Međimurske novine 1448

Komarci –kako se borite s njima?

Komarci su sve prisutniji, a možemo primijetiti da ih je ove godine više nego inače. I dok svi priželjkuju zaprašivanje, kiša i dalje neumorno pada. Ipak, ni to nije dugotrajno rješenje i potrebno ga je ponavljati. Kao bolje rješenje nudi se ubacivanje posebnih tableta u bačve s vodom koje onda odmah i najpouzdanije uništavaju komarce i njihova jajašca. U rat s komarcima krećemo na razne načine, a koji su najbolji i kako se nositi s tim malim krvopijama, pitali smo naše sugrađane. Isto tako, znamo da komarci vole vodu, pa su njihov pravi

mali raj bačve s vodom. Da ne bi bilo da komarci vole samo ljude, na meti su im i psi, kokoši i krave. Također su i poznati kao prijenosnici brojnih bolesti pa osim što su neugodni zbog uboda, šire i strah od zaraznih bolesti. No, nisu ni baš toliki prijenosnici bolesti. U svijetu postoji oko 3000 vrsta komaraca, a samo 100-tinjak ih prenosi zarazne bolesti. Prema nekim istraživanjima, komarce privlače ljudi koji su pili pivo, bavili se tjelesnim aktivnostima, miris stopala ili određenih vrsta sireva.

(Paulina Topolko, foto: zv)

Mirela Baranić, Mihovljan –Borba pro�v komaraca? Mi ih baš i nemamo. Mi smo u Mihovljanu, nisu ih još špricali. Baš smo to i komen�rali doma, nema ih baš kod nas. Ipak, ako idemo nekamo gdje znamo da ih ima, uzmemo sprej za zaš�tu od komaraca.

Sanja Ivanušec, Pušćine – Ne borim se pro�v komaraca, skrijem se jednostavno. Primije�la sam i da ih je ove godine više nego prijašnjih godina. Kad sam kosila travu, onda su me baš napali. Vjerojatno sam baš u neko leglo ušla i ak�virala ih.

Leon Baksa, Čakovec – Pro�v komaraca se sprejamo. Ove godine ih ima baš puno, čak i previše. Mislim da su čak pretjerali koliko ih je. U mom kvartu još uvijek nisu tre�rali komarce. Do tad, jedino sprej pomaže.

Dobro nam došla, međimurska ždrebica Sena!

Pribislavcem se ori radosna vijest. Rodilo se mlado ždrijebe međimurskog konja, vlasnika Matije Ladića koji promovira uzgoj i očuvanje naše autohtone sorte. Dobro nam došla, Sena! Tako više Simpa neće biti sama i usamljena i nastavlja se generacija međimurskog konja. (dv, foto: Zlatko Vrzan)

VIJEĆE GRADA ČAKOVCA ostalo bez kvoruma

Karolina Juzbašić i Vesna Baranašić Horvat napustile sjednicu

Sjednica čakovečkog vijeća protjecala je u neugodnom ozračju gotovo četiri sata, a glavni šok nastupio je na samom kraju. Zbog nedostatka kvoruma srušena je zadnja točka koja je trebala uređivati Kodeks ponašanja članova Gradskog vijeća Grada Čakovca, koju je predložio predsjednik Josip Varga.

Vladimir Horvat, Čakovec –Pro�v komaraca se borimo vrlo jednostavno. Više smo unutra nego vani. Imamo sprej pa to koris�mo. Isto tako imamo i limunsku travu u čašici u obliku svijeće pa se i �me koris�mo. Primije�li smo da im to baš smeta, dosta je djelotvorno. Ove godine ih je defini�vno više nego inače.

Ivan Medved, Čakovec – Pro�v komarci se borimo udarcima, zaplješćemo im. Nažalost, navečer nije moguće vani sjedi�. Ove godine ih ima baš puno više nego prošle godine. Mislim da su agresivniji, a nisu ni ista vrsta kakva je bila prošle godine. Trebalo bi ih tre�ra�.

Dragutin Bajsić je napustio sjednicu odmah nakon glasanja za proračun. Vijećnicu su prije glasanja o toj točci napustili HSS-ovi vijećnici Stjepan Kovač, koji je ujedno i veri�icirao svoj mandat i ponovno ušao u vijeće, te Nino Vurušić, HDZ-ovi Lovro Horvat i Sandra Oslaković, ispred Fokusa Boris Bistrović, Darko Zver i Asja Supančić Balog. No najveći potres napustivši sjednicu izazvale su vijećnice Karolina Juzbašić (HNS) i Vesna Baranašić Horvat (JL Matija Posavec) koje su ujedno i članice Povjerenstva za provedbu kodeksa i u vladajućoj koaliciji.

Naime, Josip Varga tim je činom ignorirao mišljenje koje su one kao povjerenstvo dale i htio je zaobići njihovu preporuku glede izuzimanja od glasanja kada su u pitanju

Vijećnice vladajuće koalicije, Karolina Juzbašić i Vesna Baranašić Horvat, zajedno su napus�le Vijeće

zaposlenici gradskih �irmi, a članovi su Vijeća. To se ustvari odnosi na Rajka Bulata koji je zaposlenik Čakoma. Kad bi točka prošla, Varga bi Bulatu omogućio da gla-

sa na točkama koje se tiču poslovanja Čakoma.

Predsjednik Vijeća kratko je poručio kako Vijeće više nema kvorum i zaključio sjednicu. (dv)

MATIJA POSAVEC

dao preporuke općinama i gradovima

Nema potrebe za dizanjem poreznih stopa

Ukidanje prireza bila je i tema na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije. No, ne kao ukidanje jer ga nemaju nijedna općina i grad. Ako su ga i imali, već su ga prije ukinuli. To je ujedno poslužilo i županu Matiji Posavcu da se posebno pohvali, ali i da im da preporuku.

- Izvorni proračun i dalje upotrebljavamo za pomoć građanima kroz niz potpora učenicima i njihovim roditeljima, umirovljenicima, studentima i udrugama, a kapitalne projekte realiziramo uspješnim korištenjem europskih sredstava. Novim zakonima predviđa se mogućnost općinama i gradovima da sami propišu visinu porezne stope poreza na dohodak, no smatram kako nema potrebe da se on poveća, pa u tom smjeru ide i preporuka prema općinama i gradovima, istaknuo je župan Posavec. (vv)

SRAMOTA, ali ne i sankcije u goričanskom Vijeću

Krivotvoreni potpisi

Kristine Gudlin i

pokojnog Stjepana

Ribarića

Petar Baksa, predsjednik Općinskog vijeća

Goričan prozvao je vijećnike Leonarda Gudlina i Ines Bašnec za sramotno krivotvorenje potpisa potrebnih za osnivanje Kluba vijećnika Matija Posavec – Nezavisna lista

Piše: Dora Vadlja

Oporba u Goričanu voli postavljati pitanja. Što je i njihova zadaća na Općinskom vijeću. No, ovog su puta oni bili prozvani i to za krivotvorenje potpisa koji su im bili potrebni za osnivanje Kluba vijećnika Matija Posavec –Nezavisna lista.

Prozvao ih je Petar Baksa, predsjednik Vijeća i pred vijećnike stavio dokaze koji potvrđuju kako dvoje vijećnika

(Kristina Gudlin, koja se inače preselila u inozemstvo i Stjepan Ribarić, koji je preminuo

5. ožujka 2023. godine) nije potpisano njihovom rukom, što je naravno protuzakonito.

Potpisi završili na vještačenju

Kako je istaknuo Baksa, prošle je godine Općina Goričan primila obavijest o osnivanju Kluba vijećnika

Matija Posavec – Nezavisna lista, s predsjednicom Ines

Bašnec i članovima Kristinom Gudlin i Miroslavom Žvorcem, te Kluba vijećnika

HSS-HSLS s predsjednikom

Leonardom Gudlinom te članovima Zvonkom Krznarom i, sada pokojnim, Stjepanom Ribarićem. No, kada su te potpise pogledali, utvrdili su već na prvi pogled kako su dva potpisa falsi�icirana, i to sad već bivših vijećnika Kristine Gudlin i Stjepana Ribarića, koji je u proteklom sazivu bio predsjednik Vijeća, a u vrijeme krivotvorenja potpisa bolestan.

Prema vještačenju utvrđene su nepravilnos� u potpisima pa je utvrđeno da se radi o krivotvorenju

Baksa je istaknuo kako su ovu vijest stavili po strani jer su čekali da se Ribarić vrati u Vijeće, no to se nažalost nije dogodilo zbog njegove smrti.

UDRUGA VINOGRADARA i vinara Marina Srša prva je direktorica Hortus Croatiae

Marina Srša iz Svetog

Urbana prva je direktorica koja je zaposlena u Udruzi vinogradara i vinara Hortus

Croatiae te je tim povodom bila predstavljena na konferenciji za medije, odnosno na predstavljanju međimurskih vina nagrađenih prestižnom nagradom Decanter World Awards 2023.

U vinarstvu je deset godina, a svoj put u toj branši započela je kao tehnologinja u Podrumu Štrigova, a potom u Vinariji Cmrečnjak. Sommelier je prve razine i trenutno pohađa tečaj za upravljanje

Kris�na Gudlin, sad već bivša vijećnica Goričana, živi u inozemstvu

Dokument o osnivanju Kluba primili su 10. rujna prošle godine pa su, uvidjevši da su dva potpisa falsi�icirana, to odlučili dati na vještačenje kako bi se utvrdio taj navod.

– Vještačenje je napravljeno metodom suvremene gra�ičke metode vještačenja rukopisa, koja se temelji na proučavaju općih i posebnih karakteristika rukopisa, proučavanje detalja korištenjem mikroskopa te komparaciju utvrđenih elemenata rukopisa. Riječ je o spornim potpisima vijećnice Kristine Gudlin i pokojnog vijećnika Stjepana Ribarića. Rezultati vještačenja rukopisa, broj i kvaliteta utvrđenih razlika nesumnjivo dokazuju da sporni potpisi nisu napisani rukom Kristine Gudlin i Stjepana Ribarića, rekao je Petar Baksa i dodao kako je upravo Općinsko vijeće 30. studenoga 2022. godine donijelo Kodeks ponašanja članova OV-a Općine Goričan, u kojem se u članku 6. navodi da obveznici obnašanja javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene iz dužnosti te povjerenje građana.

- Ovim činom netko se narugao Općini i Općinskom vijeću, predsjedniku Općinskog

Stjepan Ribarić, predsjednik Općinskog vijeća u prošlom sazivu, preminuo je početkom ožujka ove godine

vijeća, a i svim glasačima koji su vam dali glas da zastupate Općinsko vijeće. Usto, sastalo se Vijeće časti, koje je jednoglasno ustanovilo da je to van svake pameti i sramota za te klubove, dodao je Baksa, dok su prozvani vijećnici mirno sjedili na svojim vijećničkim mjestima.

Leonard Gudlin:

“Samo si zemite to vještačenje”

Na pitanje imaju li prozvani što za dodati, samo su kratko rekli da nemaju što dodati. Ipak, nije sve prošlo u tišini, jer kada ih je Baksa pitao nije li ih sram, s obzirom na to da su napravili kazneno djelo, Gudlin je odgovorio: –Kako to možete tvrditi, na temelju čega? Na temelju tog vještačenja?! Svaka čast, onda si samo to zemite!

Baksa im je potom objasnio da zbog svega navedenog Klub nije osnovan i da neće moći predlagati akte koje donosi Općinsko vijeće. Uostalom, osnivanje Kluba im donosi pogodnosti, a to su osigurani prostorni i drugi tehnički uvjeti za rad, kao prostorije za sjednice. Tako ispada da će ti vijećnici i dalje sastanke održavati u krčmi ili gdje se god sreću, a kazneno neće odgovarati jer ih Općina zasad ne misli teretiti.

ČESTITKA povodom Dana antifašističke borbe

Stvaramo lijep dom novim naraštajima

Poštovane Međimurke i Međimurci, obilježavanjem 22. lipnja, Dana antifašističke borbe, te prisjećanjem na ostavštinu predaka koji su tog datuma 1941. godine u šumi Brezovica pokraj Siska osnovali Prvi sisački partizanski obred, ostavljamo putokaz novim naraštajima prema njegovanju europskih vrijednosti u čijim je temeljima i antifašizam. Hrvatska se među prvima organizirano oduprla fašizmu –najvećem zlu koje se nad Europu i svijet nadvilo u 20. stoljeću. Iz našega Međimurja u redovima antifašista sudjelovalo je 2.376 boraca, a 329 ih je poginulo. U nacističkim logorima bilo je zatočeno

1.839 ljudi, a pogubljeno ih je 848. Poruka nevinih žrtava odjekuje i danas, 80-ak godina kasnije, podsjećajući na važnost odgajanja mladih u duhu humanosti, solidarnosti i tolerancije.

Dubokim razumijevanjem ideje antifašizma kao odgovora na uspostavljanje režima mržnje, odgovora koji je u to mračno doba spasio svijet, osnažujemo svoju sadašnjost i budućnost.

Za Međimurje, otpor fašistima značio je i borbu za konačno pripojenje domovini. Riječ sloboda nakon teškog ratnog razdoblja bila je razvijena poput zastave da bismo njezino ponovo podizanje krvlju platili i mnogo godina kasnije u Domovinskom ratu. Zato, uz odavanje počasti antifašistima, na ovaj dan

OPĆINSKO VIJEĆE Vratišinec

projektima na pučkom otvorenom učilištu.

– Ovim putem želim zahvaliti svima koji su mi dali povjerenje i izabrali me za novu direktoricu Udruge. Dat ću sve od sebe da svojim radom opravdam njihovo povjerenje, istaknula je tijekom predstavljanja nova direktorica, koja je inače po struci magistra prehrambenog inženjerstva.

– Čestitam svim našim vinarima na osvojenim nagradama na Decanteru. To je samo potvrda nečega što mi svi već znamo, a to je da naši međimurski vinari mogu

Marina Srša svoj je put započela kao tehnologinja u Podrumu Štrigova, a potom ga nastavila u Vinariji Cmrečnjak

konkurirati bilo kojoj svjetskoj vinariji, istaknula je u nastavku te dodala da su, uzimajući brojke u obzir, međimurski vinari odradili vrhunski posao. (sh)

zahvaljujemo i svim hrvatskim braniteljima.

Međimurska povijest još od davnih stoljeća kretala se smjerom slobode, prava na vlastiti jezik i domovinu te život nesputan okovima tuđinskih interesa, no taj je put redovito bio posut trnjem. Od banova i vojskovođa Zrinskih do antifašističkih boraca i branitelja iz Domovinskog rata. Upravo zato što je cijena borbe za obranu vlastitoga identiteta bila toliko visoka, važno je da djecu okrećemo vrijednostima koje smo u Međimurju dosegnuli danas. Vlastitim smo radom postali najuspješnija i najrazvijenija županija naše zemlje. Živjeti u razvijenom području znači živjeti slobodno, a slobode nema bez sigurnosti, sigurnosti nema bez humanosti i empatije.

Stvaramo lijep dom novim naraštajima i preostaje nam da im u ostavštinu upišemo poruku da ga čuvaju u ime budućnosti koja im pripada.

Poštovane građanke i građani Međimurja, čestitam vam Dan antifašističke borbe! Župan, Matija Posavec

Krznar aktivirao mandat, ali se nije pojavio

Neobičnom događaju svjedočili su ovog tjedna vijećnici u Općini Vratišinec, nakon kojeg je SDP ostao s vijećnikom manje. Na Vijeću u ponedjeljak, 12. lipnja, prisegu je trebao položiti vijećnik Goran Krznar iz redova SDP-a koji je odlučio aktivirati svoj mandat s obzirom na to da je prilikom izbora bio na SDP-ovoj listi, a sukladno tome Mario Nemec je deaktivirao svoj vijećnički mandat. No, Krznar se u ponedjeljak na sjednici Vijeća jednostavno nije pojavio.

- Mi sami ne znamo što se dogodilo. Krznar je mo-

rao preuzeti mandat i sve je već obavio kod javnog bilježnika, no nije se pojavio na sjednici Općinskog vijeća. Nakon sjednice gledali smo e-poruke i vidjeli da je prije sjednice poslao poruku da iako je odlučio aktivirati mandat, da odustaje od svog zahtjeva, prepričao nam je događaj načelnik Vratišinca Mihael Grbavec.

- Pitali smo na sjednici vijećnike SDP-a znaju li što se događa, no rekli su da ne znaju. To baš i nije česta situacija pa ni ne znamo što treba učiniti dalje. Sada njegova stranka mora ime-

novati nekoga tko će umjesto njega doći u Vijeće, dodao je na naš upit vratišinski načelnik.

Nesuđeni vijećnik Goran Krznar ne javlja se na naše pozive da da objašnjenje. Možda je razlog odustajanja to što je Krznar ujedno i vlasnik pogrebnog poduzeća koje djeluje na području općine Vratišinec preko Murs-ekoma, čiji je suvlasnik Općina Vratišinec pa je time u sukobu interesa?

Vidjet ćemo koga će sad SDP postaviti u Vijeće umjesto Nemeca, koji se svog mandata odrekao. (sh)

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Jedva smo dočekali smirivanje vremena nakon onih silnih kišurina da bismo napokon mogli uživati vani, na terasama, u dvorištu s obitelji, prijateljima i rodbinom. Roštiljali bismo, radili u vrtu ili cvjetnjaku, ali gle vraga. Stigli su napasnici, krvopije, beštije, dosade, leteći vampiri, ljetna napast i tko zna kako sve još zovemo komarce koji nam ne daju mira. Tu su oko nas ujutro, u podne i navečer, mašemo i pljeskamo rukama, palimo spirale, mažemo se raznim kremama, palimo kavu, lovorov list, porezali smo gotovo sve cvjetove lavande. Ali badava, oni su tu, uporno zuje li ga zuje i samo čekaju komadić slobodne kože da nam se napiju krvi.

- Tretiranje

odraslih

komaraca jako je krhko i teško ga

je napraviti. Vrlo

je kratkog roka, efikasnost mu

se mjeri ispod

10 % i u pravilu

se radi kad više

nema druge

opcije, kaže

Marko Klemenčić

I nije im dosta jedan ubod, kad se radi o tigrastom komarcu, već nas bode nekoliko puta kako bi se zasitio. Osim toga, on nema radno vrijeme, već je aktivan cijeli dan. S druge strane, onaj naš domaći, urbani komarac bode samo jednom i napije se do sita, rano ujutro ili predvečer. To se najljepše vidi kad ga razvalimo po zidu i onda ostane crvena �leka.

Danas je glavna tema svih razgovora kako se zaštititi od tih napasnika, kako spriječiti svrbež i oteklinu nakon ugriza. Doduše, neki imaju deblju kožu pa ni ne osjete ubod niti pak se čohaju po cijele dane.

Neki idu tako daleko pa kažu da ih ni nema toliko koliko se nama čini, da smo postali previše komotni i da su leteće krvopije samo životinjice koje imaju pravo na život. No, ako već imamo službu koja se bavi deratizacijom, dezinfekcijom i dezinsekcijom, ako plaćamo silne komunalije našim matičnim općinama i gradovima, zašto nam oni ne bi omogućili bezbrižno ljeto, bez mahanja, pljeskanja i čohanja. I ne samo zbog naše komocije već i stoga što se zna da su komarci glavni prenosioci zaraznih bolesti. Ne moramo ići daleko jer smo imali smrtni slučaj zbog zarazne virusom zapadnog Nila i to 2018. godine. Nažalost, tada je preminula 70-godišnja žena iz Domašinca, s time da je zaraza potvrđena kod još triju osoba.

Komarce ne tretiraju sve općine i gradovi

Svjesni smo da je sezona komaraca u punom jeku i da njihov broj varira iz godine u godinu ovisno o vremenskim uvjetima. Ove godine, u prvih 5 mjeseci palo je 500 litara kiše po četvornom metru, a lani primjerice svega 200 litara, pa su uvjeti za njihovu pojavu povoljni. No, isto smo tako svjesni da se komarci prvenstveno ne suzbijaju kada je njihov broj na vrhuncu, već puno ranije kada je to učinkovitije. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije svake godine na kolegiju gradonačelnika i načelnika obavlja edukacije o obvezama jedinica lokalne samouprave što i kako treba raditi, odnosno kada je najbolje ići u boj s njima.

- Imali smo sad tri sušne godine, nakon kritične 2019. godine kada su se komarci tretirali gotovo po svim našim općinama i gradovima, špricala su se sva područja uz Muru i Dravu, kaže Marko Klemenčić, rukovoditelj djelatnosti za zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo. Sada nam se opet pojavila godina s puno padalina i najezda je tu.

Mura nam se izlila i sva ta voda koja je izašla iz korita postala je leglo komaraca. Naime, ženka komarca ima “svojstvo” nanjušiti površinu koja bi mogla biti poplavljena i tu ostavi svoja jajašca koja mogu na “suhom” preživjeti do 5 godina. Drugim riječima, voda je aktivirala godinama hibernirana jaja iz kojih su se razvile ličinke, a potom i tzv. poplavni komarci. Veliki je problem i što se tu radi o privremenim vodama u kojima nema ostalog životinjskog svijeta, odnosno nema prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, poput riba.

Idealno bi bilo, napominje, da se u toj vodi suzbiju ličinke prije nego što izađu komarci.

- To je najbezbolniji način tretiranja, utroši se najmanje insekticida, najmanji je utjecaj na druge vodene organizme, insekte, ptice i ostale žive organizme. No, to je nemoguće napraviti jer te mjere ne primjenjuju sve općine pa su tako lani larve tretirale samo tri općine i tri grada.

Osim toga, Međimurje se nalazi uz granicu sa Slovenijom i Mađarskom, zemljama koje uopće ne tretiraju komarce.

- Slovenci su shvatili da ti insekticidi imaju preveliki učinak na ostali svijet kukaca i jednostavno su zabranili uništavanje komaraca, dodaje Klemenčić.

Shodno tome, da se i u Međimurju pobiju svi komarci do jednoga, dolaze nam iz tih zemalja. Naime, komarac ne poznaje granice, a možete preletjeti i razdaljinu od 16

EU promijenio insekticid

Kako iz EU-a neprestano stižu nove direktive o zabranama pojedinih aktivnih supstanci jer su štetne za okoliš, tako se na udaru našao i dosadašnji insekticid. Riječ je bila o jednoj komponenti iz otapala pa je automatski iz uporabe izbačen i sam insekticid.

kilometara i migrira prema najbližim naseljima.

Komarce privlače zmazanci, pijanci i trudnice

Naime, komarci najčešće reagiraju na ugljikov dioksid, on im je atraktant, tvar koju ženke prepoznaju i tako pronalaze žrtvu od koje će posisati krv. Krv im je posebno važna jer je bogata proteinima i drugim hranjivim tvarima koje su im neophodne za stvaranje i razvoj jajašca nakon oplodnje.

- A ugljikov dioksid svaki čovjek izdiše, izlučuje se kroz kožu, industrija ga ispušta u zrak, auti su njegovi veliki proizvođači, napominje Klemenčić.

Dakle, da bi se komarci suzbili, trebale bi se sve površine obraditi i to u vrlo kratkom vremenu i pod uvjetom da nema vremenskih ekstrema kao što su bili ove godine.

Komarce privlači toplina tijela koja je povišena primjerice kod trudnica, zatim speci�ičan miris čovjeka, više se može reći smrad, poput mirisa znoja, prljavih nogu, mliječne kiseline, isparavanja alkohola nakon pijanke… Dakle, ljudi koji se svakodnevno ne peru i tuširaju, veća su meta za krvopije.

Da ugljikov dioksid doista privlači komarce vrlo je lako dokazati. Naime, ako se ostavi upaljen automobil vani na dvorištu, za cca 5 minuta oko auspuha stvorit će se pravi roj komaraca.

Suzbijanje odraslih komaraca je sveta vlaška voda

Dakle, uz suzbijanje ličinki komaraca koje se odvija tijekom proljetnih mjeseci, odnosno larvicidno koje je i jedino e�ikasno, trenutno je aktualno suzbijanje odraslih komaraca, tzv. adulticidno tretiranje, i to poplavnih komaraca, koji srećom nisu opasni jer ne prenose zarazne bolesti. Tretiranje odraslih komaraca vrlo je kompleksno i na njega utječe niz faktora. Ustvari, tretira se zrak, ali prema vrlo strogim pravilima koja određuju kada se smije i

KAKO ŽIVJETI uz dosadne i neugodne komarce

Prave krvopije, “štakor”-komarci tek dolaze

Komarce privlači toplina tijela koja je povišena mirisa znoja, prljavih nogu, mliječne kiseline i tuširaju, veća su meta za krvopije.

kako aplicirati špricivo. Drugim riječima, ekipa na teren smije ići samo ujutro od 5 do 7 sati maksimalno, kao i navečer od 19 do 21 sata.

- Tada je najveća aktivnost komaraca i ta maglica, odnosno kapljice veličine komarca s aktivnom supstancom zadržavaju se u zraku i sve što uleti u nju, stradat će. Da-

nas više ne upotrebljavamo otrove s dugotrajnim djelovanjem i štetnim utjecajem na okoliš, već aktivnu tvar koja ima privremeno djelovanje, maksimalno do tri dana i zato danas, slikovito rečeno, ako rušimo, rušimo samo vrh brijega, a sve ovo što je u vodi ili se skriva negdje drugdje, ostaje netaknuto.

Marko Klemenčić s lovkom za komarce

Tigras� komarac nema radno vrijeme, ak�van je cijeli dan.

komarce

krvopije, “štakor”-komarci dolaze

povišena primjerice kod trudnica, zatim specifičan miris čovjeka poput ili isparavanja alkohola. Dakle, ljudi koji se svakodnevno ne peru

Na e�ikasnost tretiranja, uz određenu populaciju komaraca, utječe i vjetar jer tada oni ne lete. Temperatura je također bitna. Komarci su zimogrozni i ispod 15 stupnjeva u zraku su značajno manje aktivni. Treba još napomenuti i da kapljice insekticida u prirodi mogu postojati u idealnim uvjetima eventualno

do deset sati. Stoga je najvažnije da nakon tretiranja nema vjetra i kiše.

Drugim riječima, ako se osvrnemo na vrijeme iza sebe, uvjeti za tretiranje nisu bili baš povoljni.

- Tretiranje odraslih komaraca jako je krhko, jako teško ga je napraviti, naglašava. Vrlo je kratkog roka, e�i-

sekcija mora najaviti kako bi primjerice pčelari zatvorili svoje pčele.

Pravi i opasni dolaze sredinom srpnja

Dezinsekcija se radi i jedino ju obavlja čakovečki Bioinstitut. Hoće li koja sredina biti tretirana ovisi o njenom vodstvu koje dogovara termin i količinu pa tako i plaća. Istina, kao i kod uništavanja gnijezda stršljena, najezda muha, štakora i miševa, moguće je naručiti i privatnu dezinsekciju komaraca, što se već i radi. Posebno tijekom većih svečanosti na otvorenom poput svadbi, rođendana, krštenja i slično.

No kako smo čuli, sve je to sveta vlaška voda, mir ne traje dugo i ne gine nam suživot s njima. A najezda onih najgorih i najopasnijih nam tek dolazi, i to već sredinom srpnja. Riječ je o našim, domaćim, urbanim ili “štakor”-komarcima koji će nas maltretirati do kasne jeseni. Do tada će nestati poplavni kojima je životni vijek 30-ak dana. U Međimurju inače postoji čak 15 vrsti komaraca. - Urbane komarce “uzgajamo” doma po kućama, vazama, teglama za cvijeće, fontanama, ribnjacima, kantama s vodom. Oni su nam problem jer prenose zarazne bolesti, ističe. Bolesti može prenositi i tigrasti komarac koji se sasvim lijepo udomaćio kod nas i u cijeloj Europi, i to zahvaljujući klimatskim promjenama. Naime, za komarce se kaže da su najsmrtonosnije životinje na svijetu. Više od milijun smrtnih slučajeva godišnje pripisuje se bolestima koje upravo oni prenose uključujući malariju, žutu groznicu, groznicu zapadnog Nila, denga groznicu, zika groznicu, a uzročnici su infekcije limfnih čvorova i žila. Međutim, većinu tih teških zaraza, srećom, za sada nema u Hrvatskoj jer nemamo tih vrsta komaraca. Njihovo je prirodno stanište tropsko i suptropsko područje. Ako i ima, onda je riječ o importiranim zarazama, odnosno ljudi su bili negdje na putovanju i tamo se sreli s komarcem. Međutim, klima radi svoje pa se tako i za tigrastog komarca govorilo da se neće u Europi udomaćiti jer mu je prehladno. A eto, lijepo živi i širi se.

sađene u posudama ili pak stručci u vazama. Teglama obavezno izlijevajte višak vode ili pak kapnite koju kap maslinovog ulja koje također komarci ne vole. Naravno, tu su i vrlo popularne spirale koje se pale, pa patrone i tekućina koji se stavljaju u utičnice, uljne baklje, pa paljenje lišća lovora, a sad je najpopularnije paljenje kave.

Ako ste u kući, spustite rolete, zatvarajte vrata ili pak upotrebljavajte neizbježne mreže, popularne komarnike.

Primjerice, za tigrastog se komarca smatra da je u Europu došao u rabljenim gumama i bambusovim cvijećem gdje su pronađena njegova jajašca.

Ne gine nam suživot s komarcima

Da ipak ne bi bilo sve tako crno i strašno, možemo puno napraviti i sami, u svom domu, balkonu, terasi, vrtu, dvorištu. Prije svega, preporučuje se da se s otvorenih prostora uklone nepotrebni predmeti u kojima se može nakupljati voda (stare automobilske gume, kante, kade i drugi krupni otpad), oko okućnica, kao i redovito pražnjenje vode (npr. iz dječjih bazena, podložaka za cvijeće i sl.), a ako to nije moguće, potrebno ih je pokriti poklopcima ili mrežicama koje će komarcima onemogućiti pristup vodi. Sve vlažne površine dobro je isušiti, a u tanjuriće cvjetnih posuda usipajte pijesak ili zemlju.

Što se pak tiče zaštite nas samih, jedina i sigurna zaštita su kreme i sprejevi protiv komaraca. Istina, svatko od nas ima neki svoj narodni lijek. Pa smo tako čuli da je dobro namazati se češnjakom ili pojesti dva režnja, a miris češnjaka isparavat će se kroz pore kože. Preporučuje se namazati i korom banane, naravno unutarnjom stranom jer taj miris navodno krvopije ne vole. Sljedeća preporuka je popiti jabučni ocat čime se postiže isti efekt kao i češnjakom.

Ako ste vani na terasi ili balkonu, okružiti se biljkama koje odbijaju napasnike. To su lavanda, citronela, divlja metvica, matičnjak, bosiljak, neven. Biljke mogu biti za-

Komarci su tu oko nas i tako će i ostati. Njihov pak broj ovisi o tome koliko ćemo im ići na ruku i ostavljati vodu.

Ugljikov dioksid je tvar koju ženke prepoznaju i tako pronalaze žrtvu od koje će posisati krv. Krv im je posebno važna jer je bogata proteinima i drugim hranjivim tvarima koje su im neophodne za stvaranje i razvoj jajašca nakon oplodnje

Tretiranje kako smo već rekli ima slabe koristi, a do sada su komarce uništavali tek Kotoriba (3 puta), Mursko Središće (5 puta), Sveti Martin na Muri, a pripremaju se Nedelišće, Čakovec…. - Dva puta smo sami, bez ostalih općina okolo, uništavali larve, uljem i tabletama i jednom odrasle i sad se spremamo još jedanput jer ih i dalje ima jako puno, naročito uz Muru, kaže Dario Friščić, načelnik Kotoribe.

Koliko pak stoji jedno tretiranje, teško je doznati jer općine i gradovi imaju godišnje ugovore s Bioinstitutom o deratizaciji, dezinsekciji i dezinfekciji.

kasnost mu se mjeri ispod 10 % i u pravilu se radi kad više nema druge opcije.

Drugim riječima, krvopija nema svega od jednog do triju dana, dakle vrlo kratko. No, ne samo krvopija već i drugih insekata jer je riječ o sistemskom insekticidu koji uništava i druge kukce koji lete zrakom. Zato se dezin-

- Tigrasti nam više nije toliko strašan kao bojazan da se ne pojavi egipatski komarac koji je prenositelj najgorih bolesti, od zike nadalje i oni su zaslužni za velike epidemije, ističe dalje.

U ovom trenutku nema ga dokazanog u Hrvatskoj. No, današnji stil života koji obuhvaća egzotična putovanja, prijevoz robe i migracije stanovništva ne garantiraju nam da primjerice iz Italije netko u svom automobilu ne uveze zalutalog “egipćanina”.

U pomoć stižu sterilni mužjaci

Očito je kako tretiranje ne daje rezultate koji bi sve zadovoljili. Stoga se znanstvenici okreću drugačijim metodama. Jedna od njih je i stvaranje sterilnih komaraca koji se potom puštaju u prirodu. Nakon parenja ženka bi trebala nositi “jalova” jaja čime bi se smanjio broj jedinki. Kako se radi o tzv. biološkoj metodi, smanjila

bi se i uporaba insekticida. Prvi komarci pušteni su lani u Istri, a sada stiže i nova tura mužjaka, sve u sklopu pilot-projekta.

U Međimurju bi to bio dosta velik problem jer imamo 15 vrsta komaraca i trebalo bi i toliko sterilnih mužjaka ili barem onih vrsta koje su se najviše namnožile.

Dario Friščić, načelnik Kotoribe

DECANTER u Međimurje donio 34 medalje

Zlatom se okitile vinarije

Štampar i Cmrečnjak

Jubilarni 20. Decanter World Awards održan u Londonu u Međimurje je donio 2 zlatne, 9 srebrnih i 23 brončane medalje, ukupno 34 medalje. Više od 230 vinskih stručnjaka, uključujući 53 majstora vina i 11 sommeliera iz 30 zemalja, kušalo je i ocijenilo 18.250 vina iz 57 zemalja svijeta, pa su te nagrade tim veće.

Zlatnom medaljom nagrađeni su Cmrečnjakov pušipel Mađerka Sur Lie 2021. i Štamparov Urban White Extra Brut 2020. od pušipela, koji su osvojili 95 boda. Srebrne medalje dobili su: Vina Horvat, Cmrečnjak 4x, Mohokos, Štampar, Dvanajščak Rajka, Hažić i Vina Kunčić, dok su brončani: Podrum Štrigova 5x, Cmrečnjak 2x, Munđarov Breg, Štampar 3x, Dvanajščak-Kozol 4x, Zdenka Medenjak, Preiner Vina 2x, Jakopić 2x, Kocijan i Vina Kunčić.

Tim je povodom u ka�iću Bedem održano predstavljanje međimurskih vina koja su nagrađena prestižnom nagradom Decanter World Award 2023. – Danas se okupljamo ovdje kako bismo proslavili izvanredna dostignuća naših vina. Ovaj događaj posvećen je nagradama za vina koja su se istaknula na prestižnom ocjenjivanju vina Decanter u Londonu, istaknuo je predsjednik Udruge Hortus Croatiae

Decanter Robert Horvat te dodao da se Decanter smatra jednim od najprestižnijih i najuglednijih vinskih natjecanjima u vinskoj industriji.

– Iza svake ove nagrađene boce vina stoji marljiv rad i strastveni rad vinara. Ova su vina prošla rigoroznu procjenu i dokazala su se kao vrhunski primjerci svog stila, kvalitete i elegancije, a iza svake ove nagrađene boce vina stoji marljiv rad i strast vinara, naglasio u nastavku tom prilikom Horvat i zahvalio svima koji podržavaju međimurske vinare.

- Naša su vina ponovo potvrđena kao vrhunska, istaknuo je između ostalog načelnik Štrigove Stanislav Rebernik te dodao da je na ovom natjecanju ponovo potvrđena odlična kvaliteta međimurskih

RAZGOVOR s Davidom Štamparom povodom 110. rođendana obiteljske vinarije

Zaštitit ćemo Mađerkin breg kao najbolji grand cru vinogradarski položaj

vina, ali i dokazan kontinuitet proizvodnje najkvalitetnijih vina.

- 34 decantera je 10

% medalja koje su osvojila vina iz cijele Hrvatske. Pogledamo li površinu pod vinogradima u cijeloj zemlji, vidimo da je riječ od 17600 hektara, od čega je u Međimurskoj županiji svega 466 hektara, što iznosi 2,6 %. Među 88.120.000 trsova u Hrvatskoj, međimurskih je 2.267.000, tj. 2,5 %, naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec te dodao da u navedenom udjelu 10 % medalja o kojima odlučuju najbolji svjetski enolozi, znači da smo 5 puta bolji od svih ostalih proizvođača u Hrvatskoj. - S ovim rezultatima završava svaka naša priča o skromnosti, kao i o subjektivnim dojmovima. Međimurje je u svjetskom vrhu po proizvodnji vina i naši će vinari imati punu podršku Međimurske županije, zaključio je župan. Na kraju dodajmo da su međimurska vina dosad osvojila gotovo 80 medalja na prestižnom Decanteru –najvećem i najutjecajnijem vinskom natjecanju na svijetu. Osvojene medalje još jedna su potvrda kako su Međimurje i međimurska vina visoko pozicionirani na svjetskoj karti vina. (sh)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA

www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109

• mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Ovogodišnje zlatne medalje s Decantera, čija je loza stasala na Mađerkinu bregu, potvrda su da je to najbolji vinogradarski položaj u Međimurju, stoga će krenuti u njegovu registraciju, baš kao što je to napravljeno s Dingačem na Pelješcu

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

- Proslavili ste 110 godina rada svoje Vinarije? Puno je godina iza Vas…

- Povijest naše Vinarije podijelio bih u dva dijela. Prvi dio do 90-ih godina, a nakon toga slijedi novije doba za vrijeme Republike Hrvatske. Do 90-ih godina su bila poljoprivredna gospodarstva i naša obitelj se oduvijek bavila samo poljoprivredom. Imali smo štale, stoku, krave i svinje, bila je tu i rakije i jabuke, a skoro cijelo to vrijeme imali smo hektar vinograda. Imamo starohrvatsku prešu i fresku iz 1913. godine i jednu štengu koja je s te preše vodila u podrum, a koju smo nažalost morali srušiti, i na njoj je pisalo zapravo 27. lipnja 1913. godine. Tada se to izgradilo, majstor Ištvan Grabar i Andrija Novak, koji je bio vlasnik, a Štampar, moj pradjed, došao je ovamo nešto kasnije. Zato su na fresku uz Novak dodali i Štampar.

Krajem 80-ih počinjemo širiti svoje vinograde, a posebno danas, posljednjih 10ak godina kada kupujemo i Mađerkin breg.

Radimo na kvaliteti vina i beskompromisno idemo od početka svake vinogradarske godine u svaku berbu, bez ikakvih štednji. Cilj nam je kvaliteta i izvući ono najbolje iz grožđa.

David Štampar, voditelj obiteljske Vinarije, sa slavljeničkom tortom i zlatnim pjenušcem od pušipela

tjecanja Decantera u Londonu. Koliko imate ukupno medalja osvojenih do sada?

- Ukupno imamo 20 medalja s tim da smo počeli slati butelje na ocjenjivanje od 2017. godine. Isto tako, ukupno imamo tri zlata, što je rekord u Međimurju, a i općenito u Hrvatskoj. To je zaista jedan predivan rezultat, a posebno je dobar rezultat za naš ovogodišnji Urban White, naše pjenušavo vino koje je napravljeno od pušipela.

- Koliko osvojene medalje na Decanteru znače za Vašu Vinariju?

Ono što je još bitno reći kod zlata jest da onda to vino ide još na drugu i treću komisiju. Odnosno, druga i treća komisija moraju potvrditi to zlato. Komisije su zapravo osmišljene da jedna vina bace u srebrno, a druga u platinu.

- Jesu Vam se zbog osvojenih medalja otvorila nova tržišta vina?

odležavanja dobili ekstrakvalitetna vina.

- Ove su godine zapravo oba zlata s Decantera došla s Mađerke. Kako to komentirate?

- Pitao me gospodin Željko Suhadolnik, on je prvi vinski novinar nakon osnutka Hrvatske, koji je ujedno proputovao mnoge svjetske vinske regije, hoćemo li zatražiti registraciju Mađerkina brega kao grand cru položaja. To su najbolji vinogradski položaji u državi, a Mađerkin breg to zaista i jest.

- Iza nas je još jedno predstavljanje rezultata s najprestižnijeg vinskog na-

- Medalje nam znače puno, ali naglasio bih i za svakoga Međimurca. Uvijek smo radili dobra vina, međutim gledali su na nas sa strane i nesigurno. Mi Hrvati, a vjerojatno i druge nacije, vjerujemo stranim ocjenjivanjima, a Decanter je stvarno najveće i najjače, sigurno i pouzdano, vinsko natjecanje na svijetu. I onda, kako dobivamo te medalje, tako u Hrvatskoj počinje rasti interes za našim vinima. Ovo je sada zaista kontinuitet jer smo tri godine zaredom osvojili šest medalja i ove godine pet medalja.

- Apsolutno. Dobro nas prate naši susjedi koji žele uvoziti u svoje zemlje naša vina. Dogovorili smo malo prije osvojenih medalja uvoz u Bosnu i Hercegovinu s dvama distributerima. Distributerima je jako bitno da su vina nagrađena, a posebno dok je zlato u pitanju. Surađujemo i sa Srbijom, Austrijom, Njemačkom i Švicarskom, a počela se sad otvarati i Švedska.

- U kojem smjeru planirate dalje razvijati svoju Vinariju?

- Smjer smo postavili prije nekoliko godina. Omjer buteljiranih vina i litrenih se kod nas okrenuo totalno kontra. Mi sada proizvodimo sigurno preko 70 posto buteljiranih vina. To je bio moj glavni cilj i taj cilj je ostvaren. Mogli bismo reći da nakon ove berbe nećemo više proizvoditi litrena i rinfuzna vina, međutim još ćemo ih ostaviti neko vrijeme. No došli smo do situacije gdje bismo si to mogli priuštiti bez problema.

To nam je jedan od primarnih ciljeva u budućnosti, a u to moramo krenuti skupa s obitelji Cmrečnjak, koja također na Mađerkinu bregu posjeduje vinograde. Ta priča iziskuje vremena, znanstvena istraživanja, no mislim da neće biti problem to i dokazati.

Kao što su u Hrvatskoj Dingač i Postup na Pelješcu proglašeni grand cru položajima, tako bi se nazvao i Mađerkin breg. Taj položaj onda bi se i istaknuo na etiketi.

- Koji su novi trendovi na vinskom tržištu?

- Hrvati su abnormalno počeli piti pjenušce, stoga je meni ta zlatna medalja upravo za pjenušac posebno vrijedna. Pjenušac je počeo biti svakodnevnica, a naravno i ova svježa vina koja mi u Međimurju proizvodimo. Prije 10-15 godina bili smo zbog njih ismijavani, a danas je to trend. Posebno kad je vruće, tada nam najviše odgovaraju, osvježavajuća, svježa i aromatična vina. Takva vina možemo popiti i po bocu-dvije, a da čovjek nije pijan. A to je danas najbitnije, da se čovjek ne opije. Ovakva svježa vina su sada trend i mislim da će to trajati jako, jako dugo. David Štampar sa suprugom

Sada idemo dalje, na podrum. Čekamo još EU fondove koji su zastali zbog korone. Moramo uz to još investirati u opremu te u još jedan podrum, koji će biti skladišni podrum za odležavanje. To nam je potrebno da bismo mogli imati tri ili četiri godine na lagaru te ujedno kako bismo dužim

Monikom te kćerkama Anom i Ritom

Marko Cmrečnjak s buteljom pušipela Mađerka Sur Lie 2021. koji je okićen zlatom

Popevkom čuvamo naš identitet

-Što god učinili da očuvamo popevku, gotovo je premalo u odnosu na ono što se sve gubi. Po prvi put uspjeli smo organizirati prijenos Predsmotre međimurske popevke iz Murskog Središća i Donjeg Kraljevca internetom i streamingom uživo, a uživo smo prenosili u svijet i Smotru međimurske popevke iz Nedelišća. Javili su nam se naši Međimurci iz Australije i Amerike i iz drugih kontinenata, izuzetno su sretni i zahvalni što su doživjeli izvornu međimurku riječ i pjesmu. (mž)

Međimurja, način života se promijenio.

i drugih vidova narodnog stvaralaštva.

Predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske

županije Dejan Buvač na čelu je možda najvažnije međimurske institucije koja na svoj osobit način čuva identitet Međimurja. Zajednica okuplja čak 72 udruge građana iz Međimurja i inozemstva i jedna je od najboljih u Hrvatskoj. Kao osnovna kulturna institucija za narodno stvaralaštvo, bolje rečeno narodnu kulturu i identitet kraja, svoj rad temelji na vrlo širokoj bazi.

Okuplja preko 2000 građana zaljubljenika u kulturu svojeg zavičaja kroz različite načine djelovanja i desetak odbora: za kazališni amaterizam, puhačke orkestre i limene glazbe, tamburaške sastave i orkestre, odbor za dječje stvaralaštvo, za međimursku popevku, za međimurki folklor, za narodne običaje te zborove i vokalne ansamble.

Promjena načina života o kojoj svakodnevno svjedočimo ne ide na ruku čuvanju narodne kulture, materinski kajkavski jezik sve se manje čuje, a stari nazivi i riječi nestaju i zaboravljaju se gotovo munjevitom brzinom. Zaboravlja se i međimurska popevka, danas zaštićena kao nematerijalno blago

To je i tema razgovora s Dejanom Buvačem kojem je kultura Međimurja zapravo način života. Od rane mladosti bavi se glumom, režirao je niz predstava za djecu i odrasle, osniva kazališne družine, pjeva u Zboru Josip Slavenski, voditelj je kulturnih manifestacija. Njegova svestranost na više polja kad je riječ o kulturi proističe iz ljubavi prema narodnom stvaralaštvu, ali još i više povijesnoj nužnosti vremena da se narodno blago sačuva u svim svojim manifestacijama za naredne generacije.

Vjerojatno je najvažniji njegov rad kao organizatora na očuvanju cjeline kulturnog nasljeđa kraja i promišljanje o budućnosti iako mu je kazalište najveća ljubav. U jednom je razgovoru rekao da bez vlastite kulture i identiteta nemamo pravo gledati u budućnost.

- Način života se ubrzano mijenja. Koliko ljudi u Međimurju danas pjeva međimursku popevku?

Mi smo u Međimurju imali podosta sreće, želje i znanja, na čemu možemo zahvaliti dr. Vinku Žgancu i drugim stručnjacima. U više od pola stoljeća djelovanja kulturno-umjetničkih udruga razvili smo gotovo cjelovit sustav za očuvanje kako međimurske popevke, tako

To se i vidi po širokoj platformi kojom nastojimo obuhvatiti sve najvažnije u narodnom stvaralaštvu, od međimurske popevke, folklora i muzičkih zbivanja do dramskih predstava, kako bi se očuvao kajkavski jezik. Više je manifestacija posvećenih mladima i želja nam je da u budućnosti dobro surađujemo s osnovnim i srednjim školama Međimurja i studentima.

Smotra međimurske popevke u Nedelišću jedna je od najvažnijih manifestacija Međimuruja, koja na godišnjoj razini pod stručnom vodstvom okuplja najbolje izvođače i glazbenike. To je i za Međimurje i za Hrvatsku veliki događaj. Usput, napravili smo niz koraka da zainteresiramo našu televiziju da popevku prenosi uživo, nadam se da će uspjeti.

Zapravo je jako teško odgovoriti na pitanje koliko ljudi danas pjeva međimursku popevku. Prema mojim saznanjima oko 2000 članova kulturno-umjetničkih udruga u Međimurju sigurno je pjeva i izvodi, no popevka se izvodi i na dječjim predstavama u školama, na privatnim zabavama, na festivalima. No način života se promijenio i sad se borimo da je sačuvamo od zaborava, kako što u zaborav odlazi stari ruralni

način života, tako s njim odlaze u zaborav i stari običaji, kajkavske riječi i pjesma. U tom pravcu je i njezina zaštita kao nematerijalnog kulturnog dobra pri UNESCO-u. Zapravo, što god učinili da očuvamo popevku, gotovo je premalo u odnosu na ono što se sve gubi.

- Je li Smotra međimurske popevke dobro posložena i što sve obuhvaća, treba li je možda proširivati?

- Manifestacija Smotra međimurske popevke obuhvaća više smotri s kojih prema odlukama stručnog žirija dolaze najbolje popevke na smotru u Nedelišću. Uz centralnu smotru u Nedelišću imamo i više priredbi posvećenih popevki koje u neprilici zovemo predsmotre iako su one također prave smotre popevke, tako u Donjem Kraljevcu i Murskom Središću, no bila je obuhvaćena i Štrigova te predsmotra u Mađarskoj u pojedinim godinama, nismo je u zadnje dvije godine održavali zbog korone. No tu je Smotra naših mamica u Ivanovcu, ali i Dječja smotra međimurske popevke u Svetom Martinu na Muri. To međutim ni izdaleka nije sve, popevka se pjeva i na Smotri međimurskog folklora u Donjoj Dubravi, na Smotri starih običaja u Kotoribi i na mnogim priredbama tijekom godine, tako na susretima zborova. Nisam siguran je li to dovoljno, no s naše strane

činimo sve što možemo da je očuvamo i damo joj zasluženo mjesto.

Veliki potencijal postoji u našim obrazovnim institucijama u osnovnim i srednjim školama, nadamo se još većoj pomoći Međimurske županije.

- Promjena načina života najviše je poteškoća sigurno donijela učiteljima, nastava se ne održava na kajkavskom, osim povremeno, a na taj se način i međimurska popevka manje čuje?

- Učitelji imaju mnogo posla, nedostaju im satnice za materinski jezik i kulturu, mnogo je slobodnih aktivnosti. Rijetko će koje dijete izabrati pjevati popevku kraj televizije i ostalih čuda tehnike ako nema dobar poticaj. Za sada se kao veliki problem navodi to što nema učitelja koji žive u mjestu rada, sve se odvija velikom brzinom. Jedan od najvažnijih ciljeva, barem ga tako vidim, je da u osnovnim školama učitelji i roditelji djecu pripreme da kad odrastu, postanu članovi kulturno-umjetničkih udruga. Tu ima mnogo pozitivnih pomaka u suradnji s općinama i gradovima.

- Uz sve napore za očuvanje popevke, događa se zaborav. Prije pola stoljeća mnogo je više djece znalo pjevati desetak i više popevki, ili barem dječje popevke. Suvremena djeca ako baš nisu u glazbenoj skupini, znaju mnogo manje popevki ili tek poneku. Što nam je činiti?

- Treba nastaviti kao i do sada i još više se boriti za očuvanje popevke na razne načine, što je više zaborava, treba više napora za njezino očuvanje.

Za nas kao Zajednicu koja okuplja najširi krug ljudi koji pjevaju popevku, veliki je uspjeh to što smo od ove godine po prvi put uspjeli organizirati prijenos predsmotri međimurske popevke iz Murskog Središća

i Donjeg Kraljevca uživo, internetom i streamingom uživo, a uživo smo prenosili i Smotru međimurske popevke iz Nedelišća. Javili su nam se naši Međimurci iz Australije i Amerike i iz drugih kontinenata, iznimno su sretni i zahvalni što su doživjeli izvornu međimurku riječ i pjesmu. To ćemo nastaviti, a nadam se i proširiti. Razmišljamo uvesti i druge novosti, no treba ići postupno i promišljeno.

U svemu tome nikako ne treba zaboraviti izuzetan doprinos ljudi koji su s nama od prvog dana, tako dr. Stjepan Hranjec, prof. emeritus, koji je zaslužan za jezični dio popevki.

Za glazbeni dio brinu profesori glazbe Branimir Magdalenić, Dragica Karolina Šimunković, Miroslav Novak i drugi, ali mnogi učitelji po osnovnim i srednjim školama. Mnogo nam pomažu i mnogi ljubitelji popevke i entuzijasti. Ne smijem zaboraviti ni sve članove organizacijskih odbora Smotre međimurske popevke, koje vodi predsjednica Organizacijskog odbora za međimursku popevku Jasna Hajdinjak u Nedelišću.

- Vatrogasci su zbrinuti zakonom, kad će biti kulturno-umjetnički amaterizam? Slovenija ima Javni sklad kao sponu između narodne kulture i državnih institucija koji odlično funkcionira. Gdje je tu Hrvatska?

- Već smo napisali prijedlog zakona o kulturnom amaterizmu, no sve je po običaju zapelo, predlagač bi trebao biti Hrvatski sabor kulture. Vjerujem da će se spoznati potreba za većim poticajima kulturnom amaterizmu, to je široka baza ljudi iz svih područja bez koje nema očuvanja narodnog identiteta, nekad bismo rekli da je to narodna kultura. Moram reći da se kulturni amaterizam kod nas premalo cijeni, a ne bi trebalo biti tako.

DEJAN BUVAČ, predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije

Tekst: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan

- Smotru Međimurske popevke iz Nedelišća ove su godine po prvi put uživo mogli vidje� Međimurci i Hrva� u cijelom svijetu

Fotografija s nedavno održane Smotre međimurske popevke u Nedelišću

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Kako spasiti sportsku i kulturnu bazu?

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Čak oko 80 posto poreza koji država naplati vraća se ponovno državi iz područja kulture i sporta, naglasio je prije nekoliko dana prof. Mladen Vedriš, govoreći o novoj inicijativi sportskih klubova koja je u tijeku. To jednostavno znači da sport i kultura nisu trošak, kako se obično misli. Sportski klubovi u Hrvatskoj došli su do dna, nema više velikih sponzora osim iznimno, a općine i gradovi naprosto nemaju dovoljno novca za njihovo funkcioniranje. To se pogotovo osjeća u sportskoj infrastrukturi, ali i u svakodnevnom funkcioniranju. U zadnje vrijeme s pozicija države povećana su davanja za Hrvatski olimpijski odbor, no to je samo kap u moru potreba. Nije riječ samo o vrhunskom sportu. Ovdje je riječ o izgradnji sportske baze, to jest izgradnji zdravog mladog stanovništva kroz sport, koja će onda iznjedriti nove talente u svim poljima. Takozvani amaterski sport, samo je ime sporno jer je riječ o potrebi očuvanja zdravlja, na niskim je granama i u Međimurju zbog nedostatka ulaganja. Kako drugačije protumačiti da se posljednjih godina gase tradicionalni nogometni klubovi po selima navodno zbog nedostatka djece, točnije zbog nebrige države i društva. U gradovima je malo drugačije, građani su pronašli niz sportskih aktivnosti koje nisu bile tradicionalne, a aktivističke sportske udruge su se namnožile, no to ipak ne rješava osnovni problem. Svi dobivaju premalo novca za svoje aktivnosti.

Nije samo sportska aktivnost sporna, sve je manji

VARAŽDINU, Gajeva 5

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

interes i za kulturno-umjetnička društva koja se sve više organiziraju na razini općina, a ne mjesta, odnosno sela kao zajednice života. Važnost kulturno-umjetničkih društava kojih je u odnosu na sportske mnogo manji broj, može se sagledati tek u vremenu. Konkretno, u Međimurju se tradicionalna međimurska popevka i kajkavski jezik sve manje čuju, što u konačnici vodi zaboravu, a ne bi trebalo biti tako jer je to naš identitet i naša prednost, ono po čemu se razlikujemo od drugih, kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Trendovi su slični kao i u sportu, bez baze u području kulture gubimo identitet i pristajemo biti utopljeni u nekom budućem loncu za taljenje naroda i nacija. Zbog toga je aktualna inicijativa sportskih entuzijasta o potrebi većeg izdvajanja za sport svakako dobrodošla, no nužna je i za kulturne djelatnosti, ali zakasnila je i država svojom nedovoljnom brigom.

Sudionici dodjele nagrada najak�vnijim prikupljačima plas�čnih čepova

U AKCIJI

Osnovnoškolci prikupili oko

4 tone plastičnih čepova!

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Kako se čini, država namjerava pomoći na način da dopusti poduzetnicima da nešto veći dio koji im se priznaje kao porez, do sada je to bilo skromnih dva posto, izdvajaju za sport, vjerojatno i kulturu. Zapravo je cijela inicijativa malo zakasnila jer smo već debelo ispod standarda ulaganja u sport i kulturu od susjednih zemalja, tako na primjer Slovenije i Mađarske, da spomenemo samo najbliže.

Međimurska priroda –Javna ustanova za zaštitu prirode, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma te Područna škola Gornji Kraljevec organizirale su dodjelu nagrada i priznanja akcije Čep odvoji, izlet osvoji! Svečanost je održana u ponedjeljak, 5. lipnja, na dan obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša. Učenici međimurskih osnovnih škola svojom su marljivošću pokazali kako dobro znaju brinuti o okolišu, ali i promišljati o potrebama oboljelih. Domaćin programa bila je PŠ Gornji Kraljevec jer su upravo njezini učenici bili najmarljiviji u prikupljanju plastičnih čepova.

Akcija Čep odvoji, izlet osvoji! trajala je od 3. studenoga 2022. godine do 22. travnja 2023. godine. U akciju se uključilo 47 osnovnih i područnih škola Međimurske županije. Tehničku operativu

oko preuzimanja i vaganja prikupljenih čepova provodila je Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Čakovec i predsjednik Udruge Emil Vibović. Tijekom akcije sveukupno je prikupljeno gotovo 3800 kg čepova. Najbolji rezultati dobiveni su matematičkim izračunom (količina prikupljenih čepova u prijavljenoj školi, podijeljena je s ukupnim brojem učenika iste škole). Akciju su na svečanosti predstavile Roberta Radović i Ivana Horvat iz Međimurske prirode. Radović je ujedno autorica slogana i logotipa akcije.

O tehničkoj provedbi akcije Emil Vibović, predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Čakovec, tom je prigodom kazao:

- Velik odaziv prijavljenih škola stvorio je malo tehničke poteškoće, ali uspjeli smo prikupiti čepove, iako nam

je prikolica mala. Svi su odvezeni u Totovec, pakirani u jumbovreće i odvoze se dalje ovlaštenom otkupljivaču. Uskoro će svi čepovi prema zakonskim regulama biti morati biti pričvršćeni uz ambalažu, kako se ne bi bacali u okoliš. Bude li i dalje viška odvojenih čepova, mi ćemo ih do kraja sljedeće godine nastaviti prikupljati.

Maja Lukman Šprajc, ravnateljica PŠ Gornji Kraljevec, ponosna je što su upravo male škole pokazale kako mogu biti veliki ekološki uzori. Prvo mjesto osvojila je PŠ Gornji Kraljevec (4,81 kg/po učeniku) te će učenici otići na izlet u Park prirode Papuk i razgledati Geoinfocentar u Voćinu. Drugo mjesto osvojila je PŠ Novakovec (4,79 kg/po učeniku), a za nagradu učenici će obići novu poučnu stazu Čovjek i rijeka i razgledati Centar za posjetitelje Med

dvemi vodami. Učenici OŠ Donji Kraljevec osvojili su treće mjesto (3,39 kg/po učeniku) i razgledat će Centar za posjetitelje Med dvemi vodami. Inicijativu za provedbu akcije dao je Josip Globar, umirovljenik i član Upravnog vijeća Međimurske prirode koji je još radeći kao učitelj u PŠ Novakovec organizirao prikupljanje plastičnih čepova, te se u tom naselju stekla navika odgovornog ponašanja prema otpadu. Predstavnicima škola koji su bili nazočni programu uručena su priznanja, a najboljima dodijeljene nagrade za osvojena prvi tri mjesta. Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Čakovec uručit će priznanja akcije ostalim školama prigodom budućih preuzimanja plastičnih čepova, koji se i nadalje marljivo skupljaju radi zaštite prirode, ali i pomoći oboljelima. (Roberta Radović)

GORIČAN ZA DANE općine priprema trodnevni bogati program

Uz puštanje lampiona dolaze

Mate Bulić i Zlatko Pejaković

Općina Goričan za 30 godina postojanja priprema bogati, trodnevni program koji će trajati od petka 23. do nedjelje 25. lipnja.

za specijalne i progresivne naočalne leće

Svečana sjednica održat će se u 23. lipnja u 19 sati u Domu kulture Goričan. Nakon toga program se seli na Šudericu. U 20 sati zabavit će vas DJ Alan, u 20:30 slijedi puštanje lampiona, a u 21 sat dolazi popularni pjevač Mate Bulić.

Općina časti sve mještane i posjetitelje besplatnom degustacijom hrane

U subotu, 24. lipnja, na Šuderici u podne počinje dječji zabavni park, u 13 sati kulinarske tajne - međunarodno kuhanje specijaliteta udruga uz besplatnu degustaciju. Od 13 sati na rasporedu su DJ Luksi & Tamburaški sastav.

U 14 sati održat će se prezentacija presretača i motocikala Policijske uprave međimurske, u 14:30 prezentacija vodenih sportova, besplatna plovidba kajacima Šudericom, a u 17:30 sportske igre za dječji vrtić

i osnovnu školu. U 19 sati koncert ima Puhački orkestar Goričan, u 20 sati slijedi nastup grupe Aquarius band, a u 21 koncert Zlatka Pejakovića.

U nedjelju 25. lipnja u 10:30 sati održat će se procesija od Trga sv. Leonarda do župnog dvora, u 11 sveta misa, a od 13 sati janjci, odojci i piletina s ražnja. U 16 sati slijedu nastup Mažoretkinja Goričan, a od 17 sati međunarodna smotra KUD-ova i Fortuna band. (dv)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ČEP ODVOJI, IZLET OSVOJI! male su područne škole bile velik ekološki uzor

POŽAR NA poljoprivrednom imanju u Podturnu

Zapalili im 160 bala sijena i slame

- Sada mi je izgorjelo 130 bala sijena i 30 bala slame. A prije nekoliko tjedana, dok smo nakosili travu, u poplavama nam je sve odnijela Mura. Sada smo za ovu turu pokosili nasip i sada nam je to netko zapalio, istaknuo je vlasnik Vladimir Kukovec

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Tužan je dan bio u srijedu, 14. lipnja, u Podturnu. Na OPG-u Kukovec na livadi između nasipa rijeke Mure i Tratne ulice oko 17:20 izbio je požar uskladištenih bala sijena i slame, koji je na noge podigao cijelo selo i sve lokalne vatrogasce iz

Vatrogasne zajednice područja Dekanovec-Podturen (DVD Podturen, DVD Sivica, DVD Miklavec, DVD Novakovec i DVD Dekanovec) te JVP-a Čakovec.

Susjed im vikao da gori

- Susjed vatrogasac dotrčao je do nas. Vikao je požar, požar, gori vam sijeno, no onda je već bilo gotovo. Uspio je 12-ak bala maknuti vilicama da nisu izgorjele. Mi smo baš bili u štalama, ja sam miksao hranu za krave, a žena se spremala za mužnju, ispričao nam je neutješni

56-godišnji Vladimir Kukovec, kojeg svi zovu Vlado.

Da stvar bude još gora, sijeno su dan prije toga tek uskladištili. - To je bilo friško sijeno koje smo pokosili, posušili i složili skupa, kao što to svake godine radimo. I sada, evo, ni 24 sata nije bilo na kupu, prepričao nam je u nastavku Kukovec, koji se stočarstvom bavi 30 godina. Naime, na svojem poljoprivrednom gospodarstvu imaju 50-ak krava pasmine holstein i simentalac.

No ni to nije sve, prije dvije godine dogodila se ista stvar. I tada im je netko zapalio sijeno, ali tada se sve odigralo zimi u noćnim satima dok su spavali.

- Sada im je izgorjelo 130 bala sijena i 30 bala slame. Ovo što je ostalo čitavo, to je još od predlani i to će nam trenutno dobro doći. A prije nekoliko tjedana, dok smo nakosili travu, u poplavama nam je sve odnijela Mura. Sada smo za ovu turu pokosili nasip i sada nam je to netko zapalio.

To ne može normalan čovjek učiniti, dodao je u nastavku dok nam je pokazivao požarište koje se nalazi preko puta ceste uz sam nasip uz Muru.

Vidjeli visokog čovjeka u prugastoj majci kako trči

Jedina sreća u svemu tome bila je ta što tijekom požara nije prijetila opasnost od njegovog daljnjeg širenja s obzirom na to da u neposrednoj blizini nema građevinskih objekata, kao ni drugih zapaljivih površina.

Dim se širio cijelim Podturnom, a miris zapaljenog sijena osjećao se i drugog dana nakon požara

- Moj brat je sa ženom vidio nekoga kako trči prema Muri. Bio je visoki, imao je

SLETIO S CESTE između Nedelišća i Gornjeg Hrašćana

Na krovu zbog neprilagođene brzine

Više sreće nego pameti imali su putnici u osobnom vozilu koje je u nedjelju, 11. lipnja, oko 12:40 sletjelo s ceste između Nedelišća i Gornjeg Hrašćana. Naime, došlo je i do prevrtanja vozila koje je potom završilo na krovu u obližnjem polju. Prema izvješću policije uzrok slijetanja je neprilagođena brzina. U nesreći su dvije osobe zadobile tjelesne ozljede i su prevezene u čakovečku bolnicu. Srećom, nije riječ o ozbiljnijim povredama. (vv; dv) Automobil na krovu

IZBJEGNUTA TRAGEDIJA u Banfiju

Na

vrijeme iskočio iz traktora

U srijedu, 15. lipnja, oko 8:30 na livadi u Banfiju, 62-godišnjak je kosio je travu traktorom s pridodanim radnim strojem, tzv. „malčerom“. Prilikom košnje na većoj uzbrdici došlo je do proklizavanja kotača i nekontroliranog kretanja traktora unazad. Uslijed opisane situacije u jednom trenutku traktor se potpuno zaokre-

RAZBOJNIČKA

nuo te potom i višestruko prevrnuo. U samom početku prevrtanja 62-godišnji vozač uspio je skočiti s traktora, ali je prilikom pada na tlo zadobio ozljede. Naknadno je zatražio medicinsku liječničku pomoć u čakovečkoj bolnici te je utvrđeno da je u događaju teško ozlijeđen. O događaju je izviješteno nadležno državno odvjetništvo. (vv)

KRAĐA na benzinskoj

Zatražio novac uz prijetnju oružjem

U srijedu, 15. lipnja, nešto poslije 3 sata u Čakovcu, na benzinskoj postaji u Zrinsko-frankopanskoj ulici, nepoznati je počinitelj uz prijetnju vatrenim oružjem zatražio od zaposlenika novac. Nakon što su mu predali

novac, počinitelj se udaljio s mjesta događaja. Materijalna šteta procjenjuje se na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela razbojništva podnijet će se kaznena prijava. (vv)

UKRADENA dva praščića u Kuršancu

Trebali su mu odojci?

Tijekom noći s 11. na 12. lipnja u Kuršancu, Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj je provalio u svinjac, gdje je ukrao dvije svinje starosti

oko tri tjedna, dok je oštrim predmetom nanio porezotine odrasloj svinji. Materijalnu štetu oštećena je procijenila na nekoliko stotina eura.(vv)

IZ OTKLJUČANOG kombija ukrao torbicu

prugastu majicu i bježao. Ne možemo reći da je to taj čovjek, ali ako ideš od pretpostavke da je čovjek džogirao, vidio da gori i mimo toga samo prešao. To nije normalno niti ima kakvu logiku. Vjerojatno je da je taj netko to i upalio, rekao nam je svoju pretpostavku vlasnik OPG-a. - Ukupno je oko 40 vatrogasaca sudjelovalo i Nikola Bobičanec, kojima velika hvala na intervenciji prilikom gašenja požara oko 40 tona sijena koju je obitelj pripremila za stoku, zahvalili su na kraju iz obitelji Kukovec i Režonja.

Prilika se ukazala sama od sebe

Na livadi u čakovečkoj Ulici Milke Trnine, u utorak, 13. lipnja u poslijepodnevnim satima nepoznati je počinitelj iz otključanog kombija, čakovečkih registarskih oznaka, ukrao torbicu u kojoj se nalazio novac, mobitel te

druge osobne stvari. Materijalnu štetu 69-godišnji vlasnik procijenio je na oko 500 eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe podnijet će se kaznena prijava. (vv)

U PIŠKOROVCU oštećen Centar za djecu i obitelj

Okomio se na ogradu i vatrodojavu

Između 22. svibnja i 9. lipnja ove godine u Piškorovcu nepoznati je počinitelj u dvorištu u kojem se nalazi objekt Centra za djecu i obitelj, vlasništvo Općine Male Subotice,

upotrebom podesnog alata oštetio žičanu ogradu, vatrodojavu te posađeno ukrasno drvo. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća eura.(vv)

OTKRIVENI maloljetni kradljivci

Ukrali alat iz poduzeću iz Pribislavca

Policija je utvrdila kako su dvojica maloljetnika s područja Međimurske županije počinila kazneno djelo krađe. Sumnja se kako su krajem travnja ove godine u Pribislavcu, u Ulici Ante Starčevića, iz otključanog kontejnera smještenog u dvorištu

poduzeća ukrali razni alat. Materijalna šteta procijenjena je na nešto manje od 900 eura. Prema osumnjičenim maloljetnicima zbog počinjenja kaznenog djela krađe podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (vv)

Vladimir Kukovec usred požarišta pokazao nam je potpuno neupotrebljivo sijeno i slamu

Čim je položio vijećničku zakletvu, Stjepan Kovač krenuo je rešetati gradonačelnicu Cividini zbog financiranja rotora koje je investitor sam trebao financirati

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Pale su sve maske na proteklom čakovečkom Vijeću, a izgleda da se konačno ispro�iliralo tko je na čijoj strani - tko je oporba, a

Optužio gradonačelnicu za pogodovanje investitoru

STOP-SHOP-a

tko vladajući. Naime, karte se stalno nanovo miješaju od samih početaka mandata gradonačelnice Ljerke Cividini, koja je izbore dobila uz podršku i Fokusovih vijećnika Darka Zvera i Borisa Bistrovića koji su tijekom kampanje imali

ČESTITKA GRADONAČELNICE

Ljerke Cividini povodom Dana antifašističke borbe

Povodom Dana antifašističke borbe, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini uputila je čestitku u kojoj stoji: Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Oni koji ne uče iz vlastite povijesti, osuđeni su ponavljati ju. Izreka je to u čiju smo se istinitost u Hrvatskoj uvjerili, čak i nekoliko puta u povijesti. Danas, kada na istočnom obodu Europe ponovno oružje vodi glavnu riječ, izuzetno je važno prisjetiti se ratnih stranica vlastite povijesti te iz njih učiti kako se ne bi ponovile. Iako su dana 22. lipnja 1941. godine komunisti bili ti koji su u Hrvatskoj prvi ustali protiv fašizma, antifašistički pokret ubrzo je postao općenarodni, u koji su se uključivali svi slojevi stanovništva. Takav je ostao gotovo do samog kraja, a zahvaljujući njemu, danas su u sastavu Hrvatske Istra, kvarnerski otoci, Dalmacija, Baranja te naše Međimurje. Danas se prisjećamo svih poginulih vojnika i civila koji su tijekom 2. svjetskog rata stradali od nacističke ruke, svih onih nedužnih koji su ubijeni u koncentracijskim logorima te onih koji su u vihoru rata ostali bez svojih domova i identiteta. Nama Međimurcima Dan antifašističke borbe je važan i kao dan kad se ponovno možemo prisjetiti i zahvaliti našim

precima koji se nisu pomirili s mađarskom okupacijom, već su odlaskom u partizane odlučili boriti se za hrvatski identitet Međimurja. Bitke za nacionalnu državu, za pravo korištenja vlastitim jezikom i slobodno društvo su iza nas. Hrvati su u 20. stoljeću vodili tri rata, često bili pijuni velikih sila, no na kraju smo uspjeli pobijediti. Živimo u slobodnoj i demokratskoj zemlji koja je sastavni dio slobodnog i razvijenog svijeta. Dio zasluga za to, bez obzira na sva događanja u poraću, ide i onima koji su tijekom 2. svjetskog rata pružali oružani otpor nacistima i fašistima.

Sagledajmo objektivno našu noviju povijest, slavimo ono što je pozitivno, učimo na greškama, potrudimo se svi zajedno da naša djeca žive u kraju i državi kojom će se ponositi!

jasni cilj - srušiti Stjepana Kovača koji se borio za svoj treći mandat. No, da budemo jasni. Stjepan Kovač sam je sebe pobijedio i skovao lošu “sreću” te usred kampanje zaradio i optužnicu zbog lažnih prijetećih SMS-ova, a krivnju je želio svaliti, pa čak i direktno, na Darka Zvera. Birači su na kraju bili naklonjeniji Ljerki Cividini uz Darka Zvera koji je želio biti gradonačelnik, ali se u tom trenutku zadovoljio i s ulogom predsjednika njezina gradskog vijeća.

No, nije mu u krvi graditi poslušnu političku karijeru, već je naumio da kao Robin Hood spasi narod, prvenstveno od povećanog plaćanja smeća.

No, gradonačelnica i Ivica Perhoč, direktor Čakoma, to nisu dopustili. I tako je Darko Zver u borbi za smeće pao, a umjesto njega na čelo vijećnika stigao je pun životnog iskustva Josip Varga iz redova HNS-a Ljerke Cividini.

Nakon toga Zver i Bistrović okrenuli su se protiv gradonačelnice, a glasni su i HDZ-ovi vijećnici Sandra Oslaković i Lovro Horvat, koji su kao zamjena u Vijeće ušli umjesto Nenada Mekovca i Tomislava Markovića. I dok su Marković i Mekovec tek jednom sjeli u vijećničke klupe i ne prozborili riječ, Oslaković i Horvat velika su suprotnost. Na aktualnom satu upravo oni, uz Zvera i Bistrovića, imaju najviše pitanja.

No, gradonačelnicu to do sada nije trebalo moriti, barem što se tiče broja glasova, ali ulazak Stjepana Kovača sve mijenja.

Stjepan Kovač je iz SDP-a prešao u HSS, stranku koja je u čakovečkom Vijeću u koaliciji s Ljerkom Cividini. Dakle, najveći rivali za mjesto gradonačelnika sada su kao postali koalicija.

Navikli smo da vladajući vijećnici sterilno podržavaju sve političke odluke gradonačelnika, no Stjepan Kovač se na to odmah oglušio. Iako na aktualnom satu nije imao riječ, ali čim je nakon njegove vijećničke prisege na dnevni

red stigla prva točka, krenuo je poravnavati račune.

Rotor i paru vrti…

Odmah je prilikom druge točke, o izmjeni i dopuni proračuna, usmjerio pažnju na to kako se ovdje pojavilo ponovno asfaltiranje Ulice 34. inženjerijske bojne HV te gradnju rotora kod Lidla na Sajmištu na cesti prema Gospodarskoj zoni Istok.

- Pročelnica je na odboru za �inancije rekla kako je Grad u minusu za 198.000 eura. Brine me što se prihodi Grada umanjuju od države i Europe zbog čega sredstva za investicije nisu dovoljna pa se ide u kredit. To ne bi bilo sporno, sporno je ono zbog čega se ide u kreditiranje. To su dvije investicije, Špinčićeva ulica koju ste otvarali 2021., dok su u mom mandatu bile ishođene dozvole i napravljeni projekti. A sada se ide ponovno u asfaltiranje te iste ceste. Jer dvaput je dvaput, rekao je Kovač i prešao na drugi sporni razlog.

Krenuo je na rotor koji se nije ni spominjao u izmjenama GUP-a, iako se znalo da će se tu raditi. Naime, rotor mora izgraditi investitor, kao što je npr. grad Varaždin Kau�landu uvjetovao da ga sam izgradi (kod NK Varaždina), ako žele dozvole. A i u Čakovcu je odvojke platio investitor sam kod Galerije Sjever, a Čakovečkim mlinovima uvjetovano je da sami investiraju u rotor kod Porezne kada su namjeravali širiti svoju zonu.

Kovač je optužio gradonačlenicu da je pogodovala investitoru (budućeg centra STOP-SHOP) mijenjajući GUP nakon prodaje zemljišta, što se ne radi i odbijali su to raditi domaćim investitorima i za prijašnjih vlasti, a sada ne samo da su promijenili GUP na zahtjev investitora i time mu uvelike podigli vrijednost zemljišta već su mu i krenuli graditi rotor iako uopće nemaju novca za to, već uzimaju kredit. Prozvao je i dugogodišnjeg pročelnika Ninoslava Šipuša neka potvrdi ako se do sada tako pogodovalo investitorima kao sada.

Šipuš je uskratio odgovor. No, ubacio se Damir Šoltić koji je rekao da su ogromni prometi koji su se tamo stvorili traže rekonstrukciju jer je postalo opasno. - Ispitujući mogućnosti zaključili smo da se može ući u izgradnju rotora. Idealnog rješenja sigurno nema, dodao je Šoltić.

- Je li točno da od Lidla trebate otkupiti zemljište, vidim da to iznosi 400.000 eura. Mora li se to otkupiti jer je premala površina za rotor? Mi se sad zadužujemo s kamatom od 3,5 posto, što je visoka kamata, puno veća nego za mog mandata. Što Vas je navelo da idete raditi rotor i još se k tome zaduživati na 15 godina kako biste radili rotor privatnom investitoru, postavio je Kovač direktno pitanje gradonačelnici Cividini. Mudra pitanja

- Drago mi je što to pitate Vi koji ste zadužili grad.

Izmjene GUP-a nisu išle na ruku investitoru, rotor se gradi građanima koji bi trebali sigurno izaći iz tog centra. Nećemo kupovati zemlju od Lidla. Možemo Vam zahvaliti na tome što ste Vi napravili. Sedme izmjene GUP-a rađene su za novu smjernicu izrade

GUP-a, jeste li imali još neko pitanje? Mudro sigurno, cinično je rekla Cividini. - Je li mudro, neka ljudi procijene. Dakle, rotor se ne radi zbog centra, već ljudi koji će ići u centar. Ne ide kupnja, nego ide zamjena. Ok. Što će se zamijeniti i po kojoj cijeni? Znamo što je Županija napravila, ne ide se u prodaju pa tek onda u izmjenu GUP-a. Tako da svi znaju. Domaćim investitorima je bilo rečeno da je to tako nemoguće i da su takva pravila igre. Izgubili ste dosljednost jer ste upozoravali da točkaste izmjene nisu u redu, a to ste napravili već na prvoj sjednici. Iako je bilo žustro, točka je ipak prošla. Izmjene proračuna prihvaćene su s 11 glasova za i to: vladajuća koalicija Vesna Baranašić Horvat i Štefanija Damnjanović (NL Josip Posavec); HNS-ovci Josip Varga, Karolina Juzbašić, Damir Bakač i Zoran Korpar; Dragutin Bajsić (HSU); Željka Novak (MDS), Jurica Horvat (SDP), i Rajko Bulat (Laburisti), Josip Radek (HDSS). Suzdržani su bili članovi Fokusa Darko Zver i Asja Supančić Balog te Nino Vurušić (HSS). Protiv su glasali Stjepan Kovač (HSS) te Lovro Horvat i Sandra Oslaković iz HDZ-a.

KAVA S NOVINARIMA

Gdje je snimka sjednice Vijeća?

Na kavi koju je organizirao za novinare Stjepan Kovač izjavio je kako je zabrinut za transparentnost u Gradu Čakovcu.

- Za mog mandata Čakovec je nekoliko puta bio proglašen najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj. Pitam se gdje je nestala ta transparentnost? Sada, čim njoj nešto ne odgovara, nema snimke sjednice Vijeća na mrežnim stranicama. Mijenja li se nešto na toj snimci da ne dopre do građana?

Osvrnuo se i na međuljudske odnose za koje tvrdi kako su u gradskoj upravi na najnižoj razini.

Dva pročelnika su podigli tužbe, vlastite vijećnice joj ruše kvorum na Vijeću,

a neki djelatnici su na dugotrajnim bolovanjima jer se ne usude vratiti na posao.

Također je priložio i skicu svog viđenja situacije oko rotora kod novog prodajnog centra, zaduživanja Grada i pogodovanja investitoru. Vidjet ćemo što će na sve te optužbe odgovoriti gradonačelnica Ljerka Cividini.

Zahvalimo našim precima koji se nisu pomirili s mađarskom okupacijom

Ljerka Cividini, gradonačelnica grada Čakovca

STJEPAN KOVAČ postavio se kao opozicija i krenuo oštro

Stjepan Kovač Ljerka Cividini

Čakovec ima jedinstvenu tradiciju – noćnu utrku CK10!

Oduvijek su ljudi slavili obljetnice, znanstvene i neznanstvene dane, a upravo se u Čakovcu već četiri godine obilježava prvi dan ljeta, 21. 6... i to trčanjem!

Tradicionalna čakovečka noćna utrka prilika je za nekoliko stotina ljudi da trči ulicama Čakovca, da odradi svoju prvu “peticu” ili “cener” i osjeća se na jedan dan kao olimpijci.

- Prvu utrku organizirali smo u nezahvalno doba 2020., ljudi su je odlično prihvatili i evo nas već sad u organizaciji četvrtog izdanja, s nikad više trkača, partnera i prijatelja, kaže Krešo Biškup, jedan od organizatora. Organizaciji utrke pristupamo na način da se svaki trkač mora osjećati kao pobjednik, bio on prvi ili posljednji. Ovo je profesionalna utrka za rekreativce, ali i vjerojatno “najravniji” i najbrži

cener u kalendaru. Veselimo se vidjeti preko 600 trkača na startu na najduži dan u godini!

Trči i daj 5 za lijek CK10 u 2023. ima i dodatnu humanitarnu notu i to prvenstveno zahvaljujući tvrtki Međimurje PMP. “Trči i daj pet za lijek” naziv je akcije u kojoj ta tvrtka poziva trkače da na točno određenom mjestu daju 5 u trku, a Međimurje PMP će donirati 5 eura po trkaču međimurskoj zakladi solidarnosti Katruža! - Zaklada Katruža figurativno već gotovo 23 godine trči svaki dan u borbi za osi-

guravanje lijekova i pomoći brojnim osobama, i starima i mladima, svima kojima je pomoć potrebna. U tom je vremenu prikupila preko

900.000 eura za kupovinu lijekova, potrepština i financijske pomoći za liječenje, a upravo ovom akcijom želimo zajedno s

Daj pet za lijek!

M-PMP-a što je prepoznala i podržala ovu ideju, ali i hvala svim trkačima koji će i samom prijavom pomoći prikupiti sredstva za Zakladu! Nadamo se velikom odazivu trkača, jer ova trka bi sutra mogla značiti nekome i život.

Prijavi se i ti do 21. 6. do 19 sati Sama utrka počinje u 21:06, u srijedu 21. lipnja, a cijeli dan će Čakovec biti mali centar trčanja. Preko 600 trkača, a nadamo se kako to neće biti i konačan broj, svoje startne pakete prikupit će u Centru za kulturu, u Perivoju Zrinski će se zagrijavati, a glasnice će brusiti za navijanje duž 10 kilometara trase utrke CK10. Prijave za trčanje bit će moguće i na sam dan utrke do 19 sati.

Trči CK10, budi dio najljepše ljetne priče u Hrvatskoj!

trkačima prikupiti

dodatna sredstva za Zakladu, rekao je uime partnera akcije Međimurje PMP voditelj njihove trkačke ekipe Vanja Žvorc. Hvala Upravi

Mario Sever i Krešimir Biškup pozivaju vas da dođete trčati, ove godine humanitarno

Sponzor utrke i ove godine je AC Baumgartner, a Suzuki službeni safety car

ČAKOVEČKI noćni cener

Svečano otvorenje nove nedelišćanske ulice

NEDELIŠĆE ima novu ulicu

Novi kvart nazvan po

branitelju Antunu Mutvaru

Prijedlogom Udruge

dragovoljaca i veterana Domovinskog rata - Ogranak Nedelišće, Općinsko vijeće

Općine Nedelišće imenovalo je koridor UK 15 u Nedelišću Ulicom Antuna Mutvara.

Članovi Udruge predložili su i prikladno otvorenje

PRIBISLAVEC

Priznanja najistaknutijim Poturenčanima

Svečana sjednica bila je prilika da se zaslužnim pojedincima uruče priznanja. Pa su tako Pečat općine primili Slavko Vidović te

posthumno Steve Ryder i Antun Drk, dok su Zahvalnice općine uručene Florijanu Goričancu, Katarini Petrović te Mariji Jambrošić.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa sudjelovali su Limena glazba općine Podturen, Zbor KUD-a Podturen, Dječja

sekcija KUD-a Podturen, Tamburaški sastav Dražen Kovač Draš, Udruga Turen iz Podturna te KUD Novakovec.

OPĆINA PODTUREN svečanom sjednicom proslavila 30. godina postojanja

Ulice u sklopu obilježavanja Dana općine Nedelišće 30 dana za 30 godina. U utorak, 6. lipnja, okupili su se članovi Udruge, roditelji i obitelj pokojnog nedelišćanskog heroja i predstavnici općinske uprave na čelu s načelnikom Nikolom Novakom. (dv)

Stadion Petar Perišić postao sportski kompleks

Općina Pribislavec je u skladu s proračunskim sredstvima, krajem prethodne i početkom 2023. godine, obnovila asfaltirano malonogometno, rukometno igralište za potrebe svojih mještana.

Na nekadašnjem rukometnom igralištu u odgovarajućim dimenzijama napravljena su dva poprečno položena košarkaška igrališta. Radovi su bili izvedeni u nekoliko faza, novi asfaltni sloj napravila je tvrtka Tegra Čakovec te su iskoristili i prilagodili

DUNJKOVEC

Načelnik Perica Hajdarović spreman dati ostavku zbog kanalizacije

- Spreman sam odstupiti s mjesta načelnika jer mi logično čekanje nastavka gradnje kanalizacije djeluje kao borba s vjetrenjačama

Piše: Dora Vadlja

postojeće konstrukcije za koševe i na njih postavili nove košarkaške table.

Na traženje mještana Pribislavca Općina je obnovila asfaltirano igralište unutar kompleksa Stadiona Petar Peršić, na način da je na istom terenu integrirala više sportova. Na taj način, navedeno igralište sada može služiti kao rekreativno mjesto okupljanja sportaša svih generacija. Izvedeni radovi �inancirani su sredstvima proračuna

Općine Pribislavec. (dv)

Tradicionalno na blagdan Tijelova Podturen slavi svoj dan, a povodom 30 godina postojanja, u petak, 9. lipnja, održana i svečana sjednica Općinskog vijeća u sportskoj dvorani.

Domaćini, predsjednik Općinskog vijeća Vjenceslav Hranilović i načelnik Perica Hajdarović poželjeli su dobrodošlicu gostima i mještanima te se pritom osvrnuli na projekte u proteklom razdoblju, ali i predstavili planove te želje za budućnost i daljnji razvoj cijele općine.

Zahvala svim

načelnicima u 30 godina

sti svih nas. Bez pojedinaca, mještana, vijećnika i mjesnih odbora to ne bi bilo moguće. Zajedno smo napravili puno, ali vjerujem kako zajedno možemo postići još više, kazao je načelnik.

Ipak nije sve

idealno: Izgradnja kanalizacije trn u oku

kasnije i saniranje svih ulica.

Udruga žena Dunjkovec organizira 17. lipnja sportski dan, takozvane 6. Dunjkovske rekreativne igre. Održat će se u 15 sati na igralištu NK-a Međimurec. Pozvani su svi, mali, veliki i odrasli. Kako

najavljuju organizatori, čekaju vas bogata tombola, zanimljiva natjecanja u gađanju gola, bacanju kolutova, čunjeva, pikado i gumi-košarka. Kotizacija je 5 eura.

(dv)

- U proteklih 30 godina načelnici općine koji su u dijelu svoga života doprinijeli kako bi bili tu gdje danas jesmo uz iskrenu zahvalu svima prvom načelniku Vladimiru Dravcu, daljnjim načelnicima Josipu Lepenu, Antunu Posavcu, Vladimiru Križaiću, te pokojnom Martinu Meznariću, zahvaljujem u ime mještana na svemu što su napravili za

Na ovoj svečanoj sjednici od Perice Hajdarovića nismo slušali samo pohvale, već i opaske

našu općinu, posebna zahvala „najdugovječnijem“ načelniku Josipu Lepenu, a ja vjerujem da sam, i da ću kao i oni kroz svoj rad, ostvariti nove zacrtane ciljeve koji su pred nama, rekao je na početku govora načelnik Perica Hajdarović.

Ostvarili smo većinu planiranih aktivnosti, no i dalje nam je izgradnja kanalizacije najveći prioritet, naglasio je načelnik Perica Hajdarović te dodao kako se tijekom protekle godine radilo na uređenju svih općinskih naselja.

- Uspjesi naše općine ne dolaze sami od sebe, oni su plod rada, truda i odlučno-

No, u svom govoru načelnik Perica Hajdarović osvrnuo se i na veliki problem koji muči mještane, kao i njega osobno.

- A to je što projekt nastavka izgradnje kanalizacije za ostala naselja općine stoji deset godina na istom mjestu. Ne mogu biti zadovoljan jer su nam ruke „donekle vezane“ po pitanju Aglomeracije i moram reći da mi je to najveći izazov u obama mandatima.

Izazov je to koji me dočekao na početku prvog mandata, a nažalost i dalje muku mučimo oko nastavka gradnje, pa se nadam da ćemo konačno pristupiti gradnji, tim više što je Općina spremna �inancirati nastavak gradnje kanalizacije u iznosu od 10 milijuna kuna što je potvrdilo i Općinsko vijeće donoseći odluku i prihvaćajući prijavu na NPOO, a

Od protekle svečane sjednice održano je na desetke sastanaka vezanih za nastavak izgradnje kanalizacije, a vjerujemo da ćemo u suradnji s Međimurskom vodama, Hrvatskim vodama, uz pomoć EU fondova, kao i s ostalim općinama koje su dio Aglomeracije Podturen potpisati sporazum o izgradnji kanalizacijske mreže kako bi se radovi mogli započeti, a tim više što općina na svom području već ima izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Moja odgovornost u tom dijelu je tolika da, ako se to ne dogodi, spreman sam odstupiti s mjesta načelnika jer mi logično čekanje nastavka gradnje kanalizacije djeluje kao borba s vjetrenjačama.

Kako svojim mještanima koji žive 300 metara udaljeni od pročistača, koji strpljivo čekaju već deset godina gradnju kanalizacije, objasniti da će na nju čekati još idućih ne znam koliko godina?

Žene pripremaju rekreativne sportske igre

Nagrade su primili Florijan Goričanec, Slavko Vidović, Vladimir Bobičanec uime Stevea Rydera, Katarina Petrović, Marija Jambrošić i Mirjana Drk uime Antuna Drka

Međimurje

OSNOVNA ŠKOLA DOMAŠINEC u suradnji s Klubom mladih tehničara i Graditeljskom školom

Domašenski učenici zasukali rukave i sami izgradili učionicu na otvorenom

Ovaj projekt nazvali smo Veliki i mali, a ideja je bila da srednjoškolci pomognu osnovnoškolcima

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Na veselje đaka dvorište Osnovne škole Domašinec bogatije je za novu učionicu na otvorenom, a što je rezultat dugotrajnog i marljivog rada Kluba mladih tehničara Osnovne škole, pod voditeljstvom učiteljice tehničke kulture Renate Martinec.

Učionicu na otvorenom su izgradili i opremili učenici Graditeljske škole Čakovec, kako bi učenicima iz Osnovne škole Domašinec osigurali ugodan prostor za nastavu na otvorenom, a što je otvoreno proteklog petka 9. lipnja.

Proces gradnje učionice započeo je kada je Klub mladih tehničara prijavio svoju zamisao na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, pa su dodijeljena sredstva za realizaciju.

Učiteljica Renata Martinec sa svojim Klubom tehničara vodila je proces izgradnje, od iskopa do postavljanja

konstrukcije, a učenici su sudjelovali u svim fazama izrade učionice.

Dobrobit na veselje đaka

- Neizmjerno me veseli što smo zajedničkim snagama završili ovaj projekt, zahvaljujem svima koju su na bilo koji način sudjelovali u realizaciji, a vjerujem da ćemo učionicu na otvorenom koju smo nestrpljivo čekali često upotrebljavati, rekla je učiteljica Martinec te dodala da su učenici bili pokretači stalno ističući svoju želju za takvom vrstom učionice.

Ravnateljica Osnovne škole Martina Kivač zahvalila je svima koji su pomogli u realizaciji ovog projekta.

- Trud, rad, ideje i kreativnost vidljivi su na svakom koraku i u svakom centimetru ove naše učionice na otvorenom, kazala je ravnateljica te dodala kako je Škola dobila prostor za nastavu u ugodnom ambijentu. Suradnjom s Graditeljskom školom potaknuli smo interes u našim učenicima da svoje srednjoškolsko obrazovanje započnu upravo u toj školi, dodaje.

LJETNI KAMP tehničke kulture

- Ovaj projekt nazvali smo Veliki i mali, a ideja je bila da srednjoškolci pomognu osnovnoškolcima da osmisle i realiziraju opremu ove lijepe učionice na otvorenom. Dobrobit u ovom projektu imali su svi uključeni, ponajviše učenici koji su naučili jednu od najvažnijih životnih lekcija, a to je da učenje nikad ne prestaje, rekla je voditeljica projekta profesorica Srebrenka Pongrac, uz koju su ovom projektu sudjelovali profesori Vladimir Hatlak, Ilija Vabec i Mario Horvat.

Blago je međugeneracijsko pomaganje

- Najvrjedniji dar obrazovanja uz znanje je međugeneracijsko pomaganje, a jedan sjajan primjer je upravo pred nama. Učenici Osnovne škole Domašinec osim nove učionice stekli su i iskusnije prijatelje u učenicima graditeljske škole, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec te zahvalio zajednicama tehničke kulture čiji vrijedni članovi prenose znanja i vještine u zajednici.

Učionicu su otvorile Helena Perhoč, Mateja Kovač i Tina Horvat, članice Kluba mladih tehničara, dok su u kulturno-umjetničkom programu nastupili školski zbor i recitatorice Helena Perhoč i Anja Đurkin.

Uz župana Posavca svečanosti otvorenja nazočili su predsjednica Općinskog vijeća Općine Domašinec Dijana Novak, ravnatelj Graditeljske škole Čakovec Damir Srnec, ravnatelj Metalske jezgre Mario Šercer, tajnik Saveza pedagoga tehničke kulture RH Ivan Rajsz, predsjednik Zajednice tehničke kulture Međimurske županije Željko Medved, predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Čakovca Leonardo Belović, predsjednik Fotokino kluba Ivanovec Radovan Petković, predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Osijeka Leon Zakanji, predsjednik Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županije Zvonko Koprivnjak, predsjednik Zajednice tehničke kulture Varaždinske županije Danijel Labaš te predstavnik Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije Antonio Krušelj.

Učenici, prijavite se na besplatne radionice!

Od ponedjeljka 26. do četvrtka 29. lipnja 2023. godine u III. OŠ Čakovec održat će se VII. ljetni kamp tehničke kulture Učenje tehnike kroz igru. Organizator kampa je Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije s partnerima

u projektu Radioklubom Međimurje, Aeroklubom Međimurje i Fotokino klubom Ivanovec.

Za učenike je pripremljeno 11 radionica. Od 26. do 29. 6. 2023. će se svakodnevno raditi od 9 do 11:30 u III. OŠ Čakovec

uz osiguranu okrepu. Sve radove što će učenici izraditi na radionicama mogu odnijeti doma. Radionice su za učenike besplatne, a možete sudjelovati na radiokomunikaciji, modelarstvu kreativne tehničke tvorevine, na kreativnoj radionici u surad-

nji s Gospodarskom školom, strojarstvu i strojarskoj konstrukciji, fotovideoradionici, zrakoplovnom i raketnom modelarstvu, codeclubu s programiranjem robota za početnike, 3D modeliranju, robotici i elektronici. (dv)

Danijel Špancer

DANIJEL ŠPANCER drugi na Međunarodnom kupu u zrakoplovnom jedriličarstvu Ovo je veliki uspjeh za mene i Aeroklub Međimurje

Na aerodromu Danica u Koprivnici održan je Međunarodni kup u zrakoplovnom jedriličarstvu. Na tom prestižnom natjecanju sudjelovali su i predstavnici iz Aerokluba Međimurje, piloti Danijel Špancer, Tomislav Marić i Marin Lukas. Na natjecanju u Koprivnici uz hrvatske pilote sudjelovali su piloti jedrilice iz Slovenije i Austrije. U kratkom razgovoru skromno se osvrnuo na osvojeno drugo mjesto Danijel Špancer.

- Povodom održanog Međunarodnog kupa u zrakoplovnom jedriličarstvu koji se održao u Koprivnici čast mi je bilo predstavljati AK Međimurje. U konkurenciji je bilo 19 takmičara od kojih neki vrlo kvalitetni koji nastupaju na svjetskim i europskim prvenstvima, tako i vrhunskim jedrilicama. Zbog toga je 2. mjesto veliki uspjeh za mene i moj klub. To nije došlo samo od sebe, nego je to plod dobrog rada u klubu, velike

podrške uprave koja je bila aktivno uključena u sve to. To me dodatno motiviralo da dam sve od sebe.

AK Međimurje smo predstavljali s trima predstavnicima i time bili jedni od najbrojnijih predstavnika u konkurenciji vrlo renomiranih klubova.

Kako najavljuje predsjednik Aerokluba Međimurje Dragutin Prprović, zahvaljujući sudjelovanju pilota iz Međimurja Danijelu Španceru, Tomislavu Mariću i Marinu Lukasu Aeroklub Međimurje najavio je kandidaturu za domaćinstvo iduće godine tog prestižnog međunarodnog natjecanja.

Pripreme na opremanju prostora za kampiranje i svime ostalim potrebnim za organizaciju ovako važnog natjecanja počet će ovih dana, a eventualne simpatizere i sponzore koji se žele uključiti i pomoći pozivamo na suradnju, poručuju iz Aerokluba. (dv)

PRETETINEC Prijavite se na dječju biciklijadu!

Najprepoznatljiviji projekt Udruge žena Pretetinec Dječja biciklijada Pretetinec 2023. održat će se u subotu, 1. srpnja, deseti put. Ove godine u nešto proširenom izdanju, pripremljenim stazama probiciklirat će preko 150 djece s područja cijelog Nedelišća i šire.

Na asfaltiranom igralištu pored Društvenog doma natjecat će se, kao i dosad, na stazama s preprekama i bez njih, koje priprema koordinator natjecanja Zoran Kolac, djeca od 0 do 11 godina, završno 4. razred osnovne škole, podijeljeni u 10 kategorija, prema dobi i

spolu. Ti natjecatelji dobivaju natjecateljsku majicu, okrepu, priznanje i medalju, a najvještiji u svakoj kategoriji i vrijedne nagrade! Novost je utrka za stariju djecu, učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole, u dvjema kategorijama (djevojčice i dječaci), ulicama mjesta. Projekt se provodi kao dio europskog projekta Zdrovje prije sega, u suradnji s Općinom Nedelišće, Turističkom zajednicom općine Nedelišće i Međimurskom županijom. Otvorenje Biciklijade, uz Mažoretkinje Nedelišća, predviđeno je za 14 sati. (dv)

Vrpcu su prerezale učenice 8. razreda, višestruko nagrađivane tehnčarke Helena Perhoč, Tina Horvat, Mateja Kovač i Julia Lisjak

Učiteljica Renata Martinec sa svojim Klubom tehničara vodila je proces izgradnje

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina OREHOVICA Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22.

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

-

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja četitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Općina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Općina SELNICA

Općina ŠENKOVEC

Općina GORIČAN

Općina VRATIŠINEC

Općina ŠTRIGOVA

Općina DONJI VIDOVEC

Općina DONJA DUBRAVA

Općina MALA SUBOTICA

DONJI KRALJEVEC

antifašističke borbe

antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

borbe

lipnja

Dan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

KRISTINA KOVAČIĆ iz Vratišinca

“Proslikala” od dosade za vrijeme pandemije

Kristina Kovačić iz Vratišinca ima šesnaest godina i upravo završava drugi razred Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu, smjer prodavač.

Kad ima slobodno vrijeme, nakon školskih obveza i stručne prakse, voli se posvetiti svom hobiju - crtanju i slikanju.

Da u sebi nosi ovaj talent, Kristina je saznala, moglo bi se reći, slučajno. Za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa, kad nije bilo nastave, tražila je način da skrati vrijeme i započela s crtanjem.

Korak po korak, svladala je, uz pomoć interneta, osnov-

ne poteze, a danas, nakon tri godine, postala je prava majstorica. - Jako volim životinje i prirodu, pa su mi to glavni motivi. Crtam olovkom na papiru, a počela sam upotrebljavati i tempere na platnu. Slikanje i crtanje me vesele i opuštaju, rekla nam je Kristina. Svoje radove Kristina poklanja prijateljima i obitelji, a želja joj je, u budućnosti, da sudjeluje na nekoj izložbi, kako bi svoje radove mogla pokazati širem krugu ljudi. Želimo joj da joj se snovi ispune, a do tada da napravi što više lijepih radova koji će uveseljavati njenu obitelj i prijatelje. Djelić Kris�ninih radova s mo�vima iz prirode

LJETO UZ MURU počinje u petak, 16. lipnja

Dolaze Danijela, Bebek i Kampanel

U petak, 16. lipnja, započinje tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija čiji će se programi odvijati na četiri različite lokacije u gradu: Šetnici sv. Barbare, Izletištu Fusek,

Športsko rekreacijskom centru Zalešće i Centru za kulturu Rudar. Manifestacija donosi koncerte vodećih hrvatskih glazbenih imena, a održat će se i razni kulturno-zabavni

Program za Ljeto uz Muru

16. lipnja (petak) / CZK Rudar

• 18 sa� – 2. Ljetni dječji fes�val u org. Društvo Naša djeca Mursko Središće

24. lipnja (subota) / Izle�šte

Fusek

• 10 sa� – Nogometna utakmica Gornji i donji kraj

• 11 sa� – Gastro natjecanje Što smo, kaj smo i kak kuhamo

25. lipnja (nedjelja)

• 7 sa� – KUP Grada / Šetnica

sv. Barbare; natjecanje u lovu ribe udicom na plovak u org.

ŠRD Mura Mursko Središće

• 10 sa� – Šahovski turnir / Pansion Ilonka u org. Šahov-

skog kluba Mursko Središće

• 17 sa� – Promenadni koncert/ Šetnica sv. Barbare;

nastupaju: Puhački orkestar

grada Murskog Središća i

općine Male Subo�ce, Mažo-

retkinje Murskog Središća i

Male Subo�ce

26. lipnja (ponedjeljak) / Šetnica

sv. Barbare

• 17 – 19 sa� Ljetni fes�val mašte ( likovna kolonija u org.

DV Maslačak)

27. lipnja (utorak)

• 11 sa� – Sv. misa / crkva Marije

Kraljice i sv. Ladislava

• 16 sa� – Zaustavljanje tenkova

JNA u Murskom Središću

• 17 sa� – Svečana sjednica

Gradskog vijeća Grada Mursko Središće u CZK-u Rudar

• 17 – 19 sa� – Ljetni fes�val mašte; plesna igraonica u org. Mažoretkinja Murskog

Središća

28. lipnja (srijeda) / Šetnica sv.

Barbare

• 17 – 19 sa� Ljetni fes�val mašte; Murska čitaonica u org. Gradske knjižnice i čitaonice

događaji. Neće nedostajati ni sportsko-zabavnog sadržaja, gastronomskih događaja, događaja namijenjenih djeci i raznih drugih sadržaja. Također, na jesen nas očekuje manife-

stacija September v Središću na kojoj će se između ostaloga organizirati i Craft beer fest. U nastavku donosimo cjelokupni program manifestacije Ljeto uz Muru. (sh)

29. lipnja (četvrtak)/ Šetnica sv. Barbare

• 17 – 19 sa� – Ljetni fes�val mašte; tradicijske igre u org. DND Mursko Središće i DV Maslačak

30. lipnja (petak) / Šetnica sv.

Barbare

• 17 – 19 sa� – Ljetni fes�val mašte; dramska igraonica u org. DND Mursko Središće i Dramske skupine Bundaši

• 20 sa� –Murski wine fest

• 21:30 – koncert ŽELJKO

BEBEK

1. srpnja (subota) / Šetnica sv. Barbare

• 10 – 17 sa� – Ljeto na Muri – spust ra�ing čamcima; besplatna vožnja licenciranim skiperima od Zeva do lučice u org. Kajak kanu klub Mura

• 17 sa� – Akrobatski let zmajevima, Sajam domaćih pro-

ČESTITKA gradonačelnika Dražena Srpaka

Dužni smo trajno obilježavati Dan antifašističke borbe

Nijedno zlo u ljudskoj povijesti nije ravno ideji da se sa lica zemlje izbrišu svi koji drugačije izgledaju, misle ili žive svoje živote, a upravo su to u korijenu svoje ideologije imali nacizam i fašizam. Brojni su Međimurci i Središćanci silom uvojačeni i odvedeni na bojišta diljem svijeta, brojne su obitelji trajno razorene, brojna su djeca ostala bez očeva, a na kraju rata i u poraću i sam je prostor Međimurja postao poprište brojnih zločina. Čitava je jedna zajednica, zajednica koja je veliki dio naše povijesti trajno izbrisana i to je najveća međimurska tragedija. Nije važno koliko je godina prošlo od kraja Drugog

svjetskog rata, ni koliko su neke druge ideologije također zastranile, ustanak i pobjedu nad najvećim zlom u ljudskoj povijesti dužni smo trajno obilježavati, kako zbog nas, tako i zbog svih generacija koje dolaze. I zbog toga, svim Međimurkama i Međimurcima čestitam Dan antifašističke borbe!

Dražen Srpak, gradonačelnik

MURSKO SREDIŠĆE

Pješački most preko Mure

Obje obale Mure su slikovite i zanimljive ljubiteljima prirode, a uskoro bi mogli još više uživati u krajoliku uz Muru. Naime, Jedinstveni upravni odjel Grada Murskog Središća dobio je zadaću pokrenuti postupak jednostavne nabave za ishođenje idejnog rješenja i lokacijske dozvole

za pješački most na rijeci Muri. Mursko Središće dobit će još jedan novi most. Radi se o mostiću na gornjem potoku. Novi će zamijeniti stari most koji je uništen tijekom izlijevanja rijeke Mure. Za izradu novog mostića prihvaćena je ponuda Obrta Bedić – namještaj u vrijednosti od 5.715 eura. (BMO)

Branitelji pohode krajeve predaka

izvoda, Murska alka u org. Rudarskog zbora Mursko Središće

• 21:30 koncert LJUBAVNICI

2. srpnja (nedjelja) / Šetnica sv. Barbare

• 17:30 – Natjecanje u pečenju proštenjskih kolača

• 18 sa� – Kulturno umjetnički program u org. KUD-a Mura

Mursko Središće

7. srpnja (petak) / Šetnica sv. Barbare

• 21:30 – koncert KLAPA

KAMPANEL

8. srpnja (subota) / Šetnica

sv. Barbare

• 21:30 – koncert DANIJELA

MARTINOVIĆ

9. srpnja (nedjelja) / ŠRC

Zalešće

• 12 sati – Gradski kotlić; tradicionalno kuhanje jela (pojedinac ili ekipno)

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata liječenih od PTSP-a Međimurske županije podnijela je molbu za �inancijsku pomoć. Iz gradskog proračuna odobrena im je isplata novčanih sredstava u iznosu od 200 eura za pokroviteljstvo pohoda Krajevima naših predaka 2. podružnice sjeverna Hrvatska MKVC 23. Ravnatelj Centra za kulturu Rudar provest će ih kroz Spomen-dom rudarstva u Murskom Središću i prezentirati rudarsku prošlost ovog kraja.

KUD Mura slavi

25. rođendan

KUD-u Mura Mursko Središće, na temelju podnesene molbe za �inanciranje troškova 25. obljetnice Kulturno-umjetničkog društva, odobreno je pokroviteljstvo nad navedenim događajem. Točan iznos �inancijske pot-

Krovnoj udruzi ratnih veterana 54. samostalne pješačke bojne Međimurske županije, na temelju molbe, odobrena je isplata novčanih sredstava u iznosu od 200 eura za pokroviteljstvo jednog od događaja Udruge u 2023. godini. Ovim putem Grad ih poziva da se prijave na natječaj Grada Murskog Središća za �inanciranje programa i projekata udruga koji se raspisuje početkom godine, a sve radi osiguravanja sredstava u proračunu Grada Murskog Središća. (BMO)

pore će odrediti kad u Udruzi utvrde program i troškove. Stoga se poziva KUD Mura Mursko Središće da u što kraćem vremenu utvrdi prijedlog programa i troškova obilježavanja. (BMO)

Kris�na uživa u crtanju i slikanju

Piše: Aleksandra Sklepić

OV SVETI JURAJ NA BREGU

Načelniku Nagrajsaloviću

veća plaća za 100 eura

Iako posljednja na aktualnom redu, jedna od zanimljivijih točaka sjednice Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu, održana proteklog utorka, 6. lipnja, bila je točka o visini osnovice i koe�icijenata za obračun plaće načelnika općine. Ovom odlukom koe�icijent je dignut s 3,35 na 3,70, što je povećanje od otprilike 10 posto, dok je osnovica za obračun plaće načelnika utvrđena u bruto iznosu od 516,29 eura.

- Moja neto plaća ovom će odlukom porasti neto za nešto ispod 100 eura, rekao je u objašnjenju vijećnicima načelnik Nagrajsalović, a vijećnica Dragica Dragica Vugrinec upitala pak je zašto se samo načelniku povećava plaća.

- Općinskim djelatnicima povećao sam ja kao načelnik osnovicu, a za mene to mora učiniti Vijeće. Dakle, Vijeće donosi i osnovicu i koe�icijente za načelnike, dodatno

PROŠTENJE U Martinuševcu unatoč kiši okupilo velik broj vjernika

Ponosni na kapelicu i svetog

Martina po kojemu su dobili ime

Općinsko vijeće izglasalo je povećanje koeficijenta za obračun plaće načelniku Anđelku Nagrajsaloviću je pojasnio načelnik Nagrajsalović.

Plaću načelnika, inače, čini umnožak koe�icijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 posto. (sh)

Proširuje se Gospodarska

zona Brezje

Gospodarska zona u Brezju u potpunosti je popunjena. Zbog toga je Općina Sveti Juraj na Bregu krenula u njezino proširenje. Kako saznajemo, otkupit će zemljišta od privatnih vlasnika u svrhu formiranja nastavka Poduzetničke zone prema Šenkovcu, a potom kada se parcele formiraju ponudit će ih poduzetnicima na otkup. Riječ je o 13 parcela koje

su izglasane da se otkupe, a ukupno površina novoformirane poduzetničke zone iznosi 774.250 metara kvadratnih, odnosno 7.9939 hektara površine. - Parcele se ne mogu vezati na državnu cestu pa će svaka od tih čestica imati prilaz do nerazvrstane ceste, pojasnio je načelnik Nagrajsalović na temu kako će izgledati novi dio zone. (sh)

SVETI MARTIN NA MURI

Asfaltira se Ulica hrvatskih branitelja

Općina Sveti martin na Muri sklopila je ugovor s tvrtkom Asfalt gradnja d.o.o. za Ulicu hrvatskih branitelja. Vrijednost ugo-

vora je oko 70.000 eura, u što je uključen i nadzor. Kako saznajemo, radovi bi trebali biti gotovi za tri mjeseca. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

Šok, a nakon toga promjena?

anez Drnovšek, bivši predsjednik Republike Slovenije, napisao je između ostalog i knjigu Misli o životu i osvješćivanju. Na prvu biste mogli upitati se, kao što sam se to ja, što to jedan političar ima reći o svjesnosti i duhovnosti, no iznenadili biste se promišljanjima koje nudi. Meni je za oko najviše zapela misao o metodi šoka

kojom su se u nekim slučajevima koristili duhovni učitelji kada bi ih posjetio neki učenik sa željom da nauči od njega mudrosti života i smrti. Takav način učenja upotrebljavali su jer su smatrali da je učenike moguće samo šokom izbaciti iz njihovih ustaljenih i uštogljenih načina života i poimanja ovoga svijeta.

- Kapela je bila na trasi rimske ceste koja je išla od Ptuja preko današnjeg Svetog Martina na Muri prema Budimpešti. Ja čak mislim da je sveti Martin, kad je putovao iz Sombotela, upravo ovdje odsjekao mačem svoj plašt i dao ga siromahu, ispričao nam je Ivan Novak

Piše: Sanja Heric

Selo Martinuševec u općini Gornji Mihaljevec poznato je po proštenju i svetkovini Srce Isusovo, koje se svake godine od 1914. godine obilježava sredinom lipnja. Tako se i ove nedelje, 11. lipnja, unatoč kiši okupio velik broj vjernika i mještana kako bi zajednički proslavili ovaj veliki, mjesni događaj.

Donacijama obnovili kapelicu

Svetu misu tom je prigodom održao župnik Mislav Mikac, koji je ovdje sada već dvije godine, a potom je uslijedio i blagoslov novoobnovljene kapelice.

Kapelicu posvećenu Presvetom Srcu Isusovom u Martinuševcu dao je 1914. godine sagraditi Blaž Novak da izvrši zagovor. Obnoviti ju je dala 1963. godine Johana Kostanjević, a 1991. bila je oštećena od nevremena. Tada je na inicijativu Martina Kocena i dobrovoljnim prilokom bila proširena, dok je 1992. godine na nju bio stavljen zvonik.

- Ovaj tjedan, taman prije proštenja završili smo obnovu. Kapelica je obnovljena donacijama mještana, a osim toga donaciju za krovište dala je tvrtka Zig žbuke iz Knezovca, a Cmrečnjak je darovao luster, rekao nam je mještanin Nenad Žnidarić i inicijator obnove kapelice zajedno sa suprugom Kristinom i kćerkom Eminom Mezga, koja je slikovno ukrasila unutrašnjost kapelice.

Nakon svečanosti vjernici su se družili pod šatorom i posladili domaćim delicijama koje su pripremile tamošnje vrijedne mještanke, dok je lokalni DVD Martinuševec skuhao kobasice i dijelio ih svim prisutnima.

- Na ovom proštenju okupi se se svake godine velik broj

Tako je ispričao priču u kojoj je jedan učitelj ščepao jednog od svojeg učenika i bacio ga kroz prozor, a zatim je otrčao do njega i nasrnuo na njega te ga gotovo ugušio. Kad su tog učitelja upitali kako je mogao učiniti takvo što, njegov je odgovor bio da je tek šok mogao prodrmati okorjeli svijet u njegovoj glavi i protresti ga dovoljno kako bi

nakon toga prihvatio drugačije poimanje svijeta. Takvu metodu učenja danas mnogi bi ocijenili radikalnom i vjerojatno bi taj učitelj završio nasilja iza rešetaka. No, pitam se kakve metode danas uopće imaju učinka da se promijeni zastarjelo mišljenje o nekim novijim pojavama u svijetu. Primjerice, ako prošećete ulicama našega grada ili uđe-

naših mještana i skoro pa je i pravilo da pada kiša na taj dan, ispričao nam je tamošnji mještanin Zdravko Novak, koji na proštenje dolazi svake godine.

U čast svetom Martinu

Za Martinuševec, selo s oko 130 stanovnika i 34 kućanstva u općini Gornji Mihaljevec, kažu da je ime dobio po svetom Martinu, koji je ovdje jahao rimskom cestom koja je išla prema Tupkovcu, pa potom dalje prema Svetom Martinu na Muri.

- Kapela u Martinuševcu spominje se 1571. godine u spomenici Župe Štrigove kao jedina kapela koja je u ovom kraju posvećena svetom Martinu, po čemu je Martinuševec dobio ime. To je jedina kapela koja je postojala u ono vrijeme na području Župe Štrigove i Gornjeg Mihaljevca, no danas

Inicijator Nenad Žnidarić s obitelji te uz donaciju mještana zaslužan je da se obnova kapelice sprovela u djelo se ne zna gdje se točno nalazila. Kapela je bila na trasi rimske ceste koja je išla od Ptuja preko današnjeg Svetog Martina na Muri prema Budimpešti. Ja čak mislim da je sveti Martin, kad je putovao iz Sombotela, upravo ovdje odsjekao mačem svoj plašt i dao ga siromahu, ispričao nam je Ivan Novak, koji uvijek u rukavu ima ovakve zanimljivosti iz povijesti našeg kraja. - Župa Mihaljevec osnovana je 1789., a do onda su Gornja Dubrava, Preseka i Martinuševec pripadali Župi Štrigovi. Onda je sin Marije Terezije Josip II. donio uredbu kojom su se morale osnivati župe uz stavku da vjernik ne smije ići više od jednog sata pješice do crkve. Tako je onda nastala Župa Gornji Mihaljevec, a formirala se od Svetoga Jurja na Bregu i Štrigove, zaključio je naš sugovornik i prisjetio nas na dio daleke povijesti našeg kraja.

te u koju trgovinu, možete primijetiti koliko stranaca ima. No neki kao da se nikako ne mogu prilagoditi da više nismo svijet za sebe i da je to postalo novo normalno pa siju sijaset uvredljivih komentara na račun nacionalnosti, vjere ili nekih osnovnih životnih odabira. Pitam se kakav bi šok trebao takvim ljudima da dođu pameti i upristoje se?

Vatrogasci iz DVD-a Mar�nuševec: Bernarda Flinčec, Silvija Šoštarić, David Nemec, Srećko Lesničar, Denis Novak, Danijel Novak i Alen Šoštarić pobrinuli su se da mještani ne ostanu gladni i žedni

Ivan Novak, prvi štrigovski načelnik, uvijek u rukavu ima povijesnu zanimljivost koju rado podijeli s mještanima

UČENICI IZ HODOŠANA pobjednici su PRE-KOM-ova Ekokviza o gospodarenju otpadom

Mladi biolozi osvojili 1000 eura

Piše: Vlasta Vugrinec

- Svake godine naši učenici sudjeluju na Ekokvizu i uvijek postižu dobre rezultate, pohvalio se Damir Kovačić, ravnatelj Osnovne škole Hodošan, čiji su učenici pobijedili na ovogodišnjem 9. po redu Ekokvizu Ne dvoji, nego smeće odvoji.

Naime, Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM d.o.o. iz Preloga po deveti puta zaredom bilo je domaćin kviz-natjecanja koje je samo osmislilo. Namjera je učiti pravilnom odvajanju otpada svoje korisnike već od najranije dobi. Pozivu se odazvalo dvanaest osnovnih škola s područja jedinica lokalnih samouprava gdje GKP PRE-KOM d.o.o. pruža javnu uslugu gospodarenja otpadom. Tako su se u preloškom Poduzetničkom centru okupili učenici sedmih razreda iz Be-

PRELOG

lice, Hodošana, Kotoribe, Svete Marije, Martijanca, Goričana, Pribislavca, Donjeg Kraljevca, Hodošana, Preloga, Donje Dubrava i Draškovca. Kviz se sastojao od teorijskog i praktičnog dijela, a da sve prođe u najboljem redu, pobrinuli su se članovi žirija, pomoćnica pročelnice za zaštitu okoliša i prirode Međimurske županije Sandra Golubić te djelatnici GKP-a PRE-KOM d.o.o. Tihana

Jelačić Radiković, Lidija Negovec i Kristijan Levačić. Kvizu su �inancijski pomogle sve jedinice lokalne samouprave uključene u PRE-KOM, a za sve sudionike bili su osigurani simbolični pokloni kao zahvala na dolasku te je osigurana naknada za troškove prijevoza i sudjelovanja u kvizu. Nakon provjere znanja te provjere točnosti i brzine u sortiranju korisnog otpada, prvo je

mjesto i novčanu nagradu od tisuću eura na kraju osvojila ekipa Osnovne škole Hodošan u sastavu Lorena Šupljika, Nika Naranđa i Neven Vuk, drugo je mjesto i petsto eura osvojila ekipa Osnovne škole Sveta Marija u kojoj su bile Luna Kočiš, Lucija Stanko i Lucija Tokar, a treće mjesto i nagradu od 250 eura osvojila je ekipa Osnovne škole Donja Dubrava koju su činile Magdalena Horvat, Luka Lukša i Ivan Lisjak. Pobjednicima devetog po redu Ekokviza nagrade su predali i čestitali direktor

GKP-a PRE-KOM d.o.o. Siniša Radiković i načelnik Belice Zvonimir Taradi.

- U našoj školi već niz godina djeluje grupa mladih biologa koji u sklopu svog redovnog programa uče i o zbrinjavanju otpada, dodao je ravnatelj. Kviz su učenici

Dani dravske ribe

Miris dravske ribe na roštilju, zlatna kapljica kvalitetnog međimurskog vina, zvuci tamburaškog sastava u pozadini i predivan panoramski pogled na nebeski plavo jezero, sve to nude ovogodišnji, treći po redu Dani dravske ribe. Ova jedinstvena manifestacija posvećena domaćoj gastronomiji, odnosno jelima od riječne ribe, ove godine prerasla je u cjelodnevni doživljaj na Sportsko-rekreacijskoj zoni Marina.

Program započinje već od ranih jutarnjih sati kada kreće Kup grada Preloga u sportskom ribolovu gdje će svoje ribičko umijeće pokazati domicilna ribolovna društva.

U isto vrijeme, kod novouređenog vidikovca u sklopu projekta Aqua Adventures, Javna ustanova za zaštitu prirode Međimurska priroda za sve zainteresirane provodit će ptičarenje, aktivnost koja se do sada odvijala nekoliko

puta na istom području te koja je privukla brojne sudionike. U prijepodnevnim satima

ribolovna društva Glavatica iz

Preloga, Smuđ iz Draškovca, Sloga iz Oporovca i Ostriž iz

Cirkovljana, uz ekipu Nautičkog kluba Labud iz Preloga i

Program:

ekipu skupljenu oko Turističke zajednica grada Petrinje potpalit će svoje roštilje, ploče za pečenje i kotliće te početi s pripremom ukusnih jela od riječne ribe. Pripremat će se najukusnija jela, od šarana preko pastrve na roštilju do ukusnog

7 – 12 sati: Kup grada Preloga u sportskom ribolovu

7 – 10 sati: Ptičarenje kod novog vidikovca (Javna ustanova Međimurska priroda)

od 10 sati nadalje: Vinski piknik i svirka Tamburaškog

sastava Svirci

od 10 sati nadalje: Likovne radionice Udruge Duga i Zaklade Zajednički put, prigodne radionice i zabavne

igre za najmlađe (provodi Dječji klub Sims)

9 – 13 sati: Pripremanje jela od dravske ribe

12:30: Podjela nagrada u Kupu grada Preloga u sportskom ribolovu

nakon 12:30: početak degustacije spremljenih jela od dravske ribe

od 13:30: vožnje čamcem po jezeru za zainteresirane (Nautički klub „Labud“ Prelog)

14 – 18 sati: Dani otvorenih vrata sportova na vodi (Park Vrbica, kod Nautičkog doma

– Udruga Croatian Outdoors).

ozbiljno shvatili te su se dobro pripremili i eto, popeli su se na sam vrh.

Od samog začetka kviza, učenici iz Hodošana uvijek su bili pri vrhu po rezultati. Već su jednom bili prvaci, a ove godine su taj uspjeh ponovili. Sve je to dokaz, ističe ravnatelj, da se u njihovoj školi dobro radi, posebno po pitanju zaštite okoliša i onečišćenja prirode.

Nagradu će pametno upotrijebiti i to za poboljšanje uvjeta rada upravo mladih biologa i područja kojim se oni bave. U što će se novac točno utrošiti, u školi ne znaju točno jer se bliži kraj nastavne godine.

Shodno tome, tek se trebaju dogovoriti pa sve kreće na jesen i novom školskom godinom. Srećom, pobjednici će tada biti osmaši pa će im se nagrada isplatiti.

ČESTITKA Ljubomira Kolareka uz Dan antifašističke borbe

Slavimo slobodu svakog

čovjeka i svoga naroda

Drage sugrađanke, poštovani sugrađani!

Nadnevak 22. lipnja iznimno je važan datum za hrvatsku povijest. To je datum koji predstavlja trajni simbol povijesne opredijeljenosti hrvatskog naroda za slobodu i mir, za slobodu svakog čovjeka i svoga naroda. Dan antifašističke borbe dan je koji modernu hrvatsku republiku svrstava uz rame saveznika koji su pobijedili nasilje fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu. Svrstavanjem uz bok pobjednika stvoreni su čvrsti temelji današnje slobodne, europske i demokratske Hrvatske. Tu svoju slobodu u punom obimu ostvarili smo i pobjedom u Domovinskom ratu. U Prelogu ćemo

VIJESTI iz Preloga

tradicionalno praznik, Dan antifašističke borbe, obilježiti polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred Spomenika palim borcima, rad Luja Bezeredija, u parku Trg slobode u Prelogu, u četvrtak 22. lipnja 2023. godine u 9 sati.

Nedostaje smještajnih kapaciteta za djecu

petrinjskog �iša. Neće nedostajati ni zabave za najmlađe za koju će se pobrinuti Dječji klub Sims prigodnim radionicama i oslikavanjem lica. Posebni gosti manifestacije su članovi Udruge Duga te članovi Zaklade Zajednički put koji će likovnim radionicama upotpuniti cijeli doživljaj, a ribočuvari Saveza sportsko-ribolovnih društava Međimurske županije prikazat će dio svoje opreme i aktivnosti koje provode radi očuvanja ribljeg fonda te tako zaokružiti pozitivnu priču manifestacije. Cijeli će enogastronomski doživljaj pratiti Tamburaški sastav Svirci. Za one željne rekreacije, ove se godine Danima dravske ribe pridružila i Udruga sportske rekreacije Croatian Outdoors koja će u popodnevnim satima provoditi demonstraciju sportova na vodi. I veliki i mali moći će besplatno isprobati veslanje u kajaku, kanuu, čamcu za rafting, ali i na dasci za surfanje (SUP). (vv)

Prvi nacionalni Dan udomiteljstva obilježen je i u Prelogu. Okupljanje, veselo druženje i promocija udomiteljstva odvijali su se u zelenom okruženju Marine Prelog. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Prelog, kao organizator i provoditelj aktivnosti, od srca zahvaljuje svima koji su sudjelovali, pomogli i nazočili toj posebnoj prilici. - Grad Prelog je i do sada pomagao i sudjelovao u mnogim aktivnostima sustava socijalne skrbi na području cijelog donjeg Međimurja, a ovaj za nas

veliki korak prema osiguravanju alternativne skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, posebno je važan s obzirom na činjenicu da nam jako nedostaje smještajnih kapaciteta za djecu na području cijelog donjeg Međimurja. Zato vas i ovim putem pozivamo da otvorite svoja srca i svoj dom za barem jedno dijete bez odgovarajuće roditeljske skrbi, istakla je tom prilikom v. d. voditeljice Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područnog ureda Prelog Melita Novak-Ban. (vv)

Proslavljena obljetnica Tigrova

Prelog i Cirkovljan bili su domaćini svečanosti obilježavanja 32. obljetnice IV. bojne 1. A brigade Tigrovi – Gavran. Ustrojavanje 1. gardijske brigade Zbora narodne garde (ZNG) započelo je 15. svibnja 1991. godine u Zagrebu. Stvarno je ispisivanje ratne povijesti kao i podrijetlo njezina legendarnog imena Tigrovi starije od tog datuma. Ljudi koji su postali okosnicom zapovjednog i borbenog sastava 1. gardijske brigade svoja su prva borbena iskustva stjecali kao redarstvenici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, dragovoljno pristupivši u sastav Jedinice za posebne zadatke Raki-

tje 1990. godine, a već su ih tada zvali Tigrovima iz Rakitja. 4. bojna 1. gardijske brigade, legendarni ”Gavrani”, to su ime dobili po svom poginulom zapovjedniku Damiru Tomljanoviću Gavranu. U sklopu svečanosti položeni su vijenci kod Spomenika Domovinskom ratu u Prelogu te je kod spomen-biste na Trgu sv. Jakoba u Prelogu odana počast prvom hrvatskom predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga Republike Hrvatske Franji Tuđmanu. U crkvi sv. Jakoba u Prelogu služena je sveta misa za sve poginule i preminule pripadnike IV. bojne „Gavrana“.

Zvonimir Taradi, Lorena Šupljika, Neven Vuk, Nika Naranđa, Kris�na Vrabec i Siniša Radiković

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik grada Preloga

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22.

-

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Stanovnicima Međimurske županije čes�tamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Župan Ma�ja Posavec Zamjenik župana Josip Grivec Predsjednik skupš�ne MŽ Dragu�n Glavina

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Svim građankama i građanima čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

lipnja

Dan antifašističke borbe

antifašističke borbe

SAVJETI za poljoprivrednike

Kikiriki – zemni orašac (Arachis hypogaea L.)

Neuobičajena i zanimljiva kultura za naše podneblje koju možemo pronaći tek na nekim od vrtova je kikiriki. Možda će zbog promjene vremenskih prilika u budućnosti zauzeti i neke od oraničnih površina. Jednogodišnja je biljka zanimljiva po tome što plodove formira ispod površine tla. Može narasti do visine od 30 do 50 centimetara. Iako ga mnogi svrstavaju u orašaste plodove, botanički, kikiriki pripada porodici mahunarki zajedno s graškom, lećom, grahom i drugima. Također kod te kulture postoji još jedna zanimljivost, a to je da se cvjetovi biljke razvijaju iznad zemlje, a zatim se zbog svoje težine svijaju prema zemlji i ulaze unutar nje gdje se razvijaju i sazrijevaju mahune kikirikija. Svjetlosmeđa ljuska s okomitim linijama sadrži dva ili tri zrna kikirikija. Svako ovalno zrno sastoji se od dviju polovica koje su prekrivene crveno-smeđom tankom kožicom. S obzirom na sadržaj bjelančevina i masti, kikiriki se prerađuje i u maslac, ulje, brašno i pahuljice. Kikirikiju odgovaraju topla, sunčana podneblja s umjerenom količinom oborina. Da bi se postigli zadovoljavajući prinosi, potrebno mu je obilje svjetlosti i topline. Ako mu se osim

Cvjetovi biljke razvijaju se iznad zemlje, a zatim se zbog svoje težine svijaju prema zemlji i ulaze unutar nje gdje se razvijaju i sazrijevaju mahune kikirikija. Svjetlosmeđa ljuska s okomitim linijama sadrži dva ili tri zrna kikirikija

toga osigura dovoljno visoka vlažnost zraka, izrast će u vrlo lijepu bujnu biljku. Da bi se postiglo zadovoljavajuće klijanje, potrebne su temperature od 21 °C. Oplođeni cvjetovi savijaju cvjetne stapke prema tlu i uvlače se u zemlju gdje se iz njih razvijaju plodovi. Kikiriki traži rastresito, dobro usitnjeno i plodno tlo. Kao i sve vrste iz porodice mahunarki tako i kikiriki ne podnosi suviše vlažna, zbijena i kisela tla, već mu pogoduju dobro propusna, neutralna tla. Voli sunčane i tople položaje. Najbolji predusjevi su mu okopavine (povrće, šećerna repa, kukuruz). Zemljište za sjetvu priprema se u jesen osnovnom pripremom na dubinu od 30 do 35 cm. U proljeće je potrebno provesti predsjetvenu pripremu tla. Optimalni rokovi sjetve su krajem travnja ili početkom svibnja, kada se tlo na dubini sjetve ugrije na iznad 12 °C. Sije se širokoredno, na međurednom razmaku 70 – 80 cm, a u redu na razmaku oko 10 cm ili po četiri sjemena u kućice na razmaku od 30 cm. Dubina sjetve je 6 – 8 cm. Za sjetvu je potrebno 60 – 70 kg/ha čistog sjemena. Vađenje kikirikija obavlja se krajem mjeseca rujna. Od sjetve do ubiranja plodova može proći od 4 do 5 mjeseci, ovisno o sorti kikirikija i vremenskim prilikama. Kod berbe se mora iskopati čitavu biljku, okrenuti ju naglavce i ostaviti da se posuši kako uskladišteni plodovi kasnije ne bi trunuli. Danas mnogi uzgajivači upotrebljavaju suvremene poljoprivredne strojeve koji ne samo da iskopaju biljku nego odmah i otresu s nje zemlju pa ju okrenu naglavce. Prosječni prinos je oko 100 mahuna po kućici ili oko 3 000 kg/ ha. Plodovi kikirikija vade se prije jesenjih mrazeva, po suhom i sunčanom vremenu. Zrelost kikirikija, tj. vrijeme vađenja, poznaje se po lišću koje dobije žućkastu boju. To je najčešće početkom listopada.

Poljoprivrednici zainteresirani za ratarstvo bez pluga

Ratari su se upoznali s uzgojem usjeva u tzv. konzervacijskoj poljoprivredi koja ne poznaje plug kao jednoj od mjera ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na tlo i okoliš

Piše: Vlasta Vugrinec

Uz veliki interes poljoprivrednih proizvođača, u Murskom Središću je održana demonstracijska aktivnost Utjecaj sjetve različitih sorata pšenice u konzervacijskoj poljoprivredi na strukturu i biološku aktivnost tla. Demonstraciju je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede na poljoprivrednoj parceli OPG-a Konzerviranje voća i povrća Šopar.

Valja naglasiti da se u suradnji s cijelom obitelji Šopar iz Murskog Središća različiti pokusi u provedbi novih i suvremenih tehnologija pro-

vode od 2014. godine, što je već dugi period od deset vegetacijskih sezona. Zanimljiva činjenica je da su prve godine provođenja proizvodnih pokusa vremenske prilike bile slične vremenskim prilikama tijekom ove godine. Cilj provođenja te demonstracijske aktivnosti bio je educirati poljoprivredne proizvođače o mogućem uzgoju ratarskih usjeva prema konceptu konzervacijske poljoprivrede kao jednoj od mjera ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na tlo i okoliš. Na proizvodnom pokusu po principima konzervacijske poljoprivrede koja se temelji na obradi tla bez uporabe

Sve ovisi o sorti

- Nemam žutu hrđu, kaže Igor Rešatar, poljoprivrednik iz Kuršanca. Sve to ovisi o sorti pšenice i odgovarajućoj primjeni agrotehnike. Treba mudro birati sorte i ne kupovati sve što se nudi na tržištu.

To isto čuli smo i od nekoliko drugih većih poljoprivrednika. A pitali smo ih jer cijela Slavonija bruji o bolesti koja se ponovno pojavila nakon 2014. godine i hara tamošnjim poljima i uništava urod. Inače, žuta ili crtičava hrđa je gljivična bolest koja napada sve strne žitarice, dok najveće štete nanosi pšenici. Iako bolest

zaražava prvenstveno listove, posebnu pozornost treba obratiti na zarazu klasova koja može uzrokovati gubitke prinosa veće od 40 %. Uzrok njene pojavnosti objašnjava se prilično blagom zimom uz dosta oborina.

- Žutu hrđu zabilježili smo krajem ožujka ove godine i to u sporadičnim slučajevima, poručila je Suzana Pajić iz naše Savjetodavne službe. Tko je štitio usjeve na vrijeme, nema problema s bolešću.

Dobra je stvar što ona nestaje kad se temperatura popne iznad 18 stupnjeva. (vv)

pluga, sjetvu u biljne ostatke te pravilni plodored posijano je 40-ak sorata sjemenarskih kuća koje se nalaze na tržištu Republike Hrvatske. Uz analizu vremenskih uvjeta tijekom ovogodišnje vegetacijske sezone uzgoja pšenice i njihovih utjecaja na zdravstveno stanje pšenice i ostalih ratarskih usjeva, na pokusnom polju prisutni su upoznati sa svim provedenim agrotehničkim mjerama. Važnost provođenja potrebnih agrotehničkih mjera, među kojima je vrlo važno provođenje pravodobne i adekvatne zaštite usjeva od štetočina, vidljiva je na pokusnom polju jer su sve sorte dobrog zdravstvenog stanja. Velik interes prisutni poljoprivredni proizvođači pokazali su za sve informacije o konzervacijskoj poljoprivredi i njezinoj provedbi u praksi. Sve veća je svjesnost poljoprivrednika o značaju provedbe temeljnih načela konzervacijske poljoprivrede, prije svega

rotacije usjeva, odnosno plodosmjenu s ciljem održavanja bioraznolikosti iznad tla i u tlu, zatim permanentne pokrivenosti tla biljkama i/ili biljnim ostacima i minimalnog narušavanja tla obradom (obavezno izbjegavanje okretanja tla). Razlika u zbijenosti tla pri konvencionalnom načinu obrade tla i prema konceptu konzervacijske poljoprivrede prikazana je izmjerom zbijenosti tla i prikazom različitog razvoja korijenova sustava pšenice. Naime, zbijenost tla jedan je i od glavnih uzroka zadržavanje vode na površini tla jer ne može otjecati u dubinu, zbijeno tlo je manje prozračno i siromašnije podzemnim životinjskim i biljnim svijetom. Zbog mogućnosti da se u praksi mogu vidjeti načini provođenja novih tehnologija, ali i izmjeni međusobnih iskustava poljoprivrednih proizvođača, takvi tipovi edukacija proširuju znanja poljoprivrednih proizvođača.

Piše: Suzana Pajić

Mladi kikiriki

Demonstracija je privukla velik broj zainteresiranih ratara DANI POLJA PŠENICE u Murskom Središću

ŽUTA HRĐA pšenice pojavila se i u Međimurju

Gljivica napada prvenstveno listove, tzv. zastavice

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Mladi krumpir je roba number 1

Mladi krumpir definitivno je roba broj jedan kako na našem čakovečkom sajmu tako i na središnjoj tržnici. Sitni i krupni, bijeli i crveni nalazi se gotovo na svakoj klupi. Jedino se kupci žale da je preskupi, no svejedno se kupuje. Doduše, ne u velikim količinama, nego svega kilogram. Istina, takav krumpir ni ne može dugo stajati. Uz krumpir, klupe su preplavili i domaći krastavci koji također još nisu cjenovno baš najprihvatljiviji jer se nude za od 3 pa do 4 eura po kilogramu. No, ono što nas je šokiralo je cijena mladog graška i to očišćenog. Naime, gospodin je za kilogram tražio 20 eura. Po starom, to bi bilo oko 135 kuna. Je li što prodao, ne znamo! S druge strane,

grašak u mahuni na placu mogao se kupiti već za 6 eura po kilogramu, što ruku na srce, isto nije svima dostupno.

Od ostale ponude tu su rajčica, paprika, zelje, kelj i ostala standardna roba. Lu-

Sezona roštiljanja i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH)

Piše: Rosanda Škvorc Vidović, mag. ing. oecoing.

benica je sada po 2 eura za kilogram, stigle su i nektarine po 6 eura, pa marelice po 5, dok je s jagodama zavladalo zatišje. Još uvijek se nude presadnice povrća i cvijeća. (vv, foto: zlatko vrzan)

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) su skupina organskih spojeva sastavljenih od dvaju ili više benzenskih prstena koji nastaju nepotpunim izgaranjem ili pirolizom organske tvari poput otpada ili hrane, tijekom industrijskih procesa i drugih ljudskih aktivnosti.

Prisutni su u okolišu (voda, tlo, zrak) i u hrani, kamo dospijevaju onečišćenjem iz okoliša ili nastaju tijekom procesiranja hrane – dimljenje, pečenje, roštiljanje, zagrijavanje, prženje, sušenje.

PAH-ovi se zbog izrazite lipofilnosti vrlo lako, u doticaju s ljudskim tijelom, apsorbiraju kroz pluća, crijeva i kožu. U organizam dospijevaju najčešće putem hrane, bilo prženjem, pečenjem ili dimljenjem hrane bilo pak dugogodišnjim akumuliranjem u vodenim organizmima te kontaminacijom plodnog tla. Osim hranom, vrlo čest slučaj unošenja u ljudski organizam je udisanjem, posebno u onečišćenim područjima kao što su industrijske zone, ugljenokopi i rudnici.

Putem dišnog sustava PAH-ovi ulaze u organizam te se akumuliraju u žuči, jetri i masnom tkivu. Za neke PAH-ove, kao što su benzo(a)piren, benzo(a)antracen, benzo(b)fluoranten i krizen utvrđeno je da kod životinja i ljudi uzrokuju rak pluća, želuca, jednjaka, debelog crijeva, prostate i mokraćnog mjehura.

Po podrijetlu PAHova u hrani razlikujemo one koji se nalaze u sirovoj hrani (prijenos iz tla i okoliša) i koji su nastali u hrani tijekom procesiranja. Procesiranje hrane poput sušenja, pečenja, dimljenja,

prženja i pečenja na roštilju su glavni načini tvorbe PAH-ova. Za svaku skupinu namirnica propisane su dvije vrijednosti: vrijednost najveće dopuštene količine benz(a) pirena i vrijednost najveće dopuštene količine sume 4 PAH spoja – benz(a)pirena, benz(a) antracena, benz(b)fluorantena i krizena. Temperature dimljenja i vlažnost drveta imaju bitnu ulogu u stvaranju PAH-ova. Kod dimljenja hrane vidljive su varijacije u nastajanju PAH-ova s obzirom na vrstu i sastav drva, vrstu generatora topline, prisutnost kisika, temperaturu pri kojoj se stvara dim i vrijeme dimljenja. Drvo niže vlažnosti omogućava više temperature materijala koji proizvodi dim, zbog čega dolazi do stvaranja veće količine PAH-ova. Stoga se nastajanje PAH-ova može umanjiti smanjenjem temperature izgaranja, odnosno povećanjem vlažnosti drva. Mast koja curi iz namirnice i kapa u vatru, u vatri podliježe pirolizi tijekom koje dolazi do

nastajanja PAH-ova različitim mehanizmima.

Najveća dopuštena količina benz(a)pirena u dimljenom mesu i dimljenim mesnim proizvodima, mišićnom mesu dimljene ribe i dimljenim proizvodima ribarstva je 2,0 µg/ kg, a suma četiri PAH-a 12,0 µg/kg. Za dimljene školjkaše propisane su posebne vrijednosti (6,0 µg/kg za benz(a) piren i 35,0 µg/kg za sumu četiri PAH-a), kao i za dimljene i konzervirane papaline, svježe školjkaše, toplinski obrađeno meso i mesne proizvode koji se prodaju kao gotovi proizvod (5,0 µg/kg za benz(a) piren i 30,0 µg/kg za sumu četiri PAH-a). Laboratorijska djelatnost Bioinstituta provodi ispitivanje policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani i vodama. Metoda ispitivanja PAH-ova u uzorcima hrane akreditirana je u Laboratoriju za kemiju hrane i predmete opće uporabe te u uzorcima voda u Laboratoriju za ekologiju od strane Hrvatske akreditacijske agencije.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MURSKO SREDIŠĆE

CIJENE PLAC

Dragutin Kranjčec iz Ivanovca s mladim krumpirom

Ana Ferčic s mahunama je stigla iz Sigeca

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

U VRTU Terezije Kozjak iz Čakovca

Vlasac – Allium schoenoprasum

Vlasac je otporna lukovičasta trajnica, ukrasna i začinska biljka. Najmanja je vrsta iz obitelji luka, Alliaceae. Porijeklom je iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike – jedina je biljka trajnica koja je porijeklom iz starog i novog kontinenta.

Vlasac najviše voli vlažna i dobro drenirana tla, ali uspijeva u gotovo svim vrstama tala. Najviše voli sunčanu gredicu, ali uspijevat će i u polusjeni. Uzgaja se iz sjemenja ili podjelom grmića odrasle biljke. Taj grmić se zapravo sastoji od mnoštva malih lukovica koje se sve više šire svake godine.

Cvate tijekom svibnja i lipnja. Njegovi cvjetovi jako privlače kukce, pogotovo pčele. Može se uzgajati i na otvorenom, ali i u teglama – tako ćete imati svježi začin cijele godine. Biljku jednostavno možete šišati dok ima sočne mlade zelene listove. Ako je na otvorenom, preko zime nadzemni dio odumire, na proljeće opet iznova tjera mlade listove. Iz sjemena se uzgaja jako

uspješno, može se sijati već u rano proljeće direktno na otvoreno. Prve godine je to prilično mala biljka, s tankim malim “listićima”, ali već sljedećeg proljeća prvi put cvate i jako se razraste. Sjeme dozrijeva na ocvalim cvjetnim glavicama, koje su zapravo skup mnoštva cvjetića.

Cvjetne glavice nakon cvatnje izgube boju i poblijede, kad sjeme dozori, počinje se samo rasipati – svaka cvjetna glavica stvara jako puno sjemenki.

Zbog sumpora koji sadrži, juha od vlasca, razrijeđena vodom, odlično je sredstvo za prskanje protiv pepelnice – djeluje antifungicidno.

Zapravo, zbog svog sastava slovi kao biljka koja općenito odbija nametnike.

U kulinarstvu se upotrebljavaju svježi i sušeni listovi biljke, lukovice ne.

U trgovinama se kod polica sa začinskim biljem uvijek može naći i sušeni vlasac. Odlično se slaže u jelima sa svježim sirom i vrhnjem.

Crni kim lijek je za sve osim smrti

- Poznata su mi svojstva kima, no ništa ja od njega ne radim. Niti stignem niti pak znam kako se to radi. Uostalom, nisam se ni interesirala, kaže Terezija

Piše: Vlasta Vugrinec

Red cvijeća i red povrća izmjenjuju se u poprilično velikom vrtu Terezije Kozjak iz Čakovca. Na urednim i pravilno raspoređenim gredicama rastu mrkva, grašak, krastavci i ostalo povrće tipično za naš kraj. S druge strane tu su i popularni turski karan�ili, ukrasni luk i ono što nam je posebno zapalo za oko, nježni plavi i bijeli cvjetovi biljke koja se, kako kaže Terezija, sama zasijala. Rekli bismo, biljka k’o biljka, da nije riječ o crnom kimu, biljci čije je ulje danas na cijeni zbog svog blagotvornog djelovanja na ljudski organizam. Osim toga, riječ je i o začinu

Kim nije kumin

- Kim uzgajam godinama i sada se već raširio po cijelom vrtu gotovo kao korov, kaže Terezija. Imam ga toliko da ga čupam i bacam jer ga je jednostavno previše.

Terezija cvjetove bere i prodaje kao rezano cvijeće na placu bez posebne oznake da je riječ o cijenjenoj biljci. Shodno tome, mnogi prolaze pored njenog štanda neznajući kakvo se blago krije na njemu, bilo da je riječ o začinu bilo pak biljci koja daje materijal za izuzetno ulje.

Kim se često u praksi zamjenjuje sa začinom kuminom, a zapravo je riječ o

dvije različite biljke. Obično se shvati greška kad se osjete okusi. Crni kim odlikuje slatkasti i pikantni okus sjemenki, dok kumin ima jedak, pikantan, ali ujedno i sladak okus sličan anisu.

Plod kima nastaje iz cvijeta, duguljast je i eliptičan kalavac dužine 3 ili 4 mm. Unutar kalavca nastaju dva srpasta plodića aromatičnog mirisa, a sadrže oko 3 - 7 % eteričnog ulja i 34 - 39 % običnog ulja koje se dobiva postupkom hladnog prešanja.

Prije samog prešanja, sjemenke je potrebno očistiti od nečistoća. Nakon toga se one melju kako bi se što lakše otpustila ulja i tek onda ide na prešanje. Kako se radi o hladnoprešanom ulju, ono se jednostavno mehanički istiskuje prešom.

Ulje je moguće napraviti i doma, odnosno samljeti u blenderu i potom istisnuti ulje u običnom mužaru nakon čega se ono procijedi kroz gazu ili sitno cjedilo. Naravno, tu nije riječ o količini koja bi se mjerila decilitrima već na žličicu ili dvije. Uostalom, tako se može uživati svaki dan ili svakih par dana u svježe pripremljenom ulju. Poznato je naime da hladnoprešana ulja ne mogu dugo stajati.

- Poznata su mi svojstva kima, no ništa ja od toga ne radim, kaže Terezija. Niti stignem niti pak znam kako se

to radi. Uostalom, nisam se ni interesirala.

Ljekovitost crnog kima

Sjemenke crnog kima ne moraju se nužno cijediti i pretvarati u ulje. Izvrsne su i kao začin za pripremu jela od povrća, dekoriranje i aromatiziranje salata, kao i za dekoraciju kruha i jela od riže. U te svrhe, najviše se upotrebljavaju u Indiji, zemljama Bliskog istoka, Egiptu, Turskoj i Bangladešu.

O dobrobiti crnog kima ispisane su stranice i stranice, posebno u novije vrijeme. No, i naši davni preci znali su za njegovu ljekovitost. Shodno tome, može se reći kako je to biljka čije su sjemenke korištene od davnina, tisućama godina unazad i to kao začin, lijek i sirovina za dobivanje visokokvalitetnog i ljekovitog ulja. Naime, ljekovitost sjemenki crnog kima spominje se u Bibliji, kao i u hadisu, gdje je zabilježena izjava poslanika

Muhameda da je ”crni kim li-

jek za sve osim smrti”. Flašica ulja crnog kima pronađena je u grobnici egipatskog kralja Tutankamona (pohranjene prije 3300 godina), a ulje su upotrebljavale i najljepše žene u povijesti Egipta (kraljice Nefertiti i Kleopatra), kao sredstvo za njegu kože i kose. U drevnom Egiptu se crni kim upotrebljavao za poboljšanje probave, kod prehlada, infekcija i zubobolje, dok su ga kršćani upotrebljavali za čišćenje od parazita i crijevnih glista te protiv nadutosti. Smanjuje nivo šećera u krvi, diuretik je, pospješuje lučenje mlijeka kod dojilja, regulira hormone rasta, snizuje kolesterol u krvi, pomaže kod upale nosnih šupljina, suhog kašlja, bronhijalne astme i gripe.

Čak se može upotrebljavati i kao afrodizijak. Zabranjeno je uzimati ulje osobama s transplantiranim organima (jetra, bubreg, srce) jer povećava imunitet, što može dovesti do odbacivanja presađenih organa.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Terezija Kozjak sa svojim crnim kimom

Kim odlikuju nježni plavi cvjetovi

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

Predavanje o pčelama (5)

Oplodnja je neophodna da bi se ostvario isti spol (to vrijedi samo za niže životinje). S pčelama je slučaj da se izlegu jedino trutovi ako nije bilo oplodnje. Ova oplodnja pčela je zaista posebna stvar, tu nema ničeg kao što je bračni krevet na koji se povlači, to sve ima potpuno drugačiji smjer. Događa se otvoreno, pri punom sunčevu svjetlu i, iako to može izgledati čudno na početku, što je moguće više u zraku. Matica leti što je više moguće prema Suncu kojem pripada, a samo trut može nadjačati zemaljske snage jer su trutovi ujedinjeni sa zemaljskim snagama. Dakle, samo onaj trut koji može letjeti najviše je sposoban oploditi maticu gore u zraku. Tada se matica

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

Klasa: 320-02/23-01/1

Urbroj: 2109-2-01-01-23-8

vraća i leže jaja. Kao što vidite, pčele nemaju svadbeni krevet, one imaju svadbeni let i one moraju stremiti koliko god mogu, prema Suncu. Za to je potrebno imati dobro vrijeme, jer po lošem vremenu ne može se odigrati. I sada je jasnije koliko blisko matica ostaje povezana sa Suncem. Kada se odigrala oplodnja, tada se radilice izlegnu iz ćelija radilica, prvo se pojavljuje mala larva i onda nakon 21 dana razvije se u radilicu. U vrećastim ćelijama razvija se matica.

Radilica je sada zrela i spremna i ona se zaputi na svoj let, posjećujući cvijeće i stabla na koja se zakači s malim kukama na nogama. Skuplja oboje – nektar i polen. Polen je nošen na tijelu

PLAN SADNJE

16. lipnja – Dan korijena Njegujemo biljke korijena.

17. lipnja – Dan korijena Dobar dan za paljenje štetočina s crvenom krvlju i hi�nske kukce, dinamiziranje pepela, izrada preparata D8.

18. lipnja – Dan korijena Do 12 sati, a od 13 sa� povoljno za biljke cvijeta. Nakon 13 sa� i sljedeći dan povoljno za rad s pčelama.

19. lipnja – Dan cvijeta Počinje period za presadnju.

20. lipnja – Dan cvijeta Do 19 sa� njegujemo biljke cvijeta.

21. lipnja – Dan lista Provodimo mjere pro�v puževa.

22. lipnja – Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Apogeja i uzlaznog čvora.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

pomoću posebne majstorije za deponiranje, a nektar siše jezikom. Dio nektara se upotrebljava za vlastitu hranu, ali veći dio se drži i to, na povratku u gnijezdo pčele ispljunu. Dakle, kada jedemo med, mi jedemo ispljuvak pčele, ali vrlo čist i sladak ispljuvak.

Kino raspored

Četvrtak 15.6.

17:00 - Elementi (sink.) PREMIJERA

20:00 - The Flash PREMIJERA

CINE & PLAY reklamaw

nedjelja 18.6.

10:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)

13:30 - Elementi (sink.)

17:00 - Super Mario Bros (sink.)

Na temelju Zaključka, Klasa: 320-02/23-01/1, Urbroj: 2109-2-01-01-23-2, od 13. travnja 2023. god., Grad Čakovec daje obavijest o objavi

JAVNOG POZIVA

za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi

za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca

Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem/ prebivalištem na području Grada Čakovca, koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca i bave se poljoprivrednom prizvodnjom, podkategorije: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo, da se zaprimaju zahtjevi za dodjelu bespovratnih potpora za provedbu kontrole plodnosti tla poljoprivrednog zemljišta.

Grad Čakovec su�inancira izradu analize 150 uzoraka tla. Maksimalno se jednom korisniku, poljoprivrednom proizvođaču, može odobriti su�inanciranje analize pet (5) uzoraka tla.

Uvjeti za dobivanje subvencije sadržani su u Javnom pozivu, Zaključku i Obrascu zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi, koji su objavljeni na oglasnoj ploči i na mrežnoj stranici Grada Čakovca, www.cakovec.hr .

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimati će se do popunjenja planirane kvote po kriteriju reda prvenstva zaprimanja zahtjeva ili do utroška sredstava, koji uvjet prije nastupi, a najkasnije do 20. srpnja 2023. godine.

Informacije vezane uz Javni poziv mogu se dobiti u Službi za poslove gradonačelnika Grada Čakovca, soba 202, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na tel.: 040/314-937. Za Grad Čakovec

Ljerka Cividini, Gradonačelnica

petak 16.6.

13:30 - Elementi (sink.)

17:00 - Nevjerojatni Maksim (sink.)

20:00 - Fast X.

subota 17.6.

10:00 - Spider-Man (sink.)

13:30 - Mala sirena (sink.)

17:00 - Elementi (sink.)

20:00 - The Flash

20:00 - Transformers

ponedjeljak 19.6.

17:00 - Spider-Man (sink.)

20:00 - Fast X.

utorak 20.6.

17:00 - Mala sirena (sink.)

20:00 - Transformers

srijeda 21.6.

17:00 - Elementi (sink.)

20:00 - The Flash

Piše: Bernarda Orehovec

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

GOSPODARSKA ŠKOLA ČAKOVEC

Okupila se prva generacija poljoprivrednih tehničara

Nakon 25 godina ponovo se okupila prva generacija poljoprivrednih tehničara Gospodarske škole Čakovec s najboljim razrednikom profesorom Masten Vladimirom. Iako su nam se putevi davnih dana razdvojili i svaka je ptica svome jugu odletjela, velika većina ra-

zreda uspjela je ukrasti dio vremena i doći na okupljanje. Kako se kaže da je prvo sve najslađe i najljepše.

Trebalo nam je samo nekoliko minuta da se svi opet opustimo, vratimo u stare dane i da izgleda kao da smo svi bili još jučer zajedno. Prisjetili smo se

SKUPILI SE Farkašovi iz Miklavca

Bratići i sestrične na okupu

Bratići i sestrične Drk iz Miklavca od djetinjstva održavaju bliske veze. Redovno se čuju i vide, no nikad svi na okupu, na jednom mjestu. No, minule subote pošlo im je to za rukom pa su se nakon dugo, dugo vremena sastali na tamošnjem nogometnom igralištu. Riječ je o obiteljskoj lozi koja potječe od bake i dede Drk, koji su imali 7 djece, 3 sina i 4 kćeri čiji su oni potomci. Ne treba posebno spominjati radost i veselje zbog susreta jer su došli sa svih strana. (vv)

naših zajedničkih praksi na tadašnjem novom školskom dobru u Mihovljanu, goricama, zajedničkih izleta, nestašluka. Puno toga je ostalo u našim srcima od Gospodarske škole iako u to vrijeme nismo imali svoje vlastite školske prostore. Danas, 25 godina kasnije, s

ponosom možemo reći kako smo bili prva generacija poljoprivrednih tehničara i kako je s nama sve počelo. Pjesma, smijeh i zabava potrajali su do dugo u noć, pa je mnogo novih zajedničkih uspomena pronašlo mjesto u našim srcima. (Blaženka Mesić)

ČITATELJ iz Mihovljana požalio nam se na susjedovo leglo komaraca

Šetaju me od službe do službe

U našu novinsku redakciju stiglo nam je pismo našeg vjernog čitatelja iz Mihovljana koji je osjetio potrebu da svoj jad i nevolju sa susjedovim leglom komaraca podijeli s nama i javnošću. Naime susjed drži bačve i kante s vodom u dvorištu. Posebno je ogorčen jer je pokušavao riješiti problem u Gradu Čakovcu, no kaže da su ga “nadležne službe“ šetale od jedne adrese do druge.

Pismo čitatelja prenosimo u cijelosti u nastavku: Štovani novinari Media novina, obraćam se Vama u vezi komaraca jer od nadležnih službi nisam dobio nikakav odgovor. Susjed koji živi na adresi: Mihovljan, Ivana Gorana Kovačića 25 je postavio u svoje dvorište desetak velikih bačvi, 20 sanduka od piva (400 boca) i razne kante. To je sve puno vode, dakle odličan medij za razmnožavanje

komaraca. Ženka komarca snese jajašca i samo nakon 10 dana izlijeću novi komarci. Ti ubodi komaraca nisu tako ni bezazleni, jer komarci prenose VIRUS ZAPADNOG NILA, koji za imuno slabije osobe može biti smrtonosan.

Zvao sam Zavod za javno zdravstvo i oni su mi rekli da zovem sanitarnog inspektora Miroslava Vrbanca, on pak mi je rekao da zovem šefa za komunalne poslove grada Čakovca, Ivicu Pongraca. Taj je

obećao da će izaći na teren zajedno s komunalnim redarom i sastaviti zapisnik. Nakon tri dana zovem ponovo Pongraca, nešto je promrmljao i prekinuo. Zovem ponovo Vrbanca, ovaj opet nek zovem Pongraca, ali taj je blokirao moj broj tako da poziv prekine i izbaci.

Eto, to su naše nadležne službe, a kad trebaju zahtijevati za plaće onda svi rade težak i odgovoran posao. (Vjeran čitatelj vaših novina)

LAG MURA

– DRAVA U MOSLAVINI Domovina škrleta oduševila Međimurce!

Dvadesetak članova

LAG-a Mura – Drava, njegov predsjednik Mario Moharić, dopredsjednik Marijan Varga i voditelj

Mihael Ružić, dožupan Josip Grivec i predstavnici općina Donjeg Međimurja kroz odličnu organizaciju predstavljanja povijesne, kulturne, vjerske i prirodne baštine te enogastronomske ponude dotakli su dio turističkog potencijala ovog kraja. Domaćin programa, LAG Moslavina i njegova predsjednica Anica Lenart, pripremili su tri sadržajna i poučna dana.

U Garešnici, u Centru za posjetitelje Natura 2000 – Poilovlje sudionicima su pozdravne riječi uputile Daniela Belak, direktorica TZ Garešnice i ravnateljica Nature 2000 Nena Salopek. Predstavljen je projekt Okusi domaće!, a u ime LAG-a Mura – Drava govorio je voditelj Mihael Ružić, nakon čega su sudionici razgledali Centar Natura 2000 – Poilovlje, mural Ive Robića i jezero Skresovi. Obilazak primjera dobre prakse uz prezentaciju gastronomske ponude započeo je u restoranu Kod bake, gdje su domaćini Danijela i Zdravko Andri pripremili gastrodelicije moslavačkog kraja. Potom je razgledan jedinstven projekt u Hrvatskoj, prvi hotel za pčele na OPG-u Balja, gdje je o životu pčela govorio domaćin Domagoj Balja. U Kutini je obiđeno barokno bogatstvo Moslavine i crkva sv. Marije Snježne, Muzej Moslavine i tradicijska arhitektura Moslavine.

Drugog dana izletnike su u prijepodnevnim satima primili djelatnici Parka prirode Lonjsko polje te ih upoznali s najvećim zaštićenim močvarnim područjem u Republici Hrvatskoj uz videoprezentaciju i aktivno bicikliranje. Prirodna baština prezentirana je u posjetiteljskom centra Crna roda. U restoranu August

kušana su tradicionalna jela te škrlet, bijelo vino – brend Moslavine. Vinske priče o škrletu, toj autohtonoj sorti vina, doživljene su u dvjema vinarijama. U Vinariji Trdenić u Popovači, domaćini Tomislav i Mirela Trdenić, predstavili su nekoliko vina, a prezentaciji je nazočio i gradonačelnik Popovače Joško Mišković. U Kutini je u Vinariji Košutić nastavljena edukacija o vinskom turizmu. Domaćin u Vinskom dvoru bio je Hrvoje Košutić, a prezentaciji se pridružio i gradonačelnik Kutine Zlatko Babić. U Popovači je razgledan dio Neuropsihijatrijske bolnice dr. Ivan Barbot, gdje je sudionike programa o radu Bolnice uz videoprojekciju upoznala glavna sestra Bolnice Danijela Čukelj. Upoznavanjem turističke ponude TZ grada Čazme započeo je program trećeg dana. Razgledan je centar Čazma Natura 2000 i obiđen prvi javni biobazen u Republici Hrvatskoj. Turističke adute Čazme predstavila je direktorica Turističke zajednice Čazme Ivana Sabljak Murlin. Potom je u Zmajevu gnijezdu prezentirana gastroponuda, a nakratko je sudionike pozdravio gradonačelnik Čazme Dinko Pirak. Atraktivna je bila i šetnja interpretacijskim lokalitetom Medjame, koje je značajno stanište ptica močvarica i vodozemaca. Završnica trodnevnog upoznavanja Moslavine uslijedila je u Ivanić-Gradu gdje je sudionike dočekala Ana Gašparović, direktorica TZ grada Ivanić-Grada te predstavila turističku ponudu tog grada i aktualnu manifestaciju Festival igračaka u Ivanić-Gradu. Moslavina je potpuno iznenađenje, zaključili su sudionici trodnevnog na području LAG-a Moslavina u okviru projekta suradnje Okusi domaće! LAG Mura – Drava primit će predstavnike LAG-a Moslavina u srpnju 2023. godine. (Roberta Radović)

(s lijeva na desno) Tomislav Drk (Turčišće), iza Bojan Drk (Celine), Nikola Drk (Miklavec), Dragu�n Drk (Donji Kraljevec), Verica Jambrošić (Mursko Središće), Sandra Đuranec (Ferke�nec), iza Darko Drk (Celine), Snežana Babić (Miklavec), Zlatko Drk (Podturen), Danijela Nikolić (Koper), Andreja Katharina Balta (Švicarska)

Protekle subote, 10. lipnja, ponovno se okupila prva generacija poljoprivrednih tehničara Gospodarske škole Čakovec

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Obožavamo s kupcima prokomentirati naslovnicu

U Trgovini Krk na adresi Nikole Tesle 1 u Pušćinama zatekli smo našu čitateljicu Mariju Marčec u dnevnoj kupovini. Kako kaže Marija, u Međimurskim novinama najviše voli pročitati rubriku Poljoprivreda i najviše ju vesele savjeti koje i sama može primijeniti u svom dvorištu. Također, uživa u našim ilu-

stracijama na naslovnim stranama, a čim je to spomenula, u razgovor su se priključile i djelatnice Marina Bajzek, “friška” Čakovčanka rodom iz Štefanca te Šte�ica Sabol iz Savske Vesi. Kažu da obožavaju s kupcima komentirati naslovnice Međimurskih novina i da su to redovne “sesije” svakoga petka! Šte�ica dodaje i

da s čitanjem kreće od zadnje strane kako bi što prije stigla do svog omiljenog dijela – recepata, dok Marina uživa u Stvaraonici koju gleda i čita zajedno sa svojim trogodišnjim djetetom. Ugodan razgovor smo završili uz zajedničko fotkanje, a naše smo sugovornice nagradili poznatim crvenim poklon-vrećicama. (ib)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Treći kupon 98. kola

Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri,

trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-

slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. lipnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. lipnja (mk).

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Bebe 2023.

Štefan i Magdalena Lesničar iz Čakovca dobili su Ritu rođenu 6. travnja 2023. godine.

Anja (36) i Mladen (36) Subo�ć iz Čakovca dobili su Taru rođenu 16. travnja, a imaju i sina Jana (6).

Međimurske novine i BluKids vas daruju

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati,

TRGOVINA KRK u Pušćinama

Simpa�čne čitateljice Marina Bajzek, Marija Marčec i Štefica Sabol s novim poklon-vrećicama

Kad Ivo Mezga pusti glas

Radio 105 Selnica ovih dana slavi 30 godina postojanja. Njegov osnivač Ivan Mezga sve se češće i sam pojavljuje za mikrofonom.

Kako je do toga došlo?

- Već u osnovnoj školi sam pjevušio pa kasnije nastupao na onim susretima, ponekad odnio i koje prvo mjesto kao u Podturnu. Ali s vremenom sam se posvetio razvoju svojeg biznisa i politike pa sam odustao i od pjesme, ali i od karatea koji sam također volio.

Ima oko 20 godina otkako sam ponovno počeo ponovno pjevati. Prvo više za zabavu kad smo sa Željkom Tesom napravili pjesmu za našu udrugu vinogradara Gorički pajdaši – Trsek. Snimili smo to kod Ivice u Belici.

Svidjelo mi se, Tes mi je napravio još nekoliko pjesama pa su se zaredali i dueti s drugim pjevačima, npr. Duškom Lokinom. Nikad nisam razmišljao da komercijaliziram svoje pjesme, već samo za društvo… no, zarolalo se. Prošle godine smo s Ivicom Pepelkom pobijedili na Festivalu zabavne glazbe Hit festu s pjesmom Ne damo se mi…

Nemam od toga direktne komercijalne koristi, ali taj hobi pomaže pri dobrom raspoloženju, druženjima i prijateljstvu, pa mogu na neki način reći da pomaže pri ovom poslu u kojem jesam. Cijeli intervju s Ivanom Mezgom pročitajte na trećoj stranici priloga Media.

(tn, foto: Zlatko Vrzan)

VIKEND VODIČ

petak i subota,

16. i 17. lipnja

Trash and Burn

Sve� Mar�n na Muri

Izle�šte Goričanec

petak,

16. lipnja

20:00

Dvorište MESAP-a

Nedelišće

Opća opasnost

21:00

Park mlados�

Prelog

Ma�ja Cvek & The Funkensteiners

subota,

17. lipnja

20:00

Dvorište MESAP-a

Nedelišće

Doris Dragović

nedjelja,

18. lipanj

17:00

Društveni dom Peklenica

Predstavljanje knjige Moja

Vulica - zapisi o staroj

Peklenici Vladimira Sovara

kamo za vikend

PRELOG u sportsko-edukativnom, zabavnom duhu

Ne propustite koncert

Matije Cveka & The Funkensteinersa

MJESEČNI VODIČ

21. lipnja 21:00

Park mlados�

Prelog

Let 3

4:50

TRASH & BURN slavi 15 godina Opaki američki auti i pin-up djevojke vas čekaju!

Trash and Burn po 15. put održava se na Izletištu Goričanec u Svetom Martinu na Muri, u petak i subotu, 16. i 17. lipnja 2023. Cijeli festival će se vrtjeti u retrostilu, od opakih američkih automobila i motora iz čitave Europe, pin-up djevojaka, burlesknih nastupa, traditional tattooa, vintage štandova s odjećom, a burn-out box na kojem će vlasnici američkih automobila pokazati umijeće ''paljenja guma'' bit će otvoreni cijeli dio dana, a posjetitelji će moći upotrebljavati i Trash and Burn taksi ford thunderbird iz 1959. godine koji će voziti na relaciji festivala i Toplica Sv. Martin.

U subotu preko dana paralelno s festivalom na baze-

nima Termi Sveti Martin bit će organiziran i pool party s rockabilly DJ-em, a posjetitelji Trasha and Burna imat će poseban popust od 20 % na ulaznice Aquapark, uz predočenje narukvice festivala.

Trash and Burn je prošle godine ugostio preko 200 starih američkih automobila i isto toliko motora, a ove godine očekuje se da se tradicija nastavi i postave novi rekordi.

Glazbeni dio festivala donosi top svjetske bendove i DJ-eve, od 50's rock and rolla, rhythma & bluesa, rockabillyja, soula, garage rocka, pa sve do psychobillyja. Upad se naplaćuje 6 eura po danu ili 9 eura za oba dana. (sh, foto: Bostjan Tacol)

ART Forest Festival u Nedelišću

Uživajte u zvučnoj kupci i koncertu Nine Kraljić

Najavite događaj!

Sve informacije

šaljite na e-mail:

vikend@mnovine.hr

Art Forest Festival, jedan od najiščekivanijih događaja za ljubitelje umjetnosti i prirode, ponovno će zavladati čarobnim krajolikom Lovačkog doma Nedelišće, 17. i 18. lipnja ove godine. Festival, koji je prošle godine privukao stotine i stotine posjetitelja, donosi još veći spektakl, s bogatim programom umjetničkih

izložbi, glazbenih nastupa i interaktivnih radionica. Na glavnoj pozornici će se izmjenjivati nastupi glazbenih izvođača iz različitih žanrova te u subotu nastupa varaždinski trio Hrvoje Šenjug & The Bypassers, dok je nedjelja rezervirana za zvučnu kupku i koncert dobro nam poznate – Nine Kraljić.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ELIZABETH HOYT: GREŠNI VOJVODA

Sažetak knjige:

Park Mladosti u Prelogu u petak, 16. lipnja, postat će sportsko sjedište gdje

će djeca i mladi imati priliku sudjelovati na edukativno-sportskom Telemach

Danu sporta, a Prelogom će zavladati sportski duh, navijanje, smijeh i radost. Svečani program otvaranja Telemach

Dana sporta u Prelogu počinje u 16:30, a na sportsko-edukativnom danu, u sklopu Plazma

Sportskih igara mladih i uz podršku Grada Preloga, su-

PRIJAVE u tijeku

djelovat će mnogobrojna djeca osnovnoškolskog uzrasta koja

će se natjecati u graničaru i atletici. Najbolje ekipe i atletičari izborit će plasman na državnu završnicu Telemach

Dana sporta koja će se održati krajem srpnja u Rijeci. Ovaj zabavno-sportski dan u Prelogu uz nastup Puhačkog orkestra grada Preloga, Plesni studio Korak i vatromet, nastavit će se koncertom Matije Cveka & The Funkensteinersa koji počinje u 21 sat.

Prijavite se na Mali MEF

Dječji festival u Čakovcu svake godine okuplja sudionike iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja u vrijeme velike manifestacije Porcijunkulovo. Preferira rad s djecom, prezentaciju njihovih talenata i kvalitetu te potiče razvojne mogućnosti utiranja puta stvaranja budućih pjevača, skladatelja ili tekstopisaca, socijaliziranje u natjecateljskoj konkurenciji, druženje i naravno zajedništvo i veselje. Pozivaju se djevojčice

MESAP Nedelišće

i dječaci od 5 do 16 godina da svoje pjesme šalju na: medjimurskifestival@gmail.com najkasnije do 10. srpnja 2023. uz obavezne podatke: naslov skladbe, autor glazbe, autor teksta, autor aranžmana, ime i prezime izvođača, godina rođenja te kontaktni broj telefona. Pjesme mogu biti nove, autorske, isključivo vezane za dječji uzrast. Uz snimku vokala potrebna je i matrica. Održavanje Festivala planirano je za početak kolovoza.

Ovog vikenda koncerti

Opća opasnost i Doris

Dragović

Povodom 30. godina osnutka Nedelišće priprema pravo glazbeno slavlje. Na dan 16. lipnja dolazi Opća opasnost, predgrupa su Pastiri,

a 17. lipnja Doris Dragović, dok je predgrupa Atomi Band. Programi počinju u 20 sati, a koncerti će se održati na otvorenom u dvorištu MESAP-a.

Doček ljeta na Mađerkinom bregu Koncert kvarteta trombona Zagrebačke filharmonije

23. lipnja

21:00

Goričan Koncert Mate Bulić

24. lipnja 21:00

Goričan Koncert Zlatko Pejaković

1. srpnja

Dunjkovec 10. Dječja biciklijada

od 21. do 23.srpnja

Brezje

Forestland

od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica od 25. do 27. kolovoza Jazz u vinogradu

POKLANJA KNJIGU

Dobitnik knjige Vodencvjetovi objavljene u prošlom broju je Vjera Kraljić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1448

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Prokleto zgodan i beskrupulozan, vojvoda od Montgomeryja čovjek je o kojem London šapuće u budoarima i zabačenim uličicama. Zloglasni lovac i ucjenjivač, vra�o se iz egzila s namjerom da se osve� onima koji su mu nanijeli nepravdu. Ali kada u svojem domu zatekne tajanstvenu domaćicu, pomućeni su mu svi planovi. Bridget Crumb pametna je, odvažna i odana. Iako kći plemkinje, odgojena je u seoskoj sredini jer začeta je u tajnoj, zabranjenoj vezi. Koliko god se trudila, ni Bridget ne može odolje� lukavom i šarmantnom vojvodi. Počinje igra mačke i miša u kojoj oboje shvaćaju da imaju tajne - neke su nevine, a neke veoma opasne.

Zavodljiva, britka i nadasve senzualna romansa.

Elizabeth Hoyt: Grešni vojvoda

Ivana Benko, najpoznatija međimurska pin-up djevojka

intervju tjedna

RAZGOVOR: IVAN MEZGA, osnivač Radija 105 Selnica

Radijsku opremu bilo je teže nabaviti nego oružje

Nakon 30 godina postojanja Radio 105 Selnica postao je prepoznatljivi brend koji svojim signalom pokriva tri županije i Prekmurje

Piše: Tomislav Novak

Foto: Zlatko Vrzan

Poznati Radio 105 Selnica prošli je tjedan obilježio 30 godina svog postojanja velikim koncertom u Murskom Središću s 30 izvođača. No još veća proslava obljetnice najavljena je drugim koncertom u Čakovcu u devetom mjesecu jer je Radio 105 s radom počeo 25. rujna 1993. godine.

Tim povodom razgovarali smo s Ivanom Mezgom, osnivačem i vlasnikom, koji je u to ratno vrijeme bio među prvim privatnim radijima u Hrvatskoj.

- Kako je izgledalo pokrenuti radio prije 30 godina?

- Sad su to neki daleki pojmovi, ali treba znati da je tada demokracija još bila u povojima, a sloboda medija daleko od realnosti. Iako se uvodila demokracija na djelu je još uvijek bio komunistički model kontroliranja informacija i mediji su uglavnom bili u državnom ili nekom drugom obliku društvenog vlasništva. Zbog toga je i teško bilo tada pokrenuti u privatnoj inicijativi. Iako sam tada bio član HDZ-a, upravo su me neki „viđeniji“ članovi stranke kočili da radio otvorim i ranije, jer je njima bilo nezamislivo da konkuriram „državnom“ radiju. Bio sam tada za njih bijela vrana. No bio sam i u prednosti jer sam tada već deset godina bio poduzetnik i imao svoju poslovnu viziju, što mi je bila dobra odskočna daska.

Bilo mi je važno otvoriti radio jer sam u tome vidio ne samo poslovnu priliku već i priliku za širenje demokracije i pluralizma u što sam duboko vjerovao.

- Koji su glavni problemi bili što su se pojavili u startu? Jeste li teško dolazili do

novinara i tehničara ili je teže bilo nabaviti tehniku?

- A bilo je tada teško i jedno i drugo. Da ilustriram, tehniku je tada bilo jednako teško nabaviti kao i oružje bez oružje bez oružnog lista. Ustvari ispravit ću se, ipak lakše je bilo nabaviti oružje bez oružnog lista negoli opremu za radio i radijsku tehniku. Ipak su to bila ratna vremena. Takva oprema se nije mogla kupiti u Hrvatskoj. Nabavljali smo je u Italiji, pa švercali preko granice, jer bi ti ju oduzeli na granici ako nisi imao dozvolu za uređaj. A dozvolu nisi mogao dobiti jer ministarstvo nije funkcioniralo. Država nije bila uređena, a situacija s koncesijama potpuno nejasna. Imali smo �irmu registriranu za emitiranje programa, ali do koncesije nikako, jer raspisivanja natječaja niotkud. Država je tada doista bila još neuređena. Mnogo uređaja su nam oduzele inspekcije Ministarstva prometa i veza, da bi mi nakon sudskog spora morali sve vratiti. No tada je ispalo da su oni preprodali dosta mojih uređaja u BiH… itd. Baš svašta se događalo u to vrijeme. Nakon dvije godine dobili smo koncesiju i napokon počeli normalno raditi. S ljudskim resursima isto je bilo teško, no ipak lakše. Naime bilo je želje, žara, poleta, entuzijazma u tim nestabilnim vremenima. Prvi urednik Radija 105 bio je Rajko Dobošić, bila je tu i Dragica Lazar da bi se kasnije mijenjali. A od poznatijih imena su tu svakako naš Dejan Buvač, Siniša Kovačić koji je danas na Katoličkom radiju pa Miljenko Ovčar te Sunčana Glavak, danas parlamentarna zastupnica u Bruxellesu. Imali smo nekoliko tih iskusnijih novinara i urednika, ali stvarali smo i vlastite mlade kadrove. Uvidom

u evidenciju našli smo ih preko 60 koji su kod nas pekli radijski zanat. Danas imamo deset zaposlenih i nekoliko honoraraca.

- Danas, nakon 30 godina iskustva, u čemu su glavne razlike u poslu?

- Sada je to uhodani, profesionalni sustav. Društvo je demokratizirano, a mi smo zauzeli svoj dio tržišta i stvorili prepoznatljiv brend. I tehnologija je tu uvelike pomogla. Danas se zahvaljujući internetu čujemo po cijelom svijetu. Više nije važno gdje je sjedište medijske kuće i ne mora se biti svugdje �izički prisutan. Bitno je doprijeti do slušatelja koji danas zahvaljujući elektronici ni ne zna gdje je smještena �irma, radio ili odašiljač.

Nekad je bilo puno zahtjevnije. Od doslovno teže opreme, traka magnetofona i ostalog. Sve je to trebalo vući po terenu. Sada je sve to lakše, a istovremeno i kvalitetnije jer je digitalno. Danas je puno lakše raditi taj posao.

- Kako vidite budućnost radija generalno, pa naravno i Radija 105?

- Radio je brzi medij koji naročito odlično funkcionira u trenucima velikih kriza. Najbrže daje informaciju i može promijeniti štošta u tim trenucima. Samo trebaš imati tranzistor i baterije. Prema anketama, među medijima radiju publika najviše vjeruje. U ratnim područjima u Ukrajini, radio

je trenutačno najveći izvor informacija.

Velika je prednost kao mediju i njegov zabavni karakter. Osim što ih informiramo, ljude zabavljamo glazbom ma gdje bili, na poslu, u automobilu, u vikendici…

Bili smo zabrinuti zbog pojave novih elektroničkih medija, no njihova ekspanzija je stala i radio i dalje ima svijetlu budućnost.

Evo, nama je došlo 30 pjevača na godišnjicu u Mursko Središće, jer su uz naš radio živjeli u publici. Njihove pjesme uveseljavaju slušatelje i one ostaju za razliku od ovih novih hitova koji preko noći nastaju, ali preko noći i nestaju te ih se više niko ne sjeća.

- Mijenja li se glazbeni ukus publike s vremenom ili postoji glazbeni ukus koji drži potpunu konstantu? Ustvari, kako odabirete kakav glazbeni ukus ćete pratiti?

- Mi vrtimo gotovo 90 posto domaće glazbe i u to vjerujemo. Do izbora dolazimo u komunikaciji s našim slušateljima, oni su naši najveći glazbeni urednici. Evergrini, sve ono što je dobro, što traje, to ne mijenjamo, ali pomažemo i mladim pjevačima i grupama, ali do te mjere koliko to naši mogu izdržati. Ne možemo forsirati nekog pjevača za kojeg procjenjujemo da nema svijetlu budućnost.

Na velikoj fešti domaća i estradna imena!

Kako ove godine slave okruglih trideset godina, u sportskoj dvorani u Murskom Središće održao se veliki koncert 7. lipnja na kojem su nastupili Zlatko Pejaković, Duško Lokin, Tanja Žagar, Amir Kazić Leo, Đuka Čaić, Crveni koralji, Željko Krušlin Kruška, Ivana Kovač, Darko Domijan, Dolores, Vlado Kalember, Davor Borno, Ivica Pepelko, Mirko Švenda Žiga,

Mladen Kvesić, Andrej Šifrer, Frano Pehar i Tarapana band, grupa Bumerang, Antonija Šola, Zdravko Škender i mnogi drugi. Nastupili su i regionalni izvođači Ivica Jurgec, Kerma, Etno Duo Goga i Željko, Drago Flinčec, Ivan Dvanajščak, Robert Ficker (SLO), Ervin Vičević, Marija Jambrošić, Tonka, Franc Gorza (SLO), Šero, August Dvanajščak i Ivan Mezga.

KAMO SUTRA Tko si još može priuštiti ljetovanje na Jadranu?

Ako otvorite Booking i u srcu sezone tražite apartman, recimo u Sukošanu, naići ćete na vrlo šokantne podatke. Pišljivi apartman, srednja žalost, za četveročlanu obitelj košta od 600 do čak 1500 eura za tjedan dana. To je dakle samo smještaj, bez prijevoza, hrane, pića, luftića, krema za sunčanje i svega što se pod

zajedničkim nazivnikom zovemo ljetovanje. Naravno, a�initeti i mogućnosti su različiti, pa ćete tako potrošiti u skladu s tim. I onda za ljetovanje od 2000 eura ni nemate mira. Ili ga morate pronaći na nekoj skrivenoj plaži (ako je uopće ima) da vam tuđa djeca i psi ne skaču po glavi. Zamislite kakve su tek cijene na otocima koji su,

ruku na srce, barem ljepši od srednje Dalmacije gdje i ovako imate osjećaj da ste ili nepoželjni ili će vam uzeti svaki cent koji imate u džepu.

Svake godine slušamo istu priču. Smetaju im turisti, idu im na živce, imaju brojne zahtjeve, a onda ostatak godine žive život. Mi ostali nemamo takvu “privilegiju”, nego radimo 365 dana u godini, uz

neki skromni godišnji koji si uspijemo priuštiti. A što onda, ako turisti ipak prestanu biti naivni? I nađu destinacije koje su jeftinije, a uslužnije? Gdje imaju all inclusive? I gdje ne moraju razmišljati koliko će još potrošiti na hranu i piće? Da, Egiptu će nakon incidenta morski pas malo i kratko pasti popularnost. No, kolika je šansa da u jednoj

sezoni dvije osobe rastrga morski pas? Turska je i otprije popularna destinacija za resort-ljetovanja. Grčka, Tunis, sve nam je to postalo dostupno. Naravno da ima onih koji vole avanture, a one van resorta dodatno koštaju. Ali nakon 20 godina ljetovanja na Jadranu, možda je dobro njušku gurnuti na neko novo mjesto?

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 29.06.2023. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film

Crni demon

Dobitnica ulaznica za film

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

Tea Kapelari Obadić

Ivan Mezga u društvu sina Igora, kćeri Ksenije i supruge Verice

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Petra istaknula zategnutu figuru

Lana i Igor, zgodan su par

Goranu Žižeku baš dobro stoji košulja na majicu

Stjepan Horvat na skejtu

Dora nosi odličnu kombinaciju

Bruno Kontrec u ljetnom điru

Branka u odličnoj �rkiznoj pelerini

GIMNASTIKA

NAŠI GIMNASTIČARI i dalje u odličnoj formi

Filipu nagrada za životno djelo, Tijana korak do medalje

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Marko Banić/REROOT

U sklopu ovogodišnjeg DOBRO World Cupa, u Osijeku je održana i godišnja skupština Hrvatskog gimnastičkog saveza. U svom uvodnom dijelu imala je i svečani dio u kojem su dodijeljene nagrade najboljim hrvatskim gimnastičarima u 2022. godini, kao i njihovim trenerima.

Filip Ude (GK MZ Macan)

dobio je nagradu kao najbolji gimnastičar sportske gimnastike, a Igor Kriajimskii koji je prošle godine s Filipom

Udeom bio �inalist Svjetskog prvenstva u Liverpoolu i Europskog prvenstva u Münchenu, najbolji je trener u muškoj sportskoj gimnastici.

Skupština je dodijelila i dvije posebne nagrade. Plaketa HGS-a za doprinos u razvoju gimnastičkog sporta otišla je u ruke Marijanu

Vugrinčiću (GK MZ Macan), dok je Plaketu za životno djelo primio jedan od naših najboljih gimnastičara svih vremena, olimpijski doprvak iz 2008., viceprvak svijeta i dvostruki viceprvak Europe Filip Ude.

- U rujnu ću proslaviti 30 godina otkada sam ušao u gimnastiku. Ponosan sam na ovu nagradu, ali neće me ona potjerati u mirovinu, nećete me se još riješiti, kroz smijeh je poručio Ude.

KOŠARKA

Tijani bronca pobjegla za 0.17

bodova

Hrvatska reprezentativka Tijana Korent, članica GK-a Nedelišće, za samo 0.17 bodova ostala je bez brončane medalje na preskoku u �inalu Svjetskog kupa u Osijeku.

U vrhunskoj atmosferi sjajno ispunjene dvorane Gradski vrt naša iskusna reprezentativka Tijana Korent do četvrtog mjesta u svom devetom �inalu u Osijeku i ukupno 42. u Svjetskom kupu došla je ocjenom 13.049 (12.866 i 13.233). Zlatna je

OTVORENO PRVENSTVO Hrvatske za mlađe

Australka Georgia Godwin s ocjenom 13.333.

- Ne mogu reći da sam nezadovoljna, ali ipak mi je malo žao što nisam osvojila medalju pred domaćom publikom. Stvarno su sitnice dijelile mene i to treće mjesto. Takav je sport, netko mora biti i četvrti. Svih osam �inalistica se borilo za to postolje, svi smo htjeli isto, ali ovaj put su medalje pravedno raspoređene, rekla je Tijana Korent nakon četvrtog mjesta.

- Odradila sam svoje skokove jako dobro, posebice ovaj drugi za koji sam dobila najveću ocjenu do sada u karijeri, 13.233, to me veseli jer vidim da mogu i da na-

NOGOMET

PRIJAVE NA HAKL se zahuktale

Očekuje se rekordan

broj ekipa

Piše: Nikola Lukman

predujem. Nadam se da ću ubrzo moći pojačati svoje skokove i biti konkurentna za medalje na natjecanjima koja me čekaju u drugom dijelu sezone. Sada idem na pripreme, slijedi kraća pauza u srpnju, ali nema puno vremena jer već 1. rujna krećemo s novim svjetskim kupovima. Imala sam u planu ovdje raditi teže skokove, ali u veljači mi se dogodila ozljeda koljena koja je trajala dva mjeseca i sve me to bacilo nazad. Sada se osjećam bolje nego ikada i imam namjeru nastaviti dalje još jače, najavila je Tijana Korent.

Četvrto izdanje Malonogometnog hakla održat će se 24. i 25. lipnja u na SRC-u Trate u Nedelišću pod pokroviteljstvom Općine Nedelišće i Nogometnog kluba Nedelišće.

Dosadašnji rekord od 45 ekipa na malonogometnom haklu bit će srušen. Za četvrto izdanje vlada veliki interes, a do sada je službenu prijavu napravilo 30 ekipa, a još veliki broj stoji u najavi.

Za četvrto izdanje pripremili su jako puno toga. Na travnjaku će se igrati turnir, a organizirat će i natjecanje u žongliranju za djecu i roditelje koje će biti potpuno besplatno uz vrijedne nagrade. Također, u suradnji sa sponzorima imat će nagradnu igru s vrlo vrijednim nagradama.

Nagrada za svakog natjecatelja

A ove godine imaju nešto što u prethodnim trima nisu imali. Terme Sveti Martin prepoznale su ovaj turnir te su ove godine odlučili svakom natjecatelju pokloniti dnevnu ulaznicu koja vrijedi do rujna.

Također, dobili su i prijatelje turnira. S ponosom su objavili kako su ambasadori turnira Daniel Štefulj (GNK Dinamo), Zoran Le-

Nastupaju i međimurski klubovi

U Zagrebu, konkretno u Dubravi odigrat će se od 22. do 24. lipnja tradicionalno Otvoreno prvenstvo Hrvatske za mlade košarkaše i košarkašice rođene 2011. i mlađe. U muškoj konkurenciji nastupit će 34 kluba

koji će razigravati u osam skupina, a iz svake u daljnje natjecanje idu po dva najbolja iz skupine. U skupini E igrat će i čakovečko Međimurje, a protivnici će im biti selekcija Košarkaškog saveza Zagrebačke župa-

nije, zagrebački Medveščak, Cedevita Junior te Požega. U skupini F prijavljena je i Mladost Ivanovec koja će za protivnike imati Kastav, Vučiće i Trogir. U ženskoj konkurenciji prijavljeno je 16 klubova koji će biti po-

dijeljeni u četiri skupine, a u skupini C igrat će i ženski sastav Mladosti Ivanovec. Protivnici će im biti Folka Borovje, DOŠK Drniš te Kraljevica. Iz svake skupine također po dva najbolja sastava idu dalje. (bh)

sjak (ZTE), Lovro Zvonarek (FC Bayern), Ivan Dominić (HNK Hajduk Split, KUPS) i Dario Vizinger (Jahn Regensburg), a svaki od njih donijet će poklone iz svojih klubova.

Kategorijama u kojima primaju prijave: 2008. i mlađi (nedjelja prijepodne), 2010. i mlađi (nedjelja poslijepodne), 2012. i mlađi (subota prijepodne), 2014. i mlađi (subota poslijepodne), 2016. i mlađi (nedjelja prijepodne).

Prijave traju do 20. lipnja

U kotizaciju od 7 € po igraču uključeno je toplo jelo, osvježavajuće piće, vrijedne nagrade, puno utakmica, velikih osmijeha, novih prijateljstva… Također, svaka ekipa imat će minimalno šest utakmica. Turnir se igra na male golove (1 m) na terenu veličine 20 x 12 m.

Nakon grupne faze igra se turnir završnice, ali i utješni turnir kako bi svaki natjecatelj odigrao optimalan broj minuta. Maksimalan broj igrača po ekipi je šest.

Prijave su se zahuktale, a one će trajati sve do 20. lipnja. Prijaviti se može na broj mobitela 099/4402093 porukom na Viberu ili WhatsAppu. Također, za sve detalje možete se javiti i pozivom na navedeni broj.

Filip je itekako ponosan na nagradu, a na mirovinu ne pomišlja

Tijana je u finalu završila četvrta

Vuku novi ugovor u Varaždinu

Leonard Vuk i Varaždin produžili su ugovor pa će tako jedan od najdugovječnijih igrača u klubu i naredne sezone biti dio momčadi. Čakovečki nogometaš u Varaždin je došao 2016. godine, a s klubom je igrao od

prve do treće lige. Nažalost, u Varaždinu su ga mučile ozljede pa nikad nije pokazao sav svoj potencijal, međutim trener Kovačević zadovoljan je kako Vuk trenira pa ga je odlučio ostaviti u kadru i sljedeću sezonu. (nl)

MLADOM PRILOČANCU trogodišnji ugovor

Graničar u Kotoribi naslova prvaka

Odluka o prvaku I. MNL u zadnjem kolu, Pobjedi susjedski derbi protiv Pušćina, osmica Dubrave (S) protiv Borca (DH), Donji Koncovčak šesticom ispratio Parag

18-godišnji Priločanec Silvio Pigac potpisao je profesionalni ugovor s Naftom koja se natječe u drugom razredu slovenskog nogometa.

Pigac je nogomet počeo igrati u preloškoj Mladosti, a zatim ga je put odveo u Slaven Belupo. Nakon kadetske prvoligaške sezone vraća se u Mladost Komet iz kojeg odlazi u Naftu gdje je na-

ODBOJKA

stupao za juniorski sastav. Vrlo brzo je priključen seniorima za koje je u ovoj sezoni upisao osam nastupa, a jednom je asistirao. Njegove sjajne igre nisu ostale nezamijećene pa je Silvio Pigac potpisao trogodišnji ugovor s ambicioznim drugoligašem. Također, sa svojom juniorskom ekipom izborio je ostanak u najvišem rangu. (nl)

TURNIR u Sportskom parku Dolić

Odbojkaški klub Nedelišće Elting s ponosom najavljuje drugi turnir u odbojci na pijesku, koji će se održati pod pokroviteljstvom Općine Nedelišće i Turističke zajednice općine Nedelišće.

Turnir će se održati u subotu, 15. srpnja, u Sportskom parku Dolić u Nedelišću, s početkom u 10 sati. Ekipe se sastoje od triju igrača s mogućom jednom zamjenom. Postoje ograničenja vezana za nastup registriranih odbojkaša, ne i odbojkašica.

Pravo nastupa na turniru nemaju igrači koji su u protekle dvije sezone nastupali u Superligi osim ako se radi o igračima mlađih dobnih skupina.

U svakom trenutku u jednoj ekipi u igri mogu biti: tri igračice bez ikakvih ograničenja, dva igrača i jedna igračica (uz uvjet da jedan od igrača nije nikad nastupao u službenim natjecanjima u dvoranskoj odbojci), jedan igrač i dvije igračice bez ikakvih ograničenja.

Utakmice će se odigravati paralelno na dvama terenima, a raspored utakmica objavit će prije samog turnira. Kotizacija po ekipi iznosi 15 eura. Prijave se primaju do 13. srpnja ili do popunjenja maksimalnog broja ekipa: Iva Novak (098/9572906) ili Antonia Hajdinjak (099/8132-771). (nl)

Piše: Dino Jambrović

Foto: NK Graničar Kotoriba

U Međimurskoj premier ligi, susret između obaju Bratstva završen je bez pobjednika. U 12. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Jurovčane. Siguran realizator bio je Kristijan Padarić. Bod Savčanima donosi Vedran Knežević u 63. minuti. Domaćinu je u 75. minuti isključen Deni Hanžeković zbog dviju opomena. Preokret Podturna. Mladost Komet je povela 1:0 zgoditkom Dine Božeka, nakon čega gosti postižu četiri zgoditka te odlaze na uvjerljivih 1:4. Strijelci za Podturenčane bili su dva puta Jurica Golubić te po jednom Josip Lepen i Andrej Goričanec. U posljednjoj minuti za domaćine je pogodio Gabriel Coutinho iz kaznenog udarca. Četvorka Centrometala. Mrežu posljednjeplasiranog Galeba redom su pogađali Jaša Kocijan, Krunoslav Hruškar, Matej Mihaljuš i Kevin Alexander Branda. Nastavlja se rezultatska kriza Nedelišća. Dinamo dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Jakova Marđetka u 14. minuti. Palovčanima je u 58. minuti isključen Filip Jančec, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Samo dvije minute kasnije gosti koriste brojčanu premoć na terenu za igru te dolaze do izjednačenja zgoditkom Saše Treske. Ipak u 62. minuti pobjedu domaćinu donosi Karlo Baksa.

Sloga bolja od Mladosti. Svetomarčani dolaze u vodstvo preko Mihaela Matoteka u 26. minuti. Samo u razmaku od dvije minute odnosno od 39. do 40. Štrigovčani prelaze u vodstvo zgodicima Daniela Vukovića i Matea Radikovića. U drugom dijelu za domaćine su još zabijali Nikola Ferlin i Tomislav Kovačić, koji su ušli u teren za igru s klupe za pričuve. Minimalna pobjeda Jedinstva. Odlučujući trenu-

tak utakmice dogodio se u 44. minuti kada mrežu BSK pogađa domaći igrač Mihael Ladić te donosi svojoj momčadi tri boda.

Međimurec do pobjede u završnici. Vitor Hugo de Souza zabija za Draškovčane u petoj minuti. Za domaćine je u 23. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran s bijele točke bio je Bojan Vručina. Preokret Međimurca u 50. minuti zgoditkom Dine Kirića. Svoj drugi zgoditak na susretu za goste postiže De Souza u 72. minuti. Samo četiri minute kasnije, pobjednički zgoditak domaćina djelo je Svena Jazbeca, jockera s klupe.

Prvaci nisu imali većih problema protiv Naprijeda. U 20. minuti ponajbolji igrač Graničara Nikola Golenja zabija za 1:0. Cirkovljančani izjednačuju u 43. minuti, strijelac Attila David Takacs. Po drugi puta na susretu Golenja postiže zgoditak u 58. minuti. Konačan rezultat utakmice postavlja Vilim Kos u posljednjoj minuti. Po završetku susreta predsjednik Međimurskog nogometnog saveza Kristijan Antolović predao je pehar i medalje Graničaru kao prvaku Međimurske Premier lige za sezonu 2022./2023.

Rezultati: Dinamo (P) – Nedelišće 2:1 (Marđetko, Baksa; S. Treska), Bratstvo (SV) – Bratstvo (J) 1:1 (Knežević; Padarić), Graničar (K) – Naprijed 3:1 (2x Golenja, Kos; Takacs), Mladost Komet –Podturen 2:4 (Božek, Coutinho; 2x Golubić, Lepen, Goričanec), Međimurec – Draškovec 3:2 (Vručina, D. Kirić, Jazbec; 2x De Souza), Galeb – Centrometal 0:4 (Kocijan, Hruškar, Mihaljuš, Branda), Jedinstvo (GM) – BSK 1:0 (Ladić), Sloga (Š) -Mladost (SM) 4:1 (Vuković, Radiković, Ferlin, Kovačić; Matotek).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Draškovec – Mladost Komet, Podturen – Graničar (K), Mladost (SM) – Dinamo (P),

Nedelišće – Jedinstvo (GM), Centrometal – Međimurec. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Naprijed – Bratstvo (SV), Bratstvo (J) – Sloga (Š), BSK – Galeb.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Derbi kola pripao je Veneri PMP. U 29. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran s 11 metara bio je Filip Sanjković. Isti igrač povisuje vodstvo svoje momčadi u 49. minuti. Polet smanjuje rezultat na 2:1 preko Ivana Deglina u 75. minuti. Pobjedu Venere PMP potvrđuje Dražen Hudoletnjak u 78. minuti. Iznenađenje u Novom Selu Rok. Omladinac je poveo zgoditkom Karla Obadića u 37. minuti. Sloga izjednačuje u 46. minuti preko Saše Kosaleca. Isti igrač desetak minuta kasnije donosi pobjedu svojoj momčadi.

Preokret Plavih. Strahoninec je poveo u ranoj fazi utakmice zgoditkom Tomislava Šafarića. Pekleničani izjednačuju u posljednjoj minuti prvog dijela susreta zgoditkom Sebastijana Antokovića iz kaznenog udarca. Za preokret domaćina pobrinuo se Siniša Čeko u 69. minuti. Samo tri minute kasnije sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je igrač Plavih Robert

u 72. minuti. Hajduku derbi začelja. S jednim zgoditkom Saše Krnjaka u prvom dijelu te zgoditkom Luke Marčeca u drugom dijelu Brezovčani su upisali tri boda protiv Kraljevčana 38. Petarda Dubravčana. Mrežu ČSK, redom su pogađali Dominik Klarić, Lovro Balažinec, Dino Pomper, Tin Čmrlec i Lovro Rebrek. Zasadbreg 77 bolji od Trnave. Momčad iz Goričana povela je u 34. minuti zgoditkom Luke Martona. Za domaćine izjednačuje Filip Levačić u 43. minuti. Isti igrač donosi tri boda svojoj momčadi u 61. minuti. Trica Sokola u Ivanovcu. Za Vratišinčane su se u listu strijelaca upisali Alen Horvat, Nikola Šoltić i Petar Petković. Spartak poražen u Hodošanu. U 13. minuti domaćini dolaze u vodstvo zgoditkom Josipa Kovačića. Vodstvo Hodošana povisuje Nikola Vlah u 41. minuti. Konačan rezultat utakmice postavlja igrač domaćina David Hađikan u 85. minuti.

Jezernik zgoditkom

Rezultati: Venera PMP – Polet (P) 3:1 (2x Sanjković, Hudoletnjak; Deglin), Hodošan – Spartak 3:0 (Kovačić, Vlah, Hađikan), Plavi – Strahoninec 3:1 (Antoković, Čeko, Jezernik; Šafarić), Hajduk (B) – Kraljevčan 38 2:0 (Krnjak, Marčec), Omladinac (NSR) – Sloga (Č) 1:2 (Obadić; 2x Kosalec), Mla-

Kotoribi proslavu začinio pobjedom

Harmicar. Preokret Napretka. Nakon prvih 45 minuta igre Otok je imao prednost 2:0 zgodicima Patrika Tkaleca i Dejana Kočiša. U drugom dijelu domaćini dolaze do pobjede trima zgodicima Noe Medveda i jednim zgoditkom Sanjina Koprivca.

dost (I) – Sokol 0:3 (A. Horvat, N. Šoltić, Petković), Dubravčan – ČSK 5:0 (Klarić, Balažinec, Pomper, Čmrlec, Rebrek), Zasadbreg 77 – Trnava 2:1 (2x Levačić; Marton).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Polet (P) – Zasadbreg 77, Sloga (Č) – Dubravčan. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Trnava – Omladinac (NSR), ČSK – Hajduk (B), Kraljevčan 38 – Plavi, Strahoninec – Hodošan, Spartak – Mladost (I), Sokol – Venera PMP.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Borac PMP je bio uvjerljiv u Kuršancu. Hat-trick je upisao Nikola Tomašek, dok su po jedan zgoditak postigli Marko Šrajbek, Karlo Košak, Nikola Patafta, Patrik Težak, Stiven Drk i Jan Jančec. Poraz Drave ublažili su Josip Vrbat i

Mihael Kranjec. Iznenađenje u Orehovici. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 76. minuti kada pobjednički zgoditak za Slobodu iz Slakovca postiže Kristijan Janušić. Po završetku susreta predsjednik MNS Kristijan Antolović i dopredsjednik Miroslav Novinščak predali su medalje i pehar igračima NK Croatia za naslov prvaka II. MNL.

Pobjedi susjedski derbi. U 24. minuti vodstvo Pušćina

zgoditkom Filipa Pintarića. Za domaćine izjednačuje Leon Mikulan u 35. minuti.

Za potpuni preokret Pobjede pobrinuo se Filip Strahija u 41. minuti. Za goste izjedna-

čuje Yoshito Motonaga u 86. minuti. Samo minutu kasnije tri boda domaćinu Lovro Kregar. Preokret Omladinca. Radnički je poveo zgoditkom Leona Vlaha, dok su na kraju uvjerljivo poraženi s 5:1. Dvostruki strijelac za goste bio je

Bojan Cirkvenčić, po jedan zgoditak postigli su Hrvoje

Slaviček i Jurica Tizaj, dok je Stjepan Horvat pogodio vlastitu mrežu.

Istim rezultatom Drava iz

Donjeg Mihaljevca slavila je u

Novom Selu na Dravi. Po dva

zgoditka za Mihaljevčane postigli su Lucian Škoda i Goran

Pongrac, dok je jedan dodao

Josip Igrec. Utješni zgoditak

za Jedinstvo postigao je Simon

Novak. U 86. minuti isključeni su domaći igrač Marko Mihalinčić i gostujući David Mihoci, zbog međusobnog odgurivanja i vrijeđanja. Mladost iz Dekanovca do pobjede u završnici susreta. Domaćini su imali prednost 2:0 i 3:1, da bi uporni gosti iz Štrukovca stigli do 3:3. Ipak u posljednjoj minuti utakmice, pobjedu Mladosti donosi četverostruki strijelac ovog susreta Dominik Bajs. U listu strijelaca za Hajduk upisali su se Filip Vrtarić,

Karlo Goričanec i Aleksandar Vincek.

Iznenađenje u Miklavcu. Hat-trick je za Mali Mihaljevec upisao Nino Bestijanić, dok je jednom mrežu domaće Budućnosti pogodio Marin Kelner. Slobodi iz Mihovljana derbi začelja. U četvrtoj minuti za vodstvo domaćina pobrinuo se Krešo Kovač. Dvije minute kasnije za goste izjednačuje Dino Nemet. Sloboda ponovno vodi u 24. minuti, strijelac Neven Ivković. Za 3:1 strijelac je bio Patrik Cerovec. Isti igrač precizan je i u 80. minuti. Poraz Vidovčana, ublažio je Salih Hodžić u 82. minuti. Šest minuta kasnije zbog međusobnog udaranja isključeni su domaći igrač Denis Dovečer i gostujući Dino Nemet. U posljednjoj minuti utakmice domaćinima je još isključen Tomislav Novak zbog dviju opomena.

Rezultati: Drava (K) – Borac PMP 2:9 (Vrbat, Kranjec; 3x Tomašek, Šrajbek, Košak, Patafta, Težak, Drk, Jančec), Mladost (D) – Hajduk (Š) 4:3 (4x Bajs; Vrtarić, Goričanec, Vincek), Budućnost (M) – Mali Mihaljevec 0:4 (3x Bestijanić, Kelner), Radnički – Omladinac (DS) 1:5 (Vlah; 2x Cirkvenčić, Slaviček, S. Horvat ag, Tizaj), Sloboda (M) – Vidovčan 4:2 (2x P. Cerovec, Kovač, Ivković; Nemet, Hodžić), Croatia – Slo-

boda (S) 0:1 (Janušić), Pobjeda – Pušćine 3:2 (Mikulan, Strahija, L. Kregar; Pintarić, Motonaga), Jedinstvo (NSnD) – Drava (DM) 1:5 (Novak; 2x Škoda, 2x Pongrac, Igrec).

U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Hajduk (Š) – Jedinstvo (NSnD), Pušćine – Drava (K), Sloboda (S) – Sloboda (M), Omladinac (DS) – Budućnost (M), Mali Mihaljevec – Mladost (D). U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Drava (DM) – Pobjeda, Borac PMP –Croatia, Vidovčan – Radnički.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – A

Graničaru je pripao lokalni derbi. Za Novakovčane je hat-trick upisao Ivan Krznar, dok je dva zgoditka još postigao Marko Jakšić. Poraz Torpeda ublažili su Ivan Žužić i Erik Kraljić. Jadranu derbi kola protiv Budućnosti. Prvaci su stigli do pobjede zgoditkom Dine Mićanovića u trećoj minuti, što je bio i konačan rezultat.

Najuvjerljiviju pobjedu kola upisala je Dubrava pogodivši čak osam puta mrežu Borca. Hat-trick je ostvario Dino Varga, dvostruki strijelac bio je Borna Filipović, dok su po jedan zgoditak postigli Mark Bistrović, Dino Halabarec i Petar Kovač. Utješni zgoditak za goste postigao je Josip

Rezultati: Napredak –Otok 4:2 (3x Medved, Koprivec; Tkalec, Kočiš), Torpedo – Graničar (N) 2:5 (Žužić, Kraljić; 3x Krznar, 2x Jakšić), Jadran – Budućnost (P) 1:0 (Mićanović), Dubrava – Borac (DH) 8:1 (3x Varga, 2x Filipović, Bistrović, D. Halabarec, Kovač; Harmicar). U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Graničar (N) – Dubrava. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Otok –Torpedo, Borac (DH) – Jadran, Budućnost (P) – Napredak.

III. MEĐIMURSKA

LIGA – B

Prekid u Hlapičini. Momčad Omladinca započela je susret sa samo osmoricom igrača te je zbog ozljede dvojice igrača gostiju u 60. minuti glavni sudac Marko Zavrtnik morao označiti prekid susreta zbog nedovoljnog broja igrača na terenu za igru za nastavak igre. Do spomenute minute za Muru su dvostruki strijelci bili Nenad Radiković i Filip Vrbanić, dok su još po jedan zgoditak postigli Luka Tkalec, Saša Varga i Roko Posel. Jedini strijelac na susretu za goste bio je Perica Šoštarić.

Šestica Donjeg Koncovčaka. Mrežu Paraga dva puta je pogađao Nikola Vuković te po jednom Deni Polanec, Davor Gojnik i Andrija Flac, dok je gostujući igrač Faik Pec pogodio vlastitu mrežu. Uvjerljiv Trnovec. Po dva puta mrežu Šenkovca pogađali su Josip Kirić, Matija Paman i Karlo Koprivec te po jednom Marinko Bahun i Patrik Tudjan. Za goste su strijelci bili Marko Halabarec i Dejan Trupković.

Rezultati: Donji Koncovčak – Parag 6:0 (Polanec, Gojnik, 2x N.Vuković, Pec ag, Flac), Mura – Omladinac (M)

7:1 (2x Radiković, 2x Vrbanić, Tkalec, Varga, Posel; Šoštarić),

Trnovec – Šenkovec 8:2 (2x Kirić, 2x Paman, 2x Koprivec, Bahun, Tudjan; Halabarec, Trupković). Bratstvo (P) je bilo slobodno. U sljedećem kolu u subotu (17:30) sastaju se: Šenkovec – Mura u Hlapičini. U nedjelju (17:30) na rasporedu su utakmice: Omladinac (M) – Bratstvo (P), Parag – Trnovec. Donji Koncovčak je slobodan.

Momčad Graničara (K) zasluženo je osvojila naslov prvaka Premier lige

RUKOMET

KLUB IMA svijetlu

budućnost

Mladi rukometaši Čakovca drugi na turniru u Sloveniji

Dok seniorska momčad miruje, mlade snage MRK-a Čakovec sudjeluju na turnirima i prvenstvu Hrvatske. Ekipa U-13 ove je subote sudjelovala na turniru “FAGUS GIS” u Sloveniji u organizaciji RK-a Jeruzalem Ormož i ostvarila odličan rezultat, drugo mjesto.

U skupini koja se igrala u Velikoj Nedelji osvojeno je prvo mjesto u konkurenciji ekipa Ormož, Radovljica i Deutschlandsberg čime se ekipa plasirala u finale turnira koje se igralo u Ormožu, a protivnik je bio ekipa domaćina, RK-a Velika Nedelja.

U uzbudljivom, napetom i izjednačenom finalu nedostajalo je malo sreće i snage u zadnjih pet minuta pa je pobjeda otišla na stranu protivnika s konačnim rezultatom 17:14.

U ekipi valja spomenuti odlične obrambene igre Branimira Murkovića kao i njegovu stabilnost u napadu, dalekometne projektile Stjepana Kavrana, neustrašive i uporne prolaze Vanje Zvera, koji je zadnjih šest minuta finala odigrao s ozlijeđenom rukom, ali nije htio napustiti teren unatoč boli.

Tu je i precizni Fran Babić s lijevog krila i najbolji kontraš ekipe, spretan i čvrsti kružni napadač Ivano Šopar, Dino Višnjić koji se odlično snašao na desnom krilu, Jan Šestan i njegov nevjerojatan potencijal, hrabar i uvijek spreman da uskoči u vatru Toni Toplek, Roko Taradi koji svojom mirnoćom u igri ulijeva povjerenje i sigurnost suigračima te najmlađi Lovro Balog čiji pristup i želja za igrom mogu biti primjer svima u ekipi.

Jakov Mlinarić proglašen najboljim vratarom

Posebno pak valja spomenuti našeg vratara Jakova Mlinarića koji je svojom

IZVRSTAN RAD Karate centra Šenkovec

zen energijom i ogromnim brojem obrana nosio ekipu do zadnje minute turnira i držao konce u svojim rukama kad to ekipi nije pošlo za rukom. Njegove su obrane naravno prepoznate i od drugih ekipa i trenera pa je Jakov apsolutno zasluženo proglašen i najboljim vratarem turnira.

Na čast organizatoru ide i lijepa gesta i pokloni koje su podijelili svim ekipama, naime svaki igrač i trener je na poklon kao uspomenu dobio ruksak, kapu, vodu i notes što je iznimna rijetkost na ovakvim turnirima, a oni proglašeni najboljim pojedincima dodatno su dobili još i svaki jednu rukometnu loptu na poklon.

Ekipa U-11 na prvenstvu Hrvatske završila 16.

U Poreču je proteklih pet dana igrana Završnica prvenstva Hrvatske za dječake U-11. Nastupilo je 20 najboljih hrvatskih ekipa, podijeljenih u četiri skupine, među njima u skupini B bili su i dječaci MRK-a Čakovec pod vodstvom trenera Davora Varge.

Prvenstvo su završili na 16. mjestu i bilo je vidljivo da nema iskustva, a nedostajalo im je i više koncentracije u završnici pojedinih susreta. No ono što se zamijetilo je da u ekipi ima nekoliko izrazitih talenata koji će se, ako nastave dobro raditi, uskoro priključiti starijim generacijama. Rezultati skupine B: Čakovec – Hrvatski dragovoljac 8:14, Čakovec –Viro Virovitica 13:25, Čakovec – Poreč 13:16, Čakovec – Ivanić 16:25. Za poredak od 13. do 20. mjesta: Čakovec – Vinkovci 13:11, Čakovec – Vodice 12:21. Za 15. mjesto: Čakovec – Slatina 18:25. Naslov prvaka Hrvatske osvojili su dječaci RK Metalca Zagreb. (md)

Mladi Šenkovčani osvojili sedam medalja

Karate centar Šenkovec protekle je subote, 10. lipnja, nastupio na Krk kupu 2023., natjecanju koje se održalo na otoku Krku te okupilo 550 natjecatelja iz 51 kluba iz četiriju država.

U jakoj konkurenciji u pojedinačnim kategorijama nastupilo je šest natjecatelja KC-a Šenkovec koji su osvojili sedam medalja u katama.

David Faić (minikadeti), Karla Šagi (mlađe učenice B), Mauro Gajnik (učenici B) i Karlo Bađun (stariji učenici B) osvojili su prvo mjesto. Mia Sabol (starije učenice) i Mauro Gajnik (stariji učenici B) osvojili su srebra, dok je broncu osvojio Niko Šagi (kadeti).

- Jako smo zadovoljni rezultatom, ali i nastupom na ovom turniru koji zatvara prvi dio uspješne natjecateljske sezone. Posebno vesele nastupi naših najmlađih natjecatelja koji pokazuju

NOGOMET

Gornji red: Ozren Grgić, Niko Šagi, Mia Sabol i trener Tihomir Grgić

Donji red: Karlo Bađun, David Faić, Karla Šagi i Mauro Gajnik

dominaciju u svojim uzrasnim kategorijama (Mauro, Karla i Karlo), a odličan nastup na turniru odradila je

Mia koja je bila na korak do zasluženog zlata u službenoj kategoriji. Slijedi nam mala natjecateljska pauza i ljetni

LEŽI LI SPAS u privatizaciji? Tko

Najneuspješnija sezona u povijesti NK-a Međimurje okončana je prije dva tjedna, klub je završio na zadnjem mjestu i ispao iz SuperSport II. lige, inače trećeg ranga natjecanja.

Od sljedeće sezone natjecat će se u 3. NL-u, četvrtom rangu natjecanja koje obuhvaća Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Virovitičko- podravsku županiju.

Do sada je liga brojila 10 članova, a za narednu sezonu predviđa se povećanje na najmanje 14 klubova, naravno ako će ih se naći dovoljan broj koji zadovoljavaju kriterije. Od međimurskih klubova, dakle osim Međimurja, igrat će Graničar iz Kotoribe koji dolazi iz Premier lige i starosjedioci Polet, Rudar i Dinamo (D).

Od sljedeće sezone u najnižem rangu od svog osnutka

Nogometni klub Međimurje Čakovec osnovan je u

lipnju 2003. godine, a počeo se natjecati u II. HNL-u preuzevši mjesto kluba Omladinac iz Novog Sela Rok. Nakon premijerne sezone klub se uvrstio u I. HNL i tako nakon Čakovca postao drugi međimurski klub koji je uspio dobiti priliku zaigrati u najvišem rangu hrvatskog nogometa.

Od svojeg osnutka Međimurje je igralo 1. HNL, 2. HNL i 3. HNL. U 20 godina postojanja 29 trenera imalo je priliku voditi nogometaše Međimurja, a samo prošle njih čak šest, što je svojevrsni rekord. Trenutno klub proživljava najtužnije dane u 20 godina postojanja i sada će igrati u četvrtom, ujedno i najnižem rangu od svog osnutka.

Tko će voditi klub u narednom mandatu, saznajemo u utorak za kada je zakazana Izvanredna izborna skupština Kluba. U NK-u Međimurje nakon održanih razgovora s odgovornima u Gradu Čakovcu, Međimurskoj županiji, Međimurskom nogometnom savezu i Zajednici sportova Međimurja, odlučili su sazvati

izvanrednu izbornu skupštinu.

Klub je nakon ostavke predsjednika Jesenovića već tri mjeseca bez čelnog čovjeka. Skupština će se održati u utorak, 20. lipnja, u holu Gradske streljane Čakovec s početkom u 16:30.

Egzodus igrača već je počeo

Iz dnevnog reda izdvajamo raspravu o protekloj natjecateljskoj drugoligaškoj sezoni, delegati će dobiti na uvid pregled trenutnih klupskih financijskih obveza, izmijenit

će se dijelovi Statuta, izabrat

će se predsjednik, dopredsjednika, članovi Izvršnog i Nadzornog odbora. Nadamo se da će biti i određenih konkretnih

kamp prije drugog dijela sezone, izjavio je trener Tihomir Grgić.

i korisnih rasprava, a najavit će se i neposredni zadaci za novu natjecateljsku sezonu, Moramo još jednom spomenuti da Klub ove godine slavi 20 godina djelovanja, a moglo bi se raspraviti oko promjene imena Kluba o čemu se svih ovih godina vode neformalne diskusije. Postoje određene skupine ljudi i razmišljanja da se pokrene proces preoblikovanja u sportsko dioničko društvo. Je li to jedno od mogućih rješenja u perspektivi?

Nadamo se da će skupština biti uspješna i djelotvorna jer Klub se trenutno nalazi u iznimno teškoj i složenoj situaciji, a prema informacijama koje smo dobili, već je počeo egzodus igrača.

Piše: Miljenko Dovečer

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

LJUBICA NOVAK (63) u Domašincu uređuje prekrasnu okućnicu

Dvorište od kojeg zastane dah!

Izgleda stani-pani. Svaka je travka na svojem mjestu. Ljubica od djetinjstva voli cvijeće, pa je tako to utkala u svaku poru svojeg života

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

U Domašincu se krije okućnica Ljubice Novak (63), a kada se pokraj nje vozite, nema šanse da se ne “naluknete” barem na trenutak.

Prije 11 godina Ljubica se vratila iz Švicarske gdje je radila dugi niz godina, no vrijeme za uređivanje okućnice uvijek je pronašla. A to se i vidi, jer

izgleda stani-pani. Svaka je travka na svojem mjestu.

Svaka je travka na svojem mjestu

Ljubica od djetinjstva voli cvijeće, pa je tako to utkala u svaku poru svojeg života. U dvorištu se nalazi krasna ljetna kućica u kojoj Ljubica s familijom provodi slobodno vrijeme. Idealna je za popiti kavu i malo se odmoriti. Kućica je “okova-

Zelena oaza u dvorištu uz vazu s an�čkim mo�vima

na” sur�inijama koje se jarkim bojama savršeno uklapaju u dvorišnu oazu. Drvo katalpe i eukaliptusa u društvu je brojnih ruža stablašica, a Ljubici je najdraža ona crvena koja se nalazi na puteljku pokraj kuće.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina - Čiji je vrt najljepši

Prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu

S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastavi s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023.

Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastavi i ove godine. Primije�li smo tako da Međimurke i Međimurci sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge krea�vne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor �jela, duše i očiju. Stoga prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, su-

sjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.

U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokaza� svoj vrt.

Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica!

h�ps://vrtlarija-vijenac.hr

telefon: 095/ 815 52 58

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

h�ps://vrtnicentariva.hr

Vaza s antičkim detaljima

Iza kućice, na dvorišnoj strani, nalazi se zeleni kutak ukrasnih stabala, a kruna je raskošna bijela vaza protkana antičkim detaljima.

Osvojite čak sedam poklon-bonova!

I ove godine osigurali smo prigodne nagrade za najzanimljivije uređene vrtove, odnosno zelene oaze na terasi, balkonu ili vrtu, prema ocjeni našeg stručnog žirija.

Prva nagradu za ovogodišnje natjecatelje pripremio je BAT.

Tako će vlasnik najljepše uređenog vrta dobiti poklon-bon u iznosu od 150 eura. Isto tako, svi koji sudjeluju bit će nagrađeni i BAT-ovim poklon-vrećica-

Dobrodošli na sajam niskih cijena

Prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG

• gotovi vrtići od sobnog bilja

• gotovi vrtići za dvorišta, okućnice ili groblja

• svijeće i lampaši

• velika ponuda vrtnog alata, gnojiva, ukrasnih tegli

ma (majica, kemijska, upaljač, grablje za vrt ili škare za rezanje). A koje su ostale nagrade, pogledajte u nastavku teksta.

Za natječaj smo pripremili i bogat nagradni fond:

1. BAT – poklon-bon 150 eura

2. BAT – poklon-bon 100 eura

3. Vrtlarija Vijenac – 80 eura

4. Međimurka BS – 70 eura

5. Vrtni centar Iva – 60 eura

6. BAT – poklon-bon 50 eura

7. Rasadnik Stella floris: 50 eura

• kombiniramo prema vašim željama i mogućnostima

Putjane ul., 40000, Čakovec

telefon: 098 902 0615 h�ps://www.stella-floris.hr/

Ljubica pokazuje svoju omiljenu crvenu ružu

Katalpa u društvu hortenzije, ruže i eukaliptusa

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve

one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Trud se isplatio

Nema većeg ponosa nego kada se vaš trud isplati. To je najbolji osjećaj koji možete osjetiti i proživjeti. Kada dođete do nečeg zbog čega ste trenirali toliko jako te shvatite da se isplatilo, to je neopisivo. Tako se i moj trud isplatio. Ja treniram mažoret-ples i stvarno obožavam taj sport, on je sklop plesa i vrtnje štapa. Na prvi pogled izgleda veoma lako, ali odat ću vam tajnu, stvarno nije lako. Uvijek sam se trudila da budem bolja od drugih i od sebe očekivala više nego od drugih. Sebi sam uvijek bila najveća prepreka i prva sam se osuđivala kada mi neki element ne bi pošao za rukom. Teško mi je padalo kada nešto nisam mogla svladati jer sam uvijek bila ona kojoj je sve dobro išlo. Mogu reći da me to što sam bila gruba prema sebi na neki način dovelo do ovoga gdje sam sad. Naravno da su tu bile i trenerice koje

su uvijek bile s nama i uvijek su nas bodrile kada nešto ne bi bilo kako je trebalo. One su bile naše zvijezde vodilje te su nas i odgojile na neki način. Kako sam više vremena provodila s njima u dvorani, tako su one postajale moje druge mame, a djevojke iz grupe postale su mi sestre koje nikada nisam imala. Svakim treningom trudila sam se sve više i više, sve sam više pokušavala biti bolja od sebe prvo pa tek onda od ostalih djevojaka. Svakim neuspjelim pokušajem dovodila sam sebe do usavršavanja i dovodila sam se u bolju poziciju u grupi. Na svakom natjecanju sam uvijek davala sto posto od sebe te bodrila druge da i one daju sto posto. Naravno da je uz mažoretkinje tu bila škola u kojoj se trudim biti najbolja u predmetima koji me zanimaju te dobra u onima koji me zanimaju manje, ali mi svejedno trebaju. Pone-

kad je teško uskladiti školu, mažoretkinje te vrijeme za učenje, ali sve se može kad se hoće. Moj san je bio ići na europsko prvenstvo te sam konačno to uspjela. U četvrtom mjesecu na državnom prvenstvu grupnom koreografijom prošle smo na europsko koje se održalo u desetom mjesecu u Italiji. Bile smo presretne, trenirale smo cijelo ljeto te naposljetku osvojile broncu.

To je bio najljepši trenutak u mom životu. Kada sam shvatila da se moj trud napokon isplatio nakon dugih devet godina, bila sam presretna i preponosna na sebe. Nisam mogla vjerovati koliko sam daleko dogurala te koliko su se moje potrošeno vrijeme, želja, trud i rad napokon isplatili. I ne samo moj već i drugih djevojaka.

Vita Varga, 7. a , OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Jučer klinka, danas tinejdžerica

Vremena se mijenjaju, ljudi se mijenjaju, rekli su mi. Rekli su mi da neću cijeli život gledati kroz ružičaste naočale. Rekli su mi da nije sve tako u životu bajno i sjajno, rekli su mi da će se vrata dječjeg raja kad-tad morati zatvoriti. Da, sve su to rekli, ali nisam obraćala pažnju na to. Nisam slušala takve bajke, slušala sam samo one koje završe sretno, gdje princeze nađu svog princa na bijelom konju ili one u kojima je sve čudesno, gdje riječ TUGA nema mjesta, odnosno gdje su svi sretni i gdje im sve ide k’o po špagi.

Sad vam i priznajem da nisam marila za tuđe riječi, ali možda bi i bilo bolje da ostanem pri onome što je bilo kad sam bila mala djevojčica koja nije znala za ništa drugo osim igranja i sreće, kojoj je najveći strah bio da joj lopta ne ode pod auto, kad bih se njome igrala. Bilo je tako, tako posebno, to su bila vremena za pamćenje, a danas? Danas znamo za samo jednu jedinu, nama najbitniju zanimaciju- INTERNET. Svijet se pretvorio u ona čudovišta iz bajki, ona od kojih bismo se skrivali svaki put kad bi se njihovo ime spomenulo u priči, jer smo mislili da će doći i do nas i da će nam ugasiti sva svjetla. Ali, upravo su se ta svjetla i ugasila otkad su prevladale te neke nove tehnologije, od kojih više ne znamo kako pobjeći. Kažu sve je to danas, a kako će svijet tek izgledati sutra?

Jučer, danas, sutra. Svakim danom smo sve stariji i stariji, sve zreliji i snažniji. Jučer sam bila klinka, a danas sam već tinejdžerica.

Vrijeme leti, vrijeme ne pita želimo li da sve ostane isto, već nas samo uvlači u svoje ogromne ralje današnjeg svijeta i svijeta odraslih. Vrijeme ima svoj kolodvor i svakog dana tim kolodvorom prolazi mnogo vlakova, onih koji su tek krenuli po prvi put u razgledavanje svijeta i onih koji će otputovati na jedno nepoznato putovanje, u zamršeni svijet odraslih. Kao što se mijenjaju vlakovi koji prolaze tračnicama, tako se i ljudi mijenjaju. Kad smo mali, sve nam je u krugu sreće i sve nam je stavljeno na dlan, ali kad smo nešto veći, počinjemo shvaćati život za ozbiljno, tj. kao da ta naša zrelost počinje pobjeđivati sve ostalo. S vremena na vrijeme zaključimo da nisu svi ljudi dobri, da nije sve u životu lijepo. Sve češće bivamo povrijeđeni od strane drugih, jer nas diraju tuđe riječi. Smatramo da nikad nikome nismo dovoljno dobri i da rijetko tko razmisli kako bi se on osjećao da mu se nešto slično kaže. Iskušavaju koliko smo jaki i jesmo li dovoljno hrabri za nastaviti dalje i prebroditi sve loše što nam se može dogoditi. Poslije svega tužnoga što nas zadesi, ipak dolazi sreća, jer naravno, poslije kiše dolazi duga. I upravo kad mislimo da smo najslabiji i kad nam sve lađe potonu, tad smo zapravo najjači i s tom hrabrošću možemo pronaći svoj put k sreći i naše svjetlo na kraju tunela koje željno iščekuje da ga netko pronađe, upali i da pokaže svijetu da su ljubav, poštovanje i sreća najbitniji u životu, te da više nikada ne smije biti mračno doba.

Uistinu je teško, posebno i zbog svih obveza koje imamo sa školom, hobijem i slično, a s druge strane nismo ni svjesni koliko nam je zapravo divno, jer kad se budemo trebali brinuti sami za sebe i raditi kako bismo zaradili za šnitu kruha, tad ćemo tek shvatiti vrijednosti ovog našeg školskog vijeka. Ne kažu uzalud: „Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba”, iako nam je bilo još ljepše kad smo bili sasvim mala djeca i vjerujem da drugima nedostaju ti stari dani i da bismo se najradije vratili u ono najranije djetinjstvo kako bismo se mogli igrati od jutra do sutra, sloboda sve do mile volje. Ali ne možemo mi utjecati na takvo što, jer takav je život, nepredvidiv, trebamo svaki trenutak proživjeti kao da nam je zadnji, jer život je kratak i prođe a da mi to i ne primijetimo.

Jedna poslovica jasno nagovještava koliko vrijeme leti, a to je: „Danas jesi, sutra nisi.“ Đorđe Balašević jednom je prilikom rekao: „Život? To ti je, znaš ono na grobu, pa kad piše godina rođenja i godina smrti. E, ona crtica između, to je život.” Zato, nakon svega, i kad se vrijeme promijeni, ostanite kakvi jeste, neponovljivi, i ne pokušavajte biti netko drugi, jer smo svi jedinstveni i to je nešto najljepše, a i Bog je sam tako odlučio. Želi da baš vi uđete nekome u život i da uljepšate tuđi život svojim JA i svojom energijom i svojom ljubavlju i poštovanjem, a ne tuđom. Josipa Herak, 7. b, OŠ Ivanovec, učiteljica

Dijana Kozjak

Hrvoje Taradi, 3. b. OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Zara Mlinarić, 3. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Učenici 3. a OŠ Mursko Središće sa svojom učiteljicom Lidijom Vuri poslali su nam crteže predivnih leptira koji krase njihovu učionicu

Lexus LBX

Ovo je najmanji Lexus ikada: LBX bi mogao osvojiti Europu

Potpuno novi Lexus LBX donosi novi prednji dizajnerski identitet marke koji dolazi pod imenom Resolute Look, postavljen je na najnoviju platformu GA-B, a pokreće ga 1,5-litreni hibridni pogonski sklop sa 130 KS.

Lexus je predstavio potpuno novi LBX, gradski SUV koji je ujedno i najmanji Lexus dosad!

LBX je kratica za Lexus Breakthrough Crossover, a označava Lexusov ulazak na tržište i s manjim modelima. To je ujedno i prvi model tijekom čijeg je razvoja Europa bila prva na pameti, a upravo taj model ima cilj postati najprodavaniji Lexusov model u Europi.

LBX je postavljen na platformi GA-B, kao i bratski model Yaris Cross, no iako dijele neke komponente, riječ je o potpuno različitim vozilima. Dizajn je privlačan, a ovaj model uvodi i novi dizajnerski izričaj dizajna prednjeg dijela vozila – Resolute Look, pa ubuduće Lexusovi modeli više neće imati

velike maske motora. Straga se ističu popularna spojena svjetla, dok gledajući s boka, najviše se ističu 18-inčni aluminijski naplatci.

LBX je dugačak 4.190 mm, širok 1.825 mm i visok 1.545 mm te ima međuosovinski razmak od 2.580 mm. Pritom treba napomenuti i kako je prtljažnik obujma 332 litre, dok je težina praznog vozila 1280 kg.

Za pogon se upotrebljava nova generacija Lexusova hibridnog sustava koji se sastoji od 1,5-litrenog trocilindričnog motora i elektromotora, a ukupna snaga sustava je 100 kW/136 KS i 185 Nm okretnog momenta, a to omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 9,2 sekunde.

Glavne komponente hibridnog sustava su podvrgnute znatnom redizajnu, uključujući mjenjač-diferen-

cijal i upravljačku jedinicu snage, kako bi se poboljšala učinkovitost, smanjili gubici, uštedjelo na težini i smanjila veličina. Tu je i nova bipolarna nikal-metal-hidridna (NiMH) baterija s niskim otporom i visokim učinkom koja omogućuje dodatnu potporu električnom motoru pri ubrzavanju i proširuje mogućnost potpuno električne vožnje automobila.

Kao što se i očekuje, unutrašnjost nudi visoku kvalitetu materijala, a tu se nude mnogobrojni materijali, među kojima je i interijer prilagođen veganima koji ima sintetičku kožu i materijale za presvlake sjedala i upravljač, ručicu mjenjača i obloge vrata. LBX također ima nove umetke od ugljena Tsuyusami, stvorene novom tehnikom �ilma koja upotrebljava više slojeva kako bi se

dobio izgled visoke teksture s osjećajem dubine. Ambijentalna rasvjeta doprinosi “efektu Omotenashi” kako bi se pružio osjećaj dobrodošlice i osjećaja kao kod kuće.

Ispred vozača nalazi se novi 12,3-inčni digitalni kokpit, dok je head-up dostupan u opciji. Središnjom konzolom pak dominira 9,8-inčni multimedijski zaslon koji dolazi s navigacijom u oblaku te bežično ažuriranje. Kupcima se u opciji nudi i premium audiosustav Mark Levinson s 13 zvučnika.

Opcijski digitalni ključ je kompatibilan s pametnim telefonima Apple i Android, a omogućuje vlasnicima da upotrebljavaju svoj pametni telefon za otključavanje i pokretanje automobila. Ne moraju vaditi telefon iz džepa ili torbe, dovoljno je samo da ga imaju kod sebi. Također Prtljažnik je

obujma 332 litre

U unutrašnjos� se upotrebljavaju kvalitetni materijali

Straga su trendovska spojena svjetla Kupci će moći bira� između nekoliko vrsta presvlaka Jednostavne, ali efektne linije stražnjeg dijela vozila

mogu dijeliti digitalni ključ kada drugi ljudi trebaju pristupiti ili koristiti se vozilom.

LBX uvodi i novi način ponude modela. Linija nudi izbor od četiriju modela "atmosfere" uz osnovnu

razinu: Elegant i Relax koji se fokusiraju na profinjeni osjećaj, te Emotion i Cool koji imaju sportskiji, dinamičniji karakter. Svaki je dizajniran imajući na umu drugu vrstu kupaca. Tako se Emotion i Cool ističu dvobojnom karoserijom i 18-inčnim aluminijskim naplatcima s obrađenom završnom obradom, dok izvedbe Elegant i Relax imaju jednobojnu karoseriju i sjajne 18-inčne aluminijske naplatke.

Što se tiče specifikacija interijera, model Emotion dolazi s presvlakama od perforirane sintetičke kože s crvenim detaljima i kontrastnim šavovima na sjedalima, središnjoj konzoli i oblogama vrata. LBX Cool ima Ultrasuede i kožnu dvobojnu crnu/ tamno sivu unutrašnjost s bakrenim detaljima i šavovima.

Sintetička koža u suptilnoj nijansi Forest Brown ili Ammonite Sand prisutna je u LBX Elegant, za ploče vrata, ploču s instrumentima i jastučiće konzole, kao i presvlake sjedala. Za model Relax, izbor je Saddle Tan ili crna poluanilin koža s pre-

poznatljivim šavovima Tatami.

Uz četiri atmosferska modela, tu je i početni LBX koji dolazi s naprednim tehnološkim značajkama kao standardom, a ne dodatnim opcijama, za razliku od nekih konkurentskih modela.

BUDUĆI IZGLED unutrašnjosti Peugeota

Peugeot je predstavio novi

Panoramic i-Cockpit, a prvi će ga imati novi 3008

Novi generacija električnog Peugeota 3008, koji će biti predstavljen u rujnu ove godine, donijet će i novi Panoramic i-Cockpit, uređenje unutrašnjosti koji će ubuduće biti dostupno i na ostalim novim modelima te marke.

U rujnu će Peugeot predstaviti potpuno novu generaciju modela 3008, a u njega će biti ugrađen i potpuno novi Panoramic i-Cockpit koji je zaobljen i nudi dijagonalu od 21 inča. Naravno, tu je i novi kompaktni upravljač, na kakve smo već navikli kod Peugeota, a tu je i-Toggles.

U Peugeotu su odlučili spojiti dva od triju elemenata i-Cockpita – heads-up zaslon i veliki središnji zaslon osjetljiv na dodir, a oni su sada ugrađeni u zakrivljeni zaslon. Kako bi se dobio „lebdeći“ dojam, tu je i posebno LED osvjetljenje koje pridonosi tom dojmu.

Na lijevoj strani panoramskog zaslona, ploča s instrumentima prikazuje sve informacije u vezi s vožnjom (brzina, mjerač snage, pomoć pri vožnji, protok energije itd.) iznad kompaktnog upravljača, dok na desnoj strani panoramskog zaslona, u sredini

armaturne ploče, dio zaslona osjetljivog na dodir dostupan je i vozaču i suvozaču, a može se upotrebljavati za upravljanje sustavima grijanja/klimatizacije, navigacije, medija/ povezivanja itd.

Na središnjoj konzoli ispod zaslona smješten je i-Toggles, prilagodljive virtualne tipke koje se mogu

programirati prema želji. Sve to omogućava više prostora, kako za površinu za punjenje mobitela, tako i prostora za pohranu. Tome je pridonijela i ugradnja tipki mjenjača s desne strane upravljača, pored tipke za paljenje vozila. Više detalja ćemo saznati na jesen, kada se predstavi novi električni Peugeot 3008.

To posebno uključuje opsežne aktivne sigurnosne sustave i sustave pomoći u vožnji uključene u najnoviju generaciju Lexusova sigurnosnog sustava +. Proizvodnja započinje krajem ove godine, a prve se isporuke očekuju početkom sljedeće godine.

Poseban naglasak je stavljen na dizajn i dojam lebdenja

Dijagonala novog Panoramic i-Cockpita je 21 inč

Iz ovog kuta novi LBX možda izgleda i najbolje

Agresivan dizajn prednjeg dijela

Veliki kotači naglašavaju bočni dizajn

Moderna unutrašnjost s velikim digitalnim instrumentima

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 16. DO 22. LIPNJA 2023.

P 16 Franjo Regis, Gvido; Proštenje Sv M. na Muri (Presveto srce Isusovo)

S 17 Diogen, Inocent, Adolf

N 18 11. KROZ GOD. Marcelijan, Ozana, Ljubomir; Proštenje sv. Vid Krištanovec, Gardinovec, Badličan, Stanetinec, Vularija, D. Vidovec, Otok (PSI), Grkaveščak (sv. A. Gonzaga), D. Mihaljevec, Ivanovec, Žiškovec, Brezje; Klanjanje Sv. Marija

P 19 Romuald, Rajka, Bogdan

U 20 Naum Ohridski, Silverije

S 21 Alojzije Gonzaga, Vjekoslav

Č 22 Ivan Fisher, Toma M., DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Filip Skoković, sin Ivane i Denisa

Alba Taradi, kći Kristine i Marka

Nola Malek, kći Monike i Denisa

Mari Juras, kći Janje i Marinka

Noa Bukal, sin Monike i Dina

Nikola Horvat, sin Martine i Damjana

Viktor Horvat, sin Suzane i Senada

Jakov Hunjadi, sin Sanje i Marka

Lea Prevalšek, kći Mihaele i Maria

Ela Balog, kći Nikoline i Bojana

Andrej Damiš, sin Maje i Krešimira

Jakov Horvat, sin Valentine i Roberta

VJENČANI

Čakovec:

Iva Štrukelj i Karlo Krištofić

Andreja Srnec i Deni Juričan

Nedelišće:

Sandra Puklavec i Nikola Horvat

Marina Novak i Filip Jurman

Štrigova:

DOKTORI KOJI RADE OVU

SUBOTU 17. lipnja

Nikolina Šajnović i Saša Posavec

UMRLI

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

tel. 060 310 222

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Čakovec

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Nina Knežević

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

dr. Verica Grkavec-Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

Dekanovec

dr. Zdenka Ivanović-Azenić

Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Donji Vidovec

dr. Marija Haramija Strbad R. Končara 7, tel. 040/615-006

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović

K. Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Mala Subotica dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić

V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Sveti Martin na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE

radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Čakovec:

Josip Ignac, r. 1970.

Juraj Pigac, r. 1936.

Verica Vuković, r. Gorupić, r. 1933.

Vladimir Mlinarič, r. 1954.

Ana Žagar, r. Juračić, r. 1950.

Drago Mesarić, r. 1958.

Vitomir Janušić, r. 1955.

Josip Šajnović, r. 1933.

Ivan Jalušić, r. 1932.

Veronika Kovačević, r. Sokač, r. 1939.

Davorin Škvorc, r. 1955.

Rozina Mikac, r. Holjevac, r. 1950.

Terezija Kovačić, r. Horvat, r. 1941.

Kotoriba:

Mijo Janković, r. 1956.

Mala Subotica:

Željko Požgaj, r. 1969.

Eduard Križaić, r. 1953.

Mursko Središće:

Katarina Golubić, r. Sokač, r. 1947.

Safet Nokto, r. 1939.

Ivan Kelenc, r. 1939.

Katarina Fric, r. Troksar, r. 1930

Nedelišće:

Terezija Gudlin, r. Vuk, r. 1944.

Prelog:

Milka Ivković, r. Čavlek, r. 1934.

Vlado Magić, r. 1960.

Željko Čelebić, r. 1956.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Besplatni info telefon:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec

040 313 319

040 372 400

098 211 662

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

za opskrbu prirodnim plinom d.o.o.

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA

- ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

-REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

 komercijala@medjimurje-plin.hr

 komercijala2@medjimurje-plin.hr

 komercijala3@medjimurje-plin.hr

 dijana@medjimurje-plin.hr

 040/386-851

 040/386-853

 040/396-281

 040/386-859

SJEĆANJE

Josip Hozjan

iz Selnice

15.6.2018. - 15.6.2023.

Vrijeme ne briše sjećanja na tebe, i dalje živiš među nama, u našim srcima, mislima i uspomenama. Hvala svima koji su te zadržali u sjećanju i posjećuju tvoj tihi dom.

Supruga Ivanka, sinovi Nikola, Leo i Sandi sa suprugama, i unuci: Rebeka Ella, Erika Nina, Ivano, Arlen, Leon Josip, Alina Layla.

SJEĆANJE

OBAVIJEST O SMRTI

na našeg dragog

PAVLA HRANILOVIĆA

iz Čakovca

24. 6. 2022. – 24. 6. 2023. Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji supruga Dragica, sin Nenad i kći Natalija s obiteljima

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

MILJENKO NOVAK

19.6.1992. - 19.6.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

ZAHVALA

Ovim putem izražavamo iskrenu zahvalnost rodbini, prijateljima, susjedima, znancima, poslovnim partnerima i svima koji su bili uz nas, izrazili sućut, uputili riječi utjehe te prisustvovali dostojanstvenom ispraćaju i sahrani

Stanislava

Brzuhalskog

iz Mihovljana

preminulog u ponedjeljak 5.6.2023. u 69. godini života. Na kraju životnog puta našeg dragog Stanislava Brzuhalskog, možemo reći samo jedno veliko HVALA!

Neka ti je laka ova međimurska zemljica.

Tvoja ožalošćena obitelj.

Pavao Čurila

iz Vularije preminuo u 70. godini života

Slavka Sakal rođ. Šimunović iz Čakovca preminula u 78. godini života

Terezija Haromet

iz Donje Dubrave preminula u 86. godini života

Franciska Tota iz Draškovca preminula u 90. godini života

Ivan Zadravec

iz Preloga preminuo 9. lipnja u 91. godini života

Stjepan Sović

iz Donje Dubrave preminuo u 82. godini života

Lenard Mikloška

iz Preloga preminuo u 69. godini života

85. PANA WINDOWS d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42, traži m/ž radnika u pogonu proizvodnje stolarije - cnc operatera i m/ž referenta tehničke pripreme na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@mplet.hr do 25.6.

86. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž strojara na finišeru, m/ž cestara - radnika niskogradnje i m/ž laboranta reciklažnog dvorišta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 30.6.

87. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., m/ž vozača B kat. i 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 30.6.

88. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, 2 m/ž operatera cutter stroja, 2 m/ž radnika u preradi, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž vozača C+E kat. i m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije (rok prijave 3.7.), m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa (rok prijave 18.6.) i m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane i m/ž čistačicu (rok prijave 30.6.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski. resursi@perutnina.hr

89. PMP Metall d.o.o., Čakovec, Ulica Zrinsko-Frankopanska 21, traži 3 m/ž strojobravara, zamolbu poslati na gornju adresu ili na email: info@pmp.hr do 30.6.

90. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 4 m/ž pomoćnog bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 098/1830-293 ili pismenom zamolbom ili na email: info@primabiro.hr do 6.7.

91. PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodajnog savjetnika na određeno, javiti se na email: ibarisic@prima-namjestaj.hr ili putem linka: https://primakarijere.talentlyft.com/o/BFkagN do 25.6.

92. PLODINE d.d., Prelog, traži 2 m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 23.6.

93. Pro Taxi Mura j.d.o.o., Čakovec, Preloška 147, traži 2 m/ž taksi vozača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/3660-304 ili na email: taximura21@ gmail.com do 30.6.

94. RALE d.o.o., Obrtnička 6, Pušćine, Nedelišće, traži 2 m/ž pomoćna radnika na sortiranju metalnog otpada na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/895-555 ili na mob. 099/589-5555 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ured@rale.hr do 31.7.

95. RENE GRADNJA d.o.o., traži 2 m/ž električara na neodređeno, javiti se na mob. 099/336-9938 do 30.6.

96. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na mob. 098/393-001 do 23.6.

97. ROBIN d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž prodavača na neodređeno, javiti se na email: robin.ljudskipotencijali@gmail. com do 30.6.

98. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž bravara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javiti se na mob. 098/678-092 ili na email: info@sanitas-info.com do 14.7.

99. SENKO d.o.o., Štefanec, V. Nazora 22, traži m/ž komercijalistu u prodaji na određeno, javiti se na tel. 040/337-344 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@senko.hr do 30.6.

100. SERVUS d.o.o., dr. I. Novaka 32a, Čakovec, traži m/ž tehničara za mehatroniku i m/ž elektromehaničara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390167 ili na mob. 095/9060-585 ili na email: silvija@servus.hr do 3.7.

101. Smrtić oprema stolarija, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž pomoćnog radnika u stolariji na neodređeno, javiti se na mob. 098/980-6580 do 12.7.

102. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@spoertvision.hr do 9.7.

103. SOLEKTRA d.o.o., Trg E. Kvaternika 9, Čakovec, traži m/ž elektroinstalatera i m/ž mag. inž. elektrotehnike na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: lara.klovar@solektra.hr do 30.6.

104. Sistem MEP d.o.o., Svetojelenska bb, Čakovec, traži m/ž skladišnog radnika -prodavača u trgovini građevinskog materijala na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/637-8398 ili na email: info@sistem-mep.hr do 26.6.

105. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javiti se na email: staffservicedoo@gmail.com do 15.6.

106. SYSTAL IT d.o.o., traži 2 m/ž PLC programera na neodređeno, javiti se na email: systal.it@gmail.com do 30.6.

107. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara i 2 m/ž radnika za rad na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/572-2091 ili na email: svamlim1@ gmail.com do 30.6.

108. STUDENAC d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača i m/ž voditelja prodavaonice za Čakovec, 4 m/ž prodavača i m/ž voditelja prodavaonice za Pribislavec na neodređeno, javiti se na email: ljudskipotencijalicentar@studenac.hr do 23.6.

109. STM, G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača i m/ž krojača na neodređeno, javiti se na tel. 040/858-170 do 12.7.

110. STS-tech d.o.o., Mursko Središće, traži 1 m/ž čistača s položenom B kategorijom na pola radnog vremena, javiti se na tel. 040/629-914 ili na email: office@ sts-tech.hr do 30.6.; više info na: www. hzz.hr

111. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž prodavača na određeno, javiti se na email: posao@sportvision.hr do 9.7.

112. ŠPIZZA, Nikole Pavića 2, Čakovec, traži m/ž kuhara-pizza majstora na neodređeno, javiti se osobno adresu ili na mob. 095/5611-030 do 22.6.

113. ŠERCER d.o.o., traži m/ž slastičara, m/ž pekara, m/ž pomoćnog radnika u pekari i 2 m/ž vozača dostavnog vozilaradnika na održavanju na neodređeno, javiti se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: info@sercer. hr do 30.6.

114. TARNIMA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se na email: tarnima.osijek@gmail.com do 16.6.

115. TEXTILE HOUSE Trgovine d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, m/ž voditelja poslovnice i m/ž pomoćnog radnika u poslovnici na neodređeno, javiti se na email: kristina@textilehouse.hr do 21.6.

116. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila C + E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.6.

117. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži 3 m/ž skladištara i m/ž komercijalistu - logističara na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 23.6.

118. TP VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Totovec, Kotoriba, Orehovica i m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava, te m/ž saldakontist na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz. hr do 30.6.

119. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Čakovec, Vratišinec, Križovec, Mihovljan, Novo Selo Rok, Šenkovec, Savska Ves, Strahoninec, Nedelišće, Oporovec, Donji Vidovec, Mala Subotica, Ivanovec, Šandorovec,

Totovec, Vularija, Orehovica, Podbrest, Sveti Križ, te m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec, Belica i m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 30.6.

120. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž strojara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-673 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 11.6.

121. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž spremača za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno,

javiti se na mob. 091/201-6015 do 30.6.

122. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 5 m/ž mehaničara, m/ž informatičara za podršku poslovnim procesima i m/ž specijalistu za planiranje i kontrolu proizvodnje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ tubla.hr do 16.6.

123. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave i m/ž električara - elektroničara - mehatroničara na neodređeno, javiti se na email: zvonko.varga@varga-elektronik.hr do 30.6.

124. Veterinarska stanica d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 51, traži m/ž veterinarskog tehničara u ambulanti za male životinje na neodređeno, javiti se osobno na adresu

ili na tel. 040/645-505 ili na email: info@ veterinarskaprelog.hr do 30.6.

125. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, Čakovec, A. G. Matoša 6, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku na neodređeno, javiti se na tel. 040/390-260 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 16.6.

126. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: zdravlje@ strahija.com do 30.6.

127. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, Zavnoh-a, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@ gmail.com do 30.6.

128. WANG X d.o.o., Pušćine, traži m/ž radnika u sortirnici neopasnog otpada na neodređeno, javiti se na email: mey@ wang-x.com do 16.6.

129. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje Kovač, Prvomajska 14, traži m/ž autolimara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9719-125 do 30.6.

130. ZT–zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž cjevara - izometričara, 2 m/ž tig-autogeno ili rel zavarivanje, m/ž montera ventilacije, m/ž montera vodovodnih instalacija, 2 m/ž čistača, m/ž montera centralnih i vodovodnih instalacija i m/ž radnika na ranču na neodređeno za rad u Njemačkoj, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/1123469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 13.7.

22. lipnjaDan antifašističke borbe

PLATFORMA ZA DRUŠTVENI CENTAR ČAKOVEC

Projekt asistent došao

svojem kraju

Platforma za Društveni centar Čakovec je u partnerstvu s Općinom Sveti Juraj na Bregu 23. lipnja 2022. godine krenula s provedbom projekta “Program podrške: Projekt asistent” (UP.04.2.1.11.0034). Projekt se provodi u sklopu poziva Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice i �inanciran je iz Europskog socijalnog fonda (85 posto odnosno 54.847,80 EUR) i su�inanciran nacionalnim sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Projekt je usmjeren organizacijama civilnog društva kao pomoć u oporavku nakon koronakrize, te je tijekom provedbe za predstavnike i

članove udruga s područja Međimurske županije i Općine Sveti Juraj na Bregu proveden čitav niz aktivnosti: volonterski program “StudentHeroji”, mapiranje potreba udruga, jačanje kapaciteta OCD-a i provedba savjetovanja udruga kao poslodavaca u kriznim situacijama te pet ciklusa edukacija iz područja zakonodavnog okvira i prikupljanja sredstava.

Projekt s 23. lipnja dolazi svojem kraju, a provedbu će zaokružiti završna konferencija koja će se održati u utorak, 20. lipnja u Kreativno-edukativnom centru Murai u Pleškovcu, s početkom u 11:00. Na konferenciji će se okupljenima obratiti izvršni direk-

tor Platforme i voditelj projekta Matija Moharić, koordinatorica projekta Bojana Španiček Kanoti te načelnik Anđelko Nagrajsalović.

“Program podrške –projekt asistent” Platforma za Društveni centar Čakovec provodi u partnerstvu s Općinom Sveti Juraj na Bregu, s provedbom je započeo 23. lipnja 2022. godine i trajat će do 23. lipnja 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 413.250,76 kuna, od kojih se 85 posto �inancira sredstvima Europskog socijalnog fonda (poziv Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, referentni broj UP.04.2.1.11.0034), te preostalih 15 posto iz državnog proračuna.

CIJENA PRETPLATE

MJESEČNA: 5,31 eur / 40 kn

TROMJESEČNA: 17,25 eur / 130 kn

POLUGODIŠNJA: 34,51 eur / 260 kn

GODIŠNJA: 69,02 eur / 520 kn

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

Mali OGLASNIK

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na telefon 091/3960-505

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, 2012. god., očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

PRODAJEM 4 ZIMSKE GUME s felgama za Fiat Punto, dim. 165/70/14, kao nove, cijena 100 eur. info na telefon 040/865-275

POLJOPRIVREDA

TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

servis za čišćenje

Kuće,

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području

Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo

Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS s dodatnim noževima, kosilica prednja, širine metar, 1000 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE MOTOKOPAČICA

Honda RL 74 sa 3 brzine, malo korištena, u dobrom stanju. Info na mob. 091/936-1477

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POZNANSTVA

DEČKO (49 g) traži ozbiljnu žensku osobu. Molio bi i da se takve javljaju na mob. 095/731-3513

MUŠKA OSOBA traži žensku slobodnu osobu za vezu, nižeg rasta, od 50 godina na dalje. Info na mob. 097/738-4072

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

NEKRETNINE

SMS

NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM GRADILIŠTE na jugu Čakovca, 1008 m2, info na mob 091/613-9942

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Mob. 095/923-4330

IZNAJMLJUJE SE renoviran i namješten stan u centru Varaždina 70 m2. Info na mob. 095/8086050

PRODAJE SE LIVADA I KLIJET u Ludbreškim Vinogradima, pokraj Ludbrega, 2.383 m2. Mogući priključak struje. Blizina podravske magistrale 350 m. Mobitel: 095/535-8812

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110 m2 u centru Čakovcu, odvojen ulaz i sva brojila, novo namješteni. Cijena mu je 500 EUR plus režije. Zvati na broj mob +385/99-826-5365 ili +43/677-6303-4195

ŽIVOTINJE

Prodajem čistokrvnu mladu ženku njemačkog ovčara, sve informacije na broj: 097/7407-600

AKVARIJ od 15 litara, sa 15 ribica guppy, čistači, živo bilje, ukrasi, pijesak, 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

RAZNO

PRODAJEM ŠATOR za 3 osobe, sa tri madraca, plinska svje�ljka, komplet 200 eura. Slike šaljem. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

CRIJEVO ZA VODU duž. 35 metara, armirano, sa motalicom, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC GRADONAČELNICA

Klasa: 320-02/23-01/1

Urbroj: 2109-2-01-01-23-8

Na temelju Zaključka, Klasa: 320-02/23-01/1, Urbroj: 2109-2-0101-23-2, od 13. travnja 2023.god., Grad Čakovec daje obavijest o objavi

JAVNOG POZIVA

za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi

za kontrolu plodnosti tla poljoprivrednim proizvođačima s područja Grada Čakovca

Grad Čakovec obavještava obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnike, zadruge i trgovačka društva koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem/prebivalištem na području Grada Čakovca, koji posjeduju poljoprivredno zemljište na području Grada Čakovca i bave se poljoprivrednom prizvodnjom, podkategorije: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo, da se zaprimaju zahtjevi za dodjelu bespovratnih potpora za provedbu kontrole plodnosti tla poljoprivrednog zemljišta.

Grad Čakovec su�inancira izradu analize 150 uzoraka tla. Maksimalno se jednom korisniku, poljoprivrednom proizvođaču, može odobriti su�inanciranje analize pet (5) uzoraka tla.

Uvjeti za dobivanje subvencije sadržani su u Javnom pozivu, Zaključku i Obrascu zahtjeva za dodjelu potpore male vrijednosti u poljoprivredi, koji su objavljeni na oglasnoj ploči i na mrežnoj stranici Grada Čakovca, www.cakovec.hr .

Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimati će se do popunjenja planirane kvote po kriteriju reda prvenstva zaprimanja zahtjeva ili do utroška sredstava, koji uvjet prije nastupi, a najkasnije do 20. srpnja 2023. godine.

Informacije vezane uz Javni poziv mogu se dobiti u Službi za poslove gradonačelnika Grada Čakovca, soba 202, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec ili na tel.: 040/314-937.

Za Grad Čakovec Ljerka Cividini, Gradonačelnica

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

Prodajem tokarski stroj Prvomajska TNP 200 x 1250, rabljeni ali u odličnom stanju - s dodatnim priborom, različi�m reznim ala�ma i rezervnim dijelovima. Cijena: 4.200,00 Eura. Info na mob. 099/738-4992

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š�tnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107

Prodajem čistokrvne krupne štence njemačkog ovčara crveno-crnog plašta, stari sedam tjedana, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji s rodovnicom. info na mob. 097/600-6038

AKVARIJ s poklopcem i svjetlom, 15 ribica, čistači, živo bilje koje daje kisik, lijepo uređen, 60 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Roditelji i tinejdžeri Alkoholni recidiv

Roditeljska borba da sačuvaju opseg kontrole i utjecaja koji su imali dok je dijete bilo mlađe uzaludan je i štetan napor, dobro je da to shvate što prije

Kad su djeca u tinejdžerskim godinama, odgojna uloga roditelja može postati puno teža nego što to oni očekuju. Iako su puno puta čuli poznatu izreku: mala djeca – mala briga, velika djeca – velika briga, pravo značenje te stare mudrosti shvate tek kad je osjete na vlastitoj koži. Što najviše iznenadi roditelje? Udaljavanje njihove djece, i �izičko i emocionalno, koje može biti manje ili više izraženo u raznim fazama tinejdžerstva, a obično na roditelje ostavi neugodan dojam odbačenosti i nedovoljnog prostora utjecanja na vlastito dijete. Roditelji žele ostati povezani, a dijete, njihovo dijete, uskraćuje im onu važnost u svom životu na koju su se ranije naviknuli. Roditelji to možda i ne osvijeste, izostane uvid da je njima samima bolno biti gurnut na margine djetetova života, krene borba za povratak na staro, a to je nemoguća misija, jer dijete odrasta i ništa više neće biti isto. Roditeljska borba da sačuvaju opseg kontrole i utjecaja koji su imali dok je dijete bilo mlađe uzaludan je i štetan napor, dobro je da to shvate što prije. Ovo je razdoblje života kada roditelji mogu ponovno preispitati svoja životna načela i iznad svega je važno kakav model ponašanja oni sami pokazuju mladima. Riječi sad više nisu dovoljne, gotovo da nemaju nikakvog učinka ako nisu potkrijepljene roditeljskim primjerom. Da djeca više nisu djeca postane jasno kad svojim nastupom roditelju pokažu kritičnost prema njegovoj nesavršenosti i čvrsti stav da više nije nedodirljivi autoritet. Vrlo je teško podnijeti degra-

daciju u statusu, je l’ da? To je značajan uvid koji svakom roditelju može pomoći da izađe iz onih zabluda i obmana kojima sam sebi godinama maže oči. Djeca nam, dakle, daju ogledalo, i to nam se ne mora baš svidjeti, ali je dobro i za nas i za njih. Oni se u ovom razdoblju života formiraju, a mi imamo priliku uvidjeti da smo se deformirali i vrijeme je da se preispitamo. Što smo kritičniji prema sebi i trudimo se bolje voditi vlastiti život, to nas naši tinejdžeri više cijene. Što bolje kontroliramo svoj život, to se oni osjećaju sigurniji. Ako roditelji teško izlaze na kraj sa svojim poslovnim, bračnim, �inancijskim, zdravstvenim i tko zna kakvim još problemima, pa bi htjeli da im barem roditeljstvo bude lako i ugodno a njihova djeca dobra, sretna i uspješna u školi, onda su upali u zamku iz koje nema izlaza. Jer roditelji moraju dobro upravljati raznim segmentima vlastitog života kako bi mladi dobili dokaze da je to moguće. Ako smo mi izgubljeni i iscrpljeni, kakav im primjer dajemo? Mladi su velikim dijelom u pravu kad pokazuju otpor i prkos, a nama je njihova pobuna prilika za samokritiku. Roditelji se usprkos njihovim teško podnosivim oblicima ponašanja moraju truditi da održe tople odnose i emocionalnu povezanost, donekle i nadzor i disciplinu, ali bez strogog kažnjavanja. Ovo je uzrast u kojem kažnjavanje gotovo da nema pozitivnog učinka, samo može pojačati pobunu i trajno udaljavanje tinejdžera od roditelja. Oni će odrasti, jednoga dana će otići, bit’ će svoji na svome. Želite li sačuvati mjesto u njihovom životu?

Smijem li osjećati?

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

RADNO VRIJEME: uto i sri: 15-18 sa�

čet: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/222 1 888

Osobe koje su u tijeku uspješnog oporavka od alkoholizma često se suočavaju s izazovima održavanja apstinencije te se tako susreću s alkoholnim recidivom. Alkoholni recidiv se odnosi na ponovni povratak u konzumaciju alkohola nakon razdoblja apstinencije ili rehabilitacije. Bez obzira što je recidiv neželjena pojava, ujedno je i uobičajena, kod osoba koje su se borile s problemom alkoholizma i kod onih koji pokušavaju održati trajnu apstinenciju. Alkoholni recidiv može biti izazvan različitim faktorima, uključujući stres, pritisak okoline, nedostatak podrške, nedostatak vještina suočavanja sa žudnjom i iskušenjima. Svaka osoba ima jedinstvenu situaciju i razloge zbog kojih dolazi do recidiva. Važno je razumjeti da alkoholni recidiv nije nužno neuspjeh ili kraj liječenja. To je prilika za učenje i daljnji rast. Osoba koja je doživjela recidiv trebala bi se ponovno angažirati u svojem procesu oporavka i potražiti podršku kako bi se ponovno vratila na put zdravlja.

Alkoholni recidiv može biti izazvan različitim faktorima, uključujući stres, pritisak okoline, nedostatak podrške, nedostatak vještina suočavanja sa žudnjom i iskušenjima

koji su prethodili konzumaciji alkohola. To može pomoći u prepoznavanju okidača i razvoju plana za budućnost.

• Nastaviti s liječenjem: Osoba bi trebala razgovarati sa svojim terapeutom kako bi razmotrila daljnje korake u liječenju.

Maja Baksa, mag. prim. educ., edukan�ca u psihoterapiji

www.equilibra.hr

+385 95 593 2098

Osjećaji/emocije su dijelovi nas na koje možda ne obraćamo previše pažnje. Nekad ih negiramo, nekad ih stišavamo, pokušavamo kontrolirati, nekad ih nismo ni svjesni, no u gotovo svakom trenutku mi nešto osjećamo. Kao što osjećamo osjete u tijelu, tako je u nama stalno prisutna neka emocija. Ili više njih. Emocije nam mogu biti alat pomoću kojega ćemo nešto izgraditi (npr. neke odnose), ali isto tako mogu ići protiv nas samih. Svaka neprobavljena emocija ima tendenciju da nas kasnije sustigne u nekom obliku, stoga je potrebno naučiti kako konstruktivno postupiti sa svakom emocijom kako bismo smanjili psihosomatske manifestacije - kada npr. zbog stresa (i stresu popratnih emocija) postoji mogućnost da razvijemo čir na želucu ili visoki tlak.

No, zašto utišavamo neke emocije? Zašto su nam neke emocije takoreći prihvatljive, a s nekima nam je teže “izaći na kraj”? Djelomičan odgovor leži u tome kako su nas podučavali i koje emocije su nam dozvoljavali naši roditelji, roditeljske �igure, okolina, ali i društvo. Tako npr. generacijama unatrag možemo primjetiti kako su muškarci, odnosno dječaci, odgajani da suspregnu određenu emociju, kao recimo tugu. Kao što engleski bend The Cure pjeva “Boys don’t cry”, tako je često našim djedovima, očevima, bratovima, partnerima, muževima, susjedima, kolegama na poslu (...), na neki način zabranjivano iskazivanje tuge pod izgovorom da tuga i suze pokazuju slabost.

Ili osjećaji općenito. A naše bake, mame, sestre, mi žene, često smo usmjeravane da ne pokazujemo npr. ljutnju, jer

to nije lijepo, ni prikladno. Pa nam se može dogoditi da ta neiskazana ljutnja čuči u nama godinama. To su neki od najčešćih primjera tzv. zabrana na emocije.

Prisjetite se svojeg djetinjstva i razmislite je li vam tko govorio nešto čime je zabranio neku emociju. To može biti npr. “Nemoj plakati!”, “Ako se ljutiš, bit će posljedica!”, “Kaj pa si ti tak sretan, daj se smiri.”, “Nemoj se bojati!” i sl.

Iako te poruke sada ne zvuče baš najbolje, one su nam najvjerojatnije bile upućene u najboljoj mogućoj namjeri, stoga ne treba kriviti one koji su ih uputili… Samo osvijestiti cijeli dijapazon emocija koje svako ljudsko biće može osjećati. Jer, svaka emocija ima svoju svrhu.

Neki od koraka koje osoba može poduzeti nakon alkoholnog recidiva su:

• Prihvatiti odgovornost: Osoba treba preuzeti odgovornost za svoje postupke i priznati da je došlo do recidiva. Samosvijest i iskrenost su ključne za daljnji napredak.

• Potražiti podršku: Osoba bi trebala potražiti podršku stručnjaka, kao što su terapeut ili liječnik, kao i od obitelji, prijatelja ili grupa podrške. Oni mogu pružiti podršku, razumijevanje i korisne strategije za suočavanje s recidivom.

• Analizirati uzroke: Važno je razumjeti što je dovelo do alkoholnog recidiva. Osoba treba ispitati okolnosti, osjećaje i ponašanja

• Razviti strategije suočavanja: Osoba treba naučiti nove strategije za suočavanje sa stresom i iskušenjima, kao i razviti zdrave načine upravljanja emocijama. Alkoholni recidiv može biti opasan jer osoba može brzo pasti u stare obrasce ponašanja i navika konzumiranja alkohola. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, socijalnih i obiteljskih problema, te pogoršanja mentalnog i emocionalnog stanja. Kao što je prethodno navedeno postoje mnogi faktori koji mogu doprinijeti alkoholnom recidivu. To uključuje stresne situacije, nedostatak podrške, emocionalne ili psihološke probleme, nedostatak vještina suočavanja s izazovima života i loša okolina. Također, nedostatak sna i loša prehrana mogu biti faktori koji pridonose recidivu alkohola. Ovisnost o alkoholu je složeno medicinsko stanje i povratak na konzumaciju alkohola može se dogoditi tijekom liječenja. Važno je pružiti podršku osobi koja je doživjela alkoholni recidiv i potaknuti je da zatraži pomoć kako bi se ponovno vratila na put oporavka.

Najbolja prevencija alkoholnog recidiva su terapija i podrška. Redoviti odlasci na terapiju i sudjelovanje u grupnoj podršci, kao što su klubovi liječenih alkoholičara, mogu biti ključni u prevenciji alkoholnog recidiva. Terapeut može pomoći u prepoznavanju žudnje i okidača recidiva. Uz to, tjelesna aktivnost, uredan način života i pravilna prehrana jedan su od najvažnijih čimbenika održavanja alkoholne apstinencije.

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Barbara Lončarić, mag. med. techn.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

STJEPAN HERMAN (69) iz Ivanovca dobitnik je Povelje i plakete s likom Gjure Stjepana Deželića za životno djelo

Već peta generacija drži šmrk u ruci

Stjepan ove godine obilježava 50 godina u vatrogastvu. Njegovim stopama idu sinovi Bojan i Božidar sa suprugama Slavicom i Marinom, ali i unuci i praunuke

Piše: Vlasta Vugrinec

Dobiti Povelju i plaketu s likom Gjure

Stjepana Deželića, oca hrvatskog vatrogastva, najviša je nagrada koju jedan vatrogasac može dobiti, pohvalio nam se Stjepan Herman iz Ivanovca, dobitnik prestižne nagrade za životno djelo.

Nagrada mu je uručena u Državnoj vatrogasnoj školi u Zagrebu uz obilježavanje Dana vatrogastva i Dana svetog Florijana, zaštitnika svih vatrogasaca.

50 godina u vatrogastvu Vatrogasac je postao s 19 godina života i ove godine slavi 50 godina uspješnog djelovanja u DVD-u Ivanovec. Naime, u tri mandata bio je zapovjednik, tj. 12 godina zaredom bio je predsjednik Društva. Uvijek se, kaže, zalagao za unapređenje i napredak društva te dobrobit Ivanovca.

- I danas sam sam još uvijek aktivan član Društva i počasni predsjednik, ističe iskusni vatrogasac.

Kao i većina njegovih vršnjaka i sumještana, učlanio se u Društvo zbog humanog rada, pomoći drugima i obiteljske tradicije. Naime, njegov otac Stjepan (rođen 1907.) bio je jedan od osnivača tamošnjeg vatrogasnog društva koje ove godine slavi 100 godina djelovanja.

70-ih godina prošlog stoljeća, kada je krenuo u svijet vatrogastva, počele su se osnivati omladinske ekipe.

- Za posao vatrogasca trebalo je imati i stručnu spremu

pa smo onda išli u školu za vatrogasce koju sam 1976. uspješno završio.

Cijelog vijeka bio je obični vatrogasac i tek umirovljenjem dobiva čin počasnog časnika.

Po zanimanju bravar, 35 godina radio je u čakovečkoj Radionici željezničkih vozila. Imao je sreće pa su na poslu, kaže, imali razumijevanja za pozive na gašenje požara. Gasio je puno požara, od štagljeva koje je zapalio grom, staja, kuća do kukuruzišta i strništa. Najviše mu se u pamćenje urezao požar u njegovu Ivanovcu kada se zapalio peradarnik s oko 20.000 pilića, gdje su bile i plinske boce.

Gledajući unatrag, kaže, danas izaći na požarište i nekad ne može se uopće usporediti.

Tehnika je danas jako napredovala, a u njegovim počecima imali su tek jedan agregat, jednu staru usisnu pumpu i stari kombi iz 1956. godine.

- No tada je na požarište izašlo sve živo u selu, uzele su se kante u ruke i polijevali su svi kak je tko stigel i mogao, prisjetio se te dodao kako je danas situacija sasvim drugačija.

Naime, na požarištu su glavni pripadnici JVP-a Čakovec, a dobrovoljci dolaze kao ispomoć.

Cijela obitelj “zaražena”

vatrogastvom

Stjepan s ponosom ističe kako je cijela njegova obitelj u vatrogastvu, osim supruge koja to ne može zbog problema s očima. No, zato je ona “Katica za sve” i bez čije

pomoći i razumijevanja ne bi bilo tako.

- Supruga je bila ta koja je vikende ostajala sama doma s djecom, koja je pekla kolače, kuhala, pripremala kavu i piće kad smo se nalazili u našoj kući, hvali suprugu Stjepan.

Njezina pak je misao bila: Nikad muža ne ostaviti samoga na zabavama i skupštinama, pa iako bila s njim do jutra.

Možda je to i utjecalo na njene snahe koje su također vatrogaskinje. Naime, ako je Stjepanu put utro njegov otac, njegovim stopama sa-

SKUPŠTINA Vatrogasne zajednice Međimurske županije

DVD Mursko Središće prvi po bodovanju

Na vatrogasnoj sjednici u Strahonincu, koja je održana u petak 2. lipnja, nagrađeno je devet dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Međimurja.

U uvodnom dijelu sjednice himnu je na trubi odsvirao slijepi vatrogasac iz Strahoninca Erik Vrbanec. Nakon njega, predsjednik

da idu i sinovi Bojan koji je trenutno predsjednik DVDa Ivanovec i Božidar koji je zapovjednik sa suprugama Slavicom i Marinom. - Vatrogasci su i moji unuci Nikolina, David, Filip, Helena i Mia, pa čak i praunuke Ema i Sara, ističe Stjepan.

Da se još jednom rodi, kaže, ne bi ni časa razmišljao, već bi ponovno postao vatrogasac za čiji je posao jedino plaćen priznanjima i odlikovanjima i sada najvišom nagradom koju jedan vatrogasac može dobiti - Poveljom i plaketom s likom Gjure Stjepana Deželića.

DVD-a Strahoninec Vanja Tomašić u kratkom je govoru pozdravio sve prisutne te ih pozvao da razgledaju povijest njihova

DVD-a.

Izneseni su neki zanimljivi podaci, pa je tako u 2022. godini zabilježeno

čak 120 intervencija više u odnosu na godinu prije, što iznosi povećanje od 13,33 %. Također je zabilježeno

35 požara više nego 2021. odnosno prošle godine, naši su vatrogasci imali 389 požara.

Ipak, glavni dio večeri bilo je nagrađivanje vatro-

gasaca i njihovih dobrovoljnih vatrogasnih društava. Tom je prilikom dodijeljeno čak devet plaketa.

Nagrađeni DVD-ovi u kategoriji središnjih vatrogasnih društva su: DVD Mursko Središće, DVD Prelog i DVD Donji Kraljevec. U kategoriji ostala vatrogasna društva nagrađeni su bili: DVD Mala Subotica, DVD Nedelišće i DVD Čakovec, dok je u kategoriji industrijska vatrogasna društva plaketu dobio DVD Čateks. Plaketu su dobili i DVD Nedelišće za domaćinstvo skupštine VZMŽ-a i DVD Gornja Dubrava za domaćinstvo skupštine kluba vatrogasnih veterana VZMŽ.

Sjednici su također prisustvovali brojni uzvanici kao što je župan Matija Posavec i počasni zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Ivan Krišto�ić. (Paulina Topolko)

DVD DOMAŠINEC Uskoro novi vatrogasni dom

Vatrogasci Domašinca imaju razlog za veselje. Nakon što su početkom 2022. godine primili odluku o rezultatu administrativne kontrole u kojoj je utvrđeno da je prvi dio zahtjeva za potporu korisnika DVD-a Domašinec, u sektoru vatrogasnih domova, pozitivno ocijenjen.

Nakon što su svi uvjeti postavljeni, krenula je i izgradnja vatrogasnog doma u samom centru Domašinca. Radovi lijepo napreduju, iako je načelnik Mario Tomašek rekao da će svečano

otvorenje biti za Dan općine, dakle krajem svibnja, radovi su se ipak malo odužili.

Novi dom projektiran je prema potrebama i najvišim standardima, a posebno raduje činjenica da će se članovi DVD-a moći koristiti vatrogasnim domom u punom kapacitetu, a sva vatrogasna oprema, tehnika i vozila bit će adekvatno uskladištena. U novom domu će se moći okupljati mladi naraštaji vatrogasaca koji će prenositi tradiciju vatrogastva od 1927. godine. (dv, zv)

Predsjednik VZMŽ-a Mario Medved i zapovjednik VZMŽ-a Robert Meglić uručili su plaketu Rajku Bogdanu iz DVD-a Mursko Središće

Završna faza uređenja novog vatrogasnog doma u Domašincu

Stjepan Herman s Poveljom i plaketom s likom Gjure Stjepana Deželića

Stjepan sa sinovima, Bojanom i Božidarom

Prva omladinska ekipa 1973. godine. Stjepan čuči prvi s desna

MEĐIMURSKA KUHARICA

Lungić u umaku od suhih šljiva

Restoran i pizzeria Pomodoro nalazi se u samom centru Čakovca. Iako je u gradskom središtu, pogled na čakovečki park odnosno

Perivoj Zrinski daje dojam smještenosti negdje u prirodi, izvan gradske vreve. Tomu su i prilagođeni jelovnici tog ugostiteljsko objekta. Kuhar

Michael Mesarić odlučio je s čitateljima Međimurskih no-

Sastojci:

- lungić

- domaći kroke�

- suhe šljive

- crno vino

- krušne mrvice

- vanilin-šećer

vina podijeliti svoj recept za pripremu lungića u umaku od suhih šljiva.

Suhe šljive narežemo na manje komadiće. U tavu stavimo narezane šljive i dolijemo na njih crno vino. Zajedno kuhamo dok šljive ne omekšaju. Dodamo vanilin-šećer i još malo zagrijemo te na kraju zgusnemo krušnim mrvicama. Lungić pečemo u tavici do željene boje. Na tanjuru poslužimo lungić uz domaće krokete i prelijemo umakom od šljiva. Jelo na tanjuru prezentira Lana Molnar. Lana Molnar i Michael Mesarić te ostali djelatnici Restorana i pizzerije Pomodoro žele vam dobar tek!

Vino tjedna

Viteško crno – Vinarija Lovrec

Sandi Kozar iz ugostiteljskog objekta Pomodoro uz lungić u umaku od suhih šljiva preporučuje poslužiti crno suho vino.

Odabrao je cabernet sauvignon Viteško crno (13,5 % alk.), proizvedeno i odnjegovano u obiteljskoj

Vinariji Lovrec. Riječ je o vrhunskom vinu, koje je nastalo sjedinjenom cuveée cabernet sauvignona

Recept plus

Brza čokoladna pita

Pite su uvijek zahvalne kada želimo pripremiti nešto slatko i brzo. Priprema čokoladne pite za koju donosimo recept vrlo je jednostavna i za nju ne treba izdvojiti mnogo vremena, a rezultat će se zasigurno svima svidjeti. Najprije treba zamijesiti tijesto od brašna, margarina, žumanjka i vode. Kad se tijesto �ino odvaja od posude, naprave se dvije kugle. Za nadjev najprije treba samljeti orahe i čokoladu. Može se upotrijebiti i čokolada u prahu. Potom se u visoku posudu stave žuma-

njci i polagano miksaju te se postepeno dodaje šećer (20 dag). Po želji može se staviti i manje šećera (15 ili 10 dag šećera). Potom se dodaju samljevena čokolada i sok od limuna, a na kraju snijeg od bjelanjaka. U visoki lim za pečenje stavi se razvaljana polovica tijesta, zatim se stavi nadjev i potom na njega druga polovica razvaljanog tijesta (druge kugle). Pitu stavimo peći na 200 stupnjeva oko 35 minuta. Kad se pita ohladi, može se posipati po želji šećerom u prahu. U slast! (rr)

Donuti

Sastojci:

Tijesto:

- 25 dag brašna

- 25 dag margarina

- 1 žumanjak

- 4 žlice vode

Nadjev:

- 5 žumanjaka

- 20 dag šećera

- 14 dag čokolade - 8 dag oraha

- sok od limuna

- 5 bjelanjaka

Sastojci:

- 250 grama glatkog brašna Čakovečkih mlinova

- 2 žličice praška za pecivo

- prstohvat soli

- 100 grama šećera

i syraha u omjeru 50:-50. Vino nosi ime viteško zbog vinskih vitezova u obitelji oca Franje i sina Krešimira.

Vinski vitezovi mogu sudjelovati na ocjenjivanjima vina kao ocjenjivači, a vinskim se vitezom postaje na temelju zasluga u vinarstvu i tradicije proizvodnje vina. Svakako kušajte! Živjeli!

(rr, zv)

Priprema: Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva. Kalupe za donute namastite.

Jaja i šećer pjenasto izradite mikserom. Dodajte im aromu vanilije. Maslac rastopite na vatri pa ga dodajte smjesi jaja. Sjedinite mikserom. Pomiješajte brašno Čakovečkih mlinova, prašak za pecivo i sol.

Pola količine dodajte smjesi jaja pa ih samo povežite mikserom na najmanjoj brzini. Dodajte jogurt i mlijeko. Ponovo sve pomiješajte mikserom dok se smjesa ne sjedini. Dodajte preostalo

brašno Čakovečkih mlinova i sjedinite.

Smjesu za donute izlijte u vrećicu za ukrašavanje ili kuhinjsku vrećicu za zamrzavanje kojoj ste odrezali jedan vrh. Pomoću vrećice napunite kalupe tako da napunite 3/4 svakog kalupa. Donute pecite 15 minuta ili dok vam čačkalica zabodena u jedan donut ne izađe suha.

Gotove donute ostavite u kalupu nekoliko minuta pa ih prebacite na rešetku da se ohlade do kraja. Ako ćete ih posuti šećerom, napravite to dok su topli. Glazuru radite kada se donuti ohlade.

- 50 grama maslaca

- 140 ml mlijeka

- 2 žlice grčkog jogurta

- 2 jaja L veličine

- 1 žličica vanilije

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Jelo na tanjuru prezentira Lana Molnar

MARTA HORVAT iz Orehovice

Kuruzna zlevenka z orehima

Martine domaće kolače vole svi ukućani, a recepti naslijeđeni od mame i bake cijenjeni su više od onih za kolače s kremama, kakvi su danas popularni

Piše: Aleksandra Sklepić

Zlevanka s orasima u Međimurju se priprema na različite načine, ali nema obitelji koja ovaj slasni, tradicionalni kolač ne voli ili ga nema na jelovniku nekoliko puta u godini.

Orasi su u našem kraju omiljena namirnica jer dozrijevaju u gotovo svakom dvorištu, pa je kultura pripremanja jela s orasima ukorijenjena u navike svih naših obitelji, od pamtivijeka.

Orasi su namirnica koja je bogata višestruko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama koje su potrebne za zdravlje kardiovaskularnog

sustava, te se, bez obzira na svoju visoku kalorijsku vrijednost preporučuju, kao zdrava namirnica, u umjerenim količinama.

Tajnu pripreme prave domaće kukuruzne zlevanke s orasima s nama je podijelila Marta Horvat (68) iz Orehovice.

Marta živi u Orehovici sa suprugom Brankom, oboje su u mirovini. Kao mladi par živjeli su deset godina u Njemačkoj, a nakon povratka u Hrvatsku 1992. godine, počeli su se baviti poljoprivredom. Do mirovine su imali farmu krava muzara, a sada uživaju u zasluženom odmoru.

Recept za zlevenku:

Sastojci:

- 2 jogurtove šalice kukuruznog brašna

- 1 jogurtova šalica grisnog brašna

- 1 jogurtova šalica

šećera

- 1 jogurtova šalica bijelog ulja

- 1 jogurtova šalica mlijeka

- 1 prašak za pecivo

- 3 cijela jaja mljeveni orasi

- 2 dl kiselog vrhnja

- 2 vanilin-šećera

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Priprema:

U posudi miksati jaja i šećer, zatim dodati brašno, ulje, mlijeko i prašak za pecivo. U nauljeni pleh uliti polovicu smjese, na nju rasporediti suhe mljevene orahe pomiješane sa šećerom. U orahe dodati 1 vanilin-šećer. Količina oraha i šećera u �ilu od oraha određuje se po vlastitoj želji. Ako ima više oraha, zlevanka je bolja. Na �il od oraha uliti drugu polovicu smjese. Na kraju po gornjem dijelu smjese rasporediti kiselo vrhnje i posuti još jednim vanilin-šećerom. Staviti peći na 200 stupnjeva, 45 minuta.

- Članica sam Udruge umirovljenika Orehovica i rado sudjelujem u svim aktivnostima koje osmislimo u udruzi. Idemo na izlete i druženja te na sportska natjecanja, gdje sam uključena u pikado i viseću kuglanu, a suprug u streljanu. Uspješna sam u tome, pa imam brojne medalje s natjecanja i raduje me ova vrsta aktivnosti i zabave, ispričala nam je Marta. Marta i suprug Branko imaju dva sina, Stjepana i Davida. Stjepan ima suprugu Dijanu i kćer Marikleju koja je viša medicinska sestra u bolnici u Čakovcu. David ima suprugu Danijelu i kćer

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Melanie koja ima osamnaest godina i planira biti zubarka, i sina Julijana koji je osmi razred. Unuci su Martina najveća radost, te voli za njih pripremati svakojake specijalitete.

Recept za zlevanku s orasima je obiteljski, a po njemu su zlevanku pekle i Martina mama Olga Horvat i baka Hedviga Novak.

Osim što su aktivni u udruzi umirovljenika, ovaj bračni par vrijedno radi i na uređenju svog vrta, dvorišta i povrtnjaka. Sretni su što su dobrog zdravlja, pa sve što im treba, mogu napraviti sami. Branko još uvijek i radi

poljoprivredne poslove, kao pomoć sinu Davidu koji je naslijedio obiteljski posao u poljoprivredi.

Martine domaće kolače vole svi ukućani, a recepti naslijeđeni od mame i bake cijenjeni su više od onih za kolače s kremama, kakvi su danas popularni. U Orehovici, kao što samo ime govori, oraha ima uvijek dovoljno, a zalihe u Martinu zamrzivaču dovoljne su za svako jelo s orasima koje se može poželjeti. Dovoljno je izraziti želju, a Marta će svaku rado ispuniti, posebno kad je riječ o unucima.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 20. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1448

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 20. lipnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 23. lipnja 2023.

Ovotjedni dobitnik: Tena Lajtman iz Čakovca

Marta rado priprema zlevanku s orasima za svoje voljene

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Ovih dana imat ćete promjenjiv vjetar kada se radi o ljubavi. Neka vrata će se otvarati, ali neka će se i zatvarati. Ponekad i istovremeno. Zato budite maksimalno otvoreni i budno pratite svaku priliku. Treba prepoznati što se krije iza nje. Pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko mladih suradnika.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Dobar ugođaj, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate te nakonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola. Bit će zanimljivo. Svoj poslovni interes polako ćete prebacivati na proširenje svojih znanja i stručnih sposobnosti. Neki će se usavršavati.

LAV (23.7. - 23.8.)

Možda će vam se katkada činiti da je ljubav daleko od vas. Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se trenutno ne pokazuje. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako. Ipak, možete i malo riskirati.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Neka vaša ljubavna očekivanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraciji. Ipak, u nastavku treba biti oprezan i mirom održavati ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepoznati i cijeniti vaš trud oko svega. Na poslu će vaš trud biti prepoznat, a vi dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Prolazni nesklad u osobnim odnosima i još više u vašim ljubavnim očekivanjima učinit će da se osjećate frustrirano ili usamljeno. Bilo bi dobro prihvatiti ono što jest i bez velikih ambicija čekati povoljnije dane. Oni će doći. Nađite u sebi snage da postavite bolje kriterije u poslu i da obavite ono što morate obaviti.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Vaša energičnost i poduzetnost u ljubavnom životu ponekad će graničiti s ludošću. No kako dođe, tako će i proći. Potrebno je malo više samokontrole da biste bili sretniji. Djelovat ćete na raznim frontovima, ali neće postojati ništa toliko snažno da bi vas potpuno zaokupilo.

BIK (21.4. - 20.5.)

Povremeno ćete osjetiti poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše jer ćete ustrajanjem vidjeti koliko zapravo imate snage i koliko volite. Na poslu se čini da će svanuti, ali nikako da to dočekate. Već vas hvata nestrpljenje da pokažete što sve znate.

RAK (22.6. - 22.7.)

Ako je dosad bilo prazinina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja. Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni, žedni izazova.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Malo po malo ipak dolazite na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za jačanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije razgovore. Na poslu ćete biti pomalo umorni od svega. Neki kolege će vas k tome i zadirkivati. Ne reagirajte. Ono što morate odraditi, odradite profesionalno.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to. U poslu ne navaljujte sa svojim idejama jer premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da se eksponirate.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Vaša potreba za društvom bit će i dalje naglašena, pa ćete svako malo izlaziti van. Bit će to neformalna druženja s vama bliskim ljudima i prijateljima. Nećete imati velika očekivanja, no baš ta opuštenost možda vam donese i novu ljubav. Riješili ste veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u strastima ili obratno, u hladnoći. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Nađite ravnotežu. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1447

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Radovi konstruktivne obnove na palači Starog grada u Čakovcu

Rekonstrukcijom fortifikacije Starog grada Zrinskih i otvorenjem nove muzejske jedinice „Riznice Međimurja“ u 2021. godini ulaganja u obnovu kompleksa Starog grada u Čakovcu nisu stala. Šetnjom kroz Perivoj Zrinski naši građani već unazad nešto više od 5 mjeseci mogu zamijetiti da je polovica palače obavijena građevinskom skelom, visoko nad krovištem nadvija se kranska dizalica, a na lokaciji vrije radna atmosfera. Sjeverozapadno krilo palače uz Zrinsko-frankopansku ulicu i sjeveroistočno krilo paralelno uz Riznicu u trenutačnoj su obnovi. Radovi se izvode prema projektu Izrada projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite palače Starog grada Čakovec financiranom u visini od 100 % bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije za Provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu. Muzeju Međimurja Čakovec u lipnju 2022. godine dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 3.470.701,44 eura za izradu projektne dokumentacije te za građevinske radove konstruktivne obnove dvaju krila palače. Potpisanim dodatkom osnovnom ugovoru s Ministarstvom kulture i medija RH u lipnju 2023. godine Muzeju su dodijeljena i naknadna sredstva u visini od 74.562,99 eura za dodatne nužne nepredviđene radove, što je povećalo vrijednost prvotnog ugovora za 2,15 %.

Palača Zrinskih se od 2008. godine kontinuirano obnavlja te su do danas statički sanirana dva krila, jugozapadno i jugoistočno, zajedno s glavnim i gospo-

darskim stubištem. Projektna dokumentacija statičke sanacije obuhvaćala je tada samo ta dva krila. No, nakon potresa magnitude 6,2 prema Richteru s epicentrom u okolici Petrinje 29. prosinca 2020. godine, na palači su utvrđena veća oštećenja na nosivoj zidanoj konstrukciji. Glavnina ovih oštećenja uočena je upravo na prvom i drugom katu dvaju sjevernih krila (iznad vjenčaonice i Izložbenog salona) koja u spomenutom prijašnjem razdoblju nisu bila obuhvaćena sanacijom statike. Predmet radova je sanacija nastalih oštećenja u sjeveroistočnom i sjeverozapadnom krilu. Tome je prethodila izrada dokumentacije koja je uključivala elaborat statike postojećeg stanja sjeveroistočnog i sjeverozapadnog krila palače, provedbu konzervatorsko-restauratorskih istraživanja dvaju krila palače i izradu konzervatorskog elaborata, izradu kompletnog projekta konstruktivne obnove dvaju krila s troškovnicima te konačno i izradu revizije projekta. Konzervatorska istraživanja s 119 otvorenih sondi i konzervatorski elaborat napravio je dr. sc. Petar Puhmajer. Projekt statičke sanacije napravio je Hrvoje Podnar, dipl. ing. građ, a arhitektonski projekt Mladen Cvitanović, dipl. ing. arh. Ukupna bruto građevna površina obuhvaćena trenutnim radovima konstruktivne obnove je 3.015,45 m². Oba krila sastoje se od prizemlja, međukata, 1. kata, 2. kata i potkrovlja. U tim prostorima je bio stalni postav Muzeja Međimurja i dio čuvaonica građe. Izvode se radovi ojačanja konstrukcije koji uključuju ojačanja u stropnim konstrukcijama, ojačanja zidova te dodatnu

stabilizaciju i zamjenu oštećene drvene građe krovišta. U svim stropovima izvedenim od drvenih grednika uklanjaju se slojevi uključujući šutu, te se izvodi spregnuta tanka armiranobetonska tlačna ploča. Zidovi se ojačavaju ugradnjom sustava karbonskih mreža FRCM te čeličnih zatega. U potkrovlju se na većem dijelu tlocrta izvode novi podovi prema postojećoj shemi od drvenih elemenata koji su dodatno ojačani sprezanjem s laganim betonom. Drveno krovište se stabilizira u krovnim plohama, te se mijenja dotrajala i oštećena drvena građa i dio dotrajalog i oštećenog crijepa. U prizemlju je na obama krilima napravljen sustavni prekid kapilarne vlage. Kompletan projekt, još od faze prijave, radi se u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu. Izvođač građevinskih radova je domaća tvrtka Međimurje graditeljstvo d.o.o., dok stručni nadzor obavlja tvrtka Capital Ing d.o.o. iz Zagreba. Voditeljica projekta je Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja.

Tijekom radova došlo se i do nekih neobičnih i neočekivanih otkrića, pa je tako sredinom ožujka ove godine pronađeno 300 godina staro pismo u stropu vjenčaonice. Datirano je na 9. ožujka 1718. godine, napisano u Beču, na njemačkom jeziku. Radi se o nekoj vrsti izvješća o tadašnjoj političkoj situaciji odnosno događajima na razini Europe. Nekih mjesec dana nakon toga, u mjesecu travnju pronađena je i zazidana prostorija u nivou prizemlja, u zidnom istaku, uz Izložbeni salon. Prostorija je prema starim nacrtima imala izlaz u park u poziciji današnjeg kontrafora koji je prolaz očito zatvorio kada je zazidan u

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak:

10 – 18 sati

Utorak – petak:

8 – 18 sati

Subota – nedjelja:

10 – 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

18. stoljeću. No biser svega je zapravo pronađeni fresko oslik u istaku 2. kata. Njega je otkrila konzervatorska sonda veličine 20 x 20 cm, premazan je s više slojeva bijele boje i nismo ga dalje otvarali dok ne završe teški građevinski radovi. Tada ćemo nastaviti s delikatnim procesom otkrivanja čitave slike.

Nakon završetka projekta i puno uloženog rada i sredstava bit ćemo, nažalost, tek na pola puta obnove. Iako je statička sanacija objekta najbitniji preduvjet za svako daljnje korištenje, tek nakon završetka ove vrste radova, očekuju nas još i završno-obrtnički radovi, osmišljavanje nove koncepcije i izrada projekta suvremenog i novog stalnog postava u palači i zatim opremanje prostora. Za sve te nabrojene radnje financiranje se tek treba pronaći.

Stari grad Čakovec drugi puta zaredom unazad nekoliko godina mjesto je najveće građevinske investicije i ulaganja u kulturnu baštinu u Međimurju.

Pogled iz zraka na radove konstruktivne obnove na palači Starog grada, izvor: Međimurje graditeljstvo d.o.o.

Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Uskoro stiže prva vrućina

VREMENSKA SLIKA: I prošli tjedan je bio promjenjiv, nikako da spojimo neki duži niz suhih dana. Bilo je sunca, ugodne topline, ali i povremenih naleta kiše ili pljuskova. Od četvrtka do subote vrijeme će biti malo riskantnije pa mjestimice može biti kakvog pljuska, ali čini se u maloj količini i vrlo rijetko. Nakon toga izgleda više sunca krajem vikenda i početkom sljedećeg tjedna, a temperatura će prvi put ove godine prijeći 30 stupnjeva.

Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Tijekom četvrtka imamo većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Uglavnom u gorju može biti kratkotrajne kiše ili pljuska. Temperatura zraka bez neke veće promjene pa ćemo u najtoplijem dijelu dana uhvatiti 24 Celzijeva stupnja.

Petak neće biti posve stabilan dan. Izmjenjivat će se oblaci i sunce, a mjestimi-

ce uz jači razvoj oblaka može pasti malo kiše ili lokalni pljusak praćen grmljavinom. Neka mjesta bi se uz malo sreće mogla provući suho i djelomično sunčano. Temperatura noću od 12 do 15, a najviša dnevna između 24 i 26 Celzijevih stupnjeva.

U subotu bi u većini mjesta dan trebao proći suho i pretežno sunčano te malo toplije. Dnevni maksimalac oko 26 °C, možda i 27 °C. Ipak u popodnevnim satima postoji mala mogućnost

za lokalni pljusak, ipak vjerojatnije sa slovenske strane granice.

Nedjelja i osobito ponedjeljak izgledaju još ljepše uz puno sunca i daljnji porast temperature. U nedjelju ćemo još uvijek biti malo ispod 30, ali početkom sljedećeg tjedna hvatamo i trideset stupnjeva u hladu. Postoji neka mala mogućnost u ponedjeljak predvečer za kraći pljusak, uglavnom u gorju. Čini se da tijekom utorka i srijede imamo puno sunca i pravu ljetnu vrućinu. Temperatura zraka bi trebala rasti možda i do 32 Celzijeva stupnja u hladu. Podsjećamo da je ovih dana vrlo visok UV indeks, mjera štetnog sunčevog zračenja, pa izbjegavajte duži boravak na suncu, osobito između 10 i 17 sati.

U srijedu, 21. lipnja, u 16 sati i 58 minuta i službeno počinje astronomsko (kalendarsko) ljeto.

Do sv. Ante ću se sam moliti za kišu, od sv. Ante molite se svi skupa

I četvrtak će biti vruć i sparan, ali prema kraju dana moguć je i pokoji kraći pljusak s grmljavinom.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 14. lipnja 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 18. lipnja 1750. god. orkanska bura uniš�la usjeve oko Makarske

• 20. lipnja - prosječni početak “meteorološkog ljeta” ( srednja dnevna temperatura 20 ° C i viša)

• 21. lipnja 199.god. pijavica počupala desetke �suća stoljetnih stabala bukve na Psunju

• 23. lipnja 1714. god. u Požegi veliko nevrijeme s tučom

SKANDINAVKA VICOTEKA

Šišanje

Uleti muškarac u frizerski salon i pita: “Koliko stoji šišanje”.

“Osam eura”, odgovori frizerka. “A brijanje?”

“Pet eura.”

“U redu”, rekao je i sjeo na stolac za brijanje. “Obrijte mi glavu.”

Razgovor

Sjede dvije mačke na ogradi i mijauču.

Prva: mijau.

Druga: mijau.

Prva: mijau, mijau.

Druga: Ne mijenjaj temu.

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Pučka meteorologija

Soci – poštejaki v Zambiji

Još se seposod (mlekara, čehara, proščeja, gorice, toplice, Fesbok…) i to na velikom pripoveda kak so naši „posvojitelji“ črne dece meli srečo kaj so v Zambiji naleteli na soce poštejake šteri so jif nejpredi dobro pretepli, a unda pustili dimo i to skupa žjivom decom štero so dobili na tomboli, očem reči, zebrali so si jiv i na se zadje so prek soci poštejaki žnjimi došli i dimo. Pripoveda se, i to na velikom i na se glase, da so soci v Zambiji bili dobro plačeni kaj so kak soci drukali za baše „posvojitelje“. Probajte si pregruntati kak se glasno i na se strane o tomo pripoveda ak je i moja teca Franca tuo čula, a dok je se normalno morate joj bar štiri pot nekaj povedati kaj razme.. Još me je teca pitala kuliko so itak te naši ljudi platili tem „poštenim“ socima za to „svojo deco“ i što je dal tulikše peneze. Nišči se ne spomina o ojerima nek si pripovedajo o dolarima i to o malo vekšim kupčekima. Ruon tak se stoprocentno ne zna kuliko so to „posvojena“ deca koštala ve posle šest meseci kak so čekala na svoje karte za Lepo našo i je li so ve bili dražeši ili pak faleši zato kaj so bili stareši? Ne znati na šteromo so se jeziko te naši roditelji spominali z svojom novom decom?

Još me je teca pitala kak so ve te naši ljudi sigurni da so dobili deco z Konga jerbo Kongo ne dopušča svoji deci kaj bi tak mladi išli v gastarbajtere ili pak so dobili deco iz Zambije i to z paperima i vizipertima. Naši posvojitelji so se ne preveč sekerali, jim je sejeno važno je da so deca črna kaj bo se vidlo da so uvozna i da jive žene ne morajo biti mašine za rađanje. Nekaj si gruntam, ak ve ne bodo niti tua uvozna deca rađala unda nam se bode Lepa naša zdošla ili pak bode kniga, kaj se rađanja dotikavle, pala na tri i to domača, ali bela, slova.

Stara, ne stara nek jako stara, pučka poslovica veli: Sakoga čoveka je muoči kupiti sam moraš zazvediti kuliko on košta. Saka

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I prinas ga je Farizejov, i to na sakomo korako

slično z socima v Zambiji je čistam

slučajna

Si fljučkajo po Iveko

Morem vam reči da čistam si �ljučkajo po Iveko Pernaro šteri je otputuval v Zambijo kaj bi pomogel socima v Afriki kaj dojdejo do istine. Posebno se zalažejo, kaj se �ljučkanja dotikavle, naši levičari: Moremo, Fronta, Zeleni…, cajtungi i portali Telegrama, Indeksa, Fejsbuk i si se „slažejo“ v temo da je on ne trebal svojega nosa ne sam nesti v Zambijo nek ga je niti ne trebal rivati tu med deco i „posvojitelje“.

Ve vidite kak so tu si v zrak skočili a dok je negdašji precednik Lepe naše Stipe Mesičov odišel v Hag i tam svedočil protiv naših generalov z Domovinskoga rata Gotovine i Markača (kaj druge ne bodem spominjal) i ne sam da je svedočil nek je socima v Hag odnesel i topničke dnevnike unda smo si bili stiha jerbo on je precednik i moral bi znati kaj dela. Sa je sreča kaj so soci v Hago ipak pustili naše generale dimo i neso v jima vidli zločince kak jim je to Stipe pripovedal. Štel sam vam reči kak so si šteri so skočili protiv Iveka Pernarovoga bili stiha i svoje glave so zarinuli v pesek.

Čiji je Tomica gradonačelnik?

Kak bi Zagreb ostal ili pak postal evropski ili pak svecki grad mora meti svoj gey pride, očem reči mora organizerati svetešje povorke lezbijki i pederov. Ne znati kaj bi se pripetilo našim levičarima, šteri to podržavlejo, ak bi naš Zagreb grad opal vum z liste na šteroj so pederi i lezbijke. No, kak bilo da bilo, kaj si ne bodemo gruntali kak bi bilo da bi bilo ili kak bi bilo da nej bilo, znuomo da se lezbijke i pederi došli v naš negda beli Zagreb grad, a ve smrdlivi i vu smetju i da so se prešpancerali po skorom celomo grado. Ali to je ne bilo se jerbo se je žnjimi španceral i Tomica Tomaševič, prvi čovek Zagreba i jegov gradonačelnik. Ne znati zakaj je on hodal z pederima i lezbijkama, a ruon tak sam ne ruon stoprocento siguren je li se je vejč družil z lezbačama ili pak pederima.

Dok so ga pitali zakaj je on tu v paradi z paraderima v opravama v bojama rodice, on je lepo otpo-

vedal kak je on gradonačelnik sih ljudi šteri živijo v grado Zagrebo, očem reči, sim Zagrepčancima i Zagrepčankama. More biti da čovek ima praf sam vam morem reči da sam ga nigdar ne videl kaj bi molil krunico na Jelačič placo z sim onim Zagrepčankama i Zagrepčancima šteri molijo? Ruon tak sam ga nigda ne videl na labodoritaškoj utakmici, med Bed Blu Bojsima, na Dinamovom igrališčo v Maksimiro. I nigdar sam ga ne videl pre meši bar za vekše svetke. Kaj reči, kuliko vidimo ipak so mo ne si Zagrepčanci i Zagrepčanke jednaki kak je to bilo pre negdašjemo prvomo čoveko Zagreba, a ve več skorom dve leti pokojnomo Milano Bandičo?

Kaj vam nek rečem, malo sam poljuknul na gej parado da vidim kak to zgledi, kak se lezbijke i pederi delajo norca z nas. Stal sam na trtaro polek vulice po šteroj so paraderali i videl sam kak policaji sake fele držijo štite prema nam v publiki kaj nej mi nekomo v povorki nekaj hudoga naprajli, a mi smo sam gledali. Rekel sam tem zaštitarima: Ali dečki, vi na krivo strano držite štite, pak vam so riti v opasnosti!

Truden je moški šteri je ne tak zdavnja bil žena i to z ženom štera je ne tak zdavnja bila moški! Najgerek sam kaj bode itak to za dete?

Labodoritaši so pak na redo!

Naši labodoritaši so pak nekomo trn v peti. Čim dobro igrajo, čim so med nejbolšima na sveto nekomo to ne paše i ftruc mora nekaj naprajti kaj te dečke posvadi jerbo tema bi nejbole pasalo da bi naši dečki zgubili i odišli dimo predi nek počnejo igrati. Verjem da se zmislite kak je to bilo pred osem let v Splito na Poljudu da so naši labodoritaši igrali protiv Talijanov pak se je pod poluvremenom pojavila svastika na igrališčo. Makar se je do dneva denešjega ne zazvedilo što je i zakaj to napravil zna se da so to naprajli orjunaši koji bi dali se na sveto sam kaj bi naprajli sramoto Lepoj našoj.

To so oni šteri još navek živijo v Jugi i nikak se nebrejo pomiriti z hrvackom trobojnicom i šahovnicom. Saka čast dečkima, saka čast izborniko Zlatkijo Daličo kaj držijo Lepo našo tak visoko na lojtrici nejbolših labodoritašov na sveto.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Fascinacija američkim autima u

krvi je Nevena

Faića

Ovotjedni Međimurec tjedna je Čakovčanec Neven Faić, koji je idejni začetnik jedinoga hrvatskog mitinga američkih i rock’n’roll festivala Trasha and Burna u Svetom Martinu na Muri. Od tog začetka prošlo je već punih 15 godina, a sam događaj svake godine poprima sve veći značaj. Američki auti, pin-up djevojke i retro svijet čekaju na vas ovog vikenda. Na vama je samo da zakoračite u njega! (sh, foto: zlatko vrzan)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Neven Faić, idejni začetnik Trasha and Burna