Međimurske novine 1412

Snagu međimurskog gospodarstva čine metalska, prehrambena, tekstilna, obućarska i građevinska industrija i upravo iz tih djelatnosti su najviše plasirani na listi 505 TOP �irmi u Hrvatskoj, po izboru Poslovnog dnevnika.

Industrijska proizvodnja nositelj je gospodarskog života u Međimurju i po tome odudaramo od hrvatskog prosjeka. U Hrvatskoj među najjačim poduzetnicima dominiraju energetičari i veliki trgovački lanci. Ono što karakterizira međimursko gospodarstvo je to da imamo jake �irme, snažno, izvozno orijentirane, dobro umrežene u proizvodne lance jakih zapadnih kompanija. Ono što nemamo je brend jakog igrača koji bi svojim imenom bio sinonim za Međimursku županiju, kao što je primjerice brend Vindija za Varaždinsku županiju.

Top lista je prestižna stvar, ali se bazira na rezultatima minulog rada, a poduzetnici si ne mogu dopustiti da spavaju na lovorikama. Oči i uši gospodarstvenika trebaju biti itekako budne. Čvrsto prisutne u sadašnjosti s pogledom u budućnost. Budno pratiti što se događa na horizontu. Danas više nego prije na poslovanje utječu do sada neviđeni čimbenici kao što su: koronavirus, poremećeni dobavni lanci, rat u Ukrajini i rast cijena energenta.

Lista 505 TOP kompanija temelji se na poslovnim rezultatima ostvarenima u prethodnoj godini, koja je uvelike bila obilježena pandemijom. Vajda je u tom periodu, unatoč svim poteškoćama, uspjela zadržati stabilnu poziciju na tržištu, ali i ono najvažnije: povjerenje zaposlenika, kupaca i poslovnih partnera. Izazove pandemije uspješno smo svladali prije svega zahvaljujući jasnoj poslovnoj strategiji postavljenoj na razini Grupe Pivac, čiji je glavna karakteristika sveobuhvatan, zaokružen poslovni ciklus od ratarstva pa sve do vlastite maloprodajne mreže.

Treba podsjetiti da je prekretnicu u Vajdinu poslovanju označio upravo ulazak u sustav Grupe Pivac krajem 2015. godine. Prvi korak pre-

KAŽU prvi ljudi naših jakih kompanija:

ĐURO HORVAT, direktor kompanije

Međimurskim gospodarstvenicima je u posljednjih desetljeće i pol ovo drugo jače suočavanje s velikom krizom, nakon one iz 2008. godine. Tu krizu koja je iza njih prihvatili su kao priliku za pročišćenje. Zbog toga su iz nje izišli jači nego prije. Tržište se pročistilo, a opstali su najžilaviji. Izvuklo ih je povezivanje s najjačim gospodarstvima u inozemstvu. Spremno su dočekali ulazak Hrvatske u EU. Uspjeh kompanije Tehnix direktor Đuro Horvat tumači jednostavnim riječima, a u čijoj srži je ustrajnost. - Da bi �irma bila uspješna, potrebno je uložiti puno znanja, rada i vještina, ističe Đuro Horvat, vlasnik i direktor kompanije Tehnix. Dodaje: - Do uspjeha se ne dolazi preko noći. On se gradi tako da se uči samostalno, zajedno s drugima i s okruženjem u kojem se posluje. Uz to potrebno je biti inovativan, komentirao je rangiranje Tehnixa na listu 500 TOP kompanija u Hrvatskoj.

Naši gospodarstvenici za sada se s novom krizom nose relativno dobro. Ulažu u energetsku neovisnost uz pomoć fotonaponskih ćelija koje postavljaju na poslovne prostore, bore se za zadržavanje domaće radne snage povećanjem plaća i raznim beneficijama koje su prije prve krize, 2008. godine, bile nezamislive. Uvoze radnu snagu iz zemalja za koje su jedva znali gdje se nalaze na karti svijeta

Unatoč ratu poslujemo i u Ukrajini kojoj isporučujemo kontejnere

ma rezultatima koje danas ostvarujemo bio je projekt širenja suradnje s domaćim uzgajivačima svinja, kojim je broj tovljenika uzgojenih na farmama naših kooperanata s početnih 35.000 godišnje narastao na sadašnjih gotovo 160.000, s tendencijom daljnjeg rasta. Nadalje, nizom investicija realiziranih od 2016. do danas u Vajdi su modernizirani pogoni i osuvremenjena proizvodnja, što je bilo nužno za postizanje i održavanje tržišne konkurentnosti. Pritom bih svakako istaknuo kapitalni projekt vrijedan 50 milijuna kuna, kojim je Vajda dobila jedan od najsuvremenijih pogona za klaoničku obradu u Hrvatskoj i regiji. Uspješno provođenje investicija obilježilo je i 2021. godinu u kojoj smo izgradili najveću krov-

S obzirom na to da se puno govori o krizi uzrokovanoj energetskom krizom i utjecajem recesije koja bi se mogla preliti i na Hrvatsku, pitali smo ga kako on vidi situaciju i na koji način razmišlja o krizi.

– Krizu treba predvidjeti i preduhitriti. I tražiti nova rješenja. Ona daje poticaj za još bolje poslovanje. Izazov je za traženje novih, još boljih rješenja prilagođavanje novim uvjetima na tržištu, kazao je vlasnik Tehnixa koji ne “priznaje” krizu.

Rat će sigurno stati, optimističan je, i tada će gospodarstvo krenuti novim tokom. Osim toga, kompaniju Tehnix nije ni rat spriječio da posluje u Ukrajini kamo su upravo isporučili kontejnere.

nu fotonaponsku elektranu u Međimurju, koja proizvodi oko 25 posto naše ukupne godišnje potrebe za strujom, što nas u situaciji kada energenti postaju višestruko skuplji ipak stavlja u donekle povoljniji položaj u odnosu na one koji potpuno ovise o vanjskoj nabavi energije i ublažava udarac na poslovanje.

Ove smo godine pustili u pogon i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda na sjeveru Hrvatske, vrijedan 15 milijuna kuna. Ulaganja u vlastitu primarnu sirovinu, modernizaciju i širenje proizvodnih kapaciteta, kao i kvalitetno organizirani proizvodni procesi, vlastiti

TEMA BROJA

Tko vodi najuspješnije međimurske

transport i distribucija kroz vlastitu maloprodajnu mrežu zaslužni su za uzlazni put kompanije u posljednjih nekoliko godina, usprkos svim izazovima u poslovanju s kojima se svakodnevno suočavamo.

Upravo to se pokazalo ključnim kada je nastupila izvanredna situacija uzrokovana pandemijom jer smo već prethodno promišljenim poslovanjem stvorili otpornost na određene vanjske čimbenike pa tako u Vajdi i čitavoj Grupi Pivac ni u jednom trenutku nije bio doveden u pitanje kontinuitet nabave sirovine, proizvodnje i opskrbe maloprodaje. Pan-

demija je produbila i izazove zapošljavanja, što nam je bila dodatna motivacija za nastavak provedbe aktivnosti kojima već više godina nastojimo privući i zadržati kvalitetne ljude na tržištu rada. Ulaganjima u sustav stipendiranja i osiguravanjem brojnih pogodnosti za srednjoškolce želimo pokazati da je zanimanje mesara danas iznimno perspektivno i dobro plaćeno.

Na taj projekt posebno smo ponosni. Zadovoljstvo je pratiti mlade mesare na njihovom profesionalnom putu te vidjeti kako stasaju i usavršavaju se u našim proizvodnim pogonima.

Ljudi su u srži našeg poslovanja, a ovim bih putem želio zahvaliti svim djelatnicima Vajde na doprinosu rezultatima koje smo ostvarili u ovim izazovnim vremenima. Upravo je timski rad ključni faktor dugoročnog uspjeha i zato su Vajdini uspjesi naše zajedničko postignuće.

Iz pandemijske neizvjesnosti koja je potresla svjetska tržišta, opet smo ušli u globalne turbulencije koje su stavile u fokus dostupnost i povećanu cijenu energenata.

To je razlog zašto je i ova godina obilježena neizvjesnošću kojoj nije moguće predvidjeti razdoblje trajanja i intenzitet. Takve

- Među 505 TOP kompanija u Hrvatskoj je i 12 firmi sa murskoj županiji plus jedna koja je u međimurskom privatnom sa sjedištem izvan Međimurja

Vilim Simon, predsjednik Uprave Mesne industrije Vajda Fokusirani smo na ulaganja u energetsku samodostatnost, proizvodne kapacitete i ljude

Vilim Simon, predsjednik uprave Vajde

Đuro Horvat, direktor Tehnixa

najuspješnije međimurske firme

sa sjedištem u Međiprivatnom vlasništvu okolnosti odrazile su se i na naše poslovanje. Svi su ulazni troškovi proizvodnje porasli, a s obzirom na to da je situacija i dalje nestabilna, otežano nam je poslovno planiranje.

Spremni smo na prilagodbu tržišnim okolnostima i pomno pratimo situaciju kako bismo u svakom trenutku mogli adekvatno reagirati. Kod planiranja poslovanja, u središtu ostaju ulaganja u jačanje konkurentnosti kroz samodostatnost, proizvodne kapacitete i ljudske resurse. Svjesni smo da je u tome ključ uspjeha, stoga i dalje nastavljamo graditi budućnost na tim temeljima.

MLADEN KRIŽAIĆ, predsjednik Županijske gospodarske komore Uvezli smo 4.100 stranih radnika potrebnih proizvodnji

- Kada smo u srpnju ove godine iznosili pokazatelje gospodarstva Međimurske županije, tada smo konstatirali da usprkos pandemiji izazvanoj koronavirusom i početkom rata u Ukrajini, bilježimo gospodarski rast po svim mjerljivim ekonomskim pokazateljima, kazao je Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore.

Nastavlja: - Tada se postavljalo, a i sada se postavlja pitanje kakva nas budućnost očekuje u gospodarskom smislu. U ovome trenutku nemamo egzaktne pokazatelje koji bi nas upućivali na određeni trend u poslovanju. Međutim, u komunikaciji s gospodarstvenicima postoji izvjesna zabrinutost i neizvjesnost za skoru budućnost koja je pred nama. Naime, rat u Ukrajini i dalje traje te produbljuje društveno-političku krizu koja neizbježno izaziva i ekonomsku krizu.

U takvoj situaciji najviše se kao problem ističe energetska kriza, posebno plinska situacija za koju još uvijek nemamo rješenje. Čekaju se mjere Vlade, a one uvelike ovise o Europskoj komisiji. Električna energija je trenutno pod kontrolom zahvaljujući mjerama Vlade.

Nedostupnost i rast cijena repromaterijala te ograničenje �izičkog protoka roba i usluga, in�lacija, odnosno možemo reći jedna opća ekonomska nesigurnost, sljedeći je veći problem koji brine gospodarstvenike i sigurno će imati negativan utjecaj na buduće opće ekonomske pokazatelje.

Osim spomenute problematike, naši gospodarstvenici ističu i nadalje kao otežavajuću okolnost u poslovanju neusklađenost obrazovnog sustava s realnim sektorom. Takva neu-

Tko su naše perjanice u hrvatskom paunovom repu

Među 505 TOP kompanija u Hrvatskoj je i 12 �irmi sa sjedištem u Međimurskoj županiji plus jedna koja je u međimurskom privatnom vlasništvu sa sjedištem izvan Međimurja, ali u međimurskoj vlasničkoj grupaciji. Međimurske �irme su se smjestile na pozicije od 151. do 473. mjesta ljestvice po ukupnim prihodima. U nastavku donosimo popis najjačih �irmi po prihodima, njihovo mjesto na rang-listi i imena ljudi koji vode te �irme.

• 151. mjesto: LPT Prelog; Davor Gečić, predsjednik Uprave, Shonna L. Koch i Kristijan Babić, članovi Uprave

• 178. mjesto: Vajda, Čakovec; Vilim Simon, predsjednik Uprave

• 187. mjesto: Tehnix, Donji Kraljevec; Đuro Horvat, predsjednik Uprave

• 188. mjesto: Muraplast, Kotoriba; Anđelko Trojko i Davor Ujlaki, direktori

• 250. mjesto: Tubla, Čakovec; Francesco Ruffoli i Tamara Prešnjak, direktori

• 261. mjesto: Perutnina Ptuj Pipo Čakovec; Dubravko Folnović, direktor

• 292. mjesto: Centrometal, Macinec; Davor Zidarić i Tihomir Zidarić, direktori

• 418. mjesto: Međimurje-plin, Čakovec; Nenad Hranilović, direktor

• 421. mjesto: Haix, Mala Subotica; Stefan Amberger,

Markus Lins, Michael Heimerl, direktori

• 435. mjesto: Međimurje PMP, Čakovec; Božidar Žvorc, Darko Munđar, direktori

• 447. mjesto: EKO Međimurje, Šenkovec; Saša Novaković, predsjednik Uprave, Tomislav Radek i Vedran Babić, članovi Uprave

• 473. mjesto: AC Jesenović, Čakovec; Augustin Jesenović, Željka Jesenović, direktori

* Na rang-listi najjačih kompanija u Hrvatskoj na 193. mjestu je i Trgovina Krk kojoj je pripojen METSS iz grupacije �irmi Čakovečkih mlinova kojima upravlja obitelj Varga.

sklađenost rezultira nedostatkom stručne radne snage. Ako se tom problemu doda i velika �luktuacija kako domaćih, tako i stranih radnika kojima je Hrvatska samo privremena destinacija, onda je jasno vidljivo kako je teško održavati kontinuitet u poslovanju. Primjera radi, tijekom čitave 2021. godine negdje oko 3.100 stranih radnika dobilo je dozvolu za rad u Međimurskoj županiji. Do danas je već samo u 2022. godini ta brojka oko 4.100 radnika. Međutim, zabrinjava činjenica da je gotovo 1.600 stranih radnika raskinulo radne dozvole i otišlo raditi izvan Hrvatske. Potreba za stranom radnom snagom u Međimurju najizraženija je u prerađivačkoj

industriji i građevinarstvu. U prerađivačkoj industriji najviše je stranih radnika zaposleno iz Nepala i Filipina, dok je u građevinarstvu najviše radnika iz Kosova, Albanije, Makedonije, BiH i Srbije.

U komunikaciji s gospodarstvenicima nameće se još jedan problem koji je bitno spomenuti, a to su znatna troškovna opterećenja prilikom usklađivanja poslovanja uvođenjem eura.

Gledajući na pobrojane probleme, posebno one “uvezene”, uzrokovane ratom, nameće se samo jedan zaključak. Što rat prije prestane, otvore se tržišta, vrati sigurnost, a cijene se sirovina i repromaterijala te energenata vrate u realne okvire, posljedice će biti manje štetne.

BOŽIDAR ŽVORC, direktor Međimurje PMP-a Odabrali smo teži put, surađujemo gotovo isključivo s privatnim sektorom

- Ulazak na listu najboljih 500 tvrtki Hrvatske je prvenstveno rezultat upornog rada i kvalitete koju smo potvrđivali iz projekta u projekt svih ovih godina na području cijele Hrvatske, ističe Božidar Žvorc, direktor Međimurje PMP-a. Nastavlja: - A koliko je to bilo teško, najbolje znamo mi sami prvenstveno jer se u svojem poslovanju nikada nismo htjeli oslanjati na poslove s državom ili jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Odabrali smo onaj teži put te surađujemo gotovo isključivo s privatnim sektorom i to mahom na polju industrijskih hala i pratećih objekata, svjesni ne samo zahtjevnosti naših investitora nego i zahtjevnosti poslova i rokova koji su uvijek najkraći mogući. Naglašavam, surađujemo, jer na sve naše investitore gledamo isključivo na dugoročne staze, kao partnere, svjesni kako njihov rast i razvoj znače i naš napredak i korak naprijed kroz nove objekte i projekte koje ćemo zajedno nastaviti graditi. A sam se put pokazao ispravnim jer smo igrajući na duge staze došli u top 500 Hrvatske, ali i top 10 Međimurja u koji je jedna građevinska �irma došla prvi put nakon više od 10 godina. Uvijek mi je bio cilj imati realan, organski rast koji će s vremenom pokazati i kontinuitet i kvalitetu i sigurnost koju svaki investitor uvijek želi za sebe.

No, kada je u pitanju trenutna situacija oko energenata i njihov utjecaj na poslovanje, nažalost, po tom

pitanju smo svi više-manje u istoj situaciji i od toga se ne može pobjeći. Kada su energenti u pitanju, napravili smo kalkulacije koje su nam pokazale koji je smjer za uštede prvenstveno u procesima proizvodnje pa smo krenuli u ulaganja poput energetske obnove naših hala, zamjene rasvjetnih tijela, planiranja ugradnje fotonaponskih elektrana na našim objektima, drugačije organizacije rada samo da, kako se kaže, okrenemo svaku kunu više puta. Iako, nekada imamo dojam kako se takvi poput nas kažnjavaju kada je u pitanju �inanciranje investicija iz fondova EU jer takvim pristupom se ne uklapamo u tzv. uvjet 2 % aktualnog natječaja. Ali da, uzdaj se u se i u svoje kljuse… Druge nema. Ono što mi je posebno drago u ovoj cjelokupnoj situaciji je da naši investitori sami najbolje razumiju što znači povećanje cijene materijala na tržištu koje su u posljednje vrijeme divlje i nekontrolirane pa najčešće prihvaćaju realna povećanja vrijednosti njihovih investicija. To s različitim natječajima javnih nabava nije slučaj, pa smo tu možda u povoljnijoj poziciji. Iako i dalje teškoj. Kako kažu, tko preživi, pričat će, a Međimurje PMP je svakako na putu da se kroz nove ugovore, već dogovorene poslove pozicionira kao lider branše sjevera, kazao je Božidar Žvorc, direktor Međimurje PMP-a, jedine građevinske �irme iz Međimurja na prestižnoj listi najvećih u Hrvatskoj.

Božidar Žvorc, direktor Međimurje PMP-a Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore

i 12 firmi sa sjedištem u Međimurskoj županiji

Promovirani novi majstori svog zanata

Pravo na diplomu stekla su ukupno 24 majstora s 26 diploma, dvojica po dvije za dva zanata srodnih djelatnosti

Piše: Božena Malekoci Oletić

Na svečanosti u zgra di Scheier u Čakovcu Obrtnička komora Međimurske županije upri ličila je svečanu podjelu maj storskih diploma.

- Interes za polaganje majstorskih diploma ovisi o stanju na tržištu, kazao je Boris Lukovnjak, pred sjednik Obrtničke komore Međimurske županije. To se vidi po broju kandidata iz

pojedine struke koji prilaze polaganju ispita.

Trenutno su najviše za stupljeni stolari, vodoinstala teri i instalateri za ugradnju grijaćih sistema. Na ispit za majstore kandidate šalju i firme koje imaju naučnike na naukovanju. Jaka motiva cija za odlazak na majstorski ispit je otvaranje vlastitog obrta, a nekima i jači adut pri traženju posla u inozemstvu gdje su majstori s diplomom cjenjeniji.

Trenutno prevladava stjecanje diplome radi otva ranja obrta kod nas, kazao je Lukovnjak.

Od 24 kandidata koji su stekli majstorsku diplomu u ovom terminu, njih 16 je iz Međimurske županije, 6 kandidata je iz Varaždinske županije, jedan kandidat iz Šibensko-kninske i jedan kandidat iz Zagrebačke žu panije.

Diplome su majstorima uručili Boris Lukovnjak,

predsjednik Obrtničke ko more Međimurske županije i župan Matija Posavec. Pravo na diplomu stekla su 24 maj stora s ukupno 26 diploma. Dvojica kandidata dobila su dvije diplome za dva srodna zanata. Na podjelu nisu došli svi novopečeni majstori jer su pojedini bili spriječeni poslovnim ili privatnim obavezama.

Na dvama ispitnim roko vima u veljači i svibnju ove godine majstorske su ispite položili: Zvonko Hižman za autolimara, Josip Lugović za autoservisera, Melita Židov

za automehaničarku. Ispit za majstora bravara polo žili su Siniša Horvat, Robert Bergovec i Davor Rainer, a za majstora fasadera Davor Rainer i Ivica Ferenc koji je ujedno položio i ispit za soboslikara ličioca.

Emanuel Bočkaj položio je majstorski ispit za instala tera grijanja i klimatizacije.

Za majstora kuhara ispit su položili Petar Bojčić i Tomi slav Đurđević. Za majstora limara ispit je položio To mislav Đurđević, za očnu optičarku Andrijana Kreš, za pedikerku Sara Mitetek,

Strani radnici u Međimurju po brojnosti su treća grupacija iza Hrvata i Roma

Dogodilo se neočeki vano. Međimursko gospodarstvo više ne bi moglo funkcionirati bez stranih radnika. U samo godinu dana njihov broj se udvostručio. S 2000 porastao je na više od 4000 stranaca koji rade na radnim mjestima za koja naši poslodavci više ne nalaze domaću radnu sna gu. Stranci čine preko 10 posto radne snage u realnom sektoru.

Od samog postotka jače je to da rade u segmenti

ma proizvodnje koja bi bez njih stala. Strani radnici u Međimurju po brojnosti su treća grupacija stanovnika iza Hrvata i Roma.

Međimurci neke poslove za novac koji se nudi u pre rađivačkoj ili građevinskoj industriji naprosto ne žele raditi. Sreću ili veću zaradu traže drugdje.

Međimurci su i ranije bili mobilni i nije im bio problem trbuhom za kruhom otići ni na druge kontinente, a kamo li u druge europske zemlje,

pa je im je ulazak Hrvatske u EU samo olakšao odlazak. Premda je Hrvatska na mar gini Europske unije i takva je privlačna za radnike iz puno siromašnijih istočnih zemalja, dobivanjem radne dozvole u Hrvatskoj dokopa ju se Europske unije i izgleda za bolju zaradu već ovdje, ali i prilike da se otisnu dalje na zapad.

Svijet je odavno globalno selo i oni znaju da Hrvatska može biti dobra odskočna daska za platežno jače članice

EU. Tome u prilog govore i statistički podaci. Čak 1600 stranaca koji su u Hrvatskoj dobili radnu dozvolu ubrzo su ju raskinuli i krenuli dalje.

Dakle, rad na određeno vrijeme dobio je svoj pandan i za poslodavce. I radnici ot kazuju poslodavcima. Dakle velika fluktuacija radnika u međimurskim firmama po sljedica je odnosa i radnika, a ne samo poslodavaca pre ma određenim poslovima i radnim mjestima. Poslodavci su iskusili što znači da neki

radnici ostaju tri dana ili tri mjeseca. Dakako da moraju progutati trošak dovođe nja stranog radnika koji se “predomislio”, ali takve su okolnosti na tržištu i s tim troškom treba računati i u budućnosti.

Vrijeme kad su se domaći poslodavci mogli oslanjati na obilje domaće radne snage otišlo je u nepovrat. Dobro je da stranci dolaze, osigurava ju opstanak domaćih firmi, pune naše proračune, a sve više i naše prazne kuće.

a za strojobravara Ivan Ha tlak i Mladen Ivanović. Za natkonobaricu ispit je polo žila Vesna Šoković-Plantak, a za plinoinstalatera Boris Rendić koji je ujedno položio i majstorski ispit za vodoin stalatera, instalatera grijanja i klimatizacije.

I Leonard Novak, Damir Bočkaj i Dejan Miholić polo žili su majstorske ispite za vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije. Ispit za stolara položili su Da vor Golub, Saša Baumhak, Tihomir Šestan i Fridrich Zimprich.

OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije upriličila je svečanu podjelu majstorskih diploma

Novopečeni majstori koji su došli na promociju

Koja događanja su dobila najviše županijskog novca?

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

- Prema istraživanju koje smo proveli 2019. godine, za čak 23 % naših gostiju jedan od glavnih motiva dolaska u Međimurje je sudjelovanje ili posjet nekoj od naših mani festacija. Za sada smo u ovoj godini zabilježili više od 2.000 noćenja registriranih tijekom manifestacija, dok se PR efekt množi s par miliju na kuna, istaknuo je direktor Turističke zajednice Međi murske županije Rudi Grula na dodjeli turističkih potpo ra za 2022. godinu, održanoj u prostorijama Boksačkog kluba Čakovec. Za čak 23 manifestacije ove je godine

Turistička zajednica Međi murske županije osigurala 250.000 kuna, a za još pet događanja koja se tek mo raju održati rezervirana su sredstva u županijskom pro računu. Riječ je o potporama turističkim manifestacijama koje se u ovoj kalendarskoj godini odvijaju na prostoru Međimurske županije, a ugo vore su korisnicima uručili predsjednik Turističke zajed nice Međimurske županije i župan Međimurske županije Matija Posavec i direktor Tu rističke zajednice Međimur ske županije Rudi Grula.

Najveće potpore u izno su od 20.000 kuna dobilo je Društvo športske rekreacije Sportska subota za Među

OrganizatOr Naziv događanja

Društvo športske rekreacije

Boksački klub Čakovec

narodni rukometni turnir Pozoj cup, zatim Boksački klub Čakovec za Pojedi načno prvenstvo države u boksu za mlade kadete, DG Sport za Miss sporta 2022., Društvo vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae za Urbanovo 2022. i Astrona ut&Chef za Jazz u vinogradu.

Potpore imaju, kako kažu u Turističkoj i Župa niji, prvenstveno poticajni karakter s ciljem stvaranja dodatne vrijednosti turizmu Međimurja.

- Uloga Turističke zajed nice te lokalne i regionalne samouprave je u jačanju smještajnih kapaciteta i kre iranju atraktivne turističke ponude i sadržaja, što se u

Međimurju provodi putem bespovratnih turističkih potpora.

Istodobno, nastojimo zaštititi sve prirodne, kul turne i enogastronomske vrijednosti koje se najbolje promoviraju širem krugu lju di manifestacijama, kazao je župan Posavec dodavši da je ponosan što svaka međimur ska općina i svako mjesto nastoji promovirati identitet svoga kraja, što se najbolje vi di kroz raznovrsne prijave na potpore koje su stigle iz svih dijelova Međimurja.

Tijekom četiriju godina organizatorima manifesta cija u Međimurju dodijeljeno je milijun kuna iz proračuna Međimurske županije.

Tri ekonomska stručnjaka o tome što nas čeka u budućnosti

Kako je jedan od smjero va djelovanja Rotaryja jača nje profesionalne orijentaci je i zvanja u zajednici, tako Rotary klub Varaždin 1181 u subotu 8. listopada 2022. u 10 sati u HNK-u Varaždin organizira 9. po redu Rotary Business forum: „Dolazi li nam recesija 2.0“ na kojem će uz 90-minutnu raspravu panelisti Velimir Šonje, An drej Grubišić i Hrvoje Stojić odgovoriti na nekoliko tre nutno najizazovnijih pitanja i prijetnji modernog doba.

- Očekujem rast kamat nih stopa, gospodarsku stagnaciju i rast državnog intervencionizma, kratko je odgovorio panelist Andrej Grubišić na naše pitanje što možemo očekivati 2023. uo či samog panela dajući time naznake o čemu će sve biti govora, između ostalog, na poslovnom forumu. Grubišić je, inače, od 2017. predavač na Luxembourg School of Business iz područja finan cija te osnivač tvrtke za fi nancijsko savjetovanje spe cijalizirane za korporativne financije.

taj utjecaj realizirati već u ovom, posljednjem tromje sečju 2022., i u prvom dije lu 2023. godine, prognozira Šonje.

Bit će govora i o uvođe nju eura. O toj temi uvertiru u panel-diskusiju dao nam je dao Hrvoje Stojić, ekonom ski analitičar i kolumnist te makrostrateg u PBZ Croatia osiguranju.

- Vjerujem da su pred nosti uvođenja eura dobro poznate: od nestanka va lutnog rizika, mjenjačkih naknada, smanjenja ka matnih stopa zahvaljuju ći poboljšanju percepcije rizičnosti pa do snažnijih institucionalnih i tržišnih pritisaka koji pozitivno dje luju na konkurentnost pri vatnog sektora te sklonost istog investiranju. To ujedno otvara veći prostor za rast plaća temeljem jačanja rasta produktivnosti.

rukometni turnir Pozoj

25.000,00

prvenstvo države u boksu za mlade kadete 25.000,00

20.000,00

20.000,00

Jedan od panelista bit će i Velimir Šonje, konzultant, vlasnik i direktor savjetnič ke tvrtke Arhivanalitika, osnivač i glavni urednik portala Ekonomski lab, koji je u javnosti poznat kao re dovit komentator ekonom skih zbivanja. Uoči samog panela odgovorio nam je na pitanje kako će recesija u Njemačkoj utjecati na Hr vatsku.

- Recesija u Njemačkoj imat će značajan utjecaj na Hrvatsku. Njemačka nije samo jedan od najvažnijih trgovačkih partnera Hrvat ske, nego utječe i na naše druge najvažnije partnere, Italiju, Austriju, Sloveniju, Mađarsku… Stoga treba očekivati da će recesija u Njemačkoj dovesti do sma njenja potražnje za hrvat skim izvozom roba i uslu ga. Procjenjujem da će se

- Osim toga, u slučaju ne ke nove sistematske finan cijske krize, Hrvatska može direktno računati na inter ventne mehanizme ECB-a kroz pristup Europskom mehanizmu za stabilnost, što smanjuje rizik poten cijalno skupih bankovnih i platnobilančnih kriza, napo minje Stojić.

Kome je namijenjen

Business forum?

Business forum nami jenjen je svima koji su za interesirani za spomenutu tematiku uz prethodnu prijavu. Prijavu, svoje ime i prezime te kontaktni broj ili e-adresu pošaljite na mail: tajnistvo@ro tary-varazdin1181.hr. Ko tizacija u iznosu od 250,00 kuna (33,18 EUR) u koju je uključen i ručak, može se uplatiti na račun Rotary Cluba Varaždin 1181, IBAN: HR5641240031133000461 kod Kent banke ili prilikom dolaska u HNK Varaždin. Studentska kotizacija iznosi 100 kuna. (sh)

UDRUŽENJE UGOSTITELJA Međimurja Darko Mihalic izabran za predsjednika

Darko Mihalic, vlasnik ugostiteljskog obrta Caffe bar Fašeranec iz Čakov ca, ponovno je izabran za predsjednika Udruženja ugostitelja Međimurja na skupštini održanoj 28. rujna 2022. Izbori za tijela Udru ženja ugostitelja Međimur ja za mandatno razdoblje od 2022. do 2026. održani

su u skladu s Odlukom Hr vatske obrtničke komore o raspisivanju i provođenju izbora za tijela jedinstvenog komorskog sustava HOK-a i Odlukom o kriterijima za provođenje izbora za tijela Udruženja ugostitelja Me đimurja za mandatno raz doblje od 2022. do 2026. godine. (BMO)

DODJELA

RotaRy Business forum ove subote u HNK-u Varaždin

opremu iz dva auta

Između 1. i 3. listopada 2022. godine na čakovečkoj gradskoj tržnici u Ulici Va lenta Morandinija nepoznati je počinitelj oštetio nekoli ko umivaonika od inoksa. Materijalnu štetu gradsko

komunalno poduzeće pro cijenilo je na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja pod nijet će se kaznena prijava nadležnom državnom od vjetništvu.

(sh)

Prešutio maminu smrt da bi 10 godina dobivao njezinu invalidninu

Općinsko državno od vjetništvo u Čakovcu je 28. rujna, nakon provedene istrage, podiglo pred Op ćinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1963.) zbog počinjenog kaznenog dje

la prijevare, izvijestio je DORH.

Okrivljenog 59-godišnjaka tereti se da je od lipnja 2012. do veljače 2021. godine u Ber linu (SR Njemačka), prešutio i nije prijavio ni nadležnom tijelu Međimurske županije

ni banci da je u lipnju 2012. godine umrla njegova majka koja je primala obiteljsku in validninu, pa je i nakon smrti nastavljena isplata obiteljske invalidnine na njezin račun.

Okrivljenog 59-godišnja ka tereti se da je neovlašteno

podizao novac s računa i za državao ga za sebe jer pra vo na obiteljsku invalidninu prestaje smrću korisnika pa da je na opisani način stekao protupravnu imovinsku ko rist veću od 275.000 kuna.

(sh)

Uhvaćeni kradljivac žljebova s župne crkve

Kako doznajemo od PU međimurske, dovr šenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 33-godišnjak s područja Pribislavca počinio kazneno djelo krađe bakrenih žljebova. Naime, sumnja se kako je u petak, 30. kolovoza 2022. nešto poslije pono ći u Pribislavcu, Ulici bra će Radić, sa zida crkve skinuo i ukrao bakrene žljebove, vlasništvo lo kalne župe. Materijalna šteta procijenjena je na oko 2.500 kuna. Protiv 33-godišnjeg osumnji čenika podnijet će se posebno izvješće nad ležnom državnom od vjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj

kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. Također, napomenimo da ovo nije prvi put da se kralo sa župne crkve u Pribislav cu. U već nekoliko navrata kradljivci su pokrali razne stvari sa župnog dvorišta te same crkve.

U PARAGU oštećen službeni automobil nadležnog centra za socijalnu skrb U rezervoar auta ubacio šljunak

U srijedu, 5. listopada 2022. godine nešto posli je 9 sati na ulici u Paragu, prilikom službenog uredo vanja djelatnica nadležnog centra za socijalnu skrb u nadziranoj obitelji, nepozna ti počinitelj je na službenom osobnom automobilu, čako večkih registarskih oznaka,

otvorio zaključani poklopac spremnika goriva te skinuo čep spremnika. Nakon to ga je kroz otvor ubacio u spremnik sitni šljunak. Ma terijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju.

(sh)

sljedeće rezultate: u streljaš tvu su bili 6., kuglanju 4., ša hu 14., boćanju 10., stolnom tenisu 3., ribičiji 4., beli 8., a u pikadu 12.

Najbolji rezultat postigli su u pojedinačnoj konkuren ciji ribiči u sektorima. Prvo mjesto zauzeo je Ivan Lehkec, dok je Mladen Srnec bio tre ći. Ekipa u stolnom tenisu u sastavu Božidar Krnjoul, Alen Veseli i Zvonimir Turk osvo jila je u ekipnom plasmanu 3. mjesto.

PRODUŽENA kazna

Podružnica UDVDR-a Vukovarsko-srijemske župa nije, u subotu, 1. listopada, bila je domaćin održavanja tradicionalnog već 26. Dr

žavnog športskog natjecanja dragovoljaca i veterana Do movinskog rata Republike Hrvatske. Natjecanje na Trgu Franje Tuđmana u Vukovaru

okupilo je 21 ekipu, među kojima je bila i ekipa Podruž nice Međimurske županije s natjecateljima koji su svojim rezultatima na županijskom

mjesto

natjecanju održanom 29. svibnja 2022. u Goričanu stekli pravo nastupa. Natjecanja su osim u Vu kovaru održana u Nuštru i

Vinkovcima, a dragovoljci i veterani svoju snagu, umijeće i vještine odmjerili u osam sportskih disciplina. Međi murski branitelji su postigli

Zbrojem osvojenih bodo va po sportskim disciplinama prvo mjesto osvojila je ekipa domaćina, Podružnica Vuko varsko-srijemske županije, 98 bodova, drugo mjesto Zagrebačka županija s 90 bodova, treće mjesto Sisač ko-moslavačka županija s 83 boda, dok su Međimurci u ukupnom plasmanu ostvarili vrlo dobar rezultat osvojivši 5. mjesto s 81 bodom. Uz ma lo više sportske sreće, moglo je biti i postolje.

Iduće godine domaćin natjecanja je Podružnica Si sačko-moslavačke županije.

U noći s četvrtka na petak, s 29. na 30. rujna 2022., u Ne delišću, na parkiralištu u Ulici maršala Tita, nepoznati poči nitelj provalio je u Opel Corsu i Hyundai i10. Kako saznajemo, oba su automobila čakovečkih registarskih oznaka u vlasništvu Doma zdravlja Čakovec.

Nakon provale počinitelj je iz automobila ukrao raznu medicinsku opremu. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjet ništvu. (sh)

Kradljivac je ukrao velik dio bakrenih žljebova s crkve

TAMARA KORUNEK u novoj glazbenoj karijeri Postala voditeljica glazbene djelatnosti u CZK-u

Tamara Korunek, operna pjevačica i magistra solo pjevanja, postala je nova voditeljica glazbene djelatnosti u Centru za kulturu Čakovec. Na tu je funkciju odabrana na posljednjoj sjednici Upravnog vijeća Centra za kulturu Čakovec.

Tamara je studirala na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču, solo pjevanje, a potom i operu. Na varaždinskom FOI-ju završila je modul pedagoških predmeta. Na novu dužnost stupila je 26. rujna 2022. godine.

- Planovi su održati dugogodišnje tradicije, ali se isto tako nadam da ću unijeti dašak nečeg novog i svojeg, rekla nam je sažeto nova voditeljica glazbene djelatnosti u CZK-u. Tamara Korunek,

Tamara Korunek, voditeljica glazbene djelatnos� u Centru za kulturu Čakovec

inače rodom iz Nedelišća, iza sebe ima iskustvo rada u Srednjoj školi Čakovec, Graditeljskoj školi i Gimnaziji J. Slavenskog, kao i po privatnim školama, dok u nekima još i radi. (dv, zv)

Isuse Bože, Vukovar treba vidjeti i doživjeti!

Piše: Vlasta Vugrinec

- Jedno je kad ti to gledaš na televiziji, a nešto sasvim drugo dok posjetiš ta mjesta i vlastitim očima vidiš posljedice rata, čulo se u razgovoru među Štefančarima koji su minule subote posjetili Slavoniju s naglaskom na grad Vukovar.

Predvođeni Udrugom žena i njenom predsjednicom, Verom Mihalic, 30-ak mještana uz stručnog vodi-

ča obišlo je i Osijek te Ilok i naravno, Iločke podrume uz degustaciju vrhunskih vina.

Udruga, naime, često tijekom godine organizira izlete, kako za svoje članice tako i za zainteresirane mještane. Izlet u istočnu Slavoniju potpomogli su svojim sredstvima Međimurska županija i Grad Čakovec.

Štefanjska družina cijelim putem se zabavljala, ali stigavši u Vukovar i slušajući vodičicu, blago rečeno, zani-

jemila je. Razaranje grada koje su mnogi gledali samo na televiziji sada su mogli vidjeti uživo. Penjući se na poznati toranj, samo su nagađali o silini granata iza kojih je ostala gola armatura i rupe kroz koje se vidio grad kao na dlanu. U tišini su obišli i Memorijalno groblje, Ovčaru te mjesto stradanja ranjenika iz bolnice. Nije bilo priče, smijeha, samo svijest o strahotama i pitanje o kakvim se tu ljudima radilo

koji su mogli počiniti takav zločin. Djelić odgovora možda su dobili u Iločkim podrumima. Naime, tamošnja voditeljica im je ispričala kako su agresori upali u podrum i sve vino koje su zatekli ispekli u rakiju i popili. Prazne bačve ostavili su neoprane pa su se sve morale baciti i kupovati nove.

Puni dojmova i novih spoznaja sretno su se vratili u Štefanec uz pitanje: Kamo i kada putujemo dalje?

NACIONALNI TJEDAN DOJENJA obilježen na Franjevačkom trgu u Čakovcu

Patronažna sestra Klara: Mame, budite uporne i mlijeko će doći!

– Promocija dojenja vrlo je važna za rast i razvoj cjelokupnog društva. Dojenje je najvažnije, najjeftinije i najpristupačnije

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Prekrasan jesenski dan 5. listopada izmamio je brojne mame u centar Čakovca koje su došle podržati Tjedan dojenja i time dodatno potaknuti svijest o važnosti dojenja. Obilježavanje Nacionalnog tjedna dojenja i ove je godine organizirao u Čakovcu Dom zdravlja Čakovec, a cijeli je događaj podržao i ravnatelj bolnice Igor Šegović.

pozitivnim učinkom na psihičku stabilnost majke i djeteta. Majčino mlijeko idealno je jer sadrži sve potrebno za djetetov zdravi razvoj, a time nije zanemariv praktičan ni ekonomski aspekt. U svakom trenutku majčino je mlijeko dostupno, idealne temperature, gotovo sterilno i besplatno.

Svoje osobno iskustvo dojenja podijelila je s nama Antonija Mučić (27) iz Belice, majka tromjesečnog sinčića Tonija.

NOVO DJEČJE vodstvo u Čakovcu Nola Grošević nova

je gradonačelnica

U Gradu Čakovcu održana je izborna sjednica kako bi se izabralo novo vodstvo. S ciljem da sve škole u Vijeću budu pravedno zastupljene, voditelji dječjih foruma dogovorili su da novu gradonačelnicu ili gradonačelnika svake dvije godine predlaže druga škola, a ovaj put red je došao na III. osnovnu školu Čakovec. Tako je u Gradskoj vijećnici za novu dječju gradonačelnicu jednoglasno izabrana Nola Grošević. Dosadašnji dječji gradonačel-

nik Čakovca Roan Posavec tom je prigodom zahvalio na dvogodišnjoj uspješnoj suradnji i podnio izvješće o odrađenom u proteklom razdoblju. Naglasio je kako su ostvarili zacrtane ciljeve koji su obuhvaćali nastavak odlične suradnje s Upravom Grada Čakovca, organizirali radionice, upoznali djecu s pravima i obavezama, razmatrali odabrane teme i pitanja važna za život djece u gradu te širili ideje mira, tolerancije i suradnje. (dv)

Majčino mlijeko idealne temperature i besplatno

Dojenje predstavlja izuzetan psiho�izički doživljaj s

- Imam i sina starog pet godina kojeg sam dojila do godine i pol. Puno su mi pomogle patronažne sestre, sve sam ih pitala ono što nisam znala. Jednostavno je sve samo

po sebi došlo. Nisam htjela odustati, pa mi tako sad uopće nije bio problem dojiti s drugim djetetom, rekla nam je mama Antonija.

O tome zašto je važno dojiti, ali i kako pomažu patronažne sestre, ispričala nam je Klara Klobučarić, mag. sestrinstva.

– Promocija dojenja vrlo je važna za naš rast i razvoj cjelokupnog društva. Dojenje je najvažnije, najjeftinije i najpristupačnije, kazala nam je patronažna sestra Klara i dodala kako formulu ne možemo uvijek izbjeći, u slučaju da do dojenja ne može doći, ali važno je biti uporan i dobro se informirati. Patronažne sestre ulaze u dom majkama već u vrijeme trudnoće.

Što rade patronažne sestre?

– Samim time ih možemo pripremiti na to što mogu oče-

kivati tijekom dojenja. Jedno je ono što pročitate i vidite, a drugo je vaše osobno iskustvo. Kada dođete u rodilište, dobijete jako puno informacija pa se nekad i teško orijentirati. Kada dođete doma, ostanete sami i možda ste okruženi okolinom koja često ima zastarjela uvjerenja. Zato onda dolazimo mi s informacijama koje vam mogu taj cijeli proces olakšati, kaže Klara Klobučarić i dodaje kako je u Međimurju prisutno 19 patronažnih sestara.

Razbijanje mita: Može li se dogoditi da žena koja doji ipak nema dovoljno mlijeka?

– To je vrlo diskutabilno pitanje i ovisi o puno faktora. Može doći u određenim slučajevima do smanjenja mlijeka i treba vidjeti zbog čega je došlo do toga. No, postoje načini da se mlijeko potakne na drugačije načine, zaključuje patronažna sestra.

Nola Grošević, gradonačelnica Ljerka Cividini i Roan Posavec koji je predao dužnost

Mame koje su u Čakovcu podržale dojenje: Antonija Mučić, Branka Hrustek, Emilija Hatlak i patronažna sestra Ana Slamek

Patronažna sestra Klara Klobučarić i Irena Mađarić Tuksar, glavna sestra Doma zdravlja Čakovec

Jurica Horvat: Optužili su Romana Bogdana bez šanse da se brani

SDP i HDZ uzaludno su branili sad već bivšeg ravnatelja Centra za kulturu Čakovec, a kao glavni argument naveli su izvid revizije

UGradskoj vijećnici Grada Čakovca održana je 12. sjednica Gradskog vijeća Grada Čakovca kojoj je prisustvovalo 19 vijećnika. I dok je na početku novog sastava u vijećnici atmosfera bila “mir i dobro”, to se sad promijenilo. Fokusovci na ovoj sjednici i nisu bili previše vidljivi, ali je zato odmah na početku burno reagirao Jurica Horvat. I to sa željom da se točka o razrješenju Romana Bogdana makne s dnevnog reda.

SDP-ovcima nije prošlo da skinu točku s dnevnog reda Varga je potom tu točku dao na glasanje i već se onda vidjela Bogdanova sudbina.

Da točka o razrješenju ostane na dnevnom redu glasalo je 13 vijećnika, suzdržani su jedino bili iz redova SDP-a Jurica Horvat, Miroslav Novak, Rajko Bulat (Laburisti) i ispred HSU-a Nino Vurušić te Dragutin Bajsić.

Kad je točka konačno došla na red, atmosfera se u vijećnici dodatno zahuktala. Josip Varga (HNS), predsjednik Vijeća, rekao je kako je predsjednik Upravnog vijeća Damir Klaić odsutan pa je razloge smjene pročitala u njegovo ime Karolina Juzbašić. Upravo je ona vijećnicima, a kao članica Upravnog vijeća, prvotno i razložila što se događa u Centru za kulturu.

Onda se dogodilo nešto neočekivano. Romana Bogdana počeli su braniti vijećnici iz redova HDZ-a. Prvo mladi vijećnik Lovro Horvat koji je rekao kako se iz tog

obrazloženja uopće ne vidi jasan razlog za smjenu. Jurica Horvat istaknuo je kako je ovo revanšizam i kako su možda u pitanju i privatne stvari. Izvidi revizije su još u tijeku, pa bi, kaže Horvat, bilo logično da se pričeka nalaz.

- Osuđujete ga unaprijed, ovo je kršenje ljudskog dostojanstva. Mi ćemo glasati protiv razrješenja jer nema kvalitetnih dokaza, rekao je Horvat, a podržao ga je i stranački kolega Miroslav Novak.

Nije čudno da je Boris Bistrović ispred Fokusa podržao smjenu jer je to njihova agenda i naglasio kako se nada da će i drugi gradski direktori i ravnatelji biti isto ovako tretirani. Na pitanje je li istina da je Romano Bogdan već ranije dao ostavku gradonačelnici, gradonačelnica je odgovorila pozitivno. Da, ponudio je ostavku, no ona ju nije prihvatila.

- Cijenim njegove uspjehe u kulturi, ali čini se da njegov menadžerski posao nije dobar, rekla je i naglasila kako on ima samo tri razreda srednje škole, na što je HDZova Sandra Oslaković rekla kako je degutantno izvlačiti njegovu školsku spremu.

pančić Balog, Boris Bistrović (Fokus).

Protiv su bili Sandra Oslaković, Lovro Horvat (HDZ), Miroslav Novak, Jurica Horvat (SDP), Nino Vurušić (HSS), Dragutin Bajsić (HSU), Željka Novak (MDS), ujedno i nova vijećnica koja je zamijenila pokojnog Josipa Požgaja te Rajko Bulat (Laburisti). Nove cijene vrtića na području Čakovca

Jedne od važnijih odluka na sjednici Gradskog vijeću bile su one vezane uz predškolski odgoj. Naime, Grad Čakovec nakon dugog niza godina uređuje način �inanciranja predškolskih ustanova na svom području. Ovim odlukama diže se ekonomska cijena s 1.120 na 2.000 kuna za vrtić i s 1.500 na 2.300 kuna za jaslice. U njoj će za vrtićki osnovni program roditelji plaćati 700 kuna , što je 140 kuna više nego dosad, a za jaslički 900 kuna, što je 150 više nego je danas. Kako je objasnila gradonačelnica, ekonomska cijena nije mijenjana već dvadeset godina, isto tako i iznos koji plaćaju roditelji.

U vijeće prisegnula Željka Novak

Uz prvu točku Dnevnog reda odrađena je veri�ikacija mandata vijećnika, umjesto preminulog vijećnika MDS-a Josipa Požgaja u Vijeće je imenovana nova vijećnica Željka Novak. Pritom je doneseno Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju Odbora za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Čakovca, a u Odbor je imenovana Tihana Zak Tompoš. Podsjetimo, Željka Novak učiteljica je razredne nastave u OŠ

Od gradnje Centra za odgoj za obrazovanje niti C

Trn u oku i dalje je Centar za odgoj i obrazovanje koji se već trebao početi graditi u Martanama na čakovečkom jugu. No, od toga za sad izgleda ništa. Pitanje u kojoj je fazi Centar postavio je Darko Zver, a odgovor je dala gradonačelnica Cividini.

- Do danas, a danas je 5. listopada, nemamo potpisan Sporazum o �inanciranju izgradnje Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra, unatoč tome što je Grad još na proljeće

napravio sve što je od nas traženo. Također, imamo i poteškoća oko ugovaranja izvođača za veće investicije, dosta njih kasni ili se odvija otežano, zbog nedostatka radne snage.

Problem su i poskupljenja, koja također otežavaju planiranje i izvedbu, dodala je Cividini, a vezano uz polugodišnje izvješće o radu dodala je kako je iza nje izuzetno dinamično razdoblje, u kojem su završene neke ranije započete investicije te započete nove.

- Raspravljamo o razlozima koje je navelo Upravno vijeće, a oni nisu razlog za smjenu. Zašto to isto Upravno vijeće nije upozorilo ravnatelja da mu Statut ne valja? Pa zato i postoji Upravno vijeće, povisila je glas. Renato Slaviček (HSLS) kratko je rekao kako Bogdan nije za ovu funkciju i potrebno je naći boljeg ravnatelja.

- Pa zar nije pravna služba Grada Čakovca mogla pomoći u reguliranju akata CZK-a? Sramota da ga niste pozvali na sjednicu da se brani, rekao je.

Tko je glasao za smjenu, tko protiv?

Za razrješenje glasalo je 11 vijećnika, redom Josip Radek (HDSS), Štefanija Damjanović (Matija Posavec NL), Vesna Baranašić Horvat (Matija Posavec NL), ispred HNS-a Josip Varga, Karolina Juzbašić, Damir Bakač, Zoran Korpar, Darko Zver, Asja Su-

- U tom razdoblju znatno je podignut standard u našim ustanovama, danas sva djeca u vrtićima imaju svoje mjesto, a vjerujem da će dogodine takva situacija biti i za jasličke programe. Cijene energenata, prehrane, plaća i ostalih troškova rada ustanova u tom razdoblju povećane su nekoliko puta i jednostavno ovakav način �inanciranja više nije održiv.

Bogdan je već ranije ponudio ostavku gradonačelnici, dok je ona rekla kako cijeni njegove uspjehe u kulturi, ali čini se da njegov menadžerski posao nije dobar

Napominjem da su ovime prvi put izjednačeni troškovi boravka u javnim i privatnim ustanovama, a kod javnih vrtića propisano je što sve ulazi u ekonomsku cijenu, dodala je.

Navedene ekonomske cijene, 2.000 za vrtić i 2.300 za jaslice, odnose se isključivo na od 7 do 10-satne osnovne programe, dok će dodatne i alternativne programe roditelji plaćati ovisno o odlukama pojedine ustanove. Važno je da će roditelji čija djeca idu u privatne i vjerske predškolske ustanove, a takve djece je u Čakovcu više od 25 posto, za te osnovne programe plaćati isto kao i u javnim vrtićima – 700 odnosno 900 kuna mjesečno.

- Vjerujem da ćemo na ovaj način dobiti održiv sustav predškolskog odgoja, koji ćemo moći transparentno �inancirati i unaprjeđivati.

Za ilustraciju, predškolski

Vratišinec, a ujedno je i sestra gradonačelnice Ljerke Cividini. (dv)

odgoj gradski proračun trenutno stoji preko 30 milijuna kuna, dok su naši izvorni prihodi oko 85 milijuna kuna, zaključila je Cividini.

Uz temu, donesene su Odluke o su�inanciranju boravka djece s područja Čakovca u predškolskim ustanovama, o visini ekonomske cijene usluge za Dječji vrtić Cipelica i Dječji vrtić Cvrčak, o visini ekonomske cijene usluge i omjeru su�inanciranja za predškolske ustanove kojima Grad Čakovec nije osnivač te je izglasan Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u vrtiće Cipelica i Cvrčak sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju. Vijećnici su usvojili Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o demografskim mjerama Grada Čakovca, ali i izglasali Odluku o izmjeni Plana mreže predškolskih ustanova.

Piše: Dora Vadlja

Zlatko Vrzan

Romano Bogdan razriješen je dužnos� ravnatelja Centra za kulturu

U obranu stranačkom kolegi uskočili su Jurica Horvat, ali i HDZ-ovka Sandra Oslaković

Željka Novak (MDS) nova je čakovečka vijećnica

Od bograča do ribica na MESAP-u 8. listopada!

Najdugovječnija i najveća manifestacija u organizaciji Turističke zajednice općine Nedelišće, Dani zahvalnosti za plodove zemlje, opet otvara svoja vrata u subotu 8. listopada 2022. godine u sajamskoj dvorani MESAP-a Nedelišće s početkom u 10 sati.

Već 18 godina manifestacija je domaćin brojnim pletiljama, pojedincima i čuvarima tradicije i ručnih radova. Mnogobrojne udruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i domaće radinosti uvijek s ponosom predstavljaju svoje najbolje proizvode, a plodovi jeseni, kao nit vodilja, protežu se kroz sve izložbene štandove.

Posebnu notu manifestaciji daje i degustacijski dio s tradicionalnim međimurskim proizvodima koje možete pronaći na štandovima svih udruga s područja Nedelišća.

Svečano otvorenje manifestacije zakazano je za 10 sati uz blagoslov pripremljene hrane i jesenskih plodova kao zahvalu na svim plodovima i darovima koji su nam tijekom godine bili podareni.

Do 16 sati očekuje vas vrlo bogat kulturno-umjetnički program, izložbeno-prodajni sajam domaćih proizvoda i rukotvorina, radionica pletenja cekera za velike, radionica izrade peciva i kruha za djecu, izložba oldtajmera, izložba gljiva, prodaja langoša u humanitarne svrhe, brojne degustacije, te bograč i besplatne pržene ribice.

– Pozivamo sve zaljubljenike u kulturnu baštinu i tradiciju međimurskog kraja da dođu i dožive jesen u Nedelišću uz ugodnu atmosferu, druženje i zabavu, poručuju organizatori. (dv)

Hoblaj: - Ako dižemo plaće, dignimo ih svima isto!

Vijećnici se sukobili zbog povećanja koeficijenta Jedinstvenom upravnom uredu Piše: Sven Tomašić

Sukus

sjednice Općinskog vijeća Šenkovec održane u četvrtak, 29. rujna, bila je rasprava o povećanju plaća djelatnicima Jedinstvenog upravnog odjela, kao i ona o dodjeli sredstva Nogometnom klubu Šenkovec iz općinskog proračuna.

Zašto ne svima isto?

U raspravi vezanoj za koe�icijente djelatnika Jedinstvenog upravnog odjela došlo je do prepucavanja između potpredsjednika Stjepana Hoblaja (SDP) i pročelnika Nine Hrena.

Naime, pokrenula se rasprava zašto nije ravnopravno dignuti koe�icijent za sve, a ne da se najviše diglo samo pročelniku. Načelnik Robert Meglić (HNS) potvrdio je da su se tako dogovorili s pročelnikom i u usporedbi s drugim općinama donijeli takav zaključak dizanja koe�icijenta. Također, rekao je da ne može svima isto dići koe�icijent i na temelju čega bi isto dizali svima. Postavljeno je pitanje vijećnicima gdje je nakon tog pitanja nastupila tišina.

Prvo se javio potpredsjednik vijeća Stjepan Hoblaj (SDP). - Ja sam protiv dizanja koe�icijenta Jedinstvenom uredu,

zašto? Zbog toga što je trenutno �inancijska situacija općine takva kakva je. Sad smo malo prije pričali o situaciji dizanja

Načelnik Meglić poručio nogometašima: Nađite si sponzore!

Pitanje je postavio i vijećnik Dražen Polak iz HNS-a. Pokrenuo je pitanje o NK-u Šenkovec i njihovu proračunu.

Zanimalo ga je zašto nije uplaćeno 20 tisuća kuna Klubu za što im je potreban

navedeni iznos za normalno funkcioniranje.

Načelnik Meglić potvrdio je da Klub ima predviđeno 40 tisuća kuna, ali da su uz nogometni klub imali problema s udrugama umirovlje-

kako je na zajedničkom sastanku dogovoreno da udruge ne bi ostale bez �inancija za dvije tekuće godine, da vrate novac te da će im novac biti dan, ali u polovici od navedenog. Tako je bilo i s klubom NK Šenkovec. Oni su vratili 20 tisuća kuna što su bili u dugu te su nakon par dana dobili 20 tisuća kuna od Općine.

Vijećnik Dražen Polak je napomenuo: - Klub ne može opstati s 20 tisuća kuna jer je sve poskupjelo i mjesečno trošimo 8 tisuća kuna na troškove Kluba, ne znam što ćemo više izmisliti, nadovezao se Polak.

Načelnik Meglić pak mu je na kraju sugerirao da potraže dodatne sponzore koji će �inancijski pomoći Klubu.

plaća zaposlenicima vrtića, što je nužno potrebno. Zaposlenici općine imaju sasvim dobre plaće i po meni nije potrebno podizanje koe�icijenata. Stalno govorimo kako nemamo novaca za ovo i za ono, a za dizanje plaće Jedinstvenom uredu imamo, nadovezao se potpredsjednik Hoblaj.

- I ja sam htio postaviti pitanje na ono na što se osvrnuo potpredsjednik Hoblaj. Ni meni nije jasno zašto ako ide povećanje plaća, zašto ne ide svima isto? Kako može nekome ići povećanje za 1,4 a nekome za 6,4 posto? Ako idemo sa stavkom povećanja koe�icijenta, onda idemo svima jednako podići, izjasnio je Saša Horvat (NL)

Pročelniku veća plaća za 855 kuna bruto

Pročelnik je na to odgovorio: - Lijepo je slušati od nekoga tko je primao naknade i koji se borio da se naknade ne isplaćuju za pozicije za koje je izabran, ali dobro, znamo da su ljudi često licemjerni, pa vidim da i tu nastupa taj dio ljudskosti. Imate pravo na svoje mišljenje i svoje frustracije. Nezgodno je što ste zaposlenicima vrtića digli plaće za od 10 do 20 posto, a službenike Općine Šenkovec značajno srozavate.

Konačno su s većinom glasova za izglasali sljedeće koe�icijente: pročelnik JUO-a trenutno ima 3,23, a novom odlukom podignut je na 3,45. Nadalje, stručnom suradniku

Učenici Paula i Jakov pomogli pri rezanju vrpce

Piše i foto: Sven Tomašić - Šenkovec ima puno košarkaša kojima je potreban kvalitetan košarkaški teren. U svakom mjestu potrebni su sportski tereni gdje se sportaši mogu nalaziti, trenirati i družiti, rekla nam je Valentina Zadravec iz Šenkovca koju smo sreli na otvaranju 25 godina starog košarkaškog igrališta Šenkovec u Ulici Ive Lole Ribara.

Renoviran košarkaški teren dobio je novi asfalt, podešena je visina obaju koševa, iscrtane su linije i dimenzije koje pogoduju košarkaškom igralištu koje sada zadovoljava pravila FIBA-e. Sredstvima Međimurske županije i Općine

Na svečanom otvorenju nazočni su bili župan Međimurske županije Matija Posavec, načelnik Šenkovca Robert Meglić i velečasni Župe Šenkovec Antun Štefan koji je

ujedno posvetio cijeli teren. Na samom početku posjetiteljima se obratio predsjednik kluba HAKL Davor Šupljika.

- Kao dugogodišnji sportaš, djelitelj sportske pravde i sportski djelatnik, moram reći kako ovako nešto, ovakvu atmosferu koju imamo mi na

igralištu u Ulici Ive Lole Ribara u Šenkovcu, nema nigdje gdje sam bio, a bio sam diljem Hrvatske. Ovo je jedinstvena zelena sportsko-rekreativna-društvena oaza, spomenuo je Šupljika.

Obratio se i načelnik općine Robert Meglić.

za opće i zajedničke poslove s 2,12 koe�icijent je podignut na 2,18, dok je komunalnom redaru koe�icijent s 1,90 podignut na 1,95. Koe�icijent je podignut i spremačici s trenutnih 1,17 na 1,23. Inače, kako saznajemo, trenutno pročelnik ima plaću 12.564 kn bruto, a po novoj odluci će imati 13.420 kn bruto.

Veće plaće i za djelatnike DV-a Vrapčić

Za razliku od prethodne odluke, jednoglasno je bila izglasana odluka o novim koe�icijentima za obračun plaća jedinstvenom upravnom odjelu Općine Šenkovec te odluka o koe�icijentima radnih mjesta djelatnika u Dječjem vrtiću Vrapčić Šenkovec.

Koe�icijenti radnih mjesta djelatnika u Dječjem vrtiću Vrapčić su sljedeći: ravnateljica predškolske ustanove do 250 djece ima koe�icijent 2,112, odgojitelji magistre ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s položenim stručnim ispitom imaju 1,520, odgojitelji magistre početnici imaju 1,208, odgojitelji VŠS s položenim stručnim ispitom imaju 1,404, dok odgojitelji s VŠS početnici imaju 1,119. Kuharica ima 1,05, a spremačica 0,92 koe�icijent.

Osnovica za obračun plaće jest 6.044,51 kuna. Izračun plaće vrši se na sljedeći način: koe�icijent puta osnovica plus 0,5 % po godini staža, do maksimalno 20 % ukupno.

- U Međimurju kao Europskoj regiji sporta, vjerujem da je naša općina Šenkovec jedina koja je obnovila dva sportska igrališta, košarkaško u Šenkovcu i rukometno u Knezovcu. Kao što sam rekao, tu nećemo stati, nastavit ćemo s ulaganjima u sportske objekte, napomenuo je načelnik Meglić.

Nakon svečanih govora, djeca Paula i Jakov, učenici 3. B iz Osnovne škole Šenkovec, pomogli su pri rezanju vrpce.

Zabava i druženje nastavljeni su u najpozitivnijim tonovima. Svim posjetiteljima bila je omogućena besplatna hrana i piće uz bend Gloria. Također, za najmlađe je bio besplatan tobogan napuhanac.

OBNOVLJENO

KOŠARKAŠKO igralište u Šenkovcu

Načelnik Robert Meglić, Paula, Jakov i župan Ma�ja Posavec pri svečanom činu Šenkovec staro košarkaško igralište zablistalo je u punom sjaju.

OPĆINSKO VIJEĆE

Vijećnik Saša Horvat (Nezavisna lista)

Potpredsjednik Vijeća Stjepan Hoblaj (SDP)

Dražen Polak, vijećnik i član NK-a Šenkovec

Robert Meglić, načelnik Šenkovca

Pre Marodijima u Mečašima branje kuruze kak’ negda!

Prvo je na redu pravi međimurski zajtrek, a zatim kreće stari običaj branja kukuruza u obitelji Marodi iz Domašinca

Uvrijeme kada nije bilo mehanizacije kuruza, kao i sve ostalo, bralo se ručno. No, naš međimurski

kraj još uvijek krije pojedince koji njeguju baš starinski način branja kukuruza. Kako nam je rekla Mirjana Deban, koja nam je i dojavila o ovom nesvakidašnju druženju, brali su na svojoj djedovini. Njihov

deda imao je zemlju kraj Mure, a jedan od bratića danas to još održava. Deda je imao kuruzu da prehrani svoje konje.

Na djedovini organizirali starinsku bratvu

- Ovo je mjesto na kojem se i inače družimo, susrećemo, roštiljamo kroz ljeto, ali smo odlučili da ćemo ove godine to malo promijeniti.

Zato smo i organizirali starinsko branje, govori nam Mirjana i dodaje kako ne beru svake godine jer to nije tako velika zemlja i nema kuruze stalno.

Brali su Mirjana Deban, Katarina Baksa, Petra Toplek, Antun Baksa, Marko Toplek, Antonia Želježnjak, Božica Levačić, Stjepan Marodi Pepi, Snježana Marodi, Zlatko Želježnjak, Kristijan Buhin, Sandro Deban, Marija Cerovec, Rudi Cerovec, Cecilija Marodi i Antun Sabolek, a tijekom druženja im se pridružio i Božidar Baksa. Ekipa iz Strahoninca, Gardinovca i Domašinca.

NEDELIŠĆE u znaku vijećničkih rošada Radovan Balog novi je potpredsjednik Vijeća

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Nedelišće promijenilo se vodstvo.

Tako je Vijeće dobilo novog potpredsjednika Radovana Baloga.

Tu je funkciju dosad obavljala Martina Oršuš iz Paraga koja se odselila iz općine pa time više ne mo-

že po sili zakona biti članica općinskog vijeća.

Umjesto Martine Oršuš, a na prijedlog vladajuće većine, vijećnici su jednoglasno potvrdili Radovana Baloga na mjesto novog potpredsjednika Općinskog vijeća. Vladajuća koalicija u Nedelišću okupljena oko SDP-a, HSU-a i nezavisne liste iz Paraga,

prema svom koalicijskom sporazumu, dogovorila je da mjesto jednog potpredsjednika pripada Nezavisnoj listi Martine Oršuš iz Paraga. Istovremeno je novim članom Općinskog vijeća, umjesto Martine Dukarić, potvrđen Vjeran Balog iz Paraga.

Pa kak’ to branje kuruze izgleda?

- Tako se njeguju stari običaji branja kukuruza u obitelji Marodi iz Domašinca u Mečašima. Godinama beremo kukuruz kao što su naši stari brali. Ujutro se svi skupimo kod Stjepana Marodija Pepija, popijemo rakijicu, zememo stroška kaj bumo u Mečašima jeli, a to su špek i jeger, pereci, orehnjače i makovnjače i ostale nekadašnje delicije. Ukrcamo se na traktorsku prikolicu i gazda nas vozi u Mečaše na delo, kad se kukuruz pobere, kak pravi težaki si pojemo i spijemo dobru kapljicu vina, prepričala nam je običaj branja, naravno po međimurski.

- Kukuruz se nameče na prikolicu, radniki na kukuruz i idemo kod gazde kaj zljuščimo, nakon toga je večerja koju pripreme naše vjerne gazdarice Cecilija i Snježana Marodi, a večerja je kalapojsani krumpir i klobosi sa zeljovom salatom. Nakon svega pjesma i ples do jutra, prepričava nam sa smiješkom Mirjana.

STRAHONINEC

Zašto je porasla cijena vrtića?

Umjesto dosadašnje vijećnice Ivanke Matković, koja je zbog osobnih razloga stavila mandat u mirovanje, svečanom prisegom nova je vijećnica Miranda Kurjaković.

Tijekom aktualnog sata pitanje općinskog načelniku postavio je vijećnik Markus Pilić, a kojim je molio obrazloženje povećanja ekonomske cijene boravka djece u Dječjem vrtiću Suncokret.

- Odluka o visini ekonomske cijene boravka u Dječjem vrtiću Suncokret donesena je na temelju �inancijskih analiza i pokazatelja, uzimajući u obzir jednako razdoblje 2021. i 2022. godine. Troškovi

PRIBISLAVEC

električne energije povećani su 78 posto, troškovi opskrbe plinom povećani su 98 posto, troškovi za prehranu povećani su 18 posto i troškovi za plaće 26 posto. Podaci su uspoređivani za razdoblje prvih šest mjeseci, dok će povećanje troškova biti još i veće za naredno razdoblje s obzirom na to da u tom periodu dolazi do još većeg povećanja na temelju ugovora koje dostavljaju distributeri energenata. Također napominjem da se ekonomska cijena Dječjeg vrtića Suncokret nije mijenjala više od 15 godina, kazao je načelnik Franjo Lehkec.

Optički kabel do kraja godine u svim ulicama

U Pribislavcu će tvrtka FRANZ NET d.o.o. do kraja 2022. godine postaviti optički kabel u svim ulicama na području općine u kojima ne postoje prepreke za postavu istog, dakle u dijelovima ulica sa stupovima na

kojima se nalaze takozvane gole žice. Troškove postave optičkog kabla u potpunosti snosi istoimena tvrtka, dok će Općina �inancirati troškove izvođenja priključka na mrežu za sve mještane općine. (dv)

U Ulici Ruđera Boškovića uskoro dječja cika

Općina Pribislavec je tvrtki NORD-ING podnijela je zahtjev za izradu projekata za energetsku učinkovitost i rekonstrukciju na objektu Hangar, odnosno aerodromu, zahtjev za izradu glavnog projekta i projektne dokumentacije za izgradnju dječjeg igrališta u Ulici Ruđera Boškovića te zahtjev za izradu projekta rekon-

NEDELIŠĆE

strukcije dijela ceste Ulice Ruđera Boškovića.

Izrađene su Izmjene i dopune Prometnog elaborata regulacije prometa u Pribislavcu, na temelju kojih se do kraja godine očekuje postava vertikalne i horizontalne prometne signalizacije kako bi se osigurao veći stupanj sigurnosti mještana Pribislavca. (dv)

Uz vrtić sve popularniji obrti za čuvanje

Vijećnici Nedelišća izglasali su Odluku o su�inanciranju djelatnosti dadilje na području Nedelišća. Tom Odlukom o su�inanciranju djelatnosti dadilja na području Nedelišća propisuju se mjerila za su�inanciranje djelatnosti, uvjeti i visina su�inanciranja i izvještavanje o provođenju djelatnosti dadilje. Djelatnost dadilje u smislu te Odluke obuhvaća čuvanje, brigu i skrb za djecu u dobi do 7 godina odnosno do polaska u školu u stambenom ili poslovnom prostoru koji služi za obavljanje djelat-

nosti sukladno odredbama Zakona o dadiljama.

Roditelji koji se koriste uslugama obrta registriranog za djelatnost dadilje koji ima sjedište na području Nedelišća, imaju pravo na su�inanciranje u iznosu od 50 posto ekonomske cijene smještaja djeteta u Vrtić Zvončić Nedelišće. Za smještaj drugog djeteta Općina su�inancira dodatnih 50 posto, a za treće i svako sljedeće dijete punu ekonomsku cijenu smještaja djeteta u Dječji vrtić Zvončić Nedelišće. (dv)

Novi potpredsjednik Vijeća Radovan Balog

Zajednička fotografija berača: Mirjana Deban, Katarina Baksa, Petra Toplek, Antun Baksa, Marko Toplek, Antonia Želježnjak, Božica Levačić, Stjepan Marodi Pepi, Snježana Marodi, Zlatko Želježnjak, Kris�jan Buhin, Sandro Deban, Marija Cerovec, Rudi Cerovec, Cecilija Marodi i Antun Sabolek

Marljive beračice snimljene u akciji branja

MURSKO SREDIŠĆE Zeleno svjetlo stazama u Peklenici

Prihvaćena je ponuda tvrtke Nord-ing za izradu projekta za pješačko-biciklističku stazu uz cestu ŽC 2003 u Glavnoj ulici u Peklenici, dužine 400 metara s oborinskom odvodnjom u iznosu od 33.250 kuna.

Jednako tako je prihvaćena ponuda iste �irme za izradu glavnog projekta uređenja Školske ulice u Peklenici u dužini od 410 metara u iznosu od 18.750 kuna.

(BMO)

Vladimiru Sovaru 5.000 kuna za memoarske zapise

Grad Mursko Središće su�inancirat će 5.000 kuna za tisak knjige Vladimira Sovara i njegovih memoarskih zapisa o životu u Peklenici

Teniskom klubu 20.000 kuna

Teniskom klubu Mursko Središće odobrena je isplata kapitalne donacije u iznosu od 20.000 kuna za kupnju klupa za tenis-teren,

sredinom prošlog stoljeća. Knjigu će urediti akademik Dragutin Feletar uz uvodnu studiju povjesničara Zorana Turka. (BMO)

premještanje dijela ograde, promjenu dotrajale žice i pripremu terena za buduće tribine.

(BMO)

Učenici četvrtih razreda vježbali na spravama uz Muru

Piše: Aleksandra Sklepić

Gradnja Žganec šljunča put u Križovcu

Prihvaća se ponuda tvrtke Gradnja Žganec za izradu šljunčanog puta u naselju Križovec u dužini

od 70 metara u iznosu od 13.125 kuna s uključenim PDV-om.

(BMO)

Povećali naknade srednjoškolcima i studentima

Jednokratne novčane pomoći za srednjoškolce i studente s područja grada se povećavaju. Grad će dodatno isplatiti 100 kuna srednjoškolcima i povećati im naknadu s 400 kuna na 500 kuna, a zbog većih troškova studiranja će studentima povećati jednokratnu naknadu s dosadašnjih 500 na 700 kuna. Grad Mursko Središće još

od 2016. godine tijekom srednjoškolskog, odnosno visokoškolskog obrazovanja jedanput godišnje isplaćuje jednokratne novčane pomoći.

Grad također razmatra mogućnosti proračuna kako bi se uvećale i novčane pomoći, tj. božićnice za umirovljenike s područja grada.

Studentima 400, a učenicima 300 kuna jednokratno

Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, raspisao je javne pozive za učenike i studente za dodjelu jednokratne �inancijske potpore za ovu akademsku i školsku godinu za redovne studente, odnosno učenike srednjih škola s područja Vratišinca. Jednokratna �inancijska potpora redo-

vitim studentima iznosi 400 kuna, a za učenike srednjih škola 300 kuna. Rok za podnošenje zahtjeva za oba javna poziva je do 31. listopada 2022. do 15 sati bez obzira na način dostave, a sve detalje o prijavi pročitajte na službenim stranicama Općine Vratišinec. (BMO)

U svim zemljama Europske unije od 23. do 30. rujna obilježava se Europski tjedan sporta.

Inicijativa je to Europske komisije za promicanje sporta i tjelesne aktivnosti diljem Europe, a nacionalni koordinator za provođenje ove inicijative u Republici Hrvatskoj je Mi-

nistarstvo turizma i sporta. Ova inicijativa pokrenuta je 2015. godine, a glavna tema kampanje je #BeActive te se njome potiče javnost na aktivnost, ne samo u tom tjednu već tijekom cijele godine.

Učenici 4. a i 4. b razreda Osnovne škole Mursko Središće sa svojim učiteljicama Mirjanom Mošmondor i Aleksandrom Novak također su se

aktivno uključili u aktivnosti kampanje.

Na novoizgrađenom street workout parku na šetnici uz Muru vježbali su s mladim sportašima koji već godinama treniraju: Frano Novak, Matija Mesarić i Filip Perčić.

Izgradnjom Street workout parka Grad Mursko Središće pokazao je da pru-

ža podršku svojim mladim, aktivnim stanovnicima te im omogućio vježbanje uz prelijepu Muru, u prirodi.

Učenici su bili oduševljeni vježbanjem, spremni na suradnju te su svojim primjerom pokazali svojim kolegama, roditeljima i prijateljima koliko je kretanje i vježbanje važno za zdrav i sretan život.

U HAMBURGU održana prva movo interaktivna izložba na kojoj je hrvatski dizajn premium namještaja oduševio struku

Movo, inovacija tvrtke Sobočan, na izložbi u Hamburgu

Inovacija movo tvrtke Sobočan iz Murskog Središća prepoznata je i nagrađivana kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu, a sada se svjetskoj javnosti predstavila i na prvoj movo interaktivnoj izložbi održanoj prošlog tjedna u Hamburgu.

To je ujedno i prva izložba hrvatskog dizajna u Hamburgu koja je privukla veliki interes javnosti, kao i struke, posebno arhitektonskih studija, studija dizajna i produkt-dizajnera.

Uz inovativan i moderan dizajn, posebno ih je oduševila funkcionalnost movo premium namještaja koji se savršeno prilagođava različitim prostorima i okruženjima.

Setove izložbe pripremila je poznata njemačka dizajnerica Irina Grawe, dok je profesionalne fotogra�ije izložbenog postava izradio Jonas von der

Hude, jedan od najpoznatijih fotografa u Njemačkoj čije su fotogra�ije krasile naslovnice magazina Vogue, Architectural Digest Magazine, Arcade, kao i najpoznatijih lifestyle magazina u Njemačkoj.

- Interes javnosti za našu movo izložbu dodatno

potvrđuje da vrhunski hrvatski dizajn pripada svjetskom tržištu i da se može ravnopravno nositi s renomiranim svjetskim brendovima. Uz predstavljanje movo premium namještaja u pop-up trgovini u Berlinu i na izložbi u Hamburgu pripremamo i

predstavljanja u još nekoliko velikih europskih gradova. Istovremeno, u Sobočanu radimo na novim inovacijama kojima ćemo nastaviti promovirati hrvatski dizajn izvan granica Hrvatske, istaknuo je Dejan Sobočan, izvršni direktor Sobočana.

Posjetimo, movo premium kolekcija namještaja dostupna je u sedam različitih modela, a sve ih odlikuje moderan i inovativan dizajn te funkcionalna izvedba jer zauzimaju minimalan prostor, uz vrlo jednostavno sklapanje prostora za rad i mobilnost. Osim funkcionalnosti koju pružaju, izvedeni su tako da se nakon rada vrlo jednostavno pretvaraju u moderan dizajnerski element. Svaki od modela je mobilan, sklopiv, opremljen strujnom kutijom i spremištem te ima mogućnost zaključavanja. (BMO)

U

SREDIŠĆU aktivno obilježili Europski tjedan sporta

Učenici 4. a i 4. b razreda Osnovne škole Mursko Središće sa svojim učiteljicama Mirjanom Mošmondor i Aleksandrom Novak

Uz predstavljanje movo premium namještaja u pop-up trgovini u Berlinu i na izložbi u Hamburgu pripremaju i predstavljanje u još nekoliko velikih europskih gradova

Druga najbolja godina po punjenju proračuna

U prvih šest mjeseci Grad Prelog ostvario je prihode i primitke od 23.664.518,62 kune ili 39 % od planiranog. S druge strane, realizirani rashodi i izdaci bili su 21.655.258,17 kuna ili 38 % planiranih. Gledajući ukupno, ostvaren je višak prihoda u iznosu od 2.009.260,45 kune. No, kad se pokrije manjak iz prijašnjeg razdoblja, konkretno, lanjski je sveden na 4.484.333,95 kuna, ukupni

rezultat poslovanja na dan 30. 6. 2022. godine još uvijek postoji manjak prihoda u iznosu od 2.562.817,08 kuna.

Prema riječima gradonačelnika Ljubomira Kolareka, ove godine ostvarena je druga najbolja postotna realizacija proračuna u posljednjih desetak godina. Kao razlog je navedena prodaja zemljišta jer je interes za život na području grada i dalje jako velik. (vv)

Kazne za loženje plastikom i uljem za loženje

S obzirom na to da je započela sezona grijanja, s ciljem zaštite okoliša, a posebno zdravlja građanka i građana iz Preloga, mole se svi da u svojim pećima i kotlovnicama ne lože plastiku i ulje za loženje, već isključivo proizvode na bazi drva namijenjene za loženje.

Odlukom o komunalnom redu propisano je da je u kotlovnicama, pećima i štednjacima na kruta goriva dozvoljeno loženje suhim

drvom i ugljenom, odnosno proizvodima na bazi drva isključivo namijenjenima za loženje (peleti, briketi) te je zabranjeno loženje otpacima iz industrije namještaja na bazi drva koji u sebi sadrže ljepila ili druge kemijske dodatke (iverice, paneli i sl.), kao i svim drugim materijalima.

Mole se građani da poštuju taj naputak jer su za neposluh predviđene novčane kazne. (vv)

Po treći put naknade za novorođenu djecu

Treći put ove godine Grad Prelog podijelio je jednokratne naknade za novorođenčad. Roditeljima je za prvo dijete uručeno 2000 kuna, za drugo 2500 kuna, za treće 3000 kuna, a za četvrto dijete 4500 kuna. Uz naknade, i dalje imaju pravo i na poklon-bon za novorođeno dijete u visini od 500

kuna. Ovom je prilikom kroz dvadeset i dvije naknade podijeljeno 59.500 kuna. U dosadašnjem dijelu godine podijeljeno je 27 naknada za prvo dijete u obitelji, 23 naknade za drugo, 5 naknada za treće i jedna naknada za četvrto dijete, a sveukupno je isplaćeno 159.000 kuna za novorođenu djecu. (vv)

Poziv na Kestenijadu!

Članovi Nautičkog kluba Labud u subotu 8. listopada organiziraju tradicionalnu Kestenijadu uz prostor svog doma Vrbica na Marini. Labudovci jamče sjajnu atmosferu i nezaboravno druženje. Uz pečene kestene

neće izostati ni osvježenja i glazbenog iznenađenja, a zainteresirani mogu s njima ići na plovidbu dravskim rukavcima i jezerom Hidroelektrane Dubrava. Kestenijada započinje u 15 sati. (vv)

Mjesec knjige u KIČ-u

Preloška Knjižnica i čitaonica i ove se godine uključuje u obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige te uz organizirane posjete knjižnici vrtićanaca i školaraca, nudi pregršt javnih događanja, akcija i druženja. Uz partnere DND i Srednju školu KIČ, poziva sve zainteresirane na druženje u knjižnici uz zanimljive, inovativne i neočekivane go-

ste i sadržaje. Ovogodišnji Mjesec knjige posvećen je mladima jer je 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih. Tema glasi Generacija K, čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z…), a stavlja naglasak na dva ključna pojma – knjigu i knjižnicu.

Napokon smo izašli iz svojih domova

Piše: Vlasta Vugrinec

Nakon dvije godine stanke, naravno zbog koronavirusa, članovi Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurja, konačno su, kako su rekli, izašli iz svojih doma i počeli se ponovno normalno družiti. Pa je tako minule subote u Prelogu održana 32. manifestacija Jesen v MeđimurjuPresretni smo što smo mogli organizirati ovakvo druženje. Nažalost, ima još društava i članova koji se boje virusa, pa izbjegavaju veća druženja tako da nas je ipak bilo nešto manje od uobičajenoga, poručila je Miljenka Radović, predsjednica Društva.

Drugim riječima, okupilo se oko 220 tjelesnih invalida, a znalo ih je biti i 270, pa i više. U Prelog su tako stigle udruge iz Zlatara, Bjelovara, Daruvara, Koprivnice, Varaždina, udruga paraplegije iz Slovenije te udruga iz Čitluka.

Kako su troškovi života porasli, tako su im pri organizaciji pomogli mnogobrojni sponzori, od obrtnika do poduzeća, kako bi barem djelomice pokrili trošak organizacije. Svaki broj tombole bio je dobitan.

- Uz edukacijski i sportski karakter, manifestaciju organiziramo i kako bi se članovi našeg Društva družili i razmijenili iskustva s onima

s ostalih područja Lijepe Naše, dodala je predsjednica Udruge. Cjelodnevno druženje započelo je uz sportske igre, naravno prilagođene osobama s invaliditetom, i to

viseća kuglana, pikado, bela, bacanje loptice u koš, gađanje koluta i utrka u kolicima.

Nakon zajedničkog ručka uslijedilo je neobavezno druženje uz glazbu i ples.

U sportskom dijelu druženja ostvareni su sljedeći rezultati:

BELOT:

1. Udruga invalida Križevci

2. DOSTI MŽ

3. Udruga tjelesnih invalida Bjelovar

PIKADO

1. Udruga tjelesnih invalida Bjelovar

2. Udruga tjelesnih invalida ILO Ivanec

3. DOSTI MŽ

VISEĆA KUGLANA

Miljenka Radović, predsjednica Društva tjelesnih invalida Međimurske županije

1. Udruga tjelesnih invalida ILO Ivanec

2. Udruga osoba s i nvaliditetom Daruvar

3. DOSTI MŽ

VOŽNJA U KOLICIMA

1. Denis Makovec – DOSTI MŽ

2. Miljenko Sinjeri – Udruga invalida Koprivničko-križevačke županije

3. Božo Vidoš – Društvo distro�ičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina

Asistent predstavlja moje ruke i noge

Piše: Vlasta Vugrinec

Udruga invalida Koprivničko-križevačke u suradnji s Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije provodi uslugu pružanja osobne asistencije za ukupno petnaest korisnika s područja Koprivničko-križevačke i Međimurske županije.

Radi se o projektu Olakšajmo život osobama s invaliditetom II �inanciranom iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza III. Ukupna vrijednost projekta je 1.934.778,00 kuna, a provedba traje do siječnja 2023. godine.

Dobro se slažemo i funkcioniramo

Željko Gregorinčić iz Male Subotice kroz projekt osobne asistencije pronašao je ne samo osobu koja će mu pomoći u svakodnevnom životu invalidne osobe već je našao i osobu s kojom se kroz godine druženja zbližio, s kojom može pričati, dijeliti dobro i zlo pa čak i onu intimu za koju je mislio da će ju uvijek čuvati samo za sebe. - Razbolio sam se u 30-im godinama života, kaže Željko

Gregorinčić. Bolest je polako napredovala i završio sam u kolicima. Mučio sam se sam koliko sam mogao, a onda su mi u Udruzi ponudili osobnog asistenta.

Željko, naime, nije zasnovao obitelj, već je živio sam.

Kao čovjeku koji je sve radio svojim rukama, bavio se radiouređajima i bio je aktivan, u početku mu je bilo teško prihvatiti nepoznatu osobu u svom domu, koja će ga kupati, oblačiti, kuhati mu, voditi ga liječniku ili u trgovinu. No, prije šest godina pojavila se Dušanka Krizman koja ga je naprosto osvojila svojim osmijehom i vedrim duhom.

- Sreća je što smo zajedno već šest godina iako k Željku dolazim na samo 4 sata dnevno, poručila je Dušanka. Navikli smo se i znamo se pa lijepo surađujemo. Zasad nemamo nikakvih problema.

Doista jest sreća jer se jedan projekt nastavljao na drugi i nije bilo prekida ni praznog hoda do eventualnog čekanja raspisivanja i objave novog natječaja. Samim time nije došlo i do promjene asistenta, odnosno Željko se nije morao privikavati na drugu osobu i sve opet ispočetka. Ovako ima stalnu pomoć u kući, a Dušanka posao. Naime, kao

tekstilna radnica, ali i žena u “godinama”, nije baš imala puno izbora pri odabiru posla.

4 sata je ipak premalo

Kako su nam rekli, četiri sata im nisu uvijek dovoljna. Naročito se to odnosi kad treba ići k liječniku. Naime, Željka treba obući i spremiti što s obzirom na njegovo �izičko stanje i nije tako jednostavno. Vožnja do liječnika i natrag, eventualni odlazak u ljekarnu, a usput i u trgovinu, oduzima puno vremena. A gdje je tu još i kuhanje ručka i sve ostalo.

Stoga bi im bilo draže da usluga asistencije pokriva više sati dnevno. Naime, usluga osobne asistencije obuhvaća neophodnu praktičnu pomoć za osobu s invaliditetom i njezinu obitelj, ali osim �izičke pomoći, obuhvaća i puno složeniji, često i zahtjevniji dio, u kojem čovjek u taj odnos daje sebe samoga. Kada osoba svakodnevno dolazi u neku obitelj, ona postaje dio te obitelji, veže se za nju kao još jedan njezin član. To je vrlo važan i zahtjevan proces za

BACANJE LOPTICA U KOŠ:

1. Dom za starije i nemoćne Novinščak

2. Udruga osoba s invaliditetom Daruvar

3. DOSTI MŽ

BACANJE KOLUTOVA

1. Udruga osoba s invaliditetom Daruvar

2. Društvo paraplegikov Prekmurja in Prlekije

3. Društvo distro�ičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida grada Varaždina

obje strane. Iako za dobar odnos asistenta i korisnika novac ne igra presudnu važnost, ipak i jedan i drugi ističu potrebu za većim vrednovanjem rada osobnih asistenata, koju prepoznaju ne samo osobni asistenti već i sami korisnici. Naime, od uvođenja usluge osobne asistencije (1. srpnja 2010. godine) asistenti rade za neto plaću od 2000 kuna mjesečno za pola radnog vremena. To je razlog da ih nema mnogo niti pak je posao privlačan mlađim generacijama.

JESEN V MEĐIMURJU, tradicionalni susreti osoba s tjelesnim invaliditetom

Međimurci su osvojili treće mjesto u rušenju čunjeva

OLAKŠAJMO ŽIVOT osobama s invaliditetom II

Željko Gregorinčić je u Dušanki Krizman pronašao dobru dušu koja mu olakšava svakodnevni život osobe s invaliditetom

Radom o šahistima predstavila Međimurje u Belgiji

- Odabrala sam šah jer to baš nije najklasičniji sport, a opet je s druge strane zanimljiv. Ponovno je dobio na popularnosti nakon što je izašla serija Damin gambit na Netflixu, govori nam Petra

DONJI KRALJEVEC Stipendije od 300 kn za deficitarna zanimanja

Općina Donji Kraljevec u ovoj će školskoj godini dodijeliti 10 stipendija učenicima s područja općine koji se obrazuju za de�icitarna

zanimanja. Stipendije će iznositi 300 kuna mjesečno, a stipendisti će se odabrati na osnovu natječaja. (vv)

Ima li interesa za POS-ove stanove?

Općina Donji Kraljevec svim zainteresiranim građankama i građanima nastoji osigurati rješavanje stambenog pitanja putem Programa društveno poticane stanogradnje. Kako bi se stekao uvid u potrebe građana, a samim time i planiranje, provodi se anketa o interesu za kupnju stana putem navedenog Programa. Provedbom ankete utvrdit

KOTORIBA

će se postoji li objektivna potreba i interes za daljnjom realizacijom Programa. Stoga se pozivaju zainteresirani mještani da ispune anketni upitnik i dostave ga najkasnije do 15. 11. 2022. godine.

Ako se utvrdi interes, Općina će u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama – APN, krenuti u gradnju POS-ovih stanova. (vv)

Izviđači dobili znak i zastavu

i zastavu, ali je zato okupila već 55 članova.

Što se znaka družine tiče, on je bijela osmerokraka zvijezda sa znakom Siriusa i grbom Kotoribe.

Hodošan

se ovih dana diči mladom i uspješnom gimnazijalkom Petrom Posavec koja se sredinom rujna vratila iz Belgije. Petra Posavec učenica je 3. razreda Gimnazije J. Slavenskog Čakovec.

- Odmalena sam uvijek voljela puno pričati pa sam se tako željela okušati u novinarstvu, a sve na poticaj Gimnazije. Tako sam novinarstvo odabrala kao fakultativni predmet i sad već treću godinu zaredom pišem. Mentorica mi je profesorica Vedrana Močnik, rekla nam je na početku razgovora naša sugovornica Petra Posavec iz Hodošana.

Igram, pišem, lajkam

Profesorica Močnik još je prošle godine Petri pre-

poručila natječaj koji je organizirao Hrvatski školski športski savez, imena Igram, pišem, lajkam IPL. Na tom natjecanju trebali su napisati tekst vezan za bilo kakav sport, a Petra je odabrala pisati o Šahovskom klubu u Gimnaziji. I time je predstavila Međimursku županiju na ovom natjecanju koje ju je kasnije dovelo i do međunarodne razine.

- Odabrala sam šah jer to baš nije najklasičniji sport, a opet je s druge strane zanimljiv. Ponovno je dobio malo popularniji zamah nakon što je izašla serija Damin gambit na Net�lixu, govori nam Petra.

Između veljače i ožujka Petra je startala s edukacijama u Poreču. Predavanje i praksa bili su dio ove zanimljive edukacije, a kasnije su vidjeli kako to funkcionira i

na terenu. Pa je tako Petra išla na prvenstva iz rukometa i atletike, a sve kako bi ih novinarski popratila na terenu.

Da, bila sam u ulozi novinara u pratnji profesora Gorana Karamarkovića s atletskim timom dečki iz naše škole. Tamo smo radili intervju, uzimali izjave, a u timu smo imali ljude koji snimaju i fotkaju. Ja više volim pisati, govori nam Petra sa smiješkom i dodaje kako je to sve bilo objavljeno na Hrvatskom školskom sportskom savezu, kaže.

Petra je u rujnu ove godine imala prilike ići u Belgiju, među top deset iz cijele države, na projektu Active Girls Lead – She runs. Petra je tamo otišla sa svojim radom o uspješnim šahistima iz Gimnazije, a koji je naravno bio objavljen i u

Sačuvaj nas, Bože, Vladinog paketa mjera

Nekako u tišini dok smo svi mi “žvakali” paket mjera Vlade RH koji bi nam trebao olakšati život u aktualnom divljanju cijena osnovnih životnih namirnica, kruh je itekako poskupio. Istina,

ne kupujem ga svaki dan, ali kad sam vidjela cijene, pal mi je mrak na oči.

I ne samo kruh. I dok je zamrznuta cijena mlijeka od 2,8 posto masnoće, primjerice cijena mlijeka bez laktoze ode u planine. A

gdje su tu ostale namirnice poput tjestenine, WC-papira i slično. Stoga ni ne čude kolone Međimuraca po Mađarskoj i Sloveniji. No, ono što posebno bode oči je cijena drva za ogrjev, opet u svijetlu Vladinih

Čagiju, poznatim gimnazijskim novinama.

Ravnopravnost žena sportašica

- Cijeli projekt ima za cilj ravnopravnost žena u sportu. Sve to me jako potaknulo na razmišljanje i iskustvo koje ću pamtiti cijeli život. Inače sam se ranije u mladosti aktivno bavila gimnastikom, ali sam prestala dolaskom pandemije. Sad sam više okrenuta rekreativnom sportu, kao što su biciklizam, rolanje, trčanje ili nekakve školske aktivnosti, kazala nam je Petra.

Hoće li Petra nastaviti sportsku novinarsku karijeru i kasnije, još nije odlučila. Ipak je pred njom još jedno zavidno srednjoškolsko obrazovanje koje će joj donijeti novo iskustvo, a time i proširiti vidike.

U Kotoribi od prošle godine ponovno djeluju izviđači, nekad jedna od najmasovnijih sekcija. Nije bilo mjesta gdje izviđači nisu djelovali, dok ih se danas može izbrojiti na prste jedne ruke. Istina, i kotoripska izviđačka družina tek je u povoju jer je tek dobila znak

Zastava je zelene i smeđe boje jer su to i općinske boje.

DONJA DUBRAVA Nagrade za dugogodišnje

KUD-ovce

Kulturno-umjetničko društvo Donja Dubrava ovih je dana prigodnim programom obilježilo 95. obljetnicu postojanja. Kako to i priliči, dugogodišnji kudovci primili su zaslužene nagrade. Tako je Marko Karloci dobio priznanje za 40 godina rada, Vlado Čmrlec, Đurđa Rusak i Šte�ica Kovač za 35 godina, Antun Horvat za 30, Damir Vidović, Darko Klarić i Saša Šte�ić za 25 godina i više, Nino Klobučarić, Božica Kivač, Dejan Čižmešija i Tatjana Kivač za 20 godina i više, Filip

Trstenjak, Monika Vidović, Većeslav Jančec, Petra Žiga, Janja Kovač, Dina Matulin, Martina Kovač Radmanić i Tihomir Radmanić za 15 godina i više te Eva Balažinec, Andreas Kočiš, Marijeta Bogomolec, Viktorija Duhović, Dora Čmrlec, Lorena Dokleja, Marija Duhović, Vid Krušelj, Dunja Miser, Iva Strbad, Stjepan Miser, Antonio Miser, Andreja Vagaj, Vilim Čituš, Tin Kolarić, Lucija Golub, Dora Bogomolec, Nikola Šte�ić, Filip Mirić i Enion Habjan za 5 godina i više.

mjera. Koliko mi je poznato, smanjen je PDV i na drva i na pelete. A što se događa na terenu? Astronomske cijene koje su gotovo 100 % veće od onih na početku ove godine. I tko je onda tu lud? Stječe se dojam

da u svemu tome jedino korist imaju mešetari koji koriste situaciju. Logično pitanje koje se postavlja je gdje su tu inspekcije, gdje su inspektori koji bi po defaultu morali pratiti stanje na terenu?

Piše: Dora Vadlja

Zlatko Vrzan

Petra Posavec, mlada sportska novinarka iz Gimnazije J. Slavenskog Čakovec

Održivo upravljanje vodom

Poljoprivredna proizvodnja i visina ostvarenih prinosa uvelike su ovisni o vremenskim prilikama tijekom vegetacijske sezone uzgoja. U posljednjem desetljeću osim promjena temperatura bilježimo velike promjene u rasporedu oborina tijekom određene godine. Na području Međimurja višegodišnji prosjek oborina iznosi oko 800 mm/ m², no nažalost posljednjih godina sve češće bilježimo duža sušna razdoblja nakon kojih u kratkom periodu dolazi kišni period. Tako u prva tri mjeseca bilježimo ovisno o lokalitetu nekih 60 mm/ m² oborina, dok je u mjesecu listopadu palo okvirno 150 mm/m² oborina. Poljoprivredna proizvodnja uvelike je ovisna o vodi i sve je više izložena rizicima vezanima za vodu.

Osim što je poljoprivredna proizvodnja veliki potrošač vode (potrebe biljaka, provedba tretmana sredstvima za zaštitu bilja), ona je i potencijalna prijetnja zagađenju voda (primjena gnojiva i sredstva za zaštitu bilja). Poboljšanje upravljanja vodom u poljoprivredi stoga je ključno za održiv i produktivan poljoprivredno-prehrambeni sektor.

Zajedno s tim promjenama, poljoprivrednici u mnogim regijama suočit će se sa sve većom konkurencijom nepoljoprivrednih korisnika zbog rastuće gustoće urbane naseljenosti i potražnje za vodom u energetskom i industrijskom sektoru.

Potrebe za vodom ovise o nekoliko faktora, a to su: - klima u području uzgoja: na primjer, u sunčanoj i vrućoj klimi isti usjevi trebaju više vode dnevno nego u oblačnoj i hladnoj klimi - vrsta usjeva: usjevi poput riže ili šećerne trske trebaju više vode nego usjevi poput graha i pšenice - faza rasta uzgajanog usjeva: uzgojeni usjevi trebaju više vode nego usjevi koji su tek posađeni.

Utjecaj klime na potrebe usjeva za vodom

Određeni usjev uzgojen u sunčanoj i vrućoj klimi treba dnevno više vode nego isti usjev uzgojen u oblačnoj i hladnijoj klimi. Međutim, osim sunčeve svjetlosti i temperature, postoje i drugi klimatski čimbenici koji utječu na potrebu usjeva za vodom. Ti čimbenici su vlaž-

nost i brzina vjetra. Kada je suho, potrebe usjeva za vodom veće su nego kada je vlažno. U vjetrovitoj klimi usjevi će upotrebljavati više vode nego na područjima bez vjetra.

Najveće potrebe usjeva za vodom stoga se nalaze u područjima koja su topla, suha, vjetrovita i sunčana. Najniže vrijednosti nalaze se kada je hladno, vlažno i oblačno s malo ili bez vjetra. Iz navedenog je jasno da će jedan usjev uzgojen u različitim klimatskim zonama imati različite potrebe za vodom. Na primjer, određen hibrid kukuruza uzgojen u hladnoj klimi trebat će manje vode dnevno nego isti hibrid kukuruza uzgojen u toplijoj klimi.

Utjecaj vrste usjeva na potrebu za vodom

Važan je zbog:

1. Vrsta usjeva utječe na dnevne potrebe za vodom potpuno uzgojenog usjeva, tj. najveće dnevne potrebe za vodom: potpuno razvijen usjev kukuruza trebat će više vode dnevno nego potpuno razvijen usjev luka.

2. Vrsta usjeva utječe na trajanje ukupne vegetacijske sezone usjeva.

Postoje kratkotrajni usjevi, npr. grašak, s trajanjem ukupne vegetacijske sezone od 90 do 100 dana i dulje trajni usjevi, npr. dinje, s trajanjem ukupne vegetacijske sezone od 120 do 160 dana. Naravno, ne smijemo zaboraviti na višegodišnje nasade koji su u polju dugi niz godina, poput voćaka ili vinograda.

Dok npr. dnevna potreba dinje za vodom može biti manja od dnevne potrebe graška za vodom, sezonska potreba dinje za vodom bit će veća od one graha jer je trajanje ukupne vegetacijske sezone dinje znatno dulje.

ANA ŠTEFIČAR iz Štefanca kreće u berbu kivija u svom dvorištu

Ubire i po 300 kg najpoznatijeg voćnog dlakavca

- Kivi raste poput vinove loze pa mu je potreban potporanj i oslonac, stoga se u Međimurju uzgaja na brajdama koje se nerijetko oblikuju poput kojekakvih sjenica koje ljeti pružaju ugodnu hladovinu

Piše: Vlasta Vugrinec

U dvorištu Ane Šte�ičar iz Štefanca sve je spremno za berbu kivija ili kako ga još zovu, najpoznatijeg voćnog “dlakavca”. Suvišne grane i lišće su otklonjeni pa s brajdi vise samo dlakavi plodovi za branje.

- U berbu krećem ovih dana, ističe Ana Šte�ičar koja je u dobrim godinama znala ubrati i po 300 kilograma plodova.

Sadnice kivija kupila slučajno

Najinteresantnije pak je to što kivi uopće ne voli, niti ga jede, već sve podijeli. Sadnice pak je kupila slučajno, prije 20-ak godina.

- Ma kupila sam �lance od neke bakice na sajmu, dvije ženske biljke i jednu mušku, prisjetila se baka Ana. Nisu bile skupe. Istina, nisam uopće znala što sam uzela, kivi mi je bio potpuno nepoznat.

Treba reći kako baka Ana voli, odnosno obožava biljke bez obzira na to radi li se o cvijeću, grmlju ili voćki. Najinteresantnije su joj one nepoznate, o kojima nikad ništa nije čula pa joj predstavljaju pravi izazov.

Tako je bilo i s kivijem. U početku se o njemu brinuo suprug koji je nažalost preminuo pa je sva briga pala na njena leđa.

- Nikaj ne špricam, samo orezujem grane, ističe. I puno ga zalevam jer traži dosta vode.

Naravno, kako kaže, u početku je orezivala sve od reda, granu po granu, ali s vremenom je stekla praksu i sada načičkani plodovi vise s brajde u prilično lijepom broju. I upravo joj je ta slika najljepša u cijelom tom procesu jer plodove ne jede.

- Treba rezati zaliske ili kako se to stručno kaže, vodene stabljike, poučila nas je baka Ana. Kivi nikad ne beremo s kličkom jer se po njemu ravnam kod orezivanja. Grane režem pri četvrtom oku od klička, odnosno zadnjeg ploda.

Kivi je idealan za dvorišnu hladovinu

Budući da kivi spada u tropsko voće, odnosno voli toplinu i može podnijeti temperaturu do -15 stupnjeva, praktički se udomaćio u našim dvorištima. Istina, najbolje uspijeva u zavjetrini, terenu koji je zaštićen od direktnog vjetra i zime i što je najvažnije, izravnog mraza. Posebno je opasan ranoproljetni jer tada stradaju osjetljive mladice. A naša baka ga ima upravo na takvom položaju, u dvorištu između susjedove i svoje kuće.

Raste poput vinove loze pa mu je potreban potporanj

i oslonac, stoga se uzgaja na brajdama koje se nerijetko oblikuju poput kojekakvih sjenica koje obiteljima ljeti pružaju ugodnu hladovinu.

Nema nekog određenog datuma koji bi označavao početak ili kraj berbe kivija, osim možda mraza pa ga je najbolje obrati upravo prije jesenskih mrazeva. Poznato je kako ta voćka nije poput kruške ili jabuke koje se uberu i odmah jedu. Ubrani kivi tvrd je poput kamena i mora jedno vrijeme odstajati kako bi omekšao.

Stoga se pobrane plodove stavlja u sanduke, a potom u podrum koji je idealan za njegovo čuvanje jer je prohladan, prozračan i suh. Naravno, ako sve prije ne podijeli, što je i najčešći slučaj.

Sadrži više vitamina

C nego naranča, limun i drugi citrusi

Kivi se može razmnožavati sjemenkama ili vegetativno putem reznica i položenica. Premda su svi načini dosta uspješni, uglavnom za naše okućnice kupuje-

mo kontejniranu sadnicu, tj. sadnice jer treba kombinirati mušku i žensku. Kupuju se u različitim omjerima, najčešće 3:1 pa sve do 6:1, ovisno o cijeni i raspoloživom prostoru jer je propisani razmak oko 4 metra od biljke do biljke. Postoje i samooplodne vrste, no urodom i kvalitetom plodova ne mogu se mjeriti s jednodomnim primjercima. Prvi plodovi mogu se brati nakon 4 ili 5 godina.

Ovo egzotično voće porijeklom je iz Kine i smatra se njihovim nacionalnim voćem. Intenzivnog je okusa, izrazito sočno, bogato, sa sitnim crnim sjemenkama koje ne mijenjaju okus i jedna je od najzdravijih namirnica. Prepun je antioksidansa, a sadrži više vitamina C nego naranča i drugi citrusi. Odličan je izvor kalija, vlakana, vitamina A i E zbog čega ima mnoštvo zdravstvenih prednosti. Iako ga je najbolje jesti u svježem stanju, prerađuje se u marmelade, džemove kao i likere. No, svima nama okus kivija najviše odgovara u kolaču poznatom pod imenom ledeni vjetar.

Ana Štefičar uspješno uzgaja kivi premda ga ne jede

Brajda puna plodova kivija

BIOINSTITUT d.o.o.

Irena Šupljika iz Donjeg Kraljevca nudi svoje multiflore ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Sve je u znaku kestena, maruna i multiflora

Crveno i bijelo meso

Meso je vrlo važna na mirnica u zdravoj prehra ni. Dijelimo ga na crveno i bijelo meso s obzirom na količinu mioglobina u mesu te što je on veći, meso ima jaču crvenu boju. Svinjeti na, govedina, junetina, te letina, janjetina i jaretina spadaju pod crveno meso, a puretina i piletina u bijelo meso.

Crveno meso je vrlo važno za prehranu jer sa drži proteine, neophodne aminokiseline, minerale (željezo, fosfor, cink, selen) te vitamine B-kompleksa, naročito B3, B6 i B12.

Vitamine dijelimo na topive u mastima (A, D, E, K) te vitamine topive u vodi (B-kompleks i Cvitamin).

Meso je najvažniji izvor sljedećih vitamina i mine rala:

Kilogram salate stoji 30 kuna, kilogram zelja 12, kra stavaca 15, mahuna 30 kuna, a mandarina 15 kuna. To je samo dio ovotjednih cijena koje svjedoče o poskuplje nju na čakovečkom placu. Istina, baš da je nešto bolje na sajmu, i nije, jer radi se o razlici od svega par kuna. Teško je mnogima prožvakati cijenu mandarina pa ih iz principa ne kupuju, odnosno ne žele dati toliko novca za nekoliko plodova. Što pak tek reći za kilogram maruna od 50 kuna? I mogli bismo tako nabrajati do sutra, no ne isplati se.

Plac i sajam polako, ali sigurno osvajaju proizvođači cvijeća čije vrijeme tek dolazi jer je pred nama 1. studeni. Pa su se tako pojavile prve

tegle multiflora, a primijetili smo i rezane krizanteme čiji se cvijet cijeni 6 kuna. Uz njih, stigle su i maćuhice, krupno

CIJENE SAJAM

Krastavci:

Batat:

Salata:

Zelje:

Rajčica:

Mrkva:

Mahune:

Med:

Orasi:

Kesteni:

Jabuke:

Multiflore:

Žitarice:

i sitno cvjetne uz cijenu od 5 kuna za komad. Naravno, u ponudi su i popularni vri jesak te erika. (vv)

CIJENE PLAC

Krastavci:

Batat:

Salata:

Zelje:

Rajčica:

Mrkva:

Mahune:

Med:

Jaja:

Orasi:

Kesteni:

Mandarine: 15 kn/kg

Jabuke: 10 kn/kg

Multiflore: 35 kn

Vitamin A – dostupan u mesu (retinol) i na mirnicama biljnog po drijetla (beta-karoten) važan za zdravlje očiju, imunološki sustav i iz gradnju crvenih krvnih zrnaca

B2 – riboflavin, ključan u dobivanju energije

B3 – niacin, pretvorba masti, ugljikohidrata i proteina u energiju

B6 – važan za kožu i živčani sustav

B12 – važan u enzim skim reakcijama i re gulaciji anemije te kod neuroloških i gastroin testinalnih simptoma

Minerali: željezo (Fe) – prenosioc kisika od pluća do svih stanica u organizmu, sinteza DNA i spreča vanje anemije

kalcij (Ca) – rast i održa vanje kostiju cink (Zn) – razvoj, imu nološki odgovor, repro dukcija

fosfor (P) – izgradnja zu ba, važnost u metaboliz mu masti i ugljikohidrata

Crveno meso je vrlo važan izvor željeza koje je nezaobilazan sastojak u me tabolizmu živih organizama i njegov nedostatak uz nedo statak vitamina B12 izaziva anemije koje su vrlo česte u svijetu

Bijelo meso je također vrlo važan izvor proteina, vitami na A, B3, B9, B12, C-vitamina te željeza i cinka, selena i ami nokiseline triptofana.

Bijelo meso u odnosu na crveno ima manju kalorijsku

vrijednost, manji udio kole sterola i zasićenih masnoća te se preporučuje u prehrani osoba s povišenim masno ćama i kardiovaskularnim bolestima.

Meso je vrlo bogata na mirnica jer je izvor mnogih makro i mikro elemenata koji su prisutni u obliku koje organizam lakše apsorbira nego iz nekih drugih na mirnica.

Crveno i bijelo meso i namirnice životinjskog podrijetla vrlo su važne u prehrani te uz konzumaciju ribe doprinose pravilnom funkcioniranju organizma i zdravlju ljudi. Naravno, ne treba pretjerivati s unosom crvenog i bijelog mesa, već držati se raznolikosti u pre hrani (meso, mliječni proi zvodi, voće i povrće).

Čakovec, R. Steinera

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

-

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati

-

veterinar: 098/

-

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/

-

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom

-

- 12

-

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 8 sati

-

veterinar:

-

Tel: 899 - 101

SREDIŠĆE

Seadin Đaferi u ponudi ima i talijanske marune

Veterinarske ambulante Bioinstituta:

AMBULANTA

Prijavi se na edukaciju Kako kreirati šumski vrt

Akebia quinata – penjačica zanimljivih plodova

Moguće je uzgojiti plave banane – ja sam ih uzgojila u svom biovrtu. Radi se o penjačici Akebia quinata, a još ju zovu čokoladna penja čica i čokoladna lozica. Po rijeklom je iz istočne Azije (Kina, Japan, Koreja).

Š

umski vrt ili šuma hrane oblik je uzgoja hrane u kojem se imitiraju prirodni biosustavi mlade šume i šumskog ruba. Iako relativno nepoznat pojam kod nas, šumski vrt najstariji je način ljudskog bavljenja poljoprivredom. To su kompleksni sustavi koji se dizajniraju višedimenzionalno, čak u 7 slojeva, a obuhvaćaju stabla, voćke, grmlje, penjačice, zeljaste trajnice, ljekovito bilje, gomolje i samonikle biljke te povrće.

Ta biljka dobro podnosi niske zimske temperature i bez problema prezimljava u našim krajevima, ali ipak su na proljeće mladi izdanci osjetljivi na kasni proljetni mraz.

Imam dvije sorte, jed nu akebiju prekrasnih ro za cvjetova i dvije akebije t amnocrvenih, skoro pa čokoladne nijanse. Cvjeto vi ugodno mirišu, odvoje nog su spola (ima zasebne muške i ženske cvjetove – i razlika u izgledu cvijeta je vrlo vidljiva), ali oba se spola nalaze na jednoj biljci.

Šumski vrt bazira se na biljkama trajnicama, ali ne isključuje i jednogodišnje povrće. Iako ne moraju sve biljke u šumskom vrtu biti jestive, biramo biljke koje imaju korisne funkcije u biosustavu, npr. �iksacija dušika, zaštita od vjetra, hrana, lijek itd.

Plodovi su dosta veliki, narastu do 10 cm, čvrsti i plave boje, dok je unutra mekana slatka pulpa u ko joj se nalazi mnoštvo crnih sjemenki. Sam okus pulpe nije ništa posebno, slatka je bez neke posebne arome. Jestiva je i kora ploda koja je čvršća i blago gorkasta, a može se ispeći.

tivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige Vrtlarenje u skladu s prirodom i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima.

Predsjednica je Udruge Biovrt – u skladu s prirodom u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole.

Peršin se od nekada smatra eliksirom vitalnosti

Naše bake peršin su upotrebljavale u borbi protiv celulita. Navečer, prije spavanja, masirale bi željena mjesta krpom nato pljenom u peršinov čaj te ju ostavile da odstoji preko noći

Piše: Vlasta Vugrinec

Tikva mi ima oko 40 kilograma

Između zelenila lišća i rozgvi nazire se veliki narančasti plod koji će naš vrtlar ostaviti još neko vrijeme kako bi sazrio do kraja. A da nije zreo, vidi se, kaže, po zelenom kličku i isto takvom listju

Piše: Vlasta Vugrinec

Naši vrtovi polako se pra zne. Čiste se gredice na koji ma su rasli rajčica, krastavci i ostalo tzv. ljetno povrće. S druge strane špajze i škrinje su se punile kako je koja vr sta dozrijevala ili još uvijek dozrijeva. A sprema se sve jer nas sa svih strana plaše visokim cijenama povrća, ali i eventualnom nestašicom. No, Stjepan Novak baš se i ne obazire na to jer je oduvijek naučen na svoj vrt i domaće povrće. Ovih dana sreli smo ga kako sprema peršin za zimu.

Šumski vrt možemo dizajnirati ispočetka, ali i postojeći vrt ili voćnjak možemo preraditi u takav oblik uzgoja hrane. Ako se sve dobro odradi, za 15-ak godina jedini posao bit će vam berba plodova.

Međutim, da bi bilo plo dova, trebate imati barem 2 različite biljke i to posađe ne dovoljno blizu jer akebija nije samooplodna i mora se međusobno oprašiti dru gom biljkom iste vrste. Ali i tada rijetko zameće plodo ve. Mene su baš iznenadili plodovi ove godine, na sor ti crvenih cvjetova bilo je čak 10-ak banana i upravo su dozorile. Kada dozriju –plodovi pucaju i otvaraju se.

Biljka je jestiva i ljeko vita, mladi se izdanci jedu, listovi se upotrebljavaju za čaj, plodovi su jestivi.

Na radionici ćete naučiti osnove kreiranja šumskog vrta te imati prilike napraviti plan svog budućeg šumskog vrta, odnosno šume hrane. Sama radionica održat će se u šumskom

Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije.

Akebija ima široku pri mjenu – kako za jelo, tako i za liječenje i u praktične svrhe. Za liječenje se upo trebljava sušena stabljika koje se bere i suši najesen, i to za gljivične i bakterijske infekcije, urinarne infekcije, kod izostanka menstruaci je i poticanje laktacije. Plod isto ima široku primjenu, između ostalog stoji i kao lijek za rak, a akebija je na visokom mjestu popisa bi ljaka koje se upotrebljavaju protiv plodnosti u Kini. Od stabljika se pletu košare, od sjemenki se tradicionalno radi sapun u Kini...

Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Dobro podnosi i sušu i sjenu pa je dobar izbor penjačica za šumski vrt. Odlično raste i na žičanim ogradama, bilo kamo se može penjati. S godinama jako naraste pa ju treba i malo obrezati s vremena na vrijeme. Može se uzgajati i kao prekrivač tla.

Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.

U svakom slučaju, i da nema ploda, uvijek bih ju odabrala kao ukrasnu vr stu jer su cvjetovi prekrasni.

Radionicu održavamo 8. 10. 2022. (subota) od 10 do 14 sati na imanju Biovrt u Novom Selu Rok. Broj mjesta je ograničen, prijave su obvezne online prijavnicom koju možete naći na naslovnici www.biovrt.com.

- Posijali smo sortu lišća ra jer nam korijen i nije tako bitan, kaže Stjepan. Zeleno lišće poberemo, sitno ga na sjeckamo, stavimo u vrećice i potom u škrinju.

Svestranog i osebujnog Mladena Srneca iz Malog Mihaljevca poznaje gotovo svaki voćar i povrtlar, ljubitelj starinskih sorata. Upoznali smo ga i mi prije desetak i više godina kada smo pisali o njegovu voćnjaku i stablima na kojima raste i po nekoliko sorata jabuka. Naime, Mladen je strastveni zaljubljenik u prirodu i to se vidi u njegovu dvorištu.

Lišće si ne mora nasjec kati jer, kad se smrzne, ono se ionako potrga pa je svejedno u kakvom se obliku spremi.

Kompost kao podloga za tikve

No, ovoga puta nismo ga posjetili zbog jabuka premda smo i to razgledavali, već zbog tikvi, i to onih običnih za jelo. Međutim, kod njega

- Sjeckamo ga jer onda su komadići peršina jednolični, nema povećih stabljiki i sit nog lišća, pa sve ljepše izgle da u jelu, dodaje naš sugovor nik.Doduše, kako zime više nisu ono što su nekad bile, dio peršina ostavi na gredici i bere ga tako dugo kako mu vrijeme dozvoljava, odnosno koliko biljka daje zeleno lišće. Uostalom, peršin je dvogodiš nja biljka koja i iduće godine daje lišće te sjeme.

klasičnog povrća koje raste u našim vrtovima.

Probijajući se do “nasada” tikvi, morali smo paziti

Tamnozeleni listovi per šina kao i korijen najčešće se upotrebljavaju kao začin te biljka koja blagotvorno djeluje na ljudski organizam. Naime, još od davnina sma tran je eliksirom vitalnosti te je jedan od boljih prirodnih

da glavom ne zapnemo za tegle pune zemlje koje vise s grana voćaka. Ne, nisu to tegle s cvijećem, već tegle u

lijekova koji pruža bogatstvo vitamina i minerala.

Naše bake peršin su upo trebljavale u borbi protiv ce lulita. Navečer, prije spavanja, masirale bi željena mjesta kr pom natopljenom u peršinov čaj te ju ostavile da odstoji

preko noći. Tvrde da se već sljedećeg jutra vidjela razlika.

Sadi se luk i češnjak

koje će zarezane grane voćaka pustiti korijen i tako će nastati nova sadnica. To je samo jedan od postupaka kojima naš domaćin razmnožava stare sorte voćaka. Jer, kako je poznato, nema tog načina cijepljenja koji on nije savladao.

Osim tog posla, naš vrtlar priprema i gredice za sadnju luka te češnjaka. I to u doslov nom smislu.

Naime, luk sadi kako bi za uskrsni doručak već jeli svoj pa je osmislio vlastiti “stakle nik”. On se sastoji od starog prozora kojim se gredica pre kriva pa luk ima dosta topline i sunca za svoj rast.

Paradajz u kadi Iako je zašao u godine, Mladenu IT tehnologija i internet nisu strani pojam. Štoviše, vrelo su mu inspiracija. Posebno se to odnosi na voćarstvo i povrtlarstvo. Pa tako kod njega paradajz ne raste samo na gredici, već i u kadi.

Treba reći da se ni u nje govom vrtu ne upotrebljavaju nikakvi pesticidi ni umjetna gnojiva.

- Je, vidio sam to na internetu i rado poberem koju novu ideju, s osmijehom nam je pojasnio naš domaćin.

U tu svrhu imaju svoj komposter u koji bacaju sve biljne ostatke iz vrta, pokoše nu travu te organske kuhinj ske otpatke.

Stara kada tako nije završila na otpadu, već je izvrsno poslužila kao velika posuda za uzgoj rajčice. Prije nje tu su stasali i mladi cjepovi jabuka, trešanja i tko zna koje sve još vrste voća i povrća.

Koliko je kompost dobar, svjedoče i grmovi jagoda mje sečarki koje još uvijek cvatu, a ako vrijeme posluži, dat će još koji sočni, crveni plod ove godine.

U VRTU Mladena Srneca iz Malog Mihaljevca

U VRTU Stjepana i Štefanije Novak iz Pribislavca

Stjepan Novak na gredici peršina

Jagode

Bilješke sa seminara biodinamičke poljoprivrede (5. dio)

Seminar je održan 16. i 17. lipnja 2001. godine u Donjem Kraljevcu kraj Čakovca, a organizirale su ga međimurske udruge Lider i Duga. Seminaru je prisustvovalo i puno naših članova, a bilješke je zapisala Silvija Šurina.

U kravljem rogu su sadržane snage koje su nemjerljive, a kad se rog stavlja u zemlju, to je potenciranje snaga, obogaćivanje i jačanje biljke. Te snage će uvjetovati da gljivice i insekti ne idu na biljku.

Proizvođači i potrošači humusa dvije su grupe koje se moraju izmjenjivati. Proizvođači humusa su jednogodišnje trave i lepirnjače (djeteline) te višegodišnje

trave i lepirnjače, a potrošači humusa su krumpir, cikla, salata, kupusnjače i repa, stočna i šećerna.

Kad se biljka požanje, ostaju biljni ostaci. Oni padaju na tlo i stvaraju pokrov na tlu. Na organskoj supstanci se oblikuju gljivice.

One i ostali mikroorganizmi formiraju humus. Idealan je humus izmet kišne gliste.

U kompostnoj hrpi mora doći do stvaranja gljivica da organska tvar istrune.

Ako je otpadni materijal u kompostnoj presuh, zapljesnivi se, a ako je premokar, ima premalo kisika. Oba stanja su stanja bolesti.

PLAN SADNJE

7. listopada – Dan cvijeta Radimo s pčelama i skupljamo mlade koprive za čaj.

8. listopada – Dan lista Njegujemo i uređujemo gredice s biljaka lista.

9. listopada – Dan lista Sijemo i njegujemo biljke lista.

10. listopada – Dan lista Nastavljamo radove oko biljaka lista.

11. listopada – Dan ploda do 19 sa� Sjetva ozimih žitarica, berba i prerada voća, grožđa i bobičastog voća.

12. listopada – Dan ploda od 10 do 18 sa� Ubiremo i pospremamo biljke ploda. Nastavljamo sa sjetvom jer je učinak zviježđa Lava kod žitarica najbolji.

13. listopada – Dan korijena Njegujemo i uređujemo gredice s mrkvom i ciklom, pripremamo njihovo ubiranje i skladištenje.

znati

zapošljava

ElEktričarE

radnim iskustvom na izradi elektroormara

Popeli se na vodotoranj u Vukovaru i razgledali Vinkovce

Građevinski inženjeri okupljeni u Društvu građe vinskih inženjera i tehničara Međimurja bili su 30. runja na godišnjoj skupštini Gra đevinskog saveza inženjera

Hrvatske u Vinkovcima. Već tradicionalno svoja druženja pretvaraju i u stručna puto vanja. Tako su se dan nakon skupštine uputili na turistički razgled središta grada Vin

kovaca, najstarijeg naselja u Europi. U središtu grada su posjetili gradilište nove Gradske knjižnice i čitaonice, a u Vukovaru vodotoranj –simbol hrvatskog zajedništva,

koji je od nedavno član World Federation of Great Towers. Posjet Vinkovcima završio je druženjem u seoskom turiz mu Šokačka priča.

(BMO)

ČITATELJ NEZADOVOLJAN angažmanom policijskih resursa Bi li i nama MUP dao kombi za planinarenje na Velebit?

Čitatelj koji je htio ostati anoniman dostavio nam je u pismu informacije i optužbe o slučaju PP Murskog Sre dišća i njihove rekreativne vožnje biciklima na relaciji Đakova i okolice. Naime, PP Mursko Središće je organi zirala rekreativnu vožnju za svoje policijske djelatni ke gdje su zajedno proveli vrijeme uz druženje i trening u prirodi.

Kako navodi u pismu, uz čitavu relaciju, pratio ih je policijski kombi van radnog vremena gdje su si policajci vozači pisali prekovreme ne sate. Najzanimljiviji dio priče tek slijedi. Na samom povratku iz Đakova pokva rio im se kombi gdje ga je naknadno došao zamijeniti

drugi policijski kombi s dru gim policijskim službenici ma koji su si također pisali prekovremene. Anonimnog čitatelja zanima kako su ti prekovremeni objašnjeni negdje na službenom papiru.

Bitna pitanja koja uz tekst stoje u pošti - Bi li trgovački lanci, pošta ili Vaša ustanova dali svojim djelatnicima koji se druže u slobodno vrijeme na raspolaganje vozni park i k tome još platili šofera i puni tank da vam bude na raspolaganju? Kako to da je od naše plaće financiran tank, vozači i kombi? Bi li i nama MUP dao kombi pa da odemo na planinarenje na Velebit s punim tankom

i šoferom kojem onda MUP naknadno plati i to uz pre kovremene? Čitatelj prozi va i smatra da su gospodin Vrbanec i gospodin Sokač pogodovali svojim djelatni cima van radnog vremena i to u svoje slobodno vrijeme. Napominje da je žalosno da se tako nešto događa i da k tome još bude javno i svima na vidjelo. Također spominje da to nije prvi put. Javio nam se s razlogom jer PP Mursko Središće javno organizira svo ja vanradna druženja uz pisa nje prekovremenih, pa zašto ne bi i ta njihova druženja bila javna na papiru? Želi da mu netko objasni i odgovori na bitna pitanja policijske za jednice. - Ako sam u krivu i ako je takav način dozvoljen

DAN OTVORENIH vrata Skloništa Prijatelji Čakovec Prikupljaju hranu za 550 pasa

Trenutno traje tjedan Svjetski dan zaštite životinja pa u sklopu tjedna Azil za životinje Prijatelji Čakovec or ganizira Dan otvorenih vrata skloništa. Podsjetimo, njihova adresa je Tome Bratkovića 3. Također, u subotu 8. listopada od 10 do 13 sati bit će po stavljen njihov štand u centru gradu kod orla. Sklonište za životinje Prijatelji u Čakovcu

aktivno je preko 20 godina te zbrinjavaju pse iz cijele žu panije, pogotovo iz romskih sredina. Samo prošle godine i početkom ove primili su iz romskih naselja Kuršanec, Pribislavec i Orehovice gotovo 600 pasa.

– U skloništu će se pri kupljati hrana za 550 pasa koji trenutno borave u sklo ništu, na buvljaku ćete moći

izabrati ponešto za sebe i svoje dlakave prijatelje, po družiti se sa psima, a u gradu ćemo prikupljati donacije za kupnju hrane te se družiti s našim bajkerima, psima koji su ostali nepokretni zbog udaraca automobila ili ljudi te sad hodaju na kolicima i pokazuju ljudima kako i psi mogu živjeti s hendikepom i širiti radost i sreću svima

u MUP-u za svoje djelatnike i korištenje imovinom van rad nog vremena, onda oprostite na smetnji, završava u pismu anonimni čitatelj.

Dobili smo naknadni odgovor PU međimurske

Kontaktirali smo i PU međimursku o navedenom slučaju.

- Nakon inspiciranja svih okolnosti vezanih za događaj, a koji spominjete u postavlje nom pitanju, obavještavamo Vas kako policijski službenici koji su sudjelovali na vožnji biciklima nisu ostvarili pre kovremene sate, e-porukom nam je u ime PU međimurske odgovorio glasnogovornik Ra dovan Gačal. (st)

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.

Svi zainteresirani se mogu javiti na : nk@cromatic.hr ili na 0994646094

oko sebe, napominju iz Azila Čakovec.

Ako želite pomoći Sklo ništu, možete to učiniti udomljavanjem, volontira njem ili pak uplatom do nacije na njihov račun broj HR3323400091116025375, ZEU Prijatelji životinja i priro de Čakovec ili putem Paypala: info@prijatelji-zivotinja.org, poručuju iz Skloništa. (st)

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o. traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

TEHNOLOG (m/ž)

KONTROLOR U PROIZVODNJI (m/ž)

ALATNIČAR (m/ž)

RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

odgovarajuće obrazovanje

rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

preciznost i motiviranost za rad

točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM:

dinamičan,

sa životopisom

na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

Poduzeće

Međimurski građevinski inženjeri na stručnom izletu u Vukovaru i Vinkovcima nakon skupštine Građevinskog saveza inženjera Hrvatske

U Vučetincu (Sveti Juraj na Bregu) pokraj crkve, otvoren je novi fitness centar MaliBu Fit!

Vlasnici Elvis i Tina Vuković otvorili su moderno uređeni prostor za rekreaciju i treninge na 120 metara kvadratnih. Parking je osiguran, a svojim korisnicima nude �itness treninge, individualne, grupne, samostalne, planove prehrane, klasične, sportske, medicinske masaže, maderoterapiju tj. anticelulitnu masažu i manikuru noktiju.

Vlasnik Elvis, dugogodišnji trener iz Termi Sveti Martin, odlučio je krenuti u privatne vode i svoje iskustvo i znanje posvetiti svima koji žele profesionalno ili rekreativno vježbati i fokusirati se na zdravi način života. U vlastitom �itness centru želi se svakom pojedincu posvetiti maksimalno i postići željene ciljeve, odnosno mršavljenje, snagu ili masu. Radno vrije-

me �itness centra je radnim danom od

11:30 te

16 do

8-11

Dodatne informacije potražite u centru MaliBu Fit,te na njihovoj Facebook stranici ili na broj telefona 091/5050-138.

Vlasnici

JER…

Međimurske

i BluKids vas daruju

TRGOVINA METSS, Mali Mihaljevec Recepti, sport i horoskop obvezno se čitaju

U maloj trgovini u Ma lom Mihaljevcu koja se našla na našoj ruti platnenim vre ćicama ovaj put obradovali smo Anitu Šimunić iz Vuče tinca, Snježanu Rodinger iz Zasadbrega i Rajku Horvat

iz Malog Mihaljevca. Sve tri redovne su čitateljice naših novina. Kako su rekle, naj prije sve prolistaju, a potom se vraćaju na tekstove koji ih najviše zanimaju ili im jednostavno zapnu za oko.

Obvezno se čitaju recepti, sport, horoskop i naravno, sve iz mjesta iz kojeg dolaze. Novine se čitaju i u njihovim obiteljima, a prate se i na portalu.

Dobitnica 90. kola Kristina Janković Ružić iz Donjeg Kraljevca preuzela naočale

Najviše sreće u izvlače nju 90. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona sku pi i naočale pokupi” imala je Kristina Janković Ružić iz Donjeg Kraljevca koja je nagradu preuzela u četvr tak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naša

je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Bri ljanta odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati. Kao vjerna čitateljica naših Me đimurskih novina, gospođa Kristina jako se razveselila kad smo je nazvali i javili da je upravo ona osvojila naočale.

Dioptrijske naočale gos pođi Kristini odlično će po služiti. Ostat će i dalje čitate ljica naših novina i klijentica Briljanta.

Drugi kupon 91. kola Novo, 91. kolo našeg na gradnog natječaja “Tri kupo

na skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađu jemo Vas dioptrijskim nao čalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i

narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. listopada možete doni jeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom

s naznakom “Za nagradni na tječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. listopada. Sretnog dobit nika 91. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. listopada.

(mk, foto: zv)

GLAVNI

NAKLADNIK

mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice,

snik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Zorković,

i distribucija: Dijana Deban

Zorković

Anita Šimunić, Snježana Rodinger i Rajka Horvat s našim vrećicama

Kralja Tomislava

(Stari passage)

Kristina Janković Ružić iz Donjeg Kraljevca preuzela svoje naočale u Briljantu

Andro Damiš glumac je iz Čakovca s adresom u Karlovcu. Okušao se na velikom platnu u kajkavskom lmu Nosila je rubac črleni u ulozi mladoženje Renateka.

subota,

8. listopada

TZO

Kestenijada

Lepi

Pips,

Vigor

nedjelja,

kamo za vikend

Odričemo se blesavih principa i krećemo ispočetka

Piše: Sven Tomašić

Uoči subotnjeg koncerta kod Lepih Dečki, raz govarali smo s fron tmenom Pipsa, Dubravkom Ivanišem. Kultna zagrebačka rock skupina Pips, Chips & Vi deoclips 8. listopada ponovno ima veliki koncert kod Lepih Dečki u Mihovljanu. Svi alter nativci i ljubitelji rocka imat će prilike uživati uz najveće hitove benda koji je utjecao na mnoge naraštaje te im po kazao put scene zagrebačkog stila života. Pipsi su uistinu poseban i značajan hrvatski bend koji će sigurno oduševiti i zagrijati međimursku publiku

u ovo tmurno jesenje vrijeme. Zabava i pravi show su zaga rantirani.

- Svirali ste već nekoliko puta pred međimurskom publikom koja vas svaki put ponovo očekuje, veselite se i vi ponovnom jesenskom nastupu u Međimurju?

- Hah, bojim se da smo svirali i puno preko nekoliko puta kod vas u ovih 30 godina. I svaki put kao da nam prvi, jer publika se mijenja, mi se mijenjamo, i tako treba biti, u suprotnom bi bilo dosadno.

- Ima li razlike s vaše bendovske strane svirati pred manjim gradom i pu blikom ili fokusiranom za grebačkom publikom koja je

donosi koncert grupe Vigor Još fališ do bola, još uvijek sve si moje!

Popularna osječka gru pa koju predvodi karizma tični pjevač Mario Roth sprema se napraviti feštu za pamćenje u Šampionu.

Pjevamo hitove: Još fališ, Marija, Da sam ja on, Šatori, Merak, Okus ljubavi, Bol, Su

zana, Vino rumeno, Divna, Život je raj, Zašto me mučiš, nevjero i druge.

Pozitivne vibracije i grupa Vigor u subotu 8. listopada 22. čekaju vas u Šampionu, najavljuju orga nizatori. (dv, zv)

Majstor nordijskog trilera vraća se sa sedmim romanom iz uzbud ljivog serijala o Sektoru Q. U parku usred Kopenhagena pronađeno je truplo starije žene. Slučaj iznimno nalikuje još jednom neriješenom slučaju od prije gotovo deset go dina, ali veza između dviju žrtava zbunjuje policiju. Detektiv Carl Morck iz Sektora Q zadužen je za rješavanje misterija. To bi se moglo pokazati kao najveći izazov ikada, jer je mračna, uznemirujuća proš lost upravo onesposobila jednu od vrijednih članica njegova tima. Carl, Assad i Gordon morat će iskopati užasnu istinu o Roseinom djetinj stvu prije nego što bude prekasno.

uz vas od početaka? Postoji li s vaše strane uopće kakva razlika nakon dugih godina na pozornici i sceni?

Ovako razmišljam – jaki smo točno onoliko koliko vri jedimo izvan svoga domicila. Zato nam je važno uvijek izno va dokazati se bilo gdje svirali - veliki ili mali venue, rijeke gradovi ili sela, blizu ili daleko, pred plavušama ili brinetama, potpuno je nevažno. Svjestan

sam da netko dođe na nas i to mu je jebeno bitno, zato uvijek idemo tutta forza. Jer samo sljedeća svirka se broji, sve što je bilo više nema, ide u zaborav. Nema zajebancije, samo maksimalni respect!

- Što mislite o trenutnoj globalnoj situaciji na glaz benoj sceni? Odgovara vam u kojem smjeru sve vodi ili nam nema više spasa u um jetnosti i sve je postalo bez pravila?

- Ne slažem se da nema pravila. Muzika je oduvijek važna, muzika je presudna. Mijenjaju se platforme i navike konzumacije, ali osnovno za opstanak odvajkada je jedno te isto, prilagodi se ili nestani. Nema vremena za kmečanje.

- Možda klišej, ali za našu međimursku publiku, planirate li u koje skorije vrijeme možda napraviti nove glazbene materijale, spotove ili album?

- Sljedeća godina je naša, pokazat će se jesmo li ili nismo. Sve što sam doskora govorio da nećemo raditi, vrlo brzo ću poreći. Tako je to, treba se odricati blesavih principa, mijenjati se, ne libiti se krenuti ispočetka, biti zimzelen, uvijek svjež. Inače si baš nemamo smisla. Vidimo se u subotu!

listopada

listopada

listopada

prosinca

Jussi

Kratki sadržaj:

Mario Roth zapjevat će pred publikom u Šampionu

Zadnji koncert Pipsa na Šalati u Zagrebu

Prošlogodišnji pobjednici

Pokažite svima po čemu ste poseban vrtić!

Vrtni

centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom “Vrtionica”, preko kojeg će jedan vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 8000 kn! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je neobičnost, ali tu karakteristiku možemo zvati i inovativnost ili originalnost. Sve što trebate je prija-

viti svoj vrtić, a mi ćemo doći i predstaviti vaše zanimljive aktivnosti u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom neobičnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu. Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 8000 kn, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

TKO SE MOŽE

PRIJAVITI?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike,

javite se na natječaj i osvojite 8000 kn za opremanje vašeg okoliša.

KAKO SE PRIJAVITI?

Natječaj počinje ovog petka, 7. listopada, a prijave primamo do 1. siječnja.

Svoje prijave pošaljite na mail marketing@mnovine.hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i ne-

običniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti i druge zanimljive detalje kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban ili neobičan način.

Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom...

Prijavu pošaljite na mail marketing@mnovine.

Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom ožujka.

Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Krijesnice iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama, roditeljima i djelatnicima Vrtnog centra Iva zasadili su biljke u dvorištu vr�ća Krijesnice

Redovito prihranjujte vaše bilje!

Vašim biljkama u dvorištu, ali i onom u kući, potrebno je gnojivo. Koristi u vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljaka, a može biti prirodno ili umjetno. Biljke hranjive tvari crpe iz tla pa se količina tih tvari tijekom vremena u tlu smanjuje. Manjak ili djelomični nedostatak biljnih hranjiva u tlu nadoknađuje se gnojenjem tla. Kvalitetan supstrat za sadnju, odnosno prihrana kod sadnje djeluje brzo te ima neposredan utjecaj na biljke, tj. povećava rast, cvat i formiranje ploda. Korijen brže raste, nicanje sjemena je bogatije, biljke postaju jače, cvijet cvate duže,

a biljke imaju više i ukusnije plodove. Osim toga, gnojiva poboljšavaju tlo i čuvaju zemlju plodnom. Utječu na mikroorganizme koji žive u tlu, a bez kojih biljke ne bi imale svoju prirodnu otpornost na bolesti. Možemo ih nabaviti u tekućem i tvrdom stanju, odnosno u obliku mikrogranula koje pomažu u fazi rasta jer brzo dolazi do korijena. Opća gnojiva koriste se za osnovno gnojenje, a namjenska za određene biljne vrste. Tekuća gnojiva koriste se kada želimo više zelene mase, cvjetova ili plodova, a dodaju se prilikom zalijevanja.

Iskoristite jesenske dane za sadnju biljaka u svojem dvorištu

Cjelokupnu ponudu može pogledati na njihovom web shopu. Možete doznati sve pojedinosti o željenoj biljci i drugim proizvodima, ali i odmah kupiti. Proizvodi nakon kupnje stižu na vašu adresu. Naravno, uz svaku kupljenu stvar, naročito biljku, dobivate i stručni savjet od sadnje do njege i orezivanja.

Kvalitetan vrtni alat olakšava svaki rad

Kvalitetan i praktičan vrtlarski alat temelj je svakog vrta. S pravim i visokokvalitetnim alatom uloženi trud i vrijeme u održavanje vrta brzo će se isplatiti.

Također, moderniji alati u današnje vrijeme dizajnirani su na način da svakim pokretom olakšavaju rad i poboljšavaju spretnost, okretnost i �leksibilnost. Vrsta alata koji ćete izabrati za uređenje vrta ovisi o tipu vrtnog prostora za koji je namijenjen. Svako područje rada zahtijeva svoje alate, stoga izaberite dugotrajni alat za održavanje voćnjaka, travnjaka, povrtnjaka i okućnice. U Vrtnom centru Iva možete odabrati alate vodećih proizvođača čime ćete investirati u uspješnost svog vrtlarenja.

Jesenska sadnja već je uvelike krenula, a Vrtni centar Iva poziva vas u svoj centar u Štefancu po inspiraciju za sadnju. Najveći vrtni centar u ovom dijelu Hrvatske prepun je biljaka koje ćete ove jeseni zasaditi, a u proljeće uživati u njihovoj ljepoti. Osim vanjskom bilja, u Vrtnom centru Iva uljepšajte svoj dom uz sobno bilje i ukrasne tegle. Također, pažnju posvetiti njezi te odaberite odgovarajuća gnojiva i supstrate. Pri odabiru biljaka pomoći će vam ljubazni djelatnici Vrtnog centra Iva.

ŠTO SE SADI OVE

JESENI?

Aktualno ove jeseni su zimzelene i listopadne magnolije. Zimzelene magnolije pružaju užitak u lisnatom drvetu tijekom cijele godine, a listopadne pak prekrasne cvjetove u rano proljeće. Zasadite i cedrove koji mogu biti srebrni ili zlatni. Zlatni

cedar je jedna od najatraktivnijih zimzelenih vrsta zbog povijenih grana koje daju ovoj vrsti graciozan izgled. Srebrni cedar je piramidalnog oblika u mladosti, a kasnije nepravilnog, a iglice su mu bogate eteričnim uljima. Popularni su i bonsai forme, Topiary forme idealne su za one koji žele vrtlarenje podići na višu razinu, ako su vješti sa škarama i orezivanjem. Možete oblikovati geometrijske forme ili u oblike životinja, stvari. Mnogi izrađuju spirale i pompon forme od pačempresa. Kuglaste katalpe odbrat će oni koji žele dekorativno drvo koje ne cvate. Crveni javori, likvidambar, ukrasne trešnje i šljive te kineski jorgovan idealni su za one koji svojem dvorištu žele podariti vedrine i boje. Tulipanovac je za velika dvorišta u kojima treba brzo rastući hlad. Lipa je drvo koje umiruje i opušta, stoga je idealno kao dodatak kutku za

ispijanje kave. Želite li trajnice, ove jeseni odaberite tuje danice, patuljaste tuje, borovice, erike, vrijesak ili različite sorte patuljastih pačempresa, ukrasnih trava, seduma. Za žive ograde iskoristite lovor višnje, fotinije, thuje smaragd, tise. Od voćnih sadnica, ove jeseni sade se borovnice, američke i sibirske, maline, kupine, jagode, kivi i kaki.

ZASADITE ZIMSKO POVRĆE!

Nemojte dozvoliti da vaš vrt miruje kroz hladan zimski period. Uživajte u okusima zimskog povrća čija sadnja kreće već ove jeseni. Siju se kupusnjače, crveni luk, češnjak, razne salate, mrkva. Povrće se zimi može uspješno uzgajati u plastenicima, niskim tunelima, prekrivenim gredicama. Također, cvijeće i lukovice koje posadite u jesen jače je i otpornije na bolesti i mrazove koji se javljaju u proljeće. Bit će i bogatije vlagom i cvast će dva tjedna prije ostalog.

Dođite u Vrtni centar Iva u Štefancu gdje vas očekuju svaki radni dan od 8 do 17 sati i subotom od 8 do 13 sati. Za sve informacije možete ih nazvati na broj 040/337-741 ili posjetiti njihovu web stranicu http:// www.vrtnicentariva.hr/

100%organsko

Najbolji ekološki proizvodi za jesensku gnojidbu

Pravilnom

i pravovremenom gnojidbom u odgovarajućim količinama biljci dajemo sve potrebno za optimalan rast i razvoj, a sebi osiguravamo dobre i kvalitetne prinose.

Jesenska se gnojidba obavlja u kasnu jesen, kada su temperature u opadanju, da se biljka dobivenim hranivima ne bi koristila za razvoj lisne mase ili plodova, već za stimulaciju razvoja korijena čime biljkama pomažemo da prežive zimski period.

Biljka dio nutrijenata uzima kako bi ojačala otpornost na bolesti, dok se višak hranjivih tvari pohranjuje u korijenu i postaje dostupan u trenutku kada je u proljeće potreban za novi rast. Najtočniji način određivanja gnojidbe jest prema analizi tla. Jednostavno prikupite reprezentativan uzorak tla oko područja na kojem biljka raste te ga dostavite u laboratorij za analizu tla. Dobivena analiza pomoći će da biljci nadoknadite sve što je u manjku, osigurate ravnotežu hraniva u tlu, dodate organsku masu te, ako se koristite organskim

Prednosti Pro-eco gnojiva:

• hraniva se sporo i ravnomjerno otpuštaju prema potrebama biljke

• ne degradiraju tlo

• ne zagađuju podzemne vode nitra�ma

• popravljaju mikrobiološka svojstva tla

• za od 7 do 10 dana nakon gnojidbe hraniva su dostupna korijenu sadnice

• biljka u potpunosti usvaja hranjive elemente, ne dolazi do gubitka ispiranjem ili fiksacijom u tlu

• gnojiva posjeduju certifikate za organsku poljoprivredu

gnojivima, tlo obogatite na prirodan način.

Odabirom organskih gnojiva Pro-eco svojim kulturama dajete najveći udio kvalitetnih hraniva dostupan na tržištu. Iz ponude Pro-eca izdvajamo gnojiva ILSA S.p.A. dobivena

ILSA gnojiva dostupna su u manjim pakiranjima od 4 ili 5 kilograma. Osim u malim, gnojiva ILSA i STYRIAFERT dostupna su u pakiranjima od 25 kilograma, a oblik granule čini ih pogodnima za aplikaciju. Gnojiva Pro-eco vrhunske su kvalitete, jednako su pristupačna profesionalnim korisnicima kao i hobistima. Sva gnojiva iz asortimana Pro-ecoa posjeduju sve potrebne certi�ikate za ekološku profesionalnu proizvodnju, a visok udio hraniva smanjuje količinu koja se treba unositi u tlo te gnojiva Pro-eco imaju najnižu cijenu na tržištu.

Svi Pro-eco proizvodi posjeduju certifikate

za ekološki uzgoj, a koriste ih profesionalni uzgajivači, ali i pojedinci koji žele uzgajati zdravu hranu.

posebnom tehnologijom enzimatske hidrolize, koja organske izvore dušika pretvara u gnojiva sa sporim otpuštanjem. Baza im je agrogel, zahvaljujući kojem se hraniva sporo otpuštaju. To je osobito važno za dušik koji je vrlo nestabilan u tlu.

Iz asortimana ILSA u ponudi su različite formulacije NPK gnojiva - Bioilsa 7:7:7, Proeco 5:10:10, Progress Micro 6:5:13, Ennekappa 7:0:21, Granosano Evo 6:16:0.

Tu je i dušična prihranaFertorganico 11, Fertil Supernova 12,5, Professional N za profesionalno održavanje travnatih površina te Ilsaneem koji u sebi sadrži 20 % pogače ulja neema i djeluje odbijajuće na preko 200 zemljišnih štetnika.

Za nedostatak željeza u ponudi je IlsaLife Plus Ferro koji uz 7,5 % željeza

sadrži 4 % dušika i 11 % SO3. U asortimanu Pro-eca nalaze se i ekološka gnojiva StyriaFert austrijskog proizvođača Agro Power iz čijeg asortimana za jesensku gnojidbu preporučujemo primjenu StyriaFert Powerkorn 8:12:0,2 s dodanih 15 %, te StyriaFert NPK 8:6:7 s dodanih 8 % kalcija. Dodatak kalcija ta gnojiva čini pogodnim za primjenu na kiselim tlima. Naime, uloga kalcija je održavanje pH reakcije tla čime indirektno utječe na raspoloživost drugih hraniva u tlu. Niska pH vrijednost se, ovisno o sorti, nepovoljno odražava na rast i razvoj biljke. Tu je i StyriaFert N+ koje je dušično gnojivo s više od 13 % dušika uz dodataka 2 % sumpora. Sva gnojiva iz asortimana Pro-eco organskog su porijekla, a baza su im agrogel, goveđa koža, perje, kopita ili rogovi stoke.

Iskustva korisnika pokazala su velike prednosti dodavanja poboljšivača tla Azomite® uz naša organska gnojiva prilikom sadnje. Azomite® sadrži više od 70 minerala i elemenata u tragovima koji su neophodni za pravilan rast i razvoj biljnih i životinjskih stanica. Mnogi od tih elemenata s vremenom su se iscrpili iz tla te ih je potrebno nadoknađivati proizvodima koji sadrže optimalne omjere mikro i makro elemenata.

PRO-ECO d.o.o. Novi Marof

U prvoj turi planulo čak 20 tona

Kompost je prirodno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla, zadržava vlagu, povećava mikrobiološku aktivnost tla, povećava prozračnost, obogaćuje tlo hranjivim tvarima, povećava otpornost biljaka na nametnike i bolesti te služi kao gnojivo i sredstvo za poboljšanje kvalitete tla. S prikupljanjem biološkog otpada Murs-ekom je počeo u listopadu prošle godine, a uskoro kreće promotivna prodaja za sve korisnike Mursekom-a, po simboličnoj cijeni od 5 kuna za vreću od 20 kg, što odgovara količini od 60 litara. Po kućanstvu je moguće kupiti 4 vreće po promotivnoj cijeni, dok je i redovna cijena samo 25 kn po vreći kom-

posta započinje priču Josip Sršan, direktor Murs ekoma, te nastavlja:- Naš kompost je čisti i gušći i ne sadrži treset u sebi, pa je koncentriran. Želja nam je senzibilizirati ljude za odvajanje biološkog otpada te ih uvjeriti da otpad završava kao korisna sirovina pa ga stoga ima smisla odvajati. Odvajanjem biološkog otpada smanjuje se količina otpada na odlagalištima. Važno je da se biološki otpad odvaja zasebno i prerađuje jer u protivnom, pomiješan s drugim otpadom, stvara neugodan miris.

- Sav proizvedeni kompost poslužit će kao korisna sirovina na poljima ili vrtovima građana, pa ćemo jesti bolju i kvalitetniju hranu. Porastom cijena umjetnih gnojiva i poljoprivrednici su izrazito zainteresirani jer je

kvalitetniji i smanjuje kiselost tla, a poznato je da su u Međimurju izrazito kisela tla. Naši korisnici mogu birati između �inijeg za polja ili grubljeg za polja.

NOVA SE PODJELA PLANIRA TIJEKOM MJESEC DANA

Svi koji se nisu opskrbili kompostom, a žele to, nova podjela sprema se tijekom mjesec dana. Preporučuje se koristiti se kompostom u razdoblju rasta i razvijanja biljaka. Nikad ga ne treba ukopavati duboko u zemlju jer ga na taj način gušimo, već samo posipati po tlu i lagano izmiješati s gornjim, površinskim slojem zemlje do 5 centimetara dubine. Nakon miješanja treba sve dobro zaliti vodom.

Kompost treba rasporediti oko debla ili stabljike, ali ne neposredno uz samu biljku jer se sitno korijenje biljke koje uzima hranu iz tla nalazi ispod projekcije krošnje na tlo pa se u toj zoni dodaje kompost. Najpovoljnije vrijeme za postavljanje komposta je jesen, dok su temperature još ugodne, a zemlja topla. Kompost u tlu djeluje od jedne do dviju godina.

Za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća najbolje je koristiti se mješavinom od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska. U podjednakoj količini kompost miješamo sa zemljom iz vrta ili lanjskom zemljom iz tegle.

Kućan

Heljda kao baza zdravog obroka i kvalitetnog sna

Obitelj Pocedulić je svojedobno, na svom imanju od 6 hektara, poželjela uzgajati zdravu poljoprivrednu kulturu čijom bi primjenom direktno utjecala na poboljšanje kvalitete modernog, užurbanog života. Upustila se u “potragu za blagom”, a putevi su ih odveli u istraživanje namirnica iz prošlih vremena gdje su pronašli heljdu - izvor zdravlja i snage radnih ljudi. Danas su ponosni vlasnici Kuće varaždinske heljde, a ovu zdravu namirnicu nude u obliku kaše, brašna, pahuljica, griza, pa čak i jastuka! Uz sve to, neprestano nižu značajne uspjehe u području uzgoja “hajdine” - kako bi rekli kod nas na sjeveru.

Od lani su registrirani kao čuvari prve autohtone hrvatske sorte heljde (varaždinska heljda), a godinu prije osvojili su laskavu nagradu Ministarstva poljoprivrede za najinovativniji prehrambeni proizvod: krekere od heljde. OPG Pocedulić doskočio je “slatkom grijehu” grickanja na kauču uz TV te stvorio zdravu i jednako �inu alternativu. Brinu se i o potrebama vegetarijanaca, vegana, čak i oboljelih od celijakije, tako što proizvode certi�icirano bezglutenski proizvode.

Kruna njihove predanosti ovoj namirnici je i ponuda neprehrambenih proizvoda, tj. jastuka s punjenjem od heljdinih ljuskica iz njihova uzgoja.

Sterilni, anatomski i antialergijski jastuci s odličnom cirkulacijom zraka, raznih dimenzija i potreba, a dolaze u kompletu s dvije jastučnice s motivima po izboru. Cijene su okvirno od 80 do 350 kuna, što zaista nije puno ako uzmete u obzir dugotrajnost ovih proizvoda (oko 5 godina).

OPG Pocedulić polako, ali sigurno širi i imanje i uzgoj kultura, na veliku radost svojih kupaca. I dalje su vjerni bezglutenskim namirnicama pa možete zaviriti i u ponudu proizvoda od amaranta, prosa i maka. Iako bi bila šteta ne posjetiti Kuću varaždinske heljde u Gornjem Kućanu, njihove proizvode možete naručiti iz naslonjača putem njihove web-trgovine i ne morate više brinuti.

Proizvodi stižu na vašu adresu, u bilo koji kutak Hrvatske. Dobar tek!

Sav biološki otpad kod nas završava kao korisna sirovina, kaže Josip Sršan, direktor Murs-ekoma

OPG

Heljda

Čistimo sve vrste betonskih površina!

Obrt

za usluge

Tlakovci Tomašić iz Lopatinca nudi uslugu čišćenja opločnjaka, stepeništa, trgova, betonskih umjetničkih instalacija, nadgrobnih spomenika i svih drugih betonskih povr-

šina. Tijekom pranja pritisak vode uklanja crnilo, mahovinu, korov, žvakaće gume i druge nečistoće. Visokotlačno čišćenje vodom bez dodatnih kemikalija obnavlja površine kao da su nove te nema štetan učinak na okoliš.

Prije samog pranja, nude i uslugu saniranja ulegnuća opločnjaka, a nakon pranja popunjavaju fuge kvarcnim pijeskom, kako bi dvorište dobilo potpuno novi izgled. U listopadu je poseban naglasak na usluzi pranja nadgrobnih spomenika.

Listopad je idealno vrijeme za pranje nadgrobnih spomenika I terase ugostiteljskih objekata

Za dogovor oko pranja vaših betonskih površina javite se vlasniku Saši Tomašiću na broj 099/310-9412 i dogovorite termin!

Visokotlačno pranje uklanja mahovinu, zelenilo, crnilo i ostale nečistoće

UDRUGA BIOVRT

Prijavite svoju osnovnu školu na zabavni natječaj i učite kroz igru

Udruga Biovrt – u skladu s prirodom nedavno je kreirala i svijetu predstavila edukativnu brošuru, društvenu memory igru za velike i male te edukativni video Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima. Brošura je edukativnog karaktera i podučava o skupljanju sjemenja s najčešćih biljaka koje uzgajamo u školskim i obiteljskim vrtovima.

Memory igra na zabavan i jednostavan način pomaže djeci da nauče prepoznavati povrće, voće, začinsko i ljekovito bilje te cvijeće u različitim fazama rasta i kako izgleda njihovo sjeme. Pravo učenje kroz igru! Uz to, osmislili su i edukativni video Čuvajmo sjeme u svojim vrtovima dostupan na njihovom kanalu na Youtubeu Biovrt U skladu s prirodom.

dnevnim boravcima, stoga su raspisali natječaj

nastavi

pozivaju na prijavu. Pravila sudjelovanja možete provjeriti

okviru službenog poziva školama objavljenog na stranici

Prijave traju do 18. listopada. Sretno!

Stanje opločnjaka poslije usluge pranja

Čakovečka špica

Doris

Nasmijana

Ravnatelj

Obitelj

Sara

Dominik

Helena

Bernarda

Za

Ležerna

Novim porazom nogometaši Međimurja i dalje zabetonirani na dnu

Piše: Miljenko Dovečer

Utakmicama u Čepinu i Ča kovcu prošli petak otvoreno je sedmo kolo SuperSport Druge NL kojem je kraj najavljen za sri jedu kada su ga zaključili Opatija i Jadran Poreč.

U susretu Međimurja i Osi jeka II sve što je već viđeno na čakovečkom stadionu Mladosti. Od strane domaćina vidjeli smo slabu, neborbenu igru, bez do brih akcija i pravih prilika. Da je bar bilo pokušaja da dođu u priliku postići pogodak, pa je uz slabu igru u obrani na kraju uvjerljiv poraz domaće ekipe. Do pobjede su gosti došli lako, bez posebne muke, dobrom igrom, dobro su koristili greške domaćih i zasluženo slavili iz tri prekida.

Međimurje je dočekalo drugu ekipu Osijeka s novim trenerom na klupi Slavoncem, Igorom Bu dišom.

Gosti prvi prijete, u trećoj minuti domaći vratar Kalac skida zicer, no potom iz kornera Osje

čani dolaze u vodstvo. Gol je u četvrtoj minuti glavom iz blizine postigao Tankosić nakon što je prebačena lopta prema njemu na drugu stativu.

U nastavku prvu priliku ima ju domaći, kapetan Kuqi gađa sa 16 metara zamalo pored sta tive.

U sljedećoj minuti gosti povećavaju vodstvo, ponovo je strijelac Tankosić koji pogađa iz blizine nakon izvedenog slo bodnog udarca s lijeve strane. I treći gol Osječani postižu nakon

prekida, ovaj puta nakon oštre prizemne lopte s desne strane nogu je podmetnuo Prekodra vac za 0:3.

Nakon još jednog poraza Međimurje je zabetonirano na dnu sa samo tri boda.

Prioritet je bolja obrana, slijedi gostovanje u Hrvacama

Poslije utakmice svakako je bio zadovoljniji gostujući trener.

Seniorke ŽNK Međimurje i po kiši pomele protivnice

Piše: Miljenko Dovečer

Nakon četiri odigrana kola u 2. HNLŽ, skupina B, naše no gometašice uvjerljivo su prve s maksimalnim učinkom i gol razli kom 58:0, dakle uz sve pobjede bez primljenog gola.

U prošlom kolu u Dilju su deklasirale istoimenu ekipu, a po sebno se istaknula japanka Saki koja je do sada u ova četiri kola postigla čak 20 zgoditaka. Rezul tat: Dilj – ŽNK NŠ Međimurje Čakovec 0:11. Strijelci: Yoshida 6, Vizinger i Blagus po 2, Višnjić 1.

Dilj: Vrbanus, I. Knežević, Jo zinović, Filipović, Dukarić, Štiler, Vinković, Petrović, Širić, Periškić, K. Knežević. Trenerica: Ivana Knežević.

ŽNK Međimurje Čakovec: Šoltić, Vizinger, Blagus, Sedmak, Višnjić, Yoshida, Vujević (55. Ci kač), Fot, Puljić, Pintarić, Varga. Trener: Gordan Golik.

Ponovo je najefikasnija bila Saki Yoshida, ostale pak su još vrlo dobrom igrom odlično asistirale. U sljedećem kolu 16. listopada Međimurske Puce dočekuju ekipu Višnjevca.

Mlađe kolegice polovične protiv Hajduka

U petom kolu 1. HRL, mla đe kategorije, ŽNK Međimurje Čakovec ugostile su kadetkinje i pionirke ŽNK Hajduk (Split).

Pionirke su u prvom susretu pomalo neočekivano poražene

4:3 iako su imale rezultatsko vodstvo 2:0. Igrao je sljedeći sastav: Kralj, Šimatić, Pleh, Leto nja, Kovač, Kolar, Kivač, Jalšovec, Cirkvenčić, Horvat, Balaško – još su igrale: Tkalčec, Peharda, Mu stač, Moharić, Modrić, Bračko. Trener Mario Šarić. Pogotke su postigle Mihaela Letonja, dva i Karla Kivač.

Kadetkinje su ostvarile vrlo važnu pobjedu, krajnji rezultat 4:2. Treba napomenuti da su cure u toj utakmici pokazale pravi karak ter i samopouzdanje te zasluženo osvojile tri boda.

Iza toga su kadetkinje u sastavu: Bartolić, Županić, Tkalčec, A. Horvat, Sedmak, Puljić, Čurin, Zorković, Vuje vić, Bister, Kuzmić – igrale još: Milovec, Presečki, D. Horvat, Galina, Hrnčić. Trener: Gor dan Golik. Rezultat najbolje potvrđuje da su igrale vrlo dobro, a strijelkinje su bile Kaja Županić, Dora Kuzmić, Ema Hrnčić i Karla Vujević.

Ovaj vikend nema utakmi ca, a sljedećeg 16. listopada pionirke i kadetkinje gostuju u Županji kod Graničara.

- Danas smo izgledali zaista jako dobro na terenu, vrlo orga nizirano, smireno, pametno. Tako da moram čestitati svojim dečkima na svemu što pokazuju u posljed nje vrijeme. Definitivno možemo biti zadovoljni ovom pričom do

sada idemo u dobrom smjeru. Ja ko je lijepo kad se pobjedi, iako nemamo imperativa, atmosfera je svakako uvijek ugodnija, rekao je Hrvoje Kurtović, trener druge ekipe Osijeka.

Novi trener Međimurja, već četvrti ove sezone, nije bio takvog raspoloženja.

- Teško možete nešto napra viti kroz dva treninga, naivno smo primili prvi gol iz kornera u ranoj fazi i to je na neki način usmjerilo tijek utakmice. Nakon drugog gola koji smo isto primili iz prekida teško se ova mlada ekipa mogla vratiti u igru. Puno posla je pred nama, moramo stvoriti jednu homogenu cjelinu, a pogotovo mi je zada tak da budemo puno bolji u fazi obrane jer olako primamo golove.

Slijedi nam gostovanje u Hrvacama kod ekipe koja se želi nadigravati, pa iako su domaćini favoriti, ne idemo s bijelom zastavom, kazao je novi trener Međimurja Igor Budiša.

Utakmica sedmog kola iz među Hrvaca i Međimurja na rasporedu je u subotu 8. listopada u 15:00.

ZRINSKI

Nakon reprezentativne pauze nastavlja se prvenstvo rukometašica. U 4. kolu Zrin skice odlaze u goste posljed njeplasiranom Trogiru 58, koji je u tri kola upisao isto toliko poraza. Naše rukometašice su u dosadašnjem dijelu skupile tri boda i na gostovanje od laze s namjerom da se vrate s pobjedom.

U ovoj pauzi trener Mrđen vjerojatno je uspio ispraviti uočene nedostatke u prva tri kola kako bi u nastavku natje canja Zrinskice bile stabilnije.

Utakmica u Trogiru igra se u subotu s početkom u 19:00.

Za razliku od njih, druga ekipa Zrinskog igrala je pr venstvenu utakmicu 2. kola Druge HRL Sjever. Nakon uvodne pobjede uslijedio je poraz u Garešnici 36:31. Domaće cure dominirale su tijekom cijelog susreta i zaslu ženo pobijedile. U sljedećem 3. kolu mlade Zrinskice 2 u nedjelju 9. listopada ugošćuju Osijek 2. Utakmica se igra u dvorani Aton u Nedelišću s početkom u 17:00. (md)

RUKOMET

Kadetska

Druga momčad Osijeka sve pogotke postigla je iz prekida (Foto: Dea Malašić)

ODBOJKA

U posljednjim trenucima utakmice Toplek donio bod Čakovcu

Najbolji strijelac rukometa ša Čakovca Vjeran Toplek svojim devetim golom petnaest sekundi prije kraja donio je svojoj ekipi bod na gostovanju u Rugvici.

Čakovčani su bolje otvorili utakmicu i u 14. minuti imaju +3 (4:7), no domaći preokreću rezultat i na odmor odlaze s minimalnom prednošću (11:10).

U nastavku još i povećavaju vodstvo, i u jednom trenutku vode tri gola razlike (17:14). No naši ru kometaši stalno su im za petama i u 53, minuti je 23:23. Do kraja se igra gol za gol, da bi domaća Rugvica u zadnje dvije minute ušla s golom prednosti (28:27). No petnaest sekundi prije kraja Toplek pogađa za konačnih 28:28. Osim njega efikasan je bio i Matej Ćuk koji je poentirao šest puta.

U ŠŠD Rugvica okupilo se stotinjak gledatelja, a pravdu su dijelili Marko Duspara i Hrvoje Rogić (oba iz Velike Gorice).

Rugvica: Hrka, Bačić (1), Bo rovec (9), Krizmanić, Vondruška, Pavlović, Smolković, Bočkaj, Lon čar (2), Ježić, Čupić (3), Stanić (2), Ivanković (7), Gerenčer (1), Filipović, Brkić (3). Trener: Hrvoje Džigumović.

KOŠARKA

U-17

Čakovec: V. Horvat, Žibek, Hozjan (3), Zadravec (2), Tkal čec (1), Kranjec, Varšić, Zvona rek (3), Ude-Tkalčec, Vuković (1), E. Horvat (2), Pavlic (1), Toplek (9), Ćuk (6), Jurišak, Ma lović. Trener: Vladimir Canjuga. Nakon tri kola Čakovec ima isto toliko bodova, a u sljedećem kolu domaćin je vinkovačkoj Spačvi. Vinkovča ni su lider na tablici, a prošle sezone igrali su Premier ligu. Igrači MRK Čakovca računaju na podršku s tribina pa pozi vaju sve navijače i prijatelje rukometa na ovu atraktivnu rukometnu poslasticu.

- Polako ulazimo u formu, a sada nam dolazi bivši pre mierligaš protiv kojeg moramo dobro zapeti da dođemo do bodova. Vjerujem da ćemo imati podršku na tribinama, a mi ćemo na parketu dati sve od sebe za pobjedu, kratko je najavio susret mladi vratar Vito Horvat.

Utakmica se igra u subo tu 8. listopada u 19:00, ovaj put iznimno u dvorani Aton u Nedelišću. (md)

U prvom kolu velike razlike

Odigrane su dvije utakmi ce za košarkaše rođene 2006. i mlađe. Međimurje je sa skoro 50 koševa razlike razbilo Vindiju, dok je Grafičar s 87 koševa razlike deklasirao Čakovec. Razvidno je da će Grafičar i Međimurje igrati za plasman u Prvu kadetsku ligu!

Rezultati: Međimurje - Vin dija 94:48 (33:8, 19:7, 22:22,

20:11). Međimurje: Hren 17, Kranjčec 20, Novak 16, Zaspan 1, Šimunić 6, Balent 3, Rodek 20, Zember 1, Igrec 2, Kuqi 4, Šoltić 4. Trener Novak S. Grafi čar - Čakovec 102:15. Čakovec: Kisić 2, Tuksar 2, Zadravec 8, Murković 2, Neser 1. Trener Damjanović B. (bh)

Centrometal krenuo pobjedom u susjedskom derbiju

Odbojkaši Centrometala odlično su ušli u novu sezonu. Pred velikim brojem gledatelja u susjedskom derbiju pobijedili su Kitro Varaždin maksimalnim rezultatom.

Počelo je izjednačeno i tako je do 7:7. Tada domaćini rade seriju i vode 12:8. Odličan prijem i servis donijeli su i veću prednost, svi su u napadu bili odlični. Prvi set ide Međimurcima s 25:18.

Nastavlja Centrometal tako i u drugom setu i vodi 7:4. Ta da nekoliko odličnih reakcija Va raždinaca u obrani i rezultat je poravnat. Još jednom su domaći pobjegli na tri poena prednosti. Na odlične servise Oršolića Varaždin preokreće i vodi 21:18. Domaći ne odustaju i poravnato je kod 22:22. Nakon odmora Oršolić pro mašuje u napadu, potom Juras i Čilaš promašuju servise. Na set lopti Šućur blok poenom donosi i Centrometalu i drugi set. Tu je

utakmica prelomljena na stranu domaćina.

U trećem setu Centrometal je poveo 7:4, ista je prednost kod 14:11. Nakon toga punih 18 poena nijedna momčad nije osvojila poen na svoj servis i domaći vode 23:20. Potom Vincek blokira Jakovca i domaći dolaze do četiri meč lopte. Koriste treću za 25:22.

U domaćoj momčadi odlična partija svih igrača, ipak valja po sebno izdvojiti Peterlina. Vidi se da je u njemu momčad iz Črečana

dobila veliko pojačanje i da mogu daleko u prvenstvu. U sljedećem kolu Centrometal gostuje u Sisku dok Varaždinci dočekuju Rijeku.

- Odlična utakmica, bio je pravi derbi. S Varaždinom je to uvijek tako. Mislim da smo opravdali ulogu bla gog favorita i zasluženo slavili, rekao je kapetan domaćin Antonio Juras.

Centrometal: Šućur, Vanja i Leo Marciuš, Vincek, Lučić, Juras, Martinko, Novak, Krstanović, Jen gić, Peterlin, Zelenika, Radoš, Vuk. Trener: Siniša Novak.

U subotu je Odbojkaški klub Nedelišće Elting bio domaćin Tro feja Nedelišća, seniorskog turnira

Nastupile su četiri ekipe, uz domaćina još 1.B ligaši ŽOK Ivanec i HOK Gorica, te slovenski drugoligaš Benedikt. Ždrijebom je odlučeno da će domaće igračice u prvoj utakmici igrati protiv Ivanca.

Dobro su domaće igračice krenule u utakmicu i povele 9:3. Tada je uslijedio niz grešaka na prijemu, gošće su povele 17:12 i

to održavale do 25:18. U drugom setu trener Kirić u igru uvodi Anu Novak, igra je odmah mnogo bo lja, prijem više nije problem i s ogromnih 25:11 set ide Nedelišću.

U odlučujućem setu Nede lišćanke su stalno bile u maloj prednosti. U završnici je Ivanec poveo 23:22. No opet preokret i prolaskom Herman Nedelišće dolazi do pobjede od 25:23.

U drugom polufinalu Gorica je s 2:1 pobijedila Benedikt, po setovima 25:21, 25:19, 19:25. U utakmici za treće mjesto Benedikt je u neizvjesnoj utakmici pobijedio

Ivanec s 2:1, po setovima 20:25, 25:15, 25:23.

U finalnoj utakmici Nedelišćan ke su povele 15:10, istu prednost imaju kod 23:18. Kod 24:21 dolaze do tri set lopte. I opet problemi na prijemu, nikako da se može odigrati napad. Gorica sve koristi i s 26:24 dolazi do prvog seta.

Domaće igračice brzo su se trgnule i na servise Vnuk i Treska u drugi set ušle s velikom prednošću od 13:1. Set je završen 25:16. Go rica je mnogo bolje ušla u završni set i povela 7:2. Tada velika serija domaćih, Herman servira, obrana

i napad dobro rade i Nedelišće dobiva deset uzastopnih poena. Stečenu prednost domaće igračice su bez većih problema održavale do konačnih 25:21.

Tako je Nedelišće Elting osvo jio naslov pobjednika u konkuren ciji klubova iz iste lige u koju su tek ušle. Dojam je da su Nedelišćanke mogle to i bolje odraditi bez velikih padova u igri.

U svakom slučaju pokazale su da u ovoj ligi imaju što pokazati. Prvu prvenstvenu utakmicu igraju u subotu od 16:00 kad u Aton dolazi zagrebački Medveščak.

Piše: Nikola Lukman

Nikola Lukman

Odbojkaši Centrometala zasluženo su slavili maksimalnim rezultatom

Odbojkašice

Krhač, Nenad Kuhanec i Alen Lehkec najbolji u ribolovu

- Memorijal i druženje u spomen na našeg preminulog člana Josipa Tomašeka bili su puni pozitive, upravo kao što je bio i sam Josip koji je bio jedan od omiljenih članova Društva, istaknuo je predsjednik ŠRD-a Šaran Palinovec Ivan Čanadi.

U nedjelju, 2. listopada, u ŠRD-u Šaran u Palinovcu mještani su se prisjetili tragično preminulog člana Josipa Tomašeka Jode u čiji je spomen taj dan organiziran i ribolovni kup, Memorijal Josipa Tomašeka Jode.

Prije početka ribolovnog kupa u znak sjećanja na grob je položen buket. Na kupu su prisustvovala 23 natjecatelja iz cijelog Međimur ja, a natjecanje je bilo podijeljeno u tri sektora. Pobjednik sektora A bio je Pero Kerhač, najbolji u sektoru B bio je Nenad Kuhanec, dok se najuspješnijim u sektoru C pokazao Alen Lehkec.

U organizaciji Teniskog kluba Franjo Punčec uspješno je završe no ovogodišnje Ekipno prvenstvo regije Sjever za dječake i djevojčice do osam, devet i 10 godina.

Na ovogodišnjem izdanju nastupilo je osam klubova s re kordnim brojem prijavljenih ekipa,

njih 44, dok je protekle godine na stupilo 36 ekipa. U kategoriji do 10 godina ove se godine natjecalo 13 ekipa, u kategoriji do devet godina njih 14, dok je ona najmlađa kate gorija do osam godina brojila 17 ekipa. Nastupila su 152 natjecatelja, a ukupno je odigrano 217 susreta.

Predsjednik Društva, Ivan Ča nadi, prisjetio se samog osnutka društva, pa je spomenuo kako je udruga građana ŠRD Šaran Pali novec osnovana 1996. godine, te je tada na korištenje dobila na puštenu i zakorjenjenu šljunčaru.

- Mještani su odmah započeli s čišćenjem i uređenjem kako bi mogli organizirati sportsko-ribo lovne i druge rekreativne aktiv nosti. Iste godine započela je i izgradnja ribičkog doma koji je dovršen 2013. godine. Ove godine bilo je puno radnih akcija, između kojih je i izgradnja mrijestilišta, te postavljanje kamera oko rib

njaka zbog krađe riba. Posebno sam zahvalan svim donatorima i sponzorima koji doprinose razvoju ribolovnog društva. Među njima su i Ksenija i Antun Jankulija koji su obnovili ljetnu kuhinju. Pohvalio bih i natjecatelje koji su iz 2. lige došli u 1. ligu: Zvonko Pranklin, Marija Pranklin, Josip Zrna, Jan Zrna i Marko Čanadi. Veseli me što Društvo aktivno doprinosi društve nom životu mještana Palinovca i Donjeg Kraljevca, rekao je Čanadi. Nakon natjecanja i progla šenja pobjednika organizirano je druženje uz grah za koji su bili zaduženi kuhari Pajo i Alen. (ln)

MEĐIMURSKI BRANIČ Ivan Dominić nastupa za Hajduk i Solin

Hrvatski nogometni savez od ove sezone uveo je dvojne registra cije pa brojni igrači iz juniorskog pogona mogu igrati za neki drugi seniorski klub. Jedan od njih je i međimurski branič Ivan Dominić

koji nastupa za juniore Hajduka te seniorski sastav Solina koji se natječe u SuperSport Prvoj hrvat skoj nogometnoj ligi. Za Solin je do sada u drugom rangu natjecanja upisao dva nastupa. (nl)

U konkurenciji do 10 godina prvo mjesto osvojila je prva ekipa TK-a Feniks iz Daruvara koja je bila postavljena za prvog nositelja. U fi nalnom susretu bili su bolji od prve ekipe TK-a Varteks rezultatom 3:1.

U konkurenciji do devet go dina najbolji su bili mladi Vartek

sovci koji su u finalnom susretu protiv Feniksa slavili rezultatom 2:1. U najmlađoj konkurenciji, do osam godina, prvo mjesto osvojila je druga ekipa Teniskog kluba Koprivnica. Finalni susret protiv TK-a Varaždin 1181 dobili su rezultatom 2:1. (lm)

U utorak je održana selektivna utakmica djevojčica Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Reprezentacija Međimurje slavila je s 11:2. Rezultat na ova kvim selektivnim utakmicama je u drugom planu, već se naglasak stavlja na popularizaciju te razvoj ženskog nogometa u Hrvatskoj.

Udruga za autizam Pogled iz Nedelišća u suradnji sa NK Slogom Čakovec domaćnin je 16. izdanja nogometa za djecu i odrasle s teš koćama u razvoju Special Power League. Turnir će se odviti 16. li stopada s početkom u 15 sati na igralištu NK Sloge Čakovec. Inače, udruga Pogled djeluje na području sjeverozapadne Hrvatske od lipnja 2009. godine i trenutno ima 114 nominalna člana. Pokrovitelji turnira su Grad Čakovec, Međimurska žu panija i Muzej Međimurja. Projekt Special Power League pokrenut je na inicijativu Udruge Akademija zdravog življenja iz Pule i cilj pro

jekta je spajanje liga klubova koji međusobno odigravaju turnire i to svaki put u drugome gradu. Sama ideja je motiviranje djece i odraslih s teškoćama u razvoju da se kroz sportske aktivnosti integriraju u društvo. Od nogometnih ekipa stižu HNK Hajduk (Udruga Sindrom Down 21 Split), GNK Dinamo (Udruga za sindrom Down-Zagreb), NK Slaven Belupo (Sportska udruga Veliko sr ce), HNK Rijeka (Rijeka 21), NK Osijek (Centar za odgoj i obrazovanje Ivan Štark), NK Istra 1961 (Škola za odgoj i obrazovanje - Pula) i NK Stubica (Centar za odgoj i obrazovanje Kra pinske Toplice) (st)

Reprezentacija Međimurja: Evica Kralj, Barbara Horvat, Paulina Cirkvenčić, Ana Kovač, Ines Šima tić, Helena Pleh, Vivian Mustać, Ema Jalšovec, Stela Kolar, Karla Kivač, Barbara Peharda, Sandra Tkalčec, Dorotea Modrić, Magda Moharić, Nera Štrek, Sara Novak i Ena Madić. (nl)

Ksenija i Antun Jankulija imali su glavnu ulogu u obnovi ljetne kuhinje

Predsjednik ŠRD-a Šaran Palino vec, Ivan Čanadi, Društvo vodi od 2012. godine te je uvelike doprinio njegovu razvoju

Palinovski ribiči u članstvu imaju i žene koje redovno sudjeluju na natjecanjima i u radnim akcijama

i druženju u Gornjoj Dubravi Žal nam je da nebremo kulko bi šteli!

Prvo mjesto na ovim jesenskim igrama osvojila je Udruga umirovljenika iz Gor njeg Hrašćana, a slijede je Udruga umi rovljenika unutarnjih poslova Čakovec, Udruga umirovljenika Ivanovec i Udruga umirovljenika iz Preloga

Tradicionalni

sportski susret umirovljenika po 19. put održani su na sportskim terenima kavane K Jeleni u Gornjoj Dubravi u organizaciji Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba Međimurske županije.

Ukupno preko 130 re kreativaca treće životne dobi okušalo se u nadmetanju u pet disciplina – pikadu, visećoj kuglani, šahu, gađanju zrač nom puškom i kartanju bele. Udruge koje su sudjelovale na susretu su Udruga umi rovljenika Ivanovec, Prelog, Gornji Hrašćan te Udruga umirovljenika unutarnjih poslova Čakovec.

Pobjedu je na ovim je senskim igrama osvojila

Udruga umirovljenika iz Gornjeg Hrašćana, a slije de je Udruga umirovljenika unutarnjih poslova Čakovec,

Udruga umirovljenika Iva novec i Udruga umirovlje nika iz Preloga.

Pehari i priznanja nisu bili u prvom planu, već zabava, smijeh i ples koji su uslije dili nakon sportskog dijela te zajedničko druženje uz prepričavanje raznih dogo dovština koje je potrajalo do kasno u noć.

U takvoj veseloj atmosferi susreli smo Mariju Bermanec iz Udruge umirovljenika Pre log. Iako broji već 83 godine,

vrlo je aktivna u svim sferama života.

-

Hićem pikado, pjevam u pjevačkom zboru udruge umirovljenika, pišem pjesme i izdala sam dvije knjige. Pišem o našem lepom Međimurju, o svojim unucima, prijateljima, o našim svetkima i o svemu onome lijepome što doživim. Za rođendane obavezno pi šem čestitke. Osnovali smo i Književni klub u Prelogu, otkrila nam simpatična umi rovljenica Marija.

Prva knjiga joj se zvala Pjesme nostalgije, a druga Druga jesen mojeg života.

- Izrađivala sam i lutke, 10 sam godina imala stol za Dane kruha, no sad sam već u godinama pa to nebrem. Za književni klub i Majčin dan i Valentinovo uvijek nešto pri premim, ispričala nam je u nastavku te ponosno istaknula da je baka Filipa Hozjaka, Me đimurskog Slavuja u 4 Tenora.

- Volim dolaziti na ova kva druženja. Žal nam je da

nemremo tulko iti kulko bi šteli, dodala je u nastavku te nastavila ugodno druže nje sa svojim kolegicama za stolom.

Sretan što je mogao doći na druženje bio je i njezin ko lega iz Udruge umirovljenika Prelog Dragutin Antonović.

- Nažalost, nisam se ni u čemu natjecao ove godine, nego sam bio sudac u visećoj kuglani. Dolazim svaki put, jedino kad me u tome spriječi bolest ili neke obaveze. Volim dolaziti na druženja, sport me malo opusti nakon svakod nevnih obaveza. Budući da sam bio na operaciji kuka, ne igram već tako aktivno, rekao nam je umirovljenik Dragutin Antolović, koji je nedavno napunio 60. godi nu života i ima vrlo neobičan hobi. Voli skupljati djeteline s četiri lista te ih je dosad, s ponosom nam je rekao, uspio pronaći oko 20.000.

Naime, legenda kaže, ako nađeš djetelinu s četiri lista, bit ćeš sretan cijelog života. A upravo smo sreću na licima zbog druženja vidjeli na Dra gutinovu licu, kao i svih nje govih kolega umirovljenika.

Piše i foto: Sanja Heric

provele dan u sportskim

Na okupu umirovljenici koji su bili najbolji u svojim kategorijama i osvojili prva tri mjesta

Dragutin Antonović bio je sudac na visećoj kuglani, a otkrio nam je i da ima neobičan hobi - sku pljanje djetelina s četiri lista

Marija Bermanec, Dragica Švenda, Nada Maček, Marija Kramar, Ivanka Ciglenečki i Milica Šegović iz Udruge umirovljenika Prelog u ugodnom razgovoru nakon bacanja pikada

U kartanju smo zatekli Katarinu Jurčec, Mariju Zvonarek, Francisku Mesarić, Davora Matijaska, Nadu Blažeković i Mariju Šmic

Zajedno sviramo, šrajfimo i šmirglamo bubnjeve!

Deda Damir Kovačić zvani Skuba svoju sedmogodišnju unučicu Astrid poučava kako svirati bubnjeve

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Život našeg sljedećeg kandidata nagradnog natječaja Moj deda je najbolji vrti se od ranih godina oko glazbe, točnije oko bubnjeva. On je Damir Kovačić (61) iz Preloške ulice u Čakovcu, poznatiji pod nadimkom Skuba. Tako ga oslovljava i sedmogodišnja unučica Astrid, kojoj je prenio svoju ljubav prema glazbi.

- Moj deda Skuba je najbolji deda jer svira bubnjeve i uči me svirati. Jučer je baš imao svirku i jako sam ponosna na njega. Osim kaj skupa sviramo, mi i kosimo, šmirglamo i šraj�imo bubnjeve.

On i jako voli putovati i sad bu opet otišel na godišnji, pa bu mi kupil nešto, ispričala nam je u simpatičnom tonu njegova unučica Astrid, kada smo ih posjetili u njihovoj obiteljskoj kući gdje su napravili posebnu sobu za probe i učenje sviranja bubnjeva.

Započeo u Fenixu, završio u Fusion Fiveu i Crnoj kronici

Ljubav prema bubnjevima rodila se u njegovu slučaju već u tinejdžerskoj dobi. Glazbenu karijeru započeo je u Fenixu, da bi potom nastavio u Skuba bendu, pa u Revivalsu. Svirao je i u bendu Comete kojim je pratio Vladu Kalembera, pa u Charlie bandu, zatim bendu Only Bass and Drum kojim su dobili Porin za alternativnu glazbu, pa u slovenskom Cappuccino bandu, Sax bandu, bendu Emoni, jazz-bendu Fusion Five i još mnogobrojnim drugim bendovima.

- Samouk sam, u ono doba, 78. godine, nisi imao nikoga ništa za pitati da bi te naučio. Susjedi su imali bend i jedino nisu imali bubnjara.

Rekli su mi da se ja non-stop tučem po koljenima, ti ćeš biti bubnjar. Tako sam upao u njihov bend, otišao u trgovinu i kupio bubnjeve, ispričao nam je deda Skuba.

O glazbi je najviše naučio, priznaje, kada je kao mladić otišao u vojsku, gdje je upao u tamošnji vojni bend.

- Imao sam sreće što su u tom bendu bili svi akademski muzičari s Radiotelevizije Beograd. Uglavnom su svirali narodnjake. Bili su to vrhunski muzičari i od njih sam puno naučio, prepričava nam Skuba.

Nakon povratka iz vojske posvetio se obiteljskom životu pa se jedno vrijeme bavio ugostiteljstvom. Imao je ka�ić Dioniz, koji je bio prethodnik današnjeg Arcusa u Čakovcu. Kada je napravio kuću i djeca su bila malo veća, ponovno se više posvetio glazbi.

Osam godina pratio Vladu Kalembera

- Surađivali smo i s Dragom Mlinarcem. S Vladom Kalemberom svirao sam oko osam godina. Onda sam svirali jako, jako puno. Sada bubnjam u Fusion Fiveu i u Crnoj kronici, s kojom se vrtimo na masu stanica, i u Beogradu, Bosni i na našim stanicama, no budući da su tekstovi politički, jednostavno nas baš ne zovu, prepričava vam bubnjar Kovačić, koji u slobodno vrijeme voli putovati Europom sa svojom suprugom.

Za sebe voli reći da je obiteljski čovjek, a slobodno vrijeme voli provoditi sa svojom unukom prenoseći joj svoje zavidno glazbeno znanje. Prema svirci male Astrid kojom nas je počastila tijekom posjeta, možemo reći, ako nastavi u tom ritmu, da je nova zvijezda rođena.

Deda Damir Kovačić zvani Skuba svoju sedmogodišnju unučicu Astrid poučava kako svira� bubnjeve

Deda terenac koji je djecu i unuke uspio zadržati na jednom gruntu!

Osim što je aktivan ribič, Marijan je i član Oldtimer kluba u Mihovljanu. U dvorištu nam je pokazao i svoj oldtajmer iz 1990. godine, bijeli opel kadet

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Nanaš novi nagradni natječaj stigla je prijava za najdedu Marijana Hatlaka iz Novog

Sela Rok, a razlog prijave nas nije nimalo iznenadio kad smo ga zatekli u društvu čak petero unuka.

Ponosno može reći da ima kuću punu djece. U krilo

su mu odmah sjeli Tia (8), Ria (6), Tin (2,5), Jan (2,5) i osmomjesečni Noa.

Velika obitelj na okupu najveće je bogatstvo

Kći Marijana zajedno sa svojom obitelji živi kat iznad njih u istoj kući, dok sin Dejan gradi kuću na parceli pokraj. Ovo se baš i ne viđa svaki

dan, da je obitelj na okupu i na jednom gruntu.

60-godišnji Marijan Hatlak rodom je iz Podturna, dok se sa sedam godina preselio u Novakovec gdje je kasnije upoznao i svoju suprugu Višnju. Srednju školu i vrijeme nakon vojske čiji je rok služio u Kninu, proveo je u Sloveniji, prvo u školi, kasnije na poslu. Marijan ima više

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji. Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za

prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda.

Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili

telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati.

Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog. Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije. Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

od 40 godina radnog staža u građevini, pa tako zasigurno zaslužuje mirovinu za koju čeka papire sredinom listopada ove godine.

Sad već davne 1985. godine, Marijan i Višnja, njegova marljiva supruga, izrekli su sudbonosno da i danas zajedno u skladu žive u Novom Selu Rok. Tamo su pred 30 godina izgradili kuću koja je puna cvijeća i lijepih uspomena. Na svakom koraku u kući kriju se brojne obiteljske fotogra�ije, pa tako sa sigurnošću možemo reći da im je obitelj zaista na prvom mjestu.

- Radio sam dugi niz godina za šogorovu građevinsku �irmu iz Strahoninca, a većinom sam bio na terenu po hrvatskom primorju. Od Dubrovnika i Cavtata do Istre. Izgradili smo niz hotela, apartmana i kuća. Princip ključ u ruke, govori nam simpatičan djed Marijan u društvu svojih unuka, kćeri Marijane i snahe Marijane.

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za

Prisjeća se i kako su u Senju napravili cijeli kanalizacijski sustav. U njegovim rukama ima puno zanata.

Vole i životinje, pa tako imaju čak tri psa, dvije mačke, činčilu i ribice. Dječje cike u ovoj kući ne nedostaje. Marijan kaže da je sretan jer su svi zajedno.

Nažalost, kad su sin Dejan i kći Marijana bili mali, stalno je bio po terenu pa nije mogao toliko kvalitetnog vremena provoditi s njima. No sad taj “dug” dobro odrađuje s unucima. Tia i Ria redovito su s njim na ribičiji, a Marijan je i član ŠRD-a Šaran

najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

Podturen pa tako pecaju na Muri. A ponekad i na Dravi.

Od ribičije do oldtajmera Marijan je i član Oldtimer kluba u Mihovljanu. U dvorištu nam je pokazao i svoj oldtajmer iz 1990. godine, bijeli opel kadet. Proteklog su vikenda organizirali kestenijadu, a idu i na druge razne izlete. Ovaj deda u svojim nogama ima brojna iskustva i znanje koje je prenio na svoju djecu, a prenosi i na unuke koji su u glas rekli: “Naš je deda najbolji!”

Deda Marijan okružen unucima: Janom, Noom, Riom, Tiom i Tinom

Jesen i ptice selice

Danas su ptice selice imale dogovor. Žale se na kišu i vjetar koji puše. Odlučile su letjeti tamo gdje je vruće. Slušao ih je ježić iz šume i mislio je da su baš čudne. Nema ništa ljepšeg od igre u šarenom lišću.

Vilim Krumpić 3. razred, PŠ Peklenica Učiteljica Tajana Rihtarec Višnić

Mašta

Kad zatvorim oči i čujem cvrkut ptice moja glava odvede me u svijet mašte. Ja maštam svašta. Balerine, princeze i sve i svašta.

Ali najljepše je dok u mašti vozim crveni bicikl, jedem stokatni sladoled od vanilije, trešnje koje su pet puta veće od mene i jašem konja s princezom i krunom od čokolade. Nakon maštanja uvijek sama sebi kažem :„Lijepo je maštati dok si dijete!“

Korina Mesarić, 3. b, OŠ Strahoninec

Učiteljica Sanja Hozmec

Moje ljeto na praznicima

Dragi naši kreativci, ljeto nam je završilo i nakon bezbrižnih praznika došlo je vrijeme za povratak u školske klupe.

Za vas smo novu školsku godinu započeli novim likovnim i literarnim natječajem Moje ljeto na praznicima.

Pozivamo vas da nam svojim likovnim i literarnim radovima dočarate kako ste proveli dugo, toplo ljeto.

Nacrtajte nam ili opišite svoje najljepše doživljaje s ljetnih praznika, ili svoje želje – kako zamišljate svoje ljetovanje iz snova

Radove nam možete poslati porukom na e-adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na našu redakciju: Međimurske novine, Kralja Tomislava 3, Čakovec. Radovi se mogu slati zaključno do 15. listopada 2022., a proglašenje nagrada bit će 21. listopada 2022. godine.

Za vas smo pripremili i lijepe nagrade: igru u igraonici Cine&-Fun u Jug Mallu Čakovec, palačinke u Pizzeriji Špizza Čakovec i poklon-bonove za jelo u restoranu Pomodoro u Čakovcu. Radujemo se vašim radovima!

Jesen

Kad pada puno kiše, Kad vjetar u šumi grane njiše, Kad ježić pune bodlje lišća nosi, Kad ptice selice na jug nosi, To nam jesen donosi.

Vilim Srnec

3. razred, PŠ Peklenica Učiteljica Tajana Rihtarec Višnić

Jesen Dolazi jesen. Ptice selice već su odletjele na jug. Ponekad pada kiša i dan je tužan. Lišće pada svaki dan. Ježići šeću šumom i skrivaju se ispod lišća. Vjetar raznosi lišće i šušti. Jesen je šarena i mokra. Volim jesen.

Matija Vinković

3. razred, PŠ Peklenica Učiteljica Tajana Rihtarec Višnić

NOVI LITERARNI natječaj Međimurskih novina

Elena Frančić, 8. r, OŠ Mursko Središće

Franka Podgorelec, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

Marija Kečkeš, 4. a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica Radojka Oreški

JAVNI OGLAS (PONUDU ZA OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI NA ZEMLJIŠTU)

882/1 48/A k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 32 m2 882/1 48/B k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 34 m2

882/1 49 k.o. Štrukovec oranica Zavertje 65 m2

stambena zgra

Zebanec

k.b. 37 Donji Zebanec, pomoćna zgrada, po moćna zgrada, pomoćna zgrada, podzemna zgrada

2589 k.o. Zebanec voćnjak Donji Zebanec

2592 k.o. Zebanec

dvorište, pomoćna zgra da, gospodarska zgrada, stambena zgrada k.b. 36 Donji Zebanec, garaža, pomoćna zgrada, gos podarska zgrada, garaža

2656 k.o. Zebanec dvorište, kuća za odmor k.b. 49 Donji Zebanec

2743/1 k.o. Zebanec pašnjak Zebanec-Selo

2764/2 k.o. Zebanec put Zebanec-Selo

2772 2772 k.o. Zebanec

voćnjak, voćnjak, dvorište, put, dvorište, stambena zgrada k.b. 90 Zebanec-Se lo, gospodarska zgrada, gospodarska zgrada

m2

m2

m2

m2

m2

2773 2773 k.o. Zebanec voćnjak, put, voćnjak Zebanec-Selo 134 m2

2830 2830 k.o. Zebanec oranica Zebanec-Selo 22 m2

2834 2834 k.o. Zebanec dvorište, oranica, stambena zgrada Zebanec Selo 1A 42 m2

6099 6099 k.o. Zebanec oranica Krč 162 m2

6101 6101 k.o. Zebanec livada Krč 103 m2

6157 6157 k.o. Zebanec livada Marof 377 m2 2599/1 2599/1 k.o. Zebanec livada Donji Zebanec 146 m2

K.O. ŠTRUKOVEC

KAT.ČEST. BR. ZK.ČEST.BR. KULTURA POVRŠINA SLUŽNOSTI

880/2 47/1 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 40 m2 880/3 47/1 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 42 m2 880/4 47/1 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 35 m2 880/5 47/1 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 37 m2

881/1 47/1 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 104 m2 882/1 48/C/1 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 75 m2

901 50 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 58 m2

902 51/B k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 58 m2

902 51/A k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 57 m2

908 51/C k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 46 m2

52/C k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 33 m2

52/B k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 34 m2

909 52/A k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 54 m2

910 52/D k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 81 m2

917 52/D k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 54 m2

918/1 53/1 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 141 m2

918/2 53/2 k.o. Štrukovec oranica 140 m2

919 54/A k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 39 m2

919 54/B k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 155 m2

919 54/C k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 90 m2

37/2/20 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 91 m2

37/2/19 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 76 m2

37/2/18 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 70 m2

37/2/17 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 78 m2 936 37/2/16 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 74 m2 937 37/2/14 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 76 m2 938 37/2/13 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 154 m2 939 37/2/12 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 166 m2 940 37/2/15 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 82 m2 941 37/2/10 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 101 m2 941 37/2/11 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 100 m2 942 37/2/9 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 65 m2 943 37/2/8 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 94 m2 943 37/2/7 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 94 m2 944 37/2/6 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 132 m2 945 37/2/5 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 122 m2 946 37/2/4 k.o. Štrukovec kuća, dvor, gos podarski objekt, oranica Zavrtje 62 m2 947 37/2/3 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 64 m2 948 37/2/2 k.o. Štrukovec oranica Zavrtje 176 m2 949 303/B k.o. Štrukovec oranica Dolnice 93 m2 950 303/B k.o. Štrukovec oranica Dolnice 133 m2

951 303/A k.o. Štrukovec oranica Dolnice

303/A k.o. Štrukovec oranica Dolnice

nema

Zavrtje

MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – izgradnja građevine infrastrukturne namjene, vodnogospodarskog sustava odvodnje otpadnih voda - aglomeracija Mursko Središće (II. etapa) na kat.čest. u k.o. Štrukovec, k.o. Mursko Središće, k.o. Zebanec, k.o. Selnica (lokacija – naselja Štrukovec, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Zebanec Selo i dio Selnice).

Za izgradnju građevine infrastrukturne namjene, vodnogos podarskog sustava odvodnje otpadnih voda - aglomeracija Mur sko Središće (II. etapa) na kat.čest. u k.o. Štrukovec, k.o. Mursko Središće, k.o. Zebanec, k.o. Selnica (lokacija – naselja Štrukovec, Donji Zebanec, Gornji Zebanec, Zebanec Selo i dio Selnice) izdana je Lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000011, URBROJ: 2109/1-09-1/01-16-0007 od dana 14. listopada 2016. godine po Uprav nom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije i Rješenje o produženju važenja lokacijske dozvole, KLASA: UP/I-350-05/18-01/000010, URBROJ: 2109/1-09/02-18-0015 od dana 26. studenoga 2018. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES da sa MEĐIMURSKIM VODAMA d.o.o. kao korisnikom služnosti (nepotpu no izvlaštenje), zaključe ugovore o osnivanju prava služnosti temeljem procijenjene vrijednosti nekretnina i to kako slijedi:

KATASTARSKA OPĆINA

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE (kn/m2) k.o. Zebanec 47,78 kn / 6,34 EUR

KATASTARSKA OPĆINA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (kn/m2) k.o. Zebanec 6,11 kn / 0,81 EUR k.o. Štrukovec 5,64 kn / 0,75 EUR

Fiksni tečaj konverzije 7,53450 kuna za 1 euro

Rok isplate naknade radi ustanovljenja prava služnosti je 8 dana od dana sklapanja ugovora.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti).

Za bilo kakva pitanja i informacije, molimo obratiti se na telefon 040/373-719.

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

JAVNI OGLAS

PRAVA SLUŽNOSTI NA ZEMLJIŠTU)

Za izgradnju sanitarne kanalizacijske mreže naselja Jalšovec sa spojem na UPOV Štrigova izdana je Lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/21-01/000004, URBROJ: 2109/1-09-1/01-21-0006 od dana

pomoćna

Jalšovec livada pašnjak ribnjak

k.o. Jalšovec kuća

16/9 k.o. Jalšovec

k.o. Jalšo

dvorište, vrt, sjenokoša ribnjak

livada, livada

šovec

livada i

30/4/2 k.o. Jalšo vec kuća, garaža, dvorište, put, oranica

2996/3 30/4/3 k.o. Jalšo

kuća

spremište,

livada, oranica, put

MEĐIMURSKE VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta izgradnje sanitarne kanalizacijske mreže naselja Jalšovec sa spojem na UPOV Štrigova.

godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije.

KATASTARSKA OPĆINA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE (kn/m2) k.o. Štrigova 52,20 kn / 6,93 EUR

Fiksni tečaj konverzije 7,53450 kuna za 1 euro

POZIVAJU

Za

obratiti

na telefon

Nova budućnost gradskog zvrka

U trećoj generaciji Aygo je izgubio rođake Citroen C1 i Peugeot 108, no dobio je X (Cro ss) u imenu i postao maleni gradski model SUV izgleda, a kojim je postao još simpatičniji nego prije, ako je to uopće moguće.

Piše: Tomislav Novak

Sve ih je manje, a potražnja je i dalje primjetna. Tako bismo najbolje mogli opisati kategori ju malih gradskih automobila.

Da, ljudi ih i dalje kupuju, no proizvođači ih prestaju nuditi, a za sve su krive sve strože norme o ispušnim plinovima, koje pritom donose i više ci jene razvoja, ali i više cijene automobila. Nekada je u ovoj klasi gotovo svaki proizvođač automobila nudio jedan model, a danas ih nudi tek maleni dio.

A koliko je sve ovo najbolje vid ljivo je i u nedostatku braće za novi Aygo, koji su u prve dvije generacije bili nudili i Citroen s modelom C1 i Peugeot s mo delom 108. Njima se jednostav no nije isplatilo razvijati novu generaciju takvih gradskih modela, no Toyota nastavlja svoj put novom generacijom modela Aygo X, koji je sada puno slobodnije dizajniran i privlačniji nego ikad prije.

Krenimo prvo od imena. Sada Aygo ima dodatak X, koji se čita Cross, a time se želi naglasiti novi dizajn koji je trendovski povišen, odnosno crossoverski. Malo je nejasno samo zašto se svi ostali takvi Toyotini modeli u imenu na zivaju Cross, a Aygo samo X!? No valjda Toyota ima nekakav plan za koji ćemo saznati u bu dućnosti. A upravo taj povišeni dizajn doprinosi atraktivnosti ovog modela, a zanimljivo je i kako najosnovniji Aygo do

lazi s čak 17-inčnim naplat cima, koji dolaze s gumama dimenzija 175/65. Iz Toyote kažu kako će imati ponude gume standardnih cijena, kao i konkurentni modeli, pa ne morate brinuti da ćete teško pronaći dimenziju ili će guma biti izuzetno skupa.

Aygo X je i narastao u od nosu na prethodnu generaciju, a sada mu je dužina 3700 mm, širina 1740 mm i visina 1525 mm, dok je međuosovinski raz mak povećan na 2430 mm, što su otprilike dimenzije pr ve generacije Yarisa! Da, sada Aygo ima puno snažniji nastup i izgleda ozbiljnije. Posebice u bogatijim paketima opreme

kada je karoserija dvobojna, ali i u ovoj Limited opremi koja donosi još i detalje žarke boje. A svakako je potrebno naglasiti i kako je Aygo X dobio i potpuno novu GA-B platformu, koju već koriste veći Yaris i Yaris Cross!

Sprijeda je dizajnerski sve novo, uključujući i novi svjetlosni potpis LED dnevnih svjetala, a više nema klasične maske motora, već se sav zrak za hlađenje motora dobiva iz velikog otvora na prednjem braniku. Gledajući s boka, dizajnerske linije su ostale slične onima s prethodne ge neracije, a isto možemo reći i za stražnji kraj vozila, koji je pretrpio najmanje promjena.

Doduše, sve to i dalje izgleda atraktivno i sa zanimljivim svjetlosnim potpisom straga.

Peta vrata su i dalje pot puno staklena, sa srebrnim umetkom s donje strane, a ona skrivaju povećan obujam prt ljažnika i to za ček trećinu, pa je sada osnovni obujam 231 litru, odnosno 60 litara više nego prije. Stražnji naslon se preklapa, no ne dobiva se potpuno ravna površina, no obujam tada raste na 829 li tara. Prednost mu je velika visina i veliki otvor, pa je u ovom modelu moguće prevesti i velike predmete!

Ispod poklopca motora je smješten višestruko nagra

đivani jednolitreni trocilin drični atmosferski benzinski motor koji razvija snagu od 53 kW/72 KS i koji nudi okretni moment od 93 Nm. Snaga je ostala ista, a Toyota je poradila na samom motoru, pa je on sada još štedljiviji, a ujedno zadovoljava i stroge norme o ispušnim plinovima. Postoji samo izvedba s pogonom na prednje kotače, a serijski ručni mjenjač s 5 stupnjeva prijenosa možete zamijeniti opcijskim automatikom. No testni mo del je bio opremljen ručnim mjenjačem koji je podešen za štedljivu vožnju, pa su i hodovi mjenjača duži, a zahvaljujući ubrzanju od 0 do 100 km/h

od čak 15,6 sekundi, vidite kako je Toyota prvenstveno na pameti imala nisku potrošnju, a ne sportske performanse. Doduše, ipak je zamišljeno ka ko će ovaj automobil gotovo čitav životni vijek provesti u gradu, kada ni neće ubrzati do 100 km/h. Maksimalna brzina mu je 158 km/h, no ubrzanja iznad 145 km/h su izrazito spora, a tada i potroš nja rapidno raste. Ako se već vozite na autocesti, održavajte brzinu od oko 120 km/h, kada je potrošnja niska, kao i buka.

Potrošnja nam je tijekom testa u prosjeku bila 5,2 lita ra, s time da u gradu možete očekivati potrošnju od 6 litara,

Jednolitreni atmosferski benzinac s tri cilindra razvija maksimalnu snagu od 53 kW/72 KS i razvija okretni moment od 93 Nm pri 4400 okr/min

Sredinom dominira veliki 9-inčni zaslon koji svemu daje futuristički izričaj

Straga su ukrađeni leptir-prozori koji se ne spuštaju već otvaraju prema van

dok će na otvorenoj cesti ona biti ovisno o tome koliko vam se žuri, između 4,5 i 5 litara.

Na autocesti će potrošnja pri brzini od 120 do 130 km/h biti između 5,9 i 7 litara, dok

već pri 140 km/h ona raste na iznad 8 litara!

Unutrašnjost je također potpuno nova i puno moderni ja nego ranije, no i dalje su pri sutna vrata na kojima se vidi

lim u boji karoserije. Sprijeda je puno više prostora nego prije, i to u svim smjerovima, a sjedalo i volan se izdašno podešavaju, pa pronalazak ide alne pozicije neće biti problem.

Dobri poznavatelji Toyote će primijetiti kako je upravljač preuzet iz većeg Yarisa, a iza njega se nalazi jednostavna instrumentna ploča koja se sastoji od središnje postav

ljenog infozaslona, oko kojeg je postavljen brzinomjer, a sa strane su se smjestili brojač okretaja s jedne odnosno po kazivač razine goriva s druge strane. Nama se svidjela jed nostavnost i čitljivost. Na vrhu središnje konzole je postavljen 9-inčni zaslon, koji je možda čak i prevelik za ovaj auto mobil, jer dominira čitavim prednjim dijelom! Postavljen je iznad središnje konzole, no zbog svoje veličine prelazi i ispred suvozača, pa to izgleda pomalo čudno, no neke veseli veliki zaslon.

U odnosu na prethodnu generaciju, softver je nov i radi puno brže, a ujedno je i ljepši, ali i ozbiljnijeg izgleda od prijašnjeg razigranog dizajna. Uvijek volimo vidjeti odvojene komande klimatizacijskog ure đaja, koji je u testnom modelu bio automatski, a tu su i USB priključak kao i 12V utičnica, ali i bežični punjač mobitela.

Ulazak na stražnja sjedala je malo teži jer su vrata prilič no mala, a i kut otvaranja im nije velik. Prostora je i tu više nego ranije, no ipak će se tu najbolje osjećati djeca. Također treba naglasiti kako Aygo X do lazi isključivo s četiri sjedala, a putnici straga neće i dalje moći klasično otvoriti prozore, već će ih moći samo odškrinuti. A kad smo već kod prozora, voljeli bismo i da prednji rade na dodir, a ne da morate dr žati tipku čitavo vrijeme kod otvaranja i zatvaranja.

Testni model je opremljen posebnom limitiranom i boga tom opremom pa mu je cijena premašila iznos od 160.000 kuna (21.235,65 eura), no tre ba napomenuti kako osnovni modela kreće s cijenom od 120.900 kuna. Doduše, ako želite dvobojnu karoseriju i aluminijske naplatke, potrebno je odabrati sredinu ponude, odnosno opremu X-Trend, a cijena takve izvedbe kreće od 144.600 kuna (19.191,72 eura).

Sve u svemu, novi Aygo X je trendovski automobil koji ćemo u budućnosti često gle dati na cesti, što nije nimalo loše, jer je riječ o privlačnom automobilu, a vlasnici će moći uživati i u garanciji do 10 go dina, ako vozilo budu servisi rali u ovlaštenoj mreži. Zar je potrebna još neka preporuka?

Novi Aygo X je sa svojih 3700 mm za 235 mm duži od svog prethodnika, a međuosovinski razmak od 2430 mm povećan za samo 90 mm

5-brzinski mjenjač dobro odra đuje posao na ovom mališanu

Udaljenost od podloge do podvozja je 146 mm, što je za 11 mm više u odnosu na prethodnu generaciju

Karoserija je u odnosu na Aygo šira za 125 mm pa je sada 1740 mm

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 8. listopada

dr. Karmela Matjan –Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović

Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177 Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom te u dane blagdana u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301 ili 040/372-302.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/310-740

Rođeni

Čakovec:

Rita Vuk, Kći Lee i Vanje

Deni Škvorc, Sin Tare i Marka

Rossa Ignac, Kći Novele i Filipa

Alissa Ignac, Kći Kristine i Alena

Enis Bogdan, Sin Paoline

Ana Šencaj Tomašek, Kći Katarine i Davida

Lukas Bogdan, Sin Dragane i Filipa

Laura Horvat, Kći Tine i Nikole

Erik Horvat, Sin Marije i Alena

Vjenčani

Čakovec:

Helena Frančić i Nikola Kermek

Barbara Prprović i Josip Bedeniković

Ivana Cvrtila i Tomislav Horvatić

Iva Šafarić i Simon Horvat

Dekanovec:

Mirna Tot i Branimir Levačić

Ivana Ovčar i Dario Šegović

Prelog:

Viktorija Mikloška i Tomica Baksa Sandra Zdelar i Ivan Pleša

Umrli

Čakovec:

Katica Gal R. Horvat R. 1936.

Danica Novak R. Jovanović R. 1942.

Zlatko Horvat R. 1953.

Zvonimir Jambrošić R. 1956.

Emilija Lajtman R. Stančin R. 1927. Radmila Oršoš R. 1975.

Ines Herman R. 1981.

Marija Flac R. Premuš R. 1942.

Tina Plevnjak R. Novaković R. 1977.

Marijan Hudin R. 1952. Đuro Bašnec R. 1949.

Treza Novak R. Kurunić R. 1935.

Mujo Bašić R. 1957.

Katarina Grabant R. Blažeković R. 1943.

Antonija Topličanec R. Kosmač R. 1937. Milka Janković R. Sanjković R. 1941.

Slavko Štampar R. 1934.

Milan Jesenović R. 1944.

Renato Herjavec R. 1969.

Ana Risek R. Ciglar R. 1939.

Marijan Medved R. 1979.

Julijana Kovačić R. Bečaj R. 1929.

Ana Marunica R. Bubek R. 1937.

Terezija Kukovec R. Sabol R. 1949.

Kotoriba:

Stjepan Jakupak R. 1954.

Nedelišće:

Dragica Novak R. Horvatić R. 1934.

Mursko Središće:

Nadica Lepen R. Lovrenčić R. 1968.

Matija Brizo r. 1976.

VAŽNI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec

mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000

ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

intervencije:

Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200

Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj IVAN BAŠEK 9.10.1995. - 9.10.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Čemerin iz Čakovca preminuo 3. listopada u 87. godini života

Marija Juršić rođ. Lipić iz Čakovca preminula u 97. godini života

Veronika Štos rođ. Benko iz Čakovca preminula 1. listopada nakon kratke i teške bolesti u 90. godini života

Stjepan Marđetko iz Goričana preminuo 4. listopada u 90. godini života Dora Bartolić iz Donjeg Mihaljevca preminula u 91. godini života

Franciska Grivec iz Donje Dubrave preminula u 88. godini života

Ivan Čituš iz Donje Dubrave preminuo u 79. godini života

Štefanija Horvat iz Donje Dubrave preminula u 93. godini života

Stjepan Purgar preminuo u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Kuzma Matilda

IN MEMORIAM

majko, bako i prabako

Talan Irma 13.10.2008. - 13.10.2022.

Voljeni nikad ne umiru dok god žive u našim srcima.

Tvoji najmiliji

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Hrženjak

OBAVIJEST O SMRTI

Milan Branović

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Čurin

OBAVIJEST O SMRTI

Vrbanec rođ. Tušek

PUTEM OBRASCA

na

JALŠOVEC

JURAJA

iz Čakovca

- 7.10.2022.

Tvoji Mira, Nenad i Tihomir

OBAVIJEST

Rozina Capek

Kojak

OBAVIJEST O SMRTI

Magdalena Kukovec

OBAVIJEST O SMRTI

Matilda Žganjar

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Petak

OSOBNO

zahvalu, posljednji

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitaratehničara i 2 m/ž vatrogasca na ne određeno, javiti se osobno na adre su ili na tel. 040 384 100 do 12.10.

2. ALLVAR d.o.o., Dr. Ante Starčevi ća 40, Peklenica, traži 1 m/ž bravara i 1 m/ž pomoćni bravara i zavariva ča na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 336 do 31.10.

3. AB METAL PROMET d.o.o., Beli ca, traži 2 m/ž administrativna dje latnika, m/ž bageristu i m/ž vozača šlepera na neodređeno, javiti se na email: robert.krajner@ab-metal promet.hr do 15.10.

4. AC JESENOVIĆ d.o.o., Čakovec, Obrtnička ulica 3, traži 1 m/ž auto limara, 3 m/ž automehaničara i 1 m/ž administrativnog djelatnika na određeno, javiti se osobno na gornju adresu do 23.10.

5. AGROTAR d.o.o., I. G. Kovačića 1, Čakovec, traži m/ž konobara za radno mjesto Finimo Bar na neo dređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 556 7184 ili na email: filip.tarandek@gmail.com do 3.11.

6. AMP d.o.o. za proizvodnju i prodaju ambalaže, Brezje, traži 1 m/ž radnika - pomoćnog rad nika na fleksotisku na neodređe no, javite se emailom: uprava@ amp-ambalaza.hr do 10.10.

7. ARCUS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara - baristu - koktel majstora na neodređeno, javiti se na mob: 091 314 6090 do 23.10.

8. ARION d.o.o., Pušćine, traži 6 m/ž montera solarnih elektrana i 10 m/ž samostalnih ili pomoćnih montera dizala na neodređeno, javiti se na mob. 091 5150 158 ili na email: darko.perenc@arion-it. hr do 29.10.

9. Athena d.o.o., B. J. Jelačića 22 c, Čakovec, traži m/ž voditelja projek ta - inženjera strojarstva na neodre đeno, javiti se osobno na adresu ili na email: mario.horvat@athena. hr do 31.10.

10. Auto moto centar Međimurje d.o.o., Čakovec, Športska 8, traži 1 m/ž mehaničara - automehani čara - autoelektričara na neodre đeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: vtompos@ amc-medjimurje.hr do 31.10.

11. Autoprijevoznik vl. Vladimir Meznarić, Čakovec, traži m/ž voza ča kamiona s prikolicom za domaći promet na određeno, javiti se na mob. 098 426 840 do 15.10.

12. Auto servis Alen d.o.o., Selni ca, traži 1 m/ž skladištara na odre đeno, javiti se emailom: info@ autoservis-alen.hr do 31.10.

13. Auto servis Rafko d.o.o., Kri štanovec 103, traži 1 m/ž autome haničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 252 3637 do 26.10.

14. AUTO ŠKOLA PRILOK d.o.o., Prelog, Glavna 5, 1. kat, traži m/ž vozača motornog vozila D katego rije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 645 355 ili na mob. 095 868 6684 ili na email: autoskola@ prilok.com do 17.10.

15. BALI d.o.o., Donja Dubrava, Trg republike 3, traži 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije, 10 m/ž šivača, 5 m/ž krojača i 2 m/ž tekstilnog tehno loga na određeno, javite se na tel: 040 688 511 ili mob: 098 802 286 ili emailom: infobalidoo@gmail.com do 31.10.

16. BARONE j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob: 091 263 2358 do 31.10.

17. BAT d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž skladištara na određeno, javiti se emailom: posao@batprodajnicen tar.hr do 8.10.

18. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži m/ž čistača na neodređeno, javiti se pisme nom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.10.

19. BRACERA j.d.o.o., Čakovec, tra ži 2 m/ž konobara za mjesto rada Patrix Bar Čakovec na neodređeno, javiti se na mob: 091 2632 358 do 22.10.

20. CE GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž ekonomistu - ljudski resursi, kadrovska na određeno, javiti se na email: danijela@cegrupa.com do 15.10.

21. City projekt d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodre đeno, javiti se na email: humanre sources@castellum-cakovec.com do 31.10.

22. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži 1 m/ž pomoćnog radnika i 2 m/ž do stavljača pekarskih proizvoda na određeno, te 1 m/ž pomoćnika vođe smjene na neodređeno, ja vite se na tel: 040 375 512 ili mob: 091 618 6446 ili na gornju adre su ili emailom: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 21.10.

23. DETROIT d.o.o., Nedelišće, Va raždinska 65, traži 4 m/ž konobara na neodređeno, javite se osobno na adresu ili na mob: 091 413 4433 ili emailom: infoivanajuras@gmail. com do 21.10.

24. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Pr hovec 17, traži 2 m/ž administra tivna radnika u računovodstvu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 189 5242 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dario.gregorincic@gmail. com do 31.10.

25. Dinamic trade d.o.o., Čako vec, traži m/ž prodavača vozila u autosalonu na određeno, javiti se na email: dinamic.trade@ dinamic-trade.hr do 24.10.

26. DIMOS - dimnjačarski obrt, Strahoninec, traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se na tel. 040 333 977 ili na mob. 091 3000 268 do 15.10.

27. DIRECTA d.o.o., Pribislavec, In dustrijska 28, traži 1 m/ž tehničara za sustave zaštite i 1 m/ž pomoć nog radnika za poslove elektroin stalacija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 500 935 ili emailom: posao@directa.hr do 31.10.

28. Dom za starije i nemoćne oso be Hodošan, traži m/ž njegovatelja i 1 medicinsku sestru ili tehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 679 368 ili na mob. 098 352 029 ili na email: dom@strahija.com

29. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, traži 1 m/ž njego vatelja (rok prijave 20.10.) i 1 m/ž spremača (rok prijave 17.10.) na neodređeno, javiti se na tel: 040 829 181, mob: 091 571 3658 ili emailom: info@domzastarije-sla kovec.hr

30. Dom za starije i nemoćne Čakovec, Matice hrvatske 1, Ča kovec, traži m/ž kućnog majstora - kotlovničara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 12.10.

31. Drvo-aluminij d.o.o., Donja Du brava, traži 1 m/ž bravara na neo dređeno, javite se na tel: 040 688 105 ili emailom: info@drvo-alumi nij.hr do 15.10.

32. DRVOTRADE d.o.o., Nedelišće, V. Nazora 32 , traži 2 m/ž radnika na sortirnici trupaca, 2 m/ž rad nika na glodaču kore trupaca, 5 m/ž radnika na sortiranju dasaka, 3 m/ž vozača C i E kat. za šumara s dizalicom, m/ž djelatnika za rad s viličarom - utovarivačem i 3 m/ž vo zača viličara na neodređeno, javiti se na mob. 099 3290 515 ili 091 796 8668 ili osobno na gornju adresu do 13.10.

33. EKO Međimurje d.d., Šenko vec, traži 5 m/ž bravara za ospo sobljavanje na radnom mjestu na određeno i 2 m/ž tehnologa - kal kulanta na neodređeno (rok prija ve 9.10.), te 3 m/ž cnc operatera, 5 m/ž strojobravara i 5 m/ž zava rivača na neodređeno (rok prijave 15.10.) Javite se emailom: posao@ eko.hr

34. ELECTA d.o.o., Mursko Sredi šće, traži 5 m/ž elektromontera na neodređeno, javiti se na email: posao@electa.hr do 15.10. i tra žimo 1 m/ž koordinatora elektro projekata na neodređeno, javiti se na email: nenad.sabo@electa.hr do 15.10.; više info na: www.hzz.hr

35. EUROLUX d.o.o., Križovec, traži 2 m/ž izolatera za rad u Njemačkoj na neodređeno, zamolbu poslati na email: eurolux1.info@gmail.com do 15.10.; više info na www.hzz.hr

36. EURO-UNIT d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž servisera glazbenih instrumenata i profesionalne au dio opreme na neodređeno, javi ti se emailom:jobs@euro-unit. com do 14.10.

37. FERRO-PREIS d.o.o., Ča kovec, Dr. Tome Bratkovića 2, traži 5 m/ž operatera kalupi ranja i 2 m/ž operatera elek tropeći i lijevanja na određeno, javiti se na tel: 040 386 446 ili pismena zamolba na gornju adresu ili emailom: hr.croatia@ preisgroup.com do 31.10.

38. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž prodajnog savjetnika - dizajnera, 2 m/ž radnika u pro izvodnji - stolara i m/ž tehnolo ga za pripremu proizvodnje na neodređeno, javiti se emailom: posao@filo.hr do 31.10.

39. GERMANIA SPORT d.o.o., traži 1 m/ž trgovca - operatera za mjesto rada Kotoriba na neodre đeno, javiti se na mob: 091 4441 204 ili emailom: goran.makar@ germaniasport.hr do 9.10.

40. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Orehovica, traži m/ž administrativnog referentatajnika - knjigovođu na neodre đeno, javiti se na email: posao@ gmniksi.com do 31.10.

41. GKP PRE-KOM d.o.o., Pre log, Hrupine 7b, traži, traži 2 m/ž komunalna radnika -vozila, javiti se na tel. 040 645 458 ili na mob. 099 334 4451 ili pismenom za molbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 17.10.

42. HAIX OBUĆA d.o.o., Gospo darska 1, Mala Subotica, traži 50 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, javiti se sa zamolbom na gornju adresu ili na email: po sao@haix.hr ili na tel. 040 386 391 do 21.10.

43. HP–HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštare za op ću dostavu za mjesto rada Mur sko Središće (1) i za Čakovec (2), javiti se na email: posao@posta. hr ili putem linka: https://www. posta.hr/predaja-zivotopisaonline/2190 do 30.10.

44. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta i nadzor nog inženjera - konstruktora na neodređeno, javiti se na email: velimir.pavlic@ingolab.hr do 14.10.

HRVATSKI ZAVOD

ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC:

PRELOG:

M.

54. LTH ALUCAST d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 3, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 2 m/ž tehnologa, 4 m/ž kontrolora u proi zvodnji, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje i 3 m/ž radnika na održava nju strojeva na određeno, javiti se sa zamolbom na gornju adresu ili ema ilom: info.alucast@lthcastings.com do 21.10.

45. Interijeri Vesna j.d.o.o.,, traži 10 m/ž stolara - montera namještaja za mjesto rada Austrija na neodre đeno, javite se na mob: 098 9841 949 ili emailom: interijerivesna@ gmail.com do 31.10.

46. IVEK-NAMJEŠTAJ, Vučetinec 100 a, traži 1 m/ž stolara na neo dređeno, javiti se osobno na adre su ili na mob: 098 546 209 do 27.10.

47. Jakopić d.o.o., Dr. Tome Brat kovića 1b, Čakovec, traži 2 m/ž vo zača autobusa, 2 m/ž konobara i 1 m/ž čistačicu za rad u Žabniku na neodređeno, javiti se na mob 098 488 105 ili 098 9737 090 ili na mail: dejan@jakopic-travel.hr ili na adresu: Čakovec, K. Zrinski 2, do 31.10.

48. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 1 m/ž vo zača teretnog vozila C kategorije i 2 m/ž vozača C i E kategorije na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu ili na tel: 040 645 750, mob: 098 241 479 ili emailom: info@jurcec-transpor ti.com do 31.10.

49. KABEL-MONT d.o.o., Hodošan, Prvomajska 45, traži 1 m/ž elektro tehničara - poslovođu na neodre đeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 863 700 ili na mob. 098 393 017 ili na email: administraci ja@kabel-mont.hr do 31.10.

50. KAVRAN GRUPA d.o.o., Čako vec, Kalnička 63, traži 2 m/ž staklar ski radnik u proizvodnji stakla, na određeno, javiti se sa zamolbom Kalnička 63, Čakovec, emailom: info@kavran.hr do 12.10.

51. K-GANESA d.o.o., traži 1 m/ž prodavača za mjesto rada Prekopa na neodređeno, javiti se osobno na adresu: Dravska 7, Strahoninec ili emailom: kganesa97@gmail.com do 31.10.

52. LEKI-PROMET j.d.o.o., Selnica, traži 1 m/ž djelatnicu na posluživa nju pića za radno mjesto Caffe bar Route 66 na neodređeno, javite se tel: 040 861 097, 095 901 5985 ili na email: leonardo.hozjan@gmail. com do 19.10.

53. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kralje vec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec (rok prijave 24.10.) i 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji za mjesto rada Pu šćine (rok prijave 17.10.), javiti se na mob. 099 456 7630 ili na email: leslastice100@gmail.com

55. MARAVIĆ - inženjering i kon strukcije d.o.o., Zagrebačka 38, Čakovec, traži 1 m/ž pomoćnog bravara (rok prijave 26.10.) i 1 m/ž skladištara na neodređeno i 1 m/ž limara na određeno (rok prijave 31.10.), javite se sa zamolbom na gornju adresu ili na email adresu: dubravka.brkljacic@mik.com.hr ili mik@mik.com.hr

56. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, Maršala Tita 74, traži 4 m/ž šivača trikotaže i rukavica na neodređeno, javiti se osobno na mob: 098 260 087 ili emailom: mario.nadj@ck.tcom.hr do 31.10.

57. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž djelatnika na laseru za rezanje limo va, javiti se na tel. 040 630 730 ili na email: info@marti.hr do 31.10.

58. MDS d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera metalnih konstrukcija na određeno, javiti se na mob. 099 3711 521 do 26.10.

59. MEGA METAL d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 2/c, traži m/ž knjigovotki nju na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 520 9501 ili na email: uprava@megametal.hr do 10.10.

60. MEC d.o.o., za proizvodnju i trgo vinu, Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se emailom: ks@mec.hr do 31.10.

61. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, traži 1 m/ž energetičara - frigomehaničara, 1 m/ž radnika u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž radnika u skladištu smrznute robe, 1 m/ž radnika u preradi, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekaonici, 1 m/ž vagara u pakirnici svježeg mesa, skladištu svježe i suhe robe i makro pakiranje i 1 m/ž administratora na određeno, javiti se na email: info@vajda.hr do 31.10.

62. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Ul. Gorčica 1, Gospodarska zona Go ričica, traži 2 m/ž zavarivača MIGMAG (rok prijave 26.10.) i 2 m/ž sa mostalna bravara (rok prijave 24.10.) na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili mob: 098 9951 559 ili emailom: posao@metal-euro.hr

63. MIČ STYLING d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera na neodređeno, javiti se na mob. 091 7987 553 do 18.10.

64. MIKLOŠKA d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž podopolagača na neodređe no, javiti se na mob: 098 918 5083 ili emailom: info@mikloska.hr do 19.10.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec

65. MIRAKUL d.o.o., Čakovec, tra ži 1 m/ž servisera plinskih bojlera, klima uređaja i toplinskih pumpi na neodređeno, javiti se na mob: 098 242 742 ili emailom: info@ mirakul.com.hr do 29.10.

66. MN projekt j.d.o.o., Krišta novec 57, traži 1 m/ž bravarazavarivača na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob: 098 776 291 ili emailom: info.mnprojekt@gmail.com do 31.10.

67. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara i m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pi smenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 31.10.

68. MTH STROJEVI d.o.o., Čako vec, A. Starčevića 2, traži 1 m/ž inž. strojarstva i m/ž inž. elektrotehni ke na neodređeno, javiti se pisme no na gornju adresu ili nazvati na mob 098 3808 470 ili putem ema ila: v.krizan@mth-strojevi.com do 15.10.

69. MULTI-ING d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob. 099 6655 006 ili na email: multi.ing.hr@gmail.com do 10.11.

70. NEORES d.o.o., Mursko Sredi šće, Tekstilna 1, traži 10 m/ž šiva ča, 10 m/ž pomoćnih radnika, m/ž konstruktora i m/ž administratora na odjelu fakturiranja na neodre đeno, molbe slati na adresu ili na mail: neores@neores.hr do 30.9.; više info na: www.hzz.hr

71. NTT New Textile Technolo gies d.o.o., traži m/ž radnika na automatu, 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž šivačica i 5 m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel. 040 313 235 ili na email: jelena.buhanec@ ntt-hr.com do 3.11.

72. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži 1 m/ž njegovatelja i 1 m/ž socijalnog radnika na neodre đeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 933 5666 do 31.10.

73. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž ru kovatelja građ. strojevima i 2 m/ž operatera na betonari - asfaltnoj bazi na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 31.10.

74. PLODINE d.d., traži 1 m/ž prodavača, 1 m/ž skladišno-tran sportnog radnika mjesto rada Čakovec, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž prodava ča, m/ž skladišno - transportnog radnika za mjesto rada Prelog na određeno, javiti se emailom: zaposljavanje@plodine.hr do 16.10.

75. Pozitiva Food j.d.o.o., Prelog, Glavna 29, traži 1 m/ž radnika na roštilju na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na tel: 040 602 042 ili mob: 098 9755 465 ili emailom: 1310emina@gmail. com do 15.10.

76. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na ne određeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili ili na email: prometal. ck@gmail.com do 31.12.

77. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kat. i m/ž pomoć nog radnika na sortiranju metal nog otpada na neodređeno, javiti se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@rale. hr do 30.11.

78. SARA TRANS d.o.o., Pribi slavec, Dr. Ante Starčevića 63G, traži 1 m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 370 751 ili mob: 098 211 104 ili sa pisme nom zamolbom na email: sasa@ saratrans.eu do 31.10.

79. SENSE LOGISTICS d.o.o., Čakovec, traži m/ž 4 m/ž vozača hladnjače u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na mob. 095 2999 333 ili na email: sanela@sense-logistics. eu do 31.10.

80. SMITH TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, ja viti se emailom: smith.trgovina@ gmail.com do 31.10.

81. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača na neodređeno, javiti se na tel: 040 858 170 do 31.10.

82. TEHNIX d.o.o., Donji Kralje vec, traži m/ž kuhara na neodre đeno, javiti se osobno u Hotel Kralj, Ludbreška 93, ili na tel. 040 650 172 ili na mob. 099 310 9413 ili na email: hotelkralj@tehnix. com do 30.10.

83. TE-PRO d.o.o. Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javiti se na telefon: 040 500 831 ili na email: office@ te-pro.net do 31.10.; više info na: www.hzz.hr

84. Tesarski obrt Ceilinger Ljubo mir, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 2 m/ž tesara - krovopokrivača na neodređeno, javiti se na mob: 098 426 080 do 29.10.

85. TMTL knauf i fassaden bau j.d.o.o., Križovec, traži 3 m/ž soboslikara - fasadera i 2 m/ž po moćna radnika za završne radove u graditeljstvu, javiti se na mob 098 9720 723 do 28.10.; više info na: www.hzz.hr

86. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže 3 m/ž kuć na majstora - električara, 1 m/ž slastičara, 2 m/ž spasitelja, 2 m/ž kuhara, 2 m/ž wellness terapeu ta, 3 m/ž pizza majstora i 5 m/ž konobara, javiti se na mobitel: 099 5340673 ili poslati zamolbu na email: posao@termesveti martin.com do 20.10.; više info na: www.hzz.hr

87. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logi stičara na određeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.10.

88. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Stra honinec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s polupriko licom za tuzemni i inozemni prije voz na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 352 7030 do 31.10.

89. Transport, trgovina i usluge vl. Zlatko Mišak, Trnovec, Varaždinska 86., traži 1 m/ž vozača teretnog vo zila u domaćem i međunarodnom prijevozu na neodređeno, javite se na mob: 091 2022 747 ili emailom: misaktrans@gmail.com do 15.10.

Na temelju članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), članka 46. Statuta Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br.: 6/13, 10/13, 2/18, 5/20, 5/21, 7/21-pročišćeni tekst) općinski načelnik raspisuje

J A V N I N A T J E Č A J za prodaju vozila prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja vozila, i to: • MOPED marke vozila Tomos, tip/model vozila Alpino, zapremnina motora 49 cm3, snaga 2 kw, u prometu od 2.4.2014., boja: crvena, prijeđenih kilometara: 9451; po početnoj natječajnoj cijeni od 3.022,52 kn/401,16 € (fiksni tečaj konverzije 1kn=7,53450 €). Vozilo je redovno održavano, a Općina Donji Kraljevec prvi je vlasnik.

90.

TUBLA d.o.o., Republike Italije 3, Čakovec, traži 2 m/ž mehaniča ra i 9 m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javiti se sa zamolbom na adresu ili emailom: posao@tubla. hr do 31.10.

91. TUN DESIGN j.d.o.o., Zagrebač ka 85, Čakovec, traži m/ž manikera i m/ž kozmetičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: danijela.risek@gmail.com do 13.10.

92. Tvornica stočne hrane d.d., Čakovec, Dr. Ivana Novaka 11, traži 3 m/ž radnika u proizvodnji za mje sto rada Čakovec, m/ž veterinara na farmi za mjesto rada Belica, m/ž poljoprivrednog tehničara na farmi za mjesto rada Belica, m/ž radnika na farmi za mjesto rada Belica na određeno, javiti se na tel: 040 329 138 ili sa zamolbom osobno ili na adresu ili emailom: marko.krnjak@ tsh-cakovec.hr do 31.10.

93. TWIX-TRADE, Čakovec, traži 1 m/ž konobara (rok prijave 15.10.), 1 m/ž radnika za čišćenje restorana i okoliša i 2 m/ž pomoćna kuhara (rok prijave 31.10.) na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili na email: sonja@trattoriarustica.hr

94. UNION d.d., Čakovec, Zrin sko-Frankopanska 14, traži m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara u Hotelu Park na neodređeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na email: uprava. hotelpark@gmail.com do 15.10. i tražimo m/ž sobara - čistača u Hotelu Park na određeno, javiti se osobno na gornju adresu ili na ema il: recepcija@hotelpark.hr ili na tel. 040 311 255 do 31.10.

95. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži 1 m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se na mob: 098 259 865 do 19.10.

96. Vlahko d.o.o., Merhatovec 5, traži 4 m/ž telekomunikacijska mon tera - tehničara na neodređeno, ja viti se na mob: 098 9621 432 ili na email: posao@vlahko.hr do 31.10.

97. ZE STEEL j.d.o.o., Nedelišće, tra ži 2 m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara na određeno, javiti se na mob: 095 389 3603 ili emailom: info.zesteel@ gmail.com do 31.10.

98. ZT – ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 1 m/ž servisera plinskih trošila i 2 m/ž montera centralnog grijanja i vodo vodnih instalacija na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili 095 112 3469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com do 15.10.

Napomena: Pokretnina iz prethodnog stavka izlaže se prodaji prema načelu „viđeno-kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Pokretnina koja je predmet prodaje može se slobodno razgledati uz prethodnu najavu na broj telefona: 040/655-613.

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju fizičke i pravne osobe (dalje u tekstu: ponuditelji) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu stjecati vlasništvo na pokretninama u Republici Hrvatskoj i koji nemaju dospjelih nepodmirenih financijskih obveza prema Općini Donji Kraljevec.

3. Svaki ponuditelj dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10% vrijednosti početne cijene, a koja je nazna čena u točci 1. natječaja, najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR1724020061808200002, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB ponuditelja, uz naznaku »Jamčevina za sudjelovanje u natječaju«.

4. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda na javni natječaj za prodaju vozila prikupljanjem pisanih ponuda – ne otvaraj« na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec, i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom.

5. Ponuda mora sadržavati:

• za fizičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice, a strane fizičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu;

• za pravne osobe: naziv, sjedište te izvadak iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra u originalu ili presliku ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji od 6 (šest) mjeseci dana objave javnog natječaja za prodaju pokretnine u tjednom tisku;

• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine ponuditeljima čije ponude ne će biti prihvaćene;

• ponuđenu cijenu koja ne može biti niža od utvrđene početne cijene, u kunama, ispisanu brojkama;

• dokaz o uplaćenoj jamčevini;

• izjavu o prihvaćanju svih uvjeta utvrđenih ovim Javnim natječajem (primjer dostupan na web stranici Općine Donji Kraljevec, www.donjikraljevec.hr).

Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tu mača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju pokretnine izložene na prodaju ovim natječajem smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponu đene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.

6. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 7.10.2022. do 19.10.2022. Dan isticanja natječaja na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec smatra se danom objave natječaja. Natječaj će se objaviti u tjednom tisku te na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Općine Donji Kraljevec.

7. Javno otvaranje pristiglih ponuda obaviti će Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju vozila prikupljanjem pisanih ponuda dana 25.10.2022., s početkom u 12:00 sati, u prostorijama Općine Donji Kra ljevec, dok će o rezultatima izbora svi ponuditelji biti pismeno obaviješteni najkasnije u roku od 15 dana od dana otvaranja ponuda.

8. Najpovoljnija ponuda za pokretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.

Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene kupoprodajne cijene, neposredno nakon otvaranja ponuda Povjerenstvo će održati usmeno nadmetanje ponuđača koji su ponudili istu najpovoljniju cijenu. Ukoliko ponuditelji koji su ponudili istu najpovoljniju cijenu neće prisustvovati usmenom nadmetanju, smatrat će se da su odustali od ponude te će se odabrati druga najpovoljnija ponuda.

9. Izabrani ponuditelj u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji pokretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru.

Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora dok posebne poreze, upravne pristojbe, troškove prijenosa vlasništva i sve ostale troškove snosi Kupac.

Ako izabrani ponuditelj odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena ili ne sklopi ugovor o kupoprodaji s Općinom u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, gubi pravo na povrat jamčevine.

10. Izabrani ponuditelj obvezan je uplatiti ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u roku od 30 (trideset) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.

Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima Općina će vratiti jamčevinu u roku od 8 (osam) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.

U slučaju zakašnjenja u plaćanju ugovorene cijene Općina Donji Kraljevec će kupcu obračunati zakonsku zateznu kamatu za vrijeme kašnjenja od dana dospijeća do dana plaćanja.

11. Pravo vlasništva na kupljenoj pokretnini Kupac stječe nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

12. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema ponuditeljima.

KLASA:406-01/22-01/06

URBROJ:2109-6-02-22-4

Donji Kraljevec, 7. listopada 2022. godine

Načelnik Općine Donji Kraljevec: Miljenko Horvat

FLOWER

S obzirom na to da je mješanka u tipu belgijskog ovčara, od nje se očekivalo da će biti aktivna i puna energije, ali ona je jedna mirnija, dobra i draga kujica ko joj priželjkujemo drage ljude uz koje će biti sretna i voljena.Rođena je u stude nom 2019., visoka oko 56 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na tele fon 091/3960-505

PRODAJEM HONDU CRV 2.0 2008. god., benzin + plin, 267 tkm, puno dodatne opreme, reg. do 4./2023. Zvati na mob 091 510 3377

PRODAJEM četiri krovna tre gera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME u odličnom stanju dim. 165/70 R14, cijena 500 kuna. Poslati sms na broj 098/9640763

KUPUJEM AUTOMOBIL - ispra van, neispravan, karamboli ran, registriran ili neregistri ran. info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM INOX BAČVU Leti na od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJE SE PRIKOLICA 2-oso vinka platon, info na mob. 097/711-9451

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostj uk za moj portfelj. Kontakt: akostjuk2000@yahoo.com ili mob. 091/788-3017

NEKRETNINE

PRODAJE SE KUĆA KATNICA s vrtom u Čakovcu, ulica ZAV NOH-a, 240 m2. Telefon: 095

SMS NEKRETNINE

PRODAJE SE VIKENDICA s vi nogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv, te INOX bačve za vino razne veličine. Upitati na 040/364-354

PRODAJE SE KUĆA U NEDELI ŠĆU 120 m2 i 2018m2 okućni ce. Energetski razred G-E. Tel: 098/900-3184

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena na jma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena par kirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve in formacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sati.

KUPUJEM PARCELU u brijež nom Međimurju za voćnjak i vrt. Info: 095 505 2760

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM poslovno-stambeni prostor (bivša picerija Porto), pogodan za ugostiteljstvo, ured, trgovi nu, ordinaciju. Ukupno cca 330 m2. Adresa: Ante Starčevića 16 Čakovec, Telefon: 0043 699 819 23924

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOB NI STAN u Čakovcu. Kontakt: 099/671-4738

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/9443339

RAZNO

PRODAJEM MUŠKE I ŽENSKE PANCERICE u odličnom stanju. Mob. 091 3445 661

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorište na kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); no vi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); ne korištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prže nje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorište na), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bider majer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogleda la, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restau racija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PRODAJE SE NOVA HESPO PODNICA dim. 200x90 cm. Cijena 250 kuna. Info na mob. 098/173-9167

POVOLJNO PRODAJEM SKIJE u dobrom stanju. Cijena po dogovoru. Mob. 091 3445 661

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali isprav ne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

KUPUJEM STRIPOVE, Ninten do i Sega igre. ponude na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE digitalni tlako mjer, bežični telefon, sobna TV-antena te dvije zimske gu me dim. 175/70 R14. Info na mob. 098-91-58-640

KUPUJEM STARE I NOVE ČA SOPISE - kuhanje, vrtlarstvo, medicina i dr. po dogovoru. mob. 098/9476-965

TARIK

O sebi može reći da ima dosta energije i da bi najsretniji bio da ima što raditi preko dana, a ne da se dosađuje tu gdje sada živi. Bilo bi mu jako drago da se može s vama družiti, izvršavati zadat ke, ići u šetnje, trčati, raditi i sve bi to radio vrlo poslušno i privrženo. Tada bi navečer mogao mirno i blaženo zaspati. Naravno, žicao bi vas i pažnju i maženje, to isto jako, jako voli. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

ARON

je živio na lancu i od tog je života spa šen. Sad čeka svoj novi bolji dom. Ro đen je u listopadu 2020., visok je oko 50 cm, jako je veseo i zaigran. Obožava slobodu, pažnju, akciju i igru. Voli loptice i igračke, vjeran je i privržen. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prija telji Čakovec.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Kako čitamo emocije?

Sve što mi ljudi osjećamo može se pročitati na našem licu i iz govora našeg tijela, iako to iščitavanje nije uvijek ni lako ni jednoznačno, pogotovo kod složenijih i miješanih emocija.

Čovječanstvo je jedin stveno u tome kako izražava emocije, tvrdio je Darwin, a suvremeni psiholozi potvr dili komparativnim istraži vanjima različitih ljudskih zajednica. Američki studenti nemaju nikakvih teškoća u prepoznavanju emocional nog izraza lica urođenika s Nove Gvineje i obrnuto. Sve što mi ljudi osjećamo može se pročitati na našem licu i iz govora našeg tijela, iako to iščitavanje nije uvijek ni lako ni jednoznačno, pogotovo kod složenijih i miješanih emocija. Osim što postoji univerzalnost u izražavanju emocija, postoji i univerzal nost u događajima ili situaci jama koje izazivaju emocije. Značajan gubitak će kod onih koji su njime pogođeni uvijek izazvati tugu i bol, a tko je ili što je taj gubitak varira od kulture do kulture i od osobe do osobe. Kod svih emocionalnih doživljaja uvi jek postoji kontekst i situacija koji ih stvara. Univerzalnost postoji i u onome što se zbiva u ljudskom tijelu kad osje timo emociju. Kod svake se emocije događaju promjene na tjelesnim organima, pa tako npr. kod ljutnje i straha dolazi do ubrzavanja pulsa i znojenja, ali kod ljutnje ruke postanu vruće, dok se kod straha ohlade. Ra zlika u temperaturi kože je univerzalna za ljude sa svih meridijana. Za sva osnovna emocionalna stanja svejedno je tko smo i odakle smo jer je na našim licima vidljivo kako se osjećamo. Svaka se emocija može mapirati u terminima pokretanja mišića lica, što znači da je praktički moguće precizno ispisati formulu za određenu

emociju. Znanstvenici danas mogu točno izmjeriti nečije emocije jednostavnim prou čavanjem pomaka facijalne muskulature iz trenutka u trenutak i rade na automa tiziranju sustava kodiranja facijalnih pokreta. Uskoro će biti moguće dobiti očitanje čak i za najslabije emocio nalne promjene kroz koje osoba prolazi. Naravno, svi ćemo mi i dalje moći lagati i pretvarati se, ali će to biti egzaktno mjerljivo, barem u vrhunskim neurofiziološ kim laboratorijima. Sretna je okolnost što nećemo biti priključeni na aparate koji bi nas raskrinkali. U sva kodnevnom će nam životu i dalje ostati da se domišlja mo i dvojimo koliko je, na primjer, nečiji smiješak bio iskren i jesmo li u nečijem pogledu zaista prepoznali divljenje. Tek jedan posto ljudi iznimno dobro sluša i promatra, te može razlikova ti istinu od laži, tj. iskrenost od pretvaranja s točnošću sadašnjih mjernih instrume nata u ovom području. Takve ćete specijaliste za emocije i ljudsko ponašanje uglav nom vidjeti u američkim detektivskim serijama, a ne u stvarnom životu. Problem je što mi koji činimo preo stalih 99 posto populacije uglavnom ne sumnjamo u svoje prosudbe i vjerujemo da ispravno iščitavamo osje ćaje drugih ljudi. Ponekad smo u pravu, ponekad ni smo. I možda nam je bolje što nismo znalci, možda ne trebamo baš sve dobro „vidjeti“. Jedna meni draga slabovidna osoba, kad izlazi bez naočala u grad, kaže da je tako bolje jer joj ljudi ljepše izgledaju…

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Alkoholizam i obitelj

Alkoholizam je ovi snost o alkoholu koja sa sobom nosi psihičke, fizičke i socijalne simp tome, a ostavlja teške i dugotrajne posljedice. Najprije se manifestira u obitelji gdje uvelike narušava kvalitetu obi teljskog života. Smatra se jednim od najčešćih izvora obiteljskih i druš tvenih problema. Preko mjerno pijenje alkohola nema utjecaj samo na pojedinca koji pije već i na djecu i druge člano ve obitelji. Nerijetko sa sobom donosi psihičko i fizičko zlostavljanje kao i financijsko osiromašenje. Sve navedeno utječe na funkcioniranje obitelji te mijenja obitelj što može prerasti u nepovratno stanje.

Znanstveno je dokazano da postoji mogućnost da su djeca alkoholičara genetski sklonija alkoholizmu, odnosno imaju veći rizik za stvaranje ovisnosti.

Poznata je činjenica da se jedna trećina brako va raspada upravo zbog alkoholizma. Alkoholi zam jednog od bračnih partnera prvo dovodi do zanemarivanja obiteljskih obveza, od kojih je briga za djecu najočitija. Tako osim braka i djeca uvelike osjećaju posljedice rodite lja alkoholičara, posebice kada su oba zahvaćena alkoholizmom. Također, alkoholizam ima i genet sku povezanost. Znan stveno je dokazano da postoji mogućnost da su djeca alkoholičara genet ski sklonija alkoholizmu, odnosno imaju veći rizik za stvaranje ovisnosti. U okolini gdje često ima mnogo svađa i nedosljed nosti, dijete nema pro stora da zadovolji svoje emocionalne potrebe što ga posljedično dovodi u veći rizik razvoja nekog psihičkog poremećaja u odrasloj dobi.

Alkoholizam nekog člana u obitelji često je tajna. Ta tajna drži obitelj na okupu. Prvenstveno alkoholičar poriče svoj alkoholizam, a zatim bračni partner ili pak neki član obitelji poriče postojanje problema al koholizma. Tako se često mogu čuti izgovori upu

ćeni djeci: “Tata nije pijan, samo je malo veseo.” Tako obitelj prikriva problem te pokušava održati po zitivnu sliku u javnosti. Roditelj alkoholičar nije se sposoban brinuti o sebi ni o obitelji, štoviše na neki način on ulazi u ulogu djeteta u obitelji o kojem drugi članovi bri nu. Dijete koje odrasta u takvoj obitelji uči negirati vlastite osjećaje i potrebe te se često osjeća krivim za roditeljske svađe, a u odnosu s drugom djecom i odraslima na stalnom je oprezu kako ne bi otkrilo obiteljsku tajnu. Posljedica života u ovakvim disfunk cionalnim obiteljima može biti i prerano odrastanje djeteta. Nerijetko su prisi ljeni preuzeti uloge i od govornosti neprikladne svojoj dobi, npr. brinu se o pijanom roditelju ili štite braću/sestre od nasilnog roditelja. Djeca koja dola ze iz takvih obitelji često dožive i neki oblik zlostav ljanja ili zanemarivanja od strane roditelja koji nije alkoholičar. Naime, roditelj koji ne pije je ponekad toli ko pod pritiskom da je čak nestabilniji i emocionalno nedostupniji od roditelja koji pije. Posljedično, često mu zamjeraju što obitelj nije zaštitio od nepovoljnih situacija.

Ovisnost je bolest koja zahtijeva stručnu pomoć liječnika, traženje stručne pomoći prvi je korak koji treba učiniti da bi se kre nulo u smjeru izlječenja. Sve navedeno nam ukazuje na to da bolesno ponašanje nema samo alkoholičar već i članovi njegove obitelji. Nije se lako izvući iz ovi snosti o alkoholu ako ne postoji podrška i inicijativa obitelji. Isto tako, jedan od dobrih načina pomoći je apstinencija od alkohola svih članova obitelji. Stoga je važno da u liječenje bu de uključena i cijela obitelj kroz obiteljsku terapiju ko ja ima za cilj stvoriti obi teljski uvid u alkoholizam te osvijestiti spoznaju o njihovom zajedničkom problemu.

Barbara Slaviček, mag. med. techn.

Krištanovec i Gardinovec na susretu u Sloveniji

Gasilska zvezda Slovenije bila je domaćin 22. Susreta vatrogasne mladeži Hrvatske i Slovenije u Črnomlju. Iz Hrvatske za taj susret poziv

su dobile 22 ekipe mladeži. Iz Međimurske županije poziv su dobile ekipe DVD-a Krištanovec, muški i DVD Gardinovec, ženska ekipa. Uz ekipe mladeži

poziv od glavnog vatrogasnog zapovjednika RH Slavka Tucakovića dobilo je i osam vatrogasnih sudaca iz Hrvatske, a iz Međimurske županije to je

bio ugledni vatrogasac i sudac Zlatko Orsag koji je još jednom pokazao da je vatrogasac srcem i dušom. Dodijeljena mu je uloga glavnog suca na stazi, što je

samo još jedan dokaz poštovanja i ugleda kako Zlatka, tako i Međimurja na Međunarodnom vatrogasnom susretu. Rezultati na susretu bili su u sporednom

Iznenadili mališane loptama, voćem, bilježnicama i flomasterima

- Došli smo prezentirati rad vatrogasaca i svoje opreme. Donijeli smo im i nekoliko poklona, od voća, bilježnica, blokova i �lomastera do pribora i lopti, rekao nam je zapovjednik DVD-a Mali mihaljevec Vedran Kovačić, koji je u DV Žibeki u Brezje došao sa svojim kolegama Karmen

Klobučarić, Nikolom Babićem i Renatom Novakom.

Zajednički su prezentirali što sve vatrogasci rade tijekom intervencija te kakvom se opremom koriste. Mališani iz skupina Srčeka i Balončići bili su oduševljeni, a posebno su bili obradovani dok im je bio prikazan rad drona, što

je nova oprema u DVD-u Mali Mihaljevec. Veliko uzbuđenje nastalo je i kada su im vatrogasci dali mogućnost da probaju kako funkcionira aparat za gašenje požara.

Nakon DV-a Žibeki krenuli su s istim motivom i u Vrtić Jurovska pčelica u Lopatincu. (sh)

planu jer je cilj bilo druženje, upoznavanje i razmjena iskustva hrvatskih i slovenskih vatrogasaca mladeži, što je u konačnici i ostvareno. (dp)

DVD MALI MIHALJEVEC u posjetu vrtićarcima u Brezju i Lopatincu

Vatrogasci iz

DVD-a Mali Mihaljevec Karmen Klobučarić, Renato Novak, Vedran Kovačić

i Nikola Babić s poklonima za mališane

Vr�ćarci iz DV Žibeki sa svojim odgajateljicama Andreom Kustec i Petrom Kermek

DVD Mali Mihaljevec u posjetu DV-u Jurovska pčelica

Članovi vatrogasne mladeži DVD-a Krištanovec i DVD-a Gardinovec s vatrogasnim sucem Zlatkom Orsagom (lijevo) te Damirom Mrazovićem (5. zdesna) i Hrvojem Novakovićem (sasvim desno)

Lungić omotan špekom

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Čakovečki

ugostiteljski objekt Međimurska hiža domaćin je naše stalne rubrike koja dugi niz godina donosi uvijek iznova zanimljive recepte za pripremu raznovrsnih jela. Kuharica Dragica Moric izdvojila je recept za pripremu lungića. Omotat će ga špekom. Kako? Saznajte u nastavku.

Sastojci:

Prije pripreme potrebno je obraditi meso. Lungić se �ino očisti od žilica i začini (sol, papar).

Špek (hamburger) nareže se na trake i njime se omota lungić. Tako omotan lungić ispečemo na roštilju.

Kad je lungić pečen, ostavimo ga minutu-dvije da odstoji. Režemo ga po želji, a poslužimo ga na tanjuru uz domaći pire od krumpira. Napravimo ga tako da krumpir očistimo, narežemo na kockice i stavimo kuhati. Kad je kuhan, ocijedimo ga, protisnemo i u njega dodamo malo mlijeka i maslaca. Pire od krumpira na kraju lagano promiješamo.

Dobar tek žele vam Dragica Moric i ostali djelatnici Međimurske hiže!

Vino tjedna

Pinot sivi obiteljske Vinarije Belović

U paleti vina koja proizvodi Vinarija Belović uz rose, graševinu, traminac i silvanac zeleni svoje značajno mjesto ima pinot sivi (alk. 13,5 %). Riječ je o vinu speci�ične arome, žuto-zelene boje s minimalnom primjesom zlatne nijanse. Vino sadrži postojanu voćnost i svježinu. Uz lungić

omotan špekom preporučuje ga servirati Kristina Luteršmit iz ugostiteljskog objekta Međimurska hiža. Svakako kušajte s preporučenim jelom ili nekim po vašem odabiru! To se vino također odlično slaže s plodovima mora, rižotom, sirevima ili suhim mesom. Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Bakine fritule

U jesenje dane nepcima vrijedi ugoditi nekom toplom slasticom. Fritule su uvijek odličan odabir jer se brzo i jednostavno pripremaju. Evo jednog recepta za pripremu fritula iz bakine bilježnice recepata. U visoku posudu stavite brašno, jogurt, šećer, vanilin-šećer i pecilni prašak, jaja, sol i rakiju te izmiješajte mikserom. U tavi zagrijte ulje.

Žlicu umočite u vruće ulje i uzimajte tijesto uz pomoć druge žlice pa tako oblikujte fritule. Pecite ih u vrućem ulju dok ne poprime lijepu rumenu boju. Fritule izvadite, ocijedite višak masnoće na papirnatom ubrusu i posipajte ih šećerom u prahu. Najukusnije su još dok su tople. U šećer u prahu možete dodati malo cimeta.

U slast! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci: - 280 g oštrog brašna - 1 čvrs� jogurt - 2 žlice šećera - 1 vanilin-šećer - 1 pecilni prašak - 2 jaja - sol - 2 žlice rakije - šećer u prahu - ulje

Tijesto za pizzu

Priprema:

Suhi kvasac, žličicu šećera, žličicu brašna i malo toplog mlijeka dobro izmiješajte te ostavite na toplom mjestu da se kvasac digne. U većoj posudi prosijte brašno, dodajte soli i dobro izmiješajte. Zatim u brašno dodajte dignuti kvasac i mlaku vodu pa umijesite tijesto.

Mijesite ga 10 minuta uz dodavanje brašna sve dok ne dobijete mekano tijesto koje se ne lijepi za ruke. Tijesto lagano nauljite maslinovim uljem, vratite u zdjelu, prekrijte ga, a zatim ostavite da se diže barem 45 minuta. Preporučuje se čim duže odmaranje tijesta jer će biti prozračnije. Tijesto

podijelite na dva dijela, svaku polovicu stavite na papir za pečenje, dobro razvucite, prebacite na pleh i nadjenite omiljenim sastojcima. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 250 stupnjeva Celzijevih (uz ventilaciju) na donjoj rešetki oko 10 minuta.

Sastojci

za dvije pizze: - 500 g pšeničnog bijelog brašna za pizzu Čakovečki mlinovi - 1 žličica soli - 1 vrećica suhog kvasca - 50 ml mlijeka - 1 žličica šećera - 250-280 ml mlake vode - 1 žlica maslinovog ulja.

Kuharica Dragica Moric

Jesen miriše na pitu od jabuka

Emilijina i Matijina obitelj ima dugogodišnju tradiciju okupljanja nedjeljom u obiteljskoj kući, na užini i na obaveznim “zdiganim” kolačima

Piše: Aleksandra Sklepić

a živi sa suprugom Matijom, također umirovljenikom.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Jesenski

plodovi iz naših domaćih voćnjaka donose nam u kuhinju sladak miris kolača. Tradicionalni kolač koji se rado nađe na stolu nedjeljom ili običnim danom, a jako se dobro slaže s kavom u dobrom društvu, svakako je pita od jabuka.

Ovaj jednostavan kolač koji se još od naših prabaka rado peče, svojom lakom pripremom oduševljava sve koji ga prvi put pripremaju. No, iako nije zahtjevan, ovaj kolač daje mnogo više nego se u njega uloži, prije svega, mekoću i blagi okus, sočnost i sladak miris povratka u bakinu kuhinju.

Sočnu pitu od jabuka, po tradicionalnom receptu, za nas je pripremila Emilija Baranašić iz Palinovca. Emilija ima 66 godina, a iza sebe ima brojne svadbe na kojima je bila glavna kuharica. U mirovini je,

Ponosni su roditelji triju kćeri: Biljane, Mirjane i Mateje, imaju 6 unuka: Karlu, Emanuela, Filipa, Davida, Nika i Doru te troje praunuka: Tenu, Evvela i malu, tek rođenu Hanu.

Emilija je vrlo aktivna u Udruzi žena Palinovec, gdje je članica od samog osnivanja. Sudjeluje u svim događajima u selu i na gostovanjima Udruge po cijelom Međimurju, a rado joj se za savjet obrate i neke druge udruge i klubovi, najviše kad je u pitanju pripremanje hrane za razne svečanosti ili druženja. Rado savjetuje mladima koji cijene njenu pomoć.

- Kuhala sam na svadbama od 1990. godine, još kad su se svadbe održavale doma pod šatorima ili u društvenim domovima. Za vrijeme ratnih godina, ljudi su se nekako najviše ženili, u prosjeku sam kuhala svaki mjesec na jednoj

svadbi, a ponekad i na više. Nikad mi nije bilo ništa teško, a i danas volim spremati kolače za svoju obitelj i prijatelje ili za događaje u selu. Emilijina i Matijina obitelj imaju dugo-

Sastojci za pitu:

Za �jesto: - 60 dag glatkog brašna - 15 dag šećera - 25 dag maslaca ili margarina - 2 jaja - 2 ili 3 žlice kiselog vrhnja - 1 prašak za peći - 2 vanilin-šećera - korica limuna

Za fil: - 1 kg jabuka - 15 dag šećera - 1 žlica meda - cimet, vanilija

godišnju tradiciju okupljanja nedjeljom u obiteljskoj kući, na užini i na obaveznim “zdiganim kolačima”. Iako je zbog bolesti morala malo usporiti ritam, Emilija još uvijek s jednakom radošću čeka nedjelju kad joj dođu svi: kćeri, zetovi, unuci i praunuci. Svi se jako dobro slažu i rado se druže, uz domaće kolače iz mamine kuhinje.

Osim u Udruzi, Emilija voli pomagati svugdje gdje kome zatreba, koliko joj dozvoljava zdravlje. Bila je aktivna i u Crvenom križu u Palinovcu, gdje je bila tajnica. Rado pomaže i na sportskim susretima u selu, peče langoše, te sve što kome zatreba.

Kod kuće, kad ima vremena, rado radi u svom vrtu, gdje uzgaja sve što je potrebno za njihovu obitelj. Iako je u mladosti teško radila, na

poljoprivredi i u kuhinji, ovoj vedroj umirovljenici ništa nije teško, već naprotiv, druženja s obitelji i prijateljima daju joj volju i snagu za nove slasne kolače i nove lijepe uspomene.

Priprema:

Zamijesiti tijesto od navedenih sastojaka, naribati u njega malo limunove korice. Razdijeliti na dva dijela i ostaviti da odmara pola sata. Za to vrijeme očistiti, oguliti i naribati jabuke, dodati šećer, malo cimeta i vanilin-šećera. Jabuke dobro promiješati i istisnuti višak tekućine. Tijesto razvaljati na dva jednaka dijela. U namašćen pleh staviti pola tijesta kao podlogu, dodati �il od jabuka i pokriti drugom polovicom razvaljanog tijesta. Peći na 180 stupnjeva od 35 do 40 minuta dok se tijesto ne zacrveni i dobije sočnu koricu.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 11. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 14. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik je: Mirjana Hegeduš iz Nedelišća

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Emilija voli priprema� sve vrste domaćih kolača

Pita od jabuka i štruca od oraha na Emilijinom jesenskom stolu

HOROSKOP

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije, stoga ćete ima� prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Na radnom mjestu događaju se raznolike stvari.

Nalazite se u fazi bogatog obiteljskog života. Gotovo da neće bi� značajnijeg događaja u koji nećete uvući svoju obitelj. Oni u vezama gledat će kako poveza� voljenu osobu sa spomenu�m. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvova�.

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilazi�, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nesta�. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete bi� u poziciji da reagirate na provokacije. Ostvarili ste ciljeve iznad očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom.

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. U poslu ćete se malo nadmudrivati ili natjecati.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše jer je to ipak prolazna faza. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite. Privilegije kojima ste se nadali bit će blizu, ali vi sami nećete biti u najboljoj formi da ih iskoristite.

Osjećat ćete se prilično sigurno u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami uglavnom će maštati. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti.

U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost. Mnogi parovi uživat će bez pri�ska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokaza�. Bit će i onih koji će bi� skloniji povlačenju i skrivanju emocija, a tu su i male provokacije. Prepreke koje vidite objek�vno su manje nego što vam se čine.

Uglavnom ćete više razmišlja� o ljubavi nego što ćete ljubiti. Neki će opet osjećati iskušenje tajne ljubavne veze. Bit će drugih koji će vas poziva� u svoje društvo, ali nećete bi� sigurni koji im je mo�v. Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito.

Radionice tradicijskog lončarstva

Iskreni savjeti dobrih ljudi pomoći će vam da pregrmite ovo dosadno ljubavno razdoblje. Mnogi će posegnu� za prak�čnom knjigom gdje će naći niz korisnih uputa za svoj privatni život. Vjerojatan je krupniji materijalni dobitak koji će vas osnaži� i potaći da još predanije radite dalje.

Neki bi mogli prolazi� iskušenje tajne erotske ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skriva� jer tako određuju pravila ponašanja. Moralne dvojbe pra�t će ovakvo stanje po cijele dane. Pred vama je sve otvoreniji put za razvoj na profesionalnom planu.

Pred vama su dani dobrih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primjeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Uslijedit će podrška drugih za ono što radite, ali uz nju će doći i potreba da se napravite malo važni.

Ovih dana pra�t će vas lijepe ljubavne prilike. Iskoris�te to da uživate ili da nekom izrazite ljubav. Neki će povremeno osjeća� nedostatak atrakcija pa će rado izmišljati događaje koji nemaju realno uporište. Ako vam je dosadno, pomozite nekom. Dosta poslova dolazi svom kraju.

O

vog tjedna do 8. listopada, Muzej Međimurja Čakovec je u suradnji s lončaricom Đurđicom Horvat organizirao interaktivne radionice rada na lončarskom kolu. Gospođa Horvat nositeljica je vještina zaštićenog nematerijalnog dobra Republike Hrvatske „Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske“.

U prvom dijelu radionice polaznicima radionice predstavljen je pojam nematerijalne baštine, načina zaštite i očuvanja nematerijalne baštine s naglaskom na tradicijsko lončarstvo. U drugom dijelu polaznici pod mentorstvom Đurđice Horvat radili su na lončarskom kolu s ciljem izrade predmeta od gline koji su si ponijeti doma.

Radionice su bile namijenjene učenicima osnovne i srednje škole, studentima, djelatnicima u obrazovnom, turističkom i gospodarskom sektoru te ranjivim skupinama (korisnicima Centra za odgoj i obrazovanje, Udruge slijepih Međimurske županije te štićenicima doma za starije). Ukupno je održano deset radionica prilagođenih za svaku od navedenih publika. Interes za radionice je bio vrlo velik te su svi termini bili popunjeni.

Zaštita nematerijalne baštine obuhvaća dokumentiranje, istraživanje, prezentiranje i prenošenje vještina kako bi se pojedino nematerijalno dobro očuvalo. Osim organizacije radionica s nositeljima vještina, Muzej aktivno prati i dokumentira pojedina ne-

materijalna dobra, a muzejski stručnjaci istražuju i objavljuju o cjelini nematerijalne baštine. Jedan od takvih pothvata je i knjiga posvećena nematerijalnoj baštini Međimurja koja izlazi krajem ove godine. Sve ove aktivnosti odraz su želje da Muzej Međimurja Čakovec, a posebno nova muzejska jedinica Muzej nematerijalne baštine - Riznica Međimurja, bude aktivan sudionik zajednice u kojoj djeluju i s njom surađuje. Program su osmislile muzejske kustosice Janja Kovač i Ines Virč, a praktični dio vodi Đurđica Horvat.

Ove besplatne radionice održavaju se u sklopu Dana europske baštine koji se svake godine odvijaju u rujnu i listopadu, a sve aktivnosti u Hrvatskoj koordinira Ministarstvo kulture i medija RH. Dosad su se programi održali u 50 država diljem Europe, a gotovo 70.000 događaja posjetilo je

ili pratilo 30 milijuna korisnika. Muzej Međimurja Čakovec svako se godine raznovrsnim događajima priključuje tom hvalevrijednom projektu na europskoj razini.

Piše: Janja Kovač, viša kustosica Etnografskih zbirki

Plakat ovogodišnje manifestacije Dani europske baš�ne

Učenici Gospodarske škole s profesoricom Ana-Marijom Bogdanović na radionicama lončarstva

Voditeljica radionica Đurđica Horvat, lončarica

I dalje povoljno vrijeme

VREMENSKA SLIKA: U prošlom tjednu nastavilo se promjenjivo i manje hladno vrijeme. Sve do petka smo imali kišu i pljuskove, ali i kraća sunčana razdoblja.

Palo je puno kiše pa je ru jan posvuda završio kišnije od prosjeka, ponegdje čak i rekordno kišan rujan u po vijesti mjerenja. Za vikend je bilo više suhog vremena kao uvod u ovaj tjedan koji

je puno povoljniji. Lako je moguće da čak i cijeli tjedan prođe suho uz puno sunca.

Malo kiše može biti samo u noći na nedjelju, ali možda nas i zaobiđe. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNO

ZA: I u petak će biti lijepo. Ujutro prohladno uz moguć nost za maglu pa pripazite u prometu. Tijekom dana će biti puno sunca i ugodne

topline. Vjetar većinom slab, a temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na četvrtak pa će danju biti ugodno toplo, do 22 Celzijeva stupnja.

Po trenutnim pokaza teljima i subota i nedjelja bi trebali biti povoljni dani. Većinski suho vrijeme, uju tro uz mogućnost za maglu, ali tijekom dana bi trebalo biti pretežno ili djelomično

sunčano. Postoji neka mala mogućnost za koju kap kiše u noći na nedjelju, ali rijetko i kratkotrajno. Vjetar i dalje uglavnom slab što može pomoći pojavi jutarnje su maglice i magle, u nedjelju sredinom dana puhat će do umjeren sjeverositočnjak. Noćna temperatura između 6 i 10, a dnevna bi mogla narasti do 20-ak Celzijevih stupnjeva uz sunčana raz doblja. U subotu možda ponegdje i do 22 ili 23°C u najtoplijem dijelu dana.

Slično vrijeme bi se tre balo zadržati i u ponedjeljak. Većinom suho i djelomično sunčano uz mogućnost za jutarnju maglu. Temperatu

ra zraka i dalje bez veće pro mjene, danju će biti ugodno.

Utorak vjerojatno na stavlja povoljno. Neki pro gnostički izračuni pokazuju više oblaka uz mogućnost za koju kap kiše, ali veći dio proračuna ostaje suh tako da ne trebamo strahovati od neke promjene vremena.

Čini se da će i sredinom tjedna dominirati većinom suho i danj uugodn ovrije me uz temperaturu zraka oko 20 Celzijevih stupnjeva.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i na šoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 6.10.2022.)

METEOROLOŠKI

KALENDAR

• 9. listopada 1891. godine nakon jakog nevremena povodanj je pogodio Bol i Murvicu na otoku Braču, poginu lo je dvoje ljudi

• 11. listopada 1979. godi ne u Splitu je padala tu ča promjera mandarine

• 13. listopada 1964. go dine tuča veličine jajeta prekrila Dubrovnik

• 14. listopada 1755. godine u Švicarskoj vrlo jak vjetar i crvena kiša, u Alpama je pao crveni snijeg

SKANDINAVKA VICOTEKA

Smetje

Snočka sem z mužem šetala po Zagre bu, posvadili smo se i rekla sem mu da ga ostovljam! Skinula sem prsten i štela sam ga hititi v kantu za smetje, ali nesem znala v koju pa sme se pomirili

Mrvice

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Ona: - Ti me ne razumiješ. On: - Kako to misliš?

Si znuomo, verjem da smo ne pozabili, još smo ne tuliko senilni, kak je to bilo lani dok se prinas vu Lepoj našoj počelo popišuvati i zapišuvati, kaj nem rekel brojiti kuliko ga itak je nas Međimorcov i naših sosedov Hrvatov pod ovom kapom Nebeskom. Ruon tak nam je poznato da je falilo hajdi oni šteri so popišuvali, a med onima kaj so hodali od lese do lese, očem reči, ode vrat do vrat je bilo i oni kaj so znali čitati, a pisanje jim je bila slabeša strana. I to čuda slabeša. I unda je ne čudno kaj je to popišuvanje pučanstva prešlo onak kak je prešlo. Nebom rekel da popisano pučanstvo predi prebrojijo v Bangladešo nego prinas v Lepoj našoj, makar je tak, jerbo je hajdi naših zemljakov odišlo, z koronom, k našemo dragomo Božeko na račun pak so niti ne znali kuliko nas Hrvatov živi v Lepoj našoj. No, denemo to na stran i hitimo oko na te listeke popisa, očem reči, kaj poglednemo kaj so naprajli i kuliko so nas nabrojili popisivači, a kuliko nas je ostalo dok so se posla prijeli brojači. Ne moram vam niti reči kak so brojači nejglavneši navek posle kak mi odidemo dimo dok hodamo glase davat našim političarima kaj bodo rižili z nami i hercuvali štiri leti kuliko jim mandat traje. Brojači so rekli kak nas je cirka deset procentov meje nek pred deset let, točneše rečeno božekovo sonce v Lepoj našo greje 3.871.833 građevina /rekel bi negdašji premijer Tihomir Oreškovič).

Ne zna se točno kam so se rezišli oni Hrvati šteri falijo jerbo zapisati to je ne bila zadača naših popisivačov, a unda pak so niti brojači to ne zazvedili. Kaj vam nek rečem, ljudi so popisani, žene i deca so zapisani, marha je pobrojena, se črno na belo, a ruon tak je zapisasno što hoda v cirkvo i kakšo, što ne hoda, zakaj ne hoda i v štero ne hoda.

Mi Hrvati smo zazvedili kak ga nas hajdi meje, a Milči Pupovac se čudi kak ga i Srba meje, a on i jegova družina furt delajo na tomo kaj bode Srbov vejč i to bar v Lepoj našoj. No, popisivači so zapisali sam one šteri so bili toma, tu na hrvackoj zemlici, a nejso zapisali i one štero

Sam Božek zna de živijo Hrvati

so furt na službenomo poto i to tam onkraj Drine. Bomo vidli kaj se bode itak pripetilo z Srbima jerbo je Milči obečal da bode napravil se kaj more, a pozval bo i pajdaše, kaj se broj Srba poveča kak v Lepoj našoj tak i vu Vukovaro. Najme kaj, Srbi vu Vukovaro so nabrojeni i popisani meje od 30 procentov tak da ve nema što čitati table z čirilicom pak jiv bode vukovarski gracki načelnik Ivek Penava moral zeti doli i otpelati v ropotarnico povjesti, očem reči, bode jiv dal Milčijo kaj si on to shrani v romare jegove srpske stranjke.

Nejveč halabuke se je zdiglo okoli građanov Lejpe naše šteri hodajo v cirkvo. V tablicaj vu štere smo bili zapišuvani ga bilo hajdi kocki de so se mogli zapisati oni šteri hodajo v cirkvo, šteri verjejo da naš dragi Božek postoji, kak i oni šteri verjejo da dragi Božek ne postoji. Popisani so si sam nišči, pak niti dragi Božek ne zna kam so zapisani.

Ve smo prvič, od stoletja sedmog, zazvedili kak so katoliki ne krščani, pak je unda i tak zapisano. Zišlo je vum z teh paperov, štere so popunjavali popisivači kak ga krščanov čuda vejč, a katolikov čuda meje, ali ga ne čuda vejč onih šteri ne delajo stisko v cirkvi.

Najgerek sam, jako sam najgerek ako Pupi zazvedi da ga jegovih pravoslavcov čuda meje nek Srbinov unda bode on sforseral pre svojeme pajdašo i sponzoro Drašeko Plenkovičo kaj se bode to se skupa išlo još jempot brojit i popišuvat. Mora se tak dugo popišuvat dok bode broj Srbinov i pravoslavcov štimal z brojom šteri je zapisani v Memorandumo „SANU 2“ kak ne ni pak došlo do svaje izmeđo nas i naši soedov i kaj se ne bomo morali pak spominati prek nišana.

Si smo se nadjali da bodo se ti listeki prebrojili, makar so brojači to delali kak Noa svojo barko, i da bodemo unda točno znali kuliko ga v Lepoj našoj katolika, kuliko krščana, a kuliko pravoslavcov, protestantov i na se zadje kuliko ga nezerenošov (čitaj: ateisti) i rotorani (čitaj: agnostiki). Ve smo to ne zazvedili, ali bodemo počakali još deset let pak nas unda bodo brojili roboti.

Verjem da ste čuli kak so zadji pot brojili i popišuvali pučanstvo,

predi drugoga rata, 1931. leta i unda je v našemo Raskrižjo ne živel niti jeden Janez, a 1993. leta nam je Raskrižje odišlo za sneho v Deželo makar ga tam još navek vejč Međimorcov (čitaj: Hrvatov) nek Janezov. Kaj reči, čudni so negda ne sam poti Božekovi nek i čovekovi. Naši ljudi so se navčili par reči slovenski i postali so Janezi, a po noči, dok jiv je nišči ne videl, so na ploče po grobjima klesali trdo Č na svojim međimorskim (hrvackim) prezimenima. Kuliko vidimo nekomo je i Dežela obečana zemla, a ne sam Dojčland ili pak Švicarska, Irska…

Magdica je još navek v rešto

Naša Magdica (čitaj: Magdalena) je još navek v rešto. I ne sam ona nek i jeni vujča. Dok Magdica čuči i hmajikuje v rešto ovi jeni Poncije Pilati iščejo jene grehe kaj ne bode zišlo kak je bila zabadav v rešto. Nekaj sam mel za čuti kak so joj našli nekšega potnoga naloga šteri je bil napisani za Kotoribo, a ona je žnjim odišla v Štrigovo na Urbanovo.

A to je veliki greh prek šteroga ne muoči sam tak prejti. A to kaj sam ja katolik, a zapisali so me pod pravoslavne to nikomo nikaj? I ne sam to, Magdica je z tem drobnim grehima v rešto, a tri plinači šteri so v INI zamračili milijardo kuni gulijo kalmpera za opče dobro. Imate praf, što je Magdici kriv kaj so doma na vrto zapustili povrtele pak ne raste več kalamper??

Ivek Sokačov i dale na konjo

Naš vodeči policajec Ivek Sokačov je znova zebrani za glavnoga sim policajima v Međimorjo. I to na pet let, kak smo se i nadjali. Dok je to zazvedila teca Franca mam mi je došla reči kak je stoprocentno sigurna da je te mandat od pet let zmišleni dok je Ivek prvič došel za načelnika, a predi, dok je bil Kruni Gosaričov unda je mandat bil štiri leti. Ne bi vam znal kaj tu reči, a ruon tak se nej štel zameriti niti teci jerbo mi je ona najduže rodbina i to nejbližeša. Kak Magdici vujča!

prodiremo dublje

Najveći tartuf na svijetu pronašao u motovunskoj šumi

korda doista je težak, a ponekad gotovo i nemogući zadatak za ljude koji žele oboriti rekorde u nečemu. Tko je prolistao Guinnessovu knjigu rekorda, stvarno se nagledao svega.

Zanimljivost iz naših prostora je da imamo Hrvata u svjetskoj knjizi rekorda. Giancarlo Zigante dolazi iz Istre i 2. listopada 1999. pronašao je u motovunskoj šumi najveći bijeli tartuf na svijetu, težine 1.310

Millenium! Tako je Giancarlo ponosno ušao u Guinnessovu knjigu rekorda za najveći bijeli tartuf. Često su ga mještani zvali magnetom za tartufe jer je jednom prilikom pronašao čak 6 kilograma tartufa u jednom danu! Istrijanu Ziganteu lov na tartufe nije samo hobi već i profesionalni posao kojim se bavi cijeli život.

(st)

Napomena:

izneseni

kolumnama

komentarima su osobni stavovi autora

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Što je brojil vjernike??

Giancarlo Zigante, svjetski rekorder iz Istre (Izvor: agroklub.com)