smije li ubrzati gradivo, ili je nužno usporiti na nekim mjestima – potrebni podaci prikupit će se pametnim sastavljanjem testova i obradom rezultata, a time se također može potaknuti studente na dalje razmišljanje. Kod predmeta čiji se sadržaj slaže paralelno kao lepeza, možda pravovremeno učenje i studiranje nisu ključni, ali kod predmeta kod kojih sadržaji slijede jedan drugi, neophodno je postići urednost studentskog rada.

Takozvani mini-testovi koji se mogu pisati na kraju pojedinog predavanja, ili čak tijekom predavanja da bi se napravila potrebna mala promjena ritma, traže kratke odgovore na zadana pitanja ili brze zadatke (zadatak se može temeljiti na zadnjoj znamenci u matičnom broju studenta koja je automatski dostupna nastavniku, a različita od studenta do studenta koji sjede u blizini, te je to pogodan broj za rješavanje jednostavnih zadataka kada je u predavaonici puno studenata bez razmaka). Mini-testovi mogu se kombinirati s mini-anketama i dati mogućnost većem broju studenata da postave pitanja – ali nastavnik prvom sljedećom prilikom treba ponuditi odgovore.

Neugodna zamka kod testova kakvih može biti 2 ili 3 ili više tijekom semestra, može biti mogućnost ponavljanja zadataka i svođenja priprema za polaganje na učenje pripremljenih odgovora na pitanja, te tako sužavanje procesa studiranja na učenje napamet.

Međutim, uz dodatni trud nastavnika, mogu se postići vrijedni rezultati, kako pokazuju podaci u nastavku.

2.5 Bodovanje – što se time postiže Slika 5 – Rezultati prvog od tri testa u semestru, s razmakom od 10 godina. Testovi se pri tome mijenjaju i dopunjuju, a traženi prag za dobivanje potpisa tj. „preskakanje“ pismenog dijela ispita, raste.

Tabela 1: Pregled odnosa broja bodova i pripadajućeg uspjeha u dvije uspoređene godine: 2000/2001 ak. godina 2010/2011 40% traženi uspjeh na kolokviju za potpis 50% 65% traženi uspjeh za oslobađanje od pismenog dijela ispita 75% 45% aritmetička sredina 58% 48% medijan 63% 20% standardna devijacija 34% 0,45 koeficijent varijacije 0,58 Slika 5 i Tabela 1 za dvije generacije s razmakom od 10 godina, prikazuju poboljšanje uspjeha studenata s povećanjem praga traženog za dobivanje potpisa i za tzv. oslobađanje od pismenog dijela ispita (mogućnost izlaska izravno na usmeni dio ispita, bez izlaska na pismeni dio ispita). Sa smanjivanjem broja mogućih izlazaka na pismeni dio ispita, mnogi studenti odlučuju što prije riješiti pitanje pismenog i što prije osvojiti potrebne bodove.

Tendencija je slična i u drugim godinama.

Iako se može uzrok povećanom uspjehu tražiti u mogućem učenju napamet lanjskih testova, upravo zato posebni se trud ulaže u obnavljanje testova svake godine ispočetka, pa se podizanje praga (oba praga) smatra bitnim poticajem za pojačani rad studenta. Pri tome nužno je osigurati potrebnu literaturu, zadatke i slično.

2.6 Bodovanje – što se sve može bodovati Osim testova, bodovati se može i izrada programskih zadataka, domaćih zadaća i svih drugih aktivnosti. Mini-testovi traže nešto više vremena od nastavnika, vremena potrebnog za ispravljanje i bodovanje, ali bitno su korisniji u nastavi nego što je popisivanje studenata ili nešto slično, jer daju dragocjene povratne informacije i oživljavaju nastavu. Seminarski radovi (ilustracija: Slika 4) daju priliku za motiviranje studenata ali i provjeru osvojenih znanja i štednju vremena na usmenim ispitima. Slika 4 prikazuje i jednu od praktičnih vježbi koja se radi u grupi. U grupama ([13] ) se na spomenutom predmetu obrađuje i druge sadržaje koji je dobro raditi samostalno, tako da studenti surađuju, razvijaju osjećaj odgovornosti za grupu, međusobno si tumače i tako bolje savladavaju gradivo.

Vjerojatno najkorisniji su najzahtjevniji zadaci kao što su projektna rješenja, najbolje ako se uspiju organizirati između više nastavnika i više predmeta.

2.7 Kako osigurati povezivanje, promišljanje, cjelovitost i trajnost osvojenog gradiva?

Jesu li stvarno potrebni usmeni ispiti? Neki nastavnici smatraju da se pismenim ispitom ili testovima može obuhvatiti cjelokupno znanje, ali može li se obuhvatiti i cjelovitost znanja i razumijevanje problema? Za osvajanje certifikata npr. u informatici, pripremaju se sustavi pitanja i zadataka za ispite koji traju satima i reagiraju na pokazano znanje, vraćajući se na dijelove sadržaja koje je pristupnik slabije riješio. Takvi su testovi vjerojatno vrlo uspješni i

mogu predstavljati potpuni ispit, ali iako je priprema zahtjevna, čak i za velike tvrtke kao što je Microsoft, na internetu se mogu naći takozvani dump-ovi, zbirke gotovih rješenja koji služe pripremi za ispit učenjem odgovora na pamet. Situacija kod ispita puno je lošija, ali nastavnicima koji nemaju tehničkih mogućnosti za ovakve složene zahvate, ostaje usmeni ispit. U završnom izravnom susretu sa studentom, nastavnik može provjeriti mogućnosti zaključivanja, potaknuti na sljedeće korake u napredovanju studenta, ali i naučiti o uspješnosti svojih metoda poučavanja, te odmah isprobati nove ideje.

2.8 Kako osigurati svojim studentima umijeća komuniciranja s budućim suradnicima?

Vjerojatno je najsigurniji način poučavanja u komuniciranju: komunicirajući sa studentima i zadajući im zadatke kroz koje će morati komunicirati s kolegama studentima, ali i drugima, ne zaboravljajući davati im povratne informacije i nudeći im smjernice za razvoj. Predmet naslova Komunikacijske vještine u inženjerskom studiju prvo je izazvao negodovanje studenata, a potom osvojio gotovo sve, otvarajući nove puteve u svim aspektima života.

Međutim, i ostali nastavnici u ostalim predmetima mogu i trebaju prenijeti ne samo znanje, nego komunicirati i način razmišljanja, način odlučivanja, pitanja odgovornosti, i mnogo toga drugoga što čini njihov posao i život. Studente treba propitivati često, treba ih upoznavati, upoznavati njihov način razmišljanja, poticati ih da iznose i razvijaju misli, da iznose sumnje, ohrabrivati ih da se što prije suoče s problemima svog budućeg života i posla – koji će dodatno doživjeti neslućene promjene. Pripremiti ih na to da mnoge probleme ne umijemo riješiti, da mnoge probleme tek naslućujemo. Pokazati im da je iskreni i pošteni odnos prema poslu i prema ljudima jedino rješenje koje dugoročno čini posao zanimljivim, a život lijepim.

2.9 Uloga multimedija, terenska nastava, stručne prakse U većini predavaonica i učionica danas se mogu naći računala i projektori, te se tekst predavanja često projicira na veliko platno. S druge strane, neki nastavnici uporno zadržavaju običaj ispisivanja ploče kredom, da bi studenti bili svjesni procesa i slijeda pojedinih koraka.

Međutim, sada često korišteni PowerPoint omogućava postepeno pokazivanje teksta, jednadžbi, dijagrama, slika, fotografija, filmova, kao i kombinacija svega toga, a studenti izuzetno cijene pažljivu uporabu multimedija, kao i kombiniranje teorije s primjerima iz prakse ili izlazak vani. Matematica i slični programi imaju fantastične mogućnosti, međutim ne treba zaboraviti na opasnost od zagušivanja prevelikom živahnoću na ekranu. Studenti trebaju kroz cijeli proces nastave biti što aktivniji, te doživjeti sadržaje s kojima se upoznaju sa što više strana, na što više načina, i što češće upoznavati ih kroz svoju aktivnost. Studenti trebaju vidjeti što više toga, posjetiti, vidjeti u 3D, i u vremenu, osjetiti vjetar i kišu i blato.

Studenti trebaju susresti se i s ljudima izvan obrazovne ustanove – zbog čega se organiziraju stručne prakse – i uključiti se u rad prvo pod zaštitom svog studentskog statusa.

2.10 Cjeloživotno obrazovanje na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu Tehničko veleučilište u Zagrebu osnovala je Vlada RH 1998. godine da bi se na jednom visokom učilištu okupili tehnički stručni studiji u Zagrebu, spajajući time više grupa nastavnika različitih povijesti (više škole, samostalne ili spojene s fakultetom i sl.). Time se postiglo da dovoljno mnogo nastavnika bude usmjereno na stručne studije, iako značajni broj nastavnika ima iskustva rada na sveučilišnim studijima; angažirani su nastavnici sa više drugih sveučilišta, kao i zanimljivi broj gostiju iz gospodarstva, kojima je primarna aktivnost projektiranje, izvođenje, nadzor, proizvodnja, ispitivanje, istraživanje ili slično, ali su prihvatili nositi cijele predmete, ili s nastavnikom na ustanovi dijeliti nastavne obaveze, ili

samo povremeno održati poneko predavanje i surađivati u organizaciji stručne prakse i slično.

Velikim trudom na poboljšanju kvalitete nastave i na stvaranju novih programa, Tehničko veleučilište u Zagrebu razvilo je i specijalističke diplomske stručne studije koji omogućavaju drugi stupanj visokog obrazovanja i dovoljno dobrim i zainteresiranim kandidatima koji su prvi stupanj završili prije više godina, ali imaju želju nastaviti i formalno obrazovanje što im je donedavno bilo onemogućeno. Upravo zbog takvih studenata specijalističke diplomske stručne studije izvodi se od 2006. godine kao izvanredne studije, ne smanjujući time niti obujam nastave – nego produžujući trajanje semestra na jednu kalendarsku godinu – niti kvalitetu nastave. Dapače, smatra se da studenti s iskustvom vođenja gradilišta ili sudjelovanja u projektiranju i slično, imaju motivaciju i predznanja koja kvalitetu studija upravo podižu na posve novu razinu.

2.11 Stručno upotpunjavanje i usavršavanje znanja Na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu organizira se također i program stručnog usavršavanja koji potvrđuje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva. Ovaj program nudi se posebno ovlaštenim inženjerima koji imaju obavezu upotpunjavanja i usavršavanja znanja, a omogućuje upotpunjavanje znanja novostima u građevinarstvu.

3. UPITNICI I KAKO DALJE? Veliki potres koji je 11. ožujka 2011. godine zadesio istočni Japan pokazao je da je graditeljstvo u Japanu prilično sigurno u slučaju potresa, čak i kad se radi o zaista velikom potresu. Međutim, izgleda da u ovom slučaju nije zakazalo građevinarstvo, nego nešto drugo.

Bez obzira na to, pokazalo se da je nemoguće postaviti gornju granicu na energiju koja se može očekivati. Nemoguće je postaviti gornju granicu na visinu vala koji se može stvoriti u luci. Nemoguće je sagraditi zid preko kojega niti jedan val sigurno nikada neće prijeći. Dakle, kako postupati? Kako graditi ako ne znamo koje su najveća opterećenja? Kako poučavati studente ako smo i sami zatečeni? Veliki potresi pokazuju da, ma kako morali provoditi proračune, uobičajeni proračuni su vrlo ograničene vrijednosti kad nam nedostaju prikladni podaci. Zato bismo trebali i u radu i u obrazovanju jednaku ili još i veću pažnju posvetiti oblikovanju konstrukcija ([19] ), ali i geologiji, geotehnici, i drugim djelovanjima te različitim hazardima. Također, trebali bismo i u radu i u obrazovanju obratiti pažnju na redovito provjeravanje svih posljedica mogućih rušenja ili kvarova. Iako ponekad izgleda da su građevinari izgradili što se izgraditi dalo, pokazuje se da je sada na redu obnavljanje, ojačavanje, održavanje i zaista kvalitetno građenje.

Slika 6 Karta seizmičnosti Hrvatske i okolnih područja od prije Krista do 2008. godine, prema dopunjenom Hrvatskom katalogu potresa (Herak, Herak i Markušić, 1996, [20] ). Slika prikazuje epicentre od oko 30 000 potresa. Na prikazanom području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema Richteru, a osjeti se oko 65 potresa godišnje. (Prikaz sa stranica Geofizičkog odsjeka PMF, [21] )

Također, javnost ima pravo znati kakvi su rizici s kojima gradimo. Javnost ima pravo birati razinu rizika za stanove, bolnice, škole... Zajednica ima pravo na informaciju i na izvrsne i odgovorne inženjere.

4. ZAKLJUČCI Inženjerstvo i građevinarstvo kao građansko inženjerstvo, od najvećeg su značenja za život zajednice. Budući da uslijed lošeg građenja može doći do golemih žrtava i šteta, od najveće je važnosti osigurati izvrsno obrazovanje budućim i sadašnjim inženjerima, te popratiti ovaj posao obostranim poštovanjem. Vrijeme je za izvrsnost, iskrenost i poštenje.

LITERATURA [1] Towhata, Message to ISSMGE Members from Prof. Ikuo Towhata, Appointed Board Member of ISSMGE and Editor of ISSMGE Bulletin, ISSMGE Bulletin, Volume 5, Issue 1, February 2011.

[2] V. Sigmund, S. Zlatović, Nedavni veliki potresi i njihov značaj, Građevinar 52 (2000), 11; 695-703 [3] U.S. Geological Survey. Historic World Earthquakes. Earthquake Hazards Program, http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/world/historical.php/ [4] IRIS, New Mexico Institute of Mining and Technology; Teachable Moments, http://www.iris.edu/hq/retm [5] MSN, Japanese earthquake aftershocks, http://www.msnbc.msn.com/id/42037498/ns/world_news-asiapacific/ [6] NHK, www3.nhk.or.jp/news/jishin0311/movie/chapter_04.html [7] G. Vugrinec, Japancima je trebalo samo šest dana da obnove uništenu autocestu! Jutarnji list 24.03.2011, http://www.jutarnji.hr/potres-u-japanu--japancima-trebalo-sest-dana-da-u-potpunosti-obnove-unistenuautocestu/933761/ [8] S. Tomašević, Završena istraga u L’Aquili: Podiže se 60 optužnica protiv graditelja, Večernji list, http://www.vecernji.hr/vijesti/zavrsena-istraga-l-aquili-podize-se-60-optuznica-protiv-graditelja-clanak26893 [9] R. B. Seed, Hurricane Katrina: Performance of the Flood Control System, http://berkeley.edu/news/media/releases/2005/11/02_levee_testimony.shtml [10] EN 1990:2002 Eurocode - Basis of structural design, i druge norme u paketu EN 1990 do EN 1999 [11] Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva, Pregled propisa iz područja gradnje, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3715 [12] V. Vizek Vidović et al. Aktivno učenje i kritičko mišljenje, niz od četiri radionice, Forum za slobodu odgoja, Zagreb, http://www.fso.hr/programi/alct-program [13] S. Zlatović, B. Marić, B. Škacan, Izbjegavanje rizika edukacijom. Izvori rizika u geotehničkim zahvatima.

Mulabdić, Mensur (ur.). Osijek : Hrvatsko geotehničko društvo, 2009.

[14] S. Zlatović i studenti graditeljstva na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, Zbirka fotografija neželjenih slijeganja i klizanja, https://picasaweb.google.com/sonja.zlatovic.tvz/ZbirkaSlijeganja#, 2010 – [15] S. Zlatović, Uvod u mehaniku tla, Tehničko veleučilište u Zagrebu, http://line.tvz.hr/zlatovic/knjiga/zlatovic 2006 uvod u mehaniku tla naslov.htm, 2006 [16] S. Zlatović, Mehanika tla, Tehničko veleučilište u Zagrebu, http://graditeljstvo.tvz.hr/index.php?pred=17539 [17] S. Zlatović, Mehanika tla u zadacima, CARNet, https://moodle.carnet.hr/course/view.php?id=239 [18] S. Zlatović, Snimke studentskih prezentacija na dan 18. siječnja 2011. https://picasaweb.google.com/sonja.zlatovic.tvz/2011_01_18# [19] Z. Žagar, Kako nadvladati zasade naslijeđa u školovanju građevinskih inženjera, I dio Naše građevinarstvo 60 (2006) 4 str. 8- 14; II dio Naše građevinarstvo: 60 (2006) 5, str. 13-18.

[20] M. Herak, D. Herak i S. Markušić (1996): Terra Nova, 8, 86-96 [21] Geofizički odsjek PMF-a; http://www.gfz.hr/seismap.php

SOME INNOVATIONS AND SOME DIFFICULTIES IN QUALITY MANAGEMENT OF EDUCATION IN CIVIL ENGINEERING Summary The importance of education is often mentioned, although not often understood outside Academia. But what are the responsibilities of educators towards the community? What are the specific responsibilities of educators in Civil Engineering? How important is the knowledge, and how important the ethics, of educators and their enthusiasm and devotion? Is it possible to implement such requirements in a system of quality management? The example of the Civil Engineering study programme at the Polytechnic of Zagreb is used to illustrate some interesting innovations in quality improvement in teaching as well as development towards responsibility and the role of Lifelong Learning.

Keywords: higher education, civil engineering, responsibility, lifelong learning