Zdravstvena njega

Suzana Ribarić i Aleksandra Vidoša / ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAŠTITI MENTALNOG ZDRAVLJA, udžbenik za srednje medicinske i zdravstvene škole

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 1

24.1.2014 10:57:02

MEDICINSKA NAKLADA ZAGREB BIBLIOTEKA SREDNJOŠKOLSKI UDŽBENICI Suzana Ribarić i Aleksandra Vidoša / ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAŠTITI MENTALNOG ZDRAVLJA, udžbenik za srednje medicinske i zdravstvene škole

Autorice Suzana Ribarić, bacc. med. techn., prof. socijalne pedagogije, Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb Aleksandra Vidoša, dipl. med. techn., Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 867819

ISBN 978-953-176-650-0

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske odobrilo je uporabu udžbenika ZDRAVSTVENA NJEGA u zaštiti mentalnog zdravlja za srednje medicinske i zdravstvene škole, prosinac 2013. godine, KLASA: UP/I°-602-09/13-03/00444; UR.BROJ: 533-26-14-0002. © Medicinska naklada, Zagreb, 2012. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati niti reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, elektronski ili mehanički, uključujući fotokopiranje, osim za kratke citate, bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 2

24.1.2014 14:39:44

Suzana Ribarić i Aleksandra Vidoša

ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAŠTITI MENTALNOG ZDRAVLJA udžbenik za srednje medicinske i zdravstvene škole

MEDICINSKA NAKLADA ZAGREB, 2014.

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 3

24.1.2014 10:57:06

4

FARMAKOLOGIJA za srednje škole

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 4

24.1.2014 10:57:07

Predgovor Drage učenice i učenici, pred vama je novi udžbenik za medicinske i zdravstvene škole. Udžbenik sadržava gradivo koje nudi pojašnjenje što je mentalno zdravlje, koji sve čimbenici utječu na mentalno zdravlje i koje se intervencije provode s ciljem njegova očuvanja.

Udžbenik se sastoji od osam poglavlja, a gradivo je podijeljeno na nastavne jedinice, u skladu s nastavnim planom i programom. Na početku svakog poglavlja navedeni su ishodi koji upućuju učenike koje gradivo treba savladati. Za one učenike koji žele proširiti znanje nudi se sadržaj »Za one koji žele znati više«. Uz svako se poglavlje nalazi i sadržaj »Što ti možeš učiniti?«, koji nudi učenicima neke smjernice kako mogu sačuvati svoje mentalno zdravlje.

Na kraju svakog poglavlja nalazi se kratka provjera znanja, što učenike potiče na kritičko mišljenje, preispitivanje vlastitih stavova i utvrđivanje znanja.

Na samom kraju udžbenika nalazi se pojmovnik. Želimo vam da steknete i prenosite nova znanja i da sačuvate svoje mentalno zdravlje.

Autorice

Napomena: Izrazi koji se koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na jednak način na muški i ženski rod.

v

MENTALNO ZDRAVLJE.indb Sec1:v

24.1.2014 10:57:07

MENTALNO ZDRAVLJE.indb Sec1:vi

24.1.2014 10:57:07

Sadržaj 1. Mentalno zdravlje . . . . . . . . . . . . . . .1 Čime se bavi disciplina mentalnoga zdravlja? . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Tko provodi zaštitu mentalnoga zdravlja? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Promocija i prevencija mentalnog zdravlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Promocija mentalnoga zdravlja . . . . . . . . . . . . 5 Prevencija duševnih poremećaja . . . . . . . . . . . . 6

Rehabilitacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Timski rad u zaštiti mentalnoga zdralja . . . . .

Uloga medicinske sestre . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Helsinška deklaracija o mentalnome zdravlju za Europu i akcijski plan 2008. . .

7 7 8 9

Oštećen ženski orgazam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Erektilna disfunkcija ili impotencija . . . . . . . . 35 Nedostatno žensko uzbuđenje . . . . . . . . . . . . 35 Smanjena seksualna želja, parafilije i egodistonična homoseksualnost . . . . . . . 35 Parafilije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Utjecaj bolesti na seksualnost. . . . . . . . . . . . . . 36

Partnerski odnosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Ljubav i partnerski odnosi . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Mentalnohigijenski problemi braka i obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Preduvjeti kvalitetnih partnerskih/ bračnih/obiteljskih odnosa . . . . . . . . . . . . 38 Izbor partnera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Neki od češćih problema mentalnoga zdravlja s utjecajem na obitelj . . . . . . . . . . 39 Obiteljski centri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

2. Razvoj i struktura ličnosti . . . . . . 12 Teorije razvoja ličnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Sigmund Freud. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13 Erik Erikson . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Jean Piaget . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 Maslowljeva hijerarhija potreba . . . . . . . . . . . 18

3. Utjecaj socijalnih čimbenika na mentalno zdravlje pojedinaca. . 23 Utjecaj čimbenika na mentalno zdravlje . . . 24 Društveno-ekonomski čimbenici . . . . . . . . . . 25 Civilizacijsko-kulturni čimbenici. . . . . . . . . . . . 25 Moralno-etički čimbenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Stigmatizacija i ljudska prava . . . . . . . . . . . . . . 27

4. Psihodinamika spola i odnosa među spolovima. . . . . . . 30 Razvoj spolnog identiteta. . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Faze seksualnog razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Pitanja koja je važno razmotriti u adolescenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Seksualne disfunkcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Preuranjena/zadržana ejakulacija . . . . . . . . . . 34

5. Zaštita mentalnoga zdravlja djece i mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Prenatalna, natalna i postnatalna zaštita . . 44 Prenatalna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Natalna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 Postnatalna zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Utjecaj okoline na rani dječji razvoj. . . . . . . . 47 Obitelj i njezina uloga u zaštiti mentalnoga zdravlja djece i mladih . . . . 49 Školsko okruženje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Utjecaj vršnjaka na mentalno zdravlje mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Disfunkcionalna obitelj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Obiteljska terapija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56

6. Terapijska komunikacija . . . . . . . 61 Terapijsko okruženje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Odnos sestra – korisnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Bihevioralne ponašajne odrednice odnosa između sestre i korisnika . . . . . . . 63

Vještine terapijske komunikacije . . . . . . . . . . 64 Aktivno slušanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Tehnike aktivnoga slušanja . . . . . . . . . . . . . . . . 65

vii

MENTALNO ZDRAVLJE.indb Sec1:vii

24.1.2014 10:57:07

Neverbalni znakovi aktivnog slušanja . . . . . . 65 Upute za aktivno slušanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

8. Nasilje i prevencija . . . . . . . . . . . . 81

Vještine pregovaranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Vještine uvjeravanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Liaison-terapija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

Što je nasilje? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 Vrste i oblici nasilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

7. Krizna stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72 Pojmovi stres, kriza, krizno stanje . . . . . . . . . 73 Reakcija na stres . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 Fiziološke i psihološke reakcije na stres . . . . 75 Reakcije pojedinih organskih sustava . . . . . . 75

Mehanizmi obrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Krizne intervencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Preporuke za osobe u krizi. . . . . . . . . . . . . . . . 78

Specifičnosti kriznih događaja u pomagačkim zanimanjima . . . . . . . . . . . . . 78

Vršnjačko nasilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Nasilje u obitelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Nasilje nad starijim osobama . . . . . . . . . . . . . 85 Elektroničko nasilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Kulturalno nasilje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85

Posljedice nasilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86 Posljedice zlostavljanja kod djece . . . . . . . . . 86 Posljedice zlostavljanja kod odraslih . . . . . . 86

Zakonski okviri za prijavu nasilja . . . . . . . . . . 86 Prevencija nasilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

viii

MENTALNO ZDRAVLJE.indb Sec1:viii

24.1.2014 10:57:07

1.

Mentalno zdravlje

Sadržaj Čime se bavi disciplina mentalnoga zdravlja? . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3 Tko provodi zaštitu mentalnoga zdravlja? . . .4 Promocija i prevencija mentalnoga zdravlja .5 Promocija mentalnoga zdravlja . . . . . . . . . . . . . . 5 Prevencija duševnih poremećaja . . . . . . . . . . . . . 6

Rehabilitacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 Timski rad u zaštiti mentalnoga zdralja . . . . . .7 Uloga medicinske sestre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8 Helsinška deklaracija o mentalnome zdravlju za Europu i akcijski plan 2008. g. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

Ishodi učenja Učenik će moći: ➜ objasniti definiciju mentalnoga zdravlja i bolesti ➜ raspraviti i objasniti na primjeru kontinuum mentalnoga zdravlja ➜ razlikovati promociju i prevenciju mentalnog zdravlja ➜ definirati rizične i zaštitne čimbenike za razvoj mentalnih poremećaja ➜ razlikovati univerzalnu, selektivnu i indiciranu prevenciju te rehabilitaciju ➜ komentirati ulogu medicinske sestre i tima u zaštiti mentalnoga zdravlja ➜ navesti deset područja djelovanja u svrhu promocije mentalnoga zdravlje prema preporuci Europske unije

1

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 1

24.1.2014 10:57:07

!

Za one koji žele znati više Znate li da je sociolog Aaron Antonovsky postavio teoriju o postojanju i održavanju zdravlja i nazvao je salutogenezom. Svrha je salutogeneze pozitivno prihvatiti stvarnost i potaknuti pojedinca da preuzme kontrolu nad svojim zdravljem.

Simptomi zdravlja jesu: • dobar tek • uredne fiziološke funkcije, uključujući i uredan menstrualni ciklus žena u generativnoj dobi • spokojan san • razgovijetan govor • dobivanje na tjelesnoj težini u rastu i razvoju • psihomotorna aktivnost adekvatna dobi • osjećaj spolne zrelosti i potreba za spolnim životom u adekvatnoj dobi • potreba za formiranjem obitelji i roditeljstvom • samopouzdanje • smirujuće i uravnoteženo psihičko stanje • razumijevanje problema drugih, njihovih vrlina i nedostataka • pristojnost i etičnost • optimizam i pozitivno mišljenje na život.

☺

Što ti možeš učiniti

Adolescenti kao i odrasli mogu imati probleme s mentalnim zdravljem koji utječu na njihove osjećaje, ponašanje i mišljenje. Oni se pojavljuju u svakog petog adolescenta u obliku niskog samopoštovanja, tjeskobe, stresa, poremećaja u prehrani, depresije ili poremećaja u ponašanju. Ti problemi mogu dovesti do školskog neuspjeha, obiteljskih sukoba, izolacije u društvu, zlouporabe alkohola, droge i nasilja.

Primijetiš li da netko od tvojih vršnjaka ima problema, pruži mu potporu i uputi ga da potraži stručnu pomoć kako bi se što prije oporavio.

Ponovimo! ➜ ➜ ➜ ➜ ➜

➜ ➜ ➜ ➜

10

Mentalno je zdravlje stanje blagostanja u kojemu svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa životnim stresom i pridonosi zajednici.

Promocija mentalnog zdravlja odnosi se na poboljšanje blagostanja svih ljudi s pomoću zdravog okruženja.

Prevencija ima zadaću reducirati simptome i pojavu bolesti te smanjiti utjecaj bolesti na osobu i njezin život.

Resocijalizacija je oblik društvenog uključivanja i afirmacije osoba raznim aktivnostima kako bi što bolje funkcionirale.

Na kontinuumu mentalnoga zdravlja od mentalno zdrave osobe do poremećaja u ponašanju ili do razvoja psihičke bolesti pojavljuju se i pojmovi nepotpunoga mentalnoga zdravlja koje karakteriziraju gubitak osjećaja blagostanja i pojava rizičnih čimbenika te pojam nepotpune mentalne bolesti pri kojemu je specifična pojava simptoma, ali unatoč njima osoba osjeća blagostanje.

Rizični čimbenici za razvoj mentalnih poremećaja pretpostavljaju vjerojatnost da se neka rizična ponašanja djece i mladih mogu dogoditi.

Zaštitni čimbenici smanjuju mogućnost da se pojavi problem i razvije poremećaj u ponašanju.

U zaštiti mentalnoga zdravlja sudjeluje intradisciplinarni tim koji čine medicinska sestra, psihijatar, socijalni pedagog, psiholog, radni terapeut, rehabilitator, socijalni radnik i fizioterapeut.

Medicinska sestra stvara terapijski odnos s osobama koje imaju probleme mentalnoga zdravlja.

ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA za srednje škole

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 10

24.1.2014 10:57:07

Provjera znanja 1. Što je mentalno zdravlje?

2. Objasni na primjeru kontinuum mentalnog zdravlja.

3. Obrazloži razliku između promocije i prevencije mentalnog zdravlja.

4. Definiraj rizične čimbenike za razvoj mentalnih poremećaja.

5. Definiraj zaštitne čimbenike za razvoj mentalnih poremećaja.

6. Navedi kako možemo ojačati zaštitne čimbenike.

7. Imenuj vrstu tima koji sudjeluje u zaštiti mentalnoga zdravlja.

8. Kako medicinska sestra pokazuje profesionalnost u kontaktu s oboljelom osobom?

9. Objasni ulogu medicinske sestre u očuvanju mentalnoga zdravlja.

10. Objasni univerzalnu, selektivnu i indiciranu prevenciju.

Pitanja za diskusiju 1.

Komentiraj probleme življenja koji mogu dovesti do narušavanja mentalnoga zdravlja?

2.

Analizirajte svoje osjećaje prema ljudima koji imaju psihički problem ili su drugačiji od vas.

3.

Kad biste primijetili da je vaš prijatelj postao previše tužan i nezainteresiran za sve oko sebe, što biste poduzeli?

4.

Kad biste saznali da se prijateljeva majka liječi na psihijatrijskom odjelu, biste li se bojali odlaziti njegovoj kući?

5.

Istraži što čine mediji u svrhu promocije mentalnoga zdravlja.

Mentalno zdravlje

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 11

11

24.1.2014 10:57:08

Tablica 2-1. Faze psihoseksualnog razvoja pri svijesti

Faze psihoseksualnog razvoja

Dob

Napomena

Posljedica Posljedica nezadovoljenja/ zadovoljenja fiksacija

Oralna faza

prva godina života

važan je i taktilni kontakt

povjerenje

Analna faza

druga godina života

javlja se autonomija ambivalencija

rigidnost i osobe ne toleriraju nered ili konfuziju

Falička faza

3.–6. godina života

javlja se kastracijski strah

manjkav seksualni identitet i problemi s autoritetima

Faza latencije

od 7. identifikacija sazrijevanje godine do s istospolnim superega puberteta roditeljem

manjak motivacije, nevješto procjenjuju situacije i nedostaje im kreativnosti u rješavanju problema

Genitalna faza

počinje pripadnost/ početkom konformirapuberteta nje grupi

teškoće u intimnim vezama i ima tendenciju lutanja od jednog zanimanja ili područja edukacije prema drugom

ego superego id bez svijesti

Slika 2-4. Freudov koncept ljudske psihe.

razvoj superega

razvoj samo poštovanja

žvakanje gume, grizenje noktiju, prejedanje ili pušenje

Tablica 2-2. Mehanizmi obrane Mehanizam

Definicija

Primjer

poricanje

nepriznavanje problema

odbijanje nepovoljne dijagnoze s opravdanjem da je liječnik nestručan

potiskivanje

potiskivanje sjećanja

žrtva koja se ne sjeća silovanja

projekcija

projiciranje vlastitih neprihvatljivih osjećaja trogodišnjak tvrdi majci kako se njegov medvjedić bona drugu osobu ji mraka

regresija

djelovanje netipično za razvojni stupanj osobe

dijete koje kontrolira sfinktere ponovno počinje mokriti u krevet nakon traume, npr. hospitalizacije

premještanje

pokazivanje osjećaja prema nekomu tko ih primarno nije izazvao

alkoholičar krivnju za izazivanje prometne nesreće svaljuje na ženu koja i nije bila prisutna

racionalizacija

smišljanje objašnjenja za nešto što se dogodilo

silovatelj koji tvrdi da je morao počiniti silovanje jer ga je žrtva izazvala

identifikacija

dijete oponaša željena ponašanja značajnih osoba

adolescent usvaja ponašanja nastavnika kojemu se divi

reaktivna formacija

premještanje osjećaja s jedne strane kontinuuma na sasvim suprotnu

osoba zavidna kolegi na postignuću, srdačno mu čestita i izvodi ga na večeru

introjekcija

ugrađivanje kvaliteta ostalih osoba u vlasti- adolescent nekoliko godina mlađu sestru upozorava da tu osobnost ne smije kasniti u školu

14

ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA za srednje škole

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 14

24.1.2014 10:57:08

Erik Erikson Sumnja je brat srama.

Erik Erikson bio je njemački razvojni psiholog i psihoanalitičar, najpoznatiji po svojoj teoriji psihosocijalnog razvoja. Rođen je 1902. u Frankfurtu, u Njemačkoj, a umro 1994. u Harwichu, SAD. Erikson smatra da društvo i okolina imaju značajan utjecaj na psihosocijalni razvoj.

Postoje određene razvojne zadaće koje osoba mora ispuniti kako bi uspješno prešla u drugu fazu. Uspješna je ona osoba koja je ispunila određene razvojne zadaće i osjetljiva je na potrebe drugih i okoline općenito. Takva je osoba socijalno biće.

Neuspješno razrješenje krize u svakome od stadija može rezultirati maladaptacijom, lošom posljedicom.

U prvoj godini života stječe se temeljno povjerenje prema okolini i osjećaj sigurnosti. Dijete uči čemu treba i ne treba vjerovati, razvija se nada.

U drugoj i trećoj godini dijete razvija samokontrolu, slobodnu volju, ali i prihvaća pravila i svoja ograničenja autonomije u društvenim okvirima.

Vrijeme od četvrte do šeste godine doba je igre, inicijative, planiranja, preuzimanja uloga i razvoja socijalnih veza izvan kuće.

Od šeste do jedanaeste godine života uči se kontrola mašte, svladavaju školske vještine, marljivost, upornost, samodisciplina i zaključivanje. Razvijaju se kompetencije i mogućnost djelovanja na druge ljude.

U adolescenciji se rješava kriza identiteta. Mlada osoba traži svoje mjesto u društvu, bira zanimanje, nalazi mjesto u društvu.

U dobi mlade odraslosti osoba je spremna združiti svoj identitet s partnerovim identitetom, bez straha da će izgubiti dio sebe.

U razdoblju zrelosti osoba prihvaća odgovornost za doprinos društvu. Ovo čini kroz stvaralaštvo i produktivnost, odgoj djece.

Razdoblje starosti donosi potrebu prisjećanja, procjene uspješnosti i vrijednosti životnog puta. Razvija se vrlina pročišćenog, mirnog, sabranog znanja, vrlina mudrosti.

Slika 2-5. Erik Erikson.

Razvoj i struktura ličnosti

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 15

15

24.1.2014 10:57:08

ubrzano disanje povišen krvni tlak povišenje glukoze u krvi

povećan dotok krvi u mišiće opuštanje crijevne muskulature

hormoni stresa

proširenje zjenica

povišen srčani ritam i rad

Slika 7-7. Utjecaj hormona stresa.

fiza luči odgovarajuće hormone. Oni se krvlju prenose do nadbubrežne žlijezde, izazivajući lučenje kortizola iz kore i adrenalina iz srži.

Kortizol i adrenalin djeluju na jetru izazivajući povećano oslobađanje glukoze u krv. Glukoza povećava energijsku spremnost organizma u stresnim situacijama. Gastrointestinalni sustav izaziva povećavanje ili smanjivanje teka, a često i povećano pušenje i konzumiranje alkohola. Javlja se mučnina, a mogući su i povraćanje, promjena u pasaži crijeva, zatvor ili opstipacija.

U reproduktivnom sustavu smanjuje se lučenje testosterona i produkcija sperme, remeti redovitost menstrualnih ciklusa, koji su izrazito bolni ili u potpunosti izostaju, a i smanjuje se seksualna želja.

Mehanizmi obrane Čovjek je često izložen različitim fizičkim i psihičkim stresnim situacijama, koje ga izravno ili posredno ugrožavaju.

Zahvaljujući obrambenim mehanizmima, ljudi bez većih posljedica svladavaju akutni stres, čak i kada je on visokog intenziteta. Problem su, ponavljane stresne situacije ili prisutnost stalnog (kroničnog) stresa, pa čak i kad je on niskog intenziteta. Smatra se da je reakcija na stres evolucijska zaštitna reakcija te da je danas u bitno promijenjenim okolnostima življenja postala štetna.

Današnji čovjek ne može uvijek opisane reakcije na neki način provesti u djelo, jer ga promijenjene okolnosti u društvu ograničavaju. Danas od ugroze obično ne bježimo niti se možemo boriti, te se stres na neki način „gomila“. Mehanizmi obrane od stresa i u stanjima su krize brojni. Tijekom odrastanja potrebno je osnažiti osobu kako bi se mogla adekvatno nositi sa stresom i krizama te s kriznim događajima. Neke preventivne metode jesu edukacija o efikasnom zadovoljavanju potreba i razvojnu osobnih potencijala primjerice socijalne vještine i vještine roditeljstva. Zatim je tu poboljšanje općih uvjeta za rast i razvoj, a ovamo pripadaju obrazovanje, zdravstvo, klubovi, socijalna okolina–lokalna zajednica, škola. Slijedi potpora osobama i grupama u krizi. Važna je i potpora djeci koja nisu dovoljno zaštićena. To su ona bez roditelja koja nemaju adekvatnu brigu, zanemarena su i zlostavljana. Mehanizmi prevladavanja krize ne mogu se di-

76

ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA za srednje škole

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 76

24.1.2014 10:57:12

jeliti na uspješne i neuspješne. Uvijek uključuju napor i borbu. Provode se u prepoznatljivim fazama: naslućivanje (opomena), udar (konfrontacija) i postkonfrontatcija prema Lazarusu. Faze ne teku kontinuirano i ne slijede nužno jedna drugu.

Kriteriji uspješnosti prevladavanja krize jesu ublaženo stradanje, očuvanost osjećaja samopoštovanja, očuvanost socijalnih odnosa i pozitivan tijek procesa suočavanja.

Izvori su prevladavanja krize dobro fizičko zdravlje i energija te pozitivna vjerovanja u vlastite snage i mogućnost kontrole. Slijede materijalne mogućnosti (vještina upotrebe materijalnih sredstava), socijalne vještine (komunikacijske) i socijalna podrška. Socijalna podrška može biti emocionalna, materijalna i/ili informativna.

Socijalna je podrška osobito važna zato što mijenja značenje životnog događaja, motivira za borbu i oporavak. Također osigurava njegu, upućuje na učinkovite načine prevladavanja i poboljšava ishod krize.

opomena

konfrontacija

postkonfrontacija

Slika 7-8. Faze prevladavanja krize prema Lazarusu.

ublaženo stradanje sačuvanje osjećanja samopoštovanja očuvanost socijalnih odnosa pozitivan tijek procesa suočavanja Slika 7-9. Kriteriji uspješnosti prevladavanja krize.

fizičko zdravlje i energija

Krizne intervencije

pozitivna vjerovanja u vlastite snage i mogućnost kontrole materijalne mogućnosti

Kako će se osoba nositi s krizom ovisi i o osobnim obrambenim mehanizmima. Može se pojaviti pojačana ili smanjena aktivnost. U osobe se to može očitovati u širokome spektru, od ukočenosti od straha do panike s vikanjem, plakanjem i bujicom nesvrsishodnih akcija. Ovo može svoj izražaj imati i u potrebi za prekomjernim radom, a umrtvljene u nagloj potrebi za dugotrajnim spavanjem. Posezanje za sredstvima za umirenje nikako ne pridonosi učinkovitu razrješenju krize.

Ovakva stanja uobičajeno traju od nekoliko sati do šest tjedana. Katkad mogu biti poticaj za razvoj znatnijih psihičkih smetnji. Principi tretmana u krizi zapravo se ubrajaju u prevenciju težih psihičkih poremećaja. To su što brža, hitna intervencija, pristupačnost pomoći.

Ne smije biti etiketiranja osobe u krizi. Svakako je važno izbjegavanje hospitalizacije, ako nije nužna.

Pažnja se treba usmjeriti na aktualnu životnu situaciju, a liječenje trajati kratko. Oni koji mogu pomoći osobi u krizi ne moraju biti samo psihijatri ili psiholozi, već to mogu biti educirani zdravstveni radnici u ši-

socijalne vještine/komunikacijske socijalna podrška Slika 7-10. Izvori prevladavanja krize.

mijenja značenje životnog događaja motivira za borbu i oporavak osigurava njegu ukazuje na efikasne načine prevladavanja poboljšava ishod krize Slika 7-11. Socijalna podrška.

Krizna stanja

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 77

77

24.1.2014 10:57:12

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 90

24.1.2014 10:57:13

Pojmovnik ADHD je razvojni poremećaj nedostatka zaustavljanja ponašanja koji se očituje kao razvojno neodgovarajući stupanj nepažnje, prekomjerne aktivnosti i impulzivnosti, a otežava samoregulaciju i organizaciju ponašanja u odnosu na budućnost.

Animizam karakterističan za predoperacijsko razdoblje prema Piagetu znači pridavanje neživim stvarima odlike živih bića. U početku, dijete misli da su živi svi oni predmeti koji obavljaju neku aktivnost korisnu za čovjeka (peć, mjesec). Zatim da su živi pokretni objekti, i na kraju, oni koji se naizgled kreću sami od sebe – vjetar, nebeska tijela. Primjer: Mjesec nas prati u šetnji.

Disgrafija je nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja koja se očituje u mnogobrojnim pogreškama. Pogreške nisu povezane s neznanjem pravopisa i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalnog funkcioniranja osjetila sluha i vida te redovitog školovanja.

Dispareunija je bol koja nastaje tijekom spolnog odnosa ili neposredno nakon njega u području spolnih organa žene (ovo stanje, iako vrlo rijetko, može se pojaviti i kod muškaraca). Bol se može javljati povremeno ili može biti trajna.

Ako je bol prisutna od prvog spolnog odnosa, govorimo o primarnoj, a ako se javlja kasnije tijekom života, o sekundarnoj dispareuniji.

Diskalkulija je skup specifičnih teškoća u učenju matematike/aritmetike koje osobi stvaraju ozbiljne probleme u ovladavanju matematikom/ aritmetikom bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog razvoja, normalno funkcioniranje osjetila i redovitog školovanja.

Disleksija je specifična poteškoća u učenju koja utječe na razvoj izražavanja i jezičkih sposobnosti. Karakteriziraju je poteškoće u izgovara-

nju riječi, ponavljanje riječi, brzina izgovaranja riječi i pamćenje izraza.

Edukacijsko zdravlje je pojam koji se odnosi na sposobnost učenja koja može biti narušena zbog disfunkcije pozornosti, pamćenja, vizualno-perceptivnih sposobnosti, fine motorike, kognitivnih funkcija i strategija učenja.

Emocionalno stabilna osoba emocionalno slabije reagira, a nakon uzbuđenja brzo se vraća u početno stanje. Takva je osoba smirena, kontrolirana, uravnotežena i nije zabrinuta.

Empatija je sposobnost da se razumije svijet iz perspektive druge osobe, odnosno sposobnost da se razumiju i osjete tuđa osjećanja. Bez razvijene empatije ne bismo bili u stanju brinuti se za svoje bližnje i davati im utjehu i osjećaj sigurnosti.

Homeostaza je naziv za uravnoteženo funkcioniranje organizma, svaka sastavnica mora biti u ravnoteži, odnosno narušavanje jedne od njih utječe na funkcioniranje cjelokupnog sustava.

Integracija je spajanje nekih dijelova u cjelinu, povezivanje, ujedinjavanje.

Interseksualna osoba je osoba koja se rađa s nedefiniranim (izričito ženskim ili muškim setom) spolnih organa. Te su osobe uglavnom žrtve kirurških intervencija, hormonskih terapija i tabuiziranog života. U prošlosti se interseksualna osoba nazivala hermafroditom, a ta pojava hermafroditizmom. Danas se interseksualnost sve više prihvaća kao jedan od seksualnih i spolnih identiteta Kompetencije su sklop znanja, vještina, nadarenosti i stavova koji su potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak, uključivanje u društvo i zapošljavanje.

Pojmovnik

MENTALNO ZDRAVLJE.indb 91

91

24.1.2014 10:57:13