Svijet u čaši 158

VINOGRADARSTVO VINOGRADARSTVO II VINARSTVO VINARSTVO HRNjeVAc HRNjeVAc 87, 87, 34335 34335 VeTOVO VeTOVO Tel./fAx.: Tel./fAx.: +385 +385 (0)34 (0)34 267-201 267-201 IVAN IVAN eNjINGI: eNjINGI: 098 098 211-300 211-300 e-MAIl: e-MAIl: INfO@eNjINGI.HR INfO@eNjINGI.HR

suč158 RIjeČ UReDNIKA

SADRŽAj 158

PoštovANI čItAteLJu! evo nas vani i s drugim brojem časopisa Svijet u čaši a u izdanju novog nakladnika - udruge Atelje okusa. Iz reakcija vezanih uz prošli broj kojime se ipak nastavilo izlaženje prve hrvatske revije za vino, gastronomiju i turizam bilo je i te kako vidljivo zadovoljstvo velikoga broja pratitelja događanja na hrvatskoj eno-gastro pozornici zbog produženja života ovoga magazina, i nadam se da će i Svijet u čaši br. 158 također popratiti komplimenti.

5

Riječ urednika, impressum, sadržaj

6

Vina od davnina

8

Škrlet-ovo 2018

10 Hrvatski šampioni s Plešivice 12 Festival ružičastih vina u Mimari 13 Dubrovnik Festiwine 2018 16 Vinogradarstvo i vinarstvo ponos i sudbina otoka Hvara 17 Hvar, otok sunca, vina i turizma

Potrudili smo se, kao i uvijek, pokriti što više događanja na što više različitih mjesta u lijepoj našoj, ali i donijeti vam novosti iz svijeta. Obišli smo zagrebačku okolicu, Međimurje, Split, dubrovačko područje, Korčulu, otok Hvar, Istru, Slavoniju. Pa tako u ovome broju možete pročitati kakvo je stanje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu te u Hrvatskoj, najavu vezanu uz novi Zakon o vinu, zatim priloge o uređenju novog restorana obitelji Korak na Plešivici i o otvorenju novog šampanjskog podruma obitelji Šember, o Pink Dayu u Zagrebu i o festivalima vina u Splitu i Dubrovniku, Urbanovome u Štrigovi, sajmu Vinistra u Poreču, o ocjenjivanjima vina Zagrebačke županije, o ocjenjivanju graševina u Kutjevu...

23 Periskop Svijet vina 2017/2018 Novi Zakon o vinu Svečanost Pušipela, mesa z tiblice, međimurske gibanice Villa na tri Koraka Tri (bitna) kantuna: sir, maslinovo ulje i vino Prvak za 2018: Zoran Gregorović

Kičmu časopisa čine prilozi vezani uz tradicijske hrvatske namirnice i tradicijska jela Hrvatske, te ponuda hrvatskoga vina kroz prezentacije etiketa u rubrici Naš savjet za vašu vinsku kartu i rubrici Potrošački putokaz.

Nagrada Miljenku Grgiću Vievinum 2018 Kutjevo d.d.: razlog za slavlje Galićevo slavonsko vinsko carstvo

Pozivamo vas ne samo da nas čitate, nego i da nas pratite i učlanjenjem u našu udrugu Atelje okusa i uključivanjem u naše akcije, kroz taj vid suradnje s nama možete ostvariti i razne pogodnosti pri kupovini određenih proizvoda i korištenju određenih usluga.

Pisma iz Sarajeva s Vrancem usred vinograda Legenda hrvatskog vinarstva Ivan Enjingi proslavio 76. rođendan

Pred nama je, čini se, vrlo dugo i vrlo toplo ljeto, a mi iz redakcije Svijeta u čaši želimo vam da vam ono protekne i ugodno na svim poljima.

Ljudevit Grgurić Grga dobio nagradu za životno djelo U znaku mjehurića – Rockin’ all over

Želim Vam ugodno čitanje!

Željko Suhadolnik, glavni urednik

the world Plavac mali, s mora do Sotle (Sutle) Karmelićani u Remetama 38 Osobne karte vinskih podruma

IMPReSSUM 158

42 Predstavljamo popularne restorana 45 Terme Dolenjske toplice, terme s dušom

Hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam ISSN 1330-285x Ništa bez muke • Radi i nadaj se • Žuri polako • Uživaj s razumom U 26. godini s vama! lipanj 2018.

Web: www.ateljeokusa.eu • www.mam-vin.eu E-mail: ateljeokusa@gmail.com • mam-vin@ zg.t-com.hr Izlazi: tromjesečno Osnivač: MAM VIN d.o.o., 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska Nakladnik: ATelje OKUSA, 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska, telefon/fax (01) 3637-944; 7793-700 Matični broj: 04751329 OIB: 51767041159 Poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Zagreb IBAN: HR3823600001102622742 SWIFT/BIC: ZABAHR2x

Predsjednik udruge: Mladen Horić Osnivači udruge: Marko Čolić, Željko Suhadolnik, josip Braco Bogdanić, Mladen Horić Uredništvo: Željko Suhadolnik (glavni urednik), Mladen Horić i Željko Marušić (tehnički urednici) Marko Čolić (urednik fotografije), josip Braco Bogdanić, Zdravko Klemenić (komercijala) Suradnici: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Ivana Suhadolnik, Vitomir Andrić, Tomislav Radić, Maja Kobol, Antun Krešić, Miroslav Matanović - BRc Mediji - suradnici: prijateljske redakcije, inHORecA, Menu, inHOTel Administracija i računovodstvo: Željko Marušić Grafičko oblikovanje, priprema za tisak: HANDSTUDIO, www.handstudio.hr Tisak: Grafika Markulin d.o.o., lukavec, Dolenska 32, 10412 Donja lomnica, tel: +385 1 6234-666, fax: +385 1 6234-529.

Na naslovnoj stranici: U zjenici sunca vina od davnina, snimio art fotograf Marko Čolić

i osmjehom 48 Imamo najbolja ulja na svijetu 51 Maslinovo ulje 52 Bučino ulje 54 Recepti 60 Potrošački putokaz 62 Robinzonski turizam 66 Vina naših partnera 68 Naš prijedlog za vašu vinsku kartu 73 Vino, art i glazba 78 Razbibriga

LIPANJ 2018

5

suč158 Zagrebačke županije Kraljevina Zelina (voditelj: Udruga Kraljevina Zelina), predavanje Prve zaštite vinove loze (predavač: Tatjana Radiković Palikuća, dipl. ing. agr., Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služb), radionica Vina autohtonih sorata Hrvatskog zagorja (voditelj: doc. dr. sc. Darko Preiner, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Zagreb), radionica: Stilistika Škrleta (voditelj: Krešimir Hren, dipl. ing. agr., eno expert d.o.o), radionica Retrospektiva Pošipa – od pjenušca do prošeka (voditelj: doc. dr. sc. Željko Andabaka, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo).

vINA oD DAvNINA 2018

Na ocjenjivanje vina održanom neposredno uoči festivala u laubi prijavljen je bilo 121 uzorak od 26 različitih autohtonih sorata i od 63 proizvođača, berbe su bile od 2017. do 2011. Vinogradarska regija Primorska Hrvatska dala je dvostruko više uzoraka od vinogradarske regije Zapadna kontinentalna Hrvatska. Najzastupljenija su bila vina redovitih berbi ali prijavljena su i vina predikatnih berbi te pjenušci.

PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK

Z

agrebačka Art Galerija lauba bila je domaćin smotre Vina od davnina koja u prvi plan stavlja plemenitu kapljicu od autohtonih hrvatskih vinskih sorata. Organizator ove jedinstvene manifestacije bila je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, a potporu su pružili Ministarstvo poljoprivrede RH i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo kao suorganizatori, te Agronomski fakultet u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, kao partneri.

Objavljeno je da je sudjelovalo 70 izlagača sa više od 150 etiketa vina isključivo od autohtonih hrvatskih sorata. Predviđeno je bilo da posjetitelji mogu ne samo kušati nego i kupiti, za ponijeti doma, vino izravno od proizvođača.

Inicijativa za ovakvu priredbu potekla je od stručnih savjetnika Hrvatske poljoprivrednošumarske savjetodavne službe.

RAVNATel j HRVATSKe POl jOPRIVReDNO-ŠUMARSKe SAVje TODAVNe SlUŽBe ZDR AVKO TUŠeK (lIje VO) U DRUŠT VU S jOSIPOM HAđINOM KOjI je SVOjeDOBNO BIO PROfeSOR NA TeKSTIlNOj ŠKOlI U NePOSReDNOM SUSjeDST VU lAUBe I KOjI je, INSPIRIRAN NARODNIM MOTIVIMA, IZRADIO ATRAKTIVNe VRećIce ZA ČAŠe I BOce

– Želja je bila pomoći formiranju prepoznatljivog jedinstvenog turističkog proizvoda za kakav su idealna baza upravo hrvatski autohtoni vinski kultivari – rekao je u ime organizatora ravnatelj Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe Zdravko Tušek.

U sklopu festivala odvijala su se razna strukovna događanja, konkretno panel-rasprava Vina autohtonih sorata – budućnost? (voditelj: prof. dr. sc. Edi Maletić, Agronomski fakultet, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo), predavanje Zlatna žutica vinove loze (predavač: Aleksandra Radić, dipl. ing. agr., Hrvatska poljoprivrednošumarska savjetodavna služba), radionica Stilski izričaji malvazije istarske (voditelj: Tomislav Plavša, dipl. ing. agr., Institut za poljoprivredu i turizam Poreč), pa svečana DIPl. ING. MIlORAD ZORIČIć, INAČe I VINSKI VITeZ, ČlAN BRATOVŠTINe podjela priznanja za najbolje HRVATSKIH VINSKIH VITeZOVA, I DAlje je VRlO AKTIVAN, jOŠ UVIjeK IZDAje ocjenjena vina na ocjenjivanju KNjIGe A NAjNOVIjA MU je VINOVA lOZA U PROŠlOSTI I SADAŠNjOSTI OPATIjSKO-RIjeČKO-VINODOlSKOG VINOGORjA. NA SlIcI je – DRŽI SVOjU kapljice hrvatskih autohtonih KNjIGU – S ANDRejOM RUBeŠA IZ KASTAVSKOG OPG-A DejAN RUBeŠA sorata, svečano otvaranje prve KOje PROIZVODI KASTAVSKU BelIcU, OD SORATA MejSKO BelO, VeRDIć I MAlVAZIjA ISTARSKA boce vina robne marke vina 6

LIPANJ 2018

suč158

S OTVARANjA PRVe BUTelje VINA 2017 ROBNe MARKe ZAGReBAČKe ŽUPANIje KRAljeVINA ZelINA: IVANA PUHeleK I ZDRAVKO ŽIGROVIć.

OVe GODINe DOPUŠTeNje KOMeRcIjAlIZAcIje POD MARKOM KRAljeVINA ZelINA DOBIlI SU I ŽeljKO KOS, KOS-jURIŠIć I jARec-KURe

NOVe SNAGe NA SceNI: MAGDAleNA PlANČIć, KćeRKA ANTUNA PlANČIćA, I ŠPIcA PROIZVODNje KUće BRAćA PlANČIć IZ VRBANjA NA HVARU – cRNjAK PHAROS ReSeRVA 2012. KOD BRAće PlANČIć MOGlO Se KUŠATI I DRNeKUŠU, BOGDANUŠU…

Bijelih je vina bilo 86, rosea 6, crvenih vina 29 uzoraka.

Najbolje ocjenjeno vino od svih – ukupni šampion: Pušipel prestige izborna berba 2011 – Cmrečnjak

N IK O l A G R O Z A j I Z S V e T O G KRIŽA ZAČReTje PReDSTAVIO je STAROZAGORSKU BelINU

MARIjAN ČIŽMeŠIjA, PReDSjeDNIK OcjeNjIVAČKe KOMISIje

IVAN MIlAN IZ KAŠTel NOVOGA, PROIZVOđAČ POŠIPA 2017 KOjI je NA SAjMU PROGlAŠeN ŠAMPIONOM U KATeGORIjI BIjelIH MIRNIH VINA ReGIje PRIMORSKA HRVATSKA

Šampion u kategoriji bijelih vina regije Kontinentalna Hrvatska: Škrlet 2017 – Voštinić-Klasnić

Šampion u kategoriji crvenih vina regije Primorska Hrvatska: Dingač Plavac mali crni 2015 – Ivo Violić Jurica vina, Potomje.

Šampion u kategoriji bijelih vina regije Primorska Hr vatska: Pošip 2017 – Vinarija Milan, Kaštel Novi

I jedno provokativno pitanje: A GDJE JE VUGAVA, lA lA lA lA?!….

LIPANJ 2018

7

suč158 – kao ZOI Moslavina i kao ZOI Pokupje, ukupno ima tek nekih 76 hektara, s time da je od toga 65 hektara škrleta u Moslavini.

Taj manji opseg škrleta sigurno je, barem u ovome trenutku, problem, ali dakako ne treba odustajati, i te kako je nužno štititi i na pametan način razvijati svoje, ono što je ne samo vlastito nego i posebno kao tipično. Sve više se ljubitelji delicija na tanjuru i u čaši u izboru onoga na što će potrošiti pri kupnji opredjeljuju za lokalnu namirnicu, proizvod. I to treba iskoristiti, jer zahvaljujući upravo tome i, naravno, ako su posebnost i kakvoća uvjerljivi, u dotičnome kraju razvija se npr. turizam i donosi za teritorij višestruku korist. Možda je čak u jednu ruku i dobro što u ovome času nema više nasada škrleta, naime tek iduće godine Moslavci će imati prave cijepove škrleta, one koje im nakon provedenih istraživanja i ispitivanja preporučuje struka.

AUTOHTONI KUlTIVARI

šKRLet-ovo 2018 PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK

A

ko je suditi po jednoj nedavnoj izjavi iz redova moslavačkih vinogradara i vinara da bi vino od autohtone sorte škrlet trebalo postati za Moslavinu ono što je u Donjoj Austriji zeleni veltlinac, ambicije su uistinu velike. Ali, koliko i realne da se ostvare?

Veltlinac zeleni u Austriji je najraširenija vinska sorta. U područjima Wachaua, Kamptala i Kremsa, zahvaljujući uvelike ne samo htijenju nego i dobroj samoorganizaciji vinske branše a i upravo proizvođača iz svakoga od ta tri vinogorja zasebno, sa zelenim veltlincem, koji sve do relativno kratkog vremena i nije uživao neko poštovanje potrošača, čuda je učinjeno.

Tako da je zeleni veltlinac danas visokopozicioniran, i u međunarodnim razmjerima, na ljestvicama kakvoće i cijene. Škrleta, pak, koji je zasađen u Moslavini u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je sada, inače, ukupno oko 228 hektara pod vinovom lozom, te na Pokupju u Zagrebačkoj županiji, tako da kao vino izlazi na tržište pod dvjema oznakama izvornosti

Moslavci, ponosni na svoj škrlet, svojedobno su, upravo sa željom da dobiju bolje sadnice, bili krenuli, u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, u akciju na klonskoj selekciji sorte. Klonska selekcija završena je prije tri godine, kaže doc.dr.sc. Darko Preiner sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, i sâm sudionik u projektu, i dodaje kako su izdvojena tri klona, uglavnom vezano uz stabilnost u rodu i niži prinos kao jedan od uvjeta za ostvarenje bolje kakvoće vina, te kako su sada napokon ti klonovi ušli u komercijalnu proizvodnju i za kupnju i sadnju će biti raspoloživi iduće godine.

POGleD NA SMOTRU ŠKRleTA – ODOZGOR (MARKO ČOlIć)

8

LIPANJ 2018

Upravo u ovo najnovije vrijeme došlo je do smjene generacija u krugovima moslavačkih proizvođača vina, naime mladi su stasali i pomalo zamijenili ili zamjenjuju očeve, pa je logično očekivati da će mladost i donijeti novi vjetar i s njime pojačanu dinamiku u ostvarivanju krunidbe škrleta kao kralja vina u moslavačkome kraju.

Udruga Škrlet u mladom izdanju broji osam članova – to su Florijanović, Ilovčak, Jaram, Kezele, Miklaužić, Mikša, Trdenić i VoštinićKlasnić, i, evo, i ove godine organizirala je manifestaciju Škrletovo,

suč158 kao jedan od pokaza namjere da ozbiljno poradi na tome da škrlet kao vino dobije, kako članovi vele, širu visoku reputaciju kakvu i zavrjeđuje s obzirom na kakvoću kultivara – naime znanstvenici nakon niza analiza i istraživanja govore kako škrlet spada glede aroma i kakvoće što ih može pružiti u vinu među najbolje bijele sorte u Hrvatskoj! Sada dakle stvari prvenstveno ovise o samim proizvođačima, njihovoj želji i spremnosti da se dogovore i vještini da na društveno-političkoj sceni u svome kraju ali i među drugima koji mogu savjetodavno i materijalno pomoći, budu dostojni sugovornici i da nađu prikladne sugovornike i partnere.

Na ovogodišnjem Škrletovu, održanome u prostorima ivanićgradskog Pučkog otvorenog učilišta a s programom podijeljenime na strukovni skup o škrletu i na, potom, mini-festival škrleta otvoren i za široku publiku, svoja su saznanja o škrletu kao kultivaru i poglede na budućnost kapljice od te sorte u smislu da i u punoj mjeri ispolji svoj potencijal u vinu zaštićenome kao robna marka moslavačkoga kraja, iznijeli, uz moderiranje doc.dr.sc. Zvjezdane Marković, docentice sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, doc. dr.sc. Ana-Marija Jagatić Korenika i doc. dr. sc. Darko Preiner, također sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, ali i dr. sc. Silvio Šimon sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, kao i dipl. ing. agr. Krešimir Hren, enolog. Doc.dr.sc. Ana-Marija jagatić Korenika, koja je 2010. i 2011. radila doktorat na škrletu i to u segmentu primarne prerade, među ostalime uspoređujući klasičnu hitru preradu grožđa i nekoliko oblika hladne maceracije škrleta radi bolje ekstrakcije aroma, izašla je s podatkom da je škrlet bogat terpenima, tj. spojevima odgovornima za jači izražaj voćnih i cvijetnih aroma u organoleptici vina. Dodala je i kako se pokazalo da škrlet sadrži i dosta fenola, koji mogu biti vrlo korisni za vino u smislu njegove duževječnosti.

Apelirala je na proizvođače da pri sadnji dobro razmisle o položaju terena, nagibu i ekspoziciji, tipu tla i izboru odgovarajućega klona, potom o načinu uzgoja i uzdržavanja vinograda, terminu berbe, selekciji grožđa, uporabi kvasaca za fermentaciju, načinu i dužini dozrijevanja. Preporučljivo bi bilo da vino maksimalno rese njegove vlastite arome, naime tako se čuvaju izvornost i posebnost, pa kod izbora selekcioniranih kupovnih kvasaca za fermentaciju valja rabiti one tzv. neutralne, dakle kvasce koji nisu dizajnirani za izvlačenje

i potenciranje aroma. S time se složio dr.sc. Silvio Šimon. Doc.dr.sc.

Ana-Marija jagatić Korenika pozvala je proizvođače škrleta da budu složni i čvrsto se dogovore oko proizvodnje i oko fizionomije škrleta. Želi li se škrlet podastrijeti u čaši u njegovoj originalnosti, nužno je definirati stilistiku kako bi organoleptika vina od škrleta kao autohtone sorte unutar jedne ili unutar svake od mogućih više grupa što treba(ju) kao tipičnost i karakterističnost prezentirati u čaši moslavački kraj, bila do određene mjere ujednačena (ne uniformirana!), time i prepoznatljiva. A to znači da treba postaviti određene standarde-pravila za rad u vinogradu, rad u podrumu a i oko najranijeg mogućeg datuma izlaska vina na tržište. Koliko sam čuo od nekoliko na skupu nazočnih proizvođača, mašta se uvelike o škrletu kao svježem lepršavome mladome vinu, pa i s blagim ostatkom neprovrelog šećera, a koje bi se nudilo – u Dalmaciji, jer takvo svježe vino odgovara u ljetnoj vrućini i žegi, k tome i prija uz plodove mora i ribu. Osobno mislim da škrlet, kad već kao sorta ima tako visoki potencijal kako su znanstvenici rekli, ne bi trebalo zadržavati tek na razini svježeg lepršavog vina i vina s (jeftino komercijalnim) ostatkom neprovreloga sladora, te da nada u dobar plasman u Dalmaciji u ovome trenutku dok još nema većih količina ne počiva na čvrstom temelju. logičnije mi se čini, umjesto odlaska prema turizmu na jadran i u pravu vrevu ponude u kojoj se lako utopiti, ostati sa škrletom doma i pokušati u jačoj mjeri turizam dovesti k sebi. To je zahtjevniji, teži put, ali na dugi rok trud bi se trebao isplatiti. Moslavci bi mogli oformiti primjerice tri grupe škrleta, svaku sa svojom određenom stilistikom, tj. baznu ili početnu u kojoj bi bio takav navedeni svježi lepršavi mlađi (ali šećerom neopterećeni dakle posve suhi no i dovoljno dozreli) škrlet, potom grupu ozbiljnijeg zrelog suhog škrleta sposobnog i za duže odležavanje u butelji, te grupu slatkog desertnog vina, a svaku grupu morao bi u apelacijskoj oznaci ZOI Moslavina pratiti adekvatan dodatni navod, možda npr. classic za prvu grupu, premium za ozbiljniju grupu i predikat odnosno slatko desertno, uglavnom nešto u tome stilu, za slatka vina od kasne berbe naviše.

Na skupu u Ivanić-Gradu spominjali su se škrleti teške kategorije.

Po etiketama ponuđenim na kušanje posebno, izvan protokola i u sklopu festivalskoga dijela, rekao bih da bi ti tako nazvani teškaši mogli aspirirati na ulazak u gore spomenutu premium kategoriju. Makar, neki su teškaši bili teškaši više po teškoj butelji nego po težini vina, ali među tim tzv. teškašima vidjeli su se pokušaji s dužim maceracijama koji mogu dati teškaše. Budući da dugačke maceracije praćene i alkoholnom fermentacijom nisu tradicija Moslavine, tako dobivena (tzv. narančasta) vina trebalo bi u apelaciji, makar ona bila i od autohtonog škrleta, drukčije označiti, dakle umjesto sa ZOI Moslavina jednostavno kao – vino s kontroliranim porijeklom.

Inače, upravo ta Teška kategorija škrleta predviđena je kao tema za strukovni skup na Škrletovome iduće godine.

Dio strukovnoga skupa na Škrletovome 2018 protekao je u degustaciji naslijepo osam škrleta berbe 2017 a od osmero proizvođača, kako su se nazvali, glavnih igrača Udruge škrlet Moslavina. Degustaciju je vodio dipl. ing. Krešimir Hren. Po Hrenovu naputku trebalo je od tih osam uzoraka izabrati tri koja su ostavila najbolji dojam, i rangirati ih, kao šampiona i prvih pratitelja. Nakon što su degustacijski listići skupljeni i obrađeni bilo je TOMISl AV VOŠ TINIć Kl A SNIć, Z Vje ZDANA MARKOVIć I jOSIP KRAljIČKOVIć vidljivo da je gotovo jednoglasno za prvaka izabran Škrlet 2017 obitelji Voštinić-Klasnić.

LIPANJ 2018

9

suč158 PORTUGIeSeR DU MONDe 2018

HRvAtsKI šAMPIoNI s PLešIvICe PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK

U

mađarskome Pečuhu održano je eto već šesto ocjenjivanje Portugieser du monde. I opet uspjeh Hrvatske: osvojili smo dvije šampionske medalje, jednu zlatnu, te četiri srebrna odličja. evo i kako s medaljama stoje zemlje-sudionice: 1. Hrvatska – dva cH, jedno zlato, četiri srebra; 2. Mađarska – jedan cH, 18 zlata, 34 srebra; 3. Njemačka – jedan cH, jedno zlato, dva srebra; 4. Austrija – tri zlata, jedno srebro; Srbija –dva zlata, tri srebra; 5.

Slovenija – dva zlata, dva srebra,; 6. Slovačka – jedno zlato, tri srebra.

Prvaci iz Hrvatske su s Plešivice. Dolje su najuspješniji sudionici: Šampioni 2018 Kategorija mladih portugizaca, iz berbe 2017: PZ PLEŠIVICA Portugizac 2017 (Plešivica, Hrvatska) Kategorija po raznim godištima berbe: WEINGUT HUPPERT Portugieser Klassik 2015(Rheinhessen, Njemačka) Kategorija blendova s portugiscem: VYLYAN PINCÉSZET Redy 2017(Villány, Mađarska) Kategorija Portugieser Specialities: IVANČIĆ Griffin Rosé Sparkling(Plešivica, Hrvatska) Top 5 porTugieser 2017 PZ Plešivica Portugizec 2017(Hrvatska); Polgár Pince Portugieser 2017 (Mađarska); ■ si Gábor Portugieser 2017 (Mađarska); lelovits Tamás Portugieser 2017 (Mađarska); Tiffán’s Pincészet Portugieser 2017 (Mađarska) 10

LIPANJ 2018

T o p 5 V i n Ta g e porTugieser ukupno Huppert Blauer Portugieser Klassik 2 0 15 (N j e m a č k a) ; M ar c us S c hn eid er einzelstück Portugieser 2 0 1 4 (N j e m a č k a) ; Harald Schachl BlauerPortugieser 2016 (Austrija); Szende Pince Gábor Portugieser 2016 (Mađarska); jackfall Bormanufaktúra P o r t u g i e s e r 2 0 16 (Mađarska).

Inače, zlatnu medalju za Portugizac 2017 s P l e ši v ic e je jo š osvojio Franjo Kolarić, a srebra su pripala vinarijama Ivančić, Golubić te Željko Gregorić, konkretno, srebrni su Portugizac barrique od Kreše Ivančića i pjenušac Ivančić Griffin Purtugizec Plešivica Dark side, te, od obitelji G olubić i Gr egor ić , mirni portugisci iz 2017.

Usput, na ocjenjivanju portugizaca u organizaciji Vinskih zvijezda potkraj prošle godine portugizac iz 2017 od obitelji Golubić plasirao se među prva trti!

KReŠIMIR IVANČIć I OTAc MU MIlAN

Ocjenjivački žiri brojao je 18 članova, iz Hrvatske je ove godine član bio samo Ivo Kozarčanin.

Krešimir Ivančić u TOMISlAV HARAMIjA, UPRAVITelj PZ PleŠIVIcA. PReTPROŠle posljednje tri godine GODINe NA OcjeNjIVANjU PORTUGIZAcA U ORGANIZAcIjI VINSKIH Z VIjeZDA U Z AGReBU Ml ADI PORTUGIZ Ac PZ dobio je u Mađarskoj na PleŠIVIcA BIO je ŠAMPION! HARAMIjA VelI DA SU GA ocjenjivanju portugizaca PRIZNANjA I jAKO DOBRA 2017. BeRBA OHRABRIlI DA Se više medalja, i to ga je jOŠ jAČe POSVeTI PORTUGIScU ponukalo da upravo portugiscu kao sorti i vinu posveti osjetno veću pažnju. Ivančić veli da sad ima pet etiketa vina od portugisca odnosno na bazi portugisca, to su mladi, zatim njegovan u barriqueu, dva pjenušava tj. ružičasti i crni, i bermet. Ali, tu nije i kraj, kaže.

Vinograd Ivančićevih na Plešivici, na 400 je metara nadmorske visine. Ivančići imaju 1,5 hetara vlastitog trsja, a grožđe i kupuju.

Proizvode i rizvanac, chardonnay i sauvignon

suč158 Zlato u Pečuhu i dobra berba 2017 ohrabrili su i franju Kolarića da se značajnije okrene upravo portugiscu. Kolarić najavljuje da upravo stvara veliko vino od portugisca roda 2017. lani je bio kupio novu bačvu od 500 litara s namjerom da u nju stavi crni pinot, a iz bojazni da mu crni pinot u posve novoj bačvi ne dobije drveni štih odlučio je u bačvu, da je, što se kaže, ovini, na neko vrijeme najprije staviti mladi portugizac, međutim nakon nekog vremena kad je kontrolno kušao taj portugizac iz bačve toliko se njime oduševio da se opredijelio ostaviti ga u bačvi sve do kraja srpnja ove godine a onda će ga na daljnje dozrijevanje preseliti u amforu, sve kako bi na kraju dobio veliko vino.

Dragutin Ciban bio je također jedan od proizvođača što su na ocjenjivanje u Pečuh ove godine poslali portugizac. Međutim on nije dobio medalju, njegovo objašnjenje bilo je da njegov portugizac nije uzet u obzir jer da je – prealkoholan. Pa, ‘judi, je li to moguće?! Ne to da je portugizac s većim alkoholom nego to da zbog toga alkohola nije uzet u obzir za medalju… Dok je objašnjavao pretpostavljene razloge zbog kojih je ostao bez medalje, ciban je davao kušati, kako je rekao, upravo taj portugizac poslan na degustaciju u Mađarsku.

To što smo kušali bilo je uredno vino! Teško da je u Pečuhu bio baš problem visokog alkohola. Inače, prije nekoliko godina susreo sam se kod Vlade Krauthakera s portugiscem (poslije je otišao u jednu crnu kupažu) sa 14 vol % alkohola, bio je jako dobar. Bolja godina, povoljna vinogradska pozicija, niži prinos, kasnija berba – namjerna ili iz nehata, i, eto, i vinčine i od portugisca…

VINOGRAD IVANČIćeVIH NA PleŠIVIcI

Drago ciban, inače, ima 15 hektara zemljišta, od toga dio je šuma, a na lijepoj poziciji u Plešivičkom vinogorju je 8,5 hektara vinograda zasađenog pinotom bijelim, pinotom sivim, rizlingom rajnskim, pinotom crnim, cabernet sauvignonom i portugiscem. Drago ciban veli da svoja vina prodaje samo na svom kućnom pragu, kroz lovačka druženja i izletničke posjete…

– Čestitam dobitnicima, ali i ostalim našim sudionicima na ocjenjivanju, najviše na zajedničkom nastupu, naime upravo zajedništvom možemo postići značajne rezultate i u promociji plešivičkog kraja. Medalje za vino svakako su dobar marketinški alat i solidan temelj za rast interesa posjetitelja određenome kraju. Podaci govore kako vinorodnu Plešivicu posjećuje sve veći broj ljudi, a osjetno povećanje bilježi se od nedavno tj. otkako je na području jastrebarskoga otvoren novi hotel Princess. U prva četiri mjeseca ove godine u jastrebarskome je ostvareno tri puta više dolazaka i noćenja nego u istom razdoblju prošle godine – rekla je na nedavnom susretu s nagrađenim vinarima Ivana Herceg, direktorica Turističke zajednice grada jastrebarsko.

KReŠIMIR IVANČIć I OTAc MU MIlAN, ZNANI VINSKI BIŠKUP. MIl AN IVANČIć, U VINSKOBIŠKUPSKOj ODORI I NA SlIcI SA SVOjIM POMOćNIKOM VIN-fRA PeROM KUNOVIćeM, NeDAVNO je OBjelODANIO KNjIŽIcU PleŠIVIČKO MARTINje U KOjOj OP IS Uje N A R ODNI OBIČ A j K R Š T eNjA MO Š TA I S VOje DOGODOVŠTINe UZ MARTINje. UZ KNjIŽIcU je PRIČVRŠćeN I cD

l I j e PA D R V e N A K U ć A O K R U Ž e N A V INO GR A DIM A A U KOjOj OBI T e l j cIBAN PRIMA GOSTe

HRVATSKI ŠAMPIONI KReŠIMIR IVANČIć I PZ PleŠIVIcA (TOMISlAV HARAMIjA), I ZlATNI KOlARIć IZ PeČUHA NA OKUPU, U DRUŠTVU S NOVINAROM IVOM KOZARČANINOM, Te SA ŽeljKOM BAljOM KOjA Se POBRINUlA ZA SlANje UZORAKA U MAđARSKU

LIPANJ 2018

11

suč158 PINK DAY 2018

FestIvAL RuŽIčAstIH vINA u MIMARI

KlINČeK MeD ROjŽIcAMI!… TATA PROVIć IZ OPUZeNA IZMeđU SIBIle KOl AR MIjATOVIć IZ BAR ANje I DUBRAVKe KURTAlj S PleŠIVIce. S I B I l A P O Z I VA U K N e Ž e V e VINOGRADe, ZMAjeVAc I BATINU OD 8. DO 10. lIPNjA NA GATORfeST 20 18. SUDjelUjU P ODRUMI I UGOSTITejSKI OBjeKTI KAlAZIć, KOl AR, Z A jec, Bel je, PINKeRT, S VIje TlI DVORI, ČOKOT Č ARDA, eNDRe SABO, SZ ABO, ZDR AVKO DOBROVAc, VINA AleK SANDeR, ANDRIć STIPA, jOSIć, KUSIć, ŠPIGel, GeRŠTMAjeR, BRANKA HUDOBec, feReNc VARGA, POljOPRIVReDNI OBRT KReSKO…

SVe je PINKASTO: WOW-IcU cARlU BIANcOTTI OČARAO jR ROSé OD MOReNA DeGRASSIjA, IZ RUKe – MAURIcIjA!

IVAN DAMjANIć fUŠKUlINSKI: NeKAD je KRAVATA KAO UKRAS BIlA STeGNUTA OKO VRATA GAZDe, A SAD je, eTO, OKO VRATA BUTelje….

PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK

NAjlIPŠA ŠPOŽA: MAGDAleNA SeNjKOVIć S BRAČA eKIPA KOjA NAM jAMČI DA će NAM SVAK AKO BAReM jeDAN DAN U GODINI BITI RUŽIČAST! ORGANIZATORSKA GRUPA OVOGODIŠNjeG PINK DAYA NA ČelU SA SANjOM MUZAfeRIjOM, NOVINARKOM, PReDSjeDNIcOM UDRUGe WOW I IDejNOM ZAČeTNIcOM OVe SMOTRe RUŽIČASTe KAPljIce

U

druga Women on Wine/WOW (Žene o vinu/ŽoV) može se pohvaliti sa već šestim po redu Međunarodnim festivalom ružičastih vina – Pink Day 2018. festival se i ove godine odvijao u prostoru Muzeja Mimara u Zagrebu.

Pink Day uz izlagački dio s mnoštvom vinara i s grupom proizvođača maslinovoga ulja obilježili su, po tradiciji, i nastupi proizvođača maslinovoga ulja, te zanimljive radionice vezane uz vino i ulje. Za prvu radionicu, a pod nazivom Ružičasta Dalmacija, bila je zadužena Monika Prović, iz kuće vina Prović iz Opuzena, za radionicu o maslinovom ulju brinula je španjolska ekspertica Carmen Sanchez Garcia, a na kraju, da zasladi, sommelier Siniša Škaberna rješavao je dilemu: Rosé – da li slatko, ili ne?

Nakon priredbe u Mimari, veselo druženje nastavilo se u večernjim satima na službenom after-partyju u restoranu Time, jednoj od omiljenih destinacija Zagrepčana za dobar provod.

12

LIPANJ 2018

NIŠTA IH Ne MOŽe IZNeNADITI – MlADeN I DUŠIcA SIBeR IZ OSIjeKA A S VINOGRADOM OD 10 HeKTARA U eRDUTU. IMAjU GROŽđA ZA jelO I ZA VINO, A VINA ZA SVA GODIŠNjA DOBA, ZA SVA jelA, ZA SVAKU PRIGODU – ZA PROljeće A NAROČITO ZA VRUće ljeTO SAUVIGNON BIjelI Te ROSé, ZA jeSeN I ZIMU cABeRNeT SAUVIGNON, A ZA ČITAVU GODINU PjeNUŠce!…

GREEN IN PINK Za razliku od niza mediteranskih vinara što se tek sekundarno bave i maslinovim uljem, Istranin Klaudio Ipša je maslinar i proizvođač odličnog maslinovoga ulja koji je postao – i ozbiljnim vinogradarom i vinarom! Uljarski dio Pink Daya u Mimari nazvan je Green in Pink (=zeleno u ružičastome), ali Ipša je ipak i u tom zelenom Mimarinom kutku htio ostati na kolosijeku ružičastoga pa je etikete za svoje bočice ulja dao prigodno tiskati u rosé tonu, k tome ispod stola je kao odličnu dopunu imao i vinsku ružičastu ponudu – njegov macerirani sivi pinot… / Carmen Sanchez Garcia, ekspertica za maslinova ulja, održala je zanimljivu radionicu o uljima ali i, za svojim stolom, prezentirala neka od ponajboljih španjolskih ulja, od sorata picual i arbequina

suč158 feSTIWINe 2018

DuBRovNIK FestIWINe 2018 PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK DuBRovAčKA seteMANA 2018 PočeLA s PRšutIMA I KAMeNICAMA, ZAvRšILA KRuNIDBoM KARAMANove sLAtKe DeseRtNe DuBRovAčKe MALvAsIJe 2016 PRoGLAšeNe šAMPIoNoM

V

inska setemana (tjedan) u gradu podno Srđa izrasla je u punu eno-gastro dekadu, naime fešta od delicija i Bakhova nektara proširila se na desetak dana. Počela je Danima hrvatskog pršuta, okupljanjem ponuđača pršuta kao jedne od najvećih hrvatskih gastroikona. Nastavila se s ocjenjivanjem vina te sommelijerskim prvenstvom za Dalmaciju, pa sljubljivanjem kamenica i vina, a završila je vinskim festivalom te gala-večerom i krunidbom vinskoga šampiona.

Od 14. travnja odvijao se Tjedan hrvatskih zaštićenih proizvoda.

Prije tri godine na taj datum krčki pršut dobio je oznaku zemljopisnog porijekla i to je bila prva registracija zaštićene oznake u Republici Hrvatskoj iz eU sustava kvalitete. Uz strukovni i edukativni, Dani hrvatskog pršuta imaju dakako i promotivni karakter. Hrvatski pršutari su kao pozornicu svojeg promocijskog nastupa na ovogodišnjim Danima hrvatskog pršuta uvelike koristili i Stradun. Želja je pridonijeti jačanju brenda hrvatskog pršuta i boljoj valorizaciji pršuta u prehrambenoj i turističkoj industriji – istaknuo je Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta.

Na Danima hrvatskog pršuta u Dubrovniku čulo se da je u protekle četiri godine proizvodnja pršuta u Hrvatskoj povećana 40 posto.

Smanjenjem uvoza zamjenskih proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz samo nekoliko godina možemo udvostručiti proizvodnju, istaknuto je. Hoćemo li išta učiniti, i postići, u tome pravcu? Inače, Hrvati konzumiraju dvostruko više pršuta nego što ga proizvedu: godišnje pojedemo oko 700 tisuća komada, a proizvedemo 350 tisuća.

ODlIČAN UVOD U DUBROVAČKU VINSKU SeTeMANU: PRŠUT NA STRADUNU, NA DANIMA HRVATSKOG PRŠUTA U DUBROVNIKU

USPOMeNA NA lIjePO DRUŽeNje: ČlANOVI STRUČNOG ŽIRIjA ZA OcjeNU VINA ZA DUBROVNIK feSTIWINe 2018. DOMINIc VRIGNeAU, ŽeljKO SUHADOlNIK, AleKSANDAR NORŠIć, MARIN BeROVIć, ANGelA MUIR, fRANjO fRANceM, MIRA ŠeMIć, TIHOMIR PRUSINA, lARS GUSTAf TORSTeNSeN, jeAN SMUlleN, DARRel jOSePH, BOjAN KOBAl, QUeNTIN SADleR (jUlIO fRANGeN)

Slovenije, Makedonije. Komisija, na čelu s enologom Bojanom Kobalom, bila je međunarodna, uz kušače iz Hrvatske žiri su činili Britanci predvođeni Angelom Muir, pa Slovenci, po jedan Hercegovac, Amerikanac i Šveđanin koji radi kao enolog u languedocu u francuskoj, i jedna Irkinja. Svi smo ocjenjivali sve, a ocjenjivanje je trajalo tri dana.

Pragovi za medalje: velika zlatna = od 95 do 100/100 bodova, zlatna od 90 do 94,99/100, srebrna od 85 do 89,99/100, i brončana od 80 do 84,99/100 bodova.

Dodijeljeni su jedna velika zlatna medalja i 27 zlata. Šampion ovogodišnjega izdanja Dubrovnik festiWinea je slatka desertna dubrovačka malvasija 2016 od Nika Karamana iz Konavala, ona je osvojila 95,25 bodova. Najboljim bijelim suhim vinom proglašen je Pošip 2016 Elegance kuće Dingač/Skaramuča (91,63 boda), najboljim ružičastima AnaMaria 2017 od makedonskog Bovina iz vinogorja Tikveš i Rosé 2017Zlatka Bačića s Korčule (oba po 84,88), najboljim crnim suhime Pinot crni 2009 Slavka Kalazića iz Baranje (92,50), najboljim pjenušcem Misal Blanc de Noirs 2013 od obitelji Peršurić iz Istre (88,86 bodova).

Od drugih uzoraka koji su se meni također posebno dopali istaknuo bih sljedeće: Malvazija istarska 2016 od Sanjina Siljana (90,88), Merlot

OcjeNjIVANje (jUlIO fRANGeN)

Ocjenjivanje Bakhova nektara za Dubrovnik festiWine 2018 okupilo je 150 uzoraka i 13 degustatora. Uglavnom su to bila vina iz Hrvatske, iz inozemstva stiglo ih je nekoliko iz Bosne i Hercegovine, LIPANJ 2018

13

suč158 2015. od Sanjina Siljana (90,88), ) i Cabernet sauvignon 2012. od S anjina Siljana (90,00), proizvođača koji je zaista pravo otkriće i ako je suditi po njegovu značajnome hat-tricku na ovome ocjenjivanju mogao bi biti nova prava zvijezda hrvatskoga vina.

Ugodno iznenađenje stiglo je i iz PZ Dingačo kojemu se već dugo gotovo ništa ne govori a ako se i nešto MeđU VRlO VISOKO OcIjeNjeNIMA: PINOT NOIR I cABeRNeT SAUVIGNON KAlAZIć, cABeRNeT čuje to ima veze ne s vinom nego s SAUVIGNON A I MeRlOT ŠKAUlj, TRNjAK NUIć određenim financijskim problemima.

PZ Dingač na ocjenjivanju je zablistao s dva uzorka za koja je osvojio zlato – Dingačem 2011 (92,29/100) i Dingačem 2013 ( 91,43/100). Kakav je poslovni smisao imati takva vina a praktički se ne pokazivati s njima? jesu li ova dva zlata tek neki sretni bljesak, ili najavljuju come-back ove zadruge na scenu u velikome stilu?

Spomenuo bih ovdje i Cabernet Franc 2015 od Istranina Giulia Ferenca (88), Trnjak 2015 od Nuića iz Hercegovine (90,00), Satir Cabernet sauvignon 2016. od Crvika iz Konavala (89), Cabernet sauvignon 2015 od Šime Škaulja (90,25) i Merlot BRANIMIR VUKŠIć, PeleGRINI, ŠIBeNIK, 2015. od Škaulja (89,63), Syrah SOMMelIjeRSKI PRVAK DAlMAcIje ZA 2018 2013 (90,50) i Jakob cuvée 2013 (90,25) od Vina Jakob, te Cabernet sauvignon 2011.od Slavka Kalazića (91,88) iz Baranje.

ŠAMPION DUBROVNIK feSTIWINeA 2018 NIKO KARAMAN (lIjeVO), SA SUPRUGOM ANITOM I S KOleGOM VINOGRADAROM I VINAROM IZ KONAVAlA ANDROM cRVIKOM. KARAMAN je NA OcjeNjIVANjU DOBIO I ZlATO ZA SVOjU MAlVASIjU DUBROVAČKU 2017, A cRVIK ZlATO ZA SVOjU MAlVASIjU DUBROVAČKU TeZORO 2016

DUBROVAČKI WINe-BAROVI, U KAleTI UZ STRADUN: BOŽO MeTKOVIć OTVORIO je WINeBAR A VODI GA NjeGOVA KćeRKA GeRDA. NUDI Se ČAK 17 eTIKeTA VINA, OD PjeNUŠcA DO SlATKOGA DeSeRTA. KURIOZITeT: OVDje je MOGUće KUŠATI GRAŠeVINU KOjU BOŽO MeTKOVIć PROIZVODI U KONAVlIMA! UZ GeRDU SU eNOlOG fRANjO fRANceM, PROf. MARIN BeROVIČ SA ljUBljANSKOG SVeUČIlIŠTA, OBOjIcA ČlANOVI OcjeNjIVAČKOG SUDA DUBROVNIK feSTIWINeA, Te KONAVOSKI VINOGRADAR/VINAR ANDRO cRVIK

U ovogodišnjem spajanju kamenica i bijelih i ružičastih vina, najboljim partnerom malostonskoj sirovoj školjkastoj kraljici proglašen je Grk 2017 proizvođača Frana Miline Bireaiz lumbarde.

Na prvenstvo sommeliera Dalmacije, koje se, kao i ocjenjivanje vina, odigravalo u dubrovačkome hotelu excelsior, ove se godine prijavilo 24 natjecatelja iz raznih krajeva Dalmacije (Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik, Korčula, Orebić, Brač i Tisno…). U finale su se probili

PRVeNSTVO SOMMelIeRA DAlMAcIje 2018: TROjIcA fINAlISTA MARKO ŠRAM, VINKO fORNAŽAR IZ DUBROVNIKA I BRANIMIR VUKŠIć IZ ŠIBeNIKA – POBjeDNIK. ceReMONIjU DODjele PRIZNANjA USPjeŠNO je VODIO ZAGReBAČKI SOMMelIeR SINIŠA lASAN, KOjI Već NeKOlIKO GODINA U TURISTIČKOj SeZONI RADI U jeDNOM OD NAjBOljIH DUBROVAČKIH ReSTORANA, PROTU. lASAN je, DOlje, NA SlIcI S KOleGAMA U PROTU – AMROM PelKO, ZAMjeNIcOM VODITeljA ReSTORANA, đIROM ŠOleTIćeM I NIKŠOM KARAMANOM

Marko Šram i Vinko Fornažar iz Nautike iz Dubrovnika, te Branimir Vukšić iz Šibenika. Slavio je Vukšić, zaposlen u šibenskome restoranu Pelegrini, koji je ovih dana dobio jednu Michelinovu zvjezdicu, tako da je slavlje u Šibeniku bilo dvostruko.

Dan prije festivala organizator je članove degustacijske komisije poveo na cjelodnevni izlet na Korčulu, i tom prigodom posjetilo se Blato, Smokvicu i lumbardu. U svakome od ta tri mjesta okupila se po grupa ponajboljih tamošnjih proizvođača vina pa smo toga dana imali svojevrsna tri mini-festivala plemenite kapljice. Protagonisti u čaši bili su pošip, maraština ili rukatac, te grk. Susret s korčulanskim vinarima na njihovu kućnome pragu gdje smo se mogli posvetiti samo njima pokazao je koliko su južnodalmatinska bijela vina napredovala u svježini, kakvoći i rafinmanu, tako da bi kontinentalna bijela kapljica koja je zbog svoje svježine već dosta duboko prodrla na vrući i riblji jadran mogla imati problema s plasmanom. Pošip, maraština i grk na dosta su visokom nivou i dotjeranosti i svježine, a u uradcima se 14

LIPANJ 2018

MAlOSTONSKe KAMeNIce S GRKOM BIRe!

sada vidi i potencijal za osjetno duže trajanje u boci u jako dobroj formi nego što je to u većini slučajeva bilo još do nedavno.

Smotra Dubrovnik FestiWine, ovaj put održana je u novosagrađenm objektu na još nedovršenome kompleksu na lokaciji Sunset Beach u uvali lapad, a otvorili su je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Nastupilo je 65 izlagača.

suč158 PROSTORI NeSlUćeNIH MOGUćNOSTI

HvAR, otoK suNCA, vINA I tuRIZMA H

var, prostor neslućenih mogućnosti u agronomiji, enogastronomiji i turizmu. Silan gospodarski potencijal, a - da li i adekvatno valoriziran?

Oduvijek otok sunca, mirišljavog mediteranskog raslinja i začinskog bilja, od 384. godine prije Krista i otok vina, a od prije stoljeća i pol, eto, i otok organiziranog turizma.

Svibanj 2018. bio je mjesec obilježavanja te 150. godišnjice, naravno kroz vino i gastronomiju te razne kulturne i zabavne sadržaje. Zateklo se na otoku već – primijećeno je to vrevom posebice u gradu Hvaru i stranim jezicima (ponajviše engleskim) na svakom ćošku – mnogo gostiju koji su stigli onamo ugrijati se na suncu i malo potamniti ten.

Svečanosti u povodu 150. godišnjice organiziranog turizma na Hvaru počele su u gradu Hvaru mini festivalom vina u prostorima Arsenala, nekad gradilišta brodova a sad mjesta društvenih događanja. Predstavili su se članovi udruge Hvarski vinari – Bastijana Andro Tomić, Hvar Hills, Antun Plančić, PZ Svirče, Vino Hvar Ivo Carić, Zlatan otok, odaziv publike odličan, brojni i stranci. A imalo se i što kušati! Vrlo dobri hvarski plavci, nekoliko od njih, bogme, i na svjetskom nivou!, pa crljenak, pošipi, bogdanuše…

Otok Hvar, najviši vrh je Sveti Nikola, na 626 metara. Pogled odozgor na južnu stranu otoka, na vinograde te na selo Sveta Nedjelja, i na objekte Zlatan otok i Bilo idro obitelji Plenković. Donja slika snimljena je s istoga mjesta uz korištenje zooma Idućeg dana prigodne radionice o današnjim hvarskim bijelim vinima (naglasak na svježini!) i crnim vinima (od plavca maloga i njegova roditelja tribidraga/crljenka odnosno primitiva s juga Italije), voditelji sommelier Mario Meštrović HSK i Bartolomeo Roberto Lepori AIS iz Rima (Veličanstveni preokooceanski putnik Tribidrag, otac plemenitog potomka plavca maloga).

Andro Tomić Bastijana, umjetnik iz jelse.

Novitet u ponudi: Illyricus 2015 od plavca maloga i cabernet sauvignona (50:50) iz vinograda na sjevernoj strani Hvara (25.000 loza), riječ je o prvoj berbi i o prvom ekološki obrađivanome trsju Tomića. Upečatljiv caplar 2011 (također od cabernet sauvignona i plavca malog ali iz vinograda na južnim stranama otoka i samo od najboljega grožđa u najboljim godištima, proizvodnja bude između 20.000 i 30.000 butelja), impresivan Plavac mali 2006 barrique!

JuBILARCI: 25 GoDINA I ZLAtAN otoKA

GRAD HVAR – POGleD S MORA

U istome tjednu kad se u gradu Hvaru počelo obilježavati 150. godišnjicu organiziranog turizma na otoku, tvrtka Zlatan otok, sa sjedištem u Svetoj Nedjelji a koju je utemeljio Zlatan Plenković i koju sada, već dvije godine nakon što je on zauvijek otišao, vode njegovi sinovi braća Marin i Nikola Plenković, obilježila dva i pol desetljeća postojanja.

Agilni Plenkovići juniori dobro su se snašli na kormilu vrlo zahtjevnog broda što im je iznenada pripalo. Mlade snage čuda čine!

Uz njih, jedna od mladih snaga što bitno pridonosi uspjehu je i enolog Davor Šestanović, LIPANJ 2018

17

suč158

GRAD HVAR, ceNTAR – ARSeNAl (GORe), I lOŽA (DOlje)

GRAD HVAR – ŠeTNIcA UZ MORe, TIPIČNO MeDITeRANSKO RASlINje: cRNOGORIcA, AGAVA, KAKTUS…

… Te cVIjeće RAZNIH OBlIKA I BOjA

GRAD HVAR – GlAVNI TRG SA cRKVOM, Te, DOlje, USKe UlIČIce S lIjePIM I TOPlIjOM VReMeNOM PReTVOReNe U PROSTORe ZA UŽIVANje UZ UGOSTITeljSKU PONUDU

IZ MORA U TANjUR: RA ZNe ŠKOljKe, ŠK AMPI, KOZIce SPOjeNI SA ŠPAGeTIMA

18

LIPANJ 2018

suč158

OTOK HVAR, NAjVIŠI VRH je SVeTI NIKOlA, NA 626 MeTARA. POGleD ODOZGOR NA jUŽNU S TR ANU OTOKA, NA VINOGRADe Te NA SelO SVeTA NeDjeljA, I NA OBjeKTe ZlATAN OTOK I BIlO IDRO OBITeljI PleNKOVIć. DONjA SlIKA SNIMljeNA je S ISTOGA MjeSTA UZ KORIŠTeNje ZOOMA

HVAR HIllS IZ VRBANjA, NOVI IGRAČ NA HRVATSKOj VINSKOj SceNI. NA SlIcI SU MARIO jelIČIć PURKO IZ VlASNIČKe OBITeljI, INAČe ZADUŽeN ZA PRODAjU, Te eVA KRIŠTOf, eNOlOGINjA. PONUDIlI SU PlAVAc MAlI MAIOR RISeRVA 2015 (13,5 VOl%, GODINA DANA BARRIQUeA) KAO BAZNI (MPc. 85 KUNA), ZATIM ODlIČAN KOMPleKSNI PlAVAc MAlI PHAROS MAxIMUS 2012 (16,0 VOl%; MPc. OKO 200 KN), I ZANIMljIV PROŠeK 201

P Z S V IR Č e S BOGDANUŠOM, POŠIPOM I PlAVceM

VINOGRADI ANTUNA PlANČIćA ODAKle DOlAZI GROŽđe ZA NjeGOVO NAjBOlje VINO PlAVAc GRAND cRU

ORGANIZATORIcA MINI-feSTIVAlA HVARSKIH VINA IVANA KRSTUlOVIć cARIć, SUPRUGA PROIZVOđAČA IVe cARIćA I PReDSjeDNIcA UDRUGe HVARSKI VINARI

ANTUN PlANČIć SA KćeRKOM MAGDAleNOM. BRINe O OKO SeDAM HeKTARA VINOGRADA. IAKO KAO NjeGOVA NAjBOljA VINA SlOVe PHAROS GRAND cRU 2009 I PHAROS RISeRVA 2012, OD PlAVcA MAlOGA,OVOM PRIGODOM OSOBITO je IS TIc AO S VOj OPOlO 2016,TAKOđeR OD PlAVcA, A SA ČeTIRI DANA MAceRAcIje NA OSAM celZIjeVIH STUPNjeVA, GOVORećI KAKO PRI KONZUMAcIjI NA OSAM celZIjeVIH STUPNjeVA TO VINO ZADRŽAVA UlOGU OPOlA, DOK NA 18 celZIjeVIH STUPNjeVA PReUZIMA UlOGU cRNjAKA

VODITeljI RADIONIcA – MARIO MeŠTROVIć (DeSNO) IZ HRVATSKOG SOMMelIeR KlUBA, I BARTOlOMeO ROBeRTO lePORI IZ UDRUGe TAlIjANSKIH SOMMelIeRA AIS

LIPANJ 2018

19

suč158 ANDRO TOMIć BASTIjANA, UMjeTNIK IZ jelSe. NOVITeT U PONUDI: IllYRIcUS 2015 OD PlAVcA MAlOGA I cABeRNeT SAUVIGNONA (50:50) IZ VINOGRADA NA SjeVeRNOj STRANI HVARA (25.000 lOZA), RIjeČ je O PRVOj BeRBI I O PRVOM eKOlOŠKI OBRAđIVANOMe TRSjU TOMIćA. UPeČATljIV cAPlAR 2011 (TAKOđeR OD cABeRNeT SAUVIGNONA I PlAVcA MAlOG AlI IZ VINOGRADA NA jUŽNIM STRANAMA OTOKA I SAMO OD NAjBOljeGA GROŽđA U NAjBOljIM GODIŠTIMA, PROIZVODNjA BUDe IZMeđU 20.000 I 30.000 BUTeljA), IMPReSIVAN PlAVAc MAlI 2006 BARRIQUe!

koji za Zlatan otok i za obitelj Plenković radi sedam godina,

DAVOR ŠeSTANOVIć NA MINI feSTIVAlU U HVARSKOMe ARSeNAlU, S MAGNUMOM ZlATAN cRljeNKA 2012 I S BUTeljOM ZlATAN PlAVcA GRAND cRU 2011

Šestanović je rodom iz Perne kod Orebića na Pelješcu, diplomirao je vinogradarst vo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, iskustvo je stjecao uz glasovitog enologa Paula Dr aper a u kalifornijskoj kući Ridge Vineyards, po povratku u Hrvatsku a prije ustoličenja u Svetoj Nedjelji neko je vrijeme radove obavljao u vinogradima Zlatana Plenkovića kod Šibenika. Izvrstan svježi pošip, bitno poboljšana kvaliteta novog izdanja baznog plavca Zlatan pla v ac (s pla v om et ik eto m), sjajan crljenak 2012, odličan Zlatan plavac grand cru 2010, izvanredan je Zlatan plavac 2011 kategorije grand cru koji sad treba izaći na tržište. Posebno se Davor ponosi sa crljenkom 2012, naime, kako kaže, na njemu je radio od početka do kraja.

DOK BRAćA MARIN I NIKOlA BRINU U POSlOVNOMe SMISlU O VINSKOM SeGMeNTU I ČINI Se DA SU Se SASVIM DOBRO SNAŠlI U TOMe, DOTle NjIHOVA SeSTRA ANTONIjA BRINe O TURISTIČKOM ASPeKTU. PleNKOVIćI, UZ SMO MORe, IMAjU APARTMANe ZA GOSTe, A NA MORU I lUČIcU S lIjePIM UGOSTITeljSKIM OBjeKTOM BIlO IDRO

SVeTA NeDjeljA I VINOGRADI IZNAD Nje. DOlje, VIDljIVO S BRODA U VOŽNjI PReMA PAlMIŽANI: PARcele S TRSjeM NA jUŽNOj STRANI HVARA, ZAPADNO OD SVeTe NeDjelje

KAPeTAN IVAN DROPUljIć, AlI Ne BRODA NeGO MeđUNARODNOG feSTIVAlA VINA ZAGReB VINO.cOM! HOće l I Se N A OVOGODIŠN jeM IZDANjU POjAVITI I lAGANINI SA cHefOM HRVOjeM ZIROjeVIćeM?

Kuća Zlatan otok, koja u vlasništvu ima, kaže Davor, oko 50 posto ukupnih površina pod crljenkom u Hrvatskoj, gospodari s 58 hektara vlastitih vinograda i to u vinogorjima Hvar i Makarska. Obitelj Plenković uz Zlatan otok posjeduje i tvrtku Vinoline kao sestrinsku firmu, ona pak na području Šibenika upravlja sa 56 hektara s trsjem u rodu a sad ulazi u sadnju još 20 hektara. Grožđe se i otkupljuje, s oko 80 hektara, tako da Plenkovićima ukupna sirovina za vino stiže s nekih gotovo 200 hektara! Ukupna pak godišnja proizvodnja vina, ovisno o godištu, kreće se između 350.000 i 500.000 litara.

DAVOR ŠeSTANOVIć U PODRUMU ZlATAN OTOK U SVeTOj NeDjeljI

20

LIPANJ 2018

Šestanović predstavlja paletu proizvoda kuće. Na tržište izlazi dosta etiketa, u hijerarhiji vrijednosti na prvome je mjestu Zlatan plavac exclusive, u limitiranoj seriji. Krenulo se s

suč158

ReSTORAN lAGANINI NA PAlMIŽANI, TIK UZ MORe. U UVAlI – SVe je PUNO jAHTI!

MlADI NASTAVljAjU ZA TATOM: SINOVI MARIN I NIKOlA PleNKOVIć Te KćeRKA ANTONIjA. U POVODU 25. GODIŠNjIce TVRTKe ZlATAN OTOK I KAO SjeT NA SVOjeGA PRIje DVIje GODINe PReMONUlOGA OcA NAPUNIlI SU …. BOcA OD 12 lITARA S VINOM ZlATAN KReIRANIM MIjeŠANjeM PlAVcA KATeGORIjA GRAND cRU I exclUSIVe. DIO BOcA IDe I U PRODAjU. H VA R S K I j U B I l A R c I U lAGANINIjU: PReDSTAVNIcI TURIZMA – GOR DA N A TOMIČ Ić , PReDSjeDNIcA UPRAVe TVRTKe SUNČANI HVAR HOTelI, BORIS lOVReNČIć, KORPORATIVNI DIReKTOR ZA HRANU I PIće U TVRTKI, I ReNATA lIcHTBeRGeR, DIReKTORIcA PRODAje, Te MARIN I NIKOlA PleNKOVIć IZ SeKTORA VINA (AlI I T URIZMA : APARTMANI U SV. NeDjeljI!)

D A l M AT IN S K A P I S M A U VRHUNSKOj IZ VeDBI IVe RAIČA, MARIjA M A R K O V I N e I M AT e GRGATA. MARKOVINA I GRGAT SU INAČe ČlANOVI K l A P e KOlUR I, A I V O RAIČ SVIRA I PjeVA I U KlAPI KOlURI I U KlAPI NOSTAlGIjA

cHef HRVOje ZIROjeVIć SA SVOjIM POMOćNIcIMA: PRIPReMA SlIjeDOVA ZA VeČeRU

lAGANINI: HlADNO PReDjelO:

l AGANINI: DVIje VRS Te RIŽOTA. OVAj cRVeNKASTI DONOSI SA SOBOM NOVITeT – SlADOleD OD PAŠKOG SIRA!

jednim barriqueom, sada ih je tri. Riječ je o posebnoj selekciji grožđa, maceraciji od nešto više od 18 dana, alkoholno vrenje odvija se u barriqueu u dirigiranim temperaturnim uvjetima, slijedi dvo- odnosno dvoipol-godišnje sazrijevanje vina u francuskom barriqueu. Grand cru odnosno po novome, tj. od berbe 2012,, bit će grand select, od probranoga je kasnije branoga grožđa s trsova starijih od 30 godina i s veće nadmorske visine na lokacijama iznad Svete Nedjelje. Alkoholno vrenje odvija se u inoksu, bez prethodnog dodavanja kvasaca, a malolaktika se provodi spontano, bez dodavanja bakterija. Slijedi boravak od najmanje dvije godine u barriqueu, što od francuske što od

lAGANINI: ŠKAMPI I RIBA Te POVRće SA ŽARA

hrvatske hrastovine. Zlatan plavac barrique od loza je iz vinograda ponad Svete Nedjelje, starih između 20 i 25 godina, vino se njeguje oko dvije godine u bačvicama od francuske i hrvatske hrastovine. Za bazni Zlatan plavac rabi se grožđe iz mlađih nasada iznad Svete Nedjelje ali i s drugih pozicija na otoku.

Dozrijevanje je u velikim hrastovim bačvama i u rabljenom barriqueu oko dvije godine. Što se tiče bijelih vina, vino pošip radi se od grožđa istoimene sorte posađene u vinogorju Makarska, u tehnološkom smislu riječ je o klasičnoj proizvodnji bijeloga vina. Klasičnom tehnologijom za bijela svježa vina dobiva se i kapljica od hvarske sorte bogdanuša. Bazno bijelo vino je mješavina sorata Zlatan otok bijelo, od grožđa iz vinogorja Hvar i Milna.

U planu je izlazak novog bijeloga cuvéea, od bogdanuše i pošipa, nakon alkoholnog vrenja vino godinu dana treba provesti na finom talogu (na kvascu, sur lie) u inoksu. ■ Dan poslije obilježavanja 150. godišnjice organiziranog turizma na otoku Hvaru u LIPANJ 2018

21

suč158 gradu Hvaru, program na drugome mjestu i u drugoj organizaciji: obitelj Plenković iz Svete Nedjelje priredila je susret u povodu 25. godišnjice tvrtke Zlatan otok što ju je osnovao prije dvije godine preminuli Zlatan Plenković. Sunčano subotnje popodne provelo se u vožnji brodicom južnom stranom otoka Hvara na kojoj su znane vinogradske pozicije Sveta Nedjelja, jagodna, Ivan Dolac, te lučica, Zavala. Večer, pak, na Palmižani, u restoranu laganini, uz sjajnu večeru u režiji chefa Hrvoja Zirojevića.

Dolazak u lijepu, prostranu uvalu – punu jahti. ekskluzivni restoran laganini, koji su posjetila već brojna slavna imena iz raznih krajeva svijeta, uz sâmo je more, vrlo zgodno uređen, a hrana je – prema onome što sam već prije čuo a i prema onome što sam osobno kušao - odlična, krivac za to je maestro Hrvoje Zirojević koji kao kreativan chef predvodi vrlo kompetentnu ekipu kuhara. Izbor vina i pića velik. Braća Plenković ovdje su odlučili predstaviti javnosti vino Zlatan 2010, specijalni plavac mali u rangu kakvoće između grand crua i exclusivea, punjen u bocu zapremnine 12 litara. U spomen na pater familiasa Zlatana napunjeno je 67 takvih boca, dobar dio njih predviđen je za prodaju, i to u kamenim kutijama, tako da će ta boca u toj kutiji kao dar imati zaista težinu: 20 kg! Vino je moguće izravno kupiti odnosno naručiti ga jedino u tvrtki Zlatan otok. Marin Plenković veli da je većina boca određena za prodaju već naručena!

KAD SVETONEDJELJCI GRIZU U PROIZVODNJI PLAVCA!...

- Vinogradari i vinari u Svetoj Nedjelji očito i te kako grizu u proizvodnji vina od plavca maloga. Dobar dio njih kooperanti su većih proizvođača, uglavnom kuće Zlatan otok, za sebe bi ostavljali tek nešto grožđa da naprave kapljicu za obiteljske potrebe ali onda je prije nešto godina jedna grupa tih vinogradara odlučila tu proizvodnju u kvalitativnome smislu visoko dignuti. Bio sam kod nekih od njih i vidio da su nekadašnje tradicijske konobe pretvorili u simpatične tzv. garažne podrume koje pedantno održavaju. Zlatan otok se već bio dokazao svojim vinima, rekao bih da je on poslužio tim vinogradarima kao inspiracija da se potrude da vino što ga rade za sebe bude vrlo respektabilno. Momci, koji su se odlučili na kreiranje

plavca kao vrlo ozbiljnog i snažnog suhog I koju godinu odležanoga vina, vole pokazati javnosti kako postižu visoku kakvoću, a rado će reći da na taj način brane vinske boje otoka Hvara i dokazuju da su Hvarani glede vina od plavca maloga - najbolji!

MATUŠKO & MATUŠKO, PELJEŠANI NA –HVARU! Stvorio ga je, i odgojio, na svoju sliku i priliku. I postali su dva prijatelja, maltene nerazdvojni i stalno u điru. Dva uvijek nasmijana malo i otkačena frajera, s izraženom željom da od života uzmu najbolje. Dvije generacije skupa ali bez iole vidljivog sukoba generacija.

Iza fasade bezbrižnosti na vidjelo će izaći velika spremnost oca da se u odgoju posveti sinu, i izvanredna poslovna sposobnost oca, koja zasigurno prelazi na sina. Riječ je o Mati Violiću Matušku, enologu i znanom vinaru iz pelješkog Potomja, koji već godinama sjajno vrti svoj vinski biznis, te o njegovu sinu Mati, koji će, čuje se, svom tateku uskoro predstaviti unuka!

Duo Matuško sreo sam ovih dana u Svetoj Nedjelji na Hvaru kamo su Violići stigli svojom jahticom na obilježavanje 25 godina hvarske vinske kuće Zlatan otok što ju je osnovao Zlatan Plenković. Ali dvojica Mate i istodobno d v ojic a V iolić a i istodobno dvojica Matuška dolazak na Hvar iskoristila su ne samo za zabavu nego i za biznis. Upravo u objektu Bilo idro obitelji Plenković dovršen je novi posao: Violići su od jednog lokalnog vinogradara kupili vinograd s plavcem veličine 1,2 hektara a lociranime na padini iznad mjesta i na nadmorskoj visini između 300 i 400 metara! Matuško i Mato snimljeni su upravo u Bilom idru i to tako da se u pozadini, desno, vidi trsna parcela unutar koje se, na najvišoj točki, nalazi novokupljeni vinograd. Matuško kaže da će grožđe s te, odlične pozicije koristiti za proizvodnju ne plavca s Hvara i iz Svete Nedjelje nego vrhunskog plavca pod zaštićenom oznakom Srednja i južna Dalmacija. Veli da ga ne zanima raditi nove brendove po vinogorjima i užim vinogradarskim položajima te da će ubuduće sva svoja vina plasirati pod oznakom Srednja i južna Dalmacija.

S ovom akvizicijom Matuško, koji je lani na Pelješcu posadio 1500 trsova pošipa a ove godine još 3500 loza pošipa i koji je nedavno u iločkome području kupio 4,7 hektara zasađenih graševinom i tramincem, dostigao je površinu od 20 hektara u svom vlasništvu.

Matuško i otkupljuje grožđe, od kooperanata na ukupnoj površini od 70 ha! ■

22

LIPANJ 2018

suč158

PeRIsKoP

POTROŠNjA

sViJeT Vina 2017/2018 Glavni direktor OIV-a JeanMarie Aurand ovih je dana na pressici u sjedištu Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino u Parizu javnosti prezentirao aktualno stanje u vinogradarstvu i vinarstvu u svijetu.

jeAN-MARIe AURAND, GlAVNI DIReKTOR OIV-A

Glavni akteri su i dalje Italija, francuska i Španjolska, istaknuti treba sve značajniju prisutnost Kine, koja je po površini vinograda skočila na drugo mjestu u svijetu. Kad se sagledaju sve komponente prikaza, ispada da je u vinskome svijetu najuspješnija Francuska, naime po broju hektara pod vinovom lozom ona je na trećem mjestu na svijetu, po proizvodnji vina na drugome, po godišnjoj potrošnji vina kao zemlja na drugime mjestu a i po potrošnji po stanovniku na drugome mjestu, po ukupnom količinskom izvozu na trećemu mjestu na svijetu ali po od izvoza ostvarenoj vrijednosti u € na prvome mjestu, Što se tiče uvoza, francuzi su na četvrtome mjestu glede količine, ali po potrošenim eurima za uvoz tek na desetom mjestu! evo Aurandova izlaganja: Kako je utvrđeno u 2017, u svijetu je 7,6 milijuna hektara pod vinovom lozom. Čini se da se, s obzirom na kretanja prošlih godina, ukupna površina vinograda stabilizira oko te brojke. Najviše vinograda imaju Španjolci = 967.000 hektara, slijede Kina sa 870.000 ha, francuska sa 787.000 ha, Italija sa 695.000 ha, Turska sa 448.000 ha, SAD sa 441.000, Argentina sa 223.000 ha, Iran sa također 223.000 ha, Čile sa 209.000 ha, Portugal sa 194.000, Rumunjska sa 191.000, Australija sa 145.000 ha, Moldavija sa 140.000, Indija sa 131.000 ha, južnoafrička Republika (jAR) sa 125.000, Grčka sa 106.000, Njemačka sa 102.000, Brazil sa 86.000, Rusija sa 85.000, egipat sa 80.000, Mađarska sa 68.000, Bugarska sa 64.000, Gruzija sa 48.000, Austrija sa 46.000 i Novi Zeland sa 40.000 hektara.

PROIZVODNjA

Godišnja proizvodnja vina (SAMO VINA, DAKle ISKljUČeNI SU SOKOVI OD GROŽđA i MOŠTOVI!) u 2017. bila je oko 250 milijuna hl. To je povijesno niska količina, Aurand je dodao da je ukupni pad

proizvodnje 8,6 posto u odnosu na 2016. Objašnjenje je da razlog tolikom smanjenju produkcije leži u nepovoljnim meteorološkim uvjetima u 2017, posebno u eU, gdje se bilježi smanjenje od čak 14,6 posto. Količinski slabe berbe – slično kao 2017. no ipak za sedam do osam milijuna hektolitara bolje od 2017. - u odnosu na ostale od 2000. na ovamo, bile su 2012., kad se proizvodnja kretala oko 258 milijuna hl, i 2002 kad je bila 257 milijuna hl.

Za 2017. količinski prvak u proizvodnji je Italija, sa 42,5 milijuna hektolitara vina, iza nje su francuska sa 36,7 i Španjolska s 32,1 milijuna hektolitara, slijede SAD s 23,3 milijuna hl, pa Australija s 13,7, Argentina s 11,8, jAR i Kina sa po 10,8, Čile s 9,5 i Njemačka sa 7,7 milijuna hektolitara. Portugal je u 2017. proizveo 6,6 milijuna hl, Rusija 4,7, Rumunjska 4,3 a Brazil 3,4 milijuna hl. Na OIV-tablici globalne proizvodnje glede područja našeg okruženja nailazimo na Srbiju, s podatkom o godišnjoj proizvodnji od 2,3 milijuna hl.

U 2017. godini potrošnja vina u svijetu iznosila je 243 milijuna hektolitara vina. Konzumacija se eto, nakon ekonomske krize 2008., zahvaljujući pozitivnim trendovima u potrošnji u posljednje tri godine, stabilizirala. Najveći potrošač ukupno, kao zemlja, su SAD, gdje je u 2017. konzumirano oko 32,6 milijuna hektolitara vina. francuzi, koji su nekad, još u 2000. godini, po potrošnji ukupno kao zemlja bili na 35 milijuna hl godišnje, sad su na 27 milijuna hl, i na drugome mjestu ove rang-ljestvice. Talijani su treći, sa 22,6 milijuna hektolitara, slijede Nijemci sa 20,2 milijuna, pa Kinezi sa 17,9, Velika Britanija je na 12,7 milijuna hl, Španjolska na 10,3, Argentina na 8,9, kao i Rusija, Australija je na 5,8 milijuna hektolitara. Za potrošnju u francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Španjolskoj Aurand je kazao da je ona posljednjih godina dosta stabilna. Na OIV-tablici globalne potrošnje za Hrvatsku stoji da je u 2017 popila 1,1 milijun hektolitara, a za Srbiju da je popila 2,2 milijuna hektolitara vina.

Na pressici je Aurand predočio i potrošnju po zemljama po glavi stanovnika, međutim podastro je podatke za 2016, a ne za 2017., valjda mu ti najnoviji još nisu stigli. Svejedno, zanimljivo je, radi bolje usporedbe, vidjeti baš tu rang-listu potrošnje po stanovniku, vjerojatno se ionako brojke za 2017. i neće jače mijenjati. U ovoj kategoriji prvim pilcima vina na svijetu pokazali su se Portugalci, sa 51,4 litre po stanovniku. U francuskoj konzumacija po stanovniku u 2016. iznosila je 51,2 litre, u Italiji 43,6 litara, Švedskoj 41 litru, Švicarskoj 39,1 litru, Belgiji 31,8 litara, Argentini 28,7 litara, Australiji i Njemačkoj po 28 litara, Španjolskoj 25,2 litre, Nizozemskoj 24,1 litru, Velikoj Britaniji 22,8 litara, Čileu 17,1 litru, Kanadi 16,5 litara, SAD 12,1 litru, južnoafričkoj Republici 11 litara, Rusiji 7,6 litara, japanu 3,2 litre, Brazilu 1,9 litara i Kini 1,5 litru…

LIPANJ 2018

23

suč158 Trgovina vinom na svjetskoj razini u pozitivi je, kako s aspekta količine tako i u novčanome kontekstu. U odnosu na 2016. količinski porast je 3,4 posto, a što se tiče vrijednosti u novcu 4,8 posto!

U ukupnom izvozu na globalnoj razini u kontekstu količina butelje čine 57 posto, rinfuza (posude od dvije litre naviše) čine 35 posto, a pjenušci osam posto. U kontekstu ostvarene novčane vrijednosti pak butelje obuhvaćaju 72 posto, pjenušci 19 a rinfuza devet posto.

Najveći svjetski izvoznici u količini su Španjolci, s 22,1 milijun hektolitara, Talijani su drugi s 21,4 milijuna, a francuzi treći s 15,4, slijede Čileanci s 9,8, Australci s 8,0, jAR sa 4,5, Njemačka s 3,8, SAD s 3,3, Portugal s 2,9, Novi Zeland s 2,5 i Argentina s 2,2 milijuna hl.

Po ostvarenoj novčanoj vrijednosti najbolji su Francuzi s 8989 milijuna €, poslije njih su Talijani s 5873 milijuna, pa Španjolci s 2814 milijuna €. Slijede Čile s 1741, Australija s 1727, Novi Zeland s 1054, Njemačka s 956, Portugal sa 752 i Argentina sa 713 milijuna €.

Najveći svjetski uvoznici po količini su Njemačka s 15,2 milijuna hl, Velika Britanija s 13,2 milijuna, SAD s 11,8, francuska sa 7,6, Kina sa 7,5, Rusija sa 4,5, Nizozemska sa 4,4, Kanada sa 4,1, Belgija s 3,1 i japan s 2,6 milijuna hl. Po novčanoj vrijednosti uvoza prednjače SAD s 5190 milijuna €, iza njih je Velika Britanija sa 3453 milijuna, slijede Njemačka s 2469 milijuna, Kina sa 2458 milijuna, Kanada s 1653 milijuna, japan s 1388 milijuna, Nizozemska s 1139 milijuna, Belgija s 897 milijuna, Rusija s 878 milijuna i francuska s 812 milijuna €.

Predviđanja vezano za berbu 2018 na južnoj polukugli (kad je nama proljeće tamo je jesen!): povoljni rezultati očekuju se za Argentinu, Čile, Urugvaj i Novi Zeland, a rezultati slabiji nego inače za južnu Afriku (zbog jakih suša), te za Australiju i Brazil.

HRvAtsKA Inače, o najnovijoj situaciji u Hrvatskoj objavio sam nedavno prilog Hrvatska na dlanu 2017 (www.suhiucasi.wordpress.com), a evo ovdje ga ponavljam tako da ovaj godišnji izvještaj bude kompletan na jednome mjestu.

Vinogradi, ukupna površina: 19.866 ha (Arcod); sjeverni dio – kontinentalna Hrvatska: cca 52,7 %, primorski dio: 47,3 %. Broj

24

LIPANJ 2018

registriranih parcela vinograda: 76.558. Najveće površine vinograda po županijama: 1. Hrvatska Istra ukupno cca 3084 ha; 2. Osijek-Baranja = 2248 ha; 3. Dubrovnik-Neretva = 2214 ha. Struktura vinogradarskih imanja - u posjedu do 1 ha = 83 % proizvođača. Ukupno proizvođača vina u Hrvatskoj: cca 38.826 Sorte: kultivara koji se mogu naći, ukupno = cca 250. Navedeni kao priznati na službenoj listi = cca 200 • Autohtonih = cca 70.

Glavne domaće sorte: GRAŠeVINA = 4.536,7 ha (cca 22 %), MAlVAZIjA ISTARSKA = 1.662 ha, PlAVAc MAlI = 1.539 ha. Od ukupne vinogradske površine u Hrvatskoj one zajedno zauzimaju nekih 7728 ha.

Slijede, po zastupljenosti: merlot, cabernet sauvignon, plavina, chardonnay, rizling rajnski, frankovka, debit, babić, rukatac ili maraština, pošip, sauvignon bijeli, kraljevina - imbrina, teran, traminac, trbljan, trebbiano toscano, syrah, kujundžuša, pinot sivi, vranac, pinot crni, ranfol, žlahtina, pinot bijeli, silvanac zeleni, moslavac = šipon = furmint, muškat žuti, grenache noir, cardinal, zweigelt, refošk, cabernet franc, škrlet, tribidrag = crljenak = kratošija = zinfandel = primitivo, bogdanuša, vugava, grk …

Tržište: godišnja proizvodnja vina = cca 575.940 hl; većina je bijelo (434.458 hl); oko triput više je bijeloga nego crnoga i roséa.

Najviše proizvedenoga vina u Hrvatskoj po županijama: 1. OsijekBaranja = 117.169 hl; 2. Istra = 101.487 hl; 3. Vukovar-Srijem = 93.892 hl; 4. Požega-Slavonija = 60.985 hl; 5. Dubrovbnuik-Neretva 45.859 hl… Vrijednost hrvatske vinske proizvodnje u odnosu na ukupnu poljoprivrednu produkciju u Hrvatskoj: cca 7,3 % Izvoz = 51.380 hl, u vrijednosti = € 13.101.145. Najviše u: Bosnu & Hercegovinu, Austriju, Njemačku, Češku. Uvoz vina = 268.932 hl, u vrijednosti = € 28.705.948. Najviše iz Makedonije, Italije.

Potrošnja po stanovniku: cca 27 lit.

PRVI SReDIŠNjI STRUKOVNI SKUP VINOGRADARA i VINARA HRVATSKe

noVi Zakon o Vinu Hrvatska s obzirom na svoje prirodne predispozicije i na svoju već više od 2000 godina dugačku tradiciju u vinogradarstvu i vinarstvu svakako bi trebala biti jedna od najpoznatijih vinskih zemalja na svijetu, međutim od toga je, iako je u posljednjim godinama u ukupnosti bitno napredovala u kakvoći vina i mada je posljednjih godina nešto intenzivnije poduzimala korake u prezentaciji prema inozemstvu, prilično daleko. Šteta, iz razloga što je – baš kao i popularni sportovi poput npr. nogometa, rukometa, košarke… - eno-gastronomija, s naglaskom baš na vinu, u novije vrijeme postala alatom za sjajnu promidžbu kako užeg teritorija kao ponuđača nekog specijaliteta na tanjuru i u čaši tako i za i izvrsnu međunarodnu promidžbu i cijele države. A što visoki image posebice temeljen na ponudi užitaka za stolom uz tipične, dakle tijesno za neki uži kraj vezane lokalne artikle (od poljoprivrednih proizvoda upravo je izričaj vina najtješnje vezan uz teritorij na kojemu se rađa) znači za razvoj turizma u nekome kraju ne treba objašnjavati, kao što ne treba ni govoriti o tome što turizam znači za gospodarstvo neke zemlje. A valjda ne treba ni kazivati što se gubi ako se komparativne prednosti ne(dovoljno) valoriziraju… eto iz izvještaja (Vinogradarski registar) za 2017. koji je objavila Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vezano uz

suč158

GORAN BeINRAUcH, GlAVNI UReDNIK GOSPODARSKOG lISTA I MODeRATOR NA SKUPU, OTVARA SUSReT

zalihe vina što ih imamo, stoji, s datumom 31. 12.

2017: vrhunsko vino s kzp (pretvoreno u zoi), crveno i rosé: 59.026 hl; vrhunsko vino kzp (zoi) bijelo: 34.288 hl; kvalitetno vino kzp crveno i rosé: 159.709 hl; kvalitetno vino kzp (zoi) bijelo: 261.698 hl; sortno vino bez ZOI (s oznakom sorte i berbe), crveno i rosé: 6.743 hl; sortno vino bez zoi (s oznakom sorte i berbe) bijelo: 30.316 hl; vino bez zoi, crveno i rosé: 30.357 hl; vino bez zoi bijelo: 64.358 hl; ostalo vino crno i rosé: 10.821 hl; ostalo vino bijelo: 6720 hl. Ukupno je to oko 527.000 hl. A registrirana godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj je oko 576.000 hl!

Sami prirodni uvjeti i duga tradicija ne donose željeni rezultat, oni su tek sjajna komparativna prednost i odličan temelj za neke visoke dosege u poslovnoj realizaciji.

Stoga su, kao pokretač DOc. DR. Sc. leO GR AcIN SA SVeUČIlIŠTA U SPlITU GOVORI O ZAKONU O VIN i oplemenjivač, nužni prikladno čovjekovo poduzetništvo, dobra organizacija, red, disciplina i prihvaćanje napora i ulaganja na dugi rok. Svakako je osnovno da se najprije stvari urede na razini države, odgovarajućima Zakonom o poljoprivredi i Zakonom o vinu i voljom države da osigura poštivanje zakona, a potom i da se urede

jAKA DeleGAcIjA IZ ISTRe NA SKUPU U SVeTOM MARTINU NA MURI – UZ IVIcU KOVAČeVIćA, PReDSjeDNIK A UDRUGe VINO DAlMAcIje, SU IVIcA MATOŠeVIć BIVŠI PReDSjeDNIK VINISTRe, ZATIM, GIANfRANcO KOZlOVIć, PReDSjeDNIK UDRUGe VINARSTVA PRI HGK, I NIKOlA BeNVeNUTI, AKTUAlNI PReDSjeDNIK VINISTRe

kroz dobru organiziranost same branše na više razina, od lokalne, pa regijske do nacionalne. Tek kad se postave dobre osnove, kao nužna i učinkovita nadgradnja, nastupa marketing koji je u stanju dovesti do punog ili gotovo punog pogotka.

Već neko vrijeme u nas se govori o kreiranju novoga Zakona o vinu, ali detalja za javnost dugo nije bilo. Nedavno je međutim zagrebački časopis Gospodarski list, shvativši da treba nešto poduzeti vezano uz to, vinsko - nevjerojatno obećavajuće područje za lijepu našu u ekonomskom smislu, organizirao Prvi središnji strukovni skup vinogradara i vinara Hrvatske, bilo je to u Svetom Martinu na Muri u vinorodnom Međimurju. Teme su bile razne, dosta njih u domeni agronomije i enologije, jedna je pak bila posvećena upravo novom Zakonu o vinu, jedna o problematici vezanoj uz radnu snagu (nedostatak!), jedna o korištenju sredstava iz fondova eU, a u Zborniku radova objavljen je i opširan prilog o Prijedlogu Nacionalnog programa pomoći sektoru vina od 2019. do 2023. godine.

U uvodnom izlaganju na temu Zakona o vinu čulo se malo toga bitnoga, pogotovu o tome što se sprema za novi Zakonu. lako moguće i stoga što se najavljeni Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, nije pojavio na skupu, jer da je spriječen važnim poslovima, kao da ovo i nije tako važno! U više se navrata čulo kako je Zakon nužan i da se spriječi veliki uvoz vina u Hrvatsku, uvoz koji je poremetio situaciju na tržištu i stavio domaće proizvođače vina u nepovoljan položaj. Rečeno je da treba spriječiti uvoz otvorenih vina u Hrvatsku i punjenje tih vina u bocu u Hrvatskoj. Hrvatska je svojom voljom prihvatila tržišnu ekonomiju, svojom je voljom ušla u europsku uniju, i trgovina se odvija po važećim zakonitostima i jednog i drugog aspekta: slobodan protok roba, kupi što možeš za sebe povoljnije, i plasiraj što možeš povoljnije za sebe. Što se tiče rinfuznoga vina, valja znati da je bulk-wine postao iznimno jak i tržišno značajan na svjetskoj razini a i u stalnom je porastu, u Amsterdamu već nekoliko godina postoji velika međunarodna izložba otvorenih vina International World Bulk Wine exhibition s ocjenjivanjem tih vina (ove godine datumi su izložbe 26. i 27. studenoga, a prostor RAI Amsterdam). U londonu pak postoji International Bulk Wine & Spirits Show. evo i 10 najjačih zemalja u segmentu trženja otvorenoga vina na godišnjoij razini: Španjolska: 12,53 milijuna litara, vrijednost 495 milijuna €; Italija 5,37 milijuna litara, vrijednost 385 milijuna €; Australija 4,16 milijuna litara, vrijednost 284 milijuna €; Čile 4,02 milijuna litara, vrijednost 274.5 milijuna €; južna Afrika 3,01 milijuna litara, vrijednost 176.5 milijuna €; francuska 2,11 milijuna litara, vrijednost 284 milijuna €; SAD 1,78 milijuna litara, vrijednost 197,5 milijuna €; Novi Zeland 0,78 milijuna litara; Njemačka 0,71 milijun litara, vrijednost 88.5 milijuna €; Portugal 0,64 milijuna litara, vrijednost 44 milijuna €…

Zakon se tu, glede naših problema s uvezenom rinfuznom kapljicom, može umiješati valjda jedino po pitanju inspekcije.

Bitno je da se pomno i strogo kontroliraju i roba što izlazi iz naših proizvodnih pogona i roba što nam uvozom ulazi u zemlju, te nadasve da se kontrolira roba što se već nalazi na našem tržištu. A vezano uz domaću inspekciju, evo i pikanterije kao začina izlaganju: inspekcijska služba u Hrvatskoj konkretno baš u sektoru vina već više godina ne kontrolira kapljicu s tržišta – zbog loših odnosa između Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo i Inspektorata! Da čovjek ne povjeruje!

Spominjani su i nužnost postojanja udruga vinogradara/vinara LIPANJ 2018

25

suč158

SUDIONIcI U RASPRAVI, PRVI SlIjeVA je VlADO KRAUTHAKeR, PeTI SlIjeVA PROf. đURO HORVAT

BITNO je ZA HRVATSKU OSOBITO U SeGMeNTIMA POljOPRIVReDe I TURIZMA,DA Se I OPćeNITO eKONOMSKA SITUAcIjA POBOljŠA. PReVIŠe je (MlADIH) ljUDI KOjI ISeljAVAjU U INOZeMSTVO, TAKO DA OVDje NeDOSTAje RADNe SNAGe. NA NeDOSTATAK RADNIKA ŽAle Se BROjNI NAŠI VINOGRADARI/VINARI. NeKI KOjI IZ OVIH IlI ONIH RAZlOGA (DOB, ZDRAVSTVeNO STANje…) Ne MOGU VIŠe VODITI BRIGU O SVOM VINOGRADU A ŽAO IM je DA Se TRSje ZAPUSTI I DA VINOGRADI PROPADAjU ČAK SU – KAŽe TO BRAČNI PAR ZDRAVKO I VeSNA PUHeleK IZ ZelINe, U DRUŠTVU S DIReKTOROM feSTIVAlA ZAGReB VINO.cOM IVANOM DROPljIćeM I NOVINARIMA TOMISlAVOM RADIćeM I MARKOM ČOlIćeM – VOljNI DATI PARcele NA OBRADU UZ MINIMAlNU NAKNADU, AlI – INTeReSA, Vele, NeMA…

po regijama u nas, te krovne udruge u kojoj bi sjedili predstavnici regijskih udruga. Nije međutim istaknuto da bi te udruge morale biti ustrojene kao snažno i ozbiljno poslovne, jer jedino tako mogu polučiti zadovoljavajući poslovni rezultat. Službeno su danas četiri regije u Hrvatskoj: Bregovita Hrvatska, Slavonija i Podunavlje, Istra i Kvarner, Dalmacija, pa su, tako, nabrojane udruge Graševina croatica, Vinistra, Vino Dalmacije, za Sjeverozapad nismo čuli naziv udruge, a isto tako u zraku je ostao visiti i Kvarner, aduti kojega nisu, kao u Istri uz koju je ovdje u podjeli spojen, ni malvazija ni teran ni muškat. Regija Bregovita Hrvatska nema precizan naziv jer iz njega se ne vidi gdje se u zemljopisnom smislu to područje nalazi, a što se tiče udruga - da li uopće ima neka koja pokriva regiju Bregovita sjeverozapadna Hrvatska (koliko znam: nema), zatim, naziv Graševina croatica nije baš sretno izabran jer kao da sugerira da u Slavoniji i Podunavlju uz graševinu nema i još nečeg drugog tradicijskoga, domaćeg ili već odavna udomaćenoga (frankovka npr.).

Poslovne udruge proizvođača trebale bi postojati već od užeg lokaliteta koji ima, od onoga sebi svojstvenoga, stvarati vlastitu 26

LIPANJ 2018

robnu marku, te pridonijeti, kroz brendiranje glavnoga proizvoda kraja, i brendiranju teritorija. Da se vratim na graševinu: jedan profil tipičan je npr. za područje Daruvara, drugi za Kutjevo, treći za đakovo i Osijek, zatim druge su nijanse u graševinama Baranje i iločkog kraja. Dalmacija također ne može ostati samo na Vinu Dalmacije, naime za šibenski kraj karakterističan je jedan sortiment (debit, maraština, babić, lasin…), za Split i Kaštela drugi (crljenak, babica…), za morsko zaleđe treći (kujundžuša, trnjak, vranac…), za jug i otoke opet drukčija je situacija (plavac mali, pošip, grk, rukatac… a gdje je vugava?!). Kako mi u Hrvatskoj, iako postoje oznake na etiketama vina, nemamo apelacija a trebalo bi da ih imamo (ne može se jednostavno s prijašnjeg vrhunsko odnosno kvalitetno s kzp prijeći automatski za sve na zoi!). jedino udruge po užim teritorijima - ali dakako teritorijima s istim odnosno podjednakim svojstvima unutar pojma terroir (tlo, nagib, ekspozicija, mikroklima, tradicijske sorta ili sorte, gustoća sadnje, način uzgoja, tradicijski stil/profil vina, termini berbe, način i dužina dozrijevanja, datumi najranijeg mogućeg izlaska na tržište...) mogu biti generatori tih apelacija, nužnih za pravilnu komunikaciju i kvalitetan marketing i proizvoda i kraja. Udruge po užem području a čiji članovi primarno žive (egzistencija!) od vinogradarstva i vina i poznaju dobro situaciju na terenu nužne su, osim u organizacijskome i razvojnome smislu, i posebno s aspekta samokontrole (discipline u provedbi pravilnika o ponašanju važećeg za sve) što je učinkovitija od inspekcijskih službi, ali i za prikladnu komunikaciju pa i za još jedan bitan element marketinga - edukaciju o finalnome proizvodu prema kupcu.

Donošenje čim prije novog Zakons o vinu, za koji se sada u Svetom Martinu na Muri govorkalo da bi bio gotov do kraja ove godine, potrebno je da se najprije i odmah napravi reda u branši i reda na tržištu. Spomenulo se u izlaganju o Zakonu da bi bilo dobro preuzeti austrijski koncept. Slažem se s austrijskim modelom i na ovom našem prostoru. Prije više godina na jednom međunarodnom festivalu vina u zagrebačkoj Gliptoteci gostovao je kao predavač upravo o austrijskom ustroju Willy Klinger, glavni direktor Austrijskog ureda za vinski marketing (Austrian Wine Marketing Board), i nakon što je istaknuo da Austrija svoje vinogradarstvo i vinarstvo smatra strateški važnima, sve je lijepo iznio i obrazložio. Ali, u nas se od tada nije dogodilo ništa. Nakon znanog velikog vinskog skandala Austrijanci su energično počistili svo svoje smeće i krenuli u novu svoju vinsku eru, te dogurali vrlo visoko. Vezano uz primjer Austrije glede vina nije, na žalost, spomenuto i ovo što je, smatram, bitno: da bi pomogli poslovno bavljenje vinom i punu profesionalizaciju u proizvodnji vina te poslovno interesno udruživanje svojih vinara, te da bi i namaknuli dio sredstava za marketing, Austrijanci su odmah na početku svog novoga puta za one koji se sa svojim proizvodima žele legalno naći na tržištu uveli i takse po hektaru trsja, bilo je to u iznosu od oko tadašnjih 700 šilinga odnosno 100 DM, a uveli su i neki manji postotak kao dadžbinu po boci napunjenoj za tržište. I mi bismo, po meni, trebali dobro pomesti kod sebe pred vratima, pa onda energično krenuti - ab ovo. Polazište bi svakako imao biti jasno i čvrsto definirani prostorni plan, dakle da se točno zna koje su parcele poljoprivredne i, posebice, koje su prvenstveno za uzgoj vinove loze za proizvodnju grožđa za vino, pa, potom, da se ne dopusti da se poljoprivredna zemljišta radi interesa nekoga preimenuju u građevne terene (želimo li unosan turizam bitno je da uz smještaj nudimo i hranu i pića vlastite produkcije!). K tome, valjalo bi odmah uvesti i oštar zakon o porezu na neobrađeno poljoprivredno zemljište (sramota je npr. da su u nas i na

suč158 jako dobrim pozicijama vinogradi zbog nebrige zapušteni i da propadaju). Potpore davati samo onim aplikantima koji ispunjavaju uvjete i pružaju sigurnost da će kroz svoje djelovanje društvenoj zajednici i vratiti to što su izabrani da dobiju potporu. S obzirom da mladi sve više u potragu za kruhom odlaze u inozemstvo, ako već nastojanja da se ti mladi zadrže doma ne bi dala rezultat, olakšati i strancima da podizanjem ovdje svojih vinskih kuća investiraju u hrvatsko vinogradarstvo i vino. Vidim, u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj su vrlo etablirane europske, poglavito francuske pa i talijanske vinske kuće uložile u podizanje nasada i gradnju podruma – bolje to nego da nam vinogradi propadaju i da od njih nitko nema ništa, a u nas – nitko. Zašto? Zatim, poći u serioznu akciju točnog, strukovnog omeđivanja te klasifikacije a uz to i posebne zaštite kvalitativno osobitih vinogradarskih pozicija, sve do stupnja da se za najkvalitetnije, one u rangu francuskih premier a naročito grand crua, uvede poseban režim, kao da je riječ o zaštićenom parku prirode i nacionalnome parku, tako da tamo ne može svatko raditi što ga je volja niti po pitanju izbora sorata, gustoće sadnje, uzdržavanja trsja, a naročito niti po pitanju toga gdje će završiti grožđe od tamo. Postoje naime područja u nas za koja stručnjaci tvrde da su iznimno dobra ali s kojih se grožđe prodaje raznim privatnicima-pojedincima iz raznih krajeva pa tako prvorazredna sirovina umjesto da izađe pod oznakom svojega teritorija i bude paradni konj toga teritorija te time i pomogne gospodarskom rastu toga teritorija završava bez neke odgovarajuće etikete, i anonimo, tko zna gdje.

A u kontekstu sadašnjih žalbi da se nepravedno dopušta uvoz vina u rinfuzi valja kazati i ovo: javna je tajna bilo to da u neka naša (južna) vinorodna područja u vrijeme berbe stižu cisterne s grožđem odnosno s jače obojenim i dosta gustim relativno jeftinim vinom proizvedenim u nekoj od susjednih nam zemalja, pa da se, lako moguće, dio te sirovine iskoristi i za miješanje u nekoj mjeri s našom, od popularnoga lokalnoga kultivara skuplje proizvedenom sirovinom a za neke nominalno prestižne etikete što se na tržištu u butelji pojavljuju s poprilično visokom cijenom, pa, eto - to je nešto što treba suzbiti…

Vrlo je važno i zakonski urediti pitanje etikete, koja je prvi dodir potrošača s vinom, neka vrsta osobne karte vina. Poželjno je, naravno, da ona lijepo izgleda, ali ona prvenstveno mora biti u oznakama točna, te dovoljno i precizno informativna. Na njoj jednostavno moraju biti svi nužni podaci o vinu (naziv vina, godina berbe, naziv ili ime proizvođača, navod vinorodnog područja/ vinogorja kao provjerenog zemljopisnog porijekla, eventualno navod nekoga po višoj kakvoći izdvojenog vinograda, apelacija kao stilistika karakteristična za to neko određeno područje, navod, a može i kraticom kako to rade u francuskoj, je li ponuđač vina proizvođač sa sirovinom iz vlastitog vinograda ili je i trgovac (négociant) pa i kupuje grožđe. Obvezni su potom sadržaj alkohola, sadržaj boce.

Osobno pristalica sam da, radi boljeg stjecanja prvog saznanja o okusu a iz razloga manjeg ili većeg afiniteta potrošača prema suhome odnosno slađemu kao i s aspekta vezanog uz dijabetes, obvezna ostane i ona stara oznaka o sadržaju neprovrelog sladora, tj. suho (do 4 g/lit), polusuho (od 4 do 12 g/lit), poluslatko (od 12 g/lit do 50 g/lit), te slatko (od 50 g/lit naviše), i sve to ispisano prikladno velikim slovnim znakovima, da bude čitljivo i pregledno.

Vidjet ćemo hoće li do kraja godine biti još javnih skupova na kojima će se govoriti o Zakonu o vinu, te - što će biti na kraju…

PRVI SReDIŠNjI STRUKOVNI SKUP VINOGRADARA i VINARA HRVATSKe

sVeČanosT puŠipeLa, mesa Z TiBLiCe, meĐimurske giBaniCe!...

RUDI GRUlA, MATIjA POSAVec, DAVID ŠTAMPAR

U drugoj polovici svibnja Međimurje je neizostavno mjesto posjeta: ove godine u njegovom vinorodnome dijelu održana je 10. jubilarna manifestacija Urbanovo 2018. ljubiteljima fine papice i fine kapljice doista u nas nije dosadno: s jubilarnog 25. festivala Vinistra u Poreču, a može i s netom spomenutog festivala vina u Hvaru - oba događanja na rasporedu su bila istoga vikenda - ravno u Štrigovu i njenu okolicu!

PeTRA cMReČNjAK POKAZUje NOVU BUTeljU ZA PUŠIPel KAO ROBNU MARKU MeđIMURSKe ŽUPANIje, Te NOVU BUTeljU AlI I NOVe eTIKeTe VINARIje cMReČNjAK

Program Urbanova 2018 bio je bogme bogat. Od 18. do 20. svibnja u Štrigovi festival pušipela, 25. i 26. svibnja dani otvorenih podruma tamošnjih vinara, a 1. lipnja, u dvorcu Trebotz, vinski bal.

U danima neposredno ispred te između upravo spomenutih datuma bili su gurmanski tjedan, vinske radionice, ocjenjivanje vina, noćni kuharski šou uz disko-glazbu u lifeclass Termama Sv.Martin, pa manifestacija Štrigova noću.

Predsjednik društva vinogradara i vinara Hortus croatiae David Štampar, ugledni vinogradar/vinar iz Sv. Urbana, objašnjava da se Urbanovo nastoji realizirati kao posebno atraktivnu manifestaciju koja bi privlačila i brojne goste iz drugih gradova i mjesta Hrvatske, a i iz inozemstva. Počelo je, prije punog desetljeća, s priredbom isprva nekako više usmjerenom prema domaćem, lokalnom stanovništvu, međutim kako je vrijeme odmicalo sve intenzivnije se počelo razmišljati – ispravno!!! - o tome da se lokalno narodno veselje pretvori, kaže voditelj Turstičke zajednice Međimurske županije Rudi Grula, u snažnu eno-gastronomsku turističku manifestaciju koja bi po značenju i nadišla županijske okvire. Predsjednik Organizacijskog odbora Urbanovoga međimurski župan Matija Posavec, vrlo zadovooljan ovim konceptualnim usmjerenjem manifestacije, rado će LIPANJ 2018

27

suč158 IZ RIZNIce HRVATSKe GASTRONOMIje

meĐimurska giBaniCa!

POSjeT PODRUMU cMReČNjAK: NA SlIcI je, UZ DOMAćINA Pe TRU I NOVINARe KOjI PIŠU O POljOPRIVReDI, PReHRANI I eNOGASTRONOMIjI PROf. DR.Sc. đURO HORVAT, S DR.Sc. MARcelOM MeleROM AUTOR KNjIGe MARKeTING VINA U TeORIjI I PRIMjeNI A KOjA je UPRAVO OBjelODANjeNA I PROMOVIRANA

Međimurje moje malo, kak si lijepo, zeleno… Malo Međimurje, haj kak si v lepem cvetu, gibanica međimurska najbolja je na svetu!...

Sa sirom, makom, jabukama, puno oraha – krepka kao cijeli obrok, te poslužena kao topla. Majstor kulinar Branimir Tomašić obogatio ju je sladoledom od buče i s bučinim košticama te pokapanime s malo, naravno, međimurskog bučinog ulja, te joj dao novu zavičajnu i hedonističku dimenziju, za ljetne vrućine i osvježavajuću…

Mačkovec, Mala hiža – veliki doživljaj!

se pohvaliti da događanje iz godine u godinu raste, privlači sve veći broj gostiju, postaje istinski brend Međimurske županije. Uveli smo određene novitete ali i određene standarde, i sad to počinje davati rezultate. Turistički posjeti osjetno su porasli, po broju ostvarenih noćenja mi smo eto druga županija kontinentalne Hrvatske..., kaže župan Posavec. evo i nešto detaljnije o događanjima: u festivalskoj dvorani u Štrigovi nastupili su brojni domaći vinari kao izlagači, a ove godine kao gosti su se prezentirali ugledni proizvođači vina iz Dubrovačkoneretvanske županije. Poseban prostor bio je predviđen za najbolje ocijenjene pušipele, moslavce, šipone, furminte, dakle vina od jedne sorte ali ne samo iz Međimurja odnosno Hrvatske nego i Slovenije i Mađarske. Uz ponuđače vina, na festivalu su izlagali i razni OPG-ovi koji podastrli lokalne specijalitete. Prvog dana festivala, u petak 18. svibnja, podijeljena su priznanja za najbolje ocijenjena vina.

MINI HORTUS cROATIAe: MAlA HIŽA

GLAvNI DoBItNICI su Na danima otvorenih podruma 25. svibnja goste su primali sljedeći podrumi: Dvanajščak-Kozol (Dragoslavec), Hažić (jurovčak), Preiner (Sv.Urban), Kocijan (Štrigova), Štampar (Sv. Urban), Rossi (Štrigova), Solum (Vugrišinec), Munđarov breg (frkanovec), Turk (Štrigova) i Agromeđimurje podrum Štrigova, a u subotu 26. svibnja Cmrečnjak (Sv. Urban), DGA pjenušci (Banfi), Dvanajščak-Kozol (Dragposlavec), Boris Novak (Bandi), Knehtl-Medenjak (Sv. Urban), Tomšić (Železna Gora), Hažić (jurovčak), Lovrec (Sv. Urban), Kocijan (Štrigova), Kunčić (Banfi), Horvat (Sv. Urban), Rossi (Štrigova), Solum (Vugrišinec) i Munđarov breg (frkanovec).

U Gurmanskom tjednu sudjelovali su restorani Le Batat Terme sv.

Martin, Mundoaka, Panorama, Terbotz i Mala hiža, prepoznatljivi izvana pod oznakom Međimurski zlatni gurman. Nudili su menu s tri slijeda i tri vina po 125 kuna.

Vinski bal 1. lipnja predviđen je u dvorcu Terbotz. Upravo na tome balu i službeno će se predstaviti od strane društva Hortus croatiae specijalno naručena nova butelja određena da se u nju puni pušipel kao robna marka Međimurske županije te će se i otvoriti prve boce Pušipela classic 2017, i s tim trenutkom vina od pušipela iz lanjske berbe a u kategoriji classic oficijelno su na tržištu.

28

LIPANJ 2018

fINe WINe & DINe NA PleŠIVIcI

ViLLa na Tri koraka Riječ je, ovdje na slici, ne o dvorcu nego o villi! Na tri je koraka od grada. Počiva na trima Koracima – pater familiasu Velimiru, utemeljitelju, te sinovima Bernardu, kuharu, i Josipu, enologu. U pozadinskome, ali ne manje važnome dijelu, tri su vile BMV – Baka, mama Mirjana i kćerka Vera. Tri bitna elementa u ponudi: ambijent, vino, hrana. Menu s najmanje tri slijeda – predjelo (odlični svježi domaći kravlji sir, pa copanjak…), glavno jelo, desert. Vina u trima kategorijama: bijelo, ružičasto, crno. Zatim: mirno (u tri varijante: klasično, pa macerirano tzv. orange, i slatko desertno), pa pjenušavo, i u destilatu. Ukupan tris jačine full housea!

Plešivička vinogradarska-vinarska obitelj Korak u velikom je poslu na značajnom pothvatu – na proplanku, uz svoje vinograde, od prvobitne selske stambene hiže najprije s vinskim podrumčićem

suč158 pa onda i s ovećom kušaonicom, i onda s velikim suvremeno opremljenim vinskim podrumom, realizirati ekskluzivan kompleks koji će uz proizvodni vinski dio činiti i restoran na visokoj razini, vinska kušaonica, prodavaonica vina, ljetna terasa, a na katu i prostorije za razna događanja – skupove, mini kongrese, sastanke, izložbe, moguće je da će se urediti i koja gostinjska soba.

S građevinskim radovima trebalo bi završiti do kraja ove godine, slijedi uređenje interijera i eksterijera, a otvaranje Hiže na tri Koraka predviđa se za proljeće 2019.

Okruženje – trsje i golemo stablo sa širokom krošnjom što ljeti pruža sjajno utočište u savršenoj hladovini, pogled na okolicu lijep, opuštajući, zrak čist, vina već debelo etablirana – Velimir i josip kao enolozi vrlo pedantni, mama i baka odlične kuharice, sin Bernard koji se pridružuje kao chef specijalizirao se kroz posljednjih par godina u renomiranom zagrebačkom restorani Dubravkin put (uz Priscu Thuring!), potom ni manje ni više nego kod chefice Ane Roš u Hiži franko u Kobaridu, ali i u Modeni u Italiji.

Treba li reći još štogod?

AGROlAGUNA: PRODAjA NAjBOljIH PROIZVODA NA PRIKlADNOj RAZINI

Tri (BiTna) kanTuna: sir, masLinoVo uLJe i Vino!

Tko kaže da velike kuće u nas ne mogu biti u špici sa svojim proizvodima?! Trebaju samo imati rukovoditelja koji želi i koji se razumije u onu višu, tzv. dodanu vrijednost artikla, te djelatnike na razini da u realizaciji mogu zadovoljiti visokim zahtjevima, a potom i sposobne marketingaše i verzirane trgovce. Već duže vrijeme hod dobrim kolosijekom u proizvodnji je onaj od porečke Agrolagune, tvrtke što eto sada, napokon, i u kontekstu plasmana svojih specijaliteta

na širem planu kreće i samostalno, hvalevrijednim putem.

Prezentacija, jedna od mnogih, ali ustrojena ne na klasičan način da samo jedni govore a drugi samo slušaju nego drukčije, vrlo interaktivno, tako da je publika bila bitno uključena. Protagonisti: sirevi Špin porečke Agrolagune. Ta tvrtka, već odavna šire znana po vinu, odlučila je pred javnost uz plemenitu kapljicu u prvi plan staviti još dva svoja ključna proizvoda – sir i maslinovo ulje. Predstavljanje u ugostiteljskom objektu koncipirano je kao neka vrsta nagradnog kviza s edukacijskom notom. Nazočni, suočeni s neoznačenim uzorcima sedam raznih sireva sirane Špin u sklopu Agrolagune, trebali su pogoditi o kojim se sirevima radi, a kasnije je na red došlo i spajanje raznih Agrolaguninih vina sa svakim od tih sedam sireva.

Prezentaciju u obliku radionice vodili su glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, aktualna šefica marketinga Mia Vukdragović, direktor prodaje Saša Ukušić, i gastronomad Rene Bakalović.

U visokokvalitetnome rangu Agrolaguna se, eto, isprofilirala u trima segmentima: vino - laguna festigia i festigia riserva, maslinovo ulje - Ol Istria, i sir - stancija Špin, a četvrti dio kao nužna popuna za valjano zatvaranje kruga trebaju biti jači specijalizirani marketing u vlastitome aranžmanu i trgovina (prodavaonice!) pod vlastitom kontrolom, i upravo to se sada priprema realizirati. Riječ je o planiranim češćim posebnim, ciljanim strukovnim prezentacijama te o stvaranju niza samostalnih dućana pod nazivom Tri kantuna (tri kantuna = vino, maslinovo ulje, sir). Za otvorenje prve prodavaonice Tri kantuna izabran Rovinj, potom, za drugu, Zagreb, krajem svibnja-početkom lipnja, a onda bi ih trebalo proraditi još nekoliko i u drugim gradovima lijepe naše.

ReNe BAKAlOVIć I MIlAN BUDINSKI

Kažu mi to glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, na slici s gastronomadom Reneom Bakalovićem, i Mia Vukdragović iz Agrolaguninoga marketinga.

Ponajbolji proizvodi Agrolagune, koji mogu zadovoljiti i najzahtjevnija nepca, tako eto dobivaju punktove na kojima će se oni, logično je za očekivati, nuditi istaknuto, te adek v atno s vojim vrijednostima i osjetljivosti na svjetlost, toplinu i stupanj čistoće zraka, dakle drukčije

MIA VUKDRAGOVIc I SAŠA UKUŠIć

LIPANJ 2018

29

suč158 nego dosad u velikim trgovačkim lancima gdje su izloženi bezlično, pomiješani u hrpu s drugim artiklima i često stavljeni ravnodušno i maćuhinski na s aspekta moguće degradacije vrlo neodgovarajuća im mjesta (svjetlost, toplina…).

Konačni poredak je sljedeći: 1. Zoran Gregorović, 2. Ivan Dušić i 3. Darjan Zelić.

Agrolaguna ozbiljno kreira novi image, pa bi do kraja ove godine trebala, kaže dalje Budinski, kroz nove etikete s drukčijim dizajnom znatno promijeniti vizualni identitet proizvoda. Uskoro pred javnost izlazi i s novim uradcima u segmentu Bakhova nektara. Riječ je o trima malvazijama – malvaziji (berba 2012) koja je nastala uz sedam mjeseci maceracije i potom dozrijevanjem u velikim bačvama od bagrema (Budinski naglašava da s akacijom nastoji biti što bliži Istri!) i sa četiri godine odležavanja u butelji (naziv vina berbe 2012 što upravo izlazi bit će Malvazija 210, po broju dana koliko je trajala maceracija), zatim o pjenušcu rađenom klasičnom metodom a od malvazije istarske i s dodatkom bijeloga pinota (godina dana na kvascu u butelji; dosad je Agrolaguna imala samo ružičasti pjenušac Perla rosé rađen metodom charmat), te o malvaziji 2016 kasne berbe u slatkoj desertnoj kategoriji. Planirani su, za kasnije, i izlazak bijele mješavine castelblanc berbe 2017 od chardonnaya, viogniera, malvazije i bijelog pinota, dozrijevane u velikim bačvama i u barriqueu, te crne festigije reserve od merlota i terana iz 2013.

A onda, za još poslije, u 2019., sprema se i izlazak festigije Reserve od terana, cabernet sauvignona i merlota iz berbe 2015, s tri godine dozrijevanja u bačvama i s jednom godinom u inoksu.

nagraDa miLJenku grgiĆu

lIjePA VIjeST IZ SAD

U segmentu maslinovog ulja Agrolaguna ima pet jednosortnih ulja u manjim bočicama i dvije mješavine sorata u bocama od pola litre i 0,75 lit, a što se tiče sireva, više ih je vrlo zanimljivih - mladi kravlji, ovčji, od miješanog mlijeka, kravlji tvrdi, pa onaj odležan na komini od terana, onaj dozrijevan uz mazanje orahovicom i onda zamotan u listove oraha, onaj obogaćen maslinama, onaj oplemenjen tartufom, a tu je još i Gran Istriano, ekstra tvrdi sir koji dozrijeva minimalno 12 mjeseci i proizvodi se u kolutima od 11 kg… Sir Agrolagune, koja inače ima 2000 svojih ovaca ali se i opskrbljuje mlijekom od pouzdanh kooperanata, nastaje od sirovog i neobranoga mlijeka u modernoj sirani Špin, s kapacitetom od 400 tona, pogonom u koji je uloženo oko 35 milijuna kuna. U trgovinama Tri Kantuna uz vino, maslinovo ulje i sir moći će se kupiti i Agrolagunina skuta!

PRVeNSTVO SOMMelIjeRA ISTRe I KVARNeRA

prVak Za 2018: Zoran gregoroViĆ Održano je i ogovodišnje prvenstvo sommeliera Istre i Kvarnera. U eliminacijskom natjecanju sudjelovalo je 28 natjecatelja iz hotelskih kuća Maistra iz Rovinja, Valamar Riviera iz Poreča, laguna Novigrad iz Novigrada, Istraturista iz Umaga, Arenaturista iz Pule, Plava laguna iz Poreča, liburnija Riviera Hoteli iz Opatije, Villa Ariston iz Opatije, Petaeani iz labina, flanoma iz Plomina i Stancija Meneghetti iz Bala.

U polufinale se plasiralo 12 natjecatelja, a u finalu, pred brojnom publikom u Zajednici Talijana Brtonigla, nadmetali su se Zoran Gregorović (Valamar Isabella resort - Poreč), Ivan Dušić (Stancija Meneghetti - Bale), te Darjan Zelić (hotel Kvarner-lRH Opatija). finalisti su svoje znanje i vještine iskazali u otvaranju pjenušca, ispravku vinske liste, dekantiranju crvenog vina, prepoznavanju vina i jakih alkoholnih pića, pogađanju malvazije sa četiri zemlje te istakanju magnuma.

30

LIPANJ 2018

lijepe vijesti stižu iz SAD: naš Miljenko Mike Grgić (95!) upravo je osvojio nagradu james Beard foundation Restaurant and chef Award za 2018. godinu. Trofej, dodijeljen, inače, u chicagu, smatra se jednim od najprestižnijih odličja u SAD u segmentu ugostiteljstva i često ga se naziva Oscarom u svijetu hrane i pića. Čestitke!

Na slici su vremešni ali vedri i nasmijani Mike Grgich, te njegova kćerka Violet i butelje Grgich Hills estatea. Violet je inače nedavno

suč158

bila u Hrvatskoj i obišla Grgićevu vinariju u Trsteniku na Pelješcu, koja se ozbiljno priprema za kvalitetan obuhvatnji prijem gostiju u nastupajućoj turističkoj sezoni. U sklopu objekta u Trsteniku otvorena je kušaonica vina – wine bar, s 50 mjesta, a uz kušaonicu je i terasa koja također može komotno primiti 50 osoba. Zasad se, uz vina, nude hladne plate – sir, pršut, marinirana riba, a u planu je i ponuda toplih jela. Plan je za kreiranje toplih složenih gurmanskih poroka angažirati nekog znanog chefa… Spremni su trebali biti i smještajni kapaciteti, ali građevinski su radovi malo kasnili pa taj nije još nije posve gotov. Krešimir Vučković, upravitelj Vinarije Grgić u Trsteniku kaže da se njihovo službeno otvorenje očekuje iduće godine. Smještajni dio obuhvatit će četiri sobe i dva apartmana, “puca” se na visoku kategoriju, na pet zvjezdica…

Metternichsaal, 9.6., 12:30-14:30 sati - Die Alte Wachau (vina iz Wachaua) Schatzkammersaal, 9.6.2018, 14:00-15:15 sati – Veliko godište 2015. i velika vina članova udruge Renomierten Weinguter Burgenland Schatzkammersaal, 9.6.2018, 16:00 sati – Najbolji crni pinoti svijeta izvan Burgundije Metternichsaal, 9.6., 16:00 sati – United by Blaufränkisch (Ujedinjeni kroz frankovku - ponajbolja vina od te sorte prezentira 60 vinskih kuća iz Njemačke, Mađarske, Slovačke, Češke, Rumunjske, Slovenije i Austrije)

HOfBURG, BeČ

VieVinum 2018!

Novo, i vrlo značajno međunarodno događanje, ovaj put u Beču, u palači Hofburg u središtu austrijskoga glavnoga grada. Riječ je o sajmu VieVinum, koji traje od 9. do 11. lipnja. Manifestacija obilježava 20 godina postojanja, a po informacijama vezanima uz kompletan sadržaj mogla bi biti svježija i dinamičnija nego ikad do sada. S vinima će se predstaviti oko 550 izlagača iz cijeloga svijeta, dakako najviše će biti Austrijanaca. Iz Hrvatske kao izlagači dolaze Badel 1862, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo dd., Dvanajščak-Kozol.

Program je bogat radionicama, degustacijama, predavanjima.

Osobito atraktivnima čine mi se sljedeće:

Metternichsaal, 10.6., 9:30 sati –Zweigelt kao podcijenjena sorta Metternichsaal, 10.6., 14:00 sati – Značenje izdvojenih vinogradskih položaja Bit će i jedna radionica – Wines of Croatia and Slovenia posvećena dakako hrvatskoj i slovenskoj kapljici (malvazije, graševine, terani, refoški, plavci… ), odvijat će se 10.6. s početkom u 13:00 sati u dvorani Künstlerzimmer, a vodit će je Saša Špiranec. U nastavku popodneva su radonice vezane uz švicarsko vino, naime Švicarska je ove godine partner-gost VieVinuma.

Radionica s vinima Mađarske, Rumunjske, Srbije, Crne Gore i Makedonije, a pod vodstvom Zoltana Györffyja i Igora Lukovića, predviđena je za 11. lipnja popodne, od 15:30 sati u dvorani Künstlerzimmer.

Ulaznice u pretporodaji na www.vievinum.at/tickets UZ SKORAŠNje DANe GRAŠeVINe 2018

Schatzkammersaal, 9.6.2018. 11,30 sati – Respect Biodin Wine (biodinamska vina), dvadesetak proizvođača, kako slijedi: Paul Achs, Judith Beck, Clemens Busch, Steffen Christmann, Kurt Feiler, Karl Fritsch, Michael Goëss-Enzenberg/Manincor, Andreas Gsellmann, Gernot Heinrich, Johannes Hirsch, Fred Loimer, Hans Nittnaus, Bernhard Ott, Gerhard Pittnauer, Claus Preisinger, Hansjörg Rebholz, Franz Wehrheim, Franz Reinhard Weninger, Fritz Wieninger/Wieninger & Hajszan Neumann, Philipp Wittmann i Herbert Zillinger.

kuTJeVo D.D: raZLog Za sLaVLJe! Ocjenjivanje graševina u Kutjevu, uz skorašnji - 2.lipnja!

- f e sti v al gr aš e v ine u Kutje v u: sla v lje Kutje v a d .d.!

Glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin, naravno, u veselom raspoloženju.

Nešto više of 110 uzoraka, tri ocjenjivačke komisije sa po sedam LIPANJ 2018

31

suč158 ali ambicije su dosta veće – u planu je u oba slučaja aktiviranje i tople kuhinje, već su i angažirani dobri i iskusni kuhari. Podrumi na nekadašnjem Zdjelarevićevom imanju trebali bi dijelom ostati pilski, u smislu da bi se tu dozrijevali pjenušci i vinjaci, dok bi se dio preuredio za pružanje usluge wellnessa. Zamisao je da se Slavonija obogati objektima koji će u eno-gastronomskom smislu zadovoljiti i najzahtevnije potrošače. Slaven jeličić i naglašava: eto, dok se toliki mladi odlučuju za iseljenje u razne druge države eU, Galić zapošljava i nudi lijepu budućnost u domovini! Hotel Akademija u Kutjevu inače ima deset dvokrevetnih soba, a hotel u Stupniku ima 13 dvokrevetnih soba i dva apartmana.

PlANTAŽe 13.jUl

pisma iZ saraJeVa s VranCem usreD članova, predsjednik stručnog ocjenjivačkog suda prof.dr. Edi Maletić, s dopredsjednicima Anom Jeromel i Markom Markotom.

VinograDa!

OD KUTjeVA DO STUPNIKA

gaLiĆeVo sLaVonsko Vinsko CarsTVo Novi glavni igrač u domaćem vinskome svijetu postao je slavonski poduzetnik Josip Galić, koji je u Kutjevu sagradio suvremeni vinski podrum što će se službeno otvoriti na Martinje 2018, te koji je u svoje okrilje uzeo nekadašnji posjed Majetić u Kutjevu i nekadašnji posjed Zdjelarević u brodskom Stupniku. Navodno su investicije samo u gradnju podruma u Kutjevu bile oko osam milijuna eura!

Vinski podrum u Kutjevu kapaciteta je, čujem, oko 660.000 litara a u njemu će se prerađivati grožđe iz vinograda u Kutjevu i iz vinograda iz Stupnika, te, barem zasad, proizvoditi oko 333 333 (Galić je čini se opsjednut brojkama tri, šest i devet) litara vina. Glavni u proizvodnji je mladi ali iskusni enolog Slaven Jeličić, koji osobiti rezultat u vinu očekuje od grožđa iz stupničkog vinograda gdje se nalazi trsje chardonnaya starije oko30 godina.

Sadašnji Galićev a prijašnji Majetićev posjed u Kutjevu, a to su kompleks s vinogradom i hotelčićem (prenoćište), nazvan je Akademija Graševine, a onaj u Stupniku (na slici) je još i dalje s nazivom Stupnički dvori. Ponuda je u ovome trenutku u oba objekta na bazi noćenja i doručka, moguće je dobiti i hladni narezak, vina su ne samo od Galića nego i od drugih kvalitetnih proizvođača iz kraja,

Da, u Podgorici koncert u ćemovskome polju gdje su vinogradi znane vinske tvrtke Plantaže 13. jul! Najavljuje mi to Aleksandar Rajković, direktor izvoza te velike crnogorske kuće plemenite kapljice.

U povodu 55 godina svojega postojanja kompanija 13. jul Plantaže AD odlučila je 13. lipnja 2018. (zašto ne 13. srpnja kad je već 13. jul dio naziva tvrtke?) upravo u trsnome okružju organizirati koncert s Goranom Bregovićem kao zvijezdom! ćemovsko polje je inače najveći vinograd u jednom komadu u europi, pokriva 2.300 hektara i na njemu je posađeno 11,5 milijuna čokota vinove loze.

Poznato je da neki proizvođači vina u svojim podrumima vinu na dozrijevanju u bačvama puštaju glazbu diskretnom jačinom zvuka, uvjereni da muzika vinu godi i da se ono uz nju bolje razvija. Može li i trsje izravno uz zvuke glazbe dobiti neki novi, dodatni zamah u rastu? To ne znam, ali - moglo bi biti nekih drugih posljedica… Čelnici 13. jula Plantaža očito ne strahuju da bi sutradan pogled na ćemovsko polje – inače nekad ledinu, pustaru - odnosno na dio njega mogao i te kako umanjiti slavlje u povodu jubileja, a nisu ni zabrinuti datumom koncerta koji je s brojem 13!

Prizor vinograda Plantaža 13. jul zaista je impresivan. Uz domaće sorte vranac i krstač tu su i internalcionalni kultivari kao chardonnay, pinot bijeli, cabernet sauvignon, crljenak, marcelin, petit verdot (odlično vino od petit verdota!!!)… Posban odjel uređen je za mikrovinifikacije, tako da se pomno prati što koja parcela i koja sorta može maksimalno dati. Otkako je svijetom krenula priča o osobitoj vrijednosti crnoga vina u zdravstvenom smislu, posebice

32

LIPANJ 2018

suč158

ZIMSKI POGleD NA OGROMNI VINOGRAD PlANTAŽA 13.jUl U PODGORIcI, Te DOlje, PRIZOR S POODMAKNUlOM VeGeTAcIjOM

kod bolesti krvožilnog sustava i srca, osobita se pažnja posvećuje vrancu i njegovom antioksidativnom potencijalu. Glavna enologinja Plantaža 13. jul Biljana Knežević kaže kako je s Institutom za vino iz francuskoga Montpelliera nastao projekt Vranca Pro corde (vranac za srce). S posebno dobrih parcela izabire se grožđe vranca u punoj fenolnoj zrelosti i od jednog dijela toga grožđa koji ne ide u preradu za ovu posebno ljekovitu kapljicu vade se koštice pune antioksidativno vrijednih fenola te se njima, dodavanjem odmah u maceraciji i fermentaciji (ona traje 15 dana), obogaćuje ona količina grožđa od koje će nastati taj Vranac Pro corde, tako se dobije vino s jednim gramom po litri bogatije fenolima!

Ogroman je i vinski podrum Plantaža 13. jul, nazvan ćemovsko polje. Tu se odvija proizvodnja vina. On je kapaciteta 32 milijuna litara!

Plantaže 13 jul inače imaju tri vinska podruma, uz ovaj spomenuti za preradu grožđa i za proizvodnju vina, kao najstariji postoji objekt lješkopolje, tu se odvijaju pokusien vinifikacije i tu zriju i odležavaju serije specijalnih vina. A treći podrum, uistinu impresivan, je Šipčanik, u brdašcu tik uz vinograde.

GlAVNA eNOlOGINjA PlANTAŽA 13.jUl BIljANA KNeŽeVIć

ture u trajanju od oko dva sata i s cijenom od po 10 € po osobi a koje uključuju vožnju vlakićem (zašto ne nekim rashodovanim avionom sa slabijim motorom, da manje troši i da ne zagađuje?!) kroz vinograd, obilazak podruma te degustaciju njeguškoga pršuta, njeguškoga sira i triju vina, Špičanik godišnje obidje gotovo 10.000 posjetitelja!

ODjel ZA MIKROVINIfIKAcIje

HANGAR PReTVOReN U VINSKI PODRUM!

Nekad je to bio hangar za vojne avione, naime postojao je tu u neko prijašnje vrijeme i aerodrom. U Plantažama 13. jul odlučili su taj hangar, inače na dubini od 30 metara ispod površine zemlje, preurediti u vinski podrum za dozrijevanje vina ali i za prihvat turista. Dužina podruma je oko 356 metara, širina 13,5 metara a visina sedam metara, ukupna površina je 7000 četvornih metara. Unutra je što u velikim bačvama što onim manjima sve do barriquea na dozrijevanju oko dva milijuna litara vina! U jednome dijelu smještena je i vinoteka, s oko 28.000 boca vina starijega od 10 godina! Taj hangar-podrum vrlo je važan Plantažama i s turističkog aspekta: kroz organizirane turističke LIPANJ 2018

33

suč158 PRIReDILI: MLADeN HoRIć I ŽeLJKo MARušIć

LegenDa HrVaTskog VinarsTVa iVan enJingi prosLaVio 76 roĐenDan

T

radicionalno kako to i priliči legenda hrvatskog privatnog vinarstva, privatni proizvođač koji je prvi u bivšoj državi počeo etiketirati i prodavati vina u buteljama, vitez hrvatskog vina u izboru revije Svijet u čaši proslavio je svoj 76. rođendan. Galeriju slika možete pogledati na web stranicama udruge Atelje okusa www.ateljeokusa.eu/enogastronovosti/vitez-hrvatskog-vina-ivan-enjingi-proslavio-rodendan

MlADeN HORIć, PReDSjeDNIK UDRUGe ATelje OKUSA I MARKO ČOlIć, UReDNIK fOTOGRAfIje SVIjeTA U ČAŠI PReDAlI SU IVANU eNjINGIjU PlAKeTU VITeZA HRVATSKOG VINARSTVA (GORe lIjeVO), SlAVljeNIK IVAN eNjINGI U DRUŠ T VU POZNATe Z AGReBAČKe UGOS TITel jIce MARIje BAGIć I NjeNe KćeRKe (U SReDINI), IVAN eNjINGI je PRISUTNe POČASTIO SVOjIM ARHIVSKIM VINIMA, NeKIMA ČAK IZ 1986. GODINe, ČIjOM KVAlITeTOM NAKON SVIH TIH GODINA SU SVI BIlI ODUŠeVljeNI (GORe DeSNO), DVA IVANA, IVAN DROPUljIć PReDAje POKlON IVANU eNjINGIjU (lIjeVO), VINKO MARKUlIN, STjePAN KOlAK, MlADeN HORIć, SlAVljeNIK IVAN eNjINGI, IVAN DROPUljIć I MARTIN VUKOVIć (DeSNO)

LJuDeViT grguriĆ grga DoBio nagraDu Za žiVoTno DJeLo

1

5. svibnja 2018. upriličeno je godišnje obilježavanje dana Hrvatske radiotelevizije na kojem su podijeljene godišnje nagrade.

Zasluženo je nagradu za životno djelo Ivan Šibl dobio dugogodišnji urednik i voditelj ljudevit Grgurić Grga. Nakon što je primio nagradu Grga je održao nadahnuti govor u kojem zahvalio te pokušao potaknuti mlade kolege da se predano, kao što je on to godinama činio, posvete svojem radu (cijeli govor i foto galeriju s dodjele možete pronaći na web stranica udruge Atelje okusa www.ateljeokusa. eu/enogastro-novosti/ljudevit-grguric-grgadobio-nagradu-za-zivotno-djelo).

Odlaskom u mirovinu Grga neće prestati s radom te će i nadalje nastaviti raditi na radijskoj emisiji Gladne uši za koju je na međunarodnom nivou u New Yorku dva puta osvojio nagradu koju smatraju radijskim oscarom.

34

LIPANJ 2018

GlAVNA UReDNIcA DRUGOG PROGR AMA HR VAT SKOG RADIjA jADRANKA RIlOVIć I Gl A Z Be N A UR e DNIc A HRVATSKOG RADIjA đURđIcA I VA NKO V Ić U DR U Š T V U S GRGOM

l jUDe VIT GRGURIć GRGA S NAGRADOM IVAN ŠIBl ZA ŽIVOTNO DjelO

BR A NKO M AT U T INO V Ić , DUGOGODIŠNjI PRODUceNT Z A BAV NOG PR OGR A M A , I KSeNIjA URlIČIć, N e K A D A Š N j A G l AV N A U R e D N I c A Z A B AV N O G PROGRAMA HRT, U DRUŠTVU SA SlAVODOBITNIKOM

suč158

DOBITNIcI GODIŠNjIH NAGR ADA HRVATSKe RADIOTeleVIZIje (l I j e V O), P O N O S N A OBI T e l j P ODNI je l A je NA jVećI TeReT GRGINOG PReDANOG RADA (DeSNO)

u Znaku mJeHuriĆa – roCkin’ aLL oVer THe WorLD

N

etko će za 25. svibnja reći da je to Dan mladosti, a netko da je to Dan svetog Urbana, zaštitnika vinograda, vinogradara a i vinara… A nekome će se – ispravno!!! - dopasti obje kvalifikacije.

Za vinorodnu Plešivicu i za mjesto Donje Pavlovčane 25. svibnja 2018. tijesno je vezan i uz sv. Urbana i uz mladost, naime taj je datum plešivička vinogradarsko-vinska obitelj Šember, sastavljena od tri generacije (mladi bročjano pretežu!), izabrala za otvorenje svojega novog šampanjskog podruma, lociranog u dvorištu tik uz kućicu gdje je još od prije dosta godina uređena lijepa kušaonica sa zatvorenim dijelom (zima) i s natkritom verandom. Šemberovi, kod kojih je obiteljska vinogradarska i podrumarska tradicija vrlo dugačka a koji su se pjenušcima počeli baviti prije 21 godinu, podrum su realizirali kroz tzv.

Vinsku omotnicu, to znači da su aplicirali za financijska sredstva iz eU fondova. Investicija je vrijedna oko 2,3 milijuna kuna, Šemberovi su morali najprije sâmi podmiriti trošak gradnje a sad očekuju da im se, kažu, kroz Omotnicu vrati najmanje 35 posto sredstava. Podrum je na tri etaže, i ukupne je površine 320 četvornih metara, opremljen je klima-uređajima, a služit će samo za čuvanje butelja s pjenušcima i za degoržiranje (odvajanje taloga) te čepljenje, etiketiranje. Ukupan kapacitet objekta je nešto veći od 60.000 butelja. Šemberi sada proizvode oko 25.000 butelja pjenušca godišnje (počeli su s bijelim, pa mu pridodali ružičastoga, onda je prije koju godinu stigao pjenušac Qvevri proizveden od baznog vina nastalog polugodišnjom maceracijom bijelih sorata u gruzijskoj amfori (ukopanoj u dvorištu), a najnoviji, upravo i promoviran 25. svibnja, je Pavel, od 90 posto chardonnaya i 10 posto plaveca žutoga zasađenih u vinogradu na poziciji nazvanoj Pavel stoga što je u blizini crkva sv. Pavla. Zdenko Šember koji sada vodi vinsko imanje kaže da obitelj sada proizvodi 25.000 butelja pjenušca godišnje, ali da je

NOVI PjeNUŠAc OBITeljI ŠeMBeR – PAVel. UZ DOMAće jAGODe, ODlIČAN UVOD U PROSlAVU KOjA je, S OBZIROM NA OBUjAM I UGleDNe GOSTe Te PROGRAM, S R A ZINe Sl AVl jA PReR A Sl A U SVOje VRSNO DRUŠ T VeNO DOGAđANje NA PODRUČjU PleŠIVIce

namjera još podizati vinograde, u prvom naletu u planu je oko tri hektara, te dosegnuti i ustabiliti obiteljsku proizvodnju perlica sigurno na oko 50.000 a možda i na gotovo 60.000 butelja. Šemberi su u povodu otvorenja ovoga podruma priredili svečanost za nekoliko stotina uzvanika – svojih kolega vinogradara i vinara (bilo ih je od Vardara pa do Triglava – Iki Malinkovski i Goran Milanov iz château Kamnika iz Skopja, Stojan Ščurek iz Goriških brda…), pa vinskih trgovaca, ugostitelja, enologa, sommeliera, novinara, prijatelja iz raznih drugih gospodarskih segmenata, susjeda… Pjenušac je tekao potocima (u grlo, naravno!...), a vjetar u leđa dobrom raspoloženju davali su Dj i glazbeni sastav s obiljem rock-klasika (Zdenko Šember inače veliki je ljubitelj rocka i

AVeNUe ŠeMBeR, OD PARKIRAlIŠTA PA UZ NOVI PODRUM DO lIjePe KUŠAONIce. ZDeNKO ŠeMBeR U SVOjOj UlIcI S GRADONAČelNIKOM jASTReBARSKOGA ZVONIMIROM NOVOSelOM KAO UZVANIKOM

često degustacije svojih vina poprati dobrom glazbom s gramofonskih ploča!). Popodne i večer prošli su u Rockin’ All Over The World…

Vrijednoj obitelji dobro zdravlje, i želja da se, uz Rockin’ All Over The World, ostvari - Drinkin’ LIPANJ 2018

35

suč158 Šember’s bubbles All Over The World.

SA SVeČANOG OTVOReNjA: NAKON POZDRAVNOG GOVORA DOMAćINA I IZRAZA DOBRODOŠlIce GOSTIMA POTeK AO je PjeNUŠAc. ZDeNKO ŠeMBeR SA SUPRUGOM IVANKOM, S lIjeVe STRANe NA SlIcI SU NjIHOVe KćeRI lUcIjA I KlARA A S DeSNe je SIN NIKOlA (MARKOČOlIć)

DADO IZ cHeeSe BARA POČeO je, I DOVRŠIO, POVReMeNO je U KONTROlU DOl A ZIO GA S TRONOMAD ReNe. A DOK GUlAŠ NIje BIO SPReMAN UŽIVAlO Se U MAlIM Z AlOGA jIMA NA STO NAČINA (MARKOČOlIć)

NA ReD je DOŠlA I DOMAćA ŠUNKA…

OD VA R DA R A PA DO TRIGlAVA… IZ SKOPjA STIGAO je IlIjA MAlINKOVSKI, VlASNIK UGleDNOG cHATeAUA KAMNIK, IZ GORIŠKIH BRDA PAK DOŠAO je STOjAN ŠČUReK…

pLaVaC maLi, s mora Do soTLe (suTLe)!

P

o uzoru na svjetskog putnika i svojega roditelja tribidraga, koji je u Italiji znan kao primitivo, a u dalekoj Sjevernoj Americi postao je zinfandel i proslavio se globalno, svijetom je stidljivo krenuo i plavac mali. Ima ga u Makedoniji, nešto ga je kao slijed druženja sa Zlatanom Plenkovićem bio posadio Movia u Goriškim brdima u Sloveniji, žele ga saditi i japanci i oko toga se konzultiraju s prof. edijem Maletićem sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, a najnovija vijest je da je - kao slijed plemenitih akcija Sutla-Sotla i Dobro mi došel prijatelja! koje je, s ciljem očuvanja ali i produbljavanja prijateljstva među dvama narodima što ih je nakon raspada jugoslavije razdvojila državna granica, već odavna osmislila revija Svijet u čaši - plavac mali stigao na područje Slovenije uz rijeku Sotlu, odnosno, po naški, Sutlu. S jedne strane plavac mali posađen uz cijep mariborske Stare trte (za koju Slovenci kažu da je najstarija loza u rodu na svijetu!) u dvorištu središnjeg ugostiteljskog objekta - Šekoranja - na Bizeljskome, a gdje su dosad održani brojni susreti slovenskih i hrvatskih vinara i ljubitelja fine papice i kapljice i gdje je i utemeljena udruga Sutla-Sotla, simbolizira to prijateljstvo Hrvata i Slovenaca s obje strane Sutle kao međudržavne granice, a s druge strane nekih desetak trsova plavca maloga (cijepovi su, dakako, certificirani) u vinogradu na visokokvalitetnoj bizeljskoj poziciji chander a u vlasništvu vrijednog vinogradara/vinara Simona Pinteriča, uz to što su također simbol prijateljstva poslužit će i u pokusne svrhe

36

LIPANJ 2018

suč158 karmeLiĆani u remeTama Za sv. josipa kažu da je bio veliki radnik, a u skladu s time danas se on i slavi kao zaštitnik radnika. Vezano uz poznatu josipovu posvećenost radu, karmelićani iz zagrebačkih Remeta, koji pokraj samostana imaju te marljivo obrađuju lijepi vinograd a u samostanskom kompleksu vode i vinski podrum, odlučili su, prigodno, baš na josipovo, na širem skupu, kako su rekli, dobrih ljudi, i u nazočnosti priora oca Stjepana Vidaka, zatim župnog vikara i podrumara Ilije Tipurića kao i još nekolicine crkvenih dostojanstvenika, potom i znanog pjevača Krunoslava Kiće Slabinca kao, kazano je, prijatelja kuće, ali i u prisutnosti etablirane eno-gastro-turističke revije Svijet u čaši, održati svečanost blagoslova nedavno – zahvaljujući pomoći grupe sponzora – preuređenog podruma, te svečanost blagoslova novog mladog vina, dakako, iz berbe 2017. ceremonijal je obavio otac provincijal Srećko Rimac, predstavljen kao jedan od zaslužnika za obnovu podruma.

Na kosini u Remetama samostanski vinograd postoji još od prije drugog svjetskog rata a o njemu je svojedovno, i kroz nekih četiri desetljeća, brigu vodio župnik leopold Rusan. Obnova vinograda počela je 1996. godine i do 2005. posađeno je 4800 novih cijepova, od sorata graševina, silvanac zeleni, chardonnay, pinot bijeli, traminac, pinot crni… Oko proizvodnje vina uspostavljena je suradnja sa Zavodom za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Prošlogodišnja berba prerađena je u podrumu fakulteta, i period od berbe do nedavnog prebacivanja mladoga vina s fakulteta u matičnu kuću iskorišten je za restauraciju samostanskog podruma. Uz oca Iliju Tipurića, sada oko radova u vinogradu i u podrumu sa stručne strane brigu vodi Nikola Lesičar, koji je do prije nekog vremena radio kao podrumar na fakultetskom vinogradarskovinskome dobru jazbina.

Vino karmelićanskog samostana iz Remeta s obzirom na postupak u proizvodnji spada u kategoriju misnoga. Dosad je ono služilo za potrebe crkve kako za svetu misu tako i za posluženje uglednim gostima i za darove, međutim intencija je, kaže prior Stjepan Vidak, da se s njime izađe i u širu javnost, mada ne i preširoku jer vinograd i nije baš tako velik. Obrada vinograda i proizvodnja vina vezane su uz popriličan trošak, pa je želja samostana da se nešto kapljice i plasira, kako

bi se barem namaknula sredstva nužna za daljnje kvalitetno održavanje trsja i produkciju plemenite kapljice. Razmatra se mogućnost još malog širenja s površinom pod trsjem te buteljiranja kapljice a dakako i etiketiranja.

Prilika za plasman određenog broja butelja vidi se npr. i preko raznih manifestacija u povodu značajnijih vjerskih praznika koji bi s prikladnim programom i uz prikladnu promociju mogli, uz lokalne vjernike, okupiti i širu publiku, ne samo onu gradsku nego i turiste koji dolaze u Zagreb.

A – ideja da se npr. o najvećim vjerskim praznicima poput Uskrsa, Božića, pa i josipova, Ivanja, Štefanja odraslima koji dođu na ispovijest i na pričest i koje bi se odabralo po nekom prikladnome ključu vezanome uz neke određene zasluge u društvenome smislu, uz hostiju ponudi i štamprl misnog vina?…

Na slikama: blagoslov podruma i mladoga vina, otac Tipurić i podrumar Nikola Lesičar, te prior otac Stjepan Vidak, otac Ilija i Krunoslav Kićo Slabinac dok predsjednik udruge Atelje okusa Mladen Horić i glavni urednik revije Svijeta u čaši Željko Suhadolnik prioru kao

KićO SLABiNAC PJEVA S ETiKETE PJENUŠCA!

Što li danas tehnika radi! Kupiš butelju pjenušca, natočiš čašu, sjedneš i opustiš se, prisloniš uz etiketu mobitel, uključiš aplikaciju za čitanje QR koda, i – Krunoslav Kićo Slabinac pjeva ti svoje hitove!

Revija Svijet u čaši, uvijek po nečemu korak ispred drugih, u suradnji s međimurskim proizvođačem pjenušaca Sibon stavila je na etiketu ove butelje na slici znak na koji treba kliknuti mobitelom, i evo ti iznenada za stolom Kiće koji pjesmom dopunjuje uživanje u pjenušcu. Saznaje se da Slabinac priprema skorašnje izdavanje novog albuma sa svojim najvećim uspješnicama, i kuje se plan da se, ako ne sve a ono dio pjesama s albuma nađe i na pjenušavoj etiketi…

dar predaju najnoviji primjerak revije Svijet u čaši i butelju graševine iz 1992. godine, kad je svjetlost dana ugledala revija Svijet u čaši

LIPANJ 2018

37

suč158 osoBNA KARtA vINsKoG PoDRuMA

P.P. oRAHovICA Adresa: PP Orahovica, Pustara 1, 33513 Zdenci • tel/fax: +385 33 638 600, +385 33 673 903 • www.pporahovica.hr Vlasnik: MSan ulaganja • Odgovorna osoba: Saša Breznik, predsjednik uprave; e-mail: info@pporahovica.hr • Kontakt osoba: Marinko Baljak; e-mail: marinko. baljak@pporahovica.hr Vinska regija, vinogorje: Slavonija, Orahovica-Slatina

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: graševina, silvanac zeleni, pinot sivi, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon, frankovka – suho • silvanac zeleni – polusuho • silvanac zeleni - slatko Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji

Enolog-podrumar: Ivana Nemet

Kušaonica za koliko osoba: 50

Pristup proizvodnji: konvencionalan

Radno vrijeme: samo po najavi

Hektara: 183 vlastitih, obnova nasada, trenutno 110 Ha u punom rodu

Način plaćanja: gotovina - virmanom

Sorte: graševina, silvanac zeleni, pinot sivi, chardonnay, rizling rajnski, sauvignon blanc, frankovka, cabernet sauvignon

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Ružica grad – srednjovjekovna utvrda, izletište jankovac

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Jezerac (Silvanac zeleni/Grüner Sylvaner)

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Orahovačko jezero, ferragosto festival

Godišnja proizvodnja vina: 650.000 lit ■ mirno: 100 %; bijelo: 80 %; ružičasto: 1,4 %: crno; 18,5 %; slatka desertna i specijalna vina: 0,1 %, pjenušci u pripremi

■Vinogradi PP Orahovica raspoređeni su na 10 lokacija brežuljkastog i niskobrdovitog reljefa sjevernih strana Papuka i Krndije, na nadmorskoj visini između 150-250 metara. Umjereno-kontinentalni

38

LIPANJ 2018

tip klime, karakterističan po optimalnoj količini oborina (800mm), s toplim ljetima, umjereno hladnim zimama uz kratkotrajni snježni pokrov, idealna su pretpostavka za vinogradarsku proizvodnju. Istočni i sjeverozapadni vjetrovi u jednakim omjerima ravnicom od Drave donose prohladnu svježinu, penjući se uz obronke gorja.

osoBNA KARtA vINsKoG PoDRuMA suč158

CMREČNJAK Adresa: Vinogradarstvo-podrumarstvo Cmrečnjak, Sveti Urban 273; Štrigova • tel/fax: +385/40 830 103; +385/40 830 033 • e-mail: cmrecnjak1@net.hr • www. cmrecnjak.hr • Vlasnik: Rajko cmrečnjak • Odgovorna osoba: Rajko cmrečnjak • Kontakt osoba: Marko cmrečnjak, mobile: +385/98 590 940

Urbanski biser, rizvanac, pušipel classic, graševina, zeleni silvanac, sauvignon, rizling rajnski, pinot crni - suho • pinot sivi, pinot crni-rosé – polusuho • muškat žuti, graševina kasna berba, pušipel prestige izborna berba - poluslatko/semi sweet • graševina ledeno vino - slatko • pjenušac: Stridon brut (bijelo); Rosé brut

Vinska regija, vinogorje: ZagorjeMeđimurje, Međimurje

Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Vidikovac Mađerkin breg, crkva Svetog jeronima/Viewpoint Mađerka hill, St.jeronim’s church Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: festival vina Urbanovo, druga polovica svibnja/Urbanovo wine & folk fest, second half of May. ■ Obitelji Cmrečnjak iz Međimurja dugo je na području vinogradarstva i podrumarstva.

Prvi obiteljski podrum datira iz davne 1884. godine. Ostvarenim rezultatima stalnim unaprjeđivanjem rada u vinogradu i u podrumu i dobivanjem certifikata o zaštićenom geografskom podrijetlu 1992. godine stekli su se preduvjeti za ozbiljan iskorak na tržište.

U više navrata prošireni su podrum i nasadi, gdje su brojne međunarodno popularne sorte grožđa. Širok je spektar vina što ih nudi obitelj cmrečnjak. Najnoviji proizvodi, ujedno i poseban ponos obitelji, prirodna su pjenušava vina nastala klasičnom metodom proizvodnje.

Enolog-podrumar: Marko cmrečnjak Ponuda hrane: hladni narezak Pristup proizvodnji: konvencionalni Cmrečnjak – vinograd

Nagrade na ocjenjivanju

Hektara: 16 vlastito; kooperacija: 19 Kušaonica za koliko osoba: 45 - 50 Sorte: pušipel (moslavac, šipon, furmint), graševina (Welsh Riesling), silvanac zeleni (Grüner Sylvaner), sauvignon, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), rizvanac (Müller Thurgau), muškat žuti, pinot crni (Pinot noir) Godišnja proizvodnja vina: 160.000 boca ■ mirno: 95 %; bijelo: 88 %; ružičasto: 5 %: crno: 5; desertna slatka vina: 2 % • pjenušci: 5 %

Smještaj: ne Sadržaji za sport i rekreaciju: ne Radno vrijeme: 08-16 h - ponedjeljakpetak: 08-12 h subota Nedjelja, blagdani: zatvoreno

Vina Croatia 2015 Zlatna medalja GRAŠeVINA 2012 ledena berba vrhunsko SAUVIGNON 2014 vrhunsko Srebrna medalja

Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Visa, Master card, American express)

PUŠIPel 2014 classic

Vina kao robne marke po etiketama:

LIPANJ 2018

39

suč158 osoBNA KARtA vINsKoG PoDRuMA

vINARIJA teRRA MADRe

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: plavac mali, pošip, rosé - sve suho Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da Kušaonica za koliko osoba: 60 Radno vrijeme: svakodnevno Način plaćanja: gotovina - virmanom kartice (prihvaćaju se: sve)

Adresa: Poljopromet d.o.o., Splitska 27/B; 20350, Metković • tel.: +385/98 244 657 ; fax: +385/20 681-327 • www.poljopromet. hr • www.vinaterramadre.com

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: U blizini: Dubrovnik-80km, Korčula, Mljet

Vlasnik: Davor Martinović, Damir Dominiković, Stipe Dominiković • Odgovorna osoba: Davor Martiović - e-mail: davorpoljopromet@net. hr • Kontakt osoba: Davor Martinović - e-mail: davorpoljopromet@ net.hr

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Maraton lađa, Dani jegulje, Dani Narone...jedinstvena melioracija krša pretvorena u poljoprivedu. Vinogradi udaljeni 100 m od mora, Vinarija na vrhu s prekrasnim pogledom na vinograd i more.

Vinska regija, vinogorje: Vinogorje Komarna Enolog-podrumar: Marko Šuman Pristup proizvodnji: ekološki, organski ■certificirano: da Hektara: 17,02, kooperacija Sorte: plavac mali , pošip Godišnja proizvodnja vina: 80.000 boca ■ mirno: 100 %; bijelo: 20 %; ružičasto: 5 %: crno: 75 ?%;

40

LIPANJ 2018

osoBNA KARtA vINsKoG PoDRuMA suč158 zalogaji - topla jela Kušaonica za koliko osoba: 100

ENJINGI

Smještaj: da Radno vrijeme: po najavi Način plaćanja: gotovina – virmanom Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Papuk

NAZIV PROIZVOđAČA - VINARA: Vina enjingi Adresa: Hrnjevac 87, 34335 Vetovotel./ fax.: +385 (0)34 267-200/+385 (0)34 267001 web adresa: www.enjingi.hr Vlasnik: Ivan enjingi • Odgovorna osoba: Ivan enjingi e-mail: info@enjingi.hr • Kontakt osoba: Ivan enjingi e-mail: info@enjingi.hr Vinska regija, vinogorje: Istočna kontinentalna Hrvatska, Slavonija, Kutjevo Enolog-podrumar: Ivan Enjingi Pristup proizvodnji: ekološki – organski, s hrvatsklim i eU certifikatom

Godišnja proizvodnja vina: 500.000 boca Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Suho: Graševina, Graševina kasna berbaVenje bijelo kasna berba, Zweigelt kasna berba, Pinot crni kasna berba, Venje crno kasna berba

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: festival graševine, Aureafest Požega Zlatne žice Slavonije Prekrasni vinogradi na najboljim podrumima, vinska arhiva, bačvarija, stado od 250 goveda pasmine crveni angus za stajsko gnojivo

Polusuho: Pinot sivi kasna berba, Sauvignon kasna berba, Rajnski rizling kasna berba, Venje bijelo izborna berba, Traminac mirisavi izborna berba Poluslatko: Sauvignon izborna berba bobica Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: destilati – Komovica 1984.

Hektara: vlastitih 50 Degustacija vina na posjedu moguća: da Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Venje

Ponuda i hrane: hladni narezak - mali

LIPANJ 2018

41

suč158

MARIJINo ZvoNo Restoran Marijino zvono je jedinstveno mjesto za odmor od svakodnevnice, poslovni ili obiteljski ručak, proslavu ili samo ugodno druženje, sa raznovrsnom ponudom jela i vina, ugodnim ozračjem, domaćinskom gostoljubivom atmosferom i nadasve uslužnim osobljem.

Uz obilje raznovrsne hrane restoran Marijino zvono je pravo mjesto za prezentaciju svih regija hrvatske kuhinje, od Slavonije, Prigorja, Zagorja, Istre, Dalmacije pa do Hercegovine.

U ugodnom ambijentu te uz vrhunsku poslugu iskušajte specijalitete restorana Marijino Zvono.

također držimo i vino kuće Marijino zvono graševina iz daruvarskog vinogorja.

Naše stalno nastojanje da učinimo gostima boravak u restoranu što ugodnijim je nagrađeno brojnim zahvalnicama, poveljama i priznanjima.

Moji me gosti slijede preko 30 godina, otkako sam se počela baviti ugostiteljstvom. Riječi su gospođe Marije Bagić - i ima li bolje preporuke za neki lokal? Početkom srpnja restoran Marijino zvono slavi 20 godina postojanja.

RestoRAN MARIJINo ZvoNo PRuDI 27 10000 ZAGReB

U p o n u di prevladavaju vrhunska vina iz kutjevačkog podneblja, crna buteljirana vina s Pelješca i Hvara, a

teL. +385 (0)1 619-5005 FAx. +385 (0)1 619-4478 WWW.MARIJINo-ZvoNo.HR

PuNtIJAR ljubav prema ugostiteljstvu, gastronomiji i tradiciji već se 175 godina njeguje u obitelji Puntijar. Kroz pripremu tradicionalnih hrvatskih jela, obitelj Puntijar generacijama je bila posvećena promicanju zagrebačke tradicije i kulture. Godine 1920. g. Gjuro Puntijar gradi obiteljsku kuću na Gračanskoj cesti, gdje je 1987. otvoren restoran “Stari Puntijar”. Od srpnja prošle godine na spomentoj adresi, samo par koraka od našeg restorana Stari Puntijar, sada se nalazi i obteljski hotel – Hotel Puntijar.

Hotel Puntijar nudi s v oji m g o s t im a 3 4 unikatno uređene prostrane sobe, uključujući dva junior apartmana i jedan Kraljevski apartman, kavanu te kongresnu dvoranu za 60 osoba. Iako je zagrada Hotela potpuno nova, interijer odražava r a z na umjet nič k a i 42

LIPANJ 2018

povijesna razdoblja Zagreba i Hrvatske.

Više od 700 umjetničkih slika, fotografija i orginalnih novinskih članaka na zidovima hotela svakog gosta uvode u povijesnu priču Hrvatske, Zagreba i obitelji Puntijar. Doživljaj povijesti ne bi bio potpun bez okusa tradicije.

Muzej gastronomije i specijaliteti pripremani po orginalnim recepturama starih kuharica u našem restoranu Stari Puntijar, svakog ljubitelja gastronomije odvest će na putovanje kroz povijest hrvatske nacionalne kuhinje.

RestoRAN stARI PuNtIJAR vL. ZLAtKo PuNtIJAR GRAčANsKA CestA 65 10000 ZAGReB teL. +385 (0)1 6457-900 GsM. +385 (0)98 9250-843 WWW.HoteLPuNtIJAR.CoM

suč158

BIstRo MZ Mućkalica, vješalica, gurmanska pljeskavica, ćevapi, specijalitet kuće Ruža Hrvatska... jela su s roštilja po kojima smo prepoznatljivi i nadaleko poznati. Šef kuhinje Voja Miličević

prenio je okus autohtonih jela domaće srpske kuhinje i istočnjačke gastro okuse u naše dvorište. Njegovo kulinarsko umijeće koje je orijentirano na nacionalnu kuhinju i specijalitete vrhunsko je zahvaljujući i odrastanju uz oca vrsnog kuhara u Kruševcu. Restoran BISTRO MZ najpoznatiji je po specijalitetima srpske nacionalne kuhinje te obilatim i kvalitetnim gablecima - špek fileki, grah s rebricama, sarma, bakalar. Prostor Bistroa MZ odiše domaćom atmosferom, prostor je klimatiziran te ima terasu i osigurano parkiralište.

Za ljubitelje sporta tu su u novije vrijeme i teniski tereni.

BIstRo MZ ANtuNA AuGustINËIÊA 8 10000 ZAGReB teL. +385 (0)1 2319-179 WWW.LABus.HR/MZ/

MItNICA Mitnica je jedan od dva restorana labus, u zagrebačkim krugovima vrlo cijenjenima po, u prvom redu, izvanredno pripremljenim jelima s roštilja. Mitnica se nalazi na Črnomercu uz sam potok, i “mlađi je brat“ restorana MZ na Ravnicama. Ponuda i kvaliteta identični su u oba – dobra i odlična.

Ambijent Mitnice je priča za sebe.

Vr l o j e d n o s t a v a n i skroman, gotovo izumrla vrsta, prema kojoj ponekad osjećamo neku posebnu vrstu poštovanja – stolovi, stolnjaci, tanjuri, šank, rasvjeta, ventilacija – ništa posebno, štoviše, vrlo su „jednostavni“ i lišeni estetike. Ipak, atmosfera je uvijek ugodna, i, reklo bi se „kao kod kuće“. Tamo ćete sresti slučajne

prolaznike, poslovne ljude, starosjedioce, putnike namjernike – a svi izgledaju podjednako zadovoljno i opušteno.

U potrazi za obrokom koji će nas istovremeno osvježiti i utažiti malu glad zaustavite se kod čuvene šopske salate. Povrće je uvjek svježe, a na siru se nipošto ne štedi. Probajte čuvene mazalice, pljeskavice u kajmaku, čevapćiće,

vješalicu, piletinu... klasične verzije jela s roštilja.

Meso je uvijek svježe pripremljeno i vrhunski spravljeno.

BIstRo MItNICA »RNoMeReC 37 10000 ZAGReB teL. +385 (0)1 3778-643 WWW.LABus.HR/MItNICA/

LIPANJ 2018

43

suč158

ZLAtNe GoRICe Izletište Zlatne gorice osim što je smješteno na prekrasnom imanju okruženom vinogradima nudi kompletnu gastronomsku idilu zbog koje se svaki gost koji je jedanput iskusio čari Zlatnih gorica rado vraća na provjereno mjesto. ljepota prirode, čisti zrak i prekrasan pogled na Varaždin su jedan od razloga zašto gosti Zlatne gorice prepoznaju kao mjesto gdje njihovo vrijeme vrijedi puno više.

Samo par minuta vožnje od Varaždina i već su se odmaknuli od ubrzane zbilje, gustog prometa i svakodnevnih briga. Uz pozdravne riječi tu će vas dočekati domaćin koji će vam uz nezaobilazno piće dobrodošlice vrlo rado predstaviti kompletnu ponudu Zlatnih gorica.

U četiri salona, u kojima se osjećate kao da ste u nekom drugom vremenu, uživajte u zavičajnim jelima varaždinskog kraja. Uz domaći kuruzni kruh, meso na brajdama,

puricu z mlincima, pohane žablje tacice i kajkakva dnevna iznenađenja sjetit ćete se kako su to nekad kuhale naše bake.

Uz vilu je i sanjkalište, uz vinograd vinski put, obiteljski zabavni park, a podrum otkriva sve ljepote uživanja u domaćem vinu. Pogledom na sve strane svijeta s terase pratite kako život oko vas juri, a vi ste vrijeme zaustavili u tradiciji i kvaliteti…

RestAuRANt ZLAtNe GoRICe BANJčćINA 104, vARAŽDIN BReG 42204 tuRćIN teL. +385 (0)42 666-054 WWW.ZLAtNe-GoRICe.eu

vINsKA KLet KuRtALJ Vinska klet samo je nastavak jedne lijepe vinske priče koja je realizirana u centru starog Zagreba.

Ta p r i č a p o č i n j e č e t r d e s e t a k kilometara zapadno od Zagreba, gdje se na pola puta između jastrebarskog i Samobora, svojom ljepotom i posebnošću, kako krajolikom tako i domaćim delikatesama, smjestila uvijek osunčana Plešivica. Nadaleko je poznata po svojim amfiteatrima, gdje se stoljećima uzgaja vinova loza i proizvodi izvrsno vino. Teško je reći kad je Plešivica najljepša. Podjednako otkriva svoje čari u svim godišnjim dobima, bilo zimi bijelo snježnim pokrivačem, u proljeće, buđenjem života na padinama, ljeti tamnozelenom bojom lišća vinove loze ili u jesen čitavim spektrom boja, raznim nijansama žute, smeđe, crvenkaste. U umilnosti i ljepoti Plešivičkog kraja, nalazi se naše obiteljsko gospodarstvo, Kurtalj.

44

LIPANJ 2018

vINsKA KLet KuRtALJ NovA ves 8 10000 ZAGReB teL: +385 (0)1 4666464 GsM: +385 (0)98 9531172 WWW.vINsKA-KLet.HR e-MAIL: KLet.vINsKA@GMAIL.CoM

suč158

teRMe DoLeNJsKe toPLICe, teRMe s DušoM I osMIJeHoM PRIReDIO: ReNe KARAMAN

B

azeni, napunjeni termalnom vodom, ugodne kupelji, opuštajuće saune, masaže po vašoj mjeri, … u tri centra za opuštanje Termi Krka čeka vas sve potrebno za opuštanje tijela i uma.

U Termama Dolenjske Toplice teško ćete pronaći čovjeka bez osmijeha koji ne širi dobru volju brzinom epidemije. To je zbog toga što mi, zaposlenici Termi Dolenjske Toplice, gledamo goste očima, kao dušom i srcem, što znači da gost nije broj, nego je u tom trenutku najvažnija osoba na svijetu, koja zaslužuje svu našu pažnju.

Wellness centar Balnea sinonim je za opuštanje i ugađanje tijelu i umu. U laguni su vam dostupni kombinirani bazen, u kojem se 365 dana u godini možete kupati i plivati unutra ili vani, vanjski bazen i dječji bazen s gusarskim brodom. Začin i dodatno opuštanje omogućuju vodeni i zračni mjehurići, te druge vodene masaže i atrakcije u bazenima. Također i u masažnom bazenu vrije termalna voda.

Vikendima su bazeni otvoreni duže, jer nakon napornog tjedna još više odgovara opuštanje u toploj termalnoj vodi, a za točku na i dodamo još čašicu pjenušca.

Gosti se kod nas mogu razmaziti i u Oazi, svijetu sauna s finskom, turskom, bio-saunom s japanskom parnom kupelji i zen sobom. Aura je dio u kojem si možete priuštiti brojne vrste masaža (od klasičnih do shiatsu, lomi lomi, masaže kamenjem, berberske s uljem argana, kao i masažu s medom ili čokoladom). U Auri su vam dostupne i vrhunske kozmetičke usluge (pedikura, manikura, depilacija, njege lica i tijela …), a u sklopu nje postoji i ambulanta za estetsku kirurgiju.

Tripadvisor i Trivago su hotel Balnea uvrstili među sedam najboljih wellnes hotela u europi.

Možete si priuštiti apartman s kaminom, krevet s baldahinom i masažnu kadu, a dan možete početi s doručkom u krevetu. Do centra za

opuštanje možete prošetati po panoramskom hodniku, koji otvara pogled na zelenu okolinu.

Tijekom boravka upoznat ćete i umjetničko lice hotela Balnea.

Prehrana je također kod nas od velikog značaja. Ono što jedemo, to nas gradi i mijenja.

O tome ovise naša snaga, naše zdravlje, naš život. Uvjereni smo da je najbolje što možemo učiniti za vas, na stol vam poslužiti hranu, koja ne sadrži otrovne tvari i koja je svježa i zdrava.

Našu kulinarsku ponudu obogaćuju povjerenja vrijedni lokalni proizvođači i prerađivači. U bližoj okolici uzgojena i prerađena hrana je visoko kvalitetna, njen transport od polja do stola je kratak, a zbog toga je i svježa.

U Termama Dolenjske Toplice posebno nam je drago ugostiti obitelji, kao takve i drukčije, bilo da su roditelji s djecom, djedovi i bake s unucima, mladi parovi, ukratko sve koji dijele ljubav. Za najmlađe smo uredili posve novu igraonicu, koja se nalazi kod kafića Balnea, u njoj djeca imaju na izbor veliku zbirku bajki, bazen sa šarenim lopticama i pravi poligon za penjanje. Igraonica je svijetla i sigurna, zbog toga možete svoje najmlađe bez brige neko vrijeme pustiti da se poigraju, a Vi u to vrijeme u miru popijete ukusnu bijelu kavu i priuštite si najbolju čokoladnu tortu. Osjetite trenutke radosti – s novim iskustvima u Termama Krka. Živite život punim plućima.

LIPANJ 2018

45

broj 1 | siječanj 2018. | www.in-hotel.org

I Z NO D V A O N JE

HRVATSKA |

Z A G R E B LJUBLJANA BEOGRAD SARAJEVO SKOPLJE

InHotel je prvi regionalni B2B časopis za hospitality.

• Naklada u Hrvatskoj – 3000 primjeraka • Kvartalni besplatni B2B časopis • www.in-hotel.org

Sadržaj časopisa po sektorima: • lokalne/regionalne/svjetske vijesti • mišljenja i komentari stručnjaka • intervjui s istaknutijim profesionalcima • analize istraživačkih agencija • analize posebnih kategorija: f&b, domaćinstva, recepcije, opreme, prodaje i marketinga ...

Vaše novosti možete nam slati na mail: iva@b2bmedia.org Ako želite primati časopis, pošaljite mail na: antonia@b2bmedia.org SLOVENIJA

SRBIJA

MAKEDONIJA

BOSNA I HERCEGOVINA

Za više informacija o prodaji oglasnog prostora, pošaljite mail na: nevena@b2bmedia.org i aljosa@b2bmedia.org

Želite li primati novi časopis?

Prijavite svoje podatke za BESPLATNO primanje časopisa: • IME I PREZIME • FUNKCIJA • E-MAIL • TELEFON/MOBITEL • NAZIV I ADRESA HOTELA SLOBODNO PRIJAVITE I VIŠE PRIMATELJA UNUTAR HOTELA S TRAŽENIM PODACIMA.

Časopis je namijenjen direktorima, managerima operacija, marketingu i prodaji, analitičarima, revenue managerima, F&B managerima, chefovima restorana i domaćinstva i svima ostalima koji žele unaprijediti znanje iz hotelske industrije.

Ako želite primati časopis, pošaljite mail na: antonia@b2bmedia.org

suč158 HRvAtsKA tRADICIJsKA KuHINJA Škripa i priobalnog mjesta Postira.

Ulje obitelji Peša dobiva se iz autohtone dalmatinske sorte masline Oblica (Orgula).

Masline sa 1170 stabala se ručno beru i hladnim tehnološkim postupkom prerađuju u maslinovo ulje. Ulje je zlatno-zelene boje, srednje voćno, srednje gorko i srednje pikantno.

IMAMo NAJBoLJA uLJA NA svIJetu

Pirovac je bio zastupljen s nekoliko OPG-a među kojim su bila zastupljena i ulja Šparica.

Obitelj Šparica ima 350 stabala uglavnom oblice.

PRIReDIO: TOMISlAV RADIć fOTOGRAfIje: TOMISlAV RADIć

OPG Šimunović-Odak ima maslinike na maslinarskom gorju Ošlje na dubrovačkom primorju između Slanog i Stona. Od 3000 stabala 60% je oblica, 25% levantinka(šoltanka) i 15% lastovka(korčulanka)

N

a festivalu maslina u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu ocjenjivalo se 288 uzorka maslinovih ulja. Uzorke je kemijski analizirala NIR analiza d.o.o., a organoleptičku ocjenu dao je panel senzorskih analitičara „Olea“ iz Šibenika.

Za ekstradjevičansko maslinovo ulje, podijeljeno je 134 zlatnih, 57 srebrnih i 25 brončanih medalja.

U kategoriji ulja miješanih sorti treće mjesto među zlatnim medaljama zauzela je Aurora Volarević (Mali Turini, Istra), drugo mjesto osvojio je Arula Marko (Buje), a pobjednik je Ursario d.o.o., limski kanal.

U kategoriji sortnih maslinovih ulja treće mjesto među zlatnim medaljama osvojio je Adamič Martin (Baredi, Izola, Slovenija) , drugo mjesto pripalo je Stanciji St. Antonio d.o.o.(Vodnjan) za karbonacu , a pobjednik je postao Poldan Saša, Veliki Mlun, Istra. Šampion natjecanja, maslinar s najvećim broje bodova na cijelom ocjenjivanju, ukupno 98.30 bodova, postao je Poldan Saša, Veliki Mlun, Istra.

Na 3. festivalu su se ocjenjivale i najbolje uljare, kao i najbolje maslinarske udruge.

Kriterij je bio zbroj ocjena najbolja tri uzroka prerađena u istoj uljari, odnosno zbroj ocjena najbolja tri uzorka maslinara iz pojedine udruge.

Treće mjesto među uljarama osvojila je Uljara Torkop, druga je bila Uljara Benegnu, a najboljom među uljarama proglašena je Uljara Stancija San Antonio.

Treće mjesto među udrugama za najkvalitetnija ekstradjevičanska maslinova ulja osvojila je Udruga maslinarki Istre, druga je bila Udruga Agroturist Vodnjan, dok je 1. mjesto među udrugama osvojila udruga „Zagrebački maslinarski institut“, s najvišom prosječnom ocjenom za tri uzorka ulja Na festivalu na izložbenom prostoru nastupilo je 27 OPG-ova maslinara među kojima i obitelj Peša koja se destljećima bavi maslinarstvom i proizvodnjom maslinovog ulja. Maslinici obitelji Peša nalaze se na sjevernoj strani otoka Brača, između najstarijeg mjesta na otoku, 48

LIPANJ 2018

Marino Kraljević iz Brtonigle iz Istre ima 2200 maslina. Sorte su Buža, leccino, frantoja i Istarska bjelica.

Uz festival maslina u etnografskom muzeju u Zagrebu mogla se pogledati gostujuća izložba iz etnografskog muzeja Split o kulturi masline i maslinovom ulju u Dalmaciji “SlATKO je, MeD NIje, GRKO je, PelIN NIje.” Veza stanovništva istočne obale jadrana i masline seže još u prapovijesno vrijeme i to u 9. st. prije Krista, kada su zabilježeni počeci korištenja masline za dobivanje ulja. Kroz tisućljeća uzgoja maslina duž dalmatinske obale i na otocima smjenjivala su se razdoblja zamaha maslinarstva i njegova zamiranja. No, izdržljiva, skromna i dugovječna maslina trajno je čovjeku stajala na raspolaganju kao izvor hrane, topline i svjetlosti. Od davnina se njen plod koristio u prehrani, drvo za građu i ogrjev, list kao stočna hrana, a ulje kao, začin, hrana, lijek i za rasvjetu. Maslinove grane i ulje važnu ulogu imaju i u raznim pučkim vjerovanjima i običajima, kao i u kršćanskim obredima.

Na izložbi koja progovara o kulturi masline i maslinovom ulju u Dalmaciji, predstavljene su radnje potrebne da se dobije maslinovo ulje. Kronološkim redom izložba započinje predstavljanjem običajnih praksi berbe koja po tradiciji počinje oko blagdana Dušnog dana (2. studenog), zbog čega je diljem maslinarskih područja zabilježena uzrečica Mrtvi dan – skale van!

Poseban dio izložbe predstavlja tradicijsku preradu maslina u malim količinama. Masline

suč158

cARMeN SANcHeZ GARcIA, DINO KUŠeN, KlAUDIO I IReNA IPŠA

Narodna zagonetka: Masno je, maslo nije; zeleno je, žuć nije; MASlINAR NeVeN PeŠA S BRAČA

slatko je, med nije; grko je, pelin nije,

bi se najprije samljele u ručnom kamenom mlinu,toću ili valjavcu, nakon čega bi se samljevena masa koštica i mesa (tisto) tiještila nogama u kućnim okvirima, najčešće u konobi. Suvrstica tog načina ručno je tiještenje valjkom za tijesto ili pak golim rukama.

(Odgovor je maslinovo ulje.)

MARINO KRAljeVIć IZ BRTONIGle

cjeline obrađene na ovoj izložbi obuhvaćaju pregled osnovnih sorta, zatim berbu, transport i pohranu maslina do njihove prerade „na malo“ te u uljarama, kao i običaje i vjerovanja vezana uz maslinu. Naglasak je stavljen na nekad uvriježene maslinarske i uljarske prakse, koje se uvelike razlikuju od suvremenih, no na njima počiva tradicija uzgoja i prerade maslina. Izložbom se također želi ukazati i na upotrebu ulja u prehrani i zdravlju, kao i na određena narodna vjerovanja i godišnje običaje u kojima maslina ima vrlo važnu ulogu, kao što su primjerice, božićni i uskrsni običaji.

Međunarodni festival ružičastih vina 6. Pink Day u muzeju Mimara u Zagrebu okupio je brojne domaće i inozemne proizvođače ružičastih vina i pjenušaca, ali i najbolje proizvođače ekstra djevičanskih maslinovih ulja koji su se predstavili u podfestivalu – Green in Pink.

MASlINARI IZ PIROVcA MARIjA ŠPARIcA I VOjNI ČUBRIć

Unatoč poplavi jeftinih stranih ulja, ulje hrvatskih maslinara sve više se prepoznaje i traži kao kvalitetan proizvod. Bez obzira na Radionicu maslinovih ulja Time for eVOO...cation (eVOO – extra premali udio u svjetskoj proizvodnji, naša komparativna prednost vergin olive oil) powered by American express vodila je carmen nalazi se u proizvodnji jedinstvenih ekstra djevičanskih maslinovih Sanchez Garcia, međunarodna ekspertica za ekstradjevičanska ulja sa zaštićenim geografskim porijeklom, koja onda opravdano maslinova ulja. Na Green in Pink nastupili su Oleum Maris,Salvela mogu imati i višu cijenu. Povoljni agroekološki uvjeti i višestoljetna Ulja, Ipša, OPG Martina Radovčić, chiavalon, OI de Buščina, Zigante tradicija bavljenja maslinarstvom idu nam u prilog a Istra je već Tartufi, Olea B: B., Stancija Antonio, OI Istra Agrolaguna, OPG Marija drugu godinu zaredom proglašena najboljom svjetskom regijom za proizvodnju maslinovih ulja.

Buršić i Solana Ramova LIPANJ 2018

49

suč158

MAsLINovo uLJe

Z

a dobivanje ulja visoke kakvoće ključni segmenti su vrijeme i način berbe. To je posljednji čin dugogodišnjeg rada maslinara. Flavour ulja zavisit će o načinu vođenja svih radova sve od mljevenja pa do ekstrakcije ulja iz plodova i odvajanja.

Kvaliteta maslinovog ulja biti će izvrsna kada je čitavi lanac proizvodnje neprekinut. Karike koje su od presudne važnosti prilikom proizvodnje su: kultivar, zdravstveno stanje plodova, stupanj zrioba, način berbe i uskladištenje plodova do prerade, a od ostalih segmenata su svakako važni: pranje plodova, mljevenje, mješanje tijesta, ekstrakcija ulja, odvajanje od vegetativnih voda, filtracije i flaširanje.

zdravog ploda masline, a kiselost (slobodne masne kiseline) mu ne prelazi 0,8 posto. Uz zadovoljenje kemijskih parametara, ulje mora još proći organoleptičku provjeru i ne smije imati niti jedan miris koji nije svojstven ulju. Stoga, primjerice, “ekstra djevičansko maslinovo ulje oplemenjeno grančicom ružmarina” zapravo nije ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze. U prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje. Hladno tiještenje je najčistija tehnologija obrade maslina.

DJevIčANsKo

eKstRA DJevIčANsKo ekstra djevičansko maslinovo ulje (olio di oliva extravergine) dobija se nakon prvog tiještenja

Djevičansko ulje (vergine) se dobiva nakon prvog tiještenja slabijeg ploda masline, pa mu je kiselost u odnosu na ekstra djevičansko ulje nešto veća, ali sadržaj masnih kiselina ne prelazi 2 posto.

MAsLINovo uLJe Maslinovo ulje se dobiva miješanjem rafiniranog ulja i određene količine ekstra djevičanskog ulja koja služi poboljšanju boje i okusa, a kiselost ovako proizvedenog ulja je oko 5 posto.

Najzdravije od svih vrsta maslinovog ulja je ekstra djevičansko ulje zbog jednostavnog tiještenja i filtriranja masnih kiselina prilikom proizvodnje. Maslinovo

ulje je lako probavljivo, a pomaže u borbi protiv raka, kao i rastu djece te usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidansa koji blokiraju slobodne radikale. Dobro je za kosti i zglobove, kožu, jetra i crijeva. Također pomaže kod dijabetesa i čira na želucu. Najveća značajka ovog ulja je blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. Nizak sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina čini maslinovo ulje puno otpornijim na visoke temperature u odnosu na druga ulja, pa je ono bolje za kuhanje i prženje.

KRIstoFoLA Je HRvAtsKI BReND vRHuNsKoG MAsLINovoG uLJA KoJI DoLAZI IZ IstRe. MAsLINIK se NALAZI u MJestu BALe/vALLe, A NAZIv KRIstoFoLA NosI Po LoKALIteu čIJe KARte DAtIRAJu Još oD RIMsKIH vReMeNA. u L J e J e P Ro I Z v e D e N o o D AutoHtoNe soRte BuŽA, DoBIveNo IZRAvNo IZ PLoDA MAsLINe HLADNIM I IsKLJučIvo MeHANIčKIM PostuPKoM. DoKAZ KvALItete Je I ovoGoDIšNJA ZLAtNA MeDALJA KoJu Je DoDIJeLIo ZAGReBAčKI MAsLINARsKI INstutut.

WWW.KRIstoFoLA.CoM o.P.G. IvAN PRGoMet ZAGReB, vLAšKA 79 teL.: 01 6388-350 LIPANJ 2018

51

suč158 litra ulja od buče.

BučINo uLJe

B

učino ulje je tamno-zelene do crne boje sa izrazitim, bogatim i specifičnim, pomalo orašastim okusom i mirisom svježeg kruha.

Nije svako bučino ulje iste kvalitete. Najkvalitetnije je hladno prešano bučino ulje koje se može usporediti s djevičanskim maslinovim uljem u pogledu proizvodnje. Ovo ulje dobiva se jednostavim prešanjem i iako je proizvedeno jednostavno, najbolje je kvalitete i svojstava. Ulje je vrlo tamne zelene boje i gusto, te specifičnog okusa sličnog bučinim košticama. Proces dobivanja ulja ovim postupkom je dosta spor, pa je i cijena takvog proizvoda visoka. Zagrijavanjem ulja može se dobiti bolji okus, ali se gube zdravi sastojci.

Oni koji koriste bučino ulje znaju da je dobro kao zamjena za „obično“ suncokretovo ulje na običnoj zelenoj salati, a nezamjenjivo je kod grah salate.

Također je moguće napr av iti r a zne umake uporabom bučinog ulja. Bučino ulje kao i same koštice bogato je vitaminima A i e, te cinkom. Također je najbolji izvor omega 3 i Omega 6 masnih kiselina, prepoznatih kao potrebnih za poboljšanje općeg stanja krvožilnog sustava. Zanimljiv specijalitet je i raw

Ako na boci ne piše „hladno prešano“ onda je vjerojatno dobiveno toplim postupkom. Tim se postupkom bučino ulje može proizvesti puno brže, ali se gube zdravi sastojci i obično se još miješa sa suncokretovim uljem. Okus mu može varirati, ali se često osjeti okus pržene koštice ili suncokretovog ulja.

Postoje sorte buče koje daju veći prinos koštica od ostalih i čije koštice daju veći postotak ulja. Najrasprostranjenija sorta za proizvodnju bučinog ulja je cucurbita pepo var. Styrriaca.

Sama sorta, a vjerojatno i ime, dolazi iz Austrijske pokrajine Štajermark. Iz sjemenki ovih buča može se dobiti oko 45% ulja, što znači da se od 2,5 kilograma sjemenki može dobiti 1

NOVA ZAjeDNIČKA AMBAlAŽA

52

LIPANJ 2018

sladoled preliven bućinim uljem. Bučino ulje pokazalo se kao dobra namirnica za prevenciju nekih bolesti i tegoba. Često se od strane liječnika primarne zdravstvene zaštite preporuča muškarcima koji imaju problema s povećanom prostatom ili mjehurom. To ne znači da treba piti pola litre bučinog ulja dnevno, već tek jedna ili dvije velike žlice dnevno.

Sličan efekt može se postići i konzumacijom šake ili dvije bućinih sjemenki neprženih, jer obradom na povišenoj temperaturi nestaju ljekovita svojstva.

uDRuGA

suč158

WWW.AteLJeoKusA.eu

ZAJeDNIštvoM Do NovIH sADRŽAJA udruga Atelje Okusa i varaždinska tvrtka DMK Vall042, koja je u partnerstvu s turističkim zajednicama razvila i vodi nacionalni projekt okusi tradicije, dogovorili su suradnju na nizu aktivnosti usmjerenih realizaciji zajedničkih ciljeva, prije svega onih na promociji i očuvanju hrvatskih tradicijskih eno-gastronomskih vrijednosti.

Inače projekt okusi tradicije bavi se unapređenjem ponude lokalnih jela, vina i pića u dnevnoj ponudi ugostiteljskih objekata, označavanjem ugostiteljskih objekata i kušaonica standardom okusi tradicije te izgradnjom njihovog identiteta kao mjesta koja garantiraju i pružaju istinski doživljaj blagovanja (sudionici su objekti koji u suglasju sa utvrđenim osnovnim standardima u dnevnoj

ponudi imaju minimalno dva lokalna jela s prilogom i šest etiketa pića, od kojih najmanje četiri vina). Projekt se bavi i sustavnim razvojem novih turističkih proizvoda u području eno-gastronomije i kulture jela i pića. standard okusi tradicije do sada je na području 9 županija dodijeljen 106-torici objekata, a do kraja godine očekuje se da će standard primiti još četrdesetak objekata.

Prvu zajedničku akciju Atelje okusa i DMK vall 042 realizirati će u varaždinu od 17.-26.8. u okviru ovogodišnjeg špancirfesta, manifestacije koju obiđe oko 300 tisuća posjetitelja. Na posebnom muškat&pjenušac baru njima će se predstaviti izbor dvadesetak muškata i desetak pjenušaca, a organizirati će se i popratni edukativni i zabavni sadržaji.

WWW.vALLo42.CoM LIPANJ 2018

53

suč158

HRvAtsKA tRADICIJsKA KuHINJA

Punjene Pljeskavice sastojci: 50 dag mljevenog miješanog mesa 10 dag naribanog sira trapista 2 glavice luka 3 češnja češnjaka 2 jaja 1 kiseli krastavac 2 grančice peršinovog lista 1 žlica senfa ulje, papar, sol

PRiPReMa: Češnjak i peršinov list nasjeckajte i pomiješajte, pa polovicu smjese dodajte mljevenom mesu.

Zatim mljevenom mesu dodajte nasjeckani luk, jaja, popaprite i izmiješajte. od ove smjese oblikujte osam pljeskavica veličine dlana. naribanom siru dodajte drugu polovicu nasjeckanog češnjaka i peršinovog lista, sitno narezani krastavac i senf, pa izmiješajte.

Zatim na četiri pljeskavice stavite ovu smjesu sa sirom, pa ih poklopite s onim praznim pljeskavicama, a rubove čvrsto stisnite. Stavite ih na dobro zagrijani roštilj na nauljenu rešetku i pecite s jedne i druge strane da lijepo porumene. Pljeskavice poslužite s nasjeckanim lukom, ajvarom ili salatom po želji.

savjet: umjesto kiselih krastavaca u nadjev sa sirom možete staviti bilo koje nasjeckano kiselo povrće (papriku, zelene rajčice, tikvice).

54

LIPANJ 2018

HRvAtsKA tRADICIJsKA KuHINJA suč158 Ražnjići od junetine sastojci: 75 dag junetine od vratine (bez kosti) 10 dag suhe slanine 2 paprike babure 3 rajčice 2 žlice vina 1 lovorov list mljevena crvena paprika (slatka) ulje, sol

PRiPReMa: Meso narežite na ražnjiće pa ga stavite u marinadu od ulja, mljevene paprike i lovorova lista. kada je meso odstajalo 3 sata u marinadi, nabodite ga na drvene ili metalne štapiće za ražnjiće i ostavite na dobro zagrijani roštilj. Za vrijeme pečenja često okrećite da ražnjići budu podjednako ispečeni. Pečene ražnjiće posolite.

Za vrijeme pečenja ražnjića napravite umak: u posudi na štednjaku popržite slaninu narezanu na kockice, dodajte očišćenu i narezanu papriku i oguljene i na kockice narezane rajčice, zalijte vinom, posolite i kratko propirjajte. odmah poslužite toplo.

savjet: tvrde komade mesa prije pečenja treba omekšati u marinadi. osim toga, otopina u koju se meso stavlja je začinjena pa će odrezak biti aromatičan.

LIPANJ 2018

55

suč158

HRvAtsKA tRADICIJsKA KuHINJA

Lignje na žaRu sastojci: 1 kg jadranskih lignji ½ kg blitve 30 dag mladih krumpira 1 dl maslinovog ulja sol, papar jedan češanj češnjaka grančica peršina

PRiPReMa: na vruće gradele stavimo očišćene ili neočišćene lignje, pečemo ih sa svih strana kratko vrijeme. Posebno skuhamo blitvu i mladi krumpir. kada je krumpir kuhan, ocijedimo ga zajedno s blitvom i začinimo maslinovim uljem, soli, paprom i češnjakom. Po lignjama također polijemo maslinovo ulje i posolimo.

Poslužujemo vruće.

savjet: Lignje ne treba dugo peći jer bi postale tvrde.

Morski plodovi mogu se jesti i sirovi, ali neposredno izvađeni iz čistog mora.

56

LIPANJ 2018

HRvAtsKA tRADICIJsKA KuHINJA suč158 Zubatac S kaduLjoM na Roštilju sastojci: 1 zubatac od 1 kg 1 grančica kadulje 1 limun maslinovo ulje, papar, sol

PRiPReMa: dan prije u posudicu stavite nekoliko listića kadulje u 4 žlice maslinova ulja. drugog dana ribu očistite, operite, posolite je pa neka usoljena odleži 1 sat. Zatim u ribu stavite grančicu kadulje i popaprite. oštrim nožem na najdebljem mjestu napravite zareze pa u njih ulijte ulje s kaduljom i cijelu ribu premažite uljem. stavite je na zagrijani roštilj na nauljenu rešetku i pecite na srednjoj vatri oko 15 minuta sa svake strane. Za vrijeme pečenja ribu mažite uljem. Pečenu ribu oštrim nožem narežite na komade i poslužite s kriškama limuna.

savjet: da biste pripremili kvalitetne riblje specijalitete na roštilju, potrebno je ribu dobro očistiti, kod pojedinih vrsta odrezati glavu i peraje, posoliti je i ostaviti tako usoljenu da odleži 1 sat. nakon toga je dobro osušite i pecite na roštilju Ribe uvijek prije pečenja na roštilju nauljite, a možete ih uvaljati u brašno. Tada će im korica biti hrskavija.

LIPANJ 2018

57

suč158

HRvAtsKA tRADICIJsKA KuHINJA

SLavonSki Čobanac (ČoRbanac) SaStojci (Za 8 oSoba): 25 dag svinjetine bez kosti 30 dag janjetine bez kosti 50 dag raznih iznutrica (srce, jezik, jetra) 2 glavice luka 1 češanj češnjaka 1 žlica pirea od rajčice 3 krumpira 1 suhi feferon 1 lovorov list mljevena crvena paprika (poluljuta) 1 dl bijelog vina mast, papar, sol

PRiPReMa: na zagrijanom ulju popržite nasjeckani luk, dodajte nasjeckani češnjak, na komade narezano meso i iznutrice i zajedno malo pirjajte pa pospite mljevenom paprikom.

Posolite, dodajte lovorov list pa uz dolijevanje vina i vode pirjajte da meso i iznutrice potpuno omekšaju. Potkraj pirjanja dodajte oguljeni, oprani i na kockice narezani krumpir, zalijte vodom da sve bude pokriveno i kuhajte da sve bude potpuno kuhano. u zgotovljeni čobanac dodajte razvodnjeni pire od rajčice i suhi feferon, popaprite i sve zajedno kratko prokuhajte.

58

LIPANJ 2018

HRvAtsKA tRADICIJsKA KuHINJA suč158 slavonska kotlovina SaStojci (Za 8 oSoba): 8 svinjskih kotleta 2 para slavonskih kobasica za kuhanje 10 dag suhe slanine 1 glavica luka 1 dl bijelog vina mljevena crvena paprika ulje, vegeta, papar, sol

PRiPReMa: kotlete posolite i popaprite. na zagrijanu mast u posudi za kotlovinu u sredinu poslažite kotlete, a oko njih kobasice i pustite da se zapeče s jedne i druge strane. nakon toga kotlete s dna posude poslažite kao vijenac na obod posude, a u sredinu premjestite kobasice, ulijte vino i malo vode, pospite mljevenom paprikom, posolite, popaprite, dodajte vegetu, narezan luk i slaninu, pa zajedno malo pirjajte. tada vratite kotlete u sredinu posude i zajedno pirjajte a zatim zapecite kotlete i kobasice. kotlovinu poslužite prelivenu sokom u kojoj se pekla sa salatom od krumpira.

savjet: Svježe meso ne treba čuvati u papiru već ga odmah stavite na porculanski tanjur i tako držite u hladnjaku do pripravljanja.

Meso treba narezati neposredno prije daljnje uporabe, jer se tako lakše čuva od kvarenja i zadržava hranjive sastojke.

LIPANJ 2018 59

suč158

PotRošAčKI PutoKAZ VODIČ ZA PAMeTNU KUPNjU/ BUYING GUIDe - HINTS TO THe SMART PURcHASe

HRVATSKA

CROATIA

BReGovItI sJeveRoZAPAD / NoRtH WesteRN uPLANDs (mpc/pp: XL) CHARDONNAY sur lie 2015 Laškovec – KORAK ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: kosina • sorta/variety: chardonnay • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/CELLAR: selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: u drvu - na finom talogu (kvascu) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bourgogne • čep/stopper: pluteni/cork - ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • ozbiljno • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu - uz meditaciju • spremno za konzumaciju – ali i u usponu, vrijedi mu pružiti i još vremena u boci ■ IZGleDOM živahno • slamnato žućkasto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem – sortom - tipologijom - godištem berbe - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine - razvijeno. Upućuje na voćnost (plodovi: domaći; bijeli; žuti; koštićavi; bobičasti - zreli – orašasti, poljubac) • osjet kruha/brioša - maslaca - fino paljenoga/dima ■ U USTIMA zaobljeno - kremasto • sugerira slast - slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • dugačkog - grijućeg završetka ■ SERVIS: (jelo: pržena/pečena riba, brudet, pečena/ pohana teletina...) • velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 12-14° C (mpc/pp: L) SAUVIGNON 2017 60

LIPANJ 2018

Klemenka – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/VINEYARD: Klemenka • kosina • sorta/variety: sauvignon bijeli • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bordeaux • čep/stopper: pluteni/cork ■ OPREMA, DESIGN: decentno - uredno • etiketa: u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je sočno • dotjerano • skladno • svježe - s mladenačkim nabojem • dinamično • dopadljivo/koketno • spremno za konzumaciju - u špici (koja može trajati) ■ IZGleDOM živahno - bistro • zelenkasto-žuto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem – sortom – tipologijom - godištem berbe – dobi ■ NA NOSU relativno intenzivno, ali ne i napasno. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; koštićavi/ vinogradska breskva; egzotični/ citrusi, grape) • floralno (cvijeće: svježe/ bijelo) • vegetalno (list smokve), dodir ■ U USTIMA živo • slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro do vrlo dobro • svježeg - kiselkastog - srednje dugačkog završetka ■ SERVIS: (jelo: svježi sir s vrhnjem, mladi kozji sir, hladni naresci, šparoge, copanjak...) • srednje velika čaša (bordoška) • 10-12° C (mpc/pp: M) ŠKRLET 2017 – VOŠTINIĆ-KLASNIĆ ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Moslavina ■ VINOGRAD/VINEYARD: sorta/ variety: škrlet ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: kvalitetno s k.z.p. (zaštićeno porijeklo/zozp) • 12,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • zatvarač/closure: na navoj/ screwcap ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: nešto drukčije – zgodno - prepoznatljivo

iz daleka - u dva dijela – čistljivost: slabija zbog sitnih slova ■ VINO je sočno • dotjerano • skladno • svježe - s dosta živosti • lijepo se pije: uz hranu, i na dužu stazu • spremno za konzumaciju ■ IZGleDOM živahno - bistro • slamnato žućkasto • svijetlo ■ ISKReNOST: u suglasju sa godištem berbe – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći zeleni; bijeli; egzotični - svježi) • floralno (cvijeće: svježe/ bijelo) ■ U USTIMA uglađeno • sugerira slast - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom dobro - vitko • svježeg - srednje dogačkog završetka ■ SERVIS: (jelo: svježi sir s vrhnjem, juhe od povrća, kuhana bijela riba...) • srednje velika čaša • 10-12° C (mpc/pp: XL-XXL) PINOT CRNI 2016 Križevac i Cimbuščak – KORAK ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Plešivica ■ VINOGRAD/ VINEYARD: • kosina • sorta/variety: pinot crni • pristup u trsju/approach in the vineyard: prirodi prijateljski/nature friendly ■ PODRUM/ CELLAR: dozrijevalo u drvu • nefiltrirano ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Plešivica • suho • 13,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne • čep/ stopper: pluteni/cork - ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno - uredno • etiketa: u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro ■ VINO je kompleksno • zanimljivo • s karakterom • ozbiljno • skladno • dinamično • lijepo se pije: uz hranu • u usponu ■ IZGleDOM živahno - bistro • tamno ružičasto prema rubinsko-granatnome ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom – tipologijom - godištem berbe - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći; crveni-plavi/ trešnja, šipak...) • floralno (cvijeće: svježe / tamno) • osjet zemlje - plemenitog drveta, dodir ■ U USTIMA zaobljeno • sa živim - uglađenim taninom • pikantno slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • ugodno gorkastog - dosta dugačkog (jelo: domaći završetka ■ SERVIS: suhomesnati naresci, pržena/pečena plava i bijela riba, teletina ispod peke, janjetina...) • velika čaša • 16-18° C

DALMACIJA / DALMAtIA D (mpc/pp: XL) CHARDONNAY 2015 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: chardonnay ■ PODRUM/CELLAR: posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 12 mjeseci,

suč158 na kvascu (sur lie) ■ OZNAKE s etikete/ DATA on the LABEL: Dalmatinska zagora zaštićena izvornost (zoi) • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne • normalna • čep/stopper: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno – skladno - moderno ■ VINO je dosta bogato • sočno • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • lijepo se pije uz hranu • spremno za konzumaciju - može trajati i razvijati se - vrijedi mu pružiti još vremena u boci ■ IZGleDOM živahno - bistro • zelenkasto-žućkasto ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom - tipologijom – dobi ■ NA NOSU umjerene jačine - razvijeno. Upućuje na mineralno • voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći bijeli; zreli; orašasti) • floralno (cvijeće: bijelo) • osjet korice kruha - maslaca - fino paljenoga, dodir - banane/vanilije, dodir ■ U USTIMA zaobljeno - kremasto • sugerira slast - slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg - dugačkog - grijućeg završetka ■ SERVIS: (jelo: pečena riba, brudeti, teletina... ) velika čaša (burgundijska tzv. balonka) • 14° C (mpc/pp: XL) DRAGA 2016 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: kujundžuša, pošip, žilavka, sauvignon, chardonnay ■ PODRUM/ CELLAR, dozrijevanje/maturation: 8 mjeseci • barrique (225 l) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Dalmatinska zagora • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/ bottle, model: bourgogne • normalna • čep/stopper: ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno - skladno - moderno ■ VINO je kompleksno • sočno • ozbiljno • zrelo • skladno • toplo • s dosta živosti • za piti uz hranu ■ IZGleDOM živahno – bistro • žućkasto prema zlaćanome ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - tipologijom ■ NA NOSU upućuje na voćnost • floralno • osjet

kruha - maslaca - plemenitog drveta ■ U USTIMA zaobljeno • slankasto - sa dobro pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • svježeg - fino gorkastog - dosta • veća dugačkog završetka ■ SERVIS: čaša (burgundijska) • 12° C (mpc/pp: XL-XXL) TRNJAK 2016 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: trnjak ■ PODRUM/ CELLAR, dozrijevanje/maturation: 8 mjeseci • barrique (225 l) ■ OZNAKE s etikete/DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Dalmatinska zagora Imotski • suho • 13,5 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bourgogne • čep/ stopper: DIAM 5 ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: moderno - u dva dijela - pregledno, čitljivo: dobro prednja etiketa, a teško, slabo, zbog pretrpanosti i dosta malih slova, stražnja ■ VINO je kompleksno • sadržajno • bogato • sočno • ozbiljno • dotjerano • skladno • elegantno • toplo • dinamično • lijepo se pije uz hranu • u usponu - treba mu pružiti još vremena u boci ■ IZGleDOM živahno • rubinsko • tamno ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem - sortom – tipologijom - godištem berbe - dobi ■ NA NOSU umjerene jačine.

Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći -plavi/ koštićavi; bobičasti) • herbalno, diskretno • začine/mirodije, s mjerom - vrlo dobro uklopljeno • osjet zemlje - plemenitog drveta - fino paljenoga - čokolade ■ U USTIMA prati nos - zaobljeno • sa živim - uglađenim taninom • slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom vrlo dobro • dugačkog - grijućeg završetka ■ SERVIS: (jelo: janjetina, tamna mesa, pašticada, divljač, zreli tvrđi sir.. ) • velika čaša (bordoška) • 16-18° C (mpc/pp: XL) VRANAC 2015 rezerva – GRABOVAC ■ PORIJEKLO/ORIGIN: Imotski ■ VINOGRAD/VINEYARD: Vučja Draga • kosina • sorta/variety: vranac ■ PODRUM/

CELLAR: grožđe iz najboljih parcela, posebna selekcija grožđa • dozrijevanje/maturation: 18 mjeseci • barrique (225 l) ■ OZNAKE s etikete/ DATA on the LABEL: zaštićena izvornost (zoi) Dalmatinska zgora Imotski • suho • 14,0 vol% ■ NAPUNJENO u/BOTTLED in: 0,75 l • boca/bottle, model: bordeaux • čep/ stopper: pluteni/cork - ozbiljan ■ OPREMA, DESIGN: decentno • etiketa: moderno - u dva dijela - čitljivo: relativno dobro prednja etiketa, preporuka je povećati font na stražnjoj etiketi

■ VINO je kompleksno • bogato • mesnato • ozbiljno • zasad još nešto jače odaje utjecaje od boravka u drvu • vrlo toplo • dinamično • za piti uz hranu – za koju godinu bit će i za uz meditaciju • u usponu – treba mu svakako još vremena u boci ■ IZGleDOM živahno • rubinsko – s još ljubičastom nijansom • tamno/neprobojno ■ ISKReNOST: u suglasju sa teritorijem – sortom ■ NA NOSU se sporo otvara. Upućuje na voćnost, izraženu dobro (plodovi: domaći plavi/ koštićavi; bobičasti; višnja, borovnica) • herbalno, diskretno/ začinsko bilje • slatke začine/mirodije • osjet plemenitog drveta - dima – kave ■ U USTIMA zaobljeno – malo i kremasto • sa živim - uglađenim taninom • slankasto - sa kvalitetno pratećom kiselosti • tijelom & strukturom potentno • svježeg - fino gorkastog - dugačkog - grijućeg (jelo: ta,mna završetka ■ SERVIS: pečena mesa, divljač, tvrdi zreli sir... ) • velika čaša (bordoška) • 18° C

Dobro ocijenjena vina iz Potrošačkog putokaza potražite u Vrutku!

Najveći izbor vina i piva u Hrvatskoj Zagreb - Vodovodna 20a, Slavoljuba Bulvana 20, Krapinska 16, Hrvoja Macanovića 10

telefon: 01/3643-705, 3643-706

fax: 01/3643-573

www.vrutak.hr LIPANJ 2018

61

suč158 UZ IZVOR SLAPNICE

RoBINZoNsKI tuRIZAM PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIje: RAjKO POlIć I MARKO ČOlIć

P

otok Slapnica na Žumberku postao je, kroz posljednje desetljeće, od mjesta početnog veselog druženja u izvornom prirodnom okruženju inspiracija za razvijanje i jačanje ekološke svijesti te inspiracija za mogući budući eko-turizam na tome jedinstvenom prostoru! Tradicijsko druženje uz Slapnicu - obično prve subote u lipnju s obzirom da je Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja a Svjetski dan zaštite planinskog okoliša 8. lipnja učvršćuje se kao simbol čuvanja prirodnog ambijenta ali i kao simbol barem povremenog bijega od već doista tehnološki preburne i zapravo i iscrpljujuće urbane svakodnevice.

Prof. Ivan Dropuljić, koji je kroz 13 posljednjih godina ustrojio renomirani međunarodni festival Zagreb Vino.com kao snažnu vinsku instituciju, namjerava, kao predsjednik eko-

IVAN VRBAN, ŽeljKO SUHADOlNIK, MlADeN HORIć, IVAN DROPUljIć, ZDeNKA MeSIć, MIle RUPČIć, MIle NIKOlIć I MAjA BATOR

MeđU NAjfOTOGRAfIRANIjIMA je BIO I GlUMAc, PjeVAČ I SPISATelj MIle RUPČIć KOjI Već VIŠe OD 30 GODINA ŽIVI BlIZU NeW YORKA I, MeđU OSTAlIMe, BAVI Se I PROMOcIjOM VINA. NA SlAPNIcI je IMAO PRe T PReMIjeRNU PRe ZeN TAcIjU S VOje NOV e KNjIGe BOSNIAN DIARY (BOSANSKI DNeVNIK). U TOj KNjIZI, PISANOj NA eNGleSKOMe, MIle Se PRISjećA DOGODOVŠTINA KROZ PeT GODINA ŠTO IH je SVOjeDOBNO KAO PReVODIlAc PROVeO S AMeRIČKIM GeNeRAlIMA I VOjNIcIMA SfOR-A U BIH. OD NAŠIH PRIZNATIH UMjeTNIKA BIO je I SKlADATelj I VelIKI ljUBITelj I POZNAVATelj PleMeNITe KAPljIce AlfI K ABIl jO KOjI – VITAl AN UNATOČ POZNOj DOBI - UPRAVO RADI NA SVOM NOVOM MjUZIKlU! , VlADe HORINe (U POZADINI) Te fRANje fRANceMA SA SUPRUGOM.

62

LIPANJ 2018

udruge Slapnica, sada na svojemu imanju uz Slapnicu na ekološkim osnovama ustrojiti instituciju u turističkome segmentu. Imao je više različitih zamisli o tome što i kako ponuditi ljubiteljima prirode i željnima uživanja u netaknutoj prirodi, no kako neke njegove ideje s obzirom na aktualna zakonska ograničenja nisu provedive ostalo je zasad na tome da se ide na varijantu robinzonskog turizma.

Ove godine susret na Slapnici organiziran je po 11. put. Različite generacije, od mališana do umirovljenika, različite profesije, pojedince iz različitih interesnih skupina… povezali su lijepi okoliš, čisti zrak, rekreacija, sport, umjetnost, ekologija, gastronomija – ne samo kroz papanje nego i kroz prigotavljanje jela na licu mjesta, pa vino, pjesma… Kao i uvijek, početak je protekao u vrlo ozbiljnome tonu: održan je okrugli stol na temu zaštite prirode i okoliša pod parolom Očistimo Hrvatsku! (od svake vrste olupina i smeća!) te na temu ambijentalno prihvatljive vrste turizma uz Slapnicu, naglasak je bio na eU fondovima u funkciji (održivog) razvoja turizma u ruralnome prostoru. Uz koordinaciju Vlade Horine, vijećnika u skupštini Zagrebačke župoanije i tajnika eko-udruge Slapnica, te pod budnim okom pročelnika za poljoprivredu Zagrebačke županije Josipa Kraljičkovića, predavanje o tome što sve fondovi nude i kako doći do sredstava iz fondova održale su Ivana Rendulić Jelušić iz Zagrebačke županije, zaposlena u Upravnom odjelu za eU integracije i sektoru vezanome uz eU fondove, i Irena Majcenović, stručna suradnica u konzultantskoj kući Georg d.o.o.

Kod Dropija na Slapnici i ovaj se put okupio veliki broj ljubitelja prirode i zdravog druženja, a uz stanovnike Zagreba, jastrebarskog, Karlovca došli su mnogi i iz drugih, vrlo udaljenih krajeva lijepe naše, primjerice iz Rijeke, Baranje, pa iz Oklaja a i s Pelješca, stigli su i Slovenci pa, bogme, i – crnogorci, jedan gost potegnuo je do Slapnice čak iz – New Yorka!...

MARKO ČOlIć I IVIcA NjeRŠ

suč158 primorski piJaT

S

vakog četvrtka na radio Rijeci, točno u 10.00 kreće vrlo slušana emisija „PlAcA“. Popularnost je postigla i zahvaljujući Kristianu Kozmiću, chefu hotela Villa Schubert u Ičićima. Nedavno smo bili na promociji njegove knjige „Primorski pijat“ u nakladi istoimene udruge. „ Važnost održavanja i prezentacije autohtone kuhinje neobično je važna,“ rekao nam je,“ ne samo za nas ugostitelje i goste koji nam dolaze, već i za obiteljska gospodarstva, koja proizvode sirovine za nju. Nama, u ugostiteljstvu nikada dovoljno domaćih namirnica! Otvara se sve više restorana i većina kupuje namirnice u velikim trgovačkim centrima. Mi imamo sreću što nabavljamo namirnice od lokalnih proizvođača, na primjer od OPG-a Anino povrće iz Kastva.

Upravo smo u osnivanju vrta, koji će zadovoljiti kvalitetu i svježinu namirnica od kojih kreiramo naše delicije. U kreiranju jelovnika rukovodili smo se mirisima djetinjstva i autohtonim recepturama, ali i željama gostiju! Tako su na jelovniku neizostavna autohtona jela, ali i pize i čevapčići. Kada se sjetim djetinjstva, odrastajući u Opatiji, najdraži obrok mi je bilo pohano meso, pire krumpir i salata. Bilo je to meso domaćih mesara i krumpir i salata koju je

TeksT i FoTograFiJa: maJa koBoL baka uzgajala. Mama je, kao i većina domaćica kreirala jelovnike po danima. Točno se znalo kada se jela maneštra, kada riba ili meso. Mirisi Mamine goveđe juhe, ribljeg brodeta, tripica i polpetona obilježili su moj kreativni opus. Knjiga je pisana na opatijskoj čakavštini, na kojoj sam kao Opatijac i odrastao, pa to receptima daje još jednu autentičnost! Nastojimo biti drugačiji od drugih. Dani trešanja, maruna, gljiva i šparoga mojim recepturama razlikuju se od svih drugih! Šparoge tako kombiniram i s mesom i s ribom i s tjesteninom i jajima. Spojili smo šparoge i s vinom i s jazzom, na primjer. Nedavno smo i na događanju u Voloskom predstavili svoj specijalitet, dagnje na buzaru. Pripremljeno po lokalnoj recepturi. Bio je to spoj umjetnosti (izlagali su lokalni umjetnici), glazbe i vina.

Prilika je to bila da potencijalne goste upoznam s okusima i mirisima naše kuhinje! Prvo izdanje moje kuharice brzo je rasprodano, ovo drugo, prošireno, obogaćeno je fotografijama Petra Habijana i jelima koje sam kreirao i pripremio s kolegicama i kolegama u Villi Schubert.“ josip Brkić, sin vlasnika i direktor hotela gdje Kristijan radi, vrijedna mu je podrška „ Danas je gostima važno ponuditi autohtono jelo.

Stvarano od namirnica ovoga podneblja. To

pratimo tijekom godine raznim događanjima.

Dani šparoga, trešanja, mlade janjetine, istarskog tartufa i maruna uvijek su izazov našem kreativnom timu da osmisle i ponude nešto što nitko drugi ne nudi! Uvijek na jelovniku imamo i specijalitete kuće, koji su osmišljeni i bazirani na lokalnim namirnicama i recepturi. Nastojimo i klasične recepte inovativno predstaviti. U našem jelovniku nećete naći „miješanu ribu“ ili „mesnu platu“, već „morsku rapsodiju“, „simfoniju okusa“. Zvučno, ali i vizualno i okusno inovativno i privlačno…“ Maneštra od leće, juha od pomidora, pileći paprikaš, sipa na gulaš, buzara od pidoći, marinada od srdelic i kroštule, tek su od nekih tradicijskih jela koja su predstavljena u knjizi „Primorski pijat“. Pod duhovitim naslovom „Kućni fast fud“ kriju se recepti brzih jela koje su primorske none pripremale kada nisu imale mnogo vremena, ali koja su bila itekako ukusnija i zdravija od današnjeg fast fooda!

sTJepan VuČemiLoViĆ

N

a najuspješnijem svjetskom natjecanju vinara „Decanter World Wine Awards 2018“ u londonu zadarski arhitekt i pasionirani vinar Stjepan Vučemilović je osvojio 92 boda, odnosno srebrnu medalju za prošek 2016.g. od prirodno prosušenih bobica grožđa Maraštine i Malvasije dubrovačke.

Vučemilović posjeduje vinograd u sjeverozapadnom dijelu grada Zadra na mikrolokaciji „Okoša“ koja baš i nije naročita lokacija, a što se može izčitati iz naziva Okoša koja proizlazi iz riječi otkos ili košnja, a to znači da su se tu nekada uzgajale žitarice. Mikrolokacija se nalazi unutar povijesno poznatog vinogradarskog područja zvanog Draga svetog Krševana koji se spominje u darovnicama hrvatskih kraljeva iz xI. stoljeća. U novije vrijeme su tu izgrađene obiteljske kuće i vinograd se dijelom našao u sjeni, ali naš vinogradar je taj nedostatak pretvorio u prednost i tu proizvodi neobično svježa bijela vina za područje Dalmacije i redovito postiže velike uspjehe na svim natjecanjima vinara od 64

LIPANJ 2018

Nadina, Benkovca, Sabatine pa evo i Decantera.

Osobno se zalaže za hrvatske autohtone sorte pa u svom vinogradu uzgaja Maraštinu i to veći broj klonova, Malvasiju dubrovačku, Debit i chardonnay za kojega ponosno naglašava da je i on Hrvat po jednom roditelju,a posebno ga ljuti što to naši turistički djelatnici ne koriste u promidžbi naše zemlje. Od crnih autohtonih sorti uzgaja lasinu, Tribidrag i Plavinu, a od introduciranih Merlot, cabernet Sauvignon i Sangiovese i tu obzirom na mikrolokaciju postiže nešto slabije rezultate, ali je ipak uz dodatak Syracha iz Nadina i sa crnim vinom osvojio titulu šampiona 2018 na vrlo jakom natjecanju u ludbregu.

Posebno je ponosan na svoj prošek koji samo on proizvodi na području Sjeverne Dalmacije, a vrlo malo vinara čuva ovu vrijednu tradiciju. Grožđe prosušuje na lijesama koje svaki dan otkriva i pokriva i po nekoliko mjeseci prije prerade ovisno o vremenskim prilikama i neprilikama. Svi koji su kušali ovaj prošek od običnih ljudi do enologa

iz Hrvatske i svijeta imaju samo riječi hvale i oduševljenja.

Za sada se ovaj prošek ne može kupiti jer ga naš vinar ljubomorno čuva za poklone prijateljima i za najdraže trenutke kao i za arhivu, a i za povremena vertikalna kušanja iz više godišta.

A u želji za još boljim rezultatima Vučemilović je posadio novi vinograd na najboljoj zadarskoj lokaciji zvanoj „cerodol“ koja je othranila i iškolovala generacije i generacije, a danas je tamo samo drača i kupina i predstoji mu borba sa divljim svinjama i fazanima, ali on s veseljem očekuje ove godine prvi urod autohtonih i introduciranih sorti.

I ne odustaje.

suč158

LIPANJ 2018

65

suč158

uDRuGA PReDstAvLJA vINA NAšIH PARtNeRA

Đurinski Stjepan, tel. 01 3393-062, stdjurinski@yahoo.com

Vinogradi Volarević, tel.020 690-632, www. vinogradi-volarevic.hr

66 66

LIPANJ LIPANJ2018 2018

Vina Kalazić, tel. 031 214-511, www.vina-kalazic.com

P.Z. Vrbnik, tel. 051 857-101, www.pz-vrbnik.hr

Vina Zigante, tel. 052 721-930, www.vina-zigante.hr

Brzica Ivo, tel. 091 297-3410, www.brzica.com

Vinarija Trdenić, tel. 044 520-096, www.vinarija-trdenic.hr

Trapan Bruno, tel. 052 574-770, www.trapan.hr

Kolarić vina, tel. 098 227-678, www.kolaric-vina.hr

Gospodarstvo Kurtalj, tel. 098 315-844, www.vinska-klet.hr

Vina Jakob, tel. 098 207-901, www.vinajakob.hr

Vinarija Šafran, tel. 042 209-834, www.vinarija-safran.hr

091 382 8770 091 444 6264 info@vinajakob.hr

uDRuGA PReDstAvLJA vINA NAšIH PARtNeRA

Vinska klet Pinterič, tel. +386 7 452 00 98, simon.pinteric@gmail.com

Zlatne gorice, tel. 042 666-054, www.zlatne-gorice.eu

Vinarija Sever, tel. 049 550-180, www.vinarija-sever.com

P.P. Orahovica, tel. 033 638-600, www.pporahovica.hr

Vinarstvo i vinogradarstvo Enjingi, tel. 034 267-200, www.enjingi.hr

P.Z. Vrbnik, tel. 051 857-101, www.pz-vrbnik.hr

Kolarić vina, tel. 098 227-678, www.kolaric-vina.hr

Vinarija Crvik, tel. 020 771-230, www.crvik-wine.com

Gospoja P.Z., tel. 051 669-350, www.gospoja.hr

Vinogradarstvo i podrumarstvo Cmrečnjak, tel. 040 830-103, www.cmrecnjak.hr

O.P.G. Mitrović, tel. 034 255-469, antun.mitrovic @gmail.com

Gospodarstvo Kurtalj, tel. 098 315-844, www.vinska-klet.hr

67

LIPANJ 2018

suč158 zdravlje, prijatelji i ljubav ne mogu kupiti, jer obitelj se stvara, zdravlje čuva, prijatelj zavređuje a ljubav daruje.”

ISBN 978-953-7692-48-3

... Dašto, odmah valja reći kako je Ante Raos prvotno, u manje od deset-ljeća, objavio tri zbirke pjesama od kojih je prvu simbolična naslova Slap dobrote na kraju upotpunio s četirima dirljivim

crticama i desetak svojih gnoma, poslovica (Moje misli) već tada navještajući u njima sadržaje svojih sadašnjih novinskih stupaca u kojima je lako iscitati kako se “najvred-nije u zivotu: obitelj,

Kolumne su, dakle, autorov zamjetljiv korak dalje u svijet i svagdašnje ozračje osoba s tjelesnim i/ili duševnim oštećenjima. Kroz osobni doživljaj “iz kolica” ustrajno s predmnijevanjem prati suodnose spomenute skupine u našoj društvenoj i političkoj zbilji nutkajući i tražeći svojim kritičkim promišljanjima i uljudbenim savjetima svekolike ljudske slobode, navla-stito rada i slobodu izbora zanimanja jer “osobe s invaliditetom nisu invali-di, nego građani koji imaju svoje obveze, svoju odgovornost, svoja prava”...

Petar Ujević

Glumac i pjevač Mile Rupčić, koji već godinama živi u SAD i kao veliki ljubitelj Bakhova nektara tijesno surađuje s jednom tamošnjom uvozničkom i distribucijskom kućom te, u novije vrijeme a nakon što je sebe educirao po pitanju vina, nastupa i kao vinski edukator za zainteresirane potrošače, uz dvostruki cD nazvan Grupni portret s dvadesetak pjesama, objelodanio je i knjigu pod nazivom Bosanski dnevnik, o danima kad je, za vrijeme posljednjeg rata na ovim našim prostorima, radio u S-foru u Bosni i Hercegovini. Veli da bi na promocijama cD i knjige rado proslavio s hrvatskim vinom, posebice onime od feravina i Stine, a koja se nalaze i na američkom tržištu, uvozi ih i plasira upravo ta kuća s kojom Rupčić surađuje…

LIPANJ 2018

73

suč158

vINoReLLI SlIKe VINOM

PRIReDIO: ANTUN KReSIc, AKADeMSKI SlIKAR I VODITelj lIKOVNe KOlONIje " KIST U VINU"

IZvADAK IZ teKstA o vINoReLLIMA … Slikar je zamočio kist duboko u čašu vina, a zatim ga lagano izvukao preko ruba čaše tako da je kap vina ostala na rubu i lagano kliznula natrag u čašu, a onda je kistom izvukao nekoliko linija po papiru. Odsjaj vedrog ljetnog neba zacaklio se na vlažnim tragovima po papiru, a majstor je prinio kist usnama i posisao ga. Zatim je tako osušenim kistom ponovo prošao preko vinom izvučenih linija, i istog trena u njima nesta one cakline neba. Novo umakanje kista u vino i majstor je nastavio svoj rad. Sada je oko izvučenih linija stavljao kapljice tek dodirujući papir vrškom kista. Gradio je krošnje stabala listić po listić, a kapljice su se polako sušile. Nakon nekog vremena odložio je list “da se sunča” (rekao je) i izvadio iz ranca kruh, pedalj slanine i glavicu luka. Ponudi je mojoj prijateljici i meni, i znam da mi tih nekoliko zalogaja nikada, ni prije ni poslije nije tako prijalo. Poslije te kratke užine majstor se vratio slikanju. U međuvremenu su se kapljice vina na listu papira već sasvim osušile i mrljice su postale veoma tamne. Novim namazima vina slika je postajala sve razgovjetnija. Vrbik kraj rijeke i njegov odraz u vodi, čamac nasukan na sprudu, šaš što je rastao uz obalu, a na nebu nekoliko ptica “hvaćenih” u letu… prof. Ivica Kish

74

LIPANJ 2018

suč158 vINARIJA KAtuNAR LIKovNA KoLoNIJA “KIst u vINu” suDJeLovALI su Do sADA: ŽIvA AGReŽ, DRAGutIN BARAC, IvA BRALo-LešIć, DuNJA DeMARtINI, ALMA DuJMovIć, KseNIJA FILIPovIć, DAGMAR FRANoLIć, DARKo GoYA, JoZA KAReŽIć, HeLeNA KeNDA, IvICA KIš, ANtuN KRešIć, sAšA LoNčARIć, JosIP MAJIć, LuKA MALočA, MARIJANA MAvRIć, soNJA MARIJANovIć, LIsA MAZZoNI, MARIJAN MIKLAveC, IGoR MoDRIč, ANtoNIJA PetRIč, ANItA PARLov, Ivo RAIč,

Slikanje vinom nije nepoznanica niti novina, nego je to jedna od najstarijih tehnika

JosIP šIMIć, oLeNA soKoLovsKA, priodnim materijalom, koja je nazalost zaboravljena.

Od 2009. godine u vinariji Antona Katunara se nastoji oteti zaboravu upravo ta tehnika slikanja vinom.

Povodom Martinja i krstenja mladoga vina svake godine se u vinariji okupljaju sikari i nekoliko dana svoje inspiracije i snove stvaraju slikajuci vinom na papiru.

Kroz likovnu koloniju vinorella u vinariji Katunar u Vrbniku posljednjih devet godina slikalo je tridesetak umjetnika koji su u fundusu likovne kolonije “ KIST U VINU” ostavili zavidan broj prekrasnih vinorela.

MARIJA stRNAD, HRvoJe šeRCAR DANIJeL toMAŽIč, ZDeNKA vINšeK, RItA ZHAo sIMoNIć, ŽeLJKo ZIMA, MIRJANA ZIRDuM MILJeNKA KAtuNAR JuLIJA KAtuNAR

LIPANJ 2018

75

suč158 ŽMIGAvAC

KORIŠTeNI MATeRIjAlI IZ ZBIRKI VIceVA “MRVIcA”, “BRADAVIcA” I “ŠAŠAVIcA” AUTORA VOje ŠIljKA

Pita policajac plavušu radi li žmigavac na njezinu automobilu?

Radi, ne radi, radi, ne radi...

NAtJeCANJe

IMA RAZLoGA

sto Posto

Razgovaraju dva liječnika o svojim pacijentima i kolegama liječnicima.

- Nisam znao da s Matijom više ne razgovaraš...

- Da, da! Prestao je razgovarati sa mnom nakon što mu je punica ležala na mom odjelu.

- Zar je umrla?

- Ne, nego ozdravila!

- Čujte gospon, vi ste pijana budala - reče u tramvaju žena kojoj je neki pijanac dosađivao svojim primjedbama.

- A vi ste sto posto balerina - reče on njoj i zapilji se u nedepilirani pazuh koji je otkrila jer se uzdignutom rukom iznad glave držala za rukohvat.

- Budite uvjereni da nisam balerina odgovori žena, a pijanac reče: - Sto posto sam siguran da jeste. Inače ne bi mogli dignuti nogu tak visoko.-

NA tečAJu tReZveNostI Dragi prijatelji, evo, na jednom ću vam primjeru pokazati kako alkohol pogubno djeluje na organizam. Ovdje imam jednu glistu i stavit ću je u čašu u koju sam natočio vodu. Pogledajte kako je glista vesela i kako lijepo pliva u vodi.

A sad ću glistu izvaditi iz vode i staviti je u čašu s rakijom. I što možemo vidjeti? Pogledajte! Glista se ispružila, okrenula se na leda i uginula. Što se iz tog primjera može zaključiti? Štef: Gospon doktor, to je bar očigledno. Oni koji pijeju rakiju ne buju imeli gliste.

PRovJeRA - Nisam siguran čemu bi trebalo pripisati simptome od kojih patite, ali predlažem da sljedećih mjesec dana ne pijete, pa ćemo nakon toga vidjeti je li vam se stanje poboljšalo.

- Znate kaj, gospon doktor! Bilo bi bolje da napravimo obratno: ja bum mesec dana pil duplo više nego inače, pa bumo onda videli je l' mi se stanje pogoršalo.

uvReDe Zaustavi policajac automobil što je čudno krivudao cestom, pa kaže vozaču: - Vi ste pili!

- Nisam! - odvrati vozač.

- jeste, jeste! Oči su vam crvene.

- e pa sad, ako ćemo se vrijeđat, gospon policajac, vama su klempave uši.

KoMPARACIJA JeDNe PLAvuše Dobro, bolje, taman.

PRoPušteNe PRILIKe Plavuša je imala dvije jako dobre prilike da ostane u drugome stanju. I obadvije je popušila.

susRet DvIJu PLAvušA Susrela plavuša svoju prijateljicu, takoder plavušu, sa sladoledom u ruci, pa joj rekla: - Gdje si kupila vježbenicu?

NeMA PoMoćI!

u sIGuRNIM RuKAMA

- Doktore, pomozite, molim vas! Ruke mi se strašno tresu.

- Mnogo pijete, dragi moj gospodine.

- Vraga! Mnogo više prolijem.

Uđe plavuša u tramvaj, primi se za rukohvat, pa reče čovjeku do sebe: - U redu je. možete sad pustiti, ja držim.

Natjecali se Bartol, jura i Štef tko će se jače napiti. Nakon ispijenih litara i litara gemišta krčmar je postavio na šank stolac, pa pita Bartola: - Koliko stolaca vidiš?

- Dva - reče Bartol.

Postavio krčmar isto pitanje juri, a jura odgovori: - Četiri.

- Ati, Štef? - upita krčmar.

- V kojem redu?

PRve RIJečI - Zamisli, naš je sin jučer progovorio.

Tako je lijepo rekao ta-ta.

- Ma nemoj! Mora da je tata jako ponosan.

- Pa baš i nije. Naime, u tom trenutku bili smo u zoološkom vrtu i to baš pred kavezom s majmunima

DoBRI PRIJAteLJI Kako nije imao zdravstveno osiguranje Mujo je zamolio Hasu da mu posudi svoju zdravstvenu iskaznicu, da bi od liječnika na recept mogao dobiti neke lijekove.

Ode Mujo u ambulantu, a doktor pogleda knjižicu pa ga upita: - Šta je tebi, Haso?

- Najbolji jaran!!!

u tAKsIJu Ulazi plavuša u taksi i pita taksista: - Mogu li pušiti - Možete, gospodična, ak vam ne smeta volan.

sRećA MAMINA - Zamisli, mama, danas je cijeli razred bio kod ginekologa. I od nas trideset samo je jedna bila nevina.

- Zlato mamino! Ti si moja najveća sreća!

- Čekaj malo! Nije riječ o meni nego o profesorici.

LIPANJ 2018

79

vINo Ne smej se preveč i preveč ne toži, Sam sebe čašo puna vina proži; I kada ti bo toga v srce sela, Od vina duša tvoja bo vesela; I kada boš od radosti zavriskal, U vinu staro togo boš potiskal.

Ne smej se preveč i preveč ne toži, Sam sebe čašo puno vina proži.

Ivan Goran Kovačić

LoZA lozine kretnje su čvoraste, kljaste, polagano loza spram sunca raste.

Iz blata i kiše i blata i pijeska, proziran grozd se na suncu ljeska.

Korijenje loze krastavo, tvrdo, penje se žilavo uz jesenje brdo. loza se tiho i nijemo penje, oh, divno je to njeno slijepo htijenje!

Htjeti iz blata postati čista k'o vino kada u čaši blista.

Miroslav Krleža

BeLo, Žuto, čRNo I čRLeNo Belo, belo, belo, belo vino je dobro.

Belo je čistoća mom srcu slatkoća, zato, braćo, pijmo belo vino! Žuto, žuto, žuto, žuto vino je dobro. Žuto je i zlato na mom srcu zraslo.

Zato, braćo, pijmo žuto vino! Črno, črno, črno, črno vino je dobro. Črna je zemlica s ke smo mi dečica, zato, braćo, pijmo črno vino!

Belo, žuto, črno, črleno je najbolše! Črlena je prava junačka krv zdrava, zato, braćo, pijmo i črleno!

jer plodom vlastitih ruku on s pravom se diči.

S kupicom vina on će vam prići, zdravicu reći i... preko mnogo čega prijeći. mr.

Gerhard Schubert

Spomen'te se zdrav'com vaših sina u daljini, kojim nije vina.

Pijte s mjerom, da budete budni, kadšto dušman ide u pohode.

Pijte smjelo, da mi niste trudni, da nam loze slavu rode.

Pijte smjerno dar božanski vrući, Pijte mudro, kako Mirza uči.

RANA PtICA

August Šenoa

Zaljuljala se jedna grana, Oglasila se jedna ptica.

čAšA

Smiješio sam se. Pio vino.

I osjećo sam: ovaj rani Trenutak zelenog jutra Sreću je rodio na grani.

O, čašo od mutnog stakla, često su moja usta rubove tanke ti takla srknula napitka gusta.

I pjesma bješe posve jasna, Sva srdačna i sva duboka, I tekla je baš ko što teku Suze iz radosnoga oka.

Talozi crnog vina nakit su tvoj iznutra cvjetni vijenac rubina u grlu tmurnog jutra.

MeÐIMuRsKA NARoDNA

Dobriša cesarić

Mene su sveg bez daha zanosi tvoji ponesli.

Ti si me riješila straha kad su se temelji tresli.

Vinograd, vince i težačka muka Gledam s vrha brijega zelenkasto plavetnilo vinogradskog stijega što oslikaše ga težačke ruke, skrb, trud i brojne muke.

A loza se penje iz teške grude, jer sokovi se bude.

Ona buja, napinje se i snaži.

Uskoro će grozdovi zarudit', loza će plodove nudit', k'o najljepše djevojke draži.

Ubrat će vinogradar svoju muku i tještit je žuljevitih ruku.

Pospremit će dragocjene kapi, kušati ono skriveno blago što ispiti je svima drago.

Al'... njemu je još mnogo draže, jer... pijuć' ga, muke su blaže.

Ne osjeća već da dlanovi još peku i ne vidi vlastitog znoja rijeku. lagano opijen on tone u zdravi san, a sutra će novi dan.

Iznova će uzeti alat svoj i poći u vlastiti boj.

Za pregršt grozdova zrelih, što k'o rujno vino s vama podijelih, da nazdravimo težačku muku.

HRvAtsKo vINo Hrvatska je zemlja prebogata, lozu našu Bogo blagoslovi.

Bistra kaplja vrednija od zlata na daleko po svem svijetu slovi.

U svom domu nitko prorok nije, katkad mudro u nas se ne pije.

Al' daljine – čudne li promjene! jer kad pustiš našu domovinu znat ćeš tekar vinu cijene: Tuj nij traga hrvatskome vinu.

A pri praznoj, pustoj ječmenjači često bol mi bolno srce tlači.

Mislim na te, slatka domovino.

U njem život, u njem ljubav prava, u njem nebo, u njem pjesma glasna, u njem ponos, u njem stara slava, u njem smjelost, u njem smisao jasna. lijek starosti, veselje mladosti, svjedok naše gostoljubivosti.

A vi, braćo u hrvatskom kraju, pjevajte mi pjesme kolom mile.

Pjeni vino – bistre kapi sjaju, lete šale – cvatu misli čile.

Doba me kinjilo, trlo, mučilo nadahnuće pa te nagnah u grlo, da skratim groznice vruće.

I noć me crna, duga stisnu kliještima more, o, čašo, nađoh druga s kojim ću čekati zore.

Mene će đavoli na ognju žarkome žeći negdje u crnome paklu.

A ti ćeš stajati slavno, Mutna u svojoj sreći, Krhka u svome staklu.

Gustav Krklec

suč158 KORIŠTeNI MATeRIjAlI IZ ZBIRKe PjeSAMA "KUD' IDeMO TUD' PjeVAMO" HRVATSKOG SeljAČKOG PjeVAČKOG DRUŠTVA PRIGORAc

DA te MoGu PIsMoM ZvAtI Ti za me si bila ka rosa na cviću Sa usana pila i ljubav i sriću A ja bi tija pismom ti prići još ljubavi ima ka ulja u svići Da te mogu pismom zvati ja bi piva život cili Da se barem opet vrati Vrime kad smo sritni bili Da te mogu pismom zvati ja bi piva, ne bi staja Da se stara ljubav vrati Ne bi pismi bilo kraja

Na naš Ošjak i vale Velu luku mala ne zaboravi.

Doć ću opet draga, budi sa mnom sretna ti Znaj da će nas naša prošla ljubav čekati.

Kada vidin modro more I zelene borove Zakantat ću ovu pismu za tebe Za markinte i za žale Za naš Ošjak i vale Velu luku mala ne zaboravi.

Velu luku mala ne zaboravi...

Ne vraćaš se više u pisme i riči I nema te sa mnom u nijednoj priči A ja bi tija pismom ti prići još ljubavi ima ka ulja u svići

Ne DIRAJte MI RAvNICu Večeras me, dobri ljudi Nemojte ništa pitati.

Neka suze tiho teku pa će manje boljeti.

Ne dirajte mi večeras Uspomenu u meni Ne dirajte mi ravnicu jer ja ću se vratiti. još u sebi čujem majku Kako tužna govori Kad se jednom vratiš sine ja ću te čekati.

Mene zovu moja polja Mene zovu tambure Prije nego sklopim oči Da još jednom vidim sve.

Ne dirajte mi večeras...

sJećANJe NA veLA LuKu Kad ću opet doć da te vidin ja Kad ću opet moć da te ljubin ja Tek sad vidin što mi znači Vela luka, more, ti Uspomene će mi samo ostati Za markinte i za žale

ZA JeDAN čAsAK RADostI Za jedan časak radosti Tisuću dana, tisuću dana Za jedan časak radosti Tisuću dana žalosti.

Ti si, Milko, moja, moja Ti si, Milko, moja, moja Ti si, Milko, moja, moja ja sam tvoj.

Bez tebe, draga ljubljena, Ne mogu živjet, ne mogu živjet Bez tebe, draga ljubljena Ne mogu živjet, moram mrijet.

ak sem te v noći zbudil popevke te semu su krive i vince kaj v srcu gori Ak ti i nisam došel ak sem pozabil te zvat ja ti se znova kunem zatajil te nebum nigdar

NA MALeNoM BRIJeGu Na malenom brijegu Usred vinograda Sastali se beruć grožđe Momak i djevojka jedno drugom šaputali Vjernu ljubav obećali.

Ali jednog dana Saznala je majka I zatekla obadvoje Zagrljeni stoje Prestrašeni i bez riječi Što će majka sada reći.

Progovara majka Kreći moja mila Ako voliš svog dragana Neka pođe s nama Tebi drag, a meni mili cijeli život sretni bili.

PotočIć MALeNI

ljubi Milko mene, mene, mene ljubi Milko mene, mene, mene ljubi Milko mene, mene, mene ja ću te.

Potočić ma1eni Do1inom žubori cijeli svijet govori O našoj ljubavi.

sPoveD (AK seM tI sRčeKo

Majka mi govori Neka ga zaboravim Ali srce moje Zaboravit ne može.

RANIL) Ak sem te ikada fkanil, ak sem i prešel vu kvar ak sam ti srčeko ranil pozabil te nebum nigdar Ak sem i druge gledal ak sam i kušlec koj dal o tem ti nisam povedal da pokle ti ne bude žal Ak sem s pajdašima ostal

S tobom ću živjeti S tobom ću umrijeti S tobom ću cvijete moj U hladan leći grob.

u PLAvoM PoDRuMu

Pjesma i glazba, vino i žene Život su koji znam. jednom se samo živi jednom se samo mre Ako ne uzmeš što život pruža Onda ti gubiš sve.

U plavom podrumu ostat ću cijelu noć Uz stare drugove vrijeme će proć' Zar može ljepše bit' uz pjesmu vino pit' I zorom dragoj poć pod prozor njen. Čuj, draga, pjesmu tu Iz plavog podruma Čuj draga za tebe živim Zbog tebe pijem cijelu noć.

U plavi podrum poć' lumpat ću cijeli dan i noć Razbit ću ćaše sve jer volim te.

JA se KoNJA BoJIM Pod mojim prozorom teče vodica Napoj meni konja mila Ančica. ja ga ne napojim ja se konja bojim ja se konja bojim jer sam malena.

Pod mojim prozorom raste divan cvijet Kaži meni, dušo, što te mrzi svijet.

Mene svijet ne mrzi Mene srce boli Mene srce boli Plakala bih ja.

Moj je dragi bio kao rumen cvijet Voljela sam njega više nego svijet.

On me poljubio Pa me ostavio Pa me ostavio Zato plačem ja.

Najljepše veće uvijek proteće Onda kad nisi sam LIPANJ 2018

81

suč158

OVU KAO I OSTAle KNjIGe MOŽeTe NARUČITI PUTeM NARUDŽBeNIce UMeTNUTe U ReVIjU! 82 82

LIPANJ 2018 2018 LIPANJ