Međimurske novine 1314

Godina XXVI.

Broj 1314

Čakovec, PETAK, 20. studenoga 2020.

PODRUM ŠTRIGOVA SE NE ZATVARA, već je zasjao novim i jačim sjajem

Cijena 10 kuna

str. 6-7

U MEĐIMURSKOM SDP-u situacija još nije mirna

NAKON SERIJE POŽARA U MEĐIMURJU od kojih su neki šokirali svojim stravičnim posljedicama

Dejan Drabić dao ostavku u Predsjedništvu i izašao iz stranke

NAJČEŠĆI UZROCI POŽARA

str. 4-5

Jeftina elektronika i loše instalacije

str. 22-27

ELIZABETA HOBLAJ (23), posvojena djevojka iz Murskog Središća

Uz svoju obitelj uvijek se osjećam voljenom!

str.12

ISTRAŽILI SMO

TIHOMIR DOMINIĆ, vukovarski branitelj iz Donjeg Vidovca, 29 godina poslije

str. 2

Gubitaša pretvaraju u modernu vinariju

ANJA KOČIŠ iz Nedelišća dobila Deka novu nagradu na Učiteljskom fakultetu

Osmislila e-učionicu za financijsku pismenost

str.11

MEĐIMURSKA ZAKLADA solidarnosti Katruža djeluje punih 20 godina

Mama mi je rekla, dete Katruža je 1600 puta moje, nejdi! spašavala živote str. 8

Nismo imali pojma u koliko lošu situaciju dolazimo, u jednom smo trenutku čak krenuli regulirati promet

str. 33

Aktualno

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

odali počast žrtvama Domovinskog rata, Vukovara i Škabrnje MEĐIMURCI

Da se nikad ne zaboravi! Prvi put u Hrvatskoj u srijedu, 18. studenoga pod posebnim epidemiološkim mjerama obilježio se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje kao blagdan i neradan dan. Obilježavanje Dana sje ćanja započelo je tradiciona lnim okupljanjem ispred zg rade Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar. Nakon prigodnog programa iz bolnice je ulicama Vukovara do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata krenula Kolona sjećanja, poznatija kao križni put svih Vukovaraca koji su ostali do sloma grada, a koja je duga 5,5 kilometara. Dan sjećanja obilježio se i u Čakovcu prigodnim programom pod nazivom I u mom gradu Vukovar svijetli u organizaciji udruga iz Domovinskog rata Međimurske županije, Međimurske županije i Grada Čakovca. Program je započeo polaganjem vijenca na spomen-ploču na igralištu NK Sloga Čakovec, dok se u

crkvi svetog Antuna Padovanskog u Čakovcu održala sveta misa za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje Domovinskog rata i žrtve obrane Vukovara i Škabrnje. Nakon toga krenula je kolona sjećanja čiji su sudionici bili: Počasni zdrug UDVDR, Zrinska garda Čakovec, predstavnici Grada Čakovca i Međimurske županije te predstavnici Udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Međimurske županije. U Vukovarskoj ulici upaljeni su lampioni, dok je na rotoru svijećama ispisana riječ Vukovar. Odavanju počasti priključio se i velik broj građana iz ostalih dijelova Međimurja. Prigodan program održao se u Prelogu, Murskom Središću, Nedelišću, Vratišincu, Gornjem Mihaljevcu, Selnici, Štrigovi, Svetoj Mariji, Šenkovcu, Domašincu i ostalim mjestima. Velik broj lampiona građani su zapalili na prozorima svojih obiteljskih kuća ili ispred njih kako bi odali počast. (sh)

FOTO

tjedna I u Čakovcu je Vukovar svijetlio U Čakovcu, 18. studenog u Vukovarskoj ulici zapaljene su svijeće povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. (Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell)

NOVI PROBLEM u međimurskom SDP-u

Dejan Drabić izašao iz SDP-a i dao ostavku u Predsjedništvu - Zbog prevladavanja osobnih interesa, a zanemarujući rad stranke došlo je do nezadovoljstva većine članova Predsjedništva koji su predložili izglasavanje nepovjerenja predsjedniku Mladenu Novaku, kaže Drabić Piše: Božena Malekoci-Oletić

Dejan Drabić je 18. studenog podnio neopozivu ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDP-a Međimurja te na članstvo u SDP-u. - Politika bi trebala biti u interesu općeg dobra i tako sebe doživljavam u politici, rekao je jedan od najglasnijih članova SDP-a, posebice u rodnom Strahonincu. Nakon

što svi moji pokušaji djelovanja u spomenutom tijelu nisu urodili plodom, a osobito uslijed događanja unatrag godine dana, donio sam odluku da nema drugog izlaza nego dati ostavku. Na naše pitanje je li svojom sadašnjom odlukom definitivno odlučio odustati od politike, kazao je: - Definitivno nisam rekao ne politici jer ona nas sve prožima.

Mladen Novak mrtav-hladan na Drabićevu ostavku Mladen Novak, predsjednik međimurskog SDPa kojega smo zapitali kako komentira odluku Dejana Drabića o izlasku iz Predsjedništva i stranke, kazao je da nema potrebu komentirati. - Svatko na temelju svoje odluke ulazi i izlazi iz stranke. Nitko pod prisilom nije došao ni izašao iz nje. A ako izlaziš iz stranke, logično je da izlaziš iz Predsjedništva, kazao je Novak. (BMO)

Mladen Novak, predsjednik međimurskog SDP-a

Trenutno sam izvan svega, ali nemam dogovore s nekom drugom strankom, dodao je u kratkom razgovoru za naše novine nakon što je ostavku dao u javnost. U obrazloženju njegove odluke stoji: - Ova odluka nije bila lagana s obzirom na moje dugogodišnje djelovanje. No, analizirajući situaciju u kojoj su osobni interesi nadvladali opće interese, a nisu sankcionirani od strane vrha SDP-a koji je o njima bio detaljno obaviješten, došao sam do zaključka da se od takve politike treba odmaknuti.

Peđa Grbin u tajnosti u audijenciji kod Mladena Novaka

Znatno duže od godinu dana Mladen Novak, predsjednik SDP-a Međimurja, nije poštovao Poslovnik o radu predsjedništva. Zbog prevladavanja osobnih interesa, a zanemarujući rad stranke, došlo je do nezadovoljstva većine članova Predsjedništva koji su predložili izglasavanje nepovjerenja predsjedniku.

Temeljem toga je sazvana sjednica Županijskog odbora SDP-a Međimurja na kojoj je, uz prisustvo i vođenjem Povjerenstva koje je imenovalo Predsjedništvo SDP-a Hrvatske, izglasano nepovjerenje predsjedniku SDP-a Međimurja. Sjednica je snimana, a prije nekoliko mjeseci stručna suradnica međimurskog SDP-a rekla je da snimke „nema“ kao i da zapisnik ne postoji. Sve to je bilo pomno osmišljeno kako bi predsjednik stranke Mladen Novak sebi pod svaku cijenu osigurao opstojnost neovisno o lošim izbornim rezultatima i srozavanju ugleda stranke. Predsjedništvo SDP-a Hrvatske, kao i novi predsjednik Peđa Grbin, bili su upoznati sa svim spomenutim i spominjano je postavljanje povjerenika za međimursku organizaciju. Međutim, umjesto toga došlo je do sastanka novog predsjednika SDP-a Hrvatske u „strogoj tajnosti“ u privatnoj audijenciji prijašnjeg, odnosno sadašnjeg predsjednika županijske organizacije.

Dejan Drabić napustio SDP i županijsko Predsjedništvo razočaran politikom stranke Sve ovo vrijeme predsjednik nije sazvao Predsjedništvo SDP-a Međimurja, koje se, prema Poslovniku o radu, treba sazivati najmanje jednom mjesečno. Štoviše, on je eklatantno odbijao provoditi odluke Predsjedništva te je sjednice Županijskog odbora vodio spram svojih interesa zanemarujući političke interese stranke. Dodatno je razočaravajuće bilo svjedočiti njegovim nepripremljenim i neutemeljenim izjavama u javnosti bez saznanja i konzultacija s Predsjedništvom. One nisu plod dobro razrađene politike, već spoj osobnih interesa i kod mnogih su članova Županijskog odbora, članova i simpatizera stranke, kao i mnogih građana izazvale osudu te srozavale ionako nezahvalan rejting stranke.

Razočaran SDP-ovom politikom propuštanja

S obzirom na to da je Predsjedništvo SDP-a Me-

đimurja destrukcijom predsjednika onemogućeno u svom radu, da se ne poštuju njegove odluke koje su po Poslovniku istog obvezatne za sve članove (Članak 2.) te da na vidiku nema promjena u radu i djelovanju stranke u Međimurju, iz moralnih i osobnih razloga dajem ostavku kao njegov dosadašnji član. Za kraj iskazujem svoje razočaranje što SDP na ovom vlastitom primjeru propušta priliku za jačanje unutarstranačke demokracije, kao i borbu protiv korupcije i nepotizma te zalaganje za potpunu transparentnost u društvu koji su očigledno bili samo pamflet na izbornim plakatima. Koristim priliku da se zahvalim svim kolegicama i kolegama na suradnji koja zasigurno neće biti prekinuta mojim izlaskom iz stranke, poručio je Dejan Drabić, koji se odlučio na drastičan potez dajući ostavku za člana predsjedništva i izlazak iz stranke.

20. studenoga 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

Jeftini uređaji najčešće izazivaju požare u kućanstvu

Jedanaest djelatnika na ispomoći srednje su i više medicinske struke

ZBOG KORONAVIRUSA bolnica puca po šavovima

Stigla pomoć iz Krapinskih Toplica i zagrebačkog Sv. Duha Bolnica za mjesec dana za brigu i skrb 100-tinjak pacijenata troši oko 1,5 milijuna kuna samo na antivirusnu zaštitnu opremu Piše: Vlasta Vugrinec

Trenutno je u čakovečkoj Županijskoj bolnici na liječenju 97 COVID pozitivnih pacijenata. Time se broj hospitaliziranih približava maksimumu popunjenosti kapaciteta u našoj bolnici predviđenom za takve pacijente. Naime, za sada je kapacitet 110 kreveta. A s danom 19. studenog testirano je 20 % građana Međimurja i imamo 1174 aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom. U svakom slučaju, kako je bilo rečeno na posljednjoj konferenciji za novinare Županijskog stože-

ra civilne zaštite, brojke su i dalje velike, situacija se prati iz dana u dan, naročito što se tiče prihvata novih bolesnika u bolnicu. - Mi vrlo ozbiljno razmišljamo o sekundarnom respiracijskom centru, naglasio je župan Matija Posavec. To je ujedno trebala biti i tema razgovora danas s ministrom zdravlja Vilijem Berošem, no posjet je zbog njegove zaraze otkazan. Bolnica je u kontaktu i sa zagrebačkim primarnim respiracijskim centrom koji bi, prema potrebi, preuzeo dio čakovečkih pacijenata.

Smještaj za sestre i tehničare osiguran u Hotelu Park Mlada ekipa od 11 medicinskih sestara i tehničara stigla je u četvrtak, 19. studenog kao najavljena pomoć našim bolničkim liječnicima. -Pomoć nam je stigla iz bolnice Magdalena u Krapinskim Toplicama te zagrebačkog Svetog Duha, rekao je Tomislav Novinščak, ravnatelj čakovečke bolnice. Riječ je o djelatnicima srednjeg i višeg medicinskog obrazovanja koji će nam i te kako dobro doći kao pomoć na odjelima

Za bolnicu je prikupljeno 1,2 milijuna kuna pomoći I u ovim teškim danima za našu bolnicu Međimurci su se ponovno odazvali i nesebično pomažu u skladu sa svojim mogućnostima. - U našu akciju uključuju se svi i mi im od srca zahvaljujemo, poručuje Tomislav Novinščak, ravnatelj bolnice. Do sada nam je pristiglo donacije u vrijednosti 1.225.347 kuna, što u novcu, a što u opremu. Drugim riječima, na račun bolnice za COVID pozitivne pacijente uplaćeno je 578.420 kuna, dok se ostatak, 647.527 kuna

odnosi na opremu i uređaje. Od početka epidemije u našu je zemlju avionima i brodovima do sada stiglo oko 614.000 kilograma zaštitne opreme u vrijednosti oko 400 milijuna kuna koju je kupila država, kaže ravnatelj. - Od svega toga, naša je bolnica dobila svega 182.128 kuna ili 0,00046 % iako zbrinjava 2,8 % stanovništva Hrvatske, kaže ravnatelj. A ilustracije radi, dodaje, bolnica za mjesec dana za brigu i skrb 100-tinjak, odnosno postojeći broj hospitaliziranih pacije-

Tomislav Novinščak, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

nata s koronavirusom, potroši oko 1,5 milijuna kuna samo na antivirusnu zaštitnu opremu. Tu spadaju samo zaštitne maske, kape, kaljače, zaštitna odijela i slično. (vv)

za skrb COVID pozitivnih bolesnika. Za sve njih osiguran je smještaj i sve ono što im je potrebno za normalan rad u Hotelu Park. - Mi smo ovdje došli kako bismo pomogli svojim kolegicama i kolegama da se svi zajedno izborimo protiv korone, poručila je Lucija Radović u ime djelatnika koji su stigli na ispomoć. Možda im se dopadne u Međimurju pa i ostanu tu, mjesta u svakom slučaju ima.

Još ništa od brzih antigenskih testova

Iako je bilo najavljivano kako će se u međimurskim osnovnim i srednjim školama krenuti s brzim antigenskim testovima, od toga, zasada još neće biti ništa. - Još uvijek nije definirano kad će se i gdje početi s testiranjem, odgovorila je Marina Payerl Pal, ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo na novinarsko pitanje. Ti brzi testovi su jednostavni za izvođenje ali, napominje ravnateljica, imaju svoja ograničenja. Prije svega, prihvatljivi su samo za simptomatske pacijente gdje pokazuju visoku osjetljivost, ali mogu ostati lažno negativni ako se koriste kod osoba koje nemaju baš nikakve simptome. Ovim testiranjem želi se također smanjiti širenje epidemije od kontrole do posljedično smanjivanja broja oboljelih do rješavanja

Marina Payerl Pal, ravnateljica HZJZ Međimurske županiije sadašnje situacije s kojom smo suočeni. - Jer svi oni koji su pozitivni danas reflektirat će se za 10 do 14 dana u bolničkom okruženju s hospitalizacijom starije populacije. Stoga je ideja, kaže, da se otkrivanjem proširenosti unutar školskog sustava naprave preporuke i mjere koje bi potom trebale rezultirati smanjenjem broja novooboljelih i širenjem virusa. Svi su još jednom zamolili da se napomene kakvo je stanje te da situacija s epidemijom ovisi o svakome od nas bez obzira imali mi simptome ili ne. - Apeliram na mlađu generaciju u čijim je rukama zdravlje ne samo Međimurja, nego i cijele nacije, naglasila je doktorica Renata Čulinović Čaić, kao i na građane da se drže donesenih preporuka, ne skrivaju svoje simptome, ne skrivaju povišenu temperaturu, a naročito svoje kontakte.

Na području Međimurja vatrogasci su u posljednjih dva tjedana imali pune ruke posla. Zaredao se požar za požarom, a neki od njih su, nažalost, završili i smrtnim ishodom. U glavnoj temi broja istražili smo zbog čega najčešće dolazi do požara u Međimurju. O toj temi razgovarali smo s protupožarnim inspektorom Ivanom Novakom, zapovjednikom JVP-a Čakovec Mladenom Kanižajem i elektrotehničarom te ispitivačem instalacija Darkom Kolarićem iz Peklenice. Više o temi pročitajte na str. 3.-4.

(NE) SVIĐA NAM SE

Elizabeta Hoblaj posvojena djevojka iz Murskog Središća Elizabet a Hoblaj iz Murskog Središća 23-godišnja je djevojka koju je obitelj Hoblaj posvojila kad je imala svega jednu godinu. Uz pomoć njih odrastala je u kući punoj ljubavi, prihvaćanja i međusobnog poštovanja. Ispričala je svoju obiteljsku priču koja je prepuna topline i pozitivnih vibracija. Prekrasnu obiteljsku priču pročitajte na str. 12.

U tjedan dana četiri samoubojstva?! Depresija se uvukla u kožu Međimuraca. Tužna je vijest što je u svega tjedan dana počinjeno četiri samoubojstva, u Hodošanu, Cirkovljanu, Goričanu i Gornjem Koncovčaku. Više pročitajte na str. 9.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. studenoga 2020.

ISTRAŽILI SMO zbog čega dolazi do požara u Međimurju u posljednje vrijeme

Jeftina elektronik loše instalacije na zapale kućanstvo Neispravne električne instalacije i kućanski aparati, jeftini produžni kablovi, neodržavanje dimnjaka te božićne žaruljice i svijeće bez nadzora najčešće dovode do požara, a u najgorem scenariju i do smrtnih ishoda Piše: Sanja Heric

a području Međimurja vatrogasci su u posljednjih dva tjedna imali pune ruke posla. Zaredao se požar za požarom, a neki od njih su, nažalost, završili i smrtnim ishodom. Posljednje zabilježeni požari dogodili su se u Gradiščaku, Belici, Otoku i u Gornjem Koncovčaku. U Gradiščaku došlo je do proboja toplinske energije

sa zidanog dimnjaka na drvenu stropnu konstrukciju, a potom se požar proširio na krovište vikendice. Nažalost, u ovom je slučaju smrtno stradao 70-godišnji vlasnik vikendice. U Belici je isto tako došlo do požara dimnjaka, no on je brzom intervencijom ugašen i nije bilo ozbiljnih posljedica. U Otoku u privatnom obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe izbio je požar u kotlovnici. Očevi-

Lani plamen progutao preko 22 milijuna imovine

Statistika o broju požara u Međimurju vodi se u MUP-ovim evidencijama, a ujedno statistiku vodi i Županijska vatrogasna zajednica. - Zahvaljujući jakoj vatrogasnoj preventivi i stoljetnoj tradiciji vatrogastva u našoj županiji, po sigurnosti mi smo u samom vrhu, ali opreza nikada dosta. Brojevi požara se kreću ustaljenom razinom. Nažalost, svake godine imamo i smrtne slučajeve, istaknuo je Ivan Novak, inspektor zaštite od požara, eksploziva i oružja iz Odjela inspekcije Čakovec. Kako nam je kazao, prošle 2019. zabilježeno je ukupno 85 požara s ukupnom materijalnom štetom od 22.205.625 kuna, najviše požara nastalo je na građevinama, njih 43, na otvorenom prostoru 38 i na prijevoznim sredstvima 4, jedna osoba je smrtno stradala, a dvije osobe zadobile su lakše tjelesne ozljede. Ove godine do 15. studenoga 2020. godine dogodilo se ukupno 53 požara, od toga na građevinama 28 požara, na otvorenom prostoru 18, a na prijevoznim sredstvima 7 požara sa četiri smrtno stradale osobe, a prilikom jedne intervencije jedan vatrogasac zadobio je lakše tjelesne ozljede. U pravilu u desetogodišnjem razdoblju prosječno se godišnje događalo sedamdesetak požara. Godišnje štete su se kretale od osam do trideset milijuna kuna.

dom na mjestu događaja uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara utvrđeno je da je do požara došlo prijenosom topline s pepela na kartonske kutije i drva, koja su se nalazila u prostoriji kotlovnice. Posljednji slučaj požara zabilježen je na predjelu između Zaveščaka i Gornjeg Koncovčaka. Požar je izbio u unutrašnjosti automobila djelovanjem otvorenog plamena nepoznatog izvora te su na automobilu izgorjeli svi gorivi dijelovi. U požaru je pronađeno tijelo muškarca koje je izgorjelo do neprepoznatljivosti, no ovdje su okolnosti još nerazjašnjene.

U sezoni loženja redovito održavajte i dimnjake! Dolaskom hladnijeg vremena započela je sezona grijanja koja sa sobom nosi i niz opasnosti za građane, što je i vidljivo u prethodno nabrojenim primjerima. U zimskom periodu najčešće nastaju požari u objektima zbog neodržavanja dimnjaka i dimovodnih cijevi, kao i zbog nestručnog rukovanja s pećima na kruta goriva ili s električnim grijalicama. O požarima u zimi i njihovim uzrocima razgovarali smo sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Čakovec Mladenom Kanižajom. U prvih 10 mjeseci 2019. bilo je ukupno 814

intervencija, dok je ove godine u istom razdoblju zabilježeno 716 intervencija. - Kada se usporede, uočena je tendencija pada za nekih 98 intervencija. Vidjet ćemo kako će se sezona nastaviti. Nikad ne znamo kako će to biti, dodaje na to zapovjednik čakovečkih vatrogasaca. - Čim je započela sezona loženja, već smo imali i požare dimnjaka, koji su učestaliji, kao i požare na građevinama. Apelirao bih na građanstvo da obavezno održavaju i redovito kontroliraju dimnjake i dimovodne kanale. Veći je rizik za požar ako se dimovodni kanali ne održavaju. Prevencija je pola posla, napominje Kanižaj. Ono što je bitno jest da se čišćenje dimnjaka povjeri stručnim službama, odnosno dimnjačarima. Osim redovite kontrole jako je važno i čime se loži. Nikako se ne preporučuje loženje plastikom, odjećom i obućom. Veliku opasnost također predstavlja potpaljivanje benzinom te drugim eksplozivnim sredstvima. Iz PU međimurske apeliraju na građane da redovito održavaju dimovodne cijevi čistim i obrate pažnju na izolaciju dimnjaka. Opasnost predstavljaju i dimnjaci koji nisu pravilno i kvalitetno izgrađeni i ožbukani, požar se može prenijeti na drvenu konstrukciju krovi-

Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP-a Čakovec

Ivan Novak, Inspektor zaštite od požara, eksploziva i oružja iz Odjela inspekcije Čakovec

šta objekta. Savjetuje se i ne paliti krute energente u kućištima za gorivo, voditi računa o sigurnom okruženju od požara, ne bacati vrući pepeo u kontejnere za smeće ili druga odlagališta, provjeriti sustav centralnog grijanja, tople peći na ulje ne ponovno uključivati dok se potpuno ne ohlade, plinska kuhala, zapaljive i eksplozivne materijale, proizvode i druge aparate s otvorenim plamenom ne koristiti u prostorima u kojima se skladište. Dimnjačara je potrebno pozvati i ako dimnjak “ne vuče” dobro, kada se u prostoriji glatke površine orošavaju, odnosno vlaže jer je moguće da se radi o povratu dimnih plinova, ako se u prostoriji osjećaju neuobičajeni mirisi te ako se dimnjak urušava ili je nešto upalo u njega.

Električne instalacije i kućanski aparati najčešći uzroci požara O tome koji su najčešći uzroci požara prethodnih godina u Međimurju, razgovarali smo s Ivanom Novakom, protupožarnim inspektorom u Inspektoratu unutarnjih poslova PU međimurske gdje zajedno s voditeljicom Tatjanom Babić obavlja poslove vezane uz zaštitu od požara. - Pretežno su požari tehničkog uzroka, neispravna električna instalacija, kvarovi na kućanskim aparatima, kvarovi na vozilima, zatim slijede poduzete ljudske radnje iz nehata, građevinski nedostaci prilikom izgradnje građevina, a događaju se i namjerno izazvani požari. Najmanje požara je izazvano samozapaljenjem, gotovo

20. studenoga 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ka i ajčešće

TEMA BROJA

Na kućanskim aparatima uzrok požara je najčešće kratki spoj na električnim instalacijama. Njih nikada ne bi trebalo ostavljati uključenima kada boravite izvan doma neznatan broj, napominje Novak i dodaje u nastavku: - Ako analiziramo prethodno nabrojano, trebamo skrenuti pozornost na ugradnju električnih instalacija koju treba izvoditi ovlaštena stručna, pravna ili fizička osoba. Kako se vozilo treba održavati, tako se treba održavati ispravnost električnih instalacija u građevinama. Na kućanskim uređajima često je uzrok kratki kontakt na električnim instalacijama. Njih nikada ne bi trebalo

ostavljati uključenima, a da ukućani napuste dom. Rijedak je slučaj zapaljenje punjača za mobitel. U tom primjeru bila je sreća u nesreći što su ukućani odmah reagirali, mada je, nažalost, bila velika materijalna šteta. Dodaje na to da su zanimljivi požari kada građevinari doprinose razvoju požara, neispravnom ugradnjom dimnjaka. U pravilu limeni dimnjak s izolacijom postave neposredno uz drvenu krovnu konstrukciju. Svrsishodnost ugradnje je

Ne ostavljajte žaruljice i svijeće bez nadzora Požarni inspektor Novak stiče kako je potreban poseban oprez prilikom paljenja svijeća u čast preminulima, prilikom postavljanja božićnih i novogodišnjih ukrasa unutar i izvan građevina koje ne bi trebalo ostavljati bez nadzora. Uskoro nam dolaze i božićno-novogodišnji blagdani, a u tom periodu javljaju se požari za koje su krive božićne lampice, rasvjetna dekoracija te svijeće na adventskim vijencima i ostalim dekoracijama. - Vodite brigu o ispravnosti žaruljica te se nikako ne preporučuje ostavljanje zapaljenih svijeća bez nadzora. Imali smo dosta slučajeva u kojima su ljudi otišli od kuće, a doma su ostavili upaljene žaruljice. Požar se proširio i izgorjela im je imovina. Isto tako bez nadzora nikako nemojte ostavljati svijeće. Znamo da su adventski vjenčići gorivi i još se većinom nalaze na drvenim stolovima što je jako zapaljivo, upozorava i zapovjednik vatrogasaca Kanižaj. (sh)

nekoliko godina, a onda se iznenada zapali drveno krovište. S vremenom se izolacijski materijal slegne te nastane slobodni pristup do vanjske oplate, koja se u pravilu oslanja na drvenu konstrukciju uslijed čega dolazi do prijenosa topline i zapaljenja krovne ili drvene stropne konstrukcije. Također, često kod zidanih starih dimnjaka s vremenom dolazi do pucanja veznog materijala i do proboja topline na drvenu konstrukciju.

marićima. Veliki su problem i stari razvodni ormarići. Nije ni dobro kad se krpaju osigurači. Kada dođemo na instalaciju, 90 posto su problem krpani osigurači. Oni su predimenzionirani, objasnio nam je 36-godišnji Kolarić. Primjerice, tamo gdje bi trebali biti osigurači od 10 ili 16 ampera, stavljaju se osigurači od 20 i 25 ampera pa čak i od 32 ampera i više. Kako nam je pojasnio, ljudi najčešće stavljaju takve osigurače da im ne pregore, a bit osigurača je i da on izElektrotehničar o najčešćim greškama gori. Kad osigurač izgori, to je znak da nešto sa strujom koje radimo nije u redu. Ili je preoptereElektrotehničar i ovla- ćena instalacija ili je došlo šteni ispitivač instalacija do kratkog spoja. Darko Kolarić iz Peklenice pojasnio nam je zbog čega najviše dolazi do požara i dao savjete na što bismo Prošle je trebali pripaziti kako se to godine zbog ne bi dogodilo. Kolarić je ujedno i pripadnik dobro- požara u voljnog vatrogasnog druš- Međimurju tva te je jako dobro upoznat bilo 814 s ovom tematikom. - Najčešća greška su sta- intervencija, re i dotrajale instalacije. Potom neredovito održavanje a ove 716 instalacije. Drugi problem je što - Problem su također uočavam dosta fušerski, produžni kablovi. Najčešće amaterski odrađenih poslo- ih ljudi upotrebljavaju u kuva. Tako nailazim na slabe hinjama gdje nemaju dosta spojeve na razvodnim or- utičnica. Kupuju se jeftini

kablovi, najčešće iz Kine, slabije kvalitete. Tu dolazi do preopterećenja, posebice ako se štukaju, dodaje u nastavku naš sugovornik. S godinama spojevi oslabe i dolazi do grijanja spoja. Ako se nalazi nešto blizu, onda se to lako zapali. Ima i primjera gdje se zapali i prašina i paučina jer vrlo rijetko ljudi čiste razvodne ormariće. Ljudi to jednostavno ne provjeravaju. Rok trajanja za instalacije je nekih 20 godina. U tom razdoblju dolazi i do novih osigurača, novih zaštitnih sklopki. Problem je i to što je danas više-manje dosta aparata na struju. Nekad smo imali plinska kuhališta, a danas je u 99 posto novih kuća indukcijska ploča. - Prilikom obnavljanja kuhinja samo se na postojeće instalaciju dodaju novi aparati. To nije u redu jer se ne napravi kompletna reparatura, pogotovo ako dolazi indukcijska ploča koja ima oko 7 kW. Samo za tu ploču potrebno je povući novi kabel iz ormarića. Žalosno je da ni puno majstora ne napravi posao kako ustvari treba, objašnjava u nastavku. Jedan od problema je, napominje, i dekorativna rasvjeta. Kod takve rasvje-

Darko Kolarić, elektrotehničar iz Peklenice

te imamo pretvarače s 230 na 12 volti. Oni znaju raditi dosta problema, zagrijavaju se i potom se zapaljuju elektronske komponente. U takvim slučajevima potrebno je dobro posložiti odvodnju temperature i stavljati, na primjer, nekakve hladnjake. - Potrebno je napomenuti da bi se barem jednom na mjesec trebale provjeravati FID sklopke. Po novim propisima sve kućne instalacije bi morale imati osjetljivost FID sklopke 0,03 ampera, a ne 0,5 ili 0,3 ampera kako je to nekada bilo, zaključuje Kolarić.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PODRUM ŠTRIGOVA zasjao novim i ljepšim sjajem

20. studenoga 2020.

Gubitaša pretvaraju

Podrum Štrigova, koji je napravljen 1964. godine, vapio je za novim ulaganjima. Novi vlasnici Rudolf i Darko Košiček prije godinu dana krenuli su u revitalizaciju podruma i vinograda Piše: Sanja Heric Foto: Martina Strahija

odrum Štrigova najveća je i najstarija vinarija u Međimurju izgrađena 1964. godine. U njoj je proizvedeno na milijune litara vrhunskih vina te je isto tako prošlo na stotine zaposlenika koji su svojim trudom i zalaganjem održavali i njegovali vinograde posađenih na 150 hektara zemlje. Nekadašnji sjaj ove vinarije, začetnice vinogradarstva u Međimurju, posljednjih desetak godina prestajao je sjajiti. Iako su imali veliki promet, nekoliko uzastopnih godina otežano su poslovali. 2018. godine u sastavu Agromeđimurja uspješno su okončali proces predstečajne nagodbe. Međutim, u svakom kutku Podruma bilo je vidljivo da mu treba udahnuti novi život, investirati u novu tehnologiju, modernizirati poslovanje i obnoviti vinograde. Vinarija je jedino tako mogla ponovno profitabilno poslovati. Dugo se u javnosti šuškalo da Agromeđimurje više nema interesa baviti se tom granom poljoprivrede. Prije otprilike godinu dana to se pokazalo točnim te su započeli pregovore s potencijalnim kupcima.

Novi vlasnici udahnuli nov život vinariji

Tako se od prvog rujna prošle godine štrigovski

POGLED ODOZDO

Nova direktorica Lela Lesjak-Bunjevčević Podrum više ne nalazi u sastavu Agromeđimurja, već je prodan Trgovačkom poduzeću Varaždin, koje ima niz kvartovskih dućana pod imenom Kitro u Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničkoj županiji. Mnogi su na ovo preuzimanje gledali skeptično. Svi su se pitali kako će te hoće li novi vlasnik, koji se dosad nije bavio vinogradarstvom, moći to odraditi. Danas, godinu dana nakon toga pokazalo se da za takvu sumnju nije bilo potrebe. Vidljivo je to u samom podrumu, ali i u nasadima vinograda. Svojim prvim poslovnim koracima pokazali su da im cilj nije zapustiti vinograde, već krenuti samo

u smjeru prema gore. To se vidi čim zakoračiš u Podrum Štrigova. Stare, dotrajale zgrade iz socijalizma u potpunosti su obnovljene izvana i iznutra. Mnogi mještani iz štrigovskog kraja, poznavaoci vinogradarstva, isto tako komentiraju kako se promijenila situacija u vinogradima i to nabolje. O tome što se sve u godinu dana promijenilo u Podrumu Štrigova, razgovarali smo s novom direktoricom Lelom Lesjak-Bunjevčević, kojoj je ova funkcija povjerena prilikom preuzimanja vinarije. - U početku kad smo tek došli svi su bili jako oprezni prema nama i gledali u kojem smjeru ćemo ići, što je i normalno. Sada kad se vide

promjene izvana i dok se vide naši ljudi u vinogradima to je već drugačija priča, rekla nam je nova direktorica Podruma Štrigova. Svi stari zaposlenici ostali su i dalje raditi u vinariji, a promijenjen je jedino bio direktor. Prvi put tu je funkciju preuzela žena. - Svima je bilo čudno da je na ovu poziciju došla ženska osoba, no kada su vidjeli kako radim, prihvatili su to. Istina je da je većina pozicija u vinogradarstvu rezervirana za muškarce, ali nije pravilo, priznala je Lesjak-Bunjevčević, agronomka koja inače dolazi iz Šenkovca. Nakon preuzimanja novi su vlasnici obećali zaposlenicima nastavak proizvodnje i vinogradarstva i da će ulagati u modernizaciju proizvodnje te opreme, kupnju novih traktora te svega onoga što će doprinijeti boljem poslovanju.

Ponosni na najstariju arhivu predikatnih vina

U sklopu Podruma Štrigova nalazi se i najveća arhiva u Međimurju, ujedno i treća po veličini u Hrvatskoj. Napravljena je 1964. godine, isto kada i sam Podrum. U njoj se pod posebnim uvjetima čuvaju arhivska vina. - Najstarije vino koje se ovdje nalazi je iz 1992., sorta graševina. U našoj arhi-

vi posjedujemo predikatna vina: kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica te berbu prosušenih bobica. U skorijoj budućnosti planiramo i ledenu berbu, rekao nam je Nikola Vrbanić, voditelj podruma, pokazujući nam arhivu vina u kojoj se nalazi 25 tisuća butelja predikatnih vina na što su izuzetno ponosni.

Ispred novoobnovljenog podruma Nikola Vrbanić, Lela LesjakBunjevčević, Marina Srša i Vjeran Tomašić

Titova soba pretvorena u modernu kušaonicu - U Podrumu Štrigova ima puno noviteta. Bila su značajna ulaganja u sam podrum, modernizirali smo tehnologiju. Jedan dio smo riješili, drugi dio nas

Dignitet praznika ruši se njihovim tumbanjem

ovore li i državni praznici nešto o nama? Svakako da govore. Prošle godine promijenili smo državne praznike kad se već nisu mogli mijenjati na otisnutim kalendarima. I tako ove godine slavimo nove, a na kalendarima imamo stare praznike. Tužno, ali istinito, mnogi građani ne znaju kada je zapravo Dan državnosti. Osim toga nazivi nekih su tako dugi da malo tko zna napamet

točno odgovoriti datum i naziv svih državnih praznika. Iskreno govoreći žalim za praznikom koji smo slavili 8. listopada kao Dan neovisnosti. Kao suvremenica tog događaja sjećam se ponosa koji nas je obuzeo što smo se unatoč ratnoj prijetnji i pokušaju da nas se obeshrabri donijeli odluku o raskidu svih veza s bivšom državom. Bilo je ponosa na početku tog puta u samostalnost. Nećemo sad na ovom mjestu da si takvu Hrvatsku nismo zamišljali. Svoje smijemo i moramo kritizirati.

Ali, kad su praznici u pitanju draži su mi oni koji dižu samopouzdanje, donose veselje od onih kojima slavimo tugu i vlastite poraze. Zbog toga smatram da 8. listopada kao neradni dan nije trebalo ukinuti. Način na koji smo do ove godine obilježavali žrtvu Vukovara, paljenjem svijeća na javnim mjestima i kolonom sjećanja imalo je dužni pijetet. Pretvaranjem u neradni dan u nekoj budućnosti postoji mogućnost da se taj pijetet na neradni dan izgubi. Bude

li taj neradni dan u tjednu pao bliže vikendu i taj praznik bi se mogao pretvoriti u paket-aranžman za neke druge destinacije. Taj dan mora ostati dan sjećanja na žrtve i ne smije u nekoj ne tako dalekoj budućnosti postati piknik dan. A kao praznik nosi u sebi taj potencijal. Svi ostali praznici kao i Dan nezavisnosti koji smo slavili u listopadu mogao je biti i piknik dan i dan za izlete. I nije ga trebalo ukidati jer neovisnost upravo

podrazumijeva da građani budu slobodni, da žive bolje i bezbrižnije i da si čestitaju sretan Dan neovisnosti. No, kod nas su i praznici sredstvo za političko skupljanje bodova. U tom smislu se građane tretira kao navijače za koje se igra utakmica na dan izbora. Državnim praznicima time se ukida dignitet koji oni moraju imati. Građane se dovodi u situaciju da nisu sigurni trebaju li ih zapamtiti ili ne jer već sutra mogu biti zamijenjeni.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo

u u modernu vinariju Muškat otonell sinonim je za Podrum Štrigova Vino po kojem su zasigurno najpoznatiji u ovom kraju jest sorta muškat ottonel. Sorta dolazi podrijetlom iz Francuske i specifična je po tome što jako rano dozrijeva, već krajem osmog mjeseca. Karakteriziraju je izuzetno muškatni miris i fine

sauvignon. Počeli smo s crnim vinima. Volju imamo, ekipu imamo, tako da idemo malo po malo. Osam hektara je jako puno. Prvo vino iz novih sorti imat ćemo za tri godine, priča nam naša sugovornica. Što se tiče vinogradarske godine, ističe kako je ona bila jako zanimljiva, prevrtljiva, no uspjeli su u svemu što su naumili. Kvalitetom grožđa jako su zadovoljni. - Vrijeme se igralo s nama. Od početka cvatnje pa do same berbe. 21. listopada imali smo posljednju berbu. Trebalo je biti čarobnjak, ali izgurali smo. Ekipa iz vinograda kaže da su s kvalitetom zadovoljni. Cilj nam je bio dopremiti zdravo grožđe. To smo se potrudili, govori na to.

Nove etikete i distribucija u trgovinama

još čeka. Uključujemo se u fondove, gdje možemo se uvijek poguramo, idemo. Teško je sve to, treba puno raditi. Krenuli smo s velikim planovima i idejama, koronavirus nas je malo malo zakočio, ali guramo, dodaje u nastavku. - Krenuli smo od adaptacije svega. Podrum uopće nije imao kušaonu, mjesto na koje bi mogli doći ljudi na degustaciju. Uredili smo je na mjestu gdje su bili stari uredi, a koju su zaposlenici zvali Titova soba. Onako kako je bilo napravljeno 1964. godine, u takvom stanju smo i zatekli zgradu, napominje direktorica. Novouređena kušaonica ima 50 sjedećih mjesta te 30 stajaćih mjesta. Degustacije se dogovaraju telefonski, a u ponudi su i plate s narescima. U nastavku dodaje: Potrudili smo se od samoga starta, ali situacija nije dozvoljavala nešto više. Cilj nam je bio da se vidi da smo mi živi, da naš Podrum živi. Naši domaći svi to vide, onda oni to prenesu dalje pa

se glas tako širi. Drago nam je zbog toga, pogotovo ekipi koja tu već stvarno radi godinama, da se konačno lijepe stvari pričaju o podrumu. Podrum će samo ići gore. To je proces, ne može se to napraviti preko noći, no već se sada vidi izvana što smo sve učinili.

U vinogradima zasadili nove sorte Podrum Štrigova u svojim vinogradima uzgaja nekoliko sorti: najzastupljenija je graševina, sauvignon, rajnski rizling, muškat žuti, muškat otonnel, traminac, moslavac, pinot bijeli i char-

Djelatnici Podruma Štrigova u jesenskim radovima

donnay. Lani su odlučili krenuti s novim sortama koje će upotpuniti njihovu ponudu. - Vinograde smo obnovili. Lani smo dio zakrčili i na tom mjestu zasadili nove nasade. Imamo ukupno 80 hektara vinograda. Ove smo godine zasadili novih osam hektara i to silvanac zeleni te cabernet

Osim noviteta koje smo do sada nabrojili, dizajnirali su i nove etikete za svoje butelje. - Želimo pokazati ljudima da smo isti, ali da idemo prema naprijed. Sami smo osmislili etiketu. Svaka boca ima svoju priču za sebe. Traži tržište i treba promjena. Pro-

arome te ga zbog toga vole piti, posebice, pripadnice nježnijeg spola. Ono što isto tako treba istaknuti jest da u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske Podrum Štrigova posjeduje najveći vinograd na kojem je zasađena sorta muškat otonell.

mijenili smo etikete, koje su sada veselije, svaka sorta ima svoju boju, pojašnjava nam Lesjak-Bunjevčević. U podrumima imaju spremno i mlado vino od ovogodišnje berbe. Distribucija mladog vina te ostalih sorti ide po Kitro dućanima. Prošle godine uspjeli su otvoriti još jednu vinoteku u Varaždinu tako da ih sada imaju ukupno dvije, uz jednu u Čakovcu i Bjelovaru. Dobru suradnju imaju i s Turističkom zajednicom Općine Štrigova. - Radimo na tome da distribuiramo svoje vino i u ugostiteljske objekte i hotele. Idemo u tom smjeru. Puno smo napravili, ali situacija je teška. Ne samo kod nas, svugdje drugdje. Nadamo se da će to čim prije završiti. Snalazimo se kako se snalazimo u toj situaciji, dodaje. Na pitanje kakvi su im planovi za dalje, odgovara nam sljedeće: - Krajem studenog počinjemo s rezidbom u vinogradima koja će trajati negdje do ožujka. Krenut ćemo i s krčenjem starih vinograda. Do trećeg mjeseca pokrčit će se neke parcele. Nešto zbog fitoplazme, nešto zbog starosti. Želimo zdrav trs koji će moći davati najkvalitetnije vino. Za kraj je istaknula da sve to što su napravili ne bi bilo moguće da nije bilo zajedništva među djelatnicima, ali i entuzijazma koji ih tjera prema naprijed bez obzira na to što smo danas svjedoci globalne krize. - Bitno je zajedništvo i slaganje. Ako ste dobra ekipa, ako postoji entuzijazam i otvorenost, sve se može, a taj duh se tu i osjeća. Imamo kombinaciju iskusnih i mladih djelatnika, kombinaciju muškaraca i žena. Mi to ne gledamo kao posao. Mi to stvarno volimo raditi, ekipa se posložila. Rezultati jesu i bit će još i bolji, optimistična je nova direktorica Podruma Štrigova.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA ZAKLADA solidarnosti Katruža djeluje punih 20 godina

20. studenoga 2020.

Katruža svojim djelovanjem 1600 puta spašavala živote - Ukupni iznos koji je dodijeljen za lijekove, terapije i pomagala koja nisu na listi HZZOa je 5,5 milijuna kuna Piše: Božena Malekoci-Oletić

Međimurska zaklada solidarnosti Katruža je prvu pomoć dodijelila 20. prosinca 2000. godine za kupnju lijeka oboljelom iz Preloga. Pomoć je iznosila 5000 kuna. Tijekom prve aktivne godine djelovanja, 2001. godine već je dodijeljeno 102.000 kuna pomoći, a svake naredne pomoć koju je dodjeljivala Katruža se povećavala i do 2008. godine narasla na 300.000 kuna. Naime, treba znati da u to vrijeme mnogi iznimno skupi lijekovi za zloćudne bolesti nisu bili na listi HZZO-a pa je solidarna pomoć građana, firmi, općina i gradova i drugih donatora bila od presudne važnosti za mnoge oboljele koji su se obraćali Katruži za pomoć. Mnoge pojedince doslovno je pomoć Katruže održavala na životu. U dvadeset godina odobreno je više od 1600 pomoći, uvijek odobravanjem plaćanja računa za lijekove, terapije i pomagala, nikad davanjem novca ne ruke. Neke su pomoći iznosile i preko 100.000 kuna. Pomoć se odobrava isključivo na temelju zahtjeva koji su potkrijepljeni svježom medicinskom dokumentacijom. Na čelu Upravnog odbora Zaklade Katruža koji odobrava pomoći uvijek je liječnik koji zna iščitati medicinsku dokumentaciju i opravdanost zahtjeva. Za opstojnost Katruže i nesmetani lanac pomoći od onih koji daju prema onima koji je trebaju važni su podupiratelji Katruže.

podupiratelj svih dvadeset godina postojanja. Evo što nam je odgovorila kada smo je pitali zašto je ostala vjerni podupiratelj Katruže svih 20 godina. - Kada se Međimurska zaklada solidarnosti pojavila, znala sam da je to ono pravo i odlučila sam je podupirati. Budući da sam cijeli život bila obrtnica, mnogi ljudi su mi se i prije obraćali za pomoć i uvijek sam davala koliko sam mogla. Moje je mišljenje da je bolje dati nego prositi. Zahvaljujući svojem poslu, upoznala sam u Međimurju mnoge obitelji i situacije u kojima i kako žive. Upoznala sam puno siromašnih i bolesnih koji se u svojoj nevolji nisu znali kome i kako obratiti za pomoć. Kad se pojavila Katruža, to je bilo to. Mogli su se obratiti Zakladi. Osjećala sam da je moja moralna obveza donirati, ali ne samo obveza, nego da mi je čast da mogu pomagati. Sada našu obiteljsku firmu vode djeca i ona također pomažu. Oni su odabrali pomagati djeci u SOS Dječjem selu Lekenik, a ja Katruži, kazala nam je Nada Hoblaj. Iako su Međimurci već odavno bili poznati po svojoj

Nada Hoblaj iz Murskog Središća: Čast mi je da mogu pomagati

Nada Hoblaj iz Murskog Središća od početka djelovanja Katruže vjerni je njezin

Nada Hoblaj iz Murskog Središća od osnutka svojim prilozima podupire Katružu

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Uz pomoć udruga žena i drugih podupiratelja Zaklade u petom mjesecu svake godine organizira prodaju cvijeta katruže velikodušnosti i spremnosti za pomoć potrebitima, Zaklada Katruža u svom je djelovanju okupila brojne pojedince, udruge, tvrtke i institucije koje su nesebično usmjerile svoje resurse kako bi bile uz one kojima je to zaista neophodno. Zaklada Katruža osnovana je na inicijativu tadašnjeg zamjenika župana Dragutina Lesara, koji je bio i njen prvi upravitelj. Pomoć i podršku u osnivanju Zaklade dali su tada Miljenko Ovčar i Mirko Švenda Žiga te mnogi drugi. Članovi prvog Upravnog odbora bili su Žarko Katić koji je obnašao dužnost predsjednika, Marija Frančić, Željko Habuš, Diana Lovrenčić, druga predsjednica Upravnog odbora, Emil Vibović, Ivica Žišković i naknadno Danica Pongrac Krhač iz redova povjerenika. Nakon Dragutina Lesara, upravitelj je bio bivši župan Josip Posavec. Treći i sadašnji upravitelj Zaklade je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je aktivno uključen u rad Zaklade gotovo od samog početka: - Zakladu solidarnosti možete osnovati bilo gdje, no da bi ona opstala iz godine u godinu, ispunjavala svoju svrhu i plemeniti cilj, potrebni su ljudi

velikog srca, ljudi ispunjeni dobrotom, toplinom, brižnošću za svakoga čovjeka. Ako se Međimurje nečime može ponositi, onda je to ponos na svoje ljude koji su spremni žrtvovati svoje vrijeme kako bi pomogli drugima. Ti ljudi su razlog zbog kojeg Zaklada Katruža cvijeta svih ovih godina, kaže župan. Velik je broj aktera koji su u ovih 20 godina pridonijeli djelovanju ove humanitarne zaklade. Teško je izdvojiti one najzaslužnije jer je veliki broj malih i velikih ljudi koji su pridonijeli uspješnom radu. Svakako treba spomenuti sadašnji Upravni odbor u kojem su predsjednik Miroslav Horvat, Mislav Čonkaš, Andrea Knežević, Štefica Martinez, Božena Malekoci Oletić te Danica Pongrac-Krhač i Emil Vibović koji su svih dvadeset godina članovi Upravnog odbora. U Upravnom odboru su bili i Božena Sever i Radovan Rudolf. Važno je spomenuti i osobu koja svih ovih godina pažljivo njeguje, nadzire i održava rad Katruže, tajnicu Zaklade Danicu Holcinger. Članica Odbora Danica Pongrac Krhač podsjetila je da je Zaklada osnovana sa svrhom pružanja pomoći građanima s područja Međimurske žu-

panije, za potrebe liječenja, rehabilitaciju, operacije, transplantacija organa, nabave pomagala za invalidne osobe te nabavu lijekova u slučaju kada zdravstveno osiguranje ne podmiruje troškove ili ih ne podmiruje u cijelosti. Održane se 192 sjednice što je u prosjeku više od devet godišnje. Članovi Upravnog odbora za svoj rad ne primaju nikakvu naknadu.

Humanitarni koncerti, Radio gorice, prodaja katruža i ukrasa za oboljele

Nemjerljivu ulogu Katruže istaknuo je Emil Vibović, član Upravnog odbora Zaklade i predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Međimurske županije čiji su brojni članovi također bili korisnici Katružine pomoći. Već prije početka rada Zaklade organizirane su prve Radio gorice za Katružu u kojima je u dvadeset godina sudjelovao veliki broj podupiratelja Zaklade, vinogradara, vinara, berača, pjevača i svirača. Svake godine organizira se barem jedan humanitarni koncert na kojima je besplatno sudjelovao veliki broj izvođača iz Međimurja i cijele Hrvatske – Mirko Švenda Žiga, Marija Jambrošić, Meri Šeparović, Josip Sanjković Mitrica, Etno duo Goga i Željko i mnogi drugi. Uz pomoć udruga žena i drugih podupiratelja Zaklade u petom mjesecu svake godine organizira prodaju cvijeta katruže. Hvala udrugama žena i aktivistima Katruže iz Murskog Središća, Svete

Marije, Nedelišća, Belice, Štrigove, Pribislavca, Podbresta, Gornjeg Kraljevca i drugih općina koje nesebično pomažu. Posebno hvala KUD-u Mačkovec i Priločkom srcu iz Preloga koji su sudionici svake naše akcije. Moramo istaknuti i donacije koje su nam poklonili likovni umjetnici i likovni umjetnici amateri. Većina gradova i općina Međimurske županije članovi su podupiratelji Zaklade. Svih dvadeset godina to su općine Orehovica, Donja Dubrava, Sveta Marija i Domašinec. Članovi podupiratelji svih dvadeset godina su i Velimir Sanjković iz Pribislavca, obitelj Knez iz Kotoribe, obitelj Žganec iz Murskog Središća, Nada Hoblaj iz Murskog Središća, Ivan Balog iz Donje Dubrave i Ljiljana Blažeka iz Čakovca. Ljekarna Čakovec od samog početka član je podupiratelj i pruža značajnu pomoć radu Zaklade. Ravnateljica ljekarne Andrea Knežević, članica Upravnog odbora, u svom je obraćanju istaknula da je izuzetno sretna što svojom pomoći mogu pomoći onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima. Čakovečki mlinovi i Međimurske vode također već dvadeset godina podupiru rad Zaklade. Rad Zaklade pomaže veliki broj institucija, tvrtki, udruga, škola, građana, društva Međimuraca i teško je nabrojiti sve one koji su svojom donacijom podržali humanu priču u Međimurju. Sigurni smo da je gotovo svaki Međimurac dao svoj prilog radu Zaklade.

20. studenoga 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Sloboda kao vjernost

Potresan prizor automobila kojeg je progutao plamen

OBAVLJEN OČEVID požara automobila u Gornjem Koncovčaku

Obdukcija će potvrditi identitet izgorjelog muškarca Očevidom je utvrđeno kako je požar izbio u unutrašnjosti automobila djelovanjem otvorenog plamena nepoznatog izvora te su na automobilu izgorjeli svi gorivi dijelovi Piše: Dora Vadlja Foto: DVD Sveti Martin na Muri

Proteklog tjedna Međimurje je potresla vijest o eksploziji i požaru automobila u Gornjem Koncovčaku u kojem je pronađeno mrtvo tijelo. Kako je izvijestila policija, 12. studenoga ove godine u Gornjem Koncovčaku, uz stručnu pomoć vještaka Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivana Vučetića iz Zagreba, obavljen je očevid na lokaciji izbijanja požara Toyote Yaris čakovečkih registarskih oznaka, u kojoj je, nakon što

PIŠKOROVEC

je ugašen požar, pronađeno mrtvo tijelo nepoznate osobe. Očevidom je utvrđeno kako je požar izbio u unutrašnjosti automobila djelovanjem otvorenog plamena nepoznatog izvora te su na automobilu izgorjeli svi gorivi dijelovi. U požaru je pronađeno tijelo izgorjelo do neprepoznatljivosti te je prevezeno na Odjel patologije Županijske bolnice Čakovec, gdje će se, prema nalogu nadležnog državnog odvjetnika, obaviti obdukcija, izvijestila je međimurska policija.

Požar su ugasili pripadnici JVP-e Čakovec i DVD-a Sveti Martin na Muri, koji su nakon dojave pristigli na mjesto događaja. Identitet

U tjedan dana četiri samoubojstva?!

Depresija se uvukla u kožu Međimuraca. Tužna je vijest što je u svega tjedan dana počinjeno četiri samoubojstva, u Hodošanu, Cirkovljanu, Goričanu i Gornjem Koncovčaku. Hodošan je bio obavijen u crno nakon strašnog sa-

Kamenovali policijski kombi prilikom obilaska naselja U subotu, 14. studenoga nešto prije 14 sati prilikom obilaska naselja Piškorovec nepoznata osoba bacila je kamen u stražnji dio službenog kombija. Tijekom kriminalističkog istraživanja nad 22-godišnjakom, vezano uz opisano kazneno djelo oštećenja tuđe stvari te njegovog uhićenja uz uporabu sredstava prisile (sredstva za vezivanje), nekoliko mještana spomenutog naselja napalo je policijske službenike te ih spriječilo, tj. onemogućilo u dovršenju službene radnje. Ujedno, prilikom izlaska policijskih službenika iz spomenutog naselja nepo-

znati počinitelj kamenom je razbio bočno staklo na službenom vozilu. Tijekom nastavka kriminalističkog istraživanja vezano uz opisana kaznena djela, policijski službenici uhitili su i priveli u policijsku postaju pet osoba u dobi od 22, 23, 32 i 43 godine te maloljetnika. Dosad provedenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja kako je maloljetnik počinio kaznena djela napada na službenu osobu, prisile prema službenoj osobi i oštećenja tuđe stvari te je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

osobe i dalje je nepoznat, a vrijeme će pokazati hoće li istina i razlog ovakvog odlaska ostati u plamenu ili će se ipak naknadno utvrditi.

Temeljem pismenog naloga nadležnog državnog odvjetnika maloljetni osumnjičenik pušten je na slobodu. Ujedno, kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja kako su 23-godišnjak, 32-godišnjak te 43-godišnjakinja počinili kazneno djelo prisile prema službenoj osobi, dok je 22-godišnjak počinio kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Istraživanjem je utvrđeno kako su 19-godišnjak, 23-godišnjak, 32-godišnjak, 43-godišnjak te maloljetnik počinili prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. (dv)

znanja da je 21-godišnjak iz Hodošana pronađen mrtav blizu Starog graničnog prijelaza Goričan. Ne sumnja se u nasilnu smrt, već je u pitanju osoban tragičan čin. Policija je tragičnu smrt mladića kratko potvrdila, kao i one u Cirkovljanu i Goričanu. (dv)

zadnja dva desetljeća ekološke teme postale su sveprisutne i u Hrvatskoj. Sve bi odjednom htjelo biti ekološko. Već godinama slušamo da digitalizacijom štedimo papir, odnosno manje siječemo šume. To je barem dijelom istinito, a svakako kod velikih sustava. No, što je s malim ljudima? Umjesto papira, njima se nude virtualne mape na računalu ili u mobitelu. To pak znači da bi svatko od nas trebao imati računalo ili mobitel 24 sata dnevno. Na taj način postajemo zarobljenici tehnologije koja se stalno mijenja, mobitel od prije deset godina danas možemo samo reciklirati odnosno odložiti na zato odgovarajuće mjesto. Računalo staro deset godina jedino može u neki napredni muzej. Želimo li sa starog računala skinuti sve podatke, nailazimo na brojne prepreke. Dakako, nove tehnologije zahtijevaju da svi, baš svi, odgovorno i uz dovoljno znanja barataju bezbrojnim programima i računalima, a to je daleko do stvarnosti. Najobičniji primjer je plaćanje računa. Mali čovjek, a to smo u neku ruku mi svi, želi imati to pod kontrolom kako ne bi imao neželjene probleme. I što radi? Skuplja račune koji mu većinom još uvijek stižu poštom i plaća kad dobije plaću ili mirovinu. Nakon toga odlaže potvrde o plaćenom računu u neku mapu jer ih mora čuvati ne-

koliko godina. Na taj način je siguran da je sve platio i mirno spava. U stvarnosti, danas dio računa stiže poštom, a dio preko mobitela ili računala. Ako dođe do nekog neželjenog problema, gdje će pronaći račun od prije nekoliko godina ako je digitaliziran i potvrdu da je račun plaćen? Ovisi o dobroj volji računalne tehnologije, njezinom ispravnom radu i svojem znanju koje je zapravo uvijek manjkavo, više nema kontrolu nad računom. Upravo taj gubitak kontrole nad svojim životom pravi je razlog odbijanja novih tehnologija kod djela građana, jednostavno intuitivno ne žele izgubiti svoju slobodu. U prijelaznom smo vremenu promjena koje stižu jedna za drugom. Današnji način plaćanja računa neće biti isti za deset godina, digitalizacija je još daleko od savršenstva. Znajući to, velike kompanije nude nam razne igrice i nagrade za vjernost, sakupljanje bodova i slično, pokrivajući se sveprisutnom ekologijom tzv. štednjom papira. Pitanje je koliko želimo tu neželjenu vjernost.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi. Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

Čakovec

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Članice vokalne skupine Pučpuljike

VOKALNA skupina Pučpuljike briljirale na virtualnom natjecanju

Osvojile zlatnu plaketu međimurskim pjesmama KUD Naša Lipa Tuhelj i TZ Biser Zagorja organizirali su virtualno međunarodno natjecanje Zlatna Lipa Tuhlja 2020. Ženska vokalna grupa

Pučpuljike iz Čakovca u jakoj konkurenciji je osvojila zlatnu plaketu sa svojim izvedbama pjesama Da bi imel perje, Igraj kolce i Malo Međimorje. Ovo-

godišnje natjecanje održalo se virtualno u Kongresnom centru Hotela Well – Terme Tuhelj. Na ovom zahtjevnom natjecanju mogle su sudjelo-

vati vokalne skupine i zborovi mješoviti, ženski i muški. Natjecatelji su mogli poslati do tri skladbe u trajanju od 6 do 12 minuta, pri čemu se program

izvodi a cappella, dok je jedna kompozicija mogla biti izvedena uz klavirsku pratnju. Izvedbu svake skladbe ocjenjivao je stručni ocje-

njivački odbor prema elementima težina i koncepcija programa, intonacija, interpretacija, vokalna tehnika i opći umjetnički dojam. (dv)

MATIJA HORVAT iz Čakovca jedini muškarac u Međimurju koji se bavi organizacijom i dekoriranjem svadbi

Ruši predrasude da to nije za muškarce! ADVENT U GRADU ZRINSKIH od 28. studenog do 24. prosinca 2020. godine

Božićna manifestacija u Čakovcu će se održati - Cijena najma štanda iznosi 500 kuna, a izlaže se samo vikendima od petka do nedjelje, poručuju iz Turističke zajednice svim izlagačima Ove će se godine manifestacija Advent u gradu Zrinskih održati u razdoblju od 28. studenog do 24. prosinca 2020. godine. Turistička zajednica grada Čakovca polako privodi kraju same pripreme, a onaj zadnji pečat manifestaciji daju upravo izlagači. Advent je doba kad vlada ljubav, kad se radujemo životu i slavimo ga, doba je to kad se sjećamo djetinjstva, mirisa božićnih kolača i obiteljskih okupljanja. Ako tu sreću želite istinski proživjeti, Advent u gradu Zrinskih pravo je mjesto za vas. - Pozivamo vas da rezervirate svoje mjesto na manifestaciji te Vas molimo da se što prije prijavite za sudjelovanje putem prijavnice, najkasnije do 24. studenog 2020. godine.

Prijavnicu možete dostaviti putem pošte na adresu: Turistička zajednica grada Čakovca, Kralja Tomislava 1, 40000 Čakovec ili putem elektroničke pošte na izlagaci@cakovec.hr, a možete je i osobno donijeti u Turistički ured grada Čakovca, poručili su iz Turističke zajednice. Cijena najma štanda iznosi 500 kuna za razdoblje od 28. studenog do 24. prosinca, izlaže se samo vikendima petak-subota-nedjelja, dok je najam javne površine za tematske izlagače besplatan, ne treba biljeg. Advent u gradu Zrinskih provodit će se uz pridržavanje svih propisanih mjera sprečavanja širenja COVID-19 virusa, kao i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. (dv)

U SPOMEN profesorici Davorki Majetić

Gimnazijalci posadili stabla japanske trešnje Stablo japanske trešnje predstavlja buđenje, obnovu i nove početke. Ono je simbol radosti, nade i čistoće što je učenike 3. f razreda Gimnazije J. Slavenski Čakovec potaknulo da zasade tri takva stabla u spomen na svoju razrednicu, prof. Davorku Majetić. Podsjetimo, profesorica Majetić

preminula je ljetos nakon kratke i teške bolesti. Marljivi gimnazijalci zasukali su rukave te posadili japanske trešnje na par lokacija oko škole. Osim što će okoliš biti još ljepši na proljeće, cvjetovi će biti vječna spomen na neprežaljenu profesoricu kemije. (dv)

- Kako i samo ime studija No Ordinary govori, težim raditi nešto drugačije od drugih. Svakim danom se borim biti što bolji, sam protiv sebe, ne protiv drugih. To je ono najbitnije za osobni rast, rekao je Matija koji već pune četiri godine nosi titulu organizatora vjenčanja Piše: Lea Novaković

Matija Horvat iz Čakovca nema uobičajeni posao, već iskače iz okvira i ruši predrasude društva. Jer osim što se bavi fotografijom, video produkcijom i jedini je muškarac u Međimurju koji uz fotografiju i video produkciju radi dekor, aranžiranje, organizaciju i koordinaciju vjenčanja. - Spletom okolnosti našao sam se u industriji vjenčanja i fotografiranju te mi se taj posao jednostavno uvukao pod kožu. Uvijek prvi posao odradite nekom poznaniku, prijatelju, rođaku ili slično te krenete skupljati iskustvo. U principu, rad vezan uz aranžiranje i dekor ležao je negdje u meni i čekao pravo vrijeme da izađe iz okvira. Rad na dekoru vezanom uz vjenčanja je borba sa vlastitim granicama kreative i vizije. Veliko hvala Aniti Mikolaj iz cvjećarnice Nolina s kojom i dan danas usko surađujem. Od nje sam zapravo naučio sve osnove vezane uz aranžiranje. Od vrste i imena cvijeća do toga koje je sezonsko, gdje se i kako cvijeće reže, od koga mogu koje cvijeće nabaviti i tako dalje, rekao je u uvodu u razgovor.

Organizator vjenčanja

Ubrzo nakon toga počeo je s obučavanjem da postane pravi profesionalac. - Osnovne smjernice u tom poslu sam, dakle, dobio od nje, a 2016. godine sam u Zagrebu pohađao akademiju Postani organizator vjenčanja. Seminar je organizirao Weddings in Croatia, najjači organizator vjenčanja u Hrvatskoj. Tamo sam prošao sve

Matija Horvat bavi se dekorom, aranžiranjem, organizacijom i koordinacijom vjenčanja, a u Međimurju je jedini muškarac u toj branši

segmente što se tiče organizacije i koordinacije vjenčanja i stekao titulu organizatora vjenčanja. Nakon toga kreće borba sa vlastitim dobavljačima i poslovnim partnerima u koje u tom poslu jednostavno trebate imati povjerenja, pa tako danas imam posložen tim ljudi s kojima surađujem u organizaciji vjenčanja, započeo je svoju priču Matija Horvat. - Ideja da otvorim studio postojala je već duže vrijeme i ona je čisti must have nakon 6 do 7 godina iskustva u poslu kojeg imam. Došao sam do zaključka da je vrijeme da idem nekim svojim stopama i da radim sam za sebe. Po meni je upravo sada bilo pravo vrijeme da se sve to realizira. Primarna djelatnost studija je fotografiranje i videoprodukcija, a sekundarna organizacija i koordinacija vjenčanja i evenata. Sam na-

ziv No Ordinary Studio znači neobični studio, razmišljanje van nekakvih okvira. Trudim se imati neki prepoznatljivi stil što se tiče fotografije i videosnimanja, a tome jako težim i po pitanju dekora i organizacije jer smatram da bi svaki mladenci trebali imali svoju personaliziranu priču prema njihovim željama ili mojim savjetima. Ljudi danas više-manje znaju što očekuju od fotografija koje su poprimile novu dimenziju. U moru izbora odlučio sam se za spontani i jednostavan, dokumentaristički stil fotografiranja kroz fotografije koje stvaraju neke nove priče.

Veliki planovi

- U budućnosti planiram raditi organizaciju vjenčanja i evenata na malo drugačiji način iako to kod nas još nije uzelo maha. Smatram da sje-

ver Hrvatske ima jako puno prostora za napredak. Prednost naše regije je svakako to što smo usko povezani s Mađarskom, Austrijom, Slovenijom i Njemačkom. Krenut ću u realizaciju nekih većih projekata što se tiče komercijalnog fotografiranja, a plan je raditi i na nekim drugim projektima koji nisu usko povezani sa vjenčanjima, nećemo baš sve otkrivati. Mislim da će se nakon ove situacije s virusom Covid-19 i ograničenim brojem ljudi na svadbama, kada se sve vrati u normalu, trend svesti na svadbe s manjim brojem ljudi. Na tabli koja prikazuje naziv smjera uz put koji sam odabrao pisalo je : Nešto drugačije od drugih. Vezano na to, svakim se danom borim biti što bolji, sam protiv sebe, ne protiv drugih. To je ono najbitnije za osobni rast, završio je naš sugovornik.

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

ANJA KOČIŠ iz Nedelišća dobitnica je Dekanove nagrade na Učiteljskom fakultetu

Osmislila e-učionicu putem koje djeca uče o financijskoj pismenosti Pomoću platforme djeca na pristupačan način mogu gledati i slušati videozapise u kojima im Anja objašnjava razne pojmove te daje informacije o financijskoj pismenosti Piše: Dora Vadlja

Anja Kočiš iz Nedelišća ponosna je vlasnica Dekanove nagrade koju je dobila u sklopu projekta na kojem radi. 21-godišnja Anja studentica je 3. godine preddiplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek u Čakovcu. Anja je završila Ekonomsku i trgovačku školu u Čakovcu. Dekanovu nagradu dobila je na temelju projekta Finaktivci koji govori o financijskoj edukaciji djece rane dobi. Upravo je to hvalevrijedna stvar jer se prečesto događa da mladi ljudi i izlaskom iz srednjoškolskog obrazovanja znaju ništa ili vrlo malo o financijskoj pismenosti. Takvog je mišljenja i mlada studentica iz Nedelišća. Nagradu joj je

uručio dekan, prof. dr. sc. Siniša Opić u Zagrebu na UFZG-u. - Nakon niza nagrada i priznanja ovog ljeta kreirala sam digitalnu platformu, odnosno e-učionicu u koju su se mogli besplatno prijaviti zainteresirani roditelji, ali i sama djeca koju zanima ovaj gorući problem današnjice, započela je zanimljivu priču naša sugovornica i studentica iz Nedelišća.

Nagradu dobila na temelju vlastitog projekta

Pomoću platforme djeca na pristupačan način mogu gledati i slušati videozapise u kojima im Anja objašnjava razne pojmove te daje informacije o financijskoj pismenosti. Osim toga, pripremila je i različite kvizove i zadatke na društvenim mrežama kojima mogu pristupiti. Sva-

ki sudionik ove učionice na kraju svih modula dobiva i certifikat kojim može ponosno i u budućnosti razvijati financijsku pismenost. - Dekanova nagrada za mene je od iznimne važnosti. Najprije jer je stigla u najbolje moguće vrijeme kada sam u posljednjoj fazi s projektom na kojem radim posljednjih godinu dana. Upravo zbog mojih izvannastavnih aktivnosti, odnosno rada na projektu „Finaktivci“ sam i dobila ovu nagradu, kaže studentica.

O financijama je važno učiti već od malih nogu

- Smatram da je ovo važno jer je financijska pismenost problem i kod odraslih. Mislim da bi to trebalo učiti djecu od najranije dobi. U dobu u kojem živimo smatram da je to od presudne važnosti, znati upravljati

Anja Kočiš, dobitnica Dekanove nagrade

vlastitim financijama, poceti štedjeti, razumjeti važnost novca.

Osobno sam stekla znanje čitajući znanstvenu literaturu te sudjelovanjem na

europskom projektu i edukacijama, dodaje. U skoroj budućnosti planira nastavak školovanja na diplomskom studiju. Također, želja joj je jednog dana otvoriti i školu financijske edukacije za djecu rane dobi. - Mišljenja sam da živimo u digitalnom dobu u kojem je zapravo većina ljudi financijski nepismena i da bi se o tome trebalo početi učiti već od najranije dobi, što dokazuju i pouzdana istraživanja, dodaje dobitnica Dekanove nagrade. Anji uz sve navedeno ne ostaje previše slobodnog vremena. No, ono vrijeme koje ima voli najviše provoditi u krugu svojih najdražih, ali i u teretani. Naravno, koliko joj vrijeme dopušta, prijavljuje se na različite projekte kojima nastoji pridonijeti društvu i zajednici.

ŽUPLJANI HLAPIČINE oprostili se od velečasnog Ivana Hercega u emotivnom istupu

Odluka biskupa o premještaju nas je istinski rastužila - Odnosi koje ste Vi uspostavili sa župljanima i udrugama za svaku su pohvalu i primjer. Bilo je lijepo surađivati s vama, kazao je Stojko Dvadeset godina vlč. Ivan Herceg bio je u službi u Svetom Martinu na Muri u čijoj župi je mjesto Hlapičina sa zasigurno najvećom filijalnom crkvom u Međimurju. Crkva je posvećena sv. Ani, a svake nedjelje i za većih blagdana u njoj se okuplja mnoštvo vjernika. Prošle nedjelje okupili su se na oproštajnoj misi zbog premještaja župnika Ivana Hercega u Župu Presvetog Trojstva u Nedelišću. Dekan Štrigovskog dekanata i donedavno upravitelj Župe Marije Kraljice i svetog Ladislava u Murskom Središću ostavio je svojim radom i aktivnostima veliki trag u svojoj donedavnoj župi pa je i oproštaj od njega bio vrlo emotivan. Pozdravnim riječima i simboličnim poklonima velečasnog su posebno otpratili

i predsjednik Mjesnog odbora Hlapičina Dragutin Stojko, Tanja Franjo u ime crkvenog zbora i župljana i gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak u ime svih građana Murskog Središća. Na području Murskog Središća djeluju čak četiri župe i Grad sa svakom njeguje dobru suradnju.

Šokirani odlukom biskupa

Dragutin Stojko, predsjednik Mjesnog odbora obratio se velečasnom riječima: - Prečasni dekane, župniče i dragi prijatelju. Odluka biskupa o Vašem premještanju u drugu župu šokirala nas je i istinski rastužila. Želio bih Vam se zahvaliti na svemu što ste učinili za nas u proteklih

nešto više od dvadeset godina Vaše službe. Vašim radom obnovljene su kapelice u našem mjestu, a ova prelijepa crkva na ponos Hlapičine sjaji zahvaljujući Vama i Vašem radu. Odnosi koje ste Vi uspostavili s Vašim župljanima i udrugama za svaku su pohvalu i primjer. Bilo je lijepo surađivati s vama. Župljanka i članica župnog zbora Hlapičina Tanja Franjo uz riječi zahvale poručila je župniku: - Mi ćemo Vas i dalje pratiti svojom molitvom, zaželjevši mu svako dobro i od srca veliko hvala. Gradonačelnik Grada Mursko Središće, Dražen Srpak župniku Hercegu je poklonio monografiju Grada Mursko Središće koja je izašla ove godine i zahvalio mu na dobroj suradnji koja je trajala svih godina.

Trudio sam se koliko sam mogao i znao Velečasni Ivan Herceg se kao župnik po posljednji put obratio svojim župljanima u Hlapičini sljedećim riječima: - Evo, na kraju želim svima zahvaliti. Bog u našem životu s nama ima razne planove, tako sam ja došao ovdje prije dvadeset godina koje sam proveo ovdje i zahvaljujem Bogu za sve to što je bilo ovdje. Sada idem u novu župu gdje sam također pozvan širiti Božju istinu i Božju ljubav i želim zahvaliti svima Vama, dragi župljani Župe svetog Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri, posebno Vama ovdje mještanima Hlapičine. Molite dalje i za mene i novog župnika i čitavu župu, poručio je na rastanku vlč. Ivan Herceg. (BMO)

Dragutin Stojko, predsjednik VMO Hlapičina oprašta se od vlč. Ivana Hercega

Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. studenoga 2020.

INSPIRATIVNA PRIČA Elizabete Hoblaj (23), posvojene djevojke iz Murskog Središća

Uz svoju obitelj uvijek se osjećam voljenom! - Mama i tata su mi ispričali kako su išli u Caritas posvojiti jednog dječaka, no kako je njega već bila posvojila druga obitelj, rekli su im da imaju dvije teško posvojive sestrice od kojih sam jedna bila ja, ispričala je Elizabeta Piše: Dora Vadlja

Ivanu Levačiću poklon je uručila Bosiljka Oletić, djelatnica Općine

SELNICA

Vijećnika Ivana Levačića razveselili poklonom Dugogodišnji aktivni vijećnik Općinskog vijeća Općine Selnica, predsjednik Kulturno-umjetničkog društva Selnica i djelatnik Centra za kulturu Čakovec Ivan Levačić odlazi u zasluženu mirovinu. Tim povodom načelnik Općine Selnica, djelatnici te

ZASADBREG

kolegice i kolege vijećnici pripremili su prigodan poklon. Zahvalili su mu za dosadašnji predani rad za dobrobit Općine Selnica te poželjeli uspješan nastavak suradnje i djelovanja u političkom i kulturnom životu. (sh)

Dogradnja Društvenog doma U Zasadbregu bi trebala započeti dogradnja Društvenog doma. Za izvođača radova izabran je najpovoljniji izvođač radova Tekeli projekt – inženjering d.o.o. iz Murskog Središća. Cijeli projekt vrijedan je oko 580.000 kuna, a rok za dovršetak radova je 60

ŠTRIGOVA

dana. Radovi bi trebali biti gotovi sredinom prosinca. - U tu cijenu nisu uključeni obrtnički radovi. To planiramo za drugu godinu. Sad će se napraviti sanacija, zazidati taj dio, napraviti fasada i postaviti stolarija, rekao nam je načelnik Anđelko Nagrajsalović. (sh)

Pomoć za studente Općina Štrigova raspisala je javni poziv za dodjelu jednokratnih pomoći studentima u 2020. godini. Pravo sudjelovanja temeljem ovog javnog poziva imaju studenti koji imaju prebivalište na području Općine Štrigova. Na javni poziv mogu se javiti studenti prve, druge, treće, četvrte i pete godine upisani kao redovni i vanredni

studenti. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom potrebno je dostaviti još sljedeću dokumentaciju: potvrdu o redovitom upisu na visoku školu ili fakultet, presliku osobne iskaznice, presliku računa banke, kontakt. Svi dokumenti mogu se poslati na e-mail: opcina.strigova@ ck.t-com.hr. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Elizabeta Hoblaj iz Murskog Središća 23-godišnja je djevojka koju je obitelj Hoblaj posvojila kad je imala svega jednu godinu. Uz pomoć njih odrastala je u kući punoj ljubavi, prihvaćanja i međusobnog poštovanja. Ispričala je svoju obiteljsku priču koja je prepuna topline i pozitivnih vibracija. Još od osnovne škole je željela biti frizerka pa je upisala srednju frizersku školu koju je i uspješno završila. Ubrzo nakon škole dobila je posao u frizerskom salonu Albina u Čakovcu gdje još uvijek radi. - Iako sam po karakteru povučena osoba i ne pričam puno, volim svoj posao i raduje me kad su klijenti zadovoljni našom uslugom. U slobodno vrijeme često pomažem mlađoj sestri u pisanju zadaća, a za opuštanje rado slušam glazbu, započela je svoju životnu priča simpatična Elizabeta. U posljednje vrijeme jako ju je vukla želja da i sama nauči svirati pa je nedavno započela učenje gitare u Yamaha Music School u Čakovcu. - S obzirom na to da smo mi kao obitelj predani kršćani i svi zajedno redovno odlazimo u crkvu, voljela bih sviranjem gitare proslaviti Boga i time Mu zahvaliti što je imao tako lijepi plan za moj život još i prije nego sam se rodila. Vjerujem da mi je upravo Bog podario roditelje, dom, ljubav i mnogo više svega nego sam ikad mogla i zamisliti, rekla je.

Velika povezanost s bratom i sestrama

Elizabeta ima brata, tri starije te jednu mlađu sestru. Iako su svi posvojeni, uvijek su

Elizabeta Hoblaj uz svoje roditelje Marinu i Vladimira imali odnos kao rođena braća i sestre te, kako dodaje, smatra da su zbog toga i bolje međusobno povezani. - Nikad nisam imala ni primisao da mi oni ne bi bili prava braća, štoviše, uvijek sam se osjećala privilegiranom da imam veliku obitelj koja je postala još većom od kad su se moji roditelji odlučili baviti udomiteljstvom. Tako je u zadnjih deset godina kroz našu kuću prošlo desetero udomljene djece, od kojih je četvero još uvijek s nama te jedan mladić koji je već izašao iz sustava, ali će ostati s nama do svog punog osamostaljenja. Tijekom odrastanja svi smo učili sve dijeliti, kako unutar, tako i izvan obitelji s onima koji bi bili u nekoj potrebi, kaže naša sugovornica. Posvojena je u vrijeme kad je bila još jako mala. Kako je tada imala tek godinu dana,

tako je njezina obitelj Hoblaj i jedina obitelj koju poznaje. Kaže kako se ne može drugačije osjećati nego kao njihovo biološko dijete.

Rođena je kao palčica s 1200 grama

- Mama i tata su mi ispričali kako su išli u Caritas posvojiti jednog dječaka, no kako je njega već bila posvojila druga obitelj, rekli su im da imaju dvije teško posvojive sestrice od kojih sam jedna bila ja. Rođena sam kao palčica sa svega 1200 grama. S navršenih godinu dana starosti nisam mogla ni samostalno sjediti pa su prognoze liječnika za moj napredak bile dosta nepovoljne. No, bez obzira na to mama, tata i starije sestre su nas bez puno razmišljanja odmah odlučili posvojiti, čak su nam starije sestre i izabrale imena, ispričala je. Elizabeti

Piše: Sanja Heric

Kamo su nestale prehlada i gripa? G otovo svake jeseni kada se temperature počinju spuštati, kada počinje puhati vjetar i spuštati se magla, osjetim prve simptome prehlade, kihanje i curenje iz nosa. To mi je odmah znak za uzbunu da moram poraditi na unosu vitamina u tijelo. Počinjem obavezno svako jutro cijediti limune čiji sok popijem s ma-

lo tople vode, a za bolji okus dodam malo cimeta. Tu su i nezaobilazne naranče, mandarine i klementine. Ako baš zagusti pa ni to ne pomaže, kupim u apoteci MaxFlu ili Aspirin plus C, a kao dodatak prehrani obavezno uzimam vitamin C. Nakon toga sam za dan ili dva kao nova. Ove godine prehlada mi još nije pokucala na vrata i nadam

puno znači obitelj. Ne samo zbog toga jer su joj pružili dom i ljubav, već i zbog toga što su uvijek bili tu uz nju. - Od njih sam naučila da nije dobro biti sebičan, nego da je radost u pomaganju drugima. Kako sam odrastala, sve sam više postajala svjesna koliko djece danas nema obitelj, dom, hranu i ljubav. Otkako su oni postali udomitelji, svako novo dijete koje bi došlo u našu obitelj prihvaćala sam s radošću i ljubavlju. Kad vidim koliko su ta djeca u međuvremenu postigla uz pruženu pomoć i priliku, moje srce je prepuno. Voljela bih kada bi više djece moglo iskusiti tu ljubav i dobrotu koja se može dobiti samo u obitelji pa pozivam ljude dobrog srca neka se ne ustručavaju pružiti dom nekom djetetu koji ga nema. To je najmanje što možete učiniti, zaključila je mlada frizerka.

se da ni neće. Ono o čemu ovih dana razmišljam jest da se čini da je korona posve potisnula prehladu i ostale bolesti jer o njima nema ni riječi. Nitko nije prehlađen, nitko nema neku drugu bolest ili se ljudi boje kazati da malo šmrču i kišu kako ih odmah ne bi strpali u grupu COVID-19 pozitivnih. Što se tiče korone, dani iza nas ni-

su nimalo ugodni. Velik broj zaraženih oko nas. Na prste obje ruke mogu nabrojati meni poznate osobe koje imaju koronu. Najgore je to što su počeli umirati naši poznanici, starije osobe koje su bile pozitivne na koronu, a imale su, između ostalog, i druge bolesti. Odmah mi se pred očima počinju javljati scene iz Italije koje smo gledali u

ožujku i travnju. Ono za što sam se potiho u sebi nadala da se valjda neće dogoditi kod nas. Najtužnije od svega je što u posljednjim trenucima života obitelj ne može biti uz svoje najmilije i pružiti im utjehu, kazati im zadnji put da ih vole. Teški su to trenuci i nimalo nije lako koliko god bio u glavi pozitivan.

20. studenoga 2020.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR S GORANOM LOVRECOM povodom Dana Općine Gornji Mihaljevec

Krećemo s radovima na velikom projektu Parka mladosti

Goran Lovrec, načelnik Općine Gornji Mihaljevec

Radovi na Parku mladosti, projektu vrijednosti oko 13 milijuna kuna, započet će na proljeće Piše: Sanja Heric

rajem studenoga Općina Gornji Mihaljevec slavi Dan Općine kad se organizira svečana sjednica Općinskog vijeća, ali i kulturno-zabavni program za mještane. S obzirom na pandemiju koronavirusa i ograničenja, ove će godine svoje dane proslaviti u skromnijem izdanju. Uoči samog Dana Općine razgovarali smo s načelnikom Goranom Lovrecom o aktualnostima te planovima u budućnosti. - Ove je godine u novom ruhu zasjao Društveni dom u samom centru mjesta? - Radovi na Društvenom domu još nisu do kraja gotovi. Krenulo se najprije s vanjskom ovojnicom, s promjenom strojarnice, kompletnom zamjenom instalacija grijanja, elektro instalacija, potom radovi na sistemu grijanja i hlađenja, a u dvorani i na sistemu rekuperacija zraka. U sklopu projekta ambulanta Doma zdravlja i zubarska ambulanta premještene su u prizemlje radi lakšeg pristupa starijih mještana. Isto tako, počeli smo s vanjskim uređenjem i krenulo se s radovima na izgradnji trga. U roku dva do tri tjedna trebao bi i on biti do kraja izgrađen. - Općina Gornji Mihaljevec trebala bi dobiti i svoju Turističku zajednicu? - Svi potrebni papiri za otvaranje Turističke zajednice poslani su u Ministarstvo turizma. Dobili smo odobrenje Turističke zajednice Međimurske županije, ali i samog Ministarstva turizma. Nakon požurnice traži se još nekoliko podataka, obvezni-

ka Turističke zajednice i tada bi ured mogli napokon otvoriti. Ured Turističke zajednice trebao bi se nalaziti pored ureda općine na prvom katu novoobnovljenog Društvenog doma. O budućim planovima vezanima uz turizam na široko i debelo ne možemo govoriti. Strategijom razvoja 2021. i 2027. imamo zacrtano nekoliko segmenata što se tiče turizma. U planu je povezivanje svih biciklističkih staza koje prolaze kroz Gornji Mihaljevec. Imamo zacrtan razvoj kampa ili nečega sličnog, no ne bih tu išao u širinu. Vidjet ćemo kako će se sve razvijati. - U kojoj je fazi projekt izgradnje Parka mladosti? Budući Park mladosti prostirat će se na oko 4 hektara. Danas je donesena odluka o odabiru izvođača. Odabrana je tvrtka Team građenje. U sklopu parka obnovit će se nogometno igralište, a izraditi pomoćno igralište na umjetnoj travi. Uz to napravit će se košar-

kaško i rukometno igralište, odbojka na pijesku, teniski tereni, vanjski stolni tenis, dječje igralište te novi objekt svlačionica s pripadajućim sadržajima. Projekt je vrijedan oko 12 milijuna i 300 tisuća kuna plus nadzori oko 13 milijuna kuna. Radovi bi trebali početi na proljeće. Naravno, bit će potrebno i zaduženje jer iz vlastitih sredstava to sve ne možemo pokriti unatoč tome što smo na mjeri 74.1. dobili milijun eura za taj projekt. Tako da smo počeli inicijalne pregovore s bankama. To je jedan veliki projekt za općinu, može biti da ćemo morati i nešto prolongirati zbog ekonomsko-financijskih razloga i koronavirusa. Pored tog projekta ići će i temeljna obnova trim staze koja je u derutnom stanju. Ona će se obnoviti sredstvima iz proračuna Općine Gornji Mihaljevec. - Uz Park mladosti puno se do sada govorilo i o izgradnji školske dvorane?

- Tako je, sam koncept dvorane gotov je prije nekoliko mjeseci. Idejno rješenje je po projektnom zadatku županije, škole i općine. Planirana je dvorana i dogradnja škola te će se ona i napraviti. Vrtić je obnovljeni i u listopadu je krenuo s radom. Trenutno imamo 4 vrtićke skupine s ukupno 79 djece. Kapacitet vrtića je pun. Postoji već lista čekanja za upis u vrtić. Za dalje se bojim da, ako će biti tolik broj djece, iz drugih općina nećemo uzimati djecu. - U kojoj je fazi izgradnja kanalizacije u Gornjem Mihaljevcu? - Što se tiče kanalizacije, morali smo evidentirati nerazvrstane ceste. Prije četiri godine riješili smo prvu kategoriju u registru nerazvrstanih cesta, sada smo počeli s drugom kategorijom s prioritetnim područjima, ona koja su zahvaćena procesom aglomeracije. To su: Dragoslavec Selo, Dragoslavec Breg, Gornji Mihaljevec i Vukanovec, koji se prema

planu spajaju na aglomeraciju Čakovec ili Slakovec. U suradnji s Međimurskim vodama radimo projektnu dokumentaciju. Ono što duže vrijeme već pripremamo je zasebni kanalizacijski sustav u Bogdanovcu. Sve potrebne dozvole su dobivene, do 2021. radovi bi trebali biti i izvedeni, ali vidjet ćemo hoće li se oni odužiti ili će biti na vrijeme. - Na kojim se ostalim projektima radilo u općini? - Pred završetkom je modernizacija ceste Dragoslavec Selo-Vukanovec ili “Zanjkovska graba”. Dvije trećine radova je napravljeno, ostatak se još mora. Asfaltira se i jedan mali odvojak u Gornjoj Dubravi. Tu su i redovita održavanja infrastrukture. Općina Gornji Mihaljevec potpisala je sporazum s Hrvatskim Telekomom o partnerstvu u provedbi projekata izgradnje mreže širokopojasnog interneta te se obvezao da će u sljedeće tri godine izgraditi

optičke mreže koje omogućuju brzine od minimalno 100Mbit/s. Radovi bi trebali biti izvedeni do 2023. godine. Općina Gornji Mihaljevec prošla je na EU natječaju te je dobila vaučer od 15.000 eura za troškove ugradnje Wi-Fi pristupnih točaka na javnim mjestima. Postavili smo i videonadzor kod Doma kulture, groblja i kod Parka mladosti. Trenutno je u fazi probnog rada. Imali smo nekoliko provala u bankomat koji se nalazi u sklopu Društvenog doma, potom neke neugodnosti na groblju i u Parku mladosti. Nadamo se da će kamere poboljšati stanju sigurnosti u općini. - Kako ćete obilježiti Dan Općine? - S obzirom na pandemiju koronavirusa, epidemiološke mjere te ograničenost okupljanja, teško mi je reći. Dodijelit ćemo općinska priznanja i plakete. Najvjerojatnije ćemo naše dane popratiti kroz internet stranicu Općine, Facebook i medije.

svim žiteljima Općine Gornji Mihaljevec

čestitamo

Dan Općine Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. studenoga 2020.

PODUZEĆU MURAPLAST nagrada za odgovornu politiku poslovanja i upravljanja okolišem

Proizvodnja plastike bez štetnog utjecaja na okoliš Energetskom obnovom škola prelazi iz energetskog razreda D u razred B GORIČAN

Školska zgrada dobila novo ruho Od ožujka do rujna ove godine odvijali su se radovi na energetskoj obnovi Osnovne škole Goričan. To je bio samo logični smjer ulaganja nakon što je lani završena i otvorena školska sportska dvorana. Po završetku radova, škola je postala energetski učinkovit objekt i to zahvaljujući uspješno završenom projektu energetske obnove. Ukupna vrijednost svih radova iznosila je 3.394.011,24 kuna, od kojih je 2.836.848,75 kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU, 785.807,24 kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a Međimurska županija kao

osnivač škole osigurala je 557.162,49 kuna. Radovi su obuhvatili rekonstrukciju vanjske ovojnice, zamjenu vanjske stolarije te kompletne rasvjete na objektu novim LED svjetiljkama. Uz to ugrađena su dva nova plinska kondenzacijska kotla, a zamijenjena je i oprema u kotlovnici. Energetskom obnovom škola prelazi iz energetskog razreda D u razred B čime će ostvarivati značajne uštede na potrošnji toplinske energije. Osnovnu školu Goričan pohađa 160 učenika u 12 razrednih odjela, a zaposleno je 34 djelatnika. (vv)

DONJA DUBRAVA

Poticajima do uređenja starijih kuća Za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na svom području odlučila se i općina Donja Dubrava. U obzir za dodjelu bespovratnih sredstava dolaze građani koji su tijekom ove godine kupili, naslijedili ili im je darovana nekretnina na području općine. Dvadeset tisuća kuna dobiva se bez obzira radi li se o stambenom objektu kojeg treba urediti za stanovanje ili je on u takvom stanju da ga treba srušiti i na istoj parceli izgraditi novi

stambeni objekt. Glavni uvjet za ostvarivanje poticaja je da je vlasnik ili supružnik vlasnika zaposlena osoba neprekidno najmanje godinu dana od dana prijave za dodjelu poticaja te da nema u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje. Prijave za dodjelu poticaja s traženom dokumentacijom dostavljaju se najkasnije do 4. prosinca 2020. godine na adresu općine. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

U gospodarstvu je u današnje vrijeme društveno odgovorno poslovanje veoma važno pa se i Muraplast trudi po tom pitanju biti na jako visokom nivou, poručio je Marko Kedemec Piše: Vlasta Vugrinec

Na području Općine Kotoriba djeluje više od 60 gospodarskih subjekata s oko 700 radnih mjesta. Slobodno se može reći kako je zaposlen svaki treći Kotoripčanin te da imaju solidna primanja u odnosu na ostatak naše županije. A da u Kotoribi vlada dobra poduzetnička klima, svjedoči i poslovna zona Jug koja je trenutno u fazi opremanja i širenja zbog interesa domaćih investitora. U zoni Jug svoj novi poslovni prostor od 54.000 kvadrata kupila je i tamošnja tvrtka Muraplast koja zapošljava 300-tinjak djelatnika. Za tvrtku koja se bavi proizvodnjom i preradom plastičnih masa, ovih je dana čula i cijela poslovna javnost. Tvrtka je dobitnik nagrade za društveno odgovornu politiku i praksu upravljanja okolišem koju dodjeljuje Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Hrvatska gospodarska komora. Nagrada je tim veća jer su predstavnici male međimurske tvrtke na proglašenju stajali uz bok predstavnika PBZ-a, Hrvatske lutrije, Valmar Rivijere… - Muraplast će i ubuduće kao i dosad obraćati veliku pozornost na društveno odgovorno poslovanje u području zaštite okoliša i u ostalim područjima. U današnje vrijeme, u gospo-

Nagradu je u Zagrebu primio Marko Kedemec iz odjela ljudskih potencijala te društveno odgovornog poslovanja kotoripskog Muraplasta

darstvu općenito, društveno odgovorno poslovanje je veoma važno pa se i Muraplast d. o. o. trudi po tom pitanju biti na jako visokom nivou. Tako će i dobivena nagrada za poduzeće biti velika motivacija u daljnjem radu i razvoju društveno odgovornog poslovanja, poručio je Marko Kedemec iz odjela ljudskih potencijala te društveno odgovornog poslovanja prilikom primanja

nagrade. Mogućnost sudjelovanja u ocjenjivanju društveno odgovornih praksi imaju sva poduzeća koja su prema kriterijima Zlatne kune ocijenjeni kao najuspješniji u Republici Hrvatskoj. Glavni kriteriji za nagradu su ekonomska održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radna okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi sa

zajednicom te odgovorna politika raznolikosti i zaštite ljudskih prava Drugim riječima, danas se za uspješnost neke tvrtke više ne gleda samo kroz njezino poslovanje i dobit, već i kroz brigu za okoliš, odnosno društvenom i okolišnom utjecaju. Posebno je to važno za kotoripski Muraplast čija proizvodnja počiva na proizvodnji plastičnih masa. Piše: Vlasta Vugrinec

Nema brižnijeg susjeda od Međimuraca

zreku kako dobar susjed zlata vrijedi Međimurci su praktički prisvojili. Naime, nitko se ne može pohvaliti tako dobrim i poštenim dobrosusjedskim odnosima kao mi, Međimurci. Pomažemo si i tjeramo jedni druge naprijed. Ako susjed pali svoju kosilicu, red je da cijeli kvart krene u košnju. Ne daj Bože da susjed pomisli kako smo lijeni ako on kupi lišće u svom dvorištu, a mi

pijemo kavu i gledamo ga. Susjed obnavlja ogradu pa moramo i mi jer kako će naša ograda, koju godinu ranije napravljena, sada izgledati kraj njegove nove. Susjed je kupio novi automobil pa nismo ni ništa manje vrijedniji i siromašniji, trk u banku moljak još jedan kredit i u autosalon po malo bolju i veću makinu. I tako bi se moglo nabrajati u nedogled. Prava muka

pak je ako treba istupiti u javnost, nešto reći za radio, televiziju ili se fotografirati za novine. Prva pomisao je, pa kaj budu ve rekli susjedi, kaj si budu mislili o meni, budu mi se smijali i samo se budemo osramotili. A znamo da je najbolji čovjek onaj čistog obraza. Stoga, teškom mukom pred oči javnosti izlažu svoja vrsna domaća ulja, mliječne prerađevine i bilo koji drugi rad

napravljen vlastitom rukom. Jer bolje je to čuvati u ormaru, frižideru, podrumu, ipak smo mi skromni, samozatajni ljudi kojima je važno samo delati i delati i ne se previše izlagati jer moramo misliti kaj budu susedi rekli. Ipak živimo tu, u malom mjestu gdje se svi znaju i dobro poznaju. Nema toga da bi nešto takvog moglo promaknuti budnom oku dežurnih dušebrižnika. Ni-

je pritom važno što imamo vrijednost koja se može i te kako dobro plasirati i unovčiti. Nešto što smo sami stvorili mukotrpnim radom dok je susjed možda bio na moru, uživao u ugodnoj hladovini sjenice ili ljetne kućice. Nije ni važno što drugi s manjom kvalitetom pobiru nagrade, pune medijske naslove i svoje novčanike. Nama je važnije što mi imamo doma flašu prefinog

črnog ulja i pazimo da time ne uvrijedimo susjeda i zasjenimo ga. (vv)

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 15

U Priločkom listu pobrojano je sve ono što se događalo u tamošnjim naseljima tijekom godine na izmaku

PRELOG

Šaljite materijale za novi Priločki list! Mi ne sjedimo u klupama i samo pišemo i učimo, već se i dobro zabavljamo, kaže Ivana Blažinčić

IVANA BLAŽINČIĆ, 27-godišnjakinja iz Preloga uživa u radu s djecom s poteškoćama u razvoju

Budućnost mi je odredila curica s autizmom! Piše: Vlasta Vugrinec

- Djeca s autizmom su nepredvidljiva i tjeraju me na stalno učenje. Teško je do njih doprijeti, no kad to uspijem dobivam njihovu bezuvjetnu ljubav i povjerenje. I to je ono što mi je najljepše i najdraže u mom poslu, ističe 27-godišnja Ivana Blažinčić iz Preloga, učitelj stručnjak edukacijskorehabilitacijskog profila u čakovečkoj Prvoj osnovnoj školi. Mlada učiteljica već četiri godine vodi razred u kojem se obrazuje 5 učenika sa teškoćama u razvoju po posebnom programu uz individualni postupak. Drugim riječima, radi s djecom kojima su dijagnosticirane bolesti poput autizma, sindroma Down i slično. Kako kaže, svoj posao ne bi mijenjala ni za što na svijetu. Jer izmamiti osmijeh na licu takvog djeteta, vidjeti s kakvom voljom i željom dolaze u školu i s koliko povjerenja ju gledaju i slušaju, ne može se ni sa čime naplatiti.

Slučajno na edukacijsko rehabilitacijskom smjeru

to u čakovečkoj Prvoj osnovnoj školi.

Još za vrijeme pohađanja čakovečke gimnazije Josip Slavenski znala je kako će nastaviti obrazovanje na nekom od društvenih fakulteta jer, kaže, prirodoslovni predmeti joj nisu toliko ležali. - Iskreno, budući fakultet birala sam po kolegijima koji su mi se činili privlačnim i donekle zanimljivima jer nisam imala nikakvu konkretnu želju ni viziju što ću biti i čime ću se baviti nakon završetka školovanja, prisjetila se naša Preložanka maturantskih dana. Iako joj edukacijsko-rehabilitacijski smjer nije bio prvi odabir, danas je i te kako sretna što je to upisala jer se tu našla. Tijekom studija imala je dosta vježbi, prakse i volonterskog rada, no prvi pravi izazov, odnosno dijete koje će

- Svaki moj učenik je individua za sebe kojoj treba znati prići i steći njeno povjerenje. To je ključno u mom poslu i kad to uspijem poslije je sve lako, opisuje glavnu teškoću. Ipak su to djeca, svatko je u svom posebnom svijetu u čijem zidu treba pronaći rupu i probiti se. Nekad to znači mjesec dana, ali i 4-5 mjeseci truda, strpljenja, pokušaja i promašaja, ali trud se na kraju isplati. I njene pripreme nisu kao u ostalih učitelja. Ona ih ne piše, već crta, izrađuje, modelira, nosi u školu i iz škole. Umjesto testova, koji put je to vrećica bombona, tanjur kolača ili buketić cvijeća, ovisno o raspoloženju učenika njenog malog razreda. Istina, svoje učenike dijeli s nastavnicima odgojnih i izbornih predmeta koje djeca slušaju sa svojim školskim vršnjacima.

Strpljenje je ključno u poslu

To su djeca od kojih je svatko u svom posebnom svijetu i treba znati pronaći rupu i probiti se do njih, kaže Ivana Blažinčić joj odrediti život, bio je susret s petogodišnjom Laurom. - Cijelu petu godinu faksa provela sam kao njena teta čuvalica, a mala Laura s dijagnozom autizma bila je i tema mog diplomskog rada, dodaje naša sugovornica. Rad s njom ustvari odredio je i moju budućnost. Možda bi i danas još radila upravo s takvom djecom po Zagrebu da nije uspjela pronaći sličan posao u Međimurju, i

ŽAL ZA ODLASKOM iz rodnog kraja Vinko Rojko pretočio u knjigu

Predstavljeno djelo Stori verzi žvrgolje Uz poštivanje epidemioloških mjera, od 11. do 13. studenoga, održana je manifestacija Priločki velikani. U sklopu nje održana je tribina pod nazivom Priločki velikani nekad i danas, na kojoj se pokušavalo dogovoriti što i kako dalje, na koji način manifestaciju proširiti i na koji način obilježavati i prikupljati građu o znamenitim pojedincima ne samo iz povijesti nego i sadašnjosti. Kroz prve dvije godine projekta obilježila su se sjećanja na Venancija Glavinu, Stjepana

Fokya, Miroslava Milinovića i Milivoja Slavičeka. Uz to, svake se godine predstavljaju i radovi članova Književnog kruga Prelog. Tako su do sada svoje promocije imali Franjo Žeželj Mustak i Ivanka Novak, a ove godine predstavili su se Marija Bermanec i Vinko Rojko. Posljednjeg dana manifestacije predstavljena je Rojkova knjiga, Stori verzi žvrgolje. Rođeni Preložanin pisanjem kajkavske poezije bavi se posljednjih desetak godina jer je imao potrebu,

kako kaže, ostaviti pisani trag za sobom. Član je Književnog kruga i svoje je radove do sada objavljivao u njegovom Zborniku. Pohvaliti se može i uglazbljivanjem mnogih svojih pjesama koje su izvedene na glazbenom festivalu međimurske popevke Kre Mure i Drave. U tim se pjesmama može iščitati ljubav i ponos što je rođeni Priločanec te žal za time što je iz Preloga, kao i mnogi drugi njegovi stanovnici, morao otići. (vv)

Mnoge moje pjesme su uglazbljene i izvedene na festivalu Kre Mure i Drave, kaže Vinko Rojko

Priločki list priprema se i ove, jedinstvene, godine. Iako bi godinu svi sigurno htjeli što prije zaboraviti, ipak će sve ono što se tijekom godine događalo na području grada naći svoje mjesto i ove godine u novom broju Priločkog lista. Godišnjak je to u kojem se nastoji pobrojati sve ono što se događalo u svim na-

seljima tijekom godine na izmaku te sve aktivnosti kojima su se bavile udruge. Stoga, pozivaju se svi zainteresirani da pripreme i pošalju materijale o radu svoje udruge tijekom ove godine. Svoje tekstove i fotografije koje žele priložiti potrebno je poslati najkasnije do 27. studenog 2020. godine. (vv)

Bespovratne potpore za poljoprivrednike Grad Prelog raspisao je javni natječaj za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava poljoprivrednicima sa svog područja. Bespovratna sredstva dodjeljuju se u dvije kategorije i to za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta te za posebne vrste poljoprivredne proizvodnje. Tako će poljoprivredna gospodarstva koja su kupila, odnosno zamijenila zemljišta od 1. prosinca 2019. do 30. studenog 2020. godine ostvariti potporu od 1.200 kn/ha za zemljište kupljeno ili zamijenjeno u svrhu okrupnjavanja postojećih parcela te 1.000 kn/ha za zemljište kupljeno ili zamijenjeno u svrhu povećanja

ukupnih poljoprivrednih površina. Na oglas za dodjelu subvencija u poljoprivredi u 2020. godini mogu se javiti komercijalna poljoprivredna gospodarstva s prebivalištem, odnosno sjedištem na području Grada Preloga koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri Uredu državne uprave u Međimurskoj županiji. Najviši iznos subvencije koju jedan korisnik može ostvariti je 6.000 kuna. Iznos subvencije razmjerno će se smanjiti ako ukupni zahtjevi premaše maksimalno odobrena proračunska sredstva. Zahtjevi se podnose do 30. studenog 2020. godine.(vv)

Godišnja izložba likovnjaka donjeg Međimurja Presjek stvaralaštva tijekom godine prikazuju članovi Likovne udruge donjeg Međimurja Prelog u Muzeju Croata insulanus Grada Preloga na Godišnjoj izložbi. Izložba se održava od 20. studenog do 2. prosinca 2020. godine u Multimedijalnoj dvorani i može se razgledati u radno vrijeme Muzeja. Na ovogodišnjoj izložbi svoje radove izlažu: Damir Šalari, Stanko Padarić, Franjo Ružman Brko, Pavao Ružman, Stjepan Kerovec, Elona Ružman, Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec i Miljenko Kranjčec. Likovna udruga donjeg Međimurja Prelog prošle go-

dine obilježila je 30 godina rada i djelovanja. Prva kolektivna izložba slika skupine slikara iz Preloga održala se je u Knjižnici i čitaonici u Prelogu, sadašnjem Domu kulture, a nekada kinu Kalnik. Između ostalih izlagali su Ivan Haramija Hans, Božidar Žegarac, Franjo Ružman i Dragutin Blažinčić, u suradnji s Vinkom Mlinarcom koji je tada pomagao skupini tadašnjih omladinaca. Franjo Ružman sa svojim kolegama slikarima iz donjeg Međimurja, prvenstveno Damirom Šalarijem i Franjom Mustačom osnovao je Likovnu udrugu donjeg Međimurja Prelog. (vv)

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MIRJANA I MARIJAN HREN na svom imanju u Okruglom Vrhu spajaju ekopoljoprivredu i turizam

SAVJETI za poljoprivrednike

Proso-PANICUM Sp. zdrava i zaboravljena žitarica Proso je jednogodišnja zrnato-škrobna kultura iz porodice Poaceae (trave) koja se za ljudsku prehranu koristila još 4000-5000 godina p.n.e. Prema podacima starogrčkih povjesničara Polibija i Strabona proso je u Europi u davnim vremenima bilo rasprostranjeno od Crnog mora do Atlantika i predstavljalo je osnovnu poljoprivrednu biljnu vrstu Gala i Skita te je najstarija žitarica Slavena. Praroditelj i divlji predak prosa nije pronađen, a smatra se da je pradomovina prosa središnja i istočna Azija. Oljušteno zrno prosa, koje se koristi kao ljudska hrana u obliku kaše, ima veliku hranjivu i probavljivu vrijednost jer sadrži oko 15 % bjelančevina, 72 % škroba, 0,5 % šećera, 3,9 % masti, 0,5 % celuloze i 1,2 % mineralnih tvari. Bjelančevine prosa sadrže aminokiseline: arganin, triptofan, lizin, tirozin i cistin. Neoljušteno zrno sadrži manji postotak bjelančevina i manje škroba, dok u njegovom sastavu ima više celuloze i mineralnih tvari. Od brašna dobivenog od zrna prosa priprema se posebno pecivo, dok se brašnu pšenice i raži dodaje oko 15 % brašna prosa i dobiva se kruh dobre kvalitete. Neoljušteno proso služi kao odlična stočna hrana, osobito za hranidbu svinja i peradi. Zrno prosa može se koristiti u industriji piva i alkohola. Zbog kratkog vegetacijskog perioda uzgoja (od 55-115 dana) može se uzgajati i kao postrana kultura, a u slučaju elementarnih nepogoda (izmrzli ozimi usjevi, poplave Željezo Cink Kalcij 9,4

2,1

345

Piše: Vlasta Vugrinec

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić bezglutenska žitarica koristi za pripremu različitih jela, kao prilog, salata ili kao dodatak jelima, juhama i varivima. Osim što je zrno prosa odličan izvor proteina, bogato je magnezijem i željezom, a sadrži kalcij, cink, nikal, vitamin E i vitamine B kompleksa. Prema makrobiotičkoj filozofiji, s obzirom na to da je područje rasta prosa u hladnijoj klimi, ova žitarica je topla za tijelo i najbolje ju je konzumirati u kasno ljeto i jesen. Osim što proso ne sadrži gluten, proso pripada među alkalne žitarice zbog čega je lako probavljiva i njegovom konzumacijom pomažemo uspostaviti normalnu kiselost organizma. Sadržaj fosfora pomaže u očuvanju kostiju i zubi, a zbog sadržaja magnezija u zrnu prosa izuzetna je namirnica u očuvanju zdravlja srca. Ovaj mineral ublažava i tegobe s astmom te napade migrene. Proso sadrži

245

0,52

0,25

Sadržaj vitamina i mineralnih tvari u običnom prosu (mg na 100 g prosa) ili tuča) sije se kao naknadni usjev. Zbog kraće vegetacije i visoke otpornosti na sušu može se uzgajati i u sušnijim područjima. Osim neoljuštenog zrna i slame koja ima dobru hranjivu vrijednost kao stočna hrana može se upotrebljavati kao zelena stočna hrana ili sijeno. Mada se proso u davna vremena smatralo sirotinjskom hranom, danas se ova

Oljušteno zrno prosa

U njihovom vrtu kopriva, črevec i loboda nisu drač

Mir i tišina, čisti zrak i tradicionalno imanje koje pruža mogućnost turistima da sami za ručak uberu rajčicu, iscijede sok od nabranih jabuka, naprave svoj pekmez od krušaka ili šljiva, ono je što danas gosti traže za svoj odmor

Magnezij Kalij Natrij Fosfor Tiamin Riboflavin Niacin

130

20. studenoga 2020.

0,32

puno vlakna i relativno niski postotak šećera te zbog toga ima niski glikemijski indeks. Preporučuje se kao namirnica osobama s crijevnim problemima jer pomaže kod regeneracije crijevne flore. Zbog svega navedenog te još puno dobrih utjecaja na ljudski organizam proso bi svakako trebalo kao namirnicu uvrstiti u prehranu.

- Na našem imanju korovi i kultivirane biljke žive u skladnom suživotu, jednom rečenicom Mirjana Biber Hren opisuje svoj mali ekološki raj u nastajanju u Okruglom Vrhu. Tu se bez ikakvog problema nadopunjuju komorač i kopriva kao i trpotec s majčinom dušicom. Supružnici Mirjana i Marijan kupili su staru kuću s gruntom koju odlikuje izvorna arhitektura karakteristična za gradnju nakon Drugog svjetskog rata. Drugim riječima, riječ je o gruntu koji se proteže na nešto manje od jednog hektara s kućom građenom od ručno rađene i pečene cigle napravljene od zemlje te velikog voćnjaka sa starinskim sortama jabuka i krušaka. Želja im je bila sve obnoviti u tom tradicionalnom stilu te se baviti ekološki certificiranom proizvodnjom voća, povrća i cvijeća. San je plodove zemlje i preraditi i potom sve to povezati s aktivnim turizmom.

Sadnja biljaka koje se međusobno štite od bolesti i nametnika

Naša sugovornica već se više od dva desetljeća bavi vrtlarenjem i do sada je to bilo uglavnom za vlastite potrebe. Shodno tome, nikad nije posezala za kemijom, već je nastojala obitelji osigurati zdrave namirnice. Kupnjom velikog i zapuštenog grunta došli su do zemlje koja je doista idealna za ekološku proizvodnju koja se temelji na regenerativnom principu. - Regenerativna poljoprivreda je moderan pojam koji podrazumijeva stare metode, pojasnila nam je naša sugovornica. Kako je za uzgoj dobre i visokovrijedne hrane važno zdravo tlo, sadimo biljke koje su korisne za regeneraciju tla, koje se međusobno štite od nametnika i bolesti. No, to znači i da se vrt ne štiha i kopa, već se malčira, a jednom zasađene biljke dalje se samozasijavaju. U uzgoju čak ne primjenjuju ni dozvoljena sredstva u ekološkoj poljoprivredi poput bakra i sumpora, već prskaju pripravcima i čajevima spravljenima od fermentiranih biljaka iz vrta. - Doduše, još isprobavamo i preslagujemo pojedine

- Opremili smo kuhinju kupivši pasirku, pasterizator, termo uređaj za kuhanje, opremu i radne površine od nehrđajućeg čelika kako bismo mogli krenuti i u preradu voća, ističe Mirjana Biber Hren (FOTO: Igor Čolaković) kulture jer se ne mogu doslovno preslikati dobri i loši susjedi iz literatura. Treba u praksi imati pravu biljku na pravom mjestu u pravo vrijeme, ističe naša vrtlarka. Naš je naglasak na korovu i ljekovitom bilju. Sve je stvar upornosti i prakse jer treba usmjeriti koprivu da raste onako kako želi vrtlar, a ne ona sama kako bi mogla opstati kao dobar susjed. Dakle, na njihovom vrtu kopriva nije korov, niti pak je to loboda, trputac, stolisnik, črevec, maslačak ili pak gavez. Sve su to jednakovrijedne biljke poput salate, mrkve, rajčice, paprike i ostalog povrća tradicionalnog za naš kraj. Doduše, to ne znači da u vrtu nema mjesta za tomatiljo, meksički krastavac ili zlatnu bazgu. Imanje je još daleko od onoga što su zamislili iako su praktički svakodnevno na njemu. Jezerce, žabe i ostale životinje trebale bi štetnike svesti na održivi broj jer, kako kaže naša domaćica, kaj ne uništi mraz, to sprži sunce, a ak slučajno još nekaj ostane, evo ti tuče.... A puži i voluharice su stalni pomagači.... Par biljki bu se ipak na kraju nekak spasilo! Naravno, uz sate i sate rada, obitelj Hren za ovakav

vid poljoprivrede kojom se želi stvoriti samoodrživo imanje morala se doškolavati i obilaziti slična imanja u drugim zemljama. Danas se oboje mogu pohvaliti formalnim obrazovanjem za povrćara i vinogradara, odnosno, za voćara i prerađivača voća.

Put do prerade voća vodi preko ogromne papirologije

Polako su i donekle posložili sve stvari i stekli uvjete i za preradu voća i povrća. - Opremili smo kuhinju kupivši pasirku, pasterizator, termo uređaj za kuhanje, opremu i radne površine od nehrđajućeg čelika, ali i rabljeni motokultivator s priključcima te drobilicu granja. Ali tražimo alternativne prerađevine jer je na tržištu sokova, đžemova i pekmeza velika konkurencija. Budući da će se u konačnici raditi i o certificiranim ekoproizvodima koje žele u bliskoj budućnosti ponuditi svojim gostima, trebaju ishoditi dodatne papire. Papiri, stalno ishođenje novih i novijih dozvola, kaže Mirjana Biber Hren, za brojne proizvođače je i otežavajući moment zbog kojeg se i ne odlučuju zaokružiti svoju

proizvodnju. Drugim riječima, na tržište izbacuju sirove ili poluprerađene namirnice. - Ako želim ići u preradu, certifikacijska kuća traži od mene uporabu certificiranog šećera, odnosno šećera s ekomarkicom, kojeg naravno nema kod nas na tržištu. Isto tako, moram koristiti vodu koja je pod analizom, recepti također moraju biti potvrđeni i odobreni. I na kraju, moja kuća još mora pregledati i certificirati gotov proizvod. Sve to stoji i onda neka mi netko kaže da je taj proizvod preskup, kaže naša sugovornica. Mir i tišina, čisti zrak i samoodrživo tradicionalno imanje koje pruža mogućnost turistima da sami za ručak uberu rajčicu, iscijede sok od nabranih jabuka, naprave svoj pekmez od krušaka ili šljiva, ono je što danas gosti traže, ali i pravi put koji spaja poljoprivredu i turizam. Obitelj Hren već nekoliko godina teži tom cilju i nada se kako će uskoro to i ostvariti. Zapravo, da nije ove nesretne korone možda bi prvi gosti ovih dana malčirali vrt, pekli svoju rakiju, kuhali pekmez za doma ili bi po posljednji put u ovoj godini kosili travu i uživali u aktivnom odmoru na selu.

20. studenoga 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Domaće jabuke popularnije su od mandarina! Hladnoća, magla i sivilo uvukli su se i na našu gradsku tržnicu. Nestankom sunca nestao je i sav onaj žamor i šušur, nema više ni prevelikog šarenila ponude koja se praktički svela na varijaciju grah, zelje i krumpir. Naravno, to ne znači da nema ničeg drugog. Prije svega tu je brokula, cvjetača i još uvijek pokoji kilogram paprike i rajčice. Na svoje su došli i pčelari jer se traže sve vrste medova, medne saće i ostali pčelinji proizvod. Hit je i kiselo zelje te glavice za sarmu i kisela repa koja se kupuje paralelno s grahom. Domaće voće još uvijek odolijeva pred naletom onoga iz toplijih krajeva. Tako se nude dunje, kaki, jabuke i šljive. Od citrusa, mandarine se nude po 7 kuna, a limun po 20. Tko još nije presadio zimsku salatu, u ponudi ima presadnica svih vrsta po jednu kunu. Kako je općenito vrijeme presadnje grmlja i ostalog cvijeća, izbor je poprilično velik. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Uz jabuke, na klupi Željka Hrena iz Strelca uvijek se dobije i “čašica” ugodnog razgovora

Salate:

15 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Luk:

6 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Paprika:

15 kn/kg

Krumpir:

3 kn/kg

Grah:

25-30 kn/kg

Kiselo zelje:

16 kn/kg

Kisela repa:

18 kn/kg

Zelje:

5 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Med:

45-60 kn/flašica

Mandarina:

7 kn/kg

Šljive:

12 kn/kg

Dunje:

20 kn/kg

Jabuke:

6-8 kn/kg

Kaki:

15 kn/kg

Limun:

20 kn/kg

Presadnice salata:

1 kn

Maćuhice:

3 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

Osobitosti prehrane pasa i mačaka dijabetičara

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

Piše: Ivan Taradi, univ. mag. vet. med.

Dijabetes je kronični endokrini poremećaj koji se javlja i u pasa i u mačaka. Uzrokovan je relativnom ili apsolutnom deficijencijom hormona inzulina kojeg proizvode beta stanice gušterače. Inzulin stimulira transport glukoze i drugih hranjivih tvari preko stanične membrane za staničnu upotrebu. Nedostatak inzulina dovodi do povišene količine glukoze u krvi (hiperglikemija) i nesposobnosti tkiva da primaju glukozu. Primarni klinički znakovi dijabetesa su poliurija (učestalo mokrenje), polidipsija (povećano uzimanje vode) te gubitak tjelesne mase. U mačaka je najznačajniji rizični faktor nastanka dijabetesa starija dob. Između 70 i 90 % mačaka oboljelih od dijabetesa starije su od 7 godina. Ostali pogodovni faktori su: nedostatak kretanja, tumori gušterače te genetski čimbenici. Tip I dijabetesa ovisan je o inzulinu. Očituje se apsolutnim nedostatkom endogenog inzulina i on nije zabilježen u mačaka.

Tip II neovisan je o inzulinu i očituje se oštećenom sekrecijom inzulina, rezistencijom na inzulin te amiloidnim taloženjem u otočićima gušterače. Rezistencija na inzulin nastaje kada su potrebne povišene koncentracije cirkulirajućeg hormona za održavanje količine glukoze u krvi i najčešći je oblik dijabetesa u mačaka. Pretpostavlja se da je mačka po svojoj prirodi rezistentna na inzulin u usporedbi s biljojedima ili svejedima. Od dijabetesa tipa II češće obolijevaju starije mačke koje se slabo kreću, koje konzumiraju hranu bogatu ugljikohidratima i koje su pretile. Dijabetes pogađa otprilike jednog od 200 pasa. Kao i kod mačaka glavni klinički znaci su polidipsija, poliurija i gubitak tjelesne mase. Bitan uvjet je netolerancija ugljikohidrata zbog nedostatka inzulina, što povećava količinu šećera u krvi i izlučivanje putem mokraće. U liječenju dijabetesa koristimo se uglavnom inzulinom iz humane medicine, a uz to osobito je važno u potpunosti kontrolirati prehranu. Otprilike jednu četvrtinu dnevnog unosa hrane treba davati prije injekcije inzulina,

a hrana se daje svakodnevno u isto vrijeme. Ostale 3/4 obroka psu se daju kada se inzulin počne maksimalno izlučivati. Mačke oboljele od dijabetesa trebalo bi hraniti visokokvalitetnim bjelančevinama u količini koja zadovoljava njihove dnevne potrebe. Unos masti kod oboljelih mačaka mora se umjereno ograničiti ako životinja ima prekomjernu tjelesnu masu. Hrana za pse i mačke oboljele od dijabetesa treba sadržavati manje količine masti, ali adekvatne količine esencijalnih masnih kiselina. Količina masti u kupovnim hranama namijenjenim za životinje oboljele od dijabetesa ne smije premašiti 20 % od metaboličke energije u hrani. Sadržaj ugljikohidrata u hrani za dijabetične životinje vrlo je važan jer ima veliki utjecaj na količinu glukoze u krvi nakon jela. Hrana koja smanjuje glikemični indeks je poželjna jer ublažava fluktuacije glukoze u krvi što doprinosi boljoj kontroli dijabetesa. Općenito složeni ugljikohidrati imaju niži glikemični indeks od jednostavnih jer

se sporije probavljaju i apsorbiraju. Ječam je izvrstan izvor škroba prikladan za prehranu životinja oboljelih od dijabetesa. Najveći glikemični indeks u hranidbi pasa ima riža stoga se u prehrani dijabetičara mora izbjegavati. Hranidba ječmom ili sirkom modulira odgovor glukoze i inzulina i zato je bolji izbor za životinje oboljele od dijabetesa od riže. Uloga sirove vlaknine u prehrani životinja oboljelih od dijabetesa također je vrlo značajna. Važno je naglasiti da je uz terapiju inzulinom ovakav režim ishrane kod dijabetičara doživotan i svako odstupanje može imati kobne posljedice za životinju, stoga je potrebna dobra suradnja između vlasnika i veterinara kliničara koji vodi liječenje pacijenta. Izvor: 1. Uredba (EZ) br. 178/2002 od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane; 2. https://www.tehnologijahrane.com/knjiga/ prirucnik-o-sljedivosti.

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

20. studenoga 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Rudolf Steiner “Poljoprivredni tečaj”

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Nezahtjevne trajnice za svaki vrt (1. dio) Jesen i proljeće vrijeme su kada sadimo trajnice i grmlje u svojim vrtovima i cvjetnjacima. Kako smo na proljeće više fokusirani na nabavu sjemenja, tako se na jesen ipak više nabavljaju gotove biljke za sadnju. Također, ukoliko su vam se neke biljke previše razrasle ili ne uspijevaju na nekom mjestu, jesen je idealno vrijeme da ih razdijelite i presadite. Mnogi vrtlari/ice će biti oduševljeni s trajnicama jer su to biljke s kojima je najmanje posla, u usporedbi s jednogodišnjim ili dvogodišnjim biljkama koje uzgajamo svako proljeće iznova iz sjemenja. Trajnice za razliku od toga samo moramo malo porezati na jesen, ili rasaditi kad se previše razrastu, a svake su godine sve ljepše i sve bujnije cvatu, ili pak imaju ljepše lišće. To je idealno za one koji nemaju puno vremena, a žele uživati u lijepom cvijeću tijekom godine te ne žele brinuti jesu li biljke otišle u sjeme da si ih sačuvaju za iduće godine. Tijekom godina primijetila sam u mom vrtu da postoje određene trajnice koje su doista jako jednostavne za uzgoj, jako dobro podnose svakakve vremenske uvjete i cvatu u svim mogućim uvjetima, čak se i same zasijavaju i umnožavaju. Pa evo još više razloga sadnju takvih biljaka. Evo nekoliko od tih biljaka, i to redoslijedom cvatnje, dakle ne cvatu sve u isto vrijeme, a pametnim odabirom ne samo da ćete imati vrt u kojem nema puno posla, nego i biljke koje cvatu cijele sezone.

Ljubičice su vjesnici proljeća. Ove dražesne niske trajnice počinju cvasti već u ožujku tako da su jedne od prvih cvjetova koji vas razvesele na proljeće. I doista, tko se ne razveseli prvim ljubičicama i njihovom mirisu? Osim onih najranijih mirisnih ljubičica, lat. viola odorata, postoji i još jedna zanimljiva vrsta koja cvate kasnije, krajem travnja i početkom svibnja - lat. viola sororia, i to u bijeloj, plavo-bijeloj i roza boji, ali ta vrsta ne miriši. Ponekad se dogodi da mirisne ljubičice procvatu čak i u jesen, doduše ne tako obilno kao na proljeće. Kako cvatu prije listanja grmlja i drveća, možete ih i posaditi ispod ukrasnog grmlja ili drveća jer im kasnija krošnja i sjena neće smetati. Same se jako uspješno razmnožavaju viola odorata vriježama, viola sororia sjemenjem. Krajem svibnja i početkom lipnja u mom vrtu dominiraju spomenute 2 jako nezahtjevne trajnice. Vučika je vrsta koja ja vrlo korisna u vrtu jer svojim korijenjem veže dušik pa tako i gnoji okolno tlo. Kod mene se obje jako uspješno same zasijavaju, a nakon obilne cvatnje krajem svibnja obje nerijetko procvatu i na jesen, ne tako obilno, ali pojavi se pokoji cvijetak. Brige s objema gotovo da i nemam, osim one da mi se previše ne razmnože i ne preuzmu cijeli vrt. A koje trajnice preporučujem za ljetnu i jesensku cvatnju, saznajte u sljedećem broju.

20. studenog - Dan korijena

Poljoprivredni tečaj je skup osam predavanja koji se odnosi na poljoprivredu i koji se održavao na imanju grofa Keyserlinga u Koberwitzu u Šleskoj, na Duhove 1924. godine. Samo devet mjeseci nakon toga 30. ožujka dr. Rudolf Steiner je umro. Neopisivo smo zahvalni za sudbinu koja mu je omogućila da izvrši važnu poruku. A kako je došlo do tih predavanja? Razlog je da je Steiner na jednom svojem predavanju govorio o smislu Zemlje i čovjeka i rekao da Zemlja umire te je zadatak ljudi da zemlju na novo oživljavaju. Antropozovsko društvo koje je vodio brojilo je više od 10 tisuća članova, pretežno intelektualaca, umjetnika, industrijalaca, veleposjednika, utjecajnih ljudi toga vremena. Nakon što je Rudolf Steiner dao toliko plodnih usmjerenja za novu pedagogiku, medicinu, umjetnost i razvoj društva,

VRTLARICA

zamoljen je da dade upute kako raditi u poljoprivredi. Duhovi kao praznik Duhova i spoznaje je bio termin koji je odabran. Dr. Steiner je brižljivo pregledao prijavljene sudionike tog tečaja, nekima nije odobrio slušanje tečaja. U tijeku predavanja glavna Steinerova misao je da mora biti prava gnojidba u dodavanju života. Tada smo dobili uputu kako raditi preparate. Biljka raste iz sila Zemlje i sila Kozmosa. Preparat gnoj iz roga pomaže silama Zemlje da se bolje poveže i napravi dublji korijen, posljedično u okolini da bolje može tražiti hranu koju treba i da je osigurana u slučaju suše. Kremen iz roga pomaže biljci da se bolje poveže s kosmosom. Kozmičke kvalitete su toplina i svjetlost. Ako toplinu koja je vezana u plodove biljke shvaćamo kao kalorije, svjetlost koja je značajna za tvorbu supstanci mogli bismo označiti s vitalnošću koji proizvod sadržava.

Pregledajte uskladištene korjenaste plodove te ih preradite za salate (luk i cikla). 21. studenog - Dan korijena Slažemo i prepariramo nove komposte. 22. studenog - Dan cvijeta Radimo s pčelama. 23. studenog - Dan cvijeta Pripremamo biljke cvijeta za zimu. Drveće rušimo u dane cvijeta ili ploda. Nikako u iscrtkane dane ili u dane lista. 24. studenog - Dan lista Ako ste posijali salatu u zatvorenom prostoru, njegujte je i zalijte. 25. studenog - Dan lista U lisnate biljke ubrajamo sve biljke čiji nam listovi i stabla služe kao hrana. To su uglavnom sve zeljaste biljke, lisnati peršin, radič, endivija, matovilac, blitva i šparoge. Očistimo nasade šparoga za proljeće. 26. studenog - Dan lista Uređujemo naše voćnjake i vrtove za pripremu kompostnih kupova.

U VRTU obitelji Međimurec iz Svetog Križa

Banana odolijeva našoj zimi

Drvo banane u potpunosti se udomaćilo u našim dvorištima. Istina, ne rodi krupnim i sočnim plodovima kao u svojoj domovini, ali predstavlja izvrsnu dekoraciju i tvori svojevrsni kutak hladovine. Upravo zato ga je zasadila i Ana Međimurec iz Svetog Križa. Bananu ima već nekoliko godina i ne samo što lijepo raste, već i tjera mladice koje je podijelila rodbini, prijateljima i susjedima. U prvo vrijeme, kaže, dok je bila tek mala biljka, spremala ju je

u podrum tijekom zime, no sada to više nije potrebno. Oreže ju i prekrije sa malo slame jer ni zime nisu više što su bile. Interesantno je i to što banana ne voli izravno i jako ljetno sunce iako dolazi iz tropskog i suptropskog područja Indije i Kine. Međimurci ih vole saditi jer brzo rastu i tijekom jedne godine mogu doseći do 8 metara. A ono što je manje poznato je to da je plod banane ustvari sočna bobica zatvorena u gustoj kožastoj ljusci. (vv)

U samo godinu dana banana može narasti i do 8 metara u visinu, ističe Ana Međimurec

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 APEL udruga liječnika Međimurske županije

Striktno se pridržavajte epidemioloških mjera Zbog pogoršanja epidemiološke slike u Međimurskoj županiji uzrokovane naglim širenjem pandemije bolesti COVID-19, koje kontinuirano pratimo zadnjih dana, predstavnici organizacija i udruga liječnika u Međimurskoj županiji: Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), Hrvatske liječničke komore (HLK), Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) upućuju APEL stanovništvu Međimurske županije za striktno pridržavanje epidemioloških mjera. Ovaj apel upućujemo cjelokupnoj javnosti u Međimurskoj županiji zbog osjećaja odgovornosti i posvećenosti očuvanju i unapređenju zdravlja svih stanovnika Međimurja, što je bio i ostaje naš trajni poziv. Naša je profesionalna dužnost upozoriti na ozbiljnost situacije i potrebu striktnog pridržavanja propisanih epidemioloških mjera i pravovremeno poduzimanje oštrijih epidemioloških mjera kako bismo spriječili scenarij u kojem neće biti dovoljno kapaciteta za bolničko liječenje oboljelih od COVID-19 niti od drugih akutnih bolesti, ali i spriječiti situaciju velikog broja oboljelih zdravstvenih radnika u kojoj nas neće imati tko liječiti. Međimurska županija je u vrhu Republike Hrvatske po broju provedenih testiranja na COVID-19. Udio pozitivnih na testiranju je s prosječno 24 % u listopadu porastao na 34 % pozitivnih u prva 2 tjedna mjeseca studenoga, što nam nužno nalaže povećani oprez u svakodnevnim kontaktima.

Zadnja 2 tjedna broj primljenih na bolničko liječenje zbog bolesti COVID-19 je porastao više od dva puta (43 bolesnika na dan 30. listopada 2020. i 90 na dan 17. studenog 2020.). Županijska bolnica ima osigurana 102 kreveta za liječenje oboljelih od bolesti COVID-19, a popunjenost je u ovom trenutku 88,2 %. Osobito zabrinjava podatak da se svakim danom sve više bolesnika prima na bolničko liječenje, a da je broj otpuštenih iz bolnice puno manji, zbog čega se bolnički kapaciteti ubrzano popunjavaju. Pri tome je važno naglasiti da se prima sve više bolesnika mlađih dobnih skupina s težom kliničkom slikom, koja zahtijeva dugotrajno intenzivno liječenje i primjenu respiratora. Broj pacijenata na respiratoru se u zadnja 2 tjedna udvostručio i na dan 17. studenog 2020. na respiratoru imamo 10 pacijenata. Rad u ŽB Čakovec je već sada značajno otežan zbog rastućeg broja oboljelih zdravstvenih radnika, kao i onih u samoizolaciji (prije 2 tjedna smo imali pozitivna 2 liječnika i 11 medicinskih sestara/tehničara, a na dan 15. studenog 2020. imamo pozitivnih 11 liječnika i 16 medic.sestara/tehničara i još ukupno 15 zdravstvenih radnika u samoizolaciji). Dužnost nam je podsjetiti da svaki novootkriveni pozitivni pacijent povlači za sobom još nekoliko osoba koje moraju u samoizolaciju, zbog čega se višestruko povećava broj osoba koje ne mogu dolaziti na svoja radna mjesta, što jednako vrijedi za zdravstvene radnike i cjelokupno pučanstvo. Liječničke udruge su se 6. studenoga 2020. dopisom obratile Stožeru CZ

Međimurske županije s prijedlogom primjene strožih mjera na području Međimurja, koje su djelomično prihvaćene. Pozdravljamo i podržavamo odluke koje je Županijski krizni stožer objavio 7. studenoga 2020. godine, ali smatramo da je potrebna stroža kontrola pridržavanja predloženih mjera, zauzimanje čvršćeg stava lokalnog prema Nacionalnom stožeru i pravovremeno uvođenje dodatnih protuepidemijskih mjera na županijskoj razini. Osoblje bolnice, Zavoda za javno zdravstvo, Doma zdravlja i obiteljski liječnici poduzimaju ogromne napore kako bi održali rad ustanova i ambulanti i neprekidnu dostupnost svih oblika dijagnostike i liječenja jer smo svjesni kako pojavom pandemije bolesti COVID-19 ostale bolesti nisu nestale. Koliko god je to moguće, želimo očuvati dostupnost svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u našoj bolnici uz pridržavanje svih epidemioloških mjera. Već je više puta naglašavano kako se Odjel hitnog bolničkog prijema (OHBP) u našoj bolnici učestalo koristi za stanja koja nikako nisu hitna, a taj se trend nastavlja i sada u pandemiji COVID-19 (točne brojke su više puta iznošene u javnosti te ih sada ne navodimo). Pozivamo građane da usluge hitnog bolničkog prijama (OHBP-a) koriste samo za doista hitna stanja, čime se također smanjuje izloženost pacijenata i širenje zaraze jer se putem OHBP-a zbrinjavaju i svi COVID-19 pozitivni pacijenti. Zloupotreba bolničke hitne službe može dovesti do izostanka pravodobne pomoći najugroženijim pacijentima zbog zauzetosti

osoblja s građanima koji su došli zbog stanja koja se nikako ne mogu nazvati hitnim stanjima. Nitko nema pravo tražiti od liječnika i ostalih zdravstvenih radnika preuzimanje odgovornosti za nastalo stanje i bitno povećanje radnih napora u trenucima kada dio naših sugrađana otvoreno odbija provoditi najosnovnije protuepidemijske mjere bez posljedica i planira svoje aktivnosti kao da se pandemija događa u nekom drugom dijelu svijeta. Zdravstveni radnici će i dalje podnositi izvanredne napore da bismo liječili i pomogli stanovništvu u borbi protiv koronavirusa, ali morate biti svjesni da pobjedu nad virusom ne možemo izboriti bez aktivnog učešća svakog od vas. Stoga vas pozivamo da nosite maske, perete ruke, držite socijalnu distancu, privatna druženja smanjite na maksimalno moguću mjeru i ne ljutite se kad vas u dućanima netko zamoli da se odmaknete na udaljenost od 2 metra. Sve to moramo raditi svi zajedno, za dobro svih nas! U svakom trenutku imajte na umu da svojim ponašanjem pomažate zdravstvenim radnicima u borbi protiv virusa i da svojim odgovornim ponašanjem doprinosite dostupnosti dovoljnog broja kreveta, respiratora, lijekova i svega ostalog potrebnog za liječenje ove bolesti, ali i liječenje svih drugih ozbiljnih i teških bolesti. U konačnici, odgovorno ponašanje svakog pojedinca čuva i zdravlje svih zdravstvenih radnika bez kojih liječenje naših roditelja, djece, supružnika, prijatelja i svih nama dragima nema tko provoditi.

Hrvatski liječnički sindikat, podružnica Čakovec: Selma Pernar, dr. med., predsjednica podružnice, mr. sc. Renata Čulinović Čaić, dr. med., predsjednica HLS-a; Hrvatska liječnička komora – Povjerenstvo Međimurske županije: prim. dr. sc. Ivan Žokalj, dr.med., predsjednik Povjerenstva; Hrvatski liječnički zbor – Podružnica Čakovec: Dubravka Kapun, dr.med., predsjednica Podružnice; Hrvatska udruga bolničkih liječnika: dr. sc. Ana Jurin Martić, dr.med. – koordinatorica za Županijsku bolnicu Čakovec; Koordinacija hrvatske obiteljske medicine: Zrinko Karlović, dr.med. – predsjednik Podružnice

Praunuci Maša, Teo i Franka najveća su radost Eve i Petra Novaka

ZLATNI PIR

Djeca, unuci i praunuci naše su blago! Pedesetu godišnjicu braka ili zlatni pir u subotu, 14. studenog skromnom obiteljskom proslavom obilježili su Eva i Petar Novak. Kao i prije 50 godina najvažniji dan u njihovom životu ponovno je pao baš na subotu. Uz dvo-

jicu sinova, 7 unuka i 3 praunuka, kako to i dolikuje uz vrijednu obljetnicu, održana je i sveta misa u tamošnjoj crkvi svetog Jakova. Misu je uz pomoć župnika Antuna Hoblaja predvodio Karlo Kruljac. (vv)

OGORČENI ČITATELJ iz Čakovca

Može li se pasti niže? Dugo sam dvojio ima li ikakvog smisla ovo napisati. No, zbog situacija koje sam počeo uviđati, jednostavno ne možeš više okretati glavu i pokrivati svoje oči. Predizborna kampanja u Međimurju već je počela iako se na prvi pogled još ne čini tako. Naime, nema plakata s političarima, nema promidžbenih video spotova, nema političkih skupova i razno raznih političkih obećanja koja se na kraju rijetko ostvare, nema još uvijek ničega onog od čega se sastoji ona prava predizborna kampanja kakve smo do sad navikli viđati. No, ima koronavirusa, pandemije koju su neki od političara počeli iskorištavati u promoviranje samoga sebe kako bi na sljedećim izborima prikupili što više političkih poena i tako postali ili ostali na dužnosti načelnika, gradonačelnika i župana. Naši političari počeli su se natjecati među sobom tko će prikupiti više novaca (naših novaca) kako bi kupili što više medicinske opreme potrebne u svrhu liječenja COVID-19 pozitivnih osoba. Na prvi pogled sve izgleda jako nevino, a nadasve jako humano. Međutim, kada se zaviri malo dublje, može se između redaka iščitati što je krajnji cilj njihova humanitarnog čina. Sve to rade samo u svrhu vlastite promocije, kako bi se u ovoj krizi poka-

zali u svojem, tobožnje, najboljem svjetlu. Za uljepšavanje slike o sebi i svojoj stranci jer to nisu učinili ranije kada su imali prilike. Sada u ovo vrijeme čini se da iskorištavaju tuđu nevolju za vlastiti probitak na političkoj sceni. Dodatan uteg na ove negledljive scene daje i činjenica da je sve zapravo naš novac, čitajte novac poreznih obveznika. Kada se sve to sagleda, ispada jako licemjerno od političara hvaliti se humanitarnim činom po društvenim mrežama i u nekim medijima kao da su za sve to samo oni i jedino oni zaslužni. Posebice me smeta kada u medijima u jednome danu izađe po nekoliko članaka o svim tim preuveličanim, humanitarnim akcijama. Kada još pod takvim člancima ne stoji ime i prezime novinara, ili da je barem naznačeno da je to promo objava, sve to ti odmah daje naslutiti da to nije ono što se čini na prvi pogled. Prošlih godina naslušali smo se izraza ratno profiterstvo. Ako se povuče neka paralela, možemo li možda sada isto tako govoriti o profiterstvu? Profiterstvu za vrijeme zdravstvene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa? Stvari treba početi nazivati svojim pravim imenom. Jeste li svjesni ove manipulacije? Netko bi na to trebao reagirati. Čitatelj iz Čakovca

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

Back to school!

PROJEKT Gluten Free Party u organizaciji Udruge oboljelih od celijakije

Vrtićarci Strahoninca i Preloga pekli bezglutenske keksiće

Ljubica Bukal i Bonita Šergić rado su stale pred naš fotoaparat sa svojim platnenim vrećicama

TRGOVINA METSS br. 105 Podbrest

Jedva se čeka petak i novi broj S našim platnenim vrećicama ovoga puta uputili smo se prema donjem dijelu Međimurja. Pri tome smo se najprije zaustavili u Podbrestu u tamošnjoj trgovini mješovitom robom gdje se prodaju naše novine. Već na samom početku posjeta susretljive prodavačice Ljubica Bukal i Bonita Šergić iz Podbresta poručile su nam kako jedva čekaju petak i izlazak novog broja Međimurskih novina. Stoga, naše su ih ekovrećice i te kako razveselile.

Kuharica i recepti te vrt i vrtlarenje prve su stranice koje se najprije čitaju, a potom se ide dalje. Špica, životne priče Međimuraca, događaji iz općine, nabrajale su rubrike jednu za drugom koje ih osvajaju iz broja u broj. I ne samo to, kažu da često znaju i s kupcima komentirati recepte, naročito ako se radi o kolačima ili pak onim tradicionalnim. Premda ih sport i ne interesira previše, te stranice podijele sa svojim muškim članovima obitelji. (vv)

Mališani Vesele loptice uživali su u pravim malim kulinarskim pothvatima

Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske u Strahonincu i Prelogu provodila je projekt Sat o celijakiji i bezglutenskoj prehraniGluten Free Party. U vrtiću Suncokret u Strahonincu u projektu je sudjelovalo 32 djece, u Prelogu u vrtiću Fijolica 22 djece, a u vrtiću Vesela loptica 29 djece. Danima se čitala slikovnica Patrik i prijatelji u potrazi za pekarnicom, izrađivali plakati, raspravljalo o bezglutenskim namirnicama. Male i složne ručice pripremale su bezglutenske keksiće, uživalo se u bezglutenskom doručku i užini, a vodila se i rasprava koji keksići su bolji. Ovim projektom, poručili su iz udruge, želi se informirati djecu o celijakiji i prehrani bez glutena. Djeca od najranije dobi stječu iskustva, upijaju informacije te je potrebno poticati toleranciju na različitost kako bi djeca od najranije dobi prihvatila jedni druge. Kad je u grupi dijete oboljelo od celijakije, priča se upotpunjuje. (dv)

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi i Donosimo džoker-kupon za 68. kolo naočale poku pi

Ime i prezime:

BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.11. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

Pri kraju je novo, 68. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagrad-

noj igri trebate skupiti tri kupona. U ovom broju donosimo džoker-kupon, koji izlazi nakon tri redovna, kojim se mijenja jedan od propuštenih. Skupljene kupone do 24. studenoga možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru

Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 68. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. studenoga. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

20 . studenoga 2020.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Roberta Radović Foto: Davor Žerjav

INTERVJU mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode

Priroda je moćnija od čovjeka

- U Međimurju imamo previše poljoprivrednih čestica izrazito male površine, stoga nam se javljaju fenomeni poput ilegalne gradnje, povećane smrtnosti divljači na cestama, neprirodnog ograđivanja prirodnog prostora i fragmentacije staništa, ističe Golub

* Na tabli kultni citat američkog prirodoslovca Alda Leopolda

ako procesi zaštite prirode u Međimurju počinju već 1960-ih godina, javna ustanova, u čijoj je nadležnosti provedba Zakona o zaštiti prirode Republike Hrvatske, na terenu u Međimurskoj županiji djeluje od siječnja 2007. godine. Od samog početka na njezinom je čelu Siniša Golub. Golub je na mjesto ravnatelja ustanove došao s pozicije direktora Zaštitarsko-ekološke organizacije Nobilis gdje je u periodu od 1995. do 2006. godine ostvario zapažene rezultate u procesima zaštite prirode i okoliša. To mu je, između ostaloga, bila najveća referenca da ga Međimurska županija angažira na ustrojavanju ustanove. Trenutno je pri kraju trećeg ravnateljskog mandata, u godini u kojoj je Javna ustanova realizirala svoj najveći i financijski najizdašniji EU projekt, javnosti dobro poznat pod nazivom: Med dvemi vodami. - Odmah u sridu: koliko EU projekti doprinose zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj? - Činjenica je da svaka hrvatska županija ima svoju javnu ustanovu za zaštitu prirode jer svaka županija ima zaštićena područja i pojedinačne objekte u sedam zakonskih kategorija koje nisu nacionalni park ili park prirode. Svaka županija svojoj ustanovi pokriva trošak „hladnog pogona“, no za sredstva kojima se ostvaruje dodana vrijednost u složenim procesima uprav-

ljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima, ustanove se moraju okrenuti fondovima EU i drugim fondovima iz pojedinih država Europe ili svijeta. Bez dodatnih sredstava, nažalost, vrijedi ona uzrečica izvorno iz engleskog jezika: Konzervacija prirode bez novaca je samo konverzacija! E sad, koliko projekti stvarno doprinose zaštiti prirode u RH? Ovisno o tome što pojedinac podrazumijeva pod zaštitom prirode. Nekome je to edukacija o prirodnim vrijednostima, drugima pošumljavanje, trećima revitalizacija starih riječnih rukavaca. U tom smislu, diljem Hrvatske provode se različiti projekti kojima se kvalitetno doprinosi rješenju nekog lokalnog ili regionalnog ekološkog projekta, tu nema dvojbe. - Znači li to da ustanove za zaštitu prirode danas više trebaju projektmenadžere nego biologe i ekologe? - Da, to znači upravo to! Doduše, i same usta- Kako prirodu doživljava netko kome je ona svakodnevni posao? Mnogi bi dali sve da mogu biti djelatnici ustanove kojoj ste na čelu. Je li to zaista romantičan posao kako se čini izvana? - Doživljaj prirode je individualna stvar. Nekome je i čakovečki Perivoj Zrinski pojam vrhunske

nove trebaju na čelu imati dobrog upravitelja koji nužno ne mora biti biolog ili ekolog po struci, a koji mora imati „panoramski pogled“ na prostor i vrijeme u kojem djeluje. U provedbi projekata to još više dolazi do izražaja. Svakodnevna komunikacija sa svim projektnim partnerima, dionicima, nadzornim državnim tijelima, izvođačima radova, razvojnim agencijama, i tako u nedogled, traži puno. - Što je prednost kontinuiteta u ravnateljstvu? Tri uzastopna mandata znače 12 godina na čelu ustanove. - Glavna prednost je da se u tih 12 godina može solidno ostvariti barem jedna velika ideja i nekoliko manjih koje doprinose općoj misiji zaštite prirode. Na početku rada javne ustanove izgledalo je da ćemo neke procese i projekte ostvariti brže, ali smo već nakon prvih pet godina uvidjeli da će se stvari ipak kretati sporije negoli je bila naša

razina poleta. Izrazito bitna stvar je i pozitivna potpora upravnog vijeća ravnatelju, a svih ovih godina ta je potpora bila nedvojbena i izrazito, izrazito konstruktivna. Dragica Vugrinec i dr. Kristijan Valkaj ostavili su najdublji trag kao članovi upravnog vijeća u zadnjih desetak godina djelovanja ustanove. Također, i trojica župana – Josip Posavec, Ivan Perhoč i Matija Posavec – bez čije potpore nikad ne bismo ostvarili projekt kakav je „Med dvemi vodami“. - Fotomonografija „Med dvemi vodami“ kapitalno je djelo u kojem su prikazane prirodne vrijednosti i posebnosti međimurskog prostora. Zbog pandemije, knjiga nije imala svoju prvu promociju, no kakvi su odjeci onih koji su knjigu primili u ruke? Zašto je važno da svaka generacija iza sebe ostavi i pisani trag? - Svatko tko je dobio knjigu u ruke, bio je upravo

prirode, netko pak tek u divljim predjelima Gorskoga kotara ili Velebita pronalazi ono što smatra prirodom. Mene osobno intrigira ono čega u Međimurju nemamo, a to je divljina, iskonski i stvarno netaknuti predjeli kakvih je na ovom svijetu sve manje. Time sam se inficirao kao mladić radeći na Aljas-

ci i od toga nema uzmaka. Posao u zaštiti prirode ima svojih čari, ali čim je nešto „javno“ i „administracija“ uz to se odmah veže i puno birokratskog posla. Zato bi se mnogi razočarali kad bi shvatili da oko polovice radnog vremena odlazi na papirologiju, prepisku i dopisku, planiranje i izvještavanje, a tek druga polovica

oduševljen balansom konciznog teksta i vrhunskih fotografija na 256 stranica velikog formata u tvrdom uvezu. Nije mala stvar to postići s grupom autora, i to onih koji svoj kruh služe na drugim poslovima, jer od pisanja knjiga se u Hrvatskoj ne živi. Da je svaka prethodna generacija iza sebe ostavila ma bilo kakvo djelo na temu prirode, barem u zadnjih sedamdeset godina, nama bi danas bilo lakše usporediti i složiti komparativnu sliku stanja prirode Međimurja kroz prošlost.

Međimurska priroda se štiti i zaštićuje kako bi generacije za stotinjak godina baštinile svoj pravi zavičaj

obuhvaća rad na terenu i ono o čemu se sanja kad se zamišlja rad u zaštiti prirode. To također nije posao za nekoga tko želi biti slobodan od stresa i „siguran od sviju nereda“ jer probleme u prirodi stvaraju ljudi, a suprotstaviti se takvim ljudima, e, to nije za svakoga.

Ovako, možemo samo nagađati kakav je ovo raj bio u različitim epohama tijekom zadnjih dvije-tri stotine godina. Dakako, moramo i pisati knjige te stvarati druge zapise kako bi buduće generacije mogle „čitati“ današnje Međimurje. - Čega u Međimurju ima previše, a čega premalo kada govorimo o prirodnom i doprirodnom otvorenom prostoru? - Ako bismo to previše i premalo stavili u omjer po glavi stanovnika, tada imamo previše oranica pod intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, a premalo dubokih šuma i livada s autohtonim biljem. Teško je današnjem djetetu ili mlađoj osobi objasniti što znači prava hrastova šuma koja bi trebala biti sasvim normalna pojava u regiji kroz koju protječu dvije nizinske rijeke. U Međimurje se posljednjih desetljeća polako uvuklo i ograđivanje privatnih parcela na otvorenom prostoru što dodatno smanjuje kvalitetu staništa za divljač i druge divlje vrste. Neke zemlje čak imaju zakonski uređenu „prohodnost“ otvorenog prostora, kod nas je to zasad izvan svake kontrole. Daleko od toga da bi Međimurje u 21. stoljeću moralo izgledati kao na podravskim naivnim slikarijama, ali krajobraz treba sagledavati u cjelini, a ne parcijalno.

Sjećanje na Vukovar

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. studenoga 2020.

UZ NOVI HRVATSKI BLAGDAN 18. STUDENOG: Dan sjećanja na žrtvu Vuko Piše: Josip Šimunko

itka za Vukovar započela je 24., a neki tvrde 25. kolovoza 1991. godine, kad počinje stalno granatiranje i zračni napadi na grad, a završila 20. studenog, prema nekim izvorima 22. studenog 1991. godine predajom zadnjih branitelja. Prvi veći zemaljski napad izveo je 26. kolovoza bataljun 1. gardijske proleterske mehanizirane brigade JNA prema Borovu naselju. U to vrijeme Hrvatska je bila razoružana, a oružje teritorijalne obrane uskladišteno u vojarnama JNA. Procjena Generalštaba JNA bila je da je to najpovoljniji momenat za vođenje velikih operacija u Hrvatskoj te cijepanje Hrvatske na tri dijela. U daljnjem napredovanju srpskih snaga bila je predviđena okupacija Hrvatske, stavljanje Zagreba u mat poziciju spajanjem Banjalučkog korpusa JNA i snaga 32. Varaždinskog korpusa JNA. No, to se nije dogodilo. Umjesto da brzo pregaze Vukovar i krenu prema zapadnoj Slavoniji, srpske snage i JNA su čak 87 dana ili gotovo tri mjeseca napadale Vukovar kojeg nisu mogle zauzeti zbog otpora branitelja. Jedna od strateških odluka koja je promijenila tijek rata u to vrijeme bila je odluka predsjednika Franje Tuđmana da se krene u blokadu vojarni JNA 13. rujna 1991. godine.

Odnos snaga deset na jednoga

Odnos snaga bio je, grubo govoreći, deset prema jedan na strani neprijatelja. Na dan 14. rujna 1991. godine, a to je vrijeme blokade i zauzimanja vojarni u Hrvatskoj, šire područje Vukovara, odnosno vukovarsko bojište je branilo ukupno 4823 hrvatskih branitelja. Vukovar je na vukovarskom bojištu branila vinkovačka 109. brigada Hrvatske vojske s oko 1500 pripadnika, kasnije je imala i do 3200 pripadnika, 4. bojna 3. gardijske brigade ZNG s 220 pripadnika, oko 800 pripadnika MUP-a iz Vukovara i Varaždina, Narodna zaštita i 1803 branitelja iz samog Vukovara, kasnije 204. brigada HV, kao i 58 HOS-ovaca te manja skupina 1. gardijske brigade “Tigrovi”. Do studenog taj se broj povećavao, no nikad nije bio veći od 6700 branitelja. Vukovar je branilo od 1800 do 2000 branitelja, a ukupno na vukovarskom bojištu najviše 6700 branitelja. Na dan 14. rujna 1991. obrana Vukovara nije imala ni jedan tenk ni oklopni transporter osim 30 topova manjeg kalibra i 12 topova kalibra preko 100 milimetara te 63 minobacača uz oskudicu u municiji. U gradu je ostalo

oko 15.000 civila, od toga 3500 djece. Oslobođenjem sjevera Hrvatske i padom 32. Varaždinskog korpusa JNA, kao i drugih dijelova Hrvatske u Vukovar je postupno stiglo nešto topova i tenkova. Ukupno je do studenog obrana imala 26 tenkova i transportera, 52 topova do sto milimetara, 32 topova preko 100 milimetara, jedan VBR i 68 minobacača. Snage neprijatelja, JNA i Teritorijalne obrane u napadu, tog istog dana, 14. rujna 1991. godine, iznosile su ukupno 57.154 pripadnika JNA, od toga 15.700 pripadnika srpskih paravojnih postrojbi. Raspolagale su sa 682 tenkova, 623 oklopnih transportera, 452 topova kalibra do 100 milimetara, 350 topova kalibra preko 100 milimetara, 48 višecijevnih bacača raketa (VBR) i 634 minobacača, kao i potpunu premoć u zraku. Pri kraju opsade Vukovara u napadu na grad i na vukovarskom bojištu bilo je oko 60.000 pripadnika srpskih snaga i JNA uz oko 1600 tenkova i transportera i ukupno 1100 topova svih kalibara. Napad na Vukovar i Baranju izvodile su operativne grupe JNA Sjever i Jug. Srpske agresorske postrojbe u grupi Sjever bile su: 453. motorizirana brigada iz Sremske Mitrovice, 211. oklopna brigada Niškog korpusa, gardijska motorizirana brigada iz Dedinja, tenkovska četa iz Pančeva, djelovi 36. motorizirane brigade iz Subotice, 16. artiljerijski puk iz Rume, 18. motorizirana brigada iz Novog Sada te 12. motorizirana brigada JNA iz Osijeka. Operativna grupa Jug: 1. i 2. mb/453. motorizirane brigade iz 12. Korpusa JNA, 2. oklopna brigada iz Niškog korpusa, 1. oklopni bataljun gardijske motorizirane brigade, dio 1. gardijske motorizirane oklopne brigade iz Voždovca, Beograd, dio 544. motorizirane brigade iz Šapca, artiljerijski puk iz Kragujevca, 3. gardijska motorizirana brigada iz Požarevca, 2. gardijska motorizirana brigada iz Valjeva, 252. oklopna brigada iz Kraljeva, 20. i 46. partizanski divizijun te više samostalnih jedinica artiljerije, jedinice TO i dobrovoljačke jedinice (paravojska).

Različite procjene poginulih i ranjenih

Razlikuju se i procjene gubitaka. Prema hrvatskim procjenama poginulo je od 10.000 do 15.000 pripadnika JNA i neprijateljskih formacija, do 10.000 je ranjeno, uništeno najmanje 400 do 600 tenkova te oko 20 zrakoplova i helikoptera. U najtežim danima napada znalo je pasti i do 12.000 granata i teških mina na sam Vukovar, što je

Novootvoreni vodotoranj simbol ratnog Vukovara (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Najduža i najkr koja je slomila Bitka za Vukovar bila je najduža i najkrvavija bitka Domovinskog rata od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku. I dandanas ne znaju se sve pojedinosti i posljedice, a za nestalima i poginulima se još uvijek traga u potpunosti razorilo grad. Prema srpskim izvorima, na vukovarskom bojištu prikazani su mnogo manji gubici, ubijeno je oko 1100 vojnika, 2500 je ranjeno, uništeno je 110 tenkova i tri zrakoplova. No, to su nepotpuni podaci jer su obuhvaćeni gubici samo dijela srpskih postrojbi. U obrani Vukovara poginulo je 1100 - 1300 pripadnika snaga ZNG-a i policajaca, podaci se razlikuju, a ranjeno preko 700 pripadnika obrane grada. Poginulo je 1100 - 1350 civila, podaci se razlikuju zbog nemogućnosti provjere. Tako se, npr., navodi da su u Općoj bolnici Vukovar tijekom opsade evidentirana 1624 poginula civila i oko 2500 ranjenih. Nakon pada grada zarobljeno je do 7000

osoba, a pripadnici policije i ZNG-a odvedeni u srpske logore ili ubijeni.

Tri faze bitke za Vukovar

U prvom naletu koji je trajao sedam dana, snage neprijatelja nisu uspjele ostvariti svoj cilj, brzo zauzimanje Vukovara pa je započela opsada grada. U drugoj fazi borbe za Vukovar očekuje se deblokada Vukovara. Deblokada je pokušana s hrvatske strane više puta u listopadu i studenom, no nije uspjela zbog premalo snaga i oružja. Vode se ogorčene bitke na cijelom vukovarskom bojištu i u gradu. Od 15. listopada Vukovar je u potpunom okruženju te

započinje treća faza obrane grada koja traje više od mjesec dana. Branitelji se odupiru heroizmom, ratnim lukavstvima i dobrom obranom grada, no pad grada je neminovan zbog odnosa snaga, Hrvatska još nema snage za deblokadu. Neprijatelj nakon pada Vukovara čini stravične zločine, ubija ranjenike iz vukovarske bolnice i civile, a preostale odvodi u logore gdje teško stradavaju. Političkim zalaganjem vodstva Hrvatske znatan broj zarobljenih policajaca i pripadnika ZNG-a je razmijenjen te tako spašen. Rezultat herojskog otpora hrvatskih branitelja u Vukovaru bio je i neodazivanje na mobilizacijske pozive u Srbiji i Crnoj Gori.

S druge strane, JNA i srpske snage izgubile su presudnu bitku s vremenom iako su osvojile Vukovar. Nakon njega više ništa nije bilo isto, a izgubile su i medijski rat zbog pokušaja osvajanja Dubrovnika. Hrvatska se obrana konsolidirala i osnažila i JNA više nije mogla napredovati bez velikih žrtava. Pokušaj destabilizacije Hrvatske je i zrakoplovni napad na Banske dvore 7. listopada 1991. godine, neposredno prije stupanja na snagu neovisnosti 8. listopada, a s ciljem ubojstva predsjednika Tuđmana i gostiju. Napad nije uspio zahvaljujući slučajnosti, predsjednik Tuđman je netom prije napustio napadnuti prostor.

Martina Strahija, kreativka i fotografkinja Foto: Lucija TrupkoviÄ&#x2021;

media

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme 25. Revija lutkarskih kazališta u Rijeci Pinklecima donijela nagradu Domino

Predstava Vuka se ne bojim ja proglašena najboljom Pobjednik ovogodišnje jubilarne 25. Revije lutkarskih kazališta prema ocjenama obiteljsko-stručnog žirija je Kazališna družina Pinklec iz Čakovca s predstavom Vuka se ne bojim ja autorice Tanje Novak i redatelja Romana Bogdana. - U ovoj zaigranoj i optimističnoj predstavi jednako su uživali i djeca i odrasli. Drago mi je da je naš žiri prepoznao sve kvalitete ove sjajne predstave koja je poznatu klasičnu bajku o tri praščića iščitala na originalan i suvremen način, aktualan, baš u duhu današnjeg vremena jer nam poručuje da zajedništvom i slogom možemo pobijediti sve nedaće, poručila je ravnateljica Gradskog kazališta lutaka Rijeka Magdalena Lupi Alvir.

Glumački kolektiv je vrlo ujednačen i zajedno izvrsno funkcionira. Njihovo je zadovoljstvo bivanjem na sceni bilo upravo zarazno i teško je bilo ne uživati. Zadivljuje kako je s malo elemenata postignuto jako mnogo. Dapače, sve je bilo baš onako kako treba biti – jednostavna priča ispunjena pozitivnom energijom koja je izvrsno komunicirala s publikom svih dobnih skupina. Proglašenje najbolje predstave Revije održano je u utorak, 10. studenog 2020. u dvorani Gradskog kazališta lutaka Rijeka nakon promocije časopisa za književnost i kulturu Ogranka Matice hrvatske Osijek, Književna revija 100 godina lutkarstva u Hrvatskoj. Nagradu Domino

LJEVAK nagrađuje

ALINA BRONSKY: Pletenica moje bake Nakon Rose iz romana Najljuća jela tatarske kuhinje i Dunje iz Posljednje ljubavi babe Dunje, Alina Bronsky u novom romanu predstavlja Margaritu Ivanovnu, još jednu junakinju veću od života. Maks živi s bakom Margaritom i djedom Čingizom u domu za izbjeglice u malom njemačkom gradu, kamo su došli iz Rusije u potrazi za boljim životom. No zastrašujuće nametljiva, tvrdoglava, egocentrična i netaktična Maksova baka uopće nije zadovoljna time kako su stvari organizirane u Njemačkoj.

OPĆI odjel Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec predstavlja izložbu od 16. studenog do 5. prosinca

Razgledajte radove polaznika škole Artelje Od 16. studenog do 5. prosinca 2020. godine na Općem odjelu Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec može se razgledati izložba radova starijih polaznika Škole crtanja i slikanja Artelje. Unutar Likovnog udruženja Čakovec već 13 godina djeluje Škola crtanja i slikanja koja se bazira na razumijevanju i

poštovanju kreativnosti i individualnosti svakog polaznika. Potiče se istraživačko proučavanje različitih vrsta, oblika i pojava, njihovih funkcija i konstrukcija te samostalno izražavanje crtežom, bojom i plastičnim (3D) oblikovanjem. Program predviđa učenje i upoznavanje s likovnim

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

Dobitnik iz broja 1313 je Jasenka Bajs (Znanje: Clare Pooley: Bilježnica neizgovorenih stvari) knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. ALINA BRONSKY: Pletenica moje bake

kupon br. 1314 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona:

i ove je godine dizajnerski osmislio Studio Cuculić, a ovaj put to je skulptura s motivom ribara koji je upecao sam sebe. 25. Revija lutkarskih kazališta održavala se od 2. do 10. studenog 2020. u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka, Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, RiHub-u i Galeriji Kortil. Na jubilarnoj Reviji gostovalo je 8 kazališta, većinom iz Hrvatske, ali i iz Slovenije i Bosne i Hercegovine te je izvedeno sveukupno 16 predstava. Publika je, osim u predstavama, mogla uživati u bogatom i raznolikom popratnom programu u sklopu kojeg su održane dvije radionice, dvije promocije knjiga i časopisa te izložba. (dv)

Mozaik knjiga i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail: oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Niz videospotova i priloga Iza nas je još jedno izdanje omiljene glazbene emisije Fio show. U novoj nedjeljnoj emisiji Fio show mogli ste vidjeti niz videospotova i priloga te informacija vezanih za predstojeće razdoblje.

tehnikama i osnovama likovnog jezika te povijesti umjetnosti kroz likovne radionice. U radu s odraslima od samih početaka uključen je Veljko Posavec, akademski slikar i učitelj OŠ Nedelišće. Polaznici čiji radovi su predstavljeni su Sanja Gojnik Crnčec, Maja Hergotić, Alen

Jaklin, Nena Kuzmanović Herak, Ivana Trbojević, Brigita Leskovar, Snježana Novotny, Mihovil Gotal, Maša Varga, Tara Kos, Anja Strahija, Lea Lehkec, Ema Žvorc, Nika Srnec, Helena Herman, Tea Turk i Marta Poljaković. Izložba se može razgledati u radno vrijeme Knjižnice. (dv)

20. studenoga 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

MARTINA STRAHIJA (40) iz Novog Sela Rok kreativka i fotografkinja VODE VAS U KINO

Trenutke pretače u vječnu

OSVOJENE KINO ULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 30. 09. 2020. U CINESTARU VARAŽDIN.

uspomenu

DIJELIM0 1 X 2 ULAZNICE za film “Kućni ljubimci na tajnom zadatku” (projekcija u Varaždinu)

- Imam oštro oko za mnoge detalje koji su drugima neprimjetni, što mi pomaže u kreativnosti. Za sebe mogu reći da sam iskrena, otvorena i nikada ne skrivam svoje osjećaje, ispričala je fotografkinja Martina Piše: Dora Vadlja Foto: Lucija Trupković

Martina Strahija (40) iz Novog Sela Rok fotografkinja je koja se ovim kreativnim poslom bavi već dugi niz godina. Poznata je po svom fotografskom brendu Studio MaЯRtinez koji iza sebe ima nebrojeno puno fotografija mladenaca, krštenja, novopečenih roditelja te prekrasnih obiteljskih trenutaka. Kako sama kaže, ne dozvoljava da na vjenčanjima bude samo broj i osoba koja mora snimiti pokoju fotografiju, nego želi da se mladenci osjećaju dobro i sigurno te da znaju da je spremna ispričati priču kroz objektiv. - Volim dugo spavati, popiti šalicu dobre kave, ne mogu jutro zamisliti bez nje. Volim čokoladu, čašu dobrog vina, ne mogu zamisliti zimu bez snijega i ljeto bez sunca i mora.

Volim istraživati i putovati, dobro društvo, dobro svjetlo. Ja sam Martina i stojim iza imena MaЯRtinez, tako se predstavila fotografkinja Martina koja je uvijek puna života i energije.

Emocije pretače u fotografiju

U Novom Selu Rok napravila je pravu podružnicu Djeda Božićnjaka gdje već par godina nastaju idilične božićne obiteljske fotografije. Cijela zamisao kutka je da se vraćamo u djetinjstvo. Svatko od nas u sebi krije dijete koje čuči i samo čeka trenutak kad će izaći. Tako osim djece roditelji proživljavaju sretne emocije u studiju. Osim toga Martina je i veliki humanitarac. Tako se protekle godine uputila u daleku Afriku kako bi volontirala u školi s djecom u Tanzaniji. I tamo su nastali prekrasni i realistični kadrovi

KAMO SUTRA

rijeme kao da je ponovno stalo. Jednim pogledom kroz prozor scene su kao iz horor filma ili iz pjesme Josipe Lisac. Uglavnom, oko nas magla, oblaci, nema sunca i tako već skoro tjedan dana. Pomanjkanje vitamina sunce ide u prilog, možda, koroni. I dalje je tu, vrlo prisutna. Onaj virus iz Kine o kojem smo razgovarali s blagim podsmijehom stigao je u moje

afričkog života. Martina kaže kako ona živi fotografiju. - Imam oštro oko za mnoge detalje koji su drugima neprimjetni, što mi pomaže u kreativnosti. Za sebe mogu reći da sam iskrena, otvorena i nikada ne skrivam svoje osjećaje. Minimalist i sanjar o novim avanturama. Na putovanjima pronalazim svoju inspiraciju, ali jaka ljubavna veza između dvoje ljudi i sramežljiv osmijeh djeteta me inspirira više od bilo kojeg grada. Volim ljude i priče što pretvaram u fotografiju, kaže Martina.

Nije ni sanjala da će postati fotograf

Nikada nije sanjala da će postati fotograf. U ranom djetinjstvu mama joj je usadila ljubav prema fotografiji i uspomenama koje ostaju trajno. Fotografira otkad zna za sebe.

Ulaznice za film “Kućni ljubimci na tajnom zadatku” dobila je:

Jelena Grahovec - Prvu nagradu osvojila sam već u osnovnoj školi i dobila za nagradu svoj prvi analogni fotoaparat. Prije 17 godina na putovanju u New York kupila sam prvi “digitalac”. I tu započinje potpuno nova dimenzija, novo poglavlje mog života, priča o fotografiranju djece i vjenčanja. Pronašla sam novu ljubav koja mi je postala inspiracija u svakom novom danu. Blagoslovljena sam što radim ono što volim jer samim time upoznajem nove ljude i zanimljiva mjesta, ispričala nam je kreativka. Svako dijete vidi kao kreativnu mogućnost. U svakom vjenčanju vidi detalj. Svaki element priče je važan. Bitno je za svaku priču imati inspiraciju, a Martini to, srećom, ne nedostaje. - Radim i vjerujem u ono što volim. A volim fotografirati najljepše uspomene. Studio MaЯRtinez postoji od 2013. godine i od tada je kroz moj

život i ispred mog objektiva prošlo mnoštvo predivnih ljudi. Volim se smijati, vrlo sam otvorena i jednostavna, kao i moj rad. Vjerujem da fotografije mnogo govore o mojim osobnostima. Ne lovim samo posebne trenutke, već dokumentiram ljubav – umjetnički, kreativno, iskreno i potpuno, kaže fotografkinja. Korona je snažno pogodila sektor koji se veže uz vjenčanja i bilo kakva veća okupljanja. U ljetu su se vjenčanja još i održala, ali zbog trenutne epidemiološke situacije većina mladenaca svoj je dan iz snova prebacila za neka druga vremena. Nadamo se da će ta vremena doći vrlo uskoro. Do onda Martina jedva čeka božićno vrijeme koje je pred vratima kako bi svoju kreativnost i ljubav prema Božiću mogla usmjeriti u fotografiranje i stvaranje novih uspomena.

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napraviti je da do četvrtka do 12 sati napisati zašto biste baš vi trebali osvojiti besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi tiskani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Ostanimo zdravi i normalni susjedstvo. Doslovno. Ako još nemate nikog u blizini tko je ovih dana ili tjedana dobio pozitivan test, onda stvarno poznajete malo ljudi. Naravno, nije poanta nikakvo zastrašivanje ili širenje panike. Činjenica je da je virus tu i da ga je sve je lakše pokupiti. I kad čujete koliko je danas zaraženih koronavirusom, bilo u Hrvatskoj ili Međimurju, te su brojke u stvarnosti i puno veće. Čak i u obiteljima ne

idu svi na testiranje. Neke ni njihovi doktori obiteljske medicine ne pošalju na testiranje. Bliski ljudi oko mene bili su na testiranju. Kažu, nekima se vidi da su bolesni, drugima uopće. Nekima stižu pozitivni rezultati, drugima, srećom, negativni. U svakom slučaju drugi val je sigurno tu. Od svibnja do rujna svi smo malo zaboravili na koronu. Istina,

bili su izbori, kao i turistička sezona pa zapravo nikad nećemo znati kakve su onda bile stvarne brojke. No, činjenica je da sam do prije mjesec dana znala troje koji su preboljeli koronu, a sad ih više ni ne brojim. U ljetu smo bili svugdje, nelagodu nisam uopće osjećala. No, sad kad znam da mi je virus svuda, pa i u zgradi, nelagodu ipak osjećam. Pitala sam sad već podeblji niz ljudi

kako je to imati koronu. Dok su mi jedni ispričali da im skoro ništa nije bilo, samo su izgubili okuse i mirise te imali osjećaj malaksalosti i opće slabosti, drugima je bilo loše uz temperaturu, nemoć i kašalj do više od 2 tjedna. U glavi mi je samo da sve ovo prođe do proljeća pa da konačno obavim sva putovanja i druženja koja će očito još jedno vrijeme biti na stand by. Do onda, ostanite zdravi!

Piše: Dora Vadlja

media

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Foto: Mario Golenko Piše: Dora Vadlja

Čakovečka špica

Ljubica, Stjepan, Elena i Mimi kao s obiteljske razglednice Zgodan mladi par u jaknama s krznom

Mlada dama odlično uskladila smeđe boje i traperice

Simpatične mama i kći prošetale špicom

Kapa nagovješćuje sve hladnije dane

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Sjećanje na Vukovar 27

ovara i stradanja Škabrnje Jednu od prisiljenih odluka zbog razvoja događaja donio je nitko drugi nego Milošević u svojim velikosrpskim planovima. Naime, nezadovoljan razvojem događaja, gubljenjem vremena i nemogućnosti spajanja s Banjalučkim korpusom JNA, zaustavlja ranije donesen plan Generalštaba JNA da se velikim snagama nakon Vukovara napadne Osijek “jer je to hrvatski grad koji mu ne treba.” Bitka za Vukovar bila je tek prva faza Domovinskog rata, uslijedilo je međunarodno priznanje Hrvatske početkom 1992. godine, no Domovinski rat završio je velikim akcijama hrvatskih snaga 1995. godine.

Stradanja zadnje grupe međimurskih policajaca

Iz PU Varaždinske upućeno je 11. rujna 1991. godine 185 policajaca u Vukovar koji su ga ostali braniti kao zadnja grupa. Prije toga smjene su bile svaka dva tjedna. U sastavu PU Varaždinske tada je i PS Čakovec. Preživjela su 154 pripadnika, a znatan dio je bio zarobljen, dio se probio iz obruča. Zasebna postrojba je imala 21 poginulog, 5 nestalih te 5 umrlih pripadnika.

U obrani Vukovara i Slavonije sudjelovalo je ukupno oko dvije stotine međimurskih policajaca PS Čakovec, tada u sastavu PU Varaždinske. U zadnjoj grupi upućeno je u Vukovar 11. rujna 1991. godine 58 međimurskih policijskih službenika. Nakon pada Vukovara zatočena su 24 međimurska policajca, 11 ih se uspjelo probiti i tako spasiti, a osam službenika uspjelo se vratiti konvojem Crvenog križa.U obrani Vukovara i Slavonije poginulo je deset međimurskih policajaca, 26 ih je ranjeno, a jedan se vodi kao nestali. Poginuli su u Vukovaru: Josip Šajnović, Mladen Vinko, Vladimir Rojko, Damir Lehkec, Dragutin Lehkec, Antun Mutvar, Darko Tišljarić, Dragutin Friščić, Dražen Štefulj i Ljubomir Jalšovec. Iz sastava PU Varaždinske poginuli su međimurski policajci Ivan Hižman, Božidar Košir i Željko Pongrac. Iz sastava PU Sisačko-moslavačke poginuo je međimurski policajac Predrag Kozar. Kao nestali vode se međimurski policajci Ivan Oreški, djelatnik PS Čakovec nestao nakon pada Vukovara i Vlado Štampar, djelatnik PU Varaždinske nestao u Karadžićevu.

rvavija bitka moć agresora

Tihomir Dominić ne može reći da je sretan, da je ovo zemlja i budućnost njegove djece za koju se borio

TIHOMIR DOMINIĆ, vukovarski branitelj iz Donjeg Vidovca, 29 godina poslije

Mama mi je rekla, dete moje, nejdi! - Tog 11. rujna 1991. kad sam odlazio mama mi je rekla, dete moje, nejdi. Ali imao sam 21 godinu i mislio sam da sam najpametniji na svijetu, prisjetio se Tihomir Dominić iz Donjeg Vidovca svog odlaska na put koji mu je obilježio život. Golobradi policajac koji je tek počeo raditi u policiji u Donjem Kraljevcu krenuo je put Vukovara sa susjedima, Alojzijem Hujsom, Tomicom Horvatom i Dragutinom Friščićem Keserom. Njih četvorica bili su dio tzv. “zadnje vukovarske grupe”. Od njih 58, samo 11 ih se vratilo kućama probojem među kojima i tri susjeda. Nažalost, Dragutin Friščić Kesera poginuo je nakon pada Vukovara. I danas, 29 godina kasnije sada umirovljeni policajac uoči obilježavanja tužne obljetnice vrti slike strahota koje mu ne daju mira.

Idemo samo na ispomoć, a ne u rat

Međimurski branitelji poginuli u Domovinskom ratu

Po njegovom mišljenju, trebala je to biti samo još jedna grupa za ispomoć. - Nitko nam nije rekao da idemo u rat, niti smo se spremali za to. Do tada nismo imali poginulih, ranjenih niti pak je tko od mojih kolega zapravo i morao upotrijebiti oružje, kaže naš sugovornik. Da nisu znali kuda idu i što ih tamo čeka svjedoče i karte pa čak i tablice za reguliranje prometa koje su ponijeli sa sobom. - Sve je bilo dobro prvih tri dana, čak smo i promet regulirali. I onda se 14. rujna dogodio prvi jači napad koji nas je osvijestio. Život im se sveo na trčanje od zaklona do zaklona, obilazeći leševe, rupe od

bombi i granata, uništenih automobila, tenkova, haubica… Pravilo je bilo da nema nikakvog pravila, već se snalazi kako znaš i umiješ kako bi sačuvao živu glavu. U jednom takvom sklanjanju, 14. listopada geler granate pogodio ga je u nogu. Ranu su mu samo zavili bez operacije i vađenja gelera te se potom liječio u podrumu Štaba gdje je dočekao i pad Vukovara. - Imao sam sreću što sam poskakujući po jednoj nozi pao na tu ranu, geler se pomanuo pa sam mogao koliko-toliko hodati i ići u proboj. U suprotnom završio bih u bolnici i tko zna što bi bilo sa mnom, kaže vukovarski branitelj.

Spasio se probojem sa 17. na 18. studenoga

Svatko je za sebe odlučivao a opcije su bile predaja, bolnica i proboj. Spalio je svoje dokumente te se 17. studenoga, oko 17 sata uputio u proboj, preko rijeke Vuke. Prema njegovim riječima, jedina sreća u nesreći bila je što je tog dana i te noći padala jaka kiša pa su prolazili kraj praznih poplavljenih rovova, izbjegavajući minska polja. Drugo jutro oko 7 sati stigli su u Nuštar pa od tamo u Međimurje. Gledajući pak sva zbivanja danas, ne može reći kako je sretan, da je ovo zemlja i budućnost njegove djece za koju se borio. Iz sadašnje pozicije onakvu strahotu ne bih ponovio, već bih radije poslušao riječi svoje majke: - Dete moje, nejdi! Idi v Kanadu ili bilo kam drugam. (Vlasta Vugrinec)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. studenoga 2020.



18. svibnja 2018.

MEĐIMURJE proglašeno Europskom regijom sporta 2022. godine

NOGOMET

Titula za lakše pristupanje EU novcima za ulaganje u sport

Međimurje je poznati kraj po sportu i rekreaciji, a titula donosi veliki izazov kad je u pitanju osmišljavanje i realizacija projekata ulaganja u sportske i rekreativne sadržaje

- Zahvaljujući malom, ali pravom timu, uspjeli smo pokazati sportske vrijednosti Međimurja, a ovom titulom želimo još više približiti sport Međimurcima, stvoriti nove projekte i dodane vrijednosti u sportu, rekao je Mario Vukoja, dopredsjednik Zajednice sportskih udruga Međimurska županija proglašena je Europskom regijom sporta 2022. godine te je prva županija u Hrvatskoj koja se kandidirala i osvojila ovu prestižnu titulu. Veliko je to priznanje svim međimurskim sportašima, rekreativcima, volonterima, sportskim djelatnicima i entuzijastima za njihov trud, predanost, rezultate i dugogodišnji rad u sportu.

Titula kao certifikat za projekte u sportu

Međutim, još važnije je, kako nam je pojasnio Tomica Jakopec iz Zajednice sportova, da je to svojevrsni certifikat koji omogućuje lakše pristupanje EU i drugim projektima i novcima, kako sportskih organizacija, tako posebice lokalne samouprave u narednom programskom razdoblju 2021. - 2027. - Međimurje je dom brojnih sportskih talenata. Ponosimo se dugom i bogatom sportskom tradicijom te mi je zadovoljstvo istaknuti da na površini od 729,58 km2 djeluje više od 400 sportskih udruga i oko 16.000 sportaša, ponosno je kazao župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuvši samo neke od brojnih sportaša, klubova i udruga koji su ostavili trag u bogatoj sportskoj povijesti Međimurja, Franjo Punčec, svjetski teniski as, jedan od

Župan Matija Posavec i čelni ljudi Zajednice sportova Mato Kljajić i Mario Vukoja prilikom predstavljanja kandidature za titulu regije sporta najboljih hrvatskih sportaša i osvajač Davis Cupa i polufinalist Wimbledona, Branko Zorko, prvi osvajač medalje s velikog natjecanja u samostalnoj Republici Hrvatskoj, Filip Ude, osvajač srebrne olimpijske medalje u gimnastici, Antonija Ružić, najbolja europska tenisačica do 16 godina, Alan Perko, svjetski prvak u sportskom ribolovu, Lucija Lesjak, svjetska prvakinja u karateu i brojni drugi. U Međimurju postoji više od 6000 registriranih nogometaša u više od 70 aktivnih nogometnih klubova uz svu sudačku i trenersku organizaciju, što znači da na svakog 18. stanovnika dolazi 1 nogometaš. - To je samo jedan u nizu podataka koji svjedoče da Međimurje zaista živi sport i to svakodnevno, kako je naglasio Mato Kljajić, predsjednik Zajednice športskih saveza i udruga Međimurske

županije, ujedno predsjednik Međimurskog nogometnog saveza i član Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza: - Čak jedna trećina naših građana aktivno se bavi nekim oblikom sporta, a to je rezultat sustavnog ulaganja i rada desetljećima. Možemo se pohvaliti i činjenicom da na području Međimurja imamo sportske udruge sa stoljetnom tradicijom, dodao je. Put od ideje do realizacije, odnosno proglašenja Međimurske županije Europskom regijom sporta 2022. godine od strane Udruženja europskih prijestolnica i gradova sporta ACES Europe pojasnio je dopredsjednik Zajednice športskih saveza i udruga Međimurske županije Mario Vukoja spomenuvši da je proces trajao skoro godinu dana: - Zahvaljujući malom, ali pravom timu, uspjeli smo pokazati Europi sportske vrijednosti Međimurja, a ovom titulom

želimo još više približiti sport Međimurcima, stvoriti nove projekte i dodane vrijednosti u sportu, rekao je poznati gimnastički i sportski djelatnik.

Velika prilika i izazov

- Ova prestižna titula velika je prilika za Međimurje, a prilike stvaraju ljudi koji su proaktivni, koji imaju kvalitetnu viziju pozicioniranja Međimurja tamo gdje pripada, među predvodnike, uspješne, prepoznate regije u svim područjima, zaključio je župan Posavec zahvalivši svima koji su sudjelovali u pripremi kandidature, a uz predsjednika i dopredsjednika ZŠUIS MŽ Matu Kljajića i Marija Vukoju, u opsežni proces uključeni su bili i pročelnica UO za civilno društvo, ljudska prava i sport MŽ Maja Odrčić Mikulić, stručni suradnik za sport MŽ Neno Ujlaki, tajnik ZŠUIS MŽ Tomica Jakopec te Ana Kralj iz REDEA-e. (dz)

MLADA reprezentacija Hrvatske na kraju uspjela

Štefulj, Vuk i Vizinger izborili EP U-21 Hrvatska U-21 reprezentacija se nakon teških i burnih kvalifikacija iskalila u posljednjem kolu nad vršnjacima iz Litve pobjedom 7:0, zauzela drugo mjesto u svojoj skupini kvalifikacija i plasirala se na Europsko prvenstvo koje se iduće godine igra u Mađarskoj i Slovačkoj. Međimurski nogomet nakon dužeg vremena ima u mladoj reprezentaciji čak tri igrača koji će tako biti u najužim kombinacijama Igora Bišćana da budu među 22 člana reprezentacije koja putuje na EP. To su: napadači Dario Vizinger i Matej Vuk te lijevi bočni Daniel Štefulj. Na ruku našima išli su ovaj put svi drugi rezultati zahvaljujući kojima je Hrvatska među pet drugoplasiranih reprezentacija koje su ipak izborile EP. Najprije je u našoj skupini Škotska izgubila od Grčke, a trebala joj je pobjeda da bude druga, a onda je za plasman Hrvatske trebao kiks barem jedne drugoplasirane reprezentacije iz ostalih skupina koje su trebale pobjedu protiv svojih pobjednika. I to se dogodilo. Kiksale su čak dvije: Belgija i Rumunjska tako da su naši mladi zabilježili novi plasman na EP. Hrvatska je razbila Litvu sa 7:0, a u toj izvrsnoj predstavi Matej Vuk zaigrao je u prvih 45 minuta, dok je Daniel Štefulj odradio punu minutažu nakon što je iz sastava ispao Borna koji je dobio izravni Dobro je znati 20Sosa crveni karton protiv Škota

i vrlo vjerojatno morat će pauzirati neku utakmicu i na EP-u. Vuk je solidno odradio ukazanu priliku protiv Litve. Možda je mogao biti još malo konkretniji jer bilo je prilika s obzirom na to da je protivnik bio na konopcima već nakon prvih 45 minuta u kojima su naši došli do prednosti 3:0. U nastavku je ušao Ivanušec koji se vratio nakon korone i koji ima prednost na ovoj poziciji, ali i Vuk je pokazao da može biti jako dobar. Samo se treba još malo osloboditi. Nadamo se da će biti na spisku Bišćana i za EP. Štefulj je odgovorno i ozbiljno odradio ukazanu priliku na lijevom bočnom i pokazao da je puno stabilniji na ovoj poziciji od mrvice kvalitetnijeg, ali često vrlo nervoznog Borne Sose koji je u ovom ciklusu dobio čak dva crvena kartona. Zbog ovog zadnjeg nakon što bude poznata kazna vjerojatno uz odrađenu jednu utakmicu kazne, vjerojatno ga čeka još barem jedna, ako ne i više, tako da Štefulj ima dobru priliku da izbori put na EP. Nažalost, zbog koronavirusa utakmice protiv Škotske i Litve propustio je Dario Vizinger. Baš šteta jer je počeo hvatati formu nakon lakše ozljede, ali on bi ako zadrži formu u austrijskom Wolfsbergeru, trebao biti siguran putnik za najveće natjecanje U-21 reprezentacija. www.mnovine.hr • reda (dz, nl)

Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr



20. studenoga 2020.

NOGOMET ZAVRŠNICA prvog dijela sezone 3. HNL Sjever

Polet i Rudar traže nove bodove U 13. kolu Rudar nije igrao derbi susret protiv Mladosti iz Ždralova, ali su u međuvremenu izašli iz samoizolacije pa će u subotu moći igrati u nastavku sezone. U posljednjem kolu jeseni opet ih čeka derbi, odlaze na megdan ekipi koja je samo bod ispred njih na drugom mjestu. Domaćin im je momčad Radnik Križevci koji ove sezone igraju jako dobro i uz Mladost i Polet su vrlo ozbiljni kandidati za naslov prvaka. Koliko će ova pauza utjecati na igrače Dražena Škvorca, teško je reći, ali je sigurno da će biti oslabljeni neigranjem Nine Patafte koji pauzira zbog akumulirana tri žuta kartona. Međutim, u protekla četiri kola igrači Rudara zabilježili su isto toliko pobjeda i puni samopouzdanja putuju u Križevce s nadom da ostanu neporaženi. Drugi naš predstavnik, aspirant za sam vrh, Polet iz Svetog Martina na Muri, svoju utakmicu 13. kola zbog samoizolacije igrača Podravine nije igrao u subotu, već ove srijede. Igrači Matije Kristića krenuli su put Ludbrega s namjerom da se vrate s tri boda. Na drugoj strani na klupi Podravine dočekao ih je njihov bivši trener Mario Kovače-

vić tako da je to bio sraz trenera koji su prethodno vodili današnje protivnike. U jednoj rovovskoj utakmici, koja je bila čvrsta, zanimljiva i korektna, suparnici su u susretu bez golova podijelili po bod. U prvom dijelu Polet je imao inicijativu, a jedinu pravu prigodu promašio je Medved nakon što je domaći vratar odbio loptu. U nastavku domaćin se malo probudio, ali bez prilika. Pred kraj Polet ponovo preuzima inicijativu, a nakon što se deset minuta prije kraja povrijedio jedini opasan u ekipi, napadač Tomislav Medved, prilika više nije bilo. S ovim bodom igrači iz Svetog Martina su i dalje treći, s bodom manje od vodeće Mladosti koja ima i utakmicu manje. Da poprave bodovni saldo, imaju prilike već ove subote kada u 14. kolu dočekuju Bjelovar koji dosta oscilira ove sezone. Samo pobjeda ih drži u borbi za naslov prvaka, a vjerujemo da Poletovci za to imaju snage. Utakmice u Svetom Martinu na Muri Polet Bjelovar i u Križevcima Radnik - Rudar, igraju se u subotu, 21. studenog u 13:30. (md)

DRUGA HNL skupina A za žene

Katarina Zrinski jesenski prvak U sedmom kolu nogometašice Katarine Zrinski upisale su šestu prvenstvenu pobjedu i s 18 bodova nalaze se na samom vrhu lige. Potpuno zasluženo osvojile su titulu jesenskih prvakinja uz gol razliku 33:6 i nakon ispadanja iz

Prve HNL na dobrom su putu da se vrate. Ovaj put u Orehovici, gdje su igrale kao domaćin, bile su bolje od ŽNK 4 rijeke s velikih 7:0. Čak pet golova zabila je Perica Cicijelj, a po jedan su dodale Laura Lovrenčić i Sara Klarić.(nl)

NK MEĐIMURJE ovaj petak nastavlja prvenstvenu sezonu 2. HNL

Vincetić uvjeren da će biti pravi i u finišu jeseni - Zadovoljan sam dosadašnjim dijelom sezone i fale nam dva boda da bi bili perfektni. Dečki su stvarno dobri, pristup im je odličan i vjerujem da ćemo tako nastaviti sve do kraja, optimističan je trener našeg drugoligaša Nakon korona i reprezentativne pauze na nogometni teren ovaj petak vraćaju se nogometaši Međimurja. Crvenocrni ponovno su u pogonu od srijede, 11. studenog i spremni će dočekati petak i susret s BSK-om. Naš drugoligaš izvrsno je odigrao dosadašnji dio sezone i u završnici jesenskog dijela sezone konkurira za sam vrh tablice. Nije nedostižno ni vodeće mjesto na tablici, tako da je prvi dio sezone pokazao bez obzira što je trener Goran Vincetić stvarao ekipu i igru od samog početka njegove najave o borbi za naslov i Prvu HNL nisu bile “mrtvo slovo na papiru”.

Korona prebrođena, spremni za završnicu

Korona koja je napala ekipu stigla je u nezgodno vrijeme, nakon velike pobjede protiv Opatije, ali s obzirom na turbulentnu situaciju oko štrajka i naknada možda u pravo vrijeme da se bez stresa završi jesen i u proljeće pokuša do kraja napasti elitni rang hrvatskog nogometa. - Bili smo u dosta nezgodnoj situaciji jer su neki igrači bili pozitivni, srećom, bez težih posljedica. Svakome smo individualno slali trening. Dečki su se dosta dobro pridržavali svih naših uputa. Kad smo se vratili prošli tjedan na trening vidjelo se da su dečki imali pauzu, ali ja vjerujem da ćemo spremni dočekati i ovu utakmicu. Za susret s BSK-om ne konkuriraju Vuk, Marcijuš i Zanjko koji je dobio jedan udarac i još uvijek u klubu ne znaju kakva je u pitanju

TABLICA 1.

Hrvatski dragovoljac

2. Osijek II

+10

+13

3. Opatija

4. Međimurje

5. Sesvete

6. Dubrava Tim kabel 13

-1

7. Kustošija

-1

8. Dugopolje

9. Cibalia

-3

10. Orijent 1919

11. BSK

12. Croatia

13. Hajduk II

-4

14. Inter-Zaprešić

15. Dinamo II

-1

16. Rudeš

-8

17. Solin

-9

18. Junak

-10

ozljeda. Kapetan Hranilović jučer se vratio iz samoizolacije i sigurno neće startati od prve minute, dok su ostali igrači spremni za sutrašnji susret. - Imamo široki kadar i vjerujem da ćemo uspjeti pronaći rješenje za sve pozicije. BSK je 11. momčad lige, jako su nezgodni, a u svom kadru imaju najboljeg strijelca lige. Vincetićeva vojska do sada je odigrala 12 utakmica, a s 22 boda nalaze se na trećem mjestu prvenstvene ljestvice s četiri boda i utakmicom manje od vodećeg Hrvatskog Dragovoljca. - Zadovoljan sam dosadašnjim dijelom sezone i fale nam dva boda da bi bili perfektni. Dečki su stvarno dobri, pristup im je odličan, odigrali smo tek dvije lošije utakmice. Nisam zadovoljan s tim porazima, ali vjerujem da možemo jako dobro i uspješno nastaviti sezonu, poručio je trener. Mladi vratar Matija Jesenović dobio je pravu priliku ove jeseni i ugrabio je na pravi način. Izvrsno je branio u

Vratar Jesenović u dosadašnjem dijelu sezone bio je jedna od važnih karika našeg drugoligaša u lovu na bodove za vrh tablice nekoliko utakmica i dao važan doprinos osvajanju velikog broja bodova. Bilo je i grešaka, ali one su zanemarive s obzirom na sve obrane posebice u situacijama kad su napadači bili s njim 1:1 čakovečke “hobotnice”. - Dosad je bilo sve u redu. Dobio sam priliku, puno branim, što mi odgovara jer donosi i samopouzdanje što je važno za svakog vratara. Za najboljeg strijelca lige Dabra pripremili su nas treneri i vjerujem da ćemo bez problema to riješiti, kazao je vratar Jesenović u najavi dolaska BSK-a.

BSK predvodi Dabro kao naj strijelac lige

Klub koji u petak stiže u Čakovec su 11. momčad lige sa 16 bodova, a njihove boje brani bivši igrač Međimurja Josip Čikvar. Do sada su postigli 17 pogodaka, a imaju i najboljeg strijelca lige, Marka

NAGRADNI NATJEČAJ povodom 10 godina rada Fizikalne terapije i rehabilitacije Alen Horvat

Dabru s 11 pogodaka. Dabro, koji je kao mladi talent otišao u talijansku Fiorentinu, ali nije se uspio nametnuti pa se vratio kući, izgleda da je sazrio i igra najbolji nogomet života. Zapeo je za oko i našim prvoligašima, posebice susjednom Osijeku, ali do kraja prvog dijela prijelaznog roka nije došlo do transfera. Nadamo se da će ga naša obrana uspješno zaustaviti te da će s druge strane blistati naši jaki napadački aduti koji također izvrsno stoje na listi strijelaca 2. HNL: Mijić i Igrec. 14. kolo 2. HNL između Međimurja i BSK-a igra se u petak, 20. studenog s početkom u 17 sati. Prema odluci stožera susret se igra bez gledatelja, a gledatelji će ga moći pratiti uživo u tv prijenosu putem YouTube kanala kojeg možete pronaći na Facebook stranici NK Međimurje. (nl, dz, foto: mg)

Osvojite poklon paket fizikalnih terapija od 6 dolazaka

kupona skupi fizikalnu poku i pi

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona:

BROJ KUPONA

Skupljene kupone od 1. do 8. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i paket fizikalnih terapija pokupi.”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika objavljujemo u Međimurskim novinama 11. prosinca. (mk)

Privatna fizikalna terapija Alen Horvat s radom je započela 2010. godine u rodnoj Vulariji, a nakon 8 godina, zbog povećanja obima posla i potrebe za većim prostorom, preselila se u Čakovec na adresu Franje Punčeca 4 gdje djeluje i danas. Individualiziran pristup pacijentu te vrhunski tim iskusnih fizijatra i doktora uz brojne uređaje i metode fizikalne terapije i rehabilitacije ključ su uspjeha u liječenju brojnih pacijenata proteklih 8 godina u Fizikalnoj terapiji Horvat Trenutno broje 6 zaposlenih stručnjaka koji svakodnevno osobitom pažnjom i posve-

ćenošću zdravlju pacijenata rješavaju probleme i bolove te otklanjaju poteškoće zbog kojih mnogi ne bi mogli funkcionirati u normalnom životu. Uvijek ljubazna i dobro raspoložena ekipa olakšava sve terapije i danas su u Međimurju postali sinonim za fizioterapiju.

Skupite tri kupona i osvojite fizikalnu terapiju

Privatna praksa fizikalne terapije Alen Horvat povodom 10 godina postojanja poklanja paket fizikalnih terapija od 6 dolazaka. Kako biste sudjelovali u nagradnom natječaju,

trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 1. do 8. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i paket fizikalnih terapija pokupi.”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika objavljujemo u Međimurskim novinama 11. prosinca. (mk)



20. studenoga 2020.

KOŠARKA

Košarka ima budućnost u Donjem Kraljevcu u kojem igraju uz seniore i mlađe generacije

VELIKA KOŠARKAŠKA obljetnica u Donjem Kraljevcu

Zlatni klupski jubilej loptanja pod obručima Priča o košarci u Donjem Kraljevcu počela je izgradnjom sportskog parka pri Osnovnoj školi Donji Kraljevec davne 1965. godine. Tada je u navedeni park tadašnji nastavnik tjelesnog odgoja, sportski zanesenjak Vilko Šercer uklopio i košarkaško igralište sa zemljanom podlogom (prigodno zvanom ”grbavica”). U izgradnji navedenog terena uvelike su mu pomogli učenici te lokalni majstori koji su izgradili konstrukciju koševa. Posebno je zanimljivo da su prve ploče izrađene od školske pozornice na kojoj su nekad stajale katedre.

Sve je krenulo iz osnovne škole

Kako to obično i biva, košarkaške korake, dvokorak i šuteve prvi su počeli učiti njegovi učenici. „Lančanom reakcijom“ njima su se pridružili omladinci te je osnovan klub koji 50 godina nakon tog povijesnog događaja za sport u Donjem Kraljevcu danas slovi kao jedan od najstabilnijih košarkaških klubova u regiji. Osnivači kluba bili su tadašnji entuzijasti Miroslav Lisjak, Ivan Zadravec, Mijo Goričanec, Ivan Barlović, Željko Vlašić, Vlado Kovač, Ivan Balog, Pavao Strniščak, Slavko Glavak, Miljenko Besednik, Boris Čevizović, Drago Sabolek, Milan Pirković i drugi. I priča se zakotrljala…

„Lude sedamdesete“ protekle su u afirmiranju košarke na našim prostorima. Snaga se odmjeravala s košarkaškim entuzijastima uglavnom u županijskim okvirima. Igrale su se utakmice u Čakovcu, Pribislavcu, Vratišincu, Hodošanu, Murskom Središću, Nedelišću i Donjoj Dubravi. U tim počecima na utakmice se odlazilo pješke, biciklom ili vlakom, a prvi dresovi su bili plave radničke potkošulje s bijelim ručno izrezanim brojevima. Pravi modni unikati! Pravi „bum” košarka u našem mjestu postiže 1972. i 1973. godine kada se „osnivačima“ priključuje nadarena generacija košarkaša: Franjo Kiš, Miljenko Mesarić, Željko Štefok, Darko Lepen, Vlado Glavina, Tihomir Horvat, Stanko Štefok, Stanko Gosarić, Milivoj Horvat, Krešo Miščin, Ivica Strahija i drugi te zajedno s njima čine okosnicu kluba narednih godina, a pojedinci i narednih desetljeća. Svaki kolektiv treba dobar vjetar u leđa. Košarkaškom klubu Donji Kraljevec krajem 70-ih to je bilo asfaltiranje košarkaškog igrališta na Sportskom rekreacijskom centru „Fundacije”. Uz taj „vjetar u leđa“ u kombinaciji s dobrim igračkim kadrom i agilnom upravom stvoreni su uvjeti za kvalitetan rad koji se kasnije odrazio nizanjem sportskih

uspjeha. Tu svakako treba spomenuti osvajanje prvog mjesta u Međimurskoj ligi 1982. godine u vrlo jakoj konkurenciji, a samim time plasman u ligu Zajednica općina Varaždin gdje je klub godinama igrao glavnu ulogu i držao se uvijek plasmanom pri vrhu tablice te osvajanje Kupa Međimurja 1984. protiv Poleta iz Pribislavca. Aktivnost u radu kluba tih godina osjetila se i u stvaranju podmlatka pa je pod dirigentskom palicom Miljenka Mesarića nastala vrlo uspješna juniorska generacija predvođena Marijom Šercerom i Aladinom Baljakom, a čiji je najveći uspjeh bio plasman u finalnu utakmicu juniorskog prvenstva Međimurja 1986. godine kad su igrali predigru utakmice KK Čakovec i KK Cibona Zagreb u kojoj je u to vrijeme igrala najveća legenda hrvatske košarke, pokojni Dražen Petrović. Uz sve navedeno, klub tih osamdesetih godina organizira i jake košarkaške turnire povodom prvomajskih praznika, a koji kasnije postaju tradicionalni i igraju se i u devedesetima. Na njima se okupljaju najbolji timovi iz Međimurja, Podravine i Zagorja. I tako dolazimo do devedesetih. Sve ono dobro što se godinama akumuliralo u klubu, pretočilo se u rezultate u tom razdoblju. Zlatna generacija juniora osamdesetih

potpomognuta iskustvom starijih igrača preuzima primat u međimurskoj košarci i osvaja Međimursku ligu 1995. godine i time ostvaruje plasman u B1 Hrvatsku ligu. Devedesetih se okupila generacija tadašnjih osnovnoškolaca koji odigravaju svoju prvu prvenstvenu utakmicu mlađih kadeta 1995./96. godine. Ta je godina iznimno važna za klub jer od tada počinje sustavni i neprekinuti rad s mlađim kategorijama u klubu. Rekli bismo malen korak za čovječanstvo, ali ogroman za naš košarkaški klub! Sjećate se onog vjetra u leđa? Ako je krajem sedamdesetih to bilo asfaltirano vanjsko igralište, početkom novog milenija dobiven je pravi uragan u vidu velike multifunkcionalne sportske dvorane. To je značilo da se treninzi ne moraju više prilagođavati vremenskim uvjetima, domaće utakmice se konačno mogu igrati na domaćem terenu. Dvorana u kombinaciji s upravom punom elana u kojoj se konstantno pojavljuju ista imena (Kiš, Horvat, Čevizović, Lepen) košarku u Donjem Kraljevcu diže na nemjerljivo višu razinu. Seniorska ekipa koja je 2002. godine zaigrala opet u B1 hrvatskoj ligi sjever, službeno otvara dvoranu u Kraljevcu krajem 2002. protiv KK Bjelovar pred više od 250 gledatelja.

Košarka ima budućnost u D. Kraljevcu Kao najznačajnije uspjehe u prvom desetljeću novog milenija valja istaknuti osvajanje 2. mjesta B1 hrvatske lige sjever 2003. godine u konkurenciji od 14 ekipa, od kojih je KK D. Kraljevec bio jedini predstavnik iz Međimurja te osvajanje juniorske lige 2007. godine pod vodstvom trenera Igora Čajića. Rezultat je to koji se ne bi dogodio bez iznimnog entuzijazma već spomenuta četiri mušketira kraljevske košarke, Tihomira Horvata, Franje Kiša, Borisa Čevizovića i Darka Lepena, a čiji je doprinos u usustavljivanju rada s mladima u klubu od prvog ulaska u dvoranu nemjerljiv. Svi znamo da svježa krv donosi novi zanos, nove ideje

i novu „forzu“. Upravo to je trebalo klubu u ovom desetljeću. Ta svježa krv dobivena je kada su početkom desetljeća vođenje kluba preuzeli Domagoj Štefan i Mihael Ružić. Što zbog inercije, a što zbog entuzijazma novog vodstva, klub u ovom desetljeću doživljava svoje najsvjetlije trenutke. Natjecanje u svim mlađim kategorijama od U11 do seniora postaje konstanta, kao što konstanta postaje i pedesetak igrača u svakoj sezoni, svake godine se ljeti organiziraju izvrsno posjećeni turniri u sve popularnijem streetballu, sudjeluje se na turnirima u zemlji i inozemstvu, a ne izostaju ni naslovi prvaka i povijesni uspjesi prvenstveno mlađih dobnih kategorija. (V. Šercer, M. Ružić)

 ODBOJKA

RUKOMET

MEĐIMURSKI KLUBOVI u odbojkaškim ligama

Superligaš Centrometal u subotu igra kup Prošli vikend uslijedila je prisilna prvenstvena stanka za odbojkaše Centrometala u prvenstvenoj sezoni. Taman kad su uhvatili formu i pobjedom protiv Rijeke ugrozili njihovu trenutnu treću poziciju na tablici Superlige, odbojkaši našeg Centrometala nisu odigrali utakmicu sa Zadrom u čijim redovima se pojavila korona. Šteta jer

je Zadar prvi u nizu tzv. lakših protivnika, ali bit će vremena za nadoknadu i napad na visoke pozicije u poretku. Ovaj vikend prvenstvo se ne igra zbog obveza reprezentacije, ali nema stanke za naše odbojkaše jer u subotu 21. studenog igraju u Rovinju utakmicu osmine-finala Hrvatskog odbojkaškog kupa. (nl, dz)

Sve tri ekipe Kaštela doživjele poraze Seniorska ekipa odigrala je utakmicu u gostima protiv OK Dinamo Zagreb. Odlično su krenule u igru i osvojile prvi set s rezultatom 25:21, no domaće igračice preokreću utakmicu u svoju korist i osvajaju sljedeći set rezultatom 22:25. Započeo je treći borbeni set u kojem se igralo poen za poenom te je završio rezultatom 24:26. Nažalost, igračice Kaštela su izgubile četvrti set 22:25. Stoga, utakmica završava rezultatom 3:1 u korist domaće ekipe, a Kaštelanke su ostale bez bodova.

Izabranice trenera Marka Obadića povratak na pobjedničke staze tražit će u sljedećem susretu protiv Siska. Druga ekipa također je igrala u gostima, protiv ŽOK-a Ivanec III. Bilo je neuspješno, no već sljedećeg vikenda streme ka boljem rezultatu. Rezultat nedjeljne utakmice Kaštela II protiv ŽOK-a Ivanec III bio je 3:0 u korist domaćih. Ovog vikenda treća ekipa prvi put je zakoračila na teren s jako dobrim rezultatom. U svojoj prvoj utakmici mlade odbojkaške nade poražene su kod četvrte ekipe Ivanca s 3:0. (nl)

Plavi drugi set s Čazmom dobili 37:35 Treću prvenstvenu pobjedu Plavi su upisali protiv Čazme, prvaka lige posljednjih nekoliko godina. Susret je bio veoma napet i zanimljiv, ali odličnom borbom Plavi su zasluženo slavili. Prvi set otišao je na njhovu stranu s 25:23. Drugi set bio je nevjerojatan, a Plavi pobjeđuju s 37:35. U trećem setu bude se gosti i osvajajau ga s 25:19. U četvrtom setu Plavi su ponovno bolji i ponovno s 25:23 osvajaju set za velika tri boda. Do sada su Plavi odigrali pet susreta, a tri puta osjetili su slast pobjede. Odbojkašice Nedelišća upisale treću prvenstvenu pobjedu. +18

20. studenoga 2020.

U subotu su odbojkašice Nedelišće Eltinga odigrale utakmicu Druge lige protiv ekipe iz Lepoglave koju ste mogli pratiti u live prijenosu putem klupske stranice. Nedelišćanke su u gostima osvojile maksimalna tri boda pobjedom 3:1. Prvi set osvojen je bez problema rezultatom 25:10. U drugom setu Međimurke dosta griješe te Lepoglava osvaja set 25:20. Treći i četvrti set odbojkašice Nedelišća dominiraju te bez problema dolaze do pobjede. Sljedeći vikend čeka ih domaća utakmica protiv ekipe iz Bjelovara za koju će osigurati prijenos uživo. (nl)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

RUKOMETAŠI ČAKOVCA nakon 40 dana stanke zbog korone opet se uključili u prvenstvo Prve HRL

Protiv Osijeka zablistao mladi Jura Egon Juranić

Osim Juranića, koji je zabio 8 golova, odlično je igrao i Krajner koji je pogodio 7 puta, a kao strijelci istakli su se još Tkalčec s 5 golova te Sklepić i Škrobar sa 4 Rukometaši Čakovca nisu igrali čak 40 dana zbog epidemije koronavirusa. Odmah po izlasku iz samoizolacije krenuli su nadoknađivati propuštene utakmice i u prvoj ove srijede u dvorani Graditeljske škole upisali su vrijednu pobjedu nad Osijekom. Tradicionalno neugodni protivnik iz Slavonije završio je prvo poluvrijeme u svoju korist (14:15). Od početka su bili u stalnom vodstvu, ali se nisu odlijepili. U drugi dio Čakovčani su krenuli odlučnije, trebalo im je deset minuta da dođu u prvo vodstvo. Petar Sklepić u 40. minuti zabija za 20:19, dobro se igra u obrani i vodstvo se povećava. Do kraja utakmice igrači Zorana Jeftića kontroliraju igru i trijumfiraju s 32:29. U trećoj prvenstvenoj pobjedi istaknuo se mladi Jura Egon Juranić koji se 8 puta upisao u strijelce. Dobro je igrao i Krajner koji je pogodio 7 puta, a zabijali su još Tkalčec 5 puta, Sklepić i Škrobar 4 puta. Dva gola zabio je Vuković, a po jedan Hozjan i Benko. Slijedi zgusnuti raspored za Čakovčane i odigravanje utakmica redovnog kola i onih zaostalih. Sljedeću utakmicu igraju ove subote. U derbi susretu 8. kola na do-

Desno krilo Čakovca Igor Krajner bio je vrlo efikasan protiv Osječana

TABLICA 1.

Rudar

7 0 0

Moslavina

6 0 0

KTC

5 0 1

Ivanić

5 0 1

Vidovec

4 1 2

Maksimir Pastela

3 1 1

Dugo Selo

3 0 4

Čakovec

3 0 1

Požega

10. Osijek

2 1 4

2 0 3

11. Metalac

1 1 5

12. Prelog

0 0 7

13. Medveščak ZG

0 0 6

14. Viro -Virovitica

0 0 6

maćem parketu u Čakovcu dočekuju prvi i neporaženi Rudar iz Samobora. Utakmica je na rasporedu 21. studenog u 19:30. Zaostalu utakmicu 5. kola protiv Maksimir Pastele igraju sljedeće srijede, 25. studenog u Zagrebu u 18 sati. Drugi naš predstavnik u ligi, pomlađena ekipa Preloga, još uvijek je i poslije 7 kola bez pobjede. Na gostovanju u Samoboru poraženi su od lidera Rudara koji ima maksimalni broj bodova i na prvom je mjestu. Mladići iz Preloga dobro su parirali favoriziranom domaćinu. Tek u posljednjoj

četvrtini susreta slomljen je otpor igrača Dubravka Hozjaka. Na kraju uvjerljiva pobjeda Rudara 41:32, ali treba čestitati našim rukometašima na požrtvovnosti i ako tako nastave, sigurno će im se vratiti protiv al pari ekipa. U redovima Preloga najefikasniji standardno Toplek s 9 golova, Zadravec je postigao 6, a Škvorc i Požgaj po 4 gola. U narednom kolu Prelog je u gostima, u dvorani Osnovne škole domaćin Vidovcu, a susret se igra u subotu, 21. studenog u 19 sati. (md)

Zbog korone Zrinskice nisu igrale u Umagu Utakmica 9. kola Prve HRL za žene između Umaga i našeg Zrinskog, koja je trebala biti odigrana prošle subote, u zadnji trenutak je ipak odgođena zbog pojave koronavirusa u čakovečkoj ekipi. - Unatoč svim poduzetim mjerama, nažalost, ni našu seniorsku ekipu nije mimoišao Covid-19. Zbog pojave bolesti u našoj seniorskoj ekipi odgođena je utakmica u Umagu. Sve se naše igra-

čice osjećaju dobro i nemaju simptome. Treninzima se vraćaju već za sedam dana, 23. studenog, objavili su iz kluba. Nakon prisilne stanke Zrinskice očekuje odigravanje zaostalih utakmica. Trebaju nadoknaditi čak tri utakmice. Prvu igraju 2. prosinca na gostovanju u Dugom Selu (6. kolo), zatim 5. prosinca u Čakovcu protiv Bjelovara (8. kolo) i nakon toga utakmicu s

Izbornik hrvatske seniorske ženske reprezentacije Nenad Šoštarić objavio je popis igračica i pozvao ih na završne pripreme uoči skorašnjeg Europskog prvenstva. Na popisu se nalaze 22 igračice, a na listi za pričuve nalazi se još šest igračica koje mogu biti pozvane naknadno ako se za to ukaže potreba. Na popisu reprezentativki

nalaze se i tri međimurske igračice iz Strahoninca. Tako će boje naše reprezentacije braniti Stela i Paula Posavec te Nikolina Zadravec. Sestre Posavec ponovno su jedne od predvodnica zagrebačke Lokomotive dok se Zadravec, koja je u Podravci, vraća nakon ozljede i vjerujemo kako će do priprema uhvatiti formu. (nl)

Umažankama. Nadamo se da će nakon ovih utakmica na kontu biti još koji bod za pomak od neugodnog 13. mjesta na tablici. Inače, u prvenstvu nakon ovog odigranog 9. kola slijedi stanka jer slijede pripreme reprezentacije i nastup Hrvatske na Eeuropskom prvenstvu. Neće se igrati sve do 9. siječnja kad se nastavlja prvenstvena sezona po kolima koja slijede. (dz)

TABLICA 1.

Podravka Vegeta

6 0 0

Lokomotiva Zagreb

6 0 1

Osijek

5 0 3

Bjelovar

4 0 0

Umag

4 0 1

Murvica

3 1 2

Split 2010

3 0 3

Koka

2 2 4

Dalmatinka

10. Dugo Selo '55

2 2 4

2 0 4

11. Sesvete

2 0 6

12. Sinj

1 1 2

13. Zrinski

1 1 4

14. 1234 Virovitica

0 1 7

Tri naše Strahoninčanke kandidiraju za EP

Paula Posavec, Nikolina Zadravec i Stela Posavec



20. studenoga 2020.

STOLNI TENIS

SPORTSKA POVJESNICA povodom 60 godina Međimurskog stolnoteniskog saveza i stolnog tenisa u Donjem Kraljevcu

Klub se zvao Centar i uz bok odmah odličnom Mihovljanu Donjokraljevečki Centar, u sastavu Josip Kovač, Josip Strniščak, Andrija Vlah i Vilko Šercer, u prvoj sezoni igranja zauzeo je u svojoj zoni odlično drugo mjesto Piše: Vilko Šercer

Prava pravcata šteta bi bila da ne obavijestim stolnotenski svijet Međimurja o vrlo važnom i povijesnom datumu koji je nedavno prošao pomalo nezamijećen zbog aktualne zdravstvene situacije, o 60 godina od osnutka Međimurskog stolnoteniskog podsaveza Čakovec, ali i SD Centar Donji Kraljevec. Naime, na inicijativu svestranog i prisutnog na gotovo svim područjima kulturnog, društvenog i sportskog života, nezaboravnog nam djelatnika gospodina, druga Josipa Črepa 12. listopada 1960. godine u prostorijama tadašnjeg Kotarskog odbora Socijalističkog save-

za radnog naroda Čakovec (Strossmayerova 9) održan je sastanak o osnivanju Stolnoteniskog podsaveza Međimurja. Isti je do sada bio u sastavu Međimurja i Hrvatskog zagorja. Prisustvovao sam sastanku kao predstavnik SD Centar iz Donjeg Kraljevca i na svu sreću sačuvao vrijedne dokumente, između ostaloga i pozivnicu. 14. listopada 1960. godine Upravni odbor poslao je dopis svim zainteresiranim klubovima, društvima ili aktivima da pošalju podatke o nazivu kluba, popis rukovodstva i članova istog na adresu Franjo Kovač, službenik Međimurske trikotaže Čakovec, Novakova ulica 10.

Arien Kovačić u svojoj skupini izborio je svih sedam pobjeda

MLADI IGRAČ Mihovljana ostvario plasman na Top-16

Arien Kovačić izvrsnom igrom izborio završni turnir U zagrebačkom Domu Lovro Ratković odigran pozivni turnir 2. grupe za najmlađe kadete na kojemu se odličnom igrom istakao Arien Kovačić iz Stolnoteniskog kluba Mihovljan. On je u svojoj A skupini natjecanje završio sa svih sedam pobjeda i prvim mjestom se izborio za nastup na TOP-16 najboljih mlađih kadeta Hrvatske, koji će se igrati 12. i 13. prosinca u Osijeku. Uz njega su se još plasirali Sven Perak iz osječ-

kog Vodovoda, Matej Kinkela iz Opatije ’08 i Noa Crnoja iz njegove skupine i Ante Kolak (Cibalia), Lovro Horvat (Samobor), Vid Juričević (TIS) te Nikola Jurić (Marathon) iz B skupine. Poredak A skupine: 1. Noa Kovačić 7/0, 2. Sven Perak (Vodovod) 6/1, 3. Matej Kinkela (Opatija ’08), 4. Noa Crnoja (Dugo Selo), 5. Jakov Tkalec (TIS), 6. Mateo Terihaj (Samobor), 7. Rene Backović (Samobor), 8. Borna Šušnjić (Opatija ’08). (ff)

Predsjednik Upravnog odbora tada je bio Pavao Flac. 16. studenoga 1960. godine Upravni odbor je na svojoj sjednici prema prispjelim podacima klubove podijelio u dvije zone: I. zona: DTO Partizan Macinec, SDT Tekstilac Čakovec, DTO Partizan Mursko Središće, DTO Partizan Donji Hrašćan, DTO Partizan Strahoninec, DTO Partizan Šenkovec i DTO Partizan Pretetinec, II. zona: DTO Partizan Mala Su-

botica, STD Mladost Čakovec, SD Centar Donji Kraljevec, DTO Partizan Pribislavec, DTO Partizan Novo Selo Rok i DTO Partizan Prelog. Tri tjedna kasnije, 7. prosinca 1960. godine donesene su propozicije i turnirski raspored igranja s mjestima odigravanja utakmica. Prve dvije ekipe iz svake zone plasirale su se u daljnja natjecanja. Napomenut ću da je tada centar stolnog tenisa za Čakovec bio u Mihovljanu.

Njihovi su igrači zauzeli prva mjesta te se plasirali u daljnje natjecanje. Donjokraljevečki Centar, u sastavu Josip Kovač, Josip Strniščak, Andrija Vlah i Vilko Šercer, zauzeo je u svojoj zoni odlično drugo mjesto. Zanimljiv je podatak da od nekadašnjih samo 13 klubova danas Savez broji oko 80 klubova što je za svaku pohvalu. Natječu se u svim mogućim stolnoteniskim ligama Međimurja i Hrvatske.

Vilko Šercer bio je jedan od osnivača i igrača SD Centar iz Donjeg Kraljevca

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVITET iz Hyundaia

20. studenoga 2020.

Novo lice zanimljivog električnog SUV Hyundai Kona

Renault Express

NOVITETI iz Renaulta

Nakon što je nedavno predstavljena obnovljena obitelj Kona s klasičnim motorima, Hyundai je predstavio i Konu s električnim motorom, jedan od najprodavanijih električnih automobila kod nas

Renault je najavio novu generaciju Kangooa u dostavnoj i putničkoj izvedbi, a u ponudi je i novi Express u obje izvedbe s time da se njegova putnička izvedba neće moći kupiti u Europi

Iako je prošlo tek nešto više od dvije godine od predstavljanja Kone s električnim motorom, Hyundai je već pripremio i njenu obnovljenu izvedbu. Do sada je prodano preko 120.000 primjeraka, od toga 53.000 u Europi, a dorađen dizajn će zasigurno pomoći u daljnjem uspjehu. Dorađena Kona donosi novi prednji kraj s novim LED svjetlima i bez ikakve klasične maske motora, a sad je taj dio zamijenio prednji branik. Dizajniran je tako da izgleda kao da vam se automobil smiješi. Tu je ugrađen i otvor s priključkom za punjenje baterije. Straga su promijenjeni odbojnik i donji set svjetala, a nov je i dizajn aluminijskih naplataka. Hyundai je poradio i na bojama te u ponudu dodao čak 9(!) novih boja

Kangoo i Exspress, novi kompaktni dostavnjaci

Na proljeće iduće godine nam stižu nova kompaktna dostavna vozila iz Renaulta, a riječ je o potpuno novoj generaciji Kangooa, ali i o novom Expressu. Ako niste znali, Renault je od 1997. godine prodao preko 4 milijuna Kangooa! A prema prvim informacijama i fotografijama i nova generacija će nastaviti put prethodnika. Novi Kangoo furgon namijenjen je flotama, obrtnicima i trgovcima, a posebno se ističe s dvije inovacije. Easy Side Access je posebno koristan u gradskim središtima, a omogućuje lakši pristup teretnom prostoru i na uskim parkinzima. Naime, uklanjanjem središnjeg nosača na novom Kangoou stvoren je najširi bočni otvor na tržištu od 1.416 mm, što je dvostruko više u odnosu na prethodnika. Tu je i Easy Inside Gallery uvlačiva pregrada u unutrašnjosti koja omogućuje prijevoz dugih i velikih predmeta iznad razine podnice, čime se oslobađa prostor na tlu. U putničkoj izvedbi novi Kangoo nudi 5 pravih sjedala, bogatu opremu i nove sustave za pomoć u vožnji, a i dalje nudi značajke prilagodljivosti. Tako je unutrašnjost potpuno nova

i donosi multimedijski sustav Renault Easy Link s velikim središnjim zaslonom, digitalni unutarnji retrovizor, a tu je i sustav za obuzdavanje njihanja prikolice i aktivni sustav kočenja u nuždi. Kao i do sada i novi Kangoo će biti dostupan s benzinskim, dizel i električnim motorima, a u ponudi su i ručni ili automatski mjenjač, kao i dvije dužine karoserije. Standardna dužina nudi između 3,3 i 3,9 m3 korisnog utovarnog prostora, dok produžena izvedba nudi korisni prostor obujma 4,2 do 4,9 m3. U ponudu stiže i sličan model Express koji će u Europi biti dostupan samo u dostavnoj, odnosno Van izvedbi, a namijenjen je mladim poduzetnicima koji traže pristupačno vozilo prilagođeno osnovnim potrebama. U ponudi će biti s benzinskim i dizel motorima, a u kabini nudi mnogo pretinaca ukupnog volumena čak 48 litara. Unutrašnjost donosi nešto manji zaslon s Renault Easy Linkom, a utovarni prostor iznosi između 3,3 i 3,7 m3. Prema svemu sudeći, Express Van će biti puno povoljnija alternativa Kangoou, ali i konkurentnim modelima ostalih proizvođača.

pa će ukupno biti dostupno 16 boja karoserije, a tu su i dvije boje krova kod opcijskih dvobojnih karoserija. Kona Electric će dolaziti u dvije izvedbe pa će tako početni model imati elektromotor snage 136 KS koji nudi 395 Nm okretnog momenta, a tu je i baterija kapaciteta 39,2 kWh. Maksimalna brzina ovog modela je 155 km/h, dok mu za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 9,9 sekundi. S jednim punjenjem baterije može prijeći 305 km po WLTP-u. Drugi model dolazi sa snažnijim motorom od 204

KS koji nudi istovjetnih 395 Nm okretnog momenta, ali je tu zato snažnija baterija ukupnog kapaciteta 64 kWh koja omogućuje Koni doseg od 484 km s jednim punjenjem. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 7,9 sekundi, a ovako motorizirana Kona maksimalno juri 167 km/h. Što se tiče punjenja baterije, punjenje slabije baterije traje od 17 sati pa do 47 min na 100 kW punjaču, dok trajanje punjenja snažnije baterije traje između 28 sati pa do istovjetnih 47 min na 100 kW punjaču. Kona sada dolazi s novim sigurnosnim sustavima: napredni sustav za nadzor mrtvog kuta (BCA), sustav za sprječavanje naleta vozila pri vožnju unatrag (RCCA), sustav za sigurnosni izlazak

iz vozila (SEW), koji se nadovezuju na već postojeće sigurnosne sustave. U unutrašnjosti također ima dosta promjena. Instrumentalna ploča je digitalna i prikazuje se na 10,25-inčnom zaslonu, dok se na središnjoj konzoli prikazuje serijski 8-inčni zaslon. Može se doplatiti za veći, 10,25-inčni zaslon koji uključuje Bluelink, Hyundai LIVE Services i podršku za bežično spajanje s Android Auto i Apple CarPlay. Uz manji zaslon spajanje s Android Auto i Apple CarPlayom je samo putem kabela. Dorađena Kona Electric će na tržište stići u prvoj polovici godine, a cijene još nisu objavljene. Doduše, očekujemo vrlo sličnu ili istu cijenu modela na odlasku.

Renault CLIO Odsad dostupan i kao HIBRID. S benzinskim motorom već od

98.900 kn

benzin/dizel hibrid

Navedena je cijena neobvezujuća preporučena maloprodajna cijena, a uključuje PDV i PPMV te se odnosi na verziju Clio Life SCe 65 (48 kW) s paketom Cool. Ponuda vrijedi do 30.11.2020. za fizičke osobe. Posebni uvjeti za financiranje vozila putem financijskog leasinga definirani su u suradnji s UniCredit Leasing Croatia d.o.o. te su dostupni na web stranici www.renault.hr. U slučaju kada cijena vozila iznosi 100.000 HRK, učešće je u iznosu od 20.000 HRK, a iznos financiranja je 80.000 HRK. Za financiranje putem financijskog leasinga na rok od 60 mjeseci, godišnja fiksna kamatna stopa vezana za HRK iznosi 5,50%, trošak obrade iznosi 2.000 HRK, leasing rata iznosi 1.513,58 HRK, otkupna vrijednost iznosi 1.000 HRK, a EKS iznosi 6,68%. Leasing rata je mjesečna, izražava se u HRK i plaća se do datuma dospijeća. Ukupan iznos koji primatelj leasinga mora platiti iznosi 113.814,80 HRK. Ponuda uključuje besplatno auto osiguranje i kasko osiguranje u prvoj godini financiranja, osiguranje se ugovara s Croatia ili Allianz osiguranjem, po izboru klijenta uz Renault financiranje . Jamstvo od 5 godina obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3., 4., i 5. godinu ili 100.000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta uz Renault financiranje. Ponuda za zimske gume vrijedi bez obzira na način financiranja. Prosječna potrošnja u mješovitoj vožnji: 4,9–5,0 l / 100 km. Emisija CO 2: 111–113 g/km. Slike automobila su simbolične.

Renault preporučuje

Renault Kangoo

Vaš trgovac u Gradu AUTOCENTAR KOS Cehovska 18, Varaždin, Tel.: 042/ 403-300, www.autocentarkos.hr

renault.hr

4 zimske gume 5 godina produljenog jamstva 1 godina obveznog auto osiguranja 1 godina kasko osiguranja

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVA izvedba C-HR-a

Automobilizam 35

Sportski izgled Toyote C-HR uz GR Sport opremu Izgleda kako je Toyota s GR Sport paketima opreme pogodila ukuse kupaca pa sada i model C-HR dobiva sportski štih koji će dodatno privući mlađe kupce Toyota u posljednje vrijeme snažno nastupa s GR Sport oznakama pa nakon Corolle u svim karoserijskim izvedbama isti tretman dobiva i model C-HR, simpatični gradski coupe SUV, koji će sada biti još privlačniji. Tako ovakav C-HR donosi crnu pozadinu prednjih svjetala i pozadinu logotipa, sjajno crni središnji dio branika i okvira prednjih svjetala za maglu, a tu je i tamno kromirana maska te novi prednji spojler. Promjene su minimalne, ali istovremeno dovoljne za sportski nastup. Straga se mogu primijetiti sjajni crni okviri katadioptera, novi donji dio branika i crna pozadina logotipa, a sa strane se mogu primijetiti novi 19-inčni aluminijski naplatci i sjajne crne letvice na vratima. C-HR GR Sport je dostupan u devet dvobojnih kombinacija, uključujući i novu kombinaciju boju karoserije Dynamic s crnim krovom, koja je dostupna samo kod ove izvedbe. Unutrašnjost je uređena u novom Cool Silver stilu s presvlakama od tkanine ili alkantare, a obje dolaze s kontrastnim crnim i sivim šavovima te GR logotipom na naslonu sjedala. Upravljač je presvučen perforiranom kožom s crvenim šavovima, a tu su i jedinstvene letvice na pragovima. Toyota je doradila ovjes i upravljač pa bi dinamička svojstva GR Sport modela trebala biti nešto bolja, a svi C-HR modeli dobivaju i najnovije Toyota Safety

prelazi cestu iz suprotnog smjera nakon skretanja. Serijska oprema je bogata i donosi, među ostalim, LED duga svjetla, automatsko preklapanje retrovizora, zatamnjena stakla i pametni sustav ulazaka u vozilo. C-HR GR Sport na tržište stiže u siječnju sljedeće godine, a cijena će biti objavljena naknadno.

Sense sustave kao što je sustav predsudarne zaštite (PCS) s novim funkcijama koje uključuju pomoć u zakretanju upravljača u nuždi (Emergency Steering Assist – ESA) povezanu s otkrivanjem pješaka danju i sustavom pomoći pri skretanju u križanju (Intersection Turn Assistance), sustav pomoći pri skretanju u križanju (Intersection Turn Assistance) pruža upozorenje i automatsko kočenje ako vozač skrene ulijevo ili udesno ispred nadolazećeg vozila u suprotnom kolničkom traku ili ako neki pješak

Informacije

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Macinec

dr. Željka Lovrić Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

dr. Đuro Pervan I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Mursko Središće

Donja Dubrava

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

dr. Božidar Poljak - zamjena dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Nedelišće

Donji Kraljevec

Prelog

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

dr. Ružica Bubić Friščić Varaždinska 23a, tel. 040/822-209 dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/866-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 21. studenoga

tel. 112

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

371-600

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI: ERIK LAZIĆ, sin Tine i Marka, SANEL BOGDAN, sin Sanele i Mladena, DAVID VUGRINEC, sin Dijane i Ivice, ALEXANDRA MEDVED, kći Jasmine i Karla, LEO HORVAT, sin Ribane i Ervina, LIAM KOFJAČ, sin Valentine, PETAR ŽERJAV, sin Sanje i Dragana, DENI PLAČKO, sin Andree i Danijela, HANA BOGDAN, kći Nataše i Rafaela, ALEXANDRA ŠAULIĆ, kći Višnje i Dejana, ENA I EDA MEĐIMUREC, kćeri Gabrijele i Božidara, FRAN VIDOVIĆ, sin Monike i Damira, GABRIEL KNEZIĆ, sin Veronike i Dominika, LIAM FORŠTNARIĆ, sin Ivane i Bojana, FRANKA PAVLIC, kći Dragane i Denisa, JAKOV MAJCEN, sin Morene i Borisa, RITA DODLEK-BARIČEVIĆ, kći Eme i Dine (Čakovec) VJENČANI: Jelena Mustač i Dino Bašnec (Prelog) Mateja Dodlek i Dinko Golubić (Prelog) Maja Markač i Marko Đurić (Prelog) UMRLI: Olga Hajdinjak r. Hižak r. 1927. Stjepan Zlatarek r. 1943. Branko Goričanec r. 1940. Josip Mezga r. 1942. Andrija Tisaj r. 1953. Stjepan Vizinger r. 1948. Petar Horvat r. 1935. Josip Matjačić r. 1970. Ana Crnčec r. 1929. Terezija Bartolić r. Buković r. 1943. Ivan Marđetko r. 1948. Marijan Pogorelec r. 1953. Josip Čeh r. 1942. Ignac Mikac r. 1924. Katarina Medlobi r. Trupković r. 1932. Danica Horvat r. Klinec r. 1955. Mirko Križaić r. 1949. Franjo Čalopa r. 1939. Marija Žganec r. Vurušić r. 1924. Marija Horvat r. Žličar r. 1936. Franciska Turk r. Srša r. 1936. Marija Varga r. Štajerec r. 1936. Ivka Bregović r. Lilek r. 1938. Aleksa Glad r. 1941. Josip Hoblaj r. 1959. (Čakovec) Draga Cvrtila r. Palfi r. 1949. (Dekanovec) Darinka Oršoš r. Horvat r. 1960. (Mursko Središće) Marija Glavina r. Murković r. 1935. (Mursko Središće) Rozalija Hamer r. Flac r. 1938. (Mursko Središće) Josip Pintarić r. 1952. (Prelog) Branko Varović r. 1965. (Prelog) Marko Šušak r. 1947. (Prelog) Jelena Novak r. Brezovački r. 1929. (Štrigova) Marija Smej r. Zver r. 1935. (Štrigova) Katarina Slokan r. Gregorinčić r. 1927. (Štrigova) Slava Belalov r. Jalšovec r. 1928. (Štrigova)

Imendani kroz tjedan od 20. do 26. studenoga 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

20 21 22 23 24 25 26

Feliks Valois; Srećko; Edmund Prikaz. BDM; Gospa od Zdrav. Krist Kralj Cecilija; Dobrila; Slavujka KRIST KRALJ; Klement; Milivoj, Blagoje Krizogon; Krševan Katarina Aleksandrijska Konrad; Leonard; Dubravko

Sretan Vam imendan!

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSLJEDNJI POZDRAV

Dragoj mami, baki i sestri

KATARINI OVČAR 1937. - 2020.

Baš kao što smo te voljeli svakog dana, tako ćeš nam sada svakog dana nedostajati, ali ako si pronašla svoj mir i spokojno otvorila vrata vječnosti lakše nam se oprostiti i ispratiti te na posljednje putovanje. Mirno putuj, čuvaj nam tatu i pazi na nas od tamo gore. Tvoji najmiliji

ZAHVALA Dragoj mami, baki i sestri

KATARINI OVČAR 1937. - 2020.

U ime cijele obitelji od srca hvala svima koji su je osobno ispratili na posljednji počinak ili se od nje oprostili toplim izrazima sućuti te u svojim mislima i lijepim sjećanjima bili uz nju na putu prema vječnosti.

OBAVIJEST O SMRTI

Bašnec Jelena iz Goričana preminula u 88. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Hranjec Marija iz Goričana preminula u 96. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ružman Ivan iz Preloga preminuo u 100. godini života

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DRAGUTIN FRIŠČIĆ

20.11.1991. - 20.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DRAŽEN ŠTEFULJ 20.11.1991. - 20.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

LJUBOMIR JALŠOVEC

20.11.1991. - 20.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Informacije 37 IN MEMORIAM hrvatski branitelj

ANTUN MUTVAR 20.11.1991. - 20.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DARKO TIŠLJARIĆ

20.11.1991. - 20.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DRAŽEN BOŽEK 20.11.1994. - 20.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Horvat Petar

Franjo Cilar st. 60

iz Cirkovljana preminuo u 91. godini života

iz Pribislavca preminuo 13. studenog u 61. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Barić Renato

Marija Hren rođ. Lajtman

iz Hodošana preminuo u 22. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Čakovca preminula u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Pandur Anđela

Ivan Zver

iz Preloga preminula u 82. godini života

iz Strahoninca preminuo u 66. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Balent Elizabeta

Igor Šafarić st. 45

Ivan Cmrečnjak

iz Preloga preminula u 88. godini života

iz Nedelišća preminuo u 46. godini života

iz Čakovca preminuo 14. studenog u 80. godini života

Lončarić Ivan

Katarina Ovčar rođ. Sokač

Stjepan Topličanec

OBAVIJEST O SMRTI

iz Hemuševca preminuo u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kovačić Terezija iz Hodošana preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Čakovca preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Blagović rođ. Belec preminula u 82. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

iz Čakovca preminuo 14. studenog u 78. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Đunđuš rođ.Čemerin iz Nedelišća preminula u 76. godini života

Informacije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat., m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i m/ž viličaristu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@abmetalpromet.hr do 26.11. 2. ALFA CAR d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž predradnika u mješaoni kemijskih proizvoda na određeno, javiti se mailom: miro@ alfacar.hr do 30.11. 3. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 21.11. 4. Agromeđimurje ratarstvo d.o.o., R. Boškovića 10, Čakovec, traži m/ž voditelja ratarske proizvodnje, 4 m/ž traktoristu i m/ž radnika na farmi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelena@ agromedjimurje.hr do 2.12. 5. ASFALT-GRADNJA d.o.o., Žabnička 35, Žabnik, traži 1 m/ž asfaltera, 1 m/ž zidara ili tesara i 1 m/ž radnika niskogradnje za rad u Međimurju na neodređeno, info na mob. 098 644 021 do 31.12. 6. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Šenkovec i Njemačka na određeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili na email: andrejas@ aqua-instalacije.hr do 20.11. 7. AUTO KLUB ČAKOVEC, Športska 8, Čakovec, traži m/ž djelatnika na poslovima računovodstva na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 3.12. 8. Autoprijevoznik „ZO TRANS“, Nedelišće, Čakovečka 99, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 098 819 417 ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: zoki.zobovic@gmail.com do 6.12. 9. Auto servis Putarek d.o.o., P. Miškine 33, Čakovec, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 26.11. 10. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača, m/ž voditelja marketinga, 5 m/ž krojača i m/ž konstruktora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili email: infobalidoo@gmail.com do 30.11.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

13. Betaplast d.o.o., Totovec, V. Bakarića bb, traži 2 m/ž vozača pumpe za beton na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 382 165 ili na mob. 091 382 3360 ili na email: marta@ betaplast.hr do 9.12. 14. BIOINSTITUT d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na poslovima održavanja i dezinfekciji ventilacija na određeno, javiti se na mob. 098 465 477 ili na email: lesar@ bioinstitut.hr do 9.12. 15. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na mob. 095 356 1973 do 28.11. 16. Boras d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž tesara, 5 m/ž zidara - betonirca, 5 m/ž rukovatelja građ. strojeva, 5 m/ž građ.radnika i 2 m/ž armirača na neodređeno, javiti se na mob. 091 1010 511 ili na email: ante@boras.hr do 29.11. 17. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž zidara i m/ž krovopokrivača na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na mob. 098 974 5950 do 9.12. 18. Construct d.o.o., Čakovec, Vrtna 5, traži 2 m/ž tesara i 2 m/ž voditelja gradilišta (brigadira) na određeno, javiti se na mob. 098/366-266 ili na email: tihomir@construct.hr do 30.11. 19. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži 2 m/ž montažera i pomoćnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba na adresu ili na mail: info@strojarstvo-calopek.hr do 10.12. 20. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja na neodređeno javiti se na mob. 098 911 7100 do 2.12. 21. Dom za starije i nemoćne Japa, Mursko Središće, traži m/ž kuhara - pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 4.12.

11. BELMONT d.o.o., Prelog, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na mob. 095 364 7754 ili na email:info@belmont.hr do 30.11.

22. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 098 377 304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@dombistricak.hr do 26.11.

12. Benjamin j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika na pečenju langoša na određeno, javiti se na mob. 095 873 9804 do 1.12.

23. Domjanić tekstil d.o.o., Slemenice, traži 3 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel 040 865 230 do 31.12.

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

24. 3 E d.o.o., Pribislavec, dr. A. Starčevića 63A, traži 6 m/ž radnika na izradi i montaži stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 564 0130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 10.12. 25. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B.Radića 37, traži 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž autolakirera i 2 m/ž strojobravara na određeno, javiti se na email: posao@eko.hr do 30.11. 26. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži m/ž 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098 347 372 ili 091 328 1612 ili na email: ekonomat1@gmail.com do 16.12. 27. EL INSTALACIJE KS d.o.o., Prelog, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na email: info@elinstalacije-ks.hr do 27.11. 28. ELECTA d.o.o. Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 6, traži 1 m/ž koordinatora elektro-projekta na neodređeno, zamolbu poslati na mail: nenad.sabo@electa.hr ili 098 983 9707 do 30.12.; više info na: www.hzz.hr 29. FEROKOTAO d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 78/a, traži 4 m/ž zavarivača, 4 m/ž lakirera i 4 m/ž bravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ferokotao.hr do 29.11. 30. Ferro-Preis d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž kalupera, 3 m/ž modelara, 2 m/ž operatera na elektropeći i m/ž završnog kontrolora na određeno, javiti se pismenom ili osobno na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 30.11. 31. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž test - support inženjera za elektroničke uređaje na neodređeno, javiti se do 26.11. na email: a.levak@framos. com ili linkom: https://framos-jobs.personio.de/job/124203 32. GRA&TEX d.o.o. Križovec 52, traži 1 m/ž šivača ili tekstilnog radnika na neodređeno, javiti se na mob 098/162-4074 do 31.12. 33. Gradax d.o.o., G. Kuršanec, traži m/ž građ. inženjera niskogradnje na određeno, javiti se na mob. 098 185 4568 ili na email: gradax@gradax.hr do 16.12.2020.

Otvoreni natječaji za zapošljavanje

34. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji madraca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 007 ili pismena zamolba na adresu li na email: lucija.horvat@ hildinganders.com do 30.11. 35. INKA-PROJEKT j.d.o.o. Mursko Središće, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 1 m/ž pk/kv soboslikara - ličioca na neodređeno, javiti se na mob. 098 486 256 do 30.11., više info na: više na www.hzz.hr 36. 4Kpro d.o.o., Strahoninec, traži m/ž fasadera i m/ž pkv/kv zidara na neodređeno, javiti se na mob. 091 433 5405 do 21.11. 37. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine i D. Kraljevec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog; m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec te m/ž voditelja slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine na određeno vrijeme. Javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 098/419-457 ili na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@ kraljevske.slastice.hr do 30.11. 38. KRESTO d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 87, traži m/ž skladištara na određeno, javiti se na mob. 091 1390 857 ili pismenom zamolbom na adresu ili mail: kresto.cakovec@gmail.com do 30.11. 39. LINIX d.o.o., Kuršanec, traži 2 m/ž šivača - krojača na neodređeno javiti se na tel. 040 389 416 do 10.12. 40. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, rok prijave 30.11., 3 m/ž cnc operatera i m/ž bravara na neodređeno, rok prijave 31.12. Javiti se na tel: 040 644 340 ili osobno ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili mailom: posao.lpt@ leggett.com 41. LTH Alucast d.o.o. Republike Austrije 3, Čakovec, traži m/ž transportnog radnika i 2 m/ž operatera u topionici na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: info.alucast@lthcastings.com do 30.11. 42. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 2 m/ž dipl. inž. elektrotehnike za razvoj i proizvodnju led rasvjete, 2 m/ž zavarivača za rad s robotom, 2 m/ž strojobravara i m/ž industrijskog lakirera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@ mik.com.hr do 30.11.

43. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 1 m/ž djelatnika na laseru za rezanje limova - cnc operatera, m/ž pomoćnog radnika na plastificiranju i pakiranju, m/ž radnika na plastificiranju, m/ž zavarivača CO2 postupkom, m/ž djelatnika na brušenju i ravnanju metalnih pozicija te m/ž djelatnika na cnc savijačici lima - apkant preši na neodređeno, javiti se na email: info@marti.hr do 1.12. 44. MD KONSTRUKCIJE d.o.o., Poduzetnička zona, Jug bb, Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 01 7777 300 ili mob. 099 349 7241 ili na email: bojana@ md-konstrukcije.hr do 23.11. 45. Međimurje IPC d.d., Čakovec, traži m/ž programera poslovno informacijskih sustava na neodređeno, javiti se na email: zekavran@ipc.hr do 30.11. 46. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavača za Cirkovljan na određeno, javiti se na email: kadrovska@metss.hr ili nazvati na tel. 040/375-706 do 9.12., više na www.hzz.hr 47. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, traži m/ž inž. strojarstva na neodređeno, javiti se mob. 098 9951 559 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 26.11. 48. METAL-MONTAŽA d.o.o., Orehovica, traži 4 m/ž zavarivača (mig/mag/tig/rel/autogeno) na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 4322 038 ili na email: ficmihael@gmail.com do 30.11. 49. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@murametal.hr do 30.11. 50. Narodni trgovački lanac d.o.o., Sesvete, Soblinečka 55, traži m/ž skladišnog radnika viličaristu za rad u Čakovcu na određeno, javiti se na adresu pismenom zamolbom ili na email: posao@ntl.com do 30.11. 51. Neores d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 1 m/ž account managera, rok prijave 27.11., tražimo više m/ž šivača i više m/ž pom. radnika u tekstilnoj proizvodnji, te m/ž radnika na oplemenjivanju - bojanju tekstilnih proizvoda, rok prijave 30.11. Javiti se na mail: neores@ neores.hr ili na gornju adresu, više info na: www.hzz.hr 52. NDK d.o.o., Štrigova, traži m/ž projektanta - konstruktora, m/ž bravara i m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na email: nikola@ndk.hr do 16.12. 53. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, dr. I. Novaka 46, traži m/ž CNC operatera i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 432 ili na email: zaposljavanje@nmpprodukt.hr do 21.11.

54. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80b, D. Kraljevec, traži 2 m/ž kontrolora u metalnoj industriji i m/ž pogonskog električara na određeno, javiti se na tel. 040 655 331 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont.hr do 30.11. 55. NOVI PROJEKTI j.d.o.o., Čakovec, Športska 2, traži 2 m/ž montažera krovnih kupola i nadstrešnica i m/ž bravara na određeno,javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 329 450 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: novi.projekti. cakovec@gmail.com do 12.12. 56. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Mario Mesarić, Štefanec, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se na mob. 098 9150 855 do 30.11. 57. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž voditelja tokarskog odjela na neodređeno, javiti se na mob. 098 80 33 55 ili na email: omt@omt. hr do 30.11. 58. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača c i e kat. na neodređeno , javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 203 do 31.12. 59. Pavlic-asfalt-beton d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukovatelja samohod. građ. strojevima, m/ž poslovođu na gradilištu, 4 m/ž armirača, 2 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara i 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 15.12. 60. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi - vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kat., 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 2 m/ž vozač C kat., 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 31.12. 61. Perutnina Ptuj PIPO d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec traži 20 m/ž prehrambena radnika u proizvodnom centru industrije mesa, 1 m/ž pomoćnog skladištara u proizvodnom centru tvornice stočne hrane, 1 m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočne hrane, 1 m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž vozača C+E kategorije, 4 m/ž vozača traktora i 1 m/ž radnika na farmi, javiti se na adresu ili na tel. 040 372 872 ili na mob. 098 434 785 ili na email: una.sipraga@perutnina.hr do 30.11.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

20. 2020. 13.studenoga kolovoza 2020.

e u Međimurskoj županiji 62. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž cnc operatera, 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva i 2 m/ž viličarista - pomoćna radnika u proizvodnji na određeno, javiti se mailom: pib-extra@pib-extra.hr do 30.11. 63. Prima biro d.o.o., ZrinskoFrankopanska 23, Čakovec, traži m/ž dizaličara, m/ž voditelja kooperacije, m/ž zavarivača tig/ mag, 2 m/ž bravara i m/ž lansera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel 040 396 553 ili mob. 099 4659 110 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: info@primabiro.hr do 23.11. 64. Projekt biro Marciuš j.d.o.o., traži 2 m/ž inženjera građevine i m/ž građevinskog tehničara na neodređeno, javiti se na mail: luka.marcius@projekt-biro.com do 30.11. 65. PVS photovoltaic solutions d.o.o., Čakovec, I. Mažuranića 2, traži 8 m/ž elektromontera za rad u Njemačkoj na određeno, javiti se na mob. 095 186 8686 ili na email: lavnekretnine1@gmail. com do 30.11. 66. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži 2 m/ž keramičara i 2 m/ž pomoćna keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 508 5701 ili pismena zamolba na adresu ili osobno na adresu ili na email: slavko@regra.com do 31.12. 67. Sabol Projekt j.d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara i m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 095 506 9797 do 30.11. 68. SPAR Hrvatska d.o.o., Galerija sjever, Svetojelenska, Čakovec, traži m/ž prodavača na odjelu mesnice, m/ž prodavača na odjelu voća i povrća, m/ž blagajnika i m/ž prodavača - blagajnika na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 22.11. 69. STAKLO DOM MONTAŽA d.o.o., traži m/ž terenskog komercijalistu i m/ž prodajnog predstavnika na neodređeno, javiti se na email: stdmontaza. posao@gmail.com do 30.11. 70. SUMMA – CON d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž zavarivača tig postupkom i 5 m/ž bravara na određeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na mail: info@ summa-con.hr do 30.11. 71. Švenda-Tarmann chemie d.o.o., Čehovec 95, traži m/ž automehaničara - vulkanizera, m/ž pomoćnog radnika u automehaničarskoj radioni i proizvodnoj hali na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 646 5050 do 12.12. 72. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila u međ. prijevozu hladnjačama C+E kat. i 2 m/ž vozača teretnog vozila u međ. prijevozu hladnjačama C kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na mail: info@tkalectrans.hr do 25.11.

Informacije Dobro je znati 39 33

www.mnovine.hr www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 040323 323601 601

NAJPOVOLJNIJE CIJENE ZIMSKIH GUMA

73. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u sirani na neodređeno, javiti se na email: vladimir.balent@ tradicijski-sirevi.hr do 30.11. 74. Tremak d.o.o., K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž djelatnika na montažama kuća, m/ž elektroinstalatera i m/ž izolatera ravnih krovova na određeno, javiti se na tel. 040 863 920 ili pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: posao@ tremak.eu do 30.11.

396,91 kn 833,50 kn

588,74 kn 585,91 kn

225/45R17 91H UG PERF G1 TL 225/50R17 94H UG PERF + FP

860,91 kn 905,32 kn

225/55R18 98H WINTER SOTTOZERO 3 TL

78. UO ČIPSI, dr. Ljudevita Gaja 22, Belica, traži m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 845 327 ili na mob. 091 882 9350 do 30.11.

1.181,27 kn 1.286,16 kn

215/55R16 93H WINTER ICEPT EVO2 W320 TL 215/60R16 99H WINTER ICEPT EVO2 W320 XL TL

195/65R15 91T MP92 SIBIR SNOW TL 205/55R16 91H MP92 SIBIR SNOW TL

77. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, traži 1 SSS/VŠS med. sestru ili tehničara na određeno, zamolbu poslati na mail: zivkovic. denisustanova.za.zdr.njegu@ ck.t-com.hr ili nazvati na mob. 098 463 525 do 25.11., više info na: www.hzz.hr

81. Z T-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće, m/ž pomoćnog radnika na poljoprivrednom imanju, 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec. Javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili 040 341 004 ili na mail: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.11.

185/65R15 88T BLIZZAK LM001 TL 205/50R17 93V BLIZZAK LM005 XL TL

205/55R16 91T WINTER SPT 5 TL 245/45R18 100V WINTER SPT 5 XL MFS TL

76. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama MŽ, A. G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju na određeno, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu do 21.11.

80. ZAGRO d.o.o., M.Subotica, traži m/ž skladištara - dostavljača na neodređeno, javiti se na email: zagro.hrv@gmail.com do 6.12.

655,06 kn 697,14 kn 947,69 kn

225/45R18 95V WINTERCCONTACT TS850P XL FR TL 235/45R18 94V WINTERCONTACT TS860S AO FR TL

75. Trans – Kukovec d.o.o., Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091 352 7030 i 1 m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se osobno ili mob: 098 241 673 do 30.12.

79. VETRO KM d.o.o., M. Tita 2, Šenkovec, traži 2 m/ž radnika na montaži alu i pvc stolarije na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 827 582 ili na email: pristavmario.ira@ gmail.com do 16.12.

205/55R16 91T ALPIN 6 TL 205/60R16 92H ALPIN 6 TL 215/55R16 97H ALPIN 6 XL TL

623,71 kn 1.215,29 kn 305,24 kn 356,27 kn 1.229,46 kn

185/65R15 88T WINTERHAWK 3 TL 195/65R15 91T WINTERHAWK 3 TL

327,92 kn 329,81 kn

205/55R16 91T KRISTALL MONTERO 3 MS TL 205/60R16 92H KRISTALL CONTROL HP 2 TL

463,06 kn 497,08 kn

155/70R13 75T ESKIMO S3+ MS TL 175/70R13 82T ESKIMO S3+MS TL

273,11 kn 302,40 kn

155/70R1375T WINTER ST TL 185/65R15 88T WINTER ST TL

230,58 kn 281,62 kn

195/65R15 91H ICEGRIPPER W850 TL 225/55R17 101V ICEGRIPPER W850 XL TL

280,67 kn 446,99 kn

155/80R13 79T TQ022 TL 205/65R15 94H TQ022 TL

183,33 kn 295,79 kn

Istaknute cijene vrijede od 23.09.2020. do isteka zaliha.

*Cijene su maloprodajne, bez montaže, za gotovinsko plaćanje i jednokratno plaćanje debitnim karticama. Isključuju akcije i popuste po drugim osnovama.

GUMIIMPEX-GRP D.O.O.

P. Miškine 64c, 42000 Varaždin Tel: 042 404 533, e-mail: shop@gumiimpex.hr Web: www.gumiimpex.hr Radno vrijeme: pon – pet 7-17h i sub 7-13h

GUMIIMPEX-GRP SAVJETI

ZIMSKE ILI CJELOGODIŠNJE GUME? Posljednjih godina snijega je sve manje u našim krajevima pa se mnogi vozači s razlogom pitaju jesu li im zaista potrebne zimske i ljetne gume ili se isplati kupiti cjelogodišnje gume kojima će se pokriti tijekom cijele godine. Cjelogodišnje ili univerzalne gume su namijenjene za uporabu tijekom cijele godine i u svim uvjetima. Važno je istaknuti da u pravim zimskim ili ljetnim uvjetima cjelogodišnje gume nemaju jednako dobra svojstva kao zimske, odnosno ljetne gume. Cjelogodišnje gume mogu biti dobar izbor za vozače koji koriste automobil povremeno ili voze samo kratke relacije

po velikim gradovima.Mnogi vozači nisu svjesni prednosti korištenja zimskih guma. Zimske gume su učinkovitije zbog svoje jedinstvene smjese gume koja jamči fleksibilnost bez obzira na niske temperaturne vrijednosti i otežane uvjete kao što su snijeg i led. Za još bolje držanje ceste i veću stabilnost zimske gume imaju i dublje i šire gazeće slojeve koji na sebi imaju malene utore koji se još nazivaju lamele. One onemogućuju nakupljanje snijega i blata na gaznom sloju. Zimske gume ćete prepoznati po oznaci M+S ili oznaci planinskog vrha s pahuljom. Premda oznaka M+S označava

da pneumatici jamče vrhunsku razinu upravljivosti po snijegu i blatu, ista nije povezana s obveznim ispitivanjima performansi i jednako je prisutna i na cjelogodišnjim gumama. Ali zato ćete oznaku planinskog vrha s pahuljom (3PMSF) pronaći isključivo na zimskim gumama. Taj simbol znači da gume udovoljavaju svim EU regulativama za minimalne zahtjeve performansi po snijegu.Preporučujemo da zimi koristite zimske gume na sve četiri kotača, sve ostale kombinacije ne pružaju dovoljnu sigurnost vozila na cesti. Izbjegavajte kombinaciju guma različitih tipova, dezena i dimenzija.

Ukoliko niste sigurni koje gume su najbolje za Vaš automobil, obratite nam se s povjerenjem, a naše stručno osoblje svojim iskustvom i savjetima pomoći će vam u odabiru guma koje najbolje odgovaraju vašim potrebama. Gumiimpex je tu za Vas i Vašu sigurnost u prometu! Gumiimpex-GRP d.o.o. P. Miškine 64c, 42000 Varaždin Tel: 042 404 533, e-mail: shop@gumiimpex.hr Web: www.gumiimpex.hr Radno vrijeme: pon – pet, 7 – 17 h i sub, 7 – 13 h

Oglasnik

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA Prodajem MERCEDES B KLASA 2013. god., oštećeni (karamboliran), reg. do 4. mj. 2021. god. tel. 091 9701929 PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g. te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260 tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn. Upiti na tel. 095/757-2320 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/9422821 PRODAJU SE GUME Sava 205/55 R16, 4 kom, cijena po komadu 100 kn, god. proizvodnje 2016., info na mob: 099/808-7586

POLJOPRIVREDA Prodaje se prikolica “LJUTOMERKA” kiperica, nosivosti do 5 tona, info na tel. 845 639 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 % alkohola. Tel. 857-065 PRODAJEM SADNICE ribizla, maline i ostalog, cijena 15 kn/kom, šaljem i poštom. Zagreb, mob. 091/9240-293 PRODAJEM BATAT po 10 kn/kg (narančasti, ljubičasti, bijeli), nije špricani ni gnojen umjetnim gnojivom, moguća besplatna dostava. Info: 095/8863317 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/ bala. Tel. 099/214-2123 PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00 do 1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586.

PRODAJE SE TRAKTORSKI PLUG za vađenje krumpira i prikolica za svinje, dva drvena kukuružnjaka, te peugeot 309 oldtimer 1987.g., neregistriran ali u voznom stanju. info na mob. 099/244-6577 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 PRODAJEM gotov “kom” za peći rakiju (voće u bačvama), šljive, kruške viljamovke i breskve. Info: 040 343-557 KUPUJEM BAČVE plastične od 60 do 80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJEM MED bagrem i livada, cijena 40 kn/tegla. Zagreb, mob. 091/9240-293 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 TRITIKAL I ZOB prodajem sa dostavom po Međimurju Tel: 091 539 2870 PRODAJE SE VINO I RAKIJA kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 095/198-7920 USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

KERAMIČARSKI RADOVI, ADAPTACIJE KUPAONICA. Keramika Grahovec, mob 099 8510 301

POSAO MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476.

RESTORAN MALA HIŽA MAČKOVEC zapošljava konobara za stalno. Info na mob 098 241 666 ili osobno u restoranu.

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

POZNANSTVA TRAŽIM DAMU nižeg rasta starosti do 50. godina, telefon: 097/738-4072 TRAŽIM OZBILJNU ŽENSKU OSOBU vezu do 50 godina, javiti se na mob 099 856 7418

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM KUĆU s gospodarskim zgradama i priključcima, Vučetinec, info na mob 099/2990-101 KUPUJEM NISKU PRIZEMNICU s manjim dvorištem, okolica Čk ili Vž. telefon: 097/738-4072 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107 PRODAJEM GRADILIŠTE U ŽIŠKOVCU, svi priključci, 560 čhv, ino na mob: 099/2990-101 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813 TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište. Tel: 091/428617 . PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, MartaneZapad. Mob 091/410-1988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambeno-poslovno. EC/D. Info: 098/214-107 PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389.

PRODAJE SE GRAĐEVINSKA PARCELA od 1250 m2 na atraktivnoj lokaciji u Pušćinama. Info na tel. 042/232-681

IZNAJMLJUJEM dvije sobe i garsonjeru, namješteno i useljivo. info na tel. 092/356-8437

IZNAJMLJIVANJE

ŽIVOTINJE

IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE MANJI STAN, info na mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE višenamjenski poslovni prostor u Prelogu-Tržnica, 1. kat, od 21 m2, info na tel: 098 241 251 ili 645 411 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999

PRODAJEM golubove paunaše, bijele i crno-štitaste te patke mandarinke. Info na mob 098 912 3938 PRODAJEM šesterokutni akvarij s ribicama i biljem, cijena 400 kn. Zagreb, mob. 091/9240-293 PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM ŠTENCE pasmine Cane corso. Za sve informacije zvati na 098 192 7985. PRODAJE SE SVINJA za daljnju obradu težine oko 180 kg. info na tel. 098/9373-164

REINOX d.o.o. Brezje 81a, 40311 Lopatinec

NATJEČAJ

za popunu slobodnih radnih mjesta (na neodređeno vrijeme)

1. VODITELJ PROIZVODNJE Uvjeti: • VSS, VŠS, SSS strojarskog smjera • min. 3 godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima • organizacijske sposobnosti • timski rad

2. TIG ZAVARIVAČ

Uvjeti: • iskustvo rada sa INOX materijalima

Molbe sa životopisom dostaviti na jedan od sljedećih načina: • osobno u tajništvo firme radnim danom od 7-15 sati • poštom na gore navedenu adresu • fax-om na broj 040/855-141 • mailom na adresu: reinox@reinox.hr Dodatne informacije moguće je dobiti na tel. 040/855856 ili 098/268-700 Uprava

20. studenoga 2020.

TONI d.o.o.

ČAKOVEC, PRELOG , VARAŽDIN Info tel: 040/ 363 396 www.bukal.hr

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC

Printer i skener Hp

379 kn

Laptopi od

Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave!

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

1499 kn

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Vivax 82 cm 799 kn VIVAX 102 cm 1299 kn Grundig 124 cm UHD 4 K 1999 kn Grundig 165 cm UHD 4 K 4099 kn

Mobiteli od

149 kn

Vivax 3,5 KW WI-FI 2299 kn Grundig 3,5 KW 2599 kn

Villi

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

OPĆINA BELICA Belica, Ulica kralja Tomislava 100 40 000 ČAKOVEC KLASA: 340-01/20-01/1 URBROJ: 2109-03-01-20-01

Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-112-28 od 24. listopada 2012., Općina Belica objavljuje

JAVNI POZIV

kojim općina Belica, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području: k.o. Belica kat. čestica 3982/7, 6191/1, 6191/3 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici Općine Belica započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem su izgrađene ceste dana u ponedjeljak 23.11.2020. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera Ivica Miše dipl.ing.kut. teh. (Geo447), predstavnika tvrtke GeoTop d.o.o. Štefanec, PJ Čakovec, R. Boškovića 16, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem su izvedene spomenute nerazvrstane ceste mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u utorak 24.11.2020. godine, u vremenu od 08.00 – 14.00 sati, u prostorijama tvrtke GeoTop d.o.o. Čakovec, R. Boškovića 16. Načelnik općine Belica Zvonimir Taradi

RAZNO

SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175

PRODAJEM LAPTOP Fujitsu Celsius H700 / Intel Core i7 M620 2,66 GHz 4GB RAM HDD 500GB 15,6 cola, cijena 1749 kn, info na mob 091/5060-821

PRODAJEM iPhone 6 sivi 32 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, 4G, Bluetooth, senzor otiska prsta, prednja kamera, GPS/navigacija, internet, stražnja kamera, prepoznavanje glasa, cijena 899 kn 091/5060-821

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467 PRODAJEM LAPTOP HP Elitebook 8540w Intel Core i7, 8GB RAM, 500GB HDD, 15,6 cola, cijena 1949 kn, info na mob 091/5060-821 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJE SE FRIŽIDER s gornjom ledenicom, visine 150 cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna. Info na mob 099/404-7517 ili 099/516-2742 PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob. 098/1739167 PRODAJEM LAPTOP Dell Latitude E6420 14 inča Intel Core i7 2,70 GHz, RAM 4GB DDR3, 320GB, cijena 1850 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radijatora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

AKCIJSKA PRODAJA DO ISTEKA ZALIHA

PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031 PRODAJEM LAPTOP HP EliteBook 8440p i7 6GB RAM, 14” SSD 120GB + Docking station noviji, očuvan, cijena 1999 kn, na tel: 091/5060-821 PRODAJE SE PEĆ na drva s dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM LAPTOP Packard Bell Easynote 15.6 cola P5WS0 - i7 - 4GB - 500GB HDD, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821 PRODAJEM MASTER 100 (grijač zraka) za 1700 kn. mob. 091 503 4863 PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJEM iPhone 6 sivi 16 GB, 8 MPx, 4,7 inča sa zaštitom stakla, cijena 850 kn, info na mob 091/5060-821 PRODAJEM ČAJ za bubrege, limfu, srce, oči. Narudžbe na mob 098 9941 808 Prodajem HDMI WI-fi adapter. Povezivanje smartfona s tv; slike,audio i video s mob. na velikom ekranu tv. Mobitel Alcatel pop star 5022D (poklon bluetooth prijemnik), modul pojačalo 2x15W i radio budilicu-povoljno. Mob. 097/7289-476 PRODAJEM iPhone 5 boje grafit crne 16GB, Dual-core, 8 MPx, 4 inč, zaštita stakla, cijena 550 kn, info na mob 091/5060-821

je u skloništu već 5 godina. Došao nam je kao nepovjerljiv pas, ali je puno napredovao i puno više vjeruje ljudima. Puno je sigurniji i pouzdaniji uz svoju cimericu Dynami koja je također malo nesigurna kad je nasamo, ali zajedno su odličan tim. Zajedno se igraju i istražuju i vidi se da su jako sretni kad su zajedno. Rođen je u studenom 2013. godine i visok je oko 45 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Marin

je vrlo vrlo drago biće. Nježan, nezahtjevan, tih, miran, voli ljude, voli se maziti, dobar s drugim psima, dobar u šetnji. Rođen je u siječnju 2011. godine, visok je 55cm, i nema rep. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Prince

je jedan od dječice mame Berte. Njihova mamica je samo dan prije okota sklonjena iz romskog naselja. Na svijet je, krajem siječnja 2016., donijela 14 (!) bebica. Druge kujice su joj pomogle othraniti sve te mališane. Svi su udomljeni, čak i mama, samo je još Prince ostao u skloništu. Još uvijek čeka one svoje koji će voljeti njega. Visok je 57 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec. Luis je tako jedan simpatičan pas! Veseo, zaigran, nasmijan. Jedan od onih kojemu se morate nasmijati, zovemo ga i zabavljač :) On jednostavno u sebi nosi sunce, pozitivu i radost i zarazno ih širi oko sebe. Zamislite život uz takvog prijatelja! Zamislite koliko vam život može biti ljepši dok imate takvog pozitivca uz sebe! Luis je rođen u siječnju 2016., visok je oko 60 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Prodaje se SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijena 150 kn, info na mob.: 091/761-3467 PRODAJEM LAPTOP Lenovo ThinkPad T410 INTEL Core i7 2.66 GHz 14, 1 cola 1280x800 4GB 320GB WIN 10, cijena 1899 kn, mob 091/5060-821 PRODAJEM SPOJNICE za skelu, čekičar-krunjač, plinska boca 35 kg, 3-fazni cirkular, ljepenku za varenje V4. Info na mob. 098/355032

1314

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

20. studenoga 2020.

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Piše Ivona Orlović, dr. med., specijalizantica psihijatrije

Znamo da moramo čuvati svoje zdravlje! Važnost vitamina B u alkoholičara Dragi moji, nadam se da ste dobro i da u vašim obiteljima nema teže oboljelih. Znam, to je tek pusta želja, svi već imamo u svojoj neposrednoj okolini nekoga tko je pobrao koronavirus, tako je zarazan da ga je teško izbjeći, a lutrija je s kakvim ćemo se oblikom bolesti suočiti. Stigli smo tek do polovice jeseni, pred nama je duga i teška zima (tako neku rečenicu je izrekla smrtno ozbiljna Merkelica). Kakvo je stanje kod nas? Pogledala sam malo podatke: u ponedjeljak, 16. listopada u Hrvatskoj je zbog koronavirusa bilo hospitalizirano ukupno 505 pacijenata, od toga je na respiratoru bilo njih 24. Mjesec dana kasnije, 16. studenog, na bolničkom je liječenju bilo 1816 pacijenata, od toga je na respiratoru bilo njih 191. Nedavno je šest liječničkih udruga poslalo apel Vladi u kojem su tražili trenutačno uvođenje strožih mjera kako bi se spriječilo da do kraja mjeseca liječnici postanu oni koji odlučuju tko će dobiti tretman, a time i tko ima pravo živjeti, a tko će umrijeti. Procijenili su

kako će, uz nastavak sadašnjeg rasta novooboljelih, krajem studenoga u bolnicama ležati oko 3000 pacijenata oboljelih od Covida-19, a Hrvatska nema dovoljno liječničkih i sestrinskih timova, niti nužne medicinske opreme za taj scenarij i zdravstveni sustav će se u tom slučaju slomiti. Bolnički liječnici neće moći više kvalitetno liječiti ni pacijente oboljele od Covida-19, ali ni teške pacijente s drugim akutnim stanjima. Preopterećenost bolničkog sustava nužno bi za posljedicu imala urušavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, koja već sada ima značajan manjak obiteljskih liječnika. “Nažalost, moramo jasno reći: sustav testiranja i praćenja kontakata ne ispunjava više uspješno svoju ulogu u suzbijanju epidemije”, poručuju udruge liječnika. Upitan za hrvatsku strategiju, premijer Plenković je odgovorio kako Vlada razmišlja u trokutu pravna podloga - zdravstvene aktivnosti - ekonomske aktivnosti te kako smatra da je riječ o mudroj i dobroj strategiji, prikrivajući

tom frazom zapravo činjenicu da hrvatska Vlada strategije nema. Europske zemlje koje također bilježe rast zaraženih uvele su strože mjere, u nekim slučajevima lockdown i policijski sat. Svi važu između zdravlja i ekonomije, ali odlika je bolje organiziranih država da imaju unaprijed razrađene scenarije. Iako mjesecima očekujemo “drugi val” za njega se vrh naše države, kako se sada pokazuje, nije pripremio. Preventiva nije u našem mentalitetu? U našem su društvu improvizacije veoma cijenjene. U svijetu su improvizacije znak loše pripreme, a kod nas demonstracija posebnih sposobnosti? Nemojmo se zavaravati, nisu oni superheroji koji će nas izvući nekim čudom, u zadnji čas. Pamet u glavu, ljudi moji. Odgovornost je na nama, pojedinačno. Uzdaj se u se i u svoje kljuse, pada mi na pamet stara narodna mudrost. Molim vas, čuvajte se, ako nije krajnje nužno ne izlazite ovih dana na mjesta gdje ima puno drugih ljudi, nemojte donijeti koronavirus u svoj dom.

Ovisnost o alkoholu i apstinencijski sindrom uslijed odsutstva istog za posljedicu često imaju nedostatak vitamina B skupine, pri čemu nadoknada ovih vitamina zauzima izrazito važno mjesto u liječenju. Alkohol ometa metabolizam hranjivih tvari i njihovu apsorpciju, a time i mogućnost iskorištavanja. Više vitamina B skupine u deficitu je kod osoba s razvijenom ovisnošću o alkoholu, no ovdje ćemo navesti najvažnije. Vitamin B1, odnosno tiamin potreban je svim tkivima, a posebice mozgu. Prirodni izvori tiamina se nalaze u hrani poput svinjetine, peradi, orašastih plodova, graška, graha, soje i cjelovitim žitaricama. Tiamin i enzimi koji o njemu ovise sadržani su u svim stanicama tijela. Pritom je potreban za funkciju enzima koji sudjeluju u važnim fiziološkim procesima, a uključeni su i u stvaranje moždanih kemikalija zvanih neurotransmiteri. Prilikom manjka tiamina tijelo nije u stanju boriti se sa štetnim slobodnim radikalima kisika. Nedostatak tiamina čest je kod osoba ovisnih o alkoholu zbog loše prehrane i pothranjenosti. Alkohol onemogućava njegovu potpunu apsorpciju iz unesene hrane. Manjak tiamina posljedično dugogodišnjem pijenju alkoholnih pića i kroničnoj malnutriciji može uzrokovati ozbiljna oštećenja kognicije i pamćenja,

potiče depresiju i razdražljivost te može izazvati neurološke i srčane poremećaje, a na kraju u kombinaciji sa svim faktorima rezultirati demencijom. Posljedica deficita tiamina može se prezentirati ozbiljnim poremećajem nazvanim Wernicke-Korsakoffljev sindrom. Ova bolest ima dva različita sindroma: kraće, iako teško stanje nazvano Wernickeova encefalopatija, i produljeno, onesposobljavajuće stanje poznato kao Korsakoffova psihoza. Simptomi Wernickeove encefalopatije uključuju konfuziju koju karakterizira oštećenje neposrednog prisjećanja, paralizu živaca koji pokreću oči pri čemu se javljaju horizonatlni i vertikalni nistagmus uz mogući gubitak reakcija zjenica na svjetlost te oslabljenu sposobnost koordinacije pokreta, posebno donjih ekstremiteta pa je prisutan hod na širokoj osnovi. Poremećaj na razini autonomnog živčanog sustava uzrokovan manjkom ovog vitamina može uzrokovati ubrzan rad srca i ortostatsku hipotenziju. Ukoliko se ovaj sindrom ne liječi, progredira u Korsakovljevu psihozu karakteriziranu problemima s učenjem i pamćenjem te promjenama u ponašanju. Oštećenje se tada zamjećuje u sferi kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. U osoba ovisnih o alkoholu prisutan je također i manjak vitamina B6 te vitamina B12. Vitamin B6 važan je za održava-

nje imunološkog sustava te regulaciju metabolizma aminokiselina, pomaže u zdravoj funkciji mozga. Nedostatak vitamina B6 povezan je s aterosklerozom i koronarnim srčanim bolestima. Izvori vitamina B6 su grah, soja, jaja, perad, orašasti plodovi, žitarice, riba, banane, mlijeko, kvasac i paprika. Vitamin B12 nalazi se u plodovima mora, ribi, žumanjku, mlijeku i sirevima. Ovaj vitamin također ima ulogu u ključnim funkcijama enzima u tijelu. Ukoliko je deficitaran, u tijelu osobe se može nakupiti štetna kemikalija koja se naziva homocistein. Pritom osoba može biti izložena riziku od kardiovaskularnih bolesti kao što su moždani i srčani udar, a također i megaloblastične anemije koja u kliničkoj slici ima kratkoću daha i manjak energije. Dodatak vitamina B skupine može smanjiti alkoholom nanesenu štetu mozgu i živčanom sustavu, a koriste se kao dodatak u procesu liječenja alkoholne ovisnosti. Bez prekida pijenja uzimanje vitamina na neki način samo odgađa neizbježno, propadanja svih tjelesnih sustava. Važnost pravilne prehrane ispunjene iznad navedenim namirnicama i apstinencija od alkohola pridonijet će tako ne samo psihofizičkom oporavku, već će smanjiti vjerojatnost kobnih posljedica za zdravlje koje idu ruku pod ruku s ovisnošću o alkoholu.

VATROGASCI MEĐIMURJA

20. studenoga 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Ženske članice DVD-a Ivanovec

DVD IVANOVEC tradiciju vatrogastva njeguje od 1923. godine

Zbog velikog odaziva djece ne moraju brinuti o budućnosti! - Mlade privlačimo u naše društvo već od vrtića. Imamo izuzetno dobru suradnju s dječjim vrtićem i školom te svake godine imamo kod njih po jednu pokaznu edukativnu vježbu. Djeca su fascinirana i očarana uniformom i opremom vatrogasaca koje im na tim vježbama prezentiramo, rekao je u razgovoru zapovjednik društva Božidar Herman Piše: Dora Vadlja

Tradiciju vatroagstva na području Međimurske županije njeguje DVD Ivanovec. Ovo vatrogasno društvo osnovano je davne 1923. Osnivači društva bili su Novak Ivan, Mesarić Franjo, Bašek Roko, Kovačić Stjepan, Ivančić Tomo, Bernat Ivan, Čalopek Florijan, Bujanić Josip, Bujanić Ivan, Bernat Stjepan, Horvat Franjo, Vibovec Đuro, Vibović Imbra, Novak Jakob, Ivančić Imbra, Jurinec Franjo, Novak Vinci, Domjanić Antun, Berbnić Stjepan. Danas DVD Ivanovec broji 100 aktivnih članova od kojih je 60 članova starijih od 18 godina te 40 članova u dobi od 6 do 18 godina. Tim brojkama moraju dodati još 300 podupirajućih članova mjesta. Potrebno je spomenuti da postoje dva vatrogasna društva, uz DVD Ivanovec djeluje i DVD Gornji Vidovec.

DVD Ivanovec djeluje na području Vatrogasne zajednice grada Čakovca. Njihovo se djelovanje svodi na preventivno djelovanje u mjestu. Razgovarali smo s Božidarom Hermanom koji je po zvanju vatrogasni časnik I klase te zapovjednik društva od 2010. godine. U društvo je pristupio 1986. godine. Od ostalih članova predsjednik društva je Bojan Herman, zamjenik predsjednika Josip Fučec, zamjenici zapovjednika su Mihael Tkalčec i Jurica Kranjčec, tajnica je Melita Kraljić, a blagajnik Roman Šestan. Predsjednik Nadzornog odbora je Mladen Tkalčec.

Važna uloga djece i mladeži u društvu - Mlade privlačimo u naše društvo već od vrtića. Imamo izuzetno dobru suradnju s dječjim vrtićem i školom te svake godine imamo kod njih po jednu pokaznu edukativnu vježbu. Djeca su fascinirana i očarana uniformom i opremom vatrogasaca koje im na tim

vježbama prezentiramo. U proljeće kada počinju prve vatrogasne vježbe djeca s oduševljenjem dolaze na treninge i većina njih ostaje sve do seniorskih ekipa. Tako smo 2019. godine, kada su se održavala zadnja vatrogasna natjecanja, imali dvije ekipe podmlatka, jednu ekipu podmlatka žene te jednu ekipu mladež muški. Uz ovakav dobar odaziv djece ne brinemo za budućnost našeg DVD-a. Ove godine pandemija je otkazala sva natjecanja. Inače redovito svake godine sudjeluju na gradskom i županijskom natjecanju mladeži i seniorskih ekipa. Rezultati su svake godine drugačiji, ali istaknuli bismo natjecanje na kojem je sudjelovala ženska B ekipa, a to je bilo Državno natjecanje seniorskih ekipa u Zadru 2012. godine kada je ženska B ekipa osvojila 8. mjesto. DVD Ivanovec raspolaže sa svom potrebnom opremom koja je propisana pravilnikom. Od značajnije opreme tu su dva kombi vozila za prijevoz opreme

intervencija, kaže zapovjednik.

Zapovjednik DVD-a Ivanovec Božidar Herman

Bojan Herman, predsjednik društva

i ljudstva, Renault Master iz 2003. godine i Opel Vivaro nabavljen prošle godine sredstvima iz grada Čakovca, 4 komada izolacionih aparata nabavljenih 2016. i 2018. godine. Posjeduju tri motorne pumpe za ispumpavanje, 2 potopne električne pumpe, 2 motorne pile, agregat za struju, VMŠ. - Tu još imamo i kompletnu zaštitnu opremu za interventnu jedinicu kao i

pregršt druge vatrogasne opreme za potrebe prilikom intervencija i vatrogasnih natjecanja. Da bi se što više članova znalo koristiti opremom koju posjedujemo, tijekom godine organiziramo nekoliko javnih vježbi kako bi bili što bolje osposobljeni za rukovanje opremom u stvarnoj situaciji. Tijekom ove kalendarske godine imali smo osam

Osam intervencija ove kalendarske godine Veterani društva su Dragutin Kozar, Ivan Janković i Stjepan Herman koji je od 2019. godine i počasni predsjednik DVD-a Ivanovec. Od ostalih članova zapovjednik kaže kako je teško nekoga posebno istaknuti. - Teško je nekog posebno istaknuti, s obzirom da svaki član svojim radom doprinosi dobrobit društvu. Temeljem Odluke Stožera civilne zaštite RH aktivirani su kao Operativne snage civilne zaštite Grada Čakovca da obilaze mjesto te građane upozore da se pridržavaju propisanih mjera. Tako su bili aktivirani u mjesecu ožujku i travnju u jeku najvećih zabrana kretanja te na dan Svih Svetih na ulasku u groblje.

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. studenoga 2020.

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- svinjsko meso - svinjska mast - 200 g luka - 2 češnja češnjaka - 1/2 kg kiselog kupusa - 1 žlica kima - sol, papar - 2 žlice mljevene crvene paprike - jušni temeljac - 100 g kiselog vrhnja - lovorov list

Sekeli gulaš s pire krumpirom Za hladne jesenske dane restoran Međimurska hiža preporučuje za objed pripremiti sekeli gulaš s pire krumpirom. Recept donosi Ela Vugrinec. Krenimo s radošću u kuhinju.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Na svinjskoj masti preprži se sitno rezani luk te doda na kockice narezano svinjsko meso. Kad meso malo omekša i pusti sok, doda se kiselo zelje. Podlijeva se jušnim temeljcem. Začini se

Kroasani Priprema: Kvasac pomiješati s malo mlijeka i šećera te ostaviti na toplom mjestu da se digne. U brašno dodajte ulje, jaje, žumanjak, sol i sve zajedno promiješajte te dodajte dignuti kvasac. Zatim dodajte toplo mlijeko, izradite glatko tijesto i stavite ga na toplo mjesto da se diže. Kada tijesto udvostruči volumen, razvaljajte ga na debljinu od 1 cm. Po površini tijesta naribati margarin, a zatim ga savijte u roladu. Podijelite je na pet dijelova i ostavite neka se diže oko 20 minuta na toplom mjestu.

Razvaljajte svaku roladu, izrežite manje trokute te zamotajte u obliku kiflica. Premažite ih razmućenim jajem i pecite u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva oko 15 minuta.

Sastojci:

- 40 g svježeg kvasca - 1 žličica šećera - 500 ml mlijeka - 1 jaje - 3 žlice ulja - 1 margarin - 1 žličica soli - 800 g brašna za dizana tijesta Čakovečkih mlinova - 1 jaje za premazivanje

po želji (sol, papar), doda se češnjak, kim, lovorov list i mljevena crvena paprika. Na kraju se doda kiselo vrhnje i pusti još sve zajedno deset minuta prokuhati. Serviramo uz pire krumpir. Dobar tek!

RECEPT PLUS

Zlevanka U visoku posudu ulijemo kiselo mlijeko, dodamo redom jaja, šećer, ulje i sol te pjenjačom lagano promiješamo. Potom dodamo brašno i ponovo promiješamo. Na kraju dodamo svježi sir. Zlevanku ulijemo u lim za pečenje koji smo prethodno namastili. Smjesu prelijemo kiselim vrhnjem. Pečemo na 200 stupnjeva oko 25 minuta. Kad je pečena, možemo po želji pošećeriti. (rr)

VINO TJEDNA

Sastojci:

- 1/2 l kiselog mlijeka - 1 žlica šećera - 2 žlice ulja - 150 g bijelog brašna - 150 g raženog brašna - 2 jaja - malo soli - 2 dcl kiselog vrhnja - 100 dag svježeg sira

Graševina obiteljske vinarije Novak Filip Kocijan iz Međimurske hiže uz sekeli gulaš i pire krumpir preporučuje servirati graševinu obiteljske vinarije Novak. Riječ je o kvalitetnom suhom vinu (alk. 11,5 %). Svakako kušajte, vino će vas iznenaditi svojom svježinom i aromom. Živjeli! (zv, rr)

20. studenoga 2020.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

KRISTINA HAJDINJAK iz Mačkovca poučava kako ona radi makovnjače i orehnjače od prhkog tijesta

Majstorica za torte pripremila tradicionalni kolač Piše: Aleksandra Sklepić

Orehnjača i makovnjača od prhkog tijesta varijanta su tradicionalnog kolača punjenog orasima i makom koji je omiljen svim ljubiteljima slastica. Ovu varijantu orehnjače i makovnjače odlikuje manje tijesta, stoga su i omiljenije među novim generacijama. Tijesto je prhko, mekano i topi se u ustima, a nadjeva je više pa kolač ima kremastiji i jači okus.

Frizerka postala vrsna slastičarka

Za nas ih je pripremila Kristina Hajdinjak iz Mačkovca. Kristina je po struci frizerka, a ove je godine završila prekvalifikaciju za slastičara i tako napokon dobila “formalni dokaz” da je sjajna u pečenju kolača i slastica, što svi koji je poznaju znaju već odavno. - Počela sam peći kolače već u osnovnoj školi. Tada su aktualne bile kakao kocke i

jednostavniji kolači, a ozbiljnije sam krenula kad je trebalo pripremati torte za kćerine rođendane, otkrila nam je naša ovotjedna domaćica naše stalne rubrike. Trenutno je nezaposlena, ali svaki slobodni trenutak posvećuje pripremi raznih torti za obitelj i prijatelje. Recept za orehnjaču i makovnjaču od prhkog tijesta stigao je od rođakinje iz Slovenije i ubrzo je postao omiljen u njenoj obitelji. Kristinina specijalnost i najveća ljubav su torte i prava su umjetnička djela. Izrađuje ih u svim oblicima, za sve prigode, a vješta je i u izrađivanju svakojakih ukrasa od fondan mase. U njenim rukama za tren nastaju cvjetovi, čovječuljci, igračke i sve vrste ukrasa po želji slavljenika. Osim što obožava pečenje kolača i torti, Kristina voli plesati. Aktivna je članica KUD-a Mihovljan gdje pleše u folkloru.

Makovnjača i orehnjača od prhkog tijesta tope se u ustima

Kristina je samouka slastičarka, uglavnom ne radi po receptima, već recepti i ideje nastaju u samom procesu izrade. Njena su vlastita kombinacija i kreacija, na što je posebno ponosna. U nekoj bliskoj budućnosti planira se u potpunosti po-

Sastojci:

TJESTO: - 40 dag brašna -1 margarin - ½ kvasca - 0,5 dl mlijeka - 2 žumanjka - 1 cijelo jaje - 1 prašak za pecivo, - malo soli i šećera NADJEV MAK: - 200 g mljevenog maka - 100 g šećera - 20 grama - grisa - vanilin šećer - korica limuna - 2 dl vrućeg mlijeka NADJEV ORASI: - 200 g oraha - 100 g šećera - vanilin šećer - korica limuna - 2 dl vrućeg mlijeka - 2 umućena bjelanjka.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Kristina je ovaj put ispekla odličan tradicionalni međimurski kolač

svetiti izradi kolača i slastica, kao svakodnevnim poslom u kojem će konačno spojiti ono što voli raditi i pokušati napraviti neki mali biznis. Do tada njena obitelj i prijatelji mogu uživati u prekrasnim kolačima i tortama koji su joj hobi i opuštanje od svakodnevnih briga i problema.

Priprema kolača od prhkog tijesta

Kvasac otopiti u toplom mlijeku. Kad se digne, zami-

jesiti mekano tijesto s ostalim sastojcima. Tijesto ne dizati. Staviti u hladnjak da se odmori pola sata dok pripremate nadjev. Tijesto podijeliti na dva jednaka dijela. Tanko razvaljati na radnoj površini. Nanijeti nadjev i zamotati nadjev u tijesto, motati jednu štrucu s lijeve strane prema desnoj, a drugu s desne prema lijevoj i zajedno ih staviti peći u pleh. Peći na 180 stupnjeva 45 minuta da se dobije lijepa boja.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 24. studeni do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 27. studeni Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnik iz ovog broja: Đurđica Baksa iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1314 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 24. studeni 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 27. studeni.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Radni tjedan bit će šaren. S jedne strane, jedva ćete čekati da se izrazite i pokažete što sve možete, no s druge strane, o nekim temama bit će mudrije šutjeti ili ih odgoditi. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojima će biti mnogo prilika za zbližavanja. Niste svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Potrudite se odraditi ono što morate, a onda se posvetite onom što želite. Tako ćete napredovati na stabilan i siguran način. LAV (23.7. - 23.8.)

Možda ste mogli učiniti i više, ali nema razloga za nezadovoljstvo. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onoga što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam opet ide u prilog. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. VAGA (24.9. - 23.10.)

Čini se da polako dolazite na svoje. Kako ste već neko vrijeme to čekali, pokazat ćete svoju radost. Izaći će na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati nove poteze koje je malo tko očekivao. Svi će se prilagođavati. Vi ćete biti osoba od povjerenja i onaj koji budi nadu da se može naprijed. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Opuštenost i ugodno ozračje vladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni što se u vašu vezu vratio onaj stari mir. Većina stvari ipak dolazi na svoje mjesto, a vi počinjete raditi tiše i mirnije. Vama takav stil i odgovara. Dosta vam je buke. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Bit ćete raspoloženi za ljubav, ali druga strana držat će blagu distancu prema vama. Pred vama su neke nove mogućnosti. Odgovori na prije postavljena pitanja stižu. Sve vas to usmjerava na daljni rad u kojem mogu doći do izražaja neki vaši mali telenti i znanje. I dalje ste u brojnim kontaktima koji vas potiču. RAK (22.6. - 22.7.)

Ovih dana smanjit ćete svoje izlaske i više se usredotočiti na zajednički boravak u svakodnevnici. Bit će dovoljno ostati kod kuće s voljenom osobom ili poći na neko mjesto gdje ćete biti sami. Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno razvijaju dobro. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

U idućim danima vama će se ipak postepeno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete. Neće to doduše još biti bajka, ali ohrabrenje je tu. Samo ne reagirajte na male provokacije. Bit će ih i dalje.Ako se stvari još ne pokreću, pokrenut ćete se vi. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Sad već možete lakše pričati pa i proanalizirati neke nedoumice iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počne povjeravati. Vaš opušten stil bit će dobro prihvaćen. Nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije. JARAC (22.12. - 20.1.)

Ojačat će povjerenje u vezama. Razumjet ćete voljenu osobu više nego inače, a i obratno je. Neki će ponovno istraživati teme koje dugo nisu. Još uvijek dobar dio glavnih poteza ovisi o drugima. Sreća da je tako jer vi znate upravljati, a i svi se bolje osjećaju kad je tako. RIBE (20.2. - 20.3.)

Atrakcije na koje ćete svaki dan nailaziti budit će u vama uspavane snove o ljubavi iz bajke. Sve što je povezano s kreativnošću, mladima, sportom i pozornicom ovih će se dana kod vas aktivirati.

20. studenoga 2020.

Teta Liza - legenda međimurske popevke Ovih dana da je među nama slavila bi rođendan pa je to dobra prilika da se prisjetimo da međimursku kulturnu baštinu ne čine samo predmeti u muzeju, već i stvarni ljudi kao što je bila Elizabeta Toplek iz Donje Dubrave Piše: Janja Kovač, kustos etnografskih zbirki

Međimurska popevka je danas zaštićeno nematerijalno kulturno dobro koje je od 2018. godine upisano na UNESCO-vu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Pjesmom kroz život

Nematerijalna dobra, za razliku od onih materijalnih, postoje samo dok postoje nositelji vještina. Jedna od takvih bila je Elizabeta Toplek, poznatija kao Teta Liza. Ovih dana slavila bi rođendan pa je to dobra prilika da se prisjetimo da međimursku kulturnu baštinu ne čine samo predmeti u muzeju, već i stvarni ljudi. Elizabeta Kuzmić rođena je 16. studenog 1924. u Donjoj Dubravi. Od malena se vidjelo da je glazbeno nadarena. Pjevala je rado i u svakoj prilici. Jednom je prigodom u osnovnu školu u Donjoj Dubravi došao Vladko Maček, predsjednik HSS-a. Lizika, kako su zvali malu Elizabetu, pjevala je uvaženom gostu. Maček je potom vodstvu škole predložio da djevojčicu šalju dalje na školovanje na trošak općine i škole. Nažalost, otac

Elizabeta Toplek, poznatija kao Teta Liza, legendarna primadona međimurske popevke iz Donje Dubrave nije pristao na to jer nije htio u kući imati pjevačicu. Lizika je odrastala u siromašnoj obitelji te su je roditelji uputili na rad u Beograd kod jedne građanske obitelji. Bilo joj je samo 13 godina kad je otputovala vlakom iz Kotoribe. Na sreću, gazdarica joj je bila dobra žena. Puštali su je da svake nedjelje odlazi u Međimurski hrvatski dom u kojem su se okupljali Međimurci. Lizika se u rodnu Donju Dubravu vratila u osvit Drugog svjetskog rata i tu ostala do kraja života. Budućeg

muža Viktora upoznala je u trenutku kad joj je otac umro. Branili su im ljubav: Viktorova obitelj je za Viktora htjela neku bogatiju suprugu, a Lizikina se majka protivila braku s fljojsarom koji su bili na glasu da su pijanice. Lizika i Viktor nisu se dali smesti te je sa 17 godina Lizika postala Elizabeta Toplek.

Primadona međimurske popevke

Elizabeta je nastavila pjevati u župnom zboru, u KUD-u Seljačka Sloga Donja Dubrava te kasnije u zboru umirovlje-

nika koji je i vodila. Tetu Lizu krasio je predivan glas, ali i velika tvrdoglavost zbog koje je ponekad dolazilo do razmirica. 1990-ih godina sve je više pažnje privlačila hrvatska tradicijska glazba. Snimala je s tamburašima domaćeg KUD-a, s Cinkušima i ansamblom LADO. Za svoj je rad na očuvanju i prezentiranju tradicijske glazbe nagrađena u dva navrata državnom diskografskom nagradom „Porin“.. Teta Liza napustila nas je 12. kolovoza 2017. godine. Iza sebe je ostavila pregršt sjećanja kao i snimljene kasete i nosače zvuka koji će nas uvijek podsjećati na gromki glas Tete Lize. MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 30. rujna - 1. travnja Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

OBILJEŽENA obljetnica smrti Nikole Zrinskog VII. Čakovečkog

Naš velikaš čija je smrt nejasna i kontroverza 19. studenog obilježena je 356. obljetnica smrti Nikole Zrinskog VII. Čakovečkog. U pitanju je velikaš iz obitelj Zrinski koji je istinski Čakovčanin jer je usprkos tome što je bio veliki ratnik i intelektualac, najveći dio života proveo na rodnoj grudi i uvijek joj se vraćao. Nikola Zrinski VII. rođen je u Čakovcu 1. svibnja 1620. godine te smo se ove godine prisjetili 400. obljetnice njegova rođenja. Kao vojskovođa sudjelovao je, između ostaloga, u Tridesetogodišnjem ratu, a zbog uspješnije obrane od Osmanlija dao je

izgraditi utvrdu Novi Zrin na rijeci Muri. Zbog svog domoljublja te kao uspješan političar i vojskovođa bio je hrvatski ban od 1647. do 1664. godine. Poznata je njegova u pismu napisana rečenica: “Inače, svjestan sam, dapače znam i neću zatajiti da sam Hrvat, i to Zrinski”. U Čakovcu je 1659. godine osnovao franjevački samostan. Bio je intelektualac i književnik, a jedno od njegovih djela je poznati ep Jadranskoga mora sirena. Kako je pojedina djela pisao na mađarskom jeziku, među njima i prvi

ep Propast Sigeta, smatra se mađarskim nacionalnim pjesnikom. Skupio je velik broj knjiga te je tako nastala čuvena Biblioteka Zriniana čiji se fundus danas nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Knjižnica i čitaonica u Čakovcu nazvana je njegovim imenom Nikola Zrinski. Smrtno je stradao u lovu na vepra u Kuršanskom lugu 18. studenoga 1664. godine. Postoje sumnje da je ubijen po nalogu bečkog dvora, ali je sve zataškano i prikazano kao smrt od ranjenog divljeg vepra. (dv)

Obelisk Nikoli Zrinskom VII. u mjestu njegove pogibije u Gornjem Kuršancu

20. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Većinom suho i hladno VREMENSKA SLIKA: Nakon dužeg uglavnom suhog razdoblja, ovaj ponedjeljak je stigla obilnija kiša, mjestimice i preko 20 mm. Za vikend će biti hladnije, vjerojatno uz duža sunčana razdoblja, ali će se postupno pojaviti i jutarnji minusi i mrazevi. Ove jeseni smo zasad imali temperature oko nule, a sad možemo očekivati i nekoliko stupnjeva ispod nule. Snijega nema u planu, ali mraza ima. U nekim da-

nima ćemo imati dosta sunca, ali sljedeći tjedan opet je sve vjerojatnija magla ili niska naoblaka. Opširnije u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Do petka ujutro ponegdje može pasti malo kišice, ali tijekom dana će biti većinom suho i prohladno uz umjeren sjeverac. Prijepodne većinom oblačno, a poslijepodne se očekuje postupno razvedravanje pa će biti i sunčanih razdoblja. Prohladno, ali u

skladu s dobom godine pa će temperatura cijeli dan biti između 5 i 8 Celzijevih stupnjeva. Subota nam donosi suho vrijeme, a vjerojatno i duža sunčana razdoblja. Sjeverni vjetar će postupno oslabjeti, a temperatura zraka ostaje niža. Ujutro oko nule, a najviša dnevna do 7 ili 8 Celzijevih stupnjeva. Navečer će brzo zahladiti. Slično vrijeme bi se trebalo nastaviti i u nedjelju – uglavnom suho, izmjena

SKANDINAVKA KULTURNA JEDINICA GRAD U Autor: TRIBINA U SASTAVNI EL. MILAN “CENTRU ZA DIO NEKE SJEVERNOJ ONAJ KOJI AGITIRA ENERGIJE MAKECJELINE, ĐURIĆ, KULTURU” (MN.) DONIJI Nedelišće ČAKOVEC FRAGMENT KUDRAVOST, RAČUPANOST

OTILIJA OD MILJA

Pučka meteorologija

oblaka i sunca, mogućnost jutarnje magle. Noć će biti hladna s minusima i mrazom, temperatura možda padne i do -4°C, a dnevna temperatura između 5 i 8°C. U ponedjeljak, utorak i srijedu mirno i uglavnom suho vrijeme. Pri tome bi postojala ponovno veća vjerojatnost za dugotrajnu maglu i niske oblake pa je pitanje koliko će u nizinama biti sunca. Vjetar slab. Noćna temperatura od -2 do 2°C, u slučaju vedrih noći i niža, a dnevna će jako ovisiti o količini sunca koje se probije iz magle. Ako ga bude možda dohvatimo i 7°C, ali ako dani ostanu magloviti onda će temperatura biti bliža nuli. Čini se da slično vrijeme ostaje i tijekom četvrtka, a neka mala promjena je moguća oko petka. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti pro-

RUSKI TROJNO PISAC, JEDINSTVO, VLADIMIR TROJSTVO

KROKODIL KRATKE NJUŠKE ONI KOJI RUČNO IZRAĐUJU DRVENA KORITA OMOTAČ, OVITAK (MN.) STARIJI RAHIMOVSKI ANT.DRŽAVA NA TLU IRANA

OČIŠĆEN I IZBIJELJEN PAMUK

“EKAVSKI”

UGLJIK

RUDNICI KAMENE SOLI GIMNAST. SPRAVA

PODRUČJE ORALNA INFEKCIJA KOD NOVOROĐENČADI

KISIK

BRAZILSKI NOVOST U NOGOPOSTUPKU METAŠ, I RADU ANSELMO

GOVEDO S TIBETA

ZALAZI

20.11. u 07:02 h 20.11. u 16:19 h 25.11. u 07:05 h 25.11. u 16:15 h

METEOROLOŠKI KALENDAR • 20/21. 11. 1927. god. u Crkvicama europski rekord oborine (480 mm) • 24.11.1739. god. na području Iloka pao snijeg koji nije kopnio do Blagovijesti (25.3.) • 26.11.1970. god. u Guadalupeu (Tihi ocean) u jednoj minuti palo 38 mm oborine

VICOTEKA Šansa

Nož

Mladić zavodi djevojku: - Ljepotice, daš mi broj telefona. - Ne dajem broj bilo kome. - Što mi ne daš barem email adresu? - Ok piši: nemas.sanse@ odjebi.com

Otišli na večeru otac i sin restoran. Kad su počeli s klopom, vidi otac sina kako jede rukama pa mu govori: – Nožem sine, nožem… – Koga tata, koga?

– Ako mi još jednom kažeš da sam debela, ostaviću te! – Čekaj, draga, nemoj zbog našeg sina! – Kakvog sina? – Pa izgledaš kao da si trudna.

Autor: Mladen Mrčela

TEUTIN PODANIK

HLADNO RUČNO ORUŽJE NAPAD, NASRTAJ

TEŽINA OMOTA ROBE

PRITOK DUNAVA MANJA VOJNA JEDINICA

STABLO S ČETINAMA BIBLIJSKI DIVOVSKI NAROD

LOVINA, ULOV STARORIM. DUGA TUNIKA

SUPARNIK

KAZALIŠTE

RIMSKI: 101

GLUMAC SHEPARD

MUŠKI POTOMAK ALUMINIJ

LUČKI GRAD U BOKI KOTORSKOJ

PEPELJAST

NOGOMETAŠ VRSALJKO

MUŠKARAC S VISOKIM KRVNIM TLAKOM DROŽĐE, KOMINA

IZLAZI

iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 08001234, prognoza izrađena 19.11.)

MOZGALICA

PTICA PJEVICA

VIROVITICA

gnozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min.

Trudna ili debela

OSOBNA ZAMJENICA MEKSIČKA BILJKA S GOMOLJEM

GLUMICSA VILENICA

GOTOVČEV JE “... S ONOGA SVIJETA”

Sveta Kata, snijeg na vrata

RIJEKA NAPJEV ITALIJA

JEDAN RIMSKI BREŽULJAK

Aktualno

BOGATI SPORTSKI POVJESNICA o velikoj i lijepoj VIKEND u dvorani Graditeljske košarkaškoj obljetnici u Donjem škole Čakovec Kraljevcu

ODIGRANO MATIJA JESENOVIĆ, vratar PRETKOLO www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog Međimurja uoči dolaska BSK-anogometnog i najboljeg strijelcakupa lige

ZlatniU klupski petak rukomet jubilej loptanja u čast Ž. Goliku, u pod obručima subotu vrhunski karate

Dabro je nezgodan, ali naši napadači su bolji

ŠTOTRADICIONALNI ZNAČI da je Međimurje teniski proglašeno Europskom regijom turnir Punčec završen 11.Open svibnja 2018. sporta godine je 2022. u Čakovcu

DenizaŽmak Titula lakši slavio pristup novcima druguEUuzastopnu za pobjedu sport

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zdraviče je nejvažneše, vrag po penezima

ebrem veruvati, a verjem da niti vi ne verjete da so Ameri još navek ne uspeli prebrojiti listeke kaj bi se znalo što je komo svojega glasa dal. Još so ne uspeli prebrojiti, a minulo je več skorom tri tjedne. Što bi rekel da je brojanje listekov tak teški posel? I unda se mi čudimo da nešči drugi nebre prebrojiti glase, očem reči, listeke, ali da Ameri nebrejo to je svecka špot sramota. Morem vam ipak reči da se je ipak nekaj genulo z mrtve točke i da so nam američki demokrati javili da je jiv kandidat Đo Bajden na se zadje ipak pobedil i da bode ve on štiri leti hercuval v Beli Hiži. Čim je tua vest došla na svetlo dneva mam drugi den se je v Ameriki pojavilo cepivo protiv korone virosa. To nebre biti slučajno. Ve vidite čim je Bajden pobedil mam se je pojavilo i cjepivo, a da je Tramp pobedil to cjepivo

POD VUROM

bi se moralo još sprobavati na seke fele betežnikima predi nek bi došlo do nas pravih betežnikov. Kaj dela tua politika z nas, a kaj pak z betežnikov? Nebreš niti cjepivo dobiti ak si krivomo čoveko dal glasa. Što bi se nadjal da bodo političari počeli trguvati i z betežnikima sam kaj dojdo do fotelje v Beloj Hiži z štere se vedri i oblači z celim svetom! Nekaj mi je palo na pamet, Ameri tak brojijo te glase, te listeke, kak so naši brojili potpise za referendum za promjeno izbornoga zakona. Naši so tak dugo brojili kaj so na krajo glasi sfalili. Tak bode i v Ameriki sam ne znati komo bodo glasi sfalili? Dok gledimo prema Ameriki i nadjamo se leko protiv korone virusa saki den od naše čakoske i međimorske bolnice, od našega županiskoga stožera dobavlamo vesti štere ruon ne poslušamo drage volje, a to je da smo več duže od tjeden dni na prvomo mesti med županijama v Lepoj našoj. Dugo smo bili jako dobri i ne sam dobri nek i nejbolši, očem reči, da smo dugo ne meli niti

na miro i nek nas pusti kaj idemo dale delat i mlado vino pretakat. Ak smo negda mogli zidati bolnico z samodoprinosa unda bodemo i ve našli nekše stare zalihe penez kaj kupimo još par respiratorov. Ipak je zdraviče važneše, ak ne i nejvažneše v našemo živlejo od penez Slažemo se???!!! Več dva tjedne poslušam kak je grad Čakovec nejbolši grad med velikim gradima v semo po čemo so ga viziterali. Nekaj si gruntam kak oni šteri so davali ocjene Čakovco se čuda bole vidijo od nas šteri tu živimo. Najbrž naš Čakovec čuda lepše i bolše zgledi dok ga gledimo tijam Zagreba. Nebrem veruvati da je Čakovec ruon v semo tak dober kak so mo to napisali. Ne sam da je dober nek nema niti jeno falingo. Najgerek sam, jako sam najgerek kak so itak čakoski gospodarstveniki zadovolni z gradom Čakovcom i čakoskim grackim ocima. Nebrem se nikak zmisliti da je bila otprta zadja fabrika na hataro Grada Čakovca? Drugi gradi, druge opčine otpiraju sako malo nove fabrike, punijo gospodarske

zone i falijo jim težaki sam se v Čakovco nebre nikaj takšega pripetiti. Tu se otpirajo štacuni, a fabrike čekajo bolše zutra (čitaj: malo zutra). Ne znam zakaj falijo čakoskoga gradonačelnika, a nigdar so ne bili v Čakovco ili pak so došli v Čakovec sam na gablec i gemište. Grad Čakovec je nejlepši i nejbolši i unda je čistam nekak normalno da je i jegov gradonačelnik takši. Nebrem reči da se ne zidajo stani, ali se Čakovčanci nebrejo pofaliti da se zidajo fabrike. Ali se zato Čakovčanci morejo pofaliti kak čakoski gradonačelnik več hajdi let pobira harač (čitaj: prirez) i to deset procentov. To je još ne se, čakoski gracki oci pobirajo i spomeničko rento za spomen područje v Čakovco šteroga ga nega. A nega ga zato jerbo se pol stari hiži zrušilo v centro grada i zazidane so nove. S zakaj so se zrušile? Zato kaj so bile stare! Čakoski gracki oci več petnaest let pobirajo spomeničko rento i to so črez tulikša leta ne mali penezi, ali so z teh penez ne premenili niti jenoga žleba na bilo šteroj staroj hiži v centro Čakovca.

Rekel sam vam več da se v Čakovco zidajo sam štacuni, kak v centro grada tak i se okoli centra. Negda so ljudi hodali v centar Čakovca i unda ga bilo premalo parking placa. Gracki oci so doskočili tomo i uveli so naplato tak da Čakovčanci, a i Međimorci si morajo kupiti placa blizo centra za svoj auto ak očejo nekaj v grado zbaviti. Z vremenom so se veliki trgovački centri odselili vum z centra grada, ali čakoski gracki oci (čitaj: gradonačelnik) nikak neče pristati kaj bi odvečer, da ga ionak ne preveč ljudi v grado, prestal naplačivati parking placa i tak bi vrnul ljude nazaj v centar grada. Ali gradonačelnik je žilavi kak vrag i neče se niti spominati z onim gospodarstvenikima i obrtnikima šteri imajo svoje štacune i druge poslovne prostore v centro Čakovca. Prosil sam ženo da ak slučajno korona dojde na mene i ak se pripeti ono nejhujše nek me da kremirati. Včera mi je došla reči da sam za tjeden dni na redo.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Kakve božićne dekoracije kupuju građani? Već idućeg vikenda ulazimo u adventsko doba. U to vrijeme građani počinju s ukrašavanjem svojih domova i okućnica. Tako kad se vozimo kroz međimurska mjesta uživamo u pogledu šarenih lampica i raznim kreacijama njihovih vlasnika. Pitali smo građane kupuju li dekoracije ili ih sami izrađuju te paze li na ispravnost lampica koje su, nažalost, česti uzrok požara. Većina kombinira kupljeno i izrađeno. (dv, sh)

jenoga korona betežnika, a unda se je pred nekaj meje od mesec dni se obrnulo tak da smo ve došli do toga da je skorom saki drugi zaraženi šteroga testeramo. Ne znati kaj smo mi zgrešili dragomo Božeko kaj je pustil kaj tuliko virusov preplavalo Dravo i Muro i nastanilo se je prinas na ovomo našemo falačko zemljice med dvemi vodami. Je da imamo čuda betežnikov, ali se još ne vidi kraj tem velikim brojkama, ali nas zato ravnatelj bolnice, doktor Tomislav Novinščak, smiruvle, očem reči, lepo nam je rekel da je stanje pod kontrolom kaj bi rekli da ima dosti posteli, dosti doktori, dosti medicinski sestrici i dosti respiratotov. Kupovino novih respiratorov pomogli so međimorski gospodarstveniki i to ovi jakši, a pomogli so Priločanci i Čakovčanci. Verjem da bodo se uključili i drugi šteri so se do ve ne oglasili. Se je to lepo i dobro, ali ja bi čuda rajši kaj mi koroni napišemo putnoga naloga i nek se odtepe nekam drugam. Prinas je dosti toga v postele sprajla i več bi bilo vreme da nas ostavi

Milica Kerman, Štrigova - Inače mi sin izrađuje božićne dekoracije. A žaruljice kupujemo, baš nas to veseli. Pazimo kakva je ispravnost žaruljica kako ne bi došlo do požara. Imamo čak dva bora. Jedan se nalazi u sobi gdje mi je bio suprug koji je pred dvije godine preminuo, drugi tamo gdje sam ja u sobi. Danica Balaš, Donji Koncovčak - Ne idem inače previše u trgovine. Evo, sad sam iznimno u Čakovcu i razmišljam što sve moram kupiti. Imam božićne dekoracije od proteklih godina koje sama izrađujem. Većinom dekoracije izrađujem iz prirodnih materijala.

mi prodiremo dublje

Zoran Ilić, Čakovec - Uvijek provjerimo žaruljice prije postavljanja. Dok su klinci bili mali, izrađivali su sami ukrase. Supruga se najviše brine za božićne dekoracije. Većinom ih kupujemo. Već je sad sve spremno za ovogodišnje ukrašavanje.

Branka David, Peklenica - Većinom kupujemo dekoracije, ali ih izrađujemo i sami. Pazimo na ispravnost, to svakako gledamo. Nikad ne ostavljamo bor da svijetli ako nikoga nema kod kuće. Uvijek isključimo prije izlaska.

www.teamgradjenje.hr

Goran Vidić, Čakovec - Supruga izrađuje dekoracije, ali ako se nešto simpatično pronađe u trgovini, onda i kupimo. Na lampice pazimo, ali ako nas nema kod kuće, onda ih isključimo radi prevencije.