Međimurske novine 674

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

AKTU LNO

5. kolovoza 2008.

ZRA NA LUKA AKOVEC - po etak obrane od tu e zrakoplovima

Poletjeli tek nakon velikih tu a srijedu 28. srpnja u Zra noj luci akovec održana je konferencija za novinare na temu po etka rada obrane od tu e zrakoplovima te prezentacija provo enja pokusne obrane od tu e koju zajedni ki provode Me imurska i Varaždinska županija. a konferenciji za novinare o obrani od tu e govorili su zamjenik župana Mladen rižai , direktor Zra ne luke akovec Vjeran Vrbanec, te predstavnici tvrtke koja provodi obranu od tu e. Zamjenik župana Mladen rižai naglasio je da se obrana od tu e prizemnim generatorima i raketama provodi, što se, me utim, nije pokazalo najboljim zbog toga jer je u Me imurju ve palo dosta tu e. a izravno pitanje zbog ega obrana od tu e zrakoplovima, koji su prema austrijskom modelu prepoznati kao jedno od boljih rješenja, debelo kasni, on je odgovorio da treba pitati DHMZ koji nije na

vrijeme dao potrebne dozvole. ako e obrana od tu e u Me imurju i u Varaždinskoj županiji zapravo punom snagom zapo eti kad je ve gotovo cijelo Me imurje zahva eno tu om i nakon žetve. ini se da je osnovni problem u ponašanju Državnoga hidrometeorološkog zavoda, koji svake godine treba dati posebnu dozvolu za rad pokusne obrane od tu e zrakoplovima, a koja i ove godine stiže prekasno. aime, DHMZ se postavlja zapravo iznad zakona jer u zakonu lijepo piše da obrana od tu e traje od 1. svibnja do kraja rujna, a dozvola za obranu od tu e zrakoplovima stigla je u akovec tek ovih dana, kad je tu a ve u inila svoje.

Na oblake samo s dvije rakete me uvremenu su se dogodili i glupavi incidenti, tako su na jedno od najve ih nevremena s tu om, koja je potukla cijelu jednu zagor-

sku op inu kod Varaždina, ispaljene slovom i brojkom samo dvije rakete, što je doprinijelo tome da nije pala tu a veli ine kokošjeg jajeta ve samo nešto manja. Da je ispaljeno više raketa, ili da je djelovala obrana od tu e zrakoplovima, a što nije, štete bi bile daleko manje, kažu stru njaci. Problem je i tehni ke naravi, u Zagrebu teško mogu vidjeti baš sve što se ovdje doga a na mikrorazinama, zato je važan Radarski centar Varaždin.

ao što se godinama zna, Me imurje i varaždinski kraj posebno su pogo eni injenicom što se nalaze blizu granica Slovenije, od kuda dolazi najviše nevremena, pa se ne stigne na vrijeme reagirati, a pogotovo ne kako bi trebalo. Zbog toga se s nestrpljenjem o ekuje me udržavni dogovor Slovenije i Hrvatske o dozvoli prelijetanja granice unutar 20 milja, a zbog obrane od tu e, a kao što to imaju riješeno

Obrana od tu e provodit e se s dva manja zrakoplova, s time da je jedan u pri uvi za slu aj velikih nevremena europske države. o bi riješilo znatan broj problema s tu om jer bi se oni zrakoplovima zasijavali ve na pograni nom podru ju Slovenije, a vrijedi i obratno, ako bi tu a dolazila iz Hrvatske.

DHMZ krivac za kašnjenje

Zamjenik župana Mladen Križai i direktor tvrtke za obranu od tu e Vjeran Vrbanec

o što za vrijeme ovogodišnjih velikih tu a u Me imurju nije djelovala obrana od tu e zrakoplovima u zakonski predvi enom vremenu krivac je ponajprije DHMZ. aime, svake godine se treba tražiti dozvola iznova, pa se na taj na in prisiljava županije da svake godine iznova donose odluke i pripremaju dokumente o obrani od tu e. ako postoje zakonski to no odre eni rokovi za obranu od tu e, dozvola se mogla izdati na nekoliko godina, odnosno na neodre eno vrijeme dok traje pilot projekt.

ao da je nekome stalo da se sa zemlje ispali ve i broj manje u inkovitijih raketa, umjesto da se štedi pa da se zrakoplovima zasiju tu onosni oblaci. Ima još. Sustav obrane od tu e zastario je, rakete sa zemlje gotovo da više ne koristi ni jedna država, no sustav ima i socijalnu

kompomentu tisu e raketaša. Zatim, baš kad se postavi pitanje obrane od tu e zrakoplovima, odmah se raspravlja o pilot projektu i dokazima u inkovitosti, a zaboravlja se da ni zemaljska obrana od tu e nije dovoljno u inkovita. Stvar može biti i kompliciranija. Piloti koji sudjeluju u obrani od tu e zapravo su izloženi zna ajnoj pogibelji od udara munje, vjetra, zapravo i tu e. Jesu li u radnom odnosu i osigurani? Što e se dogoditi ako se dogodi nesre a, što se nikako

ne želi? Ho emo li onda imati slu aj vatrogasaca na ornatima na me imurski na in? ekuje se da e ove godine, nakon što završi sezona, biti mogu e ocijeniti i prve efekte zrakoplovne obrane od tu e, te da e biti mogu e i prve usporedbe sa zemaljskom obranom. Prema iskustvima Austrije, obrana od tu e zrakoplovima trenutno je najbolje mogu e rješenje, a i najviše ekološka, jer se troši najmanje sredstava. (J. Šimunko)

Razgledavanje raketa protiv tu e na krilu zrakoplova

Porcijunkulovo nadišlo sva o ekivanja

Anketa “Pod vurom”

Završilo je još jedno Porcijunkulovo u Gradu Zrinskih. Prema izjavama ispitanika, svi su u pravilu zadovoljni, pa ak i više od toga. Ve ina ih smatra da je program svake godine sve bolji, po-

Emil Vugrinec, Koki, Selnica - S obzirom na to da nisam kod ku e pa nisam baš posje ivao ovogodišnje Porcijunkulovo, ne mogu puno re i. ini mi se u redu. Prošetao sam malo i pogledao štandove i ini mi se da je ponuda dobra. Svake godine ima sve više toga, tako da sam mišljenja da se svake godine vidi napredak.

Vida Plaftak, Nedeliš e - Svi a mi se ovogodišnje Porcijunkulovo. dli ni su koncerti te mi se svi a što svakodnevno ima puno doga anja. Dobro je to što za svaku generaciju ima po nešto pa po mom mišljenju nitko nije zakinut. Meni su se osobno najviše svidjeli li ni svira i i koncert Crvene jabuke. Smatram da je ovogodišnje Porcijunkulovo puno bolje nego prošle godine i samo tako treba nastaviti.

nuda sve ve a, kao i broj posjetitelja koji je, ini se, ove godine rekordan. d Jacquesa Houdeka i Crvene jabuke, do Glaža i prijatelja te Žige zabavljali su posjetitelje akove kog ljeta. Dok se jednima najviše svidio koncert Žige, drugiDino Kova , Zasedbreg - Mislim da je dobro organizirano ovogodišnje Porcijunkulovo, ima dosta doga aja koji su privukli velik broj ljudi. sobno mi se najviše dopao koncert Crvene jabuke. Što se ti e ponude, odnosno štandova, nisam baš upu en u to jer me trenutno ne interesira pa ne mogu re i je li ona bolja ili lošija s obzirom na prijašnje godine. Sve u svemu, mislim da je ovo akove ko ljeto malo bolje od prošlih godina.

ma Glaža i prijatelja, tre i su uživali u pjesmama Crvene jabuke. svakom slu aju, o ito je program zadovoljio sve generacije, od najmla ih do najstarijih. ak i oni koji nisu bili svakodnevni posjetioci Porcijunkulova ove godine sma-

Jurica Kutnjak, Nedeliš e - Više sam prisustvovao prvom dijelu akove kog ljeta na kojem su mi se svidjeli koncerti, osobito he Beat Fleet. vom drugom dijelu, s obzirom na obaveze i malo dijete, uspjeli smo prisustvovati samo u etvrtak kada je bio koncert Crvene jabuke. Vidi se napredak s obzirom na prošlu godinu i to mi se svi a. Vidi se da je sve više doga anja, više štandova, kvalitetniji koncerti, a ini mi se da se i broj posjetitelja pove ao.

traju da se napredak vidi. o, ima i onih koji su mišljenja da sve to može biti još bolje te da bi se trebali više ugledati na varaždinski Špancirfest. Sve u svemu, razli iti prijedlozi i komentari postoje, što uop e nije loše jer Branko Bleš , Novo Selo Rok - aravno da mi se svi a akove ko ljeto, odnosno Porcijunkulovo. Svake je godine sve bolje i bolje, ali moglo bi se još malo raditi na tome i još poboljšati. Mislim da je jako dobro to da je ve ina izvo a a doma ih, to nije, iz Me imurja. Posebno bih istaknuo Žigin koncert koji je okupio stvarno velik broj ljudi, ali meni je bilo odli no i na bivšim Demonima, no šteta što nisu svirali malo više naših doma ih pjesama. Svidjelo mi se uglavnom sve, te sam mišljenja da gradu akovcu treba takvo nešto.

bez njih ne bi ni bilo poboljšanja i napretka. A najvažnije je što se jeto u gradu Zrinskih po elo komentirati naširoko, bez obzira na predznak komentara. o je odli an znak! (H. Ze ar)

Suzana Šari , akovec Svi a mi se Porcijunkulovo ove godine. sobno mi se najviše dopao koncert Glaža i prijatelja u nedjelju, na kojem se moglo vidjeti ljude svih generacija. Moja zamjerka je ta da ima premalo uli nih svira a i mišljenja sam da bi se morali malo više ugledati na Špancirfest. o, vidi se pomak i napredak s obzirom na prijašnje godine. (H. Ze ar)

AKTU LNO

5. kolovoza 2008.

3 5. KOLOVOZA – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

IVAN NOVAK, zastupnik Ran a iz Pribislavca, o razlozima za preuzimanja APT-a

Širimo se na prijevozništvo jer poljoprivreda nema perspektivu akon prošlotjednog teksta o pokušaju preuzimanja Autobusnog prijevoza tours iz akovca, Ivan ovak koji zastupa Ran d.o.o. iz Pribislavca odlu io je progovoriti zašto je tvrtka koja se bavi poljoprivredom odlu ila preuzeti tu prijevozni ku tvrtku. Ivan ovak ima osebujan na in izražavanja koji ujedno do arava njegovu li nost, tako da njegove izjave prenosimo u izvornom obliku, jer bi prepri avanjem izgubile na dojmljivosti. - Ran d.o.o. je danas firma poštovana u itavoj Hrvatskoj, koja proizvede 600.000 litara mlijeka u godini, zapo eo je svoju reakciju Ivan ovak. - ju vode mladi poduzetnici, moji unuci, stari 24 godine, koji kad njihovi vršnjaci idu u diska idu krave dojiti, a kad se njihovi vršnjaci vra aju s diska a oni opet idu krave dojiti. I sad, zar oni zaslužuju da je netko loše i pomislio o takvom poduze u, da je to neka mafijaška firma. o je firma u kojoj mladi ljudi rade i pokrivaju ovo socijalno društvo.

Bijeg iz prehrane - ovoj situaciji, koja jest u poljoprivredi, ja kao stru ni savjetnik tvrdim da mlijeko i meso više sljede ih deset godina nemaju neku veliku perspektivu. I sada smo mi po eli s preustrojem, moramo na i neke nove putove da gospodarstva, ne samo naše, na u neku novu dodanu vrijednost. a temelju toga, pošto je Ran dio jedne me unarodne kompanije gdje smo mi suvlasnici u proizvodnji biodizela, Ran je dobio u zadatak da preuzme prijevoz 25 tisu e tona tereta uljane repice u uljaru i da iz uljare vrati 15 tisu a tona ulja i repi ine poga e, rekao je Ivan ovak - Htio bih kazati nešto i o sebi. Ja sam ovjek od 60 godina. Sedamdesetih godina završio sam marketing i menadžment u Švicarskoj, gdje sam radio 15 godina. I kad u onoj Jugoslaviji nisu imali pojma što je marketing i menadžment, bio sam ovjek koji je marketinški obradio itov sprovod. Završio sam visoku školu za talijanski i njema ki i ako nekog smeta da je jedan poljoprivrednik visokoobrazovan nek’ pla e. Poljoprivrednici moraju biti visokoobrazovani, moraju i i u kazalište, moraju se obrazovati. Ja jesam ono što jesam, ja sam predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i predsjednik sam sindikata poljoprivrednika. svrnuo se i na izjave direktora AP -a: - Gospodin An elko

ova i , ali molim vas da se napiše od rije i do rije i, je kokošar, muljator i patološki lažov (redakcija se od ovih uvreda ogra uje). n je mene tražio da u emo u AP

jer mi smo ponudili 25 tisu a tona tereta. nato tome što smo dali uvjete koje ste naveli, nudili smo i nudimo još uvijek, mi smo pristali na “peticiju”. n je uzeo popis suvlasnika, ja to nisam mogao, on i tajnica. Zašto nisu napisali mati ni broj, to je bila njegova igra.

o je potpisalo 107 suvlasnika, zna i, apsolutno dosta, 76 posto je bilo dosta da se firma preuzme na onaj na in.

A, drugo, ono što on radi, kokošari na onom parkiralištu, tisu u eura svaki mjesec, a on zna na što se to odnosi. Mene nisu radnici AP -a izbacili iz firme i nisu protiv mene podignuli kaznenu prijavu za prijevaru i kra u. Drugo bih želio kazati da laže otkad zine. u je, pokazuje papir, kredit što je digao na 814 tisu a eura gdje je išao u nabavu vozila i gdje je ‘nestalo’ 120 tisu a eura, što smo mi našli u knjigama, gdje je išao u jema ku preko tre e osobe, a ne da kao AP kupi direktno je tinija vozila, bio je odrješit Ivan ovak.

povodu 5. kolovoza – Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja Me imurska županija organizira polaganje vijenaca kod spomenika borcima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih u akovcu. Vijence e s po etkom u 9 sati položiti izaslanstvo Me imurske županije, Grada akovca, oordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata, P me imurske i prave za obranu. ave er u 18,30 sati u crkvi Sv. ikole biskupa bit e služena sveta misa za domovinu. Isti dan u 10 sati u Svetoj Mariji bit e otkriven spomenik hrvatskim braniteljima. znak sje anja na poginule kod spomenika Domovinskom ratu u

Prelogu ujutro u 9 sati, nakon svete mise u župnoj crkvi u Prelogu koja se planira sat ranije, vijence e položiti izaslanstvo Grada Preloga.

lub ratnih veterana 54. Samostalne pješa ke bojne i op ina Gori an u spomen - parku u Gori anu organiziraju polaganje vijenaca za poginule branitelje. Sve ani in planiran je za 9 sati, nakon ega e na igralištu rnave biti uprili en domjenak. Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava za 5. kolovoza najavljuje obilježavanje 63. obljetnice stradanja nevinih žrtava jugokomunisti kih vlasti. 17 sati bit e služena misa u kapelici u rnovcu, a potom e u 18 sati biti položeni vijenci kod spomen - križa. (D.M.)

OTKRIVANJE SPOMENIKA u Svetoj Mariji

Kupovanje magle - Zna i 5, 6 milijuna kuna je tu dug. u je dug od 4,6 milijuna kuna što nije dvije i pol godine platio mirovinsko i zdravstveno radnicima. Ima dug za 200 tisu a litara dizela, na gumama i skoro dva milijuna kuna od prije one situacije iz AP -a. kupni dug AP -a je 15,6 milijuna kuna. aže da je dva milijuna. Drugo, tvrde i da ja njemu prodajem maglu, laže, mi kupujemo maglu, to vas molim da napišete. Mi kupujemo maglu koju je on zagustio s 15 i pol milijuna, kaže ovak. • Zašto Vi onda želite kupiti tu maglu? - Ja u vam sve re i. Mi moramo i i u preustroj i poljoprivrednici moraju ako ništa drugo svoj proizvod doraditi, a da ne bude samo sirovinska osnova ve i dodana vrijednost. itko ne e dozvoliti rast cijena poljoprivrednih proizvoda koliko su rasli troškovi, a krediti i sve obveze ostali su iste. Prema tome, ljudi moraju u i u neki drugi posao. Ran je ve krenuo tim putem. no što ja sad tvrdim: devedeset i pet posto ljudi, to je bogatstvo AP -a. Imaju visokokvalitetne obrazovane ljude i, ako mislite da su oni naivno potpisali nama, onda se jako varate. o su ljudi koji vole raditi i koji za svoj rad žele novac. isu oni naivci. Zašto su protiv njega podignuli kaznenu prijavu i nisu oni mene izbacili iz AP -a. I danas su me zvali. I ja mu poru ujem, Ran ima 27 posto suvlasni kog udjela u AP -u i da ne e mo i prodati firmu, što je u dva navrata, natje aja prodavao bez radnika. Zna i, radnici na Zavod, a on e to sa svojih pet posto i jatacima svojima da uzmu firmu, a ljudi da ostanu na burzi. Mi i naši partneri, ljudi koji su nam povjerili 25 tisu a tereta, našli smo ljude koji to rade. ašli smo željezni ki prijevoz, firme u Bosni koje to rade. ako je skokošario koncesiju za prijevoz da je uništio AP u ovom sastavu, treba se pitati da li e dobiti koncesiju, ne zato što Ran kupuje njega, da li e dobiti koncesiju za prijevoz djece s 25 - 30 godina starim autobusima. I mi takvi ulazimo u AP i prihva amo putni ki prijevoz, i to ne sa starim autobusima, ve s novim autobusima. Mi smo ve naru ili 15 novih autobusa za školski i 5 autobusa za putni ki promet i 5 šlepera u vrijednosti od 3 milijuna eura. • Ako nije poslovna tajna, gdje ste ih naru ili? - o je poslovna tajna, odgovorio je ovak, i nastavio: - d tri milijuna eura 600 tisu a je PDV i mi njega vra amo poreznoj upravi i mi zatvaramo ovaj dug. Pazite, on traži jamstvo za dug, pa nismo mi napravili dug da damo jamstvo za dug. Mi na taj na in njemu pokrivamo

Vijenci i mise za branitelje

Autor idejnog rješenja Franjo Musta inspiriran kockavicom

Ivan Novak, zastupnik Ran a: - U ovoj situaciji koja jest u poljoprivredi, ja kao stru ni savjetnik tvrdim da mlijeko i meso više sljede ih deset godina nemaju neku veliku perspektivu. I sada smo mi po eli s preustrojem, dodanu vrijednost tražimo u prijevozu pošto je on napravio dug i nemamo slobodna sredstva 600 tisu a eura za po etni kapital za narudžbu autobusa. Mi dajemo kao u eš e 600 tisu a za vozila, ali vra amo PDV i podmirujemo sve što su državi dužni. Mi zatvarano dug AP -a i da je zlonamjerno tražiti jamstvo za dug koji je napravio. Mi kupujemo AP za jednu lipu, ali dajemo pla u za šesti mjesec u visini od 500 tisu a kuna bruto, pla u za sedmi mjesec od 500 tisu a kuna bruto. ije platio ljudima ve dva - tri mjeseca dnevnice, mirovinsko i zdravstveno i nema logike da se sad tog kokošara postavlja, ma molim vas lijepo, tko je to sve napravio?

Samo dobre namjere • Zašto preuzimate APT? Zašto ne osnujete novu firmu, koja nije optere ena dugovima? - Danas možete napraviti posao koji god možete zamisliti, ali ja sam svjestan da bez stru nih ljudi ne mogu. AP ima stru ne ljude, jer ja ovakve ljude i mehani are na tržištu ne mogu nabaviti. e možete napraviti firmu bez ljudi. • Ali ako Vi napravite firmu, ponudite pla u, oni e kod Vas do i ako im ponudite bolje uvjete? - ije bilo nikakve zle namjere kad se išlo u dokapitalizaciju, to je on zakuhao. Zašto je on mene prikazao kao nekoga koji dolazi unutra i sve ruši? • APT ima ozbiljan aranžman o prijevozu školske djece, a Vi govorite više o teretnom prometu. Što e se doga ati s javnim prijevozom i prijevozom djece? - Zato mi idemo u taj program, jer ina e tih 28 - 30 šo era treba obrazovati. Zar je zla namjera da mi njemu odmah nudimo pla u 500 tisu a bruto? Zar vi mislite da e naši partneri otvoriti kesu za prijevoz? • Vi u tom poslu niste sami, imate i partnera? - ni koji su nam dali posao.

• Ali, Vi ormalno pravno u vlasništvo niste ušli, kako mislite? - Mi nikoga ne prisiljavamo, nama su ljudi sami dali, prodali. Radi se o tome da AP ima svega 38.500 kuna temeljnog kapitala koji dijeli na 185 dionica. o je sva pri a i ono što AP vrijedi i ništa više. d 185 dioni ara on je 120 dopustio, i ostalo je 65 kojih je 95 posto bilo na našoj strani i koji se ve nama prepustili 27 posto i on bez Ran a ne može ništa prodati. • Dobro, ali Vi niste ormalno pravno ušli u vlasništvo. - ismo, i ne daj Bože mi ne emo, ako radnici odustanu i mi im to vra amo. • Vi ste njima to platili? - Platili. Ako ne e, mi emo to potrgati, ali oni rade da nabavimo još 24 posto. • Ali po društvenom ugovoru moraju dionice najprije ponuditi firmi? - e mogu ponuditi firmi, ako je u ovakvom stanju kakvom jest. • Treba poštivati proceduru, zar ne? - reba poštivati njih, dati im pla u i sve ostalo. e možete tražiti proceduru u jednom smislu, a s druge strane misliti da su oni budale i da netko tre i treba za njih misliti. • Vi niste odustali od ulaska u APT? - Ako oni žele, nisam pripremio ni potpise, ako oni to žele, mi to do kraja godine možemo napraviti, poslije nas to više ne interesira, kazao je Ivan ovak.

ako je završio naš razgovor s osebujnim gospodarskim vizionarom Ivanom ovakom, punim ideja i dobrih namjera, no bez konkretne argumentacije osim vlastitih rije i. (Izjave i stavovi preneseni u ovom tekstu ne predstavljaju stajalište redakcije i mi se od njih ogra ujemo - op. ur.). (BM )

z Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u Svetoj Mariji e 5. kolovoza biti otkriven spomenik hrvatskim braniteljima Domovinskog rata iz Svete Marije. Spomenik je djelo doma ih snaga, idejni autor spomenika je slikar Franjo Musta iz Svete Marije. Motiv spomenika je cvijet zašti ene biljke kockavice, me imurske orhideje, a ideja je da je kockavica vezana uz kraj iz kojeg su poginuli branitelji iz Svete Marije. Sam pak cvijet kockavice, po emu je dobila naziv, podsje a na hrvatski grb, odnosno šahovnicu. Spomenik ima sva obilježja modernosti kako po ideji, tako i po materijalima. aime, iz spomenika izlazi peteljka kockavice napravljena iz ros raja, što je novost oko koje je bilo i najviše razgovora. aime,

nekima se takav zahvat u prostoru spomenika inio preradikalnim, no autor spomenika Franjo Musta izborio se za svoje idejno rješenje te je zadovoljan izvedbom. Spomenik je ukupno visok preko 3 metra, s tim da se sastoji od baze visine oko pola metra, te oko 2,5 metara samog spomenika. ekst se nalazi u donjem dijelu spomenika.

ako se o ekuje, spomenik braniteljima u Svetoj Mariji bit e otkriven 5. kolovoza uz izaslanstvo Me imurske županije. ajvažnije je pak što je kona no doma em autoru, grafi aru i slikaru Franji Musta u, koji je završio Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, dana mogu nost da njegovo idejno rješenje bude realizirano, što je zna ajan pomak u odnosu na doma e autore. (jš)

POMR INA SUNCA

Najljepše se vidjela u Me imurju Djelomi na pomr ina sunca, koja se u petak mogla vidjeti i u Hrvatskoj, najbolje se vidjela upravo iz najsjevernije županije - Me imurja. Pomr ina je nastupila oko jedanaest sati i trajala preko sat vremena, a u Hrvatskoj se mogla vidjeti samo djelomi no. Pomr ina je bila to ve a što se gledala sa sjevernije to ke na Zemlji. Pa su potpunu pomr inu sunca mogli vidjeti stanovnici u zemljama pri samom vrhu sje-

verne polutke kao što su Rusija, Grenland i ostale sjeverne zemlje u koje su za ovu priliku pohrlili i brojni turisti. Hrvatskoj je najve e zamra enje Sunca iznosilo 14 posto i vidjelo se iz Me imurja, dok se npr. u Zagrebu mogla vidjeti 12-postotna pomr ina. vu atraktivnu astronomsku pojavu snimio je naš otoreporter Zlatko Vrzan u akovcu u 11 sati i 20 minuta , koriste i tamni filter. (tn)

GOSPODARSTVO

4 PONOVNO O FARMAMA kod HodoĹĄana

Nova lokacijska prema starom zakonu Nakon ĹĄto je tvrtka â&#x20AC;&#x153; erutnina - ipoâ&#x20AC;? dobila lokacijsku dozvolu, a od strane Ministarstva prostornog ure enja utvr eno da je zahtjev za izdavanje izmijenjene lokacijske dozvole osnovan, sad se eka da pro e Ĺžalbeni rok. U lokacijskoj dozvoli navodi se da je postupak zapo et prema starom Zakonu o prostornom ure enju, te e se i dovrĹĄiti prema starom zakonu, koji je u vrijeme pokretanja zahtjeva za lokacijsku dozvolu bio vaĹže i. dluka na Ĺžalbu od strane Ministarstva prostornog ure enja rijeĹĄit e sve dileme. Ukoliko se utvrdi da postoje svi uvjeti da lokacijska dozvola postane vaĹže a, odnosno da su primjedbe M -a HodoĹĄan nedostatne, time e se okon ati upravni postupak, a ukoliko se utvrdi da su primjedbe vaĹžne, sve e se vratiti na po etak. ko se upravni postupak okon a te Ĺžalba ne uvaĹži, velika je vjerojatnost da e se farme ipak graditi, doduĹĄe, u izmijenjenom broju ako se tako odlu i na razini tvrtke, s tim da je gnojiĹĄte izmjeĹĄteno oko 300 metara od ceste alinovec - HodoĹĄan prema unutra te udaljeno od naselja HodoĹĄan. U svakom slu aju, o svemu e odlu iti Ministarstvo prostornog ure enja. (jĹĄ)

PILOT PROJEKT NAVODNJAVANJA za Me imursku Ĺžupaniju krenuo

Potpisan ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna kuna otpisivanjem ugovora o su inanciranju pilot projekta navodnjavanja u maloj dvorani Me imurske Ĺžupanije u utorak 29. srpnja otvoren je proces navodnjavanja poljoprivrednih povrĹĄina u Me imurju. Ugovor o su inanciranju potpisali su drĹžavni tajnik regionalnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnoga gospodarstva Zdravko Krmek, Ĺžupan Josip osavec te Ivan Cerovec u ime Hrvatskih voda, odnosno GI-a araĹždin. ilot projekt je vrijedan neĹĄto manje od 30 milijuna kuna, s time da e Ministarstvo osigurati oko 22 milijuna kuna, a oko 8 milijuna kuna Me imurska Ĺžupanija. ok za zavrĹĄetak projekta je ljeto idu e godine. ilot projekt obuhva a izgradnju crpne stanice, koja e prepumpavati vodu iz jezera HE akovec, kapaciteta 240 litara u minuti, te tla nog cjevovoda koji je ujedno i distribucijski duĹžine oko etiri i pol kilometra. Javnosti je moĹžda manje poznat podatak da je prilikom izrade projekta navodnjavanja predvi eno da e se voda za navodnjavanje dobivati iz jezera hidroelektrana, a ne iz podzemlja, zbog toga ĹĄto se Ĺželi sa uvati podzemne vode od zaga ivanja, te sprije iti eventualne poreme aje podzemnih tokova. Zbog

EKONOMSKI BREVIJAR

OdrĹžavanje standarda Jednom postignuti standard svatko Ĺželi zadrĹžati kao da se to podrazumijeva. No, istina je da standard treba odrĹžavati i svojski se truditi u tome. Naviknutost na odre eni nivo treba biti poticaj, a ne samo po sebi razumljivo pravo. a se injenica ponovno potvr uje u doba prijete ih kriza i recesije. Zato je vaĹžno upoznati, prihvatiti i razumjeti sadaĹĄnje stanje radi traĹženja mogu ih mjera odrĹžavanja ste enih navika i obi aja. Ĺ˝ivotni standard je sveukupnost uvjeta Ĺživota i rada, a obuhva a materijalne, radne i druĹĄtvene uvjete, kao i mogu nost zadovoljavanja duhovnih potreba, slobodnog kretanja ljudi te slobodne razmjene robe i usluga. U ukupnost Ĺživotnih uvjeta ubrajamo materijalne (dohodak, stanovanje, prehranu, odijevanje) i nematerijalne uvjete (obrazovanje, zdravstvo, sigurnost, administraciju, javne sluĹžbe, infrastrukturu, komunikacije, kulturne sadrĹžaje i zabavu). Zbroj svih tih uvjeta odraĹžava stvarnu kvalitetu i pravi standard Ĺživljenja. vatko moĹže odre ivati prioritete i u neke segmente ulagati viĹĄe ili manje, ali uvijek je vaĹžna sveukupnost nabrojenih elemenata. Zato se esto zavaravamo precijenjenim ili podcijenjenim standardom. tandard je mjera vrijednosti i ozna ava uobi ajenu razina blagostanja, ali on ne zna i i pravo na zadrĹžavanje uvijek istog i jednom ste enog. tandard se

5. kolovoza 2008.

uvijek mjeri u odnosu na usporedive osobe ili grupe u nekim drugim sredinama, tako da se uvijek radi o relativnom pojmu. Na osobnoj razini, dobar standard izjedna avamo s novim autom, udobnim mjestom stanovanja i odje om, iako se tu radi samo o stilu Ĺživota, dok u standard treba ubrojiti i ostale nematerijalne elemente. bi no se za usporedbu uzima paritet kupovne mo i, dakle ono ĹĄto si ovjek moĹže priuĹĄtiti, jer se na taj na in eliminiraju te ajne razlike i razlike u apsolutnoj visini dohodaka. IstraĹživanja pokazuju da emo teĹĄko dosti i Ĺživotni standard zapadne Europe, osim u slu aju da nas iz tako nezavidne situacije izvu e ljudski kapital. akle, pokrenimo obrazovne inicijative i ofanzive, zadrĹžavanje kvali icirane radne snage i omogu avanje da se i kod nas razvijaju inovativne i moderne djelatnosti (a ne ĹĄkolovanje mladih za iseljavanje u ve razvijenije zemlje, ime se direktno poti e dodatna razlika u razvijenosti!).

a i takva inicijativa za odrĹžavanje standarda u svakoj sredini mora imati podrĹĄku i to je pravi na in za daljnji razvoj. vatko tko na bilo koji na in doprinese odrĹžavanju standarda u inio je najbolje za sebe i sve ostale. ako nam standard ne e biti cilj, ve sredstvo. Zato, ulaĹžimo svi u obrazovanje, znanje i zadrĹžavanje kadrova, da bismo omogu ili razvoj i bolji standard. (Zlatko BoĹži , dipl. oec.)

Potpisivanje ugovora u maloj dvorani Me imurske Ĺžupanije. Nakon potpisa ugovora slijedi natje aj te odabir najpovoljnijeg izvo a a radova toga razloga sva voda za navodnjavanje crpsti e se iz povrĹĄinskih tokova rijeka i jezera, naravno, to se moĹže jer vode u Me imurju ima dovoljno. U me uvremenu je ve osnovana udruga korisnika navodnjavanja koja ima tridesetak lanova. U ulozi predstavnika udruge mr. omislav

omĹĄi naglasio je da je veoma zadovoljan potpisivanjem ugovora, a jedan od prvih korisnika vode za navodnjavanje sigurno e i biti grome imurje, koje e na taj na in osigurati dovoljno vode za svoje vo njake kod NedeliĹĄ a. rema iskustvima sli nih postrojenja u loveniji, korisnici e navodnjavanja vodu za navodnjavanje pla ati, no ra una se da e cijena takve vode biti manja nego da se pojedina no grade skupi sustavi.

ZaĹĄto pilot projekt? snovni problem kod pokretanja procesa navodnjavanja je isplativost. Konkretno, moĹže li poljoprivredni proizvod optere en cijenom navodnjavanja biti konkurentan na trĹžiĹĄtu i time pokriti svoju neĹĄto ve u cijenu. Na to pitanje odgovor e dati samo praksa. Za sada je sigurno da e najbolje pro i vo ari kojima se navodnjavanje sigurno isplati, u naĹĄem slu aju vo njaci grome imurja, a navodnjavanje se isplati i proizvo a ima povr a. oljoprivrednici su se za trenutak poveselili da e biti isplativo navodnjavati i klasi ne ratarske kulture, primjerice, kukuruz, najprije zbog trenutnih visokih cijena kukuruza. Na duĹži rok takav

optimizam vjerojatno nema ĹĄanse. Zbog toga e se paĹžljivo pratiti ĹĄto se doga a na 250 hektara navodnjavane povrĹĄine kad pilot projekt bude dovrĹĄen. Nema sumnje da e biti potrebna prilagodba i samih proizvo a a, teĹĄko je pretpostaviti koliko e ona biti brza, osim za vo are i proizvo a e povr a (luk, mrkva, krumpir). igurno je, me utim, da je navodnjavanje velik korak naprijed, jer je suĹĄa sve viĹĄe, a ljeta su sve toplija. ilot projekt bi tako er mogao dati prakti an odgovor na pitanje jesu li u Me imurju mogu e dvije Ĺžetve. Na taj e se na in tako er otvoriti joĹĄ jedno pitanje: do koje se mjere isplati navodnjavati. Konkretno, ako 250 hektara navodnjavanja bez lokalnih razvodnih mreĹža stoji 30 milijuna kuna, onda je lako izra-

unati da bi 10.000 hektara stajalo 1,2 milijarde kuna prema sadaĹĄnjim cijenama, viĹĄe nego cjelokupna izgradnja kanalizacije u Me imurju. ko bi se u Me imurju navodnjavalo oko 40.000 hektara, odnosno najve i dio obradivih povrĹĄina, onda bi za to trebalo izdvojiti oko 5 milijardi kuna prema sadaĹĄnjim cijenama pilot projekta. Ima li drĹžava takav novac, Me imurje ga sigurno nema.

o nam govori da e se sustav navodnjavanja graditi nekoliko desetlje a, no osnovno je pitanje isplati li se to. dnosno isplati li se ulagati novac poreznih obveznika u navodnjavanje za povlaĹĄtenu skupinu poljoprivrednika i time stvarati joĹĄ ve u neravnopravnost me u njima. igurno je da se to do neke mjere isplati zbog razvoja pojedinih dijelova kraja. itanje se moĹže i druga ije formulirati: kad bi svi poljoprivrednici u Me imurju proizvodili vo e i povr e, bi li ga imali kome prodati? No to su dugoro ne dileme koje ne umanjuju vrijednost pilot projekta navodnjavanja u Me imurju, a koji treba pozdraviti. ojedini poljoprivrednici ve danas navodnjavaju svoje povrĹĄine pomo u traktora i pumpi, me utim, viĹĄe neredovito i kao spas u nevolji zvanoj suĹĄa, nego prema stru nim kriterijima i tijekom cijele sezone. tru njaci za navodnjavanje tako er upozoravaju na joĹĄ jedan za sada nevidljiv problem. reba to no znati koliko se odre eno zemljiĹĄte smije navodnjavati, kako ne bi dolazilo do ispiranja tla, ĹĄto se posebno odnosi na lako zemljiĹĄte s puno pijeska. ekuje se da e to pitanje biti regulirano znanjem i samom cijenom vode za navodnjavanje, koja i iz tog razloga ne bi smjela biti besplatna. (J. Ĺ imunko, foto Z. rzan)

POGLED ODOZDO

Politi ki misteri i missice za narod Nedavno je predsjednik naĹĄe zemlje bio u urkmenistanu, zemlji koja nam je veoma slabo poznata. Ne bi to izazvalo nikakvu paĹžnju da nam nisu narasle zazubice kad smo uli kako gra ani te zemlje ne pla aju ra une za plin i struju, dobivaju subvenciju za pola stana, a mi Ĺživimo od bankarskih minusa na ra unu da nam te energente ne iskop aju. U toj drĹžavi postoji samo jedna stranka i ta vlada. Lakovjerni gra anin bi rekao: pa nije to najve e zlo, misle i pritom na naĹĄu zasi enost politi arskim nadmudrivanjem, sva ama i praznim obe anjima. No, iz navedenog raja ne moĹže se slobodno izlaziti, a ni misliti svojom glavom, niti pak postoji velika mogu nost potroĹĄa kog izbora uz tamoĹĄnju pla u od oko 800 kuna. a gra ani mogu birati, naravno da bi najradije besplatne komunalne usluge uz velike osobne slobode i Ĺživot u blago-

stanju. e od jeseni imat emo prilike sluĹĄati razne spasitelje, jer e po eti pripreme za lokalne izbore. Za sada voda klju a unutar politi kih stranaka koga e me u sobom ponuditi na izbor narodu, jer strana ku maĹĄineriju mogu e je hraniti samo s pozicija vlasti.

ako se sada u strankama odrĹžavaju izbori za miss ili mistera koji bi najviĹĄe pogodio volju bira a. Ĺ to je to ĹĄto bi se svidjelo bira ima, pitaju se politi ari me u sobom. Kako ponoviti uspjeh i popularnost jednog Branka Ĺ alamona u akovcu, za kojega su politi ari iz drugih stranaka uvjereni, ako odlu i joĹĄ jedan mandat vladati u akovcu, da e mu to i uspjeti. Naime, viĹĄe nego drugi on je pogodio formulu kako uspjeti kod bira a. Nema te udruge, mjesta na njegovu izbornom podru ju koje nije posjetio. remda mu kriti ari zamjeraju da zanemaruje gospodarski razvoj akovca, bira i ga vole

unato tome. Branko Ĺ alamon etiri je godine bio predsjednik Gradskog vije a, sada je ve drugi mandat gradona elnik, ukupno ra unaju i, ulazi u 12. godinu vladavine akovcom. o tome izaziva svojevrsnu zavist u politici kako i na koji na in opstati. rije svega on shva a da je u politici potrebno biti simpati an, manje je vaĹžno biti lijep ili pretjerano dotjeran. Kod gra ana ulijeva osje aj povjerenja, stvara dojam da mu se mogu povjeriti, poĹžaliti. n je lan socijaldemokratske stanke, ali nikad ne ljevi ari, tako da kad on zapali svije e na adventskom vijencu na Franjeva kom trgu nitko to ne smatra neumjesnim, pa makar osobno ne hoda u crkvu, osim u sluĹžbenim prigodama. vih tih godina nisu ga pratile afere, jer prave oporbe nije ni imao. Ima nevjerojatnu mo koalicijske partnere pretvarati

P i ĹĄ e : B o Ĺž e n a Malekoci-Ole PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti u svoje poklonike, ak ve e od kolega iz svoje stranke, a nikada ne ulazi ni u prevelike sukobe s oporbom. Uz to ima nevjerojatnu mo da prijedloge oporbe s vremenom pretvori u svoje projekte i uspjehe i uzme im sladoled iz ruku, a da pritom oni ne vriĹĄte. Zbog te lako e vladanja u 12 godina stvorio je privid da je lako prona i formulu uspjeĹĄnosti, ali to je samo privid koji nije lako kopirati ni ponoviti.

GOSPODARSTVO

5. kolovoza 2008.

VLADA ODREDILA TARIFE za distribuciju i opskrbu prirodnim plinom

KOLEKTIVNI UGOVOR u graditeljstvu

Poskupljenja plina ne e biti

Pla e 12,52 posto viĹĄe

Ina je objavila da se cijena plina nije znatnije mijenjala posljednjih osam godina. vrdi da je prosje na prodajna cijena plina 2000. godine na doma em trĹžiĹĄtu bila 91 lipu, a danas je kunu i 7 lipa po prostornome metru, ĹĄto je godiĹĄnje pove anje od dva posto. U istom je razdoblju, navode u Ini, na svjetskom trĹžiĹĄtu cijena plina porasla za viĹĄe od 300 posto. Ina tvrdi da cijena prirodnog plina nije udar na standard i jedan od generatora in lacije jer je plin dostupan manje od polovici stanovniĹĄtva. bjaĹĄnjava da je plino icirana uglavnom sjeverna Hrvatska, ekonomski najrazvijeniji dio drĹžave sa znatno ve im bruto doma im proizvodom po stanovniku, pa taj dio zemlje ima i najve u kupovnu mo . Ho e li nakon pove anja cijene struje do i i do pove anja cijene plina zbog pritiska iz Ine, pojaĹĄnjenje smo zatraĹžili od ladimira Ivkovi a, direktora Me imurje plina. - o pove anja cijene plina ne e do i, rekao je ladimir Ivkovi , jer je lada preuzela odre ivanje cijena plina i utvrdila visine stavki za distribuciju i opskrbu prirodnim plinom. rakti ki je zamrznula postoje e stanje cijena plina u Hrvatskoj. ako e postoje a cijena od 1,97 kuna, uklju uju i , za prostorni metar prirodnog plina za ku anstva i industriju i nakon 1. kolovoza u Me imurju ostati ista. otroĹĄa ima se niĹĄta ne e promijeniti. Naime, odluka lade o visini tarifnih stavki vrijedi od 1. kolovoza. No i na trĹžiĹĄtu plina do i e do promjena, jer emo uskoro mo i birati od koga emo kupovati prirodni plin. Za sada joĹĄ nisu doneseni svi potrebni podzakonski akti, ali i to moĹžemo o ekivati do kraja godine. ladimir Ivkovi nam je pokuĹĄao objasniti ĹĄto nas eka u

Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina: - Vlada je odredila tarife kojima je zamrznula postoje e cijene, pa nema poskupljenja za potroĹĄa e, ali je cijena tijesna za distributere

skoroj budu nosti. I trĹžiĹĄte plina uskoro e izgledati sli no onome ĹĄto se doga a u telefoniji. Kroz postoje i plinovod mo i emo kupovati plin od razli itih dobavlja a kao ĹĄto sada kroz postoje e Ĺžice moĹžemo kupovati impulse razli itih operatera. U tom pravcu vlada je donijela tarifne stavke za distribuciju i za opskrbu plinom. U cijeni plina koju pla amo u Me imurju lada je odobrila Me imurje plinu tarifnu stavku od 0,245 kuna za distri-

buciju, a 1,625 kuna za opskrbu plinom, ostatak do 1,97 kuna je . o razdvajanje cijena na distribuciju i opskrbu zna i da e te usluge mo i obavljati razli iti irme. Me imurje plin je od Ĺ˝upanije osigurao koncesiju za narednih 30 godina za distribuciju, ĹĄto zna i da cjevovodi u tom razdoblju ostaju u njihovim rukama i da e potencijalni drugi opskrbljiva i plin prodavati kroz njihove cijevi. i drugi ili tre i mogu potroĹĄa ima ponuditi niĹžu ili viĹĄu cijenu opskrbe,

ali iznos distribucije i dalje emo pla ati Me imurje plinu i u slu aju da se za dobavu plina odlu imo za nekoga drugog dobavlja a. No podzakonskim aktima, kako nam je rekao Ivkovi , joĹĄ nije odre ena podjela posla. rimjerice, tko e obavljati preventivne preglede plinovodnih instalacija kod potroĹĄa a, zamjenu i o itavanje brojila i sli no, sve ono ĹĄto su do sada potroĹĄa i podrazumijevali da je u cijeni plina koju su pla ali na ra unu. svemu tome morat e voditi ra una onog dana kada e dobivati ponude raznih ponu a a za opskrbu plinom, kao ĹĄto sada dobivaju ponude za koriĹĄtenje raznih operatera za mobilne ili iksno telefoniranje.

arifni sustav koji zamrzava cijene na postoje oj razini zasigurno je olakĹĄanje za potroĹĄa e, no Ĺžulja distributere, a Inini zahtjevi o poskupljenju plina za sada nisu odobreni. ladimir Ivkovi kaĹže da su zadnjih godina vodili svojevrsnu socijalnu politiku, kako bi potroĹĄa i imali ĹĄto povoljniju cijenu plina uz iskazivanje minimalne dobiti. Istodobno su ulazni troĹĄkovi poslovanja rasli, tako i Me imurje plinu postoje a tarifna cijena koju je odredila lada potaje pretijesna. Za ĹĄest posto porasli su transportni troĹĄkovi plina, ĹĄto je dovelo do pove anja troĹĄkova Me imurje plinu za 4,2 milijuna kuna na godiĹĄnjoj razini. Koncesijska naknada Ĺžupaniji na godiĹĄnjoj razni je 250.000 kuna, ĹĄto je tako er novi troĹĄak. Uvedena je i nova naknada za ceste prilikom izgradnje plinovoda uz ceste. anacija same ceste pak viĹĄestruko prelazi cijenu samu rekonstrukcije plina. - Ne kritiziram takvu politiku, nego samo ukazujem na to ĹĄto sve pove ava ulazne troĹĄkove i cijenu ini pretijesnom, kazao je Ivkovi . (BM )

KOMUNIKATOR

Kako razgovarati s osobom koja vam se ne svi a Kako naĹĄe, ponekad nesvjesne, odluke utje u na ishod naĹĄe komunikacije? ko ste prije razgovora s nekim odlu ili da vam se ta osoba ne e svi ati, vrlo je izgledno da ete joj slati neverbalne znakove koji e upu ivati na postoje u nelagodu i nedostatak rapporta (vidi proĹĄli broj). vojim neverbalnim signalima postigli ste i dobili upravo ono ĹĄto ste o ekivali. No, ako ste prije samog susreta odlu ili suprotno, tj. da e vam se osoba svidjeti, da je osoba zanimljiva i vrijedna vaĹĄe paĹžnje, uvidjet ete koliko ete imati bolju reakciju sugovornika. rilikom upoznavanja osoba s kojima je poĹželjno imati i izgraditi rapport LU I E biti zainteresirani za sve ĹĄto vam imaju re i te prilagodite svoje ponaĹĄanje na na in da se vaĹĄ sugovornik osje a ĹĄto bolje i ĹĄto opuĹĄtenije. Kako se to naj eĹĄ e odvija tijekom razgovora? a bi usposta-

vili rapport, sugovorniku postavite pitanje i on krene odgovarati, dok sugovornik pri a o sebi, vi se ulovite za nekoliko klju nih pojmova i prekidate sugovornika rije ima poput â&#x20AC;&#x153;Isto se dogodilo i meni ili to me podsje a na...â&#x20AC;?, tada vi po injete pri ati o sebi. Zatim se sugovornik opet vra a na svoju temu, verbalizira svoja miĹĄljenja i tako se dijalog nastavlja. akle mi sluĹĄamo sugovornika ustvari da vidimo kako se sadrĹžaj razgovora odnosi na nas. Kako bi dobili viĹĄe od komunikacije, komunikatori preporu uju sljede i, obrnuti model. opustite sugovorniku da pri a o odre enoj temi, sve ĹĄto ima za re i, sva miĹĄljenja, stavove ... da nau ite kako se sadrĹžaj razgovora odnosi na njega, kako reagira na odre ena piranja, teme i sl. Za to vrijeme vi sakupljate informacije o na inima reagiranja sugovornika, pamtite sadrĹžaj i neverbalne obrasce koje isti pokazuje. Ljudi oboĹžavaju pri ati o sebi, tako da moĹžete postavljati

pitanja koliko god Ĺželite kako bi ĹĄto viĹĄe nau ili o vaĹĄem sugovorniku i stvorili vlastitu mapu koja e vam dati jasne putokaze kojim se smjerom kretati kako bi izbjegli eventualni otpor i poja ali uzajamni dobar osje aj koji gradite od po etka. a krenemo korak dalje s rapportom. injenica o rapportu jest da ne postoji ne-rapport, tj. ljudi se uvijek ponaĹĄaju prema nama kako i mi prema njima, dakle uvijek zrcalimo tu e ponaĹĄanje. ko je sugovornik leksibilan i prihva a ve inu naĹĄih ideja, isto e mu biti i vra eno od strane nas, a ako je sugovornik zatvoren i rigidan, mi nesvjesno zrcalimo njegovo ponaĹĄanje i postajemo isti prema njemu, a to je i dalje rapport jer, kao ĹĄto smo rekli, temeljni obrazac uspostavljanja rapporta je zrcaljenje. ut do uspjeĹĄnije i kvalitetnije komunikacije rezimirat emo u nekoliko faza: prva faza, prije samog upoznavanja potrebno je stvoriti odluku da e nam se sugovornik

PiĹĄe: SaĹĄa Tenodi, NLP trener, nlp.croatia@gmail.com svi ati i da emo se dobro osje ati u njegovom druĹĄtvu. U drugoj fazi, prilikom razgovora, pokuĹĄajte se ĹĄto viĹĄe udaljiti od sebi zanimljivih tema (koliko god bilo teĹĄko u po etku) i dopustiti mu da pri a ĹĄto viĹĄe o sebi (faza sakupljanja informacija i stvaranje vaĹĄe â&#x20AC;&#x153;mapeâ&#x20AC;? o sugovorniku), a zadnja faza okida se spontano jer e u ve ini slu ajeva vaĹĄ sugovornik biti toliko oduĹĄevljen vama i vaĹĄim interesom za druge ( itaj: za njega) da e biti viĹĄe nego ina e spreman i postavljati vam pitanja, pokazati interes i poput vas na po etku pozorno sluĹĄati.

adnicima u gra evinarstvu od prvog srpnja primjenom kolektivnog ugovora pove ava se pla a za 12,52 posto. otpisnici kolektivnog ugovora za graditeljstvo ugovorili su da se od 1. sije nja 2008. godine najniĹža osnovica pla a kao osnovne pla e iz tarifnih stavova u iznosu do 2.400 kuna automatski uskla uje s najniĹžom osnovicom za obra un i isplatu doprinosa prema posebnim propisima. rimjena je kolektivnog ugovora za graditeljstvo proĹĄirena i obvezuje sve poslodavce i radnike

u djelatnosti graditeljstva. obzirom na to da je donesen zakon o minimalnoj pla i, koji je pove ao najniĹži iznos bruto pla e na 2.747 kuna, s primjenom od 1. srpnja ove godine, a prema vaĹže im poreznim propisima, mjese na osnovica za obra unavanje doprinosa na pla u radnika ne moĹže biti ispod minimalne pla e, to se automatski re lektira na odre ivanje najniĹže pla e za sve grupe sloĹženosti te pove avaju isplatu pla e u kolovozu za srpanj za 12,52 posto. (BM )

INFOPIS

Cenzura Cenzura informacija odrĹžava privid nepogreĹĄivosti, bilo sustava u cjelini, ĹĄalterskog sluĹžbenika, drĹžavne uprave, lije nika ili â&#x20AC;Ś rvi edikt o uvo enju cenzure donesen je u Mainzu 1485. godine, donio ga je nadbiskup Berthold von Henneberg i otada je sve po elo. Borba o korisnosti ili ĹĄtetnosti pisane rije i vodila se i vodi , a vodit e se i u budu nosti. ogledamo li danaĹĄnji svijet, vidimo da se s promijenjenim intenzitetom i varljivom ratnom sre om te ponekad i podmuklim metodama utaĹžuje prirodna ljudska znatiĹželja ili pak se informacije ograni avaju te puĹĄtaju u promet kako institucijama od interesa odgovara. Na prvi pogled moglo bi se re i da su svi aduti u rukama onih koji imaju informacije te joĹĄ i raspolaĹžu svim potrebnim sredstvima u toj neravnopravnoj borbi.

o je grozno, obi an ovjek osje a se kao nitko i niĹĄta dok vas pritiĹĄ e sluĹžbenik koji ima sva potrebna sredstva u tom nadmudrivanju moĹžete li dobiti informaciju koju trebate. U ve ini slu ajeva ste nepodobni, ak i za podi i preporu enu poĹĄiljku. Ho ete li neĹĄto â&#x20AC;&#x153;delikatnijeâ&#x20AC;&#x153; saznati, a roditelji su vam stari i ne mogu se baĹĄ po tropskoj vru ini navla iti po bankama, gruntovnicama i sli nim ustanovama, gotovi ste, unaprijed ste osu eni na poraz. Neki su od tih sustava vrlo grubi. ada primjenjujemo alternativne metode. onekad vas samo moĹže spasiti ĹĄkolski kolega ili ro ak koji tamo radi, ali on vam naj eĹĄ e moĹže da informaciju â&#x20AC;&#x153;ispod pultaâ&#x20AC;&#x153;, tako samo ono da znate na emu ste, bez potpisa i ĹĄtambilja, no i to neki put uistinu pomogne. ako cenzura postaje bespomo na u obavljanju zadataka zbog kojih postoji. postoji da sprije i! Uvijek se pitamo ĹĄto je s djecom i Internetom. I dok su zaĹĄtita i kontrola mogu e, zapravo, transparentne, kad su u pitanju knjige, jer je lako provjeriti ĹĄto u knjizi piĹĄe i ĹĄto e dijete pro itati, ako je uzme u ruke, s novim je medijima i tehnologijama, ponajprije Internetom, druk ije. psolutno je nepredvidivo ĹĄto e i koje sadrĹžaje mladi ovjek prona i na Internetu, koje e stranice otvarati i itati, na kakve e sve informacije nai i. ostavlja se pitanje kako, kada je u pitanju pristup djece i mladeĹži Internetu, zadovoljiti njihovo pravo na slobodni pri-

PiĹĄe: mr. sc. Sonja ToĹĄi -Grla

stup informacijama, istodobno osiguravaju i pravo na zaĹĄtitu? zaĹĄtita nije samo pra enje djece i mladeĹži kako se koriste Internetom, ve ponajprije sustavna edukacija mladih korisnika u podru ju traĹženja informacija i prepoznavanja korisnih potencijala koje novi mediji imaju te razvijanje kompetencija djece i mladeĹži u sluĹženju tim medijima. Uvijek se pitamo ne sprje avaju li nas u nekom posve banalnim stvarima. reba sprije iti da pornografske, neprijateljske i druge po druĹĄtvo i moral opasne i ĹĄtetne informacije dospiju u ruke osobama s nedovoljno izgra enim i vrstim moralnim, vjerskim, ideoloĹĄkim i drugim uvjerenjima, osobama podloĹžnim pogubnim utjecajima tu ih i po druĹĄtveni poredak ĹĄtetnih ideja. Cenzura postoji u svim porama druĹĄtva. na ka i svakodnevno malog i velikog ovjeka. Nije ona vezana samo uz novinarstvo i ho emo li mi saznati tko krade, bavi se kriminalom, zaĹĄto je neĹĄto poskupjelo i ima li opravdanje, tko se bavi nepo udnim poslovima â&#x20AC;Ś Cenzura je prisutna u velikim kompanijama, vladinim i nevladinim organizacijama u svim drĹžavama svijeta, npr. Mc onald je poznat po tome da vrlo esto traĹži brisanje kriti kih tekstova o svome lancu. Jednostavno se preĹĄute informacije, to je novi oblik cenzure. ak e i odre ene stranice u vrijeme limpijskih igra u Kini biti cenzurirane. Novinari e imati pristup Internetu kako bi mogli obavljati svoj posao, ali kineski zakon nalaĹže da se do nekih stranice jednostavno ne moĹže do i i Kinezi su u tome neumoljivi pa kakvu god sliku o sebi u svijet poslali. vjedoci smo svakojakih pokuĹĄaja cenzuriranja, napomenimo najnoviji, kazaliĹĄne predstave u plitu, ali moramo biti svjesni da nas ni statuti, zakoni ni eti ki kodeksi ne e popraviti ve nas samo promocija kulturne komunikacije moĹže spasiti od nas samih i cenzure.

6 Kralo se u Pribislavcu PRIBISLAVEC - Dana 27./28. srpnja u Pribislavcu je nepoznati po initelj izvršio tešku kra u iz kontejnera u vlasništvu poduze a ‘’Komping’’ d.o.o. iz Gornjeg Kraljevca. Nasilno je otvorio vrata kontejnera te otu io jedna gra evinska kolica te elektromotor stroja za žbukanje. Nakon toga ušao je u unutrašnjost ku e u izgradnji i otu io gra evinska kolica tzv. ‘’japaner’’ i metalnu korpu stroja za žbukanje. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 20.000 kuna. Tako er je u Pribislavcu nepoznati po initelj izvršio tešku kra u iz kontejnera u vlasništvu poduze a ‘’Blaži graditeljstvo’’. Ukrao je dva elektri na kabla dužine pedesetak metara i “motalicu” s 30 metara kabla.

5. kolovoza 2008.

CRNA KRONIKA Ukraden golf AKOVEC - Dana 29. srpnja u vremenu od 21,30 do 22,30 u akovcu u ulici Tome Masaryka nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u osobnog automobila marke VW golf austrijskih nacionalnih oznaka. Na još neutvr en na in otvorio je vozilo, stavio u pogon te se udaljio u nepoznatom pravcu. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 70 tisu a kuna.

Zbog nepažnje zaposlenika okradena mjenja nica GORI AN - Na grani nom prijelazu Gori an dana 30. srpnja nepoznati je po initelj, ili više njih iskoristio nepažnju zaposlenika mjenja nice ‘’Dabo’’ te je izvršio tešku kra u. Zaposlenik je razgovarao ispred mjenja nice kra e vrijeme, što je

nepoznati po initelj iskoristio te neopaženo ušao u mjenja nicu, odakle je otu io oko 48.000 kuna, 1.000 eura, 960.000 ma arskih forinti, 400 GBP i 490 USD.

Teško ozlijedio pješakinju AKOVEC - Na raskrižju Frankopanske ulice i ulice Dr. Ivana Novaka u akovcu dogodila se prometna nesre a u kojoj je voza automobila dolaskom u raskrižje skretao, te je pritom udario pješakinju iz akovca. Ozlije ena je prevezena u Županijsku bolnicu akovec zbog teške tjelesne ozljede te je zadržana na lije enju.

Pijan pao s mopeda AKOVEC - U Kalni koj ulici dogodila se prometna nesre a u kojoj je

voza mopeda zbog neprilago ene brzine udario u vozilo ispred te se prevrnuo i pao na kolnik. Voza je prilikom nesre e u krvi imao 1, 73 promila i nije koristio zaštitnu kacigu. Zbog teških ozljeda prevezen je u akove ku bolnicu gdje je zadržan na lije enju.

Naoružani brat i sestra PIŠKOROVEC - U pretrazi stana i drugih prostorija u vlasništvu ženske osobe iz Piškorovca prona ena su dva malokalibarska metka kalibra 6,35 mm. Obavljena je i pretraga stana i prostorija kojima se koristi njezin brat i tako prona ena automatska puška marke ‘’crvena zastava’’ s pripadaju im spremnikom, koja je i oduzeta. Protiv ženske osobe slijedi podnošenje optužnog prijedloga, a protiv muške osobe slijedi podnošenje kaznene prijave.

Tromblonima u lov BANFI - Policija je pretražila jednu obiteljsku ku u u Ban iju, prilikom ega su pronašli poja iva trzaja za vježbovno streljivo i tromblonski nastavak za automatsku pušku. U ogra enom prostoru pored obiteljske ku e prona ena je ženska srne a divlja starosti oko 2 godine i težine 9 kg koja je privremeno oduzeta i u uvanju Lova kog društva “Fazan” iz Štrigove. Zaprimljen je odštetni zahtjev LD-a ‘’Fazan’’ iz kojeg je razvidno da je izdvajanjem divlja i bez odobrenja nadležnoga državnog tijela prouzro ena materijalna šteta od dvije tisu e kuna.

Slovaci s drogom na more GORI AN - Na grani nom prijelazu Gori an, na ulazu u Hrvatsku iz Republike Ma arske, grani noj

kontroli pristupili su slova ki državljani. Izvršen je detaljan pregled vozila i dviju muških osoba, prilikom ega je suvoza dobrovoljno predao nov anik u kojem se nalazila opojna droga marihuana neto težine 0,3 grama. Isti dan protiv po initelja proveden je prekršajni postupak te je isti kažnjen nov anom kaznom u iznosu od 1.400 kuna.

Trinaestogodišnjak šutnuo baku tako da je završila u bolnici Trinaestogodišnji dje ak bez razloga je nogom tako šutnuo vlastitu baku da joj je nanio teške tjelesne ozljeda zbog kojih je završila u Županijskoj bolnici akovec. Bolnica je izvijestila policiju, a policija javnost. Nemili doga aj zbio se još u nedjelju 20. srpnja oko 17 sati u Domašincu u Ulici Pere Pintara na dvorištu obiteljske ku e. Bolnica je policiju izvijestila o tome u etvrtak 24. srpnja kada je šezdesettrogodišnja žena zbog teške ozljede zaprimljena u bolnicu. O kakvim se to no ozljedama radi, policija nije izvijestila, a trinaestogodišnjakom e se pozabaviti Op insko državno odvjetništvo za mladež u akovcu.

MINISTAR KULTURE BOŽO BIŠKUPI u crkvi Svetog Jurja na Bregu

Za hitnu sanaciju Vlada odobrila 5 milijuna kuna Ministar kulture Božo Biškupi sa suradnicima je u utorak 29. srpnja obišao crkvu Svetog Jurja na Bregu, kako bi se i sam uvjerio u razmjere katastrofe koja se dogodila 4. lipnja, kad se urušio toranj crkve i gotovo cijeli krov. U njegovoj pratnji bili su vode i konzervatori Hrvatske iz Varaždina i Zagreba, Jasen Mesi i drugi. Ministra su kod crkve do ekali župnik Ivan Kozjak, predsjednica op ine Sveti Juraj na Bregu Dragica Vugrinec, te župan Josip Posavec i novinari.

Nakon razgledanja unutrašnjosti porušene crkve ministar Biškupi je uz ostalo rekao da e se u initi sve da se sprije i daljnje propadanje spomenika nulte kategorije starog 262 godine, te obe ao da e Ministarstvo kulture odmah intervenirati sa 600.000 do milijun kuna, kako bi se odstranili ostaci i sprije ilo daljnje propadanje. On je tako er naglasio da e sanacija crkve trajati dugo i da e biti skupa, za po etak se spominje iznos od 10 milijuna kao minimalan, da bi se šteta kako

tako sanirala. Najprije e nakon odstranjivanja srušene gra e trebati napraviti zaštitu od kiša, kako ne bi propadale freske. Na elnica op ine Dragica Vugrinec oštro je i pomalo emotivno u svojoj izjavi pak naglasila da su radovi usporeni zbog toga što državna birokracija ne izdaju potrebne dozvole, na koje se ne smije više ekati. Ona je zatražila od ministra da se radovi ubrzaju do te mjere da se polno ka može do ekati u crkvi. Ministar Biškupi je obe ao na-

Svi su ponovno bili iznena eni razmjerom katastrofe

elnici da e sve u initi da potrebna dozvola bude potpisana u roku od 24 sata, kako bi se radovi mogli što prije nastaviti. Toranj je padaju i uništio polovicu crkve, a stru ni istražitelji još uvijek ne znaju zbog ega je došlo do urušavanja tornja u vrijeme sanacije. O ekuje se da e ovih dana zapo eti otklanjanje srušenih ostataka, što je preduvjet za intervencije. Kako je rije o spomeniku nulte kategorije, snimit e se kompletno stanje srušene crkve.

Uplata sredstava preko biskupije U etvrtak 31. srpnja ured župana Josipa Posavca priop io je da je ministar Biškupi izvijestio župana Posavca da je hrvatska Vlada na svojoj sjednici 31. srpnja donijela odluku te osigurala 5 milijuna kuna za sanaciju crkve, a osigurat e se i sredstva za obnovu crkve u idu em državnom prora unu, re eno je u priop enju iz ureda župana. Kako se saznaje, sredstva za obnovu crkve koja je odobrila Vlada bit e dozna ena preko Varaždinske biskupije i ne odjednom, ve prema obavljenim radovima i tempu radova na crkvi. Naime, rije je o crkvenom vlasništvu. Saznajemo iz pouzdanih izvora i to da je Vlada donijela odluku nakon što su premijeru Sanaderu pokazane potresne snimke porušene crkve. Naime, ministar Biškupi je u ime Ministarstva kulture prigodom posjeta obe ao 600.000 kuna za brzi po etak sanacije. Vlada je taj iznos pove ala na oko 5 milijuna kuna, s tim da bi se

sredstva dozna avala postupno. Pretpostavlja se da e obnova i sanacija crkve i umjetni kih djela u njoj trajati godinama i stajati znatno više sredstava od po etnih 5 milijuna kuna. Ministar Biškupi obišao je i novi državni arhiv za Me imursku županiju u Štrigovi, koji se nalazi u staroj školi, a koji e, kako se o ekuje, biti otvoren u rujnu. Podsjetimo, najprije je u Štrigovi otvoren depo Državnog arhiva za Me imursku

županiju, a nadolaze im zapošljavanjem stru njaka bit e uskoro otvoren odjel Državnog arhiva za Me imursku županiju. To zapravo zna i da e se novija gra a o povijesti Me imurja od javnog interesa prikupljati na jednom mjestu, te da e se dio povijesnog arhiva iz Varaždina, kad je rije me imurskoj ostavštini, prije ili kasnije prebaciti u Štrigovu, ali i to da e se na jednom mjestu prikupljati i podaci iz ma arskih i be kih arhiva. (J. Šimunko)

KROZ ME I URJE

5. kolovoza 2008.

NAKON OPORBE oglasili se vladaju i u Murskom Središ u

Gra ani trebaju rješavanje potreba, a ne viziju Nakon politi ke ustajalosti koja je dugo vladala u Murskom Središ u, smjena vlasti ipak je unijela malo politi ke živosti i polemike prelijane u javnost. Prošli tjedan na konferenciji za novinare oglasili su se svrgnuti gradona elnik udolf Klennert, oberta Barat, predsjednica gradske organizacije SDP-a, i Marijan Kutnjak, predsjednik Mjesnog odbora Mursko Središ e, a ovaj tjedan na njihov istup reagirala je nova vlast. etvrtak su u prostorijama Grada Mursko Središ e održali konferenciju za novinare i predstavili svoje vi enje nekih problema u Murskom Središ u. Na konferenciji su govorili osip Dobrani , gradona elnik, van Le ek, predsjednik Gradskog vije a, Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, i latko Bek, lan Poglavarstva.

Predsjednik TZ-a Grada Preloga Ivan Grade ak ponosno pokazuje novi plan grada

TURISTI KA ZAJEDNICA Grada Preloga

Izdana karta grada

Ravnateljica se nije “brigala” za vrti osip Dobrani , gradona elnik, konferenciju je otpo eo temom o situaciji u vrti u u staroj školi. - ekonstrukcija projekta struje ve dvije ili tri godine stoji u ladici, pa se pitam zašto ve nitko nije pokrenuo to pitanje, tim više jer tu može do i do neželjenih situacija. A zaklju ite i sami zašto to nije napravljeno. a udilo me što djelatnici te ustanove prije nisu reagirali, no premda sanacija tog vrti a u kojemu je štošta potrebno sanirati nije bila u planu, sada e se u nju krenuti. atražio sam od ravnateljice izvješ e o stanju svake prostorije u vrti u sa svim nedostacima koje treba napraviti i ona je to izradila, rekao je Dobrani . visini troškova potrebnih za sanaciju nije želio govoriti prije nego se izrade troškovnici. Dodao je da sanacija starog vrti a ne zna i da ne planiraju izgraditi novi vrti . Sama pak odluka o izgradnji novog vrti a ne bi popravila stanje u starom vrti u, konstatirao je Dobrani . No napomenuo je da su bili izra eni tek idejni projekti i da parcela za izgradnju vrti a nije prenesena. - Nije dovoljna samo reklama, mi gradimo vrti prvog šestog, svi znamo koliko je toga potrebno ishoditi prije same gradnje. Žalosno je da se u tom vrti u deset i više godina nije farbalo drvo, rekao je Dobrani , i da je za stanje u vrti u najviše kriva ravnateljica koja se nije ‘brigala’ za njegovo stanje. na si je trebala dati više truda i više takvih dopisa napisati, a ne sada od kada sam ja došao u roku od dva mjeseca traže se uda. Kiša je u vrti padala i prije, ali sada se to nepotrebno ispolitiziralo, rekao je van Le ek, te dodao da e se vrti sanirati.

š e iznosi 366.000 kuna, Hlapi inu 3.000 kuna, Štrukovec 11.000 kuna, Križovec 445.000 kuna, Peklenicu 81.520 kuna, Sitnice 91.000 kuna, od ega 10.000 kuna iz prora una Grada Mursko Središ e, a ostalo iz županijskog prora una. d prigradskih naselja u Križovcu je najve e pove anje sredstava zbog izgradnje vodovoda. Dražen Srpak osvrnuo se i na izjavu predsjednice murskosrediš anskog SDP-a da ova vlast nema viziju. n je izjavio da je potrebno prepoznati što ljudima treba, a treba im i kanalizacija i ulice i ure enje naselja. Štrukovcu žele ure enje pješa ko biciklisti ke staze, u Hlapi ini ure enje novoga rasvjetnog mjesta kod crkve, u Peklenici vodovodne mreže u industrijskoj zoni, u Sitnicama se ide u parcelaciju naselja. svim naseljima je potrebno urediti kanalizaciju, pri emu u Murskom Središ u slijedi Poljska ulica. svim naseljima potrebno je osigurati isti standard kao i u glavnom naselju, rekao je Srpak. Peklenici je potrebno završiti sanaciju društvenog doma, u Štrukovcu urediti dje je igralište, u Križovcu kandidirati društveni dom prema državnom prora unu. Kod Hlapi ine, koja ima najmanji iznos pove anja sredstava, problem je i s prioritetima Mjesnog odbora. Njihova želja je izgradnja kanalizacije, a to nije mogu e prije izgradnje vodovodne mreže. ni imaju mjesni vodovod, pa se polovica mještana protivi izgradnji javnog vodovoda, a bez njega nema izgradnje kanalizacije, pojasnio je gradona elnik Dobrani .

Mjesnim odborima pove anje sredstava

Bez sme a Murarij u mirovanje

Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, odgovorio je na optužbe oporbe da je došlo do smanjenja sredstava mjesnim odborima. ekao je da se ova vlast zalaže za ravnomjernost svih mjesnih odbora te naveo iznose pove anja za sve mjesne odbore. Pove anje za Mjesni odbor Mursko Sredi-

Trgova ko društvo Murarij stavlja se u mirovanje. Prema osniva kim aktima, glavne djelatnosti društva jesu sakupljanje i odvoz otpada, naplata vode u Križovcu i Hlapi ini od lokalnih vodovoda, me utim, koncesiju za prikupljanje i odvoz otpad ima Mursekom do 2010. godine, a Križovec prelazi

Vladaju i odgovarali na optužbe iz oporbe: Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, Zlatko Bek, lan Poglavarstva, Josip Dobrani , gradona elnik, Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika Mursko Središ e na javni vodovod, tako da bi gradsko komunalnog društvo ostalo bez osnovnih djelatnosti i prihoda. Društvo ni do sad nije aktivirano, tako da e i do daljnjega mirovati, jer ure enje zelenih površina i groblja te ubiranje najma od sportske dvorane i vrti a, bez odvoza sme a, prema mišljenju vladaju ih, nije dovoljno za inancijsku opstojnost društva. Što se ti e otvaranja nove ulice Dragutina Kodbe Geca, problem je nedovoljan interes vlasnika parcela u budu oj ulici. ni bi se trebali odre i dijela parcela za otvaranje uli nog koridora, ali je za sada od njih 106 svega 23 njih pokazalo interes za to. Grad e i nadalje raditi na tome s vlasnicima parcela jer bi se time pokrenula izgradnja u toj ulici.

Teamu dozlogrdila dugotrajnost postupka? Dio konferencije za novinare bio je posve en i optužbama SDP-a da nova vlast ne želi podržati projekta spomen - doma rudara. Nije to no, kažu vladaju i. Stara vlast je ve donijela odluku o osnivanju javne ustanove, a nova je samo prije potpisivanja ugovora željela da predstavnik akre na Vije u prezentira projekt kako bi se novi s njime bolje upoznali, pojasnio je latko Bek, lan Poglavarstva Mursko Središ e. Nikakvog spora oko broja predstavnika Grada u pravnom vije u avne ustanove nije bilo jer se do tog dijela nije ni došlo. Novima je udno i to da je dogovoreno da Leona ug bude privremena ravnateljica, a da ona o tome nije imala pojma, rekao je Bek, tek nakon što ju je nova vlast o toma kontaktirala, te je ona o tom prijedlogu dva dana razmišljala, pristala je prihvatiti tu ulogu. - Grad je 30. lipnja ove godine dobio odluku akre da se povla i iz osnivanja ustanove. Nije odustao Grad Mursko Središ e ve tvrtka Team, što je razlog njihovu odustajanju, ne znamo, mogu e da im je dozlogrdila dugotrajnost cijelog postupka, rekao je Bek. No

Grad je i dalje zainteresiran za taj projekt i on e se bez obzira na sve ostvariti. Gradona elnik Dobrani rekao je da mu je gospodin Švenda iz Teama rekao da mu je pun kufer toga da se godinu dana ganja s tim. Podsjetio je da je ova vlast oformljena 1. svibnja ove godine. ekao je da su zainteresirani i za spomen - dom rudara u Murskom Središ u, naftaštva u Peklenici i prirodoslovni muzej u Križovcu.

Sedam godina Grad nije prenio zemljište van Le ek osvrnuo se na optužbe na rad Povjerenstva za spomen - park naftaštva u Peklenici da nisu potrošili 50 tisu a kuna u realizaciju tog projekta, te da bi sredstva zbog toga mogla biti vra ena ni. povjerenstvu koje je osnovano još 2001. godine uz Le eka su i Sre ko Kramar, van Mikuli , predsjednik, Milan rekši, Marijan Kralji . - Povjerenstvo je pripremilo idejni projekt i odredilo zemljište za ure enje spomen - parka, ali je ono u vlasništvu države. na je jako zainteresirana za ure enje, ali je potrebno prenijeti zemljište na Grad, što prethodna vlast nije u inila. Tako dugo dok se zemljište ne prenese na Grad koji treba osnovati javnu ustanovu, to nije u injeno u proteklih sedam godina, ne e biti ništa od spomen - parka. više smo navrata intervenirali da se napravi i da se osnuje ustanova za spomen - park ije sjedište treba biti u Peklenici, ali Vije e u prethodnom mandatu vlasti to nije htjelo, bio je izri it Le ek. Dodao je da e se pokrenuti prenošenje zemljišta te da nema bojazni od povrata sredstava ni. Napomenu je da su prije tri godine iz ne dodijelili sto tisu a za park naftaštva, ali su iskorištena na ure enje krova separacije u krugu Teama u sklopu zapo etog parka rudarstva, jer su u ni zabunom shvatili da se radi o istom, a ne o dva razli ita projekta. (BM )

Po prvi put otkako je postao gradom, Prelog je dobio svoj plan grada – kartu koja e pomo i putniku namjerniku u upoznavanju Preloga i širega gradskog podru ja. Karta je izdana na inicijativu T -a Grada Preloga u nakladi od 3.700 primjeraka. z nje se može iš itati gdje se grad smjestio u Me imurju, a možete doznati ponešto o njegovoj povijesti i sadašnjem trenutku. Na karti su ispisani i važni telefonski

brojevi, postoje ak i fotogra ije s turisti ki zanimljivih doga anja poput Sajma cvije a, Fašnjaka, Dana jaretine, Dana kruha i zahvalnosti i niza drugih doga aja. Najbitnije od svega ipak su detaljno ispisani nazivi ulica pa e karta poslužiti i doma ima. Svoj besplatan primjerak plana grada Preloga možete nabaviti u Turisti kom uredu Grada i u mnogim preloškim trgovinama i ugostiteljskim objektima. (D.Mihoci)

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO Me imurje Ljubljana

Najbolje hrvatsko društvo u Sloveniji s 550 lanova z tiska je izašao novi, trinaesti po redu, “Pušlek”, list Hrvatskoga kulturnog društva Me imurje u Ljubljani, a koji ure uje Mijo Stanko. Novi predsjednik društva je od 30. lipnja ove godine Branko Antalaši , koji je na toj dužnosti zamijenio vana Bašneca. Novi broj donosi izvješ a o radu te o najnovijim doga anjima u društvu koje okuplja ak 550 lanova, te je najaktivnije hrvat-

sko društvo u Sloveniji, a djeluje ve 14 godina. Društvo djeluje kroz dramsku i recitatorsku sekciju, mješoviti pjeva ki zbor, tamburašku sekciju, skupinu za pripremu etno i drugih izložbi, poslovni klub, uredništvo lista “Pušlek”, dopunsku školu hrvatskoga jezika, klub mladih, kugla ku sekciju, mali nogomet, folklornu sekciju u osnivanju i dje ju sekciju mladih. ( Š)

DVD Gori an zadovoljan novim vozilom GORI AN - DVD Gori an iskušao je na djelu novo navalno vatrogasno vozilo. Sre om, nije se radilo o iznenadnoj intervenciji gašenja požara, ve o planiranoj tehni koj intervenciji od epljivanja odvodnih kanala u Prvomajskoj ulici u Gori anu. ntervencija je uspješno obavljena, a vatrogasci su zadovoljni mogu nostima vozila vrijednog 45 tisu a

eura. Predsjednik DVD-a Christijan Plakalovi javno je na sjednici p inskoga vije a zahvalio op ini Gori an na pomo i oko kupnje vozila, obe avši pritom da e nakon ljeta biti održana vatrogasna vježba na kojoj e vije nicima i poglavarima, ali i mještanima Gori ana, biti prezentirane mogu nosti novonabavljenog vozila. (D.Mihoci)

KROZ ME I URJE

8 SJEDNICA Odbora za poljoprivredu i procjenu šteta od elementarnih nepogoda

5. kolovoza 2008.

U AKOVCU PROSLAVLJENO Porcijunkulovo, najve e me imursko proštenje

Ukupna šteta ve a Blagdan Gospe od An ela okupio od 7,000.000 kuna Hrvate, Ma are i Slovence petak 25. srpnja održana je sjednica dbora za poljoprivredu i procjenu šteta od elementarnih nepogoda op ine Nedeliš e, na kojoj je bilo rije i o šteti od elementarne nepogode tu e, katalogu poljoprivrednog zemljišta te problematici kra a poljoprivrednih proizvoda. Podru je op ine Nedeliš e 14. srpnja oko 6,30 sati zahvatila je tu a i trajala oko 20 minuta, a najviše je zahvatila podru ja naselja Trnovec i Gornji Hraš an. kupna šteta procijenjena je na iznos od 7,313.500 kuna. Najviše su stradale površine zasa ene tikvama golicama, i to ak 90%, a zatim nasadi jabuka i kukuruza. Sre om, do dana elementarne nepogode oko 85 posto pšenice bilo je požeto, no stradala je polovica preostalih površina pod pšenicom, a stradali su i tritikal, zob, še erna repa, krumpir i ostale kulture. edna od tema sjednice bila je i katalog poljoprivrednog zemljišta, jedinstveni projekt pokrenut za podru je op ine Nedeliš e. Svi vlasnici poljoprivrednog zemljišta koje žele dati u zakup za obradu ili prodaju mogu dostaviti podatke o položaju i veli ini zemljišta u ured p ine Nedeliš e kako bi se oni uvrstili u katalog koji se nalazi na službenim nternet stranicama op ine Nedeliš e. Sa sjednice su pozvani svi vlasnici neobra enoga poljoprivrednog zemljišta da ga uvrste u katalog radi mogu eg zakupa, a posebno radi najave državnih službi o uvo enju poreza na neobradivo poljoprivredno zemljište. z tu u, koja je nanijela velike štete, dodatne probleme poljoprivrednicima zadaju kradljivci raznih vrsta kultura, posebno povr a. glavnom se radi o kradljivcima romske populacije. ni ne kradu samo s otvorenih poljoprivrednih površina, nego i provaljuju kroz ži ane ograde i odnose ljetinu. Prijave, koje su od pojedinih poljo-

Najviše su stradale površine zasa ene tikvama golicama, a zatim nasadi jabuka i kukuruza privrednih proizvo a a pristigle u p inu Nedeliš e, proslije ene su Policijskoj upravi me imurskoj radi poduzimanja konkretnih mjera. (H. e ar)

Poziv na podnošenje prijave štete na poljoprivrednim esticama dlukom župana Me imurske županije od 18. srpnja 2008. godine proglašena je elementarna nepogoda, tu a. vim putem pozivaju se poljoprivredni proizvo a i da podnesu prijavu štete na poljoprivrednim esticama na podru ju op ine Nedeliš e. z popunjen obrazac prijave, koji se podiže u uredu p ine, potrebno je priložiti kopiju posjedovnog lista katastra i broj bankovnog ra una na koji e se isplatiti naknada za djelomi no pokri e štete. Prijave se dostavljaju u ured p ine Nedeliš e, M. Tita 1, radnim danom do 8 do 15 sati, zaklju no s 22. kolovozom 2008. godine. (H. e ar)

Više od tisu u hodo asnika iz Me imurja, Slovenije i Ma arske u subotu 2. kolovoza, na blagdan Gospe od An ela, okupilo se u akovcu na najve em me imurskom proštenju – Porcijunkulovu. Mnogi od njih pripremali su se za ovaj blagdan ve od sredine tjedna, dolaze i u franjeva ku župu Sv. Nikole biskupa na trodnevnice koje je predvodio fra Gordan Propadalo, gvardijan franjeva kog samostana u Bjelovaru. Na sam blagdan, zbog hodo asnika iz susjednih zemalja, vl . Tomislav Šantak, župnik iz Lendave, služio je misu na ma arskom, ali i slovenskom jeziku. Središnje misno slavlje u dvorištu franjeva kog samostana predvodio je varaždinski biskup osip Mrzljak. Koncelebriranom misnom slavlju prethodila je tradicionalna sve ana procesija s kipom Gospe od An ela središtem grada sve do Perivoja rinskih, na poziv kojih su 1659. godine franjevci došli u akovec. procesiji su sudjelovali i pripadnici povijesne postrojbe rinske garde akovec te lanovi K D-a Ma kovec odjeveni u narodnu nošnju. bra aju i se okupljenim vjernicima, biskup Mrzljak je u homiliji istaknuo da je važno spoznati kako je Bog taj koji ovjeku oprašta grijehe. Da je on Bog milosr a koji oprašta grijehe i koji želi vjernicima pomo i na putu mijenjanja sebe. - Kada danas govorimo o tom opraštanju i molimo oprost od vremenitih kazni za naše grijehe, onda moramo shvatiti da je Bog taj koji oprašta. Ali istodobno moramo shvatiti da i mi trebamo

Gospa od An ela donosi oprost opraštati grijehe našim dužnicima. Kada molimo oproštenje, onda moramo misliti i na to kako mi opraštamo jedni drugima jer to je zapravo i uvjet za budu nost, za život koji slijedi. Današnji blagdan za sve nas može biti veliki ispit savjesti. Možemo se pitati je li nam vjera samo obi aj koji poštujemo, koji živimo od vremena do vremena, a trebali bismo svaki dan živjeti to naše krš anstvo. ije Božja je nešto po emu se isplati živjeti. Gospa od An ela može nam biti primjer. na je bila jedna neznatna djevojka iz Nazareta koja je prihvatila Božju rije po kojoj su se onda doga ale velike stvari. Po Božjoj rije i ona je zajedno sa svojim sinom postala naša su-

Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je središnje misno slavlje otkupiteljica, naša zagovornica i pomo nica. Mi smo danas ovdje jer vjerujemo u nju i Božju rije . Vjerujemo da nam Bog oprašta naše ljudske slabosti i da nam može pomo i u našem svagdanjem životu, poru io je uz ostalo biskup Mrzljak.

Okon ana trogodišnja sanacija odlagališta otpada DEKANOVEC - Dekanovcu je okon ana trogodišnja sanacija odlagališta otpada koje se nalazilo nadomak prvih ku a u tome mjestu. Po tome se Dekanovec nije puno razlikovao od mnogih drugih me imurskih naselja, ali se svakako razlikuje po injenici da sada seoskog smetlišta više nema. p ina je uložila zna ajne

napore kako bi namaknula 400 tisu a kuna te ih uložila u sanaciju odlagališta otpada. Tijekom sanacije sve sme e iz Dekanovca odvezeno je na deponiju u Totovec. Prostor smetlišta zasipan je novom zemljom, posijana je trava, a sa uvana su i neka samonikla stabla. Dodatnog hortikulturnog ure enja ne e biti. (d.m.)

Ovaj prostor nekada je bio odlagalište otpada

lanovi KUD-a Ma kovec odjeveni u narodnu nošnju sudjelovali su u procesiji

ŽUPNA CRKVA Mursko Središ e

“Orfej” iz Ljutomera ahvaljuju i kantorici središ anske crkve Danici Sabo, u etvrtak je u župnoj crkvi u Murskom Središ u održan koncert komornog zbora “ rfej” iz Ljutomera u Sloveniji. Pod dirigentskom palicom zborovo e omane ek, zbor je izveo petnaest skladbi vjerskog i svjetovnog sadržaja. bor “ rfej” jedan je od najboljih slovenskih zborova i dobitnik je mnogih priznanja u državi i izvan nje. Gostovanje u Murskom Središ u uslijedilo je pred odlazak “ rfeja” na me unarodno zborsko natjecanje u Švicarsku. Koncert “ rfeja” u župnoj crkvi, koja je ovog trenutka središ anska kulturna oaza, pratilo je stotinjak ljudi. (S. Mesari )

Brojni vjernici nakon mise pomolili su se pred procesijskim kipom Majke Božje te su nakon ispovijedi izmolili odgovaraju e molitve kako bi zadobili porcijunkulski oprost od grijeha. Velika važnost Porcijunkulova je upravo u tzv. porcijunkulskom ili asiškom oprostu zahvaljuju i kojemu se vjernicima opraštaju vje ne i vremenite kazne ste ene teškim grijesima. prost od vje ne kazne dobivamo u ispovijedi, a vremenitu kaznu okajavamo na zemlji molitvom i dobrim djelima ili u istilištu. Sveti Franjo izmolio je porcijunkulski oprost 1216. godine od pape Honorija . Danas je taj oprost proširen na sve crkve Franjeva kog reda. Na dan sv. Marije An eoske, Gospe od An ela, odnosno Porcijunkule, može se dobiti potpuni oprost od vremenitih kazni ako do emo u koju od franjeva kih crkava, izmolimo Vjerovanje, e naš, ispovjedimo se, pri estimo i molimo na nakanu Svetog ca. (D.Mihoci; .Vrzan)

KROZ ME I URJE

5. kolovoza 2008.

OP INA ŠENKOVEC

Vije e smatra kako od Sigurne ku e ne e biti ništa Aktualni sat na sjednici Vije a op ine Šenkovec prošao je relativno mirno, pa se raspravljalo o ure enju ulica u op ini, a vije nike je zanimalo i kakva je situacija sa Sigurnom ku om koje se trebala otvoriti u Šenkovcu. raspravu oko Sigurne ku e uklju ilo se dosta vije nika, te na elnik Miljenko Mohari , predsjednik Vije a Miljenko Topli anec i dopredsjednica Nada Glavaš. Svi se oni više - manje slažu oko te tematike. Smatraju kako bi sigurne ku e trebale postojati, te da bi žrtve nasilja trebalo zaštititi, no da, s obzirom na to da je lokacija ku e sada ve svima znana, od cijele pri e ne e biti ništa, niti bi ku a trebala biti ure ena na sadašnjoj planiranoj lokaciji. sim toga, vije nik Vladimir Kalšan zatražio je da se za idu u sjednicu napravi izvješ e stru nih službi op ine o svim prodanim gradilištima u centru Šenkovca. Kalšan smatra kako se u javnost ne iznose to ne interpretacije o zaslugama nekih ljudi u Šenkovcu u smislu urbanisti kog ure enja i izgradnje objekata u centru, te da bi mještani trebali vidjeti do-

p insko vije e op ine Strahoninec raspisalo je natje aj za zakup Dje jeg vrti a “Suncokret” u Strahonincu. Naime, odgajateljice Dje jeg vrti a tražile su pove anje pla a prema koe icijentu osnovnog školstva, odnosno koe icijentu koji imaju mentori u itelji u osnovnom školstvu. z to, tražile su da im p ina Strahoninec isplati zaostatke unatrag tri godine, to nije, od 3. svibnja 2005. Stoga su podigle tužbu kako protiv p ine, tako i protiv Dje jeg vrti a. Kada bi im samo porasle pla e, p ina bi morala za predškolsku djelatnost godišnje izdvajati 600.000 kuna, no zbog svojih dugova nije u inancijskoj mogu nosti udovoljiti djelatnicama Dje jeg vrti a. Stoga je na 29. sjednici Vije a op ine Strahoninec usvojen zaklju ak da u roku od 15 dana djelatnice odlu e oko mogu eg

Dušana Mesari a brine kako urediti ruševnu ku u u Knezovcu

Bivši na elnik Vladimir Trstenjak ušao je u žu nu raspravu s dopredsjednicom Nadom Glavaš

kumentaciju kako su provedeni natje aji i po kolikoj su cijeni kupljena odre ena gradilišta u centru Šenkovca ako je aktualni sat prošao mirno, ve na prvoj to ki dnevnog reda, veri ikaciji zapisnika s prošle sjednice, došlo je do okršaja bivšeg na elnika Vladimira Trstenjaka i dopredsjednice Vije a Nade Glavaš. Trstenjak je htio da mu se odgovori na pitanja koja je postavio ve na prošlotjednoj sjednici, no re eno mu je kako je

aktualni sat ve prošao te da je zakasnio s pitanjima. “sekundi” se razvila žu na rasprava. - Ako ste vi mogli rušiti sjednice kad smo mi bili na vlasti, onda mogu i ja vama, govorio je Trstenjak dopredsjednici Glavaš, dok mu je predsjednik Topli anec prijetio izbacivanjem sa sjednice, ako se ne smiri. No na kraju se situacija ipak primirila, a u tom je tonu nastavljen i ostatak sjednice. aspravljalo se o pomo i oboljelom goru Mesari u, tako je do-

OP INA STRAHONINEC odlu ila

Dje ji vrti u zakup

Op insko vije e op ine Strahoninec raspisalo je natje aj za zakup Dje jeg vrti a “Suncokret”, koji je otvoren do 8. kolovoza povla enja tužbe i traženja manjeg rasta pla a. njihovom o itovanju na zaklju ke pravnog vije a stoji da e putem odvjetnika predložiti nagodbu pod uvjetom da se najkasnije do

1. rujna potpiše kolektivni ugovor izme u osniva a, odnosno p ine Strahoninec i Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju epublike Hrvatske. Nakon potpisivanja kolektivnog ugovora djelatni-

nesena odluka o su inanciranju kupovanja ku e koja e stajati na njegovo ime, u visini od 75.000 kuna. Sjednici je prisustvovao i gorov otac, Dušan, koji je kazao kako je rješavanje stambenog pitanja tek po etak rješavanja problema. - Mi u toj ku i u Knezovcu nemamo ni struju ni vodu, i ku a je jako stara. Stalno se pisalo u novinama kako e se riješiti to stambeno pitanje, i to jest riješeno djelomi no. No, ja ne mogu dobiti kredit za urediti tu ku u. Što sad? Što e meni ku a koju ne mogu urediti i od koje nemam ništa, pita se Dušan Mesari . Što i kako dalje, op ina tek treba odlu iti, a Poglavarstvo i Socijalno vije e pokušat e prona i neko rješenje. Pomo nudi i šenkove ka Ciglana koja je spremna donirati 2.500 cigala. Na sjednici predsjednik Vije a Topli anec vije nike je obavijestio o mogu nosti davanja prava služnosti Hrvatskim telekomunikacijama, u svrhu izgradnje, polaganja i održavanja telekomunikacijske infrastrukture, što bi op ini donijelo prihode od 350 tisu a kuna. (mn)

ce bi umanjile tužbeni zahtjev ili bi eventualno povukle sudsku tužbu protiv vrti a “Suncokret” i p ine Strahoninec. No, p insko je vije e utvrdilo da ne žele potpisati kolektivni ugovor budu i da kolektivnim ugovorom ne mogu preuzeti obaveze za ubudu e, jer ih tada ugovor veže. - Kao op insko rukovodstvo i dalje inzistiramo na novom pravilniku o pla ama i materijalnim pravima radnika Dje jeg vrti a “Suncokret” jer je pravilnik sasvim legitimni dokument koji je ra en na bazi akona o radu. Kolektivni ugovor nije nužan, osobito tamo gdje je broj zaposlenih manji od dvadeset, rekao je dona elnik Vladimir ur ec. Natje aj za zakup Dje jeg vrti a u Strahonincu otvoren je do 8. kolovoza, nakon ega e se poduzimati daljnje mjere. (H. e ar)

LJETOM UZ DRAVU u Sv. Mariji

U ovom tjednu udruge doprinose slavlju Š D “Klen” iz Svete Marije i ove je godine uz obilježavanje Dana op ine Sveta Marija priredio dvodnevnu manifestaciju “Ljeto ribe uz Dravu” koja je okupila izuzetno velik broj ribi a iz Me imurja, Podravine, ali i pograni nih ma arskih naselja u kojima živi iseljena Hrvatska. subotu 2. kolovoza održano je prijateljsko natjecanje ribi a, tzv. Kup prijateljstva, u kojemu je sudjelovalo 11 ekipa. Me u njima bila je ekipa Š D-a “Štuka” iz Donje Dubrave, Š D-a Hlebine, DVD-a Sveta Marija, Š D-a Drava iz Donjeg Mihaljevca, LD-a “Patka” iz Donjeg Vidovca, Š D-a “Glavatica” iz Preloga i Š D-a “Som” iz Kotoribe. Natjecala se i ekipa iz ma arskog Serdehela, Mlinarci i Murakeresztura i, dakako, doma i Š D “Klen”. Prvoplasiranim ekipama uru eni su pokali, a natjecateljima medalje. Paralelno s natjecanjem u ribolovu održano je i ono u ga anju zra nom puškom, a kuhao se iš, pekla riba i degustirao šaran s rašlji. Nedjelja je bila posebno atraktivna za posjetitelje koji su mogli uživati u starinama iz etnozbirke,

izložbi slika Franje Musta a, izložbi lova kih trofeja i ru nih radova Društva žena “Amalija Kranjec” iz Svete Marije. Slavlje u povodu Dana op ine nastavlja se ve u utorak 5. kolovoza kada druga motorista sjeverozapadne Hrvatske u Svetoj Mariji prire uje Ljetne moto igre za mlade i stare. Doga anje po inje u 16 sati. sti dan u 17,30 sati igraju se kup utakmice koje organizira NK Mladost, a do 9. kolovoza traje malonogometni no ni turnir. subotu 9. kolovoza s po etkom u 10 sati Š D “Klen” prire uje Kup op ine Sveta Marija gdje e snage u natjecateljskom ribolovu odmjeriti ribi ka društva iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Dan kasnije, u nedjelju 10. kolovoza, bit e održano tradicionalno 13. po redu me unarodno natjecanje ru nim vatrogasnim špricama koje od 13 sati organizira DVD Sveta Marija. ponedjeljak 11. kolovoza u 19 sati u Vatrogasnom domu u Svetoj Mariji bit e održana sve ana sjednica p inskog vije a i Poglavarstva uz podjelu op inskih nagrada i priznanja. (D.Mihoci)

DVD Krištanovec

Stvaraju mlade šampione Na dva vatrogasna natjecanja u ovom ljetnom razdoblju mlade vatrogasne ekipe DVD-a Krištanovec okitile su ovo društvo s tri meda-

lje. Na grama vatrogasne mladeži održanima u Žiškovcu, koje su jedinstvene u Hrvatskoj i na kojima su sudjelovale 33 ekipe vatrogasne

NEOBI NA cvjetna ograda

Štefova rapsodija u plavom Ekipe koje su na natjecanju podzemnim hidrantima u Gornjem Kraljevcu osvojile prvo i tre e mjesto

Pobjedni ka ekipa s Igara vatrogasne mladeži u Žiškovcu, gdje Krištanovec tre i put za redom osvaja prva mjesta

mladeži iz etiri županije, ekipa iz Krištanovca tre i put za redom osvojila je prvo mjesto. Lijep uspjeh ponovili su n natjecanju podzemnim hidrantima u Gornjem Kraljevcu gdje su nastupili s tri ekipe. Na natjecanju su sudjelo-

vale 22 ekipe, mladi iz Krištanovca opet su se okitili s dvije medalje, jedna ekipa osvojila je prvo, a jedna tre e mjesto. Mentori mladih uspješnih ekipa jesu Damir Mrazovi . Nevio Ma ari i Sre ko Mrazovi . (BM )

Novinari pišu o ljudima, doga ajima, pojavama, a rijetko su i sami u zanimanju svojih kolega. Ali, sa Stjepanom Mesari em, našim novinarom, situacija je ovaj puta ipak druga ija. Naime, Stjepan je zaljubljenik u cvije e i najviše sam ure uje cvjetnjak oko svoje ku e u Murskom Središ u u lici kralja vonimira. stina, kako sam kaže, silom prilika zbog radnog vremena svoje supruge Nade, no to malo njih zna. Cvjetnjak svojom raznolikoš u privla i pozornost prolaznika,

a posebice plava ograda hortenzija što se baš i ne može esto vidjeti u našem kraju. Ne treba ni posebno spominjati da se Stjepan ponosi svojom cvjetnom ogradom koja je uistinu toliko lijepa da zaslužuje predstavljanje javnosti. Trebali smo ga nagovarati da se i sam pojavi sa svojim cvije em, no kako on obožava cvije e, ipak je pristao. tkrio nam je da uistinu voli plavu boju pa onda ni ne udi zašto je nastala ova prekrasna cvjetna rapsodija u plavom. (l)

KROZ ME I URJE

5. kolovoza 2008.

SPOMENIK Zrinskom

U Prelogu prije nego u akovcu Grad Prelog dobit e do kraja godine spomenik Nikoli Šubi u rinskom, a u povodu 500. obljetnice. ije je o prvom rinskom koji je došao u Me imurje, te u obrani vjere i domovine poginuo juna kom smr u u Sigetu u bitci protiv Turaka, što je danas ve kultno mjesto u hrvatskoj povijesti. Prema podacima i predaji, njegova glava sahranjena je u mauzoleju rinskih uz kapelicu Sveta elena u Šenkovcu. nicijativa za postavljanje spomenika rinskima u povodu velikog jubileja došla je od strane župnika Antuna Hoblaja, koji u dvorištu župne crkve Svetog akoba nastoji napraviti mali hrvatski panteon. Na trgu uz crkvu ve se nalaze bista nadbiskupa Alojzija Stepinca, bana osipa ela i a te spomen plo a Matice hrvatske akovec sa zna ajnim imenima iz preloške i hrvatske povijesti. Planirani spomenik hrvatskom banu Nikoli Šubi u rinskom Sigetskom upotpunit e mozaik spomenika, a saznajemo da e vjerojatno biti od bronce. Na taj e na in trg uz crkvu Svetog akoba u Prelogu postati pravi mali hrvatski panteon s najpoznatijim likovima iz hrvatske povijesti, no i nešto više.

Zla spomeni ka kob Zrinskih ije je o spomeniku Nikoli Šubi u rinskom Sigetskom, koji e Prelog dobiti prije akovca, a trebalo je odavno biti obratno. akovec ustvari nema, osim, dakako, Staroga grada rinskih, ni jedan samostalni spomenik rinskima, osim “orli a” na Trgu epublike, posve enog hrvatskom banu Nikoli rinskome (prapraunuku Nikole Šubi a rinskog Sigetskog), kojeg su po etkom dvadesetog stolje a u doba najve e ma arizacije u Me imurju podigli Ma ari. Svi smo svjedoci na kakve je muke naišla ideja Matice hrvatske akovec o velikom spomeniku rinskima u akovcu. Do danas se ne zna kad bi kona no taj spomenik

mogao biti postavljen, a niti novije planirani spomenik rinske garde akovec koja je to htjela u initi samostalno. apravo je pogubno slušati o tome da spomenik ni jednom rinskom u akovcu nije podignut cijelo jedno stolje e, kao da je ta povijesna obitelj kužna ili proskribirana, kao u prošlim vremenima. er, svaki se narod di i svojim velikanima i svojom poviješ u. Da stvar bude gora po akovec, on se proglasio gradom rinskih, a do sada nije mnogo u injeno, pogotovo ne kad je rije o spomenicima. bog toga je inicijativa Preloga veoma zna ajna, jer e to biti prvi spomenik rinskima u Me imurju nakon jednog stolje a, te na taj na in otklanja zla spomeni ka kob kad su u pitanju rinski.

Želimo svoje, a ne tu e Koliko su zna ajni povijesni spomenici i simboli, svjedo i samo na prvi pogled i jedna manje važna injenica iz najnovijeg doba. ve je godine u akovcu osvanuo pe at ili logo Me imurskog veleu ilišta (koji se u prvoj varijanti trebalo zvati Katarina rinska, od ega se ini se odustalo). ije je o logu koji se obi no stavlja na diplome kao pozadina. Taj pe at ili logo Me imurskog veleu ilišta ima u sredini preslik ili gravuru orli a sa spomenika hrvatskom banu Nikoli rinskome uz Trg epublike u akovcu, koji su izgradili Ma ari ponajprije zbog ma arizacije. mjesto da je za logo odabrana pala a rinskih i sli no, ili pak Stari grad akovec, ili pak lik jedan od banova rinskih, centralni logo Me imurskog veleu ilišta je ma arski orao raširenih krila. Sramotno, ali istinito, ali ponajprije zbog toga što ne postoji djelatna nacionalna svijest i kultura, a ne zbog nekih drugih povijesnih razloga. er, stvar je jednostavna, želimo imati svoje, a ne tu e, i tu nije rije ni o kakvom nacionalizmu. ( . Šimunko)

OP INA Donja Dubrava

U TRI GODINE PRELOG DOBIO etiri spomenika, a do kraja godine dobit e još tri nova

U pripremi spomenik Židovima i Ivanu Glavini posljednje tri godine grad Prelog je svoje ruho uresio s nekoliko umjetni kih djela. Sve je po elo 2005. godine spomenikom Domovinskom ratu koji je djelo autorskog dvojca Miroslava Saboli a i Nikole Šimuni a iz agreba, a koji danas stoji kod kružnog toka na Trgu bana ela i a. Spomenik je postavljen na to mjesto i sve ano otkriven u srpnju 2007., u godini u kojoj je grad Prelog slavio 10. obljetnicu proglašenja gradom. Godinu dana ranije Pavao užman poklonio je Prelogu skulpturu koju je nazvao imenom “Drafski brodar”. Skulptura predstavlja ovjeka usred plovidbe drafskim onom, a krasi prostor uz dom Nauti kog kluba “Labud” na preloškom izletištu “Marina”. Lani je Ministarstvo kulture darovalo Prelogu bistu Bl. Alojzija Stepinca koja krasi dvorište župne crkve u kojemu je prošli tjedan otkriven i spomenik hrvatskom banu, osloboditelju Me imurja osipu ela i u. Spomenik je podignut na inicijativu preloškog župnika pre . Antuna Hoblaja i prof. dr. Matije Berljaka, zagreba kog kanonika i prof. na KBF-u, koji je ujedno i donator ovoga vrijednog umjetni kog djela. Bron ani spomenik u naravnoj veli ini rad je hrvatskog kipara Ante rli a. ela i u i Stepincu uskoro, najvjerojatnije još ove godine, pridružit e se i spomenik Nikoli Šubi u rinskom. Na prostoru kod kapelice Sv. Huberta nedaleko od Preloga, bliže toku, 13. rujna ove godine planira se otkrivanje spomenika u znak sje anja na žrtve najve e europske nesre e na rijeci Dravi.

Dogodila se prije to no 55 godina, a u njoj je život izgubilo 14 ljudi. Spomenik e biti gra en prema prijedlogu preloške arhitektice Darinke Kalšan. Bit e to spirala koja e simbolizirati dravski vir u kojem su unesre eni nestali, a ujedno i put kojim su uzdignuti u Nebo. T Grada Preloga ove je godine planirala postaviti spomenik u znak sje anja na židovske obitelji koje su nekada obitavale u Prelogu te su na preloškom groblju imale svoje židovsko groblje. no je u vrijeme izgradnje grobne ku e u doba bivše države porušeno, sje aju se Preložani. Na njemu je izgra ena grobna ku a, a spomenike su pojedinci iskoristili u kojekakve svrhe.

S tim projektom, za koji ve postoji razra eno idejno rješenje, stalo se zbog planirane i prijeko potrebne adaptacije grobne ku e. Spomenik Židovima namjerava se postaviti u njenu blizinu. Planirano je podizanje i spomenika u ast vanu Glavini, pu kom pjesniku, autoru poznate pjesme “Trsek moj, zbudi se”. animljivo je da e ve sljede i tjedan za okovo u Draškovcu biti postavljen spomenik Sv. oku, patronu draškove ke župe. Spomenik e biti postavljen u parku, nasuprot ulazu u crkvu. gradu Prelogu nisu zapostavljena ni prigradska naselja koja se

Što kažu gra ani o podizanju spomenika

Katarina Grade ak, Prelog – Lijepo je što se podižu ovi spomenici i što se misli na ljude koji su doprinijeli ovome gradu. Jako mi je drago što se podiže spomenik žrtvama poginulima na rijeci Dravi, što se podiže spomenik malim ljudima, a ne samo velikanima. Voljela bih da se na neki na in obilježi da su u Prelogu živjeli Židovi i da su imali svoj dio na preloškom groblju. Ne treba zanemari ve postoje u spomeni ku baš nu.

Stjepan Miši , Prelog – Dobro je za Prelog što se podižu svi spomenici. Dobro je za naše naraštaje da vide što smo stvarali za života i kakvi su ljudi ovdje živjeli. Spomenici oplemenjuju prostor, on postaje vrjedniji i ljepši. Spomenici oduvijek krase gradske parkove i druge površine i daju neku civilizacijsku dimenziju sredini. Nekada je u Prelogu bilo spomenika, ali su poskidani jer vjerojatno nisu odgovarali poli ci.

PRILO KI PLAC

Šampinjone kupujte na tržnici itam Prilo koga placa ne mijenja se. Na tržnici ni ega ne nedostaje, sve je puno obilja koje daje ljeto. To godišnje doba, me utim, nikako ne pogoduje gljivarima koji u ovo vrijeme ostvaruju do 25 posto manje prinose, pa je onda i ponuda gljiva nešto slabija nego ina e. ahvaljuju i biteljskom gospodarstvu “Šampinjon” osipa i Snježane Kos iz Preloga, šampinjona na preloškoj tržnici nikada ne nedostaje. va preloška obitelj proizvodnjom šampinjona bavi se posljednjih pet godina. svom gljivarniku proizvode isklju ivo šampinjone, godišnje uzgoje oko 10 tona gljiva koje plasiraju na preloškoj

tržnici, rje e i na tržnici u agrebu, i uglavnom pizzerijama. Kažu da se od proizvodnje gljiva može živjeti, ali ne tko zna kako dobro, a o boga enju nema govora. laganja u ovu proizvodnju nisu mala. epromaterijal se nabavlja uglavnom u Ma arskoj, a pla a se unaprijed. Plasman proizvedenoga nije osiguran, poticaja i subvencija nema kamo god da se okrenu za pomo , a uvoz gljiva cvate. Me imurju danas jedva posluje troje - etvero gljivara. Proizvodnja se ne isplati jer je teško plasirati proizvedene koli ine. Kao i sve ostalo, Hrvatska uvozi i gljive. to tone gljiva sumnjivoga podrijetla i kvalitete ko-

je naj eš e stižu iz Bugarske, eške i Ma arske. Možete misliti kakva je to gljiva koja danima putuje do potroša a u Hrvatskoj. Poznato je da je rok upotrebe gljiva sedam dana, a ako tome pridodate dane transporta i prepakiravanja, onda je jasno da u trgova kim centrima ne kupujete svježu gljivu, a naj eš e ne kupujete ni gljivu doma eg proizvo a a. ato po gljive na plac. - Lijepo je baviti se proizvodnjom gljiva, ali to nije lak posao jer da je onda bi se svaka druga obitelj bavila time. Mi nemamo slobodnih dana, sve nam je podre eno proizvodnji i plasmanu gljiva. tkako

Najezda gusjenica i u Donjoj Dubravi Na prijavu pojedinih mještana Donje Dubrave izvršen je obilazak dvorišta i objekata na kojima je evidentirano ogromno razmnožavanje gusjenica. z gusjenice koje su rasprostranjene po zidovima, stropovima, asfaltnim i betonskim podlogama, evidentirana je i ogromna koli ina jajašca. Vezano uz problem gusjenica koje su se pojavile i u ostalim mjestima Me imurja,

inicijativu za suzbijanje preuzeo je zamjenik na elnika Marijan Pongrac koji je koordinirao s veterinarskom stanicom Prelog, p inom Dekanovec te Bioinstitutom iz akovca. Mještanima je upu en poziv da što prije prijave pojave gusjenica u op inski ured, tj. tajniku, kako bi se moglo pristupiti sistemskom uklanjanju gusjenica. (A. Fuš)

mogu podi iti novijom spomeni kom baštinom. Tako je, primjerice, u ukovcu prije nekoliko godina podignut spomenik u ast poginulom branitelju Krešimiru Madi u. Netko e re i kako se u Prelogu doga a hiperprodukcija spomeni ke baštine, drugi e pitati koliko to košta i tko to pla a, no ve ina ipak smatra da e svi ti spomenici oplemenjivati gradski prostor i da e u njima uživati i dolaze e generacije. Prelogu je bilo vrijeme kada su se spomenici rušili, a sada je izgleda nastupilo razdoblje ponovne izgradnje spomeni ke baštine. (Danijela Mihoci)

Josip Kos podu ava k erku Maju kako brati šampinjone ...

... dok mama Snježana prodaje na Prilo kom placu

Ivana Se an, Donji Kraljevec – Nisam ni znala da je Prelog dobio još jedan spomenik. Mislim da je to baš lijepo. Dobro je na taj na in ukrašavati grad. Mislim da Prelog na taj na in uva kulturu i baš nu. Ja se ugodno i dobro osje am u ovom mjestu koje sve više poprima atribute grada. Grad mi se svi a i zbog toga svoga lica. Prelog e, koliko ujem, dobi još novih spomenika.

Cijene na Prilo kom placu - šampinjoni 22 kune za kilogram - krumpir 3 kune za kilogram - mahune 10 kuna za kilogram - grincajg 5 kuna za kilogram - sir kravlji 25 kuna za kilogram - doma a jaja 1 kuna za komad se bavimo ovime, nismo bili na godišnjem odmoru jer ne možemo samo tako sve ostaviti. Proizvodnja gljiva je zahtjevna. Treba biti jako oprezan. Sad po ljeti potrebno je gljivarnike hladiti na odre enu temperaturu, ovisno o stadiju rasta gljive, valja paziti i na vlagu i štošta drugo. imi pak moramo grijati prostore, ali pritom gljiva mora imati dovoljno svježeg zraka. Mi mali proizvo a i smo obezvrije eni. a našu proizvodnju nema subvencija, u Me imurju su, tako nam se ini, one rezervirane za vo are. Nebrojeno puta kucali smo na vrata Županije da nam se pomogne, no rezultata nije bilo. voz je velik. vo, re eno mi je da je u samo mjesec dana preko GP-a Gori an u Hrvatsku uvezeno 26 tona gljiva. Što e našem tržištu onda doma a proizvodnja. Nju se želi uništiti. Puno puta mi do e da sve ovo odbacim, ljuti se osip Kos. Na prilo kom placu njega ete rijetko kada sresti. a odlazak na plac zadužena je njegova šarmantna supruga Snježana, a njihova k erka Maja pomaže roditeljima u proizvodnji. (D.Mihoci)

K M " #

5. kolovoza 2008.

UDRUGA INVALIDA RADA Me imurske Ĺ˝upanije vrijedno radi

HSLS, ogranak akovec

Drugi ciklus informati kog opismenjivanja lanova Udruga invalida rada Me imurske Ĺžupanije sredinom svibnja je zapo ela s pripremama za aktivnosti â&#x20AC;&#x153;Informati kog opismenjivanja - drugi ciklusâ&#x20AC;? kojim e se nastaviti edukacija lanova i lanova njihovih obitelji koji su zavrĹĄili edukaciju u prvom ciklusu. Osnovno informati ko opismenjivanje koje se provodilo tijekom 2007. godine uz su inanciranje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH. Aktivnosti projekta provoditi e se do kraja 2008. godine u viĹĄe nastavnih cjelina. Cilj projekta je nastavak edukacije lanova koji su zavrĹĄili prvi ciklus edukacije, kako bi usvojili znanja za samostalno koriĹĄtenje operacijskih sustava, rad u Windows okruĹženju, koriĹĄtenje MS of ice alata, rad u Internet sistemima, komunikaciju na webu, tabli ne prora une koje e koristiti za timski rad na izradi budu ih projekta (radi osiguranja sredstava za rad Udruge), edukaciju ostalih zainteresiranih lanova ili lanova njihovih obitelji i na taj na in doprinijeti uspjeĹĄnijem radu Udruge u budu nosti te poboljĹĄati informati ku pismenost ve eg broja stanovnika Me imurja. I u ovom ciklusu edukacije, aktivnosti e se provoditi nizom vjeĹžbi na ra unalima kao ĹĄto su: â&#x20AC;&#x153;Napredno upoznavanje Windows XP sustava, OdrĹžavanje Windows XP sustava, Windows XP kao multimedijalan sustav, Uvod u Internet, Komunikacije na webu, Tabli ni prora uni u praksi, i dr.â&#x20AC;? kojima e polaznici proĹĄiriti svoja znanja u koriĹĄtenju Windows XP kao i Of ice XP sustava. Nakon provedenog ciklusa informati kog programa, polaznici e biti u stanju samostalno se koristiti operacijskim sustavima, raditi u Of ice paketu te koristiti pred-

Polaznici: Dragica BraniĹĄa, Josip Lesjak i izvoditelj projekta Marko Ĺ ari

nosti Internet-sistema. Usvojena znanja e iskoristiti u timskom radu, naro ito za pisanje budu ih projekta kojima e biti cilj osigurati inancijske osnove za uspjeĹĄan nastavak rada Udruge, aktivno e se uklju ivati u edukaciju ostalih zainteresiranih lanova Udruge ili lanova njihovih obitelji te na taj na in poboljĹĄati informati ku obrazovanost stanovniĹĄtva Ĺ˝upanije.

Budu e aktivnosti Uz su inanciranje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ĺ˝upanije Me imurske, po etkom mjeseca rujna, zapo et e se provoditi aktivnosti projekta â&#x20AC;&#x153;Organizirani oblik skrbi i spre avanje institucionalizacijeâ&#x20AC;?. Cilj ovog projekta je da, kroz organiziran obilazak najbolesnijih, inancijski najugroĹženijih lanova Udruge te kroz aktivnosti pruĹžanja potrebite pomo i u ku anstvu, omogu imo toj populaciji naĹĄih lanova, a time i lanova njihovih obitelji ĹĄto kvalitetniji Ĺživot, produĹžimo boravak

u okruĹženju porodice i poznate druĹĄtvene zajednice. Polovicom mjeseca srpnja organizirat e se jednodnevni izlet, tj. vjersko druĹženje. Posjetit e se SvetiĹĄte Marija Bistrica, a nakon toga nastavit e se s kupanjem u Stubi kim toplicama. U mjesecu rujnu organizirat e se i jednodnevni izlet na Plitvi ka jezera. Na jednom od akove kih trgova, svake godine koncem rujna, tradicionalno se odrĹžavaju â&#x20AC;&#x153;Radionice na otvorenomâ&#x20AC;? koje organizira Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske Ĺžupanije, uz suradnju svih Udruga lanica. Svaka Udruga ima svoj ĹĄtand, tako da se tom prilikom pozivaju svi lanovi i gra ani da vide ĹĄto sve mogu osobe s invaliditetom. Tradicionalno imamo svoj ĹĄtand s ru nim radovima, doma im kola ima koji se tada prodaju po popularnoj cijeni, a prihod ide Udruzi. Za Me unarodni dan invalida 3. prosinca organizirat e se â&#x20AC;&#x153;okrugli stolâ&#x20AC;?. Tema je: â&#x20AC;&#x153;Prava osobe s invaliditetomâ&#x20AC;? ili â&#x20AC;&#x153;Prevencija progresije invaliditetaâ&#x20AC;?. To e im tada

vjerojatno biti zavrĹĄna aktivnost te e se tom prilikom posjetiti najbolesniji lanovi koji rijetko kada dolaze u Udrugu jer, zbog prirode svoje bolesti, nisu u mogu nosti samostalno do i u Udrugu u vrijeme uredovnog dana ili dana druĹženja. U ve ini slu ajeva su to bolesni lanovi koje cijele godine posje uju, a za Dan invalida ih se posjeti ĹĄto viĹĄe. Ve petu godinu za redom, Dom zdravlja akovec ide ususret aktivnostima Udruge te, provjerom krvnog tlaka i visine ĹĄe era u krvi, nastoji doprinijeti boljem zdravstvenom stanju njenih lanova. Redovito se organiziraju druĹženja s plesnim ve erima u nekom od restorana seoskog turizma Me imurja. S obzirom na sav njihov trud, joĹĄ uvijek nemaju svoj vlastiti prostor, a trenutan koji im je dan na koriĹĄtenje, vrlo je neadekvatan. Neki su lanovi ogor eni zbog prostora u kojem nemaju baĹĄ nikakve uvjete za rad. Veliki im je problem prona i prostor jer kaĹžu: â&#x20AC;&#x153;Kad bi imali ve i prostor, rezultati bi bili puno ve i i bolji ĹĄto se rada Udruge ti eâ&#x20AC;?. Apelirali su na Ĺ˝upaniju i Grad. Bilo je puno obe anja, ali za sad joĹĄ uvijek ekaju. Aktivnosti osnovne djelatnosti provode se uz su inanciranje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Ĺ˝upanije Me imurske, Grada akovca, ostalih donatora dok se projekt â&#x20AC;&#x153;Informati kog opismenjivanja - drugi ciklusâ&#x20AC;? provodi su inanciranjem Ĺ˝upanje me imurske i Grada akovca. Ovom prilikom im se najtoplije zahvaljuju na potpori. Sretni su ĹĄto su prepoznali njihove napore da projektima i aktivnostima pokuĹĄaju poboljĹĄati kvalitetu Ĺživota svojih lanova i lanova njihovih obitelji, a nadaju se da e ih i ubudu e pratiti inancijskim potporama.

Predstavljen pregovara ki tim za predstoje e izbore akove ki ogranak HSLS-a odrĹžao je u srijedu 30. srpnja konferenciju za medije na jezeru HE akovec, to nije, SRC-u u Gornjem KurĹĄancu, uz prigodan sportski program i roĹĄtilj za prisutne. Na medijskoj konferenciji predstavljen je pregovara ki tim koji e u postupku pregovora s drugim politi kim strankama de inirati svoj nastup na predstoje im lokalnim izborima. U timu za pregovore jesu predsjednik ogranka Ninoslav Ĺ ipoĹĄ, dipl. ing. arh., zamjenik predsjednika Mladen Babi , dipl. ing. geod., i tajnik ogranka akovec Bruno Trstenjak, dipl. ing. - Novi izborni sustav otvara brojne nove mogu nosti nastupa na predstoje im izborima, a akove ki HSLS obiluje stru nim ljudima iskusnim u realizaciji politi kih programa, rekao je predsjednik ogranka Ninoslav Ĺ ipoĹĄ. U proteklom razdoblju HSLS je u

Gradu akovcu imao dvoje gradona elnika, s tim da je prva gradona elnica tako er i sada lanica HSLS-a. Shodno iznesenom, oni su spremni razgovarati s ostalim strankama o eventualnom ulasku u predizbornu koaliciju, no spremni su i na samostalan nastup na lokalnim izborima ako se dogovor ne postigne. U tom e slu aju ponuditi kandidate za izbor gradona elnika i njegovog zamjenika, uz garanciju da e HSLS-ovi kandidati svakako biti visokostru ni i bira ima veoma zanimljivi kandidati. Nakon konferencije za medije odigrana je prijateljska koĹĄarkaĹĄka utakmica izme u lanova HSLS-a ogranka akovec i predstavnika medija. Rezultatom 21:14 predstavnici medija svladali su HSLS, a nakon sportskog dijela svi su se okrijepili i odmorili uz dobar roĹĄtilj i pjesmu uz gitare. (H. Ze ar)

Predstavnici medija pokazali su se boljima u koĹĄarci od lanova HSLS-a ogranka akovec

SPORTSKO LJETO NedeliĹĄ e

Nogometnom kampu prisustvovalo preko 80 djece ZavrĹĄen je ĹĄesti od osam sportskih kampova pilot projekta â&#x20AC;&#x153;Sportsko ljetoâ&#x20AC;? u organizaciji i pod pokroviteljstvom op ine NedeliĹĄ e. Nogometni kamp odrĹžavao se u jutarnjim satima kod SGC-a â&#x20AC;&#x153;Atonâ&#x20AC;? u NedeliĹĄ u. Kampu je prisustvovalo preko 80 djece, no bilo je neĹĄto viĹĄe dje aka nego djevoj ica, kao ĹĄto je i za o ekivati. Krenula su posljednja dva kampa, rukomet i novi sport u Hrvatskoj disc golf koji e trajati od 4. do 9. kolovoza. (H. Ze ar)

ProĹĄli je tjedan u jutarnjim satima kod SGC-a â&#x20AC;&#x153;Atonâ&#x20AC;? u NedeliĹĄ u odrĹžan nogometni kamp

Sudionici o nogometnom kampu

NogometaĹĄi NK Mura iz Hlapi ine i NK Tompojevci

MOST PRIJATELJSTVA izme u Hlapi ine i Tompojevaca kraj Vukovara

Prijateljstvo mladih povezalo mjesta U Hlapi ini je u nedjelju 27.srpnja odigrana nogometna utakmica izme u nogometaĹĄa NK Mura iz Hlapi ine i NK Tompojevci kraj Vukovara. Do zbliĹžavanja ova dva mjesta na sasvim razli itim krajevi-

ma Hrvatske doĹĄlo je preko studentskog prijateljstva, jer mladi iz Me imurja studiraju u razli itim krajevima Hrvatske, pa i na istoku Hrvatske, posebice ih je puno na osje kim fakultetima. Tako su mladi iz Tompojevaca u nedjelju,

povodom 15. godiĹĄnjice posve enja crkve Sv. Ane, gostovali u Hlapi ini. Gosti su prisustvovali misi koju je predvodio biskup mons. Josip Mrzljak, varaĹždinski biskup, a u 16 sati odigrana je nogometna utakmica. Mada

je utakmica bila prijateljska, ni rezultat nije zanemariv, tim viĹĄe ĹĄto je doma a ekipa NK Mura goste nadigrala 4:0. Gosti imaju priliku u uzvratnom posjetu za popravak. (BMO)

Luka Ĺ˝eleznjak (13), NedeliĹĄ e - Jako mi je lijepo ovdje u nogometnom kampu. Puno toga smo nau ili, mada ja ve od ranije igram nogomet pa osnovne stvari znam. Ina e, igram i za klub i za ĹĄkolu. Bio sam i na koĹĄarkaĹĄkom kampu, a namjeravam i i i na rukomet. No, nogomet je meni osobno ipak najdraĹži.

Maja Ĺ˝eleznjak (15), NedeliĹĄ e Svi a mi se u nogometnom kampu. Sklopila sam nova prijateljstva, a i nau ila sam puno toga o nogometu, s kojim sam ve upoznata jer igram rekreativno. Ovo mi je prvi kamp kojem sam prisustvovala, ali sudjelovat u i na disc golf kampu sljede i tjedan. ( H. Ze ar)

KROZ ME I URJE

5. kolovoza 2008.

Jedanaest dvojaca sudjelovalo je u ovogodišnjem Lovu na labu e pero

Kruno Hrka i Igor Grabant iz Otoka prvi su stigli na cilj u svom onu

MARINA PRELOG - Kruno Hrka i Igor Grabant najbolji u Lovu na labu e pero

Župan obe ao kupiti turisti ki brod nedjeljno prijepodne 3. kolovoza na preloškom izletištu Marina održan je “Lov na labu e pero” koji sedmu godinu uzastopce or-

ganizira Nauti ki klub “Labud” iz Preloga. Na vodi ispred nauti kog doma “Vrbica” natjecalo se jedana-

Solarni sustav smješten je na krovu Nauti kog kluba

Župan Posavec, inženjer elektrotehnike po struci, bio je najkompetentniji da prvi uklju i prekida za solarni sustav

est dvo lanih, uglavnom muških posada. Natjecati su se mogle dvo lane posade, muške, ženske ili mješovite, uz uvjet da amac bude iz kategorije “drafski on“, od drva ili elika. edini dozvoljeni pogon bile su ruke i vesla. Stazu dugu jedan kilometar prvi su prošli Kruno Hrka i gor Grabant iz toka, drugi su na cilj stigli Dejan Stan in i $uro anaki iz Hrženice, a Pavao užman i Stanko Sabol iz Preloga došli su tre i. Glavni sudac utrke bio je gnac Beli . Nagrade prvoplasiranom dvojcu, ali i drugoj etvorici dravskih vukova, uru io je Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga, estitaju i im na postignutom uspjehu. Nagrade je osigurao T Grada Preloga i mnogobrojni sponzori.

Solarna energija za nauti are vogodišnjem “Lovu na labu e pero” nazo io je i me imurski župan osip Posavec koji je pustio u pogon sustav zahvaljuju i kojemu e nauti ki dom od sada biti energetski nezavisan te e sam za svoje potrebe uz pomo solarnih elija proizvoditi struju. ahvaljuju i ovom ulaganju, iji ekološki aspekt preloški nauti ari osobito isti u, nauti ki dom na Vrbici bit e opskrbljivan s 1 KW struje, što je dovoljno za istodoban rad jednog hladnjaka, radioprijemnika, televizora i ak pet štedljivih žarulja. Da nije bilo inancijske pomo i Grada Preloga, koji je Nauti kom klubu dao 14.800 kuna za kupnju

solarnih elija i druge potrebne opreme i da nije bilo dobrohotnosti preloške tvrtke DG commerce iji su djelatnici besplatno postavili sustav, u Nauti kom domu vjerojatno ni danas ne bi bilo struje. ato su u Nauti kom klubu iskreno zahvalni na ovoj donaciji. - nato svim problemima, obi no birokratske prirode, koji su nam bili vjerni suputnici, ipak smo uz podršku naših brojnih prijatelja uspjeli sagraditi i urediti ovaj naš dom i sportski park tu na Vrbici. Pokušat emo ove naše prostore obogatiti doga anjima tijekom ljetnih mjeseci. Namjera nam je tu organizirati kulturne i sportske doga aje, poru io je Dražen Novak, tajnik Nauti kog kluba “Labud”. Tako er je rekao kako je želja preloških nauti ara da Grad uredi prostor izletišta Marina kako bi preloški robinzoni koji grade bungalove po dravskim otocima njih prepustili pticama i drugim životinjama koje na njima obitavaju. Poželio je brži razvoj turizma na tom prostoru. Doga aju nazo an župan osip Posavec obe ao je Prelogu da e županija kupiti jedan turisti ki brod na elektropogon kako bi turisti mogli uživati u ljepotama starog toka rijeke Drave. Preloški gradona elnik Dragutin Glavina izrazio je nadu da to ne e biti brod od papira i da ovo nije tek pusto obe anje. Koliko on poznaje župana, dodao je, izre eno obe anje bit e sasvim sigurno u dogledno vrijeme i ispunjeno. (D.Mihoci; .Vrzan)

NAUTI KI KLUB “LABUD” PRELOG

Izložba slika Pavla Ružmana i radova Martine Golubi prostorima novootvorenog doma nauti kog kluba “Labud” u Prelogu otvorena je u nedjelju prigodna izložba slika Pavla užmana i radova Martine Golubi iz Preloga. Slikar Pavao užman dogogodišnji je lan Likovne udruge donjeg Me imurja, ali je višegodišnji lan nauti kog kluba, te je jedan od rijetkih ekspresionista u našem kraju. vom prigodom izložio je pet motiva stare Drave koji su nastali prema sje anju, a dok još nije bilo jezera. Slike ponajprije govore bojama i atmosferom, ali i unutarnjom dinamikom, koja nadilazi i sam motiv. Martina Golubi pak izlaže tanjuri e i ukrasna stakla i drvenih materijala, s lijepim likovnim motivima. adi na speci i an na in, njezini su radovi zapravo ukrasni predmeti koji se mogu staviti na zid ili na ormari , a nastaju posebnom tehnikom lijepljenja papira na podlogu, bilo da je drvena ili

Slike Pavla Ružmana staklena. Posebno je zanimljiv njezin odabir, ona spašava motive salveta, zna i svakodnevni predmet za kojeg se nikad ne bi reklo da može postati umjetni ki predmet od zaborava, a na na in da ih lijepi za podlogu i prosvjetljava, tako da papir gotovo postaje nevidljiv, dok se motiv isti e. programu nauti kog kluba “Labud” je i organiziranje likovnih kolonija i izložbi, kako bi se tom lijepom prostoru uz jezero i marinu dodao i kulturni sadržaj. (jš)

Radovi Martine Golubi , ukrasni tanjuri i nastali od salveta

U VULARIJI održan sedmi Susret vatrogasaca

Prijelazni pehar u Varaždinbreg, najspretnije Kuršan anke organizaciji DVD-a Vularija u subotu 2. kolovoza u Vulariji je održan sedmi po redu Susret

vatrogasaca. Pozivu na natjecanje odazvali su se vatrogasci iz Mihovljanja, Palinovca, Novog Sela ok,

Najspretniji me u muškim ekipama bili su vatrogasci DVD-a Mala Subotica

Male Subotice, akovca, Strahoninca, pa ak i vatrogasna društva iz Peteranca, Varaždinbrega i Ku ana Gornjeg. Prvi dio subotnjeg natjecanja sastojao se od dvije vatrogasne vježbe prema pravilniku HV -a, dok su u drugom dijelu natjecanja vatrogasci pokazali svoju spretnost u seoskim igrama. Najbolja u vatrogasnom dijelu natjecanja bila je ekipa DVD-a Varaždinbreg, kojoj je uru en prijelazni pehar. Drugo mjesto osvojili su vatrogasci iz Ku ana Gornjeg, a tre i su bili vatrogasci iz Peteranca. a u uju e, ali zaista ni jedna ekipa me imurskih DVD-a nije uspjela pobijediti zagorske vatrogasce.

a razliku od ranijih godina, vatrogaskinje se ove nisu natjecale u vježbama prema pravilniku HV -a. Ali zato jesu u seoskim igrama spretnosti. igrama spretnosti: naprtnja i, brenta i, gemištijadi, ruž enju kukuruza i potezanju užeta najbolji plasman me u tri ženske ekipe postigla je ona DVD-a Kuršanec. Druge i tre e bile su vatrogaskinje iz DVD-a Šandorovec koji je na natjecanje došao s dvije ženske ekipe. jakoj konkurenciji ak 16 muških ekipa u igrama spretnosti DVD Mala Subotica bio je najbolji. Drugo mjesto osvojio je DVD Sveti Križ, dok se za tre e mjesto izborila druga ekipa DVD-a Gardinovec.

Vatrogaskinje DVD-a Kuršanec bile su najbolje u igrama spretnosti me u ženskim ekipama a natjecatelje i zainteresirane mještane te njihove goste organiza-

tori su priredili tradicionalnu vatrogasnu zabavu. (D.Mihoci)

KROZ ME I URJE

5. kolovoza 2008.

GRA ANI I TVRTKE op ini Gori an za komunalnu i grobnu naknadu dužni preko 1,8 milijuna kuna

Država op ini duguje 900 tisu a kuna a ovu godinu u op ini Gori an planirali su prora unske prihode u iznosu od 3,4 milijuna kuna, a u prvoj polovici godine ostvareno je tek 1,5 milijuna kuna. To nije razlog za zadovoljstvo, ulo se na 25. sjednici p inskog vije a održanoj prošle subote. pak, zbog prihoda koji su u odnosu na ostvarene rashode ve i za 266 tisu a kuna, op ina je u prvoj polovici godine poslovala s viškom. abrinjavaju veliki iznosi nenapla enih potraživanja koji se odnose na komunalnu naknadu, komunalni doprinos i grobnu naknadu. Tako je, primjerice, dug za grobnu naknadu dosegnuo iznos od 41 tisu u kuna. Na ime komunalne naknade fizi ke osobe duguju gotovo 326 tisu a kuna, a pravne osobe gotovo 1,5 milijuna kuna! d toga je Ministarstvo financija na ime naknade za GP Gori an dužno 900 tisu a kuna. - Bili smo u Ministarstvu financija i upoznali ih s dugovanjem koje se vu e kroz posljednja tri saziva državne vlasti. Prema mom sudu, sada postoji iskrena volja da se taj dug riješi. be ano nam je, ima tome nekoliko mjeseci, da e država riješiti dug koji ima prema op ini Gori an. Me utim, to se do danas nije dogodilo. Svima vam je poznato da to isto Ministarstvo daje posao našem KP-u Gorinka za održavanje grani nih prijelaza, pa se nekako ne smatramo pozvanim, zapravo se ustru avamo pozivati ih na red oko ovog dugovanja. pak, poslat emo im požurnicu i vidjeti ho e li to doprinijeti rješavanju ovoga dugovanja. S drugim dužnicima, poduze ima, dogovorili smo ili upravo dogovaramo kako e namiriti svoja dugovanja, obrazlagao je vije nicima Mario Mohari , na elnik op ine Gori an.

Po ela gradnja doma kulture u Podbrestu

U OP INI OREHOVICA i bez novca nastavili kapitalnu izgradnju Revizija prostora na koje se pla a komunalna naknada stalim neplatišama, istaknula je asna Štampar - vanovi , pro elnica edinstvenoga upravnog odjela op ine Gori an, ovih e dana biti poslane opomene. porbeni vije nik Stjepan Blagus (HS ) predložio je da se preispita naplata komunalne naknade i da se provede revizija kvadratura za koje se naknada napla uje budu i da su tijekom godina mnogi mještani Gori ana dogra ivali ku e i ure ivali potkrovlja za koja sada ne pla aju komunalnu naknadu, a trebali bi. Taj njegov prijedlog bit e uzet u razmatranje, a mogu e je da e se revizija stambenih površina koje podliježu naplati komunalne naknade zaista i provesti. Ve je re eno da op ina ima i dugovanja na ime komunalnog doprinosa. na trenutno iznose 50 tisu a kuna. - Gra anima koji su željeli graditi u Gori anu ponudili smo obro nu otplatu komunalnog doprinosa i zato postoji taj dug. dlu ili smo pomo i mladim obiteljima da se sku e. Željeli smo sprije iti da nam se u Gori anu ponovno dogodi izljev

stanovništva kao što je to bilo prije dvadesetak godina kada su mještani Gori ana otkupili gradilišta u susjednom Donjem Kraljevcu i tako naselili cijelu jednu nemalu ulicu. dlazili su naši, jer nije bilo gradilišta, i u Prelog i druga mjesta. Mi smo u tri godine zahvaljuju i i ovoj olakšici uspjeli prodati 15 gradilišta i u Gori anu zadržati 15 obitelji, poru io je na elnik Mohari . Stjepan Blagus to nije prihvatio kao opravdanje za dug, isti u i kako kupci gradilišta svugdje moraju u cijelosti platiti komunalni doprinos jer se tim sredstvima mora izgraditi potrebna in rastruktura. - Mi ovdje trošimo drugi novac za komunalnu in rastrukturu, a onda nemamo za ostale projekte. a sam u komisiji za prodaju gradilišta i moram re i da u posljednjih godinu dana u Gori anu nije prodano ni jedno gradilište i da to opravdanje da želimo zadržati ljude ovdje ne drži vodu, poru io je Blagus.

Sedmorica u NO-u Gorinke Vije nici su prihvatili predložene izmjene i dopune odluke o osnivanju op inskoga komunalnog poduze a Gorinka koje se odnose na broj lanova nadzornog odbora

koji e od sada djelovati u sedmero lanom sastavu.

Aktualna sportska dvorana i Dom zdravlja Na aktualnom satu vije nike je zanimalo ima li novih momenata oko projekta izgradnje sportske dvorane, Poduzetni ke zone i sanacije zgrade Doma zdravlja. dejni projekt dvorane je dovršen te se eka izrada glavnog projekta, a po pitanju zgrade Doma zdravlja, za sad ništa nije dogovoreno, no op ina je spremna sudjelovati u sufinanciranju adaptacije. slu aju Poduzetni ke zone kritizirana je spora administracija koja bi trebala odobriti preusmjerenje kanala koji prolazi zonom i tako omogu iti daljnje poteze na njenu stavljanju u unkciju. animalo ih je i kada e biti sanirana Kalni ka ulica, na što je na elnik Mohari odgovorio da je ona u planu na jesen, im bude gotova potrebna projektna dokumentacija. Ta je ulica bila sanirana 2005. godine. sanaciju je tada uloženo 350 tisu a kuna, no posao o ito nije odra en kako treba, pa se Kalni ka za velikih kiša pretvara u bazen. (D.Mihoci)

Gradi se dom kulture u Podbrestu Nakon što je lani postavljen temeljni kamen i izgra ena temeljna plo a novog doma kulture i vatrogasnog spremišta u Podbrestu, što je Me imurska županija pomogla sa 150 tisu a kuna, i pošto je nabavljen potreban materijal za nastavak gradnje ovoga kapitalnog objekta, u op ini rehovica ne uspijevaju namaknuti potrebna sredstva za nastavak radova. ato je na posljednjoj sjednici p inskog vije a odlu eno da e se op ina kreditno zadužiti, ne dogodi li se u me uvremenu kakva dotacija iz županijskog ili državnog prora una. To je bio poticaj za nastavak radova na izgradnji objekta u Podbrestu. Natje ajem izabrani izvo a , zidarsko - asaderski obrt Višnji , sredinom prošloga tjedna zapo eo je izgradnju objekta. idarski poslovi trebali bi biti dovršeni do po etka rujna. a te radove valja osigurati 166 tisu a kuna, a da bi se objekt stavio pod krov i

zatvorio, potrebno je osigurati još oko 600 tisu a kuna. stodobno se gradi i u rehovici. Gra evinski dio na sportsko vatrogasnom domu upravo se ovih dana privodi kraju, a ve su ugovoreni i tesarski ali i krovopokriva ki radovi. a njih valja osigurati 260 tisu a kuna. - Tražit emo sastanak s ministrom Biškupi em da nam se pojasni zašto nam se ne želi pomo i u ovim zapo etim kapitalnim investicijama ukupne vrijednosti 3,2 milijuna kuna. Mi se i dalje nadamo sredstvima koja su nam tako re i obe ana. Tražit emo na in da dobijemo potrebnu pomo . Mi smo potpisali ugovor za izgradnju škole na nekih 10 milijuna kuna, a budu i da je na nedavnom natje aju izabran izvo a radova koji e taj posao obaviti za 7,7 milijuna kuna, u tome vidimo prostor da nam se, bude li dobre volje, pomogne, istaknuo je Franjo Bukal, na elnik op ine rehovica. (D.Mihoci)

IGRE BEZ GRANICA najuzbudljiviji dio Ljeta u akovcu

Zlato otišlo u ruke ekipe akovca Vjerojatno najzabavniji i definitivno najuzbudljiviji dio programa

Ljeta u gradu rinskih svake su godine gre bez granica, pa tako i ove

godine. gre koje se svake godine održavaju na igralištu Macanovog

doma ponovno su okupile etiri ekipe, ovaj put Ptuj, Varaždin, Prelog i akovec. Mladi sportaši trebali su se dokazati u pet atraktivnih disciplina: gradnji zidina, nogometu, poligonu spretnosti, sinkroniziranom hodanju (gusjenici) i šta eti s pilates loptama, a izme u igara sve su ekipe morale smisliti vlastiti slobodni program kojim e se predstaviti publici. Pobjedu je odnijela ekipa akovca koja se boljom od ostalih

Pobjedu je odnijela ekipa akovca

Preložani su imali zanimljiv slobodni program

Na Igrama bez granica natjecala se i ekipa iz Ptuja

pokazala u ak tri od pet disciplina. Drugo mjesto osvojila je ekipa iz Ptuja, a slijede Prelog i kao posljednja ekipa Varaždina. akovec su do pobjede doveli: Marija urak, Ana Novak, Milena Bogdanovi , Dino ur an, Aleksandar Golubi i Nikola Feher, te vodi-

telj ekipe Vladimir Novak. Ništa se manje nisu potrudili ni Preložani, iako ih sre a ovaj put nije poslužila, a u njihovoj ekipi borili su se: Marinero Martinjak, Neven Hercigonja, Nino Benedicki, Petra Gudlin, Tijana Tkal ec i Tanja Deladio. Voditelj je bio Damir Žegarac. (mn, oto: zv)

5. kolovoza 2008.

14 U SPOMEN

Nikola Iva i , dipl. ing. gra . (23.7.1938.-24.7.2008.) Obitelj, mnogobrojni prijatelji, kolege i sugra ani ispratili su gospodina Nikolu Iva i a na posljednji po inak, na akove kom groblju Mihovljan. U akovcu je proveo djetinjstvo, završio osnovno obrazovanje i glazbenu školu (svirao je klavir), potom varaždinsku gimnaziju te Gra evinski fakultet u Zagrebu, gdje po uspješnom završetku studija postaje diplomirani inženjer gra evinarstva a pri polaganju stru nog ispita opredjeljuje se za gra evinskog konstruktera - stati ara. Cijeli život krasila ga je racionalnost, odgovornost, odlu nost i ozbiljan odnos prema svim poslovima kojima se bavio. Takav je bio i kao svestrani sportaš - pliva , atleti ar, odbojkaš, skijaš, tenisa (bio je i predsjednik teniskog kluba akovec), nikad ne predavši se. Borio se za postizanje zadanoga a to su u sportu bile pobjede u igri a u stru nim poslovima rokovi i racionalno projektiranje te kvalitetna izgradnja gra evina. Prve poslove inženjer Iva i , zapo eo je kao stipendist u ondašnjem Gradskom gra evnom poduze u, iz kojeg se kasnije integracijskim procesima gra evinske operative, opekarske industrije i usitnjenih obrtni kih pogona, a poslije i projektanata, razvio Gra evni kombinat Me imurje. Bio i predava prvoj generaciji gra evinskih tehni ara u Gra evinskoj tehni koj školi. Ubrzo po inje raditi u gra evinskoj operativi, u izgradnji gra evina. Bila su to redovito velika gradilišta, zahtjevne i složene gra evine koje su obilježile ne samo akovec i Me imurje, ve i druga podru ja naro ito turisti ka u Istri – Puli i Rovinju, a one i danas u mnogome odre uju okruženje. Gotovo je nemogu e nabrojiti sva gradilišta i sve gra evine u koje je izravno ili neizravno bio uklju en inženjer Iva i . Ipak u povijesti me imurskog graditeljstva zapisan je kao voditelj gradilišta na Zlatnim stjenama u Puli, gdje je ondašnji kombinat 1966. godine potpisao zna ajan ugovor s tada vode im turisti kim poduze em - izgradnju posebno složene i zahtjevne gra evine koju je trebalo izgraditi u vrlo kratkom roku. Bio je to prvi ozbiljan iskorak me imurskih graditelja u osvajanju surovog gra evinskog tržišta izvan Me imurja. Svoje operativne sposobnosti, dotadašnji voditelj pogona prednapetog betona, pokazao je upravo na postizanju ugovorenoga roka, ime je Kombinat zapo eo svoj pohod na istarska gradilišta i

svoj poslovni ugled zadržao sve do njegovog funkcioniranja, tridesetak godina iza tog podviga. Naredno gradilište inženjera Iva i a, sa isto tako kratkim rokom, bio je hotel Panorama na planini Zlatibor te turisti ka naselja Polari i Valalta u Rovinju, gdje kombinat u dobivanju posla pobije uje konkurenciju i ponovno se potvr uje te postaje ugledan graditelj kojem investitori vjeruju i stje u ozbiljnog partnera. Bio je u razli itim funkcijama, uklju en u izgradnju velikih gra evina, primjerice u Zagrebu, Slavonskom Brodu, koordinator izgradnje na zagreba kom podru ju, Rusiji i drugdje. Cijeli život ponosio se upravo time što je bio graditelj, isticao struku i svoje zvanje i što mu nikakvi poslovi ni funkcije nisu bili ni važniji ni asniji od toga. Potom je svoju karijeru nastavio kao projektant stati ar pa svoje veliko operativno iskustvo primjenjuje u projektiranju i razvoju novih gra evinskih proizvoda a njegova je velika zasluga u proizvodnji tzv. ‘’Y’’ armiranobetonskih nosa a, po kojima su kombinatove gra evine prepoznatljive izdaleka. Svakako zaslužuje istaknuti da je inženjer Iva i rukovodio projektantskim timom na izgradnji zatvorenih akove kih bazena, koji su ponos grada kojem je proživio itav svoj život. Ponosno je isticao svoju pripadnost Me imurju, ponosio se svojim akove kim porijeklom, i svojim gradom, i prijateljima, rodbinom, susjedima i našim naslje em. Sam je govorio da je volio život i obitelj. Osnovao je i vlastiti biro a u posljednje vrijeme bavio se projektiranjem eli nih konstrukcija, pogotovo njihovom racionalizacijom. Njegovi kolege i suradnici posebno su cijenili njegov posao na a irmaciji graditeljske struke, na izgradnji dubokog poštovanja prema poslu kojim se bave a za njegov rad u Društvu gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja, nagradile ga kao svog zaslužnog lana. (Dragutin Matotek, dipl. ing.)

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un

broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

MIJO HRANILOVI , druga strana nastanka dekanovske monografije

Knjiga o Dekanovcu ve je napisana! Urednik i autor knjige o Dekanovcu, novinar i književnik Mijo Hranilovi , tvrdi da je knjiga napisana, a autor je on a koautor Josip Drvoderi , župnik u Vo i Donjoj, ina e iz Novakovca. Kaže kako e knjiga o Dekanovcu uskoro biti otisnuta. O nesporazumu s na elnikom op ine Ivanom Hajdarovi em, a osvr u i se na prošlotjedni napis u našim novinama, on uz ostalo tvrdi: - Tko poštuje sebe, poštivat e i drugog. A tko ne poštuje sebe, ne može poštivati ni drugoga. To je pokazao i lokalni mo nik u prošlom broju vašeg lista, iznose i u javnost svoje prljavo rublje i probleme koje sam nije mogao - ili nije htio - riješiti s onima ili s onim s kojima ih je trebao riješiti. ovjek se pita koja je svrha svega toga iznošenja i zašto je sve to doti ni iznio u javnost na stranice novinskog papira koje su, zna se dobro, za jednokratnu upotrebu, a nije pokušao to riješiti tamo i onako kako se ve to radi i rješava. Ali ne, da je on sposoban rješavati stvari kako se ve one rješavaju, on ne bi imao potrebe time optere ivati druge i one iš ivati javnost. Ali budu i da to ne zna i nije dorastao poslu koji obavlja, on ima neodoljivo potrebu javno namakati, prati i centrifugirati svoje i op inske zmazane ga e. Štoviše, kriješte i pri tom centrifugiranju u sav glas optužuju i drugog i podme u i drugom svoje zmazane lake, ne prežu i ni od ega samo da bi sa sebe sprao krivnju, a drugog ocrnio i oblatio pribijaju i ga javno na stup srama, a sve zbog svojih zmazanih ga . Taj se doti ni najbolje sam okarakterizirao i razgolitio svojim postupcima. Tako je godine 2006., a da mene nije niti pitao ili bilo što o tome sa mnom razgovarao, izjavio u novinama i - javno objavio - da ja radim monogra iju Dekanovca. Ljudi su me nakon toga zvali i pitali, a ja nisam imal pojma o emu je rije . Tek nakon pola godine, koncem ljeta 2006., doti ni me nazove i pita je l’ bi se ja prihvatio tog posla! Održana su dva sastanka da bi na tre i sazvan došao jedino ja iz Zagreba i Josip Drvoderi iz Donje Vo e - ina e Novakov en koji je u tom zagorskom mjestu župnik i koji je koautor ove Knjige o Dekanovcu, dekanovskoj fari i dekanovskoj op ini - i obojica smo našli zaklju ana vrata op inske zgrade i vratili se on u Stolnikovu i Rangerovu zagorsku Donju Vo u, a ja vu svoj beli Zagreb grad...

Iznio sam samo mali isje ak iz samog po etka kronologije nastanka knjige da se vidi u kakvim se prilikama, zapraf neprilikama ona za injala nastajala stvarala... I na koncu kad je stvorena, napisana, ro ena i stala na svoje noge, i prije sve anog krštenja, slanja u tisak, dana na uvid op inarima, vije nici dekanovske Op inske skupštine su je s osam (8) glasova ‘za’ i s dva (2) ‘protiv’ (jedan vije nik nije bio prisutan na sastanku) prihvatili i odlu ili da se ona tiska, uz neke sitne primjedbe! E, sad, kako je pak 8:2 ‘za’ i prihva anje knjige doti ni, u ime dekanovskog op inskog Poglavarstva iza kojeg, kao pokri a, skriva svoju samovolju, pretvorio u deset prema nula (10:0) ‘protiv’ ove knjige, to je ve drugo pitanje. To je ve misterij. Velika velika tajna! A možda i nije! Ali u svakom slu aju taj kopernikanski obrat je u najmanju ruku udan! Taj salto mortale doti noga koji je on i zapisao 6. 6. (lipnja) 2008. i u pisanom obliku kao službeni dopis uredno uveden u urudžbene op inske knjige pod klasom 02105/08-04/92 i urudžbenim brojem 2109/20-08-01 odaslao poštom - i to PREPORU ENO i S POVRATNICOM - na moju adresu u ovakvoj formulaciji: “Obra amo Vam se vezano uz izradu monogra ije Op ine Dekanovec, Op insko vije e Op ine Dekanovec na svojoj redovitoj sjednici raspravljalo je o Vašem dostavljenom prijedlogu monogra ije Op ine Dekanovec te donijelo slijede i zaklju ak: raskida se dosadašnji postupak pripreme za izdavanje monogra ije (...).” Dolje je doslovce potpisan, citiram: “Na elnik Op ine Dekanovec Ivan Hajdarovi ” i dopis pe atiran službenim pe atom dekanovske op ine. Na to doista nisam imao što odgovoriti. Jer, nakon napisane i napravljene knjige dane na uvid, da se ovako poštom preporu eno i s povratnicom sa mnom komunicira, to nije prepucava, a ne razgovara i pokuša riješiti ako ima štogod spornog što bi se trebalo riješiti ili u najgorem slu aju da se i razi e, makar i nakon godinu i pol teškog danono nog strpljivog stvaranja jedne i te kako zahtjevne knjige koja, osim teksta, ima i bezbroj, tisu e starih drevnih, ali isto toliko mnoštvo, ako ne i više, suvremenih današnjih slika snimljenih mojim vlastitim fotoaparatom ili snimljene okom vrsnih majstora fotogra ije, od ega je trebalo odabrati dvestotinjak prikladnih i najboljih za objavljivanje u toj knjizi - i da se, pazite sad, kad je knjiga

gotova, javlja autoru da se “raskida dosadašnji postupak pripreme za izradu monogra ije...” ma bilo zbog ega i da se najavljuju nekakve – ma bilo kakve SMJERNICE, izvan svake je pameti! Još je više izvan svake pameti da se te takozvane Smjernice doista gotovo daljih mjesec dana kuhaju i spravljaju u kuhinji doti nog u kancelariji dekanovskog Poglavarstva i dana 24. 6. (lipnja) 2008. tako dugo spravljane zapisuju i pretvaraju u službeni dopis klase 021-05/08-04/108, pod urudžbenim brojem 2109/20-08-01 i šalju opet iz kancelarije dekanovske op ine na moj atres, dakako i opet preporu eno i s povratnicom, i opet s potpisom doti nog, kojemu ovaj put svije u drži svojim potpisom i “tajnik ureda op ine Dekanovec”, a zapravo je rije o tajnici. Previše bi zauzelo mjesta navoditi sve te Smjernice - a trebalo bi! - i potrošiti dragocjene novinske stranice na tako nešto bizarno, elementarno nepismeno, nedoraslo, nemjerodavno, a osim toga davno ve preživjelo i nazadno i davno ve nadi eno komuniciranje i vladanje kad su se knjige pisale po diktatu i smjernicama, ak i POVIJESNE! Bez slobode, istinoljubivosti i priznavanja stvarnosti i injeni nog stanja, falsi iciraju i injenice, krivotvore i povijest! Ipak ne mogu odoljeti da vam jednu Smjernicu ne otkrijem, a u njoj se od mene zahtijeva da opišem život Dekanovca u Srednjem vijeku. A ve sam ga opisal f Knjigi. Dakako, onoliko koliko je bilo dokumenata i gra e o tom Srednjem vijeku v Dekanovcu... Toliko o Smjernicama i dekanovskom Srednjem vijeku. Dosta! emu dalje trošiti rije i i vrijeme na one koji ho e monogra iju OP&INE Dekanovca, a ne Dekanovca!? Jer Dekanovec nije samo op ina, on je puno puno više od op ine, i postojal je davno davno prije neg’ je bil op ina, pa i nedavno je sve vrijeme postojal i onih nekoliko ljeta od 1993. do 1997. kad nije bil op ina, a postojat e, ako Bog da, i kad, ako, ne daj Bože, ne bude nikakvo politi ko i administrativno središte! Jedino još valja navesti koji odlom i iz Knjige o Dekanovcu, pa vi, dragi itatelji, prosudite sami je l’ apostro irani autor zna pisati i napisati knjigu o Dekanovcu, dekanovskoj fari i dekanovskoj op ini ili ne zna. Uostalom, knjiga o Dekanovcu je ve napisana i ro ena, stala je na svoje noge i stoji vrsto s obje noge na zemlji, i uskoro e biti tiskana i ugledat e svjetlo dana. I svaki e je

“Zdravo” - bolesno zdravstvo Ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovi tvrdi: “Zdravstvo nije ni blizu kolapsa!” im je zasjeo u fotelju, doktor, koji svaku drugu re enicu zapo inje: “Ja, kao ministar…” - najavio je zabranu pušenja. HDZ-ovac Andrija Hebrang, “ministar zdravstva u sjeni”, odbacio je kritike, da se zabranom pušenja ograni avaju ljudska prava. Pohvalio se, da je klub HDZ-a ve više mjeseci “no smoking zone”, te izrazio nadu da e HDZ-ovci zato duže živjeti. Vlada se licemjerno brine o zdravlju gra ana, dok istodobno daje povlastice za uzgoj duhana. Hrvatsko je zdravstvo u katastrofalnom stanju, što treba

zahvaliti totalitarnoj državi koja kontrolira sve segmente društva. Smanjenje standarda po elo je 1991. smanjenjem stope za zdravstveno osiguranje koju je izglasao Zastupni ki dom, na prijedlog tadašnjeg ministra A. Hebranga. Oni koji su u prilici da odlu uju o hrvatskom zdravstvu, u pravilu se ne lije e u hrvatskim bolnicama (A. Hebrang). Ako se u njima lije e, ne susre u se s injenicom, da se na preglede eka i po nekoliko mjeseci, da se dugo eka na dijagnosti ke i terapeutske postupke, a nepregledne liste ekanja prisiljavaju bolesnike – starije osobe, da sa uputnicama putuju od lije nika do lije nika

Mijo Hranilovi mo i uzeti u ruke, pro itati i vidjeti i re i je l’ ona spaja ili razdvaja ljude u ovom našem se popriek podijeljenom i posva anom svijetu. Budu i da se ja ne želim sva ati i trošiti svoje dragocjeno vrijeme i prekrasne dane koje mi je Bog darovao na razdore i isprazna nadmudrivanja, na rušenje i stavljanje bilo koga na loš i zao glas, pogotovo ne maleno mjesto srca moga, priklanjam se onoj ve ini ljudi iz mojega rodnoga Dekanovca, koje ne bih dal ni za što na svijetu, priklanjam se, dakle, onim Dekanov enima koji grade, zbljižavaju, pomažu, razmeju jedni druge, shva aju i suosje aju s drugima, a dižem ruke i odustajem od pustošitelja koji u svojoj silnoj taštoj i bahatoj samouvjerenoj samovolji i Dekanovce ho e pretvoriti v pustinju, što su ve , na veliku žalost svih nas, napravili s dekanovskim Berekom i nadaleko poznatim i u pjesmi opjevanim legendarnim Dekanovskim gruobji em, srušivši stoaru kapuru, posjekavši sve živo, svaki empres, svako drievo, legendarnu brezu, bor i svaki zeleni grm i travku, nagrdivši ga asfaltom i žutim crtama stenjeve kim... Pitanje je gdje je kraj toj pustinji i pustoši! Tješi nas ipak sve kojima je Dekanovce na srcu da je dvije tisu e i deveta tu i da uskoro iz tiska izlazi i Knjigu o Dekanovcu i dekanovskoj fari i dekanovskoj op ini - knjiga koja na svojim stranicama brižno uva, pohranjuje i prenosi budu im naraštajima mnogo toga lijepog, neuništenog, vrijednog, i u svojem sadržaju, i u slikama, i u svojem jeziku punom dragih starinskih doma ih rie i štere je ve teško, joako teško i rietko uti ili ih je ve nie mo i uti v dekanovskom govoru i govoru ostalih sel’ dekanovske fare - i da e je do tada i Dekanov eni i župljani ciele dekanovske fare Kvitrov eni, ije je selo Kvitrovec neš i samovoljno vgasil, ukinul i zatrl, Domašen eni i Novakov eni, pa i svi koji bodu zavirili vu tuo knjigu bili oni Me imurci ili nie, mo i mirno pro itati i re i svoju i o njoj, i o onome oko nje i o svemu kaj se radi i doga a v njihovoj op ini na najbolji i naju inkovitiji na in. Kona no mo i e re i i to je l’ ta knjiga osvjetlava obraz Dekanovcu, dekanovskoj op ini i cieloj dekanovskoj fari ili mu ga morti, ne daj Bože, blati - piše Mijo Hranilovi . (jš)

da bi dobili uslugu koju trebaju. Svake godine zdravstvo komulira gubitke jer nema dovoljno novaca. No, novaca ima, ali ne za zdravstvo, ve za obranu vlasti. Radnici izdvajaju 15,3% za doprinos, a država je ta koja ne poštuje zakon i ne podmiruje novac za zdravstvenu zaštitu (djeca, umirovljenici, nezaposleni). Kako bi se primijenili zakonski propisi više od polovice ravnatelja hrvatskih bolnica zbog toga bi ostao bez svojih dužnosti. U prošloj je godini osobito “eksplodirala” potrošnja lijekova u bolnicama, poglavito skupih. Skupi su lijekovi opet postali teško dostupni pacijentima. Na sve lijekove uvode se restrikcije, a ne odobravaju se ak ni oni koje preporu i bolni ki specijalist. Od kada je došao novi ministar, komunikacija s Ministarstvom zdravstva potpuno je zamrla. (Pal i)

5. kolovoza 2008.

DOBRO JE ZNATI

M '

5. kolovoza 2008.

PROSLAVA BLAGDANA SV. ROKA od 13. do 16. kolovoza u Draškovcu

Obnova tradicije hodo aš a i zavjet patronu draškove ke župe Župa Sv. Roka u Draškovcu ubrzano se priprema za blagdan svoga patrona i 248. obljetnicu zavjeta koji je sv. Roku, zaštitniku blaga, pasa, hodo asnika, pekara, lije nika i zatvorenika, dao grof Mihael Ivan Althan. Podsje amo, eški grofovi Althan gospodarili su Me imurjem od 1719. do 1791. godine, a te 1760. godine Mihael Ivan zavjetovao se sv. Roku jer je Me imurjem harala nezaustavljiva sto na kuga koja je dovela narod do krajnjeg siromaštva.

Grof se obvezao da e u ast sv. Roku biti sagra ena javna kapela ukoliko svetac i Božja mo zaštite Me imurje od daljnjeg naleta kuge. Budu i da je nakon toga opasnost prestala, u Draškovcu je po nalogu grofa podignuta zidana kapela u ast sv. Roku. Od tada do danas vjernici hodo aste u Draškovec. Doduše, hodo aš a su nakon Drugoga svjetskog rata, u doba bivše države, zamrla, a dolaskom vl . Matije Voni a u draškove ku župu ona se obnavlja-

ju. Štovanje sv. Roka ponovno dobiva na važnosti. Jedina župa koja je ustrajala u obnavljanju zavjeta grofa Althana sv. Roku tijekom tih dugih godina bila je župa Gori an. Njeni su vjernici neprekinuto svake godine dolazili pješice u Draškovec slaviti sv. Roka. - Možda je sv. Rok, koji je i te kako štovan u našem narodu, tijekom ovih godina bio nepravedno zaboravljen, no sada to nastojimo promijeniti. Želimo se ponovno ute i zaštiti sv. Roka i obnoviti zavjet koji

mu je grof Althan dao u ime cijelog Me imurja, isti e draškove ki župnik vl . Voni , pozivaju i vjernike iz drugih župa da obnove tradiciju hodo aš a i zavjet sv. Roku, te da od 13. do 16. kolovoza posjete Draškovec.

Puha i orkestri, KUD-ovi i recitatori Slavlje svoga patrona u draškove koj župi po inju ve u srijedu 13. kolovoza. Toga dana u 18 sati

Inicijativom župnika Voni a izdana je knjižica u kojoj e hodo asnici mo i doznati sve o svecu i nastojanju župe da se obnove hodo aš a sv. Roku bit e služena sveta misa, a za 19 sati najavljen je nastup puha kih orkestara u perivoju Sv. Roka ije ure enje upravo ovih dana u dvorištu župnoga ureda dovršavaju župljani kojima pomažu djelatnici GKP-a Pre-kom. Dan kasnije, u etvrtak 14. kolovoza, u 18 sati tako er e biti služena sveta misa, a za 19 sati najavljen je nastup me imurskih kulturno - umjetni kih društava, od kojih e KUU “Selja ka sloga” iz Preloga izvesti vlastitu predstavu “Gastarbajter”. U petak 15. kolovoza u 19 sati u župnoj crkvi o ekuje se nastup crkvenih zborova i orkestara ozbiljne glazbe te recital. Drugi Festival duhovne glazbe Posebno zanimljivo i sve ano bit e na samo Rokovo 16. kolovoza. Sveta misa za doma ice bit e služena u 7,30 sati, u 9 sati je misa za bolesnike, dok u 10,30 sati kre e sve ana procesija svih hodo asni kih župa, koju e predvoditi doma i vjernici s kipom Sv. Roka. Procesija kre e s nogometnog igrališta ulicama Draškovca do župne crkve gdje

e koncelebriranu svetu misu predvoditi biskup Josip Jezerinac. Popodne u 14 sati otvara se “Draškovski sejem” gdje e izlaga i izložiti bu ino ulje, jela od tikve i razne prigodne suvenire, a organizirana je i izložba najve e tikve, kao i mjerenje še era i tlaka. S po etkom u 15 sati bit e održano natjecanje lovaca u poslušnosti njihovih pasa, a pola sata kasnije održat e se i izložba pasa. Pas je bio vjeran pratitelj sv. Roka u njegovu pokorni ku hodo aš u u Rim, gdje je putem posje ivao i pomagao bolesne i nemo ne te potrebite, zato ne treba uditi održavanje ove izložbe. U 17 sati pred župnom crkvom bit e održan koncert limene glazbe iz Gori ana te Donjeg Kraljevca, a sat kasnije o ekuje se da e biti uspostavljena videoveza sa svetištem Sv. Roka u Veneciji s kojim se draškove ka župa pobratimila u travnju prošle godine. Osim s njima, župa je pobratimljena i sa svetištem u francuskom Montepellieru. Isti dan u 19 sati po et e drugi po redu Festival duhovne glazbe “Sv. Rok”. (D.Mihoci)

UZ 5. KOLOVOZA – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Zaboravljenom branitelju Znam prijatelju. Ptica nemira sada je u grudima tvojim. Pogled uplašen podignut visoko prema nebu, a ruke ti se tresu i zebu. Gdje da na eš stan i što ti donosi svaki novi dan!? Korak po korak. Dan po dan. Isti ve poznati san. Rana koja još uvijek pe e i boli kad se za nestalog prijatelja moli. Tužan pogled dje aka nakon rata i postavljeno pitanje: A gdje je moj tata? A nije da nisi znao. Znao si i ti snove snivati, ljubiti, srce darivati više nego itko drugi. Zar ti se sad zbog toga sudi? Ne zaboravi, prijatelju. Ne zaboravi vjeru

koja te vratila u tvoj dom, obe anje koje si dao sinu svom. Jer TI si taj koji na dlanu držiš istinu, nepobjedivu. Jer TI si taj koji na dlanu držiš domovinu oslobo enu. Anka Balent, Donji Kraljevec

RELIGIJA

5. kolovoza 2008.

OBILJEŽENA 15. OBLJETNICA posve enja crkve Sv. Ane u Hlapi ini

BOG mojih detalja

Nitko od župljana siromašniji zbog izgradnje Malo koje mjesto s 200-tinjak doma instava i 800-tinjak stanovnika može se podi iti tako lijepom i prostranom crkvom kao što je Hlapi ina. Crkva Sv. ne filijala je župe Sveti Martin na Muri, a nastala je kao plod silne želje i volje da vjernici u svom mjestu imaju svoju crvku u kojoj e se okupljati. U nedjelju 27. srpnja na proslavi proštenja na blagdan Sv. oakima i na vjernike u Hlapi ini pohodio je varaždinski biskup osip Mrzljak. On je predvodio misu u Hlapi ini

Vjernici se rado okupljaju u svojoj crkvi u Hlapi ini svake nedjelje, a ne samo na proštenju

zajedno s mons. eonardom ogožarom, dekanom *ornjome imurskog dekanata, vl . Blažom Totom, prijašnjim župnikom, vanom Hercegom, sadašnjim župnikom, Mariom Kopjarom, dosadašnjim župnikom iz susjednog Murskog Središ a, i Krunoslavom Novakom, dosadašnjim povjerenikom za pastoral u medijima. Brojnim župljanima i njihovim gostima koji su se okupili biskup Mrzljak uputio je poruku da bi se takvom crkvom ponosila svaka biskupija i župa, dodavši da se prilikom gradnje crkve dogodilo udo jer nitko od župljana nije siromašniji zbog njezine izgradnje, a svi su zajedno bogatiji za svoj duhovni dom. U propovijedi je biskup podsjetio na važnost obitelji iz zajednice muškarca i žene iji su oakim i na uzorni primjer kroz vjekove i danas. Neki danas s jedne strane tuma e da obitelj i nema toliku važnost kao izvor života, a s druge strane isti u da obitelj može izgledati i druga ije od Božje zamisli, no Crkva nema pravo u današnje ili

Ulazna procesija prije misnog slavlja, biskup Josip Mrzljak sa sve enicima bilo koje drugo vrijeme pou avati bilo što drugo od svetosti obiteljskog života - onako kako ga je Bog zamislio. Vjernicima je poru io da se krš ani prepoznaju po plodovima života, odnosno po tome kako žive. Misno slavlje uveli ao je pjeva ki zbor, te solistica Nada Žgur (r. adi ), rodom iz Hlapi ine, poznata solistica i glazbena pedagoginja koja živi u Sloveniji, svojom izvedbom “ ve Marije”. zgradnju crkve u Hlapi ini zapo eo je dugogodišnji župnik župe Sveti Martin na Muri vl . Blaž Tota u studenom 1990. godine, a posvetio ju je 26. listopada 1993. godine ta-

dašnji pomo ni zagreba ki biskup mons. uraj ezerinac. Crkvu krasi oltarna reska Sv. oakima i ne i veliki vitraji koje je izradio akademski slikar Marijan akubin. Crva se gradila i opremala postupno uz pomo župljana, ali i brojne ve e i manje donacije iseljenih župljana. Slavlju su bili nazo ni Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri, Branko Polanec, predsjednik Turisti ke zajednice, Dražen Srpak, predstavnik *rada Mursko Središ e, Katarina Belovi , predsjednica VMO-a Hlapi ina. (BMO)

DJECA IZ ROMSKIH OBITELJI u Caritasovu odmaralištu na Žumberku

Na vikendu župljani iz Novog Sela na Dravi i Orehovice Petnaestak romske djece iz mnogo lanih obitelji iz me imurskih župa iz Novog Sela na Dravi i Orehovice posljednja dva vikenda u srpnju ljetovalo je u Caritasovom odmaralištu Kalje na Žumberku. Na vikend su otišli u pratnji svojih župnika vl . osipa ankovi a iz Novog Sela na Dravi te vl . Stjepana Moste aka iz Orehovice, te s Draganom gnacom, romskim pomaga em iz OŠ Orehovica. - Ti su vikendi bili ispunjeni radosnim susretima, šetnjom, sportskim natjecanjima, dramskim i literarnim radionicama, duhovnim sadržajima i drugim aktivnostima. Sve je to na tragu onoga na što nas je u apostolskom pismu Novo millennio ieunte pozvao papa van Pavao ., da promi emo duhov-

nost zajedništva koje svakome treba pružiti pravo i duboko prijateljstvo, koje u vrš uje povjerenje i solidarnost te uspostavlja i pospješuje pozitivne odnose izme u Roma i ostalih, što je posebno došlo do izražaja u ovim susretima romske djece s ostalom djecom, te u brižnom doma instvu koje su nam s ljubavlju pružili djelatnici zagreba kog Caritasa u Kalju. Dogovorena je i daljnja suradnja Odbora HBK-a za pastoral Roma s caritasima naših biskupija te se nadamo da e se i drugi pastoralni djelatnici naše domovine koji u svojim župama imaju Rome u skladu sa Smjernicama za pastoral Roma zauzeti za tu populaciju, a ovo je samo jedan put kojim Crkva želi potvrditi svoju otvorenost pre-

Besplatni praznici U vrijeme ljetnih odmora, kada nam je život organiziran druga ije i kada više bdijemo na njegovoj raznolikosti i kvaliteti, slušamo Boga kako nam govori o besplatnosti. U kontekstu našeg godišnjeg ljetovanja s pravom se udimo i pitamo mogu li nam organizirani praznici biti besplatni? Kvalitetni, a da ne koštaju ništa? O emu se radi?! susov tempo života bio je vrlo intenzivan i zbog toga se od vremena do vremena povla io u osamu, na odmor. ednom kad je tako htio ‘pobje i’ od buke i kompleksnosti svijeta, narod mu je pohrlio pješice ususret, iz svih krajeva. Bilo mu je žao tih ljudi pa je svoj osobni program stavio u drugi plan, te se družio s njima, pri ao im cijeli dan o tajni života i lije io njihove bolesti. Nave er je trebalo stati, jer je narod bio i umoran i gladan. No sus je imao rješenja i za taj problem. ho e pomo i. Bilo je oko pet tisu a muškaraca, osim žena i djece. Napravio je udo i svi su jeli, nasitili se i odmorili. Takav je sus! Rješava naše ljudske probleme za vrijeme svojih praznika. Pa ako treba i udesno. za uzvrat ne traži ama baš ništa. Mi bismo možda išli onom logikom koja kaže: dat u, ako… sus nije takav. Ne trguje svojom ljubavlju prema nama! On je daruje besplatno. recimo odmah, mnogima bi dobro došao odmor uz takvog susa, možda bolje nego negdje na nekakvoj morskoj plaži. još k tome besplatno, zamislite. Nevjerojatno, a istinito. Kada sus daje, od nas jedino traži da njegovu brigu za nas prihvatimo kao besplatni Božji dar. Vjerujem da se možete složiti: nema ve e radosti od trenutaka provedenih s voljenom osobom. sus je toga dana

Piše: vl . Antun Štefan htio biti sa svojim voljenim Ocem. Me utim, gledajte - on je izabrao ljude. Za njega je pravo opuštanje i onda kada ga ljudi trebaju. Kada kucaju na vrata njegova srca i ra unaju s njim. onda se sus pokazuje u svoj svojoj raskoši. Nema što nema, sve bi nam dao. stina, ta nas Božja besplatnost zna u mnogo emu i destabilizirati. Zašto? er smo mi nau ili da sve treba platiti. Da se ništa ne dobiva besplatno. Zato nas Božja besplatnost iznena uje i destabilizira. Mi podliježemo našoj otrcanoj filozofiji: ništa ne dati zabadava jer škola košta ‘peneze’! Bome bi nam najviše trebao odmor od takve ‘trgova ke’ filozofije naših životnih ponašanja. najbolji na in odmora je onaj koji je odabrao sus! Praznici s susom postaju kvalitetni kada prihvatimo njegovo ponašanje s nama ljudima: besplatno primiste, besplatno dajte! Onda emo se odmoriti makar i ne vidjeli more.

DUHOVNI velikan

Lovro, 10. kolovoza Predstava je bila rezultat dramskih radionica ma svim ljudima i narodima, isti e vl . Moste ak. Boravak romske djece iz Varaždinske biskupije u Caritasovom odmaralištu nastavak je ve 2005. godine zapo ete suradnje Odbora

za pastoral Roma HBK-a i povjerenika za pastoral Roma Varaždinske biskupije vl . Stjepana Moste aka s Caritasom Zagreba ke nadbiskupije, te Caritasom Varaždinske biskupije. (D.Mihoci)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 5. kolovoza *ospa Snježna, Dan domovinske zahvalnosti srijeda, 6. kolovoza Preobraženje *ospodinovo, ust etvrtak, 7. kolovoza Kajetan, Donat, lbert petak, 8. kolovoza Dominik, Nedjeljko, Dominko subota, 9. kolovoza Terezija, dita, Tvrtko nedjelja, 10. kolovoza ovorka, ovro akon ponedjeljak, 11. kolovoza Klara, asna, asminka, Suzana

Ro en je u Španjolskoj u mjestu Huesca. Završio je nauke u Zaragozi i ondje susreo papu Sikta II. kojeg je silno oduševio, te ga je on poveo sa sobom u Rim i ondje zaredio za arhi akona rimske Crkve. Kad je prefekt Rima dao uhititi Siksta i osudio ga na smrt, Lovro je zaželio umrijeti s njime. No, Siksto mu naredi da pri eka tri dana i kroz to vrijeme razdijeli siromasima crkveno blago. Nakon Sikstova pogubljenja

rimski prefekt zaiska od Lovra da mu preda crkveno blago. Lovro odgovori da e mu to blago pokaza za tri dana. Kroz to vrijeme, slijede i Sikstove upute, Lovro sve blago podijeli bolesnima i siromašnima. Bijesan što ga je Lovro tako nadmudrio, prefekt naredi da se Lovro polagano prži na žaru i tako pogubi. Sveti Lovro se prikazuje u akonskoj odje i s palmom u rukama. Posebna mu je oznaka žar (roš lj) na kojem je pogubljen. (sm)

RIJE I MUDRE “Kad bi za sve bilo lijeka, nestalo bi bolesnika i u enih lije nika.” (mr. Josip Jankovi , sve enik)

VELIKA GOSPA u Sv. Mariji

Dolazi biskup Mrzljak Uo i blagdana Velike Gospe u župi Uznesenja BDM u Svetoj Mariji od utorka 12. kolovoza bit e održana trodnevna duhovna obnova. U etvrtak 14. kolovoza s po etkom u 17 sa u vjeronau noj dvorani bit e predstavljena knjižica “Sveta Marija u Me imurju” u kojoj crkveni povjesni ar Andrija Lukinovi piše o svetomarskoj fari i župnoj crkvi te o pokloncima i kapelicama. - Ova je knjižica kulturno - povijesni vodi za hodo asnike i sve namjernike koji dolaze razgleda našu župu i župnu crkvu, is e svetomarski župnik vl . Pavao Marka .

Taj dan u 18 sa bit e blagoslovljene obnovljene orgulje u koje je uloženo 450 su a kuna. U predve erje “velke meše” u Svetu Mariju dolazi biskup Josip Mrzljak služi svetu misu u 19 sa u župnoj crkvi. Uo i mise možete se pridruži vatrogascima i župljanima odjevenima u narodnu nošnju i mladima u bijelom u procesiji sa svije ama koju e predvodi biskup Mrzljak. Na Veliku Gospu u 8 sati jutarnju misu služit e župnik Marka , u 9,30 sa misu za bolesnike služit e vl . Ivan Peter, a hodo asni ka misa bit e služena u 11 sa . (D.M.)

POLJODJELSTVO

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA objavilo natje aje za razvoj seoskog prostora

S AKOVE KOG sajma

LjepĹĄe vrijeme privuklo viĹĄe kupaca Nakon kiĹĄa i za srpanj niskih temperatura, lijepo vrijeme proĹĄli je tjedan donijelo malo Ĺživahnosti na akove ku trĹžnicu. Cijeli se tjedan dosta dobro trgovalo, no u srijedu ujutro kiĹĄa je poremetila ugo aj. d povr a najviĹĄe se nude paprika, tikvice, patlidĹžani i krastavci, dok od vo a na akove kom placu najviĹĄe ima lubenica, ĹĄljiva, kruĹĄaka ... azrio je i kukuruz koji se isto moĹže na i u ponudi na placovskim stolovima. ve u svemu, ponuda je dobra, dok bi potraĹžnja uvijek mogla biti malo bolja. (H. Ze ar)

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - kukuruz - ĹĄljive kalanke - grah

2 kn/kom 10 kn/kg 15 - 18 kn/kg

- grincajg

5 kn/kg

- zelje

5 kn/kg

- cikla - patlidĹžan - kvice

6 kn/kg 10 kn/kg 2 - 5 kn/kg

- mahune

10 kn/kg

- perĹĄin

15 kn/kg

Potpore i za opremanje objekata za minipreradu i za ku nu prodaju Na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) objavljeni su 11. srpnja ove godine natje aji za dodjelu nov anih potpora za mjere 2, 4 i 6 iz programa razvitka seoskog prostora. Rije je o dodjeli nov anih potpora iz programa razvoja seoskog prostora, koji obuhva a viĹĄe takozvanih mjera (prema europskoj terminologiji). Mjera 2 tako obuhva a ĹĄkolovanje radi podizanja standarda i dopunskih djelatnosti. Ĺ kolovanje se moĹže provoditi putem srednjih ĹĄkola, te u posebnim kampovima, a i stru na obuka iz gotovo svih poljoprivrednih djelatnosti, ribarstva, ĹĄumarstva, lovstva i ruralnog razvitka.

Potpore ĹĄkolovanju poljoprivrednika

Prodava ice na akove kom placu krate si vrijeme iĹĄ enjem graha

S AKOVE KOG placa

LoĹĄe vrijeme srijedom ipak remeti sajam Kao za inat, u srijedu kada je dan sajma pala je jutarnja kiĹĄa koja je prorijedila broj kupaca, ali i prodava a. Kupaca nije manjkalo sve dok nekoliko kapi kiĹĄe nije djelomi no ispraznilo parkiraliĹĄte akove kog sajma. No, ponuda vo a i povr a pa i cvije a bila je dobra. Grah je jedan od najzastupljenijih, ali i najtraĹženijih proizvoda. ok nekolicina kupuje neo iĹĄ en, nekolicina ne Ĺželi â&#x20AC;&#x153;prljatiâ&#x20AC;? ruke pa doda nekoliko kuna i kupi o iĹĄ eni grah. No, prodava i polaĹžu nade da e se trend loĹĄeg vremena srijedom prekinuti te da e

5. kolovoza 2008.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - grah

7 kn/kg

- o iĹĄ eni grah

15 kn/kg

- paprika - raj ica - krastavci - kruĹĄke - breskve - vodenike - gladiole

5 - 10 kn/kg 6 kn/kg

Ministarstvo na taj na in daje potporu mladim poljoprivrednicima, bilo za ĹĄkolovanje, prekvalifikaciju i obuku radi ostvarivanja dopunskog ili alternativnog izvora prihoda, ruralnom i lovnom turizmu i tradicionalnim obrtima, razvitku usluga u ruralnom prostoru. bjavljeni su natje aj za sufinanciranje programa za opremanje objekata za provedbu prakse u srednjim poljoprivrednim, ĹĄumarskim, veterinarskim i ostalim strukovnim ĹĄkolama za 2008. godinu, in ormati ko opismenjavanje poljoprivrednih proizvo a a i ribara, te sufinanciranje obrazovanja lanova udruga.

Sufinancirat e se udruge proizvo a a autohtonih proizvoda Mjera 4 pak obuhva a osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvo a a, uzgajiva a riba i ĹĄkoljaka te strojnih prstenova koje ponajprije obuhva aju potporu: uspostavi strojnih prstenova (i njihovom razvoju), raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskog ili alternativnog izvora prihoda, promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda.

o zna i da e se sufinancirati razvojni programi udruga proizvo a a autohtonih proizvoda, te djelatnosti uzgojnih organizacija. Posebno e se sufinancirati razvojni programi udruga strojni prsten. ako, na primjer, nedavno se u jednom naĹĄem listu pojavio podatak da u Bjelovarsko - bilogorskoj Ĺžupaniji ima viĹĄe strojeva za baliranje sijena nego u cijeloj Austriji, ĹĄto je samo po sebi poseban problem. Ĺ to bi tek onda rekli za Me imurje, traktora i drugih strojeva je toliko da bi njima mogli obraditi mnogo viĹĄe zemlje nego je ima, u me uvremenu ti veoma skupi strojevi stoje neiskoriĹĄteni.

Predsjednici udruga duĹžni obavijestiti svoje lanstvo Posebno je zna ajna i mjera 6, ĹĄto prevedeno zna i: prerada, skladiĹĄtenje i trĹženje poljoprivrednih, ribarskih i ĹĄumarskih proizvoda, koja obuhva a potporu: investicijama na poljopri-

Doma i autohtoni proizvod mogla bi postati i doma a jela od krumpira uz bu ino ulje ili pak odojak na me imurski na in, koji opasno konkuriraju siru turuĹĄu ili mesu z tiblice

vrednim gospodarstvima, preradi poljoprivrednih proizvoda, ĹĄumarstvu, promociji vinskih i drugih turisti kih cesta, promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda i drugo. Unutar ove mjere objavljena su dva veoma vaĹžna natje aja na koje se poljoprivrednici mogu javiti, za ure enje i opremanje objekata za preradu vlastitih poljoprivrednih proizvoda te za opremanje prodajnih mjesta namijenjenih za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu. ve in ormacije o navedenim natje ajima mogu se potraĹžiti na sluĹžbenim stranicama Ministarstva poljoprivrede. Najbolje je ipak viĹĄe saznati kod ku e, odnosno u osobnim kontaktima s djelatnicima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu sluĹžbu u Me imurskoj Ĺžupaniji ili pak se javiti u Ĺžupanijsku razvoj-

nu agenciju R A u akovcu. vaki natje aj ima i svoje datume zavrĹĄetka, tako su neki otvoreni do sredine kolovoza, drugi do kraja kolovoza, a tre i u rujnu, pa stoga treba biti paĹžljiv i prijaviti svoj program na vrijeme. ako je natje aj za opremanje vlastitih objekata za prodaju otvoren samo do 11. kolovoza te stoga valja poĹžuriti s prijavom. U me uvremenu su preko razvojne agencije R A s natje ajima upoznati svi predsjednici poljoprivrednih udruga u Me imurju. d njih se o ekuje da obavijeste svoje lanove, kako e to ispasti, treba vidjeti. Zbog toga je najbolje da se zainteresirani za sredstva potpore odmah raspitaju i krenu u sakupljanje potrebnih dokumenata, kako bi ĹĄto viĹĄe me imurskih poljoprivrednika dobilo sredstva te da za po etak paĹžljivo pro itaju sve uvjete natje aja. ( . Ĺ imunko)

NJEMA KI STRU NJACI utvrdili:

Bez p ela gotovo da nema prinosa

3 - 8 kn/kg 10 kn/kg 20 kn/3 kg 2 kn/kom 15 kn/5kom

- patuljas kuni 40 - 80 kn/kom

sunce privu i ipak neĹĄto viĹĄe kupaca. (H. Ze ar)

Cijena patuljastih kuni a kre e se od 40 do 80 kuna po komadu

Njema ki stru njaci nedavno su utvrdili povezanost broja p ela i prinosa na pojedinim kulturama u poljoprivrednoj proizvodnji. I do sad se znalo da bez opraĹĄivanja nema uroda, no nije se to no znalo koliko p ele doprinose pove anju prinosa. Prema nedavno provedenom istraĹživanju njema kog stru njaka Mantingera, udaljenost koĹĄnica je u direktnoj vezi s prinosom. n je utvrdio da su prinosi maksimalni ako su p ele u vo njaku, odnosno 100-postotni. Ako su koĹĄnice od vo njaka udaljene 300 metara, prinosi su za oko 15 posto manji, odnosno oko 85 posto. Ako su koĹĄnice p ela od vo njaka udaljene 600 metara, prinosi su vo aka prepolovljeni u odnosu na mogu nosti, te iznose samo 50 posto mogu eg uroda.

o je i zadnja podnoĹĄljiva granica udaljenosti koĹĄnica. Ako su koĹĄnice p ela udaljene samo 100 metara dalje, odnosno 700 metara od vo aka, prinosi su pet puta manji od mogu nosti, odnosno ukupni prinosi su samo 20 posto

mogu nosti opraĹĄivanja od strane p ela. oĹĄ je katastro alnije stanje na 900 metara udaljenosti, tada je prinos u vo njaku smanjen ak 60 puta kad je rije o opraĹĄivanju, a u odnosu na mogu nosti roda. u treba uzeti u obzir da odre enu ulogu u opraĹĄivanju ima i vjetar i drugi kukci, no brojke govore same za sebe. Prema izra unima stru njaka, za jedan hektar povrĹĄine vo njaka poĹželjno je imati dvije do tri koĹĄnice ili druĹĄtva p ela da bi se postigao najbolji u inak. Broj druĹĄtava za kvalitetno opraĹĄivanje ovisi o vo noj vrsti i kre e se za jabuku, viĹĄnju, treĹĄnju i ĹĄljivu 3 druĹĄtva po ha, a za kruĹĄku ak 6 druĹĄtava (koĹĄnica) po ha. KoĹĄnice treba postaviti u skupinama po 2 - 3 unutar vo njaka ili ĹĄto bliĹže vo njaku, jer je Mantinger utvrdio da s ve om udaljenoĹĄ u koĹĄnica od vo njaka prinos znatno opada. Medonosne p ele, bumbari i solitarne p ele pridonose uspjeĹĄnom opraĹĄivanju jer samo oplo ena sjemenka proizvodi dovoljnu koli inu

Idealna situacija: p ele su u doma em ekoloĹĄkom vo njaku hormona rasta koji pove ava kvalitetu i kvantitetu proizvedenog vo a. Zanimljivo je da ameri ki i skandinavski p elari ostvaruju ve i prihod od usluga opraĹĄivanja nego od proizvodnje meda, cvjetnog praha i drugih p elinjih proizvoda. U Me imurju postoji odre ena suradnja vo ara i p elara, no tek je u za etku. U obostranom je interesu da ta suradnja bude ĹĄto bolja, za po etak svakako bi trebali sura ivati oni p elari i vo ari koji imaju ekoloĹĄku proizvodnju, no takvih je za sada malo. Kad je rije o konvencionalnim vo njacima, rijetko koji vo ar ima u blizini p elinje koĹĄnice, no u pravilu se svi pridrĹžavaju (ili gotovo svi jer

teĹĄko je provjeriti) naputka da se u vrijeme cvatnje ne smije tretirati sredstvima opasnim za p ele. vo istraĹživanje, me utim, navodi na zaklju ak da se malim potezom, dovo enjem nekoliko p elinjih koĹĄnica u blizinu vo njaka, prinosi mogu drasti no pove ati, ĹĄto bi trebao biti dovoljan znak vo arima da viĹĄe sura uju s p elarima. Problem je u tome ĹĄto p ele u Me imurju ugibaju zbog raznih razloga, a ini se da nije u pitanju samo bolest varoe ve i koriĹĄtenje novijih kemikalija na poljoprivrednim kulturama. Zbog toga su neke europske sluĹžbe ve poslale apele svima kako bi se sprije ilo odumiranje p ela. ( . Ĺ imunko)

POLJODJELSTVO

5. kolovoza 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT Ĺ˝eli od Vas biti maĹžen i paĹžen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Hibiskusi naĹĄi ĹĄareni

Zna aj zaĹĄtite protiv parazita u uzgoju goveda i svinja Borba pro v parazitarnih boles u goveda i svinja, kao i pro v boles bilo koje e ologije (uzroka), ima za cilj prvenstveno sprije i njihovu pojavu. Kad se neka bolest pojavi treba sprije i njezino ĹĄirenje, suzbi na mjestu gdje se pojavila i na kraju iskorijeni . Danas, u modernom sto arstvu pos gnut je dosta visok stupanj u sprje avanju ĹĄirenja parazitarnih boles zbog kontroliranog intenzivnog uzgoja goveda (onih u tovu, kao i onih za proizvodnju mlijeka) i svinja. Me u m, i u ekstenzivnom uzgoju, vlasnici-sto ari vrlo dobro brinu o kravama i svinjama, naravno uz pomo svojih veterinara. To se odnosi i na vanjske parazitoze (npr. ĹĄugarci, te razna gljivi na oboljenja) i unutarnje parazitoze (npr. crijevni i plu ni parazi ). Potpuno sprje avanje invazije Ĺživo nja parazi ma vrlo je teĹĄko, praki no nemogu e. Puno je faktora u vanjskoj sredini koji tako er onemogu avaju potpuno iskorjenjivanje parazitoza.

Tome pridonosi i sama narav parazita i doma ina odnosno Ĺživo nja u kojoj parazi raju. U borbi pro v parazita nastojimo razli itim mjerama sprije iti njihovo prekomjerno nakupljanje u doma inu, a posljedi no tome, da ĹĄto je mogu e viĹĄe umanjimo ĹĄtetan utjecaj na normalnu proizvodnju mlijeka i mesa u doma ih Ĺživo nja. Najve i broj parazitarnih boles , prvenstveno helmintoza uzrokovanih invazivnim crvima, javljaju se u kroni nom, subklini kom (skrivenom) obliku, radi ega sam sto ar naj eĹĄ e i nije svjestan ĹĄteta koje ove boles nanose sto arstvu. Indirektne ĹĄtete od parazita manifes raju se kao: usporeno napredovanje, mrĹĄavljenje i uz dobru prehranu, manja proizvodnja mesa i mlijeka i dr. Borba pro v parazitarnih boles provodi se primjenom metoda lije enja i metoda pro lakse. Lije enje oboljelih Ĺživo nja je skupo. Osobito kada je doĹĄ-

lo do manifestne odnosno vidljive boles , Ĺživo nja je ve odavno izgubila na svojoj vrijednos (nema proizvodnje). Dakle, tre ranjem klini ki oboljelih Ĺživo nja, radi uniĹĄtenja ili djelomi nog smanjenja parazita u njima, omogu uje se popravak patoloĹĄkih promjena u organizmu i povratak u granice zioloĹĄkih funkcija. Odre ene boles nisu ni izlje ive. Lije enjem klini ki zdravih, ali ja e ili slabije invadiranih Ĺživo nja, ima za cilj da se eliminiranjem ĹĄto ve eg broja parazita sprije i izbijanje klini ke boles i pruĹži mogu nost Ĺživo njama za ĹĄto ve u proizvodnju. To je preven vno lije enje. Sva grla odre ene vrste stoke moraju se tre ra u jednom odre enom vremenu, jer se tre rane Ĺživo nje mogu ponovno invadira od netre ranih. Pro laksa ili preven va ozna ava potpuno ili djelomi no sprje avanje invazije Ĺživo nja, odnosno sprje avanje nastanka boles . Metode borbe pro v

parazi tarnih boles sastoje se u prekidanju lanca bioloĹĄkog ciklusa parazita bilo u kojoj fazi njihovog razvoja. Svakodnevnim ili povremenim uklanjanjem stajskog gnoja uklanja se i najve i broj razvojnih oblika viĹĄe vrsta parazita. UniĹĄtavanje ovih oblika parazita u stajskom gnoju moĹže se ostvari izlaganjem gnoja prirodnim zi kim faktorima (direktne sun ane zrake, isuĹĄivanje, mraz, zamrzavanje i odmrzavanje i dr.), kemijskim sredstvima i njegovom biotermi kom obradom. Neophodno je povremeno potrebno obavi dezinfekciju objekata, opreme i pribora koji dolaze u kontakt s izmetom. SnjeĹžana Ĺ torga, dr. vet. med.

DEĹ˝URNI VETERINARI AK C: BI IN I U

d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-

rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota

8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IĹ & : eterinarska ambulanta Mursko rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava,

tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAĹ IN C: Ambulanta omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Ĺ venda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruĹžanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. Ĺ˝URNI F N: 040 645 058.

Jeste li vidjeli slak kako je ovog ljeta osvojio ogradu uz autoput? kilometri i kilometri krasne zelene ograde posute bijelim cvjetovima. Znam da mu se cestari ne vesele, ali meni izgleda krasno. TeĹĄko je u istom tonu nastavi pri u od proĹĄlog utorka. RaspoloĹženje jest isto, i vaĹĄ vrt opet razmiĹĄlja kako postojati i nepredova oslobo eni radoholije i svih drugih ĹĄtetnih pretjerivanja svake vrste. Zato danas proglaĹĄavam dan traĹženja nadahnu a. MoĹžda kamenjari? NaĹĄi dragi, nostalgi ni, nedos Ĺžni i tvrdi kameni kamen i i. Na ovu vru u usijanu svakodnevicu kamena pri a moĹžda bi bila preteĹĄka. Bolje je neĹĄto vedrije, hibiskus, na primjer. Moj Ĺživot vrtlarski ide dalje. Ja volim Hibiskuse. Radi se o listopadnim grmovima uko enih, uspravnih grana odjevenih velikim bijelim ili plavkas m u lila cvjetovima tanjurastog oblika. Sredina im je tamnije crveno ili ljubi asto obojena. Cvatu nam uz ceste, kao da su pravi doma i. Ili smo mi Me imurci tako dobri pa nam je to nagrada? Postoje sobni hibiskusi koji ne podnose temperature niĹže od 10 stupnjeva i ovi â&#x20AC;&#x153;vanjskiâ&#x20AC;? hibiskusi koji se dosta dobro bore s naĹĄim, kon nentalnim zimama. Gotovo svi â&#x20AC;&#x153;vanjskiâ&#x20AC;? hibiskusi su sorte vrste Hibiscus syriacus . Porijeklom je iz Azije (Kina, Indija). Stru njaci se slaĹžu da je on jedan od najljepĹĄih kasno cvatu ih grmova. Svojim

snaĹžnim rastom i obilnom cvatnjom u stanju je nametnuti se kao gospodar prostora u kom mu se da mjesto. Izbojci su u po etku dlakavi, kasnije glatki i sivi. Plojka lista je 5-10 cm duga, duguljasta, viĹĄe ili manje trolapa. Podsje a na list krizanteme. Cvjetovi su pojedina ni na kratkim stapkama, ĹĄiroko zvon as , do 6 cm ĹĄiroki, bijeli, grimizni, ljubi as ili roza s kontrasno obojenom sredinom. Vanjska je aĹĄka trolis ava. Zvon as vjen i sastavljen je od 5 la ca. Cvate od srpnja do rujna. Po duĹžini cvatnje konkurira mu mogu samo ruĹže. Plod mu je tobolac i puca na 5 dijelova. Sjemenke su mu bubreĹžaste i trepavi asto dlakave. Lako se uzgaja iz sjemena ali za te sijance nikad ne znamo kako e procvasti. Iznena enje je dio ove igre kombiniranja svojstava. Priroda se igra i onda bira. PokuĹĄajte, moĹžda uzgojite neki novi kul var, neko udo nevi eno, koje e cvas samo u VaĹĄem vrtu. Doma i kul va jednostrukih cvjetova lako se razmnoĹžavaju dok su dupli i sli ni specijalci neĹĄto teĹži â&#x20AC;&#x2DC;po tom pitanjuâ&#x20AC;&#x2122;. esto je jedini siguran na in cijepljenje. Voli sun ani poloĹžaj, dobro drenirano, humusno, lagano kiselo tlo. Kad je biljka mlada neĹĄto je osjetljivija na mraz pa ju je dobro prvih godina, dok ja e ne odrveni, malo zaĹĄ od jakih zimskih vjetrova i hladno e. Kad je stariji hibiskus je potpuno otporan na kon nentalnu zimu. Budite mi i dalje tako dobri! Voli Vas, IVA!

NOVI Ĺ˝IVOT SE RA A

5. kolovoza 2008.

Dalibor (30) i Jelena (26) Mesari iz Belice dobili su Svena, ro enog 21. srpnja u 13 sati.

Danijel (28) i Alenka (21) Dodlek iz DrĹžimurca dobili su Davida, ro enog 22. srpnja u 14 sati.

Stjepan (24) i Josipa (20) Krznar iz DomaĹĄinca dobili su Lorenu, ro enu 27. srpnja u 12 sati. Imaju i Leonarda (3).

Damir (31) i Suzana (31) Filipovi iz Celina dobili su Karla, ro enog 29. srpnja u 8,10 sati. Imaju i Mateju (9).

Miroslav (34) i Danijela (30) Zobi iz Murskog SrediĹĄ a dobili su Sebastijana, ro enog 19. srpnja u 19,15 sati. Imaju i Saru (6).

Ivica BaĹĄnec (26) i Melita Ĺ tebih (27) iz Murskog SrediĹĄ a dobili su Rafaelu, ro enu 29. srpnja u 9,35 sati. Imaju i Rafaela (5).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M $ MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

Zajedni ka fotografija desetak djece s najuspjelijim radovima i voditelja likovne radionice

PRELOG - Podjelom priznanja zavrĹĄena dje ja likovna radionica

Slikala djeca iz etiri zemlje Dje ja likovna radionica zavrĹĄena je u etvrtak u Prelogu, podjelom priznanja sudionicima. Pedesetak djece svih dobi crtalo je i slikalo nekoliko tjedana u organizaciji Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog i pizzerije â&#x20AC;&#x153;Ro-Saâ&#x20AC;?, a vlasnica pizzerije Sandra Ĺ venda nagradila je svu djecu pizzama. U radu radioni-

ce sudjelovala su djeca iz Hrvatske, eĹĄke, Njema ke i Rusije, najviĹĄe je, dakako, bilo malih Hrvata iz viĹĄe mjesta donjeg Me imurja. Najbolji mali slikari i kipari dobili su i posebne poklone, koje je za njih pripremila uristi ka zajednica Grada Preloga, a predali su ih predsjednik likovne udruge

Franjo RuĹžman Brko i predsjednik

uristi ke zajednice Grada Preloga Josip Grade ak, uz estitke voditelja radionice. Najredovitiji mali slikari i kipari koji su se i najviĹĄe istakli bili su kipari Martin Mlinari (11 godina) i Leon Furdi (10 godina), te male slikarice Silvija Balent (12), Jessica Stockl (11), na Ĺ koda (12), ntoni-

ja Balent (4), Julija Jelena oplak (9), Branka Golub (11), Stephanie Walch (10) i Sindi Sabol (5). Pizzerija Ro-Sa je najve om pizzom nagradila baku Jelenu Walsch iz Svete Marije, koja je s dvoje unu adi (obitelj je prije Ĺživjela u Njema koj, a sad Ĺživi u taliji) bila redoviti sudionik likovne radionice te se i sama okuĹĄala u izradi kipi a u glini. Radionica e se odrĹžati i idu e godine, a najstarija sudionica baka Jelena ve je obe ala donirati boje. (J. Ĺ imunko)

Baka Jelena Walsch iz Svete Marije s dvoje unu adi iz Njema ke bila je redovita sudionica likovne radionice

MEDIA MODEL LJETA

Natalija Klopotan (27) Mursko Središ e

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

Štandova je ove godine bilo više nego prijašnjih

Za djecu su organizirane i viteške radionice

ZAVRŠILO najuspješnije Ljeto u gradu Zrinskih

Odli na zabava i(li) seoska veselica? Unato po etnom skepticizmu oko programa drugog dijela Ljeta u gradu Zrinskih, ipak se pokazalo da je ovo najuspješnije i najposje enije Ljeto do sada. Iako je sve više - manje nalikovalo na “selsko gostuvanje” ini se da je upravo to prava formula, jer su se svaki dan u akovec slijevale rijeke ljudi, i to ne samo Me imurci, ve i ljudi iz ostalih dijelova Hrvatske, te Nijemci, Austrijanci, Nizozemci i ostali. Pa po emu je to ovo ljeto bolje od prijašnjih? Iskreno, nije baš lako na i neke jasne razloge i ponu ene sadržaje koji bi po kvaliteti odskakali od prije ponu enih. Štandova s tradicionalnim zanatima i rukotvorinama, slikama, knjigama, gvircom, langušima i još koje ime bilo je više, tako su ove godine osim u Perivoju Zrinskih bili smješteni i u centru grada. Jesu li oni privukli sve ove ljude ili je to bio ponu eni program u organizaciji Turisti ke zajednice Grada akovca?

Popunjavanje programa klincima S obzirom na to da smo u prošlom broju pisali o prvim danima Ljeta, sada emo se osvrnuti na ove posljednje dane. Dakle, svi dani imali su dosta zajedni kih to aka, a to je program smišljen od jutra do predve er. Svaki dan za djecu su organizirane likovne radionice

Ateš je impresionirao svojim vatrenim performansom

koje je, iz vlastitog iskustva govorimo, bilo gotovo teže prona i negoli bradatog doktora Dabi a u Beogradu. Pohvaliti treba lanove akrobatsko - žonglerske radionice Ateš koji su ujutro pokazivali svoju vještinu svim zainteresiranima, a uve er zadivili vatrenim majstorijama. Isto tako i bend Komedija, koji je dva puta dnevno neumorno “žagao” svoj repertoar sastavljen od obrada me imurskih tradicionalnih pjesama. Popodnevne sate obilježile su dje je gluma ke radionice u kojima su se djeca pretvarala u vitezove i princeze, kraljeve i kraljice. Sve u svemu, i TZ Grada akovca poslužila se onom ‘kad ne znamo ime popuniti vrijeme i program, stavimo neke aktivnosti za klince’.

Ve ernja zbivanja punila grad Ve eri su bile te koje su privla ile daleko najviše posjetitelja u grad. U utorak na igralištu Macanovog doma održane su uvijek atraktivne i zanimljive Igre bez granica na kojima je pobjedu uvjerljivo odnijela ekipa akovca. Srijeda je u centar grada, na Trg Republike, dovela plesnjak Radija 1, jedno do najpopularnijih okupljališta plesa a svih generacija. Na plesnjaku se okrenulo nekoliko tisu a ljudi, tako da svi mi koji mislimo da plesnjaku nije mjesto u centru grada te da bi akovec trebalo promovirati kako urbano središte o ito pojma nemamo. etvrtak je obilježio koncert Crvene jabuke, benda koji nije imao pravi hit ve dobrih deset godina. No kako Žera i de ki sviraju presjek karijere, bilo je lijepo uti hitove koji su se nekad slušali. U petak je ve er ponovno bila rezervirana za mališane. Održan je Mali MEF, dje ji festival koji je okupio 19 izvo a a. U subotu smo dobili priliku pogledati u programe Plesnog studija “Livi” i plesnu predstavu Studija “Vivona”, a tradicionalno su podijeljena i priznanja najboljima. “Spektakularni” iniš Ljeto u gradu Zrinskih doživjelo je koncertom Šajete.

Dje je likovne radionice bilo je gotovo nemogu e prona i

Posjetitelje Ljeta u etvrtak je zabavljala Crvena jabuka

Svake ve eri koncerti su privla ili publiku

Komentar na kraju Ove godine ponešto su zanemarena naša me imurska kulturno - umjetni ka društva, tako su u petak i subotu nastupila tek dva – KUD Mihovljan, dok je KUD “Selja ka Sloga” iz Donje Dubrave izveo svoju predstavu “Me a”. Ove godine izostao je Eagle’s Nest Blues Fest koji bi programu dao zanimljiv štih za sve one koji vole zanimljivu, malo žeš u muziku. Ali, što e nam to, kad mogu klinci pjevati ...

I kakav je na kraju komentar? Jedni bi rekli “najbolja zabava ikad”, drugi “koja teška selja ija”, a tre i “nešt je bilo dobro, a nešt nije”. Mi, svojeglavi kakvi svi jesmo u redakciji, nismo mogli do i do konsenzusa i srednje ocjene Ljeta, pa emo samo re i, vjerojatno je sve troje to no, ovisno o perspektivi onog koji gleda. U jednom se ipak svi slažemo, Ljeto u akovcu nikad nije bilo posje enije, pa su o ito organizatori obavili dobar posao. (Maja Novosel, foto: zv)

Plesnjak je privukao gomilu plesa a

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

AKTUALNE IZLOŽBE

PO PRVI PUT na Ljetu u gradu Zrinskih nastupili Žiga i Bandisti

A KOV EC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba fotogra ija Ivana i ina Mašanskera. Iako se može re i da je fotogra ija za i ina bila “nusprodukt” njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rije i, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koli inu speci i noga jezi nog potencijala i da poruka slike može biti udarnija i snažnija od pripadaju eg teksta ili legende. Svaka, ili bolje re i, gotovo svaka i inova fotogra ija može se o itati kao metafora.

Žiga pokazao kako treba ertu izgledati štimung na koncertu U ponedjeljak nave er posjetioce Ljeta u gradu Zrinskih odli no su zabavili Žiga i Bandisti. Koncert je okupio tisu e ljudi koji su se ondje zadržali nešto više od dva sata, koliko je koncert trajao. Mirku Švendi - Žigi ovo je bio prvi nastup na akove kom ljetu, iako je ve godinama na estradi, a njime je de initivno pokazao kako treba izgledati štimung na koncertu i mnogi bi bendovi koji su ve godinama na hrvatskoj estradi mogli nau iti ponešto od njega. Iako je najpoznatiji me u nama Me imurcima, Žigin veliki proboj na hrvatsku glazbenu scenu dogodio se 2006. godine kada je predstavljen projekt “Žiga & Bandisti”. Bandisti, njegov prate i bend, okupljaju mlade talentirane Me imurce koji sviraju na puha kim limenim instrumentima i bubnjara, a zajedno tvore poseban etnoizri aj, na “Žigin” na in. Žiga i Bandisti snimili su i album, njegov 7. album po redu, nazvan “KonkrEtno”, koji je pozitivno prihva en od strane kritike, kolega pjeva a i svira a, a posebno od publike. Zato se album nalazi me u najprodavanijim u Hrvatskoj. Sa Žigom smo porazgovarali uo i koncerta. • Kako je proteklo sve ovo vrijeme od kako ste prije nešto više od godinu dana izdali album? - Ovaj album je izazvao totalnu pozitivnu pomutnju na hrvatskom tržištu glazbe. To je tim vrjednije zato kaj to nije komercijalni album, nego je to vrsta

glazbe koja se mora ‘magaditi’, kak’ ja to velim. Srebrna plo a mi je bila uru ena prije par mjeseci, a ovih mi dana tiraža probija zlatnu granicu, kaj se svi ude. U Croatia Recordsu su svi zadovoljni, nude mi nove ugovore. A kaj se desilo u prošlih godinu dana? Puno, puno nastupa po Hrvatskoj, tako da smo kona no nakon godinu dana i one turneje s Karlova kim ponovno u akovcu, kaj me jako veseli. Osim toga, u prošloj sam godini radio s najve im ovjekom dokumentarnog ilma u Hrvatskoj, akademikom Miroslavom Mikuljanom. Radi se o dokumentarnom ilmu gdje sam ja radio glazbu i glumio jednu apstraktnu osobu. Tako da se u prošloj godini dogodilo puno toga lijepoga.

Hrvatska je po ela kužiti me imurski pjesmu • Sami ste rekli, bilo je tu puno koncerata po cijeloj Hrvatskoj, mnogo Vas je ljudi ulo i o ito kupuju Vaše albume. Hvale Vas i glazbeni kriti ari i kolege. Što Vam zna i ovaj proboj na nacionalnoj razini nakon toliko godina na glazbenoj sceni? - Zna i mi puno. I zbog mene samoga, a još više jer sa mnom rade me imurski de ki stari 19 - 20 godina koji rade nešto fantasti no. To su mladi ljudi koji sviraju me imurske pjesme, ime uvaju našu baštinu. Satisfakcija mi je najviše ta kaj su ljudi po eli kužiti našu me imursku pjesmu. Na neki smo je na in približili svima. Dalmatinci vele da im je to egzoti no, Slavonci

Žigu od 2006. godine prate Bandisti

da im je to super, dok je Zagrep ancima emotivno. Svi su se pronašli u tome i meni je to tim više drago zato jer se fakat petnaest godina borim da na em nekakvo mjesto na ovom hrvatskom estradnom nebu. Evo, desilo se to kaj se desilo. Nije to spontano ni slu ajno, sve sam ja to tak’ natempiral. Znao sam da bude to tak’ i mislim da se nitko ne bi trebao za uditi ako Žiga i Bandisti budu jednog dana na vrhu Europe. * Kad smo kod tog vrha, pri a se da se u inozemstvu puno bolje zara uje, a Vi dosta vani svirati. Je li to istina? - Ja sam do sad svirao sa svojim elektri arskim bendom, i s njima sam odsvirao bezbroj koncerata po našim hrvatskim misijama, od Pariza, Nice, Marseillesa, Göteborga , Stockholma, pa cijela Njema ka, Švicarska ... Ta su gostovanja bila za sve naše Hrvate koji žive vani. E sad, Žiga i Bandisti su projekt koji tek razmišlja o planovima za inozemstvo. Ve se nešto i pregovara. U Marseillesu bi trebali održati par koncerata, to je dakle Francuska, a zanimljiva nam je i Engleska, tako da je samo pitanje trenutka kad se bude to desilo.

Novi album i novi, uvrnuti projekt • Na emu sad dalje radite? Sad dolazi težak zadatak ponavljanja uspjeha. Planirate svoj solo album ili nešto s Bandistima? - Ja sam dužan svojoj publici, hrvatskoj, ali još više me imurskoj, napraviti jedan raznovrsni album koji bude prihvatljiv cijeloj zemlji. Na albumu

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec – dokumentarno - likovna izložba povodom 40. obljetnice osnutka Likovne galerije Muzeja Me imurja. Ovom izložbom javnosti je izložen onaj dio fundusa koji nije svakodnevno dostupan oku javnosti poput stalnog postava. Danas Likovna galerija ima skoro 3 000 eksponata, koji su najve im dijelom priskrbljeni osobnim darivanjem umjetnika.

Mirko Švenda - Žiga posljednjim je albumom postigao velik uspjeh u cijeloj zemlji budu Žiga i Bandisti s pjesmama iz Me imurja, ali e tu biti i novosti, pjesme iz Makedonije, dva - tri sevdaha, slavonske i dalmatinske pjesme, kao i li ki i hercegova ki napjevi. Paralelno radim s Brankom Bogunovi em Pifom, jednim od najboljih hrvatskih gitarista, i s najboljim hrvatskim cimbalašem Andrijom Maroni em.To je jedan totalno uvrnuti projekt i nešto potpuno druga ije od ovoga kaj je bilo s Bandistima. Tu bude puno emocija i do i e do izražaja moja kvaliteta pjevanja. S time da se dogovaramo da sve to napravimo za japansko tržište. Evo ovo je ekskluziva. * Zna i imamo se emu veseliti, kad to možemo o ekivati? - Ja se veselim jako svakom danu koji mi je Božek dal kaj mogu delati sve ovo. Stvarno sam zadovoljan i veselim se tome kaj mogu raditi posao koji volim. Novi album Žige i Bandisti može se o ekivati ve na jesen, a ovaj drugi projekt ili na prolje e ili jesen druge godine. To je malo ja i i zahtjevniji projekt. U me uvremenu u raditi nekaj i na ilmu, a kak’ se nedavno potpisala koprodukcija izme u varaždinskoga Narodnog kazališta i Centra za kulturu u akovcu, i tu ima naznaka da budem sudjelovao u radu na prvoj kajkavskoj operi “Dorica pleše” Krste Odaka. Planova ima puno, a ako Bog da zdravlja, nadam se da budemo i ostvarili nešto od toga.

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” ovaj su tjedan živjele u ritmu glazbe. Glazbena radionica “Zapjevajmo složno” pod vodstvom glazbene pedagoginje Manuele Hren okupila je pretežno djevoj ice uzrasta od 7 do 10 godina koje su dobile priliku pokazati jedna pred drugom kako lijepo znaju pjevati. Pjevale su i zajedno, a najveselija je svakako bila pjesma “Kad si sretan”. Ovaj tjedan u besplatnim ljetnim radionicama održava se itateljska radionica - “Putovanje patuljka Zvon i a”. Radionicu za

djecu uzrasta od 7 do 10 godina ovaj tjedan preuzima voditeljica igraonice “Bamblek” Blaženka Hunjadi Bašek. U ostatku ljeta slijede radionice: 11.8. - 15.8.: Plesna radionica – U imo plesati..., Plesni studio “Teuta”, (7 - 12 g.); 18.8. - 22.8.: Žonglerska radionica – Pokušaj i ovo!, Tasjenka Štrek (studentica VUŠ-a), (8 - 12 g.); 25.8. - 29.8.: Španjolska radionica – Buenos dias!, Jezi no u ilište Barbare Mo nik, (7 - 10 g.). Radionice se održavaju u ponedjeljak i utorak od 16 do 18 sati i od srijede do petka od 10 do 12 sati.

Slijedi turneja po Dalmaciji * Ljeto je u punom jeku, sigurno vas o ekuje mnogo nastupa. Kamo sve idete nakon akovca? - Nakon akovca odmah kre emo na turneju koja e obuhvatiti 14 gradova po Dalmaciji, od Makarske prema Kraljevici, zna i od juga prema sjeveru. Radimo 14 gradi a, 14 riva, gdje budemo ful upoznali Dalmatince i sve njihove goste koji se budu zatekli tamo u to vrijeme kad bude naš brod Nirvana pristao u njihovim lukama. Nakon toga se odmah vra amo u Me imurje, nadam se nastupu u mom rodnom ehovcu 17. kolovoza, na blagdan Sv. Roka. Onda je na redu Osijek, pa Požega i ostatak Slavonije i još mnogo toga. Imamo stvarno puno koncerata zabezeciranih za naredna dva - tri mjeseca. • Sad pak ste nastupili u akovcu, pred mnoštvom Me imuraca ... - Hvala Bogu. Drago mi je da nas je Turisti ka zajednica Grada akovca, na elu s mladom Ivanom Maltar, kona no skužila. Kad nas je cijela Hrvatska percipirala, osjetila, lijepo je da se kona no to i tu kod nas dogodilo. Hvala Ivani što nas je pozvala, jer je ovo prvi put da na Porcijunkulovom i Žiga popevle. Zahvaljujem i svim Me imurcima koji su se okupili u ovako velikom broju ... i nek i dale slušaju Žigu i Bandiste. (mn)

Graditeljska škola akovec - godišnja izložba u enika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn Graditeljske škole akovec: dizajnera unutrašnje arhitekture i dizajnera keramike. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. PRELOG – Knjižnica i itaonice “Croata Insulanus” župe Svetog Jakoba – izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog povodom 250. obljetnice crkve Svetog Jakoba u Prelogu. Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slavka Duki a. Slavko Duki iz Donjeg Kraljeva lan je Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog. Na Izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lova kih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg. Caffe bar “Art” - izložba slikarice Milene Petkovi iz Murskog Središ a i kipara Željka Petkovi a iz Preloga. Cilj izložbe je suradnja gradova Mursko Središ e i Prelog, kao i poticanje druženja ljudi koji se bave umjetnoš u bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna živost u oba grada. Riblji restoran – izlaže Franjo Ružman Brko iz Preloga, predsjednik LUDM-a. Rije je o doajenu me imurske naive iz Preloga, koji je izložio najviše radova na staklu, ali i na platnu te nekoliko radova u obojenom tušu koji su nastali zadnjih godina. Franjo Ružman Brko stvorio je svoj simboli ki svijet naive koji pršti bojama i radostima života.

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

JACQUES HOUDEK otvorio koncertni drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih

Za uspjeh na pop sceni potrebni su talent i sre a

“ME IMURSKE ROKE”

Tradicijske rukotvorine malenih ru ica Udruga “Me imurske roke” organizirala je za djecu radionice na kojima su se mališani upoznali s tradicijom i tradicijskim zanatima Me imurja. Djeca iz smjenske skupine “Krijesnice” iz Pustakovca, koji su sada preko ljeta gosti u DV-u “Cvr ak”, tako su tkala na prilago enim malim tkala kim okvirima, radila narukvice prijateljstva, nau ila više o tradicijskim predmetima, te razgledala tradicionalne košaraške, lon arske, tkane i pletene proizvode. Luna Lesjak, Noa Vresk, Tia Glavina, Bono Kostel, Antonio Mihalin i , Edo Antolovi , Jan Žerjav, Emanuel i Paula Ma ari , Lovro Braniša, Lana Horvat, Slivija Tkalec i Elvira Mandli, predvo eni svojim odgajateljicama Olgom Kostel i Nevenkom Žganec, osim izrade i razgledavanja tradicijskih predmeta, nau ili su i kako se oni zovu na me imurskom. Time su lanovi Me imurskih roka pokušali obogatiti njihovo znanje pojmovima iz kajkavskog narje ja. Cilj radionica bio je da se maleni upoznaju s tradicijskim vrijednostima, jer samo ako im se od malih nogu usadi ta ljubav, tada e se i stari zanati lakše održati na životu. Djeca su jako kreativna i ako djeli ovoga što su vidjeli kasnije iskoriste ili u ru nim radovima ili crtanju mi smo postigli svoje. Ako oni zadrže

samo mali dio onoga što smo im mi ovdje pokazali, ja u biti prezadovoljna. Isto tako smo htjeli odrasle, koji su prolazili i vidjeli djecu kako rade, podsjetiti kako je to bilo kad su oni bili mali. Neki od njih se toga sje aju s ljubavlju, a nekima je bilo i teško jer su morali metre i metre kukuruza na pletenice namatati, pa su im ovi predmeti još u djetinjstvu prisjeli, kaže predsjednica udruge Mirjana Biber - Hren. Radionice, zna i ne samo demonstracije na kojima majstori pokazuju svoj zanat, Me imurske roke imaju u sklopu Ceste tradicije i njihova galerijskog - edukativnog centra. Otvoreni su za suradnju sa svima, a radionice imaju prilago ene za djecu starosti ve od 2 godine. - Razmišljali smo o tome da bi klinci osim što doma igraju kompjutorske igrice sami mogli nau iti kako u slobodno vrijeme izra ivati neke ovakve rukotovorine i razvijati kreativnost i motoriku. Iz konca i vune može se stvarno mnogo toga napraviti, ili od liš a kukuruza napraviti igurice. Svašta je mogu e, samo uz malo truda, kaže Biber - Hren u ime Me imurskih ruka, koje su se na ovogodišnjem Ljetu u gradu Zrinskih istaknule širokom ponudom tradicijskih predmeta, isto tako i svakodnevnim prezentacijama svoje izrade. (mn)

Drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih, što se koncerata ti e, otvorio je Jacques Houdek. Iako se Jacques, pravim imenom Željko, oduvijek bavio pjevanjem, profesionalno nastupa od 2000. godine. Karijeru je zapo eo kad je preko zajedni kog prijatelja upoznao Borisa $ur evi a i zapo eo suradnju s njim kao aranžer i pjeva prate ih vokala na nekoliko albuma Colonije. Pravim po etkom karijere smatra nastup na Dori 2002., gdje se predstavio široj publici s pjesmom “ arolija”, a dvije godine kasnije izdaje istoimeni album. Uslijedilo je još nekoliko albuma, 2005. godine album za djecu “Kad si sretan” s obradama najljepših dje jih pjesama koji je do sada prodan u zlatnoj nakladi. Sredinom 2006. godine objavio je svoj drugi studijski album “Živim za to”, godinu kasnije DVD “Live in Gavella” i prošle godine CD “Za posebne trenutke”. Jacques se istaknuo i na brojnim festivalima i višestruki je dobitnik Porina. Uo i koncerta sa Jacquesom smo popri ali o koje emu, njegovu dolasku na hrvatsku glazbenu scenu, nastupu na HTV-ovom showu “Zvijezde pjevaju” i daljnjim planovima. • Kako je izgledao Vaš uspon na hrvatsku glazbenu scenu? - To mi je užasno teško re i u par minuta. Put je bio duga ak, trnovit i naporan. (smijeh) Ma ne, mislim da sam imao stvarno sre e i da sam u kratkom vremenu napravio pristojan uspjeh i naravno da imam još puno ambicija i tu pri a ne staje, tek po inje. A i mlad sam, imam vremena još. • Vi ste se školovali glazbeno, za razliku od mnogih naših zvijezda koje su na estradu došle na razli ite na ine. - Moram priznati da školovanje u pop glazbi nije presudno. Ja znam puno glazbenika, pjeva a u bilo kojem glazbenom žanru koji se nisu školovali ni dana, pa su možda bolji od nekog tko ima poprili an staž. Mislim da to nije preduvjet. Za pop glazbu i sve ono što spada pod neklasi nu glazbu nije neophodna klasi na naobrazba, tu je

bitniji prirodni talent, a sad koliko ga dalje razviješ ovisi o osobnosti i uvelike o sre i. Nema svatko ni prilike ni sre e i i i u glazbenu školu ni dobiti dobrog profesora, pa svejedno uspiju zahvaljuju i velikoj želji. Ja sam imao tu sre u, pa je to prednost više, ali nije to preduvjet da netko bude dobar u ovom poslu.

Svatko neka pjeva što ho e •Kakva je uop e situacija na našoj glazbenoj sceni i koliko ima kvalitetnih glazbenih izvo a a? - Ja mislim da je dobra. Nisam jedan od onih koji su skloni razmišljati kako nešto ne štima. Mislim da je dobra, raznovrsna, ima za svakog ponešto. Baš smo neki dan u kombiju imali raspravu o narodnjacima. Je li to dobro ili nije dobro ... Ja mislim da je to sve ok i dobro, i da svima treba dati da sviraju i pjevaju što god ho e, jer e si ionako publika odabrati glazbu koju najviše voli. Mislim da je to najpošteniji na in. Dat u vam primjer, ja ne slušam glazbu koju radi Thompson, niti pratim njegov rad, ali mi je strašno krivo i osje am veliku nepravdu kad mu se zabrani da pjeva. Mislim da mu se time radi velika šteta, iako nisam poklonik njegove glazbe. Gledam to sa svoje to ke polazišta, kako bih se ja osje ao kad bi meni zabranili da pjevam zbog toga što se netko toga dosjetio. Mislim da svakome treba pustiti da radi što ho e. To je najpoštenije.

Je li bolja Lamija ili Mila? • Dva puta ste nastupili na HTV-ovom showu “Zvijezde pjevaju”. U prvoj ste sezoni s novinarkom Lamijom Ale kovi potukli konkurenciju. - Baš mi je bio gušt. (smijeh) Ma ne, bilo je zanimljivo i zabavno. I ove sam godine nastupio s Milom Elegovi , došli smo do sedme emisije i ispali pred inale, što je opet velik uspjeh. Nismo se ni nadali da emo do i tako daleko, baš zbog Lamijine i moje prošlogodišnje pobjede. Mislim da je to najbolji show koji je naša nacionalna televizija radila, produkcijski je jak show i bilo je gušt raditi ga. Ne u se odazvati tre i put jer bi bilo naporno i dosad-

Do kraja godine Jacques Houdek izdat e novi dje ji album i novi autorski album no, ali mi je drago što sam bio dio toga. (smijeh) *Otkrijte nam koja od Vaših dviju partnerica bolje pjeva? I s kojom je bilo ljepše sura ivati? - Zaista to ne mogu re i ni odabrati. Nisam se nikad ni s jednom posva ao. Moram priznati da su se drugi parovi prepirali, sva ali i nisu se slagali. Ja sam imao sre u da sam se i s Lamijom i s Milom jako dobro složio, tako da je to super ispalo. *Ima li šanse da snimite kakav hit s jednom od njih ili s obje? - Sumnjam, jer nemaju baš ambicija za to, pogotovo Lamija. Ona je novinarka i završila je pjevanje na Zvijezde pjevaju, a Mila ima opet svoje profesionalne gluma ke angažmane, tako da baš ni ne stigne. Ja u uskoro snimiti duet sa svojom dragom kolegicom Vannom. To e mi biti osobito zadovoljstvo i ast, jer i ina e puno sura ujemo. Tako da u se ipak držati svojih kolega.

Do kraja godine tri nova izdanja •A što je s Plesom sa zvijezdama? Ima li šanse da Vas u tom showu vidimo? - (smijeh) Dobio sam ponudu za Ples sa zvijezdama ove godine, ali sam je odbio bez raz-

MALI MEF, dje ji festival, održan po prvi put

Najbolji “Osmjeh” Veronike Jambrek Nakon godina održavanja festivala zabavne glazbe MEF, u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih održan je i prvi po redu Mali MEF, festival za djecu. Od mnogo pristiglih pjesama odabrano je njih 19 koje su mali izvo a i otpjevali na festivalu. Tako su redom nastupili: Valentino Žlabur, Mateja Varga, Anamarija Grkavac, Ana Pavlekovi , Ella Prebeg, Ema Agata Šamal, Filip Knezi , Dora i Marta Cividini, Paula i HRG akovec, Irma Dragi evi , Matilda, Lana i Anja, Natalija Dukari , Veronika Jambrek, Minea Pucko, Romeo Miši , Rea Guterman, Lucija Jeluši , Patrik Zamuda i Valentina $uri . Najteži posao imao je žiri u sastavu Zlatko Nedeljko, Ivica Jurgec i Franjo Mesari . Oni su morali izabrati najbolje i podijeliti ukupno sedam nagrada. Nagradu za najbo-

lji scenski nastup dobio je Patrik Zamuda s pjesmom “Hej, malena”, a najbolji tekst je onaj Branimira ulinovi a - Angella za pjesmu “Zlatna ribica” koju je izvodila Ana Pavlekovi . Najbolju glazbu imala je pjesma “Zbog tebe”, autora Vladimira Blageca, koju je otpjevala Natalija Dukari , dok je nagradu za najbolji aranžman odnio Ivan Mikuli za pjesmu “Ovaj dan nek bude pjesma” u izvedbi Filipa Knezi a. Nagradu direktora festivala za originalnost dobile su Matilda, Lana i Anja za pjesmu “Šminkerice”, a pjesmu “Kasno je za sve” najbolje je interpretirala Valentina $uri . Sveukupno najboljom pjesmom festivala proglašena je pjesma “Osmjeh” koju je otpjevala Veronika Jambrek. (mn)

Prvi Mali MEF okupio je devetnaest malenih izvo a a

mišljanja, jer bi to stvarno bilo... bolje da ne znate. Iako, evo Gobac je dobar primjer da se može daleko bez talenta dogurati. Možda bih i ja bio simpati an i smiješan ljudima. Ali ipak ne. Držat u se ja pjevanja, to mi je bilo baš lijepo iskustvo. • Do sad ste izdali dva albuma, tu je i DVD live izdanje, album za djecu i album “Za posebne trenutke”; što nam još spremate? - Ove godine još tri izdanja. Samo što nisu. (smijeh) U rujnu izlazi još jedan live album s mog nastupa u klubu Sax gdje nastupam ve sedam godina. To je u pitanju jedna druga glazba, obrade meni dragih izvo a a - Stevieja Wondera, Luthera Vandrossa, Georgea Bensona, Arethe Franklin ... da sad ne nabrajam dalje. U pitanju je soul glazba, za moj gušt. U prosincu izlaze moja dva izdanja. Moj novi dje ji CD koji upravo snimamo i moj autorski album, tre i po redu. Ve jedva ekam. • Zna i, ova e godina biti puna uzbu enja. - Bit e zanimljiva. A mislim da e sljede a biti ak zanimljivija, budu i da e album iza i krajem ove, tako da e promocija krenuti sljede e godine, i to me veseli. (mn, foto: Z. Vrzan)

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Povoljno ljubavno razdoblje trajat e i dalje, i to na vašu veliku radost. Sve ete oboga s još više zabava i izlazaka, a posebno e veseli bi mladi Ovnovi i Ovnice. Na pomolu su mnoga in mna ispunjenja ili one dugo o ekivane emo vne želje. Zato uživajte i slobodno otkrijte ono što osje ate. Sve opisano odnosi se na one koji ve jesu u vezama, kao i na one koji su još sami. Sportske ili zabavlja ke djelatnos doživljavat e svoj uzlet, a pripadnici vašeg znaka koji rade u spomenu m podru jima mogu o ekivati samo najbolje. Svi ostali radit e svoj posao s lako om, a ak i povremena ozbiljna ili turobna atmosfera na radnom mjestu, ne e im smeta . Napro v, oni e bi one osobe koje e u sve unosi vedrinu, pozi van stav i humor. VAGA (24.9.-23.10.) Neki bi mogli doživje ljubav na prvi pogled i to najvjerojatnije kroz susret u ve em društvu. Možda e sve po e kao prijateljsko upoznavanje, a onda se razvi u nešto ve e. Zato otvorite o i kad se na ete u krugu zanimljivih ljudi, a ovih dana društvenih doga anja na kojim ete se zate i, ne e nedostaja . Oni koji ve jesu u vezama, imat e tjedan bogat izlascima i uživat e u društvu kako voljene osobe, tako i dragih prijatelja. Neke Vage mogle bi ovaj tjedan dobi zasluženu nagradu za svoj rad. Vjerojatnije je da e se to dogodi u drugom dijelu tjedna. Ako ništa, svakako bi trebala uslijedi barem pohvala. Bit ete zadovoljni, a sve e vam dava dodatni mo v za nova pos gnu a.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Nemogu nost da izrazite svoje osje aje ili stav u ljubavi, init e vas sputanom i nezadovoljnom osobom. Poželjet ete se povu i ili pobje i od svega, ali vam vaši ape ne e dopušta da takvo nešto i u inite. Zato ete bi pomalo frustrirani, iako ne e bi otvorenih sukoba. Cijelo vrijeme ete se pitati što se zapravo doga a, a ne ete na i konkretan odgovor. Najbolje je da budete blagi i nezahtjevni, kako prema sebi, tako i prema voljenoj osobi. Zaklju it ete da je vrijeme za opuštanje, pa e mnogi od vas po i na godišnji odmor. To e bi sasvim ispravan stav, jer se u poslovnom okruženju ne e doga a zna ajniji pomaci, iako dugoro no stojite dobro. No trenutno vlada za šje, a vaše radno raspoloženje nije na visini.

Vjerojatno ete se zate i na putovanju u društvu voljene osobe. Bit e vam ugodno i vrlo zabavno. Sve to e vas osvježi i u ini vedrijom osobom. Pomo i e vam da nadi ete prolaznu depresiju. Zato ete bi zahvalni partneru (partnerici). Svi Blizanci i Blizan ice imat e pove anu koli inu kontakata u privatnim odnosima, što e ih stavlja u poziciju da eš e i više komuniciraju, a oni to jako vole. Samci e sklopi nova poznanstva. U i ete u fazu kad ete ipak radi lakše, jer e vam sposobnost komunikacije poras . Zbog toga ete s lako om pos za dogovore, pa ak i onda kad vas cijela situacija bude zamarala. S energijom ete mora ekonomizira , jer su vam baterije i dalje gotovo prazne.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Venera je i dalje izazovno položena na vaš znak i donosi vam neprihva anje od strane drugih, ili bar slabo ljubavno raspoloženje. I sami se sebi manje svi ate, a i partner (partnerica) vam ne „leži“ kao ina e. Spas ete opet na i u vlas toj intuiciji koja e vas upu na strpljenje i stoicizam. Nešto sli no proživljavat e i oni koji su još sami. Poslovi e vas vodi na jednu stepenicu više u vašem statusu. U drugom dijelu tjedna vjerojatna je odluka ili potez koji e možda i promijeni vašu poziciju na poslu. Mogu e je napredovanje, ili da vi barem tako doživite sve što se doga a oko vas. Oni koji su na upravlja kim pozicijama, imat e prili nu koli inu posla, a pred njima e biti zadatak da odlu e kako e se rma u kojoj rade razvija dalje.

I dalje ste broj jedan za svog partnera (partnericu), a vjerojatno je i obratno. Podrška koju sad osje ate doprinijet e vašoj uzajamnoj bliskos , pa je pred vama tjedan nježnos i povjeravanja. Oni koji još nisu našli srodnu dušu i dalje imaju sve izglede da je sretnu na nekom putovanju ili da se radi o osobi koja nije iz njihovog kraja. Na dnevnom redu mogle bi se na i s pendije ili mogu nost suradnje sa strancima ili inozemnom tvrtkom. Baš biste vi mogli bi klju na karika u povezivanju razli itih zemalja ili kultura. Svojim lozofskim stavom na i ete na in da pomirite razlike ili uspostavite zadovoljavaju e kontakte, te pove ate razumijevanje ili ukažete na to koji su zajedni ki interesi.

RAK (22.6.-22.7.) Osje at ete se kao gospodar situacije, a naro ito e to biti naglašeno u drugom dijelu tjedna. Bez problema ete držati konce u svojim rukama, bar kad se radi o privatnim odnosima. Stabilnost kojom ete zra iti ulijevat e povjerenje izabraniku (izabranici) vašeg srca. Veze e dobivati na postojanosti, a oni koji su još sami, bit e svjesni što žele i o ekuju od druge strane. Tako e se i postaviti u eventualnim odnosima, pa ne e biti nesporazuma. Ovih dana mogli bi se aktualizirati poslovi s nekretninama. Ako budete pripremali ili rješavali papire vezane uz istu temu, o ekujte da ete se morati dodatno angažirati i da ne e sve i i glatko. Vjerojatno e se raditi o prolongiranju rokova ili e vas administracija ko iti zbog vlastitih navika ili godišnjih odmora. JARAC (22.12.-20.1.) Veze Jar eva ili Jarica razvijat e se kroz razvijanje stras , pa e mnogi krenu u du ane s izazovnim rubljem ili potraži neki priru nik za erotsku masažu. Neki e pak bi potpuno usredoto eni na seksualne ape te. Oni koji još nemaju partnera (partnericu), tražit e je po tulumima i to onim koji se odvijaju do jutra, a vjerojatno e se rukovodi po na elu „prve lopte“. Bit e im važno da što prije pre u na stvar. Razmišljat ete o promjenama, a kako e vam neke bi otvorene ili na dohvat ruke, sve e izgleda prili no izazovno. Neki e u drugom dijelu tjedna donije i kona no odluku o novom poslodavcu ili novom zaposlenju. Vaša na ela ili ideje bit e prihva ene, a izgledna je i brza konkre zacija is h.

LAV (23.7.-23.8.) Oni koji su zaljubljeni, postat e to još više. Oni koji su u vezama, uživat e u ljubavi na sve mogu e ugodne na ine. Oni koji su sami, bit e toliko privla ni da e bez problema privla i osobe suprotnog spola. Za sve vrijedi da e zra iti ljepotom, šarmom i toplinom koja svakako nikoga ne e ostaviti ravnodušnim. Oni koji su vam podre eni mogli bi vam jako pomo i u poslu tokom ovog tjedna. Suradnja s njima vrlo je dobro postavljena, pa obra te na to pažnju. Ako radite u nekoj od uslužnih djelatnos (npr. turizam, medicina, trgovina ili sli no) pred vama su dani u inkovitos kad ete sve ono što je zamišljeno ili postavljeno kao zadatak, vrlo kvalitetno, to no i bez problema proves u djelo. VODENJAK (21.1.-19.2.) Još ne o ekujte poboljšanje vaših osobnih odnosa. Nedostajat e vam inspiracije za ljubav, no to ne zna i da treba gubi nadu. Ovo je vrijeme kad je dobro proanalizira sebe i utvrdi što zapravo o ekujemo od svoje veze ili odnosa s najbližima. Samcima bi bilo dobro da sad u ine nešto sli no. Mogu e je da ete bi kri zirani više nego ina e ili da ete bi nezasluženo napadani. U svakom slu aju bit ete u poziciji slabijeg, pa bi bilo dobro da budete diplomat ili da sve pokušate prihva bez puno drama ke. Sje te se izreke koja kaže – pus na jedno uho da u e, a na drugo da iza e. Tako ete pro i najbezbolnije. Bilo kakve rasprave ili istjerivanje stvari na istac, ne e pro i dobro po vas.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Ako ste nešto planirali u osobnim odnosima, ovih dana imat ete izvrsnu priliku da taj svoj plan provedete u djelo. Mogu e je da ete voljenu osobu odvesti na neko zanimljivo ili tajanstveno mjesto gdje ste unaprijed sve isplanirali, ili ete je iznenaditi zanimljivim hobijem. U svakom slu aju, uspjet ete. Oni koji su još sami, i dalje e žariti i paliti poput pravog osvaja a i ne e imati straha kad je u pitanju upoznavanje drugih osoba. Posao vas trenutno ne e mnogo zaokupljati. Imat ete potrebu da se povu ete u tišinu i samo u ili da se zbog pove ane energije koju osje ate u sebi, posvetite nekom od svojih omiljenih hobija. Ako ve morate raditi, imat ete snage za dvoje, no vaši interesi i preokupacije bit e negdje daleko od svakodnevnice. RIBE (20.2.-20.3.) Breme koje nosite na le ima, nosit ete i dalje. Ranjivost koju osje ate možda e se i produbi . U takvom stanju najbolje je da budete blagi prema sebi i da svoja o ekivanja što se ljubavi e, smanjite na minimum. Izbjegavajte sve one situacije (ili one osobe) za koje mislite da bi vas mogle povrijedi . Isto se odnosi i na one koji su još sami. U radu ete nalazi utjehu od napornih osobnih odnosa. Bit ete jedan od najpredanijih i najpožrtvovnijih djelatnika. I to unato tome što radite sa bitno smanjenom energijom. ak bi vas mogli i pohvali . Naro ito e se dobrim pokaza oni koji nekog služe, bilo na šalteru, bilo u du anu. Vaša ljubaznost i spremnost da pomognete drugima ovaj put bit e i vaš put do boljeg raspoloženja.

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

NAGRADNO PITANJE

WALL*E

Nevjerojatni Hulk

romanti na animirana komedija Režija: Andrew Stanton

akcijska fantazija Režija: Louis Leterrier Uloge: Edward Norton, Liv Tyler, Tim Roth Eksplozivna akcijska pri a o jednom od najpopularnijih superheroja svih vremena! Znanstvenik Bruce Banner o ajni ki traži lijek protiv gamma radijacije koja je zatrovala njegove stanice i oslobodila silu bijesa – The Hulk. Odvojen od svijeta i voljene žene, Banner živi sakriven, jer ga pod svaku cijenu žele pro-

Mali robot - smetlar s velikim tužnim o ima osvojit e vas ve na prvi pogled. Do ite i upoznajte najsla e i najusamljenije bi e na Ze-

na i general Thunderbolt Ross i vojna mašinerija koja želi iskoristiti njegovu mo . U ljeto 2008. znanstvenik e morati odlu iti: prihvatiti miran život kao Bruce Banner ili prona i heroja u bi u koje nosi u sebi! Trajanje: 114 minuta; preporu ujemo starijima od 12 godina.

(tri besplatne posudbe) Koji glumac igra glavnu ulogu u filmu “Bit e krvi”? 1. Daniel Day-Lewis 2. Brad Pitt 3. Daniel Craig DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Trajbar, akovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC ponedjeljak, 4.8.

19,00 TRAŽEN akcijski triler

21,00 PREBOLJETI SARAH MARSHAL romanti na komedija

utorak, 5.8.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

19,00 TRAŽEN

Odgovor: ___________________________

21,00 PREBOLJETI SARAH MARSHAL

l. br: _______________________________

romanti na komedija

akcijski triler

Ime i prezime: ______________________

srijeda, 6.8.

________ _____________________________

nema filmskog programa u dvorani CZK-a

mlji. Njegovo veselo zujanje i slatki metalni glasi sigurno e vas raznježiti. Trajanje: 103 minute; za sve uzraste!

etvrtak, 7.8.

19,00 WALL-E WALL-E romanti na animirana komedija/sinkronizirana na hrvatski Režija: Andrew Stanton

TOP LISTA 1. BIT E KRVI 2. PROPUŠTEN POZIV 3. ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA 4. PLAN IGRE

VIDEO IZLOG

5. AGENT 47 6. RAT CHARLIEJA WILSONA

BIT E KRVI

Film koji je uvršten u ponajbolje svih vremena. Daniel Plainview (Daniel Day-Lewis) mukotrpno i uporno traži na tu. Obilazi armere i otkupljuje njihovu zemlju na kojoj je na ta, a pritom mu društvo prati njegov mali sin H.W. (Dillon Freasier), koji Danielu služi kao dokaz da je on ‘obiteljski ovjek koji misli na budu nost’. Kada dobije in ormaciju o važnom nalazištu na posjedu obitelji Sunday, Daniel odlazi na pregovore o otkupu zemlje. Daniel se uspijeva dokopati zemlju, ali zauzvrat mora osigurati veliku donaciju mladom Eliju Sundayu (Paul Dano), koji želi postati glavni propovjednik u tom kraju. Daniel ubrzo postaje glavni u tom kraju, a Eli mu postaje sve ve i konkurent. Kada se dogodi nesre a H. W.-u, Daniel se mora suo iti s gluho om sina. Podršku mu pruža polubrat Henry (Kevin J. O’Connor), ali Danielu nije su eno da ima sretnu obitelj i njegova opsjednutost poslom postaje sve ve e i ve a ...

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA Jane (Katherine Heigl) je živahna stanovnica New Yorka s odli nim poslom, stanom i kolekcijom ružnih haljina za djeveruše koje nikada više ne e obu i. Toliko je uklju ena u tu e ljubavne živote da željno iš ekuje bilo kakvo vjen anje. Tome svjedo i Kevin, novinar (James Marsden) koji shva a da mu je prvorazredna pri a o vje noj djeveruši prilika za napredovanje. Janein uredno organiziran život postaje sve samo ne to kada seksi mla a sestra Tess (Malin Akerman) stigne iz Europe i odmah zarobi srce Georgea, Janeinog še a (Ed Burns). ‘Uvijek na usluzi Jane’ uskoro bude angažirana da planira još jedno vjen anje, no dolazi do ozbiljnih komplikacija jer je ona potajno zaljubljena u Georgea ...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

RAT CHARLIEJA WILSONA Charlie Wi lson ( Tom Hanks) ameri ki je kongresmen koji živi za dobru zabavu i lude provode. Iako ima nezgodnu naviku da se esto pojavljuje na partijima koji su prepuni kokaina, prostitutki i alkohola, njegov imidž zasjenjuje velik intelekt, snažan osje aj patriotizma i nevjerojatan ‘njuh’ za uspjeh i prosperitet. Upravo se jedna od takvih prilika ukazala ranih 1980-ih u A ganistanu. Naime, Hladni rat se zakuhtava i Rusi brutalno preuzimaju kontrolu u toj bliskoito noj zemlji. Charlieva dugogodišnja prijateljica, poslovna suradnica i ljubavnica, Joanne Herring (Julia Roberts) jedna je od najbogatijih žena u Texasu te zakleta protivnica komunizma. Ona smatra kako je ameri ka reakcija na rusku invaziju A ganistana, u najmanju ruku slaba te uvjerava Charliea kako je potrebno u initi mnogo više za a ganistanske borce za slobodu, Mudžahedine. U zavjeri im se pridružuje agent CIA-e Gust Avarkotos (Philip Seymour Ho man) i njih troje putuju svijetom skupljaju i novac kako bi financirali svoj poduhvat. Uskoro ormiraju saveze izme u Egip ana, Pakistanaca, Izraelaca, te izme u raznih prodava a oružja i politi ara. Sakupljeni novac raste iz tjedna u tjedan, a njihov rad i trud utje u na sam tok i završetak Hladnog rata.

PROPUŠTENI POZIV

7. ŠKOLA ZA FRAJERE 8. NOMAD 9. KATAKOMBE 10. HERMANO

21,00 NEVJEROJATNI HULK THE INCREDIBLE HULK akcijska antazija Režija: Louis Leterrier Uloge: Edward Norton, Liv Tyler, Tim Roth

petak, 8.8.

19,00 WALL-E romanti na animirana komedija/sinkronizirana na hrvatski

22,00 POŽUDA, OPREZ SE, JIE drama, romansa, triler Režija: Ang Lee Uloge: Tony Leung, Chiu Wai, Joan Chen

subota, 9.8. Beth (Shannyn Sossamon) je studentica psihologije iji se život iznenada mijenja kada njena prijateljica Leann (Azura Skye) na svom mobitelu odsluša uznemiruju u glasovnu poruku svoje smrti. Isprva su mislile da je u pitanju neslana šala, ali kada Leann pregazi vlak na to an datum i vrijeme koji su bili navedeni u poruci, Beth se uplaši da je možda ona sljede a. Uskoro još jedna njena prijateljica, Taylor (Ana Claudia Talancón) nastrada na isti na in. Nerazjašnjene smrti mladih djevojaka zainteresiraju javnost pa se tako u istragu uklju uje i televizijski voditelj Ted Summers (Ray Wise), specijalist za paranormalne pojave. Uz pomo še a policije Jacka Andrewsa (Edward Burnes), Beth uskoro otkriva vezu izme u misterioznih poruka koje se mogu izbrisati, ali nakon nekog vremena pojave se opet na mobitelu ...

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1. VITEZ TAME 2. TRAŽEN

19,00 WALLE-E romanti na animirana komedija/sinkronizirana na hrvatski

21,00 NEVJEROJATNI HULK akcijska antazija

3. KUNG FU PANDA 4. PREBOLJETI SARAH MARSHALL 5. KRIVOTVORITELJI

nedjelja, 10.8.

19,00 WALLE-E

6. SPEED RACER

romanti na animirana komedija/sinkronizirana na hrvatski

7. DOK NAS JACK POT NE RASTAVI

21,00 NEVJEROJATNI HULK

8. HANCOCK 9. SEKS I GRAD 10. HORTON

US BOX OFFICE 1. THE DARK KNIGHT 2. MAMMA MIA 3. HANCOCK 4. JOURNNEY TO THE CENTER OF EARTH 5. HELLBOY II 6. SPACE CHIMPS 7. WANTED 8. THE STRANGERS 9. GET SMART 10. KUNG FU PANDA

akcijska antazija

ponedjeljak, 11.8.

19,00 WALLE-E romanti na animirana komedija/sinkronizirana na hrvatski

21,00 NEVJEROJATNI HULK akcijska antazija

DOM KULTURE PRELOG subota, 9.8.

20,00 P.S. VOLIM TE romanti na komedija

nedjelja, 10.8.

20,00 P.S. VOLIM TE romanti na komedija

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ETVRTI ART SHOW Likovne kreativno - stvarala ke udruge MINA

Uli ni performans šestero umjetnika Program Ljeta ne bi bio onakav kakav treba biti bez umjetni kog performansa Likovne kreativno - stvarala ke udruge “Mina”. Art show održan je po etvrti put, i po-

novno je bio prilika da se doma oj publici, kao i ostalim posjetiteljima Ljeta, predstave pojedini lanovi udruge. “Mina” okuplja mlade i nadarene umjetnike iz svih po-

lja, slikare, skulptore i izra iva e nakita, ija nas ljepota kreativnih radova iz godine u godinu uvijek nanovo iznenadi. Na Art showu je predstavljeno šestero umjetnika.

Josip Peran poznat je po slikama u tehnici nitro laka

Za Ivanu Krišto i i njezin unikatni nakit ve je ve ina nas ula. Njen talent, vještina i znanje postigli su da se probije i van rodnog Me imurja, tako se njen nakit može prona i u du anima diljem zemlje. No vjerna svom rodnom zavi aju i ovdašnjim ljudima, koji joj daju inspiraciju za daljnji rad, najljepše joj je predstavljati se i biti zastupljena baš u Me imurju. Ivana osim nakita izra uje i tiffany svjetiljke, vitraje i ogledala. Tomislav Kljai Grga prepoznatljiv je po svojim slikama u tehnici olovke. Iako mu umjetnost nije primarno zanimanje, u njoj nalazi mir i opuštanje od svakodnevnog života, a crtanje ga i dobro zabavlja. Na netradicionalnoj izložbi svoje je mjesto pronašao i Josip Peran. Njegove slike u tehnici nitro laka prikazuju pretežno apstraktne motive, interesantne nove svjetove smišljene njegovom bezgrani nom maštom. Ove slike uvijek izazivaju pažnju što po tematici, što po tehnici u kojoj su napravljene. Brigita Begovi , iako je relativno nova u umjetnosti, slike izra uje nekih etiri godine, ve je ostvarila

zapažene nastupe na izložbama u zemlji i inozemstvu. Prepoznatljiva je po svom radu u tehnici kolaž papira u kojem izra uje raznorazne motive iz njenog okruženja i mašte. Ove smo godine dobili priliku razgledati i radove Anite Malaši . Mlada umjetnica, koja je završila Graditeljsku školu, smjer dizajn keramike, predstavlja se svojim unikatnim kerami kim skulpturama. Anita je prepoznatljiva po svom na inu promišljanja kerami ke umjetnosti, kao i stvaranju svojih vrlo osebujnih djela. Jasna Kova i , predsjednica Udruge, najviše se pronašla u tehnici slikanja tehnikom ugljena. Crtanje ugljenom jedna je od najstarijih tehnika u povijesti ovjeka. Iako me u umjetnicima glasi kao jednostavna tehnika, u vještim rukama Jasne Kova i crteži se pretvaraju u senzualna, snažna, životna i emocionalna umjetni ka djela. Inovativni uli ni performans ove je godine spojio ponešto iz svih ovih prijašnjih godina. Pošto su udruga mladih, želja je bila pokazati kreativnost, energiju i romantiku, sve to zavijeno u veo baroka

Ivana Krištofi predstavila se svojim unikatnim nakitom

kako bi se što bolje spojilo s danima Zrinskih i Porcijunkulova. U tome su de initivno i uspjeli. Za sve one koji su propustili ovaj umjetni ki performans, svi radovi prikazani na Art showu mogu se razgledati u zgradi “Scheier” u akovcu do 10. kolovoza. (mn)

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

17.05

10.25 12.00 12.30 13.00 16.15

06.00 09.00 09.20

05.25 06.10

00.30 00.40 01.25 02.10 02.55 03.40 03.45 04.15

19.30 20.10 21.05 21.40 22.15 22.30 22.35 22.45

17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10

16.35

16.05

14.30 14.39 14.45 15.35

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.25 Magnum, akcijska serija (R) 08.15 SpužvaBob Skockani, crtana serija 09.00 Sam svoj majstor, hum. serija 09.40 Kunolovac, kviz 10.25 Korak po korak, hum. serija (R) 10.50 Puna ku a, hum. serija (R) 11.15 Malcolm u sredini, hum. serija (R) 11.35 Dadilja, hum. serija (R) 12.05 Reba, hum. serija (R) 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 13.05 Exkluziv, magazin 13.20 K.T.2 – Pravda na zadatku, krim.serija (R) 13.45 Za is m stolom, dramska serija 14.35 Magnum, akcijska serija 15.25 Cobra 11, krim. serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Puna ku a, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krim. serija 20.00 Bibin svijet, hum. serija (2 epizode) 21.10 Zašu i poljubi me, (komedija, 2004., Redatelj: Gary Brocke e; Uloge: Christopher Daniel Barnes, OLIMPIJSKE IGRE PEKING Brad Rowe, Krista Allen, Studio Kris n Richardson) Vaterpolo: Hrvatska - Srbija, 22.55 Put izdaje, akcijska serija prijenos 23.50 Vijes , informa vna emisija Gimnas ka, snimka nala 00.05 Kunolovac, kviz OLIMPIJSKE IGRE PEKING Plivanje, snimka OLIMPIJSKE IGRE PEKING Zvjezdane staze: Nova generacija 6., serija Hrva i krš anstvo, dok. 06:00 Ružna ljepo ca, serija

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska arolija 9., serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Nevjerojatna putovanja sa Steveom Leonardom: Uzaludan lov na divlje guske, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Fiškal Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija Glasovi kineski predjeli: Yunan, dok. lm Glasovi kineski predjeli: Se uan, dok. serija igrom oko svijeta: Obalom Brazila, dok. serija Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a 2., TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske: Vrboska - ur enovac Dnevnik arolija 9., serija Potroša ki kod Kratki susre Dnevnik 3 Vijes iz kulture Burzovno izvješ e Zasjeda, am. lm (1977. Akcijski krimi .; Uloge: Clint Eastwood, Sondra Locke, Pat Hingle, William Prince, Bill McKinney; Redatelj: Clint Eastwood) Vijes Sestre 6., serija Sestre 6., serija Kineska plaža 3., serija Oprah show Reprizni program Kratki susre Razglednice iz Hrvatske: Vrboska - ur enovac Strast, telenovela Potroša ki kod

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TINA TURNER; 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Zlo ko, crtana serija 07:10 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:35 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Nova lova 10:15 Naši najbolji dani, serija 11:00 Bumerang, serija 11:50 Zauvijek susjedi, serija 12:30 Kralj Queensa, serija 13:20 Cosby show, serija 13:50 Svi vole Raymonda, serija 14:15 Vijes 14:30 Krug prijatelja, igrani lm (SAD, VB, 1995., roman na drama; Redatelj: Pat O’Connor; Glume: Chris O’Donnell, Minnie Driver, Sa ron Burrows, Alan Cumming, Colin Firth) 16:05 Dok me nije bilo, igrani lm (2004., SAD/Kanada, drama; Režija: Mike Robe; Glume: Kirs e Alley, Bill Smitrovich, Janaya Stephens, Peter Horton, Deborah Odell) 17:35 Vijes 17:50 Bumerang, serija 18:40 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 20:55 Dnevnik lude crnkinje, igrani lm (2005., roman na drama, komedija; Redatelj: Darren Grant; Glume: Kimberly Elise, Steve Harris, Shemar Moore, Tamara Taylor, Tyler Perry) 22:50 Pod nož, serija 23:45 Vijes 00:00 Dokaz zlo ina, serija 00:50 Dok me nije bilo, igrani lm 02:20 Šaljivi ku ni video 02:45 Kraj programa

13:00 14:00 14:40 17:00 18:00 18:35

08:58 09:00 11:00 12:00

16:20 16:50 17:50 18:40 19:00

15:02 15:10 15:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA PRESSICA talk show ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije, ponavljanje Gillete svijet sporta Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Vlatko Stefanovski i Jan Akkermann - prijenos koncerta 23.00 Film 00.30 U dobrom društvu 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 JAG, serija 14.35 Lovac na krokodile, lm 16.10 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Maksimalni rizik, lm 21.40 Lukav i pametan, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.25 Sr ek d.o.o. 23.55 udovište iz kompjutera, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 10.05 Smijeh nije grijeh 10.30 Tv prodaja 11.00 Osveta, serija 11.55 Slatka tajna, serija 12.50 Tv prodaja 13.20 Sutkinja Amy, serija 14.10 Muški su draga iji, žene tako er 15.05 Marina, serija 16.05 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.55 Provjereno 21.40 Trenutak za re i zbogom, lm 22.35 24 sata 23.00 Trenutak za re i zbogom, nastavak lma 23.30 Ekipa za o evid, serija 0.20 Prijatelji 0.50 Izgubljeni, serija 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 12. kolovoza 2008.

serija 17.45 Vijes na Drugom 17.55 Ve eras ... 18.00 OLIMPIJSKE IGRE pogledajte opet 20.05 Bitange i princeze 2., hum. serija 20.45 PEKINŠKI DNEVNIK 22.45 Promet danas 22.50 Vijes na Drugom 22.59 - Vrijeme 23.05 Dr.House 3., serija 23.55 CSI: Miami 5., serija 00.45 Kineska plaža 3., serija (12) 01.30 TV raspored 03.30 TEST 03.45 Najava programa 03.50 OLIMPIJSKE IGRE PEKING: Plivanje, prijenos 05.25 Gimnas ka, prijenos -Nogometna Liga prvaka - 3. pretkolo

Voice of America Glazba Nepokolebljivi, serijski lm Me imurje danas Tragovi života, dok. serija Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c Vision, emisija o nau arstvu Poslovne vijes Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Sutra na programu

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija 21:45 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:30 ZASTUPNI KI KLUB 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

18:40 19:00 19:10 20:05 21:00

23:00 23:10 23:25 23:30

19:10 19:20 20:00 21:00 21:20 22:10 22:30

07:00 Plivanje 08:15 Nachrichten 08:30 Kunst 09:15 Nachrichten 09:30 Kanu 12:30 Plivanje 14:45 Rukomet 16:15 Košarka 17:00 Olympische Spiel 17:15 Košarka 18:00 Kunst 18:30 Kunstturnen 19:30 Olympische Spiele 20:45 Plivanje 22:00 Gewichtheben 23:00 Olympische Spiele 00:00 Reiten

08:00 Poker 09:00 Bundesliga pur Klassiker 11.00 Reklamni program 14:00 Bundesliga Hits 14:30 Sportquiz 17:30 Radsport 18:30 Bundesliga aktuell 20:00 Poker Exklusiv 22:00 Smack Down 23:00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Braut von der Tankstelle, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Gülcan und Collien 21:15 Elton vs. Simon 22:15 Dr. Psycho, serija 23:15 Kalkofes Ma scheibe 23:45 Stromberg 0.25 No ni program

Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

(9.8. u 00.15 h, NOVA TV)

Robert De Niro

od 6.8.2008. do 12.8.2008.

PREGLED

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nevjerojatna putovanja sa Steveom Leonardom: Na Karibuovu tragu, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: Fiškal 14.05 Hrvatska kulturna baš na 14.25 Vijes + prijevod za gluhe 14.34 Vrijeme sutra 14.40 Ubojstvo, napisala je - serija 15.30 Kineski zid: Mongolski osvaja i, dok. serija 16.25 igrom oko svijeta: Od Madagaskara do Afrike, dok. serija 16.55 Danas na Zagreba koj burzi 17.00 Vijes 17.10 HPB t 17.20 Luda ku a, TV serija 17.55 Promet danas 18.05 Razglednice iz Hrvatske: Milna - Vrbova Dubrava 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Boje turizma 22.15 Dnevnik 3 22.30 Vijes iz kulture 22.35 Burzovno izvješ e 22.45 Poljubac smr , (Uloge: David Caruso, Nicolas Cage, Samuel L. Jackson, Helen Hunt, Kathryn Erbe, Stanley Tucci, Michael Rapaport, Ving Rhames; Scenaris : Richard Price i Eleazar Lipsky; Redatelj: Barbet Schroeder) 00.25 Vijes 00.35 Sestre, serija 01.20 Sestre, serija 02.05 Torchwood, serija 02.55 Skica za portret 03.00 Boje turizma 04.00 Razglednice iz Hrvatske: Milna - Vrbova ka Dubrava 05.10 Strast, telenovela 05.55 McLeodove k eri, serija

06.20 06.35 06.40 07.05 07.30 07.55 08.20

TEST Najava programa Tom i Jerry kao klinci, crtana serija Pucca, crtana serija Žutokljunac Bubimir, crtana serija Petar Pan i gusari, crtana serija TV ku e imaju pravo promjene programa

08.45 09.30 09.35 11.20 12.55 13.40 14.20 14.55 16.00 16.20 16.45 17.30 18.20 18.35 19.10 19.55 20.00 20.40 21.35 21.40 22.35 22.45 23.35 00.30 01.15 01.20 02.05

07.00 07.50 08.35 09.05 09.45 10.30 10.55 11.20 11.45 12.20 12.25 12.55 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05

06:00 06:45 07:10 07:35 08:00 10:15 11:00 11:45 12:30 13:25 13:50 14:15 14:30

16:05 17:35 17:50 18:35 19:15 19:50 20:00 20:50 21:40

23:05 23:20 00:10 01:35 02:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: RORY GALLAGHER; 01.00 NO NI PROGRAM

Ružna ljepo ca, serija Zlo ko, crtana serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Tu i muž, (2000., SAD, drama; Režija: Noel Nosseck; Glume: Gail O’Grady, Lisa Rinna, Dale Midki , Sally Kirkland, Charlo e Rae) Obiteljski plan, igrani lm Vijes Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informa vna emisija Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Svemogu a misija, (Njema ka, SAD, 1998., komedija; Redatelj: Pat Pro ; Glume: Leslie Nielsen, Richard Crenna, Kelly LeBrock, Melinda McGraw, Michael York) Vijes Dokaz zlo ina, serija Obiteljski plan, komedija Šaljivi ku ni video Kraj programa

19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 21.45 Kos , krimi serija 22.35 Heroji iz stras , dramska serija 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 Kunolovac, kviz

15:02 15:05 15:10 15:30 16:00 16:45 16:50 17:50 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 22:10 23:10 23:20 23:35 23:40

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Auto moto nau c vision, ponavljanje Tragovi života, ponavljanje Vijes Nepokolebljivi, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Pravi Rodrigo, serijski lm Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Žena u itelja, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Promjene, dok. serija 20.55 Vražja kuhinja 21.45 Osuda, serija 22.25 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.35 Vru a knjižara, serija 0.00 Seks, laži i video, lm

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muški su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Preuze teret, lm 22.15 24 sata 22.35 Zapetljani um, serija 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.15 Seks i grad, serija 0.50 Izgubljeni, serija 1.40 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:40 Talijanski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 6. kolovoza 2008. Veliki odmor Kino informator Antologija hrvatskoga glumišta: Vježbanje života Ruža i šakal, igrani lm Tree Hill, serija Što s Brianom, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos : Okultna strana Tre eg Reicha Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija Vijes na Drugom Ciklus dokumentaraca o Domovinskom ratu: Usprkos svemu nada Otkrivena Kina, dok. lm Crtani lm Bitange i princeze, hum. serija Liga prvaka - 2. pretkolo: Dinamo - Domžale, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Liga prvaka - 2. pretkolo: Dinamo - Domžale, 2. poluvrijeme Promet danas Dr.House, serija Torchwood, serija CSI: Miami, serija Kino informator Kineska plaža, serija TV raspored

Magnum, akcijska serija ® SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Reba, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija

tel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 19:10 Fußball: UEFA, liga prvaka 21:35 ZiB Flash 21:45 Zaboravljeni slu aj, serija 22:30 Bez traga, serija 23:15 Ote , serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Eli Stone, lm 22:15 Hitna služba, serija 23:15 Seksi grad, serija 0.25 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Abzocker, lm 21:15 Der Bulle von Tölz, lm 23:20 Dokumentarna serija 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 21:15 Unser neues Zuhause 22:15 stern TV 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 elija, lm 22:25 Hitcher Returns 0.20 No ni program

08:00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 12:00 Normal 12:30 Reklamni program 14:15 Das Sportquiz 17:30 Poker Exklusiv 18:30 Bundesliga aktuell 19:30 Bundesliga Hits 19:45 Autopro s 20:15 DSF Motor 21:15 DSF Bike 21:45 Männer TV 22:15 Hrvanje 23.00 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA PRAVO NA OBRANU, serijski lm VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin PULS TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA NINJA KORNJA E animirana serija BOJA NOVCA, magazin RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM LJETNI KOKTEL glazbena emisija HR TOP 20, glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:30 Rallye 10:00 Skispringen 11:00 Olympia: Fußball 21:35 Polo 22:05 Klub jahanja 22:10 Golf: Turnier in Reno 23:15 Segeln 23:45 Yacht Club

08:00 08:02 09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 17:00 17:30 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 22:00 23:00 ------23:20 -------------

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija 9., serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nevjerojatna putovanja sa Steveom Leonardom: Utrkiva se s hijenskim psima, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: Fiškal 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Ubojstvo, napisala je serija 15.35 Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom 16.30 igrom oko svijeta: Sv.Helena - neotkriveni otok, dok. serija 17.00 Danas na Zagreba koj burzi 17.05 Vijes 17.15 HPB t 17.25 Luda ku a 2., TV serija 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: Makarska - Orahovica 19.30 Dnevnik 20.10 arolija 9., serija 21.10 Fokus 22.05 Dnevnik 3 22.20 Vijes iz kulture 22.25 Burzovno izvješ e 22.35 Zaljubljen do ušiju, am. lm (2001. Roman na komedija.; Uloge: Monica Po er, Freddie Prinze Jr., Shalom Harlow, Ivana Mili evi , Sarah O´Hare, Tomiko Fraser, China Chow, Jay Brazeau, Stanley DeSan s; Scenaris : Ron Burch i David Kidd (prema pri i Johna J. Straussa, Eda Dectera, Davida Kidda i Rona Burcha); Redatelj: Mark Waters) 00.00 Vijes 00.10 Sestre 5., serija 00.55 Sestre 6., serija 01.40 Kineska plaža 3., serija 02.25 Oprah show 03.10 Fokus 04.00 Razglednice iz Hrvatske: Makarska - Orahovica 05.10 Strast, telenovela 05.55 Reprizni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

Ružna ljepo ca, serija Zlo ko, crtana serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Karate Kid 2, igrani lm Bojnik Payne, igrani lm Vijes Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informa vna emisija Lud, zbunjen, normalan, serija Vremenski policajac 2, igrani lm (2003., SAD, akcija; Redatelj: Steve Boyum; Glume: Jason Sco Lee, Thomas Ian Gri th, Mary Page Keller, John Beck, Tava Smiley) Mr. Bean, serija Vijes Dokaz zlo ina, serija Opasan let, igrani lm Šaljivi ku ni video Kraj programa

21.30 Prokletstvo Zmaja, (akcijski, 2004.; Redatelj: Albert Pyun; Uloge: Mickey Hardt, David Carradine, Joanna Krupa) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.30 Kunolovac, kviz

07:35

06:00 06:45 07:10

08:00 10:15 11:00 11:55 12:35 13:00 13:30 13:55 14:10 16:00 17:35 17:50 18:40 19:15 19:50 20:00 20:55

22:20 22:50 23:05 23:50 01:20 01:45

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BEYONCE; 01.00 NO NI PROGRAM

15:18 15:20 15:25 16:55 17:25

17:50 18:40

08:00 08:02 09:00 11:00

12:15 13:00

13:30

14:00 14:40 16:45

NAJAVA PROGRAMA reportaža ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA jutarnji program VTV-a VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION, emisija o

Danas pogledajte... Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Opasna spašavanja, ponavljanje Iz arhive akove ke televizije, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga, crtani lm

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

Me imurje danas Voice of America Gazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Snimka kulturne manifestacije Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

automobilizmu 17:00 PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom 17:30 IR zabavna emisija 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 LJETNI KOKTEL mozai na emisija 21:00 PAT POZICIJA zabavna emisija 21:30 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:30 MOJA ISTRA, dok. emisija 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30

07:15 Plivanje 08:15 Nachrichten 08:30 Kunst 09:30 Gewichtheben 11:15 Rudern 12:30 Plivanje 14:00 Gewichtheben 16:00 Volleyball 17:00 Olympische Spiele 17:15 Volleyball 18:00 Plivanje 18:45 Kunst 19:30 Olympische Spiele 20:45 Plivanje 22:00 Kunst

08:00 Poker 09:00 Bundesliga pur Klassiker 11.00 Reklamni program 14:00 Bundesliga Hits 14:30 Sportquiz 17:30 Radsport 18:00 Bundesliga Hits 18:30 Bundesliga aktuell 20:00 Bundesliga pur Klassiker 22:00 Ul mate Football 23:00 Sportquiz

Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ® 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Srcolomci, lm 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program 12.50 Tv proda- 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Reži me, ja 13.20 Sutkinja Amy, serija 14.10 Muškarci su serija 0.20 No ni program druga iji, žene tako er 15.05 Marina, serija 16.05 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Oženjena s ma jom, lm 22.35 24 sata 22.55 Ekipa za 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena o evid, serija 23.50 Prijatelji, serija 0.15 Izgu- 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohbljeni, serija 1.05 No na panorama nung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Samba, lm 22:00 Extra 23:30 30 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Minuten Deutschland 0.00 No ni program Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 JAG, serija 14.35 Ponovo kod ku e, lm 16.10 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Brzina, lm 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 22.00 Snalažljiv i lukav, serija 22.50 Seinfeld, Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT hum. serija 23.20 Sr eko d.o.o., hum. serija 0.15 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija Krvavo žrtvovanje, lm 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Die 2000er – The Pop Years 21:15 Frauentausch 23:15 Cheaters 0.10 No ni program

serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:48 ZiB Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Flash 21:50 Men in Trees, serija 22:35 The Closer, Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Moonlight, serija Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV 21:15 EUReKA, serija 22:15 24, serija 00.10 No ni prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 program Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45

PONEDJELJAK 11. kolovoza 2008. 06.00 OLIMPIJSKE IGRE kombinirani prijenosi: 09.40 Rukomet (®): Njema ka Koreja, prijenos --.-Tenis, prijenos --.-Sažetak 14.40 Rukomet (®): Švedska Rusija, prijenos 16.20 Studio + odjava 16.35 Zvjezdane staze: Nova generacija 6., serija 17.20 Hrva i krš anstvo, dok. serija 17.55 Vijes na Drugom 18.00 Ve eras ... 18.05 OLIMPIJSKE IGRE pogledajte opet 20.10 Bitange i princeze 2., hum. serija 20.50 PEKINŠKI DNEVNIK 22.50 Promet danas 22.55 Vijes na Drugom 23.04 Vrijeme 23.10 Dr.House 3., serija 00.00 CSI: Miami 5., serija 00.50 Kineska plaža 3., serija 01.35 TV raspored 02.50 OLIMPIJSKE IGRE PEKING kombinirani prijenosi: --.-Rukomet: Hrvatska - Brazil, prijenos --.-Plivanje, prijenos 05.35 Plivanje, snimka

06.30 07.20 07.45 08.10 08.35 09.20 10.05 10.30 10.55 11.20 11.50 11.55 12.30 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

Magnum, akcijska serija ® Krava i pili , crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Rat u ku i, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exkluziv, magazin K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija Oluja, (akcijski, 1999.; Redatelj: Harris Done; Uloge: Luke Perry, Mar n Sheen, Renne Estevez)

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.00 OLIMPIJSKE IGRE PEKING -

17.25 19.05 19.15 19.30 20.10 Duga mra na no , dramska serija 21.05 Bogorodica, hrvatski film (Film “Bogorodica” osvojio je Grand prix za najbolji film na Pulskom festivalu 1999. godine. Uloge: Ljubomir Kerekeš, Lucija Šerbedžija, Ivo Gregurevi , Goran Navojec, Vanja Drach, Josip Genda, Marija Kohn, Damir Lon ar, Filip Šovagovi , Goran Grgi , Dražen Kühn, Vlatko Duli , Vili Matula, Rene Bitorajac, Ivan Brki , Predrag Vušovi ; Scenarist: Hrvoje Hitrec; Redatelj: Neven Hitrec) 22.25 Burzovno izvješ e 22.30 Dnevnik 3 22.45 Vijesti iz kulture 22.55 Ciklus europskog filma: Medena, finsko-njema kolatvijsko-ruski film 00.40 Vijesti 00.50 Sestre 5., serija 01.35 Sestre 5., serija 02.20 Ružmarin i maj ina dušica 2., serija 03.05 Svemirska postaja i iza nje, dok. film 03.50 Skica za portret 04.00 Hrvatska kulturna baština 04.30 Lijepom našom: Oto ac 05.20 Plodovi zemlje 06.10 Rijeka: More

16.35 16.44 16.50

14.45 15.00 15.05 15.40

12.30 13.25 14.00

11.55 12.00 12.13 12.15 12.27

11.00

09.20 09.50 10.00 10.04 10.10

07.40 07.45 08.00 08.10

22.25

19.05 20.00 20.50

17.45 18.30

16.05

14.25

14.20

13.05

12.10

09.20 10.15 10.40

08.55

08.10

06:25 Šaljivi ku ni video 07:15 Power rangers Mystic Force, serija 07:40 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Winx, crtana serija 08:55 Automotiv, auto moto magazin 09:20 Novac, business magazin 09:50 U sedmom nebu, serija 10:35 South beach, serija 11:25 Ku anice iz visokog društva, serija 12:25 Lud, zbunjen, normalan, serija 13:25 Pakleno more, igrani film (1996., SAD, 1996., avantura; Režija: Ridley Scott; Glume: Jeff Bridges, Caroline Goodall, John Savage, Scott Wolf, Ryan Phillippe) 15:35 Opasan let, igrani film 17:10 Vijesti 17:20 Karate Kid 2, igrani film (1986., SAD, obiteljski; Redatelj: John G. Avildsen; Glume: Ralph Macchio, Pat Morita, Yuji Okumoto, Martin Kove, Joey Miyashima, Danny Knjiga o Danielu, Kamekona) humorna dramska serija 19:15 Dnevnik Nove TV (R) 19:55 Vrijeme Nove TV Blizanke, humoristi na 20:00 Nad lipom 35, serija humoristi no glazbeni Ulica Sezam, crtana serija show Di-gata, crtana serija (R) 21:00 Bojnik Payne, igrani Obiteljski grijesi, (drama, film (1995., komedija; 2004.; Redatelj: Graeme Redatelj: Nick Castle; Clifford; Uloge: Kirstie Glume: Damon Wayans, Alley, Deanna Milligan, Ross Bickell, Scott ‘Bam Will Patton, Kathleen Bam’ Bigelow, Joseph Wilhoite, Kevin McNulty, Blaire, Orlando Brown) David Richmond-Peck) 22:35 Red Carpet, showbiz Mijenjam ženu, magazin dokumentarna sapunica 23:35 Svi mrze Chrisa, serija (R) 00:35 Kill Bill 2, igrani film Bibin svijet, hum. serija 02:35 Kraj programa (R) Vijesti, informativna emisija Hudson Hawk, akcijska komedija Vlak smrti, igrani film, akcijski triler (R) Exkluziv, magazin 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 Vijesti, informativna RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 emisija VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Salto, zabavna emisija CSI: Miami, krimi serija EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; Ubojstvo u Greenwichu, 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 (triler, 2002., Redatelj: TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Tom McLoughlin; DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A Uloge: Robert Forster, SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REChristopher Meloni, PRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; Maggie Grace, Toby 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; Moore, Jon Foster) 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; Ubojiti nagon, krimi 00.00 Music Special: T.B.F.; 01.00 NO NI serija PROGRAM

23.10 Kunolovac, kviz 01.10 Plja ka na granici, igrani film, triler (R)

Danas pogledajte… Mali oglasi Me imurske škole, ponavljanje 15:40 Mitska potraga, ponavljanje 16:25 Pat pozicija, ponavljanje 17:00 Europa, europski magazin 18:00 Me imurje od A do Ž, ponavljanje 19:00 100% Me imursko, ponavljanje 20:00 Tjedna kronika 20:35 Iz arhive akove ke televizije 21:05 Igrani lm 22:40 Opasna spašavanja 23:10 Tjedna kronika 23:40 Sutra na programu

14:52 14:55 15:00

08:00 Olympische Sommerspiele 2008 Peking12:15 Sport-Bild 12:35 Drive! 13:05 Olympische Sommerspiele 2008 Peking 16:30 Bundesliga Live 18:50 Fußball: Österreich 19:10 Olympische Sommerspiele 2008 Peking 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Titel noch nicht bekannt!, lm 21:55 ZiB Flash 22:05 Tatort, lm 23:40 Columbo, lm 1.10 No ni program

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 20.00 Glazbena emisija 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 TV raspored za ponedjeljak 23.35 TEST

7.20 Tv prodaja 7.50 To je znanost! dok. serija 8.45 Dadilja, hum. serija 9.10 Blizanci, hum. serija 9.35 Kod Stevensonovih, hum. serija 9.35 Serije za djecu i mladež 10.50 Mladi junak, lm 12.15 Sretna linija 13.45 Najbolji ravnatelj, serija 14.50 Tajni zadatak, serija 15.45 Doma e kraljevstvo, serija 16.15 Bez kulture, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Okršaj s ruskom ma jom, lm 21.25 Policajka na vrhu, serija 22.15 Operacija Nadine, lm 0.05 Vatreni de ki, serija

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 10.55 Život u divljini, serija 11.45 Tajni put, serija 12.40 Policajci, hum. serija 13.15 Danielle Steel: Izgubljena sre a, lm 14.55 Jamie Oliver 15.50 Sedmo nebo, serija 16.40 Prvi vitez, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Ti lažljivac, lm 21.25 Zvijezde na sudu, serija 22.20 Apartman, lm 0.30 Carrie i Barry, hum. serija 1.05 24 UR 2.05 No na panorama

7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 10. kolovoza 2008.

kombinirani prijenosi 09.20 Vaterpolo: Hrvatska Italija, prijenos Najava programa --.-- OI - popuna TV kalendar 10.40 Košarka: Litva Vijesti Argentina, prijenos Koncert: La Venexiana u --.-- - Studio svetom Donatu --.-Sažetak Hrvatska kulturna baština 12.50 Rukomet (M): Hrvatska Vijesti iz kulture Španjolska, snimka Vijesti --.-- Studio Vrijeme danas Ružmarin i maj ina dušica 14.00 Košarka: Hrvatska Australija, prijenos 2., serija --.-- Plivanje - kvalifikacije, Sv. Križ Za retje: Misa snimka izravni prijenos 16.05 Studio + odjava Burzovno izvješ e 16.20 Filmski klasici Dnevnik fantastika: Fantasti no Vrijeme putovanje, am. film TV kalendar 18.05 OLIMPIJSKE IGRE Mali savjeti za pogledajte opet poljoprivrednike 20.10 HNL: Zagreb - Hajduk, Plodovi zemlje prijenos Rijeka: More Svemirska postaja i iza nje, 22.05 Promet danas 22.10 PEKINŠKI DNEVNIK dok. film Hrvatska kulturna baština 00.00 Hrvatska nogometna liga - emisija Promet danas 00.30 Statisti 1., hum. serija Mir i dobro 01.00 Urednica tabloida, serija Lijepom našom: Oto ac 01.45 Deadwood 1., serija (1/2) 02.30 TV raspored Vijesti 03.35 TEST Vrijeme sutra 03.50 OLIMPIJSKE IGRE PEKING Otkad si otišla 2., hum. - kombinirani prijenosi: serija --.-- - Plivanje, prijenos Jack The Bear, am. film 05.30 Rukomet (M): RusijaCrtani film Island ili Njema kaLoto 6/45 Koreja, snimka Dnevnik

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom 15:00 ŽIVOT VERDIJA serijski lm 16:35 VJERA I NADA vjerski program 17:00 VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima 18:00 EUROMAXX TV magazin 18:30 YU-GI-OH animirana serija 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 19:30 VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe 20:05 ŽUPANIJSKE TEME 21:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija 22:00 PRESSICA talk show 23:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

14:28 14:30

07:30 Kuns urnen 09:00 Nachrichten 09:15 Rudern 10:30 Rad 11:15 Rudern 12:30 Plivanje, prijenos 15:30 Kunst- und Turmspringen 16:15 Košarka 18:00 Gewichtheben 18:30 Kuns urnen 20:30 Olympische Spiele 20:45 Plivanje 22:00 Kunst 23:00 Olympische Spiele

7.30 Reklamni program 09:00 Bundesliga pur Klassiker 11:00 Doppelpass13:00 Bundesliga Hits 13:30 Poker Exklusiv 15:30 Sportquiz 18:30 DSF Motor 19:30 Bundesliga Hits 20:00 Bundesliga spezial 22:00 Bundesliga pur Klassiker 23:00 Sportquiz

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Heidi, lm 15:35 Lijeni grad, lm 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Captain Buzz Lightyear, lm 21:20 Die lus gsten Schlamassel der Welt 22:20 Columbo, lm 23:45 Polizeibericht Los Angeles 0.40 No ni program

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Mumija, lm 12:00 Höllische Nachbarn, lm 13:45 Ameri ki snovi, lm 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Spy Game, lm 22:40 Spiegel TV Magazin 23:25 Die große Reportage 23:55 Prime Time 00.15 No ni program

08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Asterix – Operacija Hinkelstein, lm 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23.30 No ni program

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 10:55 Wendy Wu, lm 12:35 Lijepa djevojka, lm 14:15 Schwer verknallt, lm 16:00 Kyle XY 17:00 Doctor Who, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Die Geistervilla, lm 22:00 Mutna voda, lm 0.00 No ni program

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BILLY IDOL; 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Zlo ko, crtana serija 07:10 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:35 Fi i cvjetno društvo 08:00 Nova lova 10:15 Naši najbolji dani, serija 11:00 Bumerang, serija 11:45 Zauvijek susjedi, serija 12:30 Kralj Queensa, serija 13:25 Cosby show, serija 13:50 Svi vole Raymonda, serija 14:15 Vijes 14:30 Vrijeme sje anja, (SAD, 2003., drama; Redatelj: John Putch; Glume: Doris Roberts, Dana Delany, Megan Gallagher, Louise Fletcher) 16:05 Ruž za usne, (2006., SAD, drama/komedija; Režija: Peter Werner; Glume: Sarah Chalke, Jay Harrington, Lally Cadeau, Harvey Atkin, Mayko Nguyen) 17:35 Vijes 17:50 Bumerang, serija 18:35 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Navy CIS, serija 20:50 Zakon brojeva, serija 21:40 Iskonski strah, (SAD, 1996., triler; Redatelj: Gregory Hoblit; Glume: Richard Gere, Laura Linney, Edward Norton, John Mahoney) 23:45 Vijes 00:00 Dokaz zlo ina, serija 00:50 Navy CIS, serija 01:35 Zakon brojeva, serija 02:20 Šaljivi ku ni video 02:45 Kraj programa

Cvetkovi , Predrag Ejdus) 22.25 Heroji iz stras , dramska serija 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.35 Kunolovac, kviz

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Handyman 22:15 Threat Matrix 23:10 Ote , serija 00:10 Handyman

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Sarah & Marc 21:15 Simply the Best 23:15 Boris Becker meets Alicia Keys 00:15 talk talk talk

serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Dr. House, serija 21:05 Ekipa za o evid, serija 21:45 ZiB Flash 21:55 Magic Mushrooms 22:20 Sommerkabare 23:25 Willkommen Österreich-Wurlitzer 23:35 U ime pravde, serija 0 00No ni program

21:15 21:45 22:15 22.45 23:15 23:25 23:35 23:38

14:57 15:00 15:05 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Trzalica, ponavljanje Pravi Rodrigo, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga za svaki dan Me imurje danas Voice of America Glazba Policajka, serijski lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport i zabava, zabavna emisija Ženske teme, zabavna emisija Zov prirode, emisija o lovu Boja novca, gospodarski magazin Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na progamu

Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a LJETNI KOKTEL glazbena emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu ZAGRLJAJ LJEPOTE, emisija o s lu života VEKERICA TRZALICA glazbena emisija EUROPA, tv magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM ŽIVOT VERDIJA serijski lm GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:20 METAL EYE, glazbena emisija 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

08:58 09:00 11:00 13:00 13.30 14:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:30

08:30 Olympia: Nogomet, prijenos

08:00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14:00DSF Reportage 14:30 Sportquiz 17:30 Poker Exklusiv 18:30 Bundesliga aktuell 19:30 Bundesliga Hits 20:00 Poker Exklusiv 22:00 Hrvanje 23:00 Sportquiz

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dave, lm 0.35 Seks i grad, serija 1.10 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena Izgubljeni, serija 2.00 No na panorama 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vre13.25 JAG, serija 14.20 Detek v bez sje anja, lm mena 20:15 Cobra 11, serija 21:15 Ekipa za o evid, 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby serija 22:15 Anwälte der Toten 23:15 Im Namen des Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet Gesetzes Todesspiel 0.10 No ni program 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Turner i Hooch, lm 21.35 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Sr eko d.o.o., hum. serija 23.55 Ljubavnik iz snova, lm 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-GiOh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zakon i 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 red: Odjel za žrtve, serija 21:10 Frauentausch 23:10 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 exklusiv 00:10 No ni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glasbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 7. kolovoza 2008. 09.45 Antologija hrvatskoga glumišta: Vježbanje života 11.20 Jaha i crvene kadulje, 06.40 Najava programa ameri ki lm 06.45 TV kalendar 12.55 Tree Hill, serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 13.40 Što s Brianom, serija 09.05 arolija, serija 14.20 Ususret Olimpijskim igrama 10.00 Vijes 14.55 Na rubu znanos : 10.09 Vrijeme danas Permakultura 10.10 Vijes iz kulture 16.00 Prijatelji, hum. serija 10.15 Nevjerojatna putovanja sa 16.20 Zovem se Earl, hum. serija Steveom Leonardom: Pri a 16.45 Zvjezdane staze: Nova o kitovima, dok. serija generacija, serija 11.10 Oprah show 17.30 McLeodove k eri, serija 11.55 Burzovno izvješ e 18.20 Vijes na Drugom 12.00 Dnevnik 18.35 Ciklus dokumentaraca o 12.13 Vrijeme Domovinskom ratu: Panj 12.15 TV kalendar pun olova 12.30 Strast, telenovela 19.10 Beverly Hills, serija 13.20 Doma a dramska serija 19.55 Crtani lm antologija: Fiškal 20.05 Bitange i princeze, hum. 14.05 Hrvatska kulturna baš na serija 14.25 Vijes + prijevod za gluhe 20.45 PEKINŠKI DNEVNIK: Hrva 14.34 Vrijeme sutra u Pekingu 14.40 Ubojstvo, napisala je 22.50 Vijes na Drugom serija 22.59 Vrijeme 15.35 Kineski zid, dok. serija 23.00 Promet danas 16.30 igrom oko svijeta: Oko 23.10 Dr.House, serija Rta Dore nade, dok. serija 00.00 CSI: Miami, serija 17.00 Danas na Zagreba koj 00.45 Kino informator burzi 00.50 Kineska plaža, serija 17.05 Vijes 01.35 TV raspored 17.15 HPB t 17.25 Luda ku a, TV serija 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: 07.00 Magnum, akcijska serija ® Su van - Sv. Mar n na 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana Muri serija 19.30 Dnevnik 08.35 Sam svoj majstor, hum. 19.57 Sport serija 20.02 Vrijeme 09.05 Korak po korak, hum. serija 20.10 arolija, serija ® 21.10 Magazin 09.45 Kunolovac, kviz 22.05 Dnevnik 3 10.30 Puna ku a, hum. serija ® 22.20 Vijes iz kulture 10.55 Malcolm u sredini, hum. 22.25 Burzovno izvješ e serija ® 22.35 Jedna žena i dva muškarca, 11.20 Dadilja, hum. serija ® (Uloge: Robert De Niro, 11.45 Reba, hum. serija ® Uma Thurman, Bill Murray, 12.20 Vijes , informa vna David Caruso, Mike emisija Starr Scenarist: Richard 12.25 Ve era za 5, lifestyle emisija Price; Redatelj: John ® McNaughton) 12.55 Exploziv, magazin ® 00.10 Vijes 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, 00.20 Sestre, serija krimi serija ® 01.05 Sestre, serija 13.30 Za is m stolom, dramska 01.50 Kineska plaža, serija serija 02.35 Oprah show 14.25 Magnum, akcijska serija 03.15 Magazin 15.20 Cobra 11, krimi serija 04.05 Razglednice iz Hrvatske: 16.10 Korak po korak, hum. serija Su van - Sv. Mar n na 16.40 Puna ku a, hum. serija Muri 17.05 Malcolm u sredini, hum. 05.15 Strast, telenovela serija 05.55 McLeodove k eri, serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 06.30 TEST 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 06.45 Najava programa 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, 06.50 Tom i Jerry kao klinci, krimi serija crtana serija 20.00 Mijenjam ženu, dok. 07.15 Pucca, crtana serija sapunica 07.40 Žutokljunac 20.50 Jesen s že, Dunjo moja, 08.05 Bubimir, crtana serija (roman na drama, 2004.; 08.30 Petar Pan i gusari, crtana Redatelj: Ljubiša Samardži ; serija Uloge: Branislav Trifunovi , 08.55 Veliki odmor Marija Karan, Kalina 09.40 Kino informator Kova evi , Igor or evi , Vojislav Brajovi , Svetozar TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nevjerojatna putovanja sa Steveom Leonardom: Tragom legenog medvjeda, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: FiĹĄkal 14.25 Vijes + prijevod za gluhe 14.34 Vrijeme sutra 14.40 Ubojstvo, napisala je - serija 15.35 uda ljudskih ruku: Preobrazba Ĺ angaja, dok. lm 16.30 igrom oko svijeta: Cape Town, dok. serija 17.00 Danas na Zagreba koj burzi 17.05 Vijes 17.15 HPB t 17.25 Luda ku a, TV serija 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: Povlja - Ĺ trigova 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.00 HPB t 21.10 ImaĹĄ poruku, (Uloge: Tom Hanks, Meg Ryan, Greg Kinnear, Parker Posey, Jean Stapleton, Steve Zahn, Heather Burns, David Chappelle; Scenaris ca i redateljica: Nora Ephron) 23.10 Dnevnik 3 23.25 Vijes iz kulture 23.30 Burzovno izvjeĹĄ e 23.40 Filmski maraton: Vojnici bizoni, igrani lm 01.10 Vijes 01.15 Filmski maraton: Posljednja postaja, igrani lm 02.50 uda ljudskih ruku: Preobrazba Ĺ angaja, dok. lm 03.40 igrom oko svijeta: Cape Town, dok. serija 04.10 Reprizni program 04.15 Razglednice iz Hrvatske: Povlja - Ĺ trigova 05.25 Strast, telenovela 06.10 McLeodove k eri, serija 06.55 Oprah show

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.35 Pucca, crtana serija 08.00 Ĺ˝utokljunac 08.25 Bubimir, crtana serija 08.50 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.15 Veliki odmor 10.00 Kino informator

06:00 06:45 07:10 07:35 08:00 10:15 11:00 11:45 12:30 13:20 13:45 14:10 14:25 16:00 17:35 17:50 18:35 19:15 19:50 20:00

21:35

23:20 23:35 00:55 02:30 03:15 04:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: NEIL YOUNG; 01.00 NO NI PROGRAM

RuĹžna ljepo ca, serija Zlo ko, crtana serija Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Nova lova NaĹĄi najbolji dani, serija Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes R. Pilcher: Rujan 1, igrani lm R. Pilcher: Rujan 2, igrani lm Vijes Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informa vna emisija Pravi trenutak, (SAD, 1995., triler; Redatelj: John Badham; Glume: Johnny Depp, Courtney Chase, Charles S. Du on, Christopher Walken, Roma Ma a, Marsha Mason, Peter Strauss) Kobno prestrojavanje, (2002., SAD, triler; ReĹžija: Roger Michell; Glume: Ben A eck, Samuel L. Jackson, Kim Staunton, Toni Colle e, Sydney Pollack, Tina Sloan, Richard Jenkins) Vijes Opsjednuta: Zar opet?, komedija/horor Ku a izazova, kriminalis ki Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Kraj programa

Connor, Roy Scheider) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 Devet Ĺživota, (drama, 2005.; Redatelj: Rodrigo GarcĂa; Uloge: Aomawa Baker, Kathy Baker, Amy Brenneman) 00.45 Kunolovac, kviz

14:07 14:10 14:15 14:40 15:10 15:35 16:05 16:50 17:55 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 23:15 23:25 23:40 23:45

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ĺ˝enske teme, ponavljanje Sport i zabava, ponavljanje Policajka, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Dom na kvadrat, emisija o unutarnjem ure enju Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ă&#x153;ber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Pula: Lado i Verjovka, prijenos 21.00 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 NiĹĄta ne vidim, ni ujem, lm 16.05 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Voditelj uzvra a udarac, lm 21.40 Skins, serija 22.30 Slijede ih 48 sa , lm 0.25 Hex, serija

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 MuĹĄkarci su druga iji, Ĺžene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje opraĹĄta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika 20.45 Mumija, lm 22.25 24 sata 22.40 Zaboravljani slu aj, serija 23.35 Osmi putnik 3, lm 1.55 Starci, hum. serija 2.30 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 8. kolovoza 2008. 10.05 Rivalstvo ĹĄto nas veĹže maraton la a na Neretvi 11.10 Conagher, igrani lm 13.10 Ĺ to s Brianom, serija 14.00 Sve ano otvaranje OI Peking, izravni prijenos 17.35 McLeodove k eri, serija 18.25 Vijes na Drugom 18.40 Ciklus dokumentaraca o Domovinskom ratu: Nebeski vitezovi slavonske ravni 19.15 Beverly Hills, serija 20.05 Bitange i princeze, hum. serija 20.45 PEKINĹ KI DNEVNIK 22.50 Vijes na Drugom 22.59 Vrijeme 23.00 Promet danas 23.10 Dr.House, serija 00.00 Iznad svoga statusa, miniserija 01.35 Kino informator 01.40 CSI: Miami, serija 02.25 TV raspored 04.10 TEST 04.25 Najava programa 04.30 OLIMPIJSKE IGRE PEKING: StraljaĹĄtvo, prijenos 05.10 Biciklizam, prijenos 05.35 OLIMPIJSKE IGRE PEKING

07.00 07.50 08.35 09.05 09.45 10.30 10.55 11.20 11.45 12.20 12.25 12.55 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

21.35

Magnum, akcijska serija ÂŽ SpuĹžvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ÂŽ Kunolovac, kviz Puna ku a, hum. serija ÂŽ Malcolm u sredini, hum. serija ÂŽ Dadilja, hum. serija ÂŽ Reba, hum. serija ÂŽ Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ÂŽ Exploziv, magazin ÂŽ K.T.2 â&#x20AC;&#x201C; Pravda na zadatku, krimi serija ÂŽ Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija K.T.2 â&#x20AC;&#x201C; Pravda na zadatku, krimi serija Upleteni u zlo in, (krimi, 1993.; Redatelj: Max Fischer; Uloge: Judd Nelson, Pierce Brosnan, Laurence Treil, Roy Dupuis, Lorenzo Caccialanza) Tajna is ne, (triler, 2000.; Redatelj: Colin Bucksey; Uloge: James West, Eric

17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Jedan pro v 100 21:05 ZiB Flash 21:15 Die Masche mit der Liebe 22:50 Die Ă&#x153;ber ieger 23:35 Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The Core, lm 22:50 Galileo Mystery 23:40 Focus TV 0.45 No ni progam

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Das weiĂ&#x; doch jedes Kind! 21:15 Die Hit Giganten 23:15 Zack! 23:45 Paare 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die KinderĂ¤rzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zĂ¤hlt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Unglaublich! 21:15 Die 90er Show 22:30 Mario Barth 23:30 Moje ime je Earl, hum. serija 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HĂśr mal, wer da hĂ¤mmert! 20:00 Vijes 20:15 Muza, lm 23:15 Cube Zero, lm 1.15 No ni program

08:00 Poker 11.00. Reklamni program 14:00 DSF Reportage 14:30 Sportquiz 17:30 Poker Exklusiv 18:30 Bundesliga aktuell 19:30 Bundesliga Hits 20:00 Bundesliga pur Klassiker 22:00 Ul mate Football 23.00 Sportquiz

09:00 Olympia: FuĂ&#x;ball 12:30 Olympia Stars 14:00 Olympische Spiele, prijenos

08:58 NAJAVA PROGRAMA 09:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 11:00 YU-GI-OH animirana serija 11:30 AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu 12:00 PULS TV magazin 12:30 ARTS 21 magazin o umjetnos 13:00 EUROPA tv magazin 13:30 IGRAJTE NAM MUĹ˝IKAĹ I glazbena emisija 14:40 VEKERICA 17:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION, emisija o automobilizmu 17:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE, emisija o s lu Ĺživota 18:35 IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 KOKTEL mozai na emisija 21:00 Ĺ KOLSKA LIGA, emisija o sportu 21:30 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:20 ZOV PRIRODE, emisija o lovu i ribolovu 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

07.40 Najava programa 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka: Lâ&#x20AC;&#x2122;Atalante, francuski lm 09.40 Hrvatska kulturna baĹĄ na 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Skica za portret 11.05 Metropolis, dok. serija 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 13.50 Prizma, mul nacionalni magazin 14.35 Duhovni izazovi 14.55 Znanstvene vijes 15.05 Reporteri 16.10 Alpe-Dunav-Jadran 16.45 Vijes 16.54 Vrijeme sutra 17.00 Pompeji, serija 18.30 Promet danas 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Duga mra na no , dramska serija 21.05 Miris Ĺžene, ameri ki lm 23.35 Burzovno izvjeĹĄ e 23.40 Dnevnik 3 23.55 Vijes iz kulture 00.05 Filmski klub: Performance, britanski lm 02.05 Filmski maraton: U ime as , ameri ki lm 03.50 Filmski maraton: Slatka Jane, ameri ki lm 05.10 Strast, telenovela 05.55 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 06.20 Reporteri 07.20 Alpe-Dunav-Jadran

06.00 08.40 08.55 09.00 09.55 10.10 10.40 11.00 11.30 12.45 13.00 16.15

18.05

OLIMPIJSKE IGRE PEKING OLIMPIJSKE IGRE PEKING: SaĹžetak A Studio Boks, prijenos Gimnas ka, prijenos Veslanje, prijenos Biciklizam, prijenos Veslanje, prijenos Rukomet (Ĺ˝), prijenos SaĹžetak Boks, prijenos Filmski klasici - lmovi Alfreda Hitchcocka: Krivo optuĹžen, ameri ki lm OLIMPIJSKE IGRE pogledajte opet TV ku e imaju pravo promjene programa

drama (1997.; Redatelj: William DeVizia; Uloge: John Turturro, Michael Badalucco, Amy Brenneman, Sco Glenn, Jimmy Smits, Elizabeth Perkins) 00.55 Kunolovac, kviz

06:20 Ĺ aljivi ku ni video 06:45 Power Rangers Mys c Force, serija 07:10 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:35 Winx, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Ve ernja ĹĄkola - EU 11:00 Sex, ljubav i tajne, serija 12:35 Svi mrze Chrisa, serija 13:15 Lud, zbunjen, normalan, serija 14:15 Kobno prestrojavanje, igrani lm 15:55 Pravi trenutak, igrani lm 17:25 Vijes 17:40 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Nad lipom 35, humoris no glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 19:55 Vrijeme Nove TV 20:00 Ĺ es dan, igrani lm 22:05 Kill Bill 2, igrani lm (2004., akcija; Redatelj: Quen n Taran no; Glume: Uma Thurman, David Carradine, Lucy Liu, Vivica A. Fox, Michael Madsen, Daryl Hannah) 00:15 An eosko srce, igrani lm (Kanada, VB, 1987., triler/ horor; Redatelj: Alan Parker; Glume: Mickey Rourke, Robert De Niro, Lisa Bonet, Charlo e Rampling, Lisa Bonet) 02:05 Opsjednuta: Zar opet?, igrani lm 03:25 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: SONGKILLERS; 01.00 NO NI PROGRAM

17:35

14:22 14:25 14:30 16:00 16:50

18:05

19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 21:05 22:05 22:35 00:00 00:05

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Mitska potraga, serijski lm za mlade Me imurske ĹĄkole, eduka vna emisija Zagrljaj ljepote, emisija o zdravlju Vijes Dom na kvadrat, ponavljanje Glazba Me imurje od A do Ĺ˝ Vijes 100% Me imursko Pat pozicija Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

07:10 Vodeni ĹĄtakori, crtani lm 09:00 X-Factor 11:00 Oliverâ&#x20AC;&#x2122;s Twist 12:30 Junior, lm 14:15 Mrtav kao ja, lm 16:05 Smallville, serija 18:00 Das A-Team 20:00 Vijes 20:15 Princeza, lm 22:25 Muza, lm 1.30 No ni program

08:00 NAJAVA PROGRAMA 08:01 KOKTEL mozai na emisija 09:00 Ĺ KOLSKA LIGA emisija o sportu 09:30 RIJE Ĺ˝IVOTA duhovni program 10:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 12:00 GOSPODARSKI TJEDAN magazin 12:30 NARODNO VESELJE zabavna emisija 14:00 IROSKOP talk show 15:00 PRAVO NA OBRANU, serijski lm 16:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 17:10 HR TOP 20 glazbena emisija 18:15 VJERA I NADA vjerski program 18:35 IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 PAT POZICIJA zabavna emisija 19:35 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 20:05 VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima 21:05 EUROMAXX TV magazin 21:40 VIJESTI VTV-A --------IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 22:00 GLAZBENI PROGRAM --------VIDEOSTRANICE

08:00 Nachrichten 08:15 Rad 11:15 Rudern 12:30 Plivanje 15:30 Kuns urnen 16:00 Volleyball 17:00 Olympische Spiele 17:15 Volleyball 18:00 Plivanje 19:30 Olympische Spiele 20:45 Plivanje 08:00 Olympische Sommerspiele 2008 Pe- 22:15 Kuns urnen 00:00 Rad

06:30 Sport Clips 11:45 Normal 12:15 Bundesliga pur Klassiker 13:15 Bundesliga Hits 14:00 DSF Reportage 14:30 Sportquiz 17:30 DSF Reportage 18:00 Autopro s 18:30 DSF Motor 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 19:30 DSF Bike 20:00 Bundesliga pur Klassiker 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 22:00 Smack Down 23:00 Sportquiz Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 To je znanost, dok. serija 9.00 Dadilja, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 U itelji, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.35 Sretna linija 14.05 Najbolji ravnatelj, serija 15.10 Tajni zadatak, serija 16.05 Doma e kraljevstvo, hum. serija 16.35 Pobjedni ka sezona, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 avolje kuhanje, ĹĄou 19.30 TV Tuba 20.00 Mravac Z, anim. lm 21.20 Doma i kraj, serija 22.10 Most na rijeci Kwai, lm 01.00 Vatreni de ki, serija

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž Ganz und gar , lm 22:10 The Descent, lm 0.10 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 No ni program Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.30 19:15 Deal or no Deal 20:15Asterix â&#x20AC;&#x201C; Operacija Provjereno 12.15 Meduze ubojice, dok. emisija Hinkelstein, lm 22:05 Genial daneben 23:05 13.15 Ĺ kola za novac, serija 13.45 Danielle Die Wochenshow 0.05 No ni program Steel: Puni krug, lm 15.20 Napad iz pradavnine, serija 16.15 Ordinacija, serija 17.15 Piratovo srce, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Hidalgo â&#x20AC;&#x201C; nebeski jaha , lm 22.15 Krvavi ĹĄe er, serija 23.05 Daleko od o iju, lm 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, 1.15 Obe anje, franc. lm 2.50 24 sata 3.50 loĹĄa vremena 12:00 Obitelj Johnson, lm 13:50 Velika ljubav, lm 15:20 Die 90er Show 16:45 No na panorama Unglaublich! 17:45 Die 10 schrĂ¤gsten PromiPĂ¤rchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15Ameri ki snovi, lm 22:20 Terminator 2, lm 1.00 No ni program

king, prijenos 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž Uvod u anatomiju, serija 19:10 Olympische Som11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni merspiele 2008 Peking 20:00 ZIB 20 20:07 Vriizbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 jeme 20:15 Ameri ki snovi, lm 21:55 ZiB Flash Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV mit FuĂ&#x;ball 22:05 Stealth, lm 23.55 Ro en za Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes umrije , lm 1.30 No ni program 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch program 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum.

SUBOTA 9. kolovoza 2008. 20.10 Is na o hrani, dok. serija 21.05 PEKINĹ KI DNEVNIK 23.05 Promet danas 23.10 Zabavni program 23.45 Kino informator 23.50 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 00.35 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 01.20 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 02.05 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 02.50 OLIMPIJSKE IGRE PEKING: Rukomet (M): Hrvatska Ĺ panjolska, prijenos 04.35 Plivanje, prijenos 05.55 Gimnas ka (Ĺ˝), snimka

07.45 Ĺ˝uta minuta, zabavna emisija (R) 08.15 Salto, zabavna emisija (R) 09.10 Pet razloga, humoris na serija 09.30 Ulica Sezame, crtana serija 10.30 Di-gata, crtana serija 10.55 Jednom lopov, akcijska serija 11.45 Knjiga o Danielu, humorna dramska serija 12.30 Gra anska duĹžnost, lm (komedija, 1995.; Redatelj: John Fortenberry; Uloge: Pauly Shore, Tia Carrere, Stanley Tucci, Brian DoyleMurray, Abe Vigoda) 14.05 Vijes uz ru ak, informa vna emisija 14.10 Moj suprug moj ubojica, lm (drama, 2001., Redatelj: Peter Andrikidis; Uloge: Colin Friels, Mar n Sacks, Geo Morrell, Linda Cropper, Chris Haywood) 15.50 Iz tame, lm (triler, 1985.; Redatelj: Jud Taylor; Uloge: Mar n Sheen, Val Avery, Hector Elizondo, Ma Clark, Jennifer Salt) 17.25 Zvijezde Ekstra: 101 najve i zvjezdani gaf, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exploziv vikend, magazin 19.30 Ĺ˝uta minuta, zabavna emisija 20.00 Vlak smr , lm (akcijski triler, 2001., Redatelj: Mark Roper; Uloge: Richard Grieco, Romina Mondello, Christoph Waltz, Jennifer Nitsch, Yoanna Boukovska, Nicky Henson, Barry Flatman, GĂśtz O o) 21.35 Plja ka na granici, lm (triler, 1998., Redatelj: Bob Misiorowski; Uloge: Casper Van Dien, Bryan Brown, Daniel Baldwin, Rochelle Swanson, Camilla Overbye Roos) 23.20 Put zlo ina, igrani lm, kriminalis ka

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

SEAT IBIZA SPORTCOUPÉ

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Tržište novih automobila u HR po modelima: Marke

Koli ina

Udio, %

1. Opel Astra 2. Renault Clio 3. Opel Corsa 4. Škoda Octavia 5. Škoda Fabia 6. Peugeot 207 7. VW Golf 8. Fiat Punto 9. Ford Focus 10. Citroen C3 11. Renault Megane 12. VW Polo 13. Ford Fiesta 14. Suzuki SX4 15. Suzuki Swi 16.VW Passat 17. Peugeot 308 18. Peugeot 206 19. Seat Ibiza 20. Mazda 2 21. Ostali Ukupno:

3920 2300 1950 1664 1618 1434 1422 1411 1382 1242 1228 1039 928 904 849 812 774 650 618 590 22586 49321

7,95% 4,66% 3,95% 3,37% 3,28% 2,91% 2,88% 2,86% 2,80% 2,52% 2,49% 2,11% 1,88% 1,83% 1,72% 1,65% 1,57% 1,32% 1,25% 1,20% 45,79% 100%

9,48 9,58

9,48

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 Eurodiesel GPL Auto plin

9,93 3,35

9,97 9,93 3,35

Cijene vrijede na dan 25. srpnja 2008.

Osvježen Piaggio Fly 50 i 100

SPORT Poredak nakon 10 od 18 utrka 1. Lewis Hamilton 2. Felipe Massa 3. Kimi Räikkönen 4. Robert Kubica 5. Nick Heidfeld 6. Heikki Kovalainen 7. Jarno Trulli 8. Mark Webber 9. Fernando Alonso 10. Rubens Barrichello

58 54 51 48 41 28 20 18 13 11

Poredak nakon 11 od 18 utrka

1. Valen no ROSSI 2. Casey STONER 3. Dani PEDROSA 4. Jorge LORENZO 5. Andrea DOVIZIOSO 6. Colin EDWARDS 7. Chris VERMEULEN 8. Nicky HAYDEN 9. James TOSELAND 10. Shinya NAKANO

212 187 171 114 103 100 89 84 72 70

EKO KUTAK

Honda OSM – roadster sa smanjenom emisijom štetnih plinova Honda OSM (Open Study Model) je ultra lagani roadster i još jedno vozilo u nizu koje promi e uspješnu hondinu filozofiju da proizvodi moderne i uzbudljive automobile koji su prijateljski prema okolišu. Izgled OSM-a je uspješna kombinacija ugla enog izgleda s uzbudljivim i dinami nim tehnološkim rješenjima sa smanjenom emisijom štetnih plinova. Osnovna ideja koncepta OSM je pružiti ist i dinami an izgled, a te su se smjernice pratile u dizajniranju vanjskog, ali i unutarnjeg izgleda. Honda OSM je dizajnirana u Hondinom institutu za istraživanja i razvoj u O enbachu u Njema koj. Ona predstavlja primjer uspjeha mladih talenata koji je razvijen unutar europskih projektantskih odjela koji je in-

Seat u Londonu predstavio novu Ibizu SportCoupé Sajam automobila u Londonu prva je izložba automobila gdje je Seat javno predstavio novu Ibizu SportCoupé, vozilo koje zaokružuje ponudu španjolskog branda nakon lansiranja verzije nove Ibize s petora vrata prošlog svibnja i iji novi vanjski dizajn i stil kompaktnog cupéa zna ajno pove avaju njegovu sportsku privla nost. Ekskluzivna paleta boja dostupna za Ibizu SportCoupé osim atraktivne Lumina Orange boje nadopunjena je Galia plavom, Limette zelenom i Furia sivom. Automobil je tako er opremljen crnim krovom, koji privla i još više pozornosti. U unutrašnjosti, izgled automobila dodatno je personaliziran dodavanjem detalja u boji karoserije na elementima poput kola upravlja a, ru ice mjenja a, obloga vrata, ventilacijskih otvora, podru ja mekanih obloga i podru ja oko ventilacijskog otvora

koji se nalazi izme u kola upravlja a i vrata. Seat se nada da e imati priliku svojim kupcima ponuditi mogu nost prilagodbe svoje nove Ibize na na in sli an onom na modelu pred-

stavljenom na sajmu automobila u Londonu. Seat Ibiza SportCoupe na hrvatsko tržište dolazi u listopadu, a službeni po etak prodaje kre e u rujnu.

Jedan od najprodavanijih Piaggio modela Fly prisutan je u ovlaštenim Piaggio salonima u novoj redizajniranoj verziji. Ovaj kompaktni unkcionalni skuter od sada dolazi sa novom podnicom i rukohvatom suvoza a u crnoj boji, dok je prednja maska redizajnirana po uzoru na izuzetno popularan model Piaggio Liberty. Stražnje svjetlo novog Fly-a dolazi s novim bijelim poklopcem, dok je osim novih grafika na instrument plo i posebno atraktivna kromirana bo na završna obrada. Novi prakti ni elementi i redizajnirani detalji jamstvo su pove anja kvalitete i atraktivnosti ovog skutera, koji se odlikuje najboljim odnosom cijene i kvalitete u rastu em «ekonomskom» segmentu. Zadržavaju i svoju konkurentnu cijenu, novi Piaggio Fly još e se više izdvojiti od konkurencije.

Citroën C1 prvi u klasi Prema istraživanju J.D. Power and Associates i specijalizirnaog asopisa Automobile Magazine o zadovoljstvu klijenata u Francuskoj, Citroën C1 je osvojio najbolju ocjenu u kategoriji „osnovni automobili“. Organizacija J.D. Power and Associates i Automobile Magazine procijenili su zadovoljstvo više od 18.000 voza a novih automobila kupljenih u zadnje dvije godine - sve kategorije uklju ene. Ova kompaktna limuzina pobijedila je u svim to kama: svojoj kvaliteti i pouzdanosti, atrakcijom u pogledu per ormansi, stila, udobnosti i opreme, ograni enim troškovima korištenja, bilo da se radi o razini potrošnje, osiguranju ili jednostavno o troškovima popravka i danoj usluzi u mreži. U prodaji od lipnja 2005. godine, C1 se smješta na po etak game Citroën.

spiriran Hondinim ‘’Small Hybrid Sport Concept’’ (Malim Hibridnim Sportskim Konceptom) predstavljenim u Ženevi 2007. i ‘’Accord Tourer Concept’’ (Accord Tourer Konceptom) iz Frank urta 2007. Honda trenutno ne planira da ovaj studijski projekt u e u proizvodnju, premda e pomno osluškivati reakcije posjetitelja ne bi li donijela kona nu odluku o daljnjim aktivnostima vezanim za njegov budu i razvoj.

SMEHEK

22 PREDSTAVLJAMO

ME\IMURSKE NOVINE 5. kolovoza 2008.

Honda Jazz

Novi Chevrolet Camaro

Nova Honda Jazz • Hondin potpuno novi Jazz se temelji na klju nim atributima svog prethodnika s još prostranijom unutrašnjoš u, boljom funkcionalnoš u te snažnijim i štedljivijim agregatima, u stiliziranom i modernom dizajnu Vanjski dizajn je na prvi pogled prije evolucija nego li revolucija, ali ova domišljata promjena izgleda da je samo mali dio od tisu a promjena koje su implementirane u novu Hondu Jazz. Zadržan je koncept prijašnjeg Jazza sa svojom formom spremnika goriva smještenim u središnjem dijelu vozila i ‘ arobnim Sjedalima’ koje su joj omogu ili svjetski priznatu leksibilnost interijera. Ipak, dok su najbolje karakteristike zadržane, uklju uju i prostranu kabinu koja parira vozilima srednje klase, nova Honda Jazz donosi promjene u svim podru jima, pomi u i granice još dalje, obe avaju i da e proširiti svoj uspjeh u kojem je prodaja po itavom svijetu premašila dva milijuna od njezinog prvog dolaska na tržište, 2001. Karoserija novog Jazza još je prostranija, što se najbolje vidi na prostoru za noge na stražnjoj klupi i naro ito na prtljažnom prostoru. ‘ arobna Sjedala’ se sada preklapaju jednim jednostavnim pokretom, a njihova univerzalnost je sada nadopunjena s novim dvostrukim prtljažnikom unutar prostora za prtljagu. Ve i nivo sigurnosne opreme uklju ujue uvo enje Hondine Advanced Compatibility Engineering (ACE) karoserije, aktivnih prednjih naslona za glavu i VSA sustava. Ve e gume, poboljšan ovjes i ve i me uosovinski razmak osiguravaju ve u agilnost uz poboljšanje udobnosti vožnje. Novi i-VTEC agregati s 90 KS 1.2-litreni i 1.4-litreni s 100 KS, osiguravaju bolje performanse, dok potrošnja goriva iznosi 5.1 i 5.3 l/100 km tijekom kombinirane vožnje. Sada se tako er nudi opcija – prva u ovoj klasi, automatskog manualnog mjenja a sa šest brzina na 1.4-litrenom agregatu. Novi, snažniji benzinski agregati dizajnirani su za kupce koji žele posti i uštede goriva ravne dizelašima. Uvo enje Hondine VTEC tehnologije varijabilnog tajminga ventila u nove 1.2 i 1.4-litrene agregate, povezano je ili s 5-stupanjskim manualnim mjenja em ili na 1.4 modelima s Hondinim i-SHIFT 6-stupanjskim automat-

skim manualnim mjenja em koji uklju uje tipke za prebacivanje brzina na upravlja u. Oba agregata nude izvrsne performase i dovoljno momenta pri svim brzinama. Novi SIL (Shift Indicator Light – svjetlo indikatora stupnja prijenosa) dodan manualnim modelima, sli an onome na novoj Hondi Accord, osigurava vizualnu potvrdu za najoptimalnije brzine, a poradi maksimalne uštede goriva. Novi Jazz duga ak je 3.900 mm, širok 1.695 mm, a visok 1.525 mm. Time se duljina nove Honde Jazz pove ala 55 mm, a šira je 20 mm. Me uosovinski razmak se pove ao 50 mm, a prednje i stražnje gume su šire za 35 mm i 30 mm. Sve to pridonosi pove anju stabilnosti vozila i boljom upravljivoš u. Usprkos ovim pove anim dimenzijama, okretni krug od 9.80 m (od jednog do drugog ruba plo nika) nije ve i od onoga za prijašnju Hondu Jazz, a zajedno s poboljšanom preglednoš u, vožnja i manevriranje gradom novim vozilom je još i lakše. Nadalje, u Hondu Jazz se još lakše ulazi i izlazi, zahvaljuju i stražnjim vratima koja se više otvaraju i to u tri koraka, a sve zbog lakšeg izlaska / ulaska u vozilo na uskim parkiralištima. Stil stražnjeg dijela je jednako osebujan s zakrivljenjem gornjeg dijela karoserije prema natrag i stražnje linije krova koja se spušta na dolje bez da kompromitira stražnji prostor za glave putnika. Honda Jazz 1.4 LS se isto tako može dobiti u Sport Pack verziji koja uklju uje ve u prednju rešetku hladnjaka, dodatne bo ne rubnike, stražnji spojler i 16 in ne aluminijske naplatke. Dio standardne opreme na svim modelima su dvostruki prednji i bo ni zra ni jastuci, cijelom dužinom kabine bo ni zražni jastuci – zavjese i pojasevi s tri to ke podešavanja u svih pet položaja sjedenja. Zra ni jastuk suvoza a na prednjem sjedalu može se deaktivirati da bi se omogu ilo postavljanje dje je sjedalice (okrenute u suprotnom smjeru od smjera vožnje) na prednje sjedalo i po prvi put, Honda Jazz je opremljena s podsjetnicima na vezivanje pojaseva za prednja i stražnja sjeda-

la. Prednja sjedala su tako er opremljena aktivnim naslonima za glavu koji minimiziraju potencijalnu trzajnu ozljedu vrata. Dva ISOFIX priklju ka u lijevom i desnom stražnjem sjedalu, zajedno s nastavcima u krovu, osiguravaju ispravnu postavku dje je sjedalice. Lagano pove ana duljina i širina jasno su pridonijele pove anju prostora za putnike, ali vjetrobran ‘gurnut’ više naprijed, unaprijedio je Hondu Jazz i u inio je prostranijom i naj leksibilnijom u klasi. Od svoje prve promocije u Japanu, 2001. Honda Jazz vrlo pametno upakirana, isplativa, originalna, pokazala se dobitnom formulom za uspjeh. Vrlo brzo je postala globalno vozilo koje se prodaje u 115 zemalja s godišnjom prodajom od 400.000 primjeraka, a ukupna prodaja do danas iznosi preko dva milijuna vozila. Honda Jazz se danas proizvodi u šest tvornica u pet zemalja. Nova Honda Jazz se ve prodaje u Japanu – gdje je znaju pod imenom Fit – gdje je dobila je prestižnu nagradu ‘’Car of the Year’’ 2007-2008. Honda u Europi ima plan pove ati prodaju s otprilike 80.000 prodanih primjeraka na preko 100.000 prodanih vozila na godinu. Jednostavan stil vožnje i mali troškovi održavanja glavni su aduti nove Honde Jazz, a multifunkcionalnost novog Jazza trebala bi privu i sve one koji imaju malu djecu, idu u kupovinu i generalno za sve one koji svakodnevno prakticiraju gradsku vožnju. Nova Honda Jazz e se javnosti premijerno predstaviti na Paris Motor Show-u u listopadu ove godine.

Chevrolet je predstavio novi produkcijski Camaro – legendarni sportski automobil za 21. stolje e inspiriran tradicijom koji spaja izvrstan izgled i performanse, naprednu tehnologiju i izvanrednu u inkovitost. Prodaja u Sjedinjenim Državama po et e u prvom kvartalu 2009. godine, a europska premijera e uslijedi kasnije. Camaro s pogonom na stražnjim kota ima dolazi s dvama motorima: 3.6-litarski V-6 motor snage 300 KS te izbor izme u šesterostupanjskog ru nog ili automatskog prijenosa dok model SS dolazi s 6.2-litarskim V-8 motorom i 422 KS. Svi modeli i kombinacije pogonskog sustava uklju uju šesterostupanjski prijenos s opcijom ekonomi ne potrošnje goriva. Napredne pogonske tehnologije poput motora s izravnim ubrizgavanjem i ak vnim upravljanjem gorivom omogu uju no uskla ene performanse i ekonomi nost u potrošnji goriva. Osim toga, Camaro je pravi primjer GM-ovog globalnog razvojnog procesa. Dizajnerski koncept vu e korijene iz Sjedinjenih Država, inženjerski dio vodio je GM Holden iz Australije, procjena kvalitete ra ena je na cestama širom svijeta, a Camaro e se sastavlja u GM-ovom pogonu Oshawa u Kanadi. Duga ki prednji i kra i stražnji prevjes daju Camaru klasi ne proporcije, dok su elegantan pro l vjetrobranskog stakla,

kota i gurnu u kutove te mo no oblikovani blatobrani moderni elemen koji naglašavaju Camarovu naprednu izvedbu – i daju automobilu nedvojbeno agresivan i „nabrijan“ izgled. Elemen poput prednjeg dijela automobila u obliku slova V te „škrge“ na stražnjim bo nim dijelovima karakteris ni su za Camaro, kao i široki stražnji blatobrani. Ovi elemen ine novi Camaro odmah prepoznatljivim, no njihova izvedba ini ih besprijekorno integriranima u suvremeno oblikovanu vanjš nu automobila. Izbor izme u velikih, 18, 19 i 20-colnih kota a tako er pridonosi Camarovom modernom izgledu. Detalji poput velikih, kromom obrubljenih kontrola, ma ranih površina i tkanine visoke kvalitete s aplikacijama od akrila stvaraju dojam luksuza kakav nije vi en kod dosadašnjih modela Camara te predstavljaju pravi izazov za trenutnu konkurenciju. Još prekrasnih detalja može se vidje na središnjoj konzoli u opcionalnoj izvedbi s brojnim instrumen ma, koja podsje a na sli nu opciju kod Camara iz 1969. Tu se može o ita temperatura i tlak ulja, stanje akumulatora i temperatura teku ine iz sustava za prijenos, a sve je osvijetljeno modernim LED pozadinskim osvjetljenjem. (Foto: GM)

5. kolovoza 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Toyota ulaže 26,7 milijuna eura u centar za proizvodnju dijelova

Toyota Motor Europe (TME) e investirati 26,7 milijuna eura kako bi preselila tvrtku za proizvodnju dijelova Toyota Parts Centre Spain (TPCES) u novoizgra eni i ve i objekt koji bi trebao biti završen u 2010. godini. Nove prostorije, koje e se prostirati na ukupnoj površini od 16.800 m2, unaprijediti e isporuku dijelova i dodatne opreme za motorna vozila širom Španjolske u skladu s porastom prodaje. Tvrtka TME je kupila 47.500 m2 zemljišta smještenog u Illescasu (Toledo), južno od Madrida, u svrhu tog preseljenja. Sjedište TPCES-a je trenutno u San Augustinu de Guadalix, oko 70 km sjeverno od Illescasa. Izgradnja

zapo inje u 2009. godini. Kao dio Toyotinih kontinuiranih nastojanja da minimalizira utjecaj svojih aktivnosti na okoliš, novi objekt e uvesti i “zelene” mjere, kao što su recikliranje otpada, sakupljanje kišnice i njezina ponovna upotreba, te e istražiti korištenje obnovljivih izvora energije kako bi se pove ala energetska u inkovitost. TPCES trenutno zapošljava 34 djelatnika i opskrbljuje oko 100 Toyota i Lexus prodajnih centara u Španjolskoj. Taj objekt je jedan od 14 TME centara za dijelove širom Europe. U 2007. godini je Toyota prodala 81.677 vozila u Španjolskoj (4% više u odnosu na 2006.).

Aprilia osvojila «Pikes Peak» Pikes Peak, najpoznatiji, najteži i najspektakularniji planinski uspon smješten u planinama Colorado u SAD-u, svake godine u srpnju ugoš uje jedinstveni motoristi ki doga aj, utrku Pikes Peak. Utrka privla i razli ita trka a vozila – od motocikala i quadova, do relly automobila i kamiona. Trasa ove utrke, poznate i kao «Utrka u oblacima», proteže se na 20 kilometera nevjerojatnih uspona, smještenih na nadmorskoj visini od 2.835 do 4.300 metara. Aprilia SXV 5.5 revolucionarni dvocilindri ni supermoto, kojom je upravljao ameri ki voza Davey Durelle, osvojila je ovogodišnju 86. po redu utrku Pikes Peak. Vremenom od 11:42:90 Durell je na Apriliji zabilježio ukupno najbolje vrijeme, iza sebe ostavivši pobjednike svih ostalih klasa, tako da je drugoplasirani u ukupnom poretku, ina e pobjednik u klasi 1200 ccm, za prvoplasiranom Apriliom zaostao ak 23 sekunde! Ovu povijesnu Aprilijinu pobjedu

dodatno je upotpunilo impresivno peto mjesto talijanskog voza a A. Padovania na Aprilia Dorsoduru, koji je na ovom novom Aprilijinom gradskom supermotu iza sebe ostavio konkuenciju dizajniranu i posebno pripremljenu za brze offroad uvjete vožnje. Još jedan SXV 5.5. kojeg je vozio talijan C. Lancellotti, zauzevši izvrsno 8. mjesto podcrtao je dominaciju Aprilie na ovogodišnjem Pikes Peaku.

MEDIA MODEL LJETA

NATALIJA Klopotan (27) - Mursko SrediĹĄ e Natalija Klopotan dolazi iz Murskog SrediĹĄ a, udana je i sretna majka dvoje djece, dvogodiĹĄnjeg Patrija i petogodiĹĄnje Tare. KaĹže da kad su djeca u pitanju pri i nije kraj. Zahvaljuju i vjeĹžbanju koje prakticira uvijek kad stigne, a najmanje dva - tri puta tjedno, nije imala nikakvih problema s povratkom i odrĹžavanjem â&#x20AC;&#x153;linijeâ&#x20AC;?. Kao tinejdĹžerica ve se susrela s kamerama fotografa jer je nastu-

TOP 20

pala na izborima ljepote, te proĹĄla te aj manekenske ĹĄkole. Me utim, to je bio samo mladena ki hir, ali Ĺželja za jednim istinskim fotosessionom bez obzira na â&#x20AC;&#x153;nove okolnostiâ&#x20AC;? ostala je negdje â&#x20AC;&#x153;zapisana u glaviâ&#x20AC;?. Nataliji je styling za fotkanje pripremio butik P. MT M. SrediĹĄ e, a frizuru i make up osmislio Frizerski salon Iva Sveti Martin na Muri. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

10. ET PRAZAN STAN

02. NE STAJEĹ - PINK STUDIO

09. MLADEN GRDOVI

03. S MURE NA MORE JADRANSKO -

RECI MI RECI Ĺ˝IVOTE

VLADO KRESLIN&NENO B.

TOP STAVROS LISTA DOMA IH 08. JASMIN

04. PORED MENE - JINX

Ĺ TO BI JA S TOBOM

05. LUD ZA NJOM - T.B.F.

07. NENAD VETMA LJUBAV

06. POKUĹ AJ - LAKA

06. MATE BULI KADA PIJEM

07. OSJE AJ - NINA BADRI

05. ZAPREĹ I BOYS SAMO JE JEDNO

08. ARDAĹ , BLUES&Râ&#x20AC;&#x2122;Nâ&#x20AC;&#x2122;R take II -

04. DAVOR BORNO LJUDI

MIR. EVA I & ardaĹĄ blues band

03. TONY CETINSKI

09. LETE I Ĺ AMPION -

UMIREM 100X DNEVNO

SONGKILLERS

02. ZDRAVKO Ĺ KENDER

10. STAKLENI GRAD -

POLETI SRCE

NOXIN . MIRO ODAK

01. DRAĹ˝EN ZE I IDI

FORMULA 13

TJEDNI KALORIFER

Ako se po strani ostave nogometne teme u kojima prevladava sapunica ho e li ili ne e Christiano Ronaldo napustiti Manchester United i pristupiti Realu, Portugalac koji se oporavlja od operacije u LA-u i Kaliforniji puni tabloide â&#x20AC;&#x153;punom paromâ&#x20AC;?. Nakon ĹĄto je dao â&#x20AC;&#x153;noguâ&#x20AC;? medicinskoj sestri koja je bila teĹĄka partijanerica dok se Ronaldo znojio na terenu, pri a se da sad kad odmara mladi Portugalac koristi svaku priliku ne bi li se â&#x20AC;&#x153;uvalioâ&#x20AC;? nekom atraktivnom komadu koji mu zapne za oko. I dok se samo neke â&#x20AC;&#x153;usudeâ&#x20AC;? odbiti popularnog nogometaĹĄa, one koje su odlu ile poseksati se koriste priliku da neĹĄto i zarade. Tako se LA model Niki Ghazian, ina e porijeklom Iranka, u jednom tabloidu detaljno â&#x20AC;&#x153;pohvalilaâ&#x20AC;? kako je s njim spavala prije samo desetak dana â&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;Bila je to najbolja no mog Ĺživota. Istina, bili smo malo ograni eni u pozama zbog toga ĹĄto je morao paziti na ozlije enu nogu, no izvukli smo najbolje iz te situacijeâ&#x20AC;?, izjavila je Niki, ina e nekadaĹĄnje lice FHM-a. Slutimo nekako da ispovijed te mlade dame ne e baĹĄ najbolje sjesti Letiziji Filippi,

TOP LISTA STRANIH

01. THE BEST DAMN THING -

10. COLDPLAY VIOLET HILL

AVRIL LAVIGNE

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

02. SWEET ABOU ME -

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

GABRIELLA CLIMI

TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS

03. VIOLET HILL - COLDPLAY

UMBRELLA

04. BETTER IN TIME - LEONA LEWIS

07. CHRIS BROWN WITH YOU

05. Iâ&#x20AC;&#x2122;M YOURS - JASON MRAZ

06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

06. TAKE A BOW - RIHANNA

05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR

07. LOVER COME BACK - VAN MORRISON

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

08. RUNNING FREE -

4 MINUTES

ALI CAMPBELL & BEVERLY KNIGHT

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

09. GIVE IT 2ME - MADONNA

LOVE IN THIS CLUB

10. AMERICAN BOY -

02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

ESTELLE feat KANYE WEST

01. RIHANAN TAKE A BOW

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

Seks s Ronaldom bila mi je najbolja no u Ĺživotu!

TOP LISTA DOMA IH

01. DOJDI - GEGO&PICIGIN BAND

TOP LISTA DOMA IH

01. TOĹ E PROESKI

01. KID ROCK -

IGRA BEZ GRANICA

ALL SUMMER LONG

02. SMS MOJA ULICA

02. GABRIELLA CILMI - SWEET ABOUT ME

TOP LISTA DOMA IH 03. COLONIA

TOP LISTA DOMA IH 03. COLDPLAY - VIOLET HILL

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

04. DAVID GUETTA -

04. VLADO JANEVSKI

TOMMOROW CAN WAIT

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

05. MADONNA - GIVE IT TO ME

05. KINGS ZAKUNI SE

06. LUPE FIASCO -

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

HIP HOP SAVED MY LIFE

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

07. MAROON 5 -

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

IF I NEVER SEE YOUR FACE

09. LEO DVIJE VATRE

08. ALANIS MORISSETTE - UNDERNEATH

10. BORIS BABAROVI

09. SHAGGY - FEEL THE RUSH

TI NISI VIĹ E MALENA

10. YAEL NAIM - NEW SOUL

Niki Ghazian

Prijavite se za fotosession ! Letizija Filippi navodnoj nasljednici Nereide Gallardo na mjestu â&#x20AC;&#x153;sluĹžbeneâ&#x20AC;? Ronaldove djevojke.

Me imurske novine i ove godine rade ljetni serijal me imurskih ljepotica koji je krenuo u ovom broju. Prijave za fotosession primaju se i nadalje. Mogu se prijavite sve djevojke

koje su navrĹĄile 18 godina sa ili bez iskustva u fotosessionu. Prijaviti se moĹžete na brojeve mobitela: 098-920-56-20 ili 091-561-57-93, kao i e-mailom: redakcija@mnovine.hr.

MOZAIK

5. kolovoza 2008.

estetikheretik – STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Mali stan pretvorite u veliki Poštovani, vidjela sam Vašu kolumnu u Me imurskim novinama i pošto dolazim do faze adaptiranja malog stana od 30 m2 u akovcu, odlu ila sam da Vam se obratim. Stan nije velik i ne odgovara mi raspored prostorija. Nekada je bio uredski prostor, ali je prera en u stambenu jedinicu. ma mali hodnik, kupaonicu sa wc-om, kuhinju sa predsobljem/blagovaonom, dnevni boravak i spavacu sobu koja je možda malo prevelika s obzirom na veli inu dnevne sobe. Trenutno živim sama, ali u nekom vremenu e nas možda biti i dvoje. Molim Vas da mi pomognete oko postavljanja rasporeda prostorija i elemenata. ko je mogu e, htjela bih imati im više svjetla i ukoliko uspijete ugurati mali radni dio (za laptop) koji mi je jako potreban. Dimenzije stana: 6x5 metara, visina 3.25 m. Prozori: širina 1 metar, visina 1.5 metara, visina od poda 1.2 metra Unaprijed zahvaljujem, Vanja G. Poštovana gdjica Vanja, na po etku, zahvaljujem na upitu. Pregledao sam tlocrt koji ste mi poslali i vjerujem da sam pronašao riješenje. Stan od 30 m2 za dvoje ljudi je dosta malen. Me utim, ¨spasila¨ Vas je visina koja prelazi klasi ne visine stanova za ak 60 cm. To nam omogu uje da iskoristimo taj volumen i postavimo krevet na kat, a ispod njega ormar sa kompletnom garderobom.

revet postavite na visinu od oko1800 mm i zatvorite ga sa prednje strane s maskom od drveta ili nekog drugog materijala (možete kombinirati sa folijama, pleksiglasom, tkaninama, zavjesom...) tako da nije vidljiv iz dnevne sobe. spod njega na visinu od 1800 mm postavite garde-

robni ormar sa 3 strane i zatvorite ga kliznim vratima. S lijeve strane postavite stepenice za penjanje u krevet koje u sebi imaju ladice pomo u kojih ete iskoristiti još više prostora.

ao što vidite, zid koji je prije dijelio dnevnu od spava e sobe sada je srušen, me utim nije do kraja jer nam njegov srednji dio uvelike koristi, a na taj smo na in pove ali i dotok prirodne svijetlosti. Sa strane koja nije vidljiva sa ulaza, ona kod koje je krevet, uspio sam implementirati radni dio i to tako da sam postavio police po cijeloj visini zida. Nastavak plo e radnog stola je na visini od 750 mm. n se može spuštati i dizati, ovisno o potrebi. Sa druge strane

tog zidi a, stoji element za DVD, sa TV-om na zidu. Dnevni boravak je dovoljan za dvoje ljudi, a mogu e je postaviti i trosjed na razvla enje. Sa lijeve

strane od trosjeda, možete postaviti otvorene police na zid ili neki drugi drvni element ili pak vazu sa cvije em. Blagovaonica je izvedena u po etku za troje ljudi. Stol neka bude dimenzija 900x900 mm, ali s mogu noš u izvla enja za možebitna ve a druženja. uhinja je dovoljne veli ine za sve poslove i tu nema nikakvih problema. U hodniku postavite vješalicu i plitki element za cipele tako da dobijete spremište za obu u, ali pazite da ne pretjerate sa volumenima elemenata kako ne bi ¨zagušili¨ prostor. upaonicu s WC-om opremite jednostavnim elementima. Što se stila u prostoru ti e, predlažem da pratite moderan i jednostavan stil. Bijela u tako malom prostoru daje najbolji u inak. Razmislite i o elementima u sjaju jer i taj detalj otvara prostor i ini ga ve im. Uz bijelu boju kao drugu osnovnu postavite još neku neutralnu, npr. tamno sivu koja e još pove ati eleganciju prostora. U takav interijer de initivno ubacite i dekor drva, po mogu nosti svijetlo drvo (jasen, javor, breza) koje e dati toplinu i prirodnost cijelom prostoru. Sve to za inite detaljima neke boje (zelena, crvena, narandžasta, lila, žuta...). Uz to se možete poigrati i gra i kim elementima, ilustracijama, elementima izrezanih iz folije ili pak tapetama. To e popuniti vizualni doživljaj te dati vašem prostoru malo umjetni kog štiha i svojevrsnu originalnost. Vaš estetikheretik

Gradsko društvo Crvenog križa akovec Hrvatski crveni križ - Gradsko društvo Crvenoga križa akovec uputilo je dvoje mladih volontera Crvenoga križa na 53. Me unarodni kamp mladih koji je održan od 7. do 21. srpnja u Langenloisu u ustriji. Na 53. Me unarodni kamp upu ene su Jelena Juras iz Palovca, u enica akove ke Gimnazije, i Laura Horvat iz Male Subotice, kao jedine u esnice iz Republike Hrvatske. Na 53. Me unarodnom kampu u enja i prijateljstva u Langenloisu, u organizaciji ustrijskoga crvenog križa, okupilo se 37 polaznika iz 20 zemalja svijeta: ustrije, Njema ke, Šrilanke, enije, Estonije, Haitija,

Naše predstavnice Jelena Juras i Laura Horvat na Me unarodnom kampu Crvenog križa u Austriji

Trebate li besplatan savjet, javite se! ko sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju.

ato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili vrlo konkretan opis svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. no što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu)

prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – vana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Sejšela, Srbije, uvajta, Egipta, Palestine, eške, Poljske, Slova ke, rske, Švedske, slanda, Finske te naše dvije predstavnice iz Hrvatske.

roz mnogobrojne prezentacije, igre i radionice mladi su upoznati s važnoš u rada Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. zletom u koncentracijski logor Mauthausen u ustriji upoznati su sa stravi nim doga ajima iz Drugoga svjetskog rata, da bi mladi shvatili protiv kakvih se stvari treba boriti, i što je potaknulo osnivanje Me unarodnog odbora Crvenog križa. Nada Špoljari

a Ra d.o.o.

RAZVOJNA AGENCIJA GRADA AKOVCA

objavljuju da su raspisani natje aji za

BESPOVRATNA POTICAJNA SREDSTVA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA ZA 2008. god. I.

PROGRAM URE ENJA I OPREMANJA OBJEKATA ZA PRERADU VLASTITIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA (OPG-ima) – mjera 6.

II. OPREMANJE PRODAJNIH MJESTA NAMIJENJENIH ZA IZRAVNU PRODAJU VLASTITIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU (OPG-u) – mjera 6. III. SUFINANCIRANJE RAZVOJNIH PROGRAMA UDRUGA POLJOPRIVREDNIH PROIZVO A A, UZGOJNIH ORGANIZACIJA I UDRUGA STROJNIH PRSTENA – mjera 4. IV. SUFINANCIRANJE OBRAZOVANJA LANOVA UDRUGA I INFORMATI KO OPISMENJAVANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVO A A – mjera 2. V.

SUFINANCIRANJE OPREMANJA DJE JIH VRTI A U RURALNIM PODRU JIMA – mjera 8.

Za sve informacije u vezi pripreme projektne dokumentacije za natje aje možete se javiti u Razvojnu agenciju grada akovca – cakRA d.o.o. u Ulici Ru era Boškovi a 10, akovec, te putem telefona 311-230 ili e-maila: damira@cakra.hr i kristijan.mavrek@cakra.hr

DOBRO JE ZNATI

5. kolovoza 2008.

S ># Q

5. kolovoza 2008.

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Alkoholna amnezija? Cjelovite emocije Moj sin ima 20 godina. Veoma rijetko pije alkohol. Jedanput je otišao s društvom u kr mu i konzumirao je, ne znam to no koliko, alkoholna pi a. U stanju alkoholiziranosti bio je agresivan i porazbijao je nekoliko izloga po gradu. Ina e u trijeznom stanju je jako miran. Drugog dana se uop e ni ega nije sje ao. Nije se sje ao gdje je i s kim je bio, što je radio i kada i kako je došao ku i. Jako me to zabrinulo, pa vam se obra am s molbom da mi objasnite o emu se tu radilo i kako mu mogu pomo i da se to više ne ponovi? U vrijeme alkoholne intoksikacije može do i do stanja kojega nazivamo alkoholna amnezija. Alkoholna amnezija je tranzitorni gubitak pam enja, koji može biti uzrokovan alkoholnom intoksikacijom. Tzv. alkoholna amnezija «en block» je karakterizirana jakom, potpunom amnezijom, s djelomi nim oporavkom, spontanim ili uz poticaj, bez kasnijeg sje anja na doga aje tijekom same amnezije. Može po-

trajati 30-60 minuta pa i ak i do dva dana. Isto tako postoji poseban oblik kompliciranog otrovanja alkoholom kojega nazivamo patološko pijano stanje odnosno sumra no stanje. Sumra no stanje pra eno je agresivnim i esto nasilnim ponašanjem, koje je potpuno strano za tu osobu u trijeznom stanju, a može nastati vrlo brzo nakon pijenja pa ak i malih koli ina alkohola koje kod ve eg broja ljudi ne izazivaju ja u intoksikaciju. U takvom sumra nom stanju postoji gubitak sje anja za cijeli doga aj. U stanju patološke intoksikacije osoba je verbalno i izi ki veoma agresivna, i može ak i po initi ubojstvo. Smatra se da se takva osoba u vrijeme sumra nog stanja nalazi u stanju sužene svijesti ili transa. Poslije toga stanja osoba zapada u dugotrajni san. Patološko pijano stanje traje od nekoliko minuta do nekoliko sati, iznimno nekoliko dana. Što se ti e terapije dovoljna je suportivna psihoterapija.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška Piše Mirjana Kolarek Karakaš, dr.med. spec.pedijatar

1.DO 8.KOLOVOZA - Svjetski tjedan dojenja

Maj ino mlijeko i hrana, i ljubav, i lijek Zamislimo mogu nost da šest mjeseci ne moramo kupovati hranu, trošiti energiju za njenu pripremu, razmišljati što emo s ambalažom koju treba pohraniti. Netko e re i da je to nemogu e. No, to je vrlo mogu e i nadohvat ruke. Maj ino mlijeko nam pruža upravo tu mogu nost. I ne samo to, uz hranu imamo i bezuvjetnu ljubav i besplatan lijek. Maj ino mlijeko je radost i zdravlje za našu bebu.Za dojenje je važna motivacija.Majka koja je uvjerena da ima dovoljno mlijeka sigurno e ga i imati.Tu je vrlo važan princip samopouzdanja.Okolina mora maj-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME$IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ci pružiti potporu.Važan je pozitivan stav cijelog društva prema dobrobiti dojenja. Svake godine od 1. – 8. kolovoza obilježava se Svjetski tjedan dojenja u svrhu senzibilizacije društva, da je dojenje prednost za obitelj ali i društvo u cjelini, što se o ituje u manjem broju posjeta lije niku,manjoj potrošnji lijekova i zdravijoj populaciji. Prednosti koje donosi dojenje: omogu ava prije svega pravilan rast i razvoj dojen eta, osigurava bolji psihomotorni razvoj i razvoj imunološkog sustava, omogu ava zaštitu od infekcija dišnih puteva, infekcija mokra nih puteva, upale srednjeg uha, smanjuje mogu nost razvoja

itaju i rasprave koje su znanstvenici vodili sa Dalaj Lamom, uz njihovo veliko me usobno poštovanje i uvažavanje inilo mi se da imaju dosta poteško a zbog temeljnih kulturoloških razlika, a ne samo zbog lingvisti kih zamki u koje su upadali. Dvojbeno je može li budisti ki autoritet pojmiti nijanse znanstvene analize emocija, a isto tako je upitno kako zapadnja ki znanstvenik poima suptilnosti napredne meditativne prakse. Prekrasno je osjetiti s koliko tolerancije i entuzijazma pokušavaju prevladati razli itosti i razumjeti jedni druge, iako se mu e s de inicijama temeljnih psiholoških procesa o kojima raspravljaju. Radna de inicija destruktivnih emocija od strane zapadnja kih znanstvenika odnosi se na nešto što šteti osobi ili drugima, a budisti ka de inicija govori o ne emu što remeti mir uma. Zapadnja ka je de inicija tako pragmati na, a budisti ka suptilna, gledanje na stvari posve je razli ito. Trebalo bi prona i i opisati emocionalna stanja koja se razvijaju dubokom meditacijom, a koja bi mogla voditi zapadnja ku psihologiju u razmišljanju da je mogu e riješiti se destruktivnih emocija. To su emocije koje vode do smirenosti uma, njegovane meditacijom. Budisti govore o razli itim cjelovitim emocijama, poput samopouzdanja, vjere, savjesnosti, entuzijazma, leksibilnosti uma, nemržnje, nenasilja, promišljenosti, mudrosti, služe i se dakle i terminima koje na Zapadu ne uvrštavamo u emocije. Nastaje potreba da se te pojmove objasni, analizira

i operacionalizira. Oni recimo govore o jednoj vrsti ozbiljnosti, ne samo mira nego i neranjivosti koja je razli ita od pasivnosti ili ravnodušnosti, a proizilazi iz unutrašnjeg mira. Budisti razvijaju ravnotežu uma koja poništava vezanost ili žudnju, bolesno suosje anje i ovisnost. Misao je samo um, koji je osvijetljen, ist i neutralan, ni dobar ni loš. Nije misao ta koja mentalno stanje ini necjelovitim, nego je to emocija koja ga prati. Emocije mogu biti neutralne, cjelovite ili necjelovite. Pojednostavljeno bi se moglo re i da su emocije, (u tibetanskom jeziku nemaju takvu rije , nego niz termina koji opisuju mentalna stanja koja narušavaju ravnotežu uma), krivci za mentalne probleme, sa ime se mi zapadnjaci slažemo. Um je sam po sebi neutralan, a mentalni faktori koje uvjetno možemo smatrati emocijama, boje ga na svoj na in. Faktori uma mogu se me usobno izbalansirati tijekom transformacije uma. Budisti govore o etiri stvari koje treba njegovati: ljubav, ravnoteža uma, suosje anje i radovanje. Te su stvari povezane me usobno i stapaju se u praksi, a da bi se problem ili mentalna bolest riješli mora im se pristupiti iz više razli itih perspektiva i sa više razli itih mentalnih faktora. Za problem ne postoji jednostavan protuotrov, potrebna je mudrost i vještina da ga se riješi. Na vrlo dubokoj razini protuotrov za sve mentalne bolesti je neposredovano shva anje praznine koje omogu ava duboka meditacija. Znam da vam je sve jasno. Ali ipak ne namjeravate probati.

proljeva, doprinosi zaštiti od alergije, astme, ekcema, smanjuje rizik od še erne bolesti ovisne o inzulinu, djetetu daje osje aj topline,sigurnosti i smirenosti, dojena djeca imaju bolji psihomotorni,emocionalni i društveni razvoj. Da bi dojenje bilo što uspješnije majka se mora pripremiti ve u trudno i.Mlijeko se po inje stvarati ve krajem trudno e, no prava laktacija po inje nakon poroda, stavljanjem djeteta na prsa. Preporuka je da se novoro en e stavlja majci na prsa ve u prvom satu nakon poroda.Kada dijete obuhvati svojim usnama alveolu s bradavicom po inje itav niz procesa, koji utje u na hipo izužljezdu koja se nalazi na bazi mozga, da izlu uje hormone prolaktin i oksitocin.O prolaktinu ovisi laktacija tj.stvaranje mlijeka.Oksitocin omogu uje da mlijeko može utjecati u kanali e sve do bradavica i zatim u djetetova usta.On pomaže istiskivati mlijeko. Dakle, stvaranje i izlu ivanje mlijeka je pod utjecajem neurohormonalnih re leksa koji su osjetljivi na vanjske podražaje.To zna i da e sretna i zadovoljna majka djelovati na njih stimuliraju e, a zabrinuta,

umorna i puna briga i strahova, djelovati negativno i stvarati e se sve manje mlijeka s krajnjim ishodom prestanka dojenja.Dakle majka, koja je sigurna u sebe i koja ima potporu okoline prebroditi e sve po etne poteško e i krize s kojima se sre e u prvim danima nakon poroda.

Naj eš i problemi Bol – je vrlo esta pojava u prvim danima nakon poroda zbog smanjivanja i kontrakcija maternice.Ako je bol intenzivna, majka dojilja može uzeti sredstvo protiv bolova ali na bazi paracetamola, kako ne bi štetila svojoj bebi. Boja i sastav mlijeka: neke majke odbiju dijete od prsiju jer im je mlijeko vodeno i plavkasto. To ne zna i da ono ne sadrži sve hranjive sastojke potrebne njezinoj bebi.Maj ino mlijeko je uvijek kvalitetno i punovrijedno. Bolne grudi koje dijete ne e prihvatiti: obi no se radi o izrazito nabreklim grudima punim mlijeka ali zbog nedovoljno razvijenog oksitocin re leksa mlijeko se ne može ispražnjavati.Dijete ne može prihvatiti dojku, postaje nezadovoljno i

Piše dr. med. Branko Vr i , spec. anestezije i intenzivnog lije enja

Zatvor (konstipacija) ZATVOR podrazumijeva pražnjenje crijevnog sadržaja manje od 2-3x tjedno. U takvim su slu ajevima stolice obi no tvrde, suhe, koli inski male i sitne veli inom te se otežano prazne. Ljudi koji pate od zatvora ponekad se žale na bolnu crijevnu peristaltiku, napetost i nadutost prepunih crijeva. UZROCI : prehrana siromašna dugim nitima, smanjena izi ka aktivnost (osobito starije osobe), lijekovi, mlijeko, sindrom iritabilnig kolona, zloporaba laksativa, zanemarivanje potrebe za hitnim pražnjenjem crijeva, dehidracija, speci i ne bolesti i stanja kao npr. moždani udar, problemi od strane crijeva i rektuma, kroni ni zatvor nepoznatog uzroka Potpuno je krivo tuma enje zatvora, ljudi koji stolicu nemaju svaki dan s obzirom da normalno pražnjenje crijevnog sadržaja može biti od 3x dnevno pa i do 3x tjedno, ovisno od osobe do osobe. Zatvor je simptom, a ne bolest koji može prouzro iti ozbiljne dugoro ne posljedice. Svatko je od nas barem jednom u životu iskusio

zatvor, a tipi ni uzrok je nepravilna prehrana. U najve em broju slu ajeva, zatvor je privremen i nije ozbiljno stanje, a razumijevanje njegovog uzroka te prevencija i tretman pomo i e ve ini osoba. Opisuje ga se kao jednog od naj eš ih probavnih tegoba, a naj eš e ga “signaliziraju” osobe starije životne dobi, iznad 65-te i žene. esto je problem u trudnica i nakon poroda i operativnih zahvata. Hrana siromašna vlaknima jedan je od naj eš ih uzroka zatvora kao i hrana bogata mastima - jajima, sirom, mesom. Uklju ite u prehranu grahorice, pšenicu punog zrna, svježe vo e i povr e, šparoge, prokulice, kelj, mrkvu. Za osobe sklone zatvoru ograni iti unos hrane kao sladoled, sir, meso, konzerviranu hranu. Pove ati unos teku ine, unos sokova od vo a i povr a, bistrih juha. Ako želite više i bolje od svog tijela, te u slu aju da unato provedenim mjerama prehrane i promjeni životnog stila, tegobe i dalje perzistiraju, obratite nama se s povjerenjem.

stvara se problem.Kod toga se majka treba smiriti, izmasirati dojke, istisnuti nešto mlijeka , osloboditi bradavicu i ponovno ponuditi djetetu. Ponekad je potrebno nakon podoja još ru no isprazniti dojku. To se doga a ako majka ima previše mlijeka, ili dijete nije potpuno ispraznilo dojke ili pak je bolesno pa ne može sisati.U tom slu aju djetetu mlijeko dati na žli icu jer je kombinacija dojke i bo ice neprikladna i kod djeteta izaziva zbunjenost i kasnije odbijanje dojke. Stolice dojene djece su svijetložute i kašaste.Može ih imati svakodnevno, iza svakog podoja, a može pro i i nekoliko dana da ih nema. Može pro i i sedam dana da novoro en e nema stolice, ali preporu am da se peti dan potraži savjet pedijatra. Zastoj mlijeka-mastitis-upala dojke.Kod toga stanja dojka je ote ena, topla i bolna.Koža je napeta i sjajna.Mogu a je i povišena temperatura, i do 38,5 stupnjava C. U slu aju još više temperature svakako potražiti savjet lije nika.Kako to sprije iti? Dojiti esto, ak i no u, izdajati se kod osje aja prepunjenosti.

Ako se upala razvila stavljati hladne obloge.U slu aju temperature i bolova sredstva za skidanje temperature- paracetamol.Ako dojilja koristi antibiotike posavjetovati se s lije nikom o primjeni grupe antibiotika koja ne šteti bebi. Smanjenje napetosti i bolnosti mogu e je posti i i oblozima od kupusova lista koji se stavljaju izme u izdajanja, prethodno ga treba naravno oprati. Bol u bradavicama, ošte enje bradavica- naj eš e nastaje uslijed nepravilnog položaja djeteta na dojci, tj.kada u ustima ima samo bradavicu, a ne i dio areole ( tamne kože oko bradavice ). Tada je vršak bradavice pritisnut uz tvrdo nepce i zbog pritiska puca. Dobrobit za majku: zbog kontrakcija maternice uslijed procesa dojenja manja su i kra a krvarenja nakon poroda, majka se znatno prije vra a na normalnu težinu, a i smanjeno je oboljevanje od karcinoma dojke ili jajnika ako je majka dugo dojila. Ali od svega najve a je dobrobit i sre a za majku zdravo i zadovoljno dijete, na što je ona svojim trudom i upornoš u dojenjem, svakako utjecala.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI&, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); godišnja pretplata za inozemstvo: AUD 200, EUR 100, CHF 160 (+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

DOBRO JE ZNATI

5. kolovoza 2008.

sport@mnovine.hr

PERUTNINA PIPO – IPC zapo ela pripreme za novu sezonu

CILJ: Zadržati mjesto u vrhu hrvatskog rukometa - Dva ponajbolja igra a ostvarili odli ne transfere: Šego u CO, Bagari u Fotex akove ki rukometni prvoligaš, Perutnina Pipo IPC u novu rukometnu sezonu kre e s “prekopiranim! planovima iz prošlogodišnje: ostati me u etiri najbolje ekipe u prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi, izboriti inal four rukometnog kup i još jednom dostojno prezentirati Lijepu našu u europskom kupu – po prvi puta bit e to u Kupu pobjednika kupova. U tom europskom natjecanju poznat je i protivnik – danski KIF Kolding, jedan od najuspješnijih klubova te skandinavske rukometne velesile. Danci su posljednjih 18 godina ili pobjednici kupa, ili prvaci zemlje, a u svojim redovima imaju etiri nacionalna reprezentativca. U akovcu su svjesni snage protivnika, izjava da je moglo i bolje dovoljno govori sama za sebe. Europska odiseja zapo et e 11. listopada u akovcu, a uzvrat se igra sedam dana kasnije u Danskoj. Težak zadatak stavljen je pred mladog trenera Josipa Borkovi a, koji je na klupi nasljedio Vladimira Canjugu, no popularni Jožek ve se dokazao kao trener. Minule sezone, nakon završetka jedne vrlo uspješne igra ke karijere bio je pomo ni trener Canjugi i nerijetko je i sam vodio mom ad. Još uvijek se u rukometnim kuloarima prepri ava njegovo vo enje Perutnine u polu inalu hrvatskog kupa, kada je riskantnim, ali i maestralnim potezima izbore-

naporu prvom tjednu priprema kad se u uop e nije radilo s loptom. Stoga je rezultat, tj. uvjerljiva pobjeda protiv kadetske reprezentacije Hrvatske od 29:23 više nego što se o ekivalo.

no inale. - Pripreme smo zapo eli 28. srpnja i prvi dio odra ujemo na stadionu SRC Mladosti, gdje radimo na op oj izi koj spremi. Nakon dva tjedna preselit emo se u dvoranu, po eti raditi s loptom, ali i dalje zadržati fokus na tjelesnoj pripremi. eka nas naporna sezona, i moramo u nju u i što pripremljeniji - rekao je Borkovi . Desna ruka novom treneru bit e tako er još jedan bivši igra , Marijan Piknja , koji e biti u dvostrukoj ulozi, pomo nog trenera i trenera golmana.

Željko Jakopec direktor kluba

Nova imena: Pašeli i Sladoljev Prva hrvatska rukometna liga zapo et e 13. rujna, a u samo 14 dana odigrat e se ak pet utakmica. Obranu titule rukometnih viceprvaka zapo et e na doma em terenu protiv Siska. Osim napornog treniranja, koje e se u potpunosti obaviti u akovcu gdje postoje svi potrebni uvjeti, odradit e se i ve i broj prijateljskih utakmica. Dogovoreni su ogledi protiv Dubrave, Ormoža, Varteks di Capria, sudjelovat e se na jednom turniru, a još se pregovara s Prelogom i Karlovcem. U igra kom kadru u odnosu na prošlu, najuspješniju sezonu u povijesti kluba, došlo je do neznatnih promjena, klub su napustili Marin Šego (Croatia Osiguranje) i Marko Bagari (Foteks Veszprem), a pri-

Vanjski puca Risto Arnaudovski bit e jedan od najvažnijih karika u novoj sezoni stigli su Matej Pašeli (Gorica) i Tomislav Sladoljev (Karlovac). eka se dolazak juniorskoj reprezentativca Igora Kara i a (Metkovi ) te se pregovara s još jednim igra em koji bi trebao nadopuniti konkurenciju za vanjske pozicije. Odigrana je i prva utakmica. Bila je to “nagrada” nakon žestokih

Klub nastavlja iskorak prema daljnjoj profesionalizaciji u samom rukovodstvu, tako je za direktora imenovan Željko Jakopec, dok e se Uprava pove ati na 11 lanova. Cilj organizacijskog prestrukturiranja je zadržavanje u samom vrhu hrvatskog rukometa. Prošla sezona u kojoj su osvojena dva druga mjesta, i u prvenstvu i kupu, pokazala je i dokazala, da je Perutnina Pipo IPC najbolji i najuspješniji me imurski sportski kolektiv unato tome što od svih naših prvoligaša ima velike prostorne poteško e. Pitanje izgradnje nove rukometne dvorane, ime bi se riješilo kvalitetno treniranje svih dobnih kategorija u klubu, još je uvijek aktualno. Dvorana Graditeljske škole je dobro privremeno rješenje za prvu ekipu, ali ta dvorana nije rukometna ve školska. Vrhunski rezultati pokušat e se zadržati usprkos injenici što ostali prvoligaši drasti no pove avaju svoje prora une: Nexe, Sisak, Pore , Karlovac samo su neki od njih. akov ani su se godinama vodili motom da nije u šoldima sve, a koliko su bili u pravu najbolje su pokazali rezulatati izboreni na parketu. (tj)

U PETAK se otvaraju OI u Pekingu

Ude ve u subotu u lovu na barem jedno finale ! Skupina od 39 hrvatskih olimpijaca, trenera i ostalih stru nih osoba, predvo eni šefom Misije Damirom Šegotom, stigla je 29. srpnja u Peking i smjestila se u Olimpijskom selu oko 13 sati po pekinškom vremenu. Me u njima su pliva i, boksa i, gimnasti ari, vesla i i kajakaši/kanuisti. Naravno i prvi predstavnik me imurskog sporta na OI - Filip Ude. Nakon smještaja po sobama, ve ina hrvatskih sportaša uputila se na ru ak i upoznavanje sela, dok je hrvatska pliva ka olimpijska reprezentacija u popodnevnim satima (pekinško vrijeme) otišla na prvi, lagani, trening kako bi se radno odmorili od puta.

Prošle srijede svi sportaši zapo eli su s treninzima. Filip Ude e me u prvim krenuti s natjecanjem. Dan nakon otvaranja OI, predstoje e subote 9. kolovoza s po etkom u 16 sati kao prvi otvara poslijepodnevni dio programa vježbom na konju s hvataljkama. Nešto kasnije oko 18 sati, nastupiti e na tlu. Kao što smo ve pisali nebrojeno puta, najvažniji cilj u subotu e biti osigurati barem jedno inale. O ekuje se izravan prijenos ili barem uklju ivanje HRT-a u izravan prijenos kad nastupa Ude u program subotnjih gimnasti kih natjecanja. Ako Ude uspije u i u inale slijede sedmodnevne pripreme za nastup u inalu po spravama. (D. Zrna)

TK ME IMURJE organizirao I. Me imurski triatlon

Pobjedu odnijeli Gordan Petkovi i Željka Šaban - Nastupili svi najbolji hrvatski triatlonci, uz goste iz Slovenije i Austrije

Najbolja muška trojka

Gordan Petkovi u uzbudljivoj završnici uspio je zadržati prvo mjesto ispred olimpijskog kandidata Zvonka ubri a na I. Me imurskom triatlonu koji se boduje za Kup Hrvatske. U ženskoj konkurenciji pobjedu je slavila Željka Šaban ispred akove ke triatlonke Darije Pletika. Prvi me imurski triatlon u Prelogu organizirao je Triatlon klub Me imurje. Na terenima “cirkovljanske šljun are”, cestovnom dijelu koji je vožen uz jezero HE, te preloškoj Marini, gdje je bio cilj, natjecalo se 60-ak triatlonaca iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Bili su tu lanjski pobjednik Kupa Hrvatske Gordan Petkovi , najbolji hrvatski triatlonac Zvonko ubri (donedavno kandidat i za OI u Pekingu), najbolje hrvatske triatlonke Željka Šaban, Darija Pletikapa, juniorski i kadetski reprezentativci Hrvatske, austrijski profesionalni triatlonac itd. U 10 sa-

ti ozna en je start supersprint utrke (375 m plivanja, 10 km biciklizma te 2,5 km tr anja). U toj utrci slavio je Jagušt Eugen, a kod žena Ivana Lukina (oboje kadeti). To je bilo dobro zagrijavanje za glavnu utrku koja je po ela u “to no u podne”, 750 m je prvi isplivao hrvatski juniorski reprezentativac Matija Lukina, ali se na biciklu formirala skupina koja ga je uspjela dosti i. S bicikla je prvi sišao Gordan Petkovi , te silovito tr ao prema cilju dok su ga pokušavali dosti i Zvonko ubri i junior Ivo Mari . U kona nici je pobijedio Petkovi za jedan korak ispred ubri a. U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Željka Šaban ispred doma e “s privremenim radom” u Zagrebu - Darije Pletikape, te Maje Maruki . Za nadoknadu energije poslije utrke pobrinula se Perutnina Ptuj - Pipo sa svojim specijalitetima. Zaklju no možemo re i da je me imurski triatlon uspješno zaživio, da je utrka bila kvalitetna i brza. Ci-

Najbolja ženska trojka jeli natjecateljski dio prošao je bez ozbiljnijih propusta i zamjerki od strane natjecatelja ili ljudi iz Hrvatskog triatlon saveza, što se tako er može ozna iti uspjehom s obzirom na težinu organizacije ovakvog doga aja (3 sporta, tranzicija, osiguranje u vodi, hitna medicinska pomo , zatvaranje prometa, okrjepe itd.). Naro ito nas raduje i poprili an broj triatlonaca rekreativaca s podru ja Me imurja i Varaždina koji su

se odlu ili okušati u ovom zahtjevnom ali atraktivnom sportu, što je i jedan od glavnih ciljeva projekta - poticanje na bavljenje sportom i zdravim na inom života. Kompletni rezultati mogu se vidjeti na www. tkmedimurje.hr Nakon organizacije triatlona, TK Me imurje nastavlja i dalje s Kros ligom Prelog koja se održava svakog petka na “Marini” Prelog, u 19 sati, gdje se može hodati ili tr ati 2 km ili 4 km. (D. Zrna)

5. kolovoza 2008.

50 POJEDINA NO PH u atletici

Sedam medalja za AK Me imurje - Siniša Gori anec osvojio je dvije medalje: srebro i broncu Odli an skor od sedam osvojenih medalja postigli su lanovi AK Me imurje na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske koje je održano na stadionu Kantrida u Rijeci. Bila je to ujedno posljednja provjera i za ve inu hrvatskih olimpijaca koji su u nedjelju otputovali na OI u Peking. Najuspješniji pojedinac AK Me imurje bio je Siniša Gori anec koji je bio drugi na 3000 m i tre i na 5000 m. Mirko Hižman osvojio je broncu u utrci na 400 m, a njegova sestra Marija Hižman tako er je tre a na 400 m. Mirela Turk uzela je broncu na 5000 m, a Dejan Dokleja na 110 m prepone. Bron anu medalju osvojila je i štafeta 4 x 400 m u sastavu Matija Kikelj, Daniel Bra ko, Dejan Dokleja i Mirko Hižman. (dz)

Siniša Gori anec s dvije osvojene medalje najuspješniji je me imurski atleti ar na državnom prvenstvu

START nove nogometne sezone

U utorak 1. kolo Kupa NSM U utorak 5. kolovoza na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti zapo inje nova nogometna sezona u Me imurju. Kao i uvijek najprije se igra kup natjecanje. Donosimo shemu Kupa NSM za sezonu 2008/09. Dvije utakmice ona u Štrigovi igra se u jutarnjem terminu, dok se u Selnici ve igralo u nedjelju. U prvom kolu ovaj utorak s po etkom od 17.30 sati igraju: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – CROATIA, Preseka: BRATSTVO – KRALJEV AN 38, Palinovec: MLADOST – SOKOL, Žiškovec: DINAMO – VENERA PMP, Sveta Marija: MLADOST – MLADOST (Ivanovec), Krištanovec: KRIŠTANOVEC – POLET (Pribislavec), Štrigova: SLOGA – GRANI AR-ELLABO (Kotoriba) (10.30 h), ehovec: SK – DRAŠKOVEC, Hodošan: HODOŠAN – NAPREDAK, Prekopa: PLAVI

1975 – ŠENKOVEC , Gardinovec: RADNI KI ELITE R.O. – CENTROMETAL, Brezje: HAJDUK – SLOBODA (Slakovec), Dekanovec: MLADOST ÐURKIN – PLAVI (Peklenica), Zebanec: ZEBANEC – TORPEDO, Selnica: MLADOST – DRAVA (Donji Mihaljevec) (odigrano u nedjelju), Jurovec: BRATSTVO – JADRAN, Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – PUŠ&INE , Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – SLOBODA (Mihovljan), Trnovec: TRNOVEC – BORAC PMP (Tur iš e), Sivica: BUDU&NOST (Miklavec) – OMLADINAC (Ma kovec), Kuršanec: DRAVA – DUBRAV AN, Gornji Hrašæan: POBJEDA – OMLADINAC (DržimurecStrelec), Podbrest: BUDUÆNOST – BORAC (Donji Hraš an), Sveti Križ: EKO – MURA, Otok: OTOK – NAPRIJED, Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – HAJDUK VINDIJA (Štrukovec).

ZAVRŠILE pripreme Me imurja u Fužinama

Andre poja anje za obranu, Vuka za napad Visokom pobjedom protiv lokalno županijskog prvoligaša Omladinca sa ak 10:0 završile su pripreme drugoligaša Me imurje u Fužinama. Sedmodnevne zajedni ke pripreme sjele su u pravo vrijeme, jer je u Fužinama bilo puno ugodnije nego u akovcu. Trener ordaš je ovih sedam dana uglavnom iskoristio za uigravanje mom adi, posebice sad kad su se priklju ila još dva igra a koji e zasigurno biti poja anja za novu sezonu. U klub se tako vratio Brazilac Andre, dok je stigao i Osje anin napada M. Vuka. S obzirom da se zakomplicirala situacija oko Brazilca Eliomara koji je sve dalje od povratka u Me imurje, zbog toga jer po svemu sude i nije slobodan igra bez odštete, ve iskušani napada poput Vuke itekako e dobro do i. Tijekom boravka u Gorskom kotaru nije bilo ja ih pripremnih utakmica, tek dvije s lokalnim ligašima koje su poslužile svrsi, jer je ordaš gotovo ve iskristalizirao sastav, odnosno okosnicu od 13-14 igra a koji u ovom trenutku imaju prednost u kandidaturi za po etnih 11 od drugih. Nakon povratka u akovec, Me imurje ovaj utorak 5. kolovoza s po etkom u 17.30 sati o ekuje nova provjera, gostovanje kod hrvatskog tre eligaša Mladosti u Prelogu. (dz)

5. kolovoza 2008.

HRVATSKI TRE ELIGAŠI iz Me imurja NK NEDELIŠ E

NK MLADOST PRELOG

I dalje mirna plovidba ili ipak strah od ljuljanja!?

Kristaliziranje sastava u tijeku

NK Nedeliš e u novu sezonu ulazi bez tri standardna igra a i s nekoliko juniora, a najve a je novost u klubu ta što je Nenad Mar ec, “katica za sve” Nedeliš a – od trenera do sportskog direktora – postao šef Udruženja III HNL Istok, što je, ako ništa drugo, lijep kompliment. Pripreme su zapo ele sredinom srpnja bez Trstenjaka, koji je postao lan Trnovca, Fran i a, iji je novi klub Dunjkovec, te Topolnjaka, koji još uvijek nije na istu bi li se ili ne priklju io Orijentu. U Nedeliš e pak je iz akovca stigao Baksa, te Periši iz Sloge, a s mom adi treniraju i izlazni juniori, koji e, ako se ne nametnu treneru, najvjerojatnije na posudbu. Uz standardne treninge i zakazane

prijateljske susrete, Nedeliš e prije po etka sezone o ekuje i me imurski kup, na rasporedu 17. kolovoza. Sve se to odvija pod uvijek budnim okom Nene Mar eca. Kao cilj za novu sezonu naveo je ponovno osvajanje vrha ljestvice, prolazak 1. kola hrvatskog Kupa, te osvajanje me imurskog kup natjecanja. Premda je oduševljen što “kostur” ekipe sad ve sedam godina igra zajedno, ne može odagnati pomalo crne slutnje: “Ovo nam je tre a godina u ligi, do sad nam je bilo nekako premirno. Mislim da smo se zbog dobrih rezultata uljuljkali u sigurnost, a jednom i nama mora do i do problema, iako se nadam da ne e. No, ako zbilja bude krize, tad a emo vidjeti kako možemo

NK AKOVEC

Sve bliži povratku u III. HNL Gotovo je sigurno da e akovec administrativno ipak ostati u III. HNL-istok i zauzeti mjesto akova ke Croatije. Naime, prema posljednjim informacijama, Croatia koja je poznata kao klub kojeg u $akovu koji oduvijek kontroliraju hercegova ki doseljenici u Slavoniju, ostao je bez snažnog sponzora, a nova uprava nema inancijske mogu nosti, a niti igra e za igranje III. HNL. Fu-

zija s NK $akovom vjerojatno ne e biti mogu a, jer to je vrlo sli no situaciji u našoj sredini. $akovo je “gradski klub” i u ovoj situaciji teško da e i i na fuziju s Croatijom, jer “to ne bi imalo smisla”. Croatiji su naime otišli gotovo svi igra i. Stoga postoji velika vjerojatnost da emo u novoj sezoni gledati dva me imurska derbija u svakoj polusezoni. (dz)

disati pod stresom”, kazao je Mar ec. Navija i se svakako nadaju “mirnoj plovidbi” svojih ljubimaca i dalje, a iz kluba poru uju kako je i u sezoni pred nama od najve e važnosti ubrzano skupljati bodove prije zime, jer e u prolje e ponovno vladati sveop a “gungula”: “Mnogo toga ovisi o tome ho e li se I. HNL proširiti na 16 klubova ili ne. Pošto se naša liga smanjuje sa 18 na 16 klubova, ra unamo da e ispasti od jednog pa do šest mom adi, a to daje veliku dozu neizvjesnosti. Zato e u prolje e biti iznimno teško osvajati gostuju e bodove.” Neizvjestan je i tijek izgradnje stadiona, na kojem još nisu zapo eli baš nikakvi radovi. Problem koji smo ve spomenuli, onaj s neraš iš enim posjedom zemljišta, uzrokovao je kašnjenje lokacijske i gra evinske dozvole, a teško e tijekom godišnjih odmora u srpnju i kolovozu do i do napretka po tom pitanju: “Mi vjerujemo u obe anja Op ine, a nedavno je dogovoreno da se ide u etapnu izgradnju, dakle nogometni dio prvi, a atletski potom, kako bi se olakšao inancijski teret na prora un. Najvažnije je što prije zasijati travu za novo igralište, jer se cijeli kompleks digne u prolje e idu e godine bez problema”, objašnjava Mar ec. No, bez stadiona, odnosno uvjeta za licenciranje, Nedeliš ani sezonu 2009./2010. sigurno ne e

Pouzdani veznjak Nedeliš a Danijel Jagec bit e jedna od najvažnijih karika i u novoj sezoni mo i igrati, bez obzira na rezultat, pa je stoga potrebno što prije poraditi na zapo injanju izgradnje novih Trata. Dakle, za Nedeliš e u novoj sezoni problema ne bi trebalo biti, samo valja krenuti od po etka ozbiljno i skupljati “zimnicu”. (is)

NK Grani ar - Ellabo

godina isprepletali razni interesi, politi ke struje i inancijski problemi, ali usprkos svemu “Grani ar” je opstao te uspješno djeluje i danas. U radnom predsjedništvu bili su svi živu i predsjednici od 1968. godine. O osamdeset godišnjoj povijesti govorio je Robert ižmešija, a kroz videozid povijest je prikazana u slikama. Godina pozitivnih promjena u klubu bila je 1932. Tada klub dobiva pisana pravila i mijenja ime u NK “Grani ar” koje nosi sve do danas. Najve i uspjeh u povijesti kluba je sezona 1988./1989. kada se “Grani ar” plasirao u Hrvatsku nogometnu ligu sjever – 4. rang natjecanja u bivšoj državi. Danas klub okuplja 80-ak aktivnih igra a, od toga ak šezdeset u mla im uzrastima, što je dobar zalog za svijetlu budu nost. Seni-

Plaketu NSM-a predsjedniku Kosu predali su tajnik Jambrovi i dopredsjednik Mar ec

kraju ipak sjajnim zgoditkom Krznara osigurana je pobjeda od 3:2. Trener Ba ari još uvijek nema istu situaciju oko toga što i kako u obrani i veznom redu. Ipak, Mlinarec se name e kao dobro rješenje na desnom boku, dok e po svemu sude i Jari na poziciju libera, a Cvetko konkurirati za stopera i vezni red. Stoperske pozicije tako er su dobro popunjene, a za dva mjesta e se boriti Cvetko, Radikovi koji može i na bok, te Habuš koji tako er može i na bo nu poziciju. Lijevi bok e se izgleda morati krpati. U veznom redu je dosta velika gužva (Balent, Ba ari, Sušec, Rogina, Kralji , Gorupi , Bukal, Sabol...) ali i tu ima problema jer Bukal koji se name e kao odli no rješenje ima problema zbog nemogu nosti stalnog treniranja, pa je upitno ho e li biti maksimalno spreman za sve napore. Me utim, od osovine Balent-Bukal-Sabol, uz podršku iskusnog Kralji a, te mladih snaga Sušeca i Rogine o ekuje se da preuzme najve i dio tereta tijekom prvenstva. U napadu e po svemu sude i zaigrati tandem Krznar-Vuk koji i ovako još uvijek uglavnom nespreman pokazuje da e biti opasan za svaku obranu. Uglavnom, naziru se konture 13-14 igra a koji e biti u prvom planu za prvenstvo, dok e se ostali morati maksimalno zapeti da istisnu nekoga od igra a koji e biti u prvom planu. (dz)

IZVANREDNA SKUPŠTINA NK Dubrav an

Osamdeset godina igranja nogometa u Kotoribi Nogometni klub Grani ar - Ellabo iz Kotoribe ove godine slavi vrijedan jubilej, 80 godina rada. Proslava je zapo ela prošli petak. Prije sve ane sjednice elnici kluba položili su vijenac i zapalili svije e kod centralnog križa na mjesnom groblju za sve pokojne lanove, simpatizere kluba i hrvatske branitelje. Sve ana sjednica održana je u školskoj dvorani, a goste je pozdravio predsjednik kluba Josip Kos. U svom obra anju istaknuo je da se klub može podi iti time što je nastao u prošlom stolje u, to nije, u mjesecu svibnju 1928. godine kada je bilo vrlo malo klubova pa su se igrali samo prijateljski susreti. Prvo ime kluba bilo je “Sloga”, a osnovala ga je grupa zaljubljenika nogometne lopte. Prema rije ima predsjednika, kroz klub su se svih ovih

Preložani ve dvadesetak dana treniraju punim pogonom. Ipak, malonogometni turniri na kojima je igrao odre eni broj igra a, donio je i neke probleme. Tako su pojedini igra i bili više koncetrirani u prvom dijelu priprema na mali nogomet, nego na pripremne utakmice, pa je bilo nekoliko loše odigranih utakmica i poraza. I ne samo to. Stigle su i ozljede prepona kao što je slu aj kod Habuša i Balenta, koji su morali mirovati nekoliko dana, a ozlijedili su se tako er Kalšan i Ba ari, ali u “normalnim” okolnostima. Stoga je trener Ba ari naložio da malog nogometa nema više. Približava se start prvenstva, mora se uigravati sastav, a najgore je kad nema igra a koji su se ozlijedili “bez veze”. Nakon lošije odigrane utakmice protiv akovca koja je izgubljena 1:2, a mogla je i s više pogodaka razlike, iako je igrana najgore mogu e vrijeme nakon dva treninga na kojima se radilo ful na snazi, dan kasnije sve je bilo puno bolje u Kotoribi protiv odli no posloženog Grani ara. Posebice u prvom dijelu kad je koncetracija u obrani bila maksimalna (vodstvo 2:0, a moglo je i više). U nastavku su doma i uspjeli poravnati i dva prili no naivna primljena zgoditka treneru Ba ariju su pokazali da obrana i dalje pati od “dje jih bolesti”: bespotrebna opasna paralelna dodavanja, dekoncetrirano markiranje igra a u prekidu i sl.). Na

Klju evi kluba završili na Op ini

Robert ižmešija govori o osamdeset godišnjoj povijesti orski sastav natje e se u 4. HNL - sjever, a novi trener ekipe je Branko Lipi iz Draškovca koji je zamijenio Dušana Sraku iz Otoka. Posebna pažnja posve uje se mla im uzrastima te ure enju igrališta i kompletnoga sportskog parka. U povijesnoj kronologiji kluba spomenuta su mnoga imena kojima upu ujemo veliko hvala, rekao je na kraju izvješ a Robert ižmešija. U znak zahvalnosti i sje anje svim gostima uru ene su klupske zastavice koje su izra ene povodom obljetnice kluba, a rije i hvale upu ene su sponzorima, udrugama i ustanovama koji dugi niz godina pomažu rad kluba. Ispred NSM-a estitke je uputio dopredsjednik Nenad Mar ec, uru ivši predsjedniku Josipu Kosu plaketu saveza. Dobra suradnja je i na relaciji Grani ar - Ellabo i op ina Kotoriba. Na elnica Blaženka Zvošec poru ila je kotoripskim nogometašima da ih neuspjesi oja aju, a svi uspjesi budu niti vodilje u nove pobjede. U kulturno - umjetni kom programu nastupili su Nikolina i Hinko Virgej, tamburaši KUD-a Kotoriba i Zvonimir Dravec. Proslava je nastavljena tradicionalnim no nim turnirom na kojem igra osam ekipa, a završnica turnira bit e u utorak, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, velikim inalom od 20,15 sati. (A. Fuš)

Nakon što su predsjednik NK Dubrav an iz Donje Dubrave Ivan Me imurec i osam od petnaest lanova Izvršnog odbora podnijeli ostavke, održana je izvanredna izborna skupš na. Skupš nu je vodio dopredsjednik Rudolf Lisjak. Kako na skupš ni nije bilo dosadašnjeg predsjednika, o radu kluba govorio je trener seniorskog sastava Radovan Zlatko ižmešija - više Me imurec. Naglasio je kako puta prozivan, no na Novi predsjednik NK je proteklu sezonu vodio doDubrav an Dragan Bali njodubravske nogometaše bez skupštini pitanja nije bilo ikakve naknade. Bilo mu je obeto ne e bi prvi put, njegovi ano pla anje školovanja, no od toga ništa pa su zamjenici Zoran Šte i Antun Detelj, blaje ostao kratkih rukava. Zahvalio je svima koji gajnu e vodi Ivo Pirkl, dok e poslove tajnika su na bilo koji na in pomogli oko organizacije obavlja Dominik Brljak. nogometnog turnira i zabave povodom Dana Skupš ni se obra o lan Izvršnog odbora Donje Dubrave koji se, bez obzira na situaciju NSM-a i nekadašnji lan Izvršnog odbora NK u klubu, ipak organizirao. Nakon završetka Dubrav an Zlatko ižmešija. Rekao je da doturnira klju eve kluba predao je u op inske njodubravski klub ima punu podršku od strane prostorije jer nije bilo odgovornih ljudi koji saveza, a situacija u klubu treba se riješi što e vodi klub. Završivši sa svojim izlaganjem, prije radi dobrobi nogometa te dobrobi NK trener Radovan Me imurec pozdravio je la- Dubrav ana i Donje Dubrave, poželjevši novoj nove i napus o skupš nu i više ne e bi trener upravi uspješan put prema tome. donjodubravskih nogometaša. Kako je Zlatko ižmešija bio dosta proziNeslužbeno saznajemo da e novi trener van, po njegovom mišljenju nepotrebno, što seniorskog sastava bi Dražen Horvat iz Koto- u mjestu, što putem internetske tužibabe, a ribe. Izabran je novi Izvršni odbor od petnaest nije obnašao nikakvu elnu funkciju u klubu, lanova u koji su ušli: Zoran Šte , Vlado Fabi , lanove skupš ne zamolio je da mu na skupAntun Detelj, Vlado Jadan, Ivo Pirkl, Andrej š ni upute pitanja i javno iznesu probleme, Matotek, Goran Knez, Robert Toplek, Zlatko ako uop e s njegove strane postoje. Me u m, Smolek, Vlado Šte , Ivan ižmešija, Miroslav nitko od prisutnih nije imao što pita ili pak Pun ikar, Franjo Knez, Dominik Brljak i Dragan komen ra . Svi Donjodubrav ani se nadaju da Bali. Ve idu i dan nakon skupš ne na sastan- e se dobar nogomet i dalje igra na Krbulji, a ku Izvršnog odbora izabrano je novo elništvo da bi se sve ponovno dovelo u red, bit e pokluba. Na elu kluba bit e Dragan Bali kojemu trebno puno truda novog elništva. (A. Fuš)

5. kolovoza 2008.

52 SPORTSKI kampovi 2008. akovec

Djeca uz dobru zabavu nau ila osnove stolnog tenisa Prošli je tjedan uspješno završen još jedan u nizu sportskih kampova “Svaki tjedan sport jedan”. U organizaciji zajednica sportskih udruga, kamp stolni tenis održan je u dvorani STK-a Mihovljan za u enike osnovnih škola. U kamp se prijavilo preko 90 djece, što je premašilo sva o ekivanja voditeljice ovog kampa Ivane Nikoli , profesorice Kineziološkog fakulteta. Uz još etiri trenera, dva profesora i dva igra a stolnog tenisa, uspjela je organizirati cijeli kamp tako da nitko od djece nije bio zakinut. U pet dana, koliko se kamp održavao, djeca su nau ila tehniku i osnovne udarce u stolnom tenisu. Svaki dan održano je i prigod-

U kampu je sudjelovalo preko 90 djece

Janja Petrovi (8), akovec - Jako mi je lijepo u kamp jer sam puno toga nau ila, a i stekla sam nove prijatelje. No, tu sam s prijateljicama iz razreda, tako da sam ve neku djecu i poznavala. Ovo je prvi kamp u kojem sudjelujem, ali možda u i i na još koji. Stolni tenis mi se jako dopao, tako da u ga upisati na jesen.

Dominik Vrbanec (7), akovec - Svi a mi se ovdje u kampu. Nau io sam igrati stolni tenis i upoznao sam nove prijatelje. Bio sam i na drugim kampovima, na tenisu, rolanju i odbojci, a i i u i na jahanje. Najviše mi se svi a ovdje, tako da u možda upisati stolni tenis. (H. Ze ar)

ODBOJKAŠKI turnir na pijesku u Pribislavcu

“Pješ ana oluja” zapo inje 16. kolovoza Povodom Dana Pribislavca, ŽOK Kaštel prire uje sada ve tradicionalni odbojkaški turnir na pijesku “Pješ ana oluja”. Turnir se igra od 16. do 24. kolovoza na odbojkaškom terenu SD Petar Perši u Pribislavcu. Na turnir se mogu prijaviti pjeskaši u ženskoj i muškoj konkurenciji, te mla im kategorijama 13. i 14. kolovoza u 19 sati na terenu NK Polet Pribislavec. Ekipu ine 3 igra a i 2 zamjene, a kotizacija iznosi 100 kn.

Mala škola odbojke ŽOK Kaštel poziva sve zainteresirane djevoj ice i njihove roditelje od 7 do 15 godina da se prijave za “Malu školu odbojke” koja e se održavati u SD Petar Perši od 4. do 16. kolovoza. Škola odbojke odvijat e se svaki dan od 16 sati pod vodstvom prof. Željke Iva i , trenerice kadetkinja i lima ica ŽOK Kaštel. Treninzi su svaki dan osim subote i nedjelje od 16 do 18 sati. (dz)

no predavanje, a djeca su mogla igrati i nogomet i grani are koji su bili dopunski sportovi na ovom kampu. Svim sudionicima kampa dodijeljena su priznanja. Zadnji dan kampa održan je turnir te su najboljim igra ima dodijeljene i dipolome. Me u dje acima od 5. do 8. razreda najbolji je bio David Petek, dok su drugo i tre e mjesto osvojili Leon Kozjak i Fran Krsto Marciuš. Lea Šprajc osvojila je prvo mjesto u skupini djevoj ice od 5. do 8. razreda. Ena Makovec bila je druga, a Sara Bene tre a u toj skupini. Od 1. do 4. razreda me u dje acima najbolji je bio Patrik Talan. Drugo mjesto je osvojio Hrvoje Novak, a tre e Ivan Krsto Blažinovi . Od djevoj ica u toj dobi najbolja je bila Maja Oskoruš, dok je druga bila Pia Vinka Klai . Tre e mjesto u toj skupini osvojila je Sonja Vidas. (H. Ze ar)

KADETSKO PRVENSTVO Hrvatske u plivanju

Juri an 7. na 200 m leptir Zagreba ki pliva ki savez bio je doma in ovogodišnjeg državnog kadetskog prvenstva Hrvatske. Prvenstvo je održano na bazenima SRC Mladost u Zagrebu. Ukupno je nastupilo 170 pliva a iz 23 kluba. Za akove ki pliva ki klub nastupili su Monika Martinez i Deni Juri an pod vodstvom trenerice Gordane Nomo Nemi. Odli ne rezultate ostvario je Deni Juri an osvojivši 7. mjesto na 200 metara leptir s rezultatom 2:40,26, 8. mjesto na 200 metara slobodno rezultat 2:13,09 te 10. mjesto na 400 metara mješovito sa

rezultatom 4:32,93. Monika Martinez plivala je 100 metara slobodno te je osvojila 32. mjesto s rezultatom 1:10,15. PK se tako ekipno u kadetskoj kategoriji plasirao na 11. mjesto od ukupno 23 kluba u esnika ovogodišnjeg ljetnog državnog kadetskog prvenstva. Ovim nastupom završena je sezona 2008/2009. Za pliva e slijedi kratak odmor te 18. kolovoza, te ponovno okupljanje na gradskim bazenima nakon ega slijedi po etak priprema za nadolaze u sezonu u kojoj o ekujemo još bolje rezultate.

SPEEDWAY ponovno na malim ekranima

U subotu prikazano SP KOŠARKA u speedwayu na HTV 2 Poziv za Kotoribu! Na osnovu dogovora izme u Hrvatskog motociklisti kog saveza i HRT-a minule subote je na na II. programu HTV-a emitirana prva snimka s jedne speedway utrke sa stadiona Milenium u D. Kraljevcu. Bila je to 15-minutna reportaža s Pojedina nog prvenstva svijeta za juniore, polu inalna utrka 2 koja je održana na stadionu Milenium 19.

srpnja ove godine u kojoj je najbolji hrvatski spidvejist Jurica Pavlic osvojio uvjerljivo prvo mjesto i plasirao se u inale SP za juniore, voza e do 21 godine koje se vozi po etkom listopada u Pardubicama. To je ujedno povratak speedwaya na male ekrane HTV-a sa željom SK Unia da sljede e godine slijedi i prvi prijenos. (dz)

Tradicionalni Streetball turnir u Kotoribi ove e se godine održati u subotu, 9. kolovoza na Sportskom parku u Kotoribi. Po etak turnira e biti u 17 sati, no prijaviti se treba do 16.30! Uz prijavu je potrebno uplatiti i kotizaciju u iznosu od 120 kuna po ekipi, no zauzvrat se dobije mnogo više – obrok i pi e za svakoga igra a u

ekipi! U sklopu turnira održat e se i natjecanje u šutiranju trica sa slijede im pravilima – svaki šuter upla uje 10 kuna, a pobjednik dobiva 50 % od cjelokupno upla enoga iznosa. Tako er i nabolje plasirane ekipe dobivaju nov ane nagrade. Dolazak je mogu e potvrditi i na mob. 099/314 6786 – Miroslav Matotek. (bh)

LJETNA SPORTSKA KOLUMNA - Kako i zašto u profesionalnom tenisu!?

Korak do perfekcije Mnogo puta u mojoj trenerskoj karijeri morao sam se suo iti s jednim problemom, a opisao bih ga ovako. Radite s mladim talentiranim igra ima koji imaju želju postati veliki tenisa i. Vi kao trener ne inite ništa što bi moglo ugušiti te želje i snove, nego koristite taj poriv u pozitivnom smjeru i trudite se igra ima pokazati put prema naprijed. Na po etku to ide lako. U ve ini slu ajeva ima toliko mjesta za napredak da gotovo ne možete pogriješiti. Tehnika napreduje vrlo brzo, igra i po inju usvajati neke takti ke varijante i dolaze prve pobjede. To je dovoljno da zadrže pozitivnu energiju i želju za ulazak u slijede u fazu. Mi treneri pripremamo igra e i za ono što je neizbježno - poraze. Porazi su sastavni dio igre i svakom su igra u potrebni. Imamo uvijek dobra objašnjenja što se ti e poraza, a moje najdraže je: „tako dugo dok ne nau iš gubiti, ne eš postati šampion“. Igra i vjeruju u to, u vas i u sebe. Nakon što su nanizali dosta pobjeda igra i osje aju da napreduju. Mentalno su jaki, me utim lako je biti mentalno jak kad pobje uješ, stvarno me impresioniraju samo oni koji su jaki kad gube. Prema mojem iskustvu najteže vrijeme za trenera dolazi izme u prve i druge godine rada s igra em. To je vrijeme kada se igra i susre u sa pravim testom. Ovo je vrlo esta situacija: igra i su napredovali enormno i još napreduju. Pobje uju na treningu igra e koje nikad do tada nisu pobijedili, ali gube me eve na turniru. Vi kao trener znate da su rezultati na treninzima otprilike tri mjeseca ispred rezultata na me evima i to uporno pokušavate objasniti svojim igra ima. Pri ate im o svojim iskustvima s raznim igra ima, dajete primjere nekih svjetskih igra a, ali u ve ini slu ajeva to ne pomaže. Oni vas jednostavno ne uju. Igra i u tom trenutku pristupaju završnom testu: došao si daleko, napredovao si puno, koliko dugo eš izdržati i truditi se da postigneš svoj cilj? To je test koji je igra sama postavila za svakog igra a posebno. Mi znamo da igra može, samo je pitanje ho e li izdržati i biti dovoljno uporan. Mi to i govorimo igra ima, ali na kraju test je samo njihov. U cijeloj svojoj karijeri nisam nau io kako u iti predanosti i ustrajnosti, a volio bih znati ka-

Piše: Nikola Horvat, profesionalni teniski trener ko. Tisu u puta sam gledao igra e koji su kontrolirali situaciju u me u i onda promašili važnu loptu za samo 2 centimetra. Ta dva centimetra dijele vjeru i želju od gubitka samopouzdanja i motivacije. To je ono opasno vrijeme baš prije nego igra presko i još jednu stepenicu i oti e na drugu razinu. Korak do perfekcije - to je fraza dizajnirana da objasni igra ima to no kako su blizu vrhunskog tenisa. To su ona dva centimetra koja donose važne pobjede i ine igra a sretnim. To je jedini na in koji sam do sada otkrio da bi prenio poruku igra ima koji su nezadovoljni. Mogu ih shvatiti, radili su naporno nekoliko godina i stvarno napredovali i ne mogu ih kriviti kad kažu da su dvije ili tri godine puno vremena, me utim u tenisu to nije dovoljno dugo. Pretpostavljam, naravno, da na kraju sama igra postavlja test da vidi tko stvarno želi, a tko ne. A istina je, ma koliko ona grubo zvu ala, da puno njih ustvari ne želi, bez obzira koliko naporno radili. To je kvaliteta koju imaju samo najbolji i mislim da i mi treneri moramo pokazati tu istu kvalitetu u našoj potrazi za vrhunskim igra ima. Kada to imamo, tada uz pomo dobrih metoda možemo prebroditi sve prepreke. Do tada, na žalost - samo pokušavamo. P.S. Ovaj tekst temelji se na lanku koji je izašao u magazinu Tennis pro 2007. Autor tog teksta je Clive Carrigan, direktor PTR/UK (PTR- Professional Tennis Registry je najve a udruga teniskih trenera u svijetu), kao i osniva , te direktor akademije „The Academy of Coaching“ u Velikoj Britaniji.

5. kolovoza 2008.

DOBRO JE ZNATI

OGLASNIK

54 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Escort 1.4, 1999.g.; Ford Galaxy 2.3, sa 7 sjedala 1999.g.; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., reg. do 8./08.; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.g.; Fiat Punto 1.4 2004., reg. do 2./09.; Ford Eccort 1.3 1996.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g., reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11./08. SVA VOZILA SU S DOMA EG TRĹ˝IĹ TA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EĹ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889, www.autousluga.hr AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: BMW 320D â&#x20AC;&#x2DC;03., karavan; ROVER MG-ZT 2.5 V-6 â&#x20AC;&#x2DC;03.; plin; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02.; REN. CLIO 1.5 DCI â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. MEGANE 1.9 DTI â&#x20AC;&#x2DC;01.; MAZDA 626 2.0 DITD â&#x20AC;&#x2DC;99.; VW GOLF 1.9 SDI â&#x20AC;&#x2DC;00., karavan; OPEL ASTRA 1.7 TD â&#x20AC;&#x2DC;98.; VOLVO V-40 1.8 â&#x20AC;&#x2DC;98., karavan; ROVER 400 2.0D â&#x20AC;&#x2DC;98.; BMW 318i â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW POLO 1.4 â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW GOLF 1.9 TD â&#x20AC;&#x2DC;95.; VW GOLF 1.9 TDI â&#x20AC;&#x2DC;95.; FORD ESCORT 1.3 â&#x20AC;&#x2DC;93.; BMW 525 â&#x20AC;&#x2DC;90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eĹĄ a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr PRODAJE SE KIA PRIDE 1997.g., reg. do 10./08., cijena 1.650 eur i golf III 1994.g., plin, reg. do 6./09., cijena 2.900 eur - odli no stanje. Mob. 099-215-19-10 PRODAJE SE FORD ESCORT 1.6i 1991.god., crvene boje, garaĹžiran, u jako dobrom stanju. Tel. 095/840-8446 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim koĹže, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 PRODAJE SE MAZDA MPV sa 7 sjedala, 2001.g., reg. do 4./09. Mob. 098/214-107 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garaĹžiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 DAEWOO TICO,1999.god.,prvi vlasnik, reg. do 10./08., u dobrom stanju,mala potroĹĄnja, cijena 8500 kn. Mob.091 /502-9267. FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815

REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 KUPUJEM TERETNO VOZILO ukupne mase do 7.5T. Tel : 098/598-323. VW PASSAT karavan 1.9 diesel 1993. god., reg. do 02/09. Cijena po dogovoru. Tel: 098/306-676 PRODAJEM VESPU 198cm3 1988.god. Mob. 098/463-583 SEAT INCA 1.6 teretni 1996.g., cijena 1.500 eur. Tel. 360-291 RENO CAMPUS 1990.g., prva reg. 12.3.â&#x20AC;&#x2122;96.g., crveni, 1108 cm3, neregistriran, u izvrsnom stanju, cijena po dogovoru â&#x20AC;&#x201C; prodajem ili mijenjam za 600-700 lit. dobrog vina. Mob. 098/1868-111 OPEL CORSA 1.0 2002.g., comfort, 3v, 1.vl., servisna, reg. do 5./09., 5.100 eur na ime kupca. Tel. 091/511-40-57 JEEP CHEROKEE sport 2.8 CRD mod. â&#x20AC;&#x2DC;03., 1.vl., serv. knj., 13.900 eur, u pdv-u. Mob. 095/90-77-062 AUDI A6 3.0 TDI mod. â&#x20AC;&#x2DC;05., servisna, u pdv-u, cijena 29.900 eur. Mob. 091/511-40-57 KAWASAKI ER5 2005.g., 50KS, 1.vl., servisiran, o uvan, 13.000 km, vizir, torba za tank, 28.000 kn. Mob. 098/62-77-88 PIAGIO LIBERTY 200 2004.g., reg. do 6./09., 12.000 km, kofer, vizir, uĹĄ uvan, garaĹžiran, serv. knj., cijena po dogovoru â&#x20AC;&#x201C; hitno. Tel. 091/568-9914 PRODAJEM MOTOCIKL Aprilia af1 125ccm 1989.g., 2-taktni, 2xdisk, sport, novo registr., za 4.000 kn. Mob. 098/573-069 FIAT PUNTO 1.6 1994.g., sva oprema osim klime, reg. do 11/08. Mob. 098/947-2797 FORD MONDEO 1.6 CLX 1996.g., 105.000 km, 1. vl., servisiran, veliki prtljaĹžnik, zra ni jastuk, krovni nosa i, prodajem povoljno. Mob. 099/215-1415 PRODAJEM GOLF III 1.9D 64KS 1996.god., metalik srebrni, 3 vrata, servo, alarm, alu felge, reg. godinu dana, cijena 4000 eur. Mob. 099/219-0131 AUDI A3 Tdi 110 KS, plavi, puno opreme, klima, alu, reg. do 7./09. Tel: 091 445 7105 VOLVO 460 1.8i 1992.g., reg. do 3./09., servo, centralno, el. podiza i, el. retrovizori, alu naplaci, koĹža, cijena 1.200 eur. Tel. 865-191 PRODAJEM SKUTER Bao an star godinu dana, registriran, i nove kacige za motor sa 2 vizira (crni i prozirni). Mob. 098/242-737 KUPUJEM NEISPRAVAN registriran auto, moped, kombi, ili mijenjam za ispravno. Odvozim dotrajala vozila. Tel. 091/549-2721 PRODAJEM: kia pride â&#x20AC;&#x2DC;98.g., 1.3 benz, reg. do 10/08., 1.650 eur; hyundai accent â&#x20AC;&#x2DC;97.g., reg. do 10.mj., 1.900 eur; at panda 2004.g., 5.200 eur. Tel. 098/777-095 FORD FIESTA â&#x20AC;&#x2DC;97.g., 1.850 eur; at punto â&#x20AC;&#x2DC;96.g., reg. do 9.mj., 1.990 eur; honda civic â&#x20AC;&#x2DC;95.g., reg. do 4.mj., 2.500 eur. Mob. 095/862-9889 PRODAJEM GOLF III 1995.g., reg. do 6./09., 138.000 km. Mob. 099/2855-656 SKUTER PIAGGIO NRG power 50, 2005 god, 4000 km, reg. do 6./09., napravljen servis, cijena 10.500 kn. Tel: 099/518-73-85 ALFA ROMEO 156 2.4 jtd sport paket, 1999 god, metalik tamno plava, full oprema, napravljen servis, nema prijenosa, 48.000 kn. Telefon: 099/518-73-85 PRODAJEM SUZUKI Marauder VZ800 1999. god. Hitno i povoljno!! Tel: 098/879-411 ZASTAVA 101 1988.g., u dobrom stanju, registrirana cijelu godinu, za 3600 kn. prodajem. Tel. 360-602. PRODAJE SE OPEL CORSA 1.2 1994.god., cijena 2.000 eur. Telefon: 098/9019-191

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE DVOREDNI KOMBAJN Hasia za krumpir 5-10 ha/po danu. Mob. 098/9159-323

PRODAJEM URSUS C-355, Mihovljan, Prvomajska br. 39. Telefon: 347-178 PRODA JE SE EKI AR povoljno i kukuruz u zrnu. Nazvati poslije 19 sati na tel. 040/334-017 ili 098-176-1954 PRODAJE SE PRESA za visokotla na crijeva do 1,5 cola, profesionalna, nova. Tel. 040/341-216 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJEM TRAKTOR Tomo Vinkovi 23 KS, 1988.g., atomizer ĹĄprica od 200 lit., vadilica krumpira Sunce i velika prskalica od 350 lit. Tel. 098/913-0007 KUPUJEM TRAKTOR Tomo Vinkovi 23 KS iz 1980.-ih ili 1990.-ih godina, bez ikakvog priklju ka, te prodajem dvije preĹĄe po 300 lit. (hidraulika, gvint). Mob. 098/1868-111 PRODA JE SE: cisterna Creina od 2700 lit., uĹĄ uvana, 1-brazdni plug IMT 610/10 i 2-brazdni Olt â&#x20AC;&#x201C; povoljno. Tel. 098/9429-681 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa ĹĄirokom kabinom, registriran, malo radnih sati, te slamu u balama po 6kn/ bala, a kupujem traktorsku frezu. Tel. 098/190-3753 KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU od 2, 2.5 ili 3 T, jednoosovinku, kipericu. Tel. 098/9979-102 TRAKTOR STAYER 45 KS prodajem ili mijenjam za manji bera kukuruza 3-redni s frezom (Zmaj), kombajn za tikve golice + suĹĄara, tanjura a, plug i eki ar. Tel. 865-208 ili 091/517-5821 PRODA JEM EKI ARA, kombiniranog s motorom 4.5 kW za 2.000 kn. Nazvati na 312-065

POZNANSTVA MUĹ KARAC (32g.) Ĺželio bi upozna dragu i simpa nu djevojku za povremena druĹženja i pomo u ku i, do 32 g. staros . Nazva na broj 099/6944-095 SITUIRAN MUĹ KARAC (46g.) traĹži zgodnu i urednu Ĺženu ili djevojku od 25-40g. za ugodna druĹženja. Mogu nost nov ane pomo i, diskrecija zajam ena. Mob. 095/502-5244, VĹ˝

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI /PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 PVC STOLARIJA â&#x20AC;&#x201C; SALAMANDER ÂŤKOZAR d.o.o.ÂŤ Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaĹža i demontaĹža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056

674

5. kolovoza 2008.

GRADITELJSTVO ÂŤ KOZAR d.o.o. ÂŤ Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA ZavrĹĄni radovi: GLAZURE, FASADE I Ĺ˝BUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE ÂŤKLJU U RUKEÂť Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEĹ NO POMAĹ˝E kod migrena, Alzheimerove bolesti, o ne mrene, bolesti uha, sinusi, ĹĄtitnja a, astma, crijeva, Ĺželudac, Ĺžu , jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki ma, giht, iĹĄijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031

SMS NEKRETNINE akovec, Ru era BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliĹĄta POTRAĹ˝UJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraĹždinske i Me imurske Ĺžupanije Agencija za promet nekretninama AKOVEC , Tome Masaryka 21.

tel. 040 /313 - 655; Mob. 098 /698369; 098/211 - 084

www. PANADRIA.hr NAJVE A PONUDA NEKRETNINA u ME IMURJU i DALMACIJI

OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec â&#x20AC;&#x201C; Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 NUDIM USLUGE koĹĄnje trave, dvoriĹĄta - okolica M. SrediĹĄ a. Mob. 095/800-6638 NUDIM USLUGU SKRBI starim i nemo nim, pokretnim i nepokretnim osobama, po sistemu udomiteljstva, usluge po dogovoru. Mob. 099/418-4632

NAMJEĹ TENJA TRAĹ˝I SE STARIJA Ĺ˝ENA za pomo u ku i starijoj muĹĄkoj osobi. Stan i hrana osigurani. Tel. 334-172 KERAMI AR s dugogodiĹĄnjim iskustvom traĹži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 TRAĹ˝IM OSOBE ZA RAD KOD KU E na internetu. Vrhunska zarada bez ulaganja. Tel. 099/5155-064 TRAĹ˝IM VIĹ E KERAMI ARA za rad sa ili bez iskustva. Nazva na tel: 040/328-613 TRAĹ˝IM POSAO IĹ ENJA i spremanja kod ozbiljne obitelji. Mob. 091/789-9189

KREDITI OVL AĹ TENA ZAL AGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila. Telefon 040/390-560, 099/213-6279. RJEĹ AVAMO SVE VRSTE KREDITA I NA NISKA PRIMANJA. Crna lista i HROK rjeĹĄivi. Povoljno za male rme. Mob. 099/685-14-16

NEKRETNINE PRODAJEM FRIZERSKI SALON, NOVI, J, namjeĹĄten (klima, LCD, kuhinja), mogu kredit. Tel: 098/241-559. NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIĹ TA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJE SE ATRAKTIVNO GRADILIĹ TE u akovcu â&#x20AC;&#x201C; Sjever. Ponude na broj: 098/476-378 URBANA VILA ispod Ĺ afrana Mihovljan, prodajem, mob. 098/241-559 3 x stan 3 x garaĹža 3 x parking luksuzno opremljeno novogradnja NEKRETNINE â&#x20AC;&#x17E;KTBâ&#x20AC;&#x153; T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAĹ˝UJEMO sve vrste nekretnina za naĹĄe cijenjene kupce s podru ja Me imurja i ĹĄire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN, centar, prednost studen ce, samcima, te se iznajmljuje polovni prostor od 50 m2 na 2 etaĹže, wc, centar. Mob. 092/204-1026 PRODA JE SE KU A u akovcu. Mob. 091/586-3479 PRODAJE SE PARCELA u PleĹĄkovcu uz gl. cestu sa lijepim pogledom, mog. gradnje 1.000 m2, blizina du ana i autob. stan. Mob: 091/545-6994 STARIJA KU A u Zasadbregu sa velikom oku nicom cca 2200 hv, sa joĹĄ 2 gradiliĹĄta, novim gosp. zgradama (skladiĹĄte, mini farma i sl.), svi priklju ci (3-fazna struja i voda priklju eni), ulaz sa dvije strane (asfalt). Mob: 091/93 68 370 PRODAJU SE DVIJE PARCELE u Bukovcu nedaleko od stare ĹĄkole, 1 p. 500 hv i 2.p. 350 hv, ima gra . dozvola. Mob. 099/502-7558 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namjeĹĄteni stan u VaraĹždinu, studen ma, zaposlenim samcima, na duĹže vrijeme. Tel. 091/547-0069 ili 091/729-5803 PRODAJEM KU U u M. SrediĹĄ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaĹže, 2 podruma, spremiĹĄte, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljiĹĄtu od 2018 m2, priklju ci (gradski plin, kanalizacija, vodovod, tel., struja) ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 PRODA JE SE TROSOBNI STAN 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoure en. Tel. 098/361-401 KUPUJEM KU U, APARTMAN ili VIKENDICU na moru. Tel. 098/598-323 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, s garaĹžom i oku nicom. Upitati u akovcu, Travnik 5, Golubi IZNA JML JUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca. Tel. 099/2426-087 POSLOVNI PROSTOR od 50 m2 u akovcu na Jugu, N. Pavi a 25, iznajmljujem. Tel. 098/241-767 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENI JEDNOSOBNI STAN zaposlenim osobama u M. SrediĹĄ u. Nazva na tel. 098/175-5622 (moĹže i SMS) IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u Istarskom naselju. Tel. 099/325-4267 PRODAJE SE STARA KU A u akovcu blizu Sloginog igraliĹĄta, priklju ak struje, sa idejnim projektima za gradnju 3 stana. Mob. 098/749-131 HITNO SE PRODAJE KU A na MihovljanuĹ afran od 144 m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum ispod cijele ku e, oku nica s manjim vo njakom, useljivo odmah â&#x20AC;&#x201C; cijena 115.000 eur. Mob. 098/933-1645 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 46 m2 u K. Tomislava 36, k. Tel. 098/393-030 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 55 m2 u centru grada K, za ured, butik ili sl. Mob. 098/1745-066 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Martanama od 160 hv u akovcu. Mob. 098/913-6884 PRODA JE SE KU A u Ivanovcu sa velikom oku nicom. Tel. 099/671-9445 ili 040/337-893 PRODAJEM GRADILIĹ TE â&#x20AC;&#x201C; Vojni vrtovi. Mob. 098/242-414 IZDAJE SE DVOSOBAN NAMJEĹ TENI STAN obitelji bez djece (moĹže jedno) ili Ĺženskim osobama, u M. SrediĹĄ u. Tel. 091/730-2997 PRODAJEM TROSOBNI STAN u akovcu ili mijenjam za manji 1,5-sobni stan. Nazva na mob. 098-903-396. PRODAJE SE KU A u D. Vidovcu namjeĹĄtena, 100 m2 + tavanski nenamjeĹĄten, Glavna 51, dvoriĹĄte, vrt, vo njak, vinograd ukupne povrĹĄine 1.500 m2. Tel. 688-338, mob. 098/94-111-63 PRODAJEM DVA POSLOVNA objekta u akovcu na adresi dr. A. Star evi a 16 (mogu a nadogradnja). Info: 0043/3144-44332 ili na mail: dbeck@inode.at PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu vrlo povoljno. Mob. 098/1846-898

KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIĹ TE na podru ju Me imurja, preferiram parcele od 1ha na viĹĄe, pla am 2 EUR/ hv. Mob: 099/2242-195 IZNAJMLJUJEM PROSTOR od 200 m2 za skladiĹĄte i primam stvari na uvanje i prodaju, te prodajem vagu, ruĹž aru, elevator, mon rku za gume i potopnu pumpu. Mob. 098/9262-154 PRODAJE SE KU A u Ĺ enkovcu, M. Tita 76. Tel. 343-746 PRODAJE SE KU A u centru akovca, visoka prizemnica sa stamb. prostorom od 72 m2 i posl. prostorom (radionica) od 91 m2, te dogradnja u dvoriĹĄtu od 26 m2. Mob. 099/2090-449 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM ili iznajmljujem mali studio apartman za dvije osobe na Viru od 11.8. do 1.9.20008. MoĹže i zamjena za malu garsonijeru u akovcu. Tel. 098/1620-669 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 40 m2 u akovcu, Vukovarska 4. Tel. 01/2365-406 ili 098/995-0061 PRODAJEM GRADILIĹ TE na vrlo povoljnoj poziciji predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, vojni vrtovi. Mob. 091/9320-288 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 90 m2, novogradnja, prva ku a do zgrade Ĺ˝upanije, pogodno za tihi obrt. Mob. 091/318-6117 PRODAJEM DIO OBJEKTA za ruĹĄenje, dobra starinska cigla, pokriveno crijepom Kikinda, krovna konstrukcija vrsta + velika drvena preĹĄa preĹĄpan 7m. Mob. 098/1868-111 IZNAJMLJUJEM ETVEROSOBNU KU U u akovcu od 1.9. Mob. 099/409-4605 KUPUJEM ZEMLJIĹ TE (oranicu, sjenokoĹĄu) izme u SajmiĹĄta i Pribislavca. Mob. 095/902-3737 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Pribislavcu od 265 hv, Ul. I. MeĹĄtrovi a. Mob. 098/172-1801 KUPUJEM VE E POLJOPRIVREDNO ZEMLJIĹ TE u okolici akovca, po mogu nos pokraj prometnice. Mob 091/1391-628 PRODAJEM STAN od 54 m2, dvosobni, na Jugu akovca, RENOVIRAN, cijena 70.000 EURA. Kontakt na 099 4399 589. IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA GARSONIJERA, samcima, centar akovca. Tel. 095/8080-116 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u centru akovca. Upitati na tel: 091/5052725. IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN u ku i u akovcu od 1.9.o.g. Tel. 386-024 ili 091 59 77 119 MARAS NEKRETNINE Uska bb, (TrĹžnica akovec) tel. 040/390-770, mob: 098/331-535 www.nekretnine-maras.hr IZDVOJENO: KU E: Slemenice - 65.000E; akovec - 85.000E; Gori an-50.000E; Pribislavec -80.000E; akovec - 100.000E S TA N O V I : K - k o m p l . u r e e n i: 51,70m2/65.000E;-65,44m2/80.000E; -65m2/78.000E; -54m2/73.000E-PRILIKA! Najve a ponuda gradiliĹĄta na podru ju cijelog Me imurja! IZDVOJENO: GradiliĹĄte: K1.100m2/150.000E!

TURIZAM U ZADRU povoljno iznajmljujemo APARTMAN. Tel. 023/311-425 ili 098/93-73-203 U cilju promidĹžbe turizma NUDIMO VAM 7-DNEVNI BESPLATNI BORAVAK za dvije ili viĹĄe osoba na TENERIFIMA. Mob. 098/1347-031 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI u Loparu na otoku Rabu od 2-6 osoba, 6. i 9.mj. povoljno. Mob. 091/543-4828 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora, vrlo povoljno. Tel. 098/226-928 ili 098/805-186 IZNAJMLJUJEMO APARTMAN za 6-8 osoba NA PAĹ MANU â&#x20AC;&#x201C; pjeĹĄ ana plaĹža, parking, tv sat, klima. Tel. 333-167 ili 091/525-0495. U ZADRU se povoljno iznajmljuje APARTMAN. Tel. 023/311-425 ili 098/93-73-203

Ĺ˝IVOTINJE

PRODAJU SE BARNARDI (konkuri), zelene aleksandre, plave rozele i Ĺžute kozice - mlade. Tel. 098/944-3338 KUPUJEM Ĺ TENE MOPSA. Mob. 099/215-1910 PRODAJU SE istokrvni ĹĄtenci rotvajlera za 500kn. Mob. 098/9020-632 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, crvene i plave rozele, srebrne i divlje fazane. Mob. 098/912-3938

OGLASNIK

5. kolovoza 2008.

POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA I E (bijeli, crni, plavi) u dobre ruke. Tel. 040/821-459; 098/903-4560 PRODAJEM PAPIGE aleksandre, penante, pjevaju e, personate, tigrice, dijamante, golubi e – vrlo povoljno. Tel. 628-058 POKLANJA SE MA I duge dlake, star dva mjeseca, u dobre ruke. Mob:095/8513-899 PEKINEZERE - patuljaste štence, roditelji prisutni, prodajem. Tel. 098/712-443 PRODAJEM PREKRASNE ŠTENCE zlatnog retrivera. Tel. 040/867 050 PRODA JEMO PAZINSKE PURE – o iš ene, cijele ili polovice, cijena 35 kn. Mob. 098/164-3872 ili 098/199-2171 PRODAJEM SVINJE ZA KLANJE, mogu e polovice, i odojke, doma a ishrana. Mogu a zamjena za žitarice. Mob. 091/526-8171 SHI-TZU štenci, stari 7 tjedana, bez rodovnika, roditelji prisutni. Tel. 363-108 ili 098/165-9572 PRODAJEM KVALITETNU ŽENSKU ŠTENAD njema kog ov ara, štenci su s rodovnikom. Tel. 395-031 PRODAJU SE BELGIJSKI OV ARI stari 10 mj., za uvara i njem. ov ar star 4g., dresiran. Psi su s rodovnicama i nisu za djecu. Tel. 098/185-1282

ELEKTRONIKA

PRODAJEM KOMPLET od 250 vrhunskih dokumentarci: BBC, Discovery, Na onal Geographic, Goran Mili itd. Sve odli na slika i tlovi. Mob. 095/8766-048 PRODAJEM: tapec. krevet s ku jom za posteljinu dim. 200x90 za 200kn; cd pržilicu za 50kn i kacigu jet vel. L, crvena, nova, za 270kn. Mob. 098 726 462 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, te 4 zimske gume 195x70R15. Tel. 858-424 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvla enje. Mob. 091/158-5598 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE kutna garnitura, moderna, eko koža, boja okolade, veoma o uvana. Mob. 091/513-6928 PRODAJU SE KUPINE i vino od kupine. Tel. 098/191-6659 PRODAJE SE kukuruz u zrnu i crno vino. Javi se na mob: 098/467-942 BETONSKE BLOKOVE (kvadre) prodajem povoljno. Mob. 091/511-2291 VINO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 SLIKA je najljepši poklon, ostaje za vje nost, kolekcionar nudi orig. ulja na platnu, te prodajem pe za centralno grijanje na kruta goriva. Tel. 040-543-825 PRODAJEM STOLNI NOGOMET (950 kn), novu drvenu ku icu za lutke i unikatne drvene au e. Mob. 091/573-1604 PRODAJEM: tv color Philips 70cm stereo txt; komoda s vitrinom puno drvo hrast; el. ugradbeni štednjak Elektrolux; kožna kutna garnitura + fotelja; kutna garnitura + fotelja; madraci 100 kn/kom; manja vešmašina; nove kopa ke Adidas br. 43, bijeli stol + 4 stolice. Tel. 328-106 ili 098/171-4456 (vikendom) MIJENJAM STARE SLI ICE Živo njskog carstva. Tel. 360-447 PRODAJEM PARKET hrast masiv, sušen 5 g., S klasa, 250x55x25, 18m2, 120 kn/m2. Mob. 098/9200-938 PRODAJE SE drvena ba va od 300 lit., harmonika 80 basova i razne igrice orig. i kopije. Mob. 099/595-9693 PRODAJEM trokrilni ormar (278x210x60), bra ni krevet (152x202) i 7 ugradbenih halogenih žarulja. Tel.: 091/722-9172

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak HARMONIKA Melodia-Manon 80 basova, 3 registra, ispravna, hitno i vrlo povoljno, 200 eur. Tel. 040/688-433, mob. 098/723-160 PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUŠKU s op kom, vrlo povoljno. Tel. 091/572-4557 POVOLJNO PRODAJEM namještaj iz ku e: kau , ormare, tapec. garnituru, kuhinju s ure ajima, ležaj, stoli , dvosjed + fotelja, pisa i stol, štednjak (2+2), perilicu su a, hladnjak, rešo, tendu za terasu i nešto starinskog namještaja. Tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJE SE trosjed, tabore i dvije fotelje. Zva poslije 20 sa na tel. 866-396 PRODA JE SE PRE Š A od 10 0 lit. Mob. 098/1970-218 PRODAJE SE GROB (betonirani s mramornim križom) na starom dijelu akove kog groblja. Cijena povoljna! Upit na 312-065 PRODAJEM: ugost. kotao, kiper, hla eni pult, gulilicu krumpira, ven lator s sklopkom, friteza, roš lj, štednjak, espresso aparat, deporator, pumpu, mlinac, ledomat, perilicu aša, vagu, mesoreznicu (rabljeno). Telefon: 098/9211-929

PRODAJEM PC RA UNALO komplet Athlon XP3200+, 768MB RAM, 80GB SATA, ATI 9600XT, 17”CRT, tastatura+miš. Mob. 091/500 66 14 PRODAJE SE MONITOR 17” LG atron, star 2 g., povoljno. Mob. 098/590-933 PRODAJE SE MIKROFON Bayerndynamic, star 3mj., kvalitetan, odli an za pjevanje, metal vokala. Mob. 091/786-2485

RAZNO

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE:

POSAO - Ponuda 1. 126062 :AKO ste zainteresirani za rad u ku i, zarada do 200 kn/dan, javi se od 08-20 sa . Šifra:126062. Tel. 060/523-641. 2. 125488 :AKTIVNE suradnike za širenje nove poslovne mogu nos , odli na zarada s konstantnim rastom isplata u eurima, www.noni-darprirode.com. Šifra:125488. Tel. 060/523-641. 3. 156574 :DJELATNIKE za izradu nakita, siguran otkup, tražim. Šifra:156574. Tel. 060/523-641. 4. 160717 :DJEVOJKU za rad u lokalu, tražim. Šifra:160717. Tel. 060/523-641. 5. 160820 :DVIJE djelatnice za rad u caffe baru, tražim, smještaj osiguran. Šifra:160820. Tel. 060/523-641. 6. 153936 :ISKLJU IVO poduzetne i samostalne osobe za vrhunski pla en posao.Mogu a zarada 5000-10 000 kn ve drugi mjesec rada.Bez mudrovanja u poslu gdje je topla voda odavno izmišljena.Ozbiljnim (su)radnicima mogu nost prijave u eminentnoj kompaniji. Šifra:153936. Tel. 060/523-641. 7. 159495 :KERAMI ARE tražimo. Šifra:159495. Tel. 060/523-641. 8. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kredi ma, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 9. 146556 :NIZANJEM perlica ili rezanjem i ljepljenjem vrpci sa dobivenim materijalom I uputama mozete izra iva razne ukrase i pri tom zaradi neograni eno. Rad sa ugovorom. Šifra:146556. Tel. 060/523-641. 10. 159465 :OSOBE za slaganje nakita u vlas tom domu, zarada 2000 kn, tražim. Šifra:159465. Tel. 060/523-641. 11. 132051 :RADNIKE na Ameri kim brodovima, zarada 3 000 USD, tražimo. Šifra:132051. Tel. 060/523-641. 12. 160703 :ŠIVAJU I dje ije igra ke sa dobivenim materijalom i uputama za rad možete zaradi neograni eno za honorarni rad u Vašem vlas tom domu. Nema ograni enja u koli ini. Rad sa ugovorom. Šifra:160703. Tel. 060/523-641. 13. 160663 :ŽELITE li pove a prihode laganim ku nim poslom? Ne propus te priliku!. Šifra:160663. Tel. 060/523-641.

POSAO - Ostalo 14. 160753 :PODUZE E koje postoji 15 godina, u funkciji, bez blokade, uredno posluje, prodajem. Tel. 091/222-5200, 098/910-1243.

TURIZAM - Ponuda 15. 8054 :AKO IZNAJMLJUJETE apartman ili sobu na Jadranu ili želite da se Vaš oglas ita diljem Hrvatske, iskoris te mogu nost oglašavanja u 12 listova i na Internetu, pozivom na samo jedan broj. Šifra:8054. Tel. 060/523-641.

Udruga za zaš tu živo nja “Prijatelji” poklanja 95 pasa i 10 ma i a - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/. Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogu e smr . Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 REDEA (bivši MPC), R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 310-350 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA, J. Gotovca 7, tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e, tel. 311-790 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5, tel. 313-499 SSSH, POVJERENIŠTVO AKOVEC, Trg Republike 1, tel. 312-331 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1, tel. 314-080 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, Vl. Nazora 16, tel. 390-977 UPRAVA ZA OBRANU, J. Gotovca 5, tel. 313-114 HGK, ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2, tel: 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME .ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1, tel. 313-971 FINA, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 CENTAR ZA SOC. SKRB AKOVEC, Vl. Nazora 16, tel. 391-920 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70, tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, Mihovljanska 68, tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Žrtava fašizma 2, tel. 371-700 - prijava kvara tel. 371-600 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 ME IMURSKA ŽUPANIJA tel: 374-111 VETERINARSKA AMBULANTA tel: 390-859 INSPEKCIJE INSPEKCIJA RADA AKOVEC, Stari grad, Per. Zrinskih bb tel. 391-970 GOSPODARSKA INSPEKCIJA AKOVEC, tel. 391-970 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 tel. 374-111 DRŽAVNE INSPEKCIJE tel. 042/301-707 HRVATSKE POŠTE - CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 T centar, Ma ce hrvatske 6 tel. 0800-9000 POREZNA UPRAVA , Podru ni ured AKOVEC, O. Keršovanija 11, tel. 371-200 Ispostava PRELOG tel. 645-135 Ispostava MURSKO SREDIŠ E tel. 543-003 URED DRŽAVNE UPRAVE tel. 374-111 - Predstojnik tel. 374-212 - Služba za gospodarstvo tel. 374-102 - Služba za društvene djelatnos tel. 374-112 - Služba za op u upravu tel. 374-190 - Ma ni ured AKOVEC tel. 374-176 - Ma ni ured PRELOG tel. 374-055 - Ma ni ured M. SREDIŠ E tel. 374-057 - Ma ni ured M. SUBOTICA tel. 374-054 - Ma ni ured NEDELIŠ E tel. 374-059 - Ma ni ured ŠTRIGOVA tel. 374-058 - Ma ni ured KOTORIBA tel. 374-056 - Ma ni ured DEKANOVEC tel. 374-060 - Ispostava PRELOG tel. 646-716

INFORMAC JE

56 SLOBODNA RADNA MJESTA 1. MIDA d.o.o. AKOVEC, traži 2 ŽENSKE OSOBE za prodaju u slasti arni i pekari; 1 SLASTI ARA i 1 ISTA ICU - na neodre eno vrijeme, povrat putnih troškova, rad u centru akovca, javiti se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 2. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 KUHARA, 1 PIZZA PEKARA, 1 POM. KUHARA, 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 3. Ugostiteljski obrt “BAROK” AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-215-1930. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 4. TEAM d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 3 ZIDARA, 3 TESARA, 3 ARMIRA A, 3 BRAVARA, GRA . RADNIKA, RUKOVATELJA GRA . STROJEVIMA,LI IOCAZABRAVARSKEKONSTRUKCIJE-na odre enovrijemeuzmog.stalnogradnogodnosa, javi se osobno ili 638-333. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 5. TERMO BEK, M. SREDIŠ E, A. Šenoe 29, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-899, 543-896. Natje aj otvoren do 31.08.2008.g. 6. GRADSKA KAVANA LOVAC, PRELOG, Glavna 45, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, može bilo koja druga struka, mogu dogovor za 8 satno radno vrijeme. Javi se na 098-9824-233. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 7. Autoprijevoznik Marodi Stjepan, DOMAŠINEC, M. Stjepana 1, traži 1 VOZA A C kat. na neodre eno vrijeme, 2 g. radnog iskustva, javi se na 098-241-187. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 8. U.T.O. LISJAK DOMAŠINEC, I.G. Kova i a 1, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 863-311. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 9. Ba varski obrt “VINOM” D. Kraljevec, Ludbreška 44, traži 2 RADNIKA ZA IZRADU DRVENIH BA VICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, uvjeti: KV, PKV stolar ili bilo koja druga struka, rad, javi se na 655-358, 098-242-289. Natje aj otvoren do 06.08.2008.g. 10. Poljoprivredni proizvo a NENAD BRANIŠA BELICA, B. Radi a 73, traži 1 DJELATNIKA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, poželjno voza ki ispit “B” kat. Natje aj otvoren do 04.08.2008.g. 11. VRE-LA d.o.o. AKOVEC, Novakova 46, traži 1 KV, PKV STOLARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 822-022. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 12. GRADITELJSTVO TONI DONJI KONCOV AK 85, traži 2 ZIDARA i 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 861-210 ili 091-788-3596. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 13. TERMO-STIL d.o.o. BELICA, I. Mažurani a 19, traži 2 AKUSTI KA IZOLATERA, 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se 099-500-7944. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 14. RESTORAN “LIPA” NEDELIŠ E, akove ka 2, traži 2 KUHARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-802-273. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 15. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o. PRELOG, K. Zvonimira 38, traži 1 RADNIKA METALNE STRUKE NA LINIJI ZA IZVLA ENJE ŽICE na odre eno vrijeme uz mog.t stalnog zaposlenja, rad u tri smjene, javiti se na 099-219-5812. Natje aj otvoren do 06.08.2008.g. 16. Pekarsko trgova ki obrt “ŠERCER” GORI AN, Glavna 2, traži 1 RADNIKA ZA RAD U PEKARI na neodre eno vrijeme, mjesto rada Donji Kraljevec, no na smjena, javi se 655-042, 655-594. Natje aj otvoren do 09.08.2008.g. 17. MARVIN d.o.o. MACINEC, Školska 23, traži 1 SSS GRA . TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, voza ki ispit “B” kat., poželjno radno iskustvo; i ZIDARE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-939-7893. Natje aj otvoren do 16.08.2008.g. 18. TERMO-DOM NOVO SELO ROK, V. Nazora 9, traži1ZIDARAi1POMO NOGRADNIKAnaneodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-861-993. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 19. KERMEK d.o.o. AKOVEC, traži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 329-320, 098-493-789. Natje aj otvoren do 04.08.2008.g. 20. KOM d.o.o. SAVSKA VES, Radni ka 9, traži 4 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-211-657. Natje aj otvoren do 05.08.2008.g. 21. Caffe bar Baby blue, ZASADBREG 83A, traži 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-185-6661. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 22. Ugos teljski obrt KRISTAL, AKOVEC, Cvijetna 3, traži 1 KUHARA na neodre eno vrijeme, javi se na 328-105. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 23. Medes-konstrukcije d.o.o. AKOVEC, Buzove ka71,traži5DJELATNIKAZAMONTAŽUMETALNIH KONSTRUKCIJA - PLASTENIKA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 363-180, 091-678-9112. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 24. IRINA I PATRIK d.o.o. NOVO SELO NA DRAVI, traži GRA EVINSKE RADNIKE i POMO NE TESARE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-782-6544. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 25. KLET“POTRTIKOTA ”JUROV AK79,traži1KV/ PKV KUHARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-284-366. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 26. Frizerski salon MGA PUŠ INE, akove ka 74, traži 1 FRIZERKU na neodre eno vrijeme, javiti se na 895-386. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 27. AUTOKREHULAGORNJIKURŠANEC, akove ka 5, traži 1 AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 897-333, 098-213-171. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 28. KORALJ d.o.o. STRAHONINEC, M. Gupca 48, traži 3 KV KUHARA s radnim iskustvom i 4 KV KONOBARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 333-139, mjesto rada Riblji restoran akovec. Natje aj otvoren do 31.08.2008.g.

29. Pintari -Junior d.o.o., Pribislavec, A. Star evi a bb,traži1AUTOMEHANI ARA,BRAVARAzaposlove rastavljanja starih vozila za dijelove na neodre eno vrijeme, javi se na 098-426-118. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 30. Kavana Kaktus Savska Ves, B. Jedinstva, traži KUHARE I KONOBARE na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-789-9289. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 31. Caffe bar CORO AKOVEC, Uska bb, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 095-861-4020. Natje aj otvoren do 16.08.2008.g. 32. INFO-NET AKOVEC, Park R. Kropeka 1, traži 3 KOMERCIJALISTAzadogovorenetermine,naodre eno vrijeme, javi se na 091-633-0003, voza ki ispit “B” kat. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 33. SJAJ COLOR d.o.o. AKOVEC, Dr. V. Žganca 18, traži SOBOSLIKARE, AKUSTI KE IZOLATERE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-749-169. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 34. ELSSA d.o.o. DONJI PUSTAKOVEC, traži 1 VOZA A C i E kat. na neodre eno vrijeme, položena C i E kat., doma i i me unarodni prijevoz, javiti se na 091-8942-287. Natje aj otvoren do 16.08.2008.g. 35. MT Tvornica arapa AKOVEC,Neumannova 2, traži 4 ŠIVA A ARAPA struka, radno iskustvo nisubitni,mogu nostu enja,javi seradnimdanom od 8-15,00 sa na gornju adresu. Natje aj otvoren do 10.08.2008.g. 36. Autoprijevoznik Kris jan Furdi, ŠENKOVEC, Prvomajska 31, traži 1 VOZA A C kat. na neodre eno vrijeme, javi se 343-441, 091-501-9984. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 37. Ca e bar “BACARDI” AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-186-7118. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 38. ERVIN HORVAT d.o.o. IVANOVEC, K. Tomislava 69, traži SOBOSLIKARE na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-814-131. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 39. KABEL-MONT d.o.o. DOMAŠINEC, M. Pušteka 8,traži2RUKOVATELJAGRA EVINSKIMSTROJEVIMA i 5 DJELATNIKA NA MONTAŽI na neodre eno vrijeme, voza ki ispit “B” kat. Javi se na 863-100 ili e-mail: info@kabel-mont.hr Natje aj otvoren do 08.08.2008.g. 40. ELOPLAST d.o.o. AKOVEC, B. Kaši a 13, traži 1 DJELATNIKA NA PLASTIFICIRANJU METALA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Gardinovec, javi se na 098-980-2688. Natje aj otvoren do 18.08.2008.g. 41. NIKSA d.o.o. AKOVEC, Zagreba ka 35, traži 2 DJELATNIKA NA IZRADI CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme, javiti se na 629-041 ili 091-503-0333. Natje aj otvoren do 18.08.2008.g. 42. SIPKO d.o.o. AKOVEC, B. J. Jela i a 73, traži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-887. Natje aj otvoren do 22.08.2008.g. 43. NET d.o.o. ŠENKOVEC, Jelenska 7, traži 5 DJELATNIKA U PROIZVODNJI LAMPIONA I SVIJE A na odre eno vrijeme, muške osobe, dostavi pismene zamolbe, ili nazva na tel 343-233. Natje aj otvoren do 08.08.2008.g. 44. Soboslikarski obrt MESARI , PRIBISLAVEC, N. Tesle 20, traži 1 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 098-180-7122. Natje aj otvoren do 24.08.2008.g. 45. LESNINA “H” d.o.o. VARAŽDIN, Gospodarska bb, traži STOLARE S RADNIM ISKUSTVOM - više izvršitelja na odre eno vrijeme, mjesto rada K, VŽ, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 07.08.2008.g. 46. KERAMIKA “AS”, HLAPI INA 152, traži 3 KV/ PKV KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-539-8888. Natje aj otvoren do 31.08.2008.g. 47. ME IMURJE GRADITELJSTVO AKOVEC, Zagreba ka 42a, traži VIŠE DJELATNIKA ZA POMO NE POSLOVE U GRADITELJSTVU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno u kadrovsku službu ili 379-146 do 23.08.2008.g. 48. MALAŠI GRADITELJSTVO d.o.o. SLEMENICE 57, traži 1 ZIDARA i 1 GRA EVINSKOG RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-905-9858. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. 49. Ca e bar D, DOMAŠINEC, M. Pušteka 17, traži 1 KONOBARA/KONOBARICU na neodre eno vrijeme, javi se na 863-505, 098-647-760. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. 50. Kerami arski obrt RE-GRA, CIRKOVLJAN, traži KERAMI ARE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 091-508-5701. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. 51. ELEKTROING GRABAR d.o.o. AKOVEC, M. Bu i a 8, traži 5 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo 5 g., voza ki ispit, dostavi pismenu zamolbu ili na tel. 396-047. Natje aj otvoren do 15.08.2008.g. 52. INSTALATER JUNIOR ŽIŠKOVEC 62A, traži 2 RADNIKA NA FARMI PILI A na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ma kovec, javiti se na 098-242-710. Natje aj otvoren do 22.08.2008.g. 53. SLADd.o.o.HOTELGOLFDONJIVIDOVEC,traži 1 SPREMA ICU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 615-245 ili 098-461-198 do 04.08.2008.g. 54. Ca e bar “DAMA” AKOVEC, Zagreba ka 87, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, Mercator centar, nazva na 384-137, 098-184-1817 do 08.08.2008.g. 55. Studio ljepote i zdravlja VITA, VU ETINEC 13, traži 1 KOZMETI ARKU na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javiti se na 099-577-3550. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 56. BA I d.o.o. GORNJI HRAŠ AN, Varaždinska 45, traži ZIDARE, TESARE, GRA EVINSKE RADNICE i GRA EVINSKE TEHNI ARE na neodre eno vrijeme, javi se na 858-277, 099-215-2091. Natje aj otvoren do 21.08.2008.g. 57. Strojobravarski obrt TIG-TKALEC, N. S. ROK, Školska 5, traži 1 KV, PKV GLODA A na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno

ili 853-157, 091-556-1290. Natje aj otvoren do 21.08.2008.g. 58. Knauf-fal, N. S. ROK, Školska 24, traži MONTERE SUHE GRADNJE, ŠPAHTLERE i RADNIKE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 11.08.2008.g. 59. PODVEZANEC KERAMIKA, GARDINOVEC 21, traži 2 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-426-780. Natje aj otvoren do 04.08.2008. 60. Ca e bar MARTI, Prelog, Trg sv. Florijana 27, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 099/229-1197, do 17.8. 61. Vema-Viktorija d.o.o. AKOVEC, R. Boškovi a 10, traži 1 TRGOVA KOG PUTNIKA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo 2 g., znanje rada na PC, javi se na 098-241-074. Natje aj otvoren do 23.08.2008.g. 62. Kerami arskiobrtKERAMBIS,PLEŠIVICA23C,traži3 KV KERAMI ARA i 1 POMO NOG RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-671-9055, 040-524-261, do 31.08. 63. Frizerski salon “VIVA” AKOVEC, Zgrada Me imurke, Trg Republike 6, traži 1 KV FRIZERKU na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo od 1-2 g. Dostavi zamolbe u salon do 16.08. 64. TOPLEK SHOP d.o.o., PRIBISLAVEC, B. Radi a 81, traži KV, PKV SOBOSLIKARE na neodre eno vrijeme, Javi se na 360-099, 098-211-880, do 28.08. 65. Marke ng, prijevozništvo KOMUNA, IVANOVEC, Brozova 35, traži 1 KV VOZA A U ME UNARODNOM PROMETU na neodre eno vrijeme uz probni rad, uvje : znanje njem. jezika, C i E kat., javi se na 098-241-022, do 29.08. 66. METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 10 KV BRAVARA, STROJOBRAVARA i 5 POMO NIH RADNIKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 338-070 do 25.08. 67. MONTMINGd.o.o., AKOVEC,R.Boškovi a16,traži PLINOINSTALATERE, VODOINSTALATERE, MONTERE centralnog grijanja - više izvršitelja na neodre eno vrijeme. Javi se na 390-844 do 29.08. 68. SPERO d.o.o. AKOVEC, B.J. Jela i a 73, traži 1 KV ELEKTROINSTALATERA i 1 VODITELJA RADOVA u elektroinst alacijama na neodre eno vrijeme, javi se na 091-584-6242, do 28.08. 69. ŠMITRAN d.o.o. AKOVEC, A. Cesarca 12, traži 5 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-811-497 do 28.08. 70. RESTORANPREPELICA,OTOK2,tražiŠEFAKUHINJE, KUHARA,2POM.KUHARAi4KONOBARAnaneodre eno vrijeme, javi se na 098-393-001 do 30.08. 71. Kerami arski obrt vl. Vladimir Žuni , AKOVEC, traži KV, PKV KERAMI ARE - -više izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-167-1048 do 15.08. 72. HOBLAJ TRADE d.o.o., M. Središ e, Trg B.J. Jela i a 9,tražiVOZA A/DOSTAVLJA Ananeodre enovrijeme, javi se na 543-212, 095-901-6414 do 15.08. 73. TEKELIPROJEKT-INŽENJERINGd.o.o.,M.SREDIŠ E, M. Kova a 72, traži ELEKTROINSTALATERE, BRAVARE, ZAVARIVA E i GRA EVINSKE RADNIKE na neodre eno vrijeme, javi se na 543-770, 098-240-131, do 31.08. 74. Zajedni kastrojobravarskaradionaHATLAK,PALOVEC 48, traži 2 VARIOCA na neodre eno vrijeme, javi se na 639-449, 098-723-101 do 15.08. 75. Zajedni ki obrt za savjetovanje INFO-NET, AKOVEC, P. Rudolfa Kropeka 1, traži 2 TELEFONISTICE na neodre eno vrijeme, na pola radnog vremena, javi se na 633-306, 091-633-0003 do 31.08. 76. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA, ŠTRIGOVA, traži 2 NJEGOVATELJICE, 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, javi se 370-742, 340-743 do 15.08. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN 1. LUCATELLA CO d.o.o., Varaždin, Šterova 23; traži 1 OSOBU ZA IŠ ENJE vanjskih i unutarnjih metalnih -aluminijskih fasada i staklenih površina (rad na visini) na neodre eno vrijeme, uvje : poželjno završena srednja škola (struka nije bitna), muška osoba do 40-tak godina (potrebna psiho zi ka sposobnost za obavljanje poslova na visini); mjesto rada: NJEMA KA (poslodavac osiguravasvepotrebnedokumentezaraduinozemstvu na vlas trošak). Javi se osobno na adresu ili najava na mob. 098/248-178 (Dražen Vu kovi ), do 31.8. 2. RUBICON d.o.o., Varaždin, Tome Masaryka 10; traži 2 KONOBARA/ICE za to enje i posluživanje pi a u otvorenom pu objekta (ispod šatora) na raznim manifestacijama diljem Hrvatske na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS, osoba zainteresirana za rad na poslovima konobara; posao seobavlja u raznimgradovimaovisnoovrs manifestacije-Dangrada,Danop ine... u trajanju od 1-3 dana, poslodavac pla a putne troškove te osigurava smještaj i hranu; potrebna je sanitarna iskaznica (može se napravi u dogovoru s poslodavcem prije zaposlenja). Najava na mob. 095/404-4406 (Tatjana Levani ), do 1.9. 3. TRANSPORTI KRETI , Tomi eva 14, Varaždin; traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA u doma em prijevozu na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, C i E kat. Najava na mob. 098/160-2020 (Damir Kre ), do 1.9. 4. TERMOLAKIRNICA Novi Marof - Ca e bar BLUE, N. Marof, Željezni ka 1, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, ženska osoba, mogu nost stanovanja ili vra eni putni troškovi, s mula vna primanja. Najava na mob: 091 883 8151 (g. Valent Kopjar), do 31.8. 5. ST VILI ARI d.o.o., Vilka Novaka 50 C, Varaždin; traži 1 MEHANI ARA za popravak radnih strojeva, vili ara, kamiona, traktora, manjih poljoprivrednih strojeva, dizalica na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS automehani ar, autoelektri ar, mehani ar polj. mehanizacije/ strojeva, radno iskustvo nije važno, može i bez radnog iskustva (pripravnik), poželjno znanje jednog stranog jezika, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat. Najava natel.042/350-971,098/268-055(TomislavStankovi ), do 8.8. 6. MIV metalska industrija Varaždin d.d., Fabijanska Ulica 33, Varaždin; traži 2 KV TOKARA za tokarske poslove III na odre eno vrijeme i 2 BUŠA A ARMATURA I FAZONA III na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS - širi pro l zanimanja. Pismene zamolbe na adresu ili e-mail: snjezana.simunec@miv.hr do 31.8.

5. kolovoza 2008.

Na temelju lanka 412. Zakona o trgova kim društvima („NN“ br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00-Odluka USRH, 118/03 i 107/07), lanka 11. Društvenog ugovora društva „HIDROTEHNIKA“ d.o.o. od 26. svibnja 2008. i Odluke Skupš ne Me imurske županije o prodaji i prijenosu poslovnog udjela Me imurske županije u društvu HIDROTEHNIKA d.o.o. KLASA: 311-01/08-03/1, URBROJ: 2109/1-02-08-04 od 04. srpnja 2008. objavljuje se

JAVNI POZIV

za prikupljanje ponuda za kupnju poslovnog udjela Me imurske županije od 26 % temeljnog kapitala trgova kog društva HIDROTEHNIKA d.o.o 1.

Me imurska županija (dalje: Županija) je jedan od lanova društva i imatelj poslovnog udjela u visini od 26 % temeljnog kapitala trgova kog društva „HIDROTEHNIKA društvo s ograni enom odgovornoš u za vodnogospodarsku djelatnost“ (dalje: Društvo).

2. Javni poziv upu uje se zainteresiranim zi kim i pravnim osobama radi prikupljanja ponuda za stjecanje navedenog poslovnog udjela i utvr enja tržišne cijene u postupku javnog prikupljanja ponuda. Županija zadržava pravo odbi sve ponude i ponovi javni poziv uz iste ili izmijenjene uvjete, a ponuditeljima ne pripada pravo na bilo kakvu vrstu naknade uslijed takve odluke. 3. Društvo je osnovano 2001. godine sa sjedištem u Savskoj Vesi, Radni ka bb i registrirano kod Trgova kog suda u Varaždinu pod brojem Tt-01/434-2 od 10. svibnja 2001. godine, MBS: 070058238. Društvo ima u vlasništvu nekretnine i pokretnine. 4. Temeljni kapital društva je 3.676.000,00 kuna. Broj izdanih udjela u temeljnom kapitalu: 79 udjela Nominalna vrijednost udjela Županije: 955.600,00 kuna Broj udjela za prodaju: 100% poslovnog udjela Županije Postotak od vrijednos temeljnog kapitala: 26,00 % Po etna cijena ponude: 1.964.194,00 kuna. 5. Utvr uje se pravo prvokupa lanova Društva i Društva sukladno Društvenom ugovoru uz prihva anje uvjeta i cijene iz ponude koja bude ocijenjena kao najpovoljnija. O prihva anju prava prvokupa lanovi društva dužni su se o itova u roku od 45 dana od dana kada e Uprava društva primi obavijest Županije o namjeri i o uvje ma raspolaganja poslovnim udjelom i to nakon donošenja Zaklju ka Poglavarstva Županije o odabiru i prihvatu najpovoljnije ponude. Ukoliko ni jedan od lanova društva ili Društvo ne e htje otkupi ponu eni poslovni udio pod navedenim uvje ma, Županija e svoj poslovni udio proda i prenije najpovoljnijem ponuditelju protekom roka od 3 mjeseca od primitka obavijes iz prethodnog stavka ove to ke poziva. 6. Postupak podnošenja ponuda provodi se sukladno pravilima propisanim u Ponudbenoj dokumentaciji. Ponude koje nisu dostavljene i pripremljene u skladu s utvr enim pravilima bit e odba ene. Na uplatnici kojom se kupuje Ponudbena dokumentacija mora bi nazna eno to no ime ponuditelja. Trošak Ponudbene dokumentacije iznosi 1.000,00 kuna. Navedeni iznos potrebno je upla na poslovni ra un Me imurske županije broj: 2392007-1800020004 otvoren kod Me imurske banke d.d. akovec, s pozivom na broj 21 7340 – MB (za pravne osobe) i na broj 22 7340 – JMBG (za zi ke osobe), s naznakom „ Ponudbena dokumentacija – to no ime ponuditelja“. Nakon predo enja dokaza o upla troška Ponudbene dokumentacije ponuditelj može osobno ili putem opunomo enika preuze dokumentaciju u Pisarnici Županije (soba 46), ili e se ista na pismeni zahtjev ponuditelja dostavi poštom. 7.

Zainteresirani ponuditelji dužni su upla jam evinu u iznosu od 50.000,00 kuna na poslovni ra un Me imurske županije broj: 2392007-1800020004 kod Me imurske banke d.d. akovec, s pozivom na broj 21 7340 – MB (za pravne osobe) i na broj 22 7340 – JMBG (za zi ke osobe), svrha uplate: „Jam evina HIDROTEHNIKA d.o.o.“. Ponudi je potrebno priloži dokaz o upla jam evine, jer u pro vnom ista ne e bi razmatrana. Ponuditeljima koji ne e bi odabrani kao najpovoljniji, jam evina se vra a u roku od 8 dana od dana odabira najpovoljnijeg ponuditelja, u nominalnom iznosu bez obra una kamata, a ponuditelju koji bude izabran jam evina e se ura una u cijenu. Onaj ponuditelj koji odustane od zaklju enja ugovora o prodaji i prijenosu poslovnog udjela nakon što je odabran najpovoljnijim, gubi pravo na povrat jam evine.

8. Obvezni sadržaj i prilozi ponude: a) Ime i prezime te adresa ponuditelja (ako je zi ka osoba), odnosno tvrtka i sjedište ponuditelja (ako je pravna osoba); b) Preslika osobne iskaznice, odnosno rješenje o upisu u sudski ili obrtni registar (ne starije od 3 mjeseca); c) Iznos ponu ene kupoprodajne cijene u kunama i rok pla anja koji ne može bi dulji od 15 dana od dana zaklju enja ugovora o prodaji i prijenosu poslovnog udjela ; d) Dokaz o upla jam evine; e) Sredstvo osiguranja za izvršavanje preuze h ugovornih obveza; f) Ostalo de nirano u ponudbenoj dokumentaciji. 9. Ponuditelj dostavlja pisanu ponudu s dokumentacijom u zatvorenoj omotnici na adresu: Me imurska županija – Povjerenstvo za prodaju poslovnog udjela, Ru era Boškovi a 2, 40000 akovec, s naznakom: »Za javni poziv Hidrotehnika d.o.o. - ne otvaraj «. Rok za dostavu ponude je do 12.09.2008. godine do 12,00 sa , bez obzira na na in dostave, kojom prilikom e Povjerenstvo otvara sve zaprimljene ponude. Nepotpune, nejasne i nepravovremene ponude ne e se razmatra . Otvaranju ponuda mogu prisustvova svi ponuditelji ili njihovi zastupnici s iskazanom punomo i. 10. Osnovni kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponu ena cijena. Ponuda je neprihvatljiva u svakom slu aju ukoliko je ponu ena cijena niža od po etne cijene od 1.964.194,00 kuna. U slu aju da pris gnu dvije ili više ponuda s istom ponu enom cijenom, prednost ima ponuditelj koji nudi kra i rok pla anja od 15 dana, odnosno onaj koji kao osnovnu djelatnost obavlja istu ili sli nu djelatnost kao i Društvo. 11. Zaklju ak o odabiru i prihvatu najpovoljnije ponude, odnosno, Zaklju ak o odbijanju ponuda i ponovnom raspisivanju javnog poziva, donijet e Poglavarstvo Me imurske županije. 12. Obavijest o rezultatu javnog poziva dostavit e se ponuditeljima, lanovima Društva i Društvu u roku od 8 dana od dana donošenja Zaklju ka Poglavarstva Me imurske županije. Ukoliko e lanovi Društva ili Društvo koris pravo prvokupa, dužni su u roku do 30 dana od dana slanja pismene obavijes Županiji o korištenju tog prava prema uvje ma iz najpovoljnije ponude, sklopi ugovor o prodaji i prijenosu poslovnog udjela. U pro vnom, pravo prvokupa prestaje. Ukoliko lanovi Društva ili Društvo ne iskoriste pravo prvokupa, najpovoljniji ponuditelj dužan je sklopi ugovor o prodaji i prijenosu poslovnog udjela u roku od 8 dana od primitka poziva za sklapanje ugovora, a u daljnjem roku do 15 dana upla ukupnu cijenu poslovnog udjela. Poziv za sklapanje ugovora e se upu na adresu, odnosno sjedište ponuditelja koju je naveo u ponudi. Sve troškove u vezi prodaje i prijenosa poslovnog udjela snosi kupac. 13. Kontakt informacije: Me imurska županija, akovec, R. Boškovi a 2, telefon: 040/374-032, 040/374-004, mobitel: 098/700-804, 098/426-766, telefaks: 040/391-005. KLASA: 311-01/08-03/1 URBROJ: 2109/1-01-08-02

ŽUPAN ME IMURSKE ŽUPANIJE Josip Posavec dipl.ing.

INFORMAC JE

5. kolovoza 2008.

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV dragom T TI\I

Dana 25.07.2008. godine napustio nas je, nakon kratke i teške bolesti, u 67. godini života, naš dragi suprug i otac

IVANU BUJANI U « išta nisam dobio od onog što sam tražio, al sam dobio sve ono što je bilo dobro za mene. [oja je molitva protiv mene uslišana jer je put kojim sam išao bio blagoslovljen…»

IVAN BUJANI iz Šenkovca

Tvoji najmiliji: Iva i Elio Iskreno dirnuti pažnjom i suosje anjem u trenucima neizrecivog bola od sveg srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i svim dobrim ljudima na izrazima su uti, cvije u, svije ama, brzojavima i molitvama svih onih sprije enih koji su u mislima bili s nama… Zahvaljujemo djelatnicima Perutnine Ptuj-Pipo d.o.o. akovec, poduze u TSH akovec i djelatnicima Gra evinsko-vrtnog centra Grama te podružnici umirovljenika Šenkovec na pruženoj pomo i. Velika hvala dr. [iroslavu Horvatu, osoblju Pulomologije i dnevne bolnice te dr. adi Glavaš i sestri [ariji na svesrdnoj pomo i. Posebna hvala župniku Vladimiru Kolari u na dostojanstvenom ispra aju i molitvenoj zajednici Totus Tuus.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu

IVANU BUJANI U Sje anje na tvoj predivan osmijeh, vedar duh i neizmjernu dobrotu daje mi snagu i vjeru da emo se ponovo sresti, u vje nosti…

Hvala svima koji su ga voljeli i poštovali. Tvoja: supruga ur a

Tvoji najmiliji: supruga ur a, sin Elio i k erka Iva

OBAVIJESTI ZA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA MINIMALNI PRINOSI PO HEKTARU PŠENICE, RAŽI, PIVARSKOG JE MA I ULJANE REPICE Obavještavaju se korisnici po caja da je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dana 18. srpnja 2008. godine donio Naputak o utvr ivanju minimalnih prinosa po hektaru (NN br. 87/08) kojim su za Me imursku županiju utvr eni minimalni prinosi po hektaru za proizvodnju u 2008. godini kako slijedi: Pšenica Raž Pivarski je am Uljana repica

4,30 t/ha 2,80 t/ha 4,10 t/ha 2,00 t/ha

U slu aju štete minimalni se prinos umanjuje u postotnom iznosu procijenjene štete. Šteta se dokazuje zapisnikom op inskih ili gradskih komisija o šte od elementarnih nepogoda, zapisnikom o šte od divlja i ili zapisnikom osiguravaju eg društva. Podnositelj zahtjeva za po caj može pravda minimalni prinos temeljem izjave o uskladištenoj pšenici na vlas tom gospodarstvu, uz uvjet da se poljoprivredno gospodarstvo bavi uzgojem stoke. U tom slu aju uz izjavu podnositelj zahtjeva dužan je dostavi potvrdu Hrvatskog sto arskog centra o broju i kategoriji stoke. Pravda se 2000 kg po uvjetnom grlu. Poljoprivredna gospodarstva koja nisu ostvarila minimalni prinos kultura ili nemaju dokaze o opravdanim razlozima sukladno Naputku ne mogu ostvari pravo na po caj za ove kulture. PRIJAVA ZALIHA VINA Obavještavaju se proizvo a i grož a i vina da zalihe vina s danom 31. srpnja teku e godine mogu prijaviti u razdoblju od 1. kolovoza – 31. kolovoza 2008. godine.

URED DRŽAVNE UPRAVE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

U SPOMEN

GRAD MURSKO SREDIŠ E Trg bana Josipa Jela i a 10

na dragu baku

temeljem zaklju ka Gradskog vije a Grada Mursko Središ e od 29.07.2008. godine objavljuje

ROZALIJU BAGLADI

PRODAJU DIJELA NEKRETNINE U K.O. KRIŽOVEC

Nebo pripada zvijezdama, a moja zvijezda si TI

1. Obavještavaju se zainteresirane pravne i zi ke osobe da Grad Mursko Središ e prodaje 1/6 dijela slijede e nekretnine: - upis u z.k. uložak br. 189 k.o. Križovec kat. est.br. 84 ku a, dvor u selu od 876 m2 Dana 20.08.2008. godine (srijeda) s po etkom u 12,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju navedenog zemljišta u Gradskoj vije nici na adresi Trg bana Josipa Jela i a 10. Po etna visina cijene nekretnine iznosi 500 EUR-a (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javnog nadmetanja). 2. Uz navedeno utvr uju se i slijede i uvje kupoprodaje: - kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu cijenu nekretnine u cijelos pla Gradu Mursko Središ e u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja. Ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, ili koji su odustali od dražbe ili koji nisu dražbovali vra t e se jam evina u roku od 15 dana javnog nadmetanja - odre uje se jam evina u iznosu od 500,00 kuna a kupcu se jam evina ura unava u cijenu nekretnine - pravo sudjelovanja na javnom nadmetanju imaju sve pravne i zi ke osobe koje zaklju no sa danom 18.08.2008. godine do 12,00 sa na ra un Grada Mursko Središ e br: 2392007-1827600003 poziv na br: 22-7722-JMBG uplate jam evinu iz prethodne to ke - sve ostale informacije u vezi predmetnog natje aja mogu se dobi u upravi Grada Mursko Središ e na adresi Trg bana Josipa Jela i a 10

31.07.1998. – 31.07.2008.

Karolina

IN MEMORIAM

JURIŠAGA TIBOR 04.08.1996. – 04.08.2008. Volimo te, uvijek eš biti s nama. mama Vesna i bra a Dino i Filip

IZ MATI NOG UREDA RO ENI B KS , k i Dubravke i Davora; [ B GD , k i Sla ane i Igora; B L T, sin asminke i [aria; K V , k i Branke i Stjepana; K L H V T, sin [artine i [arka; TI H V T, k i Biserke i \vetka; P T H V T, sin Irene i Dubravka; LI K ŠUTI&, k i [ihaele i [iroslava; LUK H G TI&, sin [aje i ine; H H I&, k i [artine i Danijela; I ]L P , k i Sanje i Dalibora; I P IST V, k i Danijele i [aria; D S [UST , sin Ivane i Igora; G B I L H V \, sin evenke i Gorana; P [ L H V T, k i Štefice i Harisa; S IG \, k i Kristine i asmina; L KS IG \, sin Zlate i Dalibora ( akovec)

VJEN ANI milija urini i Krunoslav Kos, Sanja [ikac i Dejan Bajkovec, Biljana ršuš i Senad ršoš, [arijana Kero i anko Haramija, Ida \mre njak i Ivan Lepoglavec,

Gordana [ilošev i Ivan aluši ( akovec); [irjana Sermek i [laden Brzuhalski (Dekanovec); Ivana Golub i even Pozvek, Katarina Kolar i [arko Borš ak ( edeliš e); Paulina Gosari i Denis Zadravec (Prelog).

UMRLI Katarina Balog [ihokši r. Balog ro . 1953., Stjepan ambroši ro . 1944., Stanislav ]arkaš ro . 1929., adovan Srpak ro . 1972., ntun Kolari ro . 1933., Ivan Bujani ro . 1942., gneza ]uš r. [unka ro . 1920., Dragutin Topli anec ro . 1946., Stjepan Korbelj ro . 1921., Dragutin Biber ro . 1946., ozalija Horvat ro . 1928., [arija Koroš r. ]ric ro . 1924. ( akovec); [agdalena Horvat r. erer ro . 1924. ([. Središ e); Ines ršoš ro . 2004. ( edeliš e); gneza Pongrac r. Gašpari ro . 1923., [arija Vadlja r. Bašnec ro . 1923., ]ranciska Kranjec r. ]eletar ro . 1923. (Prelog); ugust Posel ro . 1922. (Štrigova).

INFORMAC JE

UGOSTITELJSKI OBRT «VRBANI » I. G. KOVA I A 6, AKOVEC Tel. 040/311-207

OGLAS za radno mjesto:

KUHAR, POMO NI KUHAR, PICOPEKAR, KONOBAR PONUDE SLATI ILI SE OSOBNO JAVITI NA GORNJU ADRESU.

MURA-METAL d.o.o. Sajmišna 1, 40329 KOTORIBA raspisuje

NATJE AJ

za popunjenje radnih mjesta: 1. TEHNOLOG – voditelj tehni kog sektora – 1 izvršitelj Uvje : - VSS ili VŠS strojarskog smjera; minimalno dvije godine radnog iskustva na poslovima projek ranja ili tehnološke razrade radne dokumentacije; iskustvo u pripremanju podloga za izradu kalkulacije; iskustvo u upravljanju proizvodnih procesa; informa ka pismenost; ak vno poznavanje njema kog ili engleskog jezika u govoru i pismu; komunika vnost; sklonost mskom radu 2. POSLOVO A – organizator proizvodnje – 1 izvršitelj Uvje : - SSS ili VŠS strojarskog smjera s višegodišnjim radnim iskustvom na poslovima rukovo enja odnosno organiziranja proizvodnih poslova; informa ka pismenost; osnovno poznavanje njema kog ili engleskog jezika; komunika vnost; sklonost mskom radu i daljnjem usavršavanju 3. POSLOVO A – 1 izvršitelj Uvje : - KV, VKV, SSS strojarskog smjera; višegodišnje radno iskustvo na poslovima organiziranja grupnog rada; komunika vnost; sklonost daljnjem usavršavanju 4. OP I, KOMERCIJALNO – FINANCIJSKI POSLOVI – 1 izvršitelj Uvje : - izobrazba u stupnju SSS; osnovna informa ka pismenost; osnovno poznavanje komercijalno- nancijskih poslova; poslovna komunika vnost; sklonost daljnjem usavršavanju 5. KV VOZA – 1 izvršitelj Uvje : - višegodišnje iskustvo u obavljanju poslova voza a teretnih cestovnih vozila, položen ispit za upravljanje viljuškarom; sklonost obavljanju i drugih radnih poslova (manipulacija unutar proizvodnog procesa, posluživanje proizvodnog procesa…) 6. POMO NI – TRANSPORTNI RADNIK – 1 izvršitelj Uvje : - položen ispit za upravljanje viljuškarom; položen voza ki ispit B kateg.; radno iskustvo na poslovima utovara-istovara roba; sklonost obavljanju svih poslova nižeg stupnja složenos (posluživanje proizvodnog procesa, održavanje urednos radnih i vanjskih prostora…) 7. BRAVAR – 10 izvršitelja Uvje : - KV bravar s radnim iskustvom samostalnog obavljanja raznovrsnih bravarskih poslova; komunika vnost; sklonost mskom radu; dobre organizacijske sposobnos 8. POMO NI BRAVAR – 6 izvršitelja Uvje : - radno iskustvo na pomo nim bravarskim poslovima; osnovno poznavanje struke; iskustvo u korištenju bravarskih alata; komunika vnost; sklonost mskom radu i daljnjem usavršavanju 9. ZAVARIVA – 4 izvršitelja Uvje : - radno iskustvo na poslovima zavarivanja u MAG postupku; poznavanje tehnika zavarivanja u TIG i REL postupku; važe i A-test za pojedine discipline zavarivanja 10. TOKAR – GLODA – 2 izvršitelja Uvjeti: - radno iskustvo na poslovima tokarenja i/ili glodanja sa sklonostima obavljanja srodnih poslova na podru ju obrade metala 11. ODRŽAVANJE strojeva i proizvodnog pogona – 1 izvršitelj Uvje : - višegodišnje radno iskustvo na podru ju elektro-mehani kog održavanja strojeva i pogona u metalskog struci; zvanje u elektro-mehani arskoj ili metalskoj struci Sva prava i obveze uposlenika bi e de nirane Ugovorom o radu. Prijavu sa životopisom (obavezan kontakt telefon) sla na adresu: MURA-METAL d.o.o., Nikole Tesle 41, 40329 KOTORIBA Natje aj je otvoren do popunjenja.

IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor u akovcu, Ru era Boškovi a 1, veli ine 34 m2, pogodno za butik, ured, predstvavništvo....

Inf. na tel. 098 242 990

5. kolovoza 2008.

Ljetne svaštice • Ljetne svaštice Put them together and remember ME. Vjeruj u ljubav i kad ti zadaje bol! Tifani Majeri , 8.b I.OŠ AKOVEC

Kruh na stolu miriše Dan se budi, sunca trak ljubi zemlju, tjera mrak. Miris zore, Marna ruka zemlju ore. Ragla zemlja, zrnje klije, Vrijedni ratar nad njim bdije. Klas do klasa, klas do klasa, U nedogled zlatni sag…

Ljetne svaštice • Ljetne svaštice LUTKE NAŠIH BAKA Nekad davno kad su naše bake bile djeca, nisu imale lutke i igra ke kao mi. Roditelji su im izra ivali igra ke. Igra ke su izra ivali od predmeta i materijala koji više nije ni emu služio. Lutke su izra ivali od starog platna i kartonskog papira. Djeca su se jako veselila lutkama koje su izradile njihove mame. Lovro Horvat, 2.c OŠ PRELOG

MOJ ZAVI AJ Moj zavi aj je ravnica. Živim u mjestu Cirkovljanu pokraj rijeke Drave. Meni je tu lijepo. Tu je moja ku a, škola, moja obitelji i moji prijatelji. S njima se igram i sretna sam. Svugdje je lijepo, ali moj zavi aj mi je najdraži. Magdalena Fleten, 2.c OŠ PRELOG

PRINCEZA U ZMAJEVOM DVORCU Bila jednom jedna lijepa princeza koja je živjela u raskošnom dvorcu iza sedam brda. Imala je dobre roditelje, ali i zlo estu kumu. Ona joj je zavidjela na svemu. Jednog ju je dana nagovorila da s njom ode u posjet ro aku koji je živio jako daleko. To je bila prijevara. Kuma ju je odvela u dvorac koji je uvao veliki, strašan zmaj. Tamo ju je zato ila u najvišu kulu. Bacila je uroke na nju. Mogao ju je osloboditi samo onaj tko pobijedi opasnog zmaja. Prolazile su godine, a princeza nije do ekala svog osloboditelja. Nakon sedam godina u dvorac je stigao vitez na crnom konju. uo je da je u dvorcu zato ena lijepa princeza. Htio ju je osloboditi. Bio je hrabar i snalažljiv. Nizom dosjetki uspio je pokoriti zmaja i u initi ga svojim prijateljem. Oslobodio je princezu. Odveo ju je roditeljima. Njezin otac ga je, u znak zahvalnosti, proglasio svojim

nasljednikom. On i princeza su živjeli sretno, a zmaj im je bio odan prijatelj i uvar. Zla kuma se više nije usudila ni približiti njihovom dvorcu. Danijela Grudi , 1.a Lara Kalšan, 3.a OŠ PRELOG

POMOGLA SAM ŠEGRTU HLAPI U Jednog poslijepodneva igrala sam se sa svojim brati em na livadi. Izdaleka smo vidjeli da netko dolazi. To su bili Hlapi i Gita. Tražili su od nas pomo . Bundaš je zapeo na grani drveta, i nisu ga mogli skinuti. Pojurili smo tamo. Kad smo stigli, Hlapi je uhvatio Bundaša za noge. Gita je uhvatila Hlapi a, ja Gitu, a moj brati mene. Nakon dva pokušaja uspjeli smo. Bundaš je bio najsretniji što je sišao s grane, Hlapi i Gita su nam zahvalni što smo im pomogli. Moj brati i ja bili smo sretni što smo uspjeli skinuti Bundaša s grane. Nives Hošnjak, 3.b OŠ PRELOG

LJUBAKALICA Lijepo je znati da postojiš u mom životu… nije bitno ni koliko, ni otkad, ni zašto… lijepo je otvoriti o i i jednostavno znati da si blizu… Nemoj nikad voljeti, možda ne eš shvatiti, jer kad jednom zavoliš, znaj da eš patiti. Težak je zaborav voljenog bi a, a ljubav je uvijek neka tužna pri a. Kad osjetiš najteži trenutak u životu, kad izgubiš povjerenje u sebe, sjeti se bar tad da postoji netko tko misli na tebe. Ja ne u ljepšu, ja ne u drugu, birao sam, sre o moja il’ tebe il’ tugu.

Ona je istina koju u srcu nosim! Ona je bi e koje ludo volim! Ona je laž, koja me boli! Znam da je uzalud, ali ipak ju volim! Ova poruka ne služi za ukras i ljepotu, ve da me sjeti kako samo volio jednom u životu. Nemoj nikada re i da te nisam volio (volio sam te u snu, u suzi, u pjesmi) jer u tada zaista misliti da te više ne volim, a volim te više nego ikada… Za nekima žudim, za nekim ludim, neke želim, neke mogu i da dijelim, neke su za kratke, neke za duže veze, a neke su bez veze… Jedna jedina si ti, moja ljubavi! Nije teško zaljubiti se, teško je to re i! Nije ljubav samo kada su skupa dvoje. Ni onda kada se slatke usne spoje. Ljubav je težina srca koja jako boli, zato uvijek ostani vjeran onomu tko te voli. U životu poželi samo dvoje: da ne voliš izgubljeno i da ne izgubiš voljeno! Poslije mnogo godina kad pro itaš ovaj stih, kroz tebe e pro i neki plamen tih, gdje u tada biti, to zna samo Bog al’ vje no u se sje ati imena tvog! People say that nobody is perfect… They have apparently never met you. U mojoj psihološkoj konstituciji manifestira se apsolutna dominacija pozitivne efekcije za individualnost tvoje osobe! Kratko re eno, izlu uješ me!! Zašto pada kiša, zašto sunce sja, zašto voliš drugog kad te volim ja! Remember M Remember E.

Kiša, sunce…, uzduh vrije, U svakom klasu zlato zrije. U srcu mi radost diše, Kruh na stolu miriše… Krunoslav Gosari , 7.b III. OŠ AKOVEC

Trajna nina ninena Josipu Pupa i u U srcu mi tvoja Cetina i želja od snova vezena… I livade tvoje zelene koje su bojno voljele tri brata tvoja i tebe. I jablani viti, visoki što vas u nebo dizahu. U srcu mi glas tvoj otužni: «Majci treba pisati potanko. O svemu. O košulji, o brigama, o ljubavi…» U srcu mi je tvoja miljena nježnoš u vojom ninana, ljubavlju o inskom grijana. Trajna nina ninena pjeva joj tvoja Cetina. Ema Plavljani , 7.b III. OŠ AKOVEC

Dobro došli u moj svijet Kaže se da se život sastoji od uspona i padova. Život se sastoji od boljih i loših dana. Ipak mislim da ja sa svojih etrnaest godina nisam u stanju re i da mi je život dobar ili loš. Osobe moje dobi esto znaju od muhe napraviti slona, od svakog problem i a naprave propast svijeta. Zašto? Možda se žele napraviti stariji i zreliji, a možda samo žele skrenuti pažnju na sebe! Jedno je sigurno! Upornost, strpljivost i jaka volja riješit e sve naše probleme. To su vrline koje svi imamo, samo je pitanje koliko ih znamo koristiti. Ponekad mi se ini da mi život prolazi, a da se ništa ne doga a. Sjedim, ležim, gledam, igram, u im… To je zato jer ja tako želim,

jer ja upravljam svojim postupcima. Sami smo kroja i svoje sre e! Odlu imo li biti sretni i zadovoljni, uporni i strpljivi, stvari e se same od sebe posložiti i problemi e biti riješeni.

Život je prekratak da lako odustajemo od njega. Okruženi smo prijateljima i ljudima koji nas vole, zna i okružuje nas ljubav. Zar to nije super? Matija Kocijan, 8.a OŠ IVANOVEC

Gosti pjesnici TIMEA HORVATH, Petrovo Selo, Gradiš e, Ma arska

Rije i slatke Rije i slatke duša koja vjeruje. Ugrijano tijelo osje aji isti u igri. Pjesma nedovršena i ti koji se ljutiš. Strašna šutnja istina stala u grlu. Srce slomljeno ptica koja u prozor bije. Nijemi krik sve se edno moje gubi. Dodir hladni stvarnost koja moja nije.

Preboli me Preboli me i pusti da most srušim me u nama. Samo nas jedna veže tajna i kad zauvijek stignemo u vje nost. Ja nek pamtim sama topli sjaj u o ima, šaptanje do jutra strasno i drhtavo ti vrelo tijelo, sasvim moje.

Al’ ve tada bješe kasno. I prošlo je sve, samo muzika, ta makedonska, sjetni drug naših strasti, tu je, još se uje.

Tvoja Bila bih kamen tvrda i ponosna k’o an eo bdjela danima, godinama. I do konca bih htjela, da sam tvoja, tvoja…

Naš strip • Naš strip • Naš strip

RAZBIB IGA

Ĺ ALA mala

PREMIĹ LAVANJE JOĹ˝EKA RADNIKA

Cene rastejo, a turen se vruhnuv??? M

inuli tjeden je bilo glavno akosko proĹĄ eje, Prcinkulovo.Ĺ koda je kaj se, na tej den, ne obsluĹžavle i den grada akovca (kak je to ĹĄega vu skorom vsemaj gradaj i op inaj Lejpe naĹĄe), jerbo bi unda feĹĄta bila joĹĄ vekĹĄa i joĹĄ lepĹĄa. Kak i vsako leto, na te dneve, ziĹĄlo se vu akovco hajdig sveta. DojĹĄli so i stranjski z Ma arske i z DeĹžele. *lavno meĹĄo je sluĹživ naĹĄ i varaĹždinski biĹĄkop i moj imejak JoĹžek Mrzljak. Po vulicaj, okoli ĹĄtandov, vu kr maj, pre gvirco... so bile velike stiske. na red se akalo. vu cirkvi, vu ispovedalnici so vele asniki ekali pros enike, nej ga bilo stiske, neje trelo na red akati i greĹĄniki so nej doĹĄli. ^ar nej tuliko kuliko je gvardjan Stanko planerav. tak vam je to navek, na jeni mesti jiv ga preve , a drugdi falijo.

ajkaj toga smo se spominali na proĹĄ ejo, pak je na red doĹĄla i cirkva pre Svetomo $ur o na brego. Neje proĹĄ eje moglo minuti kaj se nebi zmislili na to cirkvo ijega smo turna, vsako leto, tak rado gledali i ĹĄtimali se Ĺžnjim, pred naĹĄim stranjskima.

Ve znate, glavno je pitanje bilo: Ĺ to je, itak, zruĹĄiv jurjevskoga turna. Dok itamo kak so se zbirali meĹĄtri i kak se tej posel hapil delati vse je to onak kak ^oĹžek ( itaj: restauratori) zapoveda, a turna ga nej. Nebrem razmeti, ak so vsi delali onak kak je trelo unda bi turen joĹĄ dendenes biv na svoji mesti i vele asni Kozjak bi mev gde sluĹžiti meĹĄo. Kuliko vidimo turna ga nega i za to kaj ga nega neĹĄ i mora biti kriv. NiĹĄ i nebre re i gda meĹĄtri z Ludbrega ne vredijo i neznajo svojega posla, ali so pre Jurjo zahuzali i to vsi vidimo i znamo. Jeli so oni krivi, jeli so krivi ovi kaj so jiv zebrali ili pak so krivi oni ĹĄteri so jiv kontrolerali, to je dragomo ^oĹžeko vsejeno, jerbo on o e samo svojo cirkvo nazaj, a ĹĄto bo jo napraviv i ĹĄto bo jo plativ, nek se dogovorijo oni isti ĹĄteri so se i za posel dogovarjali. Dobro je rekla, i to jasno i glasno, na elnica Dragica gda ona o e cirkvo isto onakĹĄo kakĹĄo so meli, niti menĹĄo niti vekĹĄo, i to im predi. Jedino ne mora biti tuliko stara kak je ova bila. Jempot mora i prinas vu Me imorjo neĹĄ i oditi po riti k meĹĄi i to nej

5. kolovoza 2008.

zato kaj so to stranjski meĹĄtri, nek zbogradi tega kaj je posel nej napravljeni kak je trebav biti. nej sam to, nek so i kvara naprajli. to joĹĄ kakĹĄega. Nek jim to bode ĹĄkola kaj si nebodo jemali posla ĹĄteroga nebrejo ili neznajo naprajti. Nebi ve ĹĄtev biti preve pameten, ali gda so posla dali naĹĄemo oveko, ndriji Tekelijo, vu roke (kak je i Ĺžupnik ĹĄtev) turen bi joĹĄ navek biv na svoji mesti i mi bi se spominali istam nekaj drugo.

si znamo kak je naĹĄa kuna jaki penez. Ona se neda doli niti dolaro, niti euro, forinto, franko, funti, tolaro, ali benzin, kalamper, kruh, kuruza, nafta, struja i kvaĹĄeni vugurki delajo hrmaka Ĺžnje. Nebi se ĹĄtev meĹĄati vu posle Vlade, ali cene ne da rastejo kak glive posle deĹž a, neg kak partizanka â&#x20AC;&#x201C; im jiv bole reĹžemo vse so vekĹĄe i debleĹĄe. JoĹĄ se i z nas norca delajo.

a saborsko penzijo, ĹĄtera je nej mala, zna se, dostik je sam jeden den duĹže od dve leti, dremati vu sabornici, a za obi no teĹža ko crkavico je tre delati hajdig duĹže

od etrdeset let. *de je tu pravica â&#x20AC;&#x201C; to te ja pitam?

eje ruom jako lejpo posluĹĄati kaj se sosedi spominajo, ali kaj si ja morem pomo i ak so se oni tak glasno spominali. ^ilo vam je to na jenoj terasi vu centro akovca, a spominek je biv o labodoritaĹĄima akovca. ^rz as so to bili Demoni, zagriĹženi kibici nejstareĹĄega akoskoga kluba. *runtali so kak bi labodoritaĹĄi akovca dojĹĄli vu prvo ligo. Hajdig dugo so kombinerali, a unda je k stolo doĹĄev jeden malo debleĹĄi gospon i ponudiv jiv je receptlina kak ve kleto morejo biti vu prvoj ligi. Rekev je: zemite se trenera z Me imorja i on vas, za leto dni, dopela z etrte hrvacke lige vu prvo me imorsko ligo. Pak tak je, ve dvpot, napraviv z Me imorjom. Po eli so tu i po stolo, pak sam se ja pobrav.

aj bodem vam drugo rekev nek istino, mortik i nekomo nebode praf: OdiĹĄla je, kak se to veli, trbuhom za kruhom, a vrnula se, rez leto dni, brez kruha, ali z trbuhom!

Voza Voza ĹĄlepera dolazi na parkiraliĹĄte, ugleda prostitutku i pita je: - Ej, curo, ĹĄto radiĹĄ za 50 eura? - Sve ĹĄto poĹželiĹĄ! - OK, upadaj! demo istovariti ĹĄleper.

PoloĹžaj Mujo i Haso kupuju ulaznice za kino. Pita ih blagajnica: - Koji ete poloĹžaj? - kakav je ilm? - Ratni. - Onda nam dajte dvije u leĹže em poloĹžaju.

Vuk i sedam kozli a Pokuca vuk kozli ima na vrata i kaĹže: - Otvorite, ja sam vaĹĄa mama, donijela sam vam toplo mlijeko. Kozli i odgovaraju:. - Nisi ti naĹĄa mama, poslali smo ju po pivo!

Mudrac U itelj: - No, vice, koliko konj ima nogu? vice: - Pa to svatko zna! Osam. U itelj: - Osam? Razmisli malo. vice: - Razmislio sam. Evo: dvije prednje, dvije straĹžnje, dvije desne i dvije lijeve.

Sin: - nam, mama! Dolje u podrum.

Dje je zapaĹžanje U iteljica pokuĹĄava objasniti u enicima ĹĄto je to kra a - ko ja uzmem novac iz dĹžepa nekog ovjeka, ĹĄto sam onda ja? U enik: - Njegova Ĺžena!

Prilika Majka: - Danas sam jako bolesna... Sve me boli, ne mogu pomaknuti rukom. vica mla em bratu: - Perice, priznaj sad mami da si ti razbio onaj prozor u kuhinji.

Sigurna dijagnoza de Ĺ kot ulicom. Padne. Skupe se oko njega ljudi i jedan e: - Mrtav je! Na to drugi kaĹže: - Kako znaĹĄ da je mrtav kad mu nisi opipao puls? - Sigurno je mrtav. avukao sam mu ruku u dĹžep, a on ni da mrdne!

Najbolje U itelj pita u prvom razredu: - Kada je najbolje brati vo e? U enik: - Kad je pas vezan!

Ra unica

Dobar odgoj

U itelj: - ko sedmero djece ode na rijeku, a dvojici su roditelji zabranili kupanje, koliko ih se onda kupalo? U enik: - Svi.

- Tata, tata! - Ĺ uti! Nemoj mi smetati. ar ti nisam malo prije rekao da govoriĹĄ samo kad te neĹĄto pitam. - Dobro, tata. Pitaj me onda je li mama pala niz stepenice.

Za svaki slu aj Na satu hrvatskog u iteljica objaĹĄnjava u enicima zna enje izraza â&#x20AC;&#x153;za svaki slu ajâ&#x20AC;?. Kada je zavrĹĄila zatraĹži da joj netko od u enika navede jedan primjer. Javi se mali vica. - *ospo o u iteljice, na primjer naĹĄ Ĺžupnik uop e nema Ĺženu, ali tijelo mu je gra eno kao i svim drugim muĹĄkarcima, za svaki slu aj!

LoĹĄe pam enje Skupina nasilnika zato ila Rusa, merikanca i ôsanca te odlu e iz zabave vidjeti tko od njih najduĹže moĹže uvati tajnu. Rekli oni svakome od njih â&#x20AC;&#x153;tajnuâ&#x20AC;?, pa prvo uhvatiĹĄe Rusa i po nu ga tu i. Nakon pet minuta ovaj viĹĄe nije mogao izdrĹžati i oda tajnu. Slijede i na redu bio je merikanac koji je izdrĹžao punih deset minuta lemanja. Na red do e i ôsanac. Tukli oni njega pet, deset minuta, a on niĹĄta. Tukli oni njega dan, dva, tri, ali opet niĹĄta. ôsanac ĹĄuti. Kad su doĹĄli i peti dan, zateknu ga kako lupa glavom o zid i ponavlja: â&#x20AC;&#x153;Sjeti se, budalo...â&#x20AC;?

Zna Majka oĹĄtro: - naĹĄ li ti, nesretni sine, kamo odlaze djeca koja se usude puĹĄiti?

Opasno Pero je bolestan. LeĹži u krevetu, prenemaĹže se. Majka je pozvala lije nika koji je odmah doĹĄao. - No de ko, pokaĹži mi jezik. - To nikako! - odlu no e Pero lije niku. ato sam i bolestan ĹĄto sam susjedu pokazivao jezik!

Prijateljstvo Otac: - Sinko, zar ti nemaĹĄ u ĹĄkoli baĹĄ nijednog prijatelja? Sin: - Nemam, o e. Otac: - Pa kako je to mogu e? Sin: - tako. One koji mene tuku ne trebam za prijatelje, a oni koje ja lupam - ne e mene.

Zabava vi in tata, profesor, telefonira: - Dobio sam iznenada posjet, pa Ĺžena i ja prire ujemo malu ku nu sve anost. Da li ste slobodni ve eras, kolega? - Slobodan sam i vrlo rado vam stojim na usluzi! - odgovara drugi profesor. - zvrsno! Ja bih vas tada zamolio da to no u osam nave er u mojoj ve ernjoj ĹĄkoli odrĹžite predavanje umjesto mene.

5. kolovoza 2008.

DOBRO JE ZNATI

V `{' P |`

62 PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 28. srpnja do 3. kolovoza

Manje vru e VREMENSKA SLIKA: Dok se nad naĹĄim podru jem, a i nad cijelom juĹžnom Europom, zadrĹžava topla anticiklona, preko sjeverne Europe premjeĹĄtaju se ciklone sa Atlantika koje povremeno u zapadnom strujanju i nama donose vlaĹžan zrak sa podru ja Alpa. Jedna takva fronta preko naĹĄih krajeva premjeĹĄtala se tokom ove no i, a drugu, kako se sada ini, o ekujemo krajem petka. Vru ine bi trebale biti neĹĄto blaĹže nego su to bile u proteklih tjedan dana. Valja napomenuti da je prilikom prolaska fronte u petak osim lokalnih pljuskova i grmljavine mogu e i ja e grmljavinsko nevrijeme sa tu om i prolazno jakim vjetrom. Na Jadranu e se uglavnom zadrĹžati vru e i suho vrijeme iako su i tamo mogu i pljuskovi i grmljavina, tokom petka na Sjevernom Jadranu, a u subotu i u Dalmaciji. Temperature mora e i dalje biti ugodne za kupanje. VREMENSKA PROGNOZA: Danas tokom prijepodneva joĹĄ su povremeno mogu i lokalni pljuskovi i grmljavina, dok e viĹĄe sun ana vremena biti u drugom dijelu dana. Temperatura zraka e se kretati oko 23 Â°C.

5. kolovoza 2008.

U srijedu e biti sun ano i toplije. Popodne i nave er postoji mogu nost za lokalni pljusak i grmljavinu. Jutarnja temperatura oko 13 Â°C, a najviĹĄa dnevna oko 27 Â°C. U etvrtak nas o ekuje sun ano i joĹĄ toplije vrijeme. Puhati e slab vjetar juĹžnih smjerova. Jutarnja temperatura izme u 15 Â°C i 17 Â°C, a preko dana vru e uz najviĹĄu dnevnu izme u 29 Â°C i 31 Â°C. Tokom petka se sa podru ja Alpa o ekuje pribliĹžavanje hladne fronte, stoga e prije podne biti uglavnom sun ano, vru e i sparno vrijeme. Jutarnja temperatura e se kretati od 17 Â°C do 19 Â°C. Tokom popodnevna se o ekuju lokalni pljuskovi i grmljavina, a mogu e je i ja e grmljavinsko nevrijeme sa tu om i prolazno jakim vjetrom. NajviĹĄa dnevna temperatura trebala bi dosegnuti maksimalno 28 Â°C. U subotu bi se trebalo zadrĹžati promjenjivo obla no i svjeĹžije vrijeme nego u petak. Povremeno e biti i lokalnih pljuskova sa grmljavinom. Puhati e vjetrovi sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura izme u 16 Â°C i 18 Â°C, a najviĹĄa dnevna izme u 18 Â°C i 21 Â°C.

Vru e

Prema sadaĹĄnjim prognosti kim modelima, nedjelja i ponedjeljak nam donose sun ano i ponovno toplije vrijeme. U nedjelju jutarnja temperatura izme u 11 Â°C i 13 Â°C, a najviĹĄa dnevna izme u 25 Â°C i 27 Â°C. U ponedjeljak nas o ekuje tako er sun ano ali i toplije vrijeme nego u nedjelju sa najviĹĄom dnevnom

temperaturom izme u 28 Â°C i 30 Â°C. (Prognoza izra ena 3. 8. u 01h.)

MeteoroloĹĄki kalendar - 8. kolovoza 1932. god. u Sevilli u Ĺ panjolskoj izmjerena najviĹĄa temperatura u Europi od 50,0Â°C - 9. kolovoza 1966. god. u Senju izmjereno 229,4 mm oborine

Pu ka izreka tjedna

â&#x20AC;&#x153;Ako kolovoz ĹžeĹže, vino te eâ&#x20AC;?

PRIZNANJA URU ENA NAJBOLJIMA s Ljeta u gradu Zrinskih

U proĹĄlih tjedan dana nad naĹĄim krajevima zadrĹžavala se topla anticiklona. U ponedjeljak je bilo preteĹžno sun ano vrijeme uz slab do umjeren razvoj dnevne naoblake. NajviĹĄa dnevna temperatura kretala se oko 28 Â°C. Sli no vrijeme bilo je i u utorak i u srijedu, dakle preteĹžno sun ano uz slab do umjeren razvoj dnevne naoblake. Maksimalne temperature su u utorak i u srijedu bile oko 29 Â°C. U etvrtak je u popodnevnim satima bilo neĹĄto viĹĄe oblaka ali se zadrĹžalo suho vrijeme. Bilo je i sparno. Nakon kratkotrajne jutarnje magle i temperature od oko 16 Â°C, popodne je temperatura zraka

dosegla vru ih 30 Â°C. U petak je tako er bilo preteĹžno sun ano i vrlo vru e vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Nave er je bilo viĹĄe oblaka uz neĹĄto malo kiĹĄe na sjeveru Me imurja. NajviĹĄa dnevna temperatura bila je 31 Â°C. U subotu je u naĹĄe krajeve iz podru ja Alpa i Slovenije dolazio neĹĄto vlaĹžniji zrak pa je prijepodne bilo uglavnom sun ano i sparno, a popodne je bilo lokalnih pljuskova i grmljavine uz osvjeĹženje. NajviĹĄa dnevna temperatura je bila oko 30 Â°C, ali je popodne osvjeĹžilo. U nedjelju je vrijeme bilo stabilnije uz najviĹĄu dnevnu temperaturu oko 29 Â°C.

1. kolovoza â&#x20AC;&#x201C; djelomi na pomr ina Sunca Stanovnici i turisti na uskom pojasu koji se protezao od sjevera Kanade, preko Grenlanda, te dijelova Rusije (Sibir) i Kine u petak 1. kolovoza su uĹživali u potpunoj ili totalnoj pomr ini Sunca. Iz naĹĄih krajeva pomr ina se tek djelomi no vidjela, budu i da smo se nalazili na samom rubu podru ja Zemlje gdje je pomr ina bila vidljiva. Potpuna pomr ina trajala je ukupno 2 sata i 27 minuta. Slijede a totalna pomr i-

na, 22. srpnja 2009. godine biti e najduĹža u 21. stolje u. Trajati e ukupno 6 sati i 39 minuta, a biti e vidljiva na podru ju od sjeverne Indije do srediĹĄnje Kine te dalje na srediĹĄnjem Paci iku. Iz naĹĄih krajeva e djelomi na pomr ina Sunca (sli na onoj od 11. kolovoza 1999. godine) biti vidljiva 4. sije nja 2011. godine. Prva sljede a totalna pomr ina Sunca, vidljiva iz naĹĄih krajeva biti e tek 3. rujna 2081. godine.

NajljepĹĄi ĹĄtand - â&#x20AC;&#x153;Zipkin veĹĄtetâ&#x20AC;?, najsimpati nije Tete iz Dunjkovca Ljeto u gradu Zrinskih zatvoreno je tradicionalnom podjelom nagrada svim onim sudionicima koji su se svojim zalaganjem ili inventivnoĹĄ u izdvojili od ostalih. Nagrade su ove godine zajedni kim snagama uru ivali gradona elnik Branko Ĺ alamon, predsjednik Gradskog vije a Veselin BiĹĄevac, predsjednik Turisti ke zajednice Grada akovca Gordan Vrbanec i direktorica Turisti kog ureda TZ-a Grada akovca Ivana Maltar. Ove godine vrijedni su pokloni uru eni pojedincima u pet kategorija. NajljepĹĄim izlaga kim mjestom proglaĹĄen je â&#x20AC;&#x153;Zipkin veĹĄtetâ&#x20AC;? Udruge za o uvanje i promicanje tradicijske baĹĄtine â&#x20AC;?Zipkaâ&#x20AC;? u kojoj su se okupili â&#x20AC;&#x153; ipkaâ&#x20AC;? akovec, â&#x20AC;&#x153;Terakotaâ&#x20AC;? Ma kovec, â&#x20AC;&#x153;Ĺ ikâ&#x20AC;? akovec i â&#x20AC;&#x153;Suveniri Radekâ&#x20AC;? DrĹžimurec. NajljepĹĄi tradicionalni kostim odjenuo je Josip FarkaĹĄ, dok su najljepĹĄi Ĺženski tradicionalni kostim osmislile Dekanovske golubice. Najsimpati nijim izlaga em progla-

NajljepĹĄi tradicionalni muĹĄki kostim je onaj Josipa FarkaĹĄa ĹĄene su vesele i simpati ne Tete iz Dunjkovca. Najve a konkurencija u pravilu je u kategoriji naj inejĹĄega

me imurskog kola a: Ni ova godina nije bila iznimka, no najbolji je kola ipak izabran, tako je tu titulu ponijela

â&#x20AC;&#x153;medena pitaâ&#x20AC;? koju je za ĹĄtand Caritasa Ĺžupe Sv. Jelene Ĺ enkovec izradila Nada Lehkec. (mn)

Recept najboljeg kola a Ljeta â&#x20AC;&#x201C; medene pite Za kore: 450 g braĹĄna 150 g ĹĄe era 3 Ĺžlice meda 2 jaja 2 Ĺžlice sode bikarbone 200 g masti 3 Ĺžlice mlijeka Za kremu: 5 dl mlijeka 2 Ĺžlice braĹĄna 150 g ĹĄe era 150 g margarina marmelada

NajljepĹĄe izlaga ko mjesto bilo je ono Udruge â&#x20AC;&#x153;Zipkaâ&#x20AC;?

Nagradu za najljepĹĄi Ĺženski kostim dobile su Dekanovske golubice

Najsimpati nije su bile Tete iz Dunjkovca

Priprema: PomijeĹĄajte med i margarin. Dolijte mlijeko i tom mjeĹĄavinom prelijte braĹĄno pomijeĹĄano sa sodom bikarbonom. Dodajte jaje i umijesite glatko tijesto. Ostavite

ga pola sata da odstoji, zatim ga razdijelite na etiri dijela. Listove pecite zasebno na obrnutoj strani lima premazanog margarinom nekoliko minuta na 180 stupnjeva. Nakon pe enja neka se mlinci ohlade i stvrdnu. Za kremu zakuhajte mlijeko s braĹĄnom. Smjesu stalno mijeĹĄajte metlicom za snijeg kako se ne bi stvorile grudice. Dodajte ĹĄe er. Kada se zgusne, odmaknite kremu s vatre i ohladite uz eĹĄ e mijeĹĄanje. Na kraju u smjesu dodajte margarin i dobro promijeĹĄajte. Na jednu koru namaĹžite polovicu kreme, povrh stavite drugu koru pa na nju namaĹžite marmeladu. Na idu u koru ponovo namaĹžite kremu i na poloĹžite posljednju koru. Preko kola a se moĹže preliti okoladna glazura.

5. kolovoza 2008.

DOBRO JE ZNATI

U SUBOTU ISPIT KARIJERE ZA NAJBOLJEGA ME IMURSKOG GIMNASTI ARA

ATLETI ARI ME IMURJA POTVRDILI DOBRU FORMU I NA KRAJU SEZONE

NA TERENIMA KRAJ PRELOGA ODRŽAN I. ME IMURSKI TRIATLON

Filip Ude u lovu na finale OI u Pekingu

Osvojeno sedam medalja na PH u Rijeci

Nastupili svi najbolji hrvatski triatlonci

www.mnovine.hr

5. kolovoza 2008.

PLESNJAK Radija 1 održan u samom središtu grada

Više tisu a ljudi plesalo pet sati u centru akovca U etvrtoj godini održavanja i emitiranja plesnjak Radija 1 stigao je i u samo središte akovca. U sklopu drugog dijela programa “Ljeto u gradu Zrinskih”, koji je uglavnom namijenjen “širokim masama”, održan je u samom središtu grada na Trgu Republike. Održan je 164. plesnjak po redu u tjednu kad se u grad slijevaju rijeke ljudi iz svih dijelova Me imurja te je tijekom ve eri privukao više tisu a ljudi koji su zaplesali uz Sigma

bend. Kako su nam rekli organizatori s Radija 1, u prvom planu ovaj put bio je ples, pa je Sigma prašila “na pragu izdržljivosti”, kako bi ljudi mogli što više uživati u plesnoj glazbi, jer je sve moralo završiti do 2 sata poslije pono i. Naravno, bilo je onih koji nisu imali hrabrosti zaplesati u samom centru grada, ali su uživali u dobrom društvu i gradskoj vrevi. Najvažnije je da su se zabavili i oni koji su mogli prezentirati plesa ko umije e, kao i oni koji su radije

sjedili za klupicama ili “šankirali” i uživali u dobroj gastronomskoj ponudi. Valja pohvaliti i me imurski bend Sigma koji se pobrinuo za izvrstan glazbeni štimung, nije bilo previše “kuruze”, ve odli ne doma e i strane pop - rock i zabavne glazbe. Plesnjak je, osim obilja dobre zabave do kasno u no , ponudio i nekoliko zanimljivih nagradnih igara, a mikrofona su se uhvatili i poneki posjetioci. Svoje pjeva ke sposobnosti pokazao je i nezaobilazni voditelj plesnjaka Miljenko Ov ar, ali, kako nam je rekao, ovaj put je puni prioritet bio ples. Mjesec kolovoz je ina e top kad je u pitanju održavanje i emitiranje

Izazovne djevojke u vru im hla icama Kao nikada do sada manifestacija “Ljeto u gradu Zrinskih” na trgove i ulice akovca izmamila je mnoštvo. Bila je prava milina ovih dana šetati gradom, danju ili no u, i uživati u pogledu na lijepo dotjeranu mladost. Sve je prštalo djevojkama u ljetnim haljinama i, ini se, još im dražim vru im hla icama. Takvo odijevanje prijete a je opasnost za voza e, a bome i voza ice, koji nepogrešivo svra aju poglede na lijepe djevojke u izazovnim odijelima, dakako, jedni iz ovakvih, a drugi onakvih razloga. Kako bilo, lijepo je lijepo vidjeti. Zavidjeti na tome, to je ve neka druga kategorija. Danas su i žene u blagoslovljenom stanju sasvim šik. Ne prežu ni one od kratkih suknjica i hla ica. Vjerujemo da i one žele biti dotjerane i lijepe, ali nekako nam se ini da je takvo odijevanje za njih prije stvar prakti nosti u ovim pretoplim ljetnim danima. Sva ova fešta u akovcu na akove ku je špicu izmamila i poznate Me imurce koji

ovdje ne žive, ali rado navra aju u kraj iz kojeg su potekli. A bome ima tu i egzoti nih stranaca. Osvježenje u vru im danima akove ka mladež nalazi u akove kim fontanama, ona u Perivoju Zrinskih je osobito popularna. (D.Mihoci)

plesnjaka, bit e ih osam ili devet. Tako je ve u petak održan u Palovcu, dok e ovaj ponedjeljak 4. kolo-

voza ponovno svratiti do Toplica Sveti Martin. (dz, mn, foto: zv)