Svijet u čaši broj 160 by MAM VIN

Suč160

VINOGRADARSTVO VINOGRADARSTVO II VINARSTVO VINARSTVO HRNjeVAc HRNjeVAc 87, 87, 34335 34335 VeTOVO VeTOVO Tel./fAx.: Tel./fAx.: +385 +385 (0)34 (0)34 267-201 267-201 IVAN IVAN eNjINGI: eNjINGI: 098 098 211-300 211-300 e-MAIl: e-MAIl: INfO@eNjINGI.HR INfO@eNjINGI.HR PROSINAC 2018

KuPuJMO HRVATSKO

ali hrvatski dućan je integrirana napunjena izložbena polica uz info stup s informacijama o izloženim proizvodima (opis, način proizvodnja, cijena) na Hrvatskom i engleskom jeziku te s linkovima na distributere u Hrvatskoj odnosno uvoznike u inozemstvu. Realiziran je 2010. godine u

suradnji MAM VIN d.o.o., tadašnjeg izdavača revije Svijet u čaši, i HAND STUDIO d.o.o. iz Zagreba. Tijekom godina predstavljen je na više eno, etno i gastro sajmova u Zagrebu (Vinovita, eko-etno, Zagreb VINO. cOM, Atelje okusa u Hotelu Antunović). U sklopu prezentacije moguće je dio ili sve proizvode ponuditi na kušanje, kupnju i slično.

“GRAđANI MORAjU POSTATI AMBASADORI AKcIje ZA PROMIDžBU I PlASMAN NAšIH PROIZVODA” PORUčUje lUKA BURIlOVIć, PReDSjeDNIK HRVATSKe GOSPODARSKe KOMORe ATELJE OKuSA - HRVATSKA uDRuGA ZA PROMOCIJu I OčuVANJE ENO, ETNO I GASTRO TRADICIJSKIH VRIJEDNOSTI I OBIčAJA u KuLTuRI ŽIVLJENJA NOVOG VREMENA 098 417725, www.ATELJEOKuSA.Eu , ATELJEOKuSA@GMAIL.COM ˚Idejno i likovno rješenje pohranjeno kod Hrvatske Autorske Agencije pod brojem 307/2017˚

Suč160 RIječ UReDNIKA

SADRžAj 160

Poštovani čitatelju! Godina je začas prohujala, evo nas na pragu 2019. Novo ljeto, novi izazovi. U kojoj mjeri i - nove (bolje) mogućnosti? Budimo optimisti, makar pitanje je koliko za optimizam ima prostora. Barem u ove predblagdanske dane te onda i u blagdanskim danima pronađimo način da se opustimo, malo razonodimo i odmorimo, kako bismo u boljoj formi i spremniji ušli ukoštac s onime što nam donosi nova, 2019. Podružimo se, dakako u razumnoj mjeri. s onime što je tradicijaski tijesno povezano sa slavljem, blagdanima, a to su pjenušci. Velika prednost pjenušaca u tome je što sadrže niski stupanj alkohola, a pružaju visoki užitak i dižu raspoloženje. Hrvatska ima već lijepo razvijenu vlastitu proizvodnju pjenušaca, dakle ne treba nužno u sferi mjehurića posizati za vrlo skupim šampanjcima. Kupujmo hrvatsko, darujmo hrvatsko! Na ovogodišnjem 13. međunarodnom festivalu vina i gastronomije Zagreb Vino. com moglo se vidjeti i kušati što se sve kvalitetno pjenušavo (ali i mirno) nudi iz naših podruma. A kako je kraj godine obično vrijeme za izradu bilansi i svođenje računa, tako je to upravo nedavno učinjeno i kod nas vezano uz aktere na domaćoj vinskoj pozornici. Tvrtka Vinart iz Zagreba unatrag nekog vremena krajem godine organizira proglašenje najuspješnijih vinara i osoba u vinskome svijetu u nas, i iz tog proglašenja lijepo se vidi tko je ovdje na kojem stupnju kakvoće u proizvodnji i pounudi, pa je to poprilično olakšanje kupcu u odluci za proizvod koje vinske kuće da se odluči pri kupnji. Kroz godine vidljiv je i stupanj stalnosti, konstantnosti, što također izvrsno govori o proizvođaču. Ove godine glavni laureati od proizvođača vina su Vlado Krauthaker – osoba godine, pa Ivan enjingi, zaslužnik, oni su inače stalno pri vrhu. Tu su i kuća Zlatan otok, pa podrum frano Miloš, fakin iz Istre, šemberi s Plešivice... I iz Potrošačkog putokaza Svijeta u čaši lako je zaključiti kojim vinarima se može ukazati puno povjerenje. I u ovome broju donosimo niz aktualnosti iz vinskoga svijeta, s naglaskom dakako na ovaj naš. želim vam lijepo čitanje priloga, ali i vesele praznike te zdravlja i sreće u novoj godini. I, upozorenje: pića koja sadrže alkohol svakako konzumirajte umjereno, najbolje je reći razumno.

6 12 16 17 18 19 22 23 25 26 28 29 30 31 33 35 36 38 40 41 46 48 50 52 54 68 72 74 76 80

Vrhunski pjenušci za blagdane Zagreb VINO.cOM 13. put Prezentacija enjingijevih graševina Obnova udruge Portugizac Plešivica Kupujmo hrvatsko Projekt četiri zemlje Prvenstvo sommeliera Hrvatske Galić vina u usponu Berba na Pelješcu u paklenskom ugođaju frankovka šire od vina Berba maslina kao uspješan turistički proizvod Blatska lumblija Hrvatski pršut na europskim stolovima Od francka do Quahwe emozioni dal Mondo Vignaioli di Radda Gourmet over Mura Berba na jeruzalemu Berba u Goriškim brdima Najprestižnija kapljica svijeta u ljubljani Drugi festival penin na Bizeljskom Zaslužnik zaslužniku Vinske zvijezde - peta sezona Simply the best Okusi tradicije varaždinskog kraja G.e.T. Awards Osobne karte vinara Dani otvorenih butelja - Belje na štrosu Događanja u udruzi Plavac Mali Zagreb Kolonija Vinorella u Vrbniku

Srdačno, željko Suhadolnik Putem QR kodova pogledajte i poslušajte:

IMPReSSUM 160 Hrvatska revija za vino, kulturu jela, pića i turizam ISSN 1330-285x Ništa bez muke • Radi i nadaj se • Žuri polako • Uživaj s razumom 26 godina s vama! Prosinac 2018. Web: www.ateljeokusa.eu • www.mam-vin.eu E-mail: ateljeokusa@gmail.com • mam-vin@ zg.t-com.hr Izlazi: tromjesečno Osnivač: MAM VIN d.o.o., 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska Nakladnik: ATelje OKUSA, 10000 Zagreb, Selska cesta 41, Hrvatska, telefon/fax (01) 3637-944; 7793-700 Matični broj: 04751329 OIB: 51767041159 Poslovna banka: Zagrebačka banka d.d., Zagreb IBAN: HR3823600001102622742 SWIFT/BIC: ZABAHR2x Predsjednik udruge: Mladen Horić

Osnivači udruge: Marko čolić, željko Suhadolnik, josip Braco Bogdanić, Mladen Horić Uredništvo: željko Suhadolnik (glavni urednik), Mladen Horić i željko Marušić (tehnički urednici) Marko čolić (urednik fotografije), josip Braco Bogdanić, Zdravko Klemenić (komercijala) Suradnici: Ivo Kozarčanin, Ivan Dropuljić, Ivana Suhadolnik, Vitomir Andrić, Tomislav Radić, Maja Kobol, Antun Krešić, Miroslav Matanović - BRc Mediji - suradnici: prijateljske redakcije, inHORecA, Menu, inHOTel Administracija i računovodstvo: željko Marušić Grafičko oblikovanje, priprema za tisak: HANDSTUDIO, www.handstudio.hr Tisak: Grafika Markulin d.o.o., lukavec, Dolenska 32, 10412 Donja lomnica, tel: +385 1 6234-666, fax: +385 1 6234-529. Na naslovnoj stranici: Božićno- Novogodišnja čestitka, snimio Marko čolić

6-7 Priča o pjenušcima 78 Dokumentarne filmove našeg člana 82 Recepte naših članova 83 crveni koralji i Boris Babarović Barba - Drvosječa 83 Vladimir Kočiš Zec - Gospodine generale 84 Krunoslav Kićo Slabinac - Božićno-novogodišnja čestitka

ATELJE OKUSA 2008. U HOTELU ANTUNOVIĆ UZ NASTUP LADA

PROSINAC 2018

Suč160

PROSINAC 2018

Suč160 ATMOSfeRA

feSTIVAlI BAKHOVA NeKTARA: ZAGReB VINO.cOM 2018

TRINAJSTICA u OSOBITO POZITIVNOM SVJETLu O

ve godine susreli smo se po 13. puta, od toga 12. put u najelitnijem zagrebačkom hotelu, esplanadi. Trinajstica ne slovi kao brojka s dobrim predznakom, ali eto po velikom odzivu izlagača i posjetitelja te na osnovi brojnih pozitivnih reakcija na najavu festivala a i na temelju mnoštva pozitivnih reakcija nakon festivala što sam ih u hodu čuo osobno i izravno ali i čuo i vidio na društvenim mrežama, mogu reći kako u slučaju Zagreb Vino.coma 13 nema onu konotaciju koja ga inače prati. Sva mjesta raspoloživa za izlaganje nakon našeg poziva začas su bila popunjena, a interes publike za posjet toliko je velik da su zaštitari u nekom trenutku iz sigurnosnih razloga morali privremeno i zatvoriti ulaz na festival da na festivalskoj pozornici ne bi bilo odjednom previše ljudi I da to ne bi stvorilo i opasne problem. I u ovoj prigodi u esplanadi se, što se kaže, na dlanu našla cijela vinska i gastronomska Hrvatska. Sretan sam zbog toga, i zahvaljujem svim izlagačima i posjetiteljima što imaju puno povjerenje u manifestaciju i u naš tim koji ju je osmislio te koji je operativno organizira na način da je, kako se priča u široj javnosti, postala jednim od najznačajnijih događaja ovoga tipa ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Izborom hotela esplanade dobili smo

izvanrednu podršku za uspješno održavanje festivala i ostvarenje želje proizvođača da se u zagrebačkoj metropoli predstave na modernom i svjetski prepoznatljivom događanju. Već sam prijašnjih godina napominjao kako sam posebno ponosan i na radionice u sklopu festivala. festival Zagreb Vino.com ponovno je imao i humanitarnu dimenziju, sada s udrugom Pink life koja daje podršku osobama s onkološkim problemima i koja je na festivalu prikupljala financijska sredstva za donaciju u dobrotvornu svrhu. S osobitim zadovoljstvom istakao bih Rusku federaciju kao zemlju-partnera, ona je svoj prezentacijski prostor imala u nekadašnjem hotelskom casinòu, za iduću godinu najavljen je dolazak i uglednih ruskih vinskih podruma kao izlagača. Zahvaljujem, dakle, i svim drugima iz šireg spektra koji su pomogli u realizaciji priredbe i time dali visoki doprinos da Zagreb Vino.com postane, i ostane prepoznatljivo i respektabilno događanje – rekao je nakon zatvaranja manifestacije maltene u dahu prof. Ivan Dropuljić, direktor Zagreb Vino. coma, manifestacije koja se uvijek održava posljednjeg petka i subote u studenome. Priredba se, po riječima organizatora, odvijala na površini od oko 3000 četvornih I Dec ANTeROV INTeReS ZA HRVATSKIM VINOM: VeRONIQUe D e f R e I TA S I Z ORGANIZAcIjSKOG TeAMA DecANTeROVA SVjeTSKOG OcjeNjIVANjA U DRUšTVU S jASNOM ANTUNOVIć Te, DOlje S DUVIlIOM ZIGANTeOM I PReDSTAVNIcOM PelješKe VINARIje jURIcA

IZ BORDeAUxA SU STIGlI ANTe TONI BAčIć SA SUPRUGOM Te KćeRKOM BARBAROM, VODITeljIcOM fRANcUSKe UVOZNIčKe TVRTKe ZA VINO leS ROBeS De l’eST. ZDRAVIcA S NAšIM VINARIMA lUKOM KRAjANčIćeM I VeDRANOM KIRIDžIjOM

PROSINAC 2018

Suč160

NIKOlA BeNVeNUTI IZ ISTRe I DANIlO STeYeR IZ SlOVeNSKe šTAjeRSKe: MAGNUMI NA DjelU! TeRAN, Te cUVée STeYeR. NA PITANje KAD će Se SAZNATI KOje SVe AKcIje UDRUGA VINISTRA PReDVIđA U ReAlIZAcIjI NeDAVNO NAjAVljeNe STRATeGIje RAZVOjA ISTARSKOG VINOGRADARSTZVA I VINARSTVA ODGOVOR je BIO DA POTeZI KOjI Se PODUZIMAjU NISU PReDVIđeNI ZA jAVNOST, Te DA će jAVNOST USKORO PO NeKIM OSTVAReNIM ReZUlTATIMA VIDjeTI KOjIM PRAVceM Se IDe

MeSNI cAR jANKO KODIlA (U BIjelOj KOšUljI) IZ MURSKe SOBOTe, UZ SVježe čVARKe U RAZGOVORU SA cHefOM čASlAVOM MATIjeVIćeM I WOW-IcOM KSeNIjOM VRABec

metara, u gotovo čitavom prizemlju hotela esplanade, te u golemom šatoru na terasi Oleander, kao i u casinò clubu pod prizemljem i u club Board Roomu u mezzaninu. Okupila je više od 300 izlagača ponuđača vina, jakih pića, pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija, pribora za posluživanje hrane i pića, i drugih proizvoda iz gastrofaha iz Hrvatske te drugih zemalja europske unije a i zemalja iz našeg okruženja koje još nisu u eU. Procjena je organizatora da je manifestaciju u dva dana obišlo oko 8000 posjetitelja. Radionice su se, doista, i ove godine pokazale jakim adutom.

SJAJNA VERTIKALA KIRIDŽIJINIH DINGAČA Odlična radionica s naslovom Dingač Vedrana Kiridžije, uz primjedbu da je kao bitan informativni dodatak nedostajao vrlo važan podnaslov: Od 2016. do 1995! Vino iz berbe 1995. bilo je, inače, prvo koje je Kiridžija napunio u bocu za tržište. Pelješki vinogradar i vinar Kiridžija - koji obrađuje nešto više od

VO cARIć, VINOGRADAR I VINAR IZ SVIRčA, NjeGOVA SUPRUGA IVANA, PReDSjeDNIcA UDRUGe HVARSKI VINARI, Te - MlADA SNAGA U OBITeljI

(ukupno) dva hektara vinograda s time da se jedna parcela nalazi na jednoj od najboljih točaka čuvenog položaja Dingač a druga je u župi tako da se plavac mali odande ne može koristiti za vino dingač ali se koristi za poluDingač nazvan Tajano, riječ je o mješavini vina dingač u količini od 50 posto, te 20 posto plavca malog iz župe, 25 posto francuske (svojedobno ilegalno uvezene i dugo vremena kroz pelješku kapljicu švercane!) sorte marselan, i pet posto cabernet sauvignona – te novinar i voditelj radionice Ivo Kozarčanin pripremili su za kušanje upravo spomenuti Tajano 2016 kao uvod, te potom dingače iz 2016, 2015, 2012, 2010, 2008, 2003, 2001, 1997 i 1995, dakle deset vina. A kad se već startalo s poludingačem, baš su mogli dodati još jedno vino s Kiridžijinim udjelom, nazvano contra, to je pak, otud i naziv contra (=protiv), mješavina vina dingač i primoštenskog babića iz trsja Lea Gracina, inače od berbe 2010, u ulozi Vedranovog eno-konzultanta. U tehničkom smislu bitno je napomenuti da su Kiridžijini dingači iz 2001, 1997. i 1995. boravili samo u inoksu, naime s barriqueom se Vedran počeo družiti 2003. Isprva su to bile samo rabljene bačvice. Dio berbe plavca s Dingača iz 2015. Kiridžija je pak na dozrijevanje od 16 mjeseci stavio u posve novi, neposredno prije trganja, u francuskoj, kupljeni osobito skupi barrique, i to se pri kušanju lijepo primijetilo po finoj nijansi, moglo bi se reći poljupcu, vanilije. što se još tiče organoleptike, važno je kazati kako su se i najstarije ovdje prezentirane berbe predstavile kao jako dobro očuvane, bez smetajućih nota ostarjelosti i naznaka degradacije. Nužno je istaknuti i to da se na ovim uzorcima potvrdilo da je dingač vino kojemu – želi li ga se doživjeti u njegovu maksimumu - nakon prikladne vinifikacije fenolno zrelog te zdravog grožđa iz starijeg nasada (Kiridžijine loze u prosjeku su stare oko 30 godina) i barem jednogodišnjeg sazrijevanja vina u drvenoj bačvi, valja dati još dovoljno vremena za razvoj i u butelji. Međutim, nestrpljivost je u nas silna i najčešće se dingač popije osjetno prije nego li se u razvoju i s kompleksnosti popne do svojega vrha. A to je velika šteta. Upravo ova degustacija, na kojoj se našao i znani naš vinski trgovac Boris Ivančić, vlasnik i voditelj zagrebačke kuće Vivat fina Vina, bila je okidač za diskusiju o tome tko bi sve i u kojoj mjeri – koliko proizvođač, koliko vinski trgovac i ugostitelj, koliko sâm kupacpotrošač - trebao voditi računa o tome da vina što trebaju i traže PROSINAC 2018

Suč160

NA RADIONIcI IVe KOZARčANINA, I UZ ASISTeNcIjU SOMMelIeRA MARIjA MešTROVIćA: VeDRAN KIRIDžIjA ODUšeVIO je SVOjIM DINGAčIMA

NA ZAGReB VINO.cOMU, PO TRADIcIjI, šTAND ATelje OKUSA IMAlA je I ReVIjA SVIjeT U čAšI. PReDSTAVljeN je NOVI PROIZVOD ATeljeA – eNO AROMA BOx S INTeGRIRANIM QR KODOM O SORTI OD KOje je VINO/SU VINA U BOcI U POKlON KUTIjI. ZANIMANje POSjeTITeljA BIlO je VRlO VelIKO

su na profinjenosti i eleganciji, vina iz berbi 2016. i 2015. u ovome su trenutku mlada i vrijedilo bi ih još, u primjerenim uvjetima, pričuvati. Moji su favoriti s ovoga kušanja najprije Dingač 2012 (kompleksnost, elegancija, snaga, pitkost) a onda i Dingač 2008, višeslojni i vrlo zanimljivi desetogodišnjak s još dosta snage za dalje...

Me SNI c AR jANKO KODIl A (U BIjelOj KOšUl jI) IZ MUR SKe SOBOTe, UZ SVježe čVARKe U RAZGOVORU SA cHefOM čASlAVOM MATIjeVIćeM I WOW-IcOM KSeNIjOM VRABec

nešto više vremena za svoje puno formiranje ne budu prerano popijena. Pa je kao slijed tome iskočilo i pitanje o standardizaciji vina dingač u smislu formiranja robne marke teritorija. Rado bismo se mi ovdje hvalili time da je dingač ako već ne najbolje vino na svijetu a ono jedno od najboljih vina na svijetu, međutim nevoljkošću proizvođača da se udruže u poslovnu organizaciju i da sa željom afirmacije vlastite apelacije uvedu pravilnik ponašanja u vinogradu, podrumu i glede komercijaizacije, jednostavno se onemogućuje da se to što tako zdušno hvalimo doista u punoj mjeri i pokaže svijetu... Smatram potrebnim ovdje reći da uvodno vino Tajano 2016, iako nije čisti dingač nego kako sam ga, s obzirom na to da je samo polovica vina od grožđa plavca s pozicije Dingač, okvalificirao kao poludingač, nije nimalo djelovalo kao da je zalutalo među dingačima, naime vrlo je čisto, skladno, s puno živosti, jake strukture, dosta složeno i lijepo pitko, bolje od Tajana koje poznajem iz prijašnjih berbi. Od uključenja Gracina kao savjetnika Kiridžijini dingači dobili 14

PROSINAC 2018

Zemlja partner Ruska federacija prezentirala je svoju turističku ponudu, dio tradicijske gastronomije i pjenušca. Kad već nisu nazočili ruski vinari kao izlagači, moglo se dogovoriti to da na prezentaciji Ruske federacije bude posjed chateau Belaj iz Istre, a koji je u ruskom vlasništvu. Novinar Ivo Kozarčanin i bloger Bakhov sin vodio je dvije zanimljive radionice s vinima od mlađih do vrlo starih godišta od Ivana Enjingija te Vedrana Kiridžije s Dingača. Sommelier Siniša Lasan predstavio je Međimursko vinogorje kroz bijelu sortu pušipel i kroz neke crne sorte koje su Međimurci sve više počeli uzgajati, Gastronomadi Rene Bakalović i Zoran Šimunić pričali su o Velikom trojstvu masline, vina i nekih namirnica (primjerice tartufa!) kao većih gastroikona. Daniel Čečavac organizirao je eno Tour de france s vinima iz raznih krajeva francuske od 2014 do 1995 - 2014 (2014 chablis Grand cru les clos, Domaine Vincent Dauvissat 97 ST; 2013 Domaine de chevalier Blanc, Grand cru classé de Graves 98 jS; 2011 corton charlemagne Grand cru, Domaine Henri Boillot 96 RP; 2009 ermitage cuvee de l’Oree, Michel chapoutier 100 RP; 2007 châteauneuf-du-Pape les Quartz, Domaine du clos du caillou 96 RP; 2005 corton clos des cortons Grand cru, faiveley 18.5 jR; 1996 château Grand Puy lacoste, 5ème Grand cru classé 94 jl; 1995 Blanc des Millénaires, charles Heidsieck 95 AG. Razna francuska vina iz podruma Gregora Dreschera na kušanje la Petite Révolution collection su ponudili vlasnik, te sommelier Marko Šram (Redgranite 2011 (Austrija), Book xVII 2011 (južnoafrička Republika), la g. 2010 (francuska), la g. 2016 (francuska), Visionnaire 2015 (francuska), Visionnaire 2011 (francuska), Visionnaire 2010 (francuska), Visionnaire 2015 (francuska), Risorgimento 2015 (Italija; Svjetska premijera!). Pokazao se i glasoviti bordoški la cité du Vin | Wine cultures and civilisations Museum. Profesor dr. Goran Milanov predstavio je vertikalu Syraha Ten barrels od chateaua Kamnik iz Skopja, a prof. dr. Marin Berovič govorio je o vinima i kartuzijancima...

Suč160 IMPRESIVAN SYRAH TEN BARRELS CHATEAUA KAMNIK Za pamćenje ostaje radionica Ten Barrels Syrah koju je s vinom makedonskog Chateaua Kamnik vodio prof.dr Goran Milanov s Poljoprivrednog Instituta Sveučilišta sv. Kiril i Metod u Skopju, inače enološki savjetnik u Kamniku. chateau Kamnik na ulazu je u Skopje, na brdu na visini od oko 300 metara, na tlu crvenici nalazi se 16 hektara vinograda, sorata je oveći broj – ima i bijelih i crnih primjerice chardonnaya, sauvignona, muškatne temjanike... pa vranca, merlota, cabernet sauvignona, syraha, montepulciana, sangiovesea.... Gotovo sav sadni materijal (odgovarajući klonovi) kupljen je u rasadnicima u Italiji. Dio grožđa za proizvodnju vina se i otkupljuje. Kapacitet vinarije je 1600 hl, a godišnja proizvodnja vina kreće se sada oko 120.000 butelja. Sorta syrah u Makedoniju je introducirana 2004. godine. U Kamniku je imaju na dva hektara površine, konkretno to je oko 1100 loza, dakle oko 5500 trsova po hektaru.

PROf. DR. GORAN MIlANOV I I eNOlOGINjA KAMNIKA SANDRA

MINISTAR POljOPRIVReDe TOMISlAV TOlUšIć U DRUšTVU S MIRjANOM jARec KURe , IVANOM I NATAšOM PUHAleK I MAROM BARUNDIć

Syrah je francuski kultivar nastao u sjevernom dijelu doline Rhône spontanim križanjem crnog kultivara dureza noir iz Ardèchea i bijelog kultivara mondeuse blanche porijeklom iz Savoje. što se tiče termina berbe, riječ je o sorti srednje epohe. Syrah se jako dobro uklopio u makedonske klimatske uvjete. Ambiciozni proizvođači, a takav je sigurno Ilija iki Malinkovski, vlasnik chateau Kamnika, idu na niže prinose, svjesni da tako dobivaju bolju kakvoću roda. Po hektaru Kamnik bere oko 5,5 tona syraha, dakle oko kilograma po trsu. U Kamniku gledaju da beru kad je grožđe u punoj fenolnoj zrelosti, a nerijetko prakticiraju i to da u vinogradu grozdove kad su zreli odrežu i ostave na trsu da se malo prosuše, dakle da bobice dehidriraju, čime se dobije na koncentriranosti. Nakon ruljanja i muljanja maceracija s alkoholnom fermentacijom za Kamnikov syrah bude oko 15 dana, a nakon vrenja tekući dio još se ostavlja na bobici dva tjedna. Slijedi dozrijevanje vina u novom barriqueu od francuskog i američkog hrasta u trajanju od 12 do 14 mjeseci, ovisno o godištu odnosno o anaklitičkim parametrima što ih je dala berba te godine. U makedonskim uvjetima crna vina znaju imati od 35 do 40 g/l suhog ekstrakta, kod vranca i 45 g/lit, alkoholni stupanj je većma izmneđu 14 i 15 vol %, a nije neobično ako maligana bude i 16,0 do 16,5! Uz odlična podrobna objašnjenja vezano uz utjecaj tipa tla i mikroklime te meteoroloških uvjeta u nekoj godini kao i uz utjecaj dužine dozrijevanja u drvenom suđu i francuskih i američkih proizvođača bačvica na organoleptiku, prof. dr. Milanov na kušanje je podastro syrahe iz 2017 koja je još u bačvicama i boce su bile napunjene samo za ovu prigodu, zatim 2015, 2013, 2012, 2011, 2010 i 2009. Kušanje je išlo obrnutim redom od onoga uobičajenoga u nas, dakle ne od mlađeg prema starijemu nego od najstarijega prema mlađim vinima. Vina sva savršeno čista, puna, gusta, topla, ni kod jednog nisu stršali ni alkohol (iako visok!) ni barikni tonovi. Tamna neprobojna rubinska boja s tek blagom nijansom granatne kod najstarijih predstavljenih berbi, kompleksnost, vrlo izražene note tamnog voća i začina poput papra, pikantnost, toplina, snaga i punoća... Berba 2015 još beba, a 2009. lijepo formirana i, rekao bih, s još dosta vremena pred sobom. Najviše su mi se dopale 2009 i 2011., za godinu-dvije volio bih se susresti s 2013! PROSINAC 2018

Suč160 berbi 1990. izvučenoj iz najdubljih dijelova

SAVRšENA šETNJA KROZ VRIJEME S KRALJICAMA GRAšEVINAMA KRALJA IVANA ENJINGIJA PRIReDIO: BAKHOV SIN IVO KOZARčANIN fOTOGRAfIje: MARKO čOlIć

elika je sorta graševina. Posebno kad je radi veliki vinar. Pokazala je to radionica “Kraljice iz kraljeva podruma” na 13. međunarodnom festivalu vina i gastronomije Vino.com u zagrebačkom hotelu esplanade, na kojoj je Ivan enjingi predstavio 11 berbi graševina, od mlade 2018. do i dalje mlađahne 1990. Svježa, mlada i voćna su sva vina koja smo kušali. Nisam ni slutio što sve ta sorta može dati – vidno je oduševljen bio Darrel joseph, Amerikanac koji živi i radi u Beču i vinski kritičar je te sudac na najvećim svjetskim ocjenjivanjima poput Decanterova u londonu ili Mundus Vinija u Njemačkom Neustadtu an der Weinstrasse. Ivan enjingi jedinstven je vinar. Veliki protivnik mode mladih i svježih vina za brzu potrošnju, koju mahom nameću industrijske vinarije kako bi što brže okrenule novac, pušta grožđe da sasvim sazrije u vinogradu, a vino u podrumu i pri tome ne koristi gotovo nikakva kemijska zaštitna sredstva, osim tradicionalnih, i to u minimalnim količinama. I svi su kvasci prirodni, s grožđa koje je ubrao. Nakon nefiltrirane ovogodišnje graševinu iz tanka, kao pokazatelja od kakve sirovine nastaju čudesa koja će uslijediti, enjingi je na kušanje ponudio berbu 2017., koja je također daleko od spremnosti ali na njoj se lijepo vidi kako se mlado vino razvija, pa 2015. To je najmlađe njegovo vino na tržištu. Potom smo preskočili desetljeća i uživali u predivnoj 28-godišnjakinji,

PROSINAC 2018

podruma u prašnjavim bocama koje su već i same izazivale poštovanje. Vino je premašilo očekivanja, posebno kod stranih novinara, bilo ih je još iz SAD-a i Austrije, ali i iz BiH, Makedonije, Slovenije, Srbije... Uslijedile su redom kasne berbe 2007., velika 1997., 1994. i 1993. pa povratak na 2002. To je vjerojatno najzanemarenije enjingijevo vino. Ima zlatnu medalju i titulu najboljeg europskog bijelog vina od jedne sorte s prvog Decanterova ocjenjivanja 2004., no ostalo je u sjeni glasovitog Venja iz 1998. koje je tada postalo svjetski prvak među bijelim vinima od miješanih sorata u cjenovnoj kategoriji do 10 funta. Posljednja graševina na radionici bila je Izborna berbe 1998., još jedno veliko vino kojem 20 godina odležavanja ništa nije oduzelo. štoviše, samo ga je obogatilo prekrasnom patinom. Radionicu su oplemenili splitski kuhar Zlatko Marinović prekrasnim “morskim” paštetama, mariniranim ribama te slano-slatkim zalogajima, kao i požeška mljekara Biz odličnim sirevima. Zvijezda je bio sir odležan u enjingijevu crnom Venju 2006. (mješavina zweigelta, crnog pinota, frankovke, cabernet sauvignona i merlota) uz koje je to vino i posluženo. Pojasnio je Ivan svoju “opsjednutost” tim vinom. želi pokazati kako njegov kraj, a posebno njegovi vinogradi, mogu dati najbolje svjetsko crno vino. Zbog toga je posadio i hektar i pol

frankovke te tisuće trsova posebnog klona cabernet sauvignona primjerenog hladnoj klimi na padinama Krndije, čak i do 400 metara nadmorske visine. To grožđe treba crnom Venju osigurati više kiselina koje će pomoći u stabilizaciji vina i, na kraju, osigurati mu svježinu i ukupno bolji okus. Na završetku službenog dijela radionice stigao je i odličan crni pinot 2009. Planiranih sat i pol rasteglo se, naravno na dva i pol, a i tada je bilo podosta onih kojima se nije išlo. Njima je majstor poslužio nekoliko boca divnog, svježeg i voćnog, za njegov stil još mladog Zweigelta 2013. Prije dvije godine na sličnoj radionici na Vino.comu predstavili smo sve berbe bijeloga Venja, lani enjingijeva crna vina, a što ćemo sljedeće godine, tek se trebamo dogovoriti. Bili to rajnski rizlinzi, traminci, sauvignoni, sivi pinoti, možda i zweigelti ili frankovke, a zašto ne i crni pinoti, sigurno neće razočarati one koji će ih imati priliku kušati.

Suč160

OBNOVA uDRuGE PORTuGIZAC PLEšIVICA D

ok je famozni francuski beaujolais nouveau u cijelome svijetu u opticaju uvijek od trećeg četvrtka u studenome, dotle je u nas svečanost mladog vina vezana uz Martinje, 11. studenoga, a u Italiji novo mlado vino nazvano novello službeno izlazi 6. studenoga. Iako je eto i u drugim vinogradarskim zemljama s vremenom uvedena PORTUGIZAc kategorija mladoga novog vina s ustanovljenim službenim datumom izlaska na tržište, nitko u poslovnom smislu s mladim novim vinom nije stigao ni blizu francuzima iz Beaujolaisa. Dok je u Beaujolaisu eto osnova za beaujolais nouveaux sorta gamay crni, dotle na prostorima srednje europe, primjerice u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj mlado vino počiva na portugiscu i na klasičnoj maceraciji s fermentacijom. Tradicija je crnog mirnog vina, međutim u novije vrijeme od portugisca neki rade i ružičasto, a i pjenušavo vino. U Mađarskoj u Pečuhu unatrag nekoliko godina organizira se i međunarodni festival Portugieser du Monde, na kojemu i hrvatski proizvođači bilježe lijepe uspjehe, ne samo s crnim mirnim vinom nego i s ružičastim pjenušcem (Griffin). Tradicija mladog portugisca u Hrvatskoj je na sjeverozapadu i u dijelu Slavonije, posebice u Zlatnoj dolini. Nekako najpoznatiji su, u lijepoj našoj, po portugiscu proizvođači s Plešivice. U susjednoj nam Sloveniji jače područje portugisca je kod Metlike, u Mađarskoj pak Villany. O novom mladom vinu – kako portugiscu u nas tako i beaujolaisu koji se ovamo uvozi - reportažu za TV radio je Gastronomad Rene Bakalović. Svojedobno je Odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije pod vodstvom mr. Josipa Kraljičkovića izašao s inicijativom stvaranja udruge Portugizac Plešivica i kreiranja robne marke vina Portugizac Plešivica. U prvo vrijeme to je nekako i funkcioniralo, krajem listopada i

ReNe BAKAlOVIć I SOMMelIeR KRešIMIR šeSNIć IZ ZAGReBAčKOG ReSTORANIA TRIlOGIjA, S PRIGODNIM jelOM ZA UZ MlADI PORTUGIZAc: KUHANI BUNceK, KRVAVIcA,češNjOVKA, PIRjANO KISelO Zelje I ReSTANI KRUMPIR

početkom studenoga odvijali bi se u Zagrebu ocjenjivanje novih mladih portugizaca, festival portugisca i ceremonijal otvaranja prve boce mladog vina, a onda je stvar prije koju godinu zamrla. Proizvođači i ponuđači portugisca pojave se međutim i sada u nekom broju, ali ne organizirano nego spontano na manifestacijama na kojima se na štandovima odnosno u kućicama na Trgu bana jelačića u Zagrebu prodaju razni proizvodi OPG-ova. Ono što je glede portugisca na Plešivici bilo zamišljeno kao posao puknulo je na lokalnom nivou nakon što je mr. Kraljičković otišao na drugu funkciju. Udruga je bila posustala, ali, kako upravo čujem, nije posustala i Zagrebačka županija. Mr. Kraljičković, koji se u međuvremenu vratio na mjesto županijskog pročelnika za poljoprivredu, upravo je ovih dana održao sastanak s plešivičkim proizvođačima vina da se vidi kako oni razmišljaju i što to oni zapravo žele, i ispostavilo se, vijesti su, da su izrazili želju da Udruga ponovno uspostavi rad. Pa je tako, uz novi početak, odlučeno da će se 4. prosinca na Plešivici održati ocjenjivanje portugizaca a ocjenjivačice će biti – dosadašnje vinske kraljice Zagrebačke županije s titulama enologa i izravno uključene u proizvodnju vina. Dodjela priznanja i javni ceremonijal otvaranja prve butelje novog mladog Portugisca Plešivica te predstavljanje novog programa rada Udruge bili bi 13. prosinca (kud baš 13., zamalo, k tome, i petak!) u zagrebačkom hotelu Westin! Ako već ne možemo biti poput vinara iz Beaujolaisa, je li realno očekivati s našim mladim novim portugiscem u poslovnom smislu barem neki mikroefekt u odnosu na ono što su s mladim novim beaujolaisom postigli francuzi? DR. IVANA PUHeleK SA ZelINSKOG POSjeDA PUReK, SVOjeDOBNO VINSKA KRAljIcA ZAGReBAčKe žUPANIje, DANAS eNOlOGINjA UPOSleNA NA ZAGReBAčKOM AGRONOMSKOM fAKUlTeTU – ONA BI TReBAlA BITI jeDNA OD člANIcA žeNSKOG KRAljeVSKOG OcjeNjIVAčKOG žIRIjA šTO će OcjeNjIVATI MlADe NOVe PORTUGISce 2018

PROSINAC 2018

Suč160 KUPUjMO HRVATSKO!

GRAÐANI MORAJu POSTATI AMBASADORI AKCIJE ZA PROMIDŽBu I PLASMAN NAšIH PROIZVODA e

vo i nastavka na prethodni prilog, pa razmislite i zaključite: Na listi prepoznatljivih kvaliteta Hrvatske ne smijemo zaboraviti svoje rad, vještinu, kreativnost i znanje pretočene u vrhunski proizvod ili uslugu. Trebamo biti jednako ponosni na maslinovo ulje i sir kao i na nogometni zgoditak. Svi znamo kako je teško biti poduzetnik i plasirati bilo kakav proizvod na izrazito konkurentno tržište. Svi ovdje na akciji Kupujmo hrvatsko! prisutni izlagači, a ima ih više od 300, u tome su uspjeli, i mi im od srca čestitamo. Ali ni oni ne mogu naprijed sami, stoga pozivam sve hrvatske građane da postanu ambasadori akcije Kupujmo hrvatsko, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na otvaranju nedavne akcije Kupujmo hrvatsko u Zagrebu na Trgu bana jelačića. Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Olivera Majić naglasila je da ova akcija iz godine u godinu promiče domaće znanje inovativnost i trud. Zahvaljujemo proizvođačima i pružamo im iskrenu potporu, ponajprije kupovinom domaćih proizvoda. Povezivanjem ćemo svojim kupcima omogućiti da imaju što veću dostupnost kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Zagreb se etablirao kao turistička destinacija 18

PROSINAC 2018

i tu moramo ugraditi što više domaćih proizvoda u stvaranje specifične ponude i slike koju šaljemo u svijet. Naša tradicija, domaća proizvodnja, mirisi i okusi lokalne gastronomije ono su što će nas izdvojiti iz konkurencije, poručila je Majić. U promociji kvalitetnih domaćih proizvoda pomogla su i poznata lica glumačke scene poput Zijada Gračića, Kostadinke Velkovske, Siniše Ružića, Roberta Kurbaše, Tare Rosandić, Ines Bojanić, Mirne Medaković, Semente Rajhard …. HGK s ciljem stvaranja vizualnog identiteta kvalitete domaćih proizvoda i usluga dodjeljuje znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a proizvodi koji ih nose stoje uz bok svjetskim brandovima. Za promociju znakova HGK je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva poduzetništva i obrta osigurala 7,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To je prilika svim mikro, malim i srednjim tvrtkama da ostvare potporu za stjecanje prava uporabe znakova kvalitete HGK i tako još jače brandiraju svoje proizvode. Akcija Kupujmo hrvatsko napravila je velik iskorak u osvještavanju važnosti kupovanja domaćih proizvoda. Posljednje istraživanje HGK pokazalo je da 78 posto građana vodi računa o kupnji hrvatskih proizvoda te je čak njih 86 posto spremno izdvojiti više kuna za kvalitetan domaći proizvod. Akcija se nakon Vukovara, Rijeke i Zagreba, nastavlja u Bjelovaru. Specijalizirani projekt Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam održat će se u studenome u Zagrebu.

PReDSjeDNIK HGK lUKA BURIlOVIć

Suč160

PROJEKT čETIRI ZEMLJE željKO SUHADOlNIK

ad nam se nešto zametne ili na nešto zaboravimo najčešće smo srditi, međutim ima slučajeva – makar je to rijetko da se ono na što se obično ljutimo pretvori u nešto dobro i korisno. Tako se meni dogodilo s vinom što ga je reviji Svijet u čaši na kušanje – kao nešto novo u njihovoj produkciji - prije više godina poslala obitelj Franca i Vesne Cattunar iz Nove Vasi kod Brtonigle. Riječ je o četiri etikete malvazije cattunar iz berbe 2010. Da ukaže na bogatstvo terroirea unutar obiteljskIh vinograda i na visoku vrijednost kultivara malvazija istarska,

čeTIRI ZeMlje: BIjelA, cRVeNA, cRNA I SIVA

franco cattunar odlučio je iz berbe 2010. od grožđa što raste u trsju na četirima različitim tlima – bijelom, sivom, crvenom i crnom – proizvesti zasebno četiri malvazije, svaku sa po jednoga od tih četiriju tala. Malvazije su nazvane Terra bianca, Terra grigia, Terra rossa i Terra nera. Kutiju s poslanim bocama spremio sam u hladnu, tamnu i prozračnu prostoriju u kući u kojoj su sjedište MAM-VIN-a i redakcija Svijeta u čaši, namjera je bila vinu nakon putovanja pružiti tjedan dana odmora, pa ga onda s kolegama kušati. Dogodilo se da je netko - a možda sam to bio i baš ja! - kutiju prekrio nekim predmetima i da, kako mi više nije bila izravno na vidiku, zaboravim na vino. Pa da ga, onda, prije nekih mjesec dana prigodom većeg pospremačkog zahvata nađem. U pravi čas da butelje otvorim i s kolegama kušam vino na svoj – rođendan. Kakvog li ugodnog iznenađenja: osmogodišnjaci, kojima se prije degustacije ranijim odčepljenjem butelja dopustilo da se malo proluftaju, bili su u jako dobroj formi (čepovi su odlično izdržali!)! Vino je bojom – žućkastom i tek nešto tamnijeg tona, te bouquetom pokazivalo da na plećima nosi nešto godina, međutim starost po godinama nije bila i ostarjelost! Sva četiri vina dosta živahna, višeslojna, skladna, u ustima puna i donekle kremasta, meni osobno najviše se dopala Malvazija 2010 Terra grigia (siva), koja mi je bila i najkompleksnija, potom Malvazja Terra bianca koja je djelovala nekako najsvježije ali pokazala se i s većom notom vitkosti, a onda Terra rossa. Kroz sva ta tri vina provlačile su se lijepo iskazane niti mineralnoga… Kad sam se, odmah nakon kušanja, javio Vesni cattunar ona se silno iznenadila i, dakako, obradovala što su vina za koja čini mi se cattunari nisu ni pomišljali da će ih netko (izvan njihova podruma) kušati nakon osam godina od njihova nastanka, ostavila lijep utisak. A kad su se emocije u razgovoru stišale, objavila dobru vijest da obitelj cattunar sa projektom četiri zemlje nastavlja te da će uskoro izaći i s crnom istarskom eno-uzdanicom u četiri pedološke varijante: teranom! Bravo!

PROjeKT čeTIRI ZeMlje: MAlVAZIjA cATTUNAR. fRANcO cATTUNAR SPReMA Se IZAćI I S TeRANOM SA čeTIRI ZeMlje

PROSINAC 2018

Suč160

SLAVLJE uZ KOTLOVINu I PJENušCE u NOVOJ VESI B

erba i u Zagrebu, gradu u kojemu je, inače, nekad bilo dosta vinograda. U glavni grad Hrvatske donio ju je plešivički vinogradar i vinar Drago Kurtalj. Ali ne niti blizu Uspinjače, naime svojedobno je na kosini kojom sada vozi uspinjača iz Donjeg u Gornji grad i obratno, bilo trsje, a niti u Vinogradsku, niti u područje uz ulicu Trsje što se nalazi na potezu od bolnice Sveti Duh prema gore (ne, doslovno, Gore), nego – u Novu ves gdje ima simpatičan lokalčić Vinska klet. Kurtaljeva berba u dvorištu uz Vinsku klet bila je simbolična, nimalo radno

DRAGO KURTAlj

naporna ali i te kako naporna za organe unutarnjih poslova. Stol s košarom punom grožđa s kojom su dočekani uzvaniciberači zasjao je punim sjajem kad su na nj izneseni kotlovina i Kurtaljevi pjenušci (ne djeluje kao otmjena kombinacija ali je i te kako ukusna kombinacija!). Kurtalj je na ovome post-berbenom skupu najavio novitete iz svojega podruma, riječ je o pjenušcu te o rajnskom rizlingu s dužom maceracijom. Pjenušac je od chardonnaya (80 %) i crnog pinota (20 %), iz berbe 2014, na kvascu u butelji tri godine. Mirni rajnski iz 2017 bio je na maceraciji s fermentacijom u bačvi 42 dana. Oba vina trebala bi na tržište izaći pred Božić ove godine

BRAJE, KuĆA DOBRE PAPICE I DOBRE KAPLJICE željKO SUHADOlNIK

obert Braje iz Plešivičkog vinogorja dio svojih vinograda obrao je već do blagdana Male Gospe. Berba je ove godine bila i inače uranjena, a to ranije od ranijega bralo se za potrebe proizvodnje pjenušca. Od sorata koje Braje ima – veltlinac crveni, pinot sivi, pinot crni te rizling rajnski i cabernet sauvignon, ove posljednje dvije ostavio je, logično, za berbu posljednje. I on je jako zadovoljan i prinosom i kakvoćom roda 2018. Navodi kako je srpanj bio umjeren s temperaturama a palo je i kiše tako da je 20

PROSINAC 2018

loza mogla izdržati dugotrajnu kolovošku vrućinu i sušni period, bitno je i to što je i u kolovozu nešto kiše na Plešivicu došlo baš, veli Robert, u pravo vrijeme, pa je to i te kako koristilo. Josipu Blaževiću, uvozniku Bakhova nektara u švicarsku i vlasniku tvrtke Vallis Aurea, Braje se pokazao zanimljivime ne samo radi vina nego i zbog ugostiteljske ponude na njegovu gospodarstvu. Blaževiću, koji se, čini se, nakon ove degustacije

Suč160

sada kod Brajea odlučio na uvoz i nekih njegovih butelja, gospodarstvo Braje interesantno je s aspekta ugstiteljstva i turizma jer josipova je nakana dovoditi u Hrvatsku u vinogradarska područja grupe švicarskih ljubitelja plemenite kapljice, pa sad priprema teren tražeći pogodna odredišta. Među prvim područjima za dolazak tih svojih grupa izabrao je Plešivicu. jedno od odredišta na Plešivici, sada, nakon posjeta, vidi i na adresi OPG Robert Braje. Kuhinja, koju vodi Robertova supruga Sanda odlična je, bazira se na lokalnim namirnicama pretežito iz uzgoja Brajeovih, ambijent je – riječ je o drvenoj kući uz vinograd – lijep, interijer za prihvat gostiju dotjeran u domaćem stilu, a vina vrlo dobra. Mada je, logično, Robertu Brajeu stalo plasirati prvenstveno vlastite proizvode, on je, kako je rekao, po posebnoj želji gosta i pogotovu ako on u

svom portfelju nema neko vino (sorta, tipologija) na kojemu bi gost inzistirao, u ponudu aranžmana uz svoju kapljicu spreman uklopiti i tražene etikete drugih, ponajboljih plešivičkih vinara. Kod Roberta Brajea kušali su se lijepi crveni veltlinac 2017, vino od sorte koja se prije uvelike uzgajala na Plešivici a danas rijetko tko proizvodi vino 100 posto od nje, Robert Braje je možda tek jedini koji ga finalizira i nudi u butelji, zatim rajnski rizling 2017 i moćni Sivi pinot 2017, te malo drukčiji, vrlo potentni crni pinot 2015 nešto kasnije berbe, s 14 dana maceracije u otvorenim kacama i s devet mjeseci dozrijevanja u rabljenom barriqueu.

HuMANITARNI MARENDIN U

organizaciji coca-cole HBc Hrvatska i zaklade Budi foodie, u šibenskome restoranu Pelegrini održan je humanitarni marendin na kojemu su prikupljena sredstva za obrazovanje i strukovno usavršavanje mladih talenata u gastronomiji. Zakladu Budi foodie utemeljio je Rudolf Štefan, vlasnik i glavni kuhar restorana Pelegrini, odnedavno nositelja jedne Michelinove zvjezdice. želja je bila omogućiti obrazovanje i usavršavanje mladih talenata u gastronomiji i ugostiteljstvu… lijepa gesta.U organizaciji coca-cole HBc Hrvatska i zaklade Budi foodie, u šibenskome restoranu Pelegrini održan je humanitarni marendin na kojemu su prikupljena sredstva za obrazovanje i strukovno usavršavanje mladih talenata u gastronomiji. Zakladu Budi foodie utemeljio je Rudolf Štefan, vlasnik i glavni kuhar restorana Pelegrini, odnedavno nositelja jedne Michelinove zvjezdice. želja je bila omogućiti obrazovanje i usavršavanje mladih talenata u gastronomiji i ugostiteljstvu… lijepa gesta. PROSINAC 2018

Suč160 SOMMelIeRI: PRVeNSTVO HRVATSKe 2018

šAMPION JE – NOEL! D

a, ove godine najbolje je prošao ekskluzivni zagrebački restoran Noel! Najprije je, početkom listopada, na prvenstvu sommeliera sjeverozapadne Hrvatske u Zagrebu šampionsku krunu osvojio Goran Petrić, zaposlen u Noelu, a potom je, krajem listopada u hotelu Bellevue u Malom lošinju, na 22. državnom prvenstvu šampionom Hrvatske postao Ivan Jug, voditelj restorana Noel, dok je spomenuti Goran Petrić na tom istom nacionalnom natjecanju dosegnuo treće mjesto! Iza Siniše Lasana, Zagrepčanina koji je inače već osjetio šampionsku slast na državnoj razini i koji je već nekoliko godina na sezonskom radu u ponajboljim dubrovačkim ugostiteljskim objektima, konkretno utočište mu je renomirani restoran Proto! Prvoplasirani na nacionalnom prvenstvu, a to je u ovome slučaju Ivan jug, predstavljat će Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu sommeliera (ASI contest of the Best Sommelier of the World) koje će se od 10. do 15. ožujka 2019. održati u belgijskom Antwerpenu. Ovogodišnje državno prvenstvo, koje je pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice Kvarnera organizirao Hrvatski sommelier klub, okupilo je do sada najveći broj sommeliera iz svih krajeva Hrvatske. Najviše ih je stiglo iz velikih hotelskih kuća. Tako je hotelski brend lošinj Hotels &

NATjecANjA MARIjOM MešTROVIćeM I DVAMA člANOVIMA žIRIjA - DOPReDSjeDNIKOM HSK fRANjOM fRANceMOM I PROf. AleKSANDROM ASANOVIćeM, Te STRUčNOM SURADNIcOM jANOM KOšćec

PROSINAC 2018

Villas predstavio čak četvero sommeliera – Marka Maraka iz hotela Aurora, Norberta Češljića kao predstavnika Borik Mediterannean bara, Filipa Veselovca u ime hotela Bellevuea te Marija Nerea Fidalga ispred BoutiqueHotela Alhambra.

Prvenstvo sommeliera sastoji se od natjecanja u pismenog i praktičnom dijelu. Pismeni ispit obuhvaća pitanja o povijesti vinogradarstva, vinarstva, o zakonodavstvu, definiciji, zaštiti, regionalizaciji i podjeli vina te pitanja iz struke direktno, poput onih što je zadaća sommeliera, koji je osnovni pribor sommeliera i kako se poslužuju vina... Praktični dio natjecanja sastoji se od degustacije naslijepo, tijekom koje sommelieri trebaju prepoznati i opisati vino, reći područje iz kojeg dolazi, identificirati proizvođača i godinu berbe te procijeniti trajnost i dati preporuku za jelo uz to vino. Najbolje takmičare nakon toga očekuje pismeni test na engleskom jeziku o svjetskim vinima te najpoznatijim vinskim regijama europe i svijeta, prepoznavanje četiri različita stila piva, pronalaženje grešaka u vinskoj karti. U finalu nastupaju tri najbolja sommeliera, koji pred publikom pokazuju kako dočekuju gosta, kako otvaraju i poslužuju pjenušac, kako dekantiraju crno vino, kako usklađuju vino sa zadanim menuom. Sommelieri se okušavaju i u prepoznavanju destilata. Sedmo pr venst vo sommeliera sjeverozapadne Hrvatske, na kojemu je sudjelovalo devet kandidata za šampiona, osvojio je, kako je rečeno, Goran Petrić iz zagrebačkog restorana Noel. Nakon pismenog dijela ispita za svu devetorku, s njime su se u finalu na provjeri znanja u praksi našla dva sommeliera zagrebačkog, i k tome, istoga ugostiteljskog objekta Agave: Predrag Čavić i Miljenko Čehulić. Pred stručnim žirijem u kojemu su bili profesor na Ugostiteljsko-turističkoj školi u Zagrebu Aleksandar Asanović, zagrebački sommelieri Igor Grubač i Krešimir Šesnić, pa Marko Rundek iz Dežman-bara, te Ivan Stiblik iz zadarskog Groppa, inače povjerenik Hrvatskog sommelier kluba za Dalmaciju, i Franjo Francem, dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba, te pred znanim sommelierom i ugostiteljom Marijom Meštrovićem kao voditeljem natjecali su se u ispravljanju

MAlI lOšINj SNAžNO Se OPReDIjelIO ZA VISOKI, elITNI TURIZAM, I U OBjeKTIMA S PeT ZVjeZDIcA POPUT HOTelA BelleVUe I BOUTIQUe HOTelA AlHAMBRe PRIjeKO SU POTReBNI eDUcIRANI VješTI SOMMelIeRI. U BelleVUeU Se ReDOVITO ORGANIZIRAjU eDUKATIVNe RADIONIce ZA SOMMelIeRe, SlIKA PRIKAZUje PRIZOR S jeDNe OD NjIH

POD BUDNIM OKOM MARIjA MešTROVIćA GORAN PeTRIć POSlUžUje APeRITIV GOšćAMA KOjeje ORIMIO U „SVOM lOKAlU“ SOMMelIjeRSKI šAMPION HRVATSKe ZA 2018. - IVAN jUG, U PRVOMe PlANU, NA SlIcI je DeSNO, DRUGOPlASIRANI SINIšA lASAN je lIjeVO, A TRećePlASIRANI GORAN PeTRIć, U SReDINI

PReDRAG čAVIć IZ AGAVe RASTAče MAGNUM S PjeNUšceM U 20 čAšA

vinske karte na koju je organizator namjerno uvrstio i neke pogrešne navode, zatim u načinu prihvata gosta i pravilnom posluživanju aperitivnog pjenušca, pravilnom dekantiranju crnoga vina, prepoznavanju vina i drugih pića – ukupno šest - na temelju degustacije, te u rastakanju pjenušca iz magnuma u 20 čaša na način da ništa ne ostane u boci a da sve čaše budu podjednako pune. I tako eto sada visokorangirani Noel uz Ivana juga ima još jednog sommeliera sa ćitabom šampiona na regijskom te finalista na nacionalnom prvenstvu, a restoran Agava može biti zadovoljan jer na prvenstvu Sjeverozapadne Hrvatske dva su se njegova sommeliera uspjela probiti u finale!

Suč160 VelIKI IGRAčI: U ZVjeZDANOM USPONU - GAlIć VINA, NOVA INSTITUcIjA VAllIS AURee

NOBLESSE OBLIGE!... N

akon drevnog cistercitskog podruma De Gotho iz 13. stoljeća - sada pod okriljem Kutjeva d.d., pa dvorca kojime upravlja Sunce, zatim enjingija i Krauthakera, Kutjevo i Zlatna dolina dobivaju novu instituciju. Riječ je o vinskom imanju Galić. Poduzetnik Josip Galić, koji je u vinski svijet profesionalno krenuo 2007. sadnjom 6,5 hektara vinograda, postaje eto ključnim igračem na nivou ne samo Vallis auree

NA PReZeNTAcIjI PODRUMA ZA STRANe NOVINARe, SlIjeVA: ANDRej MARKUlIN, jOSIP GAlIć I SlAVeN jelIčIć

jOSIP GAlIć I ARHITeK TI ćURKOVIć I ZIDARIć

POGleD U PODRUM

PROSINAC 2018

Suč160 nego i na razini Slavonije pa i Hrvatske. Prije dosta godina na jednom Vinkovu, Vincelovu, Vinceški u Iloku najavio mi je bio svoj uzlet u vinskome svijetu do čak nekih 99 hektara vinograda (brojka 9, inače, za nj ima posebno značenje, pa postoji i vino s devetkom u nazivu!), od tada do sada uspeo se do oko 60 vlastitih hektara i veli da se s trsjem ipak ne misli više širiti. U središtu Kutjeva sagradio je, moderno opremio te otvorio velebni podrum, koji, više nego svojim dimenzijama iz vana, impozantno, opremljenošću, djeluje unutra. Površina tlocrta građevine je 1300 četvornih metara ali kako je zdanje s tri nivoa, ukupna površina iznosi 3300 m2. Podrum je opskrbljen suvremenim prešama, vinifikatorima i cisternama od inoksa, posudama od betona - konusnima i u obliku jajeta, velikim konusnim drvenim badnjevima, velikim bačvama od 33.000 litara, srednje velikim bačvama i bariqueima – barriquea je 333, k tome i bačvama zapremnine 330 litara, i za dozrijevanje vinjaka. Kapacitet je 630.000 litara. Galić govori da će se proizvodnja kretati oko 333.000 litara. Dakle, kroz sve ove nabrojane brojke provlače se, znakovito, trica, šestica i devetka!.. U sklopu zgrade su i laboratorij, te kuhinja i prostor koji se može iskoristiti kao kušaonica i restoran. Ovo prije koji tjedan u listopadu nije bilo i službeno otvorenje vinarije, događanje kod Galića iskorišteno je kako bi se novi vinski podrum, djelo arhitekata Tomislava Ćurkovića i Zorana Zidarića, prezentirao grupi inozemnih vinskih novinara – iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Njemačke, Poljske, SAD i švicarske - koja je upravo bila na turneji vinskom Hr vatskom što je, dakako, obuhvatila i Slavoniju. Galić namjerava službeno otvoriti svoj novi podrum 7. studenoga, prigodno, uoči Martinja. Galić ima dobrog upravitelja Andreja Markulina i svestranog Slavena Jeličića koji je po struci enolog ali koji obavlja posao i na području marketinga, zatim, ima i nove strukovno potkovane osobe - bračni par Alen i Sonja Zadravec - za rad u vinogradu. ima i vrlo dobre vinogradske pozicije - u Kutjevačkom vinogorju na Kaptolu, Podgorju i Venju, a u brodskom Stupniku pak zauzeo je poziciju na brežuljcima na kojima je nekad stolovao Davor Zdjelarević. U Galićevoj su ingerenciji i hotelčić što ga je svojedobno uza svoj vinograd Kutjevu bio otvorio i dosta dugo vodio Majetić, i Zdjelarevićev hotel uz trsje u Stupniku. Po jeličićevim riječima, sad je na redu i da se, kako bi i trsje bilo posve u skladu s perfekcijom novog podruma – napravi, kako se izrazio, prava revolucija u vinogradima , u smislu npr. jačeg usmjerenja na eko-kolosijek, te tamo gdje je to moguće i ugušćenja nasada radi smanjenja prinosa i dobivanja još bolje kakvoće grožđa, rod će se, naglašava jeličić, po trsu smanjivati na čitavome imanju, a grožđe strože selekcionirati... Rezultat svega toga trebalo bi po logici biti to da za koju godinu vina s etiketom Galic - ne budu nikako ispod 90/100 bodova!... Noblesse oblige!

PROSINAC 2018

Suč160 BeRBA 2018 NA PelješcU

u PAKLENSKOM uGOÐAJu D

ok se mnogi vesele jer berbe su uglavnom gotove i grožđe stavljeno na sigurno, neki, primjerice na Pelješcu, pa i u Konavlima, raspoloženi za veselicu nisu uopće, makar su možda i pobrali i pospremili svo svoje grožđe.

evo što kaže vinarka Marija Mrgudić, koja proizvodi vino (špice su Dingač Bura i Postup Mare) sa svojim bratom Nikom Burom: – Ovako je izgledalo oko 23,30 sati ispred moje kuće, a nakon što se ponovno rasplamsao požar u Mokalu. Vatra je bila udaljena nekih 300 metara od kuće, a zaustavljena je na udaljenosti od oko 100 m. Najviše zahvaljujući angažmanu samih nas stanovnika Mokala, te volonterima i dijelu vatrogasne postrojbe Orebić. Teško bi bilo obraniti selo da sâmi nismo imali pumpe i crijeva i da nismo koristili vodu iz bazena, jer sustav vatrogastva je ipak trom i teško je da u ovakvim situacijama može sve relativno brzo dovesti u red. Bitno je da smo, kad se razdanilo, vidjeli da nije bilo ljudskih žrtava, te da su sve kuće spašene. Sad vatrogasne postrojbe kontroliraju požarište… Marija Mrgudić, koja, inače, kaže da je ove godine urod grožđa bio jako dobar a kvaliteta odlična i da je sreća što je grožđe pobrano prije vatrene stihije te prebačeno u obiteljski podrum u Potomju, procjenjuje da je u požaru na Postupu ukupno više ili manje stradalo i do 30.000 loza, od čega je 2000 u vlasništvu obitelji Mrgudić. Mrgudićima je više ili manje oštećeno i oko 60 stabala masline. M ar ija je jo š nešto rekla a vezano uz recentna vruća događanja na Pelješcu:– Ma ljudi moji, je li to moguće?! legendarna rečenica, koju danas ponavljam. Nakon što se cijela javnost senzibirala oko bačenog smeća na požarište, pa se s ve pokrilo i poravnalo, danas ista stvar. Na istom

mjestu automobil s oznakom “uglednog” resorta iskrcao je građevinski otpad! Ne, nije to bio otpad od kuća koje su izgorile, to je pravi pravcati građevinski otpad od rekonstrukcije resorta. šTO MI TKO MOže!… Ovakav način razmišljanja i poslovanja rezultat je opće prihvaćenih lokalnih tajkunskih pravila, s kojima se svi mi suočavamo godinama. Rijetki su oni koji imaju snage usprotiviti se bahatosti, nasilništvu i bezobrazluku takvih ljudi. Oni koji se i usude, budu osuđeni od svih struktura i nerjetko odustaju u prvom pokušaju, a to je upravo i učvršćenje puta kojime ovi drugi napreduju. Kad vidimo da su nam djeca otišla, da nam je turizam oslabio, onda bismo se trebali zapitati što smo mi učinili da bismo živjeli u sretnom i zdravom društvu, naime sretna i zdrava društva su ta koja privlače i mlade i turiste… Možda je lakše sjediti u kafiću i nalaziti milijun i jedan razlog za opravdanje našeg i tuđeg ponašanja. Možda ću ja i danas biti “baba roga”, ali ova zadnja bahatost tjera me da o ovomu obavjestim i samoga Premijera, ako već vijest nije pročitao u medijima javnog informiranja. Nisam sigurna hoću li išta poboljšati, ali ću barem biti mirna sa sobom da sam pokušala! U svemu ovome ipak i nešto pozitivno: ovaj put je na poziv odmah na lice mjesta došao komunalni redar, možda je i to sitan korak naprijed… Bravo, odličan POSTUPak, Mare! PROSINAC 2018

Suč160

FRANKOVKA – I šIRE OD VINA M

odra frankinja kao osnova vinskoga turizma u Sevnici naslov je magistarskega rada Vite Petek, studentice na fakultetu za turizam Mariborskog univerziteta – odjela u Brežicama, a komisija za pregled magistarskih radova ocijenila ga je najvišom ocjenom, konkretno čistom desetkom! Na slovenskom Dolenjskom postoje ozbiljna razmišljanja o frankovki kao velikom i na ovim prostorima na žalost tek sada – ali bolje ikad nego nikad! – otkrivenom novom adutu u turističkoj ponudi kraja. Kako i mi u Hrvatskoj imamo područja gdje je frankovka već bila ukopala svoje korijene i gdje daje/može dati jako dobar rezultat ali onda se fokusiralo na francuske internacionalce merlot, cabernet sauvignon i u novije vrijeme i na crni pinot, s mogućim rastom osvještenosti proizvođača o tome da valja ponajprije maksimalno valorizirati izvorne vlastite adute moguće je da će se i na još mjesta – osobito u Slavoninji i Podunavlju – otkriti koliko mnogo frankovka može pružiti. I valjda će se spoznati kako se to jako dobro može iskoristiti i u turističkom segmentu… MEĐUNARODNA REVIJA FRANKOVKE Kao lijepi nastavak na berbu, krajem rujna u feričancima je održan prvi međunarodni festival frankovke, uoči kojega je bilo strukovno ocjenjivanje uzoraka. Na ocjenjuvanju je bilo ukupno 48 uzoraka, od toga dva ružičasta pjenušca, šest ružičastih mirnih vina, te crnjaci od frankovke – 15 iz berbe 2017, zatim 20 iz 2016. i 2015., te pet frankovki starijih od tri godine. Osim na hrvatske frankovke računalo se i na one iz Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije, pa i Njemačke. Ali… na ocjenjivanje uzorke su poslali uglavnom hrvatski vinari, slovenskih vina je bilo sedam, a mađarskih šest. Manifestaciju je, kako mi je rečeno, organizirala općina feričanci, a feravino je pružio logističku potporu. Datum održavanja nije sretno izabran jer ulazi u berbene radove, vjerojatno je to i razlog zašto se s frankovkama nisu pojavili i Gradišćanci (Burgenland) pa i Nijemci na koje se računalo. Predviđeni program govori o tipu priredbe: planinarsko događanje Kroz šume i vinograde, Dan otvorenih vrata feravina, nastupi folklorne grupe Manuel iz feričanaca i tamburaških 26

PROSINAC 2018

sastava, dodjela odličja najbolje ocijenjenim frankovkama. evo i koje su frankovke, na temelju procjene ocjenjivačkog suda

Suč160 što su ga činili Matjaž Lemut, kao predsjednik te Zrinka Vinković Jergović, enologinja u Kutjevu d.d., Mladen Papak, enolog Vina Papak iz iloka, prof. Josip Mesić iz Veleučilišta u Požegi, Milan Horvat, enolog u đakovačkim vinima, te Mirjana Košuta, enologinja KGZ iz Nove Gorice kao članovi, osvojile glavna odličja: Šampion je, naravno, Frankovka Miraz 2015 od Feravina (18,5 bodova od 20 mogućih, to bi bilo 89-90 bodova po skali do 100 bodova, u ocjenjivanjima Svijeta u čaši to je u rangu visokog srebra ), a na pragu zlata i s prikazom grozdića označeno kao po feričanačkom pravilniku zlatne medalje osvojili su: Frankovka Personal Collection 2013 od Podruma Kolar (18,53 boda = , Suč visoko srebro na pragu zlata), Frankovka 2017 od , Suč srebro), Frankovka 2017 Feravina (18,40 bodova = ), frankovka 2013 od od Krauthakera (18,33 boda = Suč ), Frankovka 2012 od PP Orahovica (18,23 boda = Suč ), Teleki Selection Kekfrankos Belja (18,23 boda = Suč ), Frankovka 2015 – Czany Pinceset (18,23 boda = Suč ). 2015 od Podruma Kolar (18,0 bodova = Suč OKUSI POSAVJA KRŠKO: MODRA FRANKINJA ZA FERIČANCE Simpatična kasno-ljetna ili rano-jesenska tradicijska kulinarskovinska zabavna ulična manifestacija Okusi Posavja u staroj jezgri Krškoga, tik uz Savu. lokalni specijaliteti na domaći ali i moderan način i iz kuhinja i vrlo renomiranih restorana slovenskog Posavlja iz Krškoga i oko njega (primjerice Tri lučke; Dejan Mastnak i

njegov kolega izašli su sa zanimljivim jelom od rezanaca mesa pečene svinjske kračice i zelenog zelja, sve prekriveno pjenicom od graha), butelje lokalnih vinara, predmeti starih ali i novih zanata… Uvečer – koncert zabavne glazbe. žetoni za kušanje po umjerenoj cijeni. Odlično za subotnje druženje na otvorenome. Odziv publike (uglavnom lokalne, puno obitelji s djecom) – velik. Na priredbi Okusi Posavja bila je dobra prigoda kušati vina od frankovke. Dolenjci joj se dosta posvećuju, ponosni na prije ne tako dugo objavljenu tvrdnju da je frankovka rodjena u Sloveniji. U čast frankovke od prije nekoliko godina u Sevnici, nedaleko od Krškoga i takodjer uz Savu, održava se međunarodni festival frankovke, sa stručnim ocjenjivanjem na kojemu su lijepe uspjehe postigle i frankovke iz Hrvatske, konkretno npr. od feravina iz feričanaca (osvojena jedna i šampionska medalja!). Sad je na Slovencima bilo da sa svojim frankovkama uzvrate posjet Slavoncima, na prvi festival frankovke krajem rujna u feričanima i na ocjenjivanje tjedan dana prije. Rok Petančič, voditelj festivala frankovke u Sevnici, ovdje na slici s vinarem Jernejem Žarenom i njegovom suprugom Lidijom na štandu u Krškome, najavio je za feričance veću grupu slo-frankovkaša, medju njima su upravo i žaren, a i Dular, koji slove kao jedni od boljih proizvođača. frankovke iz ovoga dijela Slovenije – zanimljive (one koje nisu opterećene utjecajem barriquea; rekao bih da im bolje od barriquea odgovara velika bačva), naravno, razlikuju se od slavonskih (feričanačkih), s više su mineralnosti, unatoč nižem stupnju alkohola s dobrom su kičmom, ali su s nešto manje mesa oko te kičme…

MASLINOVO uLJE Z

a dobivanje ulja visoke kakvoće ključni segmenti su vrijeme i način berbe. To je posljednji čin dugogodišnjeg rada maslinara. flavour ulja zavisit će o načinu vođenja svih radova sve od mljevenja pa do ekstrakcije ulja iz plodova i odvajanja. Kvaliteta maslinovog ulja biti će izvrsna kada je čitavi lanac proizvodnje neprekinut. Karike koje su od presudne važnosti prilikom proizvodnje su: kultivar, zdravstveno stanje plodova, stupanj zrioba, način berbe i uskladištenje plodova do prerade, a od ostalih segmenata su svakako važni: pranje plodova, mljevenje, mješanje tijesta, ekstrakcija ulja, odvajanje od vegetativnih voda, filtracije i flaširanje.

POljOPRIVReDNA ZADRUGA "MASlINA I VINO" Polača 61 23423 POlAčA

Proces proizvodnje maslinovog ulja odvija se u dvije faze. U prvoj fazi se zdravi plod masline drobi gnječenjem, a potom se u drugoj fazi tiještenjem smjese zdrobljenih plodova cijedi čisto maslinovo ulje. Hladno tiještenje je najčistija tehnologija obrade maslina.

Ravni kotari, općina Polača Tel: 023/647-501 fax: 023/686-402 PROSINAC 2018

Suč160 lIjePA lI ODMORA! GURMANSKI POROcI NA TANjURU: lISTOPAD - VRIjeMe NOVOG MASlINOVOG UljA

BERBA MASLINA I KAO uSPJEšAN TuRISTIčKI PROIZVOD B

erba maslina u ponudi kao turistički proizvod! Dvostruka korist – popuna manjkajuće radne snage s obzirom na (toliko spominjani) egzodus Hrvata, i dobit na planu turizma. Tvrtka laguna Novigrad, koja upravlja brendom Aminess Hotels & campsites, gostima nudi jedinstveni paket koji uključuje smještaj u njenim objektima i sudjelovanje u berbi maslina. Tako svake godine tijekom listopada i studenog, u periodu berbe ulike u Novigrad istarski dođe na radnu akciju i više od 700 gostiju iz cijele europe! Nakon berbe oni posjete uljaru gdje prisustvuju procesu prerade ubranih maslina, a kao uspomenu dobiju bočicu Vergala. Početkom listopada u Novigrad je stigla prva grupa od 200 gostiju iz Njemačke, i odmah krenula u radnu akciju u maslinike lagune Novigrad. Tijekom berbe, popraćene tradicionalnom istarskom glazbom, gosti su imali priliku uživati u lokalnim gourmet-specijalitetima. Maslinici u kojma se rađa Vergal nalaze se u neposrednoj blizini mora, što maksimalno pogoduje plodu masline i kvaliteti ulja. Plodovi 28

PROSINAC 2018

se ubiru ručno kako bi se maksimalno očuvali tijelo i kvaliteta ploda. Ulje se dobiva uz mehanički postupak hladne prerade. Kvaliteta Vergala prepoznana je kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, naime to je ulje dobitnik više značajnih domaćih i međunarodnih odličja. Među njima se ističe ovogodišnja nagrada u kategoriji Best of class, za Vergal frantoio, osvojena u New Yorku na The New York International Olive Oil competition, najvećem ocjenjivanju i jednom od najcjenjenijih natjecanja u kvaliteti maslinovih ulja u svijetu. A tu je i zlatna gurmanska medalja za Vergal frantoio u sklopu Međunarodnog natjecanja svjetskih jestivih ulja koju dodjeljuje l’Agence pour la Valorisation des Produits Agricoles (AVPA) u Parizu. Ulje Vergal uvršteno je i u renomirani svjetski vodič najkvalitetnijih maslinovih ulja flos Olei 2019... A jedni od najboljih istarskih maslinara - braća Sandi i Tedi chiavalon sa svojim novim mladim uljem već sredinom listopada pod parolom Iz preše - u Vivat! stigli u Zagreb, u v inotek u Winelover k u ć e V i v at fina Vina...

Suč160

BLATSKA LuMBLIJA l

umblija je tradicijski kolač Blata na Korčuli, star nekih dva stoljeća. Priča o njegovu nastanku seže u doba Napoleona, koji je, nakon što je već osvojio dobar dio Dalmacije i ukinuo Dubrovačku Republiku, zaposjeo i otok Korčulu. francuska vladavina u Dalmaciji trajala je devet godina. francuzi su morali otići 1811., kad otok Korčula prelazi u ruke engleza. Priča koja se vezuje uz lumbliju govori o ljubavi, i to mlade Blajke i francuskog vojnika pekara, koji su se eto stjecajem okolnosti morali razdvojiti. Neposredno prije odlaska francuske vojske a s njom i mladog francuza, zaljubljeni pekar ispekao je kolač i darovao ga svojoj voljenoj uz riječi ne m’oublie pas, što znači ne zaboravi me. Tužna Blajka to ne m’oublie pas čula je i zapamtila kao lumblija, i to je ostao blaćanski izraz za kolač kojega se nastavilo peći u obiteljima Blata na Korčuli. lumblija je postao sinonim sjećanja na drage osobe, i u većoj mjeri pripravlja se oko blagdana Svih Svetih. S vremenom lumblija je proširila tu svoju vezu s najdražima s osoba i na rodni kraj, naime s obzirom da je i već u neko prijašnje vrijeme zabilježen pravi egzodus Blaćana u Australiju i južnu Ameriku a kako su veze, makar daljinske, s rodnim krajem ostale vrlo čvrste, na relaciji Blato – Australija i zemlje latinske Amerike rodbini i prijateljima često putuju paketi upravo s lumblijom, bitno je reći vrlo, s obzirom na sastojke te način pripreme i strukturu, otpornom na vrijeme, domaćice iz Blata tvrde da – tako je barem rekla jedna Blajka ovih dana izlagačica lumblije na smotri tradicijskih proizvoda hrvatskih OPG-ova na

zagrebačkom Trgu bana jelačića - nenačeta i prikladno čuvana, lumblija može u dobroj kondiciji izdržati čak i do godinu dana! Inače, svake godine u Blatu se uoči praznika Svih Svetih u organizaciji Turističke zajednice općine Blata održava manifestacija Dani blatske lumblije, riječ je o ocjenjivanju s proglašenjem šampiona, izložbi i degustaciji toga kolača. Ove godine Dani blatske lumblije startali su 17. istopada u Dubrovniku a onda se, do 28. listopada, nastavili u Blatu, na raznim lokacijama. Priredba je u goste pozvala predstavnike otoka Brača da se predstave s tortom hrapošćušom iz Dola, predstavnike hvarskoga Staroga Grada da donesu starogrojski paprenjok, te predstavnike Visa s otoka Visa da pokažu svoju višku pogaču. lumbliju njeguje i korčulansko viteško udruženje Kumpanjija, koja je slavi na svojoj tradicijskoj Kućnoj zabavi svake godine početkom veljače, kaže Maja Šeparević iz Turističke zajednice Blata. Glavna godišnja manifestacija na kojoj nastupa Kumpanjija je međutim na Dan sv. Vincence, zaštitnice Blata. U par rečenica i nešto o Kumpanjiji: riječ je, izvorno, o dobro organiziraoj grupi Blaćana koja je branila mjesto od raznih osvajača. Prvi pisani spomen Kumpanjije je iz 1214, a nalazi se u Korčulanskom statutu. Kumpanjija je o sigurnosti svojega mjesta brinula sve do 19. stoljeća, potom je od nekadašnje narodne vojske nastalo folklorno društvo što brine o očuvanju narodnih običaja. Vrlo atraktivan je ples pod mačevima koji Kumpanjija izvodi, to je fascinantna predstava š t o k a o m a g n et privlači turiste... evo i što je, po riječima Sanje Protić, vlasnice OPG-a Protić Sanja iz Blata, nužno za izradu lumblije: oko 1,5 kg brašna, dvije kockice kvasca, 1,5 dl mlijeka, 300 g šećera,

250 g rastopljenog maslaca, 1 dl maslinova ulja, 100 gr nasjeckanih prženih badema, 100 gr nasjeckanih oraha, 100 gr grožđica namočenih u varenik (a to je gusti slatki sirup dobiven dužim iskuhavanjem grožđanog mošta na nižoj temperaturi da se postigne ugušćenje a da tekućina ne zavrije; od 10 litara mošta dobije se oko tri litre varenika), mljeveni muškatni oraščić, cimet, anis, naribana limunova korica, naribana narančina korica, malo soli. Način prigotavljanja: u mlako mlijeko umiješati kvasac s malo šećera i brašna. S ostatkom brašna na suho pomiješati ostatak šećera, nasjeckane bademe i orahe, ocijeđene grožđice, mirodije. Dodati dignuti kvasac i zamijesiti tijesto. Kad ono naraste, podijeliti ga na četiri okrugla komada, da budu poput kruščića, potom te kruščiće složiti na namašćeni lim za pečenje. Peći na 150 ili 180 stupnjeva – 60 minuta ako je temperatura 150 stupneva a 40 minuta ako je 180 stupnjeva. Pečene lumblije prije nego što se posve ohlade premazati varenikom ili prošekom ili lozovačom..., te posuti fino mljevenim šećerom.

BlAjKA SANjA PROTIć U PRIGOTAVljANjU lUMBlIje

PROSINAC 2018

Suč160

HRVATSKI PRšuT NA EuROPSKIM STOLOVIMA T

ek što je završio međunarodni sajam pršuta u istarskom mjestu Tinjanu, u Parizu je otvoren međunarodni sajam prehrane SIAl 2018., jedna od najznačajnijih priredbi te vrste u svijetu. logično je to što su u Tinjan pohrlili toliki posjetiteljiljubitelji pršuta, jer riječ je o specijaliziranoj manifestaciji, a ugodno iznenađenje bilo je u Parizu, naime na sajmištu Parc des expositions na našem izlagačkome prostoru osmišljenom pod dirigentskom palicom Hrvatske gospodarske komore već od prvog dana mnoštvo posjetitelja okupljalo se također upravo oko pršuta! Ana Babić, voditeljica marketinga kuće Pršuti Voštane nije krila zadovoljstvo. Voštane od ukupne proizvodnje pršuta izvoze oko 10 posto, i to u Sloveniju, Makedoniju, Austriju, švedsku, Njemačku i Slovačku, sad se na SIAl-u vidjela šansa da se izvoz posjetno poveća.

- Internacionalni sajam hrane SIAl izvrsna je prilika za nas da upoznamo europsko tržište s premium hrvatskim delicijama. To nama kao jednim od najvećih proizvođača dalmatinskog pršuta u Hrvatskoj otvara i prostor osjetnog širenja plasmana - rekla je Babić. Istarski Pisinum svoje trajne proizvode izlaže na sajmu SIAl treći put.

PROSINAC 2018

- Vjerujemo da nam ovaj sajam pruža odličnu priliku za upoznavanje s velikim brojem potencijalnih kupaca. To je savršeno mjesto za prikupljanje informacija o kretanju naše branše i tržišta. Znamo da će naš istarski pršut i drugi suhomesnati proizvodi kad-tad doći na europske police, samo je pitanje putem kojeg kupca. Ovo je i prilika susresti se s postojećim partnerima te sakupiti dojmove ljudi iz cijelog svijeta o našim proizvodima nakon što ih kušaju rekla je Hani Hreljak, dirktorica Pisinuma. Ne zna se je li pozvala strance da naiđu i na festival u Tinjan, a što mogu kombinirati i s festivalom tartufa kao još jednom velikom našom atrakcijom i mogućim izvoznim adutom. - S više od 7.200 izlagača iz 109 zemalja te s više od 160.000 registriranih posjetitelja, sajam SIAl potvrđuje vodeću poziciju među prehrambenim sajmovima u europi i svijetu i svakako je mjesto na kojem treba biti prisutan. SIAl ima i posebnu reputaciju. Poslovni rezultati se ne ostvaruju preko noći. Tržište zahtijeva da ste tamo, ako ste ozbiljan igrač, prisutni više godina zaredom. Zato smo mi tu sa našim članovima šestu godinu u nizu – kazala je jasminka Dukić iz Hrvatske gospodarske komore. Na prošlom izdanju sajma, 2016., najzastupljenije zemlje među izlagačima bile su francuska, Italija, Kina, španjolska, Turska, Belgija, Grčka, Nizozemska, SAD i Indija, dok su među posjetiteljima najzastupljeniji bili francuzi, Belgijanci, Talijani, Nizozemci, Britanci, Kinezi, španjolci, Nijemci, Turci i Amerikanci.

Suč160 UZ MeđUNARODNI DAN KAVe

OD FRANCKA DO QuAHwE S

vakog je dana međunarodni dan nečega, a prvi dan listopada posvećen je starijim osobama i – kavi!

Dok je za starije osobe u središtu Zagreba organiziran – baš tako je nazvan – tulum, na kojemu su se pojedinci u poodmakloj dobi mogli kod relevantnih sugovornika medicinske struke interesirati o zdravlju, pa i osobnome (ponuđena je mogućnost raznih testiranja), dotle su ljubitelji kave imali priliku, barem oni u Metropoli, biti na drugome tulumu i partijati – bez službene nazočnosti liječnika – u kavani johann franck na jelačić-placu, te prisustvovati dodjeli priznanja najboljim baristima što se bave kavom.

Kava je u Hrvatskoj vrlo popularan napitak, a u odnosu na ono što smo nekad rado nazivali crnačkom vodicom ili crnačkim znojem očito je da je do danas postgnut golemi napredak u pripremanju i posluživanju kave. Svakako su za to zaslužni krugovi ljudi koji se kavom ozbiljno bave u ulozi ponuđača i sve širi krug potrošača koji su kroz vrijeme a i svoja putovanja naokolo izoštrili ukus, te postal zahtjevniji. U grupu onih koji spadaju u kategoriju ponuđača svakako su i baristi, tj. osobe što na licu mjesta prigotavljaju kavu i serviraju je potrošaču. Pa je eto u povodu Međunarodnog dana kave održano natjecanje barista u skladu s pravilima Speciality coffee Association (ScA), krovnog međunarodnog

fINAlISTI NATjecANjA BARISTA U ORGANIZAcIjI fRANcKA

strukovnog udruženja industrije kave. franckbarističko natjecanje kao promidžba i kave i vrhunskog načina uživanja u njoj od posebne je važnosti za franck u kontekstu ulaganja u kvalitetu ponude kave na hrvatskom tržištu i sustavnog educiranja ugostiteljskog osoblja, pa i potrošača. Kroz kvalifikacije barističkog natjecanja 2018. prošlo je osoblje oko 15.000 ugostiteljskih objekata, a u finalu se našlo 10 najboljih barista iz regije. Najboljom baristicom Hrvatske proglašena je Petra Gracin iz šibenika (Yum Pastry shop), drugo mjesto pripalo je Marku Podbrežničkom iz Zagreba (Mala kavana), dok je treće mjesto osvojio Antonio Švob iz crikvenice (Maslina 2). Nagrade je uručio Viktor Miljković, franckov regionalni direktor prodaje za kanal HoReca. – Kao lideru na tržištu, fokus nam je izvrsnost u pripremi i vrhunska kvaliteta kave u svim ugostiteljskim objektima. S tim ciljem u sklopu naše Barističke akademije provodimo temeljiti program edukacija. Poseban naglasak stavljamo na usavršavanje barističkih vještina i kreativnosti, te, u konačnici, na izgradnju nove generacije vrhunskih poznavatelja i stručnjaka za pripremu espressa i ostalih napitaka na osnovi kave, ali, moram dodati, i čaja. U sklopu ovoga programa redovito održavamo regionalna baristička natjecanja kako bismo dodatno popularizirali ulogu i važnost barističkog znanja – istaknuo je Miljković. franckova Baristička akademija je, kažu mi, sveobuhvatan program edukacije ugostiteljskog osoblja. cilj je upoznavanje sa svim područjima koja se odnose na kavu – od plantaže do šalice, te usavršavanje vještina i umjetnosti pripreme vrhunskog espressa i drugih napitaka na bazi kave, te čaja. Ovaj edukativni program predvodi tim franckovih profesionalnih barista kroz redovite prezentacije i prilagođene edukativne radionice za ugostiteljsko osoblje. franckov tim barista prošao je zahtjevnu certifikaciju iz područja barističkih vještina od strane Specialty coffee Association (ScA). Zanimanje barista sve je, rečeno je, popularnije među osobama zaposlenima u ugostiteljstvu, a iznimne vještine i znanja koja su potrebna kako bi se ovo zvanje usavršilo iziskuju dugogodišnje iskustvo i kontinuirano educiranje. Stoga je i pokrenuta specijalizirana franck akademija u sklopu koje franckovi baristi obučavaju ugostiteljsko osoblje. Program edukacije osmišljen je kako bi se ugostiteljstvu omogućilo dobivanje PROSINAC 2018

Suč160 OBeRT PUDIć, QUAHWA

PRVOPlASIRANA PeTRA GRAcIN PRIMA NAGRADU

najboljih zaposlenika predanih radu i izučavanju novih metoda u pripremi toplih napitaka te praćenju globalnih trendova. U šalici vrhunske hrvatske kave u johannu francku uživala su brojna poznata lica, među kojima i glazbenik Marko Tolja, koji je i zapjevao. Ali, nije franck i jedini među ponuđačima kave koji u šalici čarobnog crnog napitka želi pružiti ozbiljno više. Tu je svakako, opet u Zagrebu, i platforma (kako to lijepo i moderno zvuči) nazvana Quahwa. Riječ je o inicijativi koju na području podizanja kulture kave i na svom poligonu za ponudu i posluživanje zastupa Robert Pudić, voditelj zagrebačkog promotivnog, selekcijskog, preradbenog, ugostiteljskog i trgovačkog pogona spomentoga naziva, u središtu Metropole. Na Međunarodni dan kave u Quahwi nismo naišli na organizirano obilježavanje Dana kave, ali – lokal je bio pun. To i te kako govori o reputaciji mjesta! Vlasnik objekta i zaljubljenik u kavu Robert Pudić stvorio je kultni prostor za istinske kafedžije. Uredio je interijer fotografijama kave od uzgajališta i sorata pa preko prženja kave do poslužene šalice.

je Robert Pudić. Kava se, inače, pokazala vrlo vrijednom osnovom ne samo za odlične napitke, nego i za začinjavanje u kreiranju raznih kolača. Osobno, nisam neki veliki kavedžija a nisam ni onaj koji pada na koljena pred kolačima napravljenima i uz dodatak kave (kao tekućine), ali mi kao ljubitelju tzv. slanih (ne i presoljenih!) jela pada na pamet nešto na što (baš) ne nailazim kod nas a ni u bližem inozemnom susjedstvu, a to je (jače) korištenje kave bilo u sirovu zrnu ili u zdrobljenom zrnu ili u mljevenom obliku kao interesantne mirodije za začinjavanje jela od mesa, ribe, umaka za tjestenine, rižote…

– Bez obzira je li praznik kave ili ne, mi se trsimo educirati goste na temu kave, objašnjavajući odakle sve ona dolazi, prezentirajući sorte, načine uzgoja i obrade, te načine prigotavljanja. Posebno smo ponosni na to da možemo zainteresiranima pružiti savjete o tome što daje svaka posebna sorta, pa i, da tako kažem, kako doma sitnim trikovima znatno poboljšati pripremu tzv. turske kave. Riječju: idemo od početka, tj. od zrna, do finala u šalici. U planu je da i intenziviramo radionice putem kojih bismo potrošačima povećali spoznaje o sortama i načinima prerade kave, o pripremi raznih napitaka i optimalnim načinima uživanja u njima, o zdravstvenim aspektu kave. Vino je već neko vrijeme u žiži zbog svojih sjajnih katateristika, ali ovdje bih rado istaknuo da je kavin armatski profil i do 10 pota kompleksniji od vinskoga! Moj je cilj u Quahwi ponuditi publici najbolje sorte i ono što se od njih prigotavljanjem može maksimalno izvući u šalici. Primjerice, riječ je o nekim posebnim kultivarima iz etiopije, Brazila, Meksika. Uspoređujemo li to s vinom, to su grand cru kave. Očekujem da ću te kultivare kave koje daju napitak vrijedan, opet uspoređujemo li ga s vinom, više od 90 od maksimalnih 100 bodova, imati u studenome ove godine. Od početka studenoga u lokalu Quahwa održavali bismo svaki tjedan jednom vrlo snažne edukativne radionice u trajanju od po sat i pola a za po desetak polaznika, cijena radionice bit će oko 70 kuna po osobi. Ali, barem u prvoj fazi, planiramo, kako bismo jače zaintrirgirali publiku, svakom polazniku dati na dar vrećicu s kavama i KOTAč AROMe I OKUSA KAVe uputama za pripremu vrijedan po 60 kuna, dakle faktički bi za radionicu trebalo efektivno potrošiti samo desetak kuna i nešto vremena! – rekao 32

PROSINAC 2018

Suč160

FRANKO RADOVAN, AGROLAGuNA I VINO JAKOB! P

retposljednjeg vikenda u listopadu u Bergamu je, u organizaciji Konzorcija za vino vinogorja Valcalepio i udruge Vignaioli bergamaschi, održano 14. međunarodno ocjenjivanje vina emozioni dal Mondo: Merlot e cabernet insieme 2018. S raznih su strana svijeta, iz 25 zemalja, pristigli uzorci, ukupno 251 etiketa, došli su iz Argentine, Australije, Kanade, Kine, čilea, Hrvatske, češke, francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Rumunjske, Srbje, Slovenije, španjolske,

POGleD NA DVORANU, SA STRUčNIM žIRIjeM U RADU. U PRVOM ReDU SU NAšA DR. IVANA APleZA, lIjeVO NA SlIcI je PROf.DR. MARIN BeROVIč IZ ljUBljANe, A DeSNO je RADeAN DUMITRU IZ RUMUNjSKe

UVOD U DeGUSTAcIjU: lUIGI ODellO – ceNTRO STUDI ASSAGGIATORI BReScIA, Te SARA cANTONI KAO PReVODITeljIcA NA eNGleSKI I NjeN OTAc SeRGIO cANTONI – VIGNAIOlI BeRGAMAScHI I cANTINA cOlleONI BeRGAMO

južne Afrike, švicarske, Turske i SAD. S raznih strana svijeta – iz Argentine, Australije, Bugarske, Kanade, Kine, Kolumbije, čilea, Hrvatske, češke, francuske, Gruzije, Njemačke, Grčke, Izraela, Italije, japana, latvije, libanona, Mađarske, Malte, Moldavije, Perùa, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, južne Koreje, španjoloske, južne Afrike, švicarske, Turske i SAD pristigli su i ocjenjivači, kojih je ukupno bilo 82 (35 Talijana, 47 inozemaca). Degustatori su podijeljeni u sedam žirija sa i po, što je jedinstveno u svijetu, 12 članova! U ocjenjivačkim komisijama ravnomjerno su bili, gleda li se profesionalna struktura, raspoređeni: enolozi, od predsjednikâ žirijâ znanih i cijenjenih po svom dugogodišnjem radu te po iskustvu upravo na međunarodnim vrednovanjima plemenite kapljice, pa vinski trgovaci, sommelieri i novinari specijalizirani za vino i gastronomiju, blogeri. Po pravilniku, kušači, koji su toga dana trebali vrednovati svaki po u prosjeku gotovo oko 40 uzoraka, kao informaciju su dobili samo redni broj uzorka. Ove godine izostao je podatak o berbi jer, po objašnjenju Sergija Cantonija kao predstavnika organizatora te čelnika udruge Vignaioli bergamaschi, i Luigija Odella iz centra Studi Assaggiatori iz Brescije zaduženog za operativno funkcioniranje ocjenjivanja, na prijašnjim vrednovanjima pokazalo se da brojne degustatore opterećuje pogled na neko starije godište pa to zna i, nepravedno, djelovati na dodjelu bodova à priori, te rezultirati neprikladnom konačnom ocjenom na štetu vina starije berbe. No, ne bi li bilo pravilno upozoriti degustatore, ili - bolje birati degustatore? Naime odabrani kušači ne bi trebali reagirati à priori, oni jednostavno moraju znati pravilno procijeniti kad je vino s nekim godinama na plećima dobilo na dodanoj vrijednosti a kad je s dužim stajanjem dobilo na - padu... I još jedna primjedba: naziv ocjenjivanja jasno govori o tome vina kojih kultivara se vrednuju, međutim kako je dopušteno da vina budu i jednosortna i mješavine sorata, zar ne bi bilo korisno odvojiti uzorke merlota, cabernet sauvignona i franca te mješavine sorata, i kušati vina po grupama: merlot, cabernet, kupaže? I merlot i caberneti i kupaže izvorno su tipični za bordoški kraj no ne bi valjalo pri ocjenjivanju miješati ih u isti koš, jer merlot i caberneti i njihove PROSINAC 2018

Suč160 DeGUSTATORI SlUšAjU SMjeRNIce ORGANIZ ATORA GleDe OcjeNjIVANjA

AGROlAGUNA IZ PORečA OSVOIjIlA je DVA ZlATA Te TITUlU NAcIONAlNOG PRVAKA HRVATSKe

su bila četiri vina iz Hrvatske, sva četiri iz Istre, a od zemalja u okruženju pet uzoraka bilo je iz Srbije, 23 bila su iz Italije, jedan iz Mađarske, iz daljih zemalja jedno vino je bilo iz Kine, dva su bila iz Kanade.

žIRI e, U KOjeMU SAM BIO I jA: U PRVOM PlANU SU PReDSjeDNIK GIUlIO cASTAGNO, ZATIM, SlIjeVA, BORIS GAjINA, GUIDO BAlDeScHI BAlleANI I IZTOK KleNAR, Te, ISPReD ORGANIZATORA, SeRGIO cANTONI (STOjI)

SVečANA VečeRA, PRIReđeNA U ReSTORANSKOM PROSTORU BeRGAMSKe VINSKe KUće TAllARINI: eNOlOZI IZTOK KleNAR IZ KOPRA I DARINKO RIBOlIcA IZ GORIšKIH BRDA, NOVINARI MIRKO RNjAK I VeSNA MIlIčeVIć – VINODeljSTVO, SRBIjA, DUšAN VelIčKOVIć RTS, SUZANA ZIVIc IZ KONZORcIjA ZA VINO VAlcAlePIjA, Alex KOlUNDžIć, eNOlOG ZNANe KANADSKe VINSKe KUće PIllITTeRI, I PROf. DR. MARIN BeROVIč

kupaže imaju kao vina svoju na sorti, te na tradiciji i umijeću miješanja sorata baziranu individualnost. Bez navoda godišta i navoda sorte kao i najave mješavine sorata i navoda sortnog sastava mješavine rubrika na ocjenjivačkom listiću pod nazivoim genuineness odnosno iskrenost, prepoznatljivost po svojstvenosti na temelju teritorijalne pripadnosti i starosti, ne mogu doći do punog izražaja... U žiriju e, na čelu kojega je kao predsjednik sjedio Giulio Castagno, bili smo kao članovi Iztok Klenar (ugledni enolog i vinar iz Kopra, donedavno zamjenik predsjednika Međunarodnog udruženja enologa a sada predstavnik Slovenije u tome tijelu), Boris Gajina, jedna od ključnih osoba u vinskoj branši Moldavije, Guido Baldeschi Guglielmi Balleani kao predstavnik OIV-a, enolog Vincenzo Chies, zatim novinari i publicisti Helena Baker i Jim Baker iz češke, Maria Roginska iz francuske, Giovanni Paternó, Francesco Turri, Monica Bergomi iz Italije, te ja iz Hrvatske. Našem žiriju podastrta 34

PROSINAC 2018

Ocjenjivačima je uvodno, prije početka degustacije, objašnjeno da će se pri obradi ocjenjivačkih listića kod zaključenja finalne ocjene svakoga žirija za svaki uzorak poštovati pravilo da se odstrane ekstremno visoka odnosno ekstremno niska ocjena, te i da će se ići dvama kolosijecima a ti su utvrđivanje medijane tj. srednje ocjene (eliminacija najviših i najnižih ocjena dok ne ostane jedna, kao srednja), i utvrđivanje aritmetičke sredine, tj. zbroja ocjena svih članova žirija koji se podjeli s brojem degustatora čiji su bodovi, nakon eventualno potrebnog odbacivanja ekstremnih najviše i najniže ocjene, ostali u igri, htjelo se nakon što se vide medijana i aritmetička sredina skor koji je viši pa time i povoljniji, pripisati uzorku u obradi. Pragovi za medalje: veliko zlato, od 92 do 100 bodova, zlato od 85 do 91,99 bodova, srebro od 82 do 84,99 bodova. Najboljima na ocjenjivanju emozioni dal Mondo 2018 pokazala su se sljedeća vina: Seven Oak Cabernet sauvignon 2016 iz kalifornijskog vinogorja Paso Robles posjeda J.Lohr Vineyards & Wines, koje je osvojilo 91,4 boda, te Corvus Blend No. 7 2010 posjeda Corvus Vineyards s turskog otoka Bozcaada, s 90,83 boda. Ta su dva vina jedina prešla prag od 90/100 bodova. Na samom pragu 90/100 bilo je vino Dalton Estate M 2016 vinarije Dalton Winery Supergal iz Galileje u Izraelu, ono je dobilo 89,833 boda. Većina vina što su se zakitila zlatom bila je u rangu od 86 do 89 bodova.

Suč160 Iz Hrvatske je na ocjenjivanje uzorke poslalo nekoliko vinskih kuća. Najbolje ocijenjena hrvatska vina su – redosljed kojim ih navodim takav je na službenoj ranglisti - Cabernet sauvignon 2015 od Istranina Franca Radovana, zatim Festigia Castello 2016 od porečke Agrolagune i Jakob Cuvée 2013 kuće Vina Jakob, sva tri na 87,5 bodova. Od naših dalje slijede Merlot 2017 Vlade Krauthakera iz Kutjeva (87,167 bodova) pa Festigia LV crno Riserva 2015 od Agrolagune, sa 86 bodova. Ovo posljednje vino tek izlazi na tržište, a riječ je, kako kaže glavni enolog Agrolagune Milan Budinski, o mješavini merlota (55%), cabernet sauvignona i terana (po 20 %) te cabernet franca (5%), U Bergamu se proglašavaju nacionalni prvaci po državama, a riječ je o vinima koja budu s najvišim ocjenama dobivenima od novinara-degustatora inače i članova glavnog žirija. Tako je ove godine prvakom Hrvatske proglašen Merlot Festigia 2015 od Agrolagune. Priličan broj uzoraka poslali su u Bergamo naši susjedi iz Srbije, koji su osvojili devet zata, a najbolje ocijenjeno njihovo vino, s 88/100 bodova, je Merlot Terroir 2015 vinarije Jeremić iz Beogradskog vinogorja. Nacionalnim prvakom Srbije po izboru novinara proglašen je Merlot Monarh 2015 od PIK-a Oplenac iz Topole. Slovenci su pak osvojili jednu zlatnu medalju, a dobitnik je, sa 86,8 bodova, Cabernet sauvignon 2012 kuće Vina Štoka s Krasa. Na službenoj listi nacionalnih prvaka po državama stoji da je to vino još i nositelj spomenute titule dobivene od medija. No Slovenija ima dva nacionalna šampiona, drugi je vino Oljevina Rdeče 2016 podruma Molipači bizeljskog vinogradara i vinara Bojana Berkovića.

ZA BOljU PROMIDžBU PROIZVODA I TeRITORIjA

VIGNAIOLI DI RADDA U

Toscani je u poslovnom smislu iznimno jak Konzorcij za vino chianti classico docg, međutim unutar te apelacije u pojedinim užim područjima počeli su se okupljati lokalni proizvođači vina i u posebne manje udruge kroz koje bi još bolje promovirali upravo svoj uži teritorij na kojemu proizvode vino chianti classico docg. Nakon nedavnog osnutka udruženja vinogradara/vinara područja općine Gaiole in chianti, sad su kao marketinška udruga izašli i vinogradari/vinari oblasti Radda in chianti. Naziv udruge: Vignaioli di Radda. cilj je kroz širenje informacije o tome da se grožđe proizvodi iz vlastitih vinograda i uglavnom od domaćih sorata te i na prirodi prijateljski način (organski odnosno biodinamički uzgoj) promovirati zdravi proizvod i predio u kojemu se rađa. Osnivači i članovi udruge su: Borgo la Stella, Borgo Salcetino, Brancaia, cantina castelvecchi, caparsa, castello di Albola, castello di Volpaia, castello di Monterinaldi, colle Bereto, fattoria di Montemaggio, Istine, l’erta di Radda, Monteraponi, Montevertine, Podere capaccia, Podere l’Aja, Podere Terreno alla Volpaia, Poggerino, Pruneto, Tenuta carleone di castiglioni, Terrabianca, Val delle corti, Vignavecchia. Predsjednik udruženja je Roberto Bianchi (Val delle corti) a dopredsjednik Martino Manetti (Montevertine).

Dan nakon ovog ocjenjivanja u Bergamu je u Gospodarskoj komori održana konferencija pod naslovom Pogled na budućnost vinogradarstva: od genetike do senzorične analize. Govornici su bili vrlo ugledni profesor na Agronomskom fakultetu Milanskog sveučilišta Attilio Scienza, zatim Stefano Bertacchi, znanstveni istraživač na sveučilištu Milano Bicocca, pa Valerio Mazzoni iz centra za istraživanje i inovacije Zaklade edmund Mach iz San Michelea na Adigeu, Diego Begalli, profesor fakulteta za enologiju Sveučilišta u Veroni, i luigi Odello, centro studi assaggiatori iz Brescije PROSINAC 2018

Suč160 GOURMeT OVeR MURA: cHâTeAU MAROf

DRAGuLJI Z MAčKOVCIH

VINOGRAD fRANKOVKe MAROfA U MAčKOVcIMA

TeKST I fOTOGRAfIje: željKO SUHADOlNIK

e događa se baš da sva vina iz repertoara nekog podruma budu – sjajna! A eto na to da su baš sve etikete, od bazne do špice, na vrlo vrlo visokom nivou može se naići na vinskom posjedu Marof u Mačkovcima u Prekmurju. Grands vins – château Marof! Oko 22 hektara, na nadmorskim visinama od 320 do 400 metara i na vulkanskim, kvarcnim tlima što daju visoku mineralnost, 100.000 loza, 50.000 litara vina (za koje se rabe kvasci iz vlastita vinograda i razmnoženi u vlastitome podrumu, te za koja se ne rabe bistrila i koja se ne filtriraju). Vlasnik i investitor Stanko Polanič našao je odličnog partnera u Urošu Valclu, koji sad već godinama vodi brigu o vinogradu i podrumu Marof, i uspješno kreira odlična, pikantna mineralna i konkretna vina, s karakterom. Izvrstan bazni Beli križ 2016 (laški rizling ili graševina iz Mačkovaca 50 %, sauvignon iz Bodonaca 30 %, chardonnay iz Kramarovaca 20 %; dozrijevano na finom talogu u 500-litrenim rabljenim bačvama i potom je bilo na sljubljivanju u velikoj bačvi; 13,5 vol%; mpc. 8,50 €), pa chardonnay 2016 Breg (pozicija Bodonci, 15 mjeseci u bačvama od 600 litara na finom talogu, tek ovih dana punjen pa još na nosu malo zatvoren; 14,0 vol %; mpc. 15,80 €), odličan chardonnay 2015 Kramarovci

cHATeAU MAROf, MAčKOVcI

(godina dana maceracije u tzv. otvorenoj kaci uz bâtonage; 13,5 vol %; mpc. 32 €), Sauvignon 2016 Breg (Bodonci, dio grožđa macerira kao za tzv. naračnasto vino a dio provede na maceraciji samo kroz noć, nakon što se vina spoje dozrijevanje je 15 mjeseci na finom talogu u novoj a nepaljenoj bačvi Stockinger od 2500 litara; 13,5 vol%; mpc. 15,8 €). Visoko upečatljiv Bodonci laški rizling 2012 (30 % vina bilo je 30 mjeseci u bačvi na pokožici a 70 posto također 30 mjeseci u bačvi ali ne na pokožici, poslije su oba vina stopljena u jedno; 14,5 vol %; kakve li vinčuge!!!, nažalost više toga vina nema na tržištu). A od crnjaka vrlo ugodan i sveži Zweigelt 2015 Mačkovci (13,5 vol%; mpc. 15,80 €), potom izvanredna kapljica Mačkovci Marof Grand vin modra frankinja 2015 (trećina vina bila je 30 mjeseci u bačvama od 500 litara, trećina u rabljenom barriqueu a trećina u velikoj bačvi, zatim su vina spojena u jednu veliku bačva od 2500 litara i tu provela neko vrijeme na sljubljivanju; 13,5 vol; mpc. 32 €), na kraju, vrh za pet zvjezdica: Marof Schiefer 2015, k r eir a n n a b a z i 50:50 u partnerstvu s Uweom Schieferom od frankovke Marofa s pozicije Mačkovec i Blaufränkischa iz eis ebner ga u južnom Gradišću (Süd Burgenland) od UROš VAlcl UZ fRANKOVKU TIK PReD BeRBU I, POReD, PRI Schiefera (14,0 vol %). DeGUSTAcIjI

PROSINAC 2018

Suč160 BeRBA 2018 NA jeRUZAleMU

OD VARDARA PA (ZAMALO DO TRIGLAVA (PREKO ZAGREBA) jeRUZAleM, IZMeđU ORMOžA I ljUTOMeRA. VINOGRADI OBITeljI PUKlAVe

ZIDANIcA MAleK U SVeTINjAMA

to me, Ne U, nego NA jeruzalemu, naime riječ je o vinorodnom brdu između Ormoža i ljutomera, u slovenskoj vinskoj regiji Podravje. U berbi sam, u društvu s Vladimirom Puklavcem, vlasnikom ormoškog posjeda Puklavec family Wine (600 ha vlastitih vinograda, otkup grožđa s oko 400 ha, više od trećine trsja je na strmim pozicijama i na terasama, nadmorske visine su od 250 do 350 metara, prostor je s više od 2000 sunčanih sati godišnje, prinos u prosjeku oko 2 kg po lozi!), te, potom, u predahu berbe, i za stolom uz zidanicu Malek, u društvu s Mitjom Hergom i Danetom Jovanovim, enolozima te kuće što posjeduje i vinski podrum Dissan Hills u Makedoniji! U čašama odličan šipon/ furmint/moslavac iz serije Seven Numbers. Valjalo bi sljedeći put poći i malo u berbu do makedonskog brda Disan, pa se u predahu krijepiti i s odličnim vrancem što dolazi s te grand cru pozicije… Puklavec u Makedoniji ima 2,5 hektara vlastitog vinograda, ali otkupljuje dosta grožđa, Dane jovanov veli da ga se godišnje preradi oko 300 tona. VIP berba koju već po tradiciji za novinare, vinske trgovce, ugostitelje i viđene osobe priređuje, kao svojevrsni team building, kuća Puklavec family Wines, odlično organizirana, grožđe jako dobro, druženje sjajno, okrepa izvrsna, vrijeme perfektno sunčano ali ne i zamorno vruće… Već prvi dojam, tj. kraljica na dočeku – izvanredan! Događanje je bilo svečano i iz razloga što je kuća Puklavec i ove godine, inače do sada eto već po treći put, na sajmu poljoprivrede i prehrane Agra 2018 u Gornjoj Radgoni gdje postoji i ocjenjivanje Vino Slovenija, proglašena Vinarem godine! Kućica Malek u Svetinjama/ Ivanjkovicma, oko koje se sve zbivalo, svojevrsna je atrakcija na jeruzalemu. Stara je oko 350 godina, nekad je bila mjesto primarne prerade grožđa iz vinograda što je okružuju, a danas je turistički objekt koji obuhvaća prostor za ugostiteljsku ponudu i za izravnu prodaju butelja i suvenira, malu kapelicu, mali vinogradarski muzej s eksponatima što prikazuju kako se prije radilo u proizvodnji vina. Tu je i stari podrum s arhivskim vinom. jeruzalemski krajolik prekrasan je, sve je u znaku vinove loze. Idealan je to prostor za rekreaciju pješačenjem, trčanjem, a i bicikliranjem. Domaćini, koji na jeruzalemu imaju i smještajni i ugostiteljski objekt, kao zanimljivost nude i obilazak vinskog podruma u Ormožu,

PROSINAC 2018

Suč160 SeRIjA SeVeN NUMBeRS!

U BeRBI S VlADIMIROM PUKlAVceM

sagrađenog, uz obalu rijeke Drave, 1967. godine. U tom podrumu godinama je, inače, kao glavna enologinja radila Slavonka Lidija Ruška. Obitelj Puklavec preuzela je podrum 2009. i kompletno ga obnovila, postavila novu, modernu opremu za proizvodnju vina. Podrum je u obliku okruglog tornja, s time da građevina ide ne samo u visinu nego i u dubinu, i to od 25 metara ispod površine zemlje. Objekt je s ukupno sedam katova ili razina. Do one najdonje, već u utrobi Zemlje, vodi stubište sa 170 stepenica.

PRIPReMe UZVANIKA ZA BeRBU

IN MeMORIAM

cHef jOél ROBUcHON

U U PReDAHU, S eNOlOZIMA MITjOM HeRGOM I DANeTOM jOVANOVIM, Te UZ – šIPON SeVeN NUMBeRS!

ženevi je u 73. godini preminuo znani chef Joël Robuchon, desetljećima jedan od najvećih svjetskih majstora kuhače, nositelj titule Kuhar Stoljeća kojom se diče još samo Paul Bocuse, frédy Girardet i eckart Witzigmann. Robuchon je svoju kuharsku karijeru do svjetskoga vrha počeo graditi u šezdesetim godinama prošlog stoljeća u restoranu Relais de Poitiers. Godine 1981. u Parizu je otvorio svoj prvi restoran, s nazivim jamin. Nakon samo tri godine rada dobio je tri Michelinove zvjezdice! K ao br iljant ni poduzetnik oformio je internacionalni lanac restorana i nadobivao se još dosta prestižnih Michelinovih zvjezdica…

U ODBORU ZA DOčeK, I U BeRBI – VINSKA KRAljIcA PUKlAVec fAMIlY TIMA – SONjA eRčUl

PROSINAC 2018

Suč160 BeRBA 2018 U GORIšKIM BRDIMA

OD RIBOLICE DO KORPuLENTNE REBuLE TeKST I fOTOGRAfIjA: željKO SUHADOlNIK

eđu četirima klonovima sorte Rebula iz vinogorja Brda i Vipava na zapadu Slovenije predstavljenima na nedavnom skupu Brda – domovina Rebule jedan je s nazivom Rebula s malim bobama (Rebula à petits grains). Mogli bismo to slobodno prevesti kao – ribolica. A među enolozima u zapadnome dijelu Slovenije jedan je s prezimenom što sugerira malu rebulu – Ribolica Ali, Darinko Ribolica iz Kleti Brda – na slici pored kamiona s grožđem – vidno zadovoljan s upravo ubranim rodom, majstor je za – VelIKU ReBUlU! Nekoliko dana prije nego što je snimljena ova fotografija iz berbe, na masterclassu posvećenome rebuli i održanome u sklopu manifestacije Brda – domovina Rebule, Ribolica je prezentirao savršeno odrađenu korpulentnu Rebulu Bagueri 2013, toliko snažnu da je naprosto mora pratiti i odgovarajuće korpulentni zalogaj, ali i toliko mesnatu i krepku da je jedna čaša sama dovoljna za najesti se! Ta je Rebula Bagueri 2013 iz vinograda starog oko 30 godina i smještenog na kosini okrenutoj jugu i jugozapadu i na visinama od 150 do 300 metara, tlo je lapor. Potpuno zrelo grožđe, selekcionirano i ubrano krajem listopada, na maceraciji je provelo 24 sata, alkoholno vrenje odvijalo se u velikim bačvama, a također i dozrijevanje, na finom talogu. Alkohol: 14,5 vol %, potencijal odležavanja sigurno desetak godina. Proizvedeno ukupno 4000 boca. Za veliki podrum kakav je Klet Brda mala količina, ali ovdje u punom smislu dolazi do izražaja uzrečica o kojoj treba sve više voditi računa: malo je – više! BRIŽAN NADZOR OD PRVIH MJEHURIĆA

MIRAN SIRK BjANA P R O Vj e R AVA M O š T O V e 2018 Z A S VOj NA jBOl jI PjeNUšAc cUVèe PReSTIGe

PROSINAC 2018

DARINKO RIBOlIcA, VeSeO ZBOG DOBROG GROžđA U OVOGODIšNjOj BeRBI

Strepnja i brižan nadzor od prvih mjehurića… Miran Sirk, vlasnik vinskog podruma Bjana u Biljani u Goriškim brdima, jedan od najboljih slovenskih (a i šire!) šampanjera (ali i proizvođač jako dobrih mirnih vina!), u delikatnoj je situaciji kad je godina hirovita i vruća kao što se pokazala 2018. Bazno vino za pjenušac ne smije imati visoki alkohol a mora imati dobre kiseline. I dok je s jedne strane Sirk osobito zadovoljan s prinosima (kaže da su znatno veći nego inače) ali i zdravstvenim stanjem grožđa, s druge strane malo strahuje jer da ga je vrućina ipak malo zakinula za kiseline. Dobro je u svakom slučaju to što je loza na lapornome tlu pa će potpora doći kroz slanost (mineralnost). Sirk veli da su mu ove godine sve posude u podrumu puncate. Dobar dio baznog vina za pjenušce on proizvodi uz uporabu drvenih bačava. jedino ružičasti pjenušac mu je iz inoksa. Bijeli pjenušci su mu u trima kategorijama – Brut, Zero, i cuvée de Prestige. Za Bjanu brut 90 posto vina je iz inoksa a 10 posto iz rabljenog barriquea, kod Zera dvije trećine ga je iz inoksa a trećina iz barriquea, dok je pjenušac Bjana cuvée de Prestige proizveden od vina kod kojega su i alkoholna fermentacija i dozrijevanje obavljeni u drvu. I kod mirnoga bijelog vina gornjeg ranga Sirk prakticira vrenje u bačvi, potom oko šest mjeseci drži vino u bačvi na finom talogu na dozrijevanju.

Suč160 Steyer, joannes, frešer, Dora erzelj, Puklavec family Wines, Vina Oskar, fedora, Vina Gross SRBIJA: Vinarija cilić, Vinarija Aleksandrović ŠPANJOLSKA: Bodegas Bilbao, Torremilanos, Aalto GIN: Martin Millers, Nordes, G’Vine, Gunpovder, Brin, Monologue

TOP VINO BY eVINO

NAJPRESTIŽNIJA KAPLJICA SVIJETA u LJuBLJANI

fever Tree toniki DRUGA JAKA ALHOKOLNA PIĆA: Destilleria Berta, Destilerija Zarič, Tesseron cognac RIEDEL čaše COFFEE corner – trebala bi biti: Antica tostatura triestina HRANA: KZ Sevnica, Selecta, Blazquez

TeKST I fOTOGRAfIjA: željKO SUHADOlNIK

smi dan mjeseca listopada 2018, odredište: ljubljana, cankarjev dom, Velika dvorana. U režiji tvrtke eVino odvijao se na ovim prostorima jedinstveni međunarodni festival vina, s nastupom niza glasovitih svjetskih proizvođača Bakhova nektara. Ovo je druga manifestacija te vrste u organizacji spomenute kuće i na spomenutom mjestu. Priredba 2016. bila je s obzirom na izlagačka imena, moglo bi se reći – najprestižnije vinsko događanje ne samo u Sloveniji nego i šire. Predviđeno je, inače, da se festival održava svake dvije godine. Posjetitelji su sada mogli degustirati vina više od 80 proizvođača iz svjetskog vrha. Uz tridesetak najboljih slovenskih vinara, te dva iz Hrvatske, na Top Vinu našli su se čuveni bordoški châteaui, šampanjske kuće i neki od najuglednijih podruma iz Italije, Austrije, španjolske, Portugala, Gruzije, Novog Zelanda i SAD. evo i popisa izlagača, prava poslastica!

cHAIRMAN GAšPeR čARMAN

AUSTRIJA: Weingut Gross FRANCUSKA: louis Max, Bailly lapierre, château de Minuty, Vincent Girardin, Salon Dellamote, la chablisienne, champagne Serge Mathieu, château figeac, château Smith-Haut-lafitte, château d’Yquem, château Giscours, château du Tertre, château capbern, château calon Segur , château Pontet canet, Pol Roger GRUZIJA: Our Wine, lagvinari HRVATSKA: Vina Matošević, Piquentium ITALIJA: Ornellaia, Tenuta di Biserno, castello Banfi, Trevisiol, Gravner, Keber, Zidarich, Tua Rita, Sassicaia NOVI ZELAND: Tenuta di Biserno PORTUGAL: Quinta do Vallado, Van Zeller, esporao, Herdade Sao Miguel SAD: Kendall-jackson, Mt. Brave, Stonestreet, Rockbare, Verite SLOVENIJA: Vina Gašper, Marjan Simčič, Posestvo Burja, Vina Blažič, čarga, Dobuje, Dolfo, Guerila, edi Simčič, Istenič, Kmetija jakončič, Klet Brda, Korenika & Moškon, Movia, Pasji Rep, ščurek, šturm, šumenjak, Sutor, Vinska klet Metlika,

AleKS (eDI) SIMčIč I MARjAN SIMčIč

Ove godine manifestacija u organizacijskom i konceptualnom smislu otišla je dalje, kako je i najavio, prvo ime priređivačke ekipe, Gašper Čarman, nazvan chairman, sommelier i voditelj uvozničke i distribucijske firme eVino. Prostor za izlaganje povećan je u odnosu na onaj od prije dvije godine, uvedene su vinske radionice, a odvojeni kutak rezerviran je sve više trendovskom džinu i džin-toniku. Posebnost ovogodišnjeg festivala je i to da su ponuđena na kušanje i vina skuplja od 100 eura po boci, dostupna, razumljivo, samo u određenim terminima popodneva. što se tiče radionica, jednu je – na temu ponajboljih svjetskih vina – vodila znana Caroline Gilby MW. Ta nositeljica titule Master of Wine od 1992. u svijet vina ušla je, kako kaže, nakon stečenog doktorata iz botanike, naime ubrzo je shvatila da život ne želi provesti vezana tek uz mikroskop. Po čitavom svijetu ona ocjenjuje vina i predaje u najznačajnijim vinskim školama i na najznačajnijim događanjima vezanima uz plemenitu kapljicu. Drugu radionicu – vertikala vina Burja – vodio je vrhunski vinar iz Vipavske doline Primož Lavrenčič iz Posestva Burja. Tema treće radionice bile su čaše za vino Riedel, stručnjaci su objasnili zašto je vino dobro poslužiti u odgovarajućoj čaši.

MATejA GRAVNeR

cAROlINe GIlBY MW

PROSINAC 2018

Suč160

PROSINAC 2018

Suč160

PROSINAC 2018

Suč160

PROSINAC 2018

Suč160 DRUGI feSTIVAl PeNIN NA BIZeljSKOM

DOMAĆE SORTE u ZAMAHu fOTOGRAfIje: MARKO čOlIć SIMON PINTeRIč S KćeRKOM NIKOM

gledni slovenski pjenušar mr. janez Istenič, vrlo popularan i kod ljubitelja pjenušaca u Hrvatskoj, nastavlja sa svojim festivalom pjenušavih vina na svom imanju u Staroj Vasi kod Bizeljskoga. Istog vikenda kad je u Višnjanu bio festival mjehurića Hrvatske Istenič je, korištenjem i sredstava iz eU fondova, organizirao drugu smotru perlica. Odziv proizvodjača vrlo dobar, makar, istina, ove godine nismo među izlagačima vidjeli Radgonske gorice i kuću Silveri, što se tiče posjetitelja dojam je da je sada odziv bio nešto bolji nego prošli put. Na ulazu u dvoranu na stolu pored prijemnog pulta postavljeni su bili brojni informativni prospekti o tome što treba obići i vidjeti u slovenskom Posavju, te o tome što se nudi na područja rekreacije i u ugostiteljstvu, smještaju. Nisam međutim vidio i festivalski katalog koji bi predstavio izlagače i njihove proizvode, ako ga doista nije i bilo to je šteta. Za izdvojiti je svakako to da je više proizvođača pokazalo zanimljive pjenušce i od kultivara lokalnih sorata, primjerice od plaveca žutoga, samostalnoga odnosno u većinskom udjelu u mješavinama s internacionalnim kultivarima, a ti su domaći kultivari npr. plavec žuti, kraljevina (Istenič, Arbiola žaren, Andrej Berkovič...), žametna črnina (Slapšak; u toj obitelji zet je francuz a ipak se opredijelio za crnu kavčinu!), rebula (Bjana), a zastupljena je bila i barbera, kultivar koji je dosta raširen u Vipavskom vinogorju. Proizvođač Dornberk spojem barbere i caberneta u omjeru od po 50 posto napravio je zavodljivu slatkastu crnu evu, a onda je od sauvignona, da joj bude pratnja, stvorio zapjenjenog Adama. Grajske penine iz Brestanice došle su s pjenušcem od baznog vina 10 različitih sorata, taj je pjenušac na kvascu odležavao 12 godina!

ZDRAVKO MASTNAK

PROSINAC 2018

MIHA ISTeNIč

POSjeTITel jI UžIVA jU U PONUđeNIM PjeNUšcIMA

Suč160

NEKI OD učESNIKA 2. FESTIVALA

BOjAN BeRKOVIč MOlIPAčI (U SReDINI) SA SRečOM KUNSTOM (lIjeVO) I ZAjeDNIčKIM PRIjATeljeM

ANDRej BeRKOVIć SA KćeRKOM

BjANA IZ GORIšKIH BRDA

PROSINAC 2018

Suč160

ZASLuŽNIK ZASLuŽNIKu G

odinu dana, tj. otkako sam u prvoj polovici studenoga lani dobio priznanje s titulom Zaslužnika za, navedeno je na dokumentu, zasluge u razvoju kulture vina, pokretanju trendova, čuvanju vinske tradicije, afirmaciji umjerenosti konzumacije, poticanju znanosti o vinu, promociji kvalitete vina kao i zbog drugih djela s kojima sam, rečeno je, zadužio vinsku vinsku scenu Hrvatske, pokušavao sam dokučiti tko je izmislio taj naziv, Zaslužnik, i onda prije koji tjedan na drugoj dodjeli godišnjih priznanja zagrebačke kuće Vinart za postignuća u vinskom segmentu, održanoj u Kaptol centru u Zagrebu, doznajem da autor nije onaj za kojega sam pretpostavljao da jeste nego je jedan od onih koji su titulu Zaslužnika primili za 2018. A riječ je o Blaćaninu prof. dr. Nikoli Miroševiću, stručnjaku za vinogradarstvo i dugogodišnjem profesoru na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, vinskom vitezu, a danas umirovljeniku. U nazočnosti nekih 250 uglednih gostiju iz svijeta medija, poduzetništva i vinarstva vinski Oscari uručeni su onima koji su u protekloj godini i ranije najjače obilježili domaću vinsku scenu. - Iznimno smo ponosni što je dodjela nagrada najboljim vinarima i vinarijama zaživjela i dokazala da u Hrvatskoj postojano raste interes za vrhunskim vinima i da se lijepo razvija cjelokupna vinska scena. Od srca čestitam dobitnicima te se nadam da nas sve očekuje još mnogo uspješnih godina - izjavio je osnivač

OSOBA GODINe – VlADO KRAUTHAKeR, I NAjBOljI PODRUM Sl AVONIje I P ODUN AV l jA 20 18 – KR AU THAKeR. Vl ADO KRAUTHAKeR NA SlIcI je SA KćeRKOM MARTINOM KOjA je DUBOKO UKl jUčeNA U OBITeljSKU VINSKU PR ODUKcI jU. IN Ače , NOMINIRAN ZA OSOBU GODINe BIO je I OSječKI PUBlIcIST željKO GARMAZ

nagrada Saša Špiranec. Najveći dobitnici su Kutjevčanin Vlado Krauthaker, koji je osvojio dvostruku krunu - glavnu nagradu Romerquelle Osoba godine i lidl nagradu za najbolju vinariju 2018. u Slavoniji i Podunavlju, te vinska kuća Miloš iz Ponikvi na Pelješcu, kao najbolja vinarija 2018. u Dalmaciji, i kao Romerquelle Vinarija godine na razini Hrvatske. U kategoriji lidl regionalne vinarije godine nagrade su osvojili i vinarija Šember (Bregoviti sjeverozapad Hrvatske) i

ZASlUžNIcI: NIKOlA MIROšeVIć, VlADO BOROšIć, ZlATAN PleNKOVIć (POSTHUMNO; PRIZNANje je PReUZeO NjeGOV SIN NIKOlA), IVAN eNjINGI I DAMIR BelOVIć, KOjI je PRIZNANje PReUZeO ZA DjeDA fRANjU leBARA (DeDA fRANceK leBAR S PRIZNANjeM KOD KUće)

PROSINAC 2018

Suč160 NAjBOljI VINSKI PODRUMI H R VAT S K e Z A 2 0 1 8 : H R VAT S K I š A M P I O N fRANO MIlOš (fRANIN SIN IVAN MIlOš, S BRADOM I S MIKROfONOM) I PRVAK U DAlMAcIjI, PA fAKIN ( I S T R A I K VA R N e R ) , KRAUTHAKeR (SlAVONIjA I PODUNAVl je), šeMBeR (BReGOV I T I SjeVeROZAPAD HR VAT S K e). š e MBe R I VeSelO PReD KAMeRAMA fOTORePORTeRA...

NAjBOljI VINSKI TRGOVcI (ZDeSNA NA lIjeVO): ROTO DINAMIc, BORNSTeIN I VINO.HR

SA SAšOM šPIRANceM Te SANjOM MUZAfeRIjOM, PReDSjeDNIcOM UDRUGe žeNe U VINU (WOMeN ON WINe), NAGRAđeNI OD UDRUGe WOW ZA 2018.: BIBIć – šAMPION, S PROšeKOM AMBRA, PA BeNVeNUTI KAO PRVAK U cRNOMe VINU S TeRANOM 2015, MONIKA PROVIć NAjBOljA U KATeGORIjI RUžIčASTIH VINA S ROSéOM TeUTA 2017, jASNA ANTUNOVIć NAjBOljA U KATeGORIjI BIjelOG MIRNOG VINA S GRAšeVINOM PReMIUM 2013, I BOlfAN VINSKI VRH KAO NAjBOljI U GRUPI PjeNUšAcA S GeNTURIONOM GOlD

vinarija Fakin (Istra i Kvarner). U kategoriji nagrada Vinart-trgovci godine trofeje su odnijeli Roto dinamic d.o.o. kao veletrgovac godine, vinoteka Bornstein kao vinoteka godine, te Vino.hr kao web shop godine. Na dodjeli nagrada što ju je vodio poznati glumac Vedran Mlikota uručena su i priznanja Zaslužnik pojedincima koji su, kako je već rečeno, svojim dugogodišnjim djelovanjem zadužili hrvatsko vinarstvo. Ove godine dobitnici su legendarni međimurski vinar franjo Lebar, pionir privatnog poduzatništva u vinarstvu Ivan Enjingi, pokretač moderne dalmatinske vinske scene Zlatan Plenković (posthumno), prvi ozbiljni vinski veletrgovac i vinotekar u Hrvatskoj Vlado Borošić, te, kako je već spomenuto, ugledni znanstvenik i autor brojnih stručnih publikacija prof. dr. sc. Nikola Mirošević.

ZASlUžNIK IVAN eNjINGI

Na svečanosti u Kaptol centru u sklopu Vinartovog programa uručena su i priznanja udruge žena u vinu Women on Wine (WoW): za vino godine priznanje je pripalo prošeku Bibich Ambra vinarijie Bibich iz Skradina. PROSINAC 2018

Suč160

2018: PETA SEZONA! U

z festival Zagreb Vino.com dodijeljena su priznanja za najbolje ocijenjena vina na vrednovanju zvanome Vinske zvijezde 2018. koje postoji već pet godina. Vinske zvijezde projekt je koji nastoji preporučiti potrošačima najkvalitetnija VINSKe ZVIjeZDe – NAGRAđeNI U 2018. vina trenutno na raspolaganju na našem tržištu. U 2018. godini održano je šest ocjenjivanja, na kojima je sudjelovalo ukupno oko 20 degustatora, s time da su od njih tri stalna člana komisije – novinari Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin te Marija Vukelić iz tvrtke Zlatne riječi.

2018. vrednovana su 153 vina. Od njih 11 je vina dobilo veliko zlato (bodovni raspon od 95 do 98 bodova), 22 vina primilo je zlato (90-94 boda) a 50 vina srebro (85-89 bodova). Po tradiciji, dodijeljena je i Kristalna zvijezda najbolje ocijenjenom vinu od hrvatske autohtone sorte. Pet zvjezdica * * * * * Podunavlje Traminac Principovac 2013 - Iločki Podrumi; 2) Argentina Pyros Malbec 2015 - Pyros Wines; 3) Podunavlje Traminac izborna berba bobica Principovac 2015 - Iločki Podrumi; 4) Hrvatska Istra Misal Istra NV, brut – Misal; 5) Dingač 2016 - Vedran Kiridžija; 6) Hrvatska Istra Festigia Castello 2015 - Vina Laguna Agrolaguna; 7) Hrvatsko zagorje Bodren Cuvée 2016. – Bodren; 8) Baranja Cabernet TROfejI ZA PODRUM KAlAZIć, Te ZA ISTARSKU šAMPANjeRIjU sauvignon Premium 2011 - Vina Kalazić; PeRšURIć (jUlIO fRANGeN) 9) Francuska, Marius Rouge 2014. Maison Chapoutier; 10) Pelješac - Misal; Baranja Chardonnay Winemaker’s Selection 2011. - Korta Katarina; 11) Pag Hrvatsko Classic 2015 – Kalazić; francuska primorje, Ocu 2015. – Boškinac Pétula luberon rosé 2017 – Marrenon; Portugal Port Tawny četiri zvjezdice * * * * – Fonseca; Korlat merlot 2014 - Badel 1862 Vinarija Benkovac; Smokvica Korčula Pošip sur lie 2016 – Toreta; Korlat syrah Hrvatsko primorje, Cabernet sauvignon 2015 - Vinska kuća 2014 - Badel 1862 vinarija Benkovac; Zavalatica Korčula Plavac Pavlomir; Podunavlje Traminac vrhunski 2016 - Iločki Podrumi; mali 2011 – Krajančić; Kutjevo Venje bijelo barrique IB 2006 Baranja Graševina vrhunska 2016 – Belje; erdut Graševina – Enjingi; Plastovo Skradin Ambra desertno vino – Bibich; Premium 2015 - Jasna Antunović Turk; Valdemar Inspiración Njemačka Rheinhessen Riesling 2016 - Dreissigacker Organic Selección 2012 - Bodegas Conde Valdemar; chardonnay Estate; Hrvatsko primorje Pag cuvée 2013 – Boškinac Woodbridge 2016 - Woodbridge Winery by Robert Mondavi; Međimurje Natura sauvignon blanc 2016 - Dvanajščak-Kozol; Sv. Kristalna zvijezda za najbolje vino od hrvatske autohtone sorte Ivan Zelina Rosula 2015 brut - Željko Kos; Baranja chardonnay Premium 2010 - Vina Kalazić; Hrvatska Istra Misal Millennium Dingač 2016 - Vedran Kiridžija NV brut – Misal; Hrvatska Istra Misal Blanc de Noirs NV brut 50

PROSINAC 2018

Suč160

ZAGORCI NAJNAGRAÐIVANIJI č

ak pet ovogodišnjih nagrada Simply the best dodijeljeno je turističkim djelatnicima s područja Krapinsko Zagorske županije. Isto toliko dodijeljeno im je i prošle godine. Time je Zagorje sa svojom pričom Bajka na dlanu u protekle dvije godine postalo najnagrađivanija turistička destinacija. Zato ne čudi činjenica da je svečanosti dodjele u Varaždinu prisustvovao

zagorski župan i predsjednik Turističke zajednice Krapinsko zagorske županije g. željko Kolar, s kojim je u pratnji bio i saborski zastupnik Marko Vešligaj. Oni su iskoristili priliku da neposredno čestitaju nagrađenima. Tako je i nastala ova zajednička fotografija župana Kolara s dobitnicima i direktorima turističkih zajednica Krapinsko zagorske županije.

NAGRAđeNI:

GODIŠNJA

TU R

PROSINAC 2018

2018

T IA OA CR

KIH PUTNIČKIH A ATS GE RV NC H IJ GE

PISA WAY ASO T IČ

ZVjeZDAReNjA UZ BlAGDAN 3 KRAljA

KOSTelSKA USKRSNA PIšTOlA

NAGRADA U IČKA DR IST U

ReSTORAN, VINARIjA I PANSION VUGlec BReG

KleT GRešNA GORIcA

KAMP TeRMe jeZeRčIcA

Suč160

KIH PUTNIČKIH A ATS GE RV NC H IJ GE

PISA WAY ASO T IČ

T IA OA CR

2018

NAGRADA U IČKA DR IST U

DODJELA NAGRADA SIMPLy THE BEST

PROSINAC 2018

GODIŠNJA TU R

Blagovanje s potpisom tradicije Područje Varaždinske županije pred posjetioce razastire brojne kulturnopovijesne i prirodne osobitosti, legende i priče, doživljaje razigranih manifestacija koja odišu tradicijom, dobrim emocijama, veseljem i radošću življenja. Zahvaljujući prije svega gradu Varaždinu, nekadašnjoj hrvatskoj prijestolnici, njegovom sadržajnom životu na koji je neizostavni trag ostavljao utjecaj austro-ugarske i bečke kuhinje, na ovom se području uvijek dobro jelo i gostilo. Zato doživjeti ovdašnju kuhinju znači upoznati bogatstvo i raznolikost jela koja su, s jedne strane nastala jednostavnošću pripreme i domišljatošću seoskih domaćica uz kućna ognjišta ili, s druge strane, osobitim kuharskim umijećem i vještinama u građanskim, gospodskim i plemenitaškim kuhinjama. Pri tom su posebno poznate gozbe varaždinskih cehova, prave gastronomske svečanosti koje su trajale po nekoliko dana, a jelovnik se sastojao od tridesetak sljedova.

a k s n i Varažd a j i n a p žu ORMOŽ MARI BOR BUDIMPEŠTA 5

VARAŽDIN 7 12 Lepoglava

KR APINA

2 10 4

6 11 9

Gornji Kneginec 13

Ivanec Novi

Ludbreg 1

8 5

Marof

Varaždinske 14 Toplice

KOPRIV NICA

ZAGREB Šarm kuhinje varaždinskoga kraja bio je i ostao u pripremi koja čuva okus i vrhunske vrijednosti namirnice uzgojene na seoskim dvorištima i poljima. A osobitost su svakako i domaće, danas s potvrdom izvornosti ili pak zaštićene ovdašnje namirnice i proizvodi: varaždinsko zelje, varaždinsko kiselo zelje, bučino ulje, varaždinski klipić... Ljudi su ovdje, ponovimo to, oduvijek znali uživati u bogatstvu okusa što krijepe tijelo i opuštaju dušu, u dobrom jelu i piću. Pa to preporučuju i svojim gostima. I ne žurite pri tom. Predajte se vremenu i doživljaju.

Osjetite u svakom zalogaju kolika je ljubav utkana u pripremu jela koje blagujete. Ovo je pozivnica za doživljaj i istraživanje raznovrsne palete okusa u odabranim objektima koje resi oznaka standarda Okusi hrvatske tradicije – Okusi Varaždinskoga kraja. Kušajte i uživajte upoznavajući ih. Dobar vam tek!

- 1.-

Restoran Arabela 100 40 Globočec ludbreški, Ludbreška 62 arabela@vz.htnet.hr www.arabela-restoran.hr pon.- pet. 8-23, sub. 8-1, ned. 11-22 SOM U ŠPEKU S KELJOM I PROSENOM KAŠOM, PEČENA RACA PUNJENA JEČMENOM KAŠOM, SVINJSKI ODREZAK NA GORIČKI

+385 (0)42 818 011

Globočec Ludbreški, naselje je smješteno tik do Ludbrega, grada čuda i legendi, centra svijeta i jednog od najvećih i najstarijih euharistijskih svetišta u Europi. Globočec ima i svoju osobitu atrakciju. Iznad naselja na vinskoj cesti prije pet godina postavljen je najviši na svijetu, gotovo 7,5 metara visok, kameni kip Svetog Vinka. I kao pravi zaštitnik ovdašnjih vinogradara, u ruci drži vinovu lozu. S osam metarskim postoljem atraktivan je vidikovac s kojeg se pruža pogled na cijeli ludbreški kraj, Podravinu, Mađarsku... Pod okriljem Svetog Vinka, naslonjen na vinograde, nalazi se i restoran Arabela - odredište onih koji ovdje uglavnom uživaju u tradicijskim pučkim jelima i dobrom vinu. Zahvaljujući brojnim vodotocima i rijeci Dravi ovaj zeleni krajolik oduvijek je obilovao ribom. Tako je i danas neizostavna ponuda ribe u restoranu Arabela. Posebno se to odnosi na specijalitet restorana - odrezak dravskog soma obložen sa špekom.

- 2.-

Restoran August 60 40 Varaždin, Augusta Šenoe 12 +385 (0)42 421-474 restoran.august@gmail.com facebook.com/restoranaugustvarazdin 7-23 h PUREĆA PRSA PUNJENA MLINCIMA U OMOTU OD ŠPEKA, PIKANTNI TRGANCI NA VARAŽDINSKI, PILEĆI FILE PUNJEN SIROM ŠKRIPAVCEM U KUKURUZNOJ PANADI

U samom središtu današnjeg grada, uz rubni dio nekadašnjih gradskih zidina, smješten je varaždinski plac – zelena tržnica, trbuh grada. I iako novi načini života kojeg su u današnje vrijeme donijeli veliki trgovački centri, tržnice stavlja u drugi plan, Varaždinci i dalje žive uz svoj plac, a kupovanje na placu uzdignuto je na pijedestal zdravog načina života. Ovdje se dolazi da bi se družilo, susrelo s poznanicima, popričalo, prisustvovalo nekom od brojnih kulinarskih događanja, ali i da se od prodavačica koje varaždinci od milja zovu kumice kupi svježe povrće, voće, vrhnje i sir koji su uzgojeni tu u okolici grada. Jer, mnogi kažu, miris bakine tradicijske kuhinje počinje upravo ovdje na placu. A baš tu na samom placu, u podrumu stare građanske kuće smješten je restoran August koji u pripremi tradicijskih jela ovoga kraja koristi izvornu svježinu okusa i mirisa domaćih namirnica s placa.

- 3.-

Restoran Bedem 100 20 Varaždin, Ul. Vladimira Nazora 9 bedem.z.a@gmail.com www.bedem-varazdin.com 10-23h ŠTRUKLI OD FAZANA, SVINJSKI FILE U BUČINIM SJEMENKAMA, TRGANCI S RAGUO SRNETINE

+385 (0)42 557 545

Jedna od najpoznatijih varaždinskih građevina svakako je Stari grad. Izvana je to srednjovjekovna feudalna utvrda, a iznutra aristokratska palača. U 16.st. oko utvrde se grade bedemi, u opkope se dovodi voda i utvrda je i fizički odvojena od slobodnog kraljevskog grada Varaždina. Stari grad je tako bio grad unutar grada, neosvojiva utvrda Kraljevine. Vlasnici su mu bili plemenitaši pa se tako u prostranim dvoranama održavao sadržajan život začinjen gozbama koje su obilovale delicijama spravljenim od domaćih namirnica, ali i onih koje su bile popularne u europskim dvorskim kuhinjama. Danas kad su opkopi isušeni, a bedemi prelijepa šetnica, u staroj građanskoj kući smještenoj na rubu okopa nalazi se restoran Bedem. Ovdje se danas nastavlja kraljevska tradicija varaždinskog blagovanja koja, zahvaljujući činjenici da ga vode dva državna prvaka u kuhanju, i dva najnagrađivanija hrvatska kuhara, nudi paletu inovativnih i kreativno oblikovanih jela pripremljenih na podlozi tradicijskih namirnica.

- 4.-

Kavana Dora 80 30 Varaždin, Franjevački trg 17 +385 (0)42 215 086 iva.miketek@gmail.com www.kavana-dora.hr pon.-ned. 7-22,30 - 100 m garaža TORTA OD GRAHA, VARAŽDINSKA GIBANICA, ŠTRUKLI SA SIROM I TIKVOM

U 18. stoljeću Varaždin ima kavanu koju gradska vlast, kao i brojne svoje točionice daje u zakup. Na jednoj od aukcija 1774. godine rezultat nadmetanja za kavanu bijaše toliko nejasan da je moralo intervenirati Hrvatsko kraljevsko vijeće. Ono je pak donijelo odluku po kojoj bi Varaždin dobio još jednu kavanu i to u podrumu gradske Vijećnice. Gradski magistrat nije želio drugu kavanu pa je umjesto nje u podrumu uređena točionica - „da bi varoš mogla neku korist od toga imati“ - kako je navedeno u zaključku. Tako je grad i nadalje ostao sa samo jednom kavanom. Vremena su se promijenila, a gradsku su ponudu i društveni život kroz protekla stoljeća obogatile nove kavane. Jedna od njih, Kavana Dora, smještena je u zgradi nekadašnje najveće varaždinske gostionice „Crni orao“. Ponudom, onom slađom, nastavlja priče o varaždinskim gozbama na kojima se nezaobilazno uživalo u čuvenim varaždinskim klipićima, sirnim gibanicama, štrudlama...

- 5.-

Seoski turizam Đurina hiža 80

20 Varaždinske Toplice, Varaždinska 70 info@djurinahiza.com www.durinahiza.com 10-22, ut. zatvoreno, ned. 11-19 JELA OD DIVLJAČI, DOMAĆI SUHOMESNATI SPECIJALITETI, SPECIJALITETI OD GLJIVA

+385 (0)42 668 148

Ivan Kukuljević, povjesničar, pisac, političar, sudac varaždinske županije i nadasve poznati Ilirac, čovjek koji je u Hrvatskom saboru 1843. održao prvi govor na hrvatskom jeziku, svoju je kuriju imao na brdu nedaleko Varaždinskih Toplica. Dvadesetak godina bilo je to istinsko sastajalište mladih Iliraca iliti hrvatskih preporoditelja... Ovdje u vinogorju često su se družili, pjevali i zabavljali, odlazili u lov, ali, kako piše povjesničar, svoje su susrete koristili i „za razgovore o rodoljublju i ozbiljnim narodnim poslovima“. A dok je Kukuljevićeva kurija „živjela“ ovdje se dakako i dobro jelo. Obilje šumskih plodova i divljači iz obližnjih šuma u mnogome su određivali i poslastice koje su dolazile na stol. Tradiciju kuhinje koja je svoje temelje pozicionirala upravo u pripremi tradicionalnih jela od divljači i šumskih plodova te namirnica uzgojenih na vlastitom dvorištu, danas ovdje podno nestale kurije nastavlja obiteljski restoran Đurina hiža.

- 6.-

Restoran Garestin 100 70 Varaždin, Zagrebačka ul. 34 +385 (0)42 818 011 info@gastrocom-ugostiteljstvo.com www.gastrocom-ugostiteljstvo.com pon.- ned. 6-24 PEČENA RACA S MLINCIMA, KUHANI BUNCEK S KUKURUZNIM ŽGANCIMA, SVINJSKI KOTLET NA ZAGORSKI S KUKURUZNIM OKRUGLICAMA

Uz najdužu varaždinsku ulicu (dugu oko 4 km), nekad zvanu Dugi konec, danas Zagrebačka ulica, vezan je i jedan od najznačajnijih povijesnih događaja koji su odredili budućnost grada. Naime, upravo na tom gradskom imanju buknuo je 1776. godine požar u kojem je, kažu zapisi, u tri dana i noći do temelja izgorjelo pola grada. Hrvatski ban preselio je u Zagreb, a Varaždin je izgubio status metropole. No, poslije svake tragedije dolazi oporavak. Grad se oporavio, a Dugi je konec opet postajao sve duži i duži... I u toj njegovoj dužini, nadomak grada bilo je nekoliko gostionica i odmorišta. To su bila mjesta prave domaće jednostavne pučke kuhinje, pečenja i pečenki, mjesta gdje se uvijek dobro, ali prije svega obilno, jelo i pilo. Tu tradiciju danas nastavlja restoran Garestin (ime je to prvog pisanog spominjanja grada Varaždina) smješten u građanskoj kući u kojoj je živio jedan od najzaslužnijih Varaždinaca, profesor Krešimir Filić.

- 7.-

Seosko domaćinstvo Grešna pilnica 120

50 Klenovnik, Klenovnik 154 +385 (0)98 782 195 gladovicizidor@gmail.com www.gresna-pilnica.com radi po najavi VRGANJSKA I PREŽGANA JUHA, JELA IZ KRUŠNE PEĆI

Tik uz Klenovnik, poznat po hrvatskoj banskoj obitelji Drašković koja je ondje godinama gradila jedan od najreprezentativnijih renesansnih dvoraca u Hrvatskoj i u kojem su se za vrijeme banovanja Ivana Draškovića održavale sjednice hrvatskog sabora, smjestilo se imanje čiji je sastavni dio i podrum kojeg je puk davno prozvao Grešna pilnica. Tamo je naime stanoviti gazda Aftek prodavao seljanima vino po koje su uglavnom dolazile žene. Popivši koju čašu previše mnoge su, kako kaže priča, zaglavila na Aftekovom polovnjaku iliti bačvi. A do grijeha onda nije bio dalek put... Kao uspomena na to prošlo vrijeme u kutu pilinice još uvijek stoji „pohabani“ Aftekov polovnjak... A imanje koje je sa svim svojim seljačkim sadržajima i izvornom kućom uređenom kao muzej sačuvalo autentičnost nekog prošlog vremena danas je izletište osobito po ponudi jela jednostavne domaće seljačke kuhinje - vrganjske juhe, domaćih kobasica, slasnih pečenki iz krušne peći...

- 8.-

Hotel Lagus 140 200 Turčin, Glavić 1/A +385 (0)42 652 940 info@hotel-lagus.hr www.hotel-lagus.hr pon.- ned. 7-21 ZAGORSKA JUHA S VRGANJIMA I DOMAĆIM KOBASICAMA, PRŽENA PASTRVA U KUKURUZNOM BRAŠNU, SVINJSKA PISANICA PUNJENA SUHIM ŠLJIVAMA

Varaždinbreg je godinama Varaždincima bio omiljeno mjesto. Vinograde, klijeti i kurije ovdje su, kako bi zadovoljili tu posebnu strast Varaždinaca za goricama, imale gotovo sve uglednije varaždinske građanske obitelji. Varaždinbreg se posjećivalo bilo da se išlo na izlete i šetnje, zabave u brojnim kurijama ili poznate zabave u hrastiku u blizini željezničke stanice u Turčinu. I upravo ovdje na njegovom samom početku i prvom usponu, tek 7 kilometara od Varaždina, smjestio se Hotel La Gus s prostranom terasom s koje se razastire pogled na grad, Dravsku dolinu i seže sve tamo do Slovenije i Mađarske. Objekat je koji danas nastavlja tradiciju omiljenog varaždinskog izletišta i motela, u prošlom stoljeću poznatog po ponudi jela od divljači, ali i posebno po varaždinskom klipiću koji mu je svojevremeno bio gotovo i zaštitni znak. Kad bi se putovalo u Zagreb na Varaždinbregu se obavezno zaustavljalo na jutarnju kavu i svježi topli klipić.

- 9.-

Hotel Minerva

100 40 Varaždinske Toplice, Trg Slobode 1 +385 (0)42 630 404 ljerka.sebecic@sbvzt.hr www.minerva.hr pon.- ned. 10-22 TATARSKI BIFTEK, PUNJENA PRŽOLICA, KUKURUZNA ZLEVKA SA SIROM I ORASIMA

Varaždinske Toplice najstarije su hrvatske termalne toplice čija povijest seže u vremena kad su ovdašnje termalno vrelo za liječenje koristili stari Rimljani. Razvoj modernog kupališnog lječilišta počinje prvih godina 19. stoljeća kada se grade Lovrina kupelj i Konstatinov dom (koji je sa svojom glasovitom kavanom, plesnim salonom i promenadom bio središnje mjesto društvenog života), pa zatim i elitni hotel „Josipova kupelj“. Toplice se svrstavaju uz bok uglednih europskih kupališnih lječilišta. Na žalost, u Drugom svjetskom ratu stradavaju, a objekti lječilišta su opustošeni... Turističko odredište postaju opet osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je izgrađen kompleks Minerva. Upravo u istoimenom restoranu njeguju pripremu jela na podlozi višestoljetne tradicije poznatih Topličkih gostionica broj 1, broj 2 i broj 3, ali i sačuvanih jelovnika i zapisa s brojnih topličkih svečanih zabava na kojima su tatarski biftek i kupališna torta bili neizostavna ponuda.

- 10.-

Restoran Palatin

50 30 Varaždin, Braće Radića 1 +385 (0)42 398 300 info@palatin.hr www.palatin.hr pon.- sub. 7,30-23, ned. 8-22 -50 m garaža MEDALJONI JELENA S VRGANJMA I DOMAĆIM TRGANCIMA, FILE SMUĐA NA KREMI OD HRENA, HELJDINA TORTA S KREMOM OD KESTENA

Još su polovicom 18. stoljeća Varaždin okruživala grabišta ispunjena vodom iz rukavaca rijeke Drave. Tako su građani i u gradskim grabištima imali bogate izvore ribe. Nije ni čudo da je riba često bila na jelovniku. A u gradskim računima pod izdacima za divljač spominju se i izdaci za ribu koja se servirala na svim službenim gozbama, kako u gradu, tako i u gradskim vinogradima. Na zapadnoj strani bivše „obale“ nekadašnjeg grabišta, preko puta današnjeg vodotornja koji je naprasno šezdesetih godina prošlog stoljeća prekinuo slikovite varaždinske vizure, sagrađena je u klasicističkom stilu tijekom prve polovine 19. stoljeća prizemna uglovnica koja čini, kako kažu stručnjaci, očuvan „zanimljiv i tipično varaždinski arhitektonsko-urbanistički potez“. I upravo u njoj djeluje isto tako zanimljiv restoran Palatin u kojem cijeneći činjenicu da su Varaždinci odvajkada uživali u okusima riječne dravske ribe i danas njeguju tradiciju njene pripreme.

- 11.-

Restoran i zalogajnicaŠanjek 100

Varaždin, Braće Radića 53 +385 (0)42 212 718 nikica.sanjek@gmail.com www.sanjek-obrt.hr pon.- čet. 7,30-22, pet.- sub. 7,30-2 -200 m ŽDREBEĆI ODREZAK NA NAČIN BAKE ŠANJEK, ŽDREBEĆI LUNGIĆ U UMAKU OD CRNOG VINA S VALJUŠCIMA, KUKURUZNA ZLEVKA

Srednjovjekovni je Varaždin sredinom 18. stoljeća imao oko 3.500 stanovnika, a u obrtništvu je radio svaki drugi odrasli muškarac, njih 273 zanatlija i gotovo četiri stotine njihovih pomoćnika i naučnika. Tradiciju varaždinskog mesarskog obrta već godinama nastavlja obitelj Šanjek koja bogatu varaždinsku kuhinju gotovo punih sedamdeset godina, od kada je na Trgu slobode 1953. godine otvorena mesnica s brzom prehranom, oplemenjuje pripremom specijaliteta od konjskog mesa. Od tada pa do danas opojni miris kuhanih kobasica, debrecinki, safalada i hrenovki svakodnevno se širi ovim gradskim trgom. Prije petnaestak godina obitelj otvara restoran pa je tako Varaždin jedini grad u Hrvatskoj sa specijaliziranim restoranom jela od ždrebetine i konjetine. Kao i na legendarnim negdašnjim gozbama varaždinskog mesarskog ceha i ovdje se blaguju jela pripremljena po recepturama iz starih kuharskih zapisa bake Šanjek.

- 12.-

Hotel Trakošćan 100 80 Bednja, Trakošćan bb +385 (0)42 440 800 hotel-trakoscan@coning.hr www.hotel-trakoscan.hr pon.- ned. 10-22 PURETINA ROLANA S MLINCIMA, SVINJSKA PISANICA SA SUHIM ŠLJIVAMA, CVETLINSKA GIBANICA, TRAKOŠĆANSKA KREMŠNITA

U okružju brojnih malih polja, livada i šumskih proplanaka, sela i sićušnih zaseoka, vinograda i klijeti raštrkanih po pitomim zagorskim bregima koji se onako lijeno naslanjaju jedan na drugoga da se ne zna gdje jedan počinje, a drugi završava, smješten je Trakošćan. Mjestom dominira istoimeni raskošni dvorac s oblikovanim parkom i jezerom okruženim s gotovo 5 kilometara dugom šetnicom na kojoj se nalazi ribička kućica, danas uređena kao info punkt za posjetioce koji obilaze ovaj zaštićeni prirodni krajolik. Sa sačuvanom unutrašnjošću i namještajem u dvorcu je atraktivan muzej. Kraj je to nadasve dobrih i srdačnih ljudi, ali prije svega i kraj zagorskog purana, vrhunske namirnice koja je nekada završavala u kuhinjama europskih dvorova. Danas pak završava u jelima spravljenim u hotelu Trakošćan gdje se na najbolji mogući način isprepliću doživljaji prelijepe prirode, povijesti i kulture, tradicije i vrhunske hrane.

- 13.-

Hotel Varaždin

Varaždin, Kolodvorska 19 www.hotelvarazdin.com pon.- ned. 10-23 PEČENA PRŽENA RIBA-SMUĐ NA VARAŽDINSKI, DOMAĆE KRVAVICE S KISELIM ZELJEM, KUKURUZNA ZLEVANKA S ORASIMA I DŽEMOM

+385 (0)42 290 720

70 info@hotelvarazdin.com

Kolodvorska ulica već gotovo 130 godina spaja središte Varaždina sa željezničkim kolodvorom. Krase je brojne vile i građanske kuće, a njezino oblikovanje započinje 1886. izgradnjom kolodvora i otvorenjem zagorske željeznice od Zagreba preko Zaprešića i Zaboka do Varaždina i dalje prema Čakovcu. Bila je to zasigurno, sudeći prema starim željezničkim zapisima o prometu putnika, gotovo cijelo jedno stoljeće najprometnija gradska ulica. Ubrzo nakon otvaranja pruge nasuprot kolodvora Ivan Grošanić i sin grade Kolodvorsku Restauraciju, svratište i hotel. Restauracija, koju su Varaždinci od milja zvali „Kod Grošanića“, do svog posljednjeg radnog dana pred dvadesetak godina kada je zatvorena, bila je poznata po odličnoj kuhinji. U obnovljenoj zgradi danas je smješten hotel Varaždin čiji kulinarski tim njeguje pripremu jela s nekadašnjih jelovnika Restauracije Grošanić, ali i tradicijskih jela varaždinske građanske kuhinje.

- 14.-

Restoran Verglec 60 75 Varaždin, Kranjčevićeva 12 +385 (0)42 211 131 info@gastrocom-ugostiteljstvo.com www.verglec.com pon.-pet. 9-22, sub. 9-24, ned. 10-22 -200 m PEČENA PATKA S HAJDINOM KAŠOM, VARAŽDINSKO PEČENJE S MLINCIMA, TELEĆI ODREZAK ZAPEČEN U KRUŠNOJ PEĆI

U mirnoj Šoštarskoj ulici u srcu grada živio je nekoć postolar majstor Floh, prema priči jedan od najvećih varaždinskih ljubitelja jela i pića, veselja i glazbe. Svoje gurmanske užitke, rumen i sit, uvijek je završavao uz vjernog mu prijatelja verglaša Felixa koji ga je uz vesele zvuke vergla pratio do kućnog praga. Kada je ostario i više nije odlazio na gozbe, dao je u dvorištu kuće sagraditi krušnu peć u kojoj mu je njegova majstorica, vrsna kuharica Đurđa, jednom tjedno pripremala zapečeni teleći odrezak ili varaždinsko pečenje s mlincima, jelo osmišljeno po njegovim naputcima. Uz to je u predvorje kuće postavio verglec. Kako kaže priča, iz kuće majstora Floha tada se svake večeri bar na trenutak čula vesela svirka. Danas, gotovo dva i pol stoljeća kasnije, u sjećanje na njegovu ljubav prema vrsnom jelu, restoran Verglec smješten u negdašnjoj majstorovoj kući, nastavlja tradiciju pripreme jela iz omiljene majstorove kuharice i uz neizostavne zvuke vergleca.

- 15.-

120

Restoran Zlatne gorice 130

Gornji Kneginec, Banjščina 104 +385 (0)42 666 054 zlatni-restorani@net.hr www.zlatne-gorice.com pon.-sub. 11-23, ned. 11-22 MEDALJONI JELENA S VRGANJMA I DOMAĆIM TRGANCIMA, FILE SMUĐA NA KREMI OD HRENA, HELJDINA TORTA S KREMOM OD KESTENA

Nepunih desetak kilometara od grada Varaždina, na cesti prema Varaždinskim Toplicama, tu u kneginečkim vinogradima na Banskom vrhu, lokaciji s koje se razastire prekrasan pogled na Varaždin, okolne brežuljke, vinograde, livade, proplanke i šume, smjestila se Vila Donata. Nekad plemenitaška kuća baruna Kussya, danas gostionica sa smještajem Zlatne gorice. Okružuje je vlastiti vinograd čiji se sokovi slasno, kako to nalaže i tradicija, neizostavno degustiraju u podrumu gdje će vam ponuditi i druge specijalitete od kojih se posebno ističe odlično hladno prešano bučino ulje iz vlastite proizvodnje. Zanimljiv sadržaj pruža i šetnja imanjem, obilazak uređenog vinskog puta s 12 postaja koji okružuje vinograd ili pak jednostavno zabavna šetnja kroz zanimljiv labirint... Ovdje se posebno uživa u okusima jela koja su se stoljećima nalazila na bogatim trpezama varaždinskih građana i kurijama ovdašnjeg plemstva.

o k s n i d ž a r a V e j l u o n i b uč Kraljevstvo zdravlja Buča, bundeva ili tikva, namirnica je izuzetne hranidbene vrijednosti koja se od davnina udomaćila u ovom podneblju. U davna, ali i ne tako daleka vremena kao neizostavna stočna hrana, a potom kao dar prirode čije sjemenke daju pravo gastronomsko blago - bučino ulje. U tradiciji ovoga kraja gotovo je nezamisliva bilo koja salata, a posebno ona od mahuna, graha, kiselog zelja, ili pak krumpira pripremljena bez ovog nutritivno izuzetno vrijednog gurmanskog dodatka koji vam konzumacijom otvara pravu aromatsku lepezu okusa.

Varaždinsko bučino ulje je već deset godina zaštićeno jamstvenim žigom kao dragocjeni proizvod koji predstavlja prirodni melem za zdravlje ljudi svih dobnih skupina. Za njega se bez ustručavanja može reći da je super hranjivo, ljekovito, aromatično, ali i prirodni "antidepresiv" koji u organizmu sudjeluje u stvaranju hormona sreće.

Upravo zahvaljujući toj tradiciji danas područje Varaždinske županije pokriva 20 posto proizvodnje buče u Hrvatskoj. Na tim osnovama Varaždinska je županije pokrenula projekt Varaždinsko bučino ulje. U dogovoru i suradnji s proizvođačima ulja pripremljena je jedinstvena originalna boca s prepoznatljivom etiketom, u kojoj od sada članovi Zadruge, čija hladno prešana bučina ulja zadovoljavaju najviše kriterije kvalitete, svoje ulje plasiraju na tržište.

Jednostavno, Varaždinsko bučino ulje, kao i grad iz kojeg dolazi, ima kraljevski status među uljima, ali i među vrsnim šefovima kuhinja koji njegovom osebujnom orašastom aromom oplemenjuju svoja slana i slatka jela. Boca Varaždinskog bučinog ulja, zapravo je kraljevstvo zdravlja.

Suč160

FMCG SuMMIT č

etvrti po redu FMCG Summit Zagreb održan je 25. listopada u Plaza Event Centru. InStore magazin i ove je godine okupio više od 400 posjetitelja koji predstavljaju crème de la crème FMCG industrije. Prenosimo zahvalu jelene Domović, urednice InStore magazina “Dragi naši sudionici 4. fMcG Summita, u ime ekipe InStore magazina željela bih Vam zahvaliti na iznimnom doprinosu uspjehu našeg 4. fMcG Summita. Naša je misija bila svakom sudioniku pružiti najnovije informacije i uvide u aktualne trendove u brzorastućem sektoru kako

bismo poboljšali i unaprijedili svakodnevno poslovanje te se nadamo kako smo ispunili Vaša očekivanja. Hvala Vam na interakciji s govornicima i aktivnom sudjelovanju do samog završetka konferencije. Molimo Vas za Vaše sugestije i komentare kako bi naš zajednički susret na svakoj sljedećoj konferenciji bio što kvalitetniji. U sljedećem broju InStore magazina pružit ćemo osvrt na konferenciju, stoga nas i dalje čitajte. Hvala još jednom na uspješnoj suradnji i nadamo se da se vidimo sljedeće godine.”

SVIJET u čAšI I ATELJE OKuSA NA 4. FMCG SuMMITu

entar Plaza, Zagreb, 4. fMcG Summit na temu Trgovci na tronu – izvozimo hrvatsko. Prisutni s proizvodima zanimljivim upravo za izvoz Svijet u čaši i Atelje okusa. Riječ je o vinima članova

PROSINAC 2018

udruge Atelje okusa – P.P. Orahovice, Kutjeva d.d., Ivana Katunara, Stjepana šafrana, Mladena Papka, Simona Pinteriča, Zvonka Severa, obitelji Trdenić, obitelji Tomac, Mate Antunovića, Ive Brzice, Zdravka jakobovića jakoba… Najveći štand je naš!

Suč160

FMCG MARKETING

SUMMIT ZAGREB

Marketinški tsunami u FMCG-u preplavio Zagreb Prvi hrvatski, a ujedno i 15. FMCG Marketing Summit u regiji zahvatio je više od 300 posjetitelja, 11 govornika te 30 partnera i prijatelja konferencije koji su svjedočili značajnim promjenama u FMCG sektoru. 1. FMCG Marketing Summit predstavio je mnoge zanimljive teme i predavače, među kojima su bili keynote speakeri Matthew Brown, Retail Futurologist i dr. Nicolas Kfuri, Global Branding and Strategy Trainer and Consultant – koji su govorili o globalnim potrošačkim trendovima i budućnosti trgovine.

dr. Nicolas Kfuri, Global Branding and Strategy Trainer and Consultant, Kfuri Consulting Bilo je vrlo zanimljivo sudjelovati na ovoj konferenciji. Uvijek mi je zadovoljstvo posjetiti Balkan, osobito Zagreb, te upoznati pametne, mlade i energične ljude koji vuku naprijed.

Isidora Nikolić, Google Marketing Solutions Adriatics, Google FMCG Marketing Summit donio je izvrsnu atmosferu te je organizacija bila na iznimno visokoj razini. Ovakvi eventi s fokusom na digital izuzetno su važne inicijative za regiju jer pridonose edukaciji i razvoju digitalnog marketinga na našim prostorima. Mislim da je super što ste organizirali ovakvo što jer pomaže generalnom razvoju digitala svih velikih kompanija.

Petra Banović Santos, Marketing Manager, Dr. Oetker d.o.o. FMCG Marketing Summit postavio je visoku ljestvicu u analiziranju aktualnih tema. Velike pohvale organizatoru što je na jednome mjestu okupio kako zanimljive predavače tako i različite poslovne ljude koje povezuje ljubav prema marketingu i FMCG industriji.

Saša Kanazir, Brand Manager, HiPP Croatia d.o.o. U dinamičnom okruženju FMCG sektora prilike se ne događaju, one se stvaraju. Utoliko je značaj prvog FMCG Marketing Summita u Hrvatskoj veći. Izvrsni predavači, zanimljive teme i uska specijaliziranost marketinškog dijela FMCG sektora dojmovi su koje nosimo sa sobom nakon konferencije. Posebna pohvala za globalne primjere dobre prakse, aktualne inovacije u sektoru, ali i za predikciju smjera u kojem će FMCG sektor ići.

I sljedeće godine budite spremni na nezaboravnu vožnju kroz promjene u svim marketinškim kanalima i upoznajte tvrtke koje su se odvažile diferencirati na tržištu te promijeniti poslovni model! Kompanije koje su sudjelovale na prvom FMCG Marketing Summitu: Albidus d.o.o., AdScanner, Alca Zagreb d.o.o., Arbona d.o.o., Atlantic Grupa d.d., Atlantic Trade d.o.o., Bipa d.o.o., Carlsberg Croatia d.o.o., Dr. Oetker d.o.o.,Dukat d.d., Encian d.o.o., Erdal GmbH, Filir d.o.o., GfK - Centar za istraživanje tržišta d.o.o., Google, Heineken Hrvatska d.o.o., Henkel Croatia d.o.o.,Hipp Croatia d.o.o., Hrvatski Telekom d.d., IBM Hrvatska d.o.o., Iločki podrumi d.d., Kanaan d.o.o., Kaufland k.d., Konzum, Kotanyi d.o.o., KTC d.d., Kvasac d.o.o.,Ledo d.d., Logistika Violeta d.o.o., Marodi d.o.o., Masuko promet d.o.o., Mediacor d.o.o., New Level d.o.o., Njuškalo d.o.o.,Paradigma - integrirane komunikacije d.o.o., Philip Morris Zagreb d.o.o., Podravka d.d., Promo.fil d.o.o., Radenska Zagreb d.o.o., 2018d.o.o., Real grupa d.o.o., Reviso d.o.o., Ribola d.o.o., S.C. Johnson, Selektiva d.o.o., Storck Croatia d.o.o., Universe Licensing, UP EnergyPROSINAC Beverages Valicon, WWF Adria, Zagrebačka pivovara d.o.o.

FMCG

MARKETING

SUMMIT ZAGREB

MARKETINÅ KI TSUNAMI U FMCG-u! SAVE THE DATE

11. 4. 2019.

www.menu.hr

oglas #volimjestipitiiputovati

Suč160 eNOGASTRONOMIjA I TURIZAM: BIjelI GROZD 2018 G.e.T. RePORTA

STANCIJA MENEGHETTI KAO HRVATSKI šAMPION P

rikladan uvod u 13. međunarodni festival vina i kulinarike Zagreb Vino.com 2018 u zagrebačkom hotelu esplanade - dodjela već tradicijskih godišnjih priznanja udruge G.e.T. za ostvarenja na području eno-gastronomije i turizma. Ovo je već sedma takva godišnja dodjela u organizaciji G.e.T.–a. Odličja se daju ne samo hrvatskim vinskim podrumima i pojedincima koji su se u pojedinoj godini najviše istaknuli na promidžbi i razvoju vinskog turizma, nego i podrumima u okolnim nam zemljama s kojima smo svojedobno bili u istoj državi. Regional Trophy je nagrada prema glasovima publike iz cijele regije.

Da podsjetim: udrugu G.e.T. i prateći centar za razvoj vinskog turizma osnovali su Zagrepčani Silvija Munda i Tomislav Stiplošek, koji više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije. - Prodaja na vlastitom pragu postala je prioritet vinara, vinski podrumi sastavni su dio turističke ponude i važan čimbenik u turizmu uopće. cilj projekta Bijeli grozd je istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati poticaj za nastavak. NAjUSPješNIjI HRVATSKI TRIO: STANcIjA MeNeGHeTTI (U SReDINI), VUGlec-BReG I KORTA KATARINA

SVI DOBITNIcI PRIZNANjA G.e.T.-A ZA 2018, SA SIlVIjOM MUNDA

To se odnosi ne samo na vinarije, nego na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje enogastro turizma i kulture stola - kaže Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.e.T..

1) Vinarija Korta Katarina, Orebić, Pelješac; 2) Vinarija Bire, lumbarda, otok Korčula; 3) Vinarija Rizman, Klek (vinogorje Komarna)

Za najbolje vinarije u turističkom smislu po svojem je mišljenju i iskustvu glasovalo i ove godine više od 500 eno-gastro znalaca i putnika te još oko 1200 osoba putem otvorene ankete. Unutar Hrvatske, nagrade su podijeljene u pet regija, a to su Bregoviti sjeverozapad Hrvatske, Sjeverna i Srednja Dalmacija, južna Dalmacija, Istra & Kvarner te Slavonija & Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Bosne i Hercegovine, Srbije, crne Gore i Makedonije. Tu je, dakako, i Slovenija, međutim Slovencima su odličja dodijeljena u listopadu, na Salonu VinDel u Mariboru. Najbolja slovenska vinarija u turističkom smislu za 2018. godinu je Hiža Doppler.

1) Vinarija Bibich, Plastovo & Vinarija Stina, Bol, otok Brač (dijele prvo mjesto s identičnim bojem bodova); 2) PZ MasVin maslina i vino, Polača; 3) Vinarija Kraljevski vinogradi, Petrčane

U zagrebačkoj esplanadi, u kojoj je kroz program na svečanoj podjeli vodio Ronald Braus, saznali smo sve dobitnike. Osvajači priznanja su:

BREGOVITA HRVATSKA 1) Vinarija Vuglec breg, škarićevo ponad Krapinskih Toplica; 2) Vinarija Kolarić, Hrastje Plešivičko, 3) Vinarija Trdenić, Popovača

JuŽNA DALMACIJA 68

PROSINAC 2018

SJEVERNA I SREDNJA DALMACIJA

ISTRA I KVARNER 1) Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Damjanić, fuškulin, Poreč; 3) Vinarija Kozlović, Vale, Momjan

SLAVONIJA I PODuNAVLJE 1) Vinarija Belje, Kneževi Vinogradi; 2) Vinarija Iločki podrumi, Ilok; 3) Vinarija Antunović, Dalj Najbolji na razini cijele Hrvatske u vinskom turizmu: 1) Stancija Meneghetti, Bale; 2) Vinarija Vuglec breg, škarićevo; 3) Vinarija Korta Katarina, Orebić Uz diplomu, Stancija Meneghetti kao ovogodišnji šampion dobila je i vrijednu kristalnu vazu Steklarne Rogaška.

Suč160 Chateau Kamnik iz Skoplja Posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture: vinoteka i wine bar Bornstein, Zagreb Posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinskog turizma: Exotic Wine Travel Posebno priznanje za životno djelo

NAjBOljI U BIH – DVOjAc VUKOje I NUIć (GORe), Te U MAKeDONIjI – cHATeAU KAMNIK, I SRBIjI – VINARIjA ZVONKO BOGDAN

Najbolji u Bosni i Hercegovini u vinskom turizmu:

NAjBOljI U BIH – DVOjAc VUKOje I NUIć (GORe), Te U MAKeDONIjI – cHATeAU KAMNIK, I SRBIjI – VINARIjA ZVONKO BOGDAN

Vinarija Zvonko Bogdan iz Palića

Priznanje za dobar start

Najbolji u Crnoj Gori u vinskom turizmu: Vinarija Vukoje iz Trebinja & Vinarija Nuić iz ljubuškog (vinarije dijele prvo mjesto s identičnim bodovima)

Plantaže 13. Jul iz Podgorice Najbolji u Makedoniji u vinskom turizmu:

Najbolji u Srbiji u vinskom turizmu:

MlADO VINO

OD JELAčIĆ PLACA PREKO NOVE VESI DO HEBRANGOVE... M

artin je u Zagrebu: uz tradicijske kućice s izlagačima vina i delikatesa na Trgu bana jelačića, pa do kušaonice Vinska klet u Novoj vesi na jednoj strani, te do ugostiteljskog objekta Red Red Wine u Hebrangovoj ulici, na drugoj strani. Na jelačić placu – aperitiv, naime tamo je bila prava revija novih mladih vina, portugisce odnosno pourtugisce friške ispod čekića došli su predstaviti brojni plešivički vinogradari i vinari. Dragica Režek, iz vinske kuće Damir Drago Režek, nudila je – novi mladi portugizac od starih loza! Grožđe je iz njenog vinograda na plešivičkoj Veselnici, s trsja izraslog iz selekcioniranih plemki (selektorica

Za izniman doprinos u promicanju enogastronomije ove godine je, posthumno, dodijeljeno Darku Baretiću

Ovo je priznanje zamišljeno kao pohvala vinarijama koje su se tek nedavno uključile u turističku ponudu. Bitno je pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu. Priznanje Dobar start za 2018. godinu dobila je vinarija Galić iz Kutjeva.

Dragica Režek stručnjakinja je za vinogradarstvo i rasadničarstvo i s dugačkim je iskustvom u tome poslu!!!) uzetih prije puno godina iz obiteljskog vinograda sađenog još prije drugog svjetskog rata! Za njenu klonsku selekciju portugisca zainteresirao se i znani njemački rasadničar Steinmann!... U Vinskoj kleti vinogradara i vinara Drage Kurtalja u Novoj vesi frcale su, popraćene novim mladim portugiscem, žugice z mlincima, češnjovke i krvavice s kiselim zeljem i s restanim krumpirom, sve se odvijalo uz martinjski obred krštenja što su ga vodila dvojica znanih presvetlih – vinski biškupi Davor Dretar Drele i Vid Balog, pomagala je čašna sestra Andreja. Među nazočnima u kleti i gosti iz SAD, tako da je vinski biškup Drele morao komunicirati i na kajkavskom engleskom! U ceremonijalu je dakako izabran novi kum, a to je Imoćanin Ivan Parlov, inače javni bilježnik u Zagrebu, ljubitelj planinarenja i, dakako, vina. Zakletva je položena uz famoznu Dreleovu vinsku dasku s dvije kupice, kum je na oltaru morao pokazati svoju brigu za mladi portugizac najprije dvodecilitarskim gutljajem s vinskim biškupima svakime posebno, a potom, kao oblik učvršćivanja hrvatsko-američkog prijateljstva, i s gošćom iz SAD... Nakon fajrunta kod Drageca u vinskoj kleti – nastavak u Red Red Wine baru, uz veće količine malih zalogaja kuće i mladu feričanačku frankovku od Feravina, a u društvu s mladom Almom Radoš i visokim predstavnicima feravina Lukom Vrgom i Alenom Britvarevićem. PROSINAC 2018

Suč160

uDRuGA PREDSTAVLJA VINA NAšIH PARTNERA

Đurinski Stjepan, tel. 01 3393-062, stdjurinski@yahoo.com

Vinogradi Volarević, tel.020 690-632, www. vinogradi-volarevic.hr

70 70

PROSINAC LIPANJ 20182018

Vina Kalazić, tel. 031 214-511, www.vina-kalazic.com

P.Z. Vrbnik, tel. 051 857-101, www.pz-vrbnik.hr

Vina Zigante, tel. 052 721-930, www.vina-zigante.hr

Brzica Ivo, tel. 091 297-3410, www.brzica.com

Vinarija Trdenić, tel. 044 520-096, www.vinarija-trdenic.hr

Trapan Bruno, tel. 052 574-770, www.trapan.hr

Kolarić vina, tel. 098 227-678, www.kolaric-vina.hr

Gospodarstvo Kurtalj, tel. 098 315-844, www.vinska-klet.hr

Vina Jakob, tel. 098 207-901, www.vinajakob.hr

Vinarija Šafran, tel. 042 209-834, www.vinarija-safran.hr

Suč160

uDRuGA PREDSTAVLJA VINA NAšIH PARTNERA

Vinska klet Pinterič, tel. +386 7 452 00 98, simon.pinteric@gmail.com

Zlatne gorice, tel. 042 666-054, www.zlatne-gorice.eu

Vinarija Sever, tel. 049 550-180, www.vinarija-sever.com

P.P. Orahovica, tel. 033 638-600, www.pporahovica.hr

Vinarstvo i vinogradarstvo Enjingi, tel. 034 267-200, www.enjingi.hr

P.Z. Vrbnik, tel. 051 857-101, www.pz-vrbnik.hr

Kolarić vina, tel. 098 227-678, www.kolaric-vina.hr

Vinarija Crvik, tel. 020 771-230, www.crvik-wine.com

Vina Poletti tel. 052 449-251 www.vina-poletti.com

Vinogradarstvo i podrumarstvo Cmrečnjak, tel. 040 830-103, www.cmrecnjak.hr

O.P.G. Mitrović, tel. 034 255-469, antun.mitrovic @gmail.com

Gospodarstvo Kurtalj, tel. 098 315-844, www.vinska-klet.hr

PROSINAC 2018

Suč160 OSOBNA KARTA VINSKOG PODRuMA

VINA FAKIN NAZIV PROIZVOĐAČA – VINARA: VINA fAKIN

Poluslatko: Muškat Žuti Mogućnost kupnje vina na posjedu: da

Adresa: Bataji 20.a, 52424 Motovun Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije, koji se mogu kupiti na posjedu: maslinovo ulje

tel./fax.: +385 (0)92 2399-400 web adresa: www.fakinwines.com

Degustacija vina na posjedu moguća: da Vlasnik: Marko fakin Odgovorna osoba: Marko fakin fakin.marko@gmail.com

e-mail:

Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji Kušaonica za koliko osoba: 20

Kontakt osoba : isto Smještaj: da Vinska regija, vinogorje: Primorska Hrvatska, Hrvatska Istra Enolog-podrumar: Marko fakin Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: vlastitih

Sorte: Malvazija Istarska, Teran, Muškat, chardonnay Godišnja proizvodnja vina: boca 80.000, 70.000 litara , mirno: 95 %, bijelo: 60 %, ružičasto: 5 %, crno: 25 %, desertna slatka i specijalna vina: 5 %, pjenušac: 5 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama:

Suho: Malvazija Istarska, Malvazija LA PRIMA, Teran, Teran IL PRIMO, Teran B&M Polusuho: Rose, Teran MICHEL, pjenušac CHAMAL 72

PROSINAC 2018

Radno vrijeme: svakodnavno 10:00-18:00 h Način plaćanja: gotovina, virman Prirodne ljepote, kulturno-povijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: srednjovjekovni gradić Motovun, nekadašnja pruga Parenzana, lov na Tartufe... Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Proslava 1. Maja, festival

Velog jože, dani otvorenih podruma, Motovun film festival, fešta od fruti, festival Terana i tartufa, Dani tartufa...

OSOBNA KARTA VINSKOG PODRuMA

O.P.G. JASNA ANTuNOVIĆ TuRK NAZIV PROIZVOĐAČA – VINARA: O.P.G. jASNA ANTUNOVIć TURK

koji se mogu kupiti na posjedu: domaća rakija vinovica

Adresa: Ulica braće Radić 17, 31226 Dalj tel./fax.: +385 (0)98 268-230 web adresa: www.vina-antunovic.hr Vlasnik: jasna Antunović Turk Odgovorna osoba: jasna Antunović Turk e-mail: vinarija.antunovic@gmail.com

Degustacija vina na posjedu moguća: da Ponuda i hrane: da - hladni narezak, mali zalogaji, a topla jela uz raniju najavu Kušaonica za koliko osoba: 40 u kušaonici + 60 u uređenom vanjskom prostoru

Kontakt osoba : isto Vinska regija, vinogorje: Hrvatsko Podunavlje, vinogorje erdut

Smještaj: ne na objektu, da u neposrednoj blizini (ugostiteljski objekt STARI MlIN)

Enolog-podrumar: jasna Antunović Turk

Radno vrijeme: 8-20h, po najavi

Pristup proizvodnji: konvencionalan Hektara: vlastitih 7,5

Način plaćanja: gotovina, virman, kartice

kooperacija: 2

Sorte: graševina, zeleni silvanac, chardonnay, muškat ottonel, pinot noir, cabernet franc i cabernet sauvignon Godišnja proizvodnja vina: boca 50.000 , mirno: 100 %, bijelo: 80 %, ružičasto: 5 %, crno 15 % Vina kao robne marke, po nazivima na etiketama: Antunović Graševina, Antunović Graševina Premium, Antunović cuvee’ Blanc / graševina, zeleni silvanac, muškat/, Antunović cuvee’ Rose’ /pinot noir, cabernet franc/, Antunović chardonnay sur lie, Antunović Pinot Noir, Antunović Grand cuvee’ Blanc Reserve, Antunović Grand cuvee’ Rouge Reserve - /sva su vina u kategoriji suhog i vrhunskog/ Mogućnost kupnje vina na posjedu: da Drugi proizvodi, vlastite i lokalne produkcije,

Sadržaji za sport i rekreaciju: biciklistička staza, plovidba Dunavom, edukacijska šetnica uz Dunav i kroz vinograde Prirodne ljepote, kulturnopovijesni i sakralni spomenici u okruženju, preporučeni za posjet: Svetište Gospe od utočišta u Aljmašu, Spomen kuća Milutina Milankovića u Dalju, erdutska kula i šetnica u erdutu Kulturno-zabavna, folklorna događanja, festivali kroz godinu: Wine& bike tour , razni sajmovi lokalnog sadržaja Vinarija Antunović razvila se na stogodišnjoj obiteljskoj tradiciji uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Sadnjom vinograda 2004. i izgradnjom nove moderne vinarije kapaciteta 100.000 litara

2009. godine, obitelj jasne Antunović Turk kreće u novu vinsku avanturu i pod ženskim vodstvom diže vinariju Antunović u status najboljih hrvatskih vinarija /DWWA london 2017, Decanter Platinasta medalja za graševinu/.

Suč160 DANI OTVOReNIH BUTeljA NA šTROSU

BELJE NAJAVLJuJE CABERNET SAuVIGNON GOLDBERG 2016... Z

agrebački Strossmartre, na dan službenog početka Adventa 2018. u Metropoli. U podne, dakle prilično vremena prije paljenja prve adventske svijeće na obližnjem Manduševcu. Koliko li je bilo hladno, trebalo je uistinu i prije zapaliti svijeće... eksplozija diže tlak u žilama, u prvi mah ne znaš je li to klasičan pucanj iz topa na lotrščaku u znak da je točno podne, ili se nešto događa u nekom zagrebačkom kafiću... Začas u publici ponovno pjevušenje: joj mama zima mi je, joj mama zima mi je, zima zima je.... Ni ljutkasti kulen a ni kulenova seka nisu baš u tim trenucima pomagali. Ali onda je, pretpremijerno, samozatajno stigao cabernet sauvignon 2016 koji posjed Belje namjerava uoči Uskrsa iduće godine, kad se još malo digne u butelji i kad se smiri zima i kad, nadmao se, prestanu raznorazne eksplozije, pustiti na tržište u rangu Goldberg. Krv u nazočnih najednom je snažno prostrujila, glavna enologinja Belja Suzana Zovko osjetila se - doktoricom. Pa i jeste, na određeni način: dala je topli krepki tekući medikament s puno korisnih mekanih antioksidativno djelujućih fenola, inače dobiven od kasnije berbe grožđa s izdvojenih posebno dobrih pozicija Belja na Goldbergu, dozrijevan u velikim bačvama od 18 hl, ukupna količina seruma je, veli Suzy Q, 1800 litara. Za blaže slučajeve pothlađenosti našao se tu i beljski vrhunski chardonnay iz 2017, njegovan na finom talogu (sur lie) dijelom u velikoj 74

PROSINAC 2018

TRIO Belje: eNOlOGINjA SUZANA ZOVKO, IVANA GRePO IZ MARKeTINGA , I eNOlOGINjA MARIjANA NeDOKlAN

VIP-lOžA NA šTOSSU: UZ ORGANIZATORe HADžIjA I PAjU (IZ ORGANIZAcIjSKe eKIPe NeDOSTAje SAšA Zec, VINOlOG I VINA cROATIA) – NeKADAšNjI GRADONAčelNIK BRANKO MIKšA (GOVORIM POZIcIjSKI A Ne POlITIčKI! - SASVIM lIjeVO, U PUNOM ZAMAHU!) I GASTRONOMAD ReNe BAKAlOVIć (SASVIM DeSNO)

drvenoj bačvi a dijelom u inoksu, potom su dvije strane pomiješane. Njegov službeni izlazak očekuje se ubrzo iza Nove godine. Promrzlima na štrossu koji su lakše podnosili nisku temperaturu ambijenta ponuđeni su još i frankovka 2012 i, za potvrdu terapije odnosno lakšu rehablitaciju, frankovka 2009 iz magnuma...

Suč160

TRI BRATA u VINOGRADu TeKST: TOMISlAV RADIć fOTOGRAfIje: MARKO čOlIć

Pharos Reserva vrhunsko je suho crno vino barrique tehnologije zemljopisnog podrijetla hvarskog vinogorja s najboljih lokaliteta. Od berbe 2012 proizvedeno je 2.400 boca uz potencijal starenja do 10 godina a Pharos Grand cru s lokaliteta Dubje, berbe 2009 napunjen je u 3.200 boca. Sljedeće godine obilježit će se stogodišnjica vinarstva u obitelji Plančić.

ntun Plančić došao je s Hvara u Zagreb u Udrugu Plavac mali i donio vina: BOGDANUšA 2017 bazna varijanta, AGeR 2016 (baza Bogdanuša, složeniji i moderniji tip vina), PHAROS OPOl 2016 tradicionalno vino iz sela Svirče od Plavca malog, DeRNeKUšA 2015, PlAVAc MAlI 2015 bazna varijanta i PHAROS ReSeRVA 2012 selekcija grožđa. Svaka butelja vina koja izađe iz vinarije Plančić je numerirana s informacijom koliko je boca tog vina buteljirano te godine. Sjedište vinarije koju vode tri brata Plančić je u mjestu Vrbanj, a godišnja proizvodnja vina sa 7 ha vlastitih vinograda te 5 ha koperantskih je 75.000 boca od čega su 30% bijela vina. Vina su od autohtonih hvarskih sorti Bogdanuša, Parč bijele te Dernekuša i Plavca malog crne sorte, a u vinogradima ima i Trbljana i Mekuje. Inače na Hvaru je do sada pronađeno 17 autohtonih sorti među kojima i nedavno otkrivena čorna šemperinka.

IVIcA RIlje, DOPReDSjeDNIK UDRUGe PlAVAc MAlI ZAGReB, KAO DOBRI DOMAćIN PRIHVATIO Se TOčeNjA VINA PRISUTNIMA

Bogdanuša 2017 s 12,5% alkohola, bazna varijanta je kvalitetno suho bijelo vino proizvedeno od grožđa istoimenog autohtonog hvarskog kultivara s lokaliteta Poljica. Kasno dozrijeva, potkraj kolovoza i ne nakuplja mnogo šečera pa bi zbog kiselina i uopće strukture mogla biti dobra baza za pjenušce što je nekada i bila kada su je dovozili s Hvara i od nje proizvodili poznati pjenušac Bakarsku vodicu. Ager 2016 kvalitetno suho bijelo vino proizvodi se ručnom selekcijom ubranog grožđa od Bogdanuše te malo Parča i Tribljana među ostalim i s lokaliteta Vrboske u starogrčkom nalazištu Ageru po kojem je vino dobilo ime i koji je pod zaštitom UNeScO-a. Od berbe 2016 proizvedeno je 4.666 boca. Vino je dva mjeseca bilo u barrique bačvama i ima 13,2% alkohola i 5,4 kiselina.

člANOVI UDRUGe PlAVAc MAlI ZAGReB POZORNO šlUšAjU IZlAGANje GOSPODINA ANTUNA PlANčIćA

Pharos Opol 2016 s 13,1% alkohola je kvalitetno tradicionalno suho ružičasto vino izborne berbe proizvedeno od Plavca malog s najboljih lokaliteta Dračev Dolac, Krušvica i Svirče s karakterističnih svjetlih tla. Od berbe 2016 proizvedeno 4.133 boce tehnologijom maceriranja masulja 36 sati, a prije punjenja u bocu odležavalo je 12 mjeseci. Dernekuša 2015 s 13,3% alkohola i 6,00 kiselina je vino proizvedeno od istoimene autohtone hvarske sorte koja se veže isključivo za otok Hvar, a prema zapisima vinskog stručnjaka Politea postoje tri vrste Dernekuše. Posebna je jer raste na 560 metara nadmorske visine, na najvišim hvarskim vinogradima s kontinentalnom klimom. Za razliku od Plavaca, boju ovom vinu ne daje kožica već meso rubinske boje. Prinos je stabilniji od Plavca. 76

PROSINAC 2018

željKO STIPINOVIć, PReDSjeDNIK UDRUGe PlAVAc MAlI ZAGReB, PReDAO je PlAKeTU POčASNOG člANA ANTUNU PlANčIćU

Suč160

FANTASTIčNA uLJA O.P.G. šIMuNOVIĆ ODAK I uVIJEK HVALJENI LECCINO FRANE BOŽINE !!!

ila je to krasna večer u Udruzi plavac mali, u ugodnoj atmosferi prepune dvorane s odličnim uljima. Predstavljena su bila Oblica od O.P.G. šimunović Odak te leccino i kupaža (Oblica i leccino) od frane Božine. Nikša šimunović nas je odveo u 2005. godinu kada je njegova obitelj (Ivo i Nikša) krenula u ozbiljnije bavljenje maslinarstvom i proizvodnjom maslinova ulja. Danas oni proizvode godišnje između 1000 i 1500 litara vrhunskog ulja i imaju vlastitu uljaru u Ošlju. Iako su na raznim natjecanjima, domaćim i stranim,

PRIReDIO: IVIcA RIlje dobivali brojna priznanja i medalje, odlučili su dokaze svoje kvalitete potražiti na pr e stiž nim s ajmo v ima – natjecanjima (london, New York, Verona). O njihovim uljima pisali su prestižni časopisi, izvještavale domaće i strane TV kuće. Ulja (leccino i kupaža iz Ravnih kotara) frane Božine su čudesna, mekana, aromatična i nježna. Ostavila su vidljiv WOW efekt na prisutne. Samo kušanje ulja bilo je dinamično s bezbroj komentara, i ponovilo se još jednom, oko dobrih ulja uz odličan Plavac mali Ive šimunovića može se pričati i družiti do dugo u noć, noć Ive i Nikše šimunovića i frane Božine. PROSINAC 2018

Suč160

PROSINAC 2018

Suč160

PROSINAC 2018

Suč160

10. JuBILARNA LIKOVNA KOLONIJA VINORELLA u VRBNIKu NAD MOREM PRIReDIO: ANTUN KRešIć

od krovovima vinarije eSTATe WINeRY obitelji Antona Katunara u povodu Martinja već deset godina uz krštenje novoga vina održava se i međunarodna likovna kolonija vinorella. Svake godine petnaestak umjetnika stvara svoja likovna djela crnim vinima iz podruma vinarije Katunar. Ove godine su kao sredstvo slikarskog izražavanja ponuđene četiri vrste vina. KURIKTA SYRAH, NIGRA RISeRVA, PlAVAc MAlI I SANSIGOT su vina izdašne tamne bije koje daju sve raspone monokronih tonova na papiru. Sušenjem i ponovnim nanošenjem uz minimalna razređivanja vodom umjetnik može dobiti sjajne oblike na svom akvarelnom (vinorelnom) papiru. što je više nanosa logično je da će slika na tim djelovima biti tamnija. Kodeksom vinorella slikar slika sliku samo jednom vrstom vina. Kada potpisuje sliku tada uz svoj potpis obvezno potpisuje i ime vina, te vinara koji ga je proizveo. Zanimljivo je istaknuti da je nastala slika samo naizgled završena jer nakon slikanja slijedi vremenski period sazrijevanja vina na papiru (podlozi) koje se ne može zaustaviti. Prijelaz iz prvobitne boje vina u crvenkasto među boju ili sepiju nakon oksidiranja se vremenom zaustavlja te dobivamo sliku kao da je rađena smeđkastom bojom ili sepijom. šesdesetak novonastalih djela izložena su i mogu se razgledati u vinariji Katunar u Vrbniku, Vinogradarska 17 na otoku na Krku. Plan

PROSINAC 2018

udruge „KIST U VINU“ je da se iz desetgodišnjeg fundusa izaberu reprezentativni vinorelli i izlože ih i izvan prostora Vinarije. Do sad su vinorelli bili izloženi u Galeriji sv. Nikole u Malinskoj, galeriji Modulor na zagrebačkoj Trešnjevci (Ivica Kiš, idejni tvorac likovne kolonije), a u samom početku djelovanja likovne kolonije održana je i aukcija vinorella u Bulldog pubu u Zagrebu, koju je uspješno vodio naš poznati glumac, (jedan od kumova) Goran Navojec. Vratimo se na sam početak Martinjskog cjelokupnog događanja u vinariji Katunar pa istaknimo da u ovim krajevima Kvarnera i kvarnerskog otočja nema klasičnog običaja krštenja mošta uz „biskupa“ nego su osmišljena kumstva za novorođena vina. Ovogodišnji kum novorođenim vinima bio glumac Vedran Mlikota. Kroz deset godina stvarali su svoja likovna djela: živa Agrež, Dragutin Barac, Iva Bralo lešić, Dunja Demartini, Alma dujmović, Ksenija filipović, Dagmar franolić, Darko Goja, joza Karežić, Klaudio Katunar, Helena Kenda, Ivica Kiš, Antun Krešić, Saša lončarić, josip Majić, luka Maloča, Marijana Mavrić, Sonja Marjanović, lisa Mazzoni, Marijan Miklavec, Igor Modrič, Zlatko Nežić, Slavica Oplanić, Antonija Petrič, Anita Parlov, Ivo Raič, josip šimić, Olena Sokolovska, Marija Strnad, Hrvoje šercar, Danijel Tomažić, Zdenka Vinšek, Rita Zhao Simonić, željko Zima, Mirjana Zirdum.

Suč160

PROSINAC 2018

SRETNO u 2019. ŽELE VAM NAšI čLANOVI HOTEL PuNTIJAR

ReSTORAN STARI PUNTIjAR Vl. ZlATKO PUNTIjAR GRAËANSKA ceSTA 65 10000 ZAGReB Tel. +385 (0)1 6457-900 GSM. +385 (0)98 9250-843 WWW.HOTelPUNTIjAR.cOM

ljubav prema ugostiteljstvu, gastronomiji i tradiciji već se 175 godina njeguje u obitelji Puntijar. Kroz pripremu tradicionalnih hrvatskih jela, obitelj Puntijar generacijama je bila posvećena promicanju zagrebačke tradicije i kulture. Godine 1920. g. Gjuro Puntijar gradi obiteljsku kuću na Gračanskoj cesti, gdje je 1987. otvoren restoran “Stari Puntijar”. Od nedavno na spomentoj adresi, samo par koraka od restorana Stari Puntijar, sada se nalazi i obteljski hotel – Hotel Puntijar.

RESTORAN MARIJINO ZVONO

RESTORAN MARIJINO ZVONO PRuDI 27 10000 ZAGREB TEL. +385 (0)1 619-5005 FAx. +385 (0)1 619-4478 www.MARIJINO-ZVONO.HR

Restoran Marijino zvono je jedinstveno mjesto za odmor od svakodnevnice, poslovni ili obiteljski ručak, proslavu ili samo ugodno druženje, sa raznovrsnom ponudom jela i vina, ugodnim ozračjem, domaćinskom gostoljubivom atmosferom i nadasve uslužnim osobljem. Naše stalno nastojanje da učinimo gostima boravak u restoranu što ugodnijim je nagrađeno brojnim zahvalnicama, poveljama i priznanjima. Moji me gosti slijede već više od 30 godina, otkako sam se počela baviti ugostiteljstvom. Riječi su gospođe Marije Bagić - i ima li bolje preporuke za neki lokal?

BISTRO DENO

BISTRO DENO MACELJSKA 21 10000 ZAGREB TEL. +385 (0)1 301-6023 www.BISTRO-DENO.HR

U blizini križanja ljubljanske avenije i ulice Dragutina Golika (Drvinje), u Maceljskoj ulici 21 nalazi se bistro DeNO, obiteljski ugostiteljski obrt s dugom tradicijom. U mirnom okružju i ugodnoj atmosferi našeg restorana imate priliku uživati u našim specijalitetima okruženi obitelji ili prijateljima. Bistro DeNO organizira i svečane i poslovne ručkove i večere do 70 osoba, a dočekat će vas pristupačno i ljubazno osoblje. Pored standardnih jela kod nas možete probati i jela s roštilja na drveni ugljen, jela s ražnja i ispod peke.

BISTRO MZ

BISTRO MZ ANTuNA AuGuSTINËIÊA 8 10000 ZAGREB TEL. +385 (0)1 2319-179 www.LABuS.HR/MZ/

SADJARSKA KMETIJA KOVAčIĆ DRAMLJA 1, BIZELJSKO, SLOVENIJA +386 (0)41 690309, (0)7 4951478

Mućkalica, vješalica, gurmanska pljeskavica, ćevapi, specijalitet kuće Ruža Hrvatska... jela su s roštilja po kojima smo prepoznatljivi i nadaleko poznati. šef kuhinje Voja Miličević prenio je okus autohtonih jela domaće srpske kuhinje i istočnjačke gastro okuse u naše dvorište. Njegovo kulinarsko umijeće koje je orijentirano na nacionalnu kuhinju i specijalitete vrhunsko je zahvaljujući i odrastanju uz oca vrsnog kuhara u Kruševcu. Restoran BISTRO MZ najpoznatiji je po specijalitetima srpske nacionalne kuhinje te obilatim i kvalitetnim gablecima - špek fileki, grah s rebricama, sarma, bakalar. Prostor Bistroa MZ odiše domaćom atmosferom, prostor je klimatiziran te ima terasu i osigurano parkiralište. Za ljubitelje sporta tu su u novije vrijeme i teniski tereni.

MESNICE BOROšAK D.O.O. LIJEPE NAšE 33, KLANJEC 049 550999 www.MESNICE-BOROSAK.HR