maminosunce
broj 105/prosinac 2024.
besplatni časopis za trudnice, mame i tate
Radostan Božić i predivnu
Impresum
Izdavač: Crna ovca j.d.o.o.
Glavna urednica: Andrea Hribar Livada
info@maminosunce.hr www.maminosunce.hr
Izlazi šest puta godišnje. Sljedeći broj izlazi u veljači 2025.
ISSN broj: 2757-1890
Uredništvo ne odgovara za sadržaj objavljenih tekstova te informacije u oglasima. Svi tekstovi služe isključivo u informativne svrhe, a u slučaju bolesti ili poteškoća, potražite savjet liječnika.
SADRŽAJ
Trudnoća i porođaj
Važnost
Trudnoća i porođaj u žena starijih od 35 godina
Premda je dob između 20. i 25. godine života oduvijek poznata kao najbolja dob za zanijeti i iznijeti trudnoću i kao dob kada je porođaj najlakši, posljednjih se godina i u svijetu i u nas primjećuje kako se odluka roditi po prvi ili ponovni put odgađa sve više prema 35. godini i kasnije. Pomak rađanja prema četrdesetim godinama i čak
Prof. dr. sc. Snježana Škrablin
Spec. ginekologije i opstetricije
Subspec. fetalne medicine i opstetricije
Subspec. humane reprodukcije
kasnije, u razdoblje prijemenopauze, posljednjih je godina posebno izrazit i nastavlja se kontinuirano. Npr. u godini 2004. u usporedbi s 2003. u dobi izmedju 20 i 24 godine u Klinici za ženske bolesti i porođaje rađa sve manje žena: u 2003. 19% žena, u 2004. 15%, a u dobi između 30 i 34 godina, u godini 2003. 27,7%, a u 2004. već 29,5% žena.
Istodobno, 2003. rodilo je 15,1% žena u dobi između 35 i 39 godina, a 2004. u toj je dobnoj skupini već 16,8 % žena. Starijih je od 40, odnosno čak 45 godina već godinama oko 2-4%, udjel se ne smanjuje. Žene mlađe od 20 godina rađaju sve rjeđe. Još je rjeđe rađanje izrazito mladih
žena, adolescentica mlađih od 15 godina, kada su komplikacije tijekom trudnoće i porođaja također češće. Danas dakle nije nikakvo čudo kada žena starija od 40 ili 45 godina rađa svoje drugo ili čak prvo dijete ili to čini nakon zasnivanja druge obitelji. Posljednjih je godina prosječna dob rađanja prvog djeteta u nas porasla na čak 29,1 godinu.
TRUDNOĆA U ŽENA ZRELIJE DOBI
Žene koje se osjećaju zdrave s pravom se odlučuju imati potomstvo prvi put ili ponovno u
zrelijim godinama. Problem je, međutim, jesu li one za tu odgovornu zadaću biološki jednako spremne kao mlađe žene. Bilo bi idealno kada bi žene prije odluke roditi u zrelim godinama ili ne, dobile osnovnu informaciju o tome što ih čeka, i koje probleme, s obzirom na njihovu konstituciju, kronične bolesti od kojih boluju i zdravstveno stanje uopće, očekuju. Trudnoća premenopauzalnih žena i čak onih u menopauzi (razumije se u pravilu samo u postupcima
potpomognutog zanošenja, najčešće nakon donacije oocita) moguća je i može proteći bez ikakovog problema. Pitanje dakle dopustiti trudnoću u žene premenopauzalne dobi ili one u menopauzi samo je etičko pitanje. Valja ipak, uvijek imati na umu kako je, u žena na koncu razdoblja reprodukcije, ishod trudnoće uvijek upitan. Ono što je najvažnije je redovita kontrola trudnoće i pridržavanje uputama u ovisnosti o ustanovljenim poremetnjama ili komplikacijama.
KOMPLIKACIJE TRUDNOĆE U ŽENA
ZRELIJE DOBI
Začudno, istraživanja kojima se pokušava odgovoriti na ovo pitanje još uvijek nisu brojna pa tako nema ni jedinstvenih stavova ni preporuka.
Većina se, međutim, istraživača slaže kako je u žena dobi preko 35 godina učestalost komplikacija tijekom trudnoće svakako povećana. Komplikacije su nerijetko posljedica kontitucijskih bolesti kojih učestalost raste s dobi, a za koje je dobro poznato
kako mogu remetiti trudnoću ili same se tijekom trudnoće pogoršavati. Primjer za ovo su kronična hipertenzija, vaskularne bolesti i dijabetes. Kronična je hipertenzija npr. 4-10 puta češća u žena starijih od 35, u usporedbi s onima mlađim od 35 godina.
Šećerna je bolest 3-4 puta češća. U bolesnica oboljelih od hipertenzije ili šećerne bolesti s godinama se javljaju sve opsežnije promjene na krvnim žilama, a zbog njih poremećena je djelotvornost posteljice pa tako mogu uslijediti poremetnje rasta ili opskrbe djeteta kisikom. Zbog toga valja očekivati i veće probleme s djecom tijekom razdoblja adaptacije neposredno nakon porođaja ili čak ozbiljnije poremetnje koje mogu trajati cijeli život. Vaskularne bolesti dodatno nose značajno povišen rizik i za život i zdravlje majki. Žene koje boluju od nekih kroničnih bolesti, a odlučuju se za trudnoću u zrelijoj dobi morale bi obaviti prekoncepcijsku obradu. Tom se obradom može ustanoviti stupanj regulacije njihove bolesti i stupanj oštećenja organa i donijeti odluka je li trudnoća opravdana ili ne. Osim toga, tijekom prekoncepcijske se obrade kronična bolest može dovesti u stanje optimalne regulacije ili čak mirovanja, a tada su izgledi na uspješno zanošenje, normalan tijek trudnoće, normalan porođaj i očuvanje zdravlja trudnice svakako najveće.
Drugi problem koji može remetiti tijek i ishod trudnoće u žena starije dobi su anomalije broja i građe kromosoma djeteta. Naime, pretpostavlja se da je u žena starijih od 35 godina veća učestalost nerazdvajanja kromosoma ili njihovih
lomova tijekom razvoja, sazrijevanja i dioba jajnih stanica. Zbog toga djeca starijih majki mogu imati povećani ili smanjeni broj kromosoma ili je njihov broj normalan, no dijelovi odlomljenih kromosoma nepravilno su spojeni s već postojećima. U
konačnici takva djeca mogu umrijeti tijekom trudnoće, pri porođaju, neporedno nakon njega ili se roditi živa no s težim ili blažim malformacijama ili mentalnom retardacijom. Najveći je problem svakako Downov sindrom koji je i najčešći.
Premda se u svijetu vjeruje kako se učestalost ovog sindroma naglo povećava nakon navršenih 35 godina života, u nas je nagli rast učestalosti zamijećen tek nakon navršenih 40 godina života, dakle nešto kasnije. Zbog toga je dob kada se obvezatno obavlja prenatalna dijagnostika nekim od invazivnih postupaka (amniocenteza, biopsija korionskih resica) odložena za žene dobi 40 godina i starije. U mlađih se žena, onih u dobi 35 do 40 godina, može ponuditi neinvazivni test probira koji pokazuje rizik rađanja bolesnog djeteta. Danas već postoji niz testova probira - dvostruki, trostruki, integirani itd…, a mogu se raditi već tijekom prvog ili u drugom tromjesečju trudnoće. Tada se samo u onih žena u kojih je rizik povišen obavlja invazivna dijagnostika kromosomskih aberacija. Test probira može se obaviti i u žena dobi 40 godina ili starijih i jednako je pouzdan kao i u onih mlađih od 40 godina. Na žalost, kromosomske aberacije se ne javljaju samo u žena nakon 35. godine života. One se javljaju u žena svih dobi. Od ukupnog broja djece rođene npr. s Downovim sindromom, njih oko tri četvrtine rađaju žene koje su mlađe od 35 godina. Valja, međutim, istaknuti kako nipošto nije rijetko da žena ili obitelj prihvaća rođenje djeteta s Downovim sindromom ili nekon drugom teškom kromosomskom ili malformacijom drugih organa. Dakle, ne prihvaća prekid trudnoće ni onda kada je on još zakonski dopušten. Potrebno je, stoga, svaku trudnicu u koje se planira obaviti neki od testova probira, a pogotovo neka od invazivnih tehnika prenatalna dijagnostike, upoznati s ciljevima pretrage i saznati odluku obitelji glede
rađanja bolesnog djeteta. Treba im znati odgovoriti na pitanje kakav život čeka dijete s Downovim sindromom i drugim kromosomskim aberacijama ili malformacijama organa. Valja znati da je život djeteta s Downovim sindromom i pored brojnih ograničenja, nerijetko vedar, ona se mogu naučiti brinuti za sebe, pisati, čitati.
POROĐAJ U ŽENA ZRELIJE DOBI
Tijekom porođaja, žene starije od 35 godina, posebice ukoliko rađaju prvi put u opasnosti su od anomalija stava i položaja djeteta, češće je prijevremeno prsnuće vodenjaka i prijevremeni porođaj uopće. Anomalije stava i položaja djeteta mogu biti posljedica češćih anomalija oblika maternične šupljine zbog mioma ili priraslica unutar materišta. Poznato je kako se učestalost dobroćudnih tumora maternice, mioma, povećava s dobi, a jednako tako žene starije dobi češće su ranije imale kiretaže materišta pa ni priraslice unutar maternične šupljine nisu rijetke. Razlozi zbog čega su prijevremeni porođaji češći, brojni su i raznoliki, no ponovno se mogu vezati uz s godinama povećanu opasnost prebolijevanja ili sticanja neke od upalnih bolesti u zdjelici, nošenja djeteta koje je pothranjeno ili pati od nedostatka kisika, zanošenja u maternici promijenjenog oblika itd.
Zbog malprezentacija djeteta, čestih prijevremenih porođaja, rađanja male, pothranjenje djece koja pate od kroničnog manjka kisika porođaj je nerijetko potrebno završiti carskim rezom. Procjenjuje se kako je porođaj carskim rezom neophodan u 3-6
puta više žena starijih od 35 godina u usporedbi s onim mlađima. Učestalost carskog reza, posebice nakon 40. godine života penje se i na 75%.
Perinatalna je smrtnost djece starijih majki viša od one u mlađih žena, rizik se povećava za oko 2 puta. Nakon operacijski završenih trudnoća smrtnost rodilja je i do 10 puta češća no nakon vaginalnog rađanja. Jednako tako, višestruko je povećan pobol zbog infekcija rane, upale adneksa i maternice, upale dojki, urinarnih infekcija, krvarenja, tromboza. Zbog svega je toga povećana i smrtnost i pobol starijih majki u porođaju i babinju.
ZAKLJUČAK
Sve gore navedeno upozorava nas kako je zanijeti i iznijeti trudnoću u dobi preko 35 godina svakako teže no u mlađih žena. Međutim, uz pravilnu skrb i
nadzor tijekom trudnoće i u porođaju najveći će broj žena koje se u toj dobi odluče za materinstvo taj cilj obaviti bez većih poremetnji. Posebno je važno da žene koje se na trudnoću odluče u zrelijoj dobi, a uz to boluju od nekih kroničnih bolesti, obave pregled prije planirane trudnoće, tzv. prekoncepcijsku obradu. U većine će njih pravilna regulacija bolesti prije trudnoće i pažljiv nadzor tijekom trudnoće i u porođaju, također omogućiti optimalan ishod.
GinOps d.o.o.
Poliklinika za ginekologiju, porodništvo, humanu reprodukciju i bolesti dojke Zagreb, Korčulanska 3f ginops@ginops.hr, 01 6180 955 ginops.hr
Znate li da se vaše dijete može zaraziti respiratornim sincicijskim virusom (RSV) i više puta u životu?1
Zaštitite vaše dijete od RSV-a!
Izbjegavajte gužvu i zadimljenje prostore.2
Održavajte higijenu ruku, igračaka, odjeće i posteljine.2
Razgovarajte s liječnikom o dodatnim mogućnostima zaštite vašeg djeteta od infekcije RSV-om.3
Reference:
1. Piedimonte G, Perez MK. Respiratory syncytial virus infection and bronchiolitis. Pediatr Rev. 2014;35(12):519-530.
2. Respiratory syncytial virus (RSV). Mayo Clinic. Dostupno na: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/respiratory-syncytial-virus/symptomscauses/syc-20353098 Pristupljeno siječanj 2024. 3. Trogodišnji program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, ospica, teške bolesti donjeg dišnog sustava prouzrokovane infekcijom respiratornim sincicijskim virusom, krpeljnog meningoencefalitisa, vodenih kozica, rotavirusnog gastroenterokolitisa, malarije, streptokokne bolesti (uključujući invazivnu pneumokoknu bolest), haemophilus influenzae – invazivne bolesti, invazivne meningokokne bolesti, HPV infekcije i bolesti COVID-19 u 2022. - 2024. godini. Ministarstvo zdravstva, 2022. Dostupno na: https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/2021Objave/Trogodi%C5%A1nji%20program_imunizacija%202022.-2024.%20Program%20II..pdf Pristupljeno siječanj 2024. AstraZeneca d.o.o., Ulica Vjekoslava Heinzela 70, 10000 Zagreb, Tel: +385 1 4628 000, www.astrazeneca.com Veeva ID: HR-4810. Pripremljeno siječanj 2024., vrijedi do veljača 2025. Ovaj je materijal namijenjen za edukaciju javnosti i pacijenata o bolesti uzrokovanoj respiratornim sincicijskim virusom.
Trudnoća i zimski mjeseci
Trudnoća uistinu za brojne žene predstavlja drugo stanje, ne samo u fizičkom već i u psihičkom pogledu. Strah za svoje nerođeno čedo često je potenciran, stoga i manji zdravstveni problemi kao što su prehlada, hunjavica i gripa čine nesavladive prepreke. Strah od mogućih komplikacija posebice tijekom prvog tromjesečja, kako zbog strane uzročnika tako i zbog moguće
Prim.dr.sc. Ulla Marton, dr.med spec. ginekologije i porodiljstva
primjene lijekova, dovodi katkad i do teške anksioznosti. Prirodno usađeni mehanizmi skrbi
o djetetu, postavljaju dijete na prvo, a majku na drugo mjesto. Bez obzira na brojna uvjeravanja liječnika i farmaceuta, o provjerenosti lijekova koji se koriste tijekom trudnoće da nisu štetna za plod, uvijek u duši trudnice ostaje ogromna doza straha i nepovjerenja. Sve trudnice moraju imati na umu da sve što unosimo u naše tijelo bilo hranom, bilo nanošenjem na kožu, bilo u obliku lijeka metaboličkom razgradnjom nalazi put do djeteta. Stoga je uvijek važno razmotriti odnos pozitivnog učinka i moguće štetnosti, ali isto tako se mora imati na umu da samo zdrava majka može iznijeti trudnoću i na svijet donijeti zdravo dijete. Ugrozivši zdravlje majke, posredno ugrožavamo i zdravlje djeteta. Brojne fiziološke promjene u tijelu trudnice, olakšavaju put prehladi tijekom jesenskih. Mora se imati na umu da je imunološki sustav majke cijelo vrijeme na svome maksimumu, pola genetskog materijala tijekom trudnoće u njezinom tijelu nije njezino, stoga je trudnica znatno prijemčljivija za infekcije. Ujedno sluznica nosa često je zadebljana tijekom trudnoće i time znatno olakšava infekciju sluznice. Oticanje sluznice mijenja cirkulacijske odnose unutar nje i stvara povoljne uvjete za bakterijsko djelovanje. Ujedno nemogućnost adaptacije tijela tijekom zimskih
mjeseci, izlasci iz toplog u hladno, doprinosi širenju infekcije u gornjem dišnom sustavu. Priprema sluznice / tijela doprinosi sprečavanju infekcije.
Ovlaživaći zraka u radnim i spavaćim prostorijama, redovito provjetravanje prostorija, hodanje umjesto korištenja javnog prijevoza, ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili slanom otopinom doprinosi suzbijanju respiratornih infekcija. Uravnotežena raznolika prehrana s obiljem vitamina, redovita tjelovježba, uz održavanje tjelesne higijene i često pranje ruku čine prvu branu u sprječavanju obolijevanja. Prestankom pušenja znatno ćete doprinijeti u poboljšanju ne samo cjelovitog zdravlja već i u sprječavanju infekcija gornjeg dišnog sustava.
Ukoliko se razvije infekcija gornjeg dišnog sustava, koristite preparate na bazi meda, eukaliptusa, inhalirajte se ili primjenjuje preparate koji se koriste za malu djecu (na bazi propolisa bez alkoholnog aditiva s vrlo malim doza kortikosteroida). Obilno
unošenje tekućine - topli napitci (čajevi) uz citrate spriječit će dehidraciju, ispiranjem nosa sprečavate daljnje komplikacije (upala grla, sinusa, ždijela, pluća …), topla kupka uz odmor doprinjeti će poboljšanju.
Povišenje temperature (tax 38 i više), zahtjeva naglašeniju njegu, tuširanjem u mlakoj vodi, primjenu paracetamola (koji se mogu koristi tijekom trudnoće svakih 8 sati unutar 24 sata) i redovitu hidraciju trudnice uz nadoknadu soli. Virusne infekcije prolaze unutar 3-5 dana, no ukoliko dođe superinfekcije s bakterijskim uzročnikom i nužna je primjena antibiotika u dogovoru s vašim liječnikom propisuju se oni čija je primjena moguća tijekom trudnoće.
Ukoliko se vaše zdravstveno stanje ne poboljšava i imate osjećaj opće tjelesne nemoći i bolnosti, obratite se s punim povjerenjem vašem liječniku/ ginekologu s ciljem propisivanja najbolje terapije za vas i vaše dijete.
Kako razviti zdrave prehrambene navike kod djece?
Djeca se ne rađaju sa zdravim prehrambenim navikama, nego ih uče i usvajaju, dakle potrebno ih je razvijati. Bitno je istaknuti kako važnu ulogu imaju roditelji, bake i djedovi, braća i sestre, odgojitelji, učitelji, pedijatri, nutricionisti. Pri čemu roditelji imaju daleko najveću ulogu i moć u razvoju zdravih navika djece koje dalje nose kroz
život (posebno kod vrtićanaca i školaraca prije puberteta).
Katarina Robić, magistra nutricionizma
Utjecaj prehrane roditelja, točnije majke vidljiv je još u trudnoći gdje je beba već u maternici izložena
molekulama aroma: okusa i mirisa. O prehrani
žene koja nosi dijete ovisi kojim aromama će ono biti izloženo te je uočeno da raste vjerojatnost
prihvaćanja one hrane tijekom razdoblja dohrane kojima su bebe bile izloženije putem majčine prehranu u doba trudnoće. Isto vrijedi i za hranu izraženije arome kao što je češnjak. Dokazano je da djeca majki koje su tijekom trudnoće redovito jela češnjak u sklopu svojih obroka, jedu znatno više češnjaka od one djece čije majke ga nisu jele u trudnoći.
Utjecaj arome hrane se nastavlja i tijekom dojenja, putem majčinog mlijeka u koje dospijevaju mnoge molekule iz hrane koje onda stimuliraju okusne pupoljke dojenčadi. Na taj način „treniraju“ osjetilo okusa dojenčadi pri čemu je uočeno kako djeca majki koje su tijekom dojenja konzumirale raznoliko voće i povrće kao dvogodišnjaci i trogodišnjaci lakše prihvaćaju novu hranu. Period od početka dohrane pa do druge godine života je izrazito bitan
za izlaganje djece što raznolikijoj hrani jer će u tom periodu puno lakše prihvatiti novu hranu za razliku od perioda u drugoj i trećoj godini kada često nastupa neofobija- strah od novog. U vrtićkoj dobi, prvenstveno između druge i treće godine javlja se strah i odbijanje ne samo nove već poznate i ranije konzumirane hrane. Djeca najčešće u toj dobi dijele hranu na jestivu i nejestivu i to na temelju
boje. Pri čemu najčešće odbijaju hranu zelene boje dok će lakše prihvatiti hranu crvene i narančaste boje. Djeci je potrebno puno više vremena i prilika da bi prihvatili novu hranu što potvrđuju i mnoga istraživanja koja naglašavaju važnost kontinuiranog izlaganja novog hrani (navode da je ključno i nužno). Potrebno je kontinuirano ponuditi novu hranu 8-12 puta, bez prisile i forsiranja, u različitim
oblicima, u kombinaciji s namirnicama i hranom koju vole, koja im je poznata te nuditi u različitim obrocima. To potvrđuju i istraživanja koja navode primjer kontinuiranog izlaganja djece od 18 mjeseci do 4 godine cikli kroz 7 tjedana gdje dolazi do porasta konzumacije cikle kod djece za 300%.
U školskoj dobi, posebice u nižim razredima osnovne škole bitan je izgled hrane, tako će
školarci pojesti dvostruko više voća i povrća ako je ono pripremljeno i posloženo na vizualno primamljiv način. Bitan je oblik, kombinacija boja te kako je jelo prezentirano (pokušajte posložiti voće i orašaste plodove u obliku životinja, smješka, sunca…), sjetimo se izreke: „Oči su gladne“. Također bitno je upotrijebiti maštu ne samo u prezentaciji već i u biranju imena za hranu ili smisliti popratnu priču ili bajku o jelu ili određenoj namirnici.
Za djecu je izrazito bitna struktura obroka, što bi značilo da cijela obitelj jede zajedno za stolom, u ugodnoj atmosferi, bez nepotrebnih vanjskih podražaja: mobitela, televizora, da svi članovi jedu ista jela (ukoliko je to moguće). Odbijanje hrane u školskoj dobi može biti prvi pokušaj pokazivanja neovisnosti te se tada predlaže ponuditi više opcija i dopustiti djetetu da izrazi svoj stav i pokaže vlastiti izbor (može im se ponuditi odabir međuobroka i omogućiti im da odaberu između: mandarine, jabuke, banane, kompota od šljiva ili domaćeg cijeđenog soka od naranče ili da za salatu uz ručak odaberu: matovilac, ciklu, kupus ili kisele krastavce).
Mala djeca i djeca predškolske dobi kopiraju prehrambene obrasce od svojih glavnih uzora: roditelja i starije braće i sestara. Djeca nisu dobra u slušanju odraslih, ali ne propuštaju priliku da ih imitiraju, odnosno iskopiraju ono što odrasli rade.
Zadatak roditelja je da djeci redovito osiguraju nutritivno bogatu i raznoliku hranu, a uključivanje u samu pripremu hrane može se početi u prvim godinama života kada zaigrano istražuju i „upijaju kao spužve“.
Američke smjernice predlažu:
Da se dvogodišnjacima uvedu aktivnosti poput trganja listova salata, špinata ili blitve, slaganja komadića izrezanog voća i povrća u razne oblike (smiješka, srca, sunca), okretanje stranica kuharice, odlaganje ostataka hrane ili ambalaže od hrane u smeće, dodavanje prehrambenih proizvoda roditelju. Trogodišnjacima se spomenute aktivnosti proširuju dodavanjem sastojaka u hranu, imenovanjem hrane, gnječenjem kuhanog krumpira, oblikovanjem tijesta i miješanjem smjese za palačinke pjenjačom. Četverogodišnjacima se sve navedene aktivnosti proširuju dodatkom guljenja mandarine, banane ili naranče, razbijanjem ljuske jajeta, guljenje kuhanog jajeta, postavljanjem pribora na stol, pomaganjem u pripremi sendviča, pomaganjem u mjerenju suhih sastojaka hrane. Petogodišnjacima se sve do sada nabrojene aktivnosti proširuju rezanjem mekog voća tupim
nožem, tučenjem jaja pjenjačom i mjerenjem tekućih sastojaka pomoću čaša i šalica.
Kuhinja je mjesto koje traži pažnju djeteta, potiče na kreativnost, razmišljanje i organizaciju. Mjesto
je na kojem mogu naučiti da je prije rukovanja s hranom zbog sprječavanja zaraze vrlo bitno oprati ruke, da je važno zavezati dugu kosu kako vlas kose ne bi završila u hrani. Može ih se naučiti važnosti dobre organizacije, kako je prije početka kuhanja bitno pripremiti sve potrebne sastojke i pribor te da je izuzetno važno nakon kuhanja sve oprati i pospremiti na svoje mjesto. Mjesto je to gdje mogu uz nadzor i pomoć roditelja (ali i baka i djedova) naučiti pravilo baratati vrućim pećnicama, vrućim kuhalima. Bitno ih je učiti kako uvijek moraju imati rukavice prilikom rukovanja pećnicom, kako vrući lonci moraju ići na podmetač a ne direktno na stol te ih se uči kako se uvijek moraju sjetiti ugasiti
pećnicu i štednjak. Uz pomoć odraslih osoba, mogu naučiti pravilno rukovati oštrim predmetima i pravilno ih odlagati. Kuhinja je mjesto gdje ih se može poticati da pitaju što ne razumiju, da istražuju nove okuse, mirise, teksture i da izraze svoje ideje. Osim svega navedenoga, zajedničko kuhanje može biti prilika za obiteljsko povezivanje, razvijanje pozitivnog stava prema hrani i pravo mjesto za usvajanje zdravih prehrambenih navika. Brojna istraživanja pokazuju kako u prehrani djece nedostaje voća, povrća, grahorica, integralnih žitarica, ribe, fermentiranih mliječnih proizvoda te da prevladavaju pekarski proizvodi, brza hrana, sokovi bogati dodanim šećerom kao i visoko kalorijske grickalice niske nutritivne vrijednosti. Konzumacija zaslađenih napitaka, grickalica i slatkiša između obroka ili umjesto glavnog obroka, jedenje u hodu i s mobitelom u ruci su raširene navike među djecom od kojih se trebaju čim prije odviknuti. Prvi koraci mogu biti zamjena čipsa od krumpira čipsom od jabuka, cikle, kelja. Ili odabir jogurta sa svježim sezonskim voćem umjesto pudinga. Krekeri i slana peciva se mogu zamijeniti keksima i krekerima od integralnih žitarica dok se bomboni mogu zamijeniti suhim voćem. Orašasti plodovi su bolji izbor od grickalica (štapića, flipseva), a raznovrsnost prehrane može se početi graditi u obogaćivanju „dosadnog običnog sendviča“ s barem 2 vrste različitog povrća.
I za kraj, 10 kratkih savjeta:
1. Budite primjer pravilne prehrane! Djeca uče gledajući i posljedično oponašaju prehrambena ponašanja svojih najbližih!
2. Ne odustajte kada dijete odbije novu namirnicu, budite ustrajni i ponudite novu namirnicu kao dio poznatog jela i uz namirnicu koju vole.
3. Naučite dijete da jede sporo i temeljito prožvače hranu i da se zaustavi kada je sito.
4. Kupite raznoliko voće i povrće te popunite dom njime tako da budu što dostupniji djeci.
5. Povećajte raznovrsnost voća i povrća: voće nije samo jabuka i povrće nije samo krumpir!
6. Uključite djecu u pripremu hrane, sukladno njihovoj dobi.
7. Kada god možete, imajte zajednički obrok kao cijela obitelj.
8. Jedite za stolom, ne ispred televizora i ne s mobitelom u rukama te isto to očekujte i od djece.
9. Prilagodite veličine porcija djeci sukladno preporuci stručnjaka prema njihovoj dobi.
10. Odvojite vrijeme za ugodne, zajedničke obiteljske obroke bez povišenih tonova. Kuhinja i blagovaonica bi trebala biti mjesta u kojima se osim ukusnih jela stvaraju i sretna sjećanja koja djeca nose dalje kroz život.
Poliklinika Aviva Trpinjska ul. 7, 10000 Zagreb
info@poliklinika-aviva.hr
www.poliklinika-aviva.hr
Važnost primjene dobrih bakterija od najranije dobi za zdravlje crijeva i imunitet
Dobre* bakterije dio su crijevne mikrobiote koju čine trilijuni mikroorganizama. One sudjeluju u metabolizmu hranjivih tvari, a osim toga glavna zadaća im je zaustavljanje razmnožavanja loših bakterija kao i sprečavanje njihovog štetnog djelovanja. Njihova prisutnost odgovorna je za ravnotežu crijevne mikrobiote koja je bitan faktor u normalnom radu imunološkog sustava.
Imunitet započinje u crijevima
Sam sastav crijevne mikrobiote utječe na zdravlje kroz cijeli niz korisnih funkcija pa je tako važno znati i da su za snažan imunitet bitna i zdrava crijeva.
Crijevna mikrobiota, odnosno bakterije, kao i drugi mikroorganizmi koji prirodno naseljavaju crijeva, jedan su od tih zaštitnih mehanizama. Uz njih je oko 70-80% stanica imunološkog sustava locirano upravo u probavnom sustavu. Stoga je jasno pod kolikim je udarom svakoga dana probavni sustav.
Crijevna mikrobiota nikad nije pasivna i iznimno je važna za zdravlje od najranije dobi. Njezina važnost može se poistovjetiti s važnošću pojedinih organa. Ona je jedinstvena, a često se uspoređuje s otiskom prsta. Razvija se od rođenja, a kako rastemo, tako raste i raznolikost dobrih* bakterija u crijevima.
Razvoj crijevne mikrobiote započinje od rođenja
Crijevna mikrobiota svojom strukturom izrazito varira od osobe do osobe zbog utjecaja okolišnih čimbenika, poput životnih navika, prehrane, stresa, upotrebe lijekova i slično. Ako dođe do značajne neravnoteže, narušena crijevna mikrobiota može izazvati različite tegobe, od probavnih smetnji pa sve do pada imuniteta. Kod djece, crijevna mikrobiota počinje se razvijati odmah pri rođenju, a njezin razvoj odvija se sve do druge godine. Njegova kvaliteta uvelike će utjecati na kasniji imunitet i sklonost određenim bolestima. Stoga je iznimno važno da roditelji već od najranije dobi djeteta obrate pažnju na važnost ravnoteže dobrih* bakterija u crijevima.
Upotreba ciljanih sojeva već u prvim mjesecima djetetova života kada su imunološki sustav i crijevna mikrobiota još u razvoju te kasnije kroz
život, rezultirat će razvojem ravnoteže u crijevima te uspostavljanjem dobrog imuniteta.
Pad imuniteta i upotreba antibiotika kod djece
Probavni sustav djece mnogo je osjetljiviji od probavnog sustava odraslog čovjeka. Uz pravilnu prehranu i način života priroda radi najbolji posao, ali postoje situacije kada vašem djetetu može zatrebati i pomoć izvana.
Kada djeca krenu u vrtić ili školu, susreću se s mnoštvom druge djece na istom mjestu te se stvaraju idealni uvjeti za prenošenje bolesti. U takvim situacijama postoji veći rizik za prijenos virusa i bakterija te obolijevanje. Neminovna posljedica toga je pad imuniteta i češća upotreba antibiotika.
Antibiotici su iznimno korisni lijekovi, ali mogu kod djeteta izazvati neugodne posljedice poput proljeva ili grčeva. U takvim situacijama važno je djetetu nadoknaditi dobre* bakterije tako da se crijevna mikrobiota može i dalje nesmetano razvijati i graditi. Uz antibiotsku terapiju preporučuje se Biorela®
AB Junior, prah koji sadrži HOWARU® Restore, zaštićenu kombinaciju laktobacila i bifidobakterija, znanstveno potvrđenog učinka i u visokoj dozi od 20 milijardi živih bakterija u svakoj vrećici.
Osobito je pogodna za primjenu kod djece s obzirom na to da dolazi u obliku praha koji se lako otapa u vodi ili omiljenom napitku, a pripremljeni napitak ugodnog je okusa vanilije koji djeca rado prihvaćaju.
Kako postupiti u slučaju iznenadnog proljeva kod djece?
Upotreba antibiotika i različiti virusi mogu narušiti crijevnu mikrobiotu i uzrokovati proljev. U tom slučaju odličan izbor je Biorela® Boulardii prah koji će pomoći djetetu u kriznim situacijama i biti vaš broj 1 saveznik na putu.
U slučaju iznenadnog proljeva različitih uzroka, kada su potrebni brzi rezultati te tijekom putovanja, Saccharomyces boulardii koristi se više od 30 godina. Učinkovitost soja S. boulardii potvrđena je brojnim kliničkim istraživanjima te se nalazi u smjernicama Svjetske gastroenterološke
organizacije i Europskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu. Biorela® Boulardii prah sadrži snažnu dozu od 10 milijardi živih stanica kvasca Saccharomyces boulardii u svakoj vrećici te je pogodan za djecu već od drugog mjeseca života. Saccharomyces boulardii jedini je soj koji se može uzimati istovremeno s antibiotskom terapijom bez rizika da antibiotik umanji njegov učinak.
Stoga, uvrstite Biorelu® AB Junior i Biorelu® Boulardii prah u svoju kućnu ljekarnu za djecu kako bi vam uvijek bili pri ruci kada su vam potrebni brzi rezultati.
Osigurajte djetetu dodatnu rehidraciju kod proljeva i povraćanja
Kao da proljev ili povraćanje nisu neugodni sami po sebi, često su praćeni simptomima dehidracije. U takvim situacijama dijete pojačano gubi esencijalne nutrijente i elektrolite te često ne može konzumirati hranu.
Za razliku od odraslih, kod djece dehidracija znatno brže nastupa zbog njihove manje tjelesne mase i manjih rezervi vode u tijelu. U takvim situacijama nužna je brza i efikasna rehidracija i nadoknada elektrolita kako bi se tijelo oporavilo. Što tada poduzeti, a da pruža brze rezultate?
Biorela® ORS je hrana za posebne medicinske
potrebe namijenjena dijetalnoj prehrani bolesnika s gubitkom elektrolita i vode kod proljeva i povraćanja te rehidraciji i nadoknadi elektrolita. Osmolalnost otopine je 245 mOsm/kg, što je ujedno i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. Ugodnog je okusa limuna što značajno olakšava konzumaciju kod djece i osoba osjetljivijih na okuse i mirise.
Kombinacija dobrih* bakterija i oralne rehidracijske soli ima sinergijsko djelovanje i ubrzava oporavak. Biorela® proizvodi s dobrim* bakterijama sadrže kombinacije laktobacila i bifidobakterija za povećanje broja dobrih* bakterija u probavnom sustavu, a uravnotežena kombinacija elektrolita
u oralnoj rehidracijskoj soli nadoknađuje gubitak elektrolita i vode kod proljeva.
Svakodnevna podrška imunitetu djece u obliku multivitaminskog čokoladnog prutića
Kada biste djecu pitali koja hrana im je najdraža na svijetu, vjerujemo da bi mnogi od njih odabrali upravo čokoladu. Ako i vi imate izbirljivo dijete koje je teško nagovoriti da pojede više voća i povrća,
kao i raznolikiju hranu, vjerojatno ste svjesni da jednolična prehrana dugoročno može dovesti do manjka esencijalnih hranjivih tvari, što može dovesti i do pada imuniteta i veće podložnosti sezonskim virusima.
Nepravilna prehrana može biti krivac i za neravnotežu crijevne mikrobiote koja je također iznimno važna u obrani organizma. Ovdje u spas dolazi BIORELA® Choco Multi Kids, jedinstveni dječji multivitamin u obliku slasne
čokoladice. Biorela® Choco Multi Kids u samo jednoj mliječnoj čokoladici dnevno osigurava sinergijski učinak vrhunskih HOWARU® sojeva dobrih* bakterija i čak 12 esencijalnih vitamina i 3 minerala. Time u isto vrijeme štiti imunološki sustav, povećava broj laktobacila i bifidobakterija u probavnom sustavu te štiti cjelokupno zdravlje mališana.
HOWARU® sojevi ispitani su za primjenu kod djece čime, osim učinkovitosti, jamče i sigurnost.
Dvije milijarde dobrih* bakterija uključuju dva važna, provjerena soja, kao podršku gornjem i donjem dijelu probavnog sustava - HOWARU® Lactobacillus rhamnosus HN001™ i HOWARU® Bifidobacterium lactis HN019™.
Osim 12 vitamina za imunitet, energiju i dobar apetit djece, čokoladni prutići sadrže i tri važna minerala - željezo, kalcij i jod, za normalan kognitivni razvoj te pravilan rast i razvoj dječjih kostiju.
Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava djece. Željezo je potrebno za normalan kognitivni razvoj, a jod za normalan rast djece. Kalcij i vitamin D potrebni su za normalan rast i razvoj dječjih kostiju. Vitamin B6 doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije.
Nagrada za najbolji okus multivitaminske čokoladice
A s obzirom na odličan okus roditelji mogu biti sigurni da će ovaj multivitamin dijete rado uzimati.
Naime, Biorela® Choco Multi Kids osvojila je i prestižnu nagradu za okus - Superior Taste Award, što je potvrdilo više od 200 vrhunskih chefova iz cijelog svijeta!
Inovativna Chocowise® tehnologija
Pitate se zašto čokolada? Zahvaljujući inovativnoj Chocowise® tehnologiji, mliječna čokolada u Biorela® proizvodima izvrstan je dom dobrim* bakterijama jer pruža optimalnu stabilnost proizvodu.
Čokolada također odlično štiti dobre* bakterije od utjecaja okoliša, što doprinosi stabilnosti proizvoda, ali i preživljavanju dobrih* bakterija u probavnom sustavu.
Što kada je djetetu potrebna ciljana nutritivna potpora imunitetu?
Nije prošlo ni nekoliko dana od posljednje prehlade, a vaše dijete već mora izostati iz vrtića ili škole jer je nova na vidiku? Svaki pedijatar reći će vam da je šest do osam prehlada godišnje normalna stvar.
Unatoč tome, svaki roditelj želi maksimalno zaštititi svoje dijete kako bi takvi dani prošli što lakše i bezbolnije.
Pravilna prehrana, svjež zrak i odmor uvijek su najbolji savjet, ali što kada ni to ne pomaže? Možda imunitet vašeg djeteta treba malu pomoć, osobito u zimskim mjesecima.
U tom slučaju odaberite za dijete Biorela® Choco Immuno Kids, jedinstvenu kombinaciju betaglukana, cinka, vitamina D i dobrih* bakterija za snažan imunitet djece.
Osim što je u obliku slasnog prutića od prave mliječne čokolade koju djeca obožavaju, Biorela® Choco Immuno Kids sadrži visoko pročišćene beta-glukane iz kvasca, vitamin D3 i cink u 100% preporučenim dnevnim dozama te jednu milijardu dobrih* bakterija soja HOWARU® Bifidobacterium lactis HN019™.
Ovu iznimnu čokoladicu rado će prihvatiti svako dijete, a idealna kombinacija dobrih* bakterija, beta-glukana, vitamina D3 koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava djece i cinka pružit će podršku njihovom imunološkom sustavu.
Koji soj odabrati?
Nije svaki soj isti i ne posjeduje isti učinak, a također neki sojevi mogu imati više različitih djelovanja. Primjerice, soj Bifidobacterium lactis HN019™ klinički je ispitanog učinka na brži prolaz sadržaja kroz crijeva, što može biti korisno kod neredovite stolice, ali ima učinak i na imunitet, dok Bifidobacterium lactis Bl-04® podržava zdravlje dišnog sustava, što je blagotvorno u sezoni prehlada.
Pri odabiru sojeva važno je birati one s kliničkim istraživanjima. Biorela® proizvodi sadrže samo vrhunske, znanstveno provjerene sojeve. Na HOWARU® sojevima koji se nalaze u Biorela® proizvodima objavljeno je više od 600 znanstvenih studija i publikacija u vodećim znanstvenim časopisima. Upravo na temelju spomenutih znanstvenih ispitivanja, međunarodne zdravstvene organizacije donose preporuke za primjenu dobrih* bakterija u praksi. Sojevi sadržani u Biorela® proizvodima nalaze se u smjernicama Svjetske gastroenterološke organizacije i Preporukama o primjeni probiotika u ljekarničkoj praksi u Hrvatskoj, zbog čega i ljekarnici sa zadovoljstvom preporučuju Biorela® proizvode, kako za mališane, tako i za njihove roditelje.
*nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu
Proljev? Upotreba antibiotika? Zaštita imuniteta?
Dječji multivitamin s dobrim* bakterijama za svakodnevnu zaštitu imuniteta djece te zdrav rast i razvoj
• sadrži 12 vitamina i 3 minerala
Jedinstvena kombinacija betaglukana, cinka, vitamina D i dobrih* bakterija za snažan imunitet djece
• ciljana nutritivna potpora tijekom hladne sezone
Za brzu rehidraciju i nadoknadu elektrolita kod proljeva i povraćanja
• ugodan okus limuna
Biorela® AB Junior Prvi izbor kod uzimanja antibiotika
Najjači
• HOWARU® Restore premium kombinacija s više od 20 milijardi dobrih* bakterija za brze rezultate
Prah
Saccharomyces boulardii
• pogodan za djecu već od 2. mjeseca života
• ne sadrži alergene, uključujući gluten i laktozu
Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava djece. Željezo je potrebno za normalan kognitivni razvoj. Kalcij i vitamin D su potrebni za normalan rast i razvoj dječjih kostiju. HOWARU® je zaštićeni naziv poduzeća IFF ili njegovih podružnica i Milsing d.o.o. ga koristi uz dozvolu. *Dobre bakterije su nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu.
Enteroviroze
Enteroviroze su najčešće akutne zarazne bolesti. Javljaju se najčešće u ljetnom i jesenskom periodu u području s umjerenom klimom. Najizloženija su djeca, najčešće u dobi od 4. do 12. godine i mlađe odrasle osobe.
Enterovirusi se razmnožavaju u ždrijelu ili donjim djelovima crijeva. Mogu prodrijeti u krv i krvlju se proširiti do drugih organa, kože, mozga, srca.
Zaraza je moguća putem stolice, sline, krvi ili
likvora. Zagađena voda bazena može poslužiti kao izvor zaraze. Jednako tako plićaci na moru.
Vrlo lako se širi među ukućanima i u malim kolektivima, školama, dječjim vrtićima, igraonicama. Klinička slika i težina bolesti razlikuje se od ukućana do ukućana, od djeteta do djeteta, uprkos tome što se radi o istom uzročniku, tj. istom virusu. U prosjeku bolest traje sedam dana, ali katkad i duže.
Najčešće bolesti izazvane enterovirusima:
- herpangina-virusna angina
- dječja paraliza
- ljetna gripa
- bolesti s osipom
- enterovirusni konjuktivitis
- pleurodinija – simptomi gripe
- serozni meningitis.
U blaže oblike bolesti ubrajamo: herpanginu, bolest šake, stopala i usta, konjuktivitis, upalu ždrijela, pleurodiniju.
Nespecifična febrilna stanja su najučestaliji znak da se radi o enterovirozi. Početak iznenadan i buran. Temperatura između 38 i 40 stupnjeva C. Djeca su klonula i tuže se na glavobolju. Prolazi kroz par dana.
Upala ždrijela je najčešća klinička slika. Ide uz povišenu temperaturu iznad 38. Manja djeca gube apetit, žale se na bol u grlu. Sve je praćeno mučninom i mogućim povraćanjem.
Herpangina je bolest karakteristična za enterovirus. Prisutna je povišena temperatura i upala ždrijela s karakterističnim mjehurićima na ždrijelu, nepčanim lukovima, mandulama.
Mirjana Kolarek Karakaš dr.med. spec. pedijatar
Bolest usta, šake i stopala karakterizira pojava mjehurića u usnoj šupljini i sitni čvorići na stopalima i šakama koji prelaze u mjehuriće. Djeca se tuže na bolove. Traje 3-5 dana uz povišenu temperaturu. Odbijaju hranu i tekućinu zbog promjena u ustima. Važno je nadoknađivati tekućinu da dijete ne dehidrira jer u tom slučaju potrebna za primjena infuzije.
Pleurodinija (Bronholmska bolest) je
enteroviroza s bolovima u mišićima, najčešće u prsima i gornjem djelu trbuha. Boli su ponavljajuće i kratkotrajne, mogu biti popraćene znojenjem i blijedilom djeteta. Moguća je povišena temperatura. Većinom se javlja kod starije djece i odraslih. Kod enteroviroza su česti simptomi od strane trbušnih organa. Mučnina, proljev, povraćanje i odbijanje hrane.
TEŽI OBLICI ENTEROVIROZA
Serozni meningitis uzrokovan enterovirus je blagog toka i kratka trajanja. Novorođenčad i dojenčad imaju nespecifične simptome u smislu pojačane razdražljivosti, povišene temperature i odbijanja hrane, dok se veća djeca žale na jaku glavobolju koja se obično javlja 2 do 3 dana nakon povećanja temperature uz malaksalost i grlobolju.
Sindrom paralitičkog poliomijelitisa mogu uzrokovati enterovirusi. Bolest je blažeg toka i bolje prognoze od klasičnog oblika dječje paralize.
Isti virusi mogu izazvati upalu mozga i upalu srčanog mišića ili osrčja. Većina bolesti ostaje neotkrivena jer je blagog toka i bez posljedica.
Liječenje se provodi bez specifičnog lijeka jer kod toga ne pomažu antibiotici, osim ako se na sve ne nadoveže bakterijska infekcija. Liječenje je simptomatsko, skidanje temperature, unos tekućine, laganija hrana, od neobične važnosti je mirovanje, izoliranje iz kolektiva.
Glavni put prevencije, odnosno sprječavanja bolesti je pojačana higijena dječjih ruku, osobito prije jela ili nakon korištenja toaleta, osobito javnog. Dobro je imati kod sebe
vlažne maramice, osobito one koje sadrže dezinfekcijsko sredstvo. Korisni su i gelovi za suho pranje ruku kod putovanja. Kako nastojimo kod djece izbjegavati kemijska sredstva, kada god je to moguće, najbolje je koristiti sapun i toplu vodu.
Kod korištenja bazena savjetujemo da dijete ne roni i ne pije bazensku vodu.
Specijalistička pedijatrijska ordinacija Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med. spec. pedijatar
Kolodvorska 20, Varaždin tel: 042 398 540 https://pedijatrija.info
Peta bolest
(infekcijski eritem ili megaleritem)
ŠTO JE TO PETA BOLEST?
Peta bolest, infekcijski eritem ili megaleritem je blaga virusna bolest dječje dobi, a glavni znak bolesti je osip po koži. Bolest se javlja sporadično ili u obliku manjih epidemija.
KOJI JE UZROČNIK PETE BOLESTI?
Uzročnik pete bolesti ili infekcijskog eritema je parvovirus B19.
Anita Čuček, bacc.med.techn.
Infekcije parvovirusom B19 mogu se pojavljivati tijekom cijele godine, ali se ipak češće javljaju u kasnu zimu, proljeće i ranu jesen.
TKO NAJČEŠĆE OBOLIJEVA OD PETE
BOLESTI?
Peta bolest najčešće se javlja u djece predškolske i školske dobi, a čak 80% odraslih ljudi ima prisutna protutijela na parvovirus B19.
KAKO SE BOLEST PRENOSI?
Bolest se prenosi kapljično ili preko ruku i predmeta na kojima se nalazi respiratorni sekret pa je mogućnost epidemije u vrtićima i školama velika.
Izvor infekcije je zaražena osoba koja virus izlučuje respiratornim sekretima. Također se može prenijeti i transfuzijom krvi i krvnih derivata, te u trudnoći s majke na plod.
KOJI SU SIMPTOMI PETE BOLESTI?
Inkubacija, tj. razdoblje od ulaska virusa u organizam do početka simptoma bolesti iznosi od 4 pa čak do 20 dana.
U prvoj fazi bolesti javljaju se opći simptomi: povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita,
glavobolja, grlobolja, sekrecija iz nosa i bolovi u mišićima. Oni mogu izostati, a mogu potrajati i par dana nakon čega slijedi period bez simptoma koji može potrajati i tjedan dana, a u cijelom tom periodu dijete je zarazno. Druga faza bolesti karakterizirana je osipom i kada osip izbije djeca više nisu zarazna.
Osip se razvija u 3 stadija:
1.stadij: pojava simetričnog crvenila na obrazima tako da dijete izgleda kao da ga je netko ispljuskao ( zbog čega ovu bolest nazivaju i bolest ispljuskanih obraza)
2.stadij: pojava mrljastog konfluirajućeg crvenog osipa koji se širi po cijelom tijelu, pošteđeni ostaju
dlanovi i tabani.
3.stadij: osip se povlači sa trupa, zaostaje na nadlakticama i natkoljenicama, karakteristično blijedi u sredini, a rub ostaje uzdignut pa izgleda poput mreže Ukupno trajanje osipa je 10-14 dana. Osip je karakterističan za djecu, dok se kod odraslih češće javljaju bolovi u zglobovima (artralgija) i upala zglobova (artritis). Kod djece su zglobovi zahvaćeni u manje od 10 % oboljelih. Artritis obično traje od jednog do tri tjedna, ali se često ponavlja kada diferencijalno dijagnostički moramo misliti na reumatoidnim artritis. Oko 20 % oboljelih od megaleritema je bez simptoma (asimptomatski bolesnici), ali oni isto mogu prenijeti virus drugima.
KOJE SU KOMPLIKACIJE PETE BOLESTI?
Infekcija parvovirusom B19 može biti opasna kod djece i odraslih koji boluju od hemolitičke anemije (anemija srpastih stanica, talasemija, sferocitoza)
kod koje postoji povećana razgradnja eritrocita, kao i kod trudnica zbog mogućega transplacentarnog prijenosa infekcije na fetus.
Ako trudnica nije preboljela infekcijski eritem i u trudnoći se zarazi s parvovirusom B19, naročito u prvih 20 tjedana trudnoće, to može biti opasno za fetus. Infekcija u ranoj trudnoći može dovesti do spontanog pobačaja, a u drugom tromjesečju može uzrokovati tešku fetalnu anemiju i fetalni hidrops, te intrauterinu smrt.
Srećom kod većine trudnica koje se zaraze tijekom trudnoće, djeca koje se rode nemaju nikakve posljedice na rast i razvoj.
Rijetko je parvo B19 infekcija povezana s miokarditisom, hepatitisom, bubrežnom bolesti, vaskulitisom, aseptičnim meningitisom i encefalitisom.
KAKO SE BOLEST DIJAGNOSTICIRA?
Dijagnoza se najčešće se postavlja prema kliničkoj slici: karakteristični „ispljuskani“ obrazi i mrežasti osip na rukama i nogama uz anamnestički podatak o predhodno preboljeloj blagoj virozi. Nekada je potrebna etiološka dijagnoza kada se dokazuju protutijela na parvo B19 virus ( serologija) ili se dokazuje PCR metodom virusna DNA.
LIJEČENJE
S obzirom da se radi najčešće o blagoj virusnoj
bolesti nije potrebna nikakva specifična terapija jer bolest većinom prolazi spontano i liječenje je simptomatsko.
U prvoj fazi bolesti, za vrijeme trajanja općih simptoma, preporuča se snižavanje povišene tjelesne temperature paracetamolom ili ibuprofenom uz unos više tekućine.
U drugoj fazi, kada izbije osip, kako su djeca dobrog općeg stanja nisu potrebne nikakve posebne mjere. Ako bolest prati upala zglobova primjenjuju se nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena.
PREVENCIJA
U prevenciji bolesti preporuča se redovito i temeljito pranje ruku, nedijeljenje pribora za jelo i piće te izbjegavanje bliskih kontakata s oboljelima. Cjepivo protiv parvovirusa B19 ne postoji, a nakon preboljelog infekcijskog eritema stječe se trajni imunitet.
Poliklinika za dječje bolesti Helena Ulica kneza Branimira 71 10000 Zagreb https://poliklinika-helena.hr/ tel.: 01 23 10 067 e-mail: info@poliklinika-helena.hr
Prirodna zaštita za nježnu dječju kožu –
Baby Boo čuva obitelj u svim godišnjim dobima!
Dolaskom hladnijih dana, dječja koža postaje još osjetljivija i podložnija isušivanju, iritacijama i
crvenilu. Upravo zato, prirodna i organska Baby Boo
kozmetika postaje vaš saveznik u očuvanju mekoće i zdravlja kože vaših najmlađih, ali i svih članova obitelji!
Baby Boo proizvodi osmišljeni su s ljubavlju prema najnježnijoj koži, a izrađeni od pomno odabranih, certifi ciranih prirodnih i organskih sastojaka iz različitih dijelova svijeta. Svaki sastojak brižno njeguje, hrani i štiti kožu, čineći je otpornijom na hladnoću i oštre vremenske uvjete.
Asortiman Baby Boo kozmetike nudi sve što vam je potrebno za kompletnu njegu:
• 2u1 kupka za nježno čišćenje bez isušivanja,
• Šampon s kondicionerom koji pomaže raščešljavanju i čini kosu svilenkastom,
• Ulje za tijelo koje pruža dubinsku hidrataciju,
• Krema za lice koja štiti osjetljivu kožu lica,
• SOS krema za osjetljivu kožu, idealna za ublažavanje crvenila, iritacija i ekcema.
Dermatološki testirani, Baby Boo proizvodi ne sadrže GMO sastojke, cruelty-free su, i savršeni za kožu sklonu ekcemima i iritacijama.
Učinite zimu toplijom za kožu svoje djece i cijele obitelji uz Baby Boo – jer zaslužujete samo najbolju prirodnu njegu!
Pronađite Baby Boo proizvode u svim DM drogerijama diljem Hrvatske i pružite svojoj obitelji prirodnu zaštitu koja traje.
Strani jezik u predškolskoj dobi
Prvi kontakt sa stranim jezikom djeca ostvaruju već u najranijoj dobi putem televizijskih sadržaja i crtića. Najčešće se radi o engleskom jeziku. Stoga se roditelji djece vrtićke dobi opravdano pitaju: Kada je pravi trenutak za uključivanje djeteta u program usvajanja stranog jezika?
Petra Fijan, mag.praesc.educ.
Širenjem svijesti o važnosti odgoja i obrazovanja djece i stimulacije razvoja djetetova mozga od najranije dobi, u današnje se vrijeme pred roditelje postavljaju veliki izazovi.
Obiteljima se nude razne potencijalne pogodnosti za razvoj djece, uključujući različite sportske aktivnosti, umjetničke programe i učenje stranih jezika.
Roditelji često traže savjet odgojitelja o tome kako odabrati najvažnije sadržaje za razvoj svog djeteta i koja je prava dob za to. Prema iskustvima iz zapadnih zemalja, postoje programi koji uključuju djecu u procese usavršavanja već od tri mjeseca starosti. Mnogi to smatraju pomodarstvom, tvrdeći da djeca do treće godine trebaju uživati isključivo u igri, dok se drugi zalažu za iskorištavanje potencijala „malenih lingvista“ od najranije dobi.
U odgojno-obrazovnom sustavu i obiteljskom okruženju, roditelji sve više smatraju važnim usvajanje stranog jezika, a često se postavlja pitanje kada je pravo vrijeme za početak.
Kada je pravo vrijeme za usvajanje dodatnog jezika uz materinji jezik?
Svako je dijete specifično i posebno pa je specifičan i njegov razvoj.
Istraživanja su pokazala da djetetova inteligencija i sposobnost usvajanja jezika postoje od samog rođenja, iako se manifestiraju na različite načine u svakoj fazi razvoja. Dokazano je da djeca u toj dobi ne razmišljaju o jeziku, već s općim oduševljenjem reproduciraju sve što čuju na stranom jeziku. Takva sposobnost je urođena.
Program usvajanja stranog jezika u vrtiću temelji se na suvremenim spoznajama da je predškolska dob povoljno razdoblje za usvajanje jezika. Preporučuje se da ako se dijete nakon treće godine uspješno služi materinjim jezikom, uključi u usavršavanje još jednog jezika.
Uključivanjem djeteta u takav program utječe se na cjelovit razvoj te razvoj kompetencija, a komunikacija na stranom jeziku smatra se ključnom kompetencijom za cjeloživotno učenje. U Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski
odgoj i obrazovanje (2015/2016) naglašava se važnost stranih jezika te se navodi kako razvoj ove kompetencije pridonosi poticanju multikulturalnosti, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.
Rano učenje stranog jezika pridonosi usvajanju točnog izgovora, razvoju divergentnog mišljenja i kreativnosti, razumijevanju i prihvaćanju drugih kultura te ima pozitivan učinak na interakciju na relaciji dijete-dijete i dijete-odrasla osoba.
Najbolje usvajanje stranog jezika događa se kada su djeca opuštena pa je situacijski pristup učenju
temelj učenja stranog jezika u odgojno-obrazovnim institucijama. On omogućuje djetetu upoznavanje, razumijevanje i smisleno korištenje stranog jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija. Takav pristup provodi se kroz svakodnevne situacije i rutine, od pozdrava, obavljanja kulturno-higijenskih navika, dnevnih navika, tjelesnog kretanja pa sve do praćenja igre i aktivnosti kroz strani jezik.
Također, emocionalno obojene situacije (blagdani, rođendani, pohvale, tješenje, nagrade i sl.)
izvrsna su prilika u kojima će dijete jednostavno iz konteksta razumjeti značenje na stranom jeziku.
Različitim oblicima izražavanja poput pokreta, glazbe, ritma, čitanja priča, dramatizacija i dječje igre provode se aktivnosti u kojima se koristi strani jezik. Djeca ne uče strani jezik na klasičan način; umjesto toga, podržava se komunikacija na stranom jeziku kroz spontanu igru s vršnjacima, sukladno razvojnim karakteristikama i dobi. Drugim riječima, strani jezik se prožima kroz sve segmente vrtićke skupine.
Kao odgojitelj s višegodišnjim iskustvom u programu ranog učenja stranog jezika, želim istaknuti da su granice učenja kod djece samo tamo gdje ih mi postavimo. Često se susrećemo s iznimnim primjerima koji nas iznenade i oduševljavaju.
Ukoliko odlučite uključiti dijete u neku vrstu jezičnog programa vrlo je važan stav roditelja i
suradnja sa stručnjacima koji rade u programu. Važna su očekivanja roditelja u odnosu na stupanj uspješnosti u takvoj vrsti programa. Ponekad, ona znaju biti nerealna što dovodi do kontraproduktivnosti. Nije preporučljivo stalno ispitivati dijete što je naučilo i tražiti verbalizaciju na stranom jeziku. Dijete može reagirati izražavanjem na stranom jeziku, ali je upitno da li je to krajnji domet naučenog. U nekim slučajevima ta ispitivanja može doživjeti kao pritisak i neugodu pa se ne želi izražavati na stranom jeziku. Ako kod roditelja postoje nedoumice vezane za učenje stranog jezika preporučljivo je dogovoriti individualne konzultacije s voditeljem programa i informirati se o potrebama, interesima i napredovanju djeteta. Na taj način roditelji postaju sudionici u učenju stranog jezika.
Dijete učenje stranog jezika doživljava kao igru koja mu daje osjećaj zabave, uspjeha, prihvaćenosti i važnosti.
Na kraju možemo zaključiti da je usvajanje stranog jezika u predškolskoj dobi neupitno i važno te je potrebno pronaći adekvatan program i način poučavanja. Roditelji najbolje poznaju svoje dijete i njegov razvoj te će uz kvalitetnu suradnju s odgojiteljima i stručnim osobama u svom okruženju znati je li dijete spremno za usvajanje dodatnog jezika i isti prilagoditi razvojnim potrebama i interesima. Takvim pristupom i načinom razmišljanja poštujemo dijete kao cjelovito biće, s urođenim potrebama i pravima, istraživačkim i kreativnim sposobnostima te ga smatramo aktivnim građaninom zajednice.
LUPILU SENSITIVE VLAŽNE MARAMICE
Za nježno i temeljito čišćenje
osjetljive dječje kože
Vlažne maramice neizostavne su u svakom kućanstvu s malom djecom. Pomažu održati higijenu djeteta pa je izuzetno bitno da osiguravaju nježno i temeljito čišćenje osjetljive dječje kože.
Lupilu Sensitive vlažne maramice pružaju idealnu njegu za osjetljivu kožu beba i novorođenčadi.
Sadrže sensitive formulu na bazi 99 % čiste vode te su duboko pročišćene reverznom osmozom koja donosi izuzetnu čistoću za kožu vaših najmlađih. Dermatološki su testirane i osiguravaju sigurnost i nježnost kod svake upotrebe. Svi su proizvodi asortimana Lupilu kozmetike bez mineralnih ulja, bez silikona i bez parabena.
Nježne i sigurne za dječju kožu, Lupilu Sensitive vlažne maramice vrlo su blagog mirisa bez mirisnih alergena, obogaćene hipoalergenom formulom.
Puno su više od običnih maramica i pravi su odabir za nježnost, sigurnost i čistoću kože – baš sve što beba treba.
Podsjećamo kako je Lidl u suradnji s portalom missMAMA proveo tri velika testiranja Lupilu proizvoda –Lupilu pelena, Lupilu baby ulja te Lupilu vlažnih maramica. Sva su tri proizvoda dobila odličnu ocjenu, čime je potvrđena cjenovna povoljnost i izuzetna kvaliteta proizvoda Lupilu asortimana.
Na Lidlovoj web stranici lupilu.hr, namijenjenoj prvenstveno mladim obiteljima, možete pronaći mnoštvo edukativnih i zanimljivih informacija. Za portal pišu etablirani stručnjaci – liječnici specijalisti i nutricionisti, kao i mame blogerice koje dijele svoja svakodnevna iskustva i daju vrijedne savjete.
Subglotični laringitis
Subglotični laringitis je bolest koja se javlja u dobi od 3 mjeseca života do 7. godine.
Bolest je dosta česta i ima dramatičan početak, a ponekad i dramatičan tijek. Najčešće se javlja noću - iz čista mira, neočekivano i naglo.
Dijete se budi uz promukli kašalj koji ima prizvuk, otežano i čujno diše s naglašenim i hrapavim udisajima. Dijete je uplašeno i uznemireno.
Pri disanju dijete uvlači zrak - uvlači sve
dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped.
međurebrene prostore kao i jugulum. Strah je prisutan na dječjem licu - oči širom otvorene, lice blijedo, usta širom otvorena, a oko usnica se može pojaviti plavilo kože. Znaci da dijete ne dobiva dovoljno kisika.
Subglotični laringitis je upala grkljana i glasnica.
KADA SE BOLEST JAVLJA?
Bolest se najčešće pojavi naglo, neočekivano, noću.
Javlja se u hladnijim prijelaznim godišnjim dobimau proljeće i jesen.
Pojava bolesti je vezana i uz nagle promjene okolišne temperature.
Blaži oblici se mogu javiti i kod pretjerane upotrebe glasa – pjevanja - vikanja, kod upotrebe hladnih napitaka, u zadimljenom prostoru ili kod vlažnog i hladnog zraka.
UZROČNICI BOLESTI
Najčešći uzročnici su respiratorni virusi koji većinom uzrokuju blage oblike bolesti. Od popratnih simptoma može biti prisutna oskudna i bistra sekrecija iz nosa. Bolest prolazi bez prisutnosti povišene temperature.
Rijetko, ali s dramatičnijim tijekom bolesti uzročnici
su bakterije - Haemofilus influenzae, streptokoki, stafilokoki...
Zahvaljujući procjepljenosti protiv difterije i hemofilusa influenzae - teške slučajeve rijetko susrećemo.
Bakterijske bolesti uvijek idu s visokom temperaturom
KAKO NASTAJE BOLEST
Virusne infekcije uzrokuju upalu sluznice grkljana i glasnica što dovodi do suženja dišnog puta. Zrak ne može prolaziti ili vrlo teško prolazi iz gornjih dišnih putova prema plućima. Dijete se muči pri uvlačenju zraka i pokušava proširiti suženje koristeći sve mišiće prsišta i pri tome ima zvučni udah. Promuklo je. Karakteristični vibratorni zvuk pri disanju naziva se stridor. Obzirom da je vezan uz udah - to je inspiratorni stridor. Stridor je u stvari treperenje suženog grkljana.
Na sreću sluznica je najčešće blago do umjereno teško zadebljana te se bolest može liječiti i ambulantno i u kući - izvan ambulante.
Mali broj djece ima teži oblik bolesti te se liječenje provodi putem bolničkog liječenja. Pri virusnim infekcijama gornjih dišnih puteva u neke djece se laringitis ponavlja.
KAKO POMOĆI DJETETU - LIJEČENJE
Ako dijete nema povišenu temperaturu i ako uz promuklost i kašalj dobro izgleda - radi se o blagom
obliku bolesti koji je relativno bezopasan i uz dramatičan početak - trebamo:
- omogućiti djetetu udisanje toplog i vlažnog zrakas djetetom ući u kupaonicu koja je zaparena vrelom parom. Topao i vlažan zrak opušta stisnute dišne prolaze.
- dijete treba držati pored otvorenog prozoraudisanjem hladnog zraka okoline također dolazi do popuštanja stisnutih prostora
- inhalacije na običnoj ključaloj vodi ili kamilici - vlaži se prostor i omogućava udisaj
- inhalirati dijete s fiziološkom otopinom preko inhalatora.
U slučaju težeg napada
- kod visoke temperature - 39 i više, - kod jakog uvlačenja međurebrenih prostora
- kod pojave plavila oko usnica.
- kod otežanog i ubrzanog, površnog disanja
- kod “hvatanja zraka” otvorenih usta,
- kod djeteta koje ne plače,
- kod nemirnog i uplašenog djeteta treba zatražiti pomoć liječnika - hitne pomoći.
U tim slučajevima se djeci daju inhalacije s aerosolima i kortikosteroidna terapija. Kortikosteroidna terapija ima veliku učinkovitost na sluznicu grkljana i glasnica - omogućava disanje.
Daje se ili u mišić - intramuskularno, ili kao tablete - na usta ili u obliku čepića - u završno crijevorektum.
Ovi čepići su dobri u dva slučaja: mogu se davati u kući i kod nemirne djece.
Bez obzira ima li dijete blaži ili teži oblik subglotičnog laringitisa - uvijek se javite svom pedijatru.
Pedijatrijska ordinacija
dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped Grižanska 4, Zagreb 01/299 5543
Začepljen nosić i curenje nosa
Nos je početak i kraj dišnih puteva. Svi znamo za važne uloge nosa u procesu disanja. Nos čisti zrak, zagrijava zrak, vlaži zrak i prosljeđuje ga u donje dišne putove i svojim funkcijama štiti tijelo od infekcija. Nos je i naša mirisna centrala. Dječji nosić za obavljanje te velike uloge treba biti vlažan i prohodan. U ovo doba godine (jesen
Dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped.
- zima) nos je često začepljen, a poznato je da novorođene bebe inače imaju problema sa začepljenim nosićem.
Otežano disanje bebe na nos kod roditelja izaziva brigu i strah. Oni odmah pomišljaju na prehlade i na bolesti. Kod prehlade uz začešljen nosić je prisutno i curenje. A ako je uz začepljen nosić prisutno samo otežano disanje - to je „normalan” bebin nosić. Ne treba ići pedijatru.
Mi uobičajeno kažemo: začepljen nosić. Ali ako uz začepljen nosić čujete piskutave zvukove pri udahu bebe ili pri izdahu - suženi nosni kanalići za obavljanje fiziološke funkcije nosa - treba se javiti pedijatru.
Uz otežano disanje može doći i do odbijanja jela, smetnji u hranjenju, razdražljivosti bebe, panike roditelja. U tim situacijama važno je probati bebi pročistiti i ovlažiti nosić 5-10 minuta prije hranjenja i uspostaviti mogućnost disanja uz hranjenje.
Zašto je začepljen nosić prvih nekoliko mjeseci?
- Disanje novorođenčeta je nešto drugačije od
našeg disanja. Neki roditelji su to primjetili. Znači novorođenče kad diše, diše pliće i to, nekoliko plitkih udaha pa naprave malu pauzu u disanju i onda slijedi dublji udah. Taj dublji udah zna biti praćen „čujnim” otežanim disanjem.
- Bebe „često” bljuckaju ili povraćaju hranu, a
povraćana hrana im ode i na nos - to dovodi do začepljenosti nosa i otežanog disanja.
- U nos beba kao i kod nas, ulaze čestice prašine iz okoliša, a ta prašina dovodi do začepljenosti nosa. Male bebe ne znaju same pročistiti svoj nosić ni šmrcati i tu je uloga roditelja, pomoći bebi.
ČIME I KADA ČISTITI NOSIĆ?
Najbolja za održavanje prohodnosti nosića je fiziološka otopina. Fiziološku otopinu ukapati u nosić, pričekati minutu i onda izvući sekret i to raditi 5-10 minuta prije hranjenja: beba diše i jede u isto vrijeme bez ikakvih zapreka. U slučaju prehlade
jasno nosić se češće čisti i održava prohodnim.
KAKO ČISTITI NOSIĆ?
Nosić se najbolje čisti u ležećem položaju.
Fiziološka otopina se ukapava uz vanjske dijelove nosnice (ne uz nosnu pregradu - mogućnost krvarenja i još veće panike).
Većoj djeci se kapi ukapavaju također u ležećem položaju, ali s glavom položenom malo niže od ostalog tijela i nakon kapanja treba zadržati taj položaj još minutu da kapi uđu.
Začepljen nos može biti posljedica suhog zraka kojem je dijete izloženo. Zrak treba vlažiti, naročito u ovo doba godine kad je uključeno centralno grijanje.
Znači uz vlaženje prostora, obavezno vlažiti i nosić. I drugi iritansi mogu uzrokovati začepljen nos: dim cigareta, prašina, hlapljive boje, sredstva za čišćenje...
Važno je provjetravanje prostorija.
Ako je samo začepljen nos - vlažiti nos i vlažiti i provjeravati prostorije. Nema potrebe ići pedijatru (pune čekaonice jako bolesne djece).
Dobro čišćenje nosića je prevencija razvoja infekcije gornjih i donjih dišnih putova, a isto tako i prevencija upale uha. U slučaju pogoršanja simptoma, potrebno je posjetiti pedijatra.
Pedijatrijska ordinacija
dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped Grižanska 4, Zagreb 01/299 5543
Odgoj djece
Odgoj djece, ulaganje u edukaciju i obrazovanje na štetu socijalnih i emocionalnih vještina
Uzadnje vrijeme sve više nam se u proces savjetovanja uključuju djeca za koju bi se moglo reći da su u svojevrsnom „burnout-u“: mališani opterećeni brojnim aktivnostima navečer doslovce padaju s nogu, a novi dan za njih je samo još jedan u nizu prepun aktivnosti koje im ne donose nikakvo zadovoljstvo. To je samo jedan od
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog, NLP trener, specijalizant transakcijske analize
zadataka koji moraju ispuniti.
Vjerujemo da bi svaki roditelj htio najbolje za svoje dijete i da iz tog razloga od najranije dobi uključuje dijete na niz aktivnosti koje smatra korisnim za njega. I današnje društvo zapravo diktira određen trend u kojemu je važno da se u dijete „ulaže“, odnosno da dijete ima mogućnost razvijanja raznih sposobnosti i izbora cijele palete aktivnosti kojima će popuniti slobodno vrijeme. Kako su roditelji najosjetljiviji na djecu, nije neobično da se cilja upravo na njihovu osjetljivost kroz propagandu kako je jedino kvalitetno ispunjeno vrijeme ono u kojemu dijete ima obaveze i aktivnosti, a dobri roditelji oni koji ulažu u te aktivnosti. Iako sam uvjerena da su aktivnosti kojima se dijete bavi važne za njegov razvoj, problem nastaje kada te aktivnosti postanu opterećenje, kada izgube prvotni smisao – da dijete zaista uživa, a pritom razvija i određene sposobnosti. Kako se tada i naše provođenje vremena s djetetom svodi na miminum zbog silnih obaveza, u konačnici ne možemo razviti niti dobar odnos s djetetom, a trpe i njegove socijalne vještine. Kako procijeniti gdje je granica i kako naći dobar balans između količine i vrste aktivnosti koje su dobre za naše dijete i one koje
prelaze tu granicu?
U ranijoj dobi važno je da djeca budu upoznata s raznim aktivnostima u skladu s njihovim željama – na taj način imaju mogućnost upoznati i iskusiti različite aktivnosti što je izuzetno korisno za njihov razvoj. I preporuke brojnih kineziologa roditeljima, su da uključuju djecu na različite sportske aktivnosti
(umjesto inzistiranja na jednoj) upravo radi boljeg razvoja motorike koji se odvija u tom periodu. Drugim riječima to znači ako se djetetu određena aktivnost ne sviđa, promjena aktivnosti je itekako dobrodošla. Savjet koji bi mogao pomoći roditeljima jest da uvijek djetetu ponude neku aktivnost – neka mališan izabere što bi htio i neka isto tako bude u mogućnosti odustati od te aktivnosti kada mu ne
pričinjava zadovoljstvo. S druge strane, ako dijete ne pokaže inicijativu ili sklonost prema ponuđenim aktivnostima, roditelji uvijek mogu izabrati jednu umjesto djeteta uz poruku: „Probaj, pa ćeš vidjeti jel ti se sviđa“. Sviđala mu se aktivnost ili ne, uvijek je na dobitku: ako mu se ne sviđa, to znači da je imao prilike iskusiti nešto novo i shvatiti da to nije za njega, a ako mu se sviđa to znači da može i dalje uživati i provoditi slobodno vrijeme u nečemu što ga veseli.
U školskoj dobi kod djece se već mogu iskristalizirati njihove preferencije i sklonosti. Tada je važno da roditelji poštuju te sklonosti, a ne da iz najbolje namjere „guraju“ dijete u aktivnosti koje smatraju dobrim za njega. Primjerice ukoliko je vaš sin umjetnička duša i pokazuje interes za pjevanje ili glumu, upisivanje na nogomet za njega sigurno neće biti idealan odabir. Ako procjenjujete da bi vašem djetetu dobro došla sportska aktivnost (radi zdravlja, tjelesne težine i slično), a ono ni po koju cijenu ne želi ići na nogomet, budite kreativni: ponudite djetetu da se upiše na izviđače gdje je omjer fizičkih i umnih aktivnosti idealan za vaše dijete. Ili vikendom organizirajte obiteljska druženja na kojima ćete igrati bagminton, odbojku, kuglati... Zašto su važne adekvatne reakcije roditelja po pitanju uključivanja djeteta u izvanškolske/
izvanvrtićke aktivnosti u odgoju djeteta? Pokazalo se kako se socijalna kompetencija potiče odgojem koji sadrži kombinaciju topline i nadzora, hrabrenja i komunikacije, maksimalnu potporu i poštovanje uz postavljanje jasnih granica što vodi visokoj razini samopouzdanja i socijalne kompetencije kod djeteta. Ako kroz izbor tih aktivnosti pokažemo djetetu kako ga podržavamo, ako hrabrimo njegove pokušaje i potičemo u novima, ako poštujemo njegove sklonosti i izbore – tada smo na dobrom putu da naše dijete jednog dana postane osoba koja će se s jednakim poštovanjem i uvažavanjem odnositi i prema drugima. Pokazivanjem razumijevanja za djetetove potrebe i želje mi postajemo model djetetu koje će na ovaj način vrlo brzo i samo razviti empatiju. Osjetljivost na druge potiče i uspostavljanje kontrole nad vlastitim ponašanjem (primjerice agresivnim, impulzivnim i sl.) što je itekako važno u dječjem razvoju. Ako razmislimo koliko dobrobiti za naše dijete možemo učiniti kroz pravilan izbor i količinu aktivnosti, vjerujem da nam je svima jasno kako svrha tih aktivnosti nije aktivnost sama po sebi niti briljiranje u istoj. Svrha je puno veća i važnija od toga, zar ne?
