Međimurske novine 1421

ANKETA

POD VUROM

Što mislite o radu nedjeljom u trgovinama?

Već jedno vrijeme aktualno pitanje u Hrvatskoj glasi trebaju li trgovci raditi nedjeljom. Nedjelja se u zemljama kršćanske tradicije smatra praznikom gdje kršćani najčešće posjećuju crkvu pa je nedjelja zapravo

jedini slobodni dan u tjednu. Povodom aktualnog pitanja rada nedjeljom koje se već jedno vrijeme javno postavlja vladajućima, pitali smo i naše sugrađane što oni smatraju ispravnim, raditi nedjeljom ili ne. (st, foto: zv)

Vladislav Globar, Čakovec: Po meni se od subote od 12 popodne ne bi trebalo raditi. Kako smo prije mogli tako živjeti, a danas odjednom više ne možemo? Moramo se ugledati kako je i u Austriji, nedjelja ipak treba biti neradan i slobodan dan za sve. Najveći problem od svega je što prvo treba ljude naučiti na slobodan dan.

Damir Peršak, Čakovec: Ja mislim da bi se trebalo raditi. Ja, otkad znam za sebe, radim svaki vikend, subote i nedjelje, nema stajanja i mira vikendom. Eventualno za neke veće blagdane, tad bi svi trebali biti doma u miru s obitelji. Jedino javne službe poput policije ili bolnica, oni su nažalost iznimka, oni imaju najviše posla vikendom, stoga se za njih treba posložiti drugačiji sistem slobodnih dana.

Ivan Krznar, Domašinec: Protiv sam bilo kakvog rada nedjeljom, osim obveznih službi koje imaju najviše odgovornosti vikendom. Jadni trgovci i trgovke, barem da imaju jedan slobodan dan, i to nedjeljom. Bilo bi fer i ispravno, mi ćemo svakako preživjeti ako ne idemo jedan dan u dućane. To bi čak bilo i dobro u ovim kriznim vremenima.

Branimir Trbuhković, Šenkovec: Nisam nikako za to, nedjelja je dan za mirovanje i obitelj. Kako se prije nije radilo vikendom, a svi smo normalno živjeli i funkcionirali? Danas su se ljudi previše opustili i nemaju razumijevanja za one koji konstantno rade. Nadam se da će uvesti slobodni dan nedjeljom da se ljudi malo primire.

Elena Bratković, Nedelišće: Smatram da bi taj jedan dan trgovke i trgovci trebali odmarati. Također, ljudi bi se naučili da ne moramo svaki dan biti u dućanima i trošiti novac. Hajde da je tjedno, to još shvaćam da ljudi moraju biti u dućanima, ali nedjeljom svakako ne. Dopustite trgovcima da budu slobodni nedjeljom!

Otvorena još jedna rupa u zemlji!

U nepunih mjesec dana na području Murskog Središća otvorila se još jedna rupa u zemlji. Komunalni redar Drago Belše odveo nas je do novootvorene rupe koju su obilježili trakama kako se ne bi dogodila neka veća tragedija. O rupi ga je kontaktirao mještanin koji je u šetnji sa psom naišao na rupu. (sh, foto: zv)

Zeleni Boltovi romobili otišli iz Čakovca

Iz tvrtke Bolt sada su i službeno obavijestili Grad Čakovec kako su obustavili provođenje pilot-projekta uvođenja usluge iznajmljivanja električnih romobila na temelju sporazuma od 3. svibnja. Već smo ranije pisali da su romobili otišli i iz Nedelišća.

Tvrtka Bolt je s posljednjim danom mjeseca studenoga tako uklonila električne romobile i onemogućila korištenje uslugom na području Čakovca. Kako je objasnio Ivan Begović, direktor za mikromobilnost Bolta za Hrvatsku

i Sloveniju, zbog globalne situacije i novonastalih okolnosti u smislu troškova, kao i zbog nadolazećeg zimskog perioda, primorani su obustaviti pružanje usluge najma e-romobila u nekoliko gradova, među kojima je i Čakovec.

MDS i predsjednik Željko Pavlic traže stavljanje Bolnice na dnevni red Skupštine Međimurske županije

Begović je istaknuo vjeru da će se u skoroj budućnosti stvoriti odgovarajući uvjeti u kojima će ponovno, kroz partnerski odnos, pokrenuti uslugu iznajmljivanja električnih romobila u Čakovcu. (dv)

Potezom olovke žele nam oteti imovinu

- Lokalna razina bolje poznaje potrebe svojih građana nego netko u Zagrebu, ističe Željko Pavlic

Međimurski demokratski savez (MDS) održao je konferenciju za novinare, simbolički ispred Županijske bolnice Čakovec, jer traže da Skupština Međimurske županije iskoristi statutarnu mogućnost i očuva njezin regionalni status i ne dopusti da da ju preuzme država, odnosno Ministarstvo zdravstva. - Mišljenja smo da lokalna razina bolje poznaje potrebe svojih građana nego netko u Zagrebu, kazao je Željko Pavlic, predsjednik MDS-a. Županija ima pravo na pokretanje takve inicijative u postupku donošenja izmjena i dopuna zakona. To joj omogućuje Statut, članak 70., jer se radi o propisima od neposrednog interesa za Županiju. U tom slučaju ona ima pravo na inicijative, mišljenja i prijedloge nadležnim tijelima u državi. Inicijative

mogu podnositi Skupština i župan neposredno ili putem zastupnika u Hrvatskom saboru.

MDS zbog toga predlaže uvrštenje u dnevni red 10. sjednice Skupštine Međimurske županije očuvanje regionalnog statusa Županijske bolnice Čakovec.

- Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti želi se doslovce “potezom olovke” oteti Županiji njezina imovina i upravljanje Županijskom bolnicom Čakovec, istaknuo je Pavlic. Dodao je: - Stanovnici županije i Međimurska županija ulagali su

godinama vlastita sredstva u naše zdravstvene ustanove. Županijska bolnica Čakovec izgrađena je samodoprinosom stanovnika Međimurja, da bi im se na kraju uskratila mogućnost upravljanja, usprotivio se Željko Pavlic u ime MDS-a.

E-ROMOBILI nisu dočekali zimu

Članovi MDS-a na konferenciji za novinare ispred Bolnice

REČENICA iz

konteksta na Gradskom vijeću u Čakovcu

Vesna Baranašić Horvat nije povrijedila Kodeks

Nastavno na dramu koja se odvijala u čakovečkoj Gradskoj vijećnici, prilikom čega je vijećnica Vesna Baranašić Horvat kolegi vijećniku Jurici Horvatu (SDP) rekla kako joj je neugodno sjediti pokraj njega, donesena je Odluka o povredi Kodeksa ponašanja. Prema toj Odluci, koja se našla na dnevnom redu predstojećeg Gradskog vijeća, Vesna Baranašić Horvat (NL Matija Posavec) nije povrijedila Kodeks.

Podsjetimo, prijavu o prekršaju Kodeksa podnio je vijećnik Boris Bistrović (Fokus). Povjerenstvo za nadzor primjene Kodeksa prema Odluci smatra kako podnesena prijava nije osnovana jer je vijećnik Boris Bistrović, kao dokaz za prijavu, priložio dio medijskog članka te audiosnimke samo u dijelu gdje se čuje vijećnica Baranašić Horvat, a ne kompletnu snimku. U nastavku piše da je rečenica navedena kao dokaz protiv vijećnice, kroz medije prezentirana izvan konteksta.

MEĐIMURSKI SABORSKI zastupnici o proračunu za 2023.

Ima li Međimurja u državnom proračunu?

Od četvero saborskih zastupnika iz Međimurja dvoje su u potpunosti nezadovoljni proračunom, a to su Andreja Marić (SDP) te Stjepan Kovač (bivši SDP-ovac), dok je je Boška Ban Vlahek (SDP, ali preko Matije Posavca) poluzadovoljna, a Dražen Srpak (HDZ) očekivano pun hvale za proračun RH donesen u Saboru za 2023. godinu. Na kraju nismo saznali kako je Međimurje prošlo, već više političke stavove i nabrajanja koja smo mogli čuti i dosad. Ukupna veličina proračuna za 2023. iznosi 25 milijardi eura, 77 zastupnika glasalo je za, dok je 50 bilo protiv. Od deset amandmana na Državni proračun RH, koliko je Vlada prihvatila, samo je jedan vezan za Međimurje i to onaj koji je uputila Boška Ban Vlahek, a tiče se izgradnje nove školske zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec.

Andreja Marić prokomentirala je kako nije zadovoljna proračunom za 2023. zato što se ne vodi dovoljna briga o našim umirovljenicima i svima koji u ovoj krizi teško žive. Ona je mirno glasala protiv donošenja proračuna jer su svi SDP-ovi amandmani osim onog koji je uputila Boška Ban Vlahek odbačeni.

Stjepan Kovač prokomentirao je da je ovaj proračun Vlade lista lijepih želja i sigurno će se i u 2023. godini raditi najmanje dva rebalansa proračuna. Smatra da će rasti ukupan deficit, a time i rast javnog duga.

Boška Ban Vlahek spomenula je da je od svega deset amandmana na Državni proračun RH, koliko je Vlada prihvatila, samo jedan vezan za Međimurje i to onaj koji je ona uputila, a tiče se izgradnje nove školske zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec.

Dražen Srpak nije točno specificirao po čemu je ova

godina bolja ili lošija za Međimurce glede proračuna, već je u opsežnom e-mailu koji smo dobili od njegove službenice stavio naglasak na sveukupni rad Vlade na dosadašnjim projektima te projektima koji slijede. Nabrojio je projekte kojih ima puno, no zbog centraliziranih sredstava RH i EU-a projekti prolaze kroz proračun silom prilika i više su transfer novca iz Brisela.

Od spomenutih većih su Aglomeracija Mursko Središće i Donja Dubrava, projekt PRŠI i drugi koji su ustvari lokalne zajednice i gospodarstvo dobile natječajem iz EU fondova. Od hrvatskih proračunskih sredstava mogla bi se izdvojiti rekonstrukcija državne ceste D209 od Slemenica do Murskog Središća vrijedna 37 milijuna kuna, no i ona se provlači kroz više proračunskih godina te amandman za gradnju Centra za kulturu.

(st)

NOVI

prema svima Udvara li se Kolarek Matiji Posavcu?

Na nedjeljnim stranačkim izborima Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Preloga, kao jedini kandidat dobio je 576 od 578 glasova i time je službeno izabran za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Međimurske županije.

- Bit ćemo otvoreni za razgovore sa svima onima koji žele prosperitetnije Međimurje nego što je ono danas, izjavio je priopćenjem za javnost Ljubomir Kolarek, novoizabrani predsjednik međimurskog HDZ-a.

- Znači li to da su spremni na suradnju i s Matijom Posavcem i s SDP-om s druge strane političkog spektra, pitali smo Kolareka, no ni na naš opetovani upit nije želio izaći iz okvira “suradnje sa svima koji žele dobro našem kraju”.

Udvara li se tim zaobilaznim načinom Matiji Posavcu, preko čije popularnosti među biračima se teško probiti na vlast u Međimurskoj županiji. I krije li se mamac u ponudi: - Mora postojati spona i između nas i Vlade, vjerujem da tu ne bi trebalo

Ljubomir Kolarek, predsjednik međimurskog HDZ-a

biti problema, što je Kolarek istaknuo u priopćenju nakon izbora za predsjednika.

- Pred nama su nova i drugačija vremena i smatram da HDZ Međimurske županije ima kapaciteta i dovoljno mladih i obrazovanih ljudi za promjene, poručio je Kolarek. Naglasio je da iskustvo i rezultate Murskog Središća i Preloga koje vode gradonačelnici HDZ-a žele preslikati na županijsku razinu.

(BMO)

Ne potičite djecu na bacanje petardi!

U predbožićno i novogodišnje vrijeme povećava se korištenje pirotehnikom koja je vrlo opasna, pogotovo za djecu. Zbog toga se kao znak prevencije svake godine 7. prosinca obilježava Međunarodni dan svjesnosti o opeklinama u djece.

O tome su na taj dan u Čakovcu više govorili voditelj OHBP-a Klinike za dječje bolesti Zagreb i voditelj projekta Međunarodnog dana svjesnosti o opeklinama u djece prim. Zoran Barčot, djelatnici odjela opeklina, glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal te ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. Igor Šegović.

Opekline veliki uzrok ozljeda kod djece

- Opekline su veliki javnozdravstveni problem. S time se svakodnevno susrećemo i u našoj bolnici, zato smo sretni što za 100 godina bolnice imamo mogućnost čuti ovakve stručnjake koji će pomoći pri prevenciji, rekao je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. Igor Šegović.

Opekline kod djece nastaju na različite načine, od naizgled bezazlenih situacija u roditeljskom domu do stradanja strujom visokog napona.

- Opekline su među najčešćim uzrocima ozljeda kod djece. U Hrvatskoj se godišnje više od 3000 djece i mladih liječi od opeklinskih ozljeda i njihovih posljedica. I to su samo oni koji traže liječničku pomoć. Dječaci su dvostruko više zastupljeni od djevojčica. Oko 250 djece godišnje se hospitalizira, najveći dio djece s težim opeklinama u Referentom centru za traumatizam Ministarstva zdravstva RH pri Klinici za dječje bolesti Zagreb. U prosjeku četiri dje-

ce godišnje smrtno strada od posljedica zadobivenih opeklina, a 11 ih ima tešku tjelesnu ozljedu, rekao je primarijus Zoran Barčot.

Mala su djeca posebno podložna opeklinskim ozljedama. Liječenje djece s teškim opeklinama povezano je često s većim brojem operacijskih zahvata i dugotrajnim boravkom u bolnici, a što uvijek kao posljedicu ostavlja i funkcionalne i estetske posljedice te narušeno mentalno zdravlje djeteta, ali i čitave obitelji.

Policijska akcija Mir i dobro

Najavljena je i akcija Mir i dobro koja se provodi već 15

godina u organizaciji policijske uprave gdje je naglasak na opasnost od pirotehnike koja je eksplozivna i ima visoku temperaturu od koje opekline nastaju.

– Imali smo slučaj iz 2018. godine kada je dijete s ceste pokupilo petardu koja nije eksplodirala, uzeo ju u ruku, a ona je potom naknadno eksplodirala. Dijete je imalo tešku ozljedu šake te amputaciju prsta. Ponovno napominjemo da petarde nisu igračke, a najgore je kad roditelji djecu potiču na pirotehniku koja je sama po sebi vrlo opasna, rekao je Radovan Gačal ispred PU međimurske. (dv, zv)

Dva puta smo bolnicu gradili našim sredstvima

- Malo je poznato kako se prvi put pristupilo renoviranju Bolnice uz pomoć odricanja građana 1953. godine, koja je tada bila samo u zgradi Feštetićeva dvorca, kazao je Ivan Martan, županijski vijećnik HDSS-a. Jako dobro se sjećam te 1953. godine. Tada je sadašnja Županija bila Kotar Čakovec, čijom odlukom su građani svojim uplatama financirali obnovu te zgrade i preuređenje u bolničke odjele.

Sjećam se da se sedamdesetih za gradnju tzv. nove bolnice kupovalo i zemljište od privatnih vlasnika i po drugi put gradila bolnica

uplatama građana i samodoprinosom.

Treba znati da se do vremena kad Županijska bolnica Čakovec nije imala Odjel intervencijske kardiologije oko 700 pacijenata tijekom godine vozilo na liječenje u Zagreb. Možemo samo zamisliti koliko to košta, kazao je Martan. To je samo dio argumenata koje je naveo u prilog zbog kojih Županijska bolnica Čakovec treba ostati u vlasništvu Međimurske županije, a ne prelaziti pod kapu države. Što je sve Ivan Martan rekao o ovoj temi možete pročitati na 25. stranici.

OPEKLINE KOD DJECE uzrokovane eksplozijom pirotehnike

O prevenciji opeklina govorili su Radovan Gačal ispred PU međimurske, dječji kirurg Sven Pal, primarijus Zoran Barčot i ravnatelj Bolnice Igor Šegović

IVAN MARTAN (HDSS), vijećnik u međimurskoj Skupštini, digao glas protiv uzimanja Bolnice u državne

ruke

HDZ-ov predsjednik najavio otvorenost

Vesna Baranašić Horvat

Boška Ban Vlahek Andreja Marić Dražen Srpak Stjepan Kovač

Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Tko o čemu, a Vlada o zakonu o trgovini, o zabrani rada nedjeljom, ali tako da podilazi velikima, a pod krinkom zaštite radnika u trgovinama. Sve je to skriveno u prijedlog da trgovine smiju raditi 16 nedjelja u godini. Koje će to nedjelje biti, sami će odrediti. Bilo je već takvih pokušaja, no nisu urodili plodom. Teško da će i sada sve ići glatko, bez sivih zona koje dopuštaju makinacije i muljaže. One se naziru već u prijedlogu jer obveza ne bi važila za sve, već je u prijedlogu zakona puno iznimki koje zakon ne dotiče. Tako mogu raditi kiosci i pekarnice, benzinske, crkve, trgovački objekti u bolnicama, hotelima, prostorima kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja. Ako je trgovina zatvorena, salata se može kupiti na placu ili domaćem obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu. Spominjao se i priziv savjesti radnika o neradu nedjeljom, ali je brzo nestao za razliku od priziva savjesti liječnika koji ne žele raditi pobačaj. Nije ista ni naknada jer bi 50 % trebali dobiti samo trgovci, a ne i radnici iz drugih sektora.

U takvom ozračju logično je i negodovanje i spekulacije sa svih strana, od toga da se pogoduje velikim trgovačkim lancima i jadranskom turističkom lobiju i Crkvi. Činjenica pak je da se takvim načinom uništavaju mali trgovci, odnosno mali kvartovski i obiteljski dućani. Nama pak, običnim ljudima, malim potrošačima koji živimo u malim mjestima, malim kvartovima u takvim okolnostima jedino preostaje, ako želimo u nedjelju kupiti kruh ili mlijeko, krenuti u potragu za dežurnim dućanom.

Dozvoliti rad nedjeljom i adekvatno ga platiti

O toj temi razgovarali smo s Ivanom Senčarom, članom Hrvatske gospodarske komore i donedavnim predsjednikom Strukovne grupe trgovine u Međimurskoj županiji koja više ne djeluje jer su silom zakona na nivou Hrvatske sve ukinute. Ne samo grupa trgovine već i sve ostale poput građevinara, metalaca itd.

On je ujedno i dopredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca malih i srednjih poduzetnika.

- Mi u Međimurju nemamo nikakav stav kojim bismo bili protiv nečega, ali svakako sugeriramo da se zabrana rada nedjeljom regulira zakonom, rekao je odmah na početku Ivan Senčar. Mišljenja smo da je ipak bolje ne braniti jer je teško nekome zabraniti rad i po Ustavu i po nekim

drugim parametrima.Teško će se postići usaglašenost tko to smije, a tko ne smije raditi. Stoga, bolje je dozvoliti rad nedjeljom i adekvatno ga platiti.

Takvo mišljenje zastupa i Hrvatska udruga poslodavaca. Ona je i protiv postojećeg prijedloga zakona za koji kaže da je donesen ishitreno.

Prijedlog je ishitren i diskriminirajući, a drugo je pitanje je li i ustavan u predloženom obliku, ističe Ivan Senčar

- Prijedlog je donesen ishitreno, on je diskriminirajući, a drugo pak je pitanje je li i ustavan u takvom sadašnjem obliku, dodaje naš sugovornik.

Naime, iako je trgovcu dozvoljen rad tijekom 16 nedjelja u godini, krši mu se ustavno pravo na rad, a s druge strane, kako je moguće da netko potezom pera može odlučiti, odnosno odrediti što

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini

1. Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje.

2. Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane blagdana.

3. Iznimno prodajni objekti smiju raditi najviše 16 nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca.

4. Trajanju radnog vremena prodajnih objekata dodaje se 15 sati, a koje ukupno trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje u 16 tjedana za koje je trgovac odredio radnu nedjelju.

5. Iznimno, ograničenja se ne primjenjuju na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

6. Iznimno, ograničenja se ne primjenjuju na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

7. Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, otvorene su nedjeljom i blagdanom od 7 sati do 13 sati.

8. Trgovac mora voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa.

9. Trgovac mora nadležnom inspektoru tijekom nadzora osigurati evidenciju.

10.Ministarstvo financija, Porezna uprava, će po traženju nadležnog inspektora dostaviti podatke iz sustava fiskalizacije o radnoj nedjelji trgovca radi provedbe inspekcijskog postupka.

Diskriminatorni zakon uništava male trgovce

Umjesto da se razgovara o tome koliko će rad nedjeljom biti plaćen, ide se na zabrane. A zna se da je najbolji katalizator rada dobro postavljeno i zdravo tržište

je to i koja je to djelatnost čiji je rad nedjeljom neophodan za život hrvatskih građana. Ako smo turistička zemlja, je li trgovina u kampu neophodna, ili na plaži, na nedjeljnom sajmu automobila, bilo kojem drugom sajmu, priredbi. Umjesto da se razgovara koliko će taj rad biti plaćen, ide se na zabrane. A zna se da je najbolji katalizator rada dobro postavljeno i zdravo tržište.

Drugim riječima, otvara se Pandorina kutija. Jer po čemu bi bio rad kafića nedjeljom važniji od rada trgovine

s kruhom i mlijekom. Stvorit će se novi džumbus na tržištu gdje će, opet, biti lova u mutnom, pitanje snalažljivosti velikih nauštrb onih malih, kvartovskih trgovina koje u malim sredinama život znače.

Sektoru trgovine 50%, a ostalima?

Da je prijedlog donesen ishitreno svjedoči i njegova kolizija sa Zakonom o trgovini. Dakle, novim prijedlogom u biti se zabranjuje rad nedjeljom, osim onih 16 i rad se plaća minimalno 50 % više. U postojećem pak piše da se

rad nedjeljom mora platiti, ali ne piše koliko, nije bila precizirana nikakva svota, nikakav postotak pa su mnogi poslodavci taj rad plaćali doslovno jednu kunu više ili pak su bezočno iskorištavali svoje djelatnike bez ikakve naknade. Sad se taj Zakon o trgovačkom poslovanju mora uskladiti s postojećim prijedlogom Zakona o radu.

- Tih 50 % naknade je politička odluka koja je nastala unatrag mjesec dana. Kaj se tu misli, samo na Dalmaciju ili koga drugoga. Istina da trgovac može birati kako će

Piše:

Trgovkinja može biti nasmijana samo ako je dobro plaćena za svoj rad

Diskriminatorni uništava trgovce

TEMA BROJA

rasporediti tih 16 nedjelja, ali mi smo trgovačka zemlja i to kod nas neće proći.

Sporno je i to što se propisuje naknada od 50 % za rad praznikom i nedjeljom, no ne zbog samog iznosa, već zbog mnogo prozaičnijeg razloga.

A to je što mnogi kolektivni i granski ugovori nemaju propisani iznos od 50 %, posebno u javnom sektoru. Je li Vlada razmišljala o tom “sitnom” detalju ili je dala materijala za pobune, odnosno traženje “povišice” i u javnom sektoru? Uglavnom je u većini sektora ispregovarana naknada za rad nedjeljom i blagdanom od 30, 33 do 40 %. Ugradi li se tih 50 % za trgovce u zakon, onda više nema mjesta za smanjenje, osim naravno

izmjene samog zakona i onda opet sve iz početka.

- Osobno smatram da je naknada od 50 % poštena i da ljude treba platiti, dodaje. Međutim, zakonski to nije dobar smjer.

Ide se na ruku velikim trgovačkim centrima

Nažalost, ima onih grana trgovine koje tih 50 % neće moći podnijeti, žive od toga da moraju raditi zbog konkurencije. Samo 16 nedjelja u godini smjet će raditi i one trgovine gdje je vlasnik ujedno i zaposlenik.

Veliki trgovački centri imaju i više poslovnica i više ljudi koje mogu rotirati pa im nije problem posložiti poslovanje.

Prijedlogom se zapravo brani rad malim, kvartovskim i obiteljskim dućanima, čime se dovodi u pitanje njihov opstanak i posljedično opskrba u malim sredinama

- Taj novi prijedlog zakona je ustvari i prilagođen njima, dodaje naš sugovornik. I navika je ljudi da idu u trgovačke centre.

Ruku na srce, trgovački centri danas su nedjeljom postali i mjesto obiteljskog izlaska jer rade restorani gdje se ruča ili večera, nude kino-predstave, dječje igraonice, razna druženja pa se

postavlja pitanje, zatvore li se trgovine, hoće li i dalje to tako biti.

Usporedbe radi, veliki trgovački centri, nama u susjednoj Austriji, nedjeljom su zatvoreni, a i subotom rade nešto kraće i žive bolje od nas. Mali mogu raditi jer se Austrija vodi mišlju da ima potrebe za širokom potrošnjom i nedjeljom.

Istaknuti zaključci

• HUP ne podržava zabranu rada nedjeljom u predloženom obliku jer je diskriminirajući, a upitna je i njegova ustavnost.

• Međimurski trgovci su se složili da načelno nemaju ništa protiv zabrane ako se ona kroz tripartitni demokratski socijalni dijalog zakonski dobro regulira, ali su mišljenja da je ipak bolja opcija rad nedjeljom ne braniti i adekvatno ga platiti.

• Takav sistem zakonskih regulativa donosi i Vlada u novom Zakonu o radu, ali bez usuglašavanja stavova o socijalnim partnerima unutar Gospodarsko-socijalnog vijeća pa se može reći da je to politička odluka.

• 50 % dodatka za rad nedjeljom nikada nije bio spomenut u pregovorima sa socijalnim partnerima, već 30 % uz mogućnost povećanja kroz kolektivno pregovaranje.

• 50 % dodatka za rad nedjeljom kroz zakonsku regulativu ne potiče kolektivno pregovaranje, već obrnuto jer nema prostora za pregovorno reguliranje, a Zakon ne omogućava smanjenje tog postotka. Napomena: Da me se krivo ne shvati jer osobno nisam protiv 50 % jer unutar svoje tvrtke, a u skladu s Pravilnikom o radu, djelatnici imaju dodatak za rad nedjeljom i praznikom 50 % još od 1995 godine.

• Priziv savjesti nije prošao što je dobro jer iskreno nije poznato kome je takva ideja uopće mogla pasti na pamet. Ali i dalje radnik može odbiti rad nedjeljom osim ako za takav rad nije preko potreban (a koji rad je, a koji nije).

• Zašto je kafić preko potreban, a trgovina nije?

• Hrvatska je turistička zemlja te, htjeli mi to priznati ili ne, rad nedjeljom prijeka je potreba, a ide se k 12-mjesečnom turizmu.

• Percepcija trgovine nikada nije bila lošija, a ne zaboravimo da je upravo trgovački sektor jedan od najvećih punitelja proračunskih prihoda kroz PDV, a koji je, ako zanemarimo Mađarsku, najveći u Europi.

• 97 % ispitanika izjasnilo se da kupuje nedjeljom i tu je problem.

• Isto tako, oni koji su se izjasnili da kupuju nedjeljom, ujedno su protiv rada nedjeljom, dakle kupci su bez samilosti, pa što kupuju ako su protiv?

• Da nema kupaca, ne bi ni bilo rada nedjeljom jer bi poslodavci sami donosili odluke o neisplativosti, a time i o neradnim nedjeljama.

Bez jasnih pravila

Puno nejasnoća i nedorečenih stvari vrti se i oko toga gdje se smije, a gdje ne smije prodavati. Zatvore li se trgovački centri ili trgovine sa suvenirima, oni će se moći primjerice kupiti u dvorištu crkve jer se tu rad nedjeljom ne zabranjuje.

Čak štoviše, nigdje u zakonu ne stoji da se tu ne može pro-

davati kruh, mlijeko ili bilo što drugo. Slična stvar je i s benzinskim crpkama, predvorjima kazališta i sličnim kulturnim objektima, kioscima, pekarnicama.

- Ta ista crkva koja brani rad nedjeljom dozvolit će u svom dvorištu trgovinu, ističe Senčar. Moje je pitanje sad, braniš li ti čovjeka ili nekaj drugo. Odgovorno tvrdim da nijedan trgovac ne bi radio nedjeljom da nema koristi od toga, odnosno od nas kupaca koji smo, istina, navikli na komociju da nam je sve dostupno, svakog dana. Nažalost i tempo života nam je takav da mira obično imamo, a ako ga imamo, jedino je to nedjeljom. I kad je već tako, da jedni moraju raditi zbog nas, zbog naše turističke i potrošačke orijentacije, zabrana nije rješenje, već adekvatno plaćen rad.

Ivan Senčar, dopredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

I tu nije potreban nikakav zakon, već jednostavna zdrava logika i zdrav razum. Što pak misle naši građani i slažu li se s time da trgovine rade nedjeljom, pročitajte na 2. stranici naših novina u anketi Pod vurom.

FORESTLAND kandidat za najbolji boutique festival u Hrvatskoj

Forest Castleu titula u nominaciji za najbolji outdoor party

Još jednom festival Forestland, a ovaj put i novi projekt Forest Castle, nominirani su za nagrade hrvatske i regionalne glazbene struke Ambasador.

Festival Forestland kandidat je za nagradu najboljeg boutique festivala u Hrvatskoj, u konkurenciji renomiranih međunarodnih festivala poput Dimensions i Love International, ali i Impulse i BeatPoint festivala. Kandidat za najbolji outdoor party je Forest Castle, festival u Čakovcu u Riznici Međimurja koji je po prvi put održan u 2022. godini, kao nastavak na snimljeni videoset Forest Across Croatia iz 2021. godine.

Forestland kotira kao jedan od najboljih festivala na sjeveru - Festival Forestland već godinama kotira kao jedan od najboljih festivala na sjeveru Hrvatske, ali i prepoznatljiv međunarodni glazbeni brend, rekao je Krešo Biškup, PR i brand manager festivala. Forestland je ušao u svoju 11. godinu, ovdje smo duže od desetljeća, što pokazuje zrelost festivala, važnost i utjecaj ovakvog događaja na turizam županije i regije, ali i na razvoj glazbene, festivalske i kulture mladih.

Nakon što je festival Forestland još 2016. proglašen za najbolji EDM festival u Hrvatskoj, a 2019. za najbolji festival domaćeg promotora, ove godine uređenjem, zaokretom i glazbenim odabirom svrstan je u kategoriju boutique festivala.

Projekt Forest Castle nastao je na trendu u svijetu koji dovodi najbolja

glazbena imena u idilične, povijesne i autohtone lokacije, možda i pomalo netipične za ovakve događaje, nastavio je Biškup i dodao: - Riznica Međimurja, Muzej Međimurja Čakovec i njegov atrij u centru Čakovca, lokacija je koja je toliko jedinstvena, ali i prepoznatljiva da nismo ni sekunde dvojili kada smo dobili priliku tamo organizirati jednodnevni Forest Castle. Ovim putem zahvaljujemo svim partnerima, Gradu, Muzeju i Županiji na povjerenju s nadom da će se festival vratiti u Čakovec i u 2023. godini jer slike iz Starog grada obišle Hrvatsku su i svijet.

Šesto izdanje Ambasadora, krovne manifestacije elektroničke glazbe, koja okuplja čitavu industriju na jednom mjestu održat će se u zagrebačkom klubu Boogaloo u četvrtak 8. prosinca od 20 sati. Cjelokupan program trajat će tri dana, a objedinit će tri zagrebačke lokacije, već spomenuti Boogaloo, zagrebački Pločnik u petak kroz Simpozij 2022. te u subotu Closing party u klubu Dva Osam. (dv)

POGLED ODOZDO

Znate onu rečenicu koja bi trebala rastopiti i najtvrđe srce: Ti si moj najveći poklon! Ma super to zvuči, ako nakon toga slijedi i malen darak u lijepo upakiranoj ambalaži i šarenim mašnicama na njemu. U tom slučaju idila je potpuna.

Iznimno mali broj ljudi na svijetu ispunjava samo duhovna razina. Mi smo bića materije i duha i tako funkcioniramo. A to najbolje dolazi do izražaja u vrijeme

darivanja. Vjerujem da ste već krenuli u kupovinu poklona za pod bor. Nema veze što će muški dio obitelji opet po tko zna koji put pod bor dobiti čarape, gaće, veste ili vodicu za poslije brijanja. I u njima će tinjati nada da se iz šarenog omota ove godine krije nešto neočekivano.

Naoružajte se strpljenjem, ne čekajte zadnji čas i provjerite spisak, da u žurbi i kaosu koji nas čeka za blagdane ne ispustite nekoga s

DANE do uvođenja eura i ispraćaja kune u prošlost

“Železni” će nam opet trgati džepove

- Početni paket od 33 kovanica eura, s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura za 100 kuna u prodaji je od 1. prosinca

Mjesec dana prije uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja u Hrvatskoj građanima je omogućeno nabavljanje početnih paketa eurokovanica. Kovanice su stigle na šaltere Hrvatske pošte, FINA-u i banke, ali su sve doznačene količine u čakovečkoj pošti razgrabljene za dva dana. Uspjeli smo kupiti 2. prosinca paket eurokovanica u pošti u Murskom Središću, da opipamo novi hrvatski novac.

Početni paket sadržava 33 eurokovanica s hrvatskom nacionalnom stranom, u svim apoenima i vrijednosti od 13,28 eura, za početni iznos od 100 kuna. Rečeno nam je da možemo kupiti najviše dva paketa po jednoj transakciji.

No, tek od 1. siječnja iduće godine i te početne kovanice mogu se upotrebljavati za plaćanja u zemlji i u inozemstvu. Kovanice eura i centa koji na naličju imaju hrvatske nacionalne simbole tek će na

dan uvođenja eura postati zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i ostatku europodručja.

Postoji osam apoena u kovanicama od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi i 1 i 2 eura. Papirnati apoeni su od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura.

Koristeći se kunama bili smo više navikli na papirnate novčanice i njih smo najviše držali u novčaniku, puno manje nego kovani novac. Sada će biti obrnuto. Imat ćemo puno više kovanog novca u centima i eurima nego papirnatih novčanica. Već sada je nastala potražnja za novčanicima za kovani novac.

Postoji i početni paket eurokovanica za poslovne subjekte koji sadržava 525 eurokovanica pakiranih u manje vrećice po apoenima, vrijednost mu je 145 eura i 50 centa, a moći će se nabaviti za 1.096,27 kuna. Poslovnim subjektima kojima neće trebati puno eurokovanica za prve dane siječnja 2023. to je najjednostavniji način nabave eurokovanica, koji ne iziskuje sklapanje ugovora o posrednoj predopskrbi s bankom, a ni potpisivanje.

Bilo bi lakše bez prijelaznog dvojnog plaćanja Ivana Toplek, vlasnica NOMA bara iz Čakovca, pomalo sa strepnjom očekuje ona dva tjedna kada će se plaćati u kunama i eurima. - Bilo bi mi najdraže da je striktno naveden dan do kada se može plaćati u kunama, a otkada u

eurima. Najzahtjevniji će biti prijelaz sa stare na novu godinu jer će se do 24 sata plaćati u kunama i novac vraćati u kunama, a od prve minute prvog siječnja mušterije će plaćati u kunama i eurima, a ugostitelji moraju vraćati novac u eurima. I tu se postavlja pitanje na koje je teško dati odgovor. - Koliko eura nabaviti da bismo imali dovoljno zalihe eura za uzvraćanje. Na to pitanje nema odgovor, kazala je Ivana. Naime, mušterija može za račun za jednu kavu dati novčanicu od 200 kuna, a mi smo mu dužni uzvratiti kusur u eurima. Mi moramo računati s tim da će puno ljudi plaćati u kunama. Polog u kasi je minimalno 1000 kuna, to će biti nešto manje od 150 eura. Pri tome postoji velika šansa zbog obveze vraćanja kusura u eurima da mi euri uzmanjkaju. To znači da ću morati nositi kune u banku i mijenjati ih u eure da bih mogla uzvraćati u eurima.

Bit će komplicirano jer ćemo u prva dva tjedna u kasi morati imati i kune i eure i računati koliko kome uzvratiti u eurima. Pod velikim sam

stresom da sve prođe u redu i da negdje ne pogriješim pri izračunu. To će biti velika promjena na koju se moramo naviknuti. Tim više što centi nisu lipe i što svaki cent vrijedi puno više nego lipe.

Dio bankomata zbog pripreme u prosincu zatvoren

Tijekom prosinca neće raditi više od 2700 bankomata. U prijelaznom razdoblju radit će samo oni koji istovremeno mogu isplaćivati i staru i novu valutu. - Ostalih 30-ak posto bankomata, ili 1300 njih, bit će prilagođeno do 15. siječnja 2023. otkada će svi bankomati, oko 4000 njih, biti spremni i isplaćivati isključivo eure, pojasnio je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Manji broj će biti ugašen do 15. prosinca, a od 15. prosinca će Hrvatska udruga banaka (HUB) objaviti interaktivnu kartu svih bankomata u Hrvatskoj koji su aktivni u realnom vremenu, kako bi svi građani u svakom trenutku znali koji bankomat radi i gdje mogu podignuti gotovinu.

popisa. Bolje kupite i nešto za rezervu, da vam se ne dogodi kad počnete pakirati poklone na Badnjak, poslijepodne, da shvatite kako stricu koji dolazi u goste nećete imati što staviti pod bor, jer je sve već zatvoreno. Zamislite svoju neugodu kad svi počnu otvarati svoje zamotuljke, a za njega nema ničega.

Kakva bi to blamaža bila, ma kako vas on tješio da nema veze, da je star i da mu, kao, ništa ne treba. Da što će

mu pokloni, jer je to kao za djecu. Bolje da se zabunite tako da netko dobije dva, a ne da netko ostane bez svog poklončića.

Svatko želi dobiti svoj komad paženje, a najviše za njim žude ljudi “koji imaju sve”, zbog kojih osjećate onu vrstu muke, što pokloniti čovjeku kojemu “ništa” ne treba.

Njih iznenadite nekim ludim sitnicama, to će ih jako razveseliti. Prečesto se od njih očekuje, zato što imaju

materijalne stvari u izobilju, da samo daju. Rijetki iz njihove okoline se sjete da i njima treba nešto dati. Blagdani su za darivanje i obilje i nitko iz tog kruga ne bi trebao biti isključen.

Ne zaboravimo da potrebiti nisu samo siromašni i osobe s posebnim potrebama. Potrebiti su svi željni ljubavi i pažnje. Nikome višak ljubavi i pažnje neće škoditi. Neka vas izvanjsko obilje ne zavara.

Svatko treba svoj komad pažnje, i oni ljudi “koji imaju sve”

BROJIMO

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Kovanice eura s hrvatskim nacionalnim oznakama u iznosu od sto kuna

Ivana Toplek, ugos�teljica

Krešo Biškup, jedan od glavnih organizatora Forestlanda i Forest Castlea

Tvrtka Info-point proslavila

30 godina rada

Svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim pristupom stekli su povjerenje preko stotinjak klijenata s područja naše regije

Piše: Sanja Heric

Tvrtka Info-point iz Žabnika, koja je osnovana 1992. godine, proteklog je tjedna proslavila 30 godina predanog rada i postojanja. U tih 30 godina rasli su pojedinačno te kao kolektiv, a taj veliki jubilej bila je prilika da se prisjete svojih početaka. Najprije su započeli davanjem informatičkih usluga, nešto kasnije dodali su tome i knjigovodstvene usluge, što im je danas primarna djelatnost.

Pružaju knjigovodstvene usluge za 100-tinjak klijenata - Drago mi je da smo kao �irma opstali nakon 30 godina, što nije bilo nimalo lako. Ja radim u tvrtki već preko 20 godina, a ostala nam je i ona početna ekipa koja se zaposlila na samom početku osnivanja �irme. Dvije radnice

su s nama 25 godina, neke 20ak, a ove mlađe malo manje. Imamo i jednu jako vrijednu studenticu koja je s nama tijekom cijelog svog studiranja te uči zajedno s nama, a i nas, rekla nam je še�ica Martina Polanec Katalenić, izrazito ponosna na svoj tim.

Radnom je kolektivu nekada pripadao i Franjo Kovačić koji je 2000. godine otišao u mirovinu i majka Božica Polanec koja je u mirovini već 5 godina. Velika podrška je tijekom svih tih godina bio i otac Branko Polanec.

Iz godine u godine su učili te su se uspjeli održati do danas unatoč promjenama na tržištu. Tvrtka se inače bavi pružanjem knjigovodstvenih usluga trgovačkim društvima, samostalnim djelatnostima odnosno obrtima, OPG-ovima, nepro�itnim udrugama i �izičkim osobama, a osim toga bave se još izradom raznih reklamnih

materijala. Svojim znanjem, iskustvom i profesionalnim pristupom stekli su povjerenje preko stotinjak klijenata s područja naše regije, a i šire.

Njihova osnovna premisa je da svakom klijentu pristupaju individualno i da su spremni riješiti najzahtjevnije probleme i poteškoće na koje jedan poduzetnik može naići u svom poslovanju. Cijela se tvrtka trudi kontinuirano pratiti najnovije tehnologije i so�isticiranim programskim rješenjima pružiti brze, pravovaljane i kvalitetne odgovore na sve postavljene zahtjeve.

- Teško je zadržati klijente, trudimo se da damo maksimalno od sebe, da su oni zadovoljni i da smo mi zadovoljni. Redovito pratimo trendove. Naše cure su redovito na edukacijama, svaka prati svoje područje.

Imaju 10 zaposlenih

U tvrtki trenutno radi deset zaposlenika: Andreja Perčić, Vera Žignić, Mirjana Srša, Ivana Srša, Martina Polanec Katalenić, Milena Muršić Krznar, Ivana Vinko,

Bernarda Sedmak, Mirjana Hrženjak i Sanja Kelemenić.

Izabela Vršić je također dio njihova tima već nekoliko godina, ali je prije 2 tjedna rodila pa nije mogla biti s njima na obljetnici.

- Naš posao je dosta stresan, tu su rokovi koje moramo poštovati. Nije lako, ali uvijek nađemo vremena i za šalu i za otići nekamo. Organiziramo zajednička druženja, u obliku izleta ili teambuildinga, dodaje Martina Polanec Katalenić.

Povodom 30. obljetnice rada za svoje su klijente pripremili prigodan program uz predavanja na temu Aktualnosti u pravu, porezima te oko uvođenja eura, Digitalizacija poslovanja – računovodstvo u realnom vremenu i Uspješna poslovna komunikacija.

- Našim klijentima pripremili smo predavanja da čuju što se to novoga u našoj branši priprema, rekla nam je na kraju Martina Polanec Katalenić. Nakon službenog dijela uslijedili su domjenak i druženje.

RAD UKLJUČUJE:

• Izvođenje radnih operacija prema zahtjevima konstrukcijsko-tehničke dokumentacije

• planiranje, organiziranje, nadziranje i vođenje radnog procesa te briga za raspored zaposlenika u smjeni, a sve u skladu s organizacijskim, tehnološkim, kontrolnim, ekološkim i sigurnosnim propisima,

• briga za nesmetani rad:

- materijalni (osnovna i pomoćna sredstva za rad)

- informacijski (primjeren tok informacija)

- dokumentacijski (poznavanje, razumijevanje i pravilno popunjavanje dokumentacije)

• odlučivanje o prioritetnim zadaćama i briga za postizanje postavljenih ciljeva

• planiranje edukacija i izvedba istih

• obavljanje speci�ičnih poslova i naloga vezanih za sektor

OD KANDIDATA SE OČEKUJE:

• Poznavanje rada na računalu

• Razumijevanje konstrukcijskih nacrta

• Točnost

• Poznavanje organizacije

• Osjećaj za prostor i čistoću

• Samoinicijativnost

NUDIMO VAM:

• Dinamičan, samostalan i �leksibilan rad pun izazova,

• Mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• Rad na određeno vrijeme s mogućnošću zaposlenja na neodređeno vrijeme

Ponude s životopisom primaju se do 15.12.2022. na e-mail: info.alucast@lthcastings.com ili osobno u kadrovskoj službi.

Andreja Perčić, Vera Žignić, Mirjana Srša, Ivana Srša, Mar�na Polanec Katalenić, Milena Muršić Krznar, Ivana Vinko, Bernarda Sedmak, Mirjana Hrženjak i Sanja Kelemenić

Dominik Žnidarić dobio 1,8 godina zatvora

Brzinom munje evakuirali zgradu

zbog navodne bombe

Presuda za ubojstvo 35-godišnjeg profesora Nine Čengića koja je donesena protekli petak, 2. prosinca, a u kojoj je sudjelovao i Međimurec Dominik Žnidarić iz Macinca, kao četvrtooptuženi, uzdrmala je javnost zbog malih kazni zatvora koje su optuženici dobili.

Ukupno dobili nešto više od 9 godina zatvora Tužiteljstvo ih je teretilo i da su Čengića napali zajednički i dogovorno, pristajući da ga usmrte kako bi mu se osvetili zbog pozivanja policije kojoj je prijavio kršenje epidemioloških mjera.

Nakon što su policijski službenici, kojima nisu otvarali vrata, otišli, okrivljenici su izjurili iz prostorija udruge, a prvookrivljeni Ivor Vujasinović srušio je Čengi-

ća na tlo udarcem šakom u glavu i nastavio ga je udarati rukama, nogama i drvenom palicom zajedno s ostalim optuženicima.

Asju Dvorski teretilo se da je Čengića još najmanje šest puta udarila metalnom kopčom lanca za vezanje bicikla, čemu se on nastojao izmaknuti, no optuženi su ga udarali sve dok se nije prestao micati. Čengić je uz brojne krvne podljeve po glavi i tijelu zadobio i krvarenje u mozgu, a od posljedica je preminuo 30. svibnja.

Prema nepravomoćnoj presudi, četvero sudionika tučnjave osuđeno je zajedno na nešto više od devet godina zatvora za nanošenje teške tjelesne ozljede u pokušaju.

Prvooptuženi Ivor Vujasinović osuđen je na tri godine zatvora, drugooptužena Asja Gorski na dvije i pol, trećeoptuženi Ivan Gorski na dvije te četvrtooptuženi Dominik Žnidarić na godinu i osam mjeseci zatvora.

Njih je optužnica teretila za teško ubojstvo profesora Čengića, no tijekom postupka tužiteljstvo je izmijenilo kvalifikaciju u nanošenje teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom, za koje je inače propisana kazna zatvora od tri do 15 godina.

- Županijski sud na temelju rezultata dokaznog postupka, posebice rezultata sudsko-medicinskog vještaka zaključuje da ozljeda koja je u konačnici uzrokovala smrt žrtve nije nastala kao izravna posljedica udarca koje su istoj kritične zgode zadali optuženici, već kao posljedica njezinog pada i udara glavom o tlo, s time da sud ne nalazi izvjesno dokaznim da bi taj pad u kojem je žrtva zadobila smrtonosnu ozljede svojim postupanjem izveli optuženici, istaknuo je glasnogovornik Županijskog suda u Varaždinu Igor Pavlic, jer se službena presuda s detaljnim objašnjenjima još uvijek piše.

Nije se moglo utvrditi kako je došlo do smrtonosne ozljede - Drugim riječima, sud na temelju rezultata dokaznog postupka nije mogao, izvan svake razumne mjere, isključiti mogućnost da je žrtva smrtonosnu ozljedu zadobila nakon što je prestao fizički atak optuženika na nju, uslijed pada koji se ne može pripisati njihovu djelovanju, pojašnjava u nastavku razloge za takvu presudu.

Prilikom suđenja nisu postojali dokazi kojima bi se utvrdilo kad je točno i na koji način došlo do fatalne ozljede, odnosno udara glavom o tvrdu podlogu, od čega je žrtva preminula na kraju. Presuda je nepravomoćna i na nju je moguća žalba nakon što bude dostavljena svim sudionicima. Optuženicima je u izrečene kazne uračunato i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru iz kojeg su pušteni na slobodu.

Župnik posudio 32-godišnjaku 1,7 milijuna kuna

Gotovo nevjerojatna priča otkrivena je javnosti nedavno na Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu.

Naime, ono je 17. studenog 2022. nakon provedene istrage podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv 32-godišnjaka zbog počinjenih kaznenih djela prijevare.

Okrivljenog 32-godišnjaka tereti se da je od studenog 2020. do srpnja 2021. godine u mjestima kraj Čakovca, u više navrata tražio od mjesnog župnika da mu posudi

novac. Lažno ga je uvjeravao kako mu je novac potreban za deblokadu računa u stranim bankama i kako će ga vratiti iako uopće nije imao namjeru vraćanja novca.

Župnik mu je na njegovo jadanje povjerovao i predao više od 1.715.000 kuna koje je okrivljenik potrošio u kladionici i za druge osobne potrebe, a oštećeniku je vratio svega oko deset posto od posuđenog iznosa. Postavlja se pitanje je li tih 1,7 milijuna kuna bio župni novac ili svećenikov osoban novac.

32-godišnjaku se na teret stavlja i da je kao direktor dvaju trgovačkih društava od studenog 2019. nadalje ugovorio s vlasnicom obrta pružanje knjigovodstvenih usluga za društva uz plaćanje mjesečne naknade te ishodio od nje da posudi novac jednom njegovom društvu, lažno predočavajući da će uredno plaćati usluge i vratiti novac iako nije imao takvu namjeru. Tereti ga se da nije plaćao obrtu račune za knjigovodstvene usluge niti je vratio posuđeni novac čime je svojim društvima pribavio

protupravnu korist veću od 76.000 kuna.

Okrivljenika se tereti da sedmorici radnika svojeg trgovačkog društva nije isplatio plaće za lipanj i srpanj 2020. godine u iznosu većem od 54.000 kuna niti im je uručio obračune iznosa koje im je bio dužan platiti.

Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru u drugom predmetu Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu u kojem se protiv njega vodi istraga.

Dramatično je bilo u ponedjeljak 5. prosinca prijepodne kada je na Sud u Čakovec, kao i na ostale sudove diljem Hrvatske, stigao anonimni e-mail u kojem je pisalo kako je u prostorijama Suda postavljena eksplozivna naprava.

- U kratkom razdoblju više policijskih uprava zaprimilo je informacije o anonimnim dojavama da su u zgradama/objektima pravosudnih tijela na njihovom području navodno postavljene eksplozivne naprave, rekli su iz PU međimurske.

Anonimne dojave odnose se na navodno postavljene eksplozivne naprave u većem broju u objektima/ zgradama pravosudnih ti-

jela na područjima 18 od 20 policijskih uprava sa sjedištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Bjelovaru, Sisku, Varaždinu, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku, Karlovcu, Gospiću, Puli, Virovitici, Čakovcu i Koprivnici.

Na sve lokacije su upućeni policijski službenici protueksplozijske službe koji provjeravaju istinitost dojava i poduzimaju sve potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, a s ciljem zaštite sigurnosti građana.

Protueksplozijskim pregledom zgrade Općinskog suda u Čakovcu nisu pronađene eksplozivne naprave, dakle nisu potvrđeni navodi iz anonimne dojave. (dv, zv)

ČAKOVEC Pronađeni kradljivci iz Medikola

U četvrtak, 1. prosinca ove godine, nešto poslije 11 sati u Čakovcu, u Ulici Franca Prešerna, iz otvorenog dvorišta privatne zdravstvene ustanove Medikol lopovi su ukrali raznu metalnu građu te dijelove uređaja magnetske rezonance. Materijalna šteta procijenjena je na 2100 kuna.

Tijekom istraživanja policijski službenici Policijske postaje Čakovec pronašli su ukradene predmete te ih vratili predstavniku ošteće-

ne Poliklinike. Protiv osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 56-godišnjak s područja općine Nedelišće i 49-godišnjakinja s područja općine Petrijanec (Varaždinska županija), počinili kazneno djelo krađe.

ZAVRŠILO SUĐENJE za ubojstvo profesora Nine Čengića u kojem je sudjelovao Međimurec

Ivor Vujasinović, Asja Gorski, Ivan Gorski i Dominik Žnidarić nepravomoćno su proglašeni krivima za nanošenje teške tjelesne ozljede u pokušaju, prema izmijenjenoj optužnici

Piše: Sanja Heric Foto: Vjeran Žganec Rogulja/Pixsell

Suđenje Ivoru Vujasinoviću, Asji i Ivanu Gorskom te Dominiku Žnidariću za teško ubojstvo profesora Nine Čengića

DRAMA na Sudu u Čakovcu

Uz policijsku pomoć brzo je evakuirana i pregledana zgrada Općinskog suda u Čakovcu

Iz Medikola ukradena metalna građa i dijelovi uređaja za magnetsku rezonancu

PODIGNUTA OPTUŽNICA protiv 32-godišnjaka

Ugasila se životna svijeća književnika Ivice Jembriha

Bio je predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika u Čakovcu te dugogodišnji član književnog društva i kruga Reči rieč

Prvog dana prosinca u 84. godini preminuo je Ivica Jembrih, poznati književnik, kolumnist, pisac i pjesnik. Pogreb se održao u subotu, 3. prosinca, na groblju u Varaždinu.

Ivica Jembrih Cobovički rođen je u Gregurovcu Veterničkom, općina Mihovljan, u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je pohađao Višu grafičku školu 1972. godine. Kao grafičar i grafički urednik Gutenbergove galaksije bio je zaposlen u Zagrebu, Varaždinu, Ivancu i čakovečkom TIZ Zrinski.

Podsjetimo, živio je i djelovao u Čakovcu preko 40 godina. Bio je predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika u Čakovcu te dugogodišnji član književnog društva i kruga Reči rieč. Bio je pjesnik, pripovjedač, putopi-

sac, recenzent, kolumnist, prepjevatelj ruskih, njemačkih, francuskih i latinskih pjesnika na kajkavski izričaj materinjeg jezika.

Također, bio je predsjednik žirija i jedan od začetnika prvog natječajnog recitala Srebrna cesta 1976.

Uz to, jedan je od pokretača časopisa Kaj. Dobitnik je književnih nagrada DHK-a Fran Galović 2003., Pasionska baština 2004. i Katarina Patačić 2004. (st)

NA MEĐIMURSKOM VELEUČILIŠTU u Čakovcu predstavljena zbirka kajkavskih prijevoda francuske poezije

Jedinstvena zbirka francuskih pjesama na kajkavskom

- Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u utorak predstavljena je zbirka kajkavskih prijevoda francuske poezije Franci i popevke autora Ivice Glogoškog

Da bismo mogli prevesti francusku poeziju na kajkavski, potrebno je poznavati duh francuskog jezika, duh kajkavskog narječja, ali i imati srce za poeziju. To je uspio autor knjige Franci i popevke, Ivica Glogoški, a koja je predstavljena na Međimurskom veleučilištu.

Poeziju su na predstavljanju čitali učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec pod mentorstvom Nade Čatlaić i Marije Dobec Novosel. Čitanjem popevki na kajkavskom i francuskom prenijeli dio ljepote koju nosi ta zbirka poezije.

Riječ je o jednom od poetski i značenjski najzahtjevnijih jezičnih medija i stoga ljepota tog prijevoda dokazuje izražajnu moć hrvatskog kajkavskog idioma, kazao je dr. sc. Antun Pavešković, urednik knjige. Pokušaj da se sinkretizira i sintetizira hrvatski standardni jezik asimilacijom leksika iz svih triju hrvatskih narječ-

ja propao je, nažalost, 1671. kada pogubljenjem Zrinskih i Frankopana biva ujedno obezglavljen ozaljski krug kojem su pokrovitelji i poticatelji bili upravo ti velikaši. Ako smo dio hrvatske kulturne zajednice, bez obzira na to kojim idiomom izvorno govorimo, mi nužno živimo sa sviješću da unutar vlastitog kulturnog kruga žive još dva narječja i da je stoga naš pisac jednako Tituš Brezovački, Marin Držić i Marko Marulić. Sam autor, Ivica Glogoški, spomenuo je da svrha te knjige dopiranje do svih srednjih škola i knjižnica kajkavskih područja Hrvatske i da time francuski pjesnici postaju dostupni svim kajkavcima. Ideja za francusku poeziju 19. i 20. stoljeća u kajkavskome prijevodu nastala je još u vrijeme gimnazijskih dana kada je za zadaću iz francuskoga jezika trebao prevesti dio Lamartineova jezera. (BMO)

MERIMA KALINIĆ-HRAŠČANEC iz Donje Dubrave spaja moderno i tradicionalno

Torba Elizabeta odraz je tradicije, ljubavi i sjećanja

Neki detalji iz djetinjstva zauvijek su utkani u mom sjećanju i ostala je ljubav za očuvanjem tradicije i kulturne baštine, istaknula je naša sugovornica

Merima Kalinić-Hraščanec iz Donje Dubrave poduzetnica je koja već punih 27 godina vodi uspješan trgovački obrt. Kao velikoj ljubiteljici međimurske tradicije, želja joj je da kroz aktivnosti kojima se bavi u slobodno vrijeme otrgne od zaborava barem jedan dio međimurske tradicije.

Osmislila torbu ukrašenu vezenim detaljima

Ljubav prema tradiciji savršeno je uklopila i u svoj posao, pa čuvajući uspomene, stvara nešto novo, čime stvara nasljeđe za svoje kćeri Doris i Sašu.

Kako se u svom obrtu bavi i tekstilom, dobila je odličnu ideju i osmislila torbu koja je ukrašena vezenim detaljima, po uzoru na vez koji su izrađivale naše bake. Torbu je nazvala Elizabeta, u čast svoje bake koju nažalost nije upoznala, a u njoj se spajaju moderno s tradicionalnim, što je vječita inspiracija brojnim dizajnerima širom svijeta.

Elizabeta je platnena torba izrađena od pamučnog platna kepera-natur, vrlo je prostrana i uz tradicijske elemente svakako spada i u ekološki prihvatljivu torbu. Izrada torbe s detaljem ručnog rada zahtijeva uključenost dionika koji imaju znanje i mogu sugerirati o detaljima, mogućnostima, efikasnostima i problemima izrade torbe, stoga su u izradu uključeni krojački majstori, čuvarice tradicije sa znanjem heklanja i veza te uhodani tim s kojim već godinama surađuje u prodaji i marketingu.

- Znate li što je bio jedan od glavnih izvora zarade za žene na selu prije šezdeset godina? Vez i heklanje! Žene su svaki slobodni trenutak, a posebno zimi, utrošile u vezenje te heklanje raznih uporabnih i ukrasnih predmeta. Djevojke su obavezno trebale imati miraz koji se sastojao od vezenih i heklanih predmeta (posteljina, stolnjaka, donje rublje…). Njihovo bogatstvo mjerilo se količinom miraza i umješnosti izrade. Danas malo koja djevojka zna vesti i heklati, a žene ni nemaju toliko slobodnog vremena

s torbom Elizabetom u autentičnoj međimurskoj sobi

da se posvete toj posebnoj vrsti umjetnosti. Danas se u rijetko kojoj kući može vidjeti ukrasni predmet izrađen tim ručnim radom i smatram da bi ga trebalo ukomponirati u mnoge suvremene uporabne predmete i zaštititi od zaborava.

Merima strastveno skuplja predmete iz prošlosti svog mjesta

Osim što voli tradicijsku kuhinju i skuplja stare recepte, običaje i uspomene na život na selu nekada, Merima strastveno skuplja predmete iz prošlosti svog mjesta, ali i cijelog Međimurja. U Donjoj je Dubravi zbog toga osmislila uređenje autentične stare kuće.

- Krenula sam s uređenjem autentične stare kuće. Bit će to izložbeni prostor svih predmeta iz prošlosti međimurskog kraja, koje već godinama skupljam. Elizabeta će se lijepo uklopiti, a posjetiteljima pružiti doživljaj i posebnu priču.

Prostor je zamišljen kao mjesto druženja djece s bakama ili korisnicima domova

umirovljenika te će se u njemu nastojati poticati interes, osjetljivost, komunikativnost i poštovanje djece prema starijim osobama. Druženjem s našim bakama planira se iz zaborava vratiti heklanje i vez.

Predmeti izloženi u prostoru su sačuvani i prikupljeni godinama od starijeg stanovništva (pegle, kolovrati, lutka narodne nošnje Međimurja, alat za tradicionalno pranje veša…). Novost koju je Merima uvela je uokvirena slike sheme za heklanje, najstarije koju posjeduje.

- U mom sjećanju još uvijek je živa slika moje bake kako se sprema nedjeljom na svetu misu. Kao djevojčica gledala sam svoju baku kako se sprema. Sjećam se peglanja starinskom peglom, češljanja njene duge kose, pletenja pletenica, stavljanja marame. Sve je to radila polako i strpljivo. Mirisala je štirka, a košulju je krasilo heklanje. Stajala je pred ogledalom i odijevala se polako, dio po dio. Neki detalji su zauvijek utkani u mom sjećanju i ostala je ljubav za očuvanjem tradicije i kulturne baštine.

Tradiciju upija uz

sve prabake, bake, ujne, tetke

Ljubav prema tradicijskim vrijednostima Merima najviše duguje svojoj mami Irmi Kalinić, a tradiciju upija uz sve prabake, bake, ujne, tetke kojima na tome od srca zahvaljuje. Pri svakodnevnom radu i čuvanju baštine pomažu joj i njene kćeri, na koje ona želi prenijeti svoju ljubav prema tradiciji i Međimurju, kao što je na nju prenijela njezina mama.

- Heklanje i vez kao ručni rad spadaju u stare zanate kojima su se žene od davnina bavile. To su bila zanimanja od kojih su u prošlosti živjele, ostvarivale izvore prihoda za brojne svakodnevne potrepštine. Ručni rad nekoć bio je toliko važan da ga se učilo u školi, a znanja su se prenosila s koljena na koljeno. Zbog toga je moja želja da svojim kćerima, osim materijalnog, u baštinu ostavim i kulturne vrijednosti zbog kojih će ponosno reći da su iz Međimurja.

Piše: Aleksandra Sklepić

Svestrani pisac Ivica Jembrih

Merima

Dekoracijama i rukotvorinama oduševljavaju mještane

Uoči Čudesne bajke rade mnogobrojne blagdanske motive s recikliranim materijalima. Djeda Mraza od stiropora, snjegoviće od papira i šperploča, borove, sobove od kartona i orašare visine metar i pol!

Djevojke iz Udruge

Creative uistinu rade kreativna i dekorativna čuda. One šivaju, boje, crtaju, rezbare, modeliraju, čak i peku keramiku, i sve to na volonterskoj bazi.

Udruga djeluje od 2013. godine kad se pet žena okupilo na adresi predsjednice Udruge Lidije Car gdje su u početku radile u starom kontejneru njenog dvorišta. Nakon godinu i pol aktivnog djelovanja, od Općine Strahoninec dobile su prostor koji su uredile i od kojeg su napravile simpatičan atelje u kojem se okupljaju dandanas. Trenutno broje od 10 do 15 članica i zanimljivost je što

su većina žena u Udruzi zapravo učiteljice u osnovnim školama.

Dekoriraju razne prostore i manifestacije

Uređivale su prostore na mnogim svečanostima i manifestacijama. Neke od njih su Advent u Čakovcu, MESAP u Nedelišću, izložba u Dunjkovcu, Međunarodna smotra folklora u Zagrebu i mnoge manifestacije u Strahonincu.

- Odazivamo se na svaku manifestaciju koja se održava u našoj općini jer nam ujedno i naša Općina pomaže te financira naše projekte, zaključila je Svjetlana Zlatarek iz Strahoninca koja je u

Udruzi od samih početaka te je jedna od suosnivačica i trenutno je na funkciji tajnika.

Od 9. mjeseca se spremaju za Božićni advent – Čudesna bajka u Strahonincu koja je ujedno njihova najveća općinska manifestacija koju organiziraju i dekoriraju. Čudesna Bajka održat će se u velikoj dvorani Općine Strahoninec, u subotu 10. prosinca s početkom od 16:30.

- Bio nam je cilj da objedinimo na jednom događaju sve udruge, a nositelj te bajke smo mi. Osnovna škola bude preuzela kuharski dio, branitelji budu kuhali vino, vrtić i škola će imati svoju predstavu, a mi ćemo pretvoriti i ukrasiti dvoranu u pravu čudesnu bajku, zaključila je

predsjednica udruge Lidija Car.

Kako kažu, imaju toliko dekoracija da ih nemaju više gdje skladištiti. Njihove mnogobrojne dekoracije članice čuvaju u podrumima i tavanima te u ateljeu Udruge. Pohvalile su svoje muževe i očeve koji im pomažu pri realizaciji postavljanja i izrade većih dekora, odvoza i dovoza materijala te postavljanja pozornica.

Fokusiraju se na reciklirani materijal

Rade mnogobrojne blagdanske motive s recikliranim materijalima: Djeda Mraza od stiropora, snjegoviće od papira i šperploča, borove i sobove od kartona itd. Izrađivale su i kućice za pisma te poznate orašare visine od metar i pol. Zanimljivost je što većinu toga recikliraju. Tu se mogu pronaći razne spužve, kartoni, tkanine, odjeća i ostali sitni otpadni materijali.

- Jako puno šivamo vrećice koje kasnije oslikavamo. Također, šivamo pregače, suknje, lutke i vestice. Imale smo i modnu reviju, napomenula je Svjetlana Zlatarek.

Članice Udruge Creative ne rade samo božićne motive već za sve blagdanske ugođaje. Tako dekoriraju i rade ukrase za Uskrs, Valentinovo, maškare, dane kruha… Kako su se jednoglasno složile, s osmijesima na licu rade za sve prigode!

DOŽIVITE ADVENT u Termama

Sveti Martin

Ne propustite spektakl Krampuslauf!

Ovog vikenda 9. i 10. prosinca u Termama Sveti Martin očekujte odličan provod za sve generacije. S početkom u 17 sati održat će se predstava Dječjeg vrtića Smješko, a kasnije u 21 sat na pozornicu se penje bend Kumovi. U subotu u 21 sat počinje poznata svetomartinska manifestacija Krampuslauf i bend New Casino. Nakon nadolazećeg vikenda, 16. prosinca, u 21 sat dolazi Klapa Kampanel, a 17. prosinca u 21 sat svira bend New Casino. Na dan 23. prosinca u 21 sat na pozornicu se penje Bojan Jambrošić i bend New York, dok 24. prosinca s početkom u 17 sati svira ZIBE unplugged

duo. Božićnu čaroliju plesnog studija Marti možete pogledati 26. prosinca u 17 sati. U petak, 30. prosinca, u 21 sat svira Zodiac bend, dok će vas na staru godinu u subotu oduševiti bend New Casino s kojim dočekujemo Novu godinu na adventu. Za kraj blagdanskog ugođaja, 6. siječnja, od 21 sat svira tamburaški sastav Zrin, a za posljednji dan adventa 7. siječnja u 21 sat očekujte poznate Mejaše! Podsjetimo, u sklopu adventa postavljeno je i klizalište koje radi od nedjelje do četvrtka od 10 do 22 sati, te u petak, subotu i dan prije praznika od 10 do 24 sati. (st)

U SUBOTU u Vratišincu Večer Žgančevih zapisa Vratišinec svog

velikana ne zaboravlja

KUD dr. Vinko Žganec Vratišinec organizira 10. prosinca s početkom u 18 sati u Domu kulture dr. Vinko Žganec Vratišinec Večer Žgančevih zapisa.

Radi se o tradicionalnoj kulturnoj manifestaciji povodom smrti etnomuzikologa, akademika dr. Vinka Žganca. On je tijekom svog života marljivim radom uspio sakupiti i od zaborava spasiti više od 25.000 narodnih popijevaka i napjeva

iz Međimurja, ali i Hrvatske i ostalih krajeva gdje žive Hrvati.

Na godišnjoj manifestaciji pjevači amateri, ali i profesionalci svojim izvedbama pjesama koje je Žganec zapisao odaju počast njemu i njegovu neprocjenjivom radu na očuvanju kulturnog blaga. Pozivamo vas da pogledate što su organizatori od Žgančeva muzičkog blaga odlučili prikazati na pozornici ove godine. (BMO)

Temeljem Zaključaka Gradonačelnice Grada Čakovca od dana 14.11.2022. godine, Klasa: 940-01/22-01/29, Urbroj: 2109-2-01-01-03, i od dana 7.12.2022. godine, Klasa: 940-01/22-01/29, Urbroj: 2109-2-0101-04, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU ZEMLJIŠTA U IVANOVCU JAVNIM NADMETANJEM

1. Dana 20.12.2022. godine s početkom u 12:00 sati na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju zemljišta upisanog u: zk.ul.br.374, k.o. Gornji Pustakovec- Stari, -čest.br.207/B/3/1, oranica Krtine, površine 420 čhv-a, ident. s kčbr. 92/3, k.o. Gornji Vidovec selo, oranica površine 1511 m2.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 15,84 EUR/m2, (slovima: petnaesteura i osamdesetčetiricenti) u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB-a na dan održavanja javne dražbe. Predmetno zemljište nalazi se u obuhvatu GUP Grada Čakovca – VI. ID (Službeni glasnik Grada Čakovca broj 5/05, 1/09, 4/11, 6/14, 1/16, 3/16 i 1/17), unutar granica građevinskog područja naselja Ivanovec, postojeće zone stambene namjene.

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Piše i foto: Sven Tomašić

Članice Udruge Jasminka Poljanec, Lidija Car, Svjetlana Zlatarek, Andreja Lazar (sjedi), Stella Zlatarek, Ana Krištofić, Tina Frast i Andrea Sinković

Djevojke

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC G R A D O N A Č E L N I C A

ADVENT u Čakovcu spaja tradicionalno i moderno

Učenici učili kako se radi drveni plot

Povezujući tradicionalno i moderno Advent u Čakovcu 2022. u jednom svom dijelu želi prenijeti znanja i vještine naših starih na one u čijim je rukama budućnost. Tako su u sklopu radionice Kraj plota prvašići iz čakovečke Prve osnovne škole izradili drveni plot od kotoripske šibe. Tome su ih podučili vrijedni članovi Udruge Pikač iz Selnice u okviru projekta Kraj plota.

- Današnja radionica je prva aktivnost u sklopu projekta i prvašićima želimo pokazati kako izraditi drveni plot tradicionalnom tehnikom. Na izrađenu konstrukciju namotava se šiba metodom cik-cak, tako da deblji kraj naizmjence bude

nasuprot tanjega. Nakon što završimo ogradu sastavljenu od triju dijelova, ona će biti korištena za potrebe dekoracije čakovečkog Adventa, objašnjava nam Matija Moharić iz Udruge Pikač.

Temeljnu konstrukciju za izradu ograde pripremio je predsjednik Udruge Pikač Nenad Jambrović, a šiba kojom je plot ispleten nabavljena je u Kotoribi kod obitelji Pogorelec.

Za vrijeme našeg razgovora male su ručice vrijedno radile, pa smo i mi mogli vidjeti kako izgleda ograda koju su sastavili, a i sami ju možete pogledali kad posjetite Advent u Čakovcu 2022. (dv)

Ukras ponesi, radost donesi u Čakovcu

Vodeći se primjerom dobre prakse, prošlogodišnjom božićnom akcijom Ukras ponesi, radost donesi gdje je velik broj Međimuraca i Čakovčana dao svoj doprinos, ovogodišnja istoimena akcija održat će se u subotu, 10. prosinca, na Franjevačkom trgu s početkom u 11 sati.

Zamisao Grada Čakovca i Turističke zajednice Čakovca je da božićni ukrasi s istaknutom božićnom željom za 40-ak mališana krase jelku kod crkve sv. Nikole biskupa u središtu grada, a naši će sugrađani do blagdana Božića razveseljavati djecu poklonima –njihovom božićnom željom. Lutka, autić, pernica, ruksak, patike, knjiga, društvena igra…, neke su od želja mališana koje im mnogi od nas možemo ostvariti. U

božićnu akciju uključile su se i osnovne škole kojima je Grad Čakovec osnivač: I., II., III. osnovna škola, COO, OŠ Ivanovec i OŠ Kuršanec koje će izraditi božićne ukrase u koje će se staviti želje djece slabijeg imovinskog statusa.

Također, u akciju su uključena i djeca slabijeg imovinskog statusa iz evidencije kojom raspolaže Grad Čakovec. Prošećite subotnjom špicom i svratite do središnje božićne jelke te odaberite jedan od jedinstvenih ukrasa koji će vas još dugo podsjećati da ste svojim skromnim darom uvelike uljepšali dječje blagdanske trenutke.

Pritom se očekuje dolazak i Motomrazova, uz božićni tradicijski sajam na Franjevačkom trgu i pregršt predblagdanskog ugođaja. (dv)

Prođite gastrorutu, fino se najedite i osvojite poklon-paket!

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Još jedan od noviteta u sklopu Adventa u Čakovcu je takozvana Gastroruta u

koju se uključila ugostiteljska ponuda centra grada. Zamišljena je tako da prođete lokacije restoran Stari grad, Bedem, Mamas & Tapas, Gradsku kavanu,

Arcus, Bešku i Casu Latinu. Cijeli koncept su za novinare predstavili predsjednik Turističke zajednice grada Čakovca Filip Horvat i gradonačelnica Ljerka Cividini.

Nova lokacija, nova delicija

Na svakoj od lokacija imate jednu od delicija u ponudi, a vrijednost svega je oko 200 kuna po osobi. Kada prođete sve lokacije i kušate svaku od delicija u TZ-u grada Čakovca, očekuje vas vrijedan poklon-paket.

U Starom gradu vas očekuje hladno predjelo, tri namaza na domaćem kruhu od guščje jetre, slanutka i patlidžana, u Bedemu Lovrecov muškat žuti, u Mamasu & Tapasu vanjkušeci punjeni mesom, u Gradskoj kavani liker golfer od Good Spirita, u Arcusu kuhani gin, u Casi

Kako do kartice i štambilja?

Za cijelu rutu, ako ju želite proći u jednom mahu, potrebno vam je oko tri sata. No, važno je naglasiti kako gastrorutu možete proći svaki dan, dođete u ured Turističke zajednice i podignete karticu na kojoj skupljate štambilje koji vas vode do poklon-paketa. Kad ih sve skupite, na svim navedenim lokacijama ponovno se vratite u ured TZ-a i pokupite svoj poklon.

Ta ruta je zamišljena da postane svojevrsna tradicija, tako da će se održavati i kroz ostale evente kroz godinu. Iza svakog slijeda �ino prošećite da se sve te delicije slegnu.

U dvorani Scheier u centru Čakovca predstavljen je sad već tradicionalan kalendar Velike i male zvijezde, Udruge za sindrom Down Međimurske županije.

Za fotogra�ije su zaslužni naši poznati međimurski fotogra�i Vjeran Žganec Rogulja koji u tom projektu sudjeluje od samih početaka i Martina Strahija koja je zahvalila večeras na pozornici. Uz djecu pred kameru su ovog puta stale povijesne postrojbe iz

Hrvatske: 10. satnija Ivanić, Gradska straža Bakar, Karlovačka građanska garda, Kostelska pištola-Keglevićeva straža Kostel, Kravat pukovnija Zagreb, Križevačka djevojačka straža, Povijesna postrojba Alapić iz Zagreba, Svetonedeljska garda Petra II. Erdödya, Turopoljski banderij, Varaždinska građanska garda te naravno Zrinska garda Čakovec.

- Prije svega, velika hvala predsjedniku UDSŽM-a Ne-

nadu Štreku što me pozvao da budem gost na promociji njihova djela. Za mene je privilegij biti dio tog projekta i velika čast stajati uz ovu djecu i hrabre im roditelje, te koliko god je bilo moguće, dati im i dio sebe. Fotkanje s klincima bilo je iznimno ugodno i veselo te mogu reći da stvarno imamo mnogo toga za naučiti od njih. Osobito nam je drago što su važnost ovog projekata prepoznale i osobe iz hrvatskog javnog života te pružaju

veliku podršku i djeci i roditeljima, rekla je Martina Strahija. Kalendar Čuvari malih zvijezda možete nabaviti po cijeni od 50 kuna na štandovima Udruge za sindrom Down na manifestaciji Advent u gradu Zrinskih – štand na Franjevačkom trgu ili Galeriji Sjever – sjeverna strana. Narudžba kalendara također je moguća i na stranici Udruge za sindrom Down Međimurske županije na Facebooku te na e-adresi usdmz.mail@gmail.com. (dv)

Latini turska kava, a šećer za kraj su Beškini deserti božićna kugla, speculaas krema, insert od kruške i chiffon biskvit s borovim iglicama.

Velike i male zvijezde na pozornici Scheierice

Prvašići napravili plot od šibe kako su ga radili naši stari

BOŽIĆNE želje djece slabijeg statusa

Gastrorutu predstavili su Filip Horvat i Ljerka Cividini

U Bedemu vas očekuje muškat žu� Vinarije Lovrec

Načelniče, rasfrčkali ste 10 milijuna kuna!

Novac je trebalo uložiti u jedan veliki kapitalni projekt, tipa dječji vrtić, a ne ga podijeliti po principu svakome pomalo, ističe vijećnik Cimerman

- Proračun je realan, održiv i usklađen s potrebama naših mjesnih odbora, poručio je svojim vijećnicima Nikola Novak, načelnik općine Nedelišće prilikom obrazloženja proračuna za 2023. godine.

Pri tome je dodao kako se nije išlo u napuhavanje prihoda, već je u strateški općinski dokument uvršteno samo ono za što su sigurni da će moći ostvariti. A za iduću godinu iznos proračuna planiran je na visini ovogodišnjeg i iznosi 7,120 milijuna eura.

Prilikom obrazlaganja planiranih projekata i investicija po pojedinim naseljima pohvalio se i povećim prilivom sredstava u proračun na ime poreza na dohodak što je diglo “živac” Franji Cimermanu, oporbenom vijećniku, koji je nadugo i naširoko objasnio otkud tih 10 milijuna kuna.

Veće plaće, veći priliv u proračun

- Do sada je malo ljudi plaćalo porez na dohodak jer su im primanja bila premala, rekao je vijećnik Cimerman. Povećanjem plaća rastu izvorni prihodi svih općina i gradova pa tako i Nedelišću za oko 10 milijuna kuna.

Nažalost, dodao je, to nije za pohvalu jer veći priliv nije rezultat rasta i razvoja gospodarstva, već rasta plaća. Međutim, zapitao je načelnika što i kako dalje jer prostora za daljnji njihov rast više nema. Štoviše, moguća su samo otpuštanja te stagnacija gospodarstva gledano na trenutnu situaciju.

- Imate tih 10 milijuna kuna i Vi ste ih, načelniče, jednostavno rasfrčkali, zaključio je Cimerman. Loše ste planirali i proračun je loš.

Prema Cimermanu, u proračunu je taj novac trebalo uložiti za jedan veliki kapitalni projekt, tipa dječji vrtić, a ne ga podijeliti po principu svakome pomalo. Naravno, načelnik Novak nije se s time složio te je branio svoj dokument.

- Možemo sve usmjeriti u jedan veliki projekt ili pak investirati nešto u svakom našem naselju, istaknuo je načelnik te dodao kako se velike investicije ipak rade kreditom pa će tako biti i s novim vrtićem.

Stoga je radije s tih 10 milijuna kuna, između ostaloga, povećao stipendije studenata za 100 kuna, zatim su�inanciranje općinskog dijela ekonomske cijene vrtića, pokrit će manjak u proračunu, a i svako će mjesto osjetiti nešto od te cifre. Općinska dvorana koja je služila za potrebe održavanja sjednica, ali i kao

vjenčaonica, pretvorena je u kancelarije.

Shodno tome, vijećnika Mladena Posavca zanimalo je gdje će se sada održavati vjenčanja, odnosno gdje će najveća međimurska općina imati vjenčaonicu.

Vjenčanja na MESAP-u

- Ta dva vjenčanja koja imamo održat će se u dvorani MESAP-a, odgovorio je načelnik Nikola Novak. Za sada je to samo privremeno rješenje koje je dogovoreno s Uredom državne uprave Međimurske županije. Pri tome je dodao kako se najavljuje s 1. 1. iduće godine ukidanje matičnih ureda jer praktički više nema potreba za njihovim postojanjem. Istina, još uvijek je sve samo na najavama, no većina građana ionako potrebne dokumente uzima preko aplikacije e-Građanin, a i Čakovec nije daleko za one koji nemaju tu mogućnost. Stoga bi se i vjenčanja mogla preseliti u Čakovec. (Vlasta Vugrinec)

ŠENKOVEC Biciklistička staza od centra do Mobenza

Na 14. Općinskom vijeću u Šenkovcu govorilo se o izgradnji Pješačko-biciklističke staze maršala Tita.

Radi se o potezu od križanja s Prvomajkom ulicom pa sve do spajanja s gradom Čakovcem ispod pumpe Mobenz. Lokacija je uz cijeli potez od Mobenza do samog grada,

bez obzira na to što se radi o malom teritoriju van općine.

- To je isto projekt koji je dogovoren s Hrvatskim cestama. Također, Općina mora izgraditi dokumentaciju, dok bi Hrvatske ceste �inancirale izgradnju, zaključio je pročelnik Nino Hren. (st)

Za odvodnju u Ulici braće Radića

930 tisuća eura

Općina planira već nekoliko godina projekt odvodnje u Ulici braće Radića. Za taj je projekt u proračunu Općine Šenkovec za iduću godinu osigurno oko 7 milijuna kuna (930 tisuća eura) jer je cijena materijala otišla u “visine”.

- Govorimo o oko 7 milijuna kuna (930 tisuća eura), od toga je predviđeno �inanciranje u iznosu od oko

4 kuna (530 tisuća eura) zaduživanjem, kreditom, u što bi Općina svakako morala ići da podmiri taj projekt, istaknuo je pročelnik Nino Hren.

Projekt odvodnje radit će se u suradnji s Hrvatskim cestama, pri čemu Općina mora izraditi projektnu dokumentaciju, a same bi radove trebale �inancirati i Hrvatske ceste. (st)

Hot-dogovi, kuhano vino

i Žice!

Od 17. prosinca počinje božićna manifestacija Advent u Šenkovcu. Okupljanje počinje u 17 sati na Trgu svete Jelene u Šenkovcu. U sklopu Adventa bit će organiziran božićni sajam s bogatom ponudom naj�inijih delicija domaćih OPG-ova i

MAČKOVEC

udruga s područja općine uz kuhano vino i hot-dogove! U sklopu adventskog programa nastupaju djeca iz Dječjeg vrtića Vrapčić, zbor Osnovne škole Petar Zrinski i na kraju i za vrhunac večeri nastupa Tamburaški sastav Žice. (st)

Humanitarna dječja radionica Božićno srce

Ove subote, 10. prosinca, od 14 do 17 sati u Društvenom domu Mačkovec održat će se humanitarna božićna radionica na kojoj će se izrađivati raznovrsni božićni ukrasi. Uz pomoć članova

Benkovečki most spojio Malu Suboticu i Belicu

Blizanke Lucija i Julija Kovačić, učenice 5. razreda Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica, imale su čast prerezati vrpcu i otvoriti novoizgrađeni most preko potoka Trnave u utorak, 6. prosinca, u Maloj Subotici.

– Najprije bih zahvalio Županijskoj upravi za ceste, koji su prepoznali potrebu za obnovom trošnog mosta i samim su proširenjem uveliko utjecali na povećanje sigurnosti u prometu. Općina

Mala Subotica obvezala se su�inancirati dogradnju pješačkih staza i time smo utjecali na sigurnost pješaka, rekao je između ostalog načelnik Male Subotice Valentino Škvorc.

U nastavku je dodao da je na njima sada zadatak da zajedničkim snagama pokušaju utjecati na nesavjesne vozače koji misle da je cesta trkalište.

Ravnateljica ŽUC-a Đurđica Hamer napomenula je da most nije propuštao promet

u obama pravcima te su ga sada pretvorili u sasvim novi objekt duljine 22 metara i širine 6 metara, s obostranim stazama od dvaju metara. Cijela investicija je vrijedna nešto manje od 2 milijuna kuna.

– Most je napravljen da spoji Suboticu i Belicu. To je benkovečki most jer se ovdje dio naselja zove Benkovec. Znači, Benkovec spaja i učvršćuje odnose Male Subotice i Belice, rekao je načelnik Belice

Zvonimir Taradi te načelniku Škvorcu poklonio čarape s logoom spomenika kalamperu da pješice može ići preko mosta. Prisutnima se obratio i župan Matija Posavec. – Nakon što smo nedavno otvorili kružni tok u Svetom Martinu na Muri, ovo je još jedan završetak kapitalnog projekta u cestovnoj izgradnji višemilijunske vrijednosti, naglasio je između ostalog Posavec. (sh, foto: zv)

Udruge Zajedno za druge, djeca će izrađivati ukrase koji će se kasnije prodavati na samoj radionici, na štandu i na mreži. Sve donacije će biti donirane Udruzi udomitelja djece Međimurja. (st)

NEDELIŠĆE Dođite na advent na MESAP-u!

U sajamskoj dvorani MESAP-a u Nedelišću ove subote 10. prosinca u 10 sati održat će se adventski program. Na sajmu će se predstaviti udruge, obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva te samostalni izlagači iz ponude blagdanskih proizvoda i suvenira, zdrave hrane i rukotvorina.

Uveličajte svojim dolaskom božićnu atmosferu na MESAP-u, podržite vrijedne izlagače, uživajte u božićnim

nastupima najmlađih, koncertu božićnih pjesama Noćne smjene i gostiju, mirisu kuhanog vina, te poklonite svojoj obitelji i prijateljima ponešto domaće, izrađeno sa srcem!

Sajam otvara svoja vrata u subotu 10. prosinca 2022. u 10 pa sve do 17 sati, a druženje se nastavlja i u nedjelju 11. prosinca 2022. od 10 do 16 sati. Ulazak za posjetitelje je besplatan.

FRANJO CIMERMAN, oporbeni vijećnik, oštro protiv proračuna općine Nedelišće

Nikola Novak, načelnik općine Nedelišće

Franjo Cimerman, oporbeni vijećnik

OTVOREN MOST preko Trnave vrijedan oko 2 milijuna kuna

Blizanke Julija i Lucija Kovačić imale su čast prereza� vrpcu i službeno proglasi� most otvorenim

MURSKO SREDIŠĆE Na sv. Barbaru prisjetili se rudara

S razlogom u gradskom parku stoji Spomenik rudaru pred kojim se na sv. Barbaru, zaštitnicu rudara, polaže vijenac i pale svijeće za sve poginule i preminule rudare. Ove godine to su učinili gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, potpredsjednik Gradskog vijeća Dragutin Stojko, s još živućim rudarima i Udrugom umirovljenika. Po završetku svečanog polaganja održani su druženje i domjenak s onima koji se sjećaju rada u rudniku. Trajni spomen na rudare, bogata radnička povijest i rad u teškim uvjetima u nekadašnjim rudnicima

razlozi su zašto se Mursko Središće zove i gradom rudara. Bogata rudarska prošlost obilježila je Mursko Središće, grad rudara, svojom radničkom povijesti i radom u teškim uvjetima u nekadašnjim rudnicima. Na spomendan zaštitnice rudara sv. Barbare u crkvi sv. Ladislava i Marije Kraljice u Murskom Središću održana je i misa za rudare, koju je predvodio župnik Marijan Horvat. Po završetku mise u župnom dvoru kod kipa sv. Barbare cvijeće su položili gradonačelnik Srpak i članice Društva žena Mursko Središće. (BMO)

Za JVP Čakovec 52.929 kuna

Odobreno je 52.929 kuna za su�inanciranje Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2023. godini. Iznos

se izračunava po formuli: 5.855 stanovnika, po popisu iz 2021. godine, puta 9,04 kuna po stanovniku. (BMO)

Centru za odgoj i obrazovanje 1.000 kuna

Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec odobrava se pokroviteljstvo u iznosu od

1.000 kuna za obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. (BMO)

Za prijenos podataka 19.500 kuna

Prihvaća se ponuda tvrtke Sevoi data consulting j.d.o.o. za podršku i održavanje implementarnog projekta upravljanja imovi-

nom za prijenos podataka u Središnji registar državne imovine u iznosu od 19.500 kuna + PDV.

(BMO)

Balogu 2.500 kuna pomoći za požar na kući

Zbog požara na obiteljskoj kući Dariju Balogu, Cvjetna 6, Peklenica odobrena je pomoć u obliku

narudžbenice za uzimanje građevinskog materijala u trgovini Sistem mep d.o.o. u iznosu od 2.500 kuna. (BMO)

DOBITNICIMA URUČENE godišnje nagrade za osobu godine i najbolje sportaše i rekreativce

Darko Oreški osoba je godine za nemjerljiv doprinos sportskom ribolovu

Piše: Božena Malekoci-Oletić

- Godišnje nagrade za sportska ostvarenja u 2022. godini primili su u kategoriji sportaša godine Mensur Rošić, Tena Marodi i Škola nogometa Rudar Mursko Središće – Kadeti (U-17), u kategoriji rekreativca godine nagradu su primili Ivan Zadravec, Alen Kontrec i Monika Jalšovec.

Dan sv. Barbare, zaštitnice rudara i Murskog Središća, kao grada rudara, u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću je tradicionalno svečani dan i prigoda kada se dodjeljuju nagrade osobi godine, sportašima i rekreativcima godine.

Nagradu za osobu godine dobio je Darko Oreški iz Peklenice za nemjerljiv doprinos u razvoju sportskog ribolova na području grada kao i Međimurske županije. Član je Športsko-ribolovnog društva Karas Peklenica. Darko Oreški dugogodišnji je tajnik Saveza sportskih ribolovnih društva Međimurske županije i član je Hrvatskog športskog ribolovnog saveza.

Mensur Rošić, sportaš godine Godišnju nagradu za sportaša godine dobio je Mensur Rošić. Ove godine osvojio je pojedinačno prvo mjesto na svjetskom prvenstvu u Mađarskoj u kategoriji invalidi, ekipno je s reprezentacijom Hrvatske svjetski prvak te je osvojio prvo mjesto u 1. HR ligi u kategoriji invalidi.

Član je SRD-a Mura Mursko Središće, a ujedno i član Hrvatske reprezentacije u lovu ribe udicom na plovak.

U kategoriji sportašice godine nagradu je primila Tena Marodi iz Murskog Središća. Ove godine srušila je međimurski rekord na 1000 metara, osvojila srebro na prvenstvu Hrvatske za juniorke, srebro za mlađe juniorke na 1500 metara te nastupila za reprezentaciju Hrvatske.

Članica je Atletskog kluba Mursko Središće i vrsna atletičarka koja već godinama niže izvrsne rezultate.

U kategoriji momčad godine u natjecateljskoj kategoriji nagradu je primila Škola nogo-

meta Rudar Mursko Središće –Kadeti (U-17). Osvojili su prvo mjesto u 2. HNL regije Sjever te su jesenski dio sezone završili na drugom mjestu, dok je proljetni dio sezone bio bez poraza i osvojili su prvenstvo.

Rekreativci godine: Ivan Zadravec, Alen Kontrec i Monika Jalšovec

U kategoriji rekreativca godine nagradu je primio Ivan Zadravec iz Križovca, ove godine osvojio je drugo mjesto u kategoriji lige veterana u Međimurskoj ligi veterana u lovu ribe udicom na plovak. Navedeni rezultat samo je još jedan u nizu osvojenih ove godine. Predsjednik je ŠRD-a Verk Križovec.

Alen Kontrec iz Selnice, predsjednik kluba Ms Jiu Jitsu Mursko Središće, osvojio je zlato na svjetskom prvenstvu u Abu Dhabiju te time postao svjetski prvak u jiu jitsuu. U kategoriji rekreativka godine nagradu je primila Monika Jalšovec iz Štrukovca, a ostvarila je niz odličnih rezultata na

VRATIŠINEC je trenutno mjesto s najviše bagera po glavi stanovnika Uređuju parkiralište, a parkić na čekanju

Nikad u posljednjih nekoliko desetljeća u Vratišincu nije bilo toliko bagera i druge građevinske mehanizacije kao sada.

U tijeku je uređenje parkirališta za osam parkirnih mjesta u centru na parceli koju je Općina nedavno ku-

pila sa starom kućom koju su srušili. U ovoj fazi izrađuju parkiralište, a u drugoj će na ostatku zelene površine urediti minitrg.

Za uređenje su dobili 120.000 kuna iz Ministarstva graditeljstva, a ukupno će radovi koštati 356.000

kuna s PDV-om. Izvođenje je povjereno Tegri. Međimurske vode dovršavaju zamjenu vodovodnih instalacija u Čakovečkoj ulici i u nastavku u Ulici Marof.

Završetak tih radova je preduvjet za početak uređenja pješačke staze i odvodnje u

polumaratonima, Trkačkoj ligi Rudar te brojnim utrkama na području Međimurske županije, ali i šire. U kategoriji za rekreacijsku momčad godine nagradu je primila Udruga sportske rekreacije Sport za sve Mursko Središće. Udruga već godinama ostvaruje zapažene rezultate na natjecanjima, a ove godine članice su osvojile prvo mjesto na Međimurskom festivalu sportske rekreacije žena. Nagrade dobitnicima uručili su Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća i Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća. Na svečanosti su bili nazočni Ljubomir Kolarek, kao izaslanik predsjednika Sabora i Vlade RH, međimurski župan Matija Posavec, načelnici okolnih općina i susjednog Lentiya te direktori javnih poduzeća i javnih ustanova.

Na svečanosti je prikazan kratak �ilm o tome što je sve urađeno u godini dana na području grada, a u umjetničkom dijelu programa nastupili su mladi glazbeni umjetnici Dora

Čakovečkoj ulici dužine 490 metara. Jedini ponuđač za radove bila je Tegra pa će s izvođačem sklopiti ugovor do kraja godine, a radovi će se odvijati čim Međimurske vode završe rekonstrukciju cijevi. Vrijednost staze je 1,16 milijuna kuna plus PDV. (BMO)

Rebernik i Edvin Nedeljko.

Darko Oreški, osoba godine Murskog Središća

Slijeva nadesno: Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća i do njega nagrađeni Alen Kontrec, Monika Jalšovec, Darko Oreški, ispod čuči Tena Marodi, članice Udruge sport za sve, a iza su nogometaši Škole nogometa NK-a Rudar i gradonačelnik Dražen Srpak

PRELOG

Labudovci otkrili kip sv. Nikole

Prostor Nautičkog kluba Labud, ali i prostor cijele Sportsko-rekreacijske zone Marina Prelog, od nedjelje, 4. prosinca, krasi kip sv. Nikole. Prema narodnom vjerovanju, sveti Nikola smirio je uzburkano more pa se smatra zaštitnikom mornara. Običaj štovanja svetog Nikole u Hrvatskoj seže u daleku prošlost. Na ulazu u uvalu Mrtinovik zavjetno je od hvarskog kamena sagrađena 1922. godine kapela posvećena Gospi od zdravlja i sv. Nikoli koju je sagradio brodolomac Ivan Modrić. Noć uoči svetog Nikole pod jastuk su se u nekim primorskim krajevima stavljale tri jabuke. Tom zaštitniku

pomoraca, djece i putnika, a na poticaj župnika iz Preloga, Antuna Hoblaja, kip su u Prelogu postavili članovi Nautičkog kluba Labud. Kip je izradio akademski kipar Mate Vlahov iz Zagreba, postavljen je na betonski stup s četverostranom šetnicom oko njega, dok je glavni donator za realizaciju bio član Nautičkog kluba Labud te njegov bivši predsjednik, Davor Sokač, kojem je pripala i čast otkriti kip. Nakon kratke svečanosti otkrivanja, druženje brojnih okupljenih nastavljeno je u prostoru labudovaca. Bila je tu i vreća puna slatkih darova, koju je ostavio, a tko drugi, nego sveti Nikola! (vv)

Neka Božić bude svima

Učenici Srednje škole Prelog s nastavnicama Snježanom Janković i Dragicom Koštarić provodit će u subotu, 10. prosinca humanitarnu akciju “Neka Božić bude svima” u trgovačkom centru KTC Prelog, u vremenu 9:30 do 13 sati.

Akcija je namijenjena Caritasu Župe sv. Jakoba Prelog. Njihov plemeniti cilj je sjetiti se i pomoći onima čiji božićni blagdanski stol ne bi bio potpun bez pomoći

građana Preloga i okolice. Donirati se mogu osnovne namirnice, dječja hrana i pribor, higijenske potrepštine i slatkiši za najmlađe.

- Vjerujemo u dobru volju i otvoreno srce naših sugrađana i nadamo se uspješnoj humanitarnoj akciji. Stoga pozivamo sve građane da ovaj petak navrate u KTC i odazovu se akciji, poručuju iz Srednje škole Prelog.

(vv)

PRELOG proslavio je svoj dan

Župnik Antun Hoblaj počasni je građanin Preloga

- Tvoj život u Prelogu je u službi propovijedanja Evanđelja, a ne dobivanja javnog priznanja, parafrazirao je župnik Hoblaj

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Puštanje u pogon integrirane sunčane elektrane na krovu Dječjeg vrtića Fijolica, druženje s građanima, sveta misa, polaganje vijenca na Spomen-ploču znamenitim Priločancima i otkrivanje biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana samo su dio programa koji je održan uz Dan grada Preloga, u utorak, 6. prosinca.

Dodjela javnih priznanja

Program je trajao tijekom cijelog dana, a sve je završilo svečanom sjednicom Gradskog vijeća na kojoj su bila dodijeljena najviša javna priznanja.

Grad je i ove godine podijelio 5 plaketa. Mješoviti pjevački zbor Prijatelji svetog

Roka iz Draškovca dobio je priznanje za svojih 10 godina uspješnog rada. Zbor djeluje u sklopu Udruge, a rad mu se temelji na humanitarnom, karitativnom, socijalnom i kulturnom djelovanju u društvu.

Veterani NK-a Naprijed iz Cirkovljana nagrađeni su za osvojeno prvo mjesto u svojoj skupini veteranske lige Međimurskog nogometnog saveza.

Mario Blažeka iz Čehovca, mladi poduzetnik, nakon smrti svog oca, nastavio je uspješno voditi tvrtku sa 70ak zaposlenih te iz godine u godinu bilježi rast i razvoj.

Miljenko Krušelj iz Preloga, diplomirani kriminalist i kineziolog, Plaketu je dobio zbog svog nesebičnog rada u svijetu karatea i osnovao je Karate klub Mihovil koji je postao prepoznatljiv brend. Marijan Malek iz Čehovca za-

vrijedio je nagradu kao dobrovoljni darivatelj krvi koji je tu dragocjenu tekućinu darovao čak 103 puta i dalje ju daje.

Grb grada Preloga uručen je Zrinskoj gardi Čakovec koja je osnovana prije 20 godina s ciljem promocije obitelji Zrinski. Za 20 godina uspješnog rada tijekom kojih je postalo lider u gospodarenju komunalnog otpada nagrađeno je i Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM Prelog.

I treći dobitnik Grba grada je slikar Franjo Ružman koji već 50 godina neumorno djeluje i izlaže svoje radove u Prelogu. Zaslužan je i za osnivanje Likovnog udruženja Međimurja.

Počasni građanin Preloga

Župnik preloške župe sv. Jakoba Antun Hoblaj, koji je ove godine proslavio 40 godina svog župničkog staža upravo u Prelogu, postao je novi počasni građanin grada.

Na taj staž treba pridodati još

i 7 godina koliko je djelovao kao mladi kapelan uz Alojzija Vojvodu, također u Prelogu.

- Ovo javno priznanje je za razliku od drugih priznanja specifično, naglasio je župnik Hoblaj prilikom dodjele. Naime, radi se o crkvenom službeniku. Kako je dalje rekao, prije 47 godina nije ušao u život grada Preloga osobnom odlukom kao što to rade drugi građani. U prelošku župu došao je na temelju crkvenog poslanja i odlukom tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića.

Parafrazirao je i Poslanicu svetog Pavla Korinćanima:

- Tvoj život u Prelogu je u službi propovijedanja Evanđelja, a ne dobivanja javnog priznanja. Tvoja služba ne smije biti u vlastitom interesu jer je služba takva da pružaš Evanđelje bez očekivanih priznanja.

U svom emotivnom govoru župnik je ujedno zahvalio na nagradama u ime svih nagrađenih.

Otkrivena bista dr. Franje Tuđmana

Uoči svečane sjednice u Aleji velikana u krugu župne crkve sv. Jakoba otkrivena je bista prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koju su zajedno postavili Zrinska garda Čakovec i Grad Prelog.

- Postavili smo spomenik onome koji je zapalio svjetlo u srcima mnogih naših građana koji su kao branitelji krenuli u borbu za

samostalnu i slobodnu Hrvatsku, spomenik njezinom prvom predsjedniku doktoru Franji Tuđmanu, rekao je tom prilikom predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel. Bista prvog predsjednika tako se pridružila već postavljenim bistama Nikole Zrinskog Sigetskog, bana Josipa Jelačića, Stjepana Radića i blaženog Alojzija Stepinca.

Kip sv. Nikole blagoslovio je župnik Antun Hoblaj

GRAD

Zdravko Kvakan, Ljubomir Kolarek, Đuro Ujlaki, Margit Blažeka, Ante Žvorc, Mario Blažeka, Miljenko Krušelj, Antun Hoblaj, Marijan Malek, Đuro Bel, Davor Bratković, Siniša Radiković i Franjo Ružman

Ljubomir Kolarek, Marija Hrešć i Zdravko Kvakan

za poljoprivrednike Zajednička poljoprivredna politika EU-a za razdoblje 2023. – 2027. (3. dio)

2. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima

Novosti u provođenju “zelene prakse“

Zaštita okoliša i ublažavanje klimatskih promjena najvažnija su zadaća u predstojećem razdoblju zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S ciljem smanjivanja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene do 2030. godine, želja je postići sljedeće:

- smanjiti za 50 % ukupnu uporabu pesticida - postići da je najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta EU pod ekološkim uzgojem uz značajan porast ekološke akvakulture

Objedinjuje kategorije pašnjaka i kraških pašnjaka. Potpora ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru pašnjaka i krških pašnjaka, a dodjeljuje se kao nadoknada dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza. Planirani iznos potpore je 100 eura/ha. Obveze korisnika su održavanje pašnjaka, krških pašnjaka obaveznom ispašom stoke u vlasništvu i/ ili posjedu, s 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ ili kopitara te provođenje obavezne ispaše u razdoblju do 1. listopada tekuće godine. Na krškim pašnjacima potrebno je uklanjati neželjenu vegetaciju. Potrebno je i izraditi godišnji plan pašarenja za svaku ARKOD parcelu pašnjaka i krških pašnjaka u okviru obveznog individualnog savjetovanja poljoprivrednika.

3. Upotreba stajskog gnoja na oraničnim površinama

- smanjiti prodaju antimikrobnih sredstava namijenjenih uzgoju životinja i akvakulturi za 50 % - smanjiti upotrebu gnojiva za najmanje 20 %

- vratiti barem 10 % poljoprivrednih površina pod visoko raznolika obilježja krajobraza.

Intervencija ima za cilj povećati sadržaj humusa smanjenjem upotrebe sintetskih mineralnih gnojiva čime se ujedno postiže poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla. Korisnici na oraničnim površinama primjenjuju vlastiti stajski gnoj i/ili stajski gnoj nabavljen sa stočarskih farmi. Potpora ima oblik godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru i dodjeljuje se kao nadoknada dodatnih troškova i gubitka prihoda, koji su rezultat preuzetih obveza.

Budući da će se od iduće godine intenzivirati raznolikost usjeva na poljoprivrednim površinama, a približava nam se sjetva ozimih žitarica, kako bi na vrijeme poljoprivredni proizvođači mogli planirati sjetvu i površine pod glavnom kulturom, donosimo nove odredbe.

Do ove godine poljoprivredna gospodarstva koja su obrađivala do 10 ha nisu trebala poštovati raznolikost usjeva, odnosno mogla su uzgajati jednu kulturu. Međutim, od sljedeće godi-

Planirani iznos potpore je 215 eura/ha, a u ranjivim zonama 169 eura/ha. Obveze korisnika su posjedovanje analize tla napravljene u godini provedbe prakse za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj, analiza stajskog gnoja na sadržaj suhe tvari, sadržaj organske tvari, reakciju (pH) i sadržaj hranjiva (ukupni dušik, fosfor i kalij). U skladu s analizom tla i analizom stajskog gnoja mora se izraditi i provoditi plan gnojidbe i plan plodoreda.

Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina

Mora se voditi evidencija o primjeni stajskog gnoja za sve ARKOD parcele na kojima

je u kalendarskoj godini primijenjen stajski gnoj, gnojenje stajskim gnojem unutar intervencije treba biti u skladu s potrebama kulture, utemeljeno na provedenoj analizi tla ovlaštenog laboratorija te izrađeno uz pomoć individualnog savjetovanja MP-a.

ne takva gospodarstva trebaju imati najmanje dvije različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite poljoprivredne površine, gdje površina glavne kulture ne smije prelaziti 75 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

Dozvoljeno je upotrebljavati stajski gnoj (kruti ili tekući) na oranici u količini koja odgovara primjeni dušika iz stajskog gnoja od najmanje 70 kg N/ha do najviše 150 kg N/ha.

Sredstva su nam kao sveta vloška voda

4. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina

Intervencija obuhvaća uzgoj leguminoza u udjelu od minimalno 20 % oranica poljoprivrednog gospodarstva. Unutar intervencije prihvatljive su zrnate i krmne leguminoze.

Poljoprivredno gospodarstvo koje obrađuje od 10 do 30 ha treba imati najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/ nasada i/ili različite poljoprivredne površine, pri čemu površina glavne kulture ne smije zauzimati više od 75 % poljoprivredne površine, a dvije glavne zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina gospodarstva.

Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj je tijekom 2020. godine prodano 700.973 kg različitih pesticida

Urazgovoru s našim poljoprivrednicima često se čuju pritužbe kako su sredstva za zaštitu bilja postala čaj od kamilice ili, kako oni kažu po domaćem, sveta vloška voda. Drugim riječima, nit’ koriste

ilegalno o čemu smo svjedočili pri pomoru pčela.

nit’ su štetna. Već smo pisali kako će se naredne godine sjetva uljane repice drastično smanjiti upravo zbog toga. Naime, na tržištu nema efikasnog sredstva protiv repičina sjajnika, najvećeg i najjačeg neprijatelja repice. Druga je stvar ako se za njim posegne u susjedne zemlje i uveze se

Gospodarstva koja obrađuju više od 30 ha trebaju uzgajati najmanje četiri različite vrste (kulture), pri čemu glavna kultura ne smije zauzimati više od 70 % poljoprivrednih površina, a tri glavne kulture zajedno ne smiju zauzimati više od 95 % poljoprivrednih površina.

Leguminoze se mogu sijati samostalno i kao smjesa (DTS ili TDS) s jednom ili više drugih kultura tako da leguminoza prevladava na oraničnoj površini. Leguminoze se mogu uzgajati kao glavni usjev i/ili postrni (pokrovni usjev), a navode se podaci o predkulturi/kulturama i planiranoj kulturi/ kulturama na oraničnoj površini uključenoj u intervenciju unutar evidencije o provedbi intervencije, kao i podaci o uzgoju kultura na preostalom dijelu oraničnih površina u godini preuzete obveze unutar evidencije o provedbi intervencije.

Vijeće je formalno donijelo novu zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) koja će se primjenjivati u razdoblju 2023. – 2027., a usmjerena je na uspješnost poljoprivrednih gospodarstava

Također se proširuje postojeći oblik „zelene prakse“ (održavanje ekološki značajnih površina na najmanje 5 % oraničnih površina na gospodarstvima većim od 15 ha). Od iduće će godine sva gospodarstva bez obzira na veličinu poljoprivredne površine biti obvezna na minimalno 10 % poljoprivrednih površina gospodarstva održavati ekološki značajne površine. Razlika

Edukacija pčelara

Direktiva EU-a Krumpirašima je oduzet Tuberite, sredstvo koje se u skladištu upotrebljava za sprečavanje klijanja krumpira, a s tržišta iz godine u godine nestaje sve više pesticida, bez obzira na to radi li se o insekticidu, herbicidu ili pak fungicidu. Kad smo već kod fungicida, glasna su govorkanja i o sve bližoj zabrani pojedinih sredstava na bazi bakra, odnosno ograničavanje njihove uporabe.

zatim slijede herbicidi, desikanti kao i herbicidi za mahovinu (35 %) te insekticidi i akaricidi (14 %). Što se Hrvatske tiče, prema dostupnim podacima tijekom 2020. godine, prodano je 700.973 kg različitih pesticida.

Okus maruna čista je fantazija

Udio neorganskih fungicida (koji sadrže spojeve bakra, neorganski sumpor i druge neorganske fungicide, od kojih su mnogi dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi) iznosi 57 posto, odnosno više od polovine prodanih fungicida i baktericida u EU u 2020. godini.

- Berba kreće isto kad i berba grožđa. Moram reći da maruni imaju puno žešće, odnosno oštrije i jače bodlje koje prodiru čak i ispod “radničkih” rukavica, kaže Marijan Branilović Pajo

U pčelarstvu je vrlo važno znanje. Stoga Udruga pčelara Agacija Međimurske županije stalno djeluje na unapređivanju znanja, a najbolje vrijeme je ovo, kad pčele miruju.

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Tako se i ove zime kreće s predavanjima, dionicama koje će realizirati njeni članovi Ivan Šopar, Branko Lipić i Velimir Glumac. Mjesto održavanja je prostorija Agacije.

• 26. 1. 2023. – Zaštita u radu i zakonska regulativa – Ivan Šopar • 9 2 2023. – Zimovanje pčelinjih zajednica –Branko Lipić • 23. 2 2023. – Bolesti pčela – Velimir Glumac • 9. 3 2023. – Pčelinji proizvodi – Ivan Šopar

- Radeći godinama u Italiji, maruni su me naprosto opčinili, kaže Marijan Branilović Pajo koji ovih dana bere marune na svom gospodarstvu u Zasadbregu.

• 23. 3. 2023. – Medonosno bilje i oprašivanje – Branko Lipić

među prvima u našem kraju, kaže naš sugovornik. Nabavio sam sadnice iz Španjolske i to dvogodišnje.

To bi posebno pogodilo vinogradare, voćare, a i brojne povrtlare. Riječ je uglavnom o sredstvima koja su toksična za prirodu i okoliš, koja se ili zadržavaju u tlu ili pak na krajnjim proizvodima za konzumaciju. Stoga je i zajednička politika EU-a da se zagađenje prirode i okoliša smanji na najmanju moguću mjeru i da se poljoprivrednici rukovode održivom uporabom pesticida.

Termini i teme:

• 8. 12. 2022. –Pčelinjaci,košnice i objekti – Ivan Šopar

Sve radionice počinju u 18 sati u prostorima Udruge Agacije u Čakovcu.

Prije svega, kaže, u voćarnicama su uvijek imali najveću cijenu, a tu je naravno i njihova veličina.

• 15. 12. 2022. – Radovi na pčelinjaku i pčelarski pribor – Branko Lipić

Termin za temu Dijagnostika i liječenje pčelinjih bolesti odredit ćemo naknadno.

- Što se okusa tiče, to je nešto sasvim drugo u odnosu na naš autohtoni šumski kesten, dodaje. Puno su slađi, čista fantazija i puno se lakše čiste.

• 11. 1. 2023. – Anatomija i fiziologija pčela – Velimir Glumac

Pozivaju se posebno oni koji žele postati pčelari, koji imaju manje pčelarskog staža i koji žele znati više. Radionice su besplatne.

Maruni i grožđe beru

Istina, bio je to, kako kaže, promašaj jer su ih suša i visoke temperature desetkovale pa se u novoj rundi odlučio za jednogodišnje. Voćka nije samooplodna pa stoga za nasad treba nabaviti nekoliko vrsta. Očito je to bio pun pogodak jer se grane savijaju pod težinom plodova. Marune vole i voluharice koje su mu trenutno najveći neprijatelj. Probao je sve “recepte” i preporuke koje je čuo. Od stakla pod korijen i ovčje vune, a zasadio je i na kilograme lukovica narcisa oko stabla. Sve uzalud. Upo-

A da se Europljani vole koristiti pesticidima, govori podatak da je njihova prodaja između 2011. i 2020. godine u Europskoj uniji vrlo stabilna. Uz odstupanja ± 6 posto, uglavnom se kreće u količini od 350.000 tona različitih sredstava.

kom od čak sedam komada. Najkrupniji plod koji je dosad ubrao imao je 51 gram. Riječ je o nutritivno vrijednoj namirnici čiji je glavni sastojak škrob pa ga se može usporediti s krumpirom. Poput lješnjaka i badema, ni kesten ne sadrži gluten, pa je popularan sastojak u bezglutenskoj prehrani. Osim toga, bogat je vitaminom C i ftalatima, koji su bitni pri sintezi crvenih krvnih zrnaca i DNK.

Edukacija o pravilnoj uporabi pesticida

Kako smo i mi dio EU-a, naši poljoprivrednici obvezni su pohađati edukaciju o održivoj uporabi pesticida. Bez položenog ispita i dobivene iskaznice ne mogu kupiti nijedno sredstvo.

s više sunca. Kesten porodicu s hrastom pa je i ono dugovječno. naime poživjeti i do na. Interesantna je da ju mnogi smatraju kom poput badema, i oraha.

Potražnja veća od proizvodnje

Sve ubrane plodove ne stigne ni spremiti, a kamoli skladištiti ili pak nešto raditi od njih jer odmah idu na tržište. Nema ih, kaže, toliko kolika je potražnja za njima.

Prema podacima Eurostata u 2020. godini prodano je nešto manje od 346.000 tona. Najveći udio čine fungicidi i baktericidi (43 %), a

Inače, maruni rode već prvu godinu. Preporuka je da se tada plodovi otkidaju kako bi stablo ojačalo, odnosno bolje se razvilo.

Odluka je na snazi već nekoliko godina s time da se ispiti polažu svake pete godine. Budući da je mnogima već istekao taj rok, moraju upisati dopunski tečaj u trajanju od 5 školskih sati. Nakon završetka tečaja polaznici pristupaju pismenoj provjeri znanja. Istina, kako je tržište pesticida vrlo živo, te se stalno nešto zabranjuje pa se ubacuju nova sredstva, poljoprivrednici bi, slikovito rečeno, na edukaciju morali tijekom proljetne i jesenske sezone kada su intenzivni radovi u polju.

Budući da je već njihov uzgoj, sviđa mu sada kreće u novi proizvodnju vlastitih ca. Naime, zasadio divlji kesten na koji jepiti grančice svojih Doduše, neće to raditi jer još nije to naučio eksperimentirati. Razlika između maruna nije samo već i u boji, veličini ploda.

Kesten (lat. Castanea tiva) jedna je od devet roda Castanea i predstavnik je porodice bukovki. arheološki dokazi da on jedna od prvih namirnica

Piše: Suzana Pajić

Marijan Branilović Pajo očaran je marunima BRALI SMO marune na imanju Marijana Branilovića u Zasadbregu

Piše: Suzana Pajić

Piše: Vlasta Vugrinec

EDUKACIJA POLJOPRIVREDNIKA o održivoj uporabi sredstava za zaštitu bilja

Krumpir se ne smije tretirati protiv zlatice i klijanja u skladištu

Krumpir i zelenjava najviše se traže

Nastavlja se loše razdoblje kako za našu središnju tržnicu, tako i za sajam srijedom. Naime, i dalje dolaze samo rijetki prodavači i još rjeđi kupci. Svemu tome kumuje loše, zimsko vrijeme, onako cmoljavo i tmurno kada je ljepše biti u toplom domu. Shodno tome bila je i ponuda koju možemo podvući pod jedan predznak, a to je standardna za ovo vrijeme. Drugim riječima, na placu se nude i traže kiselo zelje, krumpir, mrkva, nešto malo kelj i poriluk.

Što se sajma tiče, prevladavaju kamini s drvima i vreće s krumpirom. Ima ga koliko to srce želi i to kako bijele, tako i crvene sorte. Od voća najviše se nude domaće jabuke i naravno, ono južno. Predvode ga mandarine, klementine, šipak, banane i naranče. S obzirom na zimsko, virozno vrijeme, na svoje su došli naši pčelari jer se med pojačano traži. Međutim, ipak najviše ide onaj najjeftiniji, odnosno cvjetni. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Ozljeda prednjega križnog ligamenta u koljenu pasa

kn

Češnjak (kg): 35-50 kn

Krumpir (kg): 3-5 kn

Žitarice (kg): 3 kn

Drva (metar) 500-550 kn

Turska tikva (kg): 7 kn

Ozljeda prednjega križnog ligamenta kod pasa jedan je od češćih uzroka šepavosti na stražnjim nogama. Pas bilo koje starosti, spola, veličine, pasmine može imati ozljedu križnog ligamenta. Ozljeda križnog ligamenta može nastati akutno zbog pretjeranog opterećenja koljena, traumatske hiperekstenzije koljena ili pak zbog prejake unutarnje rotacije potkoljenične kosti, što dovodi do rupture ligamenta. Najčešći uzrok akutne rupture jesu padovi, kod trčanja naglo mijenjanje pravca, ako noga zapne u neku rupu, ogradu i pas se pokuša osloboditi… Obično obolijevaju mlađi psi, do četvrte godine. Drugi uzrok jest progresivna degeneracija ligamenta i on je puno češći. Najčešće obolijevaju psi od 5 do 7 godina, koji su ugojeni i neaktivni. Bez obzira na uzrok rupture prednjega križnog ligamenta, posljedica je nestabilnost koljenog zgloba, što dovodi do pomicanja kosti potkoljenice prema naprijed (kranijalni smak tibije, efekt prednje ladice). U takvom zglobu zglobne plohe ne sjedaju pravilno na svoja mjesta na meniscima, što rezultira patološkim reakcijama u samom zglobu koljena. Tako dolazi do sinovitisa, degeneracije zglobne hrskavice, razvoja periartikularnih koštanih bujanja, kapsularne fibroze, oštećenja unutarnjeg meniska i na kraju nastanka progresivnog osteoartritisa. Liječenje je konzervativno i operacijsko. Konzervativno liječenje svodi se na smanjenje aktivnosti s ograničenim kretanjem i istrčavanjem, odnosno kretanje uz fizikalnu terapiju (hidroterapija),

NSPUL, hondroprotektive i, ako je potrebno, smanjenje težine životinje. Kod generaliziranih poremećaja zglobova, kao što je reumatoidni artritis i eritematozni lupus, operativno liječenje rupture ligamenata u potpunosti je kontraindicirano. U literaturi se navodi da konzervativna terapija ima uspjeh kod pasa lakših od 10 do 15 kg tjelesne mase, međutim, njome ne rješavamo sekundarnu nestabilnost zgloba i progresivnu degenerativnu bolest. Tijekom godina razvijene su raznovrsne operacijske tehnike kojima se stabilizira koljenski zglob. Danas su u upotrebi mnoge tehnike, ovisno o životinji i njenom statusu, trenutnom ortopedskom problemu, iskustvu i znanju kirurga, dostupnosti tehnika, dostupnosti materijala, financijskoj mogućnosti vlasnika. Cilj tradicionalnih operacijskih tehnika (intrakapsularne, ekstrakapsularne) jest eli-

minacija efekta prednje ladice suprotstavljanjem postojećoj sili kranijalnog smaka. Tradicionalni model koljena križne ligamente smatra jedinim strukturama koje sprječavaju kranijalni ili kaudalni smak tibije u odnosu na kondile femura. Nasuprot tome, aktivni model koljena uzima na razmatranje mišićne sile i opterećenje prilikom oslanjanja. Cilj novijih operacijskih tehnika jest promjenom geometrije zgloba poništiti kranijalni smak tibije, ali ne i efekt ladice. Tim tehnikama koje uključuju osteotomiju proksimalne tibije vrlo se uspješno postiže funkcionalna stabilnost te danas predstavljaju standardne metode liječenja (CTWO, TTA, TPLO, TTO…). Ovo nije bolest koju je jednostavno liječiti i do kraja izliječiti. Dosad nije napravljena operacijska tehnika koja bi se smatrala najboljom za rješavanje ove bolesti i čija bi uspješnost bila stopostotna.

Čakovec, R. Steinera

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

7

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

Piše: Tomislav Dolar, mag. univ. dr. vet. med.

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Gordana Špoljarić iz Pušćina jedna je od redovitih prodavačica ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Branilović Ljubica iz Donjeg Hrašćana nudila je krumpir po 5 kuna

VRTLARICA

IMANJU Jasmine Groman iz Novog Sela Rok

Matovilac je bio inspiracija i za priču o Matovilki

Približavaju nam se blagdani i vrijeme darivanja

Kako bi bilo da ove godine sebi i svojim bližnjima koji su ljubitelji prirode i vrtlarenja poklonite poklon koji će biti baš ono što žele? Što je bolje od poklona koji potiču na sreću, stvaranje i inspiraciju? Ove godine poklonite sebi i ostalima koji su zaslužili kalendar iz Biovrta za 2023. godinu, a mi ćemo uz kalendar vama pokloniti biovrtni blagdanski paketić :)

Ako želiš promijeniti svijet, počni od sebe – naša je ovogodišnja poruka. Uistinu, jedini kutak svemira koji možemo promijeniti smo mi sami, ali budite svjesni da svaka promjena itekako ima veliko značenje.

Vrt je izvor prave radosti i inspiracije i u njemu možemo uzgojiti obilje zdrave hrane, ali i sebe – poklonite viziju sretne, zdrave, blagoslovljene, šarene, samodostatne i site 2023. godine.

Kalendar je zidni, veličine 23 x 16,5 cm i rasklopiv. Kad se otvori (i objesi na zid), onda je veličine 23 x 33 cm. Prepun je šarenih i veselih prigodnih fotogra�ija, čime ćemo vam uljepšati svaki mjesec u godini. Osim toga, uz svaki mjesec imate i popis osnovnih vrtlarskih radova u mjesecu te direk-

tnu poveznicu na detaljan tekst o mjesečnim vrtlarskim radovima.

To NIJE mjesečev kalendar, ali radi praktičnosti dodali smo na njega oznake mjesečevih mijena (kad je mladi mjesec, prva i posljednja četvrt te pun mjesec).

Uz svaki naručeni kalendar pripremili smo vam i poklon. Birate između 5 prigodnih kompleta sjemenja: Šareni vrt, Ljekoviti vrt, Divne rajčice i Najbolja vrtlarska godina, a imate opciju i sami odabrati sadržaj svoj paketića u paketiću Moj vrtlarski izbor .

Naši blagdanski paketići pravi su ekopoklon! :) Zapakirani su u ručno izrađene vrećice od čistog pamuka obojenog netoksičnim bojama te zavezani ukrasnim trakama.

Svaki blagdanski paketić sadrži poklon-sjeme (više paketića, popis je na www. biovrt.com) i poklon-karticu (veličina platnene vrećice je cca 13 x 23 cm, a kartice 9 x 9 cm).

Kalendar možete naručiti narudžbenicom na www. biovrt.com

Želim vam vesele blagdane i da se dobro odmorite jer nam je nova vrtlarska sezona već pred vratima! :)

- Najvažnije je kod matovilca da se ne čupa, već se reže kako bi dalje tjerao nove listove i time osiguravao još jednu berbu na proljeće

Piše: Vlasta Vugrinec

Blaga zima, odnosno kasna jesen itekako ide na ruku našim povrtlarima. Naročito se to odnosi na jesenske kulture koje mraz nije uspio “unazaditi” poput raznih salata koje nesmetano napreduju i bujaju. Doduše, većina njih nije ni toliko osjetljiva na niske temperature. Stoga i nije čudno što se ovih dana na našoj tržnici nudi matovilac impresivne veličine.

- Matovilac sam zasadila i u plasteniku i na otvorenom i ne znam koji bolje napreduje, ističe Jasmina Groman, povrtlarka iz Novog Sela Rok. Ipak, kaže,

čini joj se da mu bolje pašu vanjski uvjeti jer su listovi tamni, čvršći i kompaktniji.

Uz matovilac naša vrtlarica ovih dana u svom plasteniku bere i endiviju, mladi luk, poriluk i ostale kasnojesenske vrste.

Jesenske baby-salate

Matovilac spada u tzv. kategoriju baby-salata jer ne razvija veliku glavicu i omiljena je namirnica koju, manje-više, siju svi vrtlari. Vrlo je jednostavan za uzgoj i što je još važnije, može se višekratno brati.

- Najvažnije je kod matovilca da se ne čupa, već se reže kako bi dalje

tjerao nove listove i time osiguravao još jednu berbu na proljeće. Matovilac se naime sije ujesen, vrlo brzo stiže u rod, odnosno može se brati. Ostavi li se korijen, on će ponovno potjerati i osigurati ranu berbu na proljeće. Listovi su mu toliko otporni da mu čak ni snijeg ne smeta pa ga oni uporniji i strpljiviji mogu brati i ispod snijega. Može podnijeti temperaturu do -15 °C. Budući da zauzima tlo od jeseni do ranog proljeća, dobro se uklapa u plodosmjenu s ostalim povrtnim kulturama.

- Mana mu je što je poprilično sitan i treba dosta vremena da se na-

bere potrebna količina za jedan obrok, dodaje naša vrtlarica.

Još je gora situacija s pre�inom salatom potočarkom koja ima još sitnija. U konkurenciji s matovilcem, ona prolazi ipak nešto bolje jer nema one sitne dlačice na listovima poput matovilca zbog čega ga mnogi izbjegavaju.

Vrijednost listova matovilca

Sočni, a pomalo i gorkasti zeleni listovi te salate bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu, popularnu Matovilku.

Kada pak se govori o dobrobiti matovilca po ljudsko zdravlje treba reći da se radi o salati koja je izuzetno bogata raznim nutrijentima.

U našim krajevima poznat je pod mnogim imenima pa ga zovu još i repušac, matovilec, poljska salata, poljska loćika i matoviljak. Poljska salata je često ime jer je prvotno rastao, onako divlje, po poljima i livadama. Istina, može se tu i tamo naći još i dandanas. No, onaj koji mi uzgajamo u vrtu ipak spada u kultiviranu sortu.

Prvotno su ga uzgajali europski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV. i predstavio svijetu. Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povrće.

Odličan je izvor vitamina B6, jednako ili bolje od paprike, pšeničnih klica i banane. Uz špinat, matovilac je na vrhu ljestvice zelenog povrća po udjelu željeza.

Piše: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Jasmina Groman sa svojim matovilcem

NA

Plastenici su i sada puni salata, luka i poriluka

BERNARDIN VRT

Sunce i biljke tijekom godine (2.

dio)

Svemirski ritmovi utječu također na kišne gliste. To se pokazalo prilikom istraživanja dubine zemlje u kojoj borave kišne gliste. U vremenu kad Mjesec putuje pred zviježđem Ovna, Strijelca ili Lava, nađemo ih u dubini od 100 do 120 cm, a kada se Mjesec pomiče pred zviježđem Bika, Djevice ili Jarca, kišne gliste su u dubini od 5 do 20 cm. Kada Mjesec putuje pred zviježđem Riba, Raka i Škorpiona, kišna glista najradije je u gornjim slojevima zemlje do 5 cm dubine. Tada dolazi oko ponoći često na otvoreno. Slično kao tvari zemlje, mikroorganizmi i druge sitne životinje, koje žive u plodnoj zemlji, na sideričko Sunce odazivaju se također i mnoge kultivirane biljke. U prošlosti je seljak znao da će zob najbolje uspijevati i dati najbolje prinose ako će ga sijati u drugoj polovici veljače ili u prvoj polovici ožujka, dakle u vrijeme kada Sunce putuje pred zviježđem Vodenjaka. Naravno da su poštovali i Mjesec. Zob posijana u vrijeme kada se Sunce pomakne pred zviježđe Riba ima često problema s gljivicama. I pri

sijanju kasnih sorti mrkve uočljiv je utjecaj sideričkog Sunca. Ako ju sijemo u vremenu kada Sunce putuje pred zviježđem Riba, mrkva će razviti jako lišće, korijen pak će često imati zelene vratove (jedno i drugo šteti dobroj aromi mrkve), a ako sijemo mrkvu u vremenu kada se Sunce pomiče pred zviježđe Ovna, rast je slab, a mrkvu će brzo prerasti korov. Ako sijemo mrkvu u vremenu kada Sunce putuje pred zviježđem Bika, ona će brzo rasti i dozrijevati u vrijeme jeseni kada će Sunce pred zviježđem Djevice poticati stvaranje šećera i dobro dozrijevanje bjelančevina. Takva će mrkva imati vrlo malo nitrata. Položaj Sunca pred zviježđem se održava i na uljarice. Zimska gorušica uspijeva najbolje ako je posijana u vrijeme kad je Sunce pred zviježđem Lava, a Mjesec pred Ovnom ili Strijelcem. Proljetne uljarice najviše vole vrijeme kada Sunce putuje pred zviježđem Ovna i kada je Mjesec pred jednim ili pred obama toplotnim zviježđima. Za prihranu uljarica i škropljenje pripravka najbolji su dani za cvijet. Prinos kasnih

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA PRELOG

Ambulanta za male živo�nje - tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7,30-19 sa�, subotom od 7,3012 i nedjeljom od 7,30-10 sa�. U slučaju hitnosti nazvati na gornji broj.

Ambulanta za velike živo�njetel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12

i nedjeljom od 7-8 sa�. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DONJA DUBRAVA Dežurni veterinar: 040/688-936

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. - AMBULANTA DOMAŠINEC

Dežurni veterinar: 040/863-110

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC,

PLAN SADNJE

9. prosinca – Dan cvijeta Od 9 sa� mogućnost za kasnu berbu grožđa, režemo grančice za adventne i božićne aranžmane.

10. prosinca – Dan cvijeta Počeo je period za presadnju, režemo kupus i repu. Pčelama stavimo mrežice.

11. prosinca – Dan cvijeta Uređujemo cvijeće.

12. prosinca – Dan lista Provodimo mjere pro�v puževa. Djeluje Apogej.

13. prosinca – Dan lista Do 10 sa�, a od 11 sa� povoljno za biljke ploda.

14. prosinca – Dan ploda Na dane 14. i 15. prosinca orezujemo voćke. Ako nam temperature dopuste, u vrijeme presadnje u dane ploda orezivat ćemo voćke, vinovu lozu i bobičasto voće.

15. prosinca – Dan ploda Nastavljamo s radovima u vrtu, voćnjaku i vinogradu na okućnici, s biljkama ploda.

lisnatih biljaka, kao što su salata, špinat ili matovilac, bit će jako dobar ako ih sijemo kada je Sunce pred zviježđem Raka, a Mjesec pred Ribama ili pred Škorpionom.

Nikole Pavića 1, tel: 040/363801 Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. U slučaju hitnos� nazva� na gornji broj.

VETERINARSKA AMBULANTA mr. Kvakan ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365277, za hitne slučajeve zva� 091/510-1078, Radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subota 8-12 sa�.

eđimurska gibanica, naš najpoznatiji kolač, na dobrom je putu da postane zaštićen i prepoznatljiv. Za to su zaslužni Turistička zajednica Međimurske županije i LAG (Lokalna akcijska grupa) Međimurski doli i bregi. Širokim spektrom suradnje nastala je i prva monogra�ija posvećena tom kultnom međimurskom desertu.

- Jedan takav poznati desert zaslužuje i materijal koji će ovjekovječiti njegovu prepoznatljivost i popularnost. Monogra�ija i suvenir mogu se nabaviti na hrvatskom i engleskom jeziku, a zanimljivo je da nitko dosad nije međimurskoj gibanici posvetio nikakvo književno djelo, rekao nam je Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije.

LAG Međimurski doli i bregi se kroz sve svoje projekte suradnje koje provodi u sklopu programa LEADER, a na temelju uočenih potreba na terenu, odlučio za aktivnosti kojima se promovira kulturna i kulinarska baština našeg Međimurja, koja uvelike doprinosi jačanju autentične kulturne i gastronomske po-

Mnude i brendiranju područja, objasnila nam je Sanja Krišto�ić ispred LAG-a.

- Tako LAG u ovom novom projektu Okusi domaće! provodi aktivnosti promoviranja kulinarske baštine te jačanjem autentične gastronomske ponude i speci�ičnim proizvodom, međimurskom gibanicom, radi na brendiranju Međimurja kroz prizmu gastronomskih delicija, a koje pak utječu na nove turističke i druge gospodarske aktivnosti, kazala je Krišto�ić.

Međimurska gibanica kao nematerijalno kulturno dobro

Međimurskoj gibanici, koja je “kraljica” međimurskih kolača, nije posvećeno dovoljno literature, ne priprema se u svakom međimurskom restoranu, nije ni na jedan način zaštićena, nije brend te se upravo ovim projektom pokušavaju potaknuti promjene, podići razina svijesti o važnosti očuvanja kulinarske baštine i njezinoj ulozi u poticanju gospodarskih aktivnosti cijelog područja.

- Logičan slijed navedenih aktivnosti, a i velika potreba je zaštita umijeća izrade međimurske gibanice, koju je pokrenuo LAG Međimurski doli u suradnji s TZ-om Međimurske županije prema nadležnom Ministarstvu kulture, čijim priznanjem i vrednovanjem će se međimurska gibanica i njezino umijeće izrade upisati u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Međimurje će tim priznanjem biti obogaćeno još jednim nematerijalnim kulturnim dobrom, koje će, vjerujem, uvelike doprinijeti promociji proizvoda tradici-

Slađana Herman znanje pripreme gibanice prenosi učenicima

Strukovna učiteljica kuharstava u Srednjoj školi Prelog Slađana Herman svoje znanje izrade međimurske gibanice prenosi na učenike.

Tako polaznici Srednje škole Prelog, kuhari, pomoćni kuhari i hotelijeri uče o povijesti gastronomske ponude u Hrvatskoj, gdje se između ostalog nalazi i međimurska gibanica. U sklopu toga kuhari uče izradu gibanice, a pripremaju ju za razne domjenke ili svečanosti.

Međimurska gibanica našeg slastičarstva!

onalne gastronomije Međimurske županije.

LAG Međimurski doli učinio je prve korake, kako bi se zaštitilo vrednovanje ove tradicijske izrade međimurske gibanice, no potrebni su daljnji zajednički intenzivni promotivni rad i javna događanja kako bi ta tradicijska i prepoznatljiva slastica našeg Međimurja dobila zasluženo priznanje u našim domovima i gastroturističkim objektima i destinacijama.

U tu svrhu, u suradnji s TZ-om Međimurja, Muzejom Međimurja i LAG-om Mura-Drava pokrenula se izrada monogra�ije posvećena međimurskoj gibanici gdje su skupljena sva znanja kojima raspolažu, spoznaje o nastanku, izvedbene promjene i promjene koje je gibanica

doživjela tijekom svih ovih razdoblja, prilagođavajući se ekonomskim mogućnostima i gastronomskim trendovima na našem području. Monogra�iju možete kupiti od 15. prosinca u suvenirnici Riznice Međimurja u Čakovcu.

Opsežna monografija o međimurskoj gibanici

Za ovo neprocjenjivo monografsko djelo zaslužna je Janja Kovač, viša kustosica etnografskih zbirki, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti iz Muzeja Međimurja Čakovec. Upravo je ona najbolje objasnila podrijetlo međimurske gibanice.

- Iz etnografske perspektive vrlo su zanimljivi nazivi

koji se javljaju po cijelom Međimurju za gibanicu s jednim nadjevom, gibanica u Donjoj Dubravi, Goričanu i Draškovcu, pogača na području Orehovice, Belice, Štefanca, Ivanovca, Lopatinca, Gardinovca i Štrigove, gerba u Dekanovcu i Novakovcu te štrukli u Nedelišću.

Međimurska gibanica u cijelom je području Međimurja poznata upravo pod tim nazivom što govori o tome da je ona mnogo mlađa od gibanice s jednim nadjevom. Sa sigurnošću možemo reći da se ona u međimurskim kuhinjama, i to prvo onima u restoranima, pravi od 1970ih godina, kazala je u uvodu kustosica Kovač.

Uvriježeno je da se nadjevi spremaju od jabuka, oraha, sira i maka, a za njenu izradu

potrebna su i do tri sata te veća količina skupih sastojaka što ju čini vremenski i �inancijski zahtjevnim kolačem. Stoga bismo ju trebali naći na svadbenim jelovnicima. Ali to nije baš tako. Za svadbe su se pekli kolači koji su se pekli i inače, samo u većoj

NAJPOZNATIJI MEĐIMURSKI KOLAČ bori se za svoju izvornost i još veću prepoznatljivost

Slađana Herman učenicima prenosi znanje izrade međimurske gibanice

Sanja Kovačić, LAG Međimurski doli i bregi

Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije

Piše: Dora Vadlja

Foto: Denis Perčić, Zlatko Vrzan

Veljko Barbieri: Okus gibanice prepoznatljiv je u Hrvatskoj

- Naizgled izgleda kao nekoliko slojeva tijesta, no gibanica se preslaguje od jednog te istog tanko razvučenog tijesta koje onda kasnije daje tako jedan speci�ičan okus, pa količina tijesta ne prevladava. To je ono po čemu je gibanica prepoznatljiva u međimurskoj i drugoj gastronomiji, kazao je o gibanici Veljko Barbieri.

Kako dodaje, ona je na putu da se uvrsti u tu plejadu hrvatskih kolača, jer već postoji nekoliko zaštićenih kolača u Hrvatskoj, od raznih dubrovačkih torti, fritula, istarskih kolača, slavonskih svadbenih kolača i raznih torti koje se mogu obojiti u prepoznatljive hrvatske kolače.

- Čak i bečke kuharice kažu da je pravi štrudel od jabuke nastao u Zagrebu, a nadam se da će u taj izbor ući i gibanica. Ova cijela edicija monografskog karaktera i vodi k tome da se što prije zaštiti i da poprimi naziv zaštićenog izvornog kolača. Primjer je i zaštićena prekmurska slovenska gibanica, ali ona se u nekoliko bitnih elemenata razlikuje od međimurske tako da je opravdano da međimurska gibanica dobije epitet zaštićenog kolača. Moram reći da sam u Međi-

murju dosta dugo boravio, snimao dvije-tri emisije, to je prostor gastronomskih živih bajki i legendi. Ako govorimo o donjem Međimurju, tada ćemo se susresti s vrhunskom ribom, od smuđa do pastrve i šarana koji se pripremaju na poseban način, slično hrvatskom sjeveru, ali posebna je pastrva u mljevenim badema, dok se na dvoru Zrinskih pripremao specijalitet pastrva u crnom vinu. Ako govorimo o mesu, tada možemo govoriti o međimurskom objedu, ručku.

Međimurje je jedna posebna pokrajina u kojoj se polako u gastronomiji prepričavaju međimurske bajke na međimurskoj zemlji, među rijekama, rekao nam je Veljko Barbieri.

prepoznatljivost

gibanica perjanica je slastičarstva!

Recept za međimursku gibanicu

- Po prvi put u novijoj povijesti međimurske gastronomije izdana je monografija vezana za jedno jelo, točnije desert. A to je međimurska gibanica, rekao nam je Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije

količini i s boljim sastojcima. U donjem Međimurju se kao bogatiji kolač za posebne prilike pekao zdigani kolač, dok se u Prelogu javlja varijanta međimurske gibanice pod nazivom kuhana gibanica. Međimursku gibanicu, s četirima nadjevima, češće nalazimo u gornjem Međimurju što ukazuje na smjer širenja iz susjedne nam Slovenije u kojoj postoji prekmurska gibanica. Ta dva kolača su vrlo slična.

Gibanica se jela i na dvoru Zrinskih?

- Ovim smo istraživanjem tek malo zagrebli priču o gibanici. Ako pogledamo unatrag, kolač koji je pripremom i sastojcima vrlo sličan međimurskoj gibanici spominje se u Kuharskoj knjizi čakovečkog dvora obitelji Zrinski. No, ipak

ne možemo sa sigurnošću reći da se tu radi o gibanici. Najstariji spomen gibanice nalazimo 1698. godine u spisima Varaždinskoga mesarskog ceha. Kako je varaždinsko područje u neposrednom susjedstvu s Međimurjem, vjerojatno možemo reći da je taj podatak istinit i za Međimurje, dodaje Kovač.

Jabuke su najvažnije voće u Međimurju, dok su orasi treći po važnosti. Osim u prehrani, jabuke i orasi se upotrebljavali kao pokloni i ukrasi, npr. u božićno vrijeme. Drvo oraha je vrlo ćudljivo i podložno bolestima pa se često dogodi da nekoliko godina rodi dobro, a nakon toga godinama nema ploda. Stoga se kao zamjena za orahe upotrebljavao rogač koji u Međimurju zovemo rožič.

Veliku ulogu u priči o međimurskoj gibanici ima i poznati poznati hrvatski gastronomski stručnjak i hrvatski književnik profesor Veljko Barbieri. U razgovoru za Međimurske novine istaknuo je kako je međimurska gibanica svoj značaj stekla sredinom prošlog stoljeća kada se polako probijala u svom izvornom obliku, prvo na stolovima, a onda u tadašnjoj oskudnoj restoranskoj ponudi.

Bez obzira na oskudnost ponude Međimurje je bio mali gastronomski mikrokozmos, a takav je slučaj i s gibanicom. Najstariji zapis bez recepta govori o kuhanoj gibanici, a ne izvornoj.

Ona je bila spoj između štrukli i gibanice. Tek kad se kroz prava etnografska istraživanja autora koji se

nalaze u monogra�iji došlo do osnovnog recepta, tada se već moglo govoriti što je to prava gibanica i po čemu je prepoznatljiva.

Sastojci: Nadjev od sira: - 1 kg svježeg kravljeg sira - 3 jaja - 100 g šećera - 1 vanilin-šećer - naribana korica od pola limuna - sok od pola limuna - žličica soli

Nadjev od jabuka: - 2 kg naribanih jabuka - 100 g šećera - 1 vanilin-šećer - 1 žličica cimeta - žličica soli - sok od pola limuna

Nadjev od oraha: - 400 g mljevenih oraha - 100 g šećera - 100 ml ruma - 400 ml vrelog mlijeka

Nadjev od maka: - 400 g maka - 100 g šećera - 100 ml ruma - 400 ml vrelog mlijeka

Ostali sastojci: - 400g vučenog �jesta - 200 ml kiselog vrhnja - 100 g maslaca - 50 g krušnih mrvica - 50 g griza - 50 g mljevenog šećera

Priprema: Na početku pripreme potrebno pripremiti četiri nadjeva i to nadjev od sira, oraha, maka i jabuka. Pripremljeno vučeno tijesto se nareže na pet jednakih dijelova veličine lima za pečenje. Lim za pečenje se premaže maslacem, stavi se kora tijesta pa se rasporedi nadjev od oraha. Na orahe se stavi tijesto i na njega rasporedi nadjev od maka. Na mak se stavi tijesto i na njega nadjev od jabuka. Na jabuke se stavi tijesto i na njega nadjev od sira. Na sir se stavi zadnja kora tijesta koja se prelije kiselim vrhnjem pomiješanim sa šećerom. Međimurska gibanica peče se u pećnici sat vremena na 170 stupnjeva, odnosno dok ne porumeni.

Gibanica na putu da postane nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske

Janja Kovač, autorica monografije i kustosica u Muzeju Međimurja Čakovec

Veljko Barbieri, hrvatski gastronomski stručnjak te hrvatski književnik i profesor, foto: Tom Dubravec

Navijajte za naše cure u finalu Supertalenta

Svojim akrobatskim plesom i vanzemaljskom koreografijom oduševile cijelu Hrvatsku

Doći do velikog finala reality showa Supertalent nije mala stvar, a u tome su uspjele djevojke iz Gimnastičkog kluba Flik Šenkovec. Klub Flik postoji već 19 godina i djeca u njemu vježbaju u četirima skupinama formiranima prema uzrastu.

Najmlađi uzrast je od četiri godine nadalje. Kasnije se djeca selektiraju po talentu za ples i gimnastiku u druge skupine s kojima se intenzivnije radi i vježba.Tako je i stvorena prije pet godina Flik Masters grupa koja je krenula s natjecanjima u disciplini akrobatski ples. Njihov prvi natjecateljski i grupni nastup bio je u Lumini centru u Varaždinu u disciplini uzrasta djece. Zauzele su odmah na prvom natjecanju i prvo mjesto u cjelokupnom natjecanju. Na točno taj datum pet godina kasnije nastupale su i u polufinalu Supertalenta, a bila slučajnost ili ne, cure rasturaju.

Flik Masters grupa natječe se u finalu

Djevojke iz Kluba Flik koje sudjeluju u Supertalentu jesu zapravo iz Flik Masters selek-

tivne grupe. One intenzivnije treniraju tri puta tjedno i bome su oduševile cijelu Hrvatsku. I one su same ostale očarane i oduševljene ulaskom u finale.

Tatjana Stojiljković iz Čakovca, koja je ujedno predsjednica i glavna vodilja Kluba, nadovezala se na komentare koje susrećemo na društvenim mrežama i koji su vezani za to da plesnim skupinama nije mjesto u Supertalentu.

- Ne sudjelujem u tim komentarima na Facebooku, ignoriram ih jer sam prijavila djecu na Supertalent po njihovoj želji i jer sam došla do zaključka da jesu jako talentirane zato što sam vidjela njihovu zajedničku moć i talent

koji je kao pronađeni dijamant koji treba samo izbrusiti. A tek radom ga treba izbrusiti do takvog nivoa koji se pokazuje na toj velikoj pozornici Supertalenta, zaključila je Tatjana Stojiljković.

Kako kaže, nije preopterećivala djecu ulaskom u polufinale, a kamoli u finale. Za polufinale su se još nadale da će proći, a za dalje im uopće nije bilo bitno. Željele su samo prikazati svoju ple-

Zašto baš koreografija svemirca?

Naša sugovornica Tatjana objasnila nam je zašto je baš scenski nastup s vanzemaljskom tematikom.

- Na natjecanjima smo dosta drugačije i malo zastupljene u Hrvatskoj. Jako smo često u toj disciplini akrobatskog plesa jedine u

Hrvatskoj i onda nas gledaju kao vanzemaljce. Otud mi se i rodila ideja za glazbu, kostime i svemirsku letjelicu, dok je pokretima i kostimografijom uvelike doprinijela još uvijek aktualna plesačica i umjetnica Edita Gorski, zaključila je Tatjana.

snu grupu u čim boljem sjaju na tako velikoj i kvalitetnoj pozornici.

Teški uvjeti na pozornici

Napominje da je nastup bio u ekstremnim uvjetima, ali da su djevojke bez greške i izvanredno napravile cijeli nastup.

Pod na pozornici bio je sklizak od dima, svjetla su zasljepljivala poglede plesačica pa je solistica radila gimnastičke elemente na njihovom svemirskom brodu na visini od 2 metra, a nije vidjela ništa. Sve su to ogromni talent, fokus, znanje i veliki trud koji su se definitivno isplatili.

Što se tiče koreografije, zvukova, scenskih i plesnih točaka te ostalih detalja vezanih za nastupe, za sve je zaslužna predsjednica Kluba Tatjana. Kako kaže, ne zna otkud joj tolika inspiracija za rad, ali samo zna da joj najviše ideja dolazi kad je sretna. Tu sreću želi prenijeti i na djecu koja treniraju u Fliku, da skupa rade čuda!

Piše: Sven Tomašić

PLESNO-GIMNASTIČKI KLUB Flik Šenkovec

Flik je zapravo gimnastički element koji se često upotrebljava u gimnastici i skoro sva djeca u klubu ga mogu napraviti

Djevojke iz Flika u najboljem sjaju prije nastupa (foto: Tatjana Stojiljković)

Predsjednica Kluba Flik Tatjana Stojiljković

Tražit ću referendum za našu bolnicu

Bio sam član vladajuće koalicije kao predsjednik parlamentarne stranke kad smo na državnoj razini 2004. godine radili na tome da Hrvatska dobije avis za pregovore o članstvu u Europsku uniju.

Tada smo u ruke dobili zakone Europske unije s kojima smo se morali početi usklađivati. Iz tih dokumenata nigdje nije bilo vidljivo nametanje centralizacije, nego naprotiv, poticanje da se sve više ovlasti prenosi na lokalnu upravu i samoupravu, tako da to što govori Beroš da Europska unija traži od nas je netočno, kaže Ivan Martan, vijećnik HDSS-a u Skupštini.

HDSS protiv da bolnica prijeđe pod kapu države Nastavlja: - Drugo, dobro mi je poznato s čime su se sve suočavali naši građani kako bi podigli svoju bolnicu. Jako dobro se sjećam 1953. godine, kada je sadašnja Županija bila Kotar Čakovec, čijom odlukom su građani svojim uplatama �inancirali obnovu te zgrade i preuređenje u bolničke odjele. U toj zgradi svojedobno su bila ondašnja interna, dječji odjel, a kasnije i drugi odjeli. Otprilike 20 godina kasnije, početkom sedamdesetih, tadašnja nova bolnica opet se gradila samodoprinosom i zajmom koji

su platili građani Međimurja. Budućnost i sudbina naše bolnice bile su tema sastanka s članovima proširenog i užeg predsjedništva HDSS-a, gdje smo zaključili da se raspiše referendum na kojem bi se naši građani trebali izjasniti žele li da Bolnica prijeđe pod kapu države ili ostane u vlasništvu Međimurske županije.

Ja se prije svega jako bojim, ako Bolnica prijeđe pod kapu države, da će se polako, odjel po odjel ukidati u Županijskoj bolnici Čakovec i da bi se time smanjila zdravstvena usluga međimurskim građanima, kaže Martan. Posebno bi to pogodilo građene Kotoribe i Donje Dubrave koji bi po 60 kilometara morali u tom slučaju putovati do bolnice u Varaždin ili drugdje.

Ne ostane li bolnica u našim rukama, ne vidim nikakvu sigurnost za to da bi se u njoj otvarali novi odjeli i zbog toga je HDSS protiv toga da Bolnica prijeđe pod upravu države.

Koliko je koštalo prevoženje pacijenta na intervencijsku kardiologiju u Zagreb?

Sastao sam se na tu temu i s ravnateljem bolnice Igorom Šegovićom. Ni on kao ravnatelj mi na tu temu nije znao ništa konkretno reći, kazao je. Treba znati da se do vremena kad Županijska

bolnica Čakovec nije imala

Odjel intervencijske kardiologije 700 pacijenata tijekom godine vozilo na liječenje u Zagreb. Možemo samo zamisliti koliko to košta, kazao je Martan.

On inzistira na tome da se jače otvore procesi decentralizacije. Sjeća se devedesetih godina kad se osamostalila Hrvatska i ondašnjeg cilja politike da 30 posto poreznih prihoda ide lokalnoj razini, a 70 posto državi. Tada je zemlja bila u ratu i porušena i bilo je logike da tako velik dio kolača ide državi. Sada bi se taj omjer trebao smanjiti i veći dio ići lokalnoj razini, kaže.

- Predložit ću na Skupštini Međimurske županije ili ranije svim političkim strankama u Skupštini da nađemo rješenje koje je najbolje za naše građane što se tiče statusa Bolnice.

Dodaje: - Moramo znati da ulazimo u speci�ična vremena kao što je korona, kad nam je zdravstvena usluga najpotrebnija. Dakako da postoje i problemi na kojima treba poraditi da se na magnetsku rezonancu ne čeka osam mjeseci. Da pacijenti usluge dobiju čim prije. Ali što se tiče statusa Bolnice, ona je naša, jer smo ju mi najvećim dijelom �inancirali, odricanjem od vlastitih prihoda. Sjećam se kad je moj tata 1953. godine dobio prvi ček za bolnicu (njezinu obnovu), kazao je: “Jezuš i Marija, de

bu zmogeo ta sredstva!” Bilo je teško, ali su se Međimurci odricali i tada i kasnije i preko toga ne možemo olako prelaziti. Dvaput su se građani Međimurja odricali za svoju bolnicu 1953. i 1971. godine.

Sjećam se da se sedamdesetih za gradnju bolnice kupovalo i zemljište od privatnih vlasnika, iza Feštetićeva zgrade, gdje je trebalo stvoriti prostor za gradnju Bolnice. Podsjeća da ne treba zaboraviti da je u vrijeme trajanja Domovinskog rata Međimurska županija zbrinula 2600 prognanika i izbjeglica koji su ovdje dobili i punu zdravstvenu zaštitu i liječenje u Županijskoj bolnici Čakovec. Ispričao je: - Osobno sam Tuđmana pitao tko će ta sredstva vratiti. Odgovorio mi je da se nitko ništa ne mora bojati, kad oslobodimo zemlju, mi ćemo to refundirati s kamatama. Radilo se tada o 10 milijuna kuna, to bi sada bilo i 40 milijuna kuna, kaže Martan. - Ne znam jesu li ta sredstva kada refundirana, pa mi smeta kad iz Vlade govore da smo mi opterećenje za Vladu. A drugdje ima prostora za smanjenje troškova u zdravstvu. Zašto kupujemo lijekove iz treće ruke od posrednika, a ne iz prve ruke? Zašto ne bismo ugovore radili s proizvođačima i koristili se rabatima? Sadašnja praksa je za mene loše gospodarenje i jako se ljutim na te stvari, kaže Martan.

REAKCIJA OPORBE OV-a Općine Gornji Mihaljevec na održanu svečanu sjednicu

Zabrinjavaju nas samodopadnost i prijezir iskazan prema mještanima

Oporba OV-a Gornji Mihaljevec poslala nam je na e-adresu redakcije priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti prenosimo:

- Nije primjereno u svečanim prilikama davati kritike, ali kada se omalovažavaju mještani općine, mora se reagirati. Načelnik Gornjeg Mihaljevca je i ovogodišnji Dan općine iskoristio za osobnu promociju, naloživši, što će naravno zanijekati, Općinskom vijeću da se svečana sjednica u povodu Dana općine održi u njegovu kultnom remek-djelu Park mladosti, gdje se hvalilo uspjesima Općine, a načelnik je čak prezentirao svoje „uspjehe“ otkad je načelnik općine.

Ne umanjujemo uspjehe načelnika i vladajućih u Općini, koji se doduše mogu nabrojati na prste jedne ruke, ali nas zabrinjava samodopadnost i prijezir iskazan prema mještanima općine.

Naime, načelnik i predsjednik Općinskoga vijeća u svojim hvalospjevima nisu mještanima čak ni čestitali Dan općine, što pokazuje njihovu „brigu“ o sumještanima, ili bi to štetilo njihovu ugledu i djelu.

Nažalost, na svečanoj sjednici nije se čulo o uspjesima Općine na jačanju i pomoći OPG-ovima i poduzetnicima, nije se čulo o pomoći doseljenicima i mladim obiteljima, nije se čulo da za njih dijete „vrijedi“ samo 2.000,00 kn, koliko rodilje dobiju ako zatraže, nije se čulo o brizi za starije i nemoćne (nema čak ni dnevnog boravka), nije se čulo o brizi za branitelje i HRVI, nije se čulo koliki

je mjesečni trošak za održavanje Parka mladosti i SRC-a Mladost, nije se čulo da mještani svaki mjesec plaćaju 100.000 kn ratu kredita koji je podignut za izgradnju zdanja na kojem se održavala sjednica, nije se čulo kako je Općina pomogla umanjiti posljedice koronakrize i višegodišnjih suša i još mnogo toga se nije čulo jer jednostavno toga u općini nema.

Nije spomenuto da se u općini smanjio broj stanovnika otkada općinu vodi aktualna vlast za otprilike veličinu jednog srednjeg MO-a u općini, tj. više od 10 %, a je li to rezultat uspješne općinske politike, neka prosude građani.

Nije spomenuto da se plinsko crpilište od kojeg Općina za koncesiju dobiva oko 4. mil. kn nalazi na području MO-a Vugrišinec i da ljudi koji se nalaze u blizini često imaju probleme s trovanjem plinom i Općina ne poduzima ništa, a da je istovremeno Vugrišinec daleko najzaostalije selo u općini.

Također je u pozadini ostala činjenica da ni Općina, ni načelnik, a ni Općinsko vijeće nisu dodijelili priznanja općine i to već drugu godinu zaredom i iako u Općini postoji Pravilnik za dodjelu priznanja, aktualna vlast u Općini ga ne primjenjuje.

Zar zaista u općini nema mještana koju su zaslužili općinsko priznanje?

SASVIM DRUGAČIJE druženje u Vratišincu

Posebne

sugrađane darivali poklonima

U organizaciji Socijalnog vijeća i Općine Vratišinec održano je tradicionalno druženje s osobama i djecom s posebnim potrebama koji imaju prebivalište na području općine Vratišinec.

Na druženju su nazočili načelnik Vratišinca Mihael Grbavec te predsjednica Općinskog vijeća Milena Granatir koji su okupljenima poželjeli

dobrodošlicu i čestitali nadolazeće blagdane.

Okupljene je pozdravila predsjednica Socijalnog vijeća Terezija Mlinarić te je okupljenima podijelila slatke pakete i poklon-bonove. Uime roditelja djece na organizaciji zahvalio je Branko Radiković. Druženje je bilo opušteno te se nastavilo uz hranu, piće i ugodan razgovor. (BMO)

Oporba OV-a Općine Gornji Mihaljevec: predsjednik Kluba Željko Dvanajščak članovi: Mladen Borko i Franjo Kovačić

Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Ivan Martan, vijećnik HDSS-a u Skupš�ni Međimurske županije

IVAN MARTAN (HDSS), vijećnik u Skupštini Međimurske županije, protivi se uzimanju Bolnice pod državnu kapu

Sudionici druženja u Vra�šincu

Čitateljica Spomenka Balog: Prvo

recepti, onda ostalo

U trgovini METSS kod crkve u centru Mačkovca zatekli smo našu vjernu čitateljicu Spomenku Balog kojoj smo darovali platnenu poklon-vrećicu. Kako kaže, u našim novinama prvo ob-

vezno prouči nove recepte, zatim rubriku središnjeg Međimurja te kasnije ostale rubrike.

Novine joj u Mačkovcu prodaju simpatične prodavačice Lucija Flac iz Zasadbrega

Drugi kupon novog 93. kola

Novo, 93. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u prosincu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti

tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

i Jelena Vrtarić iz Merhatovca kojima smo također poklonili poklon-vrećice. One vole prolistati naše novine, popratiti aktualnosti iz Međimurja te stranicu Medije. (st, foto: st)

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. prosinca. Sretnog dobitnika 93. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. prosinca. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi

PODRUČNA

ŠKOLA Sivica brine se o okolišu

Učenici posadili sadnicu srebrne smreke

Područna škola Sivica u sklopu Osnovne škole Podturen i ove se godine uključila u četvrtu nacionalnu kampanju sadnje stabala u Hrvatskoj koju organizira Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zasadi stablo, ne budi panj! Sama sadnja započela je 21. studenog te se provodila na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Kampanju je podržalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je jedno od pokrovitelja naci-

onalne kampanje. Cilj kampanje je podizanje ekološke svijesti te društvene i ekološke odgovornosti svakog pojedinca kako bi se pomoglo pri realizaciji strategija ublažavanja posljedica klimatskih promjena prema EU standardima. Pri realizaciji sadnje Područnoj školi Sivica pomogao je ZSNP voćnjak u Varaždinu donacijom sadnice. Učenici Područne škole Sivica 7. prosinca posadili su u školskom dvorištu sadnicu srebrne smreke.

Nabavu sadnog materijala te plan sadnje vodila je učiteljica Dijana Bedi-Šela, dok je domar Škole dopremio sadnicu i kolce za �iksaciju i označavanje sadnica.

Nakon sadnje slijedila je poslijekampanjska aktivnost – zalijevanje te briga o mladim sadnicama.

Iz škole zahvaljuju Udruzi Zasadi stablo, ne budi panj! na donaciji te na uspješnojsuradnji i pomoći pri realizaciji sadnje. (st)

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Sven Tomašić (mail: sven@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (mail: ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Marina Zorković, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o

Lucija Flac iz Zasadbrega, Spomenka Balog iz Mačkovca i Jelena Vrtarić iz Merhatovca

Kralja Tomislava 7 (Stari passage)

reč v srcu zvoni

knjige Međimurska

VIKEND VODIČ

petak, 9. prosinca

21:00

NOMA bar

Aleksandar Lazić, stand-up 21:00

Mamas and Tapas 4 Four Jazz and Tamara Korunek Čakovec

21:00

Fox Bar Pas�ri Čakovec

18:00

Dobrotvorna božićna priredba CZK Čakovec

subota, 10. prosinca od 11 do 19 sa�

Humanitarno fotkanje živo�nja Prostor Čakovec 22:00

9. godišnjica Foxa

DJ Mario Kovač Fox Bar Čakovec

18:00

Dramsko-plesna predstava Orašar Paolo Tišljarić HNK Varaždin 21:00

Grupa Vulkan Meta bar Čakovec

18:00

Koncert Sestre Palić CZK Rudar

nedjelja, 11. prosinca

od 11 do 19 sa�

Humanitarno fotkanje živo�nja Prostor Čakovec

TI NISI SAM, humanitarni koncert Udruge u CZK-u Čakovec

Prikupljaju se sredstva za nezbrinutu djecu

Udruga Ti nisi sam organizira 9. prosinca u 18 sati dobrotvornu priredbu za nezbrinutu, udomljenu, usvojenu djecu i djecu slabijeg imovinskog statusa.

Sakupljena sredstva utrošit će se na opremanje prostora za savjetovanja, radionice i druženja djece. (dv)

ADVENT u Knjižnici Nikole Zrinskog Čakovec

MURSKO SREDIŠĆE

Božićni koncert Sestara Palić

Sestre Palić zovu kraljicama duhovne glazbe jer su kroz karijeru punile i najveća hrvatska gledališta, uključujući i Maksimir, zagrebačku Arenu i brojne druge dvorane. U subotu, 10. prosinca, s

početkom u 18 sati održat će božićni koncert u CZK-u Rudar pod naslovom Ne zaboravljaj tko ti čini djela puna ljubavi. Cijena ulaznice je 50 kuna, a možete ju osigurati rezervacijom na e-adresu

czkrudar@gmail.com i plaćanjem prema uputama u povratnoj poruci ili direktno kupnjom na blagajni još u petak, od 19 do 20 sati i subotu, 10. prosinca, od 9 do 10 sati i od 16 do 18 sati. (dv)

Posjetite Knjižnicu Nikola Zrinski Čakovec ovog adventa na općem i dječjem odjelu. Uz brojne radionice za djecu u knjižnici i izvan knjižnice, organizirane su i radionice i predavanja za odrasle te posjeti staračkim domovima na području Čakovca.

Na općem odjelu možete pogledati već tradicionalnu prodajnu izložbu Centra za odgoj i obrazovanje, na stručnom odjelu pogledati božićnu jelku napravljenu od starih knjiga te sjesti u udobne fotelje i uz umirujuću glazbu uživati u pogledu na Perivoj Zrinski. U prizemlju dječjeg odjela posjetite kutak za čitanje uz božićnu jelku, možete crtati i bojiti s djecom na radnim stolovima te se igrati u igraonici. (dv)

Naši

ljubimci ponovno

u leći objektiva Ovog vikenda humanitarno fotkanje životinja u Prostoru!

U subotu i nedjelju od 11 do 19 sati u Prostoru Čakovec ponovno se okupljamo s našim ljubimcima i zajedno se fotogra�iramo za divne i nezaboravne uspomene. Or-

ganizacijski tim iz CeZaMa i 3FF festivala organizira još jedno humanitarno fotogra�iranje životinja za Azil Prijatelji Čakovec. U subotu od 11 do 19 sati fotogra�iraju se samo

psi, a u nedjelju u navedenom terminu svi ostali ljubimci. U zamjenu za donaciju od minimalno 20 kuna na licu mjesta dobivate fotogra�iju veličine 10 x 15 cm. (st)

zbor Josip Vrhovski SGC Aton Nedelišće 20. prosinca 19 sa� Baletna predstava Klara u zemlji slatkiša CZK Čakovec 22. prosinca 20:00 Božićni koncert čakovečkih amatera CZK Čakovec 23. prosinca 19:00 Božićni koncert Stjepan Lach CZK Rudar Mursko Središće

sajmu, sada je njegova žena. A događaji �h turbulentnih godina stavljaju na kušnju njihov brak i njihovu ljubav.Unatoč rados� zbog rođenja njihova prvog djeteta, Demelzini napori da se prilagodi običajima plemstva i svojem suprugu donose joj samo zbunjenost i bol.Braneći prava rudarskih zajednica, Ross pak započinje ogorčenu borbu i sije sjeme trajnog neprijateljstva s moćnim Georgeom Warlegganom.

Winston Graham: Demelza

Demelza Carne, osiromašena rudareva kći koju je Ross Poldark još kao izgladnjelu djevojčicu spasio iz tučnjave na mjesnome

U prizemlju dječjeg odjela kutak za čitanje uz božićnu jelku

SILADI (22), mezzosopranistica iz Čakovca, samostalni koncert

Vidim se na sceni opere u Sydneyu

intervju tjedna

Međimurska reč

obitelji uvijek se slušala klasična mojeg rođenja. Roditelji su me mnogo koncerata, a klavir, stari našoj je kući uvijek bio moj izazov

iz Čakovca

v srcu zvoni dira našu dušu

sklopu Zrinskog samostalni konkulturu Čaklavirsku pratnju klavira Glazbene Varaždinu, Danijela

pohađala profesorice Varga pohađala Prvu školu Čakovec i školu Miroslav smjer glasovir Nade Varga. sam pohađala glazbenu školu Varažteorija glazbe i klasi profesorice Matišić. sam na Muakademiji u Zagrebu, glazbena pedagogija klasi profesorice Oršanić. Živim u Častudiram u Zagrebu većinom u Zagrebu, mlada i uspješna mezzosopranistica. malena je pjevala u zatim nastavila osnovnoškolsko glazbeno a nakon toga i naposljetku akademija. obitelji uvijek klasična glazba, od

Marija Novak iz Turčišća jedna je od onih koji Međimurje zaista nosi u srcu. To je i više nego vidljivo kroz njezin stvaralački rad. U prvoj knjizi Trgam od zaborava upoznala nas je s vještinom izrade međimurske narodne nošnje i svojim detaljnim za-

mojeg rođenja. Roditelji su me vodili na mnogo koncerata, a klavir, stari petrof, u našoj kući uvijek je bio moj izazov. Postoji anegdota, govori nam Vinka i nastavlja: Kada sam imala tri godine, tata mi je pokazivao enciklopediju i vidjela sam sliku operne kuće u Sydneyu i rekla sam da ja tamo želim pjevati kad odrastem i eto me na tom putu. Vježba nekoliko sati dnevno. Trenutno je studentica pa još nije iskusila pravu karijeru, ali kako nam i kaže, vrlo se teško probiti jer je danas sve više pjevača.

pisima sačuvala od zaborava vrijednu tradiciju.

Autorica koja ne staje

Iza nje je vrijedna spoznaja vještine izrade međimurske narodne nošnje, a nakon toga prionula je na novi istraživački rad. Tako je nastala druga knjiga Priče iz življeja međimurskoga čoveka u kojoj je ostavila vrijedan povijesni trag nekadašnjeg

Pjevala na

života međimurskog čovjeka na selu.

Marija ovdje nije stala, već je izdala i svoju treću knjigu Međimurska reč v srcu zvoni koja je zbirka pjesama na kajkavskom narječju.

- Kad u ruci držite jednu zbirku pjesama, dio rječničkoga blaga jednoga kraja pretočen u stihove, da biste rekli koju o pojedinoj zabilježenoj

pjesmi, doista morate birati riječi i ne možete biti škrti na riječima hvale… Jer, lepo je naše Međimurje… Međimurska reč v srcu nam zvoni…. Tako je u pogovoru o knjizi Marije Novak Međimurska reč v srcu zvoni, zapisala doc. dr. sc. Ines Virč. Čuvarica međimurske baštine

Lepo moje Međimurje prva nastala pjesma

KAKO DO ULAZNICA?

KAMO SUTRA

ijetke je zaobišla vijest smrti engleske kraElizabete II. koja 70 godina. Portali preplavljeni vijestima o životu, vladavini, obiodnosima. Izvlači se svašta. Od njenog turljubavnog života s ranoj mladosti, do koja je bila sve samo primjerena kraljevskoj Svi mi koji smo napratili seriju The Crown,

Kraljica zasjenila sve!

KAMO SUTRA

islim da ni ne. Iako je nogometno prvenstvo uvijek veći hit ljeti, kada se tekme gledaju na velikim platnima na trgovima, toplo je vrijeme, dugi su dani, pivo se pije, gricka se na sve strane, nogomet je uvijek aktualan. Naravno, ipak je to najvažnija sporedna stvar na svijetu. Čak i oni koji nogo-

Mkoja je čisto iz mojeg viđenja čista umjetnost, dobro smo se upoznali s kraljičinim životom. Kako u današnjem svijetu skoro pa ne postoji nijedna monarhija koja toliko privlači javnost, ne čudi što cijeli svijet bruji o smrti kraljice Elizabete. Žena je imala 96 godina, nije toliko prečudno da je umrla, ali vladari, pogotovo utjecajni, kao da su u glavama naroda besmrtni.

met prate samo kroz prizmu svjetskog prvenstva nabriju se kada igraju naši. Lijepo je to.

Mezzosopranistica Vinka Siladi iz Čakovca održala je svoj prvi samostalni koncert u Centru za kulturu

objašnjava Vinka. Međutim, kako opera čini veliki dio repertoara, valja spomenuti da je pjevala poznate arije kao što su Habanera iz opere Carmen (G. Bizet), Che faro senza Euridice iz opere Orfej i Euridika (C. W. Gluck),

Marija Novak zaista je čuvarica međimurske baštine, a ova vrijedna knjiga predstavljena je početkom studenog u prostoru Muzeja Croata insulanus grada Preloga. Knjiga je izišla u nakladi Književnog kruga Preloga, uz potporu Grada Preloga, a sve su okupljene pozdravile predsjednica Književnog kruga Prelog Snežana Hižman te ravnateljica Muzeja Croata insulanus grada Preloga Iva Kožnjak.

Connais-tu le pays iz opere Mignon (A. Thomas), Torna di Tito iz opere La clemenza di Tito (W. A. Mozart) i druge. U budućnosti se vidim na sceni opere u Sydneyu i u svijetu, ali o tom – potom, zaključuje mlada mezzosopranistica.

Knjigu su predstavile autorica Marija Novak te lektorica Olga Kolarić. Stihove iz ove zbirke pjesama čitali su

Lepo moje Međimurje Tu med vejke vode dve Z jadne strani hitra Mura Zdruge strani mirna Drava Pre Legradu se zideju I dalje skup putujeju. Na sredini vreden čovek Orje, kopa i sadi Ka si kruha preskrbi Čuda pak jih dide v svet Aj se nešči vrne vek, Makar samo ka zaspi Noti svoji zemljici.

Vinko Rojko, Tatjana Pintarić, Miljenka Novak, Sandra Hrgović, Izabela Perhoč te Helena Perhoč, a glazbenim je nastupom promociju uljepšala Cecilija Merkač Hudopisk. Marija Novak inače je članica Književnog kruga Prelog od 2017. godine.

petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Pa je tako to šokantno, iako je bilo očekivano. Naravno, mogla je poživjeti još koju godinu, ali kako se to kaže u narodu, svi imamo svoju vuru.

Makar su nas Japanci morali guglati, jer neki za Hrvatsku nisu ni čuli, bili smo svi ponosni i sretni nakon stresa zvanog penali. U svakom slučaju euforija je sada i veća jer smo izborili četvrt�inale. Čeka nas Brazil.

Kraljica je vladala Ujedinjenim Kraljevstvom i još 14 drugih zemalja Commonwealtha. Bila je ikona. Zanimljivo je i kako je slučajno postala kraljica.

Naime, njen otac George naslijedio je krunu

Nakon 2018. godine, kada smo bili u �inalu s Francuzima, znamo da ništa nije nemoguće. Ja kao prosječna ženska osoba (u smislu praćenja nogometa) stvarno sam aktivno pratila tekme. Samu sebe sam iznenadila odakle mi uopće takav interes, ali očito ima nešto u tom zajedništvu. Iako smo svi bili snuždeni kada smo

od svog brata koji je zbog ljubavi abdicirao i preselio se u Francusku. Kada joj je otac umro u veljači 1952., Elizabeta, koja je tada imala 25 godina, postala je kraljica sedam nezavisnih zemalja Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike, Pakistana i Cejlona, kao i še�ica Commonwealtha.

Nogometna zimska groznica nas zaobilazi?

izgubili u �inalu, bili smo na neki način sretni i ponosni jer smo napravili takav vrhunski rezultat.

Ipak je draže pratiti ekipu kojoj ide, da si ne lažemo. Da smo neki prosječni, bez rezultata, euforija bi jako brzo splasnula. Kažu da je to moment kruha i igara, ali mislim da se ne slažem do kraja jer u svim zamornim

Magazin Forbes procijenio je vrijednost kraljičine

imovine na 280.000.000 funti, odnosno 500.000.000 američkih dolara. Palača je tu brojku proglasila preuveličanom, iako u nju nije uključena kraljičina osobna kolekcija umjetničkih djela, koja sama vrijede barem 10 milijardi funti.

i stresnim situacijama lijepo je imati i ovakve. Sportskog duha i euforije. Makar atmosfera nije toliko nabrijana jer je zima. Barem kod nas na kontinentu. U Kataru se kuhaju, a mi živimo u zimskom periodu godine. U mislima žudimo za suncem, no doći će i ono. Prije nego mislimo. A do onda navijamo za naše

U cifru nisu uključena ni dva zamka čija vrijednost nikada nije procijenjena, ni primanja od lankasterskog vojvodstva.

Piše:Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Piše: Dora Vadlja

Vadlja Golenko

OSVOJENE KINOULAZNICE DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ZAKLJUČNO S DATUMOM 21. PROSINCA U CINESTARU VARAŽDIN.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je da do četvrtka do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u

VODE VAS U KINO Dobitnik ulaznica za film Poker Face je: Katarina Šajnović

Marija Novak čuvarica je međimurske baš�ne i kajkavš�nu prenosi novim generacijama

MARIJA NOVAK iz Turčišća izdala svoju treću autorsku knjigu, zbirku pjesama

Čakovečka špica

Rukometašice Zrinskog opravdale su ulogu favorita i uvjerljivo savladale Umag s devet golova razlike, 26:17.

Zrinski nije propustio priliku da stigne do treće ovosezonske pobjede i malo se odvoji od opasne zone. Veći dio prvog poluvremena bila je to ravnopravna borba. Nakon početnog vodstva gošći 1:3, Zrinski je do prve prednosti stigao u 10. minuti. Ali, nije uspijevao napraviti veću razliku sve do posljednjih dviju minuta kada zabija tri pogotka zaredom i na poluvremenu ima solidnih 14:10.

Umag je u nastavku ostao bez snage i rotacije koja bi mu ponudila mogućnost da dođe do bodova. Postigao je samo sedam pogodaka i morao je potpisati novu predaju. S osam pogodaka Sara Krizmanić bila je prva violina domaćina. Kod Umaga pet pogodaka Nataše Miočinović.

Zrinski: Kozjak (10+0), Strbad (2+0), Car, Balent, Balaško, Pratljačić 4, Milošević 5, Posavac 4, Janković, Balić 1, Krizmanić 8 (1), Blagus 2, Rebernik 1, Siročić 1, Mihalković. Trener: Goran Mrđen.

Umag: Imamović 1, Kernus, Miočinović 5 (2), Jajčević 4, Blašković (2+1), Mehmedović 4, Dmitrović, Špoljar, Černeka 2, Medica 1, Sladić (9+0).

Trener: Jakša Boglić.

Trener Mrđen rotirao sve igračice - Čestitam svojim igračicama na danas prikazanome. Iako posljednja dva tjedna praktički zbog bolesti nismo trenirali u punom sastavu, a i danas smo bili bez Cvitanović, igračice su danas odradile sve dogovoreno i na kraju zasluženo slavile. Malo smo nervozno otvorili utakmicu i radili neke tehničke pogreške, ali nakon polovine prvog poluvremena počeli smo igrati ono što smo trenirali i na kraju rutinirano priveli utakmicu kraju. Rotirali smo sve igračice na klupi i za-

dovoljan sam kako su reagirale neke igračice koje inače imaju manje prilika. Idemo sada dobro raditi još ovaj tjedan i na krilima ove pobjede pokušati uzeti dva boda i u Rijeci kod Zameta sljedeći vikend, rekao je nakon utakmice domaći trener Goran Mrđen.

U sljedećoj utakmici Zrinskice su ponovo favorit i očekuje se nova pobjeda. Naime, u su-

botu 10. prosinca cure trenera Mrđena gostuju kod posljednjeplasiranog Zameta. Susret se igra u Rijeci u dvorani Centar Zamet s početkom u 17:00. Mlade Zrinskice u posljednjim sekundama ispustile pobjedu

Otkako je preuzeo ekipu Dubravko Hozjak, još ne

znaju za poraz. Iako su bile favorit protiv ekipe Broda, pomalo neočekivano Čakovčanke se s gostovanja u Slavonskom Brodu vraćaju tek s osvojenim bodom. Nakon prvih 30 minuta nije međutim tako izgledalo, taj su dio završile vodstvom +4 (19:15). U drugom su dijelu popustile u koncentraciji što su domaće iskoristile i one u dvama navratima vodile s dva razlike.

Čakovčanke su ipak u posljednju minutu ušle vodstvom 30:29 što im nije bilo dostatno za konačni uspjeh. Nekoliko sekundi pred kraj domaće su poravnale ishod, za popraviti rezultat nije bilo više vremena. Ono što je posebno zapelo za oko je jedno veliko jedinstvo ove ekipe koju je trener Dubravko Hozjak uspio stvoriti u vrlo kratkom roku. Svih 60 minuta djevojke koje su u tom

trenutku bile na klupi bodrile su suigračice na terenu. To vrijedi više od boda s neugodnog gostovanja.

Brod: Bajan, R. Kruljac (7), Čondić, Barić, Hodak (1), Krajnović, Gajger, Bašić (1), Batinić (6), Vidmar, Jančić (7), Letić, Tunjić (3), K. Kruljac (5),Harča. Trener: Mirela Menčik.

Zrinski II: Strbad, V. Novak (3), Marciuš, G. Novak (1), Golubić, Makarova, Doležaj, Varga, Lukman, Car (1), Vidović, Janković (5), Siročić (10), Rebernik (3), Mihalković (7). Trener: Dubravko Hozjak.

U redovima druge ekipe Zrinskog istakla se Nina Siročić s 10 pogodaka. Čakovčanke su prvi dio prvenstva završile na 10. mjestu, a proljetni dio prvenstva nastavlja se 11. veljače 2023. godine gostovanjem kod druge ekipe Koke.

Prije oko dvaju tjedana završen je jesenski dio prvenstva u trećem nacionalnom rangu natjecanja koji se od ove sezone zove SuperSport Druga nogometna liga.

U 15 odigranih kola Međimurje je dva puta pobijedilo, tri puta odigralo neriješeno i upisalo 10 poraza uz gol-razliku 10:33.

Tako je Međimurje prvu dionicu okončalo na posljednjem mjestu s devet bodova koliko ima i Zagorec, a opstanak im bježi za sada dostižna tri boda, jer ispred njih su

Grobničan s 11 i Marsonia s 12 bodova. U čakovečkom klubu moraju čim prije zaboraviti tu polusezonu i okrenuti se novoj.

Očekuje se novo trenersko ime, potrebna su pojačanja

U zimskoj pauzi očekuje se novo trenersko ime, a nadamo se da će se stabilizirati i igrački kadar te da će Međimurje biti konkurentno u nastavku sezone. Da bi mogli parirati ostalim ekipama i

osvojiti dovoljan broj bodova koji je potreban za opstanak u nastavku sezone, u klubu moraju posegnuti za pojačanjima.

S obzirom na to da je zimski prijelazni rok uvjetan, tj. igrači mogu promijeniti klub uz dozvolu, odnosno ispisnicu sadašnjeg, bit će malo teško dovesti željena pojačanja u čakovečki drugoligaš.

NK Međimurje vrvi mladim igračima i na više utakmica vidjelo se da nedostaje iskustva pa bi bilo potrebno angažirati takve igrače. Bez

obzira na to što su posljednji, u nekoliko utakmica, da su bili prisebniji i smireniji, mogli su do bodova i bili bi van opasne zone. Zato je potrebno naći i angažirati takve igrače jer momčad najbolje funkcionira kada ima spoj iskustva i mladosti i da je dobro vođena s klupe.

Vjerujemo da su u upravi kluba svjesni toga i da ne stoje skrštenih ruku, te se nadamo da će poduzeti sve što je u njihovoj moći da Čakovec i dalje ima drugoligaša. (md)

Piše: Miljenko Dovečer Foto: Siniša Ludaš

Rukometašice Zrinskog u Nedelišću bile su uvjerljive protiv Umaga

RUKOMET NOGOMET

Čakovečki rukometaši spojili su dvije uzastopne pobjede. Nakon domaće pobjede protiv Metalca prošle subote bili su bolji od direktnog suparnika na njegovu parketu u Požegi.

Tako su s novim dvama bodovima došli do četvrtog mjesta, a ispred njih su Maksimir Pastela, Slatina i Spačva koji su im malo pobjegli. No u narednom kolu Čakovec se domaćom pobjedom može još malo približiti vodećem trojcu.

Puleni trenera Canjuge do važnih gostujućih bodova

Gostovanje u Požegi kod direktnog protivnika s vrha tablice Čakovčani su završili važnom i apsolutno zasluženom pobjedom.

Gostovanje nije bilo nimalo lagano, na početku izjednačen ulazak u utakmicu pa je sredinom prvog poluvremena domaćin imao neznatnu prednost 9:8. Isto i završetkom prvog dijela, jedan ili dva pogotka više u korist domaćina, da bi rukometaši Čakovca sustigli zaostatak i poravnali rezultat na 16:16.

Bolji ulazak naših rukometaša u drugo poluvrijeme te vodstvo 17:20 u 37. minuti. Sredinom drugog dijela, u 45. minuti, čak pet pogodaka razlike za MRK Čakovec. No, domaćin nije posustao, prati ritam te se opasno približava da bi domaći rukometaši u 58. minuti bili na samo pogodak zaostatka (29:30). Ipak, Hozjan pogotkom u posljednjoj minuti postavlja konačan rezultat 29:31 za nove, važne bodove i četvrto mjesto na tablici.

Požega: Banović (4), Polanec, Glasnović, Gotal (8), M. Antunović (5), Sertić (1), Grgurić (2), Zeljko, Markanjević, I. Antunović (4), Tukonić, Cota, Janjić (5). Trener: Dario Anić.

Čakovec: V. Horvat, Varšić, Žibek, Hozjan (7), Zadravec (5), Tkalčec (2), Kranjec, Ude-Tkalčec, Vincek, Vuković (5), E. Horvat (2), Pavlic, Ćuk (9), Kupec, Jurisak, Malović (1). Trener: Vladimir Canjuga. - Čestitke igračima, zaista velika pobjeda ovdje u Požegi

protiv jedne od jačih ekipa naše lige. Cijela ekipa je bila odlična, borbena, Vito Horvat na golu, Ćuk i Hozjan u polju, ma svi su bili odlični. Praktično nemam riječi, a sada za kraj polusezone trebamo još pobijediti naše goste iz Đakova kako bismo zadržali priključak s vrhom tablice. Ovim putem pozivam na utakmicu sve navijače i prijatelje rukometa kako bismo našim seniorima pružili podršku s tribina, uživali u rukometu te kako bismo zajedno proslavili završetak prvog dijela sezone, kazao je trener Čakovca Vladimir Canjuga.

U sljedećem, 13. kolu, Čakovec kod kuće dočekuje Đakovo, trenutno petoplasiranu momčad lige. Utakmica u Sportskoj dvorani Graditeljske škole će se odigrati 10. prosinca u 19:00.

Druga ekipa Čakovca uvjerljiva u lokalnom derbiju protiv Nedelišća

Utakmica između druge ekipe Čakovca i susjednog Nedelišća trebala je biti međimurski derbi, na kraju ništa od toga, samo pitanje s kojim će rezultatom mladi Čakovčani pobijediti.

Nekompletni sastav Nedelišća nije im se mogao ravnopravno suprotstaviti, tako da je trener Čakovca Matija Kraljić dao priliku igrati svim igračima. Druga ekipa Čakovca na kraju je slavila 43:29.

Čakovec II: V. Horvat, Mihalj (1), Ilkić, Batisweiler, J. Sanjković, Žerjav (1), Simon, Vincek (8) J. Sanjković (1), Kocijan (6), Tkalec (2), Pavlic (5), Kupec, Jurišak (3), Malović (5), Ude-Tkalčec (11). Trener: Matija Kraljić.

Nedelišće: Obadić, Bratković (7),Balog (2), Gorčanec (13), Lacić (1), Topličanec (5), Bedić, Mihaljinac (1). Trener: Antonio Anđel.

Nakon pobjede u 9. kolu Čakovec II je sada na drugom mjestu s 13 bodova, s jednim manje od vodećeg Varaždina. U narednom 10. kolu mladi Čakovčani igraju u Križevcima protiv druge ekipe KTC, a susret se igra u subotu 10. prosinca s početkom u 16:30. (md)

Nakon odigranih 14 susreta u III. MNL - skupina B, titulu najmomčadi ponijela je momčad Donjeg Koncovčaka. Ostvarili su 13 pobjeda, jedan neriješen ishod te nisu doživjeli prvenstveni poraz.

Osvojili su 40 bodova, druga je bila Mura s 37, a treći Trnovec s 28 osvojenih bodova. Imaju treći napad lige s 53 postignutim

zgodicima, dok je najefikasnija momčad Mura s čak 89 zgoditaka. Imaju drugu najčvršću obranu lige, s 14 primljenih zgoditaka, dok je u tom segmentu igre vodeća Mura sa svega sedam primljenih zgoditaka u svojoj mreži.

Pod vodstvom trenera igrača Danijela Kojtera jesenski naslov prvaka osvojili su: Andrija Flac,

Antonio Oletić, Benedikt Koraj, Danijel Kojter, Davor Gojnik, Davor Horvatić, Deni Polanec, Dominik Bistrović, Emil Kočila, Eric Bistrović, Filip Vršić, Karlo Mezga, Karlo Posel, Leonardo Živčec, Leon Sakač, Lovro Flac, Marko Flac, Marko Vuković, Mihael Sklepić i Patrik Vršić.

Iz Kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim prvim

mjestom i da im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti nekoliko kvalitetnih pojačanja na deficitarnim pozicijama. Zahvaljuju i vjernim navijačima, koji su ih pratili na domaćem terenu, kao i na gostovanjima. Posebno zahvalu posvećuju vjernim sponzorima, koji su uvelike pomogli pri radu Kluba. (dj)

Iza nogometaša Dinama (D) je sjajna polusezona u 3. NLSjever. Kao novaci u ligi, prvi dio sezone završili su na četvrtom mjestu s 25 bodova, jednim manje od Varteksa. Jesenski prvak Polet iz Svetog Martina na Muri ima 33 boda, kao i drugi Radnik iz Križevaca.

Trener Gorupić sjajno

strijelac

Momčad trenera Dalibora Gorupića postigla je 23, a primila 22 pogotka. Najbolji strijelac Dinama (D) je kao i mnogo puta do sada, Stjepan Krznar Čepa. Sjajni napadač trećeligašku polusezonu završio je s osam pogodaka i nalazi se na trećem mjestu ljestvice strijelaca s dvama pogocima manje od Varteksova Šoštarića.

Izdvojiti vrijedi i da su u polusezoni ostali neporaženi u svom Kokotovom vezu, a uz prvenstvo, tu je i Kup MNS-a u kojem su izborili četvrtfinale.

- Zadovoljan sam ovom polusezonom, pogotovo jer smo ju

završili pobjedom nad Varteksom kojem smo došli na bod zaostatka. Krenulo je odlično, bodom u Svetom Martinu gdje smo kao iznenadili, međutim kasnije se ispostavilo da tih 25 bodova nije slučajno. Prema tome nismo iznenađenje nego je taj rezultat dokaz da se samo sustavnim i dobrim radom može napraviti puno, komentirao je polusezonu trener Dinama Dalibor Gorupić.

- Pohvale igračima, pohvale treneru. Prije početka prvenstva smo rekli da budemo negdje u sredini, a sada smo trenutno četvrti, treći nam bježi jedan bod. Kaj se tiče rezultata, sve super i s dobrim pogledom na proljeće na još više. Svaka čast svima, hvala navijačima, hvala svima koji su bili sponzori i normalno treneru koji je sve to imao pod kontrolom, kazao je predsjednik kluba Petar Mihalec.

Igrači itekako zadovoljni

- Što reći nakon mojih prethodnika, naravno da sam zadovoljan i sretan pogotovo kako smo okončali polusezonu velikom

3:0 pobjedom. Nadamo se još boljem rezultatu, možda napadnemo prvo mjesto, a uz ovakvu podršku navijača sve je moguće. Atmosfera u klubu i oko njega je fenomenalna, nadam se da će se nastaviti i u proljeće. Evo, ništa, idemo odmorit do Atona i u nove pobjede, s optimizmom je komentirao igrač Luka Marodi.

Kapetan momčadi, iskusni i provjereni Stjepan Krznar Čepa, dao je veliki doprinos tom rezultatu.

- Budući da smo novaci u 3. ligi, mislim da je naš plasman jako dobar rezultat. Prezimili smo i natjecanje u našem međimurskom kupu i čeka nas iznimno zanimljivo proljeće. Klupski ciljevi za drugu polusezonu su vrlo jasni, pokušati držati priključak za vodećim trojcem u prvenstvu i naravno što dalje proći u kupu, jer nam je uvijek taj kup rakrana. Najviše ću pamtiti prvu utakmicu na domaćem terenu s Podravinom, dao sam gol za povijest Dinama, prvi gol u 3. HNL-u. A na tom susretu sam postigao i gol za pobjedu u posljednjoj minuti, kazao nam je kapetan Dinama.

U klubu pripremaju brojna događanja

Završetkom tog dijela prvenstva aktivnosti u klubu nisu zamrle, dapače, puno toga pripremaju vrijedni ljudi iz Dinama.

- Velika zahvala svima koji su dali obol ovome rezultatu počevši od trenera Gorupića, domara, zaposlenice, cijele uprave, sponzora i navijača, svih vulica koje su pripremale svaku domaću utakmicu jelo za sve, te se nadamo da nastavljamo tako i na proljeće. Aktivnosti u klubu tu ne prestaju, održan je turnir u pikadu 3. prosinca u prostorijama kluba, u planu je par turnira, turnir u beli ove subote, "plava noć" sljedeće subote 17. prosinca , turnir med vulicama u dvorani te 1. Memorijalni turnir za Rikija za Sveta tri kralja. Od 29. prosinca još očekujemo nastup na dvoranskom prvenstvu na mantinele u Atonu Nedelišće za seniore, poručuju iz kluba.

To sve što rade i pripremaju u Dinamu samo je dokaz da se zajedništvom svih, mještana, navijača, uprave, igrača i stožera može postići takav iskorak i plasman u ligi.

Piše: Miljenko Dovečer

vodi momčad, Čepa najbolji

U Rudaru ne trebaju strahovati za budućnost između vratnica.

Mlad, ali već sada pouzdan vratar Niko Kodba nogometom se počeo baviti sa sedam godina, počeo je u NŠ Rudar, da bi s 14 godina prešao u redove pionire Varaždina gdje se zadržao jednu sezonu, nakon toga je došao u NŠ Međimurje koji su također u to vrijeme igrali prvu hrvatsku ligu te se zadržao tamo dvije sezone i sigurno stekao još više iskustva kroz treninge i utakmice. Prije nego što se vratio u Rudar, odradio je polusezonu u Omladincu (NSR) i kroz desetak seniorskih utakmica skupio dovoljno iskustva za igranje 3. NL Sjever u Rudaru.

- Vratar sam postao sasvim slučajno još u limačima kada me trener po prvi puta stavio na gol zbog ozljede dotadašnjeg vratara. Smatram da vratari danas u velikim

klubovima imaju veliku ulogu, moraju biti dobri tehničari loptom jer najbolje prate i vide igru svoje momčadi, opisao nam je Kodba svoju ulogu.

Rudar je u prvom dijelu sezone primio 22 pogotka, moglo ih je biti i više, ali sjajnu jesen imao je je upravo Kodba koji je unio veliku sigurnost u redove svoje momčadi.

- Dosadašnjom polusezonom sam jako zadovoljan, naravno da se tu moglo sakupiti i ponešto više bodova, ali u nastavku sezone mogu potvrditi da će te vidjeti još bolji i iskusniji Rudar. Ambicije su velike kao i kod svakog mladog vratara, smatram da tu ima još mjesta za napredak, a nogometni uzor mi je Buffon kao

vratar. Najljepši trenutak polusezone je sasvim sigurno utakmica protiv Varteksa kada sam obranio kazneni udarac, šteta što nas na kraju za to nije pomazila sreća trima bodovima, poručio je mladi vratar Rudara.

Rudar je polusezonu završio na petom mjestu s 20 bodova. (nl)

KOŠARKA TREĆA LIGA

Porazi vodećih

Do jučer neporaženi sastavi Čakovca i Donjega Kraljevca prošloga su vikenda doživjeli poraze.

U Ludbregu je kod Grafičara momčad Čakovca potonula u drugoj četvrtini i više se nije izvukla, mlada poletna ekipa domaćina nije ispustila pobjedu. U Đurđevcu je Mladost ostala jedina neporažena ekipa jer je protiv Donjega Kraljevca imala nedostižnu prednost nakon prvih 30 minuta, pa odlična igra gostiju u zadnjem quarteru nije imala presudnu ulogu u osvajanju bodova.

U Murskom Središću je Rudar tek u posljednjih desetak minuta utakmice uspio nešto osjetnije povesti i na kraju pobijediti nakon prilično izjednačene utakmice.

Rezultati i koševi: Grafičar – Čakovec 91:79 (21:17, 29:11, 22:27, 21:24). Čakovec: Podvezanec 27, Levačić 3, Capek 11, Horčička 2, Terek D. 18, Terek M. 10, Vurušić V. 8.

Mladost Đurđevac – D. Kraljevec 87:80 (22:17, 28:19, 18:14, 19:30). Donji Kraljevec: Lepen 6, Kovač 18, Švenda 13, Ivanović J. 19, Pađan 2, Ivanović D. 11, Ružić 9.

TABLICA 3. LIGA 1. Donji Kraljevec 7 6 1 205 13

Mladost Đurđevac 6 6 0 105 12

Čakovec 6 5 1 87 11

Grafičar 6 4 2 63 10

Rudar 7 3 4 -99 10

Mladost Ivanovec 6 1 5 -41 7

Kotoriba 6 1 5 -91 7 8. Koprivnica 5 1 4 -113 6 9. Dubravčan 5 0 5 -116 5 Van konkurencije: Međimurje Wildboars 7 7 0 156 16 Ivančica II 7 2 5 -112 9

Rudar – Kotoriba 72:61 (19:21, 17:19, 17:15, 19:6). Rudar (Rošić 23, Bedi Mar. 15, Bedi Mat. 5, Radiković 11, Bogdan 16) – Kotoriba (Fuš I. 20, Habuš 6, Fuš P. 5, Ujlaki N. 6, Munka 7, Ujlaki N. 17).

Košarkaški vikend vodič: Čakovec – Mladost Đurđevac (subota 10. prosinca u 19:30, I. OŠ ČK), Međimurje Wildboars – Grafičar (nedjelja 11. prosinca u 16:00, OŠ Ivanovec), Kotoriba – Ivančica II (subota 10. prosinca u 15:30, OŠ Kotoriba), Mladost Ivanovec – Rudar (subota 10. prosinca u 15:30, OŠ Ivanovec). (bh)

LIGA MLAĐIH KADETA U-15

Domaći poraz Međimurja

Ono što smo najavili, to se i dogodilo. Matej Vuk potpisao je ugovor s Istrom 1961 do lipnja 2025. godine, a u utorak ga je službeno predstavio sportski direktor Saša Bjelanović.

- Dobro nam došao (nazad), Matej Vuk! Matej je u klub došao kao krilni napadač te potpisao ugovor do 2025. godine, uz opciju produljenja na još jednu sezonu. Zeleno-žutima se već pridružio na treninzima, a mi mu želimo puno sreće u

dresu Istre, poručili su iz istarskog prvoligaša.

Matej Vuk je u dresu Rijeke u nemilosti čak trojice trenera - Tadića, Budicina i Cosmija. Ove sezone igrao je samo jednu minutu, i to u sramotnoj predstavi Rijeke protiv Dinama. Vuk je bio mladi reprezentativac, od njega su se očekivali milijunski transfer, ali upao je u klupsku nemilost i definitivno mora pronaći novi angažman. (nl)

U ligi za mlade košarkaše rođene 2008. i mlađe na vrhu je ludbreški Grafičar koji će uskoro igrati kvalifikacije za ulazak u Jedinstvenu ligu mlađih kadeta koju su igrali i lanjske sezone. U borbi za drugo mjesto Međimurje je kod kuće izgubilo od varaždinske Vindije velikom razlikom.

Rezultati i koševi: Međimurje – Vindija 46:82 (15:16, 8:35, 13:21, 10:10). Međimurje: Rušnjak 6, Ostoja 4, Mikec 6, Zrna 12, Juras 10, Kovač 6, Majnarić 2.

Mladost Ivanovec – Grafičar 10:114. Mladost Ivanovec: Višnjić 2, Pintarić 2, Mavrek 2, Rubin 2, Dobošić 2

Čakovec – D. Kraljevec 35:60 (14:13, 8:14, 5:16, 8:17). Čakovec (Kirić 12, Tuksar 4, Vresk 1, Lesjak

TABLICA LIGA ML. KADETA 1. Grafičar 7 7 0 402 14 2. Vindija 6 5 1 407 11 3. Međimurje 6 4 2 278 10 4. Čakovec 7 3 4 -125 10 5. D. Kraljevec 6 3 3 -102 9

Mladost Ivan. 6 2 4 -232 8 7. Kotoriba 6 1 5 -308 7 8. Ivančica 6 0 6 -320 6

6, Nerer 3, Pintarić 2, Zadravec 7. Trener: Damjanović B.) – Donji Kraljevec (Orehovec 13, Meglić 6, Vlašić 2, Strbad 1, Sabol 10, Hranjec 18, Levačić 10. Trener: Ružić M.).

Kotoriba – Ivančica 46:33 (19:5, 12:7, 5:9, 10:12). Kotoriba: Raimund 2, Tkalčec 22, Kukolj 2, Pogorelec 10, Sverko 10. (bh)

Luka Murk novi je trener Nedelišća.

Mjesec dana prije početka priprema za proljetni dio prvenstva u Međimurskoj premier NL klub je dogovorio suradnju s 39-godišnjim trenerom koji posjeduje licencu UEFA B. Murk je rođen 1. studenog 1983. u Čakovcu, dolazi iz Podturna, a po struci je magistar kineziologije. U igračkoj karijeri nastupao je za NK Podturen, NK Čukovec 77 i austrijske

klubove TuS Sparkasse Vorau i ASV Sankt Martin an der Raab.

Trenersku karijeru započeo je u mlađim uzrastima NK-a Podturen, nastavio u Nogometnoj školi Međimurje-Čakovec, NK Graničar Novakovec, dok mu je posljednji klub bio NK Bratstvo iz Jurovca.

S obzirom na to da je u razdoblju provedenom u Jurovcu mogao “iz prvog reda” pratiti momčad

Nedelišća,

stoga bi pitanje prilagodbe trebalo biti brzo riješeno. (nl)

Na početku utakmice odbojkašice Nedelišća previše su griješile na servisu i prijemu i to je gošće iz Zagreba držalo u rezultatskoj neizvjesnosti. Nakon 10:10 domaće igračice kreću ozbiljnije i prednost brzo raste. Set završava 25:15.

Početkom drugog seta Vnuk i Treska odlično serviraju i Nedelišćanke vode 15:1. Velika dominacija u svim segmentima igre, set završava 25:10. Početkom trećeg seta neozbiljnost domaće ekipe rezultira s 1:6 na semaforu. Br-

zo su to Međimurke okrenule, povele već 7:6, sredinom seta otišle na plus šest i bez ikakvih problema dobile i taj set sa 25:21.

Svih jedanaest domaćih igračica nastupilo je u ovom susretu. Nedelišće se sa skorom 5-4 nalazi na petom mjestu na tablici. U sljedećem kolu gostuje kod mlade ekipe zagrebačke Mladosti koja do sada ima tri pobjede.

Nedelišće: Vnuk, Cmrečnjak, Iva, Ana i Sanda Novak, Treska, Baksa, Herman, Hajdinjak, Vrhar, Horvat (trener Kirić). (nl)

sigurno je vrlo dobro upućen u situaciju i potencijal igračkog kadra,

Niko Kodba na utakmici

protiv Varteksa (Foto: Damir Peroč)

MATEJ u zeleno-žutom dresu

Otvorena nova i veća trgovina u Štefancu

Nakon velikog požara 5. srpnja 2021. Štefanec je konačno dobio novoizgrađenu, veliku i modernu trgovinu. Nakon što je stara srušena, započela je gradnja nove zgrade Trgovine Krk.

Mještani su zadovoljni jer su konačno dobili trgovinu koja im uvelike olašava život. U novoj će trgovini ponovno

moći kupovati kruh, mlijeko i ostale svakodnevne sitnice zbog kojih su u posljednjih godinu i pol morali u Čakovec ili okolna mjesta. Radno vrijeme trgovine je od ponedjeljka do subote od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 11 sati. Povodom otvorenja očekuju vas akcijske cijene mnogobrojnih proizvoda.

N A T J E Č A J o prodaji parcela za stambenu izgradnju u Prelogu

I Dana 14. prosinca 2022. godine s početkom u 12,00 sati provest će se javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo parcela za stambenu izgradnju na području dijela naselja Jug (Ulica Perutnica) i u Ulici Dragutina Domjanića u Prelogu i to:

1. kat.čest.br. 8105/147 pašnjak od 684 m2

2. kat.čest.br. 8105/148 pašnjak od 684 m2

3. kat.čest.br. 8105/149 pašnjak od 684 m2

4. kat.čest.br. 8105/150 pašnjak od 684 m2

5. kat.čest.br. 8105/151 pašnjak od 679 m2

6. kat.čest.br. 8105/152 pašnjak od 624 m2

7. kat.čest.br. 8105/153 pašnjak od 624 m2

8. kat.čest.br. 8105/154 pašnjak od 624 m2

9. kat.čest.br. 8105/155 pašnjak od 624 m2

10. kat.čest.br. 8105/156 pašnjak od 618 m2

11. kat.čest.br. 8108/62 pašnjak od 1000 m2

12. kat.čest.br. 8108/273 pašnjak od 720 m2

13. kat.čest.br. 8108/274 pašnjak od 661 m2

Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jamčevina se uračunava u cijenu zemljišta, a onima koji ne uspiju ista se vraća odmah.

U slučaju da odabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamčevine.

IV Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa na području dijela naselja Jug u Prelogu (Ulica Perutnica) je 48 kn/m3 odnosno 6,37 eura/m3 (fiksni tečaj konverzije 1 euro = 7,53450 kn) građevine (parcele od red. br. 1.-10. iz točke I. natječaja). Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa u Ulici Dragutina Domjanića u Prelogu je 36 kn/m3 odnosno 4,78 eura/m3 (fiksni tečaj konverzije 1 euro = 7,53450 kn) građevine (parcele od red. br. 11.-13. iz točke I. natječaja).

Komunalni doprinos obuhvaća građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i javnu rasvjetu.

V Investitor je po izvršnosti građevinske dozvole dužan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima.

KLASA: 340-01/22-05/8

URBROJ: 2109-10-04-02-22-6 Čakovec, 5.12.2022.

Na temelju članka 123. - 133. „Zakona o cestama“ (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22), te članka 73. i 75. „Pravilnika o geodetskim elaboratima“ (NN 59/18) objavljuje se

JAVNI POZIV

kojim Županijska uprava za ceste Međimurske županije, kao pravna osoba pod čijem je upravljanju razvrstana javna cesta ŽC 2018 na području katastarske općine Pribislavec, obavještava nositelje stvarnih prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izgrađena javna cesta kako slijedi: - razvrstana javna cesta ŽC 2018: kat.čest.br. 3320/15 i k.č. 3426/11 k.o. Pribislavec, o započinjanju postupka evidentiranja u katastar i zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuju se snimke izvedenog stanja razvrstane javne ceste i Geodetski elaborat izvedenog stanja razvrstane javne ceste.

II

Početna visina cijene zemljišta je 263,71 kn/m2 odnosno 35,00 eura/m2 (fiksni tečaj konverzije 1 euro = 7,53450 kn). Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljišta isplatiti u cijelosti u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviše do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet plaćanja 50 % vrijednosti zemljišta u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U slučaju obročnog plaćanja cijene zemljišta kupac je dužan platiti kamatu u visini 3,9% na ostatak duga. U slučaju da u navedenim rokovima ne bude plaćena cijena zemljišta kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.

III Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 10.000,00 kuna odnosno 1.327,23 eura (fiksni tečaj konverzije 1 euro = 7,53450 kn) isključivo na žiro račun Grada Preloga, HR3923900011835500002, model 68, s pozivom na broj «7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate «jamčevina po natječaju - Prelog », najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Komunalni doprinos plaća se odjedanput u roku od 15 dana ili obročno, a najduže na period od 36 mjeseci.

VI Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju dužan je sklopiti ugovore o uvjetima priključenja na vodovodnu, niskonaponsku, plinsku i kanalizacijsku mrežu s nadležnim distributerima. Sklopljenim ugovorima odrediti će se uvjeti plaćanja. Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju dužan je snositi naknadu za promjenu namjene zemljišta.

VII Prijenos vlasništva nad nekretninom provesti će se tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljišta.

VIII Parcele koje se neće prodati na ovom javnom nadmetanju, prodavat će se svaki prvi utorak u mjesecu i to s početkom u 12,00 sati, s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35.

IX Detaljne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35 ili na tel. 040/638-686.

Predstavnici Županijske uprave za ceste Međimurske županije će dana 12.12.2022. godine započeti s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena razvrstana javna cesta ŽC 2018 uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije tvrtke GiP Šarić d.o.o. Vučetinca, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.

Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem je izvedena razvrstana javna cesta ŽC 2018, mogu obaviti uvid u Geodetski elaborat izvedenog stanja iste, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja dana 13.12.2022. od 09:00-12:00 sati u poslovnici tvrtke GiP Šarić d. o. o., u Prelogu, na adresi Glavna 29 prvi kat. Županijska uprava za ceste Međimurske županije Ravnateljica: Đurđica Hamer, mag.

Temeljem zaključka Gradskog Vijeća Grada Preloga o prodaji građevinskog zemljišta na području dijela naselja Jug (Ulica Perutnica) i u Ulici Dragutina Domjanića u Prelogu (KLASA: 406-01/22-01/11 URBROJ: 2109/14-01-22-1 od 01.12.2022. godine) gradonačelnik Grada Preloga raspisuje

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA DONJI KRALJEVEC

Načelnik

KLASA:024-02/22-02/11

URBROJ:2109-6-02-22-2

Donji Kraljevec, 09. prosinca 2022.

Na temelju članka

JAVNI POZIV

za dodjelu potpora u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Donji Kraljevec u 2022. godini

I. PREDMET JAVNOG POZIVA

Predmet Javnog poziva za dodjelu potpora u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Donji Kraljevec u 2022. godini (dalje u tekstu: Javni poziv) je dodjela financijskih potpora u okviru mjera kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji u skladu s uvjetima utvrđenim u Odluci o mjerama, kriterijima i postupcima za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Donji Kraljevec (KLASA:024-02/22-02/11, URBROJ:2109-6-01-22-1, od dana 29. studenog 2022.) (dalje u tekstu: Odluka) i u ovom Javnom pozivu u cilju stambenog zbrinjavanja, demografske obnove, smanjenja iseljavanja te povećanja broja stanovnika na području Općine Donji Kraljevec.

Ukupan raspoloživi iznos sredstava koji se dodjeljuje temeljem ovog Javnog poziva iznosi 200.000,00 kn.

Mjere kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Donji Kraljevec su:

• Mjera 1 - Sufinanciranje gradnje obiteljske kuće na području Općine Donji Kraljevec, u iznosu od 20.000,00 kuna, odnosno 2.654,46 eura (fiksni tečaj konverzije 1 kn=7,53450 €) po korisniku;

• Mjera 2 - Sufinanciranje kupnje obiteljske kuće na području Općine Donji Kraljevec, u iznosu od 20.000,00 kuna, odnosno 2.654,46 eura (fiksni tečaj konverzije 1 kn=7,53450 €) po korisniku;

• Mjera 3 - Sufinanciranje obnove fasada obiteljskih kuća na području Općine Donji Kraljevec, u visini od 10% ukupnih troškova a najviše u iznosu od 15.000,00 kuna, odnosno 1.990,84 eura (fiksni tečaj konverzije 1 kn=7,53450 €) po korisniku;

• Mjera 4 - Sufinanciranje rekonstrukcije obiteljskih kuća na području Općine Donji Kraljevec, u visini od 10% ukupnih troškova a najviše u iznosu od 15.000,00 kuna, odnosno 1.990,84 eura (fiksni tečaj konverzije 1 kn=7,53450 €) po korisniku.

II. PRIHVATLJIVI PODNOSITELJI ZAHTJEVA I KORISNICI MJERA

Korisnici mjera su mlade obitelji pod uvjetom da u svom vlasništvu nemaju drugi stan, obiteljsku kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje, da istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, odnosno da im nekretnina koju grade, kupljena nekretnina, nekretnina kojoj obnavljaju fasadu ili ju rekonstruiraju predstavlja prvu nekretninu za stanovanje na području Općine Donji Kraljevec.

Prihvatljivi Korisnici mjera su fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske kao i strani državljani i osobe bez državljanstva te fizičke osobe koje imaju namjeru trajnog nastanjenja na području Općine Donji Kraljevec s ciljem rješavanja svojeg stambenog pitanja gradnjom odnosno kupnjom obiteljske kuće, obnovom fasade ili rekonstrukcijom obiteljske kuće na području Općine Donji Kraljevec.

Samci su prihvatljivi korisnici mjera iz ovog Javnog poziva.

Mladom obitelji smatra se podnositelj zahtjeva zajedno sa svojim bračnim ili izvanbračnim partnerom i djecom, ako ih imaju, pod uvjetom da barem jedan od bračnih ili izvanbračnih partnera nije stariji od 45 godina na dan raspisivanja javnog poziva, te da svoje stambeno pitanje rješavaju prvi put gradnjom/kupnjom ili obnovom fasade te rekonstrukcijom vlastitog stambenog objekta.

Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.

Izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

Mladom obitelji smatra se i jednoroditeljska obitelj i samohrani roditelj.

Jednoroditeljska obitelj je obitelj koju čine dijete odnosno djeca i jedan roditelj.

Samohrani roditelj je roditelj koji sam skrbi za svoje dijete i uzdržava ga.

III. POSTUPAK I ROK PODNOŠENJA ZAHTJEVA

Zahtjevi za dodjelu potpora podnose se na propisanim obrascima s pripadajućom popratnom dokumentacijom sukladno Uputama za podnositelje zahtjeva za svaku mjeru pojedinačno koje čine sastavni dio ovog Javnog poziva te su objavljene na mrežnoj stranici Općine Donji Kraljevec https://www.donjikraljevec.hr/

Zahtjevi za dodjelu potpora mogu se podnijeti od dana objave ovog Javnog poziva u listu „Međimurske novine“. Javni poziv objavit će se isti dan i na mrežnoj stranici Općine Donji Kraljevec https:// www.donjikraljevec.hr/ te oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec. Zahtjev se smatra pravodobnim ako je zaprimljen na adresi Općine Donji Kraljevec najkasnije do 20. prosinca 2022. do 15:00 sati.

Zahtjev za dodjelu potpora s popratnom dokumentacijom dostavlja se preporučenom pošiljkom ili osobno na adresu:

Općina Donji Kraljevec Kolodvorska 52D 40 320 Donji Kraljevec s oznakom - „Javni poziv - dodjela potpora za rješavanje stambenog pitanja, Mjera xx (upisati broj mjere) - ne otvarati“

te podacima o podnositelju zahtjeva na prednjoj strani ili poleđini omotnice:

<Ime i prezime te adresa Podnositelja zahtjeva> Nepotpuni i nepravodobno podneseni zahtjevi neće se razmatrati.

Podnositelj zahtjeva može podnijeti zahtjev za dodjelu potpora po ovom Javnom pozivu samo za jednu mjeru. Potpore koje se dodjeljuju temeljem ovog Javnog poziva jednokratne su po korisniku i kućanstvu/stambenom objektu i ne mogu se kombinirati s drugim mjerama.

Korisnici koji su tijekom prijašnjih godina ostvarili potpore iz Odluke o mjerama potpora za uređenje nekretnina na području Općine Donji Kraljevec te Odluke o mjerama, kriterijima i postupcima za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Donji Kraljevec ne smatraju se prihvatljivim podnositeljima zahtjeva za dodjelu potpora unutar ovog Javnog poziva.

Sve ostale informacije o postupku podnošenja zahtjeva za svaku pojedinu mjeru nalaze se u Uputama za podnositelje zahtjeva objavljenim na mrežnoj stranici Općine Donji Kraljevec https:// www.donjikraljevec.hr/

IV. POSTUPAK DODJELE POTPORA

Potpore po ovom Javnom pozivu dodjeljuju se sukladno postupku i kriterijima propisanim Odlukom.

U slučaju da nema dovoljno planiranih i osiguranih proračunskih sredstava za odobrenje svih u roku pristiglih zahtjeva koji udovoljavaju uvjetima Javnog poziva, Općina Donji Kraljevec pridržava pravo proporcionalnog smanjenja iznosa dodjele potpore po mjerama po korisniku.

Pravo na potporu ne može ostvariti podnositelj zahtjeva za kojeg Povjerenstvo u postupku pregleda zahtjeva ustanovi da ima otvorene dospjele obveze prema Općini Donji Kraljevec.

Nepotpuni i nepravodobno podneseni zahtjevi neće se razmatrati. Nakon provedenog postupka pregleda pristiglih zahtjeva, podnositelji zahtjeva bit će obaviješteni o rezultatima istog dostavom Odluke o dodjeli potpore odnosno Odluke o odbijanju zahtjeva u roku od 8 dana od dana donošenja iste.

Rezultati Javnog poziva bit će objavljeni na mrežnoj stranici Općine Donji Kraljevec https://www.donjikraljevec.hr/ u roku od 8 dana od dana donošenja Odluka o dodjeli potpore ili Odluke o odbijanju zahtjeva.

Isplata dodijeljenih potpora izvršit će se do kraja 2022. godine.

V. ZAVRŠNE ODREDBE

Korisnik mjere i članovi njegovog zajedničkog kućanstva ako nemaju prijavljeno prebivalište na adresi obiteljske kuće za čiju su gradnju/kupnju dodijeljene potpore dužni su prijaviti prebivalište u rokovima propisanim Odlukom te zadržati prebivalište na navedenoj adresi najmanje 10 godina od dana sklapanja ugovora o dodjeli potpore ili od dana prijave prebivališta (ovisno koje nastupi kasnije), izuzev djece koja se po punoljetnosti osamostale ili osnuju vlastitu obitelj.

Ako korisnik mjere ostvaruje pravo na razne oblike potpore na nekretnini za koju su dodijeljene potpore po ovom Javnom pozivu i iz drugih javnih izvora, nije dopušteno dvostruko financiranje istih troškova što korisnik mjere jamči Izjavom o nepostojanju dvostrukog financiranja pod materijalnom i kaznenom odgovornošću. Dvostruko financiranje podrazumijeva financiranje istih troškova iz različitih izvora financiranja.

Korisnik mjere dužan je Općini Donji Kraljevec dokazati namjensko korištenje dodijeljenih sredstava uvidom u dokumentaciju za pravdanje utrošenih sredstava te omogućiti očevid sufinancirane nekretnine.

Općina Donji Kraljevec zadržava pravo provjere i uvida na terenu prije odobravanja mjere i 10 godina nakon sklapanja Ugovora o dodjeli potpore ili prijave prebivališta za sve članove obitelji korisnika mjere na adresi nekretnine za koju je dobivena potpora (ovisno koje nastupi kasnije) odnosno do dana ispunjenja ugovornih obveza.

Kao garanciju za ispunjenje uvjeta propisanih Javnim pozivom, Korisnik mjere dužan je prije sklapanja ugovora o dodjeli potpore dostaviti Općini Donji Kraljevec instrument osiguranja u obliku bjanko zadužnice ovjerene od strane javnog bilježnika na iznos koji pokriva iznos odobrene potpore.

Općina Donji Kraljevec će aktivirati instrument osiguranja u slučaju kršenja ugovornih odredbi a kad korisnik mjere ne vrati dodijeljeni iznos potpore najkasnije u roku od 90 dana nakon što nastane neispunjenje: kad korisnik mjere otuđi nekretninu koja čini predmet zahtjeva u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora o dodjeli financijskih sredstava;

• kad korisnik mjere i članovi njegovog zajedničkog kućanstva ne prijave prebivalište na području Općine Donji Kraljevec u rokovima te pod uvjetima propisanim Odlukom;

• kad korisnik mjere i članovi njegovog zajedničkog kućanstva promijene prebivalište u periodu do 10 godina od dana sklapanja Ugovora o dodjeli potpore ili od dana prijave prebivališta, izuzev djece koja se po punoljetnosti osamostale ili osnuju vlastitu obitelj;

• ako se utvrdi da korisnik mjere nije priložio vjerodostojnu dokumentaciju ili da prijavljeno stanje u zahtjevu ne odgovara stvarnom stanju;

• da je korisnik mjere sredstva koristio nenamjenski;

• dvostrukog financiranja istih troškova.

U slučaju povrata potpore vraća se dodijeljeni iznos potpore uvećan za zakonske zatezne kamate.

Opravdane iznimke u slučajevima produžetka roka gradnje obiteljske kuće kao i prijave prebivališta na adresama nekretnina predmeta dodijeljene potpore razmatrat će se samo u slučajevima više sile.

Općina Donji Kraljevec zadržava pravo poništenja ovog Javnog poziva te pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema podnositeljima zahtjeva glede troškova sudjelovanja.

Sve ostale informacije mogu se dobiti u Općini Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40 320 Donji Kraljevec; telefon: 040/655126 ili 040/655-613, adresa elektroničke pošte: procelnica@ donjikraljevec.hr

Načelnik: Miljenko Horvat

24. stavka 1. Odluke o mjerama, kriterijima i postupcima za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Donji Kraljevec (KLASA:024-02/22-02/11, URBROJ:2109-6-01-22-1, od dana 29. studenog 2022.) načelnik Općine Donji Kraljevec raspisuje

Kako djeda prijaviti na natječaj?

Pa i samo jedan od nabrojenih ili još više neki od nenabrojenih razloga dovoljan su povod da djeda prijavite na natječaj te svoju i njegovu priču podijelite s ostalim čitateljima.

Sudjelovanje u natječaju je jednostavno. U svojoj prijavi e-porukom u nekoliko rečenica opišite zašto je baš vaš djed najbolji.

Ne dvojite mnogo jer nije važno je li za prijavu razlog ljubav prema unucima, inspirirajuća životna priča ili neki skriveni talent ili hobi vašeg djeda.

Prijavu na natječaj s kratkom natuknicom zbog čega je vaš djed najbolji pošaljite na e-adresu redakcija@ mnovine.hr ili javite na broj telefona 323-600.

Uzor pronašla u djedu!

Sljedeća prijava na naš nagradni natječaj Moj deda je najbolji stigla nam je

iz Preloga. Unuka Rea Kalšan (18) na natječaj je prijavila svog djeda Franju Panića s kojim je provela djetinjstvo, koje je joj je ostalo u poseb-

Pjesmica o dedi Franji

Moj djed, moja podrška i snaga, a oslonac od prvoga dana.

Uz mene je oduvijek bio, samo najbolje u životu za mene je htio. Od malena me svemu dobrome i pametnome učio, a u tome se pošteno namučio.

Sa njim sam provela prve godine života, a naša je priča puna anegdota.

Mnoge smo gluposti zajedno radili, ali nikada jedan drugome nismo dosadili. Savjet dobar on za svaki problem ima, a za mene se uvijek zauzima.

Nikada me nije osuđivao, ali je šale uvijek dobacivao.

Njegovu hranu svatko voli, rijetko tko tome može da odoli.

U kuhinji majstor je pravi, a puno i u vrtu boravi.

Za svoje unuke spreman je sve napraviti, svaki kvar u kući on može popraviti. Slatko uz kavu najviše voli, a sara keksima teško odoli.

Za ženu i djecu spreman je sve dati, a njihova sreća osmijeh mu na lice vrati. Naše je živote ljubavi i srećom ispunio, u nijednom problemu nije se bunio. Ja uzor sam pronašla u njemu, mom voljenom djedu!

no lijepom sjećanju. Na naš nagradni natječaj poslala je i pjesmu posvećenu svom djedu Franji koju mu je poklonila za 63. rođendan (op. a. pjesma u okviru). U njoj navodi da je svoj uzor pronašla u djedu Franji.

S najstarijom unukom Reom posebno se povezao Nažalost, smjer ih je u životu odveo različitim putevima, pa tako unuka Rea sada živi u Zagrebu gdje je studira socijalni rad na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zbog nastavnih obveza rijetko dolazi u Međimurje, a kada dođe, onda posjeti svog djeda u Prelogu, s ostatkom obitelji i rodbine. Osim unuke Ree, djed Franjo ima još četvero unuka: Tina Panića (12), Tonku Panić (6), Tenu Panić (14) i Kaju Kalšan (15).

- Baka i ja sada živimo sami, ali u nedjelju se većinom cijela obitelj okupi. Tada se malo podružimo i porazgovaramo. Unuka Rea živjela je s nama od svoga rođenja, sve dok nisu napravili kuću i preselili se u Otok. S njom sam se jako povezao jer smo svaki dan bili zajedno, ispričao nam je djed Franjo.

Deda Franjo rodom dolazi Svetog Križa, a za sebe kaže da je mlad dečko sa šezdeset pet

godina. Djed Franjo po struci je inače kuhar te je veći dio svog radnog vijeka proveo u vojsci, gdje je radio kao kuhar. Najprije u vojarni kod nas u Čakovcu, a potom u Zagrebu. Nakon što je operirao oba kuka, od 2006. godine nalazi se u penziji.

Uzgaja povrće u vrtu

Kuhanje mu je stoga u malom prstu pa tako često kuha i za svoju obitelj. Posebno je poznat po svom vojničkom grahu koji priprema na različitim manifestacijama u Prelogu i okolici.

- Dok je Bozanić postao biskup, jedan od njegovih prvih posjeta bio je u Prelogu. Ja sam tada kuhao za 1200 ljudi. Kuhao sam i za različite udruge, za gradska događanja i ostale fešte, te za naše nogometaše. Naviknuo sam kuhati velike količine, a mali kotlići za tek nekoliko ljudi su mi smiješni, govori nam djed Franjo dodajući da sve to radi na dobrovoljnoj bazi. Osim kuhanja, svoje slobodno vrijeme voli provoditi u velikom vrtu uz obiteljsku kuću. Posebnost vrta je u tome što uzgajaju domaće povrće bez ikakvog prskanja pesticidima.

- Na vrtu imamo sve, od blitve, brokule, kar�iola, krumpira, mrkve, vugorki i paradajza do peršina. A u

Osim unuke Ree, djed Franjo ima još četvero unuka: Tina Panića (12), Tonku Panić (6), Tenu Panić (14) i Kaju Kalšan (15)

posljednjih nekoliko godina u svoje smo obroke unijeli puno zelenila, ističe djed Franjo, koji kao najljepše životne događaje navodi rođenje svojih unuka.

Navedite ime, prezime i adresu svoga dede te ostavite broj svog mobitela ili telefona da bismo vas mogli povratno kontaktirati. Prijave na naš novi nagradni natječaj primamo do 30. studenog.

Jedini uvjet koji mora biti ispunjen je da osoba koju prijavljujete na nagradni natječaj živi na području Međimurske županije.

Naravno, to nije sve, pripremili smo i bogat nagradni fond. Stoga, požurite s prijavom!

Za naše sudionike pripremili smo bogat nagradni fond. Sve kandidate koji se prijave na nagradni natječaj na završnoj svečanosti počastit ćemo zajedničkim izletom po Međimurju. Za najboljeg djeda pripremljene su još dvije nagrade. Prva je poklon-bon u Interkastu u vrijednosti od 500 kuna, a druga je poklon-bon u vrijednosti od 300 kuna u Međimurki BS.

Piše: Sanja Heric

NAGRADNI NATJEČAJ MOJ DEDA JE NAJBOLJI - FRANJO PANIĆ (65) iz Preloga

Djed Franjo proveo je veći dio svog radnog vijeka radeći u vojsci u kuhinji

NAGRADA za prvo mjesto Što osvaja najbolji deda?

Unuci Tino, Tena, Tonka, Kaja i Rea s djedom Franjom

Podijelite s nama omiljeni božićni recept za slastice i pokupite nagrade

Božićne praznike ne možemo zamisliti bez svima omiljenih blagdanskih kolača, torti i ostalih slastica. Malo tko može odoljeti onom zamamnom mirisu cimeta, čokolade, oraha, meda, vanilije i naranče tijekom pripreme kolača koji se savršeno nadopunjuju, vraćaju nas u bezbrižno djetinjstvo i stvaraju pravu blagdansku atmosferu.

Naravno, u toj blagdanskoj atmosferi nemoguće je stati samo na jednoj vrsti kolača, pa tako naše hladnjake ispunjavaju suhi božićni keksići, kremasti kolači, kolači po receptima naših baka ili pak moderne verzije starinskih kolača. U našem nagradnom natječaju Biramo najbolji božićni kolač tražimo kolače u čijoj pripremi ste najbolji i koje najradije pečete za Božić.

NAGRADNI FOND

Pošaljite nam fotogra�ije svojeg najboljeg božićnog kolača na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječajNajbolji božićni kolač.

Uz fotogra�ije kolača i sebe uz svoj kolač, pošaljite nam recept i upute za njegovu pripremu, svoje ime i prezime, mjesto odakle ste i broj telefona.

Tako da vaš kolač i vas možemo predstaviti u Međimurskim novinama. Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601.

Naš natječaj Biramo najbolji božićni kolač je otvoren do petka, 6. siječnja 2023. S radošću očekujemo vaše prijave!

Osvojite poklon-bonove od 1000 do 500 kuna

Glavni sponzor nagradnog natječaja Božićni kolači je METSS. Glavna nagrada je poklon-bon od 1000 kuna, a za drugo, treće i četvrto mjesto dijeli se poklon-bon od 500 kuna.

• 1. nagrada: poklon-bon od 1000 kuna • 2., 3. i 4. nagrada: poklon-bon od 500 kuna

TRAŽIMO NAJBOLJI

Keksi s borovnicama i bijelom čokoladom

Bijela čokolada i borovnica izvrsnu se slažu okusima, a prhko ih tijesto savršeno upotpunjuje

Piše: Aleksandra Sklepić

Keksi s borovnicama i bijelom čokoladom zanimljivi su ljubiteljima borovnica, a svojom bojom lijepo se ističu na pladnju božićnih kolača. Ti su kolači posebno dragi mlađim generacijama zbog svoje jednostavnosti, ali i neobične kombinacije voća i bijele čokolade.

Bijela čokolada i borovnica izvrsnu se slažu okusima, a prhko ih tijesto savršeno upotpunjuje.

Kako se pripremaju i što je sve potrebno za izradu tih prekrasnih keksića, doznali smo od mlade gimnazijalke Katje Premuš iz Mačkovca.

Katja je učenica 4. razreda opće gimnazije u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu.

Kolače je počela peći za vrijeme prvog lockdowna, kad zbog pandemije koronavirusa nije bilo nastave. Kreativnoj i aktivnoj učenici (tada 1. razreda srednje škole) bilo je dosadno, pa je u kolačima pronašla dobar način za razbibrigu, ali i učenje nečeg novog.

Naučila je peći brojne vrste kolača, no doznali smo da zbog brojnih obveza danas peče samo kad je potrebno (rođendani, zabave ili želja obitelji i prijatelja). Ti keksi trenutno su najdraži njenoj sestri Chiari koja zahtijeva da ih ispeče svaki put kad se vrati kući s fakulteta.

Katji pak su najdraži kolači šubare, no ne voli ih peći jer ih je potrebno sastavljati što je njoj vrlo neuredan proces. Školske obveze i vozački ispit kradu joj još više vremena, no ove keksiće preporučuje svima jer ih je uistinu lako i brzo ispeći.

Recept za kekse s borovnicama i bijelom čokoladom

Sastojci:

• 200 g brašna

• žličica praška za pecivo

• malo soli

• 152 g maslaca

• 150 g šećera

• 160 g borovnica

• 150 g bijele čokolade

Priprema:

Smrznute borovnice zagrijati na umjerenoj temperaturi i pustiti da se ohlade. Omekšali maslac dobro promiksati sa šećerom i dodati borovnice. Zatim u smjesu dodati brašno, sol i prašak za pecivo i na kraju nasjeckanu bijelu čokoladu.

Prekriti celofanom i ostaviti u hladnjaku najmanje 30 minuta. Nakon što se tijesto odmori, od njega napraviti kuglice željene veličine, staviti ih na pleh prekriven papirom za pečenje i peći u zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva 10 minuta.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najbolji božićni kolač

Što morate učiniti da se uključite u natječaj?

KATJA PREMUŠ iz Mačkovca

Katja rado peče božićne kolače kad za to ima vremena

Keksi s borovnicama posebno su dragi mlađim ljubiteljima kolača

NAJBOLJI RECEPT I UKRASE

Pošaljite nam svoje božićne ukrase i osvojite nagrade!

Otkako smo prije nekoliko godina pokrenuli natječaj Biramo najljepše božićne ukrase, uvjerili smo se da se u međimurskim domovima krije pravo bogatstvo stvaralaštva. Zato i ove godine nastavljamo naš nagradni natječaj Biramo najljepše božićne ukrase.

Ove nedjelje palimo prvu adventsku svijeću, a kako bismo stvorili blagdansku atmosferu u svojim kućama, ukrašavamo ih adventskim vijencima i aranžmanima te ostalim ukrasnim �iguricama. Kao vrhunac svih događanja pred sam Božić slijedi priprema ukrasa za božićni bor i jaslice.

Božićne gnomove poklanjam najbližima

- Sad dok je ružno i hladno razdoblje, ne mogu s unukama uživati i provoditi vrijeme vani pa sam morala izmisliti nešto kako ću animirati unučice unutar kuće, u biti, radi njih je sve počelo, na samom početku spomenula je Nada Bajkovec iz Mačkovca.

Unuke joj pomažu pri izradi dekoracija

Tako se Nadi rodila ideja za kreativnim i domišljatim dekoracijama. Kad su unuke kod nje, onda joj one pomažu pri izradi raznih rukotvorina, a kad je Nada sama, iskoristi svoju kreativu za opuštanje.

Kako kaže, kad rukama radi nešto kreativno, ne samo da ju to opušta već i stvori nešto unikatno što pokloni svojoj obitelji i prijateljima.

- Budući da mi unuke pomažu pri izradi dekoracija, hajmo reći, na mojim radionicama, nadam se da će ta kreativa prijeći i na njih jednog dana, zaključuje Nada. Kod Nade možete uistinu vidjeti cijelu kuću punu njezinih ukrasa. Od

onih manjih dimenzija pa sve do metarnih dekoracija.

Zanimljivo je kod Nade što radi i gnome od borovih i čempresovih kita te mahovine. Možemo reći da se koristi kombinacijom prirodnih i tvorničkih materijala poput tkanina, boja i sitnih plastičnih ukrasa. Inače, Nada radi u Čateksu, šiva i u slobodno vrijeme na internetu proučava razne dekoracije i ukrase. Možemo zaključiti da je uistinu kreativna i umjetnička duša.

- Posljednjih triju godina aktivno radim na rukotvorinama koje kasnije najčešće podijelim svojim najbližima.

I za muža, kad je išao u penziju, kao poklone za njegove kolege izradila sam 30 komada ukrasa.

U njezinom kreativnom radu možete pronaći razne blagdanske motive, od gnoma, malih i velikih djeda božićnjaka, razne životinjice i šarene motive raznih blagdanskih ugođaja. Ne izrađuje dekoracije

samo za Božić već i za ostale prilike. Iskusila se u raznim kreativnim poslovima i stvarno je uspješna i marljiva osoba.

Nadina najveća atrakcija je prirodni gnom izrađen od ostatka bora i drvenog postolja visine jednog metra. Jednog je ostavila na svom dvorištu, dok je ostatak gnomova podijelila obitelji i prijateljima.

I suprug Vlado ponekad zna uskočiti i pripomoći u radnoj atmosferi. On joj slaže drvena postolja na koja kasnije Nada lijepi i stavlja prirodne materijale i tkaninu.

Svojim dekoracijama usrećuje sve oko sebe

- Ja ništa od svog rada ne naplaćujem. Meni je najljepše vidjeti oduševljenje obitelji ili prijatelja kad im poklonim određenu dekoraciju, za to se živi, nadovezuje se Nada.

Pred ulazom u Čateks također je na ulazna vrata stavila jedan svoj gnom da dočara božićni ugođaj i atmosferu. Možemo zaključiti da je Nadi misija usrećiti najmilije i najbliže povodom blagdana.

Kako bi dekoriranje kuće imale što veći osobni pečat, mnogi naši čitatelji vlastoručno izrađuju božićne �igurice, kuglice, ukrase, čestitke ili pak božićne ukrase za stol i kuću, a neki od vas izrađuju i jaslice za pod bor. Zato bi zaista bilo šteta da nam ih ne pokažete i ovaj put i pohvalite se njima. Pozivamo Vas da nam i ove godine otvorite

svoje domove i pokažete što ste ove godine ili prijašnjih godina svojim rukama izradili kako bi advent i Božić u Vašem domu bilo najljepše razdoblje. Vaš trud nagradit ćemo prigodnim nagradama.

Kako sudjelovati u natječaju?

Svoje kreacije šaljite nam na e-adresu: redakcija@mnovine.hr uz napomenu u naslovu poruke: Nagradni natječaj - Biramo najbolje božićne ukrase.

Pošaljite nam nekoliko fotogra�ija svojih ukrasa, ali obvezno fotogra�irajte i sebe uz neki od vaših kreativnih radova.

Uz fotogra�ije pošaljite nam i sljedeće podatke: svoje ime i prezime, mjesto odakle ste, broj telefona, informacije o tome što radite, od čega radite ukrase i što ste sve ukrasili u svom domu, tako da možemo složiti malu priču o vama.

Prijaviti na natječaj možete se i na naš broj telefona: 040/323-601. Natječaj je otvoren do petka, 6. siječnja 2023.

NAGRADNI FOND

Osvojite poklon-bonove

od 500 i 200 kuna!

Za sudionike našeg nagradnog natječaja Biramo najbolji božićni ukras osigurali smo prigodan nagradni fond i ove godine. Tvorac najboljeg božićnog ukrasa dobit će poklon-bon od 500 kuna u Vrtlariji Vijenac. Za drugo i treće mjesto pripremili smo poklon-bonove od 200 kuna u trgovačkom centru Jana u Čakovcu.

• 1. nagrada: Poklon-bon od 500 kuna Vrtlarije Vijenac iskoristiv do lipnja 2023.

• 2. nagrada: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

• 3. nagrada: Poklon-bon od 200 kuna Trgovačkog centra Jana (BIMA)

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Biramo najljepše božićne ukrase

NADA BAJKOVEC, kreativka iz Mačkovca

Nada Bajkovec sa svojim božićnim rukotvorinama

Piše i foto: Sven Tomašić

Nada i njezina najveća dekoracija, gnom od bora

Osvojili smo pehar u nogometu

Sport je svima ipak najdraži

Izabrali smo baš ponedjeljak, 5. prosinca, kako bismo posjetili mališane pribislavečkog Vrtića Žibeki, potpuno zaboravivši da im taj dan dolazi sveti Nikola. Mališani su stoga bili iznimno uzbuđeni tim više što su za njega pripremili i prigodnu priredbu. U svoj toj zbrci i strci, onda smo se pojavili još i mi u želji da ih fotogra�iramo za novine. No, mališani su ipak sve te zadatke stoički podnijeli, posebno skupina Brojkice čiji smo bili gosti.

Vrtić polaze 72 mališana u trima dobnim skupinama: jaslička, mješovita i predškolska.

- Djeca su stvarno svestrana, ali nekako bih ipak izdvojila sport koji je svima najdraži, kaže odgojiteljica Klementina Vodušek iz Čakovca.

Vrtić se, naime, od ove školske godine uključio u projekt Loptalica koji provodi Društvo sportske rekreacije Međimurska gibalica, skraćeno Megiba.

- Svaki drugi petak dolazi nam trener Dejan Posavec i održava dječji trening, odnosno sat tjelesnog odgoja, dodaje teta Vodušek.

Kad pak je on spriječen, sat tjelesnog odgoja drže odgojiteljice. Zagrijavanje pred trening je lagana šetnja od 10-ak minuta do općinske sportske dvorane gdje se održava tjelesni. Dvoranu im je velikodušno ustupio općinski načelnik Matija Ladić jer se ona ispraznila preseljenjem osnovnoškolaca u novu školu.

Mališani su presretni tjelesnim odgojem, dvoranom i svlačionicama jer se osjećaju

Kako se prijaviti?

Prijave za natječaj primamo do 1. siječnja. Pošaljite nam ih na e-adresu marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli raditi, a niste u mogućnosti kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban

ili neobičan način. Aktivnosti možete predstaviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a dobitnika objavljujemo početkom ožujka. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

kao pravi đaci prvaci. Imaju posebne tenisice za sat te, iako ne moraju oblačiti dresove, ipak imaju na sebi sportsku odjeću. I onda kreće uvježbavanje nogometnih vještina, napucavanja na gol, driblanje i sve ostale stvari i igre loptom djevojčicama donekle nerazumljivima i neshvatljivima.

Srećom, lopti je dosta jer im je u sklopu projekta darovan cijeli set lopti kao i ostalih sportskih artikala. Djevojčice su više sklone plesu i plesnim te ritmičkim koracima. Uz nogomet i ples, još jedna grana im je vrlo interesantna, i to i djevojčicama i dječacima podjednako. Riječ je naravno o

gimnastici. Koliko pak su dječaci dobro utrenirali nogomet i nogometne vještine, govore i pehar te srebrna medalja s nedavnog 1. Međunarodnog nogometnog turnira dječjih vrtića 2022. Bila je to jedinstvena europska sportska manifestacija uz sudjelovanje 20 vrtića iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.

- Ovo je naš pehar koji čuvamo u vrtiću, a ovo je i srebrna medalja koju smo dobili, ponosno su nam pokazali mali nogometaši. Pohvalili su se i kako prate utakmice hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Kataru i po njihovim riječima,

Hrvatska će, naravno, biti prva.

Učimo i engleski jezik

U njihovom se vrtiću, osim nogometa, plesa i gimnastike, uče i slova, pjesmice, recitacije, crta se i pjeva.

- Svake srijede 12 mališana po sat vremena uči engleski jezik, pohvalila se naša sugovornica.

Puno se igra i vani, na igralištu. Naravno, taj dio boravka u vrtiću je najljepši. Uz svetog Nikolu, nestrpljivo čekaju i onaj, pravi veliki snijeg kako bi se mogli grudati i praviti snjegoviće.

DJEČJI VRTIĆ ŽIBEKI, Područni odjel Pribislavec

- Svaki drugi petak dolazi nam trener Dejan Posavec i održava dječji trening, odnosno sat tjelesnog odgoja, dodaje odgojiteljica Vodušek

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Skenirajte ovaj kod i više o natječaju pročitajte na našoj web stranici

Osvajači srebra u nogometu

Skupina Brojkice

NAGRADNI NATJEČAJ

Napiši ili nacrtaj zašto se veseliš Svetom Nikoli i Božiću i osvoji nagradu!

Dragi naši mali i veliki kreativci, dolazi nam vrijeme koje čekamo cijele godine, na vrata nam kuca sveti Nikola, a šarena svjetla i raskošni ukrasi najavljuju Božić.

Pozivamo vas i ove godine da nam šaljete svoje likovne i literarne radove na temu Božića i svetog Nikole, opišite nam ili nacrtajte kako slavite Božić u svom domu, sa svojom obitelji, ispričajte nam slikom, pjesmom ili pričom zašto se veselite svetom Nikoli i Božiću.

Radujemo se vašim radovima jer će nam oni uljepšati najljepše doba godine, doba iščekivanja Božića.

LJUBIČASTA MAŠTA

Ljubičasta boja čini čuda svoja.

Ljubičasta soba moja ljubičasti san sniva.

Ljubičasta suknja, ljubičaste hlače to je nešto što mi paše.

Ljubičasta četka, ljubičasti sprej pa mi ne treba frizer.

Ljubičasta torba ljubičaste knjige i to sa mnom u ljubičastu školu ide. Ljubičasta boja baš je boja moja.

Radove nam možete poslati e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr, poštom ili osobno donijeti na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj je otvoren od 1.12.2022. do 16.1.2023. godine. Proglašenje pobjednika bit će 20.1.2023.

• Za vas smo pripremili lijepe nagrade:

• 2 ulaznice za klizanje u Toplicama Sveti Martin

• 3 x 2 ulaznice za kino u Murskom Središću

• 3 x 2 ulaznice za kino u Prelogu

ADVENTSKI KALENDAR U OŠ MURSKO SREDIŠĆE

Učenici OŠ Mursko Središće s učiteljicom likovne kulture već tradicionalno izrađuju adventski kalendar koji svakog prosinca krasi školske hodnike. Svakog se dana otvara po jedan prozorčić i otkriva se još jedan originalan učenički rad. Poslali su nam neke od radova koji su dio tog prekrasnog kalendara.

PLAVA PJESMA

Plavo je nebo plavo je more plave su oči mame moje.

Plava zima na prozoru stoji gleda djecu i polako ih broji.

3. b,

b,

CRNA PJESMA

Crna lampa, crni ormar, crni monitor u mojoj sobi.

Crne hlače, crne čarape na crnom stolcu neuredno vise.

Crni kist, crne točKe i pika to Ana crnu sliku slika.

Ana Plevnjak, 3. b, OŠ Strahoninec Učiteljica Sanja Hozmec

Pismo svetom Nikoli

Mala Lena Vidra iz Peklenice ima 3,5 godine. Ne zna još pisati sva slova, pa joj je mama pomogla da zajedno napišu pismo svetom Nikoli. Sigurni smo da je pismo već stiglo u Nikoline ruke i da je Lena u svojim čizmicama pronašla barem nešto od darova koje je zaželjela.

“Dragi sveti Nikola, ove godine bila sam jako dobra, a tata je bio zločesti i malo dobar. Pospremala sam svoje igračke i jela kašu i rižu, pila vodu, Deda Mrazu nalijala mlijeko, spekla cookie i jedem juhu.

Molim te donesi mi bananu, kivi, kokice, knjigicu i sve.

Sveti Nikola hoću sve, knjigicu, pidžamicu, bojice, bojanku, štambiljiće kak Mila ima i pastele.

Voli te tvoja Lena”

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Veselimo se vašim radovima!

Fran Horvat,

OŠ Strahoninec Učiteljica Sanja Hozmec

Mar�n Vuri, 7. razred, OŠ Mursko Središće, Vatromet

Žana Jambrošić, 3.

OŠ Strahoninec Učiteljica Sanja Hozmec

Elena Frančić, 8. razred, OŠ Mursko Središće, Sveta Barbara

Ela Slamek, 8. razred, OŠ Mursko Središće

Mia Majsan, 7. razred, OŠ Mursko Središće

Novi kompaktni SUV iz Toyote

SUV izvedba najprodavanijeg kompakta u povijesti stigla je i na naše tržište, a nova Corolla Cross prva je Toyota koja se koristi petom generacijom Toyotina hibridnog pogonskog sustava koji donosi više snage i nižu potrošnju, te time i manje emisije štetnih plinova, a dostupna je u izvedbi s pogonom na prednje kotače ili s Toyotinim pametnim sustavom pogona na sve kotače AWD-i.

Potpuno nova Corolla

Cross obiteljski je SUV model koji će Toyoti omogućiti još snažniju prisutnost u segmentu vozila C na europskom tržištu. Corolla Cross upotpunjuje Toyota SUV obitelj – najveći asortiman SUV modela u Europi. Ona je ujedno i novi član obitelji Corolla –najprodavanijeg modela automobila na svijetu, s više od 50 milijuna prodanih primjeraka na tržištima širom svijeta u razdoblju od 55 godina i s 12 generacija modela; a zajedno s već dobro poznatim hatchback modelom, limuzinom i modelom Touring Sports pokazuje da doista postoji „corolla za svakoga”.

Model je razvijen primjenom Toyotine filozofije TNGA, izgrađen na već dokazanoj platformi GA-C i pruža sve osnovne kvalitete zbog kojih je Corolla već dugo uspješna na tržištu, a Toyota ima cilj godišnje prodati 400.000 primjeraka ovog modela i ostvariti tržišni udio od 9 % do 2025. godine.

Novi model temelji se na najnovijim saznanjima i razvojnim rješenjima koje je tvrtka Toyota ostvarila u po-

gledu hibridnih performansi, primjeni digitalnih tehnologija i općenito u pogledu sigurnosnih sustava. T-Mate za model Corolla Cross kombinacija je najnovije generacije sustava Toyota Safety Sense i drugih sustava za pomoć pri vožnji i parkiranju te aktivnu sigurnost koji, osim što vožnju čine jednostavnijom i sigurnijom, štite sve putnike u vozilu, ali i ostale sudionike u prometu u različitim situacijama.

Ovo je prvi model opremljen petom generacijom Toyotine hibridne električne tehnologije, koja jamči više snage i manju potrošnju goriva. Pogonski sklop: u ponudi su 1,8 i 2,0-litreni hibridni benzinski motori koji su posebno baždareni za bolju upravljivost europskim uvjetima vožnje, s bliskijom i prirodnijom vezom između načina na koji vozač upotrebljava gas i ubrzanja automobila. Dokazana dinamička kvaliteta platforme GA-C dodatno doprinosi većem uživanju u vožnji.

Verzija s 1,8-litrenim motorom stiže naknadno, a isporučivat će se isključivo s pogonom na prednje kotače;

dok se odmah dostupna verzija s 2,0-litrenim motorom može naručiti s Toyotinim inteligentnim pogonom na sva četiri kotača (AWD-i), koji je dodatno unaprijeđen i ima snažniji (40 DIN KS i 84 Nm) stražnji elektromotor koji se još bolje ponaša u zavojima i prilikom vučenja u stranu na podlogama s niskom razinom prianjanja.

Promjene uvedene za petu generaciju hibridnog električnog sustava uključuju komponente koje teže manje i kompaktnije su, što su kvalitete koje poboljšavaju učinkovitost u kombinaciji s povećanom izlaznom snagom, a opet omogućuju zadržavanje pouzdanosti koja je postala zaštitni znak Toyotine tehnologije. Sustav upotrebljava novu upravljačku jedinicu pogonskog sklopa (PCU) koja smanjuje razinu električnih gubitaka u sustavu (-14 % 1,8-litreni motor, -6 % 2,0-litreni motor), što pomaže pri održavanju niske razine goriva. Jedinica također radi tiše, a model AWD-i PCU ima straga, što dodatno povećava prostor i smanjuje težinu.

PCU je postavljen direktno iznad nove međuosovine, koja

je 15 % lakša od prethodne zahvaljujući upotrebi novih materijala i zahvaljujući tome što su sad dostupni novi, kompaktni pogonski motori visoke izlazne snage. Upotrebom ulja manje viskoznosti smanjuje se unutarnje trenje i dodatno poboljšava sveukupna učinkovitost.

Ukupna snaga koju sustav daje u snažnijoj inačici je 145 kW/197 KS i ista je bez obzira izaberete li izvedbu s pogonom na prednje ili na sve kotače. Maksimalna brzina ove izvedbe je 180 km/h, a za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 7,5 sekundi u izvedbi AWD-i, odnosno 7,6 sekundi u izvedbi s pogonom na prednje kotače. Pritom je prosječna potrošnja 0,5 – 5,6 litara, odnosno ispušta između 113 i 127 g CO2/km.

Nova litij-ionska hibridna baterija manja je i lakša, ali ima veću izlaznu snagu, što su kvalitete koje doprinose dinamičkim performansama automobila i smanjuju potrošnju goriva. U usporedbi s baterijom upotrijebljenom u prethodnom sustavu, težina je smanjena za 14 %, a izlazna snaga povećana za 14

PREDSTAVLJAMO: Toyota Corolla Cross Hybrid

Dizajnom i dimenzijama Corolla Cross vrlo je bliska Toyotinom najprodavanijem modelu RAV4

Panoramski krov opcija je u izvedbi Executive

Spuštanjem stražnjih sjedala prtljažniku obujma 433 litara obujam raste na 1337 litara.

Toyote

%. Toyota je optimizirala rashladni sustav baterije kako bi osigurala tiši rad i dulji vijek trajanja baterije.

Corolla Cross je duga 4460 mm, široka 1825 mm i visoka 1620 mm, dok joj je međuosovinski razmak dug 2640 mm, što su idealne dimenzije za (pre)mala parkirališna mjesta, a istovremeno se nudi dovoljno prostora za putnike, dok je za prtljagu dostupan prtljažnik obujma 433 litara, a preklapanjem stražnjih sjedala obujam mu raste na 1337 litara. Nije najveći u klasi, no bit će dovoljan i za duža putovanja. Kome treba više prostora, tu su serijski krovni nosači na koje možete lako montirati krovnu kutiju.

Na ovom modelu se po prvi put pojavljuje Toyotin novi, potpuno digitalni zaslon od 12,3 inča na ploči s instrumentima s mjeračima (u osnovnoj je opremi za sve verzije), a na kojem vozači mogu personalizirati sadržaj i izgled. Slično vrijedi i za novi sustav za multimedijalne i zabavne sadržaje Toyota Smart Connect s 12,3-inčnim dodirnim zaslonom bržeg odaziva kojim se pristupa povezanim uslugama i koji omogućuje jednostavnu integraciju pametnog telefona, a također je u osnovnoj opremi modela. Tu je i bežični punjač za mobitel, niz praktičnih pretinaca kao i USB priključci sprijeda i straga.

Najnovije razvojne promjene sustava Toyota Safety Sense donose značajna poboljšanja brojnih značajki sustava za detektiranje nezgode, a dodane su i nove funkcije koje poboljšavaju sigurnost i pružaju dodatnu razinu bezbrižnosti. Uz pogodnost bežičnog ažuriranja, softver se sad može automatski nadograđivati, više ne morate automobilom ići u neki servisni centar. Corolla Cross jedan je od prvih modela koji imaju prilagođenu prednju kameru i rad koji pokriva puno šire područje ispred automobila, s povećanim dosegom lijevo/desno i gore/dolje. Udaljenost detekcije sprijeda udvostručena je u odnosu na prethodni hardver. Također

se ranije detektiraju objekti u blizini automobila, a povećan je i raspon potencijalnih opasnosti koje sustav raspoznaje, uključujući motocikle i razne objekte uz cestu.

Zahvaljujući ovoj poboljšanoj sposobnosti detekcije sustav za zaštitu prije sudara (PCS) učinkovit je i u situacijama s gušćim prometom, a može detektirati i potencijalne frontalne sudare. Sustav za dodatnu zaštitu i predviđanje potencijalnih sudara na raskršću sada može detektirati vozila koja vam dolaze u susret u dvjema prometnim trakama, kao i bicikliste i vozila koja vam dolaze s boka.

Novi model dolazi u trima paketima opreme – Luna,

Style i Executive, s time da početni paket Luna nije dostupan na izvedbi s pogonom na sve kotače. Već osnovni paket Luna donosi paket Toyota Safety Sense, prednja svjetla Bi-LED, 17-inčne aluminijske naplatke, automatski dvozonski klima-uređaj, naslon za ruke sprijeda i drugu opremu, a može se dobiti po cijeni od 267.700 kuna (35.529,90 eur), dok je najpovoljnija izvedba s pogonom na sve kotače 310.508 kuna (41.211,50 eur), a koja serijski donosi i 18-inčne aluminijske naplatke, krovne nosače, grijana prednja sjedala i upravljač, automatsko otključavanje vozila, senzore za parking, sustav za nadzor mrtvog kuta i drugu opremu.

Unutrašnjost se temelji na limuzinskoj izvedbi Corolle s velikim zaslonom infotainmenta

Corolla Cross je sa 4,46 metra smjestila se između C-HR-a (4,39 metara) i RAV4 (4,60 metra)

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 9. do 15. prosinca 2022.

P 9 Abel, Valerija, Zdravka, Radmila

S 10 Gospa Loretska, Julija, Loreta, Judita

N 11 3. Ned. Došašća Nedjelja Caritasa, Oton iz Pule

P 12 BDM Guadalupska, Špiro; Klanjanje Sv. Juraj na Bregu

U 13 Sv. Lucija, Jasna, Svjetlana, Otilija; Klanjanje Mursko Središće

S 14 Ivan od Križa, Krševan, Fortunat

Č 15 Bl. Drinske mučenice, Darija, Viktorija

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 10. prosinca

dr. Karmela Matjan –Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286

dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

dr. Jana Vrbanec I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec

dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Macinec dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 08:00 sati do 18:00 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Katja Kozarić, Kći Sare i Petra

Liam Belić, Sin Sare i Davora

Neo Stanko, Sin Anje i Davora

Paula Mihoci, Kći Kateryne i Saše

Sven Padavić, Sin Mateje i Ivana

Lukas Kalanjoš, Sin Sanje i Dalibora

Benjamin Oršoš, Sin Radmile i Marka

Adelina Laljek, Kći Ivane i Miroslava

Tesa Oršoš, Kći Merime i Olivera

Donna Jasna Zemljić, Kći Sanje

Irina Lajtman, Kći Gabrijele i Alena

Nikša Patafta, Sin Saše i Nikole

Meri Vrbanec, Kći Antonele i Maria

VJENČANI:

Dekanovec:

Ana Mutvar i Martin Horvat

UMRLI

Čakovec:

Marijan Čuček R. 1959.

Sidonija Car R. Burek-Svetec R. 1941.

Zdravko Sitar R. 1970.

Branislavka Janjetović-Tot R. Janjetović R. 1971.

Rozina Gavez R. 1947.

Vinko Vinković R. 1944.

Mirko Štiberc R. 1944.

Ana Habijan R. 1932.

Dragutin Novak R. 1925.

Josip Kramar R. 1959.

Božidar Tkalec R. 1965.

Julijana Kolac R. Plevnjak R. 1932.

Nada Mlinarec R. Ribić R.1950.

Nada Rohak R. Levnaić R. 1923.

Elizabeta Potočnjak R. Kozar R. 1937.

Katarina Vidović R. Krištofić R. 1948.

Dubravko Gattin R. 1948.

Marija Marić R. 1927.

Dekanovec:

Slavko Jambrošić R. 1952. Kata Tot R. Mezga R. 1946.

Mala Subotica: Đuro Kovačić R. 1944. Helena Novak R. Golob R. 1947.

Mursko Središće: Mijo Šardi R. 1940.

Darinka Rebernik R. Krajačić R. 1966.

Josip Tarandek R. 1956.

Terezija Mikolaj R. Ratajec R. 1938.

Nedelišće: Slavko Trajbar R. 1956.

Prelog: Andrija Bašnec R. 1951.

Doroteja Zrna R. Gosarić R. 1931.

Berta Kalšan R. Pospišil R. 1940.

Štrigova: Slavica Šprah R. Igrec R. 1949.

Ljubica Bahlen R. Keleminović R. 1937.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe! Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec tel. 040 396 800

CZSS Čakovec tel. 040 391 920

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr tel. 040 314 969

FINA Čakovec tel. 040 371 000 ŽUC tel. 040 396 294

Gradovi i općine

Grad Čakovec tel. 040 314 920

Grad Mursko Središće tel. 040 370 771

Grad Prelog tel. 040 645 301

Općina Belica tel. 040 845 402

Općina Dekanovec tel. 040 849 488

Općina Domašinec tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec tel. 040 615 105

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007 Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec tel. 040 371 200 Matični ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370 ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Općina Goričan tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec tel. 040 899 117

Općina Kotoriba tel. 040 682 265

Općina Mala Subotica tel. 040 631 700

Općina Nedelišće tel. 040 821 107

Općina Orehovica tel. 040 635 275

Općina Podturen tel. 040 847 260

Općina Pribislavec tel. 040 360 211

Općina Selnica tel. 040 861 344

Općina Strahoninec tel. 040 333 088

Općina Sveta Marija tel. 040 660 001

Općina Sveti Juraj na Bregu tel. 040 855 305

Općina Sveti Martin na Muri tel. 040 868 231

Općina Šenkovec tel. 040 343 250

Općina Štrigova tel. 040 851 039

Općina Vratišinec tel. 040 866 966

komercijala@medjimurje-plin.hr

040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj RADOVAN FRANKOVIĆ 11.12.1994. - 11.12.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

ZAHVALA

Povodom gubitka našeg dragog i voljenog supruga, tate i djeda Dubravka Gattina preminulog dana 25. studenog u 75. godini života

POSLJEDNJI POZDRAV

“Dobrom duhu Azila”

Krunoslavu Šavori

od prijatelja koji su ga voljeli

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj NENAD ZOROJA 10.12.1991. - 10.12.2022.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije hrvatski branitelj SINIŠA KRALJIĆ 15.12.1998. - 15.12.2022.

IN MEMORIAM

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Šarić rođ. Lončarić

iz Čakovca preminula 1. prosinca u 73. godini života

Stjepan Oršuš

iz Orehovice preminuo 1. prosinca u 57. godini života

Marija Marić iz Čakovca preminula 1. prosinca u 96. godini života

Bojan Magdalenić

iz Goričana preminuo 7. prosinca u 52. godini života

Dora Lukša iz Donjeg Vidovca preminula u 83. godini života

Ljubica Friščić iz Donjeg Vidovca preminula u 98. godini života

Monika Medved iz Donje Dubrave preminula u 93. godini života

Vlahek Ana iz Turčišća preminula u 87. godini života

Ružica Pilipović iz Prelog preminula u 64. godini života

Franjo Lesinger iz Trnovca preminuo u 95. godini života

Branko Žerjav iz Slakovca preminuo u 66. godini života

64. Mesnica ROGINA 1 obrt, Varaždin, A. Šenoe 12, traži m/ž mesara - prodavača suhomesnatih proizvoda na neodređeno, javiti se na mob. 098 183 6669 ili na email: mesnica.rogina@gmail.com do 29.12.

65. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, traži m/ž glodača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili mob. 095/133-7007 ili pismena zamolba na email: info@metal-dekor.hr do 16.12.

66. Međimurske vode d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vodoinstalatera II grupe i m/ž asfaltera II na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: voda@ medjimurske-vode.hr do 12.12.

67. MDS d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž montera metalnih konstrukcija na određeno, javiti se na mob. 099/3711-521 do 15.12.

68. MIKLOŠKA d.o.o., Prelog, Zrinskih 34, traži 4 m/ž podopolagača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/918-5083 ili na email: info@mikloska. hr do 30.12.

69. MOHARIĆ COMMERCE d.o.o., Čakovečka 119, Nedelišće, traži m/ž konobara za rad u Caffe baru Ferrari u Nedelišću, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-599 ili na email: moharic.commerce@gmail. com do 31.12.

70. MOLNAR MONT d.o.o., Šenkovec, traži m/ž instalatera grijanja i klimatizacije na određeno, javiti se na email: kmolnar1218@gmail.com do 31.12.

71. Montaža Ružman d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž radnika na montaži - stolara za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javiti se na mob: 095/547-6728 ili emailom: montaza. ruzman@gmail.com do 23.12.

72. MULTI-ING d.o.o., traži 4 m/ž montera za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 099/6655-006 ili na email: multi. ing.hr@gmail.com do 31.12.

73. NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o., Čakovec, B. J. Jelačića 59, traži 2 m/ž skladišna radnika na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: marija.babic-mesaric@ ntl.hr do 24.12.

74. NARANĐA TRANSPORT d.o.o, Prvomajska 14, Hodošan, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 do 23.12.

75. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80b, D. Kraljevec, traži 5 m/ž bravara, 5 m/ž zavarivača, 2 m/ž kranista, 3 m/ž lakirera i 3 m/ž smjenovođe, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-331 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 12.12.

76. NUMBER ONE d.o.o., Donji Mihaljevec, Čakovečka 42, traži m/ž konobara za mjesto rada Village bar na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/660-246 ili na mob. 098/186-3044 do 31.12.

77. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 2 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 776 203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 31.12.

78. O TELEKOMUNIKACIJE d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehničara za telekomunikacijske mreže na određeno, javiti se na email: info@otelekomunikacije.hr do 16.12.

79. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@ gmail.com do 31.12.

80. PAVLIC-ASFALT–BETON d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž automehaničara i 1 m/ž operatera na betonari - asfaltnoj bazi na neodređeno, javiti se na tel. 040/655525 ili na mob. 091/6655-508 do 23.12.

81. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži m/ž prodavača u mesnici za Prelog, 2 m/ž radnika ili mesara u preradi i pakiranju mesa i 5 m/ž radnika u klaonici peradi za Donji Pustakovec, m/ž prodavače svježeg mesa pilića za Zagreb i Ivanec, m/ž vozača B kat. i 2 m/ž vozača C kat. za Donji Pustakovec na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 31.12.

82. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž prodavača i m/ž skladišno - transportnog radnika za mjesto rada Prelog (rok prijave 16.12.) te m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa (rok prijave 31.12.) na određeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr

83.

PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž tokara (klasični), 2 m/ž tokara, m/ž savijača, 3 m/ž bravara, 3 m/ž pomoćnog bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396553 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ primabiro.hr do 6.1.

84.

Prima namještaj d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera - dostavljača namještaja i m/ž prodajnog savjetnika na određeno, javiti se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr do 11.12.

85.

PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, Čakovec, traži m/ž skladištara na određeno vrijeme, javiti se osobno ili pismena zamolba na adresu ili na email: damir@printex.hr do 31.12.

86.

PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc glodača na neodređeno, javiti se na mob. 099/676-2864 ili ili na email: prometal.ck@ gmail.com do 31.12.

87.

PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika u skladištu na neodređeno, javiti se na tel. 040/630-100 ili na email: office@p-pg.hr do 23.12.

88. POLYCAN AEROSOLS d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan, traži 1 m/ž voditelja proizvodnje i 1 m/ž mehaničara / mehatroničara / strojobravara, javiti se na email: job@ polycan.eu ili adresu do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

89. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra Čakovec, traži m/ž višeg stručnog suradnika za administrativne djelatnosti na određeno, javiti se emailom: ravnatelj@metalskajezgra.hr do 11.12.

90. REINOX d.o.o., Brezje 81a, Lopatinec, traži m/ž poslovođu na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/426-419 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox. hr do 20.12.

91. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o., Prelog, Glavna 45, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/192-5939 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: luka@whis.hr do 15.12.

92. SERVUS d.o.o., dr. I. Novaka 32a, Čakovec, traži m/ž tehničara za mehatroniku - elektromehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-167 ili na mob. 095/9060-585 ili na email: silvija@ servus.hr do 29.12.

93. SMRTIĆ OPREMA STOLARIJA vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11, traži m/ž stolara i m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se na mob. 098/980-6580 do 17.12.

94. Smith trgovina d.o.o., Čakovec, traži m/ž ekonomistu - komercijalistu na određeno, javiti se na email: smith.trgovina@gmail. com do 31.12.

95. Spar Hrvatska d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na odjelu delikatesa, m/ž mesara i m/ž prodavača - blagajnika na neodređeno, javiti se na email: posao@spar.hr do 14.12.

96. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i 1 m/ž krojača, javiti se na tel. 040/858170 do 10.12.; više info na: www.hzz.hr

97. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C + E kat, na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans. hr do 31.12.

100. TE-PRO d.o.o., Gospodarska 7, Vrhovljan, traži 5 m/ž zavarivača, 5 m/ž glodača i 5 m/ž tokara na neodređeno, javiti se na tel. 040/500-831 ili na email: office@ te-pro.net do 31.12.; više info na: www.hzz.hr

TEHNODOM d.o.o., Trg Republike 2, D. Dubrava, traži m/ž prodavača tehničke robe na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/631-176 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dstefic3@gmail. com do 15.12.

98.

99. TEKELI PROJEKT - INŽENJERING d.o.o., Mursko Središće, M. Kovača 88, traži 4 m/ž pkv/kv zidara, 4 m/ž pkv/kv tesara, 2 m/ž građ. radnika i 1 m/ž automehaničara, javiti se na tel. 040/543-130 ili 098/240-181 ili 098/240-181 ili na email: tekeli@ck.t-com. hr do 20.1.; više info na: www.hzz.hr

101. TERMO-KLIMA d.o.o., Nedelišće, Gospodarska 3, traži 3 m/ž radnika na sklapanju opreme na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/917-5940 ili na email: info@termo-klima.hr do 31.12.

102. TOPLICE SVETI MARTIN d.o.o., Izvorska 3, traže 3 m/ž sobara na određeno, javiti se na mob: 099/5340-673 ili na email: posao@termesvetimartin.com do 3.12.

103. TOROID-ENERGIJA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž elektromehaničara i m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: toroid@toroid.hr do 28.02.

104. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59 D, traži 5 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, m/ž disponenta i m/ž djelatnika za održavanje strojeva na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob: 091/352-7030 do 16.12.

105. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesto rada Donji Vidovec, Hodošan, Gardinovec, Palinovec, Čakovec, Savska Ves, Orehovica, Sivica, Podturen, Domašinec, Celine, Šenkovec, Podbrest, Križovec, Štrukovec, Novo Selo Rok, Ivanovec, Šandorovec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana. bujan@trgovina-krk.hr do 10.12.

106. Udruga osoba oboljelih od ALS-a i drugih rijetkih bolesti NEURON, Lopati-

nec, traži m/ž osobnog asistenta - njegovatelja na određeno (20 sati tjedno), javiti se na mbo. 091/542-1068 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: vesna. neuron@gmail.com ili putem linka na stranici: www.udruga-neuron.hr do 30.12.

107. UNION d.d., Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž sobara - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara za radno mjesto Hotel park na neodređeno, javiti se osobno ili na tel. 040/311255 ili na email: uprava.hotelpark@gmail. com do 31.12.

108. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara za rad u Caffe baru Čapa na neodređeno (1 na puno radno vrijeme, 1 na pola radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 21.12.

109. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ŽIVKOVIĆ, Čakovec, Zavnoh-a 45, traži m/ž medicinsku sestru i m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/310-329 ili na mob. 098/463525 do 31.12.

110. VALMAT d.o.o., Vrhovljan, traži m/ž prodavača naftnih derivata za mjesto rada Vrhovljan i m/ž konobara za mjesto rada Sveti Martin na Muri na neodređeno, javiti se na mob. 098/259-865 do 24.12.

111. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži m/ž vozača motornog vozila C+E kat i 5 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob. 095/1123-469 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 16.12.

snijeg KW bojler nova drkn); nodim. nekorištene različite vodu. kompenza858rudva podnicom i opterećenja, noćni (bidermajer, (kristaljera), (orpianino iz restauratelefon: sudopera, pipom el. (200 madracem(700 Tel. nevočekičar sprava tel.

Mali OGLASNIK

putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec POŠALJI besplatni mali oglas 0 -

MOTORNA VOZILA

TOMOSE MOPEDE SVIH VRSTA KUPUJEM!! Sa i bez papira - isplata odmah, info na mob. 098 9656 624

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan. Klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena 9.800 eura. Upit na broj: 091 561 57 93.

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM stare aute, motore, može i oštećeno ili neispravno, isplata odmah, mob 098 9656 624

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop (4 kom) dim 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/7613467

PRODAJEM ČETIRI ZIMSKE GUME dim. 165/70 R14 za 400 kuna. SMS na mob. 099/744-7710

KUPUJEM AUTO - ispravan, neispravan, karamboliran, stariji ili noviji. Ponude na tel. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

STIHL trimer za travu, motorna motika i nož za grmlje, prsluk za nošenje, prodajem 3000 kuna. Novi ZagrebUtrina, mob 091/9240-293

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, N.S. Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice.

Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

SADNICE crvenog ribizla i malina po 15 kn/kom, crni bijeli ribizl, jostu, tayjberi, goji, kupine po 20 kn/kom. Šaljem poštom, Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 950 kn. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 1,50-2,00 kn, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/808-7586

REZAČ GRANA s rezervnom vodilicom i lancem, malo korišten, prodajem za 1200 kn. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Prodajem obiteljski grob sa spomenikom u selu Sveta Marija. Grob A-47-1. Cijena 4.000 kn. Kontakt broj 091/546-7841

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (2000 kn), el. bojler Ariston od 80 lit. (250 kn); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (1800 kn); novi crni uredski stol (500 kn); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (1500 kn); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Dvije mace sestrice bile su bačene u polje. Izliječene su i oporavljene. Imaju oko 6.mj. i traže svoj dom. Kontakt: 095/5520-266

PEPPIE

je još jedna divna duša u našem skloništu. Dobra, draga, umjerena, nježna, opuštena. Voli pažnju i maženje, poslušna, super na uzici, slaže se s drugim psima. Jednostavno predivnog karaktera. A onda još ima i ova simpatična uheka.. Pa kako da se ne zaljubiš? Rođena je u travnju 2018. godine, visoka oko 55 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

POSAO

TRAŽIM POSAO PRODAVAČA na adventu u Čakovcu. Ponude na mobitel 091/529-3929

POZNANSTVA

DEČKO (48g) traži žensku osobu za vezu, info na mob 095/731-3513

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g., za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, kune, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

KUPUJEM stripove, Nintendo, Gameboy i Sega igre te konzole. info na mob. 098 92 190 92

PRODAJEM rabljena sobna vrata dim. 200x85 cm (5 kom), cijena 80 kn/kom, te sobu s bračnim krevetom dim. 200 x 160 cm (za 700 kn). Info na mob. 091/396-2700

PRODAJE SE NOVA KVAKA za pvc vrata,Almar Handles, nekorištena, made in Italy, širina štitnika 35 mm, dužina štitnika 230 mm, plaćena 129 kn na sniženju, cijena sada 100 kn, info na mob: 091/761-3467

• inženjere strojarstva, metalurgije (VSS, VŠS)

• inženjere ostalih srodnih tehničkih struka

• CNC operatere, strojarske tehničare, mehatroničare, robotičare

• električare, elektrotehničare, mehaničare, bravare, strojobravare, tokare, kovinotokare

Objavljujemo oglas za sljedeća radna mjesta:

• TRANSPORTNI RADNIK (m/ž)

• TEHNOLOG (m/ž)

• OPERATER NA ĆELIJI ZA LIJEVANJE (m/ž)

• OPERATER U STROJNOJ OBRADI (m/ž)

• CNC PROGRAMER/OPERATER (m/ž)

• ALATNIČAR (m/ž)

• RADNIK NA ODRŽAVANJU (ELEKTRO) (m/ž)

OD KANDIDATA OČEKUJEMO:

• odgovarajuće obrazovanje

• rad u jednoj ili više smjena (ovisno o radnom mjestu)

• preciznost i motiviranost za rad

• točnost, savjesnost i samostalnost u radu

NUDIMO VAM:

• dinamičan, samostalan i fleksibilan rad

• mogućnost osobnog i stručnog razvoja

• naknada za topli obrok i troškovi prijevoza plaćeni u potpunosti

• mogućnost 6-mjesečne edukacije i rada u LTH Castings Ljubljana

Molbe sa životopisom primaju se na e-mail adresu info.alucast@lthcastings.com ili na adresu firme: Republike Austrije 3, 40000 Čakovec

49 Oglasnik Tarot

odgovaraju na Vaša pitanja!

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJE SE potpuno moderno namješteni stan u Čakovcu, na Vojnim vrtovima, pogodno za obitelj. Cijena najma 550 eura. Stan se nalazi u prizemlju kuće, površina 138 kvadrata, dva natkrivena parkirna mjesta, uređeno dvorište sa sjenicom za 6 osoba. Sve informacije na telefon 095 5868 001 između 19 i 20 sati.

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM poslovno-stambeni objekt od 330m2 u Čakovcu, bivša pizzeria Porto, zajedno ili pojedinačno, moguće za razne djelatnosti. Tel: 0043 699 81 923 923

PRODAJEMO k.č. 2250/2 k.o. Šenkovec NOVI GOJ POSJEDOVNI LIST 901 1649 m2, širina 5.48 m. Cijena 37.500,00 kuna. upitati na tel: 098/911-5452 ili 098/168-5574.

ŽIVOTINJE

PRODAJEM MLADE PAPIGE tigrice i fišere. Tel: 098/944-3339

RAZNO

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic sa brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE: nova perilica rublja Beko 5 kg (nekorištena), dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, razne fotelje te antikviteti: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Sve informacije na telefon: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098-91-58-640

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/888-888,18+

Čakovec.

PRECIZNO UZ POMOĆ TAROTA DAJE ODGOVORE NA SVA PITANJA SMJERNICE ZA LJUBAV, FINANCIJE, ZDRAVLJE UZ POMOĆ ANĐEOSKIH KARATA POSEBNI RITUALI UZ SVIJEĆE ZA USPJEH I MIR

Zbog proširenja proizvodnih pogona i rasta opsega poslovanja LTH Alucast d.o.o.

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Digitalni autizam Prekomjerno opijanje

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Dijete ne može naučiti komunicirati uz ekran jer ekran se ne usklađuje s djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa se s vremenom dječji mozak uvježba za isključivanje.

Sve češće mi na psihološku procjenu dolaze mala djeca koja ne komuniciraju ili to čine neprimjereno dobi, koja ne govore ili im je jezično-govorni razvoj u kašnjenju, koja govore engleskim jezikom, kojima su igra i ideacija nerazvijene, nisu razvila združenu pažnju i sl. Zvuče i izgledaju kao da se radi o poremećaju iz spektra autizma, ali ipak, vidljivo je da se ne radi o autizmu. Detaljnijim razgovorom s roditeljima nalazimo zajednički nazivnik, a to je prekomjerno izlaganje ekranima odmalena, često već u dojenačkoj dobi. Kada roditelji to shvate, očajni su i krive sebe za djetetovo stanje. Ono što je u tom trenutku bitno jest da se ekrani postupno ukinu (nikako ne naglo da se izbjegnu apstinencijska nepoželjna ponašanja) i da dijete i roditelji dobiju adekvatnu stručnu pomoć, terapiju i savjetovanje. Kako je moguće da se to dogodi? Ekrani nude podražaje koji su vrlo privlačni svakome, pogotovo djeci. Živahno je, šareno i dinamično, što je djeci interesantno jer imaju kratku pažnju i potrebne su česte promjene da bi ona bila zadržana. I u čemu je problem? Dijete uvježbava ono čemu je izloženo. Ako je dijete u ranoj životnoj dobi izloženo ekranima, ono uvježbava komunicirati s ekranima. U prvim kontaktima s ekranom, dijete pokušava uspostaviti komunikaciju sa sadržajem u njemu. Budući da to što je na ekranu djetetu ne uzvraća, ono se počinje zatvarati u sebe jer ne dobiva odgovor na pokušaj komunikacije. Dijete ne može naučiti komunicirati uz ekran, jer ekran se ne usklađuje s djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa se s vremenom dječji mozak uvježba za isključivanje. To je ono što zovemo digitalni autizam. Dijete ne gleda i ne doživljava drugu djecu i osobe, povlači se u sebe, ne obraća pažnju na naš govor upućen njemu, na osobe u svojoj blizini. Osim što je mozak djeteta gledanjem ekrana jednosmjerno stimuliran u tom ranom životnom

periodu, druga je šteta da svi ostali centri nisu stimulirani. I, eto, zdravo dijete, bez neuroloških oštećenja, ne razvija se u skladu s dobi.

Zdravi neuroni su tek materijal koji se može iskoristiti za uredan kognitivni razvoj, ali neće sam od sebe, nužna je stimulacija iz okoline. Prve tri godine života ključne su za razvoj mozga koji se razvija brže od bilo kojeg drugog organa. Tijekom ovog perioda, dječji mozak je osjetljiviji na pozitivne utjecaje, ali i ranjiviji na negativne utjecaje nego što će biti ikada više u životu. Elektronički medijski uređaji mogu stati na put i usporiti razvoj jer ne uključuju istraživanje, igru i vrijednu interakciju s roditeljima i drugim osobama koja potiče učenje i zdrav fizički te psihosocijalni razvoj. Prema novim istraživanjima, pretjerano gledanje ekrana bilo koje vrste mijenja strukture dječjeg mozga na negativan način. Izloženost malih beba i djece do tri godine ekranima povezano je s usporenim razvojem jezika i govora, sporijim razmišljanjem, teškoćama s usmjeravanjem i zadržavanjem pažnje itd. Također, ekrani u toj dobi često dovode do problema sa spavanjem, do problema u ponašanju te dugoročnih problema u socijalnom razvoju, u učenju i u školskim sposobnostima. Mnogi roditelji nisu svjesni koliko je štetno staviti dijete, a kamoli bebu, ispred ekrana. Beba treba biti na podu da bi se naučila okretati, kretati, dohvaćati, komunicirati s majkom svoje potrebe itd. Malo dijete treba biti vani na igralištu, u parku, na travi i u blatu da bi učilo svim osjetilima o svijetu oko sebe i gradilo primjerene socijalne vještine. Da, beba će začas zaplakati jer će joj biti teško na trbuhu ili neudobno na podu dok mama priprema kašicu ili nešto radi, dijete će se u parku zaprljati, oguliti koljeno i sve to zahtijevat će dodatan angažman roditelja. No, ono što damo svojoj djeci u prvih nekoliko godina života, kasnije nam se višestruko vraća.

Piše Nikola Barat, bacc. med. techn.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati čet: 09-12 sati Kontakt tel: 099/222 1 888

Iako u svijetu ne postoji neka uvriježena definicija koliko pića treba popiti da bi se to nazvalo opijanjem, u nekim se državama smatra da je kod muškaraca opijanje konzumiranje više od 5 alkoholnih pića u dva sata, dok se kod žena opijanjem smatra konzumiranje više od 4 alkoholnih pića u dva sata. Pojednostavljeno rečeno, prekomjerno opijanje je konzumiranje veće količine alkohola u kraćem vremenskom periodu. U Hrvatskoj se naziva i teško epizodno pijenje, a možemo čuti još i izraze kao što su lokanje i pijančevanje, dok se za prekomjerno opijanje u svijetu koristi fraza „binge-drinking“.

Glavni uzrok smrti među mladima kao rezultat prekomjernog opijanja su prometne nesreće.

U ovom slučaju važno je napomenuti da, ako se osoba s vremena na vrijeme prekomjerno opija, ne mora nužno značiti da je razvila bolest alkoholizma, ali se povećava šansa da u budućnosti razvije alkoholizam. Današnji trendovi su takvi da većina mladih pije na ovakav način. Pod pritiskom vršnjaka, a u svrhu zabave i osjećaja pripadnosti, imaju cilj popiti što veću količinu alkohola, ne shvaćajući potencijalne posljedice koje se mogu dogoditi nakon što izgube kontrolu. Nekoliko je rizičnih faktora koji mogu povećati izglede mladih za opijanjem: nizak socioekonomski status obitelji, loši obiteljski odnosi, druženje s delikventnim prijateljima, visok iznos džeparca i sl. Učestalo opijanje u mlađoj životnoj dobi može poremetiti normalnu putanju razvoja mozga i uzrokovati poremećaje u kognitivnim funkcijama kao što su pamćenje, pažnja i sl. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD) 2015. godine, pet ili više pića za redom u posljednjih 30 dana 2015. godine konzumiralo je 47 % mladih, čime se Hrvatska smjestila na šesto mjesto od 37 zemalja. Uočen je i porast prekomjernog opijanja kod odraslih osoba, gdje je posebno osjetljiva skupina starijih koji konzumiraju razne lijekove i čija stanja alkohol može još dodatno pogoršati.

Zašto je prekomjerno opijanje opasno? Zato što organizam brzo apsorbira alkohol u krv, ali mu treba puno vremena da ga razgradi u jetrima. Tada dolazi do nakupljanja alkohola u krvi i potencijalne intoksikacije, odnosno trovanja alkoholom. Trovanje je vjerojatnije kada organizam nije naviknut na alkohol, a osoba loše procjeni svoje mogućnosti i koliko može popiti. Vrlo neugodna posljedica prekomjernog opijanja je i alkoholna amnezija. Do amnezije dolazi zbog djelovanja alkohola na receptore u hipokampusu, koji prenose signale među neuronima i time sprječava mozak da zapisuje u memoriju događaje tijekom epizode opijanja. Može se dogoditi da u stanju amnezije osobe naprave teška kaznena djela, a jutro nakon se ne sjećaju ili odbijaju vjerovati da su nešto takvo počinili. Također, prekomjerno opijanje povećava rizik od moždanog udara, te je jedan od dvaju vodećih uzroka iznenadne srčane smrti koja nije uzrokovana bolešću koronarnih arterija.

Prekomjernim opijanjem značajno se povećavaju šanse za rizična ponašanja. Glavni uzrok smrti među mladima kao rezultat prekomjernog opijanja su prometne nesreće. Osim vrlo opasne vožnje pod utjecajem alkohola koja često završava tragično, pješaci i biciklisti također često stradaju zbog dezorijentiranosti i smanjenih motoričkih i kognitivnih sposobnosti. Nakon prometnih nesreća, suicid je drugi uzrok smrti kod adolescenata, a često je potkrijepljen alkoholom. U stanju opijenosti, osobe su sklonije ući u konflikte koji često završavaju raznim ozljedama. Isto tako, najveći broj neželjenih seksualnih odnosa se događa pod utjecajem alkohola, što dovodi do moguće neželjene trudnoće i širenja spolno prenosivih bolesti.

Opijanje se često banalizira i traže se razlozi za opravdavanjem opijanja kao što su: proslave, rođendani, nova godina i sl. Ponekad posljedice nisu teške i svode se na mamurluk, triježnjenje, sram i neugodnost, međutim, opijanje katkada završava i mnogo tragičnije.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

RADNO VRIJEME:

Subotom prema dogovoru

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

Međimurski vatrogasci pretrčali 31 etažu za Kolibriće!

Robert Bister iz DVD-a Čakovec osvojio je 1. mjesto u kategoriji Strong iznad 50 godina, a Ivana Biber iz DVD-a Podturen osvojila je 2. mjesto u kategorija Light žene do 40 godina i ukupno 2. mjesto u kategoriji Light za žene

Piše: Sanja Heric

- Bilo je odlično, divno iskustvo. Išla sam prvi put, ali de�initivno idem i druge godine, rekla nam je Ivana Biber iz DVD-a Podturen, inače počasna članica DVD-a Čakovec, koja je osvojila dvije medalje na humanitarnoj utrci Zagreb �ire�ighter stair challenge održanoj u subotu, 3. prosinca.

Utrka za životnu ugroženu djecu Vatrogasci grada Zagreba organiziraju Humanitarnu vatrogasnu utrku stepenicama

za udrugu roditelja vitalno ugrožene djece, Udrugu Kolibrići. Ove godine obilježena je jubilarna 10. utrka, a sve uplaćene startnine išle su za kolibriće. Većina djece ne može govoriti, kretati se, disati samostalno i ovisna su o aparatima koji ih održavaju na životu i 24-satnoj roditeljskoj skrbi.

Ideja za utrku nastala je po uzoru na iste takve svjetske utrke na Novom Zelandu i u Seattleu. Na tim utrkama vatrogasci također trče u humanitarne svrhe, pomažući pritom udrugama u svojoj okolini. Nažalost, u cijelom

svijetu, dok svi mi bježimo od opasnosti dima i vatre, vatrogasci hrabro ulaze u građevine koje gore kako bi nam pomogli, za što je potrebno biti �izički i psihički spreman. Kroz tu humanitarnu utrku stepenicama vatrogasci žele provjeriti svoju spremnost trčeći na vrh poslovne zgrade koja ima 31 etažu, promovirati vatrogastvo, ukazati na opasnosti s kojima se svakodnevno susreću, a uz sve to ponovno pomoći onima kojima je to potrebno.

Humanitarnoj akciji su se, osim DVD-a Čakovec, priključila i dobrovoljna vatrogastva

društva iz Knezovca, Murskog Središća, Šenkovca i Vatrogasne sportske udruge Žiškovec. Uz one za sudjelovanje, okitili su se dvjema medaljama pojedinačno u kategoriji.

Moguće se bilo natjecati u 4 kategorijama. Djeca i mladež - 88 stepenica, sportska oprema i vatrogasna kaciga; Light - 666 stepenica, zaštitna odora, kaciga, čizme i rukavice; Open, isto kao kategorija Light samo uz dodatak kompletnog izolacijskog aparata s kompozitnom bocom; i ona najjača kategorija Strong isto kao i Light, samo što je plus izolacijski aparat s čeličnom bocom (oko 20 kg plus).

Tako su osvojena sljedeća mjesta za medalje: Ivana Biber u kategoriji Light žene do 40 godina osvojila je 2. mjesto i ukupno 2. mjesto u kategoriji

Light za žene, dok je Robert Bister osvojio 1. mjesto u kategoriji Strong iznad 50 godina.

Pretrčali 666 stepenica

- Na kraju svega drago nam je što smo opet pomogli Udruzi Kolibrići, jer pravi su pobjednici svi oni i njihovi roditelji.

Hvala članovima DVD-a Čakovec Branimiru Grabaru, Nikoli Besediću, Saši Vidoviću, Ivani Biber, Dijani Stančin, Mariju Mihalicu, Eriku Kovaču i Robertu Bisteru, rekli su u DVD-u Čakovec.

- Dosta je bilo zahtjevno, pretrčali smo 666 stepenica. Pretrčao sam relaciju za 9 minuta i 33 sekundi. Priključili smo se utrci jer je ona bila humanitarnog karaktera, rekao nam je Robert Biber,

Humanitarnoj akciji su se, osim DVD-a Čakovec, priključila i dobrovoljna vatrogastva društva iz Knezovca, Murskog Središća, Šenkovca i Vatrogasne sportske udruge Žiškovec

koji je osvojio prvo mjesto u kategoriji Strong iznad 50 godina. Trčao je opremljen zaštitnom odjećom, čizmama, rukavicama, kacigom, maskom za cijelo lice, te onim najtežim, izolacijskim aparatom s čeličnom bocom.

Lovački savez Međimurske županije održao je u petak, 2. prosinca, redovnu skupštinu.

Tom prigodom su svojim članovima koji su navršili više od 50 godina lovačkog staža, odnosno članstva dodijelili Plaketu Nikole VII. Zrinskog za doprinos razvoju međimurskog lovstva tijekom pedeset

godina lovačkog staža.Temeljem tih kriterija ove su godine nagrađeni Slavko Hanić, Josip Maltarić, Franjo Goričanec, Dragutin Glavina, Ivan Car, Dragutin Pongračić i Ignac Lepen, a uz Plaketu ovogodišnjim laureatima dodijeljena je i Povelja Hrvatskog lovačkog saveza. Predsjednik Saveza Ljubomir Grgec na skupštini je

podnio izvješće o radu Saveza i izrazio zadovoljstvo njegovim radom i želju da uspjesi budu veći narednih godina. Zahvalio je članovima na njihovoj lovačkoj disciplini i etici. - Sve aktivnosti provodimo s 22 članicama Saveza u koje je učlanjeno 984 lovaca i lovkinja. Ponosni smo što direktan broj članova župa-

nijskog saveza raste iz godine u godinu. U 2022. godini ispit za lovce i lovkinje položila si 73 kandidata, što je rekordan broj u dvadeset godina, istaknuo je Grgec. Na skupštini su uz brojne lovce nazočili i župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Županijske skupštine Međimurske županije Dragutin

Glavina te dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Nevenko Jakopović.

- Međimurska županija raspisala je Javni natječaj za davanje u zakup prava lova u zajedničkom lovištu Mursko Središće, ukupne površine 2.786 ha na 10 godina, rekao je župan Posavec te izrazio zadovoljstvo dobrom surad-

njom s lovcima Međimurske županije.

- Vi čuvate divljač, uzgajate ju i hranite, a regulacijom brojnosti divljači pridonosite očuvanju ekološke ravnoteže, istaknuo je župan Posavec te pohvalio činjenicu kako Lovački savez Međimurske županije bilježi povećanje broja direktnih članova. (BMO)

HUMANITARNA VATROGASNA utrka stepenicama za životnu ugroženu djecu

Branimir Grabar, Robert Bister, Mario Mihalic, Nikola Besedić, Saša Vidović, Dijana Stančin i Ivana Biber u zajedničkoj fotografiji za uspomenu na humanitarnu utrku u Zagrebu

Za više od 50 godina lovačkog staža nagrađeni su Slavko Hanić, Josip Maltarić, Franjo Goričanec, Dragu�n Glavina, Ivan Car, Dragu�n Pongračić i Ignac Lepen

Varivo od leće, krumpira i mrkve

Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Vrtićarci Dječje mašte vole svoje “tete kuharice” jer im pripremaju zdrave obroke pripremljene od uvijek svježih i kvalitetnih namirnica. Naš gastrotim nedavno je obišao upravo navedenu ustanovu i tog je dana na jelovniku bilo varivo od leće, krumpira i mrkve. Mirisi koji su dolazili

iz kuhinje jednostavno su nas pozvali izmamiti recept za pripremu tog jela. Varivo je pripremila kuharica Ema Hadeljan iz Novog Sela Rok. Evo kako pripremiti to jelo.

U tavu stavimo ulje pa kad se zagrije, dodamo nasjeckan luk. Sve lagano prodinstamo dok luk ne postane staklast. Potom dodamo krumpir nasjeckan na kockice, zatim dodamo mrkvu, zalijemo vodom ili jušnim temeljcem, začinimo (sol) te ostavimo da se jelo lagano kuha. Na kraju dodamo leću koju smo prethodno namočili u vodi i ostavili stajati par sati. Sve zajedno ostavimo kuhati oko pola sata. Na kraju varivo zgusnemo brašnom i vodom. Dobar tek vam želi Ema Hadeljan i djelatnici Dječjeg vrtića Dječja mašta!

Vino tjedna

Muškat žuti –Dvanajščak-Kozol

Uz božićne suhe kolačiće i druge slastice preporučuje se servirati desertno vino. Iz lijepe palete međimurskih vina odabrali smo za vino tjedna jedan muškat žuti. Riječ je o bijelom vinu odnjegovanom u obiteljskoj Vinariji Dvanajščak-Kozol (10,5 %

alk). Ovo mirisno desertno vino najbolje je dobro rashladiti i tek tada servirati. Rijetki su ljubitelji vina koje nije osvojio taj aromatični muškat, pa će se lijepo sljubiti i s kolačićima kao što su raspucanci. Kušajte svakako! Živjeli!

Recept plus

Raspucanci

Kako bi za božićno vrijeme ostalo što više slobodnog vremena, vrijedne ruke već su krenule s pripremom slatkih malih zalogaja. Sitnih malih božićnih kolačića ima mnogo vrsta, a među prvima se počnu peći vizualno lijepi, ali i ukusni raspucanci. Donosimo recept koji će uspjeti svima. Priprema je brza i jednostavna. Najprije na pari otopite maslac i čokoladu. Kad se dobivena smjesa malo ohladi, dodajte sol, jaja i šećer. Sve lagano izmiksajte. Brašno (bijelo glatko, a možete upotrijebiti prema želji i piro-

vo) prosijte, dodajte kakao i prašak za pecivo. U prethodno pripremljenu dodajte brašno koje ste pomiješali s praškom za pecivo te smjesu i lagano rukom zamijesite. Stavite u hladnjak neka se smjesa ohladi, otprilike od dva do tri sata. Rukama oblikujte kuglice veličine oraha, uvaljajte u kristalni šećer i šećer u prahu te stavite na lim za pečenje. Pecite oko 10 min na 170 stupnjeva. Kad se kolačići ohlade, spremite ih u limene kutije za kolače. Bit će �ini i slatki u danima božićnog slavlja. U slast svima! (rr)

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Sastojci:

- 200 g glatkog brašna - 1 prašak za pecivo - 1 žlica kakaa - 2 jaja - 200 g čokolade za kuhanje - 80 g maslaca - 80 g šećera - šećer u prahu

Vučeno tijesto (osnovni recept)

Priprema:

U dublju zdjelu stavite prethodno prosijano brašno, prstohvat soli, ulje i mlaku vodu. Sve sastojke promiješajte drvenom kuhačom da se dobro povežu. Po potrebi dodajte vode. Tijesto mijesite rukom, a zatim ga premjestite na lagano pobrašnjenu podlogu pa ga još kratko mijesite. Formirajte tijesto u kuglu, a zatim ju bacajte o podlogu od 30 do 50 puta. Time se postiže bolja obrada glutena. Kada tijesto bude mekano i gipko, formirajte ga ponovno u kuglu i stavite na tanjur, premažite ga uljem i dobro omotajte plastičnom folijom. Ostavite

da se odmori oko 30 minuta. Prstima i dlanom razvucite tijesto na čistom stolnjaku i lagano nauljite rubove. Tijesto ne smije biti suho jer može ispucati. Možete se koristiti i

valjkom za tijesto, ali preporučuje se razvlačenje rukama. Tim se osnovnim receptom za vučeno tijesto možete koristiti za sve slane i slatke varijante bureka i savijača.

Sastojci:

- 500 g pšeničnog polubijelog brašna za burek Čakovečki mlinovi - prstohvat soli - 5 velikih žlica ulja - 280 ml mlake vode

Kuharica Ema Hedeljan

MARIJA JAMBROŠIĆ iz Podturna

Kuruzni tureki

Zbog uspomena na djetinjstvo Marija i danas rado sudjeluje u čuvanju

tradicije

Sklepić

Kuruzni tureki su pravo, tradicionalno narodno jelo, a pripremaju se od sastojaka koje je nekada imala svaka kuća. Običaj je bio pripremati ih u zimskim mjesecima, za vrijeme kolinja, jer tada je bilo svega što je za njih potrebno: slanina, čvaraka, a smočnice su bile pune i oraha. Danas se rijetko mogu pronaći, ali u nekim se kućama čuva uspomena na njih, a recept se brižno čuva i prenosi na mlađe generacije.

Marija Jambrošić (79) iz Podturna pokazala nam je kako ona priprema tu neobičnu deliciju.

Tureki su dobili ime jer podsjećaju na toranj, međimurski “turen”, a njihovu inačicu nalazimo i u mliječnoj verziji, u turošima koji su poznatiji širem krugu. Marija je umirovljenica, a 35 je godina radila u trgovini, kako ona

kaže, za pultom. Radila je u Podturnu, Čakovcu, Dekanovcu i Novakovcu, a u mirovinu je otišla iz rodnog Podturna. Cijeli je svoj život provela s ljudima i okružena ljudima, pa joj nedostaje društvo i sada kad je u mirovini. Zbog toga rado sudjeluje u radu i članica je svih udruga u Podturnu: KUD Podturen, gdje je članica već 40 godina, u crkvenom zboru u Podturnu, već 30 godina, od prvog dana. Aktivna je i u Udruzi slobodnih umjetnika Mura iz Podturna gdje se bavi vezenjem i izrađuje predivne vezene umjetničke radove, cvijeće i ukrase od papira i svakojake ukrasne predmete.

- Rođena sam i odrasla u Podturnu, u maloj ulici, neposredno uz Muru. Mura nam je bila dnevni boravak. Bilo je mnogo djece, bilo nam je lijepo kao u raju. Na Muri smo provodili dane, od jutra do večeri, teta nam je pričala

razne priče, a tetak je svirao harmoniku. Jeli smo jabuke, čak i one malo trule, imale su tada poseban okus. Navečer je, svaki dan, bio ples i s veseljem se sjećam tih dana, s nostalgijom nam je ispričala Marija.

Recept za kuruzne tureke

Sastojci:

- 1 kg kukuruznog brašna - 1 žlica soli - šećer po želji (ako su tureki s orasima) - 2-3 dl vrhnja - 20 dag slanina - 1 šaka mljevenih ora-

ha ili 20 dag mljevenih čvaraka - malo sode bikarbone (na vrhu noža)

Priprema: Sastojke za tureke promiješati i dobro umijesiti. Ako je smjesa presuha i rasipa se, dodati malo mli-

jeka, prema potrebi, da se mogu lijepo oblikovati. Od tijesta formirati “tureke”, u obliku stošca.

Pećnicu zagrijati na od 180 do 190 stupnjeva i staviti tureke na pleh i u vruću pećnicu jer će izgubiti oblik ako su budu postepeno zagrijavali. Peći od 25 do 30 minuta.

Zbog uspomena na djetinjstvo Marija i danas rado sudjeluje u čuvanju tradicije pa se pripremom starinskih jela, izradom tradicionalnih ukrasa, te pjesmom i plesom u KUD-u trudi očuvati baštinu i prenijeti ju na mlade generacije. Marijin suprug Stjepan je nažalost preminuo, a kći Milena i sin Stevo s obiteljima žive u drugim mjestima. Rado posjete mamu i tada ona uvijek priprema posebnu gozbu. Marija ima 4 unuka: Miljenko, Mišela, Danijel i Aleksija i praunuka Andreja koji ima 4 godine. Mali Andrej s roditeljima živi u istoj kući kao i Marija i zato su joj dani ljepši. S njim se Marija najradije zabavlja i igra, pa ponekad i zaigraju nogomet. Najnovija želja malog Andreja je crveni šal, za navijanje na svjetskom

Marija sa svojim turekima

prvenstvu, pa je prabaka, koja je spretna u ručnom radu, naravno, ispunila i tu želju.

Osim što je aktivna u udrugama, Marija voli njegovati svoje cvijeće i vrt. Kuća joj je puna cvijeća i ukrasa, ali i zahvalnica za sudjelovanje na brojnim kulturno-umjetničkim manifestacijama po cijelom Međimurju i Hrvatskoj: Zagreb, Samobor, Slavonija i planira nastaviti u istom ritmu.

Upravo je u tijeku i priprema za žive jaslice koje će biti uprizorene u Podturnu pa će se Marija i tu uključiti.

Kako je odrasla radeći mnogo i teško, Marija i danas ima neiscrpan izvor snage kojim zadivljuje i daje primjer mlađim generacijama, kako se čuva i njeguje naša vrijedna baština.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 13. prosinca do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 16. prosinca. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 13. prosinca 2022. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 16. prosinca

Piše: Aleksandra

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Ovotjedni dobitnik je: Marija Klinec iz Orehovice

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Opuštenost i ugodno ozračje vladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni što se u vašu vezu vratio onaj stari mir. Oni koji su još sami rado će izlaziti s prijateljima preko kojih bi mogli sresti novu ljubav. Dosta vam je buke. Posebno dobro razvijat će se poslovi koji su povezani s komunikacijama ili putovanjima općenito.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Kako tjedan bude odmicao, primjetit ćete da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. U poslu ste ustanovili nova pravila igre i sad postupate po njima. To što je naporno, naporno je i nemate kamo.

LAV (23.7. - 23.8.)

Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s jednako važnim rezultatima. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađivati drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni. Pokušat ćete stvari usmjeriti u konstruktivnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave.

VAGA (24.9. - 23.10.)

U osobnim odnosima zanimat će vas sasvim obične stvari. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potražiti na mjestima na kojim se svakodnevno kreću. Mnogi će na poslu pokazati emocije.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali postojat će i mogućnost sitnih provokacija, pa i rasprava koje vam ne idu na ruku. Zato se ne zalijećite. Budite strpljivi i njegujte ono što imate. Sjetite se diplomacije. Vaše sposobnosti ovih će dana vjerojatno izaći na površinu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim pametnim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Nastavit ćete tihu diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah.

BIK (21.4. - 20.5.)

Ojačat će povjerenje u vezama. Razumjet ćete voljenu osobu više nego inače, a i obratno. Neki će ponovno istraživati teme koje dugo nisu. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na putovanju ili u nekoj intelektualnoj instituciji. U poslu još uvijek dobar dio glavnih poteza ovisi o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke.

RAK (22.6. - 22.7.)

U idućim danima vaši će se osobni odnosi poboljšavati. Svakim danom ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Organizirajte neki izlet ili putovanje. Nema mnogo vremena za predah. Neki će čak raditi i prekovremeno.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Privlačit će vas sve što je skriveno, a mnogi će se obnoviti svoj erotski dio ljubavnog života. Ponekad vam strasti neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Mnogi će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će biti dobro. Bit će i onih koji će vagati svoja postignuća iz prošlosti.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vjerojatno ćete se truditi razmjenjivati lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Ipak, objektivno gledajući, bit ćete na distanci jedno od drugog. Pred vama je tjedan povećanih kretanja.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Potreba za zaštitom u privatnom životu bit će naglašena. Ipak, ne gnjavite partnera da vas štiti, jer niste malo dijete. Shvatite da ne postoji garancija za ništa na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati sigurnije. Odrastite. Neki će biti u iskušenju da podlegnu samosažaljenju.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja, ali ne takva da bi vam bilo teško. Uzmite to kao izazov koji vas oboje može potaknuti da još više poboljšate svoj odnos. Oni koji su još sami puno će razmišljati. Sve na poslu vrtjet će se oko suradnje s drugima.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1420

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Na raskrižju promjena – Međimurje u brončanom dobu

Tijekom kasnobrončanodobne kulture polja sa žarama na širem europskom području ustanovljen je velik broj ostava ili skupina predmeta zajedno pohranjenih i zakopanih u zemlju najčešće iz sigurnosnih razloga, ali i iz ritualnih pobuda. U Europi se pojavljuju još od kamenoga doba, ali njihova najučestalija pojava zabilježena je tijekom kasnog brončanog doba, odnosno 12. stoljeća pr. Kr. Zanimljivost je činjenica da sjeverna Hrvatska pripada rijetkim područjima na kojima su ustanovljene u prilično velikom broju. Obično su otkrivene u keramičkoj posudi ili direktno u zemlji, što upućuje da su izvorno vjerojatno bile pohranjene u vreći od organskog materijala. Sadržavale su nove, ali i stare te slomljene predmete, a veličina im je varirala od jednog do nekoliko tisuća predmeta. Uglavnom su sadržavale različite vrste predmeta, dok su one rjeđe s istovrsnim predmetima, pretpostavlja se, korištene kao sredstvo plaćanja.

Brojne su interpretacije namjene ostava, a one ovise o vrsti i broju predmeta koje sadržavaju te o mjestu na kojem su bile pohranjene. Prema navedenim se obilježjima tako ostave dijele na profane, odnosno korištene nakon pohranjivanja te ritualne ili one koje nisu namijenjene za ponovno korištenje. Profanim ostavama pripadaju osobne ostave s različitim osobnim predmetima kao primjerice oružjem, oruđem i nakitom, ostave trgovaca koje sadrže nove predmete namijenjene trgovini, zatim radioničke ostave s ingotima, kalupima za lijevanje, oruđem za obradu metala te starim, istrošenim i loše izrađenim predmetima kao sirovinom za preradu ili ostave u doslovnom smislu, dakle, spremišta. Ritualnim ostavama smatraju se zavjetne ostave pohranjivane u svetištima, špiljama, jamama ili jezerima kao vjerski žrtveni darovi te ostave koje su, pretpostavlja se, imale magijsku funkciju, odnosno sadržavale trajno sklonjene predmete koji su

iz nekih ritualnih razloga postali „opasni”. Na području Međimurja dosad su ustanovljena tri kasnobrončanodobna skupna nalaza – ostava Peklenica, Belica i Pustakovec. Značajnu arheološku baštinu predstavlja devetnaest brončanih arheoloških nalaza okarakteriziranih kao skupni nalaz, nazvan ostava Peklenica. Naime, tijekom prošloga stoljeća u nekoliko su navrata za fundus tri različita muzeja prikupljeni slučajni nalazi za koje se kao mjesto pronalaska navodi ugljenokop kod sela Peklenica. Među čakovečkim nalazima značajem se izdvaja tip mača s trapezoidnom pločicom za pričvršćivanje drške, zatim mač s drškom u obliku jezička te rijedak tip igle s kuglastom glavicom i rebrastim ukrasom na vratu. S nepoznatoga nalazišta na području sela Peklenica potječe i keramička zdjela zaobljenog tijela i izvučenog vrata s ručkom na ramenu posude, koja sugerira postojanje naseobinskog nalazišta. Nepostojanje arheološkoga konteksta onemogućuje određivanje točnog karaktera pekleničkih nalaza i nalazišta, pa je stoga nemoguće s većom vjerojatnošću pretpostaviti radi li se o ostavi ili pak ostacima naseobinskog podrijetla. Ako predmeti s područja Peklenice doista jesu dijelovi ostave, vjerojatno su pripadali tzv. osobnoj ostavi, koja predstavlja svojinu jedne ili više osoba, sastavljenu od različitih kombinacija oružja, oruđa i nakita.

Ostava Peklenica je srednjopodunavskog podrijetla te sadrži predmete starije faze kulture polja sa žarama s pojedinim elementima srednje brončanodobne tradicije kasne kulture grobnih humaka, a datira u kraj 14. i 13. stoljeća pr. Kr. Kao vjerojatno vrijeme njezinog ukopavanja smatra se kraj 13. stoljeća pr. Kr. Jedna je od najznačajnijih ostava kasnog brončanog doba u Hrvatskoj. Najstarija je ostava kulture polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj te jedina dosad poznata ostava prve faze, odnosno najstarijega horizonta kronološke podjele ostava sjeverne Hr-

vatske. Godine 1964. prilikom pripremanja zemljišta za eksploataciju gline nedaleko od ciglane u selu Belica u keramičkoj je posudi (naknadno zagubljenoj) na šezdesetak centimetara dubine otkriven kasnobrončanodobni skupni nalaz nazvan ostava Belica. Spomenute su predmete za fundus tadašnjega Gradskog muzeja Čakovec, uglavnom od djelatnika ciglane, preuzeli A. Schulteis i S. Leiner. Ostava nije prikupljena u cjelini jer je dio nalaza raznesen. Sadrži 69 predmeta i to najvećim dijelom srpove, šuplje sjekire te grumene bronce. Datira u 11. stoljeće pr. Kr., a na temelju analize njezinoga sadržaja smatra se da predstavlja tzv. radioničku ostavu.

Iako nije pohranjena u fundusu Muzeja Međimurja Čakovec, ukratko ćemo se osvrnuti na još jedan nalaz brončanodobne ostave s područja međimurskoga međurječja, koju čuva berlinski Museum für Vor- und Frühgeschichte. Radi se o ostavi Pustakovec, otkrivenoj 1961. godine prilikom izoravanja polja na nalazištu Gomile nedaleko od sela Donji Pustakovec. Sadrži 49 predmeta i to uglavnom nakita (ogrlice i narukvice) te srpova. Ostale predmete čine po jedan primjerak šuplje sjekire i sjekire sa zaliscima, grumeni bronce, ostatak od lijevanja te ulomci britve, pojasnih limova, listaste fibule i pile, a posebnošću se ističe nalaz dvostrukog prstena na kojem su nanizani ulomak britve, kelta s ušicom i prstena sa spiralnim krajevima. Ostava Pustakovec datirana je u 12. stoljeće pr. Kr. te je okarakterizirana kao ritualna ostava ili vjerski žrtveni dar.

Fundus Muzeja Međimurja Čakovec čuva vrijednu brončanodobnu muzejsku građu, koja je prikupljana od njegovog osnutka do danas. Osobito su značajni rezultati novijih arheoloških istraživanja međimurskoga međuriječja koji su rezultirali važnim i dosad nepoznatim spoznajama te potvrdili kontinuiran razvoj od početka ranog do završetka kasnog brončanog doba. Spomenuta bronča-

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga - 31. ožujka Ponedjeljak: od 10 do 18 sati Utorak - petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 14 h

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

nodobna baština iz fundusa Muzeja Međimurja Čakovec, bit će u obliku muzejske izložbe tijekom prosinca i siječnja predstavljena javnosti u prostoru Izložbenog salona Muzeja Međimurja Čakovec, a njezino će se otvorenje održati 16. prosinca u 18 sati.

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Kasnobrončanodobni mačevi i igla iz ostave Peklenica

Stižu nam niske temperature

VREMENSKA SLIKA: Već petnaestak dana prati nas mračno, vlažno i prohladno vrijeme. Primjereno dobu godine ili malo iznad temperaturne normale, ali mnogima nedostaje sunčeva svjetlost. I u sljedećih sedam dana imat ćemo puno sivila i tmurnog vremena, a povremeno su moguće i oborine. Do subote povremena kiša, a od nedjelje bi eventualne oborine trebale biti u obliku

snijega jer nam dolazi pad temperature. Sljedeći tjedan bit će i minusa. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I u petak većinom oblačno, povremeno može biti kiše, u prvom dijelu dana slabije, a poslijepodne i navečer sve jače. Temperatura zraka bez veće promjene ili možda stupanj viša nego prethodnih dana. I noću i danju bit će u plusu pa nema opasnosti od

zimskih uvjeta. Ujutro oko 4, poslijepodne do 8 °C uz ponegdje umjeren jugozapadni vjetar.

Subota bi nam mogla donijeti više oborina i to još uvijek u obliku kiše. Zapuhat će umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar pa će temperatura zraka krajem dana i u noći na nedjelju biti sve niža. U nedjelju kasno popodne u gorju je moguć snijeg, a u noći na ponedje-

ljak bi se mogle zabijeliti i neke nizine u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Još nije sasvim sigurno koliko će oborina ostati kad dovoljno zahladi za snijeg, ali to je realna mogućnost pa imajte na umu moguće zimske uvjete.

U nedjelju će oborina biti znatno manje, postupno će oslabjeti i prestati. Temperatura zraka oko ili malo iznad nule uz sjeverni vjetar.

U ponedjeljak ujutro mjestimice magla, a tijekom dana možda bude i nešto snijega ili susnježice iako bi oborina trebalo biti malo ovdje na sjeveru. Jutarnja temperatura mogla bi pasti u minus, a danju jedva malo iznad nule.

Nakon toga u utorak i srijedu imamo uglavnom suho vrijeme uz veliku vjerojatnost za jutarnji mraz i maglu, a danju možda bude i malo sunca. Jutarnja temperatura

Pučka meteorologija

Blatan prosinacblatna sva iduća godina

će biti dosta niska uz minuse u cijeloj unutrašnjosti. Nešto novih oborina bi moglo biti oko četvrtka. Vjerojatno bi se radilo o snijegu, ali još nije sigurno. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru

i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao Kristijan Božarov 8. prosinca 2022.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 9. prosinca 1952. katastrofalni “smog” u Londonu (4000 mrtvih)

• 15. prosinca 1789. K. Mazarović je prvi put uzle�o balonom iznad Zagreba i pri tome izmjerio tlak zraka

IZLAZI ZALAZI 10.12. u 07:25h 15.12. u 07:29h 10.12. u 16:10 h 15.12. u 16:11 h

•17. prosinca 1920. prve službene prognoze vremena za javnost u Hrvatskoj

SKANDINAVKA VICOTEKA

Tata

- Mama, zašto je tata otišao?

- Sine, znaš li ti kako se brišu poruke na Viberu?

- Znam, mama.

- E, pa tata nije znao!

Prljavi veš i posuđe Nitko i ništa Vas u životu neće vjerno čekati kao prljavi veš i posuđe.

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

MLADA MEĐIMURSKA ATLETIČARKA TRKAČICA BRODOM

LJUDSTVO KOJE UPRAVLJA AVIONOM, VRSTA STATINSKE PUŠKE «STRANICA» PODVOZJE VOZILA

RAVNJAK U FRANCUSKOJ REGIIJI BRETAGNI

EGIPATSKI GLUMAC (1932-2015)

JEDINICA GLASNOĆE ZVUKA PRAVOPISNI ZNAK ZA IZOSTAVLJENO SLOVO VOĐA PALUBE NA BRODU KRZNO JANJETA ASTRAHANSKE OVCE POKLON DVOJE UPARENIH NA KOJI NAČIN MRTVAČKI LEŽAJ UPALA NOSA

«NACIONAL. I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA»

SMOLA (LAT.) VANADIJ PRIBOR ZA RAD FRONTMEN SASTAVA «FIUMENS» VJEŠTINA ANALIZIRANJA JARUŽALO, ROVOKOPAČ «RADIJUS»

GL. GRAD KUBE «ŠKOLA» MALI RT, RTIĆ

UGRUŠAK, TROMB PUČKO Ž. IME

RIJEKA KOD LONDONA STARA MJERA ZA DUŽINU ( 65-75 CM) DUŠIK

HRV. JEDRILIČARKA ŽUPAN SKICA

SASTOJCI BILJNIH ŠTAVILA LJETOPISI

KORALJNI GREBEN S PLITKOM LAGUNOM NAŠICE TAL. GRAD NA JADRANU

ASTATIN TEKUĆI METAL (Hg)

SVJETILJKA NA VOZILU EL. PRAŽNJENJE U ATMOSFERI

BIZMUT ČIN; SPIS OTILIJA OD MILJA

OTOK U JADRANU KODIAK ISLAND

DANAK, POREZ RIMSKI: 1.000 ARGON

BILJKA MESOŽDERKA, ROSULJA «EVENTUALNO»

BIVŠI NJEM. NOGOMETAŠ STIELIKE PORAST UGLJIK

BIĆE NATPRIRODNIH MOĆI PJEVAČICA KOVAČ ZADNJI DIO TIJELA PERADI I PTICA

Kaj vam nek rečem, hajdi toga vejč se zna nek minuli tjeden, a ono nejglavneše se još ne zna. Najme kaj, ne zna se što bode novi prvak sveta v labodoritanjo? Zna se što ne bode, očem reči, što nebre biti, a nebrejo biti si oni šteri so dimo odišli posle prvoga kruga i utakmici po grupama, kak niti oni šteri so hitili puške v kuruzo posle prvoga kruga utakmici na ispadanje. Neje treba biti preveč spameten kaj bi čovek mogel reči kak je dimo odišlo pol onih šteri so se nadjali da bodo v Kataro stanuvali do kraja drugoga tjedna. No, nebremo se niti mi, a niti naši Vatreni pofaliti kak igramo preveč dobro i onak kak to dragi Božek od nas očekuvle, ali igre se ne pamtijo nek sam rezultati. Z Belgijancima smo zigrali 0:0, isto kak i z Marokom tak da nam je za dale bilo dosti ono kaj smo Kanađane i jivoga golmana Milančeka poslali dimo. V prvomo krugo igranja na ispadanje so nas dočekali Japanci, šteri so pobedili i Nemce i Španjolce. Tak je to zgledalo predi utakmice, a posle se je pokazalo i to posle dve vure igranja je zišlo da smo prek penalov i jiv poslali dimo. Verjem da ste gledali i da je bilo lepo biti Međimorec i Hrvat dok je Japancima naš golman Domagoj Livakovič Livi obranil prve tri elvere, a posle so več niti ne meli voljo za strelati pak so soci otfučkali kraja i nas poslali dale na Brazilce (Neimara i pajdašijo), a Japanere (čitaj: Japance) na aerodrom. Denes so pred nami Brazilci, kak znamo da je več hajdi favoritov odišlo dimo unda je ve red i na Brazilcima jerbo več jiv doma čakajo. Siguren sam da ne bode 7:1 za nas kak je to bilo za Švabe pred osem let v Brazilo, ali nikaj zato, moremo mi dale i pak prek elverov. Na to smo več navčeni, a i Livija več šake srbijo.

Za Belgijance je, protiv nas, nejvekše šanse zapravil Lukako. Zazvedil sam da je kupil zemljo z vikendicom na zadarskom hataro i da mo je Livakovič prvi sosed.

Kak bo dauko doplaval vatreni brod?

Velijo naši labodoritaši da je jim čuda leži da Livakovič obrani tri elvere nek da čakamo kaj Kramarič ili pak Livaja zabije gola.

Nekaj si gruntam da naš Hajdukovec, Markec Livaja, ima čuda vekšo šanso kaj bode postal prvak sveta nek prvak Lepe naše.

Još sam nekaj zazvedii: - Da je Joško Gvardijol pazil Nives Celzijus još bi dendenes bila puca i nevina!

Advent v grado Zrinskih

Sima nam je poznato kak je Čakovec grad Zrinskih i da so duže od sto let v Čakovco i Međimorjo hercuvali Zrinski, a nejglavneši med njimi je bil Nikola Zrinski, šteri je zlišpal Staroga grada, zafremal je svojo knjižnico, a dopelal je i fratre v Čakovec. Ruon tak nam je poznato da je patron stareše čakoske cirkve, štero je zafremal Nikola Zrinski Čakoveki, sveti Nikola biškup. Kam god se čovek v Čakovco obrne naleti na Nikolu. Ruon tak čakoski turistički težaki sako leto organizerajo advent v grado Zrinskih, a tak so naprajli i ovo leto. Grada so zlišpali kak je i red, kak se i šika sam nikak nebrem razmeti kak v grado Zrinskih, v grado Nikole Zrinskog, v grado svetoga Nikole imamo ured Deda Mraza. Znuom, deca nesmejo biti kvarna i morajo dobiti dare, ali oni bodo ruon tak zeli dare od svetoga Nikole i maloga Isuseka, šteri jim svoje dare donese pod okinčene bore i ne bodo nikaj kvarni ak Deda Mraz ne bode dohajal. Ak more Deda Mraz tri ili štiri pot dojti v advento unda to more i sveti Nikola. Vužgemo sveče pred cirkvom svetoga Nikole i unda odidemo v Ured Deda Mraza. Ili pak na godovno svetoga Nikole Deda Mraz davle deci dare.Dobro me je zmislila teca Franca: još nam sam falijo Deda i Baka Božičnjak.

Pita navučitelica đake: - Što je itak te Deda Mraz? Ivek je mam zdigel roko: - To je brat svetoga Nikole šteri je odišel v partijo!

Advent v Zagrebo

Verjem da se još zmislimo kak je pred dve – tri leti Zagreb mel nejbolšega i nejlepšega adventa v Evropi. Zmislite se, bilo je to v Bandičovo vreme. Denes je i v Zagrebo,

kak i seposod drugdi de se čaka mali Isusek, ruon tak advent, ali dauko je od nejlepšega, a još dale od nejbolšega. Ve za advent štrajkajo i bunijo se komunalci, a to je znak da je Zagreb niti ne čisti, a niti zlišpani kak treba. Ne znati da bode tomo došel kraj i da se bode beli Zagreb grad znova počel čistiti kaj ga ne bodemo i v kmici poznali po duhi!

Dok oni na seli pred štacunom pijejo pive unda so oni pijanci, a dok ovi v grado pijejo kuhano vino pred kučicaj unda je to advent!

Vulice davati domačim ljudima

V čakoskomo novomo kvarto Martane bode svojo vulico dobil Đorđe Pal, doktor za deco šteri je hajdi dugo, tridesti let, delal v Čakovco i šteri je zafremal odjel za deco i mamike v čakoskoj bolnici. Gospon Pal je celo svoje radno živlenje ugradil v zdravje naše dece kaj je jako čuda pomoglo kaj je Međimorje odnavek bilo gosto ili pak nejgosteše naseljeno v Lepoj našoj. Lepo je to od grackih večnikov i gracke načelnice kaj so doktoro Palo dali zasluženo priznanje i prek vulice mu se zahvalili za se kaj je za Čakovčance i Međimorce napravil. Još bi sam štel reči da je Čakovec ostal dužen dati vulico i negdašjemo čakoskomo počasnomo građanino, inžinero i glazbeniko Ljubijo Kuntaričo, a vidimo da ga v Martanaj dosti vulici štere so još ne krščene i nemajo svoje ime, pak je prilika kaj se i Ljubijo odužimo kak so negdašji gracki oci to obečali, a večniki zglasali. To je čuda bole nek da bodemo meli zeleno. Črleno, belo, plavo vulico ili pak vulico Martane v Martanaj. V Čakovco imamo dosti vulici štere imajo stranjska imena i bilo bi vreme da imajo vulice oni šteri so doprinesli nekaj za ovo mlado i neovisno Lepo našo i naše malo Međimorje.

Vremena se dosti �letno mejajo: - Negda si z ženskim gačama mogel auta oprati, a denes si nebreš niti očale zbrisati!

mi prodiremo dublje

Dosad je preuzeta 1,5 milijardi puta

Trenutno živimo u groznici društvenih mreža gdje nam svako malo dolaze nove i ažurirane društvene aplikacije. Na području Europe TikTok se počeo širiti prije dvije godine i mnogi smatraju da je to američka tvorevina, no nije. Društvena mreža Tik-Tok napravljena je u Kini još 2016. godine i u Kini se aplikacija zove Duoyin. Također, zanimljivo je da, kao i svaka društvena mreža, u

svojim počecima ima puno mladih korisnika, ali gotovo 70 posto korisnika na Tik-Toku je staro od 16 do 24 godine, što znači da je samo 30 posto korisnika starije od 25 godina. Postoji vjerojatnost da, što je čovjek stariji, to želi biti manje izložen snimanju i javnosti. Dosad je Tik-Tok preuzet 1,5 milijardi puta i brojka ne staje s rastom. (st)

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Tik-Tok trenutno spada u top tri društvenih mreža NAJBRŽA RASTUĆA društvena mreža