Međimurske novine 1444

ANKETA POD VUROM

Obilne kiše i poplave postaju naša nova normala

Ovako kišoviti mjesec svibanj već se dugo ne pamti. Kiša pada danima i to ne onako polako, već pljušti.

Samim time, niti ju zemlja niti pak kanalizacija stigne upiti pa se voda zadržava na poljoprivrednim površinama, dvorištima, ulicama, a rastu i vodostaji naših rijeka.

Nakon posljednje velike poplave nasipi su dodatno povišeni, dograđeni i novoizgrađeni. Međutim, to nije dovoljno jer tu su i kanali

koje se baš i ne održavaju, lateralci.

Istina, urbanizacijom i modernizacijom naših mjesta, vodu smo kanalizirali u kanalizaciju, gradnjom cesta, kuća i ostalih objekata smanjili smo površinu koja može upiti višak kišnice, popločili smo dvorišta i sve što se da. Stoga smo naše sugrađane pitali je li ih šokiralo ovakvo stanje, misle li da je situacija pod kontrolom te postaju li ovakve situacije naša “nova normala”. (vv, foto: z.vrzan)

Kris�jan Mikac, Čakovec –Obilne kiše i poplave bit će sve učestalije. Štoviše, bit će sve gore i gore. Evo, h�o sam ići u Sloveniju preko malograničnog prijelaza, no sve je bilo poplavljeno. Jesam šokiram, ali ne vidim kako bi se to moglo riješi�, a da se ljudi dogovore i prestanu uništava� prirodu.

Jasna Martinčević, Čakovec –Ovo kaj nam se sad dešava postaje nam normalno. Obilne kiše i poplave pra�t će nas i dalje. Priroda se jednostavno mijenja. Šokirana jesam, ali sve je to posljedica urbanizacije. Uzburkali smo i podzemne vode i sad samo možemo čeka� što će bi� dalje.

Stjepan Jalšovec, Čakovec –Nisam previše šokiran jer nam je to postalo normalno. Promijenila se klima, nemamo više godišnja doba, nema snijega, već samo kiša. Ili je nema predugo ili je ima previše. Sad se bojim da nam nakon ovih kiša ne počnu prije�� klizišta. Žalim ljude koji su se našli u teškoj situaciji.

Suzana Kutnjak, Mursko Središće – Ma nije to ništa novoga, pogotovo kod nas u Murskom Središću. Mislim da smo se već naučili i sposobni smo se nosi� sa situacijom koja je pod kontrolom. Ne pazimo na prirodu, klimatske promjene ne uzimamo za ozbiljno i reagiramo tek onda dok dođe do gustoga.

Ljubica Mikac, Čakovec – Imamo vodu u podrumu koja nam je prodrla od Trnave. Kad smo gradili kuću na čakovečkom jugu, htjeli smo podrum, a sada mi je žao što ga imamo. Nisam previše iznenađena, sve je to danas normalno i tome neće bi� kraja. Tko je kriv za to, ne znam, no sve je to jako žalosno.

FOTO tjedna

Šaptač pčelama

Roj pčela odlučio se smjestiti na čakovečki asfalt umjesto u košnicu.

Kako pak ne bi bile napasne i ubadale sve okolo sebe, pobrinuo se “šaptač pčela”

koji ih je smirio dodirom ruke. Njegova bioenergija očito je bila dovoljna snažna

MEĐIMURSKA VEČERJA Društva Međimuraca u Zagrebu

Plakete Martini Pintarić i Damiru Sabolu

U petak, 12. svibnja 2023., kod dvorane Lisinski u zagrebačkom Matis Absolut Lounge održala se gala večer zagrebačkih Međimuraca u organizaciji Društva Međimuraca u Zagrebu. Tom su prigodom Damiru Sabolu i Martini Pin-

tarić dodijeljene plakete Društva za istaknute rezultate u području poduzetništva.

Na samoj večeri u redovno članstvo Društva primljeni su novi članovi i to: Neven Mikec (VMD grupa, direktor), Martina Pintarić (PR Agencija 404),

Saša Kramar (IT kompanija SPAN, član Uprave), Ivan Soldo (Hrvatska poštanska banka, član Uprave), Dominik Mišević (odvjetnik u Društvu BŠDS), Jelena Cirković (pravnica, Ministarstvo unutarnjih poslova RH), Ranko Režek (izvršni

da ih izazove i na pčelinji ples oko sebe. (vv, foto: Z. Vrzan)

direktor, IoT Net Adria), Ivan Rajković (predsjednik Uprave MEDIKOL grupe), Ivanka Trstenjak-Rajković (ravnateljica Poliklinike Medikol), Srećko Vargek (poduzetnik, modni brend WGW). (sh)

NEKONTROLIRANA BUJICA potopila ceste i dvorišta diljem središnjeg Međimurja

Razoreni prilazi, dvorišta

Voda se iz Preseke i Gornjeg Mihaljevca doslovno slijevala u Macinec, a kanali nisu mogli zadržati nekontroliranu bujicu vode

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Kao iz kabla spustila se kiša u popodnevnim satima 16. svibnja i potopila gotovo cijelo središnje i gornje

Međimurje. Snažan pljusak napunio je kanale koji vodu nisu mogli zadržavati pa se potom slijevala po cestama, dvorištima i ulazima u podrume. Vatrogasci su imali pune ruke posla. U nekoliko

sati imali su preko stotinjak intervencija. Čak 35 lokalnih DVD-ova bilo je na terenu kako bi ispumpavali vodu. Tek nakon 23 sata voda se počela povlačiti.

Potopljen

čakovečki prsten Prognostičari kažu kako su cijela zima, kao i proljeće, bili kišniji nego inače. Zato ni tlo nije moglo upijati vodu koja je naglo počela bujati zbog

Ivan Krištofić i Franjo Osredek u dvorištu koje je voda najviše uniš�la u Macincu

Mar�na Pintarić, Ma�ja Kikelj, Petar Feletar, Damir Sabol i Branka Prišlić

OBILNE KIŠE opasno podigle vodostaj, a najkritičnije je bilo kod Murskog Središća

Mura opasno zaprijetila

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan i HGSS

U najkritičnijoj situaciji zbog nabujale Mure našlo se Mursko Središće, zbog čega ga je u srijedu posjetio i Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

- Obilazim cijelu Hrvatsku i drago mi je da mogu odmah konstatirati da se ovdje vidi visoka razina organizacije svih žurnih službi i Stožera civilne zaštite i Murskog Središća i Međimurske županije, a to je upravo ta sinergija koja nam treba u kriznim situacijama, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar Davor Božinović.

Pripremali se za najgori scenarij

- Čim smo saznali da ide ugroza, sazvali smo Stožer civilne zaštite i podijelili zadatke, što tko mora napraviti, kazao je Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća. Nastavlja: - Postavili smo pumpe da mogu ispumpavati vodu iz potoka koji je zatvoren ispod površine.

Ono što je u našoj moći i što je bilo potrebno, to smo napravili. Prema predviđanjima Hrvatskih voda, vrhunac vodenog vala očekivao se u četvrtak, od 1000 kubika protoka vode, što vodostaj Mure podiže i do 500 cm.

Do zaključenja novina voda je narasla na 459 cm i razlila se iz korita na šetnicu, te poplavila i popularni Trska bar na njoj.

Za usporedbu, 2014. godine je zabilježen vodostaj od 536 cm, ali je tada bio puno niži protupoplavni zid uz rub šetnice što sada poboljšava situaciju.

No čim je najavljen nadolazeći veliki vodeni val, pripremali smo se za najgori scenarij, kazao je Srpak.

dvorišta i vrtovi

Vodena stihija odnijela skelu iz Križovca u Podturen

I dok vatrogasci svih triju gradskih društava djeluju s obale, Gorska služba spašavanja patrolira i spremno čeka zatreba li pomoć s vode. Miodrag Novosel iz Gorske službe spašavanja kazao je da su spremni za djelovanje. - U velikoj smo pripravnosti još od prošlog petka, kazao je. U pripremi su dva čamca, vodeni skuter i 15 ljudi spremnih pomoći građanima, kazao je.

Vatrogasci su u četvrtak, kad se čekao vrhunac vodenog vala, od ranog jutra imali pune ruke posla. Ispumpavali su vodu iz zatvorenog toka potoka koji prolazi kroz središte Murskog Središća u Muru.

Zbog visokog vodostaja najveću štetu silina vode napravila je u Križovcu gdje je otkinula skelu i odnijela je do Podturna, gdje se zaustavila između dalekovoda. - Pretpostavljamo da je u skelu doletjelo drvo koje je potrgalo sajlu, pa je skela otplutala do Podturna, kazao je gradonačelnik Srpak. Postupak vađenja skele bit će vrlo kom-

pliciran i skup. Kad vodostaj opadne, vidjet ćemo što i kako je izvaditi, ali u svakom slučaju tražit ću pomoć Ministarstva prometa i veza, kazao je. - Kad je vodostaj dosegao 450 centimetara zatvorili smo zaporni ventil od kanalizacije i sustava odvodnje da Mura ne uđe u Mursko Središće, kazao je Rajko Bogdan, načelnik Stožera civilne zaštite Mursko Središće. Dodao je: - Također smo uključili pumpe koje prebacuju vodu iz retencije (zatvorenog toka potoka) od romskog naselja Sitnice, u Muru.

Voda prodrla u dvorište Jurčićevih u Ulici Matije Gupca

Najkritičnije je u četvrtak prijepodne bilo u Ulici Matije Gupca gdje se voda počela prelijevati u dvorište obitelji Juračić.

- Cijelu noć nisam spavala, kazala je Đordana Juračić, ali smo se dobro pripremili čim je vodostaj počeo rasti. Do sada sam doživjela tri poplave i znam što nam je činiti, kazala je. Teže nam je bilo kad smo živjeli u staroj kući niže na dvorištu, bliže Muri.

Nova kuća je na povišenom mjestu da voda ne bi ulazila u nju, ali smo sve vrjednije stvari iz stare kuće preselili na sigurno. Voda je jedino zahvatila hrpu iscijepanih drva u dvorištu. Tijekom prijepodneva dvorište Juračićevih akcijom Grada zaštitili su brzom gradnjom nasipa od daljnjeg nadiranja vode u dvorište.

- Na tom dijelu nisu bili dovršeni radovi na kanalizaciji i to je najvjerojatnije izazvalo problem, kazao je Srpak koji je došao na lice mjesta.

obilne kiše. Najgore stanje bilo je u čakovečkom prstenu, kao i Nedelišću i Pribislavcu. Voda do koljena slila se u Macinec, Črečan, Trnovec, Gornji Mihaljevec, Preseku, Lopatinec, Mačkovec, Brezje, Žiškovec, Pribislavec, Belicu te područje Male Subotice.

Vatrogasci i mještani ispumpavali vodu

Jutro nakon zbraja se šteta. Rijetko tko je mirno spavao iako se voda počela povlačiti. Tek sad kreće veliko čišćenje. Kako nam je rekao predsjednik Mjesnog odbora Macinec, ovo je treća takva poplava koja je zadesila mjesto u proteklih par godina. Prvi je puta bilo 2014., a drugi puta 2017.

godine. Voda se iz Preseke i Gornjeg Mihaljevca doslovno slijevala u Macinec, a kanali nisu mogli zadržati nekontroliranu bujicu vode.

Franjo Osredek iz Ulice Stjepana Radića otišao je na tuširanje, a potom je čuo vodu kako šumi, ali ne u njegovoj kupaonici, nego u dvorištu.

Kad je izašao iz kuće, imao je što i vidjeti.

Bujica vode slijevala mu se u dvorište prema vrtu. Kamene ploče na prilazu voda je razorila, kao i cijeli vrt i podrum. Kaže kako od vrta ove godine neće imati ništa. Sve je uništeno.

U susjednom Črečanu slična situacija. Podrum Pere Horvata 20 cm bio je pod

vodom koja se napunila niti u pola sata. Srećom, brzo su stigli vatrogasci Črečana koji su

vodu ispumpavali. Štetu, kaže, još nije zbrojio, ali voda je uništila i škrinju i frižider koji se nalazio u podrumu.

Franjo Kolarić pomaže susjedu Peri Horvatu u čišćenju podruma, koji je bio poplavljen 20 cm

Vatrogasni dom u Brezju pod vodom

Vatrogasci DVD-a Mursko Središće grade zečji nasip

U Križovcu skelu odnijela voda, a u Svetom Mar�nu na Muri su ju uspješno svezali

Dražen Srpak, gradonačelnik i Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, na šetnici kod nabujale Mure

Članovi HGSS-a patrolirali Murom radi otkrivanja kri�čnih točaka

Đordana Juračić

Piše: Vlasta Vugrinec

Zlatko Vrzan

Usvom svakodnevnom životu, svjedoci smo brojnih kaznenih i prekršajnih djela. Srećom, većina nas o razbojstvima, krađama, pljačkama, napadima na starije osobe, silovanjima, bludnim radnjama i spolnoj zlouporabi djece i maloljetnika uglavnom čita samo na stranicama crne kronike. Suosjećamo sa žrtvama, no tako dugo dok nam neko drugo nedjelo ne oduzme pažnju. Pri tome ni ne razmišljamo da bi se nešto takvo eventualno, ne daj Bože, moglo dogoditi i nama. Kako bismo reagirali u tom trenutku, što bismo trebali uraditi da bi se, primjerice razbojništvo ili pljačka, odrazila na nas da smo samo svjedoci ili pak glavni akteri toga? Pitanja su to koja nam se nameću sama od sebe i pri samoj pomisli na to. A tek onda, koji mi je prvi korak, kome da se obratim za pomoć, kako da prijavim kazneno djelo, trebam li angažirati odvjetnika, koliko će trajati sudski proces, koja su moja prava i kako da ih ostvarim, sljedeća su pitanja u nizu koja ćemo si sigurno postaviti. Međutim, što ako smo u šoku kad nam primjerice razbojnik stavi pištolj pod nos, noge nam se odrežu i danima se poslije trzamo na zvukove, bojimo se izaći, nesposobni smo za posao. Policija će naravno obaviti svoj posao, no njen zadatak

nije da nas drži za ruku, da nas tješi, upućuje korak po korak što i kako dalje. Naime, nitko od nas nije pripremljen da postane žrtva ili svjedok odnosno svjedokinja kaznenog djela, stoga je potpora od iznimne važnosti! Nema pravog načina kako reagirati na zločin, odnosno traumatsko iskustvo koje smo doživjeli. Svatko reagira na drugačiji način i svakome je potreban drugačiji oblik pomoći. Žrtve ili svjedoci sigurno će se i zapitati što će se dogoditi ako se ne odazovu na sud ili odbiju svjedočiti, koliko će se zadržati na sudu, mogu li doći s pratnjom, kako izgleda sudnica, gdje mogu dobiti informacije o predmetu, koja prava imaju, kako izgleda svjedočenje, kako mogu ostvariti putni trošak i slično. E, tu je onda Mreža za podršku i suradnju za žrtve i svjedoke kaznenih djela koja će odgovoriti na sva ta pitanja, pomoći pa čak, ako je i potrebno, ići s vama na sud.

O radu tih mreža koje postoje u našoj zemlji od 2008. godine javnost malo zna. Istina, eventualno oni koji su im se već obratili, a takvih je iz Međimurja tek 62.

Mreža je naime, osnovana kod svakog županijskog suda s time da odjeli pružaju podršku i na općinskim te prekršajnim sudovima. Slučaj je to za nas Međimurce koji nemamo županijski, već samo Općinski sud. Mreža koja je “nadležna” za nas djeluje pri varaždinskom sudu i smještena je u Varaždinu, što ne znači da ne dolaze i u Čakovec, a prema potrebi i u svako naše mjesto.

Dobro došla besplatna pomoć i podrška

O radu tih mreža koje postoje u našoj zemlji od 2008. godine javnost malo zna. Istina, eventualno oni koji su im se već obratili, a takvih je iz Međimurja tek 62. U varaždinskom odjelu zaposlene su dvije pravnice, Barbara Oreški i Paula Pernek iz Varaždina koje su nas upoznale sa svojim radom pomoći i podrške žrtvama.

- Mogu nam se javiti žrtve i svjedoci svih kaznenih djela, poručila je Barbara Oreški. Znači od prijevare, razbojništva, krađe, imovinskih delikata do silovanja i napastovanja maloljetnika i djece. Sa svima radimo. Mogu se javiti telefonski, e-porukom ili pak osobno doći svi koji trebaju pomoć.

Pružanjem stručne psihološke, pravne i savjetodavne pomoći te kroz direktnu podršku na sudu Mreža nastoji smanjiti nelagodu, strah i stres, osigurati povjerenje u pravosudni sustav te osigurati učinkovitije ostvarivanje zakonskih prava žrtava kaznenih djela.

Za pomoć i podršku možete im se obratiti telefonski, e-porukom ili osobno u prostorijama njihove organizacije u Varaždinu, Graberje 33/II, na broj telefona 095/1160-066 ili na varazdin@pzs.hr

U okviru Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke/-inje kaznenih djela usluge su dostupne neovisno o tome jeste li prijavili/-e kazneno ili prekršajno djelo.

Također, usluge su dostupne i određeni period nakon završetka sudskog postupka.

Pružanje svih usluga u okviru njihova rada u potpunosti je besplatno za sve korisnike/-ce koji/-e im se obrate za pomoć i podršku.

Zadatak Mreže je:

• daje emocionalnu i praktičnu podršku, tehničke i praktične informacije i informacije o pravima

• pruža psihološko i pravno

savjetovanje

• pruža podršku žrtvama i svjedocima/-kinjama

kaznenih djela koje nisu prijavili/-e kazneno djelo te pruža podršku nakon završetka sudskog postupka ako je kazneno djelo prijavljeno

• pruža podršku žrtvama i svjedocima/-kinjama pratnjom na sud

• pruža podršku žrtvama i svjedocima/-kinjama

kaznenih djela pratnjom na policiju, državno odvjetništvo i/ili u centre za socijalnu skrb.

U biti se za mrežu doznaje tek kad postanete žrtva ili svjedok. Naime, tada varaždinska i međimurska policija daje njihove brojeve i kontakte. Međutim, pitanje je to koliko u tom trenutku stresa, straha i nelagode sve to dopire do ljudi kojima je pomoć potrebna, odnosno koliko su žrtve ili svjedoci tada u stanju sve to percipirati i popamtiti. Mnogi se ne mogu sjetiti ni vlastitog imena, a kamoli zapamtiti na što sve imaju pravo, što mogu poduzeti itd.

- U biti, policija je obavezna svakoj žrtvi kaznenog djela dati obavijest o njenim pravima, dodaje dalje. I to je onda otprilike tri stranice prava i na kraju su naši kontakti. I sud na pozivu za svjedočenje ili ročište isto daje naš broj telefona kako bismo ih mi mogli upoznati kam u biti idu i zakaj idu.

Te tri stranice pune su natuknica koje im polako, korak po korak, objašnjavaju, odgovaraju na pitanja, rješavaju nedoumice i predstavljaju što ih sve čeka dalje do okončanja postupka. Nekima je dovoljan samo jedan ili dva telefonska poziva, neki se jednom jave i nikad više, ali ima i onih s kojima se dugotrajno radi.

Ne moraju to nužno biti pravne zavrzlame jer žrtve nakon zločina mogu imati brojne posljedice. Prije svega tu su one psihološke

TEMA

Žrtve ste obratite se

U vrtlogu pravila i propisa, žrtve i svjedoci vrlo se lako izgube i veća trauma, stoga im je podrška pri tumačenju pravnih i inih

Dobrovoljno ste otvorili usta ili vas je počinitelj prisilio?

Svjedočenje na sudu zna biti posebno traumatično, posebno za žrtve i svjedoke jer time još jedanput proživljavaju traumu koju bi svim silama željele zaboraviti. Kako napominju naše sugovornice, među najtežim

slučajevima im je kad se radi o silovanju.

- Jeste li dobrovoljno otvorili usta kad Vam ga je gurao ili vas je počinitelj prisilo, samo je jedno od pitanja na koja žrtva silovanja mora odgovoriti

i opisati sam tijek spolnog zlostavljanja.

Mučno je, kažu, za žrtve i kad se, primjerice, čita nalaz obducenta o ozljedama koje su dovele do smrti žrtve. Pa se govori o ozljedama, krvarenju, pokazuju slike itd.

MREŽA PODRŠKE I SURADNJE za žrtve i svjedoke kaznenih djela

Foto:

Ilustracija

Mogu sa žrtvom na sud, policiju, državno odvjetništvo…

TEMA BROJA

zločina, se nama!

izgube u šumi tumačenja i suđenje im postaje nova, možda još inih zavrzlama itekako potrebna

naravi poput promjene raspoloženja, depresije, straha, anksioznosti, napadaja panike, poremećaji spavanja ili prehrane, odnosno koncentracije.

Neki se bore s ginekološkim posljedicama, tjelesnim ozljedama, glavoboljama koje se javljaju nakon nasilja, a tu je i nepovjerenje prema okolini, izoliranost, gubitak bliskih osoba, gubitak radnog mjesta i slično.

Iako im se najčešće javljaju žrtve obiteljskog nasilja, prijetnji i ozljeda, imaju i druge slučajeve poput razbojstva ili pljački zlatarni, draguljarnica, kladionica, razbojništva na ulici. Javljaju se i kod spora oko međa, kruški, vinograda, sve to one rješavaju. - Žrtve se najčešće javljaju zbog straha od počinitelja. Onda mi urgiramo prema sudu pa se primjeri-

ce ispitivanje ili svjedočenje odvija preko audiovideopoveznice.

Riječ je o posebnoj prostoriji na sudu u Varaždinu, a ima je i u Čakovcu i gdje je žrtva videopozivom povezana sa sudnicom.

U prostoriji može biti sama ili sa stručnim suradnikom. Sudac, zapisničar, okrivljenik i branitelj i ostali koji su nužni za proces, u biti su na sasvim drugoj

Pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde

Žrtve kaznenih djela imaju određena prava zajamčena Zakonom o kaznenom postupku. Sud, državno odvjetništvo i policija dužni su već tijekom poduzimanja prve radnje u kojoj žrtva sudjeluje, obavijestiti ju o njezinim pravima na njoj razumljiv način.

I tu uskaču djelatnici Mreže koje će vam pomoći u tumačenju tih prava i pružaju pomoć u ostvarivanju tih prava.

A ta prava su:

• pravo žrtve na obraćanje službama za podršku žrtvama kaznenih djela

• pravo žrtve na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela

• pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde

• pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka

• pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog djela

• pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje

strani suda. Drugim riječima, žrtva ili svjedok su tako odvojeni od okrivljenika, ne moraju ga gledati u oči, slušati njegovo disanje za vrat. Naime, naše sudnice daleko su od onih kakve gledamo u američkim �ilmovima ili o kojima čitamo u knjigama Johna Grishama. Riječ je praktički o malo većim uredima gdje je žrtva odijeljena od okrivljenika tek odvjetnikom.

• pravo da se medicinski zahvati na žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka

• pravo podnošenja prijedloga za progon i privatne tužbe sukladno odredbama kaznenog zakona, pravo sudjelovanja u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo da bude obaviještena o odbacivanju kaznene prijave

• pravo na obavijest državnog odvjetnika o poduzetim radnjama u povodu njezine prijave i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku

• pravo da na svoj zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njene zaštite

• pravo da na svoj zahtjev bude ispitana audiovideouređajem.

• Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora dulja od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri

U takvim slučajevima, djelatnice Mreže mogu s vama doći i na sud te biti moralna podrška, ali i još jedna barijera koja vas dijeli.

Mreža ima angažirana i dva psihologa koji po potrebi također rade sa žrtvama i svjedocima preko telefona, u Varaždinu ili u mjestu stanovanja.

No, jedno treba posebno naglasiti, svi oni su tu da

podnošenju imovinskopravnog postupka.

• Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom.

• Žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode, uz to još imaju i pravo:

• prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom na teret državnog proračuna

• na opunomoćenika na teret državnog proračuna

• da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ista osoba

• uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve

• zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja

• na tajnost osobnih podataka

• zahtijevati isključenje javnosti s rasprave

Dijete kao žrtva kaznenog djela uza sve to još ima pravo na tajnost osobnih podataka, isključenost javnosti te na opunomoćenika na teret državnog proračuna.

prvenstveno daju podršku, objasne sve opcije i eventualne rizike, ukažu na prava i naravno obveze, idu s oštećenicima i na sud, policiju, državno odvjetništvo, no nikako ne mogu govoriti ili odlučivati umjesto žrtvi ili svjedoka ili u njihovo ime.

Oštećenici naime, sami sa sobom moraju odlučiti hoće li ići dalje sa slučajem ili će se odustati.

Pravnice Barbara Oreški i Paula Pernek

MESNA INDUSTRIJA Vajda nudi budućim mesarima izdašne stipendije i siguran posao nakon školovanja

Stipendisti Vajde financijski neovisni od upisa u srednju školu

- Budućim mesarima nudi se stipendija od 135 eura mjesečno, besplatne knjige i radne bilježnice, topli obrok i nagrada za vrijeme prakse, posao i dobra plaća po završetku školovanja

Velika je stvar odabrati upis u zanimanje koje nudi siguran i dobro plaćen posao po završetku školovanja i uz to �inancijsku neovisnost o roditeljima već tijekom školovanja.

Upravo to i ove godine nud Mesna industrija Vajda u sklopu Grupacije Pivac učenicima koji odaberu upis za mesare. - Stalno ulažemo u nova postrojenja i tehnologije, ali mesari su ključni faktor i njih ne može zamijeniti ni umjetna inteligencija, kazao je Vilim Simon, predsjednik Uprave Vajde. Kako se razvijamo, tako rastu i potrebe za mesarima. Pozivamo učenike osmih razreda da se odluče za zanimanje koje im donosi sigurnu egzistenciju po završetku školovanja, kazao je.

Vajda nudi učenicima, budućim mesarima, stipendiju od 135 eura mjesečno, besplatne knjige i radne bilježnice, besplatni topli obrok na praksi, nagradu za vrijeme prakse, kao i natprosječne plaće u mesnoj industriji i sigurno radno mjesto po završetku školovanja.

Po završetku školovanja čekaju ih siguran posao i stimulativne plaće. Do sada su kroz sastav stipendija osigurali 20-ak mladih mesara, koji su ključni kadar u toj mesnoj industriji.

Ivan Žužić: Stipendija mi je pomogla da ne ovisim o roditeljima

Na konferenciji za novinare bio je i njihov bivši stipendist, a sada djelatnik

POGLED ODOZDO

Ivan Žužić: - Zaposlio sam se u Vajdi kao njihov stipendist odmah po završetku srednje škole. - Bilo je već u vrijeme prakse jako lijepo raditi u Vajdi uz starije kolege i uz dobrog mentora, kazao je. Dodao je: - Doma se bavimo poljoprivredom i uzgajamo svinje pa mi je taj posao blizak. Stipendija mi je puno pomogla da ne ovisim o roditeljima i da imam svoj novac. Kazao je : - Preporučio bih učenicima odabir tog posla jer se može dobro zaraditi.

Vilim Simon, direktor Vajde, kazao je da neto plaća mesara početnika s dodacima ide i do 1000 eura mjesečno, a iskusnim mesarima i do 1500 eura.

Srednja škola Prelog jedina je u Međimurskoj županiji koja upisuje za zanimanje mesar.

- Pripremamo mlade za tržište rada i za život. Ove godine planiramo upisati 10 mesara, ali ako bude interesa, i njih 15, kazao je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog.

Nastavio je: Uspostavili smo dobru suradnju s Vajdom, a u školu privlačimo i učenike iz Podravine.

Jednako tako Vajda je zainteresirana i za učenike i s područja Varaždinske županije i svima koji su zainteresirani za upis za mesare nudi stimulativne uvjete tijekom školovanja i što je još važnije, siguran i stimulativno plaćen posao po završetku školovanja.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

županije i Darko Radanović, pročelnik u Županiji KREĆU NOVI bespovratni poticaji u turizmu

Za dobru ideju od 500 do 4000 eura

- Rok za dostavu novih projektnih prijedloga za bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije je 5. lipnja 2023. godine

Na imanju obitelji Polak, njihovu ranču Curek u Pleškovcu, predstavljeni su detalji javnog poziva Međimurske županije za novi ciklus potpora u turizmu te bespovratnih potpora za su�inanciranje rada turističkih agencija, odnosno organizatora putovanja u 2023. godini. Domaćin Mihael Polak zahvalio je Međimurskoj županiji na potpori koju je dobio prošle godine je ranč Curek od obiteljskog hobija postao atraktivna turistička lokacija.

Rok za dostavu novih projektnih prijedloga za bespovratne potpore u turizmu Međimurske županije je 5. lipnja 2023. godine. Prihvatljivima se smatraju troškovi nastali aktivnostima koje pridonose unapređenju kvalitete smještajne ponude, uvođenju inovativnih sadržaja

te jačanju enogastronomskog dijela ponude uz očuvanje tradicijskih vrijednosti te orijentiranost zelenoj i digitalnog tranziciji, pojasnio je pročelnik Darko Radanović te dodao da korisnici potpora u turizmu mogu biti �izičke i pravne osobe registrirane za obavljanje određene turističke djelatnosti koje kandidirani projekt provode na području naše županije. Detalji se nalaze u tekstu javnog poziva objavljenom na internetskim stranicama Međimurske županije.

Do sada 430.000 eura u razvoj turizma

Od 2011. do 2022. godine Međimurska županija je kroz poticaje uložila ukupno 430.000 eura u razvoj turističkih potencijala. Dobili smo 153 nova turistička projekta

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Dok katastrofa ne ugrozi moćne stvari se ne mijenjaju

Kiša, poplave i nevolje koje su nas zatekle još jednom su nam dale do znanja koliko smo mali ispod zvijezda. Koliko nam poniznosti nedostaje da popravimo sve ono što smo svojim djelovanjem izazvali protiv sebe.

Nemilice smo zlorabili prirodu i njezine resurse. Tek kad smo ozbiljno ugrozili prirodnu ravnotežu i počeli dobivati batine u vidu prirodnih nepogoda te zagrijavanja

zemljine kugle sa svime što to nosi, zastali smo. Ali, samo zastali, jer bogati i moćni su još uvijek zaštićeni od nevolja. Novac daje određenu sigurnost i u nevolji. No što je sa sirotinjom koja u pravilu živi na udaru poplava, odrona, prirodnih katastrofa, suše, gladi? Dok katastrofa ne ugrozi moćne, stvari se ne mijenjaju. Međutim i taj egoizam ima granice. Pojedinac ne može preživjeti sam. Nema, tog bogataša koji bi

uspio preživjeti sam na svijetu, unatoč svom bogatstvu. Niti pak bi takav život imao smisla. Sam sa sobom se ne može ni reproducirati.

Nije čudno što nepogode i katastrofe ljude uvijek nakratko zbliže, ujedine u spašavanju. Jer najviše trebamo druge.

Iz svake kataklizme ponešto i naučimo. Ovaj iznimno visoki vodostaj Mure dočekujemo puno spremniji nego onaj iz 2014. godine. To

govori da ljudi znaju i mogu djelovati u zajedničku korist.

Duh zajedništva nikad ne traje predugo. Čim opasnost prođe, ljudi se vraćaju starim navikama i životu. Mnogo neotkrivenih misterija krije se u čovjeku, kao i u silama koje na njega djeluju.

Na mnogo toga nemamo utjecaj i ne razumijemo. Možda je u srži ljudskog opstanka ta suprotnost da djelujemo zajedno, ali i da se natječemo s drugima. Zajedništvo

ili proizvoda na našem području. Tu je i drugi natječaj kojim osiguravamo poticaje turističkim agencijama, odnosno organizatorima putovanja kako bismo potaknuli porast turističkog prometa i potrošnje, s pet eura po noćenju, dodao je pročelnik Radanović. Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, osvrnuo se na netom završen javni poziv Turističke zajednice za su�inanciranje manifestacija i turističkih događaja: - Prijavljena su 42 događanja diljem Međimurja i svi su ostvarili potporu u rasponu od 500 do 4000 eura.

Lani nas je posjetilo 90.000 turista

Obuhvaćena su mnoga područja od kulture, festi-

valskih priredbi do sporta i rekreacije i promocije naše gastronomije, a pohvalno je što svi prijavitelji poštuju naš smjer održivosti u turizmu.

Međimurje je lani posjetilo 90.000 posjetitelja, od onih jednodnevnih do onih koji kod nas ostaju do dva do tri dana, kazao je Grula. Župan Matija Posavec kazao je da županija ima koncept širenja turističke ponude od kulture, prirode do enogastronomske ponude u svakom kutku Međimurja. - Nakon Palače Zrinskih u Starom gradu, revitalizirat ćemo dvorac Feštetić u Pribislavcu, a na natječaj NPO-a prijavljen je niz interpretacijskih centara od Štrigove do Kotoribe, najavio je.

(BMO)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

i solidarnost s jedne strane i osobna sloboda i određeni egoizam kao da su dvije strane jedne medalje. Dva kotača jednih kola koje vuku čovječanstvo prema nečemu što pojedina generacija za svog života ne može do kraja pojmiti.

Idemo li k nekom konačnom cilju koji svaka generacija pomiče za milimetar ili je poanta u putovanju koje svaka generacija iznova ponavlja, samo s drugim sredstvima.

Marko Puškadija, djelatnik Županije, Mihael Polak, vlasnik ranča Curek, župan Ma�ja Posavec, Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske

iz županijskog proračuna

FESTIVAL PUŠIPELA u Štrigovi po 23. put

Kroz Urbanovo u tri dana prošle 2000 posjetitelja

Vinoljupci su pohrlili u Štrigovu kušati najbolja međimurska vina, a nastavak slijedi za Otvorene podrume nadolazećeg vikenda

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Preko 2000 posjetitelja prošlo je od proteklog petka do nedjelje kroz Festival pušipela – Urbanovo 2023. koji je po 23. put održan u Štrigovi. Gužva je bila na samom svečanom otvorenju, na kojem je poseban gost bio bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, a nastavila se i sljedeće dane vikenda, pogotovo u subotu.

Raj za vinska nepca

Svečano otvorenje bilo je prilika da se dodijele šampionska odličja s Međunarodnog ocjenjivanja vina održanog u restoranu Terbotz u Železnoj

Gori. Prema rezultatima ove je godine Nagradu Franjo Lebar za najbolji sauvignon dobila Vinarija Cmrečnjak iz Svetog

Urbana. Najboljim pjenušcem proglašen je Zlatni zvir sorte moslavac Vinogradarstva i podrumarstva Tomšić iz Železne Gore.

U kategoriji predikatnih vina šampionom kvalitete proglašen je pušipel Vinarije Novak iz Ban�ija, dok Vinska kuća Kossi iz Štrigove može biti ponosna na svoj pušipel koji je proglašen šampionom kvalitete u istoimenoj kategoriji. Što se tiče crnih vina, šampionom kvalitete proglašen cabernet sauvignon iz 2021. godine iz Vinarije Ban�i vina iz Gornjeg Hrašćana. Svako od spomenutih nagrađenih vina mogli ste kušati na Festivalu pušipela, ali i vina svih ostalih vinarija koje djeluju u sklopu udruge Hortus Croatiae. Nudila su se crna, bijela i rosé vina, pjenušava i desertna, a na posjetiteljima

je bilo da kušaju i uživaju. Među novim izlagačima bila je Vinarija Ban�i vina.

- Osnovani smo 2020. godine i trenutno imamo u ponudi 10 vrsta vina. Dobili smo ove godine šampiona za naš cabernet sauvignon, a speci�ični smo po etiketi naših sorti – mijenjaju boju ovisno o tome je li vino rashlađeno ili toplo, ispričala nam je simpatična Petra Novak, kćerka vlasnika Vinarije Željka Novaka, koji uz to ima tvrtku čija su osnovna djelatnost električne instalacije.

Jedan od rijetkih proizvođača rajnskog rizlinga u našem kraju je Vinarija Kocijan iz Štrigove, a mnogi bi se složili u tome da je i najbolji. Posjetili smo njihov štand i sami se u to uvjerili.

- Rizling je inače kralj vina, a neki mu čak tepaju da je to

rolls-royce i ja se osobno s time slažem. U autoindustriji to je vrh, iznad toga nema. Tako je isto s rajnskim rizlingom, iznad njega nema bolje bijele sorte, objasnio nam je Petar Kocijan te dodao da je jedan od najboljih sorti zbog klime, sastava tla i terroira.

Dani otvorenih podruma

Urbanovo ovog vikenda dobiva svoj nastavak. U petak i subotu, 19. i 20. svibnja, u sklopu Otvorenih podruma svoja vrata otvaraju: Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Hažić, Horvat, Kerman, Kocijan, Kojter, Kossi, Kunčić, Medenjak, Munđarov breg, Novak, Podrum Štrigova, Preiner, Štampar i Vuković. Više o terminima manifestacije pogledajte na internetskim stranicama i društvenim mrežama svake od spomenutih vinarija.

– Vino je onaj zajednički element, zajedničke su pjesme o vinu, druženje uz vino i osobno, ovo je izložba koja mi je najviše sjela. Pregledao sam je više puta i uživao sam u svakom detalju, na koji način se ta vinska priča odvija, istaknuo je načelnik Stanislav Rebernik na otvorenju izložbe Vino na granici u Državnom arhivu za Međimurje u Štrigovi u sklopu Festivala pušipela – Urbanovo 2023.

Izložba je posljedica suradnje šest arhiva iz Slovenije i Hrvatske radno nazvana SIHeR: Državni arhiv za Međimurje, Zgodovinski arhiv na Ptuju, Državni arhiv u Varaždinu, Pokrajinski arhiv Maribor, Državni arhiv u Zagrebu i Zgodovinski arhiv Celje.

WINE AND GASTRO

Temfani picek s trgancima prema receptu

Danice Novak odnio pobjedu

Drugog dana Festivala pušipela – Urbanovo u subotu, 13. svibnja, u Termama Sveti Martin održan je Wine & Gastro Urban Night Show. Event je zamišljen kao kulinarski show u kojem se ekipe međimurskih vinara u kombinaciji s poznatim licima natječu u kuhanju tradicionalnih, međimurskih jela.

Ovog puta pripremali su se sljedeći specijaliteti:

međimurski šiškrlini, juha s gljivama, hajdinskom kašom i krutonima, temfana piletina s trgancima te za desert flambirana jabuka s međimurskom kavom. Timovi su se natjecali pod budnim okom žirija koji je naposljetku odabrao najbolje jelo. Ove godine žiri su činili: Bojana Novak iz Termi Sveti Martin, Sanja Heric iz Međimurskih novina, Tomislav Pašalić iz

čakovečkog restorana Stari grad te Tea Dvanajščak iz Vinarije Dvanajščak-Kozol. Najboljom ekipom pokazala se ona koja je skuhala temfanu piletinu s trgancima, a koju su činili: Damir Cafuk iz Vinarije Kojter u Svetom Urbanu, Martin Novak iz Vinarije Novak u Banfiju, te strastveni putoholičari – Branko Krčmar i Iva Mihalic Krčmar, uz

vrijedne savjete Martinove mame Danice.

Osim spomenutih u kulinarskom showu natjecali su se još: Ana Ude, Nikolina Dianežević, Antonia Jagodić, Zora Bjelousov te predstavnici vinarija Vuković, Jakopić, Tomšić, Knehtl-Medenjak, Kerman i Hažić. Program je vodio Mirko Fodor, a cijeli je događaj upotpunila živa glazba grupe Eter.

Njihov projekt Vino na granici / Vino na meji posvećen je vinu, koje je kulturološki snažno povezano sa zemljom i ljudima navedenog graničnog područja. Koncept projektne priče slijedi poglavlja nadahnuta pjesmom kantautora Tomaža Pengova Rodovnik vina. Skupine arhivskoga gradiva nižu se po temama od obrade zemlje, vinogradarstva, podrumarstva do prodaje i potrošnje vina, a izloženo gradivo obuhvaća sve, od starih srednjovjekovnih isprava do dokumenta koji je nastao prekjučer. Ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar zahvalio je svima na dolasku, kao i svojim partnerima na projektu.

Damir Cafuk iz Vinarije Kojter u Svetom Urbanu, Mar�n Novak iz Vinarije Novak u Banfiju, te strastveni

Međimurski vinari nagrađeni šampionskim odličjima: Željko Novak, Milivoj Kossi, Mar�n Novak, Barbara Tomšić i Marko Cmrečnjak

Načelnik Stanislav Rebernik uveo je bivšeg predsjednika Stjepana Mesića u svijet međimurskih vina

Andreja i Petar Kocijan jedni su od rijetkih koji proizvode vino sorte rajnski rizling u Međimurju

putoholičari – Branko Krčmar i Iva Mihalic Krčmar skuhali su pobjedničko jelo – temfanog piceka s trgancima

Ravnatelja Državnog arhiva Međimurje Juricu Cesara i predsjednika Udruge društva vinogradara i vinara Hortus Croa�ae Roberta Horvata zatekli smo na otvorenju izložbe u društvu nove direktorice TZ-a Štrigova Ivane Kelner Tkalčec

Otvorena izložba Vino na granici

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana

GLOBALNO I LOKALNO

Tihi rekvijem za kunu

U očekivanju vijesti iz Ukrajine

Zašto se tako dugo čeka kontraofenzivu u Ukrajini - sve se više pitaju europski politički vođe postajući nestrpljivi. Odgovor iz Ukrajine uvijek je jednak: nema dovoljno zapadnog oružja, što može biti i način za skrivanje planova.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Prije nekoliko dana mediji su se raspisali o ukrajinskoj brigadi koja je završila obuku na njemačkim tenkovima u Švedskoj kao o elitnoj vojnoj jedinici koju se čeka. Kao da će jedna dobro naoružana brigada odlučivati ni manje ni više o sudbini rata. Dakako da to nije moguće.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Prema ukrajinskim izvorima, na južnoj fronti u Zaporožju i Hersonu ruske snage imaju oko 152.000 vojnika u obrani, dužina fronte na tom je području oko 500 kilometara, od toga 300 kilometara uz rijeku Dnjepar.

S ukrajinske snage računa se na maksimalno 200.000 ukrajinskih vojnika u napadu na istom prostoru. To je zapravo nedovoljno jer bi odnos snaga trebao biti barem tri prema jedan u korist napadača da bi jamčio uspjeh. Zbog toga je svako pokretanje protuofenzive zapravo rizično, pogotovo ako se u Europi i Americi smatra da mora uspjeti. To je ono što za sada barem mislimo da znamo.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Ono što je nedvojbeno jasno je to da je došlo vrijeme za ukrajinski protuudar, no to se ionako zna. Naime, kao što su ovog proljeća zbog bljuzgavice zaustavljeni tenkovi i teška vozila, to će se isto dogoditi i u jesen. Sušenje tla već je započelo, a ruske snage mogle bi

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

na okupiranom području ostati bez vode za gradove i poljoprivredu ako brana Kakhovka na Dnjepru, koju su gotovo uništili, popusti.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Prema ruskim izvorima kontraofenziva je već krenula kod Bahmuta, no to ne može biti glavni cilj ukrajinskih snaga zbog više razloga. Cilj je unošenje nemira u ruske redove. Prave namjere Ukrajinaca, vrijeme i pravce napada nije moguće znati.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Prema analitičarima, nekoliko je glavnih pravaca udara ukrajinskih snaga, no svi oni vode presijecanju južnog bojišta na dva dijela kod Melitopolja ili Berdnjanska te izolaciji Krima, što bi trebao biti osnovni cilj svake operacije. Problem ruskih snaga u obrani je u tome što postoji desetak mogućih pravaca napada, a zbog dužine fronte nije moguće sve podjednako braniti.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

ŠTO UZROKUJE AGRESIJU koja je navela maloljetnika u OŠ Mursko Središće na prijetnju pištoljem, pitali smo psihijatra Živka Miševića

Psihičke i fizičke traume nerijetko se liječe agresijom

- U kriznim društvenim situacijama mogu se pojaviti pojedinci pa i grupe koji agresivnim modelom ponašanja pokušavaju rješavati svoje osobne probleme, osjećaj nemoći, povrijeđenosti, neshvaćenosti, odbačenosti, pojasnio je psihijatar Živko Mišević

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

U Gradu Murskom Središću sazvan je sastanak Vijeća za prevenciju kriminaliteta zbog incidenta u osnovnoj školi jer je uče-

nik pištoljem prijetio zato što ga ljute djevojčice. Na sastanak su osim članova Vijeća pozvani ravnatelj i pedagoginja OŠ Mursko Središće, predstavnici Županije, predstavnici roditelja i mediji. Situaciju je

Zaštitari kao opcija u školi?

dodatno zakuhala informacija da je školom kolao plinski pištolj. Zbog toga što je riječ o maloljetnim osobama, kako počinitelju prijetnje, tako i žrtvama koje su se osjećale ugroženo, o slučaju se prema zakonu može izvještavati

VARAŽDINU,

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Odlučujuće vrijeme raspleta rata je stiglo, a počelo je teći između dvaju trenutno najvažnijih političkih izbora u svijetu. Počelo je turskim, a završit će američkim izborima. Dok se čekaju pomaci na bojišnicama, traje žestok informativni psihološki i sofisticirani raketni rat na objema stranama, ukrajinske snage priopćuju da su srušile sve ruske rakete u napadu na Kijev, a ruske pak da su uništile američki sustav Patriot.

Na kraju dvosatnog sastanka Vijeće je donijelo i sljedeće zaključke: Grad Mursko Središće je ponovno, zbog zabrinutosti roditelja i sigurnosti u školi, sazvao Vijeće za prevenciju kriminaliteta. Zaključeno je kako stanje sigurnosti u Osnovnoj školi Mursko Središće nije dobro što dokazuju mnoge izrečene disciplinske mjere. Uočeno je da mora postojati bolja komunikacija između Osnovne škole Mursko Središće s osnivačem Međi-

murskom županijom i Gradom Murskim Središćem te se očekuje da se odmah po odvijanju neželjenog događaja od strane Osnovne škole informira Međimurska županija kao osnivač te Grad Mursko Središće kao grad na čijem području je škola. Uočeno je da bi trebala postojati bolja komunikacija između raznih dionika sustava. Također, Grad Mursko Središće potiče bolju suradnju Školskog odbora, Učeničkog i Roditeljskog vijeća. Na Vijeću

za prevenciju kriminaliteta nazočio je i župan Međimurske županije koja je osnivač Osnovne škole. Međimurska županija kao osnivač će nakon dodatnih analiza i konzultacija razmotriti daljnje mjere i korake. Ako se osnivač Međimurska županija u suradnji s Osnovnom školom Mursko Središće odluči za zaštitarsku službu, nju će financirati Međimurska županija i Grad Mursko Središće po principu pola-pola.

ograničeno. Ne mogu se iznositi nikakvi detalji. Ono što se je moguće javno govoriti o maloljetniku su samo neke osnovne činjenice. Škola je prijetnju prijavila policiji i Zavodu za socijalnu skrb. Policija je postupila po prijavi i predala slučaj državnom odvjetništvu koje je objavilo šturu informaciju o tome. Općinsko državno odvjetništvo je u Čakovcu 11. svibnja ove godine provelo prvo ispitivanje uhićenog maloljetnog hrvatskog državljanina (2006.) zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela prijetnje.

Postoji osnovana sumnja da je maloljetnik počinio navedena kaznena djela 9. svibnja 2023. i 10. svibnja 2023. u jednom gradu na području Međimurske županije. Državno odvjetništvo podnijelo je prijedlog da se protiv maloljetnika odredi istražni zatvor zbog opasno-

DO KRAJA godine uklonit će se konstrukcija graničnog prijelaza Mursko Središće

Vraća se stara vizura gradu

Piše: Božena Malekoci -Oletić

Osamostaljenjem Republike Hrvatske 1991. godine gotovo u centru Murskog

za specijalne i progresivne naočalne leće

Središća postavljen je granični prijelaz. U početku su to bila dva kontejnera za carinsku policiju te makadamski parking. Godine 1996. postavljena je masivna čelična konstrukcija graničnog prijelaza koji do danas stoji i dominira vizurom grada.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju od 2013. godine tu se više nisu obav-

ljale granične kontrole, a po ulasku Hrvatske u Schengen od 1. siječnja 2023. godine više nema kontrola prelaska granice ni na slovenskoj strani, tako da nema potrebe ni da postojeća glomazna i već korodirana željezna konstrukcija i dalje kvari vizuru grada.

Stoga je gradonačelnik Dražen Srpak pokrenuo inicijativu za micanje kompletne konstrukcije graničnog prijelaza. Nakon obavljene procedure u Ministarstvu financija uskoro će započeti

micanje kontejnera i krova. U prvoj fazi će se izmjestiti kontejneri i središnja kućica koja je služila za graničnu kontrolu, a u drugoj fazi, nakon provedene javne nabave, do kraja godine trebala bi se ukloniti i konstrukcija krova graničnog prijelaza. Na teren, radi uvida u situaciju, izašli su gradonačelnik Dražen Srpak sa suradnicima, predstavnici PU međimurske, Ante Kapulica iz Ministarstva financija te Josip Habunek iz Hrvatskih cesta.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

sti od ponavljanja kaznenih djela i počinjenja kaznenih djela kojima prijeti, koji je sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila i odredila maloljetniku istražni zatvor.

Ono što se moglo čuti na Vijeću za prevenciju je apel roditelja da se nešto poduzme jer se strah uvukao u djecu i njihove roditelje, koji na tu cijelu situaciju gledaju u svjetlu beogradskih događaja i stravičnog pokolja u tamošnjoj osnovnoj školi. Pitanje je kako uvesti mir i sigurnost u školu jer su zbog straha velike oči.

Gradonačelnik Dražen Srpak je predložio, a župan Matija Posavec prihvatio ideju, da se u školu postave zaštitari koji bi bili prisutni na hodnicima, dok se situacija ne smiri. Hoće li se to pokazati dobrim rješenjem, vidjet će se.

Ono što je iz rasprava izašlo na vidjelo je to da se za sada nitko sustavno ne bavi djecom koja imaju teškoće u ponašanju, u onoj mjeri kojom se bavimo djecom s teškoćama u razvoju.

A vrlo često djeca, čije je ponašanje problematično, sa sobom nose tešku životnu prtljagu i traumatična iskustva. Ono što nam predstoji je da sustav uskoči dovoljno rano tamo gdje su zakazali roditelji kako bi prevenirali da od maloljetnog delinkventa ne stvorimo kriminalca.

Dijete izloženo

psihičkoj ili fizičkoj traumi nerijetko rane

liječi agresijom

Strah i agresija nikada ne donesu ništa dobro, a poznato je da se nasiljem na nasilje stvara opasna spi-

rala. Toliko potreban mir i sigurnost nije lako graditi, ali da bismo to mogli, potrebno je razumjeti kako dolazi do agresije kakvu je demonstrirao taj maloljetnik iz OŠ Mursko Središće i time unio nemir u školu.

Za objašnje smo zamolili uglednog psihijatra dr. Živka Miševića iz Županijske bolnice Čakovec.

- Agresijom se želi uspostaviti moć nad nekim ili nekom situacijom (napad) ili braniti svoj napadnuti integritet (obrana).

Dijete izloženo psihičkoj ili �izičkoj traumi nerijetko kroz model identi�ikacije s agresorom pokušava uspostavi „ravnotežu“, „liječiti“ svoje rane i osjećaj nemoći – agresijom.

Zbog navedenog je jako važno da se u obitelji i u društvu izgrađuje osjećaji sigurnosti, povjerenja, empatije i solidarnosti jednih prema drugima jer ćemo jedino na takav način kod djece, mladih pa i svih članova društva izgraditi atmosferu u kojoj će se svi osjećati sigurnim, dobrodošlim, prihvaćenim članovima društva.

Obitelj i društvo u cjelini: škola, politika i mediji trebaju pokazivati na koji se način rješavaju problemi – nenasilno.

Svi faktori u društvu koji pokazuju kako se problemi ne mogu rješavati (nemoć)

ili koji sami iskazuju agresiju kao način na koji se dolazi do cilja i uspjeha nekome mogu biti model identi�ikacije.

Agresivnim scenama svi smo izloženi kroz �ilmove, medije, videoigrice, društvene mreže, što osobito štetno djeluje na djecu i mlade, koji u procesu izgrađivanja vla-

stite ličnosti traže modele identi�ikacije.

Likovi iz navedenih scena mogu im se činiti prihvatljivim, moćnim, a način na koji oni dolaze do cilja e�ikasnim, a i da za navedeno ne trpe nikakve posljedice. U kriznim društvenim situacijama onda se mogu pojaviti pojedinci pa i grupe koji takvim modelom ponašanja pokušavaju rješavati svoje osobne probleme, osjećaj nemoći, povrijeđenosti, neshvaćenosti, odbačenosti.

Društvo i politika moraju uspostaviti ravnotežu i autoritet

U izljevu agresivnosti pogoduju i alkohol i brojne druge supstance, stimulatori živčanog sustava (kokain, amfetamini, „dizalice“, efedrin…) koji daju čovjeku osjećaj nadmoći, a smanjuju mu sposobnost kontrole, samokontrole i razmišljanja, što u kombinaciji s gore spomenutim frustracijama olakšava agresivno ponašanje, a zatomljuje moralnost i humanost.

Zbog toga stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem upozoravaju na razorni potencijal alkohola, droga i društvenih gibanja koji favoriziraju agresivitet kao prihvatljiv način dolaska do ciljeva.

Nažalost, danas se uspjeh obitelji i pojedinca mjeri materijalnim bogatstvom, pozicijom u društvu, a ne lijepim ponašanjem i dobrotom. Dobrota se nerijetko opisuje kao nemoć, naivnost i put u siromaštvo. Ambicioznost i agresivnost favoriziraju se kao način na koji se dolazi do cilja – bogatstva i moći. Gledajući na-

U GORIČANU na parkiralištu ispred Doma zdravlja Zapalio auto 54-godišnjakinji

Pacijenti Doma zdravlja u ponedjeljak, 15. svibnja, čekali su na svoj red kod doktora u čekaonici sve dok kroz prozor nisu vidjeli da gori automobil na parkiralištu. Brzo su skočili, otišli van i pogasili požar auta odmah po izbijanju.

O svemu se oglasila i naša policija: - Sumnja se kako je 58-godišnjak oko 12:30 sati u Goričanu, na parkiralištu ispred zgrade Doma zdravlja u Školskoj ulici, otvorenim plamenom zapalio gumu osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, vlasništvo 54-godišnjakinje. Uslijed požara na automobilu je

oštećena stražnja strana te jedna guma, dok će se visina materijalne štete utvrditi naknadno.

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 58-godišnjak s područja Goričana počinio kazneno djelo dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Protiv 58-godišnjeg osumnjičenika podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja.

vedeno, mladi ljudi postaju nestrpljivi, željeli bi preko noći ostvariti i bogatstvo i moć, pa nije ni čudno što su u porastu kockanje i agresivno ponašanje.

Društvo (politika) mora uspostaviti ravnotežu i autoritet. Nedostatak autoriteta generira probleme pa i nasilje. Mora pokazati da može i zna rješavati društvene potrebe, krize i probleme. Potrebno je favorizirati znanje, poštenje, poštovanje, moralnost i dobrotu, koja će biti prepoznata, hvaljena i nagrađena.

Nije poželjno da društvo pokazuje nemoć, da se pravda ostvaruje samo na sudovima i da se samo pobunom, štrajkovima, dakle, silom, može dobiti „pravda“.

Pošten pojedinac očekuje da će biti viđen, prepoznat i pošteno vrednovan. To je zadatak svih u društvu; politike, poduzetnika, referenti, policije, liječnika, profesora i medija, naglasio je dr. Mišević.

NOVA PRIJEVARA u Čakovcu Prevaranti “izmuzli” od 53-godišnjaka 18.000 eura

O novoj prijevari izvijestilo je ovog tjedna Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu. Donijeli su rješenje o provođenju istrage protiv dvojice hrvatskih državljana (2001. i 1999.)

zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo prijevare.

Kako su izvijestili, postoji osnovana sumnja da su okrivljenici od studenog 2021. do kolovoza 2022. godine, u mjestu kraj Čakovca, SMS-porukama stupili u kontakt s 53-godišnjakom lažno se predstavljajući kao 34-godišnja ženska osoba koja

želi stupiti s njim u vezu i živjeti s njim, a potom su zatražili od njega da uplati novac na njihove bankovne račune, pri čemu su držali 53-godišnjaka u zabludi da kontaktira s tom ženskom osobom te lažno navodili da joj je novac potreban za otplatu kredita i osnovne životne potrebe.

Oštećeni 53-godišnjak im je povjerovao i u uvjerenju kako uplaćuje novac ženskoj osobi, uplatio na njihove račune gotovo 136.000 kuna, odnosno preko 18.000 eura. (sh)

PODIGNUTA OPTUŽNICA protiv 56-godišnjaka

Vozio prebrzo na pješačkom i teško ozlijedio pješaka (82)

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 28. travnja 2023. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1967.) zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu. Okrivljenog 56-godišnjaka tereti se da je 20. prosinca 2022. u Čakovcu, upravljajući osobnim automobilom, kod približavanja obilježenom pješačkom prijelazu vozio suviše velikom brzinom uz koju

nije mogao pravovremeno zaustaviti vozilo radi izbjegavanja 82-godišnjeg pješaka koji je prelazio kolnik preko obilježenog pješačkog prijelaza dolazeći mu s lijeve strane. Tereti ga se da je udario vozilom u pješaka i podigao ga na poklopac motora i prednje vjetrobransko staklo te ga odbacio na kolnik. U nesreći je 82-godišnji pješak zadobio osobito teške ozljede: prijelomi rebara, prsne kosti, lisne kosti, ključne kosti i tri kralješka. (sh)

Dražen Srpak, Ma�ja Posavec, Rajko Tomanić i Miljenko Vrbanec na sastanku Vijeća za prevenciju nasilja

Živko Mišević, ugledni čakovečki psihijatar iz Županijske bolnice Čakovec

NATJECANJE GLOBE 2023.

u II. OŠ Čakovec

Učenici prikupljaju podatke za svjetske znanstvenike

26. Državna smotra natjecanja hrvatskih Globe škola održana je II. osnovnoj školi Čakovec. Kako nam je rekla profesorica Biljana Forgač, Globe je međunarodni program za opažanje dobrobiti okoliša. Učenici dnevno mjere atmosferske podatke, tjedno hidrosferu i vodu, pedološke podatke i fenološke koji se potom šalju u bazu podataka u Colorado.

- Naša škola ove podatke bilježi već 20 godina. Baza je ogromna i znanstvenici svijeta koriste se našim po-

KUD

Mačkovec

dacima za svoja istraživanja. Na tom natjecanju prisustvuje 120 učenika iz 40 pkola. Luka Forgač, Marcel Tkalec i David Vinko osmaši su II. osnovne škole koji su predstavljali II. osnovnu školu Čakovec. Prema rezultatima natjecanja s područja naše županije pohvaljen je rad SŠ Čakovec i Medicinske škole Varaždin za rad Utvrđivanje kvalitete tla Međimurske i Varaždinske županije za proizvodnju bučinog ulja. (dv)

Održana 27. Smotra

tamburaških sastava

U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Mačkovec, u nedjelju je održana 27. smotra tamburaških sastava KUDova, HKUD-ova, KUU-a i tamburaških orkestara

Međimurske županije. Čakovečka i međimurska publika u velikom je broju posjetila najveću manifestaciju ovakvog tipa u Međimurju, a koja će ujedno jednom od društava, udruga ili sastava omogućiti predstavljanje našeg kraja na državnoj smotri u Dugom Selu. Na smotri su se u Društvenom

LAUREAT NAGRADE

Slavenski

domu Mačkovec predstavili redom Županijski tamburaški orkestar Stjepan Bujan Stipić Čakovec, Tamburaški orkestri Kulturno-umjetničke udruge Zvon župne zajednice Mala Subotica, Kulturno-umjetničkog društva Belica, Kulturno-umjetničke udruge Zasadbreg, Kulturno-umjetničkog društva Šandorovec, Kulturno-umjetničkog društva općine Selnice i Kulturnog društva Međimurje iz Velenja te Udruga žena Sivica – Tamburaški sastav Dražen Kovač Draš. (dv)

Josip Štolcer

Gordan Tudor dobitnik

Nagrade grada Čakovca

Ocjenjivački sud Nagrade grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski, u sastavu Senka Bašek, Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Iva Lovrec Štefanović i Mladen Tarbuk, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio pet skladbi četvero autora – Sugarcoating #4 i Pure Bliss Sare Glojnarić, Stage dimmed Borisa Jakopovića, Dvanaest kratkih sjećanja Krešimira Seletkovića i Politics (not according to Aristotle) Gordana Tudora. Jednoglasnom odlukom članova ocjenjivačkog suda odlučeno

Gordan Tudor ovogodišnji je laureat

je da je laureat Nagrade Josip Štolcer Slavenski za prošlu godinu saksofonist i skladatelj Gordan Tudor. (dv)

POŽRTVOVNOST žena iz čakovečke Knjižnice

Heklice pletu hobice i rukaviće za oboljele od Alzheimera

Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec od 2019. godine provodi program za žene srednje i starije životne dobi Heklice u knjižnici. Programom su obuhvaćene besplatne radionice heklanja medicinskih pomagala, takozvanih hobica za prijevremeno rođenu djecu, igračaka kao poklon djeci kod prvog učlanjenja u Knjižnicu u Mjesecu hrvatske knjige i rekvizita za putujuće izložbe namijenjene vrtićima u svrhu promicanja čitanja.

Uz heklanje, polaznice pletu rukaviće za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i

drugih demencija, objasnila je, između ostalog, ravnateljica Knjižnice Ljiljana Križan, ponosna na vrijedne međimurske ruke u čakovečkoj knjižnici. Radionice se provode cijelu godinu kroz organizirane cikluse, a sudionice se sastaju jednom tjedno u prostorijama Knjižnice. Knjižnica omogućuje besplatno korištenje konca, a žene, da bi se uključile u sudjelovanje, moraju imati osnovno znanje heklanja i pletenja.

Kroz ovaj program ostvarene su brojne suradnje s vrtićima, osnovnim školama,

domovima za starije, udrugama poput Ozana iz Zagreba i Udruga za Down sindrom Međimurske županije. Na ovaj način želi se potaknuti djecu i roditelje na dolazak u knjižnicu, druženje i igranje u igraonici, čitanje i posuđivanje prvih slikovnica te naposljetku razvijanje navike posjećivanja knjižnice. Kako su heklice dio svih većih manifestacija koje se organiziraju u Čakovcu, u posjet im je stigla gradonačelnica Ljerka Cividini koja je pratila njihov rad i interakciju te naglasila kako zaista nema ljepšeg trenutka od onog u ko-

NATJECANJE U IZRADI koktela kakvo Čakovec još nije vidio

Okršaj u izradi pravog ljetnog pića!

Piše: Dora Vadlja

U Čakovec dolazi dosad neviđeno natjecanje. Od 14 sati 27. svibnja u subotu jezero podno Starog grada postat će nezaobilazno mjesto za brojne natjecanje i posjetitelje koji će pokazati svoje (pa i amatersko) znanje u izradi koktela. Iako ta vrsta pića nije klasična u našem podneblju, organizatori Toni Andrašec i Saša Novak pobrinut će se da to zaživi u Međimurju.

Jezero postaje

prava šank-zona

Pa tako u organizaciji koju potpisuju Toni Andrašec i Saša Novak, najpoznatiji međimurski barmeni i vlasnici omiljenih “koktela na kotačima” Cocktail catering by Shankeri, stiže prva barmenska amaterska borba Bar �ight. Ovo sasvim novo, jednodnevno natjecanje okupit će 48 sudionika, točnije 24 para ljubitelja miksologije koji će u četiri kruga natjecanja pokazati sve svoje amaterske vještine u izradi raznolikih koktela.

Oni su većinom s područja sjeverozapadne Hrvatske,

dakle Međimurja, Varaždina i Koprivnice.

- Odlučili smo Čakovcu ponuditi nešto dosad neviđeno na ovim prostorima. Osim što okupljamo brojne natjecatelje koji će pokazati svoje vještine u izradi koktela, bit će tombole, ića i pića za sve posjetitelje, rekao nam je na početku razgovora Toni Andrašec.

Natjecatelji se dokazuju tročlanom žiriju koji će isprobavati i ocjenjivati estetiku, pravilnost izrade i okus koktela. U prvom krugu pokazat će kako se radi mojito, u drugom krugu na redu je blind tasting - pogađanje koja se žestica krije u čaši prema boji, okusu i teksturi, a u trećem i četvrtom krugu do izražaja će doći kreativnost i snalažljivost natjecatelja u izradi vlastitog koktela.

Prvi čovjek ocjenjivanja je jedan jedini Vjenceslav Kišoni Madić, s više od 30 godina iskustva u ugostiteljskoj industriji i preko 20 godina rada u šanku kao bartender. Druga dva mjesta u žiriju popunit će različiti predstavnici društvenog svijeta iz Međimurja koji će se tijekom dana izmjenjivati.

Da sve poprimi onu još vedriju notu, pobrinut će se hrvatski kazališni, �ilmski i televizijski glumac Jan Kerekeš u ulozi voditelja eventa. Tako da smijeha sigurno neće faliti.

Nagrade natjecateljima, ali i posjetiteljima

Natjecatelji će osvojiti tri glavne vrijedne nagrade, personalizirane poklon-pakete, hranu te barmensku edukaciju o osnovama izrade koktela. Osim poklona za sudionike, posjetitelje eventa između svakog kruga natjecanja očekuju iznenađenja u obliku pitalica i

jem stariji prenose znanje na mlađe i pritom se svi odlično zabavljaju. - Čestitam idejnim začetnicima projekta, hvala našoj Knjižnici i od srca hvala heklicama koje su svojom humanošću i suradnjom s našim mladima, najbolji učitelji i pokazatelj kakvi ljudi moramo biti. Bravo za sve mlade koji se uključuju, ovo su prava lica Čakovca i zajednice kakvoj težimo. Hvala vam na pozivu na druženje, ponosno ću prenositi vaš rad i poruke u svaku našu udrugu, klub i skupinu koju sretnem, dodala je. (dv)

tombole. Svi prisutni doživjet će i Multipouring show i utrku s koktelima u ruci, a cijeli dan zabavu dopunjuju DJ i široka ponuda koktela te gastroponuda. U slučaju lošeg vremena, kažu nam organizatori, event seli na MESAP u Nedelišće ili će biti postavljen šator u gradu, no to će se više znati uoči samog natjecanja. Slobodna su još tri mjesta za natjecanje, pa ako imate partnera i želite se okušati u nečem novom, javite se na e-adresu cocktailsbyshankeri@gmail.com ili na mrežnoj stranici shankeri.hr. Prijaviti se mogu samo punoljetne osobe, a kotizacija po paru je 90 eura, odnosno 45 eura po osobi.

Saša Novak i Toni Andrašec pozna� su koktel-majstori koji organiziraju prvi Bar fight u Čakovcu

Heklice humanitarke okupljaju se od 2019. godine

Luka Forgač, Biljana Forgač, Marcel Tkalec i David Vinko

INTERVJU

s načelnikom Robertom Meglićem povodom Dana općine Šenkovec

Krećemo u rekonstrukciju vrtića u Šenkovcu

Uskoro će se napraviti rekonstrukcija kvarta Prvomajska, što podrazumijeva rekonstrukciju prometnica, izmjenu infrastrukture te zbrinjavanje oborinskih voda

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Počevši s petkom, 19. svibnja, u Šenkovcu se obilježavaju Dani općine, a ujedno i blagdan zaštitnice tamošnje Župe svete Jelene Križarice. Tim smo povodom razgovarali s načelnikom Robertom Meglićem, koji nam je rekao što se sve trenutno u Šenkovcu radi, ali i kakvi su planovi za dalje.

- Koje projekte ste završili u prethodnoj godini?

- U protekloj godini u našoj općini završena je ili pokrenuta realizacija nekoliko značajnih projekata. U veljači 2022. godine Općina Šenkovec zaprimila je odluku o dodjeli sredstava za �inanciranje projekta Sretno dijete kojim se provodi usluga produljenog boravka u Dječjem vrtiću Vrapčić u Šenkovcu, Dječjem vrtiću Belica i Dječjem vrtiću Sveti Nikola, ukupne vrijednosti 2,5 milijuna kuna. U ožujku ove godine službeno su otvoreni radovi na katastarskoj izmjeri vrijedni 2,4 milijuna eura u svrhu izrade katastra nekretnina i obnove zemljišnih knjiga.

Sredstvima Općine Šenkovec i Međimurske županije obnovljeno je i asfaltirano košarkaško igralište u Šenkovcu koje sada zadovoljava FIBA pravila. U Knezovcu je pak asfaltirano rukometno

igralište. Općina je sklopila ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za sanaciju klizišta u Ulici V. Bukovca u Šenkovcu u vrijednosti 1,4 milijuna kuna. Iz sredstva općinskog proračuna uređena je i pješačka staza u Parku Europske unije, a na trgu je izgrađena fontana, nova igrala te je uređena hortikultura. Uređena je i asfaltirana novootvorena Ulica Damira Lehkeca, a uskoro krećemo s rekonstrukcijom Prvomajske ulice za što je završena projektno-tehnička dokumentacija.

- Što je u planu za realizaciju u narednom razdoblju?

- Planiramo krenuti s rekonstrukcijom kvarta Prvomajska što podrazumijeva rekonstrukciju prometnica, izmjenu infrastrukture te zbrinjavanje oborinskih voda. Projekat je zbog kompleksnosti zahvata prolongiran nekoliko mjeseci isključivo zbog pronalaženja boljeg rješenja oborinske odvodnje, ali svakako se planira započeti u narednom razdoblju ove godine. U tijeku su radovi na sanaciji klizišta u Ulici Vlahe Bukovca kod trafostanice, što će završiti u lipnju ove godine. Za sanaciju klizišta dobili smo oko 1,4 milijuna kuna.

Planira se i početak rekonstrukcije starog dijela Dječjeg vrtića u Šenkovcu

za što je potpisan ugovor o su�inanciranju zahvaljujući mjeri 7.4.1. na kojoj je prijava Općine Šenkovec prihvaćena te je osigurano oko 670.000 eura su�inanciranja za rekonstrukciju, što predstavlja 80 % ukupnog projekta.

Također, posvetit će se više pažnje uređenju dječjih igrališta te urbanoj opremi. Planira se i iskorištenje ITU mehanizma, tj. natječaja koji se očekuju sljedeće godine, za što je Općina planirala prijaviti proširenje sadržaja na SRC-u Gorčica te uređenje Parka EU-a.

- Na području općine započeli ste i s katastarskim izmjerama?

- U ožujku ove godine službeno su otvoreni radovi na katastarskoj izmjeri vrijedni 2,4 milijuna eura radi izrade katastra nekretnina i obnove zemljišnih knjiga. Zadovoljan sam što smo započeli projektom u katastarske izmjere. Vlasnici parcela tako će uštedjeti od 4.000 do 5.000 kuna po parceli. Nakon izmjere više neće postojati katastarski i gruntovni izvadak, nego će se sve objediniti u jedan izvadak. S obzirom na to da Knezovec spada u katastarsku općinu Zasadbreg, u tu su priču upala i naselja Zasadbreg, Mali Mihaljevec i Brezje. S druge strane, tu su još naselja Mihovljan i Mačkovec, a koja su obuhvaćena

izmjerom. Završetak izmjere predviđa se iduće godine. To je velika stvar za općinu. Nešto što se ne vidi, ali je ustvari velika ušteda za mještane.

- U kojoj je fazi dogradnja osnovne škole?

- U četvrtak smo na Županiji potpisali sporazum. Općina će �inancirati s 50 posto projektnu dokumentaciju. Tako da je ove godine u planu da se napravi kompletna dokumentacija. Na školi se ništa ne može raditi do proljeća iduće godine. Naime, na osnovnoj školi rađena je energetska učinkovitost i pet godina ne smije se ništa mijenjati. Potom će Županija dogradnju škole prijaviti na natječaje za su�inanciranje projekta. Dogradnjom bi se dobilo 10 novih učionica s kabinetima, zatim proširila

svim mještanima općine Šenkovec

bi se sportska dvorana, a što bi naposljetku omogućilo uvođenje jednosmjenske nastave.

- Što biste još dodali za kraj? - DVD Šenkovec ima gotove projekte za svoje prostorije i građevinsku dozvolu. Čekamo neku šansu, natječaj na koji bismo se mogli prijaviti da realiziramo svoju ideju. Velika mi je želja da uspijem barem započeti to u svojem mandatu. Nadamo se da ćemo krenuti i s uređenjem Kompleksa svete Jelene u Šenkovcu. Naznake su da će Muzej Međimurja Čakovec i Međimurska županija taj projekt prijaviti na natječaje.

Općina Šenkovec poziva vas ovim putem na obilježavanje Dana općine 2023.

Petak, 19. svibnja

• 16:30 – polaganje vijenaca kod spomen-ploče braniteljima

• 17 sati – Svečana sjednica Općinskog vijeća Šenkovec

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

Uz to, želja mi je napraviti projekt za spoj ceste Knezovec-Šenkovec. To je inače bio dogovor prije formiranja općine, ali se to još nije realiziralo. Ja kao Knezovčanin želio bih da se to u mojem mandatu riješi. Htio bih spojiti i cestu Knezovec i Mali Mihaljevec, tamo postoji jedan mali put. Napravit ćemo taj projekt u suradnji s Općinom Sveti Juraj na Bregu. U Knezovcu je planiran nastavak izgradnje pješačke staze prema Balogovcu u Mačkovcu i prema Slemenicama. Na toj relaciji ima dosta biciklista i pješaka pa će tim projektom promet biti sigurniji.

• 20 sati – Koncert Ljubavnici, predgrupa Gloria band (SRC Gorčica)

Subota, 20. svibnja

• 17 sati – II. Hakl kup Šenkovec (Košarkaško igralište I. L. Ribara)

• 20 sati – koncert Magazin, predgrupa TS Žice (SRC Gorčica)

Ponedjeljak, 22. svibnja

• 11 sati – sveta misa u crkvi sv. Jelene Križarice

• 9 – 17 sati – Dan otvorenih vrata – Kompleks svete Jelene (stručno vodstvo u 10:30, 12 i 13:30)

Robert Meglić, šenkovečki načelnik

PUČPULJIKE zlatne u Karlovcu

Ansambl Pučpuljike iz Čakovca vratio se s međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova Aurora Cantat koji se održao u subotu, 13. svibnja, u Karlovcu s dvama zlatima. Od četiriju kategorija Pučpuljike su se zlatom okitile u B – folklornoj kategoriji, ali i u D - kategoriji mješovite glazbe. U objema kategorijama predstavile su se zahtjevnim programom i to izvedbom Ladarke idu u selo Emil Cossetto, Dremle mi se narodna; Filip Tyran, Makedonski splet Fran Pogrmilović, Vuelie Frode Fjellheim, Ecce quo-

modo moritur iustus Jacobus Gallus, obr. Filip Tyran i Believer Imagine Dragons, obr. Filip Tyran.

No, Pučpuljike su u Međimurje donijele još jednu posebnu nagradu, a to je Posebna nagrada David Meisel ocjenjivačkog odbora maestri Andrei Ščapec za poseban umjetnički dojam. Natjecanje je organizirala Hrvatska udruga zborovođa, Gradsko kazalište Zorin dom i PHPD Zora. Pučpuljike nastavljaju s produktivnim i uspješnim radom te ih uskoro čeka još nastupa na festivalima i natjecanjima. (dv)

LIKOVNO UDRUŽENJE u Velenju

Konj Stjepana Kerovca

uručen Tadeji Jegrišnik

U Bijeloj dvorani Muzeja

premogovništva Slovenije Velenje 13. svibnja je otvorena izložba Likovnog udruženja Čakovec. Izložba prikazuje radove trideset četiri autora LUČ-a u različitim tehnikama i načinima izražavanja. Na samom otvaranju izložbe svoju podršku je dala instrumentalna sekcija Kulturnog društva

Međimurje Velenje trima glazbenim točkama. Uime Muzeja okupljenima se obratila

Tadeja Jegrišnik, a uime LUČ-a

Toni Fažon. Tom prilikom je Tadeji Jegrišnik uručen dar

LUČ-a, drvena skulptura Konj, rad Stjepana Kerovca. Nakon otvaranja izložbe nastavljeno je druženje članova LUČ-a i

Toni Fažon skulpturu konja uručio je Tadeji Jegrišnik

naših Međimuraca iz Velenja u prostorima KD-a

Međimurje Velenje. Izložba je otvorena do 15. rujna 2023. godine.

(dv)

DOMAĆA KREATIVKA iz Strahoninca izrađuje ginjol lutke Kazališna

čarolija dolazi iz spretnih ruku tete Dragice

Lutkarica iz Strahoninca posljednju izložbu svojih lutaka i kostima imala je u ožujku ove godine povodom Dana kazališta

Piše i foto: Paulina Topolko

Lutkarstvo je za nju ljubav još iz srednje škole. Pohađala je srednju školu za odgajatelje u Zagrebu, a profesorica Vlasta Pokrivka predavala joj je lutkarstvo. Tamo je naučila raditi lutke od spužve, koje modelira i danas. Kostimogra�ija na lutkama radila se je od papira za zamatanje poklona ili od tapeta. Otkriva i da je od papira naučila izrađivati čipku.

Srednjoškolska

ljubav postala je pravi posao

- Prva lutka koju sam napravila bila je ginjol lutka djevojčice, a poslije, kad sam samostalno krenula raditi, prva lutka bila je strašilo za predstavu 'Dobar dan, strašilo', govori nam Dragica Jagec, inače diplomirana odgajateljica.

Tim se poslom bavi 50 godina. Radi scenske lutke. Za vrijeme školovanja lutke je radila za Kazalište lutaka, a kasnije za Dječje gradsko kazalište u Čakovcu. Radni vijek provela je u vrtiću, a djeci je bila draga upravo zbog svoje zarazne energije. Radila je u Dječjem centru Čakovec i tamo je je postojala lutkarska grupa Trinajstić, jer bilo ih je 13. Nakon razdvajanja, otišla je raditi u Strahoninec, a lutkarska grupa je propala.

Sjeća se suradnje s Petrinom Sabolek koja ju je zamolila da napravi 25 lutaka za

promociju njene knjige 'Čovjek s trista zvanja''. Nakon toga, ostvarila je i prvu suradnju s pinklecima. Tu je napravila i pauzu od lutkarstva i priča kako je u 25 godina odradila lutke za samo 2-3 lutkarske predstave, a ostalo su bili kostimi.

- Prva predstava bila je Carev paž, na njoj je bio i autor, a predstava se prvi put održala 1961. godine na Dječjem festivalu u Šibeniku, bila je nagrađena. Ja nisam oponašala kostime s te predstave, napravila sam svoju verziju, a autoru se je jako svidjelo. To mi je na neki način dalo vjetar u leđa da nastavim to raditi i dalje.

Kostime i lutke nakon predstave ostavlja u kazalištu. Još kao srednjoškolka puno je boravila u Kazalištu Komedija. Stanovala je u učeničkom domu na Gornjem gradu, a kako je kazalište u blizini, a škola se bavi i lutkarstvom, često su učenice iz doma prisustvovale generalnim probama u kazalištu. S glumcima su uvijek razgovarale i gledale kako oni rade. Ipak, priča nam kako je njoj bilo najljepše zaviriti u pozadinu i promatrati izradu kostima.

Za dobar kostim, potrebno je pročitati scenarij

- Gospođa koja je šivala te kostime dala mi je dosta smjernica, naučila me je i kako od ničega, napraviti nešto.

lutke

Stvoriti nešto što nemaš. To je stvaralački rad i takve stvari volim.

Priznaje da je šivati naučila na Youtubeu, a sve ostalo što se nalazi u njezinim kreacijama su trikovi koje treba naučiti. Za sebe želi napraviti scenske lutke, želja joj je stvoriti kolekciju od 200 lutaka.

- Bude tu i neprospavanih noći, ideje su mi znale dolaziti i u noći. Ako sam u kreativnom radu, onda radim cijelu noć. Bitna je i pozitiva i pozitivna energija.

Izrada kostima ima svoju razvojnu fazu. Najprije čita scenarij, zamišlja kostim. Nakon toga kreće potraga za materijalima. Krojenje, pa šivanje. Najčešće radi po mjerama glumaca. Kad kreće raditi lutku ili kostim, oko nje sve mora biti na svom mjestu. Također, ona sama mora biti dobro naspavana. Ako nešto ne stvara, osjeća veliku prazninu. Probala je već i sve pospremiti, odustati od lutkarstva i kostimogra�ije, ali ljubav prema tome je pobijedila.

Najdraža lutka joj je veliki sjajni mjesec. Kaže da je taj mjesec baš poput nje.

Materijal najčešće kupuje na kile na Unimeru. Oni materijal dobivaju iz dućana koji se zatvaraju.

Nije preskupo, za mali novac se može često puno dobiti. Kopče, gumbe, trake, čipku, sve to kupuje na kile.

- Sjećam se da sam radila i za Galeriju Sjever kostime za njihov prvi rođendan. Tad sam radila kostim od zlatnog materijala. Jedan je bio zlatni, a drugi crveni.

Svakim kostimom je predstavi pokušavala stvoriti zasebni identitet. Nikad joj kostime nisu vraćali, jedino se događalo da bi se možda nešto rasparalo, ali nezadovoljnih klijenata nije bilo.

Osim za kazališta, kostime je izrađivala i za obitelj, unuke i nećake, ali i za vrtiće.

Nerado govori o lutkama koje su stradale. Na jedne se je srušio strop u vrtiću gdje su bile, a druge su stradale pod šapama kućnog ljubimca.

Skakavac muzičar

Maska orla s promjerom krila od 4 metra, obučena posebno za naše novine

Gospođa Dragica Jagec i lutka miša Pinkija

Pučpuljike se iz Karlovca vra�le pune dojmova

Razmjena kulturne baštine Međimurja i Hercegovine

Kakvu tradiciju i kulturnu baštinu čuvaju Hrvati iz zapadne Hercegovine, imali su priliku ove subote vidjeti i čuti mještani Mihovljana i njihovi gosti.

Naime, na poziv tamošnjeg KUD-a koji je inače poznat po brojnim gostovanjima, ali i ugošćivanjima, u Mihovljan su stigli članice i članovi HKUD-a Biloševica, Rasno-Dužice iz Širokog Brijega u Hercegovini.

Domaćinima su se predstavili spletom pjesama i plesova karakterističnih za kraj iz kojeg su doputovali. Miješale su se tamburice i bajs s guslama i gajdama, šarene nošnje, međimurski kaj i štokavski što. Plesalo se i pjevalo, uživalo u domaćim delicijama, izmjenjivala iskustva i sklapala prijateljstva. U svemu tome, ne smije se

Marija Magdalena Kočila zaboraviti ni zvonki glas mlade Marije Magdalene Kočila, međimurske studentice pjevanja na fakultetu Universität Mozarteum u Salzburgu.

(vv, foto: Foto Hranilović)

DAN OPĆINE OREHOVICE uz bogat program

Hodogram aktivnosti:

• 14:00-18:30 – prodajna izložba proizvoda i ručnih radova OPG-ova, udruga i pojedinaca

• 16:30 – kratki mimohod izvođača do spomenika Oreh

• 17 sati – Međunarodni susret folklornih društava

• 18:30 – Druženje i zabava uz sastav Atomi live band

PODTUREN

Čaplja u zelenoj čistki

Povodom Dana planeta Zemlje, 22. travnja, u Podturnu je održana hvalevrijedna radna akcija Zelena čistka –za čisti okoliš 2023. Radnu akciju organizirali su dobrovoljci Zaštitarsko-ekološke udruga Čaplja iz Podturna. Udruga Čaplja jedna je od brojnih udruga koje djeluju na području Podturna, a svima

je zajedničko što okupljaju brojne aktiviste dobrovoljce, kao što je bio slučaj i sada, na ovoj radnoj akciji. Pedesetak dobrovoljaca okupilo se i svoje slobodno vrijeme posvetilo čišćenju okoliša, na nekoliko lokacija u selu, okolici sela i kod Ekokućice. Zasukali su rukave i pokazali da je već i

malo dobre volje dovoljno da se doprinese čišćem okolišu koji neodgovorni pojedinci onečišćuju. Akciju je podržala Općina Podturen, nakon završetka uslijedilo je druženje za sve sudionike. Zaštitarsko-ekološka udruga Čaplja aktivna je na više polja, organizira tribine i savjetovanja na temu ekologije, aktivna je

kod raznih druženja i manifestacija gdje u lijepom svjetlu predstavlja svoju općinu, a ovaj put se posvetila čišćenju svog okoliša, da bi mjesto u kojem žive bilo ugodnije i ljepše, te da bi se očuvala zaista prekrasna priroda uz rijeku Muru, čija je ljepota glavno obilježje sela Podturen. (Aleksandra Sklepić)

Festival oreha i sega ka kcoj ide

U subotu, 20. svibnja 2023., kod igrališta NK-a Croatia u Orehovici održat će se

9. Orehijada – festival oreha i sega ka kcoj ide. Orehijada je zajednički projekt Kulturno-umjetničkog društva Fijolica i Općine Orehovice koji je započeo 2014. godine. Od 2017. godine Orehijada se održava u sklopu obilježavanja Dana općine Orehovice kako bi se na taj način doprinijelo prepoznatljivosti Orehovice u regiji. Ove godine opet će biti posebna ponuda – pečenje vola na ražnju.

U sklopu manifestacije održat će se sljedeće aktivnosti:

• prezentacija i izbor najboljeg orehovca, najboljeg i najljepšeg kolača i najdebljeg oraha (uzorci se primaju do 16 sati)

• prezentacija proizvoda lokalnih proizvođača (bučino ulje, rakija, likeri, sirevi, med, vino, proizvodi od keramike i drva)

• predstavljanje udruga koje se bave izradom ručnih radova (prodajne izložbe)

• izložba starih upotrebnih predmeta, prikupljanje starih recepata i narodnih običaja

• kulturno-umjetnički program – Međunarodni susret folklornih društava, Kulturno-umjetničko društvo Ivan Car iz Ljubljane, KUD Strahoninec, KUD Donja Dubrava, KUD Širine Novo Virje, KUD Tančec Rugvica, KUD Jalžabet, HKD Pomurje Lendava, mažoretkinje iz Murskog Središća i Podravski puhači. (vv)

Vrijedni volonteri cijeli dan radili na čišćenju svog mjesta

Članovi KUD-a Mihovljan s gos�ma iz HKUD-a Biloševica

KUD MIHOVLJAN ugostio Hrvate iz zapadne Hercegovine

DEKANOVEC SVEČANOM SJEDNICOM u Domu kulture proslavio svoj dan

Mala smo, ali moderna općina

Mala smo općina, ali se trudimo na brojne načine pridonijeti kvaliteti života za sve naše mještane, rekao je načelnik Dekanovca Ivan Hajdarović

Piše: Dora Vadlja

Općina Dekanovec, najmanja jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj županiji, 13. svibnja proslavila je svojih 26 godina postojanja.

Na svečanoj sjednici Općinskoga vijeća u čast Dana općine uzvanike je pozdravila predsjednica Općinskog vijeća Melani Baumgartner koja je istaknula zadovoljstvo razvojem općine te kazala kako je Dekanovec postao poželjna sredina za život.

Mala, ali moderna zajednica

Brojni programi i projekti koje provodimo usmjereni

su prema našim mještanima, rekla je predsjednica Općinskog vijeća zahvalivši mještanima koji su svojim dolaskom uveličali svečanost.

Mala smo općina, ali se trudimo na brojne načine pridonijeti kvaliteti života za sve naše mještane, rekao je načelnik Dekanovca Ivan Hajdarović pritom istaknuvši spremnost za nove projekte i izazove:

- Čekamo raspisivanje natječaja da bismo krenuli u izgradnju doma zdravlja, novog vatrogasnog doma kao i kanalizacijskog sustava za cijelo naselje, kazao je načelnik te dodao kako bi reali-

zacija tih projekata podigla kvalitetu života mještana.

Zahvale i ruže

najistaknutijim

Najsvečaniji dio svečanosti bila je dodjela priznanja zaslužnima mještanima i skupinama. Priznanje za rad, trud i upornost u promoviranju svoje općine dobili su najistaknutiji mještani.

Priznanje za rad, trud, upornost te doprinos u promoviranju Dekanovca primili su:

Limena glazba Dekanovec za promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te za doprinos u promoviranju Dekanovca, Nogometni klub Mladost Dekanovec za promicanje sporta i sportskih aktivnosti te za ostvarena postignuća u području sporta i doprinosa u promoviranju Dekanovca,

MEĐUNARODNI DAN SESTRINSTVA obilježen u Čakovcu

Sportsko ribolovno društvo Mura Dekanovec za izuzetan doprinos očuvanja prirode te za doprinos u promoviranju, Kulturno-umjetnička udruga Florijan Andrašec za promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva te za doprinos u promoviranju Dekanovca, Lovačko društvo Fazan Dekanovec za izuzetan doprinos unapređenja i afirmaciju lovstva, zaštitu divljači i ekologije te za doprinos u promoviranju Dekanovca, DVD Dekanovec za požrtvovno i humano djelovanje i ostvarene rezultate te za doprinos u promoviranju Dekanovca, PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec za postignute istaknute rezultate u stručnom i pedagoškom djelovanju, odgoju i obrazovanju te za doprinos u promoviranju, Udruga umirovljenika za istaknuti doprinos

u zbrinjavanju i sakupljanju tekstila te za doprinos u promoviranju Dekanovca, Mario Ružić za promicanje stvaralaštva hrvatskog pučkog pjesnika, skladatelja i kantora Florijan Andrašeca i njegovom nemjerljivom doprinosu hrvatskoj kulturnoj baštini, Tatjana Pintarić za promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva na području Dekanovca te na popularizaciji lika i djela kantora Florijana Andrašeca kroz projekt Florijan i ja, Nikola Sebastian Jambrošić za promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva na području Dekanovca te na popularizaciji lika i djela kantora Florijana Andrašeca kroz projekt Furjonova zviezda, Nada Tomašek za promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, očuvanje tradicije i društveni

rad te za doprinos u promoviranju Dekanovca, Ljubica Đurkin za promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, očuvanje tradicije i društveni rad te za doprinos u promoviranju Dekanovca, Katica Blažon za promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, očuvanje tradicije i društveni rad te za doprinos u promoviranju Dekanovca, Marija Čučkin za izuzetnu suradnju te pruženu pomoć i podršku DV-u Jelenko Domašinec u manifestacijama Dekanovca, Remenar MP za izuzetnu suradnju i praćenje svih općinskih aktivnosti te za doprinos u promoviranju Dekanovca i DVD Dekanovec Mladež žene Tigrice za predani rad i ostvarene rezultate na županijskom natjecanju te kup-natjecanjima na području Republike Hrvatske.

Medicinske sestre imaju veliku ulogu u društvu

12. svibnja obilježava se Međunarodni dan sestrinstva u spomen na datum rođenja Florence Nightingale, utemeteljice modernog sestrinstva

Medicinske sestre i tehničari i danas se susreću s raznim nedaćama u svojoj profesiji, no usprkos tome pokazuju svoju predanost poslu, ne odustajući pred izazovima. S godinama povećava se i prepoznatljivost te važnost njihove uloge u društvu, ali i sve veća potreba za pravom na dostojanstveno plaćen rad te unaprjeđenje radno-pravnog statusa.

U prigodi obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva u Metalskoj jezgri održana je svečana akademija na kojoj su se okupile medicinske sestre

i tehničari Županijske bolnice Čakovec, Zavoda za hitnu medicinu, Zavoda za javno zdravstvo te Doma zdravlja, kao i ravnatelji spomenutih ustanova te drugi gosti. Uvodno se svima obratila pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb

MŽ Sonja Tošić-Grlač i navela kako su medicinske sestre i tehničari neizostavan stup medicine i neiscrpna potpora svakom bolesniku.

– Cilj obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva je ukazati na važnost poziva i suvremeno sestrinstvo kao profesiju. U hrvatskom zdravstvenom sustavu ima oko 35.000 medicinskih sestara.

U Međimurskoj županiji imamo 994 medicinske sestre, od kojih su 76 magistre, 424 prvostupnice te 494 medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom, dok je prosjek godina 35. No, još uvijek nam nedostaje medicinskih sestara, rekla je pročelnica Tošić-Grlač.

Ispred Komore medicinskih sestara govorio je i Goran Toplek, predsjednik podružni-

ce Međimurske županije. Naveo je kako je nezamjenjiva uloga te najbrojnije profesionalne skupine u zdravstvu – medicinskih sestara i tehničara. Uz obavljanje svog plemenitog i empatičnog zanimanja, sestre i tehničari susreću se i s brojnim problemima – tijekom školovanja, zapošljavanja i rada, naglasivši kako se ove godine Međunarodni dan se-

strinstva obilježava pod sloganom „Naše medicinske sestre, naša budućnost”.

Gosti akademije bili su i saborska zastupnica dr. Andreja Marić, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. Igor Šegović, predsjednik podružnice Hrvatske komore medicinskih sestara Međimurske županije Goran Toplek, predsjednica podružnice Hrvatske udruge

medicinskih sestara Županijske bolnice Čakovec Božena Kapitarić te ravnatelji drugih zdravstvenih ustanova. Svečanom obilježavanju Međunarodnom danu sestrinstva uključio se Zbor Srednje škole Čakovec pod vodstvom voditeljice Petre Horvat. Salve smijeha izazvao pak je Vlatko Štampar svojim originalnim stand-up nastupom.

Piše i foto: Mario Golenko

S lijeva na desno prvi red: Mario Ružić, Melani Baumgartner, načelnik Ivan Hajdarović, Monika Magdalenić, Marta Kovačić, Eva Kovač, Nada Tomašek, Katica Blažon, Tatjana Pintarić, Marija Čučkin, Nikola Sebastian Jambrošić, iza red s lijeva na desno: Josip Globar, Lucija Tomašek, Ljubica Đurkin, Ivan Hlišć, Tomica Kovačić, Antun Ciceli, Martin Tomašek, Jasmin Jambrošić, Martina Kivač

Medicinske sestre u opuštenoj atmosferi

Jedini u Međimurju imamo pravi leskovački roštilj!

Na adresi Kalnička 28, Dekanovec, u bogatoj ponudi nude a la carte jela, pizze iz krušne peći, riblja jela, kao i catering

Bajzovi dvori u srcu Dekanovca prava su poslastica za ljubitelje vrhunske hrane i uživanja u jedinstvenom ambijentu.

Njihova je misija, kako ističe vlasnik Perica Remenar, spojiti izvrsnost kulinarskih umijeća s ugodnom atmosferom kako bi pružili nezaboravno gastronomsko iskustvo.

Naš jelovnik je pažljivo sastavljen kako bi zadovoljio i najistančanije nepce. Naši kuhari strastveno pristupaju pripremi jela koristeći se samo najsvježijim sastojcima, od kojih mnogi dolaze iz lokalnih izvora. Bez obzira na to jeste li ljubitelj tradicionalnih specijaliteta ili ste

Pomažu svim općinskim manifestacijama

Bajzovi dvori, kao glavni ugostiteljski sadržaj u Dekanovcu, rado se uključuju i pomažu svim općinskim manifestacijama. Upravo su zbog toga pravi primjer kako treba podržati svoju lokalnu zajednicu u kojoj obitavaju i posluju.

avanturističkog duha i volite kušati nešto novo, naša raznolika ponuda jela sigurno će vas oduševiti, kaže vlasnik Remenar koji je u ovom kraju poznat kao istaknuti ugostitelj.

Ugodna atmosfera u srcu

Dekanovca

Na adresi Kalnička 28, Dekanovec, u bogatoj ponudi nude a la carte jela, pizze iz krušne peći, riblja jela, a jedini u Međimurju nude roštilj na drveni ugljen.

U ponudi imaju catering, kao i svečanosti do sto osoba. Od novosti u ponudi nude gablece, a imaju i dostavu.

Njihova vinska karta također je pažljivo odabrana kako bi pružili najbolje domaće vinograde koji će upotpuniti vaše gastronomsko putovanje.

Ambijent restorana Bajzovi dvori oduševit će vas svojom elegancijom i toplinom. Njihove prostrane i dobro uređene prostorije pružit će vam osjećaj udobnosti i opuštenosti dok uživate u obrocima s obitelji, prijateljima ili poslovnim partnerima.

- Također vam nudimo mogućnost organizacije privatnih događanja, poput proslava rođendana, obiteljskih okupljanja ili poslovnih ručkova, uz prilagođene jelovnike i usluge kako bi vaša svečanost bila nezaboravna, rekao nam je Perica Remenar, vlasnik Bajzovih dvora.

Restoran Bajzovi dvori ne samo da zadovoljava vaše gastronomske želje već je i mjesto gdje ćete se osjećati dobrodošlo i ugodno. Naše ljubazno i profesionalno osoblje posvećeno je pružanju vrhunske usluge kako biste se osjećali posebno i paženo. Posjetite restoran Bajzovi dvori u Dekanovcu i otkrijte gastronomski raj koji će vas osvojiti svojim okusima i mirisima. Uz Dekanovec, Bistro pizzeria Bajzovi dvori nalazi se i u Murskom Središću na adresi Frankopanska 9.

Dječja rođendaonica Bidrica

Dječja rođendaonica Bidrica zabavno je mjesto za dječje rođendane i druženja u Dekanovcu, na adresi Kalnička ulica 2. Bidrica je nedaleko od restorana Bajzovi dvori, pa dok čekate djecu, uživajte uz vrhunsko jelo i piće. Na

www.bidrica.com pogledajte pakete, cijene, opis usluga ili ih možete kontaktirati na broj 098/ 974-0260.

Bajzovi dvori u ponudi imaju i gastroautobus koji dolazi na razne vrste događaja, a zasad su svaki vikend u prekrasnom ambijentu Šoderice u Goričanu.

Tako Bajzovi dvori za vas pripremaju bogatu po-

nudu, između ostalog pileća krilca BBQ u umaku s krumpirićima, domaći hot-dog s Bajzovom kobasicom, domaći cheeseburger i chickenburger, leskovačke ćevape, pileće ražnjiće s pancetom, marinirana svinjska rebaraca kao i bogatu ponudu toplih i osvježavajućih napitaka. Ako niste probali - morate!

BAJZOVI DVORI U DEKANOVCU raj za gastroljupce iz cijelog Međimurja i šire

Vijesti iz Murskog Središća

Poziv mladim podstanarima

Središnji državni ured za demografiju i mlade objavio je pilot-projekt za financijsku potporu za sufinanciranje troškova stanovanja mladim obiteljima i mladima u 2023. godini. Javni poziv je upućen jedinicama lokalne samouprave preko kojih bi išla financijska potpora mladima (podstanarima) pa se Mursko Središće želi uključiti u pilot-projekt. Tim povodom poziva mlade da se prijave. Pravo na sufinanciranje imaju mladi s prebivalištem na području Murskog Središća najmanje godinu dana prije podnošenja prijave.

U prihvatljive troškove stanovanja ne ulaze troškovi korištenja garaže i režije. Financijska potpora može

se ostvariti za od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine, a po korisniku može iznositi 180 eura mjesečno za mladu obitelj s djecom, a 120 eura mjesečno za mladu osobu i mladu obitelj bez djece. Detalji tko i pod kojima uvjetima ima pravo na potporu mogu se pogledati na službenim stranicama Grada ili se zainteresirani mogu javiti u Grad Mursko Središće osobno, telefonski: 040/370-771 ili na e-adresu: grad@mursko-sredisce. hr. Nakon što prikupe i predaju svu potrebnu i pravovaljanu dokumentaciju Grad će prikupljene prijave građana proslijediti Državnom uredu kako bi ostvarili mogućnost financijske potpore. (BMO)

Fizijatrijska ambulanta u zgradi Hitne

Grad Mursko Središće raspolaže slobodnim prostorom kraj Hitne pa se rodila se ideja da se pokuša otvoriti fizijatrijska ambulanta u Murskom Središću što bi olakšalo dostupnost te usluge starijim i teško pokretljivim osobama.

Prostor je pogledala i izrazila pozitivno mišljenje o njemu ravnateljica Doma zdravlja Vlatka Pleh, a sljedeći korak bio bi upućivanje pisma namjere Ministarstvu zdravstva s iskazanom potrebnom za financiranjem jednog fizijatrijskog tima.

U dobivanje fizijatrijske ambulante će se uključiti i gradonačelnik s pozicije saborskog zastupnika, naglasio je.

To nije jedina ideja o približavanju specifičnih zdravstvenih usluga pacijentima s područja grada i okolice. Ranije su bile pokretane inicijative za otvaranje pedijatrijske i ginekološke ambulante, međutim nijedna od tih inicijativa za sada nije uspjela.

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća na aktualnom

satu ponovno je postavljeno pitanje što je s tim inicijativama, pa je gradonačelnik Dražen Srpak nekoliko dana nakon Gradskog vijeća održao sastanak s ravnateljicom Doma zdravlja Čakovec Vlatkom Pleh te njenim suradnicima, zamjenikom Franjom Horvatom i glavnom sestrom Doma zdravlja Irenom Mađarić Tuksar. Na sastanku je rečeno da trenutačno ni pedijatrijsku ni ginekološku ambulantu u Murskom Središću nije moguće realizirati. Razlog je manjak liječnika, ali i činjenica da je gotovo nemoguće skupiti dovoljan broj potrebitih upisanih pacijenata za otvaranje ambulanti. Za otvaranje ginekološke ambulante trebalo bi biti upisano minimalno 4500 pacijentica. Što pak se tiče pedijatrijske ambulante; liječnika pedijatra koji bi preuzeo tim nije bilo ni kad je prvotno pokrenuta inicijativa, a nema ga ni danas. Kad je bilo slobodnog ginekologa, nije bilo dovoljno zainteresiranih pacijentica, a sada ni slobodnog ginekologa. (BMO)

Grad bi kupio lovački dom u stečaju

Gradonačelnik Murskog

Središća Dražen Srpak već je prilikom pokretanja ste-

čaja LD-a Zec najavio da je

Grad zainteresiran za kupnju lovačkog doma koji se našao u postupku stečaja. Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća dobio je i podršku većine vijećnika za to. Većinom glasova usvojena je odluka o

RUDARSKA POVIJEST Grada Rudara na kojoj se temelji razvoj Murskog Središća napokon zapisana u knjizi Beli i črni rudari

Razvoj je plaćen zdravljem i životima rudara

- Uspomena na rudare sačuvana je u imenima NK Rudar, KK Rudar, navijačke skupine Laporniki, MC Miners, Šetnici sv. Barbare – zaštitnice rudara, Sv. Barbari kao gradskom blagdanu, spomeniku rudaru i Centru za kulturu Rudar koji je ponovno otvoren 2018. godine na blagdan sv. Barbare, nabrojio je gradonačelnik Srpak.

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Budući da je rudarstvo ostavilo dubok trag na generacijama ljudi vezanih za rudnike i rudare, tako je i promocija knjige Beli i črni rudari u CZK-u Rudar u Murskom Središću izazvala velik odaziv publike. Mnogi od njih su gledajući prizore s fotografija i snimaka na velikom platnu iza autora knjige u mislima bili sa svojim djedovima i očevima koji su svoje obitelji othranili rudarskom plaćom.

Mihaela Mesarić i Zoran Turk autori su knjige i sami su unuci rudara i hvala im što su otrgli zaboravu taj važan dio naše mikropovijesti i našeg identiteta.

Zoran Turk: Rudarstvo je donijelo procvat uz skupo plaćenu cijenu

Zoran Turk je prije promocije kazao: - Knjiga Beli i črni rudari napravljena je u sklopu projekta Energy tour gdje su osigurana sredstva za takvo ostvarenje. Rudarstvo je uvijek bilo jako važno za našu sredinu tako da je ideja o tome uvijek bila prisutna, samo smo sada našli sredstva za njezino ostvarenje. Dio koji sam ja obradio u knjizi je povijesni pregled rudarenja na širem području grada Murskog Središća, a osim toga obradio sam tehnološki procvat na ovom području koji je donijelo rudarenje. Opisao sam i život rudara i rudarki, demografski i gospodarski, kulturni i sportski razvoj koji je donijelo rudarenje. Plaćeno je sve to visokom cijenom: zdravljem i preranom iscr-

pljenošću organizma rudara, a nerijetko i ljudskim životima u rudarskim nesrećama.

Knjiga je i prošireni vodič kroz Spomen-dom rudarstva, odnosno znanstveni temelj za sve ono što posjetitelji vide u Spomen-domu rudarstva.

Mihaela Mesarić obradila rudarske halde i grabe

Mihaela Mesarić: - Moj dio knjige više se odnosi na geoprostorna obilježja ovog kraja. Onaj aspekt koji je manje vidljiv. Govorim o postanku i starosti ugljena, kada su nastale naslage ugljena i nafte i što je dovelo do tih vrijednih naslaga. Obradila sam i dio koji se odnosi na jedinstveni krajobraz na području Murskog Središća. Ostavština ru-

dara je svugdje oko nas. To su, nama koji živimo okruženi njima, jako dobro poznate halde koje sam izmjerila i obradila njihove morfološke karakteristike. Zatim pišem kako su nastale grabe i kakve veze imaju s načinima rudarenja, sad već pred skoro 70 godina.

Iza rudara je ostalo 40ak haldi, a zadnji rudnici su zatvoreni 1972. godine. Halde su, za one koji ne znaju, neobična brdašca obrasla vegetacijom usred ravnih polja. Halde su zapravo naslagane iskopine jalovine iz rudnika, vezane su za više jama, ne nužno jednu jamu. Tako da nemamo isti broj haldi kao što imamo jama, kojih je bilo 45. Uz to je na dosta mjesta bilo i površinskih kopova. - Izmjerila sam

kupnji nekretnina zaostalih iza Lovačkog društva Zec u stečaju. Navedenom odlukom omogućuje se Gradu Murskom Središću sudjelovanje u postupku stjecanja vlasništva te se ovlašćuje gradonačelnik za pristup dražbi bude li to moguće s obzirom na to da Grad nije vjerovnik. (BMO) Na

36 haldi i dva kompleksnija lokaliteta, to su Pekleničke i Križovske jame gdje se nalazi ostavština površinskog kopa ugljena, kazala je Mihaela Mesarić. Manje halde nastale su uz iskope od prije stotinjak godina, kada je za više iskopa nastala jedna halda. Dok je pedesetih i šezdesetih godina, kad su iskopi bili obilniji, uz jednu jamu stajala jedna halda. Jame su redom nosile ime Maj i bile su označene brojevima do broja 6. Ako pratimo stanje u prostoru uz prugu Lendava-Čakovec u predjelu od Murskog Središća prema Peklenici je kompleksnije stanje u prostoru, jer se susrećemo s ostacima starijeg i površinskog kopa ugljena i haldi uz njih, a na potezu prema Svetom Martinu na Muri je puno jednostavnije stanje u prostoru, halde su ostale uz nekadašnje ulaze u jame. I da ne ostane neobjašnjeno, beli rudari su oni koji su radili na površinskom kopu, a črni su kopali ugljen u jami. Danas je rudarenje prošlost. Na fosilne izvore energije, ugljen i naftu, gledamo drugačije, ali baštine na kojoj smo odrasli ne smijemo se odreći. To je bogata ostavština koja nam je omogućila današnji način života i mogućnost da se okrenemo nečemu novome.

Zoran Turk i Mihaela Mesarić, autori knjige Beli i črni rudari

promociju knjige Beli i črni rudari došla je brojna publika

SREĆKO I TEJA ŠAJNOVIĆ iz Svetog Urbana sudjelovali su u reality showu Superpar

U prvom izazovu bilo je kao u akcijskom filmu!

- Kada su nam rekli da smo prošli, morali smo se brzo organizirati. Što je bilo poprilično stresno, imamo troje djece, pa tko će ih paziti dok nas nema, zatim posao u goricama. Bilo je tu milijun obveza, ispričao nam je Srećko Šajnović

Piše i foto: Sanja Heric

- Bilo je fenomenalno i ponovili bismo opet – u isti glas rekao nam je bračni par Šajnović, Srećko i Tea, iz Svetog

Urbana koje smo prije nekoliko tjedana imali prilike gledati na televizijskom ekranima u RTL-ovoj emisiji Superpar.

Na ovaj izazov ih je prijavila Tea (29) jedne večeri dok je gledala televiziju i vidjela reklamu za emisiju. Kaže da se nije ni u snu nadala da će što biti od toga, pa je nakon poziva da su prošli prvi krug i da su pozvani na casting ostali iznenađeni.

Adrenalinski doživljaj na prvom izazovu

- Puno sam gledale serije, realityje i u 11. mjesecu bila je prva reklama za prijavu. Uzela sam mobitel, prijavila nas i mislila što bude, bit će. Još sam napomenula Srećku da sam nas prijavila. U prvom mjesecu, baš dok smo rezali gorice, dobili smo poruku da nas zovu na casting i tako je sve započelo, ispričala nam je Tea, koja inače dolazi iz Gornjeg Hrašćana, te je dodala da je samo snimanje emisije započelo 20. veljače.

- Kada su nam rekli da smo prošli, morali smo se brzo organizirati. Što je bilo poprilično stresno, imamo troje djece, pa tko će ih paziti dok nas nema, zatim posao u goricama. Bilo je tu milijun obveza, ali sve smo uspjeli posložiti, dodao je na to Srećko.

Prvi izazov posebno ih se dojmio. Uzbuđenje i adrenalin bili su na vrhuncu, a atmosferu je još dodatno začinio legendarni voditelj Enis Bešlagić.

- Kada smo ušli u taj auto u prvom izazovu, činilo nam se kao da snimamo neki akcijski film. Kamermani, toneri, brojni ljudi, pa dronovi. Nakon prvog izazova ušli smo u vilu. Bilo je ukupno deset parova i svi različitih karaktera, rekao nam je Srećko.

U showu Superpar bili su jedan tjedan. Ispali su u vrlo ranoj fazi jer im je nedostajalo sreće. Da mogu, sve bi ponovili. Kažu da nije istina da su kalkulirali u izazovima, kako su neki spočitavali, nego da su bili oprezni.

Obitelj i prijatelji bili iznenađeni

Kada su svojoj obitelji i prijateljima konačno rekli da će sudjelovati u realityju, u prvi mah im nisu vjerovali i mislili su da ih zezaju. Sam par nam je kazao da su nakon emisije

Zemlja u kojoj je sve drugačije

Iako su prva asocijacija koju većina ljudi veže za Nizozemsku coffe shopovi i slobodna konzumacija marihuane, meni će nakon prošlotjednog putovanja u tu zemlju prva asocijacija biti jednostavnost i bezbrižnost naroda.

Vozeći se javnim prijevozom, kojim možeš u svaki kutak Nizozemske, za razliku od Hrvatske, primijetila sam da većina tamošnjeg stanovništva ne mari za modu. Svi

su bili komotno obučeni, jednostavno, kao da su uzeli prvu stvar koju su pronašli u ormaru. Prilikom izlaska u klub, također su bili svi u jednostavnim opravama, najčešće obučeni u traperice, neku običnu majicu i patike. Bilo mi je zanimljivo što nisam vidjela nijednu ženu u štiklama ili ultraminjaku, kao ni s brdo šminke. Naravno, to ne vrijedi u go-go klubovima po kojima je Nizozemska također

dobili brdo komentara i poruka i da ih veseli da su oni uglavnom svi bili pozitivni i podržavajući.

Srećko se inače bavi vinogradarstvom i podrumarstvom te je zaposlen u susjednoj Sloveniji u jednoj vinariji, dok je Teja cvjećarica koja se brine o djeci. Uz to, doma uzgajaju vlastitu vinovu lozu i proizvode vino sorti graševina, šipon, muškat žuti i chardonnay.

Srećko je nekad bio u bendu te pjevao i svirao gitaru, a danas su mu prioritet vinogradi. No bez obzira na to čime se bavi, iznimno je predan poslu, shvaća ga vrlo ozbiljno i ambiciozno, dok je Tea više posvećena obitelji.

Upoznali su se na društvenim mrežama, a skupa su već 11 godina. Zanimljivo je i to, kako su naveli, da su se prvi put sreli za jednu Noć

ŠTRIGOVA Vinska fontana podno vidikovca?

U prvih 10 mjeseci od otvaranja vidikovca Mađerkin breg u Robadju kroz njega je prošlo preko 70.000 posjetitelja. Kako nam je rekao načelnik Stanislav Rebernik, trenutno je u fazi izrada orgulja koje će se ugraditi u vidikovac kako bi on za

Dan općine, odnosno za svoj prvi rođendan, u subotu, 22. srpnja, zasvirao. Uz to, u ti-

Srećko i Teja Šajnović sa svojim sinovima Tonijem (7), Lovrom (5) i Abelom (2)

jeku su pripremni radovi za realizaciju zip-linea na tom području, a razmišlja se, kako saznajemo, i o postavljanju vinske fontane u podnožju vidikovca, što će, vjerujemo, biti velika atrakcija za posjetitelje. No radovi tu ne staju, potrebno je i dodatno riješiti pitanje parkirališta, kao i uređenje pristupnih cesta s odvodnjom. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Žabnik dobiva 100

metara ceste

Općina Sveti Martin na Muri kandidirala je projekt Izgradnja prometnice i pješačke staze s okretištem na dijelu Ulice hrvatskih branitelja u naselju Žabnik za koji je od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odobreno 30.900 eura.

Dobivena sredstva Ministarstva neće biti dovoljna

PLEŠKOVEC

vještica. Prethodno su živjeli s njezinim roditeljima i iskreno kažu kako je bilo jako izazovno iskustvo i jedva su čekali da se to promijeni. Njihov se brak dramatično poboljšao nakon što su se uselili u vlastiti dom u Svetom Urbanu.

Zašto su superpar?

Upitali smo ih zašto smatraju da su superpar. - Jako smo mladi, puno smo već toga u životu prošli i dosta toga smo već u životu stvorili. Neke stvari ljudi s 40 i 50 godina nemaju, a mi ih već s 30 godina imamo. Jest da ima trzavica i svađa, ali ja velim da nijedna veza i nijedan brak ne mogu biti bez toga. Jednostavno se slažemo i dobro zajedno funkcioniramo, istaknuli su na kraju i dodali da im je želja u budućnosti još se ozbiljnije baviti vinogradarstvom.

za realizaciju tog projekta pa će se razlika morati financirati iz općinskog proračuna. Ulica je dužine cca 100 metara i u njoj je moguće izgraditi 9 stambenih objekata od kojih su već 3 izgrađena, a uz tu ulicu nalazi se i općinsko zemljište na kojem će se izgraditi i igralište za djecu. (sh)

Stvoren novi kutak za djecu

Za Dječji vrtić Jurovska pčelica Općina Sveti Juraj na Bregu nabavila je i montirala igrala, nadstrešnicu, stolove i klupe. Navedeno se igralište nalazi uz samu

BREZJE

zgradu Općine, a dodatno su uredili i antistresne podloge te ogradu na igralištu u neposrednoj blizini vrtića. Izvođač radova bio je Tekeli inženjering d.o.o. (sh)

Dječji vrtić ide u adaptaciju

Krajem godine trebala bi započeti realizacija dogradnje i opremanja dječjeg vrtića u Brezju za dvije dodatne vrtićke i dvije jasličke skupi-

ne uz prostorije za sport. Za taj im je projekt odobreno financiranje Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 650.200 eura. (sh)

SELNICA Dobili hladnjaču za pokojnike

Direktor komunalnog poduzeća Josip Sršan i voditelj OJ Groblje Marko Strojko uručili su 26. travnja 2023.

godine na korištenje načelniku Selnice Ervinu Vičeviću rashladnu komoru za groblje Selnica. (sh)

poznata, a koji, usput da spomenem, imaju i svoje saune.

U noćnom klubu postala sam svjesna još jedne činjenice. Kada sam se našla okružena ljudima koji su svi za dvije ili tri glave viši od mene, prisjetila sam se koja je to najviša nacija u svijetu. Naravno, tu su kategoriju oborili Nizozemci.

A Nizozemska je prva i po još jednoj stvari. Jedna je od vodećih zemalja po mno-

gobrojnim nacionalnostima iz cijelog svijeta. Tu su Marokanci, Indijci, Turci, Englezi, Nijemci, a i brojni Balkanci, ruku na srce. Mogli bismo ju opisati kao zemlju u kojoj ne možeš biti stranac jer su stranci svuda oko tebe. Unatoč tome, može se pohvaliti da je jedna od rijetkih zemalja u kojoj dosad nije izveden nijedan teroristički napad.

U prilog jednostavnosti Nizozemaca govori i njihova

arhitektura. Gradski kvartovi su svi više-manje jednaki. Zgrade, stanovi i obiteljske kuće su istih veličina i gotovo svi objekti su smeđe-sivih tonova. Ništa se ne ističe pa se ujedno i teško orijentirati u samom gradu jer sve izgleda skoro pa isto. Nema tu onog tipičnog međimurskog nadmetanja sa susjedima, čija je hiža za šaru viša ili pak čija je ograda kovana? Ma, milina za vidjeti za promjenu!

PRELOG Jug dobiva novo dječje igralište

Gradonačelnik Ljubomir Kolarek potpisao je ugovor o javnoj nabavi radova na izgradnji dječjeg igrališta na preloškom Jugu. Ugovor je potpisan s tvrtkom Redox d.o.o., koja će biti izvođač radova, a ispred te tvrtke ugovor je potpisao direktor Vjekoslav Lovrić. Ukupna vrijednost predviđenih radova iznosi 359.381,25 eura s uključenim PDV-om, a rok završetka radova je najkasnije do 15. srpnja 2023. godine. Kompletni radovi izvodit će se prema građevinskom i elektrotehničkom projek-

tu koji su izradile tvrtke NORD-ING d.o.o. iz Čakovca te BITEL d.o.o. iz Kotoribe.

- Jug našega Preloga raste iz dana u dan posljednjih nekoliko godina, a ovo će dječje igralište itekako podići kvalitetu života na ovom prostoru. Uvijek se ponosimo gospodarstvom, a ne smijemo zaboraviti ni sve ono što je ljudima potrebno da bi mogli živjeti u našem Prelogu sretno i zadovoljno sa svojim obiteljima, istakao je tom prilikom gradonačelnik Ljubomir Kolarek. (vv)

Koncert za 20. rođendan

Koncertom i programom 20 godina zajedno u pjesmi, dvadeset godina uspješnog rada obilježio je Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog. Ženski pjevački zbor osnovan je 2003. godine i kroz svoje djelovanje zabilježio je mnoštvo nastupa. Nastupa u Prelogu za potrebe tamošnje Turističke zajednice te na mnogim kulturnim događanjima u Međimurskoj županiji, van nje i u inozemstvu. Unatrag par godina njeguje i prijateljske odnose s Hrvatskim zborom iz Nagykanizse kamo tijekom godine odlazi na nastupe. Repertoar zbora je raznolik, a najčešće pjevaju međimurske, sakralne i popularne pjesme. Zbor redovito prati i Tamburaški sastav Udruge umirovljenika Prelog koji ove godine slavi svojih 10 godina rada i djelovanja. Svih 20 godina vodi ih stručna voditeljica, dirigentica, profesorica Ljubica Crnčec uz suvoditeljicu i koordinatoricu zbora Miljenku Zvonarek.

Gosti rođendanskog koncerta bili su Pjevački zbor grada Preloga, Tamburaški sastav MužiKaj te

CIRKOVLJAN

Hrvatski zbor iz Nagykanizse te Tamburaški orkestar Osnovne škole Prelog. Osim dvadeset godina djelovanja, prigoda za koncert, već tradicionalno, bio je i Majčin dan. Koncert je bio i prilika za podjelu priznanja i zahvalnice svima koji su im pomogli u radu. Za 20 godina aktivnog sudjelovanja priznanje su primile Antonja Krleža, Agneza Sokač, Nada Kalšan, Marija Zvonarek, Marija Petković, Ivanka Novak, Anica Filipić, Ljubica Horvat, Nada Blažeković, Marija Bermanec i Marija Horvat. Uz njih, za 20 godina aktivnog sudjelovanja i profesionalnog vođenja priznanje je primila i dirigentica, mag. mus. Ljubica Crnčec. Za deset i više godina aktivnog sudjelovanja zahvalnicu su primile Đurđa Grgas, Dragica Švenda, Miljenka Zvonarek, Franciska Mesarić, Vera Huzanić i Zlata Čavlek, a za deset godina rada i aktivnog djelovanja i tamburaške pratnje priznanje su primili: Stjepan Naranđa, Pavao Hranjec, Vinko Hržić, Franjo Trstenjak i Alojz Žbulj. (vv)

Dinamova nogometna akademija

Prvi put u donjem dijelu Međimurja GNK Dinamo Zagreb u suradnji sa Školom nogometa NK-a Naprijed Cirkovljan organizira nogometni kamp koji će se održavati od 17. do 22. srpnja 2023. na stadionu NK-a Naprijed u Cirkovljanu. Kamp je predviđen i za djevojčice i dječake u dobi od 7 do 16 godina s

U PRELOGU ODRŽAN 14. Međunarodni sajam Agro Arca

Repelent i gnojivo od vune najbolja je inovacija

Na sajmu je dodijeljeno 13 zlatnih medalja, 12 srebrnih i 29 brončanih medalja u kategoriji juniora i seniora inovatora te posebna medalja IFIA-e koju je osvojila inovacija Apibonum IB za higijenu pčelinje

zajednice

Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Prelog treću godinu zaredom bio je domaćin 14. međunarodnog sajma inovacija u poljoprivredi Agro Arca koji organizira Hrvatska zajednica inovatora. Na trodnevnoj sajamskoj priredbi koja se ovoga puta održala na prostorima Marine, bile su predstavljene inovacije iz poljoprivrede, prehrambene industrije i poljoprivredne mehanizacije. Predstavile su se i lokalne tvrtke i OPG-ovi, ali i inovatori iz Hrvatske, BiH, Srbije, Slovenije, Republike Sjeverne Makedonije, Poljske, lrana, Turske, Indonezije i Tajlanda. Sveukupno se predstavilo više od 100 izlagača.

Podijeljene

54 medalje

Na Sajmu je dodijeljeno 13 zlatnih medalja, 12 srebrnih i 29 brončana medalja u kategoriji juniora i seniora inovatora te posebna medalja IFIA-e (Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora) koju je osvojila tvrtka Ivana Bračića PIP d.o.o. s inovacijom Apibonum IB za higijenu pčelinje zajednice,

dok je najboljom inovacijom sajma AGRO ARCA 2023. proglašen Brand WOOLEE, gnojivo i repelent od sirove vune inovatorice Dragice Jerkov. Woolee je grupa proizvoda, ekološko gnojivo i repelent, koje nastaje od sirove vune ovce pramenke s kraških područja Like i Dalmacije. Peletirano gnojivo Woolee sadrži najveći poznati postotak dušika i drugih hranjiva koji se sporo otpuštaju, tempom kako je biljci potrebno. Osim funkcije gnojenja, Woolee nabubri do 20 puta i tako akumulira vlagu, koju također

lagano otpušta, kako je biljci potrebno da prebrodi sušna razdoblja. Repelent Woolee novi je proizvod koji se pokazao kao izvrsna zaštita od puževa golaća i drugih nametnika. Potpuno je ekološki i neškodljiv za ljude, za razliku od konvencionalnih repelenata.

Sapuni čakovečkih osnovnoškolaca

Među izlagačima našli su se i učenici čakovečke Prve osnovne škole koji su došli sa svojim ručno rađenim sapunima koje su izradili uz pomoć

učiteljica iz kemije Renatom Najman i geogra�ije, Danijelom Perenc Jaušovec.

- Radili smo ih po prvobitnom receptu koji su nam dale učiteljice s time da smo ga malo prilagodili sebi, zapravo onim sapunima kakve mi želimo, objasnila nam je Lana Miličević, čakovečka učenica. Drugim riječima, promijenili su odnos ulja i natrijevog hidroksida, glavnih sastojaka sapuna. Nije to išlo samo tako jer su do konačne, vlastite recepture došli metodom pokušaja i promašaja.

- Kad smo bili zadovoljni temeljnim receptom, poigrali smo se malo eteričnim uljima koja su našim sapunima dala miris te pigmentima kako bismo dobili željenu boju, istakla je Lana dalje.

kojima će raditi dva profesionalna trenera iz Dinamove nogometne akademije. Dva najbolja igrača na kraju ostvaruju pravo na treniranje/probu u akademiji GNK-a Dinamo. Prijave su u tijeku, a zainteresirani se mogu javiti na telefon: 099/231-7297 ili na e-adresu naprijed.cirkovljan@gmail.com. (vv)

Smjesu nalik na puding na kraju su ulili u različite silikonske kalupe i ostavili ju 24 sata da se stvrdne. Potom je ona sazrijevala na tamnom i hladnom mjestu 4 tjedna, odnosno dovršavao se proces tzv. hladne saponi�ikacije Kako je dalje dodala, napravili su sapune koji se mogu upotrebljavati kao i kupovni. Jedina je razlika što su rađeni rukom osnovnoškolaca, po njihovoj vlastitoj recepturi te mirisima i bojama koje su pri radu odabrali. Tko zna, možda netko od njih sa sapunima napravi i vlastiti posao ili barem otvori obrt.

Dragica Jerkov vlasnica je najbolje inovacije Sajma u Prelogu

Filip Kozjak i Lana Miličević s ručno rađenim sapunima

SAVJETI za poljoprivrednike

Rezistentnost kao posljedica učestale primjene istih sredstava

Zbog stalno rastuće populacije ljudi postoje potrebe za povećanjem poljoprivredne proizvodnje. Budući da su prirodni resursi, odnosno površine za uzgoj hrane ograničene, jedina mogućnost za povećanje proizvodnje je povećanje ostvarenih prinosa po jedinici površine. Dosadašnje poljoprivredne prakse u očuvanju usjeva od štetnih organizama oslanjale su se pretežito na upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja.

Zelena revolucija sedamdesetih godina prošlog stoljeća (kada su se sredstva za zaštitu bilja primjenjivala bez razmišljanja o posljedicama)

dovela je do ekološki neprihvatljivih posljedica. Takve prakse dovode do degradacije tla, prekomjernog korištenja voda, smanjenja bioraznolikosti, rezistentnosti štetnih organizama na SZB itd. Zbog svega navedenog posljednjih godina pokušava se u poljoprivrednoj proizvodnji primjenjivati načelo zaštiti i proizvodi (Save and Grow) koja podrazumijeva istodobno čuvanje ljudskog zdravlja, bioraznolikosti i okoliša, ali i povećanje proizvodnje hrane za rastuću populaciju. Uz ekološko osvješćivanje ljudi, zasigurno je jedan od razloga laganih promjena tehnologije uzgoja poljoprivrednih kultura i pojava rezistentnosti štetnih organizama na dosad primjenjivane kemijske pripravke.

Rezistentnost je nasljedna sposobnost jedinke nekog štetnog organizma u populaciji da preživi izloženost

Rezistentnost je nasljedna sposobnost jedinke nekog štetnog organizma u populaciji da preživi izloženost letalnoj dozi primijenjena pripravka. Može biti zasnovana na genetičkoj ili epigenetičkoj osnovi, odnosno zasniva se na teoriji selekcije i teoriji mutacije

letalnoj dozi primijenjena pripravka. Može biti zasnovana na genetičkoj ili epigenetičkoj osnovi, odnosno zasniva se na teoriji selekcije i teoriji mutacije. Teorija selekcije bazira se na spoznaji da u prirodnoj populaciji (prije primjene SZB-a) postoje, premda maloga broja, jedinke koje imaju prirodnu, genski uvjetovanu (prirodnu ili nasljednu) otpornost (rezistentnost) prema SZB-u.

Ponovnom primjenom SZB-a istog mehanizma djelovanja obavljamo selekciju, odnosno suzbijamo osjetljive jedinke i omogućavamo razmnožavanje i širenje rezistentnih jedinki u populaciji.

Prema teoriji mutacije rezistentnost se razvija postupno, određenim mutacijama na molekularnom mjestu djelovanja SZB-a. Rezistentnost je posljedica mutacija nastalih učestalom uporabom istih sredstava ili sredstava istog načina djelovanja tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

U Republici Hrvatskoj prati se kroz istraživanja pojava rezistentnosti na SZB. Najveći broj pojave rezistentnosti ustanovljene su kod štetnika, dok su pojave rezistentnosti zabilježene i kod biljnih patogena (biljne bolesti) i korova. Pojavu rezistentnosti možemo smanjiti poduzimanjem svih mjera koje se provode u okviru integrirane zaštite bilja, odnosno primjenom agrotehničkih, mehaničkih, �izikalnih i bioloških mjera prije same primjene kemijskih metoda zaštite. Ako se pojavi rezistentnost na određen štetnik, korov ili uzročnik bolesti, potrebno je izbjegavati upotrebu sredstva na temelju iste djelatne tvari. Također je potrebno izbjegavati prekomjernu, neracionalnu ili neopravdanu uporabu sredstava za zaštitu bilja.

Dodijeljeno im je 100 čestica na 35 hektara

- Riječ je o vrlo malim poljoprivrednim zemljištima. Mislim da je to veliki problem i da bi se trebalo krenuti s okrupnjivanjem parcela kako bi nam bilo lakše i kako bismo smanjili troškove obrade, naglasio je Igor Rešetar

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

- Dobiveno poljoprivredno zemljište puno nam znači za proširenje naše proizvodnje, naglasio je Igor Rešetar, poljoprivrednik iz Kuršanca prilikom potpisivanja ugovora o dugogodišnjem zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta.

Uz njega, ugovore su u čakovečkoj Gradskoj vijećnici potpisali još i Zdravko Novak, Melita Jalušić, Fran Andrej Jalušić, Filip Hlapčić i Nenad Kosi. Nedostajao je samo sedmi korisnik, Nikola Kolarić iz Savske Vesi. Riječ je o poljoprivrednom zemljištu koje se nalazi na katastarskim česticama s područja grada Čakovca.

Većina čakovečkih poljoprivrednika te je parcele imala i do sada u zakupu te su ih temeljem toga dobili i na daljnje raspolaganje. Naravno, dio zemljišta bio je zapušten i zarastao, neiskorišten pa će se davanjem u zakup ono ipak privesti svrsi.

- Vodimo računa o iskoristivosti praznih poljoprovrednih zemljišta na čakovečkom području. Cilj nam je da se obrađuju, da nisu devastirana i neiskorištena te da naši poljoprivrednici imaju mogućnost sadnje različitih kultura, razvoja i uspješnog poslovanja, istakla je tom prilikom Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica.

Grad Čakovec raspolaže s 245 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, a potpisivanjem ugovora, u zakupu ili dugogodišnjem zakupu nalazi se 81% površine državnog

poljoprivrednog zemljišta na području grada, odnosno 435 katastarskih čestica.

Usitnjene parcele

Ovakvo organizirano potpisivanje ugovora prvo je nakon 2012. godine i provelo se prema programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Naime, kako je već poznato, država je raspolaganje svojim zemljištem prebacila na jedinice lokalne samouprave na kojima se ono nalazi.

U provedenom postupku, Javnim natječajem za zakup na rok od 25 godina, bilo je obuhvaćeno 69 katastarskih čestica na području katastarskih općina Čakovec, Gornji Pustakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Štefanec, Totovec i Žiškovec, ukupne površine 24,78 hektara, a u zakup na rok do 5 godina 34 katastarskih čestica na području katastarskih općina Čakovec, Gornji Pustakovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Štefanec i Totovec, ukupne površine 9,29 hektara.

Podijele li se te brojke, ispada da je prosječna veličina čestice svega 0,362 hektara.

Za sve te parcele javilo se 12 poljoprivrednika, no prihvatljivih je bilo sedam ponuda.

- Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača donosi Gradsko vijeće uz suglasnost ministarstva poljoprivrede, ali i mišljenja Županijskog državnog odvjetništva, dodala je gradonačelnica.

Grad je trenutno u postupku donošenja izmjena i dopuna programa raspolaga-

nja državnim poljoprivrednim zemljištem. Povjerenstvo naime, planira i određenu površinu zemljište za povrat radi ispunjenja obveze iz rješenja Ureda državne uprave Međimurske županije za davanje u zamjenu za imovinu koja je oduzeta Franjevačkom samostanu u Čakovcu.

Kad se to riješi, na raspolaganju za poljoprivrednike će biti još 19 % od ukupne površine ili 165 čestica površine 45,79 hektara i potom onda ide sljedeći raspis javnog natječaja.

- Dobili smo praktički 100 čestica na 35 hektara, znači riječ je o vrlo malim poljoprivrednim zemljištima, dodao je Rešetar. Mislim da je to isto veliki problem i da bi se trebalo krenuti s okrupnjivanjem parcela kako bi nam bilo lakše i kako bismo smanjili troškove obrade.

I doista, riječ je o česticama prosječne površine od 0,35 hektara. To znači da ih ima još i manjih pa se i postavlja pitanja kolika je isplativost njene obrade. Naročito kod velikih poljoprivrednika koji se moraju voziti s jednog kraja grada na drugi za koji red kukuruza ili tonu pšenice.

Ništa od komasacije u Novom Selu Rok i Krištanovcu

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta jedan je od najvećih problema međimurske poljoprivrede. U novije se doba par puta pokušalo ići u okrupnjivanje, tzv. komasaciju, no najčešće bez rezultata. Naime, poljoprivrednici se nikako nisu mogli dogovoriti oko kvalitete zemljišta i uglavnom su smatrali da će ostati oštećeni. Tako je propao i pokušaj okrupnjivanja u Novom Selu Rok i Krištanovcu.

Grad je trenutno u postupku donošenja izmjena i dopuna programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Povjerenstvo planira i određenu površinu zemljište za povrat radi ispunjenja obveze iz rješenja Ureda državne uprave Međimurske županije za davanje u zamjenu za imovinu koja je oduzeta Franjevačkom samostanu u Čakovcu.

- Nažalost, nakon provedenih javnih rasprava i prezentaciji o provedbi komasacije, dobili smo premali broj suglasnosti vlasnika parcela, naglasila je Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica. Tako dugo dok se ne skupi 51 % potpisa, Gradu su ruke vezane i ne može ništa dalje pokrenuti.

Prema njenim riječima, Grad Čakovec je dao sve svoje resurse, snage i pomoć da se krene u okrupnjivanje, ali je nažalost bez suglasnosti poljoprivrednika, vlasnika zemljišta, nemoćan. Drugim riječima, komasacija je na čekanju boljih vremena.

Piše: Suzana Pajić

Zdravko Novak, Fran Andrej Jalušić, Melita Jalušić, Ljerka Cividini, Igor Rešetar, Filip Hlapčić i Nenad Kosi ČAKOVEČKI POLJOPRIVREDNICI dobili u zakup 35 ha državnog zemljišta

Igor Rešetar, poljoprivrednik iz Kuršanca

Jagode i šparoge plijene pažnju

Eto, dočekali smo i domaće jagode iz našeg kraja. Istina, nisu iz međimurskih plastenika, što ne znači da ih tamo nema, već su se na sajmu pojavile iz nama susjedne županije. Da su doista domaće, znaju svi jer već poznaju simpatičnu Katicu Piljak koja je česta gošća u Međimurju. Kako je vrijeme takvo kakvo je i jagoda nema baš u obilju i cijena je visoka, odnosno mjerica se nudi po 3 eura. Naravno, fali im sunca i topline za onu pravu slatkoću po kojoj su i poznate i zašto ih obožavamo.

S druge strane, na placu se najviše kupaca vrtjelo oko mladih šparoga koje se prodaju za 3 eura po pušleku. i to nije problem kupiti jer

se zna da stižu s polja oko Ivanovca.

Uz uvozni, na klupe je stigao i međimurski mladi krumpir koji se nudi po 3 eura. Nudi se i mladi grašak.

Za kilogram u mahuni traži

Mladi luk (pušlek): 1 €

Mladi krumpir (kg): 3 €

Blitva (pušlek): 1 €

Rajčica (kg): 4 €

Paprika (kg): 5 € Tikvice (kg): 3 € Krastavci (kg): 3 € Mahune (kg): 8 €

Šparoge (pušlek): 3 €

Salata (kg): 3 €

Brokula (kg): 5 €

Jagode (500 g):4 €

se 6 eura, dok se mjerica očišćenog cijeni 8 eura. Pa, tko voli, nek’ izvoli. Što se ostale ponude tiče, presadnice povrća su i dalje tražene, no zbog lošeg vremena nešto manje od očekivanoga. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Kastracija pastuha

Piše: mr. Branimir Novak dr. vet. med.

Kastracija pastuha jedna je od najčešćih operacija koje se izvode na konjima. Odavno su se njome služili uzgajivači stoke kako bi od silovitog mužjaka (pastuha, bika, nerasta) stvorili dobroćudnu i mirnu životinju. Kastracijom se uklanjaju testisi koji se u konja nalaze u prepubičnoj regiji. Testisi proizvode spermu i androgene hormone, tj. testosteron koji je odgovoran za karakteristično ponašanje pastuha. Skrotum štiti testise i osigurava temperaturu koja je nekoliko stupnjeva niža od temperature tijela, što osigurava optimalan razvoj sperme.

Kada se pastuh

može kastrirati?

Konji se najčešće kastriraju u dobi između jedne i dvije godine starosti. U to doba njihovo ponašanje obično počinje smetati vlasniku.U nekim slučajevima kastracija pastuha može se odgoditi do potpunog razvoja životinje, odnosno do konačne odluke vlasnika hoće li će se pastuh koristiti u uzgojne svrhe. Dob kastracije također može utjecati na razvoj konja. Smatra se da pastusi kastrirani prije početka puberteta dosežu veći rast u visinu obzirom da kastracija odgađa zatvaranje linije rasta u dugim cjevastim kostima. Vrijeme početka puberteta značajno varira između različitih pasmina konja, no prosječno počinje oko 16. mjeseca starosti. Pastusi počinju producirati spermu s oko 12 do 14 mjeseci starosti, no većina nije reproduktivno sposobna prije 15. mjeseca. Obzirom da mlađi pastusi bolje podnose kastraciju te je i učestalost komplikacija manja, svakako se preporučuje ranija kastracija.

Pregled pastuha prije kastracije

Prije operacije potrebno je uzeti anamnestičke podatke; o eventualnoj bolesti pastuha, temperamentu, apetitu i dr. Tijekom pregleda potrebno je utvrditi postoje li promjene na mošnjama koje bi mogle biti u vezi sa skrotalnom kilom. Životinji treba izmjeriti temperaturu, bilo i disanje te izvršiti palpaciju skrotuma i ingvinalnih kanala. Nedostatak jednog testisa (monorhizam) posljedica je degeneracije jednog testisa uzrokovane vaskularnim inzultom nespuštenog testisa za vrijeme gestacije ili abdominalnog testisa nakon rođenja.

Tehnike kastracije

Prema položaju konja tijekom zahvata razlikujemo kastraciju u stojećem te kastraciju u ležećem stavu. Kastracija u stojećem stavu podrazumijeva duboku sedaciju konja uz primjenu lokalne anestezije. Prednosti

ove tehnike su da zahtijeva najmanje pomoćnog osoblja i izbjegava se rizik opće anestezije. Nedostaci su što je teže izvediva kod nekooperativnih konja, ponija te konja sa slabije razvijenim skrotumom. Također, ova tehnika podrazumijeva uporabu otvorene metode kastracije, odnosno presijecanja opne koja komunicira s trbušnom stijenkom čime se uvelike povećava rizik od postoperacijskih komplikacija (prolaps trbušne maramice, crijeva, fistula sjemenovoda i dr.).

Kastracija u ležećem položaju izvodi se u terenskim uvjetima u općoj anesteziji tzv. zatvorenom metodom čime se smanjuje mogućnost infekcije te evisceracije. Kastracijske rane se ne šivaju već se ostavljaju otvorene i u pravilu proširuju radi boljeg cijeđenja sekreta, a spontano zarastaju unutar 3 tjedna od zahvata. Terapija serumom protiv tetanusa te antibiotici širokog spektra obavezni su tijekom i nakon operacije.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MURSKO SREDIŠĆE

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

Katica Piljak iz Čukovca Ludbreškog stigla je sa svojim jagodama

Mlade šparoge su itekako tražene

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

Palentom i šrotom protiv puževa

Ovog proljeća zbog puno kiše mnogi muku muče s puževima. Najviše štete rade španjolski puževi (lat. Arion vulgaris), puževi crvenkaste i smeđe boje, invazivna vrsta porijeklom iz Španjolske i Portugala. Oni su puno otporniji od naših puževa balavaca, puno brži i aktivniji, jedan puž može imati čak do 400 potomaka i često vrlo brzo mogu uništiti vrt.

Mnogi kod suzbijanja puževa nažalost primjenjuju izuzetno štetnu metodu – sol. Iako ona djeluje nagrizajuće na puževe i izvlačeći vlagu iz njih ih u konačnici ubija, primjenom soli ubijate i sav život u tlu. Sol, iako je prirodnog porijekla, strahovito je štetna za tlo i iz plodnog tla radi neplodno tlo. Stoga, umjesto soli radije upotrebljavajte druge organske metode. Vapno je alternativa za staviti ga u kantu i pomiješati s malo vode, pa u to skupljati puževe (ako puževe skupite u kantu i posolite, onda morate nekamo to izlijati – zato je tu bolje vapno). Ali opet, ni vapno nije preporučljivo u vrt u velikim količinama ako radite prepreke puževima vapnom jer šteti i korisnim

Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

organizmima i jer može promijeniti pH zemljišta – pa vrlo oprezno s njime. Kukuruzna palenta (kukuruzna krupica) je prilično učinkovita i jeftina metoda kao mamac za puževe. Palenta jako privlači puževe pa jedu nju umjesto vaših biljaka, a kad ju pojedu, ona im se napuhne u želucu i oni prestaju jesti, neki čak i ugibaju od toga. Palenta dakle mora biti suha, direktno iz ambalaže iz dućana, da bi se mogla naknadno napuhnuti u želucu. Palentu postavljamo u hrpicama i to malo dalje od biljaka koje želimo zaštititi – na staze po kojima hodamo, na rub vrta – da tamo privučemo puževe. I doista, takva „hranilišta“ s palentom pomažu: puževi ne samo da se okupljaju pa ih je lakše skupiti odjednom, ne diraju ostalo povrće, dugoročno ugibaju od nje.

Ako je suho, takva “hranilišta” traju danima i navečer možete samo obilaziti te hrpe i pokupiti puževe. Kada je kišno vrijeme, stavljamo ju u staklenke za zimnicu i postavimo vodoravno po vrtu – pa tako puževi mogu ući na hranilišta, a sadržaj neće biti namočen kišom.

Mladi krumpir berem od prvog maja

Zemlja je taman vlažna, rahla i mladi gomolji se vade bez problema. Najvažnije je da su stigli u puni rod na vrijeme, kada ga još nitko ili vrlo rijetko tko ima pa mu je i cijena 3 eura za kilogram

Piše: Vlasta Vugrinec

Tmurni oblaci, kiša i temperaturne vrijednosti ovih dana svakako nisu onakvi vremenski uvjete na koje smo navikli. Naročito ne vrtlari koji muku muče sa svojim povrćem. Većina njih još uvijek nije presadila sve svoje �lance koje je planirala, u prvom redu papriku i rajčicu. S druge strane, boje se što će biti sa sjemenom ili tek niknulim biljčicama kojima prijeti truljenje. Jer, kako sada stvari stoje, kiša je neumorna i teško joj se vidi kraj. Zemlja je jednostavno toliko natopljena da, kad se stane nogom na tlo, voda samo navire.

Plastenici su dušu dali

Naš poznati povrtlar, Krešo Kovačec iz Novog Sela Rok, također se nalazi na istim mukama. Povrće zasijano na otvorenom bori se s vlagom i niskim temperaturama, a uz to i španjolski puževi naprosto su mu okupirali nasade i žderu sve pred sobom.

- Grašak koji tek cvate već sam trebao brati, žali se naš vrtlar te dodaje da bi i krumpir, premda je pod akrilnom folijom, trebao biti puno napredniji. Ove godine prvi je put zasadio i batat i sad čeka što će dalje biti s njim.

Obilazeći njegov posjed, jedino što je raslo, bilo je blato

na našim čizmama, a povećavao se i broj uočenih puževa s kojima se bori palentom, pepelom, vapnom…

No, zato kad smo stigli do plastenika, situacija se promijenila. Naravno, prvo smo zavirili u plastenik s mladim krumpirom. Nije uobičajeno za naše krajeve, no u zadnje vrijeme poprima sve veći zamah.

- Krumpir berem već neko vrijeme, pohvalio se dalje vadeći poprilične gomolje iz zemlje.

I doista, pola plastenika je prazno, a da je tu bio krumpir, svjedoči jedino cima koja polako vene u toplom i osunčanom zatvorenom prostoru.

Zemlja je taman vlažna, rahla i mladi gomolji se vade bez problema. Puni su zemlje, ali to je sada manje važno. Najvažnije je da su stigli u puni rod na vrijeme, kada ga još nitko ili vrlo rijetko tko ima. Samim time, ni cijena mu nije nezanemariva jer se prodaje za tri eura po kilogramu.

- Zasadio sam ga u drugom mjesecu i već smo ga za Praznik rada jeli, odnosno počeli smo ga vaditi, dodaje Krešo.

Naravno, kako bi stigao u rod što prije, koristio se sortama kraćeg perioda vegetacije. Istina, nasad u plasteniku ne mjeri se u hektarima, već možda stotinjak kvadrata, ali čovjeka i

to malo veseli. Plastenik nije zagrijavao, jedino je krumpir navodnjavao i održavao kako bi spriječio korov da ga preraste. Primjena kemijskih sredstava, kaže, ne dolazi u obzir. S jedne strane jer je želi potpuno izbaciti s imanja, a s druge riječ je o vrlo kratkom vegetacijskom ciklusu. Stoga je zasadio zdrave gomolje i dao im sve ono što im je bilo potrebno.

Da je tome doista tako, dalo se primijetiti po jajima krumpirove zlatice, no ni jednu odraslu nismo uočili.

Stižu i krastavci

Napustivši plastenik s krumpirom, u sljedećem su nas dočekali krastavci. I to u doslovnom smislu jer se već

mogu brati. S druge strane, vrtlari hobisti svoje su tek zasijali i tu i tamo se naziru prve biljčice.

No, Krešo je svoje zasijao rano u proljeće, toplina plastenika učinila je svoje i može guštati u njihovom svježem okusu.

Za razliku od krumpira, krastavci su interesantni i uobičajeniji za proizvodnju u zaštićenom prostoru jer brzo rastu i mogu početi roditi za od 60 do 70 dana po sjetvi. Ovisno o trajanju berbe, mogu se saditi i dva ili tri puta u godini.

U plastenicima dozrijevaju i rotkvice, salata, dok su presadnice kupusnjača, rajčice i paprike u pripremi za presadnju.

Pripremila:

Mješavina palente i šrota učinkovit su mamac puževima

U PLASTENIKU Kreše Kovačeca iz Novog Sela Rok

Krešo Kovačec vadi svoj mladi krumpir

U plasteniku su i krastavci već stasali za berbu

Predavanje o pčelama (1)

Pitanje pčelarstva ima prirodu zagonetke. Pčelar mora biti prvi zainteresiran za ono što mora raditi. Kao što ste čuli na predavanjima koja vam je ovdje dao g. Miller, pčele su sposobne skupljati ono što je kao nektar prisutno u biljkama. One stvarno samo skupljaju nektar, a onda mi ljudi oduzimamo dio kao med od onog što su skupile za košnicu. U cjelini to nije veliki dio, negdje oko 20 %. Kao dodatak tome, pčela pomoću tjelesne strukture i organizacije, može uzeti polen od biljaka. Prema tome pčela skuplja od biljke

nešto čega tamo ima u vrlo malim količinama i što je teško nabaviti. Polen je sakupljen od pčela, uz pomoć četkica privijenih na njihova tijela, u vrlo malim količinama u kojima je ovaj polen zatim spremljen ili konzumiran u košnici. Prema tome u pčeli mi ispred sebe imamo biće koje skuplja supstance iznimno delikatno pripremljene od prirode, i čineći to, koristi se njima u svom vlastitom domaćinstvu.

Budući da transformiraju hranu pomoću vlastitih tjelesnih supstanci u vosak (pčela

ga sama proizvodi), pčele sada rade posebni mali kontejner u koji će položiti jaje ili u koji će smjestiti zalihu hrane.

Ta posebna mala posuda je zaista veliko čudo. Kada je pogledamo odozgo, pojavljuje se heksagonalna, a gledano sa strane je zatvorena.

Poduzeće Cromatic d.o.o. iz Preloga zapošljava:

Skladištar/Skladištarka

• Sposobnost multitaskinga, vođenje više projekata.

• Osnovno znanje elektro struke, te sposobnost uočavanja greške

• Precizna priprema dokumentacije za proizvodnju

• Prilagođavanje šablonama I mogućem procesu proizvodnje

• Komunikacija sa kupcima i plansko de�iniranje rokova isporuke

• Nabava robe i kontrola rokova isporuke

• Financijska pismenost, izrada �inalnih kalkulacija

Zadaci:

• Preuzimanje i izdavanje robe i materijala

• Izrada dokumenata u robno-materijalnom poslovanju

• Evidencija robe i materijala

• Provođenje inventura

• Rad na računalu i ERP sustavu

Tvrtka CROMATIC d.o.o. je podružnica danske tvrtke Holtec Automatic A / S. Cromatic d.o.o. ima sjedište u Prelogu, a kompanija je orijentirana na rast u razvoju tehnologije u automatizaciji. Specijalizirani su za razvoj složenog softvera i hardvera.

Svi zainteresirani se mogu javiti na : nk@cromatic.hr ili na 0994646094 www.cromatic.hr

Piše: Bernarda Orehovec

PLAN SADNJE

19. svibnja – Dan korijena od 10 sa� Ujutro do 9 sa� povoljno za biljke ploda.

20. svibnja – Dan korijena Luk jačamo prskanjem čajevima. Ako imamo probleme s lukovom muhom, luk poprskamo čajem poljske preslice tri dana zaredom. Pojavu lukove muhe smanjujemo ako luk sadimo u svibnju.

21. svibnja – Dan korijena Njegujemo biljke korijena, sijemo i okopavamo.

22. svibnja – Dan cvijeta Voćke prskamo čajem od stolisnika, počeo period za presadnju.

23. svibnja – Dan cvijeta Na otvoreno presadimo sadnice korijena svjetlos�.

24. svibnja – Dan cvijeta Do 11 sa�, a od 12 sa� povoljno vrijeme za biljke lista. Poslijepodne sijemo lisnate biljke, lisna� kelj, kasno zelje, kolerabu, kasnu cvjetaču, endiviju, radič...

25. svibnja – Dan lista do 17 sa� U vremenu za list prskamo krumpir čajem od koprive, provodimo mjere protiv puževa.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Kino raspored

Četvrtak 18.5.

17:00 - Drevna mišologija (sink.)

20:00 - Love again PREMIJERA

petak 19.5.

17:00 - Mavka (sink.)

20:00 - Devotion PREMIJERA

subota 20.5.

10:00 - Drevna mišologija (sink.)

20:00 - Brzi i žestoki 10

nedjelja 21.5.

13:30 - Drevna mišologija (sink.)

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

20:00 - Devotion

ponedjeljak 22.5.

17:00 - Mavka (sink.)

20:00 - Lov na ubojicu

utorak 23.5.

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

20:00 - Guardians of the Galaxy 3

srijeda 24.5.

17:00 - Drevna mišologija (sink.)

20:00 - Love again

VOLIM JER…

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našoj čitateljici Luciji Košak i prodavačici Tamari Habjan

Lucija Košak iz Štrigove rado čita novine, ali portal češće!

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo simpatičnu Luciju Košak iz Štrigove. Rekla nam je da je naša čitateljica i da ju zanimaju sve naše priče

i vijesti. Prati nas i čita, ali češće i radije čita internetski portal.

Razveselili smo ju platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju. Ljubazna prodavačica Tamara

Habjan svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 98. kola

Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri

kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. svibnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. svibnja.

(mk)

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Broj

Anita (36) i Mario (35) Ružić iz Dekanovca dobili su sina Josipa rođenog 13. svibnja. Imaju i kćerke Valeriju (13) i Viktoriju (10).

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu

Lana Kovačić Novak i Mario Novak iz Vukanovca dobili su 24. veljače kćerkicu Kaju koju mama drži u naručju.

EKONOMSKA ŠKOLA ČAKOVEC

Zlatna generacija 1959. – 1963.

Okrećem listove kalendara… Unatrag…! Pred očima se nižu slike jednog proživljenog života. Mijenjaju se slike trenutaka radosti i tuge, veselja i zabrinutosti, optimizma i straha, od neizvjesne budućnosti, sreće i bola… A onda pogled zastane na jednom davnom datumu, nedjelja, 25. svibnja davne 1963. godine. Da, to je vrijeme od proteklih 60 godina!

To je pola stoljeća plus jedno desetljeće… Gotovo jedan ljudski vijek!

I tada naviru sjećanja, bude se uspomene… Tog svibanjskog, nedjeljnog jutra u zgradu Ekonomske škole Čakovec slijeva se rijeka svečano odjevenih mladih ljudi, djevojaka u najljepšim haljinama od kojih su mnoge obule cipele s visokom potpeticom i mladića u odijelima, od kojih smo mnogi prvi puta zavezali kravatu. Da, to smo mi, maturanti Ekonomske škole Čakovec, generacija 1959. – 1963. U našem društvu su i naši također svečano odjeveni roditelji. Ozbiljna lica upućuju da smo svjesni važnosti predstojećeg događaja, a blistavi sjaj u očima pokazuje da ga dočekujemo s puno uzbuđenja i radosti.

Tog davnog, ali nikad zaboravljenog dana, za našu generaciju, posljednji je put školsko zvono pozivajući nas da poziramo u velikom holu naše škole… Započinje svečanost nama u čast, kojom nakon četiri godine obilježavamo završetak našeg srednjoškolskog obrazovanja. Svečanost je otvorio legendarni direktor prof. Juraj Tomljenović, nakon njega se izmjenjuju govornici: razrednici, predstavnik općine, predstavnik roditelja… Ovaj put nema kritike na naše ponekad nestašno ponašanje, prijetnje jedinicama za nenapisanu zadaću ili nenaučenu lekciju obećanja za neopravdani sat zbog frentanja. Svi nas hvale, imaju razumijevanja za naše nestašluke, vidimo da profesori znaju mnogo više o našim nepodopštinama nego što smo mislili, ali su se pravili da nisu primijetili. Uviđamo da su profesori bili naši prijatelji,

imali za nas razumijevanja i kad smo dobivali jedinice i dvojke i kad smo dobivali neopravdane sate.

Svjesni smo da su nam pored znanja darovali samosvijest, znanje za život i ono nešto što ćemo zauvijek ponijeti iz naše škole…! Nakon svih govora, predstavnik nas maturanata zahvaljuje profesorima na darovanom znanju i četverogodišnjem strpljenju, roditeljima koji su uvijek bili uz nas. Oni su bili ti koji su upozoravali, financirali naše školovanje unatoč skromnim mogućnostima. Oni su bili ti koji su u svim situacijama stajali uz nas. Sve je to bio razlog za naš ponos, sreću roditelja i zadovoljstvo profesora što su još jednu generaciju doveli do završetka školovanja. A onda je uslijedio najsvečaniji i dugoočekivani trenutak. neovisno o datumu rođenja i stvarnoj starosti, cijela naša generacija simbolički je proglašena punoljetnom. Škola i društvo priznali su nam zrelost, spremnost za samostalan život, brigu o vlastitoj egzistenciji, doprinos društvu, ali i odgovornost za svoje ponašanje i postupke u budućnost! Na kugli zemaljskoj nije bilo ponosnijih od naše, kako je ja zovem, zlatne generacije. Uslijedio je ples, a onda rastanak i priprema za ispit zrelosti i maturu.

I tako mladi, samouvjereni, naoružani znanjem krenuli smo u veliki svijet odraslih, vjerujući da taj svijet možemo pokoriti, promijeniti ga i učiniti ga boljim mjestom za život. Gradili smo karijere, osnivali obitelji i savijali vlastita gnijezda, proživljavali trenutke sreće i uspjeha, ali i poteškoća, boli i tuge… Na ovom putu dugom 60 godina, letjeli smo, padali i uzdizali se, nemirnim valovima života bacali su nas i razvijali o hridine problema, ali mi smo poznavajući svijet oko sebe, postajali jači i čvršći.

Godine su poticale kao rijeka bez povratka, no mi smo u srcu i duši zauvijek ostali oni veseli, nestašni učenici naše Ekonomske škole Čakovec. NI-

DRUŠTVO POTROŠAČA

kakvi problemi i životne prilike nam to nisu mogle oduzeti.

I zato sada, na 60. obljetnicu tog dana, prisjetit ćemo se jedinica, dvojki i petica, bježanja sa sata, neopravdanih, izleta i zabava. Prisjetit ćemo se vremena kada smo svi bili jednaki – skromnim materijalnih mogućnosti, ali bogati mladošću, veseljem i prijateljstvom. Sjetit ćemo se nogometnih utakmica s profesorima, sportskih susreta, dana kada smo dijelili sendvič, jabuku ili skrivajući dim cigarete.

Sjetit ćemo se naših profesora, a naročite emocije izazivat će sjećanje na naše kolegice i kolege koji više nisu s nama – život ih je slomio. No njihova lica pohranjena su u našim srcima! Đuro, Naci, Sokač, Caban, Pančo, Meco, Pišta, Piljo, Štefica, Ana, Marija, Pero i još, nažalost puno njih jako nam nedostaju. Ostajemo sretni što smo mi bili, u najljepšem dijelu dio njihovog i oni našeg života. I tako događaj po događaj, dan po dan, godina po godinu i mi dočekasmo naših 60!

Zato drage kolegice i kolege, dragi prijatelji, sastanimo se u četvrtak, 25. svibnja u prostorijama naše Ekonomske škole Čakovec i obnovimo sjećanja i uspomene, nakon čega imamo zajednički ručak u restoranu Kristal. Budimo ponovno 4. a, 4. b i 4. c Ekonomske škole Čakovec!

Na kraju obraćam se ovogodišnjim maturantima svih škola: Poštovani mladi prijatelji! Na kraju vašeg obrazovanja puni ste znanja, puni ste energije koja pršti iz vas, mladi ste, puni samopouzdanja, ostvarite ono što mi nismo uspjeli. Mijenjajte svijet nabolje za sebe i generacije koje dolaze! Slijedite svaki svoju zvijezdu, živite svoje snove, ne dopustite nikome da ukrade vaše snove – jer oni pripadaju vama! Želim vam radosne maturantske dane, puno sreće i uspjeha na maturi i u životu! Andrija Fileš, maturant iz 4. b Ekonomske škole Čakovec iz god. 1963

Pokrenuli projekt zaštite korisnika turističkih usluga

Društvo potrošača Međimurja je partnerstvu s Turističkom zajednicom Međimurske županije pokrenulo projekt ZAŠTITA

POTROŠAČA – KORISNIKA TU-

RISTIČKIH USLUGA, kao prvi i jedinstveni projekt u Hrvatskoj koji je u funkciji zaštite prava potrošača – turista. Opći cilj projekta je kroz informiranje i edukaciju ojačati ulogu korisnika turističkih usluga na području Međimurske županije te senzibilizirati javnost za poticanje konkurentnosti međimurskog, tj.

hrvatskog turizma. U provedbi projekta će se realizirati sljedeće aktivnosti :

1. Slanje priopćenje lokalnim i regionalnim medijima – na

početku projekta najavit ćemo

projekt putem tiskanih i elektroničkih medija koji djeluju na području Međimurske županije.

2. Organizacija i održavanje radionice za predstavnike turističkog sektora s područja Međimurske županije – radionica će trajati min. 2 sata uz upotrebu multimedije. Obrađivat će najče-

Na temelju članka 30. stavak 1. alineja prva i članka 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“ 74/2014, 69/2017, 98/2019) MEĐIMURSKE VODE d.o.o. objavljuju sljedeći

JAVNI OGLAS

(PONUDU ZA OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI NA ZEMLJIŠTU) kojim se pozivaju svi vlasnici na sporazumno rješavanje pitanja ustanovljenja služnosti na sljedećim nekretninama:

šći primjere kršenja prava potrošača turista i zakonska rješenja. Radionicu će voditi dva edukatora s višegodišnjim iskustvom iz područja zaštite potrošača.

3. Informiranje potrošača –turista o njihovim pravima na novom mrežnom portalu www. turist.dpm.hr i portalu www. trosilica.info. Tijekom trajanja projekta na mrežnom portalu Društva objavljivat ćemo vijesti i članke o zaštiti potrošača korisnika turističkih usluga. Željko Tomašić

k.o. Turčišće

VODE d.o.o., u suradnji sa Hrvatskim vodama, a u interesu Republike Hrvatske, prilaze realizaciji projekta – rekonstrukcija dijela magistralnog vodovoda Prelog – Turčišće. Za projekt rekonstrukcija dijela magistralnog vodovoda Prelog – Turčišće izdana je Lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/22-01/000002, URBROJ: 2109-09-3/01-22-0010 od dana 22.04.2022. godine po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije, Ispostava Prelog. POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES da sa MEĐIMURSKIM VODAMA d.o.o. kao korisnikom služnosti (nepotpuno izvlaštenje), zaključe ugovore o osnivanju prava služnosti temeljem procijenjene vrijednosti nekretnina i to kako slijedi:

KATASTARSKA OPĆINA

k.o. Goričan, k.o. Donji Kraljevec, k.o. Hodošan, k.o.

Donji Hrašćan, k.o. Turčišće

KATASTARSKA OPĆINA

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (EUR/m2)

0,78 EUR / 5,85 kn

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE (EUR/m2)

k.o. Hodošan, k.o. Donji Hrašćan 14,25 EUR / 107,37 kn Fiksni tečaj konverzije 7,53450 kuna za 1 euro

Rok isplate naknade radi ustanovljenja prava služnosti je 8 dana od dana sklapanja ugovora.

POZIVAJU SE VLASNICI I OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES DA PRISTUPE, u roku od 8 dana od dana objave ovog oglasa, U PROSTORIJE MEĐIMURSKIH VODA d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 (5. kat – pravna služba), svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 sati ili da se pismeno izjasne na ponudu sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa (osnivanje prava služnosti).

Za bilo kakva pitanja i informacije, molimo obratiti se na telefon 040/373-719.

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Povodom Međunarodnog dana primalja koji se obilježava 5. svibnja trudnice su imale mogućnost, kao i unatrag par godina, razgledati i upoznati se s Odjelom rodilišta s rađaonicom i patologija trudnoće Županijske bolnice Čakovec.

Dan otvorenih vrata služi kako bi se podigla svijest o ulozi primalja u zajednici, ključnoj ulozi tijekom rađanja djeteta te skrbi za majku i novorođenče. Upravo su to iskoristili buduće majke i očevi kako bi se upoznali s metodama rada i mogućnostima koje naše rodilište nudi, kao i načinima poroda, zbrinjavanjem novorođenčeta i dojenju te da iz prve ruke doznaju sve što ih zanima.

U Županijskoj bolnici Čakovec ukupno je zaposleno 26 primalja, od toga njih 19-ero ima srednju stručnu spremu, petero višu stručnu spremu, kao prvostupnice primaljstva, te dvije primalje s visokom stručnom spremom, magistre primaljstva. Primalje su raspoređene u cijeloj službi ginekologije, porodništva i neonatologije. Kao što je istaknula glavna primalja Odjela Karmen Cecarko, suradnja je u službi profesionalna.

Vrlo važna suradnja rodilje i primalje

O tome kakav je posao primalje, Cecarko nastavlja kako primalja radi posao u rađaonici, na odjelu s babinjačama, odjelu neonatologije, ginekologije i u ginekološkoj poliklinici. - Rad primalje, naročito u rađaonici, je nepredvidiv.

Može doći na posao i naići na praznu rađaonicu, no već za sat vremena u toj istoj mogu biti tri žene za porod. U rađaonici je primalja odgovorna i za rodilju i za još nerođeno dijete. Dok na odjelu s babinjačama brine o porođenoj ženi, a za novorođenče su zadužene medicinske sestre u dječjoj sobi. Međutim, naravno da jedna drugoj pomažu u poslu, ističe Cecarko.

Važna je dobra suradnja rodilje i primalje, kao komunikacija i povjerenje jer zajedno mogu biti i po deset sati. Rodilje često nisu same, nego je uz nju prisutna i pratnja na porodu.

- U Županijskoj bolnici Čakovec svaka rodilja može imati pratnju na porodu. Ona nije uvjetovana ni trudnič-

kim tečajem, ni plaćanjem prisustva na porodu. Svaka trudnica može imati pratnju na porodu bliske osobe po njenom vlastitom izboru. Žene su danas više educirane nego recimo prije desetak godina. Tome pomažu i razni tečajevi koji se provode diljem Hrvatske, te naravno i društvene mreže, govori glavna primalja koja iza sebe ima 28 godina iskustva.

Strpljenje i empatija

broj 1 kod poroda

Za posao primaljstva potrebno je imati puno strpljenja, upravo je to najveća karakteristika uz nezaobilaznu empatiju. U porodu je baš strpljenje najvažnija stavka, porod se ne požuruje. A isto se tako strpljenjem moraju „naoružati” i sama rodilja, kao i njena pratnja. - Uz strpljenje, primalja bi trebala ulijevati sigurnost i podršku.

Osjećaj prisustva i pomoći u porodu i sam čin poroda je nešto što se ne može uspoređivati ni s čim. Mislim da svaka primalja ima isti ushit kod poroda, kao i prvog dana. Žena koja je rodila ima eksploziju hormona, što je jedan nevjerojatan osjećaj. U konačnici, novi život je došao na ovaj svijet. I primalja je imala tu čast da malo biće dotakne prva, kada pomaže mami u tom prelijepom događaju, nastavlja glavna čakovečka primalja.

Nažalost, ne ide sve uvijek po planu, a u tom trenutku primalja mora biti prisebna i ne reagirati panično. Nadalje, o svakoj patologiji odlučuje liječnik koji potom rodilju obavještava o stanju nje i djeteta. Primalje i liječnici djeluju kao tim te je profesionalna suradnja na najvišem nivou, kao i obostrano povjerenje.

- Nažalost, ponekad se teško fokusirati ako je nešto pošlo mimo plana, pa se i međusobno podržavamo i povjeravamo. A isto je tako teško posao „ne nositi“ kući. Naša struka je ujedno vrlo stresna i osjetljiva, ali i najljepša. U idealnom svijetu, najbolje bi bilo da svaka žena prije poroda upozna svoju primalju kako bi se zajedno pripremile za porod i babinje. Međutim u Hrvatskoj je to još teško, ističe Cecarko.

PREDSTAVLJAMO Odjel rodilišta s rađaonicom i patologija trudnoće

Zato je važna zdrava komunikacija i povjerenje u primalju, jedino se tako može ostvariti dobra suradnja, lijep i netraumatičan porod, ako je sve u redu s majkom i djetetom.

Zato je 5. svibnja idealan dan za trudnice iz Međimurske županije, ali i šire, da upoznaju svoju primalju, prođu kroz rađaonicu, odjel rodilišta, te dobiju prave informacije o porodu i načinu rada primalja na Odjelu rodilišta s rađaonicom i patologija trudnoće.

- Što se tiče profesije, 2021. godine sam završila diplomski studij primaljstva pri Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, te stekla naziv magistra primaljstva.

I dalje sam izvršna direktorica Hrvatske udruge za promicanje primaljstva. Trenutno smo u organizaciji 46. Simpozija, koji će se održati u Trakošćanu. Prošle godine prisustvovala sam kongresu primalja, ginekologa i neonatologa u Portugalu u Lisabonu. Ove godine u lipnju održava se 33. Svjetski kongres primalja na otoku Baliju, iz Hrvatske na njega odlazi 5 primalja. Kao i u svakoj struci, tako i u našoj, edukacija je jako bitna stvar. S tim nadograđujemo svoje znanje, a na kraju upoznajemo i kolegice iz drugih gradova, pa čak i diljem svijeta, zaključuje Cecarko.

Naše rodilište u samom vrhu

Nakon zatvorenosti bolnica tijekom pandemije koronavirusa želja nam je bila maksimalno otvoriti bolnicu te neke odjele koji su možda zatvoreniji približiti ljudima, govori ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović.

Boravak na odjelu i liječenje je puno ljepše i uspješnije ako pacijent zna kamo dolazi, zna od koga može dobiti informacije te pritom biti maksimalno informiran i siguran.

- Od početka mandata želja nam je bila poboljšati

Nepredvidiv posao koji donosi najljepše –

Primalje su raspoređene u cijeloj službi ginekologije, porodništva i

Odjel se stalno oprema, pa su tako nabavljeni novi CTG-uređaji, transportni inkubator i postolja za njega

Glavna primalja Odjela Karmen Cecarko

Na Odjelu smo “uhva�li”: Slađanu Debelec, prvostupnicu primaljstva, Danijela Kovačića, primaljskog asistenta, za porod, Anu Gosarić iz Palovca

Andreja Ribarić suorganizatorica ovogodišnjeg izdanja Vatrometa mode koji se napokon vraća u Čakovec.

Foto: Privatna arhiva

VIKEND VODIČ

petak

19. svibnja

Otvoreni podrumi

Međimurski vinari

Urbanovo

20:00

Dom kulture Prelog

Duo

Krešimir Lazar i Krešimir Has

Koncert

Ljubavnici

SRC Gorčica

Šenkovec

(u sklopu Dana općine)

20:30

Mamas&Tapas

Friday night live - Ivana Galić

soulis�c xperience

subota

20. svibnja

18:00

CZK Čakovec

Humanitarna modna revija

14. Vatromet mode

20:00

Koncert

Magazin SRC Gorčica Šenkovec (u sklopu Dana općine)

ponedjeljak

22. svibnja

MESAP Nedelišće

Norijada

Maturan�

Najavite događaj!

Sve informacije

šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

kamo za vikend

21. MEF u dvorani Srednje škole Čakovec 26. svibnja

Čak osam međimurskih pjevača, ali i debitanata

Uz suorganizaciju Hrvatskog društva skladatelja, ovogodišnje 21. izdanje popularnog MEF-a, održat će se u dvorani Srednje škole u Čakovcu, a donosi 17 novih pjesama u pop, rock i etnoizdanjima.

Autori pjesama odavno su prisutni na hrvatskoj glazbenoj sceni, a svoje radove predali su u ruke izvođačima od kojih očekuju maksimum.

Među njima je čak 8 međimurskih pjevača, ali i 8 debitanata koji se po prvi puta pojavljuju na Međimurskom festivalu.

Organizatori najavljuju istinsku glazbenu promociju sjevera zemlje, koja autentično oslikava turističke potencijale Međimurja, njegove ljudske

DOM KULTURE

Prelog organizira koncert

Doživite duo Krešimir Lazar i Krešimir Has

Dom kulture grada Preloga organizira u petak, 19. svibnja 2023. godine, u Domu kulture grada Preloga, drugi koncert, koji je odobren od Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u sklopu Programa javnih potreba u kulturi.

U prostoru Muzeja Croata insulanus grada Preloga nastupit će duo Krešimir Lazar (violončelo) i Krešimir Has (čembalo). Ulaz je besplatan, a početak je u 20 sa�. Na repertoaru će se naći djela Michela Corre�ea te Andrije Motovunjanina.

i prirodne karakteristike i vrijednosti. Važno je napomenuti da je od ove godine Međimurski festival Ljubo Kuntarić ponosan nositelj značke European Festivals Association sa sjedištem u Bruxellesu, čime je Čakovec uvršten na kartu festivalskih gradova Europe.

Na 21. MEF-u nastupat će Zdravko Škender, Ludi dani lude noći (Duško Rapotec Ute –Robert Pilepić – Duško Rapotec Ute); Etno duo Goga i Željko, Dok me pogledneš (Željko Grahovec – Gordana Lach – Željko Grahovec); Zvonimir Ćosić Shosque, Ni u snu (Zvonimir Ćosić – Zvonimir Ćosić – Rejhan Okanović); Iva Matijević, Blue Hana (Iva Marjanović –Filip Pavić); Dražen Čuturić. Pjesmu našu sviraju (Dražen

Čuturić – Željko Krznarić – Toni Eterović); Miljenko Golub, Volio bih da si sretna (Toni Eterović –Petar Dabelić – Toni Eterović); Danijel Vidović, Svatovi će (Toni Eterović – Željko Krznarić –Toni Eterović); Patricija Juračić, Sve da ti dam (Ivo Mikulić – Ivo Mikulić – Alen Orlić); 4FACE, Nisi ti zvijezda (Srećko Krišto�ić); The fusion, Sad mi trebaš ti (Tomislav Tišljar – Tomislav Tišljar – Ivan Manjkas); Josip Dodlek, Jutarnji zvon (Josip Dodlek – Yapa Bardo); fra Miroslav Petrac, Međimurski raj (fra Miroslav Petrac – Nevenka Čuček – Toni Eterović); Robert Ficker, Kad nam kroz vene crno vino krene (Josip Pokupec –Robert Ficker – Robert Ficker); Davor Mustač, Neveljoš (Davor Mustač); Trix, Samo da si opet

Utrke s preprekama za djecu i odrasle

Dvodnevni HOG RACE FESTIVAL održat će se ovog vikenda, 20. i 21. svibnja, a namijenjen je svim ljubiteljima prirode i aktivnog druženja s pregrštom dodatnih sadržaja za obitelj i prijatelje. Četveronožni ljubimci su također dobrodošli, dok će najmlađe, uz zip-line i adrenalinski park, dodatno razveseliti dolazak Spidermana i ostalih junaka!

O festivalu i ovogodišnjem programu ispričala nam je Ivanka Horvat, vlasnica adrenalinskog centra PG Geler, koji je i glavni organizator događaja:

– Hog Race je utrka u obliku festivala koju smo osmislili jer smo i sami trkačka obitelj pa smo pokušali obuhvatiti

sve ono što nam je nedostajalo kada smo sudjelovali u uobičajenim utrkama, započinje Ivanka te nastavlja kako nas u subotu, 20. svibnja, s početkom u 10 sati očekuje

Elit Super Sprint utrka od 500 metara s preprekama, a za sudjelovanje ćete izdvojiti 10 eura koliko iznosi kotizacija. U nedjelju, 21. svibnja, od 10 sati očekuju nas dvije utrke namijenjene rekreativcima – utrka od 2 kilometra i od 6 kilometara. Pogodne su za individualce ili pak u formi team buildinga (do 4 natjecatelja u grupi). Kotizacija za utrku na 2 km iznosi 25 eura, dok za utrku na 6 km kotizacija iznosi 35 eura. - Postavit ćemo ukupno 14 prepreka, vodenih,

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - KAREN M. MCMANUS: LAŽLJIVAC MEĐU NAMA

Kratki sadržaj:

tu (Siniša Matijašić); Nola Vidović, Igra (Robert Guterman/ Josip Toth – Robert Guterman – Josip Toth/Robert Guterman)

i Anja Zagorka Jug, Jasna (Anja Zagorka Jug – Anja Zagorka Jug

– Darko Kraina Darus). Početak festivalske večeri je u 20 sati.

MJESEČNI VODIČ

26. svibnja

20:00

Srednja škola Čakovec 21. MEF

MESAP Nedelišće Glavna norijada Maturan� Gloria Band

27. svibnja

9:00

Dan plave vrpce Trg Republike Čakovec

14:00

Jezero starog grada Čakovec Natjecanje u izradi koktela

28. svibnja

16:00

Dom kulture Prelog Koncert Nike Božeka

7. lipnja

20:00

Sportska dvorana

Mursko Središće 30 godina

Radio 105 Selnica

21. lipnja

21:00

Park mlados� Prelog Koncert Let 3

Prošlogodišnja natjecateljica savladava blatnu prepreku

blatnih, bit će svega, završava organizatorica. Sve u svemu, bit će to odličan adrenalinski vikend pa svakako okrenite prema Malom Mihaljevcu i provedite aktivan odmor s obitelji i prijateljima! (ib)

1. srpnja

Dunjkovec 10. dječja biciklijada

od 21. do 23. srpnja

Brezje Forestland

Dobitnik knjige Par na broju 9 objavljene u prošlom broju je Natalija Vikert iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1444

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Karen M. McManus: Lažljivac među nama

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Možeš li otkri� ubojicu?

U ponedjeljak je pet učenika moralo na produžnu poslije nastave. Bronwyn je pametna, nikad ne krši pravila i trebala bi se upisa� na Yale. Addy je ljepo�ca, slika je i prilika princeze i savršena djevojka svog dečka. Nate je kriminalac, na uvjetnoj je kazni zbog dilanja, vrlo je šarmantan i djevojke ga vole. Cooper je sportaš, najbolji je igrač bejzbola koji pos�že nove rekorde. Simon je odmetnik, tvorac je bloga na kojem se otkrivaju tajne i tračevi. Ali Simon neće izaći živ iz te učionice, umro je od alergijske reakcije nakon što je popio vodu, a u njegovoj torbi nije bilo injekcije koju uvijek ima sa sobom.

Nevjerojatno napet i nepredvidljiv roman toliko je izvanredno privlačan da ga doslovno ne možete ostaviti dok ga ne pročitate.

POKLANJA KNJIGU

Kristina Gita Kavran prošle je godine osvojila Grand Prix

HOG RACE FESTIVAL 2023

intervju tjedna

ANDREJA RIBARIĆ (45), ex manekenka iz Čakovca

Nosile smo kupaće kao “predgrupa”

Balaševiću

Andreja smatra da je upravo vrijeme provedeno u manekenskim vodama zaslužno za njen osobni razvoj, jačanje samopouzdanja i društvenih vještina koje ima danas. Njezina strast prema humanitarnom radu i nostalgija za dobrim starim danima inspirirali su ju da se uključi u organizaciju ovogodišnjeg Vatrometa mode

Piše: Dora Vadlja

Andreja Ribarić, 45-godišnjakinja iz Čakovca, nekada je uspješno gradila karijeru

modela od petnaeste do tridesete godine života, ukupno 15 godina iskustva. Tijekom tog vremena sudjelovala je na različitim modnim revijama,

fotografskim snimanjima i drugim događajima, stvarajući brojna prijateljstva i uživajući u zabavi koja uz to ide.

Od fotogra�iranja za kataloge do smiješnog sjećanja na nošenje muškog golmanskog dresa na reviji sportske odjeće, Andreja se s oduševljenjem prisjeća svog vremena u modnoj industriji. Međutim, najnevjerojatniji događaj bio je kada je s ostalim modelima otvarala koncert Đorđa Balaševića.

Nosila i dres golmana

- Ostalo mi je puno toga u sjećanju, od snimanja kataloga do možda najsmješnije revije gdje smo nosili sportsku odjeću, a meni je dodijeljen muški dres i model golmana. Tome se još i danas dobro nasmijemo.

Svakako za mene najdojmljivija je ostala revija na koncertu Đorđa Balaševića gdje smo ustvari njemu, kako ja volim reći, bili predgrupa na naše veliko zadovoljstvo.

i njezina prijateljica Martina Strahija osnovale su dobrotvornu organizaciju “Ti nisi sam” kako bi pomogle neprivilegiranoj djeci. Njene tri kćeri, Amy, Anni i Rose, koje su još uvijek mlade, aktivno sudjeluju u humanitarnim projektima. Čak i najstarija kći, Amy, pokazuje interes u slijeđenju majčinih koraka u modelingu.

Velika strast prema humanitarnom radu

Andreja smatra da je upravo vrijeme provedeno u manekenskim vodama zaslužno za njen osobni razvoj, jačanje samopouzdanja i društvenih vje-

ština koje ima danas. Njezina strast prema humanitarnom radu i nostalgija za dobrim starim danima inspirirali su ju da organizira ovogodišnji Vatromet mode, uz dugogodišnju trenericu Karmen Kovačević Jambor i kolegicu Ivanu Bolković. Ovaj događaj ima za cilj ponovno stvoriti grandioznost prethodnih modnih revija, istovremeno promovirajući humanitarne uzroke.

Andreja i njezin tim neumorno su radili nekoliko mjeseci kako bi vratili sjaj Vatrometa mode. S nestrpljenjem i povjerenjem očekuju nadolazeći događaj i uvjereni su da će biti veliki uspjeh.

Ulaznice za 14. Vatromet mode su u prodaji!

Andreja Ribarić ispred fotoobjektiva našeg Zlatka Vrzana 2007. godine

Fotkanja iz Vrzanove arhive jako se dobro sjećam jer nam je to bio jako lijep dan u kojem smo spojili posao, zabavu i druženje. Ustvari se ta atmosfera (opuštena) vidi i po dobro odrađenim fotkama, rekla nam je Andreja Ribarić. Danas je Andreja poslovna žena koja pronalazi ispunjenje u humanitarnom radu. Ona

Najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene, vraća se na velika vrata nakon višegodišnje pauze! Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati, Vatromet mode ponovno će zasjati na starom mjestu i okupiti “staru” manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Ulaznice su u prodaji i iznose 5 eura, a sav prihod donirat će se Udruzi za

KAMO SUTRA Najljepše je nemati nikakva očekivanja

Nakon duuuugo vremena ponovno sam uključila televizor i to kako bih gledala Eurosong. Nije da inače ne upalim TV, no to je jedino i isključivo kako bih gledala Net�lix. Da me pitate što je trenutno aktualno od serija ili emisija na redovnim televizijskim programima, ne bih imala pojma jer jedino uključim tipku Net�lix. Nema reklama, a i algoritam je već

toliko razrađen da mi čita misli pa točno zna koju mi seriju ili �ilm treba ponuditi. Da, došli smo do tog stupnja razvoja da nam internet, društvene mreže, a sad i televizor čitaju misli. Više se ni ne trebamo truditi pronaći nešto za sebe, jer ono što pomislimo ili izgovorimo, automatski nam se ponudi. Iako nam se možda na početku činilo kao nešto jezivo, brzo smo se na to

navikli. I dok je s druge strane čak i frustirajuće jer nam se nude reklame sa svih strana, ponekad je čak i korisno.

No, vratimo se na Eurosong. Kao mala bila sam veliki fan. Finale se uvijek održavalo u vrijeme mojeg rođendana, pa su se sve fešte završavale uz praćenje glazbenog spektakla. I onda se nekako to pretvori u nešto drugo i sigurno desetak godina nisam

znala ni tko je pobijedio. O našim predstavnicima ni da ne govorim. Zadnje se sjećam pjesme Više nisam tvoja koju sam naravno znala na pamet i Sevkinu Moju štiklu koja se i dalje ori na raznim feštama. Vukovi umiru sami i takvi pjesmuljci davno su pali u zaborav.

I onda se dogodio Let 3. Sjećam se dok sam prvi puta čula pjesmu prije nego je uop-

sindrom Down Međimurske županije. Dostupne su na blagajni Centra za kulturu Čakovec u redovno radno vrijeme blagajne ili mrežno na poveznici: ulaznice.czk-cakovec. hr! Ovogodišnji humanitarni Vatromet mode organiziraju direktorica Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnje manekenke Andreja Ribarić i Ivana Bolković koje su i same “žarile i palile” po modnim pistama.

će i došla do Dore, ništa mi nije bilo jasno. No, pjesma je takva da teško da ju možeš ne zamijetiti. Kakvo god da mišljenje imaju pojedinci, konačno smo ostavili neki trag. Jer znamo da se za dobrim konjima praši. I iako sad svi govore da su nas pokrali i zato smo spali na 13. mjesto, mislim da moramo biti zadovoljni. Nakon šest godina smo uspjeli doći do �inala, nama je i to uspjeh.

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 01.06.2023. u CineStaru Varaždin.

VODE VAS U KINO KAKO DO ULAZNICA?

Svakog srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Danijela Prprović

Amy, Anni i Rose Andrejina su najveća blaga

Na krilima časti

Foto: Zlatko Vrzan

Savršen modni s�l

Nika Vabec i Karla Zanjko

Divan par Monika i Vedran

Ida uhva�la subotnji ritam

Za obiteljsku razglednicu

Helena i Laura u sportskom izdanju

trudnoće Županijske bolnice Čakovec

donosi ono

novi život

neonatologije

uvjete boravka za trudnice i novorođenčad. Stoga su Dani otvorenih vrata prilika da se ljudi upoznaju s rodilištem te u jednoj opuštenoj atmosferi doznaju odgovore na svoja pitanja, ističe Šegović.

Nije teško i malo je potrebno da bi se poboljšali uvjeti. Samo je potrebno slušati trudnice, a naročito majke koje su boravile na odjelu i imaju savjete za poboljšanjem.

- Zbog toga smo napravili možda male korake, ali za trudnice su oni važni u najvažnijim trenucima. Prije svega poboljšali smo u suradnji s nutricionistima prehranu trudnica i rodilja, a u planu je projekt u području prehrane trudnica i rodilja o kojem ćemo vas dodatno izvijestiti, kaže ravnatelj.

Jedna od najvećih želja bila je uvođenje mogućnosti odabira za trudnice prilikom rađanja. Tako trudnice u Županijskoj bolnici Čakovec imaju potpunu slobodu donijeti takozvani plan poroda koji će se ispoštovati u interesu novorođenčeta i trudnice.

- Održali smo mnogobrojne sastanke s anesteziolozima koji će unatoč velikoj opterećenosti svakoj trudnici pružiti opciju što bezbolnijeg poroda pruživši joj mogućnost epiduralne analgezije. Napravljeni su svi preduvjeti u pogledu

opreme i postupnika da ta procedura bude što sigurnija za trudnicu i dijete, nastavlja Igor Šegović.

Na odjelu ginekologije i rodilišta promijenjeno je vodstvo te je sada nova pročelnica Službe za ginekologiju, porodništvo i neonatologiju dr. Damira Reich koja je dala novu energiju odjelu.

Potiče se razvoj i školovanje medicinskih sestara i primalja te su izrazito ponosni što imaju sestre i primalje s prvostupništvom i magisterijima, a jedna primalja ima čak dva magisterija čime se povećava kvaliteta zbrinjavanja za trudnice, rodilje i novorođenčad.

Mogućnost

psihološke pomoći nakon poroda

Ako postoji potreba za psihološkom pomoći nakon poroda, svaka trudnica može zatražiti pomoć psihologa. Upravo zbog te potrebe zaposlen je još jedan psiholog, a u tijeku je i zapošljavanje dodatnog psihologa. Često je nakon poroda vrlo važna psihološka potpora i podrška.

- Uz to, potičemo boravak pratnje uz trudnicu pri porodu, a osobna mi je želja i da posjete mogu biti kad god to pratnja poželi, no tu smo ograničeni ipak određenim pravilima zbog sprečavanja infekcija majke

i djeteta. No, moram naglasiti da se maksimalno, ako možemo tako reći, izlazi ususret te se posjete omogućavaju ponekad i mimo vremena posjeta, kaže. Odjel se stalno oprema, pa su tako nabavljeni novi CTG-uređaji, transportni inkubator i postolja za njega, a radi veće sigurnosti pri premještaju novorođenčadi u klinike u Zagrebu ako je to potrebno. Nabavljen je i dječji transportni respirator čime se povećava preživljenje i sigurnost djece koja se rode prije vremena i male rodne mase. - Svakodnevno poboljšavamo uvjete boravka na Odjelu rodilišta i ginekologije. Poboljšani su uvjeti i postavljen ventilokonvektorski sustav koji će tijekom ljetnih mjeseci omogućiti ugodniji boravak na odjelu.

U planu je nabava novih sjedalica i rekonstrukcija čekaonice da osobe koje se žele družiti tijekom posjeta imaju svoju intimu.

- I dalje smo zadržali sve titule koje rodilište ponosno nosi zahvaljujući djelatnicima i trudu zaposlenika. Na kraju moram reći da se ponekad dogode neočekivani neželjeni događaji koji se prema pravilima procesuiraju s ciljem potpuno transparentnog postupanja, donose se popravne radnje da se takvi događaji ne ponove, zaključuje ravnatelj ŽB Čakovec Igor Šegović.

asistenta, Karmen Cecarko, magistru primaljstva, primalju Mar�nu Novak te trudnicu spremnu Primalje su uvijek spremne pomoći budućim majkama

NOGOMET

Petarda Poleta protiv Rudara, Saša Stojko odlučio pobjednika u Varaždinu

Piše: Miljenko Dovečer

Na vrhu 3. NL Sjever bez promjena, vodeća trojka je upisala nove pobjede i razmak ostavila nedirnut. Radnik i Polet su uvjerljivim pobjedama s četirima pogocima razlike ostali na samo jednom koračiću između njih, a jako važnu pobjedu za ostanak je izborila Virovitica. Kolo je bilo jako dobro za gledatelje, strijelci su bili prilično raspoloženi, tek malo manje u Orahovici i Varaždinu.

Polet uvjerljivo savladao Rudar u međimurskom derbiju

U tradicionalnom međimurskom derbiju pred oko 400 gledatelja Polet je uvalio susjedima iz Murskog Središća pet komada uz pet različitih strijelaca. Nije uspio Rudar da nakon pobjede protiv lidera Radnika iz Križevaca iznenadi i Polet na njegovom terenu.

Domaćini su bili sigurni i uvjerljivom i discipliniranom igrom došli do zaslužene pobjede protiv, moramo reći indisponirane momčadi iz Murskog Središća.

Već u 16. minuti vodstvo domaćina golom Patafte, da bi Polet do odmora udvostručio vodstvo, a precizan je u 39. minuti bio mladi Mihalinec.

Utakmica je riješena početkom nastavka, točnije u 52. minuti kada Šarić pogađa za 3:0. U 67. minuti Rudar preko Vaša smanjuje na 3:1, ali dvije minute kasnije već je 4:1 golom Mezge. Za konačnih 5:1 pogađa Perčić u 90. minuti.

Polet (SMnM): Jambres, Mesarić, Telebar, Horvat P., Štefanec, Mezga, Barat, Žganec S., Šarić, Mihalinec, Patafta (Topolnjak, Horvatić, Žulić, Jurinić, Krištofić, Perčić, Žganec J.). Trener: Josip Brezovec.

Rudar: Kodba, Antolović, Zeljko, Radiković S., Belaj, Nedeljko K., Nedeljko P., Hlišć S., Hlišć N., Vaš, Martinjaš (Srpak, Kolman, Mikulić, Novak, Puljić, Debelec, Liklin). Trener: Damir Lepen Jurak.

Polet je zasluženo došao do bodova i poželimo im uspješan nastavak u borbi za prvo mjesto, a Rudar ne treba previše žaliti za ovom izgubljenom utakmicom. Izgubili su momentano od bolje momčadi, najviše zahvaljujući svojim pogreškama te se sada moraju okrenuti već prema sljedećem protivniku u 25. kolu, a to je momčad Varteksa i ako prikažu igru kao protiv Radnika, uvjerenja smo da tri boda ostaju na Šuderki.

- Nakon utakmica protiv Radnika tijekom koje smo šezdeset minuta igrali s igračem manje došlo je do velike fizičke i psihološke potrošnje igrača, evidentno je da se nismo uspjeli dovoljno rekuperirati za dobro raspoloženi Polet koji je apsolutno zasluženo slavio

u ovoj utakmici. Okrećemo se novom izazovu, dolazi na visokopozicionirani Varteks i bit će to zahtjevna utakmica, rekao je nakon utakmice Damir Lepen Jurak, trener Rudara.

Vedar i sretan kao i uvijek bio je domaći trener Brezovec koji najavljuje borbu za sam vrh do kraja prvenstva. U sljedećem kolu Polet odlazi u Ludbreg u goste Podravini.

- Čestitam svojim dečkima na ponašanju, na igri, na svemu, oni su za mene gospoda. Želim puno sreće našim susjedima za dalje, a mi idemo dalje i svaku utakmicu želimo pobijediti s ovakvom igrom, kazao je Josip Brezovec, trener Poleta.

Poraz Dinama (D) od Varteksa, zabio im Međimurec Saša Stojko

Igrači trenera Gorupića upisali su treći uzastopni poraz pa je Dinamo je nastavio seriju slabih rezultata, a još jedan poraz upisali su i u polufinalu međimurskog Kupa.

U Varaždinu su poraženi od Varteksa 2:0, iako su dobro parirali u prvom dijelu koje je završilo bez pogodaka.

U nastavku se otvorilo međimurskom igraču u dresu Varteksa, Saši Stojku, koji s dva gola osigurava svojoj momčadi tri boda i potvrdu trećeg mjesta.

Jedan dan pred utakmicu trener Varteksa Nikola Goričanec, koji je bio trener nešto više od godine dana, zahvalio se klubu na suradnji, radi osobnih razloga tako da je momčad s klupe vodio njegov zamjenik Marko Trojak.

Dinamo (D): Prekupec, Petak, Sabol, Novak D., Malenović K., Rališ, Drk, Vugrinec, Bacinger, Novak F., Krznar (Medvešek, Mlinarić, Marodi, Jakšić, Malenović N., Kovač, Šimunić) Trener: Dalibor Gorupić.

- Moram pohvaliti ekipu koja je reagirala izuzetno dobro nakon trenerske promjene, imali su fokus i koncentraciju na utakmicu. Moram istaknuti da mi je trener Goričanec pomogao u pripremi utakmice, na čemu sam zahvalan. Bio je dogovor u utakmici da zatvorimo njihove prolaske po sredini, izlaziti puno u kontre. Možda nam je nedostajalo i koncentracije da rezultat bude i veći. Prezadovoljan sam, treće mjesto je blizu, imamo tri utakmice do kraja, idemo pobijediti u svakoj utakmici, ne razmišljajući o plasmanu, kazao je Marko Trojak, privremeni trener seniora Varteksa.

- Čestitam Varteksu na pobjedi. Mislim da je utakmica bila izjednačena, presudila su dva individualna poteza i naše trenutno psihološko stanje, koje u zadnjih 14 dana nije dobro. Upali smo u crnu

rupu i nikako da se izvučemo. Uvukla se u nas nesigurnost, nikako da zabijemo već četiri utakmice gol, ali ponavljam, sve je to psiha. U srijedu igramo uzvrat Kupa, situacija nije bas obećavajuća, ne možemo zabiti gol, ne možemo pobijediti i u zaostatku smo tri gola. Međutim, u ova četiri dana do utakmice napravit ćemo sve da se vratimo. Trebat će nam jedno pravo čudo. Pokušat ću uvjeriti svoje igrače da je sve moguće, samo treba biti pozitivan, vjerovati i dogodit će se, rekao je nakon utakmice rezignirano Dalibor Gorupić, trener Dinama.

Međutim imat će više vremena da pripremi momčad za zahtjevnu utakmicu polufinala međimurskog Kupa u kojoj traže tri gola zaostatka od kotoripskog Graničara. Naime, zbog velikih padalina i natopljenih terena uzvratne utakmice polufinala su odgođene i prebačene na novi ter-

min. Susret između Dinama i Graničara (K) igra se u srijedu 24. svibnja u 17:30. Prije toga u prvenstvu Dinamo na Kokotovom vezu dočekuje Papuk iz Orahovice.

U ostalim utakmicama 24. kola igrali su: Radnik – Podravina 6:2, Papuk –Koprivnica 1:0, Virovitica – Podravac 4:3.

U 25. kolu u subotu 20. svibnja u 17:30 igraju: Dinamo – Papuk, Podravina – Polet, Dinamo – Varteks, Podravac – Radnik, Koprivnica – Virovitica.

Saša Stojko Varteksu je osigurao tri boda i potvrdu trećeg mjesta (Foto: NK Varteks)

Igrači Poleta u Svetom Martinu na Muri slavili su 5:1 protiv Rudara (Foto: Damir Perhoč)

AUTOMOBILIZAM

MIRIS OKTANA i munjevita brzina zavladali Prelogom

Rekordno treće izdanje

Fletnih i steklih

Automobilski spektakl na ulicama grada okupio brojne vozače i gledatelje

Piše i foto: Mario Golenko

Prošle subote u Prelogu održana je visokooktanska i vizualno atraktivna autoslalom utrka Fletni i stekli.

Utrka 3. Nagrada grada Preloga 2023. održana je u organizaciji Auto karting kluba DS Racing Prelog uz tehničko izvođenje Auto kluba Delta. Natjecanje je, uz Prvenstvo Hrvatske i Otvoreno prvenstvo Zagreba, također upisano i u međunarodni kalendar i boduje se za Centralno europsko zonsko prvenstvo.

Na listi prijava bio je 71 vozač i vozačica među kojima su bili i po jedan sudionik iz

Bosne i Hercegovine, Slovenije i Mađarske. Hrvatski vozači stigli su iz 17 klubova, a vozila su kroz dvije grupe (serijska i sport) bila raspoređena u sedam različitih klasa.

Prilikom otvorenja utrke, gradonačelnik Ljubomir Kolarek poželio je dobrodošlicu svima, pozdravio vozače te svim prisutnima poželio mnogo dobre zabave uz želju da sljedeće godine ova utrka bude još veća uz još veći broj sudionika.

Darko Belić, organizator utrke, istaknuo je velik interes vozača te pozdravio sve prisutne, a vozačima poželio mnogo uspjeha na stazi. Utr-

ku je službeno otvorio Darko Vučić, načelnik sektora za razvoj i natjecateljski sport u Ministarstvu turizma i sporta.

Poslije utrke u Marini je održana podjela, a najavljeno je i proširenje utrke tako da se više ne bi vozilo 1400 metara nego 3100 metara, dok bi cilj bio kod DG Sporta.

Nenad Damarija najfletniji i najstekliji

Ukupni poredak: 1. Nenad Damarija (AK Pula-Rovinj, Autobianchi A112), 2. Goran Sruk (AK Dubrava, Renault Clio RS 2.0), 3. Marin Leš (AK Pula-Rovinj, Citroen AX 1.6). Rezultati Centralnog europskog zonskog prvenstva:

Šarene jurilice prošli vikend okupirale su Prelog

NOGOMET

1. Nenad Damarija (AK Pula-

OD SLJEDEĆE SEZONE u najnižem rangu od osnivanja kluba

Teniski

Piše: Miljenko Dovečer

Rovinj, Autobianchi A112), 2. Marin Leš (AK Pula-Rovinj, Citroen AX 1.6), 3. Dario Merlić (AMK Zanatlija, Fiat 127). Rezultati Prvenstva Hrvatske: 1. Nenad Damarija (AK Pula-Rovinj, Autobianchi A112), 2. Goran Sruk (AK Dubrava, Renault Clio RS 2.0), 3. Marin Leš (AK Pula-Rovinj, Citroen AX 1.6). Prvenstvo Hrvatske u kategoriji žena: 1. Iva Damarija (AK Pula-Rovinj Autobianchi A112), 2. Kristina Harapin (AK DELTA Sport Škoda Fabia 1.9 TDI), 3. Ivana Robic Cavor (AKK FLY with KOLMAN VW UP), 4. Ildiko Hernady (Mitsubishi Lancer 2.0 T EVO 8), 5. Danijela Hren (AK Dugo Selo Peugeot 206 1.6).

ODBOJKA

KUP za seniorke ulazi u završnicu

Međimurski kup došao do polufinala

Kup Međimurja u odbojci za seniorke došao je do polufinala. Ove godine nastupa jedanaest ekipa iz pet međimurskih klubova. U prvom kolu Plavi 2 su u gostima pobijedili Štrigovu

2, Kaštel 2 je u gostima pobijedio Totovec 2, a Nedelišće Elting je u gostima pobijedilo

Kaštel 3.

U drugom kolu nakon velike borbe Kaštel 2 je u gostima pobijedio Plave 2 s

3:2, dok je Totovec u gostima pobijedio Nedelišće Elting 2 s

3:1. U četvrtfinalu je Štrigova u gostima pobijedila Kaštel 2

NOGOMET

s 3:0. U drugoj četvrtfinalnoj utakmici Totovec je priredio najveće iznenađenje pobijedivši u gostima Plave s 3:2. U polufinalu će Kaštel dočekati Totovec. U toj su utakmici djevojke iz Pribislavca veliki favoriti obzirom da igraju čak dva ranga više od protivnica. Utakmica se igra u dvorani OŠ Belica u nedjelju od 19:00. Drugo polufinale bi trebalo biti mnogo neizvjesnije u kojem Štrigova dočekuje Nedelišće Elting. Utakmica se igra u dvorani OŠ Štrigova u nedjelju sa početkom u 18:00. (nl)

ORGANIZACIJA kampa u Nedelišću

Nikola Munđar i Marko Vinković mladi su nogometni treneri koji su prije tri godine krenuli s vlastitim profilom na Instagramu na kojem objavljuju vrlo zanimljive trenažne sadržaje, a prati ih više od 100 000 ljudi.

NogoMaNi žele podići ljestvicu više te ovog ljeta organiziraju prvi nogometni kamp, na stadionu SRC-a Trate u Nedelišću, u suradnji s Nogometnim klubom Nedelišće i Općinom Nedelišće koji će biti i pokrovitelji kampa. Kamp će se održati od 26. do 30. lipnja, od 9 do 12 sati,

a posljednji dan kampa (30. lipnja) trening će se održati u popodnevnim satima te će se kasnije dijeliti diplome, a druženje se nastavlja uz hranu i piće. Nikola i Marko pripremaju velik broj iznenađenja, a poručuju kako djeci neće ništa nedostajati. Kamp je namijenjen djeci od 6 do 12 godina starosti, razvijat će se motoričke sposobnosti te će se raditi na tehnici, uz zanimljivu i modernu nogometnu opremu (npr. reaktivni sustav BlazePod). Sa službenim prijavama kreće se 20. svibnja. (nl)

rezultat u Pločama, Međimurje palo u zadnjih pola sata

U petak je 27. kolo SuperSport Druge NL uvjerljivom pobjedom nad drugom momčadi Osijeka otvorio novi lider iz Sesveta, dok je u subotu odigrano još šest utakmica nakon kojih su Sesvete postale bivši lider zahvaljujući pobjedi Zrinskog nad Marsonijom u Slavonskom Brodu.

Za prvo mjesto bit će borba do zadnjeg kola, kao i za poziciju koja vodi u doigravanje za opstanak u ligi, jer Osijek 2 istupa iz lige, a naše Međimurje je već ispalo.

Povratak s najdaljeg gostovanja sa 6 golova u mreži

S najdaljeg gostovanja u ligi Međimurje se vraća sa šest golova u mreži, a većinu

su dobili u zadnjih pola sata igre. Ovo je bila još jedna dobra predstava Međimurja koje je i u Pločama pokazalo da zna igrati, posebno u gostima, no Jadran je prekvalitetan i preiskusan da ne bi slavio u ovakvim utakmicama.

Mladi čakovečki nogometaši dobro su parirali u prvom dijelu i na odmor otišli u egalu (2:2). Gosti iz Čakovca su se od početka postavili hrabro te su svoju igru bazirali na kontre i polukontre. Čak su i u dva navrata imali vodstvo, za 0:1 u 19. minuti pogodio je Težački, a nakon poravnanja domaćih u ponovno vodstvo Međimurje dovodi Ratajec u 39. minuti. Domaći ipak uspijevaju izjednačiti do poluvremena na 2:2.

Međimurci se dobro drže do 61. minute kada domaći prvi put dolaze u vodstvo 3:2, šest minuta kasnije već je 4:2

i tu je utakmica bila riješena. Pred kraj utakmice još dva gola u mreži Kanižaja za konačnih 6:2. Treba spomenuti da je Međimurje od 63. minute igralo bez Daniela Turka koji je isključen zbog dvaju žutih kartona.

Međimurje: Kanižaj, Vršić, Bujan, Ratajec (73. Kraja), Štajerec (67.Popović), Cerovčec, Težački, Fotak, Turk, Benko, Bacinger (80. Sabo).

Trener: Vjeran Simunić.

- Nismo dopustili nikakvo iznenađenje da se desi iako smo prvo poluvrijeme imali određenih problema u igri pa su gosti u dva navrata vodili i na odmor otišli s neriješenim rezultatom. U drugo poluvrijeme ulazimo odlučnije i dolazi do izražaja naša kvaliteta i fizička sprema pa do kraja ostvarujemo visoku pobjedu, poručio je Darko Cvijanović, pomoćni trener Jadrana.

Simunić: Žao mi je ovih momaka koji su dobri i napreduju

- Konstantno smo jako mladi, danas smo bili mlađi nego ikada i stvarno smo odlično parirali jednoj od najboljih momčadi lige. Rekao bih da smo odigrali dvije utakmice, prvu u kojoj smo mi bili bolji, dva puta smo vodili, imali šansu i kod 2:2 za novo vodstvo, i onu drugu u kojoj je Jadran iskoristio igrača više, kaznio naše greške i došao do uvjerljive pobjede. Šteta, žao mi je zbog ovih momaka koji su dobri, koji napreduju i zaslužuju osvajanje bodova, ali nam lopta neće vratiti, rekao je Vjeran Simunić, trener Međimurja. Nažalost prekasno se probudila mlada momčad čakovečkog Međimurja koja će od sljedeće sezone igrati u najnižem rangu od osnivanja u godini kada klub slavi

20. godišnjicu od osnutka. Međutim ni to nije problem, veći problem je kako će klub dalje funkcionirati i hoće li funkcionirati. A vremena je malo, klub je ostao na dvoje ljudi, tajniku i direktoru koji ne mogu sami držati klub u ovakvom rangu. Ako se ne uključe novi investitori, mo-

že doći i do zatvaranja kluba. Vjerujemo da će se iznaći neko rješenje i da će se na lijepom stadionu SRC Mladosti i dalje igrati nogomet. U sljedećem kolu Međimurje je domaćin Marsoniji iz Slavonskog Broda. Utakmica 28. kola igra se u subotu 20. svibnja u 17:30.

Ukupni pobjednici: 1. Nenad Damarija, 2. Goran Sruk, 3. Marin Leš

NOGOMET

KVALIFIKACIJE za 1. HNL za žene

Nogometašice Međimurja remizirale s Goricom

U prvoj kvalifikacijskoj utakmici za ulazak u 1. HNL-a žene, nogometašice Međimurja ugos�le su prvakinje 2. HNLŽ-a skupina A, ekipu Gorice.

Zbog kiše koja neumorno pada već par dana, utakmica se umjesto na glavnom igrala na pomoćnom terenu s umjetnom travom. Uoči utakmice Tomislav Kuzman, povjerenik za natjecanja ženskog nogometa, našoj ekipi i gostujućoj ekipi uručio je pokal i medalje za osvojena prva mjesta u 2. HNLŽ-a skupine A i B.

Pro�v Gorice koja vrvi iskusnim igračicama, nogometašice trenera Goričanca odlično su ušle u utakmicu. Pogodak za 1:0 pos�gla je Japanka Yoshida Saki iz kaznenog udarca. U nastavku je renomirani pro�vnik koji ima također pretenzija za Prvu ligu uspio izjednači� na 1:1, tako da je sve otvoreno u uzvratu za tjedan dana u Velikoj Gorici. K tome u ekipu se vraća Guerra koja je

PLIVANJE

morala pauzira� utakmicu zbog crvenog kartona. ŽNK Međimurje: Bartolić, Blagus, Sedmak, Damjanović (80. Rabuzin), Višnjić, Županić, Yoshida, Ćurin, Škrlec, Varga, Tkalčec (78. Puljić). Trener: Hrvoje Goričanec. Odluka o novim prvoligašicama past će ove nedjelje u Velikoj Gorici, gdje također očekujemo

uzbudljivu utakmicu, u kojoj će naše djevojke pruži� maksimum i pokuša� doći do toliko željenog cilja.

Protiv Istre samo bod mladim

nogometašicama

Pionirke i kadetkinje ugos�le su u subotu vršnjakinje iz Istre 1961. Naše mlade nogometašice

SJAJAN RAD Čakovečkog plivačkog kluba u svim kategorijama Meri

Piše: Luka Maruševec

Prošle subote, 13. svibnja, na bazenima u Sisku po 23. put se održala Velika nagrada PKSJ na kojoj su nastupali članovi Čakovečkog plivačkog kluba.

- Naši plivači ostvarili su odlične rezultate te se puno puta penjali na postolje kao najbolji u svojoj kategoriji. ČPK je ukupno predstavljalo 16 plivačica/ plivača pod vodstvom trenera Luke Dodleka. Boje ČPK-a branili su: Roko Radek, Mario Beliga, Andro Rapaić, David Kolarić, Oleg Jeđut, Dora Horvat, Marta Horvat, Lucija Trupković, Meri Furdi, Lana Pintarić, Franka Radek, Tena

GPK MEĐIMURJE

Horvat, Tessa Zuber Polak, Hana Dolar, Nela Kovačić i Zoa Vinko, poručili su iz kluba.

Meri Furdi

najuspješnija u Sisku

Najuspješnija je bila Meri Furdi koja je u ukupnom zbroju rezultata zauzela prvo mjesto i tako se oki�la �tulom najuspješnije juniorke natjecanja.

- Nije samo Meri odlično plivala, već su svi otplivali odlične rezultate. Tena Horvat je tako svojim plivanjem ostvarila nastup na Kadetskom prvenstvu Hrvatske i pridružila se Tessi Zuber Polak i Hani Dolar koje su svoj nastup na Prvenstvu Hrvatske osigurale već

ranije ove sezone, ali nadamo se da ta lista nije konačna, već da će bi� više putnika za PH, dodali su iz kluba.

Berba medalja

U disciplini 50 prsno drugo mjesto zauzela je Marta Horvat, Dora Horvat bila je četvrta, dok je Roko Radek bio deve�. Meri Furdi bila je najbrža u disciplini 100 slobodno, dok je osmo mjesto pripalo Luciji Trupković. Mario Beliga završio je treći u disciplini 200 lep�r. Marta Horvat bila je izvrsna druga u disciplini 100 leđno, Tessa Zuber Polak šesta, dok je Mario Beliga bio treći. U disciplini 400 slobodno ponovno

Eva Cikač i Matej Bračko na postolju u Dubrovniku

U subotu i nedjelju, 6. i 7. svibnja, na bazenu u Gružu održao se tradicionalni Zlatni Orlando, natjecanje na kojem je Plivački klub Međimurje predstavljalo šest natjecatelja koji su ostvarili zapažene rezultate.

Natjecanje, koje je bilo uvršteno kao kvalifikacijsko za Svjetsko prvenstvo u Fukuoki, održalo se u dva dijela, odnosno u subotu popodne i nedjelju ujutro. Na natjecanju je nastupilo 310 natjecatelja iz 40-ak klubova iz 10 zemalja. Na rasporedu je bilo ukupno

17 pojedinačnih disciplina raspoređenih po kategorijama, a najbolje rezultate kluba na ovom natjecanju pos�gli su Eva Cikač i Matej Bračko. Eva Cikač (2007.) zauzela je drugo mjesto u disciplini

100 metara lep�r, četvrto na

50 metara leđno, peto na 50 metara lep�r, šesto na 200 metara leđno te deveto mjesto na 400 metara slobodno. Matej Bračko (2009.) bio je drugi na 50 metara leđno, treći na 200 metara leđno, četvr� na 100 metara leđno, osmi na 100

metara lep�r te šes� na 100 metara slobodno. Mar�n Golub (2010.) završio je 14. na 100 metara leđno i na 50 metara leđno, 13. na 100 metara lep�r te 10. na 200 metara leđno. Noa Bobičanec (2009.) bio je 11. na 200 metara leđno te 27. na 50 metara lep�r. Mia Medvedec (2009.) završila je osma na 200 metara leđno te 13. na 100 metara lep�r. Maja Cmrečnjak (2010.) bila je 17. na 50 metara slobodno, 12. na 50 metara prsno te 16. na 100 metara leđno. (lm)

u sklopu 20. kola 1. HNLŽ-a za U-15 i U-17 na stadionu SRC-a Mladost odigrale su susrete pro�v vršnjakinja iz Pule.

U kategoriji pionirki dominantna i dobra igra naših djevojaka s pregršt prilika, no na kraju je završilo neodlučenim rezultatom od 1:1. Povele su gošće u 25. minu� golom Vujičić, a naše cure su poravnale autogolom Načinović

u 60. minu�. Dva kola do kraja pionirke su na sedmom mjestu.

Pionirke: Novak, Friščić, Cirkvenčić, Jalšovec, Kivač, Mustač,Pleh, Katalenić, Brzuhalski, Madić, Peharda, igrale još: Modrić, Tkalčec, Moharić, Štrek.

Trener: Mario Šarić.

Kod kadetkinja podjednaka igra u kojoj su gošće bile konkretnije te su na kraju iz nekoliko

izglednih prilika uspjele pos�ći zgoditak i zasluženo pobijedile 0:1 golom Mujanović u 53. minu�. Kadetkinje su nakon ovog kola i dalje na visokom petom mjestu.

Kadetkinje: Kelava, Presečki (70. Kraljić), B. Horvat, Hrnčić, A. Horvat, Vujević, Fot, Cikač, Kuzmić, Murk, Letonja. Trener: Sanja Šol�ć. U narednom kolu nogometašice Međimurja gostuju u Rijeci.(md)

je najbrža bila Meri Furdi, Dora Horvat bila je sedma, dok je Lucija Trupković zauzela osmo mjesto. Oleg Jeđut zauzeo je sedmo mjesto u disciplini 200 prsno. Marta Horvat bila je prva u na 50 leđno, Lucija Trupković peta, dok je Tessa Zuber Polak bila sedma. Još jedno prvo mjesto pripalo je Meri Furdi u disciplini 200 slobodno. Tena Horvat završila je peta na 100 lep�r, dok je Mario Beliga bio prvi. U disciplini 200 mješovito Marta Horvat završila je druga, dok je Roko Radek bio osmi. Izvrsna Meri Furdi na 50 slobodno ponovno je bila najbolja, dok je Dora Horvat zauzela 10. mjesto. Mario Beliga bio je drugi u

disciplini 200 leđno, a Hani Dolar pripalo je osmo mjesto. Na 100 prsno Dora Horvat bila je peta, dok je Roko Radek završio osmi.

Paraplivači sjajni u Sarajevu

Posebno treba pohvali� paraplivače koji su vikend ranije, 6. i 7. svibnja, sudjelovali u Sarajevu na 4. međunarodnom natjecanju u paraplivanju organiziranom pod sloganom "U vodi smo svi jednaki".

Boje ČPK-a branili su Jakša Mislović, Nikola Kosec, Mirna Roginek, Andrej Marjanović i Teo Škvorc koji je nastupio za reprezentaciju Hrvatske, dok je plivače za nastup pripremala Sara Čuka.

Na međunarodnom paraplivačkom natjecanju sudjelovalo je preko sto�njak plivača iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Austrije, Crne Gore i Hrvatske, a održalo se u 50 metarskom bazenu “Otoka Sarajevo” u organizaciji PK-a Spid.

- Natjecatelji su plivali u otvorenoj kategoriji. Prva tri natjecatelja u svakoj klasi bila su nagrađena medaljama. U subotnjem dijelu natjecanja plivalo se pet disciplina, dok se u nedjelju plivalo osam disciplina, poručili su iz kluba.

Teo Škvorc osvojio je zlato u disciplini 100 metara leđno, srebro u disciplinama 50, 100 i 200 metara leđno te broncu u disciplini 50 metara leđno. Sjajna je bila i Mirna Roginek koja je osvojila srebro u disciplinama 50 i 100 metara prsno te 50 metara

leđno. Također je osvojila broncu u disciplini 50 metara slobodno. Jakša Mislović osvojio je broncu u disciplini 100 metara leđno i broncu u disciplinama 50 i 100 metara slobodno. Nikola Kosec također se oki�o medaljama te je uzeo zlato u disciplinama 50 i 100 metara leđno, 100 metara slobodno te 50 metara lep�r. Isto tako je osvojio i srebro u disciplini 50 metara slobodno.

Održano i klupsko natjecanje

U subotu 6. svibnja također je uspješno održano i klupsko natjecanja na kojem se više od 100 plivača i plivačica natjecalo u če�ri discipline.

- Mnogi su otplivali svoje osobne rezultate, neki i po prvi put iskusili draž natjecanja, a najbitnije od svega da su svi dali sve od sebe i lijepo se družili s klupskim kolegama tog subotnjeg prijepodneva. Svi koji su se natjecali pobjednici su ovog natjecanja jer, osim što su pokazali svoja plivačka umijeća, pokazali su i svoje zajedništvo i prijateljstvo! Jedni druge su �jekom cijelog natjecanja ohrabrivali, bodrili, navijali jednih za druge iako su tada i jedni drugima bili konkurencija, poručili su ponosno iz kluba te dodali kako su natjecatelji imali i ogromnu podršku s balkona bazena pri čemu se zahvaljuju svima koji su došli pruži� podršku. Svi ovi sjajni rezulta� samo su dokaz odličnog rada kluba u svim kategorijama.

Igračice sa zasluženo osvojenim medaljama uoči utakmice s Goricom

Furdi najuspješnija juniorka, paraplivači osvojili 17 medalja

Meri Furdi bila je najuspješnija juniorka po ukupnom zbroju rezultata

RUKOMET

ŽRK ZRINSKI

Malo je nedostajalo za preokret u Splitu

S dalekog puta na koji su krenule ujutro na dan utakmice, Zrinskice su se iz Splita vratile praznih ruku.

Zadnju utakmicu 25. kola 1. HRL-a za žene odigrale su ekipe Splita 2010 i Zrinskog. S obzirom na prikazano, ovaj dvoboj došao je kao vrhunac pretposljednjeg kola elitnog natjecanja hrvatskog ženskog rukometa. Od uvjerljivog prvog poluvremena koje je pripalo Splićankama do napete i neizvjesne završnice dvoboja.

Neizvjesna utakmica do samog kraja

Domaće rukometašice furiozno su ušle u susret i u šestoj minuti imaju 5:1. No sljedećih pet minuta je na stranih Zrinskog i u 12. minuti je 7:6. Naše cure pariraju do 20. minute kada je 11:10. Do poluvremena opet bolja igra domaćih rukometašica koje dižu vodstvo i na poluvremenu imaju visokih +6 (20:14).

Početkom nastavka druga priča, Zrinskice se bude i s pet uzastopnih pogodaka dolaze na gol razlike, a u 39. minuti dolazi do prvog izjednačenja (21:21). Dalje se igra gol za gol, a posljednje poravnanje je u 54. minuti kada je 27:27.

Očito je da je pred sam kraj našim rukometašicama ponestalo moći i rukometašice Splita 2010 odnose pobjedu 31:29. Selena Milošević s 10 i Kala Kosovac s devet pogodaka držale su svoju ekipu u igri do samog kraja.

NOGOMET

Zrinski: Kozjak, Balent (1), Balaško (2), Kosovac (9),Milošević (10), Balić (2), Strbad, Posavac (1), Krizmanić (3), Blagus, Rebernik, Cvitanović (1). Trener: Goran Mrđen.

Završile sezonu na 6. mjestu

Bez obzira na poraz, čestitke našim curama i njihovom strategu Goranu Mrđenu na uspješno odrađenoj sezoni, jer kolo prije kraja Zrinskice su zauzele šesto mjesto i ne mogu ni gore ni dolje. - Pa prvo bih konstatirao da smo protiv Splita odigrali odigrali dva odlična poluvremena. prvo u Čakovcu i drugo u Splitu, no to nam nije bilo dosta ni za jednu pobjedu. šalu na stranu, danas smo otvorili utakmicu sa jednom slabom energijom i domaćin je to kaznio. Primili smo 20 golova i to pokazuje da nismo bili tu. na poluvremenu smo se malo presložili i drugo poluvrijeme je bilo jako dobro, no kad stižeš veliki zaostatak onda nemaš pravo na pogrešku. Mi smo pred kraj napravili nekoliko manjih pogrešaka i domaćin je to kaznio. Nikad nisam zadovoljan kad izgubimo utakmicu, ali ono što smo odigrali drugo poluvrijeme bilo je jako dobro, rekao je trener Zrinskog Goran Mrđen.

U posljednjem susretu ove sezone u lokalnom derbiju, Zrinskice su jučer navečer u dvorani Aton igrale s varaždinskom Kokom. (md)

ODGOĐENE UTAKMICE polufinala

U srijedu, 17. svibnja, trebale su se odigrati uzvratne utakmice polufinala međimurskog kupa "Za prvih 1000 dana djetinjstva".

Zbog velike količine kiše i natopljenih terena utakmice su prebačene na nove termine. Utakmica između domašinečkog Dinama i Graničara iz Kotoribe odigrat će se u Domašincu sljedeću srijedu, 24. svibnja u 17:30. Dinamo će tako na domaćem

terenu hvatati velikih tri gola prednosti Graničara iz prve utakmice. Dogovorom kluba promijenjen je termin uzvratne utakmice Centrometala i Međimurca (Dunjkovec/ Pretetinec) pa će se polufinalni susret odigrati tjedan dana kasnije, u srijedu 31. svibnja u 17:30. Centrometal je u prvoj utakmici slavio 0:1 te će sada na domaćem terenu ugostiti momčad Međimurca. (lm)

Završnica Prvenstva Hrvatske u Ivanovcu i Strahonincu

Proteklog je vikenda Košarkaški savez Međimurske županije bio domaćin završnice Državnog prvenstva u minikošarci za malene košarkaše i košarkašice rođene 2014. i mlađe. Igrale su i dvije međimurske ekipe, Mladost Ivanovec koja je na kraju završila kao sedma te Međimurje Radost koja je

bila deseta. Pobjednik i državni prvak za ovu kategoriju košarkašica/košarkaša je Dubrovnik.

Rezultati i koševi međimurskih ekipa: Međimurje Radost (Golubić 2, Novak 4, Gomzi 2) – VROS 8:24, Međimurje Radost (Golubić 1, Novak 4, Gomzi 4) – Vučići 9:33, Mladost Ivanovec (Po-

savec 4, Jančec 4, Frančić 4, Baštijan 4) – Đakovo 16:10, Mladost Ivanovec (Posavec 4, Jančec 4, Frančić 2) – Pazin 6:20, Međimurje Radost (Golubić 2, Hren 1) – Dubrovnik 3:44, Međimurje Radost (Golubić 2, Novak 4, Gomzi 5, Barić 2, Zver 2) – Rovinj 15:26, Mladost Ivanovec (Posavec 7, Jančec

7, Frančić 2) – Split 16:15, Mladost Ivanovec (Posavec 3, Frančić 8) – Novi Zagreb 11:19, Mladost Ivanovec (Posavec 9, Smolković 2, Jančec 2, Frančić 17, Baštijan 1) – VROS 31:20, Međimurje Radost (Golubić 3, Novak 6, Gomzi 2, Zver 2) – Split 13:24. (bh)

KOŠARKA

MINI KOŠARKA U-9 za djevojčice i dječake

MJEŠOVITI PJEVAČKI zbor Dr. Vinko Žganec iz Vratišinca

priredio koncert majkama u čast

Pjesmama hvalili mame

Uoči Majčina dana u svibnju

Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec priređuje prigodni koncert posvećen mamama, uz još dva tijekom godine. U godišnjem kalendaru prvi je Festival Vincekova zipka povodom rođenja akademika i rođenog

Vratišinčara dr. Vinka Žganca, čije ime zbor nosi, a krajem prosinca

Božićni koncert u župnoj crkvi.

Voditeljica zbora odnedavno je

Antonija Jurinec. Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec na sve svoje koncerte

poziva i goste. Zbor djeluje osam godina, od 2015. godine.

Na koncertu za Majčin dan uz organizatore nastupili su najmlađi iz Dječjeg vrtića Srčeko. Prigodne recitacije izrekle su učenice OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec. Pjesme posvećene majkama, ali i međimurske pjesme pjevale su članice Vokalne skupine Stridonne iz Štrigove. Folklorna skupina uz pratnju tamburaška KUD-a dr. Vinko Žganec izvela je splet me-

đimurskih pjesama i plesova. Gostovala je i Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec. Organizatori koncerta, Mješoviti zbor dr. Vinko Žganec, svoj su nastup ostavili za kraj, a njihova izvedba pjesme Mama mnogima je natjerala suzu u oko. Predsjednica zbora je Katarina Kukovec, koja je na kraju koncerta zahvalila svima na sudjelovanju, a načelniku Mihaelu Grbavcu i Općini na potpori u radu Zbora. (BMO)

UMJETNIČKA ŠKOLA MIROSLAV MAGDALENIĆ

Započele prijave za upis u glazbenu i baletnu školu

Od ovog ponedjeljka, 15. svibnja, pa do 7. lipnja otvorene se prijave kandidata za pristupanje prijemnom ispitu na 1. godinu glazbene škole i klasičnog baleta u ljetnom roku. Osnovnu glazbenu školu upisuju djeca koja su u pravilu navršila sedam godina života, a najčešće nakon drugog razreda redovne osnovne škole. Osnovnu baletnu školu upisuju djeca koja su u pravilu navršila devet godina života.

Kandidati se moraju istodobno prijaviti za upis na najviše dva instrumenta/programa, a nakon uspješno položenog prijemnog ispita upisuju samo jedan instrument/ program, osim u slučaju iznimno darovitog djeteta, o čemu na prijedlog učiteljskog vijeća odlučuje ravnateljica.

Prijemni ispiti će se održati u Područnom odjelu Mursko Središće 7. lipnja u 18 sati, za Odjel Donji Kraljevec i Prelog u Donjem Kraljevcu 9. lipnja u 18 sati U Čakovcu kandidati za glazbenu školu prijemnom ispitu mogu pristupiti 13., 14. i 16. lipnja u Umjetničkoj školi u Čakovcu od 16 do 18 sati.

Audicija za klasični balet održat će se 15. lipnja u 19 sati.

Kandidati se prijavljuju mrežno obrascem na stranicama Škole, a sve dodatne informacije možete dobiti na broj telefona: 040/390-801. Završni koncert škole U Centru za kulturu, povodom Dana grada, održava se 25. svibnja Završni koncert Škole. Na koncertu nastupaju najbolji učenici iz cijele Škole: zbor, orkestar, solisti i balet.

OBILJEŽEN Nacionalni dan osoba s intelektualnim teškoćama Poludnevnim se boravkom koristi 13 korisnika

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske

županije obilježila je u utorak, 16. svibnja, Nacionalni dan osoba s intelektualnim teškoćama svečanim programom u zgradi Scheier u Čakovcu.

Udruga danas broji 158 članova, od kojih 92 nominalnih. U svom djelokrugu provode socijalnu uslugu organiziranog stanovanja uz podršku za ukupno

25 korisnika i uslugu poludnevnog boravka koji trenutno pohađa

13 korisnika. Svojim radom pomažu osobama s intelektualnim

teškoćama kako bi se osjećale ravnopravnim članovima sredine u kojoj žive.

Jasenka Šalamon Jocić, voditeljica poludnevnog boravka, istaknula je da uslugu poludnevnog boravka provode već 17 godina zaredom, što je lijepa brojka kon�nuiranog rada. Usluga poludnevnog boravka pruža se u trajanju od 4 do 6 sa�, a može se odobri� jedan dan u tjednu, više dana u tjednu ili �jekom svih radnih dana u tjednu.

- Tijekom boravka osigurava se zadovoljavanje osnovnih po-

treba korisnika, briga o zdravlju, čuvanju, odgoj, njega, radne ak�vnos�, organizirano slobodno vrijeme ovisno o potrebama korisnika, istaknula je Šalamon Jocić. Poludnevni boravak može se odobri� djetetu s teškoćama u razvoju, djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djetetu s problemima u ponašanju, osobi kod koje je utvrđena privremena nezapošljivost, osobi s invaliditetom, osobi starije životne dovi, teško bolesnoj starijoj osobi i beskućniku koji nije smješten u prihva�lište. (sh)

Mješovi� pjevački zbor dr. Vinko Žganec Vra�šinec

Budući MEV-ovci uskoro bi mogli studirati i digitalni marketing, strojarstvo i gastronomiju

Nakon četiri izazovne i uspješne godine, dekan MEV-a doc. dr. sc. Igor Klopotan u velikom se intervjuu osvrnuo na buduće planove za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Međimurju. Glavni cilj u budućnosti je razvoj novih studijskih programa koji će doprinijeti daljnjem pozicioniranju MEV-a kao vodeće visokoškolske ustanove u ovom dijelu Hrvatske, ali i revizija postojećih. Naime, kako bi Međimursko veleučilište odgovaralo na trenutne potrebe tržišta rada, kvalitetni studijski programi prilagođeni izazovima današnjice su prioritet.

- Iza aktualne uprave Veleučilišta brojni su realizirani projekti čime Međimursko veleučilište postaje sve prepoznatljivije u znanstvenom i obrazovnom smislu. Što biste izdvojili kao najvažnije?

- Na kraju prvog mandata na čelu MEV-a želim s ponosom istaknuti sve uspjehe koje smo postigli zajedničkim, nesebičnim i upornim radom i zahvaliti svima koji su svojim predanim radom, dijeleći viziju napretka Veleučilišta, doprinijeli pomacima prema kvaliteti, radu, kolegijalnosti, znanstvenoj prepoznatljivosti i ugledu svih nas zajedno kao kolektiva, naših studenata i lokalne zajednice koja nam daje veliku potporu u radu.

Valja istaknuti da smo zajedničkim naporima i snagama u lipnju 2020. dobili trajnu dopusnicu za studijski program Održivi razvoj gdje je bila zabrana upisa i pismo očekivanja. Izašli smo iz izvanredne akreditacije te brzo ušli u redovnu akreditaciju cijele ustanove. U godinu dana značajno smo obnovili knjižnični fond novim knjigama, stručnim časopisima te internetskim izdanjima udžbenika i skripta i gotovo sve informatičke učionice.

Ipak, ono što posebno treba izdvojiti je uspješna realizacija kapitalnog projekta, Centra održivog razvoja vrijednog 11,8 milijuna kuna. U njemu su smještena i opremljena 4 znanstvena laboratorija – Biokemija okoliša, Održivi razvoj, Laboratorij primijenjene automatike i Laboratorij proširene stvarnosti, konferencijska dvorana i dvorana za sastanke.

Unatoč koronakrizi u kojoj je bilo privremenog zatvaranja poslovanja i ograničenja mobilnosti, MEV je uspješno obnovio i opremio treću zgradu Veleučilišta, koja sve više preuzima svoju ulogu u smislu odvijanja radionica, praktične nastave, redovite nastave, studentskih konferencija, suradnje s gospodarstvom i rad na novim projektima.

Kroz rad Centra održivog razvoja osigurana je istraživačko-razvojna infrastruktura koja će poslužiti za provedbu temeljnog industrijskog istraživanja, eksperimentalnog razvoja i obrazovanja u području biokemije okoliša, održive gradnje, primijenjene automatike i proširene stvarnosti te će se pojačati suradnja između Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i drugih istraživačkih institucija i gospodarstava.

- Međimursko veleučilište u prošlom je razdoblju pokazalo da odlično surađuje s raznim ustanovama na brojnim projektima. O čemu je tu sve riječ?

- Međimursko veleučilište može se pohvaliti iznimno dobrom i uspješnom suradnjom s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, javnim institucijama te ostalim visokoškolskim, srednjoškolskim i osnovnoškolskim ustanovama, ali i gospodarstvenicima.

U prošlom razdoblju uspješno smo proveli projekt Mreža živih dvorca, a u suradnji s lokalnom zajednicom i partnerima iz gospodarstva

uspješno smo prijavili još nekoliko projekata kako bismo i u budućnosti osigurali �inanciranje istraživačkog dijela COR-a.

Zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnom zajednicom, partneri smo na važnom projektu vrijednom 2,9 milijuna eura koji će dati veliki doprinos u razvoju Centra održivog razvoja. Riječ je o uspostavi Regionalnog znanstvenog centra za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području – LORI koji će isto tako doprinijeti i daljnjem razvoju cijelog Veleučilišta. Naime, obrazovni programi koje ćemo izraditi će biti korišteni u svim svjetskim centrima koji koriste metodologiju i koncept Newton soba u učenju mladih. To je do sada najveći pojedinačni projekt na kojem sudjeluje Veleučilište.

Valja spomenuti i pokretanje znanstvenog časopisa CRDJ s međunarodnim uredništvom, koji je nakon dvije godine izdavanja dobio �inancijsku potporu resornog ministarstva pa se očekuje ulazak u najznačajnije svjetske znanstvene baze: WOS, Scopus i Econlit.

Od prvog dana mandata postajemo partner na svim međunarodnim znanstvenim konferencijama ESD - Economic and Social Development te pozicioniramo Međimursko veleučilište u Čakovcu na međunarodnu znanstvenu kartu. Naši zbornici radova s konferencija iz 2020. i 2021. su indeksirani u Econlitu, a uskoro bi trebali biti i u WOS-u. Partneri smo na konferencijama Entrenova koja je indeksirana u Scopus i WOS, te na konferenciji RRT.

- Treba spomenuti i međunarodnu suradnju i suradnju s gospodarstvom. Koje biste ovdje projekte i aktivnosti posebno naglasili?

- Međimursko veleučilište nositelj je Erasmus+ Povelje

u visokom obrazovanju, koja nam pruža niz mogućnosti suradnje s visokim učilištima i ostalim pravnim subjektima u Europi i šire. Uključeni smo u projekte KA131 u okviru kojih sklapamo sporazume s visokim učilištima u Europi, kao i projekte KA171 koji se odnose na sve ostale zemlje svijeta. Imamo sklopljen čitav niz sporazuma s veleučilištima i sveučilištima u cijeloj Europi, surađujemo i s Egiptom te očekujemo i skoru suradnju sa sveučilištem u Tbilisiju, u Gruziji. Trenutno provodimo tri KA131 projekta vrijedna preko 100 tisuća eura te dva KA171 projekta u iznosu od 115 tisuća eura.

U prilog svemu navedenom govori i činjenica da je broj naših studenata koji odlaze na Erasmus+ u porastu, a u prosjeku nam na MEV po semestru stiže dvoje studenata. Dvanaest naših studenata stručnog studija Računarstva i tri nastavnika sudjelovali su na kratkom programu mobilnosti u Litvi gdje su u grupama, zajedno s a studentima iz Grčke, Latvije, Njemačke i Litve izrađivali projekt za pametne kuće.

- Prošlo razdoblje obilježila je i odluka kojom se izjednačavaju veleučilišta i sveučilišta. Što će ona značiti za daljnji razvoj MEV-a i vaše studente?

- U ovom mandatu smo uspjeli ispraviti nepravdu prema našim studentima koji završavaju diplomske studije, i to prvenstveno kroz rad u Vijeću veleučilišta na način da se 300 ECTS-a vrednuje jednako kao i na sveučilišnim

studijima. Tako naši studenti nakon završenog diplomskog studija Menadžment turizma i sporta postaju magistri ekonomije. Ono za što smo se uspjeli izboriti je da sve visoke škole postanu veleučilišta, odnosno da broj studijskih programa više nije ograničenje statusa veleučilišta.

Studente ćemo prije svega privući kvalitetnim studijskim programima. Tako smo u proteklom razdoblju radili i na uspostavi diplomskog studijskog programa Računarstvo za koji je elaborat predan Ministarstvu znanosti i obrazovanja na ocjenu. Napravili smo manje izmjene na stručnom prijediplomskom studiju Računarstvo i izradili nacrt promjena na stručnom prijediplomskom studiju Menadžment turizma i sporta.

- Koji su planovi za daljnji razvoj Veleučilišta?

- U narednom razdoblju poseban naglasak stavit ćemo na pokretanje novih studijskih programa, reviziju postojećih, povećanje broja studenata, razvoj znanstvene djelatnosti i znanstvene i stručne projekte.

Kvalitetni studijski programi preduvjet su daljnjeg razvoja i napretka veleučilišta, pa je tako studijski program za diplomski studij Računarstvo već spreman, u pripremi su i studij digitalnog marketinga te zajednički studij strojarstva, a u planu su i studijski programi održivog prometa i gastronomije.

Kako bismo privukli još veći broj studenata iznimno je važno revidirati postojeće

studijske programe s ciljem kvalitetnog odgovora na trenutne potrebe tržišta rada. Izrađen je prijedlog promjena studijskog programa Menadžment turizma i sporta koje ćemo implementirati od iduće godine. U novom mandatnom razdoblju u fokusu će biti i revizija studija Održivog razvoja u suradnji s nastavnicima i stručnjacima iz gospodarstva s ciljem povećavanja njegove prepoznatljivosti na tržištu te usklađivanje studija Računarstva s potrebama na tržištu rada.

Iako je veleučilište primarno usmjereno na struku, pozicioniranje MEV-a kao znanstvene ustanove jedan je od razvojnih prioriteta. Veliki iskorak napravili smo u tom smjeru pokretanjem interdisciplinarnog znanstvenog časopisa CRDJ te �inancijskim poticajima za doktorske studije i izbore u znanstvena zvanja s čime ćemo nastaviti i u budućnosti.

Tu je i daljnji razvoj Centra održivog razvoja. Cilj nam je uključiti četiri opremljena laboratorija koja pripadaju ili imaju doticaj sa STEM područjem u međunarodnu istraživačku mrežu, ali i svakodnevne aktivnosti Veleučilišta.

Prioritet u budućem razdoblju svakako su razvojno-istraživački projekti. U planu je uspješna prijava barem jednog europskog projekta godišnje koji će doprinijeti daljnjem razvoju Veleučilišta i njegovoj prepoznatljivosti na ovim prostorima.

VELIKI INTERVJU s dekanom Klopotanom na kraju prvog mandata

Dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu Igor Klopotan

Uz Adastru i Indiru pet dana fešte u Čakovcu!

Kraj svibnja svake je godine rezerviran za obilježavanje Dana grada Čakovca, pa događanjima i aktivnostima bogata manifestacija neće izostati ni ove godine. Ove godine Grad Čakovec povodom svog dana sugrađankama i sugrađanima donosi sveukupno 6 dana slavlja, no i čak oko 50 manifestacija, počevši od 25. pa sve do 30. svibnja.

- Kao i prošle godine, program smo u većoj mjeri dali našim sugrađanima da kreiraju i provode, pa tako ne nedostaje okupljanja udruga, škola, djece, kulturnjaka, umirovljenika, umjetnika, očekuje nas i nekoliko koncerata koji su dar Grada Čakovca građanima, a to sve redom oživjet će naš grad i na najbolji mogući način omogućiti nam da proslavimo Dan grada, 29. svibnja, i pripremi nas za bogata ljetna zbivanja u Čakovcu, u uvodu je rekla čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini.

Pritom je iskoristila priliku da zahvali svim suorganizatorima manifestacije, kojima je čestitala na predanom i nesebičnom radu vrijednom divljenja i podrške, ali i djeci, polaznicima Škole animiranog �ilma Čakovec ŠAF-a i njihovim mentoricama koji su ustupili svoje radove, njihov pogled na Čakovec, te umjetnici Gabrijeli Binder, članici Likovnog udruženja Čakovec LUČ-a na vizualu manifestacije – Pozoj čuva jaje.

S programom i slavljem u Čakovcu se kreće u četvrtak, 25. svibnja, programima za djecu, Festivalom sporta i Županijskom smotrom učeničkih zadruga u organizaciji Centra za odgoj i obrazovanje te na-

stavlja otvorenjem izložbe Trg Republike u Knjižnici Nikola Zrinski Čakovec, Udruge umirovljenika Čakovec te grupe na Facebooku Čakovčanke i Čakovčanci, uz završni koncert Umjetničke škole Miroslav Magdalenić, Coolijadu i mimohod maturanata te popularan pub-quiz koji će ovog puta imati teme Čakovca.

Svečana sjednica 26. svibnja u podne, potom mimohod maturanata

Svečanost uz dodjelu javnih priznanja zaslužnim sugrađanima održat će se u petak, 26. svibnja, u 12 sati. Svečanost povodom Dana grada održat će se u petak, 26. svibnja, u 12 sati u Centru za kulturu, a poslužit će i za dodjelu javnih priznanja Grada Čakovca za proteklu godinu. Ove godine po drugi puta dodijelit će se Nagrada Adam Zrinski za mlade, nju dobiva Dječje gradsko kazalište Čakovec zbog promicanja dramskog odgoja djece i mladih u lokalnoj zajednici u proteklih 25 godina rada s djecom i mladima. Osim te nagrade, zlatnik Grb grada Čakovca dobiva Ivan Zrna, Nagrada Grada za životno djelo pripast će Josipu Balogu, a godišnje nagrade uručit će se Bojanu Ružiću, Astronomskom društvu Vega te Zrinskoj gardi Čakovec. Program u petak kreće u prijepodnevnim satima prezentacijom na Trgu Republike, I to Čakovec ima, gdje će se predstaviti uspješni djeca i mladi, preventivne aktivnosti, poduzetnički sektor, humanitarne udruge i drugo, a nastavlja se tradicionalnim mimohodom te svečanošću u

Centru za kulturu. Dan će se zaključiti izložbom na otvorenom 100 godina Perivoja Zrinskih i izložbom dječjih radova u Bedemu, uz Društvo Naša djeca i Dječje gradsko vijeće.

Čak 7 koncerata krajem svibnja

u Čakovcu

Na glavnu binu dolaze Indira, Adastra i Zembo Latifa, uz koncerte i uz fontanu.

Čakovčani vole glazbu i koncerte na Trgu Republike, ali i na prostoru fontane, pa je za njih i goste na tim lokacijama ove godine pripremljeno čak sedam koncerata. Na glavnoj pozornici ugošćujemo rock-bend Adastru u petak, u subotu popularan bend za mlade Zembo latifa, u nedjelju u Čakovec dolaze susjedi iz Varaždina Mozart bend, a na sam Dan grada jedna i jedina Indira. Kod fontane će atmosferu u Perivoju začiniti Trio No lokal u subotu, a u nedjelju i ponedjeljak domaće snage Noćna smjena i Hjer.

- Potrudili smo se da pripremimo zaista za svakoga ponešto, uz niz drugih manifestacija diljem grada u večernjim satima, poput nezaobilazne plesno-glazbene večeri Na dlanu jezera Studija suvremenog plesa Teuta i gostiju, Međimurskog festivala Ljubo Kuntarić i drugih.

Bicikliranje Čakovcem i mjesnim odborima u nedjelju, 28. 5, a humanitarna Utrka grada Čakovca u četvrtak 25. 5.!

U nedjelju ćemo voziti čakovečku biciklijadu – ČakBajk u organizaciji Zajednice sportskih udruga Čakovca, najavila je gradonačelnica. Početak je u 9, a završetak u 18 sati, na

svakom punktu za sve sudionike pripremljeni su osvježenje i zdravi zalogaji, a dobiva se i pečat u posebnu knjižicu. Kotizacija je simboličan 1 euro za djecu i za odrasle. Kad smo kod sporta, spomenimo da nas zadnji dan manifestacije očekuje tradicionalni Čk basket fever na igralištu Macanova doma, te Kup grada Čakovca u streljaštvu.

Manifestacija koju Međimurci i Čakovčani očekuju je i Utrka grada Čakovca, koja ove godine ima humanitarni karakter i predivnu poruku, o čemu je govorio Mario Dobša, predsjednik Atletskog kluba Međimurje, Čakovec.

- Utrka će ove godine u četvrtak od 18 sati imati svoje 15. izdanje, a trasa duga 2,3 kilometra proteže se kroz naš Park Zrinskih u Čakovcu i može se trčati ili prehodati. Dakle utrka nije natjecateljskog karaktera jer je cilj okupiti što veći broj građana u kretanju, objasnio je Dobša i dodao kako će sva prikupljena sredstva posredstvom ACT Fondacije ići za sadnju voćaka u gradu Čakovcu. Prijave i kupnja startnih brojeva već su mogući na sljedećim mjestima: Glob Gardenu Čakovec, Laganini baru Čakovec, uredu TZ-a grada Čakovca i Bazenima Marija Ružić Čakovec, a na dan utrke na štandu AK-a Međimurje. Kotizacija za sudjelovanje u utrci iznosi 2 eura za djecu i 5 eura za odrasle.

29. 5. prijem za najuspješnije učenike i praizvedba mjuzikla Zlatni cinkuš Subotnja špica uz standardnu gužvu, za Dane grada donosi mnogobrojna događanja,

pa će se predstaviti udruge u kulturi, polaznici Umjetničke škole, pripremljen je i koncert puhača škole, predstavit će se rad Savjeta mladih grada Čakovca, očekuje nas i ukusna Gastromanija, dječja Potraga za blagom, natjecanje u izradi koktela u jezeru i drugo, a sam Dan grada, ponedjeljak, 29. svibnja, posvetit će ponosu na naš grad, povijest, kulturu i uspješne mlade. Priredit ćemo prijem za najuspješnije učenike čakovečkih osnovnih škola i njihove mentore, predstaviti knjigu o Jurju IV. Zrinskom uz potporu Zrinske garde, a očekuje nas i praizvedba međimurskog mjuzikla – Zlatni cinkuš, naglasila je Cividini, a predsjednik Gradske zajednice kulture Čakovca Nikola Kotur objasnio kako se mjuzikl priprema još od 2020. godine. - Radi se o čakovečkoj pripovijesti prožetoj muzikom, plesom i popevanjem. U našoj pripovijesti vraćamo se u prošlost, u dva vremenska razdoblja. U jednome govorimo o počecima kinematogra�ije, ali i drugih društvenih i političkih zbivanja između dva svjetska rata te je posvećujemo židovskoj zajednici, uvelike zaslužnoj za gospodarski i društveni razvoj modernog Čakovca, dok u drugoj odajemo počast međimurskoj tradiciji i baštini, nezaobilaznoj u današnjoj slici grada.

Pripremaju je čakovečki amateri te smo uključili većinu članica gradske zajednice, čak njih 14, a oko 75 osoba sudjeluje u ovom velikom projektu, dodao je Kotur i naglasio je tekst napisala Kristina Štebih, režiju potpisuje Dejan Buvač, a glavne uloge tumače Tamara Korunek, Bojan

Jambrošić i Tonka Pasarić, uz dirigenta Tomislava Cvrtilu. Predstava će se odigrati u dva termina u Srednjoj školi Čakovec – 29. i 30. svibnja 2023. s početkom u 21 sat. Ulazak je besplatan i isključivo uz predočenje besplatnih ulaznica zbog ograničenog broja mjesta koje možete preuzeti u uredu TZ grada Čakovca.

Trodnevni Sajam cvijeća, jagoda i tradicije ove godine upotpunjuje Festival međimurskih pjenušaca

Dani grada ne mogu proći bez Sajma cvijeća, jagoda i tradicije u organizaciji Turističke zajednice grada, o čemu je govorio direktor Filip Horvat. - I ove godine sajam ima prodajni i izložbeni karakter, a više od 60 izlagača pripremilo je jagode, tradicijske proizvode, umake, domaće proizvode, sadnice i drugo. Izlagači vas pozivaju da ih posjetite od subote ujutro pa sve do ponedjeljka navečer, a osim njih posjetite i manifestaciju Međimurski pjenušci i jagode, promociju međimurskih pjenušavih vina. Kako u okviru manifestacije obilježavamo i 100 godina Perivoja Zrinski, pojačali smo program u našem parku, uz tradicionalnu glazbu na fontani i izložbom, ujedno natjecanjem u jezeru podno zidina Starog grada u izradi koktela. Očekuje nas BarFight by Shankeri, pa pozivam sve zainteresirane da se prijave, informacije su im dostupne u uredu Turističke zajednice, naglasio je direktor i dodao da se u svibnju zaista isplati doći u Čakovec.

DANI GRADA ČAKOVCA od 25. do 30. svibnja

Program su predstavili Filip Horvat, Ljerka Cividini, Nikola Kotur i Mario Dobša

Vožnja na struju bez utičnice!

Piše i foto: Igor Rudež

Nissanova istraživanja pokazala su da europski vozači crossovera čak više od 70 % vremena za upravljačem provedu na gradskim i prigradskim cestama.

Istraživanje je također pokazalo da vozači smatraju kako odabir ekološkog vozila znači odricanje od užitka u vožnji. Nissan je stoga razvio sustav e-POWER i posebno ga prilagodio potrebama europskih kupaca. Taj spoj

tehnološki napredne baterije i električnog motora te inovativnog termičkog motora s varijabilnim kompresijskim omjerom omogućio je optimalnu potrošnju i užitak električne vožnje. Tehnologija e-POWER stoga je idealna za sve one koji ne mogu ili ne žele puniti svoj automobil s pomoću kabela.

Ukratko je to opis ovog drugačijeg električnog, odnosno hibridnog pogona. A kratki i laički opis bi glasio:

Qashqai e-Power pokreće struja, a struju proizvodi turbobenzinac. Da, za razliku od drugih hibridnih automobila,

pogonske kotače ovog modela pokreće isključivo struja, dok struju pak proizvodi isključivo električni motor, uz

dodatno prikupljanje energije prilikom kočenja. No što se time dobiva? Pa Qashqai se vozi kao električni automobil s instant-odzivom na pritisak papučice gasa, a također nudi iskustvo međuubrzanja električnog automobila. Doduše, malo je čudno čuti benzinca kako radi, no ako potreba za električnom energijom nije velika, on se gasi i Qashqai postaje tipičan električan automobil – iznimno tih. Nissan u Japanu već niz godina nudi takav pogon, koji je premijeru imao u Noteu treće generacije, koji se više nije nudio na europskom tržištu.

Sustav e-POWER čine baterija kapaciteta 2,1 kWh povezana s 1,5-litrenim trocilindarskim benzinskim turbomotorom snage 116 kW/158 KS i varijabilnim kompresijskim omjerom, generatorom, inverterom i 140 kW snažnim električnim motorom dimenzija i snage kao u ostalim Nissanovim električnim vozilima. Ukupna snaga električnog motora je 140 kW/190 KS.

Sve navedeno omogućuje

ubrzanje od 0 do 100 km/h za

7,9 sekundi, dok je maksimalna brzina elektronski ograničena na 170 km/h. A u svemu tome je prosječna potrošnja benzina

6,8 litara. Naravno, pritom u gradskoj vožnji troši najmanje

jer se ne vozi brzo i dosta se struje dobiva regeneracijom kočenja, dok je potrošnja viša kako odete na autocestu. I pri-

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4425 x 1835 x 1625 mm

Osovinski razmak:

2665 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1699 kg / 481 kg

Veličina prtljažnika

455 / 1415 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni / 4

Pogon: Prednji kotači

Mjenjač:

Automatski, Multi-Mode

Snaga:

140 kW / 190 KS

Okretni moment:

330 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 170 km/h / 7,9 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,8

CO2 emisija: 120 g/km

Cijena:

47.003 eur (354.144,10 kn)

Oprema:

12,3-inčni multimedijski sustav, 10,8-inčni head-up zaslon, 12,3-inčni multimedijski zaslon, automatski dvozonski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 20-inčni aluminijski naplatci, stakleni krov, ProPILOT sustav, kožna sjedala...

tom ne morate razmišljati gdje je sljedeća punionica i koliko ćete trebati čekati svoj red. Također, Nissan nije predvidio da kod kuće dopunjavate bateriju, pa tako ne postoji nikakva dodatna utičnica, već samo otvor za punjenje goriva.

Nissan Qashqai e-POWER 190 Tekna+

Nissan nudi potpuno drugačiji doživljaj vožnje na struju i to bez brige oko punjenja jer struju proizvodi turbobenzinac, pa se hibridni e-Power Qashqai vozi kao nijedan drugi hibridni model.

Moderna i pregledna unutrašnjost omogućava brzu prilagodbu

Ispod poklopca smješten je benzinski motor koji proizvodi struju

Doplatni 20-inčni aluminijski naplatci odlično mu stoje

Sve je dobro usklađeno pa je vožnja udobna, a ni dodatan motor i baterija nisu naštetili vožnji. Treća generacija Qashqaija je odlično posložen auto koji s takvim hibridnim pogonom ima svijetlu budućnost jer nudi potrošnju i cijenu dizela, a istovremeno nudi vozačke karakteristike električnog automobila uz nizak CO2

A udobnosti pridonose i odlična sjedala koja su u paketu opreme Tekna+ presvučena kožom Nappa i koja su dovolj-

no velika, ali iznimno udobna. U njima i mnogi kilometri odjednom neće stvarati umor, a kako se to ne bi dogodilo, nudi se i masaža, kako za vozača, tako i za suvozača. A već spomenuti paket opreme je i najbolji paket, pa je boravak u unutrašnjosti milina.

Naime, osim što izgleda moderno, on je napravljen od kvalitetnih materijala, sve je složeno kako treba pa nema nikakvih neugodnih zvukova ili klimanja, a nudi pregršt opreme. Tako je ispred vozača

postavljena digitalna instrumentna ploča dijagonale 12,3 inča, a iznad njega se na vjetrobranu prikazuje i 10,8-inčni head up zaslon. Središnji zaslon je pak dijagonale 12,3 inča. Svi oni su moderno dizajnirani i pregledni, a lako ih je i konfigurirati prema vlastitim željama, a za pohvalu je i što su komande klimatizacije odvojene, a temperature se podešava jednostavnim kotačićima. Uz to, tu su i fizičke tipke za grijanje sjedala i upravljača, pa sve, kada se naviknete, sve

može podešavati bez micanja pogleda s ceste.

Ni na stražnjim sjedalima neće ništa nedostajati, pa su tamo ventilacijski otvori, dva USB priključka (USB i USB-C), naslon za ruke, ali i prekrasan pogled kroz stakleni krov, u kojem će posebno uživati djeca. Još ako se vozite po šumi, to će im biti posebna atrakcija. Prostora ima dovoljno i za više putnike, a čak ni sa staklenim krovom ne nedostaje prostora za glavu. Isto tako je dovoljno

prostora i u prtljažniku koji u osnovi zaprima 455 litara i ima praktičnu podnicu dvostrukog dna koju možete postaviti okomito, kako sitnije stvari ne bi „šetale“ po prtljažniku. Preklapanjem stražnjeg naslona dobiva se obujam od 1415 litara, što uz nosivost od gotovo 500 kg nudi i mogućnost manjih selidbi.

Nissan je Qashqaijem popularizirao ovu klasu automobila, a svakom generacijom riječ je o sve boljem automobi-

lu. I sada, s modernim i drugačijim hibridnim pogonom, ali i izgledom, Qashqai se ističe u svojoj klasi, što je u današnjoj perspektivi i najvažnije jer konkurencija nije nikad bila veća. Uz navedeno, Qashqai nudi i fer odmjerenu cijenu, pa ovaj najskuplji model u ponudi sa svom dodatnom opremom košta 47.003 eura, gdje konkurencija nudi tek srednje opremljene modele. Uostalom, cijene Qashqaija kreću od 30.257 eura za osnovni model.

Ručica mjenjača modernog je oblika

Sjedala izgledaju odlično, udobna su, a nude i masažu

U osnovi prtljažnik zaprima 455 litara... ...dok s preklopljenim naslonima prtljažnik raste na 1415 litara Središnji zaslon je velik, lak za korištenje i brz u radu

Qashqai je i dalje kompaktan SUV iako izgleda puno veće nego prije

Stražnji kraj zadržao je osnovne linije dizajna prethodnika

Veliki stakleni krov napravljen je iz jednog komada

12,3-inčni zaslon instrumenata kombinira se s 10,8-inčnim head-up zaslonom, pa je sve informacije o vozilu lako pratiti

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 19. DO 25. SVIBNJA 2023.

P 19 Celestin, Rajko, Ivan, Teofil

S 20 Bernardin Sijenski

N 21 7. Uskrsna. Kristofor Magallanes i dr.; Proštenje Gornji Kraljevec, Hodošan

P 22 Rita, Jagoda, Renata, kv.; Titular sv. Jelena Križarica Šenkovec

U 23 Deziderije, Željko, Željana

S 24 Marija Pomoćnica, Vinko, kv.; Titular Marija Pomoćnica Strahoninec

Č 25 Marija Majka Crkve, Beda časni, Grgur VIL

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Tena Maltarić, kći Kristine i Željka

Riven Marčec, sin Marine i Ivana

Fran Domjanić Prišlić, sin Monike i Dominika

Leonardo Bogdan, sin Alenke i Bojana

Filip Posavec, sin Mihaele i Danijela

Ena Đurđek, kći Ivane i Vladimira

Lazar Novinić, sin Lane i Mihaela

Sofija Pal, kći Ksenije i Svena

Jakov Zalović, sin Ane i Luke

Kevin Prprović, sin Andreje i Saše

Marin Mlinarić, sin Damire i Nikole

Bruna Mesarić, kći Simone i Matije

Greta Makovec, kći Ivane i Marka

Mateo Jurjević, sin Katarine i Marka

Una Bujan, kći Pamele i Tomislava

Neo Vidović, sin Marije i Nikole

Franka Kranjec, kći Žakline i Filipa

VJENČANI

Čakovec:

Žana Jonjić i Dominik Pavlic

Sara Dominić i Dino Jalušić

Suzana Režek i Leon Vlahek

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 20. svibnja

Čakovec

dr. Marta Domljanović

Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad

R. Končara 7, tel. 040/615-006

Kotoriba dr. Snježana Permozer

Hajdarović

K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović

Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subotica

dr. Anica Belić

Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće

dr. Slobodan Oluić

V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog dr. Diana Krešić

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856

Sveti Martin na Muri

dr. Ivana Babić

Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Kotoriba:

Tena Orehovec i Dražen Harambaša

Prelog:

Ana Zrna i Stjepan Požgaj

Mateja Križaj i Zvonimir Grabant

Ivana Nukić-Tomašić i Dragoslav Milković

Štrigova:

Marjana Lazar i Viktor Ščavničar

Nedelišće:

Vlatka Horvat i Valentino Tarandek

UMRLI

Čakovec:

Irma Medved r. Horvat r. 1953.

Jasminka Mesarić Merlak r. Radišić r. 1953.

Antonija Dobranić r. Kirić r. 1933.

Franjo Kramar r. 1934.

Terezija Igrec r. Ostrognaj r. 1930.

Ivan Lutar r.1935.

Katica Škvorc r. Mauko r. 1938.

Josip Križaić r. 1959.

Nada Repalust r. Balent r. 1953.

Ivan Kovačić r. 1958.

Ana Špicar r. Mihalić r. 1944.

Mala Subotica:

Agna Just r. Vincetić r. 1928.

Mursko Središće:

Ivan Sabo r. 1952.

Marija Novak r. Ivić r. 1951.

Ivan Tuksar r. 1952.

Prelog:

Damir Lukačec r. 1962

Štrigova:

Ana Korent r. Topličanec r. 1932.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Porezna Čakovec

040 371 200

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282

www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

Ivan Novak

iz Čakovca

preminuo 14. svibnja u 64. godini života

Rozalija Črep rođ. Mošmondor

iz Savske Vesi

preminula 13. svibnja u 93. godini života

Katarina Novak

iz Pribislavca

preminula 10. svibnja u 82. godini života

Stjepan Šarić

iz Kotoribe

preminuo u 82. godini života

Rozalija Bogdan

iz Kotoribe

preminula u 77. godini života

Ljudevit Plačko iz Kotoribe

preminuo u 75. godini života

Marija Vadlja, Rođ. Kvakan iz Goričana preminula u 68. godini života

Ivan Novak iz Orehovice preminuo 14. svibnja u 80. godini života

Ana Križaj iz Draškovca preminula u 77. godini života

Nada Repalust rođ. Balent iz Draškovca

preminula 10. svibnja u 70. godini života

Giuseppinna-Ana Lončarić

iz Donjeg Kraljevca preminula u 93. godini života

Damir Vurušić iz Strahoninca preminuo u 56. godini života

Josip Taradi iz Dragoslavca

preminuo 14. svibnja u 79. godini života

Marija Crnčec

rođ. Novak

iz Šenkovca

preminula 15. svibnja u 88. godini života

Đuro Balog

iz Orehovice

iznenada preminuo 14. svibnja u 43. godini života

SJEĆ ANJE

na dragu prijateljicu

Danijelu Mrčela

24. 5. 2022. - 24. 5. 2023.

Koračala si kroz život nasmijana. Zauvijek ćemo pamtiti tvoje lice i vedru narav. S nama si uvijek, u svakom danu, misli i osjećaju. Stvorene uspomene nikada neće biti zaboravljene.

Pričamo o tebi, tad uspomene naviru i opet smo zajedno bar u jednom trenu.

Fališ…

Dijana

POSLJEDNJI POZDRAV

Ljudevitu Plačku

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

našem dragom suprugu, ocu i djedu Supruga Senka, sin Ivan, snaha Tatjana, unuci Mura i Ivan

na voljenog supruga, oca, djeda i brata

Mirka Bana iz Šenkovca

22.5.2021. - 22.5.2023.

S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama!

Katarina Conar rođ. Horvat iz Nedelišća preminula u 82. godini života

Josip Korent

iz Šenkovca

preminuo 16. svibnja u 95. godini života

Rozalija Kodba

Mesarić

rođ. Pavleković

iz Čakovca

preminula 16. svibnja u 91. godini života

Vilim Novak

iz Šenkovca

preminuo 10. svibnja u 80. godini života

Tvoji voljeni: supruga Marija i djeca Dario i Blanka s obiteljima

na Zoricu Deban

22.5.1983. - 22.5.2023.

Sin Ivan s obitelji

Marija Novak

rođ. Balić iz Nedelišća preminula u 83. godini života

Grozdan Senčar

iz Macinca preminuo u 51. godini života

U nedjelju, 14.svibnja, ove se godine obilježavao Majčin dan.

Majčin dan se svake godine obilježava druge nedjelje u svibnju, a na taj dan prisjećamo se svojih majki, zahvaljujemo im na svemu lijepom i dobrom što čine za nas.

Naši kreativci cijeli su tjedan vrijedno radili kako bi svojim majkama uljepšali njihov dan, te su sa svojim učiteljicama izradili prekrasne čestitke i poklone kojima su iznenadili i razveselili svoje majke.

Moja Ivana

Moja Ivana je najvažnija osoba u mom životu. Ona je zapravo moja mama.

Kada sam bio mali zvao sam ju moja Ivana. I danas ju tako zovem kada želim da mi nešto oprosti.

Moja Ivana je niska i vitka. Lice joj je okruglo i lijepo. Najviše mi se sviđa kada je nasmijana i vesela. Oči su joj smeđe i tople. Kosa joj je poluduga i crne boje.

Moja mama je jako dobra, ali ponekad i stroga. Pomaže mi oko svega što ne znam i zato ju jako, jako, jako, jako volim.

Jan Kovačić, 3. razred Područne škole Gornji Kraljevec Učiteljica: Andrijana Jakopić

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van nek zablista, nek ga čuju. Jer ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one

između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Učenici 2.a razreda I.OŠ Čakovec s učiteljicom Anitom Vadas izrađivali su spinere ukrašene prigodnim mo�vima za mame

Učenici 2.b razreda I.OŠ Čakovec, s učiteljicom Aleksandrom Pospišil za svoje su mame izradili teglice za cvijet od otpadnog tetrapaka

Učenici 2. razreda PŠ Peklenica sa svojom učiteljicom Lidijom Škvorc izrađivali su čes�tke i poruke za svoje mame

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM aute ili traktore - ispravne, neispravne ili karambolirane. Mob. 098/777-095

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM CITROEN C5, new business, hdi 160 BVA, 120 KW, 2012. god., automa�k, senzori, 192tkm, reg. do 2/2024., servisiran, garažiran, 4 zimske gume, info na broj 098/426-444

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM dvorednu sijačicu za kukuruz OLT, cijena 300 EUR. Info na tel. 098/911-5452, Šenkovec

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM DVIJE KOSILICE BCS (jedna s novim motorom), info na tel. 040/584-051

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM MALE SADNICE cvijet adama. telefon 091/622-1922

PRODAJE SE rasipač umjetnog/ mineralnog gnojiva na kardan, vel. ljevka je metar sa metar, Proizvođač: Panex Agro, korišten, ispravan, te priključak se nalazi u Novom Selu Rok (7 km od Čakovca) gdje se može i pogleda�. Cijena: 260 eura. Kontakt: 099/6920-725

SADNICE dvogodišnje u posudamakontejner, crvenog, crnog, bijelog ribiza, goji, joste, 3 eura/kom. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

POZNANSTVA

DEČKO (49 g) traži ozbiljnu žensku osobu za ozbiljnu vezu, samo iskrene na mob 0957313513

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/382-1067

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE STOLNI NOGOMET dim. 107x80x60. info na mob. 091/921-5532

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

Dolazimo i donosimo radost

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

servis za čišćenje

Kuće, stanove

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSLOVE dizajna, ilustracije, animacije, pisanja. Googlajte Aleksandar Kostjuk za moj por�elj.

Kontakt: akostjuk2000@yahoo. com ili mob. 091/788-3017

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili drugo. Mob. 097/6366354

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Ostale usluge

čišćenja - peglanje

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru M. Središća. Mob. 095/9234330

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu, info na mob. 098/195-7448

IZNAJMLJUJU SE SOBE U KUĆI za smještaj radnika u Pribislavcu. Cijena najma je 150 eur po radniku sa uključenim režijama. Za sve informacije zva� na mob. 091/2023066.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središću EC/D od 1.6.2023. info na mob. 091/1680-470

ŽIVOTINJE

AKVARIJ s poklopcem i svjetlom, kompletno uređen, 15 ribica, 15 čistača, živo bilje koje daje kisik, 60 eura. Zagreb-Utrina, info na mob. 091/9240-293

RAZNO

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

Sklonište za napuštene životinje

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

YUNA

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

Nije nam jasno kako našu Yunu nitko ne primijeti. Ne samo da je lijepa i posebna, nego je i predobra! Baš je draga dama, nježna, možda samo u prvom kontaktu malo plaha, ali znatiželjna, vesela, privržena, dobra sa svima. Voli igračke, voli trčati, voli se družiti i maziti. Mislimo da je vrijeme da je netko sad prepozna kao svoju srodnu pseću dušu i odvede je domeka. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

TIM

Timu nije lako u skloništu. Njegova nježna duša je prenježna za buku i lavež 500 pasa oko njega. On bi svoj dom gdje bi u miru mogao uživa� sa svojim čovjekom. Tim je rođen u svibnju 2020., visok je oko 55 cm. Treba mu malo vremena za nepoznate ljude, ali kad osje� sigurnost, sam priđe i onda je to to. Onda bi se mazio i mazio! Tim

UMIVAONIK dim. 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š�tnika 35 mm, duž. š�tnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/7613467

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/7289476.

NERO

je rođen u prosincu 2019. godine, visok je oko 55 cm i za njega bismo mogli reći da je sportski �p. To znači da je ak�van, da voli trča�, da je brz, zna�željan. A to znači da je u potrazi i za takvim ljudima, pa da su usklađeni u svojim afinite�ma i da zajedno budu sretni i ispunjeni i da zajedno uživaju u onome što vole. Pa evo, ako trebate društvo u svojim sportskim ak�vnos�ma, Nero bi vam bio idealno društvo. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

STEFAN je vesela, otvorena, zna�željna, ak�vna, puna energije. Azilsko dvorište je premaleno za nju; ona bi išla u šetnje, trčala i istraživala, a kad bi se ispucala, s�snula bi se uz svoje ljude i mazila pa na kraju dana mirno zaspala. Rođena je u travnju 2021., visoka oko 40 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec. 099 7843 005

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM čašice za likere, rakije i drugo, sa lovačkim motivima, češki porculan, 9 komada, ručni rad, 40 eura. Novi Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače Levi’s 501 vel. W36L36 (plave i crne) te hlače Tesoro vel. 54 (crne). Info na mob. 098/91-58-640

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Digitalni

Sve češće mi na psihološku procjenu dolaze mala djeca koja ne komuniciraju ili to čine neprimjereno dobi, koja ne govore ili im je jezično-govorni razvoj u kašnjenju, koja govore engleskim jezikom, kojima su igra i ideacija nerazvijene, nisu razvila združenu pažnju i sl. Zvuče i izgledaju kao da se radi o poremećaju iz spektra autizma, ali ipak, vidljivo je da se ne radi o autizmu. Detaljnijim razgovorom s roditeljima nalazimo zajednički nazivnik, a to je prekomjerno izlaganje ekranima odmalena, često već u dojenačkoj dobi. Kada roditelji to shvate, očajni su i krive sebe za djetetovo stanje. Ono što je u tom trenutku bitno jest da se ekrani postupno ukinu (nikako ne naglo da se izbjegnu apstinencijska nepoželjna ponašanja) i da dijete i roditelji dobiju adekvatnu stručnu pomoć, terapiju i savjetovanje. Kako je moguće da se to dogodi? Ekrani nude podražaje koji su vrlo privlačni svakome, pogotovo djeci. Živahno je, šareno i dinamično, što je djeci interesantno jer imaju kratku pažnju i potrebne su česte promjene da bi ona bila zadržana. I u čemu je problem?

autizam Uloga “podržavatelja” ovisničkog ponašanja

Dijete ne može naučiti komunicirati uz ekran jer ekran se ne usklađuje s djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa se s vremenom dječji mozak uvježba za isključivanje.

Dijete uvježbava ono čemu je izloženo. Ako je dijete u ranoj životnoj dobi izloženo ekranima, ono uvježbava komunicirati s ekranima. U prvim kontaktima s ekranom, dijete pokušava uspostaviti komunikaciju sa sadržajem u njemu. Budući da to što je na ekranu djetetu ne uzvraća, ono se počinje zatvarati u sebe jer ne dobiva odgovor na pokušaj komunikacije. Dijete ne može naučiti komunicirati uz ekran jer ekran se ne usklađuje s djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa se s vremenom dječji mozak uvježba za isključivanje. To je ono što zovemo digitalni autizam. Dijete ne gleda i ne doživljava drugu djecu i osobe, povlači se u sebe, ne obraća pažnju na naš govor upućen njemu, na osobe u svojoj blizini. Osim što je mozak djeteta gledanjem ekrana jednosmjerno stimuliran u tom

ranom životnom periodu, druga je šteta da svi ostali centri nisu stimulirani. I eto, zdravo dijete, bez neuroloških oštećenja, ne razvija se u skladu s dobi. Zdravi neuroni su tek materijal koji se može iskoristiti za uredan kognitivni razvoj, ali neće sam od sebe, nužna je stimulacija iz okoline. Prve tri godine života ključne su za razvoj mozga koji se razvija brže od bilo kojeg drugog organa. Tijekom tog perioda, dječji mozak je osjetljiviji na pozitivne utjecaje, ali i ranjiviji na negativne utjecaje nego što će biti u životu. Elektronički medijski uređaji mogu stati na put i usporiti razvoj jer ne uključuju istraživanje, igru i vrijednu interakciju s roditeljima i drugim osobama koja potiče učenje i zdrav fizički te psihosocijalni razvoj. Prema novim istraživanjima, pretjerano gledanje ekrana bilo koje vrste mijenja strukture dječjeg mozga na negativan način. Izloženost malih beba i djece do tri godine ekranima povezano je s usporenim razvojem jezika i govora, sporijim razmišljanjem, teškoćama s usmjeravanjem i zadržavanjem pažnje itd. Također, ekrani u toj dobi često dovode do problema sa spavanjem, do problema u ponašanju te dugoročnih problema u socijalnom razvoju, u učenju i u školskim sposobnostima. Mnogi roditelji nisu svjesni koliko je štetno staviti dijete, a kamoli bebu, ispred ekrana. Beba treba biti na podu da bi se naučila okretati, kretati, dohvaćati, komunicirati s majkom svoje potrebe itd. Malo dijete treba biti vani na igralištu, u parku, na travi i u blatu da bi učilo svim osjetilima o svijetu oko sebe i gradilo primjerene socijalne vještine. Da, beba će začas zaplakati jer će joj biti teško na trbuhu ili neudobno na podu dok mama priprema kašicu ili nešto radi, dijete će se u parku zaprljati, oguliti koljeno i sve to zahtijevat će dodatan angažman roditelja. No ono što damo svojoj djeci u prvih nekoliko godina života, kasnije nam se višestruko vraća.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Svake godine se 15. svibnja obilježava Međunarodni dan obitelji kojim se slavi važnost obitelji, ljudi, društva i kultura. Cilj mu je podići svijest o problemima koje se odnose na obitelji diljem svijeta, pridajući pozornost činjenici da je obitelj osnovna jedinica društva. Na ovaj dan pokazujemo zahvalnost za vlastitu obitelj, no istovremeno moramo prepoznati da se neke obitelji suočavaju s teškoćama koje iznimno negativno utječu na kvalitetu odnosa unutar obitelji, a time i na dobrobit svakog člana obitelji.

Bitno je upamtiti da ne možete promijeniti druge osobe, no ono što možete promijeniti je vlastito ponašanje i reakcije prema osobama koje imaju problem s ovisnosti.

Svaka obitelj je jedinstvena, sa svim svojim dobrim stranama, ali i problemima s kojima se mora nositi. Poteškoće jednog člana često utječu na funkcioniranje cijele obitelji i mogu dovesti do promjene obiteljskih uloga, što se redovito javlja kod obitelji ovisnika o alkoholu. Osim novih obiteljskih uloga, pojedini članovi obitelji (ili prijatelji) mogu usvojiti ulogu „podržavatelja“ – osobe koja svojim postupcima potiče i održava nečije ovisničko ponašanje. Ova uloga je često stigmatizirana zbog negativnog utjecaja koji ima na ovisnike, no velik broj „podržavatelja“ ne ponaša se namjerno na ovaj način. Štoviše, često ni sami ne znaju da otežavaju situaciju, već samo žele pomoći.

Ponekad je teško razlikovati osnažujuća ponašanja od onih ponašanja koja podržavaju ovisnosti. Podržavajuća ponašanja odnose se na “pomaganje” pokušavanjem prikrivanja i rješavanja problema ovisnika što u konačnici nije prava pomoć jer problem ne nestane u potpunosti. Time se stanje zapravo i pogoršava jer ovisnik ima manje motivacije za pravom promjenom. S druge strane, osnaživanjem se ovisnika uči vještinama koje mu daju snagu da sam donosi odluke i rješava probleme.

Iako je ponekad teško prepoznati sebe kao “podržavatelja”, postoji više znakova pomoću kojih možete provjeriti pomažete li ili odmažete ovisniku.

Jedan od najuobičajenijih znakova je davanje izgovora za nečije ponašanje, npr. laganje o razlogu neizvršavanja obaveza ili nedo-

laska na posao (“Danas mu nije dobro, naglo se razbolio…”). Izgovori sprječavaju ovisnika da se suoči s posljedicama i daju mu poruku da njegovo ponašanje nije problematično. Isto tako, može se dogoditi da „podržavatelj“ izbjegava razgovor o problemu jer se boji da će ovisnik reagirati na konfliktan način koji će situaciju učiniti još problematičnijom. Ignoriranje vlastitih potreba je još jedan znak koji ukazuje na ponašanje kojim se podržava ovisnost – većina vašeg vremena i energije usmjerena je na ovisnika. Njegove potrebe stavljate ispred svojih, dok on istovremeno aktivno uopće ne pridonosi odnosu. Također, preuzimanjem svih odgovornosti na sebe (npr. obavljanje kućanskih obaveza, odgajanje djece) ovisnik se s vremenom sve više oslanja na vas i teško pronalazi razlog da ih sam obavi. Nakon što se ogromna količina vremena i energije utroši na ovisnika i rješavanje njegovih problema, može doći do osjećaja kako se taj trud ne cijeni i ne uzvraća. Javlja se ljutnja i zamjeranje te se okrivljuje ovisnika što je oduzeo svu energiju i vrijeme, a u isto je vrijeme teško prestati s ponašanjem koje podržava ovisnost što dodatno povećava frustraciju. Čest znak da se osobi podržava ovisnost je i redovito posuđivanje novca s nadom da će tako lakše „stati na noge“ i izvući se iz problema, dok se zapravo sumnja da novac troši na alkohol.

Što učiniti ako ste se prepoznali u nekim od opisanih ponašanja? Bitno je upamtiti da ne možete promijeniti druge osobe, no ono što možete promijeniti je vlastito ponašanje i reakcije prema osobama koje imaju problem s ovisnosti. Umjesto ignoriranja i davanja izgovora, dajte im do znanja da ste svjesni zlouporabe alkohola. Budite suosjećajni, recite im da ne podržavate ovaj oblik ponašanja, no da ste spremni pomoći u potrebnoj promjeni. Postavite granice i držite ih se, upamtite da je u redu reći „NE“ ponašanjima i zahtjevima koji omogućuju daljnje održavanje ovisnosti. Potaknite ih da potraže pomoć stručnjaka u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Nikola Petričević, magistar psihologije

ODRŽANA OSNIVAČKA skupština u Domu kulture

Osnovana Vatrogasna zajednica općine Vratišinec

Protekle subote, 13. svibnja, u Domu kulture u Vratišincu održana je osnivačka skupština Vatrogasne zajednice općine Vratišinec.

Prema Zakonu o vatrogastvu VZO Vratišinec

osnovao je DVD Vratišinec, koji je osnovan davne 1926. godine, i DVD Gornji Kraljevec, osnovan 1933. godine, čime društva nastavljaju svoju dugu i uspješnu tradiciju. Na dnevnom redu

osnivačke skupštine našlo se šest odluka koje su sve jednoglasno usvojene.

- Za predsjednika VZO-a Vratišinec izabran je Stjepan Kozar, dok je za zamjenika predsjednika izabran Zdrav-

ko Farkaš. Skupština je jednoglasno za tajnicu izabrala Magdalenu Šoltić, dok sud časti čine Vladimir Mađarić, Darko Hutinec i Antonija Grbavec. Prema statutu u predsjedništvo su izabra-

Nikad teže jer vatrogasci iseljavaju

- Svaka treća, četvrta kuća u Gornjem Kraljevcu je prazna. Tri člana DVD-a Gornji Kraljevec iselili su s cijelim obiteljima u inozemstvo, čime dijele sudbinu cijelog društva

DVD Gornji Kraljevec će cijelu ovu godinu na različite načine obilježavati 90 godina postojanja. Posjetili smo ih na dan sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, kada su se okupili s članovima drugih društava iz Vratišinca, Peklenice i Križovca koji pripadaju Župi Vratišinec da bi se na zajedničkoj misi pomolili svom zaštitniku, a kasnije i družili.

Taj dan su posvetili i najmlađima. U posjet vatrogascima DVD-a Gornji Kraljevec došli su učenici Područne škole Gornji Kraljevec i donijeli im na poklon svoje crteže. Svako dijete je nacrtalo svoju sliku s motivima vatrogasaca i njihovih aktivnosti, a vatrogasci su njihove slike s ponosom izložili u svojim prostorijama. Djecu su upoznali s vatrogasnom opremom, svojim aktivnostima i počastili ih slatkišima.

Rijetko gase požare zbog dobre preventive

Ivan Srpak, dugogodišnji profesionalni vatrogasac, ali i zapovjednik DVD-a Gornji Kraljevec, te nositelj brojnih drugih dužnosti u vatrogastvu, osvrnuo se na stanje u društvu.

- Što se tiče preventive, ona je dala rezultata. Srećom zadnjih godina požari koje

moramo gasiti su rijetkost. Nekad je bilo više i požara zbog paljenja trave i korova, a danas više ne, kazao je zapovjednik Srpak. Dodao je: Uvijek se vodim mišlju i govorim da bi bilo dobro da u svakoj obitelji bude barem netko vatrogasac jer se tako ljudi bolje upoznaju s preventivom od požara. No vatrogasci u mjestu nisu samo za slučaj požara. Bez njih ne prođe nijedna aktivnost ili manifestacija u mjestu ili općini. Osim toga oni su i kičma civilne zaštite jer poznaju protokole i aktivnosti koje je potrebno provesti u izvanrednim okolnostima ili nepogodama te u slučajevima tehničkih intervencija kao što su poplave ili izlijevanje vode. Zbog toga vatrogasci DVD-a Gornji

ni Stjepan Kozar, Bernard Podgorelec, Zdravko Farkaš i Nenad Srpak, dok zapovjedništvo čine Mihael Grbavec, Andrija Kvakan, Ivan Srpak i Kristijan Benc, poručuju iz DVD-a Vratišinec.

Osnivačkoj skupštini prisustvovao je i zapovjednik VZMŽ-a Robert Meglić koji je novoj zajednici poželio puno uspjeha, dok se čestitkama pridružio i načelnik Mihael Grbavec. (lm)

Kraljevec rade i s mladima jer se ljubav prema vatrogastvu razvija od najmlađih dana. Imaju 15 članova pomlatka koje pripremaju za natjecanja.

Od 30 članova zbog prezaposlenosti, 12 operativnih

Ivan Srpak skoro je puna četiri desetljeća u vatrogastvu pa smo ga zamolili i za mali osvrt, kad je bilo najteže. Nakon kraćeg razmišljanja kazao nam je: - Imamo dovoljno opreme koliko je minimalno propisano za rad dobrovoljnog društva. No danas je teže nego prije okupiti ljude u slučaju stvarne intervencije jer rade po cijeli dan i ne mogu samo tako napustiti svoje radno mjesto. Od 30 članova, 12

je zapravo operativnih na koje mogu računati da će moći u akciju, kazao je. Nastavio je: - Gledajući unazad ovo vrijeme je zapravo najteže za društvo, jer puno ljudi u vitalnoj dobi iseljava. Svaka treća, četvrta kuća u Gornjem Kraljevcu je prazna. Tri člana našeg društva iselili su s cijelim obiteljima u inozemstvo. Tako da se sudbina cijelog društva odražava i na udruge pa i ovu najstariju i najplemenitiju koja štiti ljude i njihovu imovinu.

Središnji događaj obilježavanja 90. obljetnice djelovanja DVD-a Gornji Kraljevec bit će proslava koju planiraju za 26. kolovoza.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Dio vatrogasnog pomlatka: Gabriel Sklepić, Leo Tkalec, Lara Tkalec, Adela Jalušić, Ma�ja Sklepić, Ilija Šoštarić, Roko Šoštarić Ivano Horvat

DVD GORNJI KRALJEVEC ove godine slavi 90 godina osnutka društva pa je zapovjednik Ivan Srpak otvorio dušu

Abel Babić, Ivan Srpak, Natalija Čeki, Darko Hu�nec jpg; Abel Babić, vatrogasac, Ivan Srpak, zapovjednik, Natalija Čeki i Darko Hu�nec, vatrogasci I. klase ponosno poziraju ispred radova koje su im nacrtala djeca

Sjede: Darko Hu�nec, Bernard Podgorelec, Andrija Kvakan, Magdalena Šol�ć, Stjepan Kozar, Zdravko Farkaš, Robert Meglić, Ivan Srpak, Mihael Grbavec i Kris�jan Benc

Stoje: Lovro Novak, Ivan Vrbanec, Abel Babić, Vladimir Mađarić, Milena Grana�r, Natalija Čeki, Vanja Horvat, Antonija Grbavec, Barbara Škvorc, Katarina Petak, Ivica Vrtarić, Branko Mađarić

MEĐIMURSKA KUHARICA

Vinski gulaš s noklicama

Sastojci:

- june�na (1 kg)

- luk

- mrkva

- češnjak

- peršin

- crvena paprika

- rajčica pire

- ajvar

- sol, Vegeta

- lovorov list

- feferon žarki

- krumpir

- brašno

U svibnju, mjesecu kad se održava manifestacija Urbanovo, prigodno je i za objed pripremiti jelo u kojem će jedan od nezaobilaznih dodataka biti upravo vino. Dražen Polak iz Doma za starije i nemoćne u Čakovcu preporučuje pripremiti vinski gulaš te uz njega servirati noklice. Kaže da se štićenici Doma raduju kad opaze da će na jelovniku biti upravo to jelo. Priprema se brzo i jednostavno, ali uvijek je dobro ponoviti recept i sastojke.

Najprije se luk i mrkva naribaju te stave na malo bijelog ulja i lagano dinstaju. Zatim se doda češnjak, peršin, crvena paprika, pire od rajčice, ajvar i junetina narezana na kocke, sol, vegeta, “lorbek”, odnosno lovorov list i žarki feferoni.

Zalijemo s malo vode i dinstamo. Kad meso malo

Vino tjedna

omekša, dodamo malo bijelog vina. Kad je mesto skoro gotovo, dodamo krumpir koji smo narezali na kockice.

Sve povežemo brašnom, zakuhamo noklice, dodamo ih u gulaš u koji sipamo i ostatak vina.

Sauvignon - Vinarija Jakopić

Uz vinski gulaš, ali i teletinu s gljivama, servirajte bijelo vino. Preporučujemo sauvignon ‘z Međimurja proizveden i odnjegovan u obiteljskoj Vinariji Jakopić. Vino krasi cvjetna aroma i

miris cvijeta bazge i ima sve odlike gospodskog vina s 12 % alkohola. Neka se servira na temperaturi od 10 do 12 °C. Uživajte u ovom vinskom skladu boje, mirisa i okusa! Živjeli! (rr, zv)

Recept plus

Teletina s gljivama

Crveni luk očistimo, narežemo na kockice i stavimo pirjati na malo bijelog ulja. Kad luk omekša, dodamo teletinu koju smo narezali na kockice. Meso polako pirjamo u vlastitom soku. Kasnije, kad teletina postane mekana, može se dodati malo toplog jušnog temeljca ili tople vode. U međuvre-

menu uzmemo šampinjone iz konzerve, procijedimo ih i izmiksamo. Tako usitnjene dodamo ih na meso te sve lagano prodinstamo. Začinimo (sol, papar) i na kraju dodamo vrhnje za kuhanje. U visokoj posudi skuhamo špagete ili drugu tjesteninu po želji. Na tanjuru serviramo špagete i teletinu s gljivama.

Sastojci:

- tele�na

- crveni luk

- ulje

- vrhnje za kuhanje

- šampinjoni - sol, papar

- tjestenina

Soparnik

Priprema:

U brašno umiješajte sol, dodajte ulje i mlaku vodu te umijesite tijesto. Ostavite ga da odstoji dok pripremate nadjev za soparnik. Blitvu operite, papirnatim ubrusom osušite i odstranite bijele stapke te narežite na trakice.

Mladi luk sitno nasjeckajte i dodajte blitvi. Začinite solju i maslinovim uljem.

Tijesto podijelite na 2 jednaka dijela. Razvaljajte jedan dio u oblik kruga ili pravokutnika (ovisno o tepsiji u kojoj ga pečete) te prebacite na tepsiju koju ste prethodno nauljili te posipali s malo

kukuruznog brašna. Na donju polovicu rasporedite blitvu i luk te je preklopite s drugom polovicom razvaljanog tijesta.

Ostavite 1,5 cm rubova slobodno kako biste ih mogli spojiti i zatvoriti rukamakao da štipate tijesto, da vam punjenje ne izađe van.

Probodite soparnik vilicom desetak puta i pecite na 200 °C 30 minuta. U međuvremenu pripremite premaz od maslinovog ulja i protisnutog češnjaka kojeg premažite preko soparnika čim ga izvadite iz pećnice. Soparnik se tradicionalno reže na rombove.

Sastojci:

Sastojci za �jesto:

- 500 grama pšeničnog glatkog brašna Čakovečki mlinovi

- 250 ml mlake vode

- 4 velike žlice maslinovog ulja

- 1/2 žličice soli

Sastojci za nadjev:

- 1 kg blitve

- 3 mlada luka

- maslinovo ulje

- 1/2 žličice soli

- češnjak

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Dražen Polak

NEVENKA

BELAK iz Čakovca

Međimurska zlevanka odlično se slaže i s batatom

Batat je povrće čiji se svi dijelovi konzumiraju – od gomolja do lista, a odlično se uklapa u tradicionalne međimurske recepte

Piše: Aleksandra Sklepić

Vrijednost biodinamičke proizvodnje povrća u našem se kraju u posljednje vrijeme sve jače naglašava, pa ne čudi što se brojni poljoprivrednici okreću toj vrsti uzgoja hrane. Batat kao dio naše prehrane relativno je nov, ali ga otkriva sve više ljudi. Popularno ga nazivamo slatkim krumpirom, a ima brojne vrijednosti i kvalitete. Odličan je izvor vitamina C koji jača imunitet, a bogat je tiaminom, manganom i kalijem koji doprinose

zdravlju živčanog i kardiovaskularnog sustava. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena koji štiti našu kožu od štetnog UV zračenja. Ne sadrži kolesterol, glikemijski indeks je 0, nema šećera, pa je odličan izbor za dijabetičare. Konzumiraju se svi dijelovi batata – od gomolja do lista, može se poslužiti svjež, nariban kao salata, kuhan ili pečen, a jako su ukusne i slastice od batata.

Neobičnu kombinaciju batata u tradicionalnoj međimurskoj zlevanki pokaza-

Priprema zlevanke od batata: bez šećera

Sastojci:

- 320 g batata

s narančas�m mesom

- 2 dl krupnog

kukuruznog brašna

- 3 dl glatkog brašna

- 2 dl mlijeka

- 1 dl ulja

- 2 jaja

- sok od jedne naranče

- 1 vanilin-šećer

- 1 prašak za pecivo

- po želji sjeckana svježa kopriva

Priprema:

Batate oguliti, narezati na četvrtine i kuhati 15 –20 minuta. Ocijediti kuhane batate i propasirati. Pećnicu uključiti na 180 stupnjeva. Sve sastojke staviti u posudu za miksanje i dobro ih promiješati mikserom da se dobije žitka smjesa. Pleh za pečenje prethodno dobro nauljiti i pripremljenu smjesu uliti u njega. Smjesu u plehu poravnati nožem. Staviti u zagrijanu pećnicu i peći četrdeset minuta. Prije pečenja na zlevanku se može rasporediti svježe ili konzervirano voće ili pekmez ili nasjeckati svježu koprivu, sve po vlastitom izboru.

la nam je Nevenka Belak iz Čakovca, u slobodno vrijeme članica OPG-a Hranjec-Belak, te predsjednica udruge biodinamičkih proizvođača Duga.

- OPG Hranjec-Belak već se više od 10 godina bavi ekološkom proizvodnjom batata i muškatne tikve, a na imanju radi nekoliko generacija obitelji: mama Magdalena kao nositeljica OPG-a, kćerke, zetovi te vrijedni unuci koji svojim radom na zemlji stječu radne navike. Na taj se način povezuju s prirodom i zemljom.

U proizvodnji upotrebljavamo biodinamičke pripravke, dajući tako biljkama veći imunitet. Upotrebljava-

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

jući biodinamičke pripravke naši proizvodi dobivaju veću energetsku vrijednost. Pokušavamo raditi po Mjesečevu sjetvenom kalendaru, tako da tikvu pokušavamo obrađivati i njegovati u dane ploda, a batat se kultivira u dane korijena. Na taj način unosimo impuls snage u tu biljku, ispričala nam je Nevenka.

Za svoju ekološku proizvodnju OPG Hranjec-Belak je ponosni dobitnik brojnih priznanja: u zahtjevnom natjecanju između nekoliko stotina proizvoda, tj. prerađevina iz cijele Hrvatske osvojili su dva zlata za proizvode Batatić i Tikvić Slatkić – namaz od muškatne tikve i jedno

srebro za Sirupić od koprive. Dio proizvodnje OPG-a ima puni ekološki status, a uz batat, uzgajaju i muškatne tikve, grah, bazgu te �ine sirupiće od cvijeta bazge i bobica bazge, koji su također u prijelaznom ekološkom razdoblju i u postupku certi�ikacije Demeter.

Proizvode uzgojene u vlastitom aranžmanu, Nevenka i njena obitelj rado vide na svom stolu, u svim oblicima ukusne hrane, a zlevanka im je posebno draga jer spaja tradiciju s modernim batatom, koji je zasad još egzotična i rijetka biljka u našem Međimurju, ali sve više poznata i prihvaćena.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 23. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 26. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik: Franciska Šket iz Orehovice

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti

telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1444

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 23. svibnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 26. svibnja 2023.

Nevenka sa svojom neobičnom zlevankom

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama gledat će da svaki trenutak bude ispunjen, ali i organiziran. Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Bit ćete sigurni u svoje osjećaje i nećete dati da vas išta skrene s vašeg ljubavnog puta. Osvajači će osvaja� s velikim samopouzdanjem, a oni u vezama po�cat će partnera na pozi�van stav. Okolnos�, ljudi i događaji sve će vas više navodi� na to da trebate poradi� na svom profesionalnom razvoju.

LAV (23.7. - 23.8.)

Povremeno će vam se čini� da stvari idu sporije nego što biste vi željeli. Vaša želja za ljubavlju bit će jaka, ali će zah�jeva� i više angažmana. Ipak, morat ćete se usaglasi� s drugom stranom kako biste išli zajedno. Uspjet ćete uz nešto strpljenja. Vjerojatno će doći do zatezanja u komunikaciji ili korespondenciji.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidje�, potrudite se poves� je sa sobom. Samci će lako nalazi�, ali ne i zadržava� društvo suprotnog spola. Možda će vam se u prvi tren učini� da se vaša znanja i stručnost ne vrednuju onako kako treba.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Bez obzira na to što će katkada vaše ljubavno raspoloženje splasnu�, u srcu ćete i dalje bi� zadovoljni. Možda neće bi� toliko atrak�vnih ljubavnih prilika, ali ono što ste dosad izgradili garancija je da ove dane prolazite mirno. Poslove koji su iza vas nije potrebno toliko analizira�. Ne pomičite granice pod svaku cijenu.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vjerojatno ćete se zavući u kuću kako biste izbjegli ljubavne frustracije. Ovaj kukavički stav neće vam olakšati distancu u odnosima ili samoću u noćima kad se pitate zašto se to događa baš vama. Nije tako strašno, uglavnom, prolazno je. Povremeno će vam nedostaja� snage i mo�vacije da izgurate ono što želite.

BIK (21.4. - 20.5.)

Mnoštvo izlazaka i širok krug ljudi koji se još više proširuje učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas mota� drage vam osobe. Na radnom mjestu bit će zabavno i dosta opušteno, a vi to baš volite.

RAK (22.6. - 22.7.)

Najbolje ćete se osjeća� u krugu vlas�tog doma ili u društvu pozna�h i dragih vam osoba. U takvim okolnos�ma vjerojatno je da će sve osta� više manje onakvo kakvo je. Status quo. Vrijeme je dobro za nastupe u javnos�, te sport. Neki će spomenute teme istraživati baveći se svojom profesijom.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Vaša potreba za društvom neće bi� jako naglašena, pa ćete radije ostaja� kod kuće nego izlazi�. Bit će doduše nekih neformalnih druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima, ali značajnijih ljubavnih zbližavanja neće. Vezani će bi� dobro. Na poslu će se sve više osjećati prava radna atmosfera.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnos�, premda ni stvarnost neće bi� loša. Neki će zato radije živje� u maš� gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više shvaća� da one neopipljive ili skrivene teme sve više dobivaju na značaju.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Vjerojatno ćete se malo udalji� od voljene osobe. Ovo zahlađenje vi nećete uze� preozbiljno, nego ćete sve nadilazi� humorom. Humor je u svakom slučaju zdrav, no ipak pazite da ne pretjerate sa šalama na tuđi račun. Ono što je bilo, bilo je. Ne valja plaka� nad prolivenim mlijekom.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Uglavnom ćete ima� dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da svi nešto očekuju od vas, ali neće vam bi� jasno što. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnos�. Ništa nije slučajno, pa ni to da se baš vama događa mnogo toga što niste očekivali.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1443

Šarmantni vrt iz fototeke Priske Kulčar

Piše: Erika Nađ-Jerković, muzejska savjetnica

Slikarica Priska Kulčar (Motvarjevci, 1932.)

osoba je koju poznaju brojni Čakovčani. Djelujući višestruko u kulturnom životu grada od konca 1950-ih naovamo i sama je postala nekom vrstom institucije, osoba čije se mišljenje s razlogom respektira.

Kulčar je diplomirala na slikarskom odsjeku zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti 1958. u klasi prof. Jerolima Miše. Do 1976. radila je kao likovna pedagoginja u osnovnim školama u Soblincu i Sesvetama, a zatim u Čakovcu u Učiteljskoj školi i Gimnaziji. Nakon toga zaposlila se u Muzeju Međimurja Ča-

kovec. Postavila je i vodila Memorijalnu zbirku slikara Ladislava Kralja Međimurca od 1979. do 1990., pa o njemu napisala monogra�iju (1989.).

Paralelno je tekao i njen slikarski rad prezentiran na samostalnim izložbama u Zagrebu, Čakovcu i Grožnjanu višekratno te u Murskoj Soboti i Szombathelyju. Izlagala je na brojnim skupnim izložbama s umjetnicima sjeverozapadne Hrvatske i kao članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika u domovini i inozemstvu. Bila je članica međunarodnih likovnih kolonija u Prilepu, Lendavi, Grožnjanu i Počitelju. U Grožnjanu je imala atelje od 1965. do 1990-ih. Studijski je boravila u Italiji, Nizozemskoj, Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Austriji, Mađarskoj i Češkoj.

Sudjelovala je u brojnim humanitarnim akcijama. U Muzeju Međimurja postavila je svoju retrospektivnu izložbu 1992., a zatim u više navrata i darovala dio svojih radova. Njen slikarski opus monografski je obradio 1996. povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić na poticaj čakovečkog Centra za kulturu gdje je bila dugogodišnja vanjska suradnica na postavljanju brojnih izložbi i oblikovanju scenogra�ije glavne pozornice za posebne prigode.

Prema Špoljariću slikarstvo Priske Kulčar pripada fantastičnoj lirskoj poetici zasnovanoj na egzistencijalnoj sumnji. Umjetnica nalazi inspiraciju u povijesnom i suvremenom, antičkim mitovima i suvremenim događajima. Literarni detalji poput

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

inicijala i aforizama čine njezine slike intelektualno slojevitim.

Kulčar je Muzeju Međimurja Čakovec osim svojih slika, povjerila različitu dokumentaciju povezanu s njezinim opusom i izlagačkom djelatnošću te dio intime u obliku privatnih, obiteljskih fotogra�ija. Iz fototeke Priske Kulčar umjesto slika na platnu ovaj put izdvajamo nekoliko fotogra�ija cvjetnog vrta njezine obiteljske kuće nastalih polovicom 2000-ih. Ovaj „slikarski“ vrt iz snova posjeduje šarm engleskih vrtova i jedan je od najljepših u Čakovcu.

Slikarica Priska Kulčar u svom vrtu, 2006.

Detalj vrta Priske Kulčar, 2006.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Sve manje kiše

VREMENSKA SLIKA: Ni u prošlom tjednu nije bilo trajnije stabilizacije vremena. U pojedinim danima je bilo kiše, u nekim danima i obilnijih pljuskova, a već do polovice mjeseca u većini mjesta je pala količina kiše za cijeli mjesec! Nažalost, to su pratile i poplave. Sljedećih sedam dana će još uvijek biti kiše i pljuskova, ali sve manje. Ne u

svim danima, ali većinu dana bi moglo pasti bar malo kiše. Kraj ovog i početak sljedećeg tjedna ipak djeluje malo toplije uz više sunca, a znatno manje kiše. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Ni za četvrtak nije puno bolja prognoza. Još uvijek pretežno oblačno, samo ponegdje uz malo sunca. Još mjestimice

može pasti i vrlo malo kiše, ali u odnosu na prethodne dane to je sitnica. Temperatura zraka će tijekom četvrtka uz umjeren sjeverac u najtoplijem dijelu dana biti oko 16 Celzijevih stupnjeva.

Čini se da slično vrijeme možemo očekivati i tijekom petka. Puno oblaka, možda koja zraka sunca, a mjestimice još može pasti i malo kišice.

Ostaje svježe. Dobra je vijest da će kiše biti malo, možda se u nekim mjestima dan uspije provući suho. Najviša temperatura do 17 ili 18 Celzijevih stupnjeva.

Kraj tjedna izgleda malo povoljnije pa bi se izmjenjivali oblaci i sve duža sunčana razdoblja. I dalje postoji mogućnost za kišu ili pljusak s grmljavinom, ali će ih biti manje

Pučka meteorologija

Miran svibanj daje kruha i vina

nego u radnom dijelu tjedna. Temperatura će lagano rasti pa za vikend vjerojatno opet hvatamo dvadesetku, osobito u nedjelju koja djeluje malo povoljnije nego subota.

U ponedjeljak veći dio dana ugodno toplo, bit će i dužih sunčanih razdoblja, ali i dalje mjestimice može kratkotrajno pljusnuti. Čini se da slično vrijeme onda ostaje i sredinom sljedećeg tjedna. Sve toplije uz dosta sunca, ali u popodnevnim satima nas ne smije iznenaditi pojava lokalnih pljuskova. Temperatura će polako rasti prema 25°C.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 17. svibnja 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 22. svibnja 1634. god. u Njemačkoj tuča veličine kokošjeg jajeta napadala do koljena i nije se otopila osam dana

• 25. svibnja 1781. god. pao snijeg u Gorskom kotaru

SKANDINAVKA VICOTEKA

Koktel Žabac

Dođe čovjek u ka ć i kaže barmenu “Daj mi jedan koktel” a barmen mu kaže “Najbolji koktel je Žabac” i tip kaže dobro daj mi žapca.

Popije on to i krene kući. Hodajući ulicom vidi žapca i kaže mu “ Znaš da postoji koktel koji se zove isto kao i ti “ a žabac mu odgovori “ Nemoj zezati, postoji koktel koji se zove Vedran ?!”

Pizza

Idu 2 bureka ulicom, vide pizzu i komentiraju: ‘’Bog te što se ta našminkala!’’

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Farizeji ili pak figa v žepo

Navek sam si gruntal da je �iga v žepo zmišlena prinas i da se more najti sam v Međimorjo. No, kak se duže klataril po ovomo našemo sveto i kak mi je mehin po hrpto bil se debleši zazvedil sam da se spominki z �igom v žepo najdejo, kak to lepo teca Franca veli, skorom na sakomo korako. Dubrovčani so se falili još dok so bili Republika kak se spominajo z sima lepo, ali z nikim pošteno. Nekaj takšega smo ve našli i pre našim sosedima v Osterajho. Najme kaj, oni so na spomeniko v Blajburgo zeli doli staroga hrvackoga grba na šteromo je prvo pole belo jerbo je to, velijo, ustaški grb, a oni v saki drugi seli vu svoji državi imajo spomenike Dol�ijo Hitlero kak da je on bil poštejak i kak da nišči ne zna kaj je on bil i kakše je se huncvutarije delal za vreme Drugoga rata šteroga je on i započel. Kaj bi rekli Dol�i je jiv i oni smejo se kaj očejo makar je za sobom ostavil krvavoga, i to jako krvavoga, traga kaj ne bodemo spominjali kuliko je sam Židovi sfondal v konc logorima. Znuomo kaj se je pripetilo v Blajburgo i na križnomo poto 1945. leta, znuomo kuliko so tam ljudi i to nejveč Hrvatov sfondali partizani, a blagoslovili Englezi, i ve sosedi Austrijanci nedajo kaj bi jim jempot na leto vužgali sveče i pomolili se za jive dušice štere so brez soda i socov odišle na drugi svet. A brzčas jiv to nej bogzna kaj koštalo!

Najgerek sam, jako sam najgerek

Jako sam najgerek kaj se bode pripetilo, črez tjeden dni, v Kumrovco. Verjem da se zmislite kak sako leto dojdo v Kumrovec oni šteri nebrejo pozabiti Jugo i ljubičico belo, makar je minulo več 43 leti otkak je ljubičica prestala cvesti. Neje to sam kaj dojdo i kaj popevlejo čoveko šteroga ga ne i šteri je sfondal prek šesto jezer naši ljudi nek i

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Sima nama na znanje i ravnanje

mašejo s zastavom države štera več hajdi dugo ne postoji i štera se je restepla na sastavne djelove. Ne sam kaj mašejo s zastavom propale države nek hičejo črlene zvezde petokrake i reshitavlejo se z srpekom i hamrekom. To se nekomo smeta i nešči to nebre zmagaditi, ali se oni zbog radi toga nikaj ne sekerajo, ali ak jim nešči spomene Hosovce i jivoga pozdrava ZDS unda se zdiguvlejo na zadje noge i te ljude šteri so se borili za samostalno, slobodno i neovisno Lepo našo tirajo v rešt. Dok je naš Domovinski rat trajal i dok so dečki bili na fronto unda so jim ne smetali hosovci i jiv pozdrav, ali ve je se mirno i ve oni pišejo nova pravila i novo povjest. Kak se črez kratek čas se to spremeni. Jako sam najgerek je li bode naša policija i naši policaji držali nekšega reda drugi tjeden v Kumrovco ili bodo si �krej gledali dok se bode mahalo z srpekaj i hamrekaj, črlenaj petokrakaj i staraj zastavaj i popevale stare borbene pesme?

Kaj mi je korona naprajla

Znuomo kaj nam je korona delala, kak smo se žnjom muočili duže od tri leti i kak još ve nebremo reči da smo se je rešili makar je i “naš nigdar prežaljeni korona stožer“ zdigel roke od je i poslal jo je v „staro kramo“. Ona je tobož odišla, kak veli teca Franca, ali je i dale tu znami kak naša mamica za štero se da god spominamo. Nebrem reči da sam zbegel korono, nek moram deti roko na srce i priznati kak me je zahačila i to v prvomo krugo. Kak i si tak sam se i ja boril žnjom duže od mesec dni dok je ne odišla, ali tragi so ostali. Kaj bom vam rekel teško sam dihal, kašljal sam, šmrkuljil, z gemištecaj sam mel velike probleme kaj sam, predi korone, tridest let ne mel, kaj vam fraklece žganičke nem spominjal. Morem vam reči da sam i hajdi toga pozabil kaj mi se je nigdar predi ne pripetilo. Napriliko, čim sam dišel vum z dvora i zaprl potna vrata hajdi pot sam pozabil da imam doma ženo i da sam ožejeni. Moram vam spripovedati kak sam jempot zišel dok me te pozablivi beteg napal: došel sam v krčmo vu štero je došla delat frčna kelnerica kaj mi je pasala k lico, a kaj telo

ne bodem spominjal. Počel sam jo nagovarjati, ali ne bole nek je to normalno. Znate kak več to ide, dok čovek naruči novo rundo unda malo vode naleje i na svoj mlin, tak je bilo dok sam zval tretjo rundo, nekaj sam jo, malo glasneše, pošepetnol, a v tem je došel pajdaš Tonča. A Tonča vam je pravi Međimorec, očem reči, jalen je bole nek je to normalno i mam se porinul k šanko i kelnerici je rekel nek me se vugible jerbo doma imam ženo i deco.. Morem vam reči da sam niti ne z okom trepnul i ženo sam zatajil. I to tri pot kak i sveti Peter Jezuša. Makar je kokot ne zakukurikal mam mi se žarulica presvetlila i znal sam kaj sam napravil. Drugo mi je ne preostalo nek sam Tončijo zval pijačo i korono sam poslal tua otkod je i došla. Pak vam je bar se jasno, da sam ne mel korono nigdar takšo glupost ne bi napravil. I unda mi prepovedajo, i to doktori, kak korona ne ostavlja za sobom nikše nevole!?

Urbanovo je minulo, Urbanovo još traje

Minuli vikend je započelo Urbanovo v brežnomo, očem reči, v goričnomo Međimorjo i to v glavnomo grado Štrigovi. Morem vam reči da so, na se zadje i vinoverniki došli na svoje jerbo se je Urbanovo obslužavalo v štrigoskomo Kulturnomo domo, kaj bi rekli da je pajdašija z dobrim, kaj dobrim, nejbolšim vinima na sveto stvar kulture i si šteri držijo do kulture (meje) i do sebe (čuda vejč) so bili v Štrigovi na Urbanovo i sprobali so te �inote i dobrote z �laše i kupice, očem reči, lagva. Sprobavanje z �laši je minulo, a zutra i prekzutra so pred nami otprte pelnice kaj znači da bodemo mogli sprobavati vina i najbolše kaplice z lagva. Što je ne mogel, očem reči, što je ne došel na „kulturno“ druženje v Štrigovo pozvani je i dobro došel v pelnice štero so restepene i otprte od Dragoslavca, Prekope, Železne gore pak se do Svetoga Martina, Svetoga Urbana i Štrigove… Kaj vam rečem, kam god dojdete se posot vas čakajo otprte pelnice, puni lagvi, pune kupice, puni stoli i nejbolši tamburaši. Zato, genite se, najte sam doma lenguzati i tuhnuti.Kaj ne bodete unda rekli kak ste ne bili pozvani!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Pokazao koliko je tradicija vina duga i ozbiljna u Štrigovi

Jurica Cesar iz Državnog arhiva za Međimurje u Štrigovu je doveo jedinstvenu izložbu Vino na granici / Vino na meji. Izložbom je prikazana tradicija vinogradarstva u štrigovskom kraju i kako su izgledali njezini počeci i sve to u širem kontekstu drugih vinogradarskih krajeva u okolici i Sloveniji. Izložba je popraćena mnogobrojnim arhivskim izvorima, fotogra�ijama i plakatima koje bi bilo prava šteta ne razgledati. (sh) Jurica Cesar iz Državnog arhiva za Međimurje

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak