Svijet u čaši broj 157 by MAM VIN

VINOGRADARSTVO VINOGRADARSTVO II VINARSTVO VINARSTVO HRNjeVAc HRNjeVAc 87, 87, 34335 34335 VeTOVO VeTOVO Tel./fAx.: Tel./fAx.: +385 +385 (0)34 (0)34 267-201 267-201 IVAN IVAN eNjINGI: eNjINGI: 098 098 211-300 211-300 e-MAIl: e-MAIl: INfO@eNjINGI.HR INfO@eNjINGI.HR

suč157 Poštovani čitatelju! Iako su se potkraj godine nadvijale crne slutnje, evo vidite – ipak idemo dalje.

Riječ urednika, impressum, sadržaj

Svijet u čaši ipak nastavlja

Fiš od srnetine i punoljetno vino u Stružecu Posavskome

Istina, ima promjena, a jedna od vrlo važnih je drugi izdavač na sceni. Dosadašnjeg izdavača poduzeće MAM-VIN d.o.o. zamijenio je novi – Atelje okusa. Riječ je o lani utemeljenoj neprofitnoj udruzi koja s obzirom na svoj službeni status funkcionira drukčije od klasičnog poduzeća.

Bakhov svijet: osoba godine T. Tomac

Autor godine: Željko Garmaz

Šampion vinskog turizma: Vuglec Breg

Vjerujemo da vas je ova vijest o nastavku izlaženja revije Svijet u čaši razveselila, i da ćete nas podržati u svakome smislu u daljnjem radu. Razmišljanja su da s tiskanim izdanjem izlazimo četiri puta mjesečno, a web stranicu ažurirat ćemo u hodu. Namjeravamo i u novim okolnostima pomno pratiti događanja na hrvatskoj ali i inozemnoj eno-gastronomskoj sceni, i kroz objave nastojati što bolje promovirati tradicijske vrijednosti Hrvatske na tanjuru i u čaši. A to je, s obzirom na danas doista iznimno zanimanje publike za finim te originalnim specijalitetima teritorija, bitno i u kontekstu unaprjeđenja domaće turističke ponude. Iz inozemstva pak planirali smo objavljivati priče o pažnje vrijednim potezima i rezultatima drugih zemalja a koji bi nam ovdje mogli lijepo poslužiti kao inspiracija za poboljšanje naše ponude. Kako se krajem godine objavljuju rezultati različitih izbora najboljih u fahu te se tim najboljima dodjejuju odličja, u ovom prvom broju donosimo priče o Vinskoj osobi godine Tomislavu Tomcu, o dobitniku šampionske titule za vinski turizam u Hrvatskoj kroz 2017. Borisu Vuglecu (Vuglec breg), a autoru Željku Garmazu čija je knjiga Vinske priče nominirana za međunarodnog vinskog Oscara. Htjeli smo istaknuti i neka seoska poljoprivredna gospodarstva koja se trse na području ruralnog turizma, pa su tu prilozi o obitelji Franje Kolarića iz jastrebarskoga, Željka Kosa iz zelinskoga kraja (ove godine obilježava 25-godišnjicu punjenja prve butelje), o moslavačkoj obitelji Trdenić adut koje je škrlet. Imamo i prilog vezan uz blagdan Vinkovo, Vincekovo, Vincelovo, Vinceška, Vince…. A riječ je o manifestaciji koja bi se sjajno mogla iskoristiti u turističkome smislu. Rajko cmrečnjak iz Međimurja našao se u ovome broju ne samo kao vrijedan vinogradar i vinar nego i kao jubilarac, naime i on je na vinskoj sceni 25-godišnji slavljenik, a Gianfranco Kozlović tu je s obzirom na novo vino s kojim je upravo izašao i s obzirom na neka vina s kojima će uskoro izaći. Popratili smo i drugi Salon pjenušavih vina u Zagrebu, a i blještavu reviju Park Wine Stars u hotelu Park u Novoj Gorici. Restorater i hotelijer Zlatko Puntijar ispričao nam je kako je bilo nedavno u Kini kamo je sa kćerkom Mateom išao prezentirati Hrvatska tradicijska jela i pića. Dakako, jedan blok u reviji obuhvaća recepte hrvatskih tradicijska jela. A pred kraj lista, kako je i običaj, servisne su rubrike Potrošački putokaz i Naš prijedlog za vašu vinsku kartu. Ima i nekoliko stranica sa zabavnim sadržajima, da vam (još) poboljšamo raspoloženje. javite nam se s vašim primjedbama i prijedlozima pa da vidimo što bismo još trebali učiniti da budemo bolji. želim Vam ugodno čitanje!

željko Suhadolnik, glavni urednik

In MeMorIaM IVo SKaraMUČa A TAKO je VOlIO PjeSMU, DRUšTVO, MORe! S DINGAčA, OKUPANOGA SVjeTlOšćU IZRAVNO OD SUNcA I PReKO ODSjAjA S MORA, OTPlOVIO je S MelODIjOM VAlOVA U VječNU TISINU. STAlNU ADReSU PReBIVAlIšTA I SlUžBeNO je PROMIjeNIO – UPRAVO NA IVANje, DVA DANA NAKON BOžIćA 2017.! DINGAč, NA KOjeMU je BIO V l A S N I K , K A ž U, N A j V I š e TRSOVA, UVIO Se U cRNINU... K AD je NeDAVNO ODl A ZIO VelIK AN Zl ATAN S HVAR A, OSTAVIO NAS je SA ZlATNIM PlAVceM exclUSIVe, PelješKA leGeNDA IVO OSTAVljA NAS S DINGAčeM eleGANce. TI SU SIMBOlI VelIKA OBVeZA DA Se NAše GRAND cRUOVe NASTAVI eNeRGIčNO RAZVIjATI U PRAVcU eKSKlUZIVe I eleGANcIje!

In MeMorIaM SLaVKo VeČerIĆ NAKON DUGe I TešKe BOleSTI NAPUSTIO NAS je, U 63. GODINI, UGleDNI KUHAR, KUlINARSKI AKADeMIK SlAVKO VečeRIć. VRHUNSKI STRUčNjAK, VelIKI čOVjeK, UVIjeK SPReMAN POMOćI. SVjeSTAN DA POSlIje OVOG žIVOTA Ne OSTAje ONO šTO SMO SKUPIlI, NeGO ONO šTO SMO DAlI. A HRVATSKOj GASTRONOMIjI SlAVeK je ZAISTA MNOGO DAO.

Turizam u ruralnom prostoru: Franjo sa četiri zvjezdice

Na vinkovo u vinograd

Mjehurići i snježne pahuljice

Kad će Barolo na veća vrata k nama?

Osobne karte vinskih podruma

Cmrečnjak kao slavljenik

Dvije Anite jednog Kosa

Kozlović za odlikaše

Anteprime di Toscana 2018

Kolumna Otta Barića

Sajam Vinitaly 2018

Stari Puntijar u Kini

Hrvatska tradicijska kuhinja

Birokracija ili nehaj

Rudarska greblica sa zaštitom zemljopisnog prijekla

Dalmatinski pršut i slavonska omega mangupica

Potrošački putokaz

Naš prijedlog za vinsku kartu

Rockin' Šember ... Oldies but goldies

Razbibriga

IMPReSSUM 157 Hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam ISSN 1330-285x U 26. godini s vama! Veljača 2018. Web: www.ateljeokusa.eu • www.mam-vin.eu e-mail: ateljeokusa@gmail.com • mam-vin@ zg.t-com.hr Izlazi: tromjesečno Osnivač: MAM VIN d.o.o., 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska Nakladnik: ATelje OKUSA, 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska, telefon/fax (01) 3637-944; 7793-700 Matični broj: 04751329 OIB: 51767041159 Poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Zagreb IBAN: HR3823600001102622742 SWIfT/BIc: ZABAHR2x Predsjednik udruge: Mladen Horić Osnivači udruge: Marko čolić, željko Suhadolnik, josip Braco Bogdanić, Mladen Horić Uredništvo: željko Suhadolnik (glavni urednik), Mladen Horić i željko Marušić (tehnički urednici) Marko čolić (urednik fotografije), josip Braco Bogdanić, Zdravko Klemenić (komercijala)Suradnici: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Ivana Suhadolnik, Vitomir Andrić, Tomislav Radić, Miroslav Matanović - BRc Mediji - suradnici: prijateljske redakcije, inHORecA, Menu, inHOTel Administracija i računovodstvo: željko Marušić Grafičko oblikovanje, priprema za tisak: HANDSTUDIO, www.handstudio.hr Tisak: Grafika Markulin d.o.o., lukavec, Dolenska 32, 10412 Donja lomnica, tel: +385 1 6234-666, fax: +385 1 6234-529. Na naslovnoj stranici: šaran na rašljama – tradicijsko jelo kontinentalne Hrvatske veljača 2018

suč157 ISPRAćAj STAROGA I NAjAVA NOVOGA

svijet u čaši iPaK nastavlja, a Fišu se PRiDRuŽuje BRuDet!

i predviđeno je da traje dva dana, a na sugestiju upravo Svijeta u čaši (lani sam tamo bio predsjednik žirija za ocjenu fiša) kao novost i, s obzirom na lokaciju priredbe, logično obogaćenje programa, uvodi se i natjecanje u pripremanju brudeta!

ANTe KRešIć, MAjSTOR ZA fIš, Već NeKOlIKO GODINA ORGANIZATOR USPješNe fIšIjADe U BUšKOM jeZeRU

rostori časopisa Svijet u Čaši, kraj 2017, te 25. godišnjica prve hrvatske revije za enogastronomiju i turizam. I dolazak nove, 2018, s najavom Ateljea okusa Svijeta u čaši! Akademski slikar te i fotograf ali i odličan kuhar Ante Krešić počastio nas je svojom nazočnošću i kreacijom sjajnog kulinarskog specijaliteta - fiša. A mi iz Svijeta u čaši i Ateljea okusa pobrinuli smo se za svečarski pjenušac i vina. Neka su od tih vina bila simbolična i povijesna za nas: magnum Zajedno 2006 koji smo realizirali zajednički s našim istaknutim vinogradarom/vinarom Vladom Krauthakerom te, u butelji prekrivenoj crnom plijesni raccodium cellare, Pinteričev šipon 1992, dakle iz godine kad je startao Svijet u čaši! Ovom je prigodom Ante Krešić kao čelnik organizacijske ekipe za već tradicijsku fišijadu u eko-selu na Buškom jezeru u Hercegovini najavio izdanje za 2018. fišijada 2018 će biti 6

veljača 2018

uz blagdan zastitnika BiH i Buškog jezera sv. Ilije koji je 20. srpnja (ove godine to je petak), SVIjeT U čAšI – 25 GODINA. UZ BUTeljU PINTeRIčeVA šIPONA 1992, GODIšTA KAD je IZDAN PRVI BROj ReVIje, Te UZ MAGNUM ZAjeDNO 2006 KReIRANIMe U SURADNjI S VlADOM KRAUTHAKeROM, eNOlOGOM KOjI je SAMOSTAlNIM PUTeM KAO PROIZVOđAč VINA KReNUO TAKOđeR 1992. DOlje – ISPRAćAj STARe GODINe S fIšOM…

suč157 lIjePI UlAZAK U 2018.

Fiš oD sRnetine i Punoljetno vino u stRuŽeCu PosavsKoMe!

u profinjenome stilu, na stolu, umjesto obećanoga fiša - pašteta od srnetine, mast od vepra, juha od domaće kokice Regice, srnetina à la wild, domaćinovo bijelo i crno iz 2017 te punoljetni Beli pinot 2002 posjeda edi Simčič iz Goriških brda i chardonnay 2003 izborna berba od Koraka s Plešivice, na kraju i Turkov vinjak. Miljenko Turk, koji je bio pozvao na riblji paprikaš, nije se, veli, nakon što je kod nas na Ateljeu okusa krajem 2017 kušao fiš od akademskog slikara Ante Krešića, usudio kuhati riblji paprikaš pa se opredijelio za srnetinu... Pokazao se sjajnim domaćinom i kuharom ali i, skupa s Mladenom Horićem iz novoosnovane neprofitne udruge Atelje okusa, i inspiratorom za nove enogastro-turističke akcije. S obzirom na vrlo prikladan vanjski ambijent na Turkovome prostranome imanju rodila se ideja da se uoči već tradicijskog natjecanja u prigotavljanju fiša na Buškom jezeru u Hercegovini priredi riblje i kulinarsko natjecanje upravo kod Turka, za ribiče i za ljubitelje ribe iz Zagreba i okolice. Međutim s obzirom na ono što je na tanjuru sada ponudio Turk i s obzirom da je područje uz Veliku Goricu znano i po divljači - divlje patke, srna, jelen, pa i vepar - moglo bi se u nekom proljetnom terminu kod Turka prirediti, s turističkom konotacijom, i takmičenje u kuhanju jela od divljači… Dakako da se očekuje podrška i Turističke zajednice Grada Zagreba i Turističke zajednice Zagrebačke županije.

o je moguće samo na Turky-partyju i sa Svijetom u čaši: fiš od srnetine i punoljetno vino! fiš i à la wild!

Mjesto Stružec Posavski, kod Velike Gorice, imanje ugostitelja Miljenka Turka koji je svojedobno u Buzinu imao sjajan restoran Turk a koji sada živi na seoskom imanju tik uz Savu. N o v a f išija d a t e n a dm et a nje u prigotavljanju jela od divljači – u suradnji s Ateljeom okusa i možda uskoro na imanju Miljenka Turka (sjedi sasvim desno) u Stružecu Posavskome kod Velike Gorice Domaći seoski ambijent, veliki vanjski prostor s ribnjakom, interesantan rustikalni interijer tradicijske drvene kuće uređen

NOVA fIšIjADA Te NADMeTANje U PRIGOTAVljANjU jelA OD DIVljAčI – U SUR ADNjI S ATel jeOM OKUSA I MOžDA USKORO NA IMANjU MIljeNKA TURKA (SjeDI SASVIM DeSNO) U STRUžecU POSAVSKOMe KOD VelIKe GORIce

veljača 2018

suč157

iZBoRi najBoljiH

BAKHOV SVIjeT: OSOBA GODINe ZA 2017

toMislav toMaC! PRIReDIO: željKO SUHADOlNIK

MlADI PlešIVIčKI eNOlOG PROGlAšeN je ZASlUžNIMe ZA KONTINUIRANU KAKVOćU VINA SVOjeGA GOSPODARSTVA, ZA DOPRINOS PROfIlIRANjU PlešIVIce KAO

HRVATSKe cHAMPAGNe I KAO, U NAS, jeDAN OD ZAčeTNIKA I PReDVODNIKA PROIZVODNje VINA OD BIjelIH SORATA MAceRIRANIH U AMfORI

akon višegodišnjih – a onda iz logističkih razloga (izostanak nužne konkretne potpore i to baš u punom jeku istodobnog odobravajućeg tapšanja po ramenu zbog svega prethodno učinjenoga na domaćoj vinskoj sceni) – prekinutih izborâ Vinara godine (a, paralelno, i Kuhara godine!) i spektakularnih proglašenja na priredbama Atelje okusa u najboljim zagrebačkim te u jednom karlovačkom hotelu sve u organizaciji revije Svijet u čaši, evo, od kraja 2017., ponovno dodjele značajnih priznanja za doprinos unaprjeđenju više toga vrlo važnoga vezanoga uz hrvatsku plemenitu kapljicu. Delikatnog zadatka godišnjeg izbora najboljih vinskih podruma u lijepoj našoj, zatim najboljih vinoteka, najboljih velikih trgovačkih lanaca u plasmanu Bakhova nektara, najboljih prodavača preko interneta, potom općenito Zaslužnika godine i, naposlijetku, Bakhove osobe godine, prihvatila se zagrebačka marketinška kuća Vinart na čelu sa Sašom Špirancem. Službena javna obznana dobitnika i 8

veljača 2018

TOMISlAV I MARTINA TOMAc S PRIZNANjeM VINARTA KOje TOMcA OZNAčAVA KAO PRVU SlUžBeNO PROGlAšeNU OSOBU GODINe U VINSKOMe SVIjeTU HRVATSKe

svečana dodjela priznanja odvijala se u prosincu u hotelu Sheraton u Metropoli. Za 2017. najboljim vinskim podrumom brežuljkastog sjeverozapadnoga vinorodnog područja Hrvatske proglašen je onaj od obitelji Tomac, a Osobom godine mladi enolog Tomislav Tomac, koji kormilo vinogradarskog i vinarskog gospodarstva Tomac preuzima od oca Zvonimira. Obrazloženje za visoko priznanje: Tomislav Tomac osobito je zaslužan za kontinuiranu visoku kakvoću vina iz obiteljske produkcije te za profiliranje Plešivice u pravcu statusa hrvatske champagne. Začetnik je, u sjeverozapadnome dijelu Hrvatske, te jedan od začetnika i predvodnik u cijeloj Hrvatskoj proizvodnje jantarnih vina od bijelih sorata maceriranih u amfori. Sjajan je eksperimentator koji se može pohvaliti da je jedan od prvih - moguće i u svjetskim razmjerima! proizveo jantarni pjenušac, kao i time da mu je upravo ta pjenušava Amfora uvrštena u Decanterovu listu 75 Stellar Buys svijeta. Odmah nakon dodjele nagrada vremena za slavlje i nije bilo, jer prosinac je predpraznično vrijeme pojačane kupovine vina i, osobito, pjenušaca, i Tomica Tomac morao se tih dana a do blagdana maksimalno posvetiti tome da roba bude spremna za isporuku navrijeme i u dovoljnoj količini ali i, dobrim dijelom, i za dostavu vina na niz adresa. Tomce sam posjetio nakon što se gužva malo

TOMISlAV TOMAc UZ BUTelje IZ OBITeljSKOG PROIZVODNOG PROGRAMA

suč157 smirila, i evo u ovome tekstu izjava laureata. - Nisam imao niti ikakav predosjećaj a niti ikakvu najavu da bih baš ja mogao dobiti ovo sjajno priznanje. Drago mi je što opet postoji nagrađivanje kroz koje se u vinskoj branši javno obznanjuju najbolji te proglašavaju i najbolji među najboljima, naime stvar je vrlo afirmativna i pruža veliki poticaj vinarima da idu naprijed. Mi smo kao obitelj, dakako, time što smo za šampionski tron i oficijelno izdvojeni iz oveće grupe odličnih hrvatskih vinara super zadovoljni, eto i sa službenog mjesta prepoznan je u potpunosti naš uporni dugogodišnji rad na kakvoći proizvoda a time i na promidžbi vinorodne Plešivice kao područja ne samo za proizvodnju vina generalno nego i za proizvodnju baš vinskih specijaliteta i posebnosti za vrlo zahtjevne konzumente. Mi Tomci vodimo mali i manufakturni vinski posjed izrazito obiteljskoga tipa, naime sve poslove obavljamo u krugu familije. Posebno sam ponosan na to što je Plešivica kroz posljednjih nekoliko godina iskočila i na međunarodnom nivou kao regija osebujnih vinskih kreacija i naravo na to što je i obitelj Tomac tome dala doprinos – kaže Tomislav Tomac. Dodaje kako se u novije vrijeme već vrlo mnogo vinara u nas i te kako trsi u unaprjeđenju kvalitete i kako ovdje na vinskoj pozornici postoji dosta jaka pozitivna kompeticija. - Plešivica je područje ne velikih vinogradarskih površina u vlasništvu proizvođača nego je predio manjih parcela. Konfiguracija terena, s trsjem na većim nadmorskim visinama i na kosinama koje su negdje i prilično strme, takva je da pogoduje manufakturnoj produkciji okrenutoj visokoj kvaliteti i posebnostima. Za veće prinose i veće proizvodne količine te za cjenovno vrlo dostupna vina su ravnice, gdje je moguće bez problema rabiti i svu mehanizaciju, a, po meni, ovdje, gdje treba uložiti više muke ali i gdje rezultat može biti sjajan do senzacionalnosti i ekskluzivnosti, treba u proizvodnji i ići prvenstveno na rukotvorine te na serije od po, recimo, do desetak tisuća butelja po etiketi. Viša cijena koju tržište podnosi za osebujan proizvod kompenzira količinski manju produkciju. logično pitanje Tomislavu: kao nasljednik u vođenju gospodarstva - kakvu ima viziju daljnjeg poslovnog razvoja svojega gospodarstva? - U ovome trenutku mi brinemo o oko sedam hektara vinograda u rodu, u kojima su kultivari svjetske zvijezde kao rizling rajnski sađen na položaju šipkovica 1986, pa chardonnay sađen 1987. na šipkovici, zatim sauvignon i pinot crni, sađeni oko 2000. godine također na šipkovici ali na nešto većoj nadmorskoj visini. Imamo i jedan 70 godina stari nasad sa sortama što su nekad pokrivale Plešivičko vinogorje, poput npr. veltlinca crvenoga, šipelja, kraljevine, ranfola,

neuburgera, silvanca zelenoga, plaveca žutoga kojega smo još i nešto dosadili jer u zrelosti daje vino s nižim alkoholom a s vrlo dobrom ukupnom kiselošću tako da je, pogotovu u ovim uvjetima globalnog zatopljenja, idealan kao sortni dodatak za osnovno vino za pjenušac. Nekih 0,8 ha je i s nešto traminca. Posjedujemo još 1,5 hektara terena što ćemo na proljeće saditi sa chardonnayem, veltlincem crvenim i pinotom crnim… Veltlincem crvenim stoga što je on nekad bio vrlo raširen baš na Plešivici i eto želimo se malo jače vratiti tradiciji, a chardonnayem i pinotom crnim ponajviše radi pjenušaca. Moje je mišljenje da trebamo i ostati manje obiteljsko vinogradarsko-vinarsko imanje jer tako lakše pod kontrolom držimo proizvodnju i kvalitetu. No to ne znači da se sa sadašnje ukupne površine vinograda ne bismo ipak mogli još malo širiti a da ne narušimo taj naš status obiteljske manufakture i kakvoće, međutim još nismo spremni za neko jače povećanje jer nas je, čak i kad uzmemo u obzir i širu obitelj, premalo za kvalitetno uzdržavanje veće ukupne površine od desetak hektara i za količinski veću proizvodnju. Na žalost, istodobno je teško, gotovo nemoguće, u ovome trenutku ovdje pronaći kvalitetne a to znači dovoljno obučene te pouzdane djelatnike za rad u trsju i u podrumu. Zasad se koncentriramo na to da što više naučimo vezano uz rad u vinogradu kako bismo, uvijek optimalnim načinom rada u trsju ovisno o potrebama pojedine tipologije vina te parirajući raznim mogućim mikroklimatskim općenito i na duži rok kao i, da tako kažem, na dnevnoj bazi meteorološkim promjenama, mogli i istrajavati na kolosijeku naše filozofije o maksimalno mogućima prirodnom uzgoju, najboljim terminima berbe, te posve prirodnim postupcima u podrumu. Stoga smo u kontaktu i s inozemnim ekspertima a i redovito svako toliko skoknemo van da se upoznamo s novitetima i da upijemo nešto korisno. S obzirom da smo se uvelike orijentirali na pjenušce, logično, češće odemo na sâm izvor, naravno u champagneu. Motto nam je da proizvodimo vino koje će biti po našim mjerilima a ne da proizvodimo vino po modi tržišta i na način da se dodvoravamo potrošaču. Za takvu proizvodnju kakva je naša treba dosta truda i žrtve, a i vremena I napora za proboj na tržištu. Nužno je izdržati, ali kad se glas proširi i renome stigne, muka i ulaganja isplate se.

MaCeRaCije i MjeHuRiĆi Tomci su izdržali. Iako ne rade pomodarski nego po svojemu, sadašnjim količinama danas ne mogu posve udovoljiti golemoj potražnji za njihovom kapljicom, stoga je eto bilo sasvim normalno očekivati povećanje produkcije… Butelje im se T R A MIN Ac I Z S TA R OG traže i u inozemstvu, prisutne su u nekim boljim N A S A D A T O M č e V I H ugostiteljskim objektima vani. Nešto se izvozi u – B e R B A 2 0 1 7 K O j A Se S T R OPA SK IDA I I Z švicarsku, pa nešto u Njemačku, Austriju, Dansku, A M f O R e Z A U S K R A ali i u češku. Najjača potražnja je zasad, kaže ODlAZI NA DVOGODIšNje DOZRIjeVANje U VelIKe Tomislav, za vinima iz amfore. Tomac mlađi ističe BAčVe NA TRžIšTe će U 2020. GODINI VelIKe BAčVe U KOjIMA DOZRIjeVAjU VINA TOMčeVIH. TATA ZVONIMIR TOMAc UZ BAčVU SA SVOjIM MIljeNIKOM RAjNSKIM RIZlINGOM 2017, OVAj PUT IZ KlASIčNe, DAKle NeMAceRIANe PRODUKcIje

TATA ZVONIMIR I SIN TOMISlAV S ljUBIMceM HUGOM

veljača 2018

suč157 da upravo pjenušac od baznog vina iz amfore ima sada najveće izglede za izvoz na dugi rok. Razmišljaju li onda, možda, Tomci o nekoj preraspodjeli, konkretno upravo o proširenju svoje macerirane proizvodnje? Traminac iz starog nasada Tomčevih – berba 2017 koja se s tropa skida i iz amfore za Uskra odlazi na dvogodišnje dozrijevanje u velike bačve na tržište će u 2020. godini - Nismo, barem zasad, ozbiljno razgovarali o takvoj preraspodjeli koja bi rezultirala povećanjem opsega maceriranoga vina. Sada imamo zakopanih šest amfora različitih volumena i u ovome momentu čini nam se da nam je to dovoljno. Da ne bismo upali na neki način u monotoniju ali i da bismo stekli nova iskustva, radije svake godine, ovisno o tome kakav je rod koje sorte od ovih što ih uzgajamo, mijenjamo kultivare što ih maceriramo. Počeli smo bili sa chardonnayem te s raznim za Plešivicu tradicijskim sortama iz starih nasada. Potom smo u amforu stavili i rizling rajnski, a od najnovije berbe na maceraciju su išli posebno sauvignon TOMISlAV I MARTINA TOMAc SA STeVeNOM SPURRIeROM U lONDONU, KAD je OBjAVljeNO bijeli te traminac. Inače, s berbom 2017. općenito naročito DA je NjIHOV PjeNUšAc AMfORA UVRšTeN U smo zadovoljni kako za mirno klasično vino, tako i za DecANTeROVU lISTU 75 STellAR BUYS SVIjeTA pjenušac i za maceriranu kapljicu. Vina dobivena s dužim maceracijama bijelih sorata bilo u drvenim posudama bilo u amfori čistoćom u izgledu, mirisu i okusu, npr. budu mutna ili jače maglušasta, vjerojatno za nekih pet godina neće u nas biti rijetkost, dapače, s s visokom hlapljivom kiselosti već čak i prema octenome, s izraženim obzirom da su ona već postala pomalo i moda lako je moguće da će animalnim notama do razine i jačeg brettanomycesa. Ponuđači ih nuditi gotovo svaka vinarija ovdje, samo, pitanje je koliko će od čija su vina s tim očitim defektima čak i energično ustrajavaju s tih vina, upravo zato što su tzv. narančasta vina ušla i u kategoriju objašnjenjima da su vina prirodna, kao da je to i dovoljno, a dosta pomodnosti ali i stoga što veliki broj potrošača slabije eno-educiranosti konzumenata ipak popije takva objašnjenja i takvo vino bira povodljivo, biti proizvedeno beskompromisno pošteno a vino. koliko s raznim kompromisnim rješenjima. Narančasta vina postala su dakle na neki način i sredstvo za privlačenje pozornosti. Nezgoda je što se pod krinkom prirodnoga i narančastoga nude brojna vina i s izraženijim tehničkim greškama. Neobično je koliko mnogo ljudi padne na objašnjenje proizvođača da je riječ o sasvim prirodnoj kapljici, i nekritično, čak i s oduševljenjem prihvati feler. Stvar je dakle ne samo u kompromisnosti u produkciji nečega što, kad se već tako prezentira, mora nastajati beskompromisno, nego i konkretno u tome što dosta orange vina ali i neorange vina deklariranih da su proizvedena na prirodan način imaju problema s

što osobno narančastoj

Tomislav Tomac misli o aktualnoj sceni, posebice u Hrvatskoj?…

- Istina je da i tu i vani nađe baš i s priličnom ide na ruku Primijetio sam koji su se vina dobivenih bijelih sorata izlaze van s ali tu ne

se među tzv. orange-vinima onih manje uspjelih i onih greškom. I to nikako ne popularizaciji te tipologije. da su neki proizvođači upustili u proizvodnju dugim maceracijama nestrpljivi i prebrzo takvim svojim uradcima, vidim nerješivi problem, pretpostavljam da će da vinu treba dati više Zabrinjavaju međutim uporno ne priznaju mane u svome vinu kao za mene, neočekivano publike koji ne prepoznaje nedostatke i mane. Potrošači TOMAc clASSIc 2006 – bi morali USKORO, NAKON 12 GODINA OD BeRBe, PONOVNO U biti PONUDI pažljiviji, tako da ne prihvaćaju

uvidjeti vremena. oni koji tehničke i, barem veliki sloj

P ONO S I PeR jA NIce K Uće : PjeNUšcI MIlleNIUM, DIPlOMAT, ROSé I STelARNA AMfORA

veljača 2018

suč157 olako rog za svijeću – komentirao je Tomac, i dodao: - No, da nastavim s pjenušcima iz amfore: čini mi se malo vjerojatnime da će se ubrzo i jače proširiti i proizvodnja jantarnih odnosno kako većina govori narančastih pjenušaca. S obzirom da ih sada jedva tko proizvodi i s obzrom da je teško da će se za njihovu proizvodnju u dogledno vrijeme opredijeliti dosta vinara, oni bi mogli i na duže vrijeme ostati sjajna tržišna niša. Tko zna, možda doista visokoafirmirani francuski šampanjeri najprije moraju svijetu ponuditi jantarni pjenušac iz njihove proizvodnje pa da se svijet i šire zainteresira za nj! Moram reći da su neki francuski šampanjeri pokazali interes za pjenušac od baznog vina dobivenoga od dugo maceriranih bijelih sorata. šampanjeri koji su posjetili naš podrum odlučili su kupiti amforu da bi eksperimentirali s njom… Inače, što se tiče izvoza hrvatskoga vina općenito, dakle ne nužno ovog maceriranog, veliki potencijal vidim u Dalmaciji, koja ima mnogo i to vrlo dobrih autohtonih sorata i koja uglavnom, još, nije ekološki zagađena, a to su svakako dva elementa koji proizvod, pogotovu i ako je iz turistički razvijenog područja, mogu učiniti snažnim adutom teritorija. Velika je za Hrvatsku sreća što nam turizam posebice zadnjih godina jako dobro funkcionira. Rekao bih da su vino i maslinovo ulje unutar hrvatske poljoprivrede pokazali najveće dosege u kakvoći te kao potencijal za izvoz. Bez obzira koliko je proizvođač malen, dobro je da je okrenut barem minimalno i prema izvozu i to po mogućnosti prema više različitih tržišta, jer ako jedno tržište privremeno zakaže ostaju šanse na drugome, odnosno drugima. Nužno je, k tome, baš za manjeg proizvođača koji kreira osebujan proizvod iz domene prehrane i pića, dobro paziti s kojim tržišnim partnerom, bilo u nas bilo vani, radi, naime bit je ne samo prodati robu nego i to da roba sa svim vrlinama stigne pred kupca/ potrošača, a to može samo ako se ispravno skladišti i nudi na polici. A kako stvari stoje sa segmentom pjenušaca, pića koje je očito među hrvatskim potrošačima u zadnjim godinama steklo veliku popularnost, ali i pića koji su upravo pod prezimenom Tomac stekla sjajnu reputaciju? - Pjenušce smo opsegom već osjetno povećali u odnosu na

one prijašnje naše količine. Radije nego da još povećavamo pjenušavu produkciju nastojimo potrošačima ponuditi i neke pjenuš c e n a ših robnih marki ali s još većom dodanom GOSTOljUBIVOST U PRVOMe PlANU: NA TOM MlADOM ljeTU SVeGA OBIljA…

vrijednosti. A to će reći pjenušce koje smo osjetno duže nego inače držane na kvascu u butelji prije degoržiranja. Na proljeće 2018. izlazimo s količinom od 500 boca našeg pjenušca classic od baznog vina od grožđa branoga 2006. a koji još leži na kvascu i ovih dana čeka degoržiranje. Taj bismo posebni pjenušac ponudili boljim restoranima koji imaju i osoblje spremno da nudi takav pjenušac i goste koji znaju što znači 10 godina odležavanja na kvascu, dakle one koji su spremni prihvatiti takav pjenušac. Na kraju nešto što je bitno kako za unaprjeđenje proizvodnje u sektoru tako i za marketing proizvoda, proizvođača i cijeloga kraja, a to je poslovna udruga koja treba voditi vinsku politiku kraja. Plešivica je i te kako zavrijedila imati takvu poslovno orijentiranu asocijaciju. Gostoljubivost u prvome planu: na tom mladom ljetu svega obilja… - Teško mi je u ovome trenutku pobliže govoriti o takvoj udruzi. Nekad je na Plešivici bilo nekoliko udruga vezanih na vino i one su imale stanoviti kohezijski karakter, ali nekako se s vremenom stvar razvodnila. Smatram da bi trebalo ponovno krenuti, i to s dobro razrađenim ozbiljnim programom, te tako dati n o v u š a n s u m l a đ im naraštajima koji pokazuju strast glede proizvodnje nečega specijalnoga – rekao je Tomislav Tomac. etno detalj, bitan i za turizam koji je pak bitan za plasman proizvoda i teritorija - tradicijska drvena kuća za prihvat gostiju u dvorištu Tomčevih. Pored nje – desno - ispod eTNO DeTAlj, BITAN I ZA TURIZAM KOjI je PAK BITAN ZA PlASMAN PROIZVODA I TeRITORIjA - TRADIcIjSKA DRVeNA KUćA ZA PRIHVAT krovišta pokrivenog slamom GOSTIjU U DVORIšTU TOMčeVIH. POReD Nje – DeSNO - ISPOD prostor je gdje se nalaze KROVIšTA POKRIVeNOG SlAMOM PROSTOR je GDje Se NAlAZe ukopane amfore. UKOPANe AMfORe

veljača 2018

OD 21. DO 25. VeljAče 2018. GODINe ODRžAVA Se HOTel&GASTROTeH, jUBIlARNI 10. MeđUNARODNI SAjAM GASTRONOMIje I HOTelSKO UGOSTITeljSKe OPReMe.

Hotel & GastRoteH O

sim najznačajnijih hrvatskih tvrtki iz HoReca sektora, na sajmu HOTel&GASTROTeH svoje sudjelovanje potvrdili su i brojni inozemni izlagači.

Ovaj sajam izuzetna je prilika za okupljanje i povezivanje na jednom mjestu proizvođača i trgovaca hotelsko-ugostiteljske opreme, hrane i pića te distributera i ostalih čimbenika HoReca sektora. Brojna publika koja posjećuje HOTel&GASTROTeH ne čini ga samo poslovnim sajmom nego i događajem namijenjenim širokoj publici. Izložbeni dio sajmova kao i svake godine prati bogat prateći program. Posjetitelje očeKuju BRojne ZaniMljivosti:

• • • •

•

Hrvatski eno gastronomski turistički aduti: edukativne prezentacije i radionice te slasne degustacije za posjetitelje Prezentacija naučenog znanja i vještina učenika, budućih kuhara i slastičara Ugostiteljsko turističkog učilišta iz Zagreba cRO TOP 10 – natjecanje najboljih hrvatski kuhara Na već tradicionalnom kulinarskom natjecanju cRO TOP 10 stvarat će mala kulinarska remek djela od namirnica s kojima će se upoznati neposredno prije natjecanja. Svakodnevno će se na izložbenom prostoru pripremati i degustirati jela iz svih hrvatskih regija (autohtoni proizvodi, eko hrana, kolači, pršut, sir, med, voće, kava i ostale delicije)

U istom terminu održava se i Zagrebački sajam Nautike. Spoj ovih komplementarnih sajmova doprinosi višoj razini poslovnosti na zadovoljstvo svih sudionika s područja nautike, gastronomije i hotelsko-ugostiteljske opreme te pridonose profiliranju ovog sajma kao središnjeg regionalnog poslovnog sajma za HoReca sektor. Partner sajma: MAINARDI fOOD S.r.l.

Veselimo se susretu sa Vama!

MAINARDI fOOD S.r.l. je distributer namirnica i prehrambenih proizvoda za HO.Re.cA. Tvrtka posluje više od 33 godine na teritoriju Italije, od 2006 u Sloveniji, a od 01.07.2013 i u Hrvatskoj. Naša tvrtka izvozi proizvode i u brojne zemlje izvan eU.

Distribuiramo proizvode mnogih renomiranih talijanskih tvrtki, od kojih su neke apsolutni lideri u svom području. Nudimo široku paletu od cca 6000 proizvoda, i u mogućnosti smo udovoljiti svim potrebama. Na usluzi smo i da udovoljimo eventualnim zahtjevima za isporuku rijetkih gastronomskih delikatesa, prema potrebama klijenta. U našoj ponudi možete pronaći sve tipove namirnica osim svježe ribe. Proizvodi iz naše ponude su proizvedeni za talijansko i zapadnoeuropsko tržište. Naglasak je na kvaliteti, po čemu se razlikujemo od konkurentskih tvrtki. Nositelj smo certifikata za distribuciju BIO proizvoda, a u programu osim njih imamo i mnoge proizvode bez glutena. U Hrvatskoj je Mainardi food jedan od značajnijih čimbenika na tržištu namirnica za HO.Re.cA. Pokušavamo unaprijediti tržište namirnica u Hrvatskoj, i promovirati samo namirnice i proizvode srednje i visoke kvalitete. cilj nam je profilirati se kao tvrtka koja je sinonim kvalitete namirnica i posebnih okusa, koja kuharima može ponuditi proizvode pomoću kojih mogu napraviti razliku. Mainardi food pruža vam sve što vam je potrebno da napravite razliku u odnosu na konkurenciju: kvalitetne i svježe proizvode, kao i edukacijsku i logističku podršku da od tih proizvoda napravite vrhunsku ponudu u svom objektu. jedini smo distributer proizvoda tvrtke Bindi za teritorij Republike Hrvatske. U suradnji sa mlinom caputo iz Napulja čiji smo jedini distributeri za Sloveniju i Hrvatsku, koordiniramo projekt „Pizza Napoletana” za teritorij Republike Hrvatske, te smo se afirmirali kao vodeća tvrtka u tom sektoru tržišta. Savršenstvo ne postoji, ali mi se trudimo približiti savršenstvu koliko god je to moguće. Svjesni smo svojih nedostataka, i trudimo se da ih bude što manje. Učimo, napredujemo, ispravljamo svoje nedostatke i rastemo iz dana u dan. Zato je Mainardi food najbolji partner za Vas...

Osim poduzeća MAINARDI fOOD S.r.l., nastupa i dugogodišnji medijski pokrovitelj revija Svijet u čaši i udruga Atelje okusa koji se pojavljuju kao organizatori i promotori za vrijeme svakodnevnih enogastronomskih prezentacija na štandu. Prvi dan, već tradicionalno, bit će prezentacija pjenušaca, a narednih dana vina vrhunskih hrvatskih vinara počev od graševine i plavca malog te drugih naših sorata uz gastronomske delicije chef-a Alme čatlaka te nekoliko zagrebačkih ugostiteljskih objekata i izletišta. Uz gastro portal Menu te specijalizirane časopise inHORecA i inHOTel, vinare i sommeliere koji će dati informativno-edukativnu notu, na izložbenom prostoru dočekat će Vas vaši domaćini i njihovi gosti iz show bussinesa, estrade i novinarstva koji će se pobrinuti da provedete vaš boravak na štandu u ugodnoj atmosferi.

suč157 AUTOR GODINe ZA 2017

ŽeljKo GaRMaZ

VINSKe PRIče IZ DAlMAcIje NOMINIRANe ZA NAjBOljU SVjeTSKU KNjIGU O eUROPSKIM VINIMA!

no što je Oscar u svijetu filma, Grammy u svijetu glazbe, to je u svijetu izdavaštva koje se bavi eno-gastronomijom Gourmand Awards. e, kad te Gourmand nominira za najbolju svjetsku knjigu o europskim vinima to je ogroman uspjeh. A to se upravo dogodilo mojim Vinskim pričama iz Dalmacije! Ponosan sam. i od sreće bih vrištao do neba. Piše na službenoj stranici Gourmanda da će dodjela nagrada biti krajem svibnja u Yantaiju u Kini te da će tri najbolje knjige u svakoj kategoriji dobiti titulu Best in the World. Uz Vinske priče iz Dalmacije u konkurenciji za Najbolju knjigu na svijetu o europskim vinima nominirane su još i sljedeće knjige: Port Wein Axea Probsta, Discover Dutch Wine Marielle Beukers i Irene de Vette, O Vinho que lisboa tem Ane cristine Marques, Slovak Wine Guide Vladimira Hronskog, el vino de cangas Neta Garcije del castillo i caroline Pelaz Soto, chasselas chandre Kurt, Hidden Gems of Italy Tonyja Margiotte te cracking croatian Wine charline Tan i Matthewa Horkeya. Vinske priče su jedina od nominiranih knjiga koja je objavljena u vlastitoj nakladi! Za središnji događaj proglašenja pobjednika u svim kategorijama u Gourmandu tvrde da ne postoji nijedna kulturna manifestacija u svijetu s kojom se mogu usporediti, osim – Olimpijskih igara! I onda tu tvrdnju potkrjepljuju podatkom da su ove godine u borbu za prestižne nagrade pristigle knjige iz čak 215 zemalja i regija, dok su u Ujedinjenim narodima priznate 193 zemlje. Postoji 100 kategorija za hranu, 30 za pića, što samo ukazuje na raznolikost kulture stola u svijetu. Na Olimpijskim igrama sportaši iz 202 zemlje bore se za medalju u 303 natjecanja/ kategorije. Na Gourmandovoj listi finalista u 130 kategorija sudjeluju predstavnici 134 zemlje i regije. Ukupno, u kategoriji hrane su 1144

nominacije, dok je u kategoriji za piće 228 nominacija. Koliko je ovo područje široko dostatno pokazuje podatak da je Gourmandovu nominaciju za neku od nagrada osvojilo tek tri posto ukupne godišnje svjetske proizvodnje knjiga. Stoga se velikim uspjehom smatra već i sama nominacija, pišu u Gourmandu. Dakle, bilo kako bilo u svibnju u Kini, ja se već osjećam pobjednikom. Hvala svima koji su me podržali u ovim mojim pisanijama, hvala svima koji su kupili knjigu, a one koji to još nisu napravili pozivam da to što prije naprave... – u dahu je ispričao (opravdano!!!) uzbuđeni osječki vinski pisac Željko Garmaz.

e, pa čestitke, željko, i sretno ti i veselo bilo i dalje!

veljača 2018

suč157 šAMPION 2017 VINSKOG TURIZMA U RH – VUGlec-BReG

PoseBna PRiGoDa, PoseBno PeRlanje!

znalaca i putnika. Proglašeni su najbolji vinski podrumi s turističkog aspekta za Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, crnu Goru i Makedoniju. U zagrebačkoj esplanadi za vrijeme festivala Zagreb Vino.com dodijeljena su priznanja svim prvacima po državama u okruženju, a sada G.e.T. Report priprema i proglašenje ukupnog prvaka cijele regije, dodjela titule šampiona nad šampionima pod nazivom Bijeli grozd Regional Trophy za sezonu 2017/2018 najavljena je za sredinu veljače kad će se (16. i 17. 02.2018.) na ladanjskom imanju Principovac u Iloku održati četvrta G.e.T. Konferencija o eno-gastro turizmu. Prvak za Hrvatsku Vuglec-breg titulu je dostojno proslavio na imanju. Bila je to prigoda da se pokaže nova turistička kućica Vuglec-brega nazvana jagica, na dvije etaže, sa četiri dvokrevetne sobe u donjem i isto toliko u gornjem dijelu. Turistički kompleks Vuglec-breg plod je stvaralačke i romantičarske vizije obitelji Vuglec, koja je željela baštinu svojih predaka, starih Vugleca, pretvoriti u trajnu vrijednost. Objekt se nalazi na nekih 270 metara nadmorske visine, u vrlo lijepom ambijentu šume i vinograda. četiri hektara sa 16.000 trsova pripadaju Borisu Vuglecu, koji se odlučio i za proizvodnju i plasman vina na suvremeni način – logično, kad ima restoran! - pa je kao strukovnu pomoć u realizaciji angažirao enologinju, a to je jasminka šaško. Službeno je objekt otvoren

PRIReDIO: željKO SUHADOlNIK

ostati šampionom u nečemu razlog je i za poseban šampus. U ovome slučaju šampion je, u kategoriji vinskog turizma i na državnoj razini, posjed Vuglec-breg iz škarićeva ponad Krapinskih Toplica, dobitnik pobjedničke povelje Bijeli grozd u izboru 2017. organiziranome od strane udruge za kulturu stola G.E.T. Report koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem vinskog turizma, a poseban šampus je jasminka iz proizvodnje Vuglec-brega i suradnje vlasnika Borisa Vugleca s enologinjom Jasminkom Šaško i sa zagorskim kraljem visokih predikata Borisom Drenškim Bodrenom, naime za ekspedicijski liker za taj pjenušac (12,0 vol % alkohola, 40 g/lit neprovrelog sladora) korišteno je Bodrenovo ledeno vino (rezultat zanimljiv; inače, u nas već neko vrijeme visoke slatke predikate za ekspedicijski liker za pjenušac Maximo rabi podrum Kutjevo d.d., vrlo znan i cijenjen baš po tom slatkom desertnom vinu).

BORIS VUGlec – POZDRAV GOSTU IZ jeDNe OD DRVeNIH GOSTINjSKIH KUćIcA U NjeGOVU SVOjeVRSNOMe eTNO-SelU U šKARIćeVU NA VUGlec-BReGU

Krajem 2017. bila je šesta dodjela povelja Bijeli grozd, nagradâ vinarijama koje uspješno razvijaju vinski turizam i pojedincima koji svojim aktivnostima pridonose razvoju i promicanju vinske kulture. Glasovalo je više od 500 eno-gastro jAGIcA - NOVOOTVOReNA DOMAćA DRVeNA HIžA ZA SMješTAj GOSTIjU

veljača 2018

suč157 2006. Obuhvaća šest tradicijskih drvenih kućica u interijeru s visokim komforom primjerenim današnjem vremenu, ukupno je oko 50 kreveta. Smještajne jedinice većma su dvokrevetne sobe, a postoje i tri apartmana. Smještaj u dvokrevetnoj sobi s doručkom za dvije osobe stoji 600 kuna. Pansionski obrok za goste koji se zadrže na dva i više noćenja je 120 kuna po osobi, a dobiva se tri slijeda sa zagorskim specijalitetima (primjerice: štruklova juhu, repnjak tj. savijača s repom – zimska inačica ljetne bućnice, mesa iz krušne peći kao purica i patka, dakako s mlincima, pa teletina, po zimi su obvezni buncek, češnjovke, krvavice, kiselo zelje, restani

lIjePI AMBIjeNT

prihvata nekih pedesetak osoba.

ZDRAVIcA U POVODU OSVAjANjA šAMPIONSKe TITUle: BORIS VUGlec – VlASNIK OBjeKTA VUGlec-BReG, jASMINKA šAšKO – eNOlOGINjA. I BORIS DReNšKI, KOleGA VINAR čIje PReDIKATNO VINO je RABljeNO K AO eKSPeDIcIjSKI lIKeR ZA VUGlecOV PjeNUšAc jASMINKA

Objekt Vuglec-breg, koji radi u tijeku svih 12 mjeseci, pohvalit će se s oko 30.000 gostiju kroz godinu, od toga broja 60 posto čine stranci, ponajviše Nijemci, pa su tu Poljaci, česi, Slovenci, a ima i gostiju i iz Azije! Inače, čulo se tog popodneva od predstavnice Krapinsko-zagorske županije, i to da se ta županija snažno okrenula razvoju u turističkome pravcu, te da sada godišnje bilježi več oko 310.000 noćenja, brojne investicije u turistički sektor planiraju se u očekivanju još boljih rezultata…

krumpir...) Svim gostima koji su na smještaju nudi se mogućnost besplatne degustacije Vuglecovih vina (iskače cabernet sauvignon iz 2011!). Uz objekte za smještaj i prostrani restoran koji nudi brojna tipična jela tradicijske zagorske kuhinje te vinski podrum s kušaonicom, tu su i objekti za sportske aktivnosti kao tenis, mali sportovi, pa kućica Imbra sa saunom i hidromasažnim bazenom u kojemu je kupanje moguće tijekom cijele godine. U planu je, za koju godinu, veli Boris Vuglec, i otvaranje tzv. glampinga, odnosno visokoelegantnog i visoko-komfornog šatorskog naselja (glamurozni kamping) sa 15 smještajnih jedinica, uređenje wellness-centra i bazena kapaciteta komotnog

U D O B A N S M j e š TA j I, VA NI, jAcUZZI KOjI Se MOže KORISTITI KROZ cIjelU GODINU

TOMAc clASSIc 2006 – USKORO, NAKON 12 GODINA OD BeRBe, PONOVNO U PONUDI

veljača 2018

suč157 TURIZAM U RURAlNOM PROSTORU

FRanjo sa četiRi ZvjeZDiCe PRIReDIO: željKO SUHADOlNIK

G.e.T. Reportovu izboru najboljih vinskih podruma u turističkom kontekstu a za 2017. među prva tri u regiji Bregoviti hrvatski sjeverozapad našao se posjed franje Kolarića iz jaskanskoga

kraja. Kolarić, koji ima šest hektara vlastitog vinograda s 30.000 loza a s 10 hektara otkupljuje grožđe od članova šire obitelji, vodi u Hrastju Plešivičkome lijepi smještajni i ugostiteljski objekt s prostranim restoranom te s 15 što dvo- što trokrevetnih gostinjskih soba, ukupno 44 kreveta, sve kategorizirano sa četiri zvjezdice. S obzirom rastuću popularnost Plešivice kao eno-gastro odredišta, s obzirom na blizinu turistički snažno emitivnoga Zagreba ali i s obzirom na neposrednu blizinu autoputa Zagreb-Karlovac-more i obratno dobro je to zapamtiti.

Mama je glavna u kuhinji, a franjo pod sobom ima vinograde te podrum, koji kani proširiti novim dijelom s predviđenom površinom od 400 četvornih metara. Sredstvima iz vinske omotnice gradnja bi tog novoga dijela trebala startati krajem ove ili početkom iduće godine. To ne znači i da bi se franjo i širio s vinogradima, i on kao i još neki njegovi kolege vinogradari/vinari kaže da je, nažalost, u nas teško naći prikladnu radnu snagu za vinograd i podrum, on veli da je imao svojedobno, prije nekih desetak godina, sreću da naiđe na dva vrlo dobra momka iz BiH koji su se pokazali sjajnim radnicima i koji su i sada kod njega ali ne bi bili i dovoljni za novi veći opseg posla...

veljača 2018

suč157 široka je paleta Kolarićevih vina, naime nekoliko je etiketa pjenušca, priličan je broj etiketa mirnoga vina, a kao najnovije tu je i vino rađeno uz dugu – polugodišnju - maceraciju u amfori. Kolarić se dosta posvetio silvancu zelenome koji je nekad bio raširen u plešivičkim vinogradima, a uz njega kao samostalno vino tržištu nudi i mješavinu tradicijskih plešivičkih sorata – trsje je starije od 60 godina! - pod nazivom Stare sorte. Zatim tu su i chardonnay coletti 2016, pa graševina, rajnski rizling, sauvignon – 2017. mu je bila prvi rod, onda neuburger, portugizac, crni pinot... Nekako ispada kao da je Kolariću pinot sivi kao sorta najmiliji, naime od njega radi više tipova vina, konkretno u količini od

50 posto taj kultivar stavlja u pjenušac (drugih 50 posto je pinot crni), a tu su sivi pinot selekcija With love (četiri dana maceracije na hladno), sivi pinot sur lie (godina dana na kvascu u bačvici od 500 litara), sivi s crnim pinotom u ružičastome vinu, pa Ivana Slatkica

poluskatka kasna berba sivca, naposlijetku je i sivi pinot iz amfore, nakon maceracije dozrijevan u bačvicama od 500 litara… Valja istaknuti da se franjo Kolarić pobrinuo za vrlo decentnu i elegantnu opremu za svoja vina.

fRANjO KOlARIć – DOčeK GOSTA: DOMAćA HRANA, MNOGO VINSKIH eTIKeTA! A - POčeTAK je S MAMOM U KUHINjI…

… NASTAVAK je S GOSTIMA ZA STOlOM, SlIjeDI POKAZ PODRUMA I, KAO NAjNOVIje, PReZeNTAcIjA PRVOG VINA IZ AMfORe

veljača 2018

suč157

na vinKovo u vinoGRaD PIše: TOMISlAV RADIć fOTOGRAfIje: TOMISlAV RADIć I MARKO čOlIć

vino se kušalo i u podrumu feravina u središtu feričanaca. “Odnedavno imamo novu primarnu preradu s dva prijemna koša i novim prešama, jednom pneumatskom i dvije vakumske, koje predstavljaju najmoderniju tehnologiju na svjetskoj razini i bitan preduvjet z a proiz vodnju

lagoslovom vinograda i rezidbom vinove loze na položaju Božilovac obilježen je Dan Sv.Vinka ili feričanačko vince koje je na obroncima Krndije okupilo više od tisuću ljubitelja vina, poslovnih partnera i uzvanika feravina. Rezidba trsova na tri pupa, kićenje čokota kobasicama i kulenom te zalijevanje vinove loze lanjskim vinom tradicija je kojom se priziva rodna vinogradarska godina. Slavilo se uz Graševinu 2017., domaću slaninu, kobasice i slavonske specijalitete među kojima su bili i vol s ražnja i slavonski čobanac a 18

veljača 2018

vrhunskih bijelih vina. Opremljene su sistemom hlađenja i ventilima te se u njima može raditi karbonska maceracija“, izjavio je glavni enolog feravina Marijan Knežević. Vinarija iz feričanaca proširila je kapacitete i s pet novih vinifikatora za proizvodnju crnog i maceraciju bijelog grožđa kapaciteta sto dvadeset hektolitara, te novih osamnaest inoks spremnika od po deset tisuća litara. Svaki je neovisan i ima svoj upravljački ormar te je sustav upravljanja potpuno automatiziran. Imaju i novi izobarični filter za cross flow filtraciju koja se obavlja u atmosferi inertnog

suč157 “Dragi Bog čuvaj trsa

mog, evo Ti zrelog vina da bu dobra godina.

Prvo punjenje tih pjenušaca planira se do početka turističke sezone. U planu je i izgradnja novog klimatiziranog skladišta u proizvodnom krugu. „Vinarija feravino posluje u sklopu tvrtke Osilovac, u vlasništvu moje obitelji, u čijem je vlasništvu i Nexe Grupa. Iako vlasnički potpuno odvojena od Nexe Grupe i u Osilovcu se primjenjuje ista filozofija poslovanja, unapređenja poslovnih procesa i ulaganja. Naslanjajući se na brend feravina, tvrtka Osilovac planira ulaganja u turističku ponudu feričanaca – u smještajne kapacitete i gastronomsku ponudu, dakle, ulaganja kakva se podudaraju s osnovnim smjernicama strategije razvoja turizma Osječko-baranjske županije. Osilovac je najznačajniji gospodarski subjekt feričanačkog kraja i kao takav treba biti jedan od predvodnika u unapređenju kvalitete života lokalne zajednice“, istaknuo je Ivan ergović. U vinariji Vina Belje na Banovom brdu u Baranji, obilježena je tradicionalna Vinceška, blagdan Sv. Vinka zaštitnika vinogradara. Prvu ovogodišnju rezidbu u vinogradima Belja predvodili su Davor Bošnjaković, direktor Belja d.d. i Krešimir Milorad, direktor Vina Belja. Uz želje da i ova godina bude što

plina. Početkom proljeća u feravino stići će i nove punionice za punjenje mirnih i pjenušavih vina. „To je moderno postrojenje s tri autoklava za proizvodnju pjenušca prema charmat ili tankovskoj metodi. Do sada smo proizvodili pjenušce klasičnom metodom vrenja u boci, a ovo je nova tehnologija u našem podrumu“, istaknuo je Knežević.

veljača 2018

suč157 rodnija, trsove okićene baranjskim kulenom i kobasicom blagoslovio je župnik Stipo Marić iz Kneževih Vinograda. U novu vinogradarsku godinu Vina Belje ulaze s brojnim nagradama osvojenim na najuglednijim domaćim i stranim izložbama i sajmovima vina. Među najvažnijim nagradama je srebrna medalja Decantera za kvalitetnu graševinu, najprodavanije vino Belja. Hr vatska zastupnica u europskom parlamentu Marijana Petir sudjelovala je na obilježavanju blagdana sv. Vinka u vinariji obitelji Trdenić u Popovači. Marijana Petir je tom prigodom pozvala vinare i vinogradare da se snažnije uključe u korištenje „Vinske omotnice“ za koju je u razdoblju 2014.-2018. godine bilo osigurano 266 milijuna kuna, a iskorišteno je svega 72 milijuna kuna. Ona je upozorila da neiskorišteni novac bespovratno gubimo jer u ovom programu nema mogućnosti da se novac troši u više godina, odnosno prebaci u drugu godinu. Dodala je da mjere koje „Vinska omotnica“ predviđa poput investicija u vinarije i marketing vina, restrukturiranje i konverziju vinograda, te promidžbu vina na tržištima trećih zemalja itekako trebaju našim vinarima i da ih treba bolje koristiti te da očekuje da Ministarstvo poljoprivrede u zajedništvu s vinarima riješi taj problem jer zbog prenormiranosti propisa i neusklađenosti zahtjeva s realnim stanjem na terenu vinari ne mogu aplicirati za projekte. Vinkovo ili Vicekovo u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Vincelovo u Slavoniji, Vnceška u Baranji obilježeno je po sunčanom vremenu u mnogim vinogradima uz pjesmu, kušanje vina i uz kobasice i slaninu na štapu. Počinju radovi u vinogradu a nova mlada vina kušat će se na Martinje.

Roz gvu si bum zel i vu vodu del.

Sv. Vincek pokaži svetu kak bu vu novom letu.”

veljača 2018

suč157 DRUGI SAlON PjeNUšAVIH VINA U ZAGReBU

MjeHuRiĆi i snjeŽne PaHuljiCe

MARIjA VUKelIć I NINA leVIčNIK IZ ORGANIZAcIjSKe eKIPe, Te SOMMelIeR MARIO MešTROVIć, VODITelj RADIONIcA

MARIjA VUKelIc, NINA leVIčNIK Te STOjAN š č UReK I V INSK A K R A l jIc A Z AGReB AčK e žUPANIje lUcIjA fABeK

okazalo se, tog drugoga dana veljače, da mjehurići i te kako idu i uz snježne pahuljice, a ne samo u ljetnim vrućinama ili o nekom značajnijem slavlju. Pokazalo se i to da bolji hoteli u hrvatskoj Metropoli pomalo postaju vinskim hramovima: U esplanadi - Zagreb Vino.com, u Westinu i esplanadi - en Primeurs, u Sheratonu - promidžbene prezentacije inozemne kapljice (primjerice iz Španjolske) koja pretendira naći se na ovom našem tržištu, hotel Dubrovnik na jelačićevu trgu - eto i drugu godinu zaredom domaćin specijaliziranom međunarodnom salonu pjenušaca. Sinergija odabranih hrvatskih te slovenskih a i drugih inozemnih (npr. francuska, Italija, španjolska...) pjenušaca = radost na licima na svakom koraku… Salon je otvorila veleposlanica Republike Slovenije, Nj. e. dr. Smiljana Knez. Dva tjedna nakon zagrebačke revije perlica, kao domaćin - glavni grad Dežele ljubljana. Prošlogodišnja premijera Salona pjenušavih vina u Zagrebu i zajedništvo hrvatskih i slovenskih organizatora u radu na kompleksnom projektu spajanja raznih mjesta i regija preko pjenušaca trebali bi rezultirati ustanovljenjem međunarodne mreže festivala pjenušavih vina Salon of Sparkling Wines koja bi, kako se očekuje, već nakon par godina od sada mogla kao domaćine mjehuričastoga slavlja okupiti i više gradova – prvenstveno prijestolnica - u regijama u okruženju. Drugi Salon pjenušavih vina u Zagrebu pokazao je koliko

zagrebačka publika voli pjenušce i kako rado (i) u druženju s njima proširuje svoje vinske vidike. festival je privukao 39 izlagača i oko 500 posjetitalja istinskih ljubitelja pjenušac, te pedesetak novinara. Posjetitelji salona mogli su kušati ukupno više od 100 etiketa pjenušavih vina. Inače, uz pjenušce, organizatori su u posebnom dijelu salona svojim gostima ponudili i nekoliko prigodnih zalogaja koje je pripremila kuhinja hotela Dubrovnik. Izlagači su bili iznimno zadovoljni jer su, kako su se izjasnili, primijetili neku novu publiku, onu koja kao kvalitetne prepoznaje ne samo etablirane marke nego i novake i novitete na tržištu, te koja uz kušanje postavlja dodatna pitanja, a i - želi kupiti pjenušac. Za one s osobito jakim stupnjem zainteresiranosti priređene su vinske radionice vezane uz pjenušce. jedna je radionica bila sa šampanjcima legret, druga s najbolje ocijenjenim hrvatskim i slovenskim pjenušcima - vodio ju je poznati sommelier Mario Meštović, a na trećoj se igralo sa čašama Staklane Rogaška, uz pjenušce Graben. Na početku manifestacije u hotelu Dubrovnik javno su proglašeni najbolji pjenušci salona. Ocjenjivanje je, kako smo već javili, održano u ljubljani, a degustatori su bili iz Slovenije i Hrvatske. Dobitnicima je u Zagrebu priznanja podijelio mr. sc. Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba. veljača 2018

suč157

NAjBOlje OcIjeNjeNI PjeNUšcI BIlI SU OD RADGONSKIH GORIcA

NA jBOl je OcIjeNjeNI HRVATSKI PeNUšAc: ROSUlA 2015 BRUT OD željKA KOSA

Priznanja su dodijejena u dvjema kategorijama – za bijeli i ružičasti pjenušac. Laureati u grupi bijelih pjenušavih vina, 1. mjesto: Zlata radgonska penina ciconia, 2007 - Radgonske gorice d. d.; 2. mjesto: juve y camps reserva de la familia, brut nature 2012 - Juve y Camps (d’Avgvsta Impex d.o.o.); 3. mjesto dijele: Donna Regina brut nature 2013 bijelo - Vinogradništvo in vinarstvo ČARGA 1767, te No.1 nv – Istenič. Ružičasta pjenušava vina, 1. mjesto: Donna Regina rosé 2013 brut - Vinogradništvo in vinarstvo ČARGA 1767; 2. mjesto: Rosula 2015 brut - OPG Željko Kos; 3. mjesto: Zlata radgonska penina rosé 2012 - Radgonske gorice d. d.

dana održava neka druga eno-gastro-manifestacija uvijek se još srtigne i do Parka! - a završetak je predviđen u ponoć. Specifičnost salona je i da na relativno malome prostoru uz dimenzijski pogođeno izrađene visoke stolove kao izlagačke punktove okuplja brojne najbolje proizvođače i najbolja vina Slovenije, potom i da okuplja i vrhunske chefove s njihovim kreacijama na tanjuru, te ponuđače vrhunskih lokalnih delicija, a, kako i priliči gradu odavno znanome po casinòima privlačnima posebice susjednim Talijanima, sjajna popuna u cjelokupnom programu su i estradne točke s dinamičnom glazbom te kabaretski sadržaji s plesačicama! Dakle - kompletan doživljaj!

BaKHova svečanost Za sva čula

Park Wine Stars eno-gastro festival ima već četverogodišnju tradiciju, I, kako je bilo i prva tri puta, tako je i sada on privukao brojne posjetitelje. Kao počasni gost pozvan je bio prof. Ivan Dropuljić, osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com u hotelu esplanade, i njegovi su dojmovi s priredbe u Novoj Gorici, kako ističe, odlični.

Mnogo je festivala te popodnevnih, cjelodnevnih i višednevnih događanja vezanih uz vino, a Park Wine Stars u Novoj Gorici poseban je: odvija se u prostoru HIT-ova hotela Park, u terminu koji u strahu od mogućih ekscesa kao posljedice čašice više mnogi organizatori izbjegavaju za takvu priredbu, zatim u trajanju je od pet sati konkretno početak mu je u 19 sati – pa, eto, ako se negdje u okolici istoga

ATMOSfeRA U HOTelU PARK U NOVOj GORIcI

– Manifestacija je odlično organizirana i režirana, večer je bila sjajna. Priredbu sam doživio kao nešto više od festivala izvrsnoga Bakhova nektara i sjajne kulinarike. Bio je to visokokvalitetan događaj za oko, nos i nepce a s vrlo izraženom turističkom dimenzijom. Nova Gorica pa i Gorizia s druge strane državne granice a koja više nije barijera na prijelazu iz zemlje u zemlju nalaze se na, da tako kažem, strateški osobito dobroj lokaciji kako s aspekta izvora originalnih vina u neposrednoj blizini, konkretno uz taj grad su renomirana vinogorja Goriška brda, collio, Vipava, Kras a blizu je Koparština, tako i s aspekta turizma, naime područje je atraktivno za posjet i Slovencima i Talijanima i Austrijancima, a rekao bih i Hrvatima, koji vole skoknuti u šoping, koji vole vino goriških i vipavskih proizvođača ali i poizvođača s collija, pa im je eto odlazak do Nove Gorice višestruko interesantan – kazao je, nakon profesionalnog promatranja, prof. Dropuljić. Na festivalu su sudjelovali

veljača 2018

suč157 sljedeći vinski podrumi: Movia, Jakončič, Simčič, Klet Brda, ODlIčNA PONUDA HRANe: cHef Vinakoper, Sutor, Lisjak, Korenika & Moškon, Štokelj, TONI feRIZOVIć Santomas, Belica, Ščurek, Ferdinand, Prinčič, Bregar, Bjana, Kabaj Morel, Lepa Vida, Jamšek 1884, Sveti Martin, Tilia – hiša pinotov, Krapež, Vipava 1894, Curriculum Vitae – Colja vino, Renčel, Štoka vino, Pucer z Vrha, Vina Klen’Art. Hitovi kuhari Maxim Lorenčič, Blaž Vodopivec, Tadej Jug, Toni Ferizović i Alen Arbi Milošević i njihovi mentori Marin Furlan i Matjaž Šinigoj pripremali su jela pred gostima a vodeći računa da kreacije budu u skladu s vinskim izborom iz gotovo 30 primorskih vinskih podruma, tako da su posjetitelji kroz prikladni spoj odlične hrane I finoga vina imali priliku maksimalno osjetiti vrhunce eno-gastronomije. festival Park Wine Stars imao je ove godine i edukacijsku komponentu, naime organizatori su dodali poseban kutak za usredotočeno senzorično otkrivanje svijeta vina, naime na nekih pet ovećih stolova postavili su stotinjak čaša sa sadržajima zahvaljujući kojima je, mirisanjem, bilo moguće upoznati se s prirodnim aromama što se nalaze u vinima – bijelim, ružičastim i crnima, mlađima i

KABAReTSKI PROGRAM NA VISINI

jAKONčIć VINA - cAROlINA

odležanima, starijima, suhima i slatkima. Za pitanja zainteresiranih gostiju na raspolaganju su bili dakako sommelieri. Gosti priredbe pozvani su bili da se na završetku priredbe izjasne o tome koje im se vino najviše dopalo, te a na papiriće koji su se skupljali pri izlazu napišu svoje dojmove o manifestaciji. Ispalo je da je vino večeri bila mješavina carsus iz podruma štoka s Krasa, a kakve su bile reakcije na festival vidljivo je iz fotografije…

veljača 2018

suč157 KAD će BAROlO NA VećA VRATA K NAMA?

KoD veliKanâ vinsKoG PijeMonta

SjA jNO MjeSTO, BAROlO! TRG cOlBeRT, POGleD NA IMPOZ ANTNI cASTellO DI BAROlO I, DeSNO, NA KUćU U KOjOj SMO ODSjelI

kraja godine u tome kraju bude mnogo. Mi smo se tamo zatekli u punom siječanjskom zatišju, zatišju do mjere da su vinoteke i restorani bili uglavnom zatvoreni a priličan problem je bio i naći otvorene prodavaonice mješivitom robom nužnom za svakodnevnu uporabu…

WINe DReAM – VINSKI SAN POSTAje jAVA Start je ipak bio sjajan i nije ga omelo zimsko mrtvilo mjesta Barolo: te večeri kad smo stigli imali smo sreću da je u selu – očito stoga što je u većoj prostoriji lokala baš u to vrijeme organizirana neka proslava - radio restorančić s bogatom ponudom lokalnih butelja i tu je krenulo naše uhodavanje u barolo i barberu, nebbiolo, dolcetto. Vinski san postajao je javom. Dolcetto Papa celso od Marziana Abbone (ima ga u nas Miva), Dolcetto Poderi Einaudi, Barbere Vigna Martina od Elija Grassa, vigna francia od Giacoma Conterna, pa barbera od Bepea Rinaldija, baroli San Giovanni od Gianfranca Alessandrije, Bricco delle Viole 2012 od Alda Vajre, Settevigne posjeda Damilano, costa Grimaldi

ravi šmekeri odavde, koji znaju što su to barolo i Pravi šmekeri odavde, koji znaju što su to barolo i barbaresco pa i barbera d’Alba (iz okolice grada Albe, odakle je, inače, na svoj pobjednički put svijetom krenula nutella!) i d’Asti (okolica grada Astija) i koji to sebi i vremenski i financijski mogu priuštiti, skoknut će rado na čašicu i po butelju do Pijemonta, a za ostale zainteresirane šansa je manji broj manjih privatnih uvoznika koji su uvidjeli da se pijemontska vina i u nas mogu dobro plasirati pa oni dovezu ovamo toliko koliko mogu odmah platiti i koliko mogu sami prodati, uglavnom nekom ekskluzivnom restoranu i poznatom privatnom naručitelju. BAROlO BY NIGHT PO ZIMI, Te - BAROlOSSS BY NIGHT!

Nedavno se grupica zagrebačkih ljubitelja upravo barola i barbaresca uputila u Pijemont, u posjet nekolicini ponajboljih tamošnjih proizvođača vina. Organizatori posjeta – Svijet u čaši i Suhiucasi, dakako!! Svojedobno je revija Svijet u čaši u svom Potrošačkom putokazu predstavila više etiketa Barola i Barbaresca, ta su vina bila osvojila vrlo visoke bodove - za priznanja Svijeta u čaši sa četiri i pet zlatnih grozdova, međutim stjecajem okolnosti prije nije bilo prigode da se odličja i predaju dobitnicima, pa je eto to učinjeno sada. U mjestu Barolo smo noćili, u lijepoj višekatnici na glavnome trgu i tik uz impozantni dvorac Barolo. Zgrada je bila s nekoliko apartmana namijenjenih da se iznajmljuju turistima kojih od ožujka do gotovo 24

veljača 2018

suč157 GAjA THe VelIKI!

ODlIčNA DeGUSTAcIjA VINA I SIRA KOD eNZA BOGlIeTTIjA

Giacoma Grimaldija, cicala od Alda Conterna. Navrijeme smo prekinuli - trebalo se pričuvati za sutradan…

PeT GROZDIćA PO TRSU = PRIZNANje S PeT ZlATNIH GROZDOVA! Enrico Scavino, azienda agricola Paolo Scavino, castiglione falletto. Manje grozdova (pet po lozi), manji grozdovi, niži prinos po trsu, odgovarajući rad u vinogradu i podrumu = bolja kakvoća, kakvoća za visoke nagrade (s pet zlatnih grozdova!). Među biserima

Angelo Gaja Veliki! Da, jedinstven. Mnogo se toga može od njega naučiti. funkcionira pod mottom koji mu je usadila poduzetna mama clotilda (njoj je posvetio jedno vino – SorìTildin). A motto je: fARe (činiti), SAPeR fARe (znati kako to u/činiti), SAPeR fAR fARe (znati kako prenijeti znanje) i ono što zatvara krug: fAR SAPeRe (obznaniti /da je to i to učinjeno). Zagrebački obožavatelji Gaje s velikim poglavicom u njegovu dvorcu iz 17. stoljeća u Barbarescu. Angelo Gaja pripremio nam je sjajnu degustaciju pijemontskih i njegovih toskanskih (Montalcino i oblast Bolgherija) vina: Brunello di Montalcino 2013 i ca’ Marcanda 2013, te Barbaresco 2013, slijedila je mini-vertikala barbaresca, iz berbi 2003, 2001, 2000 i, kao najbolji – onaj iz 1999!

IZlOžBA PRIZNANjA SVIjeTA U čAšI Srdačan prijem u kući jedne od legendi barola – Elija Grassa, iz zaseoka Gavarini kod mjesta Monforte d’Alba elio Grasso dobitnik je dosad više priznanja Svijeta u čaši sa po četiri i pet grozdova za svoje barole (Gavarini chiniera, Ginestra Vigna casa Maté, riserva Rüncot ) ali i za barberu Vigna Martina. Odličja je, uz dakako i ona brojna druga koja je osvojio - a doista ih se naosvajao - ovjesio na zid ureda koji je sada poput dragocjenog izložbenog panoa. elio Grasso, njegova supruga Marina i sin GianLuica te PR predstavnik

GRANDe eNRIcO ScAVINO, POSjeD PAOlO ScAVINO

– baroli Rocche dell’Annunziata, Bric del fiasc, Monvigliero... Barbera, oh, da!... Među osvajačima priznanja s pet zlatnih grozdova (95-98 bodova) Svijeta u čaši je, eto, i enrico, također jedna od legendi langhe i Pijemonta. Na slici je, nakon degustacije, s gostima iz Zagreba: Zubom, Krešom, Borisom, Domagojem…

Roberto s gostima iz Zagreba uz dio zida gdje dominiraju priznanja upravo Svijeta u čaši.

BAROlO cANNUBI BOScHIS lijepo za vidjdeti, zar ne? Kušaonica Big Tate barola – Luciana Sandronea iz mjeasta Barolo: pet zlatnih grozdova zaSandroneov snažan i elegantan Barolo cannubi Boschis 2005…

ANGelO GAjA: fARe, SAPeR fARe, SAPeR fAR fARe, fAR SAPeRe!

veljača 2018

suč157 osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa

BRZiCa Adresa/Address: OPG Brzica Ivo, erdutska planina 18; 31206 erdut • tel. fax: +385/ 91 297 3410 • www.brzica.com •

biciklizam, trekking, šetnja, vožnja čamcem po Dunavu, lov i ribolov/ biking, trekking, walking around, boat riding, hunting, fishing

Vlasnik/Owner: Ivo Brzica • Odgovorna osoba/Responsible person: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.com • Kontakt osoba/contact person: Ivo Brzica; e-mail: ivo.brzicahbv9@gmail.com

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Kula na Dunavu i dvorac u erdutu, Aljmaško svetište, Vukovar/Danube Tower, erdut castle, Aljmaš Sanctuary, Vukovar

Vinska regija, vinogorje /Vinegrowing region, area: Hrvatsko podunavlje, erdut enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Ivo Brzica Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/ conventional Hektar/Hectars: 6, vlastito /own property Sorte/Varieties: graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, vranac Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 45.000 lit ■ mirno/still: 100 %; bijelo/white: 30 %; crno/red: 70 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: graševina, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, cuvée randevus – sve suho/all dry Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes Ponuda i hrane/food with the wine: da/yes - hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites - topla jela/warm dishes Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 50 Smještaj/Accomodation: da/yes, u susjedstvu /in the neighborhood Radno vrijeme/Opening hours: 8-18h, svakodnevno/every day – ali samo po najavi/but only upon appointment . . . Ivo Brzica

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/cultural events, folklore, festivals through the year: Dani cvijeća u Dalj planini u travnju, Dani trešanja u erdutu u lipnju, winebike-tour s kulturnoumjetničkim programom i Danom otvorenih vrata vinarija u erdutu krajem rujna/Dalj flower Days in April, erdut’s cherry’s Days in june, Wine bike tour and the Days of the erdut’s wineries’ Open Doors at the end of September ■ Vinarija Brzica u erdutu ima tradiciju od 2000.g, obrađuje 6 ha vinograda u erdutu, u predjelu zvanom Busija, na nadmorskoj visini od 160 m, na prekrasnom položaju odmah iznad Dunava, na 1378 km toka Dunava, sve smješteno na dunavskom meandru duljine istok/ zapad cca 12 km i širine sjever /jug 5km. Tlo je les, kombinacija gline i pijeska, izuzetno pogodno za uzgoj vinove loze. Ukupno je zasađeno 24.000 trsova, od čega su 1/3 bijele sorte graševina i chardonnay i 2/3 crne sorte cabernet sauvignon, merlot i vranac. Vinogradi su pod utjecajem vjetra sjeverca koji vinovu lozu zimi štiti od smrzavanja, a ljeti povoljno djeluje na brzo sušenje lista nakon kiša ili noćnih rosa, s preko 250 sunčanih dana godišnje. Vinarija je moderno opremljena sa mogućnošću kontroliranog vrenja te drvenim hrastovim bačvama za barikiranje crnih vina. Godišnje se proizvede do 40.000 butelja visokokvalitetnih vina. Vinarija Brzica erdut se razlikuje od svih drugih kontinentalnih vinarija po tri glavne osobine: Prekrasnoj poziciji 80m odmah iznad Dunava, sa pogledom na Baranju i Bačku Od ukupne proizvodnje proizvodi se 65% crnih vina, koja se sva barikiraju i tek nakon najmanje četiri godine odležavanja u podrumu od čega 12 mjeseci dozrijevanja u boci, puštaju na tržište U vinskom sortimentu imamo i vranac po čemu smo jedinstveni u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a koji je sastavni dio cuvee-a koji proizvodimo u kombinaciji sa cabernetom sauvignon i merlot

Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest VINA cROATIA 2015

Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash - virmanom/by invoice - kartice/cards (prihvaćaju se/accepted are: American, Diners, Visa, Maestro)

MeRlOT 2012 • MeRlOT 2013

Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities:

Srebrna medalja/Silver medal

Zlatna medalja/Gold medal

cHARDONNAY 2014 26

veljača 2018

osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa suč157

KolaRiĆ Adresa/Address: KOlARIć VINA,HRASTje PlešIVIčKO 24,10450 jASTReBARSKO,Vl.fRANjO KOlARIć tel. fax: Tel-fAx 01/6281 865 , MOB/098 /227 678 WWW.KOlARIc-VINA.cOM

Vlasnik/Owner: fRANjO KOlARIć

• Odgovorna osoba/Responsible person: fRANjO KOlARIć e-mail: franjo.kolaric@zg.t-com.hr • Kontakt osoba/contact person: fRANjO KOlARIć e-mail:franjo. kolaric@zg.t-com.hr Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: PlešIVIcA enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: fRANjO KOlARIć Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan / TRADIcIjSKI Hektar/Hectares: 6 ha VlASTITO,10 HA OTKUP Sorte/Varieties:SIVIPINOT,cHARDONNAY,SIlVANAc ZeleNI,GRAšeV INA,PORTUGIZAc,NeUBURGeR,RAjNSKI RIZlING ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi/Own cru vineyards worth mentioning on the label: RADeNcI Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production 70 000 BOcA

66%BIjelO , 15%ROSe , 20%cRNO

17000 BOcA PjeNUšcA,1 0 000 BOcA BIjelI,7000 ROSe Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Po nazivima s etikete i po kategorijama suho, polusuho, poluslatko, slatko Mogućnost kupnje vina na posjedu ossibility of buying the wines directly at the estate: DA Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu/Other self-made and local typical products that can be bought at the estate: destilati / distillates – vinski ocat / vinegar - jabučni ocat / apple vinegar - maslinovo ulje / olive oil - bučino ulje / pumpkin seed oil - ulje od koštica grožđa / grape seed oil - mesne i mliječne prerađevine / sausages,salami, speck, ham, cheese - ostalo / other

Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: DA Ponuda i hrane/ food with the wine: DA,TOPlA I HlADNA jelA Kušaonica za koliko osoba/ Tasting room for how many persons: 150 OSOBA Smještaj/Accomodation: ZVIjeZDIce,44 ležAjeVA

DA,15

SOBA

KATeGORIZAcIje

Radno vrijeme/Opening hours: SAMO PO NAjAVI Način plaćanja/Way of payment:GOTOVINA,SVe KARTIce Sadržaji za sport i rekreaciju/Sports and recreation possibilities: ? Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: VlASTITI DVORAc KURIjA GROfA eRDeDY IZGRAđeN 1657 G Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu / cultural events, folklore, festivals through the year: ■ Opis posjeda ali bez ponavljanja gore iznesenih podataka Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest VINA cROATIA 2015 Zlatna medalja/Gold medal Srebrna medalja/Silver medal

f 2012

G 2013 ■ G 2013 ■ M 2011

2001 GODINe NAjBOlje OcIjeNjeNO BIjelO VINO SIVI PINOT,ZlATNA VečeRNjAKOVA PlAKeTA, IMA jOš PUNO ODlIćjA ZlATNIH I SReBReNIH

veljača 2018

suč157 osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa

KalaZiĆ Adresa: Kronos d.o.o. (Vina Kalazić), Planina Istok 135; 31306 Batina • tel: +385/31 214 511; fax: +385/ 31 214 512 • www.vina-kalazic.com Vlasnik: Slavno Kalazić • Odgovorna osoba: Slavko Kalazić; e-mail: kronos@kronos.hr • Kontakt osoba: Slavko Kalazić; e-mail: kronos@ kronos.hr Slavko Kalazić Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko podunavlje, Baranja enolog-podrumar: Slavko Kalazić Pristup proizvodnji: ekološki, organski ■ certificirano: da Hektara: 18,4 vlastito Sorte: traminac, graševina, pinot sivi, pinot bijeli, rizling rajnski, sauvignon, chardonnay, pinot crni, cabernet sauvignon, frankovka Godišnja proizvodnja vina: 190.000 boca ■ mirno: 100 %; bijelo: 65 %; ružičasto: 5 %; crno: 30% Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: graševina, cabernet sauvignon, pinot crni, pinot bijeli, Batina - suho • sauvignon, traminac, pinot sivi, rajnski rizling, rosé - polusuho • cabernet sauvignon poluslatko Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: destilati Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: ne Kušaonica za koliko osoba: 50 Smještaj: da ■ u susjedstvu Radno vrijeme: 8-16h - svakodnevno Način plaćanja: gotovina Sadržaji za sport i rekreaciju: golf, ribolov, lov, biciklizam, vožnja Kopačkim ritom Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Spomenik pobjedi Batinska bitka Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Surduk festival; Dani vina i turizma 28

veljača 2018

■ Vinogradi Kalazić nalaze se na nadmorskoj visini između 180 i 200 m, tlo je propusno, lesno (loess), s velikim sadržajem pijeska i kao takvo je izvrsna podloga za dobivanje izrazito mineralnih i ekstraktnih vina. Klima je s velikim oscilacijama između minimalnih zimskih i maksimalnih ljetnih temperatura. Nisu rijetke zime s temperaturama do -20 stupnjeva c kao ni ljeta s temperaturom do + 40̊ c. Po broju sunačanih sati godišnje Baranja tek nešto malo zaostaje za najosunčanijim hrvatskim otokom Hvarom, a po godišnjoj količini oborina od oko 700mm Baranja i Hvar su izjednačeni. Sve gore navedeno otkrili su još stari Rimljani pa se tako na brojnim arheološkim nalazištima oko mjesta Batina, a koja sežu u prošlost čak do brončanog doba, došlo do dokaza da se tu odavna proizvodilo vino. Inače, Batina je sa svojim položajem zbog odličnog pogleda na okolicu bila izvrsna kao isturena točka za rimske straže i osmatračnice nasuprot tzv. divljim plemenima koja su dolazila sa sjevera i istoka i prijetila sigurnosti carstva. Prepoznavši Baranjsko vinogorje kao jedno od najpotentnijih svjetskih vinogorja, kao vlasnik poduzeća Kronos, Slavko Kalazić 2002. godine donio je odluku o investicijama u Baranji u proizvodnju grožđa za vino i vina kao finalnog proizvoda. Godine 2007. bilježi se prvi ozbiljniji urod na površini od 16 ha, u nasadu s deset sorti vinove loze i s ukupno oko 102 tisuće trsova. Upravo je otvorena i moderna vinarija u Zmajevcu, koja, iako su i dosadašnji rezultati impresivni, prije svega omogućuje daljnje pomicanje granica u kvaliteti vina. Objekt je opremljen vrlo modernom i sofisticiranim sustavom za kontrolu temperature tankova i objekta, te novom linijom za punjenje i etiketiranje.

osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa suč157

ÐuRinsKi Adresa/Address: OPG đurinski, I. odvojak đurinski 7 Hruševec Kupljenski; 10295 Kupljenovo • tel. fax: + 385/1 33 93 062 ; +385/98 900 98 95 • e-mail: stdjurinski@yahoo.com • Vlasnik/ Owner: Stjepan đurinski • Odgovorna osoba /Responsible person: Stjepan đurinski. e-mail: stdjurinski@yahoo.com • Kontakt osoba/contact person: Stjepan đurinski, mobile: 385/98 900 98 95; e-mail: stdjurinski@ yahoo.com Vinska regija, vinogorje/ Vinegrowing region, area: Zagorje - Međimurje enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Stjepan & Mario đurinski Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/ conventional Hektar/Hectares: 1 vlastito/own property; kooperacija/cooperation: 2 Sorte/Varieties: graševina, traminac, pinot bijeli, muškat žuti, rizling rajnski, sauvignon bijeli, frankovka, cabernet sauvignon Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: cca 18.000 boca/ bottles È mirno/still: 97 %; bijelo/white: 70 %; crno/red: 10 %; desertna slatka vina/dessert sweet wines: 20 %; pjenušci/sparkling: 3% Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama/Wines by labels: Pepijeva kapljica, graševina, frankovka, cabernet sauvignon, - suho/dry • graševina, rajnski rizling - polusuho/off dry • traminac, graševina, muškat žuti, sauvignon bijeli - poluslatko/semi sweet • graševina izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac ledeno vino/Ice Wine, traminac izborna berba bobica/BA, traminac izborna berba prosušenih boboca/TBA - slatko/sweet Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/yes Ponuda i hrane/food with the wine: da/yes - hladni narezak, mali zalogaji/small cold bites Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 18 Radno vrijeme/Opening hours: samo po najavi/only by appointment Način plaćanja/Way of payment: gotovina/cash – virmanom/by invoice Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet/Nature’s beauties, cultural, historic and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: jelačićevi Novi dvori, dvorac lužnica/jelačić Palace, lužnica castle

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/ cultural events, folklore, festivals through the year: Tradicijski susreti kulturno umjetničkih društava i puhačkih orkestara, zaprešička kotlovinijada - natjecanje u pripremi originalne zaprešičke kotlovine (posljednji vikend u svibnju u Hruševcu Kupljenskom)/ Traditional folklore festival, competition in preparing traditional Zaprešić area dish named kotlovina (May, last weekend, Hruševec Kupljenski) ■ Obitelj đurinski počela je s proizvodnjom vina 2003. godine. Isprva se produkcija kapljice temeljila na kupljenom grožđu, a 2005. zasađeni su na lokacijma Kosovčak i Zanovače vlastiti vinogradi sa 4700 trsova. U proizvodnju je uključena cijela obitelj. Iz vlastitih vinograda danas se proizvede oko 7000 litara vina, a ostalo je grožđe od kooperanata. Vina što se nude su s kontroliranim zemljopisnim porijeklom i spadaju u kategorije redovne berbe ali i visokog predikata. S vinom obitelj đurinski zapaženo sudjeluje na ocjenjivanjima i izložbama, i postiže vrhunske rezultate, često dobijemo i najviša odličja./ The đurinski family started with the wine production in the 2003. Al memebrs of the family are deeply involved. At first, the grapes were bought, but in the 2005. vine – cca 4700 plants - has been planted on the locations of Kosovčak and Zanovače. Now the annual quantity from the property vineyard is around 7000 litres, the rest is from the grapes purchased from the cooperants. All wines are with the designation of the origin. Part of them are from the regular harvest, part are the high praised dessert sweet wines. The đurinski family is participating at the wine contests and wine expositions, and is the winner of many medals. Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest Vina croatia 2015 šampion desertnih i predikatnih vina, zlatna medalja/champion dessert & Prädikat Wines, Gold medal TRAMINAc 2012 ledeno vino Zlatna medalja/Gold medal TRAMINAc 2013 izborna berba

GRAšeVINA 2015. SUHO KZP KOl.1300 KOM 33,50 kn - 5% rabat TRAMINAc 2013. I B SlATKO (PReDIKAT) KOl. 1600 KOM 200,00 kn - 5% rabat TRAMINAc 2012. lB SlATKO (PReDIKAT) KOl.1200 KOM 320,00 kn – 5% rabat TRAMINAc 2015. IBPB SlATKO (PReDIKAT) KOl.1800 KOM 200,00 kn – 5% rabat TRAMINAc 2015. đURINSKI IBPB alc.11.5 % 180 gr šečera GRAšeVINA 2015. IBPB SlATKO (PReDIKAT) KOl. 900 KOM /0.250 veljača 2018

suč157 osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa

tRaPan Adresa:Trapan Bruno OPG, Veruda 10; Pula ■ tel/fax: +385/98 244457 ■ e-mail: bruno@trapan.hr ■ www.trapan.hr

Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda hrane: hladni narezak - topla jela

Vlasnik: Bruno Trapan ■ Odgovorna osoba: Bruno Trapan ■ Kontakt osoba: Bruno Trapan – mobitel: +385/98 244 457

Kušaonica za koliko osoba: 30

Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra, šišan, Pula

Radno vrijeme: 11,00 - 19,00 h - samo po najavi

enolog-podrumar: Bruno Trapan & David Diković

Način plaćanja / Way of payment: gotovina– kartice (primaju se: Visa,

Pristup proizvodnji: ekološki, organski Hektara: 12 vlastito Sorte: malvazija istarska, teran, syrah, cabernet sauvignon, merlot ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: šišan cuf Godišnja proizvodnja vina: 60.000 lit ■ mirno: 95 %; bijelo: 35 %; ružičasto: 20 %: crno: 45 %; pjenušci: 4 %; desertna i specijalna vina: 1 % Vina kao robne marke, po etiketama: Ponente (malvazija, svježe), Uroboros (malvazija, macerirano četiri dana, dozrijevano u bačvici od bagrema), Terra Mare (teran), Revolution Nigra Virgo (cabernet sauvignon 40 %, merlot 25 %, syrah 25 %, teran 10 %), the ONe (teran 50 % & syrah 50 %) – suho / dry ■ Rubi rosé (teran 70 %, cabernet 10 %, merlot 10 %, syrah 10 %) – polusuho / off dry ■ Dark Rosé (muškat ruža poluslatki) ■ Pjenušac: cHe – teran rosé, pas dosé Mogućnost kupnje vina na posjedu: da

veljača 2018

Mastercard, Maestro) Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Pula: Arena, Nezakcija – antikno naslje, Park prirode Kamenjak Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Pogledati pod Turistički ured Pula ■ ljubav, energičnost i hrabrost glavni su pokretači vinarije Bruno Trapan. Od 2005. do danas trudom i upornošću stvoreno je 12 ha ekološki čistih vinograda, a stečeno znanje i iskustvo prenosi se i u podrum gdje nastaju fina i elegantna vina specifičnog karaktera. Prepoznatljiva, s posebnom mediteranskom notom. Proizvodnja vina prvenstveno je obiteljski posao. Traži puno pažnje i razumijevanja. Vjerujući u uspjeh misije, kreirajući iz srca, dajući sebe u cijeli proces proizvodnje pronađen je pravi put ka zacrtanom cilju –osobenom proizvodu u kojemu će uživati i oni najprofinjenijeg ukusa.

osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa suč157 polusuho ■ pjenušac: Vero blanc brut,

ZiGante vina Adresa: Vina Zigante ZPO, Kostanjica 66; Grožnjan +385/52 721 930

■ e-mail: info@vina-zigante.hr ■

klasična metoda Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da Kušaonica za koliko osoba: 40

■

Smještaj: u Kostanjici tel/fax:

www.vina-

zigante.hr Vlasnik: Denis & Duvilio Zigante ■ Odgovorna osoba: Denis Zigante ■ Kontakt osoba: Mirjana Zigante - mobitel: +385/91 7265

Radno vrijeme: ponedjeljak-nedjelja, 8,00-18,00 h Način plaćanja: gotovina – kartice ■ Vina Zigante: Srednjovjekovno naselje Kostanjica, koje se nalazi

380

nedaleko od Grožnjana, gleda na dolinu rijeke Mirne. Obitelj Zigante jedan je od proizvođača vina upravo iz ovog kraja. Zahvaljujući

Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra

iskustvu, kao i novim tehnikama koje su nedavno usvojene u obiteljskom podrumu danas se obitelj Zigante može podičiti proizvodnjom visokokvalitetnoga vina, s oznakom zaštićenog zemljopisnog podrijetla. Pored mnogih osvojenih nagrada obitelj

Hektara: 25 vlastito Sorte: malvazija istarska, teran, muškat bijeli, cabernet sauvignon

vesele brojne pohvale koje joj neposredno upućuju ljubitelji vina.

Vina kao robne marke po etiketama: Malvazija Vero, teran, cabernet sauvignon Vero – suho ■ muškat - poluslatko ■ Aurora Teran Rosé –

veljača 2018

suč157 osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa

vina jaKoB Adresa: Vina jakob, Gramača 1c; 10000 Zagreb • tel/fax: +385/98 207 901 • www.vinajakob.hr Vlasnik: Zdravko Ilija jakobović • Odgovorna osoba: Zdravko Ilija jakobović; e-mail: info@vinajakob.hr • Kontakt osoba: Ilija jakobović; e-mail: info@ vinajakob.hr Vinska regija, vinogorje: Slavonija, Slavonski Brod enolog-podrumar: Ivona đipalo Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara/Hectars: 6 vlastito; kooperacija: 1 Sorte: cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, syrah Godišnja proizvodnja vina: 25.000 lit È mirno: 100 %; bijelo: 10 %; ružičasto: 30 %; crno: 60 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: jakob cuvée, jakob Syrah, jakob Rosé, jakob Sauvignon blanc – sve suho Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: čepovi DIAM Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji - topla jela Kušaonica za koliko osoba: 15 Smještaj: ne Radno vrijeme: svakodnevno; samo po najavi Način plaćanja: gotovina - virmanom Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Zagreb: šestinska crkva Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Advent u Zagrebu ■ Vina jakob, obiteljska vinarija s vinogradima na krasnim pozicijama u Stupniku kod Slavonskog Broda a sa sjedištem i s vinskim podrumom u Zagrebu, pod Sljemenom, zacrtala je sebi kao cilj proizvoditi vrhunsko vino i ponuditi ga kupcima po razumnoj cijeni. Kao početak vinarije bilježi se 2000. U prvih 15 godina djelovanja prepoznana je kao proizvođač odličnog vina. Ukupna produkcija kreće se oko 20.000 litara godišnje. Namjera je možda se još malo proširiti, ali ne i previše, naime s manjom proizvodnom 32

veljača 2018

ZDRAVKO IlIjA jAKOBOVIc, VINA jAKOB: U VINOGRADU

količinom bolje se pod kontrolom drže svi procesi u proizvodnji, ali i, kasnije, u pozicioniranju na tržištu odnosno zadržavanju dobre pozicije na tržištu.

osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa suč157

šaFRan Adresa/Address: Vinarija šafran zajednički obrt za proizvodnju i prodaju vina, Breznica 1D; 42225 Breznički Hum • tel/fax: +385/42 209 834; +385/42 209 835 • www.vinarija-safran.hr • Vlasnik/Owner: Stjepan šafran i josip Tržec • Odgovorna osoba/Responsible person: Stjepan šafran; e-mail: info@vinarija-safran.hr • Kontakt osoba/contact person: josip Tržec; e-mail: josip.trzec@vinarija-safran.hr Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Kontinentalna Hrvatska, Bregoviti sjeverozapad, regija Zagorje Međimurje, vinogorje Varaždin i Zlatar

room for how many persons: 50

enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: josip Tržec Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/ conventional Hektara/Hectares: 17 vlastitih/own property Sorte/Varieties: graševina, rizling rajnski, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli, traminac mirisavi, muškat žuti, blauburger i portugizac Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 100.000 lit È mirno/ still: 100 %; bijelo/white: 90 %; crno/red: 5 %; desertna slatka i specijalna vina/dessert sweet and special wines: 5 % Vina kao robne marke po etiketama/Wines by labels: graševina, rajnski rizling, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli – svi suhi/all dry • traminac mirisavi, muškat žuti – poluslatko/semi sweet Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Degustacija vina na posjedu moguća/ Tasting possible at the cellar: da/yes Ponuda i hrane/food with the wine: ne/ no Kušaonica za koliko o s o b a / Ta s t i n g

Radno vrijeme/ Opening hours: samo po najavi/ only upon appointment Način plaćanja/ Way of payment: gotovina/cash È Vinogradarstvo i vinarstvo u obitelji šafran duge je tradicije. Postoje pisani zapisi vlasništva vinograda još iz 18. stoljeća. Danas Vinarija šafran iz vinograda sađenih između 2003. i 2014. godine proizvodi sortna vina i kupaže uglavnom redovnih berbi, tek mali dio proizvodnje usmjeren je na predikate. Vina su od grožđa uzgojenog u ekološki čistim uvjetima. čuvaju se i oplemenjuju u modernom podrumu. Wine estate šafran has, according to the docum-ents, more than two centuries tradition in vine-growing. Today the winery is producing the wines from the vineyards planted in the years between 2003. and 2014. Vines are in an ecologically clean zone. The wines are mostly from the regular harvests, the quantity of the Prädikats Weine is very small. Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest VINA cROATIA 2015 Zlatna medalja/Gold medal SAUVIGNON 2013 veljača 2018

suč157 osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa

tRDeniĆ Adresa/Address: Vinarija Trdenić d.o.o, Trnovka 28; 44317 Popovača • tel/fax:+385/98 216 870 • e-mail: vinarija@vinarija-trdenic.hr • www. vinarija-trdenic.hr • Vlasnik/Owner: Tomislav Trdenić • Odgovorna osoba/ Responsible person: Tomislav Trdenić • Kontakt osoba/contact person: Tomislav Trdenić, mobile: +385/98 216 870 Vinska regija, vinogorje/Vinegrowing region, area: Moslavina enolog-podrumar/Oenologist-cellar master: Krešimir Trdenić Pristup proizvodnji/Approach to the production: konvencionalan/ conventional Hektara/Hectares: 16, vlastito/own property Sorte/Varieties: graševina (Welsh Riesling), škrlet, pinot bijeli (Pinot blanc), pinot sivi (Pinot gris), rajnski rizling (Riesling), traminac, portugizac (Portugieser), cabernet sauvignon Godišnja proizvodnja vina/Annual wine production: 40.500 lit ■ mirno/ still: 100 %; bijelo/white: 33.500 lit; crno/red: 7000 lit Vina kao robne marke, po etiketama/Wines by labels: graševina, škrlet, škrlet private collection, pinot bijeli, pinot sivi, Pinot sivi private collection, Rajnski rizling private collection, cuvée private collection, cabernet sauvignon, portugizac – suho /dry • Traminac private collection, polusuho/ off dry Mogućnost kupnje vina na posjedu/Possibility of buying the wines directly at the estate: da/yes Degustacija vina na posjedu moguća/Tasting possible at the cellar: da/ yes Ponuda hrane / food with the wine: hladni narezak/small cold bites topla jela/warm dishes Kušaonica za koliko osoba/Tasting room for how many persons: 60 Radno vrijeme /Opening hours: ponedjeljak–subota/Monday-Saturday, 07-15h Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet/Nature’s beauties, cultural, historical and sacral monuments recommended to visit in the surroundings: Park prirode lonjsko polje/ Wildlife Park lonjsko polje Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu/cultural events, folklore, festivals through the year: Vincekovo – siječanj/St. Vincent’s day (january) ■ Moslavina je poznati vinogradarski kraj, a vinograde su na ovom području sadili Tračani, Iliri i Kelti. Rimsko doba, kad se Moslavina jače 34

veljača 2018

naseljava, obilježava novi val sadnje loze, posebno za cara claudija, pa se i danas vjeruje da naziv Moslavina dolazi od rimskoga Mons claudius. Vina ovoga kraja poznata su u Beču i Zagrebu već sredinom 19. stoljeća. Razvoj suvremenog vinogradarstva obilježila je Hrvatska vinarska zadruga osnovana u Voloderu 1913. Vinarstvo Moslavine danas se temelji na privatnoj inicijativi mnoštva malih i nekoliko većih vinara. Moslavina je domovina sorata moslavac i škrlet. Od ostalih prisutnih sorti tu su pinot bijeli, graševina i od crnih frankovka. Vinska cesta između Popovače i Kutine nudi u brojnim kletima degustaciju i prodaju svojih vina a moguće

osoBna KaRta vinsKoG PoDRuMa suč157 je uživati u i zakusci od domaćih specijaliteta./ Hilly Moslavina is a vine-growing zone since the Thracians, Illyrians and celts. Renaissance in vine-growing and the wine production has arrived in the roman times, especially during the period of the emperor claudius. It is said that the name Moslavina comes from the latin Mons claudius. In the 19th century the wines of this part of croatia were known not only in Zagreb but also in Vienna. The development of the modern wine production started 1913. with the birth of the cooperative in Voloder, Today in Moslavina there are some relatively big and several small producers.

volaReviĆ

Moslavina is the homeland of the grape varieties moslavac (furmint) and škrlet. Other on a bit larger scale present varieties are Pinot blanc, Graševina, and of reds Blaufränkisch. On the Moslavina Wine Road, from Popovača to Kutina, one can enjoy the local wines and different food specialties in many wine cellars.

Adresa: Vinogradi Volarević d.o.o., Prud 15; Vid

■ Suvremena Vinarija Trdenić nastala je prije petnaestak godina kao nastavak tradicije stare više od jednog stoljeća u vinogradarstvu i vinarstvu. I danas kao i nekad, svi članovi obitelji od najstarijeg do najmlađeg člana uključeni su u procese rada.

Volarević - mobitel: +385/91 587 6659

Prvi koraci vinarije započeli su obradom oko pola hektara vinograda sa 1500 čokota, koji je donio do 2000 litara vin. Danas imanje obuhvaća 16 hektara vinograda, sa preko 85.000 trsova vinove loze. Podrum je kapaciteta 100.000 litara. Vinarija Trdenić prihvatom gostiju pridonosi i razvoju lokalnog turizma u sklopu vinske ceste Moslavine. Uz vino u ponudi su jela s roštilja, kotlovina, janjetina ili odojak s ražnja, šaran na procjep, fiš paprikaš, lovački gulaš i dr. Modern Trdenić Winery was born some 15 years ago. All members of the family are involved in the wine business. The start was half of a hectare vineyard, with only 1500 vines, and 2000 litres of wine. Today the estate has 16 hectares covered with some 85.000 vines. Wine cellar capacity is around 100.000 litres. The Trdenić Winery is very active on the Moslavina Wine Road. Along with the wine, it can offer also local food meat from grill, fish-paprikaš (stew), goulash… Nagrade na ocjenjivanju/Awards received at the contest Vina croatia 2015 Srebrna medalja/Silver medal PINOT SIVI 2014

• tel/fax: +385/20 690 632; +385/20 690 633 • e-mail: info@vinogradi-volarevic.hr • www.vinogradi-volarevic.hr Vlasnik: Mate Volarević • Odgovorna osoba: Mate Volarević • Kontakt osoba: Mate Sadržaji za sport i rekreaciju: nema Vinska regija, vinogorje: Srednja i južna Dalmacija, Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni

Komarna enolog-podrumar: josip Volarević, mag.ing.agr. Pristup proizvodnji: ekološki, organski certificirano: da Hektara: 12 vlastito

■

Sorte: plavac mali, maraština, pošip ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Komarna – tlo klasa litosola, kamen zastupljen s 50 %, nadmorska visina 72-132 metra, nagib 20-35 %, južna ekspozicija, insolacija izravno od sunca, zatim od kamena (tlo) i od mora, godišnje sunca 2650 sati, oborine 750 mm Godišnja proizvodnja vina: 80.000 boca ■ mirno: 100%; bijelo: 10 %; ružičasto: 10 %: crno: 80 % Vina kao robne marke po podacima s etikete: Plavac mali Syrtis Gold edition – suho ; plavac mali, plavac mali rosé, plavac mali rosé premium, pošip, maraština - suho

spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Areheološki muzaej Narona - Vid, Prirodoslovni muzej Metković, nasadi raznih voćnih vrsta kojima obiluje dolina Neretve, foto safari rijekama Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: sva kulturološka događanja organizirana su tokom godine preko Turističke zajednice; jedno od najvažnijih događanja je Maraton lađa-borba lađa na Neretvi koju prati više od 60 000 ljudi, zatim su tu razne predstave koje izvode članovi KUD-a Metković ■ Volarević-Syrtis: Obitelj Volarević, koju čine otac i četiri sina, odlučila je zasaditi vinograd na području gdje još nikad prije nije rasla vinova loza. Novi projekt bio je i novi izazov za cijelu obitelj, koja se duboko posvetila stvaranju budućnosti za mlade naraštaje. To se htjelo izraziti sloganom Mi stvaramo tradiciju.

Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: zasad još ne Ponuda hrane: ne još Radno vrijeme: samo po najavi Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Visa, Maestro, Mastercard, Diners, American express)

veljača 2018

suč157 MeđIMURje MOje MAlO…

i CMRečnjaK Kao slavljeniK!

međimurska vinogradarsko-vinarska obitelj cmrečnjak iz Svetog Urbana jubilarac je! U 2017. posjed cmrečnjak obilježio je, dakako - proslavio, 25. godišnjicu. Točno prije četvrt stoljeća cmrečnjaci, koji su početkom devedesetih bili - kako navodi pater familias Rajko cmrečnjak - osrednje poljoprivredno gospodarstvo koje se bavilo različitim poslovima, od svinjogojstva, ratarstva, kombajniranja, čvrsto su i definitivno odlučili da se ubuduće isključivo posvete vinu. Godine 1992. dobili su certifikat o zaštiti zemljopisnog porijekla vina, napunili su svoju prvu butelju i krenuli u proširenje i modernizaciju podruma te uređenje kušaonice. Odskočnom daskom cmrečnjaci smatraju 1994. godinu. Na ocjenjivanju vezanom iz izložbu Vino u Hrvata postigli su sjajan rezultat: Graševina 92 – zlato, Graševina 93 - veliko zlato, Rajnski rizling 93 – veliko zlato, Muškat žuti 93 – srebro. Godinu 2007. pamte kao izvrsnu u vinogradarskom smislu, ali i po jačem iskoraku u proširenju i tehnološkom opremanju podruma. U 2008. je u njihovoj vinskoj kušaonici otvorena prva butelja Pušipela kao županijske marke vina. Tada je bilo 15 međimurskih vinara koji su izašli sa zajedničkom etiketom. Na svjetskom TATA RAjKO (DeSNO) I SIN MARKO cMRečNjAK ocjenjivanju International Wine challenge U NjIHOVU PODRUMU u londonu cmrečnjaci osvajaju dvije brončane medalje, jednu za zeleni silvanac a drugu za sivi pinot. Bio im je to prvi izlazak na svjetsko tržište. Početkom 2010. krenuli su, od pušipela te, za rosé, od pinota crnoga, u produkciju pjenušaca klasičnom metodom. A onda na red za priznanja stižu i visoki predikati. Konkretno, 2012. graševinu su brali 13. prosinca na -12 celzijevih stupnjeva, imala je 194 oechsle. To ledeno vino osvojilo je više šampionskih odličja. Za cmrečnjake je vrlo značajna i 2013. Naime tada su zahvaljujući i sredstvima IPARD-a i još bolje dotjerali VeSelO NA jUBIlARNOM SlAVljU i opremili vinski podrum. A 2014. uspjeli su se domoći vrlo kvalitetnog Vinarija cmre-čnjak sada je moderan objekt koja raspolaže suvremenom tehnologijom u svim fazama obrade. Danas, nakon 25 godina od vinskih početaka, cmrečnjaci brinu o 22 ha vinogradi u rodu u vlastitom posjedu, a isto toliko imaju i u najmu. Njihov podrum prostire se na ukupno više od 1000 m². Tržištu nude 12 etiketa različitih vina. Dosad su se, rado će se, i opravdano, pohvaliti, zakitili sa oko 250 priznanja, od bronce, srebra, zlata do šampionskih titula.

veljača 2018

suč157 TURIZAM U RURAlNOM PROSTORU

Dvije anite jeDnoG Kosa PRIReDIO: željKO SUHADOlNIK

U 2018. IMAjU SReBRNI PIR I SlAVe 25. GODIšNjIcU OD PUNjeNjA PRVe BUTelje! DOMAćINI – željKO I ANITA KOS, Te NjIHOV SIN KARlO, KOjI POKAZUje VelIKU VOljU DA NASTAVI OčeVIM STOPAMA I KOjI je NA PeTOj GODINI STUDIjA AGRONOMIje, PReZeNTIRAlI SU NeDAVNO U NjIHOVOj KUšAONIcI Ne SAMO SVOjA NOVA VINA NA TRžIšTU NeGO I TURISTIčKe MOGUćNOSTI OBITeljSKOG GOSPODARSTVA

os kad je kao mladac sletio na vinsku scenu nije ni slutio da ga, na dugi (bezgranični!) rok, čekaju - dvije Anite, jedna koja ga je obuzela odmah – a bilo je to prije 25 godina (srebrni pir slavi se za koji mjesec!), i druga koja ga u punoj mjeri preuzima sada. Obje Anite, svaka na svoj način - prva Anita kao zakonita supruga a druga, također ozakonjena, kao Anita Brut, Zelinčaninu

Željku Kosu otvorile su i otkrile nove horizonte. Na stručnoj degustaciji-ocjenjivanju 30 hrvatskih brut nature, extra brut i brut pjenušaca klasične metode a u organizaciji Kluba Vinske zvijezde i za preporuku za blagdanski stol, u zagrebačkom restoranu Trilogija Anita Brut osvojila je sjajne četiri zvjezdice (raspon od 90 do 94 boda) te se našla uz bok onih već dugo vremena ponajboljih pjenušaca lijepe naše! Istodobno Kosova ružičasta Rusola Brut dosegnula je uvjerljive tri zvjezdice (raspon od 85 do 90 bodova). željko Kos veli da se takvom perlajućem uspjehu nije nadao, i sada, ohrabren, najavljuje postupno povećanje vlastitih pjenušavih količina. Kupio je zemljište uz cestu preko puta kuće u kojoj živi i sadašnjeg vinskog podruma, i u 2018., kad obilježava i 25. godišnjicu od početka punjenja vina u bocu, kreće u gradnju novog podruma kako bi dobio više mjesta nužnog za komotniji rad i bolje i duže njegovanje i mirne i pjenušave kapljice. Ovaj podrum koji ima sada pretvorit će, kad se dovrši novi, u zrionicu vina i skladište gotovih proizvoda. Novi podrum, s planiranom površinom od 400 četvornih metara, financira se i sredstvima iz eU fondova, a početak gradnje očekuje se na jesen ove godine, nakon što se u potpunosti sredi papirologija. željko Kos organizirao je ovih dana kod sebe na imanju susret s vinskim trgovcima i vinskim novinarima kako bi predstavio vina iz berbi što su upravo izašle na tržište. U službenome dijelu kušalo se rajnski rizling i kerner iz 2016, narančastu Kokturu od rajnskog rizlinga iz 2015 (maceracija u drvenoj bačvi u

DOMAće DOBROTe IZ RePeRTOARA ANITe I željKA KOSA IZ HRNjANcA KOD ZelINe – MeSO IZ MASTI, čVARcI, DOMAćA PA š T e TA , DOMAćI NAMA Z OD KOS ANe MA S T I I č VAR AK A , DOMAće KOBASIce Te BUčINO Ulje, DOMAćI KRUH! DOlje – TOPlA KUHINjA: jUHA OD BUče, PečeNA PATKA S MlINcIMA Te KRVAVIcA S KISelIM ZeljeM, PIRjANO MeSO I ZA KRAj – PeRA

trajanju od šest mjeseci), te crni pinot 2015. Anita Kos pobrinula se za specijalitete na tanjuru, i to – bitno je spomenuti! - tako da je tradicijska jela prigotovila i poslužila na novi, moderan način, uspješno pokazujući da naše selo na tradicijskim temeljima što se tiče namirnica nimalo ne zaostaje za urbanom sredinom u suvremenom r af inir an o m o blik u pripreme i prezentacije hrane. veljača 2018

suč157 ISTRO MIlA: MAlVAZIjA NA BRANIKU DOMOVINe

KoZloviĆ Za oDliKaše! PRIReDIO: željKO SUHADOlNIK

GIANfRANcO I ANTONellA KOZlOVIć

h, kako vrijeme leti! Prošla su, veli znani istarski vinogradar i vinar Gianfranco Kozlović, već dva desteljeća otkako je s vinom, poglavito od domaće sorte malvazija istarska, krenula nova moderna priča na našem najvećem poluotoku. Konkretno, od nekadašnje uglavnom ne baš vizualno, mirisno a i okusno uredne kapljice prešlo se na organoleptički čistu, svježu, lijepo izraženo voćno-cvijetnu varijantu. Sad na početku eto trećeg moderno-malvazijskog desetljeća valja ići, naglašava Kozlović, dalje, naime paralelno s malvazijom, koja je u međuvremenu

stekla uistinu brojne poklonike, razvijali su se u većoj mjeri i (domaći) potrošači, tako da dobar dio njih sad očekuje nove pomake i to ne samo s malvazijom nego i s drugim vinima. Kozlović, koji je bio među prvim modernizatorima vina u Istri i koji je još kao mladac i odmah otkako je od

oca preuzeo vođenje posjeda dobro uočio da grožđe s nekih vinogradskih pozicija daje rezultat što zavrjeđuje više pažnje i drukčiju pretvorbu sirovine u plemenitu kapljicu, krenuo daleke 2001. godine, baš ponukan tim nečime više što nudi pojedini vinograd, u produkciju Bakhova nektara na visokoj razini kompleksnosti i kakvoće. Riječ je dakako o vinu Malvazija Santa lucia, s položaja s istim nazivom. Prije nekoliko godina iz vinograda Santa lucia stigao je i Kozlovićev crnjak Santa lucia, a uskoro bi svjetlo dana trebao, barem je tako franco najavio, ugledati i Teran Santa lucia, to je ne samo logično nego i nužno jer uz malvaziju istarsku pa i momjanski muškat upravo teran je snažan adut Istre u eno-gastronomiji i turizmu. Uopće, vrlo je neobično što se u Hrvatskoj Istri teran do nedavno dok se nije dogodilo to što se dogodilo držalo tako dugo u sjeni… Kao što mi je čudno i to što udruga Vinistra, nakon što je s baznom malvazijom postignut lijep uspjeh na tržištu, nije težište kako kroz proizvodnju tako i kroz marketing, jače stavila na razvoj ujednačenog (ne uniformiranoga!!!) organoleptičkog profila i tzv. zrele, tj. odležane malvazije, stilistikom privlačne potrošačuvinskome znalcu ali i zanimljive i korisne kao veljača 2018

suč157 poluge upravo i za podizanje stupnja vinske obrazovanosti kupaca, a to znači bolji plasman i proizvoda po višoj cijeni. Gianfranco Kozlović u najnovije vrijeme osobito se fokusirao baš na to da svom aktualnom osnovnome segmentu malvazije pridoda jednu varijantu dignutu na viši nivo, za – kako veli - zahtjevnijeg potrošača koji traži stepenicu više od baze no nije spreman a i možda - to je jako važno! – nije i džepno sposoban svaki put ići na Santa luciju kao špicu. Ovih dana franco i njegova supruga Antonella prezentirali su svoj novi eno-uradak – Kozlović Selekcija 2016, od sorte malvazija istarska iz još dosta mladoga trsja s parcele na Santa luciji. Vino je u kvalitativnome smislu ekspresivnije, punije i čvrstije od klasične Kozlovićeve baze, prikladno da prati i nešto jača jela a i sposobno da duže poživi ne samo u dobroj kondiciji nego i sa stanovitim razvojem. U cjenovnom smislu ono je skuplje od baze oko 30 posto (Santa lucia je pak skuplja 70 posto!). Selekcija je dakle između njegove sadašnje osnovne malvazije i Santa lucije. Sklon sam razmišljanju da bi upravo ova nova unaprijeđena kreacija sada s nazivom Selekcija u nekoj skorijoj budućnosti - to više što Kozlović planira izaći s još jednim vinom na višoj razini od Selekcije a neslužbeno se čuje o izgledima da taj novak kojega se radno naziva Vino za odlikaše, u hijerarhiji pretekne Santa luciju! - mogla i preuzeti ulogu Kozlovićeve sadašnje baze, što bi s obzirom na reputaciju koju Kozlović uživa zapravo bilo i normalno. A bilo bi i očekivano i s obzirom na vrlo rašireni stav da se kakvoća i renome proizvođača najbolje mjere upravo po baznom proizvodu - njega je u ponudi najviše!, a ne po špicama postojećima u manjim opsezima međutim dakako s i te kako važnom ulogom na tržištu, ne samo zbog visoke prodajne cijene, nego i u marketinškom pogledu, a i glede podizanja eno-educiranosti potrošača. Na nedavnom susretu s nekoliko novinara i osoba dublje uključenih u nas u eno-gastronomiju, a uz – svakako treba kazati - sjajne sljedove chefice Priske Thuring, Kozlović je poveo u malu šetnju njegovim malvazijama – baznom iz 2016, Selekcijom iz 2016, Santa lucijom iz 2015 i Sorbusom 2000 od prosušenoga grožđa. Ručak i degustaciju vodio je ne samo na način da dade tehničke podatke o vinima nego i da izazove diskusiju o vinima te i da, kako se izrazio, čuje razmišljanja nazočnih o tome kako bi to za Istru bilo najbolje da sada, nakon prođene ove prve 20-godišnje faze, krene dalje sa svojim vinom da bi bila poslovno uspješnija. lijepo je da se zanimao za razne stavove, međutim suština je u tome da stvar vezana uz vinsku politiku regije temeljito krene od same istarske vinske obitelji i da se ta obitelj dobro poslovno organizira, da se znatno jače nego do sada usredotoči na, uz malvaziju istarsku, i na druge već spomenute vlastite posebnosti poput npr. terana i momjanskog muškata, te da za članove donese pravila ponašanja, precizno odredi označavanje vina na etiketi, utemelji i vlastito tijelo nadzora. Načuo sam nešto da udruga Vinistra za novi period priprema određene važne strateške poteze, ali Kozlović nije o njima htio govoriti (ipak, predsjednik Vinistre je Nikola Benvenuti!), kazao je tek da bi se neke stvari trebale iskristalizirati do sajma vina u Poreču pa će onda udruga Vinistra s informacijama i službeno u javnost. Iz Kozlovićevih riječi kako se u najnovije vrijeme sve jače pozornost posvećuje vinogradu te kako se sve više osjećaju želja za zatravljivanjem, nastojanje da se 40

veljača 2018

DelIcIje PRISKe THURING UZ KOZlOVIćeVe MAlVAZIje: KAMeNIce S PjeNIcOM OD KRASTAVAcA, jAKOBOVe KAPIce S KAO PRIlOGOM PRIDRUžeNIMA cVjeTAčOM, SAlATOM, NAROM I KOZlOVIćeVIM MASlINOVIM UljeM – KOZlOVIćI IMAjU 1500 STABAlA MAASlINe OD čeGA 500 U RODU, ZATIM šKAMPI NA PIReU OD KRUMPIRA I S TIKVIcAMA I BISQQUeOM OD šKAMPA, ROlADA OD KUNIćA NA KReMI OD čIčOKe, S MRKVOM I SVježIM šAMPINjONIMA Te MIllefOGlIe S KReMOM OD jABUKe, KReMOM OD VANIlIje, SlADOleDOM OD cIMeTA I lješNjAKOM… PO MeNI OSOBITO SU DOjMljIVOšćU ISKAKAlA DVA SlIjeDA: šKAMP, Te DeSeRT MIllefOGlIe!

među trsje ne ide težom mehanizacijom da se ne gnječi i ne utire tlo nego da ga se ostavi rahlime, potreba za analizama tla na sastojke ali i na zastupljenost mikroorganizama u njima, zatim potreba za analizama lista loze da se bolje vidi kako i čime gnojiti vinograd i štititi vinovu lozu od bolesti, kao i potreba za prikladnim oblicima rezidbe pa i za određivanjem prikladnih prinosa ovisno o tipovima vina što se žele dobiti - za pretpostaviti je da će se ubuduće više ulagati u znanstvena istraživanja i upoznavanje vinogradara/vinara s optimalnim tehnikama rada u trsju a i u podrumu…

suč157 PReZeNTAcIje, MARKeTING

antePRiMe Di tosCana 2018 S

redina veljače u znaku je velike promocijske manifestacije Anteprime di Toscana, koja se odvija kroz desetak dana što u firenzi, što u San Gimignanu, što u Montepulcianu i u Montalcinu. Početkom svake godine toskanski konzorciji ili profesionalne udruge za vino na svom kućnom pragu za vinske trgovce iz cijeloga svijeta te za vinske novinare – novinara zna biti i po 150, među njima ima ih iz Hrvatske, prezentiraju vina što su s 1. siječnjem te godine (u ovome slučaju sada to je 2018.) stekla pravo na izlazak iz podruma na tržište. Ovisno o tipologiji vina (bazno/annata, selekcija/selezione, rezerva/riserva, gran selezione…) riječ je dakle i o mlađim vinima iz npr. 2016, ali i o zrelim vinima iz starijih godišta, dopušteno je - ali uz posebnu naznaku da je kapljica sasvim mlada i još nenapunjena i nespremna za tržište, donijeti na informativni pokaz i uzorke iz

najzadnje berbe, konkretno u ovome slučaju sada iz 2017. evo i programa prezentacija: subota 10. veljače 2018. - vina od konzorcijâ Bianco di Pitigliano e Sovana, carmignano, colline lucchesi, cortona, elba, Maremma, Montecarlo, Montecucco, Morellino di Scansano, Val d’Arno di Sopra, Val di cornia. Nedjelja 11. veljače – Anteprima chianti. Ponedjeljak i utorak 12. i 13. 02. – chianti classico collection. Sve to održava se u firenci. U srijedu 14. 02. na rasporedu je vino Vernaccia di San Gimignano, u srednjevjekovnom gradiću San Gimignano. četvrtak 15.02. je rezerviran za vino Nobile iz Montepulciana, dakako u još jednom zanimljivom srednjevjekovnom toskanskom gradiću Montepulcianu, a petak i subota 16. i 17. veljače posvećeni su brunellu iz Montalcina, dakako kušanje Benvenuto, Brunello! je u Montalcinu. Bilo bi sjajno da je neki od onih koji kreiraju Zakon o vinu Hrvatske, koji donose odluke o načinu označavanja vina u nas i oni koji se bave promidžbom hrvatskoga vina nazočio ovoj manifestaciji, da se vidi kako to rade u Toscani, pa da prenesu toskanska iskustva u Hrvatsku kako bismo od naših vinskih aduta te teritorijalnih aduta, bitnih kako za plemenitu kapljicu tako i za turizam, kao i kroz moguće stvaranje ne samo poslovno orijentiranih udruga po vinogorjima nego i kroz prerastanje tih udruga u snažne i diverzificirane poslovne institucije kakve su npr. upravo consorzio chianti classico i Brunello di Montalcino maksimalno gospodarski profitirali od onoga što nam je kao solidan temelj podario Bakho.

BRATOVšTINA lA leGA Del cHIANTI: PRIje TRI STOljećA (24. RUjNA 1716.) UKAZOM cOSIMA III MeDIcIjA, TOSKANSKOG VelIKOG VOjVODe, BRežUljcI cHIANTIjA OD fIReNce DO SIeNe POSTAlI SU, MOže Se RećI, PRVO ZAšTIćeNO VINOGORje U SVIjeTU. UNUTAR TOG čITAVOG cHIANTIjA IZDVOjeNI je DIO ZA OSOBITO KVAlITeTNA VINA NAZVAN cHIANTI clASSIcO. ISTAKNUTI člAN – šTAVIše VelIKI KAPeTAN - leGe je BARUN GIOVANNI RIcASOlI fIRIDOlfI, VlASNIK VINSKOG POSjeDA cASTellO DI cAccHIANO U OBlASTI GAIOle IN cHIANTI (clASSIcO). NA SlIcI je ZA NeDAVNOG ceReMONIjAlA PRIMANjA U leGU KAO POčASNOG člANA AlANA BRYDeNA, KOjI je PReDSjeDNIK MeđUNARODNe feDeRAcIje BAKHOVIH BRATOVšTINA SA SjeDIšTeM U PARIZU. DeSNO NA SlIcI , U SUVReMeNOj ODjećI, SU PReDSjeDNIK KONZORcIjA cHIANTI clASSIcO SeRGIO ZINGARellI, INAče VlASNIK VINSKOG POSjeDA ROccA Delle MAcIe, Te DIReKTORIcA KONZORcIjA cARlOTTA GORI

veljača 2018

suč157

OTTOšeSTVIje:

KoluMna otta BaRiĆa ( Rovinj/noviGRaD )

TeKST I fOTOGRAfIje: OTTO BARIć

ekada davno i ja sam projektirao za Adris, tada još znan kao Tvornica Duhana Rovinj.

SIROVI lIST SA MAlO UljA I DAšKOM AGRUMA, SVe NA POMAlO HRSKAVOj PODlOZI, MARININ KlASIK!

Najsvjetliji biser naše privatizacije, tvrtka koju su preuzeli djelatnici i manageri i stvoriličudo, a posebno kada su odlučili reinvestirati silnu dobit od cigareta u malo manje interesantan turizam. No, pitate se zašto vas davim ovim nepobitnim činjenicama naše bliske prošlosti?! Odgovor je poprilično jasan, imamo opet neki projektić u Rovinju, nije tako velik i značajan kao što je to bio hotel Monte Mulini koji smo odradili zajedno sa WATG arhitektima iz londona no dovoljno je bitan da odem u lokalnu upravu provjeriti koje nas zamke čekaju.... Posao odradjen u rekordnom roku i oko 13 sati stojimo na rivi i pitamo se gdje ručati, Svi ozbiljni restorani, a prije svih zvjezdani Monte još snivaju zimski san, Wine Vault u već spomenutom Monte Muliniju je bez Toma Gretića ko sedam patuljaka bez Snjeguljice a Priska je davno ostavila lone. Kratka potraga putem fejsa iznjedrila je jedino moguće rješenje, odosmo u Novigrad, Marina Gaši je zicer

veljača 2018

A MARINA KO MARINA, RAZVeSelIlA Se SKROZ, DAlA NAM je SjAjAN RUčAK.

jOš jeDAN MARININ KlASIK, SIROVI RePOVI š SA UKISeljeNIM šPAROGIcAMA, TOlIKO SlASNO, URAVNOTežeNO I NePcU PIlI SAUVIGNON IZ cOllIA, jAKO fINO.

suč157

POZDRAV IZ KUHINje, MAlI INćUNčIćI, lAGANO KISelI, OKUS MORA S MAlO KReMIce, TAMAN ZA DVA ZAlOGAjA NA TOPlOM KRUHU, MATOšeVIćeV jeDVA leGAlNI PjeNUšAc IDeAlNA PRATNjA.

IDUćI SlIjeD je BIO MAlO IZNeNADjeNje, NOVO jelO, ZAPRAVO U NASTAjANjU. NISMO Se BUNIlI DA PROBAMO K O M B I N A c I j U " I Z N U T R I c A" O D c A Pe S A N T e S A l AG A NO K ISel IM KOMORAčeM, ORIjeNTAlNO ZAčINjeNO, VRlO INTeReSANTNO.... SeZONA je RAKOVIcA, PA NI NAS NIje MIMOIšlA. lAGANO, fINe TeKSTURe, NježNO ZAčINjeNO, TO je TO.

TIjeSTO KOje je STIGlO NA STOl KAO SlIjeDećI TANjUR BIlO je NAPROSTO DIVNO, MeNI NAjfINIjI SlIjeD TOGA DANA, DOMAće, SKUHANO SAVRšeNO, SA lAGANIM UMAKOM OD MAleNIH VONGOlA I MAlO SIPINOG cRNIlA U SPUžVASTOj PjeNIcI, MeNI APSOlUTNO TOP. ZA ZADNjA DVA SlIjeDA MlADI GAZDA NAM je PRePORUčIO BIjelU BURjU IZ VIPAVSKe DOlINe, SjAjAN IZBOR!

GlAVNO jelO SKORO UVIjeK POMAlO PADNe U ZABORAV POSlIje TOlIKO SjAjNIH PReDjelA, NO TKO BI SAVRšeNO ISPečeNI fIleT ROMBA MOGAO ZABORAVITI, IPAK POSljeDIcA je BIlA DA DefINITIVNO NIje VIše BIlO MjeSTA ZA DeSeRT. POVRATAK U ZAGReB je BIO MAlKIce SPORIjI OD DOlASKA NO TO SIGURNO NIje BIlO NAMjeRNO.....

šKAMPA NA BRIOcHeU UGODNO. UZ TO SMO

A KAD MAlO KRITIčNIje PROčITAM OVe MOje URATKe PRIMjećUjeM DA VRlO RIjeTKO KRITIZIRAM, UGlAVNOM HVAlIM, MOžDA MI je IZBOR TeMA PReVIše SUBjeKTIVAN?

veljača 2018

Vinitaly 2018. Najznačajnija međunarodna izložba posvećena vinskom biznisu, okupljalište za gotovo 4.300 izlagača iz 30 zemalja i 128.000 profesionalnih posjetitelja (podaci iz 2017), od kojih ih je više od 48.000 iz čak 141 različite zemlje (+ 8% u odnosu na prethodnu godinu). Među posjetiteljima bilo je 30.200 najvećih kupaca! To je Vinitaly, međunarodna izložba vina i jakih pića, zakazana još jednom na sajmu u Veroni od 15. do 18. travnja 2018. (www. vinitaly.com). S vremenom Vinitaly je postao nešto više od pukog sajma. Od svog početka 1967. godine, Vinitaly je stvorio oko sebe sustav aktivnih poslovnih usluga tijekom cijele godine, uključujući Vinitaly International, OperaWine, Vinitaly Wine club, VIA Vinitaly International Academy, wine2wine i International Packaging competition. Godine 2017. je predstavljen "5 Star Wines - The Book", prvi vodič koji je ikada kreirala izložba vina, dizajniran kao poslovni alat i marketinška poluga za tvrtke, s trenutnim povratnim informacijama za 90 posto prisutnih proizvođača tijekom samog sajma, kao i za predstavljanje novih vina u Veroni.

Vinitalybio visoko je kvalificirani događaj za posjetitelje koji žele pronaći organska i biodinamična vina. Ta specijalizirana izložba pruža cjelovit pregled organske ponude na Vinitalyju, ove godine bit će još više uzoraka dostupnih za kušanje. Osobito zanimljiva kušanja nudi xxx Masi Seminar s vertikalom

Uz svoje 52. izdanje Vinitaly priprema nekoliko zanimljivih noviteta. Riječ je o preimenovanju dvorane posvećene međunarodnim izlagačima - ove godine bit će pod nazivom International Wine Hall - kako bi se osigurao dodatni identitet za prostor koji su općenito posjećivali operatori uvijek u potrazi za novim prijedlozima. Nove inicijative na ovom području uključuju skupinu hrvatskih podruma koje je izabrala Hrvatska gospodarska komora i štand koji predstavlja Gruziju s izložbom posvećenom dugogodišnjoj tradiciji korištenja velikih amfora koje su ukopanih u zemlju. Stari i novi izlagači tu su iz francuske, španjolske, Portugala, Azerbejdžana i Argentine, stižu i vina iz SAD. Dodatno treba istaknuti Pisco iz Perua, japansku grupaciju koja predstavlja Sake i compagnia dei caraibi s karipskim jakim pićima egzotičnih okusa udaljenih zemalja. još jedna specijalizirana izložba u kalendaru je Vivit - Wines, Winegrowers and Terroirs, u svom 7. izdanju, ove godine s novom postavom i još većom površinom kako bi se zadovoljio rastući interes za zanatskim vinima izražene individualnosti.

studeni 2017

Amaronea kroz 30 godina. Dva kušanja posvećena talijanskom roséu - pjenušava i mirna vina - također obećavaju privlačne trenutke: Italija želi pokazati svoje bogatstvo u segmentu ponude ružičastih vina različitih nijansi a za kojima je interes potrošača i proizvođača na međunarodnim tržištima veći nego ikad prije. Kalendar također uključuje i Tasting ex ... press, tradicionalno putovanje vinima organizirano za novinare međunarodnim publikacija. Vinitalyjeva b2b orjentacija potvrđena je i od strane Taste & Buy, inicijative koja tvrtke povezuje s najvećim kupcima odabranim od strane delegata Veronskog sajma iz 60 zemalja širom svijeta. Zanimljiv dodatak ponudi opskrbnih lanaca je istodobno

održavanje Sol & Agrifood - međunarodne izložbe agrobiznisa (www.solagrifood.com) te enolitech - međunarodne izložbe tehnike za vinogradare, podrumare, maslinare i proizvodnju maslinovog ulja (www.enolitech.it). Dok se sajam fokusira na poslovanje sa specijaliziranim sudionicima u opskrbnim lancima, Vinitaly nikako ne zaboravlja najširi krug potrošača vina. Povijesni trgovi u Veroni, a od ove godine i Bardolino i Valeggio, dvije fascinantne lokacije na jezeru Garda i njegovu zaleđu, bit će od 13. do 16. travnja domaćini za Vinitaly and the city (www.vinitalyandthecity.com). Bardolino i Valeggio također će biti domaćin dodatnog sajma vina tijekom vikenda 20.-22. travnja.

Svi poslovni posjetioci (uvoznici vina i hrane, hoteli, restorani, barovi i ketering), koji bi željeli dobiti besplatnu poslovnu ulaznicu za Vinitaly moraju pojedinačno kontaktirati zvanično predstavništvo Veronafiere za regiju Alpe-Jadran, tako da na web stranicama predstavništva (www.mz-consulting.org) popune i pošalju zahtjev za ulaznicu. Primat ćemo samo poslovne zahtjeve i to najkasnije do 25. ožujka 2018. MŽ Consulting & Fairs Predstavništvo Veronafiere za region Alpe-Jadran mr Matjaž Žigon Grčarevec 8, 1370 Logatec, Slovenija e-pošta: info@mz-consulting.org www.mz-consulting.org studeni 2017

broj 1 | siječanj 2018. | www.in-hotel.org

I Z NO D V A O N JE

HRVATSKA |

Z A G R E B LJUBLJANA BEOGRAD SARAJEVO SKOPLJE

InHotel je prvi regionalni B2B časopis za hospitality. • Naklada u Hrvatskoj – 3000 primjeraka • Kvartalni besplatni B2B časopis • www.in-hotel.org

Sadržaj časopisa po sektorima: • lokalne/regionalne/svjetske vijesti • mišljenja i komentari stručnjaka • intervjui s istaknutijim profesionalcima • analize istraživačkih agencija • analize posebnih kategorija: f&b, domaćinstva, recepcije, opreme, prodaje i marketinga ... Vaše novosti možete nam slati na mail: iva@b2bmedia.org Ako želite primati časopis, pošaljite mail na: antonia@b2bmedia.org SLOVENIJA

SRBIJA

MAKEDONIJA

BOSNA I HERCEGOVINA

Za više informacija o prodaji oglasnog prostora, pošaljite mail na: nevena@b2bmedia.org i aljosa@b2bmedia.org

Želite li primati novi časopis? Prijavite svoje podatke za BESPLATNO primanje časopisa: • IME I PREZIME • FUNKCIJA • E-MAIL • TELEFON/MOBITEL • NAZIV I ADRESA HOTELA SLOBODNO PRIJAVITE I VIŠE PRIMATELJA UNUTAR HOTELA S TRAŽENIM PODACIMA.

Časopis je namijenjen direktorima, managerima operacija, marketingu i prodaji, analitičarima, revenue managerima, F&B managerima, chefovima restorana i domaćinstva i svima ostalima koji žele unaprijediti znanje iz hotelske industrije.

Ako želite primati časopis, pošaljite mail na: antonia@b2bmedia.org

Dio f u n Dusa naj v eće pri vatn e zbirk e k u h a rica u europi koja saDrži više oD 2500 eksponata, a nalazi se u vlasništvu obitelji puntijar

suč157 HRVATSKA KUHINjA U DAleKIM ZeMljAMA

staRi PuntijaR u Kini! Z

agrepčanin Zlatko Puntijar, dugogodišnji restorater te hotelijer, s obiteljskom tradicijom u (podsljemenskom!) ugostiteljst vu dugačkom 180 godina, predsjednik ceha ugostitelja Obrtničlke komore Zagreb, i, po najnovijemu - a na prijedlog Mladena Horića koji je nakon što je ugasio izdavačku tvrtku MAM-VIN d.o.o. i osnovao neprofitnu udrugu Atelje okusa pa postao njenim predsjednikom – i predsjednik za gastronomski segment u udruzi Atelje okusa Svijeta u čaši, boravio je nedavno pet dana u Kini, i kao veliki pobornik tradicijskih hrvatskih jela i propagator tradicijske hrvatske gastronomije na tamošnjoj televiziji sa kćerkom Mateom prikazivao u emisiji posvećenoj lijepoj našoj prigotavljanje hrvatskih specijaliteta i prezentirao vina i druga pića iz Hrvatske! Tata i kćer Puntijar boravili su u pokrajini Hunan koja se, kako veli Zlatko, nalazi između Pekinga i šangaja, a tamo ih je pozvala kuća Hunan TV koja je za mali ekran pripremala 1,5 satnu prezentaciju croatian Rhapsody za pripadnike najmnogoljudnije zemlje na svijetu. U emisiji, koja je prikazana sredinom prosinca i koju su uz Kineze u matičnoij zemlji te u Hong-Kongu i na Tajvanu mogli pratiti i gledatelji u Macau i, zapravo, cijela kineska dijaspora po svijetu, a koja spada u seriju čija gledanost navodno dosiže pola milijarde

U STUDIjU KUće HUNAN TV: MAKSIM MRVIcA, OBITelj cHeN KOjA U ZAGReBU IMA KINeSKI ReSTORAN ASIA, PA fRANKA GUlIN, NOVINARKA U HRVATSKOj ReDAKcIjI cHINA RADIO INTeRNATIONAlA, BISeRKA fABIO, SAVjeTNIcA U VelePOSlANSTVU RH U KINI, VelePOSlANIK NeBOjšA KOHAROVIć, MATeA I ZlATKO PUNTIjAR Te lANA jURčeVIć

ljudi, sudjelovali su iz Hrvatske još i Maksim Mrvica, Ana Rucner, Lana Jurčević, Jelena Rozga i Ćiro Blažević, s time da nisu svi i osobno bili na tom showu u Kini, neki su snimljeni u Hrvatskoj. Puntijar je, inače, svojedobno u Zagrebu radio večeru veljača 2018

suč157 za potpredsjednika kineske vlade kojemu su se dopali tradicijski hrvatski gurmanski specijaliteti pa je lako moguće da je i to bio razlog da je od kulinara u Kinu na snimanje emisije pozvan on. Puntijar je široku kinesku javnost upoznao s nekoliko tradicijskih jela koja ima na jelovniku svojega restorana i hotela Stari Puntijar u zagrebačkim Gračanima. Među najpopularnijim tanjurima iz njegova jelovnika su, veli, štruklova juha iz knjige recepata obitelji Puntijar, pa piletina u korijenu od peršina iz kuharice Nikole Zrinskoga (brat od Petra Zrinskoga) iz 1662., zatim odrezak u umaku od limuna iz Birlingove kuharice izdane 1813, jelen u črnoj juhi također iz kuharice Zrinskoga, jabuke u šlafroku od Zrinskoga, knedlice od jabuka od Birlinga. Zlatko najavljuje u ponudi neka nova stara jela a po recepturi Marksa Rumpelta koji je bio glavni kuhar kneza od Mainza, on je 1581. objelodanio kuharicu i ona slovi kao najstarija knjiga recepata u Hrvatskoj. Inače, iste te 1581. godine prezime Puntijar spominje se po prvi put u pisanom dokumentu. – Izbor jela u restoranu Stari Puntijar do Uskrsa će biti prilagođen korizmenom razdoblju, što znači da će na repertoaru lokala biti kreacije prigotovljene po recepturama iz vegetarijanske odnosno kako se nekad govorilo vegetarske kuharice štefanije Beraus izdane 1936. u Zagrebu. Tada je u Radišinoj ulici, sada je to Ulica kneza Mislava, postojao vegetarijanski restoran Victoria. Poslije Uskrsa vraćam se u punoj mjeri mesu kao protagonistu – najavljuje Zlatko Puntijar. Zlatko Puntijar, znan kao kolekcionar knjiga recepata i znan po brojnim vrlo zanimljivim i rijetkim primjercima kuharica koje posjeduje, u Kini je pred kamerama pokazao najmanju kuharicu na svijetu, knjižicu Wiener Kochbuch čije su dužina i širina samo po dva centimetra, i kojih u svijetu postoji još samo, uključujući i ovaj Zlatkov, četiri primjerka. Puntijar naglašava kako će se kroz 2018. značajno potruditi iz tih svojih kuharica što ih posjeduje izabrati neka posebno interesantna jela koja još nije imao na svom jelovniku, a taj svoj dodatni trud u prezentaciji tradicijskih hrvatskih jela objašnjava time što je 2018. godina jubileja glede događanja vezanih uz znane i ugledne ličnosti iz hrvatske povijesti i glede izdavaštva vezanog uz knjige i brošure s receptima od vrlo značajnih autorskih imena. 50

veljača 2018

eSTORAN STARI POUNTIjAR, NAMješTeN U STIlU NeKIH PROšlIH VReMeNA. OVe SjeDAlIce RAđeNe SU PO MODelU STOlAcA IZ SReDNjeG VIjeKA

Pa Zlatko navodi: 1838. rođen je August šenoa čiji je otac bio glavni slastičar biskupskog Kaptola i u svom je notesu ostavio je zapise receptura za razna jela među njima i za popularne paprenjake. Godine 1848. ban jelačić ukida kmetstvo, a uz bana jelačića vezana je Novodvorska kuharica. Godine 1858. u Varaždinu je otvorena prva velika šampanjerija. Godine 1868. izdana je druga kuharica na hrvatskome jeziku, a autor joj je đuro Deželić. Inače prva kuharica na hrvatskome jeziku bila je Szkup szlozena zagrebečka sokačka knjiga koju je 1813. priredio Ivan Birling, kanonik s Kaptola. Godine 1888 Marija Kumičić objavila je Novu zagrebačku kuharicu, a 1908. Miroslav Galović izašao je s knjigom Hrana i kako se ona priređuje...

HoteL PUntIjar Gračanska cesta 67, 10000, Zagreb rezervacije@hotelpuntijar.com restoran@hotelpuntijar.com

ljubav prema ugostiteljstvu, gastronomiji i tradiciji već se 175 godina njeguje u obitelji Puntijar. Kroz p ri p re m u tra d icio n a ln i h h rvats ki h j e la , o b ite lj Puntij ar generacij ama je bila posvećena promicanju zagrebačke tradicije i kulture. Godine 1920. g. Gjuro Puntijar gradi obiteljsku kuću na Gračanskoj cesti, gdje je 1987. otvoren restoran “stari Puntijar”. od srpnja 2013. godine na spomentoj adresi, samo par koraka od našeg restorana stari Puntijar, sada se nalazi i obiteljski hotel – Hotel Puntijar. iako je zgrada Hotela potpuno nova, interijer odražava razna umjetnička i povijesna razdoblja Zagreba i Hrvatske. više od 700 umjetničkih slika, fotografija i orginalnih novinskih članaka na zidovima hotela svakog gosta uvode u povijesnu priču H rvatske, Zagreba i obitelji Puntijar.

suč157 HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja pašticaDa oD goveDine sastojci: 1 kg govedine od buta 5 dag suhe slanine 2 glavice luka 2 češnja češnjaka 2 mrkve 1 peršinov korijen 1 žlica pirea od rajčice 5 dag naribanog sira parmezana 2,5 dl crnog vina 4-5 klinčića vinski ocat (kvasina), ulje, papar, sol pripreMa: u dubljoj posudi namočite meso u kvasini i držite ga na hladnom mjestu preko noći. Drugog dana meso obrišite i nabodite po duljini vlakana, u jednakim razmacima, slaninom narezanom na štapiće i zabodite u meso klinčiće. zatim na zagrijanom ulju naglo zapecite meso sa svih strana, pa ga izvadite iz posude. na istom ulju kratko popržite nasjeckani luk i češnjak, narezanu mrkvu i peršinov korijen. tada u posudu vratite meso i pirjajte ga poklopljenog oko 2 sata, dolijevajući povremeno mješavinu vina i vode. kada je meso posve omekšalo, dodajte pire od rajčice, posolite i popaprite. na kraju meso pažljivo izvadite iz posude, oštrim nožem ga narežite na odreske debljine 1 cm i poslažite u plitku zdjelu. umak u kojem se pirjalo meso prelijte preko odrezaka. pašticadu poslužite s njokima, žličnjacima ili sličnim prilogom i sve pospite naribanim parmezanom.

veljača 2018

HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja suč157 špek fileki (tripice) sastojci: 50 dag tripica 15 dag suhe slanine 1 glavica luka 1 češanj češnjaka 2 rajčice ½ vezice povrća za juhu 1 lovorov list 4 zrna papra 10 dag naribanog sira parmezana mljevena crvena paprika (slatka) ulje, papar, sol pripreMa: fileke dobro operite hladnom vodom, a zatim ih u hladnoj vodi držite oko 1 sat. tada ih stavite u prikladnu posudu s očišćenim povrćem za juhu, lovorovim listom i paprom u zrnu i kuhajte u posoljenoj kipućoj vodi oko 2,5-3 sata (u ekspresloncu 25 minuta). skuhane fi leke izvadite iz vode, ohladite i narežite na tanke rezance. na zagrijanom ulju popržite slaninu narezanu na kockice, dodajte nasjeckani luk i malo popržite pa umiješajte mljevenu papriku. Dodajte oguljene i narezane rajčice i na srednjoj vatri zajedno pirjajte da tekućina posve ispari, pa dodajte narezane fi leke i nasjeckani i zgnječeni češnjak. posolite, popaprite i zajedno popržite 1-2 minute. špek-fi leke u tanjurima pospite naribanim parmezanom, a poslužite ih uz salatu od ukiseljenog povrća iz zimnice. savjet: svježi fileki moraju biti čvrsti i svijetle boje, a ne zelenkasti i ljigavi.

veljača 2018

suč157 HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja

riblji paprikaš - fiš paprikaš sastojci: 1,5 kg šarana ili miješane riječne ribe tri glavice luka jušna žlica slatke paprike 3 dl pasirane rajčice 3dl bijelog vina ljuti feferon po želji lovor

pripreMa: U prikladnu posudu na vruće ulje stavimo sitno kosani luk. Kad je luk pirjan, dodamo pasirane rajčice, bijelo vino i žlicu slatke paprike. Pirjamo nekoliko minuta pa stavimo ribu narezanu na komade,lovorov list i sve zalijemo vodom. kuhamo trideset minuta na umjerenoj temperaturi. jelo možemo poslužiti uz palentu ili domaću tjesteninu. savjet: tijekom kuhanja posudu u kojoj se kuha paprikaš protresite: nikako ne miješati kuhačom. obvezno kuhati na slaboj vatri da se riba ne bi raspala.

veljača 2018

HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja suč157

veljača 2018

suč157 HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja

istarska Maneštra sastojci: kost od pršuta ili komad sušenog mesa 20 dag mladog kukuruza 20 dag mrkve 10 dag luka 20 dag graha 30 dag krumpira 3 - 4 žlice pešta (nasjeckane bijele sušene slanine sa češnjakom i peršinom) peršin i celer sol i papar

pripreMa: u dublji lonac stavimo kuhati grah i kost od pršuta. kada voda uzavri, bacimo ju, ponovno ulijemo svježu i stavimo sve ostalo povrće narezano na kolutiće, osim krumpira i pešta. kuhamo sve dok se povrće i grah ne skuhaju. kada je krumpir gotov, izgnječimo ga vilicom i pustimo da još jedanput prokuha. krumpir će dati maneštri potrebnu gustoću. na kraju posipamo peršinom i zalijemo s nekoliko kapi maslinovog ulja. savjet: u istri maneštru spremaju s različitim povrćem ovisno o godišnjem dobu.

veljača 2018

HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja suč157

naDjevena purica s MlinciMa evo nam purice! naravno nezaobilazne! uz to još s domaćim mlincima, klasik je to koji nikad ne izlazi iz mode. u najmanju ruku nekoliko puta godišnje za blagdane koje zagrepčani toliko vole. a zašto je klasik? pa zato što je odličnog okusa, naravno! purica pripremljena na zagrebački način gotovo je simbol blagdana, smjes e je i vi na svoj stol...

sastojci za 8-10 osoba: 3-4 kg očišćene purice u komadu za nadjev: 2 velike žemlje 150 ml mlijeka 2 jaja 1 glavica sjeckanog luka 40 g omekšanog maslaca 150 g pureće jetre 1 žlica sjeckanog peršina 30 g svinjske masti za prilog: 300 g mlinaca također: 150 g mrkve 3 celerove stabljike 100 g korijena celera 1 glavica luka sol i mljeveni crni papar

pripreMa: žemlje narežemo na komadiće, premjestimo ih u prikladnu posudu, prelijemo ih mlijekom, dodamo sjeckana jetrica, sjeckani peršin, sjeckani luk, maslac, razbijemo dva jaja, začinimo paprom i dobro izmiješamo sastojke. očišćenu puricu izvana i iznutra, začinimo mješavinom soli i papra te ju nadjenemo pripremljenom smjesom od žemlje, jetrica i jaja. Dno posude za pečenje premažemo masti, prekrijemo narezanim povrćem, preko povrća položimo nadjevenu puricu, premažemo ju svinjskom masti, podlijemo vodom i stavimo peći u pećnicu, zagrijanu na 220°c, dva i pol sata. pred kraj pečenja mlince na manje komade izlomimo u prikladnu posudu, posolimo ih, prelijemo vrelom vodom i ostavimo da odstoje nekoliko minuta kako bi omekšali. pečenu puricu izvadimo na dasku za rezanje, a sok od pečenja procijedimo. pečenu puricu narežemo na komade. omekšane mlince ocijedimo, prelijemo sokom od pečenja i izmiješamo. sve zajedno još vruće poslužimo s nadjevom od kruha i pureće jetre. veljača 2018

suč157 HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja

žgvacet oD DoMaće kokoši sastojci: 2,5 kg domaće kokoši 250 ml sjemenskog ulja 800 g kapule 30 g češnjaka 700 g svježe zrele rajčice sol papar 700 ml bijelog vina peršin lovorov list ružmarin temeljac za podlijevanje fuži

pripreMa: na zagrijanoj masnoći popecite sitno nasjeckani crveni luk dok ne postane staklast. Dodajte meso, nasjeckani češnjak i tako popecite meso da i ono porumeni. Dodajte oguljenu i na kockice narezanu svježu rajčicu, promiješajte i podlijte vinom. po želji dodajte ružmarin, lovorov list ili još neko začinsko bilje (ružmarin, bosiljak, salviju i sl.). podlijte temeljcem, pa na laganoj vatri kuhajte dok meso ne omekša, a umak se ne zgusne. ovakav žgvacet možete poslužiti sa palentom ili tjesteninom tipičnom za istarsko podneblje (makaroni, fuži, njoki, žličnjaci i sl.).

veljača 2018

suč157 PRAVO NA ISPRAVAN PROIZVOD

BiRoKRaCija ili neHaj, u svaKoM slučaju neMaR

upujem, tako, nedavno u Konzumu u Zagrebu maslinovo ulje, a među etiketama koje se nude na polici najradije se opredjeljujem za Ol Istria porečke Agrolagune, naime s ekstra djevičanskim maslinovim uljem te tvrtke imam već godinama pozitivna iskustva što se tiče kvalitete a s druge strane unatoč visokoj kakvoći maloprodajne cijene, koje nisu baš niske, ipak nisu i odletjele nebu pod oblake kao kod nekih drugih maslinjaka. Nisam sklon ulje a ni vino kupovati u velikim našim trgovačkim centrima jer nemam baš povjerenja (možda griješim; a - da li zaista griješim?) u skladištenje tih toliko na svjetlost i toplinu osjetljivih proizvoda, a vidim i da su boce na neprikladnim mjestima na policama u trgovini, vinske butelje i uspravne, k tome nisam baš i siguran da neću naletjeti na kakvu bocu koja već i predugo stoji na polici u takvim uvjetima, pa su izgledi da me dopadne ne nužno pokvareni ali ipak degradirani proizvod. I ovaj put boce s maslinovim uljem bile su na najvišem mjestu na polici (topli zrak lakši je i diže se prema gore) te lijepo okupane svjetlošću. Uzmem bocu Ol Istria ekstra djevičanskog maslinovoga ulja, pogledam etiketu da vidim podatak o godini berbe, datumu punjenja odnosno do kad se preporučuje potrošiti to ulje, i u dijelu etikete u kojemu stoje podaci o samome ulju lijepo piše: Čuvati na tamnom mjestu, do 20 Celzijevih stupnjeva. 60

veljača 2018

Proizvođač se eto potrudio upozoriti na to kako pravilno držati ulje, ali prodavač, iako iz iste ili barem donedavno iste poslovne grupacije, ne mari za preporuku. Pitam vrlo ljubaznu djelatnicu u Konzumu tko odlučuje gdje će se koji proizvod naći na polici, odgovor je bio da se pozicije određuju odozgor. A tom nekome odozgor se očito fućka hoće li kupac neki proizvod – pa eto i takav koji nije baš jeftin – dobiti u optimalnome stanju.

suč157

veljača 2018

suč157 HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja

RuDaRsKa GReBliCa sa ZaštitoM ZeMljoPisnoG PoRijeKla

I, eto, nedavno je od Ministarstva poljoprivrede RH stiglo odobrenje za prijelaznu nacionalnu zaštitu rudarske greblice oznakom zemljopisnog podrijetla. Radi se, ističe Andrejas Nikl, o prvom na taj način zaštićenom gastronomskom proizvodu u Zagrebačkoj županiji.

- Ova zaštita trebala bi spriječiti da se ubuduće na tržištu pod nazivom rudarska greblica pojavljuju proizvodi koji zapravo nisu rudarska greblica. Budu li se i dalje pojavljivali razni kolači zvani greblica potrošači će zahvaljujući ovoj oznaci o TRADIcIjSKI KOlAč NASTAO je U zaštiti zemljopisnog porijekla biti u prilici odlučiti što će OBITeljSKIM DOMAćINSTVIMA U RUDAMA U kupiti, naime dakako ta oznaka zaštićenog zemljopisnog SAMOBORSKOMe KRAjU porijekla upućivat će ih na onaj pravi kolač. A i informacija o izvornoj rudarskoj greblici što će ih širiti proizvođači Rudari, inače već 32 godine organizatori manifestacije Dani rudarske greblice, bit će dovoljno da udarska greblica tradicijski je kolač nastao u obiteljskim domaćinstvima u Rudama kod potrošač koji ne želi zalutati pri izboru kolača ne Samobora, kao okrepa koju su tadašnjim rudarima priređivale njihove supruge. S vremenom krene krivim putem. Kupac će izvornu rudarsku rudarska greblica postala je šire popularna i vrlo tražena u samoborskome kraju. Ona je greblicu od prve prepoznati po jedinstvenoj bila i motiv okupljanja osoba iz Samobora i okolice kojima je stalo do očuvanja hrvatskih izvornih oznaci Ministarstva poljoprivrede istaknutoj na jela u udrugu s istim nazivom. članovi udruge, čulo se prije kratkog vremena na pressici na temu deklaraciji proizvoda i na pakiranju. Inače, ova rudarske greblice, primijetili su da se na tržištu pod nazivom rudarska greblica taj kolač pojavljuje prijelazna zaštita zasad vrijedi tek na području u raznim verzijama koje znaju i dosta odstupati od izvorne greblice karakteristične za Rude. To Republike Hrvatske, no sljedeći zajednički korak odstupanje Udruzi je bio poticaj da s dobro pripremljenom dokumentacijom krene u postupak Udruge i Ministarstva poljoprivrede je i dobivanje institucionalizirane zaštite Rudarske greblice kako se neprikladne kopije na tržištu ne bi švercale zaštite na razini europske Unije. Teško je reći na račun originala. koliko bi taj proces mogao trajati, ali mi iz Udruge se nadamo kako bi ipak već kroz godinu Mnoge su prednosti zaštite autohtonih proizvoda. Proizvod zaštićen oznakom zemljopisnog dana rudarska greblica mogla biti zaštićena na podrijetla donosi višestruke koristi za područje uz koje se zaštita veže, a to je stvaranje izraženijeg području europske Unije - rekao je Nikl. identiteta i jače prepoznatljivosti teritorija, to pak pogoduje turizmu, a sve skupa učinkovito pridonosi razvoju i ekonomskom prosperitetu ruralnog prostora. Iza rudarske greblice krije se S obzirom na ovu zaštitu koju je dobila, priča o tradiciji rudarenja u Rudama i ondašnjem jednostavnom težačkom kolaču što su ga žene rudarska greblica s pripadajućom joj oznakom iz Ruda pripremale svojim muževima zaposlenima u rudnicima. Danas je obnovljeni rudnik sv. ZOZP može se, naglašeno je, proizvoditi isključivo Barbare već turistička atrakcija Ruda, a zaštita rudarske greblice kao lokalne gastro-posebnosti u Rudama i okolnim selima, a to su cerje, Kotari, dodatna je vrijednost u turističkoj ponudi ne samo Ruda, nego i samoborskog područja - rekao Braslovje, Prekrižje Plešivičko te Manja Vas, i to je predsjednik Udruge Rudarska greblica pekar Andrejas Nikl. u skladu s propisanim pravilima u Specifikaciji,

veljača 2018

suč157 A NDR e j A S NIK l I Z R A đ Uje RUDARSKU GReBlIcU

odnosno službenim dokumentom odobrenom od strane Ministarstva poljoprivrede. Svi proizvođači rudarske greblice obavezni su sklopiti ugovor s certifikacijskim tijelima ovlaštenim od strane Ministarstva poljoprivrede, kako bi se kontrolirala svaka faza pripreme, proizvodnje i stavljanja proizvoda rudarska greblica na tržište, dodao je Nikl. Puno je sada izazova za proizvođače pa i za inspekcijska tijela Ministarstva poljoprivrede od kojih se očekuje promptna reakcija u slučajevima pokušaja stavljanja na tržište proizvoda nazvanog rudarska greblica a koji nije certificiran i koji nije u skladu sa specifikacijom. Po Niklovim riječima, rudarska greblica sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla kupcima je već dostupna u Rudama, zatim kiosku pekarnice Nikl u Samoboru između glavnog trga i tržnice, te u Zagrebu u određenim specijaliziranim trgovinama zdravom i domaćom hranom, primjerice u prodavaonicama Grga čvarak, Mrkvica, Domaćica, Dobri plac, eko dobra priča, Zdravi kutak, eko hiža, fino, te u slastičarnici-sladoledarnici Slatka tvornica Medenko. Kao producent rudarske greblice i kao predsjednik udruge Rudarska greblica, Andrejas Nikl iznio je kako je pekarnica Nikl prva koja kao certificirani proizvođač greblicu s oznakom zaštite nudi na tržištu. Ostalima koji bi se odlučili za proizvodnju rudarske greblice i plasirali je s oznakom zaštićenog zemljopisnog porijekla Nikl, veli, stoji na raspolaganju što se tiče informacija, pomoći i ostaloga potrebnog za pokretanje proizvodnje. Nužno bi, i sasvim logično, iz razloga formiranja bitne minimalne kritične mase glede količine rudarske greblice ZOZP u ponudi na tržištu, doista i bilo to da se Niklu što prije kao proizvođači pridruže članovi udruge u većem broju, naime ako nedostaju količine cilj sa zaštitom nije, barem ne onako kako treba, i ostvaren. O rudarskoj greblici i djelovanju KUD-a Oštrc u Rudama, koje marljivo organizira manifestaciju Dani rudarske greblice, potpredsjednik Udruge Josip Lebegner kaže: - Djelovanje KUD-a Oštrc bilo je značajno za ishođenje zaštite greblice naime upravo je KUD zaslužan za to što je Ministarstvo kulture 2007. godine proces pripreme greblice proglasilo nematerijalnom kulturnom baštinom. Direktorica Turističke zajednice grada Samobora Martina Paladina ističe je kako je eno-gastronomija danas i te kako važan motiv dolaska za goste, i kako je gastronomsko bogatstvo koje Samobor nudi svakako vrijedno pažnje.

NA SlIcI SU SlIjeVA: SANjA HORVAT IVeKOVIć - ZAMjeNIcA GRADONAčelNIKA SAMOBORA, PeKAR ANDRejAS NIKl, HRVOje fRANKIć IZ ZAGReBAcKe žUPANIje, DIReKTORIcA TZ SAMOBORA MARTINA PAlADINA I POTPReDSjeDNIK UDRUGe RUDARSKA GReBlIcA jOSIP leBeGNeR

napomenu kako vjeruje da će se vrlo skoro na listi zaštićenih proizvoda na razini eU naći i rudarska greblica, podsjeća na to da je Zagrebačka županija prva u Hrvatskoj počela s brendiranjem prehrambenih proizvoda što se rađaju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, pa danas oznaku zaštićene robne marke Zagrebačke županije nosi niz artikala, npr. šunka Grof, Samoborska salama, sir Dragec, vina Kraljevina Zelina i Portugizac Plešivica itd.

RUDARSK A GREBLIC A RECEPT

TijesTo: min. 350 g brašna, 3 žlice suncokreTovog (ili biljnog) ulja , do 10 g svinjske masTi, 1 jaje , oko 1.5 dcl mlijeka , do 40 g maslaca , oko 1,5 dcl vode, do 5 g soli, do 4 g šećera , do 2 dcl kiselog vrHnja , do 2 g svježeg kvasca ; nadjev : 1 svježi kravlji sir , 1 jaje , 1 žlica suncokreTovog (ili biljnog) ulja , do 2 g soli, do 2 g šećera . u Tako PriPremljen nadjev mogu se, Po vlasTiTom iZboru, dodaTi i jedan od sljedećiH sasTojaka : mljeveni orasi, šPinaT, bliTva , meTvica , koPriva , Poriluk , ili naribana žuTa mrkva . Pečenje: nePosredno Prije Pečenja, Polovica ručno raZvučenog TijesTa sTavi se u PreTHono (suncokreTovim uljem) namašćenu Posudu Za Pečenje , na Tu, PloHu sirovog TijesTa ravnomjerno se sTavi nadjev, Tada se sve Prekrije drugom PloHom TijesTa , Pa se rubovi Zavrnu Prema gore kako nadjev ne bi iscurio. vilicom Treba ProbosTi TijesTo na nekoliko mjesT. Peći u Pećnici oko 40 minuTa , dok greblica ne PoPrimi ZlaTno-žuTu boju. Po ZavršeTku Pećenja , greblicu PremaZaTi maslacem.

A zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić, uz veljača 2018

suč157 HRvatsKa tRaDiCijsKa KuHinja butovima svinje i uzgajane u Dalmaciji.

DalMatinsKi PRšut i slavonsKa oMeGa ManGuPiCa

o je pravilo: gdje god je nešto skupocjeno, tu su nazočne i lijepe žene. I dobro je da je tako! A tako je eto bilo i sada, međutim u pitanju nisu, kao obično, bili ludi modeli automobila ili pak biserje i ogrlice, šampanjci, konjaci, whiskyji, bijesni mobiteli, nego - pršut ekstra klase. Iako bi već sâm naziv pršut morao biti dovoljan da se automatski razmišlja o nečemu što je ekstra klasa, tome nažalost nije tako jer pod nazivom pršut nude se i surogati. Ovaj pršut što je u Zagrebu u prodavaonici delikatesa Smjeli predstavljen javnosti u organoleptičkome smislu jeste poseban, a, k tome, specijalan je i kao - lako moguće! - i prvi naš pršut namijenjen u pristojnoj količini službenome tržištu a nastao ne na uvozu svinjskih butova, nego kao kompletno hrvatski proizvod. Sirovina je, naime, ne iz susjednih zemalja poput Mađarske i Austrije, a moguće i iz nekih drugih od nas udaljenijih država odakle se uvelike uvozi meso, nego je iz lijepe naše, konkretno Slavonije, makar za marku Dalmatinski pršut bilo bi, dakako, idealno da je riječ o 64

veljača 2018

Radi se o pršutu proizašlome iz dalmatinskoslavonske kooperacije, a predviđenome za izlazak pred potrošače kao Dalmatinski pršut sa zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla. Vlade Prančić Smjeli, vlasnik pršutane Smjeli u Splitu, krenuo je prije tri godine sa Slavoncima – precizno rečeno s prof. dr. Vladimirom Margetom s Agronomskog fakulteta u Osijeku i njegovom ekipom - u projekt u okviru kojega bi Slavonci, okupljeni u udrugu crna slavonska svinja, kod đakova na šest hektara velikom OTVOReNOM prostoru gdje se životinja slobodno kreće ledinom i šumom i stalno je u pokretu te sâma pronalazi hranu, uzgajali svinju spomenute pasmine, a on bi od butova proizvodio pršute a od ostalih dijelova pancetu, kobasice i druge prerađevine. Rezultat te kooperacije pršut – neka vrsta naše pata negre – podastrt je upravo na prezentaciji u zagrebačkoj prodavaonici Smjeli. Butovi su. nakon primarne obrade, iz Slavonije bili prevezeni u Dalmaciju na sušenje i dozrijevanje u vremenu od dvije godine.

suč157 crna slavonska svinja je, kaže veterinar dr. Ante Madir, predsjednik Konzorcija hrvatskog pršuta i tajnik Udruženja Dalmatinski pršut , križanac između lasaste mangulice i nekih pasmina dovezenih iz Amerike, nastao na slavonskome imanju grofa Pfeiffera. Kako su mangulicu, po riječima dr. Madira, zaštitili Mađari, i kako ona eto ima udjela u crnoj slavonskoj svinji, zašto ne bismo mi tu našu odličnu pasminu koju odlikuju meso prošarano masnoćim i, ističe dr. Madir, masnoća bogata nezasićenim masnim kiselinama - čuvenima Omega 3 i Omega 6, SPlITSKI PRšUTAR VlADe PRANčIć SMjelI I AlMA RADOš IZ PR SlUžBe,

zaštitili te čak umjesto s izrazom crna slavonska svinja komercijalno a sasvim u slavonskome duhu pa i s dalmatinskim dodatkom, može i kroz bećarac, plasirali pod intrigantnim nazivom Omega Mangupica Nera?!... S obzirom na manje butove crne slavonske svinje od butova danas raširene svinje i s obzirom da dozrijevanje pršuta od buta crne slavonske svinje iziskuje više vremena nego kod pršuta od buta te danas raširene svinje, procijenjeno je da pršut od crne slavonske mangupice treba u maloprodaji biti oko 40 posto skuplji. SMjelI PR ANčIć S Ve TeRINAROM DR. ANTOM MADIROM, PReDSjeDNIKOM KONZORcIjA HRVATSKOG PRšUTA

veljača 2018

suč157

PotRošačKi PutoKaZ VODIč ZA PAMeTNU KUPNjU/ BUYING GUIDe - HINTS TO THe SMART PURcHASe

U OVOMe BROjU: HRVATSKA - cROATIA • MAKeDONIjA • SlOVeNIjA • SRBIjA

U VINU SU SUNce, ZeMljA, lOZA I ZNOj, ISKReNOST I BIZNIS, RADOST I žAlOST, NeMIR I OPOj IN THe WINe THeRe ARe SUN, SOIl, VINe & SWeAT, GeNUINITY & BUSINeSS, jOY & PAIN, ANxIeTY & eBRIeTY VINA SU S TRžIšTA / WINeS ARe fROM THe MARKeT

IN VINO VeRITAS

dobro i tipično, složeno, uvjerljivo, moguće i s izgledima da se i još razvije, za zahtjevniji ukus / very good and typical, complex, convincing, with chances to develop even more, still for the exigent consumer 80 - 84 (15,5 - 17,4 / 2,1 – 2,9) = Sortno prepoznatljivo i stilom definirano, solidno, ali, bez uzbudljivosti / varietal recognizable, in a certain determinated style, solid, not exciting. 71 - 79 (11,0 - 15,4 / 1,1 - 2,0) = Obično, prosječno, jednostavno, bez vrlina i nekih značajnijih, prejakih mana.. Moguće ponešto grubo, i/ili načeto umorom pa i na silaznoj putanji, eventualno još prihvatljivo za ležernu uporabu / average, ordinary, with no virtues and no significant to strong flaws, eventually still acceptable for everyday use •ispod/under 71 ( 11,0 / 1,0) = Niskoprosječno, najbolje izbjegavati / low average, best to avoid. - trošiti •

SIječANj – 2018 – jANUARY

- Velika zvijezda, šampion/Big Star, champion - 99 - 100 (ili or: 19,9 - 20 / 4,9 5,0) bodova/pts = Sjajno! Upečatljivo! jedinstveno! / Brilliant! Impressive! Unique! - Velika zlatna medalja/Great gold medal - 95 - 98 (19,5 - 19,8 / 4,5 - 4,8) = Odlično, karakterno, elegantno, klasično veliko vino / excellent, with character, classic elegant great wine. - Zlatna medalja/Gold medal - 90 - 94 (18,6 - 19,4 / 4,0 - 4,4) bodova = Izvrsno, višeslojno, dojmljivo vino, s visoko izraženima osobnošću i stilom / outstanding, multilayered, with high style and a big personality. Srebrna medalja/Silver medal - 85 - 89 (17,5 - 18,5 / 3,0 – 3,9) = Osobito 66

veljača 2018

- čuvati •

- trošiti ili još čuvati • - trošiti svakako uz hranu

CIJENE, u maloprodaji (mpc) / PRICES, retail (pp), 0,75 l: S = small (do 35 kn; till 5 €) • M = medium (36-75 kn; 5-10 €) • L = large (76-110 kn; 10-15 €) • XL = extra large (111-150 kn; 15-20 €) • XXL = extra extra large (151-220 kn; 20-30 €) • XXXL = extremly large (iznad/over 220 kn; 30 €)

UZORcI Se UZIMAjU IZ IZVORA PROVjeReNIH DA POSjeDUjU ODGOVARAjUće SKlADIšTe Z A V IN O I D A IM A j U S T R U K O V N O OSPOSOBl jeNO OSOBl je, TAKO DA BI TReBAlO BITI ISKl jUčeNO DA Se VINU NAKON ISPORUKe OD S TR ANe

suč157 PROIZVOđAčA NešTO DOGODIlO ZBOG NePRIKlADNOG čUVANjA. • USTANOVI lI Se KlASIčAN MIRIS I OKUS PO čePU (TcA), UZORAK Se PONOVNO KUšA IZ DRUGe BOce I TeK TADA Se OBjAVljUje ReceNZIjA • UZORAK Se ODMAH ODBAcUje AKO BAReM DVIje TRećINe STRUKOVNOG žIRIjA (NPR. 5 OD 7 čl ANOVA) TAKO ODlUčI. • ZA ISTIcANje ODNOSA KAKVOćAcIjeNA VINO MORA OSVOjITI NAjMANje 85 BODOVA PO SKAlI DO 100 BODOVA, ODNOSNO 17,5 BODOVA PO SKAlI OD 20 BODOVA, ODNOSNO 3,0 BODA PO SKAlI DO 5,0 BODOVA.

HRVATSKA

CROATIA

BregoVItI SjeVerozaPad / nortH WeStern UPLandS (mpc/pp: L) NATURA SAUVIGNON BLANC 2016 – (Viktor) DVANAJŠČAK-KOZOL ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Zagorje-Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/ variety: sauvignon bijeli (blanc) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/ BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: loire • zatvarač/closure: na navoj/screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • dotjerano • skladno • svježe i s mladenačkim nabojem • lijepo se pije uz hranu • u usponu - u špici (koja može trajati) ■ IZGleDOM živahno - bistro • slamnato-žuto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - tipologijom - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; južni/citrusi - svježi) • floralno (cvijeće: svježe/bijelo) • vegetalno/herbalno (trava), diskretno • osjet brioša - maslaca ■ U USTIMA sugerira slast - slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg – fino kiselkastog - relativno dugačkog završetka (jelo: svježi sir, šparoge, ■ SERVIS: tjestenina s bijelim umacima, plodovi mora...) • srednje velika čaša (bordoška) • 12° C (mpc/pp: M) PUŠIPEL 2016 classic – DVABAJŠČAK-KOZOL ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Zagorje-Međimurje, Međimurje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pušipel (moslavac, šipon, furmint) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Zagorje-Međimurje - kvalitetno

s k.z.p. • suho • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux - boca visoka i vitka • čep/stopper: à la DIAM a nije DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: obično - u dva dijela - čitljivo: dobro ■ VINO je dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • svježe - osvježavajuće • lijepo / lako se pije - i na dužu stazu • spremno za konzumaciju - u špici (koja može još trajati) ■ IZGleDOM živahno - bistro • slamnato žuto - zelenkasta nijansa ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - godištem berbe - tipologijom - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ zeleni; bijeli/ koštićavi; bobičasti; južni/ citrusi, dodir; svježi) • floralno (cvijeće: svježe/ bijelo) ■ U USTIMA zaobljeno • živo - uglađeno • blago sugerira slast - sa kvalitetno je pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro - vitko • svježeg - srednje dugog završetka ■ SERVIS: 10-12° C

• srednje velika čaša (rajnska)

(mpc/pp: L) ŠKRLET 2016 Private Collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/ V INE YA R D, sor t a/ v ar iet y : šk r let ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/ maturation: njega na kvascu ■ OZNAKE s etikete/DATA on the L A BEL : zaštićena izvornost (zoi) Moslavina vrhunsko s k.z.p. • suho • 12,2 vol% ■ NAPUNJENO u/ BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux - zdepasta teška • po tradiciji odgovara vinu: ne • čep/ stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uglavnom elegantno – kapica je stavljena malo nemarno a pa to umanjuje dojam, a i boja kapice u neskladu je s bojom etikete • etiketa: vrlo decentno – u crnoj boji / sve skupa malo ipak prepretenciozno za ovaj tip vina ■ VINO je vrlo živo - svježe - osvježavajuće • ima stanovitu kompleksnost • dotjerano je • skladno • lako se pije, i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGleDOM živahno • zelenkasto-žućkasto • svijetlo

■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem godištem berbe - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli/ koštićavi; južni/ citrusi, poljubac - svježi) ■ U USTIMA živo - uglađeno • slankasto - sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg - kiselkastog - srednje dugog završetka ■ SERVIS: • 10-12° C

• srednje velika čaša (rajnska)

(mpc/pp: L) PINOT BLANC 2015 Private Collection – TRDENIĆ ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: pinot bijeli (blanc) ■ PODRUM/ CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/ maturation: na kvascu ■ OZNAKE s etikete/ DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Moslavina - vrhunsko • suho • 12,9 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • zdepasta teška - po tradiciji odgovara vinu: ne • čep/stopper: à la DIAM ali NIje DIAM ■ OPREMA, DESIGN: uglavnom elegantno - kapica postavljena malo nemarno pa to umanjuje dojam • etiketa: vrlo decentno – jednostavno ■ VINO je ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • spremno za konzumaciju - u špici ■ IZGleDOM jače žuto do već zlaćano ■ NA NOSU umjerene jačine - donekle razvijeno • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; žuti/ koštićavi; zreli - sušeni) • osjet drveta - paljenoga/dima - vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • tijelom & strukturom vrlo dobro • solidno dugačkog završetka ■ SERVIS: • 12° C

• veća čaša

(m p c /p p : M ) CHARDONNAY 2016 – JAREC-KURE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: PrigorjeBilogora, Zelina ■ VINOGRAD/ VINEYARD, sorta/variety: chardonnay ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • visoka teška - po tradiciji odgovara vinu: ne • čep/stopper: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je sadržajno • sočno • ozbiljno • toplo • još s mladenačkim nabojem • premlado • u usponu ■ IZGleDOM živahno • zelenkasto – žućkasto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem sortom - tipologijom ■ NA NOSU umjerene veljača 2018

suč157 jačine • upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/zeleni; bijeli/ koštićavi; svježi) • vegetalno - dodir ■ U USTIMA vrlo živo • sa jako dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg - gorkastog - dugačkog - grijućeg završetka ■ SERVIS:

• veća čaša • 12° C

(mpc/pp: M) RAJNSKI RIZLING 2016 – Željko KOS ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Prigorje-Bilogora ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: rizling rajnski ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/ BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • visoka vitka • čep/stopper: à la DIAM ■ OPREMA, DESIGN: decentno – uredno ■ VINO je mesnato • vrlo toplo • s dosta živosti • nekomplicirano ■ IZGleDOM živahno - bistro • zelenkasto-žućkasto • svijetlo ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na voćnost, izraženu srednje (plodovi: domaći/ koštićavi) ■ U USTIMA sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro ■ SERVIS: • čaša (rajnska) • 12° C

daLMacIja / daLMatIa d (mpc/pp: XL-XXL) POŠIP 2016 – KORTA KATARINA ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD/ VINEYARD: Korčula, čara • sorta/variety:

(jelo: grijućeg završetka ■ SERVIS: brudet, bijela mesa poput teletine, piletine...) • velika čaša (bordoška) • 12° C

i Južna Dalmacija ■ VINOGRAD/ VINEYARD, sorta/variety: pošip ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno - decentno • etiketa: u dva dijela – prva posve bijela i bez tiskanih slova, stražnja s potrebnim podacima, pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • dotjerano • skladno • dinamično • lijepo se pije uz hranu • može trajati ■ IZGleDOM živahno • zelenkasto - žućkasto ■ ISKReNOS T: u suglasju sa godištem berbe - tipologijom - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći/zeleni; bijeli; južni/ citrusi - svježi) • floralno, dodir • vegetalno (grašak, dodir) • osjet kvasaca – korice kruha ■ U USTIMA zaobljeno • živo - uglađeno • slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro - svježeg - podugačkog završetka

(mpc/pp: XL) STINA POŠIP 2016 – JAKO-VINO ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srednja

(jelo: školjke, riba) • ■ SERVIS: srednje velika čaša (bordoška) • 12° C

pošip ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • normalna - odgovara vinu: da • čep/stopper: pluteni/cork - ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: elegantno – decentno skladno • etiketa: prepoznatljivo - u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • bogato • s karakterom • ozbiljno • zrelo • robusno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije: uz hranu uz meditaciju • u špici (koja može trajati) ■ IZGleDOM živahno - bistro • punije žućkaste boje ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - tipologijom - godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine - razvijeno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći - jače zreli - orašasti) • začinske note, iskazano s mjerom - dobro uklopljeno • osjet korice kruha ■ U USTIMA meko - zaobljeno – donekle kremasto • slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro do potentno • fino gorkastog - dugačkog

MIŠE MATIĆ, PROKURIST, VRUTAK: PRODAJA VINA U PORASTU! - Vinoteka Vrutak i nakon ulaska Hrvatske u europsku Uniju i ukidanja carina na uvozna vina i dalje dobro prodaje hrvatsku plemenitu kapljicu, štaviše prodaja se i povećava! U Vrutku smo u 2016. u odnosu na 2012. godinu prodali 11 posto više vina domaćih proizvođača. Trend povećanja nastavljen je u prvih devet mjeseci 2017. Uzme li se u obzir da smo to postigli u ponudi u kojoj su našima jaka konkurencija najveće svjetske vinarije ovo povećanje možemo smatrati i te kako zadovoljavajućime. Porastu plasmana domaćih vina svakako su pridonijeli poboljšanje kakvoće hrvatskoga vina, sve jači naglasak na autohtone domaće sorte u MIše MATIć, VRUTAK ponudi, kao i poovećanje turista iz inozemstva. Budući da nam se turistička sezona produžuje i broj gostiju iz vana raste, opravdano se nadamo da će prodaja hrvatskoga vina i dalje ići uzlaznom linijom,. želim međutim naglasiti i to da Vrutak uspijeva svake godine prodavati sve više i inozemnih vina, i to ne samo onih u nižoj cjenovnoj kategoriji nego i onih skupljih. Radi uvida u to koliko i po kojoj cijeni porodajemo domaća i strana vina, evo podataka o plasmanu u postocima: Vina po cijeni do i oko 20 kuna u prvih devet mjeseci 2017. prodali smo 4,62 posto, onih od 20 do 40 kuna 31,09 posto, onih od 40 do 60 kuna 18,18 posto, onih od 60 do 80 kuna 22,53 posto, onih od 80 do 100 kuna 8,74 posto, a onih skupljih od 100 kuna 14,84 posto. Izdvojimo li grupu pjenušac, tu situacija baš nije tako povoljna glede plasmana hrvatskih uradaka u odnosu na one uvozne. Domaćih pjenušaca u Vrutku se u istome razdblju prodalo 20 posto, a uvoznih 80 posto! 68

veljača 2018

(mpc/pp: S-M) GEGIĆ 2016 – OPG TIČIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pag ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: gegić ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: 12,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • prozirna • čep/stopper: aglomerirani ■ OPREMA, DESIGN: starinski dizajn ■ VINO je malo grubo • u špici ■ IZGleDOM maglušasto - slamnato-žuto ■ NA NOSU diskretno; upućuje na voćnost • floralno ■ U USTIMA slankasto • tijelom & strukturom dobro ■ SERVIS:

• 10-12° C

(m p c/p p: S -M) C A B E R N E T SAUVIGNON & MERLOT 2015 – OPG TIČIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Pag ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: cabernet sauvignon & merlot ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • čep/

suč157 stopper: aglomerat ■ OPREMA, DESIGN: starinski dizajn ■ VINO je ne posve čisto, moguće i zbog čepa i zbog suđa ■ IZGleDOM rubinsko–granatno ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na herbalno • osjet drveta ■ U USTIMA sa živim taninom • slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • gorkastog – donekle isušujućeg - srednje dugog završetka.

SLaVonIja & PodUnaVLje / SLaVonIa & danUBe area (mpc/pp: M-L) GRAŠEVINA 2016 kasna berba – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/ VINEYARD: kosina • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • poluslatko • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • normalna - odgovara vinu: da • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: vrlo elegantno • etiketa: privlačno – fino riješena - u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ ODNOS SADRŽAJ–CIJENA/ ■ QUALITY-PRICE RATIO: vrlo dobar VINO je kompleksno • sadržajno • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • elegantno • toplo • dinamično • lijepo ga se pije uz hranu (desert) i uz meditaciju • u usponu ■ IZGleDOM živahno - bistro • pune žućkaste boje sa zelenkastom nijansom ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - godištem berbe - tipologijom - dobi ■ NA NOSU diskretno – pomalo se otvara i razvija u čaši; upućuje na voćnost, izraženu dobro - (plodovi: domaći - južni/ smokva - orašasti) • floralno • med • osjet plemenite plijesni, poljubac ■ U USTIMA meko - zaobljeno - kremasto • slatkasto ali i sa slankastim nitima - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkastog - svježeg - fino gorkastog - dugačkog završetka (jelo: zreli tvrdi sirevi ali ■ SERVIS: i oni s plemenitom plijesni, kolači, posebice • srednje velika oni s orašastim voćem) čaša (rajnska) • 12-14° C (mpc/pp: M-L) GRAŠEVINA 2016 Mitrovac – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/ DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/

BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ VINO je kompleksno • sadržajno • zrelo • skladno • elegantno • s dosta živosti • dopadljivo • lijepo se pije uz hranu, i uz meditaciju • u usponu ■ IZGleDOM živahno - bistro • slamnato žuto – zelenkasta nijansa ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - godištem berbe - tipologijom - dobi ■ NA NOSU diskretno – postupno se otvara i razvija • upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći - bijeli/ jabuka - svježi) • floralno (cvijeće: svježe/bijelo) • med, dodir • začinsko bilje • osjet maslaca, poljubac ■ U USTIMA meko – zaobljeno-– donekle kremasto • sugerira slast - slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti – fino gorkasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • slasnog - ugodno gorkastog dugačkog završetka ■ SERVIS: • 12-14° C

• velika čaša (rajnska)

(mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2016 Podgorje – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: graševina • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/ DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/ BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • normalna • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno - uredno • etiketa: klasična, u trokut - prepoznatljivo ■ VINO je dotjerano • skladno • svježe i s dosta živosti • lijepo se pije uz hra, i na dužu stazu • u špici (koja može trajati) ■ IZGleDOM živahno - bistro • zelenkasto-žućkasto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - godištem berbe - dobi ■ NA NOSU diskretno • upućuje na mineralno • voćnost (plodovi: domaći/ jabuka - svježi) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro - dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: • srednje velika čaša (rajnska) • 10-12° C (mpc/pp: M) GRAŠEVINA 2016 – BELJE ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Baranja ■ VINOGRAD/VINEYARD, tlo: prapor • sorta/ variety: graševina ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • visoka teška ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je dotjerano • skladno • umireno • u špici ■ IZGleDOM bistro • slamnato žuto ■

ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom ■ NA NOSU umjerene jačine • upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ bijeli; koštićavi/ jabuka) • floralno ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • gorkastog - grijućeg završetka ■ SERVIS: • srednje velika čaša • 12-14° C (mpc/pp: L) ZELENAC KUTJEVO 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: zelenac (Rotgipfler) • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • polusuho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: elegantno • etiketa: u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je zanimljivo • dosta aromatično • kompleksno • sočno • s karakterom • dotjerano • skladno • elegantno • dinamično • u usponu - može trajati ■ IZGleDOM živahno - bistro • slamnato žuto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem sortom - godištem berbe - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ bijeli; koštićavi; južni/ citrusi - svježi) • floralno • vegetalno/herbalno (začinsko bilje) • začine/mirodije (cimet, dodir) ■ U USTIMA lijepo zaobljeno - blago kremasto - začinsko • sugerira slast - slatkasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: • srednje velika čaša (balonka) • 10-12° C (mpc/pp: M) SAUVIGNON 2016 Vidim – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: sauvignon bijeli ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • čep/stopper: DIAM 3 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: prepoznatljivo iz daleka - u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je sočno • dotjerano • s mladenačkim nabojem • svježe • dinamično • djeluje kao još malo sirovo / moguće je trebalo još malo pričekati s njegovim izlaskom na tržište ■ IZGleDOM živahno - bistro • slamnato-žuto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - tipologijom ■ NA NOSU isprva vrlo intenzivno, poslije se spusti na umjerenu jačinu - puno - razvijeno traje • upućuje na vegetalno (zelena paprika, veljača 2018

suč157 list rajčice...) • mineralno • začine/mirodije (papar) • voćnost (plodovi: domaći/zeleni; bijeli; koštićavi; svježi/jabuka, vinogradska breskva) ■ U USTIMA vrlo živo • slankasto sa dobrom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg - dosta dugačkog završetka ■ SERVIS: srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C (mpc/pp: L) TRAMINAC Principovac 2013 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Srijem ■ VINOGRAD/ VINEYARD, sorta/variety: traminac ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • izvorno punjeno na posjedu • limited edition • poluslatko • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l (5333 boca) • boca/bottle, model: posebna, • čep/ stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: elegantno ■ VINO je kompleksno • bogato • mesnato • ozbiljno • vrlo toplo • jače zrelo • sa blagim tercijarnim bouquetom • za piti uz hranu a i uz meditaciju • u špici - prelazi zenit ■ IZGleDOM zlatne boje ■ ISKReNOST: u suglasju sa sortom - tipologijom ■ NA NOSU intenzivno no još ipak umjerene jačine – razvijeno; upućuje na med • začine/ mirodije • osjet kitnkesa - karamela - kave ■ U USTIMA zaobljeno - kremasto • slatko • tijelom & strukturom vrlo dobro • slatkog - dosta dugačkog - grijućeg završetka ■

UPOZORENJE: Pretjerivanje u potrošnji alkoholnoga pića može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrećama, stoga konzumirajte razumno i TRIJEZNO! NEpretjerivanje čini življenje kvalitetnijim. Budite razumni: ne pušite! z Be reasonable: do not smoke! Zdravlje ode - dok pamet dođe! / The health may be gone at the moment the reason arrives! WARNING: Exagerating in consumption of alcoholic drinks may result with injuries and health problems, so consume wisely and SOBERLY! NOT exagerating makes higher quality living

• odčepiti bocu nekoliko sati SERVIS: prije posluženja vina • 12-14° C (mpc/pp: M-L) TRAMINAC 2016 – ILOČKI PODRUMI ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Srijem ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: traminac ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: vrhunsko s k.z.p. • izvorno punjeno na posjedu • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno - uredno ■ VINO je sočno • dotjerano • zrelo • skladno • s dosta živosti • dopadljivo • lijepo pitko • spremno za konzumaciju - u špici koja još može trajati ■ IZGleDOM živahno - bistro • zelenkasto-žućkasto ■ ISKReNOST: u suglasju sa sortom - godištem berbe - tipologijom dobi ■ NA NOSU umjerene jačine; upućuje na floralno • med, dodir • mineralno • voćnost (plodovi: domaći/smokva) ■ U USTIMA meko - zaobljeno • sugerira slast - slankasto • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg srednje dugog završetka ■ SERVIS: • srednje velika čaša • 12° C 70

veljača 2018

(mpc/pp: L) PINOT CRNI 2015 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/ approach in the vineyard: prirodi prijateljski/ nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne - odgovara vinu: da • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: uredno ■ VINO je u domeni ozbiljnoga • dotjerano • s dosta živosti • rabi još vremena u boci • za piti uz hranu ■ IZGleDOM živahno - bistro • rubinsko s granatnom notom • svijetlo ■ ISKReNOST: u suglasju sa godištem - dobi ■ NA NOSU diskretno; upućuje na voćnost (plodovi: domaći/ crveni) • floralno, dodir • vegetalno/herbalno, diskretno • začine/ mirodije, iskazano s mjerom • osjet doticaja s drvom - fino paljenoga ■ U USTIMA sa živim taninom • slankasto • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg - gorkastog - dugačkog završetka ■ SERVIS: 16-18° C

• veća čaša •

SYRAH 2016 – KRAUTHAKER ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Kutjevo ■ VINOGRAD/ VINEYARD, sorta/variety: syrah ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Slavonija • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • visoka vitka • čep/stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno ■ VINO je mesnato • toplo • s dosta živosti • robusno • za piti uz hranu • u špici (koja može trajati) ■ IZGleDOM rubinsko s granatnom nijansom - tamno/neprobojno • s debelim filmom na stijenkama čaše i s lijeno cijedećim suzama ■ ISKReNOST: u suglasju sa godištem berbe - tipologijom - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine - razvijeno • upućuje na osjet drveta - fino paljenoga - čokolade • voćnost (plodovi: domaći/ crveni-plavi/ koštićavi; bobičasti) • herbalno, diskretno ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim – solidno uglađenim taninom • retronazalno: kao da malo odaje badem • tijelom & strukturom vrlo dobro • živog - dosta dugačkog završetka ■ • odčepiti bocu koji sat prije SERVIS: posluženja vina • velika čaša (bordoška) • 16-18° C

MAKEDONIJA

MACEDONIA

(mpc/pp: XL) CUVÉE de PRESTIGE 2015 oak aged – KAMNIK ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Skopje ■ VINOGRAD/VINEYARD, sorta/variety: merlot 45 %, vranec 37 %, cabernet franc 18 % ■ PODRUM/CELLAR, dozrijevanje/maturation: 15 mjeseci • drvo ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: suho • 14,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l (u svibnju 2017) • boca/bottle, model: bordeaux • teška - odgovara vinu: da • čep/stopper: pluteni/cork - ozbiljan - uredan - dugačak ■ OPREMA, DESIGN: uredno • etiketa: pretrpano - u dva dijela čitljivo: teško (dosta je teksta, mali je font) ■ VINO je kompleksno • bogato • sočno • ozbiljno • dotjerano • zrelo • skladno • toplo • lijepo se pije uz hranu • može trajati, možda i barem do pet godina ■ IZGleDOM živahno • rubinsko s blagom nijansom granatnoga - tamno/gotovo neprobojno ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - godištem berbe - tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine – razvijeno; upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći/ crveni/ koštićavi; bobičasti) • vegetalno - diskretno • začine/mirodije, iskazano s mjerom - vrlo dobro uklopljeno • osjet čokolade ■ U USTIMA meko - zaobljeno • sa uglađenim taninom • slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti

suč157 TURIZAM U RURAlNOM PROSTORU

MoslavaCi iGRaju na KaRtu šKRleta!

SISAčKO-MOSlAVAčKI žUPAN IVO žIVIć (DeSNO) Te DOžUPAN ROMAN POSAVec (U SReDINI), NA SlIcI S DIReKTOROM IMANjA TOMISlAVOM TRDeNIćeM

BRAćA TRDeNIć – KRešIMIR (lIjeVO), ZADUžeN ZA VINSKI DIO, Te TOMISlAV, DIReKTOR POSjeDA

PRIReDIO: željKO SUHADOlNIK

etko priželjkuje, i ima, ili dogodi mu se, bijeli Božić, White christmass, a netko pak ima - škrletni Božić… Ovaj škrletni osobito mi se dopao, a doživio sam ga kod obitelji Trdenić, na njenom vinskom posjedu u Popovači, dakako u Moslavini. A, bogme, koliko sam primijetio, dopao se taj škrletni Božić i županu Sisačko-moslavačke županije Ivi živiću i dožupanu Romanu Posavcu. Naiđu i župan i dožupan kod Trdenićevih ne samo u prijateljski nego i u poslovni posjet, naime u Sisačko-moslavačkoj županiji shvatili su da je eno-gastronomija danas jak adut u turizmu i da vino od škrleta kao domicilne sorte koje drugdje nema može biti jedan od značajnih magneta za privlačenje gostiju, pa se županija u jačoj mjeri, autoritetom i financijski, i uključila u razne projekte vezane uz taj kultivar, među njima npr. i u organiziranje moslavačkih vinogradara/ vinara u udrugu što mora imati i poslovnu dimenziju, pravilnik o tome da se postupcima u vinogradu, podrumu i komercijalizaiji izdnjedri tip/tipovi vina prepoznatljive stilistike tako da se pred javnost i službeno izađe sa županijskom robnom markom škrlet Moslavina… Suvremena vinarija Trdenić nastala je devedesetih godina kao nastavak obiteljske tradicije u vinogradarstvu i vinarstvu stare više od jednog stoljeća. I danas kao i nekad, svi članovi obitelji, od najstarijeg do najmlađeg člana, uključeni su u proces rada. Prvi koraci novog, modernog vinogradarsko-vinarskog imanja počeli su obradom oko pola hektara vinograda sa 1500 trsova. Danas vinska kuća Trdenić gospodari s 15 hektara zasađenih sa nešto više od 85.000 čokota vinove loze i vodi podrum kapaciteta 100.000 litara. Vinarija Trdenić uz autohtonu sortu Moslavine škrlet uzgaja i pinot sivi, pinot bijeli, graševinu i traminac od bijelih kultivara te portugizac i cabernet sauvignon od crnih. Vina koja proizvodi su jednosortna, od škrleta su dva, jedno u svježoj varijanti i za relativno hitru konzumaciju a drugo

BRAćA TRDeNIć – KRešIMIR (lIjeVO), ZADUžeN ZA VINSKI DIO, Te TOMISlAV, DIReKTOR POSjeDA

elaborirano i u rangu ozbiljnoga, od cabernet sauvignona također su dva, jedno je ružičasto a drugo crno. Taj spomenuti elaborirani škrlet, kao i pinot bijeli, pinot sivi i traminac unutar oznake su Private collection a rađaju se od izabranog grožđa s najboljih pozicija posjeda i uz dozrijevanje, i u drvu, kroz neko vrijeme na finom talogu. Trdenići se, logično, nekako ponajviše trse oko škrleta, jer on kao lokalna sortna zvijezda i treba biti perjanica Moslavine. Značenje škrleta kao aduta Sisačko-moslavačka županija prepoznala je u tolikoj mjeri da je, među raznim projektima vezanih uz taj kultivar i njegovo vino a koje je poduprla, sufinancirala istraživanje potencijala i klonsku selekciju te marketing vina pa i pozicioniranje kapljice na tržištu. Obitelj Trdenić, kaže voditelj imanja Tomislav, shvaćajući dobro što znači to da potrošač dođe na kućni prag, trudi se osobito i na razvoju lokalnog turizma: u sklopu Vinske ceste Moslavine izletnicima i turistima, zaljubljenicima u prirodu, ljubiteljima domaće tradicijske hrane – jedan od glavnih specijaliteta kuće je šaran iz voda obližnjeg lonjskog polja a pečen na rašljama! - i dobroga vina nudi predah u lijepoj kušaonici zimi a i, pored nje, na vanjskome prostoru o lijepom vremenu i ljeti. Tomislav Trdenić ističe kako županija kroz razne potpore i sufinanciranjem i do 50 posto od ukupne investicijske svote pomaže i unaprjeđenju turističke ponude na seoskim gospodarstvima. Ovih dana Trdenići su na svom gospodarstvu pokazali da nastoje ići i korak dalje od klasične, uobičajene ponude jedi i pij i uživaj na čistome zraku u seoskom ambijentu, naime krenuli su, zasad eksperimentalno, na višu razinu osmišljavajući menue s više slijedova s time da je svaki od njih popraćen drugim, za nj najprikladnijim vinom. Među gostima kod Trdenićevih su taj put bili i znani i iskusni naši sommelieri Mario Meštrović i Siniša Lasan, koji na tu temu imaju i te kako što reći!... veljača 2018

suč157 VINO I GlAZBA

RoCKin’ šeMBeR… olDies But GolDies D

ogađanje za pamćenje: vino i glazba! Organizirane su već u nas – mogu reći: i zgodne! - priredbe pod nazvom Wine & Music, ali baš ovaj susret sada kod plešivičkog vinogradara/ vinara Zdenka Šembera bio je ono što ja osobno kao nešto vrlo ozbiljno zamišljam kao Wine & Music. Nadam se samo da će tako nešto prihvatiti naši vinari ali i ugostitelji kao događanje vrijedno da ga se tržišno ponudi.

veljača 2018

O čemu je riječ? Na šemberovu gospodarstvu u jaskanskome kraju upravo sada, u vrijeme kad šire pučanstvo, po meni posve neprirodno i nepotrebno, toliko žudi već za vinom iz berbe 2017, okupila se ekipa istinskih vinoljubaca – proizvođača vina, kolekcionara vina, ugostitelja, sommeliera i novinara, uz kapljicu od raznih sorata i iz raznih podneblja a staru većma od šest godina naviše, sve i do četiri desetljeća u daljinu, na degustaciji koju su svojim doprinosom sa (šemberova!) gramofona diskretno ali i dovoljno zamjetno popratile bjelosvjetske zvijezde kao Rolling Stonesi, eric clapton, john lee Hooker… jasno je o kakvom se tipu glazbe radi, mogu se u program uključiti i hrvatski top-izvođači, zašto ne – dapače! - i kao osobno prisutni na nekoj adekvatnoj pozornici. S ovoga susreta evo lijepih vinskih posebnosti te, označeno masnim slovima, i onih koje su nakon kušanja ostale, barem meni, za dugo, dugo pamćenje: Pinot sivi 2011 od Koraka, Rajnski rizling 2008 (14,2 vol %) od Koraka, chardonnay 2004 od Koraka i Chardonnay 2004 od Šembera, zatim Qvevri rajnski rizling 2011 (12,5 vol%) od Šembera, jakot 2010 (13,0 vol %) od Radikona, Bianco Breg 2008 od Gravnera (15,0 vol %; nažalost, problem čepa!), Amfora 2007 corral Wine od Kabaja (12 mjeseci amfore, 10 mjeseci dozrijevanja, osam mjeseci u napunenoj butelji položenoj u more), Amfora 2007 Tomac (šest mjeseci maceracije u amfori, dvije godine dozrijevanja u velikoj bačvi, 12,5 vol %), burgenlandski Pannobile 2015 na bazi frankovke od Rennera, Šemberov Crni pinot 2007, Barbaresco 2010 Galina od nebbiola od Piera Bussa, Barolo 2006 Sorì Ginestra (14,5 vol %) od nebbiola od Conterna Fantina, Brunello di Montalcino Tenuta nuova 2003 (14,5 vol %)od sangiovesea od posjeda Casanova di Neri. jedinstveno događanje, u nekoj našoj aktualnoj turističkoj realnosti - nadam se i generalna proba za vrlo interesantnu tržišnu ponudu

suč157

vino uMjetnost i GlaZBa PRIReDIO: ANTUN KRešIć, AKAD. SlIKAR

sjeĆanje na saDRŽaj Bačve Kao insPiRaCija uMjetniKu

a sjeveroistočnom dijelu Požeške doline smjestio se mali gradić Kutjevo sa nešto više od šest tisuća žitjelja. Namjerno ističem „mali“ jer na žalost iz godine u godinu u njemu je sve manje stanovnika, ali ga zato možemo nazvati prijestolnicom vinogradarstva i vinarstva u Hrvata.

Udruga vinara iz Kutjeva svake godine u mjesecu lipnju organizira višednevnu kulturno vinsku turističku manifestaciju pod nazivom festival graševine. Po atraktivnosti događanja možemo reći da je to jedna od naj značajnijih manifestacija Požeškoga kraja. To su događanja koja sljubljuju glazbu i vino i okupljaju vrhunske proizvođače zlatne graševine i izvođače tamburaške glazbe te privrednike, kulinare i brojne goste namjernike.

Podno gore Krndije s koje puca prekrasan pogled na suncem okupanu i pšenicom prostrtu zlatnu dolinu smješteno je imanje i vinarija Vlade Krauthakera.U sklopu festivala graševine na gospodarstvu ispred Krauthakerovih podruma proslavljen je 2017. godine i prvi petogodišnji jubilej likovne kolonije koju je osnovao Vlado i njegov dugogodišnji prijatelj grafički dizajner i slikar Ivo Raič. Svake godine gospodin Raič pozove sedam do osam likovnih umjetnika. U trodnevnom radu i druženju pozvani likovni umjetnici na bačavama i od bačava, u kojima je nekad bilo barque vino, a sada izazovna podloga za rad i oblikovanje, rade novu dimenziju tih bačava koje su odradile svoju namjenu i više nisu u upotrebi.

uvijek prožimali ili kako reče Ivo Raič, suosnivač kolonije, družili, te je tako nastala i ova likovna kolonija na imanju Vlade Krauthakera uz festival graševine. Kroz petogodišnje djelovanje likovne kolonije stvorio se zavidan fundus bačava na kojima su stvarali svoja djela likovni umjetnici iz gotovo cijele Hrvatske. Petra Barač, Petar Barišić, Petar Dolić, Višnja Jakšić, Milan Hercigonja, Joza Karežić, Antun Krešić, Vatroslav Kuliš, Tihomir Lončar, Stanko Marinković, Bane Milenković, Zlatko Nežić, Stipe Nobilo, Sašo Petruševski Novak, Ivo Raič, Davor Roso i Hrvoje Šercar. Kako su te bačve dobile novu ulogu pretvorene u umjetnička djela osim što krase prostore vinarije, organizirane su i izložbe, te su tako bile izlagane u muzeju Mimara( 2016.), hotelima esplanade i Westin(2016.-17.) te u Zagvozdu u sklopu festivala glumaca(2017.)

Vino nakon brižnog i mukotrpnog rada uliveno u bačve uz oko i nos, kroz usne i nepce potrošeno je, a bačve su poslužile za novu svrhu i predane oku ljubitelja umjetnosti uz sjećanje na sadržaj unutrašnjosti. U pvijesti vino i likovna umjetnost su se

veljača 2018

suč157 O PlAVUšAMA !

KORIšTeNI MATeRIjAlI IZ ZBIRKI VIceVA “MRVIcA”, “BRADAVIcA” I “šAšAVIcA” AUTORA VOje šIljKA

alKoHol uBija PolaKo ali siGuRno. naMa se niKaMo ne ŽuRi.

Dani slavlja (1) - Prosim vas lepo, gospon, kaj bi mi mogli reći gde sam ja to? - Na uglu Vlaške i Draškovićeve. U Zagrebu! - fala vam puno! Niste trebali tak precizno. Samo grad mi je bil važan!

Dani slavlja (2) Oko oglasnog stupa na jelačić placu, duže vrijeme uokrug obilazi neki čovjek, rukama se oslanja na stup i viče: - ljudi, upomoć! živog su me zazidali!

liFt Dva pijanca četveronoške pužu po željezničkoj pruzi: - ja mislim... hik... da su te štenge delali nekakvi fušeri. Neznalice... hik. Pa pogledaj samo kak’ su prenisko metnuli rukohvat...hik. Ni podesta nigde nema...hik. Već pet minuta hodamo a još nismo došli ni na prvi kat! - Hik... Izdrži još malo... hik. Mislim da vidim lift!

- Znate kaj, gospon doktor! Bilo bi bolje da napravimo obratno: ja bum mesec dana pil duplo više nego inače, pa bumo onda videli je l’ mi se stanje pogoršalo.

liFt u KvaRu Vozile se dvije plavuše u liftu i odjednom lift između katova stane. - Upomoooć! Upomoooć! - zaviče jedna prestrašeno. - Bolje je da vičemo zajedno, veća je vjerojatnost da će nas netko čuti - reče druga, pa nakon toga u duetu povikaše: - Zajednooooo!

nePoZnaniCa Pitaju plavušu koja je razlika izmedu ševe i deve? - Ne znam, nisam se nikada devila.

neutješna Putna Stoje dva pijanca pokraj bazena, pa kaže jedan: - Daj popij to, pa idemo! susRet BlisKe vRste U jednoj se birtiji sudare dva pijanca i odmah se posvade. I.: Bilo bi ti bolje da gledaš kamo ideš! II.: A tebi bi bilo bolje da ideš tamo kamo gledaš.

Sjedi plavuša na splitskoj rivi i plače li plače, nikako da se zaustavi. Priđe joj jedan postariji Splićanin, pa kaže: - A šta te toliko rastužilo, kaži dušo barbi! - Nisam ja Barbie!

PetaK tRinaesti Razgovaraju dvije plavuše: - Znaš da ovaj put Nova godina pada u petak? - Isuse Bože, u petak? Pa nije valjda još i trinaesti.

sve je Relativno

Plavuša na voZačKoM isPitu

Kaže pijanac jednoj od putnica u tramvaju: - Gospođo, vi ste stvarno jako ružni. - A vi ste stvarno jako pijan - odgovori mu žena. - To je istina! Ali ja ću sutra biti trijezan.

- Gospođice, kažite mi kako radi motor? - Ma dajte, molim vas... To je lako. Postavite mi neko teže pitanje! - Bit će i težih pitanja, ali najprije mi odgovorite kako radi motor! - No dobro... Brrrrrrrrrrrrr.

neMa PoMoĆi!

tKo je tKo?

u PiZZeRiji

- Doktore, pomozite, molim vas! Ruke mi se strašno tresu. - Mnogo pijete, dragi moj gospodine. - Vraga! Mnogo više prolijem.

Tramvaj naglo zakoči, a pijanom se putniku okrene želudac. I tako na sebi najbližeg suputnika istrese velik dio sadržaja cjelovečernjeg lumpanja. čovjek pobjesni: - Slušajte vi, barabo jedna pijana! Pogledajte što ste napravili! Vi ste... Vi ste jedna najobičnija svinja!!! - ja sam... hik... svinja? ja svinja???.. hik... A kaj ste onda vi... hik... u tom pobljuvanom kaputu??!!

Došla plavuša u pizzeriju i naručila pizzu. Nakon desetak minuta pizza je pečena. Konobar: Hoću li vam je razrezati da je lakše jedete? Plavuša: Da, da! Svakako! Konobar: želite li da je razrežem na četiri ili na osam dijelova? Plavuša: Na četiri! Mislim da bi mi osam bilo previše.

u RestoRanu

Priča plavuša svojoj prijateljici: - Zamisli, molim te, moj profesor slikarstva pohvalio je moju najnoviju sliku. Rekao je da sam svu svoju osobnost prenijela na platno. - Bravo! A što si naslikala? - Kravu na livadi!

PRoBleMi s alKoHoloM - Imate li u obitelji problema s alkoholom? - ja nemam, gospon doktor, ali moja žena ima. - U ćemu se sastoje problemi? - Ona vam poludi uvijek kad se ja napijem.

PRovjeRa - Nisam siguran čemu bi trebalo pripisati simptome od kojih patite, ali predlažem da sljedećih mjesec dana ne pijete, pa ćemo nakon toga vidjeti je li vam se stanje poboljšalo.

Kaže gazda konobaru: - Daj, molim te, probudi onog tipa za stolom u kutu, i nek’ ide doma. Pa ne može on tu prespavati cijeli dan. - Pustite ga, gazda, još malo. Već sam ga tri puta budio i uvijek mi je nanovo platio svoj račun.

osoBnost

veljača 2018

suč157 Imel jesem jen škrlak Puhnul veter zel ga vrag. ja sem Varaždinec...

KORIšTeNI MATeRIjAlI IZ ZBIRKe PjeSAMA "KUD' IDeMO TUD' PjeVAMO" HRVATSKOG SeljAčKOG PjeVAčKOG DRUšTVA PRIGORAc

DoBRo Mi Došel PRijatel Dobro mi došel prijatel Vu skromni zagorski dom Budi kak doma vu vlastitoj hiži Tu pri pajdašu si svom. Nek je stara hiža ova Al još navek tu stoji Ne mreš zrušit ovog krova Taj se ničeg ne boji. V hiži toj kaj si poželiš To moje srce ti da Zagorci da su prijatelji pravi To denes celi svet zna. Zagorec bu navek prvi Za pajdaša život dal Se do zajne kaple krvi I nigdar mu nebu žal.

PeHaRčeK Moj Stari moj peharček plavi S tebe pil se bilikum Bil je svedok našoj slavi Pil je s tebe gosp ‘il kum. Zvlekel sem te iz prašine Gde si dugo prazen stal Ti si svedok nam starine Kak Hrvat je piti znal. Praznili su te junaki Dragoj domovini v čast Al je od njih znal i saki Rad za domovinu past.

MaRtinje

ja pak tebe stišćem k sebi Ti, veselja nam pajdaš povjeravam tiho tebi Da mog srca tajne znaš.

Nikaj na svetu lepšega ni Nek je gorica kada rodi Kumek moj dragi Daj se napij Dugo nas nebu Daj se ga vži...

Peharček moj Peharček moj Odnesi slatki pozdrav njoj Za nju ispijam s tebe rad Pa bio makar zadnji krat.

Dobro mi došel prijatel ...

Vu mojem lagvu Nebu već niš Kumek moj dragi...

Dušom tijelom bolujem.

seRBus ZaGReB Serbus dragi Zagreb moj Kaj se skrivaš v megli toj Kak da bi se nekaj sramil Ti se nemaš sramit kaj I sad sem tu I pak sem tvoj Serbus dragi Zagreb moj. Ti si lep još kak navek Ti horvatski prek na prek Zdalka ti si mene mamil ja sem tebi štel nazaj I sad sam tu ... Mili Zagreb imam rad I vu megli bel je sad Pariz nema kaj ti imaš jer si lep i jer si naš I sad sem tu ...

Fala Za vsaku dobru reć Kaj reći si mi znala Za saki pogled tvoj Za saki smeh tvoj fala.

Imel jesem jene lače Te su bile mega čače. ja sem Varaždinec... Imel jesem jen štacun Al sem z njega zletel vun. ja sem Varaždinec...

KRaj KaPele svete ane U tankoj knjizi mojega života Pronađe se mnoga lijepa strana Al sreću ćutim ponajveću tada Kad se sjetim mladenačkih dana. Slušam pjesme mojih prijatelja Slušam pjesme radosti, veselja Vidim dragu što me sad ostavlja Nju mi srce još ne zaboravlja. Kraj kapele svete Ane Prošla je mladost naša sva Mala tek klupa ova Sve slatke naše tajne pričat zna. Tamo sprovodili smo sretne dane U zagrljaju ljubavnom U carstvu prirodnom Kraj kapele svete Ane U samoborskom divnom kraju tom.

Došel bu došel Sveti Mihalj Grozdje dozreva ja ga bum bral Kumek moj dragi...

išel BuDeM v KletiCu Išel budem v kleticu Zel si budem holbicu I pečenu puricu Pil bum dobru kaplicu.

Tak male dobrega V živlenju tu se najde I će je sunca ćas Za oblak taki zajde.

Popevke sem slagal I rožice bral I su svoju mladost Sem drugim ja dal.

Došel bu došel Sveti Martin On ga bu krstil ja ga bum pil Kumek moj dragi...

Rujno vince pojd vu mene Bu došlo vrijeme da nebu mene Doj bu tebe vince pil Kad bum v črnoj zemlji gnil.

A ti si srcu mom Tak puno sunca dala Kaj morem ti neg reć Od seg ti srca fala.

A žalost navek sem Vu srcu ja skril Ni nigdo me žalil I sam sem tak bit.

Došel bu došel Sveti jendraš On me bu pital Počem ga daš Kumek moj dragi...

ja seM vaRaŽDineC

Gde su nam prijateli Kaj su z nami skup pili Vinca već ne pijeju V črnoj zemlji gnijeju.

ja sem Varaždinec,Varaždinec Domovine sin.

Al v mojem srcu Tam suzah vam ni I će mi je teško Popevka zvoni.

Došel bu došel Sveti Božić

Dok sam tebe pit ja smel Služilo me je zdravlje Od kad tebe pit ne smem

Imel jesem sto jezer Pak mi ih je nešće zel. ja sem Varaždinec,Varaždinec, domovine sin.

če siromak sem Vse drugom bum dal popevke i srce I nebu mi žal.

veljača 2018

PoPevKe seM slaGal

suč157 GRAšeVINA KRUNOSlAV KIćO

naša vina su PjesMa

SlABINAc TeKST: željKO KRZNARIć GlAZBA:AlfI KABIljO ARANžMAN: željKO NIKOlIN ORGANIZAcIjA: MlADeN HORIć

VINO lATINO_AlBUM željKO KRUšlIN KRUšKA VIDeO SPOT: SOKOlIć HRT AUTOR: DAlIBOR SOKOlIć

ljUBAV SjeVeRA I jUGA (HIMNA ReVIje SVIjeT U čAšI) VlADIMIR PAVelIć BUBI MIRKO fODOR TeKST: MlADeN HORIć I ZVONIMIR GeIGeR GlAZBA: MIROSlAV MATANOVIć BRc

DOBRO MI DOšel PRIjATelj HR. NARODNA željKO KRUšlIN KRUšKA I NUšA DeReNDA (NA PRIReDBI SOTlA/SUTlA BIZeljSKO SjelO ORGANIZATOR: ReVIjA SVIjeT U čAšI (željKO SUHADOlNIK, MlADeN HORIć)

veljača 2018