Međimurske novine 1501

NAČELNIK KOTORIBE radikalno na nelegalni romski deponij

Njihovim vlastitim smećem zatrpao im

Posebni prilog

REKONSTRUKCIJA raskrižja Masarykove i Mažuranićeve

Sretni, 13. tokijo gradi se u Čakovcu

STJEPAN KOVAČ napustio sudnicu usred saslušanja Pa i sudac se složio sa mnom

MALTRETIRANJE starijih osoba Manje boli kad me pljusne, nego kad me vrijeđa

DOVITLJIVOST ga stajala 2700 eura, plus vozačka Isključili ga iz prometa s jednim, pa uzeo drugi auto

ANKETA POD VUROM

Idete li na more i koliko namjeravate potrošiti na godišnjem?

Godišnji odmor vrijeme je kada ljudi uzimaju pauzu od posla i kako bi barem nakratko pobjegli od svakodnevnih obaveza.

To je prilika za odmor, opuštanje, putovanja, uživanje u prirodi ili jednostavno provođenje vremena s obitelji i prijateljima. Tijekom godišnjeg odmora, mnogi ljudi odlaze na more,

u planine ili pak druge turističke destinacije. To vrijeme važno je iskoristiti za relaksaciju i bijeg od svakodnevnih obaveza kako bi se napunili energijom, a koliko na godišnjem odmoru planiraju potrošiti naši Međimurci i hoće li ići na more, saznajte u nastavku. (Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan)

Natalija Kovač (Brezje) - Ove godine godišnji odmor bit će znatno drugačiji od prošlih. S obzirom na to da je muž imao nezgodu te je doma na bolovanju nećemo ići na more. Kada bismo išli na more, kao tročlana obitelj sigurno bismo morali izdvojili oko 2000 eura. Nažalost cijene stalno idu gore i godišnji odmori stvarno ispadaju skupi.

Josip Glad (Hodošan) - Nisam siguran koliko ću potrošiti na godišnji odmor. Ići ću na more, a s obzirom na to da iz godine u godinu cijene rastu, možda i bolje da ne planiram koliko ću novaca morati izdvojiti. Mislim da bih to moglo biti oko 500 eura po osobi, ali nisam siguran hoće li mi to biti dovoljno.

Draženka Bašek (Čakovec)Na godišnji odmor ovog ljeta idem izvan turističke sezone. Nejdem na naše Jadransko more, već idem van granice Lijepe Naše, na barem desetak dana. Mislim da će me to stajati oko 1000 eura po osobi, a tko zna možda i više.

Konrad Vikert (Čakovec) - Još nisam siguran hoću li ovaj godišnji odmor ići na more ili ne jer su cijene smještaja stvarno previsoke. Ako ću ići, to će vjerojatno biti s prijateljima, a pošto jedan od njih ima apartman to bi nam stvarno svima olakšalo. I bez smještaja mislim da mi za tjedan dana mora svakako treba 300 do 400 eura džeparca.

Ivana Brežnjak (Štrigova)Ovog ljeta na more planiram ići nakratko. Ići ću na našu jadransku obalu na 3 do 4 dana. Na sreću imamo apartman dolje, pa se oko smještaja ne moram brinuti i novac trošiti na njega. Mislim da će me moj godišnji odmor stajati oko 500 eura.

FOTO tjedna

Pojavile se kante, nitko ne zna čije su

Kraj česme u hladu stabla, pri franjevačkom samostanu u centru Čakovca, pojavile su se dvije kante. Ili bolje rečeno vjedra, onakva iz kakvih su nekad krave pile vodu.

Nitko ne zna čije su kante, a i Grad i Čakom demantiraju njihovo postavljanje. Kažu da nemaju pojma otkud kante! No, našle su se na pravom mjestu u pravo vrijeme – za ovih vrućina.

Praktično ih je iskoristio Anelo Galešić iz Čakovca, koji je u njima rashladio, pa i oprao noge. - Vidio sam da kante nisu postavljene za napoj kravica, nego da drugi u kanti peru noge, pa sam i ja odlučio osvježiti svoje, kazao je Anelo. Čudesnih li kanti ispred samostana! Neka onda ostanu što duže. (BMO, Z. Vrzan)

ŽUPANIJSKA BOLNICA ČAKOVEC uskoro dobiva novo Upravno vijeće

Probni baloni za smjenu ravnatelja Šegovića

Početkom godine država je pod svoje okrilje uzela našu čakovečku Županijsku bolnicu kao i sve druge u našoj zemlji. I sve to pod izlikom kako će se tako konsolidirati njihov rad te dugovi dok pak će pacijenti imati bolju skrb i njegu. Nema veze što je naša bolnica bila jedna od četiri u Hrvatskoj koje su poslovale bez gubitka.

Sada pak se na mala vrata, čitaj tzv. probnim balonima, pokušava destabilizirati vodstvo, odnosno insinuira se smjena ravnatelja Igora Šegovića i njegove ekipe preko medija sklonih vladajućoj stranci.

Sve to trebalo bi se navodno dogoditi već 1. srpnja kada bi ministar trebao imenovati novo Upravno vijeće bolnice.

Nakon toga novi predsjednik vijeća smjenjuje ili ne smjenjuje ravnatelja.

Sad, čak i za takvu političku smjenu trebalo bi dati neki argument da donekle drži vodu, jer naša bolnica danas ipak može služiti kao primjer drugima, za što se ne mogu samo tako uzeti zasluge ravnatelju Igor Šegoviću, koji je za ravnatelja postavljen od strane Međimurske županije.

Nezgodno je i to što se trenutno pojavila legionela koja se širi kao novi šlag na tortu svih afera za koje smo imali čuti proteklih godina. No makar je naša bolnica danas modernizirana i poslovno posložena, često je lakše takve ljude maknuti nego loviti korak za njima. (vv)

Igor Šegović, ravnatelj ŽB-a Čakovec, aktualan je u svakom pogledu

Što se to događa s bumbarima?

U samom središtu Čakovca, početkom ovog tjedna naišli smo na cijelu hrpu uginulih bumbara. I to ne samo jedan dan, već se svojevrsni pomor događao više dana. Naravno, prva asocijacija bila je da je netko tretirao lipu. S tim pitanjem krenuli smo prema čakovečkom Bioinstitutu u kojem smo, blago rečeno, izazvali pravu paniku. Ovim putem im se i ispričavamo! Prava panika

tresla je i vlasnika kafića u čijem se dvorištu lipa nalazi. Naime, nakon početnog šoka zbog pogleda na gomilu nesretnih kukaca, zaključili smo kako nije u pitanju tretiranje jer bi se u gomili našle i pčele, osice, muhe i što sve već ne crpi pelud iz cvijeta lipa. Najinteresantnije u cijeloj toj priči je da nam nitko nije znao objasniti što se doga-

đa. Zvali smo javnu ustanovu Međimurska priroda, pa razne pčelare. - Čuo jesam da pelud cvijeta lipe nije dobar za bumbare, poručio je Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Agacija. Kontaktirali smo i prof. Dragana Bubala sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je također bio na tom tragu, no nije nam mogao sa sigurnošću objasniti fenomen.

Nekako smo došli i do dr. sc. Ane Ješovnik, prof. biologije iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Nažalost, njen konkretan odgovor još uvijek očekujemo no telefonskim putem nam je rekla kako je pelud lipe izuzetno sladak, no da taj šećer nema puno energije. Drugim riječima, bumbari ga se “napiju” i od silnog rada naprosto onemoćaju i padnu u agoniju.

HRPA UGINULIH bumbara ispod lipe u središtu Čakovca

Načelnik Friščić radi dobrobi� mještana morao je prionu� ovom radikalnom činu

NAČELNIK KOTORIBE radikalnim potezom na nelegalno smeće

ČESTITKA MATIJE POSAVCA, župana Međimurske županije, povodom Dana antifašističke borbe

Simbol rezolutnog odgovora na prijetnju i nepravdu

Poštovani građani i građanke Međimurske županije, antifašistički pokret i njegove temeljne vrijednosti nakon gotovo osam desetljeća od pobjede nad najvećim zlom 20. stoljeća koje je zaprijetilo našoj civilizaciji, ostavio nam je u nasljeđe simbol rezolutnog odgovora na prijetnju i nepravdu kao putokaz prema budućnosti.

Ili bute vi nekaj napravili ili bumo mi zeli stvari v svoje ruke, govorili su načelniku već bijesni susjedi kojima smeće i lešine smrde pod prozorom

Kotoriba je ovog tjedna ponovno postala glavna vijest. Naime, mještani Ulice I. G. Kovačića već dugo muku muče sa smećem koje se ilegalno gomila kraj njih u blizini romskog naselja. Kotoripski načelnik Dario Friščić tome je naprasno stao na kraj kad im je u ponedjeljak njihovo smeće, s pomoću bagera, izgurao pred drveni most koji Romi koriste kao prečicu za dolazak u Kotoribu.

Zapriječivši prolaz preko mosta, postao je pravi hit na društvenim mrežama i izazvao brojne reakcije. Načelnik Friščić rekao nam je razloge svog čina. - Od mog dolaska na vlast muku mučimo s ilegalnim odlaganjem otpada na tu zelenu površinu. Unatoč svim pokušajima nismo uspjeli s njima riješiti taj problem. Najprije smo nabavili kontejnere za odlaganje smeća, no već je prvi dan jedan bio napunjen smećem i zapaljen. U dogovoru s Romima maknuli smo kontejnere te smo dogovorili da im se nabave kante za smeće. Čak je i PRE-KOM unatoč tome što mu dosta pojedinaca iz romskog naselja duguje za odvoz, pristao postaviti kante. Funkcioniralo je kratko. Prije par mjeseci prestali su plaćati. PREKOM je kante maknuo i smeće se ponovno počelo gomilati na toj zelenoj površini uz naselje, priča nam Friščić.

Nakon toga je u godinu dana PRE-KOM još triput o trošku Općine zbrinuo otpad koji se nakupio na tom ilegalnom odlagalištu uz naselje. Svaki put bi se čula obećanja kako se smeće više neće odlagati, no priča bi se ponovila. Na odlagalištu uz otpad nađu i lešine životinja koje na ovim velikim vrućinama šire nesnosan smrad stanovnicima Kovačićeve ulice. - Ti su ljudi više puta dolazili na općinu žaleći se kako se tamo ne može normalno živjeti. Uz smeće tu je i glasna muzika te cjelonoćno urlanje po ulici, čemu se zna priključiti i uništavanje javne i privatne imovine. Stanovnici u toj ulici to podnose svakodnevno. Policija se obavještava, dolazi, smiri problem, no čim se oni maknu, sve kreće ispočetka. Toliko su očajni da su mi najavili: “Ili bute vi nekaj napravili ili bumo mi zeli stvari v svoje ruke!” Morao sam spriječiti potencijalni sukob mještana, pa makar i ovako radikalnim potezom, kojim se niti sam ne ponosim.

- Ovim putem sam želio ukazati na to da je to smeće upravo iz romskog naselja iako mi tvrde da tamo i svi ostali odlažu smeće, no kamere ih demantiraju jer su više puta zabilježile pojedince iz romskog naselja kako automobilima i kombijima dovoze smeće. To isto smeće dogurali smo pred most, koji se ustvari niti ne bi smio upotrebljavati. Ilegalno je izgrađen, u lošem je stanju i bez zaštitne ograde.

Njime prolaze romska djeca u školu, ali je izgrađen na čestici Hrvatskih voda. Vjerujem da će ovom porukom roditelji te djece shvatiti da trebaju više brinuti o njihovom zdravlju, ali i o zdravlju ostalih mještana koji žive u njihovoj blizini.

Iako postoji pješačko-biciklistička staza po kojoj djeca mogu do škole, to je duži put pa se naravno koristi kraći iako je opasniji.

- Romska djeca svakodnevno prolaze tim mostom kojem je, osim što je sam opasan, zbog smeća i neodržavanja njegova okolina

puna štakora i zmija. Čak smo i zbog padanja s tog mosta imali dva smrtna slučaja. Pa apeliramo da se on sruši.

Načelnik Friščić nada se kako će nakon njegovog poteza stvari krenuti na bolje, a i konstantno komunicira s predstavnikom udruge Roma “Za bolje sutra” Damirom Ignacom.

- Obojica se zalažemo za prestanak odlaganja ilegalnog smeća te rušenje ilegalnog mosta uz samo naselje. Sada je sve na Hrvatskim vodama jer je most na njihovom zemljištu.

Želja nam je obojici da i Romi u naselju, ali i stanovnici ulice uz naselje, mogu živjeti u miru.

Iako je načelnik rekao da će se smeće vrlo brzo adekvatno zbrinuti u što kraćem vremenu, Romi su ga već u srijedu bagerom izgurali u stranu oslobodivši si most koji je tako opet prohodan, no smeće je ostalo tamo. Kako će se ova situacija dalje razvijati, ostaje nam za vidjeti.

Međimurje čuva takve simbole iz svoje prošlosti u ime sjećanja na naše pretke koji su u najodsutnijim povijesnim trenutcima rezolutno odgovarali na pokušaje zatiranja našega identiteta i vrijednosti.

Tako je bilo na velikoj narodnoj skupštini 1919. godine, kada su Međimurci jasno rekli tko su i gdje im je domovina, tako je bilo u Drugom svjetskom ratu, kada su međimurski borci, mahom pripadnici Međimurske čete Kalničkog partizanskog odreda, položili živote kao najveći zalog mira budućim naraštajima. Tako je bilo i 1991. kada je ponovo trebalo braniti domovinu… Cijena svih bitaka za obranu vlastitoga identiteta bila je iznimno visoka, zato je važno njegovati empatiju u zajednici, prenoseći je svakom novom naraštaju – jer empatija je čuvarica sigurnosti. Prvi sisački partizanski odred, osnovan 22. lipnja 1941. godine u šumi

Načelnici

Brezovica, bio je među prvim europskim antifašističkim postrojbama, čiji spomen danas, u našoj zemlji, čuvamo u Danu antifašističke borbe. U borbi protiv fašizma na našim prostorima sudjelovalo je 2376 boraca iz Međimurja, a 329 ih je poginulo. U nacističkim logorima bilo je zatočeno 1839 ljudi, a pogubljeno ih je 848. Nevine žrtve su upozorenje u kakav vrtlog zla nas može odvesti netolerancija. Zato smo ponosni što predstavljamo generacije koje našem Međimurju daju lice humanosti i solidarnosti, lice pristojne sredine koja će šansu i gostoprimstvo pružiti svakome tko poštuje naše vrijednosti. Vlastitim smo rukama stvorili te vrijednosti u ime onih koji odrastaju i kojima stvaramo zavičaj iz kojeg se ne odlazi u tuđinu. Drage građanke i građani Međimurja, čestitam vam Dan antifašističke borbe! Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.

Mladen Novak

Od vijećničkih istupa izdvajamo onaj Mladen Novaka (SD) koji je kazao da je očekivao da će Međimurje-plinu, kao međimurskoj tvrtki koja je uspjela na zagrebačkom tržištu, načelnici i gradonačelnici kao predstavnici vlasnika čestitati na uspjehu ili da će ih župan potaknuti na to. Od župana očekuje da zatraži ispriku od gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića koji je Međimurje-plin nazvao provincijskom �irmom, a time uvrijedio i Međimurje. Župan je kazao da se onaj tko gubi ima pravo ljutiti, a da Međimurje-plinu čestita na uspjehu. Opravdavao je Ljerku Cividini, gradonačelnicu Čakovca, kazavši da se “samo naljutila” na to što kao predstavnica najvećeg suvlasnika i predsjednica Skupštine nije bila upoznata s poslovnom odlukom Međimurje-plina.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

Od srijede je most ponovno u funkciji

MLADEN NOVAK: županijski vijećnik

Piše: Roberto Dežđek

U ponedjeljak je most “zatvoren”

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Čak i kaktuse ždereju!

I šipke! Pentraju nam se i gor po fasadi!” Naravno, od prve možete pretpostaviti da se radi o – puževima Španjolcima! Svatko tko ima vrt ili pak cvijeće muku muči s njima i nikako da dođe na kraj ove godine. Do čijeg vrta još nisu došli, ne znaju kakvu sreću imaju! Preko noći mogu vam uništiti cijeli vrt, sve što ste prethodno zasadili!

Ljigava stvorenja mnogima se i gade, a ako se popiknete o njih možete pasti i završiti s rukom u gipsu.

- Pojeli su nam svu salatu. Morali smo je ponovno saditi. Isto kao i neke od �lanaca cvijeća. Obožavaju hoste i dalije, priča nam Jasmina Marčec iz Čakovca, čiji je vrt u Martanama stradao od tih dosadnih beštija.

Svoj vrt od puževa čuva tako da svako jutro i navečer skuplja puževe. No to zna biti iscrpljujuće, posebno kada se to radi svaki dan. Ako ih ne stigneš pokupiti na vrijeme, u samo nekoliko sati mogu ti napraviti ogromnu štetu.

- Čak sam i kroz noć znala postaviti mamce. Postavila sam nasred vrta. Stavila sam vodu i nutra sol, da su se kroz noć potopili, dodaje Jasmina, koja pribjegava prirodnim metodama u borbi protiv invazivnih puževa Španjolaca.

Koji su najbolji načini za rješavanje puževa?

Fizičko skupljanje puževa je jedno od boljih rješenja uklanjanja puževa iz vrta ako pitate Silviju Kolar-Fodor,

biovrtlarku, aktivisticu i autoricu, a inače i našu redovnu kolumnisticu u Međimurskim novinama.

- U Biovrtu koristim kombinaciju svih metoda – ako je kišno proljeće s naznakom da će biti puno puževa, kao što je to bilo ovo proljeće, ekološki limacid treba pobacati na vrijeme da im se smanji populacija. Jednom kad već krenu na proljeće, onda svakako skupljanje, najbolje uz pomoć palente i svakako u vodu s vapnom, a ne nikako koristiti sol u vrtu. Sol ubija život u tlu i najgora je opcija koju možete koristiti kod puževa, vapno je dobra alternativa, ističe biovrtlarka Silvija Kolar-Fodor. Što pak se tiče korištenja sode bikarbone u vrtu, kaže, s mjerom i vrlo oprezno. Sredstva iz kućne radinosti nisu niti čudotvorna, niti magična, a mogu itekako naštetiti ako se ne koriste s mjerom i oprezom.

Pužomor može ubiti pse, mačke, ptice i ježeve, koji su također prirodni neprijatelji puževa

- Svaka otopina veća od 2 % sode bikarbone spalit će vam i listove i pupoljke, zato to nije nešto što možemo bez promišljanja koristiti na vrtu. Ona površinu lista čini alkalnom i nepogodnom za razvoj gljivica, no to znači da ćete onemogućiti i rast dobrog mikrobioma na/oko vaše biljke, ističe Silvija Kolar-Fodor i dodaje da bi ju preporučila samo kad u vrtu imate jaču prijetnju od plamenjače, nikako ne kao nešto što se redovito koristi na vrtu.

Po čemu su specifični španjolski puževi?

Španjolski puž latinskog imena Arion vulgaris je puž golać, smeđe do crvenkaste boje,a veličine tijela od 7 do 15 cm. Hermafroditi su, što znači da mogu proizvoditi i jaja i spermije.

Pare se i polažu jaja tokom cijele godine, s vrhuncem u proljeće i jesen. Jaja su bijela i okrugla, promjera oko 5 mm. Mladi puževi se izlegu nakon 2-4 tjedna i spolno zreli postaju nakon 3-4 mjeseca. Žive oko godinu dana.Speci�ični su po tome što vrmo brzo može doseći gustoću od 100 jedinki po kvadratnome metru.

Od ostalih metoda, preporučuje da koristite sirovu kukuruznu palentu, mekinje, gris ili šrot, koje posložite po vrtu u hrpicama malo dalje od ugroženih biljaka. Naime, te nemirnice puževi obožavaju. Kad ih pojedu, želudac im se napuhne i nakon toga više ne jedu.

Jedan od najboljih načina jesu njihovi prirodni neprijatelji, a to je perad, pogotovo indijske patke trkačice. I ne, ne jedu vaše biljke, kao što se to govori, a i iz iskustva ljudi potvrđeno je da rade minimalne štete u vrtovima. - To su svakako veliki pomagači koji ih drže pod kontrolom, u normalnim godinama one su i sasvim dovoljne, ističe naša sugovornica, o čijim prirodnim metodama uklanjanja puževa iz svojih vrtova detaljno možete pročitati na web-stranici Biovrt – u skladu s prirodom.

Također možete postaviti zamke za puževe. Jedna od jednostavnih zamki je posuda s pivom ili pivskim kvascem. Puževe privlači miris piva, a oni će pasti u posudu i utopiti se. Druga opcija je zamka s voćem. Puževe privlači miris raspadajućeg voća, a oni će se zalijepiti za zamku.

Postoji niz biljaka čiji miris puževe odbija. Neke od takvih biljaka su kumin, čubar, kadulja, gorušica, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć. Sađenjem ovih biljaka u blizini svojih gredica možete otežati puževima da dođu do vaših biljaka. Nije na odmet ni postaviti ljuskice jajeta oko svojih gredica. Oštre ljuske otežavaju puževima kretanje i oni će se izbjegavati to područje.

Inače, nekada su na našim starinskim vrtovima obilovale upravo različite vrste peradi pa pretjeranih problema s puževima nije ni bilo. No moderan način života sa što manje brige oko domaćih životinja donijeli su nam upravo borbu s puževima.

Svaki puž može položiti do 400 jajašaca. Jaja se polažu na zemlju, ispod sloja lišća, a mladi prezimljavaju u zemlji i kompostu. Najčešća staništa su im vrtovi i poljoprivredna zemljišta te vlažne šume.

Autohtoni su u Španjolskoj, Portugalu i jugozapadnoj Francuskoj. Od 1950-ih godina proširili su se velikim dijelom Europe, uključujući i Hrvatsku, kroz uvoz zaraženog povrća i biljaka. Smatraju se invazivnom vrstom zbog svoje brze reprodukcije, proždrivosti i nedostatka prirodnih neprijatelja.

Neki pak u svojoj borbi s puževima pribjegavaju i pužomorom, pa je čak prije nekoliko tjedana bila i velika nestašica ovog proizvoda u svim poljoapotekama. Naime, u periodu kada je često padala kiša nigdje ga se nije više moglo kupiti.

- Pužomor dostupan na našem tržištu može otrovati ježeve, koji su inače neprijatelji puževa, ali i naše pse, mačke i ostale kućne ljubimce. Otrovati se mogu i ptice ako pojedu primjerice otrovanog puža. Dugoročno gledano tako samo radite veliku štetu i još veću neravnotežu u vrtu, zaključila je biovrtlarka Kolar-Fodor.

Pužomor – otrov za ubijanje

U veterinarskoj ambulanti za male kućne ljubimce Bioinstituta Čakovec potvrđuju da

Kako na kraj beštijama TEMA BROJA

Puževi Španjolci su ove godine postali najgora noćna mora svakog vrtlara jer uništavaju sve što im se nađe na putu

Kako zaštiti ljubimce od trovanja ako koristite pužomor?

• skladištite pužomor izvan dohvata djece i ljubimaca

• koristite ga prema uputama i ne prekoračujte dozu

• ne stavljajte ga u blizinu hrane ili vode za ljubimce

• pazite na pse u područjima s pužomorom

• mačke ne smiju lizati krzno kontaminirano pužomorom

• u slučaju sumnje na trovanje, potražite veterinarsku pomoć

pužomor predstavlja ozbiljnu opasnost za naše ljubimce. Svaki dolazak otrovanog psa ili mačke u ambulantu donosi dramatične scene borbe za život. Prije mjesec dana imali su slučaj trovanja kuje koja je imala četvero štenaca. - Cijeli pas se jako trese, cure mu sline, a temperatura se penje do 43 stupnjeva Celzijeva. To je jako dramatično stanje, opisuje veterinar Ivan Taradi. Liječe samo simptome, jer nažalost ne postoji speci�ičan protuotrov.

Svaki puž može položi� do 400 jajašaca, zato ih ima toliko puno

U BORBI SA španjolskim puževima u vrtovima, povrtnjacima

povrtnjacima i cvijetnjacima

kraj s

Jasminin vrt u Martanama postao je bojno polje pro�v puževa Španjolaca

iz zemlje?

Životinje otrovane pokazuju uznemirujuće znakove prenadraženog središnjeg živčanog sustava. Nakon konzumiranja otrova, obično u roku od 15 minuta do 3 sata, javljaju se akutni simptomi kao što su nemir i ubrzano disanje, obilno slinjenje i povraćanje, proširene zjenice, ukočeno hodanje i ataksija, odnosno nedostatak koordinacije skeletnih mišića što rezultira nepravilnim pokretima tijela.

Slijedi tremor, nevoljno, ritmičko drhtanje tijela koje nastaje kada se mišići naizmjenično stežu i opuštaju, preosjetljivost na podražaje, povećanje broja otkucaja srca i povišena temperatura do 43 °C, konvulzivni grčevi i jaka dehidracija. Nažalost, životinja ugine u roku nekoliko sati do najviše 24 h nakon što je pojela otrov. U slučaju da životinja preživi akutnu fazu trovanja, ovisno o dozi otrova i bez liječenja, može doći do smrtnog ishoda u roku od 3 do 5 dana. Smrt nastaje kao posljedica oštećenja parenhimskih organa, najčešće jetre. - Psi mogu progutati pužomor ako ga pronađu u tlu, na biljkama ili ako pojedu otrovanog puža, a manje životinje mogu se otrovati I inhalacijom praška. Mačke se otruju kada se prošetaju preko otrovane zemlje pa kasnije kad se čiste unose otrov lizanjem, objašnjava veterinar Taradi. Jušna žlica pužomora dovoljna da ubije psa

U pužomoru se nalazi metaldehid koji se koristi kao kontaktni i oralni otrov za puževe. U mamcima i granulama dolazi u koncentraciji 6,6 %. Sam otrov kod puževa izaziva pojačano izlučivanje sluzi zbog čega puževi dehidriraju i na kraju ugibaju.

- Trovanje limacidima češće se javlja kod pasa nego kod mačaka. Letalna doza za pse iznosi 110 – 600 mg/ kg, a za mačke 207 mg/kg.

To znači da jedna jušna žlica otrova može dovesti do smrti psa težine 10 do 20 kg, zaključuje Taradi i napominje da je najvažnije da u slučaju trovanja vlasnik odmah dođe do veterinara.

Feromol siguran za

pse

i mačke, ali je nestašica

Kad je najezda proždrljivih puževa Španjolaca na vrhuncu i vrtlari shvaćaju da gube bitku i posežu za kupovnim sredstvom. Kako je riječ o domaćem vrtu, najčešće se bira tzv. ekološko, odnosno Feromol.

Male plave granule nisu štetne za pse niti mačke (provjereno) i pokazale su se

vrlo učinkovitima. Shodno tome, Feromol je postao najtraženije sredstvo i trenutno je jako teško doći do njega. Popularno pakiranje od pola kilograma koje stoji 8 eura, ako i stigne u poljoapoteke, plane u trenu, tek nešto duže traje pakiranje od 100 grama. Jedini spas je trk u Sloveniju ili Austriju. (vv)

Vera Drk iz Peklenice u slobodno vrijeme najviše voli boraviti u svom vrtu i cvjetnjaku. Sada je u mirovini, pa ima još više vremena. Povrće iz domaćeg vrta cijeloj je obitelji naj�inije. Međutim, da sve ne bi bilo savršeno, pobrinuli su se glavni neprijatelji naših vrtova – puževi. Unatrag desetak godina zaposjeli su sve površine na kojima raste bilo kakvo bilje te se razmnožili u zaista neočekivanim razmjerima.

VERA DRK iz Hlapičine borbu krećem naoružana štapićima za ražnjiće i flašom piva

Vera u svom vrtu koji svakodnevno, na različite načine, spašava od puževa Što učiniti ako posumnjate da su vaš pas ili mačka otrovani pužomorom?

U Bioinstitutu Čakovec dali su nam i savjete što učiniti s kućnim ljubimcem ako posumnjamo da su otrovani. Odmah ga odvedite veterinaru! Ponesite sa sobom ostatke pužomora ili pakiranje, ako ih možete pronaći. Veterinar će provesti pregled i možda će provesti testove krvi i urina

kako bi potvrdio dijagnozu. Liječenje ovisi o težini trovanja i može uključivati: izazivanje povraćanja – ako nije prošlo više od 2 sata s time da se ono ne provodi u situacijama kada je došlo do poremećaja svijesti životinja ili ako životinja ima grčeve jer može doći do udisanja sadržaja želuca

u pluća i dodatnog pogoršanja zdravstvenog stanja; ispiranje želuca, aktivni ugljen za apsorpciju otrova; intravenozne tekućine obilno s ciljem eliminacije otrova iz krvotoka; lijekove za kontrolu povraćanja i proljeva; lijekove za sprječavanje grčeva i sedaciju; potpornu njegu.

- Ovogodišnja borba s puževima bila je jako teška i velika, ali ipak sam uspjela zaštititi nešto cvijeća i povrća. Domaće je ipak najbolje i trudim se koliko mogu da se riješim ovih napasti, rekla nam je Vera. Iskušala sam već sve metode, ali nijedna ne daje sto posto rezultata. Mlado povrće pojedu odmah čim nikne, a većina cvijeća niti ne može razviti pupoljke jer pojedu i listove i korijenje, ispričala nam je Vera.

Vera je probala u vrtu i cvjetnjaku postaviti plastične posudice s pivom. U nju je ušlo i utopilo se nekoliko puževa, ali sunce je rasušilo pivo, pa ga stalno treba dolijevati. Premalo je puževa utopljeno da bi ovo bila učinkovita metoda. Zatim je, prema još jednom savjetu, posula kukuruznu krupicu između gredica. Puževi su se krupice najeli, od

toga su uginuli, ali svi oni koji do njega nisu došli su preživjeli i tko zna koliko ih se razmnožilo od ovih koji su se prejeli krupice. Osim toga, stalno kupovanje kukuruzne krupice je i dosta veliki trošak, jer bi je stalno trebalo obnavljati. Pokušala je i posipati pužomor na mjestima gdje ništa ne raste, ili trenutno oko tikvica koje još nisu za konzumaciju. Pužomor je učinkovit, ali ipak je to otrov, a dosta i košta. - Najučinkovitija metoda je skupljanje puževa u plastičnu posudu ili probadanje štapićima za ražnjiće, zaključila je Vera. Kad ih sve skupim, a zna ih biti i po sto dnevno, onda ih posipam kuhinjskom soli. Od toga uginu, ali sa svih strana dolaze novi i bitka traje stalno. Skupljam ih ili kasno navečer ili rano ujutro jer preko dana oni se sklone sa sunca. Za to treba vremena i volje, ali to je jedini način da od uništenja sačuvam bar mali dio svog truda. Puževi su Veri uništili cvijeće regine, prvu turu salate, pojeli su peršin, napali mahune, mlade krastavce, pa čak i grmove malina. Nema mjesta na kojem ih nema, i povrća, voća ili cvijeća koje im nije �ino. Unatoč stalnoj borbi, Vera ne odustaje jer previše voli svoj vrt i cvjetnjak da bi vlast u njemu prepustila ovim napastima. (Aleksandra Sklepić)

Trgovine otvorene ove nedjelje, 23. lipnja

Trgovine KRK (7-11 sati)

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čehovec, Glavna ulica 131

• Domašinec, Glavna 164

• Donji Hrašćan 51

• Donji Kraljevec, Čakovečka 1

• Donji Vidovec, Glavna 45

• Donji Vidovec, R. Končara 9

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Držimurec 98

• Dunjkovec, Glavna 21

• Gardinovec, Glavna 262

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Kraljevec, Potočna 4

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26b

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Tita 62 (7-19 sati)

• Novo Selo Rok, M. Tita 49

• Palinovec 183a

• Podturen, I. Grčića 6

• Pribislavec, B. Radića 54

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sveta Marija, B. Radića 28 Trgovine NTL

• Belica, J. Slavenskog 22

• Donji Vidovec, M. Gupca bb

• Mursko Središće, Martinska 44

• Podturen, Glavna 18

• Savska Ves, J. Bajkovca 44

• Sveti Juraj u Trnju 15a

• Vrhovljan, Čakovečka 5 Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KAUFLAND, Čakovec (8-15 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• Pekara CRO-PEK Čakovec, K. Tomislava 46 (6-12:30)

• Pekara Junior, Čakovec, A. Starčevića 6 (6-22 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, Antuna Mihanovića 82 (7-21)

• Stop Shop Čakovec (9-15 h)

• STUDENAC, Črečan (7-20 h)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

CIMERMAN

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA,

gradovi i općine zajedničkim snagama stipendiraju učenike za obrtnička zanimanja

Osamsto eura po učeniku

- Ove godine ugovor o stipendiranju dobio je 121 učenik

Od 2003. godine kontinuirano, već 21 godinu, Obrtnička komora Međimurske županije osigurava stipendije za učenike koji se opredijele za obrtnička zanimanja. Prvih godina dodjeljivao se manji broj stipendija – od 5 do 50 stipendija, ali unatrag četiri godine među učenicima se povećao interes i za obrtnička zanimanja i za stipendiranje.

Ove godine ugovor o stipendiranju dobio je 121 učenik. Godišnji iznos stipendije iznosi 800 eura, a u su�inan-

Žana Gašparić za obućarku krenula zbog sestre

- Za zanimanje obućar odlučila sam se jer je i sestra završila za obućara pa mi se svidjelo. Krenula sam njenim putem. Praksu obavljam u Haixu i mogu reći da mi se jako sviđa na praksi i da mi je tamo lijepo. A posao za ovo zanimanje je osiguran. Stipendiju neću trošiti za džeparac i izlaske, već ću čuvati za polaganje

vozačkog ispita, otkrila nam je Žana. (BMO)

RASTE ZAPOSLENOST

Učenici koji su odabrali obrtnička zanimanja

ciranje su se, uz Međimursku županiju, uključila sva tri grada i 19 općina. Iz Općine Dekanovec i Vratišinec nije bilo učenika interesenata, a Općina Štrigova ima svoj model stipendiranja učenika, kazao je Robert Varga, tajnik Obrtničke komore na svečanosti dodjele novih ugovora u utorak, u zgradi Scheier u Čakovcu.

Zbog velikog broja stipendista, podjela ugovora orga-

nizirana je po grupama, a na svečanoj podjeli bili su učenici s područja gradova Čakovec, Mursko Središće i Prelog, te Općine Nedelišće, ali su svečanosti bili nazočni načelnici ili njihovi predstavnici iz općina koje stipendiraju učenike. Prigodne riječi učenicima su uputili Matija Posavec župan i Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. (BMO, foto: Z. Vrzan)

U Međimurju zaposleno 43.699 osoba

Krajem svibnja u Međimurskoj županiji zabilježena je rekordna zaposlenost. U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zabilježeno je 43.699 osiguranika koji su zaposleni i koji plaćaju doprinos za mirovinu. Istodobno na Zavodu za zapošljavanje zabilježio je 1875 nezaposlenih osoba, što je otkad se vodi statistika, također niska brojka, ali ne i rekordna.

Niži broj nezaposlenih zabilježen je u prosincu 2020. godine kada je broj nezaposlenih bio 1840, ali je tada bio znatno

Igor Ivković zabio autogol HDZ-u

Za politiku kao i za svaki drugi posao koji se uspješno obavlja potreban je talent. U politici posebno treba paziti da jezik ne bude brži od pameti. Političari žive od percepcije. Prije nego što progovore moraju razmisliti kako će biti doživljeno ono što prevale preko svojih usta. A Igor Ivković je po tom pitanju na zadnjoj županijskoj skupštini ispao baksuz. Žao mi je, ali je tako. On u svom mentalnom sklopu ne kuži kako zvuči ono što on kaže.

Na aktualnom satu održao je slobodni govor, osvrt na postizborno stanje. Zamjerio je županu što je decidirano odlučio da u postizbornom vremenu nije ni htio razgovarati o mogućnosti koalicije s HDZ-om, pogurati međimurske projekte, a niste kako biste mogli govoriti da država ima maćehinski odnos prema Međimurju, predbacio je županu vijećnik Ivković (HDZ). Usporedio je njegov inat i ego s nekadašnjim slavonskim koji se svodio na: inati

se Slavonijo! – a koji se sada prometnuo u koaliciju DP-a s HDZ-om, pa su sada sva svjetla kamere (HTV-a) u Vukovaru, a mogla su biti u Međimurju, kazao je Ivković.

Zašto je od svih televizija spominjao HTV, znano je njemu, kao da se radi o državnoj, a ne javnoj televiziji čija će funkcija biti u službi javnosti i građana, a ne glasnogovornika Vlade.

Ivković ni svjestan nije bio kakav je šlagvort dao Matiji Posavcu u ruke.

niži broj zaposlenih 42.308. U roku od tri i pol godine broj zaposlenih unatoč odljevu u inozemstvo, porastao je za 1391 djelatnika.

Stopa nezaposlenosti u Međimurju iznosila je u svibnju 4,1 posto. Tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašle su 343 osobe. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 258 osoba.

Na temelju radnog odnosa zaposlene su 234 osobe (90,7 %), dok su 24 osobe (9,3 %) zaposlene na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Najviše

zapošljavanja bilo je u javnoj upravi i obrani – 44 osobe, ugostiteljstvu – 32 osobe, prerađivačkoj industriji – 31 osoba, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – 28 osoba.

Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 232 osobe.

Tijekom svibnja poslodavci su prijavili potrebe za 522 radnika. Potrebe su pretežito iskazane u prerađivačkoj industriji (155) i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (104). Nadalje, po većem

broju potreba možemo još izdvojiti: građevinarstvo (70), obrazovanje (48) i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (31). Gledano teritorijalno po ispostavama Područnog ureda Čakovec u zapošljavanju predvodi Ispostava Čakovec sa 70,2 % (181 osoba) zaposlenih, dok se preostali udio zapošljavanja odnosio na Ispostavu Prelog (46 osoba ili 17,8 %) i Ispostavu Mursko Središće (31 osoba ili 12,0 %).Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su 232 osobe.

- Što to znači, pitao je Matija Posavec: - Ili si s HDZ-om ili nećeš dobiti ništa? - Ako je tako, onda na tome završava demokratski poredak, uzvratio je Posavec.

Ivković se nakon toga samo zapleo u vlastitu mrežu, da on tako nije rekao, nego da je Posavec izvrnuo njegove riječi. Mlijeko je već bilo proliveno. Posavec mu je uz to udijelio i lekciju iz demokracije da je Vlada izabrana da bi ravnomjerno razvijala Hrvatsku.

Sad i pučkoškolci već znaju da u državni proračun uplaćuju svi građani Hrvatske i da u demokraciji nema mjesta razmišljanju da se nakon izbora kao nakon rata proračun ne smije dijeli kao ratni plijen u kojemu pobjednik uzima sve, a poražene se kažnjava. Kako se suptilnije igra politička igra unutar stranke Igor Ivković bi mogao naučiti od svojih stranačkih kolega: načelnika i gradonačelnika koji uzastopno osvajaju mandate i potporu svojih građana.

KAKO SU MEĐIMURCI gradili olimpijske objekte, ispričao nam je ing. Valentin Levačić, šef gradilišta na Igmanu

Gradili smo na planini bez telefona na gradilištu

- Radnici su radili i do 330 sati mjesečno, šest dana po 12 sati i nedjeljom skraćeno, uz 30 posto stimulacije za teške uvjete

Prošlo je 40 godina od 1984. godine od kada su održane Olimpijske igre u Sarajevu, u bivšoj Jugoslaviji, u koju su bile uključene sve tadašnje republike, pa i Hrvatska, premda je formalni investitor bio Grad Sarajevo. U gradnju su bili uključeni i međimurski građevinari nekadašnjeg građevinskog giganta GK Međimurje u kojemu je bilo zaposleno više od 8000 radnika.

Prošli tjedan otvorena je u Državnom arhivu u Štrigovi izložba u organizaciji Društva arhitekata Međimurja u čast međimurskih građevinara koji su gradili olimpijske objekte, i to nekoliko njih. Bio je to povod za razgovor s Valentinom Levačićem, građevinskim inženjerom iz Novog Sela Rok koji je vodio radove na izgradnji Hotela Igman na istoimenoj planini. Bio je to luksuzni hotel za potrebe Zimskih olimpijskih igara, a kasnije za turističke svrhe.

Smještajni kapaciteti stambenog dijela hotela sastojali su se od: 174 sobe, 374 ležaja i 150 pomoćnih ležaja.

Hotel se gradio na visini od 1250 metara do kojega prije izgradnje nije bio izgrađen pristupni put, a zimi su se temperature spuštale na minus 30 stupnjeva Celzijevih. U vrijeme gradnje još se nije ni naslutilo da će postojati

mobilni telefoni, a do hotela u izgradnji nije povučena ni telefonska žica za �iksnu telefonsku liniju, ispričao nam je Levačić.

“Radili smo sedam dana tjedno” Uvjeti za gradnju bili su takvi da ih današnji inženjeri građevine ne mogu ni zamisliti. Izvođači radova, 250 radnika koji su gradili hotel, praktički su živjeli i radili na planini. Radilo se danonoćno, kući odlazilo otprilike jednom mjesečno, s time da su se ekipe koje su odlazile kući izmjenjivale tjedno tako da se radovi na gradilištu nisu prekidali. - Radnici su radili šest dana u tjednu, a i nedjeljom skraćeno. Mjesečno su radeći na gradilištu “natukli” i do 330 sati, a uz to su dobivali i 30 posto stimulacije na teške uvjete rada. Zanimljivo da se zbog tolikih sati rada nisu bunili i mnogi radnici bili motivirani raditi velik fond sati jer su zahvaljujući dobrim plaćama mogli graditi svoje kuće, prisjeća se Levačić. Osamdesete su bile poznate po masovnoj gradnji obiteljskih kuća po Međimurju. Valent Levačić je i sam u to vrijeme gradio obiteljsku kuću zahvaljujući dobrim primanjima.

Teško je ondašnju plaću preračunati u današnji realni

KRIŽNA JAMA, BLOŠKO JEZERO I LJUBLJANA, 07.07.2024. Posjetite Križnu jamu, slikovitu Ljubljanu te prekrasne prirodne pejzaže Bloškog jezera. 30 eur 36 eur

AEROMITING AIRPOWER24 U ZELTWEGU, 07.09.2024. Pripremite se za nezaboravno iskustvo uz vrhunske akrobacije, impresivne letačke performanse i nevjerojatne avione.

Hotel Igman devas�ran je i spaljen u ratu u BIH, ostala je samo betonska konstrukcija

iznos. U to vrijeme njegova plaća bila je ekvivalent 3000 do 3500 njemačkih maraka, što je u ono vrijeme bio velik novac i bolja zarada nego da je radio u Njemačkoj, s obzirom na to da su cijene kod nas bile niže nego u Njemačkoj.

Sve iz onog vremena teško je uspoređivati s današnjim jer se gradnja odvijala u zatvorenoj dogovornoj ekonomiji u zemlji koja nije pripadala ni Istoku ni Zapadu. Posao na olimpijskim objektima nije dobiven na javnom natječaju, nego izravnom pogodbom, reklo bi se današnjim rječnikom.

- Uz druge okolnosti bilo je važno da je izvođač u stanju izvesti tako kompleksne radove, objasnio nam je Zdravko Hunjadi ondašnji direktor Visokogradnje, najveće poslovne cjeline unutar GK Međimurje. I nadležnosti su bile podijeljene.

- Šefovi gradilišta nisu se bavili �inancijama, njihova je dužnost bila tehnička strana gradnje objekta, držanje rokova, ispunjavanje operativnog plana, komunikacija s investitorom, projektantima

DOLINA SOČE I TOLMINSKA KORITA, 06.07.2024.

te naručivanje materijala i radnika iz centrale �irme, pojasnio je ondašnju shemu ing. Valent Levačić. Nevjerojatno je to da je Levačić kao šef gradilište vodio bez telefona na njemu.

Dva sata vozio se s planine do ureda telefonom

- Svakog dana spuštao sam se s planine Igman u ured na Ilidži s terenskom Ladom Nivom s pogonom na četiri kotača. Za udaljenost od 20 kilometara zbog toga što prave ceste nije bilo, po opasnom i često blatnjavom terenu, trebalo mi je do dva i pol sata vožnje u jednom pravcu, prisjeća se. Dodaje: - Pola dana proveo bih na telefonu razgovarajući s �irmom naručujući materijale i radnike, s investitorom i projektantima, a onda se vraćao na planinu na gradilište. U početku gradnje na sastanke su dolazili i generali.

Na gradilištu koje sam vodio radilo je oko 250 ljudi, a to je bilo moguće uz hijerarhiju u kojoj su uz šefa

Otkrijte prirodna čuda Slovenije te doživite nezaboravna iskustva u ovom rajskom kutku za ljubitelje prirode i avanturiste. 44

gradilišta posao vodili građevinski tehničari, poslovođe, brigadiri koji su pod sobom imali brigade radnika do 15 do 20 ljudi. Radnici su spavali u kontejnerima. Na gradilištu je �irma imala vlastitu kuhinju u kojoj su se kuhala tri kalorična obroka dnevno da bi radnici imali snage za rad. Postojala je i društvena prostorija za kakav-takav društveni život, ali nakon 12 sati naporna rada život na gradilištu se svodio na spavanje nakon posla.

Svaki šofer pristao je samo jednom prevesti cisternu s cementom Hotel Igman, građen između 1981. do 1983. godine, bio je prekrasna građevina uklopljena u okoliš. Poseban pothvat bila je dobava materijala i vode na gradilište na planini bez pristupnog puta. Nekoliko cisterni s cementom se prevrnulo tijekom gradnje na teškom putu do gradilišta, zbog čega je svaki vozač pristao cisternu voziti samo jedanput.

Voda za piće, kuhanje, pranje i za izradu betona također se dopremala cisternama. A kad su lokalni vatrogasci jednom prilikom posustali, na gradilište su naručili cisternu iz Hrvatske. Sva sreća da su kooperanti pravodobno pitali za što je potrebna voda na gradilištu. Naime, došli su s cisternom koja je inače prevozila fekalije. - Sreća da smo o tome razgovarati prije nego je počela doprema vode jer smo se svi mogli otrovati, kazao je Levačić.

Zanimljivo je i to kako je gradnju hotela diktirala surova planinska klima. Zbog visokih hladnoća do prve zime izgradili su temeljnu konstrukciju, a zatim nastavili gradnju u proljeće. - U toplijem dijelu godine smo zatvorili konstrukciju i izgradili kotlovnicu na ugljen, kako bi u zimskom dijelu godine grijali zatvoreni objekt na tri do četiri stupnja iznad nule da bi radnici mogli izvoditi radove u unutrašnjosti objekta i završiti ga na vrijeme bez zimskih prekida.

MOZIRSKI GAJ I LOGARSKA DOLINA, 28.07.2024. Ovaj šarmantno uređen park savršen je za opuštajuće šetnje i istraživanje u prirodi. Posjetite Mozirski gaj i uživajte u ljepoti i miru ovog zelenog raja. 30 eur

VELIKA PLANINA, 27.07.2024. Netaknuta priroda, prekrasni pašnjaci i tradicionalne planinske kućice“koče”. Ovo idilično odredište savršeno je za planinarenje, šetnje i rekreaciju tijekom cijele godine.

30 eur

Valen�n Levačić vodio je gradnju hotela Igman na visini od 1250 metara koji je gradilo 250 radnika

prijateljice Nere

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr GLOBALNO I

GLOBALNO

Tihi rekvijem za kunu

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na

navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

MAD kao relikt hladnog rata

Već skoro osamdeset godina nuklearno oružje na svoj način sprječava ratove. Od Drugog svjetskog rata do danas ono je u Europi bilo jamac mira, no bilo je i svjetskih kriza kao 1962. godine na Kubi.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

To je i jedan od skrivenih razloga zbog čega je svojedobno Ukrajina 1700 nuklearnih glava mirno predala Rusiji, a mislilo se da su ratovi u Europi prošlost.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom. No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Sadašnji rat u Ukrajini koji traje već više godina iznjedrio je pak negativni Putinov poučak, sve više država u svijetu želi nuklearno oružje kako bi se obranilo od agresora. Računa se da barem dvadeset država u svijetu želi atomsko oružje radi svoje sigurnosti ako ih napadne neka od supersila. Najviše nuklearnih bombi ima Rusija, ukupno 6735, zatim SAD ukupno 5880, Velika Britanija 250, Francuska 290, Kina 320, Indija 180, Pakistan 160, Izrael 90, Sjeverna Koreja do 40. Količina nuklearnog oružja u svijetu danas je tolika da se naš svijet može uništiti više puta, a pobjednik ne bi bio nitko. Primjerice, eksplozija samo jedne hidrogenske bombe do 2 kilotone oslobodila bi energiju od dva milijuna TNT-a, odnosno ukupnu količinu upotrebljenu u Drugom svjetskom ratu. Zbog toga su supersile svojedobno uspostavile takozvani MAD (Mutually assured destruction), odnosno sustav ravnoteže snaga u svijetu.

Svijet je danas međutim postao nesigurniji usprkos sve većem broju država koje imaju nuklearno oružje, tako da je ono sve manji jamac sigurnosti, no ipak jamac da neka država neće biti napadnuta konvencionalnim oružjem i vojnom silom.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Pritom se namjerno zaboravljaju posljedice koje bi nuklearno oružje ostavilo na sav život na Zemlji. Prema scenariju takozvane nuklearne zime, ako bi u nekom budućem regionalnom vojnom sukobu bilo detonirano samo 100 nuklearnih bombi, svaka tek snage Hirošime, to bi dovelo do nuklearne zime i globalnog zahlađenja, odnosno do uništenja biljaka i životinja u cijeloj regiji i velike gladi. Naime, eksplozije bi ljude i kuće pretvorile u prašinu, koja bi se digla u troposferu, na visinu oko 15 kilometara, a zagrijavanjem bi se ta prašina i dim digli u stratosferu i tu bi ostalo godinama i desetljećima te onemogućilo suncu da grije zemlju dovoljno za uspješnu poljoprivredu. To bi uzrokovalo glad milijardi ljudi ako bi došlo do još većeg nuklearnog sukoba.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Nezamislive posljedice nuklearnog rata bi bile: radioaktivno zagađenje vode zraka i tla, masovno uništenje, velike klimatske promjene, socijalni i ekonomski kolaps država i zdravlja ljudi koji bi umirali desetljećima nakon eksplozija zbog raka i genetskih mutacija. Pitanje je tko bi preživio nuklearnu zimu.

Zbog toga nam još više nuklearnog oružja ne treba, ionako ima dovoljno budala na svijetu koji ga mogu upotrijebiti.

VARAŽDINU, Gajeva 5

za specijalne i progresivne naočalne leće

svijećom,

Piše: Vlasta Vugrinec

Dobravčani doista odlaze kod liječnika u Svetu Mariju. Međutim, kako sada ispada, samo zbog toga što njihova liječnica obiteljske medicine koristi planirani stari godišnji odmor.

Drugim riječima, ordinacija opće prakse u Donjoj Dubravi s normalnim radom započinje

28. lipnja. Time se, barem zasad, riješila “velika kriza” u toj našoj općini koja je umalo ostala bez liječnika, a sve zbog Palače međimurske popevke.

Ambulanta zatvorena zbog izvanrednih okolnosti

Sada izvana sve to izgleda idilično, međutim bilo je različitih pozadinskih igara oko dobravske ambulante. Ona je, kako je to već poznato, morala iseliti iz postojećih prostora, odnosno zgrade, koja se namjerava preurediti u Palaču međimurske popevke.

Varga,

Dok neki doktore traže

Dobrava ih tjera

Dobravska delegacija rješenje problema pokušala je naći kod župana Posavca. Kažu oni koji su bili kod njega da ih je sve redom pošteno naribao i “naredio” da ambulanta preseli u općinske prostore i počne s radom

Problem je bio u tome što Općina nije na vrijeme osigurala adekvatni zamjenski prostor, već je navrat-nanos ponudila svoje općinske. Inače, Donja Dubrava valjda je jedina ili je jedna od rijetkih koja je podstanar u županijskim prostorima, odnosno nema vlastiti prostor. Naravno, pri tome se kalkuliralo i kud će općinari. Puno problema u malo vremena doveli su do nervoze, tim više što su se za uređenje Palače dobila sredstva iz EU-a. I onda su počele zakulisne igre. Bolji poznavatelji prilika kažu da su na djelu bili i pritisci, da ne kažemo verbalne prijetnje, zbog kojih je navodno liječnici prekipjeli te je zaključala vrata ambulante i otišla na bolovanje.

Na vratima ambulante je ostavila poruku da od 11. lipnja ambulanta zbog izvanrednih okolnosti ne radi te su pacijenti upućeni na zamjenske liječnike u Goričan, odnosno Svetu Mariju.

Ribanje kod župana Posavca

Takvo stanje izazvalo je još veće nezadovoljstvo Dobravčana, naročito starijih mještana. Naime, do Goričana niti vozi autobus, niti vlak niti pak svi imaju vozačku dozvolu. Čak je i biciklom predaleko.

Dobravska delegacija rješenje problema pokušala je naći kod župana Posavca. Kako smo doznali, on nije bio nimalo blagonaklon spram njih niti je imao razumijevanje za nastalu situaciju. Kažu oni koji su bili kod njega da ih je sve redom pošteno naribao i “naredio” da ambulanta preseli u općinske prostore, čitaj županijske, te da normalno počne s radom.

Istina, ambulanta je proradila već idućeg dana sa zamjenskom liječnicom, međutim bilo je to svega dan ili dva. (Dom zdravlja osigurao je od 12. 6. do 14. 6. 2024. zamjenu, dr. Ivu Trstenjak.)

Kako pak bismo saznali kakvo je danas stanje, odno-

sno ovog tjedna, morali smo se dobro potruditi jer očito ni načelnik Varga ne zna tko mu liječi sumještane.

- Normalno, radi zamjenska liječnica, odgovorio je na naš upit načelnik Marijan Varga, no nije znao kako se ona zove. - Pacijenti odlaze u ambulantu u Svetu Mariju, rekli pak su nam u Općini Donja Dubrava. - Ja mislim, ali nisam sigurna, pacijenti u Donjoj Dubravi imaju zamjenu, dodala pak je Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija. - Liječnica Anja Vidović koristi planirani stari godišnji odmor i pacijenti odlaze zamjenskom liječniku u Svetu Mariju, naglasila pak je Vlatka Pleh, ravnateljica Doma zdravlja. Drugim riječima, liječnica je na godišnjem do kraja idućeg tjedna. Općina mora brzinski iseliti i urediti prostore za preseljenje ambulante. Općinari će pak, zasad, dok ne nađu stalno rješenje, stolovati u stanu Doma zdravlja u D. Dubravi.

Dostava računa za vodne usluge putem e-pošte

S ciljem poboljšanja i modernizacije komunikacije s korisnicima, Međimurske vode d.o.o. uspostavile su besplatnu uslugu slanja računa za vodne usluge u elektroničkom obliku kojom se omogućuje da se računi, umjesto u papirnatom obliku kao do sada, šalju isključivo na e-mail adresu, a što je i ekološki prihvatljivije. Obrazac zahtjeva za slanje računa i ostalih dokumenata

vezanih uz potrošno mjesto elektroničkom poštom može se preuzeti na https:// medjimurske-vode.hr/zahtjevi-i-obrasci/ ili u Odjelu odnosa s korisnicima Međimurskih voda d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10, prizemlje u uredovno vrijeme 07-15h (ponedjeljak-petak). Ukoliko korisnici žele pristupi� usluzi potrebno je ispunjen i potpisan obrazac zahtjeva dostavi�:

• na e-mail adresu korisnik@ medjimurske-vode.hr, ili • poštom ili osobno na adresu Međimurske vode d.o.o., Čakovec, Ulica Ma�ce hrvatske 10.

Zahtjev se može u svakom trenutku opozva�, čime se računi nastavljaju sla� u papirnatom obliku. Račun poslan elektroničkom poštom je u PDF formatu te je sadržajno i vizualno iden�čan računu koji se izdaje u papirnatom obliku.

ZAVRŠILE IGRE moći u Donjoj Dubravi

Natpis koji je ostavila liječnica Vidović i o�šla zbog “izvanrednih okolnos�”

Marijan

načelnik općine tvrdi da Dobravčani imaju zamjensku liječnicu

STJEPAN KOVAČ napustio sudnicu usred saslušanja

DOVITLJIVOST VOZAČA

I sudac se složio sa mnom

stajala 2700 eura, plus vozačka Isključili ga iz prometa s jednim, pa uzeo drugi auto

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Na Županijskom sudu u Zagrebu minulog je tjedna, točnije 13. lipnja, nastavljeno suđenje bivšem čakovečkom gradonačelniku Stjepanu Kovaču i policajcu Mariju Severu kojeg se tereti da mu je pomogao inscenirati prijetnje uoči lokalnih izbora.

Bio je to prvi dan suđenja, a bila je riječ o objedinjenom slučaju u kojem je Sever prvooptuženi, a Kovač drugooptuženi.

Saslušanje nije imalo veze sa mnom

Stjepan Kovač tako je sjedio u sudnici i slušao svjedoka koji je bio pozvan isključivo zbog optužnice Mariju Severu. U jednom trenutku je ustao i napustio sudnicu.

LOPATINEC

- Prvi dan uopće nije imao veze sa mnom, objasnio nam je Stjepan Kovač. Morao sam tamo sjediti i slušati stvari koje me se ne tiču. Dodao je kako je sucu rekao da odlazi zbog poslovnih obveza. Naravno, kaže, sudac nije bio oduševljen time.

- Onda mu je moj odvjetnik objasnio cijelu stvar, odnosno da saslušanje nema veze sa mnom, na što je sudac rekao: OK, u pravu ste.

Na pitanje kad će se vratiti u sudnicu, odnosno kad se nastavlja suđenje, poručio je kako će to biti tek negdje na jesen, kad prođu godišnji odmori.

Nisam kriv

Bivši čakovečki gradonačelnik i dalje negira krivnju, odnosno niječe sve ono što mu se stavlja na teret.

- Prvi dan uopće nije imao veze sa mnom. Morao sam tamo sjediti i slušati stvari koje me se ne tiču pa sam otišao, kaže Kovač

Stjepan Kovač kaže da je bezveze sjedio u sudnici

- Oni mene terete za trgovanje utjecajem, dodaje. Nisam utjecao na ništa, već je sve išlo po proceduri. Valjda čovjek ima pravo nazvati i pitati u kojoj je fazi njegov postupak.

U optužnici se naime tvrdi da je Kovač, uz pomoć Severa, inscenirao

slanje prijetećih poruka. Tvrdio je da mu te poruke šalju politički protivnici, zbog čega se čak rasplakao pred novinarima. Tvrdnjama da mu se prijeti, navodi USKOK, Kovač je želio prikupiti političke bodove, no umjesto toga “zaradio” je optužnicu.

Zaletio se u most i umalo poginuo

Ovog utorka 18. lipnja malo iza ponoći u Lopatincu se dogodila teška prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđen 50-godišnji vozač. Ulicom Ivana Gorana Kovačića, spomenuti je upravljao automobilom te je u dvostrukom zavoju zbog neprilagođene brzine kretanja izgubio nadzor nad upravljanjem.

Automobilom je izletio izvan kolnika te je prednjim bočnim dijelom udario u metalno-betonski most za prelazak pješaka te potom i u cijev propusnog mosta na prilazu obiteljske kuće. Nakon udara u betonski propusni most, automobil se zarotirao te zaustavio tek na prilazu obližnje kuće. Ozlijeđeni vozač vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu. Tamo

Auto je nakon nesreće izgledao grozno

je utvrđeno da je zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život te je zadržan na daljnjem liječenju. Vozač osobnog auto-

mobila za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas te je njime upravljao za vrijeme dok mu je istekla valjanost

vozačke dozvole (istek 2018. godine). O prometnoj nesreći obavijestit će se nadležno državno odvjetništvo. (rd)

Policijski službenici policijske postaje Čakovec ove srijede, 19. lipnja, prilikom nadzora cestovnog prometa, par minuta poslije ponoći u Ulici Tome Masaryka u Čakovcu zaustavili su 31-godišnjeg vozača. Spomenuti vozač upravljao je osobnim automobilom na kojem je bila istaknuta samo jedna čakovečka registarska oznaka. Također kod sebe nije imao vozačku i prometnu dozvolu te se je odbio podvrći alkotestiranju. Shodno tome policijski službenici isključili su ga iz prometa što znači da spomenuti vozač idućih 12 sati ne smije upravljati bilo kakvom vrstom vozila. Isto tako prekršitelj tada mora ostaviti svoj automobil te se putem javnog prijevoza ili na neki drugi način udaljiti s mjesta prekršaja.

Ipak 31-godišnjak se na to oglušio te ponovno sjeo u automobil. Samo jedan sat kasnije u Ulici Stanka Vraza u Pribislavcu zaustavili su ga policijski službenici Postaje prometne policije Čakovec u nadzoru cestovnog prometa. Ovaj put vozač je upravljao automobilom austrijskih registarskih oznaka, a kako je upravljao automobilom za vrijeme kada je isključen iz prometa, uhićen je i priveden u policijsku postaju.

Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, 31-godišnjak je kažnjen novčanom kaznom od 2700 eura, uz izricanje zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u ukupnom trajanju od šest mjeseci. (rd)

U DRAGOSLAVEC BREGU pao 72-godišnjak Gorki orasi za orehovac

Mala neopreznost kod branja oraha 72-godišnjaka je stajala teških ozljeda. Prilikom obavljanja navedenog posla u večernjim satima proteklog petka, 14. lipnja, spomenuti gospodin pao je s ljestava na asfaltnu površinu s visine od oko tri me-

DONJI PUSTAKOVEC

tara. Zamijetio ga je 48-godišnji policijski službenik van službe koji mu je pružio potrebnu pomoć. Ozlijeđeni muškarac je vozilom hitne pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zadržan na liječenju zbog težih ozljeda. (rd)

Pas mješanac napao poštara

Ove srijede 19. lipnja oko 11:30 u Donjem Pustakovcu, pas mješanac iz neograđenog vrta istrčao je na ulicu te napao 53-godišnjeg poštara. Poštar je zadobio ozljede po ruci i nozi, a težina ozljeda okvali�icirat će se naknadno. Zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, vlasnik psa kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 200 eura. Također, o događaju će se izvijestiti nadležno komunalno redarstvo i veterinarska inspekcija. (rd)

POTJERA u Čakovcu

Pobjegli prometnoj, pa ih zgrabila interventna policija

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su 29-godišnjak i 26-godišnjak počinili kazneno djelo razbojništva. Osumnjičeni dvojac je u subotu, 15. lipnja, oko 21 sat u Varaždin-

skoj ulici u Pribislavcu prišao 20-godišnjaku. Odjednom su mu počeli skidati majicu, a nakon što im je oštećeni pokušao pružiti otpor, �izički su nasrnuli na njega. Pritom su mu ukrali sunčane naočale,

prijenosni zvučnik te dvije majice u kojima se nalazio novac, mobitel i osobni dokumenti. Ukupnu materijalnu štetu oštećeni je procijenio na oko 400 eura, a na svu sreću u događaju nije zadobio

ozljede. Protiv osumnjičenog dvojca zbog počinjenja kaznenog djela razbojništava, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (rd)

Čakovečki policajci su ove srijede, 19. lipnja, u večernjim satima u Ulici ZAVNOH-a Čakovca pokušali zaustaviti osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka. Vozač se oglušio na njihove znakove te nastavio vožnju Ulicom Ivana Gorana Kovačića. Na kraju ulice skrenuo je na makadamski put, gdje je zaustavio automobil te se dao u bijeg zajedno sa suvozačem. Čakovečki i interventni policajci krenuli su u potjeru. Uspjeli su pronaći odbjegli dvojac

(35-godišnjak i 38-godišnjak) te ih uz uporabu sredstava prisile privesti u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je automobilom bez položenog vozačkog ispita upravljao 38-godišnjak te će se protiv njega zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, podnijeti optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (rd)

ČESTITKA gradonačelnice Čakovca povodom Dana antifašističke borbe

„Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Dan antifašističke borbe praznik je kad obilježavamo dan kad je u Hrvatskoj počeo oružani otpor nacističkim i fašističkim okupatorima. Iako su ga potaknuli komunisti, ubrzo je dobio općenarodni karakter koji se zadržao gotovo do samog kraja rata. Hrvatski se narod u velikoj mjeri opirao fašističkoj ideologiji te je svojim sudjelovanjem u partizanskim jedinicama, bio dio antifašističke koalicije. Zahvaljujući toj borbi, Hrvatska je u svoje granice uspjela vratiti Istru, Rijeku, Zadar, otoke te Međimurje.

U toj borbi Međimurje se vratilo Hrvatskoj

Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca

Za nas u najsjevernijem dijelu Hrvatske nije bilo dvojbe. Odmah na početku rata okupirala nas je Mađarska, a brojni su Međimurci ne mireći se s time, mučeni i ubijani. Nije bilo malo ni onih koji su se odlučili pridružiti hrvatskim antifašističkim jedinicama. Zahvaljujući antifašističkoj borbi, na kraju rata naše je Međimurje oslobođeno te je neraskidivi dio države Hrvatske.

Za današnje generacije ti događaji su povijest o kojoj se uči u školama. Samo poznavanjem vlastite povijesti i građenjem budućnosti temeljene na žrtvi svih onih koji su tijekom stoljeća pali za slobodu Hrvatske, možemo graditi slobodnu, tolerantnu i demokratsku Hrvatsku!”

gradonačelnica Ljerka Cividini

ČAKOVEC

Macanu nova zgrada i sportska dvorana

Krenuo je projekt rekonstrukcije, energetske obnove i opremanja Macanovog doma. Naime, Grad Čakovec izradio je projektnu dokumentaciju te istu prijavio za su�inanciranje Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske i ostvario pravo na su�inanciranje u iznosu od 48.454,56 eura. Podsjećamo kako je riječ o projektu koji je prošao Gradu Čakovcu u okviru Natječaja i Odluke o raspodjeli �inancijskih sredstava za su�inanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2023. Ukupna vrijednost radova procijenjena je na 157.950,39 eura.

Zgrada Macanovog doma spomenik je arhitekture unutar zaštićene spomeničke cjeline centra grada Čakovca. U funkciji je od izgradnje 1938. godine, a od tada čak 50-ak godina nije bilo većih ulaganja, dok je 1988. godine odrađena rekonstrukcija grijanja i

KREĆU RADOVI na rekonstrukciji raskrižja Masarykove i Mažuranićeve ulice u Čakovcu

Sretni, 13. tokijo, kreće u izgradnju

Promet na tom dijelu dionice neće se u potpunosti zatvoriti jer je riječ o dijelu grada za koji je teško naći alternativne pravce. Samim time, promet će se uz posebnu regulaciju odvijati kroz samo gradilište

Piše: Vlasta Vugrinec

elektroinstalacija, zamijenjena stolarija, izvršena sanacija zidova od vlage, a dio prostora preuređen je tad u poslovno-ugostiteljski dio.

Novim projektom najavljena je rekonstrukcija zgrade, uz kvalitetno i suvremeno opremanje sportske dvorane.

Pomoćne prostorije nisu funkcionalne i već su dotrajale, kao i dvorana, tako da će se postaviti novi prozori, podne keramičke obloge, rekonstruirati i opremiti svlačionice i sanitarni čvorovi te dobaviti i postaviti nova sportska oprema.

U cilju promicanja pristupačnosti građevine osobama s invaliditetom već je postavljena pristupna rampa za osobe s invaliditetom uz ulično pročelje građevine. U svrhu povećanja energetske učinkovitosti sustave rasvjete, provest će se i zamjena postojeće rasvjete s energetski učinkovitim rješenjima (LED). (vv)

Radovi na rotoru kod Lidla, odnosno rekonstrukciji raskrižja ulica Stjepana Radića, Špinčićeva, Sajmišna i 34. inženjerijske bojne idu predviđenim planom i trebali bi završiti krajem ovoga mjeseca. Drugim riječima, 12. kružni tok je gotov i već se naveliko rade pripreme za gradnju i 13. Hoće li to za Grad i građane biti sretni 13 ili ne, vidjet će se.

Uglavnom, raspisan je javni poziv za izvođača radova. - Paralelno sa završetkom školske godine započeli bi radovi na rekonstrukciji raskrižja Ulice Tome Masaryka i Ivana Mažuranića u Čakovcu, kaže Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica.

Naravno, točan datum ovisi o danu sklapanja ugovora s izvođačem radova i njegovim uvođenjem u posao.

DIO STARČEVIĆEVE ulice u novom ruhu

Pješacima lakše gaziti

U sklopu projekta sanacije cesta i staza u Čakovcu, završeni su radovi na dijelu Ulice Ante Starčevića. Projekt je obuhvatio sanaciju 21 parkirnog mjesta, postavljanje novih travnatih ploča, uređenje kolnog ulaza i pješačke staze te je riješen sustav za odvodnju oborinskih voda. Sanirano je ukupno 105 metara pješačke staze i dio interne prometnice, a postavljen je i novi asfaltni zastor. Kolni prilazi su također uređeni rubnicima i novim asfaltom.

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 60 tisuća eura, a sredstva su osigurana iz proračuna Grada Čakovca.

Ovaj projekt predstavlja još jedan korak Grada Čakovca u smjeru da se što više poboljša infrastruktura i životni standard građana. (vv, zv)

Kako bi radovi počeli sa završetkom školske godine, tako bi trebali završiti početkom iduće školske godine, dakle na jesen. Prema riječima gradonačelnice, promet na tom dijelu dionice neće se u potpunosti zatvoriti jer je riječ o dijelu grada za koji je teško naći alternativne pravce. Samim time, promet će se uz regulaciju odvijati kroz samo gradilište.

Ugovor s izvođačem radova na izgradnji kružnog toka kod Lidla istječe krajem lipnja. - S obzirom na ove kišne dane, radovi se eventualno mogu produžiti kojih 5 do 6 dana jer postavljanje betonskih konstrukcija zahtijeva suho vrijeme, naglašava gradonačelnica. Drugim riječima, puštanje u promet predviđa se u prvom tjednu u srpnju. Prema planu, Grad bi trebao dobiti uskoro i 14. kružni tok i to kod Lesnine.

Obično raskrižje pretvorit će se u kružni tok

Nova pješačka staza idealna je i za bicikliste

BORBA ZA desetosatni vrtić u Gardinovcu

Fali nam još jedno dijete

- Idemo li s desetosatnim boravkom, 6 mališana prešlo bi iz Belice u Gardinovec i imali bismo ih 16, kaže ravnatelj. Međutim, zakonski minimum je 17

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Danas, kad su svi roditelji zaposleni, a većinom i djedovi i bake, mjesto u vrtiću često znači i dobitak na lotu. I ne samo to, roditeljima mališana više ništa ne znači 6-satno radno vrijeme vrtića kao što to ima Područni vrtić u Gardinovcu.

- Naše radno vrijeme u Gardinovcu je od 8 do 14 sati, kaže Nenad Novak, ravnatelj DV-a Belica.

Stoga imamo situaciju da roditelji ispisuju svoje mališane i voze ih u ustanove koje omogućavaju 10-satni boravak.

17 mališana je minimum

Kako se broj djece u tom područnom vrtiću konstantno smanjuje, u suradnji s Op-

ćinom Belica, vrtić je pokrenuo postupak za izmjenom radnog vremena i stvaranjem uvjeta za 10-satni boravak mališana.

Naime, ministarstvo im je već dalo zeleno svjetlo, a isto je napravila i Županija. No, dosta toga mora se još napraviti.

- Prije svega moramo sanirati sanitarni čvor te riješiti problem prehrane, istaknuo je ravnatelj.

Dosadašnjem dostavljaču hrane je otkazan ugovor, kako je rekao, zbog neadekvatne hrane, pa se ona, uz privremenu dozvolu, svaki dan vozi iz matičnog vrtića u Belici.

Kako tijekom ljeta roditelji nisu iskazali interes za vrtić, Odjel u Gardinovcu je zatvoren, majstori su dogovoreni i čeka se lupanje

čekića i završetak obnove do početka nove vrtićke godine. A za jesen je na popisu 75 mališana i to 65 u Belici i 10 u Gardinovcu.

- Idemo li s 10-satnim boravkom, 6 mališana prešlo bi iz Belice u Gardinovec, kaže ravnatelj.

Međutim, fali nam još jedno dijete kako bi zadovoljili zakonski minimum. Taj pak minimum znači i dodatno zapošljavanje jednog odgajatelja.

U Općini se nadaju kako će tog još jednog mališana negdje pronaći, pa makar u vjerskom vrtiću koji je pun. Istina, Područni odjel u Gardinovcu primat će i djecu iz okolnih mjesta tako da je to dobra vijest i za roditelje van područja Općine Belica koji muku muče kud sa svojim potomkom.

STANOVNICI Male Subotice ogorčeni stanjem županijskih prometnica

Legli bumo si na cestu

- Obećali smo da ćemo ležati na Ulici A. Stepinca i braće Radić još na prvi dan proljeća ako se one ne urede. Kako se ništa nije napravilo, ležat ćemo prvog dana nove školske godine, naglašava Kovačić

Piše: Vlasta Vugrinec

- Županijske ceste su nam katastrofa jer se nije ništa ulagalo u njih, zaključak je to ovotjednog aktualnog sata sjednice Općinskog vijeća Male Subotice.

Shodno tome, na sastanak s Đurđicom Hamer, ravnateljicom ŽUC-a, narednih dana sprema se cijela “sobočka delegacija” predvođena Valentinom Škvorcom, načelnikom Općine.

Za sve je kriva Aglomeracija!?

U neku ruku za takvo stanje, poručio je načelnik Škvorc, kriva je Aglomeracija. Naime, Općina je dugo očekivala zeleno svjetlo za početak gradnje kanalizacijskog sustava pa stoga nije ni željela ići u bilo kakve veće intervencije na prometnicama.

Međutim, kako je njihova kanalizacija nedavno prolongirana na nepoznati rok, odlučili su ipak uzeti stvar u svoje ruke jer su se problemi nagomilali.

- Obećali smo da ćemo ležati na Ulici A. Stepinca i braće Radić još na prvi dan proljeća ako se one ne urede, poručio je vijećnik Ivica Kovačić. Kako se ništa nije napravilo do danas, ležat ćemo prvog dana nove školske godine. A asfalt koji se raspada i prolaskom sve većeg broja vozila stvara se velika buka, samo je dio problema. Tu su još i šleperi kroz Držimurec (izbrojeno ih je 84 u jednom danu) koji su preusmjereni s državne na županijsku cestu koja, uzgred budi rečeno, ima samo do pola povučenu bijelu crtu? Naglasili su se i neriješeni prilazi prema tamošnjim školama, traže se semafori.

Svi su svjesni činjenice kako su postali tranzitna Općina te da se nešto nužno mora promijeniti. Međutim, što to, tek trebaju odlučiti, odnosno staviti svoje prioritete na papir i onda s njim otići u Županijsku upravu za ceste.

Znaju se dobitnici nagrada

Na sjednici su ujedno potvrđeni i dobitnici najviših općinskih priznanja. Pa će tako “Grb Općine Mala Subotica” biti dodijeljen NK-u Spartak Mala Subotica povodom 60 godina postojanja. Zahvalnica će se uručiti Zajedničkoj strojobravarskoj radioni Hatlak, odnosno Dragutinu i Željku Hatlaku iz Palovca, Magdić d.o.o. iz Male Subotica, HAIX obući d.o.o. iz Male Subotice, Plastometaliku d.o.o. iz Male Subotice, NoMax d.o.o. iz Male Suboti-

UZ MEĐUNARODNI DAN starijih osoba Ak me pljusne manje boli, nego kad me vrijeđa

Laureati javnih priznanja

Na sjednici su potvrđeni i ovogodišnji laureati najviših općinskih priznanja pa će tako pohvalnice dobiti Slavko Tratnjak, Anton Dodlek, Filip Godina i Ana Filipović. Zahvalnice će dobiti Ana Haček, Maja Mihalic i Josip Prekupec dok će Zlatnu plaketu “Grb Općine Belica“ primiti Damir Mesarić i to za višegodišnji rad kao predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira kao i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata podružnica Međimurske županije – Ogranak Belica koji ove godine slavi 30. obljetnicu postojanja. Nagrade će im biti uručene u petak, 28. lipnja, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća uz Dan općine Belica.

Ivica Kovačić čeka sanaciju ceste u Ulici A. Stepinca

ce i Shampoo j.d.o.o. iz Male Subotice.

Zahvalnicu će dobiti i KUU Zvon Župne zajednice, ženska ekipa Matice umirovljenika Međimurske županije, podružnice Palovec, Ivan Miljančić iz Male Subotice, Vjekoslav Lončarić te Nada Janković iz Male Subotice. Nagrade će im biti uručene na svečanoj sjednici uz Dan Općine, u četvrtak, 4. srpnja.

Međimurci su sve stariji, a jedna od najvećih poteškoća s kojima se susreću je teško ostvarivanje prava na socijalnu i ekonomsku sigurnost koja im je zagarantirana na papiru, zbog toga što sustav nije umrežen niti posložen tako da bi im olakšalo dostupnost prava i usluga, već udaljen od njih i njima nerazumljiv i teško prohodan.

Stariji se teško snalaze u šumi propisa koje ne razumiju, a uz što to i informatički nepismeni i teško mobilni, mnoge usluge su im nedostupne, objašnjava Franciska Ćetković, umirovljena socijalna radnica i neslužbena zagovornica prava starijih osoba. O problemima starijih razgovarali smo s njom nakon tribine povodom Međunarodnog dana starijih osoba.

Stari nisu naučeni problem rješavati klikom miša

Neostvarivanje prava koja im garantira zakon samo je dio problema starijih. Postoji još cijela paleta problem koji ih muče. To su duge liste čekanja za smještaj u domove, koje su se sad pojavile i za smještaj u privatne domove, kao i nedostatak palijativnog centra za one najteže bolesne i stare, koji bi olakšao situaciju obiteljima koji brinu o starijim članovima. Zbog toga gube povjerenje u sustav, kaže Franciska Ćetković.

Dodaje: - Zaboravljamo da ono što mladi rješavaju uz nekoliko klikova mišom, stariji to ne znaju ili zbog bolesti i nemoći nisu u stanju riješiti. U ostvarenju prava onemogućava im i nedostatak javnog prijevoza, rad ustanova u nepogodno vrijeme, kad mladi rade, a stari i nemoćni nisu bez tuđe pomoći u stanju obilaziti šaltere.

- Moramo starijima osigurati da pomoć dođe njima, a ne da oni ne mogu ostvariti ni ona prava koja su im zagarantirana na papiru, kaže Franciska Ćetković.

Ističe: - U Međimurju za sada ne postoji, a bio bi nužan gerontološki centar,

gdje bi starije osobe sve informacije o svojim pravima mogle dobiti na jednom mjestu. Nekada su socijalni radnici svakodnevno obilazili teren, a danas su više zaokupljeni administracijom i radom na kompjuteru, nego terenskim radom. Susretom s ljudima na terenu imali bi bolji uvid u njihove potrebe i ukazali bi im na njihova prava, kazala je Franciska Ćetković. Dodaje:Potrebno im je pomoći oko toga kako steći inkluzivni dodatak, u kojim slučajevima ostvariti pravo na oslobođenje od dopunske zdravstvene zaštite, oslobođenja plaćanja poreznog opterećenja i druga prava. Srame se zlostavljanja bližnjih Dio starih osoba trpi i zlostavljanje. Danas više psihičko zlostavljanje i zanemarivanje, nego �izičko nasilje. A upravo zanemarivanje i psihičko zlostavljanje, često više boli. - Žalosno je čuti kad starija osoba kaže: “Bolje da me pljusne, jer manje boli, nego da me vrijeđa”, prepričava Franciska. Nažalost, službenih podataka o zlostavljanju starijih osoba, koje najčešće dolazi od strane bliskih osoba, nema. Glavni razlog je neprijavljivanje zbog srama da su zlostavljani od članova svoje obitelji. Zlostavljana osoba srami se prijaviti nasilje, jer pogrešno razmišlja: kakvu sam to osobu odgojila, pojašnjava Franciska.

Obiteljski centar pokušava to promijeniti kroz radionice na kojima ih potiče da progovore, prijave zlostavljanje i odupru mu se. Okolina pri tome može pomoći kako bi poziv za pomoć došao do ustanova kojima je dužnost zaštiti stare i nemoćne. Međimurju je iz sveg navedenog što hitnije potreban gerontološki centar koji bi se bavio samo pravima starijih. Centar za socijalnu skrb i Obiteljski centar bave se preširokim djelokrugom problema i cijelom populacijom pri čemu im stariji nisu u užem fokusu. (BMO)

Nenad Novak, ravnatelj DV-a Belica

Stariji trebaju da pomoć dođe k njima, a ne da oni ne znaju koja su im prava zagaran�rana na papiru

TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKI CENTAR MEĐIMURJE

d.o.o., Čakovec, Bana Josipa Jelačića 22/b, OIB 93523116875, objavljuje

NATJEČAJ

za izbor direktora/ice društva TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKI CENTAR MEĐIMURJE d.o.o. Kandidat/kinja za direktora/icu Društva mora udovoljavati sljedećim uvjetima:

• visoka stručna sprema u području tehničkih, informacijskih ili ekonomskih znanosti

• najmanje 5 godina radnog iskustva u radu s međunarodno �inanciranim projektima

• najmanje 5 godina iskustva u pripremi i provedbi projekata u području podrške poduzetništvu, izgradnje i vođenja poduzetničke poslovne infrastrukture, informacijskih znanosti, upravljanja inovacijama i drugim poslovno-tehnološkim područjima

• odlične organizacijske i upravljačke sposobnosti te sklonost timskom radu

• aktivno znanje engleskog jezika

• odlično poznavanje rada na računalu

• vozačka dozvola B kategorije

• da ne postoje zapreke za imenovanje iz članka 239. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23)

• da izradi i prezentira četverogodišnji plan rada Društva (primjeri godišnjih Planova rada dostupni su na internetskim stranicama Društva, www.ticm.hr)

Uz prijavu na natječaj kandidati/kinje moraju dostaviti:

• životopis

• elektronički zapis iz knjige državljana

• dokaz o stečenoj stručnoj spremi – preslika

• dokaz o radnom stažu – elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO-a

• dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na radu s međunarodno �inanciranim projektima i u pripremi i provedbi projekata u području podrške poduzetništvu, izgradnje i vođenja poduzetničke poslovne infrastrukture, informacijskih znanosti, upravljanja inovacijama i ostalim poslovno-tehnološkim područjima – ugovor o radu, odgovarajuće rješenje, izjava i sl. – preslika

• potvrdu nadležnog suda da protiv kandidata nije doneseno pravomoćno rješenje o provođenju istrage, nije potvrđena optužnica ili donesena presuda po izdavanju kaznenog naloga, a niti da je izrečena nepravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela za koje je predviđena novčana kazna ili zatvor, ne stariju od 6 mjeseci – original ili ovjerena preslika

• izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz čl. 239. ZTD-a ne stariju od 30 dana

• dokaz o položenom ispitu za vozača B kategorije – preslika vozačke dozvole

• plan rada za razdoblje četverogodišnjeg mandata. Direktora se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine. Nakon utvrđivanja zadovoljenja formalnih uvjeta natječaja, kandidati/kinje će pristupiti prethodnoj procjeni sposobnosti kandidata/kinja (putem intervjua). U slučaju prijave većeg broja kandidata/kinja provest će se testiranje uz obveznu obavijest kandidatima/kinjama o načinu i vremenu održavanja testiranja. Nepravodobne i nepotpune prijave na natječaj neće se razmatrati.

Prijave s natječajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natječaj za direktora TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKOG CENTRA MEĐIMURJE d.o.o.“ zaključno do 1. srpnja 2024. godine do 12 sati, na adresu: TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKI CENTAR MEĐIMURJE d.o.o., Čakovec, Bana Josipa Jelačića 22/b (do tog datuma i sata moraju pristići prijave na navedenu adresu bez obzira na način dostave). Kandidati prijavom na natječaj pristaju da se njihovi osobni podaci obrađuju u potrebnom obimu i u svrhu provedbe Natječaja, od strane ovlaštenih osoba za provedbu natječaja sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46 EZ od 27.04.2016. godine (Službeni list Europske unije L119/1.).

Društvo zadržava pravo ne izvršiti izbor direktora/ice po raspisanom natječaju te isti poništiti bez posebnog obrazloženja i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima.

TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKI CENTAR MEĐIMURJE d.o.o.

SVEČANA Sjednica Općine Nedelišće

Predsjednik Milanović oduševljen Međimurjem

Piše: Roberto Dežđek Foto: Zlatko Vrzan

Proteklog četvrtka, 13. lipnja, u SGC-u Aton iz Nedelišća održana je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Nedelišće. Sjednica je započela izvedbom hrvatske himne u režiji Ivane Tkalec, a prisustvovali su joj brojni uzvanici: predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić, župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak i mnogi drugi.

“Međimurje me doista oduševilo”

Prvi se prisutnima obratio predsjednik Općinskog vijeća Općine Nedelišće Hrvoje Kolman.

– Duboko sam uvjeren da Općinsko vijeće od prvog dana zastupa interese građana. Kao dokaz tome uspjeli smo realizirati mnoge projekte koje smo zamislili. Želim se zahvaliti načelniku te svim općinskim vijećnicima koji

Predsjednik

Zoran Milanović već treći put u mjesec dana posje�o je Međimurje

de�initivno rade za mještane, a ne sebe, rekao je Kolman. Ponos nije krio ni općinski načelnik Nikola Novak: – U posljednje dvije godine pokrenuli smo i završili mnoge projekte.

Brinemo o mladim te starijim sugrađanima, uređenju naselja, a cilj nam je biti pametna i zelena Općina. Hvala vam svima na podršci jer bez vas ovo sve ne bih bilo moguće, poručio je načelnik Novak.

Okupljenima se obratio i predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović: – U politici ima ružnih i lijepih stvari. Lijepa stvar je ta što kao političar možeš posjetiti mnoge krajeve Lijepe Naše. Međimurje me doista oduševilo, pa se zato i uvijek rado vraćam u njega.

Ovdje postoji zajednica koja iz dana u dan iskazuje ljubav prema nečem zajedničkom, odnosno svojem kraju. Čestitam vam na tome, želim vam sve najbolje te da ostanete skupa i nastavite raditi za dobrobit svog kraja, zaključio je predsjednik Milanović.

Ovogodišnje plakete Općine Nedelišće primili su: Franjo Vugrinec, Ljudevit Bošćak, Udruga žena Pretetinec i Vatrogasna zajednica Grada Čakovca

Dodijeljena su brojna priznanja

Ovogodišnje plakete

Općine Nedelišće primili su: Franjo Vugrinec iz Gornjeg Kuršanca, Ljudevit Bošćak iz Nedelišća, Udruga žena Pretetinec i Vatrogasna zajednica Grada Čakovca.

Dodijeljene su i uručene nagrade učenicima i studentima s područja Općine Nedelišće. Njih su primili: gimnastičarke i odbojkaši OŠ Nedelišće, Marta Topolnjak, Tonka Cimerman, Jakov Marodi, David Kovačić, Medijska grupa OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, Mia Cimerman, Anja Šnajcer, Oliver Moharić, Lovro Škvorc, Domagoj Marčec, Val Hranilović, Uma Kirić, Nika Podvezanec, Lovro Podvezanec, Alana Horvat, Ema Šamarija, Valerija Marčec, Jura Novak, Anja Škvorc, Patricija Van, Abel Jakopec i Ines Ceilinger.

Priznanje u kategoriji Perspektivni mladi sportaši i sportašice dobili su: Jan Senčar (NK Nedelišće/ŠN Petica), Patrik Srnec (NK Nedelišće/

ŠN Petica), Matej Dobša (NK Međimurec Dunjkovec-Pretetinec), Fran Novak (AK Nedelišće), Damjan Tasković (NK Pušćine), Roko Naranđa (NK Pušćine, Lucija Vidović (OK Nedelišće Elting) i Marta Bogdan (OK Nedelišće Elting).

Tijana Korent i Leon Marciuš najsportaši Za upečatljiv angažman u sportu dodijelila su se dva priznanja istaknutim sportskim djelatnicima. Priznanja su primili: dr. sc. Marko Bratković (AK Nedelišće) te Dejan Kolar (NK Pušćine). Za najbolju sportašicu Općine Nedelišće izabrana je Tijana Korent (GK Nedelišće) dok je najbolji sportaš Leon Marciuš (KK Nedelišće). Najbolja muška ekipa je seniorska momčad Odbojkaškog kluba Međimurje Centrometal, a za najbolju žensku ekipu izabrana je ženska seniorska ekipa Odbojkaškog kluba Nedelišće Elting. Plaketu za dugogodišnju tradiciju održavanja sportskih manifestacija dobio je Nogometni klub Međimurec.

Maja Cmrečnjak (OK El�ng Nedelišće), Deni Vuk (OK Međimurje Centrometal), Tijana Korent, Leon Marciuš i predsjednik Zajednice sportskih udruga Općine Nedelišće, Davor Berend

Perspek�vni mladi sportaši i sportašice te dobitnici priznanja za upečatljiv angažman u sportu

Plaketu Općine Nedelišće primili su: Franjo Vugrinec, UŽ Prete�nec, Ljudevit Bošćak i Vatrogasna zajednica Grada Čakovca

21. lipnja 2024.

RAZGOVOR s načelnikom Zvonimirom Taradijem uz Dan općine Belica

Se more čekati, ali deca ne

Svi projekti, svi programi mogu čekati, no oni vezani uz djecu ne. Stoga, ako i čekamo raspisivanje natječaja za primjerice Muzej krumpira ili Etno kuću, za vrtić ili školu to si ne dozvoljavamo, kaže načelnik Taradi

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Nedjelju prije blagdana svetog Petra i Pavla u Belici se obilježava Dan općine. Mještane Gardinovca i Belice, naselja u sastavu općine, i ove godine očekuje bogat kulturno-umjetnički i sportski program koji započinje već 22. lipnja.

Uoči njihova dana prilika je to za nešto poduži razgovor s načelnikom Zvonimirom Taradijem, jednim od nekoliko najdugovječnijih općinskih čelnika u Međimurju.

- Ove godine Općina Belica svoj će dan doista obilježiti u pravom slavljeničkom ozračju. Jedan od razloga je i otvaranje novoobnovljene ceste Belica – Gardinovec.

- Da, cestu svečano otvaramo sutra, u subotu, 22. lipnja. Prometnicu između Belice i Gardinovca dugu 2222 metra koja je bila u izrazito lošem stanju, a i poznata je bila po svoja tri oštra zavoja, u potpunosti smo rekonstruirali, proširili je i uz nju izgradili i pješačko-biciklističku stazu. Kolnik je sada s biciklističkim trakama širok devet metara. Samo da podsjetim, stari je varirao u širini od 5,5 do 7 metara.

Biciklističke trake nalaze se uz lijevi i desni rub kolnika, jednosmjerne su, širine jednog metra i bankine od pola metra. Posebna se pozornost posvetila oštrim zavojima s time da i oni imaju biciklističke staze, ali s uzdignutim rubnjacima. Novoobnovljena cesta naravno ima izgrađenu i oborinsku kanalizaciju. Dakle, svi uvjeti za sigurniji promet na ovoj frekventnoj cesti sada su ispunjeni.

Riječ je o investiciji vrijednoj 743.972 €, koju �inancijski nose Međimurska županija i ŽUC, u partnerstvu s Općinom Belica koja snosi troškove od 100.000 eura.

Svečanim puštanjem u promet obnovljene

ceste Belica –Gardinovec ustvari započinje i program

uz Dan Općine koji će u potpunosti biti u znaku zdravog

života, ističe načelnik

Radove su izveli djelatnici domaće tvrtke Pavlic-asfalt-beton iz Donjeg Kraljevca, izabrani u postupku javne nabave. Dakle, njenim svečanim puštanjem u promet ustvari započinje i program uz Dan Općine koji se potom nastavlja našom poznatom biciklijadom. U principu cijeli program bit će u znaku zdravog života, odnosno pun sportskih aktivnosti.

- Općina svojim radom nastoji pokriti sve segmente života, no naročito je osjetljiva na svoje najmlađe, svoju djecu.

- Istina, svi projekti, svi programi mogu čekati, no oni vezani uz djecu ne. Stoga, ako i čekamo raspisivanje natječaja za primjerice Muzej krumpira ili Etno kuću, za vrtić ili školu to si ne dozvoljavamo. Da se u Općini vodi dobra politika brige o djeci i mladima, bilo je jasno već prilikom usvajanja proračuna za ovu godinu. Između ostaloga, osigurano je oko pola milijuna kuna za rad i su�inanciranje Dječjeg vrtića Belica. Uz pomoć Vlade RH u su�inanciranju, Općina je smanjila roditeljima iznos koji plaćaju za boravak djece u vrtićima koji je iznosio od 25 do 30 posto od ekonomske cijene. Tako roditelji jasličke djece sada plaćaju 65 eura za 6-satni boravak djeteta u vrtiću te 75 eura za 10-satni boravak, a roditelji vrtićke djece 60 eura za 6-satni boravak djeteta te 70 eura za 10-satni boravak djeteta u vrtiću. Nadalje, roditeljima se odobrava popust od 50 posto za drugo dijete, a za svako sljedeće dijete boravak u vrtiću je besplatan. Općina Belica su�inancira i boravak djece rane i predškolske dobi u iznosu od 100 eura mjesečno po svakom djetetu bez obzira na duljinu boravka te predškolsku ustanovu koju dijete polazi. Nastojimo pomoći svima, od najmanjih do najstarijih, kao i svim mještanima, da standard zbog in�lacije padne što manje. Čak za duplo se povećala i jednokratna naknada za novorođeno dijete te ona sada iznosi 265 eura za prvo dijete, 400 eura za drugo, 550 eura za treće, 700 eura za četvrto dijete i 1000 eura za peto i svako sljedeće dijete. Iako se više ne školuju na području Općine, Beli-

ca itekako brine i za svoje srednjoškolce te im uskače kad i gdje je to potrebno. Nisu zaboravljeni ni studenti pa je i njima povećan iznos stipendija. Shodno tome, 74 eura mjesečno dobivaju studenti koji studiraju na udaljenosti do 20 km, 87 eura oni koji studiraju na udaljenosti od 21 do 100 km te 100 eura mjesečno za one čije su obrazovne ustanove udaljene od 101

km i više. Uz to što pomaže sve te kategorije stanovništva, pomno prati i njihove uspone i padove s time da se ponosi uspjesima koje onda i nagrađuje. Drugim riječima, najboljim učenicima, kako osnovnoškolcima tako i srednjoškolcima pa i studentima, uz Dan Općine daju se prigodne nagrade. - U mnogočemu ste bili, ako ne prvi, onda među prvima u Međimurju!

- Općina Belica među prvima u Međimurju uvela je potpore za kupnju ili uređenje starih kuća. Na taj se način rješava problem napuštenih nekretnina, a s druge strane pomaže mladima da dođu do svojih prvih stambenih kvadrata. I sada je raspisan natječaj kojim se pojedincima ili obiteljima iz naselja Belica i Gardinovec, koji su tijekom 2023. ili 2024. godine stekli nekretninu na tom području kupnjom, nasljeđivanjem ili darivanjem, a koju namjeravaju urediti ili srušiti i sagraditi novu, nudi poticaj u iznosu od 3000 eura. Prijave se primaju do 30. studenoga 2024. godine. Unatrag par godina, dodjeljuje se po 500 eura potpore za izradu toplinske fasade i postavljanje solarnih panela na krovove obiteljskih kuća. - Ime Općine Belica ove se godine često čuje na mnogim smotrama i nastupima.

Možda se u manjoj sredini ljudi lakše slože ili Belica ima svoju posebnu tajnu. Jer treba joj priznati, Udruge su joj itekako aktivne. Posebno je to značajno za mlade koji se kroz njih uključuju u društveni život i aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice. KUD Belica tako redovno sudjeluje na svim smotrama, nema tog općinskog događaja koji može proći bez njih. Ove su godine čak bili i domaćini 28. Smotre tamburaških sastava i orkestara Međimurske županije. Iako nižu uspjehe, ovu 2024. godinu itekako će zapamtiti. Naime, na pobjedničko su se postolje već dva puta penjali, odnosno predstavljat će Međimurje na dvije Državne smotre. O beličkoj limenoj glazbi ne treba puno pričati jer je ona priča za sebe. Svi koji su došli u Belicu samo jednom,

na bilo koji njihov događaj, mogli su se uvjeriti u sviračke virtuoze. Vrlo aktivna je i Udruga Gardruža iz Gardinovca, Udruga žena, a ne treba zaboraviti ni tamošnje sportaše. Nogometaši, stolnotenisači, ribiči i rekreativci mogu se slobodno razvijati općinskim osiguravanjem sredstava za redovni rad.

A kako bi im to olakšala, Općina sudjeluje u izgradnji, dogradnji i obnovi sportskih terena i objekata. No, ne samo sportskih nego i društvenih te kulturnih.

- Što Općini nedostaje?

- Podizanje standarda i formiranje nadstandarda oduvijek je u Općini bilo osobito važno u kontekstu obrazovanja, odnosno škole i vrtića na području Općine. Tako u Belici postoji prostrana sportska dvorana, provodi se jednosmjenska nastava, a sad ima i atletska staza s tartanskom podlogom. Ima šest staza, bacalište kugle, zaletište i skakalište za skok u dalj te skok u vis kao i malonogometno igralište s prirodnom travom unutar atletske staze na kojoj je postavljena tartan podloga. Gotovo idealan život Općine narušava samo nedostatak kanalizacijskog sustava. Istina, nije to samo višegodišnja belička boljka, već i boljka ostalih općina poput Male Subotice, Domašinca i Dekanovca koji čekaju početak gradnje Aglomeracije Podturen, koja je kako je dobro poznato prolongirana za nepoznato vrijeme. U međuvremenu se odvijaju radovi kompletnog uređenja Radničke ulice, vrijedni oko 450.000 eura, radi se na realizaciji Muzeja krumpira, Etno kući, saniraju se kroz godinu poljski putovi…

mještanima općine Belica

Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina STRAHONINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina

Općina

Općina DONJI VIDOVEC

Općina DONJI KRALJEVEC

Općina DOMAŠINEC

Općina

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

PORUKA GRADONAČELNIKA

Dražena Srpaka uz Dan antifašističke borbe

Ustanak i pobjedu nad najvećim zlom u ljudskoj povijesti dužni smo trajno obilježavati

- Brojni su Međimurci i Središćanci silom uvojačeni i odvedeni na bojišta diljem svijeta, a brojne su obitelji trajno razorene

U vremenu dok se svijet suočava s velikim izazovima i dok se oružje masovno koristi na tlu Europe, posebno se trebamo prisjetiti vremena u kojem je agresor pokušao podvlastiti nama poznat svijet i došao na ideju da se s lica zemlje izbrišu svi koji drugačije izgledaju, misle ili žive svoje živote, a upravo su to u korijenu svoje ideologije imali nacizam i fašizam. Brojni su Međimurci i Središćanci silom uvojačeni i odvedeni na bojišta diljem svijeta, brojne su obitelji trajno razorene, brojna su djeca ostala bez očeva, a na kraju rata i u poraću i sam je prostor Međimurja postao poprište brojnih zločina. Čitava je jedna zajednica, zajednica koja je veliki dio naše povijesti, trajno izbrisana i to je najveća međimurska tragedija. Nije važno koliko je godina prošlo od kraja Drugog svjetskog rata, niti

MURSKO SREDIŠĆE

Koga nagrađuje gradonačelnik

Odlukom gradonačelnika uz Dan Grada zahvalnice će dobiti: Dragutin Balaž iz Murskog Središća za dugogodišnji rad u sportskoj udruzi na uređivanju okoliša, Vladimir Kukovec iz Murskog Središća za dugogodišnji rad u sportskoj udruzi na uređivanju okoliša, Damir Vrančić iz Križovca za sportski rad u ribičkom društvu i održavanju okoliša ŠRD-a Verk, Društvo žena Hlapičina za pomoć kod manifestacija

koliko su neke druge ideologije također zastranile, ustanak i pobjedu nad najvećim zlom u ljudskoj povijesti dužni smo trajno obilježavati, kako zbog nas, tako i zbog svih generacija koje dolaze, posebno u okolnostima u kojima je svijet danas. I zbog toga, svim Međimurkama i Međimurcima čestitam Dan antifašističke borbe. Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća

Grada Mursko Središće i uređivanja naselja Hlapičina, Društvo žena Mursko Središće za pomoć kod manifestacija Grada Mursko Središće i sudjelovanje u kulturno-društvenim događanjima, Jurica Novak iz Peklenice za sportski rad u odbojkaškom klubu OK Plavi, Marija Sakač iz Štrukovca za organizaciju i brigu oko svih društvenih i vjerskih događanja u naselju Štrukovec. (BMO)

Otvorenje Sokolskog doma

Neposredno uoči svečane sjednice uz Dan Grada, 27. lipnja u 12 sati bit će svečano otvorenje obnovljenog Sokolskog doma pa se pozivaju građani da nazoče događaju. U 10 sati održat će se obilježavanje 33. obljetnice zaustavljanja tenkova JNA, a u 11 sati bit će misa za Grad u župnoj crkvi. (BMO)

Djelatnici na edukaciju o opasnostima s interneta

CyberX – prihvaća se ponuda za održavanje edukacije za djelatnike pod nazivom Sigurnost rada na internetu i moguće opasnosti u iznosu

od 450 eura te se zadužuje v. d. pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela za dogovor i organizaciju navedenog. (BMO)

ili Haldu?

pečenja tradicionalnih langoša u Murskom Središću

Volite li više Karabitku

Brojni su posjetitelji zastali i kušali jedan od tradicionalnih langoša za čiju je izradu materijal organizirao Grad Mursko Središće u suradnji s turističkom zajednicom

Piše: Aleksandra Sklepić

Od ove je godine turistička ponuda manifestacije Ljeto uz Muru dopunjena još jednim zanimljivim sadržajem.

U subotu, 14. lipnja 2024., na Šetnici svete Barbare održana je prezentacija pečenja domaćih langoša koju je organizirala Turistička zajednica TZP Mura i gorice, a u pripremi i provedbi sudjelovale su članice Društva žena iz Hlapičine.

Članice Društva žena Hlapičina oživljavaju brojne tradicijske običaje

Društvo žena iz Hlapičine aktivno je u svim događanjima koja se pripremaju na području Grada Mursko Središće. Uključuju se u sve tradicijske manifestacije i događaje te su aktivne u promicanju zavičajnog identiteta.

Prvi je dan pečenja langoša prošao u vedrom raspoloženju, a brojni su posjetitelji zastali i kušali jedan od tradicionalnih langoša za čiju je izradu materijal organizirao Grad Mursko Središće u suradnji s turističkom zajed-

nicom. Osim tradicionalnih okusa, posjetitelji su mogli kušati i nove okuse koji nas vraćaju u vrijeme rudarskog života.

- U ponudi su Rudarski langoš, Karabitka langoš, Halda langoš i Cimer langoš, ispričala nam je Marina Matjašić, stručna suradnica u TZP-u Mura i gorice. Rudarski langoš je s češnjakom, vrhnjem, sirom, čvarcima i rajčicom, Karabitka s vrhnjem, češnjakom i mesom s tiblice, Halda s vrhnjem, pestom, mozarellom i rukolom, a Cimer s kosanom masti (slanine), crvenom paprikom, lukom i kulenom. Nadamo se da će posjetitelji uživati u novim okusima, te da će oni postati dio stalne bogate ponude na Ljetu uz Muru.

Želja je gostima ponuditi novi gastro doživljaj vezan uz rudarsku povijest

Grada Mursko Središće

Želja organizatora u prvom je redu ponuditi posjetiteljima novi gastro doživljaj povezan s rudarskom povije-

U opuštenom raspoloženju, na klupici u hladovini, zatekli smo društvo iz Hlapičine i Murskog Središća kako kušaju upravo pripremljene langoše. Milan Novak iz Hlapičine s prijateljima Zdenkom i Stankom Sobočan rado prošeta uz Muru kad im se za to pruži prili-

šću ovoga grada. Ove subote, neposredno prije početka prve utakmice Hrvatske na Europskom prvenstvu u nogometu, Šetnica je bila puna

ka. Unatoč bogatoj ponudi novih okusa langoša, ostali su vjerni klasici: langoš s češnjakom i s malo vrhnja. Možda se nekom drugom prilikom odluče isprobati i neki od novih okusa, ali za sada ostaju na provjerenom okusu ovog svima dragog jela.

gostiju, pa su langoši “planuli” u rekordnom roku. Za vrijeme trajanja Ljeta uz Muru langoši će se moći cijelo vrijeme kupiti na Šetnici.

U sklopu Ljeta uz Muru održan je Kup Grada u lovu ribe udicom na plovak. Tradicionalno ga organizira ŠRD Mura Mursko Središće. Iako se posljednjih godina održavalo na Šetnici sv. Barbare, ove se godine zbog visokog vodostaja rijeke Mure održalo na SRC-u Zalešće. Natjecanje je započelo u jutarnjim satima, a potrajalo

je do podneva. Na natjecanju su sudjelovale ekipe iz Murskog Središća, Hlapičine, Peklenice i Križovca. Prvo mjesto osvojila je ekipa iz Hlapičine, drugo ekipa iz Peklenice i treće mjesto ekipa iz Murskog Središća. Pehare je najboljima dodijelio Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mursko Središće. (BMO) Fotka

Vrijedne članice Društva žena Hlapičina pripremaju langoše: Braniša Katarina, Sakač Danica, Sobočan Zdenka, Baumgartner Irena, Nađ Nevenka i Stojko Snježana

Milan Novak, Zdenka i Stanko Sobočan uživaju u langošima na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću

KUP GRADA u lovu ribe udicom na plovak

za uspomenu na natjecanje svih pobjedničkih ribiča

KRISTIJAN RAINER od prirodnih materijala izradio impresivni turistički objekt

Ivan Katalenić trenutno pohađa intenzivne pripreme na FER-u u Zagrebu

MATEMATIČKI LUMEN iz Svetog

Martina na Muri Ivan Katalenić

U čast ocu pintaru napravio sam Vincekov muzej

U muzeju je smještena pintarska oprema koju je nekada za izradu lagvi koristio njegov otac Vinko te ostali starinski predmeti koji se danas rijetko viđaju

Piše: Sanja Heric

Matematičku

olimpijadu u Tursku

Pintarska (bačvarska) oprema

- Unutra se nalazi sva pintarska oprema koja je

Zaseok Vušivčak u Ban�iju u Općini Štrigova bogatiji je od prošle godine za pravi pravcati muzej. Za to je zaslužan od temelja do krova svojim rukama 45-godišnji Kristijan Rainer, inače krovopokrivač i fasader, majstor svog zanata.

nekada pripadala mojemu ocu Vinku. Znači svi alati s pomoću kojim su se nekada izrađivali lagvi. Šablone za izrezivanje vrateca, hanzek, hoblići, drveni šestari, tiblice, stare fotogra�ije moje obitelji, predmeti koji su se koristili u domaćinstvima, priča nam ponosno Kristijan, dok nas vodi u razgled svog muzeja. Na mjestu na kojem se sada nalazi muzej nekada je bila huta gdje su čuvali krave. Sve to su porušili i napravili muzej i to u roku od osam mjeseci uz povremenu pomoć prijatelja, a objekt izgleda zaista impresivno.

mu je prirastao srcu kružni hoblić, ostavš�na njegova oca pintara

napravio je stol, koji je također smjestio u muzej.

Ivan Katalenić, učenik 8. razreda OŠ Sveti Martin na Muri, izborio je mjesto u reprezentaciji Hrvatske te sljedećeg tjedna putuje na 28. Juniorsku balkansku matematičku olimpijadu, koja će se održati u gradu Antalya u Turskoj. Ovaj izvanredni rezultat nije došao slučajno, već je plod mnogih sati vježbanja te osvojenog prvog mjesta na ovogodišnjem Državnom natjecanju iz matematike.

karate trenira od svoje 4. godine. Ivan se trenutno intenzivno priprema za Matematičku olimpijadu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, pa je tako tamo cijeli mjesec. Vježbe mu traju svakog dana od 9 do 19 sati navečer s obzirom na to da je Matematička olimpijada puno teža i zahtjevnija od Državnog natjecanja u matematici.

- Ariš, bijeli i crveni bor, unutra je celuloza, fasada je od slame, a dole u podu je ariš i žagovina. Cijeli muzej je od prirodnih materijala i sve smo spojili s oko 10.000 šrajfa. Radio sam na muzeju osam mjeseci. Imao sam sreće što smo mijenjali �irmu pa sam bio doma do trećeg mjeseca, potanko nam je objasnio Kristijan, kako je izrađivao Muzej.

Posebno mu je srcu prirastao kružni hoblić – predmet koji se nalazi u muzeju i koji je pripadao njegovu ocu, a od prvog lagva koji je njegov otac napravio 1963. godine

- Svaki dan u mojoj se glavi rađa neka nova ideja. Stalno nešto novoga stavljam k coj. U planu mi je napraviti još dodatne stolove za posjetitelje muzeja, ispričao nam je Kristijan Rainer.

Otvoreni vikendima za posjetitelje

- Svakome su naša vrata otvorena. Neki se začude kada vide muzej i kažu da je ovo umjetničko djelo. Posebno se sviđa onima koji cijene starine, našu povijest i zanima ih kako su nekada živjeli naši preci, govori nam naš sugovornik te za kraj poziva sve da posjete ovaj jedinstveni muzej. Vikendima su otvoreni cijeli dan, ali je poželjno, pogotovo ako su veće grupe u pitanju, da im se prije najavite.

- Samo ove godine bio je na županijskom natjecanju iz matematike, kemije i �izike. Iz matematike je bio prvi, a iz �izike je dobio drugu nagradu i ostvario sedmo mjesto. Dvije godine prije toga bio je drugi iz matematike na Državnom, rekla nam je njegova ponosna majka, ističući Ivanovu svestranost.

- Puno vježba matematiku i svake subote hoda u Centar izvrsnosti u Varaždinu. Prije je igrao i nogomet, ali je od toga odustao i dao prednost matematici. Ima i smeđi pojas u karateu, trenira u Murakenu i dogodine bi trebao dobiti crni pojas, dodaje majka. Inače,

SELNICA

- Uz sve to, Ivan je dijabetičar. Stalno mora imati pod kontrolom razinu šećera. Na natjecanjima mu je najvažnije kako će se osjećati i što će jesti taj dan kako bi sve prošlo u redu, opisuje nam majka Martina, ističući dodatne izazove s kojima se suočavaju. Svaka obitelj koja ima dijete s dijabetesom zna koliki je to stres za sve.

Ivan će na jesen upisati poznatu XV. gimnaziju prirodoslovno-matematičku u Zagrebu, popularni MIOC. Njegova priča inspiracija je svima da se trud i zalaganje na kraju isplate, a mi mu želimo puno sreće i uspjeha na nadolazećoj Olimpijadi. (sh)

Ficko uz Kumove

Ficko 6', šesto festivalsko izdanje međimurske žganice i gostujućih destilata, otvara svoja vrata po prvi put u interijeru nove zgrade DVD-a Selnica na

adresi Stepinčeva 9A i to sljedeće subote, 29. lipnja. Programi počinju u 13 sati, onaj glavni u 17 sati, a sve završava nastupom TS Kumovi. (sh)

Posebno

Starinski, drveni šestar koji je koris�o njegov otac

Na katu muzeja nalazi se krevet za spavanje na kojem sjede Helena, Karin i Kris�jan

Pozna� pintar

Vinko Rainer

Stanovnicima Međimurske županije čestitamo

22. lipnja, Dan antifašističke borbe

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina PRIBISLAVEC

župan Matija Posavec • zamjenik župana Josip Grivec • predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Ljekarna Petek

Svim građankama i građanima čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim

INTERVJU s Emanuelom Sinkovićem, načelnikom Općine Goričan, povodom Dana Općine

Najveće smo gradilište u Međimurju!

Protekla godina bila je vrlo dobra, mogao bih čak reći i najbolja do sad u povijesti, a u ovoj godini u isto vrijeme provodimo čak pet velikih kapitalnih projekata.

Piše: Roberto Dežđek

Ususret Danima općine Goričan, razgovarali smo s vrijednim općinskim načelnikom, Emanuelom Sinkovićem. - Koje projekte ste realizirali, koje provodite, a koje još planirate u Općini Goričan?

- Protekla godina bila je vrlo dobra, mogao bih čak reći i najbolja do sad u povijesti Općine. U isto vrijeme provodimo pet velikih kapitalnih projekata te još mnoštvo manjih projekata. U tijeku su radovi dogradnje Dječjeg vrtića Mura čijom će se dogradnjom kapacitet postojećeg vrtića povećati za 60 upisnih mjesta. Vrijednost projekta iznosi 820.000 eura, a prijavili smo se i na projekt opremanja novog vrtića koji iznosi još dodatnih 100.000 eura. S obzirom na trend povećanja djece, želja je da u vrtiću bude dovoljno mjesta za svu djecu s područja Općine. U tijeku je i projekt Rekonstrukcije sportskog centra Goričan, odnosno prostora NK-a Trnava Goričan. Njime će se dograditi postojeći objekt na kat te rekonstruirati cijeli objekt od prizemlja do tribina. To je također jedan veliki projekt, vrijedan 1.156.000 eura, a on je isto tako gotovo u potpunosti su�inanciran, pa će nas kao Općinu stajati samo 156.000 eura. Tih 156.000 eura, ponovno smo kandidirali na drugi projekt i dobili 50 % su�inanciranja iz bespovratnih sredstava na taj iznos. S obzirom na to da sama dogradnja i rekonstrukcija sportskog centra Goričan ne obuhvaća opremanje objekta, kandidirali smo drugu fazu projekta te nam je ponovno odobreno novih 237.000 eura. Ukupna procijenjena vrijednost opreme i radova je 299.242,50 eura, pa će tako uz su�inanciranje Općina morati platiti samo ostatak od 62.242,50 eura. Druga faza obuhvatit će izgradnju modernog multifunkcionalnog sportskog igrališta s podlogom od gumenog granulata i poliuretanskog veziva zaštitne podloge, s novim nogometnim/rukometnim golovima i košarkaškom konstrukcijom te zaštitnim mrežama. Postavit će se i četiri nova stupa s LED rasvjetom i upravljačkim ormarom za upravljanje rasvjetom. Također, sanirat će se postojeća stara betonska podloga, tribina sportskog igrališta i ugraditi nova tribina s novim PVC sjedalicama. Kompletno će se opremiti prostorije NK-a Trnava: četiri

svlačionice, garderoba za suce, prostorija za igrače i sastanke, prostorija za novinare, gledatelje, domara, prostorije kluba te prostorija za psiho-�izičku pripremu s rashladnim dijelom. Kada se sve to pribroji i zbroji, cijeli projekt rekonstrukcije sportskog centra premašuje 1.500.000 eura, a gotovo većina tog iznosa osigurana je kroz bespovratna sredstva projekata iz EU fondova. Isto tako, u tijeku je rekonstrukcija i dogradnja Vatrogasnog doma Goričan koja će uvelike olakšati posao svim članovima DVD-a. Od stare, oronule zgrade nekadašnje poljoprivredne zadruge sada je već vanjski dio objekta dovršen.

Uređen je okoliš s novim parkirnim mjestima, a u tijeku je unutrašnje uređenje samog objekta, pa do kraja godine očekujemo i otvorenje. Taj projekt vrijedan je oko 900.000 eura, a gotovo je u potpunosti �inanciran iz sredstava Europske unije. Završena je i prva faza radova na izgradnji moderne tržnice. U drugoj fazi radova, koja će započeti nakon potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava i postupka javne nabave, izgradit će se parking uz tržnicu, sredit će se i elektroinstalacije, rasvjeta samog objekta, zatvoreni prostor za plasman proizvoda i još �inalne stvari koje su potrebne. Nova tržnica omogućit će lokalnim proizvođačima da na jednom mjestu mogu prodavati svoje proizvode. Također, uskoro započinjemo i s dugoočekivanim projektom kanalizacije faze 1, a očekujemo da će radovi krenuti kroz mjesec dana. Tu je još i dogradnja pročišćivača otpadnih voda koji je potreban za spajanje na fazu 1 izgradnje kanalizacije. Vrlo kompleksni projekti i vrlo skupi te će biti izazovno is�inancirati sve te projekte. Kandidirali smo još projekt izgradnje uličnih koridora u industrijskoj zoni vrijedan 1,7 milijuna eura.

- Kako uspijevate �inancirati sve projekte?

- Kako to sve uspijevamo? Potrebna je velika volja i znanje pa je gotovo svaki naš projekt uvijek kandiran po svim standardima i zahtjevima koji se trebaju ispuniti. Iza toga leži veliko iskustvo u izradi i pisanju tih projekata iz EU fondova, pa tako često dobivamo i maksimalne bodove te bi bilo nemoguće provesti navedene projekte bez EU su�inanciranja. Također, različite faze projekata smo prijavili na različite izvore sredstava pa se tako primjerice projekt do-

gradnje vrtića ukupno sastoji od pet projekata različitih faza koji su svi potrebni da objekt bude u potpunosti u funkciji.

- Koje još poticaje omogućujete svojim građanima? - U mnogim poticajima prednjačimo u županiji. Trenutno je u Goričanu dostupna najniža cijena vrtića u okolici. Ona iznosi 280 eura za jasličku skupinu, od čega Općina su�inancira 208 eura, a roditelji samo 72 eura. Također su�inanciramo nabavu radnih bilježnica i ostalog školskog pribora svim učenicima osnovne škole i srednjih škola u iznosu od 40 eura po učeniku. Najbolje učenike osnovne škole na prijedlog ravnatelja nagrađujemo na svečanoj sjednici OV-a. Isto tako su�inanciramo edukativno ljetovanje školaraca u Dramlju u iznosu od 6550 eura. Svi studenti Općine Goričan dobivaju jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 170 eura te dodatno, svi uspješni studenti koji završe

fakultet, odnosno diplomiraju, također ostvaraju pravo na jednokratnu novčanu potporu od 80 do 350 eura. Općina Goričan dodjeljuje novčanu naknadu roditeljima novorođene djece i to u iznosu od 550 eura. Radi se o snažnoj pronatalitetnoj politici te Općina Goričan trenutno izdvaja jedan od najvećih iznosa naknade za novorođenčad u županiji. Uz navedeno, kao mali znak pažnje, roditeljima su podijeljeni buketići, besplatna godišnja članarina u Knjižnici i čitaonici Goričan i paket slatkiša. Također mladim obiteljima dajemo i bespovratna �inancijska sredstva za kupovinu, gradnju i uređenje prve nekretnine za stanovanje na području Općine i to za one koje su stečene kupnjom u visini od 3.981,70 eura po korisniku.

- Pitanje čitatelja: Črni most, kad će biti?

- Situacija s Črnim mostom je vrlo kompleksna, a o njoj

smo već i više puta razgovarali na Općinskom vijeću. On je srušen i problem pokušavamo riješiti u suradnji s Hrvatskim vodama i nadležnim ministarstvima te pokušavamo pronaći najbolje rješenje. Svima mora biti jasno da, nažalost, Črnog mosta više nikad neće biti u obliku u kakvom je on bio prije jer je on srušen.

Opcija je da se napravi novi most koji može izgledati slično kao prethodni Črni most, ali on mora biti itekako ojačan da se preko njega može proći barem traktorom. Jer nikome nije u interesu da napravimo most, a da se onda preko njega ne može prometovati vozilima. Izgradnja mosta je skupa, a s obzirom na sve sadašnje projekte koje provodimo, izgradnju ne bismo mogli sami �inancirati. Problem Črnog mosta riješit ćemo sigurno, ali vjerujem kada za to pronađemo najbolje moguće rješenje u suradnji s nadležnima i kada ga prijavimo na neki EU projekt.

- Koja sve događanja planirate do kraja godine provesti u Općini Goričan?

- Možemo se pohvaliti da u Općini Goričan djeluje velik broj udruga. One su stalno aktivne, pa tako uz naše pokroviteljstvo organiziraju razna događanja. Prvi događaj koji nam slijedi poslije dana općine je svakako Utrka ubrzanja s motociklima koji se nakon dvije godine ponovo vraća u Goričan. Tako će u subotu, 29. lipnja, u organizaciji MK-a Metalni racing team na vrućem asfaltu (cesta DC 3 kod GP Goričana), najbrži vozači iz Hrvatske i regije odmjeriti snage svojih motocikla. Također tu su i malonogometni turniri koje će organizirati Udruga sportske rekreacije Prijatelji i NK Trnava Goričan. Osim toga slijedi nam i obilježavanje svih bitnih datuma. Tako će u Goričanu biti centralna proslava Dana pobjede i domovinske

zahvalnosti. Dakle svi oni branitelji, odnosno braniteljske udruge iz mnogih županija, koji neće ići u Knin, doći će u Goričan. Također plan nam je i organizirati ljeto ili jesen s događajima na našoj Šuderici. U planu je organizirati i natjecanje orača. Stalno se nešto događa tako da mještanima Goričana sigurno neće biti dosadno.

- Koja je poruka koju biste uputili stanovnicima Općine Goričan?

- Svim mještanima prvo bih želio čestitati Dan općine Goričan i da se svi zajedno trudimo da Goričan postane ugodno mjesto za život sa svom potrebnom infrastrukturom.

Također ovom prilikom želim, stvarno zahvaliti svima njima na svakodnevnoj podršci koju ja i svi zaposlenici Općine dobivamo sa svih strana. S obzirom na to da smo trenutno jedno od najvećih gradilišta u Međimurju i šire, stvarno mi je drago što su mještani to prepoznali te da razumiju da nije jednostavno s ovakvim proračunom provoditi šest kapitalnih projekata. Također želio bih istaknuti jedno veliko zajedništvo koje vlada u Općini Goričan i koje me jako veseli. Moj moto i fokus od samog početka je upravo bio na tom zajedništvu i jednakosti te sa sigurnošću mogu reći da smo to i uspjeli postići. Ovim putem želio bih pozvati i sve one koji još nisu da se uključe u rad naših mnogobrojnih udruga te da u takvom jednom dobrom, pozitivnom i veselom ozračju nastavimo razvijati i gradi našu Općinu Goričan. Imamo ogromne planove, otvoreni smo za sve prijedloge i vjerujem da smo na dobrome putu da Goričan postane mjesto za život po mjeri za svakog čovjeka. Naravno, za kraj vas sve pozivam na proslavu Dana općine Goričan, koji vas sigurno neće razočarati, zaključio je Sinković.

svim mještanima općine Goričan

Načelnik Emanuel Sinković živi za Goričan

PRELOG

Grad kupuje napuštenu

ruinu u Glavnoj ulici

Grad Prelog planira kupnju nekretnine u Glavnoj ulici 63. Riječ je o staroj napuštenoj kući, više ruini s dvorištem i vrtom površine 517 čhv. U obrazloženju odluke stoji da mu nekretnina, ili prostor, treba radi formiranja novog uličnog

koridora i javne zelene površine u skladu s I. Izmjenama i dopunama Detaljnog plana uređenja dijela centra u Prelogu – Istok. Tržišna vrijednost nekretnine utvrđena je Procjembenim elaboratom i iznosi oko 55.000 eura. (vv)

Stiže i Opera pod zvijezdama

Posljednji dan mjeseca lipnja, na Trg Slobode, ispred Doma kulture, donosi dvanaestu po redu manifestaciju Opera pod zvijezdama. Prva Opera pod zvijezdama održana je 2013. godine, prigodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a prošle je godine Opera pod zvijezdama donijela sjajan nastup “4 Tenora“.

Ove godine na manifestaciji će nastupiti Varaždinski tamburaški orkestar, uz soliste Gabrielu Hrženjak (sopran), Blanku Tkalčić (mezzosopran), Filipa Hozjaka (tenor) i Davida Oštreka (bariton).

Varaždinski tamburaški orkestar (VTO) je osnovan 2005. s idejom da se stvori reprezentativni gradski tamburaški orkestar koji će okupiti najbolje tamburaške glazbenike u Varaždinu. Dirigent Varaždinskog tamburaškog orkestra je Tibor Bün, dokazani i a�irmirani mladi dirigent, svakako jedan od najperspektivnijih domaćih tamburaških dirigenata i pedagoga. Na programu će se naći sjajne, bezvremenske arije iz opera i opereta te glazbeni užitak zasigurno neće izostati. (vv)

Upišite tečaj za dadilje

Na Pučkom otvorenom učilištu u Prelogu u tijeku su upisi u Program osposobljavanja za poslove dadilje. Program traje 400 sati te se po završetku dobiva Uvjerenje o osposobljavanju za poslove dadilje koje se upisuje u e-radnu knjižicu. Edukacije počinju 1. srpnja 2024. u prostorima Pučkog otvorenog učilišta u Prelogu. (vv)

CIRKOVLJAN

Dr. Berljak donio pune ruke knjiga

Ovih dana učenike Područne škole Cirkovljan Osnovne škole Prelog posjetio je rado viđen gost u Cirkovljanu, prof. dr. sc. Matija Berljak. Dr. Berljak donirao je knjige učenicima od prvog do četvrtog razreda koje će obogatiti njihovu malu i skromnu knjižnicu. Učenici su sa zahvalnošću primili knjige, porazgovarali s gostom i slušali njegove

DANI DRAVSKE ribe na preloškoj Marini

Riba je slabo grizla jer joj je bilo zima

- Sezona ribolova kasni oko mjesec dana. Visoki je vodostaj i voda je još dosta hladna s obzirom na lipanj pa riba nije jako aktivna, kaže Mario Kočiš

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Četvrti Dani dravske ribe minule su subote okupili ribiče i brojne zaljubljenike u rijeku i riblje specijalitete na prelošku Marinu. Kako to i dolikuje, riba je tri puta plivala. Prvi put u Dravi, drugi put u ulju, a treći put u vinu, odnosno želucu. Jer Marinom se širio primamljivi miris šarana, amura, pastrve pa čak i papaline.

Nabujala Drava preselila ribiče u Draškovec

Dani Dravske ribe uvijek započinju natjecanjem ribiča za Kup Grada Preloga. U subotu se u “boj” uputilo čak 5 društava, ŠRD Glavatica iz Preloga, Smuđ iz Draškovca, Sloga iz Oporovca, Ostriž iz Cirkovljana i Ekološka udruga Hrast iz Čukovca. Dio članstva je lovio ribe, a dio ih je pripremao za posjetitelje. Predstavnicima društava pridružili su se i članovi Nautičkog kluba Labud iz Preloga i međimurski ribočuvari u kuhanju dravskih specijaliteta od ribe. Do sada se ribolov održavao na prostoru Marine, međutim visoki vodostaj Drave preselio je ribiče u Draškovec, kod ribičkog doma Trniče SRD-a Smuđ.

- Spušta nam se oborinska voda iz Austrije i Njemačke, pojašnjava Mario Kočiš, član ŠRD-a Glavatica Prelog i ribočuvar Saveza sportskih ribolovnih društava Međimurske županije. Voda koja buja jednostavno diže talog, odnosno mulj s dna korita rijeke što nikako ne odgovara ribama. Ribama se, naime, škrge napune muljem i one se ne kreću pa je ulov slab, dodaje ribič Mario.

Diver je najbolja dravska riba

Bez obzira na to što ribiči ove subote nisu imali sreće s ulovom, u kvalitetu dravske ribe nitko ne sumnja.

- Riba nam je jako dobra, a sezona ribolova kasni oko mjesec dana, ističe naš sugovornik. Naime, visoki je vodostaj i voda je još dosta hladna s obzirom na to da smo već gotovo pri kraju mjeseca lipnja. To pak znači da riba još nije aktivna u onom punom smislu, odnosno ne grize kako bi to ribiči htjeli. Temperatura vode trebala bi porasti barem do 16 stupnjeva s trenutnih 10 do 12 stupnjeva.

- Riba se više drži površinskog sloja vode koji je topliji, ne spušta se u dubi-

zanimljive priče. Dr. Berljak pri skoro svakom posjetu rodnom Cirkovljanu zastane u školi i djecu počasti slatkišima, a tako je bilo i ovoga puta. Učenici su mu kao znak zahvalnosti poklonili crtež crkve sv. Lovre, rad učenika 3. razreda. - Od srca zahvaljujemo i veselimo se novom susretu, poručuju učenici i učitelji iz Cirkovljana svom dobročinitelju. (vv)

nu gdje inače pronalazi hranu pa sve to dovodi do otežanih uvjeta za ribolov, dodaje naš sugovornik. Drugim riječima, ovo nije bilo idealno vrijeme za hvatanje krupnijih komada ribe, a kamoli kapitalaca kojima Drava obiluje.

A kad krene sezona ribolova, dobro se zna kad koja riba najbolje grize.

- Veće primjerke ribe, poput soma, šarana ili štuke najbolje je loviti po noći, a manje ribe, odnosno one za konzumaciju, pecaju se po danu, ujutro od 5 pa navečer do 19 ili 20 sati, kaže ribič Mario.

U Dravi se mogu pronaći pravi kapitalci koji sežu i do 100-ak kilograma. Prije svega riječ je uglavnom o somu, štuka dosiže 10-ak kilograma, a šarani i amuri po 15-ak kilograma.

Kako se radi o ribi koja ima dosta godina i nije baš nešto za jelo, Mario preporučuje da se ribič fotogra�ira s njom i pusti ju natrag u vodu.

Naime, teško ih je spremiti za jelo, masne su i smrde po mulju. - To su većinom matične,

Mario Kečkeš iz Preloga lovi ribu, čuva ju od ribokradica, a ni u pripremi jela nije loš

spolno zrele ribe od kojih se svake godine dobiva prirast, znači mlada riba koja će za 2 do 3 godine biti za jesti. Za njega je najbolja riba diver, domaća vrsta ribe koja se može pripremiti na različite načine. Od grabežljivica pak obožava štuku i smuđa. Goran Čonkaš s 15 kg ribe najbolji je ribič Kup Grada Preloga privukao je pet ribolovnim društava. Ekipno, pobjednik Kupa je ribičko društvo Glavatica iz Preloga. Drugo mjesto osvojila je Eko udruga Hrast iz Čukovca, a treće Sloga iz Oporovca. Četvrto i peto mjesto pripalo je Smuđu iz Draškovca i Ostrižu iz Cirkovljana. Pojedinačno, pobjedu u sektoru A osvojio je Nikola Orehovec iz Hrasta (14.520 g), u sektoru B Želimir Pavlic iz Smuđa (8650 g), u sektoru C Goran Čonkaš iz Glavatice, koji je s 15.000 g ulovljene ribe ujedno i sveukupni pobjednik, dok je u sektoru D najbolji bio Antonio Bartolić iz Sloge s 1040 g ribe.

Igre lovice s ribokradicama iz susjednih županija

Dakle, visoki vodostaj rijeke Drave ne pogoduje ni ribokradicama. Prema riječima našeg sugovornika koji je i ribočuvar, krivolova je uvijek bilo i bit će ga, no trenutno i nije jako izražen. Jedan od razloga je i preventivno djelovanje ribočuvara koji obilaze mjesta potencijalnog krivolova kako noću, tako i danju. - Još uvijek ima pojedinaca, ne s naše već iz drugih županija koji, nažalost, dolaze na međimursku stranu u krivolov, naglašava naš ribočuvar.

Nažalost, krivolov se ne može iskorijeniti tim više, kaže, što su kazne za ta nedjela premale. S druge strane, ni ribokradice nisu bez mašte. Mijenjaju mjesta i satnicu jer su dobro upoznati s radnim, odnosno slobodnim vremenom ribočuvara pa se igraju lovice. Naime, ribočuvari su svi zaposleni pa teren obilaze u slobodnom vremenu.

Goran Čonkaš pojedinačni je pobjednik Kupa Grada Preloga

Stara kuća pravo je ruglo u središtu Preloga

MIRJAN DODLEK, novi predsjednik međimurskih krumpiraša

Krumpiraši vape za sustavom navodnjavanja

Damir Mesarić više nije na čelu Udruge proizvođača merkantilnog krumpira Međimurja. Na njegovo mjesto došao je njegov sumještanin Mirjan Dodlek. Odluka o smjeni nije neočekivana jer je Damir pristao voditi Udrugu tako dugo dok se ne nađe novi predsjednik.

A on se tražio i tražio, jer se nitko nije baš grabio za tu dužnost. Mirjana su više nagovorili, nego što je on svojevoljno pristao. Naime, dužnost predsjednika Udruge, ne samo krumpiraša, već bilo koje druge ovakve asocijacije, nije više samo protokolaran. Treba sastančiti, odlaziti u Zagreb u mi-

nistarstvo, kumiti i moliti za razumijevanje u šumi “briselske administracije”. Treba imati volje, želje, ali i slobodnog vremena za sve to, što jedan ozbiljan poljoprivrednik nema niti pak načelno, želi imati. Jer kažu, dosta im je vlastitih problema.

Udruga se izborila za moderna skladišta, a novi predsjednik trebao bi sada jahati na izgradnji sustava za navodnjavanje i naravno, usput rješavati i redovne probleme u svakodnevnom radu svojih članova. Dakle, od nabavke sjemena, sadnji krumpira, tržištu i tržnoj cijeni pa nadalje. (vv)

SAVJETOVANJE o gospodarenju s dabrom

O najezdi dabrova u Međimurju, ali i ostatku naše zemlje, već smo puno puta pisali u našim novinama. Tim više što se dabar nekontrolirano razmnožio i radi velike štete. Pod pritiskom javnosti, stručnjaka ili nečeg trećeg, ovih je dana otvoren postupak e-Savjetovanja s javnošću za Prijedlog Pla-

na gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj. U savjetovanje se mogu uključiti svi zainteresirani kako bi doprinijeli donošenju plana gospodarenja. Savjetovanje je otvoreno do 15. srpnja 2024., a može mu se pristupiti putem stranica Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te e-Savjetovanja. (vv)

PREDSTAVNICI POLJOPRIVREDNE komore kod ministra Dabre

Problem državnog

zemljišta je prioritet

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro ovih se dana, između ostaloga, sastao i s predstavnicima HPK-a. Predložene teme sastanka od strane HPK-a su: Zakon o poljoprivrednom zemljištu, isplata potpora, izmjena Strateškog plana, mehanizam zaštite cijena, kontrola uvoza proizvoda, protugradna obrana, Nacionalna omotnica, pokretanje i ustrojavanje Uzajamnog fonda i zahtjevi maslinara

i uljara. Ministar Dabro na sastanku je naglasio da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva svjesno kako je ovo teška godina i da će nastojati učiniti sve što je moguće kako bi se našla optimalna rješenja, predložio je nove mjere i dodatne potpore. Također, Ministarstvo je, pored spremnosti za dodatne potpore, još jednom ukazalo da je potrebna suradnja, poticanje proizvodnje i udruživanje koji će dovesti do unaprjeđivanja čitavog sustava. (vv)

POČELA je žetva pivarskog ječma

Tko žanje više od

5,5 tona na konju je!

- Žanjemo od 4 do 5 tona po hektaru. Zrnje uz to ima slabu hektolitarsku masu, dok o cijeni od oko 160 eura po toni ne želim ni pričati, kaže Stjepan Jurine

Piše: Vlasta Vugrinec

Počeli su padati prvi klasovi ovogodišnjeg uroda ječma. Isto tako, počeo je padati i moral ratara koji su ga sijali jer, kako su nam rekli:

- Katastrofa! Sve što je moglo poći po zlu, pošlo je. Bolje da smo zemlju ostavili na ugaru jer bi nam ostao cijeli poticaj. Ovako, da bi se pokrili, uzimamo i te novce.

Topla zima, a onda obilne kiše Po zlu, kaže Stjepan Jurinec, ratar iz Ivanovca, pošlo je već krajem prošle godine.

- Bila je topla zima pa je zbog toga ječam, umjesto da stagnira s busanjem, jednostavno “podivljao” rastom, objasnio je Stjepan.

Dodao je kako su potom stigle obilne kiše koje su, jednostavno rečeno, isprale svako zrnce umjetnog gnojiva u dublje slojeve zemlje pa ga korijenje nije moglo upiti. Naravno, uza sve to, došle su

i bolesti pa je rezultat svega: katastrofa.

Ječam, dakle, nema ni prinos niti pak kvalitetu.

- Žanjemo od 4 do 5 tona po hektaru, kaže. Zrnje uz to ima slabu hektolitarsku masu, dok o cijeni od oko 160 eura po toni ne želim ni pričati.

Katastrofa! Sve što je moglo poći po zlu, pošlo je. Bolje da smo zemlju ostavili na ugaru jer bi nam ostao cijeli poticaj.

Svi oni koji žanju više od 5 tona, a po njemu, mogu se nabrojiti na prste ruku i –moraju se čohati po bradi. Kad se sve stavi na papir, omjer uloženog i dobivenog iskazuje gubitke. Ustvari, cijena bilo koje žitarice, jer se uskoro očekuje i žetva pšenice, ispod 200 eura po toni

Promjena kultura je nužna!?

S obzirom na to da se klima mijenja te da su nam zime sve toplije, nema snijega koji bi pokrio ozime kulture, već one busaju preko svake mjere, a pitanje koje se postavlja je: što dalje?

Nije problem samo zima, već i ekstremne vrućine tijekom ljeta kad se primjerice krumpir ili pak luk naprosto “kuhaju” u zemlji. Navodnjavanje baš tu puno i ne pomaže.

Trebaju li ratari baciti “puške v kuruzu” i odustati od svega ili ići na promjenu kultura. Samo kojih, pitaju se? E tu su naši stručnjaci koji bi im to trebali pojasniti!

je gubitak.

- Ljudi jednostavno uzimaju novce od poticaja kako bi si pokrili tekuće troškove, dodaje naš iskusni ratar.

To pak znači da će se trend zatvaranja OPG-ova (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) i PG-ova (poljoprivredno gospodarstvo), nastaviti i dalje.

A to su potvrdili i podaci Državnog zavoda za statistiku od svibnja koji govore da nam poljoprivreda nikad nije bila u lošijem stanju. Naravno, iz vrha države, tj. resornog ministarstva, odmah skaču na zadnje noge nabacujući se milijunima i milijardama eura uloženih u poljoprivredni sektor. No, postavlja se onda pitanje: - Gdje su ta sredstva i tko ih je dobio te kako ih je pravdao?

Pivarski ječam potisnuo je stočni

Pivarski ječam već godinama prevladava na našim poljima. Drugim riječima, gotovo je potisnuo obični i to naravno zbog više cijene. Naime, on sadrži više proteina pa automatski, shodno kodeksu otkupa, u startu postiže višu cijenu. Uz cijenu još je nekoliko razloga za sjetvu upravo pivarskog ječma. Naime, zbog iseljavanja ljudi i nestanka stočnog fonda manje su nam potrebe i, kao treće, uvozi se sve više gotovih pekarskih proizvoda.

Nije zanemariva ni činjenica kako se pivarski ječam

uglavnom uzgaja po ugovornom sistemu za sladorane i pivovare.

Ječam, odnosno njegov slad, najkvalitetnija je sirovina za proizvodnju piva i viskija, stoga se siju samo one sorte koje daju slad vrhunske kakvoće. On, naime, pivu daje prirodan okus i miris. Sladorana opskrbljuje sladom uglavnom sve naše pivovare, no treba reći kako ga puno i izvozi jer je svijet prepoznao njegovu kvalitetu. No slad se ne koristi samo u proizvodnji piva, već ima puno širu primjenu. Naime, primjenjuje se još u pekarskoj, konditorskoj i tekstilnoj industriji kao i u proizvodnji kvasca, škroba i slično. Prženi ječam služi kao nadomjestak kavi koji s mlijekom daje izvrsnu bijelu kavu. Pivarski ječam, pored sigurnog otkupa i sve viših i stabilnijih prinosa, ima još jednu pozitivnu stranu koja privlači poljoprivrednike. Pokazao se, naime, kao izrazito zahvalan predusjev jer rano napušta tlo te time omogućava kvalitetnu pripremu za sljedeću kulturu, najčešće uljanu repicu. Osim toga, sve je učestalija i praksa postrne sjetve soje (sorte 000) što se pokazalo dobrim i ove godine gdje se uz minimalna ulaganja (dozvoljena je sjetva vlastitim sjemenom) može postići zadovoljavajući prinos i tako ostvariti dodatni dohodak iako smo tu dosta ovisni o prisutnosti oborina u ljetnim mjesecima.

Stjepan Jurinec u žetvi

Mirjan Dodlek, Belica

PLAC I SAJAM

Navijačka groznica

i na placu

Čudna neka srijeda na čakovečkom placu. Niti prodavača, niti pak kupaca. Kako su taj dan Vatreni igrali svoju drugu utakmicu na Europskom prvenstvu, prva pomisao je bila da je velik dio ljudi, u navijačkoj groznici, pojurio prema Hamburgu. Oni pak koji su ostali, i na “poslu” su nosili navijačke rekvizite, poput majica i kapa.

S druge strane, ni temperature zraka koje se penju preko 30 nisu za šetnju. No, jesu li to doista razlozi za slabu ponudu na placu ili je nešto sasvim treće u pitanju, teško je reći.

No, zato je na sajmu situacija bila puno bolja. Nudilo se sve, od krastavaca i krumpira, preko presadnica povrća i cvijeća do žitarica i domaćih

CIJENE PLAC

Mladi grašak (kg): 3 €

Mladi krumpir (kg): 1,5 €

Mlado zelje (kg): 2 €

Mladi luk (pušlek): 1 €

Paprika (kg): 4 €

Rajčica (kg): 3-4 €

Krastavci (kg): 2-4 €

Marelice (kg): 4 €

Breskve (kg): 4 €

Lubenica (kg): 3 €

Bobičasto voće (200g): 2 €

Presadnice (kom): 0,8 €

životinja. Pilići, racice, guske, kokice, a posebno indijske patke itekako su privlačili kupce. A ako se nisu vrtjeli oko patki tzv. pužolovki, onda su to bili zekani i ostala

CIJENE SAJAM

Mladi grašak (kg): 2 €

Mladi krumpir (kg): 1,5 €

Paprika (kg): 3 €

Rajčica (kg): 4 €

Krastavci (kg): 3 €

Salata (kom): 1 €

Kukuruz (kg): 0,3 €

Patkice: 2 €

Pilići: 1 €

Kalif. zec (kom): 15-20 €

Ukrasni zec (kom): 10-15 €

Brame (kom): 20-30 €

ukrasna perad. Naime, nudili su se kalifornijski i ukrasni zečevi, američke brame te najpoznatiji domaći pernati par, Đurek i Katica, za koje se tražilo 15 eura.

BIOINSTITUT

Sjemenke u prehrani

Piše: Melita Makovec, mag. ing. mol. biotech.

Visoku energetsku vrijednost sjemenke duguju visokom udjelu masnoća. Radi se o visoko vrijednim uljima, koja u malom dijelu čine zasićene, dok su većina nezasićene masne kiseline. Značajan udio čine proteini (20-25 %), minerali (kalcij, magnezij, željezo, kalij, selen, cink), vitamini (vitamin A, vitamin E, svi vitamini B kompleksa…), prehrambena vlakna. Sjemenke lako užegnu (zbog visokog udjela ulja), pa je posebnu pažnju potrebno posvetiti njihovom čuvanju. Najbolje je držati ih na hladnom i suhom mjestu u tamnim posudama koje se mogu dobro zatvoriti (da ne propuštaju zrak). Sjemenke se mogu grickati same, dodati kruhu i pecivima, juhama, varivima, salatama, ribljim i mesnim jelima…

Pitanje koje se nameće kao iznimno važno kada su u pitanju svi benefiti koje sjemenke pružaju jest njihova probavljivost i iskoristivost u organizmu. Biološka svrha sjemenki je reprodukcija i širenje na nove lokalitete, a to je razlog zbog čega je priroda dizajnirala sjemenke da budu teško razgradive u probavnom sustavu.

Neke sjemenke je stoga poželjno usitniti mljevenjem prije konzumacije, kako bi se olakšala probavljivost i povećala iskoristivost hranjivih

tvari (npr. sjemenke lana, sezama, konoplje).

Sjemenke sadrže i antinutrijente - tvari koje interferiraju s probavnim enzimima, apsorpcijskim proteinima i time otežavaju razgradnju i apsorpciju nutrijenata, npr. fitinska kiselina, inhibitori probavnih enzima (inhibitori proteaze, amilaze i pepsina). Fitinska kiselina je skladišni oblik fosfora koji naše tijelo ne može iskoristiti pa se u tom obliku veže na druge minerale tvoreći fitate koje ne možemo razgraditi, što dovodi do pomanjkanja minerala u organizmu. Neki od navedenih antinu-

trijenta raspadaju se već i kratkotrajnim kuhanjem ili pečenjem, što je slučaj s antitripsinom.

Najučinkovitiji način uklanjanja fitinske kiseline je namakanjem u vodi uz dodatak soli ili soka od limuna tijekom nekih 6-8 sati čime se aktivira enzim fitaza koji neutralizira fitinsku kiselinu, nakon čega se sjemenke osuše i čuvaju u takvom obliku. Ovaj postupak poželjno je primijeniti i kod orašastih plodova te žitarica iz istog razloga. Tako dobiveni plodovi finijeg su okusa i hranjiviji odnosno lakši za probavu.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Dragutin Peharda iz Ladanja na sajmu je nudio i ukrasne male životinje

Mario i Krešo u navijačkom zagrljaju i na poslu na placu

prirodom”

Kako pomoći pčelama u preživljavanju tijekom ljetnih mjeseci?

Već znamo da su pčele, leptiri i drugi oprašivači ozbiljno ugroženi. No, svi mi zaista možemo biti dio rješenja i pomoći im u opstanku. Na društvenim mrežama širi se vrlo loša preporuka – na veliku štetu za pčele. Budući da je manje cvijeća i drugih izvora hrane za pčele u ljetnim mjesecima, preporučuje im se ostavljati posude sa šećernom vodom ili pak naribati jabuke i ostaviti im to s malo vode. Ovime ćete samo napraviti štetu i ugroziti pčele, jer voće fermentira i izaziva im probavne smetnje, jednako kao i šećerna voda. Također, privući ćete i stršljene i ose.

Što bismo onda trebali napraviti? Postoje razumna i jednostavna rješenja u skladu s prirodom. Dijelimo radije takva konkretna rješenja koja zaista pomažu pčelama.

1. Sadite cvijeće i grmlje Sadite cvijeće na prozorske daske i okućnice, sadite grmlje za oprašivače i ptice. Dobrom kombinacijom jednogodišnjeg cvijeća, trajnica i grmlja, možete “hraniti”

pčele cijele sezone – bez da morate napraviti ništa, osim naravno da ste posadili cvijeće i grmlje.

2. Prestanite sa stalnom košnjom

U savršeno urednoj kratko pošišanoj travi nema ničeg za oprašivače. Nažalost, to je postao neki standard gdje su ljudi zaboravili da na travnjacima raste razni “korov” koji svojim cvjetovima hrani oprašivače. Smanjite košnju i kosite na etape, tako da se omogući cvatnja autohtonim biljkama koje su hrana brojnim oprašivačima.

3. Prestanite koristiti otrovne pesticide u svojim okućnicama i vrtovima

Svaka otrovna kemikalije koja “rješava” neki problem s nametnicima, gljivicama ili drugim patogenima nije neselektivna, pa tu nerijetko ubijate i pčele i ostale korisne organizme. Postoje netoksične alternative koje će vam pomoći u vrtu - a da

istovremeno ne ugrožavate bioraznolikost. O tome redovito educiramo na www. biovrt.com.

4. Postavite pojilice za pčele (i ptice)

Možete postaviti manje tanjuriće s kamenčićima da se pčele ne mogu utopiti, ili recimo kao ja tanjur za kotlovinu koji sam stavila na veliku bačvu s vodom i u nju veće kamenje – tako istovremeno i komarci ne mogu do vode u bačvi (gdje se razmnožavaju), i ptice te pčele imaju pojilicu na bačvi. Da bismo vas potaknuli da i vi doprinesete očuvanju pčela i ostalih oprašivača, u razdoblju od 13. 6. do 28. 6. 2024. kreirali smo posebni poklon komplet “Čuvaj pčelicu” koji možete odabrati na poklon uz kupovinu Kalendara iz Biovrta, a gdje vam poklanjamo čak 10 poklon paketića sjemenja cvijeća za oprašivače i pristup on-line predavanju o očuvanju bioraznolikosti. Kako naručiti onaj komplet saznajte na www.biovrt.com

www.mnovine.hr

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30 - 19 sati, subotom od 7:30 - 12 i nedjeljom od 7:30 - 10 sati.

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-505

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7 - 14:30 sati, subotom od 7-12

Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG

ČAKOVEC, N. PAVIĆA 1, TEL: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA

MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE

ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

-SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN  komercijala@medjimurje-plin.hr

komercijala2@medjimurje-plin.hr

Udruga “Biovrt – u skladu s

SUSRET GENERACIJE 1969. OŠ Sveti Martin na Muri

Lete, lete godine

Učenici koji su 1969. završili osnovnu školu u Svetom Martinu na Muri ovih su se dana, nakon 55 godina ponovno okupili. Pristigli su

sa svih strana, od onih domicilnih do prekograničnih, kako bi osvježili sjećanja na djetinjstvo, na dane provedene u osnovnoj školi!

Nažalost, dio njih više nije među živima pa su na martinskom groblju zapalili svijeće u spomen na 14 preminulih učenika i 7 učitelja. Za sve njih

MODNI STUDIO LATEA PROSLAVIO 20 GODINA RADA

služena je i sv. misa u župnoj crkvi, gdje im se prigodnim i toplim riječima obratio župnik Mladen Gorupić. Emotivan i dirljiv je bio susret s

učiteljem, razrednikom Antunom Vondrom. Druženje se nastavilo u martinskim bregima u Jurovčaku u restoranu Potrti Kotač.

Zahvalni su svima koji su doprinijeli da im ovaj susret ostane u lijepom sjećanju sa željom da se sretnu opet za pet godina! Za njih 22 susret je bio emo�van i nezaboravan

Uspješno spajamo obitelj, tradiciju i moderno poslovanje

Od svog osnutka 2004. godine, Modni studio Latea iz Donjeg Vidovca transformirao se iz male radionice u prepoznatljivi brend koji uspješno kombinira tradiciju s modernim pristupom. Njihova posvećenost kvaliteti i individualnom pristupu čini ih sinonimom za vrhunske proizvode i usluge. S godinama smo proširili znanje, kapacitete i raspon usluga, a danas smo poznati po inovativnom spoju tradicionalnih metoda i suvremenih tehnika proizvodnje, rekla nam je Suzana Lukša, vlasnica Modnog studia Latea, te dodala: - Srce naše proizvodnje je pamuk. Pažljivo odabiremo materijale za proizvodnju, s posebnim naglaskom na ekološki prihvatljive boje i materijale, te se većinom oslanjamo na pamučne materijale unatoč izazovima u rastu cijena. Njihova predanost očuvanju okoliša ogleda se kroz svaki korak proizvodnog procesa,

Zaposlenici na okupu

osiguravajući da svaki proizvod nosi pečat odgovornosti i vrhunske kvalitete.

ATELA brend prepoznatljiv po detaljima

Pod brendom ATELA stvaraju visoko kvalitetne hrvatske proizvode, koji su prepoznatljivi po detaljima, kojima pristupaju s posebnom pažnjom i ljubavi. Brend ATELA osnovan je pažljivim osluškivanjem želja i potreba

kupaca. S ponosom najavljujemo lansiranje noviteta na jesen, rekla je Suzana, zbog velikog interesa kupaca koji s nestrpljenjem očekuju nove proizvode. Tea Lukša, kći vlasnice, puno pomaže pri razvoju brenda, no zbog fakultetskih obveza je to sada bilo nešto manje, ali kako završava diplomski studij Tea se vraća puna energije i ideja, kako bi preuzela vođenje brenda ATELA. Obrt je uspio izgraditi i mrežu suradnika diljem Europe, uključujući Italiju, Austriju i Njemačku. Ove međunarodne veze omogućuju im pristup najkvalitetnijim materijalima i naprednim tehnikama izrade, što rezultira proizvodima koji zadovoljavaju najviše standarde kvalitete.

Ključ uspjeha: zajedništvo i snaga obitelji

U Modnom studiju Latea, ljudi su istinski ključ uspjeha. Od samog osnutka njihova strast prema modi, predanost očuvanju tradicije i kontinuirana potraga za održivim rješenjima pokretačka su snaga. Latea njeguje kulturu suradnje i međusobnog poštovanja,

što stvara radno okruženje u kojem se ideje slobodno razmjenjuju i razvijaju. Svaki član tima donosi jedinstvene vještine i perspektive, stvarajući sinergiju koja rezultira vrhunskim proizvodima.

- S početkom nas je bilo samo dvoje, ja i još jedna radnica, kaže Suzana, a danas nas je čak 11 i uvijek smo otvoreni za nove zaposlenike. Iako nas svakodnevno zovu iz tvrtki koje nude strane zaposlenike, mi ostajemo pri svom i naglašavamo da unatoč nedostatku ljudi i starenju tekstilnih radnika u Hrvatskoj, mišljenja smo da u našim domaćim ljudima leži bogatstvo i kvaliteta.

Ovaj mali obrt zapravo je jedna velika obitelj. Bez obiteljske podrške ne bih mogla gurati ovo naprijed, ističe Suzana. Suprug Ljubomir svojim mehaničarskim vještinama uskače u svakodnevne popravke industrijskih strojeva, kći Tea je zadužena za �inancijske i administrativne poslove te vodi brend Atela, dok sin Leon održava web-stranicu i brine se za informatičke poslove. Osim njih i Suzanin otac Alojzije rado pomogne bilo gdje da zapne.

S godinama, kako sin i kćer polako grade svoje putove i pišu svoje priče, njihove bolje polovice također pridonose razvoju našeg malog obrta, svaki na svoj način. Takva obiteljska sinergija, zajedno s našim radnicama, čini temelj našeg uspjeha i integrira osobne vrijednosti u naš poslovni svijet.

Ove godine, dvije naše dugogodišnje djelatnice, Verica Kuzmić i Ksenija Vuk, odlaze u zasluženu mirovinu, pa smo ih na nedavnoj proslavi odlučili nagraditi jednakim biciklima u našim bojama!

Latea je primjer kako se spoj tradicije i modernog poslovanja može pretvoriti u

uspješnu priču o rastu i inovacijama. Njihova predanost kvaliteti, održivosti i očuvanju kulturne baštine čini ih jedinstvenima na tržištu, dok njihova sposobnost prilagodbe i širenja osigurava njihov stalni rast i razvoj. Osim toga, Latea se ponosi svojim doprinosom zajednici kroz izradu nošnji koje čuvaju kulturno naslijeđe. Također, surađuju s mažoretkinjama, što dodatno jača njihovu vezu s lokalnom zajednicom.

S nestrpljenjem iščekujemo njihove buduće projekte i inovacije koje će zasigurno nastaviti osvajati srca kupaca diljem regije i šire, završila je priču Suzana.

Dugogodišnje djelatnice Verica Kuzmić i Ksenija Vuk s veseljem su pozirale uz nove bicikle, kojima će kako kažu lakše obavlja� svakodnevne obaveze kada dođu u zasluženu mirovinu

SAVJETI za odgovorno ljetovanje

Nemojte da vam ljetovanje postane noćna mora

Pred nama je ljeto, vrijeme uživanja u suncu, kupanju i ljetovanju. No, kako bi cijelo to vrijeme i doista bilo takvo, iz Centra 112 uputili su važne savjete:

• ako putujete, pratite informacije o prometu, za plovidbu obratiti pozornost na pomorsku prognozu

• pratite informacije o upozorenjima na opasne vremenske pojave i toplinske valove

• trenutno smo svjedoci pojave velikih vrućina i toplinskih valova i u tim

• slučajevima najvažnije se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova

• izbjegavajte izlaganje izravnoj sunčevoj svjetlosti prije svega u razdoblju od

• 10 do17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima

• pijte dovoljno tekućine, nosite laganu odjeću

• ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu

• opremite se za izlete u prirodu (prikladna odjeća i obuća,

zalihe vode i hrane te napunjen mobitel)

• ponašajte se odgovorno u prirodi i na otvorenim prostorima, ne bacajte

• opuške, ne spaljujte travu, ne palite roštilj

• najavom i upozorenjem na pojavu grmljavinskog nevremena koja uzrokuju

• lokalne bujične poplave, olujne udare vjetra i tuču potrebno je na vrijeme se

• skloniti i eventualno zaštitili imovinu ako ste u mogućnosti

• pozivom na broj 112 može se zatražiti pomoć bilo koje hitne službe

• (policija, vatrogasci, hitna medicinska pomoć, traganje i spašavanje na

• moru, gorska služba spašavanja i dr.)

• pozivi na broj 112 su besplatni i dostupni od 0 do 24 sata, 7 dana u tjednu

• pozivatelj ne treba znati telefonske brojeve svake pojedine hitne službe

• broj 112 je dostupan u svim članicama Europske unije. (vv)

Međimurske bebe

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Treći

kupon 110. kola

Novo, 110. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Dijana (38) i Marko (37) Peras iz Čakovca dobili su Almu rođenu 30. kolovoza 2023. Imaju i petogodišnjeg Vilima i rado su pozirali pred kamerom Z. Vrzana.

ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. lipnja. Sretnog dobitnika 110. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. lipnja. (mk)

TRGOVINA KRK (METSS) na čakovečkom Sajmištu Mateo Oršoš novine čita

svakog petka!

U trgovini Krk, bivši METSS, na čakovečkom Sajmištu u jutarnjoj kupnji zatekli smo Matea Oršoša iz Palinovca. Rekao nam je da je naš čitatelj i da svakog petka čita naše novine. Zanimaju ga sve naše priče i vijesti, osobito sport i špica. Razveselili smo ga platnenom vrećicom koju će iskoristiti za kupnju.

Ljubazna prodavačica Željka Novak svakog petka pročita novine, odmah ujutro kad stignu. Nju smo također nagradili praktičnom vrećicom za kupnju naših i vaših Međimurskih novina. (mk)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberto Dežđek (roberto@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Ovog tjedna male poklone podijelili smo našem čitatelju Mateu Oršošu i prodavačici Željki Novak

Vanessa Kralj osvojila prestižni Grand Prix 22. MEF-a

U 22. izdanju Međimurskog festivala “Ljubo Kuntarić“ pobjedu je odnijela Vanessa Kralj iz Lapšine. Vanessa je publici već otprije bila poznata po nastupu u popularnoj emisiji SuperStar, gdje je osvojila srca gledatelja svojim emotivnim nastu-

pom. Pobjeda na festivalu “Ljubo Kuntarić” s pjesmom Digni glavu za Vanessu je značajan korak u njenoj karijeri. U velikom intervjuu za Mediju, Vanessa je otkrila svoje planove. Više pročitajte na 3. stranice Medije. (sh, Foto: Mario Golenko)

VIKEND VODIČ

21. lipnja

11:00

Fes�val igračaka

Sve� Mar�n na Muri

Mlin na Muri

18:00

Wine fest

Šetnica svete Barbare

18:00

Međunarodni dan joge

zgrada Scheier

19:00

Promocija knjige

Antologija međimurske

popijevke Stjepana Hranjeca

i Branimira Magdalenića

Dom kulture Goričan

20:00

DJ Alan

Šuderica Goričan

20:00

DJ Vedran Car

Vanjska pozornica Centra za kulturu

21:00

Čakovečki cener

start: Zrinsko-Frankopanska 1

21:00

Mate Bulić

Šuderica Goričan

21:30 4 Tenora

Šetnica svete Barbare

23:00

Allegro band

Šuderica Goričan

22. lipnja

9:00

Nogometni turnir

Izle�šte Fusek

11:00

Plesni studio Korak

Vanjska pozornica Centra za kulturu

12:00

Otvorenje

najave

Pips, chips & videoclips

Milijun malih

laži u gradu

Povodom Ljeta u Čakovcu, u nedjelju 23. lipnja, na vanjskoj pozornici Centra za kulturu očekuje nas koncert Silentea. Inače, Silente se na široj glazbenoj sceni pojavljuju 2013. godine sa svojim prvim singlom Terca na tišinu koji je ušao u mnoge domove Lijepe Naše. Nakon dvije godine slijedi album Neće rijeka teći. No na žalost brojnih fanova, Si-

lente odlaze na pauzu te sve do 2018. godine ne izvode ni jedan koncert, a tada se vraćaju bolji no ikad prije. Danas su poznati po brojnim pjesmama poput: Pitanje je ljubavi, Idi, Na istom mjestu, Noćas ona nije ona, Nije išla u detalje i brojne druge koje imate prilike ove nedjelje zapjevati u našem gradu. Početak je u 20 sati. (pt)

DANI OPĆINE GORIČAN

Toplo i veselo u gradu

Za sve koji još uvijek ostaju u gradu, kao uvod u najbolje ljeto, nudi se Čakovečko ljeto. Tako nas ovaj vikend, već od petka, očekuju brojne aktivnosti poput DJ-a Vedrana Cara na vanjskoj pozornici Centra za kulturu Čakovec. Ako ste više sportski tip, u ljeto možete utrčati i na Čakovečkom noćnom ceneru. U subotu ujutro na istoj pozornici zagrijat će nas plesači iz Plesnog studija Korak, a večer je rezervirana za Pips, chips & videoclips. U nedjelju od 11 sati čeka nas Kravica

Rozmari Mu Kazališne družine Pinklec, također kod Centra za kulturu. Raspjevana večer slijedi uz Silente. Nakon toga slijedi kratka pauza, a program se nastavlja u četvrtak uz otvorenje izložbe Midhata Ajamovića: (Kul) tura Karikatura u Centru za kulturu Čakovec. Inače, Čakovečko Ljeto na programu je do 20. srpnja. No ljetu o brojnim događanjima tu nije kraj jer ubrzo nakon toga slijedi još jedno izdanje Porcijunkulova. (pt)

Raspjevano i veselo na Šuderici

Pred nama su još jedni Dani općine Goričan, a očekuju nas brojne aktivnosti. Naravno, prevladavaju ples i zabava, no nudi se i dobra hrana poput vola s ražnja. Uvod u najbolji vikend počinje već u petak od 20 sati, kad nastupa DJ Alan, nakon kojeg slijedi Mate Bulić, a za najbolji after party tu je Allegro band. Subota nam donosi besplatni dječji zabavni park od 12 sati. Nakon toga na rasporedu je niz aktivnosti kao što su kulinarske tajne, od-

nosno međunarodno kuhanje specijaliteta udruga, besplatna degustacija. Sve prati i tamburaški sastav Kumovi. Aktivno će biti i za policajce koje čeka prezentacija presretača i motocikala Policijske uprave Međimurske. Tu je i prezentacija American muscle Car i trkaćih motora kao i sportske igre za dječji vrtić i osnovnoškolce. Navečer nas ponovno očekuje Allegro bend i koncert grupe Gazde. Ništa manje aktivno nije ni u nedjelju kada dan

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - MEGAN MIRANDA: POSLJEDNJI GOST

Dobitnik knjige Osnove masaže objavljene u prošlom broju je Julijana Novak iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

Megan Miranda: Posljednji gost petak,

kupon br. 1501

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Kratki sadržaj: Maleni gradić Li�leport u Maineu oduvijek je djelovao poput dva odvojena gradabio je idealno ljetno odmorište za bogataše s ljetnikovcima duž obale, dok je u luci živjela malena zajednica mještana koji se bave turizmom.

započinje svetom misom, za ručak se peče vol na ražnju, a plešu i mažoretkinje. Očekuje nas i Međunarodna smotra KUD-ova kao i koncert Zdravka Škendera i benda. U ponedjeljak nas čeka svečana sjednica OV-a Goričan kao i nogometna utakmica na velikom platnu. Program završava u nedjelju, 30. lipnja, svetom misom i procesijom kroz mjesto. Tako ste ovaj vikend svi pozvani u Goričan gdje vode svi putovi za najbolje druženje. (pt)

Zdravko Škender

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Između mještana i posje�telja rijetko su se razvijala prisna prijateljstva, no upravo se to dogodilo mladoj bogatašici Sadie Loman i �nejdžerki Avery Greer. Svakoga ljeta, kroz gotovo cijelo desetljeće, djevojke su bile nerazdvojne - sve dok Sadie jedne noći nije pronađena mrtva. Policija je njezinu smrt proglasila samoubojstvom, ali Avery osjeća da su mnoga pitanja ostala nerazjašnjena.

Žestokitrilersmještenuidilični gradić istražuje svu slojevitost ženskog prijateljstva. Jasno razrađeni likovi upotpunjuju radnju i podižu napetost koja će čitatelja obuze� poput vodene bujice.

intervju tjedna

VANESSA KRALJ iz Lapšine osvojila Grand Prix MEF-a

Svoj prvi koncert pripremam s kolegama iz SuperStara

Piše: Sanja Heric

Foto: Mario Golenko

Nakon osvajanja prestižne Grand Prix nagrade na MEF-u s pjesmom Digni glavu, mlada pjevačica Vanessa Kralj, poznata iz showa SuperStar, ponovno je u središtu pozornosti. Pjesma koja je dirnula mnoge donijela joj je ovo veliko priznanje, a mi smo imali priliku razgovarati

Sa svojom prvom pjesmom Digni glavu Vanessa je osvojila Grand Prix nagradu na MEF-u

- Planiram već i drugu pjesmu! Dvoumim se između balade i zabavne pjesme. Obožavam balade, ali volim i zabavne pjesme zbog svoje strasti prema zumbi, otkrila nam je Vanessa Kralj

s njom o njezinoj glazbenoj karijeri i planovima.

- Na MEF-u si nastupala sa svojom novom pjesmom Digni glavu. Kako je ona nastala i o čemu govori?

Tko su bili najbolji izvođači MEF-a?

Prekrasan ambijent

Atrija Starog grada u Čakovcu na 22. Međimurskom festivalu “Ljubo Kuntarić” bio je slavodobitan za dvije mlade međimurske pjevačice, Vanessu Kralj i Kiaru Cenko. Vanessa je osvojila prestižni Grand Prix, dok je Kiara nagrađena u kategoriji najbolje interpretacije. Uz pregršt izvrsnih dosjetki voditelja Maria Petrekovića, ovogodišnje izdanje polučilo je sijaset vrhunskih mladih izvođača uz one daleko iskusnije. Čuli smo 19 sjajnih izvođača koji su nagrađeni aplauzima za svoje nastupe ispunjenog Atrija Starog grada. Kako je istaknuo glazbeni producent MEF-a Toni Eterović, festival je napravio istinski zaokret dajući priliku prvenstveno mladim autorima, što itekako nedostaje u hrvatskoj pop i zabavnoj glazbi. Neka nova lica uz nove perspektive u a�irmaciji mladih autora i izvođača, recept je koji nameće novo vrijeme. Župan

- Autor glazbe je Ivan Mikulić, a autor teksta Alen Orlić. Lijepo mi je što sam pjesmu snimala u Međimurju u Belici, gdje Ivan ima svoj studio. Prvi put dok sam došla u studio osjetila sam između

Kiara Cenko nagrađena je u kategoriji najbolje interpretacije

Matija Posavec naglasio je vrijednost koju je Čakovčanac Ljubo Kuntarić dao hrvatskoj glazbi i čije ime ponosno nosi ovaj festival. Nagradu za najboljeg debitanta dobila je Lorenza Puhar Lola, za najbolji tekst nagrada je otišla u ruke Miroslava Petraca za pjesmu Međimurje ti si moj pajdaš, a nagrada za najbolji aranžman otišla je u ruke Aleksandra Valenčića. Duško Krznar dobio je nagradu za najbolju glazbu, a Tomislav Kovač za najbolji etno izričaj.

Ivana i mene dobru energiju. Zapravo, mislim da je to bilo ključno da je ispalo tako dobro. Prvi put dok sam bila u studiju, znala sam da će to biti moja prva pjesma. Dugo mi je trebalo da sam dobila taj osjećaj. Nakon Superstara sam dobila puno poruka. Slali su mi producenti i pjesme, ali nikad s ni jednom od tih pjesama nisam kliknula.

Bitno mi je da pjesma nosi poruku. Radi se o snazi koju svaka žena ima. Da se nikada ne smijemo predati jer svatko od nas ima ponekad teške trenutke. Bitno je da se dalje borimo i da se ne predamo. Dok sam slušala pjesmu, znala sam da je to to. Pomislila sam da i ja sama moram ustrajati. Želim da žene koje slušaju ovu pjesmu osjete isto – da se ne smiju predati, jer život ide dalje.

- Kako si se osjećala kada su pročitala da si osvojila Grand Prix?

- Neopisiv osjećaj! U tom trenutku sam pomislila kako radim nešto stvarno dobro. Ta nagrada je bila priznanje za sav trud uložen u pjesmu i snimanje spota. Bilo je neopisivo i to mi je velika motivacija, pogotovo jer je to bila prva pjesma koju sam objavila i odmah je osvojila tako veliku nagradu. Sada sam još više

motivirana za daljnji rad! To je potvrda da stvarno radim dobar posao!

- Kakvi su bili komentari obitelji, prijatelja, rodbine i svih ostalih fanova kada su čuli tvoju prvu pjesmu?

- Komentari su bili izuzetno pozitivni. Pjesma mi dobro leži za moj glas, a najvažniji kritičari su mi tata, mama i sestra, jer su uvijek iskreni. Rekli su da zvuči odlično i da je nešto posebno. Otpjevala sam je na svoj način, što mi je potvrda da je moja taktika dobra i da trebam ostati autentična.

- Na kojim ste sve lokacijama snimali spot?

- Cijeli spot smo snimali u Međimurju. Počeli smo u kući za odmor Forest INN u Gradiščaku, zatim u restoranu Terbotz, kod skele na Muri, i završili na Mađerkinom bregu. Trebali smo i pozornicu, za što nam je poslužio Dom kulture u Štrigovi, odnosno tamošnja kino dvorana. Imamo prekrasne krajeve i mislim da ih moramo pokazati!

- Što se sve u tvojem životu događalo od SuperStara pa do danas?

- SuperStar je bio početak moje glazbene karijere. Tamo sam dobila osjećaj kako je to biti pjevačica i stati

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 03.07.2024. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Egzorcizam

Dobitnica ulaznica za film: Bisera Zadravec

pozornicu. No ne samo to, već i sve što se događa iza kulisa. Nakon Superstara, dosta brzo je sve to započelo s prvom pjesmom i njezinim snimanjem. Upoznala sam puno ljudi, producente i menadžere, koji su u pozadini i koji su jako bitni. Sreća je što sam imala prilike upoznati baš te ljude, a i oni imaju interes prema meni. Zasad ide dobro, korak po korak. Planiram već i drugu pjesmu! Dvoumim se između balade i zabavne pjesme. Obožavam balade, ali volim i zabavne pjesme zbog svoje strasti prema zumbi! -Nedavno si završila i fakultet?

- Završila sam prijediplomski koji traje 4 godine, a riječ je o engleskom jeziku, psihologiji i �ilozo�iji. Sada imam još master koji traje dvije godine. Važno mi je da imam nešto završeno. Glazbena karijera zvuči odlično, ali nikad ne znaš. Danas je sve nesigurno. S druge strane, lijepo mi je podučavati djecu. Ali ako baš moram, sigurno ću birati glazbenu karijeru. Mogla bih već sada podučavati školi, ali teško bi bilo uskladiti podučavanje, studiranje, rad u salonu i glazbenu karijeru. Zato sam odabrala glazbu i

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

nastavak studija. Vjerujem da će sve što mi je suđeno doći jednog dana. - Kakvi su ti planovi za ljeto?

- Planiram otići na more nekoliko dana u Zaton, a potom se moram vratiti jer se moja sestrična udaje. Planiram održati svoj prvi koncert za Štrigovske noći, u subotu, 20. srpnja.

Nastupit ću s kolegama iz SuperStara – Lukom Veljkovićem, Miom Ribić, Lanom Mandarić i Dinom Miklaužićem, uz pratnju Privatt banda. Svi ste pozvani!

Čakovečka špica

Piše: Paulina Topolko Foto: Zlatko Vrzan

Antonijina duga haljina pogodak za ljetne dane

Mladi par na špici širi ljubav i eleganciju

Za toplo vrijeme

Dijana bira efektne točkice

Ljubav je u gradu

Ljubav i moda idu

Vesela obitelj spremno je pozirala pred našim objek�vom

JASMINKA I VLADIMIR ŠMIT iz Belice

Opuštaju nas naše

Za Jasminku i Vladimira rad u vrtu predstavlja savršen način za opuštanje nakon posla

Jasminka i Vladimir Šmit, zajedno sa svoja tri sina – Dariom, Davorom i Davidom, pretvorili su svoju okućnicu u pravu oazu mira i ljepote. Njihov trud u uređenju vrta donijeli su im brojne pohvale, pa čak i nagradu Općine Belica za uređenje vrta prije dvije godine.

Vrtlarstvo kao terapija nakon posla

Za Jasminku, rad u vrtu predstavlja savršen način za opuštanje nakon posla.Uređenje okućnice me nakon posla jako opušta. Jako mi je lijepo kada vidim da je lijepo i uredno, kaže Jasminka. - Zelena boja općenito opušta čovjeka. Žubor vode također, još i više. Lijepo je doći u dvorište nakon posla, dodaje njezin suprug Vladimir koji joj pomaže u košnji trave i �inancijskih izdataka za vrt. Cijela obitelj sudjeluje u uređenju vrta kada god tko

stigne. - Ja sam pokretač svega, ponosno ističe Jasminka. Svakog jutra, tijekom velikih vrućina, posveti oko sat vremena zalijevanju biljaka. - Živicu orežemo za dva sata, i to radimo dva puta godišnje. Kad je u pitanju obrezivanje ili neki veći radovi, onda si uzmemo cijeli dan samo za uređenje okućnice, priča nam naša sugovornica. Unatoč velikoj brizi oko biljaka, obitelj Šmit se suočila s problemima poput sušenja biljaka uzrokovanih napadima kukaca. Stoga su neke biljke izbacili potpuno van. Kako bi olakšala održavanje, Jasminka se prebacila na trajnice koje zahtijevaju manje pažnje.

Gledam da bude lijepo, ali i da si olakšam

- Nekada sam si znala sa susjedima razmjenjivati pelcere, ali sada više ne. Prešla sam većinom na trajnice jer mi je ovo sve oduzimalo dosta

Jasminka pokraj šarene cvjetne gredice vremena i puno pažnje. Bila je prevelika briga, objašnjava Jasminka. - Gledam da bude lijepo, ali i da si olakšam, dodaje.

Njihova okućnica je i mjesto druženja, posebice ispod drvene sjenice. - Rodbina se ne da doma. Ovdje se družimo i roštiljamo. Znamo se dosta dugo zadržati, dodaje Jasminka s osmijehom.

Poseban dio vrta čini drvored katalpi, koje daju vrtu poseban šarm. - Na proljeće malo pognojimo travu. Onda zimsko cvijeće, maćuhice, stavljamo van i sadimo proljetnice. Trajnice same po sebi ne zahtijevaju veliku brigu, osim zalijevanja ili oblikovanja. Svaki tjedan kosimo travu, dodaje Jasminka, čija

je velika želja i zasaditi žutu magnoliju, ali ju još uvijek nije nigdje pronašla za kupiti.

POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši

Biramo najljepši vrt u Međimurju

Duboko smo zakoračili u proljeće, a priroda nam se odužuje onim najljepšim što nudi: bujnim zelenilom, cvjetnim livadama i opojnim mirisom ruža u cvatu! Baš u ovom savršenom okruženju, Međimurske novine raspisuju tradicionalni natječaj “Čiji je vrt najljepši 2024”. I ove godine vas pozivamo da sudjelujete u natječaju “Čiji je vrt najljepši” i pokažete nam skrivene cvjetne i zelene dragulje Međimurja. Prošle godine smo imali preko 15 prijava, a ove godine očekujemo još veći odziv.

Bez obzira na to radi li se o cvjetnom vrtu, uređenom dvorištu, zelenom kutaku ili nekoj drugoj oazi mira na vašem posjedu – prijavite ga na natječaj! Pokažite nam svoju krea�vnost, neobične biljke i inspiracije koje ste uložili u uređenje.

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600. U e-mailu obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj kontakt telefona ili mobitele te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstavi� svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! (sh)

Jadranka i Vladimir Šmit u svom beličkom raju

Detalj iz vrta

Dvored od katalpi

Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja -Dan antifašističke borbe

Poslovnim

NOGOMET

PREDSJEDNIK NK-a Međimurje Vladimir Peršić:

Osnovni cilj je povratak u 2. ligu

Piše: Miljenko Dovečer

U prošlom broju dva mlada trenera Dinama (D) i Rudara dali su pozitivnu ocjenu za proteklu sezonu svojih klubova. U ovom ćemo se osvrnuti na proteklu sezonu Graničara (K) i Međimurja te njihova očekivanja u narednom razdoblju. Za prvaka lige, Polet iz Svetog Martina na Muri, bit će posvećen tekst u sljedećem broju. Graničar sačuvao status trećeligaša u debitantskoj sezoni

Uoči početka prvenstva postavljen je jasan cilj, pokušati zauzeti što bolji plasman u sredini tablice i što više a�irmirati mlade igrače. Iako ulazak u proljetni dio sezone nije bio najbolji, zaredao se je niz poraza, na kraju sezone može se reći da su oba cilja ipak ostvarena, kažu iz kluba. Nogometaši Graničara iz Kotoribe prvenstvenu sezonu 3. NL Sjever završili su na sedmom mjestu što je za nosioca kvalitete nogometa u Međimurskoj županiji manje od očekivanog.

- Sedmim mjestom smo na kraju zadovoljni, naravno da je moglo i bolje. Pratili su nas i problemi poput ozljeda igrača, u dosta smo utakmica ostali bez bodova unatoč dobroj igri. Na kraju polusezone momčad se je dizala u formi što je bilo vidljivo po rezultatima, a�irmirali smo mlade igrače koji su dobili primjernu minutažu da okuse kvalitetu igre četvrtog ranga natjecanja, rekao je predsjednik kluba Zoran Radmanić. Igrači i stručni stožer odlaze na zasluženi odmor, uprava kluba pak se okreće već sada novoj sezoni.

Što se tiče igračke križaljke, prvo će obaviti razgovore sa svim igračima i vidjeti kakva je situacija te sukladno tome pojačati momčad s nekoliko kvalitetnih igrača kako bi bili što spremniji za iduću

sezonu u kojoj se nadaju postići bolji rezultat od ovosezonskog. Makar, kako kažu, liga će biti naredne sezone zahtjevnija i skuplja. Osim natjecateljskog dijela, u upravi se vrijedno radi i na infrastrukturnim projektima u Sportskom parku. Infrastrukturni radovi u Sportskom parku - U tijeku je postavljanje solarne elektrane kako bi stadion s popratnim sadržajima postao uglavnom energetski samoodrživ, a u kratkoročnom je planu i izgradnja nekoliko pomoćnih igrališta s rasvjetom i navodnjavanjem kako bi glavni teren sačuvali za seniorsku ekipu i reprezentativne akcije, kažu iz vodstva kluba te zahvaljuju navijačima na sportskom navijanju, također, sponzorima i Općini Kotoriba na pomoći i razumijevanju tijekom cijele sezone, a nadaju se da će se tako nastaviti i u novoj sezoni. Da su navijači prepoznali da novi vjetrovi pušu u klubu, pokazali su raznim akcijama. Tako je grupa navijača i simpatizera, popularno nazvana "Prijatelji kluba", početkom svibnja predsjedniku Zoranu Radmaniću uručila vrijednu donaciju – novi televizor. Sredstva su prikupili pripremom langoša na prvenstvenoj utakmici, a uz zahvalu ovoj vrijednoj ekipi, iz kluba se zahvaljuju i svima koji su donacijom podržali ovu akciju.

U klubu su također ponosni na svoju školu nogometa. ŠN Donje Međimurje jedna je od najvećih i danas najkvalitetnijih nogometnih škola u Međimurskoj županiji, koja broji oko 170 djece koja treniraju, prema potrebi, na terenima u Kotoribi, Donjoj Dubravi, Svetoj Mariji i Donjem Vidovcu. Uz odlične male igrače, krasi ih dobro vodstvo, educirani treneri i kvalitetni treninzi, zajedništvo, prijateljstvo, druženje i zabava.

Graničar iz Kotoribe je klub s dugogodišnjom tradi-

cijom (za četiri godine slavi stotu obljetnicu postojanja) i uz dobro vodstvo koje ima ne sumnjamo da će postići željene ciljeve u sezoni koja je pred njima. Međimurje sada cilja na prvo mjesto

- Vjerujem da se radi o velikom pojačanju za nas i zahvaljujem Peršiću što se prihvatio ove odgovorne i nimalo lake dužnosti te se nadam da njegovim dolaskom dolaze bolji dani za naš klub, tako je sredinom prosinca prošle godine tadašnji predsjednik Rajko Toplek najavio ulazak Vladimira Peršića u čakovečki klub.

- Pitali su me mnogi što mi to treba i odgovorio sam kako se o klubu može diskutirati i razgovarati, ali ako nitko ne stane iza njega tada neće biti ni pomaka na bolje. Odlučio sam se prihvatiti tog posla, koliko god to bilo nezahvalno u ovoj situaciji, ali ne bih se toga prihvatio da ne mislim kako mogu pomoći. Pri tome itekako računam na ljude koji sjede ovdje uz mene, jer su oni u protekloj polusezoni, prolazeći kroz teške trenutke, znatno pridonijeli tome da se stvari pomaknu na bolje. Meni je čast uključiti se u tu ekipu, a smatram na neki način to i svojom dužnošću nakon što sam pokrenuo ovakvu inicijativu, rekao je tada Peršić.

U međuvremenu, prošli mjesec, sredinom svibnja, održana je izvanredna skupština kluba na kojoj je Peršić izabran za predsjednika. Založio se za još čvršću suradnju s Međimurskom županijom i Gradom Čakovcem u građenju čvršćih temelja kluba, ali i naglasio kako se �inancijska stabilnost može postići jedino maksimalnim angažmanom oko sponzora.

Što se tiče protekle sezone radilo se uglavnom na konsolidaciji kluba koji se od nekadašnjeg prvoligaša strmoglavio u četvrti rang natjecanja i glavni

zadatak uprave bio je da se zaustavi taj negativni trend. - Rezultat i plasman kluba nisu sjajni naravno, no međutim glavni cilj je napravljen, a to je konsolidacija kluba u svim segmentima. Uspijemo li ostvariti 40 do 50 posto onoga što planiramo vjerujem da će se situacija bitno popraviti, iako sam svjestan da će to biti mukotrpan posao. Na tom tragu svakako moramo popuniti Izvršni odbor kluba poznatim gospodarstvenicima, ali i sportskim djelatnicima, jer samo u takvoj simbiozi možemo krenuti naprijed. Uprava je pojačana s eminentnim imenima poput Hranilovića, Kolarića i Kajmovića, a s još dvojicom smo u završnim pregovorima. Sljedeće sezone moramo se boriti za prvo mjesto i povratak u Drugu ligu što je moj osnovni cilj, poručio je Peršić istaknuvši da će se vrlo brzo razmatrati situacija sa stručnim kadrom kluba.

- Nama je na godišnjem nivou potrebno oko 200.000 eura i s tim sredstvima siguran sam da ćemo doći do 1. mjesta. Od Grada i Županije prihodujemo oko 15 % (30.000 eura), a ostala sredstva moramo namaknuti od sponzorstva, donacija i marketinških akcija. Jedna od većih trebala bi biti dolazak prvaka Dinama iz Zagreba krajem mjeseca srpnja i smatram da bi dolaskom našeg prvaka dobrano napunili stadion i uprihodovali sredstva. Također preko naše legende, Drage Vabeca želimo uspostaviti suradnju s francuskim prvoligašem Brestom, ekipom u kojoj je Vabec ostavio neizbrisivi trag. Naravno da je i najprirodnija suradnja s našim susjedima prvoligašem Varaždinom u koji svake godine odlazi nemali broj talentirane međimurske djece. Međutim u ovom trenutku ne može doći do suradnje u igračkom kadru u suprotnom smjeru jer smo u preniskom rangu i teško je dobiti kvali-

Predsjednik NK-a Međimurje Vladimir Peršić

tetne igrače iz prvoligaša na posudbu. Zato moramo uprijeti svim snagama i čim prije se vratiti u Drugu ligu, rekao je Peršić. Zato se u klubu moraju osloniti na igrače iz prošle sezone, a dovesti samo ciljana pojačanja.

Rezultatima vratiti navijače na stadion - Razgovarali smo s većinom igrača i mogu reći da će ih ostati skoro 80 % iz prošle sezone, a već smo u pregovorima s pojačanjima. S njih 5 – 6 smo u intenzivnim pregovorima tako da očekujemo da se zaoštri konkurencija jer je tako jedino moguće ostvariti cilj. Nažalost teško se u ovom trenutku možemo osloniti na posudbu igrača iz prvoligaških klubova, jer smo za njih preniski rang. No na tržištu ima dosta igrača koje želimo angažirati. Mogu reći da smo u protekloj sezoni prema igračima ispunili sve obaveze i kod njih postigli određeno povjerenje. To nam daje za

pravo da ćemo da možemo biti konkurentni na tržištu s ostalim klubovima. Siguran sam da ćemo onda s takvom ekipom ostvariti željene rezultate i dobiti naklonost navijača. To je za mene još jedan izazov, moramo rezultatima vratiti navijače na stadion. Liga će biti sljedeće sezone sigurno jača, bit će 16 klubova, veća putovanja. Moramo biti bolji od naših konkurenata, a neki poput Poleta, Varteksa, Pitomače već sada su kao i mi najavili svoje pretenzije za sami vrh, decidirani je bio predsjednik Međimurja pa nastavio o stručnom stožeru. - Pri kraju smo sa zaokruživanjem igračkog kadra, još predstoje razgovori s nekoliko potencijalnih pojačanja i onda ćemo sazvati sastanak Izvršnog odbora. Vjerojatno sredinom sljedećeg tjedna i tada ćemo prezentirati s kim raspolažemo i obznanit ćemo tko će povesti igrače u pripreme i imenovati stručni stožer, završio je predsjednik kluba Vladimir Peršić.

KOŠARKA

KADETSKA liga regije Sjever

Međimurje

peto na regiji

U ligi šest najboljih sastava regije Sjever uz nepotpunu tablicu i neodigrane utakmice za mlade košarkaše rođene 2007. godine, kadeti Međimurja osvojili su na kraju peto mjesto sa samo dvije pobjede. (bh)

Međimurje – Varaždin 84:73 (29:21, 11:11, 22:19, 22:22)

Međimurje: Zrna 6, Kraljić 7, Maček 6, Mikec 17, Šarić 30, Hren 14, Toplek 2, Tkalec 2. Trener: Ćajić I.

Grafičar – Međimurje 93:70 (26:14, 18:15, 23:27, 26:14)

Međimurje: Zrna 16, Strbad 18, Kraljić 6, Maček 4, Toplek 1, Rušnjak 13, Majnarić 8, Majsen 4. Trener: Ćajić I.

Podravac - Grafičar 63:85

Varaždin - Virka 112:65

Radnik - Podravac 74:55

Grafičar - Varaždin 93:70

Radnik - Virka 86:76

Virka - Podravac 90:70

Grafičar - Radnik 60:79

TABLICA KADETSKA LIGA

1. Grafičar 10 73 4917

2. Varaždin 972 24416

3. Radnik 963 3815

4. Virka 945 -613

5. Međimurje 826 -11910

6. Podravac 918 -20610

NOGOMET

Nakon 27 odigranih susreta u III. MNL - skupina B, titulu najmomčadi ponio je NK Trnovec. Ostvarili su 25 pobjeda, jedan neriješen ishod te su jednom poraženi na gostovanju u Štrukovcu. Osvojili su 76 bodova, drugi je bio Omladinac s 56, a treća Dubrava s 53 osvojena boda. Imali su naje�ikasniji napad lige s čak 144 posti-

PRELOŠKI osnovnoškolci Zablistali na državnom

Fantastičan uspjeh ostvarili su učenici OŠ Prelog na državnom prvenstvu u Vinkovcima. U polu�inalu pobijedili su OŠ Rovinj rezultatom 5:2 uz odličnu igru. U �inalu su izgubili od OŠ Žnjan iz Splita 0:4 pod jako teškim uvjetima za igru (vrućina, umjetna trava). Za školu su nastupili: Marko Horvat, Tino Grabant, Gabriel Madić, Teo Božek, Eric Božek, Lovro Bermanec, Roko Djuran, Roko Novak, Jura Mlinarić, Noa Jurinec, Adrian Švenda i Leo Židov. Voditelj ekipe bio je profesor Alan Belko. (nl)

gnuta zgoditka, dok je drugi napad lige bio Omladinac iz Mačkovca sa 105 zgoditaka. Imali su najčvršću obranu lige sa svega 18 primljenih zgoditaka, dok je u tom segmentu igre drugu obranu lige imao Torpedo s 33 zgoditaka. Pod vodstvom trenera Željka Novaka, naslov prvaka osvojili su: Miljenko Melnjak, David Rog, Jurica Mikulić, Igor Bahun, Luka

Škvorc, Karlo Hajdinjak, Danijel Košak, Karlo Koprivec, Matija Pintarić, Mario Pintarić, Moris Kuhta, Mihael Vugrinec, Lucian Režek, Goran Šafarić, Benjamin Košak, Patrik Tudjan, Danijel Dolar, Josip Kirić i Matej Flac. Moris Kuhta zabio čak 51 gol Najbolji strijelac lige Moris Kuhta dolazi iz redova Trnovca koji je protivničke

mreže pogađao čak 51 puta. Zatim slijedi Mario Pintarić s 32 postignuta zgoditka. Velike zasluge za ovaj uspjeh ima i uprava kluba. Na čelu uprave je predsjednik Kristijan Kirić, dopredsjednik je Dejan Dovečer, a uz njih tu je i devet članova uprave i to: Matej Flac, Davor Šafarić, Dražen Cimerman, Miran Škvorc, Damir Novak, Lovro Turk i Franjo Magdalenić.

Iz kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim prvim mjestom te im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti nekoliko kvalitetnih pojačanja na de�icitarnim pozicijama. Zahvaljuju i navijačkoj skupini Santos, koji su ih pratili na domaćem terenu, kao i na gostovanjima. Posebno zahvalu posvećuju vjernim sponzorima, koji su uvelike pomogli oko rada kluba.

Čekajući službenu potvrdu da od sljedeće sezone nastupaju u 3. hrvatskoj nogometnoj ligi, u NK-u Nedelišće nema odmora. Prije nekoliko dana objavili su vijest kako su produžili suradnju s trenerom Davorom Balentom. Dosadašnji trener dobit će novog suradnika u

stručnom stožeru. Stručno vodstvo pojačao je Ivan Habuš koji je dobro poznato ime u međimurskim nogometnim krugovima i nositelj je trenerske UEFA A licence. Kao trener vodio je ČSK, Jedinstvo (GM), Draškovec, Mladost (P) i Kraljevčan 38. (nl)

GLOBUSOVCI sjajni na Prvenstvu Hrvatske

Sven dvostruki

prvak Hrvatske

Piše: Luka Maruševec Foto: KK Globus

Proteklog je vikenda u Zagrebu održano Prvenstvo Hrvatske u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore (U21) koje je okupilo 331 natjecatelja iz 60 klubova. Izvanredne rezultate ostvarili su članovi Karate kluba Globus Čakovec – Mala Subotica osvojivši ukupno 13 medalja. Sven Strahija postao je dvostruki prvak Hrvatske, i to u svojoj kategoriji juniora -76 kg i u starijoj kategoriji mlađih seniora (U21) -75 kg.

godina postigao je zapažen i rijetko viđen uspjeh. Na tatamiju u Sportskoj dvorani Trešnjevka (Kutija Šibica) sjajan uspjeh u dvije kategorije ostvario je i Ervin Šoltić. On je uz drugo mjesto u svojoj kategoriji kadeta +70 kg osvojio i srebro u starijem uzrastu juniora, gdje se u �inalu susreo sa starijim klupskim kolegom Svenom, poručili su iz Karate kluba Globus.

- Sven je prije samo tjedan dana napunio 17 godina, čime je kao godinu dana mlađi natjecatelj stekao pravo nastupa i u starijem uzrastu mlađih seniora (18 – 21 godina). Osvojivši zlato u mlađim seniorima sa samo 17

Berba medalja Uz Ervina, viceprvaci Hrvatske postali su još Petar Slukić (kadeti -70 kg), David Bermanec (kadeti -63 kg), Paulina Magdalenić (kadetkinje -61 kg), Leona Gulija (U21 -68 kg) i Ana Filipović (U21 +68 kg). Brončane medalje osvojili su Marin Vuđan (kadeti -57 kg), Tino Panić (kadeti -52 kg), Aida Trstenjak (juniorke -48 kg) i Nikola Topličanec (U21 -60 kg).

Sven Strahija prvak je u kategoriji juniora i mlađih seniora

- U jakoj konkurenciji nastupili su još Josip Slukić i Kristian Topličanec, ali uz nedostatak sportske sreće nisu uspjeli doći do plasmana. Laura Strahija nažalost nije nastupila zbog bolesti, dodali su iz KK-a Globus.

Ovo Prvenstvo Hrvatske je ujedno bilo prvi od četiri izborna turnira za Svjetsko prvenstvo koje će se održati u listopadu ove godine pa su Globusovci osvojili i vrijedne bodove. Natjecatelje su vodili treneri Dejan Slukić, Filip Novak i Kristian Topličanec.

Piše i foto: Dino Jambrović

SUVERENO osvojili III. MNL - skupinu B

Nogometaši Trnovca ove sezone imali su najefikasniji napad i najčvršću obranu

REZULTATI I KOŠEVI

NOGOMET

Najbolji napad lige osigurao im titulu

Najbolja momčad II. MNL bila je Sloga iz Čakovca. U 26 odigranih susreta, ostvarili su 19 pobjeda, dva neriješena ishoda te su pet puta poraženi. Sa 82 postignuta zgoditka, imaju najefikasniji napad lige, dok ih slijedi Borac PMP sa 69 postignu-

PLIVANJE

tih zgoditaka. Imaju treću najčvršću obranu lige s 37 primljenih zgoditaka, dok su ispred njih u tom segmentu igre Mura i Jadran. Osvojili su 59 bodova, dok su prvi pratitelji bili Pušćine i Mura s pet, odnosno, devet osvojenih bodova manje. Naslov prvaka pod vodstvom trenera Tihomira Blažeke, osvojili su: Josip

ČaKoveČKI plivački klub

Odličan završetak sezone

Najmlađi članovi ČPK-a završili su 1. dio 2024. godine na Regionalnom prvenstvu Hrvatske za Regiju 4 u Vukovaru. Natjecanje se održalo 15. lipnja na bazenima u Vukovaru gdje su boje ČPK-a branili mlađi/e kadeti i kadetkinje te početnici i početnice. Nastupali su: Kovačević Dora, Levačić Ida, Brežnjak Laura, Dolar Mia, Bogdan Marija Paula, Preložnjak Nikol, Jović Lucija, Branilović Matej, Kokić Roko, Vučenik Martin, Martinec Mihael, Pigac Eduardo, Dokleja Leon, Lehkec Tristan, Pintarić Filip, Škvorc Nikola, Mikac Vinko, Mikac Viktor, Belošević-Strbat Lukas, Taradi Luka i Braniša Davor, a pod vodstvom trenera Luke Dodleka.

Osvojili 15 medalja

- U svim uzrastima osvojili smo medalje, točnije 15 puta penjali smo se na jedno od 3 pobjednička postolja. U nekim utrkama malo je sreće nedostajalo kako bismo osvojili još koju medalju, čak 8 puta smo bili 4. i za dlaku izgubili postolje, ali trud koji su uložili zasigurno će biti

nagrađen na budućim natjecanjima, poručili su iz kluba. U ukupnom poretku ČPK je zauzeo 2. mjesto u konkurenciji početnika te 4. u konkurenciji mlađih kadeta.

Rezultati: Levačić Ida - 3. mjesto (400 slobodno), Kovačević Dora - 2. mjesto (100 leđno), Kokić Roko - 2. mjesto (100 leđno), Kovačević Dora - 3. mjesto (50 prsno), Dolar Mia - 1. mjesto (50 prsno), Branilović Matej - 1. mjesto (50 prsno), Mikac Vinko - 2. mjesto 1. mjesto (50 prsno), početnice - 2. mjesto (Brežnjak, Jović, Dolar, Preložnjak) na 4x50 mješovito, mlađi kadeti - 3. mjesto (Kokić, Branilović, Pigac, Martinec) na 4x50 mješovito, početnici - 1. mjesto (Braniša, Mikac, Belošević-Strbat, Taradi) na 4x50 mješovito, Kovačević Dora - 1. mjesto (50 leđno), Kokić Roko - 3. mjesto (50 leđno), Levačić Ida - 3. mjesto (200 mješovito), početnice - 3. mjesto (Brežnjak, Jović, Preložnjak, Dolar) na 4x50 slobodno, mlađi kadeti - 3. mjesto (Martinec, Pigac, Kokić, Branilović) na 4x50 slobodno. (lm)

Marić, Antonio Vurušić, Andrija Budimir, August Varga, Pero Obadić, Krešimir Jelić, Mario Burić, Mateo Novak, Josip Jurić, Filip Čalopek, Karlo Kovačić, Akagi Kazuto, Andrej Bešlić, Filip Baksa, Ivan Kregar, Luka Golubić Benković, Lovro Carin, Filip Debelec, Leon Magić, Janik Vugrinec, Dorian Balog, Dejan Debijađi, Ismael Camara,

NOGOMET

Patrik Nedeljko, Nino Andrašec i Luka Baksa. Uz momčad su još fizioterapeut Damir Kregar, te predstavnik kluba Tomislav Baksa.

Na čelu uprave je predsjednik Robert Carin, dok treba spomenuti i ostale vrijedne članove uprave koji pomažu klubu. Najbolji klupski strijelac je Josip Jurić koji je postigao 17 zgoditaka,

zatim slijede Akagi Kazuto s 14 i Andrej Bešlić s 13 postignutih zgoditaka. Cilj Čakovčana je osvajanjem prvog mjesta u potpunosti ostvaren. Svakako se zahvaljuju svojim vjernim navijačima, koji su ih pratili kroz sezonu, kao i brojnim sponzorima, koji uvelike pomaže u radu za boljitak kluba.

PRVO kolo kupa MNS-a Poznat raspored utakmica

Međimurski nogometni savez objavio je parove prvog kola Međimurskog kupa. Utakmice će se odigrati u nedjelju, 11. kolovoza u 17:30.

Raspored utakmica: Šenkovec - Dinamo (P), Otok - Omladinac (DS), Radnički - Omladinac (M), Strahoninec - Drava (K), Borac PMP - Budućnost (P), Borac (DH) - Vidovčan, Napredak - Plavi, Mladost (D) - Trnava, Donji Koncovčak - Sloboda (S), Torpedo - Trnovec, Croatia - Mura, Parag - Hajduk (B), Drava (DM) - Pušćine, Dubrava - Graničar (N), Kraljevčan 38 - Sloboda (M), Jadran - Hajduk (Š), Galeb - Hodošan, Mali MihaljevecJedinstvo (NSD), Bratstvo (P) - Sokol. (lm)

KUP HNS-a za žene

Besplatan ulaz na finale

TRoFeJ HRnogomet

Nikola Barat najbolji igrač lige

Došli smo do kraja izbora najboljeg igrača “Trofej HRnogomet” 3.

NL Sjever koji je otišao u ruke kapetana Poleta (SMnM). Nikola Barat je istinska legenda kluba, pristigao je 2013. i prometnuo se u pravog kapetana i motor kluba. Ove sezone za prvaka 3.

NL Sjever odigrao je 26 utakmica od 27 u prvenstvu, što dovoljno govori koliko je bio spreman i na raspolaganju treneru.

Nikola je dodao kako je zadovoljan ovom sezonom koja je bila naporna jer su imali tijekom cijelog prvenstva borbe s brojem igrača, što zbog kartona, što zbog ozljeda, pa je 12 do 13 igrača iznijelo cijelu sezonu.

Nadodao je kako se amaterski nogomet diže iz godine u godinu na više razine, pogotovo zbog

Nikola s trofejom

lokalnih i regionalnih portala koji to dižu na nove razine, što zbog aplikacije kao što je i naša. Za kraj je rekao kako su njegovi suigrači pratili

utrku cijelu vrijeme, ali nikad nisu stavljali individualne uspjehe iznad klupskih, što je na kraju rezultiralo osvajanjem prvenstva. (nl)

Finale Hrvatskog nogometnog kupa za žene održat će se u Čakovcu ove subote, 22. lipnja. U suorganizaciji s Hrvatskim nogometnim savezom, Čakovec i ŽNK Međimurje bit će domaćini finala Kupa za žene u kojem će snage odmjeriti ŽNK Osijek i ŽNK Dinamo. Nogometašice Osijeka u polufinalu su slavile 8:0 protiv Agrama, dok su nogometašice Dinama pobijedile Goricu s 2:0. - Gledatelji će tako u Čakovcu imati prilike gledati višestruke prvakinje Hrvatske i ekipu koja je ove natjecateljske sezone Osijeku već zadala glavobolje. Sigurni smo kako će ovo biti praznik ženskog nogometa, pa vas stoga pozivamo da se odazovete u što većem broju kako bi djevojkama prije svega pružili podršku, ali isto tako posvjedočili da se ženski nogomet u Hrvatskoj igra sve bolje i bolje, poručili su iz ŽNK-a Međimurje.

Utakmica će se odigrati na glavnom terenu čakovečkog SRC-a Mladost. Početak utakmice je u 18:00, a ulaz je slobodan. (lm)

Piše: Dino Jambrović Foto: Denis Tratnjak

NK Sloga ČaKovec prvak je II. MNL

Slavlje nogometaša čakovečke Sloge s osvojenim peharom i medaljama

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Svim Međimurkama i Međimurcima, našim vrijednim zaposlenicima i poslovnim partnerima čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

24. SMOTRA pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava

Nema onog tko se nije naježio

Tekst i foto: Sania Bižupić

Međimurje se ponosi bogatim kulturnim životom koji se očituje u velikom broju zborova i vokalnih skupina koji njeguju tradiciju i doprinose kulturnom identitetu županije. 24. smotra pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava okupila je najbolje zborove i vokalne skupine u Domu kulture Sveta Marija. Kulturno-umjetničko društvo Ivan Mustač-Kantor

Sveta Marija, u suradnji sa Zajednicom hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, već je petnaest godina zaredom organizator Smotre.

Nastupilo pet zborova i deset vokalnih skupina

Martina Kuretić Sedlar, dopredsjednica Za-

jednice HKUU-a Međimurske županije i predsjednica Ženske vokalne skupine KUU-a Veseli Međimurci, otvorila je ovogodišnju Smotru. – Zahvaljujem domaćinima što su nas opet ugostili, već 15. godinu, u ovom prostoru. Kao sudionik mogu reći da uživamo raditi ovdje i pjevati na ovoj pozornici. Uvijek nam je ugodno u druženju s vama, istaknula je. Na smotri je sudjelovalo pet pjevačkih zborova i deset vokalnih skupina, a svaki je nastup svojom originalnošću donio jedinstveni pečat ovom događaju. Publika je imala priliku uživati u izvedbama koje su obuhvatile širok spektar glazbenih stilova, od tradicionalnih međimurskih melodija do suvremenih interpretacija. Među sudionicima smotre bili su pjevački zborovi i vokalne skupine iz različitih

krajeva Međimurja: Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski Čakovec, Pjevački zbor Sveti Juraj na Bregu Pleškovec,

Pjevački zbor Udruge Prijatelji svetog Roka Draškovec, Pjevački zbor umirovljenika Čakovec, Mješoviti pjevački

Pjevački zbor “Josip Štolcer Slavenski” Čakovec

SVAKI tjedan sport jedan

Dvadeseta sezona Ljetnih sportskih kampova “Svaki tjedan sport jedan“ ove će se godine održati od 24. lipnja do 30. kolovoza 2024. Sportski kampovi namijenjeni su djeci školskog uzrasta s gradskog područja s ciljem kvalitetnog provođenja ljetnih školskih praznika. Tijekom dva sata svakog radnog dana s djecom će na kampovima raditi obrazovani stručnjaci, profesori TZK-a, apsolventi kineziologije i stručni treneri. Ovog ljeta na rasporedu su 22 kampa iz 18 različitih sportova, a prvi kampovi počinju već u ponedjeljak, 24. lipnja, kada serijal za ovu godinu otvaraju pli-

vanje, košarka i rukomet na pijesku. - Cilj nam je da djeci iz Čakovca, ali i cijelog Međimurja, ljetne praznike učinimo nezaboravnima i ispunjenima kvalitetnim sportskim aktivnostima. Pod stručnim vodstvom iskusnih trenera i pedagoga te studenata kineziologije, djeca će i ove godine imati priliku ne samo usavršavati svoje vještine u omiljenom sportu, već i upoznati nove prijatelje, uživati u druženju i na zdrav načinu provoditi slobodno vrijeme, rekla je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini na press konferenciji. Za sudionike s područja Grada Čakovca cijena iznosi 15

ljeto

eura, a za ostale 25 eura. Cijena pokriva sudjelovanje na svim sportskim borilištima, a svaki sudionik dobiva majicu i bočicu za vodu te napitke. Kampovi će se održavati od ponedjeljka do petka, u pravilu od 9 do 11 sati. Prijava za svaki kamp pojedinačno je ponedjeljkom do 9 sati, na recepciji Gradskih bazena, a na svaki od kampova djeca se mogu upisati i tijekom ljeta, najkasnije tri dana prije njegova početka. Prošle godine kampovi su okupili rekordnih 526 sudionika koji su u prosjeku bili na pet sportskih kampova, a sudeći po interesu i ove se godine očekuju slične brojke.

zbor Dr. Vinko Žganec Vratišinec, Ženska vokalna skupina Stridonne Štrigova, Muška vokalna skupina PZ Sveti Juraj na Bregu Pleškovec, Mješovita vokalna skupina KUD-a Katruže Ivanovec, Ženska vokalna skupina KUU Veseli Međimurci, Ženska vokalna skupina KUU Društvo žena Gornji Kraljevec, Mješovita vokalna skupina KUU Zvon Župne zajednice Mala Subotica, Ženska pjevačka skupina KUD-a Goričan, Ženska vokalna skupina KUD-a Šafran Štefanec, Ženska vokalna skupina PZ Sveti Juraj na Bregu Pleškovec i Mješovita vokalna skupina KUD-a Sveti Jeronim Štrigova.

Na putu prema nacionalnoj pozornici

Ova smotra ne samo da je proslava glazbene izvrsnosti, već i važan korak naprijed za sve sudionike koji su se s ljubavlju posvetili umjetnosti pjevanja. Selektori Hrvatskog sabora kulture, Marija Ramljak i Dražen Kurilovčan, preuzeli su odgovornost odabrati najistaknutije sastave među njima. Njihova odluka ne samo da će odrediti koji će sastavi sudjelovati na nadolazećim državnim susretima, već će utjecati na daljnju afirmaciju međimurske kulturne scene na nacionalnoj razini.

Na temelju članka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) i i točke III. Zaključka o prodaji nekretnina na području poduzetničke zone „Poslovni park Međimurje“ – k.o. Pribislavec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 10/24), župan Međimurske županije objavljuje

OGLAS

o javnom natječaju za prodaju nekretnina na području poduzetničke zone „POSLOVNI PARK MEĐIMURJE“ – k.o. Pribislavec

Međimurska županija prodaje nekretnine na području poduzetničke zone „Poslovni park Međimurje" u Pribislavcu, radi izgradnje gospodarskih objekata i obavljanja poduzetničkih djelatnosti i to:

R.BR. KAT. ČEST.BR. (k.o.Pribislavec)

ZK.ČEST.BR. (k.o.Pribislavec)

ZK.UL. BR. POVRŠINA U M2

POČETNA KUPOPRODAJNA CIJENA U EURIMA

IZNOS JAMČEVINE U EURIMA

1.3385/47805/A/1/1/1/5/1/1/1/14362311.345375.519,5037.551,95

2.3385/51805/A/1/1/1/5/1/1/1/18368510.388343.842,8034.384,28 3.3385/52805/A/1/1/1/5/1/1/1/19368510.139335.600,9033.560,09 4.3385/54805/A/1/1/1/5/1/1/1/2136859.254306.307,4030.630,74 5.3385/57805/A/1/1/1/5/1/1/1/24368511.090367.079,0036.707,90 6.3385/58805/A/1/1/1/5/1/1/1/25368512.602417.126,2041.712,62 7.3385/60805/A/1/1/1/5/1/1/1/2736859.505314.615,5031.461,55 8.3385/61805/A/1/1/1/5/1/1/1/28368510.906360.988,6036.098,86 9.3385/62805/A/1/1/1/5/1/1/1/29368510.779356.784,9035.678,49 ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA: 26.7.2024. do 10,00 sati. Javno otvaranje ponuda održat će se u Međimurskoj županiji, Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec, II. kat, soba 74, 26.7.2024. u 10,00 sati.

Sve nekretnine se prodaju u zatečenom stanju "VIĐENO - KUPLJENO”. Kontakt informacije radnim danom od 8-13 sati, tel: 040/374-017, 040/374-116.

Cjeloviti tekst oglasa sa svim detaljima i uvjetima javnog natječaja nalazi se na: https:// medjimurska-zupanija.hr/natjecaji-i-pozivi/

KLASA:406-06/24-01/10

URBROJ:2109-01-24-05 Čakovec, 18. lipnja 2024. ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing.

Ženska vokalna skupina Stridonne iz Štrigove

Ove godine na kampovima se očekuje više od 500 djece

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan an�fašis�čke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan an�fašis�čke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

Crveni Mustang poklonit

Cijeli Trash&Burn dodatno su začinile pin-up djevojke koje su se slikale uz popularne automobile, dok su umjetnici oduševili publiku na Rockabilly festivalu

Pišu: Sanja Heric i Mario Golenko

Foto: Mario Golenko

Ivan Zubić iz Ivanić Grada automehaničar je po struci, a njegova fascinacija američkim oldtimerima dovela ga je i ovog puta do Trash&Burna koji je po 16. put održan u Svetom Martinu na Muri proteklog vikenda i privukao je 300-tinjak vlasnika američkih auta iz Hrvatske i okolnih zemalja.

Oldtimere restaurirao za svoje sinove

nešto posebno. Baš zato sam kupio ovaj auto. Nabavio sam ga u Berlinu, ispričao nam je Mitja Ivanuša iz Ljutomera, koji je došao na Trash i sa svoja dva jednako impresivna Buicka.

Njujorški plavci i Pilot Fury

Nitko nije mogao proći mimo njegovog pomno uređenog Forda Mustanga iz 1967. godine koji je plijenio pažnju žarko, crvenom bojom. - Riječ je o Ford Mustang coupeu iz 1967. godine, redni šestak, automatik, tri brzine, kao iz topa govori nam Ivan, dok se oko auta skupljaju svi uzrasti gledajući što se to krije ispod haube.

priča nam Ivan Zubić, koji se u oldtimere zaljubio još u ranoj mladosti.

- Slagao sam ga tri godine u mojoj režiji doma. Moj sin David će ga naslijediti s 18 godina. Nabavio sam ga preko jednog Slovenca iz Amerike,

- U američkom sitcomu sam vidio Mustang i tu se zaljubio. Gledao sam sve o njemu, čitao, i tako je sve krenulo. To vam je ljubav, dodaje

dalje. No Ivan kod kuće ima još jednog oldtimera, a njega čuva za svoga drugog sina Doriana. On pak će naslijediti Fordov pickup F100 iz 1956. godine.

Mrtvačka kola pretvorena u spavaonicu

Ovaj Međunarodni meeting američkih automobila nije bio limitiran, privukao je mnogobrojne vlasnike iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke, a registriralo se preko 300 automobila i okvirno isto toliko motora.

Među brojnim automobilima za oko nam je zapeo i crni Cadillac – koji je ustvari mrtvačka kola, a koji je pretvoren u spavaonicu. - Želio sam

Susreli smo i Damira Kuciku koji je došao iz Svetog Ivana Zeline. - Auto je napravljen je u Velikoj Britaniji u AC Cars i bio je registriran u Nizozemskoj 10 godina. Mašina je 57, 350 ks, 1988. je godište. Auto je još na tvorničkim postavkama i nikakve izmjene nisu rađene, ispričao nam je Damir, i dodaje da se automobil koristi za izložbe, ali najviše za gušt. U Hrvatskoj ih je jako malo pa se ističe svojom pojavom.

Posebno atraktivan bio je i Plymouth Fury ili Pilot Fury verzija za policiju. Ovaj automobil posjedovala je njujorška policija - Iz 1971. godine je, motor je 5200 kubičnih centimetara, najveća brzina koju može postići je 160 km/h, pojasnio nam je Vivian iz Mađarske.

Cijeli Trash&Burn dodatno su začinile pin-up djevojke koje su se slikale uz popularne automobile, dok su umjetnici oduševili publiku na Rockabilly festivalu. Sve je to kulminiralo utakmicom između Hrvatske i Španjolske, uz glasno navijanje prisutnih.

16. TRASH&BURN u Svetom Martinu na Muri okupio 300-tinjak američkih oldtimera

Ivan Zubić sam je restaurirao Ford Mustang iz 1967. godine

Seksepilne pin-up djevojke neizostavna su karika Trasha

Mitja Ivanuša iz Ljutomera došao je Cadillacom pretvorenim u mrtvačka kola

Shelby Cobra iz 1981. godine s�gla je iz Nizozemske Vlasnik Cobre Damir Kucika s prijateljicom

Za dobru zabavu tu su bila i američka vojna vozila

Pilot Fury nekada su vozili njujorški plavci

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

OBAVIJEST

o produljenju roka za podnošenje prijava na Javni poziv za predlaganje kandidata za imenovanje predsjednika i članova Vijeća časti Skupštine Međimurske županije Sukladno Zaključku Odbora za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije (KLASA: 024-03/22-03/3, URBROJ: 2109-02-24-29 od 13. lipnja 2024. godine) rok za podnošenje prijava na Javni poziv za predlaganje kandidata za imenovanje predsjednika i članova Vijeća časti Skupštine Međimurske županije, produljuje se do 31. srpnja 2024. godine.

Vijeće časti ima predsjednika i četiri člana koje na temelju javnog poziva imenuje Županijska skupština iz reda osoba nedvojbenog javnog ugleda u lokalnoj zajednici. Predsjednik i članovi Vijeća časti ne mogu biti nositelji političke dužnosti, niti članovi političke stranke, odnosno kandidati nezavisne liste zastupljene u Županijskoj skupštini. Mandat predsjednika i članova Vijeća časti traje do isteka mandata vijećnika Županijske skupštine.

Vijeće časti odlučuje u drugom stupnju o odlukama Županijske skupštine o povredama Kodeksa ponašanja vijećnika Skupštine Međimurske županije. Predsjednik i članovi Vijeća časti primaju naknadu za svoj rad sukladno posebnoj odluci župana.

Kandidati svoju prijavu sa svim traženim podacima mogu podnijeti elektronski putem obrasca koji se nalazi na mrežnim stranicama Međimurske županije (www.medjimurska-zupanija.hr) na email: skupstina@medjimurska-zupanija.hr ili je dostaviti u pisanom obliku: Odboru za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije, Čakovec, Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec, s naznakom „Javni poziv za predlaganje kandidata za imenovanje predsjednika i članova Vijeća časti Skupštine Međimurske županije“. Navedeni obrazac kandidat za Vijeće časti obavezno vlastoručno potpisuje. Dokumentacija koja se prilaže prijavi uz obrazac: • uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od šest mjeseci), • izjava kandidata da nije nositelj političke dužnosti, niti član političke stranke, odnosno kandidat nezavisne liste zastupljene u Županijskoj skupštini.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

KLASA: 024-03/22-03/3

URBROJ: 2109-02-24-30 Čakovec, 13. lipnja 2024.

PREDSJEDNIK ODBORA

Vladimir Peršić, v.r.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Odvažnog izgleda i brza

Bogato opremljena Kona koju pokreće snažan turbo benzinski motor s automatskim mjenjačem i pogonom na sve kotače sigurno neće biti čest izbor domaćih kupaca, no imali smo prilike družiti se s njom i prenijeti vam informacije o modelu koji je jedan od snažnijih u ponudi, a konkurencija gotovo da ni ne postoji.

Tekst i foto: Igor Rudež

Prva generacija Kone je bila veliki hit zahvaljujući svojem jedinstvenom dizajnu u klasi, a i druga se generacija može pohvaliti isto tako jedinstvenim izgledom, koji je evolucija prethodnika. Naravno, Kona sada ima i podosta veće dimenzije, pa je od prethodne generacije duža za 18,5 cm, viša za 2 cm i šira za 2,5 cm, dok je međuosovinski razmak narastao za 6 cm. Da, Kona je sada ozbiljniji i veći auto, a kako i ne bi bila kad je trebalo napraviti mjesta za nešto manji Bayon. No za pohvalu je što Hyundai i dalje nudi čistokrvne benzinske izvedbe, uključujući i najsnažniju izvedbu sa 198 KS, a upravo je ova izvedba jedina i dostupna s pogonom na sva četiri kotača, što nije čest slučaj u ovoj klasi. A upravo nam je takva izvedba stigla na test, a uključivala je i najbogatiji paket opreme Premium Plus s ugrađenom dodatnom opremom. Nova Kona je postavljena na novorazvijenu K3 platformu, a testni je model pokretao 1,6-litrenu turbo benzinac koji razvija maksimalnu snagu od 146 kW/198 KS i pritom nudi

265 Nm okretnog momenta koji je dostupan od 1600 okretaja, no osjeti se mala turbo rupa, pa će pri nižim okretajima auto biti potpuno trom, dok će nakon 1600 okretaja doslovno zalijepiti tijelo za sjedalo. Naravno, svemu tome pridonosi i automatski mjenjač s dvije spojke i sa 7 stupnjeva prijenosa koji bi ipak mogao biti malo uglađeniji. Naime, isto nam se događalo bez obzira jesmo li se vozili u eko, normalnom ili sport načinu rada. Doduše, Hyundai je ugradio i polugice iza upravljača, pa sami možete ublažiti turbo rupu. A ono što se mora priznati je kako ovako motorizirana Kona može biti i zabavan auto u vožnji. Doduše, radi nešto višeg težišta ne smijete pretjerivati, ali u današnje vrijeme je teško naći hot hatch model, pa je upravo ovakav model jedina zamjena.

Iako nema nikakvu bateriju ili blagi hibridni sustav, prazna Kona teži 1525 kg, a rezultat toga je i potpuna opremljenost sa svime što se s ovim modelom nudi, no i dalje ostaje 475 kg opterećenja. Kona može postići maksimalnu brzinu od 210 km/h, dok za ubrzanje od 0 do 100 km/h

traje 8,1 sekundu, iako se u vožnji čini da je još brža. Ima dobar odziv na gas, posebice u Sport načinu rada, kada vas jednostavno tjera da papučicu gasa pritisnete još malo. No tada je i potrošnja viša pa raste i preko 10 litara, no na otvorenoj cesti u normalnom načinu rada će trošiti oko 6 litara. U gradu s mnogobrojnim gužvama je to oko 9 litara, a prosjek testa je bio 9,3 litre.

Doduše, da smo malo manje pretjerivali s papučicom gasa potrošnja bi pala za jednu litru. I da, testna Kona je imala i pogon na sve kotače, pa i to treba uzeti u obzir. No, isto ne nude mnogi konkurenti, pa je Kona i ovdje u prednosti pred drugima, a opremljena je i s blokadom diferencijala. Vožnja je udobna, ali i tiha, a veća buka se primijeti tek pri brzinama iznad 150 km/h.

Kožom presvučena sjedala dolaze s grijačima sprijeda i dva vanjska straga, dok su prednja sjedala i ventilirana, što dobro dođe pri višim temperaturama. Svijetle su boje pa će se i manje zagrijavati na suncu, a siva je čitava unutrašnjost, dok se za razbijanje monotonije koristi �luorescentno zeleno-žuta boja koju možemo vidjeti na sjedalima, upravljaču, oblogama vratiju i

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV): 4350 x 1825 x 1585 mm

Osovinski razmak: 2660 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1525 kg/ 475 kg

Veličina prtljažnika 466/1300 litara

Vrsta motora/broj cilindara: Turbo benzinski/4

Pogon: Na sve kotače

Mjenjač: Automatski, 7 stupnjeva prijenosa Snaga: 146 kW / 198 KS

Okretni moment: 265 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 210 km/h / 8,1 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 9,3 CO2 emisija: 156 g/km

Cijena: 37.360 eur

Oprema:

12,3-inčni mul�medijski sustav, 12,3-inčni digitalni instrumen�, automatski dvozonski klima-uređaj, grijana prednja i stražnja sjedala, ven�lirana prednja sjedala, sjedala presvučena kožom, stakleni krovni otvor, potpuni sigurnosni paket, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci... prednjoj konzoli. Iako je dizajn prednje konzole moderan s dvama 12,3-inčnim zaslonima, hvalimo što je Hyundai ostao vjeran �izičkim tipkama, što uvelike olakšava upravljanje. Osim tipki za brzi pristup postavkama, tu su i dva kotačića za glasnoću i za traženje stanica, a i komande dvozonske klime dolaze s jednostavnim upravljanjem. Osim toga, u središnjoj konzoli je i jedno jako zanimljivo rješenje. Naime, postoje dva USB-C priključka od kojih jedan služi isključivo za punjenje uređaja, dok se za drugi priključak može izabrati

Kona donosi moderan dizajn, funkcionalnost, ali i mnogo prostora u kabini

I straga Kona izgleda kao da je s�gla iz budućnos� Iako je i dalje krasi jedinstven dizajn, nova je Kona u odnosu na staru narasla za 18,5 cm

hoće li ga se koristiti samo kao punjač ili kao punjač i prijenos podataka. Tik ispod toga je i polica s bežičnim punjačem, a ispod nje se nalaze tipke grijanja i hlađenja sjedala, ali i veliki kotač za odabir načina vožnje. Između prednjih sjedala je velik prostor za pohranu stvari, a tamo stane i poveća ženska torba, ako ne koristite držače čaša i pospremite ih sa strane. Osim toga, Hyundai je napravio i malenu policu ispred suvozača u koju stanu

sitnice, no voljeli bi da postoji gumeni umetak kako stvari ne bi klizale po njoj. Bolje išta nego ništa.

Ergonomija je dobra i sve je postavljeno logično, a jedino bi voljeli da je korištena malo mekša plastika, jer je sve u unutrašnjosti tvrdo na dodir. Digitalni instrumenti su klasičnog dizajna, a mogu se i prilagođavati izgledom, a nudi se i opcija prikaza mrtvog kuta kada uključite pokazivač smjera. Naime, ako uključite

desni pokazivač, na mjestu brojača okretaja vam se prikazuje slika s bočne kamere, a na mjestu brzinomjera slika s lijeve kamere. To je odličan sustav, a uvelike može pomoći i pri parkiranju uz rubnjake ili uz nešto drugo što je nisko i ne možete vidjeti u retrovizorima. Naravno, pomaže i pri tome da ne lupite biciklista i pješaka kojeg možda niste na prvu vidjeli.

U Koni će putnici straga biti razmaženi, kako prosto-

rom, tako i dodacima, barem ako izaberete opremu testnog modela. Već smo rekli kako su stražnja vanjska sjedala grijana, a tu su i ventilacijski otvori te dva USB-C priključka za punjenje uređaja. U naslonu se skriva preklopni naslon za ruke, a prostora ima dovoljno i za koljena i za glavu.

Stvari su dobre i u prtljažniku, koji u osnovi zaprima 466 litara prtljage, a kad preklopite stražnje naslone dobivate ravnu površinu i obujam od 1300

litara. Također, tu je i dvostruko dno, gdje možete staviti sve one sitnice koje vozite čitavo vrijeme u autu, kako vam ne bi smetale u prtljažnom prostoru.

Testna Kona 4WD Premium Plus s dodatnom opremom košta 37.360 eura i među najskupljim je benzinskim izvedbama, a najskuplja je Kona N s 280 KS čija je cijena 42.490 eura. Najpovoljnija izvedba sa 198 KS i pogonom na prednje kotače pak starta od 28.253 eura, dok pak najpovoljnija

Kona sa 120 KS košta 23.990 eura. Hibridna izvedba sa 105 KS stara od 29.990 eura, dok pak električna Kona starta od 39.990 za izvedbu sa 156 KS, odnosno od 44.940 eura za izvedbu s 217 KS. Dakle, na izbor su mnogobrojne izvedbe, a iako će većina kupaca izabrati 120 KS snažnog benzinca, onoga tko izabere 198 KS snažniju izvedbu, neka je radije kombinira s dobrim ručnim mjenjačem, jer će tada dobiti još više od ovog motora.

1,6-litreni turbo benzinac daje snagu od gotovo 200 KS Krovni otvor je dodatna oprema

Čak i kada su prednja sjedala pomaknuta do kraja, straga se može smjestiti odrasla osoba

466 litara osnovnog obujma je i više nego dovoljno čak i za duža putovanja

Dvobojni 18-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski

Ispred suvozača se nalazi i praktična polica, a šteta je što nije gumirana pa predmeti kližu po njoj

Kona ima mnogo fizičkih tipki, što je za svaku pohvalu jer olakšava korištenje

Ručica automatskog mjenjača se nalazi iza upravljača

Veliki pretinac između prednjih sjedala skriva i dva držača za čaše, a kada ih ne trebate, jednostavno ih spremite

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 21. do 27. lipnja 2024.

P 21 Alojzije Gonzaga, Vjekoslav, Slavko, Slavica

S 22 Paulin Nolanski, Ivan Fišer, Toma More

N 23 12. KROZ GODINU, Marija, Josip, Aron, Flavije

P 24 Rođ. Ivana Krstitelja, Krsto; Proštenje Goričan, Ivanovec, Turčišće

U 25 Prosper, Maksim, Adalbert, Salomon

S 26 Josip M. Escriva, Ivan i Pavao, Vigilije, Zoran

Č 27 Ćiril Aleksandrijski, Ladislav Ugarski, Vlatko; Proštenje Mursko Središće

Sretan Vam imendan!

22. lipnja - praznik

Dan antifašističke

borbe

Liječnici ne rade. IZ MATIČNOG UREDA

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec

Tadej Filajdić, sin Monike i Josipa

Lucija Šipuš, kći Petre i Ivice

Mak Vuković, sin Tine i Elvisa

Jan Balog, sin Valen�ne i Nikole

Sara Jug, kći Melite i Alena

Sofia Križnar, kći Branke i Petra

Izak Kozjak, sin Petre i Petra

Franka Obadić, kći Valen�ne i Ivana

Nela Novoselec, kći Aleksandre i Danijela

Lovro Petković, sin Darije i Maria

Niko Križarić, sin Lucije i Nikole

Gabriel Lapat, sin Ivane i Marka

VJENČANI

Čakovec

Tina Posedi i Danijel Kopačević

Melani Peršak i Ma�ja Pintarić

Marta Jalšovec i Jasmin Vitez

Petra Švenda i Eduard Ciglar

Sara Senčar i Karlo Kosalec

Ria Pikl i Filip Pokrivač

UMRLI

Čakovec

Rozalija Solarić r. Hančić r. 1931.

Josipa Sever r. Križanić r. 1935.

Antonija Hančić r. Črep r. 1949.

Ana Šafarić r. 1944.

Rudolf Kolarić r. 1947.

Ivan Vadlja r. 1959.

Marija Krčmar r. Martan r. 1935.

Marina Tuksar r. 1973.

Marija Radiković r. Sršan r. 1931.

Cvetko Vožar r. 1968.

Stjepan Dragović r. 1943.

Margareta Bašek r. Kovačić r. 1941.

Marija Kozjak r. Vrabec r. 1936.

Stanko Pfeifer r. 1946.

Ana Medlobi r. 1950.

Milan Vugrinec r. 1956.

Mursko Središće

Franjo Stubičar r. 1942.

Marija Tomašić r. Polanec r.1938.

Josip Kovač r. 1950.

Prelog

Marija Baranašić r. Barić r. 1946.

Katarina Horvat r. Tratnjak r. 1956.

Tražimo suradnike na portalu

Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Pomoć i podrška

Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:

20.6. Četvrtak

Četvrtak 20.6.

17:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 20:00 Zločesti dečki 4

21.6. Petak

PETAK 21.6.

20:00 Furiosa

22.6. Subota

10:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink.

17:00 Nerazdvojni 20:00 Zločesti dečki 4

23.6. Nedjelja

10:00 Nerazdvojni 13:30 Izvrnuto obrnuto 2 -sink.

20:00 Furiosa

24.6. Ponedjeljak

17:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 21:00 EURO 2024 - utakmica Hrvatska - Italija

25.6. Utorak

20:00 Furiosa

26.6. Srijeda

SUBOTA 22.6. NEDJELJA 23.6. PONEDJELJAK 24.6. UTORAK 25.6. SRIJEDA 26.6.

17:00 Izvrnuto obrnuto 2 -sink. 20:00 Zločesti dečki 4

na našeg dragog PAVLA HRANILOVIĆA

iz Čakovca

24. 6. 2022. – 24. 6. 2024. Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji supruga Dragica, sin Nenad i kći Natalija s obiteljima

Branko Vrbanec

iz Čakovca preminuo u 75. godini života

Barbara Horvat

iz Preloga preminula u 72. godini života

Krešimir Rus - Braco

iz Preloga preminuo u 81. godini života

FRANJO HORVAT

iz Male Subotice

30.6.2009. - 30.6.2024.

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju.

Obitelj Horvat

povodom tužnog rastanka od našeg voljenog

STANKA PFEIFERA

Duboko dirnuti pažnjom, poštovanjem i suosjećanjem zahvaljujemo štrigovskim lovcima, vatrogascima, općinskim djelatnicima i svoj rodbini, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima, koji su nas utješili u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar našeg oca cvijećem i svijećama te nam dragog pokojnika dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Tugujuća obitelj

Petar Bedić

iz Novog Sela Rok preminuo u 78. godini života

Anđelko Šafarić

iz Dragoslavec Sela preminuo u 56. godini života

Komorski Franciska iz Donjeg Mihaljevca preminula u 90. godini života

Monika Čemerika

iz Palinovca preminula u 94. godini života

Objavite

na prijatelja i doktora STJEPANA

JURASA - ŠTEFA

18. 6. 2013. - 18. 6. 2024.

S poštovanjem i zahvalnošću

čuvamo uspomene na Tebe.

Igračice i vodstvo ŽRK Čakovec

na dragog prijatelja STJEPANA JURASA - ŠTEFA

18. 6. 2013. - 18. 6. 2024.

Po dobru te pamtimo, s ponosom te spominjemo, vječno te čuvamo u srcima!

Tvoji prijatelji: Drago, Đura, Gordan, Ivica, Medo, Minač, Štef, Zoran i Zoki

putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Goran Kolar iz Lopatinca preminuo u 43. godini života

Miljenko Ivelić iz Donjeg Vidovca preminuo 63. godini života

Milica Krznar rođ. Pongrac

iz Goričana preminula u 83. godini života

Bernarda Škvorc

iz Peklenice preminula u 61 godini života

Marko Panić iz Selnice

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec telefonom: 040/323-600

21. lipnja 2024.

77. NARODNI TRGOVAČKI LANAC d.o.o., traži 2 m/ž prodavača za mjesto rada Donja Dubrava, Kotoriba, D. Kraljevec,Orehovica, Macinec, Okrugli Vrh, javi� se na email: mirjana.blazi@ ntl.hr do 22.6.

78. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 ili na email: naranda.transport@ck.t-com.hr do 30.6.

79. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl.inženjera arhitekture, javi� se na email: kadrovska.nording@gmail. com do 3.7.

80. NOVI GODOVI d.o.o., dr.I.Novaka 38, Čakovec, traži m/ž komercijalista, javi� se pise mnom zamolbom na adresu ili na email: novi-godovi@ novi-godovi.hr do 01.07.

81. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž skladištara, javiti se na tel. 040/338-120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt. hr do 30.6.

82. Okno d.o.o., Pušćine, Čakovečka 107a, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja montaže alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@ okno.hr do 22.6.

83. PANIS d.o.o. Selska 3, Mursko Središće, traži 2 m/ž pekara, javiti se na 040/544-015, 099/736-0951 ili 099/736-0951 ili panis.pekara@ gmail.com do 30.6.

84. Pavlic-asfalt-beton d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž operatera na asfaltnoj bazi, javi� se na tel. 040/655525 ili na mob. 091/6655-508 do 30.6.

85. PEKARA IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 24.7.

86. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kat., javi� se na mob. 098/282-147 do 7.7.

87. PERPETUM MOBILE d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača i servisera inf. opreme, javi� se osobno na adresu ili na email: info@p-mobile.hr do 5.7.

88. PERUTNINA PTUJ-PIPO d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž skladištar/viličarista, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, 2 m/ž pomoćnog radnika u preradi, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž radnika u tvornici stočne hrane, m/ž vozača traktora, m/ž vozača c+e kat., 5 m/ž radnika u klaonici, m/ž radnika u valionici, m/ž radnika u pranju pogona, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž predradnika na farmi, m/ž anali�čara u proizvodnji, m/ž tehnologa-voditelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž voditelja sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr do 23.06.

89. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž djelatnika odjela 3D skeniranje, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za CNC

programera, 4 m/ž radnika u tehničkoj službi izrada skica za lijepljenje, 4 m/ž stolara, 2 m/ž cnc programera, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 2 m/ž djelatnika odjela kontrole dimenzija modela, 2 m/ž pomoćna radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke i m/ž poslovođu na farmi, javi� se na email: pib-extra@ pib-extra.hr do 30.6.

90. PROMMING d.o.o., dr.I.Novaka 48, Čakovec, traži m/ž koordinatora montaže, m/ž dizajnera unutarnjeg interijera za opremanje trgovina i poslovnih prostora, 2 m/ž skladištara, javi� se na tel. 040/396-333, na mob. 099/380-7104, na email: posao@ promming.hr ili osobno na adresu do 14.07.

91. PROMETAL d.o.o., Savska Ves ,traži m/ž cnc tokara, m/ž cnc glodača, m/ž tokara za rad na klasičnoj tokarilici, javiti se na mob. 099/6762-864, ili na email: prometal.ck@gmail.com do 31.07.

92. PRIMABIRO d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži 2 m/ž cnc operatera, 3 m/ž zavarivača �g i 2 m/ž tokara, javi� se osobno na adresu, na tel. 040/396-556, na mob. 098/1830293, pismenom zamolbom na adresu ili na email: e.filipic@primabiro.hr do 30.6.

93. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO ŠARČEVIĆ MARKO, Jalšovec 38a, Štrigova, traži m/ž radnika u pakirnici, javiti se osobnim dolaskom, na mob. 098/993-2114, pismenom zamolbom na adresu ili na email: voce. sarcevic@gmail.com do 31.08.

94. RESTORAN PREPELICA Otok 2, traži m/ž kuhara, m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, m/ž čistača, javi� se na mob. 098/393-001 do 07.07.

95. RE-GRA d.o.o., Ulica K.Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara, m/ž prodavača, javi� se osobno na adresu, na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/5085701 ili na email: knjigovodstvo@regra. hr do 17.07.

96. ROTOCOMERC d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž skladišna radnika, javi� se na email: zeljko.peter@rotocomerc. hr do 30.6.

97. RUDI-EXPRESS d.o.o., Čakovec, traži m/ž prometnika/ blagajnika na autobusnom kolodvoru Čakovec, m/ž vozača autobusa, javiti se na email: maja@rudi-express.hr do 31.08.

98. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži 2 m/ž šivača, javi� se na tel. 040/858-170 do 30.6.

99. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limarakrovopokrivača i 2 m/ž radnika za rad na visini, javi� se osobno na adresu ili na email: svamlim1@gmail.com ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/5722091 do 30.6.

100. SLAD d.o.o., D.Vidovec, Glavna 79, traži m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/615-245 ili na mob. 098/242-670 do 10.07.

101. S-SEČAN d.o.o., Ulica Preloge 19, Ivanovec, traži 3 m/ž vozača kamiona, javi� se osobno na adresu, na tel. 040/338-000, na mob. 091/101-0402, pismenom zamolbom na adresu ili na email: petar@s-secan.hr do 31.07.

102. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javi� se na link: https://tisak.talentlyft.com/o/sHe/ apply do 07.07.

103. TKALEC TRANS d.o.o., traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E, javi� se na mob: 091/424-1707 ili email: info@tkalectrans.hr do 25.06.

104. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, m/ž prodavača za mjesto rada Čehovec, Prelog, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Pribislavec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 20.6.

105. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni,javiti seosobno na adresu ili na mob. 098/241-673, na mob. 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 28.6.

106. TRANSPORTI KLINEC, Čakovec, I. Gundulića 4, traži m/ž vozača za međunarodni prijevoz, javi� se na mob. 098/260-201 do 5.7.

107. TRANSPORTI KLIČEK, Šandorovec, Prvomajska 6, traži m/ž vozača C+E kat., javi� se na mob. 098/426-949 do 7.7.

108. UDRUGA SLIJEPIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, R.Boškovića 4, Čako-

vec, traži m/ž videćeg pra�telja, 4 m/ž pružatelja potpore i podrške starijim osobama i osobama s invaliditetom, javite se osobno na adresu, na mob. 091/639-0005 ili na email: info@usm. hr do 30.6.

109. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara i m/ž dipl. inž. elektotehnike, javi� se na email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 30.6.

110. UGOSTITELJSTVO – KAVANA BRACO, dr. I. Novaka 46, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž kuhara, javite se osobno na adresu, na tel. 040/328-505, na mob. 099/7382010 ili na email: info@braco.hr do 30.6.

111. Zdravstvena ustanova Ljekarne Petek, M. Subo�ca, traži m/ž magistra farmacije, javi� se na email: ljekarne. petek@gmail.com do 20.6.

112. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 10 m/ž montera centralnog grijanja i vodovodnih instalacija za radno mjesto Nedelišće, 10 m/ž montera centralnog grijanja, 5 m/ž tig, autogeno ili rel zavarivača, 5 m/ž cjevara - izometričara, m/ž električara, m/ž elektro-zavarivača, 7 m/ž montera vodovodnih instalacija za rad u Njemačkoj i 2 m/ž vodoinstalatera za rad u Švicarskoj, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341004 ili 095/1123-470 ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.6.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old� mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE RENAULT MEGANE

4 1.6 dci 130 KS 2016. g, 1.vl., 105 tkm, servisiran od prvog dana u ovlaštenom salonu, oprema (led pure vision, auto m. svjetla, head up display, radar, samoparkiranje kamera 360, otvaranje haube na pokret noge), ljetne gume Pirelli dim. 225/40/18, zimske gume Bridgestone dim. 205/55/16 (na alu felgama uz doplatu). Cijena 15.000 eura. Kontakt: 098/846-010

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM VW Tiguan 2,0 TDI, 2017.godište, bez ulaganja, registriran do 12/2024. Info na mob. 099/475-0000

KUPUJEM automobil, traktor, kamion, neispravan, ispravan, karamboliran. Dolazak i isplata. Info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 650 eur) i inoks cijevi za ogradu. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJE SE traktorski cirkular, tanjurače/24 diska, dvobrazni plug, dvoredna sijačica i 200 lit. prskalica. Info nakon 18 sa� na tel. 091/286-1121

PRODAJEM 1-redni kombajn za kukuruz, u super stanju, prikolica za sijeno jednom korištena te sijačica za pšenicu. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM suhu blanjevinu, hoblovinu u vrećama od 120L, info na mob. 098/178-8216

PRODAJEM mlin čekićar, motor sa dvije remenice, jedna za šrotanje, druga za runjač, el.motor dva kW sa sklopom i tri sita, u ispravnom stanju, povoljno. Info na mob. 097/600-6038

PRODAJEM plug, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten. Info na mob. 095/816-5206

PRODAJU se odojci, više komada. Moguća i obrada i dostava. Info na mob. 095/842-0800

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Vučna služba i transport tuzemni i inozemni, pomoć na ces�, teret koji se prevozi je osiguran. Više informacija na telefon: +385 91 926 7739 ili na email: info@gr-pts.com

POSAO

MUŠKA OSOBA traži posao, košnja trave ili bilo što drugo, sitni popravci, u poljoprivredi i slično. Info na mob. 095/8165206

POZNANSTVA

DAMA traži gospodina od 60 do 70 godina za ozbiljnu vezu, brak moguć. Info na tel: 099/5166780

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU staros� do 50 godina za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… Fali samo malo ljubavi. Molim zva� popodne ili navečer na mob. 099/3821067

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTEN

TROSOBNI STAN u Čakovcu. Poseban ulaz, vlas�ta brojila. Sve informacije na 099/1912-560

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJU SE NOVI STANOVI u Pribislavcu, ulica F. Kuharića 14, od 82m2 (3 sobe, blagovaona+dnevna+ 2 wc-a i 2 kupaone) mogućnost preinake u manje stanove od 40m2, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Info na mob. 095/8581502

PRODAJE SE građevinsko zemljište u Dragoslavcu, 2064 m2. Info na mob. 095/862-9896

DAJEM U NAJAM studentima (4 sobe), stan u strogom centru Čakovca, 1.kat, sa 4 sobe, čajna kuhinja, kupaona s wc-om i posebnim sanitarnim čvorom. Info na mob. 098/426-021

IZNAJMLJUJE SE dvosoban stan u kući, preko puta MEV-a, info na tel. 040/395-936

ŽIVOTINJE

PRODAJEM čistokrvnu ženku njemačkog ovčara, najpogodnija za prepuštanje od roditelja s rodovnicom s urednim papirima, razlog nemogućnost držanja, cijena 100 eura. Info na mob. 097/600-6038

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/4047517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM romane, stripove, Nintendo i Sega igre. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

1. Vozač traktora

• Na neodređeno, za poslove traktoriste u Voćnjaku. • Radno iskustvo je prednost ali nije uvjet.

2. Poslovođa u voćnjaku uvjet: viša stručna sprema

Zamolbe posla� na Email: jagoszeljana@gmail.com ili na adresu: Voćnjak Nedelišće d.o.o. Varaždinska 81, 40305 Nedelišće ili nazva� na telefon: 040/895-220

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); dvije el. pumpe za vodu (150 eur); aparat za varenje WIGI 150G s malom bocom argona (200 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od 3/8 -1/4 cola (200 eur); el. bojler Ariston od 80 lit. (20 eur). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM akvarij šesterokutni sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje koje daje kisik, 40 eura. Kompletno uređen. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM nau�čke prsluke, univerzalne, 2 komada, crvene boje, 30 eura/kom. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM pločice za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 30 eura/kom. Info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM bakreni kotlić za gulaš, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 200 eura. Info na mob. 091/9240293

PRODAJEM šator za 3 osobe sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 200 eura. Info na mob. 091/9240293

PRODAJEM crijevo za vodu, 35 metara, armirano, sa motalicom na kotačima, 70 eura. Info na mob. 091/9240-293

KUPUJEM stripove, nintendo igre. Info na mob. 098/9219092

PRODAJEM vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 200,210 x 90, 95,155,160 cm, tap.gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, ormar za spavaću, ivericu cca. 50 m2, za pod leno-leume, tepihe, flex, bušilicu, sobni orbi-trex, rodlin za plin.boce, bicikl mot., vrtne 2 ispravne kosilice-starije i još ostalog iz domaćinstava. Info na mob. 091/5727-670

PRODAJEM povoljno podesivu Latoflex podnicu za madrac 90x200, električni ručni cirkulator, salvete i pribor za dekupaž tehniku. Info na mob. 098/241-176

PRODAJEM aluminijsku skelu na kotačima, u pola cijene, info na mob. 098/426-021

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu

uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.

Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Vučeje za ispit

Jaj! Pok je ispit pa se tre vučiti,

A mej bole paše vuni loptu nagajati.

Da so bor o tejh padeži lekcije mejše… I vrejme za vučeje bilo bi krajše.

A tek dok se v bilježnico zglednem!

Kuliko se tre vučiti!

Najrajši bi se počel tuliti!

Ali kaj morem!

Moram se vučiti. I na sa padežna pitanja znati odgovoriti.

Rok Prša, 5. b. OŠ Mursko Središće Učiteljica Srebrenka Puklavec Trstenjak

U OŠ Strahoninec krajem svibnja održana je likovna kolonija pod nazivom Hantlarija. Kolonija se organizira u sklopu Dana općine Strahoninec, a učenici sudjeluju u likovnim radionicama gdje mogu pokazati i razviti svoje slikarsko umijeće. Voditeljica kolonije više je godina prof. likovne kulture Marina Mrazović. Ove godine Hantlarija okupila je osnovnoškolce

Likovna kolonija u OŠ Strahoninec

iz Strahoninca, Goričana, Hodošana, Sivice, Nedelišća, Svetog Martina na Muri, Vratišinca i Gornjeg Kraljevca, Pribislavca, Donjeg Kraljevca i Orehovice. Stigli su i gosti iz Slovenije iz Osnovne škole Franca Prešerna Črešovci. Poslali su nam neke od svojih radova, kao i fotogra�ije na kojima se vidi da je atmosfera bila radna, ali i zabavna.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Ida Cerovec 2.b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Klara Bajan, 1.r, OŠ Strahoninec, učiteljica Marina Mrazović

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, A. Šenoe 2a

RADNO VRIJEME:

PON. – PET: od 16 do 18 sa�

Subota prema dogovoru.

Posjete psihologu obavezno prethodno dogovori� na broj 098/700-932 ili na email: jelenaklincevic@gmail.com

Ljetna shema obiteljskog života

Povezanost i

kvalitetan odnos između roditelja i djece uključuje razgovor, igru i druženje koje ne prekida ni zvuk mobitela ni neki drugi uređaj ili posao.

Još jedna školska godina je za nama, stiglo je ljeto! Bez školskih obaveza i svih onih komplikacija s rasporedom aktivnosti, ritam života mogao bi biti mirniji i opušteniji. U dogovoru s djecom, članovima šire obitelji i prijateljima (zašto ne, socijalna smo bića) pokušajte što bolje organizirati ljetnu shemu obiteljskog života. Usporite, koliko najviše možete, napravite potrebne korekcije kako ne biste samo jurili i bili nervozni i umorni. Ako se nervoze i umora niste u stanju riješiti, ozbiljno se zapitajte što je to što krivo radite i čim prije krenite s promjenama. Roditeljstvo je zahtjevno, pritisci su sa svih strana, od poslodavaca, medija, javnih službi, drugih članova obitelji, ali i od strane vlastitih očekivanja i uvjerenja. Neke vanjske pritiske ne možete lako otkloniti, pa možda vrijedi razmisliti i poći od samoga sebe. Ionako ste vi djeci najvažniji i najbolji primjer kako se treba ponašati, kako djelovati u različitim situacijama, kako komunicirati, kako se s nekim povezati i razumjeti ga, surađivati i zabavljati se, ma za sve ste im primjer. Vaša vas djeca vole i žele se ugledati u vas, a odnos s vama najvažniji im je međuljudski odnos kroz čitavo djetinjstvo i adolescenciju, iako to možda ne pokazuju. Svi odnosi koji su utemeljeni na ljubavi trebaju kontinuitet i neometano vrijeme, nema drugoga recepta, važna je prisutnost i posvećenost. Da bi se takav odnos razvijao u njega treba ulagati, treba ga njegovati. Psihologijska istraživanja pokazuju da psihički problemi kod djece nemaju toliko veze s općom kvalitetom

života odnosno životnim standardom, nego puno više ovise o unutarnjim komponentama odnosa i načina bavljenja roditelja djecom. Drugim riječima, veće ili manje materijalno blagostanje obitelji nije presudno za sretno djetinjstvo i mentalne probleme djece i mladih. Siromaštvo jest, ono je značajan prediktor problema svih vrsta, i zato djeca trebaju imati osiguranu društvenu skrb ukoliko njihovi roditelji nemaju adekvatne mogućnosti za uzdržavanje i odgoj, treba im naša solidarnost i pomoć u teškim životnim prilikama. Za veliku većinu obitelji koje ne žive u siromaštvu bilo bi dobro prekinuti jurnjavu za još većim materijalnim blagostanjem jer ima prečih stvari od toga. Mnogi to shvate tek kad se nađu u nevoljama, kad se izgubi povjerenje i bliskost, kad je kasno. Povezanost i kvalitetan odnos između roditelja i djece uključuje razgovor, igru i druženje koje ne prekida ni zvuk mobitela ni neki drugi uređaj ili posao. Prisutni smo i povezani kad nismo ničim ometani, a neometanost možemo postići samo tako što ćemo uspostaviti kontrolu nad izvorima ometanja. Razmislite sami što vas osobno najviše ometa, zbog kojih razloga i u kojim situacijama svojem djetetu kažete: čekaj malo ili sad nemam vremena. Ako vam dijete školske dobi više ne prilazi da bi nešto pitalo ili ispričalo, možda se samo prilagodilo situaciji u kojoj je izostajala živa konverzacija i neprimjetno se preselilo u virtualni svijet društvenih mreža ili video-igrica. Ljeto je dovoljno dugo da napravite zaokret!

Sportsko navijanje i alkohol

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Pijenje alkohola počinje prije utakmice, traje za vrijeme utakmice i nastavlja se nakon utakmice, što može znatno utjecati na nečije ponašanje. Jedna od posljedica pijenja je gubitak ili smanjena kontrola nad vlastitim nagonima i pobudama, što znači da pijani ljudi imaju smanjene sposobnosti kontrole ljutnje, donošenja dobrih odluka i rješavanja problema.

Ljubitelji nogometa su godinu i pol nakon Svjetskog nogometnog prvenstva opet došli na svoje – 14. lipnja započelo je Europsko prvenstvo, jedan od najvećih nogometnih turnira tijekom kojeg će se odigrati 51 utakmica. Trajat će točno mjesec dana, do 14. srpnja, a europskim navijačima zasigurno će priuštiti mnogo razloga za doživljavanje euforije i veselja, ali i tuge, frustracije i ljutnje. Gledanje nogometnih utakmica je društveni događaj, bez obzira radi li se o navijanju na stadionu ili pak pred ekranima u ka�iću, odnosno kod kuće. U kojem god od navedenih okruženju se našli, možete biti poprilično sigurni da je alkohol uobičajena pojava. Naravno, ne piju svi navijači alkohol, niti se napiju svi koji piju, no u mnogim dijelovima svijeta očekuju se da je tijekom nogometne utakmice dostupan alkohol kao neizostavan dio iskustva gledanja međunarodnih nogometnih utakmica. Ne iznenađuje što u ovom razdoblju proizvođači alkohola, u prvom redu proizvođači piva, iskorištavaju povećanu gledanost i ulažu mnogo novaca za reklamiranje proizvoda velikom broju gledatelja, a u reklamama često sudjeluju i poznati sportaši. Osim toga, proizvođači su često sponzori cijelih natjecanja ili pak pojedinačnih reprezentacija, te na taj način u očima gledatelja ojačavaju vezu između nogometa i alkohola. Tijekom velikih nogometnih turnira prodaja alkohola raste, ne samo u ka�ićima i restoranima gdje se navijači skupljaju kako bi gledali utakmice, nego i trgovinama gdje ljudi kupuju pića za druženje kod kuće. Sudjelovanje u natjecanjima, čak i ako je izraženo samo kroz navijanje, je društveni događaj koji najčešće povezuje ljude.

Ono je emocionalno iskustvo s mnogim usponima i padovima koje je praćeno povećanom konzumacijom alkohola kao načinom slavlja zbog pobjede ili s ciljem utjehe nakon poraza. Pijenje alkohola često počinje prije utakmice, traje za vrijeme utakmice i nastavlja se nakon utakmice, što može znatno utjecati na nečije ponašanje. Jedna od posljedica pijenja je gubitak ili smanjena kontrola nad vlastitim nagonima i pobudama, što znači da pijani ljudi imaju smanjene sposobnosti kontrole ljutnje, donošenja dobrih odluka i rješavanja problema. Alkohol je povezan s počinjenjem kaznenih djela i zločina, pogotovo onih koji se odnose na različite vrste nasilja. Što je konzumacija alkohola veća, stupanj nasilja je ozbiljniji, a najčešće se radi o kriminalnom i obiteljskom nasilju. Iako se rezultati razlikuju od države do države, podaci Europskog centra za nadzor droga i ovisnosti o drogama pokazuju da je 70 % uvjetnih zatvorskih presuda povezano s nasiljem u alkoholiziranom stanju, a 44 % svih nasilnih incidenata vezano uz zloupotrebu alkohola. Postoji sve veći broj dokaza koji povezuju nogometne (i druge sportske) događaje s obiteljskim nasiljem potaknutim prekomjernim alkoholiziranjem. Uočen je značajan porast partnerskog i obiteljskog nasilja nekoliko sati nakon odigravanja utakmice, ne samo kad je reprezentacija za koju se navijalo izgubila, nego čak i ako je pobijedila. Postoji velik broj čimbenika radi kojih dolazi do nasilja, pa iako alkohol nije nužni okidač za nasilno ponašanje, jedan je od najprisutnijih i najčešćih. Zato prekomjerno pijenje za vrijeme sportskih događaja može povećati šanse da osoba postane nasilna i koristi alkohol kao izgovor ili opravdanje za vlastito neprimjereno ponašanje. Također, alkoholizirane osobe zbog rizičnog ponašanja imaju veće šanse da i sami budu ozlijeđeni. Najopasnija posljedica pretjeranog pijenja je trovanje alkoholom koje može izazvati probleme disanja i re�leksa povraćanja te na kraju rezultirati smrću. Zbog smanjene sposobnosti rasuđivanja i precjenjivanja vlastitih sposobnosti, alkoholizirane osobe mogu smatrati da su sposobne voziti te time u životnu opasnost stavljaju sebe, svoje suputnike i ostale sudionike u prometu. Alkohol utječe i na koordinaciju pa tako i jednostavno pješačenje kući može završiti prometnom nesrećom ili ozljedama zbog pada. Bez obzira konzumira li se alkohol kada je to “očekivano“ (npr. sportsko navijanje) ili u bilo kojoj drugoj situaciji, svaka osoba je odgovorna za vlastito ponašanje pod utjecajem alkohola. Stoga si postavite čvrste granice i nemojte ih prelaziti kako biste sačuvali vlastitu i tuđu sigurnost.

Nikola Petričević, magistar psihologije

DVD GORNJI VIDOVEC u Ivanovcu obilježio važan jubilej

Stoljeće borbe protiv vatre

Vatrogasci su ponosni vlasnici šprice na četiri kotača koju je vukla konjska zaprega. Ona je zbog toga i danas zanimljiva pa je i sačuvana kao svjedok minulih vremena

Svečanim mimohodom od vatrogasnog doma u Gornjem Vidovcu do Doma kulture u središtu Ivanovca, 132 vatrogasca započelo je obilježavanje jubileja. Domaći vatrogasci bili predvođeni Zrinskom gardom Čakovec, Gradskim puhačkim orkestrom Čakovec, predstavnicima udruga i mještanima, a mimohodu su se pridružili i vatrogasci iz okolnih društava. Nakon postrojavanja, prijavak je predstavniku pokrovitelja proslave predsjedniku Gradskog vijeća Grada Čakovca Josipu Vargi predao zapovjednik DVD-a Gornji Vidovec Robert Črep. Župnik župe Bl. Alojzija Stepinca u Ivanovcu vlč. Alojzije Pakrac prigodnom je molitvom, uz kuma zastave Krešimira Fučka, blagoslovio i novu vatrogasnu zastavu DVD-a Gornji Vidovec. Uslijedila je svečanost u Domu kulture kojoj su uz predsjednika Gradskog vijeća i zapovjednika DVD-a prisustvovali župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik DVD-a Gornji Vidovec Mario Petek, Marijo Paluh, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent HVZ-a, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić, Nikola Besedić, zapovjednik VZG-a Čakovca, Ivan Krišto�ić, počasni vatrogasni zapovjednik, predstavnik Kluba vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije Josip Jezernik, predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Ivanovec Melita Kraljić, Stjepan Horvat, predsjednik Podružnice UDVDR-a Međimurske županije, župnik Župe bl. Alojzija Stepinca Ivanovec Alojzije Pakrac, predstavnici 22 gostujuća vatrogasna društava, kao i prijatelji te podupiratelji DVD-a Gornji Vidovec i predstavnici mjesnih udruga.

Nastali iz dobrovoljne vatrogasne čete Gornji Vidovec

Kako je u uvodnom dijelu svečanosti kazala tajnica

društva Ivanka Črep: - Društvo je osnovano 19. svibnja 1924. godine kao dobrovoljna četa koja je nastala iz čiste humane potrebe za očuvanjem ljudskih života i imovine. Podatke o minulom vremenu nalazimo i iščitavamo iz starih zapisnika matične i knjige zapisnika. Prvi predsjednik je bio Jeronim Remuš Črep, dok je zapovjednik bio Anton Črep i tajnik Vida Taradi.

Spomenuti prvi osnivači preuzeli su odgovornost rukovođenja Vatrogasne čete Gornjeg Vidovca. Svojim entuzijazmom pokazali su što znači voljeti svoje mjesto štiteći ga od vatrene stihije. - Potrebna oprema za rad čete u početku se �inancirala iz vatrogasnih zabava,

tako je Društvo već na samom početku svog djelovanja nabavilo prvu ručnu špricu na dva kotača. Nešto kasnije nabavljena je i druga šprica na četiri kotača koju je vukla konjska zaprega. Ona je zbog toga i danas zanimljiva pa je i sačuvana kao svjedok minulih vremena, istaknula je u svom govoru Črep.

- Negdje oko 1951.godine počela je izgradnja vatrogasnog doma kao trajnog objekta u kojem će se odvijati sve važne aktivnosti Društva. Godine 1968. nabavljen je prvi motorni agregat Sora. 1983. godine odlukom tadašnjeg Upravnog odbora kupljeno je vatrogasno IMV vozilo koje je služilo sve do 2010. godine, kada je kupljeno novo vozilo marke Ford Tranzit, a stari IMV odlazi u prošlost. Ove, 2024. godine, odnosno za ovaj naš 100. rođendan dobili smo novo kombi vozilo Renault Tra�ic, kazala je Črep. Prvi kada treba pomoć

U prigodnim govorima i upućenim čestitkama, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca, predstavnik vatrogasnih veterana, zapovjednik VZG-a Čakovec, predstavnik HVZ-a i VZ-a MŽ, predsjednik DVD-a i međimurski župan, vatrogastvo su istaknuli kao način života u Međimurju, a posebno je naglašena važnost dobrovoljnih vatrogasnih društava diljem cijelog Međimurja koja su vitalan dio zajednice te prvi kada treba pomoći, ali su i pokretači društvenog života. (sh)

Tko su bili nagrađeni?

Prilika je poslužila da se dodijele posebne spomenice i priznanja zaslužnima, pa je tako za 50 godina sudjelovanja i rada u društvu Spomenica dodijeljena Franji Krišto�iću, za 40 godina rada spomenicu je primio Nevenko Trbojević, za 30 godina Ivanka Črep i za 10 godina Lucija Talan. Dodijeljene su i Srebrne medalje koje su primili Suzana Petek, Vesna Vuk, Francika Jurinec, Marija Tomašić, Renata Bujan, Karmenka Ružić i Biserka Kolomari. Brončane Plamenice primili su Emina Kolomari i Damir Car, dok su Zlatne Plamenice primili Mario Petek, Robert Črep i Zoran Rubin. Dodijeljene su i Zlatne plakete povodom 100. obljetnice DVD-a, a dobili su ih Hrvatska vatrogasna zajednica, Vatrogasna zajednica Međimurske županije, Grad Čakovec, Vatrogasna zajednica Grada Čakovca, Međimurska županija, Mjesni odbor Ivanovec i Klub vatrogasnih veterana VZMŽa. Uručena je i Plaketa HVZ-a Ivanu Krišto�iću za doprinos razvoju vatrogastva na području Međimurske županije.

Članovi i članice DVD-a Gornji Vidovec na velikoj svečanos�

Obilježavanje stotog jubileja započelo je mimohodom

Atrakcija mimohoda bila su stara vatrogasna kola

Međimurska kuharica

MEĐIMURSKA KUHARICA

Hamburger na način restorana Boccone

Piše: Roberta Radović

Foto: Zlatko Vrzan

Domaćin naše stalne rubrike Međimurska kuharica jest restoran Boccone.

Podsjetimo, ako ima još onih koji to ne znaju, ovaj se ugostiteljski objekt nalazi u centru Jug Mall u Čakov-

Sastojci (za jedan hamburger):

- 140 g pecivo za hamburger

- 150 dag mljevenog mesa (june�na)

- 40 g umak Aurora

- 20 g kiseli krastavci

- 20 g rajčica

- 50 g prženi luk

- 10 g ementaler sir

- salata

cu. Prepoznaje se po ugodnom ambijentu i vrhunskoj usluzi te naravno, ukusnoj hrani. Boccone u svojim jelovnicima njeguje autentična talijanska jela poput pizze, paste i rižota izrađenih po originalnim recepturama i namirnicama iz Italije. U kulinarskim majstorijama kuhara restorana Boccone možete uživati svakodnevno, a za našu ovotjednu rubriku Međimurske kuharice kuhar Karlo Korbelj preporučuje pripremiti hamburger, koji će odlično doći ako s obitelji i prijateljima pratite aktualno nogometno prvenstvo.

Evo i Karlovih preporuka za pripremu. Meso (mljevenu junetinu) posolimo, oblikujemo pljeskavicu te je stavimo peći na grill. Pečemo je do željenog stupnja (više ili manje zapečeno meso). U međuvremenu povrće narežemo na

ploške, pecivo namažemo maslacem te istostiramo na vrućem grillu. Sve lijepo posložimo u hamburger i uživamo u okusima. Dobar tek vam želi kuhar Karlo Korbelj i ostali djelatnici restorana Boccone.

Recept plus

Pohana svinjetina, kroketi i umak od gljiva

U tijeku je sezona gljiva pa će za nedjeljni objed biti prilike pripremiti jelo s ovim dragocjenim darovima prirode i pravom kulinarskom delicijom. Najprije se pripreme svinjski odresci, blago se potuku, nasole i uvaljaju u jaje, krušne mrvice i brašno te pohaju na vrućem ulju. U međuvremenu se pripreme domaći kroketi.

U slanoj vrućoj vodi kuha se krumpir. Kad je kuhan, izvadi se, ocijedi te zamijesi s jednim jajetom i brašnom.

Oblikuju se kroketi te uvaljaju u jaje i krušne mrvice i peku na vrućem ulju. Umak od gljiva (vrsta koja nam je dostupna), napravi se tako da se na malo bijelog ulja prodinsta luk te se dodaju gljive. Dodamo začine po želji (sol, papar, majčina dušica) te lagano dinstamo. Podlijemo jušnim temeljcem prema potrebi. Može se dodati malo bijelog ili crnog vina. Umak zgusnemo dodatkom malo brašna i maslaca. Na tanjuru poslužimo pohani komad

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Priprema: Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva. Kalupe za donute namastite.

Točeno karlovačko pivo

Dora Žerjav uz hamburger na način restorana Boccone preporučuje poslužiti točeno Karlovačko pivo. Ono će biti sjajno osvježenje i izbor za ove ljetne vruće dane i noći, a također će biti

odličan "support" kod navijanja za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. U tome se svi slažu. Stoga živjeli uz čašu hladnog točenog Karlovačkog piva. Živjeli! (rr, zv)

Jaja i šećer pjenasto izradite mikserom. Dodajte im aromu vanilije. Maslac rastopite na vatri pa ga dodajte smjesi jaja. Sjedinite mikserom. Pomiješajte brašno Čakovečkih mlinova, prašak za pecivo i sol. Pola količine dodajte smjesi jaja pa ih samo povežite mikserom na najmanjoj brzini. Dodajte jogurt i mlijeko. Ponovo sve pomiješajte mikserom dok se smjesa ne sjedini. Dodajte preostalo brašno Čakovečkih mlinova i sjedinite.

Sastojci:

- svinjski odrezak

- gljive

- jaje

- krušne mrvice

- sol, papar

- bijelo ulje

- krumpir

- jušni temeljac

- bijelo ili crno vino

- malo maslaca

svinjetine, krokete i umak od gljiva. Uz to serviramo sezonsku salatu. U slast! (rr)

Smjesu za donute izlijte u vrećicu za ukrašavanje ili kuhinjsku vrećicu za zamrzavanje kojoj ste odrezali jedan vrh. Pomoću vrećice napunite kalupe tako da napunite 3/4 svakog kalupa. Donute pecite 15 minuta ili dok vam čačkalica zabodena u jedan donut ne izađe suha. Gotove donute ostavite u kalupu nekoliko minuta pa

Sastojci:

- 250 grama glatkog brašna Čakovečkih mlinova

- 2 žličice praška za pecivo

- prstohvat soli

- 100 grama šećera

- 50 grama maslaca

- 140 ml mlijeka

- 2 žlice grčkog jogurta

- 2 jaja L veličine

- 1 žličica vanilije

ih prebacite na rešetku da se ohlade do kraja. Ako ćete ih posuti šećerom, napravite to dok su topli. Glazuru radite kada se donuti ohlade.

Kuhar Karlo Korbelj

VLADO JURŠIĆ iz Vratišinca

Bograč na Vladin način za potpun doživljaj navijanja

Svi koji probaju njegova jela rado se vrate na terasu obitelji Juršić, pa mu to daje volju za nove ideje i druženja

Piše: Aleksandra Sklepić

Nogometna navijačka groznica ovih je dana zahvatila i naše Međimurje, a okupljanja na kojima se zajednički navija postala su gotovo obavezna. Kuhari koji obožavaju kuhati bograče i razna popularna jela iz kotlića sada imaju dodatni razlog i priliku za pokazati svoje umijeće i počastiti obitelj i prijatelje svojim kuharskim specijalitetima. Vlado Juršić iz Vratišinca jedan je od majstora za bograče i peke, a u njegovom smo ga domu posjetili kad je kuhao bograč za obitelj i prijatelje koji su mu pomogli oko nekih radova u dvorištu. Spojili su feštu za završetak radova i navijanje

za Hrvatsku i pritom se dobro najeli i zabavili.

- Kuhanje mi je hobi. Samouki sam kuhar, a osim što volim kuhati bograč, rado se pozabavim i pripremom mesa ispod peke, za 25 osoba, ispričao nam je Vlado. Kuhati sam počeo prije petnaestak godina, a peke koje koristim sam sam izradio. Svi koji probaju moja jela rado se vrate na našu terasu, pa mi to daje volju za nove ideje i druženja. Vladina supruga Laura i sinovi Marko i Leo uvijek pomažu u pripremi. Kako su Vlado i stariji sin na terenu, još se više vesele vikendima kad se mogu družiti te u hladovini i zelenilu na lijepoj terasi počastiti nekim od

Vladinih specijaliteta. Vlado je inače rodom iz Ferketinca, pa mu u goste rado dođu i prijatelji i rodbina iz rodnog kraja, što također uvijek završi nekom feštom uz pune tanjure.

Navijači čekaju da se bograč skuha: Juršić Leo, Juršić Laura, Juršić Marko, Jambrošić Niko, Janković Lorena, Čurin Patrick, Jezernik Dino, Čurin Ma�ja i Juršić Vlado

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 25. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 28. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Recept za bograč na Vladijov način

Sastojci (za 15 osoba):

- 1,5 kg junećeg buta

- 1,5 kg mesa divljači (srna ili jelen)

- 1,5 kg svinjske plećke

- kos� svinjske ili od divljači, po želji

- 2,5 kg luka

- 4 češnja češnjaka

- 1 kg mrkve

- 5 žličica crvene slatke mljevene paprike

- 2 dl ulja

- 4 ljuta feferona

- začini po potrebi (sol, papar, vegeta)

- 3 - 4 kom lovorovog lista

Za žličnjake:

- ½ kg brašna

- 3 žumanjka

- malo mas� ili maslaca

- malo mlijeka po potrebi

Priprema bograča na Vladin način: Luk nasjecka� i poprži� na ulju. Doda� narezanu mrkvu, mljevenu papriku i češnjak i malo sve skupa prodinsta�. Na to stavi� meso narezano na kockice i dinsta� deset minuta. Zali� s 3 – 4 litre vode i začini� po želji začinima i feferonima. Kuha� 2,5 do 3 sata uz miješanje i dolijevanje vode ako je potrebno. Kad je bograč pri kraju, pola sata prije završetka u njega ukuha� žličnjake. Žličnjaci se pripremaju tako da se brašno, žumanjci, mast i mlijeko pomiješaju da se dobije srednje gusta smjesa. Vlado priprema žličnjake nekoliko sa� prije kuhanja bograča i stavi ih da odstoje u hladnjaku. Žličnjake žlicom reza� od �jesta i dodava� u bograč. Sve zajedno kuha� još desetak minuta. Po potrebi, bograč se na kraju može zgusnu� s malo brašna pomiješanog s vodom.

Recepti iz domaće

međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

(vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1501

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 25. lipnja 2024. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 28. lipnja 2024.

Vlado s bogračem koji rado kuha za veća druženja s prijateljima

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Pazi kaj delaš, kaj ne budu ljudi kaj rekli!

Piše: Zlatko Bacinger, mr. sc.

Najveći dio obitavanja na ovom planetu ljudi su živjeli bez ikakvih pisanih propisa o tome kako se trebaju ponašati. Živjeli su više instinktivno nego racionalno, rukovodeći se najnužnijim moralnim načelima koje su im evolucijom ili Božjom intervencijom ugrađene u svijest. A onda su se, prije četiri tisuće godina pojavili, prvi zakonici ispisani na glinenim pločicama ili uklesani u kamen. Kako su društva protekom milenija postajala sve kompleksnija i teže upravljiva, množili su se i zakoni. Kada pak je svijetom i ljudima konačno zavladao novac, a s

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO

VRIJEME:

1. travnja – 31. listopada

Ponedjeljak: od 10 do 20 sati

Utorak – Petak: od 8 do 20 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 18 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

njim i opća pomama za vlašću, moći i materijalnim probitcima, zakoni su se činili jedinim sredstvom kontrole podivljalih ljudskih nagona, požuda i strasti. Vrijeme će, međutim, pokazati da su zakoni slabašan korektiv rastućih društvenih deformacija. Današnje države, primjerice, pretjerale su sa zakonima i propisima, ali ni jedna nije zauzdala korupciju i kriminal. S druge strane, naši davni preci živjeli su u malim, kompaktnim zajednicama u kojima su se nepisana pravila ponašanja spontano ugrađivala u svijest ljudi. Takva su jednostavna društva gradila svoju unutarnju strukturu oslanjajući se prvenstveno na odgoj kao najpouzdanije i najprirodnije sredstvo svoje stabilnosti. Naime, samo je u manjim zajednicama moguće da regulativ društveno dopuštenog ponašanja ne budu zakoni, nego strah od lošeg glasa, sramote i drugih nepisanih korektiva koji usmjeravaju i psihološki pritišću članove zajednice da ostanu u zacrtanim moralnim okvirima. Stoga stare latinske poslovice, umjesto zakonima, prednost daju čestitosti i poniznosti. Starogrčki učitelj govorništva, Izokrat, lijepo je opisao tu problematiku: „Vrlina se ne podučava zakonima: nju moraju stvarati praksa i običaji; jedino oni mogu stvoriti istinsku harmoniju u društvu. Brojni

zakoni su tu da nam skrenu pozornost na nesavršenosti. Uz njihovu pomoć mi možemo spriječiti širenje zla, ali zakone ne možemo koristiti za jačanje ljudskih vrlina. Stoga su pod mudrom upravom ne oni čiji su trgovi prekriveni ukazima i zakonima, već oni koji načela pravde nose u svojim srcima“. Još pak je znakovitiji primjer američkih Indijanaca „koji se nikada nisu pokoravali nikakvim zakonima, nikakvoj vlasti ili sjeni bilo kakve vlade. Njihovi jedini rukovoditelji bili su običaj i moralni osjećaj dobra i zla koji, kao osjet okusa i opipa, čine dio prirode svakog čovjeka. Postupci koji su narušavali ono što su oni držali potrebnim kažnjavali su se prijezirom i isključivanjem iz društva. Ako se, dakle, postavi pitanje što više tjera čovjeka da čini zlo: odsutnost zakona, kao među divljim Amerikancima, ili previše zakona, kao među civiliziranim Europljanima, odgovor će vjerojatno biti –previše zakona, jer su i ovce sretnije kad su prepuštene same sebi, a ne brizi vukova“. Dobro, ali kakve to veze ima s međimurskim podnebljem i mentalitetom? Pa ima. Stariji Međimurci sjećaju se čestih roditeljskih špotancija: „Pazi kaj delaš, kaj ne budu ljudi kaj rekli“. Država, njezine službe, institucije i zakoni bili su u sjeni autarkičnih,

Kada poniznost, savjest i čestitost pognu glavu pred stvarima koje smo sami stvorili vrijeme je da se zapitamo tko koga oblikuje: mi stvari ili one nas?

samodostatnih kulturoloških posebnosti ljudske mikrozajednice, uključujući i mehanizme kontrole njezinih članova. Ključni čimbenici odvraćanja od nepoćudnog ponašanja, važniji od bilo kakvog zakona, bili su strah od poruge, sramote i ismijavanja. Zakoni koje je propisivala država mogli su tek u najgrubljim crtama i vrlo sporadično regulirati društvene odnose, dok su moralni i etički mehanizmi ispunjavali svaku poru zajednice. Prve je prisilom i oružjem štitila policija, nad drugima su snagom duha bdjeli vaši bližnji: prijatelji, poznanici, susjedi, sumještani, rodbina pa čak i članovi obitelji. Pogrdni pogled na neki postupak ili ponašanje natjerao bi „prijestupnika“ da se istog trenutka ispravi kako bi izbjegao druš-

HOROSKOP

LJUBAV: Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u mir svog doma gdje će uživati udvoje. Oni koji još traže srodnu dušu vjerojatno će postati glavna zvijezda intenzivnih večernjih izlazaka.

KARIJERA: Uslijedit će mudrija faza nakon što ste možda morali pognuti glavu. Shvatit ćete da dolazi vrijeme za diplomaciju koja vam otvara vrata. Istovremeno ste sve spremniji jasno i glasno izraziti svoj stav, jasno uz argumente.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete vjerni sebi i svojim stavovima.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti relativno dobar. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima.

KARIJERA: Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne prezahtjevni, ići će vam od ruke. Ako se pak želite upustiti u nešto veće, ambicioznije, ovo nisu savršeni dani za takvo nešto. Možete krojiti planove i razrađivati detalje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Važite svoje riječi.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Sigurnost i dugovječnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo trajne opcije odnosa.

KARIJERA: Maštat ćete o nekoj novoj karijeri. To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dano. Spremnost da se izborite za ono što vam pripada bit će ključ vašeg uspjeha. Idite za svojim idejama i budite dosljedni i profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Bilo bi dobro posjetiti frizera.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Postat ćete mirniji i tiši. Jedino ćete rado pričati. Voljena osoba s olakšanjem će primijetiti da ste se smirili. Oni koji su još sami mogli bi početi osjećati bliskost s jednom osobom s kojom ih se ni po čemu ne bi moglo spojiti. Tu je sve zasad upitno.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, vama će postajati sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati. Ova spoznaja potaknut će vas na razvoj novih planova. Ipak, nedostajat će vam energije da ih odmah ostvarite. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne ulazite u rasprave sa suradnicima.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, bolje pogledajte s kim radite. Netko vas već dulje vrijeme priželjkuje bolje upoznati.

KARIJERA: Želja za akcijom bit će jaka, ali okolnosti će vas stalno navoditi na rad iz sjene. To će vas malo usporiti. Ove dane stoga možete iskoristiti za kvalitetnu pripremu i razradu planova za poslovnu budućnost kakvu vi priželjkujete.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idealno je vrijeme za meditaciju u tišini.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Rado biste zaveli osobu do koje vam je stalo, ali okolnosti nikako da se slože u tom pravcu. Ovih dana nisu isključene situacije kad se vi pod svaku cijenu nabacujete osobama suprotnog spola, ali one ne reagiraju prema vašim očekivanjima. Pazite.

KARIJERA: Ljudi s kojim poslovno surađujete i koji su vam nadređeni mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete znati kako se postaviti, ali brzo ćete uvidjeti da se radi o dobroj prilici. Surađujte. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne ulazite u diskusije.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Iz dana u dan vi ćete se osjećati sve bolje u društvu voljene osobe. Neki će obnoviti bliskost koju već dugo nisu osjetili, drugi će krenuti na zanimljivo putovanje udvoje, a treći, koji su možda još sami, počet će izlaziti više.

KARIJERA: Zamišljat ćete se na vodećim pozicijama. Mnogi će zaista voditi stvari na poslu jer će se situacija tako složiti. Drugi će se rado oslanjati na vas. Istovremeno ćete poticati razvoj sasvim novih ideja ili tehnologija.

ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite tuđa mišljenja. Slušajte sebe.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Postajete društveniji. Oni koji su još sami gotovo sve slobodno vrijeme pozivat će prijatelje u svoj dom, a upravo preko njih mogli bi upoznati novu ljubav. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta i rijetko će biti sami udvoje.

KARIJERA: Vi uvijek stremite k visokim ciljevima, a okolnosti ljudi i događaji podupirat će se vas u tome. Manji problemi mogu se nazirati zbog šefova. Uvažite različite stavove i usuglasite ih sa svojim idejama. Možete postići kompromis. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zaboravite se odmarati.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

tvenu osudu. "Kaj budu ljudi rekli" neprekidno je bdjelo nad postupcima pojedinaca. I doista, ako malo razmislimo zakonima možemo stvoriti donekle uređeno društvo, ali ne i čestite ljude. Bahaćenje i razbacivanje bogatstvom i moći nemoguće je zabraniti, ali takve i slične nepoželjne pojave možemo suzbiti favoriziranjem skromnosti, poniznosti i srama. U takvoj zajednici ljudi se ne rukovode strahom od izvanjske kazne, nego strahom od vlastitih unutarnjih slabosti, a to je nemjerljivo jači motiv djelovanja i ponašanja jer tjera čovjeka na stalno preispitivanje i samokontrolu svojih strasti, želja i potreba. Pa ipak, ne možemo se u svakoj prilici osloniti isključivo na takav način reguliranja društvenih

odnosa. Ruski pisac Mihail J. Ljermontov u knjizi Junak našeg doba piše: „Moja je pusta mladost protekla u borbi sa samim sobom i sa svijetom; bojeći se poruge, pokopao sam svoje najbolje osjećaje na dnu srca; tamo su i izumrli“. Eto što nam se može dogoditi kad previše slušamo ono „što će ljudi reći“. Svašta ljudi pričaju, ali i svakakve zakone donose, pa su mnoge umne glave pale jer su bile ispred vremena i važećih zakona. Možda je ipak najbolje živjeti stoički, prepustiti se prirodi i savjesti, jer čista savjest je najbolji jastuk. Ako je sve predodređeno, čemu onda opiranje? Goran Bare: „Samo živi, samo budi, svi odgovori doći će sami, samo stoj na svjetlu i doći će kraj tami“.

Idući će vas dani svako malo dovoditi u prilike da

LJUBAV: Vaš privatni život bit će dinamičniji nego kod većine drugih ljudi. Ovi dani mogli bi donijeti poznanstvo koje će u vama probuditi iskrene emocije. Mnogi će biti iznenađeni. Bit će poziva za zabave, a oni u duljim vezama obnovit će svoj odnos.

KARIJERA: Došlo je vrijeme kad sve u vezi svog posla možete sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled i definirati plan za dalje. Posla će biti, a dosta toga ovisit će o vama. Utoliko ćete osjećati i teret odgovornosti, no radit ćete dobro. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite suzdržani u reakcijama.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete imati potrebu malo se distancirati od voljene osobe ili će vaše ljubavno raspoloženje splasnuti. No jednako ćete ostati raspoloženi za zabave, pa će izlazaka biti. Ipak, odnosi koje ćete stvarati ostat će na površnoj razini.

KARIJERA: Dobro su vam postavljene suradnje za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog i zatvorenog pristupa. Neke stvari zadržat ćete za sebe jer će vam vaš unutrašnji glas tako govoriti. Neki će se posvetiti inventurama.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi i umjereni u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti hoćete li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro.

KARIJERA: Niste potpuno svjesni svojih mogućnosti. Od vas se očekuje više i bolje zato što ste za to sposobni. Potrudite se odraditi ono što morate, a onda se posvetite onom što želite. Tako ćete napredovati na dulje staze, a to je uvijek stabilnije. ZDRAVLJE&SAVJET: Bolje se povežite s mladima.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti dosta prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će zanimljiv, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više. Mnogi će biti na pragu lijepih rezultata. Zaposleni u uslužnim djelatnostima pripremat će velike projekte. Neki će najradije raditi kod kuće. ZDRAVLJE&SAVJET: Bavite se sportom. OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV:

Mogući grmljavinski pljuskovi

VREMENSKA SLIKA:

Veći dio ovog tjedna imamo puno sunca i visoku ljetnu temperaturu koja bi u nekim danima mogla doći i do 35 Celzijevih stupnjeva. Tijekom vikenda postoji mogućnost za grmljavinski pljusak, a od ponedjeljka bi vrijeme trebalo biti promjenjivije i svježije uz veću mogućnost za grmljavinske

pljuskove. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Petak će biti najtopliji dan u ovom tjednu, po nekim prognostičkim materijalima temperatura bi se mogla popeti i do 36 ili 37 Celzijevih stupnjeva. I dalje uz puno sunca i laganu južinu. Za večer i noć na subotu vrijedi napomena da lokalni gr-

mljavinski pljusak iz susjednih zemalja malo priprijeti i našem području. Mogućnost za to još nije velika, ali postoji pa treba još pratiti prognozu. Ako dođe do nas opet lokalno može biti nevremena jer će biti velika vrućina.Čini se da bi nam dani vikenda ponudili bar malo ugodniju temperaturu. Fronta s vlažnijim i hladnijim zrakom

će se približiti našem području iz smjera Alpa, ali nas još neće izravno zahvatiti. To znači da postoji mogućnost da taj vlažan i hladniji zrak povremeno procuri do nas u nekoj manjoj mjeri. U tom slučaju bit će lokalnih grmljavinskih pljuskova, a temperatura zraka trebala bi se držati oko 30 Celzijevih stupnjeva. Mjestimice je moguće i

Do sv. Ante ću se sam moliti za kišu, od sv. Ante molite se svi skupa

nevrijeme. Moramo spomenuti da Alpe nekad mogu zadržati tu vlagu uz sebe pa se pljuskovi onda više drže Slovenije i Austrije. U trenutku izrade ove prognoze rizičnija se čini subota, dok bi nedjelja većim dijelom trebala proći suho. Početak novog tjedna donosi nam onda ipak prelijevanje te vlažnije i svježije zračne mase nad naše područje. Zato će u prvoj polovici novog tjedna vrijeme ipak biti promjenjivo i malo svježije. Povremeno može biti kiše ili pljuskova praćenih grmljavinom, a dnevna temperatura bi se trebala sniziti pa ćemo danju mjeriti između 25 i 29 Celzijevih stupnjeva. Mno-

gima će ovo biti dobrodošlo osvježenje. Nadajmo se samo da ova promjena neće donijeti oluje i štete. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 20.6.2024.)

• 21. lipnja 1999. godine pijavica

• počupala na desetke �suća stoljetnih stabala bukve na Psunju

• 23. lipnja 1714. godine u Požegi veliko nevrijeme s tučom

• 25. lipnja 1966. godine u Zagrebu vjetar od 117 km/h počinio velike štete

SKANDINAVKA VICOTEKA

Haljina

Pita Perica mamu: - Mama, jel’ ti je tata kupio tu haljinu? - Nije, sine. Da sam ja čekala tvog tatu, ni tebe ne bih imala.

Fatalna

Mujo krenuo na more raditi na baušteli, pa nakon par dana u obližnjem restorančiću upozna konobaricu Fatu. Svidjela se Fata Muji, pa se on potrudi oko nje i izvede je napokon nakon par dana u šetnju. Pohvatali se oni dobro na klupici uz more, završili u grmlju, pa poslije lagano šeću plažom prema Fatinom apartmanu, kad će Mujo: - Fato, bona, jesi ti hodala s nekim prije mene? Fata se zamisli pa odmahne glavom: - Jok, svi drugi su imali aute, šta pitaš?!

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Dejan Slukić

Rješenje mozgalice iz prošlog broja stranica 25.

Španjolci so nas načeli, a Albanci dotukli?

Kak je to se lepo zgledalo dok so naši labodoritaši došli v Dojčland i dok so se počeli prepravljati kaj bodo natiravali labodo na Evropskomo labodoritaškomo prvenstvo. Se je to bilo lepo i dobro dok so došli, dok so se prepravljali, ali je, kak to tečno veli teca Franca, došel vrag po svoje dok je sodec zafučnul i utakmica je počela. Još je ne niti minulo prvo poluvreme, a več so nam Španjolci vpičili tri komada, a mi smo se niti ne snašli. A došli smo kaj bodemo se pobedili z šterima smo morali igrati, a nejvekša nam je želja bila kaj pobedimo Španjolce jerbo smo žnjimi meli stare nerešene račune, a i lani so nam pred nosom odnesli pokala i zlatne želencije v Ligi labodoritaških nacija. Se smo znali kaj nam je za delati sam nam je to nikak ne išlo od roke, očem reči, ne od roke nek od noge. Nebrem reči, naši dečki so igrali, ali so ne zabivali dok so meli priliko, a Španjolci so se čuda meje igrali, ali so zato čuda vejč zabivali. Kak je počelo tak je i završilo jerbo je pred kraj utakmice Bruno Petkovič ne zabil niti elvera. Ne da ga je ne zabil nek mo ga je španjolski golman zabranil. Ruon tak le�ko kak i lani vu �inalo Lige nacija kaj bi rekli da se je Bruno nikaj ne navčil od lani. Neje zabil elvera, a rival se kaj bo ga on rital. Kuliko vidimo neje dosti meti voljo, neje dosti znati nek je tre i elvera zabiti. Najbrž se je Petkovič preveč družil i paril z Livajom pak je počel i tak šlampasto elvere strelati. Kak so nam rekli šporcki analitičari protiv Španjolske, dobro so igrali sam labodoritaši Hajduka, a si drugi so se vlekli po igrališčo kak da so igrali po kazni.

Bil je to jeden slab den, a unda pak i drugi… Posle tekme protiv Španjolske si so priznali, jerbo jim je to bilo nejleži, da je to bil jeden slab den naših labodoritašov i da bode se drugač (bolše i lepše) na tekmi protiv Albancov. I tak je i bilo tak dugo dok je laboda ne genula z centra. Još so naši labodoritaši, Vatreni

Neje se v labodoritanjo

ili pak Kockasti, kak god vam paše, niti ne počeli igrati, a več se laboda koprcala vu naši mreži za hrptom našega „portera“ Dominika Livakoviča. Nikak i nikak so naši Vatreni ne hapili igrati onak kak znajo i kak smo se mi nadjali da bodo igrali jerbo nebrejo dva dni za redom meti slaboga dneva. Meli smo srečo do poluvremena kaj so Albanci ne još dva-tri pot fritnuli labodo v gol, a unda je došlo drugo poluvreme, drugi igrači i druga igra. Več od trifrtalj tekme je minulo i unda nam se je otprlo pak smo za dve minote zabili dva gole. Si, kak naši labodoritaši, tak kibici na tribinaj v Hamburgo tak i mi pred televizoraj v Lepoj našoj smo se poveselili kak je se došlo na svoje. Ali, kuliko znuomo, vrag nigdar ne spi (zato ima podočnjake) pak so nam Albanci zabili gola i to predi nek je sodec odfučkal kraja jerbo so naši Vatreni branili te dva gole štere so zabili mesto kaj bi zabili i tretjega. A mogli so, meli so hajdi priliki.

Ve smo ne meli hudoga dneva nek smo ne meli srečo tak da ve moramo pobediti Talijane v pondelek ak Vatreni očejo iti dale, a mi se to nadjamo jerbo so nas tak navčili. Neso naši labodoritaši stari, neso pozabili igrati, ali i drugi ričejo labodo se bole i bole. Naleteli so Belgijanci, Ukrajinci, Mađari, a ne sam mi.

Ali tre se još nadjati. Sa je sreča kaj je Dojčland ne tak blizo pak je naš izbornik Zlatko Daličov ne čul se kaj so mo kleli oni šteri ga nemajo radi kak i oni šteri imajo labodritanje v malomo prsto. A tkaših ga v Lepoj našoj cirka okoli štiri milijonov.

Kaj so itak iskali policaji vu našoj Vajdi?

Nikaj mi je ne bilo čudno kaj so naši ljudi, kak Čakovčanci tak i Međimorci, ne mogli dojti k sebi dok so čuli kak so policaji došli lohnit vu čakosko Vajdo jerbo je do ve Vajda bila na dobromo glaso i se kaj je dohajalo vu Vajdo je bila marha, a se kaj so vozili vum z Vajde je bilo meso. Dok so brati Pivac kupili Vajdo neje se nikaj preveč spremenilo

samo to kaj je došla nova metla, a to nam je sima poznato da nova metla čistam drugač pomeče i zato so se žene na čehari spominale kak je vu Vajdi ve još vekši red nek je bil predi dok se je „stara metla“ brigala za red. I unda kak strela z vedroga neba došli so policaji. Ne znati je li je i tu med marhom i mesom nekaj nešči zahuzal ili pak so policaji došli po Vajdinoga jegera, šteri je još navek na dobromo glaso ili pak so došli po cvirke, šteri imajo veliko ceno jerbo jiv je saki den se meje i meje. A z čega bi vu Vajdi mogli naprajti cvirke ak prasci i svije štere vozijo vu Vajdo imajo tenkoga ili pak nikšega špeha?

Nejleži je z ljuckim tuči pikečoj živici

Nebrete veruvati kaj se našim ljudima, našim Međimorcima padne na pamet. Ali so ve to ne bili Međimorci nek Međimorke. So si puce v čakoskoj banki šteroj je gazda v belom Zagreb grado pregruntale kak bi one mogle z malo spametnešim poslima dojti do velikih penez. Kak so se one to spominale tak so i naprajle. Mele so praf dok so si pregruntale kak naši Međimoci još imajo hajdi penez kak v bankam tak i doma v strožokima. Ponudile so tem ljudima kamate kakše nišči v Lepoj našoj ne davle i „veliki“ gazdi so donesli peneze, a dimo so si odnesli bankine papere. I se je bilo vredo dok je ne vrag došel po svoje. Morem vam reči da so puce več nazobačile nekaj meje od dva milijone ojerov, dva mesece so delale iberštunde i nazopačile dva milijone. Kaj reči, ljudi šteri imajo vejč penez još več očejo jerbo da je ne tak ne bi halosili za čuda vekšim kamatama, a ve sam dragi Božek zna je li bodo dobili nazaj bar svoje peneze, očem reči, one štere so „kontraherali“ pre pucaj v zagrebečkoj banki. Sa sreča kaj teca Franca nema viška penez jerbo mortik bi ona svoje odnesla kaj malo vekši zrasli. Ne sam uspel zazvediti kakšega so biznisa itak puce tirale? Kakši god je bil, ali brzčas je nejleži z ljuckim tuči po ploto.

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Baka Biserka unuku Lisu vodila na Antunovsko proštenje

Biserka Antonović iz Čakovca na Antunovskom proštenju na jugu družila se sa svojom unukom Lisom koja je baki u goste došla iz Zagreba.

Baka ju je da ju razveseli povela na zabavne igre, među njima i na okretanje koluta, što je nekada i baki Biserki dobro išlo. (BMO, foto: Zlatko Vrzan)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak