Svijet u čaši broj 156 - jubilarni by MAM VIN

JUBILARNI BROJ

Godina izlaženja XXV - Zagreb, 11. studeni 2017.

HRVATSKA REVIJA ZA VINO, KULTURU JELA, PIĆA I TURIZAM

Cijena 30 kn • 7,5 €

ISSN 1330-285 X

NAŠIH PLODNIH 25 GODINA RADA! • NAŠA VINA SU PJESMA • DIPLOMATSKO VINO • IZBOR KUHARA I VINARA

• POTROŠAČKI PUTOKAz • KUHAREVO VINO • ATELJE OKUSA...

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica 4-6 NAMA, Kvaternikov trg TEKSTILPROME TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1j

VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, Krambergerova 2 PULA RT-STIL, Flanatička 3 VESN VESNA-STIL, Sergejevaca 35 SOLIN MODIANA, Matoševa 10

ĐAKOVO MODIANA, vLADIMIRA nAZORA 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTILPROMET, Trg slobode 3

ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT BUTIQUE MISTER MOT, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M-CLU Trg kralja Držislava 4 M-CLUB,

UREDNIŠTVO I VI

sadržaj 156

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

Poštovani čitatelji! Prva hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam Svijet u čaši 11. studenoga 2017. navršava punih 25 godina neprekinutog izlaženja. Jubilej ćemo obilježiti našim tradicijskim Ateljeom okusa i posebnim jubilarnim brojem revije s kojim poduzeće MAM VIN d.o.o. prestaje biti izdavač. Želja nam je da reviju preuzmu novi, mladi ljudi te da je nastave izdaviti u narednim godinama u novom i modernijem ruhu.

Zbog specifičnih okolnosti u gospodarstvenom životu Hrvatske, revija Svijet u čaši zvršava svoj opus u dosadašnjem obliku i kao tiskovina prelazi na novi kolosijek. U određenom prijelaznom razdoblju trebala bi izlaziti kao časopis Atelje okusa Svijeta u čaši, dakle pod nazivom novoosnovane udruge Atelje okusa, te u nešto tanjem straničnom opsegu od ovog dosadašnjega. Atelje okusa je hrvatska neprofitna udruga za promociju i očuvanje eno, etno i gastro- tradicijskih vrijednosti u kulturi življenja novog vremena. Nastala je kao nastavak aktivnosti započetih davne 1992. godine pokretanjem izdavanja specijalizirane revije za kulturu stola Svijet u čaši. Osnivači udruge Atelje okusa su Marko Čolić, Željko Suhadolnik, Josip Braco Bogdanić i Mladen Horić, koji je sada i predsjednik udruge. Udruga Atelje okusa u konceptualnom i sadržajnom smislu želi nastaviti smjerom prve hrvatske revije za vino kulturu jela pića i turizam Svijet u čaši, koja je svoj prvi broj predstavila na Martinje 1992. Programima i aktivnostima kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu kroz mješovita međunarodna društva i hrvatske zavičajne klubove želja je Ateljea okusa promovirati bogatstvo ponude izvorne i tradicijske hrvatske nacionalne gastronomije, visokokvalitetnih vina te narodnih običaja a time, na osobit način, i hrvatski turistički potencijal kako na Jadranu tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pozivamo Vas da se učlanite u Udrugu, čime ćete nam pomoći ali čime možete ostvariti razne pogodnosti i za sebe, kao: • pratitelj naših aktivnosti tijekom proteklih godina i ljubitelj hrvatskih vina i delicija • poslovni subjekt u ugostiteljstvu, vinogradarstvu/vinarstvu, hotelijerstvu i turističkom sektoru• proizvođač koji podupire ekološki uzgoj i očuvanje tradicijskih vrijednosti i proizvoda te ostalih nematerijalnih usluga • podupiratelj, donator ili sponzor (pravna i/ili fizička osoba u Hrvatskoj ili inozemstvu) koji će svojim novčanim doprinosom u slobodnom izboru iznosa pomagati realizacijii programa udruge

6 10 30 44 52

Jubileji/SVIJET u ČAŠI – 25 GODINA! TURIZAM RH i POTROŠNJA PLEŠIVICA i TURIZAM MLADI RESTORATERI EUROPE (JRE) VINA CROATICA – VINA MOSAICA – OSOBNA KARTA PROIZVOĐAČA 76 PLAVAC MALI u JAPANU!

RUBRIKE

5 Riječ glavnog urednika, Sadržaj, Impressum 69 Vina za vaš stol/ The Wines for your table

Neki prilozi u opširnijem obliku / Some articles in a large post samo na webu/ only on the web: www.mam-vin.eu ; www.mam-vin.hr ; www.svijetucasi.com ; www.suhiucasi.wordpress.com

IMPRESSUM 156 SVIJET u ČAŠI broj 156 Hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam ISSN 1330-285X NIŠTA BEZ MUKE • RADI I NADAJ SE ŽURI POLAKO

Mogućnost plaćanja članarine je u polugodišnjem ili godišnjem iznosu (mjesečna svota je 25,00 kuna). Uplatom godišnje članarine svakom pristupniku darujemo knjigu Atelje okusa - Hrvatska tradicijska kuhinja

• UŽIVAJ S RAZUMOM 25. godina s vama! Studenoga, 2017.

Sve kunske i devizne uplate idu isključivo na žiro-račun HR3823600001102622742

Godina izlaženja: XXV WEB: www.mam-vin.eu • www.mam-vin.hr • www.

Veselimo se suradnji i novim zajedničkim projektima. Uz zahvalu što se bili s nama prvih 25 godina srdačno Vas pozdravljamo, Marko Čolić, Braco Bogdanić, Željko Suhadolnik I Mladen Horić

svijetucasi.com E-mail: mam-vin@zg.t-com.hr • svijetucasi@hi.t-com.hr Izlazi: tromjesečno Osnivač i nakladnik: MAM VIN d.o.o., 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska, telefon/fax (01) 3637-944; 7793-700 Matični broj: 03989534 OIB: 348208221 Račun platnog prometa: 2360000 - 1101367001 Poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Zagreb IBAN: HR5323600001101367001 SWIFT/BIC: ZABAHR2X Glavni direktor: Mladen Horić Pomoćnik glavnog direktora: Željko Marušić Uredništvo: Željko Suhadolnik (glavni urednik), Marko Čolić (urednik fotografije), dr.sc. Andrea Horić (lektor) Suradnica: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Ivana Suhadolnik, Vitomir Andrić, Tomislav Radić Administracija i računovodstvo: Marija Horić Grafičko oblikovanje, priprema za tisak: HANDSTUDIO, www.handstudio.hr Tisak: Grafika Markulin d.o.o., Lukavec, Dolenska 32, 10412 Donja Lomnica, tel: +385 1 6234-666, fax: +385 1 6234-529. Na naslovnoj stranici: Naših plodnih 25 godina!

studeni 2017

156 Od sv. Martina do sv. Vinka, pa tako dalje:

DVA i POL DESETLJEĆA S VAMA!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

PRVA HRVATSKA REVIJA ZA ENO-GASTRONOMIJU i TURIZAM, Slika s naslovnice Svijeta u čaši br. 1: prvi izlazak u javnost – Martinje, 11.11. 1992. Uz krštenje mošta na vino - i naše krštenje!

vijet u čaši prva je i najstarija hrvatska revija specijalizirana za vino, gastronomiju i turizam. Utemeljena je 1992., a prvi broj izašao je te godine, prikladno, na vinski praznik Martinje, dakle 11. studenoga. Na već tradicijskoj svečanosti Atelje okusa, posljednJeg dana studenoga 2012., proslavili smo dva desetljeća neprekinutog izlaženja, a naš ispraćaj 2014. bio je sa 146. izdanjem! Godinu 2017. završavamo sa 155. izdanjem. Trojku koja je pokrenula Svijet u čaši čine Mladen Horić, direktor zagrebačkog poduzeća MAM-VIN d.o.o. u svojstvu izdavača, Željko Suhadolnik, dugogodišnji novinar-urednik popularnog tjednika Vikend i autor knjige Svijet u čaši, koji je i dao ideju za pokretanje revije i koji je odmah i postao, i potom do sada i ostao njen glavni urednik, te Marko

SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU, SVJETLO DANA UGLEDALA JE 11. 11. 1992., DAKLE U BICI NA UNAPRJEÐENJU KULTURE STOLA u HRVATSKOJ i AFIRMACIJI DOMAĆIH VRIJEDNOSTI SUDJELUJE NEPREKIDNO 25 GODINE, i DOSAD JE IZDALA 155 BROJEVA! Čolić, dugogodišnji fotoreporter popularnog tjednika Studio, koji je od početka ovog našeg časopisa i urednik fotografije. U proteklom razdoblju revija se trudila ne samo u tome da naše proizvođače te potrošače hrane i plemenite kapljice i drugih pića maksimalno usmjeri prema kakvoći, nego i u tome da promiče hrvatsku kuhinju i gastronomiju, skreće pažnju na domaće narodne običaje te da podrobno u turističkom smislu predstavlja pojedine (vinorodne) krajeve Lijepe naše. Bilo je to u seriji napisa s nadnaslovom Hrvatske vinogradarske općine. POHVALE TRIJU PREDSJEDNIKA, i HRVATSKE VINOGRADARSKE OPĆINE - Htjeli smo kroz to pomaganje unaprjeđenju kulture jela i pića kao nečemu vrlo važnom za hrvatsku turističku ponudu, razvijati i izoštravati kritičnost potrošača u izboru artikala za svoj stol i tako istodobno obvezvati proizvođače da tržištu sve više nude bolje i rafiniranije produkte, to bi pridonosilo pravilnijem načinu prehrane stanovništva, zatim mogućem boljem izvozu hrvatskog proizvoda kao i jačoj privlačnosti naše kuhinje i našega ambijenta za gosta. Ideja je bila usmjeriti pažnju javnosti i na domaću tradiciju, narodne običaje kao identitet i etno-vrijednost regije i zemlje. Od svog rođendana, revija Svijet u čaši gdje god se pojavila dobila je pohvale. U vinskom podrumu kod Ivana Enjingija u Hrnjevcu glavnom i odgovornom uredniku revije Željku Suhadolniku osobno je na časopisu čestitao i prvi predsjednik države Hrvatske dr. Franjo Tuđman, kojemu su darovani knjiga te komplet dotadašnjih izdanja revije, slijedile su čestitke i bivših predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, dakle imali smo čast do sada dobiti pohvale od trojice čelnih ljudi hrvatske države.

Mladen Horić Muha

Revija Svijet u čaši iskazala se ne samo novinskim prilozima, nego i kao pokretač niza zanimljivih akcija. Kao jednu od vrlo važnih akcija revije Svijet u čaši svakako smatramo upravo onu netom spomenutu a s nazivom Hrvatske vinogradarske općine. U svakome broju časopisa objavljivali smo reportaže o općinama u našim vinorodnim krajevima, studeni 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

na način da smo ta područja prezentirali općenito, formirajući na neki način njihovu osobnu kartu, te da smo ih predstavili s eno-gastronomskog i turističkog aspekta. DOBRO MI DOŠEL, PRIJATELJ! – Često se kaže kako vino zbližava ljude, a Svijet u čaši tu je izreku potvrdio s više konkretnih akcija, npr. osobito onom Dobro mi došel prijatelj, u sklopu koje su se međusobno posjećivali hrvatski i inozemni vinari. Najviše je razmjena posjeta tekla na relaciji Hrvatska-Slovenija, što je i logično s obzirom da su dvije zemlje vinogradarski i vinarski razvijene i susjedi, ali među domaćinima i gostima bilo je i nekoliko vrlo uglednih vinara iz Italije (npr. i Joško Gravner). Spomena je vrijedna svakako i akcija s nazivom Sutla-Sotla, a riječ je o našem doprinosu nastojanju da dva naroda s dviju obala rijeke Sutle (Sotle) a koje je početkom devedesetih administrativno razdvojila državna granica održe bliskost. Sutla-Sotla bili su ležerni - uz sport i pun stol s domaćim specijalitetima, a opet i ozbiljni susreti između vodećih političara, novinara i drugih znanih i uglednih osoba iz javnoga života Lijepe naše i Dežele jednom godišnje naizmjence na hrvatskoj i na slovenskoj strani, obvezno u pograničnom pojasu, s time da su domaćini bili Zaprešić i Bizeljsko. Iz Hrvatske nazočni su primjerice bili Zlatko Mateša, Zdravko Tomac, Slaven Letica, Miroslav Tuđman, Silvije Degen, Vinko Morović, Alfi Kabiljo, Ivan Goran Munivrana, a iz Slovenije

Tone Andrlič, Bojan Križaj… ATELJE OKUSA - Svijet u čaši od svojega početka na kraju svake godine uz svoj rođendan pod naslovom Dobro, mi došel, prijatelj organizirao je, kao Atelje okusa, i susrete najboljih vinara i kuhara, renomiranih proizvođača hrane, ugostitelja, hotelijera, turističkih djelatnika. Prvo je takvo druženje nakon rođendanskog slavlja bio Atelje okusa 1993. o Martinju u zagrebačkom, tada iznimno popularnome restoranu Lovački rog, zatim je 1994. svečanost preseljena u gostionicu Šekoranja na Bizeljskome uz državnu granicu Hrvatske i Slovenije, a 1995. - u prisustvu svih najboljih šefova kuhinje - događalo se opet u Zagrebu, u restoranu Cuisine Gospodarski klub chefa Branka Žufike, da bi 1996. kao mjesto susreta izabran bio ugledni zagrebački restoran Baltazar u kojemu, inače, potom, Svijet u čaši od sredine rujna 1996. u suradnji s domaćinom jednom tjedno priređuje seriju vinskih zbivanja sa stanovitom edukacijskom crtom. Potom smo Atelje okusa jedne godine održali u zagrebačkom hotelu Esplanade, zatim je sljedilo više godina Ateljea u tadašnjem zagrebačkom Intercontinentalu pa potom u Operi i Westinu, 2005. smo bili u lijepom karlovačkom obiteljskom hotelu Korana Srakovčić, a 2006. vratili smo se u Zagreb, u zdanje tada novootvorenoga Centra Antunović, potom se 2011. Atelje odvijao ponovno u hotelu The Regent Esplanade, u 2012., na našu 20. godišnjicu također je u Esplanadi. Osobito smo ponosni baš na naše prezentacije u Esplanadi, jer taj elitni hotel, zvijezda od davnina, iz vremena čuvenog vlaka Orient-Express na liniji Pariz-Istanbul, ostaje debelim slovima zapisan kao rasadnik ponajboljeg kuharskog i ugostiteljskog kadra u Lijepoj našoj. Značajni su nastupi Svijeta u čaši i na sajmovima, ne samo na Vinoviti kao specijaliziranome vinskome, nego i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, te na Gastu u Splitu, na festivalu Zagreb Vino.com kao i na Prvom hrvatskom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Areni. U aktivu Svijeta u čaši može se pripisati i organizacija studijskih izleta za vinare i vinoljupce te ugostitelje i kolege novinare u inozemstvo, primjerice, u Sloveniju, pa u Toscanu, te u Gradišće u Austriji, u Pijemont, Tokaj, Burgundiju, Alsace, njemačku rajnsku oblast… sve kod najpoznatijih tamošnjih proizvođača kod kojih se dade štošta vidjeti, i naučiti.

Željko Suhadolnik Suhi

studeni 2017

HRVATSKI SOMMELIER KLUB – U nekim, gledajući danas davnim vremenima, glavni urednik revije Svijet u čaši Željko Suhadolnik sudjelovao je u osnivanju Hrvatskog sommelier kluba, čije je utemeljenje pokrenuo vlasnik zagrebačkog poduzeća za uvoz i distribuciju plemenite kapljice Vinotrade Ninoslav Dusper, koji je postao i prvim predsjednikom HSK i dugo godina i ostao na toj poziciji. POTROŠAČKI PUTOKAZ te KUHAR i VINAR GODINE - Radi pomoći potrošaču u izboru vina, nekoliko godina po utemeljenju revije uvedena je servisna rubrika Potrošački putokaz (Buying Guide) kakvu imaju i druge svjetske vinske revije a u kojoj se uz ocjenu daju i kratak opis pojedinih vina uzetih s tržišta za degustaciju i njihova maloprodajna cijena. Godišnje smo recenzirali i više od 250 uzoraka. Prije nekoliko godina ušli smo s Putokazom u Klub Vinske zvijezde, zajedno s kolegama iz časopisa 24sata i Večernji list. Postali smo poznati i, očito, cijenjeni u svijetu, svake godine pozivaju nas na prezentacije Chianti classica, Vina nobile i Brunella u Toscanu te Barola i Barbaresca u Pijemont, svako toliko pozivaju nas na Wine Summit u Austriju, ali pozivaju nas i da budemo članovi ocjenjivačkog žirija na nekima od najvećih svjetskih vrednovanja plemenite kapljice, Concours Mondial de Bruxelles, Concours Mondial du Sauvignon, Concours Mondial de Bruxelles/ Chile, pa Mundus Vini u Njemačkoj, Muvina u Slovačkoj, zvali su nas i na vrednovanja na Vinitaly, te na ocjenjivanja vina od rizvanca i pinota sivoga u Trentinu kao i merlota i cabernet sauvignona Emozioni dal Mondo u Bergamu, u Sloveniji smo nazočili ocjenjivanjima Vino Ljubljana i na Vino Slovenija u Gornjoij Radgoni… U Hrvatskoj smo već više godina pozivani na ocjenjivanje Vinistra, a u najnovije vrijeme i na ocjenjivanje Dubrovnik FestiWine u gradubiseru podno Srđa, degustirali smo i na prvom nacionalnom ocjenjivanju Vina Croatia. Godine 2002. u nastojanju da pridonesemo još boljoj afirmaciji zanimanja kuhara i vinogradara/vinara ali i hrvatske enogastronomije krenuli smo, u suradnji sa strukom, i s izborom Kuhara godine i Vinara godine. Prvi Kuhar godine bio je Ivica Štruml, tada šef u hotelu Esplanade u Zagrebu a onda šef kuhinje u zagrebačkom hotelu Palace, dok je prvi Vinar godine bio Kutjevčanin Vlado Krauthaker. U drugome izboru Štruml je ponovio titulu, a titulu Vinara godine ponio je Kutjevački podrum, u trećem izboru šampioni su bili Tomislav Špiček, tada šef kuhinje 7

PREHRANA i ZDRAVLJE

Marko Čolić – legenda!

Atelje okusa

Kuhar i Vinar godine

Diplomatski vino: Knud Thorassen

Kapetanović Lavrus, i Željko Neven Bremec, a kod vinara Velimir Korak, te Vina Belje tada s enologom Marijanom Kneževićem… Revija Svijet u čaši nazočna je bila kao poseban medijski prokrovitelj na kuharskom natjecanju Biser mora 2006, u organizaciji udruge Dalmatinski kuhar, u Makarskoj a onda i u Supetru. S posebnom pažnjom pratila je tijek natjecanja i zbog toga što su se među sudionicima nalazili kandidati za godišnju listu 20 Zlatnih kuhara, pa i za Kuhara godine….

Sutla-Sotla

restorana Baltazar iz Zagreba i Ivan Enjingi iz Kutjeva, potom trijumf bilježi Dalmacija: Kuhar(ic)om 2005. godine izabrana je Lidija Kralj iz Kapetanove kuće iz Maloga Stona, 8

a Vinarom 2005. godine Zlatan Plenković sa Hvara. Kao laureati kod kuhara su bili još i Nenad Posavac, dok je radio kao chef u opatijskom hotelu-restoranu Villa

Kompletnu priču o nama i našim aktivnostima od 1992. do sada možete pogledati preko ovdje pridodanoga QR koda. studeni 2017

VINAR godine 2005./2007.

studeni 2017

156 PREZENTACIJE: HRVATSKA u AUSTRIJI i ŠVICARSKOJ Co-financed by National support programme i wine sector 2014.-2018.

KOLIKO SU BEČ i ZÜRICH VEĆ NAŠI ?!

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

PROIZVOÐAČI BAKHOVA NEKTARA OKUPLJENI u UDRUGU VINARSTVA PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI KRENULI SU NEDAVNO u SVOJEVRSNU OFANZIVU NA EUROPU, A USKORO ĆE i u AMERIKU, NE BI LI SE s VINOM NAPOKON BOLJE POZICIONIRALI NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU. PROMOCIJSKA GOSTOVANJA REALIZIRANA SU UZ FINANCIJSKU POTPORU FONDA EUROPSKE UNIJE

rvatska treba, i eto i traži bolju poziciju na međunarodnom vinskom tržištu. Brojne medalje visokoga sjaja osvojene posljednjih godina na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima poput Decanter World Wide Awarda, Mundus Vinija, Concours Mondiala de Bruxelles dakako nisu dovoljne za ispunjenje spomenutoga zadatka, one su tek poželjan dio ukupnog alata za ostvarenje ambicioznoga cilja. Hrvatska gospodarska komora koja pod svojim okriljem u Udruzi vinarstva okuplja proizvođače Bakhova nektara Lijepe naše odlučila je pokrenuti svojevrsnu jaču vinsku ofanzivu na Europu a i na Ameriku, i u tome kontekstu nedavno se pobrinula za gostovanja naših vinara u Beču te potom i u Zürichu i Ženevi, a u pripremi su i skorašnji nastupi u Münchenu te u SAD, pa onda i vjerojatno u Kanadi.

Hrvatski vinari u hotelu Four Seasons u Ženevi

Predstavljanje hrvatskih vina na švicarskom tržištu bio je projekt težak milijun i 400 tisuća kuna, a čak 80 posto od toga financirano je sredstvima što ih je Udruženje vinarstva HGK povuklo iz EU fondova, iz tzv. Vinske omotnice. Plan je sada da se iduće godine u Hrvatsku iz inozemstva dovedu vinski novinari, uvoznici i distributeri plemenite kapljice da i na licu mjesta, tj. izravno u zavičaju vina, u potpunosti, dakle od vinograda do stola, dožive etikete što su ih imali prilike kušati na prezentacijama u svojim zemljama. Sa Švicarcima je konkretno dogovoreno da dođu u Lijepu našu na proljeće iduće godine te da tom prigodom obiđu Dalmaciju i Istru, kao i da posjete sajam Vinistra. Početkom ljeta ili najesen 2018. organizirat će se posjet američkih medija i uvoznika vina Hrvatskoj, na kušanje Taste the Place. Korisno bi bilo da se strani novinari i uvoznici vina pozovu u Hrvatsku i u vrijeme održavanja već više od deset godina najznačajnije hrvatske vinske smotre Zagreb Vino.com, jer tu je visoka koncentracija relevantnih proizvođača iz svih naših krajeva. Hrvatska godišnja proizvodnja vina - po podacima iz Državnog 10

zavoda za statistiku kao izvora a, kako je navedeno, obrađenima u Hrvatskoj gospodarskoj komori - kreće se ukupno oko 992.000 hl. Istodobno, Agencija za plaćanje u poljoprivredi govori o registriranoj domaćoj proizvodnji za tržište od oko 773.040 hl. Uvoz vina u Lijepu našu je ukupno nekih 309.936 hl, u vrijednosti od 30.766.976 €. Najviše nam kapljice stiže iz Makedonije, potom iz Italije, Francuske, Njemačke, Kosova, Bosne i Hercegovine, Slovenije… Rinfuzno vino, ponajviše iz Makedonije i Italije, u ukupnom uvozu sudjeluje sa čak 184.112 hl, znači više od polovice. A naš izvoz iznosi nekih 36.080 hl, dakle količinski desetak posto od uvoza. Ukupna vrijednost našeg izvoza vina je 10.531.686 €, znači nekih tri puta je manja od vrijednosti uvoza. Količinski najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, pa u Njemačku, Crnu Goru, Srbiju, SAD, Poljsku, Švicarsku… Iz tablice o izvozu dobivene od HGK može se vidjeti da za mirna vina u boci u izvozu u prosjeku postižemo cijenu od 3,62 € za litru, za rinfuzna vina 0,97 €/l, a za pjenušce, kojih izvezemo 31.778 litara u ukupnoj vrijednosti od 516.806 €, bogme 16,26 €/l. U izvozu ubočenoga vina u Kinu u prosjeku dosižemo čak 6,83 € za litru, u Crnu Goru 6,30, SAD 6,15, Švicarsku 5,38, Kanadu 5,00 €. Međutim u Austriji studeni 2017

PREZENTACIJE: HRVATSKA u AUSTRIJI i ŠVICARSKOJ ne prolazimo bolje od 3,82 € za litru a u Njemačkoj je prosjek oko 2,55 €. U vrijednosnom smislu od izvoza pjenušaca najviše realiziramo plasmanom u Singapur, Njemačku, Nizozemsku, Crnu Goru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima… Hrvatski vinari s velikim su očekivanjima, krenuli i u Zürich i Ženevu. S vinima je u Švicarsku pošlo 16 podruma, konkretno Galić, Krauthaker, Zlatan otok Plenković, Stina Jako vino, Iločki podrumi, Badel 1862, Matošević, Kozlović, PP Orahovica, Boris Drenški Bodren, Jagunić, Rizman, Miloš, Feravino, Kutjevo dd., Dingač Skaramuča. U režiji Hrvatske gospodarske komore i uz logističku potporu švicarske agencije Mettler-Vaterlaus, prezentacije i radionice (masterclass) održani su u doista reprezentativnim prostorima, u Zürichu je to bio restoran Zunfthaus zur Waag, a u Ženevi elitni hotel Four Seasons des Bergues, na obali jezera. Naši vinari vina su predstavljali svaki za svojim stolom. Ovdje mala primjedba koja može biti i te kako korisna za iduće ovakve prezentacije: pri stvaranju rasporeda vinara-izlagača ne bi se trebalo držati abecednog reda pa tako razmjestiti vinare nego bi bilo dobro voditi se zemljopisnim porijeklom, znači pripaziti da na okupu zajedno budu vinari po regijama odnosno vinogorjima iz kojih dolaze, pa te regije onda i označiti nekim panoom, na taj način posjetitelj koji manje poznaje hrvatsku vinsku stvarnost lakše može npr. uspoređivati vina pod različlitim etiketama a od istih sorata i lakše će zapamtiti uže područje odakle su vinar i vino. Odaziv pozvanih jako dobar, s time da je u Zürichu bilo ipak više uzvanika nego u Ženevi, no dojam je da je u Ženevi poslovni profil bio nešto jači. Nazočili su novinari i distributeri, hotelijeri, restorateri sommelieri… Masterclass u trajanju od sata i pol i u Zürichu i u Ženevi vodili znani vinski publicist i vinski edukator Thomas Vaterlaus, CROATIA VINO u BEČU – Hrvatska je svoja vina u Beču prezentirala na poznatom trgu Am Hof. Kapljicu je, u organizaciji Udruženja vinarstva HGK, izložilo 11 hrvatskih vinarija, okupljenih pod brendom Vina Croatia – vina mosaica. Sudjelovali su Badel 1862, Degrassi, Dvanajščak-Kozol, Feravino, Iločki podrumi, Kozlović, Kutjevo d.d., PP Orahovica, Zigante, Zlatan otok i PZ Vrbnik, a s delikatesama Delikroat i Aura Delikatessen. Želja je bila, kažu iz HGK, podsjetiti Austrijance na okuse Hrvatske u turističkoj posezoni, dok su im dojmovi s ljetovanja na našoj obali još svježi, te poručiti im da proizvode koje su konzumirali u Hrvatskoj mogu kupiti i kod kuće.

glavni urednik ugledne vinske revije Vinum, koji je već dosta puta bio u Hrvatskoj na vinskim turama i dobro poznaje naša vina, te jedini hrvatski Master of Wine Ivan Barbić, prijeklom inače iz okolice Zagreba a od malih nogu s boravkom u Švicarskoj, zaposlen, inače, u švicarskoj tvrtki Bataillard što se bavi trgovinom vinom. Nakon kušanja vina u društvu s proizvođačima te masterclassa, druženje hrvatskih vinara i švicarskih gostiju nastavilo se na večeri u ciriškom restoranu Zunfthaus zur Waag i u ženevskom hotelu Four Seasons. Predstavljanje hrvatskih vinara u Švicarskoj prošlo je kao priredba odlično. Dobar je potez HGK-a bio da pomoć u organizaciji potraži u lokalnom partneru, koji je I te kako iskusan u priređivanju ovakvih događanja, te iza kojega stoji i jak eno-gastro medij. Pohvala svakako i za izbor lokacija. Logistika je funkcionirala besprijekorno, a kruna večeri bile su večere s vrlo profinjenim sljedovima, po meni ipak s nešto upečatljivjima u hotelu u Ženevi. Sad treba vidjeti efekte u smislu plasmana našega vina u Švicarsku. Ali ne treba odmah očekivati mnogo, proces je dugotrajan, i da bi se vidjela korist nužno je i dalje svako toliko skretati pažnju na sebe, kakvim novim događanjem možda i manjeg opsega, kakvim ponovnim pojavljivanjem na ovoj razini, kakvom klasičnom reklamom. Uglavnom, na ovakvom tržištu koje je vrlo zahtjevno i na kojemu se nalazi more etiketa iz cijeloga svijeta (navodno 130.000!), potreban je kontinuitet u pojavljivanju. Zasad inače Hrvatska u Švicarsku izvozi 73.379 litara vina, u vrijednosti od 394.571 €. Od 16 vinarija koje su izlagale u Zürichu I Ženevi 11 ih već ima uvoznika u Švicarskoj. Jedan je npr. Slavonac Josip Blažević koji u Schaffhausenu vodi tvrtku Vallis Aurea i dosta se trsi na promociji vinske Hrvatske, jedan je Kreiss Suisse gdje radi Jakov Vrbat, a jedan je Marc Landolt za kojega sam čuo mnoge pohvale i od Thomasa Vaterlausa i od Stina Jako Vina s kojima Landolt radi.

Iz Beča, gdje je masterclass o hrvatskome vinu vodio Suvad Zlatić, s titulama Best sommelier of Austria 2014, Ambassadeur du Champagne 2015 i 2016, i Vineus sommelier od the year 2016, vezano uz nastup hrvatskih vinara dobio sam i komentar vinskog novinara Darrela Josepha, koji piše: Prezentacija u Beču bila je realizirana vrlo dobro. Mislim da je izbor trga Am Hof za poprište degustacije sjajno pogođen. Vina vrlo dobra. Masterclass također vrlo dobar u smislu programa, no slabiji od očekivanoga u smislu posjeta. Rekao bih da je promidžba u Austriji malo zakazala, naime da je bila bolja siguran sam da bi se skupilo više gostiju.

Cilj manifestacije je ne samo jačanje imidža hrvatskih vina i vinarija nego i jačanje cjelokupnog imidža Hrvatske na najvažnijim hrvatskim emitivnim turističkim tržištima, među kojima je Austrija hrvatskim vinarima osobito važna. Austrija je blisko, značajno, ali prije svega zahtjevno tržište. Ako naša vina, dodaju iz HKG, budu prepoznata među Austrijancima, koji su veliki poznavatelji vina, to će nam zasigurno osigurati probitak i na šire tržište. Nadamo se uspješnom nastavku projekta. Vizija nam je da hrvatska vina promoviramo u svim europskim metropolama, rekao je tajnik Udruženja vinarstva HGK Igor Barbarić. Iz HGK i podatak da izvoz hrvatskoga vina na austrijsko tržište bilježi porast. U prvih pet mjeseci ove godine izvezli smo tamo 718,5 tisuća litara vina, što je više nego u cijeloj 2016. godini kada smo u Austriji plasirali ukupno 675 tisuća litara Bakhova nektara. U nastavku očekujemo daljnji rast i proboj hrvatskih vina ne samo na austrijsko tržište nego i na tržište drugih članica EU, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović koji je došao u Beč dati podršku našim vinarima. studeni 2017

S promidžbeno-prodajnog nastupa hrvatskih vinara u Beču

U Beču je inače nastup hrvatskih vinara bio promocijsko-prodajnog karaktera. Sljedeća takva akcija bit će u Münchenu na Wittelsbacherplatzu u turističkoj predsezoni, konkretno od 17. Do 20. Svibnja 2018.■

156

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI

O POTROŠNJI u PUNOJ, PRED- i POSEZONI, te POTENCIJALIMA Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

U POSLJ EDNJ E VRIJ EME, NAROČITO SADA i LANI, LIJEPA NAŠA SE MOŽE POHVALITI s DOISTA OGROMNIM BROJEM tzv. SUVREMENIH NOMADA. INVAZIJA! MEÐUTIM, KAKVI SU NOVČANI EFEKTI POJAČANIH DOLAZAKA i DUŽIH BORAVAKA GOSTIJU, TE - KAKVI BI ONI MOGLI BITI? HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA IZAŠLA JE s IZVJEŠTAJEM BAZIRANIM NA PROCJENI POVEĆANJA BROJA POTROŠAČA i POTENCIJALA KONZUMACIJE HRANE i PIĆA u RAZDOBLJU ZNAČAJNIH MIGRACIJA STANOVNIŠTVA PREMA ODREDIŠTIMA GODIŠNJIH ODMORA. OBAVIJESTI, MIŠLJENJA, ANALIZE i ZAKLJUČCI TEMELJE SE, KAŽE SE, NA JAVNIM STATISTIČKIM i OSTALIM INFORMACIJAMA IZ IZVORA u KOJE SE GLEDE POTPUNOSTI i TOČNOSTI HGK POSVE POUZDAJE. EVO ŠTO JE u IZVIJEŠĆU 12

Luka Burilović, aktualni predsjednik Hrvatske gospodarske komore

studeni 2017

VINAR godine

VLADO KRAUTHAKER studeni 2017

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI

rvatska gospodarska komora izašla je nedavno s izvještajem vezanim uz potrošnju a baziranime na procjeni povećanja broja konzumenata te potencijala plasmana hrane i pića u turističkoj sezoni. Razmatrano je nekoliko segmenata, kako slijedi: sezonalnost turizma i mogućnosti dosega turističke potrošnje u segmentu hrane i pića, a predstavljena je i simulacija povećanja broja stanovnika u priobalnim županijama i simulacija povećanja konzumacije hrane i pića na razini gradova/općina, na kraju je zaključak.

SAMO DIO GODINE, A NE i CIJELA GODINA

Turizam je djelatnost s iznimno značajnom ulogom u hrvatskom gospodarstvu, i njegova važnost sve više raste. Utjecaj turizma vidljiv je putem niza gospodarskih varijabli, primjerice za vrijeme turističke sezone povećava se zaposlenost, jača vrijednost kune, a promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini. U Hrvatskoj je 2016. godina zabilježena kao rekordna prema broju međunarodnih turističkih dolazaka (15,6 milijuna stranih turista) te prema broju ukupnih turističkih noćenja (78,0 milijuna). Deset najznačajnijih emitivnih tržišta u strukturi noćenja stranih turista posljednjih nekoliko godina su za nas Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Mađarska. Turisti iz spomenutih deset zemalja ostvare oko 78 posto noćenja stranih gostiju, s time da samo turisti iz Njemačke, Slovenije i Austrije zajedno realiziraju gotovo 43 posto noćenja inozemnih turista. Kalendarski gledajući, najviše noćenja tijekom godine bude u kolovozu – više od 32 posto. Naime, u kolovozu se u 2016. Godini u nas ostvarilo oko 23,98 milijuna noćenja stranih turista, a čak 94,7 posto od toga broja realizirano je u šest priobalnih županija, i to ovim redom: Istarska županija = 7,40 milijuna noćenja stranih turista, Splitsko-dalmatinska = 4,77 milijuna noćenja, Primorsko-goranska = 4,40 milijuna, Zadarska županija = 2,78 milijuna, Šibensko-kninska = 1,65 milijuna, te Dubrovačko-neretvanska županija = 1,75 milijuna. Naglašena prostorno-vremenska koncentracija turističke sezone bitna je za procjenu potencijala potrošnje u maloprodaji (ali i u ugostiteljstvu), odnosno za simulaciju rasta potencijala potrošnje temeljem povećanja broja osoba (stalnih i privremenih stanovnika) na nekom prostoru (županiji/gradu/općini) uslijed dolaska i noćenja domaćih i stranih turista. Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, zamjetno je da je na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan mjesečni promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama (Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorskogoranskoj) veći za 70 do 130 posto u odnosu na prosječan godišnji

Stonske kamenice! ...i kvarnerski škamp

Plešivički narezak

mjesečni promet u tim županijama. Prema podacima Instituta za turizam, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci u nas je oko 66 eura. Od 66 eura, 55 posto odvaja se za smještaj, 18 posto na hranu i piće izvan objekta, te 27 posto za sve ostalo. POTROŠNJA NA ODREDIŠTU Prosječni dnevni izdaci po osobi, u eurima: po danu - 66 € = 100 %; od toga za smještaj: 36 € odnosno 55 %; za hranu i piće izvan objekta: 12 € ili 18 %, te za sve ostalo (kupnja, sport, zabava, klutura, izleti...) 18 €, ili 27 %. S obzirom na to da je okvirna procjena dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića malo ispod 40 kuna, ispada da je, zasigurno zahvaljujući kupovnoj moći, potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca (domicilnog stanovnika i domaćeg turista), u segmentu hrane i pića oko 2,4 puta veća. Navedeni podaci o razlici u potrošnji mogu poslužiti, primjerice, maloprodajnim lancima, i to za procjenu da li i koliko im povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu kupovnu moć u turističkoj sezoni. ■

PRIVREMENI PORAST NAPUĆENOSTI u PRIOBALNIM ŽUPANIJAM

Kako bi se mogla napraviti simulacija povećanja ukupnog potencijala potrošnje u segmentu hrane i pića u odnosu na razdoblje izvan turističke sezone u pojedinoj županiji/gradu/općini, potrebno je prvo procijeniti povećanje populacije u pojedinoj županiji/gradu/ općini uzimajući u obzir dolaske i noćenja domaćih i stranih turista. Za turističku sezonu 2017. godine napravljena je procjena povećanja broja stanovnika na temelju pretpostavke porasta broja noćenja od pet posto u odnosu na prošlogodišnju sezonu i na temelju broja stanovnika u nekoj županiji/ gradu/općini prema popisu stanovništva iz 2011. godine. U procjeni su u obzir, pored županija, uzeta po dva naselja u svakoj priobalnoj županiji,

Istarski pršut i slavonski kulen

studeni 2017

kuhar godine 2004.

studeni 2017

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI odnosno broj osoba tijekom kolovoza trebao je porasti za više od 5,5 puta uslijed dolazaka i noćenja turista. To bi bilo najveće povećanje među promatranim turističkim središtima u jadranskoj Hrvatskoj u kolovozu. U srpnju se očekivalo nešto niže povećanje, konkretno 388 posto. Uz Nin, očekivanim rastom broja stanovnika tijekom vrhunca turističke sezone, u kolovozu, isticali su se općina Medulin koja ima oko 6500 stanovnika (447% očekivani rast u kolovozu, odnosno za gotovo 5,5 puta povećanje broja stanovnika) te grad Mali Lošinj koji ima malo iznad 8000 stanovnika (očekivani porast od 262% u kolovozu, odnosno više od 3,5 puta).

PREDViÐANJA VEZANA UZ TRGOVAČKI PROMET

Simulacijom porasta broja stanovnika u turistički najjačoj, Istarskoj županiji - u kojoj, inače, po popisu iz 2011. živi 208.055 stanovnika i u kojoj je u kolovozu 2016. ostvareno 7,40 milijuna noćenja stranih gostiju - na temelju očekivanih dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista za kolovoz 2017. došlo se do izračuna da bi se broj stanovnika na razini županije tijekom kolovoza 2017. i više nego udvostručio. Predviđao se, eto, za srpanj porast od najmanje 107 posto a za kolovoz se predviđalo povećanje broja osoba od najmanje 123 posto u odnosu na

PROCJENA POVEĆANJA BROJA STANOVNIKA ZBOG TURISTIČKIH NOĆENJA u 2017 Ne samo chef, nego i gastro-likovni umjetnik. Njemu, na dalmatinski jug, na svečanost na tanjuru dolaze glasovite svjetske ličnosti, među njima i Bono iz sastava U2

(izvor Državni zavod za statistiku) - Županija: Primorsko-goranska, srpanj = 48 %, kolovoz = 54 %; Mali Lošinj, srpanj = 235%, kolovoz 262 %; Crikvenica, srpanj = 168 %, kolovoz = 190 %; Zadarska, srpanj = 56 %, kolovoz = 62 %, Zadar, srpanj =19 %, kolovoz = 21%; Nin, srpanj = 388 %, kolovoz 461 %; Šibensko-kninska, srpanj = 52 %, kolovoz 58 %; Šibenik, srpanj = 32 %, kolovoz = 36 %; Vodice, srpanj = 143 %, kolovoz 163 %; Splitsko-dalmatinska, kolovoz = 38 %, Split, srpanj = 8 %, kolovoz = 9 %; Makarska, srpanj = 98 %, kolovoz = 109 %; Istarska, srpanj 107 %, kolovoz = 123 %; Rovinj, srpanj = 207 %, kolovoz = 248 %; Medulin, srpanj = 389 %, kolovoz = 447 %, Dubrovačko-neretvanska, Dubrovnik, srpanj = 53 %, kolovoz = 56 %; Orebić, srpanj = 203 %, kolovoz = 223 % ■

Gdje u Hrvatskoj dobro jesti i piti? Odgovore daje vodič gruoe Gastronauta 100 vodećih hrvatskih restorana. Knjiga upućuje i kamo u Dalmaciji (Metković, Opuzen), poći na specifične specijalitete – brudet od žaba i jegulja

Morski pjat, Barbin pjat, murina u vreći

a u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja u toj županiji. Raspon očekivanog povećanja broja stanovnika u kolovozu 2017. temeljem dolazaka i noćenja turista u županijama u jadranskoj Hrvatskoj kreće se od 38% u Splitsko-dalmatinskoj do 123% u Istarskoj. U srpnju se očekivao nešto manji rast, od 35% u Splitsko-dalmatinskoj do 107% u Istarskoj županiji. Simulacija očekivanog rasta broja stanovnika može se spustiti i na gradove i općine: u kolovozu se očekuivao porast broja stanovnika od devet posto u Splitu (relativno malen porast zbog velikog broja stanovnika grada Splita) do Nina (grad s manje od 3000 stanovnika) u kojemu bi povećanje iznosilo 461 posto, 16

Od svega pomalo... Izvorno, domaće

studeni 2017

VINAR godine 2004.

studeni 2017

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI

Košta, ali je i odlično!

Tartufi i ekstra-djevičansko maslinovo ulje

broj domicilnih stanovnika županije. Dodatno, na temelju procjene da je potrošnja turista u segmentu hrane i pića veća od potrošnje domaćega kupca za oko 2,4 puta, u Istarskoj županiji potencijal potrošnje u domeni hrane i pića u kolovozu procijenjen je, upravo zbog nazočnosti tolikih turista, na oko pet puta (oko 391%) više u odnosu na potrošnju koju ostvari lokalno stanovništvo u razdoblju izvan sezone. Simulacija za neke druge priobalne županije: primjerice, procjenilo se da bi Splitskodalmatinska županija u kolovozu 2017., pod utjecajem turističke sezone, mogla zabilježiti povećanje broja stanovnika na razini županije najmanje za oko 38 posto. Međutim, zbog veće potrošnje turista u segmentu hrane i pića izvan smještajnog objekta, učinak bi bio kao da bi broj stanovnika (potrošača u tom segmentu) bio povećan za najmanje 187 posto. Drugim riječima, u Splitsko-dalmatinskoj županiji potencijal potrošnje hrane i pića u kolovozu je trebao biti gotovo tri puta veći u odnosu na vrijeme izvan sezone. U Primorsko-goranskoj županiji povećanje potencijala potrošnje hrane i pića iznosilo bi u kolovozu oko 224 posto, u Zadarskoj županiji oko 239 posto, Šibensko-kninskoj oko 229 posto a u Dubrovačko-neretvanskoj nekih 233 posto.

Dosta se i iz kruga turizma čuje o tome da se mnogi stranci kad nam dođu na odmor, mada su kako proizlazi iz istraživanja HGK o potrošnji hrane i pića u turističkoj sezoni - znatno veće platežne moći nego domaći stanovnici, radije, osobito u našim ugostitejskim objektima, opredjeljuju za pivo nego za vino, ne nužno ponajprije stoga što je ono u našem ugostiteljstvu osjetno jeftinije nego vino, već, rekao bih, više zato što je šire potrošno pivo gdje god da se kupi manje-više organoleptički standardizirano i kod njega nema nekih neželjenih iznenađenja, a kod vina stranac jednostavno ne zna što ga čeka - ne mora vino biti s manom, dovoljno je da organoleptički ne odgovara ukusu kupca - u butelji plaćenoj u restoranu 180 kuna odnosno 25 € ili više. Boljke hrvatskoga vina su što mnogo proizvođača nije stabilno i konstantno u kakvoći, što mnogi proizvođači osobito na morskoj obali improviziraju uspijevajući u groznici godišnjih odmora direktno prodati i ono što inače baš i ne bi prošlo u drugim okolnostima, zatim to što dosta naših proizvođača svoja vina daje na različita ocjenjivanja iz znatiželje i sujete naime kad i dobije (i opravdano s obzirom na kakvoću uzorka!) medalju ispadne da su količine simbolične i da kapljice praktički nema za tržište, potom i to što brojni trgovci a i ugostitelji neprikladno skladište vino odnosno što se – to vrijedi za trgovce naročito u samoposluživanjima, boce na polici drže na svjetlu pa i na toplini a to

su dobri uvjeti da vino degradira, zatim to što je još uvijek rijetkost u našim ugostiteljskim objektima to da se neka (dobra) butelja nudi na čašu tako da se neupoznati gost bezbolno upozna s kapljicom, etiketom i proizvođačem, problem je i u tome što veliki broj konobara zna malo ili ništa o vinu i nudi ga samo kao bijelo i crno. Nezgoda je i u tome što, bez obzira na to što Hrvatska u posljednje vrijeme na velikim međunarodnim ocjenjivanjima vina kakva su Decanter World Wide Award , Mundus Vini, Concours Mondial de Bruxelles... osvaja medalje i zlatnog sjaja, o hrvatskom vinu u inozemstvu jedva da se zna. Štaviše preslabo se zna uzme li se u obzir to da je ovdje tradicija uzgoja vinove loza još od šestog stoljeća prije Krista, te to da je hrvatsko vino zahvaljujući pojedinim vinskim kućama u novije vrijeme napravilo vrlo velike korake naprijed u kakvoći, o čemu su, uostalom, i potvrda spomenute osvojene međunarodne medalje. Istraživanje o konzumaciji vina u Lijepoj našoj u lipnju 2017. proveli su magazin JA TRGOVAC i agencija Hendal na, kako kaže glavni urednik magazine JA TRGOVAC Goran Pavlović, nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika. Evo rezultata istraživanja: Ukupno 89,9 posto hrvatskih građana pije vino. Da vino konzumira svaki dan ističe samo 9,1 posto sudionika istraživanja. Četvrtina ispitanih (25,8%) vino pije najmanje jednom tjedno, Barem jednom mjesečno ovo piće priušti sebi njih 14,9 posto, A da vino pije vrlo rijetko navodi 16,2 posto ispitanika. Oko 23,9 posto domaćih potrošača vino popije isključivo u nekoj posebnoj prigodi.

KAKO u HRVATSKOJ PROLAZI VINO?

Čak 93 posto konzumenata vina naglašava kako više voli domaća vina, a samo sedam posto njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva.

– Hrvatska je vinogradarsko-vinska zemlja i bilo bi logično da se ovdje u konzumaciji Bakhov nektar preferira drugim pićima. No, koliki smo zaljubljenici baš u plemenitu kapljicu? A koliko – ne nužno zacijelo toliko zbog afiniteta koliko zbog ovisnosti o dubini džepa ali i sklonosti količinama, recimo, u pivo?!

Podijeli li se Hrvatska na vinske regije, vidi se da glede potrošnje Dalmacija ima malu prednost pred Slavonijom i Istrom. Naime, da najviše vole piti vino koje dolazi iz Dalmacije navodi trećina konzumenata (33,1%),

Kutjevačka graševina

studeni 2017

KUHAR I VINAR GODINE 2003.

IVICA PERAK i IVICA Å TRUMUL studeni 2017

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI dok su slavonska vina najdraža za njih 24,6 posto, a istarska za 23 posto konzumenata. Potom je na redu Hrvatsko zagorje s 14,6 posto, dok je na začelju Moslavina s 4,7 posto udjela. (U ovoj svježoj anketi Plešivica, koja je sada i te kako na glasu po svojim bijelim vinima i naročito po pjenušcima, ali i po maceriranim narančastim vinima,, uopće se ne spominje! – prim. Ž.S,) Crno se vino u ovoj anketi pokazalo popularnijime među konzumentima – za nj se opredjeljuje 55,2 posto ispitanika, bijelo vino preferira njih 41 posto, a rosé je najčešći izbor za 3,8 posto konzumenata. Pitanje u anketi bilo je i gdje hrvatski građani najčešće kupuju vino. Najveći dio anketiranih, ukupno 62,1 posto, izjavilo je da to čini u trgovini, a značajan je broj i onih (30,2 posto) koji vino kupuju kod vinara u rinfuzi. U vinoteci, pak, vino kupuje 7,7 posto konzumenata ovoga pića.■

ZAKLJUČAK

Svi su izgledi da ćemo ove godine zabilježiti rast dolazaka gostiju i broja turističkih noćenja u odnosu na 2016. godinu, dakle – novi rekord. Kao što sada vidimo koliko možemo privući više gostiju od onih gostiju što smo ih imali nekad, tako se eto vidi i da boljom organizacijom u ponudi možemo ostvariti i neusporedivo bolji ukupni prihod od turizma od onoga u nekim prijašnjim godinama kad smo se silno hvalili i s onim malime u odnosu na ovo što postižemo sada. Ove godine ponovno očekujemo rekordnu turističku sezonu, ali sasvim je sigurno da da prostora za napredak u rezultatima još

zemlja koja bi s obzirom na izvorne prirodne ljepote trebala igrati sve više i na kartu ekskluzive a manje na masovku, više pažnje trebali posvetiti razvoju elitne ponude. Ne treba biti zadovljan već time što nam stižu turisti koji u nekoliko mjeseci pune sezone ostvare, s obzirom na svoju bolju platežnu mogućnost, 2,4 puta veću potrošnju od domicilnih stanovnika kroz cijelu godinu. Korisno je dobro procijeniti preferencije u tematskim interesima i u potrošnji turista, izdvojiti/klasificirati područja – ne nužno samo na jadranskoj obali nego i ponegdje u unutrašnjosti - na kojima bi se, u prethodno dobro pripremljenoj prigodnoj infrastrukturi, mogla ustrojiti i ponuda za goste s dosta dubljim džepom od velike većine ovih koji nam iz vana dolaze sada. Nije uvijek sve samo u velikom broju dolazaka, koji rezultiraju i gužvama; nekad manje znači više. Manje gostiju ali da su to oni zahvaljujući kojima bi se, ako je ponuda na svim poljima adekvatna, zasigurno moglo ostvariti bolji financijski rezultat izravno, ali, s vremenom, kroz širenje dobre reklame i poboljšanja našeg imagea u tim imućnim krugovima, i neizravno. U svakom slučaju: da ukupno valorizacija naših komparativnih prednosti bude bolja. ERDUT WINE & BIKE & MUSIC Doživljaj za pamćenje! I da to je strategija kontinentalnog turizma: dovesti goste na prag vinarija (zapravo: ne samo vinarija nego i ponuđača drugih visokokvalitetnih i za neki kraj specifičnih roba,

Desert, slani & slatki zalogajčići u finišu – grumeni tvrdog zrelog otočkog sira, i neodoljivi sitni kolačići

ima. Treba se samo na vrijeme studiozno i temeljito pripremiti u svim segmentima, a posebice upravo i u prehrambenoj industriji za koju u HGK-u kažu da ima konkurentnu proizvodnju, te također posebice u formiranju ponude. Možda bismo napokon, kao mala 20

usluga, sadržaja… - prim. ur.) na nezaboravan doživljaj, ali ne i pod (vašarski) šator i (ne uvijek) s (jeftinim) tamburicama. Valja se jače okrenuti prema urbanom turistu (i iz inozemstva!) koji želi sport, vrhunsku glazbu (u ovome slučaju riječ je bila o majstoru Leba i soli Vlatku Stefanovskome), vrhunsku domaću hranu i vino, šetnju kroz vinograd, bobu grožđa i griz mirisne vinogradarske breskve, poziv na tajnu večeru… A da bi zanimljiviji turisti odlučili poći do vinarija, mora im se pokazati da te naše čudesne vinske destinacije - postoje. Prvo mi domaći, da ih podržimo i sâmi dođemo, da svakodnevnu gradsku vrevu malo češće zamijenimo izletima, a onda da dobar glas širimo dalje, kako privatno, tako i preko vinskih i turističkih sajmova vani, pravom promidžbom na pravim adresama u svijetu. Sve je moguće uz malo volje, ideja, međutim i novca – kako od sâmih vinara koji trebaju prepoznati važnost marketinga i njihovog ulaganja u njega tako i onih gore koji prepoznaju ili trebaju prepoznati vrijednost tih ideja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Lijepo je to napisala prof. Marija Vukelić, vrlo aktivna u objavama na društvenim mrežama ali i u organizaciji različitih što poučnih što marketinški vrijednih akcija u sferi eno-gastronomije.■

Janjetina

studeni 2017

KUHAR godine 2007.

MATIJA BALENT studeni 2017

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI SANTINY iz SVETE NEDELJE Već neko vrijeme radi, i to punom parom, naime smještajni kapaciteti posve su mu popunjeni, posebice Nijemcima, Austrijancima i Talijanima, a - službeno mu

je otvorenje bilo sredinom rujna. Napisano te izgovoreno po tome kako je napisano vodi nas prema Francuskoj, ali inspiracija pri krštenju nije došla iz tog pravca, nego od hrvatskog naziva mjesta gdje se objekt nalazi i naše sklonosti talijanizaciji naziva, posebice ugostiteljskih objekata, pa i činjenici da nam stiže puno gostiju upravo iz Italije. Tako se krenulo od Santa, čemu je prirodano Inn, u značenju svratište, ali SantaInn nije se činilo otmjetnime ni kao napisano niti kao izgovoreno. Pa je onda posljednje slovo I zamijenjeno bjelosvjetskime Y, i nastalo je Santiny, s asocijacijom Francuske, a ne - govori

li se o gostima - niti Italije niti Austrije ni Njemačke… Riječ je o hotelu i restoranu Santiny * * * * u Svetoj Nedelji između Zagreba i Samobora, konkretno na adresi gdje je nekad bio vrlo znani riblji restoran Babylon. Objekt je blizu turističkog Samobora i tik uz autoput, dakle za dolazak vrlo prikladan i za Zagrepčane i za prolazne turiste, a to i činjenica da je smješten u poslovnoj zoni sa čak 165 snažnih tvrtki te da u okolici nudi mogućnost za sportsku aktivnost i rekreaciju posebice joggingom i vožnjom biciklom (popularno među poslovnjacima!) daje nadu u uspješno poslovanje, kaže veselo Zdenko Posavec, direktor, prekaljeni ugostitelj s vrlo dugačkim stažom u struci i s bogatim iskustvom stečenim u više ponajboljih hrvatskih hotelskih kuća. Postojeći prijašnji objekt potpuno je obnovljen i dobiven je moderan ambijent s puno i prirodnog osvjetljenja danju, sa 24 visokokomforne i tehnički (TV, mogućnost pristupa internet, WI FI…) odlično opremljene sobe, ukupno je 56 kreveta, zatim s restoranom s 50 mjesta s time da se pomicanjem pokretne stijene prema susjednoj prostoriji kapacitet može proširiti za 30 mjesta, te s dvije tehnički supermoderno opremljene konferencijske-kongresne dvorane za po 50 odnosno 30 osoba. Ispred hotela prostrana je ljetna terasa koja se uskoro planira premjestiti a na tu gdje je ona sada niknuo bi dodatak postojećem hotelu – građevina s, u prizemlju, wellness-spa centrom (masaža, jacuzzi…; predviđena je mogućnost, po narudžbi, personalizacije prostora dakle

studeni 2017

VINARI I KUHARI godine

ZLATNI VINARI : (sa lijeva na desno ) Giorgio Clai,Moreno Coronica,Miroslav IvankoviÊ /Feravino d.d.)Ivanka Rosatti (Istravino d.d.),Stjepan Jarec,Velimir Korak, Vera Zima (Ilocki podrumi d.d.)Giordano PersuriÊ,Marino Markezic-Kabola,Tomislav Bolfan,Ivo SkaramuÊa,Antonija KrniÊ (Vinoplod d.d.) Tomislav Tomac, N.Bura Mladen Forko (Badel 1862 d.d.) B.MandariÊ (Đakovačka vina d.d.) i Ž.AdžiÊ

ZLATNI KUHARI (VITEZI KUHARSTVA): (slijeva na desno) Ivica Štruml,Nenad Posavac,Lidija Kralj i Matija Balent

studeni 2017

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI da ga u rezerviranome vremenu koristi koji par ili mali broj međusobno poznatih i bliskih osoba). Na katu bi se uredile još dvije gostinjske sobe. Ideja je, dodaje Posavec, da se restoran prezentira ne kao tek dio hotela nego kao posebno istaknuta jedinica. Nekad su ovamo hodočastili ljubitelji dobre papice i kapljice, pa je logično da se tradicija visoke gastronomije nastavi. Chef kuhinje je Ivica Fajt, također s iskustvom u nekoliko uglednih zagrebačkih hotela i uz više uglednih hrvatskih kuhara. Posavec veli da je restoran visoke kategorije nužan baš ovdje, kao logična premosnica između finih restorana Zelendvor u Staroj samoborskoj i Grgosove spilje u Otruševcu kod Bregane. Vrijedno je svakako napomenuti da se Santiny glede namirnica što je god više moguće oslanja na OPG-ove, uvelike baš i lokalne, te da cijene hrani i vinu, unatoč četirima klasifikacijskim zvjezdicama, nisu pretjerane. Restoran Santiny inače dopušta da gost sa sobom u lokal donese svoju butelju, a usluga otvaranja boce te korištenja čaša i sjedenje za sa sniježno bijelim stolnjacima opremljenim stolovima naplaćuje se 100 kuna... .■

BERBA i KAO TEAM-BUILDING! - Na Goveđoj glavi, najboljem vinogradskom položaju Feravina u Feričancima, jesenji vikend bio je posebno veseo. Natjecanjem u berbi grožđa službeno je završena prva sezona atraktivne team building-ponude. Feričanačka berba grožđa postoji kao jednodnevni turistički program koji u okruženju vinograda i šume provjereno zabavlja, opušta i puni baterije.

ovoga kraja. Česti gost ovdašnje plemenitaške obitelji Mihalović bio je i Franz Liszt, znani skladatelj koji je inspiraciju za svoja glazbena djela pronalazio upravo u vrhunskoj (i) feričanačkoj kapljici.

Feravino danas ima ukupno 125 hektara vinograda. Nakon ranije pobranih 720 tona grožđa, za kraj je ostavljeno 14 hektara frankovke, osam hektara cabernet sauvignona i cabernet franca. Plan je bio ukupno pobrati oko tisuću tona. Berba je inače počela 24. kolovoza, najranije ikad u povijesti Feravina. a prvi je za branje odabran rizling rajnski, inače kasna sorta ali u ovome slučaju trgana rano jer je bila predviđena za pjenušac. Inače, glavni enolog Marijan Knežević veli da je odlučeno ne samo to da se svaka pozicija bere i vinificira zasebno nego i da se na najboljim mikrolokacijama dio grožđa, posebice od crnih sorata, ostavi i za nešto kasniju berbu, da se ostvari bolja fenolna zrelost. Kasnije, u podrumu, moguće je igrati se spajanjem najboljih partija iz ranije i najboljih partija iz te kasnije berbe da se dobije kompleksno, puno i čvrsto strukturirano ali istodobno i ne prealkoholno, dakle skladno i elegantno vino. Iz tabora Feravina novost je i prva mješavina frankovke, merlota, cabernet sauvignona i cabernet franca. Riječ je o Cuvéeu Miraz 2015., suhom

Druženje u vinogradu nakon odrađenog branja nastavlja se u Vincilirskoj kući, obnovljenom ugostiteljskom objektu Feravina, uz bogat slavonski stol, gostoljubive domaćine i tamburaše te dakako uz vina iz podruma Feravina. Stari podrum Feravina, sagrađen 1804. u središtu Feričanaca, najbolja je polazna točka za feričanačku vinsku pustolovinu. Tu se doznaje da je feričanačko vino kroz povijest bilo vjerni pratitelj poznatim piscima i skladateljima

studeni 2017

ZLATNI KUHAR i kuharevo vino PERO SAVANOVIÄ&#x2020;

studeni 2017

TURIZAM i FINANCIJSKI REZULTATI vinu modernog stila, za koje je grožđe brano na trima feričanačkim položajima - Srednjaci, Zoljani i Goveđa glava. Kao u nogometnom svijetu: Marijan Knežević (na vrijeme) prestao je igrati u Agrokorovoj momčadi (Belje), i postao je kapetan Feravina. U novoj sredini godinu 2015. tek je doigrao, a s 2016. krenuo je od početka. Upravo je u prijestolnici – Zagrebu - predstavljen njegov kompletni osobni feričanački debut – vino iz 2016. iz kategorije Dika (ponos!), konkretno graševina, pa chardonnay, bijeli pinot, rosé, a doneseni su i frankovka i merlot iz 2015 što ih je Knežević, od kojega Ivan Ergović (desno), vlasnik Feravina, i enolog Marijan Knežević Feravino očekuje da postigne mnogo efektnih zgoditaka, tek (do) njegovao. Na prezentaciji, na kojoj je otkriven novi dres Feravina - boce u izboru i etikete u kreaciji slovenske dizajnerice Zarje Vintar – nazočio je poseban gost iz Amerike: Mile Rupčić, glumac i pjevač koji se u Zagrebu našao ne samo po umjetničkim i estradnim pitanjima nego i kao vinski prezenter i trgovac, naime on već godinama tijesno surađuje s uvozničkom i distribucijskom kućom Wine World što je u SAD vodi Sam Ramic, a koja u svom portfelju ima i butelje od Feravina (Feravino će se pohvaliti da svoju kapljicu izvozi u 15 zemalja!), te od bračke Stine… Mile Rupčić i Marijan Knežević, te dizajnerica Zarja Vintar Kao prezenter vina Rupčić u SAD organoleptici od baze prema vrhu kvalitativne piramide jače izraziti kakvoću nastupa u okviru tijela zvanog Educational Wine Masters. i osebujnost. Nastojanja idu i u pravcu da se frankovka snažno istakne, pa se, uz vrhunsko monosortno vino od nje, zato htjelo izaći i s mješavinom Što se tiče boca, Feravino je odlučilo uvrstiti kod sebe i burgundijski model sorata u kojoj bi bilo najmanje 50 posto frankovke, a ostatak bi činile, u za vina od pinotnih kultivara (pinot bijeli, chardonnay) odnosno model omjeru što bi svake godine ovisio o stupnju kakvoće vina pojedine sorte, od rhône za syrah. Taj Fera-potez valja pozdraviti jer i preko boce, tradicijske drugih crnih kultivara kuće a to su cabernet sauvignon, merlot, syrah. To za određenu sortu i za podneblje odakle originalno dolaze sorta i njeno naravno ne znači da se u ponajboljim godištima uz cuvée neće proizvesti vino, govori se o određenoj pripadnosti. i nešto crnjaka od spomenutih sorata samostalno. Etikete modernije od onih prije, primjerenije današnjem vremenu. Upravo mješavina crnih sorata s frankovkom kao nositeljem trebala bi biti jedan od netom spomenutih efektnih pogodaka kapetana Kneževića. A Glavni enolog Marijan Knežević veli da je novost u Feravinu glede vina kao drugi bitni zgodici u budućnosti spominju se pjenušac i visoki predikati. u tome što se sada i te kako značajnije radi na tome da vino i kroz duže Feravino već proizvodi i predikate i pjenušavo vino ali, objašnjava Knežević, vrijeme sačuva više svježine te da bude i ljepše pitko od onoga prije. ambicije kuće su se osjetno povećale u oba segmenta. Htijenje je, prema Knežević napominje da maksimalno radi na tome da se posve sjedini s Kneževiću, krenuti u znatno ozbiljniju produkciju pjenušca i slatkog desertnog vinogradom, tj. da temeljito upozna sve položaje kako bi točno znao, i vina tako da Feravino stvori stabilnu paletu etketa s kojima je moguće to u svakoj godini - a godišta s obzirom na meteorološku situaciju znaju raskošno popratiti čitav (svečani) ručak, dakle da ponuda feričanačke biti različita - s kojih pozicija može računati na arome i svježinu, a s kojih vinske kuće obuhvati komplet od aperitiva (pjenušac) preko mirnih svježih pozicija pak više na strukturu. jednostavnijih bijelih i roséa te ozbiljnijih bijelih vina, kao i svježijih mlađih ali i onih ozbiljnijih i zahtjevnih odležanih crnjaka sve do visokog predikata Feravino je stvorilo svoju piramidu kakvoće kod koje se najdonji i najširi za veliko finale gurmanskog užitka za stolom. .■ dio odnosi na bazna vina, srednji i nešto uži dio piramide je Dika, a špica su Miraz i visoki slatki predikati. Intencija je, navodi enolog Knežević, u

studeni 2017

VINAR GODINE Marijan Knežević (belje)

studeni 2017

VINA PUŠIPEL DVANAJŠČAK-KOZOL mob. 098 723-168 www.vina-dvanajscak.hr VINA KUNČIĆ tel. 040 851-220 mob. 098 9120-256 www.vina-kuncic.hr VINARIJA ŠTAMPAR tel. 040 830-184 mob. 091 4449-499 www.vinarija-stampar.hr VINARIJA JAKOPIĆ tel. 040 851-300 mob. 098 242-363 www.vina-jakopic.hr VINA KOCIJAN tel. 040 851-109 mob. 098 1826-118 facebook.com/vina.kocijan CMREČNJAK tel. 040 830-103 mob. 098 295-206 www.cmrecnjak.com

Pušipel - Moslavac - Šipon SINONIMI su mu Šipon, Pošipelj, Pu šipel, Mosler, Zapfner, Furmint, Furmint feher, Gelber furmint. Naziv Moslavac je po hrvatskom podru čju Moslavina, a ma đarski naziv Furmint sorta je dobila u 13. stolje ću za vrijeme kralja Bele IV, zato što je vino bilo zlatno žute boje poput žita (froment). Pri ča veli da slovenski izraz Šipon dolazi iz vremena kad su u Sloveniji boravili Napoleonovi vojnici koji su kad su ku šali vino od moslavca odu ševljeno ponavljali c’est bon ( čitaj: se bon), od čega je nastalo šipon. Kad govorimo o PORIJEKLU, valja re ći da se domovina Moslavca zapravo ne zna točno. Pretpostavka je da je rije č o autohtonoj sorti iz Moslavine, koja je zavr šila u rasadnicima i vinogradima u Ma đarskoj u vrijeme vladavine Austro-Ugarske. Neki ampelografi su mi šljenja da sorta ipak dolazi iz Ma đarske. U toj zemlji se uvelike uzgaja u predjelu Tokaja, čuveno ma đarsko vino tokajac je kompozicija vi še sorti među kojima opsegom dominira upravo Moslavac ili Furmint. U Hrvatskoj je Moslavac vrlo ra širen u sjeverozapadnome dijelu, posebice u Me đimurju, gdje od njega rade uglavnom svje ža laganija i neobvezna vina, tek u najnovije vrijeme krenulo se s akcijom stvaranja od njega robne marke vina Me đimurske županije Pu šipel. Moslavac je osobito rasprostranjen i u Sloveniji, u štajerskome dijelu, ima ga u Austriji Što se ti če SVOJSTAVA i RODA: Moslavac tra ži topla, laka suha tla i posebno dobre, jače osun čane visinske polo žaje. Prinos je relativno visok, me đutim on ipak dosta varira od godine do godine. Moslavac ili Šipon dozrijeva kasno, i bere se u listopadu. Ako su svi uvjeti oko izbora idealne pozicije za vinograd zadovoljeni, te ako se ide na kra ći rez i ne što kasniju berbu, a pogotovu i ako je godi šte dobro, gro žđe može nakupiti dosta sladora, za visoki alkoholni stupanj u vinu, ono ima i vrlo visoki ekstrakt, a prednost sorte je što grožđe istodobno zadr žava i lijepu kiselost, pa vino mo že i duže odle žavati. O jako dobroj godini i ako je na jako dobrom polo žaju, Moslavac je pogodan i za proizvodnju visoko-predikatnih vina. Zbog dobre kiselosti u Sloveniji ga rabe i kao dodatak u proizvodnji baznog vina za pjenu šac. Vino tzv. redovne berbe je svijetle žućkasto-zelenkaste boje, s dosta izra ženim svje žim voćnim mirisom, uvelike na bijelo i zeleno ko štićavo vo će, u ustima fino kiselkasto, a ako prinos nije visok ono je i puno. Ako je gro žde napadnuto plemenitom plijesni, vino dakako pru ža posebne senzacije. JELO I SERVIS: Suhi moslavac redovne berbe prijat će kao aperitiv te uz topla predjela s umacima od maslaca i sira, mazive sireve, pohani i rastopljeni sir (fondue, raclette), pečenu svinjetinu i janjetinu, poslu žite ga na 10 do 12 stupnjeva. Predikatni moslavac najbolje je piti uz konverzaciju s prijateljima ili uz desert nakon glavnog jela. Neka bude poslužen u sasvim maloj čašici tulipanova oblika na stalku, na 8 do 10 stupnjeva.

studeni 2017

VINA KRALJEVINA VINARIJA ŽIGROVIĆ tel. 01 2060-028 fax. 01 2020-585 VINA KOS-JURIŠIĆ tel./fax. 01 2043-491 www.vina-kos-jurisic.hr VINA PUHELEK-PUREK tel. 01 2069-051 mob. 091 5056-315 mob. 091 9479-480 LJUBEKOV GAJ tel. 01 2065-755 fax. 01 2065-754 www.ljubekov-gaj.com VINA JAREC-KURE tel. 01 2060-363 mob. 098 232-900 www.vina-jarec-kure.com.hr VINA KOS tel. 01 2069-251 mob. 098 367-030 www.vina-kos.hr

Kraljevina crvena Sinonimi su joj Imbrina, Brina, Moravna, Portugieser roter, Königstraube. Porijeklo joj nije sigurno utvr đeno, ali zna se da, iako joj je jedan od sinonima Portugieser roter, sorta nema veze ni s Portugalom ni s Portugiscem. Prema ampelografu Turkovi ću, ali i drugim stru čnjacima, smatra se da je rije č o staroj domaćoj sorti sjeverozapadne Hrvatske. Tu je najvi še i rasprostranjena. Osobito je poznata ona iz Nespe ša kod Svetog Ivana Zelina. Toliko je popularna u zelinskome kraju da je, uz internacionalne sorte poput Pinota bijeloga, Chardonnaya, Sauvignona bijeloga pa i Traminca, svaki tamo šnji vinogradar i vinar obvezno ima u svom vinogradu i svome podrumu. Zagreba čka županija, s ciljem da to dakako pridonese gospodarskome razvoju podru čja, svojedobno je odlu čila poduprti je projektom - u koji je uklju čila i znanstvene ustanove, stru čnjake sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagreba čkog Agronomskog fakulteta - stvaranja visokoprepoznatljive robne marke bijeloga vina Kraljevina Zelina. Bila je to, uz Portugizac Ple šivica, prva takva županijska robna marka vina u Hrvatskoj. Kraljevine jo š ima ponešto i u jaskanskome prigorju, tamo nije stekla status vinskog sinonima oblasti. U ostalim krajevima Hrvatske Kraljevina je nepoznata. Uzgaja se u manjoj mjeri i u Sloveniji. Tamo se, u podru čju Dolenjske, gdje je na glasu crvenkasto i kiselkasto vino cvi ček, rabi kao jedna od sortnih sastavnica ba š toga vina, koje počiva na crnim sortama Frankovki i Kav čini crnoj, njima se u manjoj mjeri dodaju Graševina bijela i, upravo, Kraljevina crvena. Kraljevina tra ži blaža podneblja i ju žne položaje. Srednje je osjetljiva na niske zimske temperature, na pepelnicu i plamenja ču, a podložna je napadu sive plijesni. Za branje dospijeva po četkom listopada. Daje relativno visok prinos. Od Kraljevine se proizvodi uglavnom jednostavno svje že konzumno vino. Kapljica je, ina če, svijetle žućkasto-zelenkaste boje, o dobroj godini ima fin, mada ipak dosta neutralan i diskretan miris. Vino uglavnom nema mnogo alkohola, tako da je, dobro ohlađeno, pogodno za konzumiranje u ljetnim vru ćinama. Nai đe se i na poku šaje šampanjizacije (u suradnji sa zelinskim proizvo đačima vina zasad je jo š riječ o pokusima koji se provode u suradnji sa Zavodom za vinogradarstvo i vinarstvo zagreba čkog Agronomskog fakulteta) i produkcije predikata pa i desertnoga vina od ubranog i potom prosu šivanoga gro žđa (na taj slu čaj nai šli smo doduše ne kod nas nego u Sloveniji, na festivalu plemenitih slatkih vina u Dra šičima kod Metlike, gdje tako đer ima Kraljevine). Upravo šampanjizacija i tehnologija s prosu šivanjem grožđa mogle bi kao ambiciozniji izri čaj biti prava šansa za tu sortu. studeni 2017

156 TURIZAM, i KAKO GA STEĆI

ZA BOLJU GOSPODARSKU VALORIZACIJU PLEŠIVICE Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

Plešivički vinogradski amfiteatar

BIT JE PRODATI NE TEK KOJU BUTELJU VIŠE, NEGO TRŽIŠNO DOBRO PLASIRATI CIJELI TERITORIj

eć dugo svojim napisima ukazujem na to kako Plešivica – koja, zahvaljujući još uvijek na žalost tek nekolicini vinara s inače oveće liste proizvođača Bakhova nektara službeno u prospektima navedenih kao članova Plešivičke vinske ceste, osjetno iskače osebujnošću, kakvoćom i tipovima plemenite kapljice – eno-gastronomski, pejsažno pa i s obzirom na blizinu Zagreba i Karlovca kao značajnih emitivnih središta te s obzirom i na neposrednu blizinu autoceste što vodi od Metropole prema moru i obratno, ima snažan turistički potencijal, 30

ali preslabo gospodarski valoriziran! Prisjećam se da je još nekadašnji gradonačelnik Jastrebarskoga Branimir Passecky rado isticao kako proizvodnju vina i turizam vidi kao okosnicu ekonomskog razvoja i napretka toga teritorija. Čuo sam već od starog i sada ponovnog gradonačelnika Zvonimira Novosela također razmišljanja da bi Plešivicu trebalo i turistički dignuti, ali i priznanje da se, unatoč prijašnjim proklamacijama, u tome pravcu nije činilo mnogo pa ni dogodilo nešto osobito, štaviše turizam s vrlo malim postotkom sudjeluje u gospodarskom studeni 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI

Plešivički krajolik, i dolje, lijepa kušaonica s dovoljno prostora i za igru djece, ali i za postavljanje, za rekreaciju odraslih, nekoliko mini–kuglana, mjesta s postoljem na tlu za čunjeve i s kuglom što je iznad njih na konopu obješena na drvenom stupu oblika naopako postavljenoga slova L

životu grada i područja koje Jastrebarsko kao administrativni centar pokriva. Jastrebarsko već godinama više nema klasičnog hotela, doduše sad se otvara jedan, uz cestu između naplatnih kućica s autoputa te željezničke postaje i ulaska u grad i, istina, što se tiče noćenja, bitnoga ako se uz vino malo zaruži, ima u Jaski i na Pljeski poneko domaćinstvo gdje je moguće i prespavati, no – koliko su ti kapaciteti brojčano i razinama komfora i dovoljni zaigra li se ozbiljno na turističku kartu? Direktorica Turističkog ureda grada Jastrebarsko Ivana Herceg navodi da su i veliki problem Plešivičke vinske ceste to što Jaska nema ni prigodnog i prikladnog objekta u kojemu bi se nudili za konzumaciju na licu mjesta i za kupnju za ponijeti sa sobom lokalna vina i tipični lokalni specijaliteti (krenulo se svojedobno u tome pravcu – dakle da Jaska dobije neku vrstu oblasne vinoteke - s lokalom Mezana na središnjem gradskome trgu, ali se on ubrzo pretvorio u običan kafić), prostora koji bi mogao biti neka vrsta info-centra i ishodišta za eno-gastro, pješačke, trkačke, biciklističke ture po Plešivici. Zatim, problem je i to što neki najrenomiraniji vinari – a baš oni su, očekivano, najjača meta zanimanja - nisu voljni baviti se turističkom aktivnosti jer, kažu, uz osnovnu vinogradarsko-vinarsku djelatnost ne stižu posvetiti se još i djelatnosti vezanoj uz turizam. Možda bi se tu moglo naći rješenje, da vuk bude sit a koza cijela: na Plešivici ima, okruženo vinogradima, nekoliko vrlo lijepih i ovećih zidanih i drvenih kuća u vlasništvu proizvođača vina za koje nisam baš siguran da sjajno stoje s prodajom svojih proizvoda tako da bi im, i s financijskog stanovišta a i glede stjecanja boljega i osobnog imagea, mogla biti te kako zanimljiva moguća ponuda Grada za ustroj Vinoteke Plešivica s ponudom najboljih plešivičkih vina i s ponudom domaćih specijaliteta za konzumaciju tamo odnosno za kupnju za doma, kao i za, po prethodnom dogovoru, susret s nekim od tih ponajboljih proizvođača koji se prihvatom turističkih posjeta ne žele baviti na svom domaćinstvu... Problem je i to što Plešivica ima tek dva-tri studeni 2017

restorana (od kojih jedan radi stalno, ostali po dogovoru), ali dobra vijest je da se krajem 2018- otvara novi, na gospodarstvu obitelji Korak. A problem je i to što neka seoska obiteljska gospodarstava koja nemaju ništa protiv prihvata gosta nisu stalno otvorena, te i u tome što na nekim seoskim gospodarstvima bude i ležernijeg ponašanja domaćina pa prema gostu zna i poprilično zaškripiti, naime nema sigurnosti da će domaćin u ponudi i posve ispoštovati ono što je već i dogovoreno… Žalosno, a neraskidivo od priče o turizmu na Plešivici, kraju koji tamo gdje su vinogradi dobro održavani, nudi prekrasne vidike: u novije vrijeme vrlo deprimirajući izgled nekih oku neizbježnih velikih parcela s trsjem, osobito npr. onoga u Donjoj Reki uz samu glavnu cestu što od Jastrebarskoga vodi prema Samoboru (dakle ne možete a da to ne primijetite!), i onih uz cestu i kompleks starog, povijesnog podruma Mladina, objekta također u jadnome stanju...

Inače, logično bi bilo i da Jastrebarsko i Plešivica imaju i više pažnje vrijednih priredbi i događanja koji bi tijekom godine u većem broju privlačili i goste grada, posebice one iz urbanih betonskih sredina koji su željni skoka u ruralni prostor i opuštanja uz neki prigodan kvalitetan program. Svojedobno, u 31

ZLATNI KUHAR i kuharevo vino ALMO Ä&#x152;ATLAK

studeni 2017

Dobro došli u zelenu oazu grada Zagreba Zagrebačku županiju

agrebačka županija, popularno zvana i ‘zagrebački zeleni prsten’, smještena je u središnjem dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Zbog svoje bogate povijesti, tradicije, kulture, očuvane prirode, gastronomske ponude i prekrasnih živopisnih krajolika posebno je atraktivna izletnička turistička destinacija. Malo je europskih metropola koje se mogu pohvaliti takvim prirodnim ljepotama, takvom raznolikošću, povijesnim i kulturnim bogatstvom oko sebe. Jedna od posebnosti ovog područja svakako su i vinogradi i vinski podrumi. Zagrebačka županija među cjenjenijim je vinorodnim krajevima u zemlji. Prirodne pogodnosti, tlo, sunce i klima, ali nadasve i marljive ruke vinogradara i vinara, njihovo znanje, iskustvo, upornost i ljubav prema svome poslu, svake godine ovdje odnjeguju plemenitu kapljicu

u kojoj uživaju i probirljivi znalci i ‘obični’ ljubitelji dobroga vina. Svoje odredište možete pronaći na tri vinske ceste - Plešivičkoj, Zelinskoj i Samoborskoj. Uz vina Purtugizec Plešivicu i Kraljevinu Zelinu, robne marke Zagrebačke županije, na vinskim cestama možete kušati i brojne druge vinske sorte (chardonay, sivi pinot, rajnski rizling, crni pinot, frankovka, škrlet).

sivi, kerner. Posebna pažnja pridaje se kraljici Prigorja - kraljevini, koja je autohtona i najrasprostranjenija baš u prigorskome kraju.

Plešivička vinska cesta otvorena

je još 2001. godine s raznolikom turističkom ponudom vinara koji će vas ponosno provesti kroz svoje podrume. Vinarstvo ovdje ima dugu tradiciju, a vinogradarski krajolik, sunčane padine i kvalitetne sorte vina koje se njeguju, kao i znanje i iskustvo vinogradara i vinara, jamče doista plemenitu kapljicu. Možete kušati autohtone sorte kao što su plavec žuti, slatki zelenac, šipelj te najpoznatiji među njima - portugizac, ali i svjetski poznate sorte vina poput chardonnayja, rajnskog rizlinga, sauvignona, traminca te crnog, bijelog i sivog pinota. Plešivička vina osvajaju iz godine u godinu brojne nagrade diljem Hrvatske, ali i šire.

Zelinska vinska cesta prolazi

vinorodnim naseljima zelinskog kraja. Osim prekrasnih pogleda, uživat ćete u ljubaznosti domaćina i izvrsnim vinima proizvedenim od najpoznatijih sorti grožđa. Vinska paleta je bogata, u čašu će vam ovdje natočiti graševinu, chardonnay, traminac, žuti muškat, rajnski rizling, šipon-moslavac, pinot bijeli, pinot

Samoborska vinska cesta,

najmlađa od ove tri ceste, obuhvaća vinotočja, izletišta te brojne druge turističke sadržaje (Grgosova špilja, rudnik Sveta Barbara, Botanički vrt Suban…). Osim raznih vinskih sorti, na njoj svakako ne propustite kušati bermet, nadaleko poznato aromatizirano vino.

TURISTIČKA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Preradovićeva 42, Zagreb tel. 01/4873 665 tel./fax 01/4873 670 info@tzzz.hr www.tzzz.hr

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI

Odlična hrana i profinjena postava stola kod obitelji Roberta i Sande Braje, te vino koje na Plešivici gotovo nitko osim Roberta Brajea ne puni i butelju, a od sorte veltlinac crveni, vrlo zastupljene u starim plešivičkim nasadima

vrijeme najjače aktivnosti Kluba prijatelja dobroga vina, udruge osnutak koje je inicirao enolog inž. Franjo Jambrović u želji da potakne natjecanje među lokalnim vinogradarima i vinarima u tome tko će proizvesti bolje vino, postojale su Vinske igre – svečanost dodjele medalja vinarima čija su vina najbolje ocijenjena na strukovnom vrednovanju, priredba se održavala na platou kod historijskog podruma Mladina, nekad u vlasništvu grofa Erdödyja, prostoru uz koji su se, dakako, u nekom drugom terminu, odvijale moto-cross utrke. Ali to se, kao i sam Klub, razvodnilo i praktički je nestalo. Dobra zamisao bila je uvođenje Jaskanskih vinskih svečanosti, koje su se u prvim svojim – i najboljim! - izdanjima održavale na središnjem trgu u Jastrebarskome, one su tada doista i bile posvećene vinu te lokalnim specijalitetima npr. domaćim narescima, siru, kukuruznom kruhu, copanjku... S obzirom na uređenje ambijenta a i na poneku nošnju što se tu mogla vidjeti bila je to i svojevrsna (mini)smotra folklora. A onda su se Jaskanske vinske svečanosti, koje su mogle postati odlična prilika za promociju svakoga proizvođača i njegovih vina posebno pa i poligon za ozbiljne dogovore oko plasmana proizvoda, ali i marketinški jak vjetar u leđa razvoju turizma na Plešivici, profanirale i pretvorile u običnu gostionicu s elementom birtije. Veseli međutim jedna nova inicijativa, vezana uz sportsku rekreaciju te turizam: vjerojatno na poticaj plešivičkih pjenušara, a u organizaciji jaskanskog Atletskoga kluba, startalo se s trčanjem plešivičkim stazama 34

Domaći narezak, te razne vrste sireva, sve domaće produkcije

Bubble Run, koje završava dodjelom butelje pjenušca pobjedniku u muškoj i ženskoj konkurenciji…. Što se tiče događanja, lijepe bi izglede za uspješnu promidžbu Jastrebarskoga i Plešivice mogla imati i nanovije ustrojena akcija Vino gradonačelnika, koja se nastavila na dva ili tri puta održanu akciju Diplomatsko vino što je okupljala uistinu reprezentativne i potencijalno sjajne goste-potrošače na Plešivici – osobe iz samog vrha naše države, te veleposlanike i druge diplomate iz različitih zemalja svijeta, a onda je, eto, ne znam iz kojih razloga, i copanjak, pečenje – kotleti, carsko meso, rebrica, te dugo stornirana. Vino gradonačelnika se Bućnica pirjana govedina, mekana da se rastapa u ustima lanjske jeseni odvijalo na imanju obitelji Roberta Brajea u nazočnosti većeg broja gradonačelnika iz Hrvatske što ih godišta berbe pa i tehnologije i tipologije, je je čelni čovjek Jastrebarskoga uspio organizirati kakvu aukciju vina na visokom okupiti na berbi grožđa za to vino. Susret nivou… gradonačelnika zamišljen na berbi svake Plešivica se u posljednje vrijeme jako godine u trsju drugog vinogradara/vinara dobra je ideja, ali možda bi konkretno za izbor izdignula kakvoćom i brojem različitih Vina gradonačelnika bolji način bio svake tipologija vina (mirna konvencionalna, godine raspisati natječaj tako da svaki put narančasta, te pjenušava…), međutim i više zainteresiranih lokalnih tj. plešivičkih kao teritorijalni brend nije ni približno proizvođača može konkurirati podastiranjem dosegnula snagu brendova tih nekoliko na vrednovanje svojih uzoraka. Od najbolje ambicioznih vinogradarsko-vinarskih ocijenjenog uzorka Grad, logično, za svoje obitelji koje su svojim zalaganjem na reprezentativne potrebe otkupi dovoljan kakvoći pokazale koliko je u segmentu broj butelja… vina, a time i turizma Plešivica snažan potencijal. Gradonačelnik Jastrebarskoga Grad bi mogao imati i vlastiti podrum i Zvonimir Novosel naglašava kako bi volio da vinoteku s Vinima gradonačelnika iz različitih profesionalnih i ambicioznijih proizvođača godišta i od više različitih proizvođača, pa bude znatno više, pa da se na pravi način, povremeno i organizirati Dane otvorenih kroz snažnu sinergiju, iskoriste mogućnosti vrata, ali, k tome, možda i vezano uz neke za visoku dobrobit cijeloga kraja. Novosel plešivičke raritete u smislu sorte/sorata, najavljuje da će u ovom svom novom studeni 2017

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI mandatu sebi dati truda da Grad Jastrebarsko jačim podrškama proizvođačima i ponuđačima koji rade kvalitetno, ozbiljno i temeljito uključi u kreiranje i punu implementaciju strategije vezano uz proizvodnju i plasman vina te uz adekvatne turističke aktivnosti, radi ostvarivanja vrijednih gospodarskih rezultata na razini i teritorija značajnih za sve. Pa zar nije i sasvim logično da prvi čovjek Grada i njegova ekipa čine sve da vlasiti kraj dignu ekonomski na što više grane?

U uredu gradonačelnika Jastrebarskog: Zvonimir Novosel, u sredini, lijevo je Ivana Herceg, direktorica TZ Grada Jastrebarsko, a desno Ivo Kozarčanin, novinar urednik u 24sata

Posao međutim ovdje nije nimalo jednostavan, naime da bi se postigao uspjeh potrebno je napraviti dosta toga o čemu se do sada u nas, ne samo na području Jastrebarskoga i vinorodne Plešivice nego i općenito u Hrvatskoj, premalo razmišlja(lo). Treba uvesti reda, i osmisliti programe djelovanja! U lokomotivi koja ovdje vuče, Grad Jastrebarsko jedan je partner, a prikladno udruženi vinogradari/vinari su drugi. Nužno je da se napokon lokalni vinogradari i vinari, kao kategorija koja izravno živi od vina pa može, posredno, profitirati i od vinskog turizma, dobro samoorganiziraju, tj. da – bez obzira na to tko se s kime privatno voli više ili manje ili nikako - formiraju POSLOVNU, znači INTERESNU udrugu ne samo sa precizno označenim ciljevima nego i s dobro elaboriranim programom/pravilnikom kako doći do tih ciljeva, a i s internim mehanizmima nadzora da ne bi bilo skretanja sa zacrtanoga puta. To je baza.

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, te hrvatski sommelijerski prvak Filip Savić i novinar Ivo Kozarčanin s istaknutijim plešivičkim vinarima koji su duboko uronili u pjenušce: Josipom Korakom, Franjom Kolarićem, Dragom Kurtaljem, Zdenkom Šemberom, Tomislavom Tomcem i Dominikom Jagunićem. Inače, Jagunić, Kurtalj i Kolarić otvoreni su za goste, Kolarić u Hrastju ima salu za 180 osoba i smještajne kapacitete – 15 soba u kategoriji četiri zvjezdice

Drago Kurtalj otvorio je u središtu Zagreba kušaonicu, svojevrsnu plešivičku ispostavu u Metropoli. Jako dobro intimno mjestance za različite prezentacije upravo i Plešivice. Svake srijede Kurtalj, na slici u svojoj zagrebačkoj Vinskoj kleti sa suprugom Dubravkom, daje besplatni cušpajz, u ponudi uz svoja vina ima i neka od kolega iz svojega kraja. Kurtalji uz svoju kuću i podrum na Plešivici imaju također lijepu malu kušaonicu, sličnu ovoj zagrebačkoj, a, evo, pripremaju i smještajni gostinjski objek

PROFESIONALNO, a NE VOLONTERSKI i AMATERSKI Bitno je da priča funkcionira na profesionalnoj, a ne na volonterskoj i amaterskoj osnovi. Znači, u toj zajednici vinogradara/vinara mora biti i zaposlena osoba odnosno zaposlenih osoba na plaći, a kojima je zadatak da se bave administracijom i da u stvarnost provode zacrtane smjernice. Uz ulogu predsjednika, dakle osobe koja je uvijek iz redova vinara i na čelu je savjeta proizvođača što odlučuje o poslovnoj politici branše u vlastitome kraju, takva poslovna zadruga ili udruga ili savez ima predvidjeti - tako je barem u svim značajnijim i uspješnim poslovnim asocijacijama producenata istorodnog proizvoda vani - i poziciju izvršnog direktora, profesionalca koji ne mora nužno biti iz redova proizvođača ali mora biti jako dobro verziran u sve ono što obuhvaća business, a to su ekonomija općenito, razni zakonski propisi, povlačenje financijskih sredstava iz raznih fondova, marketing, modeli formiranja robne marke proizvoda na nivou teritorija, turizam, efikasna zaštita robne marke od zloporabe... Izvršni direktor odgovoran je za to da se od studeni 2017

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

pripada, i krenulo tim pravcem, međutim kao adut je izabrana kriva sorta – portugizac, koji nema takav potencijal kao što ga imaju npr. s Plešivice znani rizling rajnski i chardonnay. J ako je z a st v ar anje r en o m ea i prepoznatljivosti teritorija važno i da se prihvati prikladno označavanje proizvoda, tj. precizno obraćanje konzumentima navodima na etiketama te na promidžbenom kolosijeku.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić (desno)

strane odbora proizvođača definirana poslovna politika pretače u realnost. Nužno je da takvo poslovno udruženje ima i članarinu, kako bi se skupila sredstva za određene troškove bez kojih ne ide. S druge strane, da se ispune opće željeni zadaci, neophodno je i da relevantne društveno-političke strukture na svoj način kvalitetno idu na ruku djelovanju udruženja na zajedničkome cilju. Jedan od korisnih poteza Grada, a rekao bih ovdje i Zagrebačke županije, svakako bi bio izboriti se za oporezivanje neobrađenih, zapuštenih poljoprivrednih površina. To bi moglo donijeti višestruku opću korist: maksimiziranje proizvodne iskoristivosti raspoloživih poljoprivrednih terena a to je i te kako važno za povećanje količine i osobito kakvoće proizvoda (vina), a dovoljna količina, teritorijalna prepoznatljivost i visoka kvaliteta pak nužni su za ozbiljnu osnovnu ponudu teritorija. Zatim, ambijent ne bi na nekim vidljivim točkama izgledao ružno i otužno, što je i te kako važno, naime tko li to voli poći da se razonodi i da potroši novac u okoliš što ne izgleda lijepo? Treća korist obrađenog i uređenoga ambijenta svakako može biti prednost u obrani od elementarnih nepogoda (požari!; to je sad jako aktualno), a četvrta je, i ne manje važna, korist: mogući veći ostanak mladih na selu. Smanjenje iseljavanja ne samo u druge domaće, najčešće već ionako prepunjene urbane sredine gdje se, tim dolascima i ostancima, povećavaju socijalni problemi, nego i iseljavanja u inozemstvo (takođeru Hrvatskoj vrlo aktualno u posljednje vrijeme). Adekvatan prostorni plan te to oporezivanje neobrađenih a vrijednih poljoprivrednih površina ne treba shvatiti i kao način da se nekome otme privatno vlasništvo (onome tko neće ili ne može raditi na zemlji opcija je ili da parcelu po realnoj - a ne ucjenjivačkoj! - cijeni proda nekome tko želi raditi, ili da je takvome dade u najam), nego naprosto tako da se neki osobito bolji položaji prikladno iskoriste u funkciji ekonomskog boljitka čitave zajednice.

Profesionalno udruženje u skladu s namjerom da kroz proizvod što ga nudi afirmira i široko poznatime učini pa i na tržištu dobro plasira teritorij na kojemu djeluje moralo bi kvalitetno surađivati sa znanstvenim institucijama uz pomoć kojih može stalno unaprjeđivati kakvoću. Ono mora, barem za kategoriju ZOI, a moglo bi i za ZOZP, donijeti pravilnik o ponašanju svojih članova u vinogradu (u to ulaze: izbor pozicija za vinograd, odnosno strukovno potkrijepljena kategorizacija po vrijednosti pojedinih vinogradarskih položaja, izbor za teritorij primarnih sorti te njihovih klonova, preporučena gustoća sadnje, uzdržavanje trsja – danas se sve više teži eko-pristupu – visina prinosa, rokovi berbe, te, u podrumu, vinifikacija, način i dužina dozrijevanja). U komercijalizaciji - najraniji dopušteni izlazak pojedine kategorije vina na tržište. Preporučljivo bi bilo kreirati i piramidu kvalitete te dogovoriti se o cjenovnim pragovima za pojedine kategorije. Ponavljam: neophodno je oformiti i vlastito kontrolno tijelo, da se, vidi tko se pridržava regula udruženja a kome zbog neprihvaćanja pravila ne treba otvarati vrata ulaska u asocijaciju odnosno kome tko je unutar saveza zbog opetovanoga nepridržavanja regula valja pokazati vrata izlaska.

Svakako bi bilo dobro da se glede involviranosti proizvođača u projekt na Plešivici krene od postojeće jezgre dosad u kontekstu kakvoće najdokazanijih nekoliko pojedinaca, a ostali, koji još nisu na toj razini kvalitete i razmišljanja o važnosti kreiranja robne marke i od vlastitoga teritorija, pridruživali bi se kad za to sazriju. To znači onda kad pokažu volju da idu tim opće zadanim pravcem i kad se iskažu dovoljnim pomacima nabolje u kvaliteti i prezentaciji prvenstveno izvornosti (od konkurencije se treba razlikovati barem u nijansi!) u ponudi svojega područja. Dalje, bitno je mudro odabrati tip proizvoda (sortu grožđa ili nekoliko za dotični teritorij tradicijskih i karakterističnih sorata grožđa, ili pak neku prikladno kreiranu mješavinu tih lokalnih sorata), odnosno tipologiju vina koja bi dobro prezentirala teritorij, proizvod koji bi se kao takav gurao i ustoličavao kao perjanica područja (općenito gledano, opcije su mirno mlado i mirno odležano, zatim pjenušavo, te desertno visokopredikatno, specijalno…). Svojedobno se, u režiji Zagrebačke županije kojoj Plešivica studeni 2017

Vino, sir, med, mesne prerađevine… Smisao i cilj je plasirati sve to, te još i dosta drugoga, a ne samo neku butelju vina više

Pogledajte video reklamu:

Potražite kod izdavača: MAM VIN d.o.o. Selska cesta 41, Zagreb 01 3637-944 mam-vin@zg.t-com.hr

Kuhajte i uživajte u tradicijskim jelima uz birana hrvatska vina

Atelje okusa je hrvatska neproﬁtna udruga za promociju i očuvanje eno-, etno- i gastro- tradicijskih vrijednosti i običaja u kulturi življenja novog vremena. Udruga je nastala kao nastavak aktivnosti započetih davne 1992. godine pokretanjem izdavanja specijalizirane revije za kulturu stola pod nazivom »Svijet u čaši« koja je u neprekinutom kontinuitetu od svoga osnutka kroz svoje djelovanje i aktivnosti pridonosila poboljšanju turističke ponude u Republici Hrvatskoj te promociji nacionalne enološke i gastronomske tradicije. Osnivači udruge »Atelje okusa« su Marko Čolić, Željko Suhadolnik, Josip Braco Bogdanić i Mladen Horić, predsjednik Udruge. Kako je, naglašeno, udruga je u konceptualnom i sadržajnom smislu osnovana s ciljem nastavka aktivnosti prve hrvatske revije za vino kulturu jela pića i turizam »Svijet u čaši«, koja je svoj prvi broj predstavila na samo Martinje 11. studenog 1992. Svojim aktivnostima i programima kako u Republici Hrvatskoj, tako i u inozemstvu kroz Klubove mješovitih međunarodnih društava i hrvatskih zavičajnih klubova, želja nam je nastaviti promovirati bogatstvo ponude hrvatske nacionalne i tradicijske gastronomije, visokokvalitetnih vina i narodnih običaja povezanih s tradicijom te, na osobit način, hrvatski turizam kako na Jadranu tako i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Pozivamo Vas da se učlanite u Udrugu ostvarujući brojne pogodnosti • kao pratitelj naših aktivnosti tijekom proteklih godina i ljubitelj hrvatskih vina i delicija • kao poslovni subjekt u ugostiteljstvu, vinarstvu, hotelijerstvu i turističkom sektoru • kao proizvođač koji podupire ekološki uzgoj i očuvanje tradicijskih vrijednosti i proizvoda te kao pružatelj svih ostalih nematerijalnih usluga, ali i korisnik pogodnosti • kao podupiratelj, donator ili sponzor (pravna i/ili ﬁzička osoba u Hrvatskoj ili inozemstvu) koji će svojim novčanim doprinosom podupirati programe i aktivnosti udruge u slobodnom izboru iznosa potpore * mogućnost plaćanja članarine u polugodišnjem ili godišnjem iznosu (mjesečni iznos 25,00 kn) * uplatom godišnje članarine svakom pristupniku darujemo knjigu Atelje okusa - Hrvatska tradicijska kuhinja (pogledajte dolje dijelove knjige) * mogućnost uplate donacije u slobodnom iznosu Sve kunske i devizne uplate isključivo na žiroračun HR3823600001102622742

https://www.youtube.com/watch?v=S8CHF4Ign7M

https://www.youtube.com/watch?v=0U0gHHAezmg

Veselimo se suradnji i novim zajedničkim projektima

PRISTUPNICA

Udruzi Atelje okusa

na žiro

preporuka

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI Ovo su eto temelji, poprilično opsežno i zahtjevno, s realizacijom mogućom tek u dužem vremenskom razdoblju. Dakako, nužna je dogradnja, među ostalime i dobrim marketingom za koji bi eto uz ovaj način ustroja napokon bilo vrlo dobre osnove. Podsjetio bih: smisao je priče ne samo da poneki pojedinac proda koju butelju više, nego da se kroz tržišno zanimljivu količinu i konstantnu kakvoću eno-gastronomske ponude stvori a onda i drži ugled cijeloga teritorija kako bi se unosno, uz vino i na bazi vina kao magneta, plasirali krajolik, kulturne i povijesne posebnosti, mogućnosti sporta i rekreacije, narodni običaji, lokalni sir, mesne prerađevine, povrće, kolači, restoranski i smještajni kapaciteti, suven iri, pa i roba široke

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK • Snimio MARKO ČOLIĆ

potrošnje

PLEŠIVICA (PJENUŠAVO) GRADILIŠTE Ovo je najljepše radilište od svih gradilišta na kojima smo dosad bili, rekli su karlovački građevinari koji na jednom od vidikovaca u s elu Ple ši v ic a ponad Jastr eb ar sko ga preuređuju objekt vinogradarsko-vinarske obitelji Velimira i Mirjane Korak. Koraci, koji su prije koju godinu osjetno proširili i modernizirali vinski podrum, te koji su za prihvat gostiju imali lijepu kušaonicu s kaminom međutim nisu bili otvoreni i kao klasičan restoran, odlučili su se sada kad je mlađa generacija stasala – sin Josip završio je na fakultetu enologiju i duboko je već uz oca uključen u obiteljsku proizvodnju plemenite kapljice, sin Bernard duboko je pak u kuharstvu i već duže vrijeme radi uz cheficu Priscu Thuring u renomiranom zagrebačkom restor anu Dubr avkin put , a kćerka Vera duboko je u marketingu najozbiljnije posvetiti i ugostiteljskome segmentu, pa su prije nekoliko mjeseci krenuli u rekonstrukciju objekta, na način da dobiju restoranski prostor za najviše pedesetak komforno smještenih osoba (ne žele masu nego kakvoću i posebnost, osobnost; klein aber fein, rekli bi Nijemci), da urede dovoljno veliku i modernu kuhinju te, pored, vinoteku, a na katu su predvidjeli dvije vrlo prostrane prostorije od kojih bi jedna služila za razne prezentacije, konferencije, predavanja…. Objekt, koji je pod krovom i u to ime nedavno je puknulo nekoliko pjenušaca–prvijenaca u produkciji vina Korak (bijeli i rosé brut nature), trebao bi biti dovršen i u funkciji do kraja ove godine, kaže pater familias Velimir Korak.

Velimir Korak, te supruga Mirjana, sjajna kuharica, ovom prilikom zauzeta oko roštilja

Mlada snaga u vinogradu i podrumu: enolog Josip Korak, te desno Bernard Korak, i Prisca Thuring

Obitelj Korak je inače nedavno izašla na tržište s vinima novih berbi, riječ je o sauvignonu 2016, rajnskom rizlingu 2016, chardonnayu 2015 sur lie, šest mjeseci u drvu maceriranom rajnskom rizlingu 2015, te crnom pinotu iz 2015, što se tiče syraha vani je već neko vrijeme s berbom 2013.

I ŠEMBERI GRADE… - Također na Plešivici, u selu Donji Pavlovčani, još jedna obitelj koja vinom pronosi dobar glas Plešivice, gradi! Riječ je o obitelji Šember što ulazi u proširenje podrumskih kapaciteta, na slici su Zdenko Šember i njegov otac Stjepan na mjestu na kojemu niče građevina. Šemberi su projektom za novi podrum aplicirali za sredstva iz europskih fondova i dobili su zeleno svjetlo. studeni 2017

KUHAR I VINAR GODINE VELIMIR KORAK i NEVEN BREMEC

studeni 2017

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI Novi podrumski objekt bit će na površini 20 m X 8 m, i na dvije etaže. S obzirom da i Šemberi, kao i Koraci, proizvode više različitih tipova vina – mirna bijela i crna te jantarna, i pjenušce (bijeli i ružičasti), i s obzirom da dobar dio njihovih vina zahtijeva duže dozrijevanje i odležavanje, novi prostor bio je nužan. ■ Plešivička obitelj Korak, nazočna u punome broju (pater i mater familias, dva sina s pratiljama i kćer s pratiteljem), okupila je veliko medijsko društvo u zagrebačkom JRE (Jeunes Restaurateurs d’Europe, chefica je Prisca Thuring!) ugostiteljskom objektu Dubravkin put da bi se i službeno proslavilo dva brutKoraka, a to su mjehuričavi noviteti iz familijarne vinske produkcije. Riječ je o bijelome pjenušcu Korak brut nature, od chardonnaya i crnog pinota iz 2013 (ukupno je napunjeno oko 5000 perlajućih debitantskih butelja), te o Roséu brut od crnog pinota iz berbe 2014 (ukupno oko 3000 boca). Fermentacija za oba vina odvijala se u velikoj drvenoj bačvi, bijeli je nakon druge fermentacije u boci na talogu proveo tri godine prije degoržiranja, a ružičasti dvije. Naravno, nisu i sve boce već sada priređene za tržište, i od bijeloga i od ružičastoga ostavljeno je na odležavanju na kvascu dio butelja predviđenih da se otvore narednih godina kako bi se pratio razvoj pjenušaca i kako bi se i uživalo u sve većoj kompleksnosti.

Prvo ime u obitelji je tata Velimir, enolog od kojega je i krenula ozbiljna obiteljska produkcija Bakhova nektara, pored njega su sinovi Bernard (u bijelome, kuharski stažist kod Priske Thuring u Dubravkinom putu, uskoro možda i na usavršavanju kod renomirane chefice Ane Roš u Kobaridu, a potom, valjda, i chef u restoranu što ga se kod svojega vinskog podruma na Plešivici do kraja ove godine sprema otvoriti obitelj Korak), te Josip, po struci također enolog a koji nastavlja očevim profesionalnim stopama, s desne strane banera na fotografiji su, uz Priscu Thuring, mama Mirjana Korak, također odlična domaća kuharica, te kćerka Vera, koja treba uskoro diplomirati i koja se orijentirala na marketing, njen doprinos ovim promoviranim pjenušcima su etikete…■ I u ŠAŠAVOJ GODINI - POSLASTICE iz AMFORE! - Šašava vinogradarska godina 2017. Ekstremno niske temperature u zimi, mraz, tuča, nevremena, ekstremno visoke temperature ljeti, nagle promjene temperature od danas do sutra, suša, a kad je trebalo grožđe ubrati - lije, curi, pa lije pa curi... Neki vinogradari koji su se, iako bi možda i rado bili pričekali još koji dan, odlučili za berbu u prvoj polovici rujna dok kiša nije preuzela svoj, kako vidimo na raznim područjim, kobni ples, vjerojatno su bolje prošli nego oni što su čekali. Ali obitelj Tomac iz Jastrebarskoga u znak sjećanja na ludu godinu odlučila je iz berbe 2017. na polugodišnju maceraciju u amforu staviti - traminac te, naravno posebno, i sauvignon! Obje te aromatične sorte sad su po prvi put metnuli u amforu, da vide kakav će one dati rezultat. Pionirski istraživalački duh kod Tomaca očito ne jenjava, i uvijek ima razloga za dolazak k njima. I jednog i drugoga vina bit će po oko 2000 litara. Traminac je iz vinograda s panjevima starim 30 godina, trsova je oko 6000. Dok su sa sauvignonom izlazili kao zasebnim vinom u klasičnoj izvedbi, grožđe traminca rabili su zajedno s grožđem drugih na Plešivici tradicijskih kultivara iz njihovih starih nasada, za bazni pjenušac. Ove godine u amforu nisu išli sa kod njih uobičajenima chardonnayem i rizlingom rajnskime. Chardonnay su uglavnom usmjerili prema pjenušcima... Nakon što prođe maceracija, vina iz amfore sele u velike bačve, o unutarnjoj čistoći kojih inače brigu vodi Martina Tomac, i u tim bačvama dozrijevat će dvije godine. ■

studeni 2017

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI

ZLATNI KUHAR i KUHAREVO VINO

ANTONIO ŠELENIĆ studeni 2017

156 JEUNES RESTAURATEURS D’EUROPE

ENOGASTRONOMIJA KAO JAK MAGNET

Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

U SVJETLU MEÐUNARODNOG IZBORA ISTRE ZA ZA VINSKU REGIJU 2017 a i KANDIDATURE HRVATSKE ISPOSTAVE UDRUŽENJA MLADI RESTORATERI EUROPE (JRE) ZA DOMAĆINA SKUPA TE UDRUGE ZA DVIJE GODINE, OBIŠAO SAM PAR SJAJNIH OBJEKATA u ISTRI i NA SJEVERNOM JADRANU

ustrija, Belgija, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Luxembourg, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Švicarska, Velika Britanija, ali i - Australija, te SAD: svi pod zajedničkim nazivnikom Jeunes Restaurateurs d’Europe ili Mladi restorateri Europe. Upravo nedavno članovi te međunarodne udruge mlađih ugostitelja (ili, barem, u JRE primljenih u mlađoj dobi!) utemeljene s namjerom kvalitetne promidžbe vrhunske i inovativne moderne gastronomije imali su godišnji skup u Švicarskoj, i taman po povratku doma a i sa željom prezentacije svoje nove ponude na početku turističke sezone 2017. neki iz hrvatske skupine odlučili su preko medija javnog informiranja izaći u širu javnost sa svojim kroz zimu brižljivo stvaranim proljetnim menuima i nekim novim detaljima u ukupnoj svojoj ponudi za 2017. Postupno lijepo napredujemo u enogastronomiji, Hrvatska je eto u prestižnoj međunarodnoj organizaciji Mladi restorateri Europe sa 14 restorana već jako dobro zastupljena, postala je očito i dovoljno jaka - dobili smo i prvi restoran s Michelinovom (jednom) zvjezdicom, to je rovinjski Monte, takodjer pripadnik JRE - da se na internacionalnoj razini s velikom ozbiljnošću gleda na njenu kandidaturu da za dvije godine ona bude domaćinom velikog godišnjeg skupa članova te prestizne udruge. JEUNES RESTAURATEURS d’EUROPE CROATIA – Od 14 hrvatskih ugostiteljskih objekata učlanjenih u udrugu JRE svi su, osim jednoga u Zagrebu, u područjima uz našu jadransku obalu. Evo i o kojim je restoranima riječ: Pergola (Savudrija, Fabricio Vežnaver, www.pergola.com.hr); Hotel & Restaurant San Rocco (Brtonigla, Teo Fernetich, www.san-rocco.hr), Badi (Umag, Ivan Badurina, www.restaurant-badi.com), Marina (Novigrad istarski, Marina Gaši & Davor Buršić, www.dbursic75@gmail.com), Zigante

Član udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe i prvi i zasad jedini nositelj (jedne) Michelinove zvjezdice u Hrvatskoj - rovinjski Monte, vlasnika i voditelja Tjitske i Danijela Dekića. Hrvatska, inače, u udruzi JRE ima 14 članova

(Livade, Antonella Zigante, www.restaurantzigante.com), Monte (Rovinj, nositelj i jedne Michelinove zvjezdice, Tjitske & Danijel Dekić, www.monte. hr), Hotel restaurant Draga di Lovrana (Lovran, Sanja Nikolac, www.dragadilovrana.hr), Plavi podrum (Opatija, Danijela Kramarić, www.plavipodrum. com), Relais & Château Hotel & Restaurant Bevanda (Opatija, studeni 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

JEUNES RESTAURATEURS D’EUROPE Hrvatske JRE restorane prati dobar glas vezano uz ponudu i (naših) vina, kao kuriozitet spominjem i jedno ekskluzivno i s amblemom JRE ukrašeno punjenje (2160 boca) istarske malvazije s odlične pozicije Santa Lucija a iz podruma Kozlović. Vino je dostupno u svim JRE restoranima u Hrvatskoj.

Hotel Boškinac – danju, U parku za djecu po vinski – tobogan i ljuljačke od – bačava! Dolje,idila u predvečerje

Na spomenutom godišnjem skupu mladih ugostitelja Europe u Švicarskoj s ponudom su se, kako je uobičajeno na tom događanju, prezentirali domaćini. Teo Fernetich iz obiteljskog restorana San Rocco u Brtonigli, inače predsjednik hrvatskog ogranka udruženja Jeunes Restaurateurs d’Europe, veli da je u Švicarskoj bilo sjajno ali da Hrvatska ne samo da ukupnim dojmom može biti na jednakom nivou nego ga može i nadmašiti, posebice zahvaljujući kreacijama specijaliteta od jedinstvenih namirnica poput tartufa, te ribe i plodova mora koji doslovno za minutu mogu iz Jadrana biti na tanjuru. Imao sam prilike biti kod JRE-članova Borisa Šuljića Boškinca u Staroj Novalji a koji je, nakon zimske stanke, sredinom ožujka otvorio svoj hotel Boškinac s gourmet-restoranom, te kod obitelji Fernetich čiji pak gourmetrestoran San Rocco je ugledni istarski vinar Moreno Coronica izabrao da sa pet sljedova iz majstorske radionice chefa Voljena Panića poprati njegov pjenušavi prvijenac CO2, te malvaziju iz 2016, Gran malvaziju 2015 i Gran teran 2013 što su upravo na izlasku na tržište.

Damir Tomljanović, www.bevanda.hr), Hotel & Restaurant Boškinac (Novalja, Mirela & Boris Šuljić, www.boskinac.com), Foša (Zadar, Damir Tomljanović, www.fosa.hr), Pelegrini (Šibenik, Rudolf Štefan, www.pelegrini.hr), 360 Dubrovnik (Dubrovnik, Marijo Curić, www.360dubrovnik.com); Dubravkin put (Zagreb, Danijela Gajski, www.dubravkin-put.com)

Boris Šuljić kao proizvođač vina: Ivo Kozarčanin, pak, predsjednik kluba Vinske zvijezde što se bavi ocjenjivanjem vina uzetih s tržišta a za Potrošački putokaz predaje mu priznanje s pet zvjezdica za Boškinac crni cuvee 2011. Šuljić je, inače, na temeljima svog vinskog podruma podignuo hotel Boškinac

studeni 2017

Eto nas već u travnju, kad se dani osjetno proljepšaju, temperature skoče i iznad prosjeka, turistički djelatnici s Uskrsom ozbiljno zakoračuju u novu sezonu. Hoteli i ugostiteljski objekti koji su radili i zimi prebacuju se na novi proljetni režim, a neki koji su u zimskom razdoblju bili zatvoreni pa su mjesec dana prije Uskrsa počeli otvarati svoja vrata kako bi se na vrijeme i posve uhodali, nisu cijeli zimski predah proveli baš u zimskome snu nego su se iza zatvorenih vrata priređivali za nove izazove što stižu s proljećem i ljetom a u posljednje vrijeme malo-pomalo i sve više i s jeseni duž koje se nastoji produžiti turistička sezona. - Prirodno mediteransko okruženje, atraktivna eno-gastronomska ponuda i prozračne prostrane ugodne sobe, oveći park za igru djece, mogućnost sportske rekreacije osobito vožnjom biciklom, te posebna ponuda Spring gurmet-vikend koju smo pripremili prava su pozivnica za posjet ovamo. Za ljubitelje dobre papice i dobre kapljice za pojedino godišnje doba osmišljavamo novi menu, jedan 45

JEUNES RESTAURATEURS D’EUROPE je degustacijski, s pet sljedova, drugi je degustacijski sa sedam sljedova, a treći, Lamb 7, sa sedam sljedova, posvećen je isključivo janjetini, to znači jelima od mesa paškog janjeta te paškome siru koji se proizvodi od mlijeka ovaca što žive na ovom n a š em o tok u . Lijepo surađujem s višestruko i na Chef kuhinje u Boškincu: Matija Bregeš

međunarodnome planu nagrađivanom siranom Gligora iz Kolana, ta sirana, u mojemu susjedstvu, ima veliku paletu proizvoda, od skute preko mlađih i odležanih sireva od ovčjeg kravljeg i kozjeg mlijeka do, naravno, paškog šira kao vrha. Inače, mogu se pohvaliti da u ponudi imam čak 14 različitih etiketa paškoga sira. Moj je motto maksimalno isticati paške proizvode… Šuljić, koji se ugosti-teljstvom bavi vrlo dugo, i koji je imao dva kafića od toga jedan na famoznome Zrću, svoju da tako kažem unaprijeđenu ugostiteljsku, i hotelijersku karijeru počeo je na vinskim temeljima! Kao - i sâm - veliki gourmet i ljubitelj (vrhunske)

plemenite kapljice, odlučio je bio svojedobno na visoko profesionalnome nivou okušati se u proizvodnji vina, i upravo na njegovome vinskome podrumu nastao je - 2003. godine otvoreni - te od plaže tek kilometar udaljeni lijepi hotel sa četiri zvjezdice, s osam dosta velikih luksuznih soba i sa tri elegantna apartmana, ukupno s oko 25 kreveta. Šuljić nakon što je krenuo s hotelom nije prestao s proizvodnjom vina, naprotiv, svjestan da je visokokvalitetno i karakterno vino jak i turistički magnet odlučio je s već osobito afirmiranog svog rasnog crnjaka, cuvéea Boškinac od cabernet sauvignona i merlota, proširiti produkciju, i to i drugim, i bijelim sortama poglavito s paškim gegićem, te još intenzivirati rad na uzdizanju kakvoće i osebujnosti proizvoda. Ne samo to: krenuo je i u ozbiljnu produkciju maslinova ulja. Angažirao je kao pomoć stručnjake savjetnike za vino, ulje, ali, mada osobno mnogo zna o eno-gastronomiji, i za kreiranje novih modernih jela baziranih na lokalnoj tradiciji i lokalnim sezonskim namirnicama, kao i za kreiranje degustacijskih menua uz koja je valjalo znalački preporučiti vina,Priredio ne samo ona iz njegove prizvodnje. Strast i ulaganja isplatiliČOLIĆ su se: ŽELJKO SUHADOLNIK • Snimio MARKO objekt Boškinac, okružen maslinikom te vinovom lozom kao prvim susjedima pa i tipičnim drugim lokalnim raslinjem s izraženim metiteranskim mirisima/aromama (smilje, kadulja, majčina dušica, gospina trava…) postao je hram eno-gastronomije i poželjno mjesto za istinski odmor i višednevno uživanje. - Danas ovdje na uzvisini u predjelu šire znanome pod nazivom Novaljsko polje imam vinograd s oko 20.000 trsova, a tu je i mojih 300 stabala maslina. Zanimanje za moje vino i za ulje raste, pa sam se morao osigurati za dodatnu sirovinu, i tako sam u Posedarju kod Zadra uzeo u 10-godišnji najam vinograd od četiri hektara na 120 metara nadmorske visine i s oko 17.000 trsova cabernet sauvignona, merlota i syraha. U Nadinu sam naišao na vlasnika 1300 stabala masline i dogovorio s njime suradnju, tako da povećam i količine ulja. Šuljić se sa svojom kuharskom ekipom na čelu sa chefom Matijom Bregešom doista potrudio predstaviti više novih (izvrsnih na pogled, u aromi i na okusu) sljedova Boškinčeve kuhinje. Kušanju specijaliteta te prikladno uz njih sljubljene plemenite kapljice – aperitivni pjenušac Viaz kao novitet na tržištu, od sorte ugni blanc (od nje Francuzi rade konjak, a Šuljić se drznuo napraviti peninu!), mirna vina gegić, chardonnay, sauvignon,

Gof na savur (oblik marinade) zadimljen ružmarinom i popraćen želatinom • Sipa na posteljici od dugačkog savijenog crnog (od sipina crnila) špageta sve na kremi od čičvarde (slanutka), po vrhu ukrašeno hrustavcem od crnila sipe i ikrom od pastrve (veza s tradicijom: nekad se na Pagu uvelike jela sipa na gulaš sa čičvardom)• Ragu od sušene hobotnice, s jajem • Tripice od mliječnog janjeta sa čipsom od pancete na emulziji u kojoj je paški sir, te s palentom • Za kraj je ponuđena janjetina (od buta i ramsteka) polagano pirjana 72 sata, s pireom od mrkve, te brokule. Kod Boškinca se već od jutra kreće žestoko: razne vrste sireva, među njima i paški, pa pršut, pjenušac Viaz. Završni pak slani desert također sirevi, i, potom, slatki desert - domaće praline i crni cuvée Boškinac…

studeni 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

JEUNES RESTAURATEURS D’EUROPE odličje u obliku grba Munskänkarne. Proglašenje Istre V inskom regijom godine sjajna je najava sajma Vinistra 2017 od 12. do 14. svibnja u Poreču.

Predvorje hotela Boškinac, i restoran

mješavina tih sorata Boškinac cuvée bijeli, te Boškinčić 2015 kao uvod u segment crnjaka, a onda i Boškinac cuvée 2013 od cabernet sauvignona i merlota - pridružila se oveća ekipa gostiju iz Francuske, gle slučaja - na čelu s Bernardom Launoisom, jednim od količinski najvećih individualnih privatnih šampanjera (49 hektara vlastitih vinograda, trsje na visoko cijenjenim pozicijama Mesnil dur l’Oger!)…

SVETI ROK Ali, lijepi početak sezone 2017. i za Istru, našu najjaču turističku regiju. Munskänkarna, jedna od najvećih neprofitnih vinskih udruga na svijetu s ukupno više od 25.000 članova i sa 170 sekcija ne samo po Švedskoj nego i u brojnim drugim zemljama, a mišljenje koje je, inače, vrlo utjecajno na uvoz vina u Švedsku ali i na kreiranje vinske scene općenito u Skandinaviji, odabrala je Istru kao svoju vinsku regiju 2017. godine! Istra se tako našla u prestižnome društvu područja koje je prethodnih godina Munskänkarna proglasila svojim vinskim regijama, a to su Donja Austrija, zatim Montsant i Priorat u Španjolskoj, doline Napa i Sonoma u SAD. Istra je inače 2016. svrstana i u 10 najboljih vinskih odredišta Europe. U povodu proglašenja Istre Vinskom regijom godine, predstavnici udruge Munskänkarna boravili su u Hrvatskoj, posjetili istarske vinare i upoznali se općenito s turističkom ponudom našeg najvećeg poluotoka. U nazočnosti veleposlanika Švedske u Hrvatskoj Larsa Schmidta predsjednica uprave udruge Munskänkarna Lena Sthal uručila je predsjedniku udruge Vinistra Nikoli Benvenutiju

Predsjednica uprave udruge Munskänkarna Lena Sthal uručila je predsjedniku udruge Vinistra Nikoli Benvenutiju odličje u obliku grba Munskänkarne

studeni 2017

Istr a nas je – trojicu kolega i mene na pvratku s Paga u Z agreb - dakle dočekala također s dobrim vibracijama! S vinskim i gast ronomsk im sadržajima uobičajeno na visokoj razini. Ovom prigodom zaustavljanje je bilo u obalnome zaleđu, u Brtonigli. U tamošnjem malom i višestruko i međunarodno nagrađivanom obiteljskom hotelu San Rocco, koji već godinama pokazuje i dokazuje da elitan hotelsko-ugostiteljski kompleks može biti i te kako uspješan u turizmu ne samo ljeti te ako je smješten na morskoj obali, nego ako se nalazi i u sasvim malenome mjestu u unutrašnjosti. I hotel San Rocco član je udruge Jeunes Restaurateurs d’Europe, a Hrvatsku i Istru već duže vrijeme prezentira i u vodičima Gault Millau, Ristortanti Veronelli, La Guida de l’Espresso, Dobri restorani, Magnar ben, Venezie a tavola, kao i u vodiču svjetskim maslinovim uljima Flos Olei, naime vlasnik San Rocca obitelj Fernetich, koja ima lijepi maslinik uz hotel, i proizvođač je visokokvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovoga ulja. Fernetichi, inače, proizvode i vinski ocat (Cavallier), a imaju i svoje povrće i voće! Pater familias Tullio proveo nas je atraktivnim prostorom hotelskog kompleksa (smještajni dio, gourmet-restoran, ljetna terasa, bazen, wellness, maslinik…) otvorenog, inače, 2004. godine, a koji je, baš toga dana, jedan od vodećih istarskih vinogradara/vinara Moreno Coronica izabrao za predstavljanje svojih vina što upravo izlaze na tržište, to su debitantski pjenušac CO2, zatim malvazija iz 2016, pa Gran Malvazija 2015 i Gran Teran 2013… Potom je pred vodeće hrvatske sommeliere i specijalizirane eno-gastro novinare podastro kreacije svojega chefa Voljena Panića priređene da prate vina istarske vinske zvijezde.

Tullio Fernetich (desno) s Morenom Coronicom

JEUNES RESTAURATEURS D’EUROPE MALVAZIJA, TERAN i – PLAVAC MALI?! – Malo neočekivano, ali kod Morena

Coronike sve je moguće. Taj odlični istarski vinogradar i vinar već godinama izlazi u jako dobrome svjetlu s malvazijom istarskom u baznoj varijanti te s malvazijom istarskom i s istarskim teranom u Gran-varijanti, no i s bordoškim došljakom cabernet sauvignonom kojega je nazvao Grabar, kao i s mješavinom domaćina terana i udomaćenih stranaca merlota i cabernet sauvignona zvanom Boscogrando, a sad se sprema i na avanturu s - plavcem malim. Nekome šok, nekome tek neobično, no izreka veli da je muž odakle mu je žena, a Morenova supruga Suzana je s otoka Ugljana, gdje ima plavca i sad je eto pred Morenom izazov da od te sorte iz Dalmacije u Istri napravi – Gran Ugljan ili Gran Suzan’! Pa, da vidimo i to! Poznavajući Coroniku kao marljivoga i radišnoga te pedantnoga, stalno i u potrazi za novim saznanjima u struci, sklon sam vjerovati da bi se njegovoj istarskoj Gran-špici lako mogao uskoro pridružiti još jedan osebujan Gran, taj s Ugljana. Moreno Coronika u obiteljskom hoteluugostiteljskom JRE objektu San Rocco u Brtonigli okupio je hrvatsku kremu sommelijera i vinskih novinara da bi im predstavio vina novih berbi što ih je upravo pustio na tržište, ali i da bi službeno pokazao i nešto što je apsolutni novitet u njegovoj produkciji, a to je pjenušac. Naziv vrlo jednostavan, međutim

efektan- CO2 brut nature, iz dva razloga – jedan je, kako je rekao, taj da u njemu nema ništa drugo osim grožđa od sorte malvazija (ekspedicijski liker nije koristio), a drugi je što njegovo prezime počinje s CO, ta dva slova on istaknuto rabi i u svom logotipu. Coronica je u San Roccu predočio baznu malvaziju 2016, zatim Gran malvaziju 2015, mineralnu, zrelu i s potencijalom za dalje, te Gran Teran 2013, kojemu također još treba vremena, donio je i svoj magnum Boscogrando star puno desetljeće. Pjenušac, koji je iz berbe 2012 (proizvedeno ga je oko 1000 butelja) i koji je nakon sekudnarne fermentacije 40 mjeseci ležao u boci na finom talogu, pokazao u izvrsnome svjetlu. Za nj valja spomenuti kako grožđe malvazije istarske nije brano, kako je drugdje u Istri uobičajeno, ranije, nego je brano u punoj fenolnoj zrelosti, a to je Moreno mogao učiniti zato što je na grožđu za pjenušac na poseban način radio u vinogradu tako da je dobio zrelu sirovinu s nižim alkoholom i s dobrom kiselosti, dakle s parametrima 48

San Rocco – ljetna terasa, suton, te, desno, večernji prizor

nužnima za proizvodnju pjenušca. Taj rezultat slijed je tijesne Morenove suradnje s vrlo afirmiranim stručnjacima za vinogradarstvo Marcom Simonitom i Sirchom iz talijanske pokrajine Furlanije, dvojcu za koji se govori da je revolucionirao rad u trsju, s kojime je radio i famozni Joško Gravner i koji je sada silno tražen i na znanim bordoškim vinskim posjedima. - Vrijednost rezidbe Simonit & Sirch je u tome što se postiže ravnomjernije dozrijevanje

2016, Gran malvazija 2015, Gran teran 2013, Boscogrando 2007 (teran, cabernet sauvignon , merlot)

studeni 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

JEUNES RESTAURATEURS D’EUROPE.

Moreno Coronica sa suprugom Suzanom, te s Tullijem Fernetichem, vlasnikom hotela&restorana San Rocco

grožđa i što se produžuje vijek loze, a pojedinim zahvatima u rezidbi može se po onome za koji se tip vina proizvođač vina odlučio u berbi i pri punoj zrelosti postići prikladan sadržaj sladora i sadržaj kiselina - objašnjava Coronica, i dodaje: - Simonita sam upoznao još prije puno godina i od prije dosta vremena kroz njegove kratke posjete mom vinogradu počeo sam djelomice primijenjivati njegovu filozofiju rezidbe. Godine 2013. smo dva moja djelatnika David Jurman i Anđelko Paljuh i ja pohađali njegov tečaj rezanja u Cormonsu, i tamo smo stekli znanje i sigurnost. Od te godine na dalje u potpunosti primjenjujemo filozofiju Simonita i Sircha. Nakon što smo završili tečaj, član Simonitova tima Nicolas pratio nas je tri sezone u rezidbi te u proljeće za vrijeme pljevljenja suvišnih mladica tj. formiranja loze za iduću vegetativnu godinu. Danas tvrdim da smo osjetno poboljšali stanje vinograda. Pojednostavili smo održavanje vinograda. smanjili smo širenje bolesti drva vinove loze, postigli smo homogeniju zrelost grožđa i na isti urod znatno veću kvalitetu grozda. Volio bih još naglasiti i to da u našim vinogradima radimo zaštitu samo kontaktnim sredstvima, dohranjivanje je jako malo i to isključivo organskim gnojivom, korove rješavamo samo mehaničkim putem, dakle ne upotrebljavamo herbicide. Već četiri sezone provodimo ciljano zatravljivanje tj. u jesenskom razdoblju među redovima sijemo travu. Nakon cvatnje vinove loze trava se kosi i tlo se površinki obradjuje. Ovakvo zatravljivanje pomaže povećanju sadržaja humusa u tlu, poboljšava rahlost tla, smanjuje kapilarno pucanje tla u ljetnom periodu, te, što je i te kako važno, smanjuje bujnost vinove loze pogotovu u mladom periodu života. Coronica veli kako nikad prije nije ni mislio da će se upustiti u pjenušac, ali sad nakon debitantskog iskustva vrlo je zadovoljan što je ušao i u taj segment, ne tek stoga što je obogatio svoju ponudu vina nego stoga što je pjenušac koji ga zadovoljava dobio od malvazije istarske, dakle sorte svojega kraja, te što ga je u vrlo kompleksnoj varijanti ostvario na svoj način, bez kopiranja Champagne i Franciacorte.

- Moram biti zadovoljan onime što smo postigli, jer postigli smo mnogo, ali i te kako sam svjestan da se moglo i može učiniti puno, puno više. Međutim, u mjestu koje nije na samome studeni 2017

moru kamo se hrli kad se masovno kreće na odmor treba se malo više potruditi, to vrijedi za pojedince ali i za zajednicu, da se privuku gosti. Kompliciraniji i zahtjevniji gost, a taj je često i s dubljim džepom, doći će ako mu se ponudi prikladan sadržaj. On jednostavno mora znati zašto da pođe nekamo drugamo. Smatram da je bitno u ponudi isticati ono što je tipično, karakteristično za kraj, dakle vlastito, ono što drugi nemaju ili eventualno imaju ali u manje uvjerljivoj mjeri. Mi smo jedno drevno obiteljsko imanje pretvorili u elegantni ekskluzivni kompleks, sa sjajnom modernom eno-gastronomskom ponudom tijesno vezanom uz naš kraj. Stvarajući turistički objekt vjerovao sam u obnovu staroga imanja zbog ljubavi prema ovoj zemlji i zbog velikog povjerenja što ga imam u njenu budućnost, te s nadom da će moja djeca znati poštovati ovu baštinu tradicije i povijesti. Moja želja i želja moje obitelji je da gost barem na trenutak doživi istinske vrijednosti zdravog života na selu kojega sam ja imao privilegiju osobno iskusiti kao dijete ali i zamišljati na temelju priča starijih generacija vezanih uz ovaj kutak istarskog teritorija – kazao je Tullio Fernetich. HRVATSKA TRADICIJSKA KUHINJA – U kulinarskom studiju majstora kuhara Branka Ognjenovića snimljen je spot vezan uz knjigu Hrvatska tradicijska kuhinja autora Mladena Horića, a u izdanju zagrebačkog poduzeća MAM-VIN. Knjiga je ne samo kuharski informativna nego je i edukativan eno-gastronomsko-turistički vodič. U njoj se našlo vrlo mnogo ponajboljih hrvatskih kuhara sa svojim receptima za tipična i tradicijska jela raznih krajeva Lijepe naše, s time da su uz recepte chefovi predložili i odgovarajuća hrvatska vina. Branko Ognjenović predstavio se s istarskim specijalitetom - janjećim zgvacetom uz koji je preporučio njemu posebno drage malvazije od Coronike i Kabole. Chef Ognjeno-vić, koji je nekad vodio više renomiranih restorana u Hrvatskoj i u Austriji, sada je vrlo aktivan na edukaciji mladih kadrova u kuharstvu. Utemeljio je Školu kuhanja, i veli da je zanimanje vrlo veliko, toliko da Branko sad traži novi veći prostor za odvijanje nastave. Ognjenović radi i kao konzultant u kuharstvu, a uspješno vodi i udrugu Renato – kuhari

JEUNES RESTAURATEURS D’EUROPE bez granica, što je osnovao nakon tragedije u kojoj je stradao njegov sin. Udruga je postavljena na humanitarnu osnovu i brine o tome da skuplja sredstva za pomoć djeci s posebnim potrebama i da povezuje potrebite s odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. Sredstva se, veli chef Branko, skupljaju najviše na večerama posebno organiziranim u humanitarne svrhe, a na kojima se kao kreatori jela odazivaju brojni Ognjenovićevi kolege-prijatelji iz Lijepe naše ali i iz inozemstva. Na pitanje o aktualnom stanju u hrvatskom kuharstvu chef Ognjenović odgovara: - Kad mi se svojedobno dogodila tragedija sa sinom odmaknuo sam se od raznih funkcija u Hrvatskom kuharskom savezu. Nažalost, vidim da među kuharima nema neke osobite sloge i spremnosti za kvalitetnu suradnju na poslovnome planu a koja bi mogla hrvatsku gastronomiju dignuti na vrlo vrlo visoku međunarodnu razinu. Kad bismo imali kako treba poslovno ustrojenu organizaciju mogli bismo dobiti i dovoljno novaca od raznih fondova i raditi mnogo toga korisnoga ne samo za poboljšanje kvalitete prehrane i podizanje eno-gastronomske svijesti u, ne zaboravimo, turističkoj Hrvatskoj nego upravo i za bolje pozicioniranje hrvatske gastronomije u svijetu. Predlagao sam primjerice da Hrvatski kuharski savez kao tijelo koje bi obuhvatilo SVE vrijedne kuhare u zemlji krene u stručno ispitivanje kvalitete i originalnosti namirnica što se proizvode u Lijepoj našoj, i da nakon laboratorijskog i organoleptičkog ispitivanja onim namirnicama koje to zavrjeđuju dodijelimo znak Majstor kuhar kao strukovnu potvrdu i jamstvo kakvoće i izvornosti, ali, dok mi iz branše nismo

svi zajedno, teško je tako nešto i ostvariti i da bude vjerodostojno… A na pitanje što bi rekao o češćem otvaranju, u zadnje vrijeme, restorana koji teže ekskluzivi i elitizmu, Ognjenović veli: - Drago mi je da se otvaraju restorani s visokim ambicijama u eno-gastronomiji. Hrvatska kao zemlja s velikim potencijalom za proizvodnju kvalitetnih namirnica te kao turistička zemlja to zavrjeđuje, zaspravo to se od Hrvatske i očekuje. Svim poduzetnim i dobro mislećim ljudima i kolegama želim puno razuma u poslu i puno uspjeha s kontinuitetom! ■

studeni 2017

TURIZAM, i KAKO GA STEĆI

ZLATNI KUHAR I VINAR

BRANKO OGNJENOVIĆ I MARINO MARKEŽIĆ- KABOLA studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- DALMACIJA

CRVIK Adresa: Crvik Vinogradi i Vinarija, Kotar 12; 20213 Čilipi, Konavle • tel/fax: +385/20 771-230, +385/20 773 - 531 • e-mail: crvik.vino@gmail.com • www.crvik.com

Vlasnik: Andro Crvik • Odgovorna osoba: Kate Bušić • Kontakt osoba: Andro Crvik - mobitel: +385/98 344 058 Vinogorje: Južna Dalmacija, Konavosko vinogorje Enolog-podrumar: Petar Crvik Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: 9 vlastito; kooperacija: 4 Sorte: Malvasija dubrovačka, Merlot, Plavac mali, Maraština, Cabernet sauvignon Godišnja proizvodnja vina: 50.000 boca / bottles •mirno: 100 %; bijelo: 45 %; ružičasto: 5 %: crno: 50 % Vina kao robne marke, po etiketama: Premium kategorija: Tezoro (malvasija dubrovačka), Pomet (plavac mali), Negromant (merlot), Vilin ples (cuvée: cabernet sauvignon 40 %, merlot 40 %, plavac mali 20 %), Fiora (merlot rosé) – suho Kvalitetna vina: Canavia, po sortama: maraština, plavac mali barrique, plavac mali dubrovački, merlot – suho Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda hrane: hladni narezak Kušaonica za koliko osoba: 35 Radno vrijeme: svakodnevno, od 8-17 h

1 km udaljeno od posjeda Crvik); SokolGrad - srednjevjekovna utvrda Dubrovačke Republike u mjestu Dunave, Crkva Sv. Nikole u Ćilipima

Način plaćanja: gotovina Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i s akralni spomenici u okr uženju, preporučeni za posjet: Plaža, pješčana, u uvali jedinstvene ljepote u selu Popovica, 52

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Folklor svake nedjelje u sezoni uz crkvu sv. Nikole u Ćilipima ■ Crvik vinogradi i vinarija u selu su

Komaji u Konavlima. Vinova loza uzgaja se u malim kraškim poljima na južnoj strani Konavala, te po rubnim dijelovima Konavoskoga polja. Kvaliteta je imperativ, a znanje, tradicija i iskustvo su jamstvo su kvalitete Crvikovih vina. U ukupnoj ponudi vina pet je vrhunskih i sedam kvalitetnih s kzp. Za vina su osvojene brojne nagrade i priznanja na domaćim i inozemnim natjecanjima. studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- DALMACIJA

GRABOVAC Adresa: Vinarija Grabovac – Provin d.oo., Ulica Križnog puta 17; 21264 Proložac Donji tel. fax: +385/21 846 767 ; +385/21 846 010 • www.vinarijagrabovac.hr • facebook. com/vinagrabovac Vlasnik: Ante Grabovac • Odgovorna osoba: Milan Grabovac - e-mail: milan@ vinarijagrabovac.hr • Kontakt osoba: Milan Grabovac Vinska regija, vinogorje: Dalmatinska zagora, Imotski Enolog-podrumar: Mislav Maršić Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: 10 vlastitih Sorte: kujundžuša, chardonnay, pošip, žilavka, sauvignon blanc, pinot sivi, pinot noir, cabernet sauvignon, syrah, merlot, trnjak, vranac, crljenak Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Vučja draga Godišnja proizvodnja vina: 50.000 boca • mirno: 90%; bijelo: 40 %; ružičasto: 10%: crno: 50 % / pjenušci: 10% Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: kujundžuša, pošip & žilavka, sauvignon blanc, chardonnay, syrah, vranac, crveno jezero, modro jezero, modro jezero grand reserve - suho Pjenušac: Grabovac brut Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje – čaj – sir - džem Degustacija vina na posjedu moguća: da

Radno vrijeme: svakodnevno - 09:00 20:00 h - samo po najavi Način plaćanja: gotovina - virmanom kartice (prihvaćaju se: Visa, Master Card, Maestro)

Kušaonica za koliko osoba: 50

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Modro i Crveno jezero, Kanjon Badnjevice

Smještaj: ne na posjedu •u susjedstvu: da

Kulturno-zabavna, folklorna događanja,

Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji - topla jela

studeni 2017

festivali kroz godinu: Glumci u Zagvozdu _■ Vinarija Grabovac je najstarija privatna vinarija na području Imotskog vinogorja. Na tome području vinova loza se uzgaja još od antičkih vremena, a iskustvo u proizvodnji grožđa i vina u obitelji Grabovac prenosi se već 200 godina. Danas obitelj posjeduje trsje na najboljim položajima Imotskoga kraja, gdje su zastupljene domaće i introducirane sorte od kojih se proizvode prepoznatljiva vrhunska vina. 53

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- DALMACIJA

STINA Adresa: Jako vino d.o.o., Bračka cesta 13; 21420 Bol • tel. fax: +385/98 422 570 • www. stina-vino.hr

Vlasnik: Jako Andabak • Odgovorna osoba: Ivica Kovačević; e-mail: ivica.kovacevic@ stina-vino.hr • Kontakt osoba: Emil Mehdin - e-mail: emil.mehdin@stina-vino.hr Vinska regija, vinogorje: Srednja i Južna Dalmacija Enolog-podrumar: Rikard Petrić, Leo Gracin Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: 67 vlastitih ; kooperacija: 20 Sorte: pošip, vugava, chardonnay, plavac mali, cabernet sauvignon, merlot, syrah Godišnja proizvodnja vina: 120.000 boca ■ mirno: 99 %; bijelo: 45%; ružičasto: 8 %; crno: 45 %; desertna i specijalna vina: 2 %; pjenušci: 1 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: cuvée, vugava, pošip, pošip Majstor, opol, plavac mali barrique, plavac mali Majstor, plavac mali Remek djelo - suho • prošek - slatko Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji Kušaonica za koliko osoba: 100 Smještaj: da, u susjedstvu Diners, Amex ) Radno vrijeme: svakodnevno tijekom turističke sezone od Uskrsa do listopada - 16-23:30 h • od listopada do Uskrsa samo po najavi

posjet: Zlatni rat, Zmajeva špilja, Vidova gora

Sadržaji za sport i rekreaciju: U neposrednoj blizini

Način plaćanja: gotovina - virmanom - kartice (prihvaćaju se: Maestro, Mastercard, VISA,

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za

■ Vinarija Stina smještena je u samom centru turističkog bisera Dalmacije - Bolu. Vinarija je u zgradi Prve dalmatinske vinarske zadruge, sagrađene 1903. godine.

studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- DALMACIJA

ZLATAN OTOK Adresa: Zlatan otok d.o.o., Put Stjepana Radića 3, Sv. Nedjelja, 21465 Jelsa • tel/ fax: +385/21 745 709 • www.zlatanotok. hr • e-mail: zlatanotok@zlatanotok.hr

Vlasnik: obitelj Plenković • Odgovorna osoba: Marin Plenković, direktor • Kontakt osoba: Darko Janković dipl.ing.agronomije - mobitel: +385/91 528 6365 - e-mail: zlatanotok@zlatanotok.hr Vinska regija, vinogorje: Srednja i Južna Dalmacija, Hvar, Sveta Nedjelja – Makarska, Baška Voda – Šibenik, Jadrtovac Enolog-podrumar: Davor Šestanović dipl. ing.agr. Pristup proizvodnji: neki vinogradi konvencionalan - neki vinogradi ekološki, organski Hektara: 150 vlastito; kooperacija: 80 Sorte: pošip, bogdanuša, plavac mali, crljenak, babić Degustacija vina na posjedu moguća: da Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Hvar - Sveta Nedjelja (Plavac grand cru; Plavac Exclusive - konvencionalno •Makarska Baška Voda (Pošip; Crljenak/Zinfandel konvencionalno) • Šibenik - Jadrtovac: eko Godišnja proizvodnja vina: 600.000 boca •mirno: 100 %; bijelo: 25 %; ružičasto: 5 %: crno 70 %; desertna i specijalna vina: 1 % Vina kao robne marke po etiketama: Zlatan otok, Zlatan bogdanuša, Zlatan pošip, Zlatan opol rosé, Zlatan plavac, Zlatan plavac barrique, Zlatan plavac grand cru, Zlatan plavac exclusive, Zlatan crljenak-zinfandel, Zlatan babić, Zlatan babić barrique – sve suho •Zlatan porat, desertno – slatko • eco/organic Jadrtovac: Pošip, Plavac, Crljenak-zinfandel,Bbabić – suho / dry •arhiva, do 1989: Zlatan plavac, Zlatan plavac barrique, Zlatan plavac grand cru – suho /dry Mogućnost kupnje vina na posjedu: da studeni 2017

Ponuda hrane: hladni narezak - topla jela (Restaurant & Marina Bilo Idro) Kušaonica za koliko osoba: 100 Smještaj: da (vlastiti apartmani Radno vrijeme: u turističkoj sezoni svakodnevno - cijeli dan • izvan sezone samo po najavi Način plaćanja: gotovina - kartice (primaju se: sve) Sadržaji za sport i rekreaciju: nogomet, planinarenje, ronjenje, ribolov, vožnja biciklom, šetnja Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Staro selo, spilje, grad Hvar Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: razna manifestacije na otoku Hvaru

■ U vinskom svijetu Zlatan otok prisutan je gotovo 30 godina, a sa zaštitom zemljopisnog porijekla u kategoriji vrhunskog vina već 26 godina. Sav trud i rad bio je uvijek usmjeren na uzgoj i očuvanje autohtonih dalmatinskih sorata vinove loze, i isključivo na tim sortama počiva asortiman vina Zlatan otok. Hvarski vinogradi su na strminama na južnoj strani otoka, na području Hvarskih plaža, i pod nagibom su od 40 do 60 posto. Tu prevladava plavac mali. Kuća Zlatan otok posjeduje i vinograde na kopnu, blizu Makarske, na padinama planine Biokova, od Basta do Promajne. Trsje je na nadmorskim visinama od 30 do 400 metara, tu su plavac mali, crljenak/zinfandel te pošip. Treću cjelinu čine vinogradi kod Šibenika. Oni su na južnim brežuljcima Jadrtovca. Od 2014. za to područje dobiven je dobio certifiikat o ekološkom uzgoju. U šibenskome pojasu sortiment čine plavac mali, babić, crljenak/ zinfandel i pošip. Mnogobrojne nagrade i medalje u Hrvatskoj i širom svijeta dokazuju da je Zlatan Plenković uspio u svojoj viziji stvaranja brenda od autohtonih dalmatinskih vina. 55

VINSKI RESTORANI I HOTELI

studeni 2017

VINSKI RESTORANI I HOTELI

studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- ISTRA I KVARNER

BOŠKINAC Adresa: Cissa d.o.o., Škopaljska ulica 30; 53291 Novalja, otok Pag • tel/fax :+385/53 663 500; +385/53 663 501 • www.boskinac.com • e-mail: info@ boskinac.com Vlasnik: Boris Šuljić • Odgovorna osoba: Boris Šuljić - e-mail: cissa@inet.hr • Kontakt osoba: Boris Šuljić - mobitel. +385/91 532 6309 Vinogorje: Hrvatsko primorje, Pag Enolog-podrumar: Vinolab d.o.o. Pristup proizvodnji: konvencionalan – prema ekološkom, organskom Hektara: 6, vlastito Sorte: gegić, chardonnay, sauvignon bijeli, merlot, cabernet sauvignon Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Vinograd Boškinac samo je na jednom položaju – Gračišće kod Novaljskog polja, koji slovi kao najbolji na otoku Pagu Godišnja proizvodnja vina: 30.00040.000 boca, ovisno o godištu • mirno: 95 %; bijelo: 15%; ružičasto: 4 %: crno: 80 % / pjenušac: 5 % Vina kao robne marke (po etiketama): Boškinac cuvée cabernet sauvignon & merlot ; Boškinac bijelo cuvée gegić, chardonnay & sauvignon; Rosé; Gegić; Boškinčić cuvée Merlot & C abernet sauvignon; Ocu cuvée bijeli (debit, gegic, chardonnay, sauvignon) - sve suho Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Dr ugi proiz vodi v lastite i lok alne proizvodnje koji se mogu kupiti na posjedu: rakija grappa - maslinovo ulje – med Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda hrane: hladni narezak - topla jela Kušaonica za koliko osoba: 70 58

Smještaj: 8 soba & 3 suita

doručak, Advent u Novalji

Radno vrijeme: svakodnevno - 12,00 23,00 sata - ipak, samo po najavi

■ Vinski podrum Boškinac oduvijek je bio okosnica načina života obitelji ŠuljićBoškinac. Sorte grožđa su se mijenjale, ratovi prohujali kroz Novaljsko polje - ali vinogradi su ostali neizbrisiv izvor opstanka.

Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Mastercard, Visa, Amex, Diners, Meastro) Sadržaji za sport i rekreaciju: Vanjski bazen - plivanje, hodanje, planinarenje, biciklizam, ribolov Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i s akralni spomenici u okr uženju, preporučeni za posjet: Muzej grada Novalje, Muzej Stomorica, Lunski maslinici Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Martinje, Uskrsni

Proizvodnja vina njegovana je stoljećima. Ostati na kamenu i drači, nastaviti hodati stazama djedova bila je konstanta u životu ove obitelji, od djeda Boškinca do njegova unuka. Na startu ovoga stoljeća počelo je novo razdoblje utemeljeno na tradiciji. Vinarija Boškinac sagrađena je 2000. godine, a iste godine u neposrednoj blizini vinarije posađen je i novi vinograd, na površini od pet hektara. studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- istra i kvarner

PERŠURIĆ MISAL Adresa: Pjenušci Peršurić d.o.o. Misal, Pršurići 5a; 52463 Višnjan • tel/fax: +385/52 431-586; +385/52 428-438 • e-mail: info@misal.hr • www.misal.hr

Vlasnik: Katarina Peršurić Bernobić & Ana Peršurić • Odgovorna osoba: Katarina Peršurić Bernobić • Kontakt osoba / Contact person: Ana Peršurić – mobitel: +385/98 1957 037 • e -mail: ana@misal.hr Vinska regija, vinogorje: Hrvatska Istra, Zapadna Istra, K.O. Bačva, Višnjan Enolog-podrumar: Katarina Peršurić Be rnobić Pristup proizvodnji: vinograd: integriran; podrum: konvencionalan Hektara: 5 vlastito; kooperacija: grožđe se otkupljuje iznimno, samo u nekim godinama, i to od vinogradara koji imaju trsje u susjedstvu Sorte: malvazija istarska, chardonnay, pinot noir (najveći dio čine ove tri sorte), muškat žuti muškat bijeli i muškat ruža porečki, teran, borgonja Godišnja proizvodnja vina: 40.000 boca • pjenušci: 100 %; bijelo: 60%; ružičasto: 30 %: crno: 10 % Vina kao robne marke po etiketama: Misal Blanc de Blancs brut nature, Misal Prestige extra brut, Misal Millennium brut, Misal Royal brut, Misal Blanc de noirs brut, Misal Istra brut, Misal Noir brut, Misal Rosé sec, Misal Rouge demi-sec, Misal Amor demi-sec

Kušaonica za koliko osoba: 35

festivali kroz godinu: Slavlje za ljetni solsticij – Astrofest, Višnjan

Radno vrijeme: samo po najavi Mogućnost kupnje vina na posjedu: da/yes Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: uskoro će biti maslinovo ulje Degustacija vina na posjedu moguća: da

Način plaćanja: gotovina– kartice (primaju se: Master Card, Maestro, Visa) Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Mjesto Bačva, Zvjezdarnica Višnjan, biciklističko-rekreacijska ruta Parenzana

Ponuda hrane: ne

■ Misal – pjenušava vina: Proizvodnja pjenušavih vina klasičnom metodom - drugim vrenjem u boci – traje od 1990. godine. Deset je različitih vrsta pjenušaca. Vinariju, koju je utemeljio Đordano Peršurić, odnedavno vode sestre Katarina i Ana Peršurić, koje nakon smrti oca slijede obiteljsku tradiciju. Proizvodnja pjenušaca odvija se uz modernu opremu i u potpunosti je automatizirana

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- ISTRA I KVARNER

GOSPOJA Adresa: Gospoje P.Z., Frankopanska 1, 51516 Vrbnik tel. : +385/51 857 142 +385/51 669350 www. gospoja. hr

Vlasnik: Obiteljska zadruga u vlasništvu bitelji Toljanić i Brusić • Odgovorna osoba: Franjo Toljanić e-mail: ftoljanic@gmail.com • Kontakt osoba: Marina Valković e-mail: info@gospoja.hr Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko primorje Enolog-podrumar: Mladen Toljanić Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektar: 6 ha vlastitih; kooperacija, najam: 15 ha Sorte: Žlahtina Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Godišnja proizvodnja vina: 200. 000 boca lit 150.000 • bijelo: 90 %; desertna slatka i specijalna vina: 7 %; pjenušac: 3 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Žlahtina Gospoja, Misno vino, Pjenušac Gospoja, Suho: Žlahtina Gospoja , Pjenušac Gospoja, Slatko: Misno vino Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji - topla jela

kartice (prihvaćaju se: Diners, Eurocard, American, Visa) Sadržaji za sport i rekreaciju: Wellness u vlastitom Vinotelu Gospoja – hotel četri zvjezdice s temom vina , zastupljena vina hrvatskih sorti Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Vrbnik stari grad, crkve , Knjižnica obitelji Vitezić, srednovjekovna Tiskara Blaž Baromić, šetnice u okolici Vrbnika, Frankopanska utvrda Gradec

Kušaonica za koliko osoba: 250 DO 300

Radno vrijeme: svakodnevno

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Dani vina, festival žlahtine - Dani otvorenih podruma., Pastirska fešta Razgon…

Način plaćanja: gotovina - virmanom -

U sklopu Gospoja PZ su ug. Objekti:

Smještaj: da

Hotel vinotel Gospoja *** - kapacitet 60 osoba Konoba Žlahtina Kušaonica Gospoja Pizzerija Gospoja studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- istra i kvarner

CORONICA Adresa: ATC d.o.o. (Coronica vina), Koreniki 86, 52470 Umag, tel. : +385/52 730 357, www. coronica.eu

Vlasnik: Moreno Coronica • Odgovorna osoba: Moreno Coronica e-mail: otc@coronica.com Vinska regija, vinogorje: Istra Hektar: 23 ha Sorte: malvazija istarska, teran, cabernet suvignon, merlot Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Suho: malvazija istarska Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da Kušaonica za koliko osoba: u izgradnji Smještaj: ne Radno vrijeme: 9- 17h (ljetno), 8-16h (zimsko) Način plaćanja: gotovina - kartice

studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- slavonija

BELJE VINA Adresa: Belje d.d, Industrijska zona 1 MECE, 31326 Darda • tel. fax: +385/31 710-060; +385/31 710-070 • www.vinabelje.hr

Vlasnik: Belje d.d. • Odgovorna osoba: Suzana Zovko; e-mail: suzana.zovko@belje.hr • Kontakt osoba: Đenđi Burjan – mobitel: +385 91 1790 118 • e-mail: djendji.burjan@belje.hr Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko podunavlje, Baranja Enolog-podrumar: Suzana Zovko Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: 650 vlastitih Sorte: graševina, chardonnay, frankovka, merlot, cabernet sauvignon, pinot crni… Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Goldberg Godišnja proizvodnja vina: 3,9 mil lit • mirno: 100 %; bijelo: 90 %; crno: 10% Vina kao robne marke po etiketama: graševina Goldberg vrhunsko - polusuho • graševina vrhunsko, graševina kvalitetno, chardonnay Goldberg vrhunsko, chardonnay vrhunsko, chardonnay kvalitetno, frankovka 2012 Goldberg vrhunsk, frankovka 2009 vrhunsko, frankovka kvalitetno, merlot Goldberg vrhunsko, merlot vrhunsko, merlot kvalitetno, cabernet sauvignon vrhunsko, cabernet sauvignon kvalitetno, pinot crni vrhunsko, pinot crni kvalitetno, cabernet sauvignon & merlot 2011 vrhunsko– sve suho Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: mesne i mliječne prerađevine / baranjski kulen – sir Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji - topla jela Kušaonica za koliko osoba: 70 u kušaonici; 120 u podrumu 62

Suzana Zovko - glavna enologinja Belja

Smještaj: ne

u vinogorju Baranja.

Radno vrijeme: 10-17 h svakodnevno (nedjeljom po najavi)

Vina se rađaju isključivo od grožđa iz vlastitih nasada, a berba se odvija ručno. Prerada grožđa je u podrumu koji je jedan od najmodernijih vinskih kompleksa u Europi, a smješten je u srcu beljskih vinograda. Opremljena najnaprednijom svjetskom tehnologijom, vinarija Belje stvara moderna vina na temeljima tisućljetne vinske tradicije koja seže još u davno treće stoljeće, kad je rimski car Prob lozom oplemenio cijelo područje.

Način plaćanja: gotovina - kartice (prihvaćaju se: Maestro, Visa, American Express, Diners) Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Park prirode Kopački rit, grad Osijek i Osječka Tvrđa, vinski surduci u Zmajevcu; Vidikovac iznad Dunava Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Vašar u Karancu, Gator-fest, Slama – land art fest, Ribarski dani u Kopačevu, Etno susreti u Bilju, Čvarak fest, Berba grožđa, biciklističke utrke

■ Vina Belje najveći je hrvatski proizvođač grožđa iz vlastitih vinograda. Vinogradi se nalaze na području Hrvatskog podunavlja,

Vina, koja uz puno ljubavi i pažnje nastaju u vinariji, dozrijevaju u podrumu Belje ukopanom u brijeg u središtu Kneževih Vinograda. Podrum star gotovo 500 godina danas je najveći i najimpozantniji vinski podrum u Baranji i u cijeloj regiji. Na tri etaže u drvenim bačvama odležavaju Premium i Goldberg etikete. studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- slavonija

FERAVINO A d r e s a : O s il o v a c d . o . o . F e r a v i n o, Ferićeva 16; 31512 Feričanci • tel : +385/031 603 213; fax: +385/ 031 603 013 • https://www.facebook.com/ FeraVinoFericanci Vlasnik: Đurđica Ergović feravino@nexe. hr • Kontakt osoba: Jenette Simić; e-mail: jenette.simic@nexe.hr Vinska regija, vinogorje: Slavonija, Feričanci Enolog-podrumar: Marijan Knežević, dipl.ing. Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: 165 ha vlastitih Sorte: graševina, pinot bijeli (blanc), chardonnay; frankovka (Blaufränkisch), zweigelt, syrah, pinot crni (noir), cabernet sauvignon, merlot Godišnja proizvodnja vina: 900.000 - 1.000.000 lit • mirno: 99 %; bijelo: 50 %; r u žič asto: 3 %: c r no: 47 %; pjenušac: 1 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: graševina, pinot bijeli, chardonnay, frankovka, zweigelt, syrah, cabernet sauvignon, pinot crni, merlot – sve suho Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji - topla jela putovi, promatranje ptica Kušaonica za koliko osoba: 50 Smještaj: u susjedstvu Radno vrijeme: samo po najavi

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i s ak r alni spomenici u ok r uženju, preporučeni za posjet: Crkva Sv. Duha, Stari podrum, Društveni dom, Feričanačka Kalvarija, Ružica – grad, izletište Jankovac

Način plaćanja: gotovina Sadržaji za sport i rekreaciju: Turističko– rekreacijski kompleks Jezero, nogometno igralište, tenis tereni, šetnje u prirodi, planinarenje, lov, vožnja biciklom, tematski studeni 2017

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Feričanačko Vince - siječanj, Likovna akademija, Likovna kolonija Vinorella, Planinarski susreti

■ Stari preuređeni vinski podrum i d a n a s j e u f u n k c ij i d o z r ij e v a nj a p r e m i u m v i n a . U z t aj p o d r u m j e i velika nova kušaonica. Tu se planira ot voriti restoran. U srcu vinograda na padinama Krndije postoji vincilir sk a kuć a s lijepim pogledom uokolo. Tu je, u predivnoj pr ir o di, mo gu ć e u ži v ati u iz v r snim slavonskim specijalitetima i vinima. U planu je da se tu ot vore i turistički apartmani. 63

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- slavonija

ILOČKI PODRUMI Adresa: Iločki podrumi d.d., Dr. Franje Tuđmana 72; 32236 Ilok • tel/fax: +385/32 590 003 • e-mail: info@ilocki-podrumi.hr • www.ilocki-podrumi.hr

Vlasnik: Juraj Mihaljević • Odgovorna osoba: Robert Miljković • Kontakt osoba: Karmela Tancabel; mobile: +385/98 298 681; e-mail: karmela.tancabel@ilocki-podrumi.hr Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko podunavlje, Srijem, Ilok Enolog-podrumar: Vera Zima Pristup proizvodnji: konvencionalan Vinogradarski položaj Principovac, s prekrasnim dvorcem

Hektara: 330 vlastito; kooperacija: 660 Kušaonica za koliko osoba: 100 Sorte: graševina (Welsh Riesling), traminac, chardonnay, rizling rajnski (Riesling), pinot bijeli (Pinot blanc), frankovka (Blaufränkisch), cabernet sauvignon… Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Principovac, Vukovo Godišnja proizvodnja vina: 3.550.000 lit• mirno: 3.540.100 lit; bijelo: 3.195.000 lit; ružičasto: 30.000 lit; crno: 310.000 lit; slatka desertna i specijalna vina: 5000; pjenušci: 10.000 lit

Smještaj: da; vlastiti apartmani: 18 * * * & 6**** Radno vrijeme: 7-23h – svakodnevno – po najavi i duže Način plaćanja: gotovina - kartice (primaju se: Amex, Diners, MasterCard, Maestro, Visa) Sadržaji za sport i rekreaciju: tenis, badminton, golf, trecking

Degustacija vina na posjedu moguća: da

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Pozicija na lesnim zaravnima i surducima uz Dunav, te obroncima Fruške Gore daje Iloku i okolici dinamičan i zanimljiv prirodni krajolik. Okolne šume su očuvane, i u njima obitavaju brojne životinje. Iločko lovište poznato je po jelenu lopataru. Jedino stanište orla krstaša u Hrvatskoj upravo je na obroncima Fruške Gore kod Iloka, a tu je također i jedno od rijetkih staništa zaštićene vrste guštera - ivanjskog rovaša (u iločkom parku). Prirodne cjeline Dunava i Šarengradske ade čine biljni i životinjski svijet močvarnog i riječnog područja, osobito ptica... Dio prirode i krajolika može se doživjeti i hodajući stazom Liska koja vodi prema najvišem dijelu Fruške Gore na zapadnim obroncima.

Ponuda hrane: hladni narezak - topla jela; fusion

Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Vinkovo (siječanj),

Vina kao robne marke po etiketama: kao kvalitetno - graševina, traminac, chardonnay, rajnski rizling, bijeli pinot, frankovka rosé, Kapistran crni, te kao vrhunsko - graševina vrhunska, traminac vrhunski, chardonnay vrhunski, Graševina velika berba - sve suho • Principovac traminac, Principovac graševina, Principovac Chardonnay, traminac kasna berba - poluslatko • traminac izborna berba, traminac izborna berba bobica, traminac izborna berba prosušenih bobica, traminac ledena berba - slatko Mogućnost kupnje vina na posjedu: da

Vera Zima, glavna enologinja

Majpan (lipanj), Petrovo u Šarengradu (lipanj), Iločko-slovačko ljeto (kolovoz), Schmidtovi dani (kolovoz), Iločka berba grožđa (početak rujna), Kapistranovo (listopad) ■ Iločki podrumi najstariji su i najnagrađivaniji vinski podrum u Hrvatskoj i jedini podrum iz Hrvatske koji je uvršten u vinsku kartu Europe. Tradicija proizvodnje vina u Iloku duga je gotovo dva tisućljeća. Loza se kontinuirano uzgajala, čak i za vrijeme turske vladavine. Upravo su u Iločkim podrumima prepoznali kvalitetu svojih vina i još prije Bordeauxa i Burgundije punili vina u butelje kako bi zaštitili kvalitetu i zaštitili se od trgovaca koji su miješanjem vina različitih proizvođača tržištu nudili vina lošije kvalitete. Tako je ostalo do današnjih dana - ako Iločki podrumi nisu na butelji, onda vino nije punjeno tamo, onda to nije prava stvar… studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- slavonija

KRAUTHAKER Adresa: Vinogradarstvo-podrumarstvo Krauthaker, Ivana Jambrovića 6; 34340 Kutjevo • tel. fax: +385/34 315 000 ; +385/34 315 0001 • www.Krauthaker.hr

Vlasnik: Vlado Krauthaker • Odgovorna osoba: Vlado Krauthaker; e-mail: vlado@ krauthaker.hr • Kontakt osoba: Zdravko Ketović; e-mail: zdravko@krauthaker.hr Vinska regija, vinogorje: Slavonija, Kutjevo

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: destilati (vinjak) Degustacija vina na posjedu moguća: da

Enolog-podrumar: Martina Krauthaker-Grgić

Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji

Pristup proizvodnji: ekološki - certificirano: ne

Kušaonica za koliko osoba: dvije kušaonice, 40 + 60 osoba

Hektar: 40 vlastitih; kooperacija: 10

Smještaj: da • u susjedstvu

Sorte: graševina, pinot sivi, sauvignon, zelenac slatki, chardonnay, rizling rajnski, manzoni bijeli, neuburger, viognier, verduzzo, traminac, muškat žuti, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvignon, syrah, cabernet franc, blauburger, crljeank, frankovka…

Radno vrijeme: 8-18h - svakodnevno

Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Mitrovac , Rosenberg, Vidim Godišnja proizvodnja vina: 265.000 boca • mirno: 100 %; redovna berba: 98 %; bijelo: 85; ružičasto: 1 %: crno: 14 %; slatka desertna i specijalna vina: 2 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: graševina, Graševina Mitrovac, pinot sivi, Zelenac Kutjevo, Sauvignon classic, Sauvignon Vidim, Chardonnay Rosenberg, pinot crni, syrah, merlot, cabernet sauvignon, MERCS - suho • narančasto: orange: Kuvlakhe Graševina, Kuvlakhe zelenac, Kuvlakhe verduzzo • Graševina kasna berba, Madame (muškat žuti) – poluslatko • graševina izborna berba, graševina izborna berba prosušenih bobica/TBA, traminac izborna berba/ Auslese; Kutjevo izborna berba/Auslese; Zelenac Kutjevo izborna berba bobica/BA, Zelenac Kutjevo izborna berba prosušenih bobica/TBA - slatko Mogućnost kupnje vina na posjedu: da studeni 2017

Način plaćanja: gotovina – virmanom - kartice (prihvaćaju se: Visa, Maestro, MasterCard, Diners) Sadržaji za sport i rekreaciju: da, u okruženju Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Kutjevo: stari vinski podrum iz 1232., crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, park prirode Papuk, izletište Jankovac Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Vincelovo (siječanj), Festival Graševine (svibanj), Martinje (studeni) ■ Krauthaker: Vinogorje Kutjevo u kojemu se nalaze vinogradi i podrum obitelji Krauthaker smješteno je na 45,3 paraleli, na onoj istoj na kojoj se, idući prema zapadu, nalaze vrlo poznata vinogradarska područja Istra, Pijemont, Dolina Rhone, Bordeau, Oregon. Taj kraj idealno je vinogradarsko područje, gdje se vinova loza uzgaja stoljećima. Višestoljetnu vinogradarsku i vinarsku tradiciju u regiji Slavonija uspješno nastavlja Vlado Krauthaker, inženjer agronomije i enolog, koji je 1992. uz podršku obitelji pokrenuo samostalni obrt u domeni vinogradarstva i vinarstva. U obiteljski

posao vezan uz vinogradarstvo i vinarstvo uključena je izravno u enološkom smislu Krauthakerova kćerka Martina Krauthaker Grgić. Kuću Krauthaker resi glas da je vrlo stabilna u kakvoći, bez oscilacija, svi su proizvodi ustaljeno u gornjem kvalitativnom razredu. Krauthakerovi su skloni istraživanju, i iz tog su razloga podignuti pokusni nasadi s oko 30 različitih sorata, da se vidi kako će se koja od njih pokazati u ekološkim uvjetima Kutjevačkog vinogorja. Znatiželja i sklonost prirodnome naveli su ga da se okuša i u kategoriji narančastoga vina, nastaloga dugom maceracijom bijelih sorata – kod njega su to Graševina, Zelenac i Verduzzo - praćenom alkoholnom fermentacijom. Krauthakerovi narančasti uradci izlaze pod nazivom Kuvlakhe. 65

VINSKI RESTORANI I HOTELI

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- sjeveroz. hrvatska

TOMAC Adresa: Vinogradarstvo i vinarstvo obitelji Tomac; Donja Reka 5; 10450 Jastrebarsko • tel. fax: +385/1 6282 617 • www.tomac.hr

Vlasnik: Zvonimir Tomac • Odgovorna osoba: Zvonimir Tomac • Kontakt osoba: Tomislav Tomac; e-mail: tomac@tomac.hr Vinska regija, vinogorje: Plešivica Enolog-podrumar: Tomislav Tomac Pristup proizvodnji: tradicionalan, u smjeru organskoga Hektar: 7 vlastito Sorte: chardonnay, sauvignon, rizling rajnski, plavec žuti, veltlinac crveni, graševina, traminac, pinot crni Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Šipkovica, Bresnica Godišnja proizvodnja vina: 40.00050.000 boca • mirno: 30 %; bijelo: 70 %; ružičasto & crno: 20 %; vina nastala dugom maceracijom u amfori: 10 %; pjenušac: 70 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: mirna vina - sauvignon, crni pinot - suho • rajnski rizling - suho • pjenušci: Diplomat extra brut; Amphora brut nature Mogućnost kupnje vina na posjedu: ne Degustacija vina na posjedu moguća: da - samo po najavi Ponuda i hrane: ne Kušaonica za koliko osoba: 10 Smještaj: ne Radno vrijeme: samo po najavi

studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- sjeveroz. hrvatska

BRAJE Adresa: OPG Robert Braje Izletište vinogradarska kuća Braje, Lokošin dol 1, 10450 Jastrebarsko tel. fax: +385/1 6279-038 • www.vinabraje.com

Kušaonica uređena u tradicijskom stilu nekadašnje stare kuće s elementima prikaza starih podrumskih bolti.

Vlasnik: Robert Braje • Odgovorna osoba: Robert Braje; e-mail: brajerobert@net.hr • Kontakt osoba: Robert Braje

Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: suho, polusuho, poluslatko, slatko Mogućnost kupnje vina na posjedu: da

Vinska regija, vinogorje: Plešivica Enolog-podrumar: Robert Braje

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: mesne i mliječne prerađevine

Pristup proizvodnji: konvencionalan Degustacija vina na posjedu moguća: da Hektar: 3,45 vlastitih Sorte: Rajnski Rizling,Pinot sivi ,Veltlinac crveni,Pinot crni,Portugizac Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Borička, Hrvojka (duga)

Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji

Način plaćanja: gotovina - virmanom

Kušaonica za koliko osoba: 80

Sadržaji za sport i rekreaciju: biciklistička staza, dječje igralište

Smještaj: ne Radno vrijeme: samo po najavi

Godišnja proizvodnja vina: 20,000 lit

studeni 2017

Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: stari podrum grofa Erdedyja iz 1736 godine

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- sjeveroz. hrvatska

ŠEMBER Adresa: Šember P.G., Pavlovčani 11 b; 10450 Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 6282 476 • e-mail: zdenkosember@gmail.com • www. sember.hr

Vlasnik: Zdenko Šember • Odgovorna osoba: Zdenko Šember • Kontakt osoba: Zdenko Šember, e-mail: zdenko.sember@ gmail.com Vinska regija, vinogorje: Plešivica Enolog-podrumar: Zdenko Šember Pristup proizvodnji: integrirani Hektara: 6 vlastitih Sorte: rizling rajnski, chardonnay, pinot bijeli, pinot crni, plavec žuti Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Pavel, Vučjak, Mladina Godišnja proizvodnja vina: 50.000 boca • mirno: 50 %; bijelo: 85 %; crno; 13 %; amfora-narančasta vina: 2 %; pjenušac: 50 %; Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: chardonnay, rajnski rizling, crni pinot - mirna vina, suha, i polusuha • pjenušac Šember bijeli brut, pjenušac Šember rosé brut; pjenušac Šember Amfora Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: nema Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji - topla jela Kušaonica za koliko osoba: 20 Smještaj: ne Radno vrijeme: samo po najavi Način plaćanja: gotovina - virmanom 72

■ Vino je dugačka obiteljska tradicija Šemberovih. Zdenko Šember na kormilu imanja naslijedio je oca Stjepana, a kad za to dođe vrijeme vodstvo će najvjerojatnije preuzeti Zdenkov sin Nikola, koji je upravo završio osnovni dio studija na katedri Vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo pri zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Kćerka Lucija, aktualna Vinska kraljica Zagrebačke županije, završava studij ekonomije. Klasičnim mirnim bijelim i crvenim vinima Šemberovi su u proizvodnji pridodali i vina od bijelih sorata (rizling rajnski) dugo maceriranih u amfori, i, poslije, po nekoliko godina dozrijevanih u drvenim bačvama. Od takvih, tzv. narančastih vina počeli su, uz klasične pjenušce proizvodnju kojih su eto proširili na čak 50 posto od ukupne proizvedene količine vina, raditi i pjenušce (klasična metoda). U boljm godinama imaju jako dobra crna vina, od pinota crnoga, kojemu plešivički

klima i tlo odgovaraju, ali i od – cabernet sauvignona, koji nije tipičan za Plešivicu. Zdenkova mama Ružica i supruga Ivanka odlične su kuharice i specijalistice su za prigotavljanje jela tradicijske, domaće kuhinje. studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- sjeveroz. hrvatska

KORAK Adresa: Plešivica 34, Jastrebarsko • tel/fax: +385/1 629 3088 • e-mail: velimir.korak@ zg.t-com.hr • www.vino-korak.hr

Vlasnik: Velimir Korak • Odgovorna osoba: Velimir Korak • Kontakt osoba: Josip Korak; mobile: +385/98 815 271 Vinska regija, vinogorje: Plešivica-Okić Enolog-podrumar: dipl.ing.agr Velimir Korak, mag. Ing.agr Josip Korak Pristup proizvodnji: konvencionalni, uz minimalno korištenje pesticida i bez uporabe herbicida Hektara: 6 vlastito; kooperacija: 2 Sorte: sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), chardonnay, pinot sivi (Pinot gris), rizling rajnski (Riesling), syrah, pinot crni (Pinot noir), portugizac Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Križevac, Cimbuščak, Laškovec, Klemenka, Draga Godišnja proizvodnja vina: cca 40.000 - 50.000 boca • mirno: 90 %; bijelo: 30.000; ružičasto: 2000: crno: 8000; pjenušci: 10 % (na kvascu/ on the lees: 30 mjeseci/months) Vina kao robne marke po etiketama: Svježa linija sauvignon, rizling rajnski, rosé Draga, portugizac mlado - suho • Premium: chardonnay sur lie, syrah, pinot crni, pinot sivi (macerirano) - suho Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: destilati Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda hrane: hladni narezak - topla jela Kušaonica za koliko osoba: 50 unutra; 50 vani na terasi Sadržaji za sport i rekreaciju: šetnja Radno vrijeme: samo po najavi studeni 2017

Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: sve) Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, za posjet: Dvorac Erdödy u Jastrebarskome Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Trofej Snježna kraljica – Zagreb, početak siječnja, Vincekovo - siječanj, Jaskanske vinske svečanosti – rujan, Advent u Zagrebu - prosinac ■ Obiteljska vinarija Korak nalazi se u mjestu Plešivica s koje se pruža prekrasan pogled na prirodne amfiteatre kraja. Vinogradi su na brdu, gdje nema industrijskog zagađenja. Smješteni su na osam različitih mikrolokacija, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. Pristup proizvodnji je prirodi prijateljski. Ambicije su pružiti vino za zahtjevno nepce i za istinskog poznavatelja. Uz svježu liniju vina od sorata sauvignon bijeli, rizling rajnski te rosé postoje i vrlo ozbiljna, odležana vina od chardonnaya, pinota sivog,

pinota crnoga i syraha. U želji da se kvalitetno obogati ponuda, krenulo se, kao najnovije, i u produkciju duže maceriranih vina, te u pjenušce. 73

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- sjeveroz. hrvatska

KURTALJ Adresa: Gospodarstvo Kurtalj, Plešivica 59: 10450 Jastrebarsko • tel: +385/1 4666 464; fax: +385/1 6294 827; mobile: +385/98 315 844 • www.vinska-klet.hr

Vlasnik: Drago Kurtalj • Odgovorna osoba: Drago Kurtalj; e-mail: drago.kurtalj@gmail. com • Kontakt osoba: Drago Kurtalj; Andrea Štajnkler, tel: +385/1 4666 464; e-mail: klet.vinska@gmail.com Vinska regija, vinogorje: Kontinentalna Hrvatska/Plešivica Enolog-podrumar: Drago Kurtalj Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektar: 3,5 vlastitih; kooperacija: 3,5 Sorte: silvanac zeleni, graševina, rizling rajnski, pinot sivi, pinot crni, portugizac Godišnja proizvodnja vina: 50.000 lit •mirno: 75 %; bijelo: 90 %; ružičasto: 5 %: crno: 5 %; pjenušac: 25 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: zeleni silvanac, graševina, rajnski rizling, sivi pinot, crni pinot, portugizac, rosé – suho • sivi pinot, rajnski rizling – polusuho • pjenušci: DRI bijeli brut; Kurtalj Rosé brut

mliječne prerađevine

Smještaj: ne na posjedu • da u susjedstvu

Degustacija vina na posjedu moguća: da

Radno vrijeme: Vinska klet Zagreb svakodnevno – 10-20 h; na posjedu: samo po najavi

Mogućnost kupnje vina na posjedu: da

Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji - topla jela

Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: mesne i

Kušaonica za koliko osoba: na posjedu: 20; Vinska Klet, Zagreb, Nova ves 8: cca 30

Način plaćanja: gotovina - virmanom kartice (Maestro, MasterCard, Visa)

Sveti Ivan Zelina, lipanj 2018. Organizatori: Grad Sveti Ivan Zelina i Turistička zajednica Grada Svetog Ivana Zeline 74

www.zelina.hr studeni 2017

VINA CROATIA- VINA MOZAICA • OSOBNA KARTA VINARA- sjeveroz. hrvatska

bolfan vinski vrH Adresa: Bolfan Vinski Vrh, Gornjaki 56; Hrašćina • tel/fax: +385/49 458 287 • e-mail: bolfan@bolfanvinskivrh.hr • www. bolfanvinskivrh.hr

Vlasnik: Tomislav Bolfan • Odgovorna osoba: Tomislav Bolfan, e-mail bolfan@ bolfanvinskivrh.hr • Kontakt osobe: Tomislav Bolfan, mobile +385/98 261 147; Branimir Puškadija, mobile +385/99 703 1797 Vinska regija, vinogorje: Zagorje-Međimurje, Zabok Enolog-podrumar: Andrej Rebernišek Pristup proiz vodnji: biodinamski •certificirano: da Hektara: 25 vlastito Sorte: rizling rajnski (Riesling), sauvignon bijeli (Sauvignon blanc), rizvanac (Müller Thurgau), graševina (Welsh Riesling), pinot sivi (Pinot gris), muškat žuti, traminac, chardonnay, pinot crni (Pinot noir), frankovka (Blaufränkisch) Ekstra kvalitetni vlastiti vinogradarski položaji vrijedni navoda na etiketi: Vinski vrh (nadmorska visina 250-380 m, nagib 16-30 %, južne i jugoistočne ekspozicije) Godišnja proizvodnja vina: 100.000 boca ⦁ mirno: 95 %; bijelo: 74 %; ružičasto: 1 %: crno: 25 %; pjenušci: 5 % Vina kao robne marke po etiketama: Bolfan - suha svježa linija - riesling, sauvignon, pinot sivi, breg cuvée, muškat žuti, pinot crni • Primus – odnjegovana kompleksna linija - riesling, pinot sivi, sauvignon, pinot crni, cabernet sauvignon (mala količina, proizvodi se samo u najboljim godištima) • pjenušci - Zlatni (Golden) Centurion brut nature, chardonnay, klasična metoda, kompleksan, elaboriran; Srebrni (Silver) Centurion sec, mješavina sorata, klasična metoda, svježe

Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda hrane: hladni narezak - topla jela Kušaonica za koliko osoba: 45 Smještaj: 5 dvokrevetnih soba Radno vrijeme: 12,00-20.00 h, srijeda – nedjelja, uz prethodnu najavu Način plaćanja: gotovina – kartice (primaju se: Diners, American Express, Master Card, Maestro)

Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: ulje od koštica grožđa studeni 2017

Sadržaji za sport i rekreaciju: šetnje u prirodi, jahanje, streličarstvo Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i

sakralni spomenici u okruženju, preporučljivo za posjet: Svetište Marija Bistrica, Varaždinske toplice, planina Ivančica, iskopine rimskih termi u Varaždinskim toplicama, Muzej neandertalca u Krapini Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: vođene vinske-blues degustacije na posjedu, Vincekovo, Martinje, Krapinski festival kajkavske popevke ■ Bolfan Vinski vrh nalazi se u općini Hrašćina, kod Zlatara, u Hrvatskom zagorju. Vino se proizvodi od grožđa samo iz vlastitih vinograda, koji se protežu na obroncima ponad Hrašćine. S obzirom na nadmorsku visinu, tlo, nagib i osunčanost tu su idealni uvjeti za uzgoj vinove loze te za proizvodnju visokokvalitetnih biodinamičkih vina. 75

156 HRVATSKA u ZEMLJI IZLAZEĆEG SUNCA

PLAVAC MALI u JAPANU! Priredio ŽELJKO SUHADOLNIK

エディマレティチ = Edi Maletić = エジマリティッチ

UTJECAJNI BUSINESSMAN YOSHIDA SHIGEMI, ČELNI ČOVJEK VINSKOG POSJEDA GOTO NA OTOKU GOTU, i NJEGOVI SURADNICI TOLIKO SU SE ZALJUBILI u HRVATSKU i NJENA VINA DA SILNO ŽELE NA SVOJIM TERENIMA ZASADITI SORTE IZ LIJEPE NAŠE! U POMOĆ SU POZVALI STRUČNJAKA prof. EDIJA MALETIĆA SA ZAGREBAČKOG AGRONOMSKOG FAKULTETA. PRVA SADNJA: NA PROLJEĆE 2018!

lavac mali u Japanu! Pa, ništa neobično… ako je riječ o plavcu malome u butelji uvezenoj iz Hrvatske, međutim plavac mali trebao bi se uskoro naći u Zemlji izlazećeg sunca u – vinogradu, a onda, nakon nekog vremena, i u butelji ali ovaj put s oznakom o japanskome porijeklu vina! Dogodilo se da je nedavno grupa japanskih poslovnjaka s južnog otoka Goto-Kyoshu s kojima već neko vrijeme tijesno surađuje Zoran Pantalon, voditelj Kraljevskih vinograda kod Zadra, posjetila Hrvatsku i – zaljubila se u nju i njena vina do mjere da su se Japanci, koji inače u Gotu imaju veliki vinski podrum Goto, silno zagrijali za to da podignu vinograd i s plavcem malim! Vlasnik podruma je, čujem, vrlo utjecajni biznismen Yoshida Shigemi, koji, inače, ima i lanac hotela, i on dobiva u koncesiju poprilično veliku površinu zemljišta za podizanje novog nasada, glede sorata najozbiljnije je baš čvrsto odlučio na jednoj parceli zasaditi i naš plavac mali. Međutim u Japanu, zbog klimatskih uvjeta – osobito je tamo izražena pacifička monsunska klima s jako puno kiše osobito ljeti te s vrlo visokom vlagom u zraku općenito tako da okolnosti nisu sklone sadnji vinograda i nije jednostavno uzdržavati trsje do berbe grožđa koja bi trebala dati zdravu i dobru sirovinu za proizvodnju vina. Da bi se uspjelo doći do koliko-toliko zadovoljavaljućeg grožđa za proizvodnju vina, u zemlji samuraja dosta se koriste otporniji međuvrsni križanci i neke druge tehnike rada u vinogradu, o tome kakva je situacija dobro govori i podatak da je u sezoni potrebno prskati zaštitnim sredstvima najmanje 25 puta! A plavac mali pripada plemenitoj vrsti Vitis vinifera. K tome, budući da je plavac sorta europske male zemlje izvan koje nije lako doći do optimalnih savjeta što i kako baš s njime da bi se s vinom postiglo neki bolji rezultat, Japanci su k sebi u goste a i u radni posjet pozvali Pantalonovog školskog kolegu profesora Edija Maletića sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta, da pogleda teren, da se susretne s lokalnom klimom i da im dade određene instrukcije. 76

Prof. Edi Maletić i Zoran Pantalon

Prof. Edi Maletić u Klubu udruge Plavac mali Zagreb za vrijeme predavanja o sadnji plavca maloga u Japanu

studeni 2017

Google prevoditelj / translater: http://translate.google.com/translate_t

HRVATSKA u ZEMLJI IZLAZEĆEG SUNCA poput onoga kojega ovdje poznajemo kao zavjesa, iznad trsja nerijetko se od držača do držača postavljenih sa strana nasada rašire tende da se spriječi padanje kiše izravno na lozu i na tlo iz kojega raste. Ne samo to: grožđe na trsu ulaže se u vrećice da se što je više moguće više izbjegne štetan utjecaj vlage i moguće koban razvoj bolesti, pa vinograd zna izgledati vrlo neobično. Te vrećice imaju sa strane otvore koji se povremeno otvaraju da ipak do grožđa dopre više zraka ali i da se kontrolira ide li stvar kako treba ili se na grožđu dešava nešto neželjeno, dakako u smislu razvoja bolesti.

Zemljopisna pozicija Japana na zemaljskoj kugli, i Japan gledano s aspekta četiriju najvećih otoka

Pa je prof. Maletić boravio, vezano uz ovaj zacrtani projekt moguće sadnje plavca maloga, u Japanu nekoliko puta, i nakon što je proučio sve što treba i iznio svoje mišljenje dobrano začinjeno logičnom skepsom jer na Gotu godišnje padne čak 2500 litara kiše glavninom upravo ljeti, Japanci se ipak nisu dalo pokolebati te su odredili da posade plavac mali na proljeće 2018! Prof. Maletić govorio je ovih dana u Klubu Udruge Plavac mali Zagreb o toj sadnji plavca maloga u Japanu, i kazao je da je Japancima, kad su već toliko bili zapeli za plavac mali na svom terenu, predlažio da ga se uzgaja u plastenicima, kojih su domaćini – već i, što se kaže, u roku odmah, podignuli tri! Teren je na nadmorskoj visini od 320 metara, pokusna sadnja plavca malog ide na do dva hektara površine. Od prof. Maletića zatraženo je da preporuči i još neke hrvatske sorte za sadnju, te da od modernih hibrida izabere neke za koje smatra da bi na toj poziciji mogle dati zadovoljavajući rezultat, jedan od tih hibrida je roh millon kojega zagrebački Agronomski fakultet već ima neko vrijeme u pokusnom nasadu pa su stečena određena iskustva, prva berba bila je 2014. kad je, veli prof. Maletić, baš i kod nas ljeto bilo kišno i slično japanskome. Agronomski fakultet iz Zagreba je odlučio da za napredne japanske studente u hrvatskoj metropoli organizira jednogodišnji studij vinogradarstva i vinarstva da dopune svoja znanja i poboljšaju strukovnu naobrazbu. Inače, veze Zorana Pantalona i Kraljevskih vinograda i ova suradnja prof. Maletića i Agronomskog fakulteta s Yoshidom Shigemijem i njegovim podrumom Goto pridonijele su i ostvarenju dodatnog posla korisnog i za Hrvatsku: tome da Japanci kupe puno opreme od hrvatskih proizvođača, konkretno inoks program od međimurske tvrtke Letina te bačve također od međimurske kuće Pozvek ali i tome da se – s obzirom na zaljubljenost Shigemija u hrvatsko vino i njegov veliki utjecaj u Japanu – u brojnim restoranima u Zemlji izlazećeg sunca, posebice onima u Nagasakiju, nađe popriličan broj etiketa vina iz Lijepe naše. U Japanu se, navodno, već oko 1000 godina uzgaja vinova loza, a tek unatrag 150 godina proizvodi se i vino, od vrsta loze koje se ne rabe u tradicijskim vinorodnim krajevima ovdje u Europi, međutim Japanci su im pridružili i neke svjetski zvučne predstavnike Vitis vinifere. Loza je rasprostranjena po gotovo cijelome Japanu, a Vitis vinifera našla je svoje jače kutke tamo gdje je klima nešto povoljnija, odnosno tamo gdje ima nešto manje kiše i vlage nego u drugim dijelovima države. Najvažnije japansko vinogradarsko područje je na otoku Hokaido, koji je na sjevernijim geografskim širinama, klima je tamo nešto svježija i manje je kiše nego u drugim dijelovima zemlje. Najbolja japanska vina su iz predjela Yamanashi, Nagano, Hokaido i Yamagata. Proizvode se i mirna vina i pjenušci, primjerice od sorata niagara i campbell early, yamabudo, seibel…., a uz uvelike međuvrsne križance od kultivara Vitis vinifere su tu rizvanac te neizbježni chardonnay, pinot crni, merlot i cabernet sauvignon. Sustav uzgoja je visok, nešto studeni 2017

– Do toga da se u Japanu pokrene produkcija vina došlo je u drugoj polovici 19. stoljeća kad su nastupile bitne promjene u načinu prehrane lokalnog stanovništva koje su ozbiljno uzdrmale lokalnu tradiciju glede hrane a baziranu samo na ribi i povrću, konkretno radi se o jakom zaokretu Japanaca prema mesu. Za tu novu naviku zaslužni su, i odgovorni, portugalski misionari – kaže prof. Maletić, koliko pesimističan glede ovog najavljenog japanskog pothvata vezanog uz plavac mali, toliko, dodaje, silno zadovoljan što je posjetio Japan te ga, vidjevši tamo mnoge zanimljivosti, barem donekle upoznao. - Japan godišnje proizvede ukupno oko 251.000 tona grožđa, od čega tek dio ide u vinifikaciju tako da se Bakhova napitka dobije 11 posto količine u odnosu na onu kad bi se svo grožše usmjeravalo na

Neobičan prizor vinograda: grožđe na trsovima u – zaštitnim vrećicama. Kao da je riječ o lampionima

Prof.Edi Maletić s japanskim domaćinima: tik do njega, s lijeve desne strane, su prorektor Sveučilišta Nagasaki Disuke Matsushima i biznismen, vlasnik holetskog lanca te čelnik vinskog posjeda Goto Yoshida Shigemi

vinski kolosijek. Potrošnja vina u Japanu, koji je, inače, i veći uvoznik plemenite kapljice, u novije vrijeme dosta brzo raste, po stanovniku je sada možda čak i 30 litara, a eto za Hrvatsku se govori da po stanovniku konzumira oko 32 litre, dakle još malo pa bi nas Japanci mogli i dostići u konzumaciji. Podatak iz 2008. govori o potrošnji od 24 litre, a onaj iz 1979. o samo šest litara!... 77

HRVATSKA u ZEMLJI IZLAZEĆEG SUNCA jAPAN

Tokio, više od devet milijuna stanovnika

Japan (japanski 日本 Nippon [nippon] ili Nihon [nihon] ; formalno 日本 Nippon-koku ili Nihon-koku, što znači Država Japan) otočka je suverena država na dalekom, azijskome istoku, znana i pod nazivom Zemlja izlazećeg sunca. Nalazi se na Pacifičkom oceanu, uz istočne obale azijskog kontinenta i proteže se od Okhotskog mora na sjeveru do Istočnokineskog mora i Tajvana na jugozapadu. Japan je stratovulkanski arhipelag s oko 6852 otoka, od kojih su najveća četiri - Honshu, Hokaido, Kyushu i Shikoku. Zemlja je podijeljena na 47 prefektura u osam regija, najsjevernija je prefektura Hokaido a najjužnija Okinava. Prostire se na površini od 377.972 km2, a broji 127 milijuna stanovnika, od čega je 98,5 posto japanske nacionalnosti. U religioznome smislu, vjeri shinto pripada 51,82 posto stanovništva, 34,9 posto je budista, a kršćana je nekih 2,3 posto. Glavni grad je Tokio, s nešto više od devet milijuna stanovnika. Arheološka istraživanja pokazuju da je Japan bio naseljen još u vrijeme paleolitika. A prvi pisani spomen Japana nađen je u kineskim povijesnim knjigama iz prvog stoljeća poslije Krista. Od 12. stoljeća do 1868. Japanom su u ime cara vladali feudalni militaristički shoguni. Početkom 17. stoljeća Japan je ušao u duže razdoblje izolacije, koja je prestala kad su Amerikanci prisilili Japance da se otvore prema Zapadu. Nakon dvije dekade internih sukoba napokon je car, 1868., vratio političku vlast. U nekoliko ratova s Kinom, te Rusijom Japanci su pobijedili i to im je omogućilo stanovito širenje. U drugome svjetskom ratu morali su se predati nakon što je

na Hirošimu i Nagasaki bačena atomska bomba. U svibnju 1947. usvojioli su novi ustav i postali parlamentarnom konstitucionalnom morarhijom s carem kao čelnikom te s legislaturom nazvanom National Diet. Japan je danas gospodarski iznimno razvijena zemlja, i spada u velike sile. Zemlja je u ekonomskom smislu u samome vrhu među

gospodarski vodećim državama svijeta. Četvrti je svjetski izvoznik i četvrti uvoznik. Među zemljama je s najobrazovanijim stanovnicima, vrlo visoki postotak ih je sa završenim post-diplomskim studijem. U svijetu je Japan vrlo cijenjen po svom doprinosu znanosti i razvitku modernih tehnologija. ■

Plavac mali u Japanu! Pa, ništa neobično… ako je riječ o plavcu malome u butelji uvezenoj iz Hrvatske, međutim plavac mali trebao bi se uskoro naći u Zemlji izlazećeg sunca u – vinogradu, a onda, nakon nekog vremena, i u butelji ali ovaj put s oznakom o japanskome porijeklu vina! Za vino se već dugo zna da je u kategoriji prestižnih proizvoda do mjere da kao velika zvijezda i kao kakva klasična umjetnina svako malo bude protagonist na aukcijama na kojima postiže/dostiže basnoslovne cijene. No, očito, vino je duboko prodrlo i u širu masu, do stupnja da i zemlje koje uopće nisu tradicijski vinogradarske sade trsje u svojim za vinovu lozu uvelike zbog lokalne klime (prejaka zimska hladnoća, kišna ljeta i previsoka vlaga općenito, itd.) ne baš prikladnim uvjetima. Za takve klimatski surove ambijente znanstvenici su već kreirali niz novih sorata koji su međuvrsni križanci i koji su otporni ili barem donekle otporni na spomenute nedaće. Čak su se i jedni Japanci, koji bi, s obzirom da su gospodarski tako jaka

sila, mogli uživati u ponajboljim svjetskim vinima iz uvoza, silno zagrijali za uzgoj grožđa i proizvodnju vina na vlastitome teritoriju, pa i od sorata plemenite vrste Vitis vinifera, koja u tim i nekim drugim klimatskim okolnostima ima dosta problema.. studeni 2017

USPJEŠNO ZAVRŠEN 3. FMCG SUMMIT ZAGREB Sektor cvjeta unatoč izazovima Treći FMCG SUMMIT u Zagrebu održan je 24. listopada u Plaza Event Centru Zagreb u organizaciji časopisa InStore i oduševio uistinu velik broj sudionika, ali i govornika. Konferencija namijenjena trgovini i robi široke potrošnje, okupila je velik broj trgovaca, proizvođača, distributera, malih OPG-ova, managera i upravitelja uspješnih hrvatskih tvrtki, koji su na jednome mjestu mogli čuti sve o trendovima i inovacijama unutar FMCG sektora. Ovogodišnja konferencija u Zagrebu ujedno je 12. FMCG Summit u regiji. Kad se zbroje sve FMCG konferencije koje ekipa časopisa InStore organizira u BiH, Srbiji i Makedoniji u posljednje 3 godine dolazi se do ove lijepe brojke, a regionalnost, kao i u svim ostalim projektima koje ova vrijedna ekipa stvara dolazi do izražaja.

Petar Ćorluka, osnivač i vlasnik grupacije Violeta Trendovi se stalno mijenjaju i treba ih pratiti kako bismo bili uspješni i ukorak s vremenom. Mi imamo istraživačke timove koji stalno prate što se događa i što bi se trebalo događati na tržištu, tako da znamo što radi naša konkurencija, a to su isključivo multinacionalne kompanije koje imaju strahovit razvoj i marketinške budžete od po 10 milijardi dolara. No, evo, mi nastojimo biti drukčiji i prepoznatljivi, stalnim inovacijama držati korak s vremenom. Violeta se razvija i u susjednim zemljama. Sad smo i na tržištu Austrije, Mađarske i još nekih zemalja. Kupci nas prepoznaju i mislim da je pred nama prilično dobra budućnost. Svake godine izbacujemo nove proizvode, primjerice, vlažne maramice s 99% vode, koje su za dječje tijelo mnogo prihvatljivije nego one s više kemikalija, pa je taj proizvod postao prepoznatljiv. Tu su i pelene s novim materijalima… Pratimo i proizvođače sirovina i nove tehnologije te investiramo svake godine u najnovije stvari. Na konferenciji smo se upoznali s marketinškim agencijama koje predstavljaju trendove, istraživanja, digitalni marketing – sve su to trendovi koje treba pratiti. I mi u Violeti moramo se baviti inovacijama i istraživanjima. Agrokor je ove godine bio sigurno jedan poremećaj, ali vjerujem da će se to u sljedećim godinama popraviti i da će na ovaj teren doći novi igrači. Što se nas tiče, ako smo konkurentni i zanimljivi potrošačima, trgovci će nas trebati. Mislim da Violeta ima dobru budućnost.

Danijel Kocijan, potpredsjednik za Internacionalna tržišta, Podravka Trendovi su različiti u smislu očekivanja potrošača i u smislu toga što kompanije trebaju koristiti da bi do tih potrošača došle. Evidentno je da su potrošači zahtjevni i mobilni, stalno su u pokretu i teško ih je uhvatiti. Ključno je kako doći do potrošača i kako ga ponukati da uzme upravo vaš proizvod s police. Dodatni trend su alati koji su kroz digitalne platforme i digitalne komunikacije neki novi know how i neka nova iskustva koja kompanije koriste. Podravka je tu predvodnik, digitalnim svijetom se bavimo 14 godina, i internom i eksternom digitalizacijom. To je nešto u čemu treba ustrajati da bi u budućnosti bili što bolji i efikasniji. Ovakav je skup dobar zbog razmjene iskustava i ideja i da se svi barem jedanput godišnje okupimo na jednome mjestu i vidimo koji su trendovi, kakva su očekivanja za budućnost, i kratkoročno i dugoročno. S kolegama iz različitih kompanija, čak i iz različitih sektora, možemo razmijeniti iskustva i ideje kako bismo svi skupa bili bolji, uspješniji i brži.

Saša Kolenko, član Uprave, AWT International Za uspjeh svake tvrtke bitno je da ona razumije trendove. To je ono što je najteže, mi to pokušavamo otkriti svaki dan. Trendovi se često mijenjanju. U FMCG sektoru trendovi se također brzo mijenjaju, nešto što je bilo u trendu s robom široke potrošnje ljeti, već nije za jesen. Kao distributer pokušavamo omogućiti našim partnerima da sve ono što imaju zacrtano, sve što žele ostvariti te sezone, te godine, tog razdoblja u kojem žele uspjeti i ostvarimo na samome terenu. Ova nam konferencija daje mogućnost razgovora. Dakle, kontakt s našim partnerima, s našim dobavljačima, s krajnjim kupcem naših proizvoda. To je jedan forum za razmjenu ideja i podataka – vidjeti neke inovacije, možda neke nove ideje koje možemo primijeniti i isto tako podijeliti s drugima.

Dijana Opačić, Sales Effectiveness Senior Consultant, Nielsen Prvi se put događa da je kupac željan nečega drugog, ne samo cjenovnih akcija i promocija. Oni žele kvalitetu, zdravije i organske proizvode. Tržište pokazuje da se u tom smjeru odvija prodaja. Izvrsno je što je naša prezentacija bila na početku jer smo dali uvod u ono što se događa na tržištu, a što je bilo zanimljivo za sve ostale diskusije, posebice za panel-diskusiju. Posebno da možemo dati tržištu trenutačne informacije.

Domagoj Lipošinović, Executive Coach & Corporate Trainer, LIFE Nesvjesni procesi ne samo da utječu nego i odlučuju u prodaji. U svim se svojim odlukama o tome što ćemo kupiti ili što ćemo prodati, vodimo svjesnim procesima, međutim, nesvjesni su oni koji na kraju probuđuju emocije i na temelju kojih donosimo odluke. Onaj svjesni (ratio) samo opravdava ono što smo nesvjesno odlučili. Na Zapadu je već standard koristiti spoznaju neuroznanosti da bismo bili bolji leaderi. Ljudi imaju treninge iz meditacije, iz razmišljanja i donošenja odluka na temelju saznanja iz neuroznanosti i ta praksa do nas dolazi putem najvećih svjetskih nacionalki. Ima još vrlo mnogo prostora za podizanje svijesti na lokalnom tržištu. Vrlo sam sretan što smo danas imali priliku govoriti o tome i tako utjecati na povećanje svijesti. Ova je konferencija izvrsna. Kao bivši zaposlenik u FMCG industriji, mogu reći da je zaista prekrasno susresti mnogo poznatih ljudi i mislim da je fantastično za svakoga biti ovdje, čuti nove stvari, osvježiti način razmišljanja i povezati se sa starim znancima te upoznati s novim ljudima, dakle, obnoviti i proširiti kontakte.

Mladen Kožić, Client Relationship Manager, GfK Poruka svima jest da moraju istraživati tržište! Nema tih algoritama ni digitalnih tragova koji mogu zamijeniti istraživanje i neće ih ni biti jer, iako ćemo kroz te digitalne otiske u budućnosti zapravo imati takve baze podataka s kojima će umjetna inteligencija moći izračunavati najčudesnije stvari, netko će morati te stvari tumačiti. To je definitivno jedna od glavnih poruka. Potom imam i mnogo specifičnih poruka koje sam rekao na kraju same prezentacije, najkraće rečeno, treba pratiti zdravlje branda, posebno penetracije i doseg shoppera. FMCG Summit uvijek je na visokoj razini. Iako je konferencija mlada, održava se tek tri godine, ipak je postavila standard u industriji. Moja su očekivanja ispunjena. Vidio sam mnoga lica, poneka zapravo nisam uopće mogao smjestiti. Inače imam osjećaj da je tržište tako malo da se svi poznaju. No tek kad dođeš na konferenciju i razgovaraš s ljudima i nakon razgovora se pitaš: s kim sam ja sad razgovarao, ipak govori da nas ima, da je velik broj ljudi ovdje na konferenciji, izmjenjuju se tijekom dana. Bilo je sjajnih predavača, definitivno sam naučio neke stvari i spreman sam za nove radne pobjede.

Andrea Mišura Žuvela, mainstream segment u okviru marketinškog odjela, HEINEKEN Hrvatska HEINEKEN je globalna, velika kompanija koja se stvarno trudi biti inicijator stvari, biti dobar primjer ostalim velikim kompanijama jer zajedno zaista možemo napraviti velike promjene. Stoga, HEINEKEN Hrvatska to isto želi na svoj način učiniti u Hrvatskoj. To su naša moderna vremena kad bismo željeli biti dobar primjer ostalima kako bismo svi zajedno napravili nešto dobro za svoje društvo. Nije dovoljno riješiti problem trenutačno, nego dugoročno. Evo, primjerice, tu je naša inicijativa da kupujemo ječam isključivo s hrvatskih polja te tako pomažemo hrvatsku poljoprivredu, a tu nećemo stati, idemo i dalje. Pomažemo i ostalim mladim hrvatskim poduzetnicima, čuvamo okoliš, radimo skladište sa solarnim panelima pa ćemo koristiti Sunčevu energiju i na taj način ostvariti uštedu energije. Želimo biti aktivni čimbenik u boljoj Hrvatskoj. Prisustvovala sam na prvom i, evo, sad na trećem FMCG Summitu, a ove sam godine na Summitu bila i predavač. Inače, volim ovakve manifestacije jer nam pružaju mogućnost da pokažemo ono što radimo i damo nekome dobru ideju, a i obrnuto, imamo priliku čuti nešto dobro što će nas inspirirati, a onda to možemo prenijeti dalje. Prema tome, ovakve su stvari uvijek lijepe, zanimljive i korisne.

Marin Ćurković, CEO & Co-Founder, AdScanner TV zombiji su ljudi koji vrlo velik dio svoga vremena provode uz TV gledajući jedan te isti TV kanal, barem 4 sata gotovo svaki drugi dan gledaju jedan kanal i isti program. To su TV zombiji. Cherry Picker su ljudi ili kućanstva u kojima se možda manje gleda TV, ali kada ga gledaju, provode vrijeme s malim brojem televizijskih programa ili emisija. Malo gledaju, ali kad gledaju, vrlo su lojalni. Svojim istraživanjima postižemo da se podaci počnu više koristiti, da stvaramo bolje podatke, brže podatke, da bi za isti budžet stvorili veći doseg, bolje kampanje ili čak za manji budžet stvorili istu efikasnost. Idemo u optimizaciju ROI-a za klijente. U tome i uspijevamo, što se vidi i po tome što iz svih industrija, pogotovo iz FMCG industrije, imamo partnere koji počinju kupovati naše podatke, koji optimiziraju svoje kampanje uz naša rješenja i optimizacije. Smatram da je FMCG Summit vrlo bitan. On nije samo centralan za ekonomiju, nego upravo za tržište oglašavanja. FMCG je zapravo ogromno tržište. Gotovo 90%-tni udio u ukupnom budžetu oglašavanja je TV. Ovo je izuzetno bitan skup televizijskog oglašavanja i marketinga kao takvoga. Idealno je da se svi mogu naći na jednome mjestu, porazgovarati ne samo o konkurenciji, nego i o izazovima koji nas dijele. Osjećam se vrlo dobro, idealno, jer mislim da su oko nas interesantni klijenti i partneri koje možemo osobno upoznati. Oni imaju mnogo pitanja za nas, a mi imamo priliku prezentirati im proizvode koje nudimo i pokazati podatke.

Branimir Karačić, direktor digitalne marketinške agencije, Envy Ono što sam danas kroz prezentaciju želio pokazati jest, s jedne strane, to da je smjer u u kojem današnji svijet ide zahtjevan, takav da traži da ste prisutni na online kanalima kako biste prenijeli svoju priču, kako biste ljude, današnje generacije, upoznali sa svime što želite reći. S druge strane, ne smije se zanemariti poveznica između offline i online svijeta jer na kraju dana ono što offline pruža je u boljem segmentu spram onlinea, izravan dodir s vašim proizvodom i uslugom, te je zapravo spoj toga dvoga rješenje za ono što trebamo pružiti. Prvi put na Summit dolazim kao govornik, a drugi put sam posjetitelj. Vidi se intenzivan rast vas kao organizatora i u broju posjetitelja i u cjelokupnoj organizaciji koja je na zavidnoj razini. Moram priznati da volim promatrati ljude za vrijeme predavanja, i vidi se, ne samo na mojem predavanju, da su stvarno došli ljudi koje zanimaju teme koje ste pripremili i prepoznali kao teme koje je potrebno isticati u ovoj industriji da bi se napredovalo i da bi se napravio sljedeći korak, što je u svakom slučaju pozitivno. Ovakav skup znači mnogo u smislu predstavljanja onoga čime se bavimo, što mi zapravo možemo donijeti u taj cijeli miks za samoga klijenta, s obzirom na to da smo u ulozi agencije. To je dvosmjerna komunikacija, kakva je i komunikacija u našim kanalima. Mnogo je ljudi iz industrije s kojima se možemo poslije svega družiti i razmijeniti mišljenja. Dobro je da se organizira ovakav skup i da se što više govori o ovoj industriji jer jedino tako možemo obostrano ići naprijed.

Konferencija bi bila nezamisliva bez naših sponzora, koji su sve sudionike obradovali punim konferencijskim torbama i bogatom ponudom na svojim štandovima. Među njima, ove su se godine našli i naši dragi prijatelji i partneri iz redakcije časopisa Svijet u čaši i projekta Atelje okusa. Cijelu je priču dodatno uveličao i g. Bruno Barić predstavivši nam izvrsna vina Bolfan.

10. međunarodni sajam gastronomije, hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa

www.zv.hr

21. - 25. 2. 2018. Pozivamo Vas da i Vi sudjelujete na ovim poslovnim sajmovima i...

DODATNE INFORMACIJE:

PONUDITE

ISTRAŽITE

SUDJELUJTE

potencijalnim kupcima iz Hrvatske i regije Vaše najbolje proizvode i usluge.

nove poslovne prilike na domaćem i regionalnom tržištu.

u bogatom stručno-pratećem programu

e Prijavite s

U istom terminu održava se sajam:

Zagrebački velesajam Avenija Dubrovnik 15 HR-10020 Zagreb Tel. +385-1-6503-437, 6503-429 E-mail: bojan.markov@zgh.hr slavica.lakic@zgh.hr

27. međunarodni sajam nautike

Graševina

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

KRAUTHAKER d.o.o. tel. 034 315-000 fax. 034 315-001 www.krauthaker.hr

VINARIJA JOSIĆ tel. 031 215-494 gsm. 098 466-727 www.josic.hr

VINARIJA ŠAFRAN tel. 042 209-834 tel. 01 6261-900 www.vinarija-safran.hr

KUTJEVO d.d. tel. 034 255-030 fax. 034 255-112 www.kutjevo.com

VINOGRADARSTVO I VINARSTVO ENJINGI tel. 034 267-201 www.enjingi.hr

VINO BUHAČ tel./fax. 032 593-100 gsm. 098 9333-995 www.vino-buhac.hr

Pava ai

Birana vina od sorte

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

JAMNICA d.d. tel. 01/2393 207 www.jamnica.hr

P.Z. SVIRČE tel. 021 768-380 gsm. 091 1768-380 www.pz-svirce.hr

više o sorti

Mavai

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINA COSSETTO tel. 052 455-204 gsm. 098 366-464 www.cossetto.net

VINA CATTUNAR DEGRASSI d.o.o. tel. 052 720-496 tel./fax. 052 759-250 fax. 052 774-138 www.degrassi.hr gsm. 098 435-644 www.vina-cattunar.hr

VINA FAKIN tel. 052 681-714 gsm. 092 2399-400 www.fakinwines.com

VINA ZIGANTE tel./fax. 052 721-930 gsm. 091 2535-392 gsm. 091 7265-380 www.vina-zigante.hr

O.P.G. ROMEO LICUL tel. 052 865-401 gsm. 099 7441-529 www.vina-romeo.com

Tramina

Birana vina od sorte više o sorti

Naš prijedlog za vašu vinsku kartu

VINARIJA SEVER tel. 049 550-180 fax. 049 502-147 gsm. 098 315-182 www.vinarija-sever.com

MISNA VINA d.o.o. tel. 031 863-067 www.misna-vina.com

VELEPRODAJA I MALOPRODAJA PREHRAMBENIH PROIZVODA I DRUGE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE ZA DOMAĆINSTVO, UGOSTITELJSTVO I VINARSTVO Zagreb, Vodovodna 20a tel: 01/3643‐701, 705, 706 fax: 01/3643‐573 vinski podrum tel/fax. 01/3643‐355 www.vrutak.hr e‐mail: vrutak@vrutak.hr Trgovina 1 ‐ Vodovodna 20, Zagreb 01/3643‐705, 3643‐706 Trgovina 2 ‐ Krapinska 16, Zagreb 01/3098‐363, 3098‐373 Trgovina 3 ‐ Hrvoja Macanovića 10, Zagreb 01/3028‐567, 3633‐042 Trgovina 4 ‐ Slavoljuba Bulvana 20, Zagreb 01/3899‐967, 3899‐968

Vinski katalog studeni 2017. - listopad 2018. PLAVAC ZENITH Mato Antunović Pelješac VRHUNSKO vino suho 0,75L 14,0% alk. berba 2015.

CAB. SAUVIGNON Castillo de Molina vina San Pedro, Čile ZP vino suho 0,75L 14,0% alk. berba 2015.

MALVAZIJA Adrijano Prodan Višnjan, Istra VRHUNSKO vino suho 0,75L 12,5% alk. berba 2016.

USKORO OTVORENJE! Trgovina 5‐ Lanište 1G

DEGUSTACIJE VINA svaki dan 10‐20h SVAKI TJEDAN VINAR JEDAN

kn/kom

49,9839,58

1L =66,64 kn

kn/kom

64,9051,52

1L = 86,53 kn

kn/kom

29,9823,58

1L = 39,97 kn