Međimurske novine 1319

Sretan Božic!´ Godina XXVI.

Broj 1319

Čakovec, PETAK, 25. prosinca 2020.

Cijena 10 kuna

Pronašla sam snagu za potpuni i ispunjeni život!

U OVOM BROJU poklon čitateljima MEĐIMURSKI KATOLIČKI KALENDAR

NEVJEROJATNA životna priča Marije Ciglar iz Čakovca o suočavanju sa sljepoćom nakon što je kao mlada žena izgubila vid

str. 6-7 VELEČASNI RAFAEL MIKEC iz Štrigove povodom Božića

Ganute do suza zbog divnog dočeka i pažnje Recept za dobro suho meso je “državna tajna”!

ZDENKA LIPIĆ iz Murskog Središća skoro četvrt stoljeća bavi se humanitarnim radom

Nepravda koju gledam ne da mi da odustanem

str. 18

str. 22

DANIJEL LOVRENČIĆ iz Palovca, kako dobro pripremiti domaće suhomesnate delicije

NAVALA NA PROPUSNICE za izlaz iz Međimurske županije

Stožer dobio više od 6000 zahtjeva SPOMENKA ZIMPRICH iz Preloga njeguje tradiciju pripreme kruha sa sušenim voćem

Bez klecinprota nema pravog Božića str. 21 www.teamgradjenje.hr

str. 40

str. 4

str. 2

BRONČANE PAULA I STELA POSAVEC s povijesnim medaljama stigle u rodni Strahoninec i Međimurje

str. 38-39

Upoznajmo Božju ljubav i otvorimo mu svoje srce!

2

Aktualno

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

o ,

Božićna čestitka župana Međimurske županije Matije Posavca Drage Međimurke i Međimurci, Ovogodišnja proslava blagdana Božića događa se u okolnostima koje čitavo društvo stavljaju pred mnoge izazove. Božićni i novogodišnji blagdani razdoblje su koje simbolizira zajedništvo, toplinu, mir i blagostanje, a ova godina nas je uistinu osvijestila o najvažnijim životnim vrijednostima.

Iako Božić nećemo moći obilježiti kao što smo prijašnjih godina, u sigurnosti svoga doma sjetit ćemo se jedni drugih, svojih najbližih, onih s kojima možda ove godine nećemo moći provesti ove blagdane. Tako ćemo najbolje oživjeti svoje zajedništvo, čuvajući svoje zdravlje, zdravlje naših starijih, nemoćnih i onih koji su

posljednjih mjeseci najugroženiji. Ovim putem vam želim uputiti najiskrenije čestitke povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, uz nadu da će dani pred nama biti ispunjeni radošću i mirom.

U posljednjim danima ove teške godine moramo se osvrnuti oko sebe, prepoznati vrijednosti koje čine naše društvo primjerom i u 2021. moramo zakoračiti svjesni da su solidarnost, nesebičnost i humanost osobine koje će nam biti važnije nego ikad u danima koji slijede.

Od srca svim Međimurkama i Međimurcima, svim stanovnicima naše Županije želim sretan i blagoslovljen Božić! Župan Matija Posavec

GODIŠNJA PRIZNANJA Međimurske županije

Pet pojedinačnih nagrada i jedna nagrada udruzi Poznato je tko su dobitnici najviših županijskih priznanja. Ove godine nije održana svečana sjednica zbog epidemiološke situacije, ali će nagrade dobitnicima biti dodijeljene u prvoj svečanoj prigodi koja će se moći održati.

Tako je dr. sc. Antun Mikec proglašen počasnim građaninom Međimurja.

Osnivač je obiteljske zaklade Mikec koja djeluje od 2016. godine s ciljem dodjele stipendija za srednje škole i visokoškolsko obrazovanje nadarenih međimurskih učenika i studenata, a dio sredstva je namijenjen za opće korisne društvene svrhe. Osnivač za tu plemenitu svrhu izdvaja godišnje 750.000 kuna. U četiri godine djelovanja Zaklade dodijeljeno je 211 stipendija po 1100 kuna mjesečno.

Najviše godišnje nagrade Zrinski ove godine do-

bivaju četiri osobe i jedna udruga. Ignac Šardi za postignute izvanredne rezultate na području jačanja tehničke kulture i širok angažman u gospodarskom i društvenom životu. Ana Vrbanec za sveukupno uloženo znanje, trud i energiju kao i cjeloživotni doprinos u odgoju i učenju te za mentorsko i stručno vođenje učenika na natjecanjima i istraživačkim projektima.

Branimir Magdalenić za izuzetan doprinos u očuvanju i promociji glazbene baštine Međimurja.

Marija Prekupec za nesebičan društveni angažman u promicanju zdravlja i socijalnih aktivnosti te za razvoj sportske rekreacije.

Te na kraju Udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja za istaknuti rad i doprinos u traženju istine o nestalim braniteljima iz Domovinskog rata. (BMO)

OBAVIJEST ČITATELJIMA

1320. broj u prodaji u četvrtak, 31. prosinca Idući 1320. broj Međimurskih novina također izlazi uoči blagdana, u četvrtak i možete ga nabavi-

ti od ranih jutarnjih sati na staru godinu, 31. prosinca 2020. (ur)

FOTO

Simpatični Djedica na kosilici dijelio poklone

tjedna

Djeda Mraza u Palovcu ni korona nije spriječila da ove godine daruje najmlađe mještane. Za prijevozno sredstvo brzo se snašao i uskočio u prikolicu koju je vukla kosilica. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

PROPUSNICE za odlazak iz Međimurske županije na snazi od 23. prosinca do 8. siječnja

Nove mjere u nesrazmjeru s epidemiološkom situacijom Od 23. prosinca do 8. siječnja iz Međimurja nećemo moći izaći bez propusnica koje nam je namijenio Nacionalni stožer civilne zaštite.

Izdavanje e-propusnica organizirano je putem sustava e-Propusnice ili temeljem prijave putem e-mail adrese propusnice@medjimurskazupanija.hr na koji građani s područja Međimurske županije mogu upućivati svoje zahtjeve za izdavanje propusnice. Na obradi zahtjeva i izdavanju propusnica radi se od 8 do 22 sata te će svi opravdani zahtjevi biti riješeni u najkraćem mogućem roku,

Na punktovima između županija propusnice pregledavaju policijski djelatnici najavili su iz Međimurske županije. Sve informacije dostupne su na brojevima telefona

Očekuje se smanjenje pritiska na bolnicu Kako smo već pisali, broj novozaraženih osoba u Međimurju pada konstantno od 3. prosinca, neovisno o uvođenju novih, pooštrenih mjera. S jučerašnjim danom broj pozitivnih osoba iznosio je 1050. Tjedan dana ranije bilo ih je 1488, a 14 dana unatrag 1709. U laganom je padu i broj osoba koje su razvile teške simptome bolesti i čije zdravstveno stanje zahtjeva bolničko liječenje.

No, još uvijek se ne može reći kako je smanjen pritisak na našu bolnicu jer je ona puna i u njoj je hosiptalizirano 109 osoba dok se po 12 pacijenata nalazi u tercijarnom te palijativnom Covid centru.

Nažalost, brojimo i mrtve.

Međutim, kako broj hos-

pitaliziranih kasni oko tri tjedna za brojem novozaraženih, za očekivati je kako će i u bolnicu stizati sve manje Međimuraca s teškim simptomima. Nekako je uvriježeno pravilo kako od ukupnog broja zaraženih oko 10 % njih treba bolničko liječenje i terapiju kisikom. Istina, u razgovoru s pojedinim oboljelim sve se češće čuje i informacija kako se lakše dolazi do antibiotika koji onda uvelike doprinose smanjenju komplikacija zaraze virusom.

S druge pak strane, kako će stizati manje osoba koje trebaju kisik, bolnica će moći ponovno primati širi spektar oboljelih od koronavirusa, a ne samo one u jako teškom stanju. (vv)

040/374-235 od 8 do 16 sati i 099/5298-777 od 16 do 22 sata. Za one situacije koje nisu predviđene Odlukom, propusnice se moraju zatražiti od Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske. Županijski stožer izdaje propusnice za rad u drugim županijama te se izdaju propusnice za zdravstvene usluge, odnosno osobama koje imaju zakazane termine odvijanja određenih zdravstvenih usluga.

- Do srijede smo zaprimili oko 6000 zahtjeva za propusnice, rekao je Josip Grivec, načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije.

Od tog broja oko 30 % morali smo odbiti jer nisu bile u našoj nadležnosti, već u nad-

ležnosti Ravnateljstva civilne zaštite.

Odbijenice su se uglavnom odnosile na već rezervirana i uplaćena putovanja. Županijski stožer uputio je prijedlog oko načina izdavanja propusnica Nacionalnom stožeru uvidjevši da će određene životne situacije zahtijevati drugačiji pristup. Osobe koje nemaju pristup sustavu e-Propusnice ili e-mail adresu mogu osobno zatražiti izdavanje propusnice.

Kontrola propusnica obavlja se na svim prometnim pravcima koji spajaju našu i susjedne županije. Iz PU međimurske apeliraju na sve građane da sa sobom nose važeće dokumente. (vv, dv, zv)

U Međimurje prvo cjepivo dolazi 26. prosinca

26. prosinca u Međimurje dolaze prve doze cjepiva, njih 445 i već 27. prosinca kreće cijepljenje. Osim korisnika Domova za starije i nemoćne osobe, cijepit će se i zdravstveno osoblje na Hitnoj te na COVID odjelima, rekla je dr. Marina Payerl-Pal. (dv)

25. prosinca 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIPA MRLA, psihologinja iz Čakovca, daje savjete kako ostati čist u glavi za vrijeme korone

Ovo sada je krizno doba, ali će proći Josipa Mrla, psihologinja iz Županijske bolnice Čakovec Piše: Sanja Heric

K

orona-kriza utjecala je na sve aspekte našeg života, no malo se govori u javnosti o tome kako ona utječe na naše mentalno zdravlje. Upravo o tome razgovarali smo s Josipom Mrlom, mag. psihologije, koja je zaposlena u Županijskoj bolnici Čakovec na Odjelu psihijatrije i polikliničko-konzilijarne zaštite.

- Jeste li primijetili više psihičkih poremećaja kod ljudi od početka epidemije koronavirusa?

- Moja zapažanja u kliničkoj praksi u skladu su s podacima istraživanja u našoj zemlji. Kod polovice ljudi koji su prije pandemije koronavirusa imali psihičke tegobe, stanje se pogoršalo, a psihičke smetnje tjeskoba, depresivnost i reakcije na stres javile su se i kod trećine ljudi koji prije pandemije nisu imali tegobe. Uz zaštitu tjelesnog zdravlja, puno toga možemo učiniti i za zaštitu psihičkog zdravlja.

- Kako se možemo sami nositi i upravljati sa stresom?

-Nemojmo paničariti.

Slušajte upute liječnika, koje su jasne. Osvijestite da ste odgovorni za vlastito zdravlje i za zajednicu.

Pridržavanjem mjera štitite vlastito zdravlje i zdravlje osoba oko vas, smanjujete vjerojatnost da se i oni zaraze i potencijalno spašavate tuđe živote.

Predvidljivost i rutina imaju čarobnu moć umirenja. Stvorite jasnu dnevnu rutinu, ustrajte na vašim

ritualima u obitelji, oni čine stabilnost i sigurnost.

U svakodnevicu uključite zdrave životne navike, tjelesnu aktivnost, higijenu.

Informirajte se putem pouzdanih izvora informacija, ali umjereno, vijesti slušajte ili čitajte do dva puta dnevno.

Izbjegavajte čitati senzacionalističke naslove o bolesti iz neprovjerenih izvora.

Nazovite drage ljude, recite im koliko su vam važni.

Razgovarajte o svakodnevnim stvarima. Neka tema razgovora ne bude samo koronavirus. Smijanje i duhovitost podižu imunološki sustav. Dobro je usmjeriti se na ono u čemu smo snažni, ono što možemo učiniti. Iz krize možemo izaći i snažniji nego smo bili, kao ljudi koji su naučili brinuti se o sebi i o drugima, suosjećajni prema sebi i prema drugima, povezaniji kao obitelj i kao društvo. Ovo je krizno doba, ali i ono će proći! Brinite se za svoje i tuđe zdravlje i životi će se vratiti u normalu.

- Koji su Vaši savjeti, kako preživjeti samoizolaciju?

- Ostajanje kod kuće je neuobičajeno. Stres dodatno pojačava ograničenje kretanja, boravak u zatvorenom i tjelesna odvojenost od drugih ljudi.

Normalno je da se javi zabrinutost za to jeste li zaraženi virusom i jeste li zarazili druge. Iznimno je važno organizirati si dnevni ritam. Budite se i liježite na počinak u skladu sa svojim bioritmom.

Odredite aktivnosti koje želite tijekom dana odraditi, a možda i one za koje ina-

- Predvidljivost i rutina imaju čarobnu moć umirenja. Stvorite jasnu dnevnu rutinu, ustrajte na vašim ritualima u obitelji, oni čine stabilnost i sigurnost, savjetuje psihologinja Josipa Mrla če nemate vremena. Ako ste pretjerano usmjereni u sebe i osluškivanje simptoma, možete postati (pre) osjetljivi na vlastite tjelesne senzacije, što može pojačati tjeskobu pa i povećati tjelesnu temperaturu do 37.1 stupnjeva. Zato je dobro skrenuti si pažnju, zaposliti se.

Zamolite bližnje za pomoć u nabavci kućnih potrepština. Prije spavanja sklonite mobitel, laptop, ugasite televiziju, budite umjereni i u ‘’prelistavanju’’ društvenih mreža, ograničite vrijeme u danu koliko ćete provesti na internetu.

Otvorite prozor i prozračite prostor, njegujte kućno bilje. I tijekom (samo)izolacije važno je povezivanje s bliskim ljudima, uz pridržavanje propisanih mjera jer druženje zadovoljava osnovne ljudske potrebe, osjećaj sigurnosti i pripadanja. Pomoću društvenih mreža i različitih aplikacija možete razgovarati, vidjeti drage ljude pa i poslati ‘’vir-

tualni zagrljaj ili poljubac’’, bez uspostavljanja tjelesnog kontakta. Ponekad ljudi u (samo)izolaciji umjesto podrške u trenutku kad im je najteže dožive osudu, okolina im pripisuje odgovornost za obolijevanje i negativne osobine zbog čega se osjećaju drugačiji i obilježeni.

Navedene predrasude često se tijekom povijesti javljaju u nepoznatim situacijama u kojima ljudi u strahu nastoje pronaći ‘’krivca’’ i na pogrešan način uspostaviti kontrolu.

Događa se da ljudi, koji razviju simptome bolesti, zbog straha da će ih drugi osuditi i zbog straha od gubitka posla, kriju bolest i oklijevaju potražiti liječničku pomoć, što dovodi u opasnost i njihovo i tuđe zdravlje. Virus ne bira i svatko se može zaraziti.

Ne treba upirati prstom, okrivljavati druge za samoizolaciju, nego se pridržavati mjera. Imajte povjerenja u zdravstveni sustav. Diljem zemlje brojni liječnici, me-

Koga nazvati kada dođemo do točke pucanja?

Telefonska linija Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva dostupna je od ponedjeljka do petka od 10 do 16 sati na 091 941 5514 (za stanovnike Međimurske županije).

Telefonske linije Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” dostupne su

ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8,00 do 16,00 sati utorkom i četvrtkom od 12,00 do 20,00 sati na 01 2991 356, 01 4696 276, 01 4696 107, 01 4696 297, 01 6468 334, 01 6468 335, 01 6468 337, 01 6468 338. Telefonska linija Hrvatskog crvenog križa dostupna je svakodnevno 0-24 na 040 395 248. (sh)

dicinske sestre i tehničari na prvoj liniji borbe suzbijanja pandemije, kao i brojni zdravstveni i nezdravstveni djelatnici u cjelokupnom zdravstvenom sustavu, predano rade kako bi zaštitili vaše zdravlje.

- Kako s djecom razgovarati o koronavirusu?

- Razgovarajte s djetetom o koronavirusu otvoreno, ali mirno. Objasnite mu što se događa na njemu prikladan način, ali ne zasipajte s previše informacija koje ne može razumjeti.

Predškolsko dijete dovoljno je kratko i jasno usmjeriti na važnost higijene i zdrave navike. Možete mu objasniti i da ljudi nose maske da ostanu zdravi. Djeca do šeste godine ne trebaju detalje o imenu virusa niti o pandemiji jer su premali da bi to razumjeli.

Djetetu školske dobi objasnite što je virus, kako se širi, ali istaknite kako se širenje može spriječiti pranjem ruku, održavanjem fizičke distance, boravkom u kući ako razvijemo simptome.

Srednjoškolca uputite na pouzdane izvore informacija o koronavirusu, učite ga brinuti se za sebe i svoje zdravlje, ali i ukažite na važnost brige za starije članove društva, što izvrsno i humano prihvaćaju.

Zaista nastojte čuti svoje dijete, iskažite interes za njegov unutarnji svijet. Nemojte umanjivati njegove brige ili ih relativizirati. Naglasite pozitivno da su preventivna ponašanja i mjere suzbijanja virusa efikasni i da će većina ljudi ovu situaciju prevladati.

3

VIJEST(I) TJEDNA

Našla sam snagu za potpun i ispunjen život!

Marija Ciglar svojim očima ne vidi apsolutno ništa iz vanjskog svijeta.

Ni jednu, jedinu točku svjetlosti. - Ali pred mojim očima nije crna boja, nego unutarnji svijet koji se ne može opisati riječima, kaže. Gubitak vida nije bio prepreka da ostvari sebe.

- Osjećam se ispunjeno i ostvareno. Ni u čemu prikraćena, ni u ljubavi, ni u prijateljstvu ni u majčinstvu. Ispunjava me moje trodimenzionalno postojanje, moj duh, duša i tijelo. Emotivnu i nadahnjujuću priču pročitajte na str. 6.-7.

(NE) SVIĐA NAM SE

Nepravda koju gledam ne da mi da odustanem Biti volonter u doba izraženog materijalizma i nije zahvalan posao. No, ima ljudi kojima posao sa siromašnim, bolesnim i napuštenim ljudima nije posao, nego ga obavljaju volonterski, svojom voljom. Ime Zdenka Lipić iz Murskog Središća već je više od 24 godine v e zano za volonterski rad u Crvenom križu, čija je i predsjednica.

Ovih dana primila je nagradu za najvolontera Grada Mursko Središće. Priču o volonterki Crvenog križa donosimo na str. 18.

Tko se to osvećuje Valentinu Vnuku?

- Kaj možeš nekome napraviti da ti sve ovo učini? Ovo je gore nego u ratu. Tad su došli, zapalili kuće i otišli. A ovaj se vraća i iznova pali, rekao nam je ogorčeno Valentin Vnuk iz Grabrovnika, kod kojeg je protekle subote, 19. prosinca ponovno gorjelo. Ovog puta, oko 16 sati istovremeno mu je netko zapalio drvenu šupu u kojoj su se nalazila drva za ogrijev te obiteljsku kuću i to na nekoliko mjesta. Cijelu priču pročitajte na stranici 12.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

VELEČASNI RAFAEL MIKEC iz Štrigove povodom božićnih blagdana

Upoznajmo Božju otvorimo mu svoj Piše: Sanja Heric

V Ukradena idila - otkrivena tajna Božića BOŽIĆNA PORUKA varaždinskog biskupa Bože Radoša

U ove dane Božića naše će oči zastati nad jednostavnošću prizora jaslica. U jednostavnosti i bogatstvu prizora zaustavit ćemo pogled na živopisnoj stranici evanđelja koja dočarava tajnu Božjeg dolaska među nas ljude. Naše će uši dotaknuti glas radosti neba koji obznanjuje: Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin (Lk 2,11).

No, idilu Božića krade nam neželjeni gost. Po svetim se gestama, kojima izražavamo zajedništvo, prijateljstvo i ljubav – pruženom rukom, zagrljajem, poljupcem, blizinom koja nam je potrebna, podlo uvlači u naše domove.

Iz mnogih je zauvijek odveo, kao razbojnik ukrao, drage nam ljude. Čini se moćan: zatvorio je kuće, opustošio ulice, prorijedio sjedišta u našim crkvama, ušutkao veseli i radosni žamor djece u našim školama i igralištima, učinio pustima mjesta okupljanja i druženja… Može li nam ukrasti i Božić? Idiličnu dekoraciju sigurno može – već je ukrao. Ali otajstvo? Može li nam ukrasti tajnu, radost samoga Božića?

Ključ, srce, radost Božića skriva se u vjeri u Isusovo utjelovljenje. Bog, po kome je sve stvoreno, jedini je izvor života i u njegovoj ljubavi sakriven je smisao našega postojanja – došao je radi nas ljudi, radi našega spasenja.

Ova tajna Božića svjedoči da je život svakoga čovjeka neizmjerno vrijedan, da je dragocjen u Božjim očima.

To je najvažnija istina života – to je jedina čvrsta točka koja životu daje sigurnost. Moj život je u rukama Boga, koji se spustio u naše naručje, da bi nama priopćio i dao sigurnost da smo u Božjem naručju.

Braćo i sestre! S mnoštvom popratnih sadržaja u pripremi za Božić putem lako izgubimo onoga koji je najmanji, koji 'zadnji dolazi' i radi kojega je sve – 'maleno Dijete u jaslicama'. On je srce i radost Božića! On daje smisao i ljepotu svemu što ga okružuje. Tužan je Božić ako njega izgubimo, ako ga zaboravimo položiti u jaslice svoje duše! Ako je to mjesto prazno mjesto, i Božić je prazan – nema Božića!

Drage obitelji! Položimo ga u jaslice svojih obitelji!

Položimo ga riječima evanđelja. Kad se kao obitelj okupite i zajedno smirite, pročitajte i poslušajte izvještaj o Kristovu rođenju. Položimo ga u zajedničkoj molitvi, po slavlju svete Mise. Na način koji vam je moguć zagrijmo svoj 'dnevni boravak'. Položimo ga i radošću božićne pjesme, koja ove godine neće u željenom obliku odzvanjati u našim crkvama, ali s njom neka uđe radost u malu Crkvu – obitelj. Intonaciju neće davati usklađeni zbor, ali joj može dati 'usklađenost', toplina obiteljskih odnosa. Položimo ga kao obitelj, zajedno pripremajući jaslice u svojoj kući i obiđimo one, za nas napravljene u našim župnim crkvama. Položimo ga poravnavajući

Bože Radoš, varaždinski biskup

svoje puteve u sakramentu pomirenja da bi Božja ljubav natapala naš život.

Kad ga položimo, prepišimo čitko ovaj članak vjerovanja iz svoga uma i sa svojih usana u dušu da ona diše vjerom: Vjerujem u Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom.

On će donijeti mir ovim nemirnim danima, unijet će radost koju nitko i ništa ne može oduzeti; radost u kojoj, sve što se događa, iako se čini da je isto – ništa nije isto…

Jer se Bog rodio radi nas – radi našega spasenja – radi mene – radi moga spasenja. Dok je Bog u svetištu bića, dok je ljubavlju zapisan u dušu; nitko ga ne može ukrasti, nitko ga ne može dohvatiti. Kradljivac (covid) ne može uzeti toplinu, ljepotu i radost vjere koja daje novi pogled na smisao života; novi pogled na druge, svijet, bolesti – pa i neprilike koje nas okružuju. Bog nas odmiče od grča i briše lažni osjećaj da smo sami, ostavljeni, prepušteni silama koje nas nadilaze.

Svima vama, dragi vjernici i ljudi dobre volje, želim da u ovom sivilu tjeskobe vaše oči vjere budu bistre i prepoznaju Gosta – Boga koji kuca na vrata, traži jaslice – središte vašega bića – da u njemu nađe svoj siguran boravak i u mjeri u kojoj se nastanio darovat će mir, novu nadu i sigurnost da Bog, jedini Gospodar, prati i ljubomorno bdije nad našim životom, da smo sigurni u Njegovim rukama. Sretan Božić!

elečasni Rafael Mikec za svećenika je zaređen 15. lipnja prošle godine. Nakon ređenja varaždinski biskup mu je povjerio službu župnog vikara u Župi svetog Nikole biskupa u Varaždinu.

Ima tek 27 godina, a rodom dolazi iz Štrigove gdje je proveo svoje djetinjstvo i srednjoškolske dane. Nakon toga odlazi na studij u Zagreb, a nakon ređenja vraća se na sjever, još uvijek dovoljno blizu rodnom kraju u koji voli navraćati.

U intervjuu s njim razgovarali smo o njegovom svećeničkom putu, ali i o nadolazećim božićnim blagdanima koje ćemo ovog puta proslaviti u posebnim i dosad neuobičajnim uvjetima s obzirom na pandemiju koronavirusa.

- Što vas je ponukalo da postanete svećenik?

- Krenuo sam putem svećeništva zato jer sam se prepoznao pozvanim od Boga na tu službu. To je temeljni razlog. Prvi sam put o svećeništvu razmišljao u sedmom razredu, no na tome je sve ostalo. Tijekom srednje škole nisam se uopće previše zamarao time, nego sam sebe zamišljao kao obiteljskog čovje-

ka, čak sam znao koliko ću djece imati, gdje ću živjeti i koji ću auto voziti.

Budući da su me oduvijek zanimale prirodne i tehničke znanosti, nakon srednje škole usmjerio sam se u tehničke vode i upisao Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. No, već nekoliko tjedana nakon dolaska u Zagreb na studij strojarstva, misao o tome zove li me Bog da mu služim kao svećenik počela mi je zvoniti svaki dan.

Tako sam tijekom studija započeo s intenzivnijom osobnom molitvom i svakodnevnom euharistijom.

Upoznao sam se i s jednim svećenikom s kojim sam razgovarao o svojoj situaciji.

Stvari su se polako razvijale i kroz različite susrete, događaje, kroz razmatranje Božje riječi, Bog me malo po malo privlačio sebi. Tako sam na drugoj godini strojarstva već bio poprilično siguran da je svećeništvo Božja volja za moj život. Stoga sam nakon dvije godine konačno odlučio, prekinuo studij strojarstva, upisao teologiju, došao na bogosloviju i tako započeo svoj put prema svećeništvu.

Blagoslov kuća odgađa se do korizme Varaždinski biskup Bože Radoš odlučio je da se ove godine božićni pohod i blagoslov obitelji odgađa do daljnjega – do vremena korizme.

Zamolio je svećenike da ovu odluku prihvate u duhu svećeničke poslušnosti, kako bi na području cijele Biskupije zadržali

načelni stav i među vjernike ne bi unosili zbunjenost i nerazumijevanje.

Uz to je preporučio da svojim župljanima navedeno iskomuniciraju kroz božićnu čestitku u osobnom pismu ili barem na župnom listiću i pozovu ih da to vjernički prihvate.

25. prosinca 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

5

u ljubav i je srce!

- Bog će sigurno biti nama blizu i ovog Božića, no hoćemo li iskoristiti priliku prepoznati ga, to ovisi o nama, istaknuo je velečasni Rafael Mikec - Pred nama je Božić.

Koji je smisao samog Božića?

- Na svetkovinu Božića slavimo rođenje Isusa Krista. Spominjemo se trenutka kada je Bog postao čovjekom. Druga božanska osoba, Sin Vječnog Oca, postao je čovjek, Isus iz Nazareta, jedan od nas.

Neiscrpno je to otajstvo koje možemo promatrati s različitih gledišta. Bog koji je stvorio cijeli svijet, cijeli svemir, dan, noć, mjesec, zvijezde se zaljubio u tebe i on čezne za našom ljubavlju.

On je postao jednak nama, radio je našim rukama, ljubio našim srcem, gledao našim očima, trpio našim bolima, a sve to samo zato da bi te osvojio, da bi se ti oduševio/la njime, i ti se zaljubio/la u njega. Čovječe, jesi li svjestan koliko si vrijedan u Božjim očima? Nije važno kakav si, jesi li uspješan ili neuspješan, jesi bogat ili siromašan pa čak ni jesi li dobar ili si zao. Bog se zaljubio u nas i njegova se ljubav prema nama ne mijenja bez obzira na to što mi činili ili kakvi mi bili. Mi mislimo

Kako će izgledati mise za Badnjak i Božić?

Dosadašnje ograničenje od 25 ljudi koji smiju biti na vjerskom obredu, za blagdanske je mise zamijenjeno novim pravilom. Na sedam kvadratnih metara ne smije biti više od jednog vjernika, a istovremeno treba osigurati dva metra razmaka u svim smjerovima između vjernika na misi.

Polnoćke će se održati, ali u skraćenom trajanju.

Svećenici će povećati broj svetih misa te pomaknuti mise na Badnjak u ranije termine, da završe do 22 sata. Svaka župa u Međimurju ima svoje termine polnoćki. Obavijest o najvećem dopuštenom broju vjernika na misi treba biti istaknuta na ulazu, a župljani trebaju voditi

računa o tome da zaduže nekoga da kontrolira broj osoba koje ulaze. Članovi istog kućanstva i obitelji koje zajedno dođu na misu ne trebaju održavati međusoban razmak od dva metra, ali između jednog kućanstva i drugog kućanstva treba biti razmak od dva metra.

Radi osiguravanja udaljenosti može se koristiti tek svaki drugi red klupa.

U redu za pričest treba održavati razmak od dva metra i smjer kretanja treba biti takav da se nakon pričesti ne vraća vjernik istim putem kojim je išao na pričest, već da zaobiđe klupe i vrati se na svoje mjesto. (sh)

da stojimo pred Bogom kao oni koji su mali, sluge, kojima Bog, ako smo dobri i pobožni, tu i tamo kapne kakvu milost, kojima Bog poklanja neke darove, koje Bog ponekad pogladi po glavici. Ali nije tako. Mi ne stojimo pred Bogom koji je nama nerazumljiv, koji je nama dalek i kojega nikada nećemo moći upoznati.

Ne! Mi stojimo pred Bogom koji je zaljubljen u nas i koji se zato učinio jednakim nama. Ne radi se o tome da mi moramo zaslužiti Božju ljubav, nego se radi o tome da upoznamo njegovu ljubav i otvorimo mu svoje srce da može ući u njega.

Ako povjerujemo u tu istinu, ako imamo iskustvo te ljubavi, naš se život mijenja u potpunosti. Puni radosti možemo kročiti ovim svijetom s ljubavlju, bez straha. Ostaju problemi i nerazumijevanja u braku, na poslu, na fakultetu, u školi, ali to ne znači da moj život nema smisla, nego da je moj smisao, moj cilj negdje drugdje, a ne u braku, poslu, fakultetu ili školi. U evanđelju koje čitamo na misi Božića stoji: „I riječ tijelom postade“ (Iv 1,14). Na grčkom jeziku na mjestu koje mi prevodimo s riječ stoji izraz logos, a on ne znači samo riječ, nego i smisao, punina...

Mogli bismo prevesti „i smisao je tijelom postao“. To znači da je moj smisao, moja radost, punina, Bog koji je postao čovjekom. Tek u njemu mogu ispravno shvatiti svoj život i vrednovati lagane i teške trenutke u svojem životu.

Velečasni Rafael Mikec uz štalicu u izradi

- Po čemu osobno najviše pamtite proslavu Božića iz svoga djetinjstva?

Ima nekoliko slika povezanih s došašćem i Božićem koje su mi iz djetinjstva nekako najjače ostale urezane u pamćenje. To je obiteljska molitva krunice oko adventskog vijenca na kojem su upaljene svijeće, a svjetlo u sobi ugašeno.

Zatim, to je iščekivanje nas djece što će nam Isusek donijeti pod bor i nastojanja da uhvatimo Isuseka u poslu, da vidimo kako to on radi i to je sanjkanje i bacanje po snijegu s braćom.

- Kako se duhovno pripremiti za Božić pod epidemiološkim mjerama?

- Ove godine slavlje Božića će biti drugačije, baš kao i sva ostala područja ljudskog života. Međutim, mi kršćani vjerujemo da se Bog utjelovio prije 2000 godina u sasvim realnim i konkretnim uvjetima koji su tada bili prisutni na

točno određenom geografskom području, u Palestini.

Ti uvjeti nisu bili idilični, ali Bog se utjelovio upravo u njima. To nam govori da Bog dolazi do čovjeka uvijek, bez obzira na okolnosti koje nas okružuju pa tako i sada u ovom kontekstu pandemije.

Imamo mogućnost plakati za onim prošlim „normalnim“ vremenima ili prepoznati u sadašnjoj situaciji priliku za nešto dobro i lijepo. Tijekom došašća imamo priliku snažnije doživjeti onu pustinju u kojoj je Ivan Krstitelj pozivao na obraćenje, vidjeti da možemo bez mnogih stvari za koje smo mislili da su nam ključne za život, a zapravo nisu. U proslavi Božića u ovakvim uvjetima imamo priliku usmjeriti se na područja našeg života za koja obično zbog mnogih posjeta i susreta ostaju po strani.

Obično se Božiću radujemo zbog susreta s rodbinom, vidimo drage ljude

koje rijetko susrećemo, cijela atmosfera je nekako romantična, fino jedemo, radujemo se zbog poklona, godišnjih odmora, školskih praznika.

To su sve predivne i dobre stvari, ali to su sve darovi koje primamo od Boga. Ove godine, izgleda, neće biti toliko tih stvari, ali ćemo imati mogućnost usmjeriti se ne toliko na darove, koliko na Darivatelja i onu radost koja izvor ima u njemu, koja je najjača na izvoru, a mi je najčešće doživljavamo preko njegovih darova.

Imamo osobitu mogućnost zastati nad istinom da se Bog utjelovio i postao jedan od nas zato jer se zaljubio u nas, zato jer nas toliko ljubi da je spreman razdati sve pa i samoga sebe samo da bi dobio priliku osvojiti naše srce.

Bog će sigurno biti nama blizu i ovog Božića, no hoćemo li iskoristiti priliku prepoznati ga, to ovisi o nama.

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

U VREMENU KAD PREVIŠE ljudi očajava i traži nadahnuće, životna priča Marije Ciglar iz Čakovca dokaz je d

Pronašla sam sna potpuni i ispunjen Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

M

arija Ciglar svojim očima ne vidi apsolutno ništa iz vanjskog svijeta. Ni jednu, jedinu točku svjetlosti. Ali pred mojim očima nije crna boja, nego unutarnji svijet koji se ne može opisati riječima, kaže. Marija je izgubila vid kao mlada žena, znači da jako dobro što znači živjeti normalan život, iako se ona već kao djevojka suočila s brojnim životnim izazovima. Nažalost, dogodila se i iznenadna sljepoća. Međutim, gubitak vida nije bio prepreka da ostvari sebe.

- Osjećam se ispunjeno i ostvareno. Ni u čemu prikraćena, ni u ljubavi, ni u prijateljstvu ni u majčinstvu. Ispunjava me moje trodimenzionalno postojanje, moj duh, duša i tijelo.

Odgajam ih sve troje da budu usklađeni i cjeloviti.

Smatram se cjelovitom.

Pojašnjava: - Na latinskom validan znači cjelovit, a invalidan necjelovit. Sebe kao osobu s invaliditetom ne smatram necjelovitom, ističe Marija.

U 16-oj joj potonule nade da će studirati jezike Rođena je u Maloj Subotici gdje je živjela do 20-e godine. Tu je završila i osnovnu školu. Budući da ju je škola jako zanimala, bila je odlična učenica. - No, moje tadašnje želje vezane uz školovanje i ogled u budućnost nisu se ostvarili.

Prvi snovi su joj prekinuti u 16-oj godini života. Željela je nastaviti školovanje u gimnaziji i studirati jezike.

No, jedna osoba iz rodbinskog kruga utjecala je na promjenu njezina životnog puta. Uvjerila ju je da ne bi bilo u redu da nastavi školovanje u gimnaziji i na studiju u Zagrebu s obzi-

rom na to da su joj roditelji poljoprivrednici, koji su već puno sebe dali da odškoluju na fakultetima dvojicu starije djece. A Marija se nekako nadala da bi baš uz njihovu pomoć mogla nastaviti školovanje u Zagrebu, nadala se da bi joj mogli i srediti i smještaj u domu. No, zbog “prijateljskog savjetovanja” osobe iz rodbine odustala je od tih snova. - Jedno vrijeme zbog toga sam bila jako razočarana i ogorčena na tu osobu, kaže Marija, a ime osobe ne otkriva.

Umjesto gimnazije Marija je odabrala zanimanje konobarice u Ugostiteljskoj školi u Varaždinu da bi barem i dalje mogla učiti dva strana jezika za koje je bila talentirana. U Ugostiteljskoj školi dva strana jezika su bila obavezna. Učila je engleski i francuski, a u osnovnoj njemački jezik.

- Francuski mi je toliko dobro išao da sam na maturi pisala francuski jezik.

Kad su već otpali snovi o studiju jezika, nadala sam se nastavku školovanja u Hotelijerskoj školi. Rad na recepciji hotela omogućio bi mi da se koristim svojim znanjem jezika. No, opet preokret. Prije nego sam dobila svjedodžbu, u 18. godini života, umro mi je otac. Preostalo mi je zaposliti se.

Smatram da su mi sve te muke, tereti i točke očaja bile dane za osobnu izgradnju. To je bogato iskustvo koje me i dandanas obogaćuje. Mogu ga podijeliti s našim članovima, posebno onima koji su kasnije oslijepljele osobe

U preprekama i prekretnicama ona se nikad nije predala. Najprije je nagovor bliske osobe odustala od srednje škole u Zagrebu. Zatim nije mogla na fakultet jer joj je umro otac i morala je početi zarađivati za život. Naposljetku ju je sustigla očna bolest zbog koje je usprkos silnom trudu liječnika ostala slijepa. Ali nikad nije odustala od potpunog života...

Tjedan dana prije nego sam dobila svjedodžbu, otišla sam raditi konobarski posao u Njivice na Krk. To me je donekle zadovoljilo jer sam radila u velikom hotelu sa stranim gostima. Bilo je to krajem sedamdesetih, kad je turizam cvjetao. Dolazili su Nijemci, Česi, Mađari, Englezi, čak i Rusi. Ali, život opet nosi svoje, nastavlja svoju životnu priču.

- Moju priču dobro opisuje citat iz Biblije i na meni se to obistinilo: - Moji puti nisu vaši, a vaši puti nisu moji puti, vaše misli nisu moje misli.

Ni vrhunski stručnjaci nisu mogli pomoći Rad u Njivicama na Krku bio je sezonski i po povratku sa sezone u Međimurje zaposlila se u ondašnjem Lovačkom domu, pa u Ribljem restoranu u Čakovcu koji je bio jako posjećen. I tada joj se dogodio novi udarac, ablacija retine, odlijepljenje rožnice oka, teška dijagnoza.

- Uputili su me iz Čakovca u Zagreb, iz Zagreba u Rotterdam u Nizozemsku.

Uslijedilo je pet operacija, koje su izvodili vrhunski stručnjaci, ali bez rezultata. - Svi oko mene, koji su kad i ja bili na operaciji u Nizozemskoj, su progledali, osim mene, kaže. Bilo je nekih pomaka dva mjeseca, ali kad su priraslice povukle mrežnicu natrag, doktor, koji je bio Crnogorac, otvoreno joj je rekao: - Marija, kao oftalmolog, liječnik ne mogu Vam pomoći, prisjeća se.

Dodaje: - Sve moje točke očaja izazvale su

Slavica Herman: Izgubila sam jedan osjet, ali dobila puno drugih Dao Bog da imao pa onda nemao, krilatica je koja se može preslikati i na život Slavice Herman iz Belice. I nju je život, ili bolje rečeno bolest kao i Mariju Ciglar lišio, kako kaže, najvažnijeg osjeta.

Bolest joj je oduzela vid u najljepšim godinama života, u godinama kada se ostvarivala kao supruga, majka i radnica.

Ako je i ostala bez vida, kaže, nije ostala bez vedrine i duha te razloga za daljnjim ispunjenjem života u punom smislu.

Naravno, nije sve išlo tako glatko, bilo je padova i to dubokih, očaja, zatvaranja u kuću. Srećom, tu je bila obitelj kao glavni oslonac za kojeg se hvatala i još uvijek se u pojedinim trenucima hvata, usisava njihovu energiju u nedostaku svoje i ide dalje, uzdignute glave premda ne vidi ništa ispred sebe niti pak kud ide. Ali zato to osjeća punim srcem i dušom.

- Živjela sam normalno praktički do svoje 27. godine života, prisjeća se naša Slavica. Radila sam u Čateksu i s vremena na vrijeme borila se s nasljednom bolešću oka koja je polako napredovala i prije deset godina u potpunosti me oslijepila.

BIlo mi je, naravno, teško, povukla sam se u sebe i nikamo nisam izlazila iz kuće.

Kako je vid počela gubiti postepeno, već 1985. godine, uključila se u rad Udruge slijepih i slabovidnih Međimurske županije i danas može reći kako ju je upravo ona vratila u normalan život. Upornošću članova Udruge i Marije Ciglar nekako se ponovno aktivirala i počela dolaziti na sastanke i sudjelovati u pojedinim aktivnostima.

- U Udruzi sam bila okružena ljudima koji su bili isti kao i ja, ljudima koji su na svojoj koži osjetili nelagodu i skepsu videćih ljudi spram nas, nevidećih.

Iz dana u dan Slavica se dizala, uživala najprije u majčinstvu, a sada i u životu bake četiri unuka. Dva starija uspjela je vidjeti, no, nažalost, te sreće nisu bila dva mlađa. Iz sadašnje perspektive, kaže, to nije ni važno jer kao što je izgubila jedan osjet, dobila je druge, naročito što se tiče osjećajnosti.

- Moji unuci to i te kako osjete i rado se igraju sa mnom, što mi je najveća nagrada.

No, kaže, ako ona njih ne vidi, oni vide nju i stoga, kao i svaka žena brine o svom izgledu, od frizure do odjeće. Pa se bez razmišljanja uključila u projekt Udruge odlaska frizeru gdje se šiša i farba.

- Išla sam ja i prije na frizure, no nisam imala takvu slobodu, ili može se reći da toliko propit-

- I žene koje ne vide vole se urediti, lijepo obući i otići kod frizera, kaže Slavica Herman

kujem o načinu šišanja, boji za farbanje. Sada kad nam Udruga plaća stalnog frizera, opušteno sjedim u stolici, izražavam želje premda imam povjerenje u frizerku. A najljepše je kad dođem doma i moji mi ukućani kažu da mi frizura lijepo stoji i paše mom licu, ističe.

Osim kod frizera Slavica je preko Udruge išla i na masažu, u teretanu, kod kozmetičarke, dakle održava svoje tijelo i izgled kao i svaka druga žena.

Uz tijelo hrani i svoju dušu i to “čitajući” knjige sve po redu koje joj stignu pod ruku iako nikad nije naučila Brajlerovo pismo.

Zagorku, ljubavne romane “čita” slušajući na CDovima i DVD-ovima kojima čakovečka knjižnica obiluje.

Kad pak nije u Udruzi, kod frizera ili za knjigom, obavlja normalno sve kućanske poslove. (vv)

25. prosinca 2020.

da ni sljepoća nije prepreka za ispunjen život

agu za ni život! laganu depresiju. No, kad danas slušam u kakvim depresijama ljudi žive, s odmakom mislim da sam ja bila zaštićena. Mentalno jaka jer sam odrasla u mirnoj, dobroj obitelji, gdje nije bilo trzavica.

Premda najmlađe dijete, šesta s petero starije braće, odrastala sam uz uvažavanje i njihovu podršku. Te lagane depresije uslijed gubitka vida navele su me da zastanem i razmislim o sebi. Do tada sam uvijek letjela kroz život, doživljavala ga mladenački površno, ispričala je.Kao vrlo mlada usprkos hendikepu suočila se i s velikom odgovornošću.

- Morala sam biti odgovorna jer su se braća do tada već raštrkala i u svakodnevnim situacijama nisam mogla očekivati njihovu podršku, a roditelji su rano umrli, tata kad sam imala 18, a mama s moje 23 godine.

U međuvremenu sam rodila i sina Nikolu. I opet nove prepreke jer smo ostali sami. Godinu dana nakon njegova rođenja ostala sam i bez vida. Sin se rodio potkraj 1980-e, a problemi s vidom počeli su se događati od jeseni 1981. godine na dalje.

Nakon neuspješnih operacija uslijedila je rehabilitacija i prekvalifikacija u Zagrebu. Dijete je za to vrijeme ostalo kod tate i bake. Bilo je to najsigurnije za njega i mene. Zbog rehabilitacije i prekvalifikacije za telefonisticu jednu školsku godinu provela sam u Zagrebu, bez sina Nikole.

Nisam mogla dolaziti doma svaki tjedan jer nisam bila osposobljena za samostalno kretanje.

Niti je bilo mogućnosti da netko redovito dolazi po mene, opisala je tadašnju situaciju.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

TEMA BROJA

Marija Ciglar ispričala nam je svoju životnu priču

Novi početak s bijelim štapom Povratak u Čakovec nije bio lak. - S obzirom na to da sam radila u ugostiteljstvu, poznavalo me puno ljudi, pogotovo iz grada pa me bilo sram hodati s bijelim štapom po gradu. Ali je moja profesorica peripatologije shvatila o čemu se radi i da je barijera u mojoj glavi.

Da bi je maknula, došla je sa mnom u Čakovec i nikad mi više nije bio problem hodati s bijelim štapom, kaže.

Bila je prva osoba u Čakovcu koja se kretala s bijelim štapom bez pratnje. Kad se zaposlila u GK Međimurju po povratku iz Zagreba, dobila je i stan. Mogla je otpočeti normalniji obiteljski život. Stala na svoje noge. Adaptirala se na poslu, samostalnom kretanju i vođenju kućanstva. Potonje je iziskivalo novo učenje kako samostalno kuhati, peglati i čistiti na drugačiji način nego prije. - Kad sam sve to savladala, vratio mi se i sin Nikola. Počeli smo ponovno živjeti zajedno, kaže.

Ističe: - Smatram da su mi sve te muke, tereti i točke očaja bile dane za osobnu izgradnju. To je bogato iskustvo koje me i dandanas obogaćuje. Mogu ga podijeliti s našim članovima, posebno onima koji

U sve što radim dajem se potpuno Njezin život danas je ispunjen svakodnevnim obvezama i izazovima.

- Kao slijepa osoba ne mogu raditi više poslova istovremeno. Oni koji me poznaju, kažu da jako fino kuham, a tajna je u tome da kad kuham, posvetim se samo tome. Stoga, ono što pripremim, od juhe do deserta, ispadne kako treba. To je pouka i za sve što radimo. Moramo dati ne samo djelić, već sebe u potpunosti, savjetuje Marija i dodaje: Ako se nečega prihvatim, to radim temeljito, u ljubavi. A sve što se radi na taj način, mora ispasti dobro.

Marija živi na prvom katu zgrade bez lifta, ali je toliko vješta u samostalnom kretanju da je kao mlada trčala po stepenicama. Samostalno u stanu živi od 1984. godine, što znači da je u stanu mijenjala i namještaj i raspored, što joj ne predstavlja problem.

Za kuhinju po mjeri sama je izradila raspored. Znala je što želi. S majstorom je dogovorila boje i materijale.

Sjeća se kako su izgledale boje i nijanse. Kako bi lakše objasnila što želi, uvijek nekoga tko vidi pita gdje se u prirodi nalazi željena nijansa.

- Nemam problem s time da bi me ljudi prevarili.

Nikad mi se ništa u tom smislu nije dogodilo ni u dućanu, ni s novcima. Papirnate novčanice raspoređuje po pretincima po veličini na desetice, stotice itd. Kovanice ne broji, samo ih stavi na blagajnu.

Pa ako me netko i prevari, valjda su mu potrebnije nego meni, kaže. Vrijeme je Božića pa će Marija sa sinom Nikolom okititi bor i staviti žaruljice. Voli održavati tradiciju, čak i spremanjem starinskih jela makar jednom godišnje da se tradicija me prekine.

Tako u prigodama kad je za to vrijeme pripremi krvavice, hladetinu, slatku repu jer je to vraća u djetinjstvo i sjeća na roditelje, koji su držali do tradicije i okupljanja oko zajedničkog stola.

su kasnije oslijepljele osobe.

Bez obzira je li osoba stara ili mlada, gubitak vida uvijek teško pada, kaže nam.

Neka istraživanja pokazuju da je sljepoća najteži invaliditet jer 80 posto informacija dobivamo preko vida. No, djelomična kompenzacija postoji jer jačaju druga osjetila. Moram više slušati, a u današnje vrijeme slušanje je dar, kaže Marija.

To malo ljudi može, bez obzira vidjeli oni ili ne. Slušati čovjeka i pri tome mu ne davati savjete ljudima puno znači, posebno starijima koji nemaju s kim razgovarati. Znači i onim ljudima koji imaju problema, a kad ih slušamo, dajemo im priliku da to izbace iz sebe, ističe Marija. Naglašava da ima i izraženiji osjet opipa nego kada je vidjela. Promijenila se i u načinu komuniciranja jer ne govori puno riječi, tek tako da bi govorila. - Svaka moja riječ ima težinu i pozadinu, kaže.

Dodaje: - Trudim se biti pozitivna, prvenstveno prema sebi, a time i prema drugima. Poznato je da se volimo družiti s pozitivcima, a bježimo od negativaca jer nitko ne želi negativnu energiju preuzeti od ljudi koji nas okružuju. Ionako je svakome teško nositi se sa svojom svakodnevicom, pa

čemu onda na sebe gomilati i tuđu i negativnu energiju, pojašnjava Marija. Kaže da je problem današnjice i previše informacija. Od toga se brani tako da vijesti sluša jednom na dan. Želi biti upoznata s time što se događa u okolini i svijetu.

- Ne zamaram se s onime što ne mogu riješiti, već se jako potrudim oko nečega gdje mogu dati svoj doprinos. Sve što dajemo za druge, dobivamo natrag. Volim raditi s drugima da mogu dati sebe. Vjerujem da će mi Bog i dalje dati mirnoću duha da mogu prepoznati situacije u kojima se nalazim i na taj način pomoći drugima i sebi, kaže Marija, čiji su životni standardi visoki. - Nije to uvijek lako, ponekad se zaboravim pa ih očekujem i od drugih, koji nemaju standarde kao što su moji. Kad shvatim da ih nemaju, molim Boga da mi oprosti da mogu prihvatiti ljude takvi kakvi jesu. Vjerujem u anđele. Kad idem na put u drugi grad gdje je, primjerice, teško naći slobodno parkirno mjesto, zadužim anđela da sjedne i čuva slobodno mjesto za mene. I redovno se događa da bude tako da baš jedno slobodno parkirno mjesto čeka na mene, poručila je završno.

8

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

VAJDA je našla način za darivanje svojih umirovljenika

Naši umirovljenici bili su i bit će dio Vajde, zauvijek!

- Puno se radi, od toga nitko ne bježi i nekada nije lako, ali onaj ljudski faktor mora opstati i u najtežim prilikama, kaže Alen Kajmović, direktor Vajde Blagdanski dani koji su pred nama uvijek imaju jedan poseban štih, značenje i toplinu kada svaki znak pa­žnje ima izuzetnu težinu.

A naročito u ovom vremenu lu­de pandemije kada se sve ne­kako okrenulo naopako, pa svaka ljudskost dobiva dodatnu vrijednost. Ne zaboravimo da je ovo vrijeme darivanja, posebice obiteljskog u kojem

želimo obradovati baš one koji su nam najmiliji. Tako se Vajda odlučila postaviti prema svojim umirovljenicima i obradovati one koji su nekada podizali tu tvrtku, gradili je dio po dio kako bi dočekala da postane ovo što je danas.

Uspješna tvrtka koja se sve češće spominje kao primjer dobrog gospodarenja i etičkog poslovanja.

Mjere su mjere i treba ih se pridržavati, a radost darivanja ostala je baš kad je najpotrebnija

Tako smo tragom i hvalom jednog Vajdovca, umirovljenika Zlatka Marciuša, provjerili što se to događa u Vajdi i zamolili za komentar Alena Kajmovića, predsjednika Uprave.

Vrijednost dara mjeri se radošću koju je izazvao

- Još smo prošle godine jasno i glasno poslali poruku kako će Vajda brinuti ne sa­mo za svoje ljude, radnike, ne­go i za svoje umirovljenike. Velika je većina tih ljudi tu bi­la prije mog vremena, ali to ne znači da moj član Uprave Vilim Simon ili ja osobno njih ne cijenimo, ne vrednujemo ono što su napravili u svom radnom vijeku. Svaka je tvrtka jaka koliko su jaki njeni ljudi, a ja i dalje tvrdim da svima njima Vajda i ova Uprava treba biti zahvalna na jako puno stvari.

Upravo zato kada Vajda nešto slavi ili daruje, onda slavi i daruje sa svojim ljudima, pa i sa svojim umirovljenicima. I što se me­ne osobno tiče, a i vjerujte cj­e­lokupne Grupe Pivac, to

je ja­sno kao dan. Oni su bili i bit će dio Vajde, zauvijek, izjavio je bez previše okolišanja Kajmović.

Tvrdi kako su reakcije s pro­šlogodišnjeg zajedničkog sla­­vlja (slika gore) i komentari koji su se pojavljivali mjesecima poslije samo ojačale ovaj stav, jer kako kaže Kajmović, dar nema svoju vrijednost jer je skupocjen, brendiran, nego jer je izraz zahvalnosti, prijateljstva. - A sama vrijednost dara je upravo u tome koliko je radosti i zadovoljstva izazvao kod druge osobe, a ujedno i poruka da su nam te osobe važne. Pa to i je smisao blagdanskog darivanja, zaključuje Kajmović.

Ljudski faktor mora opstati i kad je najteže

I kako se čini, umirovljenici su itekako zadovoljni jer se ipak netko i njih sjeti unatoč tome što nisu aktivni dio današnjeg poslovanja. A s druge strane čujemo da je i posla, unatoč svim aktualnim događajima, dosta.

Zlatko Marciuš, prvi s lijeva, oduševljen je što je Vajda usprkos pandemiji pronašla način kako obradovati svoju širu obitelj - Prilikom jednog razgovora za posao potencijalni radnik mi govori: Čujem da se puno radi u Vajdi, i skoro sam se počeo smijati u tom trenutku. Ali u biti mi je drago da se takav glas veže uz Vajdu. Jer istina je, puno se radi, ali rad se i plaća. Da je lagano, često nije. Dosta je specifičnosti same branše, stvari o kojima morate voditi brigu, pa i činjenica kako su nekada neradni dani i nacionalni praznici u Vajdi radni. Ali i plaćeni i nagrađivani... Zato kažem, nije savršeno, ali svi koji žele raditi fer i korektno, odraditi svoj posao do kraja, pronaći će svoje mjesto i u Vajdi. I bi-

ti sigurni… A mi smo znali i znat ćemo to cijeniti jer onaj ljudski faktor mora opstati, posebno u najtežim prilikama, istaknuo je Kajmović.

Napomenuo je i kako su nedavno ponovno povećali plaće mesarima, ali sada u klaonici i to u prosjeku za 850 kn čime su zaokružili zacrtani plan vezan za plaće za ovu godinu.

- To samo pokazuje i kako Grupa Pivac jasno prati svaki Vajdin korak s ciljem da se Vajda ne samo pozicionira, nego i utvrdi kao primjer sjevera Hrvatske, rekao nam je Kajmović za kraj, ne skrivajući ponos.

POGLED ODOZDO

Kao ni vuk, čovjek svoju ćud ne mijenja

B

ožić je blagdan obitelji, ali čak ni najstariji ne pamte prisilne mjere prema kojima je onemogućeno okupljanje obitelji, osim u krnjem sastavu. Bit će to jedan od najtužnijih Božića. Božićna zvona zvat će na polnoćku koje neće biti u ponoć, nego moraju biti odslužene barem dva sata ranije. Crkve smiju biti više prazne nego pune. Televizijski ekran trebao bi zamijeniti ulogu oltara preko kojega će većina gledati prijenos misa.

Šokantan Božić. Nema tog čovjeka koji se sve ovo vrijeme nije zapitao u čemu je smisao poruke dolaska virusa?

Malo tko, bio vjernik ili ne, pita se koja je to sila odozgor koja je virusu dala nadmoć nad čovjekom? Cjelokupno ljudsko tisućljetno znanje palo je na koljena pred sićušnim virusom čiju malenkost prosječni čovjek ne može ni zamisliti. No, njegove razorne posljedice je osjetio svaki čovjek na kugli zemaljskoj.

Nitko nije siguran dok je i jedan čovjek zaražen na zemlji. Od svakoga od nas može krenuti zaraza po cijelom svijetu. Fatalno smo povezani, a istodobno prisiljeni biti udaljeni jedni od drugih.

Ako i niste skloni apokaliptičnim razmišljanjima, pitate se je li to početak kraja svijeta? Je li nam to kazna, osveta za sve što smo kao ljudi učinili drugim vrstama, tlu, zraku, vodi? Poruka da nismo najjači, nego da najsitnije živo stvorenje mo-

že uništiti nas koji smo sami sebe proglasili predatorima na vrhu hranidbenog lanca.

Cjepivo je stiglo. No, možda je i ono samo predah. Čovjek je u svojoj biti Sizif, čim riješi jedan problem, već mu pred noge stiže drugi.

Virus je kraj iluzije da je čovjeku sve moguće. Sada znamo kako je bilo našim precima u doba kuge i kolere. I oni su bili jednako nemoćni kao i mi u spašavanju ljudskih života. Unatoč tome što imamo bolje teh-

nologije, bolju zdravstvenu skrb, dostupnije bolnice i više liječnika.

Ništa nam to nije pomoglo. Izgubljeni su mnogi ljudski životi u mukama zaraze. Hoćemo li zbog toga biti ponizniji?

U krizi čovjek često sam sebi daje obećanje da će se promijeniti. No, kako opasnost splašnjava, njegov ego raste. Nevolja pada u zaborav, a čovjek se i vraća starom putu i načinu života.

Hoćemo li se mrvicu promijeniti? Kao ni vuk,

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

čovjek svoju ćud ne mijenja. Ako se nešto i promijeni, neće to biti zbog naše prirode, nego će nas okolnosti prisiliti da se prilagodimo.

25. prosinca 2020.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

DIONICE ČAKOVEČKIH MLINOVA bile su predmet velikog trgovanja na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna

Branko Grašić prodao većinu svojih dionica

Primopredaju ključeva novih kamiona za komunalni otpad izvršili su direktor Tehnixa Đuro Horvat sa suradnicima i gradonačelnik Stjepan Kovač u društvu direktora Čakoma Ivana Perhoča

ČAKOM u suradnji s tvrtkom Tehnix nabavio dva nova komunalna vozila

Stigla vozila za odvojeno prikupljanje biootpada Ukupna vrijednost komunalnih vozila iznosi 1.990.000 kuna bez PDV-a, a nabavljena su provedenim postupkom javne nabave

U sjedištu Gradskog poduzeća ČAKOM u Čakovcu obavljena je primopredaja dvaju novih komunalnih vozila s nadogradnjom za odvojeno prikupljanje biootpada.

Ukupna vrijednost komunalnih vozila iznosi 1.990.000 kuna bez PDV-a, a nabavljena su provedenim postupkom javne nabave od poduzeća Tehnix Donji Kraljevec. Radi se o specijalnim komunalnim vozilima za sakupljanje biootpada marke MercedesBenz Arocs, tip nadogradnje Ekomunal 16, volumena nadogradnje 16 m³. Komunalna vozila zadovoljavaju normu EURO 6D. Nabavljena nova

komunalna vozila doprinijet će modernizaciji voznog parka i omogućiti kvalitetnije prikupljanje i prijevoz biootpada te doprinijeti kružnom gospodarenju otpadom i postizanju zakonskih ciljeva da se u što kraćim rokovima osigura što veća stopa odvajanja biootpada.

Komunalna vozila nabavljena su u okviru projekta Komunalna vozila s nadogradnjom za odvojeno prikupljanje otpada (biootpada), referentni broj KK.06.3.1.18.0002, kojeg sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa Kon-

kurentnost i kohezija 2014.

- 2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.431.075 kuna, a ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 2.410.075 kuna. Bespovratna sredstva Europske unije iz Kohezijskog fonda – Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. za provedbu ovog projekta dodijeljena su u maksimalnom iznosu od 1.480.000,00 kuna, intenzitet potpore 61,40 posto. ČAKOM navedeni projekt provodi od 26. lipnja 2020. do 26. veljače 2021., a projektom je obuhvaćeno cijelo područje pružanja javne usluge postupanja s otpadom – Grad Ča-

kovec, Općina Strahoninec, Općina Šenkovec, Općina Nedelišće, Općina Orehovica, Općina Mala Subotica i Općina Štrigova. Kako je prilikom primopredaje naglasio gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač, nova vozila odmah će se početi koristiti, a podići će i kvalitetu usluge koju naše komunalno poduzeće pruža građanima.

- Čakovec je uvijek bio predvodnik u zaštiti okoliša, s odvojenim prikupljanjem otpada započeli smo prije dva desetljeća, a zahvaljujući investicijama poput ove, ali i onih koje slijede, to ćemo biti i dalje, rekao je Kovač. (dv)

TVRTKA Sobočan iz Murskog Središća dobila prestižnu međunarodnu nagradu za inovaciju za Movo mobilni ured

U koroni osmislili uredski namještaj za rad od kuće Movo mobilni ured, inovacija tvrtke Sobočan iz Murskog Središća, osvojio je nagradu Best of Best na međunarodnom natjecanju ICONIC AWARDS 2021: Innovative Interior koju dodjeljuje Njemačko vijeće za dizajn.

Movo mobilni ured je inovacija koju je osmislila tvrtka Sobočan i koja je osvojila žiri u jakoj konkurenciji rješenja iz cijelog svijeta. Pandemija koronavirusa nametnula je nužnu transformaciju radnih i životnih prostora, a Movo mobilni ured savršeno je odgovorio na izazove funkcionalnosti i udobnosti rada od kuće.

Movo mobilni ured pri radu od kuće omogućuje profesionalne radne uvjete, a ujedno je i atraktivan dizajnerski element. Ovaj mobil-

ni ured zauzima minimalan prostor, a korisniku osigurava maksimalan komfor pri obavljanju radnih zadataka.

Po završetku rada se vrlo jednostavno zatvori, po potrebi i zaključa te odgura. Svaki od modela je mobilan, sklopiv, potpuno opremljen sa strujnom kutijom i spremištem te ima mogućnost zaključavanja.

Ideja za ovaj proizvod u tvrtki Sobočan “rođena“ je u proljeće ove godine, a u Movo mobilne urede razradio ju je dizajnerski tim tvrtke, Anamaria Burazin kao produkt dizajner te arhitekti Mirna Jović i Jakov Fatović.

Od ideje do realizacije i gotovog proizvoda bilo je potrebno samo četiri mjeseca, a već u prosincu stigla je ova prva velika međunarodna nagrada.

Prošli je tjedan u srijedu Zagrebačka burza zabilježila veliko trgovanje dionicama Čakovečkih mlinova u vrijednosti koja se kreće oko 60 milijuna kuna. Postignuta cijena dionice iznosila je 7.250 kn po dionici.

O kakvim je transakcijama riječ, postalo je jasnije u četvrtak kad je Obavezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje poslao obavijest HANFA-i te Čakovečkim mlinovima d.d. o promjeni glasačkih prava kojim je postao vlasnik 16,49 posto glasačkih prava ili 17.311 dionica, koji je ostvario kupnjom 7.500 dionica (7,14 %) 16. prosinca 2012. godine.

Prema informacijama zabilježenih od strane Zagrebačke burze riječ je o prodaji 7.500 dionica u paketu po cijeni od 7.250 kn po dionici. Dok je nakon toga zabilježena prodaja još jednog bloka od 800 dionica po istoj cijeni, čime je napravljen promet u vrijednosti od 60.175.000 kn.

Kod ovih 800 dionica riječ je o SZAIF d.d. punog naziva Slavonski zatvoreni alternativni investicijski fond, koji je time ušao među deset najvećih dioničara Čakovečkih mlinova.

U petak pak su Čakovečki mlinovi d.d. od Branka Grašića zaprimili obavijest o promjeni glasačkih prava prema kojima je Branko Grašić putem Zagrebačke burze prodao 8.300 dionica, čime je pao ispod praga od 5 posto glasačkih prava.

Prije toga bio je jedan od ključnih dioničara s 12.751 dionica s kojima je držao 12,14 posto temeljnog kapitala, odnosno istog postotka ukupnog broja glasova na Glavnoj skupštini Čakovečkih mlinova. Nakon prijenosa dionica Grašić drži 4.451 dionicu ili 4,24 posto temeljnog kapitala i ukupnog broja skupštinskih glasova.

U međuvremenu je zabilježeno još nekoliko manjih trgovanja dionicama Čakovečkih mlinova na Zagrebačkoj burzi pa aktualno stanje vlasničkih udjela deset najvećih dioničara donosimmo u tablici.

Cijena dionice čakovečkih mlinova jako dobro kotira naročito posljednjih mjeseci. Porasla je u odnosu na godinu dana ranije kad je iznosila 6.650 kn po dionici. Do značajnijih oscilacija u vrijednosti došlo je u travnju, kad je dionica zabilježila značajniji pad i nakratko se našla na vrijednosti od 5.400 kn, što bi se prije moglo pripisati tadašnjim oscilacijama tržišta zbog korone, no nakon toga dionica takoreći bilježi stalni rast. U srpnju se ove godine već vraća na 6.500 kn te od tada raste da bi se u prosincu ove godine vinula i do 7.250 kn po dionici. Vjerojatno je tržište prepoznalo prehrambenu industriju kao dugoročno sigurnu i u vrijeme kriza, što bi opravdalo i interes mirovinskih fondova za kupnju dionica. (tn)

Tablica: 10 najvećih dioničara Čakovečkih mlinova d.d.

OTP BANKA D.D./AZ OMF 1 KATEGORIJE B- Skrbnički račun

18,17 %

2 ADDIKO BANK D.D./PBZ CO OMFKATEGORIJA B- Skrbnički račun

15,81 %

3 VARGA STJEPAN

13,42 %

4 VARGA RUŽICA

13,11 %

5 GRAŠIĆ BRANKO

4,24 %

6 ZAGREBAČKA BANKA D.D. - Skrbnički račun

3,04 %

7 ZAGREBAČKA BANKA D.D./AZ PROFIT OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND - Skrbnički račun

2,94 %

8 BLAŽEKA BRANKA

2,44 %

9 ADDIKO BANK D.D./SZAIF D.D. - Skrbnički račun

0,91 %

10 ADDIKO BANK D.D.- Skrbnički račun

0,90 %

Izvor: Zagrebačka burza, 22. 12. 2020.

Funkcionalni ured za doma koji se može zatvoriti i štedi prostor Stručni žiri, koji čine istaknu- nu funkcionalnosti, ističe se u ti dizajneri i arhitekti iz više obrazloženju nagrade za Movo. zemalja, naglasio je važnost Njemačko vijeće za dimodernih uredskih rješenja zajn, koje dodjeljuje ICONIC koja štede prostor.

AWARDS, djeluje od 1953.

- U urbanim područjima godine kao jedno od vodećih prostor postaje sve vrjedniji svjetskih centara stručnosti u - bilo privatno bilo u uredu. komunikaciji i prijenosu znaZato je ideja o dizajniranju nja u dizajnu, brendiranju i cjelovitog radnog mjesta, ko- inovacijama. je se nakon rada u nekoliko Njemačko vijeće za dizajn jednostavnih koraka može povezuje svoje članove i brojne pretvoriti u dizajnerski ele- druge međunarodne stručment, moderna i inovativna njake za dizajn i brendiranje. u svakom pogledu. Svi movo Trenutno broji više od 340 modeli izuzetno su pametno tvrtki članica. promišljeni i nude najvišu razi- (BMO, foto: Mario Pavlović)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

10

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VINARIJA CMREČNJAK, tradicija kvalitete u modernom ruhu

V

inarija Cmrečnjak moderna je vinarija koja raspolaže suvremenom tehnologijom za obradu grožđa i vina zahvaljujući kojoj na tržište stavlja 17 vrsta vrhunskih vina. Vinariju je pokrenuo i osnovao Rajko Cmrečnjak sa svojom obitelji, a upornošću, radom i trudom od nekoliko trseva stvorio je imperij.

U rad vinarije uključena je cijela obitelj Cmrečnjak, a Rajkov sin, odnosno nasljednik Marko spretno korača očevim stopama i stvara i njeguje vina koja se nalaze na svjetskim vinskim kartama i redovito i s lakoćom osvajaju nagrade i medalje na kojem se god natjecanju pojavila.

Prije kvantitete uvijek stavljali kvalitetu

Sve je počelo početkom devedesetih godina kad su bili jedno srednje poljoprivredno gospodarstvo koje se bavilo raznim granama poljoprivrede, od svinjogojstva preko ratarstva do stočarstva. U početku posjedovali su tek 2 ha vinograda, međutim velika želja i ambicija za opsežnijom proizvodnjom grožđa i vina tjerala ih je naprijed u nove izazove. Ključna godina za vinariju bila je 1992. kada odlučuju baviti se isključivo vinogradarstvom i vinarstvom te dobivaju certifikat za geografsko podrijetlo. Te je godine u njihovom podrumu napunjena prva

butelja. Iste su godine započeli proširivati obiteljski podrum.

Svakodnevno su se borili za kvalitetu i plasman na tržište. Umjesto lokalno, započinju djelovati na državnoj razini. Šalju vina na državne izložbe te im je već 1993. godine potvrđena kvaliteta zlatnim medaljama na izložbi vina „Vino u Hrvata“. Zadovoljstvo potrošača očitovale su brojne medalje koje su dobili na izložbama Vinovita u Zagrebu. Kako se širio krug klijenata odnosno „vinopija“, bilo je potrebno omasoviti proizvodnju grožđa i vina, a podrumski kapaciteti zahtijevali su ponovno širenje.

U proizvodnji vina uvijek su prije kvantitete stavljali kvalitetu te uvijek razmišljali i nabavljali kvalitetnu opremu za preradu grožđa.

I njihova djeca su nakon školovanja krenula roditeljskim stopama. „Više ruku više i bolje radi“, a to ih je potaklo na povećanje vinogradskih terena. Ulagali su u kupovinu zemljišta te danas raspolažu s 23 ha vrhunskih vinogradskih nasada te 4 ha terena za sadnju.

- Kako doživljavam vino? Kao sunčevu svjetlost u čaši, miris prirode zarobljen u zlatnim kapima, dio raja uhvaćen u bogatom okusu, nastajanje nove radosti i buđenje životnih vrlina. Vino spaja dobre ljude, vino stvara nove prijatelje, istaknuo je

25. prosinca 2020.

Vinogradarska obitelj Cmrečnjak sa svojim radnicima

Vino spaja dobr vino stvara nov “Više ruku više i bolje radi”, a to ih je potaknulo na povećanje vinogradskih terena. Danas raspolažu s 23 ha vrhunskih vinogradarskih nasada te 4 ha terena za sadnju

Nove etikete iz linije Mađerka

Tri nove etikete iz linije Mađerka Od prije nekoliko tjedana u prodaji su tri nove etikete vina iz linije Mađerka. Merlot Mađerka i Pušipel Mađerka su vina s izdvojenog položaja Mađerkinog brega vrhunske kvalitete i izražajnih aroma. Pušipel s Mađerke je ozbiljno vino s višim alkoholima i jačeg ekstrakta, ali i izraženom svježinom. Merlot je crveno vino s tipičnim sortnim karakteristikama. Tamno rubinske crvene boje s voćnim mirisom koji podsjeća na trešnju, malinu i zaokruženo s aromom vanilije.

Na etiketama iz nove linije prikazan je motiv balerine Emilije zvane Mađerka koja je živjela na ovom položaju.

Pušipel Xtreme ² je orange (narančasto, jantarno) vino proizvedeno tradicionalnom metodom bez upotrebe sumpora i maceracijom od 6 mjeseci. Vino krasi iznimna kompleksnost i harmonija okusa i mirisa.

Rajko Cmrečnjak, a njegov sin Marko dodao: - Vino je „sitnica“ koja čini razliku, a ljepota života je upravo u tim sitnim stvarima. Dozvolite da vam čaša našeg vina na kraju dana izmami osmijeh na lice i toplinu u srce. Neka „začin“ vašem životu budu upravo naša vina.

Plodna godina medaljama i nagradama

Najutjecajnije svjetsko ocjenjivanje vina, Decanterove Svjetske vinske nagrade, ove se godine u svom 17.

izdanju prvi put odvijalo pod posebnim mjerama. Razlog je, naravno, pandemija Covida-19. Decanter je u veljači produljio rok za prijave vina i značajno produljio ocjenjivanje zbog sigurnosnih mjera koje onemogućuju uobičajeni rad sudačkih panela. Među gotovo 17.000 uzoraka našlo se i nekoliko uzoraka iz vinarije Cmrečnjak.

Njihovom Pušipelu, Sauvignonu te Pinotu sivom pripale su srebrne medalje.

Već petu godinu zaredom njihova vina dobivaju jako visoke ocjene na najvećem svjetskom ocjenjivanju te

osvajaju medalje i visoke ocjene.

Međunarodno ocjenjivanje kvalitete vina u sklopu ovogodišnjeg, 23. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2020. također je donijelo novu nagradu za Vinariju Cmrečnjak. Njihov je Sauvignon proglašen šampionom kvalitete.

Posljednja nagrada za vrijedne ruke u obitelji Cmrečnjak stigla je iz Zagreba u sklopu projekta Vina iz davnina. Na ocjenjivanju autohtonih sorti vina osvojili su 4 zlatne medalje, od toga je Pušipel Classic iz 2019. go-

dine proglašen šampionom kvalitete u kategoriji bijelih vina redovite berbe, regije Središnja bregovita Hrvatska.Također i kušaonica, tj. vinoteka vinarije Cmrečnjak je pred završetkom. Potreban je još dio opreme koja je u izradi. Sljedeće godine planira se stavljanje u funkciju.

Ljubav prema vinogradima poticaj za napredak

Upitali smo vlasnika Vinarije Cmrečnjak Rajka Cmrečnjaka što je to što njega i njegovu obitelj gura naprijed prema usavr-

25. prosinca 2020.

Gospodarstvo 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska crta

1992.

- certifikat za geografsko podrijetlo - prva butelja s vlastitom etiketom 1993.

- početak gradnje kušaonice i prvog podruma - stvorena Graševina - širenje tržišta na zagrebačko područje

1994.

- ocjenjivanje vina “Vino u Hrvata“ - 4 zlatna odličja i 1 srebrno - otvaranje kušaonice vina 1995.

- prva modernizacija podruma i prerade (pneumatska preša) - sudjelovanje na prvoj Vinoviti - uvođenje kontrolirane fermentacije vina

Kakvi su planovi za budućnost?

Trenutna situacija u kojoj se nalazimo diktira planove zbog pada prodaje što će se odraziti i na sljedeću godinu. Vinograd ne može stajati godinu dana, već ga je potrebno obraditi. Vina je potrebno zbrinuti kako bi se mogla očuvati za bolja vremena i prodaju. Na proljeće planiraju obnoviti 1 ha vinograda koji je iskrčen zbog bolesti žutice. Za iduću sezonu nabavljaju se novi specifični strojevi za obradu vinograda kako bi smanjili korištenje pesticida. Budući da je sve manje radne snage, potrebno je sve više skupe mehanizacije. Računa se na europska sredstva, ali i dalje su potrebna velika ulaganja. Cilj je da se na što prirodniji način proizvede vino i što manje uništava priroda.

1997.

- prvo ledeno vino

1998.

- prvo zajedničko obilježavanje Martinja Društva vinara 1999.

- proširivanje nasada i asortimana vina

re ljude, ve prijatelje!

Uključili se u projekt Mlado Međimurje Vinarija Cmrečnjak sudjeluje u zajedničkom projektu koji je osmislilo više poznatih vinara s područja Međimurja. Cilj je projekta oko Martinja staviti na tržište cjenovno pristupačna, a vrhunska mlada vina koja karakteriziraju lagani okus, niski alkohol te lepršava svježina. Posebnost međimurskih mladih vina je izražena aromatika i mineralnost, karakteristika koju zahvaljuju specifičnim vinogradarskim položajima.

Ovaj je projekt aktualan već treću godinu za redom i pokazao se kao pun pogodak za tržište. Vinarija Cmrečnjak sudjeluje sa svojim Rizvancem kojeg proizvode već deset godina. Rizvanac je vrlo ugodno i pitko vino s izraženim mirisnim aromama.

Rizvanac je vrlo ugodno i pitko vino s mirisnim aromama

šavanju, nadopunjavanju i širenju posla: - Volimo to što radimo i radimo to što volimo. Vinograd ne treba gazdu, nego slugu koji će se svakodnevno brinuti o njemu i koji će ga tetošiti kao malo dijete. Mnogi ljudi odlaze na godišnje odmore i putovanja, a naš godišnji odmor prolazi u vinogradu. Iako je taj posao iznimno težak, vinograd ti uvijek vrati uloženi trud i ljubav koju ti njemu daješ cijele godine. Što nas gura naprijed? Svakako nagrade i priznanja za sve ostvareno u proizvodnji vina, a posebno ljudi odnosno vinoljupci koji se uvijek iznova vraćaju po naša vina. Vjerujemo u našu tradiciju kvalitete i samo kvalitetu nudimo našim klijentima, završava vinar Cmrečnjak.

2000.

- godina s ekstremno visokim temperaturama te berbom krajem kolovoza

Marko Cmrečnjak

2002.

- proširenje podruma i redizajn etikete

2007.

- značajno proširenje podruma - uvođenje novih tehnologija u proizvodnju vina

2008.

- prva butelja Pušipela - ocjenjivanje vina Wine Challenge London – dvije brončane medalje - iskorak na svjetsko tržište 2010.

- početak proizvodnje pjenušavih vina

2012.

- berba graševina na - 12 Celzijusa, 13. prosinca 2013.

- značajnije opremanje podruma - dogradnja podruma za proizvodnju pjenušca 2014.

- kupovina posjeda „Mađerkin breg“

2016.

- svjetsko ocjenjivanje vina Decanter – srebrno odličje za Sauvignon 2015.

2017.

- prva berba na “Mađerkinom bregu“

2020.

- svjetsko ocjenjivanje vina Decanter – tri srebrna odličja - 23. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2020.

– Sauvignon – proglašen šampionom kvalitete - Vina iz davnina – 4 zlatna odličja; Pušipel Classic iz 2019. godine proglašen šampionom kvalitete

Vina nagrađena na Decanteru

Rajko Cmrečnjak

12 Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

UKRATKO

25. prosinca 2020.

ČAKOVEC

Optužnica protiv 23-godišnjaka zbog zlostavljanja djeteta Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je pred varaždinskim županijskim sudom optužnicu protiv 23-godišnjaka zbog počinjenja pokušaja teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

Okrivljenika se tereti da je počinio kazneno djelo u kolovozu ove godine u mjestu pored Čakovca na štetu devetogodišnje djevojčice.

Zbog opasnosti od ponavljanja nedjela produljen mu je istražni zatvor. (sh)

27-godišnjak prijetio socijalnim radnicama i supruzi

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 16. prosinca podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1993.) zbog počinjenja pet kaznenih djela prijetnje.

Okrivljenog 27-godišnjaka se tereti da je 22. listopada 2020. mobitelom nazvao centar za socijalnu skrb i rekao službenici centra da će ubiti nju i još jednu službenicu.

Okrivljeniku se stavlja na

KRAĐE

teret i da je u četiri navrata tijekom listopada 2020. godine mobitelom poslao poruke svojoj bivšoj izvanbračnoj supruzi u kojima joj je prijetio da će ubiti nju i njezinu majku.

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru, a u optužnici je predloženo da se istražni zatvor produlji zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela i počinjenja kaznenih djela kojima okrivljenik prijeti. (sh)

Dvojac iz Pribislavca opelješio obiteljsku kući Nakon krađe osumnjičeni su ukradene predmete iznijeli iz kuće, ali je u tom trenutku naišao susjed te su pobjegli ostavivši ukradene stvari.

Uz kaznenu prijavu osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske. Temeljem prijedloga nadležnog državnog odvjetnika sudac istrage Županijskog suda u Varaždinu odredio je osumnjičenicima istražni zatvor te su sprovedeni u zatvor u Varaždinu. (sh)

ČAKOVEC

Predstavljao se kao policajac Policijski službenici Policijske postaje Čakovec zaprimili su kaznenu prijavu od 89-godišnjakinje zbog kaznenog djela prijevare počinjenog na njenu štetu.

Iz zaprimljene prijave proizlazi kako je oštećenu početkom prosinca ove godine putem telefona kontaktirao nepoznati muškarac, koji se pritom predstavio kao policijski službenik. Tijekom razgovora uspio je oštećenu uvjeriti kako je novac koji čuva kod kuće, potrebno provjeriti zbog provođenja kriminalističkog istraživanja kaznenog djela krađe.

Objasnio joj je da će na njenu

DETALJI OSVETNIČKOG POHODA u Grabrovniku

Tko se to osvećuje Valentinu Vnuku?

- Prvi put nam je u traktor usipao šećer. Krajem listopada zapalio nam je garažu sa 4 vozila. Mislili smo da se nakon toga smirio. A sad sve ovo, tužna lica rekao nam je Valentin Vnuk iz Grabrovnika, kod kojeg je u subotu istovremeno gorjela obiteljska kuća i drvarnica Piše: Sanja Heric

IVANOVEC

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem osnovano se sumnja kako su 19-godišnjak i 28-godišnjak, obojica s područja općine Pribislavec, počinili kazneno djelo krađe.

Naime, sumnja se kako su u četvrtak, 17. prosinca 2020. godine oko 18 sati u Ivanovcu, u Zagrebačkoj ulici kroz otvoreni prozor ušli u obiteljsku kuću, odakle su potom ukrali razni električni alat te pripadajući pribor, u vlasništvu 36-godišnjaka.

Materijalna šteta procijenjena je na oko pet tisuća kuna.

Vatrogasci iz DVD-a Sveti Martin, Lapšina i Štrigova te JVP Čakovec ugasili su veliki požar

adresu stanovanja doći njegov kolega, koji će preuzeti novac te ga provjeriti. Ne sumnjajući u njihovu vjerodostojnost i dobre namjere, oštećena je predala nekoliko desetaka tisuća kuna nepoznatom muškarcu, koji se predstavio kao policajac zadužen za provjeru novčanica.

Nakon što je preuzeo novac, prevarant se više nije vratio te je oštećena shvatila da je žrtva prijevare zbog čega je događaj prijavila policiji.

Kriminalistička istraživanja se nastavljaju kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog događaja i otkrio počinitelj. (sh)

- Kaj možeš nekome napraviti da ti sve ovo učini?

Ovo je gore nego u ratu. Tad su došli, zapalili kuće i otišli.

A ovaj se vraća i iznova pali, rekao nam je ogorčeno Valentin Vnuk iz Grabrovnika, kod kojeg je protekle subote, 19. prosinca ponovno gorjelo.

Ovog puta, oko 16 sati istovremeno mu je netko zapalio drvenu šupu u kojoj su se nalazila drva za ogrijev te obiteljsku kuću i to na nekoliko mjesta. Drvena šupa u potpunosti je izgorjela te je od nje ostalo samo zgarište, dok su u obiteljskoj kući izgorjele prostorije spavaće sobe i dnevnog boravka, a od topline su uništeni i kuhinja i kupaonica.

- Prvi put nam je u traktor usipao šećer. Krajem listopada zapalio nam je garažu sa 4 vozila. Mislili smo da se nakon toga smirio. A sad sve ovo, dodao je u nastavku Valentin, koji se inače bavi poljoprivredom.

Spavaća soba izgorjela je u cijelosti

Krevet i kutna garnitura zaliveni zapaljivom tekućinom Posjetili smo ga dva dana poslije velikog požara i naišli kako s prijateljima i ocem posprema kuću. Kako nam je ispričao, u subotu je Valentin brao kukuruz, otac je orao, a djevojka Simona bila je u goricama u Štrigovi.

- Zapazio je on dobro kad nikoga nije bilo doma. Simona je bila u goricama, a mi smo 50 metara dalje od kuće brali kuruzu. Ja ne znam, što mora

Tragovi tekućine na kutnoj garnituri koja je također bila zapaljena

to biti u glavi čovjeka da to učini, prepričao nam je subotnje događaje.

Požar su uočili mještani iz Jalšovca koji su bili u šetnji sa psom. Javna vatrogasna postrojba primila je dojavu u 17:04, a zatim su u pomoć pozvali i lokalne DVD-ove iz Štrigove, Lapšine i Svetog Martina na Muri te su zajednički pogasili požare.

- Dođite, pokazat ću vam kako to unutra izgleda. Tu se ne može više živjeti. Ovaj debeli stol kojega sam si doma napravio ću si uzeti, a ostalo sve je uništeno. Od topline se sve počvrknulo, rekao je Vnuk pokazivajući nam na zapaljenu kuću.

U dnevnoj sobi pokazao nam je tragove tekućine koja je bila zalivena po kutnoj garnituri. Televizor je bio bačeni dolje. Isti takav postupak nepoznati je počinitelj ponovio i u spavaćoj sobi gdje je zapalio krevet.

- Policija nam je rekla da takav slučaj još nisu imali. Da bi na isti grunt netko došao čak tri puta. Moja djevojka

Simona je u nedjelju morala proslaviti svoj rođendan. To nam je priredio za rođendan i to po bijelom danu. Neka si sad počinitelj pogleda te vaše fotografije, neutješan je bio 32-godišnji Valentin.

Policija traga za nepoznatim počiniteljem

Valentinu i njegovoj obitelji javile su se i Općine Štrigova i Sveti Martin na Muri koje će mu pružiti neki vid pomoći.

Općina Štrigova ponudila je da doveze kontejner u koji će moći unutra pobacati sve izgorjele stvari.

Na mjestu događaja uz stručnu pomoć inspektora zaštite od požara obavljen je očevid, kojom prilikom je utvrđeno da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja.

Iz policije kažu da su kriminalistička istraživanja u tijeku kako bi se utvrdile sve okolnosti kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom i sredstvom te otkrio za sad još nepoznati počinitelj.

25. prosinca 2020.

Život u Međimurju13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GASTRO RIBARNICA BRAČ otvorila svoja vrata i u Čakovcu

80-ak vrsta svježe ribe svakog dana Želja vlasnika je ponuditi nešto posebno i drugačije, ali i upoznati Međimurce s bogatstvom jadranskog podmorja

Svježa orada, brancin, oslić, mol, pastrva, losos, fileti morskog psa i tune, veliki i mali škampi, kozice, muzgavci i ostale vrste morskih mekušaca samo su dio ponude novootvorene Gastro ribarnice Brač u Čakovcu. Ribarnica u vlasništvu Dine Varovića iz Koprivnice smjestila se u Uskoj ulici i, može se reći, na stražnjoj strani neposredno kraj gradske tržnice.

- Zbog želje i interesa kupaca odlučili smo ponudu ribe proširiti i na Čakovec, rekao je vlasnik nove ribarnice u gradu, gospodin Varović. Naglasak je na domaćoj, jadranskoj svježoj ribi koja će u ribarnicu stizati tri puta tjedno i to s cijelog područja Jadrana, od Splita,

Hvara pa do Komiže. No, to ne znači da nema i riječne poput svježe pastrve. Želja vlasnika je ponuditi nešto posebno i drugačije, ali i upoznati Međimurce s bogatstvom jadranskog podmorja.

Uz svježu ribu u ponudi su i hrvatski marinirani te smrznuti proizvodi.

Kako bi stigli do što šireg kruga kupaca, u ribarnici nude kompletnu uslugu. Naime, kupljenu ribu besplatno čiste, a rado dijele i poznate i provjerene recepte za sve vrste pripreme ribe, od one na lešo, pržene do ribe na brudet, fiš ili na gradele.

- Imamo niz zgodnih savjeta kojima možemo pomoći ljudima u pripremi koji nisu

Vitrina je prepuna svježe, jadranske ribe

Vlasnik Dino Varović, Danijela Bakša te Zorana Điko vični na riblji meni, kaže vlasnik ribarnice. Ribarnicu smo otvorili, potrudit ćemo se da udovoljimo željama kupaca, a vrijeme će pokazati jesmo li na dobrom putu i u dobrom kraju.

Ako kojim slučajem u ponudi nema vrste ribe koju ste si možda poželjeli, ribarnica nudi i mogućnost narudžbe na broj telefona 098-777-967 i riba stiže za 2-3 dana.

Ribarnica je otvorena svakog radnog dana, osim

ČAKOVEC nastavlja s projektom sadnje stabala na području grada

nedjelje i praznika s time da nema jednoobrazno radno vrijeme. Tako ponedjeljkom rade od 8 do 13 sati, utorkom, srijedom i četvrtkom od 7 do 14 sati, petkom od 7 do 15 sati, a subotom od 7 do 13 sati.

Ribarnice imaju otvorene po morskim gradovima, ali i u Beču pa ako su tamo kupci zadovoljni, nema razloga da tako ne bude i u Čakovcu. (vv, foto: zv)

Zasađeno stotinjak stabala na trima lokacijama se zajedno s njima nastavi s pojačanim ozelenjavanjem javnih površina na cjelokupnom administrativnom području Čakovca. (dv)

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Lažna dilema P lanetarna vijest je da nakon godine dana čekanja stiže cjepivo za koronavirus. To je događaj koji će se pamtiti i nakon jednog ili više stoljeća i po tome što su pojedina cjepiva nastala i na temelju genetičkih spoznaja.

Sad slijedi važno pitanje hoće li se nacija cijepiti. Odgovor na to pitanje nije tako demokratski kako se čini.

U srednjem vijeku ljudi su u velikom broju umirali od kuge jer nisu znali kako se zaštititi, a jedina zaštita bio je strah od bolesti i bijeg, odnosno izolacija. U devetnaestom stoljeću vladala je tuberkuloza, u dvadesetom stoljeću tifus, AIDS i rak. Sad je stigao koronavirus.

Kako smo postali globalno selo, bolesti su postale globalne, idu usporedno jedna pokraj druge, a ona koja prevlada, postaje negativni društveni događaj u određenom vremenu. Za širenje bolesti u društvima na planetu Zemlja najodgovornija je kultura ljudi i okoliš koji stvaraju u povijesnom vremenu, a koja ne mora biti ista.

Moglo bi se reći da svako društvo u povijesnom vremenu ima bolesti kakve zaslužuje, nešto slično kako je to s izborima i vlašću.

Zbog odnosa prema životinjama dobili smo virus korone i druge viruse, a zbog primjene antibiotika u liječenju životinja dobit ćemo još jače viruse i bakterije.

Da smo kao društvo vegetarijanci ili da ne ubijamo životinje, to se vjerojatno ne bi dogodilo.

Gripa nam svake godine dolazi kao neželjeni gost zbog načina života, premalo smo otporni i imamo slab imunitet zbog načina života pa je potrebno cijepljenje.

Ona je postala takozvana sezonska bolest u našoj civilizaciji, ne jedina.

Već od malih nogu djeca primaju desetak vrsta cjepiva protiv različitih bolesti i to pod prijetnjom zakona. Još i danas za pojedina putovanja postoje takozvane žute knjižice s kojima se jedino može putovati na pojedina svjetska odredišta. Isto je zasad i kod virusa, ne možete u drugu državu ako niste barem testirani na virus.

Ako društvo u povijesnom vremenu ima onakvu bolest kako zaslužuje prema svojoj kulturi i ponašanju prema prirodi, to znači da se promjenom našeg ponašanja može promijeniti i intenzitet određene bolesti. Besmrtnici u budućnosti, ako ih jednog dana i bude, neće jesti životinje, već možda umjetno meso i bit će dobrodušni prema prirodi i okolišu. Bolesni smo zbog nedovoljno humanosti.

No, dok se ne dogode globalne promjene ponašanja u proizvodnji ljudskog života, morat ćemo se cijepiti kako bismo živjeli i najmanje otporni. Tako nas uči povijest bolesti na Zemlji, a ne politička odluka.

Ako se netko ne želi cijepiti, daje prirodi i društvenoj slučajnosti vremena svoj život na razmatranje.

Moderna elektronička komunikacija s korisnicima vodnih usluga Međimurskih voda d.o.o. e-Građani

Gradonačelnik Stjepan Kovač i sam je posadio stablo crne johe u Sajmišnoj ulici Grad Čakovec je u suradnji s Gradskim komunalnim poduzećem ČAKOM i tvrtkom Cedrus forest iz Čakovca nastavio projekt sadnje stabala na lokacijama u Čakovcu te u njegovoj okolici.

Tako je u posljednjih nekoliko dana zasađeno ili zamijenjeno stotinjak novih stabala i to na trima lokacijama. U Sajmišnoj ulici, na zelenoj površini uz pješačku i biciklističku stazu niknuo je novi drvored, odnosno 56 stabala crne johe.

Uz dječje igralište u Ulici Rudolfa Horvata, s njegove zapadne strane, zasađeno je 21 stablo

crne johe te još tri stabla iste vrste na samom igralištu s njegove sjeverne strane. Kako je prošlogodišnja sadnja stabala uz južnu čakovečku zaobilaznicu sada zahtijevala određene popravke i dopune, na toj je lokaciji od sada novih 15 crnih joha, zatim 5 stabala spiralne vrbe, dvije žalosne vrbe i dva jablana.

Sadnju stabala u Sajmišnoj ulici obišao je i gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač. Zasadivši i sam stablo crne johe, tom je prilikom podsjetio da je akcija Zasadi i ti jedno stablo krenula prošle godine.

- Odaziv građana je bio odličan, posađeno je više stotina novih mladica drveća po cijelom gradu. Zbog epidemiološke situacije akciju ove jeseni nismo mogli održati, no nastavili smo sa sadnjom. Novi drvoredi koji su ovih dana posađeni po gradu već na proljeće, kad stabla prolistaju, uljepšat će te vizure. Naglašavam da smo i ove godine posadili više stabala nego što smo ih zbog raznih razloga uklonili.

Plan je Grada Čakovca da se iduće jeseni, budu li to okolnosti dozvolile, u akciju ponovo uključe i građani te

Stanovanje i okoliš (3) Vodne usluge Međimurskih voda Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra - ZIS OSS Komunalne usluge i naknade Koristite elektroničku uslugu.

Prijavom u sustav e-Građani omogućen je pristup portalu na kojem građani mogu za svoja potrošna mjesta imati uvid u pregled zaduženja i uplata, pregled upisanih stanja vodomjera, te ispis računa za razdoblje do godinu dana unatrag.

Ujedno možete od Međimurskih voda d.o.o. zatražiti ukidanje slanja papirnatih računa.

Elektroničkom uslugom unapređujemo odnos s potrošačima!

14

Dobro je znati

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje želimo

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

Grad Čakovec Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Grad Prelog Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

BELICA

Blagoslovljen i čestit Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

KOTORIBA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

OREHOVICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

SVETI MARTIN NA MURI Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

GORIČAN

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Grad Mursko Središće Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

PODTUREN Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

STRAHONINEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina

Blagoslovljen i čestit Božić

DOMAŠINEC

DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

NEDELIŠĆE Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

DONJA DUBRAVA

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

MALA SUBOTICA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

GORNJI MIHALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

SVETI JURAJ NA BREGU Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

DONJI KRALJEVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

DONJI VIDOVEC Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

ŠTRIGOVA

25. prosinca 2020.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svim žiteljima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić Župan: Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec

Predsjednik Županijske skupštine: Mladen Novak

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

SVETA MARIJA Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Općina

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

PRIBISLAVEC Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Ljekarna Petek

Blagoslovljen i čestit Božić

16

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Božićna čestitka gradonačelnika Grada Čakovca

25. prosinca 2020.

Povodom blagdana Božića gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač uputio je čestitku u kojoj stoji: Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Božić je vrijeme kad se okupljamo u krugu svojih obitelji, poštujući stoljetnu tradiciju našeg naroda te je prenosimo na naše najmlađe. Božić vjernici slave kao praznik nade i radosti koji donosi rođenje malog Isusa te novo, sretnije doba koje ono navještava. Upravo je ta poruka danas, u vrijeme kad se zbog pandemije koronavirusa nalazimo pred izazovima kakve današnje generacije ne pamte, izuzetno važna.

Ona govori da svaki izazov i zlo može i mora biti savladano, da dobrotom i ljubavlju možemo postići sve te da pomaganjem potrebitima ovaj svijet možemo učiniti boljim i ljepšim mjestom za život. Upravo Božić i božićno vrijeme prethodnih smo godina s nestrpljenjem očekivali, radujući se toplini i dobroti koje je blagdan donosio u naše živote. Poštujmo mjere sprječavanja širenja virusa, ali neka nas one ne spriječe u nakani da činimo dobra djela te svoja srca ispunimo

Tamara Peras mir pronalazi u društvu svojih T’Angeleka

UREDNICA I NOVINARKA Tamara Peras novi izazov pronašla je u izradi unikatnih ukrasa anđela

ljubavlju za bližnje i nadom za bolja vremena. Upravo je to smisao Božića i razlog zašto se on slavi u cijelom svijetu.

Povijest nas uči da sve ima svoj početak i kraj. Neka ovaj Božić bude početak vraćanja u normalu. Svima Vama i Vašim najmilijima u ime Grada Čakovca i svoje osobno ime želim čestit Božić! gradonačelnik Grada Čakovca Stjepan Kovač

Kazaljke na gradskom satu konačno rade kao “vurica”

GRADSKA VURA u centru Čakovca ponovno u funkciji

Nakon remonta konačno pokazuje točno vrijeme Postavljena je gradska vura u centru Čakovcu koja je nekoliko mjeseci bila na remontu. Još krajem veljače pisali smo o gradskom satu čije su kazaljke zbog kvara pokazivale krivo vrijeme. Upit smo još u veljači poslali u Grad Čakovec ispred kojeg su odgovorili kako sat na Trgu Republike ne radi, odnosno ne pokazuje točno vrijeme jer je neispravan. Kvar je takve

naravi da se zbog samog oblika satnog tornja on ne može otkloniti. U nekoliko navrata pokušali su ga barem privremeno osposobiti, no nisu uspjeli. Tako je gradski sat završio na remontu, a sad je konačno i postavljen. Tako da idući put kad ste u gradu, ne morate gledati na mobitel ili ručni sat, dovoljno je samo pogledati u veliki sat u centru Čakovca. (dv)

Ručno rađeni anđeleki čuvari su dobrih emocija Anđeli su vječna inspiracija u svim vrstama umjetnosti i u životu općenito. Pozitivni, dobri, nositelji ljubavi i utjehe, čuvari dobrih emocija. U ovim vremenima svega toga nam najviše treba, rekla je naša sugovornica Piše: Lea Novaković Foto: Vjeran Žganec Rogulja/ PIXSELL

Tamara Peras diplomirana je novinarka i dugogodišnja urednica i novinarka na HRT-u. Nakon više od 24 godine u Informativnom programu, ove je godine napravila profesionalni zaokret i prešla u Zabavni program gdje uređuje emisiju “Kod nas doma”. Ispušni ventil od stresa na poslu bilo joj je kreativno izražavanje pa su tako nastali i njezini poznati unikatni ukrasi T´Angeleki.

- Oduvijek sam voljela stvarati rukama, još kao mala sam obožavala čekić i čavle. Imala sam neke svoje kreativne faze pa sam tako izrađivala nakit, oslikavala predmete od stakla, ali isključivo za sebe ili meni bliske ljude. Kako se najbolje stvari zapravo uvijek dogode neplanirano i iznenada, tako su se i meni dogodili T’Angeleki, započela je priču Tamara Peras.

Anđele izrađuje isključivo od prirodnih materijala

- Anđele sam odabrala jer su oni vječna inspiracija u svim vrstama umjetnosti i u životu općenito. Pozitivni, dobri, nositelji ljubavi i utjehe, čuvari dobrih emocija. U ovim vremenima svega toga nam najviše treba. Što se tiče imena ukrasa, htjela sam nešto zvučno i lako pamtljivo.

Angelek s inicijalom mojeg

imena nekako mi je na prvu zazvučalo. I tako su moji anđeli postali T’Angeleki. Danas ljudi već po imenu znaju o kakvim je i kojim anđelima riječ.

Moji su T’Angeleki ručno izrađeni unikati. Radim ih isključivo od prirodnih materijala: drva, žice, papira, užeta, slame. Svaki je jedinstven i neponovljiv. Nikad ne radim samo jednog jer izrada je proces za koji je potrebno nekoliko dana. Prvo moram pronaći odgovarajuće drvo za tijelo i podlogu. Fizički najteži dio posla mi je izrada aureola i krila. Njih radim od žice.

Dva dana treba za kaširanje i sušenje glava. Kad imam sve dijelove, onda ih sklapam. Podloge lijepim pa i za to treba vremena da se dobro osuši. Nakon toga ih bojim u bijelo. Pa opet sušenje. E, tad nastupa onaj najljepši dio, ukrašavanje, tada svaki on njih dobije svoju osobnost, trenutak kad im udahnem život, ispričala je naša sugovornica.

Kreativno stvaranje je kao mentalni wellness

- Sigurna sam da u svakom od nas čuči neki skriveni talent, samo ga treba pustiti da se razmaše. Ja sam si to dopustila i prvi put sam se ohrabrila, i to na nagovor moje obitelji, i izašla s ukrasima izvan moje zone komfora. Reakcije na T’Angeleke

T’Angeleki su izrađeni isključivo od prirodnih materijala su na prvu bile super i od prvog predstavljanja na društvenim mrežama počeo je interes za njih. U vrlo kratkom vremenu su osim mene osvojili i velik dio mojih pratitelja, a njihova originalnost očito brzo osvaja pa interes za njih raste svakim danom. I što je najljepše, prodaju se tijekom cijele godine kao pokloni za rođendane, krizme, krštenja, a mnogi ih kupuju sebi samima jer kome danas ne treba pouzdani anđeo čuvar?! Oduševljenje koje izazivaju poticaj su mi da ih dalje razvijam i rastem s njima. Svaki odlazak u radionicu iznjedri neku novu ideju. Ovo možda zvuči kao

klišej, ali kad odem u svoju radionicu i prepustim se mojim anđelima, zaboravim na sve oko sebe. Izgubim pojam o vremenu. Pustim neku glazbu koja mi taj dan paše, uzmem drvo, žicu, kliješta, čekić, boje. To je moj mentalni wellness. Ne zovem ih bez veze čuvarima dobrih emocija. Anđeli imaju tu neku posebnu mističnu magiju.

Nažalost, izgubila sam bliske, drage i neke meni najvažnije ljude u životu poput roditelja, vjerujem da su oni sad moji anđeli čuvari. Uz njih, imam i punu kuću T’Angeleka.

Nitko sigurniji od mene, uz osmijeh je završila Tamara Peras.

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 17

FILIP JALUŠIĆ iz Čakovca već osam godina utjelovljuje Djeda Božićnjaka

Ove godine Djedica šalje video čestitke U tu svrhu je Martina Strahija iz studija MaRRtinez uskočila s idejom da djeci šaljemo personalizirane video čestitke putem kojih im se Djedica obrati s nekoliko riječi te na taj način obraduje djecu

NEDELIŠĆE

Piše: Dora Vadlja Foto: Martina Strahija

Filip Jalušić iz Čakovca već osam godina utjelovljuje Djeda Božićnjaka. Tako svake godine u čarobnom ambijentu Studija MaRRtinez Martine Strahije uveseljavaju brojne međimurske mališane.

- Uloga Djeda Mraza je poznata po cijelom svijetu, a istu ulogu on predstavlja i meni. On ne donosi samo poklone, već puno više. On donosi veselje, čaroliju i osmijeh na lica djece, ali i odraslih. Često su to djeca s posebnim potrebama, invaliditetom, bolesna, koja uz sve nedaće u životu i dalje vjeruju u Božićnu čaroliju, a nakon susreta s Djedicom se ne zna čije je srce ispunjenije i čiji je osmijeh veći. Na trenutke je teško ostati vedar, nasmijan i to veselje prenijeti dalje, ali daš sve od sebe i poslije ostaje samo fenomenalan osjećaj ispunjenosti koji te drži u pozitivi do sljedećeg adventa, a sjećanja na neke susrete ostaju doživotno. Da, to je uloga u kojoj puno daješ, a još više dobiješ. Neprocjenjivo, rekao je međimurski Djed Božićnjak Filip Jalušić.

Ovo je bila osma godina u ulozi Djedice, a počelo je sve iz čiste zezancije, i naravno, s bradom. Kada je odlučio pustiti dužu bradu, krenula je prijateljska zezancija da se “fura” na Djeda Mraza i ideja je rođena. Teta mu je iz flis dekica zašila odijelo, ostale detalje je kupio, obojao bradu u bijelo i eto Djedice. U početku je bila ideja samo razveseliti ukućane, bliske prijatelje i samog sebe, ali uskoro su krenuli upiti drugih prijatelja i poznanika. Nakon videa “Kako je HGSS spasio Božić” i pogotovo nakon početka suradnje sa studiom MaRRtinez, brzo se pročulo da je “pravi” Djedica u gradu.

Od tada ovaj Djedica tijekom svakog adventa uveseljava djecu i odrasle gdje god stigne, s obzirom na ostale svakodnevne obaveze. Od studijskih fotografiranja, humanitarnih i

Nedelišće je u novoj gospodarskoj zoni dobilo i novu ulicu

U Gospodarskoj zoni nova Ulica Gorčica Od kada su u Gospodarsku zonu Goričica, između Nedelišća i Pušćina, uselili prvi proizvodni pogoni, morali su dobiti i svoju adresu.

A da bi dobili adresu, mora postojati ulica. Tako su na virtualnoj sjednici Općinskog vijeća Općine Nedelišće vijećnici jednoglasno izglasali da se ulica koja prolazi kroz Gospodarsku zonu zove Ulica Gorčica.

U čitavoj terminologiji zbunjujuće je što se Gospodarska zona zove “Goričica”, a ulica “Gorčica”. Ovaj kraj poljoprivrednih površina lju-

di su odavna zvali Gorčica.

Međutim, kod izrade katastra je u katastarske karte, najvjerojatnije pogreškom, bilo upisano Goričica. Prilikom formiranja gospodarske zone geodeti i arhitekti se vode službenom dokumentacijom pa je predloženo ime koje je upisano u katastru.

Ovom odlukom vijećnici su izmijenili administrativnu pogrešku te će se ulica nadalje zvati kao što se taj kraj i oduvijek zvao – Gorčica. Tako sada imamo ulicu Gorčica, u Gospodarskoj zoni Goričica.

PRIBISLAVEC

Umirovljenicima božićnice od 300 do 500 kuna Općina Pribislavec donijela je odluku o dodjeli prigodnih božićnih poklona umirovljenicima. Odluku je donijelo Općinsko vijeće.

Umirovljenicima koji imaju mirovinu do 2000 kuna isplaćuje se 500 kuna, dok

oni koji primaju mirovinu od 2000 do 3000 kuna dobivaju 300 kuna.

Božićnice su im već dostavljene. Zahtjev je podnijelo 357 umirovljenika kojima su božićnice isplaćene. (dv)

OREHOVICA

Općinski proračun za 2021.

11,8 milijuna kuna Filip Jalušić međimurski je Djed Božićnjak koji se ove godine dosjetio kako da na poseban način obraduje mališane

privatnih druženja, posjeta dječjim bolničkim odjelima, najveće veselje mu donose druženja s udrugama koje se bave djecom s posebnim potrebama.

Svake godine dogovori i pripreme kreću već početkom jeseni, nakupljanjem kila jer kakav je to Djedica bez trbuha. Naravno, Djedica ne bi sve to stigao bez svojih vjernih pomoćnika, a najviše mu u svemu pomaže Baka Mraz, koja je svojevremeno preuzimala i ulogu patuljčice Zvončice.

Ova godina je do sad najteža za Djedicu, s obzirom na to da se zbog pan-

demije ne smije družiti s djecom kao do sad. Pogotovo kada pitaju gdje je.

Ali se nada da zbog toga neće nedostajati osmijeha na njihovim licima i da roditelji imaju spreman dobar odgovor. U tu svrhu je Martina Strahija iz studija MaRRtinez u Novom Selu Rok uskočila s idejom da djeci šaljemo personalizirane video čestitke putem kojih im se Djedica obrati s nekoliko riječi te na taj način obraduje djecu. Vidjeti tu reakciju na njihovim licima ili kasnije čuti od roditelja s kakvim veseljem je dijete prepričavalo svoj video

susret s Djedicom, itekako napuni srce.

Pozitivne reakcije stižu sa svih strana. Djedica ni ove godine nije zaboravio preslatku djevojčicu Tessu, čiji su roditelji podijelili dojmove ovakve video čestitke.

- Ne da mi je srce kao svemir, nego ne mogu opisati koliko je. Za razliku od jutra dok je sjedila tužna da ju je Djedica zaboravio, ona dobije svoju personaliziranu čestitku. Teško je opisati emocije koje su vladale u našoj kući, vrisak, smijeh i plač od sreće u isto vrijeme, rekla je Tessina mama Kata Klanac-Palnec.

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Orehovica jednoglasno je prihvaćen prijedlog proračuna za 2021. godinu u visini 11.812.230 kuna te projekcijama proračuna za 2022. i 2023 godinu. Načelnik Franjo Bukal je rekao da on nije do kraja realan, ali da je optimističan. Također je nabrojio i neke od važnijih projekta koji su obuhvaćeni financiranjem iz općinskog proračuna, a to su izgradnja parkirališta i pješačke staze s oborinskom odvodnjom kod groblja u Orehovici, održavanje komunalne infrastrukture za koju je prošle godine bilo planirano oko sto tisuća kuna, dok je za 2021. godinu planirano sto posto više sredstava. Isto tako, kazao je Bukal, 879.000 kuna planirano je za sredstva ostvarivanja novčane

pomoći i socijalne usluge građana i pučanstva, a financiranje javnih potreba u kulturi i sportu iznose 401.000 kuna, zato je proračun takav, zaključio je na kraju obrazlaganja Bukal, zahvalivši vijećnicima na potpori i prihvaćanju ovakvog prijedloga proračuna. Tom prigodom istaknuo je i kako je u narednom trogodišnjem razdoblju veći naglasak stavljen na financiranje predškolskog i osnovnoškolskog odgoja (veći iznos sufinanciranja dječjeg vrtića, izrada projektne dokumentacije za izgradnju dječjeg vrtića u Orehovici, sufinanciranje školske prehrane, pomoći umirovljenicima s niskim mirovinama te mladim obiteljima prilikom izgradnje ili adaptacije svoje nekretnine). (so)

18

Gornje Međimurje

Božićna čestitka – gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Božić je u hrvatskom narodu izuzetno značajan. Svi u tom vremenu nastojimo biti bolji, humaniji i razumniji, nastojimo činiti dobro ljudima oko sebe. Neka tako bude i ove godine.

Poruke mira, ljubavi i dobrote koje nam prenosi blagdan Božića temeljne su vrijednosti na kojima moramo graditi svoje živote.

Pokažimo svoje veliko srce, pokažimo da zaista možemo biti bolji, da možemo još više pomagati potrebitima. Pokažimo da možemo biti složniji, hrabriji u činjenju dobra za ljude oko nas, za naš grad.

Neka nam mali Božić u naše domove unese mir, radost, ljubav, vjeru, nadu, razumijevanje, blagostanje i zdravlje! Neka ispuni naša srca dobrotom koju ćemo dijeliti s našim najmilijima i potrebitima! Trudit ćemo

se da nova 2021. godina bude kao i sve do sada!

Da bude godina sveopćeg napretka u našem gradu.

Drage sugrađanke, dragi sugrađani, želim Vam da božićno-novogodišnje blagdane provedete u krugu svojih najmilijih u ozračju ljubavi i blagostanja. Sretan i blagoslovljen Božić.

Gradonačelnik Dražen Srpak

UKRATKO

Autobusni kolodvor novo javno parkiralište I Mursko Središće, premda najmanji međimurski grad, ima sve većih problema s parkiranjem, posebice u centru. Zbog toga je potrebno naći nova rješenja kako bi se otklonio problem kamo s automobilom.

Problem je izražen posebice u špicama kada veći broj građana dolazi u kupovinu ili rješavati administrativne poslove u razne urede koji su uglavnom koncentrirani u centru grada. Jedno od mjesta koje je moguće prenamijeniti u parkirni prostor je nekadašnji autobusni kolodvor, koji odavno nije u toj funkciji, premda i

danas tamo postoji stajalište za rijetke autobuse.

S tim razlogom je Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo zadužen za pokretanje postupka jednostavne nabave za izradu glavnog projekta rekonstrukcije Selske ulice i autobusnog kolodvora u Murskom Središću. Time bi se bivši kolodvor prenamijenio u javno parkiralište, a dijelom Selske ulice odvijao bi se jednosmjerni promet.

Autobusno stajalište za ulaz i izlaz putnika bilo bi novim planom smješteno bočno, uz postojeću trafostanicu uz Selsku ulicu. (BMO)

Djeca vrtićke dobi već su dobila dio poklona. Grad Mursko Središće i ove godine osigurao je za djecu te dobi slikovnice i edukativne knjige. Čitanje pomaže u bogaćenju jezičnog izraza, poboljšanju pismene i usme-

ne komunikacije. Čitajući djeci od najranije dobi, povoljno utječemo na njihov cjelokupni rast i razvoj. Zato im je gradonačelnik predao slikovnice i edukativne knjige, a podijelio im ih je Djed Božićnjak. (BMO)

Tradicionalno svake godine povodom božićnonovogodišnjih blagdana gradonačelnik Dražen Srpak i članice Društva žena Mursko Središće posjećuju građane starije životne dobi. Zbog trenutne epidemiološke situacije posjet domovima za starije i nemoćne osobe nije

bio moguć kao prethodnih godina.

Prigodne poklone donosioci su predali djelatnicima domova ispred samih objekata. Korisnicima domova su poručili da ostanu zdravi, nose radost u srcu, u duši veselje i osmijeh na licu.

(BMO)

Djeci vrtićke dobi slikovnice na dar od Grada

Božićni darovi za starije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZDENKA LIPIĆ se već skoro četvrt stoljeća bavi humanitarnim radom kao volonterka Crvenog križa

24. prosinca 2020.

Nepravda koju gledam ne da mi da odustanem Ljude kojima je pomoć najpotrebnija treba pronalaziti, prepoznati i izaći im u susret.

To su ljudi koji se srame svog siromaštva i ne žele ga javno iznositi Zdenka Lipić Piše: Božena Malekoci-Oletić

Biti volonter u doba izraženog materijalizma i nije zahvalan posao. No, ima ljudi kojima posao sa siromašnim, bolesnim i napuštenim ljudima nije posao, nego ga obavljaju volonterski, svojom voljom.

Ime Zdenka Lipić iz Murskog Središća već je više od 24 godine vezano za volonterski rad u Crvenom križu, čija je i predsjednica. Ovih dana primila je nagradu za najvolontera Grada Mursko Središće, kao i Anika Nerer, njezina kolegica i desna ruka u radu.

A sve je počelo 1986. godine kada se vratila iz Njemačke. Zanimljiv je njezin životni put. Zdenku je iz Osijeka preko Njemačke životni put, odnosno suprug Branko doveo u Mursko Središće.

Da bi se uklopila u društvo, ušla u Crveni križ

- Ovdje nisam poznavala nikoga i tražila sam način kako da se uključim u društvo. Izbor je pao na Crveni križ u što me uvela tadašnja aktivistica, danas

već pokojna Zorka Majsen.

Rad danas i nekada jako se promijenio. Nekada se više pomagalo starima, bolesnima i nemoćnima, a danas se pomoć usmjerava i onima koji su bez prihoda, a nisu nemoćni. Ali to je druga priča koju gospođa Zdenka ne želi načinjati. Više je usmjerena na ljude kojima je pomoć stvarno potrebna.

A upravo takvi vrlo često sami ne traže pomoć.

Te ljude kojima je pomoć najpotrebnija treba pronalaziti, prepoznati i izaći im u susret. To su ljudi koji se srame svog siromaštva i ne žele ga javno iznositi, već ga prikrivaju. Zbog toga im treba znati prići i ponuditi pomoć.

- Kad u vas steknu povjerenje, tada prihvate i pomoć. Često im puno više od materijalne pomoći znači ljudski kontakt i razgovor.

Samo do njih treba doći, a to znači poznavati teren i sredinu u kojoj živite.

U ovo vrijeme korone i to je otežano. Ljudima ni volonteri Crvenog križa ne smiju ulaziti u kuće. Ostala je samo dostava pomoći do kućnih vrata, kao i razgovor na distanci.Zdenka Lipić je do prije dvije godine bila

uključena i u rad gradskog Socijalnog vijeća pa jako dobro poznaje socijalnu sliku grada. Bolje bi bilo reći njegovo lice i naličje. I onu tamniju stranu koja običnim ljudima nije vidljiva, nego skrivena.

Nije volonterski rad uvijek ugodan

Otkrila nam je da nažalost među nama ima i gladnih ljudi. A paketi pomoći Crvenog križa su sporadični u raznim prigodama. Ne osiguravaju siguran topli obrok svaki dan.

Naličje naše stvarnosti je i otuđenost među ljudima i sve manje sklonosti da se radi za neku dobrobit bez naknade. Društvo je općenito postalo sebičnije, dok jedni grabe, drugima to oduzima volju za volonterski rad, otkrila nam je Zdenka.

Sve je teže naći volontere, sve više ih pita, koliko?

A rad za naknadu nije volonterski rad. I nije lagan, kaže Zdenka.

Povezan je i s neugodnostima, kao i svaki rad koji je povezan s ljudima pa i zavišću, “zašto njemu, a ne meni”, priča nam Zdenka svoja iskustva. Treba se sa svime time znati nositi, kaže

nam, ne želeći uljepšavati stvarnost. No, ne odustaje.

- Ne možete odustati kad jednom uđete u to. Nepravda koju gledam i vidim vodi me dalje da ostanem u volonterskom radu i da pomažem, kaže. Međutim, ne zaboravlja istaknuti ni svjetliju stranu naše stvarnosti, ljude koji su još uvijek voljni pomoći, koji vide druge ljude u nevolji, ako ništa drugo prenesu informaciju kome bi od njihovih susjeda, poznanika ili sugrađana pomoć bila potrebna.

- Dok mogu, pomažem starima, bolesnima i nemoćnima, tako i pri organizaciji dobrovoljnog davanja krvi, dodaje naša sugovornica.

U lancu darivanja krvi Zdenka je važna organizacijska karika pri pripremanju akcija da darovana krv od plemenitih darivatelja dođe do onih kojima život ovisi o tuđoj plemenitosti.

Oholost i materijalizam potisnuli su nekad izraženiji humanitarni rad i pomaganje drugima, zato osobe poput Zdenke još više zaslužuju da ih se istakne.

Dobro je znati da humanost i dalje živi premda se čini da je maknuta na marginu.

ZAJEDNICA ŽENA HDZ-a Katarina Zrinski provela humanitarnu akciju Darujmo potrebite na području Murskog Središća

Sjetile se potrebitih s prigodnim darovima Zajednica žena HDZ-a Katarina Zrinski Mursko Središće je povodom predstojećih blagdana organizirala humanitarnu akciju Darujmo potrebite. Članice

su odradile podjelu prigodnih darova obiteljima težeg imovinskog statusa na području Murskog Središća. Humanitarna akcija se uspješno odradila u su-

radnji s tvrtkom Sobočan iz Murskog Središća, koja je pomogla da unesemo djelić veselja i radost posjećenim obiteljima u ovim teškim vremenima, poručila je

Jasna Ciboci, predsjednica Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinski Grada Mursko Središće.

(BMO)

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Djed Mraz sa svojim vilenjacima i kočijašima

Denis Kunčić kod nove punionice s bocom najpoznatijeg žutog muškata

MALIŠANE Malog Mihaljevca obradovao posjet bradatog Djedice

Djed Mraz stigao na kočiji i podijelio darove!

U kostim Djeda Mraza obukao se Saša Babić, dok su mu kao vilenjakinje pomagale Ana Horvat, Karla Novak, Lucija Horvat i Tea Klobučarić Piše: Sanja Heric

Općinu Sveti Juraj na Bregu u subotu i nedjelju posjetio je neobičan gost na radost tamošnje djece. Posebno su uzbuđeni bili mališani iz Malog Mihaljevca koji su ispred svojih kuća s nestrpljenjem čekali bradatog Djedicu.

Djed Mraz iznenadio ih je jer je sa svojim vilenjacima, pomoćnicima, došao na kočiji i tako podijelio darove.

Zaustavio se kod svake kuće u kojoj žive djeca te je svakom djetetu ponaosob dodijelio poklone sa slatkišima i igračkama.

Podijeljeno preko 80 poklona

Djeca su mu se iznimno obradovala, a mnogi od njih iskoristili su ovu izvanrednu priliku te su se s Djedom Mrazom fotografirali za uspomenu.

- Vrlo sam pažljivo pogledao popis želja naših mališana i provjerio tko je ove godine bio dobar, a tko zločest, našalio se Djed Mraz, kojeg je odlično odglumio Saša Babić.

U podjeli poklona pomagale su mu vilenjakinje Ana Horvat, Karla Novak, Lucija Horvat i Tea Klobučarić. Za prijevoz Djeda Mraza bio je zadužen Matija Ladić iz Pribislavca koji je došao s kočijom te kobilama Simpom i Senkom.

Za organizaciju podjele poklona zaslužan je Mjesni odbor Mali Mihaljevec, dok je poklone financirala Općina Sveti Juraj na Bregu. Ukupno je bilo podijeljeno preko 80 poklona u 50 obiteljskih kuća.

- Dobila sam slatkiše i prekrasnu lutku, rekla nam je djevojčica Tesa Makšadi pokazujući nam radosno svoj poklon koji je dobila od Djeda Mraza.

Simpatičnom Djedu Mrazu iznimno se obradovao i Liam Srnec iz Malog Mihaljevca. I on je iskoristio priliku te se za uspomenu fotografirao s Djedom Mrazom. Sliku Djeda Mraza kako na kočiji prolazi naseljem Mali Mihaljevec zaista je lijepo bilo vidjeti, posebice što se ove godine zbog korone nije održao ni jedan događaj. Osim velikog

BREŽNA PRIČAONICA

Gornje Međimurje 19

BANFI

Nova punionica u vinariji Kunčić U Vinariji Kunčić iz Banfija pakiraju se zadnje pošiljke vina povodom božićnonovogodišnjih blagdana. U podrumu smo zatekli Denisa Kunčića kod nove punionice.

Najmodernija je to punionica, kako su nam kazali, koja im uvelike olakšava proces punjenja, kao i ljepljenja etiketa na butelje vina. (sh)

ŠTRIGOVA

Prodaja poslovnih prostora

Liamu Srnecu Djed Mraz je donio poklon, ali mu je uzeo dudu

osmijeha na licima mališana, euforija se mogla vidjeti i kod starijih stanovnika naselja.

Svake godine Božićna bajka

To je posebno obradovalo Vedrana Kovačića, predsjednika Mjesnog odbora Mali Mihaljevec koji je, također, pomagao Djedu Mrazu u podjeli poklona.

- Svake godine dosad organizirali smo Božićnu bajku u Malom Mihaljevcu gdje se okupio velik broj mještana.

Ove godine zbog korone ni-

smo mogli organizirati takvo što. Okitili smo centar mjesta i organizirali darivanje mališana, rekao nam je Kovačić i dodao u nastavku: - Bilo što da organiziramo, uvijek u sve uključimo naše udruge i međusobno podijelimo zadatke tako da svatko radi nešto. Članovi udruga pozovu i svoje obitelje i zato nas se na događajima tako puno skupi, zaključuje Kovačić, no događaji su za sad stavljeni na pauzu i morat će pričekati bolju epidemiološku situaciju.

Premještajem Turističke zajednice, KUD-a i penzionera u prostore novog Doma kulture ne postoji više potreba za poslovnim prostorima u kojima su oni do sada bili.

Zbog toga se Općinskom vijeću predlaže da na nekoj od idućih sjednica donese Odluke o prodaji svih onih prostora koji trenutno nisu

u funkciji. Osim navedenih, općinski prostori nalaze se i u zgradi pošte. Sve to su trenutno, kako kaže načelnik Rebernik, nepotrebni troškovi, a očigledno je da dugoročno neće imati potrebe za njima. Trenutno su u postupku službene procjene svih tih prostora. (sh)

SELNICA

Besplatan internet na javnim površinama Općina Selnica je dobila od Europske komisije vaučer za realizaciju besplatnog Wi-Fi interneta na javnim površinama vrijedan 15.000 eura.

Na području općine Selnica prošlog je tjedna završena instalacija ukupno 8 vanjskih i 6 unutarnjih uređaja za besplatni internet na javnim lokacijama i to u centru Selnice, u Domu kul-

ture, kod Pikača, na igralištu NK Mladost, na ribnjaku, na igralištu NK Donji Koncovčak, na igralištu NK Zebanec, u Društvenom domu u Praporčanu i na trim stazi u Plešivici.

Zajamčena minimalna brzina internet signala sustava WiFi4EU iznosi 30 mbps, a naziv mreže je WiFi4EU. Cijeli projekt koštao je 120 tisuća kuna. (sh) Piše: Sanja Heric

I tak dobiš frišku figu!

O

d početka pojave koronavirusa kod nas pa do danas, ako smo nešto shvatili, onda smo shvatili što to znači očuvati zdravlje. Što znači biti zdrav. Ništa ti u životu ne znači to što imaš novaca, veliku kuću i lijep auto, odličnu plaću, mogućnost putovati po svijetu ako nisi zdrav.

Kada si bolestan, svi ti planovi padnu u vodu i sve ono što si godinama gradio

odjednom je nestalo kao da nije ni postojalo. I zato vam na izmaku ove godine od srca najviše želim da budete zdravi. Jer, citiram, zdravlje je najveće bogatstvo, kao što je to davno već rekao rimski pisac Vergilije.

No, svaki pojedinac to tek shvati kada od nečega oboli.

Gotovo uvijek kada pokupiš neku bolest, trebalo bi je početi čim prije liječiti, a kod nas u bolnicama se to

uvijek izjalovi. Prvo, otiđeš na pregled kod obiteljskog liječnika i on ti da uputnicu za pregled u bolnici. Ali caka je u tome da je to u najboljem slučaju za nekoliko mjeseci, a u onom najgorem za godinu dana. A do tada, možeš samo bespomoćno čekajući i umrijeti, osim ako nemaš veze.

Nekoliko ljudi mi je posljednjih tjedana ispričalo svoje zdravstvene situacije.

I svi oni rekli su mi da su im

liječnici poručili: - Joj, pa ako imate novaca, bilo bi najbolje da obavite pregled privatno i dođete potom s nalazom natrag k meni. Tako bi bilo najbrže.

Slušajući sve to pitam se zbog čega onda svi mi mjesečno izdvajamo za zdravstveno osiguranje te plaćamo još i dopunsko osiguranje.

Pri tome moram napomenuti, osnovno zdravstveno osiguranje je prisilno, nitko te

ne pita želiš li to ili ne. Zašto svatko od nas ne bi odlučio želi li da njegov poslodavac izdvaja za zdravstveno osiguranje ili želiš sam izdvajati pa onda kad ti i je nešto, platiš privatnog liječnika i dođeš odmah na red na pregled i s tretmanom liječenja.

Uobičajenom praksom kod nas samo godinama plaćaš i izdvajaš za zdravstveno osiguranje, a onda kada i oboliš od nečega, dobiješ frišku

figu u džepu. I još moraš dodatno platiti pregled u privatnoj klinici.

20

Donje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

INES MALOVIĆ iz Kotoribe na Belišćanskim jesenima osvojila je drugu nagradu za najljepšu narodnu nošnju

Uoči Božića studenti Goričana novčano su nagrađeni

GORIČAN

Studentima 1000 kuna za marljiv rad Općina Goričan podijelila je pred blagdane darove studentima u iznosu od 1000 kuna. Naknade je dobilo šezdesetak studenata, redovnih i izvanrednih.

Podjela je održana u multimedijalnoj dvorani Općine Goričan s više grupa studenata uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.

- Općina Goričan je već tradicionalno podijelila božićne poklone za naše studente. Imali smo prijašnjih godina podjelu u svečanijem ugođaju, bila je i večera, ali poklon je tada bio 500 kuna, a sad smo ga povećali na 1000 kuna, s obzirom na ovu pandemiju, ali i s obzirom na općinske financije. To je samo znak da Općina razmišlja o svojim studentima. Svakako ćemo uvažiti prijedlog da se studentima iz socijalno ugroženih obitelji ova naknada poveća, i to ćemo od iduće godine i uvesti.

Donijeli smo i odluku da studentima od iduće godine dajemo i poklon na kraju studija, ovisno o stupnju akademskog zvanja, rekao je načelnik Mario Moharić.

Načelnik Goričana također je ovom prilikom naglasio da samo mjesto ima sve što danas imaju i gradovi, te je pozvao sve mlade da ostanu u njemu živjeti.

- Ne stajemo samo na studentima, mislimo i na učenike te vrtićke mališane. Jedini u Međimurskoj županiji, a možda i šire, imamo plaćenu školsku prehranu za osnovnoškolce. Nastojimo slušati mještane koje bismo još subvencije trebali uvesti pa ćemo ih proširivati narednih godina.

Poruka mladima je da ostanu u Goričanu. Mi smo urbana sredina koja pruža sve što pruža i svaki veći grad. (dv)

DONJI KRALJEVEC

Dodjeljuju 32 studentske stipendije

Na temelju raspisanog natječaja i provedenog bodovanja Općina Donji Kraljevec dodjeljuje 32 stipendija redovnim studentima koji su zadovoljili uvjete iz natječaja i postigli najveći

broj bodova. Stipendija za studij u Čakovcu, Varaždinu i Koprivnici iznosi 500 kuna mjesečno, a za sve ostale gradove u Hrvatskoj i u inozemstvu 700 kuna. (vv)

Poculicom i tibetom očarali Slavonce - Naši kotoripski tibeti su zelene ili bordo boje, a nekad su se nosili i crni. Daleko je to do raskošnih slavonskih komada odjeće, no i mi se imamo čime pohvaliti, kaže Željko Radmanić, koji je u Belišće putovao kao potpora mladom paru Piše: Vlasta Vugrinec

Ines Malović i Josip Špoljarić, članovi kulturno-umjetničkog društva Kotoriba, ove su jeseni sudjelovali na Belišćanskoj zlatnoj jeseni, odnosno 8. reviji narodnih nošnji u Belišću. Reviji se odazvalo 17 folklornih društava iz cijele Hrvatske.

Doduše, zbog koronavirusa mahom su to bila tamošnja okolna društva. I u toj jakoj konkurenciji bogate, dukatima ukrašene slavonske izvorne narodne nošnje koju uz to krase i jarke crvene boje, žiri je osvojila “skromna” kotoripska ženska nošnja te joj je dodijelio drugo mjesto.

Josip Špoljarić pak je za svoju mušku nošnju dobio utješnu nagradu, umjetničku sliku.

Favorit je bio tibet star više od 150 godina

Kotoriba, kao uostalom i sva naša naselja, s posebnim poštovanjem njeguje i čuva svoju tradiciju narodne nošnje. Stoga, nije ni čudno što pojedini dijelovi nošnje potječu još iz doba prabaka i pradjedova, odnosno da su stari i više od 150 pa i 200 godina. Upravo je to i slučaj sa zelenim tibetom kojeg je nosila mlada Ines Malović i koji je u vlasništvu njezine obitelji. Tibet je i inače najprepoznatljiviji odjevni predmet naše međimurske narodne nošnje. Riječ je o

Ines Malović i Josip Špoljarić s ponosom su prezentirali narodnu nošnju svoje Kotoribe

velikom rupcu koji se presavine u trokut i potom se omota oko ramena i veže oko struka.

- Naši kotoripski tibeti su zelene ili bordo boje, a nekad su se nosili i oni crni, pojašnjava Željko Radmanić, koji je u Belišće putovao kao potpora mladom paru. Daleko je to do raskošnih slavonskih komada odjeće, no i mi se imamo čime pohvaliti.

A u Belišću se Ines predstavila od glave do pete uređena u duhu kotoripske tradicije.

- To znači da joj je duga kosa bila začešljana u punđu

i pričvršćena čotima i preko toga nosila je poculicu, dodaje naš sugovornik. Obukla je robaču s čipkanim puf rokavima, podsuknju, foldanku i na nju črni šurc. Za pasom je imala zataknuti ropček s ručno našivenom katružom.

I dok se Donja Dubrava ponosi sa svojom črnom čizmom s trdom sorom, susjedna Kotoriba ima črnu čižmu s črlenom sorom.

Prezentaciji nošnje prva nagrada

Josip Špoljarić, budući svećenik, uz to što je nosio mušku narodnu nošnju, bio

MEĐIMURSKA POSLA

Piše: Vlasta Vugrinec

Ko nam kaj more E vo ih opet. Dugo su pričali o njima, najavljivali ih i strašili nas. I stigle su nam tako omražene propusnice koje nam otežavaju kretanje. Iako nam ovih dana nije bilo ni u primisli ići van Međimurja, evo baš sad kad ne možemo, mi bismo išli.

Nije važno kud, ali kad nam se nešto zabranjuje, kao da nas mami da pokušamo tu zabranu na neki, samo nama svojstveni, način izigrati. Baš

sad bismo malo skočili do Luminija, pogledali kakvu novu sjedeću garnituru imaju u Varaždinu, potegli na fizikalnu terapiju u Varaždinske Toplice jer nas je, eto, nešto zaštekalo u vratnoj kralježnici, malo nas steže u križima i nešto kao tupa bol pojavila se u kuku.

Ista je stvar i s kafićima koji su zatvoreni. Baš sad nam se posebno pije kava, sad bismo išli ružiti negdje

je zadužen i za njihovu prezentaciju.

Posao je očito shvatio ozbiljno jer je o kotoripskoj nošnji pričao 15-ak minuta.

I to ne samo što ju je opisao, uspješno je dočarao i njezin postanak, namjenu i opstanak tako da je nagrađen titulom najbolje prezentacije.

Drugim riječima, u Međimurje su se vratili s plaketom i novčanom nagradom od 700 kuna za drugu najljepšu žensku nošnju, nagradom za najbolju prezentaciju te umjetničkom slikom kao utješnom nagradom za mušku nošnju.

preko vikenda. Ali brus, ne možemo nigdje i osjećamo se kao divlja zvijer zatočena u kavezu. No, tko kaže da izlaza nema, barem što se tiče druženja, bilo s maskom ili bez nje. Klupa i klupica ima u svakom naselju jer svi imaju uređena dječja igrališta, tako privlačna mladima. A da je tome tako, svjedoče prazne boce svih boja i oblika, a da se o naljepnicama koje govore o nazivu i količini alkohola

i ne govori. No, dječje igralište je samo početak jer se zabava nastavlja na tribinama nogometnih igrališta pa iza dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, domova kulture. Zgrade, odnosno nekretnine su tu Bogom dane za nesmetano bančenje jer su skrivene od direktnih pogleda s ulice, poglede štiti i zelenilo, zasađeni drvoredi ili pojedinačna stabla. Nema rasvjete, slučajnih prolaznika,

a ni “čuvari provođenja mjera” nisu baš zainteresirani zalaziti i kontrolirati takva mjesta. Naravno, nema javne hvale o burnoj noći i zabavi do jutra. Jedini svjedoci su tek nijemi odbačeni čikovi, plastične čaše i flaše koje će pokupiti i pospremiti, naravno, onaj kome smetaju.

Zabava je to o kojoj se samo može sanjati jer ne treba plaćati upad, preskupo pivo ili dva-tri i tako dalje pa se

nešto i ušpara. Jer nikdar ni bilo tak da ni nekak bilo, kaže mladež, može samo bolje. A koronavirus, pa kaj nam on tu u mraku, na zraku može! (vv)

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Donje Međimurje 21

SPOMENKA ZIMPRICH iz Preloga njeguje tradiciju pripreme kruha sa sušenim voćem

Bez klecinprota nema pravog Božića

Jedinstveni priločki klecinprot

Piše: Vlasta Vugrinec

- Kod nas doma ni jedan Božić nije prošao bez klecinprota, kaže Spomenka Zimprich iz Preloga. Pekla ga je moja mama, zatim moja svekrva, a sada i ja. Mi Priločanci smo specifični jer, koliko znam, klecinprot se tradicionalno ne sprema nigdje drugdje osim kod nas. Mislim da bismo ga mi morali i zaštititi kao našu baštinu.

Nekad kruh, a danas izdašni kolač

Klecinbrot, klecinprot ili slatki kruh, kako ga tko već zvao, tradicionalno je preloško božićno jelo, nekad kruh, a danas, s obzirom na dostupnost sušenog voća, izdašna slastica. Iako o njemu nema puno pisanih zapisa ni izričitih recepata, svaki stanovnik Preloga, naročito one starije generacije, obavezno su ga jeli na Božić. A kako mu i samo ime govori, riječ je o jelu koje potječe još iz vremena AustroUgarske i nitko mu ime nije preveo na hrvatski, odnosno preimenovao ga, već ga i dalje zovu klecinprot.

- Bio je to tada u principu običan kruh s dodatkom suhog voća koje se pripremalo doma, prisjetila se Spomenka Zimprich. Uglavnom se radilo o suhim figama i šljivama koje su se namočile u rakiji i potom umiješale u dizano tijesto i sve se potom ispeklo.

I sam sastav kruha mogao je odrediti imovinsko stanje obitelji. Naime, one siromašnije uglavnom su kruh punile suhim jabukama, kruškama, U ponedjeljak 21. prosinca 2020. godine, u Gradskoj vijećnici Grada Preloga upriličen je prijem za 10 žena, pružateljica usluge pomoći u kući, u sklopu Programa zapošljavanja žena „Zaželi“ – faza II, na području Grada Preloga „Pomozi, Zaposli, Usreći II“. Putem projekta je zaposleno 10 žena koje su poslove pomoći u kući počele obavljati početkom mjeseca rujna 2020. godine i to za najmanje 60 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju. Prijmu su prisustvovali Gradonačelnik Grada Preloga, Ljubomir Kolarek, voditeljica projekta Marija Igrec te pružateljice usluge pomoći u kući.

Gradonačelnik je istaknuo kako je 2020. bila veoma dinamična godina, godina u kojoj smo završili projekt „Pomozi, Zaposli, Usreći“, a također počeli sa njegovim nastavkom „Pomozi, Zaposli, Usreći II“, godina u kojoj se zbog epide-

šljivama i to tek toliko da se nešto našlo. Nasuprot njima, bogatiji su si mogli priuštiti i orahe, korice i rum umjesto rakije.

No, i jedni i drugi kruh su pekli na Badnjak, a jeli po tjedan ili dva jer je mogao stajati duže vrijeme.

Danas, nažalost, tradicija pripreme klecinprota polako zamire. Doduše, pokušava ju ponovno oživjeti tamošnja Srednja škola koja je prikupila recepte starih gazdarica. S druge strane, peče se kruh koji se u principu više tako ni ne može zvati jer obiluje voćem, orašastim plodovima, kojekakvim mirisima domaćih likera. Drugim riječima, tradicionalni recept dobio je suvremeni štih kojeg je svaka gazdarica prilagodila okusima i željama svojih članova obitelji.

Ista stvar je i s našom Spomenkom koja je tijekom godina dodavala i isprobavala okuse i mirise i došla do recepta kojeg obožava i njezin suprug te tri kćeri.

Brašno se prilagođava količini voća

- Kruh sam počela peći tek kad sam se udala, ističe naša sugovornica. U prvo vrijeme kombinirala sam recept majke i svekrve dok se nisam ispraksirala u svom. Iako je procedura njegove pripreme dosta komplicirana i dugotrajna, sve se svodi na dizano tijesto i omjer brašna i voća 3:5, dakle na tri kilograma brašna dolazi 5 kilograma suhog voća.

Najveći posao je u principu

Božićna čestitka gradonačelnika Ljubomira Kolareka Poštovane sugrađanke i sugrađani! Dragi čitatelji Međimurskih novina!

Spomenka Zimprich nasjeckala je punu zdjelu suhog voća za klecinprot priprema voća koje se najprije mora na sitno nasjeckati i onda namočiti u alkoholu, neutralnoj rakiji ili rumu. Tako je u pripremu nadjeva često uključivala i kćeri kad su bile doma. Sjeckale su smokve, grožđice, suhe korice naranči i limuna, lješnjake, marelice, šljive i potom ih miješale s rumom. Zna se tu zbog mirisa naći i pokoja kap domaćeg likera od smokvi i tako ostavile tijekom noći. Obično priprema 4-5 štruci za što treba oko 2 kilograma brašna. Zamijesi obično tijesto za dizani kolač, a jedina iznimka je dodatak praška za pecivo. Kad se tijesto digne, jedan dio ostavi za kore, a u veći dio doda još mlijeka, kakaa i voće.

- Stavljam kakao kako unutrašnjost kruha ne bi bila blijeda, a mlijeko kako bi se dobilo mekše tijesto u koje je lakše umijesiti pripremljeno voće.

Takav nadjev u hrpicama se stavlja i razmazuje na koru i potom se sve samo lagano preklopi, stavi u posudu željenog oblika, premaže se žumanjkom i popika vilicom kako bi para tijekom pečenja izašla van.

Kolač se peče oko sat i pol na laganoj temperaturi od oko 180 stupnjeva. Tako pečen može stajati i mjesec dana.

Posla oko njega, kaže, doista ima, no trud se isplati jer je slastica fenomenalna.

Projekt “POMOZI, ZAPOSLI, USREĆI II”

Božićni prijem u sklopu projekta “POMOZI, ZAPOSLI, USREĆI II” mije korona virusa promijenio svijet i svakodnevica te godina u kojoj je pomoć starijim i nemoćnim osobama od izuzetne važnosti. Zahvalio je ženama na dosadašnjem radu i trudu te im

zaželio uspješan rad i u Novoj 2021. godini. Čestitkama se pridružila i Marija Igrec, voditeljica projekta.

Ukupna vrijednost projekta je 874.000,00 kn, iznos potpore je 100%, a bespovratna sredstva su osigurana iz Europskog socijal-

nog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i iz Državnog proračuna. Projekt se provodi u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Čakovec i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područni ured Čakovec.

Nalazimo se u vremenu neizvjesnosti, nesigurnosti.

Pokušavamo otkriti i pronaći krivca za sve ono što nas je pogodilo. Pandemija koronovirusa, neizvjesnost oko posla, plaće, neizvjesnost hoćemo li se sljedeće 2021. godine vratiti normalnom životu, životu kakvog smo poznavali prije. Papa Franjo ove godine govori o poniznosti i malenosti Svete Obitelji.

Za sve nas usred patnji zbog pandemije, Isus, malen i slab, „Znak“ je koji Bog daruje svijetu. Papa nam želi reći da smo svi mi maleni i slabi.

U tom značenju i tumačenju Božića moramo pronaći novu snagu, moramo pronaći optimizam i nadu. Za ovaj Božić više nego ikada potrebna nam je obiteljska blizina, ljubav i zajedništvo,

ali i briga za druge, posebno one u potrebi. Ovoga Božića više nego ikada moramo pogledati oko sebe. Na bilo koji način pomoći onima koji su obeshrabreni, siromašni, sami. Do svih mora doći nada i svjetlo koje donosi Božić. Nova godina za Grad Prelog donosi puno želja. U kuglama na našem boru zapisana je Aglomeracija Dubrava, zaobilaznica Preloga, uređenje centra Preloga, POS-ovi stanovi, uređenje Marine, uređenje, ali i punjenje Gospodarske zone Sjever, ljepši i bolji Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog. Svim čitateljima, svim našim sugrađanima želim da Božić donese mir, radost i utjehu. Svako dobro, a najviše zdravlja u novoj 2021. godini.

GRADONAČELNIK: Ljubomir Kolarek, dr. med. vet.

PRELOG

Isplaćene jednokratne pomoći najpotrebitijima Već tradicionalno, i ove godine uoči Božića i Nove godine odlukom gradonačelnika Ljubomira Kolareka podijeljene su jednokratne novčane pomoći najpotrebitijima s područja Preloga.

Pravo na pomoć ostvarili su umirovljenici čija mirovina ne prelazi iznos minimalne mirovine, osobe starije od 70 godina bez redovnih

prihoda, osobe koje primaju pomoć za uzdržavanje, nezaposleni, jednočlana domaćinstva, osobe s invaliditetom te mnogočlane obitelji slabijeg materijalnog statusa. Iznosi koji su se, ovisno o kriterijima, dijelili ove godine su 200, 300 i 800 kuna. Ukupno su podijeljene 172 jednokratne novčane pomoći u iznosu od 47.300 kuna. (vv)

Grad Prelog ni ove godine nije odustao od prijema predstavnika javnih službi. Riječ je o lijepom običaju kojim se želi zahvaliti svima onima koji

su svakodnevno na usluzi građanima. No, zbog poštivanja svih epidemioloških mjera prijem je bio organiziran u nekoliko skupina. (vv)

Zbog već poznatih razloga i Prelog je ostao bez svog adventskog sajma, ali ne i bez klecinprota. Za tu slasticu pobrinuli su se

učenici Srednje škole Prelog koji su štruce ispekli u školskoj kuhinji i ponudili zainteresiranim sumještanima. (vv)

Prijem predstavnika javnih službi za kraj godine

I srednjoškolci pekli tradicionalni klecinprot

22

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

25. prosinca 2020.

Posljedice nepravilne primjene sredstava za zaštitu bilja Tijekom vegetacijske sezone često smo svjedoci potrebe primjene, odnosno miješanja dva ili čak više sredstava za zaštitu bilja i/ ili folijarnih gnojiva. Takva istovremena primjena znači uštedu vremena i goriva jer se u jednom prohodu primjenjuju različita sredstva.

Neka se sredstva za zaštitu bilja mogu miješati s drugim sredstvima za zaštitu bilja ili s regulatorom rasta ili s folijarnim gnojivima, međutim postoje slučajevi da njihovo miješanje može dovesti do kemijskih reakcija koje za posljedicu mogu imati smanjenje učinka preparata, posljedica miješanja može biti i sinergističko djelovanje ili pojava fitotoksičnosti.

Najčešće pogreške U svakodnevnom obavljanju poslova terenskog savjetnika često nailazimo na posljedice nepažljive primjene ili pojave fitotoksičnosti koje se uočavaju na cijelim biljkama ili pojedinim organima biljke: na lišću, cvjetovima ili plodovima. Oštećenja mogu biti prolazna ili trajna. Znakovi oštećenja mogu biti ožegotine, deformacije i sušenja dijelova biljnog tkiva ili čitavih organa biljaka ili pak propadanje pojedinačnih biljaka ili dijela usjeva.

Rijetko, ali se i to događa, posljedica može biti propadanje cijelog usjeva. Uzroci mogu biti različiti: pogrešan izbor preparata, primjena preparata na kulturi za koju preparat nije registriran, primjena neadekvatne doze, osjetljivost vrste i/ili sorte, nepovoljne vremenske prilike, nekvalitetan način pripreme i primjene pripravka ili mješavine, primjena po vjetrovitom vremenu i zanošenje na susjedne, neciljane usjeve. U slučaju potrebe preoravanja usjeva kojeg je uništila divljač ili je propao zbog zadržavanja suvišne vode ili je uzrok propadanja slaba plodnost tla, prilikom presijavanja nužno je voditi računa o tome je li na toj parceli obavljeno tretiranje herbicidom i kakva su ograničenja za sjetvu/sadnju naredne poljoprivredne vrste.

Piše: dipl. ing. agr.

Suzana Pajić Pri tretiranju nekih ratarskih vrsta (npr. suncokret, uljana repica) protiv korova treba voditi računa o tome da na tržištu postoje sorte kod kojih su oplemenjivači unijeli otpornost na pojedine aktivne tvari herbicida.

Međutim, ako se herbicidima tretiraju konvencionalne sorte koje nisu otporne na navedene aktivne tvari, primjena herbicida će na takvim sortama uzrokovati potpuno propadanje usjeva za nekoliko dana.

Biljke koje su tijekom ljetnih mjeseci često izložene stresnim uvjetima, poput visokih temperatura tla i zraka, insolaciji, nedostatku vlage u tlu i/ili zraku ili su oštećene tučom, u lošoj su kondiciji. Biljke izložene stresnim uvjetima oslabljene su i tada su osjetljivije na primjenu sredstava za zaštitu bilja. U takvim uvjetima primjena sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva nije preporuka. U takvim, stresnim uvjetima, preporučuje se primijeniti neki od biostimulatora koji pomažu biljkama da se u što kraćem roku oporave od stresa.

Prilikom primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja obavezno je pročitati etiketu i uputstvo za uporabu i pridržavati se uputa proizvođača kojima se propisuje način pripreme škropiva i mogućnost miješanja.

Prilikom folijarne prihrane, a posebno pri miješanju gnojiva sa sredstvima za zaštitu bilja nužno je konzultirati se s proizvođačem i provjeriti kompatibilnost prije same primjene.

Danijel Lovrenčić sa svojim domaćim mesnim delicijama

MESNE DELICIJE s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Danijela Lovrenčića iz Palovca

Recept dobrog komada suhog mesa “državna je tajna”!

Sušena šunka i lopatica, špek, kremenadla ili rebreca u kosanoj masti, kobasice i krvavice te mast i cvirki omiljene su mesne delicije na stolu svakog Međimurca, kaže naš sugovornik Danijel Lovrenčić Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Nema tice do prasice, reći će svaki stanovnik Međimurja pogotovo u ovo blagdansko vrijeme. Pri tome se ne misli samo na šnicle, kockice mesa za gulaše ili pak mljeveno za novogodišnju sarmu, već i na ono meso koje je prošlo kroz pac ili rasol, dimljenje i sušenje te svojim mirisom osvaja nadaleko i naširoko. O čvarcima da se i ne govori jer im unatrag nekoliko godina cijena leti u nebo. A i ona donedavno tako “zlokobna” i štetna mast ponovno doživljava svoju renesansu jer, eto, ipak je bolja i navodno zdravija od jeftinog ulja. Drugim riječima, sve ono što je donedavno bilo na zlu glasu kao namirnice koje i nisu baš dobre za naše zdravlje, posebno po pitanju kolesterola, vraćaju se polako na naše stolove. Naravno, u razumnim količinama i spravljene od domaćih životinja i po domaćim recepturi.

Kosana mast na uštrb preskupih čvaraka

Posljedice nepažljive primjene na mladoj uljnoj tikvi

Vidjeti mesara u dvorištu danas je više iznimka nego pravilo jer se ipak više kupuju odrasle svinje i obrađuju kod ovlaštenih mesara te se doma vozi samo meso i eventualno prerađevine. Ima

i onih koji ni to ne rade jer je tempo života takav da se ne stigne, a i čemu kad se delicije po tradicionalnoj recepturi mogu kupiti. Naime, sve je više malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su prepoznali taj moment i preradom mesa zaokružili svoju primarnu djelatnost uzgoja životinja.

Među njima je i obitelj Lovrenčić koja se desetljećima bavila uzgojem svinja i to od krmača do tovljenika.

- Odrastao sam sa svinjama jer se obitelj time bavila, kaže Danijel Lovrenčić iz Palovca. Budući da se u tom segmentu nikad nije znalo što će donijeti idući dan, u jednom trenu postavilo se pitanje što i kako dalje. Ugasiti proizvodnju ili ići korak dalje i pokrenuti zaokruženi proces, kako se to danas popularno kaže, od polja do stola.

Infrastruktura je već postojala, životinje su bile tu i trebalo je samo nadograditi i prilagoditi se finalizaciji proizvoda. Istina, promijenila se i pasmina životinja te su se svinjci napunili pasminom njemačkog landrasa koju odlikuje veća dužina trupa i bolja mesnatost.

Petnaest krmača od kojih se dobivaju odojci tove se vlastitom hranom uzgojenom na vlastitim poljoprivrednim površinama i kad stignu do

optimalne težine, kreću u ovlaštenu klaonicu te u domaću radionicu.

- Sušena šunka i lopatica, špek, kremenadla, vratina ili rebreca u kosanoj masti, kobasice i krvavice te mast i cvirki omiljene su mesne delicije na stolu svakog Međimurca, kaže naš sugovornik Danijel Lovrenčić. Nažalost, bez obzira na cijenu, pravimo jako malo čvaraka. Oni se rade isključivo od tvrde leđne masti kojima uglavnom današnje pasmine svinja oskudijevaju. A i ono malo čvrste masti koje se nađe koristi se za dobivanje kosane masti u koju pak se stavlja meso za dobivanje čuvenog mesa z tiblice.

Tajni recept domaćeg sušenog mesa

Put od komada svježeg mesa do onog sušenog ili pak izvađenog od tiblica traje i po nekoliko mjeseci. Naravno, svaki majstor, pa tako i naš sugovornik, ima svoju tajnu pripreme koju ni pod koju cijenu ne otkriva. No, ono što se može doznati svima je dobro poznati osnovni postupak.

- Nakon klanja, kaže, odabrani komadi mesa najprije idu u rasol 3-4 tjedna. Osnova rasola je voda i sol i biber koji se prokuhaju, ohlade i preliju po mesu. Ostatak je

“državna tajna”, našalio se naš sugovornik.

Slijedi dimljenje mesa koje je također vrlo bitan proces.

Jer nije svejedno koliko se dana komadi dime, na kojoj temperaturi i na kakvom dimu, odnosno koja se drva upotrebljavaju.

Ima većih i manjih komada mesa, kobasice traže opet svoje vrijeme i sve treba znati točno odmjeriti, imati dobro oko, a još bolji njuh i finoću nepca.

- Dio mesa time završava svoj put i ide na sušenje dok ostatak nastavlja svoj put prerade kako bi dobili naše pravo, kako mi to zovemo, međimursko meso. Drugim riječima, slijedi kuhanje, pečenje i stavljanje u slanine u kojima mora odležati minimalno tri mjeseca kako bi se postigao onaj završni tač.

Mogu to biti pojedinačni komadi ili pak kombinacija tzv. miješanog mesa, primjerice špek, vratina i rebarca.

I jedno i drugo meso dakle ide na daljnje zrenje, jedno u masti, a drugo u sušioni kako bi bilo spremno za zahtjevno međimursko tržište, naročito sada u ove najljepše blagdane u godini. Jer kakav bi to bio Božić ili Nova godina bez prepunog stola domaćih proizvoda koji na sam pogled izazivaju zazubice i curenje sline.

25. prosinca 2020.

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Blagdanska ponuda i potražnja za božićni ručak Grincajg i domaći rezanci za juhu, mlinci za puricu ili picek, zelena salata, mrkva za francusku, jaja, orasi, nešto malo suhog voća i naravno citrusi, sve se to kupovalo ovog blagdanskog tjedna. Istina, kažu poljoprivredni proizvođači, nešto manje nego ranijih godina, ali ipak bilo je kupaca. Shodno tome i oni su se pripremili na pojačanu potražnju. Naravno, kupovale su se i božićne zvijezde te aranžmani, kako za stolove, razne vitrine tako i za grobove preminulih članova obitelji. Tomu treba pridodati i razne licitarske proizvode za kićenje bora i kuće, odnosno doma.

Iako su se prodavači bunili zbog preseljenja na novu lokaciju, sada se čini kako su ipak zadovoljniji, a istog mišljenja su i kupci.

Prostor je, kažu, nešto intimniji, svi su si bliži naročito sada kada je zavladala božićno-novogodišnja atmosfera kupnje tako da su obje strane zadovoljnije, a mogao se čuti smijeh te čestitke za blagdane i, naravno, bolju novu kalendarsku godinu. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI Salate:

20 kn/kg

Kinesko zelje:

10 kn/kg

Kiselo zelje:

16 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Peršin:

20 kn/kg

Celer:

20 kn/kg

Mladi luk:

5 kn/vezica

Brokula:

25 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Grincajg:

5 kn/vezica

Kelj pupčar:

20 kn/kg

Licitarski proizvodi: 5 kn na dalje….

Jaja:

1,5-2 kn

Domaća tjestenina: 10 kn/paketić Orasi

60-70 kn/kg

Lješnjaci:

60 kn/kg

Suhe šljive:

20 kn/kg

Suhe smokve:

20 kn/kg

Mix suhog voća:

20 kn/vrećica

Domaća tjestenina: 10 kn/paketić Mandarina:

Domaći rezanci i mlinci posebno su traženi za blagdane

7 kn/kg

Božićni aranžmani: 80 kn na dalje

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

HACCP sustav Piše: Jadranka Stanković, dr.med.vet.

HACCP je sustav koji identificira moguće opasnosti (biološke, kemijske i fizičke) koje mogu utjecati na sigurnost hrane i korake u procesu u kojima je moguće provoditi mjere za kontrolu tih opasnosti.

Možemo ga definirati i kao proces analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka koji obuhvaća cijeli niz preventivnih postupaka s krajnjim ciljem – osiguravanje zdravstveno ispravne hrane. HACCP predstavlja sustav samokontrole kojim osiguravamo neškodljivost hrane.

Sustav postoji od 1959. godine kada je prvi put osmišljen za potrebe NASA-e kako bi se osigurala neškodljiva hrana za astronaute.

Subjekti u poslovanju s hranom u Hrvatskoj morali su od 01.01.2009. prema Zakonu o hrani (NN broj 46/07) uspostaviti i

provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u svakom objektu pod njihovom kontrolom, provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu s načelima HACCP-a . »Subjekt u poslovanju s hranom« je fizička ili pravna osoba, registrirana za provođenje određenih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja.

To su: klaonice, rasjekaonice, mljekare, ugostiteljski objekti (hoteli, restorani, catering objekti...), slastičarnice i pekarnice, mesnice, trgovine prehrane, objekti društvene prehrane (domovi, dječji vrtići, škole…) te drugi sudionici u proizvodnji i trgovini hrane – „od polja do stola“.

HACCP obuhvaća 7 principa ili načela: • Analiza opasnosti - označava moguće opasnosti povezane s hranom kao i načine kojima su ove opasnosti identificirane.

Opasnosti mogu biti biološke (djelovanje mikroorganizama), kemijske (toksini) ili fizikalne (komadi metala, krhotine stakla itd.).

• Određivanje kritičnih kontrolnih točaka - U proizvodnom procesu postoje točke od ulazne sirovine, kroz proizvodni proces, pa sve do faze isporuke krajnjem kupcu pri kojima se moguća opasnost može kontrolirati odnosno eliminirati.

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

• Uspostavljanje kritičnih granica za svaku kontrolnu točku.

• Uspostavljanje postupaka praćenja kritičnih kontrolnih točaka.

• Uspostavljanje popravnih radnji koje trebaju biti poduzete kada je praćenje pokazalo da kritične točke nisu osigurane na adekvatan način.

• Uspostavljanje postupaka kojim se potvrđuje da sustav ispravno funkcionira. Postupci kojima potvrđujemo korektnost metode.

• Uspostavljanje učinkovitog vođenja evidencije prema dokumentima HACCP sustava.

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

Implementirani HACCP ima brojne prednosti: • uključuje sustav sljedivosti • znanstveno je utemeljen • pomaže subjektima u poslovanju s hranom da budu konkurentniji na svjetskom tržištu

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

• postavlja odgovornosti nužne za sigurnost hrane što pogoduje proizvođačima i distributerima hrane

tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470

• usredotočuje se na identificiranje i sprečavanje opasnosti koji prijete od kontaminirane hrane

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

24

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

25. prosinca 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Mjesečev sjetveni priručnik

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Ricinus - Ricinus communis Ricinus communis je ukrasna, ljekovita i otrovna biljka iz obitelji mlječika, Euphorbiaceae. Porijeklom je iz Istočne Afrike i Indije, a u tropskim područjima se raširio kao da je autohtona biljka. Uglavnom se u našim krajevima uzgaja kao ukrasna jednogodišnja biljka.

Ako mu uvjeti odgovaraju, naraste i preko 2 metra, dok u tropskim krajevima raste kao višegodišnje drvo i naraste čak do 10-12 metara. Postoje mnogo varijeteta ricinusa, razlikuju se uglavnom po boji listova, čahura sa sjemenjem te veličine sjemenki. Ponegdje ga nazivaju i kristova palma, radi ljekovitog djelovanja ricinusovog ulja za liječenje i zacjeljivanje rana.

Sije se na proljeće, u ožujku u tegle na zatvorenom, ili krajem travnja te tijekom svibnja direktno na otvoreno. Ne podnosi proljetni mraz. Kod sjetve u teglice treba paziti da se previše ne zalijeva jer previše vlage može uzrokovati truljenje sjemenke. Koliko će u visinu narasti, ovisi o uvjetima u kojima raste i koliko je rano posađen – preporučujem u slučaju suše zalijevati, mada dobro podnosi i sušu, samo je onda nižeg rasta.

Ricinus cvate od početka kolovoza nadalje, a nakon cvatnje ostaju bodljikave čahure koje imaju 3-4 sjemenke. Sjeme ricinusa liči na grah, navodno ima okus po orahu, a sadrži opasan otrov ricin, koji je 7 puta otrovniji od otrova kobre. Kod odrasle osobe 4-12 sjemenki može uzrokovati smrt. Prema Guinessovoj knjizi rekorda

2007. proglašen je najotrovnijom biljkom na svijetu – ali slučajevi trovanja su rijetki, a i hrana je nekim pticama. Radi toksičnosti ricina istražuje se njegov potencijal kao insekticid, a sadrži i jednu kiselinu koja je prirodni fungicid. U više se je navrata koristio kao biološko oružje, već je bio spremljen za upotrebu od prvog svjetskog rata, razvijena je i britansko-američka W-bomba koja srećom nije bila upotrijebljena. Ricin kao biološko oružje povezuju i s ruskom mafijom.

Najpoznatiji “proizvod” od ricinusa je medicinsko ricinusovo ulje kao sredstvo za čišćenje probavnog sustava koje ne sadrži otrovne tvari – stoga neka vam ne pada na pamet napraviti “kašu” od sjemenki ricinusa (čula sam takve ideje) i koristiti kao ricinusovo ulje – ponavljam, sjemenke su jako otrovne.

Osim u medicinske svrhe od ricinusa se rade različiti proizvodi, kao maziva, goriva, gnojiva, svijeće, sastavni je dio sapuna, kapi za oči i kozmetičkih proizvoda…

Ricinus se može bez problema kompostirati, ali se ipak malčiranje njime ne preporuča zbog otrovnosti.

Pogotovo oprezni morate biti s djecom jer su im čahure sa sjemenkama jako zanimljive zbog svog izgleda.

Sjemenke ricinusa su također različite, ovisi o vrsti pa mogu biti prošarane u različitim kombinacijama i biti različite veličine.

Ja uzgajam ricinus plavih i crvenih čahura – od crvenog su čahure i sjemenke dosta veće i od plavog.

27. prosinca - Dan ploda od 13 sati, iza 13 sati nepovoljno vrijeme za rad s biljkama Zbog djelomične pomrčine planete Plutona danas dan djeluje s elementom vode kojim vlada zviježđe Raka.

28. prosinca - Dan korijena U okviru 12 Svetih noći, danas vlada zviježđe Lava. Voćke i ostale plodonosne biljke, koje će rasti iz današnjeg posijanog sjemena imat će posebnu sposobnost svladavanja uvjeta u kojima će rasti.

29. prosinca - Dan korijena Dan djeluje s elementom zemlje kojim vlada zviježđe Djevice.

Više od 60 godina radimo pokuse kojima istražujemo djelovanje kozmičkih ritmova i konstelacija na biljke i pčele. Rezultati tih istraživanja su temelj preporuka u godišnjem sjetvenom priručniku Marie Thun. Maria Thun je umrla 2012. Godine. Matthias Thun nastavlja rad svoje majke, produbljuje i provjerava ga te se brine za to da iznimno važna otkrića budu za aktualna zbivanja u svemiru.

Za nove čitatelje sjetvenog priručnika važno je da slijede dnevne upute kada

VRTLARICA

sijati, okopavati, njegovati i ubirati plodove.

Kozmičke ritmove na zemlju prosljeđuje mjesec ispred zviježđa zodijaka koristeći klasične elemente zemlju, vodu, zrak, svjetlo i toplinu. Tijekom godina pokusa Maria Thun je otkrila i neugodne utjecaje na rast biljaka putem neugodnih kozmičkih impulsa koji uzrokuju deformaciju biljaka i pojavu štetočina pa i smanjenje sposobnosti klijanja sjemena.

Potražite svoj sjetveni priručnik ili slijedite upute u našoj rubrici. Prinosi će vam biti veći, a kvaliteta bolja.

30. prosinca - Dan korijena je do 10 sati, od 11 sati je vrijeme za biljke cvijeta, a od 15 sati za biljke Ploda.

Dan djeluje s elementom svjetlosti kojim vlada zviježđe Vage.

31. prosinca - Dan cvijeta Dan djeluje s elementom svjetlosti kojim Vlada zviježđe Vage.

1. siječnja - Dan cvijeta do 12 sati, od 13 do 18 dan lista Do 6. siječnja još je vrijeme Svetih noći, prema svetim noćima na dan Škorpiona pokusno sijemo lisnate biljke.

2. siječnja - Dan lista Prema Svetim noćima na dan Strijelca pokusno sijemo plodonosne biljke, npr. voćke.

U VRTU obitelji Petrović iz Čakovca

Čipkasti kelj ljepši je kao ukras nego kao varivo Tko kaže da i u ovo “zimsko” doba vrtovi ne mogu biti i te kako lijepi. Postoji niz povrtnih kultura kao i začinskog bilja kojima pašu upravo ovakve temperature kako bi došle do punog izražaja. Tako smo u vrtu, odnosno dvorištu Cecilije Petrović iz Čakovca naišli na prekrasne glavice ukrasnog kelja dok im pozadinu čuva grm ružmarina. Blijedožuta i ljubičasta glavica čipkastih listova naravno njezin su ponos.

Iako se radi o jestivom kelju koji je, istina nešto gorči od svog

normalnog srodnika, naša sugovornica ipak ga uzgaja radi dvorišnog ukrasa.

Kako je otporan na niske temperature, i što je još važnije karakteristične boje dobiva tek kad zahladi. Ljubitelji bilja vole ga i zbog njegove dugotrajnosti jer može opstati tijekom cijele zime jer mu ne smeta ni snijeg ni led. S obzirom na to da do izražaja dolazi u kombinaciji boja, naša vrtlarka odlučila se za dvije intenzivne koje i te kako plijene poglede ukućana i prolaznika. (vv)

Cecilija Petrović ne može se odlučiti koja je glavica ukrasnog kelja ljepša

25. prosinca 2020.

Otvoreni stupci 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 DARKO ZVER, član Upravnog odbora stranke Fokus

Novi dugovi i novi krediti na teret građana Čakovca Iako nas je nedavno uvjeravao u stabilnost gradskih financija, gradonačelnik Čakovca sa svojim vijećnicima, istomišljenicima na posljednjoj je ovogodišnjoj sjednici Gradskog vijeća dodatno zadužio građane Čakovca za astronomskih 60 milijuna kuna!!!

Ogromni kredit od 60 milijuna kuna će biti potrošen na pokrivanje trenutnog minusa u gradskom proračunu, izgradnju vanjskih bazena, sanaciju tržnice te izgradnju jedne biciklističke staze i jedne nove ceste.

Pojednostavljeno rečeno, bit će potrošen na pokrivanje dubioza izazvanih katastrofalnim upravljanjem financijama Čakovca i na predizborne projekte za koje ne po-

stoji opravdanost provedbe u vrijeme najgore ekonomske krize 21. stoljeća.

Uz prethodno navedeno, drastično zaduživanje u posljednjoj godini mandata smatramo krajnje neodgovornim i bezobraznim predizbornim činom iz razloga što će sulude iznose realiziranih kredita ponajmanje vraćati neodgovorni pojedinci koji su ih izglasali, već će sav teret nastalih dugovanja pasti na leđa skromnih, marljivih i odgovornih građana Čakovca. „Kampanja naša, dugovi vaši“ – kao da se podsmjehuju i rugaju čakovečki SDP-ovci građanima.

Mudriji i sposobniji gradonačelnici projekte poput vanjskih bazena, tržnica i iz-

gradnje prometnica financiraju bespovratnim sredstvima nacionalnih i EU fondova.

Forsiranje spomenutih projekata kroz nepovoljne uvjete financiranja tek nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora može se protumačiti tek jeftinim i prozirnim pokušajem kamufliranja sedmogodišnjeg nerada i štetnosti ekipe na čelu Grada.

Ekipe na čelu Grada koja će ostati zapamćena po brojnim nerealiziranim predizbornim obećanjima. Ekipe na čelu Grada koja će ostati zapamćena tek po višemilijunskim kreditnim zaduženjima i minusima gradske blagajne.

Darko Zver, član Upravnog odbora stranke Fokus

Darko Zver

IVAN BAKSA, predsjednik Narodne stranke Reformisti Međimurske županije

Umjesto zaduženja, financiranje čakovečkih projekata iz EU fondova!

Vezano uz 27. sjednicu Gradskog vijeća Čakovca i materijale koji su objavljeni uz točke dnevnog reda, Narodna stranka - Reformisti Međimurske županije ovim bi putem željela upozoriti na posljedice koje bi građani Čakovca imali ishitrenim donošenjem odluka.

U točci 8. Dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća predloženo je dugoročno zaduživanje grada Čakovca u iznosu od 45.000.000,00 kuna, s rokom otplate na 15 godina. Šturo obrazloženje takvog zaduženja pretpostavlja ulaganje u vanjske bazene, gradsku tržnicu, pješačko-biciklističku stazu Ivana Gorana Kovačića i Novu ulicu u Savskoj Vesi.

Iako pozdravljamo svaki projekt koji bi građanima Čakovca poboljšao uvjete života ili nudio nove društvene sadržaje, način njihovog provođenje i realizacije je strateško planiranje i korištenje mjera za njihovo sufinanciranje, a ne ishitreno provođenje i komercijalno kreditno zaduženje.

Ono što smatramo spornim je činjenica da se vanjski bazeni grade isključivo iz proračuna grada Čakovca i to dugoročnim kreditnim zaduženjem, naročito kada su u novom višegodišnjem financijskom okviru i instrumentu EU za razdoblje 2021. do 2027. tražena sredstva za financiranje sportskih objekata.

U rujnu 2021. Europska komisija aktivirat će novi program INTERREG Europe na koji će se moći prijaviti turistički projekti. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira projekte jedinica lokalne samouprave u svrhu razvoja društvene, javne, komunalne, socijalne i gospodarske infrastrukture.

Iz obrazloženja točke dugoročnog zaduženja također nije jasno kako se projekt vanjskih bazena Čakovca s predviđene cijene od 15.000.000,00 kuna, koja je prezentirana na javnoj tribini u lipnju 2020., popeo na iznos

od 27.375.000,00 kuna koji je površno prezentiran na 26. sjednici Gradskog vijeća grada Čakovca u listopadu ove godine. Koliko smo vidjeli iz obrazloženja, jedina promjena je dodavanje još jedne plivačke trake.

Također, u najavi i prezentaciji započetog projekta sanacije gradske tržnice u visini od 5.900.000,00 kuna rečeno je da su sredstva za taj projekt osigurana u proračunu grada, a sada se u obrazloženju dugoročnog kreditnog zaduživanja ta sredstva traže iz kredita.

Sukladno navedenom, apeliramo na vijećnike grada Čakovca da razmisle o svojoj odluci da financijski zaduže buduće generacije građana Čakovca, naročito kada postoje alternativna rješenja financiranja ovih projekata.

U vrijeme gospodarske neizvjesnosti uzrokovane pandemijom COVID-19 virusa, smanjenja prihoda izvornog proračuna grada Čakovca, ukidanja gradskog prireza i

poreza na potrošnju, smatramo da nije vrijeme za znatna kreditna zaduženja. Činjenicu da se najveće zaduženje Čakovca planira realizirati i provoditi u vrijeme predizborne kampanje za lokalne izbore nećemo komentirati.

Ovim putem predlažemo da se za vanjske bazene Čakovca provede javna rasprava sukladno očito bitno proširenom projektu od onoga iz lipnja 2020., da se izradi sva projektna dokumentacija, ishodi građevinska dozvola te da se s tim projektom aplicira za sufinanciranje iz fondova Europske unije ili drugih ponuđenih izvora sufinanciranja.

Još jednom molimo vijećnike Gradskog vijeća grada Čakovca da dobro razmisle o prihvaćanju Prijedloga odluke o dugoročnom zaduživanju Grada Čakovca.

Ivica Baksa, predsjednik Narodne stranke Reformisti Međimurske županije

JAVILI STE NAM MIROSLAV HRŽENJAK šalje obavijest

Knjiga Jedno lice Parkinsonove bolesti Knjiga Jedno lice Parkinsonove bolesti autorice Marine Baričević i doktorice Sandre Morović nije tek jedna od onih knjiga medicinskog nazivlja kroz koju čitatelj dobiva stručnu podlogu za razumijevanje Parkinsonove bolesti, već štivo koje u prvi plan stavlja suradnju pacijenta i njegovog liječnika, suradnju koja - prožeta povjerenjem i poštovanjem dviju autorica - potiče, nadahnjuje, ohrabruje, daje snagu. Ovo jedinstveno djelo u kojem autorica Marina Baričević, koja boluje od Parkinsonove bolesti - osoba inače etablirana u intelektualnom i medijskom svijetu - na vrlo kvalitetan i zanimljiv način formulira sve ono što je proživjela i osjećala od prvih simptoma Parkinsonove bolesti pa do danas. To knjigu svrstava u red onih koje nekoliko puta uzimamo u ruke i ponovno čitamo, svaki put pronalazeći neku novu dubinu i smisao.

Stručni dio knjige napisan je jezikom koji je prihvatljiv i razumljiv svakodnevnom čitatelju, rečenicama koje nose bitnu informaciju, ali i emociju druge autorice – doktorice Sandre Morović.

Postoji mnogo razloga zbog kojih je tema zdravlja - a naročito tema bolesti - važna za naš život. Dok s jedne strane suvremena znanost, ali i običan čovjek, nastoji pronaći logiku uzročno posljedičnih veza između genetskih predispozicija, životnih okolnosti, socijalnog okruženja, karaktera i raznih mehanizma nastanka, tijeka i ishoda bolesti, u posljednje vrijeme sve veći interes budi tema unutarnjih čovjekovih resursa, njegovog psihološkog i duhovnog potencijala putem kojih može prevenirati, razumjeti ili se adekvatno nositi s bolesti. To je priča o snazi i vjeri u dubini

svakog čovjeka, energiji koja mu pomaže da razvije pozitivan stav, probudi kreativni potencijal u nekim detaljima života na koje do tada nije obraćao posebnu pozornost, ili jednostavno - da svijet počne gledati drugačijim očima.

Promocija knjige, koju vam šaljemo u privitku ove obavijesti, održana je 10. prosinca 2020. u Zagrebu uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera. O brojnim znanstvenim i stručnim vrijednostima knjige, karakteru Parkinsonove bolesti, različitim životnim perspektivama u kojima se nalaze pacijenti i članovi njihovih obitelji, te mnoštvu praktičnih savjeta za one koji će se kroz život suočiti s jednom od neurodegenerativnih bolesti, uz autorice govore recenzenti akademkinja Vida Demarin i docent i neurolog Hrvoje Budinčević, zatim pisac i sportski djelatnik Ratko Cvetnić te urednik i izdavač knjige Ivan Kraljević (In. Tri Zagreb).

Parkinsonova bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest (odmah iz Alzheimerove bolesti), a njezina učestalost raste s godinama starosti. U osoba mlađih od 40 godina prevalencija je 3-4 slučaja na 100.000 stanovnika, a u osoba starijih od 70 godina prevalencija može iznositi i više od 500 na 100.000 stanovnika, a srednja učestalost iznosi 200-300 na 100.000 stanovnika. Nešto je češća u muškaraca, rijetko nasljedna. U osnovi bolesti nalazi se propadanje dopaminergičnih neurona u pars compacta substantiae nigre i posljedična hipoaktivnost dopaminergičnog sustava. Nakon propadanja od oko >50% dopaminergičkih neurona u pars compacta substantiae nigre (crna jezgra) pojavljuju se prvi klinički simptomi.

Miroslav Hrženjak

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

26

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AC BAUMGARTNER

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

25. prosinca 2020.

25. prosinca 2020.

Hitna je bitna! 27

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSLOVE PRIJAVNO-DOJAVNE JEDINICE Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije predstavljaju bacc. med. techn. Natalija Kocijan i med. sestra Mia Vabec

Dispečerska služba zaprima pozive i šalje timove Hitne na intervenciju Nakon dobivenih informacija dispečer će Vam dati upute kako pomoći pacijentu, odnosno unesrećenoj osobi do dolaska najbližeg tima hitne medicinske pomoći i zbog toga ključnu ulogu igra dobra komunikacija s pozivateljem

P

oslove u službi Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicine predstavljaju djelatnice našeg Zavoda bacc. med. techn. Natalija Kocijan i med. sestra Mia Vabec.

Prijavno-dojavna jedinica Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije (nastavno Zavod) je dispečerska služba izvanbolničke hitne medicine koja je odgovorna za primanje poziva na standardizirani način prema protokolu Hrvatskog indeksa prijema hitnog poziva za Medicinsko prijavno-dojavnu jedinicu, za upućivanje tima na intervenciju te za upravljanje komunikacijskim sustavom na svom području.

Pet timova medicinskih sestara obavlja posao dispečera naše Hitne Medicinska prijavno-dojavna jedinica je na području Međimurske županije smještena u Čakovcu na adresi Ivana Gorana Kovačića 1e i čini ju 10 medicinskih sestara takozvanih dispečera/ disponenta, odnosno 5 timova koji se sastoje od 2 medicinske sestre.

Kako bi osoba mogla obavljati posao dispečera/ disponenta u MPDJ, potrebno je najmanje srednjoškolsko medicinsko obrazovanje te završen tečaj, odnosno dodatna edukacija za dispečere

Dispečerke na radnom mjestu Prijavno-dojavne jedinice našeg Zavoda za hitnu medicinu

Med. sestra Mia Vabec (lijevo) i bacc. med. techn. Natalija Kocijan (desno)

KADA ZVATI 194?

• gubitak svijesti

• zastoj rada srca i disanja • nesreće

• iznenadna bol u prsima

• gušenje stranim tijelom • utapanje

Medicinske prijavno-dojavne jedinice, a rad dodatno olakšavaju i vježbe komunikacije.

Dispečer koji djeluje u MPDJ mora biti educirana, visoko motivirana, smirena i staložena osoba te mora dobro znati komunicirati unutar svog tima i s pozivateljima.

Veliku ulogu u edukaciji dispečer ima i izvan svog posla, a to je edukacija građana kako bi oni sami mogli razlikovati hitna od nehitnih stanja.

Na radnom mjestu dispečera izvodi se opće i detaljno prihvaćanje poziva, određivanje prioriteta, nadzor nad timovima HMS-a (2 tima T1 u Čakovcu, 1 tim T1 u ispostavi Prelog, tim T2 u ispostavi Mursko Središće, 1 tim T2 u ispostavi Kotoriba), davanje uputa pozivateljima, evidentiranje obavljenog posla, komunikacija s djelatnicima Županijske bolnice Čakovec i drugim žurnim službama. Svi radnici Prijavno-dojavne jedinice Zavoda moraju postupati sukladno standardnim operativnim postupcima, protokolima rada, algoritmima postupanja i edukacijskim programima koje donosi Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

Izvanbolnička hitna medicinska služba poziva se na broj 194. Naša Prijavnodojavna jedinica ima dvije telefonske linije 194, direktne telefonske linije, TETRA radio-komunikacijski sustav, javnu mobilnu mrežu te GPS sustav.

Svi telefonski razgovori na liniju 194 kao i TETRA radio-komunikacijskog sustava u Prijavno-dojavnoj jedinici Zavoda se snimaju i pohranjuju na trajnom mediju.

Kako bi Vam dispečer najbrže i najbolje pomogao

kod primanja poziva, važno je pažljivo slušati, ostati smiren, odgovarati na postavljena pitanja, ne prekidati telefonsku vezu, ne prekidati dispečera i slijediti upute dispečera.

Neka od najvažnijih pitanja tijekom preuzimanja hitnog poziva koje će Vam postaviti dispečer su, gdje je potrebna pomoć hitne medicinske službe (točna lokacija), što se dogodilo, je li osoba pri svijesti, diše li osoba diše, kome je potrebna pomoć (ime, dob) te ime i prezime pozivatelja.

Pružaju upute za pomoć pacijentu prije dolaska ekipe

Nakon dobivenih informacija dispečer će Vam dati upute kako pomoći pacijentu, odnosno unesrećenoj osobi do dolaska najbližeg tima hitne medicinske pomoći i zbog toga ključnu ulogu igra dobra komunikacija s pozivateljem.

Dispečer će Vas zamoliti da do dolaska tima, ukoliko je noć, osvijetlite ulazna vrata, pošaljete nekog da dočeka tim, zatvorite kućne ljubimce te pripremite medicinsku dokumentaciju.

S obzirom na novonastalu epidemiološku situaciju vezanu za Covid-19, dispečer će Vam postaviti dodatna pitanja za koja Vas također molimo da ih pažljivo saslušate do kraja i istinito odgovorite.

Prilikom zvona telefona u MPDJ nikada ne znate kakva je situacija s druge strane linije.

Svaki poziv specifičan je na svoj način i iziskuje od dispečera da najbolje reagira u datoj situaciji. Često su pozivi panični zbog novonastale situacije poziva-

telja i to su jako stresne situacije, kako za pozivatelja, tako i za dispečera.

Kod paničnih pozivatelja, ili onih koji su pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, često dolazi do jednosmjerne komunikacije. Takvi pozivatelji vrijeđaju dispečera, prijete, psuju, itd., a ne daju najbitnije podatke, kao što su lokacija, čime uvelike otežavaju rad dispečera. Često nakon takvih poziva dispečer već ima drugi poziv kod kojeg se mora fokusirati na potpuno novu situaciju i zaboraviti na prethodni stresor.

Tijekom smjene dispečer nema vremena posvetiti se uklanjanju stresa, već to radimo u slobodno vrijeme.

Odlaskom u duge šetnje u prirodu, planinarenjem, čitanjem knjiga i međusobnim razgovorima najlakše se rješavamo stresnih smjena na poslu, a ujedno i punimo „baterije“ za nove radne izazove.

Važno je kada i na koji način se zove hitna medicinska pomoć jer se nepotrebnim pozivima uskraćuje pravo na hitnu medicinsku pomoć onima kojima je ona zaista potrebna. Zato ovim putem apeliramo na građane da ne koriste broj 194 kako bi saznali kada radi njihov liječnik opće prakse, stomatolog, da ne traže brojeve telefona ili spajanje na bolničke odjele, odnosno druge informacije koje ne spadaju u domenu hitne službe.

Medicinski dispečer je zapravo prvi i važni faktor u pružanju prve pomoći, stoga možemo reći da je dispečerstvo kao profesija i grana hitne medicinske službe zahtjevan i odgovoran posao jer o jednome pozivu može ovisiti nečiji život.

28

Mozaik

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

SUPER blagdanski popusti!

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER… TRGOVINA METSS u Štefancu

Antun Križaić redovito čita naše novine

Naš čitatelj Antun Križaić i prodavačice Monika Igrec i Vlatka Vuk

Ovaj tjedan bili smo u METSS trgovini u Štefancu gdje smo u kupnji zatekli Antuna Križaića iz Štefanca.

Antun je bio na putu doma s posla, a pri kupnji namirnica kupio je i Međimurske novine.

Antun najviše čita aktualne

PUČKO OTVORENO učilište darivalo osobe s intelektualnim teškoćama

novosti i događaje iz mjesta, a njegovu vjernost nagradili smo platnenom vrećicom.

Prodavačice Monika i Vlatka također svakog petka prolistaju novine te smo i njih nagradili platnenom vrećicom. (mk)

Bebe 2020.

BluKids vas daruje

Ante i Rahela Buterin iz Mihovljana dobili su 14. studenog sina kojemu su dali ime Gabriel.

Razveselili korisnike boravka darovima Predblagdansko vrijeme je vrijeme pomaganja i darivanja. Zaposlenici Pučkog otvorenog učilišta Čakovec su donacijom prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština razveselili 25 korisnika stanovanja i 11 korisnika poludnevnog bo-

3

ravka članova Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije.

U suradnji s korisnicima i djelatnicima Udruge utvrdili su što je korisnicima i štićenicima Udruge potrebno, a potom su im ispunili želje.

Učilište njeguje partnerski

odnos s Udrugom osoba s intelektualnim teškoćama te na mnogobrojnim projektima koje provodi uključuje korisnike Udruge kao ciljane skupine i na taj način potpomaže inkluziju osoba s intelektualnim teškoćama na tržište rada i u društvo. (BMO)

Djelatnici Pučkog otvorenog učilišta dopremili donaciju kućnih potrepština potrebitima

kupona skupi • Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas • i naočale poku Donosimo džoker kupon 69. kola pi Ime i prezime: Adresa:

Broj telefona:

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

JOKER KUPON

Sakupljene kupone donije� osobno ili posla� poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2.

Rok za predaju kupona je utorak 29.12. do 12 sa�

Aktualno 69. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi bliži se kraju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj

igri, trebate skupiti tri kupona.

Džoker-kuponom, koji izlazi u ovom broju, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 18. do 29. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 69. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. prosinca. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

25. prosinca 2020.

Dobro je znati 29

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

EKOMUNAL TEHNIX – INOVACIJA GODINE ZA 2019 Zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske na financiranju domaćih proizvoda!

Hrvatska više ne mora uvoziti komunalna vozila, Tehnix ih proizvodi i servisira!

NOVI USPJEH KOMPANIJE TEHNIX IZ DONJEG KRALJEVCA: INOVACIJA GODINE ZA 2019. EKOMUNAL TEHNIX

Nagrađena specijalna komunalna vozila za skupljanje i odvoz komunalnog otpada

Đuro Horvat, predsjednik kompanije Tehnix IZUMITELJ - INOVATOR

I

zvršni odbor Udruge inovatora Hrvatske na svojoj 6. elektronskoj sjednici održanoj od 02. prosinca do 10. prosinca 2020. temeljem prijedloga Ocjenjivačkog suda za odabir Inovacije godine 2019 usvojio je Odluku o dodjeli Nagrade Udruge inovatora Hrvatske za Inovacija godine 2019 tvrtki TEHNIX d.o.o. iz Donjeg Kraljevca za inovaciju EKOMUNAL TEHNIX – specijalna komunalna vozila za skupljanje i odvoz komunalnog otpada.

Temeljem javnog poziva koji je Udruga inovatora Hrvatske objavila 17. srpnja 2020, a za odabir Inovacija godine 2019,Ocjenjivački sud je temeljem pristiglih prijedloga utvrdilo da je u propisanom roku pristiglo 16 inovacija. Prema kriterijima zadanih Pravilnikom o dodjeli godišnje nagrade „Inovacija godine“ od 4. srpnja 2017. godine ocijenjeno je ukupno 16 prijava – inovacija. Tri inovacije s najvećim zbirnim brojem bodova dodatno su

raspravljene tijekom sjednice, te je nakon rasprave donesen prijedlog da se Inovacijom godine 2019 proglasi inovacija EKOMUNAL TEHNIX – specijalna komunalna vozila za skupljanje i odvoz komunalnog otpada u naseljima i gradovima.

Kompanija Tehnix iz dana u dan niže svoje uspjehe na globalnom tržištu. Interes za njezine suvremene

tehnologije u zaštiti okoliša je jako velik, što potvrđuje kvalitetu i funkcionalnost opreme i tehnologija, kao i zadovoljstvo kupaca. Sretni smo jer smo uspjeli razviti visokokvalitetni proizvod za potrebe komunalne industrije, ne samo u Hrvatskoj nego i za globalno tržište. Do sada smo isporučili stotinu kompletnih vozila. Izgradili smo novu tvornicu za izradu di-

jelova i sklopova za završnu montažu te ispitivanje vozila, u kojoj smo zaposlili novih stotinjak ljudi. Zadovoljstvo dosadašnjih kupaca potvrda je kvalitete tako složenog proizvoda s karakteristikama trajne funkcionalnosti te brzog i stručnog servisiranja.

Zbog potrebe tržišta imamo zamjensko vozilo za vrijeme servisiranja. Podvozja EKOMUNAL su Mercedes, MAN,

Iveco i druga podvozja zavisno od izbora krajnjeg kupca - korisnika. Do sada smo razvili 10 tipova vozila raznih kapaciteta sakupljanja otpada.

Zajedno sa stručnjacima iz Mercedesa razvili smo tehnička rješenja koja su najbolja za takva specijalna vozila, a korisniku osiguravaju trajnu funkcionalnost, manje troškove nabave, značajno manju

Primopredaja vozila korisniku

potrošnju goriva, veći kapacitet sakupljanja, a s ekološke strane minimalno zagađenje zraka te ostvarivanje Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

EKOMUNAL nadogradnja u ukupnoj vrijednosti čini gotovo 60% ukupne cijene vozila do registracije.

To je sada kvalitetan hrvatski proizvod u koji smo ugradili gotovo 1500 dijelova koji čine tehnološku cjelinu nadogradnje, koja ima puno novih tehničkih rješenja razvijenih u Tehnixu.

Veliki interes kupaca iz svijeta kompaniju Tehnix svrstava u vodeću eko industriju koja svojim inovativnim i tehnološkim rješenjima doprinosi sada, a u budućnosti još više, da gospodare komunalnim otpadom na održivi način, koristeći one tehnologije koje uz najmanje troškove daju najveći stupanj reciklaže komunalnog otpada, kojim se postižu ciljevi kružne ekonomije i zelenog plana Europske unije.

Svim poslovnim partnerima, kupcima i građanima Republike Hrvatske želimo sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu i zdravu 2021. godinu! www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

30

Čuvari našeg zdravlja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

PREDSTAVLJAMO Županijsku bolnicu Čakovec, Odjel ekonomskih, financijskih i uslužnih

O

djel ekonomskih, financijskih i uslužnih poslova sastoji se od šest odsjeka u Županijskoj bolnici Čakovec, Odsjek za računovodstvo i financije, Odsjek za plan i analizu, Odsjek za javnu nabavu, nabavu i EU fondove, Odsjek za higijenu, Odsjek za pranje i održavanje rublja i Odsjek za dijetetiku i prehranu.

Voditeljica Odjela je Sandra Novak koja je djelatnica Županijske bolnice Čakovec 20 godina.

Situacija vezana uz pandemiju koronavirusa promijenila je i znatno pojačala sve djelatnosti u Županijskoj bolnici Čakovec. No, na prvoj crti su upravo djelatnice koje se bave higijenom. 81 spremačica u Županijskoj bolnici Čakovec zaduženo je za čistoću i besprijekornu dezinfekciju svih kutova čakovečke bolnice. S obzirom na to da su se COVID odjeli zbog potrebe i proširili, spremačice su i zadužene za poslove u Hotel Parku te u prostoru stare psihijatrije koja zbrinjava bolesnike s palijativnom skrbi. Županijska bolnica Čakovec ima sukladno sistematizaciji radnih mjesta propisani i odgovarajući broj spremačica, koje su iznimno važne i neophodne za funkcioniranje cjelokupnog sustava. Njihov osnovni zadatak je održavanje čistoće cijele ustanove, s naglaskom pridržavanja propisanih protokola kako bi se izbjegle dodatne infekcije i širenje zaraze.

Razgovarali smo s Petrom Glumpak, voditeljicom Odsjeka za higijenu Županijske bolnice Čakovec, koja nam kaže kako se opseg rada povećao za duplo u vrijeme pandemije uzrokovane koronavirusom. Petra Glumpak djelatnica je Županijske bolnice Čakovec 12 godina. Voditeljica je 81 djelatnica, 11 od toga su zamjene.

Smjene rada planiraju se iz dana u dan - U ovoj situaciji nam je dosta teško složiti smjene. 9 djelatnica

Vrijedne sprema čiste 35 tisuća k Voditeljica Odsjeka za računovodstvo i financije: EDITA HORVAT, DIPL. INF. Voditeljica Odsjeka za plan i analizu: IDA LOGOŽAR, MAG. OEC. Voditelj Odsjeka za javnu nabavu, nabavu i EU fondove: VANJA ŽGANEC, MAG. OEC. Voditelj Odsjeka za higijenu: PETRA GLUMPAK Voditelj Odsjeka za pranje i održavanje rublja: NEVENKA JANKOVIĆ, ING. TEKSTIL. MEH. TEH. Voditelj Odsjeka za dijetetiku i prehranu: MONIKA VIDOVIĆ, DIPL. ING. PREH. TEH.

Dio smjene spremačica Županijske bolnice Čakovec koje svakodnevno brinu o higijeni svih prostorija

U opisu posla spremačice je čišćenje svih bolničkih soba, hodnika, poliklinika, kirurških dvorana, kliničkih laboratorija, transfuzije, operacijskih sala, sanitarnih čvorova.

Drugim riječima, spremačica mora proći i oprati, prebrisati i očistiti svaki kutak je odsutno zbog zaraze, 10 ima svojih drugih bolesti, a smjene se trebaju pokrivati. Prije zaraze smo imali regularne smjene, ali sad je to nemoguće. Planiramo smjene iz

Spremačica i sestra na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec

Petra Glumpak, voditeljica Odsjeka za higijenu

dana u dan. Dok je bila normalna situacija, uspijevali smo, ali sad je to sve jako teško organizirati, kaže voditeljica Odsjeka za higijenu.

U pitanju je teški fizički posao. Kad se tome pridoda brojka od 35 tisuća kvadrata koji se svakodnevno čisti, kao i dodatna dezinfekcija zbog zaraze, jasno je vidljiva važna uloga ove djelatnosti u Županijskoj bolnici Čakovec.

U opisu posla spremačice je čišćenje svih bolničkih soba, hodnika, poliklinika, kirurških dvorana, kliničkih laboratorija, transfuzije, operacijskih sala, sanitarnih čvorova. Drugim riječima, spremačica mora proći i oprati, prebrisati, očistiti svaki kutak. K tome treba dodati kako se sve čisti Izosanom, a mjerice su trenutno poduplane zbog zaraze.

- Posao spremačice osim čišćenja uključuje i dostavu prljavog rublja s odjela u Odsjek praone te preuzimanje čistog

Marija Vidović, sopranistica iz Donje Dubrave, predstavila je božićni CD u Hotelu Panorama Prelog.

Za besprijekornu šminku pobrinuo se DaEmy Make Up, a za frizuru Top Stil.

Foto: Zlatko Vrzan

2

media

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MEĐUNARODNA IZLOŽBA karikatura na temu korone na ogradi Gradske kavane u Čakovcu

Nema tog zla kojemu se nije moguće nasmijati u lice Galerije su super prostori, ali za odlazak u galeriju posjetitelj se mora ciljano spremiti, dok onu na otvorenom može pogledati usput Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

U cijeloj situaciji oko korone tijekom ove godine malo toga nas može razveseliti, a puno toga nas ljuti i baca u loše raspoloženje.

No, ljudski duh ipak nije moguće sasvim pokoriti. Duhu vremena usprkos, na ogradi Gradske kavane u Čakovcu od 10. prosinca izložene su karikature na temu koronavirusa, djela karikaturista iz cijelog svijeta. Organizator ove originalne izložbe je naš karikaturist Damir Novak.

To je peti međunarodni festival karikature u Čakovcu.

Ovogodišnji je zbog tematike posebniji.

- Ideja mi je bila da se baš u doba korone kroz karikaturu, iz crteža karikaturista iz cijelog svijeta vidi kako ljudi sebe vide u toj situaciji.

Mislim da je baš sada pravo vrijeme za to.

Bilo mi je sugerirano da izložbu odgodim za proljeće, ali mislim da to tada ne bi imalo smisla, naprotiv mislim da je trebala biti još u rujnu.

Međutim, iz raznoraznih razloga se to razvuklo do sada, objasnio je zašto je korona izabrana kao tema ovogodišnjeg festivala karikature.

MOZAIK KNJIGA nagrađuje

CAROLE MATTHEWS: Sreća za početnike U Buckinghamshireu, dvadeset pet hektara brdašaca koje dijeli sa svojim (pretežno) četveronožnim prijateljima: asocijalnim ovnom Anthonyjem, drskom alpakom Tinom Turner i nimalo minijaturnim praščićem Teacupom.

Mollyna farma ujedno je alternativna škola za neprilagođenu djecu. Ima pune ruke posla, ali točno takav život i voli. Kad otmjeni Shelby Dacre dođe na farmu zamoliti Molly da primi njegova sina Lucasa u školu, ona nije ni najmanje zadivljena.

Nasmijavale građane već dok su postavljali karikature Neobično je i mjesto izložbe. Ulica Matice hrvatske, a umjesto zida galerije izabrao je ogradu Gradske kavane koja nosi 15 metara dugi baner s nagrađenim karikaturama iz cijelog svijeta. - Oduvijek mi je bila želja izložiti karikature na otvorenom, u gradu gdje prolaze ljudi. Galerije su super prostori, ali za odlazak u galeriju posjetitelj se mora ciljano spremiti, dok onu na otvorenom može pogledati usput. Tako je vidi puno veći broj ljudi, kazao je.

Prvobitno je bilo predviđeno da budu izložene na ogradi bolnice, ali su iz bolnice zbog ozbiljnosti situacije odustali, kako time ne bi nehotice povrijedili čije osjećaje. - Složio sam se s time, da ne bude neugodnih komentara uperenih prema bolnici, premda će se ljudi koji pogledaju izložene karikature moći uvjeriti da i u koroni ima humora. Dodao

Damir Novak, organizator međunarodne izložbe karikatura, čije najbolje radove možete vidjeti ako prolazite pokraj čakovečke kavane

je: Već dok smo postavljali i baner, ljudi su zastajkivali i smijali se. Bilo je pohvalnih komentara. - A ako netko ima

BOJAN Jambrošić i Ashley Colburn snimili pjesmu za Eurosong

Duet Share the love odlazi na Doru 2021.

Dobitnik iz broja 1318 je Silvio Kovačić iz Čakovca (Ljevak: LINDA BOSTROM KNAUSGARD: Oktobarsko dijete) knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

CAROLE MATTHEWS: Sreća za početnike

kupon br. 1319

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail: oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Čakovčanin Bojan Jambrošić snimio je duet Share the love s Ashley Colburn, koji je prošao odabir za Doru 2021. godinu. Duet je tako u konkurenciji za pjesmu koja će se plasirati na Eurosong 2021. godine. Ove je godine u veljači Bojan također nastupio na Dori u Opatiji, a iduće će godine nastupiti s Ashley Colburn u duetu. Podsjetimo, zbog korone pobjednička pjesma Damira Kedže na Dori 2020. nije išla na Eurosong, koji se nije održao, a iduće se godine bira nova pjesma. (dv)

primjedbe ili žalbe, može se žaliti “upravi vodovoda”, šali se karikaturist Damir Novak.

Korona inspirirala 1096 autora

Poziv karikaturistima diljem svijeta rezultirao je dobrim odazivom. Ukupno je pristiglo 1096 radova od 614 autora iz 67 država. U konkurenciji starijih od 16 godina pristiglo je 967 radova od 517 autora iz 67 država.

U konkurenciji mlađih od 16 godina pristiglo je 129 radova od 97 autora iz 9 država. Neki radovi predstavljaju satirični govor o pandemiji, ismijavajući se vlastitom nemaru, zavjerama, Zemljinoj ljutnji.

Najbolje radove odabrao je međunarodni žiri u sastavu: Damir Novak, predsjednik

žirija i organizator festivala, Elena Ospina, karikaturistica iz Kolumbije, Leila Alaiy, učiteljica umjetnosti iz Irana, Zdenko Puhin, karikaturist i tajnik Hrvatskog društva karikaturista, Milan Lekić, karikaturista i dopredsjednik Hrvatskog društva karikaturista, Željko Pilipović, karikaturist i član Hrvatskog društva karikaturista, Krešimir Kveštek, karikaturist i član Hrvatskog društva karikaturista i Josip Toth, grafički dizajner.

U finale je ušao 61 autor, a u top 50 su odabrani autori koji su zastupljeni na izložbi i u katalogu. Prvoplasirani uz nagrade i priznanja dobivaju i statue, maskote festivala – pozoja.

25. prosinca 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

intervju tjedna

MARIJA VIDOVIĆ, sopranistica iz Donje Dubrave

Snimila novi album s 12 božićnih klasika

- Željela sam snimiti ovaj album i predstaviti cijelom svijetu naše predivne hrvatske božićne melodije.

Aranžmani, orkestar i moj glas lijepo su se stopili zajedno i mislim da smo uspjeli napraviti nešto posebno, kaže mlada sopranistica Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Marija Vidović poznata je sopranistica iz Donje Dubrave.

Odrastala je kao najmlađa članica u obitelji u kojoj svi lijepo pjevaju. Njezina sestra Lidija pohađala je osnovnu glazbenu školu, a Marija pjeva od svoje treće godine.

- Moj prvi susret uživo s klasičnom glazbom se dogodio kad sam čula uživo pjevanje opernih arija. To me toliko očaralo da sam od tog trenutka znala da su opera i klasika za mene. Međimurska popevka me se isto tako dojmila od prvog trenutka i osjećam da imamo neku veliku poveznicu, započela je svoju životnu glazbenu priču sopranistica Marija.

U glazbu ju je u Donjoj Dubravi uveo akademski glazbenik Antun Horvat. Svestrani glazbenik, aranžer i skladatelj, pun entuzijazma, koji je oduvijek iz sveg srca davao mnogo znanja i inspiracije đacima kroz pjesme i svirke. Upravo ju je on kasnije uputio u Glazbenu školu u Varaždinu, i, naravno, sve

ovo vrijeme obožavala sam pjevati međimurske pjesme u njegovoj obradi i njegovim aranžmanima.

U studentskim danima surađivala s velikim glazbenicima

Studirala je u Beču i Stuttgartu, što joj je omogućilo da stane u kontakt s nekoliko vrhunskih glazbenika i ljudi iz svijeta kulture koji su joj otvorili nove obzore.

Biti studentica jednom od najpoznatijih svjetskih tenora i profesora pjevanja današnjice bila joj je velika čast i odgovornost.

- Isto tako moram spomenuti suradnju s Martinom Srpakom koja je obogatila moje glazbeno stvaralaštvo.

Tu obavezno želim spomenuti i Festival Kre Mure i Drove, u organizaciji Studia M i obitelji Švenda. Festival koji je po mnogočemu poseban i organiziran na visokoj kvaliteti. Pjesme, izvođači, autori, aranžmani, kvaliteta razglasa, tamburaši, svi su me oduševili i zato se jako rado odazivam na njihov poziv i iskreno podržavam

KAMO SUTRA

U

mojem okruženju više je onih koji su preboljeli koronu pa sam se tako malo pozabavila pitanjem putovanja za sve nas koji smo “korona free”.

Naravno, to ne vrijedi sad kad traju propusnice, ali sve će se to smiriti nakon Tri kralja.

Graničnog policajca sam pitala kako funkcionira putovanje onih koji su koronu

ovaj poseban festival, kazala je pjevačica.

Potaknuta ljubavlju prema Međimurskoj popevki i uvidjevši njezin potencijal, pogotovo nakon što smo dobili veliko priznanje za kvalitetu od UNESCO, želja joj je plasirati međimursku popevku da stoji uz bok klasičnih pjesama velikih svjetskih glazbenih kompozitora.

- To je moja zadaća koju odrađujem iz dubine srca i zato ponosno mogu reći da je album s međimurskim pjesmama i simfonijskim orkestrom već na putu i da će to biti nešto posebno, dodaje.

Ova godina trebala je biti posebno zahtjevna, ali zbog pandemije čekaju se mirnija vremena. No, ove godine Marija je izdala novi božićni album.

- Ljubav i ljudskost prema svakome i svima je i jedna od poruka s mog božićnog albuma Christmas Classics.

Ujedinimo se srcima i zagrlimo Božić, gdje god se našli, i budimo povezani božićnim pjesmama ovog posebnog Božića kada moramo posebno čuvati jedni druge. Ove go-

dine draga publika ne može dolaziti meni na koncerte, zato ja dolazim s mojim novim albumom i pjesmama u novom glazbenom ruhu u njihove domove i želim im tako uljepšati božićne i novogodišnje blagdane. Tko može, nek se veseli, tko treba pronaći utjehu, snagu i nadu za bolje sutra, za sve pjesma ima lijeka i nemojte se nikako osjećati sami, kaže sopranistica.

O božićnom albumu sanjala već duže vrijeme

O ovom božićnom albumu sanjala je već duže vrijeme i zato joj je na kraju i posebno drago da se ostvaruje baš ove godine. Na albumu se nalazi 12 pjesama, od kojih je pet hrvatskih tradicionalnih božićnih pjesama i sedam internacionalnih božićnih klasika.

- Željela sam snimiti ovaj album i predstaviti cijelom svijetu naše predivne hrvatske božićne melodije. Aranžmani, orkestar i moj glas lijepo su se stopili zajedno i mislim da smo uspjeli napraviti nešto

posebno, kaže. Snimali su s Varaždinskim komornim orkestrom i dirigentom Matijom Fortunom u Čakovcu u dvorani Zrinski u zgradi Scheier.

Aranžmane potpisuje ruski skladatelj i vrhunski koncertni Pianist Alex Pashkov.

- Izvrsni snimatelji, Željko i Filip Švenda i Studio M, uveliko su mi pomogli da dođe do realizacije ove posebne snimke. Suradnja s našom izdavačkom kućom Croatia Records jako me raduje jer sam pronašla u njima partnere koji su odmah prepoznali moju umjetničku svestranost,

znanje i disciplinu, kao i mogućnost da se naprave lijepi i kvalitetni projekti. Posebno želim istaknuti jednu izrazito sposobnu i svestranu ženu, našu Međimurku Josipu Jarni, koja je odmah prepoznala ovu božićnu čaroliju i pomogla mi u cjelokupnoj realizaciji ovog vrlo zahtjevnog projekta, zaključuje mlada sopranistica.

CD je moguće pronaći u prodavaonicama Croatia Records kao i na webshop. crorec.hr te na svim internetskim platformama kao što su Amazon, Spotify, iTunes i Deezer.

Kako putovati ako si prebolio koronu? preboljeli te je li potrebno ići u izolaciju. Ako si primjerice u Austriji prebolio koronu, na granici s Hrvatskom pokažeš test (pozitivan ili negativan) i nije potrebno ići u izolaciju.

Za sve one entuzijaste koji vole putovati bez obzira na virus, još ima država koje nemaju lockdown te se relativno normalno može putovati. Neke od njih su

Turska, Dubai, Meksiko, Brazil, Tanzanija, Maldivi...

Ako vam se ide na skijanje, trenutno je top destinacija u okolici Jahorina. Sve radi, pod mjerama, ali skijanja itekako ima, a i cijene su relativno pristupačne.

U svakom slučaju putovati je moguće. Naravno, važno je dobro pratiti cijelu situaciju koja se iz dana u dan mijenja. Tako da je rizik

uvijek važno uračunati u plan putovanja.

Putovanje može biti stresno i u normalnim okolnostima, a sad se važno naoružati živcima i biti spreman na moguće otkazivanje i nemogućnost odlaska.

U svakom slučaju, putoholičari će uvijek naći mogućnost da negdje otputuju.

Bilo kako bilo, prije toga su ipak Badnjak i Božić, vrijeme

koje najviše volimo provesti s obitelji i najdražima.

Nekima je i ove godine to zakinuto, zbog uvedenih propusnica. Fino se napapajte gdje god da jeste, zaigrajte neku društvenu igru, radujte se.

A doček Nove 2021. godine bit će sve samo ne tipičan. Međutim, kod nas su šampanjac i valcer već u pripravnosti!

Piše: Dora Vadlja

4

media

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Čakovečka špica Super tata Bruno Škvorc

Simpatični Silvija i Martin Friščić

Guberinići bojama razbijaju sivilo grada

Simpatična obitelj na čakovečkoj špici

Sindija u tamnoplavom kaputu

Jelena i mali Sergej zabundani do grla

Indira tmurnom vremenu prkosi zlatnim “svemirskim” nijansama

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

h poslova

Čuvari našeg zdravlja 35 Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

ačice svakodnevno kvadrata bolnice Voditeljica Odjela Sandra Novak, voditeljica Odjela ekonomskih, financijskih i uslužnih poslova u Županijskoj bolnici Čakovec Odjel ekonomskih, financijskih i uslužnih poslova u Županijskoj bolnici Čakovec vodi Sandra Novak, mag. oec. U Županijskoj bolnici Čakovec radi 20 godina. U samom računovodstvu, ali pripalo ih je i da preuzmu druge poslove. Trenutno se najviše bave koronom i situacijama koje dolaze uz sprječavanje zaraze. Uz to, zapošljavaju prema potrebi koliko je nužno potrebno zbog izmjena i bolovanja.

rublja i vraćanje na odjele. Odvoz i klasiranje otpada također je jedan od poslova koje obavljaju spremačice te pripomoć kod sestrinskog dijela odnošenja raznih materijala u određene laboratorije, krv, patologija, citologija, transfuzija i slično, kaže Petra Glumpak. Zbog korone spremačice su postale važan dio tima na svim odjelima Županijske bolnice Čakovec. Kažu kako im to nije teško, već im je drago da svojom djelatnošću pomažu. Kako bi se što više sestra rasteretilo za pomoć samim pacijentima, spremačice dodatno pomažu pri podjeli i pospremanju hrane te odrađuju transport pacijenata do određenih ambulanti za potrebe dijagnostike ili kod preseljenja na COVID odjele.

- Također je bitno naglasiti da je jedan od važnih segmenata u ovoj epidemiji čišćenje koridora poslije svakog pacijenta koji prođe određene prostore, a koji je pozitivan, kako bi se spriječio prodor i širenje virusa. To znači da

se cijeli put iza pacijenta dodatno briše, dezinficira, kaže voditeljica Glumpak.

- Sve su kolegice fer i korentne, smatram da s obzirom na cijelu situaciju još jako dobro i funkcioniramo. Ni jedna nije rekla ne mogu, neću.

Kako bi se što više sestra rasteretilo za pomoć samim pacijentima, spremačice dodatno pomažu pri podjeli i pospremanju hrane te odrađuju transport pacijenata do određenih ambulanti za potrebe dijagnostike ili kod preseljenja na COVID odjele

Radi se po danu i po noći, sve u cilju da bolnica bude čista u svakom trenutku, koliko je god to moguće, istaknula je voditeljica.

Hitni bolnički prijem čisti se konstantno Na Hitnom bolničkom prijemu stalno se čisti jer upravo tamo prolaze pozitivni pacijenti. HBO ima najviše koridori te se tamo čisti konstantno.

- Sve se čisti pojačano. Ako je prije bio omjer osam litara vode i dvije žlice Izosana, sad je to osam litara vode i četiri žlice Izosana. Koncentracija je time jača nego u vrijeme prije pandemije.

To sve utječe i na naše zdravlje.

Iako smo maksimalno zaštićene, posljedice su vidljive na našim očima koje nas peku i crvene su, ističe voditeljica. No, posao se treba napraviti. Kako bi se spriječila zaraza djelatnica, pogotovo onih koje u smjenama od 12 sati čiste na COVID odjelima, postoje razni protokoli kako osoblje mora biti zaštićeno u takvim okolnostima,

i tu nema razlike između sestre, liječnika ili spremačice. Svi dobivaju jednaku zaštitnu opremu koja se sastoji od skafandera, kape, naočala, vizira, maske, rukavica i nazovki. Pitali smo voditeljicu kako je raditi u takvoj zaštitnoj opremi.

Irena Kovač desna je ruka i zamjena voditeljici Petri Glumpak.

Djelatnica je Županijske bolnice Čakovec 10 godina. Ispričala je kako uz postojeće odjele koje čiste, potrebno je čistiti i novih 10 odjela, kao i Hotel Park koji zaprima COVID pacijente i staru psihijatrijsku bolnicu.

- Za COVID odjele je možda i vremenski potrebno više da se očiste i napornije je. Nije isto raditi u skafanderu i u normalnoj odjeći. Znojenje je neminovno zbog dodatnog zagrijavanja tijela u zaštitnoj uniformi, rekla je voditelji-

ca. U ovoj situaciji prekovremeni rad je neminovan. No, kako kažu spremačice, on se i plaća. Iako je teško raditi u ovakvim uvjetima, nije nemoguće.

Edukacija je važna za rad u bolnici i na posebnim odjelima.

Postoje protokoli čišćenja i kod svakog novog zapošljavanja djelatnik mora proći edukaciju i usvojiti znanja i vještine kako bi mogao efikasno obavljati zadatke.

Osobe educira voditelj Odsjeka za higijenu, uz stalne nadopune Jedinice za kvalitetu i bolničkih infekcija u ovim iznimnim situacijama.

Također, djelatnik koji je tek uveden u posao ne može raditi sam, već radi uz djelatnicu koja ima određeno iskustvo i koja na neki način kontrolira rad novozaposlene osobe te ukazuje na nepravilnosti ukoliko do njih dođe.

Andrijana Novak Cerovec, spremačica, na COVID odjelu obučena u zaštitni skafander

36

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.



18. svibnja 2018.

GIMNASTIKA MEĐIMURSKA GIMNASTIČARKA na EP-u u Mersinu nastupila je u dva finala - pojedinačno u preskoku i ekipno

Tijana Korent: Presretna sam zbog plasmana u oba finala - Sretna sam što sam uopće mogla biti ovdje nakon svih situacija koje su mi se izdogađale, trebalo nam je konačno malo sreće na ovom natjecanju, rekla je najiskusnija članica hrvatske gimnastičke vrste koja je bila vrlo uspješna u Turskoj Piše: Dejan Zrna Foto: Zlatko Vrzan

Naša najiskusnija gimnastičarka, jedina koja je do sada iskusila biti u pojedinačnom europskom finalu (2013. u Moskvi), Tijana Korent iz našeg čakovečkog Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan, u svom drugom europskom finalu u karijeri na EP-u u Mersinu na preskoku bila je osma s 13,225 bodova. Slavila je Mađarica Zsofia Kovacs.

- Zadovoljna sam s nastupom na ovom EP-u. Odradila sam svoje skokove solidno, na noge, nisam se ozlijedila, što mi je vrlo bitno jer mogu nastaviti sljedeću sezonu mirno, bez ozljeda. I dalje me drži sreća i euforija samog ulaska

u finale jer ovo je zaista nešto što nisam baš očekivala. Možda sam se nadala, međutim konkurencija je bila jako dobra i stvarno mi je drago što sam bila u finalu i što mogu jednu ovakvu lošu, strašnu godinu završiti s nečim dobrim, vedrim, veselim, rekla je nakon finala ponajbolja međimurska sportašica svih vremena.

Prvi put u dva finala

Najbolja međimurska gimnastičarka bila je više nego zadovoljna već samim ulaskom u finale jer je time u potpunosti opravdala nastup na ovom EP-u.

- Mogu samo reći da sam presretna i prezadovoljna ulaskom u finale na preskoku. Također me razveselio ulazak

naše hrvatske ženske ekipe u finale jer to je poseban rezultat. Sretna sam što sam uopće mogla biti ovdje nakon svih situacija koje su mi se izdogađale, trebalo nam je konačno malo sreće na ovom natjecanju. Iščekivanje ovog rezultata je bio stvarno dobar trening za živce. Čekati do zadnje gimnastičarke u kvalifikacijama jeste li ušli u finale ili ne nakon odrađene svoje sprave je nešto što donosi ovaj sport, ali nije najugodniji osjećaj. Međutim, ono što slijedi nakon, ta euforija i sreća nakon što vidite da ste osmi, da ste uspjeli u svom cilju i da vam je ovo drugo europsko finale… Sretna sam. Puno mi znači podrška moje obitelji, prijatelja i najviše mojih trenera

Mario Vukoja: Filipova medalja i dva finala Tijane velika su stvar!

Sportski direktor Mario Vukoja, koji uživa veliki autoritet u europskoj i svjetskoj gimnastičkoj federaciji, zbog korone nije mogao ići suditi u Tursku, ali je sijao zadovoljstvom zbog raspleta EP-a u Mersinu.

- Jako smo zadovoljni nakon ovog EP-a. Što se tiče naših, Tijane i Filipa, zaista je velika stvar što su ušli u finale i opet imamo medalju.

Bilo je jako puno problema zbog korone da budu kolikotoliko spremni za ovo veliko natjecanje, ali pala je odluka da se ide, za razliku od nekih reprezentacija koje su odustale. To je njihov problem, a mi smo pokazali da smo donijeli dobru odluku. Što se tiče osvojenog srebra Filipa Udea Vukoja je kazao: - Zbog bolesti nije mogao ići sa svojom najjačom vježbom kojoj je početna ocjena 6.1, morali smo izbaciti nešto, bilo je malih tehničkih pro-

blema i za vrijeme vježbe, tako da su suci oduzeli za dvije desetinke startnu ocjenu što je odnijelo zlato. Bio je opet besprijekoran u tehničkoj izvedbi za koju je dobio 8.9 i napravio veliku stvar. Ne treba žaliti za zlatom, nakon što je puno toga iza njega ove godine, ovo srebro je opet zlatnog sjaja.

Također je objasnio zašto ova medalja ima posebnu težinu za našeg vježbača.

- Ovo je psihički važna medalja. Sada više ne brine osvajanje nove velike medalje koje nije bilo šest godina.

Najgore je to što je on svih tih godina imao vježbu za osvajanje medalja, ali nije bio pravi kad je to bilo najvažnije. To je veliko opterećenje, puno veće od onog da nešto želiš, ali eto nisi na tom nivou. On je imao vježbu al pari Whitlocku, Berki, ali oni su osvajali medalje, a Filipu jednostavno nije išlo.

Puno toga je sad iza njega,

Mario Vukoja, sportski direktor i trener u našem GK Marijan Zadravec Macan ali kad je konj u pitanju i ispred njega. Iduća, 2021. godina zaista donosi puno natjecanja, novo EP već na proljeće, nisu izgubljene ni OI u Tokiju, tako da će imati jako puno novih izazova.

Znam da će ga ovo samo ojačati i da bez obzira na godine (34) on još može puno, četiri-pet godina bez problema biti pravi i osvajati medalje na konju. (dz)

Tijana Tkalčec sretna je i zadovoljna nakon dva finala na EP-u u Mersinu koji su sve ovo vrijeme bili uz mene i omogućili mi da budem osvojena seniorska srebra, 9 mene. Hvala svima na svemu ovdje i postignem ovako dobar ženskih finala (4 seniorska, 5 što su do sada napravili za rezultat, skromno je zahvalila juniorskih) i juniorsko srebro. mene, emotivna je bila Tijana na kraju.

Ostat će upisan kao grad gdje nakon prvog dijela natjecanja.

Nakon ova dva tjedna Mer- je Hrvatska osvojila prvu žensin će ostati zauvijek zapisan u sku gimnastičku medalju na Uloženi trud opet se povijesti hrvatske gimnastike EP-ima, gdje je prvi put jedna isplatio kao jedan od najuspješnijih, hrvatska seniorska ekipa bila u Tijana je nakon završet- onaj koji nam je donio straš- finalu (6. mjesto gimnastičarne brojke - 6 muških finala ke) i gdje smo dobili najbolje ka ovog EP-a kazala što slijedi 20 Dobro je znati www.mnovine.hr • reda (4 seniorska, 2 juniorska) i 3 plasiranu seniorku, 6. mjesto. dalje.

- Sada me čeka mali odmor, blagdani u krugu obitelji i nakon 1. siječnja krećemo s novim programima i nadam se nastupima. Željela bih zahvaliti svima koji su bili uz mene sve ovo vrijeme. Znam da nije bilo lako, ova godina nikome nije bila laka, pandemija, lockdown, činjenica da nekad nismo mogli trenirati, da smo bili bolesni, u samoizolacijama… Bilo je zaista teško spremiti se i doći u Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće dobroj formi na ovo natjecatel: +385 (0)40 821 990 - centrala nje. Imala sam i problema sa samim dolaskom ovdje. Zato fax: +385 (0)40 373 456 mi je drago što su svi moji www.sgc-aton.hr prijatelji i obitelj bili uz mene e-mail: info@sgc-aton.hr i što su moji treneri vjerovali u



25. prosinca 2020.

RUKOMET

Mama Edita, starija sestra Leona i tata Dražen velika su podrška blizankama Steli i Pauli

STELA I PAULA POSAVEC, naše međimurske brončane rukometašice s medaljama osvojenim na EP-u za žene u rukometu u Danskoj, vratile se u rodni kraj uz vatromet i suze radosnice

Fenomenalnim igrama osvojile sve koji vole sport i rukomet!

Nakon što su u ponedjeljak navečer stigle u rodno Međimurje, cijela ulica, prijatelji i obitelj napravili su im doček za pamćenje u njihovom rodnom Strahonincu. Euforija i emocije nešto su što će se pamtiti zauvijek!

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

24-godišnje dvojajčane blizanke Stela i Paula Posavec skromne su i sjajne rukometašice koje su kao dio rukometne reprezentacije Hrvatske u Danskoj napravile božićno čudo. U danskom Herningu prošle nedjelje završeno je Europsko prvenstvo u rukometu za žene, a uz Francusku i Norvešku na pobjedničkom postolju prvi put u povijesti našla se i ženska rukometna reprezentacija Hrvatske.

U fenomenalno odigranoj utakmici za 3. mjesto naše rukometašice pobijedile su Dansku 25:19.

Hrvatska je bila najveći hit prvenstva, ne samo zbog

fenomenalne igre na terenu, nego i zbog sjajne atmosfere koja je stvorena u reprezentaciji, koja je rezultirala velikom medaljom koja ulazi u povijest hrvatskog ekipnog ženskog sporta. Naime, do sad su medalju u ekipnim loptačkim sportovima osvajale samo odbojkašice i to na “ruski pogon” krajem 90-ih, da bi nakon toga ostala velika praznina. Trebalo je više od 20 godina da se ona “popuni” i to se dogodilo baš na na najbolji mogući način.

Naše rukometašice veliki hit prvenstva

Nažalost, HRT nije prenosio većinu utakmica hrvatske reprezentacije u kojima su naše redom rušile svjetske prvakinje Nizozemke, favo-

riziranu Mađarsku i Srbiju i onda za ulazak u polufinale Njemačku. Protiv Francuske u polufinalu nije išlo, da bi u borbi za treće mjesto razbile prepotentni domaći sastav Danske koje su upisale medalju prije nego je utakmica počela. Skupo ih je to koštalo.

Skandinavci kad su favoriti vrlo često glume veličine, očekuju pomoć suca da bi ostvarili zacrtani cilj, a sve to je sad izostalo. Crnogorski ženski sudački par odsudio je pošteno cijelu utakmicu, domaće praktički nisu dobile nijednu nezasluženu loptu i napad viška koji u rukometu vrlo često zna odlučivati. Kad su upale u zaostatak, postale su nervozne i naše su sve to iskoristile i stigle do velike pobjede.

Stela Posavec dirigirala igrom za osvajanje bronce Najveće iznenađenje za Dansku bila je naša Stela Posavec koja nije puno igrala na ovom prvenstvu, ali uvijek kad je ulazila, bila je prava.

Već protiv Njemačke odlično je odigrala pet-šest minuta koliko je dobila od izbornika Šoštarića. Malo smo se ljutili na našeg izbornika što nije dobila koju minutu više jer je bila baš raspoložena, ali onda joj je dao veliku priliku u utakmici za 3. mjesto i Stela je odigrala utakmicu života.

Dirigirala je našom igrom više od 50 minuta, asistirala je, ali i zabijala “ala Balić”. I ne samo to, puno iskusnijima Krsnik i Blažević zadrhtala je ruka “na penalu”, ali ne i Steli koja je rutinirano zabila i dva sedmerca za ukupno 5 golova.

Njezina sestra Paula bila je standardna na lijevom krilu, a igrala bi još više da nije

imala problema s ozljedom.

Izdržala je protiv Danske više od 45 minuta. Bila je odlična u obrani i “killer” u napadu jer je svaku ukazanu priliku za ulazak s krila pretvorila u gol. Zabila je na kraju 2 gola, a odlično je i asistirala.

Sestre Posavec s navršene 22 godine tek ulaze u najbolje rukometne godine, tako da ovo EP u Danskoj može biti snažan iskorak nadalje. Nadamo se prema profesionalnoj karijeri, da talent koji posjeduju ipak bude pretvoren jednog dana i u neki ugovor u inozemstvu jer to sigurno svojim pristupom prema rukometu u potpunosti zaslužuju nakon što su obje u roku već završile upisane fakultete.

Dojmovi se još nisu do kraja slegli u Strahonincu u obiteljskoj kući Posavec, gdje smo posjetili cijelu obitelj nakon što su Stela i Paula stigle kući s Europskog prvenstva.

Nakon što su sletjele u Zagreb, a potom stigle i u Strahoninec,

cijela ulica, prijatelji i obitelj napravili su im doček za pamćenje. Euforija i emocije nešto su što će se još mjesecima prepričavati u Strahonincu, ali i u cijelom Međimurju.

– Još uvijek ne mogu doći k sebi. Ponosan sam do neba na svoje cure. Od početka sam znao i vjerovao u njih. Ovo je čudo i veće nego kad su naši nogometaši osvojili srebro, uzbuđeno nam je rekao Dražen Posavec, otac brončanih rukometašica.

U rukometu od malih nogu

Stelina i Paulina rukometna priča počela je pred 16 godina kad su počele trenirati u čakovečkom prvoligašu ŽRK Zrinski, a sada igraju za zagrebačku Lokomotivu. 2004. godine postale su dio ekipe ŽRK Zrinski u Čakovcu. Sportske gene Paula i Stela imale su od koga naslijediti. Majka Edita također je trenirala rukomet, dok je otac Dražen dugo bio



25. prosinca 2020.

RUKOMET

tivu. Paula je u reprezentaciju Hrvatske ušla godinu prije Stele, još za vrijeme bivšeg izbornika Gorana Mrđena. Od 16 godina, koliko su u rukometu, jednu su godinu bile razdvojene te su igrale jedna protiv druge. Kažu, to je bilo čudno razdoblje jer su naučene igrati zajedno, kao tim.

- To je bilo malo čudno, ali dobro da smo i to prošle. Van terena smo sestre, ali na terenu smo bile suparnice, igrale svaka za svoju ekipu. No, bolje smo kad igramo skupa, kažu simpatične Strahoninčanke.

Posebna povezanost blizanki sa sestrom Leonom

Brončane medalje oko vrata, sreća i ponos na licima Stele i Paule Posavec u nogometnim vodama. Osim što je igrao za Strahoninec i Savsku Ves, bio je i nogometni trener. No, uz roditelje sportaši su bili djedovi i pradjedovi. Tako da sportska krv već generacijama teče u obitelji Posavec.

Prije nego su se “skrasile” u rukometu, Paula i Stela bavile su se raznim sportovima.

Zajedno sa starijom sestrom Leonom (26) počele su kao male djevojčice trenirati mažoret ples u čakovečkim

mažoretkinjama, a bile su i vatrogaskinje. Plesale su i folklor. Kasnije su se okušale u košarci, nogometu, odbojci, streljaštvu, a Paula je još trenirala i plivanje. Jedne su godine čak bile i na Državnom prvenstvu u nogometu. Bile su dobre u svakom sportu, ali rukomet im je posebno “kliknuo”.

- Rukomet nas se vjerojatno najviše dojmio pa smo tako i nastavile ozbiljnije trenirati.

Iako je rukomet dosta ratobo-

ran sport, mi smo ga zavoljele od početka. Modrice, oguljena koljena i kukovi, ogrebotine, razbijene arkade sve je to dio rukometa, ispričale su nam simpatične blizanke. Pauli je arkada napukla čak tri puta.

No, sve je to čar sporta, kažu.

Prva trenerica koja ih je povela u rukometne vode je Ljubica Vrbančić, nakon nje Darinka Pavleković, a u seniorskoj kategoriji pokojni Željko Golik koji je bio njihov trener do odlaska u Lokomo-

Posebnu povezanost imaju sa sestrom Leonom koja je od njih starija dvije godine.

Karakterna su suprotnost, barem kako kažu roditelji, jer je Leona “hiperaktivni zvrk” dok su blizanke puno mirnije.

- Leona je stalno pazila na njih dok su bile male, baš je bila zaštitnički nastrojena.

Paula i Stela su karakterno puno mirnije, kam smo ih stavili, tam su bile. Ali dok su u ruke dobile rukometnu loptu, od onda se od nje ne razdvajaju. Prvi trofej im je bio dok su igrale rukomet u dnevnoj sobi i odmah su razbile staklo na ormariću, s velikim osmijehom rukometnih početaka svojih kćeri prisjetio se Dražen Posavec.

Tata Dražen blaženi je među ženama u svojoj obi-

Doček i podršku dao je cijeli tim ŽRK Zrinski Čakovec

Nevjerojatne emocije na dočeku brončanih blizanki Točno u podne ispred zgrade Međimurske županije priređen je prijem za brončane rukometašice Stelu i Paulu Posavec.

Obitelj, prijatelji te članovi i članice ŽRK Zrinski, treneri, trenerice svi su stigli kako bi podijelili cvijeće, radost i sreću ovim sjajnim sportašicama iz Strahoninca. Emocije je teško bilo suzbiti pa je tako i župan Matija Posavec “prekršio”

epidemiološke mjere i na standardni način čestitao mladim rukometašicama.

Suze radosnice potekle su niz obraz Paule Posavec koja je na početku zahvalila svima koji su im velika podrška u ovom sportskom uspjehu.

– Zahvalila bih svima vama koji ste stalno uz nas, koji nas bodrite i hrabrite jer bez vas ovo ne bi bilo moguće. Hvala našoj

obitelji koja nas je stalno podupirala, iznimna je čast stajati danas ovdje i biti okrunjen ovom medaljom, kroz suze je rekla mlada rukometašica Paula.

Nastup ženske rukometne reprezentacije na Europskom prvenstvu u ovim je izazovnim vremenima unio nadu, zajedništvo i rasplamsalu navijačku strast u mnoge domove.

– Stalno spominjemo da uopće nismo svjesne što se to dogodilo u posljednja dva tjedna. Mislim da ćemo postati svjesne tek nakon nekoliko dana kad se slegnu sve emocije. Sad uživamo u ovim trenucima. Nemamo riječi kojima bismo zahvalile svima, ne samo onima koji su nas bodrili tijekom prvenstva, već tijekom cijeloga života, istaknula je Stela Posavec. (dv)

Od samih početaka u rukometu prati ih tata Dražen telji. Kako nam je kroz šalu rezultat. Timski rad, ležerrekao, nije mu na početku nost i na kraju velike emocije bilo lako. No, odlahnulo mu obilježile su ovo prvenstvo, je kad su Stela i Paula počele kažu. trenirati rukomet pa ih je u Pripreme u Poreču stopu pratio na svim utakmiprije odlaska u cama. Ponos i sreću teško da Dansku bi mogao sakriti. Ipak su njegove cure postale europske Put do uspjeha nije nibrončane prvakinje. malo jednostavan. Iza njega Emocije na licu vidljive su stoji svakodnevno treniranje i na mami Editi koja se lista- i velika upornost. Što se tiče jući stare obiteljske albume prehrane, blizanke kažu kako prisjetila prvih rukometnih na to više pazi njihova sestra treninga, ali i rođendana, Leona. One jedu sve, naravno, druženja i djetinjstva sestri umjereno. Od uvijek jedu sve blizanki. Kaže kako je ova domaće i nisu izbirljive. Nekapobjeda bila očekivana. Pri- kav poseban režim prehrane sjetila se i dana kad su sve tri nemaju. sestre bile državne prvakinje Prije odlaska na prvenna isti dan, Leona je bila dr- stvo u Dansku tjedan dana žavna prvakinja u prometu bile su na pripremama u Pou Biogradu, a Stela i Paula u reču gdje su bile u svojevrsnoj Karlovcu u rukometu. karanteni. U Poreču su bile od 23. studenog do 2. prosinStela je od Paule starija deset minuta ca. 3. prosinca su putovale za Dansku, a 5. prosinca su Stela je od Paule starija igrale prvu utakmicu. Pritočno deset minuta, iako, kapreme su se sastojale od dva ko nam kažu ove simpatične treninga na dan, sve je bilo blizanke, Paula često zna biti usmjereno odlasku na Euozbiljnija. Stela je na Pravropsko prvenstvo u Dansku. nom fakultetu u Zagrebu - Bile smo bez vanjskog završila Javnu upravu, dok doticaja.

Nismo mogle ići van je Paula upisala diplomski na hotela i dvorane. Što je i raMeđimurskom veleučilištu u Čakovcu, smjer Menadžment zumljivo jer si nismo mogli turizma i sporta. Slobodnog dopustiti bolest prije odlaska vremena nemaju baš puno, na prvenstvo, kažu ove sjajne ali kažu kako je glavno imati sportašice.

U Danskoj su bile, ali nidobru organizaciju vremena.

- Nemamo baš previše su bile, kako su se našalile vremena za neke posebne blizanke. Zbog mjera nisu vihobije. Ipak nam je većina djele previše osim utakmica. vremena podređena ru- Dvorana je bila bez gledatelja, kometu. Uz to bilo nam je sve se pratilo preko malih važno da završimo fakultet, ekrana.

Brončana medalja ima tako da smo obje prvostupnice za sada. To nam je bilo zlatni sjaj jer se radi o prvoj, primarno, da imamo papir povijesnoj medalji za ženski jer ne možemo ovisiti samo rukomet. Ove 'kraljice šoka' otkrio je cijeli rukometni o rukometu, ispričale su.

Igrati za reprezentaciju svijet. Za sve to zaslužne su Hrvatske veličanstveni je i naše Stela i Paula Posavec osjećaj. Pogotovo sad kad koje već dugi niz godina nose su postigle ovakav povijesni dres reprezentacije, a ovo im je bilo drugo Europsko prrezultat na razini Europe.

- Čar reprezentacije venstvo. No, ovdje priča ne dolazi na vidjelo pogotovo staje jer Stelu i Paulu čeka sad kad smo postigle ovaj još puno sportskih uspjeha.



25. prosinca 2020.

RUKOMET ZAVRŠEN prvi dio sezone i za čakovečke rukometašice Zrinskog u Prvoj HRL

Protiv Dugog Sela nije išlo, ali vjeruju u opstanak Zrinski je uvjerljivo poražen u zaostaloj utakmici 6. kola u Dugom Selu 34:21 (15:9).

Hendikepirane Zrinskice nakon samoizolacije i samo dva treninga u Dugom Selu su pružale otpor samo prvih petnaest minuta (7:5). Do odmora domaće povećavaju prednost na +6 (15:9). U na-

PRVA HRL muški

stavku Zrinski drži tu razliku do 45. minute, a do kraja utakmice prednost domaće ekipe se samo povećava da bi susret završio pobjedom Dugog Sela 34:21. Najefikasnija u redovima Čakovčanki bila je Ena Car sa 7 pogodaka. Ira Resman postigla je 5, Vuljak i Blagus po 3, Radek 2 gola, a jednom je pogodila Balent.

Deseti poraz Preloga zaredom, remi Čakovca Čakovec i Prelog igrali su zaostale utakmice na domaćem parketu, Čakovec je izvukao bod u posljednjim sekundama, Prelog je poražen i nakon 10 utakmica još uvijek je bez boda. Čakovčani su u zaostaloj utakmici 6. kola ugostili KTC i uzeli bod golom Egona Jure Juranića u posljednjim sekundama. Sama utakmica je bila izjednačena, igralo se gol za gol, u 14. minuti gosti imaju +2 (6:8). Čakovec preokreće i sada on u 21. minuti ima +2 (11:9). Do kraja prvog dijela gosti preuzimaju inicijativu i na odmor odlaze s pogotkom razlike (12:13). U nastavku KTC stalno drži prednost od jednog gola i kod rezultata 24:25 30 sekundi do kraja ima napad. Čakovčani su se obranili i u kontri par sekundi prije završetka Juranić donosi bod svojoj ekipi. Najefikasniji u domaćim redovima bio je Kristijan Štefičar sa 7 golova, dok su Hozjan i Vuković postigli po 4 gola.

Nakon nepotpunog 11. kola prije nastavka prvenstva koje je predviđeno 6. veljače MRK Čakovec je u 10 odigranih utakmica skupio 12 bodova i nalazi se na dobrom 4. mjestu.

Drugi naš klub Prelog nažalost ni u desetoj utakmici nije došao do boda i zalijepljen je za dno tablice. U derbiju začelja na domaćem parketu bolji od njih bio je Viro Virovitica

+18

TABLICA 1.

Rudar

9

9 0 0

18

2.

Moslavina

11 9 0 2

18

3.

Ivanić

10 8 1 1

17

4.

Čakovec

10 5 2 3

12

5.

KTC

8

5 1 2

11

6.

Vidovec

8

5 1 2

11

7.

Osijek

9

5 0 4

10

8.

Dugo Selo

10 4 1 5

9

9.

Maksimir Pastela

9

3 2 4

8

10. Metalac

10 3 1 6

7

11. Požega

9

3 1 5

7

12. Medveščak ZG

9

1 0 8

2

13. Viro -Virovitica

10 1 0 9

2

14. Prelog

10 0 0 10 0

rezultatom 34:38. Preložani su silovito krenuli i poveli 3:0, no gosti se ne daju i u 15. minuti poravnavaju (6:6). Do poluvremena izjednačena igra, no ipak Prelog na odmor odlazi s +2 (13:11). U nastavku igrači Dubravka Hozjaka povećavaju vodstvo (23:19), međutim u posljednjoj četvrtini do izražaja dolazi šira klupa i kvaliteta gostiju i bodovi odlaze u Viroviticu. Standardno najraspucaniji u domaći redovima bio je Toplek s 11 pogodaka. On je ujedno i uvjerljivo prvi topnik lige sa 111 postignutih golova, dok je sljedeći do njega Kuže iz Osijeka sa 75 pogodaka. Ukoliko se Preložani ne pojačaju, teško će opstati u ovom rangu natjecanja. Do nastavka, 6. veljače kada igraju sa Metalcom kod kuće, ima dosta vremena da se poslože. (md)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

Nakon 8 odigranih utakmica Zrinski je na pretposljednjem mjestu s 3 osvojena boda. U ligi koja broji 14 klubova ove sezone ispadaju tri kluba, a većina klubova tek je odigrala trećinu utakmica.

- Imali smo težak raspored i po našoj računici izgubili smo kod kuće samo jedan bod, kada smo odigrali neriješeno protiv Murvice. U nastavku prvenstva uglavnom dočekujemo rivale s donjeg dijela tablice i po našoj računi-

ci trebali bismo na kraju imati 17 bodova, a ja smatram da je 15 dovoljno za opstanak. Da bismo to ostvarili, trebamo se pojačati najmanje na poziciji vanjske igračice i dovesti trenera koji će to ostvariti.

Osim toga bit ću i dalje uporna i dosadna Županiji, Gradu i sponzorima za potrebita sredstva koja su jako mala u odnosu na neke druge sportove. Valjda su sada uvidjeli na brončanoj reprezentaciji da se s tako malo ulaganja

može dobiti toliko puno, a da bi do toga došlo potreban je mukotrpan rad u klubovima kao što je naš. Jer ipak Stela i Paula Posavec stasale su u Zrinskom, kazala je sportska direktorica Ljubica Vrbančić.

Nastavak prvenstva predviđen je 23. siječnja kada u 10. kolu Čakovčanke dočekuju Sinj, a prije toga trebale bi odigrati u gostima protiv Umaga zaostalu utakmicu 9. kola. (md)

TABLICA 1.

Podravka Vegeta

6

6 0 0

12

2.

Osijek

9

6 0 3

12

3.

Lokomotiva Zagreb

7

6 0 1

12

4.

Bjelovar

5

5 0 0

10

5.

Murvica

7

4 1 2

9

6.

Umag

5

4 0 1

8

7.

Split 2010

7

4 0 3

8

8.

Dalmatinka

9

3 2 4

8

9.

Koka

8

2 2 4

6

10. Dugo Selo '55

7

3 0 4

6

11. Sesvete

8

2 0 6

4

12. Sinj

7

1 1 5

3

13. Zrinski

8

1 1 6

3

14. 1234 Virovitica

9

0 1 8

1

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, kolegicama i kolegama vatrogascima želimo

Na ispraćaju jedne od najtežih godina budimo snažniji za sve ono što smo zajedno proživjeli.

Neka nam ovaj Božić podari međusobno razumijevanje, uvažavanje i zajedništvo u obavljanju naše zadaće, koju može obavljati stvarno samo humana osoba, zaljubljena u posao kojeg obavlja bilo profesionalno ili volonterski.

Nek nam svima skupa Božić i Nova 2021. donesu puno zdravlja, sreće i zadovoljstva kako bi što bolje i spremnije dočekali novu požarnu sezonu!

Mario Medved, predsjednik VZMŽ Mladen Kanižaj, zapovjednik VZMŽ

Dobro je znati 41

42

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

TEST DACIA DUSTER Prestige 1.0 Tce 100 ECO-G

Jeftina vožnja na svim terenima Dacija svoj sportski terenac Duster nudi s tvornički ugrađenim plinskim sustavom, što znači kako dolazi s potpunom tvorničkom garancijom, ali i pametno postavljenom instalacijom bez gubljenja dragocjenog prostora. Priključak za punjenje plina je smješten tik do onog za punjenje benzina. Elegantnije ne može PIŠE: Tomislav Novak

Dacia je ove godine napravila pravi boom s modelima s plinskom instalacijom koji čine udio od čitavih 29,9 % prodanih modela u 2020. godini. To je čak i malo više od dizelskih inačica svojih vozila koje čine 29,6 % prodanih primjeraka. Naravno, jedan od glavnih razloga je cijena jer su izvedbe opremljene plinskom instalacijom tek 1.000 kuna skuplje od benzinskih inačica. Ako znamo da instalacija LPG sustava u vozilo, ovisno o jačini motora i još nekim detaljima stoji od 800 eura na više, jasno je da početna računica itekako štima. A da ne govorimo o gotovo duplo jeftinijoj vožnji, o čemu će kasnije biti više riječi.

Doduše, Dacia sada već svoj SUV model Duster nudi i s modernijim benzincem s 90 KS te 6-brzinskim ručnim mjenjačem, dok kod plinske instalacije dobivate trocilindričnog benzinca sa 100 KS,

ali i mjenjač s 5-brzina. Također treba imati na umu kako ne možete kombinirati Duster s plinom i izvedbu s pogonom na sve kotače pa budući vlasnik sam mora procijeniti što mu je prioritet.

Kako je plinska instalacija ugrađena već tvornički, izvana Duster ECO-G izgleda kao i bilo koji drugi Duster, no promjena ispod ''kože'' ima više nego što mislite. Tako su ventili izdržljiviji i otporniji na toplinu i izgaranje, a spremnik plina je ugrađen u podnicu prtljažnog prostora i obujma je 32 litre, a priključak za punjenje se nalazi ispod istog poklopca gdje je smješten i priključak za punjenje benzina.

Osim toga, ovakva izvedba ima jednaku garanciju kao i sve ostale izvedbe pa ni tu neće biti problema za buduće vlasnike. Čitav sustav je automatiziran pa se prebacivanje s benzina na plin i obrnuto radi automatski, iako imate i

Motor od 999 ccm razvija snagu od 74 kw (100 KS) te najveći okretni moment od 160 Nm pri 2750 okretaja/min

maleni prekidač u unutrašnjosti vozila kojim sami možete birati na što ćete voziti. Same razlike u vožnji nismo previše osjetili, no ponekad se zna osjetiti lagani trzaj prilikom prebacivanja s benzina na plin, no to kasnije nećete ni osjetiti. Posebice kada ćete u glavi vrtjeti računicu koliko ste potrošili goriva ovog mjeseca.

Naime, prosječna potrošnja plina nam je bila oko 8 litara, dok je benzinski motor u prosjeku gutao oko 7 litara benzina. Uzmemo li trenutne cijene goriva, 9,05 kn/l Eurosuper 95, odnosno 4,44 kn/l plina, ispada kako vas 100 km vožnje na benzin košta 63,45 kn, dok vas 100 km vožnje na plin košta 35,52 kune, što predstavlja uštedu od nešto više od 43 %! Brojka je to koja će se svidjeti svima koji prelaze dosta kilometara.

Iako ima 100 KS, plin pomalo guši performanse. Pritom ne mislimo kako je Duster spor, već samo kako je mrvicu

tromiji od isključivo benzinske izvedbe. Tako mu za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 12,5 sekundi, a maksimalna brzina mu je 173 km/h i to su vrijednosti ako vozite na benzin. Pri vožnji na plin za ubrzanje od 0 do 100 km/h će mu trebati 13,8 sekundi, a maksimalna mu se brzina smanjuje na 168 km/h, no i to je dovoljno za većinu vozača.

Duster se lako vozi i po gradu i na otvorenoj cesti, i u tim uvjetima neće nedostajati snage, a ona će se osjetiti tek pri višim brzinama na autocesti gdje iznad 130 km/h Duster gubi dah pa ubrzanja postaju prilično duga. No, kad se sjetite koliko malo kuna trošite i pri toj ''sporijoj'' vožnji, odmah ćete imati veliki osmijeh na licu. Pa taman i da na cilj stižete nekoliko minuta kasnije. Što se pak udobnosti vožnje tiče, nema razlike u odnosu na ostale izvedbe. Sjedala su čvrsta, ali bez dobrih bočnih oslonaca, posebice straga,

Opremljen je i kamerom za pregled iz više kutova pa se pri parkiranju može provjeriti i stražnja i prednja i bočne udaljenosti od prepreka

Kontrola vrste goriva LPG/benzin je smještena praktično za upotrebu, s lijeve strane upravljača. No, nekoga će možda smetati odsjaj koji žaruljice noću bacaju na bočno staklo baš na mjestu gdje se gleda u retrovizor no ne postaju neudobna ni nakon neprekidnih dugih vožnji.

Ako se vozite normalno, i ovi bočni oslonci će biti dovoljni, no ako pretjerate u vožnji kroz zavoje, Duster voli bježati preko nosa pa ne preporučujemo takvu vožnju. Ipak je ovo automobil namijenjen vožnji izvan asfalta, a ne za obaranje rekorda na Grobniku.

Dizajnerski Duster još uvijek izgleda privlačno, posebice u Prestige izvedbi kakvog smo testirali i u kombinaciji s metalik narančastom bojom (Atacama, doplata 3.600 kuna) koja se odlično slaže sa srebrnim detaljima na branicima i sre-

brnim krovnim nosačima, kao i s crnim detaljima na branicima i pragovima vozila. Boljem dojmu pridonose i dvobojni 17-inčni aluminijski naplatci koji dolaze s gumama dimenzija 215/60 R17, kao i dodatno zatamnjena stražnja stakla. Što se tiče dimenzija, Dusterova dužina je 4.341 mm, širok je 1.804 mm te visok 1.626 mm i veličine je kao i tipičan predstavnik kompaktne klase automobila. No, zahvaljujući većoj udaljenosti od tla, Duster izgleda nešto veće. Iako je spremnik plina ugrađen u podnicu, to nije utjecalo na obujam prtljaž-

Na stražnjim sjedalima ima dovoljno mjesta i za visoke putnike

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Automobilizam 43

Priključci za punjenje plina i benzina smješteni su ispod istog poklopca

Stražnji dio s prepoznatljivim svjetlosnim potpisom u obliku plusića

Aluminijski naplatci od 17 cola dodaju atraktivnost dizajnu

Instrument ploča nudi samo osnovne podatke jer izvedbe s ugrađenom plinskom instalacijom ne nude putno računalo pa potrošnju treba izračunati pješice

Podignuti nos omogućava prilazni kut od 30 stupnjeva na terenu, a stražnji odlazni kut je 34 stupnja. Što Duster čini doista pravim terencem.

Iako nema dvostruku podnicu, prtljažnik s podignutim sjedalima ima 445 litara zapremine, dok se sa spuštanjem svih sjedala dobiva dodatnih 1000 litara nika koji i u ovoj izvedbi nudi korisni obujam od 445 litara, a gotovo je pravilnog oblika pa će i slaganje stvari unutra biti jednostavno i lako. Jedino što u ovom slučaju dobivate kit za krpanje guma, no on je napravljen tako da stane u bočni otvor u prtljažniku.

U unutrašnjosti je također dovoljno prostora za prosječnu obitelj, a čak će i viši putnici straga imati dovoljno mjesta, razlog je i viša linija krova, ali i nešto uspravnije postavljena stražnja klupa koja se možda neće svidjeti svima. Straga su i dva ISOFIX priključka za dječje sjedalice, no nedostaju ventilacijski otvori ili pak USB priključci za punjenje uređaja.

Danak je to nižoj cijeni u odnosu na konkurenciju.

Iako je jednostavnog dizajna, dizajn čitavog prednjeg dijela vozila je oku privlačan, a donosi gotovo sve što današnji kupci traže. Naravno, digitalne instrument ploče nema u ponudi jer bi ona samo podigla cijenu vozila, no zato je tu 7-inčni središnji infotainment zaslon, koji u ovom paketu opreme dolazi i s ugrađenim navigacijskim sustavom. Sustav lagano pokazuje svoje godine pa je nešto sporiji prilikom odabira opcija, a i postavljen je malo prenisko za ugodno praćenje navigacije tijekom vožnje. No,

zato su nam se jako svidjeli kotačići za upravljanje automatskim klima uređajem koji su jednostavni za korištenje i za njihovo podešavanje nije potrebno micati pogled s ceste. Ovakvo rješenje bi trebali imati svi automobili.

Vozačka pozicija je dobra, a ispred vas se nalazi četverokraki multifunkcionalni volan presvučen kožom koji je dobro pogođene debljine, a instrument ploča je jednostavna i pregledna. U središtu je postavljen ekran s pregledom funkcija, dok su lijevo i desno postavljeni brojač okretaja i brzinomjer. Nažalost, izvedbe s ugrađenom plinskom instalacijom ne nude putno računalo pa ćete potrošnju morati pratiti ručno uz pomoć računa za benzin. Dobro je što Duster serijski dolazi i s naslonom za ruku vozača, no nije ugrađen u središnju konzolu među sjedalima, već je ugrađen u naslon sjedala.

Prema našem ukusu je previše tanak i nije baš najudobnije rješenje, a i pitanje je koliko će biti čvrst nakon nekoliko godina upotrebe. No, zato nam se svidjela klasična ručica ručne kočnice koju sve rjeđe viđamo kod novih automobila.

Puno ime testnog modela je Dacia Duster 1.0 Tce 100 ECO-G Prestige i on do registracije košta 128.750 kuna,

što nije mali iznos, no ako pogledate što kod konkurencije dobivate za taj novac, vidjet ćete kako je Duster i dalje dobra kupnja. Ako pak ne trebate puno opreme, početni model Duster Essential s plinom

kreće već od 106.600 kuna, dok je najpovoljnija benzinska inačica Duster Essential 105.600 kuna. Najpovoljnija dizel izvedba košta 136.400 kuna, a najpovoljnija izvedba s pogonom na sve kotače može

biti vaša za 156.400 kuna. Kao što vidite, Dacia nudi mnogo izvedbi Dustera pa je lako pronaći onu najbolju za vas, a ako ne trebate pogon na sve kotače, s Dusterom ECOG sigurno nećete pogriješiti.

44

Dobro je znati

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić te sretnu Novu 2021. godinu

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

KABELSKO DISTRIBUTIVNI SUSTAV Čakovec, Vukovarska 5 040/313 - 012

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 45

Svim građanima Međimurja želimo

Sretan Božić Kralja Tomislava 30, 40000 Čakovec, Tel: + 385 (0)40 492-999, Fax: + 385 (0)40 492-986, E-mail: ck@euroherc.hr

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, želimo

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja, čestitamo

Blagoslovljen i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

46

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić ko nije slutio Prije godinu dana nit . godini. izazovima naći u 2020 pred kojim ćemo se čke, va gla na t nuo svije Koronavirus je preokre ći. sti po mo što sve može ali nam je i pokazao šim na zahvaljujemo Zbog toga ponajprije ama i djelatnicima. nic angažiranim djelat neumorno zalaganje!

Veliko hvala za vaše poslovnim partnerima Zahvaljujemo i našim i dobroj suradnji. na danom povjerenju djelatnicima, Svim djelatnicama i i njihovim poslovnim partnerima slovljene go bla obiteljima želimo gdane te bla nje božićne i novogodiš dini. go j vo dobar start u no

Svim preminulima uslijed pandemije želimo laku međimursku zemljicu

OSTANITE ZDRAVI!

HAIX Obuća d.o.o.

Gospodarska 1 40 321 Mala Subotica www.haix.com/hr

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

25. prosinca 2020.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poslovnimi svim partnerima i svim Poslovnim partnerima građanima Međimurja želimo građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

BlagosBlagoslovljen lovljen i čestit Božić i čestit Božić

Blagoslovljen i čestit Božić Poslovnim Poslovnimpartnerima partnerimaiisvim svimgrađanima građanimaMeđimurja Međimurjaželimo želimo

Blagoslovljen Blagoslovljen Sretan Uskrsii čestit čestitBožić Božić

Blagoslovljen i čestit Božić

svim građanima Međimurja, svim ljudima dobre volje te kupcima naših stanova

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Blagoslovljen i čestit Božić

Braće Radića 29 tel: 040/396-584, 040/396-585 mob: 098/242-330, 099/3242-330

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Zajedno s Vama na starom Sajmištu u Čakovcu projektiramo stanove vrhunske kvalitete – energetski razred A.

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

25. prosinca 2020.

Srdačno vam zahvaljujemo na suradnji i povjerenju u ovoj zahtjevnoj godini!

Želimo vam blagoslovljen i sretan Božić, a neka nam svima nova 2021. godina bude bolja, uz obilje zdravlja i pregršt lijepih želja!

Turistička zajednica grada Čakovca

25. prosinca 2020.

Dobro je znati 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKCIJSKI POPUSTI

SPUSTILI SMO CIJENE ODREÐENIM MODELIMA

ZA KOMPLETNU PONUDU MODELA NA AKCIJI NAZOVITE +385(0)40 312 950

15%

POPUSTA OLIWIA/L 18kW

20%

POPUSTA UMBRELLA GRIJAČ

15%

POPUSTA VNP/480/480

15%

POPUSTA OLIWIA/PW/17/W/DECO

POPUSTA WK/440/KAFEL/K

15%

15%

POPUSTA OLIWIA/P/BS/G 18kW

ISKORISTITE PONUDU KOLIČINE SU OGRANIČENE

Međimurka BS

Posjetite nas u našim poslovnicama

ČAKOVEC 1. Kalnička 67 2.Trg Republike 6 Tel: +385 (0)40 312 950

VARAŽDIN

PRELOG

LUDBREG

Kukuljevićeva 41 Tel: +385 (0)42 232 887

Kralja Zvonimira59A Tel: +385 (0)40 645 607

www.medjimurka-bs.hr

eMail: info@medjimurka-bs.hr

P. Zrinskog 39 Tel: +385 (0)42 811 113

Vijčana roba - vijci za lim i drvo, matice, podloške, zakovice, navojnici, zatici,...

SPECIJALNI VIJCI ZA METALNU INDUSTRIJU, VELIKA PONUDA VIJAKA ZA DRVO, LIM, KNAUF...

-20%

AKC!JA

15%

- 10% ZA STARI

+ DODATNIH 10% Z A GOTOVINU

AKCIJSKI POPUSTI ODNOSE SE NA GOTOVINSKO I JEDNOKRATNO KARTIČNO PLAĆANJE

AKCIJA AKUMULATORA

POPUSTA KOZA AB/S/N/GLASS 8kW

50

Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:

ADAM JALUŠIĆ, Sin Natalie i Denisa (Čakovec) JOSIP KIRIĆ, Sin Jasmine i Damira (Čakovec) VITA REŽEK, Kći Ivane i Vlatka (Čakovec) IVA ŽERJAV, Kći Jelene i Saše (Čakovec) ANDA ŠARIĆ, Kći Mirne i Tomislava (Čakovec) SVEN HORVAT, Sin Branke i Saše (Čakovec) ERIK HREŠĆ, Sin Lee i Filipa (Čakovec) ZORA ŠPRAJC, Kći Irene i Maria (Čakovec) FILIP KRZNAR, Sin Petre i Marka (Čakovec)

VJENČANI:

Nikola Brumen i Maja Mučić (Čakovec) Valentina Strnad i Alojz Dvanajščak (Mursko Središće)

UMRLI:

Ana Vlah R. Fučec, R. 1944. (Čakovec) Eva Slavičekr. Klarić R. 1936. (Čakovec) Vlado Gunc R. 1949. (Čakovec) Ivana Tkalčić R. Zadravec R. 1943. (Čakovec) Ana Gabaj R. Dominić R. 1931. (Čakovec) Stjepan Blagus R. 1946. (Čakovec) Zdravko Sobočan R. 1954. (Čakovec) Ivan Vugrinec R. 1945. (Čakovec) Ivan Levačić R. 1958. (Čakovec) Rok Marđetko R. 1936. (Čakovec) Dušan Plavljanić R. 1934. (Čakovec) Franjo Pintarić R. 1949. (Čakovec) Ivan Kolarić R. 1930. (Čakovec) Ratimir Orlovac R. 1945. (Čakovec) Alojzije Bermanec R. 1952. (Čakovec) Marija Ladić R. Habula R. 1940. (Čakovec) Dorotea Zobić R. Govedić R. 1930. (Čakovec) Antun Harambašić R. 1964. (Čakovec) Stjepan Štampar R. 1931. (Čakovec) Marijan Marodi R. 1949. (Čakovec) Katarina Slama R. Lončarić R. 1944. (Čakovec) Ivan Hlišć R. 1946. (Čakovec)

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svaku nedjelju i u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA radi svaku nedjelju i blagdan u vremenskom razdoblju od 8 do 18 sati na lokaciji ambulante u Nedelišću uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/866-033

Antun Ivanović R. 1945. (Čakovec) Ivan Sokačić R. 1956. (Čakovec) Ivana Kovač R. Muršić R. 1935. (Čakovec) Ivan Kolarić R. 1942. (Čakovec) Franjo Novak R. 1945. (Čakovec) Katarina Maček R. Pintarić R. 1935. (Čakovec) Marija Horvat R. 1933. (Čakovec) Zlata Vidović R. Škoda R. 1931. (Čakovec) Slava Žerdin R. Pigac R. 1949. (Čakovec) Damir Horvat R. 1963. (Čakovec) Agneza Ružman R. Pandur R. 1938. (Čakovec) Julijana Čanadi R. Medved R. 1934. (Čakovec) Marija Posavec R. Hansdorfner R. 1930. (Čakovec) Augustin Novak R. 1937. (Čakovec) Pavao Panić R. 1944. (Čakovec) Marija Horvatić R. Baranašić R. 1937. (Čakovec) Ana Toth R. Mošmondor R. 1934. (Mala Subotica) Ivan Bezek R. 1956. (Mala Subotica) Julijana Vinković R. Vurušić R. 1936. (M. Središće) Marija Pufek R. Cofek R. 1939. (Mursko Središće) Gabrijela Muršić R. Novak R. 1936. (Mursko Središće) Marija Frančić R. Vugrinec R. 1935. (Mursko Središće) Katarina Jošar R. Žohar R. 1937. (Mursko Središće) Marija Dolinščak R. Benko R. 1936. (Mursko Središće) Marija Sixt R. Rošker R. 1934. (Mursko Središće) Dejan Žnidar R. 1976. (Nedelišće) Jagoda Trajbar R. Božanić R. 1963. (Nedelišće) Ivan Pergar R. 1947. (Nedelišće) Julijana Brezovec R. Takač R. 1931. (Nedelišće) Gjuro Mikac R. 1939. (Prelog) Ana Granatir R. Slaviček R. 1935. (Prelog) Darko Balog R. 1962. (Prelog) Marija Kerovec R. Jeđud R.1933. (Prelog) Zdenka Kolenko R. Agnič R. 1930. (Prelog) Franciska Mesarek R. Krnjak R. 1936. (Prelog) Kata Mezga R. Matić R. 1924. (Prelog) Marija Božek R. Hozjak R. 1938. (Prelog) Nada Kerovec R.Baranašić R. 1951. (Prelog)

Imendani kroz tjedan od 25. do 31. prosinca 2020.

PET SUB NED PON UTO SRI ČET

25 26 27 28 29 30 31

ROĐENJE GOSP. BOŽIĆ Stjepan Prvomučenik Sv. Obitelj Ivan, ap. i evanđ.; Janko Nevina dječica; Mladen Toma Becket; David; Davor Sabin; Liberije; Trpimir Silvestar papa; Silvije, Zahvala

Sretan Vam imendan!

tel. 112

Matični uredi Matični ured Čakovec

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI Taxi Cammeo

25. prosinca 2020.

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

371-600

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine Grad Čakovec

tel. 314-920

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

25. prosinca 2020.

IN MEMORIAM

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POSLJEDNJI POZDRAV

Informacije 51 POSLJEDNJI POZDRAV

hrvatski branitelj

BOJAN MARČEC 29.12.1991. - 29.12.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DRAŽEN GRABAR

25.12.1991. - 25.12.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

IVAN SOKAČ

28.12.1991. - 28.12.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Slaviček Eva iz Svete Marije preminula u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Gabaj Ana iz Donjeg Vidovca preminula u 90. godini života

Dragom suprugu, ocu i djedu

ANTUNU ŠARIĆU – OLIJU iz Ivanovca

koji nas je 14. prosinca 2020. umoran od borbe s teškom bolešću zauvijek napustio.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima OŠ Ivanovec i OŠ Mursko Središće i svima koji su na bilo koji način bili uz nas u najtežim trenucima. Posebno hvala djelatnicima Odjela kardiologije ŽB Čakovec, dr. Glavaš i dr. Grahovec te sestrama Zdravki i Danici na pomoći tijekom njegove duge borbe s bolešću.

Hvala svima koji su ga voljeli i zadržali u svojim srcima i sjećanju.

Ožalošćena obitelj

Stjepanu Kutnjaku 19. 8. 1943. — 18. 12. 2020.

Ljubav ne prestaje odlaskom ni sjećanje vremenom.

Ostat ćeš zauvijek u našim mislima i srcima.

Hvala što si bio dio našeg života i ispunjavao ga srećom i ljubavlju.

Počivao u miru Božjem!

Neutješna obitelj

U SPOMEN dragi naši

OBAVIJEST O SMRTI

Damir Horvat iz Čakovca preminuo 16. prosinca u 58. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Marđetko Zvonko

Bermanec Alojzije

iz Kotoribe preminuo u 87. godini života

dragom našem suprugu, ocu i djedu

iz Čehovca preminuo u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Radmanić Dragutin

Bogdan Stojan

iz Kotoribe preminuo u 94. godini života

iz Kotoribe preminuo u 57. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Kerovec Nada

Ružman Agneza

JOLANDA RADOŠEVIĆ rođ. Mužek

18.10.2000. - 18.10.2020.

SLAVKO RADOŠEVIĆ

23.12.1990. - 23.12.2020.

S ljubavlju Vaši najmiliji

OBAVIJEST O SMRTI 20. prosinca 2020. u Waldkraiburgu u 69. godini života napustila nas je naša draga mama, baka i svekrva

DARINKA SABO rođ. Krauthaker u Murskom Središću

Posljedni ispraćaj održat će se u subotu 2. siječnja 2021. u užem krugu obitelji na groblju u Murskom Središću.

iz Palinovca preminula u 70. godini života

iz Preloga preminula u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Kolenko Zdenka

Božek Marija iz Preloga preminula u 83. godini života

Horvatić Marija

iz Preloga preminula u 91. godini života

Ožalošćena obitelj

iz Turčišća preminula u 84. godini života

52

Informacije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 31.12.

2. ARCHIDESIGN d.o.o., Čakovec, traži m/ž dizajnera interijera na neodređeno, javiti se na email: design.interijera@ gmail.com do 26.12.

3. Aqua instalacije d.o.o., traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera na neodređeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili email: andrejas@ aqua-instalacije.hr do 31.1.

4. ASFALT-GRADNJA d.o.o., Žabnička 35, Žabnik, traži 1 m/ž asfaltera, 1 m/ž zidara ili tesara i 1 m/ž radnika niskogradnje za rad u Međimurju na neodređeno, info na mob.

098 644 021 do 31.12.

5. Bali d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži m/ž skladištara, 10 m/ž šivača i 5 m/ž krojača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.

040/688-511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.12.

6. B&O Prelog d.o.o., Prelog, Hrupine 12, traži m/ž tehničara administratora, 2 m/ž keramičara, 2 m/ž vodoinstalatera, 5 m/ž montera prefabriciranih kupaonica na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email boprelog@ boprelog.hr do 15.1.

7. Bratić d.o.o., Sveti Križ, traži m/ž zidara, m/ž tesar, m/ž krovopokrivača, m/ž građevinski limar, m/ž fasader na neodređeno, javiti se na mob.

091 5328 716 do 17.01.

8. Bu-jan tim j.d.o.o., Pretetinec, traži m/ž građevinski radnik, m/ž zidara, m/ž krovopokrivač na neodređeno, javiti se na mob 098 974 5950 do 09.01.

9. Bukal elektronika d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača za Tele2 na određeno, javiti se na mob. 095 940 0502 ili poslati zamolbu na email zarko@ bukal.hr do 31.12.

10. CARTEX d.o.o., Marka Kovača 99, 40315 Mursko Središće, traži 5 m/ž radnika na šivanju poluproizvoda na određeno, molbu slati na adresu ili na mail: igor.drev@ cartex.hr do 31.12.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

11. Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec traži m/ž priučenog pekara, m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na određeno, javiti se na tel 040 375 512 ili na e m a i l l j u d s k i . r e s u r s i@ cak-mlinovi.hr do 31.12.

19. Društvo multiple skleroze MŽ, traži m/ž osobnog asistenta za mjesto rada Totovec na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 098 9606 523 ili na email: info@dmsmz. hr do 31.12.

12. COLOR CENTAR d.o.o., Glavna 68, Prelog, traži 1 m/ž soboslikara - fasadera na određeno, javiti se pismenom zamolbom osobno na gornju adresu ili na email: info@colorcentar.hr do 31.12.

20. 3 E d.o.o., Pribislavec, dr.

A. Starčevića 63A, traži 6 m/ž radnika na izradi i montaži stolarije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 5640 130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail. com do 30.12.

13. Daiva j.d.o.o., Brezovička cesta 21, Novi Zagreb, traži m/ž terenskog komercijalistu, javiti se na adresu zamolbom i motivacijskim pismom na adresu ili na email: daiva. cro@gmail.com do 31.1.

14. Denis graditeljstvo d.o.o., Dragoslavec selo, traži m/ž pomoćnog radnika i m/ž zidara na neodređeno, javiti se na mob. 095 795 6305 do 10.1.

15. Dom za starije i nemoćne Japa, Štrigova, traži medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se na mob.

098 259 865 do 3.1.

16. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, Kotoriba, traži medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno te m/ž socijalnog radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 682 806 ili mob. 098 377 304 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 31.12.

17. Domjanić tekstil d.o.o., Slemenice, traži 3 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na tel 040 865 230 do 31.12.

18. DOBRANIĆ d.o.o. R. Končara 71, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara - strojobravara na održavanju teretnih vozila i silo-kompresora na neodređeno, info na mob 098 493 250 ili mail: marija.dobranic@silo-dobranic. hr do 10.1., više info na: www. hzz.hr

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

21. ECON d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž montera ventiliranih fasada, m/ž voditelj projekta, m/ž zavarivač mag postupkom na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email econvecon.hr do 15.01.

22. ELCOP d.o.o., Čakovec, Športska 60, traži 2 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email elcop@elcop.hr do 18.01.

23. ELECTA d.o.o., Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 6, traži 1 m/ž koordinatora elektro-projekta na neodređeno, zamolbu poslati na mail: nenad.sabo@electa.hr ili 098 983 9707 do 30.12.; više info na: www.hzz.hr 24. Frizeraj Kozjak j.d.o.o. Čakovec - mjesto rada Pizzerija Gricko Čakovec, traži m/ž pizza majstora na određeno, javiti se mob. 097 767 4301 do 14.1.

25. Galivet d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži 2 m/ž peradarska radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 422 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: racunovodst vo@ veterinarskaprelog.hr do 31.1.

26. GRA&TEX d.o.o. Križovec 52, traži 1 m/ž šivača ili tekstilnog radnika na neodređeno, javiti se na mob 098/1624074 do 31.12.

Otvoreni natječaji za zapo

27. HOMELAND d.o.o., Gornji Koncovčak, traži 1 m/ž pkv/kv kuhara na neodređeno, info na mob 098 9200 804 ili 040 857 447 do 31.12.

28. IDA COMERC d.o.o. Donji Kraljevec, traži 2 m/ž radnika na puhalici na neodređeno, javiti se na mob: 098 241 299 ili na email: ida.comerc@ck.tcom.hr do 27.12.

29. IM- COMP d.o.o., A.Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž radnika na održavanju-bravar, m/ž radnik na montaži stakla-montažer, m/ž tehnički-voditelj projekata, 4 m/ž djelatnik u obradi i preradi stakla na određeno, javiti se osobno na adresu do 06.01.

30. JEZGRA d.o.o. I. Gundulića 16, Mihovljan, traži 1 m/ž rukovatelja građ. mehanizacijom, 1 m/ž građ. radnika, 1 m/ž tesara i 1 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na mob 098 211 771 do 31.1.

31. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C kat. na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 479 ili email: info@jurcectransporti.com do 7.1.

32. KERAMIKA FRIŠČIĆ d.o.o.

Prelog, traži 1 m/ž građevinskog tehničara (rok prijave 26.12.) i m/ž voditelja salona keramike i sanitarija na neodređeno, javiti se na mob 098 562 694 ili na email: friscick@ gmail.com do 10.1.

33. KOMUNA TOPLEK d.o.o., Žiškovec, traži m/ž vozača C i E kat. u međ. transportu na neodređeno, javiti se na tel.

040 337 392 ili mob. 098 241 022 ili na email: m.komuna@ gmail.com do 31.12.

34. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine i D. Kraljevec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog; m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec te m/ž voditelja slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine na određeno vrijeme. Javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 098/419-457 ili na email: vjekoslav@cvek.hr ili info@kraljevske.slastice.hr do 15.1.

35. LIMARIJA BLAŽON d.o.o.

Novakovec, traži 1 m/ž građevinskog limara na neodređeno, javiti se na mob: 095 510 4666 ili emailom: blazonivan@gmail.com do 31.1.

36. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 3 m/ž cnc operatera i m/ž bravara na neodređeno. Javiti se na tel: 040 644 340 ili osobno ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili mailom: posao. lpt@leggett.com do 31.12.

37. MAG-COMMERCE d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektrotehničara na neodređeno, javiti se na email: martina. pinter@mag-commerce.com do 28.12.

38. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 2 m/ž dipl. inž. elektrotehnike za razvoj i proizvodnju led rasvjete, 2 m/ž zavarivača za rad s robotom, 2 m/ž strojobravara i m/ž industrijskog lakirera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik.com.hr do 30.12.

39. MARITEKS j.d.o.o. Mihovljan, traži 3 m/ž šivača trikotaže na određeno, javiti se na mob: 098 260 087 ili emailom: mario.nadj@ck.t-com.hr do 31.12.

40. Marodi d.o.o. Nedelišće, Gospodarska ulica 5, traži 2 m/ž rukovatelja strojevima u proizvodnji tjestenine i 2 m/ž djelatnika u proizvodnji i na pakiranju tjestenine, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: marodi@ marodi.hr do 9.1.

41. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 1 m/ž djelatnika na brušenju pozicija - brusača u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: info@marti. hr do 15.1.

42. MEĐIMURJE INTERIJERI d.o.o., Hodošan, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji unutarnje stolarije na neodređeno, javiti se na mob. 099 701 5690 ili na email: lrusak@ medimurje-interijeri.hr do 31.12.

43. Međimurje IPC - poduzeće za informacijski inženjering d.d., Čakovec, traži m/ž tehničara održavanja i m/ž programera na određeno, javiti se na email: zekavran@ipc.hr do 31.12.

44. METSS d.o.o, Čakovec, Ž.

Fašizma 2a, traži 2 m/ž prodavača za Nedelišće i Svetu Mariju na određeno (rok prijave 19.12.), te m/ž prodavača za Podbrest (rok prijave 26.12.)

Javiti se na email: kadrovska@ metss.hr ili nazvati na tel.

040/375-706, više na www. hzz.hr 45. MULTI-ING d.o.o., Draškovec, traži 4 m/ž montera panela za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 6655 006 ili na email: multi.ing.hr@gmail. com do 11.1.

46. Mura-Metal d.o.o., Kotoriba traži 3 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel.040 682130 ili na email info@mura-metal.hr do 31.01.

47. Muraplast d.o.o., Sajmišna 16, Kotoriba, traži 4 m/ž strojara konfekcije papira, 3 m/ž strojara tiska na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email posao@muraplast.com do 17.01.

48. Neores d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 1 m/ž mehaničara strojeva, 20 m/ž šivača, 20 m/ž pom. radnika u tekstilnoj proizvodnji i m/ž account managera na neodređeno. Javiti se na mail: tina@neores.hr ili neores@ neores.hr ili na gornju adresu do 31.12., više info na: www. hzz.hr 49. NMP-PRODUKT d.o.o., dr.

I. Novaka 46, Čakovec, traži m/ž cnc tokara, m/ž tehnologa proizvodnje, m/ž cnc programera i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 328432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 31.1.

50. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Sveta Ana, traži m/ž kuhara i m/ž čistača na neodređeno, javiti se na tel. 040 853 943 do 13.1.

51. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc tokara na neodređeno, javiti se na mob. 098 803 355 ili na email: omt@omt.hr do 31.12.

52. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 203 do 31.12.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

25. prosinca 2020.

ošljavanje u Međimurskoj županiji 53. Pavlic-asfalt-beton d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž inženjera građevine, m/ž inženjera rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukovatelja samohod. građ. strojevima, m/ž poslovođu na gradilištu, 2 m/ž armirača, 3 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara i 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel.

040 655 525 do 31.12.

54. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi - vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kat., 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 2 m/ž vozač C kat., 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob.

098 282 147 do 31.12.

55. Perutnina Ptuj PIPO d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec traži 18 m/ž prehrambena radnika u proizvodnom centru industrije mesa, 1 m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž vozača C+E kategorije i 1 m/ž radnika na farmi na određeno. Javiti se osobno na adresu, na portu firme ili na tel. 040 372 888 ili na email: info@perutnina.hr do 31.12.

56. Petcom keramika, Prhovec 5, traži 5 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 360 ili na email: keramika@petcom.hr do 14.1.

57. P-MTČ d.o.o., J. Broza 88, 40 315 Mursko Središće, traži 2 m/ž djelatnika na digitalnom tisku uskog tekstila i 2 m/ž djelatnika na bojanju uskog tekstila na neodređeno, životopis i molbu poslati na mail: posao@pmtc.hr do 8.1.; više info na: www.hzz.hr 58. PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog traži 3 m/ž komunalna radnika vozila za skupljanje otpada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 458 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email marina@pre-kom.hr do 25.01.

59. Pozvek d.o.o., I.g. Kovačića 2, Dunjkovec, traži 3 m/ž pomoćna radnika u drvnoj proizvodnji na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 829 232 ili na mob.

091 282 9234 ili na email pozvek-225@net.hr do 08.01.

Informacije 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

60. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži 2 m/ž keramičara i 2 m/ž pomoćna keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 508 5701 ili pismena zamolba na adresu ili osobno na adresu ili na email: slavko@regra.com do 31.12.

61. Reinox d.o.o., Brezje 81A, Lopatinec, traži m/ž tig zavarivača, m/ž bravar-strojobravar, m/ž tokar za rad na klasičnoj tokarilici na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855 856 ili mob.

098 268 700 ili pismenom zamolbom na adresu ili email reinox@reinox.hr do 31.12.

62. Sjaj metal d.o.o., Čakovec, traži m/ž bravara na određeno, javiti se na mob. 098 553 307 ili na email: sjajmetal@ gmail.com do 9.1.

63. Summa-con d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača tig postupkom i m/ž cjevara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 099 655 4618 ili na email: info@summa-com.hr do 31.1.

64. TEKELI PROJEKT - inženjering d.o.o., M. Kovača 72, Mursko Središće, traži 1 m/ž automehaničara ili vozača s C+E kat., 1 m/ž tesara, 1 m/ž zidara i 1 m/ž stolara za rad na području Međimurja na neodređeno, info na mob 098 240 131 ili 098 240 181 do 31.1.

65. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž kontrolora - međufazna i završna kontrola proizvoda na neodređeno, javiti se na tel. 040 370 999 ili pismenom zamolbom na gornju adresu do 8.1.

66. Trans-Kukovec d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 1 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz na određeno, javiti se osobno na gornju adresu ili nazvati na mob: 091 125 7984 ili 098 241 673 do 30.12.

67. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u sirani na neodređeno, javiti se na email vladimir.balent@ tradicijski-sirevi.hr do 15.01.

68. TREMAK d.o.o. Domašinec, Katarine Zrinski 1, traži 1 m/ž djelatnika na montažama kuća, 1 m/ž elektroinstalatera i 1 m/ž izolatera ravnih krovova na određeno. Javiti se osobno na gornju adresu pismenom zamolbom ili nazvati na tel: 040 863 920 ili emailom: posao@tremak.eu do 31.12.

69. Toni d.o.o., Kolodvorska 80a, D.Kraljevec, traži m/ž radnika u poljoprivrednoj ljekarni i otkupnoj stanici za žitarice na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email.info@toni-marodi.hr do 31.01.

70. Tubla d.o.o., Čakovec traži m/ž informatičara na određeno, javiti se na email:posao@tubla.hr do 06.01.

71. Usluge građevinskom mehanizacijom Blažon, Martinska 106, Mursko Središće, traže 1 m/ž rukovatelja građ. strojevima, 1 m/ž vozača teretnih vozila, 1 m/ž zidara i 1 m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, mogućnost smještaja, info na mob. 098 784 951 do 31.1.

72. URBia d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika na projektima visokogradnje na određeno, javiti se na email:igor.perhoc@urbia.hr do 01.01.

73. Virtus d.o.o., Belica, Gardinovec 193, traži 2 m/ž montera instalacija grijanja, 2 m/ž montera instalacija vode, 2 m/ž cjevara - izometričara - bravara na određeno, javiti se na mob. 098 846 167 ili pismena zamolba na adresu ili na email: virtusteam. info@gmail.com do 31.12.

74. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž keramičara, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće, 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće i 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili mob. 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili na mail: zgradarskatehnika@gmail. com do 30.12.

75. ŽGANEC d.o.o. Gornji Kraljevec, Marof 19, traži 1 m/ž automehaničara i 1 m/ž disponenta za međunarodni prijevoz, javiti se na mob: 098 493 006 ili mail: info@ transpor ti-zganec.hr do 10.1.2020., više info na www. hzz.hr

ZAVRŠEN nagradni natječaj Privatne prakse fizikalne terapije Alen Horvat i Međimurskih novina

Ljiljana Bujan iz Strahoninca preuzela poklon paket Privatna praksa fizikalne terapije Alen Horvat povodom 10 godina postojanja poklonila je paket fizikalnih terapija od 6 dolazaka.

Najviše sreće u izvlačenju imala je gospođa Ljiljanja Bujan iz Strahoninca. Gospođu Ljiljanu kontaktirala je naša služba marketinga i dogovorila preuzimanje nagrade.

Naša sretna dobitnica preuzela je u nagradu u Privatnoj praksi fizikalne terapije Alen Horvat.

Ljiljana oduševljena je nagradom i odlično će joj poslužiti. Tako je odmah dogovorila termine za dolaske na fizikalne terapije kako bi prebrodila svoje zdravstvene probleme. (mk)

Sretnoj dobitnici Ljiljani Bujan nagradu je uručio Alen Horvat

Vrhunski tim fiziotarapeuta i fizijatara

Privatna fizikalna terapija Alen Horvat s radom je započela 2010. godine u rodnoj Vulariji, a nakon 8 godina, zbog povećanja obima posla i potrebe za većim prostorom, preselila se u Čakovec na adresu Franje Punčeca 4 gdje djeluje i danas.

Individualiziran pristup pacijentu te vrhunski

tim iskusnih fizioterapeuta i fizijatra uz brojne uređaje i metode fizikalne terapije i rehabilitacije ključ su uspjeha u liječenju brojnih pacijenata svih proteklih godina u Fizikalnoj terapiji Horvat.

Trenutno broje 6 zaposlenih stručnjaka koji svakodnevno osobitom pažnjom i posvećenošću

zdravlju pacijenata rješavaju probleme i bolove te otklanjaju poteškoće zbog kojih mnogi ne bi mogli funkcionirati u normalnom životu. Uvijek ljubazna i dobro raspoložena ekipa olakšava sve terapije i danas su u Međimurju postali sinonim za fizioterapiju. (mk)

OBJAVITE

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

s fotografijom u boji već od 70 kuna

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600

54

Oglasnik

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe.

Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569

PRODAJE SE FIAT GRANDE PUNTO, 2006. godište, narančaste boje s efektom, benzinac, 1.4, 148.000 km, klima, el. spuštanje stakla, servo, airbagovi i puno druge opreme. Auto je registriran PRODAJEM PEUGEOT 307 do 2/2021. Cijena 2700 eura. HDI dizel 2003. god., regiInfo na mob. 091/561-5793 str. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, PRODAJEM gume Sava zim- povoljna cijena 11.000 kn. ske 205/55r16dot 2018g. Upitati na tel. 095/757Info na mob. 091 970 1929 2320

PRODAJU SE gume Sava, 205/55,R16, 4 kom, cijena po komadu 100 kn, god. proizvodnje 2016., info na mob: 099/808-7586 , šifra na Njuškalu: 32915284 POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala.

Tel. 099/214-2123 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100200 lit. Tel. 857-065

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.

Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat.

U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO IZNAJMLJIVANJE ZEMLJIŠTE ukupne površiIZNAJMLJUJEM 1-sobni ne 855 m2 kod južne obinamješteni stan u kući, na laznice Čakovec, Martanekatu, u Čk na Jugu, wifi, peZapad. Mob 091/410-1988 rilica, EC/F. Info 091/7237999 PRODAJEM ADAPTIRANU USLUGE OBITELJSKU KUĆU U ČAIZNAJMLJUJE SE NOVI NAKOVCU – mogućnost dva MJEŠTEN STAN od 43m2 u ODŠTOPAVANJE ODVOD- stana ili stambeno-poslovZagrebu, kvart Malešnica, NIH CIJEVI s posebnim no. EC/D. Info: 098/214300 eur, useljiv odmah, instrojem, rješavam proble- 107 fo na tel. 098 912 7271 me septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, PRODAJE SE POSLOVNI IZNAJMLJUJEM SKLADIŠPROSTOR U ČAKOVCU (ure- NO-POSLOVNI PROSTOR mob: 098/931-7570 đeno prizemlje od 125,95 od cca 150m2, omogum2), kuća s podrumom i ćen pristup kamionom, te POSAO mog. uređenja potkrovlja. skladište na otvorenom od Ulaz s ulične strane. Bočni 300-1000 m2 na jugu ČaMuška osoba traži posao u ulaz iz haustora s eventualkovca. Mob. 091/7237-999 proizvodnji, stolarskoj radi- nim parkiranjem odostraga oni ili bilo što drugo, može i malim dvorišnim vratima. IZNAJMLJUJE SE dvosoban i inozemstvo. Info na mob. EC/F. Info: 098/214-107 namješteni stan u Mur097/728-9476 skom Sredisšću, EC/D, info PRODAJE SE POLA KUĆE u na mob 091/168-0470 POZNANSTVA Ivanovcu na glavnoj cesti.

Nazvati poslije 12 sati na ŽIVOTINJE mob.

098/552-813 TRAŽIM DAMU nižeg rasta PRODAJEM TRITIKAL I ZOB vreća 50kg-65kn i proljetna zob vreća 40kg-65kn sa BESPLATNOM dostavom. Info na tel: 091 5392 870

starosti do 50. godina, tele- TRAŽIM U NAJAM ILI KUPRODAJE SE VEĆA količina fon: 097/738-4072 PUJEM poljoprivredno zestajskog gnoja (dostajalog), SLOBODAN MUŠKARAC mljište. Tel: 091/428-617 . povoljno. Info na mob.

(41g), zaposlen, ne pije, ne PRODAJE SE KUĆA KAT098/171-3961 puši, traži ženu za ozbiljnu NICA u Trnovcu, sa svim PRODAJE SE čekičar s 3-fa- vezu. Molim da se javljaju priključcima i dvorištem, znim motorom i kutijom, samo ozbiljne. Mobitel: EC/D, cijena 60.000 eur. stroj izmir za prženje kave 098/9334-291 Info na mob. 098/9422-821 od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob.

099/287-2453

PRODAJU SE sadnice agacije, javora, jasena, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,00-1,50 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob. 099/6839984 ili 099/808-7586

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339 RAZNO

PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju PRODAJE SE KUĆA u gradu očuvanu, te ormarić s poliPagu, potpuno uređena od cama - cijena 150 kn/kom.

220 kvadrata s tri apartma- Info na mob. 098/173-9167 na i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara PRODAJE SE FRIŽIDER s od mora i hotela Pagus, u gornjom ledenicom, visicentru grada. ER/C, cijena ne 150cm, u ispravnom 280.000 eura. Više infor- stanju, za 600 kuna. Info macija na tel: 099/681- na mob 099/404-7517 ili 099/516-2742 5389.

25. prosinca 2020.

Oglasnik 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag.

Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

CIJENA PRETPLATE (poštarina uključena u cijenu) MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST

NARUČITE PRETPLATU

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600

Zbog povećanog obujma posla tvrtka 'Tectum' d.o.o. traži djelatnike sa ili bez iskustva u izolacijama za rad na neodređeno vrijeme, poželjno ali nije uvjet da su iz građevinske branše tipa monter suhe gradnje, limar ili sl.

Radovi se odvijaju na sjevernom djelu Hrvatske, Čakovec, Varaždin i uža okolica.

Ukoliko želite promijeniti radnu sredinu i raditi u pozitivnom ozračju gdje su odlični uvjeti za rad obratite im se s povjerenjem putem email adrese: info@tectum.hr kratkim opisom i kontaktima.

USTUPAM OBITEL JSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/5467841

Sandor

PRODAJE SE el. bojler, 80 lit Ariston - cijena 300 kn; Kuhinjska peć na drva, nova, nekorištena 85x40x60cm cijena 1.800 kn; Novi uredski crni pisaći stol - cijena 500 kn; Protupožarna vrata T30, nova, 200x75 cm - cijena 1.500 kn, Nekorištene transport trake, širina 30 cm, različite dužine; Dvije neispravne kosilice po 100 kn kom; Dvije el. pumpe za vodu, jedan stolni el. gril novi, el. peć kuhinjska gorenje (šalter neispravan), sa staklokeramičkom površinom za kuhanje - 200 kn. Info na tel. 858-424 ili 098/942-2821

PRODAJE SE SMEĐA FOTELJA, presvučena u vrlo kvalitetan materijal, visine 80 cm i širine 85 cm, cijeSPRAVA za vježbanje trbuš- na 150 kn, info na mob. nih mišića i termoakumula- 091/761-3467, šifra na PRODAJE SE dva kompleta ciona peć. Tel. 682-175 Njuškalu: 22197199 kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima.

Info na mob. 098/1760-256

Novi Feromont d.o.o., proizvođač metalnih konstrukcija, kućišta transformatora te kućišta visokonaponskih prekidača i mjernih uređaja, trenutno traži iskusnu, odgovornu i motiviranu osobu za radno mjesto:

• BRAVAR • ZAVARIVAČ • LAKIRER • VILIČARIST /KRANIST UVJETI:

• RADNO ISKUSTVO JE UVJET • UKUPNO – 16 IZVRŠITELJA Ako želite raditi u dinamičnom i stimulirajućem radnom okruženju pošaljite nam svoj životopis na adresu firme Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80B, DonjiKraljevec, na mail: jkrznar@noviferomont.hr ili nazovite na broj tel. 040/655-331

Od svega najviše voli trčati! Naša velika livada je raj za njega. On je super na uzici i u šetnji je jako dobar, ali kad ga pustimo u ovaj veliki prostor, e to vam je onda veselje kakvog nema. S A u njegovim nogama još bezbroj koraka koje bi želio napraviti.

Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Freddy

TONI d.o.o.

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave!

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159

PRODAJEM harmoniku melodiju, kao nova, očuvana sa koferom, 80 basova 9+2 registra. Info na mob. 091 PRODAJE SE vitrina malo 970 1929 korištena i jedan luster sta- PRODAJEM staru ciglu slokleni malo korišteni. Cije- ženu na palete, 1200 kom, na za sve je 200 kn. Info na povoljno, mjesto: Kotoriba, mob. 099/854-6081, zvati info na tel: 098 170 5311 iza 15 sati.

PRODA JE SE POTPUNO PRODAJE SE kvaka za pvc OČUVANI KAUČ. Tel. 312vrata, Almar Handles, no- 783 ili 098/546-031 va, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob. 091/761-3467, šifra na Njuškalu: 27229391

je jedan od četvero braće koji su došli u sklonište prije nego su uopće progledali do kraja. Dakle, nikad nisu vidjeli ni osjetili ništa od vanjskog svijeta osim svoje mame i jedni drugih.Sada je vrijeme da Freddy dobije nekoga tko će mu pokazati taj veliki i lijepi svijet izvan skloništa. Rođen je u kolovozu 2018., visok oko 60 cm.Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Gorka

je pronađena na groblju napola živa. Prepuna krpelja razboljela se od krpeljne bolesti i jedva smo je spasili. Te njezine prošarane šapice i bijela kravatica pod vratom čine je dodatno šarmantnom. A tek kad digne uši u zrak – onda je prava ljepotica. Iako na prvi pogled tek obična kujica, ako je pogledate srcem, vidjet ćete koliko je lijepa, topla, nježna i draga. Rođena je u siječnju 2016., visoka oko 50-55 cm.Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Cifri je jedan od onih uz koje vam ne može i ne stigne biti dosadno. Naš mali veseljak.

Iako je procijenjeno da je rođen u travnju 2013., i službeno već spada u pseće seniore, Cifri se ustvari više ponaša kao tinejdžer. Vrlo je aktivan, razigran i sretan pas. Mogli bismo reći da voli sve osim uzice. Vjerojatno ga previše ograničava za njegov ukus. Visok je oko 40 cm. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

1319

PRODA JE SE Huawei y7 prime 2018.,kupljen u Tele 2, kao nov,tamnoplave boje,bez ogrebotine, jos je zaštitna folija na staklu, info na:091/761-3467 , šifra na Njuškalu: 32981593 PRODAJEM potpuno novi, zapakirani Samsung Galaxy A20. Cijena 700 kuna. Info na mob 099 245 9039 KUPUJEM neispravan laptop.

Info na mob. 097/728-9476

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

56

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

kao scenarij distopijskog filma.

Novi koronavirus (koronavirusi postoje od davnina!) uzrokovao je zaraznu bolest koja je ove godine premrežila čitav svijet i temeljito uzdrmala čovječanstvo.

U svima nama pokrenuli su se temeljni egzistencijalni strahovi, zbog brojnih opravdanih razloga već mjesecima osjećamo nepovjerenje i nesigurnost. Uz svu znanost i tehnologiju koju imamo nemoćni smo pred mikroorganizmom koji je na granici živog i neživog svijeta. Ne čudi ni to što smo se našli u ovakvoj situaciji ni to što se na nju teško adaptiramo. Naivno smo mislili da nam uvijek treba biti dobro u životu i da svaki problem na koji naiđemo možemo riješiti preko noći. Ne možemo, nikad nismo ni mogli. Nemoć možemo pobijediti samo ogromnim strpljenjem, zalaganjem i znanjem. Udružene svjetske snage znanstvenika i medicinskih stručnjaka na čitavoj planeti čine sve kako bi u rekordnom vremenu zaustavili ovaj koronavirus u njegovom mahnitom letu. Vlade svih država ulažu sredstva u istraživanje i liječenje, svijet je nakon dugo vremena povezan zajedničkim

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Božić u ozračju pandemije

Povjerenje i sigurnost Povjerenje u realnost koja nas okružuje temeljna je ljudska osobina. Samo se povjerenjem može stvoriti sigurnost prijeko potrebna za život. Bazično povjerenje i sigurnost osiguravaju nam oni koji nas podižu, njeguju i odgajaju jer ljudsko biće bez toga uopće ne može preživjeti.

Već od trenutka rođenja moramo se moći pouzdati u povoljan razvoj događaja i moramo se moći osloniti na stabilnost svog okruženja. Moramo vjerovati da s onima s kojima smo i tamo gdje smo možemo opstati.

Kako bismo mogli živjeti, bilo u grubim davnim vremenima kad je pojedinac morao samostalno vladati nepoznatim situacijama, bilo danas kad je sve visoko specijalizirano na razinama kontrole daleko od nas kao pojedinaca, kad ne bismo vjerovali da će sve biti dobro po nas? Kako bismo bez toga sigurnoga unutarnjeg utočišta koje je u ranom razvoju ugrađeno u ljudsku jedinku mogli prolaziti kroz sve životne neizvjesnosti? U našem kolektivnom nesvjesnom biću pohranjene su opasnosti i katastrofe kroz koje je čovječanstvo prolazilo i raslo, a sadašnjost nam izgleda

25. prosinca 2020.

ciljem. Živimo u brzom vremenu i rješenje za ovu pandemiju stiže nam vrlo brzo, nemojmo biti nezahvalni! Ovo su herojska vremena. Naši su heroji znanstvenici i liječnici, u najbolje među njima čovječanstvo je oduvijek moglo imati povjerenje. Imati povjerenje znači vjerovati nekome ili nečemu, moći se osloniti, osjećati sigurnost. Zanimljivo se ovdje susreću racionalni i iracionalni slojevi naše ličnosti. Osim što trebamo modele suvislog tumačenja događaja, mi kao ljudi tražimo i viši smisao stvari. Osjećamo da su život i stvarnost neizrecivo čudesni. Želimo vjerovati da postoji čudotvorna, skrivena sila koja drži ovaj napuknuti svijet na okupu. Vjerujemo jer želimo isključiti slučajnosti, osjetiti sebe i transcendirati sebe da bismo postali dio cjeline. U teškim vremenima vjera nam je još potrebnija, kao utjeha, izvor snage, nade i smisla. Ovih blagdanskih dana koje ćemo provesti mirnije nego ikad, u najužem krugu obitelji, mnogi nažalost i fizički razdvojeni od svojih bližnjih, osjećamo duboku ljubav, povezanost i bliskost, ujedinjenost u svojoj ljudskosti.

Sretan Božić!

Božić, veliki kršćanski blagdan, posvećen je veličanju Isusova rođenja, što se obilježava raznim tradicijskim običajima, poput svečanih misnih slavlja, kićenja jelke i dvorišta.

Blagdan Božića za kršćane znači širenje sreće i mira, više vremena provedenog s obitelji i prijateljima, tradicijsko darivanje, ali i zabave uz obilje hrane i pića.

No, blagdansko razdoblje je ove godine drugačije, čime se nužno mijenjaju dosadašnji načini obilježavanja ovog velikog blagdana. Poštujući mjere i pravila donesena u cilju smanjenja epidemije, ograničeni smo u okupljanju ljudi pa proslave izostaju, smanjili smo odlaske u dućane, isključili odlaske u neke druge krajeve na božićne sajmove i proslave adventa, izostavili neformalna druženja i susrete s dragim osobama, kao i velika obiteljska okupljanja.

To ne znači da se Božić ne može proslaviti unatoč pandemiji. Ključ sigurnih i zdravih COVID-19 božićnih planova je da budu što intimniji, kao na primjer mala obiteljska večera. Iako trenutne mjere dopuštaju okupljanje ljudi iz dvaju različitih kućanstava, na svakom je pojedincu odluka da se s tom mjerom na umu uključi u posjete i druženja.

Ako se organiziraju druženja, broj prisutnih svakako treba biti što manji kako bi se rizik širenja virusa minimalizirao, uzimajući u obzir mjeru koja kazuje da „na privatnim okupljanjima može biti prisutno najviše 10 osoba“. No i tada valja slijediti određene smjernice. Potrebno je držati fizičku distancu, druženje

vremenski ograničiti (imati na umu da „okupljanja svih vrsta mogu trajati najdulje do 22:00“), preskočiti zagrljaje dobrodošlice. Također osigurati sredstva za dezinfekciju ruku, postaviti jednokratne papirnate ručnike, koristiti se jednokratnim posuđem. Neka gosti nose masku za lice (ali neka i domaćin ima pri ruci dodatne ako netko zaboravi) jer nošenje maski najvažnije je kad je socijalno distanciranje teško, a osobito su važne u okruženjima u kojima bi pojedinci mogli povisiti glas zbog glasnog govorenja, glasnog smijanja ili pjevanja.

Unatoč niskim temperaturama, možda će se neki odvažiti organizirati druženje na otvorenom - u dvorištu, na terasi…, uz vanjske grijalice, topla pića i juhe i uz zapaljenu vatru. Iako je boravak na otvorenom epidemiološki prihvatljiviji, također se treba pridržavati gore opisanih smjernica.

Tijekom proteklih mjeseci pandemije naučili smo puno o mogućnostima digitalnih medija i mrežnih platformi pa se druženje s nekim širim krugom ljudi može ostvariti i virtualnim putem. Za one malo poduzetnije, svima koji će se okupiti mogu se njihovim kućama poslati ukrasi, šeširi, kompleti za ukrašavanje pića i kolača i slično, kako bi, iako fizički razdvojeni, svi mogli slaviti kao da su zajedno u jednom ambijentu.

Za one koji žele potpuno distanciranje od drugih za Božić, moguće je posvećivanje obitelji uz razne društvene igre, kićenje doma, ili razne zabavne ideje, primjerice pečenje božićnih poslastica.

Time će se djecu zaposliti u kuhinji, a poslije i u kolaž-izradi božićnih čestitki. Poslastice se uz tako izrađene čestitke mogu zapakirati i razvoziti do prijatelja i članova obitelji, što je lijepa blagdanska gesta.

Slavljenje Božića inače je nezamislivo bez okupljanja katolika u crkvi - domu zajednice vjernika, uz svečana misna slavlja. Iako će se ovogodišnji Božić slaviti i u crkvi, no puno skromnije, vjernicima će se prijenosom putem radio ili TV programa omogućiti da prisustvuju misnom slavlju bez dolaska u vjerske objekte.

Božićni blagdani nažalost nisu otklonili virus te je kod mnogih ljudi i dalje prisutna zabrinutost zbog moguće zaraze i za vlastito zdravlje pa i za opstanak posla i za prihode. Općenito neizvjesnost sa sobom nosi tjeskobu. Možemo je ublažiti raznim strategijama umirivanja: rasterećujući razgovor s bliskom osobom, puštanje glazbe, šetnja, hobiji…

Za one koji su blagdane dočekali u bolesti, nekoliko savjeta: puno odmora (učinkovit lijek protiv infekcija je dobro staromodno spavanje: što se tijelo više odmara, to je brži oporavak), pijenje puno tekućine (čime se sprečava dehidracija i omogućava nadoknada tekućine koja je izgubljena tijekom stvaranja sluzi u dišnom sustavu), jačanje imuniteta zdravom prehranom (o čemu smo pisali prije 3 tjedna).

Stručni tim Savjetovališta za alkoholizam i alkoholom uzrokovane probleme želi vam zdrave, sigurne i mirne blagdane.

VATROGASCI MEĐIMURJA

25.prosinca 2020.

57

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Priprema hidrauličkog alata iz vozila

DVD Mala Subotica, spašavanje i traženje vježbi i u vrijeme korone

Vatrogasci vježbaju kako ne bi izašli iz forme Piše: Damir Perhoč Foto: DVD Mala Subotica

U vrijeme epidemije uzrokovane koronavirusom međimurski vatrogasci vrlo su disciplinirati i odgovorni prema svojem dobrovoljnom i humanom poslu. Mnogi dobrovoljci u svojim vatrogasnim društvima obavljaju razne zadatke i pripreme za moguće intervencije.

Uz to, uređuju se okućnice, spremišta i prostorije za sastanke, a sve uz stroge epidemiološke mjere koje su propisane.

Jednostavno oni su ti koji ne mogu bez vatrogastva bilo u „praznom hodu“

Kako se koristiti propisanom opremom?

Vatrogasci Male Subotice ulaze u zadimljen prostor ili aktivno na intervencijama.

Jedno od tako vrlo aktivnih i uzor drugima jest Dobrovoljno vatrogasno društvo Mala Subotica.

Ulaskom u zadnji mjesec u godini obavili su nemalih

35 intervencija, a što predstavlja 4,6 posto intervencija na cijelom području županije.

Baš zbog te brojke operativni članovi obavljaju raznovrsne vježbe i pripreme za nadolazeće intervencije.

DVD BELICA

Prikupljaju dobrotvorne priloge za čakovečku bolnicu Članovi DVD-a Belica ove su godine umjesto prikupljanja redovne godišnje članarine odlučili prikupljati dobrotvorne priloge s ciljem pomoći Županijskoj bolnici Čakovec. U akciji će se prikupljati higijenske potrepštine, vlažne maramice,

papirnate maramice, wc papir, zaštitne maske, pelene i sredstva za dezinfekciju.

Svi koji se žele priključiti akciji donacije mogu donijeti 26. prosinca od 9 do 17 sati u spremište DVD-a Belica. - Nadamo se da će se naši sumještani u

što većem broju uključiti u ovu humanitarnu akciju i pokazati svoju dobrotu kako bismo zajedničkim snagama pomogli bolnici i medicinskom osoblju u ovim teškim okolnostima, poručio je zapovjednik DVD-a Belica Danko Trstenjak. (Lea Novaković)

Nedavno su održali malu vježbu ponašanja na intervenciji za vrijeme pandemije i korištenja propisanom opremom. Vrlo disciplinirani i opremljeni zaštitnom opremom obavili su vježbu prema pravilima struke i pridržavanja epidemioloških mjera.

Sigurnost vatrogasaca na prvom je mjestu

Zaključak je da je ovo nova situacija na koju se treba prilagoditi i sigurnost vatrogasaca mora biti na prvom mjestu. Uz tu vježbu ponovili su i izvlačenje unesrećene osobe iz kombi vozila koje se nalazilo na boku. Svu korištenu opremu su koristili iz vlastitog navalnog vozila.

Također za dio operativnih članova ovo je bila prilika da zaduže novu zaštitnu opremu, vatrogasna zaštitna odijela i kacige i isprobaju istu u uvjetima rada.

Ponajviše zbog mjera vatrogasci su raspoređeni po grupama, dok je jedna grupa odradila vježbu s hidrauličkim alatom, drugi dan druga grupa odradila je vježbu kretanja i pretrage u zadimljenim i mračnim prostorima. Isto su odradili operativni vatrogasci koji imaju važeće liječničke preglede i završenu obuku za izolacione aparate.

Atrakciju vatrogasnog sporta gledat ćemo u Čakovcu 2021. godine

SVJETSKO vatrogasno prvenstvo 2021.

Čakovec domaćin od 9. do 15. kolovoza Svjetsko vatrogasno prvenstvo za mladež u vatrogasnom sportu trebalo je biti održano 2020. godine od 31. kolovoza do 6. rujna u Čakovcu.

Zbog epidemioloških mjera je odgođeno. Prvi čovjek vatrogasnog sporta Hrvatske, naš Međimurac Radovan Zadravec i mnogi natjecatelji ovog vatrogasnog sporta s razlogom su bili razočarani jer su pripreme tekle prema planu i programu.

Tuga je nedavno pretvorena u osmijeh i veselje. Naime, na održanoj Konferenciji Međuna-

rodne sportske federacije vatrogasaca u prosincu potvrđeni su novi datumi održavanja Svjetskih prvenstava za 2021. godinu.

Tako da se prvenstvo za vatrogasnu mladež „ponovno“ vraća u Čakovec, a bit će održano od 9. do 15. kolovoza.

Sad predstoji ponoviti plan i program kako bi Čakovec bio dobar domaćin Svjetskog vatrogasnog prvenstva za mladež. Domaćinstvo za odrasle je pripalo gradu Karagandi u Kazahstanu koje će biti od 31. kolovoza do 9. rujna.

58

Nagradni natječaj

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJE božićne ukrase VLATKA HORVAT i njezina kći Ema iz Lopatinca

Izrađivanje božićnih ukrasa nas opušta BIRAMO NAJLJEPŠI božićni ukras

Pošaljite nam blagdanske ukrase, bit ćete nagrađeni I ove godine biramo najljepše božićne ukrase kojima krasite svoje domove. Trud će vam se isplatiti jer ćemo ga nagraditi. Svoje kreacije šaljite na mail: redakcija@mnovine.hr uz napomenu: Nagradni natječaj - najbolji božićni ukras.

Pošaljite nam više fotografija svojih ukrasa, ali obavezno fotografirajte i sebe uz neki od vaših radova. Uz fotografije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama, a da vas u ovoj situaciji ne ugrožavamo našim dolaskom u vaš dom.

Natječaj je otvoren od 30. studenog do 2. siječnja iduće godine.

Od češera su izradile krila anđela

Na naš nagradni natječaj prijavile su se i Vlatka Horvat i njezina kći Ema iz Lopatinca. Istaknule su da uživaju u blagdanskom vremenu te da svake godine za Božić uređuju kuću u blagdanskom ruhu i izrađuju pri tome razne ukrase.

- Obje smo kreativne i izrađivanje nas opušta i u isto vrijeme provodimo zajedničke trenutke. Ove godine izradile smo svašta novo, a inspiracije uglavnom nalazimo na web stranicama, ističe mama Vlatka. U izradi ukrasa pomažu im i tata Neven i starija kćer Hana.

Za početak su napravile dva adventska vjenčića za stol u dnevnoj sobi i blagovaoni. Na zid dnevne sobe stavile su veliki adventski kalendar s ukrasnim vrećicama i slatkišima koje cure otvaraju svaki dan do Bo-

Vlatka i Ema su od starih božićnih kapica sašile crvene boriće koji idu pod jelku

žića. Izradile su i borić od breze i špage koji krasi zid u dnevnoj sobi. Kamin od kartona i sandučić za poštu Djeda Božićnjaka izradio je tata Neven i on krasi hodnik obiteljske kuće. Od starih božićnih kapica sašile su male crvene boriće koji na Badnjak idu pod božićnu jelku.

Krila anđela izradile su od češera i tako napravile prekrasne ukrase za bor.

Od malih staklenki izradile su božićne svijećnjake koje će pokloniti bakama i tetama. A kao šećer na kraju napravile su božićne arancine, ušećerenu koricu naranče kao savršeni božićni desert.

- Neka nas barem ovi ukrasi podsjete koliko je uistinu prekrasno Božićno vrijeme i koliko je bitno kvalitetno provoditi vrijeme s obitelji i djecom, poručila je obitelj Horvat. (Sanja Heric)

ŠTEFANIJA ŠIMUNIĆ iz Preloga

Štalicu izradila od žireva, kestena, češera i kocenja - Dolazi vrijeme Božića kad ja u svom domu želim na svoj kreativni način unijeti taj duh ovog našeg podneblja.

Svake godine je to nešto novo, rekla nam je Štefanija Šimunić iz Preloga, koja se prijavila na naš nagradni natječaj.

Sponzori nagradnog natječaja Božićni ukrasi:

• 3 promo paketa BAT-a • poklon-bon u BAT-u od 500 kuna • poklon-bon od 300 kuna

- Štalicu sam napravila od prirodnog materijala kojeg sam pronašla u šumarcima, parkovima, polju. To su žirevi, kapice, divlji kesteni, češeri, kocenje, slama, ispričala nam je Štefanija.

Nakon smrti supruga u domu ne pravi klasičan bor, već na svoj način izrađuje bor od prirodnog materijala. Ovog puta upotrijebila je osušenu granu lavande, ukrasila je cvjetovima od komušine, sjemenki šipka i školjkama te okitila heklanim anđelima.

- Vezem torbe, odjevne predmete, ukrašavam tegle školjkama, heklam. Uvijek nešto novo. Moji radovi otišli su u Njemačku, Rusiju, Kanadu, Sloveniju i diljem Hrvatske, istaknula je Štefanija.

(Sanja Heric)

Štefanija Šimunić iz Preloga s jaslicama od prirodnih materijala

Podijelite s nama recept i pokupite nagrade U nagradnom natječaju tražimo kolače u čijoj pripremi ste najbolji i koje najradije pečete za Božić. Što morate učiniti da se uključite u natječaj? Pošaljite nam fotogra-

fije svojeg najboljeg božićnog kolača na mail: redakcija@ mnovine.hr uz napomenu: Nagradni natječaj - najbolji božićni kolač. Možete nas i nazvati na broj i prijaviti

se: 040 323 601. Uz fotografije kolača i vas uz svoj kolač pošaljite nam recept kolača, svoje ime i prezime, mjesto odakle ste i broj telefona. Tako da vaš kolač i

vas možemo predstaviti u Međimurskim novinama, a da vas ne ugrožavamo svojom posjetom. Natječaj je otvoren od 30. studenog do 2. siječnja iduće godine.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIRAMO NAJBOLJE božićne kolače

Nagradni natječaj 59

NAGRADNJAČE

DUŠANKA NOVAK iz Strahoninca

Kuglof je kralj božićnog stola Dušanka Novak iz Strahoninca slobodno vrijeme voli provoditi pripremajući hranu i slastice. Ovo vrijeme došašća posebno je veseli i već od početka kiti kuću i peče razne prigodne kolače, pite, štrudle, kuglofe. Za nas je pripremila kuglof od tijesta. Tijesto se miješa deset dana, potrebno je strpljenje, a nagrada je posebni kolač u kojem se osjeti trud, povezanost, prijateljstvo i nostalgičan okus.

Tijesto se razdijeli na četiri dijela od kojih jedan ostavite sebi, a tri se razdijele prijateljima. Od jednog dijela tijesta Dušanka je ispekla adventski vijenac

za prvu nedjelju došašća.

Drugi dio tijesta poklonila je novoj kolegici na poslu za uspješnu suradnju, od trećeg dijela ispekla je kuglof za kolegicu koja je otišla u mirovinu, a od posljednjeg dijela pripremila je ovaj božićni kuglof u novom obliku. Svatko može dodati sastojke koje voli i tako napraviti kolač po svom ukusu.

Recept ju je, otkrila nam je, podsjetio na neka jednostavnija vremena, kad smo se više družili, razgovarali i izmjenjivali iskustva.

Na etažeru se nalaze još linzeri, čoko ludići, nutela keksići i kokos kiflice.

(A. Sklepić)

Božićni kuglof čija priprema traje deset dana

Recept - kuglof Sastojci i priprema: U plastičnoj posudi izmiješajte 3 šalice za kavu oštrog brašna, 3 šalice mlijeka i 3 šalice šećera. Pomiješajte i ostavite na sobnoj temperaturi pokriveno krpom.

Drugi, treći i četvrti dan samo promiješajte, obavezno drvenom kuhačom.

Peti dan dodati 3 dl mlijeka, 30 dag šećera, 30 dag brašna i opet promiješati.

Sedmi, osmi i deveti dan

samo promiješati. Deseti dan dodati 30 dag oštrog brašna, 30 dag šećera i 3 dl mlijeka. Promiješati i razdijeliti na četiri dijela.

U jedan dio dodati 3 jaja, 20 dag oštrog brašna, prašak za pecivo, 1 vanilin šećer, 2,5 dl ulja, i sastojke po želji: šaku oraha, šaku lješnjaka, suhe marelice, cimet, čokoladu. Peći u namašćenom kalupu na 170 stupnjeva oko 60 minuta.

Za tijesto: 125 grama sitno mljevenih oraha, 200 grama integralnog brašna, 2 žlice škrobnog brašna (gustina), 4-5 usitnjenih klinčića, ½ žličice cimeta, 3 žlice ruma, 125 grama margarina, 2 velike žlice meda. Sastojke zamijesiti, malo odmoriti i čašom rezati keksiće koji se peku 10 minuta na 170 stupnjeva.

Za kremu: 150 grama tamne čokolade, 1 dl vrh-

nja za šlag, 2 žlice ruma, 2 žlice mljevenih oraha.

U vrelo vrhnje dodati narezanu čokoladu i rum, dodati orahe, ohladiti i lijepiti kekse.

Za ukras: 50 grama tamne čokolade, 2 žlice vrhnja za šlag, krupno mljeveni orasi. Slijepljene kekse namazati čokoladom i valjati u mljevene orahe. Na kraju prošarati čokoladom.

Recept - čoko ludići

Dušanka sa svojim brojnim božićnim kolačićima (čoko ludići u sredini, prošarani čokoladom)

SABINA MEZGA iz Vratišinca

GLAVNI sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je METSS koji nagrađuje:

Mekani snježni jastuci koji se s guštom jedu za blagdane

• glavna nagradna poklon bon u vrijednosti 1.000 kn

Sabina Mezga iz Vratišinca rado priprema snježne jastuke, koji su posebni po tome što se u njima nalazi želatina zbog koje se zibaju.

Sabina voli čitati Međimurske novine, a najviše ju zanimaju recepti koje onda i

Snježni jastuci

sama isproba. Iz tog razloga odlučila sam i ja podijeliti svoj recept s drugima i zaigrati nagradnu igru.

Svatko tko ima volje i ljubavi prema kuhinji, zavoljet će i ovaj kolač, poručila je Sabina. (mm)

• 3 poklon bona svaki u vrijednosti 500 kn

Recept - snježni jastuci

Sabina Mezga rado priprema snježne jastuke za koje treba strpljenje da bi dobro ispale

- Sastojci: 6 decilitara šećera, 4 i pol decilitara vode, 1 bjelanjak, 3 vrećice želatine, jedno pakovanje kokosova brašna - Priprema: Jedan bjelanjak, 6 decilitara šećera i decilitar i pol vode miksati pola sata. Najvažnije u cijelom postupku je upravo to, dugo miksanje. U drugoj posudi u decilitar vode dodajte želatinu te promiješajte. Ostatak vode, dva decilitra, staviti kuhati do vrenja. Kada voda zavrije, dodajte smjesu želatine i vode u nju i miješajte na vatri 3 do 5 minuta. Nakon toga ostavite smjesu da se

ohladi. Ohlađenu smjesu sa želatinom spojite sa smjesom s bjelanjkom i šećerom i ponovno miksajte 15 minuta. Nakon toga dobivenu smjesu ulijte u pripremljeni kalup te ostavite da odstoji 24 sata u hladnoj prostoriji. Prije posluživanja narežemo na štangice, uvaljamo u kokos i poslužimo.

60

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Sastojci:

- lignje 150 g - riža arborio - maslinovo ulje - češnjak - bijelo vino - temeljac - maslac - vrhnje za kuhanje - pasirana rajčica - grana padano sir - sol, papar - bosiljak - majčina dušica

Rižoto s lignjama

Većina međimurskih ugostiteljskih objekata u mjesecu prosincu se zbog aktualnih epidemioloških mjera okrenula dostavi hrane. Tako se i iz restorana Pozoj može naručiti pizza te druga jela prema objavljenom letku na Pozoj profilu FB društvene mreže. Jedno od jela je i rižoto s lignjama koje preporučuje kušati Jasmina Marčec. Evo i recepta.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Krašuljci Priprema: Sve sastojke zajedno umijesite i ostavite tijesto da malo odstoji. Izradite malene kuglice pa ih posložite u lim na papir za pečenje te svaku kuglicu lagano stisnite. Pecite na 180 stupnjeva oko 10 minuta ili dok blago ne porumene.

25. prosinca 2020.

U zagrijanu tavu ulijemo maslinovo ulje i sitno sjeckani češnjak te malo popržimo. Kad dobijemo zlatnu boju češnjaka, dodamo narezane lignje i pržimo oko 2-3 min. Ulijemo bijelo vino, malo prokuhamo da alkohol ispari te ulijemo riblji temeljac i prokuhavamo oko 3-4 min. Ulijemo pasiranu rajčicu, prokuhavamo, miješamo te ulijemo malo

vrhnja za kuhanje. Zatim promiješamo, stavljamo rižu. Malo prokuhamo uz dodavanje maslaca i grana padano sira. Kad je rižoto povezan, po ukusu dodajemo začine (bosiljak, majčina dušica, sol, papar).

Prije posluživanja rižoto neka odstoji oko 1-2 min.

Serviramo na tanjur i naribamo grana padano sir.

Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Vinski kolačići s malo šećera

Sastojci:

-3 šalice glatkog brašna Čakovečkih mlinova (mjera šalice od 2 dcl) -1 šalica šećera -1 prašak za pecivo -1 margarin -2 jaja (malo izmutiti sa šećerom) -15 dkg sjeckane čokolade za kuhanje -1 vanilin šećer -korica limuna

U brašno dodaj pecilni prašak i promiješaj. Dodaj margarin, žumanjak, vanilin šećer i bijelo vino. Sve zajedno zamijesi u finu masu.

Zatim razvaljaj i modlicom izreži oblike po želji. Od bjelanjka izmiksaj čvrst snijeg te u njega dodaj malo mljevenog badema (ili oraha).

Bjelanjke žličicom stavljaj na keksiće te posipaj s bademima u listiću (ili sjeckanim orasima). Peći u limu (na papiru za pečenje) na 180 stupnjeva oko 20 min. Kako u kolačiće ide samo jedan vanilin šećer, pogodni su za

dijabetičare. Tko želi, kolačiće može posipati s malo šećera u prahu. (rr)

Sastojci:

- 30 dag glatkog brašna - 250 g margarina - 1 žumanjak - 1 pecilni prašak - 1 vanilin šećer - 6 žlica bijelog vina - mljeveni bademi - badem (listići)

Silvanac zeleni obiteljske vinarije Tomšić Uz rižoto s lignjama odlično će se sljubiti bijelo vino.

Djelatnici restorana Pozoj preporučuju servirati silvanac zeleni odnjegovan i proizveden u obiteljskoj vinariji Tomšić.

Riječ je o polusuhom kvalitetnom bijelom vinu ugodne svježine i arome. Živjeli! (rr, zv)

25. prosinca 2020.

Kuharica 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Jovanka s unucima pred svojom bogatom božićnom trpezom

JOVANKA MIKULAJ iz Malog Mihaljevca predlaže božićni ručak

Beričetni blagdanski stol s tri vrste mesa ispod peke

Kao prijedlog za božićni ručak Jovanka nam je pripremila pečeni odojak, piletinu i zečetinu ispod peke, a od priloga krumpir (također ispod peke) i krokete Piše: Aleksandra Sklepić

Na vratima je Božić, svima najdraži blagdan.

Vesele mu se najviše djeca, zbog kićenja božićnog drvca, šarenih ukrasa i brojnih poklona i iznenađenja ispod njega.

Odrasli pak, uz druženje s obitelji u zajedništvu koje je najjače upravo uz ovaj blagdan, imaju svoje razloge za veselje. Jedan od njih svakako su brojne delicije koje naše vrijedne Međimurke marljivo pripremaju.

Za Božićni ručak peka Jovanka Mikulaj iz Malog Mihaljevca prava je umjetnica u pripremanju slasnih jela koje svi najviše vole. Uz to što voli kuhati, Jovanka je aktivna članica Društva žena Mali Mihaljevec i DVD-a Mali Mihaljevec. Ove godine, nažalost, sve su aktivnosti svedene na minimum, što našu domaćicu rastužuje. Jedino je dobro što se sada više može posvetiti svojoj obitelji. Jovanka ima dva sina i kćer te četvero unuka, Vito, Franka, Martin i Marta.

U mirovini je i dane provodi sa suprugom Borisom, koji je glavni za ocjene Jovankinih jela. Do sada je uvijek dobila samo čiste petice, doznali smo.

Kao prijedlog za božićni ručak Jovanka nam je pripremila pečeni odojak, piletinu i zečetinu ispod peke, a od priloga krumpir (također ispod peke) i krokete. Ako nemate spremnu peku u ovo zimsko doba, sve ovo može se pripremiti i u kuhinjskoj pećnici.

Za salatu predlaže ribani zeleni kupus i zelenu salatu.

Sve su to jela koja se u našem

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

kraju najviše cijene i oduvijek pripremaju, za sve velike blagdane.

Priprema i sastojci

PEČENI ODOJAK: Zadnju četvrt odojka dobro nasoliti i kao začin dodati ružmarin.

Prije pečenja kožu prošarati nožem u obliku manjih kvadrata, zbog čega će izgledati svečanije i biti bolje za jelo.

Peći ga u limu u pećnici na 170 stupnjeva, sat i pol, a zatim pojačati temperaturu i peći još 1 sat. Sve vrijeme ga zalijevati vlastitim sokom

i pivom, od čega će postati hrskav i crvenkaste, primamljive boje. Naša kuharica predlaže peći pokriveno folijom.

KROKETI: Skuhati oguljen krumpir kao za pire (5-6 krumpira). Zgnječiti i dodati glatko i oštro brašno, u količini potrebnoj da tijesto ne bude premekano.

Dodati 1 jaje, malo soli, malo krušnih mrvica i zamijesiti.

Oblikovati cilindrične krokete koji se prije pečenja valjaju u krušnim mrvicama i peku na vrućem ulju

Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela.

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj.

U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda.

Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 29. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 1. siječnja 2021.

Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnik iz ovog broja: Stjepan Bratinščak iz Križovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1319 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 29. prosinca 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 1. siječnja 2021.

62

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Oni koji su još sami kontakt će započeti na intelektualnoj razini.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član iste zahtijevati njihovu pažnju.

Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojim će trebati pokazati malo više razumijevanja za drugu stranu.

LAV (23.7. - 23.8.)

Predlagat će vam mnogo toga, ali vi sami nećete moći utjecati na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova.

Surađujte i pažljivo slušajte. Čitajte između redova. Ono što sad ne ide, ići će kasnije.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vaša znatiželjna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji.

Barem kad se radi o ljubavi.

Više vam neće biti važne atrakcije, nego ćete uspjeti uživati u sasvim malim i običnim situacijama.

To je zrelost, bilo para, bilo osobe.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Velik broj izlazaka i širok krug ljudi koji neprestano raste učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni bez obzira na vaš status samca ili „u paru“.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba.

Pokušajte je prihvatiti onakvu kakva ona jest i vidjet ćete da bez nepotrebnih pritisaka i zahtjeva možete biti sasvim sretni.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Većinu ovog tjedna vaš privatni život neće biti sasvim miran.

Trebat će dosta diplomacije i strpljenja kako bi razgovori napredovali u konstruktivnom pravcu.

Nastojte vagati svaku svoju riječ.

25. prosinca 2020.

Badnjak, Badnja večer, Badnji den…

Na Badnjak se nekad postilo, neki nisu jeli ništa sve do večere, a domaćice su čitav dan pripremale ukusna jela i kolače za predstojeće blagdane

RAK (22.6. - 22.7.)

Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje.

Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine odlaskom na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlaziti van iz kuće. Bit će im bolje među ljudima.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokupljati vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s tim da će im odnos s voljenom osobom malo škripiti. Samci će ostati kod kuće. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Neki će sve više držati do toga što okolina misli o njima i partneru. Samo iskrenost donosi sreću.

Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage protivnika te da postupite realno i pametno.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi.

Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pratit će ih i vaša veća otvorenost prema drugima.

Putem jasnije komunikacije sklapat ćete nove poslovne dogovore.

RIBE (20.2. - 20.3.)

U temama povezanim s financijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to morati sagledati, proanalizirati i donijeti odluke koje će usmjeriti daljnji tijek razvoja. Pokušajte biti što objektivniji i ne žurite.

Badnjak, Badnja večer, Badnji den, Nadvečerje božićno, Sveti post, Post božićni… samo su neki od naziva za Badnjak, 24. prosinca, dan uoči Božića.

Brojni običaji na Badnji dan Uz Badnjak se u literaturi spominju brojni običaji: čišćenje kuće, post, priprema blagdanskih jela i slastica, ukrašavanje božićnog drvca, unošenje slame u kuću, polnoćka, vjerovanja, gatanja, čestitke, molitve… Čišćenje osim higijenske ima i simboličnu svrhu, tj. sve je moralo biti čisto, uredno i spremno za dolazak Isusa.

Na Badnjak se nekad postilo, neki nisu jeli ništa sve do večere, a domaćice su čitav dan pripremale ukusna jela i kolače za predstojeće blagdane. Naravno, kao i gotovo uz svaki običaj, vrste božićnih jela i kolača razlikuju se od mjesta do mjesta.

Nažalost, brojni specijaliteti naših baka danas se rijetko pripremaju, a neki su, poput črne pogače, klecinprota, prhkači, zlevenki i povetice, postali prava kulinarska zagonetka.

Središnje mjesto u predbožićnim običajima danas je ukrašavanje božićnog drvca, tj. kinčenje bora/ cimreka/križbama/krispana (prema Christbaum ‘kršćansko drvo’). I taj se običaj razlikovao od mjesta do mjesta, čak i od kuće do kuće (ovisno o materijalnim MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. listopada - 31. ožujka Ponedjeljak - Petak: od 7 do 15 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Čestitka za Božić s prikazom žene pred božićnim stolom, Inventarna oznaka MMČ-a 8147

mogućnostima), a nekadašnji ukrasi (pozlaćeni orasi, jabuke, medenjaci…) danas su prava rijetkost. Novija je pojava i postavljanje božićnih jaslica ispod božićnoga drvca (prve jaslice postavio je sv. Franjo Asiški kod Greccia blizu Asiza 1223., a najstarije hrvatske jaslice čuvaju se na otočiću Košljunu u blizini otoka Krka).

Unošenje slame uz čestitanje i molitvu, običaj na koji danas rijetko nailazimo, nekad je bio središnji događaj Badnje večeri jer je na slamu bio položen novorođeni Bog. Uz slamu se donijela i svijeća koja jasno najavljuje dolazak svjetla i stavljala se na svečano postavljeni blagdanski stol (na stolu je

bila slama složena u obliku križa, na njoj bijela plahta ili stolnjak, a po stolnjaku nekoliko zrnaca od svake vrste žitarica, repa, sito, kruh ili klecinprot i nož, a neki su ispod stolnjaka stavljali i kovanice, a pod stol predmete iz seoskoga gospodarstva, primjerice bič, sjekiru, jaram…). Nakon svečane večere u molitvi se čekala polnoćka, slavljenje dolaska Spasitelja.

Vjerovanja i gatanja Uz Badnjak se, osim brojnih običaja, spominju i različita vjerovanja i gatanja. Primjerice: oni koji spavaju tu noć na slami cijelu će godinu biti sretni; oni koji ne idu na polnoćku odlaze na tavan i osluškuju

i ako čuju škripanje dasaka, netko će u kući umrijeti…

Posebna su vjerovanja u božićnicu/jabuku koja je simbol ljubavi i naklonosti pa se njezinim darivanjem iskazuju osjećaji i želje za srećom u ljubavi.

Poslije polnoćke u kuću su dolazili čestitari i to samo muškarci jer se vjerovalo da dolazak žene u kuću nakon polnoćke donosi nesreću. Čestitanje na Božić nekad nije bio običaj, a središnji se blagdan čitavoga došašća, Božić, provodio u krugu obitelji, tj. ne se smelo iti v tepešijo.

Božić je blagdan obitelji, mira, radosti i nade. Nakon Božića započinje dvanaestodnevnica koja traje do Sveta tri kralja.

25. prosinca 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 63

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Česte promjene vremena VREMENSKA SLIKA: U nizinama unutrašnjosti već je dugo bilo prisutno tmurno i magleno vrijeme. Veći dio prošlog tjedna je u planinama i na Jadranu bilo sunčanije i toplije, a nizinska područja su bila zarobljena u hladnoj niskoj naoblaci i magli.

Baš sad pred Božić je zajužilo uz porast temperature i nešto sunca. Na sam Božić dolazi i fronta s oborinama,

prvo kišom, ali s padom temperature možda mjestimice bude i malo mokrog snijega.

Opširnije o prognozi u sljedećih sedam dana u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Na Badnjak izgleda većinom suho i još malo toplije.

Puhat će umjeren jugozapadni vjetar koji će nekima uzrokovati glavobolju. Vjerojatno će biti kraćih sunčanih razdoblja, a zbog svega toga temperatura

bi sredinom dana mogla narasti i do 14 ili 15 Celzijevih stupnjeva. U večernjim satima dolazi kiša pa će Badnja večer vjerojatno biti mokra.

Božić nam donosi promjenu vremena. Oblačnije i tijekom dana sve hladnije uz sjeverni vjetar i povremene oborine.

U početku posvuda kiša, ali s padom temperature zraka kiša će u gorju prijeći

Pučka meteorologija

u snijeg. Nije isključeno da navečer nešto susnježice ili mokrog snijega bude i u nižem području. S obzirom na graničnu temperaturu svakako još pratite prognozu.

Ono što je za naš dio Hrvatske izvjesno je da će oborina biti malo. Na blagdan Sv. Stjepana i dalje većinom oblačno, ali su tijekom dana moguća i kraća sunčana razdoblja. Bit će prohladno uz

SKANDINAVKA CJELINA Autor: KOLIKO SE MILAN UHVATI S ĐURIĆ, DVA PRSTA, Nedelišće PRSTOVET

NJAKATI

MEĐIMURSKA SOPRANISTICA

NAPITAK MN.

AZERTISUĆITI BAJDŽANCI DIO JENA (KRAĆE)

PREGLED RADA I POSLOVANJA PODUZEĆA I DR. (MN.)

“NORMA SAT” PJESNIK “IZVRŠNI POSTUPAK”

TRICIJ

PROZRAČIVANJE

“VOLTAMPER”

Metak Chuck Norris je ranjen, metak je u kritičnom stanju.

Autor: Mladen Mrčela

TORANJ UZ DŽAMIJU

BARIJ PALESTIN. POLITIČAR ARAFAT (1929-2004)

PRIBOR ZA BOJENJE I LAKIRANJE HITNUTI, VRĆI

ZAŠTITNA ILI UKRASNA OBLOGA ZA ZIDOVE JEZERO U ČADU MELANKOLIJA

NAROD

VODOPAD

ČETVRTI PLANET OD SUNCA

AZIJSKA TEHNIKA BOJANJA “LITRA”

SMUTNJA, SMICALICA

KLUB BLANKE VLAŠIĆ STABLO IZ PORODICE VRBA(MN.) RIJEKA U ITALIJI,PAD

“AD ACTA” INDIJ ZAGOVORNIK ETATIZMA

STOČNA ...

ILI ŠEČERNA ...

DESET NA KVADRAT

ZALAZI

25.12. u 07:36 h 25.12. u 16:17 h 29.12. u 07:35 h 29.12. u 16:19 h

MOZGALICA

NESTVARNOST

GRAD U BOKI KOTORSKOJ

ARGON

KUTINA

OČNA MREŽNICA

PRATILAC BOGA AMORA

.

NAPRAVA “DOŽIVNaŠ ZA PREJAJI” NAJVEĆI NOŠENJE SPAVAČA, RANJENIH I POLUOTOK SNOVI BOLESNIH

ROB NEKE NAVIJE

VANADIJ

IZLAZI

Sendvič - Draga, šta ima za ručak?

- IKEA sendvič!

- Kakav je to ... ?

- Svi sastojci su u frižideru, samo ga sastavi!

VRŠITELJ SLUŽBE CRKVENOG OBREDA

SKR. NAŠE NOVINSKE AGENCIJE

moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 23.12.)

Glad Pita mama Pericu ”Pa zar nisi rekao da si gladan kao vuk”?

Perica odgovori: ”A kad si videla vuka da jede poriluk”?

SLJEPAR, RADNICA LUKAVAC TEKSTILNE STRUKE (TURC.)

6

OTILIJA OD MILJA

povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova.

U nedjelju suho i hladnije, a moguća su i duža sunčana razdoblja. Temperatura zraka će ostati niža nego sredinom tjedna. U jutarnjim satima očekujemo mraz i minuse, a dnevna temperatura će biti u laganom plusu. Zdravo zimsko vrijeme.

Početkom sljedećeg tjedna očekuje se novo blago zatopljenje. To neće biti neke posebno visoke temperature jer će povremeno biti više oblaka, a mogući su i naleti kiše. Zasad se čini da će ipak biti pretoplo za snijeg, ali hladnoća će biti relativno blizu pa nije isključena promjena na hladnije. Želimo Vam sretan Božić.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su

VICOTEKA

LABORATORIJSKI PRIPRAVAK

STARORIMSKA DUGA TUNIKA

Zelen Božić - bijeli Uskrs

BELGIJA

ŽITELJKA BRITANIJE

64

Aktualno

SPORTSKI VIKEND NAŠABOGATI GIMNASTIČARKA u dvorani Graditeljske na EP-u u Mersinu postiglaškole jedanČakovec od najvećih rezultata

ODIGRANO PRETKOLO MARIO VUKOJA o velikom www.mnovine.hr •Udea redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog nogometnog povratku Filipa i osvojenkupa u Turskoj oj srebrnoj medalji

Tijana Korent: Presretna sam zbog plasmana u oba finala

Više nema tereta na leđima i bit će još bolji

ZAVRŠEN prvi dio sezone TRADICIONALNI teniski za turnir Punčec Open završen rukometašice čakovečkog 11. svibnja 2018. je u Čakovcu Zrinskog u Prvoj HRL

DeniDugog ŽmakSela slavio Protiv nije išlo, ali vjeruju drugu uzastopnu u opstanak pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kapa do poda našim „zlatnim“ rokometašicama

N

ašim rokometašicama, moremo zafaliti kaj ovo svoje premišlavanje ne moram pak početi z koronom i sim onim nevolama štere nam te viros donaša celo ovo leto. Ve do nikam nesmemo, dok smo furt doma jerbo so nam krčme zaprte, zabranili so nam pajdašije, zabranili so nam švaleracije jedino nam je televizija ostala z šterom se moremo pariti do mile vole Mortik ne tak čuda i tak dugo, ali nam je dopuščeno kaj dok se parimo z televizijom ne moramo meti maske, ali zato distanco maoramo držati. I ne sam to nek si moremo vu sebe vlijati nešterno žganičko, a posle moremo prejti na gemištece ili pivike i to ne vejč nek nam naše žene dopuščajo.

A si znamo da so tu, kaj se pijače dotikavle, žene čuda hmaješe i od ministrov, Capaka i Stožera.

POD VUROM

Malo sam zglajzal, ali mam bom se vrnul na naše fajne puce, na naše rokometašice, štere so tak čuda veselja donesle vu naše hiže i dome vu ovo tožno vreme. Moramo deti roko na srce i priznati, prosim vas najte lagati kaj ne bodete znova morali iti na božično spoved, a ne bodete ftegnuli jerbo nam je Božič več na poceko i ranjka na naša hižna vrata. Naše puce, naše rokometašice so se stiha prepravljale za Evropsko prvenstvo vu Danskoj i nišči je o jima ne vodil preveč računa jerbo do ovoga leta so na velikim natjecanjima ne postizale bogzna kakše rezultate.

Verjem da svi znamo kak nam je moški rokomet več 25. let vu sveckomo vrho: naši rokometaši so počeli od 1996. s zlatnom želencijom na Olimpijadi v Atlanti, zlato v Portugalo 2003.

Znova zlato 2004. v Ateni i ovo zadje evropsko srebro ovo leto v Bečo. Naše fajne puce, naše rokometašice su tu bile čuda skromneše. A zakaj? Mortik zato kaj smo se za naše rokometašice čuda meje brigali i ne to mi šteri drukamo za jiv nek oni šteri vodijo rokometa v Le-

Mađerke, unda so pobedile još navek važeče svecke prvakinje Nizozemsko,unda pak i naše sosede z Srbije.

Se so to bile dobre i trde utakmice na krajo šterih so naše rokometašice zišle kak pobjednice. Puce so igrale rokomet na igrališču, a vum igrališčo so se igrale; popevale, hecale se med sobom i zdelavale kajkakše huncvutarije. Ali v hotelo je to bilo čistam nekaj drugo, a na igrališčo ga ne bilo šale žnjimi.

Kak prve z svojoj grupi so odišle v drugi krug. Tam so nejpredi v red posprajle rokometašice Rumunjske, a unda so nas rokometašice Norveške, jedne od nejbolših na sveto i v Evropi prijele na spavanjo i sprašile so naše puce kak stare kante. Neje to bilo lepo, neso se to naše puce nadjale, ali so ne hitile puške v kuruzo i zdigle so glave i gledale dale napre prema Nemačkoj. Došla je na red i Nemačka, puce so se borile kak da jim je to zadje.

Morete si gruntati kak je to zgledalo da so nam nemačke ne drugo poluvreme zabile gola 19 minot, kaj znači da so dobro, ne dobro nek odlično igrale v obrani, a naša golmanica Tea Pijevič

je zaklenola svojega gola tak da so retke lopte završile v mreži. Pobedile so Nemačko i odišel so dale i to v polufinale Evropskoga prvenstva.

Ne moram vam govoriti da so tam nigdar ne bile.

Slažem se z vami, se jempot mora biti prvi pot, kak puckica puci, ali pred nami so bile Francoskinje štere so ne zgubile utakmico na EU prvenstvima skorom deset let. Kaj reči, naše puce so dobro genule i v to utakmico, sreča nas je ostajla, a puce so se malo splašile i vu finale so odišle Francoskinje, a našim pucam je ostala borba za bronasto medaljo i to protiv domačih rokometašica Danske, štere so odišle po riti k meši protiv svoji sosedi z Norveške.

Mi doma pred televizoraj smo bili najgerek je li bodo puce stigle dojti k sebi posle zgube od Francoske, ali te naše rokometašice so nekše drugačeše puce i bile so barajt kak da so ne one zgubile od Francoske. Sreča je jen čas bila na našoj strani, pak unda malo na Danskoj, ali kak so minote sprehajale sreča je se gosteše ostajala na našoj strani tak da je več do polovremena bila naša.

Naše puce so vodile štiri

razlike, a drugo poluvreme so igrale sam obrane.

Bar prvih dvajsti minot. A v takšoj igri je naša obrana z Teom Pijevič na golo zišla kak pobednik. I to kakši, danske rokometašice so nam 17 minot ne zabile gola, a naše puce so igrale obrano nejbole na prvenstvo i zabijale gole danskoj golmanici štera je nejbolša na sveto.

Puce so potukle Dansko do poda, osvojile bronasto medaljo i postale so naše hrvatsko zlato. Naprajle so kak nigdar nišči, naš David je pobedil evropske i svecke Golijate. Mi Međimorci se moramo posebno štimati z našimi rokometašicama jerbo so med njimi bile i naše Strahoninčarke, štere igrajo v Lokomotivi, sestre i to blizanke Paula i Stela Posavec. Rekel je trener da je Stela protiv Danske odigrala svojo nejbokšo tekmo za reprezentacijo Lepe Naše i tak doprinesla bronastoj želenciji. Kapa do poda rokometašicama, kapa do poda našim Strahoninčarkama.

Srečnoga i blagpslovlenoga Božiča vam želem.

Dojdite si v cirkvo štere Vili i Capak pustijo.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Lucija Jambrović, Strahoninec - Pa nemam baš neki poseban komentar za uvođenje propusnica. Mislim da ako su to mislili napraviti, bilo bi bolje da su napravili prije. Sad je to kasno. Nemamo nikoga tko nam je morao doći.

Kako građani komentiraju uvođenje propusnica?

U cijeloj Hrvatskoj uoči Božića uvedene su propusnice. Odluka je na snagu stupila 23. prosinca, a traje do 8. siječnja. Prema odluci, zbog sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19, svim je osobama koje imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj zabranjeno napuštanje područja županije u kojoj imaju prebivalište ili boravište. Pitali smo građane kako komentiraju uvođenje propusnica uoči blagdana. (dv, zv)

poj našoj. A to so nejvečpot bili, a i denes so moški.

No, ovo leto da je se nampak naše rokometašice i jiv trener Neno Šoštaričov so se dospomenuli da bodo sima v Lepoj Našoj, a i sima drugima v Evropi, pokazale da one znajo igrati rokomet, da ga znajo igrati jako dobro, očem reči, čuda bole nek jim si drugi to priznajo. Odišle so puce v Dansko stiha, stiha, nesam siguren da ste to mogli čuti na državni televiziji ili pak na državnomo radio. Kak i navek, dečki v državnomo rokometnomo savezo so pucama kupili povratne karte i računali so da bodo v svoji grupi odigrale tri utakmice i posle toga bodo spakerali kufre, otpelale se dimo i tu je priči kraj. Tak so si gruntali dečki v rokometnom savezo, ali so si puce i jiv trener Šoštarič nekaj drugo splanerale. I na se zadje je tak zišlo kak so puce senjale. Zišlo kak i navek, ak nekaj z srcom očeš unda to i moreš naprajti. Ne sam siguren je li ste vi pratili naše puce na jivomo poto od prve do zadje utakmice, očem reči do tretjega mesta v Evropi i do bronaste želencije. Nejpredi so pobedile negdašje svecke prvakinje

Ivana Ratajec, Mačkovec - Pa malo mi je glupo da su to uveli baš sad dok su blagdani.

Ako su mislili uvesti, morali su to napraviti prije. Mi nemamo nikoga tko nam je morao doći, niti nikud ne moramo ići, na sreću.

Imamo dva mala klinca tako da ćemo i za Božić i doček biti doma.

mi prodiremo dublje

Zdenka Čurčić, Čakovec - Kompliciraju jako s tim propusnica. Nemamo nikoga tko nam je morao doći, ali smo imali problema zbog posla. Radim u Varaždinu pa smo čekali odobrenje Stožera do zadnjeg. Srećom, dobili smo propusnicu.

Franjo Čanadi, Mačkovec - Pa mene to ne interesira, ja sam u penziji pa nikud ne moram ići.

Meni je tu jako lepo u Međimurju.

Kćer nam je u Americi, tamo će i ostati, a svi su ostali tu u Međimurju. Propusnice su morali uvesti puno prije, ali valjda oni znaju.

www.teamgradjenje.hr

Biserka Guberinić-Perša, Savska Ves - Mislim da je okej da su uveli propusnice. Ako će to spriječiti daljnje širenje, barem za sad. Djeca su došla iz Zagreba, a ja budem trebala ići u Zagreb zbog pregleda, nadam se da budem dobila propusnicu.