Svijet u čaši broj 159 by MAM VIN

VINOGRADARSTVO VINOGRADARSTVO II VINARSTVO VINARSTVO HRNjeVAc HRNjeVAc 87, 87, 34335 34335 VeTOVO VeTOVO Tel./fAx.: Tel./fAx.: +385 +385 (0)34 (0)34 267-201 267-201 IVAN IVAN eNjINGI: eNjINGI: 098 098 211-300 211-300 e-MAIl: e-MAIl: INfO@eNjINGI.HR INfO@eNjINGI.HR

sUč159 RIjeČ UReDNIKA

SADRŽAj 159

Poštovani čitatelju! 6 jematve i - jubileji! Berba grožđa i jubileja! 8 evo nas u berbenom razdoblju, koje je ove godine s početkom osjetno uranilo u odnosu na termin na koji smo naviknuli. Sezona je, barem ovdje u Hrvatskoj, bila doista neuobičajena, s naglim promjenama vremena, s visokim temperaturama koje su pogodovale nakupljanju šećera u grožđu, s meteorološkim predviđanjima koja su najavljivala olujna nevremena (na više mjesta prognoze su se i potvrdile) tako da su mnogi vinogradari odustali od zelene rezidbe u strahu da će u berbi biti jako oštećeni glede količine roda, pa i s dosta padalina koje su upravo pogodovale rodu, s kolovoškim vrućinama popraćenima sušom... Općenito, prve reakcije nakon što je grožđe ubrano i prerađeno: rod viši u odnosu na lani, sladori u grožđu zbog kolovoških suša i vrućine vrlo visoki, kiselost nešto niža od željene... Iako je sezona 2018. bila na neki način meteorološki malo šašava, od više vinara čuo sam i da su, na kraju, jako zadovoljni i količinom i kakvoćom roda, neki, posbice oni iz Istre, vele da im se 2018. čini u kvalitativnom smislu boljom od 2017. Padaline su u neka područja stigle očito u pravom trenutku. lako moguće da će se 2018. godište pokazati boljime za snažna crna vina a slabijime za bijela za koja se očekuje da odišu svježinom. No, polako: pričekajmo još neko vrijeme za krajnji sud. Dok ne budu moguća prva kušanja već koliko-toliko formiranih vina. Zasad samo crtice i sličice iz berbi... A ove godine, posebice na prijelazu s 2018. u 2019., i berba – velikih jubileja. folklorni ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske lado, s kojim je Svijet u čaši – revija sada, inače, na pragu 27. godine izlaženja - dobro surađivao, ulazi u svoje sedmo deseljeće. Čestitamo. lado je osnovan 1949., ima 38 profesionalnih plesača i pjevača, izvođači u isto vrijeme plešu i pjevaju na najvišem umjetničkom nivou, tu je i 14 vrhunskih muzičara… Glazbenici ansambla lado sviraju oko 80 različitih tradicijskih instrumenata, repertoar se sastoji od oko 100 koreografija. Lado je do sada premašio 5000 nastupa, što u Hrvatskoj što i u 48 zemalja svijeta, te izdao tridesetak nosača zvuka. janez Istenič – šampanjer s druge strane Klanjca. U Staroj Vasi, kod Bizeljskoga. Uspješni nogometni golman, potom pola stoljeća bavljenja vinom, posebice pjenušcima. Svakako kušati cuvée Prestige 2011! evo i što ima još u ovome Svijetu u čaši: Krauthaker na angažmanu oko frankovke, Dani vina otoka Krka, greblica draža nego pizza, Štrudla-fest u jaškovu, istarski sirevi Špin s prestižnim međunarodnim nagradama, fišijada na Buškom jezeru, vatrice graha u Mohaču… Želim vam ugodno čitanje i, po mogućnosti, kušanje onoga o čemu objavljujemo priloge… Srdačno, Željko Suhadolnik

IMPReSSUM 159 Hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam ISSN 1330-285x Ništa bez muke • Radi i nadaj se • Žuri polako • Uživaj s razumom 26 godina s vama! Rujan 2018. Web: www.ateljeokusa.eu • www.mam-vin.eu E-mail: ateljeokusa@gmail.com • mam-vin@ zg.t-com.hr Izlazi: tromjesečno Osnivač: MAM VIN d.o.o., 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska Nakladnik: ATelje OKUSA, 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska, telefon/fax (01) 3637-944; 7793-700 Matični broj: 04751329 OIB: 51767041159 Poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Zagreb IBAN: HR3823600001102622742 SWIFT/BIC: ZABAHR2x Predsjednik udruge: Mladen Horić

Osnivači udruge: Marko Čolić, Željko Suhadolnik, josip Braco Bogdanić, Mladen Horić Uredništvo: Željko Suhadolnik (glavni urednik), Mladen Horić i Željko Marušić (tehnički urednici) Marko Čolić (urednik fotografije), josip Braco Bogdanić, Zdravko Klemenić (komercijala) Suradnici: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Ivana Suhadolnik, Vitomir Andrić, Tomislav Radić, Maja Kobol, Antun Krešić, Miroslav Matanović - BRc Mediji - suradnici: prijateljske redakcije, inHORecA, Menu, inHOTel Administracija i računovodstvo: Željko Marušić Grafičko oblikovanje, priprema za tisak: HANDSTUDIO, www.handstudio.hr Tisak: Grafika Markulin d.o.o., lukavec, Dolenska 32, 10412 Donja lomnica, tel: +385 1 6234-666, fax: +385 1 6234-529. Na naslovnoj stranici: Berba 2018.- Bolja od očekivanja za šašavo godište. Snimio Marko Čolić

9 10 12 14 15

15 16 17 18 22 23 24 28 30 31 32 34 35 36 37 38 42 50 51 52 54 56 57 58 60 62 66 68 72 80

Berba 2018 – Klopotec u Zelini, Amerikanac u Donjoj Reki Amfora stoluje na Plešivici: Na redu traminac i sauvignon feravino računa na iznimnu kakvoću roda Krauthaker na kolosijeku frankovke Kod majstora za frankovku, crni pinot i lovrijenac Kutjevo: Vino kao lijek protiv bolesti i kao veselje mladosti Siberova muškatna hrabrost jakob, kare i šokol frankovka kao crvena pratnja graševini Ulice Mohača u vatri graha Osobne karte vinara Zagreb Vino.com i dalje u esplanadi Istrian Wine Run 2018 Dani vina otoka Krka Restorani eko-oznake – mjerila za zahtjevnije potrošače HGK: poduzetnicima 7,5 milijardi dolara za brendiranje eko-odgovorni hoteli Volim greblicu više nego pizzu Bućnica-fest 2018 u Desiniću Štrudla-fest Aljmaš: Halas jumba kod Daneta fišijada 2018: Hercegovina u znaku bećarca Okusi Zagrebačke županije Barunov pakleni plan Barunica Mara Veterani u iznenađujućoj formi Ponuda zasnovana na škrletu Svjetska prvakinja iz zagrebačkog Borongaja Istarski sirevi Špin s prestižnim nagradama charles collin u Baltazaru Vinolog u akciji Istenič 50 godina Rebula kao centarfor, u dva poluvremena consorzio chianti classico: Novi predsjednuik, ugledni vinar Giovanni Manetti Bono Vox daleko se čuje Kokam 40 godina

ATELJE OKUSA 2008. U HOTELU ANTUNOVIĆ UZ NASTUP LADA

RUJAN 2018

sUč159

BERBA 2018 I kLoPotEc!

dozrijevanja, a što nanosi golemu štetu vinogradaru/vinaru. Željko Kos iz Hrnjanca kod Zeline, koji je morao i ranije od ranijega početi berbu jer proizvodi i pjenušce, ostao je odan tradiciji i narodnom običaju – bolje da propadne selo nego običaji: na Bartolovo je u svom vinogradu ponad Hrnjanca okupio popriličan broj uzvanika. Uz tamburaše stigao je i Ivica Đuričić, nekad plesač i svirač u proslavljenome Ladu, te zapjevao i zaplesao s mamom familias Anitom Kos!... Nakon veselice, sutradan – nastavak berbe, ne više uz pjesme lada, nego uz glazbu klopoteca.

PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIje: MARKO ČOlIć

ve godine – svojevrsni paradoks: branje grožđa bilo je u nekim područjima već debelo u tijeku na Bartolovo, tj. dan potkraj kolovoza kad se - po običaju uvedenome ne samo da se druži i fešta nego i iz praktičnih razloga - u vinograde postavljaju klopoteci što bukom propelera tjeranog vjetrom plaše i odvraćaju ptice da jurišaju na trsje kako bi se osladile bobama u finalnoj fazi

AMERIKANAC TOMAC u DONJOJ REKI

ije vijest kad pas ugrize čovjeka, ali jeste vijest ako čovjek ugrize psa. Isto tako, nije vijest kad Amerikanac posjeti Pariz, uostalom to je već odavno i opjevano, ali jeste vijest kad Amerikanac posjećuje selo Donja Reka! Moglo bi se reći da je na ovogodišnjoj berbi dvorište obitelji Tomac u Donjoj Reki podno Plešivice i uz jastrebarsko nakratko

LIPANJ 2018

sUč159 Iz Švicarske su stigli Roland i Brigitte Jöhri, ugledni ugostitelji koji su do nedavno – sad su u mirovini – imali, čuje se, najbolji restoran u mondenom skijalištu St. Moritz - jöhri’s Talvo. Poznanstvo kroz profesiju te prijateljstvo s roditeljima supruge Tomislava Tomca Martine koji su nekad vodili restoran u Švicarskoj dovelo je bračni par jöhri svojedobno na Plešivicu, i oni su se toliko oduševili krajem da su tu kupili vinograd (obrađuju ga Tomci) i kuću za odmor! S jöhrijima je, sada, u berbu stigla i gdja jutta koja je vlasnica hotela Park u Vaduzu u lichtensteinu... Od naših pak švicaraca naišli su Josip Blažević, nastanjen u Schaffhausenu, koji preko svoje tvrtke Vallis Aurea uvozi hrvatsko vino u Švicarsku, te Drago Cvitkušić iz Züricha, stručnjak za montažu opreme za grijanje u stanovima i drugim objektima, inače veliki ljubitelj plemenite kapljice i kupac biranih butelja. A od naših naših, među ostalima a tko drugo do li osoba osobito visoke reference: direktor famoznog Imunološkog zavoda i direktor Bio-centra – Dubravko Kičić! Našao sam se tu i ja, koji pokušavam u formi održati nos da me odvede na pravo mjesto u pravi trenutak...

bilo – svijet u malome! Uz domaćine - Amerikanci, Švicarci, pa “švicarski naši”, pa lichtenstein... Bogme, ne slučajno, i ne bilo tko! Iz SAD, iz savezne države Nevade, stigli su Tomcima na plešivičku berbu Steven i Lora Tomac! Steven Tomac mi veli kako je njegova sestra prije nekoliko godina krenula u istraživanje porijekla obitelji, dakle otkrivanje obiteljskog stabla, i kad je na Internetu pod prezimenima Tomac naišla na Tomce vinogradare i vinare s Plešivice - bio je to okidač za putovanje za Donju Reku, i na nekolikodnevni boravak u berbeno vrijeme baš u Donjoj Reki...

Neki dođoše da se aktivno uključe u berbu, neki da kontroliraju što se to, i kako, bere, neki pak da dogovore posao oko kupovine vina na veliko, neki možda i da dogovore kupo-prodaju iz Gruzije uvezenih amfora (bratić i nećak od Zvonimira Tomca Mirko i Antonio Ivančić uvoze amfore za potrebe vinara ovoga dijela europe!), a neki i da ponesu doma nešto vina kupljenoga na malo... Svi smo svakako stigli iz prijateljstva i radoznalosti, da vidimo novo grožđe i da čujemo kakve su procjene Tomčevih glede kakavoće berbe 2018. A Tomci vele da su jako zadovoljni i rodom i kakvoćom. Ove godine u amforu je stavljen traminac. Za berbu im je kao posljednje ostao samo rizling rajnski kao kasni kultivar, grožđe je lijepo i zdravo. Preko dana razbacani, a u podnevnom predahu - s obzirom na vrućinu a i vrijeme ručka – svi okupljeni oko stola u dvorištu obitelji Tomac. Neumorna mama i baka Pavica Tomac - sa strane Svijeta u Čaši i bloga Suhiucasi još jedna najozbiljnija kandidatkinja za Seosku ženu godine u izboru koji već godinama provodi Zagrebačka županija – donosi na stol domać u govedsku juhu za tjelesnu i duhovnu okrepu, domaći kruh zlatnih ruku snahe Martine, te pečenje, savijaču od sira. Pater familias Zvonimir Tomac brine da su čaše pune. Novi, tj . m l a di g a z d a Tomislav Tomac pak razapet je bio i u tim objedovnim trenucima između stola s gostima i hranom te runjače, muljače i preše.

RUJAN 2018

sUč159 AMfORA STOlUje NA PleŠIVIcI

NA REDU: tRAMINAc I sAUVIGNoN! TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

e samo da je Plešivica postala naširoko poznata po vinima nekolicine tamošnjih robnih proizvođača koji izlaze s vinima od grožđa pola godine maceriranoga u amfori, nego je postala i šire znana kao distribucijski centar za originalne gruzijske amfore, centar odakle te posude od terakote što se zakopavaju u zemlju (izreka kaže: grožđe se vraća mami zemlji odakle je i počeo život ploda!) odlaze i vinarima i u Sloveniju, Italiju, pa i francusku… Upravo na Plešivici u objektu Ivančić, u susjedstvu obitelji Mirka i Antonija Ivančića koji preko vlastite tvrtke Imaht uvoze amfore iz Gruzije a i za sebe proizvode vino iz amfore, bio je skup posvećen vinu iz amfore. Domaćini: Zvonimir i Tomislav Tomac, vinogradari i vinari koji su, uz Istranina Marina Markežića Kabolu prvi u nas krenuli na tržište s vinom iz amfore, te uvoznik Mirko Ivančić, a povod: magnum s Rebulom Amfora 2003 koju je za posjeta Zagrebu ostavio Joško Gravner, guru s collija

posebno zaslužan što je, u vrijeme kad rebula nije imala renomea i vino od nje pretežito se trošilo u jeftinijim gostionicama i za gemište, pokazao kako rebula može uz prikladan pristup pružiti vrhunski do ekskluzivni rezultat u čaši; od tada se renome toga kultivara naglo uspinje i sve više proizvođača u Goriškim brdima/na colliju počinje se prema njoj ambiciozno postavljati (ne nužno svi kroz tzv. naračnasto vino). Dakako, na tu Gravnerovu rebulu na degustaciji na Plešivici su se dogradili magnum Amfora 2007 od obitelji Tomac (prva njihova macerirana kapljica), te Vitovska 2009 od Valtera i Paola Vodopivca iz okolice Trsta. Tomci su iskoristili prigodu predstaviti dva nova njihova uzorka koja su provela po pola godine u amforama a sad su na dvogodišnjem dozrijevanju u velikim hrastovim bačvama: nakon prve Amfore za koju su rabili chardonnay (50 posto) i tradicijske sorte odavna uzgajane na Plešivici, pa Amfore za koju su rabili rizling rajnski, od berbe 2017. u amforu su odlučili staviti traminac mirisavi i, posebno, sauvignon bijeli. Oba vina, vrlo obećavajuća (a što bi se drugo i moglo očekivati?!), u ovome trenutku odlično aromama prezentiraju svaki svoju sortu, traminac, dakako, naglašeno, međutim nakon 24-mjesečnog boravka u bačvi bouquet će, logično, biti drukčiji. Zvonimir Tomac razmišlja da možda, za probu, jednu količinu traminca i jednu količinu sauvignona pomiješa u jedno vino! Veliko finale: pjenušac Tomac classic 2006 brut nature, nakon više godina ponovno na tržištu (ograničena količina, drukčija cijena), te pjenušac Amfora, pr vo pjenušavo vino vjerojatno u europi ako ne i šire proizvedeno od baznog vina nastalog maceracijom u amfori. Nakon kraćeg predaha Tomci su na stol iznijeli i svoje klasične bisere iz prošlogodišnje berbe – Rajnski rizling 2017 (arome zrelog bijelog i žutog domaćeg voća, lijepe slanost i kiselost, 13,5 vol %!), koji je upravo pušten na tržište (sugestija: pričuvati u prikladno temperiranom i mračnom prostoru koju butelju za konzumaciju za koju godinu!), te crni pinot 2017, koji je još bio u bačvi, ovako kako se pokazuje sada vrlo vrlo obećavajući, rekao bih da će to biti i najbolji crni pinot Tomčevih do sada

RUJAN 2018

sUč159 u FERIČANCIMA OČEKuJu IZNIMNu KVALITETu RODA

natoč klimatološki iznimno zahtjevnoj godini, Feravino iz feričanaca iz berbe 2018, koja je počela gotovo dva tjedna prije uobičajenog roka, očekuje iznimnu kakvoću roda. Prinosi su iznad očekivanih, zdravstveno stanje grožđa je izvrsno, sve to zahvaljujući pravovremenim i prikladnim agrotehničkim zahvatima,

naime feravino je ustrojilo ponudu pod nazivom feričanačka berba grožđa, i poziva ljubitelje prirode, boravka na otvorenome, rekreacije te plemenite kapljice i kulinarskih specijaliteta da u razdoiblju od 3. do 26. rujna dođu u feričance i uključe se u berbene aktivnosti. Za takve goste priređuje se natjecanje u berbi grožđa. Nakon završenog

feRAVINO BeRBA 2018 – SA SRceM!

kaže Amalija Liović, voditeljica Odjela vinogradarstva u feravinu. Berba je na posjedu feravina tradicijski krenula s rajnskim rizlingom (za pjenušac) i zweigeltom, a nakon toga išlo se pomalo i na graševinu. Onda su na redu predviđeni bili bijeli pinot, chardonnay, frankovka, crni pinot, syrah, merlot, cabernet sauvignon. Od ukupno 160 hektara vinograda, 130 hektara je rodnih, a na njima je ove godine trebalo ručno brati stotinjak berača. Upravo je ručno branje specifičnost feravina, koje je jedina veća vinarija u Hrvatskoj što u berbi ne koristi strojeve. jematva u feričancima inače ima i svojevrsno turističko obilježje,

radnog dijela druženje se nastavlja u Vincilirskoj kući, jedinstvenom ugostiteljskom objektu na poziciji Goveđa glava na obroncima Krndije. feravino gostima nudi mogućnost obilaska vinograda i vinske ceste te vinarije i Starog podruma iz 1804. sve uz stručnu pratnju enologa. A nudi i školu za vinoljupce. Krajem rujna u feričancima bi se trebao održati festival posvećen frankovki, želja je da se ta sorta karakteristična upravo za feričanačko vinogorje jače popularizira među vinogradarima a njeno vino među potrošačima.

RUJAN 2018

sUč159 UZ BeRBU 2018

kRAUtHAkER NA koLosIJEkU FRANkoVkE

feRAVINO BeRBA 2018 – SA SRceM!

rankovka je konačno, za nadati se, dočekala početke svojih nekih značajnijih suvremenih trenutaka u Slavoniji, prostoru kao dijelu Panonske nizine uz koji se tradicijski/povijesno ona veže jače od tu već prilično raširenih bordoških crvenih internacionalaca poput merlota i cabernet sauvignona, te burgundijskog pinota crnoga, u neko prijašnje ne dako davno vrijeme atraktivnijih za sadnju jer su s jedne strane pokazali da mogu i ovdje pružiti odličan rezultat a s druge strane privlačnih stoga što se u to neko prijašnje vrijeme činilo marketinški boljime, za crnjake, saditi njih kao svjetski znane kultivare, nego međunarodno manje afirmirani kultivar poput frankovke. feričanačko Feravino s vinogradskim pozicijama gdje je frankovka pokazivala jako dobar rezultat u uzgoju držalo se – svaka čast! - te sorte, ali očito je da se, radi ostvarenja punog općeg uspjeha frankovke na tržištu - frankovki trebalo posvetiti i u većoj mjeri te da se frankovki u većoj mjeri trebalo posvetiti i više proizvođača, posebice onih s jačim renomeom i s nešto većom količinom u ponudi.

U akciju je glede frankovke ozbiljnije krenulo i baranjsko Belje, a evo sad je MANje BAČ Ve Z A DOZRIjeVANje VINA, Te KONUSNe tu i Vlado Krauthaker, koji je upravo Veće – AlI Ne I ONe jAKO VelIKe NeGO ONe TAMAN PO MjeRI ZA ODReđeNe PARTIje VINA - HRASTOVe BAČVe, izašao na tržište sa samostalnim ZA MAceRAcIjU I AlKOHOlNU feRMeNTAcIjU, ČUVANje VI vinom od te sorte iz berbe 2015. Ima on već duže vrijeme frankovku u svojim vinogradima, ali eto od nje nije radio samostalno vino, a onda je, kako sâm kaže, shvatio da je pogriješio što se na frankovku kao nečemu što je dio Slavonije i Podunavlja nije koncentrirao intenzivno i prije. Krauthakerovo trsje s frankovkom je na 370 do 400 metara nadmorske visine na položaju Gradine kod sela Podgorje, tlo je tamo, kaže, pjeskovito ali i s dosta kamena (škriljevac). Berbe 2016. i, dakako, 2017. još su u bačvama. Krauthaker, i on uz primjedbu da izabrani termin za festival frankovke u feričancima najavljen za kraj rujna nije baš dobar jer se nalazi unutar perioda radova vezanih uz berbu, pokazao je značajan interes i jaku volju da pomogne u realizaciji spomenute 10

RUJAN 2018

sUč159

MARTINA KRAUTHAKeR GRGIć

manifestacije makar i u tom terminu, te je aktivirao svoje poznanstva i veze s raznim inozemnim proizvođačima frankovke (Mađarska, Austrija/Burgenland...) da u feričance stigne što veći broj uzoraka i na predviđeno ocjenjivanje i na festival. Iako, s obzirom na hirovitu meteorologiju ove godine, dosta nervozno iščekujući berbu, sredinom kolovoza pošao je upravo u Gradišće radi dodatne animacije i radi prikupljanje vina, ali i da vidi malo kakva je tamo predberbena atmosfera. A s njim je putovao i Svijet u čaši.

Kušao sam tu Krauthakerovu frankovku iz 2015 (13,5 vol %), vrlo dobra, i obećava mnogo. frankovka inače nije i jedina sorta vezana (i) uz Slavoniju a za koju Vlado smatra da ju je nepravedno zapostavio: najav-ljuje da je odlučio jače se pozabaviti i s portugiscem! I to ne tek kao s vinom što se krajem godine nudi kao novo, mlado i za hitru potrošnju. Prije nekoliko godina kod Krauthakera u podrumu imao sam prilike – u posljednji čas, prije nego što je završio u kupaži - iz jedne bačvice kušati njegov vrlo ozbiljni (14,0 vol %) i zreli portugizac. Vinograd s portugiscem star mu je 40 godina i ove godine na trsu je ostavio samo tri grozda, očekuje vrlo kvalitetan rod i planira vino staviti na dozrijevanje u barrique!

VINOGR ADI Se, U SKlADU S eKOfIlOZOfIjOM, OBR AđUjU I UZ POMOć KONjA!

I još nešto: nakon dužeg prekida Krauthaker se vratio sauvignonu dozrijevanom na finom talogu u barriqueu. Takav sauvignon proizvodio je od 2000. do 2009. godine, a onda - iako je vino, prisjećam se, bilo odlično tek tražilo je da mu se ostavi više vremena u podrumu prije izlaska na tržište – prestao. Objašnjava da – iako mu ga je dio otkupila lufthansa i točila u svojim zrakoplovima - na tržištu to vino tada nije naišlo na odjek koji je on očekivao. A od berbe 2015. ponovno mu se okrenuo

da, kako veli, dopuni ponudu chardonnaya Rosenberg koji nastaje na isti način i koji je jako tražen. Krauthaker je najbolje grožđe svojega sauvignona ostavio 12 sati na maceraciji, slijedili su fermentacija u barriqueu i nakon toga godina dana dozrijevanja vina na kvascu (sur lie). Ovog sauvignona iz 2015. napunio je oko 2000 butelja. – Svjestan sam ja odavno da nekim vinima, i crnima i bijelima, treba više vremena za puno sazrijevanje. Prije sam bio dosta skučen s prostorom a i nedostajalo mi je bačava, međutim unatrag koju godinu situacija se promijenila nabolje: uspio sam dosta proširiti podrumski prostor a i opremio se s dosta bačvica, pa je postalo lakše. Primijetio sam i to da se u posljednje vrijeme širi krug potrošača zainteresiranih za ozbiljna i kompleksna, zrela vina, i odlučio sam da ubuduće svoje najbolje crnjake ne puštam na tržište mlađe od pet godina! – rekao je Vlado, i koliko je u pravu odmah je pokazao zdravicom sa svojim odličnim cabernet sauvignonom iz 2015, a od kojega vrhunac očekuje za dvije do tri godine. Vlado Krauthaker, koji je u enološki posao dobro uveo svoju kćerku Martinu i pomalo joj prepušta kormilo posjeda, danas ima 42 hektara vlastitih vinograda, a iz kooperacije preuzima grožđe sa 60 ha. Sortiment čini 87 posto bijelih sorata i 13 posto crnih. Od bijelih sorata opsegom prednjači graševina, sa 65 posto, slijede chardonnay s osam posto, sauvignon blanc i pinot sivi sa po šest posto, zelenac (Rotgipfler) sa dva posto..., a od crnih kultivara cabernet sauvignon, merlot, syrah i pinot crni zauzimaju svaki po oko tri posto, portugizac pokriva jedan posto. RUJAN 2018

sUč159 UZ BeRBU 2018 _ POVeZNIce SlAVONIje I BURGeNlANDA

koD MAJstoRA ZA LoVRIJENAc, FRANkoVkU I cRNI PINot!

ekao bih da su u segmentu (crnog) vina važne poveznice između Slavonije i austrijskog Burgenlanda (Gradišća) lovrijenac, na koji smo, na žalost, posve zaboravili i zanemarili ga, frankovka, kojoj se, opet nažalost, ne posvećujemo koliko treba, te crni pinot. Krasno iskustvo za nedavnog posjeta Gradišću, inspiriranoga među ostalime najavom festivala frankovke krajem rujna u feričancima te željom da se pomogne u animaciji po frankovki čuvenih burgenlandskih proizvođača da sudjeluju kao izlagači a i na ocjenjivanju.

Posjed juris iz Golsa obuhvaća 20 hektara vinograda, a glavni aduti su vina od kultivara lovrijenac (Axel Stiegelmar, baš i specijaliziran za lovrijenac, frankovku i crni pinot, kaže da sorta lovrijenac najbolji rezultat daje na pjeskovitom i šljunkovitom tlu), frankovka, te pinot crni (klonovi kupljeni u francuskoj; manji grozdovi, manje bobice, deblja kožica…). Vina su u nekoliko kvalitativnih kategorija – classic

xel STIeGelMAR (DeSNO) I VlADO KRAUTHAKeR: KARAKTeRNI I IMPReSIVNI PINOT NOIR 2015 ReSeRVe (13,5 VOl %; lOZe STARIje OD 35 GODINA, fRANcUSKI KlONOVI, DVIje GODINe U DRVU /GODINA DANA U BARRIQUeU I POTOM GODINA DANA U VelIKOj BAČVI Te GODINA DANA U BUTeljI PRIje IZlASKA), PINOT NOIR 2015 BReITeNTeIl (13,5 VOl %) IZVRSNA fRANKOVKA BlAUfRäNKIScH 2015 UNGeRBeRG (14,0 VOl %; lOZe STARIje OD 35 GODINA, jUŽNA POZIcIjA), ODlIČAN ST.lAUReNT 2015 GOlDBeRG (13,5 VOl %)

(mlađe loze, vino s hitrijim izlaskom na tržište, butelja s navojnim zatvaračem), reserve te, kao vrh, s nazivom položaja ranga 1er i grand cru, juris ih ima dva – Goldberg i Ungerberg (starije loze, duže dozrijevanje vina u bačvici, butelja s plutenim čepom). Kušanje lovrijenca, frankovke i crnog pinota po kategorijama… Na kraju, pozdrav zdravicom domaćinovom frankovkom i Krauthakerovim crnim pinotom, te razmjena najboljih želja za najnoviju, nastupajuću berbu… Krauthaker nije baš bio prezadovoljan meteorološkim kretanjima u posljednja dva mjeseca, zbog silne vrućine pa i suše u kolovozu strahovao je od previsokih alkohola i manjka kiselosti u vinima. Slavonija je područje više bijelog nego crnog vina pa to pojačava problem. Axel Stiegelmar također je ukazao na neuobičajenu ljetnu vrućinu, a i dugu sušu u Burgenlandu i 2018. naziva vrućim godištem. Očekuje vrlo dobra crna vina, sa zdravim i s jako zrelim grožđem, 12

RUJAN 2018

s okruglim taninom ali i s nižom kiselosti od uobičajene, ali ta niža kiselost kod crnjaka manje će se manifestirati kao manjak nego kod bijelog vina. Stiegelmar je uglavnom dosta zadovoljan jer Burgenland je znan kao područje crnjaka, a jurisova ponuda i obuhvaća više crnog nego bijeloga vina…. BERBA U AUSTRIJI Iz Austrije mi stiže službena obavijest o berbi 2018: u većini vinorodnih područja te zemlje vinova loza je, navodi predsjednik Udruge austrijskih vinogradara Johannes Schmuckenschlager, ipak uspješno izdržala velike vrućine i sušu koje su karakterizirale ljetnu fazu dozrijevanja grožđa. Schmuckenschlager govori o jako zrelome grožđu i neuobičajeno ranoj berbi, najranijoj unatrag više desetljeća. U izvještaju je navedeno upravo ono o čemu su za Suhiučaši kroz Svijet u čaši Axel STIeGelMAR jURIS POGleD NA VINOGRAD

nedavno govorili gradišćanski proizvođači Axel Stiegelmar Juris i Helmut Gangl: visoki stupanj sladora u grožđu koji će rezultirati i višim stupnjem alkohola u vinu, te niža ukupna kiselost. Što se tiče ukupne količine, ona je iznad prosjeka, i trebala bi biti oko 2,6 milijuna hektolitara. Pupanje je krenulo kasnije nego inače a prednost toga bila je da nije bilo štete od mrazeva. Val topline koji je stigao odmah nakon pupanja pospješio je razvoj i rezultirao vrlo ranom cvatnjom koja je završila u svibnju. Vrućina i suša što su slijedile na nekim škrtim i propusnim tlima te kod mladih nasada dovele su lozu na rub stresa. Tamo gdje su bili uvjeti za to – postavljene instalacije - koristilo se navodnjavanje kap po kap. S obzirom na sušu, problemi s gljivičnim bolestima izostali su. U nekim predjelima bilo je šteta na lozi od kratkih olujnih kiša i tuče. Štajerska, koja nije bila tako jako pogođena sušom, najavljuje odličnu berbu što se tiče i količine i kakvoće, Burgenland se nada visokoj kvaliteti crnoga vina, Donja Austrija i Beč očekuju uobičajeni prinos a tamo gdje je rabljeno navodnjavanje i vrlo dobru kakvoću...

sUč159 ... I KOD MAJSTORA ZA PREDIKATE! U kategoriji bijelih vina poveznica Slavonije i Burgenlanda su – graševina, te visoki predikati. S područja Illmitza, uz Nizuzaljsko jezero i tik uz državnu granicu Austrije s Mađarskom dolaze ponajbolji ne samo austrijski nego i svjetski visoki predikati, dobar dio njih upravo od graševine. Nije čudno što je uoči berbe Vlado Krauthaker, graševinaš te odličan proizvođač baš i visokih predikata, u Gradišću, u Illmitzu, obišao i enologa Helmuta Gangla, majstora i za visoke predikate. Gangl, koji također izražava mišljenje da će ovogodišnja berba dati previsoke alkohole i da će u vinu istodobno nedostajati kiselina, ponudio je na kušanje svoj sjajan, svjež a moćan suhi Gewürtztraminer 2017 (13,0 vol %), te uzbudljivi polusuhi NeusiedlerSee Traminer Reserve Multivintage od nekoliko berbi, u ovome slučaju 2005, 2006 i 200 9, k ao i više iz vrsnih visokih

U PODRUMU KOD HelMUTA GANGl A U IllMIT ZU: VlADO KRAUTHAKeR, HelMUT GANGl I IVAN DROPUljIć (ZAGReB VINO.cOM). GANGl je SVOje MAlO VINSKO cARSTVO UKRASIO NIZOM UMjeTNIČKIH SlIKA. SlIKe PRATe VINA, A OVA NA fOTOGRAfIjI VeZANA je UZ VINO ZWeIGelT, U MAGNUMU I BUTeljI KAO SUHO, Te U NAjMANjOj BOcI OD Te TRI KAO VISOKI PReDIKAT

predikata poput Traminera 2004 TBA (14,5 vol %, 150 g/l neprovrelog sladora), Pinot blanca 2008 s 8 vol % te sa 230 g/lit neprovrelog sladora, pa i Zweigelta 2008 TBA s 13,5 vol % i sa 140 g/lit neprovrelog šećera. Od crnih suhih vina sjajan utisak je ostavilo cuvée Rot 2012 (13,5 vol %) od lovrijenca i zweigelta te s pet posto cabernet sauvignona…

ČEŠKI VINOGRADARI/VINARI NA JEMATVI u ZLATNOJ DOLINI U punom jeku berbe Vlado Krauthaker uspio se na svom posjedu podružiti s grupom čeških vinogradara i vinara iz Znojma, iz područja sa 1200 hektara pod vinovom lozom, poznatog u javnosti kao vinogorje Plavih podruma. Češki vinogradari/vinari iz ove grupe vlasnici su od pet do 15 hektara vinograda, uzgajaju graševinu, rizling rajnski, sauvignon i pinote, dakle sortiment kakav je i u Kutjevu, a vino, kako veli predsjednik Vinarske udruge Znojmo, Marek Špalek, uglavnom prodaju na kućnom pragu.

svoje berbe iskoristili za studijsko putovanje u južnije predjele gdje je berba već startala, konkretno u slovenski vinorodni Ormož, pa u Kutjevo gdje su uz Krauthakera obišli i Kutjevo d.d., a potom su na povratku doma imali u planu zastati i u mađarskom Villanyju.

Kod Krauthakera su, nakon obilaska vinograda, u preradbenom dijelu posjeda s osobitom pažnjom pratili cijeli proces, od prijema grožđa, preko vaganja i prešanja do utakanja soka u cisterne i bačve. Kod njih trganje još nije bilo počelo pa su period uoči

RUJAN 2018

sUč159

VINo kAo LIJEk PRotIV stARostI I kAo VEsELJE MLADostI TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

ijepa i logična dobrodošli-ca: precizna informacija o tome gdje ste, i stih za dušu: Vino je lijek mladosti i v e s elje st ar o st i… S ekstra trsnog brežuljka Kutjevačkog vinogorja Vidim vidim drugi ekstra trsni položaj - Rosenberg, a, onda s Rosenberga vidim Vidim. A b o g m e, v i dim , u središtu mjesta Kutjevo, i The House of Wine, naime Vinkomir i Vallis aurea, nekad centralni pojmovi, više za označavanje nisu

RUJAN 2018

atraktivni kao nešto lokalno, domaće a valjda ni dovoljno domoljubno. Usput: ne može se ne spomenuti da je prvi prizor koji sam vidio na ulasku u The House of Wine golema reklama za Žuju... U središtu je Kutjeva, od nedavno, i novi podrum josipa Galića – građevinarski izazov

a, navodno, s enološke strane i proizvodni pogon za 22. Stoljeće - smješten u neposrednom susjedstvu nedavno preuređenog ali za (širu) javnost zatvorenog f amoznog kutjev ačkog dvorca koji bi, inače, mogao kao objekt biti idealan za instituciju poput kak ve Vinske akademije i centra Graševine u koju Slavonci toliko polažu... Pa, eto kad se već ne može u dvorac, rješenje je možda poći na smuđa u ugostiteljsko-turistički objekt tipično slavonskog naziva Schoenblick, ili pak utjehu vezanu uz kulturu pijenja potražiti prema strelici na ploči-putokazu za - cugerland... Na kraju ipak domaće na domaćemu: odmor u garnituri za sjedenje napravljenoj od rabljenih bačvica od, dakako, slavonske hrastovine... Spijemo još je’nu, pa gremo domov.... Kol’ko lipih stvari, rekli bi Šokci, ali - koliko efekta za društvenu zajednicu?

sUč159 NA NOVI IZAZOV - DecANTeR WORlD

SlAVONSKA cRNA VINA I SlAVONSKA

WIDe AWARD 2019

cRNA SVINjA

sIBERoVA MUŠkAtNA HRABRost

JAkoB, kARE I ŠokoL

TeKST I fOTOGRAfIjA: ŽeljKO SUHADOlNIK

akon dugogodišnje vrlo uspješne karijere na stomatološkom području, Osječanin te erdutski vinogradar i vinar Mladen Siber sa suprugom Dušicom pjenušcem slavi ženin rođendan i medalje što ih je za svoja dva uzorka osvojio na ocjenjivanju Decanter World Wide Award. Nagrađeni 2017 su bili Siberovi Muškat žuti 2016 – srebro, i cabernet sauvignon 2011 – bronca. Piće uz koje se sada raduje bračni par Siber je ne samo vlastiti proizvod, nego i neuobičajeni eno-uradak, naime Mladen izlazi s pjenušcem rađenim klasičnom šampanjskom metodom a od posve suhog baznog vina od sorte muškat žuti, aromatičnog kultivara koji se u najvećem broju slučajeva rabi za proizvodnju slađih mirnih vina u kategoriji desertnih. Od berbe 2014. dio grožđa od muškata žutoga pretvorio je u mirno posve suho vino i zadovoljan postignutime odlučio se i na korak više: šampanjizaciju toga muškatnog vina i na držanje pjenušca na finom talogu u butelji prije degoržiranja najmanje oko tri i pol godine. Upravo ovih dana dio tog pjenušca finaliziran je, i Siber razmišlja o tome da iduće godine na Decanter kao nešto posebno pošalje i taj muškatni pjenušac kao svoj novi izazov. Inače, Siber ima odličan – barem se tako zasad pokazuje! - mirni i posve suhi žuti muškat iz berbe 2017, taj se još nalazi u cisterni na finom talogu s kvascima. Metodom sur lie iz berbe 2017 napravio je i vrlo ozbiljan mirni sauvignon, fermentiran u bačvici od bagrema, a koji je također još nenapunjen u bocu, i još uvijek na finom talogu u cisterni. Siber, znan inače i po vrlo dobrome cabernet sauvignonu, iz berbe 2017. ima od te bordoške crne sorte i jako dobar mirni rosé. Siberovi inače u erdutu u blizini Dunava posjeduju uzorno održavani vinograd površine 10 hektara ali vino za vlastitu etiketu ne rade od cijele količine ubranog roda, zasad za vino za sebe prerade tek oko 20 posto berbe, ostatak grožđa je namijenjen prodaji. Možda Sibera medalje koje je već osvojio na prestižnim međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice ali i nada u nova odličja iduće godine potaknu da smanji prodaju grožđa i da s većim opsegom svoje sirovine od ovoga sada krene u proizvodnju vlastitoga vina.

TeKST I fOTOGRAfIjA: ŽeljKO SUHADOlNIK

e jenjava - i to je dobro! - inicijativa vezana uz organizaciju festivala crnih slavonskih vina uz potporu, na tanjuru, crne slavonske svinje. Stupničanin po porijeklu a Zagrepčanin po mjestu stanovanja Zdravko Ilija jakobović stavlja, uz svoje syrah i jakob cuvée, mesne adute odmah na stol: svinjski kare i svinjsku vratinu od crne slavonske svinje, prerađene u

jAKOB...

njegovoj osobnoj režiji. Kare od crne slavonske svinje on meće najprije na dva tjedna u klasičan pac od krupne stonske morske soli, češnjaka i papra, potom meso ide na četiri sata u pac od crnog vina kuhanoga ... KARe I ŠOKOl s klinčićem, lovorom, muškatnim oraščićem, slijedi cijeđenje i potom pakiranje mesa u svinjsko crijevo i u mrežicu, te sušenje, bez prethodnog dimljenja, na zraku (blagi propuh) u trajanju od 1,5 do dva mjeseca, potom su opcije: konzumacija, odnosno vakumiranje komada koji još trebaju pričekati na potrošnju. Kod vratine, koju jakobović naziva i šokolom, postupak je gotovo jednak: klasičan pac, pa onda oko četiri sata namakanja u crnome vinu u kojemu je kuhano začinsko bilje, nakon toga valjanje komada mesa u sitno sjeckano začinsko bilje i mljevene velebitske aromatične trave, pa sušenje, također bez prethodnog dimljenja, oko tri mjeseca na zraku, potom je moguća konzumacija, a komadi koji su predviđeni za čuvanje vakumiraju se i drže na tamnom mjestu na temperaturi od oko 17 celzijevih stupnjeva...a vina. RUJAN 2018

sUč159 SlAVONSKA cRNA VINA & SlAVONSKA cRNA SVINjA

FRANkoVkA kAo cRVENA PRAtNJA BIJELoJ GRAŠEVINI!

VjeTAR U leđA PRIReDBI SlAVONSKA cRNA VINA I SlAVONSKA cRNA SVINjA MOGlO BI DATI I TO ŠTO POPUlARNI VATReNI ŠOKAc DOMAGOj VIDA, NA SlIcI SA SINČIćeM, IMA fARMU ZA UZGOj cRNe SlAVONSKe SVINje!

ŽeljKO SUHADOlNIK

oće li napokon frankovka kao crvena pratnja bijeloj graševini u Slavoniji i Podunavlju zauzeti mjesto koje joj pripada kao crnjaku mnogo dublje vezanome uz Panoniju nego što su u tome dijelu lijepe naše rašireni internacionalci merlot, cabernet sauvignon, kojih ima posvuda? Volio bih vjerovati u to. Samo, treba – delati! I to pametno i ozbiljno, strpljivo, bez improvizacija koje možda mogu donijeti neku korist nekome na brzinu, ali koje nisu temelj za nešto dugoročno uspješno za društvo. A ovoj zemlji upravo treba to što je dugoročno uspješno…

fRANceScA, DIKA I MIRAZ

Za kraj rujna 2018. feričanci, znani upravo po frankovki, najavljuju u nas prvi festival vina od te sorte! Čini se dobrim početkom, jer se počelo (doduše: nije li radi željenog odaziva proizvođača, zbog berbe, bilo bolje izabrati neki drugi datum?!), čudi kako se već i prije nitko nije sjetio da organizira takvu manifestaciju i krene kako treba u njenu realizaciju. Detalji oko festivala nisu još službeno javno objavljeni, zna se tek da je inicijativu za priredbu dala općina feričanci, te to da se planira uoči festivala održati stručno ocjenjivanje frankovki uz sudjelovanje degustatora i iz inozemstva, kao i to da je dobar dio oko organizacije u izvedbenom smislu povjeren Feravinu. Podrum je to koji se već godinama dosta trsi upravo oko frankovke i tržištu je u solidnim količinama nudi u tri varijante – kao pjenušac francesca rosé brut (metoda charmat; s 87/100 bodova na trećem mjestu rang-liste najbolje ocijenjenih ružičastih vina nedavno u Villànyju u Mađarskoj!), zatim kao mlađe svježe voćno crno mirno vino Dika i kao ozbiljan uradak Miraz s dozrijevanjem u hrastovim bačvicama. Smatrajući da su crna slavonska i podunavska vina posljednjih godina silno napredovala u kakvoći te da je slavonska crna kapljica marketinški neopravdano dosta zapostavljena u odnosu na graševinu, prijedlog za redovitu godišnju smotru upravo sa slavonskim crnjakom u širem rasponu kao protagonistom dao je ovih dana Zdravko Ilija Jakobović, proizvođač vina marke jakob, od grožđa s njegovoga trsja u brodskom Stupniku. jakob, koji proizvodi glavninom crna mirna vina (sorte su: merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah) – tek nešto ima bijelog pjenušca rađenog klasičnom metodom i nešto ružičastoga, rađenog metodom charmat, govori 16

RUJAN 2018

ZDRAVKO IlIjA jAKOBOVIć I IVAN DROPUljIć: UZ KUŠANje cRNjAK A NA DOZRIje VANjU U NOVOj jAKOBOVIće VOj BAČVI – RAZGOVOR O feSTIVAlU cRNA SlAVONSKA VINA I cRNA SlAVONSKA SVINjA

o potrebi realizacije festivala s radnim nazivom crna slavonska vina. Na to se, s obzirom da se u posljednje vrijeme u Slavoniji jači naglasak stavlja na uzgoj crne slavonske svinje, dovezala ideja da manifestacija bude posvećena crnom slavonskom (dakako i podunavskome – Baranja i Srijem) vinu i crnoj slavonskoj svinji! Pedantni Slavonac jakobović, nekad čelnik tvrtke furnir koja je svojedobno osiguravala i slavonsku hrastovinu za bačve, veli da ne treba žuriti nego se stvar mora temeljito pripremiti, kako bi rezultat bio dobar. Zamisao se čini zanimljivom, o njoj je s jakobovićem ovih dana razgovarao prof. Ivan Dropuljić, začetnik i organizator zasad najvećeg internacionalnog vinskog festivala u Hrvatskoj Zagreb Vino.com, moguće je da se kao najava ozbiljne samostalne priredbe poseban kutak za crna slavonska vina i crnu slavonsku svinju nađe upravo na ovogodišnjem Zagreb vino.comu!

sUč159 feSTIVAlSKA UlIcA

PIROTeHNIKA BRUT(Al) NATURe

ULIcE MoHAčA U VAtRI GRAHA

OK UP l j A l I Š T e M OH A Č K IH ŠOKAcA

ljeTNO DRUŽeNje UZ VATRU, I HlAđeNje UZ PIVO

TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

ije nužno da kao sredstvo za značajno okupljanje ljudi služe samo ekskluzivni namirnice i proizvodi, jak magnet može, eto, biti i ono što je blisko najširem pučanstvu i ne spada u kategoriju nobl. U našim Kaštelima u Dalmaciji to je npr. bob, a u mađarskom Mohaču to je – grah! Mađari ga nazivaju bap, a to, eto, kao izraz zvuči vrlo slično bobu... U ljeto u Mohaču, gradu znanome po dvama bitnim ratovima – jednome iz 1526., i drugome iz 1687. kad je tu napokon posve poražena osvajačka vojska Otomanskog carstva – održava se ulični festival graha ili, kako oni kažu: Mohacsi bap fözö sukacok festivalja. Vruć ljetni zrak sam po sebi, uličnu toplinu pojačavaju brojne vatrice nužne da se skuha grah koji dodatno peče s obzirom na tradicijski obilatu uporabu feferona i crvene ljute paprike... Ima li baš festival graha kao okidača nečega iz domene prirodne (brut/al nature) pirotehnike – a pirotehnika je znanost o korištenju izvora sposobnih za samostalne i samoodržive egzotermne kemijske reakcije za proizvodnju topline, MOHAČ – GRADSKA VIjećNIcA

svjetlosti, plina, dima i/ili zvuka - neke veze sa spomenutim, drugim, i pobjedničkim ratom za europu, to ne znam, ali činjenica je da je u Mohaču paleći grah - srećom ponuda hladnog piva i hladnog vina na nivou je! - odličan medij za uličnu narodsku veselicu, i te kako iskoristivu i u turističke svrhe… Mohač je inače lijepo uređeni gradić smješten na desnoj obali Dunava u mađarskome dijelu Baranje, dosta blizu državne granice s Hrvatskom. Popis stanovništva iz 2011. kaže da broji 17.808 stanovnika, od kojih je 15,842 (84,2%) Mađara, zatim 9,7 posto Nijemaca i 3,9 posto Hrvata... Gradovi-pobratimi Mohača su iz Hrvatske Beli Manastir te, od 2014., i filip-jakov, pa, dakako da je među gostima na ulicama graha u Mohaču bilo i kuhara i tamburaša iz lijepe naše. evo nekoliko prizora s uličnog festivala graha održanog početkom kolovoza u Mohaču, gdje je, inače, baš i u jednoj od ulica-poprišta manifestacije, sjedište Zajednice mohačkih Šokaca, pa je bilo sasma logično da će tamo biti prisutni i predstanici iz Hrvatske. Mnogo grupa koje su u ćupovima (moglo ih se i kupiti – i za ponijeti doma - na posebnim prodajnim štandovima) uz vatru (ne na vatri, nego, da ne zagori, pored vatre) prigotavljale grah, vesela lica, svirci... GRAH KRČKA…

RUJAN 2018

sUč159 osoBNA kARtA VINskoG PoDRUMA

kUtJEVo D.D. Adresa:(Kutjevo d.d., Kralja Tomislava 1, 34340, Kutjevo) tel. 034 255 500 fax. 034 255 843 web adresa : www.kutjevo.com Vlasnik : Božjakovina d.d. • Odgovorna osoba: član Uprave josip Ređo e-mail: josip.redjo@kutjevo.com • Kontakt osoba : tajništvo Uprave društva e-mail: kutjevo@kutjevo.com Vinska regija, vinogorje : Regija kontinentalna Hrvatska, podregija Slavonija, Kutjevačko vinogorje Enolog-podrumar : glavni enolog Ivan Marinclin Pristup proizvodnji : konvencionalan - ekološki, - organski - biodinamski • certificirano: da - ne Hektara : vlastitih 420 ha kooperacija 400 ha najam: Sorte: graševina, chardonnay, pinot sivi, pinot bijeli, traminac, sauvignon blanc, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah, zweigelt, frankovka, rajnski rizling, gamay, muškat chardonnay. Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi : Vinkomir, Hrnjevac, Vetovo Godišnja proizvodnja vina : (napomena: ovisno o godinama) boca cca 6 milijuna boca , litara cca 5 milijuna litara vina : mirno: %, bijelo: 80 %, ružičasto: 2 %, crno 15%, desertna slatka i specijalna vina: 0.5%, pjenušac 2%; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama : ( Naziv s etikete I kategorija ) Suho kvalitetno, vrhunsko 18

RUJAN 2018

Polusuho kvalitetno, vrhunsko Poluslatko vrhunsko Slatko vrhunsko Mogućnost kupnje vina na posjedu : da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu : suhomesnati proizvodi, domaći sirevi, bezglutenski vinski neutralizatori, vinski neutralizatori s bučinim sjemenkama, bučine sjemenke, premium bučino ulje, tarana, mlinci (integralni), med hrasta meduna, bagremov med, kestenov med, cvjetni med, suveniri. Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak mali zalogaji - topla jela Kušaonica za koliko osoba 100 osoba Smještaj:

u susjedstvu

Radno vrijeme : svakodnevno od 07:0015:00 (za posjetu van radnog vremena potrebna prethodna najava) - subotom i nedjeljom samo po najavi. Način plaćanja: gotovina - virmanom kartice (prihvaćaju se: sve osim American) Sadržaji za sport i rekreaciju: planinarenje, cikloturizam (vinske ceste), trekking, foto safari, agroturizam, adrenalin park PP Papuk, paragliding (PP Papuk). Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Povijesni kompleks Kutjevo (dvorac Kutjevo, crkva BDM, kompleks Kutjevačkih podruma), Vidikovac i osmatračnica Vila Vinkomir, PP Papuk (jedini geopark pod zaštitom UNeScO-a u RH), Arheološka nalazišta: Rudine,

Stari grad Kaptol (tumulusi), Stari grad Velika, srednjovjekovna utvrda i ostatci srednjovjekovnog grada Ružica-grad, srednjovjekovni grad u Viškovcima, Barokni trg u Požegi, ostatci Panonskog mora Sovsko jezero, Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, eko-etno selo stara Kapela, Muzej Grada Požege, Vinske ceste Kutjevačkog, Požeškog i Pleterničkog vinogorja, Marijansko svetište Gospe od Suza, Kukuruzni labirint u Viškovcima, ergelu lipicanaca u lipiku, Muzej grada Pakraca. Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu : Kutjevačko Martinje (studeni), Kutjevačko Vincelovo (siječanj), festival graševine (dvodnevno događanje, trajanje tokom svibnja i lipnja), Dan Grada Kutjeva (Mala Gospa), tematske večeri posvećene gastronomiji, vinu i kulturi (trajanje tokom godine). ■ Kutjevo d.d. predstavlja jednu od najznačajnijih i najvećih vinarija Hrvatske koja godišnje proizvede između 4.5 do 5 milijuna litara vina od čega se približno 80% proizvodnje bazira na sorti graševina. Kutjevo d.d. proizvodi aromatski najširu lepezu graševina. Paleta vrhunskih vina dobienihcod sorte Graševina kreće se od suhih, polusihih, poluslatkih, slatkih, predikatnih te arhivskih vina. Gotovo 800 stoljeća neprekinutu tradiciju u proizvodnji vrhunskih vina svake godine potvrđuju brojne osvojene medalje na najcjenjenijim svjetskim vinskim natjecanjima: Decanter World Wine Awards, International Wine challenge, concours Mondial de Bruxelles, Mundus Vini u Neustadtu. Kroz godine poslovanja tvrtke naglasak je stavljen na kvalitetu proizvoda čime je tvrtka stekla zavidan imidž. Strogo poštivanje standarda kvalitete i propisanih zakonskih normativa te konstantna kontrola proizvodnih procesa, garancija su potrošačima da dobivaju kvalitetan i provjeren proizvod.

osoBNA kARtA VINskoG PoDRUMA sUč159

GALIĆ

polusuho • graševina kasna berba poluslatko • graševina ledena berba, leon izbor prosušenih bobica, slatko/ TBA – slatko Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda hrane: hladni narezak

Adresa: Galić d.o.o, Republike Hrvatske 125; 34340 Kutjevo • tel: +385/34 440 850; fax: +385/34 440 855 • www.galicvina.hr Vlasnik: josip Galić • Odgovorna osoba: Andrej Markulin; e-mail: andrej.markulin@galic-vina.hr (ili: stjepan.adzic@ galic-vina.hr) • Kontakt osoba: Stjepan Adžić; mobile: +385/99 4400 – 568 Vinska regija, vinogorje: Središnja Slavonija, Kutjevo Enolog: Slaven jeličić Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: 60 vlastito; kooperacija: 5-10 Sorte: graševina, chardonnay, sauvignon, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon Godišnja proizvodnja vina: 330.000 boca ■ mirno: 95 %; bijelo: 63 %; ružičasto; 10 %: crno: 25%; slatka desertna i specijalna vina: 2%; pjenušac: 5 %; Vina kao robne marke po etiketama: graševina, sauvignon, chardonnay, Bijelo 9 (graševina, sauvignon, chardonnay), G točka bijela, pinot crni, crno 9 (cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc), G točka crna – sve suho • Rosé Galić Kušaonica osoba: 90

koliko

Radno vrijeme: 9-17, po najavi Način plaćanja: gotovina, kartice ■ Vinarija Galić počela je s radom 2008. godine. Vinogradi u njenome vlasništvu na četiri su lokacije: Radovanci, Kaptol, Podgorje i Vetovo. . RUJAN 2018

sUč159 osoBNA kARtA VINskoG PoDRUMA

RotA Adresa: Vina Rota d.o.o. Kuna 12, 20243 Kuna Pelješka tel. fax: 091 4466123 Vlasnik : Bernard Kozina • Odgovorna osoba: Bernard Kozina • Kontakt osoba : Bernard Kozina e-mail: vinarota2013@gmail.com

Vinska regija, vinogorje : Pelješac, Srednja I Južna Dalmacija

RUJAN 2018

Enolog-podrumar : Bernard Kozina Pristup proizvodnji : konvencionalan Hektara : kooperacija: 12 ha Sorte: Plavac mali Godišnja proizvodnja vina : 3540.000 litara Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama : Suho Rota, Rota elite, Bonaparte crni, Bonaparte rose Mogućnost kupnje vina na posjedu : ne

Degustacija vina na posjedu moguća: ne Ponuda hrane: ne Smještaj: ne

osoBNA kARtA VINskoG PoDRUMA sUč159

POLETTI NAZIV PROIZVOĐAČA - VINARA: O.P.G. Poletti loredana Adresa: Markovac 14, 52463 Višnjan tel./fax.: +385 (0)52 449-251, +385 (0)91 449-2510, +385 (0)91 449-2511 web adresa: www.vina-poletti.com Vlasnik: loredana Poletti • Odgovorna osoba: loredana Poletti e-mail: vina.poletti@gmail.com Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra Enolog-podrumar: Peter Poletti

Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: vlastitih 7 Sorte: malvazija, chardonnay, merlot, teran, cabernet sauvignon, muškat ruža Godišnja proizvodnja vina: 35.000 boca, mirno: 100%, bijelo: 70%, ružičasto: 5%, crno: 25% Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Suho: Malvazija istarska, chardonnay, Teran, Merlot, cabernet sauvignon, Rossella Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne p r o d u k c ij e , k oji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: hladni narezak

Kušaonica za koliko osoba: 35 Smještaj: da - Villa Bellavista Poletti Radno vrijeme: samo po najavi Način plaćanja: gotovina, kartice Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Poreč – eufrazijeva bazilika, jama Baredine, Motovun, Višnjan - zvjezdarnica Vina Poletti kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo se nalazi u istarskom selu Markovac, nedaleko od Višnjana. Kada je Peter-Piero Poletti kasnih devedesetih godina preuzeo imanje, proširio je nasade vinograda, te povećao kapacitet podruma. Danas gospodarstvo ima 7 ha vinograda te proizvodi 6 sorti vina: Malvaziju istarsku, chardonnay, Teran, cABeRNeT SAUVIGNON, Merlot te Muškat Ružu. Vina Poletti nalaze se na vinskim kartama boljih istarskih restorana i šire, a zbog prisutnosti u relevantnim turističkim vodičima, brojni gosti tijekom cijele godine posjećuju podrum i kušaju vino. Postoji mogućnost organiziranih i vođenih degustacija uz prethodnu najavu.

RUJAN 2018

sUč159 13. MeđUNARODNI feSTIVAl ZAGReB VINO.cOM 2018

I DALJE EsPLANADE***** PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIje: MARKO ČOlIć I ŽeljKO SUHADOlNIK

pekuliralo se da bi međunarodni festival Zagreb Vino.com 2018, nakon 11 godina u elitnom zagrebačkom hotelu esplanade, mogao, da se dobije na prostoru i komforu, promijeniti mjesto održavanja, naime sudeći po gužvi esplanade je postala pretijesnom za sve zainteresirane izlagače te posjetitelje. Prof. Ivan Dropuljić ostao je ipak vjeran, kako kaže, hrvatskoj i zagrebačkoj gastronomskoj i turističkoj instituciji s karizmom, te je i za ovu godinu s predstavnicima esplanade upravo nedavno potpisao novi ugovor o održavanju manifestacije. Datumi – kao i uvijek: posljednji petak i posljednja subota u studenome, ove godine to su 23. i 24. 11. Pripreme su ušle u pojačani intenzitet, makar – animacija izlagača je počela praktički odmah po završetku lanjskog festivala. Prof. Dropuljić kao znak pažnje i zahvale dijeli lijepe kristalne vaze izlagačima koji su na festivalu sudjelovali punih 10 godina, obilazi proizvođače, posjećuje razne skupove vinara, kako bi ih podsjetio na ovogodišnje termine. Ovih je dana otišao u posjet nekadašnjem čelniku Hrvatske obrtničke komore, inače uspješnom poduzetniku (i izvozniku!) ali i proizvođaču vina Stjepanu Šafranu u Breznički Hum, mjesto nekako na pola puta između Zagreba i Varaždina. Mnogo zelenila, travnjak engleski pošišan, starobarokna kurija, pogon Metal-producta (bravarija, zavarivanje, odmašćivanje, montaža, ljevaonica), lijep vinski podrum, prostrana kušaonica… Šafran je također jedan od dobitnika kristalne vaze za desetljeće izlaganja. Stjepan Šafran, u čijoj obitelji su vinogradarstvo i vinarstvo duga tradicija – pisani dokumenti govore od 18 stoljeća!, danas posjeduje 19 hektara pod trsjem, od čega je 15 u vinogorju Varaždin, a četiri su u vinogorju Zlatar. Sorte su rizling rajnski, muškat žuti, manzoni bijeli, pinot sivi, sauvignon bijeli, traminac mirisavi… Šafranu, koji inače u svojoj

KOD STjePANA ŠAfRANA: PReDAjA KRISTAlNe VAZe I SlIKANje SA ŠAfRANOM I NjeGOVIM ZeTOM jOSIPOM TRŽecOM (MARKO ČOlIć)

RUJAN 2018

metalnoj struci ima 220 zaposlenih, u vinskome segmentu zdušno pomaže zet Josip Tržec. Dropuljiću nije bilo teško skoknuti ni do Stare Gradiške, na ljetni mini festival vina Wine Me Up! na otvorenome kod zgrade Kulturnog doma. Susreo se s većinom od tridesetak izlagača i popričao. Moguće je tako da, kao slijed i razgovora u Gradiški, na festivalu u Zagrebu u studenome vidimo makedonsku vinariju Tikveš sa svojima sjajnima Belom Vodom i Barovim, te Domaine lepovo, pa Božu Metkovića iz Molunta koji na našem krajnjem jugu proizvodi izmeđšu ostaloga i graševinu! Dropuljić se duže zadržao i u razgovoru sa slovenskim enologom Bojanom Kobalom, nekad glavnim majstorom za vino u Ptujskoj kleti, a unatrag koju godinu suvlasnikom i voditeljem vinskog posjeda Kobal Wines. Kobal, inače nekoliko godina predsjednik stručne ocjenjivačke komisije na Dubrovnik festiWineu, ima vrlo dobra vina, osobito se ističe sa sauvignonom, a od crnih s frankovkom. Dakako da je takav proizvođač poželjan na renomiranom festivalu poput Zagreb vino.coma!… U Gradiški još zanimljivih vinara i vina: jedan je svakako Nicholas Gee Nick, Novozelanđanin koji je neko vrijeme živio u francuskoj, pa se skrasio u Slovenskoj Bistrici, i tu proizvodi jako dobre frankovku, crni i sivi pinot s kojima izlazi pod etiketom Heaps Good Wine company. Od prije nekog vremena Gee je voditelj vinskog podruma Sanctum poslovnog čovjeka Marka Podkubovšeka, koji izvozi vino iz Slovenije, Hrvatske i drugih zemalja našeg okruženja u SAD! A tu su i bračni par Oksana Sadžik i Christian Zwickert, ona je iz okolice Prnjavora ali radi već godinama u Njemačkoj, na samoj granici s francuskom, on je iz Alsacea i radi u vinskom sektoru. Prije nešto godina uz obiteljsku kuću u Bosni podignuli su vinograde i osnovali tvrtku fazan, za proizvodnju vina! Alzaška enološka ruka na bosanskome tlu!

IVAN DROPUljIć (NA SlIcI DeSNO) ZAjeDNO S eNOlOGOM fRANjOM fRANceMOM (SASVIM lIjeVO), U lIjePOM DRUŠTVU KOBAlA I NjeGOVIH PRATIljA, U DeGUSTAcIjI KOBAlOVIH VINA

sUč159 ZAVRŠIO PeTI ISTRIAN WINe RUN

UZ VINo I DoBRo DRUŠtVo, BLAtNJAV tEREN sAMo JE DoDAtNA AVANtURA PRIReDIO: TOMISlAV BOSec

mag. Peto izdanje najzabavnije atletske utrke u Hrvatskoj, Istrian Wine Runa, okupilo je umaškom Stella Marisu natjecatelje iz čak 36 zemalja širom svijeta. Unatoč kiši koja je prethodila samoj utrci odlučni trkači nisu se dali smesti te su atraktivnu trasu utrke, koja prolazi kroj slikovite krajolike sjeverozapadne Istre, istrčali do samoga kraja. U izazovnim uvjetima najbolje se snašao Marek Pesta iz Češke, koji je s vremenom 3:04:36 slavio u kategoriji maratona ispred drugoplasiranog Michaela Schäfera iz Njemačke. Tako je drugu godinu zaredom glavna nagrada, količina vrhunskog istarskog vina u protuvrijednosti težine pobjednika, otišla izvan granica Hrvatske. Među maratonkama, najbrža je bila Neža Mravlje iz susjedne nam Slovenije, koja je istrčala Istrian Wine Run maraton s vremenom 3:16:41. Koliko je njezin rezultat odličan govori i činjenica da je Neža bila 3. najbrža maratonka ako gledamo i muške i ženske rezultate, a druga u ženskoj konkurenciji, Yen chen chuang iz Tajvana, zaostala je čak 1 sat i 2 minute za odličnom Slovenkom. U kategoriji polumaratona pobjedu je odnio Nizozemac Nick Van der Poel, dok je drugoplasirani bio Georg Schweighofer iz Austrije. Među ženama, slavila je Talijanka elisa Turolo koja se tako nakon drugog mjesta prošle godine popela na najvišu stepenicu Istrian Wine Runa. Druga u kategoriji polumaratona završila je Vajda Zsuzsanna iz Mađarske. Najzabavnija, a po mnogima i najzanimljivija kategorija zasigurno je štafeta (3 x 7 km) u kojoj je prvo mjesto odnijela ekipa SIN2DRAK u sastavu: Ivica Sinčić, Petko Drakulić i edvin Drakulić. „Nastupilo je 800 natjecatelja iz 36 zemalja svijeta u tri kategorije seniorske utrke i dječjoj utrci koja je prethodila svemu. Natjecatelji su mogli birati između maratona koji je startao u Momjanu te polumaratona i štafeta koje su krenule iz Brtonigle. Samoj utrci prethodilo je nevrijeme sa značajnom količinom padalina koje su natopile zemljane putove kroz vinograde što je značajno otežalo trčanje, ali dodalo svemu jednu novu, pomalo pustolovnu i zabavnu notu. Kada se k tome još pridoda 17 okrjepnih stanica od kojih je 12 vinskih – na kojima su natjecatelji degustirali vina ponajboljih istarskih vinara i pri tome se zabavljali uz mnogobrojne glazbene izvođače, zabava je bila zagarantirana“, istaknuo je direktor utrke Senad Hodžić, pritom dodavši: „Dodatno bih se zahvalio svim sudionicima koji su se vedro suočili s nepovoljnim terenom i u pravom sportskom duhu priveli ovogodišnju ‘pustolovnu’ utrku kraju“. Istrian Wine Run je jedinstvena atletska utrka koja spaja natjecateljsko trčanje i degustiranje vrsnih istarskih vina. Održava se petu godinu zaredom s ciljem promocije vinske i gastronomske ponude sjeverozapadne Istre kroz osiguravanje dodatnog i inovativnog turističkog sadržaja. Na atraktivnoj trasi koja spaja živopisni Momjan, Brtoniglu, Buje i Umag, veseli trkači imali su prilike kušati različita vina od čak 15 renomiranih istarskih vinara poput: Vina Prelac, Vina Sinković, Vina Kozlović, Vina franković, Vina Gambaletto, Vina celega, Vina Veralda, Vina cattunar, Vina Ravalico, Vina capo, Vina Novacco, Vina coronica, Vina Degrassi, Vina Benčić i Vina cuj.

RUJAN 2018

sUč159

DANI VINA otokA kRkA – VRBNIk 24.-25. VIII.2018. AUTORI TeKSTA: SANjA POlONIjO, DINA VAlKOVIć I DAVORKA KRNIć-TRIcK fOTOGRAfIje UZ TeKST: ARHIVA TZO VRBNIK

ani vina u Vrbniku svaki su dan... jer ovo mjesto živi s vrbničkom žlahtinom koja je stoljećima pružala mogućnost za opstanak, a danas pruža mogućnost za ostanak u rodnom mjestu.

Godišnje mijene upravo se mjere poslovima u vinogradu ili podrumu, a netom prije priprema za još jednu berbu, zadnji vikend u kolovozu, u svoj kalendar ljetnih događanja već 15. godinu za redom bilježimo „Dane vina“, manifestaciju kojom ispraćamo ljeto i prizivamo plodonosnu jesen. Dani su to hedonizma i veselja, zajedništva i povezivanja, razmjene znanja i iskustava… Dani vina otoka Krka nisu jedina eno-gastro priredba u Vrbniku. Pod zajedničkim nazivom „Popi i pojedi“ tijekom srpnja i kolovoza održavaju se još i Dani šurlica i Dani otvorenih podruma kako bi se promovirali naši domaći poduzetnici i lokalne vrijednosti u proizvodnji hrane i pića. U dobroj su simbiozi vrbnička poljoprivreda, turizam i ugostiteljska ponuda obogaćena kvalitetnim eno-gastronomskim proizvodima, a uz bogatu kulturno-povijesnu baštinu i očuvanu prirodu pružaju mnogostruki doživljaj za drage nam goste i posjetitelje. Organizaciju manifestacije potpisuju Turistička zajednica Općine Vrbnik, Općina Vrbnik i vrbnički vinari i ugostitelji, a u ime organizatora i domaćina prisutnima se je obratio načelnik Općine Vrbnik i ujedno predsjednik TZO Vrbnik. Već 7. godinu zaredom ova manifestacija povezuje Zlatni nam otok i ravnu Slavoniju, točnije goste iz Osječko-baranjske županije. Osječko-baranjska županija i njihova Turistička zajednica, suorganizatori su manifestacije, a u njihovo se ime obratio župan Ivan Anušić. Suorganizatori manifestacije su Primorsko-goranska županija i Vetropack Straža d.d., a sve medijski pokrivaju Radio Rijeka i Nezavisni portal otok Krk. 24

RUJAN 2018

Vino je u našoj sredini neizostavno kada se slavi i kada se tuguje… kada se sklapaju poslovi i ostvaruju uspjesi ili kada se samo uživa u gurmanskim trenutcima… Uz našu proslavljenu žlahtinu na Danima vina mogli su se probati i različita vina naših vrbničkih i gostujućih vinara, a na izložbenim štandovima nudili su se i pjenušci, vinsko pivo, rakije, voćni likeri, sir, džemovi, kolači, tjestenine i prirodna kozmetika… Sve domaće, sve kvalitetno, vrhunske proizvodnje. Uz domaće vinare iz Vrbnika: PZ Vrbnik, PZ Gospoja – Toljanić , Ugostiteljstvo i trgovina Nada, Obrt za vinarstvo i rasadničarstvo Šipun i OPG Ivan Katunar – Kuća vina Ivan Katunar; predstavili su se i izlagači vinari OPG Marijan Vračević, Misna vina d.o.o., OPG Hrvoje lukačević i Apostol d.o.o. iz Trnave; Podrumi Kolar, OPG Kolar, Suza; Vinarija Svijetli dvori, Karanac; a All4wine iz Osijeka zastupao je Vinariju Iuris iz Osijeka, Vinariju Trojnaš iz Draža, Vinariju Szabo iz Karanca i Obiteljski podrum josić iz Zmajevca. eno-gastro proizvode izlagali su: OPG ljubica Pleli (kupinovo vino, likere, džemove) i Gitini kolači j.d.o.o. (pekarske proizvode, kolače) iz Osijeka; OPG Pavičić (voćne rakije, džemove, pekmeze) iz Petrijevaca; OPG-a đurković (kozji sir) iz Marjančaca; OPG-a Božidar Glavaša (kravlji sir) iz Bizovca; OPG-a Magriž (razne vrste sireva, maslinovo ulje) iz Kornića; Hlam d.o.o. (kozji sir) iz Punta; Mariolina d.o.o. ( domaća razna tjestenina) iz Krka, a OPG Ivana Prah predstavila se je s prirodnom kozmetikom i proizvodima od aromatičnog bilja. Na štandu TZO Vrbnik mogla se kupiti čaša i bonovi za konzumaciju i onda krenuti u obilazak izlagačkih mjesta na Škujici, Placi Vrbničkog statuta i Ribarnici, udovoljiti se gastronomskim delicijama, nazdraviti dobrom kapljicom i uživati u dobrom zabavnom programu. Nakon službenog dijela i otvaranja uz bocu pjenušca Valomet PZ Vrbnik, kako to u Vrbniku uvijek biva moraju se čut sopeli. Nastupila je mlađa folklorna skupina Vrbničkog kulturnog društva frankopan, a zvukove Slavonije donesli su nam Tamburaški sastav „Hrvatski Sokol“ iz Osijeka. U nastavku programa na Škujici je svirala grupa Venus, na Placi Trio crikvenica, a za ljubitelje jazza koji je postao zaštitni znak Ribarnice Mitja Tavčar Quartet. To nije bilo sve jer Dani vina su manifestacija uživancije, ali i edukacije i rekreacije.

sUč159 subotu dvije zanimljive vinske radionice. Prva je bila „Sansigot - povratak u budućnost“ koja je ujedno i prva vertikalna degustacija sansigota ili sušćana jer je ta sorte tek zadnjih desetak godina ponovo ušla u naše boce. Sorta je to, porijeklom s otoka Suska, koju je vinar Ivica Dobrničić otrgao iz zaborava i dao joj mogućnost da pokaže svoje kvalitete. Upravo Dobrinčićeva vinarija Šipun i Kuća vina Ivan Katunar, obje iz Vrbnika, prepoznale su potencijal sorte i trenutno su oni jedini proizvođači ove sorte te su na radionici bila kušana njihova vina: 2013 Šipun Sansigot, 2015 Šipun Sansigot, 2014 Ivan Katunar Sansigot, 2015 Ivan Katunar Sansigot i 2017 Šipun Trojišćina rose. Sansigot je zbog svojih specifičnih karakteristika a to su: niži alkoholi i svježina, odnosno „hladne kiseline“, malobrojni tanini, voćnost i vinoznost te zemljanost u odležanim primjerima dio slavne prošlosti, ali sigurno i budućnosti. Da sansigotu starenje dobro „leži“ potvrdio je najstariji primjerak šipunovog sansigota iz 2013. godine. Iznenađenje radionice bio je rose sorte trojišćina, koji je opet zahvaljujući vinaru Ivici Dorbinčiću umjesto u zaboravu završio u njegovom vinogradu i našim čašama. To je prvi i jedini primjerak ove sorte trenutno i čast je bila naći se među odabranim kušačima. lijep, svijež, nježan i zaokružen rose koji „zove na još“ tek će postati pravi hit. Naziv druge radionice je bio „Žlahtina za dobar tlak. U boci j“. Kušanje je započelo biser vinom, žlahtinom, iz Kuće vina Ivan Katunar. Zatim su se kušala 3 različita pjenušca od žlahtine, dobivana tradicionalnom metodom. Svako od njih nosi potpis svog enologa i razlikuje se od ostalih u nekim prepoznatljivim detaljima: Ivan Katunar Biser biserno vino, PZ Vrbnik Valomet extra Brut pjenušac, Nada Soubze Brut pjenušac i Gospoja Brut pjenušac. Na kraju vinskih degustacija paše jedno pivo, kažu neki vinopije, pa je zato zadnji primjerak žlahtine pod tlakom bilo Gospoja šampanjsko pivo Žlatno čije vrenje pospješuje upravo vinski kvasac, karakterističan upravo za žlahtinu. Voditelji ovih vinskih radionica bili su Nenad Trifunović, autor najutjecajnijeg hrvatskog vinskog bloga (Dnevnik vinopije), protagonist i moderator niza uspješnih tematskih vinskih radionica i voditelj vinske edukacije (Vinska čitaonica), promotor kulture stola i vinski pisac i Martina Miličević, vinska novinarka (punkufer.hr Nove TV) i suradnica na vinskim projektima namijenjenim izvozu vina u zemlje eU i US (thewineandmore.com). certificirani vinski entuzijast pri Wine & Spirits education Trust, WSeT l3 award.

U subotu su od 10 do 16 sati na Škujici vinogradarsku i vinarsku opremu izlagali: Kokot Agro d.o.o. iz jastrebarskog, Goldoni Machina Tractoria d.o.o. iz Buja, Žaga d.o.o. iz Krka i Agroservis Sinčić d.o.o. iz Buzeta. Planove nam je na žalost pokvarila kiša tako da smo 3. po redu 15 km dugu rekreativnu biciklijadu po Vrbničkom polju i okolici s degustacijama vina „Vrbnik Wine & Bike Night“ koja je trebala starati u 19.00 sati iz vinarije PZ Gospoja-Toljanić morali odgoditi, a isto tako i večernji program sa grupom xfinity, tamburašima, Triom crikvenica i Denis Razumović Qvartetom. Međutim do samoga kraja bili su otvoreni štandovi sa eno-gastro proizvodima. U restoranu Vinotela Gospoja, u sklopu Dana vina, održane su u

executive chef Vinotela Gospoja, Dino Knežević sa suradnicima, za sudionike vinskih radionica pripremio je posebno gastronomsko iznenađenje – steak i cheesecake sladoled koristeći se tekućim dušikom. Mladi kuhar Knežević pokazao i objasnio kako se neki kemijski pokusi iz znanstvenih laboratorija koriste u suvremenim tehnikama pripremanja jela. Uz sansigot je pripemio steak koji je ohladio tekućim dušikom na 190c i zatim ga vrlo kratko pržio u vrućem ulju. Rezultat je bio potpuno mekani ružićasti steak s hrskavom koricom. Uz pjenušave žlahtine pripremio je nježniju verziju cheesecake sladoleda također koristeći tehniku hlađenja tekućim dušikom. Osim što je bilo vrlo ukusno i sama priprema jela bila je vrlo atraktivna. Ovakav način pripreme hrane dio je stalne ponude restorana Vinotela Gospoja u Vrbniku, pa dođite i kušajte. RUJAN 2018

UDRUGA PREDstAVLJA VINA ŽLAHtINE

Gospoja P.Z. tel. 051 857-142 www.gospoja.hr

Frajona d.o.o. gsm. 098 211-426 frajona@ri.t-com.hr

P.Z. Vrbnik tel. 051 857-101 www.pz-vrbnik.hr

Kuća vina Ivan Katunar gsm. 091 5321-224 kucavina-ivankatunar.com

Gospoja P.Z. tel. 051 857-142 www.gospoja.hr

INVESTMENT

Exchange, information, innovation – meet the experts of the industry and experience the technology of the future – live and in close up!

“At INTERVITIS INTERFRUCTA HORTITECHNICA, I can see what the future has in store. So it’s

4 – 6 November 2018 Messe Stuttgart, Germany www.ivifho.de

easier for me to decide what investments will keep our wine estate profitable.” #ivifho

sUč159

soRGo REsTORAN sORgO JuRJA DALMATINCA 8 20230 sTON TEL. +385 (0)20 754-666 FAx. +385 (0)20 754-808 MOb. +385 (0)99 4754-666 www.REsTORAN-sORgO.COM www.FACEbOOK.COM/REsTORANsORgOsTON/

REsTORAN sORgO Više od 25 godina Restoran Sorgo se nalazi u središtu Stona. Posjećuju ga gosti iz cijelog svijeta pa tako i iz dalekog japana, Koreje ili Tajlanda među kojima se posebno ističu poznate osobe iz domena politike, estrade i različitih medija. Dolaze na preporuku dosadašnjih gostiju koje su privukli naši specijaliteti: crni rižot od sipe, kamenica, razne vrsti školjki i oborita riba. U ponudi je također pizza, roštilj i jela po narudžbi. Ston je srednjovjekovni grad čija povijest seže u rano 14 stoljeće. Njegova povijesna vrijednost kao grada soli potvrđuje se do današnjih dana, jer solana je i dalje u pogonu. Sol se proizvodi na prirodan način koji se nije mijenjao od antičkih vremena. Proizvodnja soli postala je tradicija. Grad Ston ima druge po veličini zidine na svijetu i najstariju solanu u europi. Bogatstvo čistoće prirode potvrđuje Malostonski zaljev, poznat po uzgoju školjaka, kamenica i mušula (dagnji), koje su od rimskog doba pronijele slavu ovoga kraja.

APARTMANI sORgO Osim restorana u ponudi je smještaj u apartmanima koji se nalaze u predjelu Solitudo na lapadu u Dubrovniku. Komforni apartmani s terasom potpuno su opremljeni besplatnim bežičnim pristupom internetu, kabelskom / satelitskom televizijom i privatnim parkingom. Ispred apartmana nalazi se autobusna stanica, a možete lako doći do starog grada Dubrovnika koji je udaljen 4 km. Nasuprot apartmanima nalazi 28

RUJAN 2018

se supermarket, a u blizini dječje igralište. caffe bar udaljen je 50m, a restoran Orsan s malom marinom oko 2 minute hoda. U blizini su lijepe staze za šetnju uz more, a do plaže copacabana samo je 10 minuta hoda. Apartmani Sorgo mogu vam ponuditi sve što vam je potrebno za nezaboravan ljetni odmor. Čast nam je ugosti Vas!

sUč158 sUč159

Brodet od jegulja i žaba SaStojci:

PriPreMa:

1 kg jegulja 18 žaba maslinovo ulje crveni luk češnjak 3-4 rajčice pire od rajčice ljuta paprika bijelo vino lovor sol, papar

Na maslinovom ulju prepržiti crveni luk izrezan na sitne kockice dok ne dobije zlatnožutu boju. Doda se sitno kosani češnjak i sve se još malo poprži. Podlije se s malo vode dodaju rajčice isjeckane na sitno te još pirea od rajčice i sve skupa se malo prokuha. Dodaju se ljute paprike, lovorov list, sol, papar i podlije bijelim vinom i dalje se kuha dok se malo zgusne. Tada se dodaju jegulje izrezane na kolutove i lagano se kuha uz povremeno protresanje. Nikako se ne smije miješati da se jegulje na raspadnu. Nakon oko 30 minuta dodaju se po vrhu žablji kraci, peršinov list i još malo vina te se još kuha 10ak minuta. Na kraju se zalije po vrhu s još malo maslinovog ulja. Poslužiti uz palentu.

Zlatan Plavac Grand cru

ZLAtAN otok D.o.o. tEL./FAx.: 021 745-709 www.ZLAtANotok.HR

Vrhunsko vino proizvedeno od posebno probranog grožđa sorte plavac mali sa najboljih i najstarijih južnih pozicija Hvara i vinograda starijih od 30 godina. Prosječan urod po trsu je 0,5 kg . Odležava u novim barrique bačvicama zapremine 225 l. Kombiniraju se najkvalitetnije bačve francuskog, američkog i hrvatskog porijekla te još pola godine u boci. Vino je tamno rubinske boje bogatim i kompleksnim aromama koje na nosu ostavljaju dojam suhe šljive, vanilije i kože. bogate i snažne taninske strukture, vatrenog retro ukusa sa perzistencijom koja ostaje dugo. RUJAN LIPANJ 2018 29

sUč159 eKO-OZNAKe

MJERILA ZA ZAHtJEVNE PotRoŠAčE ŽeljKO SUHADOlNIK

otrošači se, nadam se, pogotovu kad je riječ o hrani, sve više educiraju o proizvodima koje kupuju. Prilikom kupovine mnogi, naročito u inozemstvu, poseban naglasak stavljaju i na ekologiju i zdravlje. Sve to dovelo je do velikog rasta potražnje za proizvodima vrhunske k valitete koji zadovoljavaju visoke standarde zaštite okoliša u produkciji ali i visoke standarde vlastite ekološke podobnosti. Velika MARIjA ŠćUlAc DOMAc konkurencija na policama trgovina potaknula je tvrtke da se prilagode takvim trendovima pa se mnoge od njih nastoje istaknuti upravo naglašavajući pozitivan ekološki i zdravstveni aspekt svojih proizvoda. - Tržišni trendovi jasno pokazuju da kupci traže proizvode koji im jamče da su dobiveni po najstrožim ekološkim standardima, a tu vidim veliku priliku za snažnije brendiranje hrvatskih tvrtki na domaćem i međunarodnom tržištu, naime cijena proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevnim kriterijima i mjerilima eko oznaka znatno je veća u odnosu na konvencionalnu. HGK se stoga zalaže za primjenu jasnih i nepristranih kriterija za dodjelu ekoloških oznaka i kontinuirano radi na informiranju hrvatskih kompanija o visokim standardima zaštite okoliša - ističe predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

RUJAN 2018

- Tržište je danas preplavljeno razno-raznim eko-oznakama od kojih neke i nisu valjane jer ne uključuju postupak neovisne verifikacije od treće strane i/ili ne sagledavaju okolišna svojstva proizvoda kroz životni ciklus - objašnjava direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac. Kako bi se uveo red na tržište i suzbilo lažno deklariranje na razini eU donesena su jedinstvena mjerila što određuju koji proizvodi mogu nositi eko-oznake i reklamirati se kao zeleni. - Dvije su eko-oznake koje HGK ističe: nacionalni znak zaštite ambijenta Prijatelj okoliša i znak zaštite okoliša europske unije eU ecolabel. Za obje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - pojašnjava Šćulac Domac. Obje eko-oznake spadaju u Tip I, što znači da su dobrovoljne, da obuhvaćaju različita okolišna mjerila kroz životni ciklus proizvoda ili usluga i, što je bitno, imaju neovisan sustav kvalificirane procjeneverifikacije od treće strane. Te oznake kupcima jasno daju do znanja da su proizvodi što ih nose prošli stroge kontrole od strane nezavisnih tijela i da zadovoljavaju kriterije očuvanja okoliša u većoj mjeri od kriterija propisanih trenutnim zakonima. Oznake su namijenjene samo najboljima, pa su mjerila po kojima se dodjeljuju postavljena tako da tek 20 do 30 posto proizvoda na tržištu može udovoljiti tim zahtjevima. Također, samo eko-oznake Tipa I mogu biti uključene u Svjetsku mrežu eko-oznaka (Global ecolabelling Network, GeN). Da bi proizvod ili usluga mogli nositi oznaku eU ecolabel, moraju zadovoljiti strogi skup mjerila temeljenih na stručnim i znanstvenim parametrima pritiska proizvoda/usluga na okoliš tijekom životnog ciklusa (od prikupljanja i obrade sirovina, preko proizvodnje, pakiranja, prijevoza, davanja usluge, uporabe i do kada postane otpad). Mjerila su specifična za konkretnu skupinu proizvoda, odnosno usluga, i usmjerena su na onaj dio pritiska na okoliš koji je najznačajniji i na koji se može utjecati. U primjeni je od 1992. godine, a prema podacima europske komisije iz ožujka 2018., na europskom tržištu je gotovo 70.000 proizvoda i usluga koje nose znak eU ecolabel. Po broju eko-oznaka prednjači Španjolska, s više od 30.000 oznaka, a slijede Italija i francuska, sa znatno manjim brojkama. Španjolci su veliku većinu oznaka dobili za usluge u turizmu, odnosno smještajne kapacitete. Njihovi hotelijeri prepoznali su interes kupaca za eco-friendly hotele i orijentirali se na privlačenje gostiju oznakom znanom razini cijele eU. - Velik je to potencijal i za hrvatski turistički sektor, ali i za sveukupno jačanje tog segmenta tržišta i za snažnije naše pozicioniranje na izvoznim tržištima upravo kroz eko nišu - rekla je Ščulac Domac, napominjući da je takav tip označavanja kod nas još u začecima, što pokazuje i činjenica da tek jedan hrvatski proizvod nosi oznaku eU ecolabel (deterdžent za rublje ecoBianco), a svega ih je još nekoliko u proceduri dobivanja oznake. lijepo je to da se nastoji afirmirati proizvod s eko-oznakom, ali bilo bi još i ljepše, barem za početak, da snadležni više pažnje nya tržištu posvete i proizvodima bez eko-oznake, naime u našim trgovinama znaju se vidjeti artikli iz prehrambenog segmenta u kondiciji u kojoj se ne bi smjeli naći na policama…

sUč159 fond za regionalni razvoj. Mikro, malim i srednjim poduzećima osiguravaju se bespovratna sredstva za povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda i usluga za provedbu postupka stjecanja prava uporabe znakova kvalitete HGK.

ZNAKOVI KVAlITeTe

PoDUZEtNIcIMA 7,5 MILIJUNA kUNA ZA BRENDIRANJE

Bolja prepoznatljivost proizvoda i usluga na tržištu pomaže povećanju ukupne konkurentnosti samog poduzeća, te povećanju prihoda od prodaje, izvoza. Znakovi kvalitete pridonijet će stvaranju dodane vrijednosti za proizvod ili uslugu, a ujedno i stvaranju prepoznatljivosti ukupnog identiteta kvalitetnih hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović. Po jednom projektu maksimalan iznos bespovratne potpore je 75.000 kuna.

ŽeljKO SUHADOlNIK

rvatska gospodarska komora potpisala je s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta Sporazum o zajedničkoj provedbi projektnog prijedloga Znakovi kvalitete za dodjelu potpora male vrijednosti mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP) za dokazivanje kakvoće, sigurnosti i pouzdanosti svojih proizvoda i usluga. Sredstva od 7,5 milijuna kuna za razdoblje do 2020. godine osigurao je europski

Ovo je prilika za sva mikro, mala i srednja poduzeća da ostvare bespovratnu potporu za stjecanje prava uporabe znakova kvalitete HGK bilo da se radi o znaku Hrvatska kvaliteta ili Izvorno hrvatsko. Projektom je HGK osigurala gospodarskim subjektima mogućnost financiranja postupka stjecanja znakova k valitete HGK bez dodatnih financijskih ulaganja s ciljem jačanja njihove prepoznatljivosti i podizanja konkurentnosti, kazala je voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost HGK Nevenka Gašparac. Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko: što je to točno, koje tijelo iz proizvodne baze stoji iza tih oznaka?... Kolikom broju (domaćih) potrošača je uopće jasno što to zapravo znači Hrvatska kvaliteta i Izvorno Hrvatsko? Poziv na dostavu projektnih prijedloga s krajnjim rokom prijava je do 29. lipnja 2020. godine, a detaljnije upute za prijave na ovaj otvoreni Poziv bit će dostupne po njegovoj objavi na stranicama Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta.

lUKA BURIlOVIć

RUJAN 2018

sUč159 TURIZAM, I KAKO GA STećI

EkooDGoVoRNI HotELI – PoŽELJNIJI PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK KORIŠTeNe fOTOGRAfIje S INTeRNeTA

posljednjih godinu-dvije širi se Hrvatskom zadovoljstvo zbog stalnog povećanja broja gostiju (i izvana) i broja turističkih noćenja, naravno i zbog povećanja ukupnog godišnjeg prihoda od turizma. Dakako da je prirodno biti zadovoljan pojačanim dolaskom turista i boljim ostvarenim financijskim rezultatima od onih prije, međutim bitno je za svaku zemlju, pogotovu ako je ona teritorijalno manja i nema mogućnost i goleme apsorpcije a posjeduje dosta posebnosti koje privlače, ne tek da se raduje navali – naime nije rečeno da je više uvijek i više, ponekad je manje zapravo više – nego da se svakako ozbiljno pozabavi pitanjima vezanim uz to što to sve ona ima za ponuditi, na kojemu je to kvalitativnom nivou, te, s obzirom na to, kojem se to segmentu turista ona treba prvenstveno obraćati da bi, uz što je moguće manje neželjenih posljedica po ukupno svoje prirodno i kulturno blago, maksimalno mogla valorizirati vlastite komparativne prednosti kroz svoj istup kao ponuđača na internacionalnoj turističkoj pozornici.

Unatrag nekog vremena u više sam navrata pisao kako nam se turizam događa i kako je to što se dešava u novije vrijeme Hrvatskoj kao maloj zemlji, idealno geografski smještenoj i bogatoj potencijalima za ponudu prvenstveno turistima većih prohtjeva i veće platežne moći, i nije baš toliko rezultat naše dobre organizacije i dobro osmišljene pripremljenosti za turizam koliko je invazija. Kazao bih da mi ono što je izrečeno na nedavnom skupu Zeleni hoteli – novi standardi sigurnosti, komfora i zdravlja, održanom u zgradi HGK u Zagrebu u organizaciji tvrtki Danfoss, Rockwool, Wilo i Hauska & Partner i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Ministarstva turizma 32

RUJAN 2018

DIReKTORIcA SeKTORA ZA eNeRGeTIKU I ZAŠTITU OKOlIŠA HGK MARIjA ŠćUlAc DOM

HRVOje cARIć S INSTITUTA ZA TURIZAM

a na temu najnovijih trendova zelenog turizma u hotelijerstvu i načina kako on pridonosi privlačenju i zadržavanju turista te ulozi i koristima mjera energetske učinkovitosti i ekoloških certifikata – daje za pravo. No ovo je tek dio širokoga područja o kojima treba promišljati. Konferenciji su nazočili predstavnici hotela, projektanata, investitora te predstavnici stručnih udruga. U uvodnom dijelu organizatori su predstavili rješenja, napominjući važnost dubinske energetske obnove i kratke rokove povrata uloženog. K tome, prezentirani su aktualni Poziv za financiranje mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Ministarstva zaštite okoliša i energetike, kao i dostupni načini certificiranja zelenih hotela. Istaknuto je kako je jedan od važnih instrumenata zaštite okoliša, kojime se jasno komunicira takvo poštivanje visokih standarda zaštite okoliša, i oznaka eU ecolabel. Takvih hotela i kampova u europi je trenutno 681, no u Hrvatskoj još ne postoji smještajni kapacitet s tom oznakom. evo dijelova nekih izlaganja sa skupa: – S jedne strane, ovakvi trendovi posljedica su stanja okoliša i resursa na globalnoj razini i porasta svijesti tvrtki da istinski budu dio lokalne zajednice u kojoj posluju. S druge strane, posebice u slučaju turizma, radi se o svijesti o novoj vrsti potrošača. Današnji gost u hotelu ima veće zahtjeve i drukčije prioritete. Za svoj novac traži iskustvo smještaja s dodanom vrijednosti uz smanjen ekološki otisak – izjavila je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac. – Održivi turizam u praksi predstavlja ostvarivanje profita uz zaštitu nasljeđa i brigu o općoj dobrobiti, posebice u kontekstu lokalne zajednice. To znači i da ekološka odgovornost ponuđača usluga pridonosi poželjnosti destinacije u očima turista. Nažalost,

sUč159 u Hrvatskoj zaostajemo za tim trendovima, koji su u drugim zemljama već neko vrijeme prisutni – napomenuo je Hrvoje Carić s Instituta za turizam. On je na početku drugog dijela programa konferencije, govoreći o izazovima zelenog turizma, kazao i to da u pogledu sustava garancije kvalitete održivosti jači kredibilitet na tržištu imaju sustavi i certifikati s neovisnom provjerom. – Važno je ukazati na potrebu razvijanja svijesti o očuvanju okoline i razvoju zelenog turizma okrenutog ljudima i prirodi. energetska učinkovitost u pozadini tih smjernica ubrzava dostizanje zelenih ciljeva jer primjenom mjera energetske učinkovitosti, potpomognutih eU-subvencijama, djeluje se na

hotelski turizam dvojako: smanjuje se potrošnja energenata, ali i značajnije povećava profitabilnost hotela u predsezoni i posezoni kad nam je to najpotrebnije, zbog slabije popunjenosti hotela. Navedenim mjerama povećavaju se sigurnost, zdravlje i komfor gosta u hotelu – istaknuo je Kemal Lojo iz tvrtke Danfoss d. o. o. – Nužno je istaknuti da je zelena gradnja puno širi pojam od energetske učinkovitosti, naime ona uključuje i uporabu održivih materijala te svijest o utjecaju infrastrukture na zdravlje ljudi. Sve to se mora uzeti u obzir jednako i tijekom izgradnje, održavanja i obnove objekta – napomenuo je Dean Smolar iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

HRANITI Se ZDRAVO

PIkAstI LIMUN TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

raniti se zdravo: postulat među ostalime kaže – jesti puno voća, osobito je preporučljivo ono bogato vitaminom c, te jesti raznoliko. Pa, evo, limun je znan po vitaminu c, njegov sok je fino kiselkast i osvježavajuć, pomiješan s vodom daje odličan napitak za vruće ljetno vrijeme, a glede raznovrsnosti Konzum se eto pobrinuo i za novu vrstu limuna, tzv. smežurani pikasti limun, kao što postoji i sorta grožđa pikasta kraljevina. Kako bobe te pikaste kraljevina dozrijevanjem na trsu pod svjetlošću sunčevih zraka postaju zlaćanije i s izraženijim smeđkastim točkicama, tako i ovaj Konzumov pikasti smežurani limun pod neonskom svjetlosti na svojoj sve zagasitijoj žutoj boji dobiva sve veće i izraženije smeđkaste pjege. Zamislite, maloprodajna cijena po kilogramu jednaka je onoj za uobičajeni čvrstiji limun sjajne žućkaste boje sa zelenkastom ninjansom

- 19,99 kuna. Na slikama, evolucija pikastog smežuranog limuna: prva slika je od petka, a druga, od nedjelje, dakle od dva dana kasnije... Pa, tko se ne bi pomamio! Konzumiraš limun kao izvor vitamina c, a, k tome, o jednakome trošku možeš si priuštiti dvije vrste limuna... Hvala Konzumu što je spustio maloprodajnu ocijenu, izvorno je kilogram bio po 24 i nešto kuna. RUJAN 2018

sUč159 DANI RUDARSKe GReBlIce – 33. PUT

VoLIM GREBLIcU VIŠE NEGo PIZZU!

U PRVOM PlANU GReBlIcA: U VINSKOj KleTI PleŠIVIČKOG VINOGRADARA I VINARA DRAGe KURTAljA ANDReAS NIKl, PeKAR IZ RUDA, DeMONSTRIRA IZRADU ORIGINAlNe RUDARSKe GReBlIce

TeKST I fOTOGRAfIjA: ŽeljKO SUHADOlNIK

a, za onoga koji voli greblicu više nego pizzu, a i onoga koji ne poznaje greblicu kao pizzu, svakako je bilo dobro ako je u prvoj polovici srpnja bio u malome mjestu Rude ponad Samobora, naime tamo su se već po 33. puta održavali Dani rudarske greblice, tradicijskog kolača što su ga Rudarke pripremale svojim supruzima Rudarima, rudarima u tamošnjem rudniku sv. Barbare, danas izvan primarne funkcije ali sa značajnom sekundarnom funkcijom – turistima se pokazuje kao svojevrsno svjedočanstvo nekadašnjeg života i rada u tome kraju. Greblica je pečeni slani kolač što se sastoji od dva sloja mekog (dizanog) tijesta između kojih je nadjev od kravljeg sira, jajeta, te, u jednoj verziji, i mljevenih oraha, a u drugoj verziji od sitno narezanog špinata ili blitve, u oba slučaja kao začin se rabi sol. Ministarstvo kulture RH 2007. godine proglasilo je prigotavljanje rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Manifestacija, oko organizacije koje brine KUD Oštrc, uz reviju greblica iz pekarnice Nikl te, prigodno, i iz niza lokalnih domaćinstava, nudila je bogat foklorni program. Da se greblica bolje približi Zagrepčanima, revija rudarske greblice sa skraćenim ali veselim glazbenim programom, održana je i u Metropoli u Vinskoj kleti plešivičkog vinogradara i vinara Drage Kurtalja, svojedobno i tamburaša tako da se on odlično uklopio u muzičku grupu KUD-a Oštrc. A i da nije pjevao bio bi se odlično uklopio jer kao pratnju greblici – koju je na licu mjesta i pod budnim okom tajnika KUD-a Oštrc Josipa Lebegnera (na slici s Kurtaljem i voditeljcom Kleti Andrejom Štajnkler), pripremao Andreas Nikl, vlasnik rudarske pekarnice Nikl kao zasad jedine što originalnu rudarsku greblicu nudi i na tržištu – Drago je nudio svoje odlično prijajuće pjenušce bijeli 34

RUJAN 2018

VeSelO UZ PjeSMU TAMBURAŠA KUD-A OŠTRc, KOjI BRINe I O PROMIDŽBI RUDARSKe GReBlIce

Dri, te Rosé …

PleŠIVIČANAc DRAGO KURTAlj, RUDARKA ANDRejA ŠTAjNKleR I TAjNIK KUD-A OŠTRc jOSIP leBeGNeR

Inače, s obzirom da je Drago Kurtalj s vinogradom, podrumom i kućom ne na samoborskoj strani nego na jaskanskoj strani brda Plešivica, zgodno je spomenuti da jask ansko područje ima s v oju v er ziju ovoga kolača, nazvanu copanjak!

sUč159 HIT HRVATSKOG ZAGORjA

BUĆNIcAFEst 2018 U DEsINIĆU TeKST I fOTOGRAfIjA: ŽeljKO SUHADOlNIK

zaposlen u spomenutoj Turističkoj zajednici, pobrinuo se da posjetitelje Bućnicafesta ove godine dočeka poseban program. Manifestacija je obuhvatila ocjenjivački i izlagački dio sa štandovima otvorenima za posjetitelje. Ugostiteljski objekti, pekari i OPG-ovi iz općina Desinić, Kumrovec i Zagorska sela, ali i zainteresirane privatne osobe mogli su sudjelovati u obama dijelovima, štaviše Kladnički je pozvao upravo i privatne osobe da se i pred degustatorima-ocjenjivačima i pred širom publikom iskažu u prigotavljanju zagorske bućnice. Uz veliki broj bućnica raznih proizvođača i prigodnu ugostiteljsku ponudu, posjetitelji su mogli uživati u degustaciji sireva, promociji vina, folkolornom programu u izvedbi mnogobrojnih uspješnih desinićkih udruga, nastupu muzičkog sastava Optimisti, predstavljanju opg-ova i udruga, vožnji kočijom, demonstraciji izrada igračaka, igraonicama za djecu.

ade je i drugdje u nas ali čini se da je ipak nekako najkarakterističnija za Hrvatsko zagorje. Bućnica! Slani kolač-savijača, s ribanom mladom bučom kojoj je sezona u ljeto, te sa svježim kravljim sirom… Odlična kao toplo predjelo, pa, po ljeti kad pritisne vrućina i meso je mnogima preteško, i kao glavno jelo (s malo tvrđim mlincem!), sjajna u domeni deserta. Čaša dobro ohlađenog pjenušca ali i čaša dobro ohlađenog alkoholno laganijeg svježe bijeloga vina (dakako ne baš gutljaj uz svaki zalogaj, ali već gutljaj uz svaki komad mogao bi proći) = doživljaj za pet! U Hrvatskom zagorju unatrag četiri godine organizira se festival bućnice – Bućnicafest. lani je manifestacija bila u Kumrovcu, a ove godine u Desiniću. Organizator je Turistička zajednica područlja Kumrovec, Desinić i Zagorska sela, a pokrovitelj Krapinsko-zagorska županija. Milan Kladnički, znan kao član zagorskog glazbenog sastava lepi cajti a sada

RUJAN 2018

sUč159 ŠTRUDlA-feST 2018

sAVIJAčA "NA sto NAčINA"

baš tu štrudlu s janjetinom na repertoaru ima upravo restoran Žganjer Ivana Žganjera. Baš sada, u nedjelju, sredinom rujna, u jaškovu je održan treći Štrudla-fest, na kojemu su ponuđene ne samo klasične slatke savijače od jabuke na kakve uglavnom i mislimo kad se spomene riječ štrudel, nego i slatke od jabuke s grožđicama i orasima, pa od višnje, PONUDA RAZlIČITIH VRSTA ŠTRUDle ISPReD ReSTORANA ŽGANjeR

ZA STOlOM INfORMATIČKOG ceNTRA KIS OBIReljI KISeljAK

PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIje: MARKO ČOlIć I ŽeljKO SUHADOlNIK

jesto jaškovo između Karlovca i Ozlja, nadaleko znano po janjetini tu je naime restoran Žganjer kamo se već dugo naprosto hodočasti na taj specijalitet, nameće se već neko vrijeme sa - savijačama! I to na, što se kaže - sto načina! Pa i s nadjevom od janjetine! Dalako da

vinogradarske breskve, kruške, a i čokolade, bile su tu i slane savijače s nadjevima od sira, buče, gljiva, špinata, čvaraka, janjećeg mesa... Navodno, nekih 60 raznih vrsta štrudle. U skladu s modernim vremenom, Karlovčanin Kristian Kiseljak, informatičar koji uskoro postaje i ugostitelj (u Karlovcu otvara restoran) i njegova mama Dunja te zaposlenica Snježana Goriščak pozivali su na degustaciju hardware (slatka s jabukama) i software (jabuka, orasi i grožđice namakane u rumu ) štrudle, zatim ram-štrudle (slana, sir i vrhnje), procesorske štrudle (slatka, sa sirom i vrhnjem), i matične štrudle (slana, čvarci)... Štrudla-fest krenuo je prije tri godine, kad je predstavljena štrudla duža od 1,5 kilometra, tako da se zahvaljujući tome selo jaškovo našlo u Guinnessovoj Knjizi rekorda. Nakon Štrudla-festa 2018 slijede u jaškovu Dani gljiva, u pripremi je za poslije i revija raznih domaćih jela. Turistička zajednica Karlovačke županije i jaškovčani, među kojima je osobito aktivna lidija Zganjer Gržetić, kćerka Ivana Žganjera, vlasnika restorana Žganjer, nastoje eto u jaškovu razvijati gastro-turizam! Po posjetu Štrudla-festu očito je da su već za svoje delicije uspjeli zainteresirati brojne posjetitelje, sad bi bilo dobro da na nekoj livadi blizu središta jaškova uredi teren za sport za lokalno stanovništvo a koji bi kad su ovakve gastro-priredbe mogle dobro poslužiti kao parkiralište, tako da automobile više ne budu parkirani uz rub ceste, što ometa promet… ATMOSfeRA MAlOG jAŠKOVAČKOG PRATeRA S RINGIŠPIlOM (VRTUljKOM) ZA DjecU OD DRVeTA I POKReTANOGA NA RUČNI POGON

RUJAN 2018

sUč159 VjeRSKI TURIZAM, fIŠ-TURIZAM I AljMAŠ

HALÁs JUMBA koD DANEtA TeKST I fOTOGRAfIjA: ŽeljKO SUHADOlNIK

ljmaš je selo u općini erdut (Osječko-baranjska županija) smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, uz obronke Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 metra. Na proljeće 2014. godine proslavilo je 777-godišnjicu postojanja! Aljmaš, sa zaseocima Aljmaška Planina i Ušće, danas broji 605 stanovnika. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom, potom, logično, ugostiteljstvom, trgovinom i turizmom (u mjestu su tri hotela sa po tri zvjezdice).

MODeRNO ZDANje – NOVOSAGR AđeNA cRK VA GOSPe OD UTOČIŠTA U AljMAŠU

Glavni oblik turizma u Aljmašu je vjerski turizam, naime Aljmaš je marijansko svetište još od 1704. godine. Na blagdan Velike Gospe u Aljmašu se okupi vrlo velik broj vjernika hodočasnika. Na razini godine Aljmaš, inače, privuče, rado će se pohvaliti domaćini, i do 100.000 gostiju! Zanimljivost u mjestu je crkva Gospe od utočišta. Originalna crkva, s kipom Majke Božje, izgrađena je 1864. godine, ali je u Domovinskom ratu ona srušena do temelja, i na mjestu nje sagrađena je nova crkva - kao moderno arhitektonsko zdanje. Mnogo gostiju hodočasti u Aljmaš i radi tradicijskog fiš-paprikaša, kultno mjesto za šmekere koji dobro znaju što je to pravi fiš-paprikaš objekt je Kod Daneta, kojega vodi kao dunavski ribar (= po mađarski: halás, po domaće, slavonski: alas) i kao kuhar fiša Drago Dumančić Jumba, majstor zanata, nema što! evo ga u njegovoj posebnoj kuhinji za fiš, s nizom kotlića i brojnim ognjištima za njih. Nije mu ljeti lako kad se gosti sjate u restoran: atmosfera je doslovno usijana, naime ljeti temperatura zraka u Aljmašu lako prijeđe 30 celzijevih stupnjeva, a dovoljan je samo jedan kotlić na vatri de je u jumbovoj kuhinji osjetno povisi, kako li je tek kad u isto vrijeme u pogonu bude desetak i više kotlića...

Al jMAŠKI MA jSTOR fIŠ-PAPRIK AŠA DR AGO DUMANČIć jUMBA, U SIMUlTANKI S KOTlIćIMA KOjIH PONeKAD ZNA ISTODOBNO U POGONU BITI I DeSeTAK! IZNAD - DVA lIcA KOTlIćA ZA fIŠ: jeDNO, cRNO, NA POlIcI, DeSNO, DOjAM je KAO DA Se RADI O VOjNIČKIM KAcIGAMA SlOŽeNIMA jeDNA NA DRUGU, Te DRUGO, SVIjeTlO I U cRVeNOM TONU, S Već ZAMAlO PRIGOTOVljeNIM fIŠ-PAPRIKAŠOM

RUJAN 2018

sUč159 PeTA fIŠIjADA NA BUŠKOM jeZeRU

HERcEGoVINA U ZNAkU BEĆARcA! PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIje: MARKO ČOlIć I ŽeljKO SUHADOlNI

retposljednjeg vikenda u srpnju 2018. hercegovačka općina Tomislavgrad bila je u znaku – slavonskog bećarca! Na Buškom jezeru, smještenome u blizini državne granice Bosne i Hercegovine s Hrvatskom (granični prijelaz je Kamensko, kod Sinja), odvijalo se već tradicijsko, peto (pozivno) natjecanje u prigotavljanju fiš-paprikaša – fišijada 2018. lokacija: eko-selo Grabovica, turistički kompleks u vlasništvu poduzetnika Joze Ćurkovića, glavni operativac u ime domaćina: Tomislav Ćurković, jozin sin, organizator i za realizaciju fišijade zadužen: akademski slikar, fotograf, majstor za prigotavljanje fiša, voditelj niza natjecanja u kuhanju fiša Ante Krešić. On se pobrinuo, među ostalime, i za to da svaka natjecateljska ekipa dobije osnovni materijal za fiš, konkretno po 2,5 do tri kilograma šarana u komadu (svatko je sa sobom mogao donijeti i nešto svoje ribe, te začine, gotove ili polugotove pripravke za kuhanje fiša)… Pokrovitelj: općina Tomislavgrad s načelnikom Ivanom Vukadinom. Sudionici: 13 ekipa sa po tri člana (dva natjecatelja i jedan službeni predstavnik OPG-a, restorana, hotela…), priličan broj natjecatelja stigao je iz Slavonije. Žiri za ocjenu fiša (dakako, naslijepo, da nitko od članova ne zna čiji

uradak vrednuje): Slavonka Mira Krešić, chef Stefan jović, glavni kuhar restorana eko sela Grabovica, Toni Marić, vlasnik restorana motela Kiwi (Kiwi stoga što se u posljednje vrijeme u Hercegovini dosta uzgaja upravo to voće) iz Ružića, Mladen Horić, izdavač revije Svijet u čaši i čelnik udruge Atelje okusa, te, kao predsjednik, Željko SuhadolnikSuhiučaši, glavni urednik revije Svijet u čaši. Za glazbeni dio zadužen je bio ansambl Stare note iz Širokog Brijega. Mirko Fodor, zvijezda Hrvatskog radija i Hrvatske televizije, nastupio je kao voditelj programa koji je, inače, dok je fiš krčkao u kotlićima, ponudio i Seosku olimpijadu starih sportova, tj. takmičenje u nekad popularnim disciplinama, primjerice u bacanju kamena s ramena, potezanju konopa, skoku u dalj, obaranju ruke. Š am pio n o v o g o diš nje fišijade na Buškom jezeru postalo je, nakon pripetavanja u kojemu se, s istim brojem bodova, našao i fiš osječkog café-bara Platane, Turističko gospodarstvo Kereković iz sela Živike, u slavonskoj općini Oriovac. Trećeplasirana je bila ekipa ugostiteljskog obrta Drauss.

PRIZOR S PODjele PRIZNANjA: SVI NA OKUPU – ŠAMPION, DRUGO I TRećePlASIRANI, ČlANOVI ŽIRIjA, VODITelj KROZ PROGRAM, ORGANIZATOR DOGAđANjA…

RUJAN 2018

sUč159

VeSelI POBjeDNIcI – ČlANOVI OBITejI KeReKOVIć: IVAN. MARIjA I jOSIPA. POBjeDI RASPjeVANOG PATeR fAMIlIASA eKIPe PRVAKA BITNO SU PRIDONIjele TIHe I SAMOZATAjNe AlI OKO KOTlIćA UZ VATRU MARljIVe I VjeŠTe IVANOVA SUPRUGA MARIjA I, OSOBITO, KćeRKA jOSIPA

PRVOPlASIRANI KULIN, SLANINA, ŠUNKA, JAHANJE, PECANJE, VOŽNJA LAĐOM, SPAVANJE u AMBARU...

PRIPReMe ZA fIŠ-PAPRIKAŠ I, DAKAKO, PODjelU ODlIČjA ŽUSTRO je PRATIlA TAMBURAŠKA GlAZBA SASTAVA STARe NOTe IZ ŠIROKOG BRIjeGA, ANSAMBlA KOjI – BIlO je OČITO PO RePeRTOARU – I Te KAKO POZNAje I SlAVONSKI MelOS. NAKON PROGlAŠeNjA TRIjU PRVOPlASIRANIH SUDIONIKA, BećARcU NIje BIlO KRAjA, A, BOGMe, I ReZAlA Se NeMIlOSRDNO, U DRUŠTVU I VlASNIKA eKOSelA GRAđeVINSKOG PODUZeTNIKA jOZe ćURKOVIćA, I KUlINOVA SeKA…. GlAVNI BećAR (AlI SAMO S PjeSMOM I GRAŠeVINOM) BIO je IVAN KeReKOVIć, NOSITelj OBITeljSKOG TURISTIČKOG GOSPODARSTVA KeReKOVIć IZ SlAVONSKIH ŽIVIKA, KOjI BI ZASIGURNO MOGAO PjeVATI BećARAc ČITAV DAN A DA Ne IZGUBI SNAGU I DA MU Ne PONeSTANe INSPIRAcIje I STIHOVA

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kereković u Živikama, u Brodskoposavskoj županiji (izlaz s autoputa: lužani), okrenulo se prije nekoliko godina vrlo ozbiljno ka seoskom turizmu. Vode ga tata Ivan, mama Marija i kćerka josipa Kereković. Ponuda počiva ne samo na tradicijskim kulinarskim specijalitetima slavonskoga sela poput kulina, kulinove seke, slanine, šunke, sira, domaćeg kruha, fiša, čobanca, nego je raznovrsna i

DRUGOPlASIRANI Drugoplasiranu ekipu Platana činili su Luka Blažević i Goran Dropuljić. luka Blažević je, inače, s ocem Zdravkom, prošle godine, u ekipi OPG Blažević, bio prvak fišijade na Buškom jezeru. Inače, iz Osijeka je sada na Buško jezero stigla još jedna natjecateljska ekipa, s Draženom Ermenićem i Benjaminom Mlinarevićem.

DOMAćINSTVO KeReKOVIć: MOGUćNOST NOćeNjA U STARINSKI UReđeNOj SOBI, DeGUSTAcIje KUlINA I DRUGIH TRADIcIjSKIH DelIcIjA, jAHANje, VOŽNA KONjSKOM ZAPReGOM, VOŽNjA SAVOM TURISTIČKOM lAđOM…

obuhvaća i sportsko-rekreativne i zabavne sadržaje – pješačenje, jahanje i vožnju konjskom zapregom a i fijakerima, pecanje na vlastitom ribnjaku, plovidbu turističkom lađom (dakako uz kušanje, u plovidbi, domaćih mesnih i mliječnih prerađevina, te uz tamburašku glazbu) po rijeci Savi. U sklopu imanja, koje obuhvaća osam hektara, su prostor za ručak i večeru, veliko dvorište sa starim ambarom s podrumom i kušaonicom kulena, vina, rakije, te, iznad, sa starinskim izvorno uređenim gostinjskim apartmanom od drveta, starim 140 godina. Gospodarstvo nudi, uz noćenje u starinskoj sobici u ambaru, i mogućnost spavanja na štaglju na sijenu, te kampiranje u šatorima, kaže Ivan Kereković.

BAcANje KAMeNA S RAMeNA

RUJAN 2018

sUč159 raštike, što je i realizirano u veljači 2003. godine. Akademija ima istraživalački karakter – želi se, naime, rasvijetliti prehrambena i zdravstvena vrijednost raštike, te obrazovni karakter – želi se raštiku maksimalno propagirati kod publike kao dio prehrane. Oldenburžani su toliko privrženi raštici da je koriste u promidžbi cijelog svojega kraja, npr. kao što su nekim mjestima

fIŠIjADA 2018, ŠTAND KIWI jA I MARIćA GA jA: R A ŠTIKIjADA U RUŽIćIMA U OPćINI GRUDe – PRVOG VIKeNDA U STUDeNOMe

OVAKO je POČelO, NA HlADNO, AlI Se NASTAVIlO U ZAČAS VRUćIM KOTlIćIMA, Te ZAVRŠIlO KAO PlUTAjUćA POTKOVA NA TANjURU, PReD ŽIRIjeM, ZA OcjeNjIVANje

UDIONIcI NATjecANjA PRIGOTAVljAlI SU SVOje fIŠeVe UZA STOlOVe KOjI SU IM BIlI NAMIjeNjeNI I ZA – DOK Se PAPRIKAŠ POlAGANO KUHAO POReD, U KOTlIćU NA VATRI – PReZeNTAcIjU VlASTITe TVRTKe (OBRT, OPG, ReSTORAN…) I PONUDe. UZ jeDAN OD TIH STOlOVA NAIŠAO SAM NA DVA ČlANA eKIPe PIZZeRIje GAlIjA IZ TOMISlAVGRADA (NeKADAŠNje DUVNO) S ISTIM IMeNOM I PReZIMeNOM: MARKO BAKOVIć! NADIMcI SU IM DRUKČIjI, jeDAN je KOSAlj, A DRUGI AKAN. TRećI ČlAN BIO je, INAČe, MATO ećIMOVIć. KOSAlj je DUGO VReMeNA ŽIVIO I RADIO U ŠVIcARSKOj (O NjeMU SAM PISAO U IZVjeŠTAjU S BUŠKOG jeZeRA lANI), A NAKON ŠTO je ODlUČIO VRATITI Se U DOMOVINU ZASADIO je PONAD TOMISlAVGRADA VINOGRAD (1 HA, 2800 TRSOVA) NA BRDU NA POZIcIjI MOKRONOGe NA NADMORSKOj VISINI OD OKO 800 MeTARA TAKO DA SU MU DOMAćI ljUDI GOVORIlI DA je lUD. NO KAKO je OD cHARDONNAYA Te cRNOG PINOTA DOBIO jAKO DOBRA VINA, I NeKI lOKAlNI MjeŠTANI – NjIH OSAM – KReNUlI SU U SADNjU VINOVe lOZe ČAK I NA lOKAcIjAMA IZMeđU 950 I 1050 MeTARA VISINe. UPRAVO NA PROljeće OVe GODINe MARKO KOSAlj POMOGAO je SUMjeŠTANINU U SADNjI VINOVe lOZe NA POlOŽAjU BRIŠNjI GORNjI…

Nagrade: za prvo mjesto – 500 KM i vikend za dvoje u ekoselu Grabovica; za drugo mjesto – vikend za dvije osobe u eko selu Grabovica (noćenje s doručkom); za treće mjesto – večera za četiri osobe, s pićem. Nagrade za prvo mjesto u potezanju konopa – pečeno janje i 10 litara vina; za drugo mjesto pečeni odojak i pet litara vina; za skok u dalj, za obaranje ruke te za bacanje kamena s ramena za prvo mjesto 100 KM i večera za dvije osobe, za drugo mjesto – večera za dvije osobe RAŠTIKA IZ – NJEMAČKE! Kad se spomene raštika, odmah nam na pamet kao prostor njena uzgoja padnu Hercegovina i Dalmacija. A, zapravo, svjetskim glavnim gradom raštike smatra se – njemački Oldenburg! Tamo joj je naziv Grünkohl. U okolici Oldenburga raštika se uzgaja u većoj mjeri, pa je odlučeno da se u spomenutome gradu ustanovi Grünkohl Akademie, odnosno Akademija 40

RUJAN 2018

mamac za turiste vino, jaka pića, maslinovo ulje, sir, janjetina, riba…, tako bi ovdje trebala biti raštika. U Oldenburgu su svi restorani, hoteli i cjelokupni turistički marketing okrenuti jelima od raštike. Braća Gojko i Toni Marić, kao vlasnici i voditelji agroturizma Marića gaj (povrće, rakija, vino od žilavke te od trnjaka 50 % i syraha 50 %, ukupno oko 10.000 litara) i restorana i motela Kiwi u Ružićima u općini Grude, nastup na fišijadi na Buškom jezeru iskoristili su i za najavu manifestacije Raštikijada koja se u Ružićima odvija svake godine o prvom vikendu u studenome, inače ove godine bit će osma po redu. Marić veli da sa svojim proizvodima, uz domaćina, nastupaju i OPG-i iz Međimurja, Baranje, a dođu i oni iz Oldenburga, koji raštiku rabe i u produkciji čaja, ali i – čokolade! Za 10 € koliko stoji čaša kao ulaznica na festival konzumacija je neograničena, kažu Marići.

bIbLIOTEKA ATELJE OKusA sVIJETA u ČAŠI Revija Svijet u Čaši u sklopu svojega Ateljea okusa ima za prodaju prilično bogat izbor knjiga na temu hrvatske tradicijske kuhinje i hrvatskoga vina, narodnih običaja, vinskih napjeva. evo, u nastavku, naslova te maloprodajnih cijena i, dodatno, u zagradi, popusnih

sUč159 ReVIjA SVIjeT U ČAŠI IMAlA je NA fIŠIjADI SVOj ŠTAND, POD NAZIVOM BIBlIOTeKA ATeljeA OKUSA SVIjeTA U ČAŠI. IZlOŽIlI SMO ReVIjU Te NIZ KNjIGA VeZANO UZ TRADIcIjSKU HRVATSKU KUHINjU I UZ HRVATSKO VINO, INTeReS POSjeTITeljA BIO je POPRIlIČAN!…

cijena za članove nedavno ustrojene neprofitne udruge Atelje okusa:

Posebna mini izdanja: 14. Dobra i jeftina jela – 15,00kn (10,00kn); 15 .jednostavno, jeftino i ukusno – 15,00kn (10.00kn); 16. jela od graha – 15,00kn (10,00kn); 17. Sve od jaja – 15,00kn (10,00kn); 18. jela od krumpira -15,00kn (10,00kn); 19. jela od mljevenog mesa – 15,00kn (10,00kn); 20. Objed za pola sata – 15,00kn (10,00kn); 21. Pikantna jela s kapljicom alkohola – 15,00kn (10,00kn); 22 . jela sa žlicom – 15,00kn (10,00kn); 23. Mađarska kuhinja – 15,00kn (10,00kn); 24. Slastice bez pećnice – 15,00kn (10,00kn); 25. Domaći kolači i slastice – 15,00kn (10,00kn)

Hrvatska tradicijska kuhinja – 150,00kn (s popustom za članove udruge atelje okusa: 105,00kn); 02. ATelje OKUSA hrvatska .tradicijska kuhinja – 200,00kn (140.00kn); 03. Hrvatska tradicijska jela od svinjskog i goveđeg mesa – 29,99kn (21,00kn); 04. Hrvatska tradicijska jela od peradi i janjetine – 29,99kn (21,00kn); 05. Hrvatska tradicijska jela od morske i slatkovodne ribe – 29,99kn (21,00kn); 06. Hrvatska tradicijska jela od povrća, te variva – 29,99kn (21,00kn); 07. Hrvatska DOMAćA jela (492str.) – 150,00kn (105,00kn); 08. Domaći kolači br.1 – 29,90kn (21,00kn); 09. Domaći kolači br.2 – 29,90kn (21,00kn); 10. Plavac mali: hrvatska sorta za veliko vino – 169,00kn (120,00kn); 11.Blaževa kuhinja: tradicijska jela – 200,00kn (140,00kn); 12. Okusi Zagreba: 20 recepata + cD video – 130,00kn (100,00kn); 13. Vino u pjesmama za radost u duši – 80,00kn (50,00kn)

još raspoloživo u sasvim malom broju primjeraka: 1. Suzy josipović: Mojih 50 najdražih slanih jela – 39,90 kn; 2. Suzy josipović: Mojih 50 najdražih slatkih jela – 39,00 kn; 3. Marin Rendić: Kuhinja iz morskih dubina – 99,90kn; 4. SVIjeT u ČAŠI, novi broj (158 ) – 30,00kn (za članove: gratis); 5. SVIjeT U ČAŠI, remitenda, 10 komada – 100,00kn (za članove udruge Atelje okusa 70,00kn).

LIVNO KAO NOgOMETNI OLIMP Na Buškom jezeru velike su se nade polagale u dolazak Zlatka Dalića na petu jubilarnu fišijadu. Za dan poslije fišijade u Dalićevu rodnom livnu najavljen je veliki doček izborniku, i svi u eko-selu Grabovica i brojni gosti očekivali su da će novi trener svih trenera, kako ga već nazivaju, naići malo na fiš i tamburu na lijepu Bušku rivijeru. Ali umiješala se meteorologija, s najavom lošeg vremena tog ponedjeljka u livnu, pa je svečanost odgođena za jedan dan. I, kad su meteorolozi izašli s prognozom o kiši, s kojom su navukli nezadovoljstvo mještana, bilo je jasno da Dalića osobno na fišijadi 2018 na Buškom jezeru neće biti.

i obilježja vjera – katoličke, pravoslavne, židovske i arapske… Ta je zastava, inače, kao neko proročanstvo uspjeha hrvatske reprezentacije, za vrijeme Svjetskog prvenstva u nogometu bila postavljena u Beču ispred lokala u kojemu su Hrvati preko malog ekrana pratili utakmice i ulazak Hrvatske u finale…

Ali, bio je, on, skupa sa Vatrenima, ipak u Grabovici u eko-selu pa i na brdu kod Raspela, i to vrlo pompozno. Pobrinuo se za to fotograf Stipe Renić, koji je postavio divovsku zastavu posvećenu Daliću i Vatrenima kao osvajačima drugog mjesta na ovogodišnjem Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Renić i akademski slikar Branimir Čilić kreirali su na materijalu od kojega se rade cerade gigantsku 45 metara dugačku zastavu sa 23 slike od kojih jedna prikazuje izbornika Dalića a ostale prikazuju reprezentativce. Stipe Renić kaže kako se s tom zastavom htjelo prikazati zajedništvo Hrvata u domovini i u dijaspori, a i toleranciju Hrvata prema svim vjerama, naime uz fotografije igrača na zastavu su stavljena RUJAN 2018

www.okusi.hr

t s o n e j n i f o r p i t s o n v a t s o n J ed Svakodnevica običnoga života pretočena u lonac govori nam o kulturi življenja na prostoru kojem tepaju da je zeleni prsten Zagreba. Ovdje u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske, čineći prsten oko hrvatske metropole, ovaj je prostor uspio spojiti suvremeni urbanizam te očuvati tradicionalne narodne običaje i vrijednosti, niz gastronomskih osobitosti, užitaka i doživljaja. Očaravajući mirisi i okusi koji odišu prošlošću mame k stolu bilo da su na njemu kokošja juha s domaćim rezancima, samoborske češnjovke s muštardom, kiseli kupus, repa s grahom, ričet, patka s heljdinom kašom, pečena kokoš, guska ili purica s mlincima, samoborska salama i suhi sir - prgica, jedinstveni šljivnjak (slatka juha od suhih šljiva), tople samoborske kremšnite ili, pak, Jelačić šnite… Svježi kravlji sir i vrhnje ovdašnja su posebnost. Kako nekad, tako i danas očaravaju svojom jednostavnošću, svježinom i punoćom okusa. I to bilo da se jedu sami ili kao prilog domaćim kobasicama, salamama, sušenom kuhanom mesu. Bez sira i vrhnja nezamislive su i brojne slastice: rudarska greblica, zlevke, cicmare, štrudle ili štrukli… Dodamo li tome i prvorazredna vina, bermet, rakije i likere, višnjevce i orehovce, finu šljivovicu ili kruškovaču, nastale u izvornom ambijentu bogatih vinorodnih brežuljaka, opčinjenost okusima i mirisima preuzima u potpunosti. I zato vas na podlozi šarenila domaćih namirnica i šarma jela koja u zaboravljenim kulinarskim zapisima i sjećanjima putuju kroz vrijeme, objekti nosioci standarda Okusi zagrebačkoga kraja pozivaju na istinske i profinjene gastronomske trenutke. Na užitak blagovanja i veselja za stolom. Dobro došli i dobar vam tek!

K rčma Gabreku 1929. 150 30 Starogradska 46, 10430 Samobor +385 (0)1 3360 722 info@gabrek.hr www.gabrek.hr juha od miješanih šumskih gljiva, pečeni vepar s njokima i brusnicama, palačinke sa sirom i orasima

12-24

Gabreku 1929. jedan je od najstarijih ugostiteljskih obrta na području Samobora, otvoren davne 1929. godine. Smješten je podno zidina Staroga grada, sučelice drevnoj crkvici Svetog Mihalja, uz potok Gradnu, nadomak poznatom samoborskom parku Vugrinščak. U njihovoj ponudi možete pronaći prepoznatljive specijalitete samoborskog i okolnog područja koje pripremaju od uvijek svježih i domaćih namirnica. U bogatom izboru jela posebno se izdvajaju ona koja se već više od osam desetljeća pripremaju prema izvornoj domaćoj recepturi.

Restoran Samoborska klet 270 50 Trg kralja Tomislava 7, Samobor +385 (0)1 3326 536 martina.puhalo1@hotmail.com pon.-pet. 11-23, sub.-ned. 12-23 paprikaš od divljači, teleća koljenica ispod peke, samoborska kremšnita

www.samoborska-klet.hr

Samoborska klet ugledni je obiteljski restoran smješten u samom srcu Samobora. Restoran je kapaciteta 270 sjedećih mjesta, klimatiziran, sastoji se od velike terase na samom trgu, gdje možete uživati u čistom samoborskom zraku, interijera uređenog po tradicionalnom samoborskom štihu 110 godina starom hrastovinom. Bogata gastronomska ponuda uključuje jela s roštilja, jela s ražnja, jela ispod peke i jela iz krušne peći. Peku vlastiti kruh i spremaju vrhunske specijalitete od uvijek svježe divljači.

Hotel Princess 100 2x40 Cvetković 85 b, Jastrebarsko +385 (0)1 4653 400 sales@princess.hr www.princess.hr file domaće dimljene pastrve s umakom od hrena, lovački gulaš od divljači, zapečeni zagorski štrukli

0-24

Ovaj moderno uređeni hotel, što se razaznaje čim se stupi u njegov impozantan lobi, smješten je podno južnog dijela Plešivice, poznatog vinogradarskog kraja. Hotel Princess promovira odgovoran turizam, gdje vrijednost tradicije, lokalne kulture i okoliša igraju ključnu ulogu u viziji hotela i njegovih usluga te posljedično i iskustva svakog gosta. Hotel ima 82 moderno uređene Deluxe sobe te 11 prostranih apartmana, od čega su dva – Royal i Ljubavni tematski uređeni, tako pružajući nezaboravan doživljaj kroz prostranost i udobnost. Unutar hotela nalaze se restoran Ampelos, koji kroz fuziju vina i autohtone kuhinje također predstavlja kraj u kojem se Princess nalazi te Dolio bar u kojemu se moguće opustiti uz slastice i omiljeno piće. Tu je također i moderno opremljena Vinoteka, koja kroz široku paletu ponude vina i iznimno udoban ugođaj, nudi vrhunsko enološko iskustvo. Dodatno opuštanje nudi moderno opremljen Wellness centar, i to kroz grijani bazen, četiri vrste sauna; Bio saunu, infracrvenu, tursku i finsku, jacuzzi te moderno opremljen fitness.

Restoran Golf 80 80 Bana Josipa Jelačića 164, Zaprešić +385 (0)1 3340 777 ned.-čet. 09-23, pet.-sub. 09-01 novodvorski odrezak, teleći odrezak tete Fanike, štrudla s višnjama

golf@komunalno-zapresic.hr

www.golf-restoran-zapresic.hr

Restoran Golf nalazi se u Zaprešiću u park šumi Hrastina, uz uređena golf vježbališta i u neposrednoj blizini povijesnog imanja i boravišta bana Jelačića. Restoran je uređen u obnovljenoj vrtnoj kući Jelačićevih i ubrzo nakon otvaranja postao je omiljenim mjestom okupljanja građana Zaprešića i šire okolice. Parking prostor osiguran je za više od pedesetak automobila, a od parkinga do restorana potrebno je pet minuta šetnje uređenim pješačkim stazama kroz park šumu.

Izletište Suhina 60 100 Dr. F. Tuđmana 1, Rakitje, Bestovje +385 (0)1 3371 562 pon.-sub. 12-22, ned. 10-20, sri. zatvoreno pastrva na mlinarski, domaće krvavice, knedle punjene šljivama

info@izletiste-suhina.com

www.izletiste-suhina.com

Izletište Suhina obiteljski je ugostiteljski lokal uređen u starogradskom štihu i smješten na obali rijeke Save kod Podsusedskog mosta. Od 1919. godine, kada je Josip Suhina utemeljio lokal, pružaju gostima obiteljsku atmosferu te domaću bakinu kuhinju i jela s roštilja na drveni ugljen. Vođenje lokala ostalo je u obitelji, prenosilo se s koljena na koljeno. Na raspolaganju su veliki parking i dječje igralište, velika terasa i natkrivena veranda okružena zelenilom.

Seosko domaćinstvo Stara preša 190 80 Ivana Turka 50, Šenkovec +385 (0)1 3391 129 pon. ne radi, ostali dani 11-23 juha od hrena z špekom, filani lungić, jabuke u šlafroku

info@starapresa.com

www.starapresa.com

Seosko domaćinstvo nalazi se u mjestu Šenkovec, tridesetak kilometara zapadno od Zagreba, uz samu granicu sa Slovenijom. Ugostiteljska ponuda sastoji se uglavnom od jednostavnih tradicionalnih specijaliteta koji su pripremljeni prema starim i obiteljskim receptima. Imanje se prostire na 1,7 hektara površine na kojem su smješteni restoran i veliki vinski podrum, jedinstven u ovim krajevima.Domaćinstvo može primiti 220 osoba u zatvorenim prostorima restorana (80 osoba) i vinskog podruma (140 osoba) dok dvije ljetne terase broje 50 sjedećih mjesta. Na “friškom” zraku možete uživati na dvije ljetne terase, malom vidikovcu, sjenici i klupama uz dva jezera. Prošetati možete pored povrtnjaka, kroz vinograd i unutar manjeg voćnjaka. Najmlađi gosti mogu uživati na dječjem igralištu ili hraniti magarca Veseljka, patkice i guske.

Restoran Ivančić 80 30 Plešivica 45, Jastrebarsko pon. 12-19, uto.-ned. 9-23

+385 (0)1 629 3303

kontakt@restoran-ivancic.hr

www.restoran-ivancic.hr

krvavice sa zeljem, paprikaš od jelena, zapečeni štrukli

Na vinorodnoj Plešivici, koja je udaljena svega 40 km od Zagreba, nalazi se obiteljski restoran Ivančić, jedna od istaknutijih postaja na Plešivičkoj vinskoj cesti. S kombinacijom tradicionalnog i modernog ugostiteljstva, gastronomska ponuda začinjena je vinima proizvedenim u vlastitom vinskom podrumu. Nalazi se u centru Plešivice na 405 metara nadmorske visine i ima prekrasan pogled. Za lijepa vremena prema jugu se vide Klek, Lička Plješivica, Velika i Mala Kapela, Petrova gora, a neki puta čak Velebit i Učka.

Ekopark Krašograd - Restoran Domaćica 100 130 Bratina 117, Pisarovina +385 (0)1 5582 200 ekopark-kras@kras.hr svježi kravlji sir s vrhnjem, kuhani buncek s kiselim zeljem, štrudla s jabukom

www.ekopark-kras.hr

8-22

Svi objekti na posjedu i pripadajući sadržaji pričaju ekopriču. Od drvenih kućica čiji su apartmanski kapaciteti planirani za smještaj stotinjak osoba, restorana s originalnom ponudom specijaliteta, do farme krava u kojoj se prakticira ekološko stočarstvo. Kako je čitavo imanje nositelj ekološkog certifikata, objekti su sagrađeni od potpuno prirodnih materijala, drva i kamena, dok se poljoprivredni uzgoj obavlja prema najvišim standardima ekoproizvodnje.

Bistro Babriga 60 20 Josipovićeva 56, Velika Gorica +385 (0)1 6217 854 info@bistro-babriga.hr turopoljski odrezak s vrganjima bake Lukec, odrezak Josipović, juha od vrganja

www.bistro-babriga.hr

7-22

Ugodan ambijent i položaj na svega nekoliko minuta od samog centra Velike Gorice te blizina sportsko-rekreacijskog centra “Udarnik” pogoduju kako poslovnim ručkovima i susretima, tako i intimnijim obiteljskim okupljanjima. Bistro Babriga obiteljsko je ugostiteljstvo koje svojim gostima nudi specijalitete iz tradicionalne turopoljske kuhinje.

Izletište vina Kos-Jurišić 80

Suhodol Zelinski, Donja Zelina

+385 (0)1 2043 491

info@vina-kos-jurisic.hr

www.vina-kos-jurisic.hr

po najavi svinjska pisanica punjena suhim šljivama, teleće pečenje, pita od jabuka

Izletište se nalazi u mjestu Nespeš, tek nekoliko kilometara udaljenom od Zeline, na Zelinskoj vinskoj cesti. Vina možete kupiti u vinariji, uz degustaciju u prikladno uređenoj kušaonici koja može primiti i do 50 osoba, a za potpuni doživljaj posjetite “klet” u samom srcu vinograda i kušajte tradicijska jela iz njihove ponude.

Hotel Bunčić Vrbovec 1000 150 Zagrebačka 4, Vrbovec +385 (0)1 2720 570 hotel@hotel-buncic.hr divlji zec u umaku, pastrva u kukuruznom brašnu, kukuruzne palačinke sa sirom

www.hotel-buncic.hr

0-24

Hotel Bunčić Vrbovec smješten je na magistralnoj prometnici koja povezuje hrvatsku metropolu Zagreb s Bjelovarom, Koprivnicom i Križevcima. Hotel raspolaže sa 60 smještajnih jedinica, 5 konferencijskih dvorana, a la carte restoranom „Marija Jurić Zagorka“, velikom ljetnom terasom, dječjim igralištem, salom za banketne svečanosti do 600 osoba, restoranom za samoposluživanje i privatnim parkingom pod videonadzorom.

Seoski turizam Kezele 170 170 Vinogradska 6, Šumećani, Graberje Ivanićko +385 (0)1 2820 496 11-19 i po potrebi divljač na lovački s domaćim trgancima, moslavački but, knedli sa šljivama

info@kezele-vino.hr

www.kezele-vino.hr

Obitelj Kezele osnovala je seoski turizam na obiteljskoj tradiciji pripreme kotlovine i proizvodnje vina. Na imanju su uređene drvene kućice stare oko 100 godina u kojima se uživaju jela iz domaće kuhinje i vina iz vlastitoga podruma u kojemu možete kušati i autohtonu moslavačku sortu vina škrlet. Doživljaj pravoga seoskog gospodarstva zaokružuje prekrasan pogled na vinograde, staja s domaćim životinjama i etnografska zbirka s čudesnim starinama.

sUč159 BARUNOV PAKleNI PlAN

PREMA ŽIVAHNIM MJEHURIĆIMA stoLJEtNoG stARcA! TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

ostoje razni baruni, plemenitaši po rodovniku, gospoda i bogatuni ali i oni financijski propali i moralno posrnuli, crveni (Red Baron)..., a najbolji su oni veseli i dobra srca pa makar bili i bez pedigrea. jedan od takvih je vinski barun – Josip istodobno i Stéphane Barundić, iz krašićkog okruga. Porijeklom iz Doline kardinala, ranu je mladost proveo u francuskoj ali vuklo ga je u lijepu našu, došao je i zaposlio se,

RUJAN 2018

a s obzirom da je stekao francusku sklonost prema plemenitoj kapljici te s obzirom na dugogodišnju obiteljsku tradiciju vezanu uz proizvodnju vina, prije nekih sedam godina odlučio se i sâm aktivno radno posvetiti i Bakhovu nektaru, međutim ne na domaći selski nego na moderan način. I, danas, on i njegova supruga Mara Špoljar-Barundić brinu o nekih 2,5 hektara na poziciji Gorice kod Hrženika a zasađenih sortama graševina, manzoni, muškat žuti i pinot crni.

sUč159 Uz njihov relativno mladi vinograd na žici s kojega vino u butelji lansiraju pod robnom markom Barun, na oko 0,25 ha nalazi se i stari nasad na kolcu, s još dobro rodnom lozom u dobi između 100 i, neki vele, 150 godina! Tu je oko 500 panjeva što plaveca žutoga, što graševine, kraljevine, plemenke, lipovine, muškata, ranfola, lipovine, silvanca zelenoga, frankovke i crne kavčine. I kao francuski vinski đak, Barun(dić) je pomislio da bi te stare loze vrijedilo iskoristiti za plemenitiji rezultat od običnog gemišta – za posebno vino proizvedeno kao hommage dugogodišnjoj vinogradarskovinskoj tradiciji u krašićkome kraju. I u

IZBOR ZA SeOSKU ŽeNU GODINe ZAGReBAČKe ŽUPANIje 2018

BARUNIcA MARA IZ DoLINE kARDINALA! TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

dogovoru sinom Ivom Kozarčaninom iz 24 sata, p r o f. I v a n o m Dropuljićm, osnivačem i direktorom festivala Zagreb Vino.com, te Svijetom u čaši oko Bartolova je krenuo u berbu, s time da se s obzirom na sortiment pa i nešto povećani prinos (na rezidbu glede visine roda ove godine josip nije mogao utjecati) u konačnici proizvede pjenušac, klasičnom metodom drugog vrenja u butelji. Barundić već ima iskustva s pjenušcima, proizvodi i bijeli i ružičasti, a za njih je i osvajao priznanja (slika) visoka sjaja na strukovnim ocjenjivanjima vina. U berbi smo sudjelovali josip Barundić Barun i njegovi sinovi Josip i Tomislav, stric Drago Prstec, Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić i ja. Vrijeme je poslužilo, ubrano grožđe je bilo zdravo (biralo ga se!), u ustima s lijepim sladorom i s finom kiselošću. Pa se sada – strpljivo - veselimo živahnim mjehurićima više od stoljetnog starca... s Bakhovim

agrebačka županija već po dosta dugačkoj tradiciji svakih 12 mjeseci proglašava Seosku ženu godine. Predlažem ovdje kandidatkinju koju laskava titula nikako ne bi smjela mimoići. A to je Mara Špoljar-Barundić iz Krašića (na slici sa kćerkicom Anemari)! lijepa, uvijek nasmijana i spremna za šalu, izvrsna u komunikaciji, sjajna supruga i mama (troje djece!), odlična kuharica, primjerno radišna u kući, okućničkom vrtu te u obiteljskom vinogradu, puna poduzetničkog duha - upravo žustro nagovara supruga Josipa da posadi još loza kako bi povećali produkciju vina… Pa - treba li još koji argument?...

RUJAN 2018

sUč159 ZANIMljIVA DeGUSTAcIjA U SAMOBORU

VEtERANI U IZNENAÐUJUĆoJ FoRMI TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

od znanog samoborskog ugostitelja, vinogradara i vinara te predsjednika Udruge vinogradara i vinara Samobora Marijana Žganjera svako toliko održe se vrlo zanimljive degustacije vina na različite teme, bilo da je riječ o sorti, vinorodnom području, tehnologiji proizvodnje, starosti vina... Domaćin i ekipa njegovih prijatelja inače, dakako, ljubitelja plemenite kapljice ali i poslovno involvirana u Bakhov svijet, prikupe vina na zadanu temu, a ovaj put nit vodilja bila je vezana uz poodmaklu dob uzoraka. Pa, evo što smo, zajedno sa Žganjerom, kušali enolozi Franjo Francem, inače i dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, i Nenad Maslek, inače i predstavnik tvrtke lallemand (enološka sredstva), pa plešivički vinogradar i vinar Zvonimir Tomac, Ivan Dropuljić kao osnivač i direktor festivala Zagreb Vino.com, te novinari Ivo Kozarčanin iz 24sata i ja iz Svijeta u čaši: Z l AT N I P e R l A N 19 9 3 e x t r a brut méthode traditionelle - franjo jAMBROVIć, Plešivica-Okić, 12,0 vol% • ŠeNPjeN brut – Ivo TURK • clASSIc 2006 brut nature – Zvonimir TOMAc cHARDONNAY 2008 sur lie – Damir DRAGO ReŽeK, Plešivica-Okić, suho, 14,5 vol% • cHARDONNAY 1998 – Zvonimir TOMAc, Plešivica-Okić, polu-suho, 11,5 vol% alc. GRAŠeVINA 2008 Mitrovac - Vlado KRAUTHAKeR, Kutjevo, suho, 14,0 vol% • GRAŠeVINA 1993 kasna berba – Ivan eNjINGI, Kutjevo, suho, 12,25 vol% • VeNje bijelo 2006 izborna berba barrique – Ivan eNjINGI, Kutjevo, Venje, polusuho, 15,0 vol % • VeNje

RUJAN 2018

1998 barrique – eNjINGI,

Ivan

Kutjevo, Venje, suho, 12,25 vol% ČURIN 1967 - Stanko Č U R I N , l j u t o m e rOrmož cOcTURA 2015 - Željko KOS, PrigorjeBilogora, Zelina, rizling rajnski, macerirano 183 dana u hrastovoj bačvi, fermentirano na vlastitom kvascu, punjeno bez filtracije, suho, 13,0 vol% • M A lVA Z IjA Se S TO SeNSO 2010 – TOMAZ • ReBUl A 2009 – GRAce/Svetlik, 13,0 vol

sUč159 % PRIMITIVO di MANDURIA 2015 - cANTOlIO, Manduria, dop, suho, 14,0 vol% • DINGAČ 2012 Matuško – Mato VIOlIć MATUŠKO, Pelješac, Dingač, plavac mali, njegovano u barrique bačvicama, suho, 15,5 vol% • DINGAČ 2011 Sv. lucija - SAINTS HIllS, Pelješac, Dingač, vinograd sv. lucija, plavac mali, suho, 15,5 vol% • ZlATAN PlAVAc 1994 - Zlatan PleNKOVIć, Hvar, Sveta

Nedjelja, plavac mali, suho, 14,5 vol% VelIKO SRce 2012 – Vlado KRAUTHAKeR, Kutjevo, vinograd ispred obiteljske kuće i podruma, 11 crnih sorata, suho • MeRcS 2009 – Vlado KRAUTHAKeR, Kutjevo, merlot i cabernet sauvignon, suho, 13,9 vol% • cAfÉTINUPROlAZU cABeRNeT SAUVIGNON 2003 – Marijan ŽGANjeR • NAPA VAlleY cABeRNeT SAUVIGNON 1989 - GRGIcH HIllS, Kalifornija, Napa Valley, suho, 13,5 vol% AMARONe della VAlPOlIcellA 1997 (corvina, rondinella, molinara) – fABIANO, 15,5 vol% Dakle, većina vina je imala zaista poprilično godina na plećima (osam i više!), kod nekih uzoraka etikete su bile malo oštećene ili su kroz vrijeme i u dodiru s prašinom potamnile pa se neki podaci nisu vidjeli, stoga na ovom popisu i nedostaju. Pogled na butelje prije otčepljivanja izazivao je skepsu o kondiciji vina, međutim dojmovi su na kraju bili iznenađujuće povoljni! Vrijedi navesti da su se bijela vina, koja su sva bila stara desetljeće i više, pokazala u ukupnosti u boljem svjetlu od crnih.

IVO KOZARČANIN

Kod pjenušaca – jedan odličan (dakako najmlađi od tri, ali ipak sa 12 godina), a jedan (najstariji) sa zanimljivom evolucijom - više uopće nije perlao, pretvorio se u posve mirno vino, isprva je na nosu i u ustima pokazivao klasičnu starinu koja odbija međutim s vremenom se u čaši sjajno otvorio, miris se pokazao u pravcu onoga svojstvenoga sherr yju ali bio je i s primjesama onoga svojstvenog oksidativno rađenom vinu (vin jaune) iz francuske pok r ajine jur a, u ustima se predstavio s ugodnom slasti. Mogao bi biti i te kako upotrebljiv, za kraj obroka, a i kao p i ć e u z

Kod bijelih mirnih vina valjalo je biti strpljiv i također pričekati da se dovoljno otvore. Neka su od prvog trenutka degustacije pa do konačnog suda o njima imala nevjerojatnu transformaciju – od prvotnog utiska na tragu žabe prometnula su se u princa/ princezu! Najstarije vino kušanja, ono iz 1967., pretpostavka je da je riječ o sorti moslavac/šipon, prezentiralo se kao puno mlađe nego što, po navodu godišta berbe, jeste! Svima se od bijelih mirnih vina najviše dopala Graševina 2008 Mitrovac, aplauze su dobili enjingijevo Venje bijelo 1998 barrique, potom i Tomčev chardonnay 1998, komplimenti su upućeni i Venju bijelome 2006 izbornoj berbi barrique od enjingija, pohvala i chardonnayu 2008 sur lie Damira Drage Režeka. Kod narančastih, primjedba je bila da njima i te kako odgovara duže odležavanje... Kod crnjaka posluženih u prvoj grupi – različito: jedan je imao problem čepa (TcA), jedan je bio majstorski komercijalno dotjeran ciljano za pilce koji vole izraženije note drveta i vanilije, jedan je pak bio obilježen kožom i animalnime (brett), jedan je pokazao izraženiju hlapljivu kiselost… Kod crnih mješavina i samostalnih bordožana, najstariji se crnjak (1989.) pokazao izvrsno očuvanime, a najbolji utisak ostavio je čistoćom, punoćom, mekoćom i elegancijom cabernet sauvignon 2003 od domaćina, koji je grožđe za nj kupio na jednom od ponajboljih hr vatskih vinogradarskih položaja, onome u brodskom Stupniku. Amarone s 21 godinom punoljetan, tipičan, gust, slastan, u odličnoj formi!...

MARIjAN ŽGANjeR

meditaciju. RUJAN 2018

sUč159 MOSlAVAČKe VINSKe ceSTe

PoNUDA ZAsNoVANA NA ŠkRLEtU PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIje: jUlIO fRANGeN I ŽeljKO SUHADOlNIK

ina od domaće sorte škrlet, s obzirom na dosta male vinogradarske površine koje taj kultivar općenito pokriva, još je u ukupnosti količinski premalo da bi ta kapljica mogla biti i vodeća magnetska snaga za turizam u Moslavini, međutim kako se vinari i ponuđači ugostiteljskih usluga na Moslavačkim vinskim cestama, videći u škrletu kao svom sortnom adutu budućnost, sve jače se oslanjaju upravo na taj domaći kultivar za očekivati je da će se vinogradi sa škrletom proširiti i količine u ponudi povećati. Dosta je, do sada, bilo pokušaja revitalizacije škrleta, osnovano je nekoliko udruga s ciljem da škrletu daju zamah – primjerice udruga vinogradara i voćara Moslavine lujo Miklaužić,

VAŽAN je I VIZUAlNI IDeNTITeT VINA. eVO NeKOlIKO UZORAKA KOje MI Se IZGleDOM ČINIlO VRIjeDNIMe IZDVOjITI

pa udruga Vinske ceste Moslavine i, kao najnovija, udruga Škrlet, zatim, sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom provedena je i klonska selekcija škrleta..., ali čini se da se tek sada, otkako postoji udruga Škrlet s grupom ambicioznih mladih ljudi s voljom da međusobno surađuju i da priču postave na čvrste poslovne noge, otvaraju realni izgledi za stvaranje kvalitetne i učinkovite vinske robne marke Škrlet Moslavine i za dobru gospodarsku valorizaciju škrleta i teritorija za koji je škrlet karakterističan. Dok udruge lujo Miklaužić i Moslavačke vinske ceste kao članove okupljaju, rečeno mi je za nedavna boravka u Kutini, i vinogradare/vinare što su tržišno orijentirani i one što se proizvodnjom vina bave više amaterski, dotle udruga Škrlet u svoje redove prima samo registrirane robne proizvođače maksimalno okrenute tržištu. U najnovije vrijeme a otkako su mladi profesionalci aktivno na kormilu vidljiv je kod škrleta kvalitativan pomak prema naprijed. lijepo kušanje mladih novih škrleta priređeno je prije koji mjesec uz manifestaciju Škrletovo, a početkom kolovoza održana je još jedna degustacija, ovaj put s ocjenjivanjem uzoraka, bilo je to u Kleti-restorančiću Romić vinogradara/vinara i ugostitelja Drage Romića u goricama ponad Kutinske Slatine.

U KleTI ROMIć KOD DRAGe ROMIćA (TRećI SlIjeVA) I NIKIce KATIćA (PRVI SlIjeVA) – DeGUSTAcIjA 14 ŠKRleTA (jUlIO fRANGeN)

RUJAN 2018

Komisiji kojoj je predsjednk bio Ivo Kozarčanin, urednik u 24sata

sUč159

KleT ROMIć UZ VINOGRADe PONAD KUTINSKe SlATINe. GORNjI DIO I, DeSNO OD ZGRADe, NA ljeTNOj TeRASI ReSTORANSKI je PROSTOR (DOMAćA KUHINjA), A ISPOD je VINSKI PODRUM. ODlIČNO RjeŠeNje ZA BIjeG IZ ljeTNOM VRUćINOM USIjANOG GRADSKOG ASfAlTA

S obzirom da smo vina degustrirali u kušaonici Kleti Romić, kod Romićevih smo se i najduže zadržali. Bilo je prilike vidjeti vinograd, podrum, kušati i druga vina. Romićevi posjeduju vlastiti vinograd na 290 metara nadmorske visine i s 1000 trsova u rodu, ove godine posadili su novih 1200 loza, imaju vinograde u zakupu a po potrebi i dodatno otkupe grožđe. Bave se škrletom, graševinom, bijelim pinotom i frankovkom, koje nude u svom ugostiteljskom objektu smještenom u lijepom, ozelenjenom ambijentu. Proizvodnju vodi mladi Nikica Katić, rođak Drage Romića, on ostavlja utisak ambiciozne osobe pri volji da uči i eksperimentira kako bi ostvario i enouratke iznadprosječne, vrlo visoke kakvoće. U

NIKIcA KATIć KOjI U KleTI ROMIć VODI VINOGRADARSKI I VINARSKI DIO DOIMlje Se KAO VRlO AMBIcIOZAN I SKlON UČeNjU, IMA VOljU, OSIM Š K R l e T U, jAČ e S e P O S V e T I T I I f R A NKO V K I. P O ONOMe Š T O SAM KUŠAO SADA U PODRUMU, VelIKI ADUT U NASTAjANjU MU je c H A R DONN AY I Z 20 17. Š TO DOZRIjeVA NA fINOM TAlOGU (SUR lIe) I U BAČVIcI će, KAKO KATIć KAŽe, PROVeSTI UKUPNO DVIje GODINe. Ne BI lI Se NA TR AGU TAKVOG cHARDNNAYA MOGlO UZ PRIKlADAN PRISTUP U VINOGRADU I U PODRUMU, ReAlIZIRATI I ŠKRleT? PRIje NeKOlIKO GODINA U KUTINI NA KUŠANjU VINA OD SeleKcIONIRANIH KlONOVA ŠKRleTA PReDSTAVljeNO je NeKOlIKO UZORAKA ŠKRleTA KOjI SU POKAZAlI DA I VINO OD TOGA KUlTIVARA MOŽe BITI I ČVRSTO I DOSTA GUSTO….

i bloger Bakhov sin, prezentirano je 14 uzoraka od desetak moslavačkih proizvođača, većinom članova udruge Škrlet. Uzorci su većma bili suhi i iz redovne berbe 2017, tek tri su bila starija (iz 2016. i 2015.), dva su bila sa ostatkom neprovrela sladora i moglo bi se reći namijenjena za konzumaciju uz desert, dva su bila s naznakama maceracije praćene alkoholnom fermentacijom. Vrijedno je spomenuti odmak u proizvodnji s prijašnjih jednostavnih koketnih vina s neprovrelim sladorom (polusuha) te to da su suha vina redovne berbe, dana sada na degustaciju, bila dosta ujednačena glede stilistike-organolptičkog profila; pokazivala su priličnu mineralnost, umjereni alkoholni stupanj, solidno do vrlo solidno tijelo i dosta dugačak finiš. Moj je dojam, s obzirom da je više škrleta zbog mladosti djelovalo još malo sirovo, da su se proizvođači malo previše žurili s buteljiranjem kapljice i s izlaskom na tržište, neki s kojima sam o tome popričao kažu da se škrlet jako traži već u rano proljeće, pa je to bio razlog da se s njime rano izađe, međutim bilo bi, smatram, mudro da se proizvođači među sobom dogovore (kako se to radi drugdje) o uspostavi nekoliko kategorija škrleta (npr. mladi, pa classic, superior, možda i prestige), pa da službeni izlazak pred kupca vina s oznakom marke vina Moslavački škrlet bude vezan uz te kategorije, uglavnom, predložio sam, da classic ne ide van iz podruma prije 1. rujna u godini koja slijedi berbu. Medijane s ocjenjivanja su se kretale u rasponu od 75 kao najniže do 88 kao najviše, dva su uzorka sa po tih 88 bodova šampioni ovoga kušanja – Škrlet 2015 eko-podruma Miklaužić, te Škrlet 2016 selekcija od Florijanovića. Šest vina dobilo je 85 i više bodova, dva su vina osvojila 84 boda a tri vina 83 boda. Za primijetiti još nešto, pozitivno: veći broj škrleta imao je vrlo decentnu opremu (butelja, etiketa: kreacija a i pedantna nalijepljenost na flašu, ukrasna kapica...), s estetskog i marketinškog stanovišta to je vrlo važno.

jednoj bačvici Katić njeguje na finom talogu pažnje i te kako vrijedan chardonnay iz berbe 2017, to se vino pokazuje sjajnime a puni njegov sjaj očekuje se za godinu dana, naime plan je to vino držati u bačvici dvije godine. Klet Romić, koja u simpatičnom ambijentu unutra može primiti pedesetak osoba a jednako toliko i na vanjskom lijepo uređenom prostoru – idealnome za bijeg od vrućine ljetnog užarenog asfalta, svo vino proda na kućnome pragu. Uz nareske domaće proizvodnje nudi i toplu kuhinju no za takav obrok trebaju prethodne najava i dogovor (telefon je 098 9524 620). Nada Romić, supruga Drage Romića, profesionalna je kuharica i ona priprema specijalitete od divljači, domaća pečenja, janjetinu... RUJAN 2018

sUč159 Noževe nad pršutima ukrstilo je 14 ekipa, većina ih je bila vezana uz medije javnog informiranja a manji dio uz turističke zajednice i općine otoka Krka. Rezao se pršut iz proizvodnje Kuće krčkog pršuta Žužić, zadatak natjecatelja bio je da, pod budnim okom dvojice mentora Vjeka i Andra Žužića, odrežu lijepe kriške za desetdekagramski ugostiteljski pjat! Rezao se i pršut drugih proizvođača – dalmatinski i drniški, tu je trebalo odrezati najljepšu najdužu fetu! Stručni je ocjenjivački sud na čelu s Antom Madirom, predsjednikom Klastera hrvatskog pršuta, proglasio najbolje rezače, pa evo i redosljeda:

SeDMO NATjecANje U RUČNOM ReZANjU PRŠUTA U KRKU

sVJEtskA PRVAkINJA IZ ZAGREBAčkoG BoRoNGAJA S

vjetski drugoplasirani slavili su na zagrebačkom Trgu bana jelačića, a svjetska prvakinja slavila je u vinoteci-pršutoreznici Dropi-promocija u građevinskom kompleksu na okretištu tramvaja na zagrebačkom Borongaju! Svjetska prvakinja u ručnom rezanju pršuta je Ivanka Dropuljić! Ona je početkom kolovoza pobijedila na sedmom svjetskom natjecanju u ručnom rezanju pršuta održanome u sklopu Krčkog sajma na slikovitom Kamplinu u gradu Krku, u organizaciji Turističke zajednice grada Krka, Kuće krčkog pršuta Žužić, Radija otoka Krka i Klastera hrvatskog pršuta. Čestitke!

I VA N K A D R O P U l j I ć S A SUPRUGOM IVANOM (NA SlIcI je DeSNO) I S NOVINAROM TOMISlAVOM RADIćeM

RUJAN 2018

Šampion: HRVATSKI RADIO i PORTAL GASTRONAUT (Ivanka Dropuljić, rezačica, Ivan Dropuljić, aranžer narezane plate, te novinar Tomislav Radić kao predstavnik Hrvatskog radija), zatim, kao drugi, REVIJA GOSTINEC i SLOVENIAN TRAVELLER, pa, treći, RADIO KORZO, potom KANAl RI, HRT STUDIO RIjeKA, KRČKI VAl i NeZAVISNI PORTAl OTOK KRK, lA VOce Del POPOlO, RADIO RIjeKA i NOVI lIST. Najbolji među turističkim zajednicama i općinama otoka Krka bili su TURISTIČKA ZAjeDNIcA OTOKA KRKA, GRAD KRK i OPćINA MAlINSKA, TZO OMIŠAlj i TZO PUNAT, OPćINA OMIŠAlji OPćINA PUNAT, TZO MAlINSKA i TZO BAŠKA. Za zainteresirane korisna informacija: pobjednički i bračni par Dropuljić u svom objektu Dropi-promocija u Zagrebu uz vrhunska vina nudi ponajbolje hrvatske sireve i pršute i, dakako, uslugu finog rezanja, najbolje je prethodno se dogovoriti o željama, telefon je 098 485894. S obzirom da su Dropuljići realizatori visokocijenjenog međunarodnog festivala vina i delicija Zagreb Vino.com, za očekivati je, s obzirom na ovu njihovu krčku pobjedu u rezanju i posluživanju pršuta, da će na spomenutom festivalu u zagrebačkom hotelu esplanade posljednjeg petka i subote u studenome još značajniji prostor biti posvećen upravo pršutu...

sUč159 NOVO SVjeTSKO PRIZNANje KVAlITeTe ZA ŠPIN

IstARskI sIREVI ŠPIN oDNIJELI čAk DVIJE PREstIŽNE GLoBAL cHEEsE AwARDs NAGRADE PRIReDIlA: AGROlAGUNA D.D.

a prestižnom natjecanju Global cheese Awards održanom u engleskom gradu frome, na kojem je ove godine ocjenjivano tisuću odabranih sireva iz cijelog svijeta, sirana Špin u vlasništvu istarske Agrolagune osvojila je dva velika priznanja za svoje sireve potvrđujući da je po kvaliteti sireva u samom svjetskom vrhu. U kategoriji tvrdih ovčjih sireva, Agrolagunin ovčji sir Špin osvojio je srebrnu medalju, dok je Gran Istriano okrunjen broncom. Global cheese Awards prestižno je svjetsko natjecanje koje se u engleskom gradu frome održava gotovo 160 godina pri čemu osim snažne konkurencije sirara svake godine redovito privuče i više od 20 tisuća posjetitelja. „Dvije nagrade koje smo osvojili u konkurenciji sireva iz cijeloga svijeta još su jedan od dokaza kvalitete sireva Špin i tradicije koju njegujemo više od 30 godina. Ponosimo se našim ovčjim sirom s kojim je i započela proizvodnja u sirani i koji se radi od mlijeka autohtone istarske ovce, kao i s ekstra tvrdim sirom, Gran Istriano koji dozrijeva minimalno 12 mjeseci i proizvodi se u kolutima od 11 kilograma te nam je drago da je isto prepoznala stručna zajednica“, istaknuo je Krunoslav Salaj, tehnolog u sirani Špin. Uz nagrađene sireve, posebnu preporuku

ocjenjivačkog žirija dobio je i mekani sir od miješanog ovčjeg i kravljeg mlijeka koji se tek razvija u sirani Špin. S obzirom na visoku ocjenu kvalitete koju je dobio novi sir, u Agrolaguni pokreću proces njegove komercijalizacije nakon čega će biti dostupan na policama trgovačkih lanaca. Nakon brojnih lokalnih nagrada i priznanja te prošlogodišnjeg izuzetnog uspjeha na World cheese Award u londonu gdje je sirana Špin odnijela jednu zlatnu i brončanu te dvije srebrne medalje, ova posljednja nagrada dokaz je kontinuirane kvalitete i prepoznatljivosti. Uz to, sirana Špin ujedno je i jedina istarska sirana koja je osvojila međunarodne nagrade. Sirevi Špin proizvode se isključivo od svježeg mlijeka čiju kvalitetu kontroliraju Agrolagunini stručnjaci te su dio dugogodišnje Agrolagunine tradicije. Mlijeku se ne oduzima masnoća i ne rade se nikakve korekcije pomoću aditiva tako da je okus sira podložan sezonskim varijacijama pašnjaka što je prava posebnost sireva Špin. Sirana Špin nalazi se na istoimenoj lokaciji Stancija Špin u Taru te je udaljena samo 10 minuta vožnje od Poreča. Uz nagrađene sireve, ovčjeg i Gran Istriana, u ponudi sirane Špin nalaze se i kravlji sir, miješani sir proizveden od kravljeg

i ovčjeg mlijeka, kravlji sir odležan u vinu teran, kravlji sir odležan u vinu muškat ruža te miješani sir u orahovom lišću. U kategoriji polutvrdih sireva su mladi kravlji sir, kravlji sir s maslinama i kravlji sir s tartufima te neizostavne kravlja i ovčja skuta.

RUJAN 2018

REstoRAN BALtAZAR NoVA VEs 4 10000 ZAGREB tEL. +385 (0)1 4666-999 FAx. +385 (0)1 4666-825 www.BALtAZAR.HR www.FAcEBook.coM/REstoRANBALtAZAR/

cHARLEs coLLIN U BALtAZARU! PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIjA: MARKO ČOlIć

agrebačka tvrtka Vinolog koja je nedavno održala prezentaciju kapljice vinskog podruma talijanskog tenora Andreje Bocellija što je nudi u svom portfelju, ovih je dana za najpoznatije naše sommeliere, te za ugostitelje i vinske novinare u lijepom prostoru i ugodnoj atmosferi te uz odlične i za uz šampanjac prikladne male zalogaje u znanom i vrlo renomiranom zagrebačkom restoranu Baltazar predstavila najnovije svoje akvizicije promatrane s velikom nadom poslovnom pogledu. Riječ je o šest etiketa šampanjske kuće Charles Collin s područja côtes de Bar. Uz Sašu Zeca kao domaćina predstavljanje je vodio direktor prodaje kuće charles collin Mamadou Gueye. charles collin je šampanjerija na brežuljkastom području apelacije côtes de Bar na jugu vinorodne champagne, gdje je nešto više od 800 hektara vinograda. Osnovao ju je 1952. charles coillin. Riječ je o interesnoj zadruzi od 130 članova, a koji gospodare s ukupno 280 hektara vinograda, dakle oko trećinom svih vinograda u oblasti cotes de Bar. Sorte su klasične šampanjske – chardonnay, pinot crni i pinot meunier. Za hrvatsko tržište Vinolog je od charlesa collina, šampanjci kojega se, inače, čuli smo, u velikoj količini izvoze u japan a poslužuju se i na letovina japan Air linesa, uvezao šest etiketa. Bazni je charles collin brut, crni pinot 80 %, chardonnay 20 %, s devet grama po litri neprovrelog sladora i sa tri godine na kvascu (šampanjac mora po francuskom propisu na kvascu u boci odležavati minimalno godinu i pola), za nj je u Hrvatskoj određena maloprodajna cijena 300 kuna, 58

RUJAN 2018

MAMMADOU GUeYe U DRUŠTVU S ORGANIZATORIMA jeleNOM BAleNT I SAŠOM ZAcOM IZ TVRTKe VINOlOG Te UZ SOMMelIeRe ReSTORANA NOel IVANOM jUSOM I GORANOM PeTRIćeM

zatim je tu charles collin Blanc de noirs brut, crni pinot, 8 g/lit šećera, četiri godine na kvascu, mpc. 340 kn, Rosé brut, crni pinot, 9 g/lit šećera, 340 kn, potom Demi-sec, 95 % crni pinot, 5 % chardonnay, 34 g/lit neprovrelog sladora. Vrh piramide čine osobito kompleksni i profinjeni charles 2012 brut, chardonnay 80 % i crni pinot 20 %, 8 g/lit šećera, mpc. 500 kn, i charles 2008 Blanc de blancs brut, 100 % chardonnay, selekcija parcela i grožđa, 6 g/lit šećera, mpc. 600 kuna. Uz ova dva posljednja navedena, po meni je kompleksnošću i elegancijom iskočio i Blanc de noirs. Rosé sam doživio kao ne suviše pretenciozan, vrlo skladan, odličan za uz čavrljanje i za osvježenje posebice u vrućim ljetnim danima, Demi Sec, skladan i s elegancijom, s dobrom međuigrom kiselosti i neprovrelog šećera, za osobe koje vole slađe tonove i slabiji osjet kiselosti. Od nekolicine nazočnih sommeliera čuo sam mišljenje da od prezentiranih šest etiketa možda najviše izgleda za količinski dobar plasman ima Blanc de Noirs brut, koji uz to što je jako dobar ima relativno prihvatljivu cijenu.

MOć PODUZeTNIŠTVA I MARKeTINGA

VINoLoG ZNALAčkI I s ENtUZIJAZMoM sPAJA VINARE I PotRoŠAčE PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK

NOVA AKVIZIcIjA OD KOje Se PUNO OČeKUje: ŠAMPANjAc cHARleS cOllIN

agrebačka kuća Vinolog počela je s radom 2010. godine kao mali trgovac vinima, da bi danas prerasla u jednog od vodećih vinskih trgovaca u Hrvatskoj. To je rezultat spoja želje, mladosti, znanja i iskustva. Vinolog je tvrtka iz Zagreba koja u nas, nastojeći potrošačima ponuditi vino više do visoke kakvoće a po primjerenim cijenama, djeluje na način da u dogovoru s vinarijama kreira i realizira vino u skladu sa svojom poslovnom politikom. Uz to što je u proizvođačkom smislu uključena u vino od grožđa do butelje opremljene svojom etiketom, ta kuća bavi se i uvozom i izvozom vina te plasmanom ne samo vlastitih vina pod svojim etiketama i vina što ih sama uveze, nego i plasmanom vina raznih hrvatskih proizvođača pod njihovim originalnim etiketama. U Vinologu su, poduzetnica Jelena Balog, te Saša Zec, enolog i direktor tvrtke s dugogodišnjim stažem u marketingu i prodaji vina. - Mi imamo nešto vlastitih vinograda, konkretno riječ je o oko 2,5 hektara terena, u Iloku. Tamo su zasađeni graševina i cabernet TVRTKA VINOlOG: jeleNA BAlOG I SAŠA Zec

sauvignon. Grožđe je prerađeno u tamošnjem podrumu u optimalnim uvjetima i pod punom pažnjom enologa, graševina iz berbe 2017. koja je naša prva komercijalna berba, već se nalazi na tržištu, a cabernet sauvignon, također iz 2017., još dozrijeva u bačvicama – kaže Saša Zec. tu bi mpc. išao do stotice pa i nešto više kuna. A jelena Balog dodaje: - U planu je širenje s vinogradima, ne nužno u Podunavlju, naime u izgledu su neke parcele u Istri i Dalmaciji. U asortimanu imamo dvije linije, jedna je Lectus, a druga Éclat. Vina lectus namijenjena su širem tržištu i maloprodaji u trgovinama, a Éclat je marka predodređena za ugostiteljstvo, tj. hotele, restorane, kafiće, odredište je dakle HORecA. Unutar lectusa je kapljica od graševine iz Iloka, zatim od rajnskog rizlinga , pa od malvazije istarske i od plavca maloga. cilj nam je da linija laectus postane cijela u kategoriji vrhunskih vina, a po cijeni najprihvatljivija i povoljnija za potrošače na našem tržištu. A unutar Éclata su zasad chardonnay, te plavac mali. Možemo se pohvaliti da je Éclat chardonnay 2013 prošle godine nagrađen brončanom medaljom na ocjenjivanju Decanter World Wide Award, a da je lectus malvazija 2017 ove godine od Decantera dobila također broncu. Vina s kojima radi Vinolog u maloprodaji su na policama značajnijih trgovačkih lanaca. U usporedbi s maloprodajnim cijenama lectusa koje se kreću od 40 do 50 kuna, Éclat (što znači sjaj) je skuplji,

U ponudi Vinloga su i originalna vina od više manjih hrvatskih vinogradara/vinara, konkretno Vina Papak, Vina Rota, Veralde, Jakovca i još nekih drugih znamenitih vinara Hrvatske. Od uvoznih, tu su vina iz podruma glasovitog pjevača Andreje Bocellija (Tenor Red od cabernet sauvignona, merlota i sangiovesea, pa chianti classico, ali i prosecco iz Valdobbiadenea i Pinot grigio iz furlanije) zatim vina od primitiva iz Salenta u Italiji, pa vina grupe francuskih vinara Vignerons Calatans (chardonnay, sauvignon, muškat, merlot, cabernet sauvignon, syrah), zastupljeni su i Španjolci i to preko kuće Paniza i to u različitim nivoima tj. od crianze do gran reserve, a i preko kuće Abadia del Roble iz la Manche, kao najbolji omjer cijene i kvalitete među uvoznim vinima nižeg cjenovnog razreda na hrvatskim policama. Ima nešto i za ljubitelje šampanjaca, s time da je najnovija akvizicija u koju Vinolozi polažu velike nade šampanjac Charles Collin u više varijanti npr. champagne brut côtes de Bar, Blanc de blancs, Rosé brut, Blanc de noirs brut. - U planu Vinologa je proširiti aktualnu ponudu i na neka vina koja su ponešto drukčija od uobičajenih u smislu tržišnog pristupa, naglasak je na lepršavim i posebno atraktivnim etiketama kojima bi se htjelo privući više pažnje kod mladih – rekao je Saša Zec, koji je u suradnji s firmom cestAgram, na Štrosu na zagrebačkom Gornjem gradu osigurao lijepu pozornicu za stalnu promociju vina pod nazivom Dani otvorenih butelja..

sUč159

POLA STOLJEĆA PJENUŠACA ISTENIČ: ČESTITKE!

oD VRHUNskEGA ŠPoRtNIkA Do VINARskE LEGENDE PRIReDIO: ŽeljKO SUHADOlNIK fOTOGRAfIje: MARKO ČOlIć I ŽeljKO SUHADOlNIK

Sl AVl jeNIK jANe Z IS TeNIČ I NjeGOV PjeNUŠAc NO1 (MARKO ČOlIć)

RUJAN 2018

IfA Wor ld cup Russia 20 18.: o nogometu izravno s nogometašem, te o slavljeničkom pjenušcu u čast hrvatskog uspjeha u Moskvi izravno s proizvođačem, nekadašnjim golmanom, tako da nam je u čaši njegov No1 brut. Međutim No1 brut ima još jednu simboliku: nogometaš-enolog bio je i prvi individualni privatnik iz vinskog sektora u Sloveniji koji se u produkciji, tzv. klasičnom metodom, posve okrenuo pjenušcima, i to s namjerom ne samo da dosegne visoku kakvoću uratka nego i da dosegne značajne tržišne količine! Tako da je on danas, uz tvrtku Radgonske gorice, najjači slovenski šampanjer. Dvije priče u jednom životu, ova druga, pjenušava traje već 50 godina. Polastoljetni jubilej se obilježava 28. rujna u već nadaleko znanoj šampanjeriji u Staroj Vasi kod Bizeljskoga. Proslava je pod pokroviteljstvom slovenskog predsjednika Boruta Pahora. Hoće li se, s obzirom na naše susjedstvo sa Slovenijom i s obzirom da je Stara Vas tik uz cro-slo državnu granicu, pojaviti, nakon susreta s Pahorom i austrjskim kole gom van der Bellenom te s vinskom obitelji Marjana Simčiča nedavno u Goriškim brdima, i naša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović?… Janez Jstenič, koji je kao mladac branio na vratima ljubljanske Olimpije, a igrao je i za omladinsku reprezentaciju tadašnje jugoslavije te koji je bio oduševljen nastupima reprezentacije Hrvatske sada u Rusiji, jer, kaže, dečki su igrali ne po nekim šablonama što su se mogle vidjeti kod drugih momčadi nego oslanjajući se uvelike na vlastitu visoku nadarenost i na maštovitost, otvorio je, nakon No1, svoj sjajan Prestige 2011 extra brut, koji je upravo krenuo na tržište. A na svečanosti krajem rujna, na kojoj će se

sUč159

S POSjeDA ISTeNIČ U STAROj VASI KOD BIZeljSKOGA.

28 godina (u 24. godini ulazi u enološku sferu, ali i dalje se, do 28. godine života, bavi, usporedno, i nogometom), a Dom Pérignon s 29. jedna je i ta da je od 1968., kad je registrirao i otvorio svoj vinski podrum na Bizeljskome pa do 2018. napunio četiri milijuna boca koje bi, kad bi se poredale jedna za drugom poput vagona vlaka, pokrile udaljenost od 400 kilometara. Od početka pa i dobar dio svoje enološke karijere Istenič je, vodeći paralelno vlastiti podrum, radio NOVA MUlTIfUNKcIONAlNA DVORANA ODlIČNA ZA feSTIVAle, SeMINARe AlI I ZA SVADBeNe SVeČANOSTI (MARKO ČOlIć)

izvesti i himna Isteničevih (da, Isteničevi imaju svoju himnu, naslov je Penine Istenič, a autor i glazbe i teksta je profesor muzike Vilko Urek!) otvorit će boce s pjenušcem koje su tri godine provele u vodi i na dubini od 15 metara te na konstantnoj temperaturi od 10-11 celzijevih stupnjeva u bunaru uz njegovu šampanjeriju. Dakako, pjenušac je kroz sve te tri godine bio na kvascu. Ovih dana Istenič je iz bunara dao izvaditi 50 butelja, da se iz njih ukloni talog, da se pjenšac finalizira i odmori u boci prije posluženja za aperitiv dobrodošlice. Na proslavi će janez Istenič predstaviti svoju knjigu Od vrhunskega športnika do vinarske legende, nastalu na temelju njegovih zapisa dijelom iz nogometnog i – znatno većim – dijelom iz enološkog razdoblja. Znači li to da sad otvara i treće (spisateljsko) poglavlje u enem življenju? U knjizi ima zgodnih cveba, primjerice, to da se on počeo baviti pjenušcima točno 300 godina nakon početaka znamenitog francuza Doma Pérignona, pa to da je on, nakon četiri godine iskustva s mirnim vinom, krenuo u pjenušce u dobi od 64

RUJAN 2018

i u najvećoj slovenskoj vinskoj kući Slovin, i, kaže, od 1969. godine pa do 2000. kao enolog je sudjelovao u nastajanju 15 milijuna hektolitara vina pa kad bi se svo to vino napunilo u cisterne od po 500 hektolitara a cisterne poredale jedna za drugom bio bi to vlak dužine približno oko 400 kilometara, to je udaljenost od ljubljane do Münchena!…

www.menu.hr

#volimjestipitiiputovati

sUč159 BRDA/cOllIO I VIPAVSKA DOlINA

REBULA kAo cENtARFoR, U DVA PoLUVREMENA

GO – ReBUlA. ANDRej eRZeTIČ S POSjeDA AleKSIj eRZeTIČ IZ VIŠNjeVIKA U BRDIMA

TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

ruga polovica kolovoza, dva poluvremena posvećena sorti rebula, prvo u Vipavi, i debitantsko za Vipavsku dolinu, a drugo, desetak dana poslije, u Brdima, inače drugo za područje Brda/collio, gdje se startalo prošle godine. GO – ReBUlA!

POSTOjI I lUDA ReBUlA! ČeTIRI KlONA ReBUle – cRAZY, GReeN (ZeleNA), S MAlIM BOBIcAMA Te ŽUTA ODNOSNO ZlATNA (GIAllA)

Svaka čast onome (kvalitetnome) iz vana, ali domaće je domaće, i kad je s pravim vrlinama to treba podignuti na pijedestal - tako su na najozbiljniji način počeli razmišljati vinogradari/vinari Vipavskog vinorodnog kraja i goriških Brda što s druge strane državne granice nosi talijanski naziv (doslovni prijevod) collio. Rebula je stara domaća sorta i dugo je bila u sjeni sortnih došljaka iz francuske, malo tko se trudio ili nitko se nije osobito trudio da je pokaže u punom sjaju, a onda je nekoliko ambicioznih vinara izašlo s vrlo zanimljivim eno-uradcima od nje te time zainteresiralo još neke svoje kolege za ozbiljan pristup kultivaru, pa je potaknuta akcija na stvaranju upečatljive robne marka teritorija. I tako su se u Brdima odnosno na colliju te u Vipavi formirale grupe odlučne da od vlastite sorte do tada u javnosti smatrane autsajderskom učine paradnog konja spomenutih oblasti u slovenskoj Primorskoj vinorodnoj regiji. Pravilno! Kao što su primjerice Bordožani učinili od svojih merlota i caberneta te kupaža, Burgundijci od chardonnaya i pinota crnoga, Nijemci od rizlinga rajnskog, Austrijanci od veltlinca zelenoga... U predjelu Brda/collio na tom su se zadatku udružili Marjan Simčič, Edi Simčič, Ferdinand (Četrtič), Medot, Dolfo, Ščurek, Klet Brda, Zanut, Erzetič, te s talijanske strane (collio) Gravner, Jermann, Keber, Radikon, a u Vipavskome kraju Batič, Burja, Guerila, Mlečnik, Slavček, Svetlik. Brđani su s ozbiljnim prezentacijama rebule i njenih potencijala krenuli lani, i nastavili ove godine, a Vipavci su s akcijom debitirali ove godine. I jedni i drugi okupili su u vlastitome kraju ugledne vinske eksperte te specijalizirane novinare iz domovine i inozemstva, domaće kako bi svojom stručnošću i autoritetom u sferi znanosti (vinogradarstvo i enologija), 66

RUJAN 2018

Z A KR Al jIcU ReBUle 2018 IZ ABR ANA je U VIPAVI NOVINARKA TIZANA BAlDASSARI IZ VIAReGGIA, KOjA PIŠe ZA VRlO ČITANI TOSKANSKI PORTAl WINe SURf. NA SlIcI VIDjeNOj SVOjeDOBNO KOD jeDNOG TAlIjANSKOG eNOlOGA TOlIKO jOj Se DOPAO MOTIV MlADOG TRSA ReBUle DA GA je DAlA TeTOVIRATI SeBI NA lIjeVU NOGU!

etnologije, sommelijerstva/ugostiteljstva pomogli detaljnijem upoznavanju svoje i upoznavanju međunarodne javnosti s rebulom punoga sjaja, a strance da se – bitno!!! - na licu mjesta uvjere u vrijednosti rebule i terroirea unutar kojega ona raste, da saznaju o lokalnim običajima s naglaskom na

sUč159

KRAljIce ReBUle IZ GORIŠKIH BRDA - ČlANIce PROIZVOđAČKIH OBITeljI IlI PAK UPOSleNe U PROIZVOđAČKIM KUćAMA-SUDIONIcAMA SUSRe TA BRDA – DOMOVINA ReBUle. ISPReD NjIH U OSeBUjNOM Ple SU SU SOMMelIeR lUcA GARDINI I ZNANI VINAR STOjAN ŠČUReK

KOD OBITeljI BATIČ U ŠeMPASU: UZ DOMAćINA I VA N A (S A S IM l I je V O) P R e D S TAV NIc I INOZeMNIH MeDIjA jAVNOG INfORMIRANjA IZ IRSKe I NIZOZeMSKe, Te BARBARA RePOVŠ, KOj A S e P O T R UDIl A U O P e R AT I V N Oj OR G A NIZ AcIjI DOG A đA NjA ReBUl A – ceSARjeV IZBOR U VIPAVSKOj DOlINI

PRIMOŽ lAVReNČIČ S POSjeDA BURjA BlIZU NANOSA, KOjI S e , IN AČ e , S P e c I jA l I Z IR A O Z A M je Š AV INe SORATA (OD BIjelIH UZ ReBUlU IMA I lAŠKI RIZlING ODNOSNO GRAŠeVINU!) VINO PROIZVODI KORISTećI OVAKVe BeTONSKe POSUDe OBlIKA jAjeTA. UPRAVO GRADI VeleBNI PODRUM KOjI je Već U SVOM DONjeM DIjelU GOTOV I U PROIZVODNOj fUNKcIjI (PReRADA GROŽđA Te DOZRIjeVANje U DRVeNIM BAČVAMA) A SAD jOŠ TReBA DOVRŠITI GORNjI DIO S KUŠAONIcOM I PRODAVAONIcOM

Hef TOMAZ KAVČIČ, jeDAN OD NAjBOljIH SlOVeNSKIH KUHAR A , KOjI U DVORcU KOD VIPAVe VODI ODlIČ AN Re S TOR AN Z e M O N O, A U P R O T O KOl A R N Oj V Il l I VIPOlŽe U BRDIMA BISTRò I KOjI je ZA DOGAđANje VeZANO UZ ReBUlU PRIPReMIO INTeReSANTNe SljeDOVe, NA SlIcI je S KNjIGOM ATeljeA OKUSA SVIjeTA U ČAŠI: HRVATSKA TRADIcIjSKA KUHINjA!

MeđU ZVUČNIM IMeNIMA UZVANIKA BIO je I BRITANSKI VINSKI VINSKI PISAc STePHeN BROOK, KOjeMU Se ReBUlA OPOKA MARjANA SIMČIČA TOČI IZ MAGNUMA! NA DeGUSTAcIjI KOD MARjANA SIMČIČA BIlA je I jUlIA HARDING MW, INAČe UZ jANcIS ROBINSON I jOSÉA VOUIllAMOZA AUTORIcA VelIKOG ATlASA VINSKIH SORATA SVIjeTA WINe GRAPeS

eno-gastronomiju, te da o tome ali i općenito o turističkoj ponudi područja glas pronesu svijetom. Predavanja s nastupima uglednika s ljubljanskog Agronomskog i Biotehnološkog fakulteta te sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, strukovne radionice uz sudjelovanje najpoznatijih domaćih ali i nekih inozemnih sommeliera i vinskih trgovaca poznavatelja realnosti i vrijednosti rebule, strukovno vođene degustacije, prezentacije vinara i vina, obilasci vinograda i podruma, chefovi sa svojim kreacijama na bazi lokalnih namirnica i recepata te usklađenih s raznim tipovima rebule... Sve na visokoj razini. Renome uključenih imena koja su bila nazočna (proizvođači i uzvanici, posebice iz medija javnog informiranja!) ali i dobrodošlo pridruživanje akciji novih članova iz redova vinara, zatim nužno institucionaliziranje tih proizvođačkih grupa u službene udruge (bitno radi dobre suradnje s ustanovama u stanju da pruže svekoliku potporu!) pa izrada vlastitih pravilnika oko rada u trsju i u podrumu, proizvodnje tipova odnosno kategorija vina, odredbe datuma najprije mogućeg izlaska vina iz pojedine kategorije na tržište, dobro osmišljenog marketinga - dakle donošenje cjelokupne dobro razrađene strategije trebali bi rezultirati istinskim uspjehom projekta. RUJAN 2018

sUč159 KONZORcIj ZA cHIANTI clASSIcO

NoVI PREDsJEDNIk JE GIoVANNI MANEttI FoNtoDI ŽeljKO SUHADOlNIK

ajstariji talijanski konzorcij (poslovno udruženje) za vino chianti classico, utemeljen 1924., dobio je novog, 14. po redu predsjednika. To je 55-godišnji Giovanni Manetti iz znane vinske kuće fontodi iz Panzana u srcu apelacije chianti classico. On nasljeđuje Sergia Zingarellija (Rocca delle Macie), koji je Konzorcij vodio šest godina i koji je sada u novoj konstelaciji prijestolje predsjednika zamijenio foteljom jednog od dvaju dopredsjednika, drugi dopredsjednik je Francesco Colpizzi (castelli del Grevepesa). Manetti, koji izvanredno i na principima biodinamike vodi svoj posjed fontodi (vinova loza i vino, polja za žitarice i mahunarke, goveda lokalne pasmine chianina ne tek za meso nego i za stajski gnoj…) je u ovoj nominaciji dobio, za početak, mandat od tri godine. consorzio del vino chianti classico unatrag više godina – uz comité Interprofessionel du Vin de champagne - jedna je od najsnažnijih poslovnih

GIOVANNI MANe T TI, U SReDINI TRIjA Pl AVIH jAKNI, NOVI PReDSjeDNIK KONZORcIjA cHIANTI clASSIcO, OKRUŽeN ČlANOVIMA NOVOG UPRAVNOG ODBORA, INAČe PReDSTAVNIcIMA PROIZVOđAČKIH KUćA UNUTAR APelAcIje cHIANTI clASSIcO DOcG

RUJAN 2018

organizacija na svjetskoj vinskoj pozornici. Ne samo da (tijesna suradnja sa znanstvenicima iz segmenta vinogradarstva i enologije, te s lokalnim i regijskim društvenim i političkim strukturama) učinkovito brine o razvoju apelacije chianti classico docg i pravnoj zaštiti i apelacije i robne marke Gallo nero (crni pijetao, iz povijesti Toscane, uzet je kao maskota apelacije) te o vinskoj edukaciji i marketingu za vino i za cijelo područje kao i o plasmanu butelja po cijelome svijetu, nego je aktivno uključen i u brojne popratne gopodarske aktivnosti kao što su proizvodnja i plasman ukrasnih i uporabnih suvenira s amblemom crnog pijetla (čaše, dekanteri, otvarači za boce, majice, pregače, jakne…) i u organizaciju turističke ponude vezane uz vino chianti classico i teritorij chianti classico. Upravo kao rezultat svjesnosti da je svaki kvalitetan prehrambeni proizvod - a tu spada i vino - tijesno vezan uz teritorij na kojemu nastaje, među projektima Konzorcija pod vodstvom sada Giovannija Manettija u narednim trima godinama jedan od glavnih prioriteta će biti kompletiranje dokumentacije za UNeScO za kandidaturu teritorija chianti classico za zaštitu kao krajolika posebne kulturalne važnosti. evo i sastava novog Upravnog odbora Konzorcija chanti classico docg na čelu s predsjednikom Manettijem te potpredsjednicima Zingarellijem i colpizzijem: Simone françois – castello di Querceto, laura Bianchi – castello di Monsanto, Sebastiano capponi – Villa calcinaia, Alessandro Palombo – luiano, Tommaso Marrocchesi Marzi – Bibbiano, Nicolò Mascheroni Stianti – castello di Volpaia, Alessandra casini Bindi Sergardi – Bindi Sergardi, francesco Ricasoli – Barone Ricasoli, Duccio corsini – Principe corsini – Villa le corti, Renzo cotarella – Marchesi Antinori, luigi cappellini – castello di Verrazzano, enrico Pozzesi – Rodano, filippo Mazzei – Marchesi Mazzei, enrico Viglierchio – Banfi, Ivano Reali – castello di Gabbiano, Stefano Marzotto – Pile e lamole e Vistarenni, Andrea cecchi – cecchi, Malcolm leanza – cantina colline del chianti. Već dvadesetak godina u veljači odlazim na poziv nekoliko toskanskih konzorcija, među njima i chianti classica, na pretpremijerna kušanja (Anteporime di Toscana) vina koja su stekla pravo da s 1. siječnjem te godine izađu na tržište. I imao sam prilike kroz ta dva desetljeća lijepo vidjeti uspon baš Konzorcija chianti classico, veliki skok prema gore počeo je od 2000. kad je javno predstavljen projekt razvoja baziran na rezultatima temeljitih istraživanja tla, izbora najboljih lokaliteta za vinograde, izbora najboljih klonova sangiovesea, odredbi minimalne gustoće sadnje bitne i za kakvoću roda i s aspekta ekonomske isplativosti glede količine, odredbama o kvalitativnim rangovima vina i u skladu s time o načinima i minimalnoj dužini dozrijevanja vina te o najranijim mogućim izlascima vina na tržište po tim kvalitativnim nivoima. chianti classico postao je, kod najveće većine vinara apelacije i u gotovo čitavoj ukupnoj količini, kakvoćom vrlo respektabilno vino za zahtjevnog potrošača, i odlično se prodaje po cijelome planetu. I već odavno sanjam o tome da bi se takva organizacija i takav rezultat mogli postići i ovdje, u Hrvatskoj, ali zasad nismo ni blizu. Možda šansu da se jednog dana nađe na tako uspješnom gospodarskom kolosijeku u nas ima zasad jedino udruga Vinistra, vidjet ćemo što će donijeti novousvojena strategija razvoja istarskog vinogradarstva SA GIOVANNIjeM MANeT TIjeM, ČelNIKOM VINSKe i vinarstva do 2030. godine… KUće fONTODI IZ PANZANA, U VeljAČI OVe GODINe U fIReNZI NA DeGUSTAcIjI cHIANTI clASSIcA DOcG U OKVIRU TjeDNA ANTePRIMe TOScANe 2018

NOVI MASTeRS Of WINe

oD DEsEt LAUREAtA ŠEst JE ŽENA! TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

nstitut za Master of Wine objavio je novih 10 MW, šest od njih su žene, a četiri su muškarca. evo i imena i prezimena laureata: Almudena Alberca MM (Španjolska; na slici), Barbara Drew MW (Velika Britanija), Olga Karapanou Crawford M W (S A D), R e gin e Lee MW (Velika Britanija), Elsa Macdonald AlMUDeNA AlBeRcA MW MW (Kanada), Thomas Parker MW (Velika Britanija), Lindsay Pomeroy MW (SAD), Nicolas Quillé MW (SAD), Job de Swart MW (Nizozemska) i Tim Triptree MW (Velika Britanija). Ispit za MW podijeljen je u tri dijela, obuhvaća teoriju, praksu te završni seminarski rad temeljen na dubinskom istraživanju veze vina s bilo kojim područjem umjetnosti, humanističkih ili društvenih znanosti. Svi članovi moraju, prije nego dobiju pravo korištenja titule MW, potpisati da prihvaćaju određena pravila ponašanja. Od njih se traži da svoj rad obavljaju pošteno i da koriste svaku priliku kako bi podijelili svoje znanje i razumijevanje vina s drugima.

MORENO CORONICA,

bOLFAN VINsKI VRh

Atc D.o.o., koRENIkI

D.o.o., GoRNJAkI 56,

86, 52470 UMAG

49283 HRAŠčINA

tEL./FAx. 052 730-357, GsM. 098 334-378

tEL./FAx. 049 458-287, GsM 099 703-1797

www.coRoNIcA.EU, Atc@coRoNIcA.EU

www.BoLFANVINskIVRH.HR, BoLFAN@BoLFANVINskIVRH.HR

UDRUGA PREDstAVLJA VINA NAŠIH PARtNERA

Đurinski Stjepan, tel. 01 3393-062, stdjurinski@yahoo.com

Vinogradi Volarević, tel.020 690-632, www. vinogradi-volarevic.hr

LIPANJ 2018

Vina Kalazić, tel. 031 214-511, www.vina-kalazic.com

P.Z. Vrbnik, tel. 051 857-101, www.pz-vrbnik.hr

Vina Zigante, tel. 052 721-930, www.vina-zigante.hr

Brzica Ivo, tel. 091 297-3410, www.brzica.com

Vinarija Trdenić, tel. 044 520-096, www.vinarija-trdenic.hr

Trapan Bruno, tel. 052 574-770, www.trapan.hr

Kolarić vina, tel. 098 227-678, www.kolaric-vina.hr

Gospodarstvo Kurtalj, tel. 098 315-844, www.vinska-klet.hr

Vina Jakob, tel. 098 207-901, www.vinajakob.hr

Vinarija Šafran, tel. 042 209-834, www.vinarija-safran.hr

UDRUGA PREDstAVLJA VINA NAŠIH PARtNERA

Vinska klet Pinterič, tel. +386 7 452 00 98, simon.pinteric@gmail.com

Zlatne gorice, tel. 042 666-054, www.zlatne-gorice.eu

Vinarija Sever, tel. 049 550-180, www.vinarija-sever.com

P.P. Orahovica, tel. 033 638-600, www.pporahovica.hr

Vinarstvo i vinogradarstvo Enjingi, tel. 034 267-200, www.enjingi.hr

P.Z. Vrbnik, tel. 051 857-101, www.pz-vrbnik.hr

Kolarić vina, tel. 098 227-678, www.kolaric-vina.hr

Vinarija Crvik, tel. 020 771-230, www.crvik-wine.com

Vina Poletti tel. 052 449-251 www.vina-poletti.com

Vinogradarstvo i podrumarstvo Cmrečnjak, tel. 040 830-103, www.cmrecnjak.hr

O.P.G. Mitrović, tel. 034 255-469, antun.mitrovic @gmail.com

Gospodarstvo Kurtalj, tel. 098 315-844, www.vinska-klet.hr

LIPANJ 2018

UDRUGA PREDstAVLJA VINA GRAŠEVINE

Kutjevo d.d. tel. 034 255-030 www.kutjevo.com

Vinogradarstvo i vinarstvo Enjingi tel. 034 267-201 www.enjingi.hr

P.P. Orahovica tel. 033 638-600 www.pporahovica.hr

Mladen Papak gsm. 098 346-851 mladenpapak.vitis @gmail.com

Galić d.o.o tel. 034 440-850 www.galic-vina.hr

UDRUGA PREDstAVLJA VINA PLAVcA MALoG

Vina Miličić d.o.o. tel. 020/742 031

LIPANJ 2018

P.G. Mato Antunović tel. 020/742 277

P.Z. Svirče tel. 021 768-380 www.pz-svirce.hr

Vina Rota d.o.o. gsm. 099 4466-123

Zlatan otok d.o.o. tel. 021/745 709 www.zlatanotok.hr

sUč159 VISOKA MODA, VINO I VODKA

RoBERto cAVALLI, NAJPRIJE s kRPIcAMA, sADA VIŠEstRUko I U čAŠI TeKST I fOTOGRAfIje: ŽeljKO SUHADOlNIK

lasoviti toskanski modni kreator Roberto Cavalli, znan i kao veliki ljubitelj konja, svojedobno je svoju aktivnost proširio i na područje pića. Najprije na vino, a potom i na – vodku. evo fotki koje prikazuju kako izgleda vodka koja je pod imenom i prezimenom Roberto cavalli upravo izašla na tržište!

Trnjanska cesta 72 • 10000 Zagreb • Hrvatska (Croatia) +385 (0)1 244 0 266t +385 (0)1 244 0 267 • handstudio@handstudio.hr • www.handstudio.hr RUJAN 2018

sUč159 VelIKANI – lAGANINI PeleGRINI

BoNo Vox DALEko sE čUJE... ŽeljKO SUHADOlNIK

ani je najavio da se vraća, i ovih ljetnih dana riječ je i održao: nakon naporne turneje, Irac Paul David Hewson iz Dublina odlučio se, logično, za opciju laganini, ali ne samo za laganini s malim nego i za laganini, dakle s velikim početnim slovom! Bona vox ili vox bona daleko se čuje: to vrijedi ne samo za zvijezdu U2 Bona Voxa, nego i za talentiranog hrvatskog chefa Hrvoja Zirojevića, glavnog kuhara restorana laganini na Palmižani kod Hvara. Dok Hewson širi dobar glas doista svojim glasom – uostalom nadimak Bono Vox (vox bona na latinskome znači dobar glas) što ga je zbog jedinstvenog glasa dobio krajem sedamdesetih, dotle chef Zirojević, za kojega autoriteti vele da je jedan od najboljih hrvatskih majstora - ako ne i najbolji! - u prigotavljanju jela posebice od ribe i plodova mora, dobar glas širi kreacijama na tanjuru. Bono Vox tek je jedna od svjetskih zvijezda koje su se došle uvjeriti u ono čime Zirojević održava laganini u statusu malog raja, i koje su se i vratile na Palmižanu...

cHef I ROcK-ZVIjeZDA: BONO VOx I HRVOje ZIROjeVIć

Zirojevića je inače na Palmižani obišao i njegov kolega po profesiji ali i kolega po visokom renomeu – chef Rudi Štefan iz šibenskog restorana Pelegrin, nositelj jedne Michelinove zvjezdice! Možemo, zar ne, reći da su Zirojević i Štefan uz tanjur ono što su Modrić i Rakitić s loptom!... A eto u društvu Zirojevića u laganiniju na Palmižani i ugledne splitske novinarke Meri Šilović (Slobodna Dalmacija, Maslina...) i – mene (Svijet u čaši). I mi smo obećali chefu Hrvoju – da ćemo se vratiti… lijepo je biti s velikanima. 74

RUJAN 2018

DVA cHefA: RUDI ŠTefAN I HRVOje ZIROjeVIć

cHef I DVOje NOVINARA: MeRI ŠIlOVIć, HRVOje ZIROjeVIć I ŽeljKO SUHADOlNIK

sUč159 ZAGReB fOOD fIlM feSTIVAl

DANI OTVOReNIH BUTeljA U ZAGReBU

NAJUkUsNIJA FILMskA sMotRA

NA ŠtRosU kAPLJIcA VUkoVARskosRIJEMskE ŽUPANIJE

ŽeljKO SUHADOlNIK

rva polovica rujna, konkretno petak, 7. rujna - početak najukusnije revije filmova u metropoli: Zagreb Food Film Festival 2018. Direktorica Sarah josipović navodi da će trajati desetak dana, točnije do nedjelje 16. rujna. lokacija tradicijska: Zrinjevac, najljepši park u gradu Zagrebu. U otvorenom kinu pod zvijezdama na livadi parka prikazat će se deset odabranih zanimljivih foodie filmova: Burek, Pariz može čekati, Najbolji recept, Soul kuhinja, Teatar života, Mr. church, Mravi na škampu, carigradska kuhinja, Sushi na meksički način i Okus života. Svaki od tih filmova je poseban na svoj način, veli Sarah, i šteta je bilo koji propustiti. Za to sljubljivanje dviju najljepših svjetskih kultura - one vezane uz hranu i one vezane uz film, u cocacolinoj prvoj kućici posuđivat će se dekice za gledanje filmova na livadi te piknik košare koje će posjetitelji sami moći ispuniti delicijama čak 25 vrhunskih ugostitelja te ponudom coca-cola kombo menija. Posjetitelje festivala mirisom i okusom mamit će El Toro, Tač, AperEATivo, Pani, Smyrna, Klub ljubitelja janjetine, Kofer, Milky, Pofferties/Cellar, Beer bar, Mc čevap - Brko & Brko by Kotanyi, Amelie, Trdelnik, Rakijarnica&Mangosta bar, Street food passage+, Istarska hiža, Plac, The Driver, Fantastic food&drinks, OPG Čorić Soparnik, Nadine fritule, Klara premium store, Cukeraj i Jack Daniels. Primamljivo. Osim u filmovima i nevjerojatnim okusima iz tanjura i čaše, nazočni će moći uživati i u dobroj glazbi: svakodnevno je Dj-nastup, a u subotu 15. rujna od 20 sati gostuju zanosne The Frajle. Po prvi puta ove godine, food film festival Zagreb donosi i Chill & piknik zonu by Staropramen sa sadržajima i ponudom i za dan i za večer. Očekuje se da će kroz festival proći ukupno više od oko 100.000 što Zagrepčana, što turista!

fOOD fIlM feSTIVAl NA OTVOReNOMe, U ZAGReBAČKOM PARKU ZRINjeVAc

povratkom popularnih Dana otvorenih butelja u organizaciji Vina Mosaica i cestAgrama na dobro znano mjesto na Štrosu, na zagrebačkom Gornjem Gradu počinje, kaže Saša Zec iz Vina Mosaica, vruća vinska jesen u Zagrebu. Plan je bio retrospektivno startati s moslavačkim škrletom koji se, veli Zec, odlično pokazao kao ljetno vino, a u subotu 8. rujna u podne namjera je dovesti na Štros dah i duh te kapljicu Vukovarskosrijemske županije. Nastupit će PZ Trs, Mladen Papak, vinarija Buhač I Iločki podrumi. Plan je svake subote imati goste iz nekog drugog hrvatskog vinorodnog područja, te subotnjim podnevnim vinskim špicama na Štrosu ući u period Adventa.

N e K I O D D e S e TA K f I l M O VA N A RePeRTOARU

RUJAN 2018

br. 67, 2018. www.instore.hr

4. SUMMIT

FMCG

ZAGREB

25. LISTOPADA 2018. PLAZA EVENT CENTAR

FMCG TRŽIŠTE UZBUDLJIVO JE I DINAMIČNO JER SE BRZO PRILAGOĐAVA NEPREKIDNIM PROMJENAMA U SEKTORU. Četvrti po redu FMCG Summit Zagreb sudionicima će ponuditi analizu stanja i potencijala domaće FMCG industrije, kao i trgovačkih trendova u centralnoj i istočnoj Europi. Predstavit će se domaći pojedinci koji su izgradili zavidnu karijeru u globalnim kompanijama, a bit će riječi i o velikim globalnim trgovcima koji pružaju priliku domaćim proizvođačima PL-a. Poseban segment bit će posvećen izvoznom potencijalu na zapadna te rusko tržište.

ZAŠTO SUDJELOVATI? MOTIVACIJSKI GOVORNICI Govornici, stručnjaci za FMCG sektor, nadahnut će Vas i inspirirati! Kako to rade najbolji? Preko trnja do zvijezda. NAJBOLJA PREDAVANJA Otkrit ćete snažne i učinkovite prezentacije, s uzbudljivim primjerima iz različitih kompanija.

I C V O G TR U N O NA TR O M I Z O IZV ! O K S T A HRV

VELIKE IDEJE Imat ćete priliku istražiti velike ideje predstavljene i isprobane od vrhunskih stručnjaka u promjenjivom FMCG sektoru. FMCG ELITE Susrest ćete se s elitom FMCG sektora i uspostaviti vrijedan networking. MISIJA Pružiti svakom sudioniku FMCG Summita najnovije informacije i uvide u aktualne trendove u brzorastućem sektoru kako bi poboljšali i unaprijedili svoje poslovanje. To ćemo postići kroz izbor vrhunskih predavača iz Hrvatske i svijeta te relevantnih tema koje nam svakodnevni izazovi nameću. VIZIJA Biti spona između trgovaca proizvođača i distributera i ostati centralno mjesto za najnovije trendove i najbolje prakse iz FMCG sektora!

Za više informacija o programu: Jelena Domović, programska urednica E: jelena@b2bmedia.org T: +385 (0)1 66 26 201

www.fmcg-summit.hr

4. SUMMIT

FMCG

ZAGREB

25. LISTOPADA 2018. PLAZA EVENT CENTAR

TRGOVCI NA TRONU – IZVOZIMO HRVATSKO! Postanite dio najvećeg FMCG događaja u regiji! I ovoga listopada odgovaramo na goruća pitanja, a vrhunski stručnjaci i kvalitetne teme našim će posjetiteljima pružiti relevantne i korisne savjete. Donosimo brojne uspješne priče međunarodnih tržišnih lidera te pregled trgovačke scene diljem Europe. U kojem se smjeru razvija trgovina i kako to rade najbolji? Saznajte od naših inspirativnih govornika!

PL čajevi trgovačkih lanaca diljem Europe stižu iz Pitomače Denis Nemčević, predsjednik Uprave Spider grupe Pitomača Spider Grupa Pitomača vodeći je regionalni proizvođač i prerađivač ljekovitog i aromatičnog bilja. Ovaj povezani poslovni sustav proizvode plasira na domaćem i stranom tržištu te tako odgovara na potrebe prehrambene i farmaceutske industrije. Tijekom gotovo 22 godine djelovanja profilirali su se kao jaki faktor na svjetskom tržištu čajeva, a više od 80 posto svojih proizvoda izvoze. Rade za velike trgovačke lance poput Aldija, Lidla, Coopa i Hofera, ali i vlastite brendove poput Naturavite i Gardenola. Brojni certifikati potvrđuju kvalitetu, a nedavne investicije njihovu konkurentnost na tržištu. Sljedeći je korak povezivanje s jakim svjetskim igračima za još bolje poslovne rezultate.

Stanje i prilike na globalnom FMCG igralištu Pambos Charalambous, Global Services Director, Nielsen Pambos Charalambous ima više od 15 godina iskustva u Nielsenu, kompaniji koja surađuje s brojnim svjetskim i regionalnim FMCG igračima. Posljednjih 10 godina vodi Odjel za globalne usluge, koji je posvećen pružanju niza rješenja na području tržišne inteligencije. Fokusiran je na partnerstvo s klijentima sa sjedištem u Istočnoj Europi, Bliskom istoku i Africi kojima osigurava ekspanziju praćenu tržišnom inteligencijom za strateško i taktičko donošenje poslovnih odluka. Prije svog iskustva u Nielsenu, Pambos je radio 7 godina u sektoru e-trgovine, a magistrirao je marketing i informacijsku tehnologiju.

Optimizacija kao dio priče o uspjehu! Ante Laušić, član uprave, Megatrend poslovna rješenja Megatrend poslovna rješenja tvrtka je poznata po kvalitetno objedinjenim uslugama iz područja informatičkih tehnologija i poslovnih rješenja. Tvrtka pomaže klijentima njihove informacije pretvoriti u korisne podatke putem rješenja iz područja poslovne, prediktivne i preskriptivne analitike. Na izlaganju tvrtka će predstaviti jedan dio svojih rješenja krojenih po mjeri korisnika iz područja optimizacije te na primjeru prikazati kako postići bolju učinkovitost i automatizirati donošenje brzih i preciznih odluka.Saznajte iz prakse kako optimizacijska rješenja mogu pomoći optimizirati stanje zaliha, raspored robe u skladištu i plan proizvodnje te tako unaprijediti vaše poslovanje.

www.fmcg-summit.hr

br. 67, 2018. www.instore.hr

PREDSTAVLJAMO TEME I GOVORNIKE Preko trnja do zvijezda. Kako to rade najbolji? Marko Pipunić, predsjednik Uprave, Žito d. o. o. Misija Žita je dati Slavoniji dodatnu vrijednost da se može mnogo bolje i kvalitetnije živjeti. U Slavoniji, kako kaže, nemaju što raditi osim proizvoditi hranu. Tradicija je emocija, a business su nove tehnologije i proizvod koji netko konzumira. Ne možeš pobijediti ako se ne želiš nadmetati! Marko kaže da ne stvara za sebe, nego kad se okrene, želi vidjeti da je nešto napravio i za sobom ostavio.

Društveno odgovornim poslovanjem do lidera na tržištu drogerija Mirko Mrakužić, direktor, dm Hrvatska Društveno odgovorno poslovanje sastavni je dio je poslovne filozofije dm-a koja, u skladu sa sloganom tvrtke “Tu sam čovjek tu kupujem“ svoje osnovno uporište pronalazi u čovjeku – kupcu, poslovnom partneru ili djelatniku. Kako uz poslovni pristup temeljen na društveno odgovornom poslovanju ostvarivati vrhunske poslovne rezultate i zadržavati lidersku poziciju na tržištu drogerija reći će nam Mirko Mrakužić koji dm u Hrvatskoj uspješno vodi više od 20 godina.

Rusija – kako s domaćim proizvodima na police najvećih ruskih lanaca? Miodrag Borojević, predsjednik Uprave, O’Key, Moskva, Rusija Miodrag Borojević 1. svibnja 2017. preuzeo je funkciju predsjednika Uprave trgovačkog lanca koji zapošljava 30.000 ljudi. Na FMCG Summitu dat će svoj pogled na trenutno stanje, budućnost i mogućnosti izvoza iz Hrvatske, a govorit će i o svojim osobnim uspješnim potezima u transformaciji lanca, položaju svoje kompanije i trgovine, općenito, u najvećoj državi na svijetu.

Inozemnim iskustvom do vodeće pozicije na domaćem tržištu Lana Zanne Latos, Country Manager Croatia and Slovenia & Head of Sales for Pharmacy Channel Central Europe Procter & Gamble kompanija je sa 180-godišnjom tradicijom koja na svjetsko tržište plasira više od 200 brendova u više od 180 zemalja svijeta. Pritom regija Europa čini oko 23 posto ukupne prodaje P&G-a. Globalno P&G zapošljava oko 95.000 djelatnika, a upravo će Lana Zanne Latos, generalna direktorica Procter & Gamblea za Hrvatsku i Sloveniju opisati svoje 13-ogodišnje iskustvo u P&G-u. Kako od prodajnog predstavnika preko vođenja ključnih kupaca i kategorija do pozicije generalne direktorice P&G-a za Hrvatsku i Sloveniju?

Razvoj trgovine u centralnoj i zapadnoj Europi - trendovi i iskustva Sebastian Rennack, senior analyst, LZ Retailytics (Lebensmittel Zeitung), Njemačka LZ Retailytics međunarodna je analitička platforma, koja je svjetlost dana ugledala prije godinu dana. Pokretač je magazin Lebensmittel Zeitung (DFV Media Group) koji je jedan od najvećih i najutjecajnijih njemačkih trgovačkih magazina još od 1948. godine. Devet uglednih analitičara kontinuirano prati i analizira razvoj poslovanja više od 1000 trgovaca u 40 europskih država.

www.fmcg-summit.hr

sUč159

VELIkA oBLJEtNIcA 40 GoDINA kokAMA PRIReDIlI: ANDRO I PeTAR cRVIK

NAstANAk

Konavlima a i šire kad je o vinu riječ, već dugi niz godina poznato je društvo KOKAM, koje ove godine slavi 40-u obljetnicu svog organiziranog djelovanja. Opisati ćemo vam dio konavoskih običaja posebno onog dijela koji se odnosi na vino, te kako su to KOKAM-ovci kao i Komajani i Konavljani prije njih njegovali tradiciju vinskih običaja i širili kulturu proizvodnje i pijenja vina na ovim prostorima. Sam naziv KOKAM-komajska kalaška mornarica dolazi od; selo Komaji-Komajska, kalaši-ljudi koji teže unijelničkom načinu življenjakalaška i nastali na moru-mornarica. Društvo je osnovano u ljeto 1978. na Bugovini, poviše crnoga porta. To je kupalište ispod Komaja na konavoskim stijenama, gdje su se naučile plivati sve generacije Komajana do danas. Skupina mladića povezala se da bi uz vino i pjesmu nastavili tradiciju svojih roditelja i djedova kao nastavak šireg okupljanja Komajana i njihovih gostiju, posebno uoči sv. Martina kad se probaju mlada vina. Pored ovog tradicionalnog slavljenja sv. Martina u jesen, te ljetnih festa na moru, KOKAM je uveo ima već 20-ak godina festu sv. Vinka 22. siječnja kada počinju radovi u vinogradu te festu na Gospu luncijatu 25. ožujka, kada se postavlja bocun vina na spomenik vinu na Trgu Kotarskih Velikana.

aromama i ekstraktnim komponentama pobuđuje u čovjeku osjećaj i želju za ljepšim, boljim, te stvara životnu radost i generira pozitivne misli. Najpoznatiji svjetski umjetnici, pjesnici, glazbenici, slikari... kroz ovu našu povijest uživali su u društvu s vinom, nadahnjivali se njime, za svoja djela dobivali uz vino uvijek iznova nove i ljepše inspiracije, te kao takvo «ugrađivali» ga u svoje pjesme, stihove, kompozicije, slike... Isus je na Posljednjoj večeri svojim učenicima dao vino kao svoju krv, kao faktor smirenja i mudrosti (nije im dao ni sok ni neko jako piće). Suvremena znanost još uvijek nije otkrila kada je i na koji način čovjek otkrio vino. Vino je dakle još uvijek velikim dijelom misterij na našu sreću - pozitivan misterij.

PoVIJEst Na ovim našim prostorima što se zna, vinovu lozu su počeli uzgajati stari Grci, a možda je ona ovdje bila i prije njih. Svakako Konavle su od davnina vinogradarski kraj. U statutu Dubrovačke Republike 1272. g. spominje se uzgoj vinove loze na ovim prostorima, posebno u Konavlima Malvasija dubrovačka.

ZAŠto UZ VINo Vino, to opojno živo biće koje možemo definirati kako kažu stručnjaci kao alkoholno piće dobiveno fermentiranjem mošta od grožđa nije samo to. Ono je mnogo više i mnogo šire od toga. Svojim bojama, mirisima, 80

RUJAN 2018

Između dva svjetska rata, te neposredno nakon drugog svjetskog rata, Komajani su se svake godine uoči sv. Martina tj. Predvečer 10. studenoga okupljali i od vinice do vinice išli «vrćeti bačve» i probati mlada vina. Imali su tamburaški sastav i uvijek se išlo s pjesmom.

sUč159 60-ih godina prošlog stoljeća postupno se u ove svečanosti uključuju mlađe generacije, ali s obzirom da su većina zaposleni, nemaju vremena za festu «od vinice do vinice», nego skupljaju sva vina u jednu vinicu i tu se vrše ocjenjivanja. 80-ih godina festa sv. Martina «prelazi» u mjesni Dom u Komajima, gdje se s određenim manjim modifikacijama svečanost odvija i dan danas.

VINo I PJEsMA Vino je po svojim svojstvima jednim najvažnijim svojim dijelom i umjetnost. I to umjetnost koja je najbliže i najčvršće povezana s pjesmom i muzikom. Tako su KOKAM-ovci većim dijelom ljubitelji i izvođači, pa ponekad i skladatelji pjesama o vinu. 1986. g. klapa KOKAM je na onda izuzetno popularnom Karneval festu (koji se svake godine o pokladama održavao u cavtatu) zajedno s Ivom fabijanom, otpjevala pjesmu «PeRO NA MASKeNBAlU» i plasirala se za finalnu večer. Članovi KOKAM-a su i suosnivači klape Konavle (klapa Čilipi).

KOKAMOVI VINsKI ŠAMPIONI VINOKUŠNJA 1978. god. 1979. god. 1980. god. 1981. god. 1982. god. 1983. god. 1984. god. 1985. god. 1986. god. 1987. god. 1988. god. 1989. god. 1990. god. 1991. god. 1992. god. 1993. god. 1994. god. 1995. god. 1996. god. 1997. god. 1998. god. 1999. god. 2000 god. 2001. god. 2002. god. 2003 god. 2004 god. 2005 god. 2006 god. 2007. god. 2008 god.

CRNO VINO BIJELO VINO Ivo Vukić -Veliki / Niko Pendo-Markov / Perica Baule / Mato Kolić / Niko Pendo-Markov Mato Pendo Đuro Pendo Andro Crvik Mijo Drobac Mato Kukuljica-Mali Luko Capor Luko Capor Matan Drobac Luko Capor Petar Kresić Luko Capor Jako Beželj Ivo Kukuljan Luko Kresić Vlaho Drobac Mato Pendo Mato Kukuljica-Ban nije odrzana Pavo Drobac / Mato Kolić Ivo Kukuljan Perica Baule Andro Crvik Perica Baule Vlaho Drobac Perica Baule Mato Drobac Mato Pendo Mato Drobac Jako Beželj Mato Kukuljica-Mali Mato Pendo Mato Kukuljica-Ban Petar Kresić Mato Drobac Petar Kresić Andro Crvik Luko Kresić Ivica Bronzan Cvijeto Kresić Mato Kukuljica-Mali Petar Kresić Mato Drobac Jako Beželj Mato Drobac Mato Slovak Mato Drobac Đuro Pendo Vlaho Drobac Pero Jemo-Kum Ivica Bronzan RUJAN 2018

UDRUGA PREDstAVLJA VINA NAŠIH PARtNERA

Cabernet sauvignon – Merlot – Plavac Vrhunsko suho vino Alkohol: 14,2% vol.

Syrah rose Vrhunsko suho vino Alkohol: 12,7% vol.

Malvasija dubrovačka Malvasija dubrovačka orange selekcija Čuveno vrhunsko suho vinoČuveno vrhunsko suho vino Alkohol: 13,8% vol. Alkohol: 13,4% vol.

Iubilaeum Malvasija dubrovačka Vrhunsko suho vino

Merlot Vrhunsko suho vino Alkohol: 13,9% vol.

Plavac mali selekcija Vrhunsko suho vino Alkohol: 14,9% vol.

Cabernet sauvignon Vrhunsko suho vino Alkohol: 13,9% vol.

Maraština Kvalitetno suho vino Alkohol: 12,9% vol.

Malvasija dubrovačka – Maraština Vrhunsko suho vino Alkohol: 12,9% vol.

Plavac mali Vrhunsko suho vino Alkohol: 13,6% vol.

Plavac mali Kvalitetno suho vino Alkohol: 13,8% vol.

Vinogradarstvo i vinarstvo Crvik d.o.o. tel. 020 771-230, fax. 020 773-531, gsm. 098 344-058, crvik.vino@gmail.com 82

LIPANJ 2018