Međimurske novine 1417

ANKETA

POD VUROM

Znate li što sve plaćate na računu za vodu?

U ovotjednoj Anketi pod vurom zanima nas jesu li mještani svjesni što sve ulazi u račun za vodu. Od naknade za zaštite vode, razvoja, odvodnje, pročišćenja, potrošnje količine vodnih usluga itd. Cijena vodnih usluga određuje se

kao najniža osnovna cijena vodnih usluga i sastoji se od �iksnog i varijabilnog dijela te vodnih naknada kao i poreza na dodanu vrijednost. Pitali smo prolaznike koliko su informirani o Međimurskim vodama i jesu li svjesni što sve plaćaju. (st, foto: zv)

Franjo Gložinić, Tupkovec: Osobno jako malo trošim vode jer živim sam, ali da je skupo, skupo je. Ne koris�m puno vode i moglo bi se reći da šparam na vodi, ali dok popra�m račune na kraju mjeseca, nešto nije u redu. Smatram da oni varaju i da cijene nisu fer, što god ulazilo u račun. Meni piše da potrošim 1000 l vode mjesečno, a računam si i sigurno toliko ne potrošim na mjesečnoj bazi.

Ruža Šegović, Palovec: Voda košta 14 kuna, a ček mi je 70 kuna. Ono što sve stave u račun, od odvodnje, pročišćenja, zaš�te vode itd., voda ispadne daleko najje�inija. Mislim da nam stavljaju sve stavke u račun da si mi to naknadno ne možemo izračuna�, uglavnom, smatram da nije fer cijena i da nam lažu.

Dajana Nedeljko, Krištanovec: Znam da ulazi u račun vode naknada za razvoj, zaštitu i korištenje vode. Smatram da su cijene svakako prenapuhane. U kućanstvu smo suprug i ja, ne trošimo puno, a svakako nam dolazi prevelika cifra na kraju mjeseca. Nije mi jasno kako, pomno pra�mo račune, ali očito mora bi� tako kako je.

Medved Ivan, Čakovec: Mislim da ljudi uopće nisu svjesni što sve ulazi u račun za vodu. Da vam iskreno kažem, ni ja nisam siguran što točno sve ulazi u račun, znam da su naknade za zaš�tu i razvoj voda. Računi bi trebali bi� koliko litara potrošiš, toliko i pla�š. Također, ne zna se ni koliko se vode izgubi po cijevima i koliko je to zapravo otpadnih voda.

Ivan Silaj, Mihovljan: Pratim svaki račun na kraju mjeseca i osjećam da nešto nije u redu s računima za vodu. Svjestan sam da puno novca odlazi za zaš�tu, pročišćavanje i nove cijevi, ali svakako je cijena previsoka. Is�na je da je sve poskupjelo, ali nema više granica, tko bi točno sve to popra�o.

FOTO tjedna

Zdravko zadnji put odjeva Čakovec u

U

božićni duh!

Klizalište kod Međimurke, sanjkalište i gastrolutrija!

Pred nama je za većinu najljepše doba godine, ono adventsko. Kao i svake godine, Grad Čakovec i Turistička zajednica organiziraju Advent u gradu Zrinskih, ove godine po prvi put s novim direktorom Filipom Horvatom. Donose nam brojne novitete kojima se radujemo.

- Veliki novitet ovogodišnjeg Adventa u gradu Zrinskih, kaže Horvat, je taj da se odmičemo, odnosno pokušat ćemo se odmaknuti od klasičnog programa koji je fokusiran oko adventskih vikenda. Tako ćemo napraviti Veliki čakovečki adventski kalendar, u kojem ćemo svaki dan imati određenu minijaturu, poput otvaranja izložbi, koncerata, plesnih performansa ili drugi određeni događaj svakog dana u vrijeme trajanja manifestacije.

Uz to sprema se i Čakovečka gastrolutrija koja će uključivati svakodnevnu nagradnu igru, a jednom tjedno bit će izvlačenje nagrada za one koji su sudjelovali u toj takozvanoj gastrolutriji. U sklopu adventskog glazbenog programa nastupit će 30. studenog Tihomir Pop Asanović i 9. prosinca Neki to vole vruće.

Vraća nam se popularno klizalište

Klizalište će ove godine obogatiti čakovečku manifestaciju Advent u gradu Zrinskih. Manifestacija, ali i klizalište, svim građanima i gostima otvaraju svoja vrata u subotu, 26. studenoga, a iako će advent potrajati do Badnjaka, 24. prosinca, u klizanju će svi ljubitelji aktivnosti na ledu moći uživati čak do 8. siječnja 2023. godine. Klizalište će biti otvoreno svaki dan od 10 do 21 sat, kažu iz Grada Čakovca.

Klizalište će se prostirati na površini od 450 m2 klizačkog prostora, na Trgu Republike u Čakovcu, uz sam Perivoj Zrinski, te će na taj način uz bogatu gastronomsku ponudu i blagdansko ozračje povezati centralnu blagdansku priču Čakovca koja će krenuti od Franjevačkog trga. Priprema je već započela, pa su tako radnici tvrtke Zec iz Belice popravili ploče koje su bile oštećene, a sve kako bi se lakše postavilo klizalište.

Ovogodišnji Advent u gradu Zrinskih odvijat će se u obliku svakodnevnih manifestacija i događanja u samom centru grada, u obliku pravog

adventskog kalendara, kako bismo dostojno i veselo dočekali najradosnije doba godine.

Besplatna škola klizanja za djecu

Naravno, ako vremenske prilike dopuste, umjetnim snijegom pokrit će se, kao i prijašnje godine, padine jezera u Starom gradu i još nekoliko lokacija te urediti sanjkalište. Za djecu će biti organizirana i

besplatna škola klizanja, a za cijenu od 35 kuna svi zainteresirani mogu unajmiti klizaljke i kupiti svoju ulaznicu.

Točnije, cijena ulaznice je 15 kuna, a najma klizaljki 20 kn. Počinje 26. studenoga i traje do Badnjaka, no blagdanski program u Čakovcu završit će tradicionalnim dočekom Nove godine na Trgu Republike.

(Dora

STIŽE NAJLJEPŠE DOBA Advent u Čakovcu od 26. studenog do 24. prosinca

Vadlja, foto: Zlatko Vrzan)

Radnici Anđelko Kocijan i Perica Lovrenčić popravljaju napuknute ploče na Trgu Republike gdje će bi� postavljeno klizalište

Čakovcu su već naveliko krenule pripreme za Advent u gradu Zrinskih koji počinje 26. studenoga. Glavna ulica ove će godine imati nove ukrase koje postavljaju Zdravko i Kruno. Zdravku je to ujedno i zadnje kićenje grada pred penziju. Više o Adventu u gradu Zrinskih pročitajte u članku ispod. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

Kod prodavačice Tine osvojio 400.000 kuna

Dok netko kaže da se ne isplati tu i tamo uplatiti određenu svotu za Eurojackpot, svakako je u krivu. Naime, mala je vjerojatnost za dobitak, ali uvijek postoji vjerojatnost. Tako je i 8. studenog u popodnevnim satima netko iz Šenkovca uplatio 45 kuna na kiosku Tiska na adresi Maršala Tita 19. Sretnik je odigrao tri kombinacije u vrijednosti od 45 kuna i nije precrtao da za dodatnu igru Jocker. Novčani dobitak koji je otišao u Šenkovec iznosi 399.599,82 kuna.

Prodavačica na kiosku Tina Zobić iz Mihovljana dugi

niz godina radi na kiosku u Šenkovcu i prvi je put svjedočila tako velikom dobitku. Ona je radila popodnevnu smjenu, kad je netko uplatio 45 kuna za Eurojackpot. Zanimljivost je, kako kaže, da je puno ljudi taj dan došlo uplatiti 45 kuna jer su bili svjesni velikog dobitka.

- Puno je ljudi taj dan uplaćivalo Eurojackpot za 45 kuna. Inače, često nam ljudi dolaze igrati lutriju, svakako smo iznenađeni što ljudi toliko često igraju. Zadnji put je, otkako ja ovdje radim, dobitak na lutriji bio 25 tisuća kuna. Tih 400 tisu-

Prodavačica Tina Zobić na kiosku u Šenkovcu u kojem je osvojen Eurojackpot

ća je svakako rekord. Sretna sam za dobitnika, dao Bog da je osvojio netko kome je novac potreban. Tko je točno sretnik koji je osvojio 400

Za snijeg spremni!

Silosna sol raspoređena je u trima silosima koji se nalaze u Cirkovljanu, Vrhovljanu i Gornjem Mihaljevcu, a skladišta su u Čakovcu i Donjem Kraljevcu

Županijska uprava za ceste spremna je za zimske uvjete koji počinju 15. studenog ove godine, a završavaju 15. travnja sljedeće godine, a obuhvaćaju aktivnosti nabave soli, pripremu mehanizacije, radne snage i opreme.

Tim je povodom održana prva koordinacija zimske službe nakon dviju godina pandemije. Riječ je o pripremnim radnjama za provođenje redovnog održavanja zimske službe na županijskim i lokalnim cestama na području Međimurske županije.

- ŽUC upravlja s ukupno 452 kilometara javnih cesta,

od čega je 200 županijskih, a 252 lokalnih cesta, rekla nam je Đurđica Hamer, ravnateljica Županijske uprave za ceste Međimurske županije.

- Novost je ta što smo dobili dvije nove lokalne ceste u duljini od 4 kilometara, tako da nam se mreža povećala. Samim time smo morali planirati veći �inancijski izdatak za zimsku službu, naglasila je ravnateljica Hamer.

Riječ je o lokalnoj cesti 2091 koja ide od državne ceste DC 20 u Cirkovljanu prema lokalnoj cesti 2091, a druga nova cesta ide od Grabrovnika do Toplica Sveti Martin.

Prošle godine bilo je planirano 5 milijuna kuna, a ove godine 5,5 milijuna kuna u bruto iznosu.

Radove izvode tvrtke Tegra Čakovec i Pavlic asfalt-beton Donji Kraljevec s kojima su sklopljeni ugovori o redovnom održavanju.

Silosna sol raspoređena je u trima silosima koji se nalaze u Cirkovljanu, Vrhovljanu i Gornjem Mihaljevcu, a skladišna sol u Čakovcu i Donjem Kraljevcu gdje su pripremljena vozila i ekipe.

Ukupno je planirana maksimalna potrošnja od 1.300 tona silosne soli i 200 tona skladišne soli, što će biti realizirano prema vremenskim uvjetima i prognozi. Za rad zimske službe na raspolaganju je inače 20 kamiona, strojeva i razne mehanizacije te oko 40 ljudi.

tisuća kuna iz Šenkovca, još je enigma jer taj je dan puno ljudi došlo uplatiti listić i prodavačica nije mogla prosuditi točnog dobitnika. (st)

PUKLA

najtanja karika u aferi SMS

Damir Ledenčan nagodio se za prijetnje Kovaču

Damir Ledenčan priznao je da je bivšem gradonačelniku Čakovca Stjepanu Kovaču slao lažne prijeteće poruke te se naknadno nagodio s USKOK-om na uvjetnu kaznu. Dobio je devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine, što znači da ako u iduće tri godine ne ponovi kazneno djelo, neće morati u zatvor.

Podsjetimo, riječ je o aferi koju je USKOK otkrio prije godinu dana. Afera se dogodila nakon izbora na kojima je Stjepan Kovač lažno pustio suze zbog prijetnji koje mu je uputio Damir Ledenčan.

USKOK je naknadno otkrio da je sve bila pomno konstruirana namještaljka, a Ledenčan je to u potpunosti priznao. Također, u svom priznanju potvrdio je da ga je međimurski policajac Mario Sever angažirao da pošalje Kovaču prijeteće poruke i USKOK sumnja da je sve počelo još u travnju 2021., znači uoči lokalnih međimurskih izbora.

Kako stoji u optužnici, Kovač je Policijskoj upravi međimurskoj podnio ka-

znenu prijavu zbog klevete protiv nepoznatog počinitelja, no policijski inspektor Sever objasnio mu je da nema osnova za postupanje policije jer je kleveta kazneno djelo koje se progoni na osnovi privatne tužbe.

I dok se u nacionalnim medijima Ledenčana predstavlja kao IT stručnjaka, on je zapravo u međimurskoj javnosti poznatiji po pojavljivanjima oko raznih humanitarnih i sportskih događaja koji bi nerijetko imali neobjašnjive repove. (st, dv)

- Zimska služba izlazi na teren u onom momentu kada se iskomunicira potreba, prilikom prvih poledica, a što se tiče snijega, kada padne minimalno 5 centimetara, naglasila je Đurđica Hamer. Za nesmetano i sigurno odvijanje prometa u zimskim uvjetima uz kvalitetno održavanje i čišćenje prometnica zasigurno je nužna i odgovornost sudionika u prometu te zimska oprema na vozilima.

(sh)

Riznica imala najbolji postav u 2021. godini!

Muzej Međimurja Čakovec primio je u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 10. studenog 2022. godine prestižnu nagradu Hrvatskog muzejskog društva u kategoriji za realizirani stalni postav Muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurja.

To su nagrade struke za najbolja muzejska ostvarenja u Hrvatskoj u 2021. godini. Važno je naglasiti kako su oni jedini koji su tu nagradu dobili u toj kategoriji. Na dodjeli su uz župana Matiju Posavca prisustvovali Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja, Rudi Grula iz TZMŽ-a, ravnateljica Javne ustanove REDEA Sandra Pola-

zabave

Krštenje mošta počelo je od Murskog Središća koje se odlučilo taj popularni narodni običaj premjestiti i u srijedu, kako bi građani za vikend mogli obići i druge manifestacije. Na krštenje mošta na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću došlo je mnoštvo mještana kako bi uživali u kuhanom vinu, kobasicama, langošima i vrućim kestenima. Za delicije su se pobrinule članice Društva žena Mursko Središće, Društva žena Hlapičina i članovi KUD-a Mura, a sve

goste na šetnici svirkom je zabavljao Tamburaški sastav Podrumari, kojima se pridružio i meštar ceremonije sv. Martin uz prigodne pošalice za tu prigodu.

Za vikend će se martinske fešte održati na brojnim lokacijama: u Svetom Martinu na Muri, u Štrigovi kod vinara Cmrečnjak, Štampar, Kocjan, Knehtl Medenjak, Dvanajščak-Kozol, Vinskoj kući Hažić, na MESAP-u Nedelišću i kavani Atlantik, Podbrestu, Panorami Prelog i drugdje. (BMO)

MUZEJU MEĐIMURJA Čakovec prestižna nagrada

ŽUPANIJSKA UPRAVA za ceste pripremila 1.500 tona soli za čišćenje cesta

Nagradu su primili župan Ma�ja Posavec, Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica MMČ-a, Janja Kovač

i Ana Šestak, kustosice muzeja i koautorice stalnog postava Riznice

Damir Ledenčan dobio je devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine nec

Đurđica Hamer, ravnateljica ŽUC-a

KRŠTENJE MOŠTA počelo od Murskog Središća I usred tjedna privukli ljubitelje martinske

Sve� Mar�n krenuo je na krštenje mošta od Murskog Središća

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Poskupjela je voda. Kubik vode od 1. listopada skuplji je za jednu kunu, a odvodnja za 30 lipa po kubiku. I to nije sve, jer uz samu vodu poskupljuju i druge stavke unutar �iksnog dijela računa. Dakle, usluge Međimurskih voda poskupjet će u prosjeku za 10,61 posto i mi ćemo im uplatiti oko tri milijuna kuna godišnje više. In�lacija? Možda.

Međutim, vodu svi ne plaćaju jednako niti u Međimurju niti u Hrvatskoj. Pa tako se u Općini Štrigova plaća 30,68 kuna za prvi kubik potrošene vode, dok se u Gradu Čakovcu plaća 50,37 kuna za prvi kubik vode. Pišemo prvi kubik, jer su u njemu sadržane i sve �iksne naknade, koje se sa svakim novim kubikom dijele na sve nove njih, no isto tako se varijabilni dio cijene multiplicira sa svakim novim potrošenim kubikom. Komplicirano, zar ne? U tome i leži tajna nedodirljivosti računa za vodu. Nad svakim treba mozgati da bismo shvatili što smo platiti.

Lani je iscurilo 1.372.200 m3

Naš vodoopskrbni sustav karakterizira velika duljina cjevovoda, veliki broj priključaka, dimenzioniran je i za požarne potrebe, mala potrošnja vode i mali rezervoarski prostor. Voda se u cjevovodu zadržava i preko deset puta duže, a kao posljedica javlja se nestajanje rezidualnog klora čime se otvara mogućnost

Do ovih razlika u cijeni dolazi zbog nejednake izgrađenosti sustava javne opskrbe vodom i odvodnje. Pa tako oni koji imaju izgrađeniji sustav (npr. kanalizaciju i pročistač) plaćaju više od onih koji nemaju.

Drugi problem je što voda nije na tržištu da se dobavljači natječu s cijenom kao što je to npr s barelom nafte, pa se točno zna koliko košta kubik vode. Pa ga danas kupite kod jednog dobavljača, a za vikend kod drugog, povoljnijeg.

Ideju tržišnog pristupa onemogućava i činjenica što su Međimurske vode “naš monopolist”, tvrtka koja jedina ima pravo gospodarenja tim resursom na području naše županije, a ujedno smo joj i svi mi vlasnici preko naših gradova i općina. Zbog te činjenice Međimurske vode ni ne plaćaju koncesiju na crpljenje vode.

Stoga je na njima daleko veća moralna i društvena odgovornost prema gospodarenju tim sve važnijim resursom, koje se mora odvijati u duhu dobrog gospodara koji pak je javno odgovoran i kontroliran. Iako je voda nasušni resurs Vlada RH nije odredila

Što sve plaćamo uz vodu?

Svi pak koji su pokušavali doma izračunati cijenu kubika vode, dobro su se namučili jer se ona sastoji od više elemenata, tzv. varijabilnog i �iksnog dijela.

- Varijabilni dio obuhvaća osnovnu cijenu vodne usluge koja je prihod Međimurskih voda, pojašnjava direktorica, ali sadrži i naknade za razvoj koje prikupljamo u ime općina i gradova, za razvoj njihovih lokalnih vodnih objekata i sustava te naknada za razvoj na uslužnom području koja se upotrebljava za gradnju i rekonstrukciju magistralnih cjevovoda na području cijelog Međimurja. U varijabilnom dijelu su još i i naknada za korištenje i naknada za zaštitu voda koje pak idu Hrvatskim vodama.

Uz sve to, do 15. srpnja ove godine svi smo plaćali po 50 lipa još i naknadu za zaštitu izvorišta koja je po sili zakona ukinuta. Na ime

toga, povećao se za 0,44 kn/ m3 (+PDV od 13 %) iznos u cijeni vodne usluge vodoopskrbe.

Fiksni dio cijene vodnih usluga plaća se mjesečno i ne ovisi o potrošnji vode, on je prihod Međimurskih voda. PDV koji je sadržan u računima za vodu, prihod je državnog proračuna. Fiksni dio cijene vodnih usluga također je slojevit. Pa tako dio za vodoopskrbu iznosi 16,55 kn (2,20 eura), za odvodnju 9,45 kn (1,25 eura) i za pročišćavanje 5,57 kn (0,74 eura). Na računu je ukupan �iksni dio (bez PDV-a):

- oni koji imaju samo uslugu vodoopskrbe pod stavkom �iksni dio imaju naveden iznos od 16,55 kn (2,20 eura)

- korisnici koji imaju vodoopskrbu i odvodnju (s pročišćavanjem) iznos od 31,57 kn (3,45 eura), - ako imaju samo odvodnju i pročišćavanje, na-

bakteriološkog onečišćenja vode. Da bi se spriječilo onečišćenje vode, Međimurske vode preventivno svakodnevno ispuštaju iz sustava velike količine vode putem hidranata i muljnih ispusta. Nefakturirana voda za 2021. godinu iznosi 1.372.200 m3 ili 22,79 %. sada, rekla nam je Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda.

bilo kakvu cifru poput aktualne zaštićene cijene benzina.

Jedino što je zakonodavac propisao je: Cijena vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja (�iksni + varijabilni dio) određena je kao najniža moguća, a da se poštuju zakonske odredbe koje nalažu da poduzeće u našem slučaju, Međimurske vode, ne smiju poslovati s gubitkom i da cijena mora pokriti troškove obavljanja vodnih usluga i održavanja komunalnih vodnih građevina i biti u granicama ekonomske učinkovitosti.

Narodski rečeno, cijena vode je onolika koliko je potrebno poduzeću, Međimurskim vodama, da posluje pozitivno i ustvari ne ovisi o njihovoj “proizvodnji” ili našoj potrošnji.

Teoretski, Vlada ih ne ograničava da u troškove poslovanja ugrade uređenje poslovne palače ili kupnju “jumbo jeta”. Istodobno im omogućava da gubitke u poslovanju pokrivaju povećanjem vodnih usluga.

Paradoksalno, počnu li potrošači štedjeti na vodi, to ne znači da će dobivati i manje račune jer će Međimurske vode moći svoje prihode

ISTRAŽILI SMO što sve Međimurske naplaćuju preko

Voda je ustvari besplatna, mi plaćamo Međimurske vode d.o.o.

povećanjem cijene vode od 10,61 % Međimurci će godišnje uplaćivati oko 3,1 milijun više u blagajnu Međimurskih voda

veden je iznos od 15,02 kn (1,99 eura).

Na te se iznose obračunava PDV od 13 %. Stoga �iksni dio za vodoopskrbu s PDV-om iznosi 18,70 kn/ mjesečno (2,49 eura /mjesečno), za vodoopskrbu, odvodnju (s pročišćavanjem) 35,67 kn/mjesečno (4,73 eura/mjesečno), a samo za odvodnju i pročišćavanje 16,97 kn/mjesečno (2,25 eura/mjesečno).

Prihodi poduzeća od osnovnih djelatnosti vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja čine oko 60 % ukupnih prihoda. Lani su domaćinstva uplatila 66,00 % ili 29.700.632,72 kn, udruge i ustanove 3,95 % ili 1.776.670,33 kn i i gospodarstvo 30,05 % ili 13.521.732,67 kn.

Dodamo li sada to povećanje u prosjeku od 10,61 %, Međimurci će godišnje u uplaćivati oko 3,1 milijuna više.

povećati povećanjem cijene. No, svoj dio kolača moraju dijeliti i s državom, Hrvatskim vodama i našim općinama i gradovima koji također crpe naše džepove s istog računa.

Dakle, iz našeg iznosa na mjesečnom čeku namiruju se mnogi i njihov stil života plaćaju korisnici vodnih usluga, vode i kanalizacije.

Gubitak od 1,8 milijuna kuna

Kao što smo rekli, cijena vode ovisi o veličini i izgrađenosti sustava, odnosno rashodima Međimurskih voda. No u to ne ulazi izgradnja npr. vodovodne mreže jer gradnju vodnih objekata �inanciraju gradovi i općine ili razni fondovi, koje opet punimo mi mjesečnim uplatama po računima koje nam dostave.

Voda je prirodno bogatstvo i Ustav nalaže da je svima jednako dostupna. Tim načelom bi se sva poduzeća trebala voditi. No, je li to u praksi baš i tako, teško je reći jer se sve više u javnosti govori da se ne ponašaju racionalno i u skladu sa stanjem u društvu. Tonove ozbiljne kritike upu-

ćuje nedelišćanski vijećnik Mladen Posavec, koji je neko vrijeme bio i član Nadzornog odbora Međimurskih voda: - Sve ukazuje da se u poduzeću ponašaju rastrošno, gospodari se i ponaša potpuno neprimjereno i van konteksta stanja u društvu, ekonomiji i poduzetništvu, ističe Mladen Posavec, zahvaljujući čijoj se upornosti doznalo kako je bivši direktor imao plaću između 23.000 i 24.000 kuna neto i da je otišao u mirovinu s otpremninom od oko 230.000 kuna.

Prema njegovim riječima, aktualna direktorica Sunčana Glavina ipak je nešto skromnija i prima oko 17.500 kuna neto. Napomenuo je još i kako je voda poskupjela jer se mora održati sustav koji su osmislili u poduzeću, s time da su Međimurske vode trenutno u gubitku.

- U upravnoj zgradi bivšeg MTČ-a nekad je radilo oko 3000 ljudi, a sada su se Vode raširile na 4 kata, a imaju 159 zaposlenih, dodaje dalje Posavec. A o unutarnjem uređenju ne vrijedi trošiti puno riječi. Dovoljno je samo reći: zidovi

u mramoru, luksuzni uredi i kompletno nov namještaj.

S druge strane, kako su nam rekli pojedini načelnici općine u kojima se gradi aglomeracija, oni istovremeno grcaju u kreditima i dugovima. Kao što je to rekla Đurđica Slamek, načelnice općine Sveta Marija (pročitajte u okvirenom).

Kakvo pak je stvarno stanje u Međimurskim vodama, otkrila nam je nova direktorica, Sunčana Glavina koja je na toj poziciji od sredine mjeseca svibnja ove godine.

- S 31. svibnjem zatekla sam oko 1,8 milijuna kuna gubitka, kaže direktorica. Na-

Prosječnim

Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda

Mladen Posavec, vijećnik OV-a Nedelišće

kubika vode

ustvari plaćamo Međimurske

stao je jer su porasle cijene svega mogućega, od materijala, usluga do energenata.

Osim toga, poremećaji na tržištu doveli su do nedostatka materijala i opreme potrebne za izvođenje vodovodnih i kanalizacijskih priključaka, koji su izvođeni u smanjenom intenzitetu i samim time doveli do manje realizacije prihoda. Doda li se

tome i nedostatak operative, odnosno radnika situacija je još teža.Stoga nije ni čudno da se išlo na povećanje cijene koja datira još iz 2011. godine.

- Ova cijena koju smo sad usvojili neće poslužiti tome da se pokrije gubitak nastao u prvoj polovici ove godine. Ovu poslovnu godinu ćemo završiti s gubitkom, samo će

on biti znatno manji, dodaje direktorica.

Nova cijena osigurava pokriće troškova za listopad, studeni i prosinac ove godine, ali i buduće poslovanje (naravno, ukoliko ne dođe ponovno do izvanrednih okolnosti). Kad bi se išlo na to, kaže, da se pokrije kompletni gubitak, onda bi povećanje

Đurđica Slamek jedina suzdržana na povećanje cijene vode

Đurđica Slamek, načelnica općine Sveta Marija jedina nije digla ruku za povećanje cijene vode već je bila suzdržana. Naime, i ona je mišljenja da poduzeće ne gospodari racionalno, a požalila se i na ne baš dobru suradnju s poduzećem kao i drugi načelnici gdje se gradi aglomeracija.

- 2017. godine potpisali smo ugovor s Hrvatskim vodama o gradnji kanalizacije, ističe načelnica Slamek. Temeljem natječaja za izgradnju aglomeracije na koji su se prijavile Međimurske vode sanacija cesta se trebala 50% �inancirati iz projekta, a ostatak su trebale �inancirati općine. Time bi nas općine bacili na koljena.

Kako dalje navodi, kumila je i molila Međimurske vode da nešto učine i to promijene no nije uspjela.

- Dario Ban je uvijek navodio da je bilo kakvu izmjenu, u korist općina i gradova, nemoguće napraviti.

Tek na sastanku, navodi dalje koji je sazvao župan Matija Posavec u proljeće ove godine, a zbog mnogih pritužbi načelnika/ca koje su se najviše odnosile na izgradnju Aglomeracije, a na kojem su bili prisutni predstavnici Međimurskih voda, načelnice/ci donjomeđimurskih općina izvođači radova te predstavnica Hrvatskih voda od koje smo doznali da je već 2019. godine bilo moguće napraviti izmjene u korist općina i gradova u obje Aglomeracije, Donja Dubrava i Mursko

Đurđica Slamek, načelnica Svete Marije

Središće. Drugim riječima, iz projekta se može umjesto 2 asfaltirati 3 m širine asfalta što je u biti općinama i gradovima veliko rasterećenje, čak do 30 % i jako me ta vijest razveselila. No, žalosno je da Međimurske vode nisu ni pokušale nešto riješiti po tom pitanju i da na inicijativu župana sastanku nije prisustvovala predstavnica Hrvatskih voda. To njihovo nečinjenje dovelo je i do toga što se kasni s asfaltiranjem, a posljedice snose svi naši mještani koji su se nagutali prašine i još se uvijek svi vozimo po nesaniranim prometnicama, a u konačnici tu su i mogući penali za nepravovremeni završetak projekta. Tko će ih platiti? Općine??? Naravno, opet svi mi!!! .

Sigurna sam da su Međimurske vode mogle ispregovarati još povoljnije uvijete izgradnje jer čujemo glasine da se to uspjelo u Varaždinskoj županiji. Općine i gradovi su osnivači Međimurskih voda, trebali bismo s njima

biti partneri i trebale bi raditi u našem interesu, ali to očito nije tako.

Smeta me što se paralelno s izgradnjom aglomeracije nije promijenila vodovodna mreža jer u naseljima Aglomeracije Donja Dubrava je građena prije 35 godina PVC cijevima koje nisu zdravstveno ispravne i već su počele pucati. Vjerujem da će toga biti još i više. Možete misliti što će to značiti za novoasfaltirane ceste u koje ulažemo milijune kuna.

Bitno da zgrada Međimurskih voda odiše luksuzom koji si ne može priuštiti ni jedna JLS. No, vjerujem da si općine takav luksuz ne bi ni dozvolile jer su u pravilu svim načelnicima prioritet mještani i njihov boljitak. Osobno smatram da je u Međimurskim vodama potrebna jedna dobra reorganizacija kadra. Dolaskom nove direktorice stvari su se polako počele mijenjati i ona će se morati uhvatiti u koštac s mnogim problemima .

Na visokom 261. mjestu po prihodu među tvrtkama u Hrvatskoj smjestila se Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec ostvarivši čak deset posto veće prihode u 2021. godini u odnosu na prethodnu. Povećali su i broj zaposlenih za 18 pa ih sad imaju 598, ali i prihode po zaposlenom s 599.089,00 na 643.010,00 kuna. Imati takvu tvrtku sa stranim pedigreom u svom susjedstvu vrlo je važno ne samo zbog imidža sredine već i zbog gospodarskog razvoja koji se tada prelijeva na cijelu zajednicu. A naravno tu su i njihovi proizvodi koji su prepoznati kao vrlo kvalitetni. O svemu tome smo razgovarali s Dubravkom Folnovićem, direktorom kompanije.

- Prošla je godina bila vrlo izazovna kad je u pitanju poslovanje, no PP – Pipo Čakovec uspeo se u sam vrh prehrambene industrije te čak i povećati prihode za 10 posto. Što ste poduzeli da vaše poslovanje ostane u trendu rasta?

- Perutnina Ptuj – Pipo iz Čakovca domaći je hrvatski proizvođač koji u fokus stavlja hrvatske potrošače. Zato ulažemo u farme u Hrvatskoj, kao i u proširenje proizvodnih kapaciteta u Čakovcu.

Imamo sve preduvjete za proizvodnju vrhunskih domaćih proizvoda kroz kontrolirane procese od samog početka proizvodnog lanca — od hrane za piliće do �inalnih proizvoda, bilo da se radi o svježem mesu bilo mesnoj preradi.

Europski trendovi idu u smjeru veće dobrobiti životinja u procesu uzgoja, a u Perutnini Ptuj ih stvaramo i pratimo.

Jedini smo proizvođač mesa u Hrvatskoj koji posjeduje certi�ikat "Bez antibiotika", koji je Pipo Čakovcu dodijelila certi�ikacijska kuća DNV Adriatica nakon temeljitog pregleda cjelokupne vertikalno integrirane proizvodnje. Certi�ikat jamči da pilići nikada nisu primili bilo koju vrstu antibiotika u bilo kojoj fazi svog životnog ciklusa, odnosno uzgojeni su bez upotrebe antibiotika. Na policama u trgovinama se meso iz uzgoja bez uporabe antibiotika može pronaći pod linijom Međimursko pile.

Nadalje, usredotočenost na rad prema najvišim standardima, briga o kupcima i kontinuirani razvoj naš su prioritet za uspješno poslovanje. Ulažemo u svoje snažne i prepoznatljive brendove i razvijamo nove proizvode u skladu s očekivanjima i potrebama različitih ciljnih skupina. Naše razvojne napore potvrđuju i moderni prehrambeni trendovi, koji još veću važnost daju okolišu i lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo.

- Povećali ste i broj zaposlenih i prihode po zaposlenom i to u vrijeme kad je na hrvatskom tržištu radne snage takoreći nemoguće pronaći kvalitetan kadar. Na koji način doskačete tom problemu?

- Izazovna demografska slika uz povećanje proizvodnih kapaciteta i obujma rada stvaraju najveću potrebu za dodatnim radnicima u proizvodnim procesima.

Kontinuiranim unapređenjem uvjeta rada trudimo se zadržati naše zaposlenike, pa su na taj način oni ujedno i naši ambasadori u privlačenju i regrutiranju novih djelatnika. Uvođenje novih tehnologija i operativnih sustava kao što je SAP te internacionalno okruženje poslovanja privlače i nove zaposlenike na specijalističkim pozicijama. Za određene poslove u proizvodnji povećane potrebe nadomješćujemo zapošljavanjem stranih radnika, od kojih se mnogi odlučuju i na zadržavanje u našoj tvrtki u okviru zakonskih mogućnosti.

- Prihodi od prodaje u inozemstvu također su porasli za 5,5 milijuna kuna. Na koja inozemna tržišta plasirate i je li plasman na njih zahtjevniji od plasmana u Hrvatskoj?

PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o. Čakovec

Međimursko svi vole vidjeti svom tanjuru

Međimursko pile jedino je u Hrvatskoj s certifikatom Atibiotic free. Iako godine već je među našim najpoznatijim brendovima uz Poli kojeg

- Svoje proizvode plasiramo na tržišta gdje posluje PP grupa: u Sloveniju, Austriju te Rumunjsku i tu su pravila poznata, no nama je najveći fokus na hrvatskom tržištu, želimo tu jačati svoju poziciju, biti inovativni i u skladu s očekivanjima svojih potrošača i kupaca.

- Imate prilično razgranatu mrežu kooperanata što je također vrlo zahtjevan poslovni odnos. Na koji način surađujete s njima ili točnije, kako izgleda biti vaš kooperant?

- Uzgajivači ili zadruge Perutnine Ptuj važna su karika u vertikalno integriranoj proizvodnji – od polja do stola. Svaki korak na putu važna je karika cijelog lanca, gdje ništa nije prepušteno slučaju.

Prije mnogo godina uveli smo sveobuhvatan sustav kvalitete, sigurnosti i sljedivosti u svojem poslovanju: od primarne proizvodnje

(proizvodnja pilića), proizvodnje hrane za životinje, proizvodnje u mesnim pogonima, logistike i veterinarskih usluga do prodajnih polica.

Na razini grupe surađujemo s više od 500 uzgajivača, u Hrvatskoj s njih preko 50. Svim svojim uzgajivačima isporučujemo krmne smjese proizvedene u mješavinama Perutnine Ptuj i bez životinjskih bjelančevina. Hrana za životinje je potpuno prirodan proizvod, izrađen od različitih žitarica, a primarni sastav hrane je od kukuruza, pšenice i soje kao proteinske komponente.

Uzgajivačima isporučujemo i jednodnevne piliće, a pritom pružamo veterinarske usluge i usluge svoje tehnološke službe za kooperativni uzgoj.

Ovim putem zahvaljujemo svim našim kooperantima na suradnji i povjerenju koje njegujemo dugi niz godina.

- Koji su vaši proizvodi danas najpopularniji i čine bazu vašeg razvoja?

- Naši najpoznatiji brendovi su Poli i Međimursko pile.

Naj�inija pileća posebna kobasica POLI počela se proizvoditi davne 1974. Od svog rođenja do danas Poli je dosljedna u svojoj kvaliteti što je posljedica vrhunskih i besprijekornih rezultata proizvodnje. I tako već skoro 50 godina. Zbog toga su svi ludi za Poli.

Uz već dobro poznate kobasice i hrenovke Poli te linije Poli kids koju smo lansirali prošle godine, upravo na tržište plasiramo i paštetu Poli u 3 okusa, rolls Poli i pizzu Poli.

S druge strane naš mladi brend Međimursko pile lansirali smo unazad dvije godine. Piletina je svima rado viđena hrana na tanjuru, a najbolja je kada dolazi iz domaćeg uzgoja — poput

branda Međimursko pile iz naše proizvodnje u Čakovcu, jedinog proizvođača mesa u Hrvatskoj s certi�ikatom Antibiotic free.

Osim Polija I Međimurskog pileta, tu su još naši brendovi Extra i Slim&Fit koji se svake godine sve jače pozicioniraju na hrvatskom tržištu.

- Plasirali ste uspješan brend Međimursko pile u 2020. A prošle godine ste zavrijedili certi�ikat Antibiotic free. O čemu je riječ?

- Tako je. Naš brend Međimursko pile jedini je u Hrvatskoj koji uz oznaku Meso hrvatskih farmi ima i taj vrlo značajan certi�ikat koji spominjete, „Antibiotic Free“. Taj certi�ikat nam je dokaz da uspije vamo zadovoljavati vrlo zahtjevne standarde u prehrambenoj industriji. Sam standard je vrlo zahtjevan jer je trebalo proći nekoliko turnusa tova

Međimursko se pile širom Hrvatske sada brendira kao uzgojeno bez an�bio�ka

Međimursko pile vidjeti na tanjuru

Iako smo ga plasirali tek prije dvije proizvodimo još od 1974. godine

bez upotrebe antibiotika uz konstantno uzorkovanje hrane, stelje, vode na propisane antibiotike, a same analize su se radile u akreditiranim laboratorijima u Europi. Veliki izazov nam je bio da tijekom čitavog turnusa perad ostane zdrava, a sve smo to uspjeli zajedničkim snagama svojih vrijednih kooperanta i tehnologa.

Svi zaposlenici su sudjelovali u dobivanju certi�ikata i svjesno razmišljaju da je hrana bitna za zdravlje ljudi. Ujedno tim certi�ikatom pomičemo trendove i granicu u Hrvatskoj i on nam daje prepoznatljivu prednost u odnosu na konkurenciju na tržištu.

- Kakvi su daljnji planovi poslovanja i razvoja PP – Pipo Čakovec u sljedećem razdoblju?

- Svi smo vrlo ponosni što smo uspjeli realizirati ambiciozne ciljeve u 2021., a također i 2022. ćemo završiti s odličnim rezultatima.

Također sam sretan što uspijevamo zadovoljili vrlo visoke standarde u prehrambenoj industriji što se tiče inovacija i kvalitete samih proizvoda. Cilj nam je da potrošači uživaju u sigurnim, kvalitetnim i ukusnim proizvodima Perutnine Ptuj. Jamčimo visokokvalitetne proizvode dosljednom implementacijom internog sustava Kvaliteta –sigurnost – sljedivost i integrirani proizvodni sustav, koji nam omogućuje praćenje od polja do stola.

Uz kvalitetu proizvoda jedna od naših najvažnijih strateških orijentacija je i učinkovita briga o okolišu. Planiramo u 2023. ulagati i uvoditi nove tehnologije koje će pomoći pri smanjenju emisije plinova i kontroli potrošnje prirodnih resursa. Svi zaposlenici su predani brizi o okolišu i lokalnoj zajednici u kojoj poslujemo.

Dubravko Folnović nešto više od tri godine na čelu je PP – Pipo Čakovec

Kvalitetnija i brža usluga sad dostupna svim našim pacijentima

Koliko su tehnološke ino vacije i kontinuirana modernizacija važne za razvoj poslovanja i maksi mizaciju organizacijske dobiti više nije poznato isključivo u IT i digitalnim sektorima, već su poslovni koncepti bazirani na naprednim tehnologijama već neko vrijeme na dnev nom redu cjelokupne busi ness zajednice u različitim područjima.

Upravo se tim smjerom odlučio voditi vrhunski tim stomatološke ordinacije 32 ZDRAVA koja se uz potporu bespovratnih sredstava iz Javnog poziva „Poboljšanje konkurentnosti i učinko vitosti MSP u područjima s razvojnim posebnosti ma kroz informacijske i komunikacijske tehnolo gije (IKT)“ koji je provodila, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO),

uspješno profilirala u ključ nog igrača na sceni dentalne medicine.

Računalni mozak i softverski programi – novi zubarski instrumenti

Poboljšanje konkuren tnosti i učinkovitosti malih i srednjih poduzeća u područ jima s razvojnim posebno stima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) od iznimnog je znača ja za postizanje internog, ali i eksternog boljitka koji se efikasnom primjenom kvali tetnih financijskih i tehnološ kih instrumenata znakovito odražava na krajnji rezultat i razinu zadovoljstva pacijenta.

-Kroz suradnju s HAMAG -BICRO-om omogućili smo na šim pacijentima kvalitetniju i bržu uslugu – od trenutka planiranja terapije do same izvedbe. Pomoću sufinanci

ranja nabavili smo softver za planiranje implantoprotetske terapije, softver za dizajn pro tetskih radova i 3D printer uz pomoć kojih možemo unutar ordinacije odraditi sve postupke koji obuhva ćaju procese od planiranja implantoprotetske terapije, izrade kirurške vodilice za optimalno pozicioniranje implantata u čeljusti do pri vremenih krunica i mostova, navodi dr. Jerko Rebić, specija list oralne kirurgije i osnivač ordinacije 32 ZDRAVA.

Stomatološki uzlet čak i u zdravstvenoj krizi

Tim ordinacije 32 ZDRA VA čija se djelatnost bazira na oralnoj kirurgiji i dental noj implantoprotetici jasno ističe da je za unapređenje poslovnog modela i poveća nje konkurentnosti ključno ulagati napore u razvoj ala ta, ljudi i znanja, bez čega je danas nemoguće ostvariti postavljenu viziju i misiju. Nove tehnologije nemjerljivo doprinose dentalnoj medicini.

U rijetko kojem području me dicine postoji tako vidljiv i brz rast primjene digitalnih teh nologija u svim fazama - od trenutka kad pacijent sjedne na stolac do finalne propisane terapije, objašnjava dr. Rebić. Osim toga, uvodeći IT meha nizme, ordinacija 32 ZDRAVA vješto je izbjegla negativne posljedice pandemijske krize.

- Pandemija nije utjecala na naše poslovanje i ono je kontinuirano raslo, dovelo je do proširenja tima te pre seljenja u novi prostor, što velikim dijelom možemo za hvaliti upravo uvođenju novih tehnologija u našu svakodnev nu praksu. Digitalizacija proi zvodnih procesa rezultirala je smanjenim brojem posjeta od početka do završetka terapije čime se stvorilo dovoljno vre mena da se svaka ordinacija propisno pripremi za siguran zahvat, objašnjava dr. Rebić.

Radom i znanjem protiv straha od tržišta

Djelotvorno ulaganje u specijalizirani CAD softver za

planiranje postava implantata i protetskih radova te dizaj niranje šablona za djelomično i potpuno bezube čeljusti, u CAD softver za dizajniranje zubnih protetskih nadomje staka na implantatima i prate ću hardver opremu za izradu kirurških vodilica (3D printer) plod su ustrajnosti u kreiranju zavidnih dentalnih rješenja koja obogaćuju portfelj sto matološke ekspertize.

Bez obzira na to koliko po duzetništvo bilo kompleksno

i nestabilno, ne treba ga se bojati, kaže dr. Rebić te do daje: Kolegama bih svakako sugerirao da se ne boje tržišta, jer za svakoga ima mjesta, a koliko će dobro proći u tržiš noj utakmici ovisi isključivo o njima i tome koliko će ulagati u sebe i svoj posao.

Maksimalno zadovoljstvo pacijenata neka im bude na prvom mjestu, a to će jedino postići ako konstantno usa vršavaju sva područja svoga rada.

Uz pomoć HAMAG-BICRO-a stomatološka ordinacija 32 ZDRAVA napravila pametnu preobrazbu

„Sufinancirano sredstvima tehničke pomoći Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija”, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.“

Lovački dom ide na bubanj

Piše: Božena Malekoci-Oletić

S dugovima nema šale, a osjetilo ga je na svojoj koži LD Zec iz Murskog Središća koje je završilo u stečaju zbog duga starog deset godina. Dug je u početku iznosio oko 20.000 kuna, a s kamatama je u međuvremenu narastao na 200.000 kuna. U pitanju je dugovanje za naplatu šteta zbog naleta na divljač osiguravajućem društvu. Kako doznajemo, problem je nastao zato što se dug nije shvaćao ozbiljno, nego ignorirao, a kamate su s vremenom narasle i na kraju dovele Društvo u stečaj jer nisu mogli podmiriti dospjeli, a predugo zanemareni dug.

- Nismo ni znali da je pokrenut stečajni postupak koji je pokrenulo osiguravajuće društvo dok nismo dobili rješenje, prije otprilike mjesec i pol da je stečajni postupak okončan, kazao nam je član LD-a Zec, upućen u situaciju. On je za nastalu situaciju i ignoranciju duga okrivio jed-

nog od prijašnjih predsjednika Društva.

Grad u obnovu lovačkog doma uložio 45.000 kuna

Lovačko društvo Zec jedno je od najstarijih lovačkih društava u Međimurju koje je imalo revir od 2786 hektara. Imali su i lovački dom koji su obnovili 2019. godine, u čiju je obnovu 45.000 kuna uložio i Grad Mursko Središće. Lovački dom sada ide na bubanj.

LD Zec je prema riječima našeg sugovornika uredno ispunjavalo obveze prema zakupu zemljišta, ali nakon stečaja stvari se mijenjaju. Lovište su izgubili. Međimurska županija mora raspisati novi natječaj za zakup u roku od 90 dana.

A nadzor do preuzimanja lovišta od strane novog zakupca preuzima Lovački savez Međimurske županije, koji treba imenovati i novog lovnika i lovočuvara. Do izbora novog zakupca lov na tom području nije dozvoljen.

U roku od 90 dana počinje lov na izgubljeno lovište

Što se pak tiče lovaca, članova Lovačkog društva Zec koje je završilo u stečaju, oni se pripremaju osnovati novo društvo i ne kriju nadu da će uspjeti zakupiti i izgubljeno lovište, kazao je naš sugovornik, član LD-a Zec.

No u Murskom Središću oni nisu jedino lovačko društvo. Prije deset godina, 2012. godine, iz Lovačkog društva Zec izdvojio se dio njihovih članova u novoosnovano Lovačko društvo Mursko Središće. Oni su također članovi Lovačkog saveza, ali nemaju svoje lovno područje, već su se u dosadašnjem djelovanju fokusirali na natjecanja u gađanju na glinene golubove i osvajanje trofeja za to. Doduše, njihovi članovi imaju pravo lova kao i svi drugi lovci s lovačkim dozvolama.

Prostorije za rad Lovačkog društva Mursko Središće osigurao je Grad Mursko Središće u sklopu renoviranog

Centra za kulturu Rudar u ožujku 2019. godine. Sada su i oni u poziciji da se prijave za zakup lovišta koje je u stečaju izgubilo Lovačko društvo Zec.

Uz to postavlja se pitanje što s imovinom, lovačkim domom u Murskom Središću u čiju je obnovu prije tri godine uložio i Grad. Gradonačelnik Dražen Srpak nam je kazao da je Grad itekako zainteresiran podmiriti dugove koji su ostali iza LD-a Zec u stečaju, kako bi Grad otkupio lovački dom i vlasnički ga prenio na sebe i tada ga mogao dati na korištenje lovcima. Izrazio je nadu da će se na novom natječaju za lovište natjecati i Lovačko društvo Mursko Središće. Dodao je: - Teško je očekivati da će to uspjeti oni koji su društvo doveli u stečaj, razočaran što su se oglušili na ponude da im Grad pomogne prije stečaja. Druga je stvar hoće li se nakon deset godina lovci iz obaju lovačkih društava u Murskom Središću ponovno okupiti u rad jednoga.

MEĐIMURSKA

Značajan poguranac za male poduzetnike

Međimurski župan Matija Posavec u ponedjeljak je potpisao odluku o dodjeli sredstava za male potpore mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima.

Četvrtu godinu zaredom Međimurska županija iz proračuna dodjeljuje sredstva kojima potiče poduzetništvo. Do sada je ukupno dodijeljeno 4.881.401,95 kuna za 391 poduzetničku potporu.

Ove godine na natječaj su se javila 184 poduzetnika, ali je njih 113 prijavilo prihvatljive projekte i ostvarilo pravo na su�inanciranje. Ove godine će se iz proračuna za to izdvojiti 1,3 milijuna kuna.

Međimurska županija subvencionira 50 posto za nabavu strojeva, opreme, alata ili računalnu opremu. Radi se o potporama u već

izvršena ulaganja do maksimalnog iznosa od 15.000 kuna.

Ovogodišnji program potpora bio je razvojno usmjeren, a poduzetnici su se mogli prijaviti za su�inanciranje ulaganja u osnovnu imovinu za obavljanje djelatnosti te za su�inanciranje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Na konferenciji za novinare tim povodom bio je i Tomislav Žvorc, direktor informatičkog poduzeća SM Solutions, koje je smješteno u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje. On je bio na potpisivanju ugovora kao predstavnik svih onih poduzetnika koji su ove godine ostvarili pravo na potpore. Kazao je da se nada da će se program dodjele potpora nastaviti.

(BMO)

Potpora nam je dala vjetar u leđa

Tomislav Žvorc, direktor informatičkog poduzeća SM Solutions, odgovorio je na naše pitanje što im znači potpora i u što će uložiti novac: - Potpore nisu velike, ali su jak vjetar u leđa nama malim poduzetnicima, pogotovo u ova neizvjesna ekonomska vremena u kojima živimo, kazao je.

- Moje poduzeće je fokusirano na IT sektor, pružamo usluge vođenja projekta te testiranja softverskih rješenja.

Dobivena sredstva već smo “potrošili” jer smo početkom godine počeli ulagati u neke stvari koje su nam trebale kao što je

Kad

Stara je dilema što je bolje, imati dobre susjede ili dobru rodbinu. Susjedi su uvijek bliže nego rodbina i s njima je više nego dobro biti u dobrim odnosima. Ali s kim ćeš se posvađati ako ne s najbližima? Tako je i sa susjedima. Naročito ako im se interesi sukobljavaju na međi. Jednako se to odnosi i na susjedne zemlje i na građane.

Kad vam gori kuća, dobar susjed zlata vrijedi jer će vas primiti pod svoj krov, utopliti,

nahraniti i utješiti. Tako je i sa susjednim zemljama ako se nađete u nevolji. Dobar susjed će vam prvi poslati pomoć u slučaju prirodne katastrofe. Primiti vas pod svoj krov ako vas napadne neprijatelj. Najbolje će razumjeti vašu nevolju i suosjećati s vama.

No, dobro je biti okružen dobrim susjedima i zbog drugih razloga. Dobro je susjedstvo poticajno. Na dobre susjede ne morate trošiti energiju ni resurse da se

od njih obranite i zaštitite. Oslobođeni te brige itekako se možete baciti na pametnije stvari.

To se vidi po zemljama sjeverne Europe koje se međusobno ne sukobljavaju, nego grade dobre odnose. Izostanak neprijateljstva dobro utječe na razvoj svih tih zemalja.

Kako je predivno u svojoj povijesti imati nezabilježen rat od kojih stotinjak ili dvjestotinjak godina. A s druge strane, iznimno je

iscrpljujuće kad susjedi nisu u dobrim odnosima. Slabo vam koristi to što ste slabija strana koja ne želi sukob, kad susjed ustraje u namjeri da vam našteti.

Trenutno razornu snagu tog djelovanja vidimo u napadu Rusije na Ukrajinu.

I neće Rusija zbog toga imati manju štetu, premda je napadač. Na dugi rok otplaćivat će tu štetu, koja će direktno i indirektno za njih biti iznimno velika. Ali to nije briga njihova vladara

i neokrunjenog cara. Neće ju on osobno trpjeti, osim što mu je povrijeđen ego i možda strahuje od bijesa svojih suparnika.

No, ljubav i mržnja gore jednakom snagom. Mržnja možda još i jačom. Često ju podgrijava zavist i zloba takvih razmjera da ju je teško obuzdati, a kamoli tu razornu energiju preobraziti u nešto pozitivno.

Svijet ne počiva na pozitivi, njoj se okreće samo ako drugačije ne ide.

vam kuća gori, dobar susjed zlata vrijedi

ŽUPANIJA za male potpore izdvojila 1,3 milijuna kuna

Tomislav Žvorc, direktor SM Solu�ons

TOMISLAV ŽVORC, SM Solutions:

Prije tri godine održan je blagoslov obnovljenog lovačkog doma LD-a Zec u čiju obnovu je i Grad uložio 45.000 kuna

LOVAČKO DRUŠTVO Zec iz Murskog Središća završio u stečaju

oprema za ured, serversko računalo tako da možemo lakše obavljati svoje poslove, kazao je Žvorc.

(BMO)

Vrog me je pratil od banke i fkral mi 3120 eurov!

Glavna ulica u Domašincu bila je prošlog tjedna poprište bezobrazne pljačke starice. Naizgled lijep dan u petak, 4. studenog, za Emiliju Pok pretvorio se u pravu noćnu moru. Sretna što je konačno stigla penzija, starica ju je bezbrižno podigla, obavila kupnju namirnica u trgovini, ali njezinoj sreći tu je došao kraj. Kada je stigla do kućnog praga, iza leđa su joj prišli lopovi i iz torbice joj ukrali novčanik s novcem i osobnim dokumentima.

Lopovi ju imali na “nišanu” nekoliko dana - Išla sam na banku z biciklinom i zdigla sam si peneze. Te je vrog mene pratil. Išče sam ga vidla pred osem vur, tu se peljal, izda veli gospođo, a ja njemu piši se v rit, da izvinete. Kak sam peneze zdigla, išla v zadrugu sim, išla v zadrugu tam, i došla sam doma, otključavam i stvoril se za menom. Ja velim kaj

bi rad, on meni da vam dam ključa. A kak ti imaš mojega ključa?, rekla je u tom času bezobraznom lopovu baka Emilija Pok, shvaćajući da joj je prethodno ukrao ključeve.

U novčaniku je imala oko 3120 eura i manji iznos kuna jer je podigla i svoju i muževu duplu penziju. Ostala je bez sveg novca i sada joj jedino preostaje da vidi što će policija riješiti.

Nažalost, to nije prvi put da su ju opljačkali. Prije te pljačke jedanput su joj ukrali pumpu i istrgnuli zlatni lančić koji je nosila oko vrata. No ni to nije sve, kako nam je baka ispričala, bezobrazni lopovi preprečili su joj vožnju biciklom na proljeće ukravši joj novac iz novčanika.

- To je ne sto kuna kaj bih zobila na to. Na protuletje mi je ostalo sam 600 kuna da sam mogla platiti čeke. Ja sam skočila dole i velim im vas je ne srom, staro ženu iti bit. Nebrem vam povedati kulko šokov sam preživela, pojadala nam se baka Emilija.

Kaže nam da su joj preporučili da tuži mladiće, no

baka Emilija kaže da nema novca za odvjetnike i da je svjesna da to neće riješiti problem pljačkanja staraca u Domašincu.

Od stresa ne može spavati po noći

Zbog šokova koje je doživjela u posljednjih nekoliko mjeseci strahuje za svoj život i ne može od stresa spavati po noći.

Država bi meni novce trebala vrnuti, a njih u popravni dom i delat da vrneju državi. Drugač ne moći. Pa ne budu oni �krali kolku budu šteli i nikome nikaj. I tam jednoj ženi na kraju sela isto tak, i hiljadu eura su joj �krali, rekla nam je na kraju opljačkana starica, koja se nada da će netko napokon doći na kraj drskim lopovima koji haraju njezinim krajem.

Djevojčica spasila obitelj od većeg zla

U iznimno maglovito jutro u srijedu Peklenicom su jutarnji mir zaparale vatrogasne sirene koje su bile znak da se nešto loše tog jutra događa u mjestu.

Gorjelo je na krovu obiteljske kuće u Cvjetnoj ulici. Požar je zahvatio dimnjak, a samo zahvaljujući brzoj vatrogasnoj intervenciji triju vatrogasnih ekipa kuća je spašena od veće štete. Požar su sanirali vatrogasci DVD-a Mursko Središće, DVD-a Peklenica i JVP-a Čakovec.

Jutrom oko pola osam sati dojavljen požar

– U 7:38 zaprimili smo dojavu o požaru kuće u Peklenici. Po dojavi izlazimo 2 vozilima i sa 6 članova, dok su 2 člana ostala u pripravnosti u spremištu. Dolaskom na mjesto intervencije vidimo da gori krovište obiteljske kuće. Do

našeg dolaska na terenu su već bili vatrogasci DVD-a Peklenica i JVP-a Čakovec, izvijestili su vatrogasci DVD-a Mursko Središće o tijeku događaja na gašenju požara u Peklenici. Naš dio posla sastojao se od saniranja krovišta nakon gašenja s domaćim DVD-om, objavili su vatrogasci Murskog Središća.

I mi smo se zatekli na mjestu događaja. Doznali smo da u kući živi obitelj Oršuš s troje male djece, koji su nedavno

kupili kuću od prijašnjih vlasnika i doselili u Peklenicu.

Kako nam je rekla majka Karolina, njihova petogodišnja djevojčica tog je jutra u dvorište izašla, ugledala požar na dimnjaku i alarmirala obitelj. Vidno potresena zamolila nas je da ju ne slikamo.

Bila je to sreća jer u kući nisu imali pojma što se događa na krovu. Izletjeli su u dvorište i odmah nakon toga pozvani su vatrogasci koji su spašavali što se spasiti da.

Susjedi zbrinuli mališane

Susjedi su odmah priskočili u pomoć i zbrinuli djecu na toplo. Kako doznajemo neslužbeno, do požara je došlo jer dimnjak iz peći za grijanje nije bio postavljen po propisima.

Tako se mlada obitelj ponovo našla na početku u kući na kojoj su vidljivi tragovi započete obnove, među kojima su stari drveni prozori zamijenjeni novom plastičnom stolarijom. (BMO)

U POLJU IZMEĐU Štrukovca i Murskog Središća otvorila se rupčaga u zemlji

U rupu u zemlji propao kombajn

Nevjerojatno, ali istinito i pomalo zastrašujuće, u polju između Štrukovca i Murskog Središća kombajn je na kukuruzištu doslovno propao u zemlju.

Dogodilo se to u srijedu popodne. Premda se radi i o teškom radnom vozilu, osim propadanja i izvlačenja vozila, veće štete nije bilo.

Na mjesto gdje se otvorila rupčaga u zemlji pozvani su vatrogasci DVD-a Mursko Središće da najprije zaštite rupu, a potom i saniraju.

Rupa se otvorila na dan obilježavanja rudarske nesreće

– Za sada smo ju ogradili kako bi se moglo prići njezinoj sanaciji, a Grad Mursko Središće će se pobrinuti za to, kazao nam je zapovjednik DVD-a Rajko Bogdan. Ispričao nam je da je rupa duboka oko sedam metara i široka oka dva i pol metra, a izgleda kao ostatak rudarskog okna. Dodaje da bi ju bilo najbolje zatrpati bijelom, glinastom zemljom da se učvrsti tlo.

Rupa se otvorila baš na dan kad se obilježila velika rudarska nesreća u rudniku Maj 3 u Murskom Središću u kojoj je poginulo 10 rudara. Na širem području grada u ne tako davnoj prošlosti bilo je mnogo rudarskih jama. Je li rupa koja se otvorila u srijedu dio nekog starog, rudarskog hodnika, ostaje za vidjeti.

Mladić Valentin Šajnović prije 9 godina u sličnoj rupi izgubio život

No, nisu rudarske jame jedine u podzemlju na tom

području. Osim rudarskih postoje i stare naftne bušotine koje se također znaju otvoriti. Prije 9 godina, 2013. godine, točno na Valentinovo u jednu nesaniranu rupu od naftnih istraživanja napunjenu muljevitim gustim “šljamom” upao je mladić Valentin Šajnović koji je noću prečacem krenuo iz Selnice u Vratišinec. Nažalost, nitko ga u to doba noći nije mogao čuti, a u muljevitoj uskoj rupi izgubio je borbu za život, a da nitko od onih koji su ostavili nesaniranu bušotinu nije preuzeo odgovornost za njegov život.

Nekoliko godina ranije rupa se otvorila i u dvorištu jedne obiteljske kuće u Murskom Središću. Srećom, osim šoka koji su doživjeli vlasnici dvorišta u kojemu se otvorila rupa, ništa se opasnije nije dogodilo. U području oko Murskog Središća podzemlje je puno starih rudarskih hodnika nastalih iz vremena eksploatacije ugljena, ali i bušotina od nekadašnje eksploatacije nafte. U prošlosti se o sanaciji nije vodilo računa tako da se zaštite životi građana i njihova imovina od mogućih urušavanja tla na što ukazuju rupe koje se iznenada otvaraju u tlu. (BMO)

POŽAR NA KROVU obiteljske kuće izazvao neispravan dimnjak

BAKU EMILIJU POK iz Domašinca drski lopovi opljačkali na kućnom pragu

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Baka Emilija Pok više ne zna što učini�, nije sigurna ni na vlas�tom gruntu

Nakon podizanja njezine i muževe penzije na banki, lopovi su ju pratili do kuće i na ulazu u dvorište ukrali novčanik s osobnim dokumentima

Požar su gasili vatrogasci DVD-a Peklenica, DVD-a Mursko Središće i JVP-a Čakovec

Rajko Bogdan, zapovjednik DVD-a Mursko Središće: Zaš��li smo rupu duboku oko 7 metara i široku oko dva i pol metra do sanacije

Kombajn upao u rupu

Rupa duboka 7 metara

Minimalna cijena smeća s 57 kune na 63 za kućanstva

Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Nakon godine dana, pred vijećnicima Grada Čakovca našla se odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Čakovca, odluka o dodjeli obavljanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada GKP-a Čakom i odluka o naknadi za korištenje odlagališta za neopasni otpad Totovec. Prva kao najvažnija odluka sa sobom donosi promjenu načina obračuna cijene sakupljanja komunalnog otpada. Podsjetimo, oko te su se teme lomila koplja još kad je Darko Zver (Fokus) bio predsjednik Gradskog vijeća te je odbijao tu točku staviti na dnevni red.

- Kao što znate, prijedlog sam povukla s dnevnog reda sjednice koja je održana po-

četkom godine, s ciljem da još jednom razmotrimo koju će cijenu plaćati građani i tvrtke te omogućimo svima zainteresiranima da preko javnog savjetovanja izraze svoje mišljenje ili daju prijedloge. Što se tiče same cijene usluge, tom odlukom obuhvaćen je njen �iksni dio. Predložena je jedinstvena cijena obvezne minimalne javne usluge za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika kućanstvo 63 kuna s PDV-om, dok je za korisnika usluge razvrstanog u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo 94,50 kuna s PDV-om, objasnila je čakovečka gradonačelnica.

Novosti

Nova odluka, kao i ona stara, obuhvaća ugovorne kazne, ali su iste u novom

prijedlogu smanjene, čime se na neki način nagrađuje građane za savjesno gospodarenje otpadom, ali i apelira na povećano sortiranje otpada i u konačnici na smanjenje odvoza miješanog komunalnog otpada.

Uvodi se i kategorija povlaštenih korisnika, koji će se koristiti kantama od 80 litara, u kućama je predložena cijena obvezne minimalne javne usluge od 42 kune, a cijena za jedan dodatni odvoz je 9,33 kune.

Cijena za povlaštene u zgradama ovisna je o broju zaduženih posuda i broju stanara, a povlašteni su i povremeni korisnici koji se povremeno koriste nekretninom i ne odlažu otpad cijele godine.

Oni ostvaruju popust od 50 posto i otpad će odlagati vrećama za miješani komu-

nalni otpad – cijena obvezne minimalne javne usluge je 31,50 kune + vreća za miješani komunalni otpad od 80 litara po cijeni od 14 kuna. Povlašteni su i korisnici iz kategorije pravnih osoba koji za odlaganje otpada ne trebaju posudu. Oni ostvaruju popust od 33,33 posto i otpad odlažu vrećama za miješani komunalni otpad – cijena obvezne minimalne javne usluge je 63 kune + vreća za otpad.

- Cijena odvoza otpada će rasti, najvećim dijelom zbog zakonskih odredbi, ali i povećanih troškova poslovanja komunalne tvrtke, no u ovom slučaju ona će biti manja nego je bilo prvotno najavljeno, a kao rezultat racionalizacije poslovanja GKP-a Čakom i dogovorom jedinica lokalne samouprave koje su njegovi suvlasnici. Nova odluka ima za cilj da, uz sva ostala povećanja troškova života, ne bude preveliki udarac na građane i da omogući određenim skupinama pravo na olakšice.

Što je s Piškornicom?

Što se sve gradi iz gradskog proračuna?

Bistrović prijavio Vesnu Baranašić Horvat za vrijeđanje vijećnika Horvata

Na aktualnom satu vijećnik Fokusa Boris Bistrović pokušao je uputiti kritiku na rad i vođenje sjednica predsjedniku Josipu Vargi, no on mu to nije dopustio.

Kako je Varga rekao, aktualni je sat za pitanja prema poslovniku i tako je Bistrović ostao bez svog komentara na sjednici.

Bistrović je želio reći pred svima da je podnio prijavu Povjerenstvu za nadzor primjene kodeksa ponašanja članova Grada Čakovca, a

protiv vijećnice Vesne Baranašić Horvat (NL Matije Posavca). Razlog prijave je, kako navodi Bistrović, taj što se Vesna Baranašić Horvat javno pred svima 5. listopada 2022. na 12. sjednici koristila govorom vrijeđanja i omalovažavanja te time povrijedila osobno dostojanstvo vijećnika Jurice Horvata. U raspravi je rekla da joj je neugodno sjediti pored njega.

- Smatramo da je takva retorika i način dobacivanja

neprihvatljiv u javnom diskursu, u gradskoj vijećnici, pred medijima. Izjaviti "neugodno mi je i sjediti pored njega", svome političkom oponentu, a pri tome biti član povjerenstva za nadzor primjene Kodeksa ponašanja članova GV, gdje bi svojim primjerom morali biti na čast i uzor drugim vijećnicima, posve je neprihvatljivo i za osudu. Kakvu to poruku šalje građanima, Bistrovićeva je poruka.

(dv, zv)

Kako je jasno dano do znanja da se cijena ni pod kojim uvjetom ne smije povisiti na način na koji bi ugrozila naše sugrađane, promjena je u odluci i ta da će se građanima koji su socijalno ugroženi naći način su�inanciranja odvoza otpada proračunom, objasnila je Cividini i dodala da iako je izgradnja Piškornice obećana još 2018. godine, trenutno je upitno hoće li profunkcionirati do 2025., pa Grad Čakovec do tada mora još pomnije voditi računa o količini miješanog komunalnog otpada, kao i odlagalištu te kapacitetima kojima raspolaže. Stoga se uvodi i ekorenta koju će plaćati sve općine i gradovi koji tamo odlažu otpad, a taj će novac uložiti u sanaciju odlagališta, kako bi ono moglo nesmetano funkcionirati do početka rada Piškornice.

Nakon izlaganja cijena i novosti vezanih za smeće,

Po drugi put ove godine vijećnici su se izjasnili i o rebalansu proračuna Grada Čakovca za ovu godinu. U odnosu na plan, primici, a vezano za njih i rashodi, smanjeni su za 7.287.992,05 kuna. Prenosi se manjak iz prethodne godine u iznosu -1.383.913,84 kuna u koji ulaze i rezultati proračunskih korisnika i dio rezultata poslovanja Grada za 2021. godinu. Predloženim izmjenama i dopunama za 2022. godinu planiraju se primici u iznosu 269.835.248,25, dok se rashodi planiraju u iznosu od 268.451.334,41 kuna. Kako je pritom objašnjeno, rasli su prihodi od poreza na dohodak, a smanjeni su očekivani prihodi od transfera iz državnog proračuna i europskih fondova, no paralelno su smanjeni i rashodi.

- Preko gradskog proračuna provodi se velik broj projekata �inanciranih ili su�inanciranih iz europskih i državnih fondova. To su pomoćnici u nastavi, osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, Eco Bridge, rekonstrukcija vatrogasnog doma u Savskoj Vesi, izgradnja jaslica u Slemeni-

Zver je pitao direktora Ivicu Perhoča hoće li doći do racionalizacije u GKP-U Čakom na što on i nije dao neki konkretan odgovor. Protiv

cama, uređenje i dogradnja vrtića Cvrčak i Cipelica te gradnja novog objekta na čakovečkom Jugu. Tu je i projekt postavljanja solarne elektrane na gradskim bazenima, izgradnja raskrižja Sjeverne obilaznice i Ulice Ivana Gorana Kovačića u Čakovcu, a uskoro očekujemo još investicija, objasnila je na temu gradonačelnica te dodala kako se očekuje raspisivanje natječaja za su�inanciranje rekonstrukcije i dogradnje vatrogasnih domova, za koji Grad ima spremnu dokumentaciju za objekte u Štefancu, Kuršancu i Čakovcu.

odluke o povećanju smeća bili su vijećnici HDZ-a Lovro Horvat i Sandra Oslaković te Fokusa Darko Zver, Asja Supančić Balog i Boris Bistrović.

Piše:

vezane za cijenu smeća za građane

VIJEĆNICI ČAKOVCA izglasali povećanje cijene odvoza smeća za građane

Darko Zver i Boris Bistrović, koji su od početka protiv povećanja cijene smeća, na stol su ponovno stavili pitanje racionalizacije poslovanja ČAKOM-a

Gradonačelnica Cividini predstavila rebalans proračuna

Boris Bistrović (Fokus) Vesna Baranašić Horvat (NL Ma�je Posavca) Jurica Horvat (SDP)

Ivica Perhoč objasnio je da je do povećanja usluge došlo zbog ostalih troškova koji su porasli

Udruge, javite se našim volonterima srednjoškolcima, ima nas!

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Još smo u veljači ove godine pisali o Volonterskom klubu u Gimnaziji J. Slavenskog Čakovec predvođenim profesoricom �ilozo�ije i sociologije Helenom Zečar Lajtman. Napravili su do danas veliki iskorak pa su Volonterski klub proširili i na ostale srednje škole u Čakovcu u sklopu projekta Volonterskim klubom do volonterske zajednice, Europe Goes Local. O projektu vrijednom 24.000 kune, provedenim edukacijama te onima koje predstoje govorila nam profesorica Gimnazije J. Slavenskog Helena Zečar Lajtman.

- Trenutno ima 150 potencijalnih volontera. Prošle školske godine, kad smo oformili volontere, otvorili smo službenu e-adresu volonteri@gimnazija-cakovec.hr i s te adrese smo udrugama i organizacijama javljali da imamo volontere i da nam se slobodno jave. Ja sam zapravo posrednica između volontera

i organizacija. Na neke volonterske akcije oni idu sami, primjerice kad Crveni križ ima akciju sortiranja odjeće, rekla nam je na početku razgovora prof. Zečar Lajtman.

Srednje škole povezane u humanitarni projekt Grad Čakovec je u svibnju raspisao natječaj za projekt Europe Goes Local gdje su tražili projekte za poboljšanje položaja mladih. Gimnazija se prijavila svojim projektom o promicanju volonterske mreže dalje i na druge srednje škole s područja Čakovca.

- Zamislili smo kroz taj projekt potaknuti i druge srednje škole da osnivaju svoje volonterske klubove na sličan način. Odlučili smo im pokazati svoj primjer dobre prakse i vještine koje smo mi stekli, kazala nam je profesorica.

Prvu edukaciju volontera proveo je Društveni centar Čakovec, a namijenjen je profesorima i stručnim suradnicima iz pet partnerskih srednjih

škola na području Čakovca. Edukaciju su održali Eva Trstenjak i Filip Živaljić.

Sljedeća aktivnost bila je edukacija i predavanje za same volontere koja se održala u Gimnaziji i namijenjena je bila upravo volonterima – učenicima, članovima udruga i svim ostalim mladim osobama koje žele postati volonteri. I tu je edukaciju proveo Društveni centar, dok je predavanje o volontiranju u Africi održala Martina Strahija iz Novog Sela Rok.

Pridružite se volonterskim akcijama

Kako nam kaže profesorica Zečar Lajtman, na tu se edukaciju volontera prijavilo 80-ak učenika svih čakovečkih srednjih škola.

Nadalje, u sklopu projekta organizirana su još dva

događaja koji će se održati do kraja ove godine. Slijedi zajednička volonterska akcija u okviru koje će se izrađivati radovi za Udrugu za sindrom Down Međimurske županije, a završna aktivnost bit će humanitarni događaj 6. prosinca u čakovečkom Centru za kulturu gdje će nastupiti Improvgrupa.002, a čiji će cilj biti prikupiti sredstva i donirati ih udruzi ili organizaciji koju odaberu volonteri – sudionici projektnih aktivnosti.

Nažalost, Volonterski ured Međimurske županije baš i ne funkcionira, pa je tako i više nego pohvalno što su se srednjoškolci okupili, povezali, zajedno zasukali rukave i odlučili volontirati u svojoj zajednici. Iako je taj projekt kao takav službeno gotov do kraja godine, srednje škole će na razini svojih škola ostati tu i provoditi volonterske aktivnosti.

PRIBISLAVEC

Stipendije studentima

i do 600 kuna mjesečno

Općina Pribislavec raspisala je natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima za akademsku godinu 2022./2023. godinu.

Iznosi stipendija za akademsku godinu 2022./2023. godinu su: za Čakovec 300 kuna mjesečno, Varaždin 400 kuna mjesečno, Zagreb 500 kuna mjesečno, a ostali udaljeniji gradovi od Zagreba i inozemstvo 600 kuna mjesečno.

Stipendija Općine Pribislavec dodjeljuje se na vrijeme trajanja redovnog studija dok stipendistu traje status redovnog studenta i to za 10 mjeseci u akademskoj godini. Pravo sudjelovanja na na-

tječaju za dodjelu stipendija imaju studenti s područja Pribislavca koji ispunjavaju sljedeće uvjete: da su državljani Republike Hrvatske, čiji roditelj/skrbnik ima prebivalište na području općine Pribislavec neprekidno u trajanju najmanje 5 godina prije objave natječaja, čiji prosjek ocjena svih položenih ispita tijekom studija u prethodnim godinama iznosi najmanje 2,5 ako se upisuje viša godina studija ili studentima prve godine studija koji imaju prosjek ocjena najmanje 3,5 tijekom cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja, uključujući i maturu. (dv)

MARTINJE na MESAP-u u Nedelišću

Očekuje vas

1400

porcija

hladetine i finog vina

Turistička zajednica općine Nedelišće poziva sve ljubitelje domaće hrane i dobre kapljice na 16. izdanje Martinja u Nedelišću koje se održava u subotu, 12. studenog, u dvorani MESAP-a s početkom u 10 sati.

Tradicionalno će na izlagačkom dijelu svoja vina prezentirati članovi Kluba Vinoljub, te brojne udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Osim degustacije mošta i tradicionalnih gastronomskih delicija ono po čemu je ta manifestacija prepoznatljiva je ponuda domaće hlad(n) etine, a ove godine posjetite-

lje očekuje 1400 porcija koju pripremaju vrijedne ruke članova udruga s područja Nedelišća prema svojim provjerenim receptima.

U 12 sati posjetitelje očekuje vesela ceremonija krštenja mošta u kojoj će mošt krštenjem postati mlado vino. Da cjelodnevno druženje uz odličnu vinsku kapljicu i nezaobilaznu hlad(n)etinu prođe u zabavnom i veselom tonu, u popratnom kulturno-umjetničkom programu nastupaju Puhački orkestar općine Nedelišće i Mažoretkinje Nedelišća, a zabava se nastavlja uz glazbu uživo grupe Atomi. (dv)

PARAG Sanacija divljih

odlagališta

i novi Centar za djecu

Hrvatska kajkavska dječja književnost koja ostaje kao baština

Prof. dr. sc. Stjepan Hranjec predstavio je u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec drugo, prerađeno i dopunjeno izdanje knjige Hrvatska kajkavska dječja književnost.

Uvodnu riječ o predstavljanju rekla je ravnateljica Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec Ljiljana Križan. Nakon nje, vrlo pitko i britko riječ je

preuzeo mr. sc. Ivan Zvonar koji je publici pročitao i dva zanimljiva ulomka iz knjige.

Učenici Domašinca pokazali kak’ se recitira na međimurskom

Između toga i predstavljanja prof. dr. sc. Tamare Turze Bogdan recitacijom su se predstavili učenici Osnovne škole Domašinec: Andrija Đurkin, Lovro Sokač i Helena

Perhoč uz mentorice dipl. uč. Tatjanu Pintarić i prof. Sanju Vebarić te studentica Monika Novak uz glazbenu pratnju prof. Branimira Magdalenića.

Stjepan Hranjec rođen je 1946. u Goričanu. Magistrirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u srednjim školama u Čakovcu, kao direktor Centra za kulturu u Čakovcu, kao

docent za dječju književnost i usmenu književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku i redoviti je profesor u trajnom zvanju za dječju književnost na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, Odsjek Čakovec. Bavi se znanstvenim radom iz dječje književnosti, folkloristike i kajkavštine. Živi i radi u Čakovcu. (Dora Vadlja)

Općina Nedelišće u suradnji s UNICEF-om Hrvatska krenula je u projekt izgradnje građevine u svrhu uspostavljanja resursnog centra u zajednici, odnosno Centra za djecu i obitelj za pružanje usluga djeci i obiteljima na području općine. Ukupna vrijednost radova je cca 1.275.786,13 kuna od čega se na Nedelišće odnosi cca 200.000 kuna.

Na temelju Javnog poziva za neposredno su�inanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, tzv. divljih odlagališta, Općina Nedelišće ugovorila je radove s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zagreb u visini od 695.937,50 kn što čini 100 posto procijenjenih i Fondu opravdanih troškova. (dv)

PUŠĆINE Radovi na Dječjem igralištu Peski

Unutar Dječjeg igrališta Peski uveden je priključak vode pa su zajedno s montažom slavina troškovi iznosili 10.283,85 kuna. Također

je na igralištu zatvorena ograda i montirana su ulazna vrata u visini troškova od 13.000 kuna.

PROF. DR. SC. STJEPAN HRANJEC predstavio drugo izdanje knjige

Tamara Turza Bogdan, Stjepan Hranjec i Ivan Zvonar na predstavljanju knjige

HELENA ZEČAR LAJTMAN okupila srednje škole iz Čakovca u Volonterski klub

Helena Zečar Lajtman upoznala nas je s projektom Volonterskog kluba koji djeluje u Čakovcu

Dom kulture postaje Interpretacijski centar i arheopark Halicanum

- Godinu je dana prošlo od posljednjeg velikog intervjua. Koje ste projekte završili u tom vremenu?

- Najveća stvar koja je napravljena je završetak aglomeracije. Asfaltirano je svih osam naselja i zaseoka, svom širinom i dužinom. Tamo gdje je bilo moguće, proširene su ceste. To je zahvat kojim će se koristiti generacije iza nas te koji će nam donijeti čišći, zdraviji i ljepši okoliš. Znamo da su se mnoge otpadne vode slijevale u rijeku Muru, to je sada prošlo vrijeme. Za

Proslava Dana općine Sveti Martin na Muri i Martinja

Petak, 11. studenog

8 sati – sveta misa

9 sati – blagoslov vina

11 sati – sveta misa i podjela besplatnih kestena i guske

15 sati – svečano otvorenje rotora

16 sati – svečana sjednica Općinskog vijeća

18 sati – sveta misa

Subota, 12. studenog

11 sati – natjecanje u kuhanju svetomartinskog vinskog gulaša kod Skelarske kuće

12 sati – stand-up Aleksandar Lazić

15 sati – podjela vinskog gulaša

16 sati – proglašenje najboljeg gulaša i krštenje mošta

budućnost je to veliki komunalni iskorak za općinu. Kanalizacija još nije u funkciji, ali se nadamo da će do sredine iduće godine biti izvršeni svi priključci.

Drugi najveći projekt je uređenje svetomartinskog groblja. Tijekom dvije-tri godine napravljen je zahvat kojim smo otvorili novo grobno krilo, s novim poljima za ukup. Dobili smo oko 300 novih grobnih mjesta i nadam se da će nam to biti dovoljno za sljedećih 50 i više godina. Napravljeni su i kompletna ograda, staza oko groblja, parkiralište s 35 novih parkirnih mjesta te nova pristupna ulica koja okružuje groblje. Trenutno oko groblja imamo 101 parkirno mjesto. To se parkiralište upotrebljava ne samo za groblje već i kad je Sajmeni dan, potom za općinska događanja te u slučaju da se glavna cesta zatvori. Za cijeli projekt ukupno smo utrošili 1,5 milijun kuna, s tim da smo dobili povrat od 300 tisuća kuna iz Agencije za plaćanje.

Kao treći projekt spomenuo bih izgradnju rotora u centru mjesta. Kružni tok nije samo smirio promet nego se promijenila i vizura Svetog Martina na Muri. Kružnim tokom dobili smo mogućnost pripajanja na glavnu cestu i budućeg parkirališta sa 60-ak parkirnih mjesta. Tu će ujedno ići i cesta prema školi, budućoj sportskoj dvorani i vrtiću. To je jedan od projekata uz koji će se nadograđivati i cjelokupan trg s lijeve i desne strane. Iduće godine krećemo u uređenje Trga svetog Martina uz crkvu. Pred poštom ćemo formirati nova parkirna mjesta i prema cesti, a ispred crkve će se napraviti mali park sa zaštitnim znakom svetog Marina – drvoredom lipa. Tu će se postaviti i klupe pa će prostor služiti za održavanja proštenja, neka manja događanja. Probat ćemo otkupiti i

Krapcove zgrade kod kružnog pa bismo na tom mjestu postavili male kućice za tržnicu. Sve će biti stopljeno s krajolikom te uskoro krećemo u projektiranje tog prostora.

Dovršili smo i treću fazu asfaltiranja, odnosno sanacije ceste u Jurovčaku u duljini od 1 kilometara i predali smo ju ŽUC-u na upravljanje. Napravljena je cesta u Gradiščaku, obnovili smo i Skelu u Žabniku. Spojili smo šetnicu uz rijeku Muru od Marofa do Murskog Središća. To su neki manji projekti, no ukupno gledajući, puno se toga napravilo.

- Što je od radova u planu sljedeće godine?

Veća je lista onoga što još želimo napraviti. Želja nam je da pripremimo dokumentaciju za sportsku školsku dvoranu.

Projekt je gotov. Zatim radimo na projektiranju dogradnje osnovne škole, gdje bismo dobili šest novih učionica i samim time mogli bismo prijeći u jednosmjensku nastavu. Projektom ćemo se prijaviti na natječaj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u suradnji s Međimurskom županijom.

Projektirat ćemo pješačku stazu od Kitroa pa do starog rotora u Vrhovljanu. Tom dionicom prolazi velik broj djece koja idu u školu, a nema

s lijeve strane pješačke staze. To je velika potreba zbog sigurnosti najmlađih u prometu. Iduće godine ide i 2,5 kilometara biciklističko-poučne staze s lijeve strane obale rijeke Mure. Predviđa se iduće godine napraviti biciklističku stazu od Čestijanca do Lapšine, a kasnije i do Bukovja. Projektirat ćemo i pješačke staze s lijeve i desne strane kroz Dunajsku ulicu prema mostu na rijeci Muri. Što se događa s novim Domom kulture? Vidimo da radovi stoje.

- Mi ga reprojektiramo i mijenjamo naziv u Interpretacijski centar i arheopark Halicanum. Planiramo ga prijaviti na NPO koji se otvorio sad 7. studenog. Vjerujemo da ćemo ga uspjeti prijaviti kako bismo dobili sredstva za daljnje uređenje. Dosad je izgrađena do grubog roh baua, a sada ide vertikalna hidroinstalacija da se sprovede voda s krovišta prema dolje.

- Koliko je �irmi trenutno u Gospodarskoj zoni? Ima li naznaka za povećanjem?

- Gospodarska zona jedan je od generatora razvoja općine. Za sad je ovdje oko 10 �irmi. U razgovoru s gospodarstvenicima, svi bi oni rado proširili svoje kapacitete, međutim bore se s kroničnim

Tko su nagrađeni

općinskim priznanjima?

Za izniman doprinos u razvoju poljoprivredne proizvodnje zahvalnica se dodjeljuje poljoprivrednom proizvođaču Zvonimiru Babiću.

Zahvalnica će se dodijeliti i Miroslavu Novinščaku za izniman doprinos u vođenju NK-a Polet Sveti Martin na Muri te za podršku društvenoj zajednici. Tvrtka Fast Processing BRA-MAR također dobiva

zahvalnicu i to za izniman doprinos u razvoju gospodarstva i suradnje s lokalnom zajednicom.

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u petak, 11. studenog, dodijelit će se i dvije plakete. DVD Sveti Martin na Muri dobiva ju za 90 godina djelovanja u zaštititi od požara, a Toplice Sveti Martin za izniman doprinos u razvoju turizma.

nedostatkom radne snage. S tim da imamo najavu izgradnje jedne solarne elektrane, koja bi se izgradila već iduće godine. Investitor je domaći.

- Kakvi su turistički pokazatelji za ovu godinu? Koliko imate iznajmljivača?

- Turizam je �inancijski bolji nego predpandemijske godine. Trenutno imamo 62 komercijalna objekta s ukupno 880 ležajeva, od čega na Terme Sveti Martin otpada 314 ležajeva u Hotelu Terme Sveti Martin, 214 ležajeva na Apartmane Terme Sveti Martin i 352 ležajeva u objektima privatnih iznajmljivača, od-

nosno objektima obiteljskog smještaja. Iznimno smo ponosni na čak 6 novih smještajnih objekata visoke kategorije od 4*, a sve je više naznaka za njihovim povećanjem. Međimurje je osvojilo titulu najdestinacije kad je u pitanju održivi turizam u teškoj konkurenciji između �inalista Malog Lošinja i Starigrada na Hvaru, tj. prepoznata je kao inovativna i pametna destinacija, a Terme Sveti Martin ponijele su titulu najboljeg wellness hotela u Hrvatskoj i međunarodnu nagradu u kategoriji Innovative Spa Education, što nas iznimno veseli.

svim mještanima općine Sveti Martin na Muri

čestitamo Dan općine

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

RAZGOVOR POVODOM Dana općine Sveti Martin na Muri s načelnikom Martinom Sršom

Nakon izgradnje, kanalizacije, rotora i uređenja groblja, kreće projektiranje Trga svetog Martina

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Mar�n Srša, načelnik općine Sve� Mar�n na Muri

Temeljem Odluke o prodaji zemljišta o prodaji nekretnina u k.o. Palovec, Držimurec i Jurčevec (z.k. Benkovec) („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/22), općinski načelnik Općine Mala Subotica raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja nekretnina kako slijedi: Nekretnine se prodaju putem javnog nadmetanja pod nošenjem pisanih ponuda.

Početna cijena za nekretnine navedena je za svaku česticu posebno u tabelama, dok se nekretnine u k.o. Držimurec prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina. Ponude se podnose za svaku česticu posebno, osim za nekretnine u k.o. Držimurec prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina.

Ukoliko postignuta najveća cijena prelazi 35.000,00 kn po čestici, odnosno za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, Kupcu se odobrava obročna otplata na najviše 6 rata u razdoblju od 1 godine od dana potpisivanja kupoproda jnog ugovora.

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju fizičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.

3. Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni up latiti jamčevinu u iznosu od 1.000,00 kuna po čestici, odnosno 1.000,00 kn za sve nekretnine u k.o. Držimu rec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, na poslovni račun Općine Mala Subotica broj HR5223900011825000003 s naznakom „Jamčevina za k.č. __ (navesti broj čestice) u k.o. _____(navesti naziv kata starske općine) “, model HR 68, poziv na broj 7889 - OIB.

4. Pisane ponude, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda na natječaj za prodaju nekretnina – ne otvaraj« na adresu: Općina Mala Subotica, Povjeren stvo za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja, Glavna 29a, 40321 Mala Subotica, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Mala Subotica na navedenoj adresi ili preporučeno poštom.

5. Ponuda mora sadržavati:

• za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, te izvadak iz sudskog registra u originalu ili ovjerenom presliku ne stariji od šest (6) mjeseci,

• za fizičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice, • oznaku nekretnine (broj katastarske čestice i oznaka katastarske općine) za koju se daje ponuda, • iznos ukupne ponuđene cijene za nekretninu (ne po m2), • dokaz o uplaćenoj jamčevini,

• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne budu prihvaćene.

Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente). Ponuditelji mogu koristiti obrazac ponude koji se objavljuje na web stranici Općine Mala Subotica uz tekst natječaja.

6. Rok za dostavu pisanih ponuda je 28.11.2022. godine do 14.00 sati.

7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.

8. Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora i troškove prijenosa vlasništva, dok porez na promet nekretnina, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Kupac.

9. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem, smatrat

1. K.O. DRŽIMUREC

KATASTAR

ZEMLJIŠNA KNJIGA

CIJENA Kat. općina Način uporabe k.č. Broj PL. Površina (m2) Glavna knjiga Oznaka zemljišta Broj ZK č. Broj ZK ul. Površina (čhv) Ukupna početna cijena (€)

VLASNIČKI UDIO OPĆINE MALA SUBOTICA

Ukupna početna cijena prema procjeni vještaka (kn) 302970, DRŽIMUREC Kuća, u mjestu 1039 1246 657

DRŽIMUREC Kuća, dvor 48/A/1 2044183 9/54

1.591,11 11.966,67 302970, DRŽIMUREC Kuća, grunt 1041 1246773 DRŽIMUREC Kuća, dvor 48/A/2 2044 215 9/54 302970, DRŽIMUREC Vrt livada 1042 1246622 DRŽIMUREC Livada 363/B/32044 173 9/54 39,50 300,00 302970, DRŽIMUREC Vrt voćnjak 1043 1246 553 DRŽIMUREC Voćnjak 363/B/2 2044 154 9/54 35,16 266,67

UKUPNO UKUPNO 1.665,77 12.533,34

Čestice u ovoj tablici prodaju se kao jedna funkcionalna cjelina.

2. K.O. JURČEVEC (Z.K. BENKOVEC)

Ukupna početna cijena prema procjeni vještaka (kn) 303151, JURČEVEC Kuća, grunt D 171/1 781 893 BENKOVEC Kuća, dvor, vrt u Jurčevcu 77/3 1351 354 1/4 1.251,47 9.400,00 303151, JURČEVEC Grunt, livada D 171/2 781 701 BENKOVEC

će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potreb nu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.

10. O odluci Povjerenstva o odabiru najpovoljnije ponude, sudionici natječaja biti obaviješteni u roku od (15) petnaest dana od dana odabira.

11. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru. Ukoliko postignuta najveća cijena prelazi 35.000,00 kn po čestici, odnosno za sve nekretnine u k.o. Držimurec koje se prodaju zajednički kao jedna funkcionalna cjelina, Kupcu se odobrava obročna otplata na najviše 6 rata u razdoblju od 1 godine od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora. U slučaju otplate kupoprodajne cijene, Općina Mala Subotica će na nekretnini, a temeljem kupoprodajnog ugovora, upisati založno pravo u iznosu kupoprodajne cijene s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima namirenja. Danom konačne isplate kupoprodajne cijene Općina Mala Subotica će kupcu izdati izjavu za brisanje založnog prava. Uplaćena jamčevina izabranog sudionika uračunava se u kupoprodajnu cijenu.

Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknji žbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodaj nim ugovorom, odnosno u slučaju prodaje na rate, nakon što uplati 1. ratu.

Ukoliko izabrani sudionik u utvrđenom roku ne sklopi ugo vor ili u ugovorenom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu,

(€)

smatrat će se da je odustao od ponude, čime gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.

12. Sudionicima natječaja koji ne uspiju u natječaju uplaćena jamčevina vraća se u roku 8 (osam) dana od donošenja odluke o odabiru.

13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.

14. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se slobodno razgledati u vlastitom aranžmanu.

15. Javno otvaranje ponuda bit će 28.11.2022. godine u 18:00 sati u vijećnici Općine Mala Subotica u Maloj Subotici, Glavna 29a.

16. Ukoliko koja od nekretnina iz točke 1. ovog natječaja ne bude prodana na način i u rokovima opisanim u pret hodnim točkama, ponuditelji u bilo kojem trenutku mogu pisanim putem Općini Mala Subotica iskazati svoj interes za provedbu javnog prikupljanja ponuda nakon čega će Općina Mala Subotica u javnom glasilu objaviti javni poziv na dostavu pisanih ponuda u kojem će se pozvati na ovaj Poziv i njegove uvjete te naznačiti novi rok za dostavu i novi datum javnog otvaranja pisanih ponuda.

KLASA: 944-01/22-01/4

URBROJ: 2109-10-02-22-1 Mala Subotica, 11.11.2022. godine Općinski načelnik Općine Mala Subotica Valentino Škvorc, dipl.ing.geoteh.

cijena

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće:

Spoznaja da ostvareni prinos izabrane biljne vrste uvelike ovisi o stanju tla, njegovim �izikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima, u sve većoj mjeri na našem području ponukala je poljoprivredne proizvođače na sjetvu pokrovnih usjeva. Uzgoj pokrovnih usjeva može imati različite ciljeve koji se postižu uzgojem ovih kultura: dodavanje organske tvari u tlo, osiguravanje određene količine dušika za sljedeću kulturu, poboljšanje strukture tla, smanjenje erozije, suzbijanje korova, zadržavanje vode u tlu ili poboljšano upravljanje hranjivim tvarima u tlu. Ovisno o cilju proizvodnje odabiru se uzgajane vrste u smjesama. Odabir vrsta u smjesama razlikovat će se također ovisno o razdoblju njihova korištenja.

- smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida

- postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

U predstojećem razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike (2023. – 2027.) naglasak se daje na smanjenje utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš (smanjenje uporabe pesticida, konzervacijska poljoprivreda, povećanje obradivih površina na kojima se uzgajaju leguminoze itd.) što u konačnici dovodi i do povećane ekonomičnosti same proizvodnje. Uzgojem leguminoza koje imaju sposobnost simbiotske �iksacije dušika u tlu nakon njihova uzgoja, ovisno o vrsti, u tlu ostaju zavidne količine dušika.

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

vaju kao pokrovni usjevi često u svojem sastavu sadrže određeni postotak leguminoza (bob, grahorice, grašak, djetelina itd.). Bene�it, osim već nabrojenih, uzgoja pokrovnih usjeva je u činjenici da je u vrijeme njihova uzgoja tlo prekriveno te je smanjen utjecaj oborina i sunčeva osvjetljenja nego kod nepokrivenog tla. Izbor vrsta u smjesi ovisan je osim o cilju koji se želi postići njihovim uzgojem i o vremenskom periodu na koji se želi smjesa uzgajati na parceli. Ako se uzgajana smjesa želi ostaviti kroz zimu i upotrebljavati kao malč u proljeće, tada se ne biraju vrste koje izmrzavaju tijekom zimskog perioda (npr. mungo).

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

Domaća repa tražena je roba

Repa i to pretežno kisela ponovno se na mala vrata vraća na naše stolove. Štoviše, vodi se “teška” rasprava je li bolji grah s kiselim zeljem ili kiselom repom, naravno uz dodatak suhih rebarca

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

Zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima predstavljene su različite smjese za sjetvu pokrovnih usjeva koje su jedan dio smjesa zastupljenih na našem tržištu, sve osobine posijanih vrsta te će zasigurno olakšati izbor smjese za sjetvu iduće godine.

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina

U vrijeme kada mineralna gnojiva na tržištu postižu vrlo visoku cijenu, uzgoj leguminoza ili dodavanje stajskog gnojiva smanjuje potrebe dodavanja potrebnih hraniva kroz mineralnu gnojidbu. Smjese koje se upotreblja-

Praktični prikaz i učionica u polju na kojoj su se okupili poljoprivredni proizvođači iz različitih dijelova Hrvatske održana je 6. studenog 2022. godine u organizaciji poljoprivrednog obrta Konzerviranje voća i povrća Šopar iz Murskog Središća. Prepoznavši važnost stanja tla u ostvarivanju stabilnih prinosa, cijela obitelj Šopar prije tri godine započela je na svojem gospodarstvu sjetvu pokrovnih usjeva i provođenju konzervacijskih oblika obrade tla i svoje iskustvo na ovom polju nesebično dijele s ostalim proizvođačima.

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine. Razlika

Zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima predstavljene su različite smjese za sjetvu pokrovnih usjeva koje su jedan dio smjesa zastupljenih na našem tržištu, sve osobine posijanih vrsta te će zasigurno olakšati izbor smjese za sjetvu iduće godine.

Vidjeti danas poljoprivrednika u Međimurju koji vadi, odnosno čupa repu i to onu običnu stočnu, prava je rijetkost. Reklo bi se kako se na prste jedne ruke mogu takvi nabrojiti. Stoga nismo mogli odoljeti Stjepanu Đurkinu iz Belice kojeg smo sreli upravo u tom poslu.

- Repu sijem svake godine, poručio je Stjepan. Istina, ne za ishranu stoke, već za ljudsku potrebu. Imam ju na jednoj mekoti i vjerujem kako ću sve uspjeti prodati na sajmu.

uzgajivač zečeva. Tako da se ta vrijedna namirnica traži uglavnom zimi i to za kiseljenje ili pak �ine i pre�ine pogače uz dodatak oraha ili sira. Mnogi se ne mogu odlučiti je li bolji grah s kiselim zeljem ili kiselom repom.

Međutim, s repom se može napraviti puno više toga.

neće biti ni ova zima. Posao kiseljenja radi supruga i to po recepturu kako se to nekad radilo. Istina, ne kiseli se odmah sva repa za cijelu sezonu, već u manjim posudama više puta. Jer repa, za razliku od zelja, može dulje stajati i prije se ukiseli. Dovoljno joj je naime tek tjedan dana.

čak i u običnoj staklenoj �laši za zimnicu jer je stvarno brzo ukiseljena, a zimi predstavlja pravu blagodat za naše tijelo. Repa je odličan lijek za mnoge bolesti, naročito bronhitis. Naime, pire od repe kuhan u mlijeku (najbolje kozjem) nekad se koristio za ublažavanje simptoma bronhitisa.

Okus maruna čista je fantazija

- Gospođe koje kupuju repu od mene pričale su mi o deliciji koju nisu mogle nahvaliti, ističe naš sugovornik. Riječ je o juhici od domaće race kojoj se doda malo krumpira i svježa repa narezana na kockice ili ploške. Može biti i juha od kokoši, odnosno kokota.

Postupak je vrlo jednostavan i poprilično sličan kiseljenju zelja.

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

Dakle, repa se oguli i nariba.

Narodna medicina govori da ništa tako ne liječi kašalj kao repa, posebno crna repa s medom koji poništava njen gorak i opori okus.

Naime, bila je suša i nije je puno naraslo, no zato je odlične kvalitete.

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Nepravedno zaboravljena

hrana

Malo je poznato kako je repa bila okosnica ljudske prehrane u Europi prije nego što nam je iz Amerike stigao krumpir. I to ne samo korijen već i lišće koje se priprema slično kao i špinat te blitva. Iz naših tanjura preselila se potom u staju kao hrana, uglavnom za krave. Tada ju je sijao svaki farmer. Kako pak sada ni krava nema, a ono malo što ih ima, sigurno ne jede repu. Nađe se pokoji

- Radeći godinama u Italiji, maruni su me naprosto opčinili, kaže Marijan Branilović Pajo koji ovih dana bere marune na svom gospodarstvu u Zasadbregu.

Prije svega, kaže, u voćarnicama su uvijek imali najveću cijenu, a tu je naravno i njihova veličina.

- Što se okusa tiče, to je nešto sasvim drugo u odnosu na naš autohtoni šumski kesten, dodaje. Puno su slađi, čista fantazija i puno se lakše čiste.

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to dvogodišnje.

Obvezna žličica brašna

No, kako to obično biva u životu, repa i to pretežno kisela ponovno se na mala vrata vraća na naše stolove. Štoviše, vodi se “teška” rasprava je li bolji grah s kiselim zeljem ili kiselom repom, naravno uz dodatak suhih rebarca.

- Meni je de�initivno kisela repa puno bolja i uvijek ju stavljam ispred kiselog zelja, kaže Stjepan. No, ona se mora kiseliti doma, onako po starinski.

U njegovoj se obitelji repa uvijek kiselila, a izuzetak

Maruni i grožđe beru

- Na dno plastične posude stavi se najprije sol, na to ide sloj repe i lagano se sve stisne, otkrio nam je suprugin recept. Potom se doda žlica bijelog brašna kako bi se dobio škrob koji dovodi do vrenja. Postupak se ponavlja dok se ne napuni posuda.

Po želji se dodaju listovi lovora te papar u zrnu.

Istina, bio je to, kako kaže, promašaj jer su ih suša i visoke temperature desetkovale pa se u novoj rundi odlučio za jednogodišnje. Voćka nije samooplodna pa stoga za nasad treba nabaviti nekoliko vrsta. Očito je to bio pun pogodak jer se grane savijaju pod težinom plodova. Marune vole i voluharice koje su mu trenutno najveći neprijatelj. Probao je sve “recepte” i preporuke koje je čuo. Od stakla pod korijen i ovčje vune, a zasadio je i na kilograme lukovica narcisa

Za razliku od zelja, repa se ne smije jako tiskati jer nije tako žilava i mogla bi se pretvoriti u bezličnu kašu. Na kraju ide vrećica s vodom kao teret. Dobro bi bilo da barem dan-dva posuda stoji u toploj prostoriji, a onda se seli na stalno, hladnije mjesto.

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

Osim toga, juha od repe, po receptu naših baka, itekako će nam dobro doći ako imamo problema s bolesnim plućima, prehladom, ali i bilo kojim drugim problemom vezanim za dišne organe.

s više sunca. Kesten porodicu s hrastom i pa je i ono dugovječno. naime poživjeti i do 500 na. Interesantna je da ju mnogi smatraju kom poput badema, i oraha.

Vanjski čirevi te razne druge kožne tegobe kao što su rane, ozebline i sl. mogu se tretirati oblozima od repe. Ona se jednostavno zgnječi s kruhom i mlijekom te stavi na bolno mjesto. Repa je odlična u pročišćavanju i dezin�iciranju.

Potražnja veća od proizvodnje

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

- Žličicu brašna mi oduvijek dodajemo u repu i drugačije ju ni ne znamo praviti. Brašno daje repi ono nešto, �inu teksturu, bijelu boju i okus. Repa se može kiseliti

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odnosno bolje se razvilo.

Zbog svoje niske kalorične vrijednosti odličan je dodatak jelovniku za mršavljenje, a pozitivni učinci na zdravlje trebali bi biti više nego dovoljan razlog za uvrstiti ju u svačiji jelovnik, bez obzira na to želimo li smršavjeti ili ne.

Budući da je već njihov uzgoj, sviđa mu sada kreće u novi proizvodnju vlastitih ca. Naime, zasadio divlji kesten na koji jepiti grančice svojih Doduše, neće to raditi jer još nije to naučio eksperimentirati.

Razlika između maruna nije samo već i u boji, veličini te ploda.

Kesten (lat. Castanea tiva) jedna je od devet roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. arheološki dokazi da on jedna od prvih namirnica

SAVJETI

Piše: Suzana Pajić

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Piše: Suzana Pajić

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

BRALI SMO stočnu repu sa Stjepanom Đurkinom iz Belice

Stjepan Đurkin ne može se požali� na urod svoje repe

Bogatstvo mednih okusa

Kako vrijeme stišće temperature zraka, tako se stišće i ponuda na našoj središnjoj gradskoj tržnici i čakovečkom sajmu. U stvari, ponuda se domaćeg povrća smanjuje jer su nestale ljetne kulture poput paprike, rajčice i krastavaca. Istina, može ih se još uvijek naći, ali sporadično. Njih sada zamjenjuju jesenko i korjenasto povrće poput mrkve, peršina, cikle, repe i celera. Drugim riječima, vrijeme je za poriluk, kelj pupčar, obični kelj, zelje te salatu endiviju. Gledajući cijene, isplati se otići do sajma gdje se većina namirnica nudi po puno povoljnijim uvjetima. Jedina je mana što sajam radi samo srijedom. Ipak, primijetili smo da je na njemu skuplji primjerice kelj, dok su salate i krumpir tu negdje, uglavnom na istom iznosu. Ista je stvar i s medom koji se sada, u sezoni virusa i prehlada, ipak traži nešto više. Ovisno o vrsti meda, cijene se kreću od 60 kuna za cvjetni pa do 80 za kestenov. U sredini, odnosno 70 kuna je bagremov med te med od lipe. Može se kupiti i kremasti med, med od metvice, medljikovac, kako kome paše. (vv)

8-10 kn Kelj pupčar (kg): 20 kn Kelj (kg): 10 kn Repa (kg): 8 kn Med, cvjetni (900 g): 60 kn Med, bagrem (900 g) 70 kn Mandarina (kg) 12 kn

Kesteni (kg): 15 kn Naranča (kg): 15 kn Šipak (kg) 25 kn

CIJENE SAJAM

Salata (kg): 20 kn

Poriluk (kg): 12 kn Rajčica (kg): 15 kn

Cvjetača (kg): 10-15 kn

Mladi luk (pušlek): 5 kn

Zelje (kg): 8-10 kn

Kelj pupčar (kg): 20 kn Kelj (kg): 10 kn

Repa (kg): 8 kn Med, cvjetni (900 g): 70 kn Med, bagrem (900 g) 80 kn Mandarina (7 kg) 50 kn

Grah (kg): 35-60 kn

Žitarice (kg) 3 kn Krumpir (kg): 5 kn

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC Suodgovornost bazena i kupača – zdravo kupanje

Plivanje se u povijesti čovječanstva pojavilo prilično rano, a u 20. stoljeću postaje sve popularnije. Počeli su se graditi unutarnji i vanjski bazeni zbog čega plivanje nije samo ljetna aktivnost. Uz atletiku, plivanje je jedan od osnovnih sportova jer se uz njega razvijaju vaterpolo, moderni petoboj, triatlon i sinkronizirano plivanje.

Smatra se jednim od najtemeljitijih oblika vježbanja, osnažuje mišiće tijela, podiže vitalnost te jača kardiovaskularni sustav.

Međutim, i u ovoj priči mikroorganizmi imaju svoju ulogu i mjesto. Ljudsko je tijelo veliko stanište mnoštva bakterija.

Nasreću, s većinom tih mikroskopski malih bića živimo u prijateljstvu i simbiozi.

Međutim neke bakterije (npr. patogena E. coli, patogene vrste sta�ilokoka i streptokoka, vrste Pseudomonas) te gljivice (npr. Candida, vrste Trichophyton, vrste Epidermophyton i vrste Microsporum) i paraziti koji također nisu vidljivi prostim okom (npr. Cryptosporidium/Giardia) mogu biti patogene za čovjeka i uzrokovati bolest.

Analiza mikrobiološke kakvoće bazenske vode temelji se na određivanju indikatora bakterija (E. coli, ukupnih koliforma, fekalnih koliforma i vrsta Pseudomonas).

S gledišta apsolutne sigurnosti, količina klora u bazenskoj vodi od 0,5 ppm, a i uredni nalazi indikatora bakterija nisu 100-postotna sigurnost za odsutnost svih mogućih potencijalno patogenih bakterija i virusa u vodi kojih može biti i preko 100 različitih vrsta.

Za održavanje kupališta i provođenje higijenskih mjera odgovorni su vlasnici baze-

na. U tom smislu provodi se pranje bazena, dezinfekcija vode, �iltriranje i izmjena vode, tehničko održavanje (popravci) te godišnji remont.

No, jeste li se zapitali možete li vi kao kupač pridonijeti mikrobiološkoj kakvoći bazenske vode? Pridržavamo li se kućnog reda na bazenskim kupalištima i na taj način također osiguravamo zdravo kupanje sebi i ostalim kupačima?

Podsjetimo se zajedno što je naša obveza na bazenskim kupalištima.

1. Obavezno tuširanje prije ulaska u bazen i prolazak kroz predbazen (dezbarijeru) za pranje nogu – smanjit će se količina epiderme koja se skida s naše kože i kapljični ekskreti (nos, anus, mokraćni otvor).

2. Nošenje kape – za vrijeme boravka u bazenu svakom kupaću otpadne nekoliko desetaka vlasi čime se povećava količina organske tvari u bazenskoj vodi.

3. Izbjegavati posjet bazenu ako imate vidljive promjene na koži, crvenilo, akne – prišteve, ogrebotine i posjekotine.

4. Suzdržavanje od bilo kakvih �izioloških potreba vezanih za nuždu u bazenskoj vodi.

Naravno da voda za kupanje nije sterilna. U njoj uvijek perzistira mala količina bakterija koja se djelomično uklanja �iltracijom, a klor koji se nalazi u vodi onemogućava njihovo umnažanje.

Upravo zato vodite brigu i o svojoj samozaštiti tako da se dobro istuširate nakon kupanja u bazenskoj vodi.

Ako osjećate pad vlastitog imuniteta (herpes, mononukleoza) ili ste na terapiji kortikosteroidima i citostaticima, odgodite posjet bazenu do popravljanja općeg stanja.

Boravak na bazenu iskoristite kao doprinos vlastitom zdravlju, ali ne zaboravite da smo i mi kupači suodgovorni za zdravo kupanje svih nas.

MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

Piše: mr.sc. Bojana Božović, dr. vet. med.

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Mario Kečkeš iz Preloga sa svojom paletom meda ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Stjepan Kovač iz Domašinca na sajmu je nudio domaću repu

Ostavite lišće ispod grmlja i drveća

Jedan od čestih jesenskih poslova, mnogima jako mukotrpan, jeste grabljanje i uklanjanje lišća koje nakon prvih mrazeva popada s listopadnog grmlja i drveća. Osim što je mukotrpan, meni je taj posao i sasvim nepotreban. Grabljanje i spremanje lišća je nešto što nisam nikad napravila u svom biovrtu niti imam namjere to raditi. Naime, lišće ima jako bitnu funkciju u biosustavu i s razlogom pada upravo ispod grmlja i drveća. Priroda je čudesno usavršena i povezana, pa tako i to ima svoj razlog. Naime, lišće ispod drveća i grmlja dobro je stanište brojnim korisnim organizmima pa ih štiti od hladnoće i smrzavanja, a istovremeno mnogima, poput glisti, pruža i hranu. Grabljanjem lišća ispod drveća i grmlja ruše se staništa brojnim organizmima i onemogućuje im se uspješno prezimljavanje.

Još bitniji razlog je taj što grabljanjem lišća drveću oduzimate hranu koje je ono stvaralo za sebe tijekom cijele sezone. Tim je veća šteta ako to lišće ne kompostirate i vratite iduće sezone biljkama, nego samo spalite. Naime, biljke tijekom svog rasta u lišću pohranjuju hranjiva i vrijedne minerale koji su im potrebni. Najesen to lišće padne na tlo, gdje ga gliste uvlače pod tlo i prerađuju u humus pa to lišće tako opet hrani svog domaćina. Upravo većinu lišća ispod drveća gliste su u stanju „potrošiti" preko zime i to je jedan od razloga zašto ne grabljati lišće. Sve otpalo lišće ispod drveća i grmlja zapravo je vrijedna sirovina kojim priroda sama

sebi proizvodi, tj. reciklira hranu. Zato i šume imaju najbogatije tlo humusom –radi stalne “proizvodnje” iz otpalog lišća na tlu. Stoga na najlakši način – ne-grabljanjem i ne-uklanjanjem lišće vi sami bez ikakve muke gnojite tlo oko grmlja i drveća.

Mnogu grabljaju lišće jer ispod njega počinje polako nestajati trava, a bitno im je imati lijepi travnjak. To je točno, jer ako trava prekrivena lišćem izgubi kontakt sa suncem i zrakom, počinje nestajati. Međutim, to i jest cilj drveća koje odbacuje lišće. Naime, trava je veliki potrošač hraniva koje krade drvetu ako raste oko njega pa lišćem preko zime potiskuje trave i tako si osigurava više hraniva. Ako ipak želite održati i travnjak ispod drveća, ali i nahraniti drveće, ovo su neke od opcija: usitnite lišće tako da prijeđete kosilicom preko njega ili u posebnim sjeckalicama za lišće i granje – na taj način će lišće manje zasjeniti tlo, a ipak će ga nahraniti. Pokupite samo pola lišća, a drugu polovicu ili kompostirajte ili vratite ispod drveta nakon par mjeseci, nakon što gliste prerade prvu polovicu – travi će ostati više svjetla i neće nestati, a tlo je nahranjeno. Ako ostavite sve lišće, na proljeće uvijek možete i dosijati travu.

Stoga, umjesto pritiska i tlake oko skupljanja lišća, radije iskoristite to vrijeme za uživajte u šetnji i uživajte u hodanju po tepihu otpalog lišća. Uživajte u bojama i raznolikosti lišća, u mirisima i zvukovima jeseni. A neka Priroda sama napravi svoje, ona to ionako najbolje zna. :)

Skromna endivija vrlo je hranjivo povrće

- Ne znam hoćemo li stići pojesti svu salatu ili će ponovno navaliti puževi kao lani, požalila se naša vrtlarica

Piše: Vlasta Vugrinec

Gotovo je sredina mjeseca studenoga i naši vrtovi u različitom su stanju. Dio vrtlara već je sve povadio, gredice zaštihao i ostavio ih na počivanju do proljetne sjetve i sadnje.

- Mi smo zaštihali veći dio vrta i ostavili smo samo gredicu s endivijom i vlascem, kaže Svjetlana Kolarić iz Pribislavca.

I doista, gredica s endivijom, ili kraljicom jesenskih salata, doista lijepo izgleda. Za glavice endivije ova blaga jesen prava je blagodat pa se nesmiljeno razvijaju i šire. Istina, ni malo mraza im ne škodi.- Ne znam hoćemo li stići pojesti svu endiviju ili će

ponovno navaliti puževi kao lani, požalila se naša vrtlarica.

Salata skromnih zahtjeva za blagih zima može preživjeti na gredici, samo uz lagani pokrov. Doduše, može se i porezati te spremiti u podrume ili pak ukopati u pijesak.

Gredice na počivanju

Obitelj Kolarić nije od onih vrtlara koji povrtlarsku sezonu ne prekidaju.

- Ne sijemo na jesen ništa jer nam dosta povrća rodi i ne treba nam, kaže Svjetlana.

Stoga se gredice pažljivo pripremaju za prezimljavanje. Sve se poskida s gredice s time da biljni ostaci završavaju u kompostištu. Potom se vrt ručno preštiha i tako ostavi.

- Kako zimi ložimo isključivo drvima, počeli smo pepeo bacati po vrtu. Čuli smo da je to dobro za zemlju. Do sada nikad to nismo radili i vidjet ćemo što će biti.

Rano na proljeće zemlja se ponovno usitnjava, ovoga puta frezom i doda joj se kompost iz vlastitog kompostišta. I onda kreće sjetva i sadnja ranog povrća.

Dobrobit pepela za vrt

A da se pepeo i poljoprivreda, odnosno vrtlarstvo vole, poznato je odavno. I ne samo da se vole već su koristi od pepela višestruke. Najveća uloga pepela je smanjenje kiselosti tla. Ništa manje važna stvar nije ni njegova upotreba u borbi protiv invazivnih španjolskih puževa, dok pravi znalci znaju tajne pripreme raznih otopina

kako za gnojidbu, tako i kao

Trenutno se pepeo može u vrlo tankom sloju posipati po vrtu dok su gredice prazne ili pak spremiti za kasniju uporabu. Vrijednu sirovinu šteta je baciti jer je izvrstan izvor kalcija, kalija i mikroelemenata za vrt.

Pepeo osim toga popravlja i strukturu teških glinastih tala jer razbija tlo i pomaže u prozračivanju.

No, postoji i jedan ali. Naime, nije ga dobro upotrebljavati u velikim količinama i kod svega povrća. Naročito ga ne voli krumpir jer mu za rast treba nešto kiselije tlo. No, pepeo je zato poželjan na gredicama rajčica, pastrnjaka, mrkve i celera.

Vole ga cikla te tikvice dok, će mahune graha i graška biti punije uz njegovu upotrebu.

Poznati su rezultati ovogodišnjeg 16. po redu ocjenjivanja kvalitete međimurskog meda na koje je pristiglo 66 uzoraka, najviše do sada.

Kao i prethodnih godina ocjenjivanje i analiza koja mu prethodi obavljeni su na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju. Kao rezultat ocjenjivanja de�ini-

tivno se može zaključiti da kvaliteta međimurskih medova nije upitna, a i više je puta dokazana na raznim ocjenjivanjima u Hrvatskoj i susjedstvu.

Podjela zasluženih priznanja obavit će se 19. studenog u sajamskoj dvorani MESAP-a u Nedelišću, nakon otvorenja sajma u 12 sati. Od 66 uzoraka 20 ih je osvojilo zlato,

35 srebro, 10 broncu, dok je jedan dobio zahvalnicu.

Najveći broj bodova, 19,58, dobio je med od heljde Pčelarstva Trupković iz Novog Sela Rok.

Zlato su osvojili: Pčelarstvo Trupković (4) iz Novog Sela Rok, Branko Lipić iz Murskog Središća, Sanja Đuran iz Selnice, Damir Rainer (2) iz Štrigove, Goran Novak iz Male Subotice, Mladen Vinko

iz Murskog Središća, Dragutin Pintarić iz Pretetinca, Pčelarstvo Kanaan iz Šenkovca, Boris Kovačević iz Čakovca, Željko Mrazović iz Ferketinca, Ivan Vrbanec iz Palinovca, Alojzije Friščić iz Nedelišća, Marijan Kutnjak iz Murskog Središća, Franjo Petek iz Štrigove, Darinka Horvat iz Stanetinca i Marijan Borko iz Trnovca.

U VRTU Svjetlane Kolarić iz Pribislavca

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Svjetlana Kolarić pohvalila se svojom salatom

prirodni insekticid.

BERNARDIN VRT

Biljni čajevi po Mariji Thun

Zasigurno nije preporučljivo tijekom cijele godine za doručak piti jedan te isti čaj od ljekovitog bilja. Možemo započeti promjenom čaja prema danima u tjednu, sukladno tome kojim su planetima pojedine biljke pridružene.

• Za petak, dan Venere, najpogodniji je čaj od stolisnika. Za litru vode dovoljne su dvije cvjetne glavice.

• U subotu, dan Saturna, uzimamo sušene cvjetove bazge. Za litru čaja dovoljan je jedan veći štitac.

• U nedjelju, dan Sunca, bismo mogli započeti s čajem od koprive. Od 8 do 10 listova treba preliti vrelom vodom, ostaviti 5 min, procijediti i zatim piti.

• U ponedjeljak, dan Mjeseca, imamo čaj od preslice koji je najbolje pristaviti u hladnu vodu i pustiti da kuha 5 min. Ako poljsku preslicu ne poznajete točno, nemojte

ju onda sami brati, nego je radije kupite u ljekarni.

• U utorak, dan Marsa, mogao bi se piti čaj od višnjinih ili hrastovih listova. Listove treba preliti vrelom vodom.

• Za srijedu, kao dan Merkura, pogodan je čaj od kamilice. Od 6 do 8 cvjetova prelije se litrom vode jer čaj ne bi trebao biti prejak.

• U četvrtak, dan Jupitera, prelijemo 6 – 7 cvjetova maslačka vrelom vodom.

Čajeve je najbolje piti bez šećera, kako bi radi pravog užitka do izražaja došla prava aroma dotičnog čaja. Preporučamo da uvijek napravite šalicu čaja više nego što je potrebno za doručak. Ostatak ulijte u kanticu za zalijevanje sobnog cvijeća i dopunite je vodom. Vaši miljenici na prozorima i u cvjetnjacima ubrzo će vam za to pokazati svoju zahvalnost.

Tabela prikazuje žitarice u prehrani �jekom tjedna:

PLAN SADNJE

11. studenog – Dan korijena Izradit ćemo D8 iz pepela ili niže potencije pro�v zla�ce, varoe i štetnika s crvenom krvlju.

12. studenog – Dan cvijeta Počeo period za presadnju.

13. studenog – Dan cvijeta Radimo s pčelama, režemo kupus, kasna berba grožđa.

14. studenog – Dan cvijeta Do 11 sa�, a od 12 sa� povoljno za biljke lista.

15. studenog – Dan lista Provodimo mjere pro�v puževa, posebno ugodno za biljke lista od 2 do 14 sa�.

16. studenog – Dan lista Od 1. do 20. studenog Sunce je ispred zviježđa Vage, što znači da će se mikroorganizmi u tlu ponovo razmnožava�. Tada je primjereno vrijeme za gnojidbu pašnjaka i travnjaka. Ako dodatno prskamo i preparatom Marie Thun, po�čemo djelovanje mikroorganizama u tlu. Tvari će se tako bolje preradi� u kompleks gline i humusa i neće dospje� preduboko u zemlju.

17. studenog – Dan ploda Presadimo voćke i bobičasto voće.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA

DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC

Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Venera Saturn Sunce Mjesec Mars Merkur Jupiter petak subota nedjeljaponedjeljak utoraksrijeda četvrtak zob kukuruz pšenica riža ječam proso raž

Želimo proširiti centar djelovanja

Piše: Sanja Heric

Godišnjom skupštinom i svečanom večerom u utorak, 8. studenog, obilježena je 10. godišnjica rada Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi, kao i redovna godišnja skupština Udruge.

LAG je osnovan 22. listopada 2012. godine na Osnivačkoj skupštini u Lopatincu gdje je prisustvovao 31 predstavnik osnivača LAG-a Međimurski doli i bregi, a prvotno se prostirao na osam JLS-a zapadnog Međimurja (Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova). U lipnju 2015. godine područje LAG-a je prošireno na Podturen i Mursko Središće, a drugo proširenje LAG-a na središnji dio Međimurja (Belica, Domašinec, Mala Subotica i Pribislavec) bilo je u lipnju 2016. godine. Treće proširenje na Vratišinec bilo

je u svibnju 2019. godine, a četvrto u travnju 2022. godine na Dekanovec i Čakovec čime se LAG prostire na površini od 503,83 km², ima 86.246 stanovnika u 108 naselja.

LAG trenutno ukupno broji 141 člana. Od toga je 121 punopravnih i 20 pridruženih članova (izvan područja LAG-a).

– To je i društvena i �inancijska udruga, koja se bavi i raspisivanjem natječaja i brojnim drugim edukacijama i mora služiti stanovništvu svojeg područja na kojem djeluje, naglasila je predsjednica LAG-a Sanja Krišto�ić i dodala da će se truditi u narednom razdoblju proširiti centar djelovanja.

LAG-om se osim članovima doprinosi kvaliteta života čitavoj zajednici. Svi znamo da važnost LAG-a postepeno raste i da će u budućnosti njegova uloga biti još važnija, istaknuo je Josip Grivec, zamjenik župana

Pokretni most osvojio je čitavu Hrvatsku

Lovro

škole Jože Horvata Kotoriba osvojio je brončanu medalju na izložbi ARCA 2022. u Zagrebu uz pomoć svoje mentorice Jelene Tuksar koja je učiteljica tehničke kulture u školskom Klubu mladih tehničara.

Njegov rad Pokretan most prvo je izložen na ovogodišnjoj Smotri učeničkih radova koja je održana u sklopu Županijskog natjecanja mladih tehničara u Graditeljskoj i tehničkoj školi u Čakovcu.

Sudjelovao je i na izložbi INOVA-MLADI 2022. gdje je

nagrađen zlatnom medaljom. Također je na Izložbi radova mladih inovatora u sklopu Agro Arce 2022. koja je održana u Prelogu nagrađen brončanom medaljom. (st)

EMIL VIBOVIĆ, predsjednik UOLL-a, ljuti se na kruta pravila carinske službe

Za donaciju vrijednu 9 kuna platili smo carinu 280 kuna

- Molim carinsku upravu da nas razumije i da nas ne carine. Znaju dobro kao i svi u Hrvatskoj za našu akciju Plastičnim čepovima do skupih lijekova, odnosno zašto skupljamo čepove i kamo sredstva idu dalje, ističe Emil Vibović

Piše: Vlasta Vugrinec

Danijela Hal iz SAD-a brižljivo je skupljala plastične čepove te u dobroj volji i nadi da će svojom malom gestom pomoći, poslala ih je u paketu u Hrvatsku. Točnije, u Čakovec, Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma koja prodajom tih čepova prikuplja sredstva za kupnju skupih lijekova, koji nisu na listi HZZO-a. Nažalost, svojom humanošću Udruzi je

samo zadala glavobolje. Naime, prilikom podizanja tog paketa Emil Vibović doživio je veliko razočarenje i ljutnju pa se došao požaliti u našu redakciju. Ne na poštu, za koju kaže da nije ništa kriva, već na carinu.

- Na carini je paket otvoren i vidjelo se da su čepovi, ljutio se Vibović. Smatram da su nam mogli izići u susret, a ne nas ocariniti za više od 280 kuna. A riječ je bila o paketu od 5 kilograma čepova vrijed-

Do sada je skupljeno više od 460.000

kilograma čepova

U projekt prikupljanja plastičnih čepova uključeno je više od 1450 subjekta. Tu su škole, vrtići, udruge, vjerske zajednice, društveno odgovorna poduzeća, policijske uprave, ekološke udruge, Crveni križ, vatrogasne zajednice, udruge žena i umirovljenika pa i građani pojedinci. Od 2013. godine, kada je akci-

ja započela, prikupljeno je više od 460.000 kilograma plastičnih čepova ili 3000 kubika.

Tijekom godina Udruga je uspjela dogovoriti i sklopiti ugovor o suradnji s 9 gradova u kojima postoji sabirni centar. Tome treba pridodati još i 20 lokacija, odnosno sva reciklažna dvorišta Čistoće u Zagrebu.

nih svega 9 kuna. Ljutnja je bila tim veća što je ukupna vrijednost čepova bila svega 9 kuna. Naime, kilogram plastičnih čepova stoji oko 1,5 kunu.

- Molim carinsku upravu da nas razumije i da nas ne carine, dodaje. Znaju dobro kao i svi u Hrvatskoj za našu akciju Plastičnim čepovima do skupih lijekova, odnosno zašto skupljamo čepove i kamo sredstva idu dalje.

Volonteri u Udruzi, mahom preboljeli ili samo zaliječeni, muče se prepakiravajući pristigle čepove u Totovcu u velike jumbovreće pažljivo zapisujući svaku donaciju, objavljujući svakog donatora imenom i prezimenom na stranici Udruge na Facebooku i onda ih carinska služba tako odere.

- Plaćamo prijevoz od Totovca do Osijeka u ovlašteno komunalno poduzeće. Uspjeli smo se dogovoriti s Dravom International za minimalnu cijenu po šleperu od 1200 do 1500 kuna, kaže. Drugim riječima, svi im pomažu ko-

liko mogu pa sad apelira i na carinsku službu da se ne drži striktnih pravila jer je to za Udrugu veliki trošak, a smatra i nepotreban.

Osim toga, ljudi će se destimulirati i neće se željeti više priključiti njihovoj akciji koja je, usput budi rečeno, i ekološka jer se plastični čepovi zbrinjavaju na ekološki prihvatljiv način.

Dakle, morat će odbijati takve pakete.

Carinska

služba

prebacila odgovornost na Hrvatsku poštu

Poslali smo upit carinskoj službi o cijelom slučaju i odgovor smo dobili u strogo birokratskom tonu koji je trebalo nekoliko puta pažljivo pročitati kako bi se razumio smisao. Uglavnom, carinska služba nema ništa s pošiljkom čepova, već je cijeli posao odradila Hrvatska pošta. Shodno tome, upućuju Emila Vibovića da se za eventualnu žalbu obrati Pošti.

Emil Vibović, predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma s doniranim čepovima koje je država ocarinila s 280 kn

LAG Međimurski doli i bregi

Predstavnici osnivača LAG-a Međimurski doli i bregi s priznanjima koja im je dodijelila predsjednica LAG-a Sanja Krištofić

Erdelji iz Osnovne

LOVRO ERDELJI osvojio brončanu medalju na izložbi inovacija u Zagrebu

Lovro Erdelji

OSNOVNA ŠKOLA ŠTRIGOVA

Fešta do jutra na 30. obljetnici od napuštanja školskih klupa

Generacija učenika 1991./92. Osnovne škole Štri gova obilježila je 30. obljet nicu završetka svog osnov noškolskog obrazovanja u subotu, 29. listopada. Njih 20-ak, dobro raspoloženih, sastalo se najprije u školi na

satu razrednika na kojem su prisustvovale i njihove razrednice Refika Dedić i Cvetka Jahn.

Prisjećanja ranih dana mladosti nastavili su na ve čeri uz glazbu i ples u Potr tom kotaču u Jurovčaku, a

potom u kultnom Čavleku u Štrigovi. Obljetnici su se odazvali sljedeći učenici: Jožica Kocen, Božica Hunja di Čurin, Danijela Brežnjak, Jožica Rajner Cmrečnjak, Mihaela Oletić Novak, Anita Levačić Muršić, Anita Kovač

Šafarić, Dejan Arnuš, Stanko Podgorelec, Dejan Kučinić, Bojan Kerman, Jozef Novak, Miran Horvat, Vilim Petran, Zdravko Makovec, Srećko Heđa, Stanko šoštarić, Bran ko Wolf i Bojan Vidra. (sh)

STANARI PRVOMAJSKE ulice u Goričanu žale se na ugroženost zbog opasnog prometa u svojoj ulici

Nogostup bi riješio sigurnost djece i stanara

- Sve više i opasnije je zbog nedostatka nogostu pa po kojem bi se mogli bezbrižno kretati pješa ci i stanovnici te ulice, tim više što se vozači ne pridržavaju ograničenja brzine od 50 km na sat

Međimurskim novina ma obratila se stanarka Prvomajske ulice iz Gori čana o sigurnosti građana, posebno u dijelu ulice od kućnog broja 52 do 92.

- Smatramo da je u toj ulici potrebito postavljanje nogostupa i cestovno ležeće barijere, to jest usporivača prometa da bi se smanjila brzina kretanja svih vrsta motornih vozila zbog pove ćanja starosti stanovnika navedene ulice, kazala je.

Ulica se nalazi na sa mom kraju naselja pa je promet vozila najveći u jutarnjim i popodnevnim satima, kada zaposlenici obližnjeg poduzeća odlaze i dolaze na posao.

Sve više i opasnije je zbog nedostatka nogostu pa po kojem bi se mogli bezbrižno kretati pješaci i stanovnici. Motorna vozila svih vrsta koja prometuju tom cestom razvijaju brzine veće od dozvoljene, premda je dozvoljeno ograničenje 50 kilometara na sat pa su zbog toga još više ugrože ni stanovnici te ulice među kojima je i 26 djece.

Posebno se to odnosi na vikend te ljetnu turističku

sezonu, kad bi nogostup, da ga ima, riješio problem sigurnosti kako bi se pješaci mogli bezbrižno kretati.

O svojem problemu stanarka te ulice je još po četkom 2019. godine upo znala tadašnjeg načelnika Moharića i Općinsko vijeće, a kaže da su se o potrebi rješavanja tog problema peticijom izjasnili i drugi stanari.

Reagirali su i više puta da se poveća sigurnost u toj ulici te nam je dostavila pisane dokaze da su se obra tili općini, koji su zasigurno ostali i negdje u općinskim ladicama. Zamoljeni smo da identitet građanke ne otkri vamo, ali podaci su poznati redakciji.

Kontaktirali smo načel nika Emanuela Sinkovića koji je kazao da se njemu osobno građani po tom pita nju nisu obraćali, ali je kazao da mu je problematika te ulice poznata.

- Radi se o županijskoj cesti i problem nije jedno stavno riješiti, ali radimo na tome da pronađemo najbolje rješenje, odgovorio je načel nik Sinković.

(BMO)

OSNOVNA ŠKOLA ŠTRIGOVA

Nakon 15 godina generacija ponovno na okupu

Štrigovčanci rođeni 1992./93. ponovno su se sastali kako bi zajednički obi lježili 15 godina od završetka Osnovne škole Štrigova. Od ukupno 32 učenika, obljetnici se odazvalo njih 13.

Nakon sata razrednika sa Srebrenkom Šenji te prisje ćanja osnovnoškolskih dana ležerno druženje nastavilo se uz svirku tamburaša u pubu Potkova u Toplicama Sveti Martin. Sljedeći susret

dogovoren je za pet godina kada će brojiti okrugli broj od 20.

Proslavi su se ovog pu ta pridružili: Rafael Mikec, Dario Kovačić, Sanja Heric, Marijana Gornik, Petra Ker

man, Barbara Čalopek (Bre žnjak), Simon Ferlin, Danijel Marčec, Maja Golub, Danijela Jurjević (Muršić), Viktorija Kerman (Viher), razrednica Srebrenka Šenji i Filip Jakopić (sjedi). (sh)

Udruga oboljelih od le ukemije i limfoma poziva vas da svojim novčanim prilogom ili proizvodom sudjelujete u ostvarenju još jedne božićne priče. Volon teri Udruge svake godine za Božić obilaze svoje oboljele članove u akciji Pokažimo oboljelima da nisu sami te ih prigodno daruju paketima koje doniraju razni dona tori. Ove godine planiramo pripremiti i podijeliti 158 poklon-paketa i 14 po klon-bonova u vrijednosti od 500 kuna za obitelji u potrebi. Akciju neprekidno provodimo već 23 godine.

Možete nam donirati papirnate i vlažne mara mice, toaletni pribor, pastu za zube, ručnik, sapun, šam pon, kreme za djecu, puder, prigodnu igračku, pokoji slatkiš, bojanku, bojice i sl.

Udruga sustavno vodi brigu o osobama oboljelima od najtežih malignih bole sti, koje se tijekom liječenja nađu u potrebi. Nažalost, među njima ima i mnogo djece.

Poklon-pakete dijelit ćemo u bolnicama: ŽB Ča kovec, OB Varaždin, KBC Zagreb i KB Merkur te obi teljima u kojima ima oboljele djece, a nalaze se u kućnoj njezi.

Ako se odlučite za bilo kakvu donaciju, vo lonteri će se pobrinuti za transport i proslijediti da rove. Udruzi možete po moći i uplatom donacije na žiro-račun otvoren u Privrednoj banci Zagreb: HR5123400091116005263. Poziv na broj: 02-251222.

Emil Vibović, predsjednik UOLL-a

Okupila se generacija 1991./.92. sa svojim razrednicama Refikom Dedić i Cvetkom Jahn

Učenici, koji su prvi razred osnovne škole upisali 1999./ 2000., na satu razrednika s učiteljicom Srebrenkom Šenji

MOLBA za donacije Udruge oboljelih od leukemije i limfoma

Pokažimo oboljelima da nisu sami!

Međimurske novine i BluKids vas daruju VOLIM JER…

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo vedrog gospodina Jozu Miličevića. Rekao nam je da je naš čitatelj i da

ga zanimaju sve naše priče i vijesti. Prati nas i čita svakog petka. Razveselili smo ga platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Nina Škvorc

Treći kupon 92. kola

Novo, 92. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupo-

na koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 11. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s

čita novine!

svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 22. studenoga.

Sretnog dobitnika 92. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. studenoga. (mk)

skupi

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu Jozo Miličević iz Ivanovca rado

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našem čitatelju Jozi Miličeviću i prodavačici Nini Škvorc

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

Poklon-bon možete preuze� u redakciji Međimurskih novina

Pofotkajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail: foto@mnovine.hr

Maja i Petar Vargek iz Preloga dobili su Jelenu rođenu 15. listopada. Stariji Lovro ima 2 godine.

Novopečeni roditelji Filip Blažon i Petra Kutnjak iz Svetog Mar�na na Muri dobili su prvog sinčića Evvela rođenog 1. kolovoza

VIKEND VODIČ

petak,

11. studenog

15 - 21 sat

Trash Mar�nje

Vinska kuća Hažić 18:00

MMČ

Muzej Međimurja Izložba, Maša Bajc 18:00

Scheierica Čakovec Izložba slika Mladen Rain

Dom kulture Prelog Svjetski dan audiovizualne baš�ne 17:00

Tko pjeva zlo ne misli 19:00

Imam 2 mame i 2 tate 20:00

Mamas & Tapas Four 4 Jazz

subota,

12. studenog 15 - 21 sat

Trash Mar�nje Vinska kuća Hažić 23:00

Koncert Boban Rajović Šampion

Nedjelja,

13. studenog 17:00

Zasadbreg Koncert U san mi dođu tambure

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC najavljuje 11. studenoga

Razgledajte izložbu Maše Bajc Priroda stvari

U izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec u 18 sati 11. studenoga u petak održat će se otvorenje izložbe Maše Bajc Priroda stvari koju možete razgledati do 4. prosinca.

Maša Bajc renomirano je ime u fotografskom svi-

jetu na nacionalnoj razini, no osim u Hrvatskoj svoj kreativni trag ostavila je i na američkom tlu. U Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec predstavit će se domaćoj publici s fotografskom izložbom Priroda stvari. Radi se o

konceptualnoj instalaciji koja se sastoji od više komponenti: tekstualnog uvoda u izložbu, zatim serije od 16 fotogra�ija pričvršćenih obostrano na 8 stalaka koji slobodno stoje u prostoru te serije od 16 uokvirenih rečenica/zapisa.

IZLOŽBA u Scheierici u Čakovcu 11. studenoga

Varaždinac Mladen Rain predstavit će se akrilom

U galeriji poznate čakovečke palače Scheier, u samom centru grada, otvara se još jedna nova izložba.

U petak, 11.11.2022. od 18 sati, međimurskoj likovnoj publici će se po prvi puta samostalno predstaviti varaždinski umjetnik Mladen Rajn i to s dvadesetak slika većih formata, rađenih u tehnici akrila na platnu. Slike s prevladavajućim plavim tonovima

prikazuju umjetnikovo viđenje igre svjetla i boja u morskim dubinama.

Odatle i naziv same izložbe: U dubini.. igra svjetla. O slikaru i njegovom umjetničkom radu govoriti će Dalia Oluić, autorica predgovora u katalogu i Toni Fažon, predsjednik Likovnog udruženja Čakovec. Mladen Rajn svestrani je umjetnik, koji svoj likovni izričaj artikulira kroz slikarstvo i kiparstvo.

MARTINJE u Prelogu donosi večer smijeha

MJESEČNI VODIČ

17. i 19. studenog Kino za mlade Čakovec Filmska radionica Izrada filmskog spota

18. studenog 21:00

Meta Bar Čakovec Koncert Breskvica

19. studenog

Prostor

Party Heavyweight večer Sandroid, Kninjah, Niniva, Andy 26. studenog – 24. prosinca Čakovec Advent u Gradu Zrinskih 26. i 27. studenog

Koncert Lepa Brena

Josip Škiljo Stand-up Comedy Show

Škiljo.

SplickeScene - Josip

se do suza uz

ZNANJE

Osim stand-up komedije posjetitelje očekuje prigodni tradicionalni meni iz međimurske kuhinje, a nakon ve-

KNJIGA NAGRAĐUJE - Kate Bateman:

čere slijedi glazbeni nastup - Andrea i Goran Šafarić!

Ulaznice uz rezervaciju stolova mogu se kupiti u Gradskoj kavani Lovac u Prelogu po cijeni od 60 kuna.

KINO ZA MLADE Čakovec organizira besplatnu filmsku radionicu

Izrada glazbenog spota na zadani instrumental

U trajanju od tri dana, uz Međunarodni dan srednjoškolaca – 17. 11. na Maloj sceni Vinko Lisjak Centra za kulturu održat će se besplatna �ilmska radionica. Voditeljica radionice bit će Marina Zlatarić, profesorica hrvatskog jezika, autorica nagrađivanih �ilmova.

Mladen Rain, varaždinski umjetnik

cijenu. Ruska princeza Anastazija Denisova skriva se u Londonu i pod lažnim imenom živi životom obične pučanke. Za petama joj je opasan izdajnik Ruskoga Carstva koji je želi prisili� na brak kako bi se domogao njezina bogatstva i kako bi je spriječio da svjedoči pro�v njega. Kada zločinac razotkrije njezino skrovište, Anastazija je prisiljena prihva�� Wolffovu ponudu i preseli� se k njemu.

Radionica će se odvijati 17., 18., i 19. 11. od 10 do 13 sati i od 16 do 18 sati, a slijedit će ritam rada od ideje do realizacije. Na radionici može prisustvovati 15 učenika. Nit

vodilja radionice bit će �ilmska izražajna sredstva, razgovor o idejama, pisanje sinopsisa, snimanje kadrova, montaža spota, projekcija i analiza. Učenici moraju imati mobitel. Također, 17. 11. u 13 sati pozivaju na projekciju �ilma Moonage Daydream, po ulaznoj cijeni od 10 kn. To je glazbeno-biografski �ilm o umjetniku koji utire put u 21. st. Film je na programu Kina za mlade i 2. 12. s uvodom Dine Pokrajac, �ilmske kritičarke.

U ŠAMPIONU 12. studenoga

megakoncert

Dolazi popularni pjevač Boban Rajović!

U Šampion u Domašincu dolazi poznati pjevač Boban Rajović u subotu 12. studenoga. Bobanova energičnost na sceni i hitovi koje svi volimo garancija su za odličan koncert koji je pred nama. Crna lala, Pomozite mi drugovi,

Kilometri ljubavi, Padobran, Lijepa žena, Malena, Spartanac, Gromovi, Usne boje vina, Princeza i slične hitove pjevat će do kasnih sati. Ulaz je od 21 sat, ulaznice u pretprodaji su 80 kuna, na dan koncerta 100.

kupon br.

vikend Mjesto i poštanski broj: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK

za

sa

Kratki sadržaj knjige: Sebas�en Wolff, grof od Mowbraya, nije vjerovao u ljubav sve dok ga strastven poljubac s prelijepom neznankom nije prisilio na preispi�vanje vlas��h uvjerenja. Kada otkrije da između tajanstvene ljepo�ce i zagonetnog nestanka ruske princeze postoji veza, Seb shvaća da se iza naizgled nevine fasade žene za kojom žudi ipak krije drugačija is�na… I da tu is�nu mora otkri� po svaku

Nijedan odlikaš, ali čak osam vrlo dobrih

Kao i mnogobrojne prijašnje godine, Hrvatski autoklub (HAK) u suradnji s ADAC-om i ostalim europskim autoklubovima napravio je veliki test čak 33 guma u dvjema izrazito traženim dimenzijama – 185/65 R15 i 215/60 R16, a ukupno su testirana 33 nova modela zimskih guma

Pri odabiru gume treba imati na umu i vlastite običaje i stil vožnje. Ako ste puno na autocesti, bitne su vam sve karakteristike autogume pa i ne možete ići prema jeftinijim modelima. No vozite li se samo lokalnim, ali asfaltiranim cestama, tu se držite onog pravila: I najgora zimska guma bolje je od ljetne.

Hrvatski autoklub (HAK) je i ove godine u suradnji s ADACom i ostalim europskim au toklubovima napravio test zimskih guma, a ovog puta su testi rane dvije izrazito tražene dimenzije – 185/65 R15, kojima se koriste auto mobili kao što su VW Polo (test-vozilo), Renault Clio i Zoe, Opel Corsa, Peugeot 208, Citroen C3, Dacia Sandero, Seat Ibi za, Hyundai i20 i i30, Kia Rio i Stonic, Nissan Micra, Mazda 2, te dimenziju 215/60 R16, kojom se koriste automo bili kao što su Škoda Karoq (test-vozilo), Seat Ateca, Honda HR-V, Fiat 500X, Maz da CX-3, Peugeot 3008 i drugi modeli ove klase.

Test zimskih guma 185/65 R15

U manjoj dimenziji testirano je 16 modela te je dojam nakon ukupnih re zultata pomiješan. Maksimalnu ocjenu izvrstan nije zavrijedila ni jedna zimska guma, njih četiri su vrlo preporučljive (Continental WinterContact TS 870, Go odyear UltraGrip 9+, Semperit SpeedGrip 5 i Michelin Alpin 6), sedam je preporučljivih (sve su dobile smanjenje ukupne ocjene zbog manjih nedostata ka u barem jednoj kategoriji), dok se tri djelomično preporučuju (jasni nedostaci u određenim kategorijama), a dvije se ne preporučuju prvenstveno zbog tra gičnih rezultata na mokroj podlozi (Im perial Snowdragon HP i Wanli SW611).

Dakle, čak pet od ukupno 16 pneu matika u dimenzijama 185/65 R15 nije dobilo jasnu preporuku stručnog oso blja, pri čemu su sve tri zimske gume s ocjenom “djelomično se preporuču je” (Dunlop Winter Response 2, Fulda Kristall Montero 3 i Barum Polaris 5) podbacile na – suhom. Što to konkretno znači? Dakle, prema ocjenama zabilježe nima na testu, ta tri modela ne omogu ćuju mirnu vožnju na suhoj podlozi pri

brzinama primjerenima autocestama, guma ne vodi vozilo savršeno ravno, od nosno vozači nemaju primjereni osjećaj za upravljačem niti dobivaju adekvatan odgovor nakon pomicanja upravljača, a to dovodi do nužnih korekcija putanje jer vozilo ne skreće pod očekivanim kutom. Iako ti nedostaci nisu kritični, definitivno su neugodni i iscrpljujući prilikom duže vožnje po autoputu. Me đutim, puno je nezgodnija činjenica da kod svih triju navedenih modela vozilo ima tendenciju ranog preupravljanja čim guma dosegne svoj limit tijekom izbje gavanja prepreke, zbog čega neiskusniji vozači mogu relativno lako izgubiti kon trolu nad automobilom.

Dva pneumatika sa začelja ovog redoslijeda – Imperial Snowdragon HP i Wanli SW611 platili su danak vr lo lošem ponašanju na mokroj podlozi, gdje je podbacila i prethodno spome nuta Fulda Kristall Montero 3. To se najzornije vidi na rezultatima kočenja (od 80 km/h do zaustavljanja). Naime, čak 13 modela se smjestilo unutar samo 5 metara (Bridgestone Blizzak LM005 – 36,2 metra i Barum Polaris 5 – 41,4 metra), dok debelo na dnu, s rupom od gotovo 4 metra, zaostaju Fulda Kristall Montero 3 (45,2 metra), Imperial Snowdragon HP (45,7 metara) i Wanli SW611 (47,7 metara). Još malo slikovitije opisano: na poziciji na kojoj se vozilo opremljeno modelom Bridge stone Blizzak LM005 zaustavilo, vozila na kojima su bili montirani Fulda Kri stall Montero 3 i Imperial Snowdra gon HP su se kretala brzinom oko 36 km/h, a s modelom Wanli SW611 čak 39 km/h. Dakle, ako živite u području gdje su zime blage, s puno kiše, možda bi bilo bolje izbjeći ta tri pneumatika.

Što se tiče najboljih, zanimljivo da su se sva četiri modela, gledano uku pnu ocjenu, smjestila unutar samo jedne desetinke, pa možemo reći da se radi o iznimno izjednačenim proizvo

dima: Continental WinterContact TS 870, Goodyear UltraGrip 9+ i Semperit Speed-Grip 5 po 2,2, a Michelin Alpin 6 je zavrijedio 2,3. Naravno, svaka ima i svoju jaku stranu, pa se tako Conti nental ističe ujednačenošću, Goodyear vrhunskim ponašanjem na mokrom, Semperit blista na snijegu, a Michelin nema premca po izdržljivosti. Ukratko, koju god od tih četiriju gume izabrali, ne možete pogriješiti te sve ovisi o vašem stilu vožnje i podneblju u kojem živite.

Upravo te dvije komponente – stil vožnje i podneblje – još više će doći do izražaja prilikom izbora jednog od se dam modela koji su se našli u sredini našeg poretka, a koji se preporučuju. Dakle, pojedinci koji su spremni pri hvatiti manje nedostatke na suhom i mokrom, ali im je u isto vrijeme važno dobro ponašanje na snijegu, mogli bi iza brati BFGoodrich G-force Winter 2. Oni ma, pak, koji tijekom zime ne vide puno snijega, mogli bi odgovarati Vredestein Wintrac ili Nexen Winguard Snow’G3. Vozači koji tijekom zime ne prevale pre više kilometara mogli bi se odlučiti za Bridgestone Blizzak LM005 ili Maxxis Premitru Snow WP6, dok bi se pojedinci koji se rijetko koriste autoputom mogli opredijeliti za Firestone Winterhawk 4. Ako vam izbor padne na Avon WT7 Snow, onda vam sigurno presudnu ulo gu neće igrati vožnja po suhom i snijegu, kao ni izdržljivost gume.

U konačnici treba naglasiti sljedeće: što niže budete silazili u ovom poret ku, morat ćete prihvaćati proizvode sa sve više nedostataka, a razlika u cijeni između boljih i lošijih sigurno neće biti toliko velika. Zato je dobro razmisliti prije konačnog izbora.

Test zimskih guma 215/60 R16

U većoj dimenziji 215/60 R16 uku pan je dojam ipak nešto bolji. Naime, ov

dje su od 17 testiranih modela također četiri vrlo preporučljiva (Continental WinterContact TS870, Dunlop Winter Sport 5, Goodyear UltraGrip Performan ce + i Michelin Alpin 6), čak 12 ih se pre poručuje (bez značajnijih nedostataka), a samo jedan se djelomično preporučuje (Cooper WM-SA2+). Ni ovdje nije bilo iz vrsnih proizvoda s pet zvjezdica, ali nije bilo ni onih sa samo jednom zvjezdicom koji se ne preporučuju.

Ono što čini razliku kod ovih gu ma je prvenstveno ponašanje na suhoj podlozi i tu su četiri spomenuta “vrlo preporučljiva” proizvoda značajno od skočila u odnosu na samo “preporuč ljivu” pratnju. Druga kategorija u kojoj su se vodeći posebno istaknuli bila je vožnja na snijegu, gdje su najbolje re zultate po krugu ostvarili Goodyear UltraGrip Performance +, Continental WinterContact TS870 i Dunlop Win ter Sport 5 (Michelin Alpin 6 je malo zaostao). Ukratko, najbolja četvorka na ovom testu nije pokazala gotovo ni jedan nedostatak.

Središnja skupina od 12 pneumatika nije bila tako besprijekorna, ali njihovi nedostaci ulaze u skupinu tzv. manjih, pa ni njihovi kupci nemaju razloga za pretjeranu zabrinutost. Ukratko, Yoko hama BluEarth*Winter V906 i Toyo Ob serve S944 imaju prostora za određeni napredak na mokrom i snijegu, Kleber Krisalp HP3, Esa+Tecar Supergrip Pro, NokianTyres WR Snowproof, Uniroyal WinterExpert i Matador MP93 Nor dicca na suhom i mokrom, GT Radial Winterpro 2 na suhom, mokrom i sni jegu, Bridgestone Blizzak LM005 samo na snijegu, Sava Eskimo HP2 samo na mokrom, a Vredestein Wintrac i Falken Eurowinter samo na suhom. Na začelju kolone je Cooper WM-SA2+ koji se samo djelomično preporučuje jer su nedostaci na suhom i po izdržljivosti jednostavno preveliki, a poseban dojam ne ostavlja ni na mokrom i snijegu.

VRLO PREPORUČLJIVO

Continental WinterContact TS 870 ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, uvjerljiva na snijegu, solidna predviđena kilometraža nema

Goodyear UltraGrip 9+

ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, osobito vrlo preporuč ljiva kod akvaplaninga nema

Semperit Speed-Grip 5

rubno vrlo preporučljiva na suhom, izvr sna kod akvaplaninga, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu, najniža potrošnja goriva manji nedostaci u kočenju i držanju ce ste na mokrom

Michelin Alpin 6

ujednačena guma, najizdržljivija guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu manji nedostaci kod poprečnog akva planinga

PREPORUČUJE SE

BFGoodrich G-force Winter 2 vrlo preporučljiva na snijegu, rubno vr lo preporučljiva po potrošnji goriva, vrlo preporučljiva po izdržljivosti manji nedostaci na suhom i mokrom

Vredestein Wintrac rubno vrlo preporučljiva na suhom, vr lo preporučljiva na mokrom, rubno vrlo preporučljiva po izdržljivosti manji nedostaci kod poprečnog akva planinga i na snijegu

Bridgestone Blizzak LM005

vrlo preporučljiva na suhom, najbolja na mokrom manji nedostaci na snijegu i ledu, nedo staci po izdržljivosti

Maxxis Premitra Snow WP6 iznadprosječna na suhom, vrlo prepo ručljiva na mokrom nedostaci na snijegu, manji nedostaci na ledu, najviša potrošnja goriva, nedostaci po izdržljivosti

Firestone Winterhawk 4 vrlo preporučljiva na mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu, najniža potrošnja goriva nedostaci na suhom

Nexen Winguard Snow’G3 vrlo preporučljiva na mokrom i ledu nedostaci na suhom i snijegu, nedostaci kod poprečnog akvaplaninga

Avon WT7 Snow vrlo preporučljiva na mokrom i ledu nedostaci na suhom i snijegu, nedostaci po izdržljivosti

DJELOMIČNO SE PREPORUČUJE

Dunlop Winter Response 2 vrlo preporučljiva na mokrom, najbolja na snijegu, niska potrošnja goriva nedostaci na suhom

Fulda Kristall Montero 3 vrlo preporučljiva na snijegu i ledu, niska potrošnja goriva, izvrsna po iz držljivosti nedostaci na suhom i mokrom

Barum Polaris 5

rubno vrlo preporučljiva na snijegu, ni ska potrošnja goriva, vrlo preporučljiva po izdržljivosti nedostaci na suhom i mokrom, nedo staci na ledu

NE PREPORUČUJE SE

Imperial Snowdragon HP vrlo preporučljiva na suhom i ledu, vrlo preporučljiva po izdržljivosti veći nedostaci na mokrom, nedostaci na snijegu

Wanli SW611 rubno vrlo preporučljiva na ledu, niska potrošnja goriva nedostaci na suhom, veći nedostaci na mokrom, nedostaci na snijegu

VRLO PREPORUČLJIVO

Continental WinterContact TS870 ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu, solidna predviđena kilometraža nema

Dunlop Winter Sport 5 ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom i mokrom, vrlo preporučljiva na snijegu, niska potrošnja goriva, visoka predviđena kilometraža nema

Goodyear UltraGrip Performance + ujednačena guma, rubno vrlo prepo ručljiva na suhom, vrlo preporučljiva na mokrom i ledu, izvrsna na snijegu manji nedostaci kod uzdužnog akvapla ninga

Michelin Alpin 6

ujednačena guma, vrlo preporučljiva na suhom, rubno vrlo preporučljiva na mo krom, vrlo preporučljiva na snijegu i ledu manji nedostaci kod poprečnog akva planinga

PREPORUČUJE SE

Yokohama BluEarth*Winter V906 vrlo preporučljiva na suhom i ledu, niska potrošnja goriva manji nedostaci na mokrom i snijegu

Bridgestone Blizzak LM005 vrlo preporučljiva na suhom, najbolja na mokrom nedostaci na snijegu

Kleber Krisalp HP3 vrlo preporučljiva na snijegu i ledu, niska potrošnja goriva nedostaci na suhom i mokrom

GT Radial Winterpro 2 vrlo kratak zaustavni put na suhom, kratak zaustavni put na snijegu, vrlo preporučljiva na ledu nedostaci na suhom i mokrom, nedo staci na snijegu

Sava Eskimo HP 2 najizdržljivija guma, rubno vrlo pre poručljiva na suhom, vrlo preporuč ljiva na snijegu i ledu, niska potrošnja goriva nedostaci na mokrom, najbučnija guma

Vredestein Wintrac

vrlo preporučljiva na mokrom, rubno vrlo preporučljiva na snijegu, iznad prosječna na ledu, niska potrošnja goriva nedostaci na suhom, najlošija po izdržljivosti

Esa+Tecar Supergrip Pro najniža potrošnja goriva, vrlo preporuč ljiva na snijegu i ledu nedostaci na suhom i mokrom

Toyo Tires Observe S944 vrlo preporučljiva na suhom i ledu nedostaci na mokrom i snijegu, najviša potrošnja goriva

Nokian Tyres WR Snowproof vrlo preporučljiva na snijegu i ledu nedostaci na suhom i mokrom

Uniroyal WinterExpert

najniža potrošnja goriva, vrlo preporuč ljiva na snijegu, najbolja na ledu nedostaci na suhom i mokrom

Matador MP93 Nordicca vrlo preporučljiva na snijegu i ledu nedostaci na suhom i mokrom

Falken Eurowinter HS01 rubno vrlo preporučljiva na snijegu, vrlo preporučljiva na ledu nedostaci na suhom

DJELOMIČNO SE PREPORUČUJE

Cooper WM-SA2+ vrlo preporučljiva na ledu, niska potroš nja goriva nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom i snijegu, najlošija po izdržljivosti

AUTO ROBI slavi 10. rođendan uz nabavu modernog vulkanizerskog stroja

Vlasnici vozila koji su počastili svoje limene ljubimce aluminijskim naplatcima mogu odahnuti. Taj delikatniji zadatak povjerava se samo iskusnim vulkanizerima koji “znaju znanje”, a Robi Šafarić podigao je ljestvicu na još profesionalniju razinu i to nabavkom modernog vulkanizerskog uređaja za izmjenu guma.

Robert Šafarić Robi, vlasnik je automehaničarskog obrta u Nedelišću koji će s početkom 2023. godine proslaviti uspješ nih deset godina poslovanja. Kao pravi poduzetnik svjestan je važnosti ulaganja u poslova nje pa je povodom obljetnice odlučio nabaviti moderan vul kanizerski uređaj za izmjenu gu ma poznate marke EVERT kojim će pružati svojim klijentima još kvalitetniju i bržu izmjenu guma.

- Na ovom gruntu radim od 1987. godine. Počeo sam kao

zaposlenik u prijašnjim firma ma koje su bile tu, a danas sam, evo, ponosni vlasnik vlastite radnje koja posluje dobro već punih 10 godina, govori nam Robi.

Robija i njegov tim možete posjetiti u Nedelišću na adresi Čakovečka 62 i obaviti sve na jednom mjestu: redovni servis vozila, izmjenu guma, servis LPG sustava i sve što vam mo že zatrebati za sigurnu vožnju.

Riješite se briga i krenite mirni na tehnički pregled!

Osim vrhunskih vulkanizerskih usluga, Auto Robi servisira i vozila na autoplin!

Ako ste jedan od sretnika s ugrađenim LPG sustavom, do bro je znati da servis možete obaviti i kod Robija u Nedeli šću. Zamjena LPG spremnika, potrošni materijal i bilo koje autoplin-iznenađenje koje vas snađe, Robi i njegov tim rje šavaju redovito i u najkraćem mogućem roku.

IZMJENA GUMA v Nedelišću pri Robiju

SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, samostalni koncert

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

intervju tjedna

našoj obitelji uvijek se slušala klasična glazba, od mojeg rođenja. Roditelji su me na mnogo koncerata, a klavir, stari u našoj je kući uvijek bio moj izazov

U frizerstvu i slikarstvu pronašao svoju svrhu

Vadlja Golenko

Sven Tomašić Foto: Zlatko Vrzan

- Kako ja to volim reći, rođen sam u frizerskom salonu. Majka mi je frizerka i cijelo svoje djetinjstvo sam gledao i proučavao kako majka radi u salonu, na samom početku spomenuo je Darko Purić (37) iz Čakovca.

Siladi iz Čakovca u sklopu Zrinskog Festivala samostalni konCentru za kulturu Čaklavirsku pratnju klavira Glazbene Varaždinu, Danijela

Inače, Darko je vrstan frizer i umjetnik na području Međimurja koji u svom stvaralaštvu uistinu radi nevjerojatne radove, i s kosom klijenata, i na platnu.

Glasovir je pohađala profesorice Varga je pohađala Prvu školu Čakovec i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić, smjer glasovir profesorice Nade Varga.

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov. Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu.

15 godina, a sveukupno se frizerstvom bavi 20 godina.

- Što se tiče truda, rada i odricanja, tek sad mi se trud isplatio. Ljudi misle da biznis ide preko noći, ali nažalost ne ide. Treba biti ustrajan, željeti i sanjati svoj cilj, napominje Purić.

Frizerstvo je složeno zanimanje

Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

Kako kaže, prvo je bio na praksi u maminu salonu pa se kasnije zaposlio u jednom čakovečkom poznatom frizerskom salonu gdje je radio šest godina.

Zatim sam pohađala glazbenu školu Varažsmjerove teorija glazbe i klasi profesorice Matišić.

Nakon toga, njegove životne okolnosti otvorile su mu put prema privatnom biznisu, gdje je otvorio svoj frizerski salon. U svojem frizerskom salonu Backstage djeluje već

Trenutno sam na Muakademiji u Zagrebu, glazbena pedagogija klasi profesorice Oršanić. Živim u Častudiram u Zagrebu većinom u Zagrebu, mlada i uspješna mezzosopranistica. malena je pjevala u zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno obrazovanje, a nakon toga srednjoškolsko i naposljetku akademija. našoj obitelji uvijek klasična glazba, od

Njegov put do uspjeha nije bio lagan. Kako kaže, svi napori su zapravo put do višeg zadovoljstva i užitka u samom radu i cijelom procesu. Biti kvalitetan frizer je zapravo vrlo složeno zanimanje. U tom zanatu treba biti i sociolog, psiholog, farmaceut i umjetnik. Treba znati baratati raznim kemikalijama, kompozicijama, omjerima, kako pristupiti klijentima te kako zadovoljiti njihove potrebe.

- Dosta ljudi mi kaže ja isto radim s ljudima. Razlika

Darko je noćni umjetnik

Zanimljivost kod Purića jest da je noćni umjetnik. Naime, on stvara samo noću jer tada pronalazi najviše mira, inspiracije i fokusa. - U noći su mir i tišina. Nema impulsa, klinaca koji su gladni i žedni i s kojima treba napraviti zadaće. Noć je moja i treba mi malo sna da normalno funkcioniram. Imam super ženu koja shvaća moje potrebe i dopušta mi da spavam duže kad noću slikam, a ujutro ne moram ići odmah u salon, zaključuje Purić. Trenutno sprema svoju drugu samostalnu izložbu koja će možda biti održana u

Pjevala na Varaždinskim baroknim večerima - Još u srednjoj školi imala sam priliku pjevati na 48. Varaždinskim baroknim večerima uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra, te sam s istim orkestrom nastupila na koncertu talentiranih učenika srednje glazbene škole. Tijekom studija sudjelovala sam na raznim projektima Muzičke akademije kao što su: I. Kuljerić: Animal Farm, C. Orff: Carmina Burana i Antologija hrvatske zborske glazbe, nastavlja.

Lendavi u kulturnom domu. Purić se osim frizerstvom i slikanjem bavi i biciklizmom, trčanjem i kung fuom. Vrlo je svestrana osoba koja pronađe vremena za sve što ga privlači i zadovoljava.

Također je sudjelovala u projektu izvedbe Velike mise u c-molu Wolfganga Amadeusa Mozarta sa Zborom Hrvatske radiotelevizije uz prat-

- Često me ljudi kod mojih radova pitaju što mi to znači. Ja ništa ne želim svojim radovima i slikarstvom reći. Nemam ideju da im kažem da je to mrtva priroda, da je tu žena koja čeka muškarca na bregu itd. Pustim ljudima da sami donesu svoj osvrt i osjećaj prema tome što vide na mojim radovima, zaključuje Purić.

je raditi s ljudima, a još uz to i na ljudima, zaključio je.

Budući da je Darko jedno vrijeme živio i djelovao u Zagrebu, objasnio nam je koliko je sama metropola utjecala na njegov rad te nedostaje li i nama to nešto u Međimurju.

jeve i espresso. Vole da svako pranje kose bude zapravo i masaža vlasišta. U salonu se koriste ekološki prihvatljivim preparatima za kosu.

i da smo precizni prije svega. Ako je termin u 12, najkasnije u 12:15 možeš doći na termin, a ne 15 do 1, zaključuje Purić.

KAMO SUTRA

ijetke je zaobišla vijest o smrti engleske kraljice Elizabete II. koja vladala 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o životu, vladavini, obiodnosima. Izvlači se svašta. Od njenog turbulentnog ljubavnog života s u ranoj mladosti, do koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj Svi mi koji smo napratili seriju The Crown,

KAMO SUTRA

Nedavno sam naletjela na post Kristijana Iličića, putoholičara kojeg već duže vrijeme pratim na društvenim mrežama. Čovjek je od svojeg života napravio nešto što većina može samo sanjati. Putuje i za to dobiva novac. Naravno, nije sve crno-bijelo, iza toga stoji puno rada i truda. Nije svatko za to. Ali ono što mi je privuklo pažnju je post u kojem

koja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

nju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije na kojem je dirigirala poznata norveška dirigentica Grete Pedersen.

- Ne mogu reći da su to neke velike razlike. Mi tu na sjeveru stvarno živimo jako dobar život. Zagreb nudi puno veću različitost, odnosno, raznolikost ljudi i utjecaja. Imate više mogućnosti za nekakvo kreativno izražavanje. Međutim, smatram da mi ovdje u Međimurju imamo dovoljno ciljane publike. Nema velike razlike.

Mezzosopranistica

Također, sam ambijent je vrlo važan, stoga glazba mora biti pomno odabrana. Svakoj stranci se posvete individualno i samim tim stvaraju svoju ciljanu publiku.

Vinka Siladi iz Čakovca održala je svoj prvi samostalni koncert u Centru za kulturu

Za klijente Darko spominje da je u njegovu salonu skoro podjednako muških i ženskih klijenata. Imaju i kvalitetan pristup za barbering, modernu brijačnicu za muškarce. Trenutno u salonu radi pet zaposlenih, a četiri učenice su na praksi.

U pravilu klasični pjevači ne pjevaju samo opere, već je repertoar puno raznovrsniji,

Drugačije i posebnije frizersko iskustvo

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

Što se tiče njegova frizerskog salona, smatra da je posebnost to što pružaju svojim klijentima drugačije iskustvo frizerskog salona. Od toga da klijentima nude razna pića, ča-

Kraljica zasjenila sve!

Osim frizerstvom bavi se i slikanjem apstraktnih kompozicija

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

U drugom dijelu razgovora razgovarali smo o njegovoj percepciji o samoj umjetnosti. Nedavno je imao prvu uspješnu izložbu u Scheierici koju je nazvao Samozadovoljavanje. Tamo je izložio 30-ak akrila na platnu i 15-ak kolaža. Smatra da nema više tradicionalne i suvremene umjetnosti, one su se spojile i postale su hibridan pojam.

- Ono što je meni važno jest da smo kvalitetni, identični i prepoznatljivi u svom radu

Tako su i na njegovim radovima upečatljive razne dimenzije radova, teksture i oblici. Također, poigrava se i s više medija koji stvaraju kolaž. Govorio je i o međimurskoj umjetničkoj sceni. Pohvalio ju je i smatra da imamo vrsne i kvalitetne umjetnike diljem županije. Prostori poput CZK-a, Scheierice i ZAF festivala daju prostora umjetnicima da se još više razvijaju i promoviraju.

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Izruguju se oni koji se boje

se osvrnuo na komentare drugih ljudi.

Naime, nedavno je posjetio jedno pleme koje živi u pustinji. Zovu se Wodaabe i jednom godišnje rade zanimljiv i nama čudan festival Gerewol kako bi održavali tradiciju. Ovo pleme je jako veliko, ima ih oko 100 tisuća i žive raštrkano. Zato je ovaj festival jedinstvena prilika da se susretnu i da žene prona-

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

đu svog muškarca. Ono što je drugačije je da su muškarci ti koji se oblače, plešu, a žene su te koje gledaju koji od njih ima najbjelje zube i bjeloočnice.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

Potom plešu zavodnički ples, a žene biraju kojeg će muškarca odabrati. Nakon što je post skupio veliki interes, jer realno rijetko tko je ovo mogao vidjeti uživo, a većina nas se po prvi puta s takvim običajima susrela,

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

ne bismo mi bili komentatori na društvenim mrežama da nismo ostavljali špiljarske i neumjesne komentare. Ljudi sa “zapada” se zgražaju iz svega što je drugačije, posebno i iz drugih kultura.

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti.

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

Naravno da postoje neki rituali i običaji iz kojih se zgražamo na isti način, kao što je obrezivanje djevojčica koje je i dandanas prisutno u nekim muslimanskim kulturama, ali

ovaj ples plemena iz Nigerije zaista je samo dokaz kako živimo u svom zatvorenom svijetu. Ponekad je potrebno otvoriti srce, dušu i um prema drugačijem svijetu u kakvom živimo i pronaći smisao u tome.

U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

Ono što sam ja primijetila na tom plemenu je da su svi vitki i stasiti. A pogledajmo kakvo smo mi društvo. Prečesto debelo i bolesno.

Piše:

Piše: Dora Vadlja

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 23. STUDENOGA U CINESTARU VARAŽDIN.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

DARKO

Simpa�čan frizer Darko Purić u akciji

NOGOMET

Poraz Poleta u derbiju kola, Rudaru bod, Dinamo uzeo sva tri

U 12. kolu 3. NL Sjever promjena na vrhu gdje je Polet prepustio mjesto križevačkom Radniku. Od ostalih dvaju naših klubova Rudar je remizirao, dok je Dinamo upisao minimalnu pobjedu.

U velikom derbiju po bjeda je pripala domaćinu u Križevcima koji se pogocima Srbljinovića i Mladena vratio na vrh s dvama bodovima ispred glavnog konkurenta. Očito će se između Radnika i Poleta prona ći jesenski prvak jer je Varteks remizirao u Murskom Središću i sveo šanse na minimum. Ja ko vrijednu pobjedu ostvarila je Podravina u Virju čime je sustigla svoga protivnika i od maknula od Koprivnice koja će tek imati prigodu smanjiti nedostižan razmak u svojoj nedjeljnoj utakmici. Dinamo je došao do domaće pobjede nad gostom iz Virovitice pogotkom jockera Karla Malenovića dese tak minuta prije kraja susreta. Polet se s gostovanja u Križevcima vraća praznih ruku

Derbi kola bio je u pravom smislu riječi. Prvo poluvrijeme na strani Poleta, drugi poluvri jeme na strani Radnika. Polet svoje prilike u prvom polu vremenu nije iskoristio, iako je je bio vrlo blizu postizanju zgoditka. Drugo poluvrijeme Radnik poletniji i na kraju se požrtvovnost isplatila kada je Srbljinović matirao Jambresa. Na samom kraju susreta Jan drašec je izborio kazneni uda rac, koji je u pogodak pretvorio kapetan Hrvoje Mladen. Ovom pobjedom Radnik se vratio na vodeće mjesto prvenstva.

U derbiju kola tako bodovi ostaju u Križevcima pa je očeki vano zadovoljniji domaći trener.

- Prvo poluvrijeme podjed naka igra obje ekipe uglavnom uz borbu na sredini terena. Jedna velika šansa gostiju koju na našu sreću nisu iskoristili.

Drugo poluvrijeme naša brža igra donijela je i više prilika gdje smo jednu akciju i okrunili pogotkom. Polet pokazuje zašto se s nama bori za prvo mjesto jer nisu posustali već odlično pariraju i igraju dobar nogomet.

Nakon našeg konstantnog pri tiska izboren je i kazneni uda rac koji nam nakon realizacije donosi pobjedu vrijednu prvog mjesta u borbi sa Poletom kao direktnim konkurentom, re kao je Anthony Pavlović trener Radnika.

No i gostujući trener Bre zovec usprkos porazu nije pri kazivao nezadovoljstvo.

- Čestitam Radniku na po bjedi. Lijepi ambijent, odlični suci – sve kako derbi zasluži. Vidjela se naša dominacija i bili smo puno bolji, falila nam je realizacija, ali iskreno ja sam ponosan na svoje dečke kao da smo pobijedili. Na pravom smo putu i idemo u novi tje dan i pripremiti se za sljedeću utakmicu. Hvala Radniku na lijepom gostoprimstvu i zbog toga se igra nogomet, kazao je poslije derbija Josip Brezovec trener Poleta.

U sljedećem kolu Polet po novo gostuje, odlazi na megdan probuđenoj Podravini.

- Mi u svaku utakmicu ulazimo napadački, agresivno sa željom da pobijedimo. Tako ćemo se postaviti i u Ludbregu, a ako će domaćin biti uspješniji čestitat ćemo im, rezolutan je bio trener Poleta.

Rudar i Varteks podijelili bodove

U međužupanijskom der biju u Murskom Središću po djela bodova između Rudara i Varteksa.

- Ako gledamo slijed doga đanja na utakmici, mi možemo žaliti za pobjedom, ali nismo izgubili na izuzetno teškom

gostovanju protiv odlične do maćinske ekipe, okrećemo misli sljedećem protivniku, kratak je bio Nikola Goričanec, trener Varteksa.

- Tvrda i teška utakmica s malo prilika s obiju strana. U 20. minuti imamo stopostot nu šansu. Nakon centaršuta s desne strane odličan skok na sedam metara i udarac glavom Nedeljka Kevina i još bolja obra na Valentića gdje čupa loptu ispod same grede. U zadnjih 15 minuta nakon našega faula napucavamo igrača Varteksa gdje se lopta odbija u sredinu terena te brzim pasom dolazi do Šoštarica koji ulazi u 16 me tara, vara našega stopera koji ga ruši te Varteks zasluženo dobiva jedanaesterac. Na na šu radost golman Kodba brani udarac, lopta se odbija još dva puta do Varteksovih igrača gdje opet Kodba vrhunski reagira i oba puta skida zicere te treći

put igrači Varteksa rade faul na njemu i lopta je za nas, rekao je u uvodu Andrija Balajić trener Rudara.

- Nažalost nakon toga je Varteks iz jedne brze kontre po lijevoj strani poveo nakon centaršuta autogolom našega kapetana Šardija. Drugo po luvrijeme još tvrđa utakmica, ali ipak smo mi bili ti koji smo diktirali tempo dok se Varteks odlučio igrati na kontranapade. Iz jedne dobre situacije nakon presječene lopte na centru, pa sa u dubinu, ostavljanja lopte veznom igraču Vinku i udarca na gol uspjeli smo izjednačiti. Nakon toga puno nervoze s obje strane u kojoj se nije najbolje snašao i sam sudac, utakmica je završila neriješeno što je po meni realan rezultat, elaborirao je zbivanja na utakmici na kraju razgovora.

Ove subote Rudar je po novo domaćin, u goste mu do lazi trenutačni lider, Radnik Križevci.

- Do sada nismo izgubili nijednu domaću utakmicu, pa se nadam da nećemo ni ovu bez obzira što dolazi jaki Radnik iz Križevaca. Sigurno da i mi imamo svoje adute, moramo ih napasti od prve minute i po kazati da bodovi moraju ostati na našoj “Šuderki”, optimističan je novopridošli napadač Slaven Hlišć.

Domašinčani slavili protiv Virovitice

Od međimurskih klubova jedinu pobjedu odnio je Dinamo koji je u Domašincu bio za gol

bolji od Virovitice golovima Ba cingera u 7. i Karla Malenovića u 77. minuti.

- Gostujuća utakmica u Do mašincu gdje smo poraženi 2:1 i gdje smo prvo poluvrijeme mi držali konce igre i imali nekoliko šansi, ali na odmor se odlazi s rezultatom 1:1. Drugo poluvrijeme domaćin radi par izmjena te preuzima inicijativu te na kraju dolazi i do pobjede. Čestitke domaćinu, a mi se okrećemo sljedećem kolu, realan je bio Krešimir Crvenka, trener Virovitice.

- Najprije čestitam svojim igračima na pobjedi. Prvo po luvrijeme je Virovitica bila bolja momčad i pokazala da vrijedi puno vise od trenutnog plasma na. Kod nas je bilo vidljivo da smo u grču, strahu i narušenog samopouzdanja kao posljedi

ca prošlotjednog stradanja u Ludbregu. Nije bilo lako ni ovaj tjedan trenirati, a kamoli igrati utakmicu. Na poluvremenu smo uveli Novaka, Karla Malenovića i Rališa te dobili potrebnu sigur nost, energiju i kao da su nam dali potrebno samopouzdanje. Drugo poluvrijeme je bilo pot puno na našoj strani i mislim da smo zasluženo pobijedili. Meni je drago da smo pokazali da i dalje trajemo, bitno je da se olako ne odustane, da se vjeruje. Zahvala našim navijačima kojih je opet bilo u velikom broju, sretan i zadovoljan je bio na kon utakmice Dalibor Gorupić trener Dinama.

Domašinčanima slijedi naj dalje putovanje, ovaj vikend go stuju u Orahovici kod Papuka.

Rezultati 12. kola: Radnik Križevci – Polet 2:0, Podravac – Podravina 1:2, Dinamo – Vi rovitica 2:1, Rudar – Varteks 1:1, Koprivnica – Papuk 3:0.

U 13. kolu ove subote od 13:30 sastaju se: Rudar – Rad nik Križevci, Podravina – Polet, Papuk – Dinamo, Varteks – Ko privnica, Virovitica – Podravac.

Piše: Miljenko Dovečer

Derbi kola u Križevcima završio je pobjedom domaćina (Foto: NK Polet SMnM)

Nakon sraza s Varteksom, Rudar je i dalje neporažen kod kuće (Foto: NK Varteks)

NOGOMET

Draškovec preokretom svladao Podturen, Naprijedu gradski derbi, Graničar (K) i dalje uvjerljiv

Sloga (Č) uvjerljiva u Zasadbregu, Budućnosti (M) derbi protiv vodeće Mladosti iz Dekanovca, Torpedo i Borac (DH) u Križovcu podijelili bodove, Koncovčanima derbi kola protiv Trnovca

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj premier ligi iznenađenje u Savskoj Vesi. Mla dost iz Svete Marije povela je u 31. minuti zgoditkom Mihaela Matoteka. Vodstvo gostiju dese tak minuta kasnije povisuje Nikola Valjak. Poraz Bratstva ublažio je Filip Škvorc dvadeset minuta prije završetka susreta. Preokret Draš kovca. Podturen je nakon deset minuta igre imao prednost 2:0 zgo dicima Andreja Goričanca i Jurice Golubića. Za goste u posljednjoj minuti prvog dijela susreta smanjuje rezultat Mario Sačer. U 67. minuti za 2:2 zabija David Colome Garzon. Deset minuta kasnije potpuni pre okret Draškovčana zgoditkom Saše Škvorca. Sačer se i po drugi puta u strijelce upisuje u 78. minuti. Za domaćine je još u pretposljednjoj minuti susreta strijelac bio „jocker“ s klupe Luka Petak.

Naprijedu gradski derbi. Dvo struki strijelac za Cirkovljančane bio je Filip Zrnčić, dok su po jedan zgoditak postigli Fran Pintač i Matija Božek. Za Mladost Komet precizni su bili Davor Balent i Srećko Šegović. Uvjerljiv Graničar. Vodeća momčad lige nije imala većih problema protiv Bratstva iz Jurovca. Strijelci za Ko toripčane bili su Dean Volar, Nikola Golenja, Dario Nađ i Luka Mustač, dok je gostujući vratar Emanuel Perčić postigao zgoditak u vlastitu mrežu. Poraz Jurovčan ublažio je Dominik Kirec.

Dinamo do pobjede u samoj završnici susreta. U susjedskom derbiju BSK je poražen u Palovcu. Odlučujući trenutak utakmice dogo dio se u prvoj minuti sudačke nado knade vremena. Tada je zgoditak za pobjedu domaćina postigao Davor Štrok. U vrlo nervoznom susretu kod domaćina dvojica opomenu tih, a kod gostiju čak petorica. Kiks Međimurca. Gosti iz Dunjko vec-Pretetinca dolaze do vodstva zahvaljujući zgoditku Srđana Bajusa u vlastitu mrežu u 27. minuti. Bod Galebu donosi Luka Dominić u 64. minuti. Osam minuta prije završetka susreta Oporovčanima je isključen Bajus zbog dviju opomena.

U lokalnom derbiju bez zgodi taka. Tijekom 90 minuta igre gle datelji u Gornjem Mihaljevcu nisu

vidjeli zgoditak u susretu između domaćeg Jedinstva i gostujućeg Centrometala. U vrlo korektnom susretu po jedna opomena kod obiju momčadi. Nakon sedam prvenstvenih susreta Nedelišće je konačno došlo do svih triju bodova. U 28. minuti Nedelišće je povelo zgoditkom Marcosa Gabriela. Za Slogu je u 59. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Goran Spasić. Samo dvije minute kasnije gosti ponovno vode, strijelac Nino Pintarić. Vodstvo Nedelišća povisuje Kayo Halen u 79. minuti. Konačan rezultat utakmice postavlja gostujući napadač Boris Kosir u 84. minuti. Tri minute kasnije vratar Nedelišća Karlo Kocijan se ne koristi kaznenim udarcem, čiji udarac završava preko vratiju. Kod Štrigovčana nije bilo opomenutih, a kod Nedelišća čak šestorica opo menutih igrača.

Rezultati: Podturen – Draš kovec 3:4 (Goričanec, Golubić, L. Petak; 2x Sačer, Garzon, Škvorc), Mladost Komet – Naprijed 2:4 (Balent, Šegović; 2x Zrnčić, Pintač, Božek), Graničar (K) – Bratstvo (J) 5:1 (Volar, Golenja, Nađ, E. Perčić ag, Mustač; Kirec), Bratstvo (SV) –Mladost (SM) 1:2 (Škvorc; Matotek, Valjak), Dinamo (P) – BSK 1:0 (Štrok), Sloga (Š) – Nedelišće 1:4 (Spasić; Marcos Gabriel, N. Pintarić, Kayo Halen, Kosir), Jedinstvo (GM) – Cen trometal 0:0, Galeb – Međimurec 1:1 (Dominić; Bajus ag).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Draškovec –Međimurec, Centrometal – Galeb, Nedelišće – Dinamo (P), Podturen –Mladost Komet. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: BSK – Jedinstvo (GM), Mladost (SM) – Sloga (Š), Bratstvo (J) – Bratstvo (SV), Naprijed – Graničar (K).

I. MEĐIMURSKA

LIGA

Preokret Dubravčana. Nakon prvih 45 minuta igre Kraljevčan 38 imao je prednost 1:0 zgoditkom Yutara Funamija. U drugom dijelu domaćini se „bude“ te dolaze do po bjede 3:1 zgodicima Lovre Rebreka, Dominika Klarića i Ivana Kostelca. Još jedan rezultatski preokret u Novom Selu Rok. Momčad ČSK

imala je nakon prvog dijela susreta vodstvo 2:0 zahvaljujući zgodici ma Zvonimira Grabanta i Roberta Višnjića. U posljednjih tridesetak minuta igre Omladinac dolazi do svih triju bodova. Strijelci su redom bili Franjo Ladić, Mihael Jurinec, Domagoj Lukman i Kazuma Suzuki. Bez pobjednika u Brezju. Stra honinec je poveo u 36. minuti zgo ditkom Luke Lađevića. Početkom drugog dijela za Hajduk izjednačuje Davor Buhanec. Domaćini dolaze do 2:1 u 86. minuti preko kapetana Saše Krnjaka. Ipak, bod Strahonincu donosi „jocker“ s klupe Leon Vrček u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. Spartak do pobjede u Peklenici. Plavi su poveli u 33. minuti zgoditkom Siniše Čeke. U posljed njoj minuti prvog dijela susreta za goste izjednačuje Niko Frančić. Isti igrač svojim drugim zgoditkom na susretu u 62. minuti donosi pobje du gostima iz Male Subotice. Bez pobjednika u Hodošanu. Sokol u 38. minuti dolazi do vodstva zgo ditkom kapetana Nine Horvata. Bod domaćinu donosi Nikola Vlah u 59. minuti.

Sloga uvjerljiva u Zasadbregu. Dva zgoditka za Čakovčane postigao je Filip Čalopek, a po jedan Leon Vajda i Kazuto Akagi. Za domaćine je jedini strijelac bio Bruno Šimun ković. Ovo je Zasadbregu 77 treći uzastopni poraz ove sezone. Pe tarda Venere PMP. Mrežu posljed njeplasirane Mladosti iz Ivanovca redom su pogađali Matija Ovčar, Filip Sanjković, Dražen Hudoletnjak, Tomislav Tomašić i „jocker“ s klupe Valentino Tomašić. Jedini strijelac za domaćine bio je Marko Dokleja. Polet do boda u završnici susreta. Trnava dolazi do prednosti zahva ljujući zgoditku Luke Martona u 80. minuti. Bod Poletu donosi „jocker“ s klupe Jan Bobičanec u posljednjoj minuti utakmice.

Rezultati: Omladinac (NSR) –ČSK 4:2 (Ladić, Jurinec, Do. Lukman, Suzuki; Grabant, Višnjić), Dubravčan – Kraljevčan 38 3:1 (Rebrek, Klarić, Kostelac; Funami), Hajduk (B) – Stra honinec 2:2 (D. Buhanec, Krnjak; Lađević, Vrček), Plavi – Spartak 1:2 (Čeko; 2x Frančić), Hodošan – Sokol 1:1 (Vlah; N. Horvat), Trnava – Polet (P) 1:1 (Marton; Bobičanec), Zasad breg 77 – Sloga (Č) 1:4 (Šimunković; 2x Čalopek, Vajda, Akagi), Mladost (I) – Venera PMP 1:5 (Dokleja; Ovčar, Sanjković, Hudoletnjak, T. Tomašić, V. Tomašić).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Polet (P) – Venera PMP, ČSK – Dubravčan, Sloga (Č) –Omladinac (NSR). U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Sokol – Mladost (I), Spartak – Hodošan, Strahoninec – Plavi, Kraljevčan 38 –Hajduk (B), Trnava – Zasadbreg 77.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Petarda Slakovčana u Kuršancu. Dvostruki strijelac za Slobodu bio

je Urban Goričan, dok su po jedan zgoditak postigli Željko Kamenar, Igor Mihalic i Alen Kokotec. Bez pobjednika u Donjem Mihaljevcu. Hajduk iz Štrukovca poveo je u 30. minuti zgoditkom Karla Šardija. Pet minuta kasnije opravdano je do suđen kazneni udarac za Dravu. Siguran realizator bio je Dino Žmuk. Gostima je petnaest minuta prije završetka susreta isključen Karlo Goričanec, zbog dviju opomena.

Uvjerljive Pušćine u Novom Selu na Dravi. Hattrick je za goste ostvario Yoshito Motonaga, dok su po jednom mrežu domaćina pogađali Dario Lesar i Karlo Levanić. Poraz Jedinstva ublažio je Simon Novak. Bez zgoditaka u Gornjem Hrašćanu. Potkraj prvog dijela Po bjedi je isključen Saša Fuček zbog prekršaja u izglednoj prilici za po stizanje zgoditka. Desetak minuta prije završetka susreta Borcu PMP je isključen Jan Jančec zbog dviju opomena.

U još jednom susretu ovog kola zgoditaka nije bilo u Orehovici. U dvoboju Croatije i Vidovčana taj je rezultat i najrealniji s obzirom na prikazano na samome terenu za igru. Najuvjerljiviju pobjedu kola upisala je Sloboda iz Mihovljana protiv Omladinca. Trostruki strijelac za domaćine bio je Patrik Cerovec, dok su po jedan zgoditak još postigli Kristijan Culjak, Neven Ivković, Bru no Goričanec, Krešo Kovač i Mario Matulin. Utješni zgoditak za Omla dinac postigao je Leo Martinec.

Budućnosti derbi kola protiv vodeće Mladosti iz Dekanovca. Od lučujući trenutak utakmice dogodio se u 46. minuti. Tada pobjednički zgoditak za Miklavčane postiže ka petan Alen Drk iz kaznenog udarca. „Kiša“ golova u Gardinovcu gdje je slavio Mali Mihaljevec. Za Radnički su se u listu strijelaca upisali Ivan Sambolek, Antonio Dodlek, Marko Baksa i Dominik Toplek. Za goste pak su precizni bili tri puta Sandi Pušar te po jednom Ivan Mesarić i Riku Fukushi.

Rezultati: Drava (K) – Slobo da (S) 0:5 (2x Goričan, Kamenar, Mihalic, Kokotec), Drava (DM) – Hajduk (Š) 1:1 (Žmuk; Šardi), Jedinstvo (NSnD) – Pušćine 1:5 (Novak; 3x Motonaga, Lesar, Le vanić), Pobjeda – Borac PMP 0:0, Croatia – Vidovčan 0:0, Sloboda (M) – Omladinac (DS) 8:1 (3x P. Cerovec, Culjak, Ivković, Goričanec, Kovač, Matulin; Martinec), Radnički – Mali Mihaljevec 4:5 (Sambolek, Dodlek, Baksa, Toplek; 3x Pušar, I. Mesarić, Fukushi), Budućnost (M) – Mladost (D) 1:0 (Drk).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Hajduk (Š) – Mla dost (D), Mali Mihaljevec – Buduć nost (M), Sloboda (S) – Croatia, Pušćine – Pobjeda. U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Omladinac (DS) – Radnički, Vidovčan – Sloboda (M), Borac PMP – Drava (K), Drava (DM) – Jedinstvo (NSnD).

III. MEĐIMURSKA

LIGA

– A

Jadran „potopio“ Napredak. Mrežu domaćina pogađali su dva puta Danijel Štampar te po jednom Matija Klekar, Boris Novak, Josip Kranjčec i „jocker“ s klupe Niko Pongračić. Budućnosti derbi kola. U prvom dijelu mrežu Dubrave pogađali su Filip Martinec i Petar Sraka, a u drugom Luka Kregar i Gianluca Halić. Bez pobjednika u Kri žovcu. Borac je u 43. minuti poveo zgoditkom Mateja Pozderca. Bod Torpedu donosi Erik Kraljić u 68. minuti. U vrlo nervoznom susretu kod domaćina petorica opomenu tih, a kod gostiju dvojica.

Graničar slavio u Otoku. Nakon prvih 45 minuta igre Novakovčani su imali prednost 2:0 zgodicima Matije Orehova i Antonija Drvode rića. Poraz domaćina ublažio je Erik Horvat u 66. minuti. U posljednjoj minuti utakmice zbog međusobnog udaranja isključeni su domaći igrač Dejan Kočiš i gostujući Dario Ivanu ša. U istoj minuti momčadi Otoka još je i isključen Ivan Matković, zbog dviju opomena.

Rezultati: Torpedo – Borac (DH) 1:1 (Kraljić; Pozderec), Napre dak – Jadran 0:6 (2x Štampar, Kle kar, B. Novak, Kranjčec, Pongračić), Otok – Graničar (N) 1:2 (E. Horvat; M. Orehov, A. Drvoderić), Buduć nost (P) – Dubrava 4:0 (Martinec, P. Sraka, Kregar, Halić).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Napredak – Otok, Torpedo – Graničar (N). U nedjelju (13:30) na rasporedu su utakmice: Jadran – Budućnost (P), Dubrava –Borac (DH).

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Bez pobjednika u susjedskom derbiju. Bratstvo je imalo vodstvo 1:0 i 3:1, dok je uporni Parag sti gao do konačnog rezultata 3:3. Za Parag su strijelci bili Alen Or šuš, Vedran Oršoš i Dado Ignac. Za momčad iz Preseke dvostruki strijelac bio je Bojan Novak, dok je još jedan zgoditak postigao Dario Balog. U još jednom susjedskom derbiju u ovome kolu Omladinac je slavio u Šenkovcu. Dva zgoditka za goste postigao je Perica Šošta rić, a jedan Silvio Sabol i Matija Trupković.

Koncovčanima derbi kola. Trno vec je u 11. minuti poveo zgoditkom Mateja Flaca. Za goste izjednačuje Andrija Flac u 41. minuti. Pobjedu Donjem Koncovčaku donosi u 51. minuti prekrasnim zgoditkom Le onardo Živcec. Mura „potopila“ Dinamo. Čak sedam zgoditaka za gostujuću momčad postigao je Ne nad Radiković. Pet puta je mrežu domaćina pogađao Valentino Bog dan, a po jednom Nino Jambrošić, Ivica Telebuh i Nikola Šoltić. Jedini strijelac na susretu za Žiškovčane bio je Faik Pec.

TABLICA

PREMIER LIGA

1. GRANIČAR (K) 13 9 2 2 48 – 21 29 2. MEĐIMUREC 13 7 2 4 29 – 19 23 3. PODTUREN 13 6 3 4 29 – 17 21 4. BSK 13 6 3 4 22 – 13 21 5. BRATSTVO (SV) 13 6 3 4 30 – 34 21 6. CENTROMETAL 13 6 3 4 19 – 23 21 7. NEDELIŠĆE 13 5 5 3 26 – 17 20 8. NAPRIJED 13 6 2 5 17 – 14 20 9. DINAMO (P) 13 5 4 4 20 – 26 19 10. MLADOST (SM) 13 5 2 6 22 – 22 17 11. BRATSTVO (J) 13 5 1 7 23 – 32 16 12. JEDINSTVO (GM) 13 4 3 6 22 – 24 15 13. DRAŠKOVEC 13 4 3 6 21 – 31 15 14. SLOGA (Š) 13 3 5 5 18 – 22 14 15. MLADOST KOMET 13 3 4 6 19 – 22 13 16. GALEB 13 0 3 10 7 – 35 3

TABLICA 1. MNL

1. SPARTAK 13 9 1 3 31 – 16 28 2. DUBRAVČAN 13 9 1 3 29 – 19 28 3. POLET (P) 13 8 3 2 32 – 12 27 4. OMLADINAC (NSR) 13 9 0 4 32 – 21 27 5. VENERA PMP 13 8 2 3 31 – 21 26 6. ZASADBREG 77 13 7 1 5 24 – 24 22 7. HODOŠAN 13 5 5 3 33 – 25 20 8. PLAVI 13 6 1 6 23 – 20 19 9. TRNAVA 13 5 4 4 24 – 21 19 10. SOKOL 13 6 1 6 25 – 24 19 11. SLOGA (Č) 13 4 3 6 25 – 31 15 12. STRAHONINEC 13 4 2 7 34 – 41 14 13. KRALJEVČAN 38 13 4 2 7 21 – 29 14 14. HAJDUK (B) 13 3 2 8 27 – 35 11 15. ČSK 13 1 1 11 22 – 46 4 16. MLADOST (I) 13 1 1 11 10 – 38 4

TABLICA 2. MNL 1. MLADOST (D) 13 9 2 2 25 – 10 29 2. SLOBODA (M) 13 8 3 2 43 – 16 27 3. BUDUĆNOST (M) 13 8 1 4 26 – 15 25 4. CROATIA 13 7 1 5 28 – 16 22 5. SLOBODA (S) 13 7 1 5 31 – 19 22 6. PUŠĆINE 13 7 1 5 29 – 26 22 7. POBJEDA 13 6 3 4 33 – 16 21 8. M. MIHALJEVEC 13 6 3 4 39 – 30 21 9. BORAC PMP 13 6 2 5 23 – 17 20 10. VIDOVČAN 13 5 3 5 21 – 20 18 11. JEDINSTVO (NSnD) 13 6 0 7 31 – 45 18 12. RADNIČKI 13 5 2 6 27 – 31 17 13. HAJDUK (Š) 13 4 1 8 17 – 33 13 14. DRAVA (DM) 13 3 3 7 19 – 24 12 15. OMLADINAC (DS) 13 4 0 9 16 – 36 12 16. DRAVA (K) 13 0 0 13 8 – 62 0

TABLICA 3. MNL-A

1. GRANIČAR (N) 12 8 2 2 35 – 12 26 2. JADRAN 12 8 2 2 35 – 14 26 3. BUDUĆNOST (P) 12 7 4 1 26 – 10 25 4. DUBRAVA 12 7 2 3 24 – 18 23 5. BORAC (DH) 12 4 3 5 17 – 17 15 6. TORPEDO 12 3 1 8 25 – 26 10 7. OTOK 12 2 3 7 13 – 25 9 8. NAPREDAK 12 0 1 11 5 – 58 1

TABLICA 3. MNL-B 1. D. KONCOVČAK 12 11 1 0 39 – 11 34 2. MURA 12 10 1 1 75 – 6 31 3. TRNOVEC 12 7 1 4 42 – 17 22 4. OMLADINAC (M) 12 6 1 5 33 – 21 19 5. BRATSTVO (P) 12 3 2 7 29 – 36 11 6. PARAG 12 3 2 7 19 – 57 11 7. ŠENKOVEC 12 2 1 9 9 – 42 7 8. DINAMO (Ž) 12 1 1 10 13 – 69 4

Rezultati: Šenkovec – Omla dinac (M) 0:4 (2x Šoštarić, Sabol, M. Trupković), Parag – Bratstvo (P) 3:3 (A. Oršuš, V. Oršoš, D. Ignac; 2x Novak, D. Balog), Dinamo (Ž) – Mura 1:15 (Pec; 7x Radiković, 5x Bogdan, Jambrošić, Telebuh, Šoltić), Trnovec – Donji Koncovčak 1:2 (M. Flac; A. Flac, Živcec).

U sljedećem kolu u subotu (13:30) sastaju se: Donji Koncovčak – Parag, Bratstvo (P) – Dinamo (Ž), Mura – Omladinac (M). U nedjelju (13:30) na rasporedu je utakmica: Trnovec – Šenkovec.

NOGOMET

Novim porazom Međimurje ponovo palo na zadnje mjesto

I drugu uzastopnu domaću utakmicu Međimurje je izgubilo, Grobničan je pobijedio pa im je prepustio fenjer. Novi poraz Ča kovčana koji to nije trebao biti da su iskoristili tri velike prigode. Gosti su i ovaj puta uzeli ponuđeno, iskoristili su dvije greške domaće obrane i zadržali vodeću poziciju na tablici.

Važna pobjeda Jadrana koji se vratio pobjedama nakon dva remija. I dalje je čvrsto na vrhu, a u stopu ga prate Sesvete te se očekuje da će jedna od tih dviju ekipa osvojiti jesensku titulu.

Petrovića za 0:1, tri minute kasnije autogol domaćih za 0:2 i kraj priče.

ćini imali prvo poluvrijeme dvije izgledne situacije za postizanje pogotka, ali je naš mladi vratar Margan odlično reagirao. Drugo poluvrijeme kontrolirali smo igru, imali veći posjed i mirno priveli utakmicu kraju, kazao nam je Darko Cvijanović, trener Jadrana.

ODBOJKA

1.B

HOL - sjever Kaštelanke nastavile pozitivan niz

Nakon velike pobjede 3:0 u setovima nad Goricom u prošlom kolu, pobjednički niz Kaštelanke su nastavile i ovog vikenda protiv ekipe OK-a Olimpik II. Opet bez izgublje nog seta! Završnica prvog seta bila je pravi sportski triler, borba živaca, poen za poenom, a znalo se da će upravo to prelomiti utakmicu. Prvi set otišao je na stranu Ka štela s 29:27. U drugom i trećem setu potpuna dominacija (25:8, 25:16) igračica Kaštela za veliku pobjedu 3:0. Sljedećeg vikenda seniorke dočekuju ekipu HAOK Mladosti III. (nl)

gostovanja protiv Marsonije i Belišća te domaća utakmica pro tiv Opatije. Mlada čakovečka momčad pokušat će osvojiti po neki bod i u pauzi se pokušati pojačati na svim pozicijama jer bez obzira na mali broj bodova opstanak se može osigurati.

Promašene

prilike koštale ih bodova

Domaći su već u 12. minuti mogli postići vodeći pogodak, na dodavanje Marcijuša u prilici je bio Havojić, nije dovoljno jako uputio loptu u prazni gol pa su gosti spa šavali s gol-linije.

No u Čakovcu na SRC Mladosti uvod po najljepšim željama gostiju, 16. minuta i gol mladog Leonarda

Nakon toga u 40. minuti Popović nije iskoristio veliku priliku, Margan je dobro reagirao, a u 42. minu ti na dodavanje Turka Havojić ni drugi puta nije dobro završio vrlo izglednu akciju.

Već u prvoj minuti nastavka Đaković je imao priliku smanjiti ishod, nije realizirao veliku priliku, a iza toga do kraja susreta bez pravih prilika i akcija pred oba gola. I kraj

priče što se tiče pobjednika, ali i što se tiče golova. Međimurju još jedna dobra partija za ohrabrenje, no sigurno bi puno zadovoljniji bili lošim dojmom i osvojenim bodom.

- Nismo dopustili nikakvo iznenađenje i od prve minute krenuli agresivno, visoko napali na što domaćin nije imao odgo vor pa smo već nakon dvadeset minuta imali vodstvo od 2:0 što smo do kraja utakmice i sačuvali. Moramo priznati da su i doma

- Teško možeš biti zadovoljan nakon bilo kojeg poraza, ali ovaj uistinu nismo zaslužili… Imali smo šest izglednih šansi koje nismo rea lizirali, a s druge strane protivnik je nakon naših individualnih grešaka postigao svoja dva gola. Osobno sam zadovoljan s dečkima kako su izvršavali svoje zadatke na terenu, ali isto tako čestitke gostima koji su se pokazali da uistinu zaslužuju biti u vrhu ovog ranga takmiče nja, izjavio je Igor Budiša, trener Međimurja.

Vraća se Kuqi, momčad nove bodove traži u Slavonskom Brodu

Do kraja jesenskog dijela pr venstva preostala su još tri kola, Međimurje očekuju dva slavonska

Slijedi gostovanje u Slavon skom Brodu protiv Marsonije, protivnika koji se također bori za ostanak u drugoligaškom druš tvu. Nakon što je pauzirao dva kola zbog ozljede u momčad se vraća kapetan Jozef Kuqi koji će ordinirati u veznom redu. Međimurci su jednom iznena dili Slavonce, možda slijedi novi uspjeh!?

Utakmica 13. kola između Marsonije i Međimurja na ras poredu je u subotu 12. studenog u 14:00.

2. HOL - sjever Štrigovčanke slavile u Dugom Selu

Gostovanje u Dugom Selu od bojkašice Štrigove okrunile su po bjedom i na taj način ostale u utrci za prvo mjesto. Čvrstim ulaskom u utakmicu uvjerljivo osvajaju prvi set. No, kako se kroz prethodna tri kola pokazalo, drugi set je njihova slaba točka te neoprezno prepuštaju set domaćinu. Do polovice trećeg seta vladala je neizvjesnost, no Štrigov čanke su odlučno pokazale da se kući žele vratiti s pobjedom.

Odličnom igrom slomile su domaće igračice i u posljednjem ih setu ostavile na 12 poena.

Rezultat: OK Dugo Selo – OK Štrigova 1:3 (10:25, 25:21, 17:25, 12:25). (nl)

Proteklog tjedna službeno je potvrđen kalendar natjeca nja FIM Speedway Grand Prix za 2023. godinu. Hrvatska će i sljedeće godine otvoriti sezo nu svjetskog prvenstva prvom utrkom na kalendaru svjetskog prvenstva FIM Speedway Grand Prix i to u godini u kojoj se slavi 100 godina tog sporta. Donji Kraljevec i Speedway stadion Milenium ugostit će 29. travnja 16 najboljih vozača speedwaya te popuniti stadion do zadnjeg mjesta navijačima iz Hrvatske i cijele Europe!

Posljednjeg vikenda u trav nju Međimurje će se ponovno ponositi najvećim motocikli stičkim događajem u regiji, ali i jednim od najvažnijih turističkih događaja na sjeveru Hrvatske.

FIM Speedway Grand Prix u Hr vatsku se vratio 2022. godine nakon deset godina odsustva, a utrka je završila pobjedom Poljaka Bartosza Zmarzlika koji je sezonu završio titulom svjetskog

prvaka. Iako nismo imali domaćeg predstavnika u utrci, brojni sloven ski, ali i hrvatski navijači bodrili su wild card vozača Mateja Ža gara, kojem staza na Mileniumu leži nevjerojatno dobro. Žagar je ušao u polufinale i bio pozitivno iznenađenje utrke, čime je dokazao da još uvijek pripada vrhu svjetskog speedwaya.

Nakon Hrvatske i Međimurja, FIM Speedway Grand Prix serija nastavlja se u Varšavi, na jednom od najvećih europskih stadiona PGE Narodowy gdje se očekuje čak 50.000 strastvenih navijača i ljubitelja te atraktivne motocikli stičke discipline. Vozit će se deset Grand Prix utrka, a ovih se dana očekuje potvrda kandidature latvij skog promotora za SGP utrku u Rigi. Nažalost, Australija nije dospjela na kalendar za 2023. godinu kao što je bilo najavljivano, ali vjerujemo da će Discovery Sports Events odvesti SGP na drugi kontinent u 2024. godini.

- Prošle sezone dokazali smo da smo jedan od najboljih stadi

ona i organizatora na svijetu čime vjerujem da zaslužujemo još jednu godinu najboljeg speedwaya. Prva utrka nove ere i novog promotora nije mogla bolje završiti; spektaku larne vožnje i ambijent uživo doži vjelo je preko šest tisuća gledatelja. Ostvarili smo rekordnu televizijsku gledanost od preko 700 sati emi tiranih diljem svijeta, s dosegom od desetak milijuna gledatelja, re kla je Darija Pavlic, predsjednica Speedway kluba Milenium i članica FIM CCP komisije za staze.

- U sportskom smislu Grand Prix u Hrvatskoj bio je najatraktivniji u cijeloj sezoni s 40 pretjecanja u vožnji pri čemu ne računamo prvi zavoj. U usporedbi s Pragom gdje ih je bilo samo šest, ili sedam u Cardiffu, možemo reći da zaista imamo najbolju stazu u SGP kalen daru, dodala je u nastavku.

- Nakon točno 12 mjeseci Me đimurje će ugostiti tisuće domaćih i stranih posjetitelja, ali i prikazati svoje ljepote i atrakcije diljem svi jeta prijenosom uživo televizijskim

kanalima globalne mreže Discovery. Dovodimo svjetski motociklizam u Hrvatsku, a sliku predivne regije i najboljih fanova šaljemo u svijet, na kraju je poručila Pavlic.

Francois Ribeiro, direktor Dis covery Sports Events, veseli se no voj sezoni speedwaya građenoj na temeljima odlične priče globalnog FIM Speedway promotora.

- Ponosni smo na činjenicu da će se u godini u kojoj slavimo 100 godina speedwaya SGP utrke održati na najpopularnijim lokacijama iz pro teklih sezona. U novoj sezoni očekuje nas nova suradnja i dolazak serije Speedway Grand Prix i u Rigu. Ostaje nam želja da se u narednim sezona ma otisnemo van Europe i vratimo speedway u Australiju, istaknuo je Ribeiro nakon kojeg se nadovezao Armando Castagna, direktor FIM Track Racing CCP komisije.

- Htio bih zahvaliti svim orga nizatorima FIM Speedway utrka iz protekle sezone na odličnom poslu i sretan sam što će nas ugostiti i u 2023. godini. S našim partne

rima iz Discovery Sports Events želimo organizirati FIM Speedway događaje i van Europe, što znači da će se Australija vratiti čim to bude moguće. U 2023. nas oče kuje obilje odličnih utrka u kojima ćemo dobiti nove individualne i svjetske prvake u FIM Speedway World Championship natjecanju, spomenuo je Castagna.

Raspored 2023 FIM Speedway Grand PRIX-a: 29. travnja (FIM Speedway GP of Croatia - Do nji Kraljevec), 13. svibnja (FIM Speedway GP of Poland - Var šava), 3. lipnja (FIM Speedway GP of Czech Republic - Prag), 10. lipnja (FIM Speedway GP of Ger many - Teterow), 24. lipnja (FIM Speedway GP of Poland - Gorzow), 15. srpnja (FIM Speedway GP of Sweden - Malilla), 12. kolovoza (FIM Speedway GP of Latvia - Ri ga), 2. rujna (FIM Speedway GP of Great Britain - Cardiff), 16. rujna (FIM Speedway GP of DenmarkVojens), 30. rujna (FIM Speedway GP of Poland - Torun).

Raspored 2023 FIM Speedway World Cupa (Olim pijski stadion u Wroclavu, Polj ska): utorak, 25. srpnja (FIM Speedway World Cup Polufi nale 1), srijeda, 25. srpnja (FIM Speedway World Cup Polufi nale 2), petak, 28. srpnja (FIM Speedway World Cup Race Off), subota, 29. srpnja (FIM Speedway World Cup Finale).

Kalendar 2023 SGP2 FIM Speedway Under-21 World Championship: petak, 2 lipnja (FIM SGP2 of Czech RepublicPrag), petak, 23. lipnja (FIM SGP2 of Poland - Gorzow), petak, 15. rujna (FIM SGP2 of DenmarkVojens).

Raspored 2023 SON2 FIM Team Speedway Under-21 World Championship: petak, 11. kolo voza (FIM Speedway of Nations - SON2 - Riga, Latvija).

Raspored 2023 SGP3 FIM Speedway Youth World Cham pionship: petak, 14. srpnja (FIM SGP3 of Sweden - Malilla).

Piše: Miljenko Dovečer

Lider Jadran iz Ploča u Čakovcu je uzeo sva 3 boda (Foto: Dea Malašić)

STOLNI TENIS

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

Domaći teren stolnotenisačima

i dalje glavna prednost

Piše: Denis Tratnjak

Uz blaže mjere protiv koronavi rusa, još uvijek prisutnog, uspješno je odigrano i 4. kolo Međimurskih liga Međimurskih novina. Ovo ko lo uspješnije su opet bile domaće ekipe, koje su od 29 odigranih uta kmica bile bolje u njih 17, četiri su utakmice završile neriješeno, u osam susreta su gostujući igrači su bili bolji, dok su tri utakmice odgođene. Odigrane su i zaostale utakmice drugog i trećeg kola.

1. županijska liga

U Belici u srazu ekipa koje u prvim trima kolima nisu skupile bodove domaćini su bili bolji od oslabljenih gostiju, u čijim redo vima se tricom istaknuo Nikola Magdalenić. Hodošan i dalje bez pomoći trećeg igrača ovoga puta upisuje pobjedu u srazu s ekipom Putjane MLD. Tricom su zaslužni za pobjedu Davor Vidović i Paula Markati.

Iako oslabljeni neigranjem prošlogodišnjeg cjelosezonskog neporaženog igrača, bivši prvaci su upisali i četvrti poraz na svoj konto pa je ekipa Putjana uzela oba boda u Mihovljan u srazu bez neporaženog igrača.

U Šenkovcu protiv „svojih“ iz prve Hrvatske lige Matija Barić upisao je tricu pa je uvelike za služan za visoku pobjedu ekipe Šenkovca u srazu s ekipom MSTCa. Utakmica između Mihovljana i Kotoribe odgođena je zbog posjeta Zorana Primorca u Mihovljan na dan utakmice.

Rezultati: USTA Belica 1 – Za sadbreg 1 7:3, Hodošan 1 – Putjane MLD 7:3, Mihovljan 3 Primabiro – Putjane Brid 3:7, ZEN-Šenkovec 2 – MSTC Čakovec 7:3, Mihovljan 2 – Kos-Kotoriba 2 (odgođeno).

Igrači: Filip Godina (11-1), Ma tija Barić (10-1), Boris Preksavec (10-2), Rinaldo Jurinec (8-2), Robert Mikac (7-2), Viktor Grantverger (72), Nikola Magdalenić (9-3), Paula Markati (9-3), Davor Vidović (9-3), Dean Lajtman (9-3), Zoran Vidović (7-3), Eugen Šimon (8-4), Nikola Mikac (6-3), Kristijan Kovačić (5-3), Miroslav Magdalenić (5-3), Filip

Panić (7-5), Miljenko Vračar (7-5), Stjepan Vidović (5-4)...

Raspored 5. kola: Kos-Ko toriba 2 – USTA Belica 1, MSTC Čakovec – Mihovljan 2, Putjane Brid – ZEN-Šenkovec 2, Putjane MLD – Mihovljan 3 Primabiro, Zasadbreg 1 – Hodošan 1.

2. županijska liga

U Čakovcu u susretu između ekipa Čakovec 1 i Donji Kralje vec čista desetka domaćina, uz napomenu da su gosti igrali bez najboljeg svog igrača. U Kotoribi visoka pobjeda gostiju iz Lopatinca, tricom su se istaknuli Rajko Bel i Damir Ivanuša.

Ekipa Goričana pobjedom na domaćem terenu pokazuje am bicije za vrh tablice. U susretu s curama iz Šenkovca propustili su im samo dvije pojedinačne pobjede, dok se tricom istaknuo Marko Friščić.

Na gostovanju u Maloj Subo tici darežljivi su bili domaćini, koji će prve bodove tražiti u drugim utakmicama, dok u ovoj visoku pobjedu odnosi ekipa Preloga, gdje je tricu ostvario Dubravko Hozjak.

HE-DRA i Nedelišće su zbog termina i zauzetosti dvorane odgo dili utakmicu. U zaostaloj utakmici visoka pobjeda HE-DRA-e nad Ča kovcem, gdje se tricom istaknuo Tomislav Repalust.

Rezultati: Kos-Kotoriba 3 –Lopatinec 1 2:8, Goričan 1 – ZENŠenkovec 3 8:2, Mala Subotica 1 – GSTK Prelog 1 2:8, STK Čakovec

1 – Donji Kraljevec 2 10:0, HE-DRA

1 Draškovec – Nedelišće 1 (odgo đeno zbog zauzetosti dvorane).

Odgođena utakmica: STK Čakovec

1 – HE-DRA 1 Draškovec 3:7.

Igrači: Dubravko Hozjak (120), Kristian Lipić (8-0), Dominik Filipašić (6-0), Tomislav Repalust (8-1), Igor Vesenjak (7-1), Marko Friščić (6-1), Mario Uršanić (7-2), Dario Grd (9-3), Goran Spahija (8-3), Ivan Pongračić (8-4), Anja Novak (6-3), Siniša Mesarić (6-3), Vinko Legin (7-5), Karlo Šoltić (7-5), Tihomir Kovač (4-3), Alen Veseli (5-4), Damir Ivanuša (6-5), Rajko Bel (6-6), Michell Čeh (5-5), Dejan Tkalčec (3-3)...

Raspored 5. kola: Donji Kra ljevec 2 – HE-DRA 1 Draškovec, GSTK Prelog 1 – STK Čakovec 1, ZEN-Šenkovec 3 – Mala Subotica 1, Lopatinec 1 – Goričan 1, Nedelišće 1 – Kos-Kotoriba 3.

3. županijska liga

U Čakovcu visoka pobjeda ras položene ekipe ČAK-a u susretu s gostima iz Goričana. Trice su ostva rili Domagoj Turk i Nino Bašek.

U Belici trica Danijela Matjačića nije bila dovoljna za bodove ekipi HE-DRA-e, već je domaćin uzeo puni plijen.

U Čakovcu je favorizirana eki pa HE-DRA-e 2 doživjela tijesan poraz. Tricom za pobjedu svoje ekipe zaslužan je Danko Šimon.

U Lopatincu je najraspoloženiji bio gostujući igrač Dražen Bubek, međutim njegova trica samo je ublažila poraz njegove ekipe Mihovljana u srazu s domaćim Lopatincem 3.

Podjela bodova u srazu ekipa Čakovca i Hodošana. U domaćim redovima tricom se istaknuo Vla dimir Rapaić.

Rezultati: ŠŠK ČAK Čakovec – Goričan 3 9:1, USTA Belica 2 –HE-DRA 3 Draškovec 6:4, Čakovec 3 – HE-DRA 2 Draškovec 6:4, Lopa tinec 3 – Mihovljan 4 7:3, Čakovec 2 Euroland – Hodošan 2 5:5.

Igrači: Nino Bašek (12-0), Ju rica Godina (6-0), Danko Šimon (11-1), Josip Repalust (10-2), Vla dimir Rapaić (10-2), Domagoj Turk (7-2), Zvonimir Turk (9-3), Dejan Ivanuša (9-3), Marko Tota (8-4), Jurica Pandur (5-3), Dražen Bubek (5-3), Slavko Tratnjak (7-5), Vinko Grgić (6-5), Jan Zrna (6-6), Dani jel Matjačić (6-6), Siniša Dvorski (6-6), Dragan Jelenić (6-6), Dejan Gudlin (6-6)...

Raspored 5. kola: Hodošan

2 – ŠŠK ČAK Čakovec, Mihovljan

4 – Čakovec 2 Euroland, HE-DRA 2 Draškovec – Lopatinec 3. HE-DRA

3 Draškovec – Čakovec 3, Goričan

3 – USTA Belica 2.

4. županijska liga

U Putjanama visoka pobje da gostiju iz Čakovca, gdje su se tricama istaknuli Vladimir Šestak

ODBOJKA

i Krešimir Marđetko. U pobjedi na domaćem terenu tricom se istaknuo Željko Odorčić, u susre tu domaće Kotoribe i prve ekipe Donjeg Vidovca.

Ekipa ZEN-Šenkovec visoko je porazila drugu ekipu Donjeg Vidovca na svome terenu, gdje su se tricom istakli Darko Trojko i Ivan Hajdinjak. Putjane 3 na do maćem su terenu svladale goste iz Goričana, gdje je kod gostiju jedini raspoloženi bio Patrik Bašnec s trima pobjedama.

U odgođenoj utakmici podjela bodova između ekipa Donji Vido vec 2 i Kos-Kotoriba. Tricom se kod domaćina istaknuo Zoran Matulin.

Rezultati: Putjane 4 – Čako vec 4 1:9, Kos-Kotoriba 5 – Donji Vidovec 1 8:2, ZEN-Šenkovec 5 – Donji Vidovec 2 8:2, Putjane 3 – Goričan 2 6:4, Putjane 7 – Ne delišće 2 (igra se krajem tjedna). Odgođena utakmica: Donji Vidovec 2 – Kos-Kotoriba 5 5:5.

Igrači: Mladen Železnjak (3-0), Patrik Bašnec (11-1), Ivan Hajdinjak (10-2), Krešimir Marđetko (10-2), Ervin Bajuk (5-1), Darko Trojko (9-2), Stanislav Sović (8-2), Dejan Marčec (7-2), Vladimir Šestak (9-3), Dražen Šoltić (8-4), Zoran Matulin (8-4), Željko Odorčić (6-3), Marko Puškadija (4-2), Dragan Šajn (5-4), Dražen Korent (6-5), Željka Podgo relec-Sirc (6-6), Matej Šlibar (6-6), Ivan Pošta (3-3)...

Raspored 5. kola: Nedelišće 2 – Putjane 4, Goričan 2 – Putjane 7, Donji Vidovec 2 – Putjane 3, Donji Vidovec 1 – ZEN-Šenkovec 5, Čakovec 4 – Kos-Kotoriba 5.

5. županijska liga

U susretu ekipa Dragoslavec Brega i gostiju iz Joka-Čakovca, bodovi su otišli na stranu gostiju te su se u gostujućim redovima tri com istakli Marijan Sirc i Slobodan Kopjar. U tijesnom susretu gdje nije bilo neporaženog igrača do prvih bodova došla je ekipa Male Subotice na gostovanju u Donjem Kraljevcu.

U Prelogu je tricom Nenad Martinec zaslužan za bod svoje ekipe Preloga u susretu s trenutno vodećom ekipom Svete Marije. U Draškovcu visoka pobjeda gostiju iz

Goričana, gdje se tricom istaknuo kod gostiju Filip Blažek.

Visoka pobjeda domaće ekipe Lopatinca u susretu s ekipom USTA Belica. Mladen Trbuhović se tricom istaknuo u ovome susretu.

Rezultati: Dragoslavec Breg 1 – Joka-Čakovec 2:8, Donji Kraljevec 1 – Mala Subotica 2 4:6, GSTK Prelog 2 – Sveta Marija 1 5:5, HEDRA 4 Draškovec – Goričan 5 2:8, Lopatinec 4 – USTA Belica 3 8:2.

Igrači: Filip Blažek (8-0), Slo bodan Kopjar (7-0), Ivan Lovrek (6-0), Nenad Martinec (10-1), Roko Lesinger (8-1), Antun Mustač (6-1), Mladen Trbuhović (10-2), Marijan Sirc (7-2), Bojan Jambrović (9-3), Danijel Mavrin (8-3), David Štefić (8-4), Miroslav Mikec (5-3), Stjepan Kolarić (6-4), Valentino Škvorc (75), Ivan Mustač (7-5), Željko Varga (5-4), Rafael Dominik (6-5), Stjepan Mikulić (6-6), Stjepan Mikec (6-6), Alen Kovačić (6-6), Danijel Kos (55), Nikola Merdanović (4-4)...

Raspored 5. kola: USTA Belica 3 – Dragoslavec Breg 1, Goričan 5 – Lopatinec 4, Sveta Marija 1 – HEDRA 4 Draškovec, Mala Subotica 2 – GSTK Prelog 2, Joka-Čakovec – Donji Kraljevec 1.

6.A županijska liga

U Prelogu u susretu dviju mladih ekipa bolja je bila ekipa Preloga od mlade ekipe Svete Marije. Tricom su se istakle cure Nika Burić i Helena Cmrečki.

Podjela bodova u Knezovcu. Još uvijek neporaženi Renato Var ga tricom je samo osigurao bod domaćima u susretu s gostima iz Nedelišća.

Stara Vaga tijesno je pobijedila na svome terenu ekipu Zasadbre ga. U tome napetom susretu nitko od igrača nije izašao neporažen.

Rezultati: GSTK Prelog 4 –Sveta Marija 4 7:3, Udruga OKUS Knezovec – Nedelišće 3 5:5, Stara Vaga – Zasadbreg 2 6:4.

Igrači: Renato Varga (9-0), Ste vica Radek (5-1), Miroslav Hren (9-2), Saša Kneklin (7-2), Stanko Vrbanec (9-3), Ivan Gabaj (9-3), Ali Avdija (6-2), Hrvoje Kulić (6-3), Zlatko Tkalčec (6-3), Predrag Šafarić (4-2), Damir Posavec (4-3), Nika

Burić (4-5), Helena Cmrečki (4-5), Lucija Hozjak (4-5), Josip Merlak (4-5), Zoran Musić (3-4)...

Raspored 5. kola: Nedelišće 3 – Zasadbreg 2, Sveta Marija 4 – Udruga OKUS Knezovec, STK Pribislavec 1367 – GSTK Prelog 4, Stara Vaga (slobodni).

6.B županijska liga

U Svetoj Mariji podjela bodova između istoimenog domaćina i ekipe Zasadbrega. Za gostujući bod se tricom istaknuo Domagoj Heric. Druga ekipa Dragoslavec Brega gostovala je u Pribislavcu. U napetom susretu tijesno su po bjedu odnijeli gosti, dok domaći Željko Mihalic tricom nije uspio spriječiti poraz svoje ekipe.

Druga ekipa Svete Marije vi sokim je rezultatom svladala ekipu Goričana. Nebojša Novak i Damir Kos tricama su predvodili domaće do pobjede. U Hodošanu domaćin nije dao da gosti odnesu bodove u Prelog. Josip Pintarić tricom je bio najzaslužniji za pobjedu svoje ekipe Hodošana.

Rezultati: Sveta Marija 3 –Zasadbreg 3 5:5, STK Pribislavec 2022 – Dragoslavec Breg 2 4:6, Sveta Marija 2 – Goričan 4 8:2, Hodošan 3 – GSTK Prelog 3 7:3.

Igrači: Anton Jambrović (11-1), Josip Pintarić (11-1), Željko Mihalic (8-1), Neven Šafarić (10-2), Branko Vučenik (8-2), Sven Poljak (7-2), Damir Kos (7-2), Goran Gotal (93), Nebojša Novak (8-3), Antonija Matoša (7-3), Domagoj Heric (4-2), Patrik Dominić (7-5), Josip Novak (4-3), Josip Zrna (6-6), Mario Kova čić (6-6), Dino Štirinić (3-3)...

Raspored 5. kola: GSTK Pre log 3 – Sveta Marija 3, Goričan 4 – Hodošan 3, Dragoslavec Breg 2 – Sveta Marija 2, Zasadbreg 3 – STK Pribislavec 2022.

– Sjever Nedelišćanke slavile uz Skitnice

Nakon dvaju poraza konačno na pobjedničke staze vratila se ekipa Ne delišće Eltinga. U subotu je odigrana izrazito teška, ali i kvalitetna odbojkaška utakmica protiv ekipe OK-a Dinamo II. Rezultatom 3:1 nakon skoro dva sata igre

zasluženo su Nedelišćanke osvojile nova tri boda.

Iako je loš prijem kra jem prvog i početkom drugog seta rezultirao gubitkom 1:0 u setovima te 13:6 za gošće u drugom, naše cure preokrenule su cijelu igru, prestale griješiti,

odigrale odličan napad i obranu te na kraju pobi jedile dosad neporaženu ekipu u ligi 3:1.

Ova pobjeda ne bi bila moguća bez Skitnica koji ma samo mogu zahvaliti na potpori. Glasna podrška s punih tribina tokom onih

najljepših, ali i najtežih trenutaka utakmice bila je vjetar u leđa potreban za ostvareni rezultat. Ne delišćanke su se tijekom tjedna pripremale za ovaj vikend kada im slijedi teško gostovanje u Petrinji.

1.B HOL

Paula Markati – STK Hodošan

KOŠARKA

TREĆA LIGA

Pobjedu izraženu najve ćom razlikom ostvario je Donji Kraljevec na gostova nju u M. Središću kod Ru dara - plus 50! U utakmici u Ivanovcu gosti iz KK Ča kovca ostvarili su u prvim trima četvrtinama veliku rezultatsku prednost, da bi posljednju dionicu igre"prespavali" s 30:12 za Mla dost Ivanovec. No, gosti ipak odnose pobjedu.

Rezultati: Rudar - D. Kraljevec 53:103 (11:25, 17:24, 13:27, 12:27). Rudar (Bedi 24, David 4, Bedi Mih. 4, Radiković 4, Bogdan 17)

- D. Kraljevec (Sinković 7, Štefok 5, Lepen 7, Kovač 16, Švenda 16, Ivanović J. 24, Ivanović D. 9, Vlah 11, Srpak 2, Trupković 6).

Dubravčan - Grafičar 57:83 (10:24, 21:22, 9:21, 17:16). Dubravčan: Klipić 4, Krušelj 8, Raić 9, Žinić 2, Igrec 4, Ujlaki 6, Klipić Kr. 5, Jakupak 2, Ribić 10, Horvat 7.

Mladost Ivanovec - Čako vec 57:70 (7:10, 6:22, 14:26, 30:12). Mladost Ivanovec (Mihoci 5, Martinović 8,

Vehtersbah 14, Momčilović L. 10, Momčilović I. 5, Jelenić 3, Drvenkar 4, Hajdinjak 8) - Čakovec (Novak 6, Capek 9, Golubić 18, Horčička 7,

Vurušić 2, Terek 11, Podve zanec 10, Vugrinec 7).

Kotoriba - Međimurje Wildboars 59:74 (13:24, 14:16, 15:18,17:16). Koto

riba (Fuš I. 12, Habuš 8, Fuš P. 10, Ujlaki 17, Munka 12) - Međimurje Wildboars (Kranjčec 15, Hren N. 19, Hren T. 3, Juras 12, Mišković 13, Horvat 5, Novak 7).

Košarkaški vikend vo dič: D. Kraljevec - Ivančica II (utorak 15. studenog u 20:15, OŠ D. Kraljevec), Ča kovec - Rudar (subota 12. studenog u 16:30, II. OŠ ČK), Međimurje Wildboars - Mladost Ivanovec (subo ta 12. studenog u 13:30, OŠ Ivanovec).

(bh)

Protekloga vikenda košar kaši Međimurja gostovali su u Bjelovaru kod Vedija i lako osvo jili nove bodove. Tijekom svih četvrtina rezultatska prednost je bila na strani gosta, da bi na kraju narasla na plus 27!

Ton takvoj učinkovitoj igri davao je Golik koji je uz sedam pogođenih trica isporučio 32 poena. Tom je pobjedom skor Međimurja narastao na dvije pobjede i dva poraza i čvrsto drži osmo mjesto na tablici. Na vrhu je Podravac s četiri ma pobjedama i jednim pora zom - upravo od Međimurja, u prvom kolu. U sljedećem kolu

RUKOMET

Međimurje igra doma protiv Labrade koja je uspjela jednom pobijediti u dosadašnjem tijeku prvenstva.

Rezultati: Labrada - Rad nik 56:79, Ivančica - Podravac 68:75, Petar Zrinski - Virka 86:65, Bjelovar - Varteks 100:67, VediMeđimurje 68:95 (16:25, 20:22, 17:28, 15:20).

Međimurje: Kuzmić 20, No vak 12, Kranjčec M. 7, Kranjčec F. 5, Golik 32, Gašparić 2, Glumac 15, Bartolić 2. Trener Novak S. Košarkaški vikend vodič: Međimurje - Labrada (subota 12. studenog u 16:00, OŠ Iva novec). (bh)

U derbiju lige za mlade košarkaše rođene 2008. i mlađe u Čakovcu je ludbreški Grafičar pobijedio Međimur je i tako zajedno s Vindijom iz Varaždina zasjeo na vrh tablice s učinkom od četiriju pobjeda i nula poraza.

Rezultati: MeđimurjeGrafičar 63:76 (4:23, 18:14, 17:19, 24:20). Međimurje: Sinković 2, Ostoja 12, Mikec 2, Zrna 13, Juras 2, Kovač 6, Krištofić 9, Rušnjak 17.

Vindija - D. Kraljevec 107:20. Donji Kraljevec: No

vak 2, Orehovec 4, Meglić 2, Sabol 10, Hranjec 2.

Mladost Ivanovec - Ivan čica 36:25 (10:4, 5:13, 18:0, 3:8). Mladost Ivanovec: Viš njić 4, Pintarić 2, Mavrek 3, Varga 14, Bienenfeld 9, An tonović 4.

Čakovec - Kotoriba 70:47 (14:13, 15:2, 20:16, 21:16). Čakovec (Kirić 11, Žganec 2, Zobić 7,Božić 6, Vresk 1, Lesjak 5, Novak 4, Nerer 28, Pintarić 6) - Kotoriba (Dolenec 2, Sokač 4, Oršoš 15, Tkalčec 19, Kukolj 3, Pogorelec 4). (bh)

U 8. kolu rukometaši Čakov ca bili su domaćini Dugom Selu u susretu u kojem su očekivali sigurnu pobjedu.

Gosti, koje s klupe vodi pro slavljeni reprezentativac Vlado Šola, bolje su ušli u susret i ima ju stalno vodstvo do desetak minuta prije kraja. Tako u 17. minuti vode 6:9. U 22. minuti rukometaši Čakovca poravnava ju na 10:10 nakon čega ubrzo i vode 11:10. No, gosti ponovno vraćaju prednost koju drže do kraja prvog dijela koji završava 13:15.

ković (3), Kocijan, Horvat V. (1), Horvat E. (4), Pavlic, Toplek (7), Ćuk (4), Jurisak, Malovic. Trener: Vladimir Canjuga.

Deveto prvenstveno kolo nije bilo uspješno za mlade Čakovčanke. S gostovanje u Puli kod vršnjakinja Istre 1961 vraćaju se samo s jed nim bodom.

Prvo su pionirke po ražene s uvjerljivih 5:1, a jedini pogodak postigla je Karla Kivač.

Pionirke: Kralj, Šimatić, Peharda, Mustač, Kovač, Kolar, Kivač, Cirkvenčić, Bračko,Balaško, Modrić –igrale još: Novak, Tkalčec, Štrek, Leskovar, Brzuhal ski, Kraljić – trener: Mario Šarić.

Remi

kadetkinja

Kadetkinje su za razliku od mlađih kolegica pod vodstvom trenera Golika pružile bolju par tiju i remizirale rezultatom 2:2. Pogotke su postigle Kaja Županić i Ema Ćurin.

Kadetkinje: Milovec, Cikač, Županić, Vujević, Tkalčec, Pinta rić, Kuzmić, A. Horvat, Damjano vić, Hrnčić, Čurin – igrale još: Presečki, Murk, D. Horvat, Galina – trener: Gordan Golik.

Zbog kvalifikacijskih uta kmica kadetske reprezentacije Hrvatske za Europsko prven stvo nastavak prvenstva slijedi 19. studenoga kada čakovečke

mlade nogometašice dočekuju ekipu Rijeke.

Lea Bartolić pozvana u U-17 reprezentaciju

Hrvatske

Izbornica hrvatske ženske U-17 reprezentacije, Stella Go tal, objavila je popis igračica za predstojeće kvalifikacijske utakmice za Europsko prven stvo iduće godine u Estoniji protiv Bugarske (9. stude noga) i Farskih otoka (12. studenoga). Među izabranim nogometašicama nalazi se i vratarka ŽNK-a Međimurje Lea Bartolić. (md)

USPOMENA

za

pamćenje Članovi Petice gostovali na Maksimiru

Proteklu nedjelju će najmlađi članovi Škole nogometa Petica pamtiti do kraja života.

Naime, vrijedna ekipa iz same Škole nogometa organizirala je gledanje utakmice Dinamo – Ši benik uživo na maksimirskom stadionu. Neki su bili po prvi puta na stadionu, neki su već “iskusniji” navijači, ali svima nji ma bilo je zajedničko navijanje za zagrebački klub.

Nakon kraja utakmice slije dila je zajednička fotografija na Maksimiru, a od igrača Dinama oprostili su se glasnim uzvicima “Petica, Petica”. Svakom članu Petice Dinamo je poklonio za stavicu na poklon. (nl)

Pogotkom u posljednjoj minuti bodovi odlaze gostima Drugo poluvrijeme nastav ljeno je u istom ritmu, sve do 43. minute kada je rezultat ponovno poravnat na 24:24. Utakmica ubrzo ulazi u napetu završnicu, Čakovec u 54. minuti ima vodstvo 31:29 i uzimaju ti me-out nakon kojeg ništa nije polazilo za rukom Čakovčanima i prednost se do kraja utakmice topi. Krajem 59. minute rezultat je neizvjesnih 32:32. U zadnju minutu ušlo se s izjednačenim snagama, a domaćima je presu dio pogodak Brauta 27 sekundi prije kraja susreta i pobjedom 32:33 bodovi odlaze u Dugo Selo.

U čakovečkim redovima naj efikasniji je bio Karlo Zadravec koji je upisao 12 pogodaka.

Čakovec: Hozjan, Zadravec (12), Kranjec, Varšić (1), Zvona rek, Ude Tkalčec, Vincek, Vu

- Nažalost poraz od Dugog Sela unatoč tome što sam upo zoravao da nijedan susret ne možemo dobiti bez krvavih koljena. Nevjerojatno smo loši bili u prvom poluvremenu, na odmoru u garderobi reagirao sam da bismo pred kraj u 54. minuti imali vodstvo od dvaju gola razlike. Uzeli smo time-out gdje dogovorimo da imamo mirni napad, no mi svih šest minuta ne možemo postići pogodak. Puno smo se ispro mašivali iako, velim, cijeli tjedan sam upozoravao na protivnika. Morat ćemo popraviti te greške i probati uzeti bodove već ove nedjelje u gostima kod Siska, bio je razočaran domaći strateg Vladimir Canjuga.

Slijedi gostovanje u Sisku pa kup utakmica u Novom Marofu

U sljedećem 9. kolu koje je na rasporedu u nedjelju 13. studenog, odlaze na gostovanje u Sisak, a utakmica se igra od 18:00.

U Hrvatskom rukometnom savezu ždrijebom su određeni parovi 2. kola kupa Regije sjever. Igra se jedna utakmica, a u srije du 16. studenoga MRK Čakovec gostuje u Novom Marofu kod istoimenog kluba. Treće kolo na rasporedu je 30. studeno ga, dvije ekipe idu u završnicu Hrvatskog kupa. (md)

Gosti iz KK Čakovca upisali pobjedu 57:70 u Ivanovcu (Foto: KSMŽ)

Ulje vrhunske kvalitete i prepoznatljiva okusa

Provodimo višestruku samokontrolu svakog pojedinog koraka u procesu proizvodnje, pomno odabiremo sirovine, a konačni proizvod podvrgavamo strogim kontrolama. Proizvodimo bučino ulje visoke kvalitete i prepoznatljivog okusa koje kupci prepoznaju kao pravo domaće bučino ulje

Bračni par Jasmina i Ivica Bister po povratku iz Njemačke 2001. godine osnovali su tvrtku BISTER d.o.o. te se počeli bavili uzgojem i prodajom koštica golica. Tada u Hrvatskoj nije bilo baš puno potražnje, pa su sirovinu izvozili u Sloveniju i Austriju, za proizvodnju bučina ulja. Brzo su shvatili da je isplativije proizvoditi ulje nego samo sirovinu, a kako su bili mladi i poduzetni, 2010. godine otvorili su svoju uljaru manjeg kapaciteta i krenuli u tradicionalnu proizvodnju bučina ulja. Pokazalo se to kao pun pogodak. Već 2013. godine proširili su proizvodnju bučina ulja i ono je postalo njihova glavna djelatnost. Od tada bilježe stalni rast proizvodnje i prodaje bučina ulja, a kako bi bili konkurentniji na tržištu, povećali su kapacitete proizvodnje.

Čak 85 posto proizvedenog ulja završava u izvozu.

Prije šest godina njihovu kvalitetu prepoznali su i trgovački lanci Spar i Kau�land pa su postali njihov dobavljač za cijelu Hrvatsku. Za Spar

i Interspar proizvode crno ulje premium kvalitete, dok u Kau�landu možete kupiti njihovo Kraljevsko 100 posto bučino ulje od pola litre.

- Naši proizvodi zadovoljavaju visoke kriterije sigurnosti i kvalitete propisane europskom regulativom. U tu svrhu provodimo višestruku samokontrolu svakog pojedinog koraka u procesu proizvodnje, pomno odabiremo sirovine, a konačni proizvod podvrgavamo strogim kontrolama. Proizvodimo bučino ulje visoke kvalitete i prepoznatljivog okusa koje kupci prepoznaju kao pravo domaće bučino ulje, ispričali su nam Ivica i Jasmina Bister, te nastavili: - Godine 2017. proširili smo svoju ponudu jer smo uljaru opremili novim postrojenjem za hladno prešanje i razvili novi proizvod – hladno prešano kraljevsko 100 % bučino ulje. Proizvodimo u strogo kontroliranim uvjetima i nosioci smo certi�ikata IFS te certi�ikata BIO-EKO pa proizvodimo i bioorganic kraljevsko 100% bučino ulje. Za sve nam treba vrhunska sirovina, koju osiguravamo ugovarajući unaprijed proizvodnju sa svojim kooperantima. Naši proizvodi zadovoljavaju visoke kriterije sigurnosti i kvalitete propisane europskom regulativom. Držimo se starog načina prešanja sjemenki bundeve da bismo dobili i zadržali vrhunsku kvalitetu ulja. Naše

ulje je proizvedeno prirodnim postupkom i najvažnije je da ne sadrži nikakve dodatke (konzervanse, boje…).

Uslužna smo uljara, pa možete k nama donijeti svoje koštice i prisustvovati procesu proizvodnje. Radimo i hladno prešanje koštica golica, oraha, lješnjaka, konoplje…

U Međimurju postoji duga tradicija upotrebe bučina ulja. Nekad se ulje upotrebljavalo za neke posebne prilike, dok ga danas upotrebljavamo svakodnevno. Ulje se može upotrijebiti za salate, kao dodatak krem-juhama, uz sladoled od vanilije, uz sve vrste sireva, ali i u medicinske i kozmetičke svrhe za tretiranje kože i kose.

Prigodni poklon-paketi

Ako još niste odlučili što pokloniti za nadolazeće blag-

dane, predlažemo zanimljive poklon-pakete koje su pripremili u Uljari Bister.

Najmanji sadrži ulje bilo koje vrste koju izaberete iz njihove palete proizvoda i simpatičnu porculansku tikvicu koja sadrži 2 dcl ulja po odabiru. Tikvicu možete staviti na stol prilikom serviranja jela jer je dekorativna, a prednost je što ju možete i nadopunjavati.

Srednji poklon-paket sadrži tikvicu i pola litre bučina ulja, dok onaj najluksuzniji paket, tzv. knjiga sadrži tikvicu, litru djevičanskog kraljevskog ulja te 2,5 dcl hladno prešanog ulja.

Spomenimo da hladno prešano 100% kraljevsko bučino ulje traži sve više ljudi, posebice oni koji imaju istančani okus, kao i oni koji ujutro popiju žličicu natašte kako bi sačuvali svoje zdravlje, posebice muškarci, kojima je ono lijek za probleme s prostatom.

Kupujte na našim uljomatima

Da bi svoje proizvode približili kupcima, Bisteri su prije tri godine postavili prve uljomate u Hrvatskoj.

Danas imaju četiri uljomata, i to u Čakovcu i Murskom Središću kod BAT-a, u Čakovcu kod pekarnice na Buzovcu te kod pizzerije Rose u Prelogu. Uljomati

• puno nezasićenih masnih kiselina

• obilje minerala, osobito kalija i cinka

• visoki postotak karotena i vitamina A, E, B

• lecitina (kao prevencija ateroskleroze)

• fosfora (smanjuje kolesterol u krvi)

• pomaže muškarcima pri problemima s prostatom

• regulira mokrenje i smanjuje bolove uz 1 – 2 žlice dnevno

su omiljeni jer je njima lako rukovati, ne trebate ambalažu, te možete izabrati među čak pet vrsta ulja, a to su: salatno, međimursko crno ulje (mješavina 60:40 posto), djevičansko kraljevsko 100 % bučino ulje, ekstradjevičansko 100 % nera�inirano te hladno prešano kraljevsko 100 % bučino ulje. Ulja Uljare Bister možete kupiti i u tvorničkom dućanu u Domašincu i Međimurskom dućanu u Čakovcu.

• povećava potenciju

• kosu čini punijom i sjajnijom

• daje mladoliki izgled i zdraviju kožu

• pomaže pri liječenju dijabetesa

• olakšava probavne poremećaje

• poboljšava zdravlje srca

• za mirniji san

• smanjenje upale

• smanjuje simptome menopauze

Bučino brašno

U posljednje vrijeme bučino je brašno cijenjeno među svima koji žive zdravo i njeguju zdrav način života. Bezglutensko je i lako se miješa s ostalim brašnima, posebice pirovim, heljdinim ili integralnim brašnima. Upotrebljavaju ga oboljeli od alergija i celijakije, odlično je za smutije, palačinke, pa čak i klipiće, završio je priču bračni par Bister.

Međimursko bučino ulje je i lijek i kako kažu, koncentrat životne energije jer sadrži:

U bočicama i �kvicama krije se najfinije Bisterovo ulje

Uljoma� Uljare Bister bili su prvi u Hrvatskoj, a postavljeni su u Čakovcu, Prelogu i Murskom Središću

Jasmina i Ivica Bister ponosni na zanimljive poklon-pakete, odlične za prigodne poklone

Deda Zlatko glavni je zabavljač na dječjim rođendanima!

- Prvo sam 20 godina radio u Autokući Hrvatska, četiri godine sam radio u Poljoprivrednom dobru Podturen, a nakon toga sam u Dekanovcu imao svoj servis za popravak traktora 15 godina, priča nam deda Zlatko

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

68-godišnji Zlatko Novak iz Dekanovca naš je idući kandidat u nagradnom natječaju Moj je deda najbolji. Ovaj presimpatičan deda već je šest godina u mirovini, a u Dekanovcu je poznat kao glavni mešter za traktore.

- Inače sam popravljao traktore, imao sam privatni servis. I onda je došla mirovina. Završio sam ŠUP, Školu učenika u privredi. Nakon srednje škole došla je vojska. Bio sam u Bosni i Hercegovini, prošao sam Travnik, Doboj, Banju Luku i na kraju Mostar, rekao nam je Zlatko Novak na početku razgovora i dodao

kako je u vojsci bio tenkovski mehaničar 14 mjeseci, 1973. godine.

Ponosan deda unuka Lovre i unučice Barbare

Oženio se svojom suprugom Biserkom Novak i imaju dva sina, Tomislava i Josipa. Zlatko je ponosan deda dvoje unuka, 22-godišnjeg Lovre i osmogodišnje unučice Barbare.

- Prvo sam 20 godina radio u Autokući Hrvatska, četiri godine sam radio u Poljoprivrednom dobru Podturen, a nakon toga sam u Dekanovcu imao svoj servis za popravak traktora 15 go-

dina, do mirovine, priča nam deda Zlatko prisjećajući se svog radnog vijeka.

Bavio se i poljoprivredom, od pšenice i kukuruza do šećerne repe, dakle ratarstvo. Rodio se u Dekanovcu i zanimljivo je da je sin jedinac. Brzo je ostao bez oca, kad je išao u četvrti razred osnovne škole. Onda je živio kod djeda i bake, a kad je krenuo u srednju školu, kod strica u Čakovcu, na Buzovcu. Na kraju se ipak vratio u svoj rodni Dekanovec gdje i danas sretno živi sa svojom suprugom Biserkom.

Od nogometa do izrade cvijeća od najlonki

Ima deda Zlatko i brojne hobije. Dvadeset je godina aktivno igrao nogomet za NK Mladost Dekanovec, ali onda mu je stradala noga pa se morao povući iz ovog sporta. No, zato je još uvijek aktualna ribičija, sportski ri-

bolov. Koliko je riba ulovio, teško da bi mogao izbrojiti. U proljeće su lovili šarane na mreži, ali to je bilo u doba rata, prisjetio se deda Zlatko.

Uz sve to, on i supruga bili su i voditelji Kulturne udruge Florijan Andrašec Dekanovec gdje su izrađivali cvijeće od najlonki u boji.

Svoje su radove čak četiri godine zaredom izlagali na Porcijunkulovu.

- Najlonke smo kupovali u Donjoj Dubravi u raznim bojama, a onda smo radili cvijeće, leptire, ma svašta, govori nam deda i dodaje kako to više ne rade jedino za groblje ponekad.

Deda puno vremena provodi sa svojom unučicom Barbarom u Novakovcu.

- Uf, da, puno vremena provodim s njom i popustljiv sam, ono kaj ne daju mama i tata, ja dam, nasmijao se deda Zlatko i naveo kako je i glavni zabavljač na svim dječjim rođendanima.

Rado se obuče u razne kostima, a sve da djeci bude zabavno. Kaže, glavno je spustiti se na dječji nivo, a to i pomlađuje.

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji.

Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda.

Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

NAGRADNI NATJEČAJ MOJ DEDA JE NAJBOLJI - ZLATKO NOVAK (68) iz Dekanovca

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?

Deda Zlatko Novak u društvu svoje unučice Barbare

Dječjeg vrtića Maslačak

Jedini imamo skupinu s programom Montessori

Mališani ne moraju imati nikakve predispozicije za skupinu jer se poštuje dječja individualnost. Drugim riječima, poha đanje programa ovisi o volji roditelja

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Ovotjedni kandidat našeg nagradnog natječaja je Dječji vrtić Maslačak koji djeluje u sklopu čakovečkog vrtića Cipelica. Riječ je o vrtiću koji polazi oko 100 mališana u sedam skupina, i to dvjema jasličkim i pet vrtićkih.

Veselo su nas dočekali u svom velikom dvorištu, pričajući u jedan glas što se sve tu radi. Osim toga što se igraju i jure po dvorištu,

jedu fine kolače koje im tete kuharice spremaju u vrtiću i punooo uče. Prije svega, tu je rano učenje engleskog je zika, pa program Katoličkog vjerskog odgoja i Odgoja za humanost i toleranciju. Tu se naglasak stavlja na pri hvaćanje različitosti i razvoj empatije prema drugima.

Jedinstven program

Montessori

Ono pak po čemu se izdvajaju od ostalih naših međimurskih vrtića je pro gram Montessori po kojem

radi jedna vrtićka skupina u dobi od 3 do 7 godina. Mališani ne moraju imati nikakve predispozicije za skupinu jer se poštuje dječja individualnost. Drugim rije čima, pohađanje programa ovisi o volji roditelja. Vode ju dvije posebno educirane odgojiteljice, Marijana Borko i Alenka Novak Sabol.

- Sustav obrazovanja Montessori jedinstven je u cijelom svijetu, ističe Alenka Novak Sabol.

Najkarakterističniji je po svom drvenom priboru koji

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom...

Nakon prijave, svaki pri javljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavlju jemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvo rištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

je osmislila Maria Montessori i koji se dijeli po područjima.

Mališanima je tako do stupan pribor za poticanje samostalnosti, osjetilnosti, jezika, matematike, glazbe i kozmičkog odgoja. Naravno, sve se to nalazi u posebnoj sobi, nazvanoj Soba Monte ssori. U njoj se ne nalaze kla sični stolovi za kojima djeca sjede, već su ili za manjim stolovima ili na tepisima. So ba ima svoje posebne kutke, odnosno prostor namijenjen grupnim aktivnostima, ali i prostori unutar kojih djeca

mogu samostalno istraživati svoj materijal.

U skladu s time soba ima tzv. obiteljski centar, centar građenja, centar likovnosti i centar istraživanja.

Ako i imaju drveni pribor kojim uče, to ne znači da u sobi nema igračaka poput lutki i autića, no oni se nalaze u sklopu jednog od nabroje nih centara.

- I taj drveni pribor jedin stven je u svijetu, naglašava Alenka Novak Strbad. Takvu istu sobu imaju mališani u Njemačkoj, Brazilu, Americi,

odnosno bilo gdje u svijetu s programom Montessori.

I ne samo to. Pribor je isto posložen od jednostav nog do apstraktnog, igračke su posložene točno određe nim redom po policama, sve ide u krug. Moto programa pak je: Ništa nije u čovjeko vu umu što nije prošlo kroz osjetila.

Djeca jesu u svojoj po sebnoj sobi, ali se ipak kroz igru na otvorenom druže sa svojim vršnjacima i ni po če mu drugome ne razlikuju se od njih.

DJEČJI VRTIĆ Cvrčak, Područni odjel Maslačak, Čakovec

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

Skupina Montessori

Mališani

Dragi veliki i mali kreativci, nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

NAŠE TIKVE

Dok pem krej pola se se zeleni i črleni. Vidim jako čuda tikvi.

Tikovije se zaplelo pika me za prste, a štel sam si tikvu dimo za igraču zeti.

I tak sem ju stajl tam nek se greje na suncu.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

TIKVA

Jeno nedelu sam hodio po polu i video tikvu štera bi mogla biti na mojemu stolu.

I mislio sam si kak na stolu sedi i ravno vu me gledi.

Pak sam si mislio mela bu zobe, nos i oči, a i svejču bu v njoj vužgati moći.

Deli bi ju vum na blok a soseda bi od straha doživela šok.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

TIKVE

Tikve lejpe, tikve debele celo ste pole za se zele. Listi su vam kak srčeka dok negdi rastete koli staroga vrčeka.

Od vas bu ovo leto dobro bučino olje a mortik bu i bolje, koščice vam vun zeti kaj bute lepše (znutra i zvana) do druge leti.

Jona Jakšić, 4. b., OŠ Mursko Središće Učiteljica Aleksandra Novak

Jan Hrženjak, 4. b., OŠ Mursko Središće Učiteljica: Aleksandra Novak

Jakob Čurin, 4. b., OŠ Mursko Središće Učiteljica Aleksandra Novak

Iz Strahoninca nam se javila gospođa Dubravka koja je poslala crteže svog unuka Karla Kolara. Karlo ima 8 godina i jako voli crtati. Uskoro mu je rođendan, pa mu želimo sve najbolje za njegov dan!

Hana Tkalčec, 4. a., OŠ V. Nazora, Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Mila Prstec, 4. a., OŠ V. Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

d.o.o.

ČAKOVEC, Ulica Matice hrvatske 10 objavljuju

OGLAS

za zasnivanje radnog odnosa

VODITELJ PROJEKATA I – 1 izvršitelj/ica

Obrazovanje: iz područja arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva - preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer (najmanje 300 ECTS bodova), Radno iskustvo: minimalno 5 godina radnog iskustva u struci Znanje stranog jezika – napredno poznavanje: engleski ili njemački jezik

Informatička znanja: poznavanje rada u AutoCAD i MS Of�ice Vozačka dozvola: B kategorija

Radni odnos se zasniva na neodređeno vrijeme.

Probni rok: 6 mjeseci

Rad se obavlja na području Međimurske županije

VODITELJ

PROJEKATA II - PRIPRAVNIK

– 1 izvršitelj/ica

Obrazovanje: iz područja arhitekture i urbanizma, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva - preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar, magistar inženjer ili odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer (najmanje 300 ECTS bodova), Radno iskustvo: nije potrebno, pripravnik je osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koji se školovala Znanje stranog jezika: engleski ili njemački jezik Informatička znanja: poznavanje rada u AutoCAD i MS Of�ice Vozačka dozvola: B kategorija Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme od 12 mjeseci – pripravništvo

Rad se obavlja na području Međimurske županije Zamolbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostaviti na adresu: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Ul. Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec ili na email: voda@medjimurske-vode.hr do 14.11.2022.

Za odabir kandidata koji zadovoljavaju uvjete može se provoditi dodatno testiranje o čemu će kandidati biti pravodobno obaviješteni.

U skladu s politikom zaštite osobnih podataka Međimurskih voda d.o.o. sva zaprimljena dokumentacija temeljem ovog oglasa (zamolbe kandidata i dokazi o ispunjavanju uvjeta te ostali podaci koje kandidati dostavljaju dobrovoljno) biti će vraćena na zahtjev kandidata, odnosno trajno uništena u roku od 18 mjeseci nakon odabira kandidata te ista neće biti korištena za druge natječaje za zapošljavanje ili u druge svrhe.

Na temelju članka 15. Odluke - Mjere za ostanak mladih u općini Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 9/18.) Općina Štrigova objavljuje

JAVNI POZIV

Za dodjelu jednokratnih pomoći studentima u 2022. godini

1. Pravo sudjelovanja temeljem ovog javnog poziva imaju studenti koji imaju prebivalište na području Općine Štrigova. Na javni poziv mogu se javiti studenti prve, druge, treće, četvrte i pete godine, upisani kao redovni i vanredni studenti.

2. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom, potrebno je dostaviti još slijedeću dokumentaciju:

- potvrdu o upisu na visoku školu ili fakultet - presliku osobne iskaznice - preslika računa banke - kontakt

3. Molbe se podnose na adresu: OPĆINA ŠTRIGOVA, Štrigova 87, 40312 ŠTRIGOVA s naznakom ZA DODJELU JEDNOKRATNE POMOĆI STUDENTIMA ili na e-mail: opcina.strigova@ ck.t-com.hr u roku od 10 dana od dana objave natječaja u Međimurskim novinama.

4. Za ostale informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova ili na telefon 040/851-039 ili 099 735 8111.

OPĆINA ŠTRIGOVA KLASA:602-04/22-01/1

URBROJ:2109-18-02/2-22-1

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima je izvedena nerazvrstana cesta: IV219 „Augusta Šenoe“ u naselju Ivanovec na kčbr. 55/59, 55/64, dio 55/1, dio 55/56 u k.o. IVANOVEC, o započinjanju postupka evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje nerazvrstane ceste će se izvršiti sukladno članku 123. – 133.

Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se nerazvrstana cesta evidentira u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec, Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, OIB: 44427688822.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec.

Obilježavanje granica zemljišta na kojima je izgrađena predmetna cesta

započeti će 15.11.2022. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 16.11.2022. godine u vremenu od 09,00 do 11,00 sati u prostorijama tvrtke Girus d.o.o., Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačka 43.

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 11. do 17. studenoga 2022.

P 11 Martin Tourski, Davorin, Martin, Martina; Titular Podturen, Sv. Martin na Muri; Klanjanje Prelog

S 12 Jozafat, Emilijan, Renato

N 13 33. KROZ GOD. Stanislav Kostka, Stanko; Klanjanje Macinec

P 14 Nikola Tavelić, Ivan Trogirski, Nikolina, Nika

U 15 Albert Veliki, Berto, Leopold III., Albertina

S 16 Margareta Škotska, Gertruda Gera, Agneta

Č 17 Elizabeta Ugarska, lgor, Hilda

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 12. studenoga

dr. Karmela Matjan –Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

dr. Renata Hranjec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica dr. Jelena Krešić Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čako vec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Melani Kontrec, Kći Ondine i Josipa

Franka Habuš, Kći Klare i Domagoja

Aaron Kai Marciuš, Sin Dore i Marka

Sara Krušelj, Kći Andreje i Andrije

Linn Hasnaš, Sin Mirjane i Igora

Lena Kovačić, Kći Klementine i Nikole

Andreas Balog, Sin Milene i Danijela

Stella Pavić, Kći Ksenije i Roberta

Hanna Kraljić, Kći Renate i Nina

Jelena Vargek, Kći Maje i Petra

Dino Balog, Sin Svjetlane i Dražena

Eva Posavec, Kći Urške i Dejana

Rino Gužvinec, Sin Sare i Karla

Jakov Pintarić, Sin Jane i Igora

Lea Šafranec, Kći Leone i Endija

Greta Goričanec, Kći Ivone i Dominika

Lea Oreški , Kći Kristine i Marka

Pavel Jančec, Sin Lucije i Luke

Eva Topličanec, Kći Samante i Ivana

Jakša Madžar, Sin Asje i Gorana

Eldin Oršoš, Sin Željke i Danijela

VJENČANI

Čakovec:

Marina Oršuš i Marko Horvat

Mursko Središće: Martina Horvat i Ante Sikirica

UMRLI

Čakovec:

Franciska Horvat R. Vurušić R. 1935.

Goran Oršuš R. 1979.

Ljubica Matić R. Hošnjak R. 1953.

Marija Leček R. Sabolčec R. 1944.

Ana Flac R. Kralj R. 1939.

Marija Šardi R. Ribić R. 1934.

Stjepan Juršić R. 1951.

Marija Juračić R. Kovač R. 1930.

Elizabeta Terek R. Čanadi R. 1945.

Andreja Kalšan R. Kneklin R. 1964.

Josip Fučec R. 1943.

Gabrijela Mesarić R. Pilaj R. 1955.

Dragutin Fučko R. 1958.

Marija Čerjavić R. Matagić R. 1944.

Snježana Hren R. Kovač R. 1969.

Dekanovec:

Ivan Glavina R. 1941.

Marija Barila R. Juračić R. 1936.

Mala Subotica:

Amalija Klobučarić R. Grašić R. 1947.

Nedelišće:

Agata Jalušić-Šarić R. Šoštarić R. 1935.

Mursko Središće:

Katarina Grof R. Čurin R. 1954.

August Zver R. 1953.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj DRAGUTIN LEHKEC 14.11.1991. - 14.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj PREDRAG KOZAR 11.11.1994. - 11.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Marija Kos

rođ. Plevnjak iz Čakovca preminula 8. studenog nakon duge i teške bolesti u 94. godini života

Slava Brzuhalski

rođ. Haček iz Čakovca preminula 8. studenog nakon duge i teške bolesti u 71. godini života

Katarina Kranjec rođ. Kolonić iz Čakovca preminula 6. studenog nakon duge i teške bolesti u 71. godini života

Ana Flac

Donjeg Koncovčaka preminula 31. listopada u 84. godini života

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj MARIJAN ZADRAVEC 16.11.1991. - 16.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj MARČELO MIKULAN 12.11.1994. - 12.11.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

Dragan Kocijan

iz Savske Vesi preminuo 8. studenog nakon duge i teške bolesti u 55. godini života

Ana Golubić rođ. Sanjković iz Novog Sela Rok preminula 5. studenog u 85. godini života

Ana Bajkovec rođ. Vrtarić

Ljubica Jaklin (Amalija) rođ. Carović iz Čakovca preminula 6. studenog nakon duge i teške bolesti u 91. godini života

Ivan Hunjadi

iz Svete Marije preminuo u 79. godini života

Ana Ružić

iz Donjeg Kraljevca preminula u 85. godini života

Marija Kolarić iz Donjeg Hrašćana preminula u 80. godini života

Ivan Pongrac iz Donjeg Kraljevca preminuo u 84. godini života

Ružica Turek rođ. Teklić iz Cirkovljana preminula 3. studenog u 66. godini života

Josip Šestak

iz Donje Dubrave preminuo u 63. godini života

64. NTT new textile technologies d.o.o., Savska Ves, traži 1 m/ž servi sera strojeva i opreme, 2 m/ž kon trolora kvalitete, 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž šivača i 5 m/ž radnika na ruč nim fazama na određeno, javiti se emailom: jelena.buhanec@ntt-hr. com do 30.11.

65. NUMBER ONE d.o.o., Donji Mi haljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za mjesto rada Village bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 660 246 ili na mob. 098 186 3044 do 31.12.

66. Obrt za pranje i čišćenje Skoko, Čakovec, traži 2 m/ž perača prozora i tepiha na određeno, javiti se na tel. 040 337 808 ili mob. 098 167 2980 ili na email: skoko85@gmail.com do 17.11.

67. OKNO d.o.o., Pušćine, traži m/ž djelatnika u proizvodnji alu stolarije i m/ž voditelja montaže alu stolari je na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 821 666 ili na mob. 099 4242 642 ili na email: info@okno.hr do 30.11.

68. OPTIKA SPECTO d.o.o., Glavna 44, Prelog, traži m/ž prodavača op tičkih pomagala na neodređeno, ja viti se osobno na adresu ili na mob. 098 184 9701 do 12.11.

69. Ordinacija opće medicine Ma rija Haramija Strbad, Donji Vido vec, traži 1 m/ž doktor amedicine na određeno, javiti se na mob: 099 2141 857 ili emailom: mhstrbad@ gmail.com do 30.11.

70. PAVLIC - ASFALT – BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž strojara na finišeru (rok prijave 30.11.), 2 m/ž automehaničara i 1 m/ž operatera na betonari - asfal tnoj bazi (rok prijave 23.12.) na ne određeno, javiti se na tel. 040 655 525 ili na mob. 091 6655 508

71. Peradarstvo Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 5 m/ž rad nika na pakiranju i rasijecanju mesa, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača C kategorije, 5 m/ž radnika u klaonici peradi za mjesto rada Donji Pusta kovec, traži 1 m/ž prodavača za mje sto rada Krapina, 1 m/ž prodavača za mjesto rada Pitomača, te 1 m/ž prodavača za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob: 098 282 147 do 30.11.

72. PERUTNINA PTUJ - PIPO d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž skladištara, 2 m/ž operatera stroja, 1 m/ž održa vatelja u mješaoni, 1 m/ž održava telja u industriji mesa i m/ž radni ka u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr do 21.11.

73. PLASTOMETALIK d.o.o., Mala Subotica, traži m/ž administrato ra, m/ž alatničara i m/ž elektro montera na neodređeno, javiti se na mob. 098 706 106 ili na email: plastometalik@plastometalik.hr do 20.11.

74. PLODINE d.d., traži m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, javiti se zamolbom na e-mail: zaposljavanje@ plodine.hr do 20.11.

75. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m/ž lakirera, m/ž savijača, 3 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćna bravara i 3 m/ž bru sača na neodređeno, javiti se osob no na adresu ili na tel. 040 396 553 ili 098 1830 293 ili pismenom zamol bom na adresu li na email: e.filipic@ primabiro.hr do 30.11.

76. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javiti se na mob. 099 676 2864 ili ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.12.

77. Proizvodnja PG d.o.o., Prelog traži m/ž radnika u skladištu na neodređe no, javiti se pismenom zamolbom na email: office@p-pg.hr do 15.11.

78. RALE d.o.o., Pušćine, traži 3 m/ž vozača C i E kat. i m/ž pomoćnog rad nika na sortiranju metalnog otpada na neodređeno, javiti se na tel. 040 895 555 ili mob. 099 589 5555 ili na email: ured@rale.hr do 30.11.

79. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopa tinec, traži m/ž poslovođu na neo dređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 855 845 ili na mob. 098 426 419 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox. hr do 20.12.

80. RENE GRADNJA d.o.o., traži 2 m/ž soboslikara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 099 336 9938 do 20.11.

81. Royal otpremništvo d.o.o., Pre log, Glavna 45, traži 1 m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098 192 5939 ili emailom: luka@whis.hr do 20.11.

82. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u palačinkarnici - kono bara - ugostitelja na određeno, javiti se na mob. 098 171 0002 ili na email: sc@sconium.com do 20.11.

83. SENKO d.o.o., Štefanec, V. Nazora 22, traži m/ž komercijalistu u prodaji na određeno, javiti se na tel. 040 337 344 ili pismenom zamolbom na adre suilinaemail:info@senko.hrdo15.11.

84. SMITH TRGOVINA d.o.o., Ča kovec, traži 1 m/ž ekonomistu - ko mercijalistu na određeno, javiti se emailom: smith.trgovina@gmail. com do 30.11.

85. SMRTIĆ oprema stolarija, G. Kur šanec,Zrinskih11a,tražim/žstolarana neodređeno, javiti se osobno na adre su ili na mob. 098 980 6580 do 17.11.

86. SOVA d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja tehničke pripreme drvene stolarije na neodređeno, javiti se na mob. 098 1788 856 ili na email: sini sa@kvantum-gradnja.hr do 20.11.

87. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motor nog vozila u međunarodnom prome tu na neodređeno, javiti se emailom: staffservicedoo@gmail.com do 2.12.

88. STOLARIJA NOVAK-M, Dragosla vec Breg 6, traži m/ž stolara na neo dređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 899 269 ili na mob. 091 5320 559 ili na email: miro.novak@ gmail.com do 25.11.

89. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača, javiti se na tel. 040 858 170 do 10.12.; više info na: www.hzz.hr

Slobodna radna mjesta

90. Tesarski obrt vl. Ljubomir Ceilin ger, Nedelišće, Žarkovice 12, traži 2 m/ž pomoćna tesara ili krovopokri vača na neodređeno, javiti se na mob: 098 426 080 do 30.11.

91. TOMI-BEL j.d.o.o., Čakovec, I. G. Kovačića 30, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 202 3929 ili na email: tbeluzic46@gmail.com do 15.11.

92. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže m/ž voditelja ugo stiteljskog objekta, 2 m/ž recepci onara, 2 m/ž ekonomista, 3 m/ž kućna majstora - električara, 1 m/ž slastičara, 2 m/ž spasitelja, 2 m/ž ku hara, 2 m/ž wellness terapeuta, 3 m/ž pizza majstora i 5 m/ž konobara (rok prijave 12.11.) te 3 m/ž soba ra na određeno, javiti se na mob: 099 5340 673 ili na email: posao@ termesvetimartin.com

93. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Straho ninec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž voza ča teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž disponenta i m/ž djelatnika za održa vanje strojeva na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091 352 7030 do 15.11.

94. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fa šizma 2/a, Čakovec, traži m/ž proda vača za mjesto rada Donji Vidovec, Hodošan, Gardinovec, Palinovec, Čakovec, Savska Ves, Orehovica, Si vica, Podturen, Domašinec, Celine, Šenkovec, Ivanovec, Šandorovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email:

dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.11.

95. TWIX-TRADE, Čakovec, traži 1 m/ž konobara, 1 m/ž radnika za či šćenje restorana i okoliša i 2 m/ž po moćna kuhara na neodređeno, javiti se na mob: 091 201 6015 ili na email: sonja@trattoriarustica.hr do 30.11.

96. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti “NEURON”, Lopatinec, traži m/ž osobnog asi stenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mob. 091 542 1068 ili pismena zamolba na email: vesna.neuron@gmail.com ili putem linka: www.udruga-neuron. hr do 15.11.

97. Udruga slijepih Međimurske žu panije, Čakovec, Kralja Tomislava 34, traži m/ž pomoćnika u nastavi učeni ku s teškoćama u razvoju na određe no, javiti se sa pismenom zamolbom na gornju adresu ili emailom: info@ usm.hr do 11.11.

98. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 767 do 15.11.

99. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži m/ž prodavača naftnih derivata na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 26.11.

100. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž administrativnog referenta i m/ž vozača motornog vozila C+E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 341 004 ili 095 112 3469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 19.11.

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upita� na telefon 091/3960-505

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME u odličnom stanju dim. 165/70 R14, cijena 300 kuna. Posla� sms na broj 098/9640763

PRODAJEM OPEL ASTRU G 1.4 90 KS. informacije na mob. 098-942-7646

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM INOX BAČVU Le�na od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA BELICA OPĆINSKI NAČELNIK

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/6839984 ili 099/808-7586

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N. S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVE za vino razne veličine. Upita� na 040/364-354

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 55A s kabinom, prvi pogon, 1990. god., te traktor kosilica Cub Cadet diesel 23 KS, vitlo 5T, malčer 2 m. info na mob. 091/956-7185

PRODAJEM SADNICE crvenog ribizla i malina po cijeni od 15 kn/ kom; crni i bijeli ribizl, jostu, kupine po cijeni od 20 kn/ kom. Šaljem poštom. Zagreb, 091/9240-293

KLASA: 604-01/22-01/1 URBROJ: 2109-3-01-22-01 Belica, 7. studenoga 2022.

Temeljem Odluke o isplati stipendije studentima („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 21/20) i članka 43. Statuta Općine Belice („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 7/21), općinski načelnik Općine Belica raspisuje se

JAVNI POZIV

za stipendiranje studenata u akademskoj godini 2022./2023.

1. Za akademsku godinu 2022./2023. dodijelit će se stipendije svim studentima koji:

- Pohađaju redovni studij

- Imaju prebivalište ili boravište na području Općine Belica

- Ne primaju drugu stipendiju

2. Studenti koji studiraju na udaljenosti do 20 kilometara primat će stipendiju od 400,00 kuna mjesečno.

Studenti koji studiraju na udaljenosti od 21 do 100 kilometara primat će stipendiju 500,00 kuna mjesečno.

Studenti koji studiraju na udaljenosti od 101 kilometar ili više primat će stipendiju 600,00 kuna mjesečno.

3. Dokumenti koje studenti moraju dostaviti su:

- Zamolba za dodjelu stipendije

- Potvrdu da je upisan na redovni studij (potvrdu fakulteta/e-potvrdu) - Potvrdu o prebivalištu

- Izjavu studenta da ne prima drugu stipendiju - Domovnicu

4. Zamolbu te ostalu dokumentaciju potrebno je dostaviti osobno ili putem pošte u zatvorenoj omotnici na adresu: Općina Belica, Jedinstveni upravni odjel, Kralja Tomislava 100, 40319 Belica s naznakom: „Molba za dodjelu stipendije, akademska godina 2022./2023.“

Molbe se podnose do 05. prosinca 2022. godine.

Studenti će biti obaviješteni o dodjeli stipendija najkasnije u roku od 10 dana od dana donošenja Odluke o dodjeli stipendija.

5. Sve ostale informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Belica, telefon: 040/846-067, e-mail: opcina@belica.hr OPĆINSKI NAČELNIK

Zvonimir Taradi

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sa�.

IZNAJMLJUJE SE UHODANI LOKAL (kafić) preko Srednje škole Prelog. info na mob 098/832575

PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom i šumom u Donjem Koncovčaku ukupne površine 1005 čhv, te inox bačve za vino razne veličine. Upitati na 040/364-354

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/9443339

RAZNO

PRODAJEM CRIJEVO ZA VODU s motalicom 35 m, armirano, za 500 kuna. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM očuvane gramofonske ploče s omo�ma, rock, pop, metal, jazz, blues... kolekcije otkupljujem po najpovoljnijim cijenama! javi� na mob. 098/486-285, Robert

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE NOVA KVAKA ZA PVC VRATA Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina š� tnika 35 mm, dužina š�tnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE MOTORNA PUMPA ZA VODU sa usisnim crijevom i zaštitnom košarom, za 800 kn. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM DJEČJE SKIJE duljine od 100 do 130 cm, u odličnom stanju. Mob. 091 3445 661

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te an�kvite�: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

PRODAJEM PANCERICE muške i ženske u odličnom stanju. Mob. 091 3445 661

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

TEHNOLOG (m/ž)

ALATNIČAR (m/ž)

RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

• preciznost i motiviranost za rad

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

• mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec.

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Mob. 098/92 190 92

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te dvije zimske gume dim. 175/70 R14. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJEM dvosjed na razvlačenje, štof, plave boje (500 kn); Regal za dnevnu sobu jako dobro očuvan (800 kn,); Stol kuhinjski okrugli na razvlačenje u ovalni oblik za šest osoba (800 kn). Tel: 091/611 36 05

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.traži kadar za tehničku podršku u proizvodnji

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Roditelji i tinejdžeri Opasnost miješanja alkohola i lijekova

Pon - Pet: 08:00 - 20:00

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Ovo je razdoblje života kada roditelji mogu ponovno preispitati svoja životna načela i iznad svega je važno kakav model ponašanja oni sami pokazuju mladima.

Kad su djeca u tinejdžer skim godinama, odgojna uloga roditelja može postati puno teža nego što to oni oče kuju. Iako su puno puta čuli poznatu izreku: mala djeca – mala briga, velika djeca –velika briga, pravo značenje te stare mudrosti shvate tek kad je osjete na vlastitoj koži. Što najviše iznenadi roditelje? Udaljavanje njihove djece, i fi zičko i emocionalno odvajanje koje može biti manje ili više izraženo u raznim fazama tinejdžerstva, a obično na roditelje ostavi neugodan dojam odbačenosti i nedo voljnog prostora utjecanja na vlastito dijete. Roditelji žele ostati povezani, a dijete, njihovo dijete, uskraćuje im onu važnost u svom životu na koju su se ranije naviknuli. Roditelji to možda i ne osvi jeste, izostane uvid da je nji ma samima bolno biti gurnut na margine djetetova života, krene borba za povratak na staro, a to je nemoguća misija, jer dijete odrasta i ništa više neće biti isto. Roditeljska bor ba da sačuvaju opseg kontrole i utjecaja koji su imali dok je dijete bilo mlađe uzaludan je i štetan napor, dobro je da to shvate što prije. Ovo je raz doblje života kada roditelji mogu ponovno preispitati svoja životna načela i iznad svega je važno kakav model ponašanja oni sami pokazuju mladima. Riječi sad više nisu dovoljne, gotovo da nemaju nikakvog učinka ako nisu potkrijepljene roditeljskim primjerom. Da djeca više ni su djeca postane jasno kad svojim nastupom roditelju pokažu kritičnost prema nje govoj nesavršenosti i čvrst stav da više nije nedodirljivi autoritet. Vrlo je teško pod nijeti degradaciju u statusu,

je l’ da? To je značajan uvid koji svakom roditelju može pomoći da iziđe iz onih zablu da i obmana kojima sam sebi godinama maže oči. Djeca nam, dakle, daju ogledalo, i to nam se ne mora baš svi djeti, ali je dobro i za nas i za njih. Oni se u ovom razdoblju života formiraju, a mi ima mo priliku uvidjeti da smo se deformirali i vrijeme je da se preispitamo. Što smo kri tičniji prema sebi i trudimo se bolje voditi vlastiti život, to nas naši tinejdžeri više cijene. Što bolje kontroliramo svoj život, to se oni osjećaju sigurnije. Ako roditelji teško izlaze na kraj sa svojim po slovnim, bračnim, financij skim, zdravstvenim i tko zna kakvim još problemima, pa bi htjeli da im barem roditeljstvo bude lako i ugodno, a njihova djeca dobra, sretna i uspješna u školi, onda su upali u zamku iz koje nema izlaza. Jer rodi telji moraju dobro upravljati raznim segmentima vlastitog života kako bi mladi dobili dokaze da je to moguće. Ako smo mi izgubljeni i iscrplje ni, kakav im primjer dajemo? Mladi su velikim dijelom u pravu kad pokazuju otpor i prkos, a nama je njihova po buna prilika za samokritiku. Roditelji se usprkos njihovim teško podnosivim oblicima ponašanja moraju truditi da održe tople odnose i emoci onalnu povezanost, donekle i nadzor i disciplinu, ali bez strogog kažnjavanja. Ovo je uzrast u kojem kažnjavanje gotovo da nema pozitivnog učinka, samo može pojačati pobunu i trajno udaljavanje tinejdžera od roditelja. Oni će odrasti, jednoga dana će otići, bit će svoji na svome. Želite li sačuvati mjesto u njihovu životu?

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Zasigurno ste mnogo puta čuli da se alkohol i li jekovi ne bi smjeli miješati, a vjerojatno ste se mnogo puta i oglušili na takva upozorenja jer vam se ništa strašno nije dogodilo. Bez obzira na to, ne biste trebali nastavi ti s takvom praksom jer je miješanje alkohola i lijekova iznimno opasno.

Posljedice ovise o dobi, zdravstvenom stanju pojedinca, količini konzumiranog alkohola i na kraju o samom lijeku koji se uzima.

Miješanje alkohola i lijekova može biti štetno i rizično, a takvo upozorenje se često nalazi i na uputama priloženima uz lijek. Neke od mnogobrojnih posljedi ca do kojih može doći prili kom konzumiranja alkohola s lijekovima su: mučnina, glavobolja, povraćanje, pos panost, nesvjestica i gubitak koordinacije. Navedeno čak spada u „lakše“ posljedice, no može doći i do unutarnjeg krvarenja, nekih kardiova skularnih smetnji kao što su poremećaj ritma srca i do poteškoća s disanjem. Najčešće bolesnike zanima smiju li piti alkohol kod uzi manja antibiotske terapije, no i kod kombinacije lijekova za kronične bolesti s alko holom može doći do ubrza nog lupanja srca, povišenja krvnog tlaka te mučnine. Alkohol može na više načina utjecati na djelovanje lijeka: promijeniti učinak i utjeca ti na koncentraciju lijeka u krvi, dok neki lijekovi mogu usporiti razgradnju alkohola i na taj način uzrokovati tok sičan učinak. Međutim, kod kroničnog unosa alkohola u organizam lijekovi se brže razgrađuju i izlučuju pa je njihov učinak manji, ali jače se oštećuju jetra i neki dru gi organi. Posljedice ovise o dobi, zdravstvenom stanju pojedinca, količini konzumi ranog alkohola i na kraju o samom lijeku koji se uzima. Na primjer, istodobno uzi manje alkohola s lijekovima kao što su antidepresivi ili antipsihotici može dovesti do smanjenog učinka nave denih lijekova, pospanosti, vrtoglavice te do pogoršanja simptoma nekih psihičkih stanja. Važno je znati da čak i uz koncentraciju al kohola koja je u dozvoljenim granicama za upravljanjem vozilom, primjena lijekova koji imaju sedativno djelova

nje može uvelike poremetiti budnost. Poznato je da alkohol loše utječe na sluznicu želuca, a u kombinaciji s nekim lije kovima (npr. acetilsalicilna kiselina) koji također imaju nadražujuće djelovanje na sluznicu probavnog trakta, rizik za nastanak ulkusa i kr varenja je mnogo veći. Iste probleme mogu uzrokovati i neki drugi bezreceptni lijekovi za liječenje boli. Poznato je da alkohol može povisiti krvni tlak, no u kombinaciji s nekim lijekovima može doći do sni žavanja krvnog tlaka. Tijekom pada krvnog tlaka potencijal no dolazi do vrtoglavica ili ne svjestice što posljedično utječe na rizik od pada ili smanjuje sposobnost upravljanja auto mobilom. Potencijalno opasna situacija se može dogoditi pri likom kombiniranja alkohola i lijekova koji postupno otpu štaju svoje aktivne sastojke tijekom dužeg vremenskog razdoblja, a na taj način u krvotok ulazi prekomjerna količina lijeka. Pažnju treba obratiti i na kombinirane li jekove koji se upotrebljavaju za liječenja simptoma gripe, prehlade, kašlja itd., stoga je važno konzultirati se s ljekar nikom prilikom nabavke istih. Alkohol i lijekovi mogu biti u štetnoj interakciji čak i kada se ne uzimaju u isto vrijeme što je slučaj s antibioticima koji nakon uzimanja u organizmu ostaju još nekoliko dana.

U većem riziku su žene i stariji. Kod žena, zbog manjeg udjela vode u organizmu, al kohol doseže više koncentra cije u krvotoku u odnosu na muškarce. Kod starijih dola zi do smanjenja sposobnosti organizma za razgrađivanje alkohola pa samim time on duže ostaje u nerazgrađenom obliku u organizmu. S obzirom na to da većina osoba starije dobi uzima i do nekoliko pro pisanih lijekova, rizik je time još veći. Miješanje alkohola i lijekova ne mora uvijek biti opasno i kobno, no važno je biti svjestan da ipak postoji opasnost. Zato je potrebno da se prilikom uzimanja lijekova, što propisanih od liječnika, što bezreceptnih, posavjetujemo s liječnikom ili ljekarnikom o miješanju istih s alkoholom i potencijalnom riziku koji dolazi.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

sati

Subotom prema dogovoru

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Barbara Slaviček, mag. med. techn.

Testirali svoju spremnost na akciju

DVD Vratišinec prošle je subote odradio pokaznu vježbu kojom testiraju spremnost članova za djelovanje u pravim akcijama, a javnost ima prilike vidjeti opremu i spremnost članova za spašavanje ljudi i imovine u teškim situacijama.

Simulacija i pretpostavka vježbe bile su da je tijekom prijevoza balirane slame došlo do zapaljenja iste na prikolici te rasipanja po prometnici.

Cilj vježbe bila je provjera uzbunjivanja operativnih snaga, izlazak na interven-

ciju, koordinacija snaga na intervenciji, uporaba IA, pjene, pumpi na vozilima, dobava vode i slično. U vježbi su upotrijebljena 3 vozila, a sudjelovalo je 7 vatrogasca.

Nakon vježbe voditelj intervencije, zamjenik zapovjednika Andrija Kvakan, predao je prijavak načelniku Vratišinca Mihaelu Grbavcu koji je istaknuo zadovoljstvo viđenim. Raduje i činjenica da je vježbu popratio i lijep broj građana Vratišinca, ali i okolnih mjesta i okolnih vatrogasnih društava. (BMO)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG

Upravni odjel za gospodarstvo i �inancije

KLASA: 350-02/22-01/04

URBROJ: 2109/14-04-22-33

Prelog, 10. studenog 2022. godine

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Zaključka gradonačelnika Grada Preloga, KLASA: 350-02/22-01/04, URBROJ: 2109/14-02-22-32 od 10.11. 2022., objavljuje se:

JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU

Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu

1. Javna rasprava traje od 16.11.2022. do 15.12.2022.

2. Javni uvid u Prijedlog Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40323 Prelog, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, te na mrežnim stranicama Grada Preloga http://

www.prelog.hr/ , a poveznica je dohvatljiva na mrežnim stranicama stručnog izrađivača http://urbia.hr/.

3. Javno izlaganje stručnog izrađivača o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja „Krč“ u Čehovcu organizirat će se u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40323 Prelog, dana 29.11.2022. s početkom u 13:00 sati.

4. Primjedbe i prijedlozi na rješenje iz Prijedloga UPU mogu se davati tijekom javne rasprave, zaključno s 15.12.2022. i to:

• postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja stručnog izrađivača • davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja

• upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Gradu Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora.

Dana 10. studenog 2022. godine raspisani je javni natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima za akademsku godinu 2022./2023.

Javni natječaj, uvjeti i sama predaja prijava vrši se putem sustava. Podaci za registraciju: Link za registraciju: https:// som-natjecaj.eu/authentication/register

Link za prijavu: https://somnatjecaj.eu/authentication/ login

Tehnička podrška vezano za e-prijave: e-mail: podrska@somsystem.com

Prijave na OVAJ Javni natječaj primaju se isključivo u elektronskom obliku. Prijave poslane poštom neće se uzimati u obzir! Natječaj je otvoren do 25.11.2022. do 23:59h te naknade prijave nisu moguće!

Temeljem članka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), članka 37. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18-pročišćeni tekst, 02/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst), članka 12. Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Međimurske županije ("Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 16/14) župan Međimurske županije objavljuje

OGLAS

Nekretnine iz točke I. ovog Zaključka prodaju se na temelju javnog natječaja prema tržišnoj vrijednosti i početnoj kupoprodajnoj cijeni.

Rok unutar kojeg će zainteresirane �izičke i pravne osobe moći dati svoju ponudu na javni natječaj traje od 11.11.2022. godine do 10.03.2023. godine. Otvaranje i analizu zaprimljenih ponuda tijekom otvorenog roka, provodi Povjerenstvo za provedbu javnog prikupljanja ponuda jednom mjesečno i to dana 12.12.2022. godine, dana 12.01.2023. godine, dana 10.02.2023. godine i dana 10.03.2023. godine u 10,00 sati u prostorijama Međimurske županije, Ruđera Boškovića 2. Međimurska županija će tijekom navedenog roka na svojoj web stranici www.me-

djimurska-zupanija.hr redovito objavljivati informaciju zainteresiranim ponuditeljima o trenutnoj raspoloživosti nekretnina iz točke 1. u smislu njihove prodaje sukladno natječajnim uvjetima.

Komunikacija i svaka druga razmjena informacija između Međimurske županije i potencijalnih ponuditelja može se obavljati isključivo na hrvatskom jeziku elektroničkom poštom, svakog radnog dana, na adresu e-pošte nekretnine@medjimurska-zupanija.hr

Cjeloviti tekst javnog natječaja objavljen je na internetskim stranicama Međimurske županije https://medjimurskazupanija.hr/kat/natjecaji-ipozivi/

ŽUPAN

Matija Posavec, mag. ing

1. 3385/51 805/A/1/1/1/5/1/1/1/18 3685 Pribislavec 10.388 259.700,00 2. 3385/52 805/A/1/1/1/5/1/1/1/19 3685 Pribislavec 10.139 253.475,00 3. 3385/54 805/A/1/1/1/5/1/1/1/21 3685 Pribislavec 9.254 231.350,00 4. 3385/56 805/A/1/1/1/5/1/1/1/23 3685 Pribislavec 9.018 225.450,00 5. 3385/59 805/A/1/1/1/5/1/1/1/26 3685

Pribislavec 8.815 220.375,00

6. 3385/60 805/A/1/1/1/5/1/1/1/27 3685

Pribislavec 10.906 272.650,00

Pribislavec 9.505 237.625,00 7. 3385/61 805/A/1/1/1/5/1/1/1/28 3685

8. 3385/62 805/A/1/1/1/5/1/1/1/29 3685 Pribislavec 10.779 269.475,00

9. 3385/64 805/A/1/1/1/5/1/1/1/31 3685

Pribislavec 10.072 251.800,00

DVD VRATIŠINEC pokazno gasio požar slame

Postrojavanje nakon akcije

o javnom natječaju za prodaju zemljišta na području poduzetničke zone „POSLOVNI PARK MEĐIMURJE“

OPĆINA STRAHONINEC

Svinjski kotlet na međimurski s trgancima

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Nezaboravni okusi jela na način vrhunskih kuhara Bajzovih dvora mogu se doživjeti u restoranima u Dekanovcu i Murskom Središću. Za našu ovotjednu rubriku Međimurske kuharice odabrali su jelo od svinjetine. Aktualni broj izlazi upravo na Martinje kada će mnogi posegnuti za čašom dobrog vina pa će na

jelovniku dobro doći jelo kao što su svinjski kotleti na međimurski s trgancima. Kako ih pripremaju Bajzovi dvori, otkriva kuhar Andrej Taleski. Evo recepta.

Sastojci:

- svinjski kotle� - malo ulja - brašno - jušni temeljac - crvena mljevena paprika - kiselo vrhnje - sol, papar

- domaći trganci

Kotlet se odreže na dva odreska. Odreske malo potučemo batićem i posolimo s obiju strana. Na vatru stavimo tavu pa na nju ulijemo malo ulja. Kotlet s jedne strane utisnemo u brašno i stavimo ga na tu pobrašnjenu stranu peći. Kotlet sa svake strane lagano popečemo. Kad je gotov, zalijemo ga jušnim temeljcem i ostavimo da par minuta “krčka”. Kad je meso �ino omekšalo i kad je pri kraju, dodamo crvenu mljevenu papriku, kiselo vrhnje i začinimo još po želji (sol, papar). Ostavimo da se umak reducira i nakon toga ga možemo servirati. Svinjske kotlete poslužimo s domaćim trgancima. Tanjur ukrasimo svježe nasjeckanim peršinom, listom peršina i

Vino tjedna

cherry rajčicom. Dobar tek vam želi Andrej Taleski i ostali djelatnici Bajzovih dvora!

Rajnski rizling obiteljske Vinarije Novak

Elena Pekušeska iz Bajzovih dvora uz svinjske kotlete na međimurski i domaće trgance preporučuje servirati bijelo vino. Odabrala je rajnski rizling proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Novak. Radi se o polusuhom vinu

(12,5 % alk.) s tipičnom aromom rizlinga međimurskog kraja. Okus je blago slatkast te istovremeno popunjen živahnim kiselinama koje daju lijepu kontru i živost vinu. Svakako kušajte i uživajte u aromi tog vina! Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Janjetina s mlincima

Gurmani uživaju kad se na stolu pojavi janjetina. Odličan je to specijalitet, posebice ako možete nabaviti domaću janjetinu. To je meso samo po sebi bogato okusom i ne treba ga previše “umarati” začinima. Janjetinu natrljamo soli i maslinovim uljem te ju tako mariniranu ostavimo preko noći u hladnjaku. Prije pečenja ostavimo ju nekoliko sati na sobnoj temperaturi. Lim za pečenje (najbolja je tepsija koja imitira peku) malo nauljimo, stavimo janjetinu i pečemo

ju na laganoj temperaturi (oko 170 stupnjeva) oko tri sata. Povremeno zalijevamo sokom koje je meso pustilo. Pred kraj pečenja maknemo poklopac da bismo dobili �inu hrskavu koricu. Uz janjetinu serviramo mlince. Možemo ih napraviti sami, a dobro će doći i oni nabavljeni u trgovini. Mlince pripremimo tako da zagrijemo vodu, prelijemo ju preko mlinaca, ostavimo ih od tri do pet minuta da omekšaju pa ih procijedimo. Na kraju ocijeđene mlince začinimo

masnoćom dobivenom od pečenja janjetine pa ih stavimo u tavicu te dodatno zagrijemo kako bi dobili laganu koricu. U slast svima bilo! (rr)

Sastojci:

- domaća janje�na - sol - maslinovo ulje - mlinci - malo suncokretovog ulja

Brioši

Priprema:

Kvasac razmrvite, dodajte malo šećera, brašno i mlake vode pa ga ostavite na toplom mjestu 10-ak minuta. Brašnu dodajte ulje, šećer, vanilin-šećer, malo soli i lagano istučena jaja. Promiješajte sve zajedno i dodajte kvasac. Dodavanjem toplog mlijeka izradite glatko tijesto i ostavite neka se diže 15-20 minuta.

Nakon toga tijesto premijesite, razdijelite na jednake dijelove i svaki oblikujte u valjak.

Zarežite tri kraka pa ispletite male pletenice čije krajeve podvijte kako biste dobili okrugli oblik. Stavite ih u nauljen lim i neka se dižu 10 minuta. Premažite ih jajem i pecite na 200 stupnjeva oko 20 minuta.

Sastojci:

- 40 g svježeg kvasca - 500 g brašna za dizana �jesta Čakovečkih mlinova - 100 ml ulja - 50 g šećera - 1 vanilin-šećer - 2 jaja - sol - 100-200 ml mlijeka

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Andrej Taleski

DRAGA HALIĆ iz Podbresta

Vanili kiflice često su na našem stolu

Iako je izrada vanili kiflica jednostavna i brza, njihova popularnost ne jenjava

nam je Draga Halić (72) iz Podbresta.

Slatke i prhke vanili ki�lice jednostavan su kolač koji se već stotinu i više godina priprema u svakoj kuhinji. Iako je njihova izrada jednostavna i brza, njihova popularnost ne jenjava, pa se nalaze u svakom setu svatovskih kolača ili kolača za blagdane.

Recept za vanili ki�lice prenosi se s majke na kćeri, a kako se one pripremaju u Donjem Međimurju pokazala

Draga je umirovljenica, a kuhati i peći počela je već u osnovnoj školi.

- U vrijeme kad sam još bila učenica, već u petom, šestom razredu, jako sam se veselila kad sam ostala sama doma jer je to bilo vrijeme kad sam mogla isprobavati kuhati i peći. Živjelo se teško, sastojaka za kuhanje nije bilo za bacanje, pa mama nije voljela da isprobavam jer se često dogodilo da se to nije

Recept za vanili kiflice

Sastojci: 30 dag glatkog brašna - 20 dag margarina - 7 dag šećera - 1 vanilin-šećer - 1 žumanjak - 10 dag mljevenih oraha

Priprema: Od navedenih sastojaka zamijesiti tijesto.

Ručno izraditi ki�lice željene veličine. Staviti peći u namašćen ili nauljen pleh, peći na 180 stupnjeva, maksimalno desetak minuta.

Ohlađene ki�lice posipati mljevenim šećerom ili ih uvaljati u njemu. Da bi ki�lice bile �inije i ljepše mirisale, u mljeveni šećer može se dodati jedan vanilin-šećer.

moglo jesti. Ipak sam, svaki put kad je mama nekamo otišla, probala kuhati ili peći kolače. Bilo je dobro kad je uspjelo, tad sam s ponosom dočekala mamu, ali kad nije, znala sam biti i “špotana” jer mama je po stanju u špajzi uvijek shvatila da sam potrošila brašno, ulje i slično, ali bar su pajceki tada bili sretni, ispričala nam je u šali Draga.

Danas Draga i njen suprug Franjo dobro žive i odmaraju u mirovini, ali se rado sjećaju mladosti kad su bili zdraviji i mogli su više raditi.

Imaju dva sina, Tihomira, koji sa suprugom Anom i sinom živi u istoj kući, i Želimira koji živi u odvojenom kućanstvu.

Posebno su sretni što imaju i dva unuka: Gana Lucu i Armina i unuku Andreju, a i jednu praunučicu Brunu koja ima pet mjeseci.

Draga je vrlo aktivna u Udruzi žena Brest u Podbrestu, gdje se članice sastaju jednom tjedno i bave se svakojakim aktivnostima: izrađuju ukrase za Božić od luščija, cvijeće od najlonskih čarapa, lutke od luščija obu-

čene u narodnu nošnju te mnoge kreativne predmete i ukrase. S Udrugom sudjeluje i na izložbama kolača i natjecanjima, a ki�lice koje nam je predstavila rado peče za sve prilike.

- U jednom periodu života, nakon što sam se vratila iz Njemačke gdje sam radila 15 godina, kuhala sam po svadbama u Zagorju. Bili su to lijepi dani i rado se ih sjećam. Osim u kuhinji, naša kuharica Draga voli raditi u dvorištu, u vrtu i na polju, pa se sinovi često šale da imaju salate za pola sela, ispričala

nam je Draga. Sad kad su već godine na malo većoj brojki i zdravlje ne služi kao nekada, smanjili su malo vrt, ali imaju dosta za svoje potrebe. Dvorištem šeću kokice, a domaća su jaja najdraži poklon svima iz obitelji. Ki�lice pak su pripremljene od domaćih oraha koji su ove godine posebno dobro rodili.

Dolazi i vrijeme kiselog zelja, što svi u kući jedva čekaju. Domaću hranu u obitelji Halić svi jako vole, a treba im snaga jer su svi aktivni, ženski dio u Udruzi, a muški u nogometu.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 15. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 18. studenoga. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 15. studenoga 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 18. studenoga

Piše: Aleksandra Sklepić

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Damir Štrukelj iz Dunjkovca

Draga s domaćom medovom pitom, medenjacima i vanili kiflicama

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Ulazite u manje zanimljivu ljubavnu fazu kad će se prilike prorijediti, a vi sve teže nalaziti zajednički jezik s osobama su protnog spola.

Pomirite se i snagom samo kontrole održavajte solidan sta tus quo. Rješavat ćete složenije zadatke bez ikakvih problema.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Možete očekivati raznolike utjecaje na svoj privatni život. S jedne strane, postojat će mo gućnost mirnog uživanja i skla da, no s druge, bit će vanjskih izazova. Vaši nadređeni mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijed logom.

LAV (23.7. - 23.8.)

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristu pom počet ćete uživati u sitni cama koje život znače. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. Bez obzira na stres, vaša uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge.

BIK (21.4. - 20.5.)

Nekima će se činiti kao da je ljubav daleko od njih, a zapravo je blizu. Ipak, mnogi će se više posvetiti sebi ili će svoja ljubavna očekivanja instinktivno smanjiti. Kako god bilo, izlasci bi mogli biti ugodni. Mala živciranja bit će po vezana s obradom nekih sitnica iz prošlosti.

RAK (22.6. - 22.7.)

Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite.

Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provoditi. Rezultati vaših napora polako izlaze na vidjelo.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Malo je toga što bi u ovim zahtjevnim danima moglo smi riti vaše emocije. Bacat će vas amo-tamo, a vi budite dovoljno čvrsti i hladni da odolite isku šenjima naglih reagiranja zbog kojih bi vam kasnije moglo biti žao. Komunicirat ćete sa surad nicima oko sitnijih tema.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vjerojatno vam je već dosta svojih vlastitih ljubavnih očekiva nja, pa ćete ili sve preokrenuti, ili svesti na realnu mjeru.

Istina je da će vam nedosta jati atrakcija, ali život donosi neka rješenja koja se tek kasnije pokažu kao najbolja. Budite otvoreni za to. Vrijeme je za sređivanje sitnijih poslova.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Manjak interesa za ljubav koji ćete vjerojatno osjećati idu ćih dana brinut će vas. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. Premda će se zahtijeva ti da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će ipak vladati veselo i opušteno ozračje.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Pred vama su iskustva koja će vjerojatno obogatiti vaš privatni život. Oni koji su još sami možda će imati više udvarača, premda će im se neki od njih činiti pomalo ludi. Ipak, neka ostanu otvoreni za mogućnost ljubavi. Kasnije će sve postati jasnije.

Osjećat ćete sreću u svom srcu zbog stvari koje su vam drage, bit će ugodnih zabava po vašoj mjeri, a neće izostati ni susreti s dragim osobama. Budi te otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole. U situacijama kad osjećate povećan pritisak od nadređenih pozovite se na svoje znanje i stručnost.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Vaša zrelost i promišljenost smirivat će poneku provokaciju ili situaciju u kojoj druga stra na neće znati kako reagirati. Vodite oboje kamo treba. Do nedavno ste samo maštali o nekim poslovnim potezima, a sada ćete imati vremena sve to osmisliti i razraditi.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Vjerojatno će vas mučiti ne očekivane čežnje, ali prihvatite to kao prolaznu fazu u kojoj ćete iskristalizirati svoje ljubavne želje i ciljeve. Planeti će vam i ovaj tje dan donositi različite utjecaje, a na vama je da se prilagođavate. Budite strpljivi i mudri.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1416

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Razmete vi nas?

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja kao nematerijalno dobro štiti govore. Na po dručju Međimurja nalazimo dvije zaštićene skupine go vora: kotoripsku i štrigovsku skupinu.

Štrigovska skupina govora obuhvaća govore naselja: Štri gova, Banfi, Jalšovec, Grabrov nik, Železna Gora, Prekopa, Robadje i Leskovec. Ta skupi na govora ima čak jedanaest samoglasnika, dok ih standar dni hrvatski jezik ima samo pet. Velika razlika rezultat je drukčijeg izgovora jednog samoglasnika u pojedinim riječima. Tako u štrigovskoj skupini govora možete čuti, na primjer, dva različita izgovora samoglasnika “i” te čak tri verzije samoglasnika “e”. Uz to, ta se dva samoglasnika javljaju i u dvoglasu i e, koji je iznimno rijedak u hrvatskim govorima.

U štrigovskoj se skupini govora još uvijek čuva dvojina, gramatički oblik koji omo gućava da se jednom riječju označe baš dvije (ne jedna ili tri i više) stvari ili osobe. Npr. “Idemo midve dimo!” Za

nimljivo, dvojina postoji još samo u slovenskom i arap skom jeziku.

Pod nazivom kotoripska skupina govora zaštićen je go vor općine Kotoribe, a brojna se njegova obilježja pojavljuju u govorima Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Jednako kao i u štrigovskoj skupini i u kotoripskoj je zabilježeno

jedanaest samoglasnika u naglašenoj poziciji i četiri u nenaglašenoj. Objema im je zajedničko da u jednoj riječi naglašen može biti svaki slog bez obzira na položaj u riječi.

Velika posebnost koto ripske skupine govora su tragovi ikavice. Nju su u 16. stoljeću donijeli doseljenici iz sjeverozapadne Bosne. Naime, obitelj Zrinski u to je vrijeme sa svojih posjeda koji su bili u neposrednoj opasnosti od Osmanlija dio stanovništva preselila u mirnije područje, Međimurje.

Iz perspektive folkloristi ke pravi dragulj u proučava nju tog sloja jezika i kulture predstavlja tzv. „kotoripsko kolo“. Ono je odraz isprepli tanja plesnih karakteristika panonske zone kojoj pripada Međimurje, i dinarske, kojoj pripada područje Bosne.

Kotoripski govor ima puno veću zastupljenost hungarizama nego drugi međimurski govori. Kotoriba

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

je 1860. godine postala prvo mjesto u Hrvatskoj kroz koju je prošla željeznica. Na taj je način povezana sa susjednim prekomurskim mjestom Ke restur. Prometna povezanost omogućila je jezičnu razmjenu koja se očuvala sve do danas.

Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki

Godine 1860. u promet je puštena prva željeznička pruga sagrađena u Hrvatskoj koja je prolazila upravo kroz Međimurje. Tako je Kotoriba postala prvo mjesto u Hrvatskoj kroz koje je prošao vlak, odnosno “cug mašina fučnula”

“Kotoripsko kolo” je odraz najstarije plesne i pjevne baštine Međimurja. Pjesme koje se uobičajeno pjevaju u sebi sadrže elemente slavenske mitologije, a plesovi elemente dinarske kulturne zone koji su u Međimurje došli u 16. i 17. stoljeću.

Nositelji vještina kotoripske skupine govora su stanovnici Kotori be. Na fotografiji su prijatelji Ljudevit Sabolić i Zvonimir Brkljačić prilikom pecanja na Nađerdovski mrtvici

Temperatura u laganom padu

VREMENSKA SLIKA: I u ovom tjednu nastavilo se relativno blago i mirno vrijeme, najtoplije je bilo u srijedu uz južinu i temperaturu blizu 20 °C. Sad nam dolazi nešto svježije vrijeme krajem tjedna.

Sve je to i dalje malo toplije od normale za ovaj dio studenog, ali će ipak više nalikovati kasnoj jeseni nego do sada. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U petak ujutro vjerojatno će biti dosta magle i niskih oblaka koji se mjestimice mogu zadržati i sredinom dana. U popodnevnim satima moguća su i sunčana razdoblja. Dan će proći bez kiše uz sasvim slab vjetar. Jutro prohladno uz minimalnu temperaturu od 2 do 6, a najviša dnevna između 9 i 13 Celzijevih stupnjeva, ovisno o količini sunca.

Zatim ćemo sljedećih nekoliko dana imati puno oblaka, ali će tijekom dana možda biti i kraćih sunčanih razdoblja.

Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar uz nešto nižu dnevnu temperaturu zraka nego u prvoj polovici tjedna. Ujutro od 2 do 7, u slučaju vedrijih noći moguć je i slab mraz, a poslijepodne od 9 do 13 Celzijevih stupnjeva.Uz puno obla-

ka nije isključena ponegdje ni koja kap kišice, osobito tamo krajem nedjelje, ali sve je to zanemarivo. Sve u svemu, prohladno vrijeme, ali nije to nikakva posebna hladnoća. U ovo doba godine znalo je biti puno hladnije i neugodnije.

Čini se da slično počinjemo i novi tjedan. Ponedjeljak i utorak donose nam hladno jutro uz veliku mogućnost za maglu i niske oblake. Sredinom dana i poslijepodne bi moglo biti i sunčanih razdoblja.

Vjetar većinom slab. Jutarnja temperatura od 0 do 4, ponegdje uz slab mraz, a najviša dnevna bi mogla narasti do 12 ili 13 Celzijevih stupnjeva ako bude malo sunca, ali uz dugotrajnu maglu ostat će niža.

U srijedu nakon prohladnog i maglovitog jutra i prijepodneva može biti i malo

Pučka meteorologija

Ako Martin oblake preganja, nestalu zimu pripravlja

slabe kiše, a slično izgleda i za četvrtak kad bi trebao ojačati sjeveroistočni vjetar pa će još malo zahladiti.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na

Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 10. 11. 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• od 10. do 13. studenog 2013. ciklona Teodor donijela orkanski vjetar, na Medvednici srušeno 10 �suća stabala

• 15. 11. 1851. velika poplava Drave

IZLAZI ZALAZI 11.11. u 06:48h 16.11. u 06:55h 11.11. u 16:25 h 16.11. u 16:19 h

• 16. 11. 1963. neobična toplina (Zagreb 25,0 °C; Karlovac 26,4 °C)

SKANDINAVKA VICOTEKA

Sedem let Sedem let nisem ni pil ni pušil, a onda sem moral iti vu školu.

Bremze

Razgovaraju dva Zagorca:

- Kaj veliš, kulike bi koštale da mi složiš bremze?

- Pa tak, jeno 2000 kuna.

- Nič, daj mi same male trubu pojačaj...

Autor: Mladen Mrčela

Več sam si hajdi pot gruntal što je te šteri je glavni, očem reči, nejglavneši v Lepoj našoj? Ne sam da sam si gruntal nek sam i dosti pot o tomo spituval teco Franco. Ali neje mi gruntaje, a niti teca nikaj pomogla i ne sam se meknol dale od prve štenge, kak ovi v racijoj školi. No, jempot se mi je ipak vužgala svečica i došel sam do toga da so tri čoveki te šteri kormanijo z Lepom našom, a neje to sam jeden čovek. Neje to zato kaj je Lepa naša tak jako velika nek zato kaj je le�ko dojti na kraj z Hrvackom, a čuda teži z Hrvatima i jenomo bi Hrati bili prekpreveč. Verjem da i vi znate da so te tri hezi Drašek Plenkovičov, Gordan Jandrokovičov i Zoki Milanovičov. To znuomo, ali nikak nebremo znate šteri je itak nejglavneši? I ne sam to, oni se med sobom pravzaprav jako retko spominajo i to delajo prek novin i novinarov. Tak mala i lepa zemlja, a oni tak vlečejo saki na svojo strano. Saki ima nekaj svojega za bregom oliti, kak bi to naši stari Međimorci rekli, saki se spomina z �igom v žepo. Si tri delajo kak mi Međimorci, a niti jeden je ne z Međimorja. Kuliko vidimo te naš međimorski jal je prešel ne sam prek Drave neg prek sake meje!

Kak si poreznjaki to dopuščajo???

Čim se je počelo pripovedati kak so Arapi kupili Agrokora, očem reči, Arapi so kupili ruske falačke, kaj falačke, falate Agrokora i čim je to došlo na svetlo dneva mam je trelo nekaj zmisliti kaj se novinari, a žnjimi i biračko telo, nej spominali o tomo čiji je ve Agrokor, što ga je kupil, a što prodal, pojavile so se v cajtungima listine poreznih dužnikov. A o čemo bi se žene mogle spominati na mlekari ili pak čehari neg o tomo što je kuliko milijonov dužen našoj državi. A čim so listine došle mam so ruskoga ili arapskoga Agrokora ostajli Todoričo i počeli smo pretepati dužnike. Morem vam reči da mi je nikak ne jasno kak furt jedni te isti gospodarstveniki, obrtniki ili pak porezni obvezniki delajo hrmake z naših poreznikov? Nebrem razmeti kak nešterni zaprejo staro �irmo jerbo je državi dužna peneze za poreze i doprino-

Što itak vedri i oblači v Lepoj našoj?

se i otprejo novo, štera ruon tak ne plača niti poreze, a niti doprinose. I nikomo nikaj! Rečite, pak nebremo takšim fahmanima, šteri na leta živijo na našoj državnoj grbači, stati na rep i zaprti jim �irme drugi den sam kaj ne bodo znova delali duge državi, kak brodogradilište Uljanik, a bedake i hurmake od nas i poreznjakov. Kak to morejo naprajti po sim drugim državama v Evropi i na sveto, a prinas je to ne muoči?

Još nekaj, čovek da jezeračo kuni i otpre si maloga doo-a, a napravi duge kak prava fabrika. Nebrem to razmeti da naši poreznjaki nebrejo takšima stati na rep, vudriti z šakom po stolo i poslati nek delajo nekaj od čega bodemo nekšega hasna meli si, pak i Lepa naša, a ne kaj na leta sam oni hasnujejo, a si mi drugi krpamo jive porezne luknje, a oni se smejejo z nas. Najte me krivo razmeti, ali ja bodem podnesel ostavko na takši posel, nebrem več plačati ljucke duge. Nebrem i šlus! A kak bodo dugi teh fabriki i teh ljudi veliki drugo leto dok bodejo se te cifre v ojerima – to te ja pitam?

Ve poglednite, na listekaj poreznjakov so fabrike, štere so več, po što zna šteri pot, dužne Lepoj našoj hajdi milijonov kuni i nikomo nikaj. Gazdi teh fabriki so niti ne počrleneli od sramote nek se štimajo z tem kaj so pak od sih nas (poreznjakov i poreznih obveznikov šteri furt i navek plačajo) naprajli bedake, a peneze so mesto v državno kaso zarivali sebi v žepe ili pak so skrili vu strožoke, kaj štomfe niti ne bodem spominjal.

Na drugoj strani je gospa Ana Karamarko (Tomekova žena) dužna Lepoj našoj 160 jezer kuni i poreznajki so jo našli, a ona je priznala da je dužna. Naši soci so jo štrofali z pedeset jezerač kuni, dali so joj uvjetnoga rešta od deset meseci i mora vrnoti se ono kaj je dužna. Jako sam najgerek da bode šteri dužnik z liste poreznjakov vrnul ono kaj je dožen ili pak se bode našel na sodo? Ve je prilika kaj jiv se primemo dok bodo, po Novi leti, došli mejat kune v ojere i dok jiv bodemo pitali otkod imajo tulikše peneze?

Kaj nam je donesla ova jesen?

Morem vam reči da smo pobrali se kaj nam je naš Božek dal, očem reči, se kaj je zraslo po našaj goricaj, sadovjakaj, poljima i šumaj. Se smo pobrali i posprajli, kak hrčki, v lagve, pelnice, repnice ili pak nekam

drugam z tem kaj nam bode čim duže trajalo. Ne znati kak bode duga zima, a ruon tak ne znamo kaj nas čaka jerbo of rat kaj so ga Rusi započeli v Ukrajini još navek traje i ne vidimo mo kraja. A dok je rat morejo nas saki den zahačiti kaj kakše krize, recesije ili pak nestašice.

Morerm vam reči da so ovo leto gorice čistam kredno rodile i da so nam lagvi, fala dragomo Božeko, puni. Ruon tak smo hajdi toga nabrali po sadovnjakima., jabok kak nigdar, a slive nečem niti spominjati.

Ne bodem vam rekel kuliko sam slivi nabral sam vam bodem priznal da žgajarim na veliko i ak bode se poredo to bodem delal skorom do Božiča i se �laše bodem napunil. Nebre se niti naš Božek restrgati, kalampera se nabralo meje, ali je zato debleši i dražeši kaj znači da smo meje delali, a vejč bodemo kaserali. Navek se negdi nabere kaj se hižna kasa pošteno napuni.

Božek je stvoril moškoga i ženo. Nejpredi je stvoril moškoga i bil je jako zadovolen. A unda, kaj ne bode moški sam, mo je stvoril ženo. Onda mo je bilo moškoga žal pak ga je navčil žgajariti, očem reči, peči žganico.

Odnavek je običaj bil da je sveti Martin mošta krstil

Vremena se mejajo, ali običaji ne, jerbo narod bez običajov je kakti ftiček bez perja, a običaj gorični od navek je bil da je sveti Martin mošta krstil! Pak bode tak i ovo leto, očem reči, denes da svetkujemo godovno svetoga Martina vinokrstitelja i zaštitnika kak goric, tak vinogradarov, a i nas vinoljupcov i vinovjernikov. Si znuomo kak so goske spasile Rima, kokot Đurđevca, a grozdje Međimorje tak je i sveti Martin spasil nas Međimorce od grdoga i kalnoga svadljivca mošteka, od betežnoga kroljenja vu želoco i pomogel nam je kaj moremo piti mlado i zdravo vino.

Oliti kak bi Mikula Pavičov rekel nam Međimorcaj: - Da je z čistog vina morje pak da je kak Međimorje, le�ko bi ga spil, al bi za njim išče plakal, sivim sozam brk namakal, žalosten bi bil!

mi prodiremo dublje

NAJSTARIJA

VINOVA

loza na svijetu Modra kavčina stara je preko 400 godina

Kod naših susjeda Slovenaca u središnjem dijelu Maribora u Vojašinskoj ulici smještena je najstarija vinova loza na svijetu. Upisana je u Guinnessovu knjigu rekorda još 2004. godine. Riječ je o sorti modra kavčina i mještani su trs nazvali Stara trta. Pitate se kako su odredili koliko je trs točno star? Njegova starost ustanovljena je znanstvenom

metodom inkrementalnog datiranja i brojanja godova koje su izračunali profesori i prirodoslovci Mirko Šoštarič, Lojze Hrček i Rihard Eker. Vjeruje se da je posađena krajem srednjeg vijeka kad su Maribor opsjedali Turci. Možemo zaključiti da je Stara trta preživjela mnogo toga tijekom povijesti! (st)

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Trs Stara trta (Foto: Vedran Stapić)