Istraživanje koje mijenja percepciju

OTKRIĆA KOJA BI TREBALA POTAKNUTI LJUDE DA PREISPITAJU PREDODŽBE O VEZAMA Većina ljubavi ipak počinje iz prijateljstva, ne iz strasti

Suprotno uvriježenom mišljenju da se ljubav rađa iz strasti, nova studija otkriva da čak dvije trećine ljubavnih veza počinje iz prijateljstva. Iako je toliko raširen, prelazak prijateljstva u ljubav znanost je dosad previđala, kaže voditeljica studije Danu Stinson, profesorica psihologije na Sveučilištu Victoria. Ona je tijekom 20-godišnjeg rada uočila da mnoge veze potječu iz prijateljstva pa je sudionike ranijih istraživanja redovito pitala jesu li prije ljubavi bili prijatelji. Za ovaj je rad analizirala prikupljene podatke.

Dominacija prijateljstva nad strašću bila je podjednaka u svim dobnim i etničkim skupinama. Rad je objavljen prošli mjesec u publikaciji Social Psychological and Personality Science.

Od analiziranih studija, dvije su se bavile časopisima i priručnicima i pokazale koliko se snažno literatura fokusira na "romansu koja se budi između neznanaca" te koliko uočljivo previđa "razvoj ljubavi među prijateljima". Istraživači su analizirali i sedam online studija sa 1900 odraslih sudionika. Provođene su između 2002. i 2020. u druge svrhe, a za ovu su analizu korišteni demografski podaci sudionika. Čak 66 posto ispitanih parova počelo je vezu prijateljstvom, mnogi od njih i višegodišnjim.

Napokon, istraživanje koje je uključivalo 300 studenata i studentica pokazalo je da je "prijateljska faza" prosječno trajala 22 mjeseca prije prerastanja veze u ljubavnu. Za gotovo polovicu ispitanika to je i najdraži način počinjanja romantične veze, no većina ipak nije inicirala prijateljstvo s namjerom romantične veze. Kod osoba iz LGBTQ skupina stope počinjanja ljubavnih veza iz prijateljskih još su više.

Ova bi otkrića trebala potaknuti ljude da preispitaju predodžbe o vezama koje često proizlaze iz dominantnog smjera u zabavi i kulturi. "Sugerira se da ćete upoznati nekoga i bit će kao da vas je udario grom. Ako vjerujete u takav model, teško ćete i zamisliti drugačiju mogućnost", kaže D. Stinson. (T. F.)

iStock

ALKOHOL uzrokuje četiri posto svih vrsta raka

Oko četiri posto svih vrsta karcinoma povezano je s alkoholom, zaključak je to tima stručnjaka koji su proučavali utjecaj alkohola na razvoj karcinoma na globalnoj razini. Najčešće vrste raka koje se dovode u vezu s konzumacijom alkohola su rak jednjaka, rak jetre i, kod žena, rak

dojke. Studija je objavljena u srpnju u časopisu The Lancet Oncology, a proveo ju je tim stručnjaka na čelu s Harriet Rumgay iz međunarodne agencije za istraživanje raka u Lyonu (International Agency for Research on Cancer, IARC).

Muškarci su pogođeniji od žena i na njih otpadaju tri četvrtine ukupnog broja slučajeva. Među oboljelima su uglavnom osobe koje konzumiraju veće količine alkohola. Alkohol oštećuje ljudski DNK i utječe na hormonalnu ravnotežu, što može pridonijeti razvoju karcinoma, upozoravaju autori studije.

shutterstock

iStock

Koja bolest dolazi prva

Neke bolesti su povezane i učestale u populaciji. Obično se kaže da su ateroskleroza, pretilost, visoki krvni tlak, visoki kolesterol i dijabetes povezani te da utječu jedni na druge. Dr. Anthony Komaroff s Harvard Medical School ističe da se ta stanja vrlo često javljaju zajedno, a ljude najviše zanima koja bolest počinje prva. Osim što su povezane, neke od tih bolesti mogu povećati rizik od razvoja drugih. Na primjer, pretilost povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka. A te bolesti pak, odvojene ili udružene s visokom razinom kolesterola u krvi, povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara uzrokovanog aterosklerozom (kada se na stijenkama arterija nakupljaju naslage kolesterola). Kako jedno stanje utječe na drugo? Primjerice, udaranje krvi pod visokim tlakom o stijenke arterija ih oštećuje, zbog čega se pak na njima lakše nakupljaju naslage kolesterola ili se povećavaju bilo kakve naslage koje su se već na njima stvorile. I, očekivano, visoka razina kolesterola u krvi također povećava rizik i količinu naslaga na krvnim žilama. Što je na prvom mjestu? Kolesterol se počinje nakupljati na stijenkama arterija u djetinjstvu. Iako su obično potrebna desetljeća da ateroskleroza postane dovoljno značajna da uzrokuje srčani i moždani udar, bolest počinje rano. Zato se kolesterol i krvni tlak - koji su se dugo smatrali zdravstvenim problemima odraslih - također mjere i liječe u djece, a ne samo u odraslih. (S. C.) Urasli nokat nastaje kada koža na jednoj ili obje strane nokta raste preko njegovih rubova ili kada nokat raste u kožu, što može biti jako neugodno i bolno. Traženje trenutačnog olakšanja tada je jedini prioritet, a na internetu se može pronaći mnoštvo mogućnosti kućnog liječenja poput, primjerice, rezanja usjeka u obliku slova V u sredini vrha nokta. To je pravi viralni hit, možda ste i vi čuli da će rezanje usjeka u središtu nokta ublažiti rizik da se nokat zakrivi prema dolje. No, djeluje li to zaista? Prema Američkoj akademiji ortopedskih kirurga, odgovor je nedvosmisleno negativan. "Nokat raste iz baze (područje kutikule) naprijed, tako da rezanje usjeka u obliku slova V na vrhu nokta nema utjecaja na rast", kaže dr. Tracey C. Vlahović, klinička profesorica na Sveučilištu Temple. Također ne gubite vrijeme na neučinkovite tehnike za urasle nokte na nogama kao što je stavljanje pamučnog ili zubnog konca ispod nokta, jer to može rezultirati dugotrajnim oštećenjem nokta i infekcijom, ili pak rezanje kutova u dnu nokta, jer ako ostane oštar rub, može probiti kožu i uzrokovati stanje koje se naziva paronihija - infekcija kože koja okružuje nokat.

Ne gubite vrijeme na neučinkovite tehnike URASLI NOKAT: pomaže li rezanje usjeka usred nokta?

Kućni lijekovi koji mogu pomoći

1. Zalijepite kožu (kao na slici) "Oni s blažim problemom koji ne žele na operaciju mogu zalijepiti kožu od ruba granice nokta", kaže dr. Vlahović. Da biste to učinili, stavite ljepljivu traku na kožu gdje je urasla, a zatim je nježno povucite kako biste odmaknuli kožu od nokta. Omotajte traku oko dna pete, a zatim je pričvrstite preko kutikule. Iako je to privremeno rješenje, može pružiti trenutno olakšanje bez rizika od infekcije. 2. Kupka od gorke soli Kada počnete osjećati bol uz rub nokta, namočite nogu u toplu vodu s gorkom soli dva puta dnevno, 10 do 15 minuta. Namakanje će omekšati nokat i kožu oko njega, ublažavajući pritisak i sprečavajući infekciju. Ako se radi o kroničnom, bolnom uraslom noktu, najbolji lijek je kirurški zahvat u ordinaciji. Uvijek potražite hitnu medicinsku pomoć ako se pojavi gnoj, crvenilo i oteklina, što često ukazuje na infekciju. (S. C.)

Ovo pomaže

Zašto noću slinimo i KAKO SI POMOĆI

Nije neuobičajeno da se katkad probudimo s jastukom natopljenim slinom. Tri su glavna razloga zašto se to događa: tijelo proizvodi previše sline, noću nemamo dovoljnu kontrolu nad mišićima da zadržimo slinu ili je ne uspijevamo progutati prije nego što nam iscuri iz usta.

Začepljenost nosa, GERB ili poremećaj gastrointestinalnog refleksa, apneja, infekcije sinusa, ali i neki lijekovi (najčešće antipsihotici) uzrokuju prekomjerno lučenje sline. I u dva položaja spavanja - na trbuhu i na boku - skloniji smo prekomjernom slinjenju. Naime, zakon gravitacije čini svoje pa nam u tim položajima slina lakše iscuri iz usta. Spavanje na leđima jednostavan je način za rješavanje ovog problema. Grickanje kriške limuna također bi moglo pomoći jer će limunska kiselina razrijediti slinu. Pomoći će i da pijete puno vode. Ako je naše tijelo dobro opskrbljeno tekućinom, neće morati lučiti toliko sline da navlaži usta. (S. C.)

VIJESTI - SAVJETI - OTKRIĆA | DR. FlASh Ako je FRUKTOZA tako loša, trebamo li jesti voće?

Uz pregršt prehrambenih preporuka - od keto i paleo do veganskih - jasno je da nema baš nikakve potrebe za dodanim šećerima u ljudskoj prehrani. U šećere se ubraja i fruktoza, za koju istraživanja sve jasnije pokazuju da šteti metaboličkom zdravlju.

Među najvišim izvorima fruktoze u prehrani su zaslađena bezalkoholna pića i voćni sokovi, a statistike pokazuju da potrošnja tih pića opada, bez sumnje zbog sve većeg prepoznavanja zdravstvene prijetnje koju predstavlja fruktoza.

Ali što je s voćem? Uostalom, naziv fruktoza potječe od latinskog naziva za voće (fructus) i nastavka -ose, sufiksa koji se koristi za šećere.

Ovo je pitanje nedavno istraženo u radu "Dodana fruktoza: glavni pokretač šećerne bolesti tipa 2 i njezine posljedice" dr. Jamesa DiNicolantonija, objavljenom u publikaciji Mayo Clinic Proceedings. Autor navodi da se fruktoza u doba paleolitika vjerojatno konzumirala samo rijetko i sezonski (barem u populacijama koje ne žive u tropskim klimatskim uvjetima), i to u niskim koncentracijama kao zrelo voće, dok je danas sveprisutna u svim godišnjim

shutterstock

dobima i u visokim koncentracijama u prerađenoj hrani, a to predstavlja problem. "Fruktoza se prirodno nalazi u cjelovitom voću i povrću, a konzumacija tih namirnica ne ugrožava ljudsko zdravlje jer njihova potrošnja štiti od dijabetesa i drugih kardiometaboličkih bolesti te se povezuje sa smanjenom preranom smrtnošću. Problem može biti količina i sastav fruktoze u prerađenoj hrani, gdje ona dolazi s drugim sastojcima i njezine su razine više nego u prirodnoj hrani", navodi DiNicolantonio.

Pitanjem koje voće ima više ili manje fruktoze pozabavili su se istraživači s Harvard School of Public Health. Objavili su istraživanje o utjecaju dijetetskog voća u smislu potencijalne prijetnje dijabetesu. Saželi su rezultate triju potencijalnih longitudinalnih kohortnih studija koje su procijenile više od 170.000 pojedinaca i prikupile podatke o hrani koju su konzumirali u odnosu na to jesu li razvili dijabetes tipa 2 tijekom nekoliko godina. Došli su do podatka da je rizik za dijabetes tipa 2 niži ako osoba tri porcije voćnog soka tjedno zamijeni istom količinom voća te su zaključili da je veća konzumacija specifičnog voća, osobito borovnica, grožđa i jabuka, značajno povezana s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, dok je veća potrošnja voćnih sokova bila povezana s većim rizikom.

Konkretno: rizik je 7% niži za ukupno cijelo voće, 33% niži za borovnice, 19% za grožđe i grožđice, 14% za jabuke i kruške, 13% za banane i 12% za grejp... Zamjena voćnog soka narančama, breskvama, šljivama i marelicama također je bila povezana s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2: 18% niži za šljive, 11% za breskve i marelice, a 8% za naranču. (S. C.)

Što ipak predstavlja problem

Neposredni metabolizam fruktoze ne utječe na razinu inzulina. Ipak, fruktoza u konačnici utječe na djelovanje inzulina i kada se stalno konzumira, može dovesti do inzulinske rezistencije, pri čemu je inzulin manje učinkovit. To se događa kao izravan učinak povišene fruktoze u stanicama jetre, a pogoršava ga i to što inzulin povećava razinu mokraćne kiseline u tijelu, što dodatno ugrožava učinkovitost inzulina i stoga može dovesti do dijabetesa tipa 2. Dakle, važan savjet koji se odnosi na one koji imaju povećanu sklonost za razvoj dijabetesa (predijabetes) i druge metaboličke sindrome glasi: dramatično smanjiti potrošnju fruktoze, pogotovo iz raznih pića i prerađene hrane. Također imajte na umu da unatoč tome što voće sadrži male količine fruktoze, do tri porcije dnevno zapravo je povezano sa smanjenim rizikom od dijabetesa tipa 2. I za razliku od konzumiranja fruktoze iz zaslađenih sokova, konzumiranje voća ne povećava razinu mokraćne kiseline. (S. C.)