Međimurske novine 698

Milanović poželio Matiju Posavca za gradonačelnika umjesto Šalamona?

Moramo stvoriti uvjete za izvoz međimurske vode www.mnovine.hr

str. 2

str. 4-5

Mr. JOSIP ZORČEC, direktor Međimurskih voda

LOKALNI IZBORI 2009.

KAMPANJU nitko ne počinje, a glasine stižu jedna drugu

Godina XIV. Broj 698.

^akovec, UTORAK, 20. siječnja 2009.

Cijena 7 kuna

str. 13

LJUBAVNA triler sapunica u Maloj Subotici

Strast, ljubomora, intrige i(li) namještaljka?

POLICIJA TVRDI:

NEDJELJOM RADI jedino METSS na čakovečkoj tržnici

Prije su radile tri, sada trebamo pet prodavačica CRNA KRONIKA

Poginula djevojka iz Murskog Središća str. 6

TEPEŠIJA PO ME\Duplerica IMURJU

Oteta djevojka je samu sebe otela

str. 7

GRAĐANI OŠTEĆENOG VIDA na udaru reforme zdravstvenog sustava

str. 8

Mali u ovom broju Bez dopunskog, zdravstveno Mihaljevec daje samo deset kuna za naočale

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

2 ME IMURSKI prera iva i pogo eni redukcijom plina

LOKALNI IZBORI 2009. - nitko se ne usudi prvi po eti s kampanjom, svi kalkuliraju, a glasine kruže

Loživo ulje tri puta skuplje od plina Plin kre e odmah im se sastavi ugovor, re enica je koju s velikim nestrpljenjem o ekujemo da se preto i u dotok do Hrvatske. Sre a da je zatoplilo pa i to popušta plinsku napetost koja u ovom trenutku najviše poga a gospodarstvo koje je zbog krize zahva eno redukcijom plina. Firme koje u svojim tehnološkim procesima ili za grijanje poslovnih prostora koriste plin morale su prije i na alternativne izvore goriva, osim tamo gdje zbog tehnoloških razloga to nije mogu e jer bi došlo do velikih šteta. U prera iva koj industriji naj eš e se kao zamjena plinu koristi loživo ulje. Me u onima koji su morali s plina prije i na alternativu je i Mesna industrija Vajda akovec. Direktor te tvrtke mr. Vladimir Mesari rekao nam je da su sada prisiljeni koristiti energent koji je ak preko tri puta skuplji od plina, što, dakako, pove ava troškove proizvodnje. Uz to, plin je elegantniji energent, jer je loživo ulje potrebno dovoziti i spremati u spremnike, a plin je gorivo koje kontinuirano dolazi u proces proizvodnje. Tako er su morali i u tehnološkom procesu raditi odre-

ena “preštelavanja” zbog prijelaza s jednog energenta na drugi. U sadašnjoj situaciji proizvo a i nisu u prilici da pove ane troškove proizvodnje prevaljuju na potroša e, jer potroša i su osjetljivi na svaku promjenu cijene i svaki poreme aj potražnje kupaca za robom poga a i proizvo a e njihovih proizvoda. Pojedini gospodarstvenici se pak žale da i u opskrbi loživim uljem ne teku stvari glatko, ukoliko nemate dovoljne zalihe u spremnicima ili je potrebno naru iti nove zalihe jer se redovita opskrba plinom još zasigurno ne naslu uje. Nove koli ine ne dobivaju se isti dan kada se zatraže, iz Ine se tako er pozivaju na situaciju i prioritete, kazali su nam neki gospodarstvenici. Me imurje ima ležišta plina ija je eksploatacija, prema najavama, od prije koju godinu trebala ve zapo eti, no osim najava od eksploatacije kod Peklenice nije u injeno ništa. Ina je zastala na pripremama i otkupu zemljišta, doznali smo od me imurskog župana Josipa Posavca. Da je sad to polje u eksploataciji, razmjeri plinske krize zasigurno bi bili manji. (BMO)

Korištenje loživog ulja umjesto plina više od tri puta je skuplje, što poskupljuje proizvodnju mesa i mesnih prera evina u Vajdi

20. sije nja 2009.

Milanovi u Matija Posavec miliji od Branka Šalamona? Ne pro e dan da do javnosti ne dopru glasine o novim (ne)mogu im koalicijama i nositeljima listi za predstoje e izbore za župana, gradona elnike i na elnike. Prema zadnjoj takvoj glasini koja je doplutala do medija, navodno je Milanovi tražio da SDP-ovci podrže Mariju Posavca umjesto Šalamona za gradona elnika akovca, kao dio politi ke trgovine izme u a i a i Milanovi a. Na naše izravno pitanje za komentar, glasine je opovrgnuo Ivica Perho , predsjednik Županijske organizacije SDP-a, kazavši da nema govora o tome. No kazao je da je bilo nagovaranja iz središnjice da se Dragutina Lesara podrži kao kandidata za župana jer kao da me imurski SDP nema adekvatnog kandidata za župana i posljedi no kao rezultat nekih dogovora izme u Milanovi a i a i a. - Ali i taj dio smo unutar SDP-a s Milanovi em raš istili te imamo punu samostalnost u formiranju županijskih, op inskih i gradskih listi, kazao je Perho . On je najavio da e SDP u etvrtak 22. sije nja održati konferenciju za novinare na kojoj e iza i u javnost sa svojim kandidatima za izvršnu vlast. Pa je tako, primjerice, ve sada sigurno da e istaknuti svoje kandidate za župana, gradona elnika akovca, na elnika op ine Nedeliš e, kao i to da ne e ponuditi svoje kandidate za na elnike u Svetoj Mariji i Donjem Vidovcu. Ni jedna politi ka stranka s kampanjom još nije otpo ela u pravom smislu rije i. Koju god od stranka pitate za to, svi odgovaraju - za sada razgovaramo sa svima. U izlozima politi kih stranaka još nema izloženog ni jednog artikla koji e ponuditi bira ima. Trgova kim jezikom re eno: izlozi su u izradi. A izrada izloga debelo

Matija Posavec i Ivica Perho , politi ki udaljeniji nego u rujnu prošle godine kad je po eo Matijin uspon na vrh me imurskog HNS-a pod patronatom šefa stranke Radimira a i a

kasni iz jednog jedinog razloga novog izbornog modela. Najve a konsternacija zbog neposrednog izbora župana, na elnika i gradona elnika upravo je u politi kim strankama. Naime, u svim dosadašnjim izborima i nije bilo nužno osvojiti najviše glasova na izborima da bi se ušlo u vlast. Pravi dogovori oko sastavljanja vlasti vodili su se tek nakon izbora. Vrlo esto ja e adute imale su one stranke koje su na izborima dobile manje glasova, a bile su klju ne za sastavljanje vlasti i mogle su birati koju e opciju odvesti na vlast. Majstor te politike u Hrvatskoj je HSS. Me imurska, kao i hrvatska, politi ka scena bipolarizirala se na dvije osnovne opcije. S jedne politi ke scene je HDZ, a s druge SDP. itava igra vodi se oko toga tko e od te dvije najja e stranke okupiti dovoljno potentne partnere da osvoje vlast. Naime, kad se jednom iza e u javnost s to no de iniranim imenima na listama, nema postizbornih dogovora i kalkulacija na koju emo stranu kako bi se ugurali u pobjedni ki vlak. Za politi ke stranke to je težak uteg koji ne mogu olakšati ni ispitivanja raspoloženja bira a. Do izbora je još previše vremena za promjenu mišljenja. Ivica Perho rekao nam je iz dosadašnjega politi kog iskustva

za svoju stranku da su ispitivanja javnog mijenja govorila jedno, a kona ni su rezultati za vlast u županiji pokazali drugo. Zato politi ke stranke tako dugo važu. U krojenje lista uklju uju se i strana ki prvaci središnjica. Jedni pokušavaju preslikati vlast po regijama, vlast po uzoru na državnu, a drugi pokušavaju parirati kako bi oslabili i onu na državnoj razini i stvoriti preduvjete za osvajanje na državnoj razini. No državna razina je jedno, a lokalna drugo. akovec je tradicionalno bio najja e uporište SDP-a i oni su do sada sudjelovali u formiranju vlasti od samog po etka, a i osvajali velik dio glasova bira a i pomalo je udno što to središnjica SDP-a ne vrednuje u takvom omjeru kao vrednuje doprinos rije ke ili koprivni ke organizacije. O ito da me imurska organizacija u o ima SDP-ovih elnika nije dovoljno mo na kada se pokušavalo kadrovirati i trgovati s preraspodjelom politi kog utjecaja na sjeveru. Je li do kalkulacija o tome tko bi mogao biti gradona elnik akovca dovela i injenica da je dosadašnji gradona elnik Šalamon zbog bolesti dosta izbivao? No, i unato njegovom zdravstvenom stanju, njegov rejting je debelo zna ajniji od rejtinga Matije Posavca s ijim

se imenom kalkuliralo u javnosti, premda to Ivica Perho ne želi priznati ni pod koju cijenu. Opovrgavaju i glasine o Matiji Posavcu za gradona elnika, diplomatski kaže: - Gradona elnik Šalamon svoje zdravstveno stanje najbolje može sam procijeniti, kao i njegovi lije nici, a na kraju krajeva nitko od nas drugih ne može znati što e s njim biti za etiri godine. Kao ovjek koji ne podcjenjuje svoje protivnike, Ivica Perho istaknuo je da je politi ka borba neizvjesna, jer još nije jasno što e se dogoditi ukoliko se kandidira Josip Posavec, iji se zna aj ne može zanemariti u politici, kao i prednost koju ima zbog sadašnje pozicije župana i prisutnosti u javnosti. Kazao je da HNS još nije raš istio situaciju unutar stranke, a da oni nisu htjeli biti ti koji e novoj garnituri HNS-a u tome pomagati. - S tim stvarima treba raš istiti unutar stranke, kaže Perho . Josipa Posavca nisu isklju ili iz stranke, a on je, prema Perho evu mišljenju, unato svemu njihov najja i igra . Premda nije u HNS-u, i Lesar ima odre enu karizmu, a on bi, po svemu sude i, ukoliko se kandidira, mogao pokupiti bira e na koje aspirira SDP, ali i Matija Posavec, prije nego na one koji su naklonjeni Josipu Posavcu, koji se može kandidirati osobno. Željko Pavlic, koji je u jednom mandatu u Saboru bio zahvaljuju i i podršci SDP-a, sada se pak odlu io na samostalnu kandidaturu. SDP-u ostaje i mogu nost koaliranja s HSLS-om i HSS-om, uz trajno vjerni HSU na ovom podru ju. No oba partnera, HSLS i HSS, skliske su politi ke ribe koje lako izmaknu iz ruku. (Božena Malekoci - Oleti )

Predvi aju se dobri rezultati naših rukometaša

Rukometaši Hrvatske u petak su zapo eli 21. Svjetsko rukometno prvenstvo, koje se od 16. sije nja do 1. velja e održava u šest hrvatskih gradova. Prvenstvo e

se igrati u Varaždinu, Splitu, Osijeku i Pore u, a natjecanja u dvije polu inalne skupine održat e se u Zadru i Zagrebu. Uo i otvaranja Svjetskog prvenstva upitali smo Josip Rešetar, akovec - Namjeravam gledati i pratiti hrvatsku rukometnu mom ad na Svjetskom prvenstvu i o ekujem da e u i u inale. Mislim da postoje velike šanse da osvojimo zlato. Sigurno e igrati onako kako najbolje znaju. Uvijek su bili dobri pa se tome nadam i na ovom prvenstvu. Ve i dio prvenstva gledat u od ku e, ali planiram i oti i u Varaždin uživo vidjeti koju utakmicu.

Anketa “Pod vurom” Ivan Tkal ec, akovec - O ekujem dobre rezultate naše ekipe, a uz to i pove anu popularnost Hrvatske nakon prvenstva. Mislim da je ovo dobra reklama za Hrvatsku. Što se rezultata naših ti e, nisam siguran za osvojeno zlato, ali jedno emo od prva tri mjesta sigurno osvojiti. Branko Novak, akovec - Naravno da mislim gledati rukometno prvenstvo i bodriti našu mom ad. Iskreno se nadam osvojenoj medalji i mislim da imamo velike šanse da budemo najbolji, odnosno da osvojimo zlato. Utakmice namjeravam gledati kod ku e, gdje u zajedno s uku anima navijati za našu ekipu.

Me imurce što o ekuju od naše mom adi. U iš ekivanju prve utakmice, svi su predvi ali dobre, pa i najbolje, rezultate naših rukometaša. S izjavom da imamo velike

Tino Jambreši , akovec - Naravno da namjeravam pratiti Svjetsko rukometno prvenstvo. Gledat u i pratiti svaku utakmicu. Smatram da e naša mom ad jednu od medalja sigurno osvojiti, a možda ak i zlato ako se sve poklopi. Ove prve utakmice pratit u od ku e, ali inale u sigurno gledati negdje s prijateljima, s kojima planiram oti i u Zagreb vidjeti koju utakmicu uživo. Karte još nemam, ali mislim da emo ih uspjeti nabaviti.

šanse za osvajanje zlata složili su se mnogi. I dok jedni utakmice namjeravaju pratiti pred svojim malim ekranima, ima i onih koji planiraju uživo vidjeti koju uta-

kmicu. Osim sportskih rezultata, neki su predvidjeli i pove anu popularnost Hrvatske, kojoj je ovo Svjetsko prvenstvo u rukometu zaista dobra reklama. (H. Ze ar)

Martina Belec, Pribislavec - Mislim gledati utakmice naših rukometaša. O ekujem dobre rezultate, a smatram da postoje velike šanse da osvojimo zlato. Vjerojatno u utakmice gledati negdje s društvom, ali još ne znam to no gdje. Osobno nemam namjeru i i pogledati uživo koju utakmicu, ali to ne zna i da ne u navijati za naše. Jadranka Turopoljac, Žiškovec - Namjeravam pratiti rukometno prvenstvo, odnosno našu rukometnu mom ad na Svjetskom prvenstvu. O ekujem pobjedu naših. Jednu od medalja sigurno emo osvojiti, a imamo velike šanse i za zlato. Utakmice u gledati kod ku e gdje u zajedno sa svojom obitelji strastveno navijati za našu mom ad. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

20. sije nja 2009.

JOSIP POSAVEC, me imurski župan

NAKNADE za nezaposlene

akovec zaostaje, treba mu razvojni impuls

Povoljnije slijetanje na burzu za one s ve im primanjima

Kompleks bivše Vojarne, kao što smo i predvidjeli, postaje prvorazredni izborni adut. Me imurska županija dobila ga je u vlasništvo od države, a u nadležnosti je Grada akovca da donosi prostorne dokumente i na taj na in gospodari prostorom. Premda je u kona nici prostor Vojarne namijenjen za dobrobit gra ana, politi ke elite ipak e u izbornoj kampanji nastojati taj prostor poentirati u svoju korist. Nakon izjave gradona elnika Šalamona da je njegovo pismo namjere Županiji bilo ozbiljno, ali da se župan s njim sprdao, oglasio se župan Josip Posavec. - udim se nekakvim takvim istupima. On raspolaže krivim informacijama, kazao je za gradona elnika akovca župan. - Gradona elnikovo pismo prezentirano je na me ustrana kom dogovoru prije Skupštine prilikom upita za izvore prihoda u prora unu. Na najozbiljniji na in rekao sam da imamo i ponudu Grada za kupnju zemljišta. No upozorio sam da nema odluke Gradskog vije a. Gospodin Blažeka je na me ustrana kom sastanku, vije nik je Gradskog vije a, rekao je da Grad nema nekakve mogu nosti zaduživanja tijekom 2009., tako da je u biti on upozorio da ne vidi na koji bi na in to Grad platio. On je bio prvi koji je rekao da se možda radi o prvoaprilskoj šali jer u pismu piše da e Grad isplatiti 1. travnja 2009. godine. Pismo sam prezentirao i kod rasprave o županijskom prora unu, kad je za govornicu izašao gospodin Perho koji je rekao da je to pismo toliko neozbiljno koliko je neozbiljna ponuda Talijana za kupnju zemljišta. Me utim, Talijani su priložili pismu namjere garanciju na 17 milijuna eura. Uz pismo gospodina Šalamona nije bilo nikakve garancije da se radi o stvarno ozbiljnoj ponudi. Prora un ima ograni enje da to ne planira, a, prema mojim informacijama, Grad nema prostora za zaduženje od nekakvih 40-ak milijuna kuna, kazao je Posavec. — Dvije godine pregovarali smo da se u GUP-u promijeni namjena zemljišta gdje Grad ima sve nadležnosti, napravi ugovor i sporazum,

gdje smo upoznali akovec sa svojim namjerama. Nisu bili stavljeni pred gotov in, kako sada pri aju. O asni kom domu nismo razgovarali izolirano nego smo prodaju asni kog doma po povlaštenim uvjetima povezivali s promjenama GUP-a. Jedini razvojni dokument, koji je i razvojni dokument akovca, jest ROP u kojem je sudjelovao i Šalamon i njegovi ljudi iz prostornog ure enja i gdje jasno piše da se prostor Vojarne namjenjuje za stambeno - poslovne namjene. Jesu li oni ROP shvatili i prou ili i, ako netko nešto ne zna, nije informiran, to je njegov problem. Neznanje nikoga ne opravdava i ne može biti isprika za nešto što ne želi napraviti ili mu ne odgovara, rekao je župan. — Iz Grada su od po etka bili uklju eni u sve, želimo ih jer je to zajedni ki projekt u interesu Županije i Grada. Bili su pasivni, nisu imali nikakve ideje, ali i danas je taj materijal otvoren. Mi se nikud ne žurimo, kaže Posavec. — Ja znam za žalopojku, ula se i na raspravi na Gradskom vije u, što taj prostor nije dobio Grad akovec nego Županija. Me utim, spremni smo i moramo maksimalno sura ivati s Gradom akovcom da se to podru je osmisli i bude u funkciji Grada akovca. Trenutno akovec treba novi razvojni impuls, jer je u proteklim godinama dosta zaostajao za susjednim gradovima, pa ak i nekim podru jima u Me imurju. Ono što na tom podru ju predlažemo je da pre acom dobije novi razvojni impuls, status grada visokog obrazovanja. To mu omogu uje i osnovano Veleu ilište koje je u Gradu akovcu. Za koju godinu tu e biti tisu u studenata koji e dati novi razvojni impuls akovcu. Tu e biti profesori koji e raditi na Veleu ilištu, te dodatne institucije povezane s Veleu ilištem u funkciji razvoja. Na Gradskom vije u puno je ljudi shvatilo da je dobro to što predlažemo i podržali su projekt prilikom prezentacije. • Ho e li Županija ove godine mo i bilo što raditi s tim prostorom? — Ve radimo i nismo stali. Oni su nama riješili zapadni dio prosto-

Josip Posavec, me imurski župan: - Trebalo bi pitati gradona elnika zbog ega je dvije godine nakon što je prodao zemljište po cijeni od 175 eura po hv prenamijenjeno tako da je sad privatnom poduzetniku omogu io prodaju tog zemljišta za trgova ku namjenu ija je cijena 150 eura po metru kvadratnom

Od 1. sije nja na snazi je novi Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti koji donosi novosti za korisnike nov ane naknade za nezaposlene. Novosti su de initivno pozitivne za one koji na Zavod za zapošljavanje stižu od 1. sije nja jer im novi Zakon omogu uje pravo na ve e nov ane naknade vezuju i ih za prosjek pla a u zadnja tri mjeseca rada. Dosadašnje su naknade maksimalno iznosile 1.200 kuna. Zakon de inira da se pravo na nov anu naknadu vezuje uz prethodno ostvarenu pla u (prosjek u zadnja tri mjeseca rada), s tim da je najmanja osnovica mi-

nimalne pla e iznosi 2.747 kuna, a maksimalna 4.841 umanjena za 20 posto doprinosa. Za prvih 90 dana nov ana naknada iznosi 70 posto osnovice, a za preostalih 450 dana, koliko je najduže mogu e primati naknadu, 50 posto. U prosincu je došlo do pove anja broja korisnika nov ane naknade, a primalo ju je 1.757 korisnika ili 34,4 posto nezaposlenih. Broj korisnika nov ane naknade u odnosu na studeni pove an je 6,9 posto i za ak 19,9 posto u odnosu na prosinac prošle godine. U Me imurju je nezaposlenima na ime nov ane naknade ukupno ispla eno 2,217.849,95 kuna. (BMO)

ŽELJEZNI KE KARTE studentima u drugim gradovima

Povlaštene karte od 1. ožujka ra Vojarne. Šalamon govori da je njega privatni investitor došao pitati o emu se tu radi jer on ima ponudu za 130 eura kad smo mi raspisali natje aj po 65 eura. On nikome nije prodao ništa za 130 eura. Ponudu je mogao imati i za 500 eura. • Pitali ste ga je li išao na ruku privatnom investitoru. — Išao je na ruku privatnom investitoru koji je prije tri godine kupio dva hektara zemljišta po cijeni po 175 eura po hv. Jedan hv je 3,6 etvornih metara, dakle, to je ispod 50 eura po metru kvadratnom. Taj isti privatni partner je njemu ponudio da e kupiti još hektar zemljišta u nastavku po 130 eura po metru kvadratnom. Kad se zbroji cijena od 130 eura po kvadratnom metru i 175 eura po hv, prosje na cijena je 75 eura po metru etvornom. Po GUP-u se tu može graditi trgova ki centar, za što je minimalna cijena 150 eura po metru etvornom. Trebalo bi pitati gradona elnika zbog ega je dvije godine nakon što je prodao zemljište po cijeni od 175 eura po hv prenamijenjeno tako da je sad privatnom poduzetniku omogu io prodaju tog zemljišta za trgova ku namjenu ija je cijena 150 eura po metru kvadratnom. Zbog ega odmah nije prostor predvi en kao komercijalna zona i tako oprihodovan, nego e to po 150 eura po kvadratu oprihodovati privatni investitor? Napravio mu je korist kao

da je dobio na lotu. Razgovaramo o devet milijuna kuna, o ovjeku koji je dobio na lotu odlukom Gradskog vije a da tu može umjesto stambene biti i komercijalna zona. Nas prozivaju, a mi još ništa nismo prodali. Ovo pismo gradona elnika iz bolnice gdje se on zalaže za hipodrom je deplasirano i neozbiljno. Imamo sporazum i ugovor i inzistiramo da se provede kako je potpisano, a ne izmotavanje udrugama gra ana. Ako meni Skupština nešto jednoglasno izglasuje, ja potpišem i pošaljem u Grad akovec, to 65 tisu a gra ana koji su izašli na izbore zna, naspram nekih 500 gra ana koji se tu vode kao nezadovoljni zbog hipodroma, a o igledno da je sve pisano iz jednog ra unala. I to je gradski vije nik Varga, lan Odbora za prostorno ure enje, rekao, da se vidi da su sve primjedbe na GUP uz hipodrom izašle iz jedne radionice. Instrumentalizirane su odre ene udruge da traže nekakvu tampon zonu. Tako koncipirana tampon zelena zona za ono što razvijamo ne treba. Tu ne e biti dimnjaka i industrije ve visoka tehnologija koja treba biti uklopljena u zelenilo. Na 80 hektara gradimo novu zelenu zonu. Koncipiran je jedan park na devet hektara veli ine Perivoja Zrinskih. Radi se o ure enju javne površine na trošak investitora. (Božena Malekoci - Oleti )

SASTALI SE me imurski i lendavski župan

Dogovor o potpisivanju sporazuma o suradnji Zbog dugogodišnjih dubokih prijateljskih i tradicionalnih veza, kao i gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti stanovništva, župan Op ine Lendava Anton Balažek i župan Me imurske županije Josip Posavec dogovorili su potpisivanje sporazuma o suradnji. Na radnom sastanku, održanom u petak 16. sije nja u prostorijama Me imurske županije, precizirane su to ke sporazuma koji e biti potpisan 20. ožujka u Lendavi. Župani Balažek i Posavec dijele mišljenje o potrebi promicanja trajnih odnosa u gospodarskom sektoru, s posebnim naglaskom na malo i srednje poduzetništvo, ekološki održivi teritorijalni razvoj, kao i suradnju na podru jima obrazovanja, kulture, zdravstva,

socijalne zaštite, zaštite okoliša. Glede zaštite manjina, dogovorena je i konkretna pomo Op ine Lendava pri realizaciji Hrvatskoga kulturnog doma u Lendavi. Op ina Lendava e u centru Lendave otkupiti, urediti i dati na raspolaganje objekt Hrvatskom kulturnom društvu “Pomurje“ do kraja ove godine. - Sporazumom o suradnji bit e de inirana konkretna podru ja suradnje i plan zajedni kih projekata za 2009. godinu, a sukladno konkretnim projektima bit e formirana i stru na radna tijela za njihovu realizaciju. Lendavska strana posebice je zainteresirana za revitalizaciju željezni ke pruge akovec - Mursko Središ e - Lendava, otkrio nam je me imurski župan Josip Posavec. (BMO)

Me imurska je županija u svom prora unu za ovu godinu predvidjela i su inanciranje prijevoza studentima koji studiraju izvan Me imurja, u Zagrebu ili još udaljenijim drugim gradovima diljem Hrvatske. Županija je pripremila sporazum s Hrvatskim željeznicama u vezi s prijevozom studenata koji studiraju izvan Me imurske županije, u Puli, Rijeci Zadru, Splitu, Osijeku, Zagrebu, Varaždinu. Obuhva ena su sva podru ja u Hrvatskoj i osigurali su da svih 2.000 studenata ima mogu nost, barem jednom mjese no oni koji su udaljeniji, odnosno dva puta mjese no koji su u Zagrebu, a na dnevnoj bazi ovi koji studiraju u Varaždinu, dolaziti doma vlakom. Županija je, budu i da to pla a, ugovorila povoljan režim karata. Studenti koji putuju na VUŠ i Me imursko veleu ilište ve su ranije riješeni. Ušli su u režim prijevoza srednjoškolaca.

- Studentima koji studiraju izvan akovca upu en je javni poziv da iskažu interes za prijevoz, a na koji se javilo 1.500 studenata. Sada se radi na tome da sustav zaživi do 1. ožujka, od kada bi studenti izvan Me imurja mogli koristiti tu novu povlasticu besplatnog dolaska ku i i povratka u mjesto studiranja, rekao nam je župan Posavec. Studenti e dobiti identi ikacijske kartice kojima e mo i ostvariti tu povlasticu. Zna i, ne e dobiti gotov novac nego e mo i koristiti besplatne karte za odredište u kojem studiraju. Mjese ne kvote karata kupovat e Županija i davati ih studentima. Me imurska županija ukupno za prijevoz u enika osnovnih škola, srednjoškolaca i studenata izdvaja 22 milijuna kuna, od ega e 2,5 milijuna biti za prijevoz studenata izvan Me imurja. (BMO)

MINISTARSTVO zaštite okoliša i graditeljstva

Preispitati prostorne planove op ina i gradova Na adrese op ina i gradova ovih je dana stigla obavijest koju je potpisala Marina Matulovi Dropuli , ministrica zaštite okoliša i graditeljstva, na temu prostornih planova. Ministrica traži da se preispitaju prostorni planovi ure enja lokalne uprave, na na in da se utvrdi postoji li zakonska obveza izrade urbanisti kog plana ure enja (UPU) i detaljnoga urbanisti kog plana (DPU). Ukoliko takva obveza ne postoji, traži se od op ina i gradova da se pristupi izmjeni pro-

stornih planova, odnosno uskla ivanje sa Zakonom o gradnji. Razlog takvoj odluci je u tome što op ine i gradovi izra uju veoma mnogo detaljnih prostornih planova koji su skupi za op ine i gradove, a koji se esto mijenjaju. Ovom odlukom želi se smanjiti broj takvih planova, te izbje i nepotrebno administriranje. Za uskla ivanje sa zakonom nije potrebna javna rasprava, ve tu odluku donosi vije e op ine ili grada, odnosno županije. (J)

SEMINAR Županijske gospodarska komore

Kreiranje uspješnoga izvoznog plana U ponedjeljak i utorak, 19. i 20 sije nja, u prostorijama Županijske gospodarske komore održat e se dvodnevni seminar pod nazivom “Kreiranje uspješnoga izvoznog plana”. Seminar po inje u devet sati, a namijenjen je poduzetnicima Me imurske županije. Na seminaru se obra uju sljede e teme: internacionalizacija i globalizacija, procjena snaga po-

duze a, poslovni plan SWOT analiza, sadržaj izvoznog plana, plan pokretanja izvoza, izvozne faze, PEST analiza, strategija izvoznog marketinga, akcijski plan, uloga državnih institucija. Predava je mr. Mladen Ili , a seminar se održava u suradnji s Akademijom “Petar Zrinski” iz Zagreba i Me imurskom županijom. (BMO)

20. sije nja 2009.

PERUTNINA PTUJ uspjeĹĄna u 2008. godini

RAZGOVOR s mr. Josipom Zor ecom, direktorom Me imurskih voda

Lani udvostru ila realizaciju na inozemnim trĹžiĹĄtima

Moramo stvoriti uvjete

Za Grupaciju Perutnina Ptuj, u sklopu koje je i Perutnina Ptuj Pipo akovec d.o.o., proĹĄla godina bila je usmjerena na investiranje i u okviru nje je Grupacija dostigla planirani rast i realizaciju prodaje. - Po preliminarnim podacima realizirali smo viĹĄe od 230 milijuna eura konsolidiranog prometa i tako preĹĄli planirani rast. Na razini Grupacije Perutnina Ptuj ostvarili smo za 22 posto ve e prihode nego godinu prije toga, rekao je na proĹĄlotjednoj presici u Ljubljani dr. Roman Glaser, predsjednik uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj. - Najve i rast u proĹĄloj godini zabiljeĹžili smo na inozemnim trĹžiĹĄtima, gdje smo kao najve i slovenski izvoznik u mesno-prera iva koj branĹĄi realizirali sto milijuna eura prometa, ĹĄto je dva puta viĹĄe nego u godini prije, izjavio je dr. Glaser i dodao, da je ve ina planiranih investicija bila namijenjena razvijanju i rastu Grupacije PP na inozemnim trĹžiĹĄtima. Najve u investiciju proĹĄle godine Perutnina Ptuj zaklju ila je u Bosni i Hercegovini - Mjesto okusa kod Sarajeva, vrijednu 20 milijuna eura, te kupili ve inski udio srpskog poduze a Topiko. U jednu od najve ih peradarskih poduze a u Srbiji Perutnina Ptuj uloĹžila je 20 milijuna eura, a u narednom razdoblju taj iznos e udvostru iti. - Zajedno sa slovenskim i hrvatskim, imamo sada uspostavljena etiri vertikalna reprodukcijska lanca, s kojima sa zdravom, kvalitetnom i ukusnom hranom opskrbljujemo viĹĄe od 20 razli itih trĹžiĹĄta u EU i van nje, dr. Glaser investicijsku politiku Perutnine. Danas Grupaciju Perutnina Ptuj ini 18 poduze a u Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Rumunjskoj, koja pored kooperanta upoĹĄljava viĹĄe od 3.300 ljudi. - Okolnosti nam u realnom sektoru krajem proĹĄle godine nisu bile naklonjene, iako smo uspjeli uspr-

Dr. Roman Glaser kos inancijskoj krizi realizirati naĹĄe najvaĹžnije ciljeve. Za dostizanje rasta kao i do sada naslanjat emo se prije svega na naĹĄu osnovnu djelatnost â&#x20AC;&#x201C; peradarstvo, koje je 2008. godine predstavljalo 83 posto cjelokupne realizacije Grupacije. Cilj je, da samo prihode od prodaje iz peradarskog mesa i proizvoda ove godine pove amo za viĹĄe od 15%, 264 milijuna eura, najve i rast kao i u proĹĄloj godini o ekujemo na trĹžiĹĄtima u regiji jugoisto ne Europe, gdje smo ostvarili predvi enih 55 posto naĹĄih prihoda, te na trĹžiĹĄtima EU, iznio je planove za ovu godinu dr. Glaser. Uz realizaciju zacrtanog prometa Perutnina Ptuj Ĺželi ostvariti pove anje opsega uzgoja i prodaje u Srbiji, BiH i Makedoniji te u vrstiti svoj poloĹžaj u Sloveniji, Hrvatskoj i ĹĄiroj regiji. Nastojati e podi i lojalnost potroĹĄa a i pove ati trĹžiĹĄne udjele robnih marki Perutnine Ptuj, a posebno robne marke Poli, koja je na trĹžiĹĄtu ve 33 godine, te ja i proboj robnih marki Jata i vina Pullus. Ciljeve e, prema rije ima dr. Romana Glasera, predsjednika uprave i generalnog direktora Perutnine Ptuj, dose i ja im usmjeravanjem na klju na trĹžiĹĄta i klju ne kupce, ekspanzijom vlastite maloprodaje, osobito na prostoru jugoisto ne Europe, nastupom u me unarodnim trgova kim lancima te s uvo enjem funkcionalnih inovativnih i atraktivnih pakiranja, novih proizvoda, atraktivnim promocijama i inovativnim na inima trgovanja.

Zdrava pitka voda najve i je me imurski resurs i miraz za budu nost. Blagodat je u tome ĹĄto se radi o resursu koji nije potroĹĄiv i koji se, za razliku do drugih prirodnih bogatstva, ne moĹže iscrpsti, jer se radi o obnovljivom izvoru prirodnog bogatstva, a do sad smo ga uspjeli sa uvati pitkim i zdravim iz slavine. O tom velikom i vaĹžnom resursu koji se nalazi u naĹĄem podzemlju razgovarali smo s mr. Josipom Zor ecom, direktorom Me imurskih voda â&#x20AC;˘ Jeste li svjesni svoje odgovornosti za najve e bogatstvo koje Me imurje ima - zdravu pitku vodu? â&#x20AC;&#x201D; Mislim da smo u Me imurskim vodama dosta dugo svjesni toga i tako gospodarimo naĹĄim bogatstvom, i to ne godinu - dvije nego puno duĹže. Uzmimo da sam ja na tom mjestu od 1990. godine kao direktor. A prije toga sam radio na projektiranju baĹĄ na vodovodu zahvaljuju i gospodinu MardeĹĄi u koji me prvi primio na posao. Donio sam odluku o zatvaranju crpiliĹĄta u Savskoj Vesi jer nije udovoljavao uvjetima zaĹĄtite i kvalitete vode. Radio sam i na izgradnji odnosa s jedinicama lokalne samouprave na ijim se podru jima nalaze vodocrpiliĹĄta, na koji na in otkupljivati zemljiĹĄta za te svrhe, primjerice, u NedeliĹĄ u. Radio sam i na zaĹĄtitnim zonama oko vodocrpiliĹĄta, tako da su donesene kvalitetne odluke i pravilnici. Kroz sve te poslove formirani su i odĹĄkolovani kvalitetni timovi ljudi koji se mogu nositi sa svom tom problematikom. Indirektno smo svim ljudima u Me imurju nametnuli svijest da naĹĄu vodu moramo uvati. Iskreno re eno, ja s tim Ĺživim jer nisam u politici, nisam u nogometu, doma imam sre eno stanje, a zahvaljuju i godinama koje imam mogu se posvetiti poslu, rekli bi, od jutra do sutra. A u tom poslu potrebno je kontaktirati i s Hrvatskim vodama i ministarstvima, zbog dobivanja

novca. Na naĹĄem podru ju nije viĹĄe prioritet izgradnja vodovoda nego rekonstrukcija postoje e mreĹže. Kroz proĹĄlost se puno puta grijeĹĄilo oko upotrebe raznih materijala, cijevi koje se nisu pokazale dobrima. To nas sada, jasno, koĹĄta. Ne velim da se i sadaĹĄnjim materijalima to ne moĹže dogoditi, ali ovi materijali koje sada ugra ujemo daleko su viĹĄe ispitani i kvalitetniji, nego kada se po ela mreĹža graditi, prije etrdeset ili trideset godina. I proizvo a i su neke stvari s vremenom shvatili i poboljĹĄali. â&#x20AC;˘ Koliko je to no bunara u Me imurju u upotrebi, i odgovorite na dilemu oko ispravnosti vode s obzirom na to da se bunari nalaze pokraj velikih vo njaka. Pijemo li zdravu vodu? â&#x20AC;&#x201D; U NedeliĹĄ u imamo ĹĄest bunara u funkciji. Od tih ĹĄest njihov kapacitet je 600 litara vode u sekundi. Ne koristimo toliko, koristimo maksimalno etiri bunara. U Prelogu je jedan bunar, a ove godine emo staviti u funkciju drugi bunar koji ide na dubinu do 80 metara, u drugi ispitani vodonosni sloj. Imamo i bunar u Svetoj Mariji, kapaciteta od nekih 20 litara u sekundi. To je ostalo crpiliĹĄte iz vremena kad se gradila hidrocentrala, koji smo preuzeli i vodimo brigu o njemu. Vo njaci uz vodocrpiliĹĄta ne utje u na kvalitetu vode. Imamo sre u da su uz vodocrpiliĹĄta vo njaci Agrome imurja koji koriste takva zaĹĄtitna sredstva koja ne zaga uju okoliĹĄ, a kamoli da bi utjecali na kvalitetu podzemnih voda. Po tom pitanju je sigurnost velika. Za vodocrpiliĹĄte je rizi nije prometovanje opasnih tereta, posebice cestom prema VaraĹždinu, ali i prema grani nom prijelazu Trnovec. To su razni tereti: ulja, benzin, nafta i drugi otrovi koji mogu biti uzrok zaga enju u slu aju prevrtanja i izlijevanja, makar imamo spremne planove za takve situacije. Uz uspostavljeni sustav pijeziometara koji-

Kad nam je voda bila u dvoriĹĄtu, ve smo bili u puno boljoj situaciji, jer viĹĄe na zajedni kom bunaru nismo morali ekati na red, jer smo je iz dvoriĹĄnog bunara izvukli kad nam je trebala. Nakon toga smo bili me u prvima koji smo napravili hidroforsko postrojenje pa smo dobili lokalni vodovod i znali smo ga i te kako cijeniti. Ovi koji su imali vodu lako dostupnu, oni vodu nisu tako doĹživljavali. Voda se prije i nije tako ĹĄtitila kao danas, nitko i nije imao svijest da je treba ĹĄtititi. Danas je situacija, koliko god smo puno napravili na zaĹĄtiti voda, takva da ovjek gleda samo sebe i ne gleda onog nizvodno. Tako da ni danas lokalna samouprava nije rijeĹĄila situaciju da ljudi svoje bunare pretvaraju u septi ke jame i zaga uju susjeda, a oni iznad zaga uju njega, jer i podzemne vode teku i sa sobom nose ne isto e. Bez obzira na sadaĹĄnju situaciju, jesu li ljudi svjesni ili nesvjesni, morat e shvatiti da zbog pove anja standarda troĹĄimo puno ve e koli ine vode nego prije, ali je i puno viĹĄe zaga ujemo. Pitanje je kako je pro istiti i vratiti u prvobitno stanje. Me imurje je cjelina za sebe te nikoga ne moĹžemo kriviti da nam je zagadio podzemne vode. Sami gospodarimo svojim prostorom. Priklju enost na kanalizaciju od 50 posto nije pravo rjeĹĄenje te o ekujem od jedinica lokalne samouprave da poduzmu zakonske uvjete da pove aju priklju enost na kanalizaciju i vodovod. â&#x20AC;˘ MoĹžda u tom dijelu nemamo dovoljno visoki standard? â&#x20AC;&#x201D; Mi se puno puta izvla imo na taj standard, ali teĹĄko je re i, jer puno puta ljudi bi rekli - lako je vama govoriti. Ali mnogi ljudi imaju doma i MAX TV i etiri mobitela, svakom prvaĹĄi u ili onom u vrti u moraju dati mobitel da se javi gdje je. Ali nemaju priklju ak na vodovod i kanalizaciju te indirektno truju svoju djecu i sebe.

VINDIJA otvorila novi pogon u VaraĹždinu

POGLED ODOZDO

Jake snage pozitivista Za tako male narode i zemlje kao ĹĄto smo mi najljepĹĄe je Ĺživjeti u vremenima kada vlada ravnoteĹža. Mi nismo u poziciji da kao kakav faktor utje emo na zbivanja u svjetskoj politici ili ekonomiji, nego smo uvijek u situaciji da se prilago avamo i ĹĄto bolje uklapamo ili stapamo s okolinom, kako bi opstali. Sve dobro a joĹĄ viĹĄe zlo ili loĹĄe prelije se po nama. Posljednjih godinu - dvije pomalo smo odahnuli, bilo je manje loĹĄe nego nekih prijaĹĄnjih godina, inilo nam se da nam je krenulo, nezaposlenost je pala, nekako su se lakĹĄe skucale kakve kune, a na temelju onih koje smo zaradili, i na koje smo u budu nosti ra unali da emo zaraditi, tri put toliko smo se zaduĹžili. A onda je, kao na sun anoj plaĹži kad je dan miran, a more kao na razglednici kataloga za ljetovanje, kad imate osje aj da smo se gotovo pribliĹžili pojmu nebeskog raja na zemljinu obzoru, niotkuda pojavljuje se golemi val koji prijeti da e

ma pratimo i kontroliramo eventualna zaga enja koja bi mogla nastati u uzvodnom dijelu. To je mogu e uo iti, pitanje je kako sprije iti, ali bi sprije ili da problemati na voda do e do potroĹĄa a. â&#x20AC;˘ S kojih dubina mi pijemo vodu? â&#x20AC;&#x201D; U NedeliĹĄ u su pumpe u bunarima postavljene na dubini od 20 do 25 metara. A tamo sloj podzemne vode po ne na 6 metara i prodire do 40 metara dubine. Ispod je sloj koji nema vodu i pitanje je gdje bi ona mogla biti i, ako je voda, onda se moĹže crpiti puno manja koli ina u odnosu na ovaj prvi sloj vode. U Prelogu je ta dubina preko 100 metara. To je velika razlika i kako se spuĹĄtamo u donje Me imurje slojevi su dublji. Najdublji sloj je kod Svete Marije i gubi se polako kod Virja u susjednoj Ĺžupaniji. Iz NedeliĹĄ a, gdje se crpi najviĹĄe vode, moĹže se pokrivati i Kotoriba, ali to nije prakti no rjeĹĄenje, prakti no je imati dva bunara u Prelogu koji e zadovoljavati nuĹžno sve potrebe doma instva i industrije. â&#x20AC;˘ Prije nekoliko desetlje a voda je bila resurs kao zrak, nismo je doĹživljavali. Bila je svima dostupna i besplatna. Vadili smo je prakti ki iz bunara. U kojem trenutku je voda postala resurs? â&#x20AC;&#x201D; Ako Ĺželimo pri u o vodi kao resursu, tada smo je i u Me imurju razli ito doĹživljavali. Za nas, mene koji Ĺživim u Novom Selu Rok, voda je bila pravo bogatstvo jer je na dubini od trideset metara, za razliku od drugdje gdje na tri metra dubine. Prema tome, nismo svi u istom poloĹžaju. Oni koji i sad imaju vodu na tri metra dubine njen zna aj ne mogu u potpunosti shvatiti. Sje am se kad smo ĹĄezdesete doma na gruntu napravili bunar, a prije toga smo hodali po vodu na bunar koji je bio sto metara dalje. I kad je netko donio s te udaljenosti kantu vode jako se pazilo kako e se koristiti, troĹĄiti i ĹĄto e se s njom dogoditi.

vas potopiti. A vi gledate i ne Ĺželite vjerovati da se to doga a vama. Stojite na joĹĄ uvijek sun anoj plaĹži i prkosite vjeruju i da snagom svoje volje moĹžete zaustaviti tu elementarnu nepogodu koja se valja prema vama. Stojite, prkosite i Ĺželite snagom svoje negacije nevolje biti ja i od nje, ne priznaju i njezino postojanje. Tako je s nama i krizom koja se prelijeva. Naprosto je ignoriramo, ne Ĺžele i da nam se opet po ne doga ati neĹĄto loĹĄe. Optimizam je dobra stvar, a upravo zbog plimnog vala krize zapljusnuti smo obiljem ponude pozitivisti kih treninga koji bi nam trebali pomo i da ne zapadnemo u recesiju loĹĄeg raspoloĹženja koje bi nas moglo potpuno onesposobiti za rjeĹĄavanje novonastale situacije. Kakav obrat u odnosu na neke prethodne krize u kojima su hit bile raznorazne nagradne igre s nov anim zgodicima ili lancima sre e koji bi vas mogli osigurati za cijeli Ĺživot.

Logi no je da se sada ne nudi materijalna sigurnost kao osiguranje od krize. Kriza je nastala u inancijskom sektoru i tu su bili najve i gubici i potpuno je logi no da se sada pokuĹĄava uvjeriti ljude da se moĹže biti sretan i siguran neovisno o inancijskom sektoru. Realisti znaju da je to mogu e samo donekle, pod uvjetom da ne traĹžite puno. UravnoteĹžen Ĺživot traĹži odre ena inancijska sredstva. Bez novca je nemogu e Ĺživjeti pristojnim Ĺživotom, ne u naĹĄoj civilizaciji. Sve ĹĄto trebate za egzistencijalni opstanak iziskuje novac. Prirodne okolnosti koje nas okruĹžuju ne omogu uju nam da se hranimo plodovima koje emo brati sa stabljika ili grana, niti nas moĹže tijekom itave godine grijati sunce. Zbog toga smiruju i duhovni treninzi koji se sada naveliko nude sa svih strana sluĹže za suzbijanje panike kako bi u miru domislili ĹĄto emo dalje kad plimni val

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti krize pokupi za sobom ĹĄto ve bude pokupio. Za raĹĄ iĹĄ avanje situacije i novi po etak trebat e puno snage i ljudi s druga ijim razmiĹĄljanjima koji e iz gliba izvla iti sebe i one koji su nas u glib doveli.

Premijer Ivo Sanader ProĹĄlog petka je u VaraĹždinu hrvatski premijer, dr. sc. Ivo Sanader, u nazo nosti brojnih gospodarstvenika te drĹžavnih, Ĺžupanijskih i lokalnih duĹžnosnika, sluĹžbeno pustio u rad novu tvornicu Vindija Vivis za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih pi a u VaraĹždinu. Rije je o prvoj etapi sloĹženog industrijskog kompleksa koji se gradi u jugoisto nom dijelu industrijsko-gospodarske zone u Gospodarskoj ulici te kojom se nastavlja snaĹžni investicijski ciklus i dugoro ni razvoj Vindije. Nova postrojenja prostiru se na povrĹĄini od 14 600 kvadrata i ine zaokruĹženu proizvodnu cjelinu, od skladiĹĄta sirovine i repromaterijala, preko energetskog bloka i proizvodnog objekta s procesnom opremom za punjenje mlijeka i sokova do skladiĹĄta gotovih proizvoda. Tvornica e zapoĹĄljavati 100 novih djelatnika dok se ukupan iznos investicije kre e oko 150 milijuna kuna, od ega s ak 60

posto vrijednosti u estvuje visokotehnoloĹĄka oprema, dok je posebna pozornost posve ena o uvanju okoliĹĄa izgradnjom objekta za obradu otpadnih voda i poduzimanjem svih propisanih mjera zaĹĄtite. Najsuvremenija tehnologija omogu uje godiĹĄnju proizvodnju od 70 milijuna litara visokokvalitetnih i sigurnih proizvoda u skladu s najnovijim nutricionisti kim zahtjevima. â&#x20AC;&#x153;Vindija Vivisâ&#x20AC;? certi icirana je po ISO standardu koji de inira globalnu normizaciju svih procesa proizvodnje s ciljem postizanja vrhunske kvalitete proizvoda, te posjeduje izvozni broj koji omogu ava izvoz visoko kvalitetnih prehrambenih proizvoda na zahtjevna trĹžiĹĄta Europske Unije. Nakon otvorenja i obilaska tvornice uz stru no vodstvo vindijinih tehnologa, na prigodnom programu u varaĹždinskom Hrvatskom narodnom kazaliĹĄtu, mnogobrojnim uzvanicima su se, pored premijera i generalnog direktora

20. sije nja 2009.

za izvoz me imurske vode â&#x20AC;˘ Smatrate da ne cijenimo dovoljno zdravu pitku vodu? â&#x20AC;&#x201D; To je dokazano, jer ljudi vele otvoreno, kao, primjerice, u KriĹžovcu gdje se zadnje gradila vodovodna mreĹža: â&#x20AC;&#x2DC;Ja sam tak stora a do ve sam pila tu vodu i evo tak dugo sam ostala Ĺživa i poletnaâ&#x20AC;&#x2122;. Ali i ono ĹĄto smo mi ispitali i ovlaĹĄteni laboratoriji, da je 70 posto vode iz privatnih bunara zaga eno. A to je straĹĄan podatak. Pitanje je naĹĄega zdravlja, vrijedi li ono ili ne? Svaka ku a mora pla ati sme e, ima li ga ili nema, mora ga pla ati. A voda koja Ĺživot zna i, ona ovisi o standardu. â&#x20AC;˘ Kakav je utjecaj izgradnja vodovodne mreĹže imala na rjeĹĄavanje javno - zdravstvenih problema u Me imurju? â&#x20AC;&#x201D; LoĹĄa voda utje e na mnoge bolesti, a posebno utje e na rak Ĺželuca. Mnogi su gra ani prihvatili dobrom navikom ujutro piti zdravu vodu jer to doprinosi zdravlju. Spremni smo dati za zdravlje veliki novac tek kad ga izgubimo. Sigurno je da 75 posto Me imuraca zna ĹĄto zna i zdrava pitka voda i koristi njezine blagodati. â&#x20AC;˘ A njezin zna aj u gospodarskom dijelu? â&#x20AC;&#x201D; Danas sigurno znam da mnoge vanjske firme kad dolaze u Me imurje prvo pitaju mogu li se spojiti na struju, vodu i kanalizaciju. Ako nemaju mogu nost priklju ka na vodovod i kanalizaciju, znaju da im tu nema razvoja. ProĹĄlo je vrijeme kad je firmama za po etak poslovanja bila dovoljna samo voda za tehnoloĹĄke procese ili za protupoĹžarnu zaĹĄtitu. akovec ima rijeĹĄenu kanalizaciju koju treba ne samo gospodarski, nego i politi ki iskoristiti da privu e viĹĄe poduzetnika. Imamo odli an pro ista i dovoljne koli ine zdrave pitke vode, dva osnovna preduvjeta kojih u drugim dijelovima Hrvatske nema. I jasno da prljavu industriju ne smijemo dovoditi.

â&#x20AC;˘ Kad gledamo unatrag, u kojem se razdoblju Me imurje najviĹĄe preobrazilo? â&#x20AC;&#x201D; TeĹĄko mi je re i koje je to razdoblje, ali oni koji dugo nisu bili vide velike promjene, koji mi ni sami nismo svjesni. Meni dolaze i oni koji i nisu iz Hrvatske i kaĹžu kad do u u Me imurje kao da su doĹĄli na zapad. No imam osje aj da bi se trebali joĹĄ viĹĄe gospodarski razvijati i prihva ati joĹĄ viĹĄe gospodarskih tvrtki. â&#x20AC;˘ Gdje je prepreka za daljnji razvoj? â&#x20AC;&#x201D; Lobiranje je jako vaĹžna stvar. Uz to je i pitanje koliko imamo spremnih velikih parcela komunalno potpuno opremljenih. Na parcelama na vojarni i uz Sveti KriĹž nije se niĹĄta dogodilo. DalmoĹĄi su si napravili zone daleko bolje i kvalitetnije nego mi. Ne kaĹžem da se ne trudimo, ali joĹĄ nemamo pravih rezultata, a resursi su tu. â&#x20AC;˘ MoĹžda je stvar u ljudima, smjeni generacija, zamoru? Imali smo ljudi koji su se ranije okupljali oko velikih projekata? â&#x20AC;&#x201D; Ljudi u vrhu, ĹĄto se ti e Me imurje, trebali bi misliti jednako, a ne da neki samo ukazuju na ono ĹĄto ne valja. U svakoj ku i, svakom mjestu, gradu ima problema. Pitanje je kako to prezentiramo. NaĹĄi politi ari puno lakĹĄe kritiziraju, nego da svi skupa budu zajedno. Puno bi viĹĄe napravili: kad gledam Me imurske vode i na naĹĄe programe, Nadzorni odbor se sastoji od ljudi razli itih opcija i ni u jednom trenutku nije bilo problema niti smo se sukobili ili raziĹĄli na pitanjima razvoja zbog toga gdje e se graditi i kada. â&#x20AC;˘ Dosta smo obiteljskog srebra dali iz ruke. Postali smo ovisni o stranom kapitalu, o uvoznim robama i joĹĄ o dosta toga. Ako budemo prodavali i zemlju, kako e biti s vodom za koju govorimo da je naĹĄ najvrjedniji resurs? Gdje su opasnosti da ostanemo i bez toga blaga?

r pustio Vivis u pogon Vindije, obratili i varaĹždinski gradona elnik Ivan ehok, te Ĺžupan VaraĹždinske Ĺžupanije, Zvonimir Sabati. â&#x20AC;&#x153;Ulazak u pedesetu obljetnicu postojanja ostvarenjem ovako zna ajne investicije samo potvr uje razvojne imperative Vindije kojima se vodimo od njenog samog osnutka. Iznimno sam ponosan i zahvalan ĹĄto su svi ovdje okupljeni na elu s hrvatskim premijerom prepoznali mukotrpan trud ovih vrijednih ljudi koji su malu mljekaru od petnaestak zaposlenih pretvorili u pokreta a regionalnog i nacionalnog gospodarskog razvojaâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; istakao je Dragutin Drk, generalni direktor i osniva Poslovnog sustava Vindije. Poslovni sustav Vindija najve a je doma a prehrambena industrija koja proizvodi viĹĄe od 1.000 razli itih proizvoda u 10 robnih marki, objedinjenih pod znakom Kvaliteta Vindija, nositelja najviĹĄih svjetskih certifikata kvalitete i izvoznika na zapadnoeuropsko i ameri ko trĹžiĹĄte.

Devet tvrtki lanica poslovnog sustava, od ega je ak ĹĄest proizvodnih, odlikuju visoki proizvodni standardi i inovativnost kao i prilagodba suvremenim zahtjevima trĹžiĹĄta, ime se poslovni sustav Vindija svrstava u red ve ih europskih proizvo a a hrane. Ĺ irok asortiman zdravih i sigurnih proizvoda pokriva ciklus cjelokupne dnevne prehrane s naglaskom na dijetalnoj i unkcionalnoj hrani, odnosno proizvodima s dodanom vrijednoĹĄ u koji su nastali kao rezultat pra enja Ĺželja i potreba trĹžiĹĄta. Poziciju prehrambenog lidera i inovatora poslovni sustav Vindija potvr uje ostvarenim izvoznim brojem za lanice Vindija, Koka i Vindon i izvozom koji prelazi 12 posto ukupne prodaje, te zaklju ivĹĄi proteklu poslovnu godinu ukupnim prihodom viĹĄe od 3 milijarde kuna kao i investicijama od 210 milijuna kuna koje su dobrim dijelom doprinijele iskoraku varaĹždinske tvrtke na regionalna trĹžiĹĄta. (mar)

â&#x20AC;&#x201D; Ono ĹĄto je donio Sabor kroz strategiju upravljanja vodama i novi zakon koji se priprema o gospodarenju vodama ide za tim da se vode zaĹĄtite jer se prepoznala ta opasnost. Imali smo sre e da smo vidjeli kako je to zavrĹĄilo u drugim drĹžavama koje se drĹže puno pametnijima od Hrvatske. â&#x20AC;˘ Kako je zavrĹĄilo? â&#x20AC;&#x201D; Poslije su morali puno viĹĄe pla ati i postali su ovisni o strancima. Nakon toga su neki uspjeli otkupiti svoja vodna gospodarstva kao Englezi. Ja ak velim da si ovisan i o kanalizaciji. Onaj primjer sa stranom firmom koja je htjela u i u Me imurske vode, u Nadzornom odboru bili smo jedinstveni da s njima ne moĹžemo raditi, jer to nije u interesu me imurskog ovjeka, pa makar kanalizaciju radili deset godina kasnije. â&#x20AC;˘ Je li svijest o tome porasla? â&#x20AC;&#x201D; Svijest je o tome porasla, ali globalizacija ini svoje. Ali vodu ne smijemo nikome dati. Saborske odluke su tu jasne i samo ih treba poĹĄtivati i nema teorije da bi bilo koje izvoriĹĄte moglo u i u vlasniĹĄtvo stranaca, i bilo koji ugovor koji bi se potpisao bio bi niĹĄtavan. â&#x20AC;˘ Koliko je realno potrebno vremena bez â&#x20AC;&#x153;ho-ruk sustavaâ&#x20AC;? da se izgradi kanalizacijski sustav cijelog Me imurja? â&#x20AC;&#x201D; Po nekakvim optimisti kim varijantama, 2015. do 2020. godine, ali vidimo da je to preoptimisti no, iako su Vlada i Sabor stavili kao prioritet izgradnju vodoopskrbe na svim podru jima, ali se ne ko i kanalizacija tamo gdje je vodoopskrba rijeĹĄena. E sad bi neki kod nas komentirali: opet e neki dobiti â&#x20AC;&#x2DC;zabada â&#x20AC;&#x2122;. Ali ja pitam tko bi kod nas pri ekao da televizor poje tini na 20 posto cijene, a u me uvremenu gledao samo crno - bijeli televizor. Po nekim stvarima mi u Me imurju prednja imo, platimo i neĹĄto viĹĄe. Prvi smo u Hrvatskoj dobili pro ista , koji su Hrvatske vode sufinancirale 50 posto, prem-

da su se svi udili kako je to mogu e. Jasno je da Me imurje sada ne moĹže pla ati 50 posto vrijednosti investicija, to mogu samo bogatije op ine i gradovi, a tih je malo, akovec, u neku ruku Prelog, NedeliĹĄ e. Ali op ine s malim prihodima sigurno ne mogu napraviti zna ajniji iskorak u izgradnji kanalizacije. Prema nekakvim razmiĹĄljanjima, ide se za tim da sudjeluju u sufinanciranju s nekih 25 posto kao u slu aju Donjeg Kraljevca. Iznad toga treba ra unati na sredstva iz ondova. Ulaskom u EU otvaraju se kohezijski ondovi i da bi taj novac mogli potroĹĄiti moramo imati spremnu projektnu dokumentaciju. I tu smo puno napravili, moĹžemo odgovorno re i da smo napravili najviĹĄe projektne dokumentacije u Hrvatskoj. Kontaktiramo i s Europskom bankom za razvoj i Svjetskom bankom preko Hrvatskih voda i Ministarstva za regionalni razvoj i direktno. â&#x20AC;˘ Da li koristiti i naĹĄu regionalnu agenciju? â&#x20AC;&#x201D; Koristimo REDEA-u, s njima smo u partnerskom odnosu i to daje rezultate. Oni su prepoznatljivi u Zagrebu. MoĹžemo re i da dobro rade, premda nema vidljivih rezultata, zato jer ih ne moĹže biti. Dobro su ormirani, imaju mlade ljude, sposobne, koji mogu puno toga napraviti. Dobro bi nam doĹĄlo da imamo barem jednog ministra iz Me imurja. To je jasno. â&#x20AC;˘ ZaĹĄto Me imurje ne moĹže iznjedriti ministra? â&#x20AC;&#x201D; MoĹžda se stalno ponavlja pri a da mi svakom na emo deset â&#x20AC;&#x2DC; alingiâ&#x20AC;&#x2122; prije nego prije e varaĹždinskoga mosta. Imamo klub Me imuraca u Zagrebu, ali mislim da je to premalo. MoĹžda smo premali. Koprivnica je sada puno dobila jer ima jake politi are, za razliku od nas koji nemamo. Da se netko ne uvrijedi, jedini je Ivkovi sada koji dobro stoji vani, koji puno radi za Me imurje, viĹĄe nego se u ovom trenutku i vidi. Ali mislim da tre-

Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda: - Moramo stvoriti uvjete, ne kao s plinom da ga uvozimo, nego da kroz drugu cijev koja e biti poloĹžena u Ma arskoj ili drugdje izvozimo naĹĄu vodu i na tome zara ujemo, i to ne u litrama, nego u tisu ama kubika

nutno nema podrĹĄku od svih drugih. Pisanje nekih da neĹĄto ne ĹĄtima jako lijepo zvu i. Ljudima je to moĹžda i simpati no, ali je injenica da od toga nema rezultata. S druge strane, sad imamo viĹĄe nego ikad ljudi u Zagrebu od kojih opravdano o ekujemo pomo za projekte u Me imurju. â&#x20AC;˘ Imate li kakvu anegdotu iz izgradnje vode? â&#x20AC;&#x201D; Ne baĹĄ, ali mislim da je vaĹžno re i da smo nau ili ljude da svako jutro iz slavine te e zdrava pitka voda i da to smatraju pod normalno. Danas je problem s plinom, nemamo osigurane vlastite resurse i ovisnici smo o njemu kao drĹžava. Ĺ to se ti e vode, primjer smo ne samo u Hrvatskoj kako smo razvili vodoopskrbni sustav i svi moraju postati svjesni kakvu blagodat, kakvo zlato imamo. Poludim kad vidim da si ljudi kupuju vodu u bocama koja koĹĄta kao kubik naĹĄe zdrave pitke vode, Poludim kad vi-

dim ljude da nasjedaju na one koji prodaju neke ure aje i pokazuju kroz nekakve kemijske analize kakva je naĹĄa voda i zara uju na galonima svoje koju prodaju. Me imurske vode ne e se baviti punjenjem vode u boce. NaĹĄ osnovni cilj i zadatak je osigurati svako jutro svakom gra aninu Me imurja zdravu pitku vodu. Moramo stvoriti uvjete, ne kao s plinom da ga uvozimo, nego da kroz drugu cijev koja e biti poloĹžena u Ma arskoj ili drugdje izvozimo naĹĄu vodu i na tome zara ujemo, i to ne u litrama, nego u tisu ama kubika. Ovo bogatstvo koje imamo je obnovljivo. Ĺ to viĹĄe vode uzmeĹĄ, viĹĄe se vra a, samo je moramo ĹĄtititi od zaga enja. A ni Ma ari nemaju kvalitetnu vodu, a ni veliki dio Hrvatske, na koncu ni u Zagrebu. NaĹĄa je duĹžnost da to vrijedno blago, voda, ostane nezaga eno. BoĹžena Malekoci - Oleti

6 Napad i kra a u Perivoju Zrinskih AKOVEC - U utorak 13. sije nja oko 13,30 sati u akovcu, u parku Perivoj Zrinskih, trojica nepoznatih muških osoba prišli su maloljetnoj muškoj osobi ro enoj 1991. godine iz Gori ana te je jedan od njih zatražio da mu da 2 kune, što je ošte eni i u inio. Nakon toga nepoznata muška osoba ponovno je zatražila još novca, te mu je ošte eni dao ostatak kovanica koje je imao kod sebe, da bi mu potom jedan od nepoznatih muškaraca iz ruku istrgnuo nov anik na preklop i otu io 100 kuna. Nov anik mu je vratio. Po initelji su se potom udaljili u pravcu grada. Prilikom opisanog doga aja ošte eni je bio s još trojicom kolega. Po initelj je opisan kao mladi starosti oko 20 godina, visine oko 160 cm, kratke kose, obu en u sme o - žutu jaknu s kapulja om koju je imao na glavi. Dovršenom kriminalisti kom obradom te izvršenim prepoznavanjem osoba utvr eno je da je muška osoba, ro ena 1989. godine iz Piškorovca, s kojom se u društvu nalazila muška osoba ro ena 1992. godine, tako er iz Piškorovca, po inila tešku kra u. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Romi iz Piškorovca okrali mladi a AKOVEC - U parku Perivoj Zrinskih u ponedjeljak 12. sije nja oko 18,30 sati nepoznate muške osobe prišle su muškoj osobi ro enoj 1991. godine iz Ivanovca, te su od

njega zatražile novac. Ošte eni je iz džepa izvadio nov anik te jednom od njih dao nekoliko kovanica, na što mu je isti iz nov anika istrgnuo dvije nov anice po 20 kuna, nakon ega su se tr e i udaljili u pravcu parka. Operativnim radom i izvršenim prepoznavanjem osoba utvr eno je da su navedeno djelo teške kra e po inile muška osoba ro ena 1989. godine i muška osoba ro ena 1992. godine, oboje iz Piškorovca. Protiv istih slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u za mladež akovec.

Okrali školu i vrti SVETA MARIJA - U razdoblju od 10. do 12. sije nja u ulici Andrije Habuša u Svetoj Mariji nepoznati po initelj, ili više njih, izvršio je tešku kra u iz Osnovne škole Sveta Marija i Dje jeg vrti a “Kockavica” koji se nalazi u sklopu zgrade Osnovne škole. Po initelj je podesnim alatom nasilno, napinjanjem, otvorio ulazna vrata Dje jeg vrti a, ušao u unutrašnjost, gdje je iz prostorije u kojoj borave djeca otu io DVD player s pripadaju im daljinskim upravlja em. Nakon toga je kroz nezaklju ana vrata, koja povezuju prostorije Dje jeg vrti a i škole, ušao u prostorije škole gdje je podesnim predmetom nasilno otvorio vrata tajništva i zbornice odakle je otu io digitalni fotoaparat marke “Fuji 5500”, prijenosno ra unalo marke “Forcebook corvus”, miksetu marke “Eurorack”, LCD projektor “Infocus Workbig”, adapter wireless i PC ra unalo “Pentium 4”. Potom se nepoznati popeo stepeništem u potkrovlje škole, gdje je

PRETPOSTAVLJAJU SE RAZLOZI bjesno e u Me imurskoj županiji

Lisice su zarazile pse i ma ke Veterinarski stru njaci Bioinstituta akovec neumorno rade na eutanaziji i cijepljenju protiv bjesno e pasa i ma aka na zaraženom i ugroženom podru ju u Me imurskoj županiji. Prema rije ima dr. vet. med. Ljubomira Kolareka, županijskoga veterinarskog inspektora, do ponedjeljka 19. sije nja na zaraženom podru ju gornjeg Me imurja usmr eno je 96 ma aka i 16 pasa, te 7 lisica. - Lisice smo poslali na ispitivanje u Veterinarski institut u Zagreb i kod etiri je rezultat na bjesno u pozitivan. Dakle, radi se o više od pedeset posto lisica, što upu uje da su upravo lisice prenositelji bjesno e, odnosno da su imale nekakav kontakt sa psima i ma kama te ih zarazile, kaže Kolarek.

20. sije nja 2009.

CRNA KRONIKA PROMETNA NESRE A ugasila mladi život

Poginula 24-godišnjakinja iz Murskog Središ a MURSKO SREDIŠ E – Peklenica - Na kolniku županijske ceste izme u Murskog Središ a i Peklenice kasno nave er 12. sije nja oko 23,25 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj je smrtno stradala putnica u automobilu VW Golf. Rije je o Ines Žganec, 24-godišnjakinji iz Murskog Središ a. Vozilom je upravljao njezin 28-godišnji de ko, G. V. iz Gornjeg Kraljevca, dok je u organizmu imao alkohol u koli ini od 1,63 g/ kg. Brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste i vidljivosti pa je izlaskom iz blagog desnog zavoja izgubio nadzor nad vozilom i sletio s ceste u lijevo. Tu je automobil desnim bo nim dijelom udario u plo u “bo ne zapreke” i metalnu ogradu na propusnom mostu u vlasništvu Županijske uprave za ceste, nakon ega je automobil pao u kanal. Nažalost za Ines je nesre a bila kobna. Na mjestu prometne nesre e lije nica Hitne medicinske pomo i u akovcu konstatirala mogla je samo konstatirani njezinu smrt. Ostali putnici iz vozila vozilom Hitne medicinske pomo i prevezeni su u Županijsku bolnipodesnim predmetom napinjanjem nasilno otvorio vrata knjižnice, ušao u unutrašnjost, te podesnim predmetom nasilno otvorio troja vrata kancelarija, odakle je otu io dva LCD monitora marke “Samsung”, externi DVD snima marke “Liteon”, tri PC ra unala “Pentium 4”, te više razli itih komponenti za ra unala. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 28 tisu a kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u akovec.

Nepoznati okrao kladionicu Lukava lija je prenositelj bjesno e - Do sad je na zaraženom podru ju cijepljeno 320 pasa, a akcija e se nastaviti i na ugroženom podru ju. Lovci imaju nalog za poja an odstrel lisica, što doprinosi rasvjetljavanju uzroka i smanjenju opasnosti bjesno e, kaže Kolarek, dodaju i kako je ovo stanje rezultiralo pove anim cijepljenjem pasa, te ih je cijepljeno od 30 do 40 posto više nego uobi ajeno. (S. Mesari )

STRAHONINEC - U Strahonincu, u ulici Matije Gupca, nepoznati po initelj izvršio je drsku kra u iz kladionice “Fortuna”. Ušao je u kladionicu u kojoj je radila djelatnica iz Strahoninca, došavši u prostor gdje radi i lupanjem po vratima zatražio je da mu ih otvori. Nakon što mu je otvorila vrata, nepoznati je ušao u prostor za osoblje kladionice, odakle je iz kase ukrao 3 tisu e kuna. Nakon toga je od djelatnice zatražio još novca, pa mu je ona iz sefa dala manju koli inu doma eg novca. Nakon toga nepoznati se udaljio u nepoznatom pravcu.

cu akovec, 28-gdoišnjaka iz Murskog Središ a, Sitnica, konstatirane teške tjelesne ozljede, zbog ega je zadržan na lije enju. Kod muškarca starog 38 godina iz Murskog Središ a, Sitnica, koji je bio putnik u vozilu tako er su konstatirane teške tjelesne ozljede, ali je on na vlastiti zahtjev pušten ku i. Drugi muškarac, 27-gdoišnjak star 27 godina iz Murskog Središ a, Sitnica, zadobio je lake tjelesne ozljede pa je nakon

ambulantne obrade pušten ku i. Voza osobnog automobila odbio je lije ni ku pomo . Nastala materijalna šteta ocjenjuje se na iznos od oko 30 tisu a kuna. S automobila su skinute registarske plo ice K 301-EK zbog ošte enja vitalnih dijelova, a voza u je izva ena krv i urin zbog utvr ivanja koncentracije alkohola u organizmu. Budu i je voza evidentirani povratnik injenja prometnih pre-

kršaja, temeljem odredbi Prekršajnog zakona, uhi en je te je dana 13. sije nja u zakonskom roku priveden Prekršajnom sudu u akovcu. Protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave zbog po injenja kaznenog djela Izazivanje prometne nesre e, te podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu akovec iz domene Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Po initelj je visine 180 centimetara, mršave tjelesne gra e, obu en u sme u zimsku jaknu, crne traper hla e, glavu je prekrio tkaninom sme e boje s prorezima za o i, a na rukama je imao bijele platnene rukavice. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu težine 0,2 grama. Sporna biljna materija oduzeta je od spomenutog uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta. Izvršenim preliminarnim testiranjem navedene materije dobivena je pozitivna reakcija na prisustvo THC-a, dok e ostatak biti proslije en u CFI “Ivan Vu eti ” u Zagrebu. Protiv muške osobe ro ene 1987. godine iz Novog Sela Rok slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, te optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

nastavio s pretraživanjem prostorija. Nakon kra eg vremena isti je prestao s pritiskivanjem ošte ene, te su obojica izašli iz ku e, prethodno onesposobivši iksni telefon. Pregledom unutrašnjosti ku e ošte ena vlasnica je utvrdila da iz ku e ništa nije otu eno. Nepoznati po initelji bili bi dvije muške osobe, jedna visoka a druga niža, vitke gra e, starosti oko 15 do 25 godina, obu eni u tamniju odje u, a na rukama su imali rukavice tamnije boje. Za nepoznatim se po initeljima traga, te protiv istih slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u akovec.

Uhvatili ga u posjedu marihuane AKOVEC - U Mihovljanskoj ulici u akovcu u srijedu 14. sije nja u 19,50 sati policijski službenici zaustavili su osobno vozilo registarske oznake K 237-BK u kojem su se nalazile muška osoba ro ena 1987. godine iz Novog Sela Rok i ženska osoba ro ena 1982. godine iz akovca. Izvršenim pregledom osoba i vozila kod muške je osobe u predjelu desne nogavice zamije eno zadebljanje, da bi mu nakon toga iz nogavice na tlo ispao jedan PVC smotuljak sa sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu neto težine 2,2 grama. Isti je uporabom sredstava prisile (sredstva za vezivanje) priveden u prostorije Policijske uprave me imurske gdje je izvršena osobna pretraga istog, bez naloga suda, kojom prilikom je prona ena jedna PVC vre ica sa sadržajem zelene

Krali u sobi u kojoj je spavala vlasnica ku e KOTORIBA - U ulici Kralja Tomislava u Kotoribi u etvrtak 15. sije nja dvojica nepoznatih po initelja uporabom izi ke snage, potiskivanjem slabo zabravljenih vrata, otvorili su obiteljsku ku u u vlasništvu ženske osobe ro ene 1924. godine iz Kotoribe. Ušavši u ku u po eli su ispreturati stvari u kuhinji. Nakon toga ušli su u spava u sobu u kojoj je spavala ošte ena ženska osoba, te su i tu po eli pretraživati ormare, uslijed ega se ošte ena probudila. Jedan od po initelja je ošte enoj na glavu pritisnuo dio posteljine kojom je bila pokrivena, dok je drugi

Okradeni graditelji hotela “Golf” GRKAVEŠ AK - S 14. na 15. sije nja nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz prostorija poduze a “Me imurje Graditeljstvo” iz akovca na gradilištu hotela “Golf” koje se nalazi u sklopu Toplica Sveti Martin. Po initelj je podesnim predmetom nasilno, napinjanjem, otvorio vrata službenog kontejnera voditelja gradilišta, ušao u unutrašnjost, odakle je otu io ubodnu pilu marke “Bosch”, ru ni cirkular i ru nu brusilicu marke “Bosch” te originalne klju eve skladišnih prostora iz kojih je otu io dva komada elektri nih eki a marke “Bosch”, motornu pilu marke “Stihl”, plinski grija marke “Master i betonsku brusilicu s usisava em marke “Spit”. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 25.700 kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u akovec.

KROZ ME I URJE

20. sije nja 2009.

LJUBAVNA triler sapunica u Maloj Subotici

Strast, ljubomora, intrige i(li) namjeĹĄtaljka? - srijedu oko 21,50 sati kraj poĹĄte u Maloj Subotici s le a su mi priĹĄla dvojica muĹĄkaraca. edan mi je potegnuo kapu i kapulja u preko glave, a drugi stavio ruku na usta. atim su me odvukli iza ograde nogometnog igraliĹĄta NK Spartak. bojica su napada a preko glave imala navu ene kape i vezali su me Ĺžicom, ispri ala je tada oteta Tina K. (24) policiji, koju je prije nego ĹĄto su policijski sluĹžbenici stigli do igraliĹĄta pronaĹĄao i oslobodio otac BoĹžo K. zajedno s prijateljem, kako nam je osobno rekao, nakon dojave bivĹĄeg de ka SaĹĄe L. - Kad sam je vidio onako jadnu, sa Ĺžicom na ustima, oko struka, bio sam potpuno rastrojen. slobodio sam je, bila je pothla ena, iscrpljena, tada je doĹĄla i policija, rekao nam je otac u razgovoru za naĹĄe novine. Kako bi razjasnila cijelu situaciju, policija je odmah privela na obavijesne razgovore viĹĄe osoba, me u koji su bili i glavni akteri ljubavnog trokuta prepunog intriga koje su se doga ale tijekom proĹĄle godine: Stjepan . (30) iz Tur iĹĄ a, SaĹĄa L. (20) iz HemuĹĄevca, ali i â&#x20AC;&#x153;Ĺžrtvaâ&#x20AC;? Tina K. (24). iz Male Subotice. To je bio tadaĹĄnji â&#x20AC;&#x153;plasti niâ&#x20AC;? prikaz doga aja koji je potresao proĹĄli tjedan Me imurje, te je dospio na naslovne stranice svih hrvatskih novina. Me utim, krajem proĹĄlog tjedna dobili smo informacije da je slu aj dobio potpuno druga iju sluĹžbenu verziju, koju je u ponedjeljak me imurska policija i potvrdila â&#x20AC;Ś - Djevojka je laĹžno prijavila kazneno djelo i zbog toga e protiv nje biti podnesena kaznena prijava, izvijestila je P me imurska u ponedjeljak na redovnoj pressici. Tina K. je, kako kaĹže policija, priznala da je inscenirala cijeli slu-

Mjesto na kojem su zavezanu Tinu nakon dojave pronaĹĄli njezin otac i prijatelj policajac iz Male Subotice (lijevo). Pretraga je bila oteĹžana zbog snijega napadalog nakon kontroverznog doga aja. aj kako bi se osvetila bivĹĄem de ku Stjepanu . Kako je on u me imurskim okvirima poznati nogometaĹĄ, aktualno lan NK Spartak, zbog toga je Tina i â&#x20AC;&#x153;ostavljenaâ&#x20AC;? na nogometnom igraliĹĄtu u Maloj Subotici. Kao prilog tome da je Stjepan ., na kojeg se navodno sumnjalo da stoji â&#x20AC;&#x153;iza svegaâ&#x20AC;?, potpuno â&#x20AC;&#x153; istâ&#x20AC;? u cijelom slu aju govori nesluĹžbena informacija iz policijskih krugova da je ak dvaput uspjeĹĄno proĹĄao poligrafsko testiranje. vo je policijska â&#x20AC;&#x153;istinaâ&#x20AC;? ne tako rijetko vi enog slu aja iz crne kronike. Me utim, ispod suhoparne policijske povrĹĄine, po svemu sude i, krije se istinski dramski zaplet.

Prava sapunica Ljubav i ljubomora, strast, prevare, prijetnje, intrige, zlo in, sve prije nabrojeno opis su TV sapunica koje su ve godinama me u najgledanijima kad je u pitanju televizijski program. Na Ĺžalost, sli nih drama o ito ima posvuda oko nas, ali su uglavnom vrlo vjeĹĄto skrivene od javnosti. edna od takvih doga ala se ve mjesecima u Maloj Subotici i njezinoj okolici. edakcija â&#x20AC;&#x153;Me imurskih novinaâ&#x20AC;? sasvim slu ajno je upoznata s ovim slu ajem u kojem ima svih opisanih elemenata istin-

ske â&#x20AC;&#x153;Ĺživotne sapuniceâ&#x20AC;? koja, bez obzira na sve nove okolnosti, moĹžda pukom sre om nije pretvorena u tragi nu dramu. ito se ni policiji nije lako nositi s ljubavnim intrigama i slu ajem u kojem o ito niĹĄta nije isto i jednostavno kao u nekim drugim. Bez obzira na posljednja izvjeĹĄ a, koja slu aju daju jednu sasvim drugu dimenziju, joĹĄ je uvijek teĹĄko tvrditi da je to prava i jedina istina. apravo, policija se ovim slu ajem moĹžda puno ozbiljnije trebala zabaviti odmah kad je stigao na njihov radni stol, a ne sad kad se â&#x20AC;&#x153;uskovitlala praĹĄinaâ&#x20AC;?. ProĹĄla su navodno gotovo tri mjeseca otkako su sluĹžbeno upoznati s fatalnim â&#x20AC;&#x153;ljubavnim trokutomâ&#x20AC;?, a nesluĹžbeno i viĹĄe, u kojem su se po ele doga ati situacije poput ozbiljnih prijetnji ubojstvom, ali nije poduzeta istraga koja bi sprije ila proĹĄlotjedni ĹĄokantan doga aj. SMS poruke postale su danas svakodnevno sredstvo komuniciranja, a o ito i prijetnji, pa bi ih trebalo i te kako ozbiljno shva ati. li pak je ovaj slu aj shva en kao joĹĄ jedan ljubavni hir kakvima smo danas okruĹženi i postali su neĹĄto sasvim â&#x20AC;&#x153;normalnoâ&#x20AC;?, pa na njih ni ne treba reagirati akcijom. ito su stigla neka nova vremena koja viĹĄe ni polici-

ja ne smije shva ati kao neĹĄto ĹĄto se moĹže dogoditi samo u sapunici. Fitilj je bio odavno zapaljen, proĹĄli tjedan je uslijedila kulminacija. Nadamo se da e na ovome sve i prestati, da e se akteri smiriti i okrenuti novu stranicu Ĺživota, da je ovo dovoljno opomena kako se â&#x20AC;&#x153;ljubavne igreâ&#x20AC;? mogu pretvoriti u neĹĄto puno surovije.

SaĹĄa: Primio sam desetke SMS poruka prijetnji Stjepan . iz Tur iĹĄ a i Tina K. iz Male Subotice bili su najmanje godinu dana u vezi, koja je tijekom 2007. godine bila i â&#x20AC;&#x153;sluĹžbenaâ&#x20AC;?. Me utim, Tina ga je odlu ila ostaviti. Kako saznajemo, nakratko je nakon toga bila u vezi s izvjesnim Goranom iz DraĹĄkovca. To nije dugo potrajalo, jer se Tina zaljubila u etiri godina mla eg SaĹĄu iz HemuĹĄevca koji je tijekom proĹĄle godine otvorio muĹĄki frizerski salon u Maloj Subotici. Kad se dogodio cijeli â&#x20AC;&#x153;slu aj Tine K.â&#x20AC;?, SaĹĄa i Tina nisu bili zajedno ve kojih mjesec dana, jer su vezu prekinuli u prosincu, rekao nam je nedavno mladi iz HemuĹĄevca. A kako se zaplela cijela situacija u â&#x20AC;&#x153;ljubavni trokutâ&#x20AC;?? Naime, tek ĹĄto su prohodali, oboje su po eli do-

POLICIJA TVRDI: Djevojka iz Male Subotice sama sebi oduzela slobodu

Ĺ˝eljela izazvati samilost te se osvetiti bivĹĄem Na redovnoj konferenciji za novinare PU me imurske, odrĹžanoj u ponedjeljak 19. sije nja, njen glasnogovornik Krunoslav Gosari izvijes o je o rezulta ma istrage u slu aju djevojke nad kojom je, kako je ranije izvijes la policija, 14. sije nja po injeno kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode. Glasnogovornik Gosari izvijes o je o neo ekivanom obratu u ovom slu aju. - Do sad poduzetim policijskim izvidima, vezano uz kazneno djelo Protupravno oduzimanje slobode, utvr eno je da je Ĺženska osoba ro ena 1985. godine iz Male Subotice laĹžno prijavila kazneno djelo koje se navodno dogodilo dana 14. sije nja u Maloj Subo ci. Od iste su privremeno oduzeta tri mobilna ure aja, dok su od njezinog oca, muĹĄke osobe ro ene 1966. godine, oduzeta klijeĹĄta i jedan kolut Ĺžice. Tijekom obavljanja oba-

vijesnog razgovora u Policijskoj upravi me imurskoj, Ĺženska osoba priznala je izvrĹĄenje kaznenog djela. Policijskim izvidima utvr eno je da je mo v za laĹžno prijavljivanje kaznenog djela bila Ĺželja spomenute Ĺženske osobe da izazove samilost, te da se osve svom bivĹĄem mladi u s kojim je bila u vezi, prikazuju i sebe kao Ĺžrtvu. Policijski izvidi u cilju utvr ivanja svih elemenata ovoga kaznenog djela i dalje su u jeku, te po zavrĹĄetku is h slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave protiv spomenute Ĺženske osobe zbog postojanja osnovane sumnje da je po inila kazneno djelo LaĹžno prijavljivanje kaznenog djela iz lanka 302. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, rekao je glasnogovornik Gosari . Druge pojedinos ovog slu aja nije Ĺželio iznosi , naglasivĹĄi tek da otac djevojke kojega je spomenuo nije znao za namjere svoje k eri. Podsje amo, Policija je proĹĄli tjedan izvijes la da je u srijedu 14. sije nja

u 22,21 sat 43-godiĹĄnji muĹĄkarac iz Male Subo ce telefonom dojavio Policijskoj upravi me imurskoj da ga je nazvao k erkin de ko te ga obavijestio da je kod frizerskog salona u Maloj Subo ci, u Glavnoj ulici, pronaĹĄao osobne stvari njegove k erke, te da se ona ne javlja na mobitel, a da je prije dobivala prijetnje od jedne muĹĄke osobe. Ve kad je policija postupila po dojavi sadaĹĄnji de ko oĹĄte ene, 21-godiĹĄnjak iz HemuĹĄevca, na svoj je mobitel primio dojavu o mjestu gdje se nalazi ostavljena njegova djevojka. Policijski sluĹžbenici pronaĹĄli su 24-godiĹĄnjakinju iza ograde nogometnog igraliĹĄta NK Spartak u Maloj Subo ci. Nalazila se kod nekog grmlja svezana eli nom Ĺžicom preko kape koju je imala na glavi te rukama svezana za grm. Nalazila se u sjede em poloĹžaju. Vozilom Hitne medicinske pomo i prevezena je u akove ku bolnicu gdje je utvr eno da je zadobila lake

tjelesne ozljede u vidu natu enja, pothla enja, ogrebotina i stresne reakcije. Nakon lije ni ke obrade puĹĄtena je ku i. Obavljenim obavijesnim razgovorom s oĹĄte enom policija je od nje saznala da je 14. sije nja, oko 21,50 sa , dok se vra ala ku i, kod poĹĄte u Maloj Subo ci, u Glavnoj ulici, s le a napadnuta od strane dvojice nepozna h muĹĄkaraca tako da joj je jedan od njih potegnuo kapu i kapulja u jakne preko o iju, bacio je dolje, nakon ega joj je drugi stavio ruku na usta. Potom su je odvukli na mjesto gdje je naknadno i prona ena. Nepozna po initelji su, prema opisu oĹĄte ene, imali preko glave prevu ene kape. Djevojka je prije ovog doga aja, kazala je policiji, na svoj mobilni telefon primala prijetnje, i to krajem 2008. godine. Tom prilikom nije doĹĄlo do otkrivanja identiteta nepoznatog po initelja.

bivati SMS poruke od nepoznate osobe â&#x20AC;Ś - Najprije su one bile ljubomorne prirode, me utim, po etkom jeseni one su po ele nalikovati na otvorene prijetnje poput: bacanja bombe i dizanjem salona u zrak, oĹĄte ivanjem automobila, uz niz drugih uvredljivih poruka. Smatrao sam da je u pitanju isti izljev ljubomore bivĹĄeg de ka Stjepana ., pa nisam odlu io reagirati, me utim, pritisak SMS poruka bio je sve ve i, posebice jer su bile svakodnevne, na desetke njih i takve prirode kao da mene, a posebice nju, netko uhodi i prati na svakom koraku, govorio nam je SaĹĄa, koji je na kraju u studenom zajedno s Tinom sve i sluĹžbeno odlu io prijaviti policiji.

Otvoreni pokuĹĄaj ubojstva - gaĹženje autom!? prije toga ona je neformalno obavijestila policajce - poznanike ĹĄto se doga a u vezi s prijetnjama SMS-ovima, da bi SaĹĄa i Tina odlu ili zajedno prijete e poruke prijaviti policiji. Dogodilo se to po etkom studenog, nakon ega je osoba na koju su oni sumnjali da stoji iza toga - Stjepan . navodno pozvan na informativni razgovor u policiju. Kako je rekla Tina svojem ocu i SaĹĄi, a isto su nam ina e obojica prenijeli, ali u razli ito vrijeme (SaĹĄa pred kojih mjesec i pol dana, a otac BoĹžo proĹĄli tjedan), samo par dana poslije te sluĹžbene prijave nedaleko od ku e netko je Tinu pokuĹĄao pregaziti automobilom marke Golf. me uvremenu je SaĹĄa po etkom prosinca vjerojatno i pod utjecajem cijele situacije odlu io ostaviti Tinu i oni viĹĄe nisu bili u vezi, rekao nam je u joĹĄ jednom neformalnom razgovoru 7. sije nja, iako je ona i dalje dolazila u njegov salon, jer nije baĹĄ mogla prihvatiti njegovu odluku. Me utim, usprkos prijavi policiji, te prekidom ljubavne veze, prijetnje SMS-om i dalje su nastavljene. d policije SaĹĄa nije imao nikakvu povratnu informaciju ĹĄto se doga a po njihovoj prijavi, sve do po etka ove godine kad nam je rekao da je dobio od policije obavijest da je navodno poznat broj koji bio u kontaktu s brojem s kojeg su slane prijete e SMS poruke, te da e se uskoro klupko rasplesti. brzo nakon toga u srijedu 14. sije nja dogodio se slu aj kidnapiranja Tine koji je sada doveden u potpunosti u pitanje â&#x20AC;Ś

- dalje ne mogu vjerovati da je Tina sve to izmislila, kako se sada Ĺželi prikazati, kaĹže nam duboko potreseni otac BoĹžo, kojeg smo posjetili u njegovom domu. - Ne Ĺželim niĹĄta sumnjati, niti re i protiv policije, ali nije mi jasno kako je moja k erka mogla biti na policijskom ispitivanju u takvom stanju punih 12 sati od jutra do mraka. Ne znam je li dobila ĹĄto jesti ili piti, ali smatram da je u takvom psihi kom stanju bila spremna svaĹĄta priznati samo da ode iz policije, rekao nam je BoĹžo K., koji govori oprezno kako se ne bi kojim slu ajem zamjerio policija u koju, bez obzira na sve ĹĄto se trenuta no doga a, ima puno povjerenje. - Cijela ta ve er ima dosta zagonetki, smatra otac BoĹžo. Naime, SaĹĄa i Tina bili su zajedno u salonu sve dok on nije otiĹĄao na vlak. Me utim, na vlak nije otiĹĄao, nego se vratio u salon i tada u druĹĄtvu joĹĄ dva prijatelja zatekao â&#x20AC;&#x153;paketâ&#x20AC;?: prsten, vlasi kose, te dobio SMS poruku: â&#x20AC;&#x153;tam negde ti iza igraliĹĄta leĹži, zbogomâ&#x20AC;?. Tako er BoĹžo smatra da, bez obzira na ĹĄto su njezine ozljede u bolnici okarakterizirane kao lake, ne vjeruje da si ih je mogla sama nanijeti, posebice one na licu. apravo, ne moĹže vjerovati da je Tina sve zapravo izmislila i pita se ĹĄto je s prona enim biciklima na igraliĹĄtu, prijete im SMS-ovima, pokuĹĄajem gaĹženja automobilom itd. Napadali snijeg te no i, na Ĺžalost, policiji je tako er zasigurno dosta oteĹžao cijelu istragu. na e, otac BoĹžo se protivio Tininoj vezi s jednim i drugim de kom, jer je smatrao da nisu za nju. Bio je protiv veze i sa SaĹĄom, u kojeg je Tina jako zaljubljena, prvenstveno jer je bio mla i od nje, ali i zato jer je nedavno izi ki nasrnuo na nju, kazao nam je Tinin otac. Tina je sad kod ku e, u depresivnom stanju, i re eno joj je da potraĹži pomo psihijatra ili psihologa. tac je isto nagovara da potraĹži stru nu pomo kako bi bez obzira na sve prevladala cijelu situaciju, posebice u sadaĹĄnjem psihi kom stanju. Policija je o ito posljednjim priop enjem odlu ila zaklju iti slu aj, me utim, nakon svega ĹĄto smo uli, pitamo se i dalje: je li to zapravo sve?!

K M

GRA ANI OŠTE ENOG VIDA na udaru reforme zdravstvenog sustava

PLANOVI za 2009. godinu OP INA GORI AN

Nastavlja obnovu Doma kulture U ovoj godini op ina Gori an namjerava nastaviti lani zapo etu rekonstrukciju Društvenog doma, u što namjerava uložiti pola milijuna kuna. Namjera joj je uložiti 400 tisu a kuna za modernizaciju javne rasvjete, a 550 tisu a kuna za nastavak izgradnje pješa ko biciklisti kih staza. Tako er se planira uložiti oko 800 tisu a kuna u izgradnju vodovodne mreže u ulici Stjepana Kiša, te 200 tisu a kuna za plino ikaciju Novog naselja. Pored toga, namjera je op inske vlasti da se pristupi sanaciji divljih odlagališta otpada, što je projekt vrijedan 800 tisu a kuna. Namjera je pri i i izradi projektne dokumentacije za gradnju pro ista a, u što se planira uložiti 200 tisu a kuna, dok je u prora unu op ine Gori an za 2009. godinu planirana i stavka od pola milijuna kuna na ime izgradnje sportske dvorane. - Op ina e napraviti program za sanaciju divljih odlagališta otpada. Program emo kandidirati prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, te emo na taj na in sanirati odlagališta. Op ina bi trebala osigurati 50 posto predvi enog iznosa, a ostatak bi namaknuo Fond. Op ina je ta-

Mario Mohari ko er uputila Županijskoj upravi za ceste prijedlog za gra enje i rekonstruiranje ŽC i LC za ovu godinu. Navedenim prijedlogom planira se izgradnja pješa ko biciklisti ke staze u Glavnoj i u Donjoj ulici, te asfaltiranje Školske, Glavne i Donje ulice. Isto tako, Op ina je uputila Me imurskim vodama program gradnje objekata i ure aja za opskrbu pitkom vodom u kojem se namjerava izgraditi vodovodna mreža u ulici Stjepana Kiša, objasnio je na elnik op ine Gori an Mario Mohari . (D.Mihoci)

OP INA SELNICA

Pješa ko biciklisti ka staza do Selnice Financiranje projekata i programa mjesnih odbora bit e vrlo važna aktivnost op ine Selnica u 2009. godini. Investirat e se u sanaciju, odnosno održavanje objekata u Selnici (26.000 kn), Donjem Koncov aku (5.000 kn), Zaveš aku (10.000 kn), Bukovcu (12.000 kn), Prapor anu (6.000 kn), Merhatovcu (10.000 kn), te za teku e održavanje ostalih gra evina (73.000 kn). Prema rije ima op inskog na elnika An elka Kova i a, ure enje putova te ostale komunalne infrastrukture bit e prioriteti op ine i Poglavarstva. Osobito se to odnosi na ceste i putove koji su asfalt trebali dobiti u prošloj godini. - Jedna od najzna ajnijih investicija bit e nastavak izgradnje pješa ko biciklisti ke staze od Zebanca do Selnice i vjerujem da e ona biti gotova ove godine, jer sva je dokumentacija gotova, a novac je predvi en u op inskom

20. sije nja 2009.

An elko Kova i

prora unu. Usporedo emo provesti postupak isho enja dokumentacije za nastavak izgradnje staze do Donjeg Koncov aka, najavljuje na elnik Kova i , dodaju i kako e ipak najve i broj investicija zavisiti od državnih i županijskih potpora. (S. Mesari )

LOVA KO društvo “Srnjak”

Bez dopunskog, zdravstveno daje samo deset kuna za nao ale Reformom zdravstva zakonodavac na razli ite per idni na ina osiguranike navodi na dopunsko zdravstveno osiguranje. Malo je onih koji e iz zakona znati iš itati svaku zamku prije nego što se s njom susretnu u praksi. Tako su neki bili neugodno iznena eni ovih dana prilikom izrade nao ala na teret zdravstvenog osiguranja. Bez police dopunskog osiguranja umjesto o ekivanog iznosa doplate od 74 kune dobili su svega 10 kuna. Neki naprosto ne mogu i ne žele vjerovati da je to istina. Kako to izgleda u praksi, zamolili smo za pojašnjenje Nenada Mekovca, vlasnika Briljanta, najve eg isporu itelja o nih pomagala u Me imurju i gdje je u praksi uo en velik uzorak gra ana sa smanjenim pravima. - Problem se pojavio nakon 9. sije nja, kada su se po ele ovjeravati potvrde o o nim pomagalima na novi na in, zbog ega dolazi do nezgodnih situacija, jer su nakon 31. prosinca prošle godine nevjerojatno smanjeni priznati iznosi HZZO-a za o na pomagala po osnovnim policama za zdravstveno osiguranje, rekao nam je Nenad Mekovec.

Za nao ale, koje koštaju 84 kune, korisnik bez dopunskog osiguranja pla a 74 kune, a na teret obveznog zdravstvenog osiguranja ide tek 10 kuna

- Za one koji imaju i dopunsko zdravstveno osiguranje prava se nisu promijenila. Oni koji nemaju dopunsko osiguranje od 9. sije nja priznati iznos za dioptrijske nao ale umjesto 70-ak iznosi samo 10 kuna. To izaziva ogor ene reakcije naših stranaka, kaže Mekovec, kad su uvidjeli da su zbog deset kuna koje su dobili od HZZO-a napravili kompletan proces potvrde doznake o o nom pomagalu i dobili iznos od 10 kuna, a za samu doznaku su potrošili 15 kuna, zbog ega su u minusu za pet kuna.

Od 9. sije nja za o na pomagala stranka od HZZO-a dobiva 84 kune, no pošto nema dopunsko osiguranje priznaje joj se na teret obveznog osiguranja 10 kuna. Sama dopla uje 74 kune, a deset kuna dobiva od Fonda na ime toga što za dvije dioptrije i dva cilindra dobiva 60 kuna. Sva ona pomagala koja iznose pedeset kuna i ispod pedeset kuna po polici obveznog osiguranja HZZO više ne priznaje. Nezgodno je to što korisnici obveznog zdravstvenog osiguranja o tome pojma

nemaju, da nemaju više ono pravo koje su koristili do 31. prosinca. To izaziva revolt, negodovanja, prije svega na nas, jer misle da smo mi ti koji ne mogu napraviti nao ale na njihovu doznaku, ne znaju i da je HZZO smanjio njihova prava. U slu aju kad stranka ima pravo na dvije nao alne le e po 25 kuna, što iznosi 50 kuna, i za dioptrijski okvir 24 kune, stranka zbog toga što ni jedan iznos ni jednog pomagala, a le e i okvir vode se kao dva pomagala, ne prelazi 50 kuna, nema pravo na bilo koji iznos sudjelovanja Hrvatskog zavoda zdravstvenog osiguranja po obveznoj polici zdravstvenog osiguranja. Osobno mi se ne svi a što nao ale dijele na dva dijela, okvir i le e, a radi se o jednom pomagalu, jer kad bi se zbrojila dva stakla i okvir, što u stvarnosti i ini nao ale, stranke bi imale pravo na sudjelovanje Hrvatskog zavoda. Bez dopunskog osiguranja iznos povrata je u najmanju ruku zanemariv, kazao je Mekovec, i barem pojasnio o emu se radi kako gra ani ne bi u opti arskim radnjama ispadali ovce. (BMO)

PRVE NEVOLJE ZA pušipel, zašti enu marku vina

Pogrešni Zrinski na etiketi Svi, osobito istinski poznavatelji vina, koji su do sada kušali pušipel classic 2007., me imursku zašti enu marku vina, jedinstveni su u ocjeni da je vino izvrsne kakvo e i da s pravom može biti simbol Me imurja. Rije i pohvale o pušipelu izre ene su na nedavnom druženju u Matici hrvatskoj u akovcu. Me utim, tamo je prof. dr. Zvonimir Bartoli primijetio da tekst (parola) Zrinskog ne pripada slici Zrinskog s etikete na boci. - Na slici se nalazi Petar Zrinski, ije je geslo ‘Vincere aut mori’ ili, u prijevodu, ‘Pobjeda ili smrt’. A na boci piše: ‘Malo sre e, ništa više’, što je geslo ili parola Nikole Zrinskog. Netko e re i da to nije ništa, ali ja velim da je nešto. Stalno

i posvuda se iskrivljuje hrvatska povijest i pišu je oni koji ne znaju ništa ili vrlo malo, ili pak ne žele dobro. Ja lijepo molim da se to ispravi sada na po etku, jer šteta je da dobar i me imurski proizvod bude zasjenjen neto nostima, kaže dr. Bartoli , koji se bavi i vinogradarstvom i vinarstvom.

- Rije je o krivotvorenju povijesnih injenica, tvrdi dr. Bartoli

Predsjednik Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae Zdravko Dvanajš ak kaže kako nitko od vinara nije obra ao pozornost na tekst, jer vjeruju Gospodarskoj školi akovec koja je bila nositelj projekta. - Ako je to no da geslo ne odgovara slici, onda emo zatražiti

da se to izmijeni, kako bi na sljede im, novim etiketama imali pravu sliku i tekst, kaže Dvanajš ak. Vladimir Masten, rav natelj Gospodarske škole akovec, kaže da se znalo kako slika i tekst nisu vezani uz istu osobu i da je važna simbolika. - Od mnogo izreka ili izraza obitelji Zrinski, izabrali smo najprimjerenije vinu. Želja nam je da Me imurska županija, kojoj je sva simbolika vezana uz Zrinske, ima svoj brend u vinu, kaže Masten, te dodaje kako oko toga ne treba praviti predstave.

Etiketu su osmislili akademski slikari i gra i ari Luka Buni i Dario Štoki, zaposlenici u GŠ-u akovec. - Tekst je naša sloboda izražavanja i stoga ne mora biti povezan sa slikom. Jednostavno, željeli smo dati pozitivnu a irmaciju itavom projektu, tekst ili geslo nam se ini najprimjerenijim, a fotogra ija najzgodnijom od svih, kaže Luka Buni , jedan od autora etikete. (S. Mesari )

- Napravit emo nove etikete, odlu an je Dvanajš ak

- Važno je da su Zrinski, a ne koji od njih, smatra Masten

- Simbolika izražavanja je naša vodilja, kaže Luka Buni

Rije je samo o simbolici

Jedan lovac - jedno hranilište lanovi Lova kog društva “Srnjak” Donji Kraljevec - Gori an ovih zimskih dana, kad se temperatura spušta dosta ispod nule, stalno obilaze lovišta. Izme u Donjeg Kraljevca i Gori ana, cestom uz potok Bistrec, zatekli smo An elka Horvata, aktivnog lovca iz Donjeg Kraljevca i prijašnjeg predsjednika Društva, kako s nekolicinom lovaca obilazi hrani-

lišta za divlja . Kaže: - Svake zime hranimo divlja , a to je pogotovo potrebno sada kada je temperatura dosta niska. LD “Srnjak” broji 50 lanova, a obveza je svakog lana da održava jedno hranilište za nisku divlja i da redovito, odnosno jednom u tjednu, donosi hranu u hranilište. O hranilištima i solištima za visoku divlja , kao što su srne, brinemo zajedni ki. (j)

K ME E

20. sije nja 2009.

9 PLANOVI za 2009. godinu OP INA VRATIŠINEC

Gospodarska zona Ciglenice

Me u mnoštvom izvo a a bila je i Teta Liza koja je oduševila u duetu s Vladimirom Ko išem Zecom

Župan Posavec i Žiga zapjevali su u duetu

LIJEPOM NAŠOM emisija HTV-a snimana u Prelogu

Gradona elnik Preloga recitirao, župan pjevao U etvrtak 15. sije nja u Prelogu je gostovala televizijska emisija “Lijepom našom”. Na snimanje emisije u sportsku dvoranu u Prelogu došlo je preko tisu u znatiželjnika iz cijelog Me imurja. Me u njima bili su i mnogi uglednici. Najzamje eniji je svakako bio me imurski župan Josip Posavec koji je demonstrirao svoje pjeva ko umije e po astivši okupljene i, dakako, televizijsku publiku pjesmom “Ljubav se ne trži”. Poruka koju je odaslao jasna je. Pjevao je i ugledni preloški poduzetnik Stjepan Hreš . On je odabrao pjesmu “Otvor’ ženo kapiju” Miroslava Škore. Preloški gradona elnik Dragutin Glavina, koji je pozdravio okupljene u dvorani, nije pjevao, jer, kako i sam isti e, to mu ne ide od ruke, ali je zato recitirao. Odabrao je pjesmu draškove kog pjesnika Ive Soka a “Bom došel”. Tradicionalne pjesme i plesove Me imurja izvodili su KU “Selja ka sloga” iz Preloga, KUU “Zvon” iz Male Subotice, KUD Kotoriba i KUU Zasadbreg. Gostovala je i Teta Liza, što samostalno, što u duetu s Vladimirom Ko išem Zecom, zatim

Ova godina trebala bi žiteljima naselja Vratišinec i Gornji Kraljevec donijeti puno dobroga kada su u pitanju investicije koje e u kona nici donijeti ljepši i bolji život za sve žitelje, posebice mlade. Op inski na elnik Zdravko Mlinari kaže kako je geodetsko snimanje podloge za izgradnju Gospodarske zone jedna od zna ajnijih investicija u godini koja je zapo ela. - Vlastitim emo novcem platiti snimanje kako bismo što prije prišli izgradnji gospodarske i poduzetni ke zone Ciglenice. Obe ano mi da e javna poduze a do zone dovesti plin, vodu i struju, a mi emo napraviti prilaz, tako da bi potencijalni investitori mogli što prije u izgradnju objekata, o ovoj hvale vrijednoj i potrebnoj investiciji kaže na elnik Mlinari . - Ove godine želimo dovršiti kanalizaciju te izgraditi pješaku stazu u Pre noj i Ulici dr. Franje Debana. Jednako važno, ako ne i

važnije, nam je sanirati odlagališta sme a kako bismo kona no riješili taj veliki problem. Sanacija o ekuje i Dom kulture u Gornjem Kraljevcu koji e dobiti novi krov i fasadu. Novu fasadu dobit e i zgrada u kojoj se nalazi Op inska uprava te Dom kulture “Dr. Vinko Žganec”. Op ina e pomo i gasiteljima urediti i po mogu nosti dovršiti vatrogasno spremište te njihove uredske prostorije, kaže Mlinari , dodaju i kako e op ina i dalje pomagati djeci, u enicima i studentima, te sportskim i kulturnim udrugama. (S. Mesari )

OP INA PODTUREN

Odvodnja u Sivici i ograda oko groblja

Mnoštvo je pratilo nastajanje emisije Mirko Švenda – Žiga sa svojim Bandistima, koji je osobito oduševio, Lidija Bajuk i Marija Tuksar, Blanka Tkal i Breglec, "uka ai , Barbara Othman, Podravski mužikaši,

Adam Kon i , Željko Sesve an, #mina Brki , Zvonimir Dravec, Gusti Draksar, Tamburaški sastav Frankopani, Me imurski biseri i drugi.

Snimku iz Preloga zainteresirani su mogli vidjeti ve u nedjelju 18. sije nja, dok e drugi dio mo i pogledati u nedjelju 25. sije nja na HTV-u. (D.Mihoci)

Publika o emisiji “Lijepom našom”

- Ovih dana stigla je uporabna dozvola za novu školsku sportsku dvoranu u Podturnu, pa e uskoro uslijediti njezina predaja na uporabu školi, društvima i udrugama, kaže na elnik op ine Podturen Josip Lepen, najavljuju i planove i programe koje op ina kani ostvariti u ovoj godini. - Mi smo op ina pod posebnom skrbi Republike Hrvatske i mnogi projekti koje smo ostvarili i na kojima radimo ili emo raditi imaju podršku države, a op ina daje onoliko koliko može. Vlastitim emo prihodima izgraditi odvodnju oborinskih voda u naselju Sivica, zatim po eti graditi Kulturno sportski centar u Celinama, sanirati deponiju sme a u Matekovcu, te urediti, odnosno okon ati sanaciju Društvenog doma u Novakovcu. U Miklavcu, jednom od najure enijih naselja, planiramo okon ati radove na igralištu NK Budu nosti i oko njega, sanirati

krovište na Društvenom domu te položiti asfalt na parkiralištu kod groblja. Zapo et emo i postavljati ogradu oko groblja u Podturnu te sanirati i postaviti autobusne nadstrešnice, kaže Lepen, te dodaje kako e op ina sudjelovati u izgradnji nasipa na Muri, te pomo i da sportska dvorana bude što prije otvorena, jer su sve to interesi op ine i njezinih mještana. (S. Mesari )

STANJE DIVLJA I u zimskim uvjetima

Dodatna hrana za svu divlja

Kak’ se i šika, gradona elnik Glavina za nastup je odjenuo mušku nošnju

Gordana onka, Donji Pustakovec - Ovamo sam došla jer sam htjela vidjeti kako nastaje jedna ovakva emisija. Ja redovito pratim tu emisiju i moram priznati da u njoj uživam. Drago mi je što se snima ovdje u Prelogu. Raduju me nastupi svih izvo a a. Mislim ipak da e Žiga najviše dignuti atmosferu.

Štefanija Najman, Prelog – Željela sam biti na pravom mjestu u pravo vrijeme i zato sam tu. Mislim da bi bila velika šteta propustiti ovakav doga aj. Pa ipak, takvo što se ne doga a svaki dan u Prelogu. Moram priznati da tu i tamo gledam ovu emisiju, ali me zanima kako ona nastaje i to je jedan od razloga zašto sam ovdje. Vjerujem da e se Me imurje dobro predstaviti Hrvatskoj.

Šte ica Kežman, Prelog – Ovo je doživljaj koji se ne propušta. Takvo što zaista se rijetko doga a u Me imurju, pa je ovo prilika da vidimo ne samo kako se snima jedna emisija, ve i da se naužijemo naše doma e pjesme. #tnoglazba je moja velika ljubav. I zato volim ovu emisiju. Me imurje se lijepo predstavilo.

Lošije vrijeme u srijedu i etvrtak, kada su ledena kiša i snijeg stvorili nove okolnosti, utje e i na stanje i ponašanje divlja i u me imurskim šumama i poljima. Divlja je krenula u potragu za hranom, te postoji mogu nost da eš e prelazi prometnice i dovede u opasnost sebe i sudionike u prometu. Isto tako divlja se približava gazdinstvima te može do i u kontakt s doma im životinjama, što je opasno u vrijeme kada u Me imurju bilježimo pojavu bjesno e pasa i lisica. Mladen Lackovi , tajnik Lova kog saveza Me imurske županije, kaže kako je ova zima do sada bi-

la blaga i da je divlja imala dosta hrane. - Me utim, sada e lova ka društva više obilaziti hranilišta i ostavljati hranu za divlja kako bi ona preživjela, da se ne bi upu ivala tražiti hranu u naselja, odnosno na, za njih, opasna podru ja. etiri mjeseca tijekom zime lovci prehranjuju divlja , za što imaju programe i novac. Lackovi dodaje kako za prehranu divlja i postoje i jednogodišnje i višegodišnje remize. Jednogodišnje remize ine žitarice u rastu te kukuruz koji je ostavljen u polju. Višegodišnje su remize šume i pašnjaci, te livade i šumarci. (S. Mesari )

K M

10 DONJE ME IMURJE zadovoljno GKP-om Pre-kom

vrsta etvorka za zbrinjavanje otpada Otkako su uveli ISO standarde, u GKP-u Pre-kom svake godine provode anketu kojom pokušavaju do i do informacija o tome jesu li njihovi korisnici zadovoljni kvalitetom usluga koje pružaju. Takva anketa provedena je koncem prošle godine u ehovcu, prigradskom naselju grada Preloga, te u Donjem Mihaljevcu, naselju koje pripada op ini Sveta Marija. Direktor Prekoma Siniša Radikovi ovih je dana obznanio dobivene rezultate. - Anketa u kojoj je sudjelovalo oko 30 posto doma instava, a kojom se mjerilo zadovoljstvo naših korisnika uslugom zbrinjavanja otpada, kao i uslugama održavanja javnih površina i groblja, pokazala je da su korisnici naših usluga i te kako zadovoljni. To nas, dakako, osobito raduje i nuka da u budu nosti budemo još bolji, rekao je Radikovi . U oba naselja jako su zadovoljni ponašanjem zaposlenika Pre-koma koje su ocijenili gotovo peticom. vrstom etvorkom anketirani su ocijenili stru nost i znanje te rad djelatnika Pre-koma i, dakako, rezultate tog rada. Gotovo etvorkom ocijenjena je isto a u naseljima i grobljima, kao i njihovo održavanje. ak 60 posto anketiranih smatra da se zelene površine održavaju na adekvatan na in i dovoljno esto. Op enito je Pre-komu za usluge koje pruža i njihov rad dana ocjena od 4,2. To je i više nego dobro. Da Pre-kom ova-

kve ocjene nije dobio zbog simpati nosti ve zbog rada koji ostavlja traga, mnogi e potvrditi, osobito gra ani Preloga koji smatraju da je njihov grad jedan od ure enijih i iš ih u Hrvatskoj. Gra ani su zadovoljni i na inom na koji Pre-kom prikuplja otpad. Ve neko vrijeme ova tvrtka provodi akciju “Ne dvoji, sme e odvoji” kojom želi utjecati na selektivno prikupljanje otpada, odnosno odvajanje korisnog otpada iz sme a. Lani je prikupljena 231 tona korisnog otpada, a o ekuje se da e u 2009. biti prikupljena dvostruka koli ina. - Koli ine prikupljenoga korisnog otpada zna ajno rastu (75,65%), no još se uvijek dio naših korisnika ne pridržava Zakona o otpadu koji propisuje da se korisni sastojci otpada moraju izdvojiti. Zato još jedanput pozivam sve naše korisnike na odvajanje otpada, naglašava Radikovi . Pre-kom zbrinjava otpad na podru ju grada Preloga, te op ina Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Gori an. Podaci kojima raspolažu u Prekomu govore da svako od ukupno 5 tisu a doma instava uklju enih u zbrinjavanje otpada godišnje proizvede 444 kg otpada. Od toga: 373 kg komunalnog otpada, 43 kg papira, 6,8 kg metalne ambalaže, 10,6 kg plasti ne ambalaže, 3,1 kg tetrapaka, 1,5 kg guma i 5,3 kg lampaša. (D.Mihoci)

SOMMELIER KLUB Srednje škole Prelog

Za vrijeme praznika u ili o sommelijerstvu Da se u vrijeme zimskih praznika nisu samo odmarali, pokazuje i to da je grupica entuzijasta i budu ih mladih sommelijera Srednje škole Prelog posjetila poznatu koprivni ku vinoteku “Bonum”, vlasnika gospodina Darka Pernjaka, i podrum gospodina Milivoja Kossija u Štrigovi koji je ujedno i predstavnik Hrvatskog sommelier kluba za podru je sjeverozapadne Hrvatske. Vinoteka “Bonum” ponudila je vrsne ma arske tokajce, od kojih treba istaknuti Tokaji Aszu, desertno vino koje je bilo ubrojeno me u sto najboljih vina svijeta, granatnocrveni bikaver ili poznatiji kao bikova krv, te vrhunsku, slavonsku, poluslatku Krauthakerovu graševinu samozatajnog bukea. Slijed kod gospodina Kossija zapo eo je s izuzetno mekanim i svježim šiponom, zatim je uslijedio nježan ali vrstan muškat ottonel,

da bismo degustaciju završili kraljevskim, poluslatkim rajnskim rizlingom ija mladost traži još doškolovanja da bi dostigla svoj vrhunac. U enici su prošli trening ocjenjivanja i degustacije vina uz pomo prof. Snježane Jankovi uz znatno zalaganje i interes. Sommelier je vinski stjuard, profesionalac koji se brine o vinu, drugim pi ima i cigarama, spona je izme u gosta i vina u ugostiteljskom objektu koji drži do svojega imagea. Me imurski turizam teži tome da se približi Europi i svijetu po pitanju sommelijerstva, zato se s pravom može re i da je sommelier zanimanje budu nosti. Srednja škola Prelog prepoznala je tu potrebu i spremno e do ekati trenutak kad e naši mladi sommelijeri zauzeti to važno mjesto na ugostiteljskoj pozornici.

20. sije nja 2009.

NEMA NOVOZAPOŠLJAVANJA u preloškoj Podružnici Centra za socijalnu skrb

Za dvije djelatnice posla preko glave Prije nešto više od godinu dana u ulici Kralja Zvonimira 9 u Prelogu otvorena je Podružnica Centra za socijalnu skrb akovec. Iako je nadležno Ministarstvo i tadašnji ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubi i prilikom sve anosti otvorenja obe ao da e omogu iti novozapošljavanje za potrebe novootvorene Podružnice, to se nije dogodilo. U preloškoj Podružnici godinu dana poslije danog obe anja rade tek dvije dipl. soc. radnice: Suzana Belovi , koja ujedno obnaša i dužnost privremene predstojnice podružnice Centra za socijalnu skrb u Prelogu, te Adela Jani . One se brinu za socijalu s podru ja grada Preloga te donjome imurskih op ina: Donje Dubrave, Kotoribe, Donjeg Kraljevca, Donjeg Vidovca, Gori ana i Svete Marije. Radi se o podru ju s oko 27 tisu a stanovnika, od kojih izme u 6 i 8 posto prima stalnu socijalnu pomo . Me u njima je mnoštvo romskih obitelji uglavnom iz Kotoribe i Gori ana, a onda i iz drugih donjome imurskih naselja. Danas Romi žive i u Donjem Vidovcu i u Donjoj Dubravi, budu i da su tu naseljeni nakon što je njihovo naselje kod Donje Dubrave esto plavila rijeka Drava. Za dvije djelatnice posla je preko glave. Primjerice, u susjednom Ludbregu, u tamošnjoj Podružnici, zaposleno je 11 osoba koje rade na podru ju koje obuhva a 20 tisu a stanovnika i gdje nema toliko romskih obitelji. - Krenuli smo hrabro i s velikim planovima. Moja je namjera bila organizirati savjetovališta, radionice i kojekakve druge programe, budu i da za to imamo prostor. No kada smo jednom zapo eli s radom na terenu, shvatili smo da smo bezveze kovali planove jer ih od siline potreba ljudi na terenu i zbog premalog broja zaposlenih nikako ne možemo ostvariti. I socijalni i ekonomski problemi u društvu poklopili su se baš sada. Ne mogu vam opisati tu silinu ljudi koja se našla u potrebi i traži našu pomo . Me u njima su i umirovljenici i nezaposleni i oni koji rade za minimalne pla e. To više nije normalno.

Potrebe su užasno velike, a esto smo puta nemo ni pomo i. Želja da pokrenemo nekakve moderne programe pokleknula je pred potrebama nove koli ine socijalno ugroženih ljudi. Posljednjih godinu dana u našu Podružnicu dolaze nezadovoljni i frustrirani ljudi kojima možda ni ne možemo pomo i jer nemaju prava na socijalnu pomo , ali svakoga od njih nastojimo barem primiti i saslušati, možda uputiti na neku drugu adresu. Mnogima je ve i to dovoljno, ve ini nije. Zato su mnogi nezadovoljni našim radom, a i mi smo jednako tako nezadovoljni i frustrirani, kazuje Suzana Belovi .

Romima 1,3 milijuna pomo i Po socijalnim problemima, pa onda i po koli ini ispla enih stalnih nov anih naknada, prednja i Kotoriba, dakako, zbog Roma. Njima je lani u prosincu ispla eno 114 tisu a kuna stalnih socijalnih pomo i, dok je Kotorip anima ispla eno nešto preko 16 tisu a kuna. Najmanje problema imaju u op ini Sveta Marija, što ujedno potkrjepljuju i iznosi stalnih socijalnih pomo i koji se ispla uju socijalno ugroženima. U prosincu lani njima je ispla eno oko 8 tisu a kuna. Tako er zbog Roma u Gori anu je u istom mjesecu ispla eno 25 tisu a kuna na ime socijalnih pomo i. Tisu u kuna manje ispla eno je za socijalu na podru ju grada Preloga.

Socijalna slika Donjeg Me imurja - Grad Prelog nema puno korisnika stalne socijalne pomo i. Tu dosta ljudi ipak radi. Najgore je u op inama Donjem Vidovcu, Kotoribi, ak i Gori anu. Rezultat je to zatvaranja nekih tvrtki, poput MT -a u Kotoribi, gdje su pretežno radile žene. Kompletna socijalna slika toga kraja nakon toga se izmijenila. To se, uostalom, danas vidi i po tome kako ta sela izgledaju. Nekada bogati donjome imurski kraj sada se preobrazio u ono što je bio brežni kraj. Danas se gornjome imurski kraj zna ajno izdigao. Ljudi nisu toliko u potrebi. Primaju slovenske mirovine, razvijaju turizam i vinogradarstvo te podrumarstvo i, po meni, bolje žive.

Suzana Belovi , privremena predstojnica Podružnice Centra za socijalnu skrb u Prelogu U donjome imurskom kraju pomo i kad je to za njih, barem su sve je više stara kih doma insta- nam tako objasnili, bezna ajan va, nezaposlenih žena starijih od iznos od 1,3 milijuna kuna godiš50 godina, nezaposlenih muška- nje. Uvjetovanje isplate socijalnih raca. Djeca koja bi se trebala za pomo i donijelo bi zna ajne pronjih brinuti nisu u prilici jer jedva bleme, a od toga se bježi, odlu no da sami spajaju kraj s krajem. To isti e privremena predstojnica vam je jedna grozna slika, otkriva preloške Podružnice Centra za socijalnu skrb. Belovi . Kako doznajemo, romska obiPotrebiti ljuti jer ih telj sa šestero djece može mjese odbijamo no ostvariti prihod od oko 7 tisu a Udio Roma u broju i ispla enim kuna na ime socijalne pomo i i sredstvima stalne socijalne pomo- dje jeg doplatka. Pritom oba ro i u 2007. godini dosegnuo je go- ditelja ništa ne rade. Osobno znam tovo 73 posto ukupno ispla enih primjer jedno lane obitelji iz Donje sredstava, odnosno 1,3 milijuna Dubrave gdje zara uje samo otac. kuna. Ta obitelj preživljava iz mjeseca - Kada nas ljudi dolaze pitati u mjesec s daleko manje novca, a za pomo i kada ih odbijemo, jer svojoj djeci pruža daleko više nenema osnove po kojoj bismo im goli neka romska obitelj. To je ono pomo isplatili, makar je o igled- što šokira. no da trebaju pomo , strahovito su Suzana Belovi uskoro napuljuti. Prigovaraju nam i pitaju nas šta mjesto privremene predstojkako to da za Rome imamo novac, nice preloške Podružnice Centra a za njih nemamo. Koliko vidimo i za socijalnu skrb akovec jer prepo reakcijama na terenu, ljude to uzima mjesto njegove ravnateljice. užasno frustrira. Mi smo tako er Nada se da e preloška Podružnica, svjesni situacije, ali smo nemo ni. a uostalom i kompletna ustanova, Kada predlažemo izmjene zakona ubudu e dobiti ve i broj socijalnih te da se isplata socijalnih pomo i djelatnika kako bi se moglo kvaRomima uvjetuje, onda nas u Mi- litetnije pomagati onima koji su u nistarstvu gledaju u udu. Njima potrebi. nije u interesu uvjetovati isplatu (D.Mihoci)

CENTAR za socijalnu skrb akovec s 1. ožujkom dobiva novu ravnateljicu

Umjesto Janje Balent Suzana Belovi Kormilo Centra za socijalnu skrb akovec ravnateljica Janja Balent s 1. ožujkom prepušta Suzani Belovi , sadašnjoj privremenoj predstojnici preloške podružnice Centra. Na elu ove institucije Janja Balent bila je posljednja dva desetlje a. - Ove u godine navršiti 65 godina života, pa moram u mirovinu. Zato je Upravno vije e Centra za socijalnu skrb potkraj prošle godine raspisalo natje aj za izbor novog ravnatelja. Sve i da ho u zbog na etog mi zdravlja više ne bih mogla obavljati ovu odgovornu dužnost pa je dobro što na

moje mjesto dolazi mla a kolegica, kratko je komentirala ravnateljica na odlasku. Prije no što ode u mirovinu, ravnateljica Balent nada se da e uspjeti dogovoriti datum po etka izgradnje nove zgrade Centra za socijalnu skrb koja bi trebala niknuti na prostoru ispred zgrade PU me imurske. - Drago mi je što smo uspjeli dogovoriti izgradnju nove zgrade Centra i nadam se da emo 23. sije nja dogovoriti to an datum po etka izvo enja radova. O ekujem da bi zgrada trebala biti dovršena i predana nam na uporabu u roku

od godinu dana. Iako tada više ne u biti u Centru, bit u izuzetno ponosna jer je u velikoj mjeri ovo postignu e mojih ruku djelo. U Centru imamo velikih problema zbog premalo zaposlenih. Nedostaje nam najmanje 50 posto ljudi. Unato svim obe anjima i unato tome što sam na adrese odgovornih i Ministarstva samo u posljednje dvije godine poslala kilograme zahtjeva, pozitivan odgovor nismo dobili. Iako to ne smatram svojim neuspjehom, žao mi je i teško što nisam uspjela i tu posti i ono što nam je potrebno, kazuje Janja Balent. U Centru za socijalnu skrb a-

Janja Balent bila je dvadeset godina na mjestu ravnateljice Centra za socijalnu skrb kovec trenutno je zaposleno 42 ljudi, a trebalo bi biti zaposleno 63 djelatnika. (D.Mihoci)

K M

20. sije nja 2009.

AUGUST JAMBROVI iz Lopatinca još je prije 30 godina buteljirao svoje vino

Drugi Boži bez moje Micike Prehlada našeg sugovornika stala nam je na put da s njime razgovor obavimo pred Boži i Novu godinu. Stoga to inimo sada kada je August Jambrovi iz Lopatinca prizdravio i rado nas do ekao u svojoj sobi, iji je od prije skoro dvije godine jedini stanovnik. - Da, da, nema moje ženice, nema moje Micike (Marija, op. a.). Bio mi je ovo drugi Boži bez nje i moram re i da sam jako tužan. Jedno drugom bili smo desna ruka, sve smo skupa planirali i skupa napravili. Ne znam zašto Bog uzima tolike mlade, a mene staroga drži na svijetu. Najradije bih preselio k svojoj Miciki, suznih o iju rekao je na po etku našeg susreta Jambrovi . Zanimljiv i buran je bio život Augusta Jambrovi a, kojeg mla i naraštaji pamte kako vrsnog vinogradara, a stariji kao iznimno sposobnog trgovca, rasadni ara i ovjeka za sve i svašta u initi. Dok nam je Augustova snaha Marija pripremala pala inke i aj, porazgovarali smo o vinogradarstvu i vinarstvu.

Tast je bio ljudina Svoj imetak Jambrovi evi su stekli teškim radom, snalažljivoš u i sposobnoš u, što im priznaju i oni koji ih ne vole. - Sa ženom Micikom u braku sam živio 63 godine, a poznavali smo se otprije. Putovali smo posvuda, po Jugoslaviji i srednjoj Europi. Uvijek smo išli naprijed. Tako smo i razmišljali i vrlo smo brzo stekli imanje. Bili smo ispred svih. Dijelom to mogu zahvaliti i svom tastu Stjepanu Horvatu, koji je bio vrlo sposo-

Vjen ana slika Augusta i Marije Jambrovi

ban trgovac jabukama i drugim stvarima. Bio je jednostavno ljudina, koji je cijenio ženin i moj rad i želju da napredujemo. S nama su napredovali i mnogi drugi. Svi koji su htjeli raditi, govori August, napominju i da je u ku i uvijek vladala sloga i želja za napretkom.

Lebar i ja bili smo prvi - Vidiš, ja sam po zvanju trgovac, a kasnije sam se na prijedlog svoga brata Franje koji je bio direktor rasadnika u Jastrebarskom odlu io baviti vo arstvom i vinogradarstvom. U sezoni sam znao prodati po 40 tisu a vo nih sadnica i 200 tisu a trsova. Evo, sada e biti 30 godina kako sam proizveo, odnosno napunio prvu butelju vlastitog vina sorte ‘šipon’. Bila je to senzacija, ljudi su govorili: ‘Ste uli, Gusti ima svoje laširano vino’. Franjo Lebar iz Svetog Urbana i ja imali smo prvi geografsko porijeklo za naša vina. Ve onda smo mi imali pušipela, neki su ga nazivali šipel. Kasnije sam doprinio da se u Me imurje donesu i druge sorte vina. U to vrijeme Rasadnik Vukanovec bio je jedan od najboljih u državi, ali su ga kasnije rascijepali i razdijelili. Puno je time izgubio ovaj naš kraj, a dobila susjedna Slovenija, prisje a se August, dodaju i kako su vukanove ki rasadnik pokrali lopovi, a ne drug Tito i komunisti, kako se u ono vrijeme govorilo.

Udbaši su me htjeli ubiti Jambrovi evo napredovanje nisu svi jednako cijenili. Bilo je onih koji su bili jalni i spremni ga ukloniti s ovog svijeta. Ve i kao mladi a. - Zato što nisam htio pucati u vojnike i civile, Ma ari su me 1944. osudili na smrt. Spasio me lije nik Slavonac, iju su zemlju Slavoniju Ma ari isto okupirali. On mi je savjetovao da se ozlijedim i tako izbjegnem strelja ki vod. Po njegovom savjetu ru nik sam umo io u vodu i potom ga vezao na podlakticu skupa s kruhom. Kad sam uo da vojnici dolaze po mene, upucao sam se i bio sav u krvi. Taj doktor nije dao da me diraju, rekavši im da sam krvav i gotovo mrtav. Spasio me ovjek kojeg nikada prije ni kasnije nisam vidio.

OP INSKO VIJE E Kotoriba

Imenovano povjerenstvo za poljoprivredno zemljište Na sjednici Op inskog vije a Kotoriba imenovano je povjerenstvo za obradu ponuda i izradu prijedloga odluke o izboru najpovoljnije ponude za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na podru ju op ine Kotoriba. Za predsjednika povjerenstva izabran je Alfons Vojvoda, dok su lanovi Željko Šebeštjan, Dobriša Zvošec i Dario Friš i . Zadatak povjerenstva je ponovno provjeriti sve dokumente ponuditelja, izraditi tablicu prioriteta prema zakonu i natje aju, prikupiti pismene potvrde od ponuditelja da prihva aju najvišu cijenu te na kraju pripremiti kona an prijedlog odluke. Kona nu odluku donosi Op insko vije e, a na istu treba sti i i suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Nakon provedenoga javnog natje aja i javnog otvaranja ponuda, za tri-

deset estica koje su na prodaju pristiglo je trideset i sedam ponuda. U aktualnom satu sjednice vije nik Ljubomir Grgec (SDP) upozorio je na problem sve ve eg broja pasa lutalica po ulicama. Zbog sigurnosti mještana, posebice nakon pojave bjesno e u Me imurju, elnicima op ine predložio je da stupe u kontakt s vete rinarskim službama kako bi se organizirala akcija uklanjanja pasa. Vije nik Željko Šebeštjan (HSS) upitao je zašto nije zapo ela nastava u novoj kotoripskoj školi. Predsjednica Vije a i ravnateljica škole Snježana Matoš, prof. (HDZ) odgovorila je vije niku da je u pitanju nekoliko tjedana kad e biti otvorenje nove škole. Još uvijek traje opremanje škole koje se odužilo, dok je opremanje sportske dvorane pri samom kraju. (A.Fuš)

OP INA Orehovica

Sura uje sa Slovencima za boljitak Roma Prvo priznanje za vino, kasnije ih je bilo puno Udba je imala prste kada su me okrivili da sam ljudima prodavao meso od crknutih svinja. Prijavio me Franc Novosel, pod optužbom da sam s uginulih svinja skidao špek te ga prodavao u svojoj trgovini s ostalom robom. Dokazao sam da nisam, jer sam policajce - udbaše pozvao da otkopamo svinje koje su uginule od vrbanca i dao rije : ako e na svinjama faliti centimetar špeka, neka me ubiju i zakopaju pokraj svinja. Otkopali su, a svinje su bile cijele. Bijah oslobo en.

Jedini sam molio Boga da ne padnemo Proveo je Jambrovi teške dane na frontovima diljem Europe, pješa e i 700 kilometara s jednog na drugi kraj isto ne fronte. Gledao je smrti u o i, no zahvaljuju i iznimnoj sposobnosti, lukavosti i hrabrosti uvijek je izlazio kao pobjednik. Da ne e biti pobjednik, bio je siguran u miru. - Avionom smo 1983. godine putovali u Rim k Svetom Ocu, a potom i u obilazak groba Leopolda Bogdana Mandi a. Sve enici i svi putnici su se molili za Papu, Mandi a, mir u svijetu, za obra enje grješnika i ne znam za što još ne. Ja sam pak samo, valjda jedini, Boga molio da avion ne padne i da ne umremo u mukama.

I, hvala Bogu, dobro smo stigli u Rim, a kasnije smo se žena i ja zavjetovali Leopoldu Bogdanu Mandi u da uva nas dvoje, našu obitelj i sve dobre ljude, stoje i vrsto na zemlji, ispri ao nam je August. Knjiga bi se dala napisati o emu sve August nije govorio. O prijateljima i neprijateljima, o sva etiri župnika, o ljubavi prema Fordovim vozilima, Bugarima kao najopasnijim vojnicima, o neprežaljenoj na poro aju umrloj k erkici i sinu Dragecu, koji je bio njegova slika, ali je rano umro. Teško mu je što više ne može pomo i unuku Dejanu u nastojanju izgradnje “vinskog hrama”, što je srušena lijepa “jurovska cirkva”, a najteže su godine na ple ima. Nije malo 87 godina, koje su za njega zapo ele u Vugrišincu. Mnogo mu, gotovo u svemu, pomaže snaha Marija. Ali. - Samo da je Micika živa, sve bi bilo druga ije, rekao je na našem rastanku Jambrovi , vrsto stegnuvši ruku, uz zamolbu za što skoriji susret. Izrecitirao je i pjesmicu koju je napisao 1943. godine u Bestrici na bugarsko - rumunjskoj granici. Nju emo objaviti drugom zgodom. (Stjepan Mesari )

KOTORIPSKI Fašenjk

Na elnik Franjo Bukal i župan op ine renšovci Anton Tornar u Orehovici su potpisali ugovor o suradnji Op ina Orehovica i slovenska op ina renšovci zajedni ki sura uju na projektu nazvanom “Drom” kojim žele stvoriti nove razvojne mogu nosti u romskim naseljima koja se nalaze u tim op inama. Osim toga, želi se doprinijeti uklanjanju negativnih stereotipa i negativnog odnosa pretežnog dijela ve inskog stanovništva do Roma, pripomo i uvažavanju razli itosti, poticanju tolerancije te sprje avanju diskriminacije. Projekt e, kažu, utjecati na poboljšanje kvalitete socijalnog kapitala i socijalne uklju enosti romske populacije s podru ja Me imurja i Pomurja, a dugoro no i na smanjivanje stope dugoro ne nezaposlenosti romske populacije, kao i smanjiva-

nje socijalne pomo i namijenjene romskoj populaciji. -O ekujemoda enamovasuradnja sa slovenskim partnerima donijeti 1,2 milijuna kuna i omogu iti nam otkup 6 hektara zemljišta u okolici romskog naselja kako bismo mogli graditi potrebnu komunalnu infrastrukturu i legalizirati naselje. Mi smo do sad potrošilimilijunkunazaizradudetaljnog plana naselja, parcelaciju, a ne vidi se dasmoištau inili.UOrehoviciživi550 Roma i želimo u initi nešto za njihov boljitak, kazuje Franjo Bukal, na elnik op ine Orehovica. Projekt “Drom”, vrijedan gotovo 624 tisu e eura, kandidiran je za sredstva iz europskih fondova, a u ožujku bi trebalo biti poznato ho e li biti odobrena. (D.Mihoci)

ME IMURSKA POPEVKA Nedeliš e 2009.

Veliki fašenjk 15., a Dje ji 21. velja e Fašenjski odbor koji djeluje u sklopu Turisti ke zajednice op ine Kotoriba na svom je sastanku odlu io da se ovogodišnji Kotoripski fašenjk organizira u nedjelju 15. velja e. Na sastanak su pozvane kotoripske udruge te je dogovoreno da se udruge o svom sudjelovanju u Fašenjku izjasne na idu em sastanku koji je zakazan za 21. sije nja, srijedu, u 19 sati. Fašenjki su dobili punu podršku od op inskih

elnika što se inancija i pomo i oko organizacije ti e, dok e se svakoj udruzi koja e sudjelovati u Fašenjku pomo i s 500 kuna za izradu maski. Kotoripski fašenjk ima u planu pozvati goste, ali i oti i na gostovanje. Dje ji fašenjk u organizaciji Društva Naša djeca bit e 21. velja e. I ove e godine biti postavljen sandu i kod rampi za popularni Kotoripski vrabec. (A.Fuš)

Jubilarka e se slaviti 6. lipnja

S prošlogodišnjega Kotoripskog fašenjka - Snjeguljica i sedam patuljaka

Organizacijski odbor Me imurske popevke 2009. ovih je dana prezadovoljan jer je za izvo enje prijavljeno 70-ak pjesama, što pokazuje koliki je interes za ovu respektabilnu priredbu, ne samo u Me imurju, ve i u Hrvatskoj. Za predsmotru, koja e se održati u Donjem Kraljevcu 31. sije nja, prijavljene su 32 pjesme, a za predsmotru u Murskom Središ u, koja e biti 8. velja e, prijavljene su 33 pjesme. Ljudevit Borš ak, lan Organizacijskog odbora, kaže da e

završna smotra po prvi put biti održana u subotu 6. lipnja u Nedeliš u i da e na njoj biti izvedeno 20-ak me imurskih popevki u pojedina noj i grupnoj izvedbi. Me imurska popevka ove godine slavi jubilej, 25 godina održavanja, te e tijekom godine biti još neki popratni sadržaji, kao što su retrospektivni koncert, nosa zvuka i sli no. Opširnije e se o Me imurskoj popevki 2009. govoriti na konferenciji za novinare u srijedu u Nedeliš u. (S. Mesari )

DOBRO JE ZNATI

20. sije nja 2009.

SVE

*vrijedi za artikle iz oglasa i do rasprodaje zaliha. ormar 3D 5066 bukva ormar 3D 5067 trešnja, 168 x 121 x 52 cm

soba za mlade IGOR 2D ormar: 270 x 190 x 31-54 cm boja: bukva-plava

PRILIKA

predsoblje MONIKA/VERA 178 x 100 x 24 cm boja: hrast ili joha

3.000kn

1. 4 9 9

PRILIKA

1.200kn

599

regal COMO 225 x 202 x 56 cm boja: wenge-bijela

stolica F 3 boja: plavo-crna, zeleno-crna ili crveno-crna

400kn

NEPONOVLJIVO

19 9

3.000kn

1. 4 9 9

PLAĆANJE DO

ili kreditom do 60 rata

(Diners, Master GO

krevet EXPRES ležaj: 200 x 140 cm

RATA ATA card, RATA Čekovi, stambeni krediti bez kamata ... )*

M s M A D R ACO i P O D N I CO M

ŽUT

-D

bez polica i ladice O

1. 19 9

DIN

od 1949.

ČAKOVEC Globetka bb.

2.400kn

P O DV U Č E

AN D

NEPONOVLJIVO

Radno vrijeme: pon-pet: 9-21, subota: 8-20. Akcija vrijedi od 19. 1. do 26. 1. 2009.

PROVJERENONA NAJBOLJA CIJE kn

SUPER CIJENA

900kn

449

-40% na sve* kuhinjske aparate *vrijedi za sve aparate - eksponate sa ovoga popisa i do rasprodaje zaliha

hladnjak KFN 9753 ID hladnjak RFI 4208 W napa Cylindra ELN X A37 napa DK 916 AL napa Targa 60 cm pećnica B 7500 E pećnica DG 52 MS XS perilica Bosch SGI 57 M05 ploča Elektrolux EHD 6685 P ploča GCS 63 C-S ploča KM 400 ploča KM 405 ploča Miele KM 551 ED ploča Siemens ER 512 502 ploča Siemens ET 515502 ED slavina Blanco ATOS-S slavina KM 10 slavina Mendelsson sudoper Franke ACG 610 fragranit bež sudoper Franke ADG 620 sudoper Franke AKX 654 satinato sudoper GAX 611 sudoper KVE 451 sudoper KVE 601 beige sudoper Nika

13.740,00 3.807,50 5.854,78 5.797,03 2.841,38 3.285,10 3.170,80 5.972,22 6.431,10 4.174,30 5.700,00 5.460,00 10.215,00 4.989,80 5.597,36 2.073,76 1.030,27 1.796,52

-40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40% -40%

8.244,00 2.284,50 3.512,87 3.478,22 1.704,83 1.971,06 1.902,48 3.583,33 3.858,66 2.504,58 3.420,00 3.276,00 6.129,00 2.993,88 3.358,42 1.244,26 618,16 1.077,91

3.152,48 3.268,39

-40% -40%

1.891,49 1.961,03

4.409,08 1.614,06 2.365,92 2.589,91 2.200,20

-40% -40% -40% -40% -40%

2.645,45 968,44 1.419,55 1.553,95 1.320,12

K M

20. sije nja 2009.

RESTORAN ETNO u Šenkovcu

Nova jela s okusom tradicije Na mjestu nekada nadaleko poznate gostionice “Pri Štefeku jelenskomu”, a potom kod “Tri Pavla” u Šenkovcu, novi restoran pod nazivom Etno otvorio je Tomislav Leskovec, mlad ali vrlo iskusan i poduzetan ugostitelj iz Murskog Središ a. Restoran je ure en vrlo ukusno, s novim i modernim interijerom koji sadrži dašak prošlih vremena, kada su drvo i tekstil puno zna ili, a emu se danas mnogi rado vra aju. Modernost, ali s okusom tradicije, obilježje je i kuhinje, te vrlo raznolike i bogate ponude jela i pi a. Uljudnost osoblja i visoka kvaliteta jela, pi a, deserta i napitaka ono je što daje Leskovec i njegov restoran koji se nalazi u Šenkovcu uz glavnu državnu cestu akovec - Mursko Središ e. Prvo s ime se gost susre e u restoranu Etno je osoblje, a ono je vrlo stru no, uljudno i odli no poznaje jelovnik i vinsku kartu, te ih vrlo ljubazno preporu i gostu. Potom slijede aperitivi. Oni su uglavnom plod doma ih ljudi,

od vo nih rakija do raznih medica i likera, a velik je izbor i vrhunskih žestokih pi a.

Jelovnik ili meni pak je ono što nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. NemagostakojiuEtnune eprona ije-

lozasebe,odklasi nihdoekskluzivnih jela,odsvinjetine,prekoteletine,piletine, divlja i, do riba i plodova mora.

Specijalitet i glavna ponuda ku e jesu jela s ražnja (svakodnevna svježa paška janjetina, te svakodnevno svježi odojak ...), koja se pripremaju na 30 godina staroj tradiciji. Zatim su tu jela ispod peke, razni stekovi i pizze. Meni Fondue za dvije osobe nešto je što moraju kušati mladi parovi, no mogu i supružnici i prijatelji. Rije je o jelu koje par sam pe e na stolu po vlastitom ukusu i na razne na ine. Ispod peke se sprema i gostima nudi teletina, tele a koljenica, patka i hobotnica. Škampi, brancin, list, orada, lignje i zubatac u ponudi su od morskih specijaliteta. Doma e juhe, meso z tiblice pripremaju se svježi, uz vrhunske za ine i dodatke. Ne smijemo zaboraviti da svakodnevno u dnevnoj ponudi nude i dva menija. Jelenji ramstek s lova kim umakom, srne i medaljoni na na in šefa kuhinje, biftek s guš jom jetrom, gove i biftek s tartu ima i jelenje kobasice jela su koja ve kod narudžbe izazivaju ogromno znatiželju. Leskovec dobro zna da se lokal cijeni po tome kakva, pa i ija, vina drži. Restoran se ponosi bogatom

vinskom kartom u kojoj su vrhunska vina biranih me imurskih vinara, Belovi a, Kun i a, Štampara, Kojtera i Lebara. Odli na je ponuda crnih vina, piva, sokova te drugih napitaka. Kako dobro sve izgleda i zvu i u tekstu i slici. No, pravo kraljevstvo uživanja je u Šenkovcu, restoran Etno, svaki dan od 7 do 23 sata, te nedjeljom i blagdanom od 7 do 24 sata. Sve je novo i lijepo, a tako odiše tradicijom me imurske kuhinje. (S. Mesari )

NEDJELJOM JEDINA RADI TRGOVINA METSS na akove koj tržnici

Prije radile tri, sada trebamo pet prodava ica Novo Predsjedništvo mladeži HDZ-a

MLADEŽ HDZ-a

Maja urkin i Sandra Vuk predsjednice Na elu županijske i akove ke organizacije Mladeži HDZ-a dvije su mlade žene. Na elu županijske organizacije Maja "urkin, a na elu akove ke organizacije Sandra Vuk. O novom vodstvu i planovima mladeži govorila je Maja "urkin iz Belice, trenutno zaposlena u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, koja je studirala na VERN-u i Pravnom fakultetu u Zagrebu, a govori engleski, njema ki, talijanski i španjolski jezik. Uz Maju "urkin, novo županijsko predsjedništvo Mladeži HDZ-a ine etiri potpredsjednika: Igor Hali iz Male Subotice, Marko Hunjadi iz Orehovice, Ivana Mihalec iz Domašinca, Matija Žugec iz Nedeliš a, Sandra Vuk, tajnica i ujedno

i predsjednica Mladeži akove ke organizacije, Josip Šajnovi iz Murskog Središ a, rizni ar. - Svjesni smo injenice da mladi nisu zadovoljni statusom u društvu, no njihova politi ka pasivnost to ne e promijeniti, pa je zato potrebno uklju ivanje u politiku, rekla je Maja "urkin. - Na politi koj sceni ima sve više mladih koji svoje znanje žele preto iti u korisne poruke, a ne zazirati od politike. Upravo i mi to želimo, raditi na podizanju pozitivnog pro ila HDZ-a u našoj županiji, zastupaju i interese svih mladih, rekla je konferenciji za novinare u petak Maja "urkin, nova predsjednica županijske mladeži HDZ-a. (BMO)

Iako je dugo najavljivan Zakon o trgovini, koji obuhva a zabranu rada nedjeljom, s po etkom 2009. godine stupio na snagu, trgovina Metss na akove koj tržnici ipak radi nedjeljom. Rad nedjeljom, od 6 do 13 sati, dozvoljen je štandovima i klupama na tržnici, a raditi mogu i prodavaonice unutar tržnica, kiosci, pekarnice, cvje arnice i suvenirnice, pa i prodajna mjesta unutar bolnica, te na benzinskim

postajama. S obzirom na to da se nalazi u sklopu tržnice, Metssova trgovina nedjeljom radi od 7 do 12 sati. - Ve ina ljudi zna da radimo nedjeljom. Što se ti e prometa, on je de initivno pove an taj dan. Prije, kada je rad nedjeljom bio dozvoljen svim trgovinama, u našoj je radilo tri prodava a, a sada radi pet. Mislim da to sve govori, kazala je Sandra Novosel, zamjenica poslovo e. (H. Ze ar)

Sandra Novosel, zamjenica poslovo e, rekla je da je nedjeljom promet u njihovoj trgovini pove an

MURSKO SREDIŠ E

Nedjeljom po pecivo u Ninaj i Zdolec S obzirom na to da se nalazi u sklopu tržnice, Metssova trgovina nedjeljom radi od 7 do 12 sati

U Murskom Središ u pekarske proizvode gra ani mogu nedjeljom i blagdanom kupiti u dvije pekarnice, odnosno njihove prodavaonice peciva. Pekara Ninaj u ulici Josipa Broza Tita 4 nedjeljom i blagda-

nom radi od 8 do 13 sati, a pekara Zdolec u Selskoj ulici radi od 7 do 11 sati. Nedjeljom i blagdanom od 6 do 22 sata radi i INA-ina stanica na državnoj cesti akovec - Mursko Središ e. (sm)

POLJODJELSTVO

UDRUGA ZA POVEZIVANJE ponude i potražnje doma e hrane putem Interneta

S AKOVE KOG sajma

Nema zime za Me imurce 'ruga ovogodišnja srijeda na akove kom sajmu bila je po svemu vrlo skromna. Malo ljudi, malo robe i još manje trgovanja. 'esetak ljudi ponudilo je svoje proizvode, koje su ljudi više gledali nego kupovali. Ni zima ni snijeg nisu ljude natjerali u ve u kupnju drva ili zimske opreme. ednostavno re eno, Me imurci i Me imurke ne boje se zime, pak prodava i drva niti nisu pokušali podignuti cijene unato takozvanoj plinskoj krizi. $iše ljudi krijepilo se kuhanim vinom u ku icama etiriju pe enjara. (&. Mesari )

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - drvo od agacije 220 kn/m - bukovo drvo 250 kn/m - rezana ogrjevna drva 270 kn/m - krumpir 150 kn/mtc - kukuruz u zrnu 60 kn/mtc - pšenica 140 kn/mtc - saonice 150 do 270 kn/kom - zimska pletena kapa 60 kn/kom - lopata za snijeg 50 kn/kom - kuhano vino 7 kn/ aša

- Narezana drva vozim direktno doma, kaže prodava

S AKOVE KOG placa

Mrkva za okrjepu i zdravlje Proteklih dana samo su najuporniji prodava i, oni koji godinama ne znaju za zimu i vru inu, dolazili ponuditi svoje proizvode na akove ku tržnicu. Bilo je malo proizvoda, ali dobrih i kvalitetnih, te su kupci koji su došli na plac dobili zaista visoku kvalitetu. Najviše se prodavala mrkva, za koju i prodava i i kupci kažu da je u ove hladne dane vrlo dobra za okrjepu i zdravlje. - 'ovoljno je mrkvu skuhati u ne preslanoj vodi i pojesti je bez i ega. Ako je uz nju komadi kuhane piletine, obrok je bolji od bilo kojeg lijeka ili aja, rekla je žena

20. sije nja 2009.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - mrkva - luk - crveno zelje - bijelo zelje - jaja - med - suhe šljive - jabuka - hren - pastrnak

7 do 10 kn/kg 6 kn/kg 7 kn/kg 4 do 6 kn/kg 1,20 kn/kom 30 kn/bo ica 15 kn/vre ica 3 do 6 kn/kg 15 kn/kg 16 kn/kg

koja je kupila dva kilograma slatkoga naran astog korijena. (&. Mesari )

Upisano više od tristo proizvo a a dnedavno u Nedeliš u postoji Finoteka, udruga za povezivanje ponude i potražnje doma e hrane putem Interneta, iji je predsjednik Hrvoje Kolman govorio o projektu koji je ve zainteresirao, odnosno upisao preko 300 proizvo a a hrane, a koji su tako saznali da u Hrvatskoj postoji više od 150 tisu a komercijalnih proizvo a a hrane. - Udruga je osnovana s ciljem i svrhom razvitka te unaprje enja tržišta doma e hrane, odnosno hrane koja je proizvedena na podru ju Hrvatske. Želimo promicati koristi koje hrvatsko gospodarstvo ima od razvoja tržišta hrane zbog op enite koristi od kupovanja izravno od proizvo a a hrane. Proizvo a ima hrane, a posebice poljoprivrednicima, omogu avamo da uz smanjene troškove svoje proizvode plasiraju na tržište, pojašnjava razloge osnivanja udruge njezin predsjednik Hrvoje Kolman.

Uklju enje besplatno Kako se poljoprivrednici, odnosno proizvo a i hrane mogu uklju iti u projekt Finoteka, Kolman kaže: - Uklju enje je besplatno, a prvi na in je da se registriraju na Internet stranici www.fonoteka.com i popune obrazac za prijavu, za što je potrebno par minuta slobodnog vremena. Podatke proizvo a i sami brišu ili mijenjaju kada to požele. ni pak koji ne koriste Internet

- Finoteka služi isklju ivo hrvatskim proizvo a ima, kaže Kolman prijavu mogu poslati poštom ili pak do i u Nedeliš e, Novakova 11, gdje e dobiti sve naputke i informacije. Poljoprivredni i drugi proizvo a i hrane u projekt se mogu uklju iti bilo kada, neovisno o tome je li sezona prodaje njihovih proizvoda traje u ovom dijelu godine ili je sezonska, odnosno posezonska, isti e Kolman.

Samo hrvatski proizvo a i Finoteka svoje usluge pruža isklju ivo hrvatskim proizvo a ima

hrane, posebice poljoprivrednim gospodarstvima i obrtnicima. Preprodava i nisu poželjni na stranicama Finoteke. Projekt je namijenjen vrlo malim, srednjim i velikim proizvo a ima, koji na obrazac upisuju prodaju li svoje proizvode na malo ili veliko. Kupci mogu biti sigurni da e dobiti doma i poljoprivredno - prehrambeni proizvod izravno od proizvo a a, što se u #uropi i svijetu iznimno koristi i cijeni. Ponuda i potražnja putem Finoteke

vrlo je dobro došla vo arnicama, restoranima i konzumentima koji žele kupovati doma u hranu prvenstveno iz svoga kraja, izravno od prodava a. &ustavom ili projektom Finoteka županije i op ine dobivaju uvid u proizvodnju hrane na svom podru ju, te u svakom trenutku mogu znati tko, što i koliko hrane proizvodi na njihovom podru ju. p ina Nedeliš e odmah je prepoznala zna aj i pogodnosti Finoteke te podržava, pomaže i koristi njezino djelovanje. (&. Mesari )

NOVI ZAKON o poljoprivrednom zemljištu

Stranci ne mogu imati poljoprivredno zemljište

- Doma e nije preskupo.... Po etkom godine na snagu je stupio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, u kojem je najvažniji dio koji se odnosi na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, te na odredbu da stranci ne mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Zakonom se izri ito utvr uje da strane pravne i fizi ke osobe ne mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta, osim ako to nije ure eno me unarodnim ugovorima. Za nepoštivanje zakona propisane su kazne od 50 do 500 tisu a kuna za pravnu, te 55 do 50 tisu a za fizi ku osobu. - $ezano uz prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, Zakon kaže da poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona nalazi izvan granica gra evinskog

podru ja, a nakon izmjene prostornog plana obuhva eno je granicama gra evinskog podru ja, naknada je 50 posto prosje ne cijene zemljišta unutar gra evinskog zemljišta. Za osobito vrijedno obradivo ili vrijedno poljoprivredno zemljište 100 posto mjese ne cijene. Za poljoprivredno zemljište unutar granica gra evinskog podru ja naknada e iznositi 1, odnosno 5 posto prosje ne cijene zemljišta. Novi Zakon propisuje nov ane kazne za one koji ne obra uju poljoprivredno zemljište sposobno za poljoprivrednu proizvodnju i ne obra uju ga sukladno agrotehni kim mjerama. Kazna iznosi od 10 do 30 tisu a kuna za pravne te od 500 do 15 tisu a kuna za izi ke osobe. (sm)

POLJODJELSTVO

20. sije nja 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Naj eš e greške mlijeka Podosta smo na ovom mjestu govorili o vimenu, mužnji, higijeni, dezinfekcijama, upalama mlije ne žlijezde, zasušivanju… Uistinu sve bitne teme i neophodno je o tome što eš e govoriti, jer cilj je proizvo a a zdravo vime i higijenski ispravno mlijeko. Proizvo a mlijeka trebao bi iskoristiti svaku prigodu da nadogradi svoje znanje o proizvodnji tako važne životne namirnice. vaj put o nešto rje e spominjanoj temi, a to su greške mlijeka. Naj eš e greške mlijeka jesu slanost, gor ina, ili druge promjene okusa (sapunastog, lojastog, uljastog, na ribe). *ako er možemo govoriti o sluzavom mlijeku, mlijeku promijenjene boje ili o mlijeku koje se kuhanjem gruša. esti uzrok tim pojavama je latentna (prikrivena) infekcija mlije ne žlijezde razli itim patogenim ili sapro itskim bakterijama,a još eš i uzrok je bakterijsko one iš enje mlijeka za vrijeme mužnje ili neposredno nakon mužnje ne istim rukama, strojevima za mužnju ili posudama. sim toga greške mlijeka pojavljuju se u životinja koje boluju od kroni nih

bolesti, parazitarnih invazija, u životinja s poreme enim spolnim ciklusom (ciste na jajnicima) kao i u jalovih životinja koje izuzetno dugo budu u laktaciji. *ako er mogu nastati i zbog primjena gorkih tvari ili tvari intenzivna mirisa u hrani, te zbog primjene nekih lijekova. Prvi uzrok takvih pojava naj eš e je vrlo teško utvrditi. Najbolje je napraviti bakteriološku pretragu uzoraka mlijeka uzetih iz mlije ne žlijezde i posebno iz posuda za spremanje mlijeka. Nadalje, treba analizirati hranu te detaljno pregledati životinju što podrazumijeva op i klini ki pregled, pregled reproduktivnih organa i pregled same mlije ne žlijezde. Ako uspijemo prona i uzrok nastojat emo ga otkloniti. U protivnom, valja korigirati hranidbu, poja ati higijenske mjere u staji te higijenu same mužnje. &vakako je preporu ljivo takovo mlijeko privremeno izbacit iz uporabe te se posavjetovati sa svojim veterinarom. Branko 'elost, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AK $#C: BI IN&*I*U* d.o.o. (bivša $eterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. &pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa &teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. $eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR#+ G: &pecijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. $eterinarska stanica PR#+ G: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR&K &R#'IŠ;#: $eterinarska

ambulanta Mursko &rediš e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. Š*RIG $A: $eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. ' N A 'UBRA$A: Ambulanta 'onja 'ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. ' MAŠIN#C: Ambulanta 'omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Švenda #ko Farm &ervis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA'N $RI #M#: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. '#ŽURNI *#+#F N: 040 645 058.

Novi park - Me imurski vrt Kome je zima? &vima! 'rve u, travi, liš u, i &uncu je zima. Prošli smo utorak bili toliko pametni da nam je skoro naškodilo. Ne znam što ste i koliko ste mi, moji dragi vrtoljupci, iz sveg onog mudriniranja uspjeli razumjeti. Ispri avam se zbog zbunijvanja. Poruka je bila da e se uz cestu akovec – Prelog izgraditi jedan novi park – i , i zvat e se Me imurski vrt, i u njemu emo pretežno saditi naše autohtone vrste. Kako to jednostavno zvu i! Autohtono zna i doma e. #, sad, što pak zna i doma e u našem dobu globalnog ušpajza, to je malo škakljivo. *o je kao carevo novo ruho, svi znaju što je,... pa to se podrazumijeva, pa zar tko sumnja, pa ne možemo sve dovoditi u pitanje! # kad je tako, da li je Robinija pseudoaccacia (bagrem hrvatski, gacija me imurski) naša doma a (autohtona vrsta)? Zašto nije? Kad su se moji roditelji kao djeca po eli pentrati po drve u i zaklju ili da gacija po sebi ima gadno trnje, ona je ve bila tu. Njihovi su im djedovi, vade i ostatke trnja iz podrapanih ruku, pri ali da, eto, to je drvo, kao zlo esto, poznato od nekad. 'ošla je ta gacija k nama prije nekoliko stotina godina. Gospodin . Robin donio ju je iz &jeverne Amerike u Francusku 1601. godine. Iz Francuske se proširila po cijeloj #vropi pa i k na-

ma. 'a joj damo državljanstvo? Mi smo darežljiv narod. Ali kad netko kao zet do e u naše dvorište, to je samo za nijansu bolje nego da do e kao snaha. 'obro je što u Me imurskom vrtu i nema previše mjesta za veliko drve e. d drve a sadit e se grab (i to ne jedan, nego mnogo njih), hrast, jasen, vrba, topola, joha, klen, drenek ... &amo emo nekima od njih dozvoliti da izrastu do pune veli ine. stale emo držati pod kontrolom u obliku forma - solitera ili pak živica. &adit emo i grmlje i naše autohtono i udoma eno cvije e, 'ravicu i Muricu glumit e dvije pruge ispranog i sortiranog šljunka i batude, ali o tome kasnije. Idemo redom upoznati biljne vrste koje e initi naš park. Po injemo s najja ima i najve ima - drve em. *o je uobi ajeni postupak da pažnju prvo privla e najagresivniji. U našem potroša kom svijetu mo je na visokoj cijeni. Idu i utorak posvetit emo grabu (Carpinus betulus), biljci koja zadovoljava sve, pa i najstrože kriterije autohtonosti. Grabova ina e ima puno vrsta. *aj naš grab (Carpinus betulus), je obi ni grab. Niste ni sumnjali, je li tako, da je ono što je naše, obi no. $olite to što je obi no! *ako se olovo pretvara u zlato. Pozdravi iz vrtnog centra I$A!

20. sije nja 2009.

ZADOVOLJNI POSTIGNUTIM, ali žele više (II)

Poštovani gospodine Mohari u, itaju i Vaše izvješ e sa godišnjeg druženja lanova HDZ-a Sveti Juraj na Bregu iz prošlog broja “Me imurskih novina”, ne mogu se ote dojmu da ste – bez obzira što ste dokazano veliki ljubitelj prirode – zaboravili osnovni princip života i rada u mravinjaku. U toj “mravljoj” društvenoj strukturi svaka jedinka obavlja svoju odre enu zada u. Od ma ce preko skuplja a hrane do uvara mravinjaka, svi imaju svoju ulogu u zajednici, ali pritom nikad ne zaboravljaju da su dio puno ve e strukture, da je svaki od njih tek mali kota i u velikom mehanizmu zajedni kog suživota. Samo zajedno oni tvore mravinjak impresivnim zdanjem, a svoje mravlje bi e simboli ki uzdižu na razinu poslovi no vrijednih bi a. E sad, i naše su op ine i gradovi uvelike nalik mravinjacima. Opseg i veli ina h mravinjaka je, dakako, ve a, ali princip djelovanja je is . Postoje podjele po zadacima, ali postoji i suradnja i zajedni ko djelovanje bez kojeg nema života u zajednici. Kako su ljudi ipak viša bi a od mrava, njima je osim nepisanih pravila ponekad potreban i dokument kojim e usuglasi svoje zada e odnosno jasno zacrta principe zajedni kog rada za op e dobro tog velikog mravinjaka odnosno (u našem slu aju) lokalne zajednice. Imaju i, dakle, na umu ovu malu usporedbu sa živo njskim svijetom, želim Vas samo podsje (jer ste možda zaboravili) da je 10. rujna 2007. godine potpisani Aneks 1. Koalicijskom sporazumu koji je sklopljen 19. svibnja 2005. godine. To je bio dodatak našem prvotnom sporazumu, kako bismo naš mali brežni mravinjak u inili boljim mjestom za življenje. U lanku 4. istog Aneksa 1., izme u onoga što je bitno u ovoj stvari, piše da je prvenstveno zbog kon nuiteta na realizaciji kapitalnih projekata, a prvenstveno zbog izgradnje školske športske dvorane i dogradnje školske zgrade nastavljena koalicijska suradnja u obnašanju vlas u Op ini Sve Juraj na Bregu. Sporazumne strane ovog Aneksa 1. suglasne da su za

estetikheretik

realizaciju do kraja ovog mandatnog razdoblja i nadalje prioritetni svi zajedni ki projek i programi za iju realizaciju emo se zajedni ki zalaga do kraja ovog mandatnog razdoblja. Me u m, kako i ja, ali i šira me imurska javnost možemo shva iz Vašeg teksta, nekako mi se ini da ste zaboravili na svoju ulogu u zajedni kom poslu. Još bih i shvatila da uloge u obavljanju tih poslova nismo jasno de nirali, crno-nabijelo u Sporazumu i Aneksu, ali ovako? Ispada da je ve inu projekata u našoj lijepoj op ini odradila skupina od samo e ri osobe (2 vije nika i 2 poglavara iz redova HDZ-a). Pritom tek usputno, doduše „posebno zahvaljujete“ koalicijskim (sporazumnim!) partnerima s kojima HDZ obnaša vlast u Op ini. Potpuno je izostalo imenovanje i jasno izre ena zasluga h partnera (HNS-a, HSLS-a i HSU-a) koji su podjednako svojom potporom omogu ili zajedni ki nastup u vo enju Op ine Sve Juraj na Bregu. Samo zbroj dijelova, naime, ini cjelinu funkcionalnom. Shva am da smo ušli u predizborno vrijeme i da svaki mrav želi istaknu svoju posebnost u velikom mravinjaku (kako je odli no prikazano u cr u “Mravi”). Me u m, mravinjak ostaje mravinjak i nakon izbora, pa ve sad mudro treba zbori odnosno jasno predvidje svoju budu u ulogu u tom mravinjaku. Tako er, do de niranja nove podjele uloga u mravinjaku (do lokalnih izbora 2009.) preostaje nam još puno zajedni kog posla i projekata za odradi , pa mi se – na osobnoj razini – ne ini korektnim izdvajati sebe (odnosno samo jednu stranku) kao najzaslužniju kariku u tom našem lancu. Na kraju, s obzirom da je u tijeku Svjetsko rukometno prvenstvo, sportskim rje nikom re eno, ako kapetan dobro vodi mom ad, zašto ga mijenja !? Pa makar i tu mušku mom ad uspješno vodila i jedna žena, u našem slu aju moja malenkost, na elnica Op ine Dragica Vugrinec, ing. S poštovanjem! (Na elnica Op ine Sve Juraj na Bregu, Dragica Vugrinec, ing.gra .)

–

Lijepom našom: Prelog Nedjeljna emisija, 18. sije nja 2009. godine, s po etkom u 17 sati i 10 minuta na kanalu HTV 1 pod nazivom “Lijepom našom: Prelog” predstavlja debakl Hrvatske televizije u potpunosti. Ne samo to, ve je svojim prikazanim materijalom eklakantni primjer metropolizacije Hrvatske televizije i predstavlja primjer primijenjenog etnocizma za Me imurce. Tu se nije samo pjevalo i sviralo podravske pjesme, koje ine

Pješke preko granice, pa u vikendicu u Ma arsku Sportski klub Ga ice iz Donjeg Hraš ana, koji je svoje ime dobio prema toponimu i mjestu gdje se nalazi vikendica predsjednika udruge Dragutina Branilovi a i gdje se doga aju okupljanja u ljetnim mjesecima, organizirao je 3. sije nja pješa enje u Ma arsku. Na put dug petnaestak kilometara krenula su 22 mještana Donjeg Hraš ana i Hodošana. Nakon što se skupina okupila kod obitelji Belovari u Hodošanu, svi su zajedno pješice najprije krenuli prema starom grani nom prijelazu Gori an, a potom u ma arsko mjesto Be ehelj (Beceheli). Tamo ih je do ekala obitelj Košak iz Hodošana s prijateljima koji su pristigli autocestom u automobilima, kao i ma arski prijatelji. Naime, obitelj Košak je prije kra eg vremena, kažu, jeftino kupila vikendicu i vinograd u Ma arskoj, pa je u vikendici organizirano druženje prijatelja, uz natjecanje ma arskih i me imurskih kuhara iji je gulaš bolji. lanovi udruge tako er su htjeli upozoriti na sadašnji problem starog grani nog prijelaza Gori an koji nije spojen s autocestom.

Zajedni ka snimka na grani nom prijelazu Gori an, sasvim desno Dragutin Branilovi , inicijator akcije pješa enja u Ma arsku To je samo jedna od mnogih akcija neformalne skupine gra ana udruženih u Sportski klub Ga ice koja na najbolji na in oslikava novi trend - neformalno druženje skupina prijatelja putem raznih aktivnosti prema željama lanova i ne

Poštovani, 40 m2 na elno nije toliko malo prostora, ali u vašem slu aju hendikep je taj što nosivi zid stoji to no na sredini cijelog prostora i, u stvari on de inira cijelu situaciju. Vrlo sli nu situaciju sam ve obra ivao red neko vrijeme, sa nekim razlikama, ali pokušati u tu pri u prilagoditi vašoj situaciji. Kod ulaza, s desne srane po-

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i s lova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Este khere k studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este khere k.com.

stavio sam ormar za garderobu (cipele, kapute…), kao i za ostale stvar ice koje ete tamo skladištiti. S obzirom da, kako sam naveo prije, nosivi zid de inira prostor, u prvi dio sam postavio dnevnu sobu, blagovaonu i kuhinju i to tako da je kuhinja predvi ena na mjestu gdje su instalacije, što nam govori da dnevna soba dolazi bliže vratima. Ima dovoljno prostora za sve elemente, me utim kod kupnje namještaja, nemojte uzimati glomazne i vizualno <teške< elemente, njima ete samo zagušiti prostor. Element za TV stoji ispod prozora, niste naveli na kojoj visini je parapet, tako da ne znam to no na koju visinu bih postavio taj element. U drugom djelu stana, postavio sam spava u sobu, koju sam odvojio od ostatka montažnim paravanom, koji izi ki odvaja taj dio, ali ga ne zatvara. Kraj kreveta sam postavio radni dio za ra unalo, pošto, u ovakvom rasporedu, nije mogu e (a u jednu ruku možda i malo besmisleno) postaviti zasebnu radnu sobu. Sa lijeve strane od prolaza stoji

nužno uz sport. Tako lanovi ove udruge organiziraju zabavnu Kosilicijadu, kad sa svojim kosilicama za travu prošetaju ulicama Donjeg Hraš ana i Hodošana, a tako e biti i ovo prolje e. Prošle godine lanovi udruge

organizirali su zapaženu skupinu maškara, a ove su godine pripreme za maškare ve zapo ele. U ljetnim mjesecima lanovi udruge druže se uz odbojku na pijesku i mali nogomet u prirodi, a ne propušta se ni tradicionalna vuzmenka.

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

bu, kuhinju sa stolom, kupaonicu, spava u sobu i radnu sobu u modernom stilu. Unaprijed puno hvala, Mihael i Klementina

i time priskrbio tom klubu da se registrira u tadanjoj Austo-ugarskoj monarhiji. Pri tom je taj klub jedne godine u mla oj kategoriji osvojio regionalno prvenstvo u Zala-županiji. Postoje još niz drugih vrijednosti koji rese sadašnjost i prošlost Preloga. U svakom slu aju to nije “Mala Me imurska hiža” iz Ma kovca… Potrebno je da lokalni faktori (me imurski) aktivno su u kreiranju što gledamo na Hrvatskoj televiziji! (Mirko Leich Cici)

SPORTSKI KLUB GA ICE Donji Hraš an

Stan po dogovoru Poštovani, odlu ili smo kupiti stan u zgradi koja je tek u izgradnji. Stan je u prizemlju, površina je 40 kvadrata. Strop je visok 2,55 metara. Šaljemo vam nacrt stana kako smo dobili od investitora s kojim imamo dogovor da možemo sami složiti zidove kako nam odgovaraju, jedino ovi zidovi koji su ucrtani moraju biti fiksni jer su oni nosivi. Cijevi za kuhinju su na zidu koji je suprotno od ulaznih vrata. Htjeli bi imati dnevnu so-

primjer osmotonalnog muzi kog sustava, ve se time stavilo u zape ak i pentatonika, po emu je daleko poznata me imurska pjesma i melos sa svojom sjetnoš u. Pentatonika je danas primjenljiva u SVIJETU samo u Me imurju (narodni melos) te u Indiji, a u povijesti se pentatonikom koristilo u crkvenim kanalima tijekom II. stolje a (i nigdje drugdje…). Bili smo svjedoci kako naši Me imurci pjevaju i plešu drmeš, a

izbjegavali se plesovi koji nalikuju ardašu. Naše mamice su u “tibetu” crvene jarke boje, nemaju “rupce” niti “poculice” na glavi, a izme nalikuju “ izmama kordovanskim”. Velim, nalikuju... Zar to sve nisu kulturocidne nevade kreatora i time bacanja Preloga na neprimjerene nivoe. I Prelog je zaslužan za vatrogastvo… i na kraju za slovenski nogomet, jer je prelo ki klub nogometaša DRUGI (poslije akove kog) klub koji je igrao sa prvim slovenskim nogometnim klubom iz Donje Lendave

kupaonica sa WC-om sa svim potrebnim elementima, a do nje sam ostavio posebnu malu prostoriju za garderobu. Ona je površine 3,2 m2, a služi da u nju ostavite sve stvari kako bi olakšali ostatak stana, pošto nema mjesta za namještaj za odlaganje. Na taj na in nepotrebne stvari, kao i one koje ne želite da ljudi vide, stoje na jednom mjestu, daleko od sviju. Primje ujete da u prostor ne dopire baš prevelika koli ina svijetlosti. Stoga predlažem da koristite svjetlije tonove da osvježe prostor i da mu daju dodatno vizualno osvjetljenje. Tako er, razmislite i o sjajnim površinama elemenata jer i one vizualno pove avaju prostor. Tkanine, keramika, sanitarije neka budu im jednostavnije kako bi naglasili eleganciju. Što se ti e kolorizacije u stanu, koristite bijelu i sivu u kombinaciji sa svijetlim drvnim dekorima, a jarke i jake boje koristite u malim koli inama i to maksimalno do 3 boje, a njima, recimo možete de inirati pojedine funkcionalne cjeline u stanu (npr. Kuhinja de inirana lila bojom, blagovaona žutom, dnevna soba zelenom…). Pri tome, naravno ne mislim da svi elementi moraju biti u tim bojama, ve samo dekori, tkanine, tepih ili neki samostoje i elementi.

RELIGIJA

20. sije nja 2009. CARITAS Ĺ˝UPE Mursko SrediĹĄ e

BOG mojih detalja

Ima gladnih i ozeblih mjeĹĄtana Pod vodstvom svoje predsjednice Marije Horvat, Caritas Ĺžupe Mursko SrediĹĄ e u etvrtak je odrĹžao sastanak na kojem su analizirane aktivnosti u proteklom razdoblju, iznesena zapaĹžanja i prijedlozi te donesen kratak plan aktivnosti za naredno razdoblje. Ustvr eno je kako Ĺžupni Caritas joĹĄ uvijek nema vlastite prostorije, pa sastanke odrĹžava u Ĺžupnom dvoru, a hranu i druge darove skuplja u prostorijama bivĹĄe ljekarne u Martinskoj ulici, preko puta Ĺžupne crkve. Horvat je rekla kako na podru ju Ĺžupe ima osoba i obitelji koje su potrebne pomo i te da Caritas nastoji pomo i koliko god moĹže.

- Na adrese 24 poduzetnika uputili smo zamolbe za pomo Caritasu, no odazvalo se samo njih 6, koji su dali nov ane priloge od oko etiri tisu e kuna. Dvjesto kuna ustupio nam je NK Rudar, te 2.600 kuna udruga Kolping. >radsko poglavarstvo nam je za Badnjak dalo 20 porcija ribica koje smo podijelili siromaĹĄnim ljudima naĹĄe Ĺžupe, izvijestila je Horvat, te dodala kako Ĺžupljani rado pomaĹžu Caritasu te da novi Ĺžupnik vele asni Tomislav =ntekolovi podrĹžava rad i pomaĹže Caritasu. Od skromnih sredstava kupljena su dva ĹĄtednjaka i poklonjena potrebitima, te su pla eni ekovi za plin i struju. Caritas pojedinim obiteljima nabavlja kruh i mlijeko.

Skuplja se hrana i posteljina =ktivistice Caritasa podsjetile su kako je Caritas na BoĹži sloĹžio i podijelio dje je darove, koje je pribavio Ĺžupnik od ljudi iz Njema ke i =ustrije. Ove godine Caritas ima evidentirano 11 obitelji i 16 pojedinaca koji su potrebni ljudske pomo i. U Murskom SrediĹĄ u ima ljudi kojima je hladno i koji oskudijevaju u hrani. Stoga Caritas poziva Ĺžupljane koji mogu odstupiti ili kupiti drva za ogrjev da jave Caritasu, kako bi on dao adrese ljudi kojima su ona potrebna. Pravilo je srediĹĄ anskog Caritasa da nikome ne daje novac, nego namirnice i robu.

Aktivistice Caritasa na sastanku u Ĺžupnom dvoru

Pozivam ljude da nam se pridruĹže i pomognu potrebitima, kaĹže predsjednica Marija Horvat - Premalo dobivamo i imamo da bismo namirili sve kojima je potrebno. TeĹĄko nam je odrediti prioritete za podjelu pomo i, pak nailazimo na kritike, ogovaranja i nepravde od strane pojedinaca. PokuĹĄavamo biti objektivni, ali to uvijek nije lako biti, jer svatko misli da upravo on ima prednost u primanju ili davanju prijedloga za pomo . dalje e naĹĄ Caritas svaki utorak od 16,30 do 17,30 sati u naĹĄim prostorijama prikupljati hranu, te posteljinu koja je uredna i kvalitetna, rekla je predsjednica Horvat, naglasivĹĄi kako je Caritas prvenstveno ljubav, te poziva ljude da se im pridruĹže. U srediĹĄ anskim trgovinama Caritas ima postavljene koĹĄarice u koje ljudi mogu stavljati svoje priloge. (S. Mesari )

GODINA SVETOG Pavla u Katoli koj crkvi

i gorljivost u navjeĹĄtanju #van elja treba postati mjerilo za jedinstvo krĹĄ ana. - BoĹžja ljubav koja ga je pred vratima Damaska iznenada pogodila potresla je do srĹži njegovo bi e i totalno ga preobrazila. Tu je ljubav unosio u zajednice koje je navjeĹĄtanjem #van elja osnivao.

Do ite i vidjet ete Poznat je doga aj iz #van elja gdje van Krstitelj, pokazuju i na susa, kaĹže: Âť#vo aganjca BoĹžjega!ÂŤ van je bio prorok i imao je puno u enika koje je svojim Ĺživotom i nau avanjem nadahnjivao. Za njega je sus Mesija, a on mu je Prete a. Po njemu, sus treba da raste, a on se treba umanjivati. Njegov Ĺživot bio je putokaz i normalno je da je svoje u enike zainteresirao za susa. Dvojica od njih doĹživjeli su neĹĄto neobi no u susretu s njim. Kad ih je sus ugledao da ga slijede, upitao ih je: ÂťĹ to traĹžite?ÂŤ Njihov odgovor bio je: ÂťU itelju - gdje stanujeĹĄ?ÂŤ sus im postavlja pitanje koje nas zbunjuje. On pretpostavlja da oni ne traĹže njega, nego neĹĄto od njega. S druge strane, ni njihov odgovor nas ne ostavlja ravnoduĹĄnima. ini se da ni oni nisu htjeli drugo znati osim gdje sus stanuje. = moĹžda su bili zbunjeni susovim pitanjem, pa su ga zbog toga i napre ac pitali gdje stanuje, a moĹžda su to pitanje imali ve dugo u srcima. Tko zna. Ono ĹĄto je sigurno, i jedno i drugo je vaĹžno za njihov odnos s susom. Kao i za nas danas. Kad sus pita ĹĄto traĹže, on zna da oni nisu najprije zainteresirani za njega, ĹĄto njihov odgovor i potvr uje. Oni stvarno Ĺžele vidjeti gdje on stanuje. ma li kakvu ku u, gdje se ona nalazi, u kojem mjestu. Ĺ to to on radi, ime se bavi. NiĹĄta neobi no jer su poĹĄli za njim potaknuti svjedo anstvom njihovog prvog u itelja, vana. van je Ĺživio u pustinji, hranio se skakavcima, kratko re eno, bio je isposnik, bez igdje i ega. Propovjednik. Radikalac. VaĹžno im je stoga bilo vidjeti gdje to sus stanuje. MoĹžda i zato jer im je vanov radikalizam

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan bio prezahtjevan, ili za njih moĹžda neuskla en, ili ak i neprihvatljiv. = moĹžda niĹĄta od toga nego jednostavno jedna velika eĹžnja da susa upoznaju izbliza, tamo gdje stanuje. Ostali su s Njim cijeli dan, a kao rezultat svega bilo je njihovo oduĹĄevljenje njegovom osobom, do te mjere da je jedan od dvojice, =ndrija, s oduĹĄevljenjem sve o susu ispri ao svome mla em bratu Ĺ imunu. jedan i drugi i tre i, svi su postali susovi u enici. Nigdje nam nije re eno gdje su bili, i ĹĄto su radili, ĹĄto se sve doga alo, o emu su razgovarali, ĹĄto su jeli, niĹĄta o tome, jedino ĹĄto znamo je da su ostali s Njim cijeli dan. Zato im je na njihovo pitanje gdje stanuje, sus i rekao: ÂťDo ite i vidjet ete.ÂŤ Odgovor je prijedlog, a ne zapovijed. >dje sus stanuje morali su u enici saznati sami. Morali su ste i vlastito iskustvo susa, a koje se izraĹžava glagolom: vidjeti. Vidjeti ili do i vidjeti - je po etak jedne zanosne avanture, avanture nasljedovanja susa, koja e trajati cijeli jedan Ĺživot.

DUHOVNI VELIKAN

Agneza, 21. sije nja Ĺ˝ivjela je u 3. stolje u, a ve u svojoj 13. godini Ĺživot je stavila u sluĹžbu krĹĄ anstva. Proglasila se Kristovom zaru nicom, te se ne htjede udati za rimskog pre ekta koji se silno u nju zaljubio. Po njegovoj naredbi odvedena je u bordel. BoĹžanska sila zaĹĄtitila ju je te je ostala ista. Zatim su je pokuĹĄali spaliti, ali se vatra udesno ugasila. Na posljetku su joj odrubili glavu.

Sveti Pavao, apostol naroda Sveti Otac Benedikt XV . proglasio je godinu 2008./2009. â&#x20AC;&#x153;Pavlovom godinomâ&#x20AC;?, kojom Crkva treba obiljeĹžiti 2000. jubilej od apostolova ro enja. ProglaĹĄenjem jubilarne â&#x20AC;&#x153;Pavlove godineâ&#x20AC;? papa Benedikt XV . Ĺželi naglasiti zna enje â&#x20AC;&#x153;apostola narodaâ&#x20AC;?, kako za crkvu, tako i za cjelokupno krĹĄ anstvo, a njegov na in

Od sebe i od zajednica traĹžio je istinu u ljubavi i nije se mirio s laĹžnom povrĹĄinom, harmonijom i skladom. Cilj mu je bio upoznati i â&#x20AC;&#x153;dohvatitiâ&#x20AC;? istinu susa Krista, raspetoga i uskrsloga, isti e Sveti Otac Benedikt XV . Pavlovu su godinu u predve erje blagdana Svetih Petra i Pavla,

IMENDANI I BLAGDANI 28. lipnja 2008. godine, otvorili papa Benedikt XV . i ekumenski patrijarh Bartolomej . sve anom ve ernjom misom u bazilici Svetih Petra i Pavla. Bio je to veliki ekumenski skup jer su mu nazo ili predstavnici crkava u kojima je sveti Pavao djelovao. ubilarna godina zavrĹĄit e 18. lipnja 2009. godine. (sm)

Ĺ ALA MALA

Ĺ˝enina molitva Za mudrost - da razumijem svog muĹža. Za ljubav - da mu opraĹĄtam. Za strpljenje - za njegove hirove. er ako budem molila za snagu, prebit u ga na mrtvo ime. =men.

utorak, 20. sije nja Fabijan i Sebastijan, Neofit srijeda, 21. sije nja =gneza, NeĹža, anja etvrtak, 22. sije nja =nastazije, Vinko, Vinka petak, 23. sije nja #mercijana, #ma, Vjera subota, 24. sije nja Franjo SaleĹĄki, Bogoslav nedjelja, 25. sije nja Pavao, =nanija, Projekto ponedjeljak, 26. sije nja Timotej, Tit, Bogoljub

Njezina lubanja je sa uvana me u relikvijama u Rimu. Njezino tijelo bez glave nalazi se u svetiĹĄtu bazilike koja nosi njezino ime, gdje se uvijek 21. sije nja blagoslivljaju jaganjci od ije se vune izra uju paliji koje Sveta Stolica ĹĄalje novozare enim nadbiskupima. Na slikama se sveta =gneza prepoznaje po svojoj glavnoj oznaci - janjetu. Smatra se zaĹĄtitnicom tjelesne isto e. (sm)

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153;Dobro je obe anje ispunio onaj koji je platio dugove.â&#x20AC;? (MK+ ,sm)

Kristijan (35) i Ivana (27) Valkaj iz Ĺ˝elezne Gore dobili su Jurja, ro enog 6. sije nja u 5,35 sati.

NOVI Ĺ˝IVOT SE RA A

Jadranko (29) i Dajana (28) Gregorin i iz Donjeg Kraljevca dobili su Elenu, ro enu 10. sije nja u 20,23 sata. Imaju i Jana (3,5).

20. sije nja 2009.

Dejan (32) i SnjeĹžana (27) DoboĹĄi iz Trnovca dobili su Emanuela, ro enog 8. sije nja u 22,10 sati. Imaju i Sanelu (11), Manuelu (9), Vanesu (6) i Danijela (5).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek

Denis (27) i Martina (25) Saka iz VratiĹĄinca dobili su Sintiju, ro enu 7. sije nja u 3,15 sati.

Branko OrĹĄuĹĄ (19) i Davorka Ignac (17) iz PiĹĄkorovca dobili su Lovru, ro enog 8. sije nja u 12 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M#" MURSK H N $ N=. Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M* tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

Teta Liza i Vladimir Ko iš Zec oduševili su duetom na snimanju emisije “Lijepom našom” u Prelogu

ME\IMURSKE NOVINE 20. sije nja 2009.

FOTOKLUB AKOVEC uspješno djeluje ve godinu dana

U ovoj godini još više izložbi i radionica Ako su vas posao ili zadovoljstvo tijekom sije nja doveli do zgrade “Scheier” u akovcu, niste mogli ne primijetiti izložbu otografija naših doma ih otogra skih snaga. No, ovaj lanak nije o samoj izložbi ve o Fotoklubu akovec koji je organizirao izložbu. Prije nešto više od godinu dana nekoliko zaljubljenika u otogra sku umjetnost osnovalo je Fotoklub akovec s ciljem razvitka i unaprje enja otografije kao tehni ke i umjetni ke discipline, populariziranja i razvitka otogra ske kulture i poticanje svih oblika stvaralaštva u tom podru ju. Od svog po etka do danas Fotoklub se istaknuo kao jedna od najaktivnijih udruga koja stalno privla i sve više lanova. No po etak nije bio lagan, rekao nam je Mario Jakši , predsjednik Fotokluba: - Uvijek kad zapo inješ s otvaranjem neke udruge sam po etak je težak, od skupljanja papirologije do skupljanja ljudi, organiziranja financija, pronalaženja prostora. To su bili prvi problemi s kojima smo se i mi suo ili, ali smo ih brzo riješili zahvaljuju i dobrim ljudima i udrugama koje su nam usko ile u pomo . Moram zahvaliti CeZaM-u na suradnji, Gradu na podršci i Županiji što nam ustupe Scheiericu kad god nam je potrebno. Fotoklub akovec danas se može pohvaliti s devet organiziranih izložbi. Prva aktivnost bila je organizacija Festivala umjetni ke otografije, nakon ega je organizirana i izložba novinske otografije. U travnju pak su ugostili Studio KaPula iz Pule s izložbom: “Ljudi iz Rojca”. Prvu skupnu izložbu lanova imali su u Zagrebu povodom mani estacije “Me imurje u Zagrebu” u Zavi ajnom domu Društva Me imuraca i u Galeriji Spot Fotokluba Zagreb, nakon ega je izložba posjetila i Lendavu. Prošlu su godinu obilježili i akcijom “O istimo tavane” u kojoj su prikupljali staru aparaturu za izradu crno

Na prvoj zajedni koj izložbi predstavilo se jedanaest fotografa - bijelih otografija, te opremanje i realizaciju tamne komore, te otoradionice. Na što se danas, nakon godinu dana, svode aktivnosti Fotokluba? - Fotoklub izgleda isto. Stariji smo za jednu godinu, s time da ima više lanova, u istoj smo prostoriji, imamo još puno više ideja nego što smo imali prošle godine i još smo puno više nabrijaniji za rad nego prošle godine. Imamo svoja redovna druženja svake srijede od 18,15 do 19,30 sati, razmjenjuju se iskustva, pregledavaju otografije, dogovaramo se što bi sve morali sljede e napraviti. Vikendi, kad je dobro vrijeme i kad se uspijemo dogovoriti, rezervirani su za zajedni ka otografiranja. Sjednemo u aute i odemo na neku lokaciju po Me imurju i otografiramo, kaže Jakši . Za idu u godinu u planu je edukacija lanova kako bi usavršili otogra sko znanje. I dalje e nastaviti sura ivati s ostalim otoklubovima u Hrvatskoj i šire, te nastaviti organizirati izložbe svaki drugi mjesec, što naših doma ih autora, što gostiju iz drugih krajeva Hrvatske. -

Prostor nas još malo mu i jer kad se nas 15 ili 20 na e u prostorijici od 20 kvadrata nije baš ugodno. Planiramo organizirati i radionice za javnost, kao što smo imali u studenom prošle godine, za sve one koji bi htjeli nau iti nešto više o otografiji, ali možda nemaju vremena da se nalaze s nama svake srijede, kroz njih se u tri - etiri dana mogu nau iti osnove digitalne otografije. Nastavljamo suradnju s otosekcijom “ rni blic” iz CeZaM-a u ure enju tamne komore. Skoro smo pri kraju pa emo se skoncentrirati na izradu crno - bijele otografije. Fotoklub akovec stalno prima nove lanove, tako se svi koje zanima otografija i otografiranje slobodno mogu javiti. Uvjet nije posjedovanje otoaparata, jer e vam ga ondje rado posuditi. Jedini su uvjeti punoljetnost i volja za otografiranjem. Sve podatke o Fotoklubu možete prona i na web stranici www. otoklubcakovec.hr, a kontaktirati ih možete i na mail otoklub.cakovec@gmail.com. (mn, oto: jama, zvrzan)

THE FAREWELL REASON u Prostoru, 24. sije nja u 21 sat

Koncertna promocija novog albuma akove ki trio The Farewell Reason u subotu 24. sije nja u Prostoru u akovcu održat e koncertnu promociju novog albuma “Hit Me Once, Miss You Twice” koji su sami snimili prošle godine u svojem ku nom studiju, te ga sami i izdali. Radi se o njihovom tre em izdanju i prvom od 2005. kad su izdali split LP na vinilnom izdanju s ve bivšim akove kim bendom Outre koji je izdan na Good Samaritan Records. Novi album sadrži 8 autorskih stvari u trajanju od 30 minuta. Bend je do sada održao stotinjak koncerata u svojoj sedmogodišnjoj karijeri po Hrvatskoj, Sloveniji, Austri-

ji, Srbiji i Ma arskoj, a ovo im je prvi nastup u akovcu od Act Festa koji se održao u srpnju prošle godine. Muzika koju sviraju je hardcore/punk s primjesama svega i sva ega, tako da e ovo biti još jedna odli na ve er za sve ljubitelje žeš eg zvuka. Uz njih kao gosti nastupaju zagreba ki hardcore bend Senata Fox i osje ki This Day Will Burn. Koncert po inje u 21 sat, cijena ulaznice je 20 kuna, a uz ulaz se dobiva i novi CD The Farewell Reasona, pa je to još jedan od razloga da se vidimo u subotu u Prostoru. Za one koji još ne znaju, Prostor se nalazi u zgradi Starog hrasta, u bivšem prostoru Music Centra.

ADRIJAN PREDRAG KEZELE

Ovo je osvijes Ulazak u novu godinu savršen je da promijenimo sve što možemo na bolje, da postanemo pozitivniji, vitalniji i sveukupno bolji ljudi. Kako se promijeniti? Kako promijeniti tok vlastitih misli te probuditi vlastitu intuiciju i duhovnost? Kako bismo dobili odgovore na ova i još neka pitanja, porazgovarali smo s Adrijanom Predragom Kezelom, dugogodišnjim u iteljem meditacije, astrologom savjetnikom, autorom mnogobrojnih programa, osniva em Duhovne akademije i autorom tridesetak knjiga (što na hrvatskom, a što prevedenih na nekoliko jezika). Po etak njegova “duhovnog” puta smješten je oko njegove 13. godine, kada je postao vegetarijancom. U to vrijeme sve ga više po inju zanimati i okultno - duhovni doživljaji, isprobavanje raznih “tehnika”, te prou avanje filozofije i religije, što se zadržalo i do danas. Godine 2004. on osniva Duhovnu akademiju koja širi duhovno znanje putem razli itih konkretnih metoda i tehnika, obrazovnih, ekonomskih i životnih sustava te ija je svrha ostvarenje kvalitetnijeg života za sve pojedince i cijelu zajednicu ovje anstva. • Napisali ste tridesetak knjiga. O emu pišete? emu ste posvetili život? — Ja pišem o na inima na koji ljudi mogu promijeniti svoj život tako da budu sretniji, zadovoljniji, zdraviji i da u svakom pogledu žive kvalitetnije u svim podru jima, tjelesnom, psihološkom, materijalnom i duhovnom podru ju. • U što Vi vjerujete? - Vjerujem u mogu nosti. Vjerujem da su ljudi ro eni, da ne kažem stvoreni, da budu sretni. Naša je unkcija u životu da uživamo, da stvaramo nešto što e svima nama u initi život boljim. Vjerujem u sve mogu nosti i da pred ljudima stoje mnogi putovi, ali da, na žalost, mnogi griješe zbog navike, pogrešnog u enja, neznanja - jer im društvo nije pružilo mogu nost da saznaju o svim potencijalima koji su im na raspolaganju. Donosimo krive odluke i naš život nakon nekog vremena nije takav kakav bismo željeli da bude i onda se nalazimo u problemima - zdravstvenim, psihi kim,

CENTAR ZA KULTURU, 21. i 28. sije nja u 19,30 sati

Pinkleci izvode “Perikla” Kazališna družina “Pinklec” pred doma om e publikom u dvorani Centra za kulturu u srijedu 21. i 28. sije nja s po etkom u 19,30 sati odigrati “Perikla”. Igrano - lutkarska predstava ra ena je prema komediji “Periklo” Williama Shakespearea iz 1609. godine, redatelj i dramaturg i ovaj je put Romano Bogdan. Ova tragikomi na pri a u pet inova razotkriva muško - ženske odnose u nizu komi nih situacija te nudi suze i smijeh, intrige i smrt, vjen anja, brodolome i oluje, viteške igre, obilje smijeha i dobru glazbu.

Uloge: Mario Jakši (Periklo); Igor Baksa (Gower); Karolina Horvat (Marina); Davor Dokleja (Antioh, Ribar 2, Sluga 2, Lizimah); Alen Barbi (Simonid, Leonin, Ribar 3); Mario Zelenbaba (Cerimon, Svodnik, Mornar 2); Tasjenka Štrek (Svodnica, Likorida, Dijana); Jelena Vugrinec - Dokleja (Taida); Bruno Kontrec (Klin, Ribar 1, Helikan, Sluga 1, Mornar 1). Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi; kostimografkinja: Melita Kukec; scenogra : Romano Bogdan; glazba: Greendwar ; izrada lutaka: Jelena Vugrinec – Dokleja.

Adrijan Predrag Kezele: - Ljudi su ro eni da bi bili sretni

20. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

AKTUALNE IZLOŽBE

E govori o “alternativnom” životu, intuiciji i kako da u 2009. godini postanemo bolji ljudi

godina kada bismo trebali stiti pozitivne misli problemima u odnosima s drugima. Sve bi se to dalo ispraviti ako samo malo pomaknemo na in gledanja na stvari i na in na koji živimo. • Kako to uop e u initi? Kako odabrati te bolje putove i postati sretan? — Mogu to odgovoriti vrlo kratko. Najve i problem danas je stres. Mi svi nekud jurimo, žurimo, tr imo i u toku života ne nalazimo vremena za sebe. Dakle, prva stvar koju preporu ujem ljudima jest da uzmu vrijeme za sebe, zna i vrijeme koje je samo njihovo. I tad preporu ujem odre ene tehnike opuštanja, relaksacije, recimo integralnu meditaciju koju ve dugo godina podu avam. To je jednostavna tehnika dubokog odmaranja koja u tome može pomo i. Potrebno je samo petnaest minuta dnevno, ali strašno puno zna i kad stanete, zatvorite sve ove kanale buke kojima ste optere eni i jednostavno se malo okrenete sami sebi. Ve taj korak, dakle, 15 minuta dnevno, zna it e mnogo.

Inflacija alternativnih metoda • Iz Vašeg iskustva, s obzirom na to da radite s ljudima na takvim stvarima, mislite li da se ljudi sve više okre u ovim alternativnim metodama: meditacijama, tehnikama opuštanja i spiritualnom životu? — To se svakako doga a. Možda je prije 25 godina, kada sam se ja time po eo baviti, to izgledalo neobi no i mnogi su na to gledali kao na vanzemaljsku stvar. Danas je prakticiranje meditacije, joge ili drugih tehnika osloba anja stresa nešto sasvim normalno. Mnogi to rade, gotovo svi su o tome nešto itali. Me utim, na žalost, sada se dogodila in lacija te ponude. Ima strašno puno toga na tržištu, raznih knjiga, metoda i tehnika koje nisu sve prilago ene zapadnom na inu života, tako da je zapravo u ovom trenutku prisutan drugi problem kako izabrati ono nešto za sebe. To je nešto što treba pametno izabrati. Tu savjetujem ljudima da ne idu za nekim iluzijama, egzotikom i ne im što je protivno njihovim osobnim uvjerenjima, nego da uzmu stvari na razini tehnike, da ih isprobaju, primijene u svom životu i ako one funkcioniraju da ih se drže. • Ljudi cijeli život u e, svaki dan, od svakog s kim se susre emo barem ponešto uzimamo. Od koga ste Vi najviše nau ili? — Ja sam najprije neke stvari sam u sebi promijenio, i to vrlo mlad, ve s 13 godina postao sam vegetarijanac, što je u to vrijeme bio velik šok za sve oko mene, pogotovo moje roditelje. Nakon toga sam prou avao razne duhovne knjige koje tada nisu bile tako dostupne. Proveo sam dosta vremena prou avaju i razne tehnike meditacije, bio sam i vani - u Italiji, Španjolskoj... na raznim te ajevima nakon fakulteta gdje sam prou avao psihologiju, alternativnu psihologiju. Ne bih mogao re i da imam jednu osobu koju bih istaknuo kao svoga najve eg u itelja, ali bilo je ljudi s raznih strana svijeta koji

su me usmjerili. Ipak, moram re i da je to ipak najviše bilo moje vlastito iskustvo. Ono što sada radim baziram na 20 godina iskustva rada s ljudima i rezultatima vlastitih spoznaja u tom podru ju. Što se ti e tehnika i na ina prezentiranja tih tehnika, nekako su se stvorile kao rezultat iskustva.

Intuicija bi trebala biti jednaka racionalnom • U po etku je bila prisutna neka intuicija koja Vas je usmjerila na ovakav na in života. — To na po eku je bila neka intuicija ili nekakav poriv, sigurno. Ako sam osjetio da trebam promijeniti svoj život, onda sam to osjetio iznutra. Tako da bi se možda to moglo tako re i. • Ja intuiciju, ustvari, spominjem jer je i to jedna od tema o kojima ste pisali. Što je uop e intuicija? — Intuicija je jedna od ranijih knjiga napisana prije nekih 12 ili 13 godina. Nju sam napisao zato što sam smatrao, i još uvijek to mislim, da ljudi previše imaju povjerenja u racionalne odluke i vrlo esto ne shva aju da su naši osje aji osnovniji od racionalnog. Mnogo toga mi donosimo i odlu ujemo na temelju unutarnjeg osje aja, ali nesvjesno. U toj sam knjizi zapravo pokušao ljudima objasniti da trebaju osvijestiti svoje osje aje, koje onda zovemo intuicija. Dakle, to je nekakav poriv da u ine nešto bez da za to imaju racionalno objašnjenje. Ne mislim da to treba imati prednost pred racionalnim odlukama, ali mislim da bi svakako trebalo biti ravnopravno. Trebali bismo više pažnje obratiti na svoja unutarnja znanja. To se sve doga a bez bilo kakve edukacije, a kad bismo bili educirani u tom podru ju, onda bi intuicija zauzela puno važnije mjesto i bila bi puno pouzdanija nego što je to sad. • Zna i, to je nešto što svatko od nas može razviti. — Apsolutno. Posebnim tehnikama i vježbama, koje su, moram re i, vrlo zabavne, to se može razviti.

Cijelo društvo je na krivim temeljima • Što mislite na kakvom je putu današnje ovje anstvo? Kuda idemo? — Pod cijenu da budem pesimisti an, ali na lošem smo putu. (smijeh) Naime, radi se o tome da sada ve svi vidimo da naš na in života nije baš previše pametan. Ova trenutna pompa oko krize je zapravo sitnica. To je problem koji je došao i pro i e, ali je opet jedan pokazatelj da je cijelo naše društvo postavljeno na krivim temeljima. Prije svega rekao bih da ne razumijemo da ljudi ima previše. To je bazi ni problem. Naša cijela civilizacija je bazirana na stalnom širenju - što više ljudi zna i ve i gospodarski rast i naravno da to ne može i i u nedogled. Mi bismo morali shvatiti da Zemlja može izdržati samo odre eni broj ljudi i tu ja vidim najve i problem. Ovdje govorim globalno, o svijetu gdje se broj

ljudi stalno pove ava i tada nastaju velike krize, od gladi do gospodarskih kriza. Morali bismo promijeniti na in funkcioniranja. Druga stvar je sam naš odnos prema svijetu i prirodi gdje se mi postavljamo kao gospodari nad prirodom, a morali bismo sura ivati s njom. Tu danas, na svu sre u, postoje mnogobrojni ekološki pokreti koji to sve više osvješ uju i osje a se pozitivan pomak. I tre a stvar je okretanje više unutarnjem svijetu nego vanjskom, a to je sad pitanje širenja znanja o svijesti, razvoju svijesti, duhovnom razvoju ... Tu isto ima pomaka, ali je, na žalost, još uvijek nekako na margini, nije glavna struja. Dok ne postane glavna struja, tako dugo postoji opasnost da smo na lošem putu. Ja se još uvijek nadam da e sve dobro završiti na kraju. • Gdje smo mi Me imurci u svemu tome? — Me imurci su na kormilu, sve upravljaju odavde. (smijeh) U ovom kraju oduvijek, mada to ljudi nisu ni znali, vlada prije svega atmosfera tolerancije, stvaralaštva. Me imurci su poznati kao radišni ljudi. Ovo je poseban kompliment, s obzirom na to da sam ja rodom Varaždinac. (smijeh) Iako su mi korijeni po maj inoj strani iz Me imurja. Ali sad živim ovdje i doista sam oduševljen na inom na koji ljudi prihva aju naš centar gore u Badli anu, Grad labirinata i sve što mi radimo tamo. To je jedan pozitivan pristup koji omogu ava da se stvari pozitivno razvijaju. Nema prepreka i to je ve jako puno. Na drugim mjestima ima puno više predrasuda i zatvorenosti i nekako imam osje aj da je ovo pravo mjesto koje svijetli u odnosu na druga mjesta.

Najvažnije je u životu suosje anje i povezanost • Spomenuli ste Grad labirinata. Ispri ajte nešto više o projektu. — To je jedan nedavni projekt koji smo napravili pod pokroviteljstvom udruge Umjetnost davanja, koja tako er djeluje ovdje. Labirinti su geometrijski oblici koji imaju odre eno pozitivno djelovanje na ljude koji hodaju kroz njih. Ina e su labirinti s ljudima od samog po etka ovje anstva. Crteži labirintalnih struktura nalaze se posvuda po svijetu i dio su raznih civilizacija gdje su imali ukrasnu ili ritualnu funkciju, me utim, nitko zapravo ne zna emu su oni služili. Ja sam to podru je po eo intenzivnije istraživati prije nekoliko godina. Napisao sam knjigu ‘Labirinti i njihove tajne’ na osnovu koje je nastao ovaj projekt Grada labirinata koji se sastoji od devet osnovnih labirinata. Svaki od njih pokriva odre eno podru je života i, kad se prolazi kroz taj labirint (što se više prolazi, to je bolji u inak), u biti se aktivira to podru je. Postoji labirint energije, osje aja, povezanosti, mudrosti, slobode... Samo ime ve govori emu svaki služi. Ono što smo mi u Badli anu na-

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – (od 22. sije nja) 7. bijenalna izložba Likovnog udruženja akovec. Izložba predstavlja presjek neprofesionalnog bavljenja likovnom umjetnoš u, a radove su odabrala 3 lana HDLU Me imurja. Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izložba “Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Me imurja”. Rije je o prvoj izložbi arheologinje Branke Marciuš, kustosice Arheološkog odjela Muzeja Me imurja akovec. U prostoru Izložbenog salona bit e izložen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stolje a. Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isti u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavurti i M. Veže.

pravili jest da smo na 8.000 kvadrata šume, sa uvavši njen integritet bez ikakvih devastacija, od prirodnog materijala i kamena napravili tih devet labirinata i to pretvorili u svojevrsno duhovno šetalište. Otvorili smo ga za javnost i u taj se Grad labirinata može do i bilo kada. Za sada je ulaz slobodan, ja se nadam da e tako i ostati, ovisno o tome ho e li se to uvati, a za sad se uva. Od kad se to otvorilo, prošle godine u rujnu, doga a se da tamo svaki tjedan, svake nedjelje, bude dvadesetak automobila i ljudi prolaze kroz labirinte. Kontaktirali su nas iz me imurske Turisti ke zajednice, pa smo ak imali organizirane ture... Labirinti su se pretvorili u atrakciju, dok istodobno predstavljaju sredstvo stvaranja ravnoteže u kolektivnoj svijesti. • Rekli ste da ste imali dosta pozitivnih reakcija, što je s negativnima? — Nema negativnih reakcija ovdje. Nekad je bilo toga, kad biste nekome rekli rije meditacija ili nešto sli no, odmah su mislili da je to nešto protivno našem na inu života ili religiji. Me utim, tih je reakcija sve manje i manje, svi shva aju da ako je nešto dobro za njih da nema smisla raditi nekakve probleme. • Što je po Vama najvažnije u životu, odnosno što bi trebalo biti najvažnije u životu? — Ljubav. (smijeh) Ljubav, ali pri tom mislim možda više na suosje anje, na univerzalni osje aj pripadnosti zajednici života i podršci koju moramo davati ne samo jedni drugima kao ljudi, nego i drugim oblicima života na našem planetu. To suosje anje i povezanost izme u nas nešto je najvažnije što bismo trebali njegovati.

2009. - godina vatre • Na stranicama Duhovne akademije dali ste svoje mišljenje kakva e biti ova godina. Što nas eka u 2009.? — Radilo se o sagledavanju mogu ih budu ih trendova. Radi se o astrološkoj analizi. Ja se bavim i Jyotishem, jednom vrstom astrologije, a njegova karakteristika je da se ne ide na predvi anje nego samo na

ukazivanje mogu ih tendencija. Te mogu e tendencije za ovu godinu izgledaju šaroliko. To je jedna od godina u kojoj ima veoma razli itih impulsa. Ima ih veoma dobrih, recimo do ljeta bi moglo biti bolje nego što ljudi o ekuju uz sve ove najave krize. Dok sam jesen nazvao ‘razdobljem vatre’. Zapravo, cijelu sam godinu nazvao ‘godinom vatre’, u tom kontekstu jer doista postoje tendencije da se odre eni sukobi poja aju i da bude više negativnih misli i negativnih djelovanja na politi koj, društvenoj i individualnoj razini. Me utim, ne treba nas biti strah, to samo zna i da bismo svemu ovome o emu smo govorili još više trebali pridati pozornosti, dakle, upravo ovo je godina kada bismo svjesno trebali u initi napor da pozitivne misli i pozitivan odnos prema ljudima oko sebe u inimo življim i važnijim. Ljudi ne bi smjeli misliti da su te globalne stvari izvan našeg utjecaja jer svaka negativna misao koju vi imate prema svom susjedu, prijatelju, suradniku... doprinosi kolektivnoj negativnoj atmosferi i tu po inju problemi. Dakle, ako se mi smiješimo ljudima oko sebe, taj e se osmjeh proširiti i na njih, te e ublažiti i tendencije na društvenoj razini. To su stvari kojima ove godine moramo pridati puno više pozornosti, a mi emo sa svoje strane u listopadu organizirati posebnu, da tako kažemo, preventivnu mjeru koja je vezana za ljude koji se bave odre enim duhovnim tehnikama. U naš e centar sva etiri vikenda u listopadu do i ljudi iz svih krajeva Hrvatske i šire te provoditi specijalne tehnike kojima e ublažavati napetost kolektivne svijesti. • Zna i, ovo e biti dobra godina da se pokaže kako su misli veoma mo no sredstvo. — Dobro ste to rekli. Upravo tako, ovo je dobra prilika da se pokaže koliko su misli snažne. (mn)

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. PRELOG – Riblji restoran Prelog - izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih motiva i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao Ružman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari , Julija Weber i Željko Petkovi . Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpoznatijih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njema kog jezika. Izložba se može pogledati do 10 sije nja. Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, "ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gosti svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi , Š. Vuli i S. Ivaniš.

ME\IMURSKE NOVINE 20. sije nja 2009.

Samo jedan od onih dana ...

Piše: Maja Novosel

Znate one dane? Ne one ženske dane u mjesecu, nego one dane kada vam naprosto sve ide po krivu ve od ranog jutra? Sigurno znate o em’ govorim. Jedan od onih dana kada vam se zareda toliko glupih pehova da vam je na pola dana ve i smiješno. To su oni dani kada vam kompjutor krepa iz istog mira baš onda kad ste tri sata radili na ne emu i niste snimili. I onda kad isti dan saznate da je komp zaražen nekim gadnim virusom i da je sve što se može spasiti od preko 250 GB-a nekih 5 GB-a bezveznih stvari. To je kad se kavom prolijete po najdražim hla ama, ali po preponama baš kad morate na važan sastanak, a ve skoro kasnite. Kad vas obrva pod tušem zasvrbi baš kad se depilirate pa se britvicom ne misle i po ešete i ostanete bez ve ine nje. (Da ne bi bilo... neke od ovih stvari nisu se dogodile meni nego nekim ljudima koje poznajem.) Svi mi imamo ovakve dane. Razlika je samo u tome što neki od nas imaju te dane eš e od drugih. Puno eš e, ustvari, do te mjere da vas se definitivno može smatrati pehistom ili, kao što ja to kažem, osobom iji je život definiran Murphyjevim zakonom. uli ste za taj zakon? Iako vjerojatno svi jeste, nije zgorega da utvrdimo gradivo. Murphyjev zakon tvrdi da e sve stvari koje mogu po i krivo i po i po krivom. Ja bih bila osoba iji je život u eš oj podudarnosti s tim zakonom negoli kod druge prosje ne osobe. A ništa mi ne pomaže, ni to da mi je krevet tako postavljen da

uvijek s lijevom nogom ustajem s kreveta (jedina druga opcija bila bi neka vrsta salta mortale preko podnožja kreveta, a ja baš i nisam za takve akrobacije), a to po nekim bapskim predajama nikako nije dobar znak. Pred sam kraj moram re i emu ustvari ovo sve. E pa ova slova koja sad itate nastala su na kraju jednoga ovakvog dana kada je prva stvar kad sam ustala bila da sam se u stolicu lupila malim prstom na nozi, nakon toga se laktom zviznula u kvaku, kihnula pa se usput ugrizla za jezik, razbila omiljenu šalicu ... Nije to sve ... po hodniku rasipala sve kovanice kojih sam baš danas imala k’o da ste parkirni automat, po snijegu se trudila polako i pažljivo hodati i onda 10 metara od auta uganula ve uganutu nogu i raskelila se pred najmanje 6 ljudi i pala, ne u isti, nego, naravno, u zmazani snijeg. I sve to prije 11 ujutro. Eto jednog zanimljivog dana iz mog života. Ali dobro, sad sam sigurna barem tjedan ili dva. Nadam se... Držite fige!

Želiš li nasmijati Boga, otkrij mu svoje planove Piše: Danijela Mihoci Ponekad znam pitati ljude: Tko si ti? Tako iz istoga mira. To je valjda na in da doznam više o njima. Zanimljivo je da mi svi redom odgovaraju da su, primjerice, kozmeti arke, prodava ice, lije nice, u iteljice, voditeljice, pjesnikinje i tako u nizu. Rijetki su oni koji mi na postavljeno pitanje odgovaraju da su o evi i majke s dvoje, troje djece, da su ljubavnici, da su voljeni, da su planinari, da vole slikati, pisati ili baviti se otografijom, biciklizmom, da su dobri ljudi puni su uti i razumijevanja za druge, da su vjernici ili ateisti. Ali zato sebe opisuju kao nekoga tko ima stan u Zagrebu, vikendicu na moru ili me imurskim bregima, kao nekoga tko ima dobar posao, ali ne kažu da taj posao vole. Opisuju se kao netko tko ima dobar auto i punu lisnicu ili obrnuto. Iskreno, takvi me odgovori uvijek iznova razo aravaju. Oni mi dokazuju da je sustav vrijednosti u društvu poreme en, a, još gore, dokazuju mi da ljudi o sebi misle isklju ivo i jedino kao o bi ima materijalizma. I pitam se - gdje je nestao ovjek? Zanimljivo je kako ovje nost lako nestane, kako ljudi brzo zaboravljaju dobro koje se za njih ini, koliko su nezahvalni. Zanimljiva su i njihova o ekivanja. O ekivanja uvijek iznova, redovito, bez greške, vode u duboko razo aranje. Zato je bolje ne

o ekivati ništa, ne tražiti ništa. Prepustiti se. Vjerovati. Kada pitam ljude tko su, od njih o ekujem odgovor koji bi me zadovoljio. Kao što rekoh, na koncu sam gotovo uvijek razo arana jer malo je onih koji ispune moja o ekivanja. Kao što ne vrijedi o ekivati, tako ne vrijedi ni planirati. Sjetite se samo koliko ste puta nešto željeli, o ekivali i planirali, a onda se sve rasulo poput kule od karata. Nedavno sam pogledala jedan dobar, zapravo emotivno vrlo težak i mu an film. Iako ja to nisam zamijetila jer sam bila usredoto ena na drugo, film po inje upozorenjem: “Želiš li nasmijati Boga, otkrij mu svoje planove”. U toj re enici sadržano je sve što vam želim re i. Budite na oprezu. Pazite što želite, možda vam se i ostvari. Samo pitanje je ho ete li to mo i podnijeti.

PRI A IZ ŽIVOTA OVISNIKA - kako se Ivan izvukao iz svijeta droge

Beskrajno sam zahvalan roditeljima što nisu odustali od mene - Danas sam zadovoljna, zaposlena osoba, okružena prijateljima, koja vodi normalan život, me utim, svoje pubertetske godine proveo sam u svijetu droge, zapo inje svoju pri u, nazovimo ga, Ivan iz Me imurja. Bez straha prema nepoznatom, Ivan je iz iste znatiželje probao lake droge koje je isprobalo gotovo itavo njegovo društvo. U jednom od izlazaka, s prijateljem je krenuo nabaviti “travu“ koju su esto konzumirali vikendom. Igrom slu aja, osoba od koje su kupovali “travu“ ovog puta nije imala ništa drugo osim heroina. Nakon kratkog razmišljanja ponudu su prihvatili. Prvo “šmrkanje“, prividan osje aj sre e i lažnog samopouzdanja koje je pružilo u trenutku je riješilo sve probleme izgubljenog srednjoškolca. Za razliku od njegovog prijatelja, a i cijelog društva, Ivan je ubrzo “travu” - zamijenio heroinom. Stalne sva e roditelja, životni nesklad ispunjen nemirom i nesigurnoš u rješavao je bijegom od ku e u drugo okruženje, neoptere eno pritiscima. No, ni društvo nije bilo trajno uto ište. Zbog njemu tada nerješivih problema koji mu e ve inu tinejdžera, ulazak u svijet droge inio se jedinim bijegom od stvarnosti. Droga ga je opuštala i distancirala od užasnih životnih rustracija. U po etku, dok se ovisnost još nije razvila, sve se to inilo bezazlenim. U školi i kod ku e nitko nije sumnjao da bi Ivan mogao postati ovisnik s obzirom na to da je bio uzoran u enik i mnogo je znao o tome. - Mogao sam uvjeriti roditelje da sam umoran kad sam bio pod drogama jer moji roditelji, kao i ve ina, nisu željeli vjerovati da bi njihovo dijete moglo upasti u svijet droge. To mi je davalo još više sigurnosti, do te mjere da mi više nije bilo bitno skrivati svoju ovisnost, dodao je. Kako je ovisnost napredovala, po eo je sve više izostajati iz škole, odakle su po ele i prve sumnje da nešto nije u redu. Ro-

Osoba od koje je Ivan kupovao “travu” u jednom navratu nije imala ništa drugo osim heroina. Nakon kratkog razmišljanja ponudu je prihvatio

ditelji su shvatili da je njihovo dijete ovisnik tek nakon šest mjeseci, kada je policija prvi put došla na vrata. Tek tada, kaže Ivan, po inje njegov pravi ovisni ki život.

Ništa više nije bilo bezazleno - Roditelji nisu odustajali od mene, na emu sam im danas beskrajno zahvalan, no tada nisam mario za to. Sva e su bile sve u estalije i, kako bih smirio situaciju, pristao sam na lije enje u komuni, kaže Ivan. Bez njegove odluke i želje da se riješi ovisnosti, smatrao je da mu tamo nije mjesto te je svakodnevno razmišljao o povratku ku i i ovisnosti. Unato trudu ljudi u komuni, boravak tamo bio je kratak. Po povratku ku i uslijedile su godine daljnjeg drogiranja, problema s policijom i roditeljima. Ubrzo ništa više nije bilo bezazleno kako se inilo na po etku. Sve se vrtjelo oko nabavljana novaca i “šuta“ za taj dan. Budio se u “krizi“, pun tjeskobe i straha, razmišljaju i koliko e trebati vremena da u takvom stanju do e do željenog “šuta“ kako bi mogao nabaviti novac za

IZLOŽBENI PROSTOR CZK-a

Sedma bijenalna izložba LU -ovih radova U etvrtak 22. sije nja s po etkom u 18,30 sati u Izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec otvorit e se 7. bijenalna izložba Likovnog udruženja akovec. Godine 1989. u Centru za kulturu održana je prva izložba Likovnog udruženja Me imurja, koje je devedesetih brojilo oko 140 lanova i bilo u uzletu prema broju izlaga kih aktivnosti. Petnaestak godina kasnije društvo je podijeljeno na LU donjeg

Me imurja, LU i nekad LU gornjeg Me imurja, koje više ne djeluje. Bijenalne izložbe LU -a privuku velik broj izlaga a, jer je ova izložba pomalo ve i tradicionalna te predstavlja presjek nepro esionalnog bavljenja likovnom umjetnoš u. Izložbe žiriraju tri lana HDLU-a Me imurja. Likovni postav zajedni ke izložbe lanova LU -a u izložbenom prostoru Centra djelo je jednog od lanova izbornika.

sljede i. Svakim danom trebalo je sve više droge i novca. Kra e svega što mu je došlo “pod ruku” postale su svakodnevica. Bez imalo grižnje savjesti krao je od svojih roditelja, prodavao gotovo sve što je imalo nekakvu vrijednost u njihovoj ku i. - Ovisni ki život postao mi je nepodnošljiv i sve sam više želio povratak normalnom životu. Voze i se jednog dana u autu s majkom, na radiju je svirala nekad meni jako draga pjesma koja ovaj put nije izazvala onaj poznati osje aj. U meni više nije bilo emocija. Shvatio sam da ‘vegetiram’, da sam biljka i u tom trenutku najve a želja bila mi je ponovno osje ati. Odabrao sam život, kazao je Ivan.

Težak povratak Ovog puta odlazak na lije enje bila je njegova odluka. Iako je odvikavanje bilo teško, upornost i podrška roditelja izvukla ga je iz svijeta droge. - Riješiti se fizi ke ovisnosti bio je najmanji problem. S psihi kom ovisnoš u, koju je droga stvorila u meni, borio sam se go-

dinama, kazao je Ivan. U po etku je najve i bio strah ho e li ga i kako ljudi ponovno prihvatiti. Depresija, nesanica, no ne more, napadaji panike, sve su to bile posljedice života s drogom. Nakon izlaska iz ovisnosti, ponovna komunikacija s ljudima bila mu je iznimno teška. ak i s roditeljima. - Osje ao sam grižnju savjesti zbog svega što su oni prošli sa mnom. Pred ljudima koji su mi nekad bili prijatelji osje ao sam sram i silno sam želio da me ponovno prihvate. Da bih to postigao, znao sam da moram razmišljati o svakom koraku kako bih dokazao da je ovisnost iza mene, rekao je Ivan. Nastavio je sa životom tamo gdje je stao prije ovisnosti, u pubertetskim godinama. Oprostio je sebi i, iako je trebalo mnogo vremena i snage, nadoknadio je izgubljeno. - Uvijek u biti bivši ovisnik i to je ono što me u najtežim trenucima podsjeti da ni jedan problem nije toliko težak kao život s drogom, završio je Ivan svoju pri u. (H. Ze ar)

CENTAR za kulturu – Tribina

Pretplata za prolje e 2009. I ove sezone (29. sije nja – 14. svibnja) imate priliku pretplatiti se za programe Tribine akovec etvrtkom u Centru za kulturu akovec. Cijena pretplate s ura unatim popustom (16 programa – 9 kazališnih, 3 koncerta, 3 filmske premijere i Folklorni ansambl Lado) iznosi 500 kuna, a za umirovljenike, studente i ake 400 kuna. Pogodnosti pretplate jesu stalno mjesto u dvorani po vašem izboru, redovito in ormira-

nje o svim programima Centra za kulturu, pla anje u dvije rate i popust od 20 posto. Prošlosezonske pretplatnike iz Centra podsje aju da njihova mjesta u gledalištu uvaju do ponedjeljka 26. sije nja 2009. Sve in ormacije o pretplati možete dobiti u propagandi ili na blagajni Centra za kulturu, Trg Republike bb, tel. 040/ 311-488. Rezervacije za Tribinu akovec etvrtkom uvaju se jedan dan. U srijedu (dan prije programa) rezervacije ne primaju.

20. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Ne dopus te da trajnije neslaganje naruši planove koje želite ostvari s voljenom osobom. Mirno a u razmišljanju pomo i e vam da steknete objek vniji uvid u sve što se doga a. Kriza e ima pro iš avaju i u inak Potreban vam je predah, vrijeme u kojem ete se oporavi od proteklih doga aja. Fokusirajte se samo na ono najvažnije i nemojte dopus da vam osobe navikle na vašu pomo kradu energiju. Uz sav trud ne ete se mo i ogradi od neugodnih pri a koje kolaju o vama. Na žalost, morat ete se strpje neko vrijeme kako bi se nesuglasice riješile. Umjesto da tražite rješenje, opus te se i prona ite neku ak vnost uz koju ete zaboravi na loše stvari. Pri ekajte da odgovori do u bez vašeg forsiranja. VAGA (24.9.-23.10.) Ovaj ete se tjedan uspješno izvu i iz nekih zamršenih ljubavnih situacija. Šarmom i nježnoš u brzo ete razoružati i najupornije oponente. Mogu e je poznanstvo s vrlo strastvenom i privla nom osobom. Riješite zaostale probleme u poslovanju s bankama, porezima, ra unima ili dugovima. Mogli biste dobiti isplatu odštete ili se riješi dugogodišnjeg kredita. Na poslu dobivate sve ve u potporu nadre enih. Netko bi vas u srijedu mogao optere obvezama. Mogu i su i neplanirani kvarovi pa budite oprezniji pri rukovanju ku anskim apara ma. Financijska situacija doživjet e poboljšanje. Manje ete se brinu oko novca, a po cajno e djelova i nove prilike koje donose dodatnu zaradu.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Situacija e bi stabilna, a za samce i uzbudljiva. O ekuju ih velike novos , mogli bi u i u vezu ili se zaljubi u osobu s kojom poslovno sura uju. Klju ni trenuci dogodit e se u ponedjeljak, nakon ega e sve posta jasnije. Bit ete inovativni i kreativni, a vaše dobre rezultate primijetit e nadre eni. Odisat ete smirenoš u i bi mirotvorac u radnom okruženju. Nisu isklju eni niti novi, važni poslovni kontakti. Netko e željeti prisvojiti vaše zasluge, a raspoloženje e vam kvariti i osoba s kojom ne možete izbje i kontakt. Ipak, dobro ete podnosi stresne situacije. Kona no ete riješi problem koji vas ve neko vrijeme mu i. Dobro ete bira trenutke, a i prijatelji e vam pomo i u svemu što naumite.

Možda e se u vas zaljubi osoba koja vas ne zanima ili ete povremenim avanturama i ertovima nastoja zaboravi probleme u svojoj trenuta noj vezi. uvajte se da ne postanete posesivni i ljubomorni. Moglo bi do i do poja ane napetosti, a probleme ne e biti tako lako rješavati. Ovaj ete tjedan mora uloži dosta truda i zalaganja kako se vaša pozicija ne bi ozbiljnije pogoršala. Odnosi s partnerom mogu zahladiti zbog nancijskih problema. Zato ete bi nezadovoljni i sve eš e preispi va zajedni ke planove za budu nost. Kroz druženja i zabavu do i ete u posjed vrijednih i korisnih informacija. Odnos s jednim prijateljem mogao bi se razvi u poslovnu suradnju.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Poželjet ete svoje misli podijeli s partnerom. Iako ete u razgovor u i s odlukom da izbjegnete me usobna predbacivanja, bit ete kri ni i sumnji avi pa e vaši pokušaji ima slab u inak. Obveze e se gomila , rokovi e biti kratki, a vi sve više napeti. Ne ete bi zadovoljni raspodjelom zadataka ni opho enjem nadre enih prema vama. O ekuju vas ograni enja i slaba suradnja s nekim ljudima. Mogu i su nancijski gubici pa se suzdržite od trošenja ili riskantnih transakcija. Mogu i su manji problemi sa zdravljem, viroza ili grlobolja. Društveni život bit e pun ugodnih iznena enja i novih simpa ja. Privu i e vas zanimljiva i pronicljiva osoba s kojom ete uživa u razgovorima.

Godit e vam pozornost jedne osobe, ali ete se pita koji su njezini pravi mo vi. Ako ste u braku, teret problema potaknut e vas na preispi vanje osje aja, ali i razotkri neke skrivene i nejasne stvari. Imate odli nu koncentraciju i uspješni ste u poslovima koji vas stavljaju u središte pozornosti. O ekuje vas porast broja ideja koje ete iskoris u promo vne ili kreativne svrhe. Prema nekim suradnicima ne ete bi iskreni nego ete skriva pravo stanje stvari. Više ete napravi budete li se prilagodili mskom radu. Odli no ete se opušta uz druženje ili ete se ak vnije bavi sportom. Neki od vas e se zabavlja isprobavaju i svoje sretne brojeve u igrama na sre u.

RAK (22.6.-22.7.) Teško ete prašta partnerove pogreške, a neke izgovorene rije i ili tra evi unijet e prolazni razdor u vašu vezu ili brak. Ne nasjedajte na lažna ljubavna obe anja zauze h ili oženjenih osoba. Vjerujte svojoj intuiciji. Izbjegavajte sukobe jer, upus te li se u polemiku s nadre enima ili poslovnim partnerom, razgovor e poprimi ne baš prijateljski ton. Planirate li novu poslovnu strategiju, imate dovoljno vremena na raspolaganju. Iako e u vama gorje opravdana ljutnja, suzdržite se od naglih istupa. Ne ete bi u stanju dobro procijeni koli inu snage i izdržljivost suprotne strane. Dane vikenda iskoris te za svoja slatka mala zadovoljstva. Šoping ili možda jutarnja kavica s najdražom prijateljicom uljepšat e vam subotu. JARAC (22.12.-20.1.) Ako ste tek na po ecima emocionalne veze, pokušajte obra a više pažnje na potrebe i rije i druge strane. Nemojte samostalno donosi zaklju ke ili pretpostavlja da dobro znate što partner misli. Teško da ete iz vida izgubiti svoj glavni cilj, pa ak i ako vas okolnos budu bacale u iznena uju im smjerovima. Nemojte upasti u zamku i prebrzo reagira , stoga prije svake poslovne odluke dobro razmislite. Teško ete se nosi sa svakodnevnim obvezama. Težnja za neovisnoš u i slobodom bit e izraženija od bilo ega drugog. Potreban vam je odmor. U subotu ete se zabavi u društvu partnera i prijatelja dok ete nedjelju u potpunos posve svojim užicima. Samcima jedna osoba ne izlazi iz misli.

LAV (23.7.-23.8.) Izgledi za sre u sve više rastu. S jednom ete se osobom odli no razumjeti, no ne ete htje brza , nego ete za po etak bi zadovoljni sitnim znakovima pažnje. Planovi napreduju, a vi uspješno širite krug poznanstava i time poja avate svoj utjecaj. Bit ete odli ni u pregovaranju, posredovanju i prevo enju. Mo i ete se pohvali dobrim organizatorskim sposobnos ma. U ponedjeljak dobro pripazite kome se sve povjeravate i otvarate. Trebate bi svjesni da vam nisu svi prijateljski naklonjeni, iskreni i dobronamjerni - kao što to vi mislite i o ekujete. Ne oklijevajte, budite hrabri i objeru ke prihva te promjene koje se doga aju u vašem životu jer vam donose ne samo zadovoljstvo ve i napredak. VODENJAK (21.1.-19.2.) Uživat ete u intenzivnoj komunikaciji s osobom koja vam se svi a. U vašu ljubavnu pri u bit e uklju eno previše osoba. Nisu svi dobronamjerni pa ne slušajte druge ve odlu ujte po svom naho enju. Suradnici e se pretjerano oslanja na vas, a vama e bi dosta odricanja i prekovremenog posla zbog drugih. Sudjelovat ete u nekim neprovjerenim uredskim pri ama ili bi sudionik spora izme u dviju osoba. Neki od vas e zbog pove anih poslovnih obveza ovaj tjedan esto zapostavlja bra nog partnera. Pripremite se na estu zvonjavu telefona. Ovaj e tjedan bi najvažnije da zadržite svoj poznati smisao za humor. Ne smijete ništa, pa ni sebe, shva a pretjerano ozbiljno. Budite eksibilni.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Imat ete sve ve u potrebu da mijenjate nešto u svom emo vnom životu. Ako to niste u inili do sada, najbolje bi bilo da sve ostavite onako kako jest. Nije sigurno da biste ovaj tjedan to dobro izveli. Suo eni s mnogo neo ekivanih teško a, mogli biste izgubi strpljenje i nepotrebno zaoštri odnose s nekim kolegama. Vaš se glas svakako treba uti, no neka to bude na na in prihvatljiv vašim suradnicima. Pokušate li zapo eti nešto novo, nai i ete na nezainteresiranost suradnika. Za vas e bi najbolje ako se prihva te zadataka koje dugo odga ate. Usmjerit ete se prema društvenom životu i poboljšanju ve postoje ih ljubavnih odnosa. Pazit ete što odijevate i kako se pojavljujete u javnos . RIBE (20.2.-20.3.) Ne e vam nedostajati simpa ja i naklonos okoline, me u m, bez truda i ulaganja ne e bi ni zadovoljstva. Nemojte misliti kako je to nešto što može do i samo od sebe, za pravu ljubav se morate potrudi . Bit ete izrazito ak vni i komunika vni, iako e vam energije sve više ponestaja . Vodite ra una o nancijama, prihodima i rashodima. Mogle bi vam se potkras neke greške ili nepredvi eni troškovi. U ponedjeljak su mogu e nesuglasice s partnerom zbog posla, financija ili nekih zajedni kih poznanika. Budite pomirljivi, ne produbljujte nastali sukob. U svom ete radu maksimalno iskoristiti odli nu Veneru, koja vam i ovaj tjedan daje veliku dozu originalnos i krea vnos .

ME\IMURSKE NOVINE 20. sije nja 2009.

Munjevita brzina neznanja Piše: Helena Ze ar

Jedan nedavni doga aj naveo me da napišem nešto o nedovoljnom znanju ve ine adolescenata o intimnosti i seksualnosti. Me u njima nerijetko kruže svakakve neistinite informacije koje oni uzimaju zdravo za gotovo. Iako ima mnogo mladih koji su veoma dobro informirani, ima i onih koji žive u potpunoj zabludi. Seksualna edukacija je bitna i toj temi treba pristupiti otvoreno. Osim što je seksualni odgoj odve složena zada a da bi se povjerila samo roditeljima, nisu je svi roditelji u stanju provesti. Velik broj istraživanja pokazuje da samo manji broj roditelja svojoj djeci pruža zna ajniji seksualni odgoj. Uostalom, esto je lakše o “tim” stvarima razgovarati s nekim nepoznatim ili sa svojim vršnjakom. No upravo zbog razgovora s vršnjacima koji nerijetko nemaju to ne informacije neznanje se širi munjevitom brzinom. Stoga se svakako slažem da djecu treba educirati o seksualnosti. Iako postoje brojna mjesta gdje mogu saznati informacije koje ih zanimaju, esto zbog srama odlu e ostati u neznanju. Me utim, i tu bi trebale postojati neke granice. Program koji bi se eventualno provodio po školama trebao bi biti primjeren uzrastu jer opet nije dobro ni da premladi u enici slušaju svašta. Iako spadam u grupu ljudi koji se zalažu za seksualni odgoj u školama kako bi se suzbilo neznanje, shva am i onu drugu skupini koja je protiv toga. Ta skupina vjerojatno smatra da e

se time stvari samo pogoršati i navesti mlade da još ranije stupe u seksualni odnos. Me utim, osobno mislim da to nije tako. Razgovor o seksualnosti, pozitivnim i negativnim stvarima, poštovanju samog sebe i drugog u seksualnom odnosu ne mogu imati negativan u inak. Barem ne kod ve ine. Bez seksualnog odgoja mladi esto stupaju u rizi ne seksualne odnose. Bez obzira na razvoj ove situacije, vjerujem da je osobito važno shvatiti da seksualni odnos za adolescente ne može biti uspješan ako se usmjerava samo na biološke injenice i negativne posljedice. Bez uklju ivanja razgovora o intimnosti, me uljudskim odnosima, na inu donošenja seksualnih odluka, razli itim seksualnim orijentacijama programi o seksualnom odgoju bit e nepotpuni i neu inkoviti. Osim toga, kada se ne prizna da seksualna aktivnost mladih nije sama po sebi štetna, to jest ako se ne može biti iskren i re i da seks adolescentima može biti ugodan, odgovoran i nježan, to zna i da se adolescentima daje pogrešna poruka.

POGLED ISPOD OBRVA

Je li plinska “saga” još jedna teorija zavjere?! Piše: Dejan Zrna Možda mi je to profesionalna deformacija, ali aktualni plinski rat izme u Rusije i Ukrajine sve mi više sli i na pri u iza koje stoji “teorija zavjere”. Što je to teorija zavjere!? Prema de iniciji, teorija zavjere je pokušaj da se objasni krajnji razlog nekog doga aja (obi no politi kog, socijalnog ili povijesnog doga aja) kao tajan i obi no zavaravaju i plan tajnog udruženja mo nih osoba ( esto opisanih kao “mo na elita”), te negira da je doga aj rezultat direktne aktivnosti ili pak prirodni doga aj. Po prvi sam put na vlastitoj koži osjetio što zna i kad mo ni “vježbaju miši e” nad nama nemo nima. Plina imaju svi u Europi koji ga trebaju imati, osim stanovnika “Balkana” za koji su o ito mo ni odlu ili da se može smrzavati. Tako smo se po eli i mi obi ni smrtnici smrzavati na poslu, jer je grijanje smanjeno na minimum ili ga nema, jer se nešto doga a što meni nikako više nije jasno. Više nikako ne mogu prihvatiti ono što se doga a “na površini” ukrajinsko - ruskog plinskog “rata” i što donose mediji. O ito postoje sasvim drugi razlozi tog doga anja iz politi ko - interesne sfere za koji su velike sile odlu ile da se prelama na onima koji o ito zna e tako malo jednoj Rusiji ili Americi. Hrvatska i nama sli ni zapravo su “nitko i ništa” u tom svijetu mo nih i svjetskih vo e poput Busha i sli nih koji, kad su kod nas, znaju pri ati samo neke loše viceve i zajebavati se na naš ra un, ali dobiti na kraju sve zbog ega su kod nas “navratili”, a mi od toga napravili politi ki show - par excellence. Nešto poput ulaska naše zemlje u NATO ili pak slanja

Piše: Tihana Babi

Što sad ljubav ima s tim…!? Što je sre a, i još važnije gdje se ona nalazi, najteže je pitanje za svakog ovjeka. Ipak, kad se zadovolje sve osnovne ljudske potrebe za zrakom, jelom i pi em, i krovom nad glavom, ipak ini se postoje neke zajedni ke to ke ljudi koji sebe nazivaju sretnima. Ljubav i rad. Veze i brakovi, sve je to nekada bilo jednostavno. “Ja Tarzan, ti Jane - ti meni roditi djecu. Mi produžiti vrstu!” Onda su ljudi malo zakomplicirali s novcem, pa se spajalo po imovinskom rangu. Bogat s bogatim, sirotinja sa sirotinjom, uglavnom tako nešto. Onda se dogodila prekretnica u povijesti ovje anstva i postala je važna ljubav. Iz nekog nevjerojatnog razloga, tek tu po inje kaos. Pitamo se što je ljubav? Nekad je rad bio u svrhu preživljavanja. Onda se pojavila mogu nost “velikog boga enja”. Danas prevladava mišljenje, izgra eno na ameri kim ilmovima i reklamama, da sve trebamo imati. Ta, mi sve zaslužujemo! I ne samo to, mi to zaslužujemo odmah! Ina e s nama nešto ne valja! Onda te pukne realnost pa shvatiš da je prosje na pla a u Hrvatskoj tri tisu e kuna ili tako nešto. Razlike izme u onoga što «bi trebao» i što doista imaš-nikada nisu bile ve e. Ljudi nikada nisu bili toliko u depresiji, ko danas. A nekada, kakva depresija, dok nemaš što jesti i moraš cijeli dan kopati na polju? Ovo je doba laži, kra a i razbojništva jer svi misle da im nešto pripada, na temelju ni ega i bez ikakvog truda. Danas se traže udesni na ini da se dobije nešto ni za što. Ljudi zaboravljaju da sre a nije na kraju puta, nego u putovanju. Da je važnije sanjati i žudjeti, nego odmah ostvariti baš svaku želju koju imamo. Netko je rekao da je rad zapravo ljubav koja je vidljiva i da svaki ovjek koji ima ljubavi u sebi, ima i želju da nešto stvori, napokon da ostavi nešto, nekakav trag iza sebe na ovom svijetu. U nekom prošlom tekstu sam spomenula da su najseksi ljudi koji dobro rade nešto. I da mi

žene ne maštamo o besposli aru. Želimo nekoga tko se trudi u životu, tko napreduje-kao ovjek! Pa i muškarci žele to isto-ženu koja ima osobnost. A osobnost tvore naše zanimacije, naš rad i naš trud. Novac nije dovoljan za sre u - pitajte ljude koji ga imaju! Novac je ponekad potreban da prekine nesre u - pitajte ljude koji skupljaju za operaciju! To je ono grozno danas - novac je postao važniji od ovjeka. ovjek tvog života bi trebao ispuniti samo tvoju potrebu za ljubavlju - ono, da te drži za ruku kad ti je teško, da podijeli svoje najvrednije što ima s tobom, a to je njegovo vrijeme, da ti pruži pogled, i osmijeh i lijepu rije . Netko je rekao da je udno koliko je malo potrebno da budemo sretni, ali još udnije kako nam esto nedostaje baš to! Da ljubav ponekad ima veze s novcem - de initivno. Osobito kad vašem djetetu treba dati nešto za jesti. Ali slažem se kad pjeva Aki da je namjera to što ini razliku od ovjeka do ovjeka. Uglavnom, ljudi dragi, ovjek na ništa za što nije uložio svoj trud, ljubav i dobru volju ne polaže pravo! Ništa mu ne pripada. Ni novac, ni ljubav ovjeka koji spava do njega.

Kult vje ne mladosti

naših “jeftinih” vojnika koji odlaze diljem svijeta u mirovne misije da bi poplatili svoje kredite ili osigurali “na brzinu” egzistenciju sebi i obitelji, što je ina e san svakog Hrvata, a istovremeno zapravo umjesto ameri kih i nekih drugih vojnika stavili “glavu na panj”. Uglavnom, danas, kad na vlastitoj koži osje am posljedice “navla enja” mo nih, kao nikad ranije postajem totalni pobornik “teorija zavjere” u kojima mo ni da bi vladali i potla ivali slabe u ine sve da to i ostvare, s time da je došlo do toga da u tu svrhu, ako treba, i žrtvuju par tisu a ljudi kao što to govore mnogobrojne knjige o “teoriji zavjere” fatalnog 11. rujna u New Yorku 2001. godine. Danas mi stoga posebice svaka pro itana stranica sjajne knjige “Stolje e rata”, koju sam nedavno po tre i put jednostavno “progutao”, donosi nove vidike kad je u pitanju “svjetska politika i poredak”. Bez obzira što mo ni žele istu knjigu prikazati kao najobi niji tra , sve je o itije da bi umjesto injeni no “to nih” povijesnih udžbenika zapravo ona trebala biti “povijesna lektira”. Zašto? Pro itajte je i provjerite sami!

Uvijek kad hrvatska reprezentacija igra, uje se od dušobrižnika: treba poštovati kult reprezentacije, što god to zna ilo. U slu aju reprezentacije, ta je poruka upu ena navija ima, koji bi se zbog rije i “kult” o ito trebali ujediniti i svi navijati za Hrvatsku. No zašto je uop e kult na tako visokom mjestu naših vrednota? Pojam kult je vjerskog ili magi nog sadržaja, no u novijem tuma enju kult postaje nešto sasvim drugo. Kult danas postaje sredstvo manipulacije putem medija. Sve se pretvara u kult, gotovo da bi trebalo živjeti po mjeri zadanih kultova kojima nas teroriziraju mediji. Kultovi danas odre uju i stvaraju lažne potrebe ljudi, ispiru mozak, a suvremeni marketing proizvoda i reklame na televiziji postale su znanost obmanjivanja. Neki teoreti ari medija smatraju da je najve i svjetski terorist postala industrija zabave, koja ljude pretvara u ovisnike o spektaklima. Repovi u Splitu za ulaznice Svjetskog rukometnog prvenstva posredno nam kazuju da mnogi misle da e svi oni koji e imati ulaznice postati uvaženi i priznati gra ani, a oni kojih ih nemaju bezveznjaci. Ipak, kad je rije o Splitu, odlu uje i domoljubnost, no ta iznimka samo potvr uje pravilo. Odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo bio je pitanje prestiža, stila i kulta, kao što je kult odre ena marka mobitela. Tako je i s mnogim glazbenim priredbama. Društvo u kojem živimo stvorilo je zbog potreba boga enja pojedinaca ili skupina kult lažnih potreba, ali i kult mo-

Nisu prijatelji domovine Obišao sam proteklih dana me imurska polja, vo njake i šume i moram re i da sam zgrožen onim što sam vidio. Da fokusiram. Odnosi se to na gornje Me imurje, premda vjerojatno ništa bolje nije ni u drugim me imurskim sredinama. Što me to zgrozilo? Prvo što u polju ima puno zrelog, kvalitetnog, ali ne i pobranog kukuruza. I to ne državnog, kako smo u mojoj mladosti zvali zadružni kukuruz, nego onaj naših ljudi, obi nih seljaka. Mogli bi pomisliti da su seljaci lijeni pak nisu u jesen htjeli pokupiti ono što su u prolje e zasijali. Pitao sam neke od njih zbog ega ili zašto su suho zlato ostavili na polju da ga jede divlja i da propada. - Štefek, ne splati se. Ne splati se jednostavno. Kombajn košta ve nego kuruza vredi. I na zadnje nemaš je komu prodati. Žalosno, ali tak je. Bole da v polju propadne, nego da si napravim stroške, pojasnio mi je stanje s kukuruzom, umoran od svega, poljoprivrednik Francek iz Merhatovca. Istina, Franjo je mali proizvo a , ali roba mu je kvalitetna. I sjetih se sada predizbornog govora iz 1990. godine predsjednika HDZ-a i kasnijeg hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu mana, koji je grmio kako e, kad dobijemo svoju državu, ona skrbiti o svakom pa i najmanjem ovjeku i da on više ne e biti ni iji sluga, da e braniti svoje, raditi na svome i svoje mo i prodati ono što proizvede. Zbog toga je izme u ostalog merhatovski Franjo i glasovao za imenjaka iz Zagreba. - Idemo dalje! U Frkanovcu, Plešivici, Vugrišincu i drugim mjestima na tone i tone starinskih jabuka ostalo je u vo -

njacima i po jarkima. Problem isti kao i s kukuruzom. Ljudi bi pobrali, ali nemaju kome prodati. Odnosno, ako i poberu, na kraju dobiju novac kojim jedva mogu pokriti teža ki jeger i KAJ pivo te prijevoz. A jabuke su zdrave i ukusne. Još tužnija slika je u me imurskim šumama. Posvuda uzduž i poprijeko leže stabla koja su se srušila ili zbog starosti ili zato što su se osušila. Ili zato jer im je tijekom nekakvih melioracijskih i drugih radova oduzeto pravo na rast (život). Drve e trune, a šume su neprohodne za ljude. S druge strane, svake godine država, županija, gradovi i op ine potroše na tisu e kuna kako bi socijalno ugroženim osobama ili obiteljima nabavili drva za ogrjev. A treba samo ljude potaknuti da pokupe drva u svojim šumama. Imali bi jeftini ogrjev i iste šume. Ali i tu je problem s vrijednosti prirodnog dara i rada. Nikome se ne isplati po šumi brati drva i voziti ih ku i. Lakše se prijaviti za socijalnu pomo ili pak kupiti gotova drva. Što navo enjem ovih primjera želim re i? Pa u našim trgovinama, posebice u ve im prodajnim centrima, vidim nekvalitetno vo e i povr e, dopremljeno bogzna otkuda. Na policama su izložene jabuke i kruške sto puta lošije od onih što leže u jarkima i po vo njacima. Netko je imao novca to platiti, a ne može platiti našem seljaku. Svakakav i udan kukuruz u Hrvatsku i Me imurje dovozi se iz svijeta. I to treba platiti unaprijed. Za doma i kukuruz koji možeš pojesti na njivi nemaju novca. Gotovo nikakva drva prodaju se po Me imurju, a u našim šumama trune bukva, grab, agacija i drugo drvo.

Piše: Josip Šimunko

de, ako nisi odjeven kako diktira moda, izop en si, neuspješan, sa svim društvenim posljedicama. Kultom vje ne mladosti mediji i televizija doveli su gotovo do toga da je starost postala sramotna, pa mnogi hrle na plasti ne operacije ne bi li postali mla i. Starost postaje nešto što je nedodirljivo, gotovo sramotno, dok je mladost i obe avaju i seks jedini smisao života. Nije nikakvo udo što mlade sve manje zanimaju brak i obveze. Zbog terora raznih kultova koje donose marketing i mediji, stradava istina, istinitost više nije na prvom mjestu, ona više nije pobjedni ka ve postaje gubitni ka. Što e nam istina kad imamo kult zabave, mode i ljepote, kult poslušnog poha anja raznih kultova, koga briga za nju, ona je neproduktivna i u drugom planu. Na taj je na in istina izba ena iz našeg vidokruga, ona nam više ne treba, postaje samo jedna od mnogih pojmova, jedna u nizu. Istinitost kao legitimacija pravednosti više ne postoji, a time i sama pravednost. Jesmo li u ime kultova postali bolji ljudi?

Piše: Stjepan Mesari

Onaj tko ovog trenutka uvozi poljoprivredne proizvode jednostavno nije prijatelj domovine. Ne želim ispred rije i prijatelj staviti NE jer bi to bilo sje anje na ona vremena kada su ipak naši seljaci sve mogli prodati kod ku e, na sajmu i placu. I ne mogu prije i preko konstatacije mnogih ekonomista, ali i obi nih ljudi. - Izrael je iz pustinje stvorio plodnu zemlju iz koje u svijet izvozi hranu u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara godišnje. Hrvatska (politika) je iz plodne zemlje napravila pustinju i sada uvozi hranu u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Postavljam si pitanje: zbog ega ljudi na izborima uvijek izaberu pogrešne ljude? Ljude kojima doma e nije sveto, ma koliko oni to govorili. Zbog njih su tužna hrvatska i me imurska polja, šume i pašnjaci.

20. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Pri a o mišu zvanom Despero animirana avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski Režija: Sam Fell, Robert Stevenhagen

Jednom davno, u dalekom kraljevstvu Dor, postojala je magija u zraku, smijeh se uo na svakom koraku, a litre ukusne juhe slijevale su se niz grla. No, strašna nesre a u ini od ovog kraljevstva

(tri besplatne posudbe)

Sirotište

Film “Wall” je: 1) povijesni 2) crtani 3) drama

misti ni horor Režija: Juan Antonio Bayona Uloge: Belen Rueda, Fernando Cayo, Geraldine Chaplin, Mabel Rivera Španjolski redatelji danas su kreativno najzanimljiviji u žanru horora. Sjetimo se samo izvanrednih ‘Uljeza’ u kojima je situacija preokrenuta, itav film sve do samog kraja gledatelji su inteligentno zavarani, misle kako se radi o majci s djecom koju opsjedaju duhovi. Prvijenac Juana Antonia Bayona ‘Sirotište’ na tragu je ‘Uljeza’, i jedan je od boljih horora koji su igrali u hrvatskim kinima. Kao i u ‘Uljezima’, strava se postiže suspensom, gradacijom napetosti, više s onim što se ne vidi i što se

naslu uje izvan kadra. Juan Antonio Bayona ovaj je film radio pod producentskom palicom Guillerma del Toroa (Hellboy, Panov labirint), i dobio sedam španjolskih nacionalnih nagrada Goya, uklju uju i i one za najboljeg redatelja i scenarij. Radnja se zbiva u zapuštenom sirotištu koje postaje novi dom mladoga bra nog para. No oni ne znaju da se u njemu krije mra na i zastrašuju a tajna. Trajanje: 105 minuta. Preporu ujemo starijima od 14 godina.

mjesto tuge i nesre e. Sve nade su izgubljene u zemlji gdje je nestalo sunce, a svijet postao siv. Sve dok se nije rodio Despereaux Tilling … Trajanje: 100 minuta. Za sve uzraste!

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Alen Šoštar, M. Subotica

Film istražuje manchestersko porijeklo ovoga revolucionarnog benda, donose i intervjue sa svim preživjelim lanovima, njihovo partnerstvo s osniva em Factory Recordsa Tonyjem Wilsonom, te suradnju s legendarnim producentom Martinom Hannettom. Joy Division o ormljen je 1977. u Manchesteru (Engleska). Prestali su djelovati nakon samoubojstva njihovog lidera i pjeva a Iana Curtisa u svibnju 1980., a ostali lanovi benda nekoliko mjeseci kasnije odlu ili su nastaviti pod imenom New Order. Iako su tijekom svog postojanja uživali skroman zvjezdani status i izdali samo dva albuma, kasnije su slavljeni kao jedna od najinovativnijih, najevokativnijih i najutjecajnijih grupa ikada.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

17,30 PRI A O MIŠU

ZVANOM DESPERO THE TALE OF DESPEREAUX

3. NAPUŠTENA 4. S TATOM ZA VRATOM 5. MAMIN SIN

“Kronike iz Nasrnije: Kraljevi Kaspijan”. Znamo kako je završio prethodnik – vještica je ubijena, sva dobra i poštena bi a su dobila nove vladare, bra u i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je kona no mogao unov iti tre i mirovinski stup i krenuti u zasluženu penziju. Eto, a radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisu u i tristo godina nakon tih doga aja. Ormar je nestao, Bijele vještice odavno nema, a od Aslana nit’ traga nit’ glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u arobnu zemlju Narniju gdje ih do eka drasti no druga iji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je završilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

TRAŽEN Wes (James McAvoy) je jedan obi ni dvadesetpetogodišnjak koji jednostavno mrzi svoj život jer je, kako on kaže, ‘usran’. emu takav pesimizam ve na samom po etku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova života, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov še živi za to da bi ga mu io i ponižavao pred kolegama. Kod ku e, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (uklju uju i njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega. Sre om, takvom životu dolazi kraj i zo ni manje ni više nego u obli ju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objašnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu ‘Bratstvo’. A ‘Bratstvo’ je stolje ima stara liga izvanredno obu enih ubojica koji svršeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je ‘Ubiti jednoga, spasiti tisu u’ te ne prezaju ni pred ime kada kre u u izvršavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovje anstva.

srijeda, 21.1. nema filmske predstave

etvrtak, 22.1.

2. NEO EKIVANA OTMICA

SEKS I GRAD

19,30 AUSTRALIJA

Odgovor: ___________________________

1. TRAŽEN

Film ‘Seks i grad’ nastavlja to no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muškarcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se kona no skrasila uz jednog muškarca – nekoliko godina mla eg Smitha, konzervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaže simpati ni Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idili no, javili su se neki novi problemi i pitanja – Ho e li se Carrie napokon udati? Zaru ena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo avaju s njegovim preljubom.

17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

avanturisti ki film

6. IZBRISANA SJE ANJA

JOY DIVISION

utorak, 20.1.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

TOP LISTA

VIDEO IZLOG

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

7. 88 MINUTA 8. SEKS I GRAD 9. KNJIGA STRAHA 10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

AUSTRALIA

QUANTUM OF SOLACE

VICKY CHRISTINA BARCELONA

SEZONA LOVA 2

SIROTIŠTE

SMRTONOSNA UTRKA

TROPSKA GRMLJAVINA

OKO SOKOLOVO

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1. YES MAN 2. SEVEN POUNDS 3. FOUR CHRISTMASES

animirana avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski! Režija: Sam Fell, Robert Stevenhagen

19,30 SIROTIŠTE EL ORFANATO/THE ORPHANAGE misti ni horor Režija: Juan Antonio Bayona Uloge: Belen Rueda, Fernando Cayo, Geraldine Chaplin, Mabel Rivera

petak, 23.1. 17,30 PRI A O MIŠU

ZVANOM DESPERO animirana avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SIROTIŠTE misti ni horor

subota, 24.1. 17,30 PRI A O MIŠU

ZVANOM DESPERO animirana avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SIROTIŠTE misti ni horor

nedjelja, 25.1. 16,00 i 17,30 PRI A O MIŠU

ZVANOM DESPERO animirana avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SIROTIŠTE misti ni horor

4. QUANTUM OF SOLACE

ponedjeljak, 26.1.

5. AUSTRALIA

17,30 PRI A O MIŠU

6. TWILIGHT 7. THE DARK KNIGHT 8. SLOUMDOG MILLIONAIRE 9.

BOLT

10. THE TALE OF DESPEREAUX

ZVANOM DESPERO animirana avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski

19,30 SIROTIŠTE misti ni horor

Ulaz u Mali Mihaljevec s južne strane iz Brezja

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/14 Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Šuma je ono što odre uje život Mihalov ana. Sa svih su strana okruženi pa tako, kako kažu, udišu naj iš i zrak u Me imurju. I odu brati gljive kada im se prohtije. Jedva da je desetina tih šuma u njihovom vlasništvu, a sve ostalo imaju Beli anci, Sivi anci, Gardinov ani … Tako ovi iz drugih sela gotovo da i bolje znaju gdje je akovsko, Umek, Krištanovsko, Duplek, Pokšar … nego doma i. A dio zvan Duplek bio je posebno poznat. Trebali su taj dio za igralište. Lijepo su drvo posjekli, po eli raditi i zaboravili da su privatni vlasnici. Tadašnjem novom predsjedniku Kolacu trebalo je diplomacije dok je sav kri smirio i selo obeštetilo vlasnike. No sve je išlo dalje. Kažu da ih je život nau io da budu mudraci. Pa stoga nije bilo druge nego da Perho daruje parcelu da bi se škola izgradila. Škole je nestalo, ali je danas to Dom kulture. I tu nema pi a za one koji ga koriste. Nek bar tako bude spomen na nekadašnju školu koja se spominjala još tamo prije šezdeset i više godina. I kada su imali i dosta djece u selu. Sve što god imaju u selu izgradili su sami. To uvijek s ponosom isti u. Ponekad je išlo teško, ali je uvijek išlo. I danas to imaju. Makar im govore da kod njih još uvijek vlada duh kolektivizma. Kažu oni da ih je povijesno to i održalo. Jer, kako ina e preživjeti okružen šumama, uz ono malo zemlje u Velikim grabama, Malim grabama, Doli u …

Mi se tak spominamo kak drugi kri iju Za sebe Mihalov ani kažu da su zaljubljenici u svoje selo. I da tu još

Najstarija Mihalov anka Margareta Mesari

Mi Mihalov ani smo iš e navek za dobrovoljne radne akcije

Mario Horvat s k erkom Jelenom, sinom Reneom, a uz njih je i majka Ivanka. - Bavimo se sto arstvom, a iz ljubavi držimo i dva me imurska konja Ri ku i Zoru, dok nam je na uvanje povjeren ždrijebac Hegemun

Kvintet Horvat na nastupu uvijek živi dobrovoljni rad za selo. Sve je po elo od onog dana dok su još radili struju. I to je bilo slu ajno. Dobio je jedan Mihalov anin, Branilovi , koji je doselio iz Nedeliš a, na tomboli radio. Što eš sada s njim ako nema struje. I tako je on poveo akciju da se uvede struja. Kako bi mogli slušati radio i uti što to ima u svijetu novog. Ovako su ionako uli samo ono što se govorilo na eharama ili tukarama. Poslije su se modernizirali pak su dobili “mljekaru“. Tako je i ona onda postala drugi radio. Nije to bila nikakva mljekara ve “mjesto gdje bi se uz pivo malo predahnulo na klupi“. Kod starog bunara, ispred trgovine. Ili bi im Mihalov anke donosile vijesti iz akovca kamo bi odlazile na plac. Nosile bi trešnje. Kažu da su to naj eš e radile puce koje bi ih i brale. A mihalovski de ki su pak gledali kako to pu-

Nikola Babi , predsjednik Udruge mladih: - Želimo mladima pružiti i drugo, a ne samo kafi e

ce rade. A puce bi to radile bez ga ica, da se ne bi zamazale. I onda se nije radilo u tišini ve glasno. Pa su uvijek svi mislili da Mihalov ani kri iju. Stoga je i Ivan Novak kad je obilazio urede po akovcu dobio nadimak Kri i Peter. Tako bilo, tako ostalo, pa ga danas nitko ni ne zna pod drugim imenom. A trešnje su nestale zbog napretka. Pred svakom ku om je bila trešnja i kesten. Pa i više. A onda je trebalo proširiti seoski put i to posje i. Tako je zbog napretka otišao u nepovrat dio slatke mihalovske povijesti. Jer malo njih zna da je i mihalovsko vatrogasno društvo osnovano pod trešnjom. Nisu valjda i ti de ki gledali “u zrak.“

Tak smo skriti, a si nas najdeju Saznalo se za njih brzo iako su bili sakriveni šumom. Koja ih je hranila

Josip Perho sa svojih je 83 godina najstariji vatrogasac, ali ujedno i natjecatelj B ekipe. Vedar duh ovjeka more držati gori, a meni je tak s vatrogascima

i dala im naziv Smoliga i. Trebalo je novca u ku u pa su tako radili “borovo treš e“ za potpalu koje se prodavalo u akovcu. Za jedan koš smolige moglo se dobiti toliko da kupe kilo “plu eca“. Tako je bilo jer onda o plinu nije bilo ni spomena. Iako su ta vremena daleko iza, još e i danas mnogi za njih re i da su Smoligari. Ne ljute se oni jer ih je šuma kako - tako ipak hranila. I oni su joj zauzvrat podigli spomenik. Toga nema nigdje. I nešto udno. Spomenik je drven iz hrasta, ali drvo nije iz okolnih šuma. Spomen je to na teško vrijeme. Kad su samo tražili izlaz iz svoga blata. Bilo ga je toliko da su cipele nosili u rukama do kraja sela. A bicikle na ramenima. Jedino su blata imali u izobilju. Ali kad bi došli do šenkove ke ciglane i tu našli posla, dalje nisu ni išli. A sami su radili cigla za gradnju svojih ku a pa je tako skoro na kraju

Majka slikara D. Zadravca Julijana i unuk Kristijan pred slikom koju je izradio Dragutin

svakog grunta bila graba. Odavde bi došla zemlja za ciglu. Sve su to gledale s brijega mlade Pleškov anke. I došle. Jer ve inom bi se Mihalov ani ženili Pleškov ankama. Kažu da je lakše Pleškov ankama bilo poškliznuti se k njima v grabu, nego da se oni penju k njima. No, zato su sa sjevernim susjedima iz Zasadbrega uvijek bili u zavadi. A oko cura bi se potukli na svakoj zabavi. Malo veselja je moralo biti. Danas je na sve to ostalo samo sje anje. I ponekad razlog za smijeh. A bilo je ponekad i drugog veselja. Tako su prije svih postali poznati u Europi. Po jednoj tvornici. Uvijek su si željeli da imaju jednu tvornicu u selu. Ali da baš imaju tvornicu “deviza“, to i nisu htjeli. Što se moglo, na neke stvari baš i nisu mogli utjecati jer ih je ipak svatko našao. Koliko su ih god šume sakrivale.

Damir Novak, predsjednik DVDa: - Iza brojnih nagrada stoji puno rada

Spomenik šumi, jedinstven spomenik u središtu sela koji je izradio mještanin, umjetnik Dragutin Zadravec

Siniša Petri evi , predsjednik NK Mali Mihaljevec: - Svi za klub radimo besplatno

Ivanka Horvat, predsjednica Udruge žena: - Želimo još bolji život u Mihaljevcu

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: FRANZ FERNINAND; 01.00 NO NI PROGRAM

05:50 Flintove avanture, crtana serija 06:10 Ružna ljepo ca, serija 07:00 arobnjaci, crtana serija 07:20 Inspektor Gadget, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:45 Lude 70-e, serija 11:15 Rebelde, serija 12:10 IN magazin, showbiz emisija 12:45 Medij, serija 13:35 Nikita, serija 14:30 Inspektor Rex, serija 15:30 Vatreni skaka i, igrani lm 17:15 Vijes Nove TV 17:45 Rebelde, serija 18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Trenutak is ne, game show 21:00 Slu ajno ubojstvo, (2002., SAD, drama; Redatelj: Zoe Clarke-Williams; Glume: Mia Kirshner, Meredith Monroe, Dominique Swain, Sco Bairstow, Rachel True) 21:40 Pod nož, serija 23:40 Vijes 23:55 Seks i grad, serija 00:25 Seinfeld, serija 00:50 Nikita, serija 01:40 Ezo TV, tarot show 02:40 Slu ajno ubojstvo, igrani lm 04:15 Inspektor Rex, serija 05:00 Medij, serija 05:45 Kraj programa

D.L.Hughley, Bill Bellamy, Shemar Moore, Gabrielle Union, Tatyana Ali) 00.25 Vijes , informa vna emisija 00.35 Kunolovac, kviz 02.35 Ameri ki ninja, igrani lm, akcijski ®

13:00 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Dis-

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Moje e ri žene, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Taksi, lm 22.25 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Nebo i zemlja, lm 2.00 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Bra a i sestre, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Alias, serija 1.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 27. sije nja 2009.

09.15 Beverly Hills 7., serija 10.00 reprizni program 10.55 Na prvi pogled, serija za 05.50 Najava programa mlade 05.55 Normalan život - emisija o 11.20 Antologija hrvatskoga osobama s invaliditetom glumišta: Izidora Duncan 06.45 TV kalendar Alweiner 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 12.35 20 000 milja pod morem, 07.05 Vijes ameri ki lm 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 07.35 Vijes 15.30 Navrh jezika 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 15.40 Pokusi koji su promijenili 08.35 Vijes svijet 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum. 09.10 Sve e bi dobro, serija telenovela 16.30 Povratak na novo, hum. 10.00 Vijes serija 10.09 Vrijeme danas 17.00 Sutkinja Amy, serija 10.10 Vijes iz kulture 17.50 Schladming: Svjetski SKI 10.15 Flavors: Provansa, arolija KUP (M) - slalom, prijenos boja - dok. serija 1. vožnje 11.10 Ekološki raj Ma a Jamesa, 18.45 Vijes na Drugom dok. serija 18.50 Drugi format 11.40 Hrvatska kulturna baš na 19.30 crtani lm 11.55 Burzovno izvješ e 19.35 Dragi Johne, hum. serija 12.00 Dnevnik 20.05 Strani dok. lm 12.13 Vrijeme 20.40 Schladming: Svjetski SKI 12.15 TV kalendar KUP (M) - slalom, prijenos 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 2. vožnje 13.25 Dan za danom, mozai no- 21.40 Vijes na Drugom zabavna emisija 21.52 Vrijeme 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 21.55 CSI: Miami, serija (12) 14.39 Vrijeme sutra 22.45 Zovem se Earl, hum. serija 14.45 Me u nama (12) 15.35 Vukojeva ki starcevi, 23.10 Ciklus europskog lma: emisija pu ke i predajne Nos amis les ics, francuski kulture lm (84’) 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 00.35 TV raspored 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Danas na Zagreba koj burzi 17.37 HPB t 06.50 Dexterov laboratorij, crtana 17.45 Najslabija karika, kviz serija (dvije epizode) 18.35 Sve e bi dobro, 07.35 Korak po korak, hum. serija telenovela ® 19.30 Dnevnik 08.05 Puna ku a, hum. serija ® 19.57 Sport 08.35 Punom parom, kulinarski 20.03 Vrijeme izazov ® 20.10 Globalno sijelo 09.15 Astro show, emisija 20.45 Junaci Domovinskog rata, 10.15 Kunolovac, kviz dok. serija 11.15 Dadilja, hum. serija ® 21.30 Poslovni klub 11.45 Reba, hum. serija ® 22.00 Burzovno izvješ e 12.15 Exkluziv, magazin ® 22.10 Otvoreno 12.30 Vijes , informa vna emisija 23.15 Dnevnik 3 12.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 23.35 Poslovne vijes 13.05 Punom parom, kulinarski 23.40 Vijes iz kulture izazov 23.50 Dosjei X, serija (12) 13.30 Marina, telenovela 00.35 Zvjezdane staze: Deep 14.25 Cobra 11, krimi serija Space Nine, serija 15.15 Vrijeme je za rukomet, 01.20 CSI: Miami, serija (12) emisija iz studija 02.05 Zovem se Earl, hum. serija 15.30 Rukomet - drugi krug, (12) prijenos 02.25 Sutkinja Amy, serija 17.00 Vrijeme je za rukomet, 03.10 Skica za portret emisija iz studija 03.30 Drugi format 17.10 Dadilja, hum. serija 04.10 Globalno sijelo 17.40 Vijes , informa vna emisija 04.40 Poslovni klub 18.05 Exkluziv, magazin 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 18.15 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 18.30 Rukomet - drugi krug, prijenos 06.50 TEST 20.00 Vrijeme je za rukomet, 07.05 Najava programa emisija iz studija 07.10 Vatrogasne pri e, crtana 20.30 Rukomet - drugi krug, serija prijenos 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 22.00 Vrijeme je za rukomet, 08.00 Na kraju ulice emisija iz studija 08.15 Alf, crtana serija 22.40 Bra a, (komedija, 2001.; 08.45 Hollyni junaci, serija za Redatelj: Gary Hardwick; djecu Uloge: Morris Chesnut, ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija DODIR BEZ OPRAVDANJA irani lm FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 22:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

Voice of America Glazba akove ki kutak Hardball, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:10

7.15 Tenis, prijenos 18.15 Skijanje, prijenos 21.45 Boks 23.00 Motorsport

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.25 Poker 18.25 Rukomet, prijenos 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Šef, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The next Uri Geller, prijenos 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

neys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

(24.1. u 20.00 h, NOVA TV)

John Cusack

od 21.1.2009. do 27.1.2009.

PREGLED

TV ku e imaju pravo promjene programa

08.00 Na kraju ulice 08.15 Alf, crtana serija 20.30

22.00 22.40 23.30 23.40 00.25 02.25

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 10:35 11:05 11:35 12:50 13:40 14:30 15:20 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Mala crna knjižica, igrani lm Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bra ne vode, serija Ku anice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: REEL BIG FISH; 01.00 NO NI PROGRAM

21:00 21:30 23:10 23:25 23:50 00:15 02:50 03:35 04:20 05:05 05:35

emisija iz studija Rukomet- prvi krug: Španjolska- Hrvatska, prijenos Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija Bratstvo, akcijska dramska serija Vijes , informa vna emisija Putnik, znanstvenofantas na serija Kunolovac, kviz Zamalo junaci, igrani lm, komedija ®

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00 18:35

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes akove ki kutak, povavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.25 Žena milijunaša, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Operacije, dok. serija 21.50 Savje mlade mame, dok. serija 22.50 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.15 Obitelj Soprano, serija 0.15 Legenda o mjestu tame, lm 1.45 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Ubojstvo s osmijehom, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Bra a i sestre, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Alias, serija 0.45 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 21. sije nja 2009.

08.45 Dvostruka zbrka, serija za 05.50 Najava programa djecu 05.55 Me u nama 09.15 Beverly Hills, serija 06.45 TV kalendar 10.00 Prijenos sjednica 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Hrvatskog sabora 07.05 Vijes 13.30 reprizni program 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 13.50 Obi ni ljudi, TV serija 07.35 Vijes 14.35 Mogu li ja to? - EBU 07.40 Dobro jutro, Hrvatska dokumentarci 08.35 Vijes 14.50 Kokice 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 15.10 Moja žena i djeca, hum. serija 10.00 Vijes 15.30 U uredu, hum. serija 10.09 Vrijeme danas 15.55 Vaterpolo, SL: Hrvatska 10.10 Vijes iz kulture Rusija, prijenos 10.15 Flavors, dok. serija 17.10 Sutkinja Amy, serija 11.10 Oprah Show 17.55 Županijske panorame 11.55 Burzovno izvješ e 18.15 Vrijeme 12.00 Dnevnik 18.20 Vijes na Drugom 12.13 Vrijeme 18.40 Scien a croa ca 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 19.10 Znanstvene vijes 19.20 crtani lm 13.25 Dan za danom, mozai no19.35 Dragi Johne, hum. serija zabavna emisija 20.05 Jelenko, serija za djecu 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 20.40 Vijes na Drugom 14.39 Vrijeme sutra 20.52 Vrijeme 14.45 Rije i život, religijski 21.00 Klopka za inspektora program Callahana, ameri ki lm 15.35 Eko zona (12) 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 23.05 E-Ring, serija (12) 16.15 Hrvatska uživo 23.50 Transfer 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 Danas na Zagreba koj burzi 00.20 TV raspored 17.32 HPB t 17.34 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 07.00 Dexterov laboratorij, 17.40 Najslabija karika, kviz crtana serija (dvije 18.22 Ep reportaža epizode) 18.30 Sve e bi dobro, telenovela 07.45 Korak po korak, hum. 19.15 LOTO 7/39 serija ® 19.30 Dnevnik 08.10 Puna ku a, hum. serija ® 19.57 Sport 08.40 Malcolm u sredini, hum. 20.02 Vrijeme serija ® 20.10 Idemo na put s Goranom 09.15 Astro show, emisija Mili em: Južna Amerika 10.20 Kunolovac, kviz 21.00 Luda ku a, TV serija 11.20 Dadilja, hum. serija ® 21.40 Proces 11.50 Reba, hum. serija ® 22.10 Burzovno izvješ e 12.10 Exkluziv, magazin ® 22.20 Otvoreno 12.30 Vijes , informa vna 23.30 Dnevnik 3 emisija 23.45 Poslovne vijes 12.35 Ve era za 5, lifestyle 23.50 Vijes iz kulture emisija ® 00.00 Dosjei X, serija (12) 13.00 Punom parom, kulinarski 00.45 Zvjezdane staze: Deep Space izazov Nine, serija 13.25 Marina, telenovela 01.30 E-Ring, serija (12) 14.10 Cobra 11, krimi serija 02.15 Sutkinja Amy, serija 15.00 Magnum, akcijska serija 03.00 Oprah Show 15.50 Korak po korak, hum. 03.40 Scien a Croa ca serija 04.10 Eko zona 16.20 Puna ku a, hum. serija 04.40 Proces 16.45 Malcolm u sredini, hum. 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Vijes , informa vna emisija 18.00 Exkluziv, magazin 06.50 TEST 18.10 Vrijeme je za rukomet, 07.05 Najava programa emisija iz studija 07.10 Vatrogasne pri e, crtana 18.30 Rukomet- prvi krug: serija Švedska- Kuvajt, prijenos 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 20.00 Vrijeme je za rukomet,

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 22.15 Eli Stone, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Clever 22.15 K11 23.15 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga Hits 19.15 Rukomet, prijenos 23.00 Poker

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:30 00:00 00:05 00:20 00:25

Sport Vrijeme Voice of America Glazba Me imurske škole Dok me moje noge nose, igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Partymaker, glazbena emisija Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 14.00 Eiskunstlauf, prijenos 16.00 Rallye 17.30 Eiskunstlauf, prijenos 18.00 Eurogoals 18.15 Eiskunstlauf, prijenos 21.30 Springreiten 22.40 Golf

18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A REZERVIRANO VRIJEME DOK ME MOJE NOGE NOSE igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE 23:00 ------23:20 -------------

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.30 17.35 17.37 17.45 18.35 19.30 19.57 20.03 20.10 21.50 22.20 22.30 23.35 23.55 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 02.50 05.05

07.35

06.50 07.05 07.10

08.00 08.15 08.45 09.15 10.00 11.30

00.25 Kunolovac, kviz

:50 Flintove avanture, crtana serija 06:10 Ružna ljepo ca, serija 07:00 arobnjaci, crtana serija 07:20 Inspektor Gadget, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:45 Lude 70-e, serija 11:15 Kralj Queensa, serija 11:45 Zauvijek susjedi, serija 12:45 Medij, serija 13:35 Nikita, serija 14:30 Inspektor Rex, serija 15:30 Posebna narudžba, igrani lm 17:15 Vijes Nove TV 17:45 Rebelde, serija 18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Vatreni skaka i, (2008., Kanada, akcija; Redatelj: John Terlesky; Glume: Brooke Burns, Erin Karpluk, Rick Ravanello, Robert Moloney, ErikaShaye Gair) 21:40 Kašmir ma ja, serija 22:35 Eli stone, serija 23:30 Vijes 23:45 Seks i grad, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Nikita, serija 01:35 Ezo TV, tarot show 02:35 Zlodjela, (2002. Australija, Kanada; Redatelj: David Caesar; Glume: Bryan Brown, Toni Colle e, John Goodman, Sam Neill, Sam Worthington, Kes e Morassi) 04:10 Inspektor, serija 04:55 Medij, serija 05:40 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BRIAN ENO & DAVID BYRNE; 01.00 NO NI PROGRAM

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes 100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas

14:00 16:00 17:00

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

17:20

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Kletva škorpiona od žada, igrani lm Me imurje dana Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija KLETVA ŠKORPIONA OD ŽADA igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Tenis, prijenos 16.30 Skispringen 18.00 Eurogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.30 Bundesliga Hits 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga Hits 19.00 Bundesliga pur Klassiker 20.00 Doppellpass 22.00 SmackDown

22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Dvostruki 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 obra un, lm 1.45 No ni program Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 20:15 Die Kochpro s 21.15 Big Brother, prijenos Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 23.15 No ni program 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Sinov glas, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Smrtonosno oružje 2, lm

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Kate & druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija Leopold, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ružna Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Bra a 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena i sestre, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz Alias, serija 1.45 No na panorama 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 26. sije nja 2009. 11.55 Antologija hrvatskoga glumišta - Fadil Hadži : ešalj Najava programa 13.45 reprizni program Drugo mišljenje 14.45 Obi ni ljudi, TV serija TV kalendar 15.35 Ta poli ká Dobro jutro, Hrvatska 15.45 Kako žive živo nje Vijes 16.05 Moja žena i djeca, hum. Dobro jutro, Hrvatska serija Vijes 16.30 U uredu, hum. serija Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Na rubu znanos : James Vijes Demeo - Orgonska Dobro jutro, Hrvatska energija Sve e bi dobro, 17.40 Vijes na Drugom telenovela 17.54 Vrijeme Vijes 17.55 Rijeka: Atletski skaka ki Vrijeme danas mi ng, prijenos Vijes iz kulture 19.30 crtani lm Flavors: Vijetnam, 19.35 Dragi Johne, hum. serija sve anost osje la – dok. 20.05 Roll Bounce, ameri ki lm serija 21.55 Vijes na Drugom Tre a dob, emisija za 22.07 Vrijeme umirovljenike 22.10 Zakon!, doma a hum. Burzovno izvješ e serija (12) Dnevnik 22.45 Mad Men, serija (12) Vrijeme 23.35 Kalifornikacija, hum. serija TV kalendar (18) Opijeni ljubavlju, 00.05 Ciklus horora: Tama, telenovela britanski lm (18) Dan za danom, mozai no- 01.40 TV raspored zabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o 07.15 Dexterov laboratorij, crtana osobama s invaliditetom serija Direkt 07.35 Korak po korak, hum. serija Hrvatska uživo - Vijes ® Hrvatska uživo 08.05 Puna ku a, hum. serija ® Hrvatska uživo - Vijes 08.35 Punom parom, kulinarski Danas na Zagreba koj izazov ® burzi 09.15 Astro show, emisija HPB t 10.20 Kunolovac, kviz Najslabija karika, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum. Sve e bi dobro, serija ® telenovela 11.45 Dadilja, hum. serija ® Dnevnik 12.15 Exkluziv, magazin ® Sport 12.30 Vijes , informa vna Vrijeme emisija Hrvatski lm 12.40 Reba, hum. serija ® Potroša ki kod 13.10 Ve era za 5, lifestyle Burzovno izvješ e emisija ® Otvoreno 13.35 Marina, telenovela Dnevnik 3 14.30 Cobra 11, krimi serija Poslovne vijes 15.20 Magnum, akcijska serija Vijes iz kulture 16.15 Korak po korak, hum. serija Dosjei X, serija 16.40 Puna ku a, hum. serija Zvjezdane staze: Deep 17.10 Malcolm u sredini, hum. Space Nine, serija serija Mad Men, serija 17.35 Dadilja, hum. serija Kalifornikacija, hum. 18.00 Reba, hum. serija serija 18.30 Vijes , informa vna reprizni program emisija Opijeni ljubavlju, 18.55 Exkluziv, magazin telenovela 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Ameri ki ninja, (akcijski, 1985.; Redatelj: Sam Firstenberg; Uloge: Michael Dudiko , Steve James, Judie Aronson) 21.40 Elitni ubojice, (akcijski triler, 88 min.; Redatelj: Antoine Fuqua; Uloge: Chow Yun-Fat, Mira Sorvino, Michael Rooker, Jurgen Prochnow, Danny Trejo, Kenneth Tsang) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 Ote , znanstvenofantas na serija TEST Najava programa Vatrogasne pri e, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Alf, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Beverly Hills, serija Evergreen Na prvi pogled, serija za mlade

TV ku e imaju pravo promjene programa

arobnjaci, crtana serija Code lyoko, crtana serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Superheroj Spiderman, crtana serija Iron Kid, crtana serija Roary, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin U sedmom nebu, serija Lanac sudbine, serija Ku anice iz visokog društva, reality serija Samo je jedan pravi, serija Kako zavolje svoje jelo, serija Posebna narudžba, (1989., SAD, komedija ; Redatelj: Joan Micklin Silver ; Glume: Patrick Dempsey, Kate Jackson, Kirs e Alley, Carrie Fisher, Peter Koch) Odmetnuta porota, igrani lm Vijes Bra ne vode, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Nepozvani gost, (1995., SAD, komedija; Redatelj: Randall Miller; Glume: Sinbad, Phil Hartman, Kim Greist, Chauncey Leopardi, Talia Seider) Red Carpet, showbiz magazin (15) Svi mrze Chrisa, serija Ubojica me u nama, igrani lm (12) Red Carpet, showbiz magazin (15) Moja ma eha je izvanzemaljac, igrani lm Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: CYNDI LAUPER; 01.00 NO NI PROGRAM

05:00

03:10

02:00

00:00 00:30

22:50

21:00

19:15 20:00

17:20 17:30 18:05

15:10

13:30

12:30 13:00

09:45 10:15 11:00 11:45

09:15

08:10 08:35 08:50

06:40 07:00 07:20 07:45

Uloge: Michael Dudiko , Cary-Hiroyuki Tagawa, Jacqueline Obradors, David Barry Gray) 00.10 Kunolovac, kviz 02.10 Punisher, igrani lm, akcijski

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program VTV TJEDNIK informa vna emisija SLATKA VALENTINA telenovela SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz KVIZ

14:28 14:30

18:30

15:00 15:30 16:00 17:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Igrani lm, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 13:45 14:15

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Frost: Mladi detek v 2, lm 16.20 Lijepi ljudi, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Vatreni obru , lm 21.35 Veronica Mars, serija 22.25 Gori, bosanski lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija

KVIZ KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GILETTE SVIJET SPORTA sportski magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:30 20:10

22:30 23:30 -------------

22:00

21:00

Vinoteka, ponavljanje Aktualno, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % Me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

14:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

9.30 Tenis, prijenos 12.15 Biathlon, prijenos 13.00 Skijanje, prijenos 14.00 Biathlon, prijenos 15.00 Eiskunstlauf, prijenos 17.00 Kuglanje 19.30 Skispringen, prijenos 21.45 Eiskunstlauf 23.30 Kuglanje

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppellpass, prijenos 13.00 DSF Reportaža 13.30 Rukomet 14.00 Sportquiz 16.25 Poker 18.25 Rukomet, prijenos 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Navigator, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Ja sam zvijezda, prijenos 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program

služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Die Dolmetsherin, 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Skijanje 23.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za Columbo, lm 0.40 No ni program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Ruža, lm 13.50 Moja ljubav prema Rosario, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, cr7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV tana serija 19:10 Galileo 20:15 Nemogu a prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša misija 3, lm 23.00 Crni Hawk Down, lm pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za 1.35 No ni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pograni ne TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Jedan ovjek, lm 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 Billova o evid, serija 21:15 Kriminalni um, serija kuhinja 12.40 Operacija Pe coat, lm 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 14.45 Presa ivanje organa, dok. serija Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni 15.10 Malodobnica, dok. serija 16.05 program Muškarci u krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 Nevjerojatni, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Imaš poštu, lm 21.35 Zvijezde u 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 sudnici, dok. serija 22.25 Sretni brojevi, Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air lm 0.30 No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40

NEDJELJA 25. sije nja 2009.

11.00 Rijeka: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.10 Cor na d’Ampezzo: 06.00 Najava programa Svjetski SKI kup (ž) 06.05 Svirci moji, glazbena emisija veleslalom, prijenos 2. 06.50 Glas domovine vožnje 07.15 Euromagazin 13.10 Kitzbühel: Svjetski SKI KUP 07.45 TV kalendar (M) - slalom, prijeno 2. 08.00 Vijes vožnje 08.10 Koncert klasi ne glazbe: 14.05 Hannah Montana, serija Be ka no u Zagrebu za mlade 09.00 Opera Box 14.30 Tree Hill 5., serija 09.30 Hrvatska kulturna baš na: 15.15 Ciklus klasi nog mjuzikla: Narona Diži zavjesu ameri ki lm 10.00 Vijes 17.45 Sportski program 10.09 Vrijeme danas 19.40 Garaža 10.10 Vijes iz kulture 10.20 George Gently 1., mini-serija 20.15 Asovi s Aljaske, (Uloge: Russell Crowe, Hank 11.50 Burzovno izvješ e Azaria, Mary McCormack, 12.00 Dnevnik Lolita Davidovich, Ron 12.13 Vrijeme Eldard, Colm Meaney, 12.15 TV kalendar Maury Chaykin, Michael 12.27 Ep reportaža McKean, Judith Ivey, Burt 12.30 Plodovi zemlje Reynolds; Scenaris : 13.25 Split: More David E. Kelley i Sean 14.00 Nedjeljom u dva O’Byrne; Redatelj: Jay 15.01 Fotogra ja u Hrvatskoj Roach) 15.10 Mir i dobro 22.10 Talijanska nogometna liga, 15.40 Jelovnici izgubljenog snimka vremena 00.05 Sportske vijes 16.05 Vijes 00.10 TV raspored 16.15 Vrijeme sutra 16.20 Arhitektonske pustolovine -------- Cor na d’Ampezzo: Svjetski SKI kup (ž) Dana Cruickshanka, dok. veleslalom, 1. vožnja serija 17.15 Lijepom našom: Prelog 18.05 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Emocije - sluge i gospodari: 07.20 Harriet, mali veliki špijun, igrani lm, obiteljski ® Formula za sre u, popularno-znanstvena serija 09.00 Jedna od de ki, hum. serija 19.15 LOTO 6/45 09.25 Krava i Pili , crtana serija ® 19.30 Dnevnik 09.50 Astro boy, crtana serija ® 19.57 Sport 10.10 Spiderman, crtana serija ® 20.03 Vrijeme 10.35 Dexterov laboratorij, 20.10 1 pro v 100, kviz crtana serija ® 21.10 Anno Domini 1573., TV serija 11.00 Samov život, hum. serija 22.10 Paralele (dvije epizode) 22.45 Rizzi-bizzi 11.50 unjoglavci, (komedija, 23.30 Burzovno izvješ e 1993.; Redatelj: Steve 23.35 Dnevnik 3 Barron; Uloge: Dan 23.50 Vijes iz kulture Aykroyd, Jane Cur n, 00.00 Filmski maraton: Rise: Eddie Gri n, Adam Ballad of Mangal Pandey, Sandler, Michael Richards) indijski lm 13.20 Vijes , informa vna 02.25 Filmski maraton: Utopija, emisija (Uloge: Leonardo Sbaraglia, 13.30 Hudson Hawk, (akcijska Najwa Nimri, Tchéky komedija, 1991.; Redatelj: Karyo, José García, Emma Michael Lehmann; Uloge: Vilarasau, Fele Mar nez, Bruce Willis, Danny Aiello, Héctor Alterio, Juan Carlos Andie MacDowell, James Vellido; Scenarist: Juan Coburn, Richard E. Grant, Vicente Pozuelo, Curro Sandra Bernhard, David Royo; Redateljica: María Caruso) Ripoll) 15.15 Vrijeme je za rukomet, 04.00 Lijepom našom emisija 04.45 Plodovi zemlje 15.30 Rukomet: Drugi krug, 05.35 Split: More prijenos 17.00 Vrijeme je za rukomet, emisija 17.15 Vijes / Vrijeme je za 07.00 TV vodi + panorame rukomet, informa vna turis kih središta Hrvatske emisija 08.15 Najava programa 18.15 Vrijeme je za rukomet, 08.20 Dexterov laboratorij, crtana emisija serija 18.30 Rukomet: Drugi krug, 08.45 Leo, serija za djecu prijenos 09.15 Nora Fora, TV igra za djecu 20.00 Vrijeme je za rukomet, 10.05 Kitzbühel: Svjetski SKI KUP emisija (M) - slalom, prijenos 1. 20.30 Rukomet- drugi krug, vožnje prijenos 22.40 Vojnici, (akcijski, 1996.; TV ku e imaju pravo promjene programa Redatelj: Louis Morneau; TV ku e imaju pravo promjene programa

09.15

08.00 08.15 08.45

07.35

06.50 07.05 07.10

01.40 02.25 03.10 03.25 03.55 04.25 05.10

19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.00 22.30 22.40 23.35 23.40 23.55 00.00 00.10 00.55

17.45 18.27 18.35

17.32 17.34

14.30 14.39 14.45 15.40 16.10 16.15 17.25 17.30

13.25

10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10

05.50 05.55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JOHN FRUSCIANTE; 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 Ružna ljepo ca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:55 Lude 70-e, serija 11:25 Kralj Queensa, serija 11:50 Zauvijek susjedi, serija 13:00 Medij, serija 13:45 Nikita, serija 14:35 Inspektor Rex, serija 15:25 Povratak, (2004., SAD, komedija; Redatelj: David Duchovny; Glume: Anton Yelchin, Tea Leoni, Robin Williams, David Duchovny, Erykah Badu) 17:00 Vijes 17:20 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Istraga, kriminalis ki magazin 21:15 Provjereno, informa vni magazin 22:10 Trenutak is ne, game show 23:10 Vijes 23:25 Navy CIS, serija 00:15 Seks i grad, serija 00:40 Seinfeld, serija 01:05 Život na sjeveru, serija 01:55 Nikita, serija 02:40 Inspektor Rex, serija 03:25 Medij, serija 04:10 Seks i grad, serija 04:50 Kraj programa

22.40 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Ženski klan, krimi serija 00.45 Kunolovac, kviz 02.45 Bratstvo, akcijska dramska serija ® 03.30 Putnik, znanstvenofantas na serija ®

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Policajac iz Beverly Hillsa 3, lm 22.30 Vojna ekipa za o evid, serija 23.30 Zakon brojeva, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Najve i gubitnik 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

tana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

00:00 00:05 00:20 00:25

15:25 15:27 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Obzori, emisija iz kulture Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Vaše zdravlje Me imurje danas Ameri ka rapsodija, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, cr-

20:00 20:05 21:00 22:35 23:05 ------23:20 -------------

08:58 09:00 11:00 11:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana serija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija BLIZINA igrani lm X-ICA studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.30 Tenis, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 15.45 Rallye, prijenos 16.30 Eiskunstlauf 18.00 Eurogoals 19.15 Eiskunstlauf, prijenos 0.00 Rallye

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Zakon bra e, serija 0.00 No ni 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Klonirano dijete, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito o evid, serija 20.50 Columbo, lm 22.30 TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 22.55 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna Obitelj Soprano, serija 23.55 Fantas an ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 ubojica, lm 1.50 No ni program Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.25 Poker 18.50 Rukomet, prijenos 23.00 društvu 00.15 TEST Sportquiz

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Muškarci su druga iji, žene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Bra a i sestre, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Alias, serija 0.55 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 22. sije nja 2009. 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 reprizni program Najava programa 14.05 Slikovnica Rije i život, religijski 14.40 Obi ni ljudi, TV serija program 15.30 Veliki odmor TV kalendar 16.05 Moja žena i djeca, hum. Dobro jutro, Hrvatska serija Vijes 16.30 U uredu, hum. serija Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Sutkinja Amy, serija Vijes 17.50 Županijske panorame Dobro jutro, Hrvatska 18.10 Vrijeme Vijes 18.15 Vijes na Drugom Dobro jutro, Hrvatska 18.35 Indeks, emisija o školstvu Sve e bi dobro, 19.10 crtani lm telenovela 19.35 Dragi Johne, hum. serija Vijes 20.05 Jelenko, serija za djecu Vrijeme danas 20.40 Vijes na Drugom Vijes iz kulture 20.52 Vrijeme Flavors, dok. serija 21.00 Veronica Guerin, (Uloge: Oprah Show Cate Blanche , Gerard Burzovno izvješ e McSorley, Ciarán Hinds, Dnevnik Brenda Fricker, Barry Vrijeme Barnes; Scenaris ce: TV kalendar Carol Doyle i Mary Agnes Opijeni ljubavlju, Donoghue (prema pri i telenovela Carol Doyle); Redatelj: Dan za danom, mozai noJoel Schumacher) zabavna emisija 22.40 Blizu doma, serija (12) Vijes + prijevod za gluhe 23.25 Dobro ugo ena ve er: Put Vrijeme sutra oko svijeta za 80 minuta Trenutak spoznaje - posljednja kreacija Ophodar pruge, dok. lm Mauricea Beaujarta Hrvatska uživo - Vijes 00.25 TV raspored Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi 07.00 Dexterov laboratorij, HPB t crtana serija (dvije CO - Prozor u svijet epizode) 125, emisija pod 07.50 Korak po korak, hum. pokroviteljstvom serija ® Najslabija karika, kviz 08.15 Puna ku a, hum. serija ® Ep reportaža 08.40 Punom parom, kulinarski Sve e bi dobro, izazov ® telenovela 09.15 Astro show, emisija Dnevnik 10.10 Kunolovac, kviz Sport 11.10 Malcolm u sredini, hum. Vrijeme serija ® 1 pro v 100, kviz 11.35 Dadilja, hum. serija ® Dossier.hr 12.00 Punom parom, kulinarski Pola ure kulture izazov Burzovno izvješ e 12.30 Vijes , informa vna Otvoreno emisija Ep reportaža 12.35 Ve era za 5,lifestyle Dnevnik 3 emisija Poslovne vijes 13.00 Marina, telenovela Vijes iz kulture 13.55 Cobra 11, krimi serija Dosjei X, serija (12) 14.45 Malcolm u sredini, hum. Zvjezdane staze: Deep serija Space Nine, serija 15.10 Vrijeme je za rukomet, Blizu doma, serija (12) emisija iz studija Sutkinja Amy, serija 15.30 Rukomet- prvi krug: Fotogra ja u Hrvatskoj Makedonija- Rusija, Indeks, emisija o školstvu prijenos Pola ure kulture 17.00 Vrijeme je za rukomet, dossier.hr emisija iz studija Opijeni ljubavlju, 17.15 Dadilja, hum. serija telenovela 17.40 Vijes , informa vna emisija 18.05 Exkluziv, magazin 18.15 Vrijeme je za rukomet, TEST emisija iz studija Najava programa 18.30 Rukomet- prvi krug: Vatrogasne pri e, crtana Španjolska- Južna Koreja, serija prijenos Miki i prijatelji, crtana 20.00 Vrijeme je za rukomet, serija emisija iz studija Na kraju ulice 20.30 Rukomet- prvi krug: Alf, crtana serija Hrvatska- Švedska, Dvostruka zbrka, serija za prijenos djecu 22.00 Vrijeme je za rukomet, Beverly Hills, serija emisija iz studija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.35 17.40 17.42 17.44 17.55 18.25 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 21.55 22.00 22.20 23.10 23.15 23.30 00.15 01.00 01.50 02.35 03.25 04.25 05.10

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Flavors, dok. serija Oprah Show Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo miĹĄljenje Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Hrvatska uĹživo - Vijes Danas na Zagreba koj burzi HPB t CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Ep reportaĹža Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Lov u Bosni, ameri ki lm Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Sutkinja Amy, serija Flavors, dok. serija reprizni program Oprah Show Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 08.00 Na kraju ulice 08.15 Alf, crtana serija 08.45 Hollyni junaci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 11.20 KitzbĂźhel: Svjetski SKI KUP (M) - super G 12.20 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 reprizni program 14.05 Dokuteka 14.40 Obi ni ljudi, TV serija

Flintove avanture, crtana serija RuĹžna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kakav otac, takav sin, (1987., SAD, komedija; Redatelj: Rod Daniel; Glume: Dudley Moore, Kirk Cameron, Catherine Hicks, Margaret Colin, Patrick Oâ&#x20AC;&#x2122;Neal) Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Daredevil, (2003., SAD, akcija; ReĹžija: Mark Steven Johnson; Glume: Ben A eck, Jennifer Garner, Colin Farrell, Michael Clarke Duncan, Jon Favreau) Underworld 2, (2006., SAD, akcija; Redatelji: Len Wiseman; Glume: Kate Beckinsale, Sco Speedman, Tony Curran, Derek Jacobi, Bill Nighy) Vijes Smrtonosna tama, (SAD, 2005., horor; Redatelj: Uwe Boll; Glume: Chris an Slater, Tara Reid, Stephen Dor , Mark Acheson, Darren Shahlavi) Underworld 2, igrani lm (12) Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Kraj programa

Uloge: Richard Tyson, Joe Nieves, Steven Owsley) 01.30 Kunolovac, kviz

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 10:50 11:20 11:50 12:55 13:40 14:30 15:20

17:00 17:15 18:05 19:15 20:00

21:40

23:20 23:35

01:05 02:45 03:30 04:15 05:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: DUFFY-deluxe; 01.00 NO NI PROGRAM

15:15 15:17 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija DOKUMENTARNI PROGRAM PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A REZERVIRANO VRIJEME

Danas pogledajte... Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes VaĹĄe zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35 Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Der Einsatz, lm 22.25 Oliver Stone, lm 0.55 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Hit Giganten 22.45 Ladykracher 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die KinderĂ¤rzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ? 21.15 O o live! 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 0.00 No ni program

20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 ------23:20 -------------

18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OPASNI DANI igrani lm FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uĹživo... Opasni dani, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Rezervirano vrijeme Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

5.00 Tenis, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 15.45 Super-G 16.30 Eiskunstlauf 18.15 Biathlon 19.15 Eiskunstlauf, prijenos 22.00 Skispringen, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

Princeza i marinac, lm 16.05 Blizanci, 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠ17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Eki- 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 pa za o evid, serija 20.50 Guru, lm 22.25 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ReĹži me, serija 23.15 Opasna anatomija 2, ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. lm 0.50 No ni program serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Hitler, lm 0.05 Slomljeno srce, lm 2.25 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz druĹĄtvu 00.15 TEST 17.30 Poker 18.30 Nogomet 19.45 Bundesliga aktuell 20.00 Poker 22.00 Bundesliga Hits 23.00 Sportquiz

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Charlijevi an eli, lm 21.50 Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 X-Men 2, lm 1.05 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 23. sije nja 2009.

Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) Marina, telenovela ÂŽ Astro show, emisija Kunolovac, kviz Punom parom, kulinarski izazov ÂŽ Malcolm u sredini, hum. serija ÂŽ Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ÂŽ Dadilja, hum. serija ÂŽ Ve era za 5, lifestyle emisija ÂŽ Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Gas do daske 2, (akcijska komedija, 2001.; Redatelj: Bre Ratner; Uloge: Jackie Chan, Chris Tucker, John Lone, Zhang Ziyi, Roselyn Sanchez, Harris Yulin) Delta Force, (akcijski, 1986.; Redatelj: Menahem Golan; Uloge: Chuck Norris, Lee Marvin, Mar n Balsam) Vijes , informa vna emisija Tiha pravda, (krimi, 2002.; Redatelj: James Dalthorp;

15.30 Veliki odmor 16.05 Moja Ĺžena i djeca, hum. serija 16.30 U uredu, hum. serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 17.50 Ĺ˝upanijske panorame 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu 19.20 crtani lm 19.35 Dragi Johne, hum. serija 20.05 Bez komentara 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 21.00 Hotel Babylon, serija (12) 21.55 Ĺ ljam, hum. serija (15) 22.30 Sud i kazna, mini-serija (12) 01.05 Filmski maraton: Pri a o Mary Letourneau, ameri ki lm 02.40 Filmski maraton: Silikonski tornjevi, (Uloge: Daniel Baldwin, Jonathan Quint, Al Sapienza, Melinda Songer, Robert Guillaume, Maren Masen, Brad Dourif, Brian Dennehy; Scenarist i redatelj: Serge Rodnunsky) 04.10 TV raspored -------- Cor na dâ&#x20AC;&#x2122;Ampezzo: Svjetski SKI KUP (Ĺ˝) - super G

07.40 08.30 09.35 10.35 11.35 12.00 12.30 12.35 12.50 13.15 13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

21.30

23.45 23.55

05.35 05.40 06.20 06.50 07.20 07.45 08.00 08.15

09.40 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.30 14.50 16.00 16.30 16.39 16.45 17.05 17.55 18.35 19.15 19.30 19.57 20.03 20.10 21.25 21.50 22.35 22.40 22.55 23.05 00.45 02.40 04.10 05.15

arobnjaci, crtana serija Code lyoko, crtana serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Superheroj Spiderman, crtana serija Iron Kid, crtana serija Roary, crtana serija Dora istraĹžuje, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra arobnice, serija Frikovi, serija Smallville, serija Ĺ kola Ĺživota, igrani lm Moja ma eha je izvanzemaljac, SF komedija Sekunde do katastrofe, serija Vijes Kod Ane, kulinarski show Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Dnevnik Nove TV Odmetnuta porota, (2003., SAD, triler; Redatelj: Gary Fleders; Glume: John Cusack, Gene Hackman, Dus n Ho man, Rachel Weisz, Bruce Davison) Ubojica me u nama, (SAD/ Njema ka, 2002., triler; ReĹžija: Jim Gillespie; Glume: Sylvester Stallone, Charles S. Du on, Polly Walker, Kris Kristo erson, Dina Meyer) Tjelesna straĹža, igrani lm Sad je dosta, igrani lm Kraj igre, igrani lm Kraj programa

Redatelj: Mark Goldbla ; Uloge: Dolph Lundgren, Louis Gosse Jr., Jeroen KrabbĂŠ) 00.15 28 dana kasnije, horor 02.05 Kunolovac, kviz 04.05 Delta Force, igrani lm, akcijski (12)

05:50 06:10 06:35 07:00 07:25 07:50 08:05 08:30 09:30 10:20 11:10 11:55 12:40 14:35 16:25 17:15 17:25 18:10 19:15 20:00

22:10

23:45 02:00 03:50 05:25

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: STING; 01.00 NO NI PROGRAM

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE Ĺ˝IVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OTVORENI STUDIO kontakt emisija SLATKA VALENTINA telenovela

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Ve eras uĹživo, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loĹĄa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrĂ¤gsten PromiPĂ¤rchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.45 Hitler, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Schatten der Wahrheit, lm 22.35 Fantomi, lm 0.35 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05 21:00

22:00

------22:30 -------

HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija PLANET RAZONODE show biz magazin IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi Ĺživljenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 11.30 Skijanje, prijenos 12.45 Biathlon, prijenos 13.30 Eiskunstlauf, 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za prijenos 14.45 Biathlon, prijenos 15.30 djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Eiskunstlauf, prijenos 16.30 Skijanje 21.15 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred- Eiskunstlauf 22.15 Kuglanje 23.45 Biathlon

9.15 DSF Bike 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.25 Nogomet, prijenos 16.30 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta DSF Motor 17.25 Eiskunstlauf 17.55 NogomHrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena et, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade MĂ¤nner Tv 23.00 Sportquiz 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Moj prijatelj, lm 16.15 Lijepi ljudi, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Agent Cody Banks 2, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Zvijeri, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

die 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka 20:07 Vrijeme 20:15 We en, dassâ&#x20AC;Ś, lm humoris na serija 14.55 Caroline u 21.35 ZiB Flash 21.45 Skijanje, emisija 23.40 metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper No ni program Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 FuturSerija 23.40 No ni program ama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 serija 19:10 talk talk talk 20:15 Starsky & Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni Hutch, lm 22.30 13 Zmajev poljubac, lm izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za 0.10 No ni program djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of prekograni ne TV 1.10 Videostranice Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal Jamie Oliver 12.20 As tud not padu!? 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zlo ini pred 20.15 SehnsĂźching, lm 22.35 Genial daneku nim pragom, serija 16.05 Pink Panter ben 23.35 No ni program uzvra a udarac, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Bijes pod kontrolom, lm 22.55 Dexter, serija 23.55 Otvori o i, lm 1.35 No na panorama

SUBOTA 24. sije nja 2009. 07.15 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova ĹĄkola 07.40 Ĺ˝utokljunac Najava programa 08.05 Danica Drugi red partera, 08.10 arobna plo a - u imo emisija o kazaliĹĄtu engleski Znanstvena pe ca 08.25 Ninin kutak Iza ekrana 08.35 Pripovjeda EkoloĹĄki raj Ma a 09.05 Pokusi koji su promijenili Jamesa, dok. serija svijet: Newtonovi zakon i TV kalendar gibanja Vijes 09.25 Navrh jezika: Prijedlozi Kinoteka - ciklus 09.35 Kokice klasi nog vesterna: 09.50 Cor na dâ&#x20AC;&#x2122;Ampezzo: Montana Belle, (Uloge: Svjetski SKI KUP (Ĺ˝) - spust Jane Russell, George 11.20 KitzbĂźhel: Svjetski SKI KUP Brent, Sco Brady, (M) Forrest Tucker, Andy 12.45 Briljanteen Devine, Jack Lambert, 13.30 Majstori svira i: Karlovac John Litel, Ray Teal, Holly 14.00 Hladnokrvne Ĺživo nje: Brane, Rory Mallinson; So s cirane zmije, dok. Scenaris : Horace serija McCoy i Norman S. Hall 14.50 KS automagazin (prema pri i M. Coatesa 15.25 Kraljica ĹĄkole, igrani lm Webstera i Howarda 16.55 KoĹĄarka, NLB liga: Welscha); Redatelj: Alan C.zvezda - Cibona, Dwan) prijenos Hrvatska kulturna 18.50 U vrtu pod zvijezdama baĹĄ na 19.30 GaraĹža Vijes 20.05 Umri muĹĄki 3., (Uloge: Vrijeme danas Bruce Willis, Samuel L. Vijes iz kulture Jackson, Jeremy Irons, Ku ni ljubimci Graham Greene, Colleen Veterani mira, emisija za Camp, Larry Bryggman, branitelje Sam Phillips; Scenarist: Burzovno izvjeĹĄ e Jonathan Hensleigh; Dnevnik Redatelj: John McTiernan) Vrijeme 22.10 Na tronu vje nog uda, TV kalendar dok. lm Opijeni ljubavlju, 23.00 Teenage Cancer Trust telenovela snimka koncerta Prizma, mul nacionalni 00.10 Sportske vijes magazin 00.20 No u kazaliĹĄtu Duhovni izazovi 02.00 TV raspored Skica za portret Reporteri: Mo na Merkel Euromagazin Vijes 07.00 Magnum, akcijska serija ÂŽ Vrijeme sutra 07.50 Najbolje godine, hum. Hrvatska kulturna serija baĹĄ na 08.15 Krava i Pili , crtana serija Svirci moji, glazbena 08.40 Astro boy, crtana serija emisija 09.00 Spiderman, crtana serija U istom loncu, kulinarski 09.25 Dexterov laboratorij, show crtana serija TV Bingo Show 09.50 Maheri, dramska serija LOTO 7/39 10.40 Lutrija Ĺživota, dramska Dnevnik serija Sport 11.30 3 ninje uzvra aju udarac, Vrijeme obiteljski lm Evergreen, 1. dio 13.15 Vijes , informa vna Evergreen, 2. dio emisija Mamu ca, krimi serija 13.25 Harriet, mali veliki ĹĄpijun, Burzovno izvjeĹĄ e obiteljski lm Dnevnik 3 15.10 Vrijeme je za rukomet, Vijes iz kulture emisija U paklu nasilja, igrani 15.30 Rukomet- drugi krug, lm prijenos Filmski maraton: 187: 17.00 Vrijeme je za rukomet, Ĺ ifra za ubojstvo, sportska emisija ameri ki lm 17.15 Vijes , informa vna Filmski maraton: Pravilo emisija o 100 milja, igrani lm 17.40 Exploziv fan zona, zabavna Reporteri: Mo na Merkel emisija Opijeni ljubavlju, 18.15 Vrijeme je za rukomet, telenovela sportska emisija 18.30 Rukomet- drugi krug, prijenos 20.00 Vrijeme je za rukomet, sportska emisija 20.30 Rukomet- drugi krug, prijenos 22.40 Punisher, (akcijski, 1989.; 06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Disneyjevi cr i: Ĺ iljo i sportovi

TV ku e imaju pravo promjene programa

U Mali Mihaljevec se može do i s tri strane. S juga iz Brezja, sa sjevera iz Zasadbrega i sa zapada iz Lopatinca preko Bedekovi eve grabe poznate po leptirima. S isto ne im je strane Knezovec, no s njim nemaju nikakve prometne veze. Selo je u op ini Sveti Juraj na Bregu i istoimenoj župi. Ono što je posebnost sela je da je sa svih strana okruženo šumama. A druga pak je zanimljivost da su vlasnici tih šuma svi iz drugih sela. I još jedna zanimljivost. Oni su valjda jedino selo u Me imurju koje ima nogometno igralište s tri strane okruženo šumom. Tako oni nogometne utakmice valjda jedini igraju u hladovini. I ako i nisu htjeli, bili su poznati i po no nom baru “Rio”. Pokušali su i s kafi em “Olimp”, ali nije išlo. I to je svijet u kojem žive Mihalov ani.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti Udruga mladeži u fašni kom ugo aju

Mihalovski vatrogasci Udruga žena Mali Mihaljevec

Vatrogasci smo dok kupicu moremo držati Mihaljevec i vatrogastvo, to je i svjetska slava. Jer oni su bili i na Vatrogasnoj olimpijadi. A to se zna tko tamo ide. Zato i veli njihov predsjednik Damir Novak da je u Mihaljevcu svaki Mihalov an vatrogasac “od kolijevke pa do groba“. Ili kako to oni stariji kažu: dok “more dvede nu kupicu držati“. To je ipak samo šala jer oni su majstori vatrogasci. Mihalov anima možete dirati u sve, ali im ne dirajte vatrogasce. Jer oni su ovdje svetinja. I valjda jedini koji e u svom selu napraviti muzej vatrogastva. Bit e tu stara šprica, fotogra ije … Treba nešto sa uvati iz povijesti za budu nost. Kažu da gase sve živo, a cijelo selo im daje potporu. Ina e, u Mihalovcu se pije malo druga ije vino. Takvo na koje oni gore nisu navikli. Malo kiselije. Da ima boljega “šusa“. Jer njihovi slavni vatrogasci do slave nisu došli preko no i. To je samo rezultat mukotrpnog rada. A kako se Mihalov ani nisu nikada bojali rada, onda je to tako. To danas dokazuje i obitelj Horvat. Mali Horvati pjevaju po Europi i šire glas o Mihaljevcu. etiri brata i sestre i jedna sestri na. Pravi Mihalov ani. I s vatrogascima dika i ponos. I kako se

Vije e Mjesnog odbora M. Mihaljevec. Stoje: Tihomil Horvat, Marijan Mesari i Damir Perho , sjede: Valent Kolac i Ivan Novak

pro ulo za Mihalovec, sve više doseljenika dolazi. Tu je mir i tišina, a tako blizu grada.

Delimo diplome najbolšima Mihalov ani se vole šaliti. Ali su i majstori za nešto dobro organizirati. Svi pri aju da se onakav Dan op ine kakav su oni napravili prošle godine više ne e ponoviti. Za vjerovati im je jer, kad je u pitanju zajedni ki posao, onda su tu oni pravi. Kad se pojavila televizija, oni su opet kako je tradicija prvo gledali “kolektivno“. Pa je tako jednom jedna starija gospo a gledaju i neki orkestar rekla: - Jasno mi je kak su se oni zrivali nutri, ali kak su i bobnje, to pak ne razmim. Puno toga nisu razumjeli, ali su sve na kraju ipak razumjeli. Pa i dok još nije bilo višestrana ja, oni su uvijek na izborima imali duplo više kandidata nego što su birali. Kažu u šali da oni uvijek biraju samo najbolje. A najboljima onda dijele i diplome. Najbolji navija … Diplome uvijek ima u pripremi njihov karikaturist Damir Novak. Samo još nije obznanjeno je li tko dobio i diplomu za “krevetne aktivnosti“. Ali, kako vele, to su oni. Veseli, pametni i uvijek spremni na sve i svi sportski tipovi. Pa

ako vas put nanese slu ajno do Malog Mihaljevca, ne bojte se ako ujete kri . To se samo Mihalov ani spremaju da opet nešto naprave. Smoligu više ne ete na i, ali Smoligare, kako oni sami kažu, zbog uspomena na svoje djedove - uvijek. I tu e i uvijek biti. Spremni da sve naprave za svoje selo.

Predsjednik VMO-a Valent Kolac sa suprugom Marijom. - Sve smo napravili sami i time se ponosimo

Mali Mihaljevec nalazi se u op ini Sveti Juraj na Bregu i istoimenoj župi. Smješten je to no u podnožju bregova na maloj uzvisini pa selo dijele na donje i gornje. Ina e imaju pet ulica koje imaju i svoje nazive: Rade Kon ara, Prvomajska, Marka Kova a, Vladimira Nazora i Ivana Gorana Kova i a. U selu imaju svu potrebnu infrastrukturu, osim kanalizacije ija se izgradnja planira u ovoj godini. Sve objekte, Dom kulture, Vatrogasni dom i spremište, trgovinu, izgradili su sami, kao i asfalt, kanalice, rubnjaci, prostorije NK M. Mihaljevec. U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji su lanovi: predsjednik Valent Kolac te lanovi Ivan Novak, Tihomil Horvat, Martin Mesari i Damir Perho . Teško je i nabrojiti sve ono što VMO radi ili poti e u selu. Ina e od 1971. u selu su se na elnom mjestu izmjenjivala samo trojica: Ivan Novak, Valent Kolac i Marijan Posavec.

O ljudima …

Umjesto nogometa, u zimskim mjesecima u prostorijama kluba održavaju se turniri u beli

Valent Kolac i Ivan Novak, nedostaje Marijan Posavec. To je trio koji se izmjenjuje na elnim mjestima sela ve 38 godina

Najmla i stanovnik je doseljenik Oliver Stjepan Me imurec. Na slici s tatom Mladenom i sestrom Paulom. - Došli smo jer je u Mihaljevcu jako lijepo

Obitelj Horvat; uz majku Rajku i oca Tihomila, tu su najmla i Bruno te tri lana kvinteta: Jelena, Marija i Benjamin

Prema povijesnim izvorima, 1802. godine tu su živjela 64 stanovnika, 1981. godine bilo ih je 350, 1991. godine 401, 2001. 454 u 118 ku anstava. U 2008. godini nije u selu ro eno ni jedno dijete. Prema njihovim podacima, sada u selu živi 425 stanovnika, 156 je zaposlenih, osnovnoškolaca je 46, srednjoškolaca 21, 11 studenata, 78 umirovljenika, 11 obrtnika, 11 ih radi u inozemstvu, 26 je udovica, 2 su udovca i 9 je praznih ku a. (Sve podatke prikupio je predsjednik VMO-a V. Kolac.) U selu djeluje i Udruga žena Mali Mihaljevec. Predsjednica je Ivanka Horvat, tajnica Kornelija Mesari i blagajnica Snježana Mikolaj. Udruga djeluje tek nekoliko godina, a osnovni joj je cilj podizanje kvalitete života u selu. Organiziraju kreativne radionice za djecu, priredbe uz Novu godinu i Maj in dan, sportske susrete, organizirale su zabavu uz Dan žena, cvije em ukrasile mjesto, pripremile izložbu starina, kola a … Za sada imaju 35 lanica. Dobrovoljno vatrogasno društvo najstarija je udruga u selu. Osnovano je 1932. godine, a osnovalo je 15 Mihalov ana. Prvi predsjednik je bio Dragutin Perho , zapovjednik Franjo Trstenjak, Ivan Bistrovi tajnik,

a Josip Mesari blagajnik. Društvo ima potrebnu opremu, a jedno je od najnagra ivanijih u Me imurju i na natjecanjima su osvajali sam vrh. Na državnom natjecanju 1987. ekipa mladeži bila je etvrta, 1996. godine muška ekipa mladeži bila je prvak države i sudjelovala na Vatrogasnoj olimpijadi u Danskoj. Godine 2004. bili su na državnom natjecanju sa ženskom ekipom mladeži, a 2006. i sa ženskom i s muškom ekipom mladeži. Predsjednik Društva je Damir Novak, zapovjednik je Damir Perho , tajnik Ivan Novak i blagajnik Miljenko Peras. Sada je aktivnih 40 do 50, te 30 do 40 lanova mladeži, dok su svi ostali u selu podupiraju i lanovi. Nogometni klub Mali Mihaljevec osnovan je 1978. godine. Uz nogometno igralište je objekt sa svim prate im sadržajima, a izgra eno je i asfaltirano igralište za mali nogomet i košarku. Ve ina igra a su doma i, a u klubu svi rade besplatno. Predsjednik Kluba je Siniša Petri evi , tajnik Valentino Mikulaj, blagajnik Ivan Bistrovi , dok su ostali lanovi Uprave Marijan Posavec, Dušan Peras, Mijo Novak, Zlatko Klobu ari , Dalibor Mesari , Renato Novak, Denis Klobu ari , Dragan Hrustek, Zdravko Mikulaj i Zdravko Bestijani . Najmla a udruga u selu je Udruga mladih Mali Mihaljevec, s ciljem da se poboljša život mladih selu. Trenutno udruga okuplja 30 lanova. Predsjednik je Nikola Babi , tajnik Vedran Kova i i blagajnik Denis Mesari . Organizirali su maškare, turnir u malom nogometu, nabavili stol za stolni tenis i dobili na korištenje Dom kulture gdje se sastaju.

Znani Mihalov ani Damir Novak poznati je karikaturist, dobitnik brojnih doma ih i me unarodnih nagrada. Obitelj Horvat, Jelena, Filip, Marija i Benjamin te njihova sestri na Monika, uvari hrvatske glazbene baštine iz 17. i 18. stolje a. Ostvarili su do sada devetnaest samostalnih koncerata i osamdesetak nastupa, osvojili etiri nagrade na državnim natjecanjima, šest nagrada na regionalnim, izdali svoj CD sa starim sakralnim napjevima. Umjetni ki voditelj je otac i stric Tihomil Horvat.

ME\IMURSKE NOVINE 20. sije nja 2009.

20. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Refleksologija

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako protiv depresije?

Zašto su loši osje aji dobri?

Broj oboljelih od depresije svakodnevno raste. Kao jedan od uzroka koji se povezuje s pojavom depresije je i na in života u kojem dominiraju sjedenje i loša ishrana. Depresivna stanja svakako imaju psiho izi ku podlogu jer ona utje u istovremeo na ponašanje a tako isto i na rad mozga. Depresivna stanja susre emo kao posljedicu mnogih izi kih bolesti, a može biti i emocionlani razlog kao primjerice gubitak radnog mjesta. Me utim simptomi su jednaki bez obzira koji je uzrok. Smatra se, da osnovni razlog depresije je u kemijskim tvarima (serotonin, dopamin, adrenalin) koji poti u mozak na aktivnost i na raspoloženje. Depresiju ne treba ekati da se ona pojavi nego je treba sprije iti. Važno je promijeniti na in gledanja na život. Svakodnevno bi trebalo posvetiti, sebi jedno kra e vrijeme, pa raditi ono što mi se svi a i ini mi zadovoljstvo. To bi mogla biti šetnja u prirodi, neki hobi, ples, vožnja bicikla, tjelesne vježbe i sl. Pravilno se hranite, jer hrana može utjecati na raspoloženje i

Prirodno je da želimo izbje i loše osje aje, a kad je rije o našoj djeci spontano emo pohrliti da ih zaštitimo od njih. Živimo u svijetu koji teži samozadovoljstvu i bezbrižnosti, ali to je tek jedna iluzija kojom nas industrija masovne zabave (zar da kažem kulture?) odvodi u pogrešnom smjeru. Sve oko nas nije ni lako ni jednostavno, i sva ta propaganda koja kaže da se u životu moramo osje ati dobro jer smo mi divni i jedinstveni, a svijet prekrasno mjesto, ne e nam pomo i da se izvu emo iz problema, ili uop e da se razvijamo u nekom svom ljudskom obliku. Martin E. P. Seligman, esto citirani autoritet i osniva pokreta Pozitivne psihologije, kaže da je amortiziranje disforije najve i krivac epidemije depresije u Americi: Ljudi su po eli vjerovati da trebaju izbjegavati disforiju - ljutnju, tugu i tjeskobu. Ta neugodna emocionalna stanja ve ina doživljava kao vrlo neprakti ne smetnje koje ili treba izbje i,

energiju. Jedite puno vo a i povr a i imajte pravilne obroke. ak i ako se osje ate da niste gladni, pokušajte pojesti nešto lagano, poput komada vo a ili povr a da vam da dodatnu energiju. Družite se s ljudima koji su vam dragi a netko tko vam se ne svi a, diskretno se udaljite od njega. Izbjegavajte kon likte. Na ite nešto emu ete se smijati, primjerice pogledajte smiješan ilm, što vas svakako može oraspoložiti. Ne prihva ajte previše obveza jer one iscrpljuju, što može dovesti do stresa i javljanja tuge. Bitno je da imate prijatelje s kojima možete razgovarati o svojim problemima. Razgovor je uvijek na in da se oslobode osje aji, da se dobije razumijevanje. Važno je da izbacite misli i osje aje i svoju pažnju preusmjerite na nešto pozitivno. Mislite pozitivno, a to zna i izvu i iz svake situacije najbolje a pri tome biti svjestan da jedan dio može biti i negativan, a to zna i biti uvijek optimista. I na kraju provodite što više vremena sa svojim partnerom jer to vam je prilika da s njim dijelite radost, veselje, žalost, tugu....

ili ih svesti na najmanju mogu u mjeru. Ali u tome ljudi današnjice griješe. Snažne emocije kao što su tuga, ljutnja i strah su primarne emocije, one postoje kao dio evolucijske opreme koja nas pokre e na djelovanje, nabija nas energijom potrebnom da bismo promijenili sebe ili svoj svijet. Moramo proživjeti, aktivno prevladati te intenzivne negativne emocije. Osje ati se loše ima tri bitne svrhe, svako od tih stanja disforije nosi bitnu poruku. Tjeskoba (to nije re eno razli ite varijante straha) upozorava da vreba opasnost. Tuga govori da prijeti ili se dogodio gubitak, a ljutnja nas uzbunjuje kad netko ugrožava naše potrebe ili teritorij. Naravno da takve poruke sa sobom nose bol i upravo zbog te boli nemogu e je ignorirati ono što nije u redu, zbog te boli kre emo u akciju da bismo uklonili patnju. Sustav disforije služi nam kao prva linija obrane od opasnosti gubitka i upada na naš teritorij.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora un Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME"IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Re leksologija ili re leksna masaža stopala prakticirala se od davnina u svim drevnim kulturama kao tehnika iscjeljenja. Prete u današnje re leksologije osmislio je ameri ki lije nik William H. Fitzgerald (1872.) u svojoj teoriji „zonske terapije“ koja govori da je tijelo uzdužnim linijama podijeljeno na deset zona pri emu svaka linija ide od prsta na stopalu do mozga, te se duž ruke spušta do vrha prsta .Ustanovio je da se pritiskom na odre enu to ku na stopalu može olakšati bol i poboljšati funkcija pojedinih organa pošto su svi organi obuhva eni jednom zonom me usobno povezani. Re leksologija je terapija s ho-

listi kim pristupom zdravlju; polazi od pretpostavke da organizmom i svim organima te e vitalna energija koja, ukoliko je blokirana, cijela zona, odnosno svi organi bit e pod „blokadom“, te dolazi do razli itih tegoba ili bolesti. Stimuliranjem re leksnih to aka uklanjaju se blokade koje ih uzrokuju, na jedan sasvim prirodan na in, te se odstranjuju otpadne tvari iz organizma, poboljšava se cirkulacija, rad žlijezda, dolazi do ponovne uspostave slobodnog protoka energije u tijelu. Vrlo je korisna za relaksaciju, smanjenje stresa, uznemirenosti, a pomaže i kod PMS-a, migrene, probavnih smetnji, ja anju imuniteta itd.

PLINSKA KRIZA

Prodaja grijalica i radijatora na struju pove ana do 50 posto Zbog kriznog stanja s plinom i politi kih natezanja izme u Ukrajine i Rusije te prekinutog transporta plina, mnogi su se Me imurci nastojali osigurati kupnjom pe i ili radijatora na elektri nu energiju. Zapravo, znatan broj obitelji ve od ranije, iz prošlih vremena, ima iskustva s nestancima pojedinih energenata, pa gotovo svaka obitelj ima negdje pri ruci neki elektri ni ure aj za grijanje. Ova zadnja kriza ponovno je izazvala navalu na prodavaonice u kojima se kupuju ure aji za grijanje prostorija. Prema podacima iz prodavaonica, prodaja elektri nih grijalica i radijatora i kamina porasla je za 40 do 50 posto. Najviše se kupuju elektri ne grijalice i uljni radijatori, a interes je poja an i za manje kamine, a oni koji imaju drva kupuju i pe i na kruta goriva. U tehni kim prodavaonicama METSS-a kažu da je prodaja elektri nih ure aja za grijanje porasla za oko 30 posto, ponegdje i više, a najbolje se prodaju jeftiniji ure aji. U varaždinskom Pevecu, kamo navra aju i mnogi Me imurci, procjenjuje da je prodaja elektri nih grijalica i kamina porasla za 50 do 60 posto. U akove kom Merkuru pak isti u da je prodaja porasla za nešto više od 30 posto u odnosu na uobi ajenu, a najviše se traže takozvani konvertori i radijatori. Konvertori od 2000 wati mogu zagrijati manji stan od 40 kvadrata. Prodava i posebno naglašavaju da imaju dosta narudžbi na takozvanom ekanju. Naime, tvrtke

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI;, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

naru uju ure aje za grijanje zbog nedostatka plina, no sa zadrškom od nekoliko dana. eka se kako e se rasplesti plinska kriza. Cijena najmanjega uljnog radijatora, koji može zagrijati i do 20 kvadrata, iznosi oko 250 kuna. Manji kamini mogu se nabaviti po cijeni od 1.400 kuna. Ujedno imaju i dosta upita oko grijanja klima - ure ajima. Prema narudžbama, porasla je i kupovina pe i na drva, kažu u tvrtki “Senko” u Štefancu, no rezultati e biti poznati tek za nekoliko tjedana. U svakom slu aju, trgovine prodaju manje pe i na drva nego ure aja na struju.

Može li se grijati klima - ure ajima? Klima - ure ajima, kojih je sve više pa to postaje i moda, a koji nisu baš ekološka rješenja jer troše dosta energije, ne može se sa sigurnoš u grijati zimi. Postoji više vrsta takvih ure aja. Obi nim klima - ure ajima može se grijati samo ako je vanjska temperatura iznad nule, ako se spusti ispod nule, ure aj se pokvari. Postoji drugi tip klima - ure aja, takozvani konvertori, kojima se može grijati do vanjske temperature od minus 10 stupnjeva, a ako temperatura padne još niže, onda grijanje više nije sigurno i takvi ure aji mogu zakazati. U praksi se onda naj eš e doga a da postupno prestanu grijati ili ne griju dovoljno. U svakom slu aju, grijanje klima - ure ajima vjerojatno nije najbolje rješenje. (J. Šimunko)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ME\IMURSKE NOVINE 20. sije nja 2009.

PREDSTAVLJAMO Nova Toyota Avensis

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja po modelima 1.1.-31.12.2008. MODEL

koli ina

udio, %

1. Opel Astra

6716

7,61%

2. Renault Clio

3668

4,16%

3. Ĺ koda Octavia

3232

3,66%

4. Opel Corsa

2864

3,24%

5. Volkswagen Golf

2612

2,96%

6. Peugeot 207

2553

2,89%

7. Ĺ koda Fabia

2529

2,87%

8. Ford Focus

2449

2,77%

9. Renault Megane

2141

2,43%

10. Fiat Punto

2050

2,32%

11. Citroen C3

1952

2,21%

12. Volkswagen Polo

1887

2,14%

13. Suzuki SX4

1857

2,10%

14. Volkswagen Passat 1784

2,02%

15. Ford Fiesta

1644

1,86%

16. Peugeot 308

1465

1,66%

17. Suzuki Swi

1420

1,61%

18. Peugeot 206

1270

1,44%

19. Kia Ceed

1210

1,37%

20. Toyota Auris

1180

1,34%

21. Ostali

41782

47,34%

UKUPNO

88265

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

6,15 6,18 6,29 3,35

6,18 6,31 6,29 6,34 3,35

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 7. sije nja 2008.

SMEHEK

Prvi put Avensis je predstavljen u Europi krajem 1997., a u zadnjih 10 godina njegov udio na trĹžiĹĄtu je porastao sa 6% na 8% te je postao jedan od klju nih igra a u europskom D-segmentu. Toyota o ekuje da e najnovija tre a generacija ovog modela nastaviti poja avati ovu ulogu. Ve je druga generacija modela Avensis postavila visoke standarde ĹĄto se ti e dizajna, udobnosti u voĹžnji te je postigla visokih 5-zvjezdica na Euro NCAP testu sigurnosti. Druga generacija Avensisa bio je prvi automobil iz D-segmenta koji je postigao maksimalni rezultat na Euro NCAP testu. Zauzeo je prvo mjesto sa rekordnim rezultatom od 34 boda, ĹĄto ga je sluĹžbeno u inilo najsigurnijim automobilom iz D-segmenta koji je ikada prodavan u Europi, te prvim automobilom svoje vrste koji je uveo SRS zra ni jastuk za koljena voza a. Kod nove tre e generacije modela Avensis, Toyota je bila odlu na da se pove a europski ĹĄtih i doprinos. Kako bi se osigurao uspjeh novog Avensisa, glavni inĹženjer, Takashi Yamamoto je prvo doĹĄao u Europu i odvezao viĹĄe od 5.000 km kroz deset razli itih europskih drĹžava â&#x20AC;&#x201C; od samog sjevera do juga â&#x20AC;&#x201C; kako bi ocijenio potrebe i zahtjeve europskih voza a automobila iz D-segmenta. Tre a generacija Avensisa je dobila veliki dio rjeĹĄenja iz Europe, kako dizajnerskih tako i inĹženjerskih. Jedan od velikih izazova s kojim se suo io dizajnerski tim tre e generacije modela Avensis, je stvaranje automobila koji je snaĹžan, siguran i zabavan za voĹžnju, ali s druge strane daje veliki doprinos u smanjenju CO2 i drugih ĹĄtetnih emisija u Eu-

Avensis tre e generacije â&#x20AC;˘ Dizajnirana, konstruirana i izra ena u Europi, nova Toyota Avensis je proizvedena na temeljima uspjeha prethodna dva modela. Novi Avensis izraĹžava atletski i ugla eni dizajn, daju i snaĹžan i dinami an karakter automobilu. Uz snaĹžnije i iĹĄ e motore, novi Avensis emitira manje CO2, troĹĄi manje goriva i nudi poboljĹĄanu kvalitetu i unaprije enu razinu opreme

ropi. Inovativna Toyota Optimal Drive tehnologija je primijenjena u tre oj generaciji modela Avensis, preko odli ne ponude snaĹžnih benzinskih motora, nadogra enih dizelskih motora i naprednih novih mjenja a, koji kupcima nude smanjene emisije i potroĹĄnju goriva, ali bez kompromisa ĹĄto se ti e snage i uĹžitka u voĹžnji. Svaki novi Avensisov pogonski sklop je optimiziran za nisku potroĹĄnju goriva, niske emisije i snaĹžne performanse. Zahvaljuju i Toyota Optimal Drive tehnologijama, novi Avensis e tako er doprinijeti smanjenju prosje ne emisije CO2 Toyotinih modela ispod 140 g/ km do 2009. Rezultat za cjelokupnu europsku ponudu Avensisa je prosje no smanjenje od 6,7 g/km na 153,5 g/km. Novi Avensis e biti dostupan u dva atletska oblika karoserije: limuzini i karavanu. Umjesto da se jednostavno produĹži i podigne straĹžnji dio limuzine, Avensis Wagon je speci i no dizajniran za svoju namjenu, te da odgovara jednakim elegantnim proto nim linijama limuzine. Avensis je samo 50 mm duĹži od prethodne generacije, pruĹžaju i limuzini i karavanu duĹžinu redom od 4.695 mm i 4.765 mm. Obje ina ice imaju jednaki me uosovinski razmak od 2.700 mm te imaju jednaku visinu kao i prethodnici od 1.480 mm. Zahvaljuju i novoj platformi, prednji trag kota a je pove an za 45 mm, a straĹžnji za 30 mm, dok je ĹĄirina automobila pove ana za 50 mm na 1.810 mm. Novi dizajn plo e s instrumentima maksimalizira unutraĹĄnju ĹĄirinu, naglaĹĄavaju i prostranost automobila. U karavanskoj ina ici osje aj luksuznog prostora se moĹže dodatno unaprijediti panoramskim krovom, koji stvara besprekidnu vezu s vanjskom okolinom. UnutraĹĄnji materijali izraĹžavaju prestiĹž i dinamiku, te su dostupni u crnoj boji ili kombinaciji sive i beĹž boje. Inovativna Valvematic tehnologija benzinskih motora moĹže se

opisati kao viĹĄe snage, niĹže CO2 emisije te niĹže potroĹĄnja goriva. Unaprije eni D-4D motori sa CO2 emisijom i potroĹĄnjom goriva koji su smanjeni za 10%, ĹĄto zadovoljava Euro V standard. Vlasnici Avensisa sada tako er mogu uĹživati u ugla enoj, e ikasnoj voĹžnji, s naprednim i jako brzim Multidrive S i 6-brzinskim automatskim mjenja ima. Jedna od klju nih stupova Toyota Optimal je ponuda novih Valvematic benzinskih motora sa CO2 emisijama i potroĹĄnjom goriva smanjenima za 10 do 26% ovisno o motoru, uz istovremeno pove anje snage za 3 do 20%. Valvematic je inovativni razvoj Toyotine dokazane Dual VVT-i (Variable Valve Timing â&#x20AC;&#x201C; intelligent) tehnologije. Uz kontrolu vremena rada usisnih i ispuĹĄnih ventila, Valvematic unosi sustav kontrole podizanja koji kontinuirano mijenja podizanje usisnih ventila kako bi se postigla bolja kontrola volumena i brzine usisanog zraka. To omogu uje veliki napredak u e ikasnosti izgaranja, koja u kona nici isporu uje viĹĄe snage za manje goriva. Novi 1,6-litreni Valvematic ima prednost u potpuno novom 6-brzinskom ru nom mjenja u. Snaga ovog 1,6-litrenog Valvematic motora je pove ana za 20% u usporedbi s prethodnim 1,6 VVT-i â&#x20AC;&#x201C; na 132 KS, te okretni moment za 10 Nm na 160 Nm pri 4.400 okr./min. CO2 emisija je smanjena za 12% na 152 g/km (limuzina). Uz novi 1,8-litreni Valvematic se moĹže odabrati novi 6-brzinski ru ni mjenja ili potpuno novi Multidrive S mjenja , Toyotin najnoviji kontinuirani promjenjivi mjenja . Snaga 1,8-litrenog Valvematic motora je pove ana za 14% u usporedbi s prethodnim 1,8-litrenim VVT-i â&#x20AC;&#x201C; na 147 KS, a okretni moment za 10 Nm na 180 Nm pri 4.000 okr./min. CO2 emisija je smanjena za 10% na 154 g/km u kombinaciji sa ru nim mjenja em i za 16% na 157 g/km u kombinaciji sa Multidrive S mjenja em (limuzina). U vrhu ponude benzinskih motora je 2,0-litreni Valvematic,

Toyota Avensis â&#x20AC;&#x201C; tehni i podaci benzinski

dizel

Motor

1,6

1,8

2,0

2,0 D-4D

2,2 D-4D

obujam ccm

1.598

1.798

1.987

1.998

2.231

najve a snaga KS

132

147

152

126

150

najve i okretni moment Nm 160/4.400 180/4.000

196/4.000 310/1.800-2.400 340/2.000-2.800

177 400/2.000-2.800

potroĹĄnja goriva l/100 km grad

8,3

8,5

9,1

6,6

7,0

7,4

van grada

5,4

5,6

4,3

4,7

5,0

kombinirano

6,5

6,9

5,1

5,5

5,9

najve a brzina km/h

200

205

200

210

220

ubrzanje sec

10,4

9,4

9,0

9,7

8,9

8,5

duĹžina ĹĄirina visina mm

4.695 (4.795 karavan) / 1.810 / 1.480

prtljaĹžnik lit

509 (limuzina), 543 â&#x20AC;&#x201C; 1.609 (karavan)

masa kg

1.365

1.370

1.400

1.490

1.515

koji tako er dolazi u kombinaciji sa 6-brzinskim ru nim mjenja em ili potpuno novim Multidrive S mjenja em. Njegove poboljĹĄane performanse daju 152 KS, ĹĄto je pove anje od 3% u usporedi sa starim 2,0 D-4, te okretni moment od 196 Nm pri 4.000 okr./min. CO2 emisija je pala za 15% na 163 g/km kada dolazi u kombinaciji sa ru nim mjenja em i za 26% na 164 g/km kada dolazi u kombinaciji sa Multidrive S mjenja em (limuzina). Uz ove nove benzinske motore, novi Avensis isporu uje odnos snage prema CO2 emisiji koji je u samom vrhu. Novi Toyota Optimal Drive D-4D motori koriste najnoviju Piezoelektri ku tehnologiju. Solenoidni ubrizgava i u 2,0-litrenom D-4D 125 i 2,2-litrenom D-4D 150 su zamijenjeni sa novim e ikasnim Piezoelektri kim ubrizgava ima kao i u 2,2-litrenom D-4D 180 motoru. Po etni 2,0-litreni D-4D 125 motor, dostupan s iltrom dizelskih estica (DPF), snagu isporu uje preko 6-brzinskog ru nog mjenja a. Proizvodi 126 KS i 310 Nm okretnog momenta izme u 1.800 i 2.400 okr./min. 2,2-litreni D-4D 150, standardno opremljen sa iltrom dizelskih estica (DPF) kada se opremi sa 6-brzinskim ru nim mjenja em, pruĹža dobru ravnoteĹžu snage i ekonomi nosti. Snaga je 150 KS dok je moment ovog motora pove an za skoro 10% na 340 Nm izme u 2.000 i 2.800 okr./min. Tako er je dostupan potpuno novi 6-brzinski automatski mjenja . Kada dolazi u kombinaciji s ovim 6-brzinskim automatskim mjenja em, ovaj motor je opremljen s Toyotinom jedinstvenom tehnologijom kontrole emisija nazvanom Toyota D-CAT (Diesel â&#x20AC;&#x201C; Clean Advanced Technology), koja isporu uje razinu CO2 emisije od 169 g/ km (limuzina). 2,2 D-4D 180 motor, opremljen sa 6-brzinskim ru nim mjenja em, stavlja Avensis uz bok najsnaĹžnijim dizelskim automobilima u ovom sektoru. Posjeduje

Toyota Avensis - cijene (kn do registracije): benzinski motori - sedan 1,6 Terra 162.790 1,8 Luna 194.910 2,0 Sol 233.600 2,0 Execu ve 245.280 benzinski motori - karavan 1,8 Luna 206.590 2,0 Sol 245.280 2,0 Execu ve 259.880 dizelski motori - sedan 2,0 D-4D Terra 188.705 2,0 D-4D Luna 207.320 2,2 D-4D Luna 218.270 2,2 D-4D Sol 248.200 2,2 D-4D Execu ve 259.880 2,2 D-CAT Sol 256.960 2,2 D-CAT Execu ve 268.640 dizelski motori - karavan 2,0 D-4D Terra 200.385 2,0 D-4D Luna 219.000 2,2 D-4D Luna 229.950 2,2 D-4D Sol 259.880 2,2 D-4D Execu ve 274.480 2,2 D-CAT Sol 268.640 2,2 D-CAT Execu ve 283.240

najnapredniju danas dostupnu tehnologiju: kompletno aluminijsku konstrukciju, piezoelektri ki common-rail sustav visokog tlaka, elektri ki aktivirani turbo punja , najnoviju generaciju kerami kih Ĺžarnica i jedinstvenu Toyota D-CAT tehnologiju. Predanost kvaliteti rezultira u stvarnim dobicima â&#x20AC;&#x201C; prednostima koji unaprje uju osje aj kvalitete novog Avensisa. Kvaliteta je tako er o ita kroz izvanredne rezultate koje je postigla druga generacija Avensisa na primjer na Euro NCAP testu sigurnosti. NajvaĹžnije, novi Avensis je razvijen da pruĹži najbolje mogu e iskustvo vlasniĹĄtva, od dana kada si e sa proizvodne linije do kraja radnog vijeka. S ugra enim osje ajem kvalitete, novi Avensis Ĺželi pruĹžiti osje aj potpunog povjerenja. Povjerenja, koje proizlazi iz injenice da je automobil konstruiran i izveden prema najviĹĄim standardima kvalitete i imaju i u vidu pouzdanost.

20. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Mazda - novi akcijski modeli Mazda Motor Croatia u novu godinu ušla je s novom akcijom te je za svoje kupce pripremila ponudu kakvu ni sami ne bi bolje složili. Tako sada u Mazdi2/1.3/CE Pro za ve 79.175 kuna kupci dobivaju klima-ure aj, ABS+EBD, dva zra na jastuka, elektri ne podiza e prednjih stakala, središnje daljinsko zaklju avanje, elektri no namjes ve i grijane vanjske retrovizore. Mazda3/1.4/CE za 101.458 kuna izme u ostalog nudi i klima-ure aj, ABS+EBD, e ri zra na jastuka, radio s CD-om (MP3), središnje daljinsko zaklju avanje, elektri no podizanje prednjih stakala, elektri no namjes ve i grijane vanjske retrovizore,.. Mazda6/1.8/TE za 162.484 kune donosi još i dvozonski automatski klima-ure aj, tempomat, audio sustav s 6-strukim MP3-kompa bilnim CD-changerom i komandama na upravlja u, 17“ alu-naplatke s gumama 215/50 R17, kožni upravlja i ru icu mjenja a, prednja svjetla za maglu, kompletan elektri ni paket, senzore za svjetlo i kišu i još mnogo toga.. Posebne ponude odnose se na sve Mazdine modele iz 2008. godine i vrijede do isteka zaliha.

Lavlje ludilo se nastavlja Peugeot Hrvatska i ovlaštena mreža koncesionara za svoje su klijente pripremili posebne ponude za sve Peugeot modele. Naro ito su atrak vne ponude za model Peugeot 207, koji se nudi ve od 79.900 kn s PDV-om, i Peugeot 308, koji je dostupan ve od 99.900 kn s PDVom. Ponuda vrijedi do isteka zaliha, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

Nissanova vozila po atraktivnim cijenama Nissan je za svoje kupce pripremio novu atraktivnu akciju tijekom koje se svi Nissanovi modeli sa zalihe mogu nabavi po iznimno atrak vnim cijenama i povoljnim uvje ma nanciranja uz ksnu kamatnu stopu od 8%. S novom razinom likvidacijskog popusta, Micra 1.2 3v Visia, koja od važnije serijske opreme uklju uje klima ure aj, ABS, 2 zra na jastuka, servo upravlja , elektri no otvaranje prednjih stakala i daljinsko središnje zaklju avanje..., jekom akcije mo i e se nabaviti po cijeni od 67.000 Kn. Nissan Note 1.4 Visia A/C, u seriji opremljen klima ure ajem, ABS-om, zra nim jastucima za voza a i suvoza a, servo upravlja em, elektri nim prednjim staklima, daljinskim središnjim zaklju avanjem... u akciji se nudi po cijeni od 87.000 kn. Nissan Tiida 5v 1.6 Visia, u seriji opremljena klima ure ajem, ABS-om, zra nim jastucima za voza a i suvoza a, radiom s CD-om, servo upravlja em, elektri nim prednjim i stražnjim staklima, daljinskim središnjim zaklju avanjem... u akciji se nudi po cijeni od 106.000 kn.

Iz 4X4 ponude izdvajamo X-trail 2.0 dCi XE koji je jekom akcije dostupan po cijeni od 175.000 kn + PDV te Pathfinder 2.5 dCi XE uz akcijsku cijenu od 205.000 kn + PDV. Tijekom akcije, Nissan Financiranje u suradnji sa Zagreba kom Bankom svim Nissanovim kupcima nudi povoljne uvjete kredi ranja s otplatom do 7 godina uz ksnu kamatnu stopu od 8%, bez u eš a.Ponuda vrijedi isklju ivo za vozila sa zalihe i traje do 28. velja e 2009.

Specijalna serija Peugeot 407 Sensation+ Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pripremili su vrlo atrak vnu specijalnu seriju Peugeot 407 Sensa on+, a koja se odnosi na limuzinu i obiteljsku verziju SW, s dizelskim motorom 2.0 HDi 136 ks FAP. Peugeot 407 Sensa on+ vrhunski je opremljen automobil, koji u serijskoj opremi uklju uje metalik boju, stražnje parking senzore, Bluetooth hands free paket, sjedala u kombinaciji kože i tkanine, tempomat s regulatorom brzine, 6 zra nih jastuka, automatski dvozonski klima ure aj, alu naplatke 17“, i još mnogo opreme. SW verzija uza svu navedenu opremu nudi i serijski stakleni panoramski krov.

ME\IMURSKE NOVINE 20. sije nja 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311

20. sije nja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Nesu ena nogometaĹĄica - top model Carolinu je kao 15-godiĹĄnjakinju, dok je iĹĄla na nogometni trening, zapazio lovac na talente i ponudio joj posao modela. Blato ili modne piste, voda ili ĹĄampanjac, parizer ili â&#x20AC;&#x153;bijeloâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; sumnjamo da je bilo teĹĄko izabrati â&#x20AC;Ś Svjetsku slavu stekla je ve sa 16 godina kad je optuĹžila Micka Jaggera za uznemiravanje. Da, onog Micka Jaggera koji pjeva u Stonesima i koji je star kao Metuzalemov

djed. Mick ju je navodno danima gnjavio telefonskim pozivima, nakon ĹĄto ju je vidio na jednoj modnoj reviji, sve dok roditelji maloljetne i nevine Caroline nisu rekli pohotnom starkelji da proĹĄeta. Mick je, naravno, odbacio sve optuĹžbe, ali nekako mu nismo skloni povjerovati. Ubrzo nakon toga probila se i u svijetu mode, te po ela reklamirati slavne brendove poput Rolexa,

Valentina, Versecea i mnoge druge, a pojavila se i na naslovnicama regionalnih izdanja Voguea, Ellea i Flaira. Carolina trenutno Ĺživi u Amsterdamu, a slobodno vrijeme najradije provodi u lokalnom coffee shopu. Ĺ to tamo radi, znaju svi koji su bar jednom posjetili Amsterdam. Kad naraste, planira se skrasiti u Ĺ vedskoj okruĹžena hrpom djece â&#x20AC;Ś

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20

Blizanke se napalile Najeksplicitnija fotka gole Madonne na gra evinare â&#x20AC;Ś na prodaju Poznata aukcijska ku a Christies organizira 12. velja e veliku aukciju fotki gole Madonne. Fotogra ije je snimio fotograf Lee Friedlander. O ekuje se da e slika pop kraljice posti i cijenu od barem 55 tisu a kuna, a sretnom kupcu bit e dostavljena na samo Valentinovo. Tada siromaĹĄna 20-godiĹĄnja plesa ica javila se na novinski oglas u kojem je Friedlander traĹžio modele za aktove. Pjeva ica danas nema nik ak va prava na fotogra iju, a tada je za poziranje dobila tek 25 dolara. Iz istog seta fotogra ija ve je ĹĄest slika prodano Playboyu 1985.

Blizanke Kit i Kat (pravim imenima Noor i Zayna) odlu ile su â&#x20AC;&#x2DC;po astitiâ&#x20AC;&#x2122; publiku ispred poznatoga londonskog no nog kluba Movida. Me utim, prema njihovim rije ima, sve je po elo sasvim slu ajno. Zamijetile su skupinu gra evinskih radnika i spontano su po ele svla iti odje u sa sebe.

Vrlo brzo atmosfera se uĹžarila do maksimuma i erotski ples je postao pravi pornografski ĹĄou u koji su se uklju ili i slu ajni prolaznici. Djevojke su, nakon ĹĄto ih je uhitila policija, no provele iza reĹĄetaka, a puĹĄtene su drugi dan nakon ĹĄto su platile kaznu zbog nedoli na ponaĹĄanja na javnom mjestu.

05. IPAK PRLJAVO KAZALIĹ TE 06. ZVON ICU MOĹ˝E BITI SRAM

PRLJAVO KAZALIĹ TE

PAVEL

02. ESKIM - VATRA

07. KIĹ A LIDIJA BA I

03. KAO KIĹ E KAP - JACQUES HOUDEK

08. U INI NEĹ TO DANAS

04. SANJA SAN JUTROS -

RAMIREZ

CIMA . HELENA BASTI

09. NE KUNI SE

05. KIĹ A - LIDIJA BA I

BORIS NOVKOVI

06. SUROVI GRADE - ADASTRA

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

07. SOL U AJU - E.N.I. 08. PUTNIK - VOLAND LE MAT 09. NE KUNI SE - BORIS NOVKOVI

10. U INI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. THE BOY DOES NOTHING - ALESHA DIXON

TOM JONES

02. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

04. HUMAN - KILLERS

03. IM NIN ALU - PANJABI MC

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

04. IF I WERE A BOY - BEYONCE

KATY PERRY

05. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

06. WARM THIS WINTER -

06. IF HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

GABRIELA CHILMI

TOM JONES

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

07. BROKEN STRINGS -

08. MILES AWAY - MADONNA

JAMES MORRISON & NELLY FURTADO

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. WOMANIZER - BRITNEY SPEARS

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. CHANGE - LENNY KRAWITZ 10. RUN - LEONA LEWIS

godine, a isti je magazin prije ĹĄest godina otkupio joĹĄ pet slika nage pop kraljice. U Christiesu napominju kako je upravo

TOP LISTA STRANIH

ova slika, koju oni sada prodaju, najeksplicitnija u cijelom setu. Madonna joĹĄ nije komentirala prodaju fotogra ije.

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

TJEDNI KALORIFER Roberta

04. SOL U AJU E.N.I.

01. DA MOGU ISPO ETKA -

Marlon

01. ET PRAZAN STAN 02. TOĹ E PROESKI NESANICA

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

03. DRAĹ˝EN ZE I IDI IDI

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 04. ANTONIJA Ĺ OLA DOMA IH

03. COLONIA

GDJE JE SRCE TU JE DOM

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. TONY CETINSKI

04. VLADO JANEVSKI

UMIREM 100X DNEVNO

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. TOĹ E PROESKI

05. KINGS ZAKUNI SE

JOĹ I DANAS ZAMIRIĹ I TREĹ NJA

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

07. NINA BADRI

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

DA SE OPET TEBI VRATIM

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. HARI VAROĹ ANOVI I Ĺ˝ERA

09. LEO DVIJE VATRE

DOK MILJACKA PROTI E

10. BORIS BABAROVI

09. DINO DVORNIK HIPNOTIZIRAN

TI NISI VIĹ E MALENA

10. JINX PORED MENE

DOBRO JE ZNATI

20. sije nja 2009.

SjediĹĄte tvrtke LIBRA PROFI je u Mlinskoj ulici 8 u akovcu preko puta sjediĹĄta Lova kog saveza Me imurske Ĺžupanije

LIBRA PROFI tim: Ivan, Juraj i Dejan pokriva podru je ĹĄest Ĺžupanija sjeverozapadne Hrvatske

LIBRA PROFI d.o.o. akovec

Vode a tvrtka za profesionalnu frizersku opremu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj L \ = P F iz akovca, specijalizirana tvrtka za prodaju profesionalne frizerske opreme i eksluzivni distributer W#LL= P F#S ]=LS kozmetike za ĹĄest Ĺžupanija sjeverne Hrvatske: Me imurske, VaraĹždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivni kokriĹževa ki, \jelovarsko-bilogorske i Viroviti ko-podravske potpuna je novost u â&#x20AC;&#x153;hair-biznisuâ&#x20AC;? u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Posao je pokrenuo dobar poznavatelj rada u frizerskokozmeti koj branĹĄi u akovcu, Juraj di ĹĄto je za njega postao potpuno novi izazovâ&#x20AC;Ś stao sam prakti ki u branĹĄi, ali u novom poslu u kojem zajedno sa svojim novimtimom koji ine unapre iva i prodaje i

brand manageri van ]ovak i Dejan *urk. U tvrtki L \ = P F nudimo poznatu profesionalnu frizersku kozmetiku, ali tako er i opremamo i kompletne frizerske salone uklju uju i njihovo dizajniranje i ure ivanje s naĹĄim partnerima. U naĹĄem asortimanu imamo preko 600 proizvoda kad je u pitanju oprema, pribor i namjeĹĄtaj za frizerske rekao nam je direktor L \ # P F koji se odlu io za novi poslovni izazov u koji je uĹĄao na jesen proĹĄle godine.

Prodaja, servis, odrĹžavanjeâ&#x20AC;Ś sim prodaje L \ = P F ima vlastiti servis i odrĹžavanje P= LUX suĹĄila za kosu koja su ujedno proglaĹĄena za najbolja i najkvalitetnija

suĹĄila svijeta od strane frizerske akademije u Velikoj \ritaniji. Frizerski specijalisti kao PH L P K ]GSL#Y, J =]]= =]D# S#], =L ] W *H ]G* ] kao i Ĺžurnalist u frizerskim publikacijama ] CK # CL= # tvrde da su se ta suĹĄila poslije ispitivanja pokazala kao najizdrĹžljivijima i najpouzdanijima. maju mogu nost rada ak do 3.000 sati ! L \ = P F u svom maloprodajnom du anu ima i veliki izbor *# M X etki, eĹĄljeva i pegli koje su tako er proglaĹĄene najboljima na svijetu. grta i, vitleri i sav sitni pribor sve je na jednom mjestu za frizere po etnike ! L \ = se moĹže pohvaliti i s najve im izborom ĹĄkara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. *rĹžiĹĄtu nude preko 30 razli itih modela poznatih

proizvo a a ĹĄkara kao ĹĄto su: K=SH , M Y=Z=K , S=K=, K=]S= , M=*SUK=, te dizajnerske SU]*=CH . *o su sve ĹĄkare ve inom ru no kovanog materijama po drevnim tehnikama izrade katana, najoĹĄtrijih sablji japanskih boraca samuraja. sim japanski L \ = u svom asortimanu ĹĄkara ima i renomirane njema ke proizvo a e kao ĹĄto su S L ]G#] i * ]D# .

Talijanski namjeĹĄtaj za ure enje salona Me utim, Libra Pro i ne radi samo maloprodaju frizerske opreme, ona nudi ure enje i dizajniranje frizerskog salona. Dajte im povjerenje i oni ga namjeste i opskrbe da se odmah moĹže krenuti u posao. Kad

je u pitanju specijalizirani frizerski namjeĹĄtaj u ponudi imaju najrenomiranije talijanske proizvo a e: Karisma, AGV Group, Medialine, Extreme Line, GV Beauty itd.

Frizerska kozmetika WELLA PROFESIONALS Ponudu zaokruĹžuje eksluzivno zastupstvo W#LL= P F#S ]=LS frizerske kozmetike za sjeverozapadnu Hrvatsku koja je u najviĹĄem svjetskom razredu. W#LL= se prepoznaje po vrhunskoj kvaliteti proizvoda o kojoj ne treba raspravljati, ve je samo treba prepustiti u ruke stru nim i kvalitetnim frizerima. Frizerski saloni koji koriste W#LL= P F#S ]=LS ve su sami po se-

bi na dobrom glasu u Me imurskoj Ĺžupaniji. L \ = P F je zapravo sve na jednom mjestu za frizere i one koji e to tek postati. U samo nekoliko mjeseci rada ve sura uju s gotovo 300 frizerskih salona na podru ju ĹĄest Ĺžupanije sjeverozapadne Hrvatske s ponudom koja je jedinstvena. Sve ĹĄto je potrebno za frizerski salon L \ = P F , Dejan i van vam dostave na VaĹĄu adresu. Stoga nazovite ured i prodajno mjesto L \ = P F u Mlinskoj ulici 8 u akovcu (preko puta sjediĹĄta Lova kog saveza Me imurske Ĺžupanije) na tel. 040/391-505 ili pak dogovorite njihov posjet u VaĹĄ sadaĹĄnji ili budu i frizerski salon.

za velike i male

Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice

Foto: ZVrzan

Kakav divan dan! Iz televizora dopiru poticajni ritmovi. Noge mi same ocrtavaju neku improviziranu koreografiju. Plesnim koracima dolazim do stola, otvaram bilježnicu iz matematike, zavaljujem se u mekani naslonja . Ali... sva sam uho i gibam se u ritmu glazbe, meko, lako, lagano, lagano... Sve oko mene nestaje. Zasanjana gubim se u osmijehu njegovih o iju – boje zelene trave. Oštri udar kanta za sme e kojima drma žuta grdosija, vra a me u stvarnost. Upozoravaju e zašušte listovi bilježnice. Ali... pogled mi osvajaju magi na svjetla modne piste. Ususret mi dohode vitkonoge ljepotice samouvjerenog atalnog pogleda, senzualnih usana, zanosno njišu i bokovima. Bože moj, kakvi ludi koraci! “Što se udiš? Takav je hod samo za odabrane, a ti nisi ta!” Istežem se, izravnavam tijelo, pokretom glave izazovno zabacujem pramen kose i, oponašaju i ljepotice na pisti, odmjereno, zibaju i se, bacam nogu pred nogu... Zastajem. Pistu osvaja ma o maneken, pogleda s odbijeskom elika.

Pred ku om koraci. Zasvrdlaju klju evi u vratima. Televizor se gasi. Preska em kau i kao s trambolina prebacujem se za radni stol. U sobi tišina i mir. “Bog, Ivana!” “Bog, mama! Bog, tata! U iš li matematiku? Na koliko ideš u školu? - pršte pitanja, ini mi se, bez granica. “Ivana, saberi se! Ispit iz matematike za tebe je kao i napraviti manekenski korak”, prekorava me moj unutarnji glas. Srce mi ludi, lupa u grlu, u bubnji ima. Otkucava Morseovom abecedom: “Ne ostavljaj za sutra ono što možeš uraditi danas! Ne ostavljaj za zadnji trenutak ono što si mogla uraditi..., što si mogla uraditi...” Prestani! Izravnavam i discipliniram svoje zgužvane misli. Nestajem u svijetu brojeva. Ho u li sti i ponoviti sve što moram? Ho u! Moram, moram! Crkveno zvono objavljuje podne. Uska em u tenisice, hvatam sendvi , letim stubama, zaranjam u svjetlost, hodam... Kakav divan dan! Ivana Katuša akovec

Od ljubavi koja se u meni i mojoj bra i Ivanu, Franu, Blažu rascvjetava.

Tiho smo v razredo, a onda najempot po ne kri aje i tulenje!

Sva si mudrost, sjaj blistavih misli kojima dane našeg odrastanja kitiš i oboga uješ.

I nazaj smo si stiha.

Sva si toplina, i strpljivost, i uzvišena mirno a kojom naše živote oblikuješ. Sva si od svjetlosti, sva si prekrasna! Osmjehom i poljupcem našu i svoju radost ispisuješ.

Mojoj majci

I u radosti, i u suzi s nama si u najtopliji zagrljaj svezana. Iz tvog sna izašli, mi rastemo... Iznutra. Dora Ivan i akovec

Kaj je to?

Sva si miris svitanja, miris djetinjstva, zašaptan romon uspavanke kojom najljepše naše snove raspli eš.

Kaj je to? Kaj je to? To je nekva est huda bolest kak zaraza je!

Sva si lahor, nježnost koju nam u izobilju svojim dodirom, svojim o ima, svojim mekanim uvojcima daruješ.

V naš sedmi razred dojdi boj jo videl.

Sva si od ružinih latica satkana...

Mala likovna izložba

Kaj je to? Kaj je to? Marina Koprivec Mala Subotica

Maštanje Dogodilo se to 3333. godine. Te no i bio je potpuni mrak. Sva svijetla u ulici bila su ugašena. Sve je bilo tako crno. Nigdje nikoga. Lutala sam po ulici kao izgubljeno stvorenje, a i kad bolje razmislim bila sam izgubljena. Odjednom ula sam kako netko sluša glazbu. A bila je tako glasna da bi je ula i da sam bila nekoliko kilometara udaljena od ovoga mjesta. Pošto su me ve po ele boljeti uši tražila sam odakle dolazi glazba. Glazba je dopirala iz jednog ogromnog kafi a koji se odjednom stvorio ispred mene. Ne znam ni kako ni zašto ali kad je ve tu zašto ne bi i ušla u njega. Bio je visoko od tla tako da nisam mogla u i. Nisam odustajala. Zagazila sam na nešto što se uop e nije vidjelo. Znam da zvu i udno ali tako je bilo. Ispred mene su se stvorile stepenice. Sve oko mene bilo je udno. Ušla sam u kafi ali tamo umjesto konobara poslužuju nekakvi roboti kojima se nitko ne divi. Nije bilo ni stolica nego nekakve udne stvari koje ne mogu ni opisati. Izašla sam iz kafi a u nadi da sve opet bude normalno. Ali nije bilo. Šetaju i ulicom kraj mene nije prošlo niti jedno živo bi e. Samo roboti. Automobili se nisu vozili po cesti nego su letjeli po zraku kao zrakoplovi. Zar ovdje nema niti jednog ljudskog bi a? Zar sam se našla u svijetu ro-

bota? Bilo je tu još mnogo pitanja koja su mi prolazila glavom. Pokušavala sam saznati gdje se nalazim, no nitko od prolaznika nije mi odgovarao na pitanja. Ugledala sam nekakvu trgovinu i pomislila da u u njoj prona i nekog normalnog, ali nisam. Oko mene su bili sami roboti, a police sa stvarima su lebdjele po zraku. Bila sam potpuno izgubljena u tom udnom svijetu. U njemu je bilo sve što ovjek može poželjeti. Mobitela, ra unala, ku anskih aparata, automobila, autobusa koji doduše nisu bili kao oni koje vidimo svaki dan nego onakvi kao što postoje samo u našoj mašti. Bilo je tu i pregršt hrane i pi a. Raznih restorana i kafi a, trgovina, ku a, zgrada i još mnogo svega. No kako sam vidjela te sve udne stvari napokon sam shvatila da se to doga a u sadašnjosti. Shvatila sam da sam u budu nosti. Sjetila sam se kad mi je jedan prijatelj govorio da je vidio što e se dogoditi u budu nosti, a ja mu nisam povjerovala. Još sam se mu i smijala. Sada kada sam i ja to doživjela shvatila sam da mi je rekao istinu. Pomislila sam da li e stvarno biti tako u budu nosti. Možda više ne e postojati ljudi. Da li e na svijetu umjesto ljudi biti roboti ili možda neka druga stvorenja. Bilo je tu još mnogo pitanja. Kad sam o svemu tom razmišljala pojavila sam se u svojoj sobi. Cijeli dan nisam izlazila iz sobe ne bih li doznala da li sam to sanjala ili sam zbilja bila tamo. Pozvala sam prijatelja i sve mu to ispri ala. Oprostio mi je što mu nisam povjerovala i još jedanput mi ispri ao njegove doživljaje u budu nosti. Shvatila sam da je doživio isto što i ja. U njegovom svijetu bilo je mnogo udnih bi a i stvari kao i u mojem. Zakleli smo se da e to biti naša tajna jer bi nam se svi smijali i govorili da smo udaci. Nadam se da emo održati obe anje. Karla Kuzma Peklenica

Novinarska bilješka Naporno je i mu no u enje tolerancije

Martina Kobal, DRAŠKOVEC

Bruno Mikec, DRAŠKOVEC

Danijel Pinta , DRAŠKOVEC

Lea Novakovi , DOMAŠINEC

Lana Kramar, DOMAŠINEC

Op e je poznato da neke cure vole mnogo pri ati, no ova pri a govori o djevojci koja “razveže” jezik kad treba i kad ne treba. Nikome nije jasno zašto to ini, ali ini. ini esto i na satovima, a izgleda ovako. Zazvonilo je zvono za kraj odmora, a po etak sata. Kojeg?? Brzo ete znati. U itelj polaganim i sigurnim korakom ulazi u u ionicu o ekuju i, tako se bar inilo, Nikolinin komentar. “U itelju, izgledate predivno! Je li to možda nova košulja? Nove nao ale?”, rekla je Nikolina. U itelj se nasmije i re e: “Nikolina, zar opet??”. Nina je to sa smiješkom, od uha do uha, potvrdila. Dakle, mogu re i, da je po eo još jedan uobi ajeni sat. Paulina, bla, bla, bla, bla, bla, i onda smo išli tamo, bla, bla, bla, bla, bla…”, zapo ela je razgovor s prijateljicom iz klupe. Ovo “bla, bla, bla” to su rije i koje nitko nije razumio. Naravno, nitko osim Pauline. Mi smo ostali radili, a njih dvije blebletale. Našem najdražem i najstrpljivijem u itelju je dozlogrdilo: “Daj, šuti! Pa što je s tobom?? Ponašaš se kao malo dijete! Baš moram otvoriti imenik?? Je li to jedini na in da šutiš??” Nikolina ga nije poštedjela: “Izgledam li ja kao malo dijete?? Naravno da NE!! Sad mi je stvarno dosta!! Ne u više razgovarati s Vama.” U itelj je kratko i tiho prozborio: “Hvala Bogu!!” Nikolina (sarkasti no): Samo da znate, u ovom sam razredu JA najstarija, stoga ne mogu biti malo dijete! U itelj (bijesno): “Nisi li rekla da ti ne

razgovaraš sa mnom? Uostalom, ja nisam rekao da si malo dijete, ve da se tako ponašaš!! U tome je velika razlika.” Nikolina: “Da, da, da… Zar ne ete otvoriti imenik?” U itelj je šutio te pokušavao nastaviti rad, no to je bilo nemogu e, Nikolina se nije suzdržavala: “Opet me ne slušate, opet!!! Da Vam Anita nešto kaže, odmah bi prekinuli rad i dobro je saslušali! Ali, naravno tko sam ja!! Zar ne?? U itelj je otvorio imenik i prozvao je pred plo u. “Ne idem! Ne želim dobiti jedinicu!!!”, rekla je Nikolina! “O tome si morala prije razmišljati, a sad hajde… Brže malo!!!” Sve u svemu, nakon desetominutnog ispitivanja, “draga” nam Nina dobila je jedinicu. Ni prvu ni zadnju. Imenik joj je ionako prepun toga. Ona je onda kona no zašutjela, a i zazvonilo je. Kraj sata… Nina je tiho i sarkasti no rekla: “Hvala vam. Baš vam hvala…” Samo nam nije bilo jasno kome li to zahvaljuje i zašto. Mi smo odahnuli od njezine torture. Pravo je udo kako li sve to izdržimo jer to se ponavlja iz dana u dan i ve nam je svima uvrh glave. Isprva nas je zabavljalo, ali sada… “No, ništa”, rekla je naša razrednica, “sada bar u ite s kakvim ete se sve ljudima sretati u životu. Nau it ete kako biti tolerantan.” Zna i to je to! Nismo ni znali kako je naporno, mu no i teško u enje tolerancije i koliko toga treba podnijeti. Sara Barat

20. sije nja 2009.

sport@mnovine.hr

POLUFINALE pojedina nog državnog prvenstva u kuglanju

NAJBOLJA me imurska tenisa ica nije se uspjela plasirati u glavni turnir Grand Slama koji se igra u Melbourneu

Samo Rajmond Pokriva izborio završnicu

Neuspješan povratak Ivane Lisjak u Australiji

Osam kugla a me imurskih klubova nastupilo je regionalnoj završnici za plasman u finale Pojedina nog prvenstva Hrvatske u kuglanju. Nakon dva dana nastupa na kuglanama u Zaboku i Koprivnici, samo je iskusni Rajmond Pokriva , lan KK Željezni ar akovec uspio u i u finale. Me u 40 sudionika izborio je peto mjesto, što je bilo dostatno za novi lijepi uspjeh u njegovoj karijeri. Pokriva je sjajno odigrao drugi dan u Koprivnici gdje je srušio sjajna 623 unja, tako da je taj rezultat pokrio puno skromniji u inak od prvog dana u Zaboku i srušena 562 unja. I tri njegove klupska suigra a bili su u borbi za plasman na završnicu. Me utim, nisu uspjeli posti i ekstremno jaki rezultat koji bi ih odveo dalje. Tako je Predrag Turk završio na 7. mjestu, Stjepan Jagi na 10., a Ivica Pun ikar je bio 12. Sva trojica nisu uspjela posti i ujedna en rezultat oko 600 unjeva, ve su imali samo jedan rezultat oko te brojke koji nije bio dovoljan. Najbolji od predstavnika KK akovec bio je Zvonimir Plevnjak na 14. mjestu, dok su još nastupili: Zlatko Turk, Bojan Košak i Stjepan Blažek.

Još jedan horror triler s tragi nim krajem odigrala je Ivana Lisjak na povratku u svjetski tenis. U kvalifikacijama prvog Grand Slama sezone Australian Opena izgubila je me protiv najbolje igra ice BiH Mervane Jugi Salki 1:2, po setovima 6:1, 4:6, 1:6. Nakon sat i pol vremena pobjedu je slavila Mervana, ali prvenstveno ili samo Ivaninom zaslugom. Naime, nakon pola sata igre sve je izgledalo da e to biti sjajan povratak Lisjakove. Naime, Ivana je nakon 35 minuta igre imala vodstvo 6:1 i 2:1 u drugom setu sa servisom. Me utim, po ela je neshvatljivo loše igrati na svoj servis, raditi puno duplih grešaka, kao i ne orsiranih pogrešaka. Iskoristila je to igra ica iz BiH, napravila preokret i povela u drugom setu 5:3. Tada je po eo me za ljude jakih živaca kakvih je nažalost Ivana odigrala nepotrebno previše u svojoj karijeri i uglavnom ih nažalost izgubila.

Drama u drugom setu Na servis protivnice uspjela je spasiti njezine etiri vezane set lopte i smanjiti njezino vodstvo na 4:5. I ne samo to. Nego je nešto kasnije na svoje servis spasila novih vezanih 5 set lopti. Taj gem je ukupno potrajao skorom kao prvi set, gotovo 20 minuta. Ivana je nakon svega imala 4 gem lopte za 5:5, a Mervana je iskoristila 11-tu set loptu za najavu preokreta dobivši kona no drugi set 4:6. O ekivanja da bi se Lisjakova mogla raspasti u tre em setu nakon ovog psihološkog rata zaista su se i ispunila. Ali, kako ? Naime, u odlu uju em setu bila je prva “na potezu”. Odmah je dobila priliku da breakne protivnicu, ali nije uspjela. Dapa e, u gemu poslije ona je breaknula nju. Igra ica iz BiH koja ina e živi u Zagrebu povela je 3:0. Me utim, tu “pri i” još nije bio kraj. Lisjakova je smanjila na 3:1 kona no osvojivši nakon dužeg vremena svoj servis i onda je imala etiri vezane break lopte da se u potpunosti vrati u me . Nije iskoristila niti jednu i onda je definitivno “pukla”. Jugi -Salki se nakon toga prošetala do kona ne pobjede od 2:1 u setovima dobivši tri vezana gema za kona nih 6:1 u njezinu korist u odlu uju em setu. Istinska šteta, jer joj je ždrijeb u kvalifikacijama bio totalno naklonjen i kao nikad ranije mogla je ostvariti plasman me u 128 igra ica koje su u ponedjeljak zapo ele igrati glavni turnir. (D. Zrna)

OK ME IMURJE krenuo s pripremama za drugi dio sezone

RK PRELOG još uvijek bez trenera

U nastavku bez kapetana T. Posavca

Za sad treninzi pod vodstvom D. Hozjaka

Odbojkaši Me imurjeCentrometala krenuli su prošli tjedan s pripremama za novo prvenstvo. Najvažnija vijest je da Sre ko Horvat u drugom dijelu sezone ne e mo i ra unati na kapetana mom adi Tomicu Posavca koji zbog ozljede zgloba mora na operaciju i propustiti e cijeli drugi dio sezone. Do prve utakmice u nastavku prvenstva i me užupanijski

Izvršni odbor preloškog rukometnog kluba nije još uvijek izabrao novog trenera koji e voditi mom ad u nastavku prvenstva. Kako sjednici nije mogao prisustvovati predsjednik zbog privatnih obveza, zaklju ke nam je prenio jedan od najagilnijih lanova Uprave "uro Ujlaki koji je rekao da još kona ne odluke nema. Kako se ovaj tjedan zbog zauzetosti dvorane radi sa smanjenim intenzitetom, Preložani su dobili vremen-

derbi s Varaždinom ekipa e se pripremati u SGC Aton u Nedeliš u, trenirati etiri puta tjedna i igrati kontrolne utakmice. Za nastavak sezone u kojoj e se pokušati u i u play-o Horvat ra una na sljede e igra e: Ivan Kova , Spasoje Todorovi , Mario i Dario Posavec, Mišo Petran, Miro Vabec, Dejan i Filip Marciuš, Marko David i Mario Grabar. (dz)

ski time-out da još jednom obave razgovore i prona u adekvatno rješenje, dok trenuta no treninge seniorske ekipe koordinira Dubravko Hozjak- trener mla ih kategorija. Prvenstvo ina e zapo inje tek 22. velja e, tako da još ima vremena, dok e se prva službena utakmica u ovoj godini odigrati u šesnaestini finala Hrvatskog rukometnog kupa s predstavnikom Varaždinske županije vjerojatno po etkom velja e. (dz)

Juniori Željezni ara bez sre e sa ždrijebom I dok su seniori igrali državnu poluzavršnicu, najbolji juniori Hrvatske okupili su se u Skradu i Rijeci u finalu. Me u 32 igra a bila su i etvorica akove kih kugla a iz KK Željezni ar. Sustav natjecanja bio je takav da nije bilo popravka, ve se igralo na ispadanje. Nažalost, me imurska etvorka nije imala sre e sa ždrijebom, jer je ve u prvom kolu naletjela na avorite natjecanja. Tako je Nikola Turk srušio 558 unja, ali se namjerio na kasnijeg viceprvaka Maria Fridla koji je uspio preokrenuti rezultat u posljednjoj dionici dvoboja. Odli no je kuglao Bruno Mesari , koji je s 559 srušena unja ujedno postigao najbolji rezultat od svih me imurskih predstavnika, ali ni to nije bilo dovoljno da svlada Spli anina Marinovi a. Najbliže tome da ide dalje bio je Bojan Plevnjak koji je polu io rezultat od 557 unja, ali je 4 više uspio srušiti Filip Sedlar. Jedini igra u akove koj “ekspediciji” koji nije ispunio o ekivanja bio je Igor Ma ek koji je u potpunosti podbacio sa rezultatom od 528 unja tako da nije mogao ra unati na prolaz. (dz)

16. rujna 2008. 20. sije nja 2009.

U PONEDJELJAK obavljena prva prozivka NK Me imurje

HRVATSKI TRE ELIGAŠ riješio pitanje trenera

Deset dana u akovcu, pa u tursku Antalyiju

Zoran Kralji novi trener preloške Mladosti

Odgo en je najavljeni po etka priprema drugoligaša Me imurja za prošli etvrtak, tako da je trener Kova evi prvi put okupio igra e koji kre u pripreme za nastavak prvenstva tek ju er. Loši vremenski uvjeti, napadali snijeg i niske temperature doveli su do toga da e se prozivka obaviti u ponedjeljak 19. sije nja. Tek treba vidjeti kakvi e vremenski uvjeti vladati sljede i tjedan, ali u ovom trenutku to nije najbitnije, jer e se ve inom tr ati i raditi na snazi. U razgovoru sa sportskim direktorom Miljenkom Dove erom saznajemo da e ove zime biti minimalan “promet” kad su u pitanju odlasci i

dolasci igra a. Ime koje jedino “zvoni” kad su u pitanju odlasci zasigurno je Krunoslav Bratkovi koji je nezadovoljan statusom i stagnira ve jedno vrijeme. Zasigurno bi njemu promjena sredine dobro došla, da se pokaže negdje sa strane jer je jedan od starosjedioca u klubu koji nikako da prona e vrhunsku formu koja se od njega uvijek o ekivala. Najbolji bi bio angažman u nekom prvoligaškom klubu, ali upitno je li mogu i takav aranžman. Što se ti e dolazaka osim povratka u klub Gorana Vinceti a, najavljen je još jedan povratnik. To je stoper Damir Vitas. Klub je vrlo blizu toga da riješi pitanje i pri uvnog vratara. To bi trebao biti

nadareni vratar iz BiH kluba Žep e koji je prošao sve njezine nogometne selekcije. Od prvog dana punom treningu se priklju uje Bubalo koji se ozlijedio ljetos odmah po dolasku, kao i Milatovi koji je imao “nesre e sa nesre ama”. Od utorka se na treninzima o ekuju i sva tri Brazilca koji stižu iz svoje domovine.

Prva utakmica 24. sije nja, u Antalyiju etiri dana kasnije Prva utakmica koju e Me imurje odigrati ove godine je utakmica protiv Zeline koja je dogovorena za 24. sije nja. etiri dana kasnije 28. sije nja putuje se prema

Turskoj gdje se danas kasnije nastavljaju pripreme u Antalyiju gdje e se boraviti 10 dana uz šesdesetak drugih ekipa koje se tamo priprema na ugodnoj temperaturi izme u 15 i 20 Celzijusa i u odli nim uvjetima s pregrštom vrhunskih travnatih terena. Organizator je Me imurju ve dogovorio etiri od pet predvi enih utakmica, dok je mogu e da se još jedna dogovori na licu mjesta, ako e biti potrebe. Protivnici su sljede i: Busan Koreja 30. sije nja, Mika Jereven Armenija 31. sije nja, Polonia Bytom Poljska 3. velja e, i Tirgu Muresz Rumunjska 7. velja e. Preostao je još jedan slobodan termin 5. velja e. (dz)

Hrvatski tre eligaš preloška Mladost ima novog trenera. To je poznati me imurski nogometaš koji u nekoliko posljednjih sezona brani boje preloškog kluba - Zoran Kralji . - Dogovorili smo suradnju sa Zoranom Kralji em, nadam se na duže vrijeme. Bila je to naša želja nakon sporazumnog raskida s dosadašnjim trenerom Zlatkom Ba arijem. Vjerujem da možemo proljetni dio sezone još bolje odigrati nego jesenski i poboljšati plasmana na tablici III. HNL-istok rekao nam je klupski predsjednik Ivan Radikovi nakon što je riješeno pitanje novog

trenera preloškog nogometnog kluba. Pripreme Mladosti pod vodstvom Kralji a zapo ele su prošli tjedan. (dz)

20. sije nja 2009. POJEDINA NO PRVENSTVO Me imurja u stolnom tenisu

Me imurski prvak Rinaldo Jurinec - Junakinja dana u ženskoj konkurenciji je Sara Mikac s dva naslova prvakinje Više od 200 stolnotenisa a i stolnotenisa ica okupilo se na Pojedina nom prvenstvu Me imurja u stolnom tenisu. Za prestižnu titulu igralo se u osam dobnih kategorija. Najviše razloga za veselje u seniorskoj konkurenciji ima Rinaldo Jurinec koji je nakon pobjede na TOP-12 najbolje me imurske lige potvrdio sjajnu formu i u još ja oj konkurenciji u kojoj su nastupili i njegovi suigra i iz prvoligaške ekipe Šenkovca. Sjajan dan imala je i Sara Mikac, lanica Mihovljana, koja je slavila u ak dvije najja e dobne konkurencije: seniorskoj i juniorskoj. Dvostruke titule me u kadetima dokopao se Benjamin Podkrajac. Uglavnom, minule subote mnogi su imali priliku uvjeriti se da je stolni tenis strašno popularan na našim prostorima. Zbog toga uop e ne emo o brojevima. Ako kažemo da je održano natjecanje u osam kategorija, jasno je da i velika dvorana Graditeljske škole nije djelovala prazno. Aktivnim igra ima dodajmo i gledatelje. Pasioniranih entuzijasta, koji su tek tu i tamo odlazili na šank, zbog ru ka i pi a, bila je dosta, a oni koji su kasnije navratili naj eš e nisu odlazili tako brzo. Vodstvo Me imurskoga stolnoteniskog saveza dogovorilo je i suradnju s Tibharom, poznatim vrhunskim proizvo a em stolnoteniske opreme. Ovaj se potez pokazao vrlo dobrim i mnogi su prepoznavši kvalitetu otišli ku i bogatiji za dobre dvoranske tenisice, nove gume, majice, trenirke ... Možemo re i da su cjelokupna organizacija, a posebice poštivanje satnice, zadovoljili visoke standarde. U tom dijelu pohvale idu na ra un organizatora, STK Putjane.

Seniori reprizirali finale, pobjednik ovaj put Jurinec U najbrojnijoj kategoriji seniora govorimo o tome da je ukupni pobjednik nakon grupe koju je dijelio s naj eš e još tri igra a morao dobro zapeti i pro i ak šest prepreka da osvoji naslov. Devet partija jedno popodne! Strašan napor. Dobrim partijama svjedo ili smo ve u drugom kolu razigravanja. Siniša Ajdarpaši i njegovi navija ki fanovi napravili su paklenu atmosferu Denisu Petri evi u. Ovaj prvoligaš ipak se ušuljao u sljede e kolo gdje ga je ipak sa ekao i pametnom igrom nadmudrio Nikola Magdaleni . Nikola je pak me u osam ispao od Zorana Vidovi a. Jednako tako jaki Nikola Mikac ispao je od Matije Bari a, da bi Matijin dan u idu em kolu pokvario Nino Bujan. Dodajmo još sjajan nastup Božidara Krnjoula koji je ušao me u osam najboljih, a ni uvijek dobri Rino Megla nije podbacio te se tako er plasirao u etvrt inale. Šimon, bra a Vuruši , junior Vidovi , Jakupak, Šprajc još su ljudi koji su zabilježili dobre nastupe i zapeli u osmini inala. Strašne napore obi no izdržavaju samo najve i. Da takve krilatice nisu “mla enje

Rinaldo Jurinec slavio je u prestižnoj seniorskoj konkurenciji prazne slame” pokazao je apsolutni rekorder, neuništivi, nesavladivi, iskusni, fantasti ni Rinaldo Jurinec. Koliko god se trudimo, ne možemo a da ne ispadamo smiješni kada pišemo o Rinaldu. Naprosto, ruganje je i uvreda objasniti Rinalda u jednom novinskom lanku. No, iako se to zna, ovjek se nekad ne može suzdržati. Svaka ast! Boris Preksavec drugi. Tko ga ne zna, a tvrdi da prati stolni tenis, može se samo sramiti. Prošlogodišnji prvi ipak je na koncu predao lentu prošlogodišnjem viceprvaku. “Razmaženi” navija i govore kako je Boris podbacio, no lako ih je razumjeti. Nau eni na savršenstvo koje u pravilu od Borisa dobiju nisu se sposobni nositi s porazom. A Boro? Kao pravi šampion estitat e protivniku i u nastavku sezone opet naviknuti svoje poklonike na savršenstvo. U utješnom susretu za tre e mjesto sukobile su se dvije perfektne lijeve ruke. Tre e mjesto osvojio je igra koji trenutno drži prvo mjesto u poretku prve županijske lige. Zoran Vidovi ve dugo nije izgledao ovako izi ki i mentalno spreman na uspjeh. Pokazao je da u ljeva i još ima puno dima i dobrog materijala kako za zeleni stol, tako i za novinske hvalospjeve. Zozo, estitka. U Mihovljanu se izgleda ipak netko prestao odmarati. Nino Bujan u stanju je odigrati najljepše poene. Kada je uzeo reket u ruke i odigrao prvu partiju, postalo je jasno da svi trebaju biti zabrinuti. U etvrt inalu je izbacio možda prvog favorita iz sjene, Matiju Bari a. Ipak etvrto mjesto za Bujana. Vrlo dobro i izdanje i povratak u formu. Kona ni poredak: 1. Rinaldo Jurinec (Šenkovec), 2. Boris Preksavec ( Putjane),

3. Zoran Vidovi (Šenkovec), 4. Nino Bujan (Mihovljan).

Nova stolnoteniska “kraljica” - Sara Mikac Sara je de initivno nova “kraljica” i uz Benjamina Podkrajca najuspješniji natjecatelj ovogodišnjeg prvenstva. Suradnja s poznatim stolnoteniskim klubom Aquaestil iz Duge Rese, te nastupi za taj klub u juniorskoj konkurenciji, donose samo dobre vijesti Sari i nadajmo se da imamo igra icu za dimenziju više. Iako se ostale cure ne ine daleko kada igraju protiv Sare, ona de initivno ovim dvostrukim trijumfom u i nešto strašno bitno. Kako biti pobjednica. Dobra igra brzo blijedi, ali rezultat zauvijek ostaje zapisan. Poredak dobitnica pehara preslika je iz juniorske kategorije. Me u posljednjih šest igra ica ušla je lanjska prvakinja Jelena Novak i Željka Podgorelec Sirc, koja je tim plasmanom stavila to ku na i svog sudjelovanja na ovogodišnjem prvenstvu. Naime, Željka se našla u nezahvalnoj situaciji jer je osim igranja i vodila cijelo natjecanje za zapisni kim stolom. Za oba obavljena posla možemo joj samo iskreno estitati. Kona ni poredak: 1. Sara Mikac (Mihovljan), 2. Nives Golub (Mihovljan), 3. Petra Lehkec (Šenkovec), 4. Maja Pavlekovi (Šenkovec).

Filipaši i ponovno Sara Mikac najbolji me u juniorima Juniorski turnir brzo je ostao bez prvog favorita. Prije po etka natjecanja Igor Tkalec jeodustao. Obaveza i želja za sudjelovanjem u drugoligaškom derbiju izme u

Sara Mikac osvojila je dva najvažnija naslova u ženskoj konkurenciji Putajna i Nostra bila je ja a, a pošto se taj susret igrao tako er u Graditeljskoj školi istovremeno s natjecanjem juniora, Igor je na svoje nesu ene konkurente mogao baciti tek pokoji pogled. U takvoj situaciji najbolje se snašao momak koji brani boje Donjeg Kraljevca, Dominik Filipaši , koji je u inalu svladao Marina Korenta. Tako su se prošlogodišnji viceprvak i polu inalist samo pomaknuli jedno mjesto prema vrhu u odnosu na prošlu godinu.Tre i je bio Davor Vidovi , koji je dobro raspoloženje upotpunio sjajnim nastupom u seniorskoj konkurenciji ( ušao me u 16),a etvrti Filip Bergovec neugodno iznenadivši konkurenciju, a ugodno one koji su ga bodrili. Tek pet juniorki, no izvrstan stolni tenis. Puno obrata, neizvjesnosti , dobrih me eva. Sistem igranja u jednoj grupi gdje je svaka igra ica igrala sa svakom, na kraju je najpošteniji sustav i nitko se nema pravo žaliti na loš ždrijeb. U takvim, ravnopravnim uvjetima, pobjednica je sigurno trenutno najbolja juniorka i nitko joj to ne smije osporavati. Ispalo je da se ovaj puta radi o Sari Mikac. Kada se uzmu u obzir njezini rezultati i igra, svatko ju s pravom može predstavljati kao šampiona kada je o stolnom tenisu rije . Nives Golub, jednaki broj pobjeda kao i Sara no uvjerljivi poraz od pobjednice, pa ne e previše žaliti za prvim mjestom. Štoviše drugo mjesto je krasan uspjeh. Kada govorimo da je netko tre i, obi no uz njega pristaje lijep tekst. I ovaj puta Petra Lehkec zaslužuje estitke, ali nekako i titulu tragi ara.

Naime, pobjeda protiv prvakinje nije bila dovoljna za bolji plasman. Zašto? Zato što je Petra na najgori mogu i na in, tijesno i reklo bi se „ za poen”, ostala prekratka u dva me a. Ta dva poraza od 3:2 u setovima srušila su san o prvom mjestu. Tea Posedi i Maja Pavlekovi izvan kruga za pehare, no sve zajedno, svih pet natjecateljica, mogu primiti zasluge što su oplemenile ženski dio natjecanja.

Dominacija Benjamina Podkrajca Mlade nade pingi a svoje su natjecanje po eli u 9 sati ujutro. Kada govorimo o mladima, imajmo na umu da se ovdje radi o etiri kategorije. Najmla i kadeti, najmla e kadetkinje, mla i kadeti, mla e kadetkinje. Kako se moglo i pretpostaviti, STK Šenkovec dominirao je ukupno gledaju i sve ove kategorije ( u dvije najmla e muške i ženske kategorije pokupio sva prva mjesta). Ipak. stolnoteniske škole šire se i rade pa Kotoriba, Hodošan i još neka mjesta po inju na vidjelo izbacivati neke nove klince. Sve u svemu, još ne emo pri ati o nedovoljno izbrušenim draguljima, ali da ima nešto potencijala, to je sigurno. Dug je put do velikog igra a i uzdajmo se u dobar rad i još ja u konkurenciju. Postavljena za nositeljicu, Petra Vugrinec nakon uspješno odra ene grupe ve je ekala u polu inalu u konkurenciji najmla ih kadetkinja. Tu joj se probala suprotstaviti Klara Hodak, no nije išlo. Franciska Hodak u donjem dijelu ždrijeba pri ekala

je Hanu Zadravec i otpratila ju u susret za tre e mjesto. No, kako je ona postupila s Hanom, jednako je tako nju Petra Vugrinec u inalu poslala na drugo mjesto. Kona ni poredak: 1.Petra Vugrinec (Šenkovec), 2. Franciska Hodak (Kos Kotoriba), 3. Klara Hodak (Kos Kotoriba), 4.Hana Zadravec (Šenkovec).Benajmin Podkrajac i prije po etka slovio je za apsolutnog favorita u ovoj kategoriji. Jednostavno dosadašnji rezultati etvrtog najmla eg kadeta Hrvatske nisu ostavljali ni zrnce sumnje da bi moglo biti druga ije. Na kraju su o ekivanja ispunjena. Danko Horvat klupski suigra iz Šenkovca vjerojatno je sretan drugim mjestom i plasmanom tik uz Benjamina. Ivan Lovrek odli an tre i, a Leon Kozjak imat e još puno prilika za pehar. Podsjetimo se samo da su ovi de ki (i cure, najmla e kadetkinje) tek možda, ako i jesu, napunili prvo desetlje e života. Kona ni poredak: 1. Benjamin Podkrajac (Šenkovec), 2. Danko Horvat (Šenkovec), 3. Ivan Lovrek (MSTC Nostro), 4. Leon Kozjak (Šenkovec). U konkurenciji kadetkinja Dina Ratajec, Ema Toplek nisu to imena koja u stolnoteniskom smislu nemaju težinu. Ove dvije djevoj ice dobro igraju stolni tenis, ak izgleda i najbolje od svih ostalih malih Me imurki. To govori i trenutna rang lista Hrvatske gdje Dina zauzima peto a Ema osmo mjesto. Izme u njih dvije postoji mala razlika pa emo re i da je Dina u subotu igrala najbolje od svih , a Ema najbolje od svih osim Dine. Tako obje zaslužuju punu pažnju za ulazak u inale. Tre a je Dora Cividini, temperamentna mlada akov anka. Dori i njezinom stru nom štabu ovo je dobar podstrek za daljnji rad, jer popeti se na postolje itekako je bitno. etvrtoj Evi Kolarek utjeha da je ušla u polu inale. Kona ni poredak: 1. Dina Ratajec (Šenkovec), 2. Ema Toplek (Šenkovec), 3. Dora Cividini ( STK), 4. Eva Kolarek (Šenkovec). Da prognozirate pobjedu Podkrajca u najmla im kadetima, niste trebali biti previše vidoviti, a Benjamin je odlu io pokazati da vrijedi i kategoriju više. S dva naslova i lima iz Šenkovca odlazi ku i zadovoljan. Za njega prava iskušenja ipak tek slijede na turnirima državnog ranga gdje mu želimo da u skoro vrijeme ulovi možda i broj jedan na rang listi. Jurica Kova ve je me u osam izbacio Požgaja, što je malo iznena enje s obzirom na to da je Požgaj ipak 20. mla i kadet u Hrvatskoj. No, da Jurica „ne pretjera” pobrinuo se najprije Filip Pani koji ga je eliminirao u polu inalu, a kasnije i Kristijan Lipi u borbi za tre e mjesto. Kona ni poredak: Benjamin Podkrajac (Šenkovec), 2. Filip Pani (MSTC Nostro), 3. Kristijan Lipi (HE-DRA), 4. Jurica Kova (Šenkovec). (pripremio: Mihovil Mašovi )

16. rujna 2008. 20. sije nja 2009.

SPONZORSKI UGOVOR Bernarde d.o.o. Puš ine i GK Marijan Zadravec - Macan JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

KOŠARKA

Bernarda d.o.o. postao srebrni Mladost Ivanovec na dnu! klupski sponzor Ambicije vodstva kluba iz Ivanovca su u juniorskoj konkurenciji bile mnogo više od dosega kojega su ti isti juniori polu ili. Naro ito nakon 7. kola kada su uspjeli izgubiti i od Ivan ice koja do sada nikoga nije pobijedila. Tim su porazom zasjeli vrsto na dno tablice juniorske lige regije Sjever. (bh)

Ivan ica – Mladost Ivanovec 69:44 (24:11, 19:15, 13:11, 11:7)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 8, Radinovi 20, Drvenkar, Mihoci 8, Kocijan, Kranj ec R., Fe keš 4, Dolovi , Car 4. Trener Gašparlin.

TABLICA: 1. Modeks

9/ +110

2. ŠK Vindija

8/ +75

3. Ivan ica

7/ -120

4. Me imurje

0 6/ +84

5. Mladost Ivanovec

6/ -149

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Donji Kraljevec se dobro drži! REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Donji Kraljevec 47:57 (12:19, 10:13, 12:14, 13:11)

DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J., Dopu 4, Švenda, Vadlja, Sinkovi – Gašpari K. 2, Glavina 20, Branilovi 3, Taradi 2, Pa an, Mar etko 4, Ivanovi D. 22. Trener Horvat T. ŠK Vindija – Mladost Ivanovec 71:30 (15:5, 24:14, 13:7, 19:4)

MLADOST IVANOVEC: Bjelobrk, Kranj ec R. 7, Hanžekovi 4, Kutnjak, Blajda D, Kranj ec J. 5, Fe keš 10, Filo, Blajda A. Jan ec, Drvenkar 4. Trener Blažeka T.

Vrlo važnu pobjedu ostvarili su kadeti Donjega Kraljevca na gostovanju u Ivancu kod mom adi koja je bodovno bila poravnata s kraljeve kim košarkašima – do ovoga kola.

Kotoriba – akovec 52:66 (7:12, 18:14, 14:24, 13:16)

KOTORIBA: Radmani 20, Zvošec A., Zvošec V. 11, Fuš Hr. 4, Igrec K., Pla ko 11, Igrec S. 2, Fuš Hi. 4, Fuš P., Sabol, Tišler. Trener Munka. AKOVEC: Kanižaj 23, Lon ari 2, Škrobar 4, Franji 3, Hodak, Lepen 32, Wrana 2, Vibovi , Okreša, Žuna, Markulija, Spahija. Trener Bence E. Mladost Ivanovec – Me imurje 31:101 (10:23, 7:23, 7:24, 7:31)

TABLICA: 1. ŠK Vindija

16/

+492

2. Me imurje

15/

+490

3. Donji Kraljevec

14/

+168

4. Ivan ica

13/

+67

5. akovec

13/

+11

6. Mladost Ivanovec

12/

+106

7. Kotoriba

10/

-220

8. Prelog

10/

-340

9. Nedeliš e

-158

10. Modeks

-616

MLADOST IVANOVEC: Kranj ec R. 8, Hanžekovi 10, Kutnjak 2, Kocijan 2, Kranj ec J. 4, Jan ec, Fe keš 2, Drvenkar 3, Bjelobrk, Filo. Trener Blažeka T. ME IMURJE: Jeleni 9, Mavrek 15, Pe 2, Miko 6, Miše 2, Kelin 9, eh 4, Voni 17, Vuruši 8, Bedi 2, Ivanek 19, Rusak 8. Trener Novak S.

Osovina Glavina – Ivanovi je kao i niz utakmica do sada najzaslužnija za pobjedu i odli an plasman kadetske selekcije Donjega Kraljevca (odmah iza Vindije i Me imurja). (bh)

Prelog – Kotoriba 43:62 (2:17, 8:16, 14:13, 19:16)

PRELOG: Glavina 4, Luka i 15, Soka , Kalšan, Budiša 2, Blažeka 6, Viher, Podvezanec 8, Grivec 4, Pongrac 7, Vuk, Hoblaj 1. Trener Krha M. KOTORIBA: Radmani 19, Zvošec A. 4, Novak 2, Zvošec V. 15, Ujlaki, P ek, Fuš 7, Igrec, Pla ko 4, Igrec S. 11, Tišler. Trener Munka G. Me imurje – akovec 102:27 (29:6, 22:10, 22:7, 29:4)

ME IMURJE: Jeleni 12, Mavrek 12, Pe , Miko 14, Miše 8, Kelin 9, eh 4, Voni 11, Vuruši 11, Ivanek 8, Franin 5, Rusak 8. Trener Novak S. AKOVEC: Kanižaj 6, Lon ari 7, Okreša 2, Škrobar, Franji 3, Lepen 8, Wrana 1. Trener Bence E.

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje nadja alo direktne konkurente! REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Me imurje – Mladost Ivanovec 54:48 (13:13, 14:6, 14:12, 13:17)

ME IMURJE: Gašpari 3, Glumac 15, Agi 2, Jambrovi 8, Franin 15, Mom ilovi 6, Žvorc 5, Farkaš, Kolari . Trener aji I. MLADOST IVANOVEC: Hamer, Kameni , Šajnovi , Medlobi, Bjelobrk, Anderlin, Kranj ec J. 31, Jan ec 13, Blajda D., Blajda A. 4. Trener Blažeka S. akovec – Me imurje 55:76 (17:18, 15:24, 14:22, 9:12)

AKOVEC: Vibovi 4, Markulija 4, Škrobar 2, Franji 8, Lepen 37, Žuna, Baksa. Trener Bence E. ME IMUR JE: Gašpari 4, Glumac 2, Agi 2, Jambrovi 11, Franin 20, Mom ilovi 11, Žvorc 2, Car 22, Farkaš, Kolari 2. Trener aji .

Mla i kadeti Me imurja ro eni 1995. i mla i pod trenerskom paskom Igora aji a protekloga su vikenda tukli dva svoja direktna pratitelja na tablici. Nešto teže Mladost Ivanovec (6 koševa razlike), a nešto lakše akovca (21 koš razlike). Na taj su na in ovoga trenutka jedina Mladost Ivanovec – Modeks 91:21 (27:3, 25:10, 29:2, 10:6)

MLADOST IVANOVEC: Hamer 2, Kameni 12, Bjelobrk 6, Kranj ec J. 31, Jan ec 20, Habjan, Blajda 8, Anderlin 4, Blajda A. 8. Trener Blažeka T. MODEKS: Vinko – Novak 2, Škvorc, Breglec, Matoša 2, Korbelj, Balaž 6, Korbelj V. 2, Per i 5, Lesar 4. Trener Repalust S. Prelog – Lepoglava 76:28 (34:8, 18:6, 16:5, 8:9)

PRELOG: Kalšan 1, Budiša 14, Strbad 8, Podvezanec 49, Vuk 4, Bermanec, Hoblaj, Mihoci, Naran a. Trener Krha M.

mom ad u ligi bez poraza! (bh)

Ivan ica – Me imurje Globetka 68:42 (19:15, 16:10, 21:10, 12:7)

ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 15, Ma 9, Vojkovi 4, Vrus 8, Kapelari 4, Kova i , Tkal ec, Beriša 2, Sabol. Trener Novak S.

TABLICA: 1. Me imurje 2. Mladost Ivanovec

7 7

7 6

0 1

14/ +427 13/

+328

3. akovec

13/

+282

4. Donji Kraljevec

11/

+270

5. Ivan ica

11/

-25

6. ŠK Vindija

10/ +68

7. Me imurje Globetka 7

10/ -102

8. Nedeliš e

9. Prelog

-31

10. Kotoriba

-96

11. Dubrav an

+12

12. Modeks

-30

-350

13. Lepoglava

-326

14. Ces ca 2000

-427

Vlasnica i direktorica tvrtke Bernarda d.o.o Puš ine i predsjednik GK Marijan Zadravec Macan akovec Stevica Tkal ec prošli tjedan potpisali su ugovor s sponzorstvu. Time je ova uspješna me imurska tvrtka postala srebrni klupski sponzor. Kao društveno odgovoran subjekt, u okviru svojih mogu nosti tvrtka prati aktivnost lokalne zajednice, te se uklju uje kao pokrovitelj i sponzor u mnogobrojne društvene, sportske i humanitarne aktivnosti. Ve ranije se tvrtka uklju ivala u sponzoriranje gimnasti kog kluba rekla je njezina vlasnica, a sada je suradnja potpisana na još vrš im temeljima. U sklopu sponzoriranja i ovog ugovora Bernarda d.o.o. je najboljim lanova kluba osigurala najnovija dostignu a kad su u pita-

Ugovor o sponzorstvu potpisali su Bernarda Cecelja i Stevica Tkal ec nju vrhunski madraci koji udovoljavaju svim zahtjevima za “dobrim odmorom i snom sportaša”. Potpisivanju su bili prisutni najuspješniji klupski gimnasti ar i gimnasti arka Filip Ude i Tijana Tkal ec koji su rekli da se pripre-

maju prema planu i programu kako bi natjecanja koja slijede u ožujku i travnju do ekali što spremniji. Natjecateljskim izazovima posebice se veseli Filip Ude koji je rekao da je ozljeda polako, ali sigurno - prošlost. (dz)

PRVENSTVO ME IMURJA u kuglanju

Predrag Turk vratio naslov prvaka Kapetan Željezni ara iz akovca vode eg sastava II. hrvatske kugla ke lige – sjever ponovno je osvojio naslov pojedina nog prvaka Me imurja u kuglanju. Turk je ina e posljednjih šest godina ak pet puta osvojio naslov prvaka, a nakon što prošle godine nije uspio s i do petog uzastopnog naslova, to mu je uspjelo ove godine. Za naslov pojedina nog prvaka Me imurja natjecalo se 20 kugla a. Da kugla i Željezni ara igraju u izvrsnoj formi, bez obzira što je ovo prvenstvo odigrano u vrijeme kad su u prvom planu ipak bili blagdanski dani govori plasman na drugo i tre e mjesto koje je tako er pripalo njihovim igra ima Ivici Pun ikaru s osvojenim naslovom viceprvaka, dok je njegov klupski kolega Bojan Košak zauzeo tre e mjesto. Prvenstvo se igralo u dva dana, a ve prvog Predrag Turk je trasirao put prema pobjedi srušivši sjajnih 635 unjeva, samo tri manje od osobnog rekorda. Ponajbolji me imurski kugla bio je vrlo blizu da sruši svoj osobni dosadašnji najbolji rezultat. Me utim, u posljednjoj tre oj dionici malo je posustao i tako je ostao aktualan i dalje dosadašnji najbolji rezultat od 638 srušena unja. Ina e, srušenih 635 unjeva bio je daleko najbolji rezultat prvog dana u kojem je najbliži pratitelj bio tako er Rajmond Pokriva , tako er klupski suigra koji je

ha osim Pokriva a propus o je iskusni Zvonimr Plevnjak igra akovca koji je držao tre e mjesto nakon prvog dana, ali je na kraju završio kao 5. U regionalnoj završnici jedini me imurski kugla koji je uspio izbori nastup na državnoj završnici je Rajmond Pokriva .

Najbolja trojka Prvenstva Me imurja srušio 593 unja. Drugog dana Turk nije bio tako raspoložen, ali nije ni trebalo jer je i 576 „drva“ bilo dovoljno za ukupni rezultat od 1211 srušenih unjeva i uvjerljivu kona nu pobjedu. Ostali konkuren bili su tek solidni. O ito su blagdani u inili svoje. Naime, Rajmond Pokriva nije uspio ponovi igru iz prvog dana i s rezultatom od 544 unja drugog dana skliznuo je na 6. mjesto u kona nom poretku. Drugoplasirani Pun ikar i tre eplasirani Košak s gli su do trofeja namijenjenima onima u vrhu poretku zahvaljuju i s dva gotovo istovjetna rezultata oba dana prvenstva: Pun ikar 585+570 i Košak 579+572. Priliku da se umiješa u rasplet vr-

KONA AN POREDAK: 1. Predrag Turk (Željezni ar) 635 + 576 = 1211, 2. Ivica Pun ikar (Željezni ar) 585 + 570 = 1155, 3. Bojan Košak (Željezni ar) 579 + 572 = 1151, 4. Zlatko Turk ( akovec) 578 + 563 = 1141, 5. Zvonimir Plevnjak ( akovec) 585 + 553 = 1138, 6. Rajmond Pokriva (Željezni ar) 593 + 544 = 1137, 7. Stjepan Blažek ( akovec) 567 + 550 = 1117, 8. Mladen Graši ( akovec) 546 + 570 = 1116, 9. Ivan Vukoja (Zanatlija) 536 + 577 = 1113, 10. Bojan Plevnjak (Željezni ar) 552 + 558 = 1110, 11. Stjepan Jagi (Željezni ar) 536 + 566 = 1102, 12. Igor Ma ek (Željezni ar) 534 + 550 = 1084, 13. Ninoslav Mikac (Željezni ar) 530 + 553 = 1083, 14. Andrija Crn ec ( akovec) 533 + 548 = 1081, 15. Dražen Cenko (Dubrav an) 543 + 504 = 1047, 16. Ilija Viši (Prosvjetar) 503 + 542 = 1045, 17. Nikola Turk (Željezni ar) 488 + 549 = 1037, 18. Branko Horvat (Dubrav an) 533 + 502 = 1035, 19. Nebojša Žnidari ( akovec) 502 + 531 = 1033, 20. Bruno Mesari (Željezni ar) 522 + 503 = 1025.

DRUGI TURNIR Hrvatskog badminton kupa

Na doma em terenu briljirao Matija Hranilovi Na 2. turniru Hrvatskog kupa za mla e juniore koji je organizirao BK Me imurje zablistao je akove ki igra Ma ja Hranilovi koji je zabilježio dvije pobjede. Najbolji je bio u pojedina noj konkurenciji, te u mješovitom paru. Turnir je okupio 12 najboljih mla ih juniora i 11 mla ih juniorki iz 6 hrvatskih klubova, a me u njima ekipa mla ih juniora BK Me imurje pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i pomo nog trenera Karla Komar i a.. U konkurenciji mla ih juniora uvjerljivu pobjedu ostvario je doma i igra Matija Hranilovi pobjedivši u finalu Zagrep anina Špoljarca sa 2:0, po setovima: 21:12, 21:19. Tre e mjesto osvojio

je Dasen Jardas. Plasman preostale akove ke trojke: 10. Krešimir Koprivec, 11. Ma ja Filo i 12. Viktor Ruži . U konkrenciji mla ih juniorki pobjedu je ostvarila Katarina Jagodi pobjedivši u nalu Maju Kneževi sa 2:0. Poredak akove kih igra ica: 10. Tonka Hranilovi i 11. Jelena Novak. U konkurenciji mješovitih parova pobjedu je ostvario akove ko-zagreba ki par Matija Hranilovi /Martina Skorup pobjedivši u finalu par Ivan Tucakovi /Iva Skorup sa 2:0. Ppredak ostalih me imurskih parova: 8. Krešimir Koprivec/Jelena Novak i 10. Viktor Ruži / Tonka Hranilovi . BK Me imurje zahvaljuje svojim

sponzorima na pomo i u uspješnoj organizaciji ovog Saveznog turnira: generalni sponzor: Croatia osiguranje akovec, zlatni sponzori: TEAM akovec, Studio P Nedeliš e, Me imurska banka akovec i Konplast Puš ine, srebrni sponzori: Drvni centar Filo akovec, Linea cod akovec, Velepromet Puš ine, Horvat strojarstvo G.Hraš an te Tegra akovec, bron ani sponzori: OZ Varga akovec, Vodoinstalater Balog Strahoninec, Žvorc graditeljstvo akovec, Vizija akovec, Sandi akovec, Neno Graphics akovec, Sito sak Pomor akovec, i Kavana “Žuta Ruža” akovec te pokroviteljima: Grad akovec, ZŠU Grada akovca i ZŠUISMŽ.

20. sije nja 2009.

DOBRO JE ZNATI

OGLASNIK

46 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g. VOZILA SU S DOMA EG TRĹ˝IĹ TA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EĹ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. â&#x20AC;&#x2DC;05.; BMW 320D â&#x20AC;&#x2DC;03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D â&#x20AC;&#x2DC;03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02.; REN. CLIO 1.5 DCI â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. MEGANE 1.9 DTI â&#x20AC;&#x2DC;01.; MAZDA 626 2.0 DITD â&#x20AC;&#x2DC;99.; VW GOLF 1.9 SDI â&#x20AC;&#x2DC;00., karavan; OPEL CORSA 1.0 â&#x20AC;&#x2DC;02.; OPEL ASTRA 1.7 TD â&#x20AC;&#x2DC;98.; ROVER 400 2.0D â&#x20AC;&#x2DC;98.; REN. LAGUNA 1.8 â&#x20AC;&#x2DC;96.; BMW 318i â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW POLO 1.4 â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW GOLF 1.9 TD â&#x20AC;&#x2DC;95.; VW GOLF 1.9 TDI â&#x20AC;&#x2DC;95.; BMW 525 â&#x20AC;&#x2DC;90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eĹĄ a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr CITROEN C3 1.6 SX oprema (klima, airbag, ABS, servo..), 2003.g, 70.000 km, 110 KS, 15â&#x20AC;? nove gume Pirelli, servisna, reg. do 6/09, cijena 5.500 eura, tel 095 827 5880 PRODA JE SE motocikl KYMCO VENUX, 2004.g., cijena 12.000 kn. mob. 098/520-944 PRODAJE SE PRIKOLICA ZA PRIJEVOZ AUTOMOBILA osmica ili takozvan pesek, stara 6 mj., sa dizalicom, tel: 040 867 189 SEAT CORDOBA 1.4 16V, 19.000km, 1.vlasnica, mod. â&#x20AC;&#x2DC;06.g., autom. klima, besprijekorno stanje, 8.900 EUR, mob. 091/8956-802 VW TRANSPORTER 2.5 TDI, 2000.g., vrlo povoljno, mob. 095/513-5115, 099/695-6022 PRODAJEM ELI NE FELGE 185/60/14 sa 4 rupe ili mijenjam za iste sa 5 rupa, tel: 040/343-252 FORD TRANSIT 2.0 TCI 2002.g., mini bus, putni ki 8+1 sjedala, ABS, ASR, Webasto, servo, 2 airbaga, mob. 098/777-095 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi, model LINEA SOL 2003.g., 1.vl., 87.000 km, servisna, 5vr, odli an, 8.800 EUR; mob. 095/894-8116 FIAT STILO 1.4 16V ac ve 2004/05.g., 14.000 km, 3vr., servisna, alu, klima, ABS, 6 brzina, metalik plavi, el. paket, 7.000 Eur, mob. 098/273-510

DAEWOO LANOS 1.6SX, 78 kW, 2000.g., registracija istekla 12/08., ispravan, puno opreme... Tel.: 092/2188-136 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261. EUROKUKA za golf II s branikom, mob. 091/7237-999 REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uĹĄ uvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787 CLIO 1.2 1991.g., reg. do 10./09., cijena 1.600 eur, mob. 091/7237-999 PRODAJU SE DIJELOVI za opel kadet E linija, mob. 098/1621-584 REN. CLIO 1.9D 1992., reg. do 6./09.g., cijena 1.000 eur, mob. 098/9222-717 PRODAJEM ford focus 1.4 2000.g. i bmw 1992.g., 318i. tel. 098/931-6111 VOLVO 460 1.8TD GLT 1996.g., klima, abs, servo, centralno, povoljno, mob. 099/598-3497 VW PASSAT 1.9TDI 2000.god, 178.000 km, reg. do 10/09, 90KS, o uvan, povoljno, dosta opreme, telefon: 099/211-5763 VW GOLF IV 1.9TDI 7./04.g., metalik srebrni, 98.000 km, climatronik, uredno servisiran, zimske gume s felgama + alu felge s gumama 16cola, izvrĹĄen veliki servis, cijena 11.900 eur â&#x20AC;&#x201C; moĹže zamjena za neko je inije dizel vozilo, mob. 091/520-9505 FORD ESCORT 1.8 dizel 1993.g., prodajem za dijelove. Zva poslije 15 sa na tel. 341-386 ili 098/9271-224 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 JEEP CHEROKE SPORT 2.8 CRD mod. â&#x20AC;&#x2DC;03., 1.vl., u sustavu pdv-a, 12.700 eur, mob. 095/90-77-062 IVECO TURBO DAILY 35C 11V dizel 2002.g., produĹženi, poviĹĄeni, mob. 091/511-4057 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execu ve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57 REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 BMW 525 TDS touring automa c 1997.g., reg. do 11./09., xenon, asc, ĹĄiber, alu, 7.500 eur, mob. 095/90-77-062 PRODAJEM BMW 318i star 8mj., crni, reg. do 4./09., puno opreme, povoljno, cijena po dogovoru, mob. 098/240-135 VW EOS 1.4 TSI 2008.g., novi, neregistriran. Upitati izme u 17-19 sati na tel. 042/731-381 P R O D A J E S E S E AT C O R D O B A 1 . 6 i , 15.10.1994.g., crvene boje, servo, alu felge, neregistriran, pl. osig., cijena 1.900 eur i ku a na Ĺ afranu, Sv. Mihovila 5, Mihovljan. mob. 098/933-1645 PRODAJEM OPEL KADET 1.4 registr. do 4./09., mob. 098/1871-338

POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek vne disfunkcije. Mob. 098/1347-031 GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec â&#x20AC;&#x201C; Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 APSOLVENTICA U ITELJSKOG FAKULTETA akovec, nudi pomo pri u enju, djeci osnovnoĹĄkolske dobi. Javiti se na broj 098/777-069 AKO IMATE PROBLEMA S KUPNJOM zbog zdravlja ili nekih odre enih poteĹĄko a, za kupovinu u du anu nudim Vam svoju pomo . Tel: 040-895-216 ili mob: 091-979-6483 UVAM DJECU u bilo koje doba kad god Vam zatreba - obratite se s povjerenjem! mob. 098/988-9970 PODUKE IZ MATEMATIKE, zike i elektrotehnike. Ivanovec, tel. 337-262

NAMJEĹ TENJA TRAĹ˝IMO dvije dinami ne i komunika vne osobe ZA POSAO TRGOVA KOG PUTNIKA na podru ju me imurske Ĺžupanije. Ponude ĹĄaljite na posao@ parnad.com tel 051/336-052. KONOBARICE traĹži no ni bar ÂŤDrifterÂť, mogu nost smjeĹĄtaja, uvje odli ni. Mob. 099/6299-299 KERAMI AR s dugogodiĹĄnjim iskustvom traĹži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 Ĺ˝ENSK A OSOBA TR A Ĺ˝I POSAO, a mo Ĺže i kao ispomo u ugostiteljstvu. mob: 099/764-3628 TRAĹ˝IM DVA SURADNIKA za dobro pla en posao u nancijskom posredovanju, mogu nost stalnog ili honorarnog zaposlenja. mob. 091/336-0005 Ĺ˝ENSKA OSOBA TRAĹ˝I POSAO UVANJA DJECE, mob. 098 913 8465 IRISH PUB Lendava traĹži Ĺžensko osoblje u stalni radni odnos, tel. 00386/4022-6206, Ĺ oĹĄ Vladimir TRAĹ˝IM POSAO kao strojnik- bagerista u Hrvatskoj ili Sloveniji. Javi na tel.040 829 256

KREDITI

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE TRAKTOR SAME, 82ks, dupla vu a, registriran, balirka, cijena 5.800 eura te se slama u balama, cijena 4kn/kom. mob. 098/520-944 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJE SE TRAKTOR IMT-533 1973.g., registr., sa uvan i prikolica jednoosovinka 5T, nije kiper, tel. 360-592 PRODAJEM: auto Khia Rio 2003.g., 9.000 km; traktor univerzal 445 1980.g., na 2 pogona, 3-brazdni 10cola Ebernardt i motokul vator Muta Gorenje 8KS (freza i kosa), mob. 098/732-743 PRODAJE SE TREBLJA ICA za kukuruz, povoljno. Tel. 099/524-3488 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa ĹĄirokom kabinom, malo radnih sa , te kupujem 1-brazdni visoki plug ili dajem 2-brazdni visoki 10cola, mob. 098/190-3753 PRODAJE SE 2-brazdni plug 10 cola i kupuje se komb. bojler od 80-100 lit., mob. 098/581-986 TRAKTOR DEUTZ 25 s kabinom i bo nom kosom, sijeno u balama i rotobalama, te dijelovi za mali Ursus 35, mob. 098/745-972 PRODAJEM 2-brazdni plug 10 cola (700kn) i ru nu krunjalicu kukuruza (ruĹž aru) gusnatu. Zva poslije 16 sa na tel. 091/539-2870 PRODAJEM MANJI EKI AR 1-fazni, samo za zrno na metalnom postolju, te joĹĄ oko 500kg je ma za cijenu po dogovoru. mob. 098/559-035

USLUGE

PRIJELOM I DIZAJN knjiga, broĹĄura i drugih publikacija. Tel. 091/2865-220

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

BRZA REALIZACIJA GOTOVINSKIH I HIPOTEKARNIH KREDITA za zaposlene i umirovljenike, mob. 098/922-9121 ili 091/390-3531 HIPOTEKARNE I GOTOVINSKE KREDITE rjeĹĄavamo brzo i kvalitetno. Mob. 099/723-6636

NEKRETNINE LON AR NEKRETNINE; prodajemo STANOVE u akovcu, VaraĹždinu 40-130m2; KU E u Me imurju; STANOVE i KU E U NIZU rohbau, potraĹžujemo nekretnine tel. 091/343-5678 NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIĹ TA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogu noĹĄ u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

NEKRETNINE â&#x20AC;&#x17E;KTBâ&#x20AC;&#x153; T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAĹ˝UJEMO sve vrste nekretnina za naĹĄe cijenjene kupce s podru ja Me imurja i ĹĄire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja. SMS NEKRETNINE akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliĹĄta POTRAĹ˝UJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraĹždinske i Me imurske Ĺžupanije

AKOVEC, USKA BB, TRĹ˝NICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni TROSOBNI STAN u centru D. Kraljevca, od 98 m2, mob. 098/355-185 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI NAMJEĹ TEN stan u akovcu, Vukovarska ulica. mob. 098 1846 898 DVOSOBAN STAN od 67m2 u akovcu, I.pl. Zajca 1 (kod tenis terena), prodajemo, mob. 098/919-0976 ili 095/519-0846 GRA EVINSKE PARCELE - Mihovljan (Ĺ afran) 1180m2, Savska Ves 530m2 â&#x20AC;&#x201C; prodajem, mob. 091/1395-244 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u akovcu na duĹže vrijeme, namjeĹĄtena kuhinja i kupaonica. tel. 098 9584793 JEDNOIPOLSOBNI ILI MANJI DVOSOBNI STAN u zgradi, po mogu nos centralno grijanje, unajmljujem. mob. 091/1896-444 POSLOVNI I STAMBENI PROSTOR u centru akovca, prodajem ili iznajmljujem (60, 65, 120m2). Sva infrastruktura. Info na: 0043/3144-44332 ili mail: dbeck@inode.at PRODAJEM GRADILIĹ TE u Lopatincu od 3472 m2, na lijepoj i mirnoj lokaciji, mob. 098/210-886 PRODAJE SE KU A NA KRKU, novogradnja, cijena 195.000 eur. mob. 098/193-5693 KUPUJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN - blizina centra akovca i prodajem trosobni stan u akovcu. mob: 098/803-396 PRODAJE SE KU A U NIZU u ulici ZAVNOH-a, k uz vr , TOP pozicija, 098/242-533 Prodaje se KU A s velikim vrtom u M. SrediĹĄ u, mob. 098/863-325 PRODAJEMO DVA GRADILIĹ TA od 934 i 940 m2 u Ĺ enkovcu predjelu Dolec. mob. 098/241-126 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 130 m2 u akovcu, tel: 098/1610-115 TOPLICE SVETI MARTIN - atrak vno gra evinsko zemljiĹĄte u blizini bazena prodajem, mogu nost kredi ranja. tel: 099 673 7919 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namjeĹĄteni stan u VaraĹždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duĹže vrijeme. Tel. 091/547-0069 KU U u M. SrediĹĄ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaĹže, 2 podruma, spremiĹĄte, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljiĹĄtu od 2018 m2, svi priklju ci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 VARAĹ˝DINSKE TOPLICE (500m od Minerve) â&#x20AC;&#x201C; prodaje se ku a od 110 m2 i cca 2000 m2 oku nice, svi priklju ci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379 PRODAJE SE STAN NA JUGU akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvoriĹĄtem, nanovo preure en. Nazva na mob. 091/587-3684 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu s oku nocom i garaĹžom. Upita na adresi Travnik 5, Golubi PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/1363-827 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u novogradnji studen ma, blizina VUĹ -a (bivĹĄa vojarna), mob. 098/553-270 PRODAJEM KU U sa gosp. zgradama za ruĹĄenje u Sv. Mariji, sa dvoriĹĄtem i vrtom od 637 hv, mogu nost 2 gradiliĹĄta, tel. 312-597 PRODAJEM ORANICU od 600 hv na Polevama, tel. 098/9356-187

20. sije nja 2009. IZNA JML JUJE SE POLUNAMJEĹ TEN D V O S O B A N S TA N u a k o v c u . t e l : 091-556-9091;098-134-2090 PRODAJE SE STAN od 66m2 na Jugu akovca. tel. 098/381-701 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI KOMFORNI STAN u M. SrediĹĄ u. 091/5495-873 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM poslovni i stambeni prostor u akovcu, raznih dimenzija, na odli noj lokaciji. Upit na tel: 0043/3144-44332 ili na email: dbeck@ inode.at PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA od 180m2 u Strahonincu uz mog. otplate u ratama, mob. 098/749-131 PRODAJU SE DVA LOKALA po 20m2 s mog. spajanja u jedan ve i, u akovcu, zgrada Pilke, mob. 098/136-1712 PRODAJEMO GRADILIĹ TE od 1170m2 u PuĹĄ inama, P. Zrinskog, tel. 821-545 PRODAJEM NOVI 4-SOBNI STAN s garaĹžom, tel. 098/241-559 IZNAJMLJUJEMO STAN u centru akovca, Ul. A. Schulteissa 2a. Zva poslije 16 sa na tel. 524-079 PRODAJEM STAN od 65m2 s garaĹžom i parkingom, novogradnja, ispod Ĺ afrana, kredit. tel. 098/241-559

IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 74m2, novogradnja, u strogom centru k, 1.kat, pogodno za predstavniĹĄtva, odvj. ured ili med. ord. Zva iza 16 sa na tel. 364-093 PRODAJEM STARIJU KU U za stanovanje od cca 100m2 na parceli cca 540m2 u k, Zagreba ka 18. sve komunalije, useljivo 1.9.2009., cijena 80.000 eur. tel. 384-295 PRODAJEM FRIZERSKI SALON u akovcu, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeĹĄten, mob. 098/241-559 MIJENJAM GRADILIĹ TE u akovcu i ku u u Legradu ukupne vrijednos 20.000 eur za ku u u Gori anu ili ehovcu pribliĹžne vrijednos . mob. 091/721-9920 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 70m2 u akovcu, uz cestu i parkiraliĹĄte, mob. 098/552-880 PRODAJEM GRADILIĹ TE na vrlo povoljnoj poziciji predvi eno za samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 IZNAJMLJUJEM POVOLJNO SOBE za no enje, 12km od k, moĹže i za radnike (do 8 osoba), mob. 095/8775-904 PRODAJE SE KU A na Jugu akovca, centr. grijanje, svi priklju ci, useljiva, vrlo povoljno, te se iznajmljuje soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, mob. 091/5636-323 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIĹ TE (oranicu) 1-2ha na podru ju Me imurja. mob. 091/1010-050

Ĺ˝IVOTINJE

IZGUBLJENI PAS U centru akovca odlutao je pas, muĹžjak po imenu Lux, pasmine ma arska viĹžla, star oko godinu dana, pĹĄeni no-crvene boje. Ako imate bilo kakvih saznanja o Luxu ili ste ga vidjeli, molimo informacije na br. mob. 098/177 2445. Za ispravnu informaciju nudi se NOV ANA NAGRADA.

PRODAJE SE SMJESA ZA TOV svinja, cijena povoljna, mogu nost dostave po dogovoru, mob. 092/2122-858 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE SHAR-PEI ĹĄtenci (kineski zguĹžvani pas). mob. 095/8370-827 PRODAJU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 POKLANJAMO MA KA, starog 4 mj., umiljat, samo u dobre ruke. mob. 092/125-7303 PRODAJU SE PIJETLOVI za rasplod velike doma e sorte, te sivo bijeli perzijski ma ak. Tel: 822 362 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, srebrne, zlatne, dijamantne i pla naste fazane, mob. 098/912-3938 KUPUJEM Ĺ˝ENKU PILIKE (biserke â&#x20AC;&#x201C; indijske kokoĹĄi). Ponude na tel. 857-209

Poklanjamo ĹĄtene staro 3 mjeseca, crne boje, niĹžeg rasta, vrlo umiljato. Mob: 091/567-8718

OGLASNIK

20. sije nja 2009.

ELEKTRONIKA KUPUJEM ILI UNA JML JUJEM rablje ni elektri ni pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 NOKIA E-51, novi iz T-mobila, cijena 1.100 kn, mob. 099/325-4267 PRODAJEM LAPTOP MARKE ASUS, star 2 mj., malo koriĹĄten. mob: 098 934 7044 RAZGLASNO POJA ALO 2x450 wa a, (2x700 4 Oma ), novo, 2.499 kn. Mob. 098/723-160 PRODAJU SE IGRICE za kompjutor Madagascar 2 i Call of duty 4 i 5, cijena po igrici 30 kn, i kompjutor.. monitor 17 in a.. mob: 099/786-3461 PRODAJEM MOBITEL nokia 3120 ispravan, s punja em za samo 50kn. tel 098/9862-668 PRODAJU SE potpuno novi, neraspakirani, s garancijama, mobiteli SonyEricsson S302 (T-Mobile) i Nokia 6124 (VIP). mob. 098 777 022 PRODAJEM BAS GITARU STA6 crni, 4 Ĺžice, remen, nekoriĹĄten, 600 kn, mob. 095/883-9825

RAZNO PRODAJU SE MREĹ˝ICE ZA FASADU, ve a koli ina, cijena povoljna. Info na tel. 098/944-3338. PRODAJEM uljni plamenik i rezervoar od 1.000 lit. mob. 098 913 8465 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžuti te ambalaĹža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 OTKUP EUROPALETA. Mursko SrediĹĄ e, mob. 091/5839-603 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, ĹĄiva a maĹĄina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 PRODAJE SE nova nekoriĹĄtena, joĹĄ zapakirana garnitura za blagovaonu (stol + 6 stolica, boja treĹĄnje) vrlo povoljno te 6kom rabljenih sobnih vrata sa dovratnicima u vrlo uĹĄ uvanom stanju boje mahagonija, cijena vrlo povoljna!!! mob. 095/8540-737

TEPIH - VUNA (â&#x20AC;&#x153;Tepih centarâ&#x20AC;?) 2 kom, svjetlozeleni i sme i-unikat, debelo tkanje, 500 kn; koĹžni dvosjed beĹž boje, novo 1.000 kn; tel. 363-365 OTKUPLJUJEMO EURO I OBI NE PALETE, mob. 098/632-455 PRODAJEM BRA NI KREVET s podnicama (150x200) bez madraca, novi ugradbeni sudoper (korito + plo a) i ugradbene halogene Ĺžarulje. mob. 092/2188-136 PRODAJE SE: protupoĹžarna vrata, produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriĹĄteno â&#x20AC;&#x201C; povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar ( lutke, regali ) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 098/991-991-3. PRODAJE SE SUHI PUTER grah, cijena 18kn/kg i svinja, doma e hranjena, teĹĄka oko 250kg za 14kn/kg, tel. 099/67-66-515 PRODAJE SE POVOLJNO: kuhinja, regal, leĹžaj, stol, dvosjed, kau + fotelje, stoli , vitrina, tapec. garnitura, muzi ka komoda, stolice, ormar, ĹĄtednjak (2+2), hladnjak, perilica su a, tepih i ostalo iz ku e. tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJE SE pl. bojler za toplu vodu Junkers, protok 14lit/min i 2 pl. pe i â&#x20AC;&#x201C; hitno i povoljno, mob. 095/8140-660 PRODAJE SE KALIJEVA PE uz mogu nost postave, tel. 040/865-308 PRODAJU SE DIONICE VAJDE d.d., mob. 098/913-6884 PRODAJE SE SPAVA A SOBA â&#x20AC;&#x201C; vrlo povoljno, mob. 099/2090-449 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO, moĹže i pakiranje u boce od 5lit., mob. 091/527-3929

FILATELISTI KI KLUB ÂŤMARIJA HUNJAKÂť poziva sve koji se Ĺžele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAĹ˝NI TELEFONSKI BROJEVI Ĺ˝ELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ĺ˝. faĹĄizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 Ĺ˝UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA â&#x20AC;&#x201C; Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivĹĄa vojarna) ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA AKOVEC HRVATSKE POĹ TE â&#x20AC;&#x201C; CENTAR POĹ TA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOMâ&#x20AC;&#x201C;Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA Ĺ PORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . Ĺ˝UPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. KerĹĄovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 NK DINAMO ZAGREB poziva sve koji vole plavu boju da postanu lanom uz vrijedan poklon za svakoga - Povjerenik za Me . Ĺžupaniju, Toni Mar njaĹĄ, mob. 099/316-2112 FRIZERSKI SALON ÂŤEMILIJAÂť traĹži FRIZERA/FRIZERKU u stalni radni odnos. Javi se na mob. 098/467-405 PRODAJE SE TRA NA PILA (banzek) radni stol dim. 90x110cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije, tel. 543-882 PRODAJA SLAMA U BALAMA, cijena 5 kn/ bala, tel 343-289 PRODAJU SE ORASI U LJUSCI po cijeni od 8kn/kg. tel: 821-626. PRODAJEM 250kom odli nih dokumentarnih filmova za 200 kuna, odli na slika i titlovi. mob. 095/8766-048 PRODAJEM PLINSKE PE I Maja 8 i Maja 12, staru ciglu i nova drvena balkonska vrata. mob. 095 804 3291 PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUĹ KU 5,6mm s op kom, papiri uredni, mob. 091/572-4557 MIJENJAJU SE SLI ICE RUKOMET 2009. i Cromania 2009., mob. 091/164-3004 PRODAJEM MIJEĹ ANO VINO rizling, ĹĄipon, od 800lit., te ba vu od 600lit., hidrauli nu preĹĄu od 350lit. fabri ka slovenske proizv., polukruĹžni kip., mob. 098/1868-111 SOL ARNE KOLEK TORE za proizvodnju struje i grijanje vode prodajemo i instaliramo, pogodno za vikendice i klijeti, mob. 098/744-960 PRODAJE SE JE AM, ZOB i pĹĄenica, tel. 384-414 ili 098/545-961 PRODAJE SE dj. soba s 2 kreveta i 2 radna stola, malo koriĹĄtena, vrlo povoljno, tel. 639-481

INSPEKCIJE DRĹ˝AVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. BoĹĄkovi a 2 (zgrada Ĺžupanije)

POSAO - Ponuda 1. 164106 :AGENCIJA potraĹžuje ve i broj punoljetnih djelatnika oba spola bez obzira na godine, za uredski posao u podruĹžnicama diljem RH. Edukacija uklju ena, pla a 12 000 kn. Tel. 091/675-1315. 2. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavniĹĄtva u inozemstvu, potraĹžuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Ĺ ifra:130602. Tel. 060/523-641. 3. 162796 :DJELATNICU za rad u lokalu traĹžim. Tel. 091/794-5757. 4. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, traĹžim. Ĺ ifra:164648. Tel. 060/523-641. 5. 170168 :DJEVOJKE starije od 18 godina ili Ĺžene, za rad s chatom i web kamerom, pla a do 1700 kn i viĹĄe tjedno, uvjet osnove engleskog i njema kog, traĹžimo. Ĺ ifra:170168. Tel. 060/523-641.

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRĹ˝AVNE UPRAVE - predstojnik - SluĹžba za gospodarstvo - SluĹžba za druĹĄtvene djelatnos - SluĹžba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIĹ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIĹ E - Ma ni ured Ĺ TRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

698

INFORMAC JE

20. sije nja 2009.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. Središ e, J. Broza 88, traži 1 VŠSTERENSKOGKOMERCIJALISTU,ak vnopoznavanjeengl.jezika,voza ka dozvola B kateg., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. 2. Pizzerija ZOOM AKOVEC, Zagreba ka 84, traži 1 KUHARA-PIZZA MAJSTORA, 1 DOSTAVLJA A PIZZA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-985-7424. Natje aj otvoren do 31.1.2009.g. 3.GRADI-Kd.o.o.GornjiZebanec23,tražiVIŠEZIDARAIGRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno, javi se na 091-597-95-26 Natje aj otvoren do 31.01.2009. 4. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 PRODAVA ICU PECIVA ZA RAD U KIOSKU na neodre eno vrijeme, slobodan dan u tjednu (nedjelja), javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.01.2009.g. 5. INSTALACIJE “ŠTEFI ” D. DUBRAVA, Brodarska 14, traži 1 INSTALATERA GRIJANJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 g, javi se na 098-823-772. Natje aj otvoren do 22.01.2009.g. 6. KORALJ d.o.o. Riblji restoran akovec, traži 1 KUHARA U RIBLJEM RESTORANU akovec, na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 312-688. Natje aj otvoren do 27.01.2009.g. 7. TERMO-BEK d.o.o. M. Središ e, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME, na neodre eno vrijeme, javi se na 543-896, 098-242-899. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g. 8. Ca e bar MARTI PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 099-229-1197. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g. 9. Dom za starije i nemo ne osobe SLAKOVEC 70, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, godinu dana radnog iskustva, položen stru ni ispit; i 1 NJEGOVATELJA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 829-181 ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 30.01.2009.g. 10. Marke ng, trgovina, konzal ng, NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, rad na podru ju Županije, voza ki ispit B kat., znanje engl. ili njem. jezika, nazva na 822-250. Natje aj otvoren do 30.01.2008.g. 11. SPERO d.o.o., akovec, B.J. Jela i a 79, traži 2 ELEKTROINSTALATERA (1 za poslove voditelja radova i 1 za poslove elektroinstalatera) na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, info na mob. 091/584-6242, natje aj je otvoren do 30.1.2009. 12. ELEKTROING GRABAR d.o.o., akovec, M. Bu i a 8, traži 5 KV ELEKTROINSTALATERA, 3 SSS ELEKTROTEHNI ARA I 2 ELEKTROINŽENJERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na tel. 396-047, 098/242-844, natje aj je otvoren do 31.1.2009. 13. Art - ing d.o.o., AKOVEC, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 390-279, 091-239-0279, natje aj otvoren do 30.01.2009.g. 14. AC INSTALACIJE, Pribislavec, Radni ka 21, traži MONTERE CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERE I POMO NE RADNIKE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, voza ka dozvola B kat., javi se na 360-752, 098-303-764, natje aj otvoren do 08.02.2009.g. 15. Popravak vrtnih kosilica “EXTREMA”, ŠTEFANEC, N. Tesle 23, traži 1 DJELATNIKA ZA POPRAVAK VRTNIH STROJEVA - automehani ar ili sli no zvanje, volja za rad na neodre eno vrijeme, javi se na 098-778801, natje aj otvoren do 08.02.2009.g 16. Autoservis Tuning Drvoderi d.o.o., Podturen, Športska bb, traži 3 AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 847-029, 099-502-9558, natje aj otvoren do 27.01.2009.g. 17. GKP PRE-KOM d.o.o. PRELOG, Trg Kralja Zvonimira 9, traži 1 NKV, PKV, KV GROBARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 645-535, natje aj otvoren do 07.02.2009.g. 18. Auto-otpad GRANDY , STRELEC 82, traži 1 DJELATNIKA ZA POSLOVE RASTAVLJANJA AUTOMOBILA i prodaju rezervnih dijelova - automehani ar ili sl. na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-615, natje aj otvoren do 08.02.2009.g 19. Obrtni ka radiona SIDERITE, TRNOVEC 1B, traži 1 BRAVARA, 1 ZAVARIVA A i 1 TOKARA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 099-271-2080, natje aj otvoren do 08.02.2009.g. 20. Tesarski obrt KAMENI , ŠTEFANEC, B.Radi a 45, traži 1 KV TESARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-910-6276, natje aj otvoren do 08.02.2009.g. 21. SMART d.o.o., AKOVEC, K. Zvonimira 5, traži 5 DJELATNIKA ZA MONTAŽU NAMJEŠTAJA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se na adresu akovec, K. Zvonimira 5 osobno, natje aj otvoren do 09.02.2009.g. 22. TVORNICE STO NE HRANE d.d., AKOVEC, Dr.I.Novaka 11, traži 1 VSS AGRONOMA-BILJNI SMJER na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu, dostavi pismene zamolbe sa preslikom diplome na gornju adresu sa naznakom “prijava na natje aj”, natje aj otvoren do 21.01.2009.g. 23. Ca e bar TANKER, AKOVEC, Preloška bb, traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098-912-4704, natje aj otvoren do 08.02.2009.g. 24. LB GRADNJA d.o.o. OKRUGLI VRH 73A, traži 3 MONTERA SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-513-2903 do

13.02.2009.g. 25. Pekarna SUNCOKRET AKOVEC, traži 1 DJELATNICA ZA IZRADU KOLA A (pla inki,štrudle i sl.) na neodre eno vrijeme, javi se na 091-396-5000. Natje aj otvoren do 13.02.2009.g. 26. TECTUM d.o.o. AKOVEC, R. Boškovi a 13, traži 2 KV, SSS HIDROIZOLATERA na neodre eno vrijeme, bilo koje struke, poželjno radno iskustvo u gra evini, voza ki “B” kat. samostalnost i odgovornost nakon obuke, javi se na 098-297222. Natje aj otvoren do 31.01.2009.g. 27. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, traži ZIDAR, TESAR, SOBOSLIKAR, MONTER SUHE GRADNJE-više izvršitelja, 1 inž. gra evine; 1 gra . tehni ar sa 5 godina rad. Iskustva na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 391-800. Natje aj otvoren do 09.02.2009.g. 28.Kroja kiobrt“ANITA”STRAHONINEC,Cvjetna10,traži2ŠIVA ATEKSTILAna neodre eno vrijeme, javi se na 333-074. Natje aj otvoren do 22.01.2009.g. 29. Kozme ki salon “KALISTO” PRELOG, Glavna 5, traži 1 MANIKER poslovi manikure, ugradnja nok ju i sl. na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-173-8478. Natje aj otvoren do 03.02.2009.g. 30. Ustanova za zdravstvenu njegu Živkovi akovec, ZAVNOH-a 45, traži 1 SSS MEDICINSKA SESTRA na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, voza ka dozvola “B” kat., do i osobno uz prethodnu najavu na mob.098-463-525 do 15.02.2009.g. 31. KAVANA DADA MIKLAVEC BB, traži 2 ŽENSKE OSOBE za rad u lokalu na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-1922-144. Natje aj otvoren do 16.02.2009.g. 32.Pe enjarnicaAMSTERDAM AKOVEC,traži1DJELATNICAZAPRIPREMANJE I POSLUŽIVANJE JELA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-074, 333756. Natje aj otvoren do 15.02.2009.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. COSMOPOLITAN LIFE VIG d.d., VARAŽDIN, Trg Slobode 1; traži 4 OSOBE ZA PRODAJU DOŽIVOTNOG OSIGURANJA, NU ENJE FINANCIJSKIH USLUGA I TERENSKA PROCJENA RIZIKA na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS, besplatna obuka i tes ranje - trajanje 4 tjedna, starosna dob iznad 23 g., voza ki B kat., poželjno posjedovanje vlas tog vozila (nije uvjet), pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu, najava na tel. 311-950, 091/4899-777 (Marinko Tot) ili e-mail: varazdin@cosmopolitanlife.hr do 1.3. 2. Ugos teljski obrt RLENI LAJBEK, KRIŽANEC, ZAGREBA KA 108; traži 2 KONOBARA/ICE za rad za šankom te posluživanje pi a i jednostavnih jela na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, uvje : NKV, PKV, KV, SSS bez obzira na vrstu zvanja, osobe s a nitetom prema radu u ugos teljstvu, za kandidate s udaljenijih podru ja poslodavac nudi smještaj, najava na tel. 042/652-556, 098/379-075 (Dražen Roginek), do 10.2. 3. Ugos teljski obrt MIROSLAV MAJCEN - “Restoran Lipa” (u krugu HAK-a), VARAŽDIN, GOSPODARSKA 58; traži 2 KONOBARA/ICE za posluživanje jela i pi a te rad za šankom na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, uvje :OŠ, PKV, KV, isklju ivo ženske osobe bez obzira na zvanje; radi se u dvije smjene, a nedjeljom i praznikom se ne radi, najava na mob. 091/751-9745 do 12.2. 4. KOJI USLUGE U GRA EVINARSTVU, TRNOVEC B., LUDBREŠKA 59; traži 3 PKV, KV OSOBE ZA ZIDARSKE POSLOVE, 1 PKV, KV OSOBU ZA TESARSKE POSLOVE I 2 NKV GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, radi se isklju ivo na terenu u Varaždinskoj županiji, najava na mob. 098/296-495, 098/449-583 (Dušan Koji ); do 12.2. 5. GRAPAK d.o.o., SRA INEC, VARAŽDINSKA 31; traži 1 POSLOVO U ZA PRODAJU ALATA I GRIJA A - maloprodajna trgovina na odre eno vrijeme, uvje : VKV trgovac, sprema za poslovo u trgovine, 3-5 g. radnog iskustva, znanje njem. jezika, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat. Pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na tel. 042/209-236, 099/215-1370, do 22.1. 6. LUCATELLA CO d.o.o., VARAŽDIN, A. ŠTERA 23; traži OSOBE ZA IZRADU KLIMATIZACIJSKIH SUSTAVA I SUSTAVA GRIJANJA na neodre eno vrijeme – 1 VŠS - strojarski inž., ak vno poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo i 1 SSS - strojarski teh., ak vno poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo; 1 PREDRADNIKA na izradi klima zacijskih sustava i sustava grijanja na neodre eno vrijeme, uvje : VKV varioc - majstor, ak vno poznavanje njem. jezika u govoru i pismu, poželjno radno iskustvo i VIŠE VARIOCA – CJEVARA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, poželjan ATEST (mogu nost doškolovanja za dobivanje ATESTA). Radi se u NJEMA KOJ (osiguran smještaj). Najava na tel. 042/241-601 (Smiljana Jambrovi ) ili 098/9832-138 (Josip Jakopec); do 13.2. 7. Ugos teljski obrt “LORD”, Svibovec, Ludbreška 1; traži KONOBARICU na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije bitno; osigurani hrana i smještaj; pla a 3500 kn, najava na mob:091 582 3994 ili tel: 042 637 559 (Davorka Zorman), do popune.

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, temeljem Zaklju ka Gradskog Poglavarstva Grada akovca od 06.12.2007., objavljuje

PRODAJU GRA EVINSKOG ZEMLJIŠTA U SAVSKOJ VESI USMENOM JAVNOM DRAŽBOM I. Obavještavaju se zainteresirane zi ke i pravne osobe da Grad akovec prodaje gra evinsko zemljište: dana 30.01.2009.godine, petak, s po etkom u 13,00 sati održat e se usmena javna dražba za prodaju gra evinskog zemljišta na licu mjesta, Ulica Bratstva i jedinstva, Savska Ves, (iza Metssovog du ana) i to zemljišta upisanog u: zk.ul.br.915, k.o. Savska Ves, - est.br.8/2, park Ulica Bratstva i jedinstva od 1591 m2. Po etna visina cijene zemljišta je 204,00 kn/m2. II. Uvje prodaje gra evinskog zemljišta Zemljište se kupuju prema stanju na dan održavanja javnog nadmetanja; u cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, bez komunalne infrastrukture, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina. Zemljišna es ca je formirana prema lokacijskoj dozvoli broj, Klasa: UP/I-350-05/07-01/413, Urbroj: 2109/2-0502-08-14 od 30.06.2008. koju je izdao Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ure enje, zaš tu okoliša i graditeljstvo, Odsjek za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji. Na zemljištu se može gradi samo objekt s namjenom utvr enom ci ranom lokacijskom dozvolom donesenom na temelju Prostornog plana ure enja Grada akovca (Službeni glasnik Grada akovca 04/2003), i to poslovna gra evina medijsko informa vnog centra. Javnoj dražbi mogu pristupi samo ponu a i koji e gradi objekt prema opisanoj lokacijskoj dozvoli; Grad akovec ima pravo izabra onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natje aja, tako er nije obvezan prihva nijednu ponudu i ima pravo poniš ovaj natje aj pri emu nije dužan dava posebna obrazloženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu a ima Kupac ne može kupljeno zemljište ni gra evinu otu i ni prenamijeni u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. Zabrana otu enja i prenamjene upisat e se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca. Navedene okolnos sastavni su dio ove Javne objave prodaje zemljišta, Zapisnika o provo enju javne dražbe, bit e i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine. Uplata jam evine i pristupanje javnoj dražbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da ovo gra evinsko zemljište nema nedostataka. III. Uvje pristupanja javnoj dražbi Javnoj dražbi, kao kupci, mogu pristupi i u njoj sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu za zemljišnu es cu za koju se nadme u. Smatra se izvršenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na ra unu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe do 10,00 sa ; jedini dokaz o tome koji e se uvaži je izvod iz platnog prometa sa ra una Grada akovca izlistan u 10,00 sa na dan 30.01.2009.godine, kao dan održavanja javne dražbe, i koji dokaz e bit predo en svim dražbovateljima, ako to budu zah jevali; drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava i prima ni e se mo i pristupi javnoj dražbi. Jam evina iznosi 34.000,00 kn (trideset e ri su a kuna). Uplata jam evine se vrši na ra un Grada akovca br. 2392007-1806000006, poziv na br. 21/22-7757-MB/JMBG, sa svrhom doznake - jam evina za kupnju zemljišta u Savskoj Vesi. es ca se dražbuje a dražba se zaklju uje nakon proteka pet minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude, a kupcem se utvr uje dražbovatelj koji je ponudio najvišu cijenu. Nakon zaklju enja dražbe voditelj prodaje pisanim Zaklju kom utvr uje koji je ponuditelj ponudio najve u cijenu i da je ispunio uvjete da mu se proda nekretnina. Svi sudionici javne dražbe potpisuju Zapisnik o provo enju javne dražbe koji sadrži Pravila dražbovanja i Zaklju ak o prodaji nekretnine. IV. Uz navedeno utvr uju se i slijede i uvje kupoprodaje 1. Kupac koji uspije na javnoj dražbi dužan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemljišta u cijelos pla Gradu akovcu u roku od 30 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, u pro vnom gubi jam evinu i pravo na kupnju. Ponu a ima ija ponuda nije prihva ena, ili koji su odustali od dražbe, ili koji nisu dražbovali, vra t e se jam evina bez kamata u roku od 15 dana nakon zaklju enja javne dražbe. 2. Kupcu se jam evina ura unava u cijenu zemljišta. Kupac koji potpiše Zapisnik i Zaklju ak o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a, a Grad akovec ima pravo na naknadu štete i troškova postupka. Ako kupac u roku iz to ke 1. ne pla ukupnu kupovninu i ne sklopi ugovor o prodaji Grad akovec e utvrdi gubitak prava kupnje, prodaju oglasi nevaže om i odredi novu prodaju, a iz položene jam evine uz navedeno u prethodnoj re enici namirit e se svi troškovi. 3. Nakon što kupac u cijelos ispla cijenu zemljišta, pristupit e se sklapanju kupoprodajnog ugovora izme u Grada akovca i kupca. Kupac snosi sve troškove u vezi sklapanja ugovora, sudske pristojbe, porez na promet nekretnina te naknadu za prenamjenu zemljišta u gra evinsko. 4. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi uz naprijed utvr ene uvjete imaju sve doma e zi ke i pravne osobe te gra ani pojedinci (iden tet se utvr uje uvidom u obrtnicu, izvod iz trgova kog registra odnosno osobnu iskaznicu). U slu aju da sudjeluje strana pravna osoba (ili osobe) dužna je najkasnije 1 (jedan) dan prije dana javnog nadmetanja preda Gradu akovcu izvornik izvoda iz sudskog registra o osnovanom trgova kom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje kupuje nekretninu. 5. Svi zainteresirani mogu informacije u vezi predmetnog natje aja i uvid u postoje u dokumentaciju dobi u Upravi Grada akovca, K. Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sa . Gradsko Poglavarstvo Grada akovca

INFORMAC JE

20. sije nja 2009.

49 TUŽNO SJE ANJE na voljenu majku, baku i prabaku

DRAGICU NOVAK ro . TOPLI ANEC iz Šenkovca 20.01.1998. - 20.01.2009. TV I ]= ÎLI I: k er ârija, zet îrko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

TUŽNO SJE ANJE na dragu suprugu

MARIJU KOZAR 25.01.2008. – 25.01.2009. Tvoj dragi lik uvijek je u mom srcu. uvali te an eli. Sveta misa zadušnica služit e se u subotu 24.01. u 18,30 sati u crkvi Svetog ]ikole biskupa u akovcu te 25.01. u 11,00 sati u Župnoj crkvi u Strahonincu. S ljubavlju i sjetom Tvoj suprug Mišo

TEGRA d.d. Mihovljanska 70, AKOVEC

PRODAJE 1. PEUGEOT 607, 2003. godina 2. TERETNO KOMBI VOZILO Citroen C15 1.8 diezel, godina 1996. Vozila se mogu pogleda do 23.01.2009. godine od 7,00-15,00, sa u Mihovljanskoj 70, akovec, te se do tog dana zaprimaju pismene ponude sa naznakom „PONUDA ZA PEUGEOT/CITROEN“. Informacije na tel. 098 9832 167

I.C.C.-dr. Pohl d.o.o. ZAVNOH-a 17, akovec

traži komunikativne osobe sa VSS

dragoj sestri

za posao administratora i informati ara.

VIDICI BIGA

Zamolbu za posao, životopis i fotogra ju sla na: i.c.c.dr.pohl@ck.t-com.hr, web: www.icc.hu

FRIZERSKI SALON «EMILIJA» traži

FRIZERA/FRIZERKU OBAVIJEST Dana 20.01.2009. godine, u 18,00 sa , u prostorijama doma kulture Gornji Mihaljevec (vije nica), održat e se PREZENTACIJA programa društveno po cane stanogradnje za podru je Op ine Gornji Mihaljevec. Prezentaciju održava Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama iz Zagreba. Predmet prezentacije bit e:

- Program kredi ranja zi kih osoba koje grade novi stambeni prostor izgradnjom i rekonstrukcijom obiteljskih ku a (dogradnja i nadogradnja) – Program B i - Program kredi ranja gra evinskog materijala – Program C. Pozivaju se svi zainteresirani gra ani, a napose gra ani mla e dobi (nova doma instva), da se odazovu na spomenutu prezentaciju u gore navedenom terminu i gore navedenom mjestu.

GRAD MURSKO SREDIŠ E Povjerenstvo za formiranje rudarske garde Odbor za promidžbu grada, Povjerenstvo za formiranje rudarske garde Grada Mursko Središ e objavljuje poziv svim zainteresiranim osobama sa podru ja Grada Mursko Središ e da se prijave za

IZBOR LANOVA SVE ANOG RUDARSKOG ZBORA Uvje koje kandida trebaju zadovoljava su punoljetnost i prebivalište na podru ju Grada Mursko Središ e. Svi zainteresirani mogu se prijavi do 27. sije nja 2009. godine na adresu Trg bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko Središ e. Prijavi je potrebno priloži : 1 Kratak životopis 2 Kopiju osobne iskaznice Sa svim zainteresiranim kandida ma Povjerenstvo za formiranje rudarske garde obavit e razgovor o emu e bi pravovremeno obaviješteni.

POSLJEDNJI POZDRAV

u stalni radni odnos.

Javi se na mob. 098/467-405

«Sutra… kada budeš daleko, iza krhkog zida vjetra, neba i godina. ]e vidim te, ali znam da se nalaziš tu iza tankog zida od kre a i opeka, i ula bi moj glas kad bih te zvala. =li ne u te zvati. Zvat u te sutra kad te ne budem vidjela, kada budem sanjala da si tu, do mene, i da je dovoljan glas koji sam ju er uskratila. Sutra… kad budeš gore, iza tankog zida vjetra, nebesa i godina.» V. Krmpoti , «Brdo iza oblaka»

CRKVA SVETOG Nikole biskupa akovec

sestra Julija

Misa za vinogradare Povodom blagdana svetog Vinka, akona i mu enika u srijedu 21. sije nja u župnoj crkvi Svetog ]ikole biskupa u akovcu, biti e služena sveta misa za me imurske vinogradare. Biti e i blagoslov alat potrebnog za obra ivanje vinograda (ška-

re, motike, lopate...): Sveta misa e biti u 18,30 sati. Gvardijan i župnik p. Stanko Belobrajdi poziva vinogradare i vjernike da do u na svetoj misi kako bi sudjelovali u molitvi za dobar po etak radova u vinogradima, u crkvi koja uva mo i svetog Vinka. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Prezentacija poticane stanogradnje U prostorijama Doma kulture u Gornjem ^ihaljevcu u utorak 20. sije nja 2009. biti e prezentacija Programa poticane stanogradnje za podru je p ine Gornji ^ihaljevec.

Prezentaciju e održati =gencija za pravni promet i posredovanje nekretninama iz Zagreba, a nazo iti mogu svi gra ani, posebice mladi te oni koji su “novi” u op ini. (sm)

MURSKO SREDIŠ E

Informacije za umirovljenike Gradsko poglavarstvo ^urskog Središ a i Hrvatska stranka umirovljenika organiziraju za umirovljenike pružanje informacija o pravima umirovljenika. Isto tako o

svojim pravima mogu doznati i invalidi rada. Informacije i savjeti se mogu dobiti svakog etvrtka od 13 do 15 sati u prostorijama Gradske uprave u ^urskom Središ u. (sm)

IZ MATI NOG UREDA RO ENI:

UMRLI:

^=]U #L= ŠUŠ, k i Vesne i Damira; L#]= H Ž#] =K, k i Sandre i îhaela; P=T IK ] V=K, sin Sla ane i âria; VIT= ] V=K VI;, k i Ivane i Saše; ]#L= ŠT, k i =nite i Danijela; S=]= K=LŠ=], k i Dijane i Damira; VIT= =V]I = , k i ârinke i Davora; =]= ÎH Ì, k i Gabrijele i Željka; L V ÌGL= , sin Željke i Darka; L# ]= D IG]=`, sin ârije i Zdenka; D=VID K=]IŽ= , sin Ivane i Saše; TIB VUKI]=, sin ârije i Borisa; U = V=LK= , sin Ivane i Kristijana; =]= I IV SUŠ#`, djeca Suzane i Damira; ÎH=#L ŠUŠ, sin ibane i îrka; ^=KSI^ HLIŠ;, sin ožice i Ivice; SI]TI= S=K= , k i ârine i Denisa; Î`H#LL# ^#S= I;, k i ârijane i âria; S=]TI] IG]=`, sin Sla ane i udija; ULI = ŽG=]#`, k i Petre i ârka; =K V GL=VI]=, sin Snježane i Branka; TI= ^LI]= I;, k i Ivanke i Dalibora; G #T= V= G=, k i Vesne i îlivoja; "U "I`= Z#K , k i Dijane i Safeta.

osip Leva i , ro . 1926.; #lizabeta urinec, r. adek, ro . 1925.; Ivan Horvat, ro . 1931.; ârija êdved, r. Kova i , ro . 1922.; ârija Tišljari , r. Božek, ro . 1934.; Terezija Vrbani , ro . 1931.; îhael Vugrinec, ro . 1939.; Vojislav Panteli , ro . 1944.; Stjepan Krznar, ro . 1919.; =na Herman, r. Hranjec, ro . 1924.; egina Siladi, r. ûnka, ro . 1927.; Stjepan Horvat, ro . 1939.; uraj Toplek, ro . 1931.; Katarina Premuš, r. Hajdarovi , ro . 1925.; Ladislav badi , ro . 1928.; Stjepan Hajdarovi , ro . 1924.; osip Štrok, ro . 1964.; Sabina Trstenjak, r. û i , ro . 1930.; Viktorija Drvenkar, r. Herman, ro . 1922.; Terezija Branilovi , r. Goricaj, ro . 1934.; ozalija ]ovak, r. Šafranec, ro . 1922.; ônika Herman, r. badi , ro . 1931. ( akovec). Ivan ôhenski, ro . 1933.; Kristijan êsarek, ro . 1973. (Dekanovec). Vinko Gregurec, ro . 1925.; Zlatko Šantl, ro . 1942. (Kotoriba). =ngela Trojnar, ro . 1926.; Ivan Kralj, ro . 1956.; olanka Vizinger, r. Bujna, ro . 1948. (]edeliš e). Ines Žganec, ro . 1985.; =nita Per i , ro . 1997. (ûrsko Središ e). elena Glavak, r. `rn ec, ro . 1924. (Prelog). Vida Biga, r. Horvat, ro . 1935.; {ranjo Škrlec, ro . 1942.; Stjepan Golenko, ro . 1917. (Štrigova).

VJEN ANI: Biljana Lesi ak i Davor ]ovak; Gordana ]ovak i =n elko adikovi ( akovec). Ivanka Ignac i Davor ršuš (]edeliš e). Ivana Kolari i obi Sklepi (^ursko Središ e). ^artina Poljak i ]ino eh; Slavica Kolarevi i Vinko Vlah (Prelog).

DOBRO JE ZNATI

20. sije nja 2009.

DOBRO JE ZNATI

20. sije nja 2009.

UDRUGA TRANSPLANTIRANIH osoba Hrvatske

Vanja Ha ek predsjednik sportskog dijela U agrebu je održana izvanredna godišnja skupština Udruge transplantiranih osoba Hrvatske, a u sklopu toga i izborna skupština Hrvatskog društva sportske rekreacije *ransplant, na kojoj je jednoglasno za predsjednika izabran Vanja Ha ek iz akovca, novinar adija 1 i stalni dopisnik Hrvatskog radija. a njegovog zamjenika izabran je Mario Gra akovi iz ]ovske, koji je Ha eku bio protukandidat za predsjedni ko mjesto. ]a skupštini je bilo stotinjak lanova, koji su prihvatili i program aktivnosti koje je podnio Ha ek. ]ajvažniji e

Poli_sretno hrv_Med_N_284x190_cu1 1

biti nastupi na Svjetskim igrama u =ustraliji, gdje e se pojaviti i petero osoba iz Me imurske županije. Podsje amo kako je upravo Vanja Ha ek 2007. godine zajedno sa Stjepanom Mlinari em iz ]edeliš a na Svjetskim igrama u \angkoku osvojio zlatno odli je u bo anju. Kao izbornik Ha ek je ostvario dobar rezultat 2008. u ]jema koj, gdje je hrvatska ekipa osvojila ak jedanaest odli ja. Hrvatska je jedina država izvan #U koja je lanica svjetske i europske lige transplantiranih osoba. (S. Mesari )

1/9/09 10:44:21 AM

DOBRO JE ZNATI

20. sije nja 2009.

RAZBIB IGA

20. sije nja 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIĹ LAVANJE JOĹ˝EKA RADNIKA

Politi ari radi zabijoâ&#x20AC;Ś V

si smo znali gda so se spominali i vsi smo bili najgerek kaj bode z tega spominka ziĹĄlo. Verjem gda ste pogunuli gda vam pripovedam o spominko ruskoga precednika Vladeka Putina i ukrajinske precednice Julike TimoĹĄenko, a delalo se o plino ĹĄteroga Rusi imajo, a Ukrajinci nedajo kajbi ga i mi drugi vu Evropi meli. Vsi smo uli gda so se pak dospomenuli kak bode plin krenuv prema Evropi ve drugi tjeden i gda ga Ukrajinci ve nebodo krali. No, jako sam najgerek jeli to bode tak, jerbo so se tak dospomenuli ve tri â&#x20AC;&#x201C; ĹĄtiri pot, a od plina nikaj. =li so to bili spominki prek telefona. No, ja sam vam, ipak, jako najgerek jeli bode kaj od toga skon aja i furt si gruntam na ĹĄteromo jeziko so se, itak, Vladek i Julika spominajo kaj posle neznajo kaj so se dospomenuli. = mi i dale akamo kaj se bodo oni razmeli i pomalem se zmrzavlemo.

ajdig cajta je minulo kaj nam se vode i me imorski seljak, o em re i, haesesovac, Perek Nova ki, nikaj nej oglasiv za medije, a ve dok se, ipak, javiv zazvedili smo kak mo je jegov prethodnik

vu precedni koj fotelji, gospon Novak, ostaviv duga od osemdeset jezere i to kuni. Nebi se ĹĄtev meĹĄati, jeli je to uda ili malo za â&#x20AC;&#x17E;seljakeâ&#x20AC;&#x153;, ali mi nikak nejde vu glavo kak je gospono Pereko, ĹĄteri je profesor matematike, trelo skorom ĹĄtiri leti kaj je napraviv obra una vu kasi stranjke i kaje zazvediv gda mo fali teh osemdeset jezera . \rz as Pereko nebi mogli kak zgovora zeti to kaj je on ve hajdig let vu penziji. ve, posle tulikĹĄi let, hi e drvje i kameje na gospona Novaka. To mi dojde nekak isto kak gda je soseda Franca dala vu bolnici zapisati soseda Ĺ tefa kak japo svojega deteta, a oni so se restajli pred ĹĄtiri leti. unda se udila, kak picek glisti, kaj je Ĺ tefek nikak nej ĹĄtev priznati to dete.

akoski gradona elnik, gospon \ranko, je pak na poslo, kaj zna i gda je jakĹĄi od betega ĹĄteri ga je lani, od augusta do decembra napastuv. Kak zgledi ovo novo leto je uda bole po elo za akoskoga gradona elnika nek je lanjsko zavrĹĄilo. Kuliko se vam ja razmem vu politiko, a to vam je nej \og zna kaj, gda je jako lejpo kaj je, prek novin,

pregovoriv za gra ane akovca. Vse je to lejpo i dobro sam nebrem razmeti kak je gradona elnik pozabiv neĹĄterne stvari: On nam lejpo govori kak je >rad akovec nej prodav zemlo niti jenomo trgova komo lanco, a vsi znamo gda je baĹĄ gospon Ĺ alamno dovlekev Slovence, ĹĄtere baĹĄ ne ĹĄtimamo, vu akovec. JoĹĄ so se niti do deneĹĄjega dneva nej ras istili vsi ra uni okoli zemle ili pak komunalne naknade ĹĄtero je Merkator plativ ili pak je trebav platiti. \ar tak neĹĄterni gracki ve niki mislijo. sto tak je i KTC doĹĄev vu akosko varoĹĄ prek gracke uprave, a ve ve smo to pozabili. Pak je to nej tak zdavnja bilo.

a vse zadje se, itak, zazvedilo gde so pometane te kamere, vu glavnaj akoskaj vulicaj, tak gda ovi ĹĄteri se bavijo ĹĄvaleracijom i lovijo ljucke puce, snehe ili pak Ĺžene morajo paziti kaj bodo to delali vu sporednaj vulicaj ili pak vu haustoraj. Vse je to lejpo i dobro kaj se vse poslika kaj se vu centro akovca pripeti, ali nebrem razmeti ĹĄto je, itak, spotrav ove nove info kioske. Te skrivene kamere delajo cele

dneve i no i, oliti kak bi moj pokojni japica rekev: od ve do ve, a nigdi ga na sliki nej onih ĹĄteri so trli te nove info kioske. To so te nove nej posli ile, ali ak bi se ja sam par minot spominav z sosedom Ĺ te icom, to bi brz as vsi znali, a za par dni bi i slika doĹĄla mojoj Ĺženi. Ve vidite gda smo nej vsi jednaki vutem naĹĄem grado.

eno nedelo dopolne pelam vam se ja na kavico vu grad akovec i dojdem blizo rotora i tam vidim celi ĹĄerek ljudi. Misliv sam si gda tej ljudi protesterajo protiv reforme za zdravi e ili pak se bunijo protiv tega kaj je plin podraĹživ prek dvajsti procentov, ali mi je nej iĹĄlo vu glavo, zakaj vu nedelo? Pak znajo naĹĄi ljudi, gda bi se politi are pitalo, vu nedelo nebi niti trava rasla. Unda sam spaziv gda je tej red pred pekarom, jerbo neĹĄterni ljudi nebrejo niti jeden den brez friĹĄkoga kruha. Pozabiv sam vam re i kak je vuni bilo minus ĹĄest, ali niti jedna Ĺžrtva je nej prevelika gda je vu pitanjo friĹĄki kruh. Morete si misliti gda je to nej bila sirotinja, nek gospoda, jerbo sirotinja si kupuvle kruha dok ima peneze, a nej gda je kruh friĹĄki.

Ljepota

Ime

- Kad kaĹžem â&#x20AC;&#x153;ja sam bila lijepaâ&#x20AC;? to je proĹĄlo vrijeme, a kad kaĹžem â&#x20AC;&#x153;ja sam lijepaâ&#x20AC;? to je koje vrijeme vice? - To je ĹĄala u iteljice - odgovori vica.

UĹĄao Mujo u diskoteku u New Yorku, priĹĄao zgodnoj djevojci i predstavio se: - Mujo! - Jessy! - odvrati djevojka. - Tu sam, alâ&#x20AC;&#x2122; kako je tebi ime?

Laka Ĺžena

Kr ma Pita Francek pijanog Ĺ tefeka: - Reci mi kakvo je to ime kr ma? - To ti je mjesto gdje u bocama prodaju sredstvo za gubitak pameti.

Pokop Kad su stavljali mrtvu Ĺženu u sanduk njen muĹž re e: - Stavite je da leĹži potrbuĹĄke. - aĹĄto? - =ko slu ajno oĹživi neka kopa prema dolje.

Kineski

- naĹĄ kume, o tebi se ĹĄire pri e kako si veliki ljubavnik. Reci mi iskreno kako to postiĹžeĹĄ? - Pa po mirisu Ĺžena - odgovori kum. - = kakav je moj miris? - Kumo draga, on mi niĹĄta ne govori, ti sigurno nisi laka Ĺžena! - E moj kume, onda si ti jako prehla en.

Kava Ĺ˝ena izlazi iz ku e i kaĹže muĹžu: - Dragi, ja idem na pet minuta do susjede na kavu, a ti ne zaboravi svakih pola sata provjeriti je li jelo zagorjelo.

- ujem da u iĹĄ kineski. - Da, da, ve tri godine. - jesi li ĹĄto nau io? - Jesam mnogo toga. - Kako se kaĹže impotencija? - Jao - pao.

Pivnica Pita Mujo Hasu: - aĹĄto ideĹĄ u pivnicu? - ato ĹĄto tamo ima muzike. - = zaĹĄto onda ne ideĹĄ u operu?

Dug ove prijatelj prijatelja: - >dje si, ĹĄto ima? - NiĹĄta, dobro je. - E, prijatelju moj, a gdje je mojih 300 eura? - Poslije zvu nog signala ostavite poruku!

An eo KaĹže Mujo Hasi: - Moja Ĺžena je pravi an eo. = Haso e Ĺžalostan: - \lago tebi, moja je joĹĄ Ĺživa.

Obitelj Nakon mjesec dana hodanja kaĹže djevojka de ku: - Dragi, vrijeme je da me predstaviĹĄ svojoj obitelji. - E, ne e i i draga. Ĺ˝ena mi je na poslu, a djeca u ĹĄkoli!

- ato ĹĄto tamo nema piva!

Faraon Pita u iteljica Pericu: - Ĺ to je to faraon? KaĹže Perica: - Faraon je tre e lice glagola farati: 1. Faram ja 2. FaraĹĄ ti 3. Fara on

Stolica Doktor obilazi zatvorenike u poznatom zatvoru i pita prvog: - Stolica? - Normalna. Pita drugog: - Stolica? - Ju er, onako. Pita tre eg: - Stolica? - Sutra, elektri na.

Ljubav

Zagreb

Upoznao zavodnik novu djevojku: - \iste li se ljutili ako vam predloĹžim da idemo k meni voditi ljubav? - To nikad nisam inila - kaĹže djevojka. - Nikad niste vodili ljubav? - Nikad se nisam ljutila.

Sprema se cura sa sela na studij u agreb. KaĹže joj briĹžna majka: - K eri moja, pazi se, tamo e te vidjeti vidjeti neki mangup, pa e ti re i da si lijepa, pa izvesti u grad, pa u kino, pa pozvati k sebi na kavu, pa e sko iti na tebeâ&#x20AC;Ś, a ja u ti, jadna, umrijeti. - Dobro, mama. Poslije dva mjeseca, dolazi k erka prvi put ku i i kad su ostale same, pita ju majka: - K eri, ĹĄto je bilo s onim ĹĄto smo pri ale? - Jao mama, stvarno je bilo kako si rekla. Do e jedan, pa mi pri a kako sam lijepa, pa me izvede u grad, pa u kino, pa smo otiĹĄli kod njega na kavu. - ĹĄto je onda bilo? - E, onda majko, sko im ja na njega, pa nek umre njegova majka!

Mladi Sjedi mladi par u parku, pa kaĹže djevojka: - Ljubavi, na ĹĄto miliĹĄ ovog trenutka? On je pogleda, pa kaĹže: - Na isto ĹĄto i ti. Ona sko i, opali mu ĹĄamar i povi e: - Sram te bilo, pa ti samo na to misliĹĄ!

VRE E PR |

54 VREMENSKA PROGNOZA za idu ih 7 dana

METEOROLOĹ KE BIZARNOSTI

U utorak vrhunac topline VREMENSKA SLIKA: Jaka ciklona nad sjevernim Atlantikom donijela nam je zatopljenje iji emo vrhunac doĹživjeti danas. Temperatura e uz jugozapadnjak porasti na vrijednosti preko 10Â°C. Ciklona iz Sredozemlja koja e nam sti i u srijedu donosi kiĹĄu, a joĹĄ jedna to e u initi tijekom vikenda, osobito u subotu. VREMENSKA PROGNOZA: Ve smo spomenuli da danas o ekujemo najtopliji dan ovog tjedna. Vrijeme e biti djelomi no sun ano i iznadprosje no toplo uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar. NajviĹĄa dnevna temperatura kretat e se izme u 12 i 14 Celzijevih stupnjeva. Sredozemna ciklona u srijedu e donijeti ja e naobla enje s kiĹĄom koja bi mogla po eti ve ujutro i potrajati cijeli dan. Vjetar e okrenuti na slab do umjeren jugoisto njak, a zbog kiĹĄe temperatura zraka e pasti i ve i dio dana bit e izme u 4 i 7 Celzijevih stupnjeva. KiĹĄa e povremeno padati i u prvom dijelu etvrtka uz okretanje vjetra na sjeverac. No, tijekom dana o ekujemo postupno slabljenje i prestanak kiĹĄe, ali e se zadrĹžati obla no vrijeme. Snijega e biti samo u gorju. Jutarnja temperatura zraka bit e oko 3Â°C, a najviĹĄa dnevna do 6 Celzijevaca. Krajem dana postupno e se razvedriti pa je mogu a magla.

20. sije nja 2009.

Ledena kiĹĄa okovala Liku i Slavoniju ProĹĄlog tjedna ova opasna pojava zadala je mnogo problema, osobito Li anima i Slavoncima. Naime, na tom je podru ju ak dva dana padala kiĹĄa koja se smrzavala u dodiru s tlom i doslovce je sve okovala ledenim pokrovom debljine nekoliko centimetara zbog ega je doĹĄlo do ruĹĄenja elektri nih stupova i nestanka struje, a podru je Gra aca ostalo je ak i bez vode. Ĺ teta je vrlo ve-

JoĹĄ ve a mogu nost za maglu je u petak ujutro, kad moĹže biti i mraza. Danju e biti djelomi no sun ano, suho i ponovno malo toplije jer e zapuhati slab do umjeren juĹžni i jugozapadni vjetar. Do kraja dana o ekujemo porast naoblake, ali uglavnom bez kiĹĄe. Jutarnja temperatura oko ili malo ispod nule, a najviĹĄa dnevna izme u 5 i 8Â°C. Vikend ne e biti povoljan za boravak na otvorenom. U subotu e ponovno padati kiĹĄa koja moĹže biti i obilnija. Vjetar e s jugozapadnog postupno okretati na jugoisto ni, potom isto ni i sjeveroisto ni uz pad temperature zraka. Snijega e biti u gorju, ali susnjeĹžica i mokar

snijeg nisu isklju eni ni u nizinama pa bi neki dijelovi Me umurja, osobito gornjeg, nave er i u no i na nedjelju mogli vidjeti snijeg. U nedjelju e oborine postupno oslabjeti i prestati, a temperatura zraka

lika. Ova opasna pojava nastaje kad se u niĹžim slojevima atmosfere, nekoliko stotina metara iznad tla, nalazi sloj vrlo hladnog zraka s negativnom temperaturom. U viĹĄim slojevima atmosfere je toplije pa se kiĹĄa dolaskom na zamrznuto tlo u trenutku doticaja s njim zaledi. ProĹĄlog tjedna ledenu kiĹĄu uzrokovala je ciklona iz Sredozemlja, porijeklom iz sjeverne Afrike.

vrtit e se oko 3 Celzijeva stupnja. Ponedjeljak e biti promjenjiv pa uz sun ana razdoblja povremeno moĹže biti pove ane naoblake i malo kiĹĄe. (prognoza izra ena 19.1. u 10h)

PREGLED VREMENA od 12. do 18. sije nja

Nakon snijega zajuĹžilo U prvoj polovici proĹĄlog tjedna bilo nam je kao u zamrziva u. Temperatura je bila duboko ispod nule, a ponegdje se spustila i ispod -10 Celzijevih stupnjeva. Najhladnije je bilo u Lici, primjerice u Oto cu gdje je nekoliko dana zaredom ujutro izmjereno -20Â°C. Na podru ju naĹĄe Ĺžupanije najhladniji su bili ponedjeljak i utorak kad zbog cjelodnevne niske naoblake temperatura nije rasla iznad -6 Celzijevaca. Srijeda nam je donijela vrlo neugodnu pojavu kiĹĄe koja se smrzava u dodiru s tlom, no sre om Me imurje je osjetilo vrlo malo problema povezanih s poledicom. U

etvrtak je palo nekoliko centimetara snijega ĹĄto je upotpunilo zimsku idilu. U Krapini i Karlovcu palo je ak 20 cm, dok su isto niji krajevi imali problema s ledenom kiĹĄom. Druga polovica tjedna donijela nam je malo toplije vrijeme pa se temperatura u petak popela na +2Â°C ĹĄto je nakon dvadesetak dana minusa mnogima bilo neobi no toplo. No, subotnje jutro ponovno je stislo i to na ak -12 Celzijevaca u akovcu! U nedjelju je juĹžina odnijela kona nu pobjedu pa je s umjerenim jugozapadnim vjetrom temperatura posko ila na 6 Celzijevaca.

Ledena kiĹĄa je donijela mnogo ĹĄtete, ali i lijepih prizora (fotografirao Ivan Toman)

MeteoroloĹĄki kalendar - 20. i 21. sije nja 1998. god. u mnogim dijelovima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog mokrog snijega, ledene kiĹĄe i jakog vjetra - 24. sije nja 1942. god. u Zagrebu na Gri u izmjereno -22,2Â°C

U SVETOJ MARIJI nastupili mali pjeva i, plesa i i manekeni

Pobjednica Mihaela Orehovec

OBITELJ VRZAN iz Male Subotice

50 godina Dragecovog i Julikinog braka U okruĹženju obitelji i rodbine u obiteljskom domu u Maloj Subotici, 50 godina braka obiljeĹžili su i proslavili Dragutin i Julijana (Zadravec) Vrzan. Jubilej su Vrzanovi proslavili uz obiteljski stol, prisjetili se minulih

godina koje su bile i lijepe i teĹĄke. Ali uspjelo se i izdrĹžalo u podizanju obitelji, doma i gospodarstva. Dragutin i Julijana imaju sinove Ivana i Zlatka, te prekrasne unuke Dalibora i Tenu. Velik dio Ĺživota Dragutin je proveo na radu

Svake godine kroz zimske praznike lanice DruĹĄtva Ĺžena Amalije Kranjec iz Svete Marije marljivo rade s djecom, pripremaju i ih, kroz druĹženje i zabavu, za zajedni ku priredbu pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Mali pjeva i, plesa i i manekeniâ&#x20AC;?. Desetu godinu zaredom priredba je odrĹžana u prostorijama Vatrogasnog doma. Otpjevano je sedamnaest pjesama, plesalo se te je prikazana modna revija odje e i frizura. Sve je to paĹžljivo pratio tro lani Ĺžiri u sastavu Ĺ te ica Perli , Nikola KaraĹžinec i "ur ica Musta kako bi izabrao najbolje. Prema njihovom miĹĄljenju, najbolje je pjevala Paula Ĺ te i ,

u Austriji i izvan svog kraja, a Julijana je, poput mnogih hrvatskih i me imurskih Ĺžena, skrbila o djeci i gruntu, do ekuju i i ispra aju i muĹža na posao, djecu u ĹĄkolu, usput pomaĹžu i potrebitima. (S. Mesari )

Pobjednica Mihaela Orehovec (u sredini)

LIMENA GLAZBA Belica

Nov ana pomo studentima Limena glazba Belica pomo i e studentima u op ini Belica na jedinstven na in, jednokratnom pomo i u iznosu od 2.000 kuna. Op ina Belica ve stipendira 14 studenata, a ove godine za stipendije op ine javi-

lo se joĹĄ 14 studenata. Prema op inskoj odluci, Op ina moĹže podnijeti stipendiranje do pet studenata. Svim onim studentima koji ove godine od Op ine ne e dobiti stipendije, a zatraĹžili su je, Limena glazba

Belica pomo i e jednokratnim iznosom od 2.000 kuna. Naime, me u studentima ima i lanova Limene glazbe Belica kojima se Ĺželi pomo i, pa je na kraju prona en originalan na in. (j)

One su izabrane kao najbolje

drugo mjesto osvojila je Anamarija Horvat, dok je tre a bila Karla Poljak. Najplesa ica je Dijana Hunjadi, najmanekenka Josipa Papak, a najfrizuru imala je Dora Hertelendi. Sveukupna pobjednica je Mihaela Orehovec koja je osvojila najviĹĄe simpatije kod Ĺžirija. Predsjednica DruĹĄtva "ur ica Slamek svima je uru ila prigodne nagrade. Program su vodile u enice Kristina Ban i Dijana Hunjadi. (A.FuĹĄ.)

DOBRO JE ZNATI

20. sije nja 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

NOVI TRENER NA ELU HRVATSKOG TRE ELIGAŠA

KVALIFIKACIJE ZA POJEDINA NO PH U KUGLANJU

Ivana Lisjak ispala odmah u 1. kolu

Zoran Kralji vodi prelošku Mladost

Samo Rajmond Pokriva izborio finale

www.mnovine.hr

ŽENSKE KVALIFIKACIJE AUSTRALIAN OPENA

PREKO DVIJE TISU E ljudi na Vincekovom pohodu

To kaj je Bundek toga nigdje nema Hvatala je panika prof. Sonju Vrši , predsjednicu PD-a “Bundek” iz Murskog Središ a, kada su joj sa starta 11. Vincekovog pohoda u Toplicama Sveti Martin javili kako je prodano svih 1.800 prijavnica, odnosno startnih listi a. Predsjedni in i mobiteli svih lanova “Bundeka” bili su užareni, jer trebalo je pripraviti više napitaka, jela te mjesta u sportskoj dvora-

ni u Murskom Središ u, gdje je bio cilj pohoda. Ali ne bi Bundek bio to što je pak su i ti novonastali slatki problemi otklonjeni na veliko zadovoljstvo svih sudionika ovog trenutka najmasovnijeg i najljepšeg planinarskog i rekreativnog pohoda u našoj domovini. - Po mojoj slobodnoj procjeni, ali i rije ima kolega, na startu je bilo

- Vincek, daj puno vina i grozdje kak su ovi klobasi, molimo te

Snježnu idilu uprskale niske temperature Pahuljice, padajte, meke i guste … Upravo to se dogodilo prošle srijede na etvrtak u no i kad je snježni pokriva zabijelio u potpunosti cijelo Me imurje, pa tako i akove ku špicu. Snijegu su se najviše obradovali mališani, ali niske temperature baš i nisu bile najbolja pozivnica za šetnju centrom grada i našom akove kom špicom. Stoga je bilo najvažnije utopliti se i što ugodnije osje-

ati “u vlastitoj koži” na desetak i više minusa Celzijevih. “Heroja” koji bi u takvim trenucima predstavljali modne novitete naravno da nije bilo, jer prehlade, gripe i uobi ajene boleštine za ovo doba godine haraju punom parom. Stoga se radujemo najavljenom zatopljenju i suncu koje ne e biti tako zubato kao što je bio slu aj prva dva tjedna nove 2009.

preko dvije tisu e ljudi, a mnogi su se nam priklju ivali na pojedinim destinacijama. Ugodno sam iznena ena i prezadovoljna što se toliko ljudi odazvalo našem pozivu. Nisam o ekivala toliko ljudi, jer je ve lani bilo iznad o ekivanja. Možda još i nismo svjesni koliko je to ljudi došlo prošetati ovim prekrasnim krajolikom, rekla je na kraju priredbe u središ anskoj sportskoj dvorani predsjednica Vrši . Nama ostaje za re i da e preko dvije tisu e vrlo sretnih i zadovoljnih ljudi sigurno o ljepotama krajolika i dobroti me imurskog ovjeka dugo pri ati svojim prijateljima diljem ovog dijela Europe. Jer, dvije, skoro i dvije i pol tisu e ljudi došlo je iz svih krajeva Hrvatske, te iz Njema ke, Austrije, Italije, Ma arske i Slovenije. Ovim pohodom zapo eli su radovi u gornjome imurskom vinogorju. Sve ani obred rezanja prve rozgve, te škropljenje trsa vinom,

Vincekovo u Sv. Martinu na Muri i Štrigovi

Mnogo mladih jedva je do ekalo priliku da iza u u prirodu uz želju i molbu svetom Vinku, održan je u vinogradu obitelji Bohnec iz Murskog Središ a u Kapelš aku, podno legendarne kapele Svete Margete. Meštar ceremonije bio je Dragutin Ko ila uz pratnju Kristijana Hadele i Zdravka Bohneca. Velik udio u organizaciji pripada Društvu žena Murko Središ e i Gradskom poglavarstvu, ali i Sajko bendu koji je neprestance nekoliko sati svirao

i pjevao za sve ljude od Dubrovnika do Bavarske, odakle je svoje prijatelje doveo Stefan Andreas Kresta, nekadašnji direktor MT -a, a sada poslovni ovjek, planinar i lovac. Ocjena vi enog i doživljenog: to kaj je Bundek toga nigdje nema! A sveti Vincek neka uva sve ljude i vinograde naše. Do idu eg pohoda. (S. Mesari )

HKUU Sveti Martin i svetomartinska Turisti ka zajednica Vincekovo e obilježiti u nedjelju 25. sije nja. Bit e to tradicionalan pohod na Venec, u župni vinograd. Polazak je u 14 sati s Trga svetog Martina, a kotizacija iznosi 10 kuna po osobi, za što se dobiva kuhano vino, aj i kobasica. Po prvi put Vincekovo e pohodom goricama biti obilježeno u Štrigovi. Turisti ka zajednica i Društvo žena Štrigove organizatori su Vincekovog pohoda po goricama štrigovskog kraja. Polazak je iz centra Štrigove u 13,30 sati, a put vodi do Pritrge do Štrugov aka. Usputnih postaje bit e Bog te pitaj koliko. Mikec poziva sve živo, ne samo iz Štrigove, da do e na priredbu. (sm)