Kisik ga trebao održavati na životu, a ne ubiti!
3
Od 250 testiranih za koncerte 0 pozitivnih
I MEĐIMURJE ĆE ODUMIRATI kao ostatak Hrvatske, ako ne počnemo više zarađivati
Dosta smo bili samo marljivi i vrijedni, hoćemo dio kolača!
str. 14
Bakine su lazanje zakon! str. 23
PRIJAVI SVOJU BAKU!
Naš luk ima putovnicu!
LJUBICA KRČMAR iz Male Subotice
Recept za najbolji langoš Porcijunkulova TATJANA JALUŠIĆ (50) iz Novog Sela Rok:
str. 22
KATARINA TKALČEC (57) iz Ivanovca:
Nije me sram pokazivati je i ponosno ju nosim BERBA LUKA na gospodarstvu obitelji Vinković iz Belice
Biramo najbolje međimurske bake!
IVAN LEVAČIĆ o tome kako su slama, žetva i tradicija ponovno razbuktale strasti između KUD-a Selnica i Udruge Pikač
Zašto Selniščane slama toliko pika?
LUCIJA FLETEN, mlada djevojka iz Cirkovljana nakon nesreće optimistično nastavlja život sa svojom protezom Viktorijom
str. 4-5
TEMA BROJA
str. 8
PREMA TESTIRANJU u vrijeme Porcijunkulova ispada kako je korona u Međimurju posustala str.
Cijena 10 kuna
str. 16
BOLESNIK smrtno stradao u požaru svoje sobe u bolnici u Novom Marofu
Čakovec, PETAK, 6. kolovoza 2021.
S unucima svaki slobodni trenutak
str. 53
Broj 1351
ODLIKAŠI
Odlični učenici iz Gimnazije J. Slavenskog, OŠ Strahoninec, OŠ Belica i PŠ Gardinovec
str. 39
str. 34
Godina XXVI.
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREMA BROJKAMA TESTIRANIH u vrijeme Porcijunkulova ispada da je većina cijepljena?
Od 250 testiranih za koncerte 0 pozitivnih Kišobrani, štandovi, brojni izlagači i šetači, lunapark i široka gastronomska ponuda bili su dio najpoznatije čakovečke manifestacije Porcijunkulovo koje se ove godine odvijalo od 31. srpnja do 2. kolovoza. Zapravo, ni po čemu se 57. izdanje Porcijunkulova nije razlikovalo od onoga na kakvo smo navikli proteklih godina. Cijelu reportažu o događajima koji su se odvijali na Porcijunkulovu donosimo na 10. i 11. stranici u nastavku novina, kao i atmosferu s koncerata na stranicama Medije u nastavku. Ono što je bilo drugačije od svih Porcijunkulova dosad je drugačiji režim ulaska na koncerte u jezero podno Starog grada. Već je uoči Porcijunkulova građanima zasmetalo što ne mogu na koncerte ući bez COVID potvrde o cijepljenju ili antigenskog testa. Tako je bio
postavljen poseban punkt u parku gdje je svaki dan građane testirala Poliklinika Sveti Nikola iz Varaždina. Za test su građani morali izdvojiti 25 kuna. Polikliniku Sveti Nikola iz Varaždina kontaktirali smo za podatke o brojkama testiranja koje su proveli tijekom ovih četiriju dana manifestacije. Napomenuli su da nijedan od provedenih testova nije bio pozitivan na koronavirus. - Tijekom odrađenih četiriju dana na Porcijunkulovu u Čakovcu bilo je 264 antigenskih testiranja, kratko su poručili iz Poliklinike Sveti Nikola. Važno je napomenuti da je jako teško doći do točne brojke testiranih jer građani antigenske testove mogu nabaviti u ljekarnama i obaviti kućni test, a mnogi su na koncerte dolazili s COVID potvrdama. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)
6. kolovoza 2021.
FOTO
tjedna
Let iznad porcijunkulovskih kišobrana Naš je fotograf Mario Golenko za vrijeme Porcijunkulova uz pomoć drona iz zraka uhvatio zanimljive kadrove rozo-bijele kombinacije kišobrana, koji su s godinama postali simbol najpoznatije čakovečke manifestacije.
DAN POBJEDE i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja obilježeni u Čakovcu
Položeni vijenci za međimurske branitelje u Oluji
MURSKO SREDIŠĆE
Položili vijence i svijeće kod spomenika braniteljima Ulazak hrvatske vojske u Knin 5. kolovoza i oslobađanje teritorija najvažniji su događaji u novijoj hrvatskoj povijesti. Taj je dan osim pobjedi prikladno posvećen i svima onima koji su najveći dio tereta Domovinskog rata iznijeli na svojim leđima. Dan uoči obilježavanja Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja kod spomenika braniteljima – Piramida položen je vijenac i zapaljene su svijeće u čast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima koji su svoj život dali za slobodnu, neovisnu i demokratsku Republiku Hrvatsku.
Vijenac i svijeće položili su gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, potpredsjednik Gradskog vijeća Dragutin Stojko, predstavnici Policijske postaje Mursko Središće te članovi udruge Dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak Mursko Središće i Hrvatskih vojnih ratnih invalida Domovinskog rata – Mursko Središće. Gradski puhački orkestar Mursko Središće svojim je skladbama upriličio obilježavanje. Molitvu za sve poginule i nestale branitelje predvodio je župnik Marijan Horvat. (BMO)
Međimurska županija obilježila je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. U 9 sati 4. kolovoza 2021. godine položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomen-obilježja poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Prije točno 26 godina Hrvatska vojska i hrvatski redarstvenici oslobodili su okupirane dijelove Republike Hrvatske u pobjedničkoj i oslobodilačkoj vojno-redarstvenoj akciji Oluja, a Međimurci Eduard Baltić i Florijan Novak bili su među ponosnim hrvatskim braniteljima koji su podigli hrvatski
stijeg na Kninskoj tvrđavi tog povijesnog 5. kolovoza 1995. godine. Polaganju vijenaca i paljenju svijeća prisustvovale su delegacije Međimurske županije, Grada Čakovca, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Policijske uprave Međimurske, Hrvatske vojske, udruga civilnog društva i političkih stranaka. Ispred Udruge veterana 34. inženjerijske bojne govorio je brigadir Dragutin Remenar, sudionik VRO Oluja i predsjednik Udruge veterana 34. inženjerijske bojne te Matija Posavec, župan Međimurske županije.
- Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u strahu, izbjeglištvu, napada na gradove, propalih mirov-
I u Prelogu obilježili Dan pobjede
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja Grad Prelog obilježio je misom za domovinu u tamošnjoj župnoj crkvi sv. Jakoba i polaganjem vijenaca na spomenik Domovinskom ratu u Prelogu, kao i na spomenike hrvatskim braniteljima, Ivanu Sokaču u Oporovcu te Krešimiru Madiću u Čukovcu. - Praznik je to kada se Hrvatska prisjeća 5. kolo-
voza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji Oluja oslobođen grad Knin. Započevši 4. kolovoza, u ranim jutarnjim satima, akcija Oluja nastavila se oslobađanjem Svetog Roka i više gradova na širem okupiranom području. Na kninskoj se tvrđavi 5. kolovoza, točno u podne, zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava, 6. kolovoza oslobođeni su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenica, Slunj i
Plitvice, a već 7. kolovoza akcija Oluja je završena, prisjetio je prisutne Ljubomir Kolarek, preloški gradonačelnik. Minutom šutnje odana je počast svim poginulim hrvatskim braniteljima tijekom Domovinskog rata. Svečanosti su nazočili predstavnici Grada Preloga, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina i predstavnici udruga s područja Grada. (vv)
nih pregovora, nama nije ništa drugo preostalo nego vlastitom oružanom snagom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro započeli smo s operacijom Oluja kojom smo vratili okupirani hrvatski prostor. Tisuće hrvatskih vojnika i branitelja to hrabro jutro krenulo je u borbu za oslobođenje okupiranog teritorija. Mnogi naši suborci učestvovali su u vojnoj operaciji iako svjesni da se mnogi neće i vratiti, ali išli su riskirati život za domovinu, kazao je brigadir Dragutin Remenar. Molitvu za branitelje održao je fra Ivan Crnković. Sveta misa za domovinu održala se 5. kolovoza 2021. godine u 9 sati u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa u Čakovcu. (dv, zv)
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Aktualno
3
Pripadnici 24. domobranske pukovnije u Oluji na Banovini kod Une u selu koje su porušili četnici. Na slici je nekoliko međimurskih branitelja u Oluji, u sredini Aleksandar Saša Bartolić iz Čakovca kao pripadnik 24. domobranske pukovnije.
UZ 5. KOLOVOZA, Dan pobjede i dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja (II)
Trideset pravaca napada na čak 700 kilometara dugoj fronti U akciji Oluja je s hrvatske strane sudjelovalo potpunih 25 brigada, od toga 5 gardijskih, uz mobilizirane snage ukupno oko 200.000 vojnika, a 70.000 vojnika bilo je na istoku, radi sprečavanja eventualnog napada iz Srbije Oslobođenje Knina, iako najvažniji cilj, tek je manji dio sveobuhvatne operacije Oluja. Ključne su zadaće bile oslobođenje Knina i cijelog područja te proboj 1. i 9. gardijske brigade prema Bihaću te spajanje s 5. korpusom Armije BIH. S Velebita su djelovale postrojbe 9. gardijske brigade i Specijalne postrojbe MUPa koje su se kretale prema Gračacu i dalje prema Donjem Lapcu. S područja Kapele preko Slunja, Rakovice, Titove Korenice i Plitvica, udarna je snaga bila 1. gardijska brigada. Za zauzimanje Ljubova i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini zadužena je bila 9. gardijska brigada. Specijalna policija MUP-a RH (ukupno 1500 pripadnika i 700 u pričuvi) krenula je u napad s Velebita od Ivinih vodica i Svetog brda na zapadu do Bukve i Tulovih greda na istoku. Zadaća ZP-a Karlovac bila je razbiti snage 21. korpusa Srpske vojske Krajina i neutralizirati srpske topničko-raketne sustave te tako onemogućiti razaranje gradova i industrijskih kapaciteta u svojoj zoni odgovornosti, oslobađanje šireg područja Ogulina, Karlovca i Korduna
te sprečavanje mogućeg protuudara srpskih snaga u međurječju Korane i Mrežnice. Nakon izvršenja tih zadaća, u suradnji s dijelom snaga ZP-a Zagreb i ZP-a Gospić, trebalo je osloboditi cijeli Kordun i izbiti na državnu granicu s BiH. Za oslobađanje Banovine zadužene su bile postrojbe ZPa Zagreb i ZP-a Bjelovar. Bilo je planirano prostor Banovine okružiti iz nekoliko pravaca. Udarna snaga ZP-a Zagreb u pravcu Petrinje, gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Zadaća je bila spremnim snagama i ojačanjima podstožernih postrojbi GS HV-a i specijalnih snaga MUP-a razbiti obranu 39. korpusa SVK-a, osloboditi Banovinu, spojiti se sa snagama 5. korpusa Armije BiH te izbiti na državnu granicu. Operaciju je trebalo provesti na trima smjerovima – prema Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici i Glini. Nakon žestokih sukoba i gubitaka, naše su se snage promijenile raspored i uspješno završile zadaću. Zadaća snaga ZP-a Bjelovar bila je prijeći Savu, razbiti protivnika na desnoj obali, izvršiti napad glavnim snagama na pravcu Jasenovac
– Hrvatska Dubica, osloboditi Hrvatsku Dubicu i spojiti se sa snagama ZP-a Zagreb. Na potezu Dubica – Hrvatska Kostajnica angažirane su i snage 2. bojne iz našeg kraja u sklopu pričuvne 24. domobranske pukovnije iz Varaždina uz druge postrojbe (zapovjednik Ivica Ivaci) i inženjerci 34. bojne iz Čakovca za prijelaz Save i druga djelovanja (zapovjednik Dragutin Remenar). Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta te pod zapovijedanjem ZP-a Osijek. ZP Osijek imao je obrambenu zadaću kodnog naziva Feniks čiji je cilj bio onemogućiti prodor srpskih snaga na području istočne Slavonije. Hrvatska vojska djelovala je u Oluji na trideset operativnih pravaca na fronti od 700 kilometara. U akciji je s hrvatske strane sudjelovalo potpunih 25 brigada, od toga 5 gardijskih, uz mobilizirane snage ukupno oko 200.000 vojnika. Oko 70.000 vojnika bilo je na istoku, radi sprečavanja napada iz Srbije, ako bi do njega došlo.
Brzim ulaskom snaga 4. i 7. gardijske brigade u Knin i njegovim oslobađanjem 5. kolovoza ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja nego i cijelog Domovinskog rata. Na sjevernom su dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene 8. kolovoza 1995. godine potpisati predaju. Slike s predaje 21. kordunskog korpusa hrvatskom generalu Stipetiću zaokružuju operaciju Oluja kao najuspješniju vojnu akciju Domovinskog rata. Završni cilj Oluje bio je izbijanje na međunarodno priznate granice Hrvatske u cijeloj dužini fronte, što se i dogodilo. Nakon poraza, tek su 12. kolovoza srpske snage zajedno sa snagama iz BIH krenule u protuudar u pokušaju zauzimanja Bosanskog Grahova u sklopu srpske operacije Vaganj, koja je konačno počela. Hrvatske su snage predvođene 3. bojnom 7. gardijske brigade (zapovjednik akcije brigadir Marijan Kretić) sa snagama 141. brigade HV kod prijevoja Derale iznad Bosanskog Grahova odbile i taj napad te tako razbile sve srpske snove o ponovnom zauzimanju Knina.
Međimurci u Oluji Od ukupno oko 8000 međimurskih branitelja, u Oluji je sudjelovao manji dio, prema nekim procjenama, oko 2000 pripadnika. Treba istaknuti da se znatan broj međimurskih branitelja borio i u prethodnoj akciji Bljesak u kojoj su Međimurci zajedno s ostalim snagama oslobodili Lipik, a nikako ne treba zaboraviti i veliki doprinos 54. samostalne bojne tijekom Domovinskog rata. Branitelji iz Međimurja sudjelovali su u VRO Oluja u postrojbama Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji u ZP-u Bjelovar, u 34. inženjerijskoj bojni, u 2. bojni 24. domobranske pukovnije sa sjedištem u Varaždinu, u 7. gardijskoj brigadi, kao i u specijalnoj policiji iz Varaždina i Čakovca, odnosno sjevera Hrvatske. U početku Domovinskog rata najviše Međimuraca bilo je u 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, a 1991. godine formirana je i Baranjsko-međimurska bojna čiji su pripadnici, već u drugim brigadama, sudjelovali u Oluji. U Oluji su sudjelovale i druge manje postrojbe iz našeg kraja, što nikako ne znači manje vrijedne, već samo to da su imale manji broj pripadnika u sklopu većih postrojbi – Radarska postaja brigade Zračnog motrenja i navođenja (ZMIN) iz Čakovca, a u pripremi Oluje i 1. eskadrila lake avijacije višestruke namjene iz Čakovca, odnosno Pribislavca u izviđanju. Malo je poznato da su pojedini zrakoplovci 1. eskadrile letjeli i za Bihać za vrijeme Domovinskog rata. Osim toga, Međimuraca je bilo i u drugim brigadama, u zrakoplovstvu i drugim jedinicama, kako ovdje na sjeveru, tako i u Istri i Dalmaciji. Na kraju, slučaj i ratna sreća htjeli su da veliku zastavu na kninsku tvrđavu kao simboličan čin pobjede postave pripadnici 7. gardijske brigade Eduard Baltić i Florijan Novak iz Čakovca te Jasmin Hodžić iz Baranje, koji također ima veze s našim krajem.
(Pripremio: Josip Šimunko, fotodokumentacija: arhiv 7. gardijske brigade, udruga veterana Pume Varaždin te fotoarhiva Međimurskih novina i autora teksta)
4
Aktualno
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan
Z
aradili smo etiketu marljivih i vrijednih ljudi. Međimurci, ako i nisu poduzetnici, u osobnom životu više vole sami rješavati svoje probleme nego očekivati pomoć sa strane. Po tome se znatno razlikuju od ostatka Hrvatske. U Međimurju dvije trećine radno sposobnih građana radi u realnom sektoru, a oko trećina u javnom sektoru. Od oko 41.000 zaposlenih, njih više od 28 tisuća u realnom ih je sektoru. U vrhu smo po stopi nezaposlenosti koja je trenutno ispod pet %, a naši su poduzetnici po ekonomičnosti poslovanja među prvih trima u usporedbi s ostalim županijama u Hrvatskoj. U izvozu ostvarujemo suficit u robnoj razmjeni, a ipak svu tu svoju racionalnost i marljivost ne znamo ili ne možemo naplatiti? Kako to? Gdje je greška u sustavu koju moramo ispraviti? Kaže se da je lanac toliko čvrst koliko je čvrsta njegova najslabija karika. U tom gospodarskom lancu najslabija je karika cijena radne snage, a ona je ključna za gospodarski razvoj. Međimurje se dugo nije moglo otrgnuti s dna ljestvice u državi po visini prosječnih plaća. Predugo smo bili na neslavnom dnu.
Otvaranje granica i odljev radnika povećali plaće onima koji su ostali
Situacija se stubokom promijenila nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ono što u realnom sektoru s mrtve točke nisu mogli pomaknuti sindikat i prosvjedi radnika koji su mjesecima radili, a nisu primali plaće, učinilo je tržište radne snage. Čim je dignuta rampa za slobodan protok radne snage, tržište je učinilo svoje. Sposobna i kvalitetna radna snaga nije trebala ničiju zaštitu ni protekciju, nego je lako i jednostavno zamijenila poslodavce onima koji su spremni platiti više.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Tako blizu, a tako daleko od velikih centara Nalazimo se na čvorištu puteva na 150-ak kilometara do Graza, 220ak do Ljubljane, 340-ak kilometara do Beča, 560-ak do Munchena i samo stotinjak do Zagreba i 260 kilometara do Budimpešte. Najjednostavniji je način sjesti u najbrže prijevozno sredstvo i zaradu ostvarivati na nekoj od nama zapadnih tržišta. Mnogi su to učinili i Međimurje im je samo destinacija u koju dolaze na vikend ili duži odmor. Trebamo li se pomiriti da je to jedini izlaz za Međimurce? Našima je ostalo, što je ostalo. Ono što je ostalo, profitiralo je time da su im plaće porasle. Poslodavci nisu imali izbora. Morali su onima koji su ostali povećati plaće da ih zadrže da bi odradili ugovorene poslove. Prošle se godine tako Međimurje umjesto na dnu, našlo na sredini ljestvice po visini plaća, u skupini županija gdje se prosjek plaća kreće između pet i šest tisuća kuna neto. Više plaće isplaćuju samo Grad Zagreb i Zagrebačka županija, s time da su neto plaće u Zagrebačkoj županiji samo stotinjak kuna više od šest tisuća. Naprotiv, u Gradu Zagrebu prosječne su plaće u gospodarstvu za dlaku manje od sedam tisuća kuna neto. No, i o tome bi se dalo raspravljati. Najveće firme sa sjedištem u Zagrebu praktički su državni monopolisti, energetičari, farmaceutske i trgovačke kuće koje posluju po cijeloj Hrvatskoj, a prihodi se slijevaju u Zagreb. Dok su plaće kod zagrebačkih poduzetnika najveće, ekonomičnost u poslovanju na sredini
je rang-ljestvice u državi, na 11. od ukupno 21 mjesta. Postavlja se pitanje u kojem pravcu usmjeriti međimurski gospodarski razvoj da bi svi koji su zaposleni u realnom sektoru od prihoda na tržištu počeli u svoj džep dobivati više. U tome je poanta. Zašto su Međimurci vani znatno bolje plaćeni? U protivnom, što je sudbina Međimurja? Postati zemlja za starce, ladanje za Međimurce koji rade drugdje, a na odmor dolaze na sačuvane grunte?
MEĐIMURJE ĆE POČETI ODUMIRAT
Kad ćemo se okoristiti odličnim strateškim položajem?
Ili ćemo svoju bogomdanu prometnu stratešku poziciju raskrsnice puteva na tromeđi Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Austrije za uglom iskoristiti i za vlastiti razvoj? Hrvatska je već punih osam godina članica Europske unije. Savladali smo povlačenje sredstava iz EU fondova. U novom proračunskom razdoblju mogle bi nam se slijevati velike količine novca, količine o kakvima prije ulaska u EU nismo mogli ni sanjati. Pitanje je što ćemo učiniti s tim novcem. Hoćemo li se ponašati poput siromašnog rođaka kojem su velike oči od čuđenja i zadovoljstva kad mu je bogati rođak donese obilne darove? U njima uživa, ali ne razmišlja kako i sam postati bogat i uspješan. Plimni val novca iz EU mogao bi zavarati ne samo građane, već i čelnike od nižih razina, od načelnika, gradonačelnika, župana do ministara i premijera. Taj će se velik novac obrtati, gradit će se infrastruktura, rezat će se vrpce. Nitko neće moći reći da se ne radi jer će radovi biti svuda oko nas. Ali pitanje je što mi želimo. Pred zaslijepljenošću EU projektima i novcem koji će se iz njih slijevati prema Hrvatskoj i njezinim regijama, izgubile su se temeljne misli vodilje što mi želimo i kamo idemo, ako nam put nije prepuštanje politici što voda donese.Prvo pitanje koje se nameće je jesmo li svjesni svog geografskog položaja. Zašto smo unatoč bogomdanom položaju ostali prometno i gospodarsko slijepo crijevo države? Naš postojeći standard spašavaju doznake iz inozemstva i poduzetnici koji su sudbinu uzeli u svoje ruke i okrenuli se izvozu, uslijed najveće krize. Međutim, onda se postavlja pitanje komu i čemu plaćaju skupu državu. Kome je ona servis?
Bilo je ideja, ali ne i volje
Kristijan Mavrek konzultant za EU fondove pred 12 godina je predložio iedju kao da Međimurje bude Cargo centar s povezanim željezničkim i teretnim cestovnim prometom po uzoru na Graz
6. kolovoza 2021.
I prije ulaska Hrvatske u EU 2009. godine, Kristijan Mavrek, sada konzultant za EU fondove, a tada čovjek koji je imao i određene političke ambicije, predlagao je SDPu koji je u to doba preuzeo vlast u Županiji da Međimurje
Međimurje još čeka deblji komad kolača
Dosta smo bili vrijedni, hoćem Poanta nije u tome da administrativno proglasimo neke industrije povlašenima, a druge besperspektivnima. Kvaka je u detaljima. Slušati, uklanjati prepreke i puštati uspješne poduzetnike da vuku naprijed. Još smo previše fokusirani na zbrinjavanje nesposobnih i podobnih i tu nam curi vrijeme i novac iskoristi svoj tranzitni položaj. Međutim, ostao je usamljen u tome. Politika nije imala volje, znanja ili snage ustrajati na tome. Propušten je trenutak da se nametnemo kao prometno čvorište, što što za sobom vuče i gospodarski razvoj. Šteta je tim veća što smo samo četiri godine kasnije postali punopravna članica EU jer su već tada pregovori o ulasku bili u završnici. Već smo tada morali krenuti u izlazak iz prometnog slijepog crijeva umjesto da nas zaobiđu značajnije prometnice. - Moj prijedlog je bio da se osnuje dioničko društvo
CARGO Centar Međimurje s temeljnim kapitalom koji bi upisali osnivači u pripremi za projektnu dokumentaciju: glavni projekt, troškovnike, građevinsku dozvolu. Izradio sam prezentaciju tko bi sve bili potencijalni osnivači tog dioničkog društva i gdje bi se gradio CARGO Centar koji bi povezao željeznički i cestovno-kamionski prijevoz na čvorištu Čakovec po uzoru na CARGO Centar u blizini Graza u Austriji, ispričao nam je Kristijan Mavrek. Dodao je: - Mislim da će uvijek biti mogućnosti financiranja takvih projekata, posebno sada kada počinje
novo programsko razdoblje 2021.–2027. i kada smo dobili velike iznose za korištenje u tom programskom razdoblju. Veći će problem biti nedostatak dobrih i spremnih projekata, a ne EU sredstava. No još je više intrigantno zašto taj projekt nije u ono vrijeme nije prepoznat? S vremenske distance Kristijan Mavrek odgovara da ljudi u pravilu gledaju samo jedan korak unaprijed. Malo je onih koji mogu sagledati tri ili četiri koraka unaprijed i predvidjeti političke, gospodarske i društvene procese koji će se dogoditi u budućnosti.
6. kolovoza 2021.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
TI kao i drugi krajevi Hrvatske ako ne počnemo više zarađivati
TEMA BROJA
i samo marljivi i mo svoj dio kolača Međimurje ima upola manji BDP po glavi stanovnika od Zagreba Međimurje je prema podacima iz 2017. bilo na oko 75.000 kuna po glavi stanovnika, a prosjek Hrvatske na otprilike 90.000 kuna po stanovniku, u čemu utjecaj Zagreba iskrivljuje sliku sa svojih skoro 160.000 kuna po stanovniku. Broj osiguranika HZMO-a, koji je pokazatelj broja zaposlenih u Međimurju, još nije dosegao brojku od 42.000 ,koliko ih je bilo prosperitetne 2008.
Međimurje je dobro povezano autocestom do Zagreba i ostatkom Hrvatske, ali ne i slovenskom autocestom prema zapadu gdje su glavna tržišta naših poduzetnika.
godine, unatoč tome što je nezaposlenost rasla. Problem je odljev radno aktivne radne snage u inozemstvo. U velikoj krizi pali smo na 38.000, pa se vratili na brojku od preko 40.000 osiguranika. Međutim, kamo su nestali nezaposleni, kojih je u krizi bilo preko 8500 da bi sada ta brojka spala na manje od 2500 nezaposlenih. Međutim, nisu se prelili među zaposlene u Hrvatskoj.
Mursko Središće dugo gura zaobilaznicu Grada i naselja do Čakovca kako bi se preko novog mosta preko Mure spojili na slovensku autocestu. Ishod je spor i neizvjestan.
Industrijska zona u Čakovcu koja je komunalno opremljena stoji velikim dijelom kao zaraštena ledina. Ne treba puštati svakoga ulagača koji naiđe, ali dojam je da ni novi ulagači ne stoje u redu pred ulazom u zonu.
Tko “sabotira” prerađivače na sjeveru?
Međimurje mora prometno prodisati u svim pravcima kako željeznicom, tako i cestom. Nisu problem samo autoceste, kojih ima, ali su preskupe i zbog toga nedostupne. Problem su i županijske i lokalne ceste. Na dodjeli Zlatne kune poduzetnik iz izvozno orijentirane preloške firme kumio je i molio nadležne da ubrzaju gradnju obilaznica Preloga navodeći kao argument koliko kamionski teretni promet odlazi samo iz njihove
tvornice po neadekvatnim prometnicama kroz naselje. Drugo usko grlo je zaobilaznica Nedelišća, a ranije spomenutog Murskog Središća. Južna obilaznica Čakovca nakon prvog kilometra ne vodi nikamo. Kao da netko iz neznanja “sabotira” gospodarski razvoj sjevera koji počiva na prerađivačkoj industriji. Koliko je oslanjanje na turizam uz obalu riskantno, vidjeli smo u krizi pandemije koronavirusa. Ni upozorenja klimatologa da će za deset godina more preplaviti našu obalu nitko ne doživljava ozbiljno, kao ni osuvremenjivanje poljoprivrede navodnjavanjem unatoč ekstremnim toplinskim valovima kojima smo svjedočili i ovog ljeta. Autocesta nije ispunila osnovnu funkciju da se njom što više tijekom cijele godine koriste i njezini građani i
poduzetnici kao najbržom i najpristupačnijom komunikacijom za protok robe i putnika koja na taj način povezuje Hrvatsku. Možete li zamisliti koliko bi više voća, povrća i mesa završilo iz OPG-ova iz kontinentalnog dijela Hrvatske na moru na stolovima turista da cestarina nije tako visoka? Kao da državnoj vlasti u Zagrebu nije do ravnomjernog razvoja regija izvan glavnog grada. Željeznica sad tek ulazi u priču, ali ni tu do kraja nije jasno zašto se ne forsira ukrcaj prometa na željeznicu na sjeveru gdje je najveća proizvodnja. Tako industrijski kolosijek u Donjem Kraljevcu pokreće privatni poduzetnik kojem je to od vitalnog interesa. I sad se pitate što bi trebalo učiniti. Prvo pitati poduzetnike koji nose razvoj, pune proračun i zapošljavaju, što im treba da počnu rasti još brže? Da zapošljavaju još više i da postanu konkurentni stranim poslodavcima da im ne otimaju najbolje radnike? Da ih kojim čudom vratimo kući, sa sobom bi donijeli novo znanje i vještine, a kao potrošači dodatno bi pokrenuli kotač zamašnjak razvoja.Kristijan Mavrek je osim Cargo Centra predlagao još prije 12 godina kako na prostoru starog vojnog poligona pokrenuti Industrijski park d.d. Svjedoci smo da je do danas na tom velikom prostoru samo nekoliko tvrtki otvorilo svoje pogone. Može se i mora se više, kaže Mavrek. Ističe:- Smatram da se s dobro pripremljenim i obrazloženim projektima može u Zagrebu u nadležnim ministarstvima naići na kvalitetne sugovornike koji će prihvatiti projektne prijedloge. Mogu to potvrditi na primjeru izgradnje skladišnih kapaciteta za krumpir da smo s odlično pripremljenom studijom izvodljivosti i analizom proizvodnje krumpira u Hrvatskoj i s istraživanjem tržišta: koliko bi poljoprivrednika gradilo skladišta, koliko treba novaca za skladišta, gdje bi se gradilo, koliko hektara pod krumpirom imamo, koliko tona krumpira treba uskladištiti itd. u Ministarstvu poljoprivrede dobili veliku pomoć i razumijevanje, tako da se danas samo na području Međimurske županije uz potporu iz EU fondova gradi desetak modernih skladišta.
Investitori uz uređene zone trebaju i radnu snagu koje nema
Hrvatska gospodarska komora u svojoj je studiji razvojne raznolikosti i gospodarskih potencijala za Međimursku županiju dala sljedeću ocjenu: U posljednje vrijeme u Međimurskoj je županiji sve izraženiji problem nedostatak radne snage, što je velika prepreka u daljnjem razvoju. Ujedno kod
5
Za koga obrazujemo svoje mlade? Tipična je hrvatska priča gradnja Pelješkog mosta: slovenski projektant, europski novac i kineski izvođači. Kamo smo nestali iz cijele priče? Gdje je naša pamet, inženjeri, radnici? Nije da ih nije bilo blizu, ali po čemu ćemo znati da je to naš hrvatski podvig? Međimurska županija, općine i gradovi zadnjih desetljeća puno su učinili na unapređenju obrazovanja. Omogućili su da nijedno dijete nema razloga da barem ne završi srednju školu. Pomaže se i studentima. Udio visokoobrazovanih se s 2% popeo na preko 7%. Ali postavlja se pitanje za koga uzgajamo te naše “flance”. Kome će oni, kad sazriju, donijeti rod? Bogate zemlje već sada ubiru plodove našeg obrazovanja kamo se odijevaju naši stručno obrazovani mladi ljudi. U najboljem slučaju ostaju u Zagrebu ili drugim većim centrima gdje su završili visoko obrazovanje. Činjenica je da su mnogi od njih naprosto prekvalificirani ili preobrazovani za radna mjesta u Međimurju.
nas postoji 60-ak poslovnih zona ukupne površine oko 11.000 metara kvadratnih od koji je većina aktivna. U većini zona infrastruktura je u potpunosti izgrađena. Jedinice lokalne samouprave nude određene povlastice investitorima, međutim, vraćamo se na to, tko će u njima raditi? Investitori ne traže samo uređene zone, već i adekvatnu radnu snagu. Zanimljivo je pogledati kako u formiranju bruto dodane vrijednosti sudjeluju pojedine gospodarske grane u Međimurju. Građevinarstvo, nekadašnja lokomotiva, palo je u stvaranju bruto dodane vrijednosti na svega 4,5 %. Prešlo ih je čak i obrazovanje koje u tome sudjeluje s 5,2 %. Poljoprivreda sudjeluje u strukturi bruto dodane vrijednosti s 7,1 posto, trgovina s 8,4 %, prerađivačka industrija je s najviše 37,7 %, a s 28,8 % sudjeluju sve druge grane gospodarstva. Poanta nije u tome da administrativno proglasimo neke industrije povlašenima, a druge besperspektivnima. Kvaka je u detaljima. Slušati, uklanjati prepreke i puštati uspješne da vuku naprijed. Mi smo još previše fokusirani na zbrinjavanje nesposobnih i podobnih i tu nam curi vrijeme i novac.
6
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
KAKO SU POSLOVALI Međimurci, a kako poduzetnici iz drugih hrvatskih županija i Grada Zagreba
8. kolovoza 2021.
Međimurci su ekonomični s plaćama u zlatnoj sredini Poduzetnici sa sjedištem u Međimurskoj županiji prema usporednoj analizi koju je napravila Fina treći su na rang listi po ekonomičnosti poslovanja u državi u odnosu na ostale hrvatske županije. Prvi su poduzetnici iz Sisačkomoslavačke županije, a drugi poduzetnici iz Krapinsko-zagorske županije. Prema rezultatima poslovanja 2020. godinu i dalje karakteriziraju velike razlike u razvijenosti među pojedinim županijama.
Zagreb u svemu prvi, samo ne po ekonomičnosti
Prvi po svim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja, poduzetnici su čije je sjedište u Gradu Zagrebu. U njemu je 33,8 % od ukupnog
broja poduzetnika, 38,9 % od svih zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske, 49,6 % iznosi učešće Zagreba u ukupnim prihodima, 38,3 % u izvozu i 58,1 % u neto dobiti. Tome su najviše pridonijela poduzeća HEP, Pliva Hrvatska, HT, HEP-Proizvodnja, INA, Konzum plus i Spar Hrvatska, uz napomenu da su to firme koje posluju po cijeloj Hrvatskoj, međutim sjedište im je u Zagrebu. Po kriteriju neto dobiti Grad Zagreb slijede poduzetnici Zagrebačke, Osječko-baranjske, Varaždinske i Međimurske županije.
Deseti u državi po broju poduzetnika
Međimurska županija najmanja je županija u Hrvatskoj, ali je na desetom mjestu po
Samo u Zagrebu plaća blizu sedam tisuća kuna Najzanimljiviji su podatak plaće po županijama. Samo poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji isplaćuju plaće iznad šest tisuća kuna. U Gradu Zagrebu ona je 2020. godine iznosila nešto ispod sedam tisuća kuna (6903 kune). U Zagrebačkoj županiji iznosila je 6144 kune. U četirima hrvatskim županijama – Virovitičkopodravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji – prosječna je plaća iznosila ispod pet tisuća kuna. Najniža je u Virovitičko-podravskoj županiji i iznosila je 4542 kune. U preostalih 15 hrvatskih županija plaće su se kretale
od pet do šest tisuća kuna, najniža u tom rangu bila je prosječna plaća u iznosu od 5072 kune u Osječko-baranjskoj županiji do 5888 kuna u Koprivničko-križevačkoj županiji, dok se većina drugih županija iz te skupine nalazi se u rasponu između spomenutih prosječnih plaća. Prosječna plaća u gospodarstvu Međimurske županije u prošloj godini iznosila je 5264 kune. Zanimljivost je da je Koprivničko-križevačka županija po plaćama za dlaku pretekla Primorsko-goransku županiju s iznosom od 5730 kune i Istarsku županiju s iznosom od 5605 kuna.
POGLED ODOZDO
Međimursko gospodarstvo ostvarilo je preko 16 milijardi kuna ukupnih prihoda što nas svrstava na 9. mjesto u državi, a jednako tako i po izvozu čija je vrijednost dosegla 5,4 milijarde kuna broju poduzetnika u apsolutnom iznosu. U našoj županiji posluje 3547 poduzetnika koji zapošljavaju 28.768 djelatnika, u usporedbi sa Zagrebom gdje posluje 46.347 poduzetnika koji zapošljavaju 369.080 djelatnika. U Međimurskoj županiji poduzetnici isplaćuju prosječno 5264 kuna plaće, a u Zagrebu 6903 kuna neto plaće u gospodarstvu. Što se tiče visine plaća u gos-
podarstvu, u Međimurskoj županiji više nismo na dnu nego smo se popeli na sredinu ljestvice na 12. mjesto od ukupno 21 u konkurenciji 20 županija i Grada Zagreba. Međimurski su poduzetnici ukupno ostvarili preko 16 milijardi kuna ukupnih prihoda i pozicionirali su se na deveto mjesto ljestvice u državi, jednako kao i po visini izvoza s ukupno ostvarenih 5,4 milijardi kuna. Međimurski poduzetnici ostvarili su
ove godine dobit od 864.237 kuna dobiti, što je znatno veći iznos u odnosu na prije pandemijsku 2019. godinu kada je ostvarena dobit iznosila 687.028 kuna. U gospodarski najjačem Gradu Zagrebu situacija je obrnuta. Ostvarena dobit pandemijske 2020. godine manja je za oko 6,5 milijardi kuna nego prije pandemijske 2019. godine. Godine 2019. poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu ostvarili su 18,7 milijardi kuna
dobiti, a pandemijske 2020. godine 12,2 milijarde kuna. Unatoč tome, Zagreb je i dalje na prvom mjestu po iznosu ostvarene dobiti u Hrvatskoj. Tome doprinosi i činjenica da posluju po cijeloj Hrvatskoj, a samo im je sjedište u glavnom gradu. Zagrebački su poduzetnici uz to tek na 11. mjestu po ekonomičnosti poslovanja. I to je jedini od pokazatelja poslovanja gdje ne zauzimaju prvo mjesto. (BMO, foto: Z. Vrzan)
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
Na godišnjem odmoru ništa ne morate, dosta ste se “namorali” tijekom godine
U
vijek se pitam imate li i vi taj problem da za godišnji odmor planirate kod kuće obaviti sve one zaostatke koji se gomilaju tijekom godine. Nikad se nismo zapitali par pitanja. Ako mi nije smetalo cijele godine, zašto bi godišnji trebalo trošiti na ono što smo cijele godine gurali u drugi plan? Zašto ljudi teško ljenčare na godišnjem? Tada nam smetaju i najmanje nesavršenosti u domu. Zujimo po kući ili stanu kao
da smo navijeni. Naprosto se nismo u stanju smiriti. Možda je to naš način odmora pa ga prihvatimo. Ili je u pitanju izbjegavanje suočavanja samog sa sobom. Koliko ste se puta zbog toga s veseljem vraćali na posao da se “odmorite”? Radi se o tome da smo tih dvaju tjedana, koliko traje uobičajeni ljetni odmor, izbačeni iz svakodnevne rutine i ne znamo kako se posvetiti sebi samima. Koliko puta godišnji postane fijasko zbog neispu-
njenih očekivanja? Umjesto priželjkivane ljetne romanse i renesanse veze u koju nade polažemo na dane na godišnjem, završi u čangrizavom odnosu, svadljivosti i napetosti. Toliko željeni odmor na koji se čekalo jednu godinu u koji je ugrađeno previše želja, odgođenih planova i očekivanja neminovno završi na pucanju po šavovima i neostvarenim snovima. Za odmor je naprosto potrebno ništa ne planirati.
Odmor treba biti ponovno postavljanje. “Namorali” smo se tijekom cijele godine da si na godišnjem moramo priuštiti luksuz da ništa ne moramo. Najveća greška koju činimo generalna su čišćenja koja kao da su rezervirana za godišnji odmor. Velike radove kao što je bojanje zidova koje iziskuje puno čišćenja, premještanje velikih komada pokućstva i slično ne treba planirati u vrijeme odmora. Ako uživate u tome da iz kuće paralelno sa stvarima
izbacujete i svoju nakupljenu negativnu energiju, uhvatite se toga. Odmor neka bude odmor i ne stvarajte si krivnju što ste dugo spavali i ljenčarili do mile volje. To je vaše vrijeme i provedite ga kako vi želite. I za Boga miloga, ne “popravljajte” za vrijeme godišnjeg odmora svoje najbliže, a pogotovo ne partnera. Pokvarit ćete odmor i vezu jer nitko ne voli da ga drugi popravljaju, a pogotovo ne na godišnjem.
6. kolovoza 2021.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
7
UPOZNAJTE MEĐIMURJE na jednostavan način ukrcavanjem na turistički autobus koji vozi kroz zanimljive točke Gornjeg Međimurja
Nema izgovora da ne upoznamo svoj zavičaj! M
alo je Međimuraca vidjelo sve zanimljive točke po Međimurju, a koliko ih tek trebaju otkriti naši gosti. Subotama s autobusnog kolodvora u Čakovcu na izletnički put po Gornjem Međimurju kreće retrobus iz 1974. godine koji će voziti izletnike s čakovečkog kolodvora do 12 različitih točaka u Međimurju. Na put se kreće u 8:15, a cjelodnevni put po Gornjem Međimurju najduže traje do 19:30 i završava u Čakovcu, s time da sami birate gdje i kada ćete izaći te kada ćete se ponovno ukrcati na autobus i vratiti se na početno odredište. Nadalje, možete birati i na kojoj ćete točki po vlastitom odabiru započeti putovanje pri čemu sami određujete ciljana odredišta.
Autobusna ruta
Puštanjem balona organizatori su simbolično pustili u promet Hop on Hop off bus
Terme Sveti Martin
09:00
11:00 13:30
15:30
17:30
Sveti Martin na Muri/Crkva
09:10
11:10 13:40
15:40
17:40
Sveti Martin na Muri/Skelarska hiža
09:13
11:13 13:43
15:43
15:43
Sveti Martin na Muri/Mlin na Muri
09:17
12:17 13:47
15:47
15:40
Mursko Središće
09:30
12:30 14:00
16:00
18:00
Križovec
09:38
12:38 14:08
16:08
18:08
Čakovec/Palača turizma
9:56
12:56 14:26
16:26
18:26
Čakovec/autobusni kolodvor
10:01
12:01 14:31
16:31
18:31
Čakovec/Riznica Međimurja
10:06
12:06 14:36
16:36
18:36
Čakovec/Hotel park
10:11
12:11 14:41
16:41
18:41
Lopatinec/Međimurski dvori
10:22
12:22 14:52
16:52
18:52
Sveti Urban/vinarija Cmrečnjak
10:40
12:40 15:10
17:10
19:10
Štrigova/Crkva
10:45
12:45 15:15
17:15
19:15
Terme Sv. Martin >ČK autobusni kolodvor
10:55
12:55 15:25
17:25
19:25
STAJALIŠTE ČK autobusni kolodvor >Terme Sveti Martin
Povratak kupača
Idemo doma
Samim prijevozom moći će se koristiti svi oni koji žele posjetiti neku od navedenih atrakcija ili npr. iz Čakovca žele na kupanje u Terme Sv. Martin, kao i svi drugi turistički dionici koji posjeduju smještajne kapacitete, a žele osigurati dodatan sadržaj svojim gostima. Vrata suradnje s budućim zainteresiranim partnerima otvorena su i očekuje se da će se u narednom periodu partneri priključivati te samim time obogatiti ponudu na samoj ruti turističkog autobusa.Plan za jesen je daljnji razvoj i osmišljavanje izleta, a u suradnji s Regionalnim turističkim centrom ruta će se širiti i na donji dio Međimurja te još nekoliko ruta koje će biti povremene, a vežu se uz određene manifestacije i događanja. (Božena MalekociOletić, foto Mario Golenko)
Hop on – hop off bus Međimurje u pokretu prigodno je predstavljen prvog dana najveće turističke manifestacije u županiji – Porcijunkulova. - Dobra suradnja Županije i Grada nastavlja se i ovim projektom te mi je drago što će građani Čakovca imati priliku na jednostavniji i brži način razgledati turističke sadržaje i ljepote Međimurja, poručila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. (BMO, foto: MG) Fjaka
Najesen izleti i u Donje Međimurje
vizija triju glavnih partnera na razvijanju projekta, a u tome imaju veliku podršku Međimurske županije. - Ovaj je projekt potvrda da je Međimurje destinacija koja daje više s dugoročnim planom razvoja turizma i zdrave organizacijske kulture destinacije te da je u stanju kao prva regija u Hrvatskoj organizirati i kvalitetno pružati ovako kompleksnu turističku uslugu, kazao je župan Matija Posavec.
Ručak ekipa
Na jednostavan, brz i siguran način domaći i turisti mogu upoznati željenu destinaciju i sami odabrati atrakcije na kružnoj ruti autobusa koje žele detaljnije razgledati. Cilj je povećanje mobilnosti turista i povećanje turističke potrošnje pa je Turistička zajednica Međimurske županije inicirala projekt Hop on – hop off bus Međimurje u pokretu, a u realizaciju projekta
županije, došla je odlična ideja u koju smo se odmah uključili. Naši gosti u Termama dobivaju vrhunsku priliku da bezbrižno obiđu naše najbolje destinacije te smo ponovno pokazali da je Međimurje predvodnik kontinentalnog turizma i da dobro znamo što trebamo raditi da bismo privukli goste. Pozitivan stav, kreativnost i želja za podizanjem kvalitete destinacijske ponude na viši nivo zajednička je
Prijepodnevna
Uđi – izađi sistem kretanja autobusom po Međimurju
uključili su se glavni partneri Terme Sveti Martin i Rudi Express d.o.o. Sustav uđi – izađi autobusa u Međimurju dio je šireg projekta Turističke zajednice Međimurske županije poznatog kao Ekomuzej Međimurje malo koji objedinjuje kulturnu, povijesnu i prirodnu baštinu Međimurja, kao i bogatstvo koje pruža naša eno-gastronomska scena, pojasnio je Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije koja kao glavni inicijator samog projekta daje podršku u promociji i kreativnim idejama omogućuje realizaciju dugoročnog projekta, kao dijela Masterplana razvoja turizma u Međimurskoj županiji. Jedan od glavnih partnera na projektu, Rudi Express, ove godine obilježava punih 30 godina rada, a direktor tvrtke Damir Varga istaknuo je da mu je drago što je taj projekt započeo baš na njihovu jubilarnu obljetnicu te da će svojim bogatim voznim parkom i dugogodišnjom tradicijom osigurati ugodan, zanimljiv i siguran prijevoz kojim će pridonijeti još jačem razvoju turizma u Međimurju. Partner na projektu su i Terme Sveti Martin čiji je direktor Igor Nekić izrazio zadovoljstvo realizacijom projekta: - Iz tvornice ideja međimurskog turizma, Turističke zajednice Međimurske
Izlazeće sunce
murje je tako od danas prva županija u Hrvatskoj koja ima svoj sistem uđi – izađi autobusnog prijevoza. Zahvaljujući autobusu u pokretu, turistima će biti olakšano upoznavanje i razgledavanje najatraktivnijih turističkih destinacija kojih u Međimurju zaista ne nedostaje.
Polazak kupača
Ruta Hop on Hop off bus Međimurje u pokretu za početak će voziti po gornjem dijelu Međimurja i povezivat će 12 lokaliteta, atrakcija i ugostiteljskih ponuda: Terme Sveti Martin, Skelarsku hižu s mlinom na Muri i interpretacijskim centrom Jeden den v življeju mlinara Franca Žalara u Žabniku, centar grada Mursko Središće sa šetnicom uz Muru i ugostiteljskom ponudom, Centar za posjetitelje Med dvemi vodami javne ustanove Međimurska priroda u Križovcu, Ekomuzej Međimurje malo u Palači međimurskog turizma u Čakovcu, novootvoreni muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja u sklopu Starog grada Čakovec, izletište i restoran Međimurski dvori Lopatinec, Vinariju Cmrečnjak u Svetom Urbanu i centar Štrigove s crkvom sv. Jeronima. Redovna cijena dnevne karte iznosi 49 kuna. Međi-
08:15
19:30
8
Crna kronika
OPTUŽNICA protiv dvojice pljačkaša s Autobusnog kolodvora Čakovec
59-godišnjaka oštetili za 15.000 kuna Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 29. srpnja, nakon provedene istrage, podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv dvojice hrvatskih državljana (1993. i 2001. godište) zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva. Optužnicom se 28-godišnjaka i 20-godišnjaka tereti da su 28. lipnja 2021. na prostoru Autobusnog kolodvora Čakovec ponudili 59-godišnjem oštećeniku prijevoz svojim automobilom, što je on prihvatio, a potom su nakon kratke vožnje
zaustavili automobil i silom ga izvukli iz vozila te bacili na tlo i iz džepa hlača uzeli mu 940 eura, 800 kuna i mobitel. Tereti ih se da su za sebe zadržali oštećenikovu putnu torbu i ruksak koji su ostali u vozilu čime su ga oštetili za oko 15.000 kuna. Okrivljenici se nalaze u istražnom zatvoru, a vijeće Općinskog suda u Čakovcu prihvatilo je prijedlog državnog odvjetnika i produljilo okrivljenicima istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (dv)
OBITELJSKI NASILNIK u Kuršancu zlostavljao svoju malodobnu djecu
Pijan djecu polio kantom vode, suprugu istukao Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu 26. je srpnja podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1988. godište) zbog počinjenja kaznenih djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. Kaznenog zakona i tjelesne ozljede. Okrivljenog 33-godišnjaka tereti se da je 9. lipnja 2021. u noćnim satima u obiteljskoj kući u Kuršancu, došavši kući
PUŠĆINE
u alkoholiziranom stanju, galamom probudio izvanbračnu suprugu i prolio kantu vode po svoje troje djece (2006., 2007. i 2009. godište) te više puta udario suprugu šakom u glavu i nanio joj tjelesne ozljede. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru, a u optužnici je predloženo da se istražni zatvor produlji zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. (dv)
Ukrao dijelove za vozila Policijska uprava međimurska izvijestila je o provali u Pušćinama. Noću s 1. na 2. kolovoza 2021. godine u Pušćinama, u Čakovečkoj ulici, nepoznati je počinitelj provalio u ograđeni prostor tvrtke i ukrao
PRIBISLAVEC
dijelove za vozila. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (dv)
Sleđa joj ukrao torbicu U ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. godine oko 12 sati u Pribislavcu u Industrijskoj ulici, nepoznati je mlađi muškarac počinio krađu na drzak način. Ženi srednje dobi koja je upravljala biciklom prišao je u vožnji biciklom sa stražnje strane te joj iz košare s prtljagom ukrao
torbicu s novčanikom, osobnim dokumentima i drugim predmetima. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv nepoznatog počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (dv)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. kolovoza 2021.
ONKOLOŠKI BOLESNIK smrtno stradao u požaru na Odjelu palijativne skrbi u bolnici u Novom Marofu
Kisik ga trebao održavati na životu, a ne ubiti Požar je izbio uslijed djelovanja otvorenog plamena iz nepoznatog izvora u sobi u kojoj se nalazio 48-godišnjak, a koji je u tom trenutku bio priključen na kisik. Nažalost, od zadobivenih je ozljeda na mjestu preminuo, kaže varaždinska policija Piše: Vlasta Vugrinec
Minulog petka u Specijalnoj bolnici za produženo liječenje i palijativnu skrb u Novom Marofu dogodila se nezapamćena tragedija. Smrtno je stradao 48-godišnji onkološki bolesnik iz okolice Novog Marofa. Nesretnik je bio priključen na aparat za kisik koji mu je život značio, no ipak ga je usmrtio prije vremena. Netko ili nešto izazvalo je otvoreni plamen pokraj aparata za kisik, plina koji podržava gorenje. Prvo što padne čovjeku na pamet je upaljač, cigareta, možda plamenik, no time se sada bave mjerodavni. Liječio se na Odjelu palijativne skrbi na kojem uglavnom leže bolesnici koje više “ne želi” ni jedna druga bolnica jer im ne može pomoći. Drugim riječima, riječ je o ljudima od kojih je medicina digla ruke, a s uznapredovalom bolešću više se ne može nositi ni obitelj ni njegovi bližnji. To su osobe koje trebaju skrb 24 sata dnevno, eventualno lijekove za ublažavanje bolova, bocu s kisikom za lakši udah… Često su i nepokretni. Premda je Odjel palijativne skrbi upravo organiziran za takve pacijente, ipak se dolazi samo u teškoj nuždi jer svi, od osobe u terminalnoj fazi bolesti do članova obitelji, žele biti što duže zajedno i teško se odvajaju, naročito od bolesnog člana obitelji za kojeg se
Specijalna bolnica za produženo liječenje i palijativnu skrb u Novom Marofu FOTO: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell, Bolnica Novi Marof zna da mu je važna svaka minuta života koja može biti posljednja. Upravo tu posljednju minutu i sekundu i posljednji udah tako dragocjenog kisika nesretnom muškarcu uskratila je eksplozija aparata, a potom i požar. Tragedija se dogodila u susjednoj županiji, u bolnici u kojoj svoje posljednje dane čekaju i brojni Međimurci. Nakon tog događaja sigurno ni članovima njihovih obitelji nije lako uz svu nevolju koju proživljavaju očekujući iz bolnice onaj zlosretni telefonski poziv koji će ih zaviti u crno. Istina, slično su proživljavali prošle godine kada se dogodila kardinalna greška i u našoj čakovečkoj bolnici koja je stajala života nesretnog muškarca iz Štefanca.
Izvješće Policijske uprave varaždinske Izvješće o nemilom događaju objavila je i Policijska uprava varaždinska. Kako su napisali 30. srpnja oko 12:30 u Varaždinskoj ulici u Novom Marofu, u Bolnici za specijalne bolesti na odjelu produženog liječenja izbio je požar u sobi kojom prilikom je smrtno stradao muškarac starosti 48 godina. Očevid je na mjestu događaja proveo zamjenik Županijskog državnog odvjetništva u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave varaždinske i Inspektorom za
PROMETNA NESREĆA u Čakovcu mogla završila kobno
zaštitu od požara. Kako je utvrđeno očevidom, požar je izbio uslijed djelovanja otvorenog plamena nepoznatog izvora u sobi u kojoj se nalazio 48-godišnjak, a koji je u tom trenutku bio priključen na kisik, nakon čega se požar proširio na krevet i nesretnog muškarca, koji je od zadobivenih ozljeda na mjestu preminuo. Tijelo nesretno stradalog muškarca prevezeno je u varaždinsku Opću bolnicu gdje će se obaviti obdukcija. Isto tako utvrđuju se i sve okolnosti strašne tragedije.
Nije se stigla zaustaviti na zebri! U četvrtak, 29. srpnja 2021. godine oko 17:40 u Čakovcu, u Ulici Otokara Keršovanija dogodila se prometna nesreća u kojoj 26-godišnja vozačica osobnog automobila čakovečkih registarskih oznaka nije prilagodila brzinu kretanja vozila gustoći prometa te se stoga nije mogla zaustaviti na vrijeme. Zbog navedenog prednjim je dijelom vozila udarila u stražnji dio osobnog automobila švicarskih nacionalnih oznaka kojim je ispred upravljao 40-godišnji vozač, a koji je u trenutku nesreće bio zaustavljen ispred obilježenog pješačkog prijelaza radi propuštanja pješaka.
Nalet na zaustavljeno vozilo Dijete iz osobnog automobila švicarskih nacionalnih oznaka vozilom hitne pomoći prevezeno
je u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je liječničkim pregledom utvrđeno da je lakše ozlijeđeno.
Protiv vozačice podnijet će se Obavijest o počinjenom prekršaju. (vv)
6. kolovoza 2021.
Život u Međimurju
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
FICLEK MEĐIMURSKE PRIRODE
GLOBALNO I LOKALNO
9
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Vrijeme je za Djeca oduševljeno kliktala: - povratak duga PRVI KAMP MLADIH ČUVARA PRIRODE održan na Matulovu gruntu
Ovo je najbolji dan u životu!
Gita Radiković i Niko Kozar najbolji su mladi čuvari prirode 2021. godine. Učiteljica Mirjana Dežđek-Ciglar i učenici 4. razreda Područne škole Zebanec Marin Hoblaj, Viktor Brezničar, Josipa Pufek, Rebeka Hoblaj, Gabriel Kutnjak, Gabrijela Šardi i Valentina 23. srpnja 2021. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Novosel proglašeni su najboljima u kategoriji skupine mladih čuvara prirode. Piše: Roberta Radović
Javna ustanova Međimurska priroda u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja – Stanica Čakovec prigodno je 31. srpnja, kada se obilježava Svjetski dan rendžera, organizirala prvi Kamp mladih čuvara prirode. Idealno prirodno okruženje Matulova grunta u Frkanovcu pokazalo se kao odličan odabir za održavanje kampa. Sudionici su bili osnovnoškolci od 7 do 12 godina, ukupno njih trideset. Sudjelovanje su zavrijedili volonterskim radom u aktivnostima Međimurske prirode, odnosno prenošenju vodozemaca preko prometnica, praćenju jelenka, lastavica i piljaka, zatim sudjelovanjem na ljetnim radionicama te drugim kreativnim aktivnostima posvećenim prirodi i zaštiti prirode. Članovi HGSS-a su za djecu pripremili atraktivne poučne radionice na temu pružanja prve pomoći u prirodi, radu s potražnim psima i doživljaj spuštanja ziplineom. Stručne djelatnice Međimurske prirode učenike su upoznale s radom istraživača na terenu, istraživanjem leptira i kukaca. Proglašeni su i najbolji mladi čuvari prirode u trima kategorijama. Najbolja Mlada čuvarica prirode 2021. godine je Gita Radiković, desetogodišnjaki-
Najbolja Skupina mladih čuvara prirode 2021. godine
Gita Radiković – Najbolja mlada čuvarica prirode 2021. godine nja iz Šenkovca. Nedavno je objavila svoju prvu zbirku pjesama „Plavac‟. Najbolji Mladi čuvar prirode 2021. godine je devetogodišnji Niko Kozar iz Čakovca. Sudjelovao je na ljetnim radionicama. Oduševilo ga je volontiranje u šumi Čep u Nedelišću. Ove je godine uvedena i kategorija nagrade Najbolja skupina mladih čuvara prirode 2021. godine. Osvojili su je učiteljica Mirjana Dežđek-Ciglar s učenicima 4. razreda Područne
Niko Kozar – Najbolji mladi čuvar prirode 2021. godine škole Zebanec: Marin Hoblaj, Viktor Brezničar, Josipa Pufek, Rebeka Hoblaj, Gabriel Kutnjak, Gabrijela Šardi i Valentina Novosel. Ova iznimno vrijedna skupina odazvala se čak na tri volonterske akcije Međimurske prirode. Njihove marljive ručice prenosile su i spašavale vodozemce, promatrali su lastavice i piljke te bili na nadzoru jelenka. U ime Hrvatske gorske službe spašavanja nagradu im je uručio Romeo Novak.
Diplome i prigodne bočice za vodu s logotipom Kampa mladih čuvara prirode primila su sva djeca: Jakov Virč, Gita Radiković, Marin Hoblaj, Viktor Brezničar, Josipa Pufek, Rebeka Hoblaj, Gabriel Kutnjak, Gabrijela Šardi, Valentina Novosel, Ruby Sabol, Roko Blagus, Stjepan Vugrinec, Karlo Žvorc, Petar Žvorc, Elena Bergovec, Natalija Krčmar, Robert Krčmar, Niko Jakopić, Zrin Jakopić, Tina Horvat, Žan Lepen, Zita Kramar, Vito Kramar, Zola Treska, Anastazija Košir, Lea Bralić, Lukas Dokleja, Borna Brez, Josip Klarić i Roko Vabec.
Z
adnje oluje i suše sve više nam pokazuju da nismo svemoćni, unatoč tome što pojedinci još uvijek tako misle, i da moramo postati skrb21 Prema ni čuvari prirode. prognozama, u narednih desetak godina doživjet ćemo veće kiše i oluje i velike ljetne suše, što nas je do sada djelomice zaobilazilo. Može li se što učiniti da se pomogne prirodi, a time i nama samima? Zna se da jedan automobil u prosjeku godišnje ispusti oko tonu ugljika, ovisno koliko i kako se se vozi. Ako posadimo jedan hektar šume, uskladištili smo oko tristo tona ugljika u prirodnom rezervoaru. Stručnjaci klimatolozi smatraju da je trenutno najbolji odgovor na opće zagađenje zraka i prirode sadnja šuma, a zadnjih nekoliko godina to potiče svojim sredstvima i Europska unija. Po svemu sudeći, ponovno se u naš rječnik vraćaju već pomalo zaboravljeni izviđači, odnosno ljubitelji prirode i šuma. Dobrobit šuma dokazana je već mnogo puta, a pitanje je samo želimo li to znati ili ne, no danas je ipak bolje. Već i đaci u osnovnoj školi znaju da drveće proizvodi kisik, smanjuje ugljikov dioksid, daje nam drvo, ogrijev, hranu, lijekove, dom je mnogim životinjama i naposljetku, smanjuje ekstremne pojave. Zbog guste je naseljenosti naš kraj vrlo rano u svojoj povijesti ostao bez većih
Mozaik
šuma. Posljednja velika šuma Murščak posječena je krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća. Prošlo je sto godina, a mnogo se nije promijenilo, šuma je i dalje premalo u našem kraju. Prije se to nije vidjelo jer se šuma krčila zbog potreba za prehranjivanjem stanovništva, ali sad moramo prirodi platiti dug. Prirodi je sasvim svejedno koje ćemo drveće saditi ako su drugi uvjeti zadovoljeni, a sigurno je da ovdje nećemo saditi tropsko drveće jer ne bi uspjelo, već listopadno i ponegdje crnogoricu. Osnovni kandidati za sadnju jesu hrast lužnjak, divlja trešnja i drugo listopadno drveće. Pri tome se ponekad zaboravlja da su dobri kandidati za sadnju i jabuka, kruška, šljiva, orah, lješnjak i drugo voće. Važno je samo da se drveće sadi. Za sada se plantaže voća tretiraju zaštitnim sredstvima, no to neće biti zauvijek jer kupci postaju izbirljiviji i tretirano se voće kupuje rjeđe i manje. No, važno je početi, pa makar i s drvećem.
B R I L J A N T O P T IK A I S AT OV I
VELIKO o
VLAŽNE MARAMICE SU NEPRIJATELJ KANALIZACIJE
jl etn
SNIŽENJE
OD 20% D O 50%
N A S VE SUNČANE NAOČALE U svim poslovni cam a Br iljanta
Nerazgradive su i zato Vas molimo da ih ne bacate u wc školjku, već u koš za smeće
10
Porcijunkulovo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. kolovoza 2021.
PORCIJUNKULOVO 2021. u kraćem izdanju, ali i dalje najbolji ljetni dog
Posjetitelji gradu i šet Supružnici Ma�jašec sa svojim gvircom pozna� su kao čuvari proštenja i tradicije u Čakovcu
Osim na koncertima i zabavi, posjetitelji su se rado zaustavljali na brojnim štandovima koji su imali bogatu gastronomsku ponudu, kao i ponudu različitih domaćih proizvoda
K
Boris Pogorelec pozna� je košaraš iz Kotoribe čije proizvode posje�telji već dobro znaju
Milka Orehovec, Franca Ružić, Anica Malnar i Milka Tomašić iz Novakovca s�gle na Porcijunkulovo da bi probale pogaču
Pogačom prikupljeno 7367 kuna za Centar za odgoj i obrazovanje Humanitarna nota Porcijunkulova također polako ulazi u tradiciju, pa su tako i ove godine ispred crkve sv. Nikole podijeljeni Slatki zalogaji dobrote. Naime, Turistička zajednica Grada Čakovca organizirala je podjelu pogače s tikvom i jabukama, tradicionalne međimurske slastice, a za
uživanje u pogači građani su dali dobrovoljni prilog. Uz djelatnike i volontere Turističke zajednice, pogače su građanima dijelile gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini te ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec Dragica Benčik, a na samom je kraju skupljeno 7367 kuna.
Taj će iznos u potpunosti biti doniran upravo Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec da bi se njihovim učenicima unaprijedio boravak u školskim klupama. Brojni su posjetitelji tako još jednom pokazali kako su spremni pomoći pa su i pladnjevi s pogačama nestali u rekordnom vremenu. (dv, foto: zv)
oncertom pjevačice Nine Badrić u ponedjeljak 2. kolovoza 2021. godine završeno je ovogodišnje Porcijunkulovo, najveća ljetna manifestacija u Međimurju. Počelo je u petak 31. srpnja, a vrhunac četverodnevnog zbivanja bila je tradicionalna svečana procesija i misa kojom su vjernici slavili Gospu od Anđela, dok je posljednji dan svjetovnog dijela manifestacije također nudio bogat program. Ovogodišnja ljetna manifestacija trajala je nešto kraće nego što smo navikli, ali ponude nije nedostajalo. Na štandovima koji su stigli iz cijele Hrvatske, Slovenije i Mađarske građani su mogli pronaći nešto za svačiji ukus. Događaji su u gradu trajali svaki dan, no građane je ipak najviše zainteresirao koncert Željka Bebeka koji je prvog dana, u petak, 31. srpnja, popunio jezero podno Starog grada. Najmanje je ljudi bilo u nedjelju na koncertu klape Iskon, no tog je dana grad generalno bio “najprazniji” zbog kiše i laganog zahlađenja. Kako su zadovoljni ovogodišnji izlagači? Osim na koncertima i zabavi, posjetitelji su se rado zaustavljali na brojnim štandovima koji su imali bogatu gastronomsku ponudu, kao ponudu i različitih domaćih proizvoda. Posjetili smo štand supružnika Miljenke i Franje Matijašec iz Čakovca koji su dugogodišnji čuvari tradicije na Porcijunkulovu. Rijetko se tko ne zaustavi kod njih i ne popije dobar gvirc. - Prošle godine zbog mjera nismo mogli izlagati na Porcijunkulovu, ali smo zato sretni što nam je to omogućeno ove godine. Ljudi standardno dolaze do našeg štanda. Tko pije gvirc, uvijek će ga i popiti, a tko ne, taj se ni ne zaustavlja. To je jednostavno tako, rekao nam je Franjo Matijašec. Njihov gvirc je bezalkoholni, a najbolje paše s kockom leda. Ljudi su naučeni
Pozi�vna energija vladala je na ovogodišnjem Porcijunkulovu koje je na da se gvirc pije kad je sunčano i vruće vrijeme. Franjo kaže da su brojke posjetitelja iste ili barem vrlo slične kao i dosadašnjih godina. Boris Pogorelec: Najviše se prodaju košarice Posjetili smo i Borisa Pogorelca, poznatog košaraša iz Kotoribe koji već godinama izlaže i na Porcijunkulovu. - Nekad je bilo puno bolje. Mislim da korona, a i vrijeme imaju velike veze s tim. Od četiriju dana izgubili smo jedan dan jer je u nedjelju skoro cijeli dan padala kiša. Inače ljude zanimaju naši proizvodi, a najviše se prodaju košarice i cekeri, rekao nam je Boris Pogorelec. Na pitanje isplati li mu se izlagati na Porcijunkulovu, Boris odgovara da nema
drugog izbora. Njegova roba i posao sastoje se od viđenosti na različitim sajmovima. Nije moguće samo prodavati u Kotoribi. - Naše cijene se nisu mijenjale 10 godina, a troškovi su se podigli za 200 %. Teško da ćemo dizati cijene jer me strah da neće biti prodaje. Što se tiče budućnosti košaraštva, mislim da je nema. Imam dvojicu sinova, no reći ću im da se bave nečim drugim, zaključuje ovaj poznati košaraš. Nakon prošle godine kad je Porcijunkulovo zbog pandemije koronavirusa održano samo simbolično bez većih koncerata i pozornica, možemo reći da su građani ovu manifestaciju jedva dočekali i radosno prošetali ispod kišobrana.
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Porcijunkulovo 11
gađaj u Međimurju
i željni događaja u tnje ispod kišobrana Biskupu su se pridružili i svećenici iz župe domaćina te iz brojnih župa Varaždinske biskupije, Zrinska garda, kao i mnoštvo vjernika
Misom i procesijom proslavljen blagdan Gospe od Anđela
akon prošle godine održano u punom sjaju
Posljednji dan Porcijunkulova bio je posebno svečan za brojne vjernike koji su u prijepodnevnim satima pohrlili u središte Čakovca. Naime, 2. kolovoza slavi se blagdan Gospe od Anđela, što je ujedno i okosnica najpoznatijeg ljetnog događanja u Međimurju. Čakovečka Župa sv. Nikole biskupa već tradicionalno uz dane Porcijunkulova priprema posebna događanja za vjernike, a vrhunac proslave Gospe od Anđela obilježava se svečanom procesijom cen-
trom grada i središnjim hodočasničkim euharistijskim slavljem u dvorištu župne crkve. Središnje euharistijsko slavlje ove je godine predvodio biskup Varaždinske biskupije mons. Bože Radoš koji je u propovijedi podsjetio na duhovnu ostavštinu svetog Franje Asiškog, sveca čije se djelovanje veže uz crkvicu Porcijunkulu po kojoj je i čakovečko proštenje dobilo ime. Na misnom slavlju biskupu su se pridružili i svećenici iz župe domaćina te iz brojnih župa Varaždin-
ske biskupije. Oni su ujedno i predvodili svečanu procesiju koja se već tradicionalno formira na Trgu Republike i kreće Ulicom kralja Tomislava do dvorišta župne crkve. Uz predstavnike svjetovne i crkvene vlasti, procesiju su obogatili i predstavnici župnih udruga te dobrovoljnih vatrogasnih društava, a ove su godine na procesiji i središnjoj svetoj misi sudjelovali i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i župan Međimurske županije Matija Posavec. (dv, foto: zv)
Najkreativnije izlagačko mjesto ima OPG Stričak iz Čakovca Večernji sati posljednjeg dana manifestacije svake su godine rezervirani za podjelu priznanja najboljim izlagačima. Tako su na maloj svečanosti na središnjem gradskom trgu priznanja primili oni koji su uložili najviše truda u svoju prezentaciju na ovogodišnjem Porcijunkulovu. Priznanje za najkreativnije izlagačko mjesto na proštenju dobio je OPG Stričak iz Čakovca, a za vrednovanje kulture i tradicije Miljenka Matjašec iz Čakovca te Udruga žena Dunjkovec. Najsimpatičnije izlagačko mjesto je
ono tvrtke Međimurska dekla, dok je najsimpatičnijim izlagačem proglašen Darko Dimeski iz Brijesta. Najsimpatičnija izlagačica je Lidija Sonički iz Zagreba. Posebno priznanje za doprinos manifestaciji dobila je Tea Mesarić iz Nedelišća, a priznanje za dugogodišnju suradnju na manifestaciji primila je Turistička zajednica Grada Koprivnice. Priznanja je najboljima podijelila gradonačelnica Ljerka Cividini, a vrijedne su nagrade dobitnicima osigurali sponzori. (dv, foto: zv)
I ove su godine nagrađeni najbolji izlagači Porcijunkulova
12
Središnje Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OPĆINSKO VIJEĆE Dekanovec izabralo člana Nadzornog odbora Međimurskih voda
6. kolovoza 2021.
Sanja Mikec jednoglasno je izglasana za novu članicu Na 2. sjednici Vijeća Općine Dekanovec donesena je odluka o izboru člana Nadzornog odbora Međimurskih voda. Za članicu je izabrana Sanja Mikec iz Dekanovca U srijedu, 21. srpnja održana je 2. sjednica Općinskog vijeća Općine Dekanovec na kojoj je posebna pozornost posvećena odluci o izboru člana Nadzornog odbora Međimurskih voda. Općine, odnosno gradovi suvlasnici Međimurskih voda podijeljeni su u četiri grupe s vlasničkim udjelima po 15 posto u svakoj grupi. Svaka grupa bira svog predstavnika u Nadzorni odbor. Prijedlog o izboru člana Nadzornog odbora Međimurskih voda donio je načelnik Ivan Hajdarović. Za novu predstavnicu grupe općina Dekanovec, Domašinec, Podturen, Vratišinec, Belica, Mala Subotica, Orehovica i Pribislavec izabrana je Sanja Mikec iz Dekanovca. - S načelnikom susjedne Općine Podturen Pericom Hajdarovićem dogovorili smo da se svake dvije godine iz naše grupe općina mijenja član Nadzornog odbora kako bi što više ljudi sudjelovalo u tom nadzornom tijelu, istaknuo je načelnik Općine Dekanovec Ivan Hajdarović.
Sanja Mikec novoizabrana je članica Nadzornog odbora Međimurskih voda
Odluka o izboru Sanje Mikec za članicu Nadzornog odbora Međimurskih voda izglasana je jednoglasno. - Zahvaljujem načelniku Ivanu Hajdaroviću na ukazanom povjerenju kao i svima koji podržavaju njegovu odluku o imenovanju mene za članicu Nadzornog odbora. Trudit ću se što bolje i kvalitetnije predstavljati našu grupu općina, za kraj je rekla Sanja Mikec. (ln)
Gornji red: Stjepan Pokrivač, Jura Jalušić, Bernard Matijević i Bruno Čerjavić, donji red: David Hajdinjak, Ivan Novak, Luka Perko i Suzana Pajić
KARLO TKALČEC (13) iz Savske Vesi bio je najmlađi natjecatelj na 17. Županijskom natjecanju u oranju
Deda mi je glavni trener! - Traktor vozim po polju i orem polako jer dolazim iz poljoprivredne obitelji, ali još uvijek nemam dovoljno iskustva i ne nadam se nekom rezultatu, kaže Karlo Tkalčec Piše: Vlasta Vugrinec
Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata položili vijence u centru Nedelišća
NEDELIŠĆE
Odana počast stradalim hrvatskim braniteljima U srijedu, 4. kolovoza 2021. godine, svetom misom u župnoj crkvi u Nedelišću i polaganjem vijenca kod spomen-obilježja braniteljima domovine Hrvatske 1991.– 1995. godine kod zgrade Općine obilježen je 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Uz čelništvo Općine Nedelišće na čelu sa zamjenikom načelnika Zlatkom Marciušom, obilježavanju su prisustvovali vijećnici i članovi Udruge dragovolja-
ca i veterana Domovinskog rata RH. Okupljenima se prigodnim govorom obratio Zlatko Marciuš, a molitvu za sve branitelje predvodili su vlč. Ivan Herceg, župnik Župe Presvetog Trojstva, Nedelišće i vlč. Stjepan Markušić, župnik Župe Pohoda Blažene Djevice Marije, Macinec. Nazočni su minutom šutnje odali počast svim stradalim hrvatskim braniteljima koji su nesebično i požrtvovno sudjelovali u obrani i oslobađanju Hrvatske. (dv)
- Natjecanje pratim već dugo, jako mi je zanimljivo pa sam se prijavio, rekao je Karlo Tkalčec iz Savske Vesi koji je sa svojih 13 godina bio najmlađi natjecatelj na ovogodišnjem 17. Županijskom natjecanju u oranju održanom u polju Pijavišće koje se nalazi neposredno uz čakovečku zaobilaznicu.
Najmlađi orači u povijesti natjecanja
Na natjecanje je stigao sa svojim djedom Dragutinom, velikom podrškom koji je uz vrijedne savjete iskusnog orača pomno pratio svaki unukov korak. - Traktor vozim po polju i orem polako jer dolazim iz poljoprivredne obitelji, ali još uvijek nemam dovoljno iskustva i ne nadam se nekom rezultatu. Osim toga, još sam mlad i ovo će mi biti vrijedno iskustvo, poručio je mladi orač pred kojim je vrijeme cijelog svijeta za učenje i sazrijevanje. Uz iskusne i provjerene orače, protiv njega natjecao se i njegov stric Marko Tkalčec koji se na natjecanje prijavio nakon duže pauze. Kad kažemo pojam iskusni orači, treba reći da se ipak radi o najmlađoj ekipi orača jer je najstarijem bilo
tek 29 godina, a najmlađem 13. Uglavnom su se prijavila mlađa braća koja su do sada bila u sjeni onih starijih pa se tako ove godine nije natjecao višestruki županijski prvak Fran Andrej Jelušić, već je obiteljsko ime branio mlađi Jura. Isto tako, prelošku obitelj Perko predstavljao je najmlađi brat Luka. - Nema brata i sad možda ja budem prvi, našalio se Luka. Trudit ću se i očekujem pehar premda je teren prilično težak. Iako je palo malo kiše, teško da je to pomoglo zemlji koja je bila tvrda i suha pa je samim time zahtijevala pravo znanje i umijeće dobrog orača. Prema riječima naših orača, problema su imali i iskusni natjecatelji.
đimurskoj, istakla je Katarina Pokrivač, tajnica Udruge orača Međimurja. U skladu s tim, izostat će i državno natjecanje na koje su išli pobjednici županijskih smotri, no u tim trima županijama razmišlja se o organizaciji svojevrsnog regionalnog natjecanja. Ove godine u objema kategorijama najveću umješnost pokazali su natjecatelji iz grada Preloga pa je u kategoriji
plugova ravnjaka prvo mjesto osvojio Luka Perko, a u kategoriji plugova premetnjaka Bernard Matijević. Drugo mjesto u kategoriji plugova ravnjaka osvojio je David Hajdinjak iz Čakovca, a treće Ivan Novak iz Preloga. Iza pobjednika u kategoriji plugova premetnjaka bio je Bruno Čerjavić iz Strahoninca, dok je treće mjesto pripalo Juri Jalušiću iz Ivanovca.
Tri Preložana na postolju
Uz budno oko nepristranih sudaca iz Koprivničko-križevačke županije u čijem su sastavu bili Tomislav Berend, Darko Novotni, Zoran Radiček i Mladen Crnčić, natjecalo se šest orača u kategoriji plugova ravnjaka i četvero u kategoriji plugova premetnjaka. - Treba reći da se natjecanje zbog situacije s pandemijom koronavirusa ove godine održava samo u trima našim županijama, i to Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj i Me-
Karlo Tkalčec iz Savske Vesi, najmlađi orač
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Gornje Međimurje 13
Sudionici ovogodišnjeg koncerta Marijanskih pjesama: Ženska vokalna skupina KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, Zbor župe Uzvišenja Sv. Križa Vratišinec i Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec
PO OSMI put u župnoj crkvi u Vratišincu koncert sakralnih marijanskih pjesma
Njeguju pjevanje marijanskih pjesama Piše: Božena Malekoci Oletić Foto:FKKI
K
olovoz je mjesec kad se slavi Gospa Snježna, 5. kolovoza, i Velika Gospa, 15. kolovoza, a to je mjesec kada se najviše hodočasti u marijanska svetišta, iz Međimurja najviše u Mariju Bistricu. Zbog toga su žene iz KUU Društvo žena Gornji Kraljevec prije osam godina izbrale početak kolovoza za organizaciju koncerta marijanskih pjesama u župnoj crkvi u Vratišincu.
Ove godine nastupile su tri pjevačke skupine: Ženska vokalna skupina KUU Društvo žena Gornji Kraljevec pod ravnanjem Julijane Kočila, Zbor župe Uzvišenja Sv. Križa Vratišinec, pod ravnanjem Branka Jalšovca i Mješoviti pjevački zbor dr. Vinko Žganec iz Vratišinca pod ravnanjem profesora Tomislava Cvrtile.
Sveta misa služila se za pokojne zboraše
Sveta misa koja je prethodila koncertu bila je služena za pokojne članove pjevačkih
skupina: Anicu Sabolčec, Miru Mavrin i Slavicu Benc.Prvi koncert 2014. godine organiziran je u suradnji sa župnikom Pavlom Mesarićem pa je ovaj koncert ujedno bio i oproštajni za njega s obzirom na to da uskoro odlazi na službu u drugu župu. U znak zahvale za suradnju s njim u brojnim prigodnim blagdanskim programima članice KUU Društvo žena Gornji Kraljevec u znak zahvale uručile su mu sliku koja će ga podsjećati na Župu Vratišinec, Gornji Kraljevec i Remis.
Premda je župna crkva posvećena Uzvišenju Svetog Križa, krasi ju i jedna od najljepših i najvrjednijih slika Marije s Isusom u Međimurju, koja se nalazi na pokrajnjem oltaru. Slika je naslikana 1522. godine.
Pjesmom izrazili ljubav i poštovanje Mariji
- Od davnina se narod utjecao Blaženoj Djevici Mariji pa neka ove skladbe budu za sve naše pretke koji su štovali Gospu, neka budu
zagovor za sve mlade i djecu da nam ostanu vjerni nauku apostolskom i vjerni crkvi s Papom na čelu, kazala je Štefica Jambrošić, predsjednica KUU Društva žena Gornji Kraljevec. Dodala je : - Pjesmom smo joj izrazili ljubav i poštovanje, zamolili da nas zaštiti od raznih vrsta bolesti, od koji danas mnogi trpe, neka ove pjesme budu za sve starije, da ostanu ustrajni u svjedočenju bogatog životnog iskustva, osobito vjernog, svojim obiteljima u kojima
žive i zajednicama, župama u kojima djeluju, da na temelju tog iskustva mladi vide primjer Božjeg djelovanja. Poželjela je neka ove pjesme izmole duh molitve u našim obiteljima, jer gdje se moli, tamo dolaze blagoslov i sreća, da naše kuće postanu mala marijanska svetišta i ognjišta prema Mariji i Bogu. Na koncert su došli Mihael Grbavec, načelnik Općine Vratišinec i predsjednica Općinskog vijeća Milena Granatir.
KAKO SU slama, žetva i tradicija ponovno razbuktale strasti između KUD-a Selnica i Udruge Pikač
Zašto Selniščane slama toliko pika? Piše: Sanja Heric
Kako to slama može posvađati ljude? Ako ste se kao i ja to u čudu zapitali, u nastavku do kraja pročitajte ovaj tekst. Čini se da slama to može. Barem u Općini Selnica. Evo kako ide cijela priča. U redakciju Međimurskih novina javio se Ivan Levačić, inače bivši predsjednik novijeg KUD-a Selnica i trenutni predsjednik Odbora za kulturu u Selnici. Mučilo ga to što smo u članku Udruga Pikač iz Selnice: Oživotvorili starinsku žetvu za izradu maske Pikač objavljenom 14. srpnja na našem portalu Međimurske novine napisali da je riječ o tradicionalnoj žetvi.
Tko je zaslužan za tradiciju?
Kako nam je Levačić rekao – nije to nikakva tradicionalna žetva. Zašto? Njegov odgovor glasi, jer ju je spomenuta udruga Pikač, čiji je i sam član
nekada bio, sada organizirala prvi put. - Načelnik Vičević rekao mi je da na taj članak moram reagirati. Moramo započeti od samog početka kada je snimljen dokumentarac Selnički pikač. To je snimio tadašnji KUD pod nazivom Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Pikač Selnica. To je bilo doba kad je Selnica bila relativno jedinstvena, a zahvaljujući pokojnom Branku Kutnjaku, čija je to i bila ideja, to je i zabilježeno. Pikača smo praktički obnovili braća Tkalčić, Martin i Stjepan u tadašnjem KUD-u. Njihovi roditelji to su znali napraviti i mi smo to počeli više iz zabave nego da dobijemo to što smo dobili iz Pikača. Tada smo još bili mladi pa nismo ni razmišljali o tradicijskoj maski, prepričao nam je u nastavku Levačić. - To je vidio gospodin Lujzek Srpak, on je bio u ono doba voditelj tamburaša i on je to prepoznao. Zahvaljujući
njemu, maska je prenesena van Selnice na međimurski fašnik u Čakovcu i u Opatiju. No onda, kako su se članovi udruge oženili i dobili djecu, udruga je zamrla sredinom 90-ih godina, dodaje u nastavku. - Zadnji predsjednik KUDa bio je Nenad Jambrović, sadašnji predsjednik udruge Pikač. Kad se 2017. godine u Selnici ponovno pokrenuo folklor i htjeli smo ponovno obnoviti KUD, ali oni nisu na to pristali, na moju inicijativu je i bio organiziran sastanak s udrugom Pikač i odborom KUD-a na općini. Nije došlo do dogovora i tu jesen osnovali smo KUD koji se pikačem bavi u svrhu zaštite naše tradicionalne maske, dok su se ini uglavnom orijentirali na poklade, prepričava dalje. - Na skupštini smo potom formirali sekciju Pikač u sklopu novog KUD-a koja se isključivo bavi promocijom maske pikač. Mi se uopće ni-
smo htjeli uplitati u pokladne povorke makar su neki bili zainteresirani za to. Ja sam rekao da je meni bezveze da se iz Selnice prijave dvije udruge na maskenbal i nisam jednostavno to dozvolio, prepričao je u nastavku. - Napetosti su stalno. Jedanput sam sazvao sastanak u gostioni da se sastanemo i napravimo nekakav dogovor. Ne moramo biti ista udruga, ali ako smo iz Selnice mora postojati neka suradnja, no međutim do razgovora nije ni došlo jer su me počeli vrijeđati zašto sam osnovao novi KUD. KUD sam osnovao jer sam u ono doba bio u koaliciji s načelnikom i predsjednikom političke stranke koja je išla za tim da se obnovi društveni život u Selnici, objašnjava svoje razloge Levačić. S novim KUD-om pokrenuli su u ljetnim mjesecima Dan pikača. Jedan je razlog bio što su htjeli pokrenuti
Ivan Levačić iz KUD-a Selnica ispred svježe slame koju će iskoristiti za ponovno namatanje pikača nove manifestacije u Selnici, a drugi što nakon žetve imaju novu slamu za novu masku. - Dakle tu možemo govoriti o tradiciji jer smo to mi, novi KUD, organizirali žetvu i namatanje pikača četiri puta. Oni su ove godine prvi put organizirali žetvu i ne mogu govoriti o tradiciji. Prava žetva bila je kad se snimio dokumentarac, a takva žetva ne može se ponoviti, naglašava Levačić. - Želio bih smiriti strasti u Selnici i da se jedanput zauvijek ujedinimo.
Organizirat ću projekciju dokumentarca i pozivam ovim putem članove udruge Pikač neka dođu i javno kažu tko je tko na toj snimci i tko je zaslužan za tradiciju, napomenuo je zaključno Levačić.
Što se zapravo krije iza svega ?
Tko je tu u pravu, a tko u krivu? Je li tu zapravo u pitanju nečiji osobni sukub, a ne cijelih spomenutih udruga, ostavljam da ocijenite sami. Svatko prema svojem iskustvu i viđenju stvari.
14
Donje Međimurje
PRELOG
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. kolovoza 2021.
LUCIJA FLETEN iz Cirkovljana optimistično korača dalje u život svojom protezom Viktorijom
Samo Cirkovljan ima svoje Lovreče Cirkovljan malo je mjesto koje je ime dobilo po vjerskom objektu, cirkvi, odnosno crkvi sv. Lovre, središtu mjesta i života. Od davnina tamo stoji drevna crkva posvećena sv. Lovri, rimskom đakonu i mučeniku Katoličke crkve. On je zaštitnik mjesta Cirkovljan, a blagdan se slavi 10. kolovoza. Misna će se slavlja u Cirkovljanu održati u utorak 10. kolovoza u 8 sati, centralno misno slavlje u 10:30, a sve će završiti večernjom misom u 15:30. Jutarnje će misno slavlje predvoditi velečasni Hrvoje Damiš, a posebno će svečano biti centralno misno slavlje, koje će predvoditi mons. Bože Radoš, varaždinski biskup, uz obilježavanje četrdeset godina svećenstva prečasnog Stjepana Najmana, 35 godina sve-
ćenstva prečasnog Antuna Štefana te trideset godina svećenstva prečasnog Stjepana Berljaka. Nogometni klub Naprijed iz Cirkovljana u nedjelju, 8. kolovoza, organizira predstavu Gruntovčani glumaca amatera iz KUD-a Gruntovec. Predstava počinje u 20 sati u Sportskom parku Zdenci, a moći ćete uživati i u Večeri međimurske kuhinje, uz odojak s ražnja, jela spremljena od dravske ribe i domaće langoše. Na samo Lovreče, u 17 sati, nogometni klub Naprijed iz Cirkovljana odigrat će prijateljsku utakmicu s kadetima nogometnog kluba Slaven Belupo iz Koprivnice, a nakon utakmice slijedi tradicionalno druženje Cirkovljančana i njihovih gostiju uz glazbu Family benda. (vv)
- U subotu, 7. kolovoza, pozvani ste na Marinu i, vjerujte, nećete požaliti. Za vas pripremamo nešto novo, uzbudljivo i zanimljivo, a na vama je da ponesete ručnik, prikladnu odjeću i sportski duh, tako kažu organizatori događanja pod nazivom Dan otvorenih vrata sportova na vodi. Udruga sportske rekreacije Croatian Outdoors, novoosnovana udruga sa sjedištem u Oporovcu, i Društvo športske rekreacije ČAKI iz Čakovca organiziraju Dan otvorenih vrata sportova na vodi. Svi zainteresirani moći će od 13 do 19 sati besplatno sudjelovati u kajakingu, raftingu i stand-up paddlingu (SUP, odnosno veslanje na dasci za surfanje). Za prezentaciju i isprobavanje plovila svake aktivnosti
predviđena su po dva sata. Ako ste zainteresirani za ovaj zanimljiv i uzbudljiv događaj, obavezno ponesite kupaći program odjeće i obuće te ručnik i rezervnu odjeću. Imate li vlastita plovila i želite saznati više o upravljanju daskom ili kajakom, možete ih ponijeti i sudjelovati u edukaciji te se informirati o tehničkim specifikacijama plovila za plovidbu rijekama ili jezerima (i / ili morem). Dani otvorenih vrata održavat će se uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera Stožera civilne zaštite, a sudjelovanje u aktivnostima besplatno je i na vlastitu odgovornost. Organizatori obećavaju da će ova manifestacija biti pun pogodak i prava prilika za rekreaciju i osvježenje. (vv)
Već tradicionalno, prvog dana mjeseca kolovoza, u nedjelju, slavilo se euharistijsko slavlje u crkvici posvećenoj sv. Hubertu koja se nalazi u šumarku na Dravi kod Otoka. Uz kanal novosagrađenih hidrocentrala na Dravi (HE Čakovec i HE Donja Dubrava) podignuta je 1997. godine kapela u čast sv. Hubertu. Ideja o gradnji kapelice potekla je od župnika Antuna Hoblaja koji je želio sačuvati uspomenu na stanovnike ovoga kraja koji su izgubili živote u tragediji na
rijeci Dravi 1953. godine. U lijepo uređenom parku kraj kapele podignut je spomenik Priločancima koji su se, prelazeći rijeku u potrazi za vrbovim šibama, utopili u nabujaloj Dravi koja je tako postala uzrokom pogiblje 14 Priločanaca. Pjesmom su molitvu i misno slavlje uljepšali članovi Mješovitog pjevačkog zbora Župe sv. Jakoba Prelog, a misno su slavlje predvodili prečasni Antun Štefan i domaći župnik, prečasni Antun Hoblaj. (vv)
Dan sportova na vodi
Obilježen blagdan sv. Huberta
Ona je moj modni dodatak i nosim ju s ponosom! Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan
- Mi se dižemo i padamo zajedno. Ako ne ustanemo, nitko nije pobjednik, omiljeni je citat Lucije Fleten, mlade djevojke iz Cirkovljana koja je preko noći morala sazrijeti i odrasti suočivši se s teškom nesrećom u kojoj je izgubila desnu nogu. Tog kobnog listopada minule godine, 23-godišnjoj Luciji traktorski kardan promijenio je život. Namotavši je, nanio joj je teške tjelesne ozljede opasne po život. Velikom voljom za životom i zahvaljujući liječnicima, Lucija se ponovno rodila, ali sada kao drugačija osoba. Puno zrelija i iskusnija događajem koji nikome ne bi poželjela da iskusi, ali i ozljedama koje će je pratiti cijeli život. Na posljedice teških ozljeda danas ju podsjećaju zarasli ožiljci po cijelom tijelu te pogled na preostali dio desne noge koji nadomješćuje proteza koju nosi bez ikakve zadrške, puna samopouzdanja i optimizma. Uostalom, proteza je njena velika pobjeda pa ju je i nazvala Viktorija. Upravo takvim stavom i svojom Viktorijom korača dalje, nastavlja sa svojim životom ne želeći se osvrtati unatrag. Prošlost ne može promijeniti i ne može vratiti taj trenutak u nadi da će sve drugačije završiti. Ostaje u svojoj ranjenoj koži i svojom zrelošću i mudrošću danas može biti primjer svima onima kojima se suočavaju s kojekakvim životnim nedaćama. Njena nedaća neupitno jest velika jer ostati bez noge u 22. godini života, a ne izgubiti volju za životom i ne pasti u depresiju doista je za svaku pohvalu i predstavlja hrabrost, izazov i divljenje.
Proteza Viktorija koja život znači
Rođena Ogulinka koja je s obitelji doselila u očev rodni Cirkovljan sa svega 3 godine starosti, ujedinila je Međimurce svojom tragedijom. Svatko je rado izdvojio koliko je mogao kako bi pomogao nesretnoj djevojci u nabavci proteze koja će joj koliko-toliko omogućiti normalan život. Ona koju joj je nudio HZZO to sigurno nije bila. - Prvu protezu koju sam imala još na rehabilitaciji u Zagrebu bila je uz nadoplatu, i to 15.000 kuna za koljeno i 7000 kuna za stopalo, prisjetila se prvih dana svog novog života. Sadašnja pak proteza, koja je takoreći posljednja riječ tehnike, kupljena je uz pomoć dobrih ljudi kojima ponovno zahvaljuje iz sveg srca.
Lucija Fleten bez ikakvih zadrški pokazuje svoju protezu S novom je protezom morala ići u školu hoda u polikliniku u Svetoj Nedjelji kako bi mogla iskoristiti sve mogućnosti koje joj pruža, od hoda, trčanja i plesanja do plivanja. - Radi se o protezi koja je prvotno bila osmišljena za američku vojsku, odnosno amputirane vojnike. S protezom su se vojnici vraćali u misije i aktivan život jer im omogućava gotovo pa nesmetan hod, vodootporna je i izdržljiva. U nju je ugrađen program s pomoću kojeg može mijenjati tzv. načine i koji svake godine mora ići na servis u Njemačku. Tako ima način za vožnju bicikla, za trčanje, za normalno hodanje, hod u vodi i dizanje utega. Na novu protezu i općenito činjenicu da je ostala bez noge, još uvijek se navikava jer to je ipak dugotrajan proces. - Rekli su mi da treba proći godina da se čovjek navikne da je amputiran, treba proći sve životne situacije koje se
mogu desiti u godinu dana. To je prvi Uskrs i Božić, prvi rođendan bez noge. Bližim se kraju godine i mislim da će sve biti super.
Moja noga mi još uvijek fali
- Svoje proteze se ne stidim, normalno mi je nositi ljetne kratke haljinice, meni je ona novi modni dodatak. Drago mi ju je pokazati jer se mnogi svoje srame, skrivaju se iza duge i široke odjeće, čak i sada u vrijeme velikih vrućina, ističe. Puno je toga prošla, iza nje su sati, dani, tjedni i mjeseci bolničkih kreveta i rehabilitacije da bi se skrivala i sramila. Uostalom, bila je to nesreća koja se, nažalost, može svakome dogoditi i događa se. - Sretna sam što sam živa, živim punim plućima, radim, zadovoljna sam poslom, pohvalila se. Mlada djevojka danas je sretna, ima novu “nogu” kojom može normalno obavljati
svakodnevne aktivnosti, zrači optimizmom i zadovoljstvom prema van. Unatoč tome, ima drugačijih trenutaka, posebno kad se spusti noć, kad se zatvori u svoju sobi i sprema za spavanje. Tisuću misli prolazi joj glavom kad baci pogled na prazno mjesto pod plahtom s desne strane tijela gdje je nekad imala nogu koja joj i dan-danas nedostaje. Mlatara svojim lijevim stopalom u želji da mu se pridruži i desno te po tko zna koji put zahvaljuje sreći i Bogu što je živa, liječnicima koji su se borili za njezin život, rehabilitatorima koji su je poučavali hodati, dobrim ljudima na pomoći, obitelji i svom obožavanom ocu Alojzu koji je podnio najveći teret njezine nesreće. Želja joj je položiti vozački ispit, a jednog dana osnovati vlastitu obitelj. Puna je planova, no vodi se onom poslovicom: Čovjek snuje, a Bog određuje! Bit će onako kako to Bog bude htio, a kad je već odlučio da preživim, kaže, iskoristiti će tu novu šansu.
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Donje Međimurje 15 DONJA DUBRAVA
Prijavite svoje količine ljuka! Povjerenstva za provedbu Deklaracije o očuvanju i zaštiti dobravskog ljuka poziva sve mještane Donje Dubrave koji proizvode sjeme, lukovice ili dobravski ljuk, da količi-
ne prijave u ured Općine najkasnije do 16.8.2021. godine. Nakon utvrđivanja količina (luka, lukovica i sjemena), odredit će se iznos za poticaj, a cilj je povećanje proizvodnje. (vv)
Obzirom na predstojeći rebalans proračuna za 2021. godinu, te iskazane želje udruga za većim ulaganjima u objekte koje koriste, kao i nemogućnosti da se one ove godine uključe u neke od raspisanih natječaja na drugim razinama, pozivaju se da u Jedinstveni upravni odjel dostave opis potrebe za kapitalne investicije.
KOTORIBA
Treba dostaviti i predviđeni troškovnik kao i udio u sufinanciranju do 31.08.2021. godine kako bi se mogle na temelju tih podataka napraviti Izmjene i dopune proračuna. Nakon rebalansa proračuna raspisat će se Javni poziv za financiranje kapitalnih ulaganja udruga sredstvima iz proračuna Općine Donja Dubrava za 2021. godinu. (vv)
Članovi su kulturno-umjetničkog društva iz Kotoribe nakon 12 godina ponovno nastupili i predstavili se pjesmom i plesom Hrvatima koji žive s druge strane granice, u susjednoj Mađarskoj. Riječ je o malom mjestu Mlinarci koje je poznato po
popriličnom broju pripadnika hrvatske nacionalne manjine, ljudima koji i danas njeguju hrvatsku kulturu, jezik, običaje i ostalo. Naselje je ovih dana obilježilo 700 godina od prvog pisanog spominjanja imena. (vv)
Nova šansa za kapitalna ulaganja udruga Dobravski tenisači su pokazali veliko srce
HUMANITARNI SPORTSKI VIKEND u Donjoj Dubravi
Za MURID donacijama prikupljeno 37.500 kuna Sportski park Krbulja u Donjoj Dubravi minulog je vikenda bio središte prvog događanja u sklopu humanitarne kampanje Za prvih 1000 dana djetinjstva na kojem su se prikupljala sredstva za izgradnju Centra za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID. U donatorsku su se kampanju punih srca uključili članovi teniskog kluba organizacijom teniskog turnira ženskih, muških i mješovitih parova na kojem se okupilo stotinjak igrača. Pobjedu u ženskoj konkurenciji odnijele su Rea i Marina Godinić iz TK Varteks, kod muških su parova slavili Miljenko Novak i Davor Vurušić iz TK Dubravčan, a titula najboljih u mješovitim parovima pripala je Stanislavu Žiniću i Sonji Beriša, također iz TK Dubravčan. Uz sam turnir, održana je i prodaja tombole, a puno zabave bilo je organizirano i za one najmlađe na besplatnom dvorcu napuhancu i na MURID-ovom tepihu za igru, koji su vodile stručne djelatnice MURID-a. Nakon subote ispunjene tenisom uslijedila je humanitarna nogometna nedjelja gdje su, unatoč kišnim pljuskovima, snage odmjerili igrači NK Dubravčan i NK To-
Na rođendanu u Mlinarcima
SVETA MARIJA
Plaketa Općine ove se godine neće dodijeliti
Udruga žena pobrinula se da bude dosta langoša mislav Drnje. Iako su pobjedu koja nam je prva pružila ruku odnijeli igrači Dubravčana, podrške i ovom akcijom dala zadovoljstvo sudjelovanjem dodatan vjetar u leđa. Neona takvom događaju nisu pisiva hvala organizatorima krili ni igrači Tomislava. i svima koji su se uključili u - Murid se nalazi pred akciju, s vjerom da je ovo tek najvećim projektom koji će početak sinergije i zajedničostati na trajnost cijeloj za- kih aktivnosti na dobrobit jednici. Podrška zajednice u cijele zajednice, poručila je ovom trenutku neopisivo tom prilikom Silvija Pucko, nam je važna, vrijedna i bit- izvršna direktorica MURID-a. na jer bez nje nećemo moći Zadovoljstvo uspjehom ostvariti cilj. TK Dubravčan, humanitarnog sportskog NK Dubravčan, Društvo že- vikenda nije krio ni Stanina, načelnik i svi prisutni slav Žinić, predsjednik TK mještani primjer su sloge, Dubravčan: - Pokazali smo jedinstva i snage zajednice da imamo veliko srce i želju
MEĐIMURSKA POSLA
pomoći onima kojima je u našem društvu to najpotrebnije. Ovakva događanja naravno ne mogu proći bez odlične zakuske za koju su se pobrinule članice Udruge žena Donja Dubrava ispekavši preko tristo langoša. Od donacija organizatora, sudionika i posjetitelja na teniskom turniru prikupljeno je 27.300, a na nogometnoj utakmici 8400 kuna, koje će biti uplaćene na račun donatorske kampanje Za prvih 1000 dana djetinjstva. (Vlasta Vugrinec)
Pred mještanima općine Svete Marije Dani su općine, a samim time i svečana sjednica na kojoj će se dodijeliti najviša javna priznanja. U skladu s odlukom općinskog vijeća ove godine nema laureata za Plaketu, no zato će se podijeliti niz drugih nagrada. Priznanje će tako primiti Ivan Perlić iz Svete Marije, dugogodišnji član u DVD-u Sveta Marija i Josip Mihalac iz Donjeg Mihaljevca, predsjednik LD-a Patka. Zahvalnica ide SRD-u Drava, i to seniorskoj ekipi koju čine Sara Strbad, Natalija Žganec i Marijana Mutak, kao i juniorskoj ekipi SRDa Drava koju čine Adriana Komorski, Stela Horvat i Nina Horvat. Istu nagradu
primit će i Katarina Kostel koja je osvojila 3. mjesto na Sportskim igrama mladih 2021. Za zajednički nesebičan angažman u hortikulturnom uređenju, pogotovo održavanju parka Vrtuljak u Ulici Ivana Žbulja u Svetoj Mariji, zahvalnica će se uručiti i obitelji Sabol, I. Žbulja 22; obitelji Gašparić, I. Žbulja 9; obitelji Gašparić, I. Žbulja 11; obitelji Kanižaj, Zelengaj 32; obitelji Mustač, I. Žbulja 24; obitelji Peter, I. Žbulja 20; obitelji Brljak, I. Žbulja 11 i obitelji Fundak, Ivana Žbulja 26. Njihova briga o parku i održavanje mogu biti primjer svima kako se voli svoj kraj i doprinosi ljepšem izgledu mjesta u kojem živimo. (vv) Piše: Vlasta Vugrinec
Si moreš to zamisliti, pa dala ga je v Marof di se sam hmira!
T
ragedija u bolnici u Novom Marofu u kojoj je preminuo 48-godišnji muškarac odjeknula je i u Međimurju. Tim više što su u toj bolnici svoje posljednje dane dočekali ili čekaju i mnogi Međimurci. Na sramotu, kako je to još uvijek uvriježeno mišljenje naših ljudi. Dati teško bolesnog čovjeka u dom za starije i nemoćne ili, ne daj, Bože, u Marof, pa to je sramota,
katastrofa! Zna se da se v Marofu sam hmira i niko se iz te bolnice živ ne vraća. Čovjeka selo razapinje, pita se gdje mu je obraz, gdje mu je srce, pa kaj si bolesni nije zavrijedio da umre doma u miru, u svom krevetu, okružen obitelji. I onda se desi tragedija pa još i pacijent nastrada u bolnici i eto ti asa na cenku. Olako tako govore ti seoski dušebrižnici, lome jezike na
zdravoj osobi koja je dušu i tijelo ostavila u brizi za oboljelog i jedva lipsa. Nitko od njih nije došao blizu pitati kako je, treba li joj pomoć u njezi, može li, a kamoli da je ponudio svoje vrijeme, barem jedan sat za sjedenje kraj bolesničkog kreveta. No, do bolesničkog kreveta vode najprije silni odlasci liječniku, sati i sati bolničkih čekaonica i hodnika, ležanja u dnevnoj bolnici, a u veli-
kom broju i primanja kemoterapije. Svi su još duboko spavali kad su ti pacijenti i ljeti i zimi, po kiši i suncu, rano ujutro putovali u bolnice i vraćali se umorni i izgladnjeli doma. I tako iz dana u dan. Naravno, bolest napreduje, liječnici daju sve od sebe, ali nažalost, ni medicina nije svemoguća. Crni scenarij sve je bliži, svi strepe jer nikad se ne zna što će donijeti idući dan. Najgore je
kad i u bolnici zbog nastavka terapije koja isključivo znači olakšavanje boli preporučuju neku ustanovu. U prijevodu, dom ili Novi Marof. Čovjek je svjestan da je na kraju snaga, da bi najviše od svega htio pomoći svom oboljelom, ali nemoćan je. Gleda ga iz dana u dan kako propada, ne jede, ne govori, već samo gleda u daljinu i šuti. I sad ga ti daj nekamo, a nije u stanju ni sam otići u toa-
let. Moraš biti jak i hrabar, posložiti sve u glavi da bi se odlučio za najbolju opciju, opciju koja će značiti institucionalizaciju ili pak smrt od gladi u vlastitom krevetu. (vv)
16
Poljodjelstvo
SAVJETI za poljoprivrednike
Pravila oranja za natjecatelje Otkriće pluga izazvalo je revoluciju kojom su udareni temelji modernog bilinogojstva, a oranje ni danas nije izgubilo na važnosti. Razvoj tehnologije od poljoprivrednika traži obrazovanje u ovladavanju novim tehnikama da bi mogli iskoristiti sve prednosti traktora kao stroja i pluga kao oruđa. Iako mnogo poljoprivrednika misli da je oranje jednostavna radnja, postoje različiti postupci. Svjetska oračka organizacija – World Ploughing Organization (WPO) pokrenula je davne 1953. godine prvo organizirano natjecanje, dok se na području Republike Hrvatske županijska i državna natjecanja u oranju organiziraju dvadesetak godina. U Međimurskoj županiji takvo se natjecanje održava već sedamnaest godina. Postoje znatne razlike između klasičnog i natjecateljskog oranja, a te razlike i potrebnu spretnost natjecatelja u oranju možemo vidjeti u kriterijima kojima se ocjenjuju prilikom natjecanja. Na samom natjecanju postoje dvije kategorije – plugovi ravnjaci i plugovi premetnjaci. Upotreba navigacijskih uređaja, lasera, kompjuteriziranih mjernih instrumenata i ostalog nije dopuštena, već se tijekom natjecanja za izmjere može upotrebljavati samo običan metar, čime se pokazuje umješnost natjecatelja bez suvremenih pomagala. Veličina natjecateljske parcele za oranje plugom ravnjakom je 100 m dužine i 20 m širine, dok je kod pluga premetnjaka dužina parcele ista, a širina iznosi 24 m. Dozvoljeno je vrijeme za otvaranje prve brazde 20 minuta, a tijekom otvaranja prve brazde na parceli može biti pomoćnik koji pomaže u trasiranju pravca otvaranja uz pomoć triju trasirki. U daljnjem tijeku natjecanja pomoćnici nisu dozvoljeni. Nakon otvaranja prve brazde natjecanje se zaustavlja i u tom periodu licencirani suci ocjenjuju određene elemente – pravac otvaranja prvih brazdi
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BERBA LUKA na gospodarstvu obitelji Vinković iz Belice
6. kolovoza 2021.
Naš belički luk ima svoju putovnicu -- Mi, dakle, pišemo sve. Bilježimo sve radove na zemljištu, plodored, primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava te korištenje certificiranim sjemenom, kaže Danijel Vinković Piše: Vlasta Vugrinec
Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić te otvaranje prvih brazdi, potpuno odrezane i okrenute brazde cijelom dužinom parcele. Svaka brazda mora biti uredna i ujednačena cijelom dužinom. Tijekom stanke u ocjenjivanju natjecatelji u kategoriji plugova premetnjaka trebaju izorati markirnu brazdu. Kod obiju kategorija ocjenjuje se pravac oranja naora, razora i tijekom oranja cijele parcele. Osim pravca oranja, kod obiju kategorija prati se zaoravanje biljnih ostataka (korištenje pretplužnjaka), ulazi i izlazi iz natjecateljske parcele (trebaju biti ujednačeni), a tragovi kotača vidljivi unutar parcele. Potrebno je napomenuti da se nikad ne ocjenjuju prva tri metra parcele. Sve brazde tijekom oranja na natjecateljskoj parceli trebaju biti ujednačene po uzdužnom i poprečnom presjeku (iste širine i visine). Na natjecateljskoj parceli ne smije biti nepoorane zemlje i brazde trebaju dobro nalijegati jedna na drugu. Kod plugova premetnjaka, budući da se ore u klin, spojna se brazda treba vidjeti cijelom dužinom, biti potpuno podrezana, bez bregova i šupljina. Ukupna se ocjena kod obiju kategorija sastoji od dvanaest elemenata koji se ocjenjuju kod natjecateljskog oranja. Prije samog početka natjecanja se ovisno o stanju tla određuje zadana dubina oranja. Glavni sudac natjecanja može odrediti i negativne bodove, npr. zbog nepridržavanja zadane dubine oranja, tragova kotača na natjecateljskoj parceli, prekoračenja vremena i slično.
Žuti, ljubičasti i luk srebrenac, ljutika te češnjak samo je dio povrtnih kultura koje se uzgajaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vinković iz Belice. Obitelj Vinković nisu jedini naši poljoprivredni proizvođači koji su luk uveli kao novu kulturu jer se postupno njihov broj povećava. Da je tome tako, svjedoči popis najvećih proizvođača luka u Hrvatskoj koji je objavljen ovih dana. U tablici 10 najboljih nalaze se čak njih dvojica iz Međimurja. Doda li se tome i činjenica da se u idealnim uvjetima s jednog hektara može ubrati i 90 tona uroda dok je uobičajeni prosjek od 50 do 60 tona, nije čudno da luk polako osvaja međimurska polja.
Sije se i jašlek ili šenutljek
Kao i većinu poljoprivrednih kultura, tako ni luk ne proizvodimo u dovoljnoj količini za vlastite potrebe pa se čak polovica godišnjih potreba uvozi. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prošle je godine luk uzgajalo 991 gospodarstvo u sustavu potpora na 622 hektara. Velika je to šteta jer danas svako kućanstvo treba luk i koristi se njime u svakodnevnoj prehrani. Doduše, kako kaže Danijel Vinković iz Belice, iako luku odgovara međimurska zemlja, malo se uzgajivača upušta u njegovu proizvodnju jer je vrlo zahtjevna kultura. - Radi se o dosta isplativoj kulturi, ali i jako teškoj za uzgojiti, ističe naš sugovornik. Krumpir se primjerice može posaditi na svako polje i možde bude nešto niži prinos, no s lukom to nije moguće.
Ljutika, šenutljek, jašlek
Danijel Vinković ne žali se na ovogodišnji urod luka jer mu vremenske prilike nisu zasmetale Zemljište za luk, kaže, treba pripremati barem od 3 do 4 godine. Kako se uzgoj temelji na sjetvi sjemena koje je vrlo sitno, a uz to i sporo niče, sjetvena se površina mora dobro obraditi. Treba biti što rahlija kako bi sitna biljčica uspjela niknuti. Iako se luk može uzgajati iz lučice i iz sjemena, veći se proizvođači odlučuju isključivo za sjeme. Proizvodnja je isplativija jer je u potpunosti mehanizirana, postižu se veći prinosi i manja je mogućnost prijenosa bolesti lukovicama. I što je još važnije, sjeme je jeftinije. Naš sugovornik s obitelji trenutno obrađuje 5 hektara vlastitih površina pod lukom od čega se hektar odnosi na zimski luk, a ostalo je proljetni. - Ozimi luk zasijali smo u listopadu i sredinom lipnja
već je bio spreman za berbu. Pobrali smo ga i sad čekamo berbu proljetnih sorti koja slijedi ovih dana. Ne mogu se požaliti na urod jer smo mu dali sve što treba. Lani su probali sijati i ljutiku, a kako je bila dosta tražena, ove su godine povećali površine. Riječ je o nešto blažoj inačici žutog luka kojom se danas vrsni kulinarski šefovi izrazito vole koristiti za svoje specijalitete. Međimurcima je ljutika itekako dobro poznata sorta, ali pod imenom šenutljek ili jašlek. Tko nije jeo uskrsnu šunku ili pečeni odojak s mladim lukom ili zelene listove narezao u svježi sir?
Certificirani proizvodi
Kako je luk zahtjevna biljka i vrlo prijemčiva za bolesti, najvažnije je poštivati plodored. - Lukova muha i plamenjača najgori su neprijatelji luka, kaže mladi poljoprivrednik. Upravo zbog toga treba neprestano biti na oprezu i pratiti stanje cime. Teže tome da tretiranje smanje na što je moguću manju mjeru. Doduše, Europska komisija gotovo na mjesečnoj bazi izbacuje s popisa dozvoljenih sredstava pojedine vrste pesticida tako da naši poljoprivrednici danas više ni nemaju preveliki izbor i prilagođavaju se situaciji.
Prateći stanje na tržištu i potrebe ljudi koji traže domaće netretirane proizvode, svoju su proizvodnju još 2013. godine uveli pod GlobalGap certifikatom. Radi se o jednom od najraširenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svježeg voća i povrća. Odnosi se na sve aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji – od primjene dobre poljoprivredne prakse, programa integrirane kontrole pesticida, sustava upravljanja kvalitetom i HACCP načela. Naravno, dokument zahtjeva detaljno praćenje proizvodnje kako bi se zadovoljio jedan od njegovih glavnih ciljeva – sljedivost. - Mi, dakle, pišemo sve, kaže. Bilježimo sve radove na zemljištu, plodored, primjenu gnojiva i zaštitnih sredstava i korištenje certificiranim sjemenom. Treba dodati još i konstantno usavršavanje i praćenje novih trendova, adekvatnu briga o mehanizaciji, praćenje potrošnje energenata, pametno gospodarenje otpadom, brigu o okolišu i sigurnosti proizvoda, stalne analize vode, čistoće, tla i proizvoda, praćenje zakona o hrani, zaštitnim sredstvima i drugo. No, nas kao kupce, prije svega interesira sljedivost od polja do stola.
6. kolovoza 2021.
Poljodjelstvo 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ČAKOVEČKI PLAC
Kilogram mladog graha 50 kuna! Vrijeme je mladog graha o čemu svjedoče klupe pune vreća i proizvođači koji ga usput čiste. Iako mladi grah inače ima poprilično paprenu cijenu, 50 kuna za kilogram očišćenog malo koga ostavlja ravnodušnim. Uzme li se u obzir činjenica da se grah smatra sirotinjskom hranom, začuđuje što sada kilogram stoji koliko i dva kilograma svinjskog mesa. Istina, nutricionisti neprestano naglašavaju njegovu dobrobit za ljudski organizam što može biti razlogom veće pomame za njim. Bile su vrućine i pripeke te ga sigurno neće biti u izobilju, ali s druge strane – 50 kuna? I dok će velik dio kupaca po običaju čekati pad cijene, prema viđenom, pune vreće prodaju se bez problema. Cijenu od desetak i više kuna drže paprika i rajčica, a teško će se za manje kupiti krastavci, tikvice, patlidžani i ostalo povrće, a jedino je mladi krumpir pao na 4 kune. (vv)
CIJENE NA TRŽNICI
Stjepan Fodor uz prodaju, stigne mladi grah i čistiti
Grah u mahuni:
20 kn/kg
Grah očišćeni:
50 kn/kg
Mrkva:
10 kn/kg
Paprika:
10–15 kn/kg
Rajčica:
10–15 kn/kg
Krastavci:
8–10 kn/kg
Patlidžan:
10 kn/kg
Zelje:
8–10 kn/kg
Kelj:
10 kn/kg
Tikvice:
10 kn/kg
Krumpir:
4 kn/kg
Luk:
6 kn/kg
Šljive:
12 kn/kg
Marelice:
15 kn/kg
Breskve:
15 kn/kg
Jabuke:
5 kn/kg
Maline:
10 kn/mjerica
Kupine:
10 kn/mjerica
Ribiz:
10 kn/mjerica
Drenek:
10 kn/mjerica
Presad. povrća:
1 kn nadalje
Buketi cvijeća:
20 kn
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 i nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)
DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Zdravstveni aspekti ventilacijskih sustava Piše: Andrija Lesar, dipl.ing., voditelj službe za sanitaciju, Bioinstitut d.o.o.
Neodržavani sustavi ventilacije i/ili klimatizacije izvor su širenja zaraze među ljudima (hoteli, škole, vrtići, čekaonice, radni prostori, radione, uredi itd), kontaminacije proizvoda u prehrambenoj industriji, u bolničkim ustanovama put su prijenosa infekcija, osim toga neodržavani sustavi vrlo su često energetski neučinkoviti i bučni. Čišćenje sustava iznimno je bitno u industrijama gdje u procesu rada nastaju sitne lebdeće čestice ili gdje se oslobađaju agresivne hlapive pare. Takvi sustavi mogu izazvati brojne zdravstvene probleme kod radnika, a samim time smanjiti radnu učinkovitost i povećati broj bolovanja. Ventilacijski kanali u kojima se skupljaju velike količine masnoće (npr. kuhinjske nape) izrazito su opasni za razvoj i nastanak požara. Neodržavane kuhinjske nape vrlo su čest uzrok požara u ugostiteljskim objektima. Osim opasnosti od požara sustavi za ventilaciju i/ili klimatizaciju vrlo su pogodni medij za rast i razvoj mikroorganizama. Čišćenje ventilacijskih sustava propisano je zakonom.
ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464
Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485
LABORATORIJ
Neodržavani filter zraka u jednoj industriji (vidljive naslage nataloženih čestica nečistoća iz zraka) Valja napomenuti da se poslovi dezinfekcije obavljaju prema posebnom rješenju Ministarstva zdravlja, stoga, dezinfekciju i izdavanje propisane potvrde o dezinfekciji smije izvršiti isključivo za to ovlašteno poduzeće. Redovito čišćenje i dezinfekcija klimatizacijskog i ventilacijskog sustava: smanjuje rizik od prijenosa zaraznih bolesti, smanjuje rizik od nastanka požara (nakupine fine prašine ili masnoća u ventilacijskih kanalima pod utjecajem strujanja suhog zraka zbog trenja mogu uzrokovati tinjanje i požar), produljuje vijek trajanja sustava, uklanja širenje neugodnih mirisa (kondenzat često predstavlja medij za razvoj plijesni i gljivica),
Novi filter zraka. smanjuje potrošnju energenata u redovnom radu (nakupine prljavštine smanjuju učinkovitost elektromotora), smanjuje putove prolaza štetočina (kroz ventilacijske sustave često prolaze glodavci, insekti itd.), smanjuje buku i vibracije, povećava produktivnost radnika, produljuje održivost prehrambenih proizvoda. U novije vrijeme brojni kafići investirali su u ventilacijske sustave te su tako postali “pušački kafići”. Malo tko razmišlja da se u takvim sustavima talože sve otrovne čestice iz duhanskog dima. Posebno su ozbiljni ventilacijski sustavi u velikim zatvorenim objektima. Zamislite veliki shoping centar, u kojem se nalazi na tisuće ljudi, jeste li ikada razmišljali kako tamo dolazi svježi zrak? Da li je taj zrak svjež, čist i siguran? Ista je stvar sa velikim industrijskim objektima, gdje se pojavljuju dimovi, pare, lebdeće čestice, zdravlje ljudi koje rade u takvim uvjetima uvelike ovisi
radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475
Cijev za odvod zraka iz kuhinjske nape u jednom ugostiteljskom objektu (vidljive naslage masnoće koje mogu lako buknuti) o radu ventilacijskih sustava. Nerijetko u samim ventilacijskim sustavima nailazimo na ogromne nakupine izrazito fine prašine koja predstavlja velik rizik od nastanka požara. U RH godišnje se registrira na desetke požara čiji uzrok je upravo u ventilacijskim sustavima – šteta je gotovo uvijek milijunska. Kada je riječ o zarazama preko sustava ventilacije njih je u praksi i u konkretnom slučaju teško dokazati, te se to ni ne radi. Međutim jedan od najopasnijih prijetnji je širenje zaraze legionarske bolesti. Legionarska bolest nije jedina koja se može širiti putem ventilacijskih sustava.
MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati
18
Moj vrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com
BERNARDIN VRT
6. kolovoza 2021.
PIŠE: BERNARDA OREHOVEC
Zalijevanje biljaka II Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom
Edukativni posjet imanju biovrta Za sve koji žele naučiti više o organskom uzgoju iz prve ruke i inspirirati se na prekrasnom i jedinstvenom imanju – imamo odličnu vijest. Konačno imate priliku posjetiti imanje Biovrta u Novom Selu Rok, i to kada je on najšareniji i najbujniji. Vlasnica imanja je Silvija Kolar-Fodor, autorica, aktivistica i jedna od najpoznatijih vrtlarica u RH koja već godinama na ovom imanju prakticira brojne biovrtlarske metode i stvara jedinstvenu priču. Glavni fokus na imanju je uzgoj obilja hrane uz što manje posla – na način da priroda odradi većinu posla za nas. Svoje metode i prakse Silvija će s vama podijeliti tijekom edukativnog obilaska na imanju Biovrta. Imanje Biovrt nastalo je prije 15 godina u Novom Selu Rok. Od hobija njegove vlasnice na početnih 400 kvadrata povrtnjaka, imanje danas uključuje 3 povrtnjaka na kojima se svake godine uzgaja velik dio starinskih i tradicijskih sorti, voćnjake, šumski vrt, livade, oranice i močvaru na više od triju hektara i predstavlja pravi dragulj bioraznolikosti. Mnogi koji su posjetili ovaj vrt istaknuli su da nikad nisu vidjeli više bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom mjestu, a njegovu vlasnicu
često opisuju kao „hodajuću enciklopediju“. S veseljem vas obavještavamo da konačno organiziramo posjete imanju uz obaveznu prethodnu prijavu. Upoznajte i doživite pravu oazu bioraznolikosti u Međimurju! Silvija Kolar-Fodor provest će vas imanjem u edukativnom obilasku u sljedećim terminima: 14.08.2021. (subota) 10:00-14:00 19.08.2021. (četvrtak) 16:00-20:00 Tijekom posjeta vlasnica imanja provest će vas cijelim imanjem i upoznati s tehnikama koje ona primjenjuje na vrtu. Upoznat će vas s osnovama organskog vrta, šumskog vrta i voćnjaka. Uz mnoštvo korisnih aktualnih savjeta i primjera koje možete vidjeti u praksi, imate priliku inspirirati i osnažiti se za primjenu savjeta na svom imanju. Za vrijeme posjeta moći ćete kupiti dostupne kulture s imanja, dobit ćete na poklon sjeme iz Biovrta, a tijekom posjeta vlasnica će vas počastiti i laganom zakuskom pripremljenom od namirnica s imanja. Broj posjetitelja je ograničen i prethodne prijave su obavezne. Sve detalje, program, cjenik i kako se prijaviti saznajte na www.biovrt.com.
6. kolovoza - Dan cvijeta Dobar dan za rad s pčelama. 7. kolovoza - Dan lista Od 6 sa� spremamo sjemena lisna�h biljaka. Provodimo mjere pro�v puževa. 8. kolovoza - Dan lista Sijamo salate endiviju, kinesko zelje, matovilac, špinat. 9. kolovoza - Dan ploda Dobar da je za žetvu, novi rasad jagoda, ubiranje i prerada bobičastog voća, izrađujemo vegetabilni preparat od maslačka. Bolji načini navodnjavanja upotrebljavaju se u nekim predjelima pustinje. Ako bismo tamo vodom samo prskali, uskoro bi došlo do problema zasoljenih tla. Vodu ipak crpe iz podzemnih izvora, ali je potom dovode po dugim putovima, po otvorenom zraku i svjetlu, ispostavljenim kanalima na površinama koje zalijevaju otvore. Voda koja se između toga zagrijala je
VRTLARICA
prožeta sa svjetlom, teče na površine koje je potrebno zaliti i tamo polako ponikne. To zalijevanje je, dakle, moguće samo u ravnici i za biljke i tla je gotovo najbolje. Da bismo se s tim načinom opskrbe vodom upoznali, nije nam potrebno ići u pustinju. Tako rade također u sjevernoj Italiji gdje u nizini rijeke Po proizvode rižu. U sljedećem broju nastavak o zalijevanju
10. kolovoza - Dan ploda Njegujemo biljke za dobivanje sjemenja. 11. kolovoza - Dan korijena Njegujemo biljke korijena. 12. kolovoza - Dan korijena Od 12. do 14. kolovoza spremamo rani krumpir, luk, češnjak i zrelo sjeme biljaka korijena.
U VRTU obitelji Kocijan iz Štefanca
Snježno bijela glavica cvjetače kao iz reklame Cvjetača ili kar�iol nije omiljeno povrće djece pa ga izbjegavaju koliko je god to moguće, ali ne i u obitelji Rajke Kocijan iz Štefanca. Komadići domaće glavice cvjetače redovito završavaju u juhi, i to umjesto rezanaca. Tijekom ljetnih vrućina izvrsno paše i salata od cvjetače, musaka te pohani cvjetovi. Tajna bujne cvjetače vrlo je jednostavna. Uzgojena je u zaštićenom prostoru, odnosno malom priručnom plasteniku u dvorištu obiteljske kuće. Tako se naša vrtlarica ne mora brinuti hoće li padati tuča, puhati jak
vjetar ili će sunce nemilosrdno pržiti, a temperature se penjati do 40 stupnjeva. Osim toga, mali plastenik u kojem raste i ostalo povrće štiti biljke od najezde insekata i bolesti. Taj recept prepoznali su mnogi naši vrtlari pa mali plastenici niču na sve strane. Ako su se prije slagali u želji da se produži povrtlarska sezona ili da se prvo povrće dobije ranije, sada je svima najvažnija zaštita bilja, tim više što u našim domaćim vrtovima izbjegavamo pesticide i koristimo se prirodnim pripravcima. (vv)
U plasteniku Rajke Kocijan is�če se prekrasna glavica cvjetače
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Otvoreni stupci 19
REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec
JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 JAVILI STE NAM
IN MEMORIAM
Preminuo profesor Branko Stojko
Od šikare ne vidimo vozila Ako se krećete Ulicom Marije Zidarić i dolazite na križanje s Ulicom Ivana Gorana Kovačića sa željom da skrenete lijevo ili produžite na poljski put u smjeru bolnice, vidljivost je znatno smanjena zbog šikare. Prije dolaska na zaobilaznicu s desne strane razrasla se šikara tik uz cestu koja zaklanja vozila koja dolaze s druge strane zbog čega se mora ući dublje u križanje i izložiti se opasnosti.
Pogled na zaobilaznicu iz mjesta vozača na križanju
SVJETSKI TJEDAN DOJENJA 1. - 7. 8. 2021.
Dojenje je zajednička odgovornost Zaštita, promicanje i potpora dojenju javnozdravstveni je prioritet svih zemalja svijeta koji podržava i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Još 1990. godine je Svjetsko udruženje za dojenje pokrenulo obilježavanje tjedna dojenja u prvom tjednu mjeseca kolovoza. Tema Svjetskog tjedna dojenja 2021.g: Zaštita dojenja: zajednička odgovornost Fokus ovogodišnje teme Svjetskog tjedna dojenja stavlja se na načine na koje dojenje doprinosi zdravlju i dobrobiti svih ljudi. Izuzetno je važna podrška ženama na individualnom nivou, no za uspješnu promociju dojenja neophodan je javnozdravstveni pristup koji podrazumijeva pronalaženje i provođenje učinkovitih mjera za promidžbu dojenja na svim razinama s obaveznim uključivanjem svih djelatnosti. Važan je stručan kadar unutar zdravstvenog sustava, zakonska zaštita roditeljstva ( stanke za dojenje propisane su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama: majke koje doje dijete staro manje od godinu dana mogu uzeti stanku u trajanju od 60 minuta jednokratno ili dva puta tijekom dana po 60 minuta u punom radnom vremenu. Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme. Naknada plaće za stanku obračunava se prema posebnim propisima (100 % proračunske osnovice) i svakako dosljedna provedba Međunarodnog pravilnika o marketingu nadomje-
staka za majčino mlijeko, suradnja vladajućih institucija, poslodavaca, lokalne zajednice i udruga koje se bave zaštitom zdravlja majke i djeteta. Na nacionalnoj razini je važna politička volja i dugoročna ulaganja u promicanje dojenja, u edukaciju putem zdravstvenog odgoja u školama kako bismo stvorili temelje za drugačije mišljenje i stvorili okruženje koje potiče dojenje. Koji su nam ciljevi: 1. Povezati pojedince i organizacije za učinkovitije promicanje vrijednosti prirodne prehrane 2. Osigurati podršku dojenju sa svih razina društva 3. Poticati akcije zaštite dojenja s ciljem unaprjeđenja javnog zdravstva i zdravlja stanovništva 4. Provoditi aktivnosti promicanja dojenja na svim razinama i preuzimanje zajedničke odgovornosti Prednosti dojenja za majku: • Smanjuje se krvarenje nakon poroda i ubrzava povratak na tjelesnu težinu prije trudnoće • Smanjuje se rizik od pojave raka dojke, vrata maternice i jajnika: 41 studija je pokazala da produženo dojenje smanjuje pojavu karcinoma jajnika za 30%. Svaka godina dojenja smanjuje ženi šansu za karcinom dojke za 6% (Rollins et al. 2016) • Povoljno utječe na psihofizičku stabilnost majke, pojačava povezanost s djetetom Prednost dojenja za dijete: • Jačanje imunološkog sustava
• Smanjuje učestalost respiratornih infekcija, crijevnih infekcija, proljeva, alergija • Bolja emotivna povezanost s majkom, bolji psihomotorni i emocionalni rast
Dojenje u svijetlu Covida 19 I majka koja boluje od Covid 19 može dojiti svoje dijete uz primjenu mjera zaštite (maska, redovito pranje ruku, provjetravanje prostorije) Sars Cov 2 stvara protutijela protiv virusa, najviše IgA, koja se mlijekom predaju djetetu te ga štite od infekcije. Ako nije moguće dojenje, može se dijete hraniti izdojenim mlijekom. Postoje stanja kada majke ne mogu dojiti, bilo da se radi o bolesti, nedovoljnoj produkciji mlijeka, nekim drugim razlozima. Ne želimo da se one osjećaju manje važne, samo želimo potaknuti sve one koje imaju mlijeka i mogu dojiti da ostvare sav potencijal koji im je priroda darovala. Statistički ljetopis Varaždinske županije 2019. godine koji izdaje Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije donosi ovakove rezultate o broju dojene djece. Do 2 mjeseca: 72,22 % isključivo MM, 14,77 % MM uz adaptirano mlijeko. Od 3-6 mjeseci 43,93 % MM. Od 6-12 mjeseci 21,4 % MM (svako peto dijete) Uz sve to treba imati na umu i ekološki aspekt prirodne prehrane, zaštitu prirodnih resursa. Industrija nadomjesne prehrane za dojenčad
Mirjana Kolarek Karakaš, Predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. troši energiju i stvara otpad. Čak i zagrijavanjem vode kako bismo pripremili obrok za dijete, trošimo dodatno električnu energiju. Za 1 kg mliječnog pripravka utroši se 4 000 l vode. (Victoria et al. 2016). Dojenje je zelena opcija, smanjuje potrošnju vode, energenata, sredstava za čišćenje. Smanjuje količinu CO2 u zraku koji nastaje proizvodnjom umjetne hrane. Nema proizvodnje bočica, duda, raznih grijalica za hranu.Nema otpada!Ne ostavlja trag na okoliš! Zaštita, promicanje i potpora dojenja je javnozdravstveni prioritet Republike Hrvatske i dio je Nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012.-2020. godine te Nacionalnog programa za zaštitu i promicanje dojenja u Republici
TURISTIČKA ZAJEDNICA grada Čakovca uputila veliku zahvalu izlagačima i posjetiteljima
Hvala svima koji su sudjelovali na 57. Porcijunkulovu! Velika hvala svim sudionicima čakovečke tradicionalne, 57. po redu manifestacije koji su tijekom proteklih četiriju dana omogućili još jedno nezaboravno iskustvo svim posjetiteljima Čakovca. Zahvaljujemo izlagačima koji su pripremom, radom i na društvenim mrežama reklamirali ponudu i dobru zabavu na brojnim mjestima u gradu!
Hvala velika sponzorima koji su i ove godine omogućili da se održi Porcijunkulovo, izazovnoj situaciji unatoč. Također zahvaljujemo posjetiteljima koji se svake godine vraćaju u naš lijepi grad, kao i građanima Čakovca i Međimurja koji su se pokazali kao iznimni domaćini. Hvala svima koji su sudjelovali u organizaciji i održavanju vi-
sokog nivoa ove najveće kulturno turističke manifestacije u Međimurju: Gradu Čakovcu, Gradskom komunalnom poduzeću Čakom, Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec, Policijskoj upravi Međimurskoj, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec, Zavodu za hitnu medicinu i Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te zaštitarskoj i redarskoj službi.
Zahvaljujemo i medijima koji su neumorno pratili događanje i širili dobre čakovečke vibracije diljem zemlje i u inozemstvu. U ime Turističke zajednice grada Čakovca velika hvala baš svima koji su na bilo koji način doprinijeli ovom tradicionalnom događanju vezanom za čakovečko proštenje. Pozdravljamo Vas do idućeg 58. po redu Porcijunkulova! (dv)
Zauvijek nas je napustio Branko Stojko, dugogodišnji profesor njemačkoga i latinskoga jezika Gimnazije Josip Slavenski Čakovec. Inače rodom iz Murskog Središća, većinu je života je proveo u Čakovcu. Posljednji ispraćaj dragog nam kolege i profesora bit će u petak u 15 sati na groblju u Mihovljanu. Uspomenu na našega
dragog profesora Stojka vječno ćemo nositi u srcima i mislima, poručili su iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. (dv)
HDSS – HRVATSKA DEMOKRATSKA SELJAČKA STRANKA
Ove godine bez mise zadušnice za Stjepana Radića Na sastanku predsjedništva stranke među ostalim točkama dnevnog reda raspravljalo se o umorstvu Stjepana Radića. Zbog loše epidemiološke situacije nećemo organizirati misu zadušnicu u povodu smrti Stjepana Radića i drugih velikana hrvatske povijesti. Atentat na hrvatske poslanike izvršen je u beogradskoj skupštini 20. lipnja 1928. godine. Pavle Radić dobio je hitac kroz leđa ravno u srce i umro je na licu mjesta. Ivan Granđa, željeći zaštititi Stjepana Radića, bacio se na njega, srušio ga pod klupu i pri tome je bio ranjen u ruku, a Stjepan Radić u trbuh. Pernar, Radić i Granđa odmah odvezeni su u beogradsku bolnicu. Primarijus bolnice, kirurg i doktor Kostić rekao je da je Pernarovo stanje vrlo teško jer je metak prošao kroz ruku koju je držao na prsima te probio grudni koš zaustavivši se tik pred srcem. Nažalost, nije mu bilo spasa. Za Granđu je rekao da nije u životnoj opasnosti. Stjepana je Radića operirao i izjavio da se uz Božju pomoć nada najboljemu. Tijela Pavla Radića i doktora Đure Basaričeka prevezena su u Zagreb i uz veliko sudjelovanje naroda sahranjena u arkadi na zagrebačkom centralnom groblju. Stjepan Radić, Granđa i Pernar ostali su u beogradskoj bolnici. Hrvatski klubovi donijeli su
odluku o trenutnom napuštanju Beograda. Stjepan Radić preminuo je 8. kolovoza 1928. godine u 21 sat, a sahranjen je 12. kolovoza. U 21 sat prestalo je kucati srce Stjepana Radića, srce koje je od najranije mladosti kucalo samo za hrvatsko seosko obiteljsko gospodarstvo. Njegovo upozorenje: “Nemojte srljati u Beograd kao guske u maglu!” ne bismo smjeli smetnuti s uma ni danas. Ako tome dodamo i izjave nekih čelnika, primjerice da Srbija u Neumu mora dobiti izlaz na Jadransko more, znači da su neki još danas „bolesni“ i žele osvojiti tuđe teritorije. Mi u HDSS-u smatramo da se Srbi neće nikada kupati u “svom” Jadranskom moru, već će se kupati samo kao gosti. Ove godine, 8. kolovoza, navršavaju se 93 godine od smrti Stjepana Radića od posljedica gnjusnog atentata u beogradskoj skupštini nad hrvatskim političkim izaslanicima. Povodom tog žalosnog sjećanja članovi Hrvatske demokratske seljačke stranke (HDSS) šalju poruku hrvatskom narodu da nisu do danas zaboravili što je Stjepan Radić učinio za hrvatski narod. Zbog njega danas možemo uživati u slobodi i zajedništvu. Neka mu je laka hrvatska zemlja i hvala mu za sve što je učinio za hrvatski narod! U Čakovcu 2. kolovoza 2021., predsjednik Ivan Martan
OPASKA
Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
20
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VOLIM
6. kolovoza 2021.
JER…
ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)
Pra�te nas na facebook stranici
NOVA PROLJETNA KOLEKCIJA
Našu čitateljicu Merisu Kabarić i prodavačicu Renatu Črep ugodno smo iznenadili prak�čnom šoping-vrećicom Međimurskih novina
PRODAVAONICA METSS BR. 9 u Čakovcu
Naša čitateljica Merisa: Najviše voli aktualnosti Merisu Kabarić iz Čakovca sreli smo u podnevnoj kupovini u prodavaonici Metss br. 9 u Čakovcu. Naša čitateljica rado čita Međimurske novine, a najviše voli čitati
novosti i sve što se događa u našem kraju. S obzirom na to da je naša redovita čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vrećicu kao na-
gradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Renata Črep iz Metssove prodavaonice također čita naše novine pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Bebe 2021.
Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina
Drugi kupon novog 77. kola natječaja Novo, 77. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” ulazi u svoju završnicu. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti
3
tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna tri broja. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (hau-
kupona skupi i naočale poku p
i
Ime i prezime:
BROJ KUPONA
Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.8. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Snježan (21) i Kris�na (23) Horvat iz Palinovca dobili su sina Nou rođenog 13. srpnja. Imaju i petogodišnju kćerkicu Eleonoru.
stor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. kolovoza. Sretnog dobitnika 77. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. kolovoza. (mk)
Denis Srnec i Maja Marija Knezić iz Vugrišinca dobili su sina Marla rođenog 24. ožujka.
Međimurske novine i BluKids vas daruju
Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Vjesnik d.d., Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Život u Međimurju 21
Otac vodi mladenku do matičara u predivnom okružju perivoja
NESVAKIDAŠNJE I ROMANTIČNO VJENČANJE u zelenilu Perivoja Zrinskih u Čakovcu
Švicarac Daniel Bollmann i Danijela Toplek iz Domašinca rekli “da” kao u filmu
Ovakav tip vjenčanja obično viđamo u filmovima gdje su stolci podijeljeni na dvije strane i odijeljeni šetnicom, pergolom za matičara, a sve je smješteno u romantičnu prirodu
Piše i foto: Mario Golenko
Ako planirate vjenčanje u vjenčanoj sali ili crkvi, uređenje prostora može biti pomalo izazovno. Ponekad nije lako dočarati onu idealnu atmosferu i stil koji tražite te se nerijetko morate zadovoljiti s onime što imate, a što naposljetku ne ispunjava sve vaše kriterije. No s vjenčanjima u prirodi takvih briga nema! Sama priroda, njezino zelenilo, nebesko plavetnilo i sjaj sunca već su dovoljni da pretvore vaše vjenčanje na otvorenom u nešto čarobno i zadivljujuće. Na guste krošnje drveća možete dodati
male ukrase, a duž puteljaka kroz prirodu lampice ili druge predmete po izboru i to je sasvim dovoljno da obori s nogu i vas i vaše goste. Sve opcije su otvorene, a dan za pamćenje zajamčen. Filmski prizor vjenčanja osvanuo je u subotu u Perivoju Zrinskih u Čakovcu gdje su Danijela Toplek iz Domašinca i Daniel Bollmann iz Švicarske stupili u brak pred svojim prijateljima i rodbinom. Ovakav tip vjenčanja obično viđamo u filmovima, gdje su stolci podijeljeni na dvije strane odijeljeni šetnicom, za matičara je pripremljena pergola, a lokacija vjenčanja smještena je
u romantičnu prirodu. U Čakovcu takav tip vjenčanja do sada nije održan, a svakako je atraktivan. Za vjenčanje na otvorenom u ovome slučaju u blizini Starog grada Zrinskih nisu potrebne posebne dozvole, već samo odobrenje Muzeja Međimurja Čakovec. Danijela je rođena u Čakovcu, a Daniel posebno voli dvorce zbog čega je ta lokacija bila njihov san.
Filmska priča Švicarca i Međimurke
Njihova životna priča je također pomalo filmska. Danijela se nakon prekida veze osjećala pomalo isprazno, a
ŽELJKO VRHAR iz Hlapičine opet se iskazao oblikovanjem u limu
službeni put s prijateljicom s posla naveo ju je u Zürich. Dvije mlade djevojke odlučile su se zabaviti i posjetiti tamošnje klubove. U tome pohodu im se pridružio i prijateljičin dečko koji je Danijeline slike poslao svom prijatelju Danielu. Ubrzo ju je Daniel potražio na društvenim mrežama i počeli su razgovarati, a nedugo nakon toga došlo je i do susreta koji je rasplamsao strasti, tako da se ubrzo rodila ljubav. Danielu se sviđa Čakovec i naš dvorac, a Danijela je tu rođena pa ju prirodno privlači, tako da je ta lokacija njima bila suđena.
Daniel i Danijela sretno uplovili u bračnu luku
Nakon replike motora u limu izradio golemo srce Željko Vrhar iz Hlapičine, poduzetnik u stvarnosti, umjetnik u srcu, i ove se godine iskazao svojim umijećem oblikovanja u limu. Radi s limom u svom izolatorskom poslu, a u slobodno vrijeme uživa oblikovati lim u nevjerojatne oblike. Do sada je izradio limenog robota, a njegov limeni motor, koji je vjerna kopija pravog motora u prirodnoj veličini, krasi šetnicu u Murskom Središću na krovu MC Miners. Najnovije, upravo je završio limeno srce po želji jednog Talijana da mu krasi noćni klub. Limeno je srce dva metra široko i dva metra visoko. Da bi postignuo formu i volumen srca, Željko ga je sastavio do 56 trakastih elemenata spojenih zakovicama i potrošio oko 40 kilograma aluminijskog lima. Lim je Željku Vrharu toliko u srcu, rukama i glavi da, što mu oko vidi, to mu ruka napravi, tako da limeno srce sigurno nije njegov posljednji rad. (BMO)
Željko Vrhar srce: Željko Vrhar i njegovo limeno srce
22
Nagradni natječaj
BAKA TATJANA JALUŠIĆ (50) iz Novog Sela Rok
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. kolovoza 2021.
UPOZNAJTE NAJBOLJE
Baka se svakim slobodnim trenutkom koristi za posjet unucima Čim zna da joj unuci iz Austrije dolaze u posjet, baka Tatjana unaprijed smišlja kamo će ih voditi i koje novosti im pokazati Piše: Lea Novaković
Baka Tatjana Jalušić iz Novog Sela Rok ove je godine proslavila okrugli, 50. rođendan. Ova mlada baka ima već dvoje unuka, 7-godišnjeg Gabriela i 7-mjesečnu Elenu Victoriu, a na natječaj ju je prijavila kći Leona.
Veseli ju svaki posjet unuka
Iako još uvijek radi, baka Tatjana svoje unuke posjećuje svakog slobodnog trenutka. - Unuci žive u Austriji, pa ih ne viđam na dnevnoj bazi, ali zato svaki slobodan vikend odlazimo u posjet kako bismo što više vremena provodili s njima. Pandemija nas je dosta spriječavala u posjetu jednih drugima, a unuku Elenu vidjeli smo tek tri mjeseca nakon rođenja, rekla je Tatjana Jalušić. S malenom unukom Elenom druženje se trenutno svodi na pjevanje pjesmica, čitanje priča, pa čak i odlaske u šoping. - Mala Elena već sad voli ići u šoping, pa naša baka, iako nije velika ljubiteljica šopinga, ide zbog Elene kojoj uvijek kupi nešto lijepo, kaže Elenina mama Leona.
Tatjani Jalušić unuci su sve na svijetu
Baku Tatjanu 29-godišnja kći Leona na naš je nagradni natječaj za najbolju baku prijavila jer je uvijek tu za njih i uvijek im uskoči kad zagusti. Isto tako, kad god dođu u Međimurje u posjet ili na odmor, baka im kuha sve što požele. - Gabriel mi voli pomagati u pečenju kolača i miješenju tijesta, a najviše voli kad mu pripremim jaja na oko od domaćih jaja naših koka, priča naša sugovornica.Kad nije išao u školu, Gabriela bi svaki vikend iz Austrije vozili u posjet baki u Međimurje. - Djed Dubravko voli odlaziti u ribolov, pa smo tako poveli i Gabriela kojem se jako svidjelo spavati u šatoru i pecati. I dandanas zna pitati da odemo na pecanje kako bi mogao spavati u šatoru, ispričala nam je ova mlada baka.
Unuk prvi put proplivao uz bakinu pomoć
Čim zna da joj unuci iz Austrije dolaze u posjet, baka Tatjana unaprijed smišlja kamo će ih voditi i koje im novosti pokazati. - Pri svakom susretu, bio on duži ili kraći, zajedničkih aktivnosti nam ne nedostaje. Sad smo bili u Čakovcu u parku, a uskoro idemo svi skupa na more. Gabriel je s nama prvi put na more išao već sa svojih četiriju mjeseci. Voli more i plivanje, pa smo ga puno vodili i na čakovečke bazene kad je bio manji. Uz moju je pomoć čak i prvi put proplivao bez plivačkih rukavica. Budući da je Gabriel bio naš prvi unuk, sve slobodno vrijeme posvetili smo njemu. Pokušavali smo što više s njim boraviti vani, učili smo ga voziti bicikl, pa danas mogu čak reći da sam ga naučila voziti bicikl bez pomoćnih kotača. Isto tako, trudimo se blagdane uvijek provoditi zajedno. Ili suprug i ja idemo u Austriju
Unuci Gabriel i Elena Victoria rado posjete baku s kojom razgledaju Međimurje ili unuci dođu kod nas, kako kad možemo. Proteklog vikenda vodili smo ih na Porcijunkulovo, a najdraži dio manifestacije bio im je naravno lunapark, kaže Tatjana Jalušić. Baka Tatjana raduje se svakom dolasku unuka, a najteže joj pada kad se vraćaju nazad za Austriju. - Taman se naviknemo jedni na druge i onda vrijeme brzo proleti.
Čim su djeca u kući, atmosfera je puno veselija i naravno puno je glasnije, ali volim takve uspomene.Unuku Gabrielu uvijek sam govorila da ga baka voli najviše na svijetu, pa je onda svima, kad bi ga pitali za baku, govorio kako ga baka voli najviše na svijetu. Posebno mi je drago bilo čuti kada je maloj Eleni rekao da joj u posjet dolazi najbolja baka, za kraj se prisjetila baka Tatjana.
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA nagrađuje sve sudionice natječaja Moja najbolja baka
Sve prijavljene bake nagrađujemo izletom! Međimurska županija pridružila se natječaju jer i sama prepoznaje važnost dostojnog i zadovoljnog života svojih građana seniora. Zahvaljujući njima sve sudinice našeg nagradnog natječaja po-
vest ćemo na zajednički izlet. Za najbolju baku, koju će izabrati naš stručni žiri sastavljen od profesionalnih novinara i marketinških stručnjaka, pripremili smo i posebnu nagradu.
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
E MEĐIMURSKE BAKE
Nagradni natječaj 23 BAKA KATARINA TKALČEC (57) iz Ivanovca
Baka Katarina s unucima Karlom, Davidom, Lorenom i Sarom
Bakine su lazanje zakon! - Baka Katarina najbolja je jer nam je blizu, svaki smo dan kod nje, a i priprema nam najbolje lazanje i mafine s čokoladom, pohvalio je baku najstariji unuk Karlo Piše: Vlasta Vugrinec
Katarina Tkalčec iz Ivanovca baka je petero unuka koji su, kaže, njen život i najveće veselje. Iako ima troje djece, unuke su joj za sada podarili sin Mihael i kći Martina, dok je najmlađem Filipu tek 20 godina i još uvijek uživa u samačkom životu. Za naš nagradni natječaj prijavila ju je snaha Jelena, majka Karla (10), Sare (8) i Davida (4,5). - Prvo sam pitala snahu čime sam ja to uopće zaslužila jer mislim da nisam nikakva posebna baka, baka koju bi trebalo isticati jer sam samo obična baka, kao i mnoge druge koje obožavaju svoje unuke, uživaju u druženju i igri s njima i spremne su za njih učiniti sve, ističe Katarina Tkalčec. Uz to troje unučadi, tu su još i djeca kćeri Martine, Erik (1) i Lorena (4), velika maza koja se posebno voli stiskati u bakinu krilu. - Lorena s obitelji živi u Držimurcu i nije svakodnevno kod nas i onda kad dođe, koristi svaku priliku za umiljavanje i čuvanje, kaže naša ovotjedna baka.
Najljepše je u bakinu krevetu - Baka Katarina najbolja je jer nam je blizu, svaki smo dan kod nje, a i priprema nam najbolje lazanje i mafine s čokoladom, pohvalio je baku najstariji unuk Karlo. Kod bake je prije škole i nakon, a često sa svojom braćom i spava kod nje. Naime, Imaju svoju posebnu sobu samo za sebe, ali… - Lijepo je kad se probudimo tijekom noći ili rano ujutro pa se uvučemo djedu Mladenu i njoj u topli krevet, kažu složna braća. Naravno, tada često više nema spavanja, već priča, zezanja i maženja. No, maženja nema kad se mora pisati zadaća jer je baka po tom pitanju stroga i zna koji put podići glas ako je potrebno. Baka Katarina i djed Mladen svojom pomoći u čuvanju unuka uskaču uvijek kad treba jer roditelji rade, a i unuci vole boraviti kod njih jer uvijek pronađu neku zanimljivost. - Baka i deda imaju kokice, piliće, pure i zečeve, pohvalila se Sara.
Doduše, baka Katarina u radnom je odnosu pa je često sva odgovornost na djedu. Veselo društvo dogovara se svaki dan oko ručka i glasanjem se odlučuje što će se tog dana naći na stolu makar bila riječ i o špagetima koje baka ne voli, ali mora popustiti jer je nadglasana. Vitalna baka s unucima gradi šatore i zavlači se ispod stola, smišlja društvene igre za mališane, vodi ih na proštenje i izlete, a sada tijekom ljeta puni veliki bazen u dvorištu. Naravno, sve to uz pomoć supruga s kojim je 38 godina u braku.Budući da je gotovo do dvadesete godine života s roditeljima živjela u Njemačkoj, unuke podučava njemački jezik i znaju igrati i njemačke igre.
to, imaju još i svoj vlastiti vrt. Voli putovati, zabavljati se, plesati, upoznavati krajeve i običaje ljudi, kako u našoj zemlji, tako i inozemstvu. - Teško je i nabrojiti gdje sve nisam putovala s Udrugom, bilo da se radi o običnom izletu ili pak da su nas pozvale srodne udruge u posjet. Malo je sad koronavirus usporio ta putovanja, ali i brojne druge aktivnosti, no kaže, polako se sve vraća u normalu. - Istina, sve to, pa i odlazak na more moramo planirati s aktivnostima svoje djece kako se ne bismo preklapali i unuci bili sami.
Ima se vremena i za vlastite interese
Premda kaže da su joj unuci trenutno glavna preokupacija u životu, ima vremena i za svoje interese i hobije. Prije svega aktivna je članica DVD-a Ivanovec, Udruge žena Štefanec i obožava cvijeće o čemu svjedoči dvorište prepuno rascvjetalih biljaka. Uz
Katarina Tkalčec, Ivanovec
Svaki mališan je za sebe, drag je i umiljat i, kao svaka baka, nema svog miljenika jer su joj svi podjednako dragi i beskrajno ih voli. - Jedan je već filozof i voli raspravljati, drugi su još mali pa su prekrasni, unuke su
umiljate same po sebi, sretna sam i presretna s takvim bogatstvom koje su mi djeca podarila. Jednostavno, kaže, kad se svi slažu i poštuju, čovjek od života ni ne može više poželjeti jer je sretan i ispunjen.
SALON LJEPOTE Perla Čakovec nagrađuje
Najbolja baka osvaja makeover Međimurske novine pokrenule su nagradni natječaj Moja najbolja baka za koji smo pripremili odlične nagrade (vidi i mali okvir). Natječaj je započeo 25. lipnja, a trajat će do rujna, ovisno o broju prijava. Salon ljepote Perla iz Čakovca najbolju baku nagrađuje kompletnim makeoverom, koji uključuje frizuru, šminku, tretman lica i uređivanje noktiju. Najboljoj baki posvetit će se tim od 4 vrhunske kozmetičarke iz Perle, koji u Čakovcu na adresi Franje Punčec 2 postoji već više od 6 godina. Tim iz Perle pobrinut će se da najbolja
Kristina Perčić, vlasnica Salona ljepote Perla
baka, pobjednica ovog natječaja, dobije upravo ono što zaslužuje, a to je kompletni makeover i vrijeme posvećeno samo njoj.
24
Horoskop
Ovan
Bik
Ako ste na odmoru, nastojte se zaista i opustiti i ne nervirati oko sitnica, iako je potrebno paziti na troškove. Toliko se baš nemojte opustiti.Prvih desetak dana neočekivani ili nesmotreni izdaci mogli bi vas izbaciti iz ravnoteže. Ljupka Venera ulazi u polje partnerstva (16.), pa se možete prepustiti uživanju u sjajnom društvu, a ako ste slobodni, imate prilike za posebna zadovoljstva. Mladi Mjesec (8.) možda je već nagovijestio neku novu ljubav, a od samog kraja mjeseca, uživat ćete u razgovorima s dragom osobom.
NOVAC I POSAO
Možda ste odmor već obavili pa vas je dočekala
Blizanci
21. 04. - 20. 05.
21. 03. - 20. 04.
LJUBAV
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
“čestitka” kartičarske kuće, jer ste previše trošili na ljubav i zabavu. Morat ćete uložiti velike napore na radnom mjestu kako biste se vratili u ustaljeni ritam. Srećom, vaš Mars vam fokusira energiju na taj sektor, a Venera donosi odlične uvjete na poslu, uz podršku autoriteta. S puno strasti se bacate na uspinjanje po ljestvici (11.-12.); ako ste na godišnjem, ovo može značiti i tjelesne užitke. Na poslu posvetite posebnu pažnju detaljima.
ZDRAVLJE
Čuvajte se nervoze zbog različitih pritisaka u prvih desetak dana, no brzo ćete kontrolirati situaciju. Od 22., uz puno rada, nađite vremena za odmor.
LJUBAV
Do sredine mjeseca zaista uživate u svim ljubavnim aspektima, dok erotski par Mars i Venera prolaze astrološkom zonom istinske ljubavi. Ipak, brige vam može donijeti situacija kod kuće, u obiteljskim odnosima ili privatnim poslovima u prvih desetak dana. Mladi Mjesec u tom polju donosi novu fazu koja će vas dijelom opteretiti. Ako ste na odmoru, 11.-12. donose strastvene trenutke i duboko međusobno razumijevanje. Ipak, 9.-10. mogu označavati vrlo nerealan pogleda na ljubav i romansu.
NOVAC I POSAO
Još uvijek osjećate pritisak s posla, pa teško uspostavljate
21. 05. - 21. 06. ravnotežu između obveza na poslu i onih prema domu i obitelji. Sad nije vrijeme za nove inicijative, već dovršite sve započeto, uz posebnu pozornost prema detaljima. Nakon 16., uvjeti na poslu su odlični, kao i odnosi s kolegama. Nastojte zadržati stečeno u profesionalnim naporima; evaluirajte dosadašnje rezultate, a neke stvari ćete možda morati ponovo napraviti. Pun Mjesec (22.) stavlja pitanje karijere ili poslovnog projekta u prvi plan.
ZDRAVLJE
Druga polovica mjeseca donosi više mira i bolje raspoloženje, no smirite sada osobne ambicije i želju za promjenama. Budi koncentrirani pri donošenju odluka. Vježbajte opuštanje.
LJUBAV
Energiju uglavnom trošite kod kuće, u radu ili u zagrljajima s partnerom, a nakon 11., kad se u toj zoni Marsu i Veneri pridruži i vaš komunikativni vladar Merkur, planirat ćete i razgovarati sljedeće poteze. Neke stvari ne vidite baš realno. Pazite što i kako kažete u prvih desetak dana mjeseca. Nakon 16., šarmantna Venera ulazi u zonu istinske ljubavi, pa se možete prepustiti najljepšim emocijama ili naći nekog tko vam sada posebno odgovara. Od 22., ponovno se posvećujete pitanjima doma i obitelji.
NOVAC I POSAO
Kućne teme, naročito ako su �inancijske, možete snažno riješiti oko 11.-12., no do tada
budite oprezni u procjenama, jer ni na poslu niste posebno koncentrirani i ne vidite stvari sasvim jasno (9.-10.). U prvoj trećini mjeseca ste veoma nemirni i skloni nervoznim reakcijama, a sve može biti povezano s putovanjem ili dugoročnom perspektivom. Analizirajte svoje planove i unesite potrebne promjene, ali bez povećanja ambicija.
ZDRAVLJE
Unutarnji nemir i dalje izvire na površinu i čini vas nezadovoljnima, pa je važno razbistriti um, proučiti sve detalje i pažljivo donositi odluke. U sljedećim mjesecima nastojte izvući iz podsvijesti i odbaciti sve što vas sputava.
Veliki m
horos
za ko
Vaga
24. 09. - 23. 10.
LJUBAV
Vatreno zadovoljavanje �izičkih apetita se dešava iza scene, daleko od svačijih pogleda u prvoj polovici mjeseca, a zatim vaš šarmantni i seksi vladar Venera ulazi u Vagu (16.), nakon čega zračite posebnom privlačnošću. Ne zaboravite da 11.-12. donose posebnu strast. Iako teško mirite potrebe ljubavnog partnera i želju za izlascima i druženje s prijateljima, nađite rješenje koje donosi mir. Od ovog mjeseca ćete analizirati što doista želite u ljubavi i koliko vas odnos ispunjava. To pitanje doživljava kulminaciju oko 22.
NOVAC I POSAO
Iluzije u ljubavnom odnosu (možda tajnom?) nemojte
Strijelac
Škorpion
23. 11. - 21. 12.
24. 10. - 22. 11.
prenositi na radno mjesto, jer bi vas sanjarenje moglo koštati koncentracije. Neke kreativne ciljeve sada ne možete ostvariti zbog nedovoljnog �inanciranja, ali uz malo više truda i snalažljivosti ipak možete naći rješenje. Novi plan pokrećete u takvom tonu (8.), u vrijeme Mladog Mjeseca. Zadržite štedljivost i posvetite pažnju svim važnim detaljima.
ZDRAVLJE
Malo ste konfuzni oko 9.10. i 24.-25., zbog čega privatne teme ne smiju utjecati na vaše radne aktivnosti. Snalažljivost vam može pomoći u �inancijama. Budite oprezni pri unosu alkohola u organizam ili hrane u čije porijeklo niste sigurni.
LJUBAV
Situacije kod kuće je “pod revizijom”, a vi nastojite ustanoviti što bi vas zaista zadovoljilo, naročito jer partner pokazuje nemir i nezadovoljstvo. Prvih deset dana bit će vrlo izazovno za odnose, ali nemojte donositi konačne odluke. Pun Mjesec (22.) dat će vam priliku da neke stvari izađu na vidjelo kod kuće. U ljubavi neke stvari ne vidite dobro i pomalo ste konfuzni (9.-10.; 24.-25.). Zato ste se prepustili izlascima i druženju s prijateljima, a slobodni Škorpioni mogu upoznati uzbudljivu osobu, a posebno strastveni trenuci dolaze 11.-12.
NOVAC I POSAO
Sasvim je moguće da je izvor problema vaša fokusiranost na
posao i karijeru ili se sukobljavate sa šefom, što utječe i na kućni život. Mladi Mjesec (8.) donosi novi profesionalni ciklus ili projekt. Nađite snage za prevladavanje prepreka u prvih deset dana, pa ćete se kasnije lakše snalaziti. Bacite se na planiranje novih ciljeva od 11. i naročito 22., ali držite ambicije u zoni realnosti. Sad nije vrijeme za velike inicijative, već za kontrolu započetog.
ZDRAVLJE
Ulazak Venere u Vagu (16.) donosi više vedrine u psihu, a odgovara vam i odvajanje vremena samo za sebe i privatne potrebe. Za velike odluke pričekajte 2022.
LJUBAV
Nema nikakvih planetarnih aktivnosti u astrološkim poljima ljubavi i partnerstva, no interesantnu osobu možete upoznati na putovanju ili odmoru, iako prvih deset dana kolovoza donosi razne frustracije. Netko koga srećete preko posla budi vašu strast, a posebni dani su 11.-12. U obiteljskim odnosima pripazite da sve sagledavate realno, jer ima dosta konfuzije i nejasnoća. Od 16., posvetite se izlascima i druženju s prijateljima, svojoj omiljenoj aktivnosti.
NOVAC I POSAO
Energični Mars i ljupka Venera prolaze vašom zonom profesionalnih aktivnosti, pa u dobrim uvjetima možete
napraviti jako puno, iako je ovo vaše najdraže vrijeme za odmor (8.). Sunce i Merkur upravo govore da uživate negdje van mjesta boravka, no u mislima vam je i posao. Od 11., a naročito 22., fokusirate se na rad, koji u prvih desetak dana kolovoza donosi niz frustracija. No 11.-12. pokazuju snažan �inancijski učinak. Nekoliko dana prije toga, ostanite koncentrirani i posvetite pažnju bitnim detaljima.
ZDRAVLJE
Čuvajte se nezgoda, u prometu ili na radnom mjestu, kako ne biste upropastili odmor. Odlazak na put u prvih desetak dana mogao bi naići na neočekivane probleme. Najbolje vrijeme za povratak je oko 22.
Valerija Cerovec u Londonu gradi uspješan brend Kalampierre Foto: Zlatko Vrzan
2
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
kamo za vikend
6. kolovoza 2021.
VIKEND VODIČ
petak 6. kolovoza GO! V GOrice Vinarije međimurskih vinara 12:00 – 22:00 ŽELEZNA GORA Zmajev vrt obitelji Valkaj Evelin Novak i prijatelji 19:00
subota 7. kolovoza
SVETI MARTIN NA MURI Dani vina i jabuke 15:00 ŽABNIK Predstavljanje knjige Makovo zrno autorice Božene Malekoci-Oletić 19:00 ŽABNIK Klasika uz Muru 20:00 GO! V GOrice Vinarije međimurskih vinara 12:00 – 22:00 PRELOG Marina Dani otvorenih vrata sportova na vodi 13-19:00
nedjelja 8. kolovoza
MURSKO SREDIŠĆE Koncert Dominika Padarića Šetnica uz Muru 19:00 CIRKOVLJAN Sportski park Zdenci Predstava Gruntovčani 20:00
utorak
10. kolovoza CIRKOVLJAN Proslava Lovreča svete mise 8:00, 15:30
Dominik Padarić priprema još jedan romantičan koncert Klasika uz Muru uz pratnju pijanista virtuoza Patrika Zamude i gošćama Barbarom Suhodolčan i Gabrielom Hrženjak
DANI TURIZMA u Svetom Martinu na Muri 6. i 7. kolovoza u Centru za posjetitelje Žabnik
Klasika uz Muru uz odličan koncert Dominika Padarića Volite li klasičnu glazbu, u subotu ponesite svoju dekicu i na neklasičan način uživajte na tradicionalnom koncertu
O
pćina Sveti Martin na Muri poziva sve na Dane turizma 2021. godine u Centar za posjetitelje Žabnik. U petak 6. kolovoza od 18 sati Mlinarska kuća i Cocktail Catering by Shankeri pripremaju izvrsne koktele uz glazbenu podlogu DJ-a Igora Novosela, a subotnju
večer započet ćemo od 19 sati predstavljanjem knjige Makovo zrno autorice Božene MalekociOletić, koja govori o vizionaru, dugogodišnjem načelniku Općine Sveti Martin na Muri, gospodinu Franji Makovcu koji je iz malih potencijala kao makovo zrno preobrazio svoj kraj.
Volite li klasičnu glazbu, u subotu ponesite svoju dekicu i na neklasičan način uživajte na tradicionalnom koncertu Klasika uz Muru u režiji baritona Dominika Padarića uz pratnju pijanista virtuoza Patrika Zamude i gošćama Barbarom Suhodolčan i Gabrielom Hrženjak. Sveti Martin na Muri i ovog je vikenda idealno mjesto provoda, zato ne odgađajte, već istražite svetomartinsku Muru pješice, biciklom, svetomartinskim turističkim vlakom ili novom turističkom atrakcijom Međimurja – Bus on the move, koji svake
subote obilazi najvažnije turističke atrakcije gornjeg Međimurja. Razgledajte jedini plovni mlin na ovim područjima, zaplovite po rijeci Muri, postanite mlinar na jedan dan u interaktivnoj multimedijalnoj etnografskoj 3D zbirci Jen den v živleju mlinara Franca Žalara ili pak saznajte sve o skelarenju u novootvorenoj Skelarskoj kući. Nakon razgleda najvažnijih turističkih atrakcija osvježite se u Mlinarskoj kući koja za vas nudi autohtone međimurske specijalitete i kvalitetnu pivsku i vinsku okrijepu. (dv)
CIRKOVLJAN 10. kolovoza priprema bogat program za Lovreče
Misna slavlja, predstava i nogometna utakmica Mjesto je Cirkovljan dobilo ime po cirkvi, odnosno po vjerskom objektu Crkvi sv. Lovre, središtu mjesta i života. U središtu mjesta od davnina stoji drevna crkva posvećena sv. Lovri, rimskom đakonu i mučeniku Katoličke crkve. On je zaštitnik mjesta Cirkovljan, a blagdan se slavi 10. kolovoza.Misna će se slavlja u Cirkovljanu održati u utorak 10.
kolovoza u 8 sati, centralno misno slavlje u 10:30, a sve će završiti večernjom misom u 15:30 sati. Jutarnje će misno slavlje predvoditi velečasni Hrvoje Damiš, a posebno će svečano biti centralno misno slavlje, koje će predvoditi mons. Bože Radoš, varaždinski biskup, uz obilježavanje 40 godina svećenstva prečasnog Stjepana Najmana, 35 godina svećenstva
prečasnog Antuna Štefana te 30 godina svećenstva prečasnog Stjepana Berljaka. Nogometni klub Naprijed iz Cirkovljana u nedjelju 8. kolovoza organizira predstavu Gruntovčani, glumaca amatera iz KUD-a Gruntovec. Predstava počinje u 20 sati u Sportskom parku Zdenci, a moći ćete uživati i u Večeri međimur-
ske kuhinje, uz odojak s ražnja, jela spremljena od dravske ribe i domaće languše. Na samo Lovreče, od 17 sati, Nogometni klub Naprijed iz Cirkovljana odigrat će prijateljsku utakmicu s kadetima Nogometnog kluba Slaven Belupo iz Koprivnice, a nakon utakmice slijedi tradicionalno druženje Cirkovljančana i njihovih gostiju, uz glazbu Family Benda.
6. kolovoza 2021.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
3
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail:vikend@mnovine.hr 4. DANI KEREKESH TEATRA počinju u Čakovcu
Humor se seli u atrij Starog grada od 11. do 14. kolovoza Od 11. do 14. kolovoza 2021. predstave Kerekesh Teatra moći ćete pogledati u sklopu 4. Dana smijeha u Čakovcu. Predstave će se izvoditi u atriju Starog grada u Čakovcu. U slučaju lošeg vremena predstave će se izvoditi u Centru za kulturu Čakovec. Sve predstave počinju u 20:30 sati. 11. i 12. kolovoza donosimo Vam novu predstavu Kerekesh Teatra Susjedi. U režiji Ljubomira Kerekeša najpoznatiji susjedi
došli su na kazališne daske i za vas pripremili nešto gotovo neizvedivo, a to je realizirati dvije ženidbe u isto vrijeme. Na putu punom prečaca i zavrzlama, još će nekoliko puta provjeriti i odanost, tj. vjeru u pravu ljubav kod svojih “boljih polovica”. Poznato je da prava ljubav ne treba provjeru, a još je poznatije da su žene inteligentnija bića od muškaraca. Pogotovo od našeg dvojca. Ferdo, Jura, Lili i Bela nasmijat će vas do
suza, podsjetiti vas na najbolja vremena i ostaviti trag u vašim srcima zauvijek. Vaši najdraži susjedi su: Ljubomir Kerekeš, Darko Janeš, Tamara Šoletić i Antonija Stanišić Šperanda.
13. kolovoza u Čakovec stiže Ringišpil U režiji Ljubomira Kerekeša ovo je priča o hrabrosti, odlučnosti i svijesti o životu u kojem se sve ponavlja, tj. vrti kao ringišpil. Zašto dudu nije dobro predugo cuclati? Kako razgovarati s tetama u vrtiću pored popišanog kreveta? Kako pristupiti djevojci? Što napraviti kad popušiš prvi šamar? Kako od djeteta napraviti čovjeka? Sve odgovore dobit ćete u dnevnom boravku skromnog stančića, gdje samohrani otac započinje trnovit
put odgoja svog sinčića. Ovako velika odgovornost iziskuje s očeve strane veliku sposobnost kao i obavezu, ali osim velike ljubavi prema sinu, otac Stanko nažalost ne raspolaže impozantnim životnim iskustvom kao ni inteligentnom nadogradnjom.4. Dane smijeha u Čakovcu zatvorit će druga nova predstava Kerekesh Teatra Ja, trudnica. I, kad će djeca? Jeste trudni? Radite uopće na tome? Gdje je zapelo? To su samo neka od pitanja koja se ne bi smjela pitati, a naša Ivona Ljubić sluša ih svakodnevno. Ulaznice su već u prodaji u Ghetaldus optici u Čakovcu, na svim Entrio prodajnim mjestima, online u sustavu Entrio.hr na linku te u restoranu Stari grad Čakovec. Cijena ulaznice iznosi 70 kuna.
MJESEČNI VODIČ
13. kolovoza
ČAKOVEC Ljeto u pivovari Let3 & Norman Beaker Trio
14. kolovoza
SVETI MARTIN NA MURI Skelarska kuća Koncert grupe Čarobnjaci 20:00
15. kolovoza
MURSKO SREDIŠĆE Koncert Rebecce Posavec Šetnica uz Muru 19:00
13.–16. kolovoza DRAŠKOVEC Rokovo u Međimurju
21. kolovoza
Vinarija Cmrečnjak
MANIFESTACIJA GO!VGOrice nastavlja se od 5. do 7. kolovoza
Vinari pripremili odličnu gastronomsku ponudu GO!VGOrice manifestacija je koja se održala u srpnju, a nastavlja se u kolovozu i rujnu da bi se vinarije i vina približilo zaljubljenicima u vinsku kapljicu i �inu hranu. U manifestaciji sudjeluje šest vinarija: Vinarija Cmrečnjak, Vinarija DK Dvanajščak-Kozol, izletište Vinska kuća Hažić, Vinarija Kocijan i Vinarija Štampar. Ovog vikenda, iznimno zbog privatnih razloga, manifestacija se neće održavati u Vinariji Knehtl-Medenjak. (dv)
Sv. Urban 273, Štrigova T. +385 40 830 103 M. +385 98 295 206 vinarijacmrecnjak@gmail.com www.cmrecnjak.hr Datum: 5. – 7. kolovoza 2021. Radno vrijeme: • 5. kolovoza (12:00 – 22:00) • 6. kolovoza (16:00 – 22:00) • 7. kolovoza (12:00 – 22:00) Ponuda vina: sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: hladni naresci Dodatni program: 6. kolovoza STAND UP nastup Aleksandra Lazića u večernjim sa�ma
Vinarija DK Dvanajščak – Kozol Dragoslavec 81, Lopa�nec T. +385 40 857 438 M. +385 99 407 1192 vinska.kuca.dvanajscak. kozol@gmail.com www.vina-dvanajscak.hr Datum: 5. i 6. kolovoza 2021. Radno vrijeme: • 5. kolovoza (15:00 – 20:00) • 6. kolovoza (15:00 – 20:00) Ponuda vina: sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: Daska Katarina (domaće meso 'z �blice, sir s vrhnjem, polutvrdi sirevi, bučino ulje, sezonska salata i kruh) Daska Anđela (sir s vrhnjem, polutvrdi sirevi, bučino ulje, sezonska salata i kruh) Napomena: 7. kolovoza Kušaona je zatvorena.
Izletište Vinska kuća Hažić Jurovčak 72, Sv. Mar�n na Muri M. +385 99 219 9411 info@opg-hazic.com www.opg-hazic.com Datum: 5. – 7. kolovoza 2021. Radno vrijeme: • 5. kolovoza (12:00 – 20:00) • 6. kolovoza (12:00 – 20:00) • 7. kolovoza (12:00 – 20:00) Ponuda vina: Pjenušac Toni, ostala vina iz ponude vinarije i prirodni sokovi Ponuda jela: GLAVNO JELO: Međimurski sendvič ili plata domaćih sireva DESERT: Međimurska gibanica Dodatni program: Glazba iz DJ playliste
Vinarija Kocijan Štrigova 131, Štrigova M. +385 98 182 6118 vinarstvo1@gmail.com Datum: 5. – 7. kolovoza 2021. Radno vrijeme: • 5. kolovoza (12:00 – 20:00) • 6. kolovoza (12:00 – 20:00) • 7. kolovoza (12:00 – 20:00) Ponuda vina: Pušipel, Sauvignon, Rajnski rizling, Anno Bona,Traminac mirisavi i Cabernet sauvignon Ponuda jela: nešto slano, nešto slatko Napomena: pra�te nas na našim facebook ili instagram stranicama i saznajte sve o našoj ponudi za GO!VGOrice.
Vinarija Knehtl - Medenjak Sv. Urban 82, Štrigova T. +385 40 830 167 M. +385 91 931 4368 vina.medenjak@gmail.com Datum: 5. i 7. kolovoza 2021. Radno vrijeme: • 5. kolovoza (14:00 – 20:00) • 7. kolovoza (14:00 – 20:00) Ponuda vina: Silvanac zeleni, Sauvignon, Muškat žu�, Rizling rajnski, Pinot sivi, Graševina Ponuda jela: Meso 'z �blice, sezonska salata, kruh
ŽABNIK Koncert u labirintu ljubavi violina, violončelo, kontrabas Obitelj Chauvel 20:00
22. kolovoza PRELOG Divlji triatlon Šoderica 10:00
27.–29. kolovoza MAĐERKIN BREG Jazz u vinogradu
Vinarija Štampar Sv. Urban 2, Štrigova M. +385 91 276 7058 stampar@vinarija-stampar.hr www.vinarija-stampar.hr Mjesto: VIDIKOVAC MAĐERKIN BREG, Robadje bb Datum: 5. – 7. kolovoza 2021. Radno vrijeme: • 5. kolovoza (09:00 – 22:00) • 6. kolovoza (16:00 – 22:00) • 7. kolovoza (09:00 – 00:00) Ponuda vina: sva vina iz ponude vinarije Ponuda jela: BURGERI BY STARI HRAST: Burger Čakovčanec, Burger Međimurec i Mađerkin pinklec Dodatni program: DJ Tomo Napomena: Na Google maps upisa�: Vidikovac Mađerkin breg, nije potrebna rezervacija
info@urbanovo.hr www.urbanovo.hr
28. kolovoza
PRELOG Nagrada grada Preloga 1. fletni i stekli autoslalom 14:00
29. kolovoza DONJA DUBRAVA Dani ljuka
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
4
media
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
događaj tjedna Zadnji dan rezerviran je bio za pop večer uz vrsnu pjevačicu Ninu Badrić
Prepuno jezero Starog grada na prvom danu Porcijunkulova uz legendarnog Željka Bebeka
ZABAVNI KARAKTER PORCIJUNKULOVA – nakon godinu dana pauze održala se četiri odlična koncerta u jezeru Starog grada
Međimurci plesali uz Željka Bebeka, Opću Opasnost, Klapu Iskon i Ninu Badrić Plesalo se na sve strane, oni s COVID potvrdama u jezeru, a ostali na okolnim stranama parka
Ovogodišnje pobjednice: Dorotea Prosnik, Lara Velič i Ana Milica Ćupić s već poznatim organizatorom Rajkom Dobošićem
Dorotea Prosnik pobjednica 16. Malog MEF-a Mali MEF postao je dio tradicije u sklopu Porcijunkulova. Tako je održan i ove godine, a svake godine poprima sve veći međunarodni karakter. Nastupili su: Nika Špoljarić iz Varaždina, Zara Horvat iz Donje Dubrave, Eni Čengić iz Sarajeva, Anja Đurkin iz Domašinca, Eva Brumen Košar iz Dravskog polja, Tena Panić iz Donjeg Mihaljevca, Mia Ištvanić iz Zagreba, Lana Pintar iz Drinjevca, Kiara Cenko iz Kotoribe, Lara Velič iz Maribora, Hana Sakač i Karla Meglić iz Trnovca Bartolovečkog, Ana Milica Čupić iz Doboja, Zala Gril iz Velenja, Dorotea Prosnik iz Zagreba, Alina Bratovčak iz Maribora, Nika Špoljarić i
Elena Manojlović te Bea Alič iz Austrije. Jednoglasnom odlukom žirija 15-godišnja Dorotea Prosnik iz Zagreba sasvim je zasluženo osvojila Grand Prix 16. Dječjeg festivala Mali MEF.Pjesma Vukovar autorice Maje Rogić ostavila je dojam ne samo na članove žirija već i na publiku u atriju Starog grada u Čakovcu. Uz sjajnu interpretativnu moć i scenski nastup, osvojila je srca i svih ostalih 14 sudionika festivala. Za najbolji scenski nastup nagrađena je 13-godišnja Lara Velič iz Maribora, dok je nagradu za najbolju interpretaciju pripala 14-godišnjoj Ani Milici Ćupić iz Doboja. (dv, foto: Mario Golenko)
N
akon što je prošle godine jezero Starog grada u Čakovcu povodom najpoznatije manifestacije Porcijunkulovog zjapilo prazno, ove je godine uz posebne mjere ipak bilo popunjeno koncertima. Tako je ovogodišnje čakovečko proštenje trajalo četiri dana od petka do ponedjeljka, a Međimurci su imali prilike malo se i rasplesati i raspjevati.
Nedjeljna večer bila je rezervirana za opušteniji ugođaj uz Klapu Iskon
Rock noć subotnje večeri uz Opću opasnost i vokala Peru Galića
Prvu je večer koncertom otvorio legendarni Željko Bebek i sa sigurnošću možemo reći da je stvorio popriličnu gužvu i još bolju atmosferu. Plesalo se na sve strane, oni s COVID potvrdama u jezeru, a ostali na okolnim stranama parka. Nesumnjivo je Bebek svojim hitovima napravio koncert za pamćenje i probio led. Drugi je dan bio rezerviran za rock večer uz Opću opasnost, dok je nedjelja bila nešto opuštenija uz Klapu Iskon i dalmatinski ugođaj. Posljednji je dan stigla Nina Badrić kao prava pop poslastica. Tijekom pandemije koronavirusa i zatvaranja građani su jedva dočekali događaje i zabavu tako da možemo reći da je ovogodišnje Porcijunkulovo bilo željno iščekivano, što je atmosfera i potvrdila.
6. kolovoza 2021.
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
5
Dobro je znati
TS Prim svakoj svirci pristupa s jednakim žarom i željom da raspjeva i raspleše publiku
TAMBURAŠKI SASTAV PRIM pjesmama publiku dira ravno u srce
Suze u očima publike naš su motivator Piše: Lea Novaković Foto: Mario Golenko
Tamburaši su danas popularan izbor za sve vrste zabava, a jedni od njih su i mladići iz TS Prim koji su posjetitelje šetnice uz Muru proteklog vikenda raspjevali na ljetnoj pozornici u Murskom Središću. Oni su Florijan Luteršmit, Filip Luteršmit, Luka Čeh, Antonio Vuk, Leon Strnad i David Dolenec, a u nastavku su nam ispričali kako su osnovali svoj tamburaški sastav.
Povezala ih je velika ljubav prema glazbi
Ideja o osnivanju tamburaškog sastava rodila se u lipnju 2018. godine.
- Ono što nam je bilo bitno jest okupiti ekipu koja ima sviračkog iskustva i iza toga se zapravo krije razlog što nas većina dolazi iz KUD-a Mačkovec, koji je i sjedište našeg sastava. Našli smo se na zajedničkom dogovoru i organizirali prvu probu na kojoj smo odmah "kliknuli" i shvatili da nas sve zajedno, osim velikog prijateljstva, veže i velika ljubav prema glazbi, započeli su priču. Razlog zbog kojeg se sastav zove Prim najmanji je tamburaški instrument prim koji u pravim rukama svojim visokim i izrazito finim tonom najviše dolazi do izražaja te
KAMO SUTRA
N
akon godišnjeg odmora koji sam ove godine provela u pravom zenizdanju taman sam se vratila na treći dan naše najpoznatije čakovečke manifestacije. I dok ima onih koji tih dana bježe iz grada glavom bez obzira, ima naravno onih koji se vesele ovom slavlju. Tako su čak održani i koncerti Željka
dira čovjeka u dušu. Ovaj instrument u sastavu svira Florijan Luteršmit. Filip Luteršmit i Luka Čeh sviraju basprim, kontru Antonio Vuk, bas Leon Strnad i čelo David Dolenec.
Na repertoaru se mogu naći pjesme od Dalmacije do Međimurja
- Što se tiče repertoara pjesama, trudimo se pokriti sve Hrvatske regije, pa se tako tu mogu naći pjesme od dalmatinskih, slavonskih do međimurskih. Najvažnije nam je osluškivati želje publike i prilagoditi se svim generacijama, ali i biti
u tijeku s trendovima u tamburaškoj glazbi. Važno nam je da svaka pjesma koju sviramo zvuči što bliže originalu, pa veliku pažnju posvećujemo kvaliteti sviranja i pjevanja. Pokušavamo barem jednom tjedno organizirati probu, a kad stignemo, rado uvježbamo i neku novu pjesmu. Drago nam je što naša publika naš trud prepoznaje i cijeni, kažu naši sugovornici.
Svakoj svirci pristupaju s istim žarom
Tambura je instrument na kojem se može odsvirati gotovo svaki žanr glazbe, stoga im je najdraže svirati pjesme
na koje publika reagira, pjeva uz njih, pleše i zabavlja se. - Sviramo po rođendanima, momačkim i djevojačkim zabavama, krstitkama, krizmama, kafićima i raznim događajima. Otvoreni smo za sve opcije, složili su se članovi TS Prim. Ističu kako im je svaka svirka jednako važna i na svakoj im je primarna želja zabaviti publiku. - Za prvi nastup smo puno vježbali kako bismo se svi zajedno što bolje uskladili, a danas nam je sve to već neka rutina. Znamo kako tko funkcionira, pa nam je za komunikaciju dovoljan i pogled. Sve odluke donosimo zajedno i podijelimo se tako
da svatko odradi neki dio posla oko organizacije nastupa, kažu. Zbog pandemije koronavirusa puno se planova moralo promijeniti, ali planovi za budućnost već su tu. - Za početak se nadamo da ćemo svirati više nego prije. Cilj nam je redovito održavati probe, nastaviti širiti repertoar i kvalitetu svirke, raditi na promo materijalima te oglašavanju na društvenim mrežama. Možda čak u studiju snimimo jednu ili nekoliko obrada pjesama. Do tada nas možete pratiti na društvenim mrežama gdje nas uvijek možete kontaktirati, završili su naši tamburaši.
Održano Porcijunkulovo, pa makar i s testom! Bebeka, Opće opasnosti, Klape Iskon i Nine Badrić. Sve je bilo super do trenutka kad su obznanili da je potreban test ili COVID potvrda o cijepljenju što je izazvalo revolt među građanima. Iako je jasno kao dan da je koncert moguće slušati sa svih strana parka, građani su odlučili ići na testiranje.
Barem neki. Ostali su otišli u Vinograd koji se nalazi pokraj pozornice i fino lijepo pili vinčeko i slušali koncert. Vele da možda nije prvi red do bine, ali je sasvim okej. Osobno sam i sama doživjela da moram pokazati svoju COVID putovnicu. Prvi put sam putovnicu pokazala kad sam prije otprilike tri tjedna
prelazila slovensku granicu, a u drugi put na koncertu Josipe Lisac u Grožnjanu. U tom drugom slučaju ostala sam zapravo zapanjena kako je lako prevariti. Nitko me nije pitao za osobnu iskaznicu pa tako, ako nekome pošaljem svoj test, na tri-četiri s mojom putovnicom može ući kamo god
želi. Ups, ako sam nekome sad dala ideju! U svakom slučaju moving u gradu nešto je što nam svima treba. Vesela lica, langoši, baloni, lunapark, mnoštvo proizvoda međimurskih, kao i hrvatskih proizvođača. Za svakoga se nešto pronađe, a za mene su, naravno, američke palačinke.
Piše: Dora Vadlja
6
media
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
kultura BOŽENA MALEKOCI OLETIĆ, dugogodišnja novinarka Međimurskih novina, predstavlja svoju prvu autorsku knjigu VODE VAS U KINO
OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 18. KOLOVOZA 2021. U CINESTARU VARAŽDIN.
Knjigu Makovo zrno predstavit će u Žabniku 7. kolovoza Knjiga je priča o vizionaru, Franji Makovcu, koji je iz potencijala malih kao makovo zrno preobrazio svoj kraj Naša dugogodišnja novinarka Međimurskih novina Božena Malekoci Oletić predstavlja svoju prvu autorsku knjigu Makovo zrno 7. kolovoza 2021. u 19 sati u Svetom Martinu na Muri Centar za posjetitelje Žabnik, kod Mlina na Muri.
Knjiga je priča o vizionaru, Franji Makovcu, koji je iz potencijala malih kao makovo zrno preobrazio svoj kraj. Naslov Makovo zrno govori o Svetom Martinu na Muri i njegovu širem zavičaju, Međimurju, kraju koji je dugo bio manji od makova zrna.
I kao što sama autorica Božena Malekoci Oletić u uvodnom tekstu kaže: - Dugo je u meni tinjala potreba da napišem priču o Međimurju, ali me u tome blokirala tipična međimurska nesigurnost jesam li dovoljno dobra da ispričam njegovu esenciju, mentalitet koji nas je oblikovao. Ipak, ušla sam u priču prije nego nas sveprisut-
na globalizacija ne samelje u ujednačenu neprepoznatljivu kašu. Moraju iz mene izići razmišljanja o tome što nas je oblikovalo, razbudilo, kuda i kamo idemo. Kako se u nama probudila zakopana samosvijest, počela jačati i sukljati, da ju pokažemo svima. Da nas vide i prepoznaju. (dv, foto: Zlatko Vrzan)
Božena Malekoci Oletić sa svojom prvom autorskom knjigom koju će predstaviti u Žabniku
18-godišnja BRUNA HERCIGONJA pjevala i svirala u središtu Porcijunkulova 2021. DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film “StarDog i TurboCat” (projekcija u Varaždinu) Ulaznice za film “StarDog i TurboCat” dobila je:
Petra Skupnjak
KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
ZNANJE nagrađuje
Gitarom i predivnim glasom stvorila odličnu atmosferu - Počela sam svirati u drugom razredu osnovne škole jer sam išla u Glazbenu školu za gitaru. Volim kombinaciju pjevanja i sviranja, ističe mlada glazbenica koja će uskoro biti maturantica Bruna Hercigonja 18-godišnja je glazbenica iz Varaždina koja je na ovogodišnjem Porcijunkulovu svojom svirkom dodatno stvorila pozitivno ozračje. Prvi joj je put da je nastupila kao ulična sviračica na najpoznatijoj čakovečkoj manifestaciji, što ju posebno i raduje. - Nastupam prvi puta, to mi je probijanje leda. Jako sam zadovoljna i atmosfera je odlična. Sviram i pjevam generalno pop iako volim i rock. Inače sviram i električnu gitaru i ukulele tako da su mi svi žičani instrumenti ljubav. Na Porcijunkulovu nastupam s akustičnom gitarom, rekla
VICTORIA MAS: Bal luđakinja
kupon br. 1351
Znanje poklanja knjigu
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Dobitnik iz broja 1350 je Branka Fegeš iz Nedelišća (TAFFY BRODESSERAKNER: Fleishman je u nevolji). Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
Bruna Hercigonja, mlada talentirana glazbenica koja je prvi put nastupila na Porcijunkulovu
nam je na početku razgovora simpatična Bruna.
Gitaru svira od početka osnovne škole
Sanja o bendu s braćom i sestrom
- Počela sam svirati u drugom razredu osnovne škole jer sam išla u Glazbenu školu za gitaru. Volim kombinaciju pjevanja i sviranja jer mislim da se to jedno s drugim nadopunjuje. Bruna će na jesen postati maturantica Prve gimnazije u Varaždinu, a kasnije se nada upisu na fakultet. Zanimaju ju prirodoslovni fakulteti, a Bruni želimo da joj se ostvare želje u glazbenom i profesionalnom svijetu. (dv)
Ima dva brata i sestru, a ne začuđuje što su svi četvero u glazbenim vodama. Braća su mlađa, ali ih Bruna svakako uključuje. - Jedva čekam da još malo porastu i mislim da bismo mogli biti jako lijep bend. Brat svira gitaru i tamburicu i oba pjevaju, ističe glazbenica koja je građane svojom svirkom uveseljavala svih četiriju dana Porcijunkulova. Kaže kako je konačno dočekala da se može neg-
VICTORIA MAS: Bal luđakinja Kraj je 19. stoljeća. Mjesto radnje Pariz, točnije poznata psihijatrijska bolnica Salpetriere. Doktor Charcot očarao je cijeli grad javnim hipnotiziranjem žena koje su proglašene ludima, histeričnima, koje je društvo odbacilo. Istina je, međutim, mnogo složenija - ove su žene često samo smetnja svojoj okolini, neželjene supruge, majke koje ne mogu preboljeti težak gubitak ili tvrdoglave kćeri. Vrhunac godine u ovoj ustanovi je takozvani “bal luđakinja”, osebujan doktorov eksperiment u sklopu kojega krema Pariza dolazi gledati pacijentice prerušene u kolombine, ciganke i mušketire, uživajući pritom u zvucima valcera i polke. Genevieve je glavna bolničarka
dje svirati nakon situacije s koronavirusom. Svirka je ono što ju ispunjava i daje joj energije i poticaj za dalje, što je prekrasno čuti od takve mlade i perspektivne djevojke.
koja je nakon prerane smrti svoje sestre Blandine zauvijek prezrela religiju i zavjetovala se znanosti i dr. Charcotu. No sve se počinje mijenjati kad upozna Eugénie, devetnaestogodišnjakinju iz “dobre obitelji” koju je upravo ta obitelj zatvorila u ludnicu.
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
media
7
Scena i moda
VALERIJA CEROVEC 28-godišnjakinja iz Miklavca u Londonu gradi uspješan vlastiti brend Kalampierre
Brendom koji sam nazvala po kalamperu reklamiram Međimurje! Od uspjeha joj je posebno drag trenutak bio kad je poznata Iris Apfel uvrstila Kalampierre ovratnik kao jedan od modnih dodatka u svoju Etsy rubriku Piše: Lea Novaković
V
alerija Cerovec iz Miklavca u London se zaljubila kad ga je prvi put posjetila, a danas tamo živi i gradi uspješnu modnu priču vlastitog brenda Kalampierre. U Zagrebu je uz književnost i umjetnost studirala i modni dizajn gdje je naučila puno o izradi i pripremi krojeva.
Pokretanje brenda dogodilo se spontano U Londonu živi već više od dvije godine. - London sam prvi put posjetila prije mnogo godina i to je bila ljubav na prvi pogled. Već tada sam svima rekla kako ću se jednom preseliti u London. Otad sam se često vraćala u Englesku i na kraju zaljubila u Willa zbog kojeg sam i skupila hrabrosti da se preselim, započela je Valerija Cerovec. Šivanje maski pretvorilo se u kreiranje vlastitog brenda, a šivati je naučila sama. - Zapravo uopće nisam razmišljala o pokretanju vlastitog branda do početka pandemije prošle godine. Tijekom lockdowna na neko se vrijeme zatvorila galerija u kojoj radim. Lockdown sam tada provela u Brightonu gdje sam posudila šivaću mašinu od susjede kako bi sašila nekoliko maski za lice. Kasnije sam počela šivati maske i za susjede i tako zaradila novac da kupim svoju šivaću mašinu. Uskoro sam otvorila svoj Etsy dućan i započela šivati i šešire. Mislim da je danas pristup internetskoj prodaji olakotna okolnost posebno zato što svatko, iz bilo kojeg dijela svijeta, može otvoriti dućan na Etsyju ili drugoj platformi. S druge strane, mislim da je održavanje i
rast brenda puno teže ostvariti, posebno s obzirom na situaciju s pandemijom, ali i druge izazove, istaknula je naša sugovornica.
Štand Kalampierra iduće godine i na Porcijunkulovu? Za šivanje jednog predmeta potrebno joj je nekoliko sati. - Za svaki proizvod uzmem vremena jer se volim posvetiti izradi – izrezivanju, krojenju i šivanju. Što se tiče inspiracije, volim posjećivati trgovine s tkaninama u Londonu i tražiti neke posebne materijale. Kad vidim neku zanimljivu tkaninu, tad mi se obično javi ideja. Ime Kalampierre nastalo je od milja u zezanciji s prijateljima koji znaju koliko volim Međimurje i koliko je Međimurje poznato po dobrom kalamperu, kaže vlasnica brenda. - Htjela bih imati nekoliko pop-up Kalampierre kioska u budućnosti. Tko zna, možda sljedeće godine štand na Porcijunkolovu. Meni je za Kalampierre važna zajednica koju gradim oko brenda zbog čega sam nedavno organizirala i Kalampierre Piknik u Zagrebu, ali i zbog čega radim i mjesečni newsletter i književni klub. Sigurno bih se voljela okušati u šivanju i raznih drugih predmeta, za kraj je rekla Valerija Cerovec. Vlastiti brend Kalampierre želi i dalje razvijati u smjeru u kojem je zamislila i pisati newsletter. Ističe kako joj je izrazito važna svaka narudžba i svaki kupac, a od uspjeha joj je posebno drag trenutak bio kad je poznata Iris Apfel uvrstila Kalampierre ovratnik kao jedan od modnih dodatka u svoju Etsy rubriku.
Valerija Cerovec trenutno u ponudi brenda Kalampierre ima šešire i ovratnike
8
media
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Čakovečka špica
6. kolovoza 2021. Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja
Supružnici Perhoč prošetali ispod kišobrana
Nasmiješene Milena i Marijana
Maja, Marko i mali Mark koji već sad zna da želi biti policajac
Lana, Mirjana i Željka znaju što se nosi tijekom ljeta
Romana i Tomo zabacili jednu fotku ispod kišobrana na Porcijunkulovu
Sretna obitelj Hajdinjak
Martina, Slaven i Relja – divna obitelj
6. kolovoza 2021.
Rak
Lav
22. 06. - 22. 07.
LJUBAV
Mars i Venera u zoni komunikacija i kraćih putovanja vas čine veoma aktivnom, mentalno i verbalno, pa sigurno imate prilike upoznati nekog tko vas stimulira na više razina. No ostanite u zoni realnosti, kako se ne biste prevarili, samo zato što vam izgleda da netko dijeli iste stavove. Dani oko 11.-12. nude priliku za strastvene zagrljaje i duboko spajanje. Istražite sve što želite znati o svom partneru oko 26. Venera u zoni doma (od 16.) unosi svoje ljupke vibracije u kućno okružje, pa ste spremni na ugodne razgovore
NOVAC I POSAO
Mnogi ciljevi vam ostaju nedostižni jer pri planiranju
Horoskop 33
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Djevica
23. 07. - 23. 08. budžeta nikako ne možete naći sredstva za njihovo ostvarenje. Pritišću vas obveze koje ne možete izbjeći, a svaka ideja koju smislite, pokaže se nerealnom. Mladi Mjesec (8.) označava početak nove faze u osobnim prihodima, pod napetim aspektima. Od 11., bacite se na proučavanje svih detalja i svojom upornošću nađite rješenje (20.-23.), a kulminacija napora pokazuje rezultat 22., u vrijeme Punog Mjeseca.
ZDRAVLJE
Ponekad vam se čini da ne možete izdržati sve pritiske, ali ste dovoljno izdržljivi i uvijek nađete rješenje. Samo zadržite mir pri donošenju odluka i uspjet ćete u nastojanjima.
mjesecni
LJUBAV
Prva tri tjedna označavaju vaše doba u godini, a uz Sunce u Lavu je i misaoni Merkur pa pripremate poteze za idućih godinu dana. Glavna veza je u fazi analize, jer pokušavate ustanoviti koje vrijednosti dijelite s partnerom i što doista želite od odnosa. Novi osobni ciklus kreće u vrijeme Mladog Mjeseca u Lavu (8.), pod nešto težim planetarnim aspektima. Razgovarajte s partnerom i pokušajte razumjeti gdje ne štima. Pun Mjesec (22.) govori kako partner traži više pažnje.
NOVAC I POSAO
Glavni odnos se može odnositi i na onaj poslovni, a strogi zahtjevi druge strane
24. 08. - 23. 09. (šefa?) traže nova rješenja, stoga se doista morate pokazati; možda razmišljate i o promjeni u karijeri. Od 11., okrećete se analizi prihoda, a od 22. možete početi planirati godišnji budžet; nemojte se zanositi nerealnim idejama. Odličan učinak na poslu se ogleda i u prihodima (11.-12.), a Mars i Venera donose dobar utjecaj u tu zonu. Od 16., više je vedrine i dobrog raspoloženja, pa u kontaktima možete upoznati i privlačnu osobu.
ZDRAVLJE
Trebate vratiti snagu i osjećaj �izičke moći, u čemu pomaže i radni uspjeh, što se odražava i na zdravlju. Iscrpit će vas problemi na poslu ili u vezi, pa je važno odmarati se.
LJUBAV
Erotski duo Mars i Venera brode vašim znakom i traže zadovoljenje �izičke želje, a vaš šarm i vibracije koje odašiljete na najvišoj su razini. Vjerojatno ćete naići na nekog tko vam sada odgovara (ili u postojećem odnosu), ali pripazite da ne izgubite osjećaj za realnost u svojim romantičnim snovima, jer se brzo mogu rasplinuti. Posebnu strast pokazujete oko 11.-12., kad se upuštate u moćne, duboke zagrljaje. Ulazak Merkura u Djevicu (11.) traži razmišljanje o sljedećim potezima, a nakon dolaska Sunca (22.), započinje vaše doba.
NOVAC I POSAO
Novčana situacija kreće nabolje nakon 16., kad Vene-
ra uđe u zonu prihoda. Dotad će vas mučiti veći radni teret, stoga pazite na koncentraciju u odnosima. Mnoge stvari pripremate iza scene i bavite se analizama i detaljima, ali na radnom mjestu nema mjesta za ambicije još koji mjesec. Nakon 22., krenite punom parom i učinite što više možete u sadašnjim okolnostima. Neko radno pitanje dosiže kulminaciju u vrijeme Punog Mjeseca (22.).
ZDRAVLJE
S manje energije u prva tri tjedna punite svoje baterije, posvetite se tihim aktivnostima i pripremama za novi godišnji ciklus (od 22.). Odmarajte se, a oko 22. posvetite pažnju svom �izičkom zdravlju.
skop
olovoz
Jarac
Vodenjak
22. 12. - 20. 01.
LJUBAV
Prvih desetak dana ukazuje na neke sukobe s ljubavnim partnerom, vjerojatno oko novca, pa morate zadržati kontrolu nad reakcijama. To utječe i na emocionalni status i malo guši strast, ali 3.-4. svejedno donose veoma uzbudljive trenutke, pa je očito riječ o toplo-hladnom odnosu. Mars i Venera dodaju veliku dozu erotike, naročito ako ste na odmoru, ali najjače apetite imate oko 11.-12., kad se duboko prožimate sa partnerom.
NOVAC I POSAO
Možda se oni izazovni planetarni aspekti ipak odnose samo na �inancije, no uz nešto više kreativnih napora, uspjet ćete naći rješenje. Nova faza
Ribe
21. 01. - 19. 02.
započinje oko 8. (Mladi Mjesec), pa pokažite sve svoje sposobnosti. Ulazak Venere u zonu karijere (16.) poboljšava uvjete, a energiju dobro usmjeravate 20.-23. Ne podlegnete li iluzijama ili sklonosti trošenju (19.-20.), Pun Mjesec (22.) u fokus donosi pitanje prihoda. Proučite sve važne detalje (26.) i donijet ćete pravilnu odluku.
ZDRAVLJE
Ne volite kad vam novčana pitanja nisu dobro posložena, pa ne stignete uživati koliko biste htjeli, ali možda samo trebate malo više paziti na troškove na zabavu. Ne očekujte bitan porast prihoda još nekoliko mjeseci, ostanite konzervativni. Dobro se odmorite!
LJUBAV
Glavni odnos je u fokusu u prva tri tjedna, što posebno naglašava Mladi Mjesec (8.), iako pod nešto izazovnijim aspektima u početnih desetak dana. To ne znači da nema strastvenih trenutaka ili neočekivanih upoznavanja i uzbuđenja (3.-4.), no temperatura se podiže oko 11.12., te 20.-23. Vrući Mars i seksi Venera jačaju apetite i nude vam obilje zabave. Mnogi Vodenjaci će nam odmor tek od 22., dok se istovremeno pitate što vas doista duboko čini zadovoljnima. Analizirajte vlastite vrijednosti i odnos s najbližom osobom.
NOVAC I POSAO
Na zabavu i užitke nikad vam nije žao potrošiti, no bilo bi dobro kad biste realno sa-
20. 02. - 20. 03. gledavali svoje novčano stanje i bez iluzija donosili odluke, temeljene na poznavanju svih detalja. Neka situacija u domu diže frustracije, možda i zbog nepopustljivog stava kojim nastupate. Iznenadne i dobre odluke dugoročno mogu osigurati bolja vremena, no krajem godine ćete se opet suočiti s potrebom za konačnim rješenjem.
ZDRAVLJE
Sve se usporava i zastaje, pa tako kreće i vaša auto-analiza i sumnje u vlastitu perspektivu. Pun Mjesec (22.) stavlja vaše potrebe u prvi plan, nakon što ste se u prethodna dva tjedna više bavili partnerom. Zadržite koncentraciju.
LJUBAV
Opojna Venera i energični Mars u vašoj zoni partnerstva obećava �izička zadovoljstva, no vaš mutni i konfuzni vladar Neptun iz Riba staje nasuprot planetu ljubavi (9.-10.), čime vam zamagljuje vid, a romansu čini vjerojatno boljom nego što jest. Još kad dodamo njen strastveni zagrljaj s moćnim Plutonom (11.), teško se možete oduprijeti osjećaju potpune predanosti. A sve vjerojatno započinje uzbudljivim i iznenadnim upoznavanjem (3.-4.). Ostanite bar malo s nogama na zemlji. Od 11. i 22. potpuno ste posvećeni temi partnerstva.
NOVAC I POSAO
Novi radni ciklus započinjete oko 8., u vrijeme
pojave Mladog Mjeseca, no pod pritiskom izazovnih aspekata u prvih desetak dana, što vas prilično opterećuje. Teško se koncentrirate i misli su vam isprekidane, baš kad trebate pokazati na poslu svoje vještine, a najradije biste se prepustili samo odmoru i ljubavi. Iz nekog razgovora s važnim partnerom proizlazi odlična ideja (20.-23.), pa djelujte brzo i odlučno. Koncentraciju teško zadržavate 24.-25.
ZDRAVLJE
Ne budite žrtvom vlastitih iluzija: ma koliko uživali u lijepim trenucima, zadržite kontrolu nad emocijama. Započeo je i period auto-analize vaših psiholoških i duhovnih potreba (22.).
34
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. kolovoza 2021.
ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2020./2021.
SREDNJE ŠKOLE GIMNAZIJA JOSIPA ŠTOLCERA SLAVENSKOG ČAKOVEC 1. A – razrednica: Lara Kralj Učenici: Mara Barbić, Selena Benkovič, Maja Bogdan, Ivan Dokleja, Magdalena Jambrović, Roko Mađarić, Paola Novosel, Mia Pintarić, Ema Šela, Teodora Turk, Vedran Turk, Elena Zeman. 1. B – razrednica: Marta Kramar Burela Učenici: Luka Bodulica, Julia Magdalena Ciglar, Jana Flac, Frida Horvat, Hana Jagec, Teo Klasić, Lea Kovač, Lovro Marčec, Lana Naranđa, Luna Marija Novak, Rebeka Novinić, Jakov Novinščak, Klara Ovčar, Tena Perhoč, Mia Šestan, Paola Vadlja, Nika Vidović, Jana Vlašić, Martin Zadravec. 1. C – razrednica: Elvira Dolenec Učenici: Mia Čmrlec, Katja Dania, Hana Jankulija, Ana Marčec, Nora Mesarić, Rija Novak, Stipe Popović, Ian Posavec, Florijan Radek, Tia Srnec, Sabrina Šimunković-Meznarić. 1. D – razrednica: Martina Mavrek Učenici: Lea Ceilinger, Anja Horvat, Petar Jalšovec, Nika Kovačić, Erin Kozar, Lucija Krnjak, Žana Marie Munda, Larisa Nomo Nemi, Ana Novak, Magdalena Palašek, Nera Preložnjak, Jakov Sanjković, Barbara Vrčić, Jelena Zaspan. 1. E – razrednica: Mirjana Vidović Učenici: Klara Dvorščak, Katarina Fumić, Viktor Gombar, Luka Ilić, Elena Juračić, Mia Jurčec, Fran Kolarić, Paola Lukša, Filip Nemec, Ema Novak, Zora Petričević, Danijel Pilaj, Lena Požgaj, Marta Premuš, Anamarija Srpak, Samuel Šarić, Paola Žarković. 1. F – razrednica: Melita Sambolek Učenici: Vito Bistrović, Lara Ćurak, Luka Dakić, Luka Lukačević, Marija Dora Marodi, Vjeran Murković, Nikola Mustač, Vedran Novaković, Fabian Posedi, Karlo Posedi, Marta Žulić. 1. G – razrednica: Iris Bel Učenici: Agia Malvić, Ida Mujezinović, Dora Novak, Ana Pintarić, Dora Sisek. 2. A – razrednik: Miljenko Blažeka Učenici: Jana Balent, Karlo Beličanec, Lara Bogdan, Rea Cerjan, Kiara Crnetić, Tanja Čurin, Niko Hoblaj, Laura Knechtl, Katja Kolarić, Laura Radek, Lea Sabol, Ana Šimić, Tihana Tomšić, Klara Varga, Domagoj Vlahek, Anja Zadravec. 2. B – razrednica: Marta Horvat Učenici: Tijana Colar, Dea Dominić, Dorijan Fučko, Tin Hertelendi, Zara Hribar Gašparović, Luna Jalšovec, Julia Janković, Anđelina Kečkeš, Lucija Knezić, Maja Krhač, Gabriel Kvakan, Iva Perčić, Iris Peter, Lea Petković, Barbara Pongrac, Katja Premuš, Roko Sarić, Leon Turk, Petar Vlašić. 2. C – razrednik: Damir Rodiger Učenici: Lucija Balog, Nika Buljan, Laura Cenko, Paula Đurkin, Ivan Grubić, Stela Horvat, Ria Kolarić, Laura Krznar, Lucija Martinović, Ela Pergar, Nika Sokač, Vid Vrčić,
Domagoj Vučenik. 2. D – razrednica: dr. sc. Zdravka Skok Učenici: Marlena Babić, Nino Blažić, Jana Conjar, Ana Dobša, Jakov Feher, Idora Filo, Katrina Horvat, Iva Hranilović, Luka Janković, Anja Kolarić, Tara Kos, Ema Mučić, Nina Novak, Sara Novak, Grga Pavlic, Katja Sršan, Lara Šafarić, Klara Škvorc, Franka Vizinger. 2. E – razrednica: dr. sc. Žaklin Lukša Učenici: Marija Blažek, Lana Boj, Laura Bunjevčević, Ana Dukić, Dora Gašparić, Marija Elena Hodić, Lovro Hranilović Tarandek, Jakob Jakšić, Marko Jambrošić, Leonarda Krsnik, Lucija Kutnjak, Hugo Mađarić, Nina Nemet, Vida Novak, Andrija Palašek, Marta Strbad, Leon Strnad, Roko Strnad, Franka Špiranec, Iris Trstenjak, Leon Vajda, Stela Vuković. 2. F – razrednica: Karmena Vadlja Rešetar Učenici: Šimun Bilas, Matija Bujanić, Ana Francišković, Nikola Horvat, Leon Katanec, Leon Katić, Žana Klasić, Leonard Kovač, Jakov Kovačević, Vito Križaić, Jakov Majnarić, Filip Malović, Klara Mihalić, Kneja Pokrivač, Ema Slaviček, Dorijan Strbad, Arijana Strniščak, Hana Strniščak, Matej Telebar, Fran Žganec. 2. G – razrednica: Lidija Kolar Učenici: Karlo Culej, Lana Fajić, Lara Lukman, Hana Miller, Lana Mošmondor, Priska Novak, Dora Potočnjak, Ana Topolnjak. 3. A – razrednik: Petar Pavlic Učenici: Asja Balić, Ema Bilaver, Ivona Filipić, Matija Herman, Ivan Horvat, Oliver Janković, David Kikelj, Lea Krištofić, Matko Legen, Barbara Novak, Lara Poljak, Luna Pomor, Tin Tompić, Ines Trojko, Lucija Varga, Adela Vaser, Anja Višnić, Laura Žižek. 3. B – razrednica: Nina Mikolaj Varga Učenici: Vedran Bogdanović, Luka Ceilinger, Paola Isabel Glumpak, Barbara Hegol, Ivona Jakovljev, Natali Kovačić, Noa Kresta, Dolores Lovrenčić, Dorian Mikulan, Lara Mikulić, Ana Novinščak, Paola Oltran, Isabell Repalust, Dora Slamek, Katarina Židov. 3. C – razrednik: Goran Karamarković Učenici: Jura Barić, Dino Blažić, Franka Bukovec, Magda Horvat, Marta Mesarek, Leda Novak, Lucija Novak, Klara Piskač, Paula Zadravec, Magdalena Žokalj. 3. D – razrednica: Andreja Talan Gombar Učenici: Maria Abramović, Ema Balent, Klara Jančec, Niko Kozar, Antonio Martinjaš, Rahela Perčić, Hana Perko, Laura Štampar, Dora Tuksar, Fran Vranić. 3. E – razrednica: Gabrijela Brljak Učenici: Zlatko Andročec, Antea Božić, Klara David, Domagoj Haramija, Melani Hlišć, Petra Jalušić, Karlo Kolac, Vlatka Medenjak, Grazia Mislović, Anja Slana, Saša Srpak, Nicol Sternad, Jakob Trupković, Karla Vršić, Mihaela Zadravec. 3. F – razrednica: Tamara Srnec Učenici: Karla Čmrlec, Maksimilijan Hižman, Paula Horvat, Tea Horvat, Filip Jengić, Ena Kosec, Jelena Kovačić, David Latin, Helena Lesar, Luka
Mikulić, Noa Oreški, Tin Plaftak, Urban Pokrivač, Ivan Premuš, Vilim Srnec, Adam Šinjori, Mislav Štrukelj, Emanuel Vinko, Leon Vuk, Karla Zagorec, Lovro Žganec. 3. G – razrednica: Sanja Jambrović Posedi Učenici: Viktorija Branilović, Petra Kržina, Tajna Petković, Niko Srnec. 4. A – razrednica: Marta Jambrović Učenici: Katarina Đukes, Nika Fabić, Lana Halić, Melani Košak, Josipa Kovač, Ema Kozar, Lara Anica Ludaš, Bartol Marodi, Maria Molnar, Lucija Nađ, Filip Posavec, Lana Vidović, Željka Vincetić, Iva Vinković, Lucija Vlahek. 4. B – razrednica: Helena Zečar Lajtman Učenici: Ivan Belić, Marta Bogomolec, Eva Glavina, Tomislav Grudić, Dalia Hamer, Tena Jalšovec, Filip Knežević, Petra Krčmar, Lana Maček, Bruno Mikulan, Lorena Novak, Chiara Premuš, Antonija Rođak, Karla Sabolić, Rebeka Telebar, Asja Vidović, Niko Vidović, Rea Vlahek, Vita Vlahek, David Zdolec, Hana Žbulj. 4. C – razrednik: Gordan Premuš Učenici: Jelena Bakač, Nina Braniša, Barbara Delost, Tea Filipović, Sasha Goričanec, Ana Hlebec, Lidija Janković, Laura Levačić, Rebeka Marton, Sintia Marton, Rajna Međimurec, Dunja Mikec, Eva Sokač, Lea Strbad, Laura Šardi, Sara Šarić, Ana Vićentijević, Sara Zvonar. 4. D – razrednica: Marija Borko Učenici: Ema Bogdan, Adrijan Branković, Julija Bratovčak, Gabriela Habuš, Antonela Hamer, Ema Kranjec, Noah Lukovnjak, Petra Nedeljko, Nikolina Novak, Mirna Novoselc, Paola Poljaković, Marija Pongrac, Nina Pörs, Elena Rajnović, Luka Šafarić, Mihaela Vrtarić, Karla Vurušić, Paula Zorčec, Bianka Žganec. 4. E – razrednica: Zlatka Grahovec Soldat Učenici: Nola Barila, Ema Bogdan, Nela Božić, Ivan Dujić, Elena Kropek, Tihana Lozer, Marta Markulin, Laura Novak, Marta Novak, Sanela Novak, Lovro Pokrivač, Nensi Sirc, Laura Vinković, Nikola Vugrinec, Nikša Žganec. 4. F – razrednica: Štefanija Požgaj Učenici: Petar Belošević, Mirna Bilas, Florijan Blažeka, Ivor Cecelja, Josip Dolenec, Jona Döring, Ema Dravec, Marta Fabić, Fran Glad, Lora Golubić, Helena Herman, Paula Horvat, Una Jakšić, Samanta Kerman, Adriana Klobučarić, Vedran Knežević, Jan Kos, Tea Kovačić, Nikola Mesarić, Miša Ovčar, Sabina Petković, Filip Rafael, Noa Šajnović, Filip Vučenik. 4. G – razrednik: Andrija Bacinger Učenici: Ena Gavez, Helena Horvat, Lorena Juračić, Laura Kronast, Petra Mesarić, Justina Vrbanec, Noa Vresk, Žana Žilić.
OSNOVNE ŠKOLE OŠ STRAHONINEC 1.a - Razrednica: Adriana Delonga Klasić Učenici: Bistrović Dalia, Borko Noa, Branović Ema, Đunđuš Lucijan, Đu-
ra Mia, Ivanović Rita, Ivanušić Leon, Karan Milan, Kolar Kaja, Kovač Jan, Merlak Inna, Mrazović Sven, Pejić Greta, Pleh Petar, Topolnjak Jan, Trokter Dorian, Varga Vita, Vidović Ema, Živković Maša. 1.b - Razrednica: Sanja Hozmec Učenici: Babić Dina, Bajkovec Alesandro, Brumen Ema, Danilović Zara, Deban Vito, Đunđuš Barbara Lucia, Gregur Lovro Josip, Horvat Fran, Jambrošić Žana, Levačić Andrej, Luketić Mesarek Luka, Marčec Rajan, Mesarić Korina, Mlinarić Marsel, Mlinarić Zara, Novak Viktor, Petran Franka, Plevnjak Ana, Potočnjak Magdalena, Pucko Mia, Taradi Hrvoje, Vuković Elena. 2.a - Učiteljica: Petra Žganec Učenici: Bernat Gabriela, Cerovec Dena, Čurin Noa, Gregur Jana, Kanižaj Laura, Komar Mia, Krznarević Jakov, Kukovec Nino, Masten Karla, Posavec Sven, Simov Tijana, Sutlar Filip, Šoltić Franka, Toth Vito, Trupković Enja, Varga Borna, Vranović Dežić Karlo. 2.b - Razrednik: Mario Kanižaj Učenici: Bogdan Tena, Bratković Toma, Čurila Ante, Dokleja Ana, Fodor Mila, Josipović Sara, Kolarić Liv, Mlinarić Roko, Novak Lorena, Novak Nela, Pasarić Petar, Peras Jakov, Šagi Karla, Šlezak Vjera, Špicar Ena, Zoričić Ela. 2.c - Razrednica: Sanela Gumbarević Učenici: Brez Patrik, Carević Dina, Jalušić Filip, Jalušić Kevin, Jalušić Mateo, Kantoci Matko, Kolarić Leo, Kovačić Dexter, Kraljić Benjamin, Kraljić Dino, Krizman Iva, Ladić Max, Magdalenić Eva, Šmaguc Klara, Vrtarić Katja, Vuk Karlo, Vurušić Eva. 3.a - Razrednica: Ksenija Meglić Učenici: Josip Barbir, Janja Bekina, Hana Ceglec, Ana Dominić, Mišel Kosec, Niko Kozar, Matej Kurjaković, Franjo Lehkec, Noa Lesjak, Tia Leskovar, Ela Levak, Tea Matić, Denni Novak, Ela Šantl, Patrik Trupković, Luka Zgrebec. 3.b - Razrednica: Lana Hohnjec Učenici: Bajkovec Jakov, Bogdanić Zar, Bratković Luka, Brumen Mika, Grabant Jan, Horvat Tea, Hunjadi Dora, Kolar Maksim, Pintarić Vjera, Posavec Ian, Srnec Erik, Sušec Kaja, Šarić Aska, Šlezak Ana, Topčagić Leo, Topolnjak Fran, Vida Vito, Vuković Rahela, Zlatarek Žan. 4.a - Razrednica: Ana Horvat Učenici: Andrašec Saša, Balenta Mia, Hižman Ivano, Jambrović Zora, Kolenić Greta, Kovač Neven, Krizman Lara, Magdalenić Karlo, Polak Josipa, Posavec Matej, Rodiger Petar, Škvorc Teo, Topličanec Helena, Trupković Lino, Vidović Iva. 4.b – Razrednica: Jadranka Škvorc Učenici: Bernat Laura, Blagus Tena, Bujanić Zara, Carević Hana, Ceglec Jan, Petran Ena, Soldo Gabriel, Srša Leo, Trupković Ian, Vidović Fran, Vrbanec Nika, Vuk Mia, Zdolec Eva. 5.a – Razrednica: Maja Punčec Učenici: Jakov Božanić, Emma Bra-
tinščak, Vid Bubek Kraljić, Karlo Fegeš, Katja Jalušić, Ema Kozar, Franka Krumpić, Teodor Novak, Marin Varga, Helena Vrbanec, Elena Vrtarić. 5.b - Razrednica: Sandra Gotal Učenici: Maja Cmrečnjak, Mihael Hanžeković, Vito Horvat, Toni Jagec, Nela Jalušić, Denio Jambrošić, Helena Kukolić, Marko Mikolaj, Klara Pavić, Hana Ptiček, Hana Pucko, Mate Srnec, Albert Taradi, Leonard Vuković, Hela Zachowius. 6.a – Razrednica: Marina Mrazović Učenici: Ela Blagus, Kevin Kralj, Leona Marđetko, Rea Petričević, Tara Rodiger, Marija Soldo, Matea Srnec, Niko Agi, Vito Šmaguc, Leon Toth, Leon Josip Varga. 6.b - Razrednik: Davor Žerjav Učenici: Magdalena Balenta, Teo Bratković, Lucija Brkinjač, Mirna Drabić, Neda Grabrović, Maksima Hamera, Frano Jakob Horvat, Karlo Kovaču, Lui Trstenjak, Matija Vrbanec, Viktorija Vrbanec, Anja Žarković.
4.A - Razrednica: Vesna Herman Učenici: Tin Gabriel Borković, Mateja Drk, Jana Horvat, Noemi Huić, Jona Kanižaj, Mura Kanižaj, Lucija Kozjak, Leon Krnjak, Tena Novak, Ana Katarina Palašek, Leona Tkalčec. 4.B - Razrednica: Gordana Turk Učenici: Anastasia Bajrić, Lorena Hajdarović, Natan Janušić, Niko Kocijan, Petar Kocijan, Sara Viktoria Košak, Lucija Kutnjak, Tena Mesarić, Karlo Novak, Katja Panić, Elena Toth. 5.A - Razrednik: Andrej Roginek Učenici: Sara Braniša, Maša Bratišćak, Anja Kerovec, Eva Lajtman, Sebastian Lerinc, Antonio Novak, Fran Pomor, Melani Strahija, Gabrijel Tomašić. 6.A - Razrednica: Marijana Marčec Učenici: Marta Borković, Ozren Grgić, Marko Lovrek, Sven Mesarić, Josipa Novak, Martin Sirc, Nina Turk.
7.a - Razrednik: Aleksandar Rebernik Učenici: Matija Andrašec, Rita Bernat, Ema Gotal, Andrej Kanižaj, Ivan Kregar, Lea Tomašić, Leon Toplek.
7.A - Razrednica: Silvija Micek Učenici: Veronika Borković, Sven Petar Colarić, Leo Habjan, Benjamin Makar, Ivan Sokač, Eni Vibović.
7.b - Razrednica: Nataša Pongrac Učenici: Paula Juras, Matilda Kraljić, Leona Kukovec, Kaja Mikac, Nela Posavec, Raina Špoljarić.
7.B - Razrednica: Emina Kefelja Učenici: Borna Biber, Barbara Ciglarić, Saša Cmrečnjak, Saša Habijan, Mateo Turk.
8.a - Razrednica: Vesna Mikulić Učenici: Hana Đukes, Lana Glavina, Noa Kolar, Jana Magić, Emanuel Majerski, Laura Marčec, Ana Marđetko, Veronika Martinčević, Luka Pintarić, Dino Soldat, Lana Zorković.
8.A - Razrednica: Ivana Pavlic Učenici: Dorian Baksa, David Drk, Helena Lesjak, Sebastijan Salaj, Mateo Srpak, Žan Erik Veble.
8.b razreda – Razrednica: Anja Matić Učenici: Ema Borković, Hanna Bratinščak, Roko Dunjko, Jakov Gregur, Lea Lehkec, Fran Rešetar, David Šlezak, Nikola Zgrebec.
OŠ BELICA 1.A - Razrednica: Zdenka Novak Učenici: Enes Bajrić, Evita Bihar, Leo Braniša, Tomi Bratišćak, Nikola Ciglarić, Nino Hajdinjak, Tessa Herman, Annie Janušić, Dorian Kneklin, Matej Kocijan, Vito Kovačić, David Krčmar, Gilijan Makar, Tia Mihalic, Maja Mikac, Luna Mlinarić, Roko Srnec, Noa Škvorc, Maja Zahirović. 2.A - Razrednica: Martina Kolar Učenici: Emil Baksa, Ivano Dodlek, Josip Đurkin, Žan Gereci, Leona Habula, Mia Herman, Gabriel Janković, Kaja Jurčec, Vito Krnjak, Gabrijel Miri, Lana Novak, Luka Novak, Bruna Pongračić, Stella Požgaj, Ema Srpak, Karla Toth, Lucija Trstenjak. 3.A - Razrednica: Štefanija Mihalic Učenici: Dominik Andrašec, Nela Bajrić, Petar Borković, Leon Branilović, Iva Braniša, Petar Filipović, Erik Furjan, Tena Horvatić, Lina Kaučić, Bianca Kolar, Erik Lesjak, Zara Lovrenčić, Mateo Mlinarić, Antonia Požgaj, Jakov Srnec, Vito Srnec, Roberta Srpak, Tia Šarkanj, Tea Rozina Turkalj.
8.B - Razrednica: Mirjana Turk Učenici: Ena Buhin, Kevin Dodlek, Adela Dvorščak, Marta Hajdarović, Lorena Lukman.
Područna Škola Gardinovec 1.B - Razrednik: Dražen Čavlek Učenici: Leo Fažon, Jan Lesjak, Leo Mavrin, Dina Paler, Patrik Palfi, Franka Ružić, Leon Sokač, Marija Tuksar. 2.B - Razrednica: Lidija Hertarić Učenici: Mateo Fažon, Asja Vranović. 3.B - Razrednik: Dražen Čavlek Učenici: Lea Jančec, Maja Kolarić, Gabriela Krznar. 4.C - Razrednica: Lidija Hertarić Učenici: Noah Baksa Barbaš, Ema Jančec, Fabijan Krznar, Lea Špoljar, Lana Železnjak.
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
18. svibnja 2018.
NOGOMET - TRANSFERI
NOGOMET KUP MNS-a 2021/22.
Kreće pretkolo i 1. kolo kupa Ovog vikenda igra se pretkolo kupa Međimurskog nogometnog saveza, dok će se idućeg vikenda odigrati i kompletno prvo kolo tog natjecanja. KUP MNS – SENIORI – 2021/22. – PRETKOLO – 8.8.2021. u 17:30
Pajić je u Šibeniku bio član standardne postave
ČAKOVČANIN MARTIN PAJIĆ iz Šibenika prešao u ciparski prvoligaš
Impresioniran sam, FC Pafos vrhunski je organiziran! Piše: Miljenko Dovečer
Dvadesetjednogodišnji Čakovčanin Martin Pajić nakon dviju sezona provedenih u Šibeniku u kojem je bio standardni igrač odlazi na Cipar. Igrač koji je ponikao u NK Međimurju bio je jedan od najstandardnijih igrača Šibenika za koji je upisao 33 prvoligaška nastupa dok je na terenu prosječno proveo 82 minute. Njegova trenutna vrijednost na Transfermarktu je 350.000 €. S ciparskim prvoligašem FC Pafosom potpisao je dvogodišnji ugovor, a konkurirat će na poziciji desnog braniča u ekipi koju je ove godine preuzeo slovenski stručnjak Darko Milanič, dugogodišnji trener Maribora i reprezentacije. Pafos je ciparska nogometna momčad sa sjedištem
u Paphosu. Klub je osnovan 2014. godine nakon spajanja najvećih momčadi Paphosa, AEP Paphos i AEK Kouklia. Domaći stadion nazvan je Stelios Kyriakides, a trenutno se natječu u ciparskoj prvoj ligi. U klubu koji ima europske ambicije dočekat će ga poznata lica iz vremena kada je bio član HNK Rijeke. Odnedavno je tamo njegov bivši suigrač Franko Kovačević, kao i dugogodišnji sportski direktor Rijeke Ivan Mance koji istu ulogu obavlja i u ciparskom prvoligašu. Nakon što je odradio liječnički pregled, potpisao je ugovor i priključio se novim suigračima na pripremama u Španjolskoj. - Evo, nakon obavljenog liječničkog pregleda potpisao sam ugovor sa svojim novim klubom. Već sad mogu reći da sam impresioniran iako
Škvorc karijeru nastavlja u Austriji Nakon što je prošle sezone nosio dres Poleta u 3. HNL – Sjever, Škvorc se odlučio na odlazak u inozemstvo gdje će igrati za 16. klub u karijeri. Međimurski branič pristupio je austrijskom četvrtoligašu DSV Leobenu u kojem se još nalaze Marko Brekalo, Mario Dančević i Josip Ciprić.
Škvorc je do sada promijenio 15 klubova, a igrao je u osam stranih zemalja. Seniorsku karijeru započeo je u Varteksu, a kasnije je igrao za Dinamo, Lokomotivu, belgijski Mechelen, izraelski Beitar, ciparski Nea Salamis, rumunjski Cluj, izraelski Hapoel Kfar Saba, moldavski Šerif, Split, slovenski Ankaran, armenski Alashkert i mađarski Honved. (nl)
GRANIČAR (Novakovec) – KRALJEVČAN 38 (Donji Kraljevec), MLADOST (Dekanovec) – HAJDUK (Štrukovec), NAPREDAK (Gornji Kraljevec) – Vidovčan (Donji Vidovec), PLAVI (Peklenica) – DINAMO (Žiškovec), OTOK – MURA (Hlapičina), BUDUĆNOST (Miklavec) – DRAVA (Kuršanec)
KUP MNS – SENIORI – 2021/22. – 1. KOLO 14.8.2021. u 17:30
TORPEDO (Križovec) – RUDAR (Mursko Središće), BRATSTVO (Preseka) – MLADOST KOMET (Prelog), DINAMO (Palovec) – SLOGA (Čakovec), NK NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC – MLADOST (Sveta Marija), PODTUREN – GALEB (Oporovec), VUČETINEC – BUDUĆNOST (Podbrest), DONJI KONCOVČAK – ČSK (Čehovec), HAJDUK (Brezje) – SOKOL (Vratišinec), BRATSTVO (Savska Ves) – MALI MIHALJEVEC, CENTROME20 TAL (Macinec) – OMLADI-
Dobro je znati
Mar�n Pajić prešao FC Pafos FC Pafos nije toliko poznat u Hrvatskoj kao npr. Omonija, Apoel ili Anorthosis. Naime, klub je vrhunski organiziran, a veseli me što će me trenirati i vrhunski trener Milanič o kojem sam čuo sve najbolje. U klubu je i dosta igrača iz regije pa mi
NAC (Mačkovec), PUŠĆINE – DUBRAVA (Sivica) 15.8.2021. u 17:30
NAPRIJED (Cirkovljan) – MEĐIMURJE (Čakovec), Pobjednik PLAVI – DINAMO (Ž) – POLET (Sveti Martin na Muri), MLADOST (Ivanovec) – GRANIČAR (Kotoriba), JADRAN (Štefanec) – MEĐIMUREC (DunjkovecPretetinec), STRAHONINEC – OMLADINAC (Novo Selo Rok), MLADOST (Selnica) – NEDELIŠĆE, SPARTAK (Mala Subotica) – PARAG, POBJEDA (Gornji Hrašćan) – POLET (Pribislavec), OMLADINAC (Držimurec-Strelec) – TRNAVA (Goričan), DRAVA (Donji Mihaljevec) – DUBRAVČAN (Donja Dubrava), Pobjednik Graničar (N) – Kraljevčan 38 – TRNOVEC, CROATIA – BSK (Belica), Pobjednik Otok – Mura – DRAŠKOVECGEOTHERMAE, RADNIČKI (Gardinovec) – BRATSTVO (Jurovec), BORAC PMP (Turčišće) – HODOŠAN, Pobjednik Napredak – Vidovčan – JEDINSTVO (Gornji Mihaljevec), Pobjednik Mladost (D) – Hajduk (Š) – VENERA PMP (Sveti Juraj na Bregu), Pobjednik Budućnost (M) – Drava (K) – BORAC (Donji Hrašćan), DINAMO (Domašinec) – SLOBODA (Slakovec) SLOGA (Štrigova) – SLOBODA (Mihovljan), JEDINSTVO (Novo Selo na Dravi) – ZAwww.mnovine.hr • r SADBREG 77
adaptacija neće biti problem. Došao sam spreman i jedva čekam da se nametnem treneru. Do prvenstva ima još dvadeset dana, uskoro se iz Španjolske gdje smo na pripremama vraćamo na Cipar, rekao nam je prve dojmove Čakovčanin Martin Pajić.
Bobičanec produžio vjernost Muri
Bobičanec je unatoč ponudama produžio ugovor na još dvije godine i igrat će u Muri najmanje do 30.6.2024., osim ako u međuvremenu ne ostvari transfer. Luka je u Murskoj Soboti četvrtu sezonu, za Muru je odigrao 137 utakmica u PLTS -u, drugoj slovenskoj ligi i slovenskom kupu te postigao 48 golova. Također je upisao osam nastupa u kvali�ikacijama za Ligu prvaka i Europsku ligu te postigao tri gola. (nl)
Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće tel: +385 (0)40 821 990 - centrala fax: +385 (0)40 373 456 www.sgc-aton.hr e-mail: info@sgc-aton.hr
6. kolovoza 2021.
PREDSTAVLJAMO PRVAKE MEĐIMURSKIH NOGOMETNIH LIGA
NOGOMET TURNIR Međimurec U-14
Nogometni turnir na mantinele uz besplatnu kotizaciju Škola nogometa Međimurec – Sloboda u suradnji s NK Međimurec Dunjkovec – Pretetinec poziva Vas na jedinstveni nogometni događaj, turnir na mantinele koji će se održati 14. i 15. kolovoza u prijepodnevnim, odnosno poslijepodnevnim satima, ovisno o kategoriji, na terenima NK Međimurec Dunjkovec – Pretetinec. Turnir na mantinele dio je 23. izdanja međunarodnog turnira Međimurec U-14. Svim klincima ovo je jedinstvena prilika da igraju nogomet u drugačijim
uvjetima te da upoznaju i druže se s igračima iz različitih klubova. Važno je napomenuti da se za ovaj turnir kotizacija ne plaća i da je turnir organiziran da bi se promovirao nogomet. Za prve tri najbolje plasirane momčadi po kategorijama osigurane su medalje. Iz tehničkih razloga još nismo u mogućnosti odrediti koji se dan igra pojedina kategorija, ali ćete o tome i o detaljnim propozicijama biti obaviješteni u što skorije vrijeme. (nl)
NŠ Međimurje – Čakovec dobila je priznanje za sjajan rad u ženskom nogometu u proteklih nekoliko godina. Na njihovu adresu stigla su čak četiri reprezentativna poziva. Na Ljetnom kampu HNS-a za kategoriju U-15 iz NŠ Međimurje – Čakovec
pozvane su Lea Bartolić, Kaja Županić, Ema Čurin i Dora Kuzmić. Sam kamp održava se u Velikoj od 1. do 5. kolovoza. Nagrada je to za djevojke, za njihov nogometni razvoj i za angažman koji ostvaruju u NŠ Međimurje – Čakovec. (nl)
Četiri Međimurke u nacionalnoj reprezentaciji
Varaždinski klub na međimurski pogon osvaja medalje Mali nogometaši odigrali su sjajne utakmice, sklopili nova prijateljstva, stekli iskustvo, puno se družili, kupali se i uživali na plaži, a najspretniji među njima kući donose zaslužene medalje s velike državne završnice Igara u malom nogometu. Titula najboljih otišla je u vitrine MNK Fotex Junajted. Kao što to i obično biva, dio varaždinske ekipe ponovno je činilo nekoliko mladih međimurskih nogometaša koji su dali velik obol u ovom uspjehu,
+18
dok je Niko Nestić proglašen najboljim igračem turnira. Fotex Junajted prvo je mjesto osvojio ispred osječke Olimpije i Nopo Legan iz Slavonskog Broda. Od međimurskih nada za Fotex Junajted igrali su Matej Trupković, Roko Kozjak, Paulo Nomo Nemi, Viktor Baumhak, Niko Nestić, Raul Evian da Costa, Lemie Lajtman i Viktor Dodlek. Dio ekipe još su bili Varaždinci Ian Kordić, Mladen Mrnjavac i Kristijan Pintarić. (nl)
Nazovi napaljene
Medimurke!
Telefonski sex uživo! 0-24
064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700
NK GRANIČAR KOTORIBA – PRVAK I. MNL
Prvenstvo osvojili s 18 pobjeda i 56 bodova Momčad Graničara osvojila je naslov prvaka upisavši 18 pobjeda, 2 neriješena ishoda i tri su puta poraženi. Prvenstvo su završili s 56 osvojenih bodova, a njih slijedi prvi pratitelj Podturen s osvojenih 53 boda, a potom Polet s 42 boda. Imaju uvjerljivo naje�ikasniji napad lige sa 65 zgoditaka, dok je BSK mrežu suparničkih momčadi pogađao 61 put. Druga su
najčvršća obrana lige s 25 primljenih zgoditaka u svojoj mreži. U tom segmentu igre najbolji je Podturen sa svega 16 primljenih zgoditaka. Pod vodstvom trenera Stjepana Klarića naslov prvaka osvojili su: Dominik Burek, Patrik Horvat, Petar Mikulan, Ivan Tilošanec, Borko Beliga, Tin Čmrlec, Marko Ujlaki, Igor Gal, Vedran Purić, Mario Gregurina, Danijel Brčić, Nikola
Golenja, Vinko Trojko, Jura Orehovec, Vilim Kos, Lovro Radmanić, Danijel Kvakan, Ivan Vrkić, Danijel Nađ, Filip Peroković, Dean Volar i David Posavec. Najbolji je klupski strijelac Danijel Brčić s 11 zgoditaka, a slijede ga Vilim Kos i Filip Peroković s 10 postignutih zgoditaka. Trener Klarić spomenuo je da su svaku utakmicu
3. HNL Sjever – Polet i Rudar započeli pripreme
shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim rezultatom nakon završetka prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta, što je i ostvareno. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, sponzorima kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad. (dj)
Kristić i Balajić, bivši suigrači iz NK Varaždina kao treneri na suprotstavljenim stranama Piše: Miljenko Dovečer
Polet iz Svetog Martina na Muri vrlo je rano krenuo u pripreme za nadolazeću sezonu. Kratkim sastankom i testiranjem igrača u ponedjeljak 12. srpnja započele su pripreme koje će igrači trenera Kristića uglavnom odraditi na svojim terenima. Trenirat će se 4–5 puta tjedno, a uz trenera seniorske momčadi Matiju Kristića i sportskog direktora Zorana Šardija u stručnom je stožeru i �izioterapeut Darijan Tomašić. Početak natjecanja za sezonu 2021/22. 3. HNL – Sjever predviđen je za subotu 21. kolovoza 2021. godine kada Polet gostuje u Ludbregu kod NK Podravina. Osim svakodnevnih treninga predviđene su i kontrolne utakmice, a do sada je Polet odigrao s drugom ekipom Osijeka 1:1 i sudjelovao na turniru u Hlapičini koji su osvojili pobijedivši u polu�inalu Sokol iz Vratišinca, a u �inalu Rudar s čak 5:0. Do početka prvenstva dogovorene su još utakmice sa Zagorcem u Krapini ove subote, a kup susret 15. kolovoza protiv pobjednika susreta Plavi – Dinamo (Ž). Početkom nove sezone bilo je dosta igračkih promjena u redovima Poleta. Iz različitih
su razloga klub napustili Tomislav Medved, Erik Hozjan, Dino Škvorc, Karlo Karlovčec, Dominik Filipović, Karlo Težak i nedavno Alen Herceg. U tijeku je ljetni prijelazni rok i čelni ljudi kluba za sada su angažirali 5 novih igrača, a pregovara se s još nekolicinom. Dvojica igrača dolaze iz obližnjeg NK Rudar Mursko Središće – napadač Nino Patafta i stoper Leonard Mesarić, a obojica su bili standardni članovi prve postave. Devetnaestogodišnji veznjak Ivan Dolovski dolazi iz juniorskog pogona NK Varaždin, a mladi Fran Antolović je 16-godišnji igrač koji dolazi iz kadetskog sastava NK Međimurje iz Čakovca i konkurirat će na mjestu stopera ili u vezi. Konkurenciju je također pojačao osamnaestogodišnji Saša Stojko iz Omladinca Novo Selo Rok, koji je prije toga prošao sve selekcije NK Međimurja. Hitronogi se Saša najbolje snalazi na bočnoj poziciji na desnoj strani. Planovi Poleta uvijek su vezani uz sam vrh, pa je tako i ove sezone u kojoj žele napraviti iskorak i plasirati se rang više. - Naravno da uvijek stremimo k vrhu, a cilj nam je
a�irmirati i mlade igrače i ostati čim duže u utrci za prvo mjesto. Za sada kadar kojim raspolažemo je najmanje isti ako ne i bolji od onog od prošle sezone. Prijelazni rok još traje i možda ćemo posegnuti za još pokojim pojačanjem, rekao nam je trener Poleta Matija Kristić. Drugi trećeligaš, susjedni Rudar, krenuo je u pripreme istog dana kada i Polet pod vodstvom novog trenera Andrije Balajića koji je jedno vrijeme bio suigrač trenera Poleta Matije Kristića kada su zajedno igrali u nekadašnjem prvoligašu Varteksu. Balajić, koji je bio pomoćnik Beseku u kineskom klubu Shangai, zbog koronavirusa morao se vratiti u Hrvatsku, prihvaća poziv Rudara i kreće u novi trenerski izazov. - Dosta igrača je otišlo, ali je zadržana okosnica ekipe, ostali su Škvorc, Šardi, Vinko, Vaš, Zeljko, Vurušić kojima su priključeni mladi, još golobradi igrači Ilija Liklin, Marko Lisjak, Patrik Nedeljko, Lovro Mesarić. Iz Omladinca Novo Selo Rok došao je vratar Niko Kodba, mladi osamnaestogodišnjak koji je prije toga već bio u Rudaru. U Rudar se iz Omladinca vratio i Silvio Radiković, ljevak koji može konkurirati na više pozicija.
Iz Dubravke Turčin došao je Borna Belaj, stoper koji je prošao nogometnu školu Varaždina. Uglavnom, uz par iskusnih, puno mladih igrača dobit će priliku u novoj sezoni, kazao je novi trener Rudara. Neko vrijeme kružila je priča da se klub raspada. - To mogu objesiti mačku o rep, svakodnevno sam u komunikaciji s novim predsjednikom Miljenkom Zobićem, stalno mi je na raspolaganju i Kristijan Antolović, a na svakom treningu puno je ljudi koje zanima kako radimo. Na treninge dolazi i bivši predsjednik Cilar s kojim se poznajem od prije tako da klub dobro plovi. Cilj nam je promovirati mlade igrače i čim prije ih ukomponirati u sastav, a u tome mi pomaže i bivši sportski direktor Smiljan Liklin, kao i Mario Rajf, dosadašnji golman koji trenira vratare. Osim toga, želim napraviti obiteljsku atmosferu, a to za sada ide prilično dobro, rekao nam je Andrija Balajić. Do početka prvenstva osim treninga igrače Rudara očekuju i najmanje još dvije kontrolne utakmice, prva u subotu protiv trećeligaša Varteksa, a tjedan dana kasnije, 14. kolovoza, kup utakmica protiv Torpeda u Križovcu.
6. kolovoza 2021.
RUKOMET na pijesku
Reprezentativac iz Šenkovca osvaja medalje u nacionalnom dresu Hrvatska muška seniorska reprezentacija u rukometu na pijesku osvojila je srebrnu medalju na nedavno održanom Europskom prvenstvu, a dio te sjajne priče bili su međimurski sportaši Patrik Jambrović i Filip Goričanec. O Jambroviću znamo gotovo sve, a taj sjajan košarkaš sljedeće će sezone braniti boje Šibenke. Njegov suigrač iz reprezentacije i jako dobar prijatelj Filip Goričanec bio je vrlo važan čimbenik u reprezentaciji Hrvatske, a
u gotovo svakom susretu bio je ponajbolji igrač. Goričanec ima 23 godine, živi u Šenkovcu, studira na Geodetskom fakultetu u Zagrebu te igra za Hrvatski rukometni klub Gorica koji se natječe u najvećem hrvatskom rukometnom rangu – Paket24 Premijer liga. Na poticaj roditelja svoju rukometnu karijeru započeo je sa 6 godina u RK San-sport. Kasnije, uz konstantan rad i puno odricanja, preko mnogo klubova u različitim ligama (Nede-
Filip Goričanec, 23-godišnji student iz Šenkovca za sobom već ima respektabilnu sportsku karijeru
S reprezentacijom Hrvatske i medaljama, Filip kleči drugi s desna
RUKOMET
- Rukomet na pijesku počeo sam igrati 2014. sa 16 godina. Na poticaj suigrača iz Nedelišća i MRK Čakovec počeo sam trenirati rukomet na pijesku i sudjelovati na turnirima prvenstva Hrvatske za klub BHC Čakovec. Ujedno mi je to bila dodatna aktivnost ljeti nakon što je dvoranska sezona završila. Prije svega, velika mi je čast i ponos predstavljati hrvatsku reprezentaciju na svjetskim natjecanjima. Isto tako, sudjelovanjem na tim natjecanjima stječem nova prijateljstva, životno iskustvo i lijepa sjećanja, kazao nam je Filip. Goričanec je u krugu reprezentacije već nekoliko godina, a prvi uspjeh ostvario je s juniorskom reprezentacijom. Nakon juniora, vrlo mu je brzo stigao poziv u seniorsku reprezentaciju s kojom je igrao na Svjetskom prvenstvu, Mediteranskim igrama, Svjetskoj ligi i Europskom prvenstvu, a sa svakog se velikog turnira kući vratio s odličjem. (nl)
MEĐUNARODNI rukometni turnir u Međimurju
Sestre Posavec ambasadorice za poželjeti Više od 1.500 mladih rukometaša i rukometašica iz Hrvatske i Europe od 27. do 29. kolovoza boravit će u Međimurskoj županiji. Razlog njihova dolaska je međunarodni rukometni turnir „Pozoj handball cup“, namijenjen djevojčicama i dječacima od 10 do 17 godina. Oko 100 rukometnih ekipa odigravat će utakmice u sedam dvorana diljem Međimurja – u ATON-u u Nedelišću, dvorani Graditeljske škole Čakovec, dvorani II. osnovne škole
Čakovec, kao i dvoranama Osnovne škole Mursko Središće, Prelog, Mala Subotica i Donji Kraljevec, a dio programa organizirat će se i u Areni Varaždin, u susjednoj Varaždinskoj županiji. Organizator ovog jedinstvenog sportskog događaja iznimne turističke vrijednosti je Društvo sportske rekreacije Sportska subota, a njegovi partneri su Muški rukometni klub Čakovec i Ženski rukometni klub Zrinski.
TURNIR PRVAKA MNS-a
Graničar najbolji među prvacima Proteklog vikenda Kotoriba je bila domaćin tradicionalnog turnira prvaka Međimurskog nogometnog saveza. U prvome susretu sastali su se prvak III. MNLe Pušćine i prvak II. MNL-e (B skupina) Bratstvo iz Savske Vesi. Susret je završen bez pobjednika rezultatom 3:3. U izvođenju jedanaesteraca bolji su bili Savčani pa su se plasirali u finale. U drugom susretu igrali su prvak I. MNL-e Graničar i prvak II. MNL-e (A skupina) Croatia. Favorizirani domaćin opravdao je očekivanja pa je bio bolji rezultatom 3:1.
U nedjeljnom finalnom susretu Kotoripčani su s čak 8:1 bili bolji od Savčana. Trostruki strijelci bili su Nađ i Ujlaki, dok su se jednom u listu strijelaca upisali Čmrlec i Radmanić. Počasni zgoditak za Bratstvo postigao je Vabec.
Odlukom Izvršnog odbora Međimurskog nogometnog saveza, Budućnost iz Miklavca i Bratstvo iz Preseke odigrat će dvije kvalifikacijske utakmice za ostanak u II. MNL-i. Pobjednik tih susreta nastavlja svoj put u II. MNL-i (B skupina), dok se poraženi seli u
III. MNL-u. Budućnost (M) u B skupini završila je na 15. mjestu s 29 bodova. U 30 utakmica upisali su 8 pobjeda, 5 remija i 17 poraza. Bratstvo (P) prvenstvo je također završilo na 15. mjestu s 22 boda. Upisali su 6 pobjeda, 5 remija i 19 poraza. (dj)
Nogometni klub Sloga Čakovec od 5. do 7. kolovoza bit će domaćin Turnira Grada Čakovca na kojem će nastupati šest nogometnih momčadi s područja Grada Čakovca. U grupi A nalaze se čakovečka Sloga, Jedinstvo (NSD) i Omladinac (M) dok su u grupi B Bratstvo (SV), Mladost (I) i Jadran. Turnir počinje u petak s počet-
kom u 18 sati utakmicom Bratstva (SV) i Jadrana. Istog dana u 19 sati igraju Jedinstvo i Omladinac, a od 20 sati Sloga i Omladinac. U subotu se turnir nastavlja susretom Mladosti i Bratstva s početkom u 18 sati. Od 19 sati igraju Mladost i Jadran, a dan zatvaraju Sloga i Jedinstvo. U subotu se igra završnica turnira.
Subota Polufinale: Bratstvo (SV) – Pušćine 2:2 (11 m, 5-4); Graničar (K) – Croatia 3:1 Nedjelja Finale: Graničar (K) – Bratstvo (SV) 8:1
Budućnost i Preseka u borbi za ostanak lišće, Vidovec, Infostar, Međimurje, Zagorica) došao je do HRK Gorica u kojoj igra već četiri godine. Rukomet na pijesku počeo je igrati 2014. godine, a na samim počecima nije ni pomislio da će u nacionalnom dresu osvajati odličja baš u tom sportu.
Proslava srebra sa suigračima
NOGOMET
Ambasadorice turnira su brončane „Kraljice šoka“, najpoznatije međimurske blizanke Stela i Paula Posavec. - Imamo ambasadorice kakve nitko nema! Bivše rukometašice ŽRK „Zrinski“ Čakovec Stela i Paula Posavec, rodom iz Strahoninca, kao dio hrvatske rukometne reprezentacije osvojile su brončanu medalju na prošlogodišnjem Europskom prvenstvu u rukometu 2020. godine. Stela, igračica Rukometnog kluba Lokomotiva Zagreb, i Paula, koja je potpi-
sala za RK Krim Mercator iz Ljubljane, čekaju vas na Pozoj cupu u Čakovcu. Tko može odbiti takav poziv, napisali su organizatori.
Nogometni spektakl na čakovečkoj Slogi
ATLETIKA
Kotoripski begači održali redovnu skupštinu kluba U prostorijama ŠRD Žužička u prijepodnevnim satima održana je sedme po redu redovna skupština kluba. U ugodnoj i opuštenoj atmosferi uz prisustvo 2/3 članova, redom su jednoglasno prihvaćeni svi podneseni izvještaji. Jednoglasno je prihvaćena i promjena u izvršnom odboru kluba pa je tako umjesto dugogodišnje članice izvršnog odbora Danijele Krobot, koja je funkciju napustila iz osobnih razloga, nova članica postala Marina Dolenec. Posebno je istaknuto zadovoljstvo što se u pan-
demijskoj situaciji uspjelo organizirati dvije utrke, i to prošlogodišnju 6. Kotoripsku 15-icu i ovogodišnju Utrku tri mosta. Isto tako su dogovoreni detalji oko organizacije ovogodišnje sedme po redu Kotoripske 15-ice. Vodstvo kluba iskazalo je zadovoljstvo što su se protekle godine uz pomoć sponzora i sufinanciranjem članova uspjele kupiti službene trenirke kluba za sve članove. Na samom je kraju održan prigodni domjenak. (nl)
6. kolovoza 2021.
SPORTSKE igre mladih u Splitu
Međimurska četvorka ponovno dokazala da su na vrhu Nikola, Niko, Lukas i Viktor su s trenerom Stjepanom Novakom otputovali u Split da bi obranili naslov prvaka od prošle godine na završnici Sportskih igara mladih. Nakon četiriju odigranih susreta, pobijedili su u njima trima, a jedini poraz doživjeli su u samom �inalu. Pobjeđivali su Osijek, Brač
STOLNI TENIS
i osječke Vrijednosnice, a jedini poraz upisali su protiv Cedevite. Fantastična međimurska četvorka Niko Šarić, Nikola Hren, Viktor Šimunć i Lukas Antonović na čelu s trenerom Stjepanom Novakom druge godine zaredom vraćaju se iz Splita s medaljom, a ovaj put morali su se zadovoljiti srebrom. (nl)
Članovi ekipa Gornjeg i Donjeg kraja
MALONOGOMETNO IGRALIŠTE na izletištu Fusek otvoreno utakmicom
Ovog puta Gornji je kraj nadigrao Donji Novouređeno izletište skela Fusek u Murskom Središću postalo je novo mjesto za uživanje, druženje te je ujedno i atraktivan turistički proizvod sa sadržajima za sve dobne skupine i mogući cjelodnevni izlet. Uređeno je malonogometno i odbojkaško igralište, koš za basket te dječje igralište. Nogometnom utakmicom Gornjeg i Donjeg
PLIVANJE
kraja službeno je otvoreno malonogometno igralište kao dio programa Ljeta uz Muru. Događaj je nastavak starije tradicije koja je obnovljena nakon nekoliko godina pauze i prve takve utakmice koja je odigrana davne 1975. godine. Na ovogodišnjoj utakmici Gornjeg i Donjeg kraja pobjedu je odnio Donji kraj s rezultatom 2:1.
U sastavu Gornjeg kraja bili su: Christian Črešnjovec, Tomislav Sabo, Denis Bogdan, Franjo Perhoč, Neven Bogdan, Denis Črešnjovec, Vlado Varšić, Siniša Tropša, Blaženko Rob, Miroslav Srpak, Jan Tropša, Branimir Kodba i Dušan Kodba. U sastavu Donjeg kraja bili su: Sebastijan Vuri, Nino Vuri, Saša Žerjav, Da-
rijan Zadravec, Ivan Brodar, Mihael Božić i Vlado Brodar. Utakmicu su sudili gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak i Alen Kodba. Osim zanimljive i zabavne utakmice atmosferu je dodatno začinio Tamburaški sastav Žice. (BMO)
ODLIČAN NASTUP plivača Čakovečkog plivačkog kluba
Sjajno je stići do prvenstva Hrvatske Čakovečki plivački klub predstavljalo je ukupno 9 plivačica i plivača: Tin Furdi, Adam Šinjori, Fran Kovačec, Sven Furdi, Ema Medved, Marta Horvat, Meri Furdi, Sara Puklavec i Mario Beliga.
USTA Belica Predsjednik Josip Habijan i tajnik Goran Habijan.jpg - Predsjednik Josip Habijan i tajnik Goran Habijan
USTA BELICA
Svečano proslavili desetu godišnjicu Deset godina i dvadesetak dana prošlo je od osnivanja Udruge stolnotenisača amatera u Belici (10. srpnja 2011.), čija je desetogodišnjica u subotu obilježena u beličkom društvenom domu. Od tada se Udruga iskazala odličnim rezultatima klupskih momčadi u međimurskim ligama u čiju se šestu ligu s dvama sastavima uključila u sezoni 2012/13., a već od iduće sezone u natjecanju je i treća momčad. U posljednjoj i zbog pandemije koronavirusa nedovršenoj sezoni 2020/21., prva je momčad u prvoj, druga u četvrtoj, a treća u šestoj ligi. Osim toga, Udruga se iskazala organizacijom otvorenih turnira, završne svečanosti dodjele pokala najuspješnijim momčadima u ligama za 2015/16.,
a klupske su momčadi organizirale i međusobne susrete sa sastavima iz drugih klubova. Sve nabrojeno zorno su prezentirali Denis Tratnjak i tajnik Goran Habijan nakon pozdravnih riječi predsjednika Josipa Habijana, a predsjednik je usto podijelio priznanja osnivačima, sponzorima, najuspješnijim članovima, našem suradniku za praćenje u medijima i Općini Belica čiji se načelnik Zvonimir Taradi biranim riječima obratio skupu. Prije završnog domjenka vidjeli smo ekshibicijski meč između najboljega igrača beličke prve momčadi Miljenka Vračara i izdanka kluba Filipa Godine, sada igrača MSTC Čakovca u nadolazećoj sezoni člana HEP Superlige. (Franjo Flac)
Ekipu je stručnim okom pratio trener Goran Kolarić koji je objasnio kako su izgledala četiri plivačka dana u Zagrebu. – Ujutro su se plivale kvali�ikacije, a poslijepodne �inala. Bilo je izrazito naporno i stresno, a povrh toga sparno i jako vruće vrijeme nije dobro utjecalo na natjecatelje. No, i u takvom ritmu i uvjetima naše cure i naši dečki smogli su snage i napravili dobre rezultate, izjavio je Kolarić i dodao kako je tamo bila krema hrvatskog plivanja. Plivači Čakovečkog plivačkog kluba stavili su točku na i još jedne plivačke sezone. Natjecanje u plivačkom kalendaru 2020/21. završili su jako dobrim rezultatima i time nastavili uzlaznu putanju čakovečkog plivanja. Posljednje i najvažnije natjecanje na kraju sezone, Prvenstvo Hrvatske u plivanju održano je u Zagrebu na 50-metarskom bazenu u Sveticama. Nastupilo je ukupno 35 klubova s plivačima koji su isplivali norme postavljene za nastup na Prvenstvu Hrvatske.
- Samo najbolji od najboljih bili su na završnici, pa je već sam i plasman ovdje veliki uspjeh. No, mi smo otišli i korak dalje te poboljšali rezultate. U ukupnom poretku plivačice su zauzele odlično 16. mjesto, dok su plivači zauzeli 22. mjesto, objasnio je čakovečki trener i poručio kako se nastavlja kontinuitet rasta rezultata u Čakovcu. - Nismo bili prepoznati kao neka plivačka sredina, ali dokazali smo da se s puno kvalitetnog rada može parirati većim gradovima s puno boljom plivačkom infrastrukturom, smatra Kolarić. Za plivačice i plivače ČPK-a
sada slijedi zasluženi odmor koji će trajati tjedan dana, nakon čega kreću pripreme za novu sezonu.
Rezultati u finalima
1. dan Marta Horvat – 6. mjesto u disciplini 200 m mješovito Meri Furdi – 11. mjesto u disciplini 200 m slobodno Juniorska štafeta 4x100 m mješovito mix – 6. mjesto 2. dan Tin Furdi – 7. mjesto u disciplini 50 m slobodno Ema Medved – 13. mjesto u disciplini 200 m leđno Marta Horvat – 5. mjesto u disciplini 200 m leđno
Meri Furdi – 8. mjesto u disciplini 50 m slobodno 3. dan Mario Beliga – 15. mjesto u disciplini 200 m leptir Mlađejuniorska štafeta 4x100 m slobodno – 9. mjesto 4. dan Tin Furdi – 6. mjesto u disciplini 100 m slobodno Ema Medved – 9. mjesto u disciplini 100 m leđno Marta Horvat – 6. mjesto u disciplini 100 m leđno Meri Furdi – 5. mjesto u disciplini 100 m slobodno Meri Furdi – 11. mjesto u disciplini 400 m slobodno Mlađejuniorska štafeta 4x100 m slobodno – 11. mjesto
6. kolovoza 2021.
ČAKOVEČKI OSNOVNOŠKOLCI na teniskom kampu
S mališanima rade licencirani treneri U sklopu projekta Svaki tjedan sport jedan prvi dani u kolovozu rezervirani su za tenis. Teniski kamp iz bijelog sporta provodi Teniski klub Franjo Punčec, a više od 70 djece pojavilo se već prvog dana kampa na teniskim terenima u središtu grada. S mališanima koji su podijeljeni u pet skupina rade licencirani treneri. Podijelili su ih u skupine u skladu s uzrastom i postojećem znanju, odnosno predznanju. Ima dosta djece koja do sada nisu nikad igrala tenis, nikada nisu čak ni držala reket i najveće mi je zadovoljstvo kada vidimo da se upravo takvi mališani oduševe našim sportom, rekao je trener Milan Stojko. Iako je za ovaj dio godine tipično izrazito sunčano i
KOŠARKA
toplo vrijeme, prvi ponedjeljak u kolovozu donio je nešto svježije jutro koje je došlo kao naručeno za osnovnoškolce. U idealnim temperaturnim uvjetima tako su prve teniske korake napravili đaci nekoliko čakovečkih škola, ali i onih iz prigradskih naselja. Među njima su i dvojica prijatelja, Jakov iz Šenkovca i Marko iz Čakovca koji su poručili da im se kamp jako svidio i jedva čekaju da se opet sutra vrate. Osim što će naučiti novi sport, polaznici kampova druže se i socijaliziraju sa svojim vršnjacima te dobivaju i korisne informacije. Naime, u sklopu kampova organizirana su zanimljiva predavanja, a ovog tjedna djelatnici Muzeja Međimurja govorit će im o zanimljivim crticama iz povijesti kraja u kojem žive.
Pet nastupa Nike Rodek za juniorsku reprezentaciju Ženska juniorska reprezentacija Hrvatske je u posljednjem susretu FIBA European Challengera poražena od Portugala 61:77 i time osvojila drugo mjesto na tom vrlo jakom turniru sa samo jednim porazom i četirima pobjedama. Svih pet susreta s prosječnom minutažom od
STOLNI TENIS
30 minuta po susretu za reprezentaciju Hrvatske odigrala je međimurska košarkašica Nika Rodek. Naša Međimurka dala je veliki doprinos u svakom susretu. Ukupno je postigla 15 koševa, a pritom je upisala veliki broj asistencija. (nl)
Bojana Kolarić i Mladen Vidović.jpg - Suci Bojana Kolarić i Mladen Vidović
EUROPSKO PRVENSTVO u Varaždinu
Sudili i međimurski suci Bojana Kolarić i Mladen Vidović S godinom odgode zbog pandemije koronavirusa od 18. srpnja do 2. kolovoza u varaždinskoj Areni odigralo se ekipno i pojedinačno Europsko omladinsko stolnotenisko prvenstvo u dvjema skupinama – omladinci i omladinke do 19 godina te omladinci i omladinke do 15 godina. Iako u sastavima hrvatskih reprezentacija nije bilo igrača ni igračica iz klubova iz
Međimurske županije, bili smo zastupljeni među sucima. Mladen Vidović iz Mihovljana bio je zamjenik vrhovnog suca, a Čakovčanka Bojana Kolarić dijelila je pravdu za stolovima. Oboje su članovi Stolnoteniskog kluba Mihovljan, još uvijek aktivni u njegovim ekipama u međimurskim ligama, a Bojana po potrebi zaigra i za žensku ekipu u Prvoj hrvatskoj ligi. (Franjo Flac)
Kampove djeca s područja grada Čakovca plaćaju 100 kuna, a iz drugih dijelova Međimurja 150 kuna. Za to dobivaju mogućnost neograničenog broja dolazaka na sportske kampove, osvježenje i majicu. Prijavljuje se na recepciji čakovečkih Gradskih bazena, a prijave traju tijekom cijelog ljeta. Posebne nagrade osigurane su za najsportaše – one koji će imati najveći broj dolazaka na kampove. Grad Čakovec pokrovitelj je kampova, koji su zamišljeni da pruže ško-
Neka djeca po prvi put su držala teniski reket u ruci larcima kvalitetno, sportsko i sigurno provođenje ljetnih
praznika pod stručnim nadzorom, a kampove ove godine
sufinancira Ministarstvo turizma i športa. (BMO)
40
Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. kolovoza 2021.
6. kolovoza 2021.
Mozaik 41
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina i TZ Međimurske županije - Čiji je vrt najljepši?
Prijavite se i predstavite čaroliju svoje okućnice
Ruže stablašice uz ulaznu stazu
POSJETILI SMO cvjetnu oazu obitelji Juras iz Orehovice
Divovski ljiljani koji oduzimaju dah - Ljiljane smo nabavili u Münchenu. Da samo vidite kako izgleda njegova lukovica. Ogromna je kao kanta. Tko god je došao k nama, rekao nam je da nikada nije vidio ovako velike ljiljane, ispričala nam je Agneza Juras Piše: Sanja Heric
U
sklopu našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši predstavljamo cvjetnu oazu Agneze i Ivana Jurasa iz Orehovice. Ovaj bračni par se u mirovini vratio natrag u Međimurje, a cijeli radni vijek proveli su u Njemačkoj.
Ljiljani opijaju izgledom i mirisom
Najposebniji je cvijet u njihovom vrtu divovski ljiljan koji, kad ga vidite, jednostavno očarava. Najprije svojom veličinom jer je dosegao preko
dva metra, potom prekrasnom ružičastom bojom i na kraju vrlo ugodnim, opojnim mirisom. - Ljiljane smo nabavili u Münchenu i ne znamo kako im je točno ime, ali su nas zadivili. Da samo vidite kako izgleda njegova lukovica. Ogromna je kao kanta. Tko god je došao k nama, rekao nam je da nikada nije vidio ovako velike ljiljane, ispričala nam je Agneza Juras pokazujući nam svoj vrt na koji je jako ponosna. Ljiljane neki zovu i rajskim cvijetom, a njegovo značenje povezuje se sa simbolom čistoće, nevinosti i ljubavi. Ovi divovski ljiljani gomoljaste su trajnice, a najviše im odgovara
Agneza Juras sa svojim raskošnim ljiljanima mjesto zaštićeno od propuha i vjetra uz dosta sunca. U vrtu Jurasovih svi ti uvjeti su im i više nego zadovoljeni, stoga nije nimalo čudno da su im zauzvrat podarili toliko lijepe cvjetove.
Pažnju plijeni i stotinjak kaktusa
Vrt Jurasovih krasi i sto�njak kaktusa
Poseban kutak u vrtu obitelji Juras čine kaktusi. Ima ih svakakvih, okruglih, duguljastih, štapićastih, dugih tankih listova i onih mesnatih. Neki od njih stari su 40-ak godina, a u Međimurje su ih donijeli iz Njemačke.
U ljetnim mjesecima imaju ih u svom dvorištu, a tijekom zime sklanjanju ih u podrum. Kaktuse odlikuju prekrasni mirisi i vrlo upadljivi cvjetovi koji se otvaraju u jutarnjim satima. - Nakon blagdana Svih svetih stavimo ih unutra. Zalijemo ih prvi put u januaru. Za njih je bolje da ih što manje zalijevate, tada više cvatu, rekla nam je Agneza u nastavku. - Prije nekoliko tjedana naši su kaktusi imali preko stotinjak cvjetova u isto vrijeme, to je nešto prekrasno za vidjeti. Cvjetovi se otvaraju
SVE ZA MOJ DOM
telefon: 095/ 815 52 58 Strahoninec - Poleve, Dravska 70
h�ps://vrtlarija-vijenac.hr
samo u jutarnjim satima, dodala je na to naša sugovornica. No to nije sve u njihovom vrtu. Pažnju plijene i ružičaste, crvene i bijele ruže stablašice uz ulaznu stazu obiteljske kuće. U nastavku se nalaze i veliki oleandri, ružmarini, palme, suncokreti, različiti sukulenti, klinci, crvene kane i prekrasne orhideje u različitim bojama. Briga oko cvijeća raduje ih i ne predstavlja im nikakav teret, rekao nam je ovaj bračni par. Što se pak tiče zalijevanja, najčešće je to rano ujutro ili pak kasno navečer kada sunce više toliko ne prži.
h�ps://vrtnicentariva.hr
Planirate sadnju? POZIVAMO VAS NA DANE OTVORENIH VRATA
I ove godine MEĐIMURSKE NOVINE nastavljaju s tradicijom biranja najljepših okućnica u natječaju “Čiji je vrt najljepši”. Akciju i ove godine provodimo u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije. Naš natječaj prilagođujemo novim trendovima. Primijetili smo da Međimurci sve više uređuju zelene, minimalističke, lijepo uređene oaze koje služe za odmor na terasama, balkonima ili dijelu dvorišta za odmor. Budući da se nagradni natječaj zove Čiji je vrt najljepši?, mnogi svoje male zelene oaze nisu prijavili, pogrešno misleći da njihova minimalistička rješenja nisu vrijedna prijave. Međutim, nije tako. Svaki trud koji ste uložili u uređenje okoliša svog doma je vrijedan prijave. Stoga prijavite svoj vrt ili okućnicu, ali isto vrijedi i za mali obiteljski otok za opuštanje.Pokažite svoje cvjetne ideje i inspirirajte druge. Prijavite svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje ili rođake na naš nagradni natječaj: na marketing@mnovine.hr ili telefon: 323 600. Obavezno navedite adresu osobe čiji vrt prijavljujete i ostavite kontakt telefona kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. Prijave su već krenule i traju sve do ponedjeljka, 23. kolovoza. I ove godine očekuju vas vrijedne nagrade za vaš trud. Imamo šest nagrada u sklopu natječaja Čiji je vrt najljepši. (BMO)
Sponzori su osigurali: • BAT: 1. nagrada bon 1000 kn 2. nagrada bon 500 kn 3. nagrada bon 300 kn.
• Međimurka BS: vrtna pumpa Inox 800 (vrijednost oko 600 kn) - za najoriginalniji ručno rađeni vrtni ukras. • Vrtni centar Iva: poklon-bon 500 kn - za najljepši cvijet vrta. • Vrtlarija Vijenac: poklon-bon 500 kn - za najegzotičniju biljku vrta. • Osim toga svi koji sudjeluju bit će nagrađeni priznanjima TZ Međimurske županije.
42
Automobilizam
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
TEST Dacia Sandero Comfort 1.0 ECO-G 100
6. kolovoza 2021.
Uz benzin vozi i na tvornički ugrađen plin Sandero treće generacije nalazi se par koraka naprijed u odnosu na prethodnika, a to se odnosi na dizajn, opremu, kvalitetu i ukupan dojam. Dok se s tvornički ugrađenom plinskom instalacijom vozi izrazito jeftino, cijena mu i dalje ostaje jedan od najjačih aduta Piše: Tomislav Novak Foto: Zlatko Vrzan
Novi Sandero ima prilično veliki zahtjev pred sobom, a to je nastaviti tamo gdje su stali. Riječ je o tome da je baš Sandero bio najprodavaniji automobil u klasi na europskom tržištu kod privatnih kupaca, što nikako nije mala stvar. Nakon tjedan dana vožnje u trećoj generaciji tog modela, mislimo da će im to lako poći za rukom, i to ne samo dizajnom, koji je naočitiji detalj novog modela, već nizom sitnica koje su poboljšane i
koje se ne mogu vidjeti na prvi pogled, već ih primjetite tek pri korištenju automobilom. Dacia je ovog puta napravila pravu stvar... Krenimo od naočitije stvari, a to je vanjski dizajn koji sada ne zaostaje za skupljom konkurencijom u klasi, a tu se posebno ističu LED dnevna svjetla u obliku slova Y koja dolaze serijski već od najpovoljnijeg modela. Ipak, nisu samo dnevna svjetla izvedena u LED tehnologiji, već su tu i glavna svjetla sprijeda, ali i straga, gdje se također može vidjeti Y dizajnerski
Bokove krasi dizajni čis�h i jednostavnih linija
potpis. Tu je i maska motora s kromiranim detaljima koja podiže ukupan dojam. Straga je dizajn jednostavniji i osim LED svjetala, treba naglasiti kako je Sandero izgubio ključanicu, pa se sada prtljažnik otvara elektronski pritiskom na gumb. Bočni je dio također prilično jednostavnih linija, s ispupčenjima kod prednjeg i stražnjeg kotača, a svakako treba naglasiti novi dizajn stražnjih vratiju koji više nema veliki limeni završetak u koji su mnogi lupali glavom kad su vrata bila otvorena.
O unutrašnjem dizajnu ima se mnogo toga za napisati, i to mislimo u pozitivnom smislu! Naime, kada sjednete na nova sjedala, osjetit ćete kako su veća, udobnija, a i bolje drže tijelo u zavoju nego kod prethodne generacije, dok se ispred vas nalazi mnogo novosti. Tako je čitava komandna ploča napravljena od tvrđe plastike, no mekanim platnenim umetkom koji se širi čitavom njenom širinom postiže se ugodniji dojam. Iste mekane presvlake nalaze se i na naslonima za ruke na vratima, a tu je i novi volan koji sada na sebi ima tipke za tempomat i limitator pa ih više ne treba tražiti. Upravljanje svim funkcijama na volanu je jednostavno i intuitivno pa prilagodba neće trajati dugo. Instrument-ploča klasičnog je dizajna, s brojačem okretaja i brzinomjerom, između kojih se našao ekran putnog računala na kojem su vidljive sve informacije. Kada smo spomenuli da ima mnogo sitnica koje se ne vide na prvu, upravo taj ekran jedna je od njih. Naime, sada se prikazuje
Stražnja svjetla, kao i prednja, nose Y grafički potpis
Kromirani detalji na maski daju moćniji izgeld novom Sanderu
Veći međuosovinski razmak donio je i više mjesta za putnike straga i prosječna potrošnja i benzina i plina. Sitnica je i da sada možete jednom pritisnuti ručicu brisača i brisači će jednom pobrisati staklo, dok ih je do-
sad bilo potrebno uključiti. Tu je i puno elegantnija tipka za prebacivanje na plin i nazad, koja se svojim dizajnom nimalo ne razlikuje od ostalih
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Dobro je znati 43
Motor na pogon plinom razvija 100 KS, a na benzin 91 KS
Unatoč asketskom interijeru, ustvari ništa ne nedostaje
Prtljažnik u osnovi ima izdašni 410 litara
prekidača. Možda vam se ove sitnice ne čine značajnima, no vozači prijašnjih generacija zasigurno će biti zadovoljni. Tu je i novi središnji multimedijski zaslon koji je veći od prethodnog, postavljen je na višu poziciju i dolazi s novim softverom. Novi softver sada izgleda moderno, a istovremeno je jednostavan za upotrebu i radi dovoljnom brzinom. Naravno, nije brz kao na mobitelima, ali tako je kod velike većine automobila. Na njega je moguće ugraditi nosač za mobitel iza kojeg se nalazi i USB priključak za spajanje sa sustavom automobila, a toliko je blizu mobitela da vam je za spajanje dostatan kabel od 10-ak cm! Prostranost je uvijek bila na strani Sandera, a tako je i s novom generacijom koja je narasla u dužinu i širinu, a tu je i nešto veći međuosovinski razmak pa prostora ima i sprijeda i straga.
re koje se stvaraju prilikom vožnje na plin. Uz to, i otvor za punjenje plina nalazi se odmah pored otvora za točenje benzina, pa izvana ne možete vidjeti razliku između izvedbe s plinskom instalacijom i bez. A kako sve funkcionira? Pa bez problema. Dok je motor hladan, Sandero vozi na benzin, no kad postigne radnu temperaturu pogon se
litara na benzin, odnosno 7,8 litara na plin. No, kad sve to stavimo u kalkulaciju, dobivamo sljedeće podatke. Cijena benzina u trenutku pisanja ovog teksta bila je 10,80 kn/l, dok je cijena plina na istoj benzinskoj postaji bila 5,01 kn/l. To znači da za 100 km vožnje na benzin potrošimo 70,20 kn, dok pri istoj udaljenosti vožnjom plina potrošimo 39,08 kn! Ušteda je to od preko 40 %! A nemojte zaboraviti da je razlika u cijeni benzinca i izvedbe s plinom minimalna i iznosi oko 1500 kuna. Za one koji prelaze veću kilometražu, računica je jasna. A kako se Sandero vozi? Pa poprilično dobro. U odnosu na prethodnika poboljšano je ljuljanje karoserije, koje se sada gotovo i ne osjeti, prelasci preko rupa ne stvaraju mu problem, a dorađena je i izolacija pa je Sandero sada puno tiši na višim brzinama.
Moramo naglasiti da je prostor straga u samom vrhu klase, no iako nema USB priključak za punjenje, na kraju središnjeg dijela između prednjih sjedala nalazi se 12V utičnica u koju se lako može uključiti USB adapter. Tu je i velik prtljažnik koji u osnovi zaprima 410 litara, a rezervnog kotača nema jer je na njegovo mjesto ugrađen spremnik plina koji je veći nego kod prethodnika. Prtljažnik je pravilnog oblika, stražnja se sjedala mogu preklopiti, a sada su tu i četiri praktične kuke na koje je moguće objesiti vrećice. Sad dolazimo i do motora. Sandero pokreće jednolitreni turbobenzinac koji razvija 91 KS ako se vozi na benzin, odnosno razvija maksimalnu snagu od 100 KS ako se vozi na plin. Mjenjač je ručni sa 6 stupnjeva prijenosa, a već su u tvornici ugrađeni ventili otporniji na više temperatu-
automatski prebacuje na plin, naravno ako je uključen. Prebacivanje se u vožnji rijetko osjeti, a Sandero je živahan bez obzira na to na koje gorivo trenutno vozi. Kada pričamo o potrošnji, ona pri vožnji na benzin varira od 5 do 8 litara benzina, dok je potrošnja na plin nešto veća i kreće se od oko 6 do oko 9 litara. Prosjek nam je bio 6
Multimedijski zaslon dolazi s novim, bržim softverom
Maksimalna brzina mu je 183 km/h, no najugodnije je putovati brzinom od oko 140 km/h, kada je ovaj model dovoljno tih, a istovremeno i ne troši previše. Testni model s dodatnom opremom košta 110.300 kuna, dok bez nje cijena pada na 103.400 kuna. Gledajući dug popis opreme, prosječnom kupcu ne treba doplata gotovo ni za što, izuzev metalik boje, pa cijena može biti izrazito povoljna, posebice ako pogledate što konkurencija nudi po istoj cijeni. Kada se sve zbroji i oduzme, možemo reći da je novi Sandero dobro pogođen model koji nudi mnogo toga po poštenoj cijeni. Uz to, mora se priznati da u većini sitnica to više nije ''jeftin'' auto, već nudi gotovo sve što i konkurencija, no još uvijek po pristojnoj cijeni a u ovoj verziji i s mogućnošću vožnje na plin.
44
Informacije
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć) Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 310-222
Željeznički kolodvor Čakovec
Čakovec dr. Vlatka Pleh I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317 dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914 dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314 dr. Dorotea Lebar I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918 Dekanovec dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013 Donji Kraljevec dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170 Kotoriba dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119 Nedelišće dr. Martina Vidović
M. Tita 1, tel. 040/821-803 Orehovica dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130 Pribislavec dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012 Prelog dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856 Selnica dr. Monika Friščić Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014 Sve� Juraj na BreguLopa�nec dr. Aleksandar Tonković Pleškovec 30, tel. 040/855-791 Vra�šinec dr. Ivica Dukić Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
Imendani i proštenja kroz tjedan od 6. do 12. kolovoza 2021. P S N P U S Č
6 7 8 9 10 11 12
PREOBRAŽENJE GOSP. Siksto papa; Kajetan; Donat 19. KROZ GOD. Dominik; Nedjeljko; Dinko Edita Stein; Roman; Firrnin, Tvrk 10 Lovro Đakon; Lovorka Sv. Klara; Jasna; Suzana Anicet; Hilarija; Veselka
Sretan Vam imendan!
Ispostava Mursko Središće
tel. 371-490
Ma�čni uredi Ma�čni ured Čakovec
tel. 374-176
tel. 384-333
Ma�čni ured Prelog
tel. 645-125
Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1
tel. 310-651
Ma�čni ured M. Središće
tel. 543-600
Ma�čni ured M. Subo�ca
tel. 631-112
TAXI
tel. 313-619
Ma�čni ured Nedelišće
tel. 821-806
Taxi Cammeo
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 7. kolovoza
tel. 112
1212 za ČK bira� 8
Ma�čni ured Štrigova
tel. 851-012
EKO TAXI Čakovec
tel. 330-033
Ma�čni ured Kotoriba
tel. 682-136
Policijska uprava međimurska
tel. 373-111
Ma�čni ured Dekanovec
tel. 849-017
Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec
tel. 311-755
Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec
tel. 372-900
Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e
tel. 375-444
Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1
tel. 396-800
Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e
tel. 372-300
Međimurje-plin, Obrtnička 4
tel. 395-199
Zavod za javno zdravstvo
tel. 311-790
Školska medicina
tel. 312-157
Međimurske vode, M. hrvatske 10
tel. 373-700
Mikrobiološki laboratorij
tel. 310-336
Centar za kulturu Čakovec - blagajna
tel: 323-100
Knjižnica Čakovec
tel: 310-595
Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 • za opće informacije, prigovori i zahtjevi:
tel. 0800 300 400 info.dpcakovec@hep.hr
Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7
tel. 390-859
Veterinarska stanica Čakovec
tel: 390-859
Međimurska županija Čakovec
tel. 374-111
Komunalni redar za grad Čakovec
mob. 099 317 2997 tel. 314-969
Pošta Čakovec, T. Masaryka 28
tel. 804-020
Turis�čki ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1
tel: 313-319
Fina Čakovec, O. Keršovanija bb
Zdravstvene ustanove
Gradovi i općine Grad Čakovec
tel. 314-920
Grad Mursko Središće
tel. 370-771
Grad Prelog
tel. 645-301
Općina Belica
tel. 845-402
Općina Dekanovec
tel. 849-488
Općina Domašinec
tel. 863-240
Općina Donja Dubrava
tel. 689-033
Općina Donji Kraljevec
tel. 655-126
Općina Donji Vidovec
tel. 615-105
Općina Goričan
tel. 601-192, 602-162
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 899-117
Općina Kotoriba
tel. 682-265
Općina Mala Subo�ca
tel. 631-700
tel. 371-000
Općina Nedelišće
tel. 821-107
Općina Orehovica
tel. 635-275
Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9
tel. 391-920
Općina Podturen
tel. 847-260
Općina Pribislavec
tel. 360-211
Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70
tel. 396-294
GKP Čakom, Mihovljanska 74
tel. 372-466
- odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h
tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757
Porezna uprava Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11
tel. 371-200
Ispostava Prelog
tel. 371-430
Općina Selnica
tel. 861-344
Općina Strahoninec
tel. 333-088
Općina Sveta Marija
tel. 660-001, 660-684
Općina Sve� Juraj na Bregu
tel. 855-305
Općina Sve� Mar�n na Muri
tel. 868-231
Općina Šenkovec
tel. 343-250
Općina Štrigova
tel. 851-039, 851-134
Općina Vra�šinec
tel. 866-469, 866-966
IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI:
Tara Končec, Kći Petre i Marka Vida Kranjec, Kći Jelene i Miroslava Teo Radović, Sin Lane i Marka Ivor Radinović, Sin Snježane i Adija Lovro Dankić, Sin Paule i Ante Dora Vrtarić, Kći Mateje i Luke Daniel Pavičić, Sin Iuliie i Vlade Lucija Hrelja, Kći Anite i Željka Una Mezga, Kći Mar�ne i Ma�je Eva Škvorc, Kći Silvije i Daria Ivan Moharić, Sin Sofije i Darina Roko Topolnjak, Sin Mateje i Luke Ivona Vranović, Kći Jelene i Ivana Nika Repalust, Kći Melite i Dejana Luka Varošanec, Sin Maje i Đorđa Juraj Slamek, Sin Ivane i Saše Ela Lesar, Kći Katarine i Filipa Tonka Puklek, Kći Monike i Stjepana (Čakovec)
VJENČANI:
Anja Petek i Peter Petrík (Čakovec) Emina Gajnik i Nino Belić (Mala Subo�ca) Mar�na Korpar i Filip Petak (Mala Subo�ca) Ana-maria Novak i Sandro Sabol (Nedelišće) Darko Horvat i Suzana Cenko (Mursko Središće) Zvonimir Zadravec i Željka Štefanić (Mursko Središće) Jelena Vadlja i Dejan Kraus (Prelog) Nikolina Nikolić i Miro Gosarić (Prelog)
UMRLI:
Josip Lesjak R. 1944. Ruždija Šujak R. 1951. Franjo Frančić R. 1963. Vera Habuš R. Antolek R. 1937. Zdenka Bilić R. Mar�nović R. 1939. Josip Mesarić R. 1954. Agneza Škvorc R. Mlinarec R. 1930. Marija Furdi R. Tomašek R. 1957. Marija Fekonja R. Režek R. 1944. Julijana Tuksar R. Cirkvenčić R. 1935. Vanja Mesarić R. 1994. Monika Gal R. Borković R. 1930. Slavica Pahek R. Jakšić R. 1949. Alojzija Jurković R. 1954. Zvonimir Pavić R. 1943. (Čakovec) Marija Božić R. Sršan R. 1951. (Dekanovec) Marija Pintarić R. Varga R. 1950. (Mala Subo�ca) Terezija Sklepić R. Marciuš R. 1924. (Nedelišće) Danijela Kodba R. Premuš R.1938. (Mursko Središće) Ivan Sklepić R. 1957. (Mursko Središće) Ivan Ferenc R. 1957. (Mursko Središće) Stanislav Horva�ć R. 1931. (Mursko Središće) Anđelka Horvat R. Tisaj R. 1932. (Prelog) Katarina Sabol R. Detoni R. 1931. (Prelog) Ljubica Matulin R. Šajn R. 1941. (Prelog)
6. kolovoza 2021.
OBAVIJEST O SMRTI
Informacije 45
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Barbara Jarni rođ. Barić
Stjepan Đurđek
Mihael Bedi
iz Novog Sela Rok preminula 30. srpnja u 82. godini života
iz Čakovca preminuo 29. srpnja u 62. godini života
iz Celina preminuo u 77. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Nadica Cvrtila iz Mačkovca preminula u 64. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Brodarić Spomenka iz Goričana
OBAVIJEST O SMRTI
Najman Marija
Slaviček Petar
iz Cirkovljana preminula u 83. godini života
iz Draškovca preminuo u 67. godini života
Matulin Ljubica
Horvat Anđela
iz Donjeg Vidovca
iz Donjeg Kraljevca
iz Goričana preminula 25. srpnja u 72. godini života
iz Goričana preminula 24. srpnja u 90. godini života
iz Donje Dubrave
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Katarina Sabol rođ. Detoni
Šujak Ruždija
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Slavica Pahek rođ. Jakšić
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
OBAVIJEST O SMRTI
Habuš Vera iz Preloga preminula u 85. godini života
Objavite
zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje
s fotografijom u boji već od 70 kuna putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr
Mesarić Josip iz Goričana
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec telefonom: 040/323-600
46
Informacije
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SLOBODNA RADNA MJESTA 1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž servisnog savjetnika na neodređeno, javi� se osobno na gornju adresu do 19.8.
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
2. AGRO BIBER d.o.o. Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Podturen, traži 1 m/ž vo- Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr zača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 098 426 949 do 31.8. sara.jambres@domnovintel: 040 847 075 ili 099 scak.hr do 15.8. 869 7916 ili mailom: agro- 10. BELMONT d.o.o. Prebiber@gmail.com do 16.8. log, traži 2 m/ž spremača 16. Domjanić teks�l d.o.o., na neodređeno, javiti se Slemenice 37, traži 3 m/ž 3. ANIMALOGIC zadruga tel: 040 645 088 ili 095 364 šivača za poslove pakiraza proizvodnju, usluge i tr- 7754 ili mailom: info@bel- nja na neodređeno, javi� govinu, Črečan, traži 1 m/ž mont.hr do 31.8. se osobno na adresu ili na radnika na imanju s konjitel. 040 865 230 do 31.8. ma na neodređeno, javi� 11. B.TEX d.o.o., B. Radić se na mob: 098 9392113 48, Belica traži 8 m/ž šiva- 17. Društvo mul�ple skleča, m/ž pomoćna radnika roze Međimurske župado 22.8. u doradi i m/ž skladišnog nije, Čakovec, traži m/ž 4. ARNO d.o.o., Čakovec, radnika na neodređeno, osobnog asistenta za mjeŠportska 6, traži m/ž kono- javi� se osobno na adresu sto rada Turčišće na odrebara na neodređeno, javi� ili na email: gliber@btex. đeno (20 sa� tjedno), javi� se na email: transpor�.ar- hr do 31.8. se na mob. 098 9606 523 no@ck.t-com.hr do 31.8. 1 2 . B O G DA N -T R A D E ili na email: info@dmsmz. 5. ASC MLADEN d.o.o., j.d.o.o., traži m/ž radnika hr do 15.8. Otok, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u autoservisu na neodređeno, javi� se na mob: 091 5670 784 do 31.8. 6. ASFALT-GRADNJA d.o.o., Žabnik, traži 3 m/ž radnika niskogradnje i rukovatelja građevinskim strojevima na neodređeno, informacije na mob: 098 241 323 do 12.8., više info na: www. hzz.hr
na montaži roleta za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098 977 9697 ili na email: info@bogdantrade.hr do 31.8.
za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javi� se na mail: melsa.jdoo@gmail. com do 15.8.
vodoinstalatera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javi� se na mob: 098 745 412 ili mailom: bockaj23. Elektroinstalacije EL- instalacije@post.ht.hr do EM Židov, Čakovečka 52, 15.8. Prelog, traži 4 m/ž elek- 29. Instalomont Termocentroinstalatera na neodre- tar d.o.o., Zrinsko Frankođeno, javiti se osobno na panska 21a, Čakovec, traži 3 gornju adresu ili tel: 040 m/ž montera grijanja i kli646 817 ili mob: 099 269 ma�zacije na neodređeno, 7787 ili mailom: e.zidov@ javiti se osobno na adresu el-em.com.hr do 20.8. ili na mob. 098 241 519 ili 24. EL-COMM d.o.o., Žiško- pismenom zamolbom na vec, traži 4 m/ž samostal- adresu ili na mail: termocenna električara za mjesto tar@email.t-com.hr do 31.8.
rada Njemačka na neodređeno, javi� se tel: 040 310 546 ili 098 241 559 ili mailom: elcommdoo@gmail. com do 22.8.
30. INTERIJERI ŽIVKOVIĆ j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž kv stolara, 5 m/ž parketara, 10 m/ž radnika na postavljanju knaufa i 5 m/ž stolara za rad u Austriji i Njemačkoj na neodređeno. Javi� se na mob. 098 984 1949 ili na mail: interijerizivkovic@gmail. com do 15.8.
25. ELCOP d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera na određeno, javi� se na tel: 040 804 080 ili mob: 099 211 8882 ili pismenom zamolbom na adre18. DRVOTRADE d.o.o., su: Športska 6 A ili na mail: 31. Jurčec-transpor ti Nedelišće, traži 2 m/ž vo- elcop@elcop.hr do 10.8. d.o.o., Prelog, Hrupine 1, zača teretnog vozila C i E traži m/ž vozača teretkategorije, 3 m/ž viljuš- 26. GKP PRE-KOM d.o.o., nog vozila s prikolicom C karista i 8 m/ž radnika na Prelog, Hrupine 7b, traži i E kategorije na neodresor�ranju dasaka na neo- m/ž dimnjačara, 1 m/ž đeno, javiti se osobno na dređeno, javi� se osobno rukovatelja građevinskim adresu ili na mob. 098 241 na adresu: Vladimira Nazo- strojevima, 1 m/ž kv sto- 479 ili pismena zamolba na ra 32A, Nedelišće, do 21.8. lara - kv tesara, 4 m/ž ko- adresu ili na email: info@ munalnog radnika vozila 19. DT PROM d.o.o. Do- za sor�rnicu i održavanje jurcec-transpor�.com do nji Kraljevec, traži 1 m/ž na neodređeno. Javiti se 31.8. konobara na neodređe- na tel. 040 645 458 ili na 32. Kavana i catering ARno, javiti se na mob: 098 mob. 099 3344 451 ili pi- KA, Sve� Mar�n Na Muri, 1391 672 ili mailom: dani- smena zamolba na adresu Trg Svetog Mar�na 8, traži jelb0910@gmail.com do ili na email: marina@pre- 2 m/ž konobara za radno 31.8. kom.hr do 6.9. mjesto Sveti Martin i 1 20. Fodor ugostiteljstvo 27. INPIRIO d.o.o., D. Kra- m/ž konobara za radno j.d.o.o., traži 1 m/ž kono- ljevec, traži 4 m/ž bravara mjesto Jurovec na neodrebara za mjesto rada Čako- na neodređeno, javi� se na đeno, javi� se na tel: 040 vec na neodređeno, javi� tel. 040 360 888 ili na mob. 868 154 ili 098 181 2074 ili se na mob: 091 2382 175 095 906 8025 ili pismena osobno na adresu do 25.8. ili mailom: drazen.fodor@ zamolba na adresu ili na 33. Keramika Friščić d.o.o., gmail.com do 15.8. email: inpirio@inpirio.com traži 1 m/ž inženjera građevine za radno mjesto 21. Ekonomat d.o.o. Pleš- do 13.9. kovec, traži 1 m/ž elektro- 28. Instalacije Bočkaj Njemačka na neodređeno, instalatera na neodređe- d.o.o., traži 5 m/ž instala- javi� se mailom: friscick@ no, javiti se na mob: 098 tera centralnog grijanja i gmail.com do 30.8. 347 372 ili mailom: ekono- klima�zacije i 5 m/ž vodo- 34. KIBORG d.o.o. Prelog, mat1@gmail.com do 30.8. instalatera za mjesto rada traži 1 m/ž knjigovođu na
13. Bujan �m d.o.o., Prete�nec 96, traži m/ž zidara, m/ž tesara - krovopokrivača i m/ž građevinskog radnika na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098 974 5950 ili pismena zamolba na adre7. Atlantik komerc d.o.o., su ili na email: bu.jan.�m@ Peklenica, traži 1 m/ž vo- gmail.com do 31.8. zača teretnog vozila C i E kat. na neodređeno, 14. Dom za starije i nezamolbu poslati na mail: moćne osobe MESMAR, atlan�k.hrvatska@gmail. Vinka Žganca 3, Prelog, com do 14.8., više info na: traži 1 medicinsku sestru ili tehničara te 1 m/ž njewww.hzz.hr govatelja na neodređeno, 8. Autokuća Gašparić javi� se na tel: 040 646 788 d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž ili 098 460 403 ili pismena logističara - komercijali- zamolba na adresu ili maistu za rad u odjelu prodaje lom: dommesmar@gmail. vozila i viličara-back office com do 31.8. prodaje na neodređeno, 15. Dom za starije i nemoćjavi� se mailom: info@aune osobe NOVINŠČAK, Mitokuca.hr do 31.8. hovljanska 46c, Čakovec, 9. Autoprijevoznik Branko traži medicinsku sestru Kliček, Šandorovec, traži ili tehničara na određeno, 22. ELEKTRO BONERA Domašinec, te 10 m/ž in- neodređeno, javi� se mam/ž vozača C i E kat. na javi� se pismenom zamol- j.d.o.o., traži 2 m/ž elek- stalatera centralnog grija- ilom: kiborg@ck.t-com.hr neodređeno, javiti se na bom na adresu ili na mail: �čara-elektroinstalatera nja i klima�zacije i 10 m/ž do 10.8.
6. kolovoza 2021.
Otvoreni 35. Klasika d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara na određeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098 900 2692 do 31.8. 36. KRIKA obrt, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 190 ili na mob. 098 632 113 ili pismena zamolba na adresu ili na email: krika@ krika.hr do 31.8. 37. Krojački salon Ružica d.o.o., Trg Republike 6, Čakovec, traži m/ž djelatnika za rad u fast foodu na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091 503 2857 do 31.7. 38. LAV NEKRETNINE jdoo ČAKOVEC, traži 5 m/ž zidara, 5 m/ž tesara, 5 m/ž armirača i 1 m/ž voditelja gradilišta - građ. poslovođu na određeno, javiti se na mob: 095 1868 004 ili na mail: lavnekretnine1@ gmail.com do 20.8. 39. Ljekarna Vjera Štefan, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javi� se na tel. 040 363 799 ili na mob. 091 508 1699 do 15.8. 40. L&P tehnologije d.o.o., Prelog, Hrupine 4, traži m/ž help desk analitičara, 4 cnc operatera, m/ž poslovođu u strojogradnji, 15 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž radnika na održavanju proizvodnih pogona, 2 m/ž radnika na montaži (mehatroničara/strojobravara), te 3 m/ž radnika u bravariji na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao. lpt@legge�.com do 31.8. 41. LTH ALUCAST d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 1 m/ž tehnologa na određeno, javiti se sa pismenom zamolbom na
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com
tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Informacije 47
natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji gornju adresu ili mailom: 48. Metalne konstrukcije info.alucast@lthcastings. Švenda d.o.o., Glavna 64, com do 15.8. Palovec, traži 2 m/ž brava42. MAG-COMMERCE ra i 1 m/ž tehnologa - kond.o.o. za trgovinu i uslu- trolora na neodređeno, jage Čakovec, traži 1 m/ž viti se osobno do 31.8. elektrotehničara na neodređeno, javiti se mailom: martina.pintar@magcommerce.com do 12.8.
43. MARAVIĆ-inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 3 m/ž inženjera elektrotehnike za led rasvjetu, m/ž bravara - strojobravara i m/ž električara u pogonu na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na mail: knjigovodstvo@mik.com.hr do 15.8. 44. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž migmag zavarivača, 2 m/ž bravara - zavarivača, m/ž tig zavarivača, m/ž bravara, m/ž radnika na obradi drva, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu na određeno, 4 m/ž brusača i 2 m/ž građevinska radnika. Javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr do 31.8. 45. Marketing, Trgovina, Konzalting, Nedelišće, Žarkovice 15, traži 3 m/ž ručna pakirera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 822 250 ili na email: mtk@ ck.t-com.hr do 9.8. 46. Međimurska hiža j.d.o.o. Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž dostavljača hrane i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno ili pismeno na gornju adresu ili na email: info@medjimurska-hiza. com ili mob. 098 9580 727 do 15.8. 47. Metalne konstrukcije vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 389 155 ili 098 9839 701 ili mailom: mirko.samarija@ ck.t-com.hr do 31.8.
56. NOVI PROJEKTI j.d.o.o. Podturen, traži 1 m/ž kv/ pkv bravara i 1 m/ž radnika na montaži na neodređeno, javiti se na mob: 095 844 2824 ili 040 500 49. M E TA L PRO D U K T 920 do 31.8. d.o.o., Belica, Palovečka 1, 57. Number One d.o.o., D. traži 2 m/ž skladišna rad- Mihaljevec, Čakovečka 42, nika na neodređeno, javiti Village bar, traži m/ž konose osobno na adresu ili na bara na neodređeno, javiti tel. 040 845 806 ili na mob. se osobno na adresu ili na 099 271 4461 ili na email: tel. 040 660 246 ili na mob. robert.krajner@ab-me- 098 186 3044 do 15.8. talpromet.hr do 9.8. 58. Obiteljski dom MARA, 50. METSS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Frkanovec i Čakovec na određeno vrijeme. Javiti se na email: kadrovska@metss.hr do 15.8. 51. MM-maschinenbau d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na mob: 091 900 4874 ili mailom: info@mm-maschinenbau.com do 31.8.
Otok, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž njegovatelja, m/ž radnog terapeuta i m/ž socijalnog radnika (2 sata tjedno) na neodređeno, javiti se na mob. 091 933 5666 do 31.8.
59. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača u međunarodnom transportu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili 52. Moneo d.o.o. Čakovec, na mob. 098 776 203 ili na Zrinsko-frankopanska 2, email: prijevoznistvo-patraži 1 m/ž blagajnika u vlic@ck.t-com.hr do 15.8. automat klubu na određeno, javiti se pismenom 60. Oluk d.o.o. Nedelišće, zamolbom: Čakovec, Zrin- traži 1 m/ž pomoćnog lisko-frankopanska 2, do mara na neodređeno, javiti se na mob: 095 9121 8.8. 436 ili mailom: oluk.nede53. Montage tehnik lisce@gmail.com do 31.8. d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži 10 m/ž 61. OKNO d.o.o., Pušćine, zavarivača tig i mag po- Čakovečka 107/a, traži m/ž stupkom - samostalnog radnika na izradi i montabravara na neodređeno, ži alu stolarije na neodrejaviti se osobno na adresu đeno, javiti se osobno na ili na mob. 095 507 5353 ili adresu ili na tel. 040 821 na email: info@montage- 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@ tehnik.com do 31.8. okno.hr do 15.8. 54. MURAPLAST d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, 62. PEKARA IN, Čakovečtraži m/ž strojara ekstru- ka 57, Nedelišće, traži m/ž zije i m/ž tehnologa u prodavača pekarskih proproizvodnom procesu na izvoda na neodređeno, jaodređeno, javiti se na tel. viti se osobno na adresu ili 040 683 215 ili pismenom na tel. 040 821 502 ili na zamolbom na adresu ili na mob. 091 6134377 do 17.8. mail: posao@muraplast. 63. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova 71, traži 1 m/ž vocom do 8.8. 55. Narodni trgovački la- ditelja vinograda na odrenac d.o.o., Čakovec, B. J. đeno, javiti se osobno ili Jelačića 1, traži 2 m/ž skla- nazvati na mob. 099 380 dišna radnika na odre- 4662 ili na mail: lela@pođeno, javiti se osobno na drum-strigova.hr do 15.8.
kovec, traži 1 m/ž vozača na određeno, javiti se mailom: rajko.zizek@vajda.hr do 31.8.
127 ili na mob. 098 879 457 ili pismena zamolba na adresu: Palovec, Športska 17 ili na mail: info@stil-bv. 65. PRIMABIRO d.o.o., hr do 15.8. Zrinsko-frankopanska 23, 71. Trans-Kukovec d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž rad- Strahoninec, Dravska 59d, nika za savijanje limova traži 5 m/ž vozača teretna cnc savijačici na odre- nog vozila s poluprikoliđeno (rok prijave 16.8.), com za tuzemni i inozemni 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž prijevoz na određeno, jalakirera, 3 m/ž brusača, 2 viti se osobno na adresu ili m/ž zavarivača mig-mag, na mob. 091 352 7030 do 3 m/ž bravara, 1 m/ž di- 13.8. zaličara, 2 m/ž sačmara i 72. TE-PRO d.o.o. Vrhov3 m/ž pomoćna bravara ljan, Gospodarska 7, traži na određeno (rok prijave 3 m/ž programera robota 23.8.). Javiti se osobno na za zavarivanje na neodreadresu ili na tel. 040 396 đeno, javiti se osobno sa 553 ili na mob. 098 1830 zamolbom ili na tel. 040 293 ili pismenom zamol- 500 849 ili 040 500 831 bom na mail: info@prima- ili mailom: office@te-pro. biro.hr net do 16.8. 66. PROMMING d.o.o., dr. I. Novaka 48, traži m/ž skladištara, m/ž voditelja montera opreme na terenu i m/ž lakirera drvenih površina na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@promming.hr do 7.8.
73. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, Izvorska 3, traže 4 m/ž sobara, 2 m/ž kupališna spasioca, 4 m/ž konobara, 3 m/ž pizza majstora, 4 m/ž kuhara i 1 m/ž kućnog majstora - električara na određeno, javiti se na mob 099 439 5018 ili mail: posao@ter67. PROKONA obrt za pro- mesvetimartin.com do 31.8. jektiranje, konzalting i trgovinu u strojarstvu, Pre- 74. Tradicijski sirevi d.o.o., log, N. Tesle 19, traži m/ž Šenkovec, traži 3 m/ž radinženjera strojarstva - cad nika u sirani na neodređekonstruktora INVENTOR no, javiti se mailom: vladii/ili SolidWorks na neo- mir.balent@tradicijski-sidređeno, javiti osobno revi.hr do 31.8. na adresu: Poduzetnički 75. Trgovina Panda - PEKcentar Prelog, Hrupine 7b, SNACK, K. Tomislava 18, Prelog ili na tel: 040 295 Čakovec, traži m/ž proda398 ili 098 426 457 ili ma- vača za prodaju fornet peilom: danijela@prokona. civa na neodređeno, javiti com ili putem linka: www. se na mob. 099 6699 660 prokona.eu do 16.8. do 25.8. 68. Ružić gospodarstvo 76. TWIX-TRADE d.o.o., Čad.o.o., Hodošan, traži 1 kovec, traži m/ž konobara m/ž vozača na neodređe- i m/ž pizza pekara na neono, javiti se na mob: 098 dređeno, javiti se na mob. 553 022 do 23.8. 091 201 6015 ili na email: 69. SOVA d.o.o. Čakovec, sonja@trattoriarustica.hr traži 1 m/ž cnc operate- do 7.8. ra za radno mjesto cijela 77. Stolaraska radionica Hrvatska na neodređeno, Dario j.d.o.o., Nedelišće, javiti se na tel: 040 391 805 Dravska 4a, traži 2 m/ž stoili 098 1788 856 ili mailom: larska radnika na neodresova.gradnja@gmail.com đeno, javiti se osobno na do 26.8. adresu ili na mob. 095 385 70. STIL d.o.o., Čakovec, 2322 ili pismenom zamoltraži 4 m/ž bravara na bom na adresu ili na email: adresu ili na email: sasa. 64. PPK KARLOVAČKA ME- neodređeno, javiti se na stolarija.dario@gmail.com SNA INDUSTRIJA d.d. Ča- adresu ili na tel. 040 639 do 30.9. balent@ntl.hr do 8.8.
78. Ugostiteljstvo Kavana BRACO, Čakovec, traži 1 m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Novakova 46 ili na tel: 040 328 505 ili 099 738 2010 ili mailom: info@braco.hr do 15.8. 79. Virtus d.o.o., traži 5 m/ž montera instalacije vode, 4 m/ž montera ventilacijskih kanala i klimatizacije, 5 m/ž montera instalacije grijanja, m/ž keramičara i 5 m/ž bravara (cjevara - izometričara) za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na email: virtustem.info@gmail.com do 8.8. 80. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl. inženjera elektrotehnike na neodređeno, javiti se na email: gordan. vrbanec@v-elin.hr do 7.8. 81. VOLVO-HRVATSKA d.o.o., traži 1 m/ž automehaničara za mjesto rada Čakovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na: Rudolfa Steinera 6, Čakovec ili mailom:tihomir.jancec@ volvo.com do 16.8. 82. Z&M KNAUF j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara na neodređeno, javiti se na mob. 099 506 9063 do 20.8. 83. ZADOL Grupa d.o.o., Čakovečka 107, traži m/ž pomoćnog radnika za sastavljanje pvc stolarije na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 646 944 ili na mob. 099 2580 747 do 16.8. 84. Zaštita Jurenec d.o.o., Donja Dubrava, traži 2 m/ž zaštitara - čuvara na određeno, javiti se mailom: uprava@zastita-jurenec. hr do 8.8. 85. ZOKI PAL d.o.o. Turčišće 167, traži 2 m/ž radnika za izradu i obradu paleta na određeno, javiti se na mob: 098 632 455 ili mailom: zoran.lisjak@ck.tcom.hr do 31.8.
48
Oglasnik
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Kupon mora bi� izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sa�. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.
Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnos� (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priloži� sljedeće podatke: ime i prezime/ ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib.
NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su naves� energetski cer�fikat.
Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za is�nitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa.
U suprotnom nećemo objavi� vaš oglas.
MOTORNA VOZILA PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automa�k, odličan i MB B 200 CDI automa�k 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569 PRODAJEM FORD C-Max 1.6 TDCI, 2011., registriran do 31.5.2022., 195 000 km, u odličnom stanju. Mob 098/9030337 PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn. Upitati na tel. 095/757-2320 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505. PRODAJE SE ŠKODA OCTAVIA karavan 1.9 TDI 2002.g. i motocikl Dukati 700 2012.god., Info na tel. 098/732-743
PRODAJU SE ljetne gume Sava dim 205-55-16 cola. info na tel. 091 970 1929.
PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682175
POLJOPRIVREDA
KUPUJEM BAČVE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065
PRODAJEM ELEVATOR za kukuruz (9m nova traka) i trebljačicu za kukuruz s novim valjcima. info na tel. 099/799-1086 PRODAJEM TRAKTOR Deutz Fahr Agrotron 165 i prikolicu 1-osovinku 3 tona kiper, povoljno. Info na tel. 098/1705311 PRODAJEM PLUG-dvije brazde Olt i okretač sijena Panonija. Mob. 097/728-9476. PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob. 091/4822-122 PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJEM RASIPAČ mineralnog gnojiva Vicon sa cijevi, silokombajn SIP kratki rez, sijačicu za žito Olt 18-rednu i skuter Silverstone 50 KS. tel. 040/584-051
Prodaju se INOX bačve za vino (300, 400, 480, 600 i 750 lit). Upita� na 040/364-354 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJE SE čekičar s 3-faznim motorom i ku�jom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE se kosilica s košarom MTD. info na tel. 091 970 1929. PRODAJEM DVIJE INOX BAČVE Le�na od 100 i 130 litara. tel. 098/915-0044 PRODAJU SE PRIKLJUČCI ZA TRAKTOR malčer 185 cm, dupla kosa, vitlo 4 tona, motokultivator sa frezom i kosom, te traktor-kosilica 16 KS. Info na tel. 098/732-743
USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO MUŠKA OSOBA elektro struke traži posao u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo. Mob.097/728-9476. TRAŽIM DJELATNIKA s dizalicom za rušenje starih stabala oraha. Info na tel: 343-557 MUŠKA OSOBA u mirovini traži dodatni posao dostave ili slično. Mob. 098/857-562
POZNANSTVA SLOBODAN MUŠKARAC (41g), zaposlen, ne pije, ne puši, traži ženu za ozbiljnu vezu. Molim da se javljaju samo ozbiljne. Mobitel: 098/9334-291
MUŠKARAC (50g.) traži ženu nižeg rasta i mršaviju, za vezu ili brak. Tel: 097/738-4072 ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 godina za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure... fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067
NEKRETNINE
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230
www.sms-nekretnine.hr
PRODAJEM GRADILIŠTE na Jugu Čakovca, Pustakovec, 1008 m2. Info na mob. 091/6139942 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/6815389. PRODAJE SE DRVENA KUĆA u Merhatovcu od 117 m2, pogodna za stanovanje ili turizam, sa okolnim građevinskim zemljištem od 11.000 m2. ER/C, čisto vlasništvo 1/1. Može i zamjena za novi stan. Info: 098/214-107 PRODAJEM KUĆICU u Dragoslavcu sa prekrasnim pogledom na 600 čhv, mali vinograd i voćnjak, pogodno za turizam, EC/G, uporabna. Info: 343-557
PRODAJE SE KUĆA u Donjoj Dubravi od 115 m2 sa dvije gospodarske zgrade, vrtom i voćnjakom, na zemljištu površine 1158 m2. Info na tel. 095 869 6055
Prodaje se VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv. Upita� na 040/364354
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/410-1988
lokaciji u Čakovcu na Jugu, ul. Luje Bezeredija 59, EC/C. Info na mob. 098/973-1849
PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vra�ma. EC/F. Info: 098/214-107 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj ces�. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552-813 TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište. Tel: 091/428-617 . PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJE SE ORANICA od 600 čhv, između Gornjeg Hrašćana i Pretetinca. Info na mob. 091/4822-122
RAZNO
Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841
PRODAJEM omron compressor nebulizer NE-C28P po cijeni od 600 kuna. Info na mob. 099/404-7517
Prodajem CRNO VINO povoljno info na mob. 098PRODAJE SE KUĆA na odličnoj 942 -7646.
IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNOPOSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 300-1000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237999
ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce tigrice i fišere. Tel: 098/9443339
TRAŽIM 10 smeđih azbestnih ploča. mob 098 944 333 9 PRODAJE SE ralica za snijeg Stiga model GPS M50 1.7 KW typ ST 301 po cijeni od 2200 kuna (nije korištena), elektr. bojler Ariston od 80 lit. (300 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu, el. kuh. peć Gorenje (neispravni šalter) sa staklokeramičkom površinom za kuhanje (200 kn). Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821 SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175
6. kolovoza 2021.
Oglasnik 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine Sklonište za napuštene životinje
CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom
Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Zeus
Zamislite šok i stres kad je došao u sklonište među sto�ne pasa, a sad zamislite koliko bi mu lakše i ljepše bilo da se nađe netko tko bi otvorio svoje srce i ponovo mu vra�o vjeru u ljude. Zeus se polako opušta, voli igrice, super se slaže sa svojom cimericom, a vjerujemo da će doći dan kad će opet bi� is�nski sretan. Rođen je u kolovozu 2014., visok oko 50 cm. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.
NARUČITE PRETPLATU
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600
PRODAJE SE BICIKL za 600 kuna. Upitati na telefon: 098/946-1880
PRODAJEM ŠKRINJU (korištenu), kuhinju i 6 stolaca. Upitati na tel. 040/524079 poslije 19 sa� PRODAJEM NOVU KUTNU GARNITURU, manje dimenzije, veoma povoljno. Info na mob. 091/8813569
Rollo
PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312783 ili 098/546-031 PRODAJEM dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760-256 PRODAJE SE nova kada s tuš kabinom, cijena po dogovoru. i Info na mob 099/4047517 PRODAJE SE harmonika Serenada 60 basova, info na tel. 091 970 1929.
nam je došao iz romskog naselja, a bio je vezan lancem za banderu jer je bio agresivan. On se u bi� samo bojao. Od prvih dana kod nas želio je doći nam blizu, želio se igra�, ali bio je sramežljiv i nesiguran pa je to onda na neki način izgledalo i simpa�čno i pomalo tužno u isto vrijeme.. Danas je Rollo veseo i dobar pas koji samo želi bi� voljen i želi ima� nekog svog.. Rođen je u lipnju 2019., visok oko 53 cm. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.
Viktor Šarko
Bio je toliko pothranjen da su mu već i bubrezi počeli slabije radi�. Izborili smo se za njegov život. Osvojio je već sva naša srca i postao još jedno od srca azila. Viktor je rođen u siječnju 2013., visok je oko 65 cm. Zauvijek će mora� jes� posebnu hranu, ali vjerujemo da negdje neko srce i za njega kuca te da će svoje zadnje godine proživje� u sreći i ljubavi sa svojom obitelji.Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.
Sherlock
Sherlock je rođen u prosincu 2014., što znači da ima 6 godina i možda tako izgleda, ali kad ga vidite u akciji, možete samo zaključi� da mu duša uopće ne stari i da je zadržao ponašanje šteneta. On je jedan veseo, ak�van, zaigran dječarac koji obožava trča� i istraživa�. Kontakt: 060 600 105 ili � Azil Prijatelji Čakovec.
1351
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 14 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
50
Savjeti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti
I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888
Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja
Sad kad ste stariji razumijete svoje roditelje i opraštate im što su bili grubi prema Vama i ponižavali Vas, smatrate da su imali dobre namjere samo nisu znali kako s Vama izaći na kraj? Ne znate ni Vi izaći na kraj sa svojim klincima?! Stanite, udahnite, smirite se. Nemojte naređivati. Naređivanje ne pomaže razvoju odnosa i ne gradi ga, a važan Vam je odnos koji imate s djecom, zar ne? Odnos s tinejdžerima je speci�ičan zato što su oni u burnim i emocionalno nestabilnim godinama, pa su prema roditeljima ambivalentni. Od njih se mogu čuti vrlo ružne riječi o svijetu odraslih, a roditelji im mogu u pojedinim razdobljima biti najmrskije osobe na svijetu. To treba izdržati, nije lako biti roditelj kojeg se ne cijeni, a ponekad niti ne voli. Čak ćete čuti riječi ‘’mrzim te’’ koje će biti iskrene i jako će Vas zaboljeti. Neće Vas razljutiti kao kad je bio predškolac i pred slastičarnicom urlao da Vas mrzi jer mu niste htjeli kupiti treći sladoled tog dana, sad će Vas stvarno pogoditi
posred srca jer Vas odbacuje i kažnjava... Neki roditelji doživljavaju pravo emocionalno zlostavljanje od svojih adolescenata koji su štošta već naučili i mogu se iživljavati, moćan je to osjećaj. Od koga su to naučili, koga su gledali, što im je ponudila zajednica u kojoj rastu? Roditeljski dom je prvo i posljednje utočište za razvoj bliskosti i povjerenja, ljubavi i tolerancije. Da ili ne? Društvo može pomoći, ali izgleda da živimo u društvenom uređenju koje nam više odmaže nego pomaže. Roditelji ne mogu odustati, mogu samo posustati. Onda se trebaju malo odmoriti i krenuti dalje. Izgleda da na trenutke mi trebamo tinejdžere poštivati više nego oni nas. Da, stvarno?! Da, zato da bi oni opet uvidjeli da zaslužujemo njihovo poštovanje. Da smo uvijek tu za njih. Da ih volimo. Da od njih zahtijevamo neke stvari i da postoje pravila u našoj kući i u životu. Da je to jednostavno tako i da se moramo zajedno dogovoriti koje su nam dužnosti i obaveze. Bez naređivanja.
NOVO U PONUDI Poliranje vozila, farova. Čišćenje tvrdokorne nečistoće laka vozila. Odstranjivanje manjih oštećenja laka te čišćenje kožnih sjedala vozila.
AUTOWELLNESS ČAKOVEC JUŽNA ZAOBILAZNICA Tel. 097/651-8668
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine
CIJENA PRETPLATE MJESEČNA: 40 kuna TROMJESEČNA: 130 kuna POLUGODIŠNJA: 260 kuna GODIŠNJA: 520 kuna
Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00
Piše dr. med. Diana Uvodić-Đurić, specijalis�ca školske medicine
Tinejdžeri ne vole naredbe Naredbe podrazumijevaju asimetričan odnos između dvije osobe, u kojem je jedna nadmoćna i zapovijeda, a druga podređena i poslušna. Postoje određene profesije i životne situacije kada je ta vrsta pristupa potrebna jer se radi o problemima ili zadacima koji se tako najbolje i najsigurnije mogu izvršiti (npr. u vojsci ili hitnoj medicinskoj intervenciji), ali u većini svakodnevnih, pogotovo obiteljskih i odgojnih situacija upotreba naredbodavnog stila stvara neugodno ozračje. Mala djeca će uglavnom poslušati, ali ponekad će (hm, samo ponekad?) frknuti nosićem i zalupiti vratima kad im nešto naredite, ali tinejdžeri bi se Vašoj autoritarnoj metodi mogli radikalnije suprotstaviti, a što ćete onda? Poslati ih ‘’na hlađenje’’, staviti u kaznu, izvrijeđati do bola, premlatiti? Ništa novo, sve to roditelji rade, a dok su sami bili djeca, kleli su se da neće ponavljati greške svojih roditelja... Sjećate se, i Vama su naređivali i tukli Vas? Jeste li svejedno dobro ispali? Stvarno jeste?
6. kolovoza 2021.
NARUČITE PRETPLATU • PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600
Međudjelovanje alkoholizma i drugih psihičkih poremećaja Prema de�iniciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholičar je osoba koja duže vrijeme prekomjerno pije alkoholna pića i razvila je ovisnost o alkoholu te pokazuje najčešće poremećaje ponašanja, uz izražena oštećenja duševnog i tjelesnog zdravlja, kao i socijalno-ekonomskog stanja. Ne treba čekati potpuni krah osobe na svim poljima da bi se u njoj prepoznalo alkoholičara jer u tu skupinu spadaju i oni koji pokazuju početke prije razvoja spomenutog poremećaja. Iako se alkoholizam vodi kao zasebna bolest, često se javlja u kombinaciji s ostalim psihičkim poremećajima kao što su anksiozni i afektivni poremećaji, poremećaji ličnosti, psihoorganski poremećaji, psihotični poremećaji, poremećaji spavanja i konzumacija ostalih psihoaktivnih tvari. Uz alkoholizam česti su i suicidalni pokušaji te suicid. Smatra se da postoje tri modela komorbidnih poremećaja: sekundarni alkoholizam koji nastaje kao posljedica psihičkog poremećaja, sekundarni psihički poremećaj koji nastaje kao posljedica prekomjernog pijenja alkohola te model koincidencije alkoholizma i psihičkog poremećaja. Kad se kod osobe dijagnosticira alkoholizam uz određeni psihički poremećaj, teško je procijeniti što je od tog počelo prvo. Uobičajeno se smatra da psihički poremećaj prethodi razvoju alkoholizma, osim u slučaju depresije i opsesivno-kompulzivnog poremanjih
mećaja kojima češće prethodi razvoj alkoholizma. U svakom slučaju, u odnosu na opću populaciju, alkoholičari su dva puta izloženiji riziku za razvoj kojeg drugog poremećaja mentalnog zdravlja, a najčešće su to poremećaji iz anksioznog spektra i depresija. Istovremeno, osobe koje boluju od psihičkog poremećaja imaju tri puta veću šansu za razvoj alkoholizma od ostale populacije, pri čemu značajnu ulogu igra i „samoliječenje“ psihotičnih simptoma učestalom konzumacijom alkohola. Posebno je teška i zahtjevna za liječenje kombinacija alkoholizma i psihotičnih poremećaja, od kojih je najpoznatija shizofrenija. Shizofrenija je psihička bolest zbog koje oboljela osoba ima iskrivljenu sliku stvarnosti i ne može razlikovati stvarne od nestvarnih iskustava i doživljaja. U početku simptomi mogu biti nekarakteristični poput nedostatne sposobnosti koncentracije, otežane komunikacije, povlačenja iz društva i općenito neadekvatnog funkcioniranja. Pojavom halucinacija, sumanutih ideja, neorganiziranog govora i neuobičajenog ponašanja i drugih psihotičnih simptoma postaje jasnije da se radi o psihotičnom poremećaju, a u toj fazi osoba nije sposobna radno funkcionirati i odgovarati na većinu uobičajenih životnih zahtjeva. U kombinaciji s alkoholizmom, ovo se stanje višestruko dodatno otežava i obitelji bude još teže nositi se s jednim i
drugim problemom. Članovi obitelji nerijetko ne prepoznaju da se radi i o dodatnom psihotičnom poremećaju, nego sve simptome i probleme pripisuju utjecaju alkohola – jednim dijelom zbog nerazumijevanja, a drugim i zbog neželjenog prihvaćanja činjenice da se radi o psihičkom problemu koji neće nestati samim prestankom pijenja. Nemalu ulogu u svemu tome ima i dvostruka stigmatiziranost osoba s alkoholizmom i psihotičnim poremećajem. Ne želeći prihvatiti da je u njihovoj obitelji tako nešto moguće, nerijetko se problem pokušava riješiti u krugu obitelji, bez traženja stručne pomoći sve dok se situacija ne razvije do ruba incidenta ili se incident, koji se više ne može prikrivati od javnosti, ne dogodi. Međutim, liječenje komorbidnih poremećaja i alkoholizma nužno zahtijeva stručnu pomoć jer je potrebno provoditi sveobuhvatan biopsihosocijalni program liječenja koji će uključiti liječenje svih tjelesnih i duševnih komplikacija alkoholizma, kao i samog psihičkog poremećaja. Pri tome je potpuna i doživotna apstinencija od pijenja alkohola nužan preduvjet za početak, nastavak i uspješnost liječenja. Također je važno da i sam bolesnik, kao i članovi njegove obitelji budu upoznati s prirodom poremećaja i važnosti redovitih kontrola, uzimanja lijekova, kao i psihoterapijske i socioterapijske potpore. Na taj će se način otkloniti predrasude i osigurati oboljeloj osobi rehabilitaciju i funkcionalnije sudjelovanje u obiteljskim, radnim i drugim društvenim zadaćama.
VATROGASCI MEĐIMURJA
6. kolovoza 2021.
51
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
Ekipa ženske vatrogasne mladeži 2019. plasirala se na državno vatrogasno natjecanje koje bi trebalo bi� održano 2022. godine u Čakovcu
DVD DOMAŠINEC proslavio 94. rođendan
Prvo stoljeće postojanja želimo dočekati u novom vatrogasnom domu – Ponosan sam na svaki rezultat društva jer svaki dobrovoljni vatrogasac žrtvuje slobodno vrijeme kako bi došao na vježbu, a najviše smo ponosni na plasman mladeži na državno natjecanje Piše: Lea Novaković
Svi znamo koliko vatrogasci znače svakom mjestu i koliko je vježbi i truda uloženo u njihov rad za dobrobit zajednice. Društvo koje je 30. srpnja davne 1927. godine osnovala grupa mještana obilježilo je 94. rođendan. Radi se o DVD-u Domašinec čiji nam je predsjednik Robert Filipović sumirao rad društva svih tih godina.
Jedno od najoperativnijih društava Međimurja
Na početku rada, 1927. godine društvo je brojilo 20 članova, a danas je jedno od najoperativnijih društava u Međimurju koje je svojim djelovanjem i doprinosom postalo neizostavan dio društvenog života svoje općine i okolice. - Funkciju predsjednika DVD-a Domašinec obnašam
od 2003. godine, a u DVD sam došao 2002. godine. Budući da sam došao iz malog DVD-a Ferketinec, za mene je dolazak u DVD Domašinec već tada izgledao kao da sam došao u profesionalce. Društvo trenutno broji 96 članova od kojih je 63 starije od 18 godina. Od punoljetnih vatrogasaca 20 je operativnih vatrogasaca. Zapovjednik društva je Stjepan Tomašek, koji je ujedno uvijek i moja desna ruka, nastavlja dalje priču predsjednik Robert Filipović. DVD Domašinec posebno je ponosno na svoje mlađe generacije jer na natjecanjima ekipe redovito osvajaju nagrade u svojim kategorijama. - Od 2012. godine društvo je konkretnije počelo raditi s vatrogasnom mladeži da bi se mladi što više aktivirali i proširili našu vatrogasnu zajednicu u mjestu. Ženska vatrogasna mladež
koja je 2012. godine zajedno počela trenirati kao ekipa i dandanas vježba, a djevojke su se 2019. plasirale i na državno vatrogasno natjecanje koje je trebalo biti održano u Čakovcu 2020. godine, no prolongirano je na 2022. zbog već svima poznate pandemije, istaknuo je predsjednik društva. Kako bi održali visoki nivo operativnosti, društvo svoje članove redovno šalje na edukacije i tečajeve za čiju su organizaciju zaslužni HVZ i VZMŽ, a organiziraju se svake godine. Isto tako svake godine održavaju i vježbe evakuacije u OŠ Domašinec što ih također održava na visokom nivou spremnosti. Naposljetku, tu su i dislokacije od kojih je najveći dojam na društvo svakako ostavila zimska dislokacija vezana za potres u Sisačkomoslavačkoj županiji krajem 2020. godine. Vatrogasci
Međimurski vatrogasci snimili kadrove za dokumentarac HRT-a Dokumentarni �ilm o hrvatskom vatrogastvu povodom 145 godina Hrvatske vatrogasne zajednice snimao se i u Međimurju. U srpnju je započelo snimanje dokumentarnog �ilma u produkciji HRT-a o hrvatskom vatrogastvu povodom 145 godina Hrvatske vatrogasne zajednice. Kadrovi iz �ilma snimili su se i u Međimurju.
Prvi kadrovi snimljeni su u Zagrebu, a snimanje se nastavilo u Međimurskoj županiji gdje su članovi Kluba vatrogasnih veterana pokazali kako se nekada gasio požar. Snimalo se i na rijeci Dravi uz pretpostavku da je došlo do požara otvorenog prostora na nepristupačnom terenu uz rijeku. Vatrogasci su intervenirali s pomoću vatrogasnih čamaca, pumpi
za dobavu vode i naprtnjačama te su usklađeno odradili postavljeni zadatak, odnosno intervenciju. Na kraju je mladež DVDa Šandorovec izvela vježbu s preprekama prikazujući što mladi vatrogasci rade i kako se pripremaju za svoje buduće zadatke. Sudjelovali su vatrogasci DVD-a Dekanovec, Kotoribe, Donje Dubrave, Svete Marije i mladež iz Šandorovca.
Predsjednik društva Robert Filipović nada se još većem rastu i razvoju društva narednih godina DVD-a Domašinec pomagali su u Općini Majur na potresnom području. Od težih intervencija tijekom godina postojanja ističu 2014. godinu kada je selu prijetio izljev rijeke Mure. - Dobili smo poruku za hitnu intervenciju na kojoj je trebalo napraviti nasip od 750 metara jer je prijetio izljev Mure mještanima u dvorišta. Osim dobrovoljnih vatrogasaca okupilo se više od 400 mještana koji su bili spremni pomoći.
Pohvale glavnog zapovjednika RH
U pomoć su priskočili i vatrogasci iz susjednih sela. Selo smo uspješno obranili od poplave, a u nadzor je došao i glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske Slavko Tucaković koji je bio iznimno zadovoljan
brzom reakcijom i organizacijom cijele intervencije. Danas nakon toliko godina želim još jednom zahvaliti svima na pomoći, naglasio je predsjednik Filipović. Uz suradnju s domaćim kolegama održavaju aktivne kontakte i sa stranim društvima. - Veliki smo prijatelji DVD-a Gniebing iz Austrije. Udaljenost između nas je 105 km, mjerili smo od garaže do garaže, rekao je kroz smijeh. Tako da se viđamo dosta često, no trenutno manje zbog pandemije. Sudjelovali smo i na njihovom vatrogasnom kampu za koji imam samo riječi hvale. Za kraj je zaključio kako je ponosan na rad društva i na sve članove te što može biti njihov predsjednik. - Ponosan sam na svaki naš rezultat jer svaki dobro-
voljni vatrogasac žrtvuje vlastito slobodno vrijeme da bi došao na vježbu. Kao društvo najviše smo ponosni na plasman mladeži na državno natjecanje. Pamtimo naravno i radne akcije i druženja gdje smo zajednički stvarali mjesto za okupljanje i što kvalitetniji rad. Nadamo se i rekonstrukciji i nadogradnji vatrogasnog doma, no to je sve još u procesu dobivanja natječaja. Tu je naravno i Općina Domašinec bez čije pomoći rad društva ne bi ovako dobro funkcionirao. Želimo i u budućnosti da suradnja bude uspješna kao i dosad. Na kraju mogu reći da smo zadovoljni svojim radom i članovima. No, znamo kako uvijek može bolje, a tome ćemo i dalje težiti, poručio je za kraj predsjednik DVD-a Domašinec Robert Filipović.
52
Međimurska kuharica
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
6. kolovoza 2021.
Medaljoni od svinjskog filea punjeni suhim šljivama Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan
K
ad poželite pojesti nešto ukusno i slasno, svakako potražite i navratite u dobro poznatu nedelišćansku adresu na kojoj se nalazi gastronomska oaza Le Martin. Taj ugostiteljski objekt pršti obiljem eno-gastronomskih delicija pa će svatko mo-
ći izabrati ponešto po svom ukusu. Ponuda ovog restorana također je prepoznatljiva po rustikalnom interijeru, kvalitetnim namirnicama i vrhunskom izboru vina. Jelo koje danas predstavljamo privlači već svojom vizualnom estetikom, a tek kad se osjete okusi i mirisi, nema nam druge nego krenuti u čarobni svijet kuhanja. Riječ je
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
o medaljonima od svinjskog �ilea punjenim suhim šljivama i pohanom mozzarellom. S radošću je s nama recept za pripremu tog jela podijelila kuharica Lucija Sudec. Evo recepta. Svinjski �ile napunimo suhim šljivama i pečemo ga četiri minute sa svake strane na tavi. Dobro je znati da suhe šljive nakon procesa sušenja
zadržavaju sve hranjive nutrijente i predstavljaju pravu zdravu energetsku bombu, stoga imaju brojne zdravstvene dobrobiti i dragocjeno su suho voće. Nakon što smo svinjski �ile lagalo ispekli na tavi, stavimo ga u pećnicu na 200 stupnjeva i 20 minuta da se dopeče. Dok se svinjski �ile peče u pećnici, za to vrijeme pani-
RECEPT PLUS
ramo mozzarellu u sjemenke (pistacija i bučine sjemenke) i pohamo na vrućem ulju. Kad je �ile gotov, posipamo ga mljevenom pistacijom i pečenim bučinim sjemenkama. File narežemo na medaljone. Umak pripremimo po želji. Na tanjuru serviramo medaljone, pohanu mozzarellu i umak. Dobar tek vam želi vrsna kuharica Lucija Sudec i dje-
Slanci Priprema: U malo toplog mlijeka staviti malo šećera i kvasca, te ostaviti da se kvasac nadigne. U zdjelu stavite brašno, sol, šećer, ulje, preostalo mlijeko i nadignuti kvasac. Sve zajedno zamijesite i ostavite na toplom da se diže. Premijesite, istresite na dasku i oblikujte kuglice. Zatim kuglice razvaljajte u kvadrate, svaki poprečno prerežite da dobijete dva trokuta. Od trokuta smotajte slanac. Prije pečenja neka odstoje, prema-
Sastojci: žite žumanjkom i prema želji posipajte solju ili sezamom. Pecite ih na 200 °C 20 minuta.
- 50 dkg brašna za dizana �jesta T-400 Čakovečkih mlinova - 1 kocka kvasca - 3 dcl mlijeka - 1 žličica soli - 1 žličica šećera - 1 dcl ulja - na vrh noža prašak za peći
Vrganji s jajima Zahuktava se sezona ljetnih plodova prirode. Među njima su i kraljevi šume – vrganji. Evo recepta za njihovu brzu pripremu. Vrganje očistite i narežite na ploške. Svinjsku mast rastopite u velikoj tavi i na nju stavite dinstati vrganje, prethodno narezane na ploške. U međuvremenu zamutite jaja i dodajte malo soli. Kad su vrganji dinstani i omekšali, začinite još prema
želji i potrebi (sol, papar). Na kraju dodajte jaja i sve zapecite. Jelo se može servirati kao samostalni obrok ili kao prilog. Dobar tek! (rr)
Sastojci:
- 300 g vrganja - 4 jaja - svinjska mast - sol, papar
latnici ugostiteljskog objekta Le Martin iz Nedelišća!
Sastojci:
- svinjski file - pistacija - bučine sjemenke - mozzarella - suhe šljive VINO TJEDNA
Pušipel classic vinarije Dvanajščak – Kozol Jasmin Đurđek uz svinjski �ile punjen suhim šljivama i pohanom mozzarellom preporučuje servirati bijelo vino. Odabrao je pušipel classic proizveden i odnjegovan u obiteljskoj vinariji Dvanajščak – Kozol. To suho kvalitetno vino (alk. 12 %) odlično će se sljubiti s okusima i mirisima predstavljenog glavnog jela – svinjskog �ilea pripremljenog prema receptu ugostiteljskog objekta Le Martin. Živjeli! (rr, zv)
6. kolovoza 2021.
Narodna kuharica 53
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
LJUBICA KRČMAR iz Male Subotice ima recept za najbolji langoš Porcijunkulova
Omiljeno jelo s nogu koje paše i slatko i slano ––Paljke su zapravo langoši, kaže simpatična kuharica Ljubica koja nam je recept brzinski morala ispričati s obzirom na to da je na njenom štandu uvijek gužva Ljubicu Krčmar iz Male Subotice posjetili smo na ovogodišnjem Porcijunkulovu, a na mirisavom nam je štandu otkrila recept za prefine i zamamne langoše. Lepenki, lepenjki ili langoši zapravo su postali zaštitni i prepoznatljivi znak Porcijunkulova. Doduše, miris ulja širi se i tijekom nogometnih turnira po našim naseljima, a langoši su sastavni dio bilo kakve veće seoske fešte, raznih manifestacija i proštenja. Radi se o poslastici koju ljudi ili vole ili ne vole, sredine nema. I dok su nekima masni, teško im padaju na želudac, ipak ima više onih koji ih naprosto obožavaju.
Friško pečeni langoši jedu se u raznim kombinacijama
Jedu se friško pečeni, još vrući bez ikakvih dodataka ili pak ih obogate slaninama,
vrhnjem, češnjakom, kečapom, majonezom ili tartarom. Ima i onih koji ih vole jesti slatke s različitim čokoladama ili šećerom. Baš kako tko voli.
Mlaka voda brže diže tijesto
- Langoše pečem već 17 godina. Najviše na različitim turnirima, Špancirfestu, a i na Porcijunkulovu. Nekad smo doma tak paljke pekli pa sam i od onda zapravo naučila recept. Paljke su zapravo langoši, kaže simpatična kuharica Ljubica koja nam je recept brzinski morala ispričati s obzirom na to da je na njenom štandu uvijek gužva. Za langoše je potrebno brašno, sol, šećer, kvasac, voda, krumpir. Točne omjere teško je reći jer, kako kaže Ljubica, ona to već sad radi po vlastitom nahođenju. - Tijesto se brzo zamijesi i onda se stavi kako bi se diglo.
Ako se stavi malo mlake vode onda se i tijesto brže digne. Sad, kako je zagrijana prostorija, onda ni mlaka voda nije potrebna. Naprave se kepice i onda se razvlače i stavljaju u vrelo ulje, dodaje majstorica za domaće langoše. Po međimurskom se langoši zovu paljke, a riječ langoš potječe iz nama susjedne Mađarske. Kako god da ih zvali, jedno je neizbježno – rijetko im tko može odoljeti. (Dora Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)
Sastojci
- 1 kg brašna - 6 dcl vode - 3 žlice pire krumpira - 6 do 7 dkg kvasca - voda po potrebi - sol - šećer
Vrsna kuharica Ljubica na Porcijunkulovu je nahranila mnoga gladna usta
S vrhnjem i češnjakom langoš je pun pogodak
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših
Kako konkurirati za nagradu?
gled koji poklanjamo je utorak, 10 kolovoza do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 13. kolovoza. Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)
Ljiljana Hlapčić iz Šenkovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.
br. 1351 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 10. kolovoza 2021. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 13. kolovoza.
54
Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
Možda ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za značajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to vaše blokiranosti. Ljubav je ovaj put negdje sa strane, tiha i pomalo skrivena. Na dnevni red dolaze inventure. Bit će i onih koji će definitivno privesti kraju jednu fazu svog rada. Nova očekivanja su na pomolu, ali za njihovo ostvarivanje trebat će postaviti i nove temelje. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Vjerojatno ćete pomalo otupjeti na ljubav ili na zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite. Pred vama je velika prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Bez obzira na vanjske okolnosti, prihvatite ono što vam se nudi i krenite u osvajanje novih iskustava. LAV (23.7. - 23.8.)
Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im u emotivnom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove. Ono na poslu bit će u drugom planu. VAGA (24.9. - 23.10.)
Nikako da dosegnete ono čemu težite u ljubavi, ali barem se nemojte boriti s nečim što nema smisla. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i priliku da to učinite ispravno. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe za budućnost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između sebe i partnera. Također je potrebno primjeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne biste trebali. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Bit će i onih koji će silom prilika otići na godišnji odmor. Neki će raditi od kuće i u tome nalaziti više smisla nego u radu u poduzeću. VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Iako će vas idući dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ćete podložni neprimjerenim reagiranjima, stoga i eliminiranju mogućih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve će ispasti bolje. Neki će biti iznenađeni važnošću posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Ipak, neka znaju da su svemu postavljenom sasvim dorasli. Nemojte previše analizirati. Radite.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
6. kolovoza 2021.
Piše: mr. sc. Zlatko Bacinger
BIK (21.4. - 20.5.) Neki bi mogli iskusiti slast tajne ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skrivati jer tako određuju pravila ponašanja. U svakom slučaju, potpuno netipično za vas. Moralne dvojbe pratit će ovakvo stanje i danju i noću. Kako tjedan bude prolazio, postat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. To će vas motivirati da radite još predanije.
RAK (22.6. - 22.7.)
Sad vam se ljubav čini udaljenom od vas, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću i distancu u osobnim odnosima. Tako će biti većinu ovog tjedna. Ako ste još sami, nađite neki ljubavni film i maštajte. Već vas hvata nestrpljenje da pokažete što sve znate. Još ovaj tjedan bit će potrebno nešto pripremiti ili dovršiti. Zato to učinite polako i sigurno. Već znate da će vas primijetiti kad-tad. DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Pred vama su dani bogati ljubavnim iskustvima koja će za vas biti ugodna. Oni koji su još sami, neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama uživat će u sitnicama. Ljudi oko vas i oni s kojima poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari. Zato se povežite i ne pitajte previše. Slijedite ih do cilja. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Mnogi će uživati kako odavno nisu. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Već vezani osjetit će kako se njihov odnos razvija u pravcu u kojem i treba. Sve ćete se više zanimati za nove sustave koji bi mogli poboljšati rezultate onog što radite. Izgradit ćete nove planove u tom smislu. Borit ćete se za podršku drugih da ih provedete u djelo ili da ih barem pokrenete. JARAC (22.12. - 20.1.)
U ljubavi će vas većinom pratiti sreća. Vrata nečijeg srca otvorena su vam. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Poslove ćete obavljati s lakoćom, a vaše samopouzdanje će porasti. Mnogi će ovih dana imati prilike više pokazati i dokazati svoje radne sposobnosti. Zato, neka nitko ne oklijeva. Treba zasukati rukave i jednostavno – raditi. RIBE (20.2. - 20.3.)
Napokon ćete se osjećati sigurnije u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami, plijenit će pažnju drugih svojom vedrinom. Surađivat ćete sa svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Neki će povući poteze koji će imati utjecaja na sve s kojima rade.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1350
Mašinarenje ili vršidba nije se mogla obaviti bez zajedništva. Ovdje vidimo tridesetak težaka svih uzrasta ispred danfera, parnog stroja koji je pokretao vršilicu (mašinu). Zadovoljstvo spremljenim žitom i obavljenim poslom vidljivo je na svakom licu. Nakon zajedničkog objeda u dvorištu i kraćeg opuštanja, „mašinu“ su danferom odvukli kod drugog gazde i posao je krenuo ispočetka. Fototeka Etnografskoga odjela Muzeja Međimurja Čakovec
Počivlete si? - Malo...
J
edna od najljepših poučnih priča o odmoru stara je doslovno kao Grčka. Filozof Diogen odmarao se na atenskoj agori, na ljetnom suncu, kadli naiđe Aleksandar Veliki. Upita on Diogena: „Što mogu učiniti za tebe Diogene?“, a Diogen mu uzvrati: „Samo mi se makni sa sunca.“ U ovoj kratkoj anegdoti sadržana je sva filozofija odmora koja se uglavnom svodi na privremeni odmak od učmale sredine, zamornog rada, neželjenih problema i napornih ljudi. Diogen s Aleksandrom ne dijeli nikakve životne vrijednosti, svjetonazor ili filozofiju i promatra ga kao čovjeka koji je čitavom svijetu, pa i samom sebi, nepotrebno zakomplicirao život i srušio vjekovni sustav grčkih polisa. Pravo je čudo što ga Diogen po svojem običaju nije počastio vulgarnijim rječnikom. Zapravo, možda je tako i bilo, samo što je kroničar u pretjeranoj obazrivosti spram imperatora njihov susret zabilježio biranim riječima, pa je onako usput i samog Diogena učinio finim i pristojnim gospodinom, što se starom neotesancu nikako ne bi sviđalo. Moguće je da ste i vi, barem jednom u životu, naletjeli na nekog svojeg „Aleksandra“, iritantnog dosadnjakovića koji vam je pokvario odmor i kojem ste poželjeli diogenovski odbrusiti: „Samo mi se makni sa sunca!“ Takvi ljudi su osobito naporni kad se pojave nenadano, baš kad čovjek poželi malo mira. Stoga je mudro zborio hrvatski filozof Albert Bazala kada je u svojim filozofskim promišljanjima gotovo zavapio: „Mira se zaželio čovjek, ali gdje da ga nađe?“ Danas je to lako, uzmemo godišnji i bježimo na more ili u neku egzotičniju destinaciju, daleko od svega i što dalje od svih. No, nije oduvijek bilo tako. Osim Diogena, zafrkanta koji je dane provodio landrajući ulicama Atene i podbadajući ljude svojim nekonvencional-
nim ponašanjem i komentarima, trajniji odmor mogla si je priuštiti samo društvena elita. Ostali su radili do iznemoglosti. Tako je ostalo sljedećih dviju tisuća godina, sve do 20. stoljeća kada je za radničku klasu diljem razvijenoga svijeta ustanovljen institut godišnjih odmora. Seljaci su i u tome, kao i u mnogim drugim stvarima, ostali zakinuti. U Međimurju, napučenom uglavnom ruralnim stanovništvom, proces upotrebe godišnjeg odmora isključivo u svrhu putovanja, odmaranja, ljenčarenja i opuštanja, tekao je puževim korakom. Poljoprivreda, koja je još duboko u 20. stoljeću bila glavna životna uzdanica većine Međimuraca, nije davala nikakvu šansu godišnjem odmoru. Povezanost seljaka sa zemljom i svojim blagom bila je neraskidiva, a radni mentalitet je svako trajnije izbivanje s posla žigosao kao društvenu sramotu. Međimurci su jako pazili „kaj budu ljudi rekli“. Čak i onda kada su šezdesetih godina prošlog stoljeća masovno odlazili na rad u inozemstvo ili se zapošljavali u domaćim tvrtkama, godišnjim su se odmorima koristili isključivo za poslove kod kuće ili u poljoprivredi. Isprva za žetvu i vršidbu, no krajem šezdesetih posao se duplicirao masovnom gradnjom novih kuća i gospodarskih zgrada. Pa ipak, nijedan stari Međimurec neće se, u smislu nedostatka odmora, požaliti na to vrijeme. Zašto? Zato što je vladala neka začudna simbioza rada i odmora. Svi ozbiljniji i zahtjevniji poslovi obavljali su se zajednički, solidarno – viribus unitis. Ako je skupina bila uhodana i složna, posao se pretvarao u ugodno druženje, a druženje je samo po sebi opuštajuće i neka vrsta odmora. Rad je bio odmor, a odmor rad. Žetva, vršidba, čehare, kolinje, bratve, luščenje, kosidba, šumski i mnogi drugi poslovi nisu bili robovski, iscrpljujući, nepodno-
šljivi ili dosadni jer ih je ljudsko zajedništvo i druženje učinilo podnošljivima, nerijetko čak i ugodnima. Uz sve spomenuto, seljaci su odmor od napornog rada nalazili i u mnogim drugim prigodama, poput nedjeljnih misa, proščenja, fašnika, Božića, vuzmenki, Ivanja, Štefanja, Nikolinja... Odmarajući i opuštajući efekt imale su i krstitke, firme, svadbe, činkanje, pašnja krava, kartanje, sjedenje i čavrljanje na klupi ispred kuće, pranje veša na potočnom pralu, užine u polju ispod kola i krava koje preživaju, pa čak i verestovaje kod ispraćaja mrtvaca. Najčešće su to bile kraće stanke, trenutak oduška ili tek mali počinak, ali njihov blagotvoran psihofizički učinak bio je ogroman. Nećemo puno pogriješiti ako kažemo da je starim Međimurcima sat ili dva večernjeg sjedenja na tvrdoj seoskoj klupi sa susjedima i prijateljima značio više nego nama tjedan dana kupanja, sunčanja i ljenčarenja na morskoj plaži. Nakon što smo kao djeca duže vrijeme rukama drbali po rahloj zemlji berući krumpire, glas mamice: „Deca, idemo si malo počinuti“, bio je kao glas anđela. Kakvo more, kakve plaže, kupanje, sunčanje... ništa se nije moglo usporediti s tih desetak minuta blaženog odmora. Današnji naraštaji raspolažu s nemjerljivo više vremena za odmor nego prijašnji pa im je dirljiva nostalgičnost njihovih djedova i baka za prošlim vremenima – koje uglavnom percipiraju kao tegobna – pomalo neobična. Donekle je razumljivo da se stari s nostalgijom prisjećaju svoje mladosti, ali nije sve u tome. Razlozi dobrim dijelom leže i u činjenici da mi danas svjesno gubimo ono što je njima davalo nemjerljivu snagu za smislen život u tegobnom okružju: homogeno društvo, iskreno prijateljstvo, podupirajuće rodbinstvo, brižno susjedstvo i na kraju ono najvažnije – čvrsto,
stabilno i poticajno obiteljsko zajedništvo. U takvim okolnostima njihova je duša bila krepka, poletna i odmorna, pa je tijelo moglo podnositi najveće napore. Odbacivši u naletu pomodarstva stare vrijednosti sloge i zajedništva te ravnodušno prihvaćajući individualizam i privid samodostatnosti, naše su duše postale umorne, pa u fizičkom odmoru, koliko god se trudili, rijetko uspijevamo postići spokoj, utjehu i mir. Kada je u 18. stoljeću izumljen parni stroj, neki je optimist samouvjereno ustvrdio kako će ljudi za sto godina raditi samo četiri sata tjedno. U stvarnosti, za sto godina, sredinom 19. stoljeća, rintali su u mračnim i zagušljivim tvornicama po dvanaest i više sati dnevno. Nažalost – i djeca. Povijest nas ničemu nije naučila. Ponadali smo se kako će nam digitalna revolucija donijeti spas, a dogodilo se opet nešto sasvim drugo, toliko suprotno i različito od očekivanog da se i sam papa Franjo osjetio pozvanim izreći svoj sud: „Zaustavimo mahnitu žurbu koju diktira naš dnevni ritam. Naučimo kako napraviti pauzu i isključiti mobitel.“ No čini se da je i glas Svetoga Oca tek glas vapijućega u pustinji, suvremenom čovjeku daleka, jedva čujna jeka.
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 1. listopada Ponedjeljak – petak: od 8 do 18 h Subota i nedjelja: od 10 do 14 h Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
6. kolovoza 2021.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vremenska prognoza i razbibriga 55
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Pučka meteorologija
Puno sunca i topline VREMENSKA SLIKA: Druga polovica srpnja dala nam je puno sunca i vrućinu, pravo ljeto. Nekoliko dana temperatura je bila ugodnija, noćna ispod 15°C, a dnevna ispod 30 stupnjeva, ali opet smo brzo prešli trideset u hladu. Ponegdje je bilo lokalnog pljuska s grmljavinom, ali sve je to bilo prolaznog karaktera. Prvi tjedan kolovoza donosi nam malo ugodniju
temperaturu. U nekim danima može biti pljuskova, osobito u četvrtak, ali bit će i lijepih zdravih dana s dosta sunca. U većini dana ostajemo oko 30 stupnjeva pa ćemo predahnuti od one jake vrućine. Opširnije o prognozi za sljedećih sedam dana u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Četvrtak djeluje oblačnije i svježije. Velika je mogućnost za kišu ili
pljuskove s grmljavinom, a vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove. Ujutro malo toplije, a danju svježije nego u srijedu. Moguće je da temperatura cijeli dan ostane ispod 23°C. U petak povoljnije. Uglavnom suho i djelomično sunčano, rijetko gdje još uz koju kap kiše. Sjeverni vjetar će oslabjeti i prestati, a temperatura bi uhvatila ugodnih
SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće
PJESNIKINJA IZ PRELOGA
6
NABACIVATI ALUZIJE NA KOGA ILI ŠTO
LJIGAVAC
TURSKI VELIKAŠ
LJEKOVITA BILJKA, ODOLJEN (MN.)
Ž.IME
SOCIJALNA POLITIKA
26 ili 27 Celzijevih stupnjeva. I u subotu bi se trebalo nastaviti većinom sunčano i ugodno vrijeme. Vjetar slab, povremeno umjeren jugozapadni. Jutro svježe s minimalnom temperaturom oko 15, a danju ćemo se ugrijati do vrlo toplih 29 stupnjeva. Nedjelja nam donosi dosta sunca i još višu temperaturu, čak i južinu i sparinu! Temperatura bi trebala narasti do 32 ili 33°C. Prema kraju dana postojat će mogućnost za lokalni pljusak s grmljavinom, a sjeverni vjetar bi navečer trebao donijeti manje osvježenje. Ponedjeljak bi onda opet bio većinom sunčan uz ugodno svježe jutro. Popodnevna temperatura sasvim blizu 30 Celzijevih stupnjeva.
PROJEKTIRANI PRAVAC CESTE
KROKODIL KRATKE NJUŠKE PJESMA PODRUGLJIVA SADRŽAJA PJEVAČICA I GLUMICA LOVRIĆ ANCONA NAPJEV STAROGRČ. SVETIŠTE ZEUSA I HERE
“JUGOISTOK”
MORSKA RIBA PLOSNATICA
NEPLODNA ZEMLJA MEDIJ ZA POHRANU PODATAKA
SVEČANI DRUŠTVENI PLES
GLUMAC U STARORIM. IGROKAZU ATELANI BILO TKO
GLAZBENO DJELO ZA VJEŽBU
GRAD U ITALIJI
“METAR”
LEMEŠ PLUGA(MN.) REDATELJ WELLES (1915-1985)
VALJUŠCI, OKRUGLICE LUČKI NASIP,MUL PJESNIK UJEVIĆ (1891-1955) “LONG PLAY”
OSOBINA ONOG KOJI JE NIJEM BITNO SVOJSTVO ILI OSOBINA “ENERGIJA”
GrČ. MUZA LJUBAVNE POEZIJE
CEZIJ
IRIDIJ RADIKALU ORGANSKIM SPOJEVIMA
“OPTICAL TRANSIENT DETECTOR”
ŠTAP BOGA DIONIZA
PJEVAČ NIŽETIĆ
TRŽNICA, PIJACA
IZLAZI
6.8. u 05:45 h 10.8. u 05:39 h
ZALAZI
6.8. u 20:18 h 10.8. u 20:12 h
Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz �iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 4.8.)
METEOROLOŠKI KALENDAR
• 8. kolovoza 1932. godine u Sevilli u Španjolskoj izmjerena je najviša europska temperatura od 50.5°C • 9. kolovoza 1966. godine u Senju je izmjereno 229.4 mm oborine
VICOTEKA
VJEŠTINA ANALIZIRANJA
PTICA PJEVICA S KANARA
Ljubav Žena se žali mužu: - Više me ne gledaš.. više me ne voliš! - Kako te mogu gledati, a voljeti!
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
AUSTRIJA
PAS (EKSPR.)
PRVI RIMSKI NAKLADNIK
SURLE
AZIJSKA DRŽAVA KARIKATURIST REISINGER
GRMOLIKA BOBIČASTA VOĆKA
U utorak i srijedu dosta sunca i topline, opet idemo preko trideset u hladu. Ljeto ide dalje. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao:
Religija - Žena mi je religiozna! - Po čemu si to zaključio? - Uvijek se prekriži kad me vidi golog!
PREKRIVENOST MALJAMA
PIJANISTICA GAMULIN
Kolovozom kada cvatu ruže, lijepa jesen trajat će duže
56
Aktualno
BOGATI VIKEND RUKOMET naSPORTSKI pijesku u dvorani Graditeljske škole Čakovec
ČAKOVČANINODIGRANO MARTIN PRETKOLO www.mnovine.hr • prešao redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog PAJIĆ iz Šibenika unogometnog kupa ciparski prvoligaš
Reprezentativac iz Šenkovca osvaja medalje u nacionalnom dresu
Impresioniran sam, FC Pafos vrhunski je organiziran!
3. HNL SJEVER Polet iteniski TRADICIONALNI turnir Punčec završen Rudar započeli pripreme 11.Open svibnja 2018. je u Čakovcu
Krstić i Balajić kao treneri na suprotnim stranama
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Na proščejo z gradonačelnicom R
ešili smo se Pupovca i jegovih četnika šteri so vedrili i oblačili v Srbo kak 1941. tak i ovo leto sam kaj so mo letos pomagali Stipe Mesičov i Zoran Pusič, a ustaše so ne meli pristupa kak niti pred osemdeset let. Samozvani antifašisti so iskali fašiste, a kak jiv neso našli napravili so derneka sami med sobom , kak i pred osemdeset let i pomalem so se vrnuli z ropotatnice povjesti v dvajstiprvo stoletje. Tak vam bodem napravil i ja, ostavil bom Pupovca i četnike v 41. I odišel bodem v Čakovec na proščeje. Dosta smo rovali po povjesti, a nebi da so vrata na ropotarnici povjesti ne bila otprta. Znajo si, kak verniki i bogoboječi, tak i oni šteri verjejo da Božek ne postoji i ne delajo stisko v cirkvi, da se prvoga i drugoga augustuša obslužavle glavno čakosko proščeje v starešoj čakoskoj župi svetoga Nikole Biškupa i to Majka Božja anđeoska ili kak to lepo velijo naši sosedi Dalmoši Gospa od anđela. POD VUROM
To proščeje se obslužavle v Čakovco i Međimorjo več 360 let otkak je Nikola Zrinski Čakoski dopelal fratre v Čakovec jerbo je žnjimi došla i Gospa. Ovo leto je proščeje bilo obslužavano malo v skrčenom obliko, jer kak znuomo još navek korona vedri i oblači po ovomo našemo falačko zemle med dvemi vodami. I ne sam prinas. Nikak se več, skorom dve leti nebremo rešiti te vuteske, štera je došla, a nišči jo je ne zval. Ovoletošje proščeje, ovoletošje Prcinkulovo, kak mi Čakovčanci i Međimorci od milja zovemo to Marijino proščeje, je ovo leto prvič obslužavala nova gradonačelnica Ljerka Cividini, štero smo zebrali v majušo na Den državnosti. Kak se to proščeje održavalo još pod merama Epidemiologa ono je napravleno, kak nam je rekla gradonačelnica, malo skrčeno, očem reči, takše kakše so mere dopuščale. Ali morem vam reči makar so mere epidemiologov vedrile i oblačile, ali ga na tom našem proščejo bilo sega: hajdi se ljudi zišlo z jene i druge strane, z jene strane ga bilo hajdi oni šteri so nudili sakefele sega, a na drugoj strani ga bilo još vejč
tori, Capak i pajdašija, kak je vino lek protiv korone, a vu Vinograd so puščali samo one zdrave šteri so ne meli vručino i šteri so meli viziperta da nikaj nemajo z koronom. Kaj če zdravomo čoveko apoteka, kaj če zdravomo čoveko lekec – to te ja pitam? Meni vam je lepo bilo to kaj sam saki den zišel na proščejo našo gradonačelnico. I to par pot. Morem vam reči da je seposot bila: i v glavni vulici i pre Orlo i v Staromo grado i v parko, v peršeciji i pre meši, v prvomo redo, kak je to red. Najte me krivo razmeti, ali gradonačelnico sam videl na ovomo jenomo proščejo vejč pot nek negdašjega gradonačelnika za štiri leti. No, ne znam kak bi vam to rekel, ali neje to ruon lepo kaj je nišči ne pital za Štefa Kovača, kak da je nigdar ne postojal, kak da je ne bil osem let prvi čovek grada Čakovca. Ne bi se štel mešati, ali kakše on to pajdaše ima kaj ga je ne niti jeden pozval na gvirc kak se to šika. Ili pak na pogačo z tikvama, štero je delila naša gradonačelnica Dok se vu Vatikano zbira novi papa i dok se zbere unda z rafunga ide vum beli
dim i čim se pojavi dim mam vest ide, urbi et orbi, vu svet: Habemus papam, očem reči, imamo Papu. Tak bi mi Hrvati mogli ve reči: Habemus Pelješki most – imamo Pelješkoga mosta. Dok so Kinezi dobili toga posla bil sam vesel, jerbo sam znal da Most bode na vreme napravljeni jerbo Kinezima nebrejo sfaliti težaki. Tak je i bilo, mic po moc, i Most ne na svojim nogama. Što oče more iti po njemo, a oni drugi se morejo z šajkama pelati spod pod jim. Hajdi je let trajalo kaj smo morali iti z Lepe naše v Lepo našo prek Neuma, a ve to moremo mimo Neuma da so nam več Neuma komunisti četrdesetpete dali Bosancima (čitaj: BIH) i to gešenk. Nejleži je davati dok imaš kaj i dok je ne tvoje. Ovo leto se igra lanjska Olimpijada. Ve si morete pregruntati kakša je nesnaga tua korona da je mogla i Olimpijado preseliti kaj so negda ne mogli niti veliki rati. Kak bilo da bilo i Lepa naša ima svoje športaše v Japano. Nejbole nam od roke ide tenis tak da so vu �inalo igrale dve reprezentacije Lejpe naše, na jenoj strani mrežice so bili Hrvati Mate Pavič i Nikola Mektič, a na drugoj Hercegovci
Ivan Dodig i Marin Čilič. Igralo se oštro i na prvo lopto i morem vam reči da so pobedili Hrvati Mektič i Pavič, a nejso zgubili naši sosedi Hercegovci Čilič i Dodik, niti jeni so ne zgubili jerbo so i jeni i drugi dobili želencije i to kak s šika, Hrvati so dobili zlatno, a Hercegovci srebrno zlatnoga sjaja. Verjem da je bole ne moglo prejti. Fčera smo preslavili jenoga od nejvekših, ako ne i nejvekšega svetka v Lepoj našoj: Den pobjede, Den domovinske zahvalnosti i Den hrvackih branitelov. Obslužavlemo ga sako leto i to po celoj Lepoj našoj, a glavna fešta je, kak i navek, v Knino, ali bez Tomsona. On je bil dober za vreme rata dok je trelo puško nositi i boriti se, a ve dok tre popevati ve to delajo nekši drugi klinci. To bajam sako leto, a i teci Franci to nikak nejde vu to jeno skorom stoletno glavo. I još nekaj me gvinta sako leto? Zakaj mi Hrvati, šteri smo bili pobedniki v štiriletnomo rato ve moramo pitati i prositi Srbe i četnike, šteri so zgubili rata šteroga so sami započeli i štere smo potukli do zemle, je li moremo slaviti naš Den pobjede?
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Kako se građanima svidjelo Porcijunkulovo? Iza nas je još jedno izdanje najpoznatije čakovečke manifestacije Porcijunkulovo. Održavalo se četiri dana, a Međimurci su uživali u koncertima Željka Bebeka, Opće opasnosti, Klape Iskon i Nine Badrić. Građani su pokazali nezadovoljstvo zbog uvjetovanog dolaska na koncerte, a organizirani su bili punktovi za testiranje od 25 kuna. Pitali smo građane kako su oni zadovoljni ovogodišnjom organizacijom i jesu li se testirali za koncerte. (dv, zv)
ono šteri so to se kupuvali i hasnuvali. Morem vam reči da je i luna park delal srkčeno i da ga ne bilo sega kak pred dve – tri leti, ali, kuliko sam mel za videti, deci je nikaj falilo i neso se dali vum tak dugo dok so japek i mamika ili pak japica i mamica meli kunice v žepo. Bilo je i pevačov i to na stari mesti v jezero staroga grada i to za sakoga što je štel poslušati. Istina Božek trelo je meti viziperte da ste z koronom na ti i nišči šteri je mel vručino se je ne mogel motati okoli Bebeka, Opće opasnosti, klape Iskon ili pak Nine Badrič. A sakefele tamburašov i bandistov ga bilo po celomo Čakovco kuliko ti srce oče. Još i vejč. Teca Franca je bila na glavni meši v pondelek na Prcinkulovo i posle se je z sosedom prešpancerala par pot gori doli i seje spregledala i nejbole joj je išlo na živce to kaj si je, makar dosti slabo čuje, morala i vato vu vuha deti tak so si ti bili glasni. Dobro kaj je of haustor prek cirkve delal pak si je to skrivečki naprajla. Nekaj ipak moram zameriti čakoskim turističkim težakima. Najme kaj, jako teško se je došlo vu Vinograd. Nebrem razmeti zakaj to? Velijo dok-
Ivan Cerovec, Domašinec - Nažalost, nismo bili jer smo se taman jučer vratili s mora. Cijepljeni smo pa da smo išli na koji koncert, mogli bismo ući bez problema. Evo, došli smo sad u grad da barem vidimo kišobrane.
Jovica Obradović, Srbija - Trenutno sam tu službeno, ali mogu reći da mi se baš sviđa grad. Pogotovo ovi kišobrani, baš daju jednu simpatičnu notu. Čuo sam za Porcijunkulovo i da sam imao prilike, sigurno bih došao.
mi prodiremo dublje
Ljubica Farkaš, Čakovec - Stanujemo tu u centru grada, pa tako, naravno da smo bili. Kišobrani i OPG-ovci najviše mi se sviđaju. Nešto sam i kupila. Na koncerte nismo išli jer smo imali goste i druge obaveze, inače bismo možda i išli.
Franjo Kraljić, Podbrest - Svaki sam dan u gradu bio poslovno pa sam iskoristio priliku malo i prošetati i vidjeti što se sve nudi na Porcijunkulovu. Bilo je fenomenalno, nažalost, malo skraćeno. Da sam imao više vremena, išao bih i na koji koncert. Inače sam cijepljen.
www.teamgradjenje.hr
Zdravko Vlahek, Donji Kraljevec - Nismo, nažalost, bili igrom okolnosti. Danas nam počinje godišnji pa nismo baš uspjeli ići nekamo. Inače bih išao na Opću opasnost, COVID putovnicu imam.