Aleksandra Mindoljević Drakulić ŠKOLSKA FOBIJA
MEDICINSKA NAKLADA – ZAGREB FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU – FF PRESS BIBLIOTEKA PRIRUČNICI Aleksandra Mindoljević Drakulić ŠKOLSKA FOBIJA
Autorica Doc. dr. sc. ALEKSANDRA MINDOLJEVIĆ DRAKULIĆ, psiholog – psihoterapeut, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za obrazovanje nastavnika Recenzenti Dr. sc. LOVORKA BRAJKOVIĆ, znanstvena savjetnica, klinički psiholog – psihoterapeut Prof. dr. sc. VLADIMIR GRUDEN, spec. neuropsihijatar – psihoterapeut Prof. dr. sc. VLATKO PREVIŠIĆ, pedagog DALIBOR ZUBAC, dr. med., spec. psihijatar, supspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000930244 ISBN 978-953-176-746-0
∂ Medicinska naklada, Zagreb, 2016. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati niti reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, elektronički ili mehanički, uključujući fotokopiranje, osim za kratke citate, bez autorova i nakladnikova pismenog dopuštenja.
Aleksandra Mindoljević Drakulić
Školska fobija
Medicinska naklada
ZAGREB, 2016.
Predgovor
Stjecanje obrazovanja danas je neizostavan civilizacijski doseg, a škola jedan od najmoćnijih agenasa socijalizacije. Jedan od njezinih ciljeva jest da mladu osobu nauči kako ovladati svojim nagonima i strahovima. Zato je posve jasno da je i održavanje standarda podučavanja sve teži, stresniji i zahtjevniji posao, bez obzira na to provodi li ga nastavnik ili roditelj. Tako je bilo oduvijek. Razumijevajući složene probleme obrazovanja, još je Sigmund Freud naglasio da je to područje „bogato nadama za budućnost�. Ipak, u svojem pesimističkom i ciničnom stilu nije propustio dodati da školski sustav nonšalantno otpraća školarca u školu kao na polarnu ekspediciju: nepripremljenog, odjevenog „u ljetno odijelo s kartom sjevernotalijanskih jezera�. Suvremeni su analitičari, koristeći se Bionovom koncepcijom tzv. sadržavanja djetetove anksioznosti (engl. containment), dopunili njegovo učenje preslikavajući ga na školu. Kako su to učinili? Škola, kao i majka, može funkcionirati kao kontejner,
VI
generirajući stanja dječje tjeskobe, frustracije i nesigurnosti. Drugim riječima, može neutralizirati osjećaj djetetove ranjivosti i izolacije i pritom djelovati anksiolitički ili anksiogeno i biti izvorom (prevelikog) straha. Ova je knjiga nastala kao proizvod brojnih individualnih i grupnih intervencija koje sam s djecom, mladima, njihovim roditeljima i nastavnicima vodila kao školska psihologinja i kao psihologinja u Klinici za psihološku medicinu KBC-a Rebro. Uza svoja zapažanja koja sam povremeno bilježila imala sam se prilike susretati i s kolegama iz prakse te sam ustanovila da između 10 i 20 posto školske djece pokazuje različite emocionalne i ponašajne teškoće vezane uz odbijanje škole. Zaključak se nametnuo sam po sebi: izgrađeni odnos roditelj-dijete, dominantnim stilom attachmenta dijete prenosi na odnose sa svojim (važnim) nastavnicima pa i na školu u cjelini. I ta komunikacija nikada nije jednosmjerna, nego je uvijek – dijadna. A iz svake dijade izrasta djetetova težnja za jasnoćom i sigurnošću. I baš kao što mu to u prvim godinama života pruža roditelj, i škola na stanovit način počinje nositi teret dječjih žudnja i strahova te postaje važan akter kojega vole i mrze i od kojega katkada i (pretjerano) strahuju. Stoga se nadam da će priručnik “Školska fobija� na stanovit način djelovati anksiolitički i biti dobrodošla potpora i roditeljima i stručnjacima u školama i klinikama. Djelo sam stoga namijenila kao koristan edukativni vodič za školsku i kliničku praksu, ali se nadam da će biti primjenjiv i čitateljima drugih stručnih provenijencija te studentima i svim zainteresiranim laicima. Pišući knjigu, poseban sam izazov osjećala zbog odgovornosti koju sa sobom nosi svaki autor stručnog rukopisa. S tim u vezi željela sam naglasiti dimenzionalnu prirodu školske fobije koja se može očitovati od blagog odbijanja škole do
VII
kroničnog apsentizma. Iako je striktno mjerenje i određivanje stupnjeva simptoma ovog fenomena u školskoj/kliničkoj praksi gotovo neostvariv zadatak, nadam se da će ova knjiga u stanovitoj mjeri pružiti vrijedan poticaj za daljnje rasvjetljavanje pretjeranog straha od škole. Budući da sam radila u „bazi�, u školama, ova je knjiga na stanovit način posvećena upravo onima koje dobro poznajem, onima koji su na prvoj crti „bojišnice�: učiteljima i nastavnicima – profesionalcima koji svoj posao shvaćaju kao poziv par excellence. Oni su izravno izloženi različitoj dječjoj psihopatologiji u razredu i stoga gotovo prepušteni svojemu kreativnom kapacitetu rješavanja problema. U tom smislu nastavnika muče brojna neodgovorena pitanja. Moje je iskustvo da su katkada i bez potpore (školske) okoline te se nose s mnogim nedoumicama, s vlastitim osjećajem rastuće bespomoćnosti, frustracije pa i izoliranosti. U razredu imaju učenike koji im pobuđuju jedinstvene osjećaje pa sve te emocionalne odgovore na njih nije lako izdržati. Te (jake) unutarnje reakcije koje idu od tzv. spasilačkih fantazija do potrebe za distanciranjem uvijek proizlaze iz nastavnikovih osobnih iskustava iz djetinjstva te njegovih latentnih neurotskih tendencija. Stoga, bude li ovaj rukopis barem djelomice kontejnirao tjeskobu učitelja i nastavnika, prevenirao moguće teškoće i pridonio razumijevanju djece sa školskom fobijom, bit ću veoma zadovoljna. Knjiga se sastoji od četiri poglavlja. Metodički i konceptualno osmišljena su tako da se fobije ekspliciraju od mitskih prikaza i opisa povijesnih izvora do suvremenih gledišta i prijedloga različitih tretmana. U prvom poglavlju prikazane su različite klasifikacije fobija te su povijesnom perspektivom objašnjene ponajprije u psihoanalitičkom i bihejvioralnom kontekstu. Drugo poglavlje oslanja se na kompleksnu diferencijalnu dijagno-
VIII
stiku školske fobije u odnosu prema drugim poremećajima iz razvojne psihopatologije te se dotiče obilježja, razvoja i tijeka pretjeranog straha od škole. Specifična obiteljska psihodinamika djeteta sa školskom fobijom opisana je u trećem poglavlju knjige, a u četvrtome su prikazane konkretne intervencije i načini pomoći korisni za nastavnike, roditelje i psihoterapeute. Budući da se priroda fobija i intervencije danas razumiju prije svega u okviru integrativnih modela, u knjizi je glavna tema obrađena dvojako: na psihodinamski, psihoanalitički te bihejvioralni način. Iako su spomenuti pristupi veoma različiti, vjerujem da neće zbuniti manje upućene čitatelje, nego potaknuti njihovu znatiželju i kreativnost, otvoriti nove vidike te će tako spremnije tražiti i otkrivati odgovore na brojna pitanja vezana uz fenomen školske fobije. Prilikom pisanja ove knjige imala sam potporu brojnih kolega i prijatelja. Stoga bih na iskazanom povjerenju i dugogodišnjoj suradnji željela zahvaliti direktorici Medicinske naklade Anđi Raič te njezinim kolegama Marku Habušu i Saneli Đurinec Raič. Teret i ljepotu višestrukog iščitavanja knjige podnio je (kao i uvijek kad je o mojim rukopisima riječ) lektor dr. Branko Erdeljac, a u organizacijskim mi je stvarima pritom nesebično pomagala i njegova kći Neda Erdeljac. Na ustupanju originalne ideje za naslovnicu željela bih zahvaliti talijanskom fotografu Nicolinu Sapiju. Unatoč tomu što sam mu se molbom za korištenje njegovom idejom za naslovnicu obratila kao posvemašnja neznanka, on je velikodušno i dobrohotno ponudio svoju umjetničku fotografiju, dodavši inspirativnu misao da „umjetnost pripada svim ljudima svijeta.� Hvala splitskom novinaru Zvonimiru Krstuloviću na prijateljskoj predanosti, strpljenju i motiviranosti te na dugim razgovorima o vizualnom identitetu knjige.
IX
Prvo iskustvo poziranja (i uspinjanja stubama školskog uspjeha ili neuspjeha) za naslovnicu “Školske fobije� ponijeli su Oleg Drakulić, Lea Horvat i Vito Alpeza, troje prijatelja iz tadašnjeg 3.b razreda učiteljice Biljane Basarić Čulk iz Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u Zagrebu. Hvala spomenutom triju što je disciplinirano, glumački razigrano i entuzijastično slušao upute fotografa i po ljetnoj vrućini u lipnju 2015. godine, na asfaltu pokraj Nacionalne i sveučilišne knjižnice izdržao sve „nedaće� snimanja. Na korisnim sugestijama velika hvala recenzentima, ponajprije dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu profesoru Vlatku Previšiću, profesoru Vladimiru Grudenu i dr. Lovorki Brajković te recenzentu i piscu pogovora dr. Daliboru Zupcu. Na koncu, posebnu zahvalnost dugujem svojoj obitelji koja je na duge staze redovito pratila svaki novi pomak u kreiranju rukopisa te Orsatu koji mi je dopustio ulazak u njegov unutarnji psihički svijet čiji pisani trag o tome ostaje zauvijek u ovoj knjizi kao prostor samospoznaje za sve buduće generacije čitatelja.
U Zagrebu 4. travnja 2016.
Aleksandra Mindoljević Drakulić
Iz recenzija
Knjiga „Školska fobija� je novina u hrvatskoj psihologijskoj literaturi. Autorica na zanimljiv način prikazuje korijen riječi fobija, sažeto se dotiče povijesne perspektive uvodeći čitatelja sa svojim psihodinamskim senzibilitetom u sve složenije aspekte ove nerijetko prisutne dječje teškoće. Određujući jasnu distinkciju između školske fobije i ostalih teškoća koje mogu podsjećati na školsku fobiju, autorica objašnjava i prikazuje različite teorijske okvire uz pomoć kojih se traže uzroci i načini tretiranja tog psihopatološkog fenomena. Osim što je bazirana na jasnim teorijskim i empirijskim spoznajama, knjiga je korisna jer autorica daje konkretne smjernice kako pomoći djetetu s pretjeranim strahom od škole. Sintetizirajući dinamske i bihejvioralne pristupe pomoći, djelo će uvelike olakšati život roditeljima koji će iznaći najbolji način kako pristupiti svojem djetetu i kako mu olakšati patnju, ali i stručnjacima koji se u svakodnevnom radu susreću s djecom koja imaju školsku fobiju. Dr. sc. Lovorka Brajković
XII
U djelu „Školska fobija� autorica obrađuje čestu pojavu kod školske djece: izostanke iz škole kao posljedicu neprimjerenih obiteljskih odnosa i nesvjesne potrebe djeteta da kontrolira svoju agresiju prema roditeljima. Knjiga ima posebnu vrijednost jer sjedinjuje više etioloških i terapijskih aspekata koji zahtijevaju sudjelovanje i terapeuta i učenika, ali i članova obitelji te škole kao institucije. Ovakav je pristup veoma važan za prinos znanosti te obuhvatnije od ostale pedagoške, psihološke i psihoterapijske literature iznosi i razjašnjava dvojbe oko ovog fenomena. Autorica na primjeren način čitatelje uvodi u problematiku odbijanja škole te je djelo velika pomoć svima koji se susreću s osobama sa školskom fobijom. Knjiga je namijenjena ponajprije psiholozima, pedagozima, psihoterapeutima raznih teoretskih usmjerenja, psihijatrima i liječnicima drugih specijalizacija, kao i ostalim strukama, a posebice roditeljima školske djece jer se školska fobija u različitim oblicima susreće u mnogobrojnim okolnostima. Stoga je djelo društveno opravdano izdati jer je dio stručnoga literarnog blaga za stručnjake i ostale profile čitatelja te kao takvo osigurava uspješniji povratak učenika u školu i njegovu pripremu za kasniju socijalizaciju. Djelo je vrijedno i zanimljivo za stručni i širi krug čitatelja te se može uvrstiti u udžbenike psihijatrijske, psihološke i pedagoške struke. Prof. dr. sc. Vladimir Gruden
Vrijednost je ove knjige što u njoj nalazimo bogate i dobrodošle ilustracije, čime je knjizi dodana još jedna nužna dimenzija za bolje razumijevanje školske fobije. U tekstu se uz opise fobičnog ponašanja daje pedagoška preporuka kako identificirati i prevenirati takvu pojavu u školi, kao i kako djelovati terapijski
XIII
kada ona dobije ozbiljnije oblike manifestacije. Škola i roditeljski dom dva su nerazdvojna faktora u odgoju i socijalizaciji djece. To autorica dobro uočava i obrađuje na primjerima potrebne intervencije roditelja i školskog osoblja u suradničkim i partnerskim odnosima. Dobro je i to što autorica progovara o sasvim praktičnim problemima koji nastaju na relaciji roditelj-škola-dijete te što dotiče različite otpore toj pojavi škole i obiteljskog doma. S tim u vezi valja spomenuti i jednu važnu pojavu nezaobilaznu u obradi ove teme. Riječ je, naime, o stigmatizaciji djece sa strahom od škole. Time se otvorilo još jedno važno pitanje u cjelokupnom shvaćanju školske fobije kao vrlo složenog pitanja naše svakodnevne odgojno-obrazovne prakse. Prof. dr. sc. Vlatko Previšić
Ovom knjigom autorica je podijelila s nama svoje stručno psihologijsko, psihoterapijsko znanje i iskustvo u radu s pacijentima koji su imali problema u rješavanju svojih anksioznih stanja. Upravo to znanje i iskustvo daju posebnu važnost i vrijednost ovoj knjizi koja obrađuje anksiozna stanja djece i adolescenata, s naglaskom na školsku fobiju. Stoga će ova stručna knjiga biti korisna svim terapeutima u radu s djecom i adolescentima, ali i s odraslima koji boluju od anksioznih, to jest fobičnih stanja. Autorica nadalje pravi jasnu razliku između školske fobije s jedne strane, koja se temelji na separacijskoj anksioznosti učenika, razapetog između nesvjesnih zahtjeva njegove primarne obitelji i njegovih želja za svladavanjem školskih obaveza te, s druge strane, klasičnih fobija koje se koriste mehanizmima projekcije, pomaka i kondenzacije u formiranju simptoma. Detaljan opis kliničke slike školske fobije i psihodinamike u obitelji oboljelog školarca diferencijalnodijagnostički nam po-
XIV
maže da se školska fobija razluči od drugih patoloških stanja navedenih u ovoj knjizi. Osim što će koristiti u svakodnevnom radu psihoterapeuta ona će koristiti i roditeljima koji iskreno žele pomoć u liječenju svojega djeteta, oboljelog od školske fobije. Surađujući sa psihoterapeutom, roditelji će omogućiti najbolji terapijski pristup u rješavanju školske fobije, to jest prihvatit će obiteljsku psihoterapiju. Dalibor Zubac, dr. med., spec. psihijatar, supspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije
Sadržaj
1. Fobija – tabu od davnine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1.1. Dva tisućljeća straha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 1.2. Fobija Herberta Grafa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 1.3. Fobija Douglasa Merrittea. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 2. Definicije i obilježja školske fobije (odbijanja škole). . . . . . . 27 2.1. Školska fobija nasuprot markiranju. . . . . . . . . . . . . . . . . 27 2.2. Školska fobija nasuprot socijalnom anksioznom poremećaju (socijalnoj fobiji) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 2.3. Školska fobija nasuprot specifičnoj fobiji. . . . . . . . . . . . . 35 2.4. Školska fobija nasuprot sindromu kroničnog umora. . . 37 2.5. Školska fobija nasuprot paničnom poremećaju . . . . . . . 38 2.6. Prevalencija, obilježja, razvoj i tijek školske fobije. . . . . 39 3. Obiteljska psihodinamika djeteta koje odbija školu. . . . . . . 55 3.1. Psihoanalitički model obiteljskog funkcioniranja Johna Bowlbyja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
XVI
3.2. Bihejvioralni model obiteljskog funkcioniranja Christophera Kearneyja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 4. Intervencije i načini pomoći. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 4.1. Intervencije s djecom i mladima koji odbijaju školu. . . . 74 4.2. Orsat: retuširanje života preko fotografije i odbijanje škole – studija slučaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 4.3. Intervencije s roditeljima i sa školskim osobljem. . . . . . 96 4.4. Borba protiv srama i stigme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 Literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 Pogovor (Dalibor Zubac). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Kazalo imena i pojmova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 Bilješka o autorici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135