17 minute read
Zdravlje srca
Kada se 29-godišnji danski igrač Christian Eriksen srušio usred utakmice na nedavnom Euru, a liječnici se dvadesetak minuta borili za njegov život, ljubitelji nogometa diljem svijeta bili su šokirani. Samo brzom srčanom reanimacijom vratili su ga u život. Liječnik Morten Boesen kasnije je rekao da je to bio srčani zastoj te da su bili blizu toga da Eriksena zauvijek izgube.
Objavljeno je nekoliko detalja o tome što je uzrokovalo Eriksenov kolaps, a za spašavanje njegova života najvažniji je bio dobro obučen i opremljen medicinski tim. Nekoliko minuta nakon što je srce stalo, liječnički tim započeo je kompresiju prsnog koša i primijenio defibrilator, uređaj koji vraća normalne otkucaje srca električnim šokom u prsa te povećava izglede za preživljavanje. Eriksen se ubrzo potom javio preko društvenih mreža kako bi obožavateljima poručio da je imao sreće i da se oporavlja. Srčani zastoj i infarkt srca su među najčešćim uzrocima smrti, kako u zemljama u razvoju tako i u razvijenom svetu. Rizik od najgorih komplikacija infarkta, pa i smrti, može se smanjiti jedino hitnom intervencijom kardiologa. Brzina je najvažniji preduvjet spašavanja srca, a prvi sat nakon srčanog udara poznat je kao - zlatni sat.
Advertisement
Naime, poduzimanje odgovarajućih mjera u prvih sat vremena može spasiti pacijentov život, odnosno jednostavnim riječima, u slučaju srčanog udara preživljavanje osobe ovisi o tome što će se poduzeti tijekom prvog sata. Ako se odmah započne reanimacija i pacijent stigne u bolnicu na vrijeme, postoji mogućnost gotovo potpunog oporavka.
Stoga je neizmjerno važno bez odgađanja potražiti pomoć liječnika, iako se, nažalost, većina smrtnih slučajeva od srčanog udara i zastoja srca dogodi u prvom satu.
Hitni dolazak u bolnicu Važno je znati da svatko od nas može imati srčani udar (infarkt miokarda), godišnje u Hrvatskoj od 8000 do 9000 ljudi pogodi infarkt. Srčani udar je oštećenje i odumiranje stanica srčanog mišića koje nastaje zbog smanjenja, odnosno potpunog prekida dotoka krvi u srčani mišić, a glavni uzrok je ateroskleroza arterija koje opskrbljuju srčani
U SLUČAJU SRČANOG UDARA KRATKOROČNE I DUGOROČNE POSLJEDICE OVISE O OPSEGU OŠTEĆENIH ILI MRTVIH SRČANIH STANICA. SAMO AKO PACIJENT HITNO DOĐE U BOLNICU, LIJEČNICI MOGU BRZO OTVORITI ZAČEPLJENU ARTERIJU I SPASITI VEĆINU SRČANOG MIŠIĆA, PRI ČEMU BRZINA IMA PRESUDNU ULOGU. SRČANI MIŠIĆ POČINJE UMIRATI U ROKU 80-90 MINUTA NAKON ŠTO PRESTANE PRIMATI KRV. TO ZNAČI DA ŠTO SE BRŽE USPOSTAVI NORMALNA CIRKULACIJA KRVI, SRCE ĆE PRETRPJETI MANJU ŠTETU
ZLATNI SAT
ZAŠTO JE PRVIH 60 MINUTA KLJUČNO NAKON SRČANOG UDARA
Znate li prepoznati simptome srčanog udara? Što je zlatni sat i što se događa s našim srcem u neželjenom kardiovaskularnom događaju? Kada počinje propadati srčani mišić i što ga može spasiti? Kako živjeti poslije srčanog udara i što poduzeti da ga izbjegnemo? Kardiolozi savjetuju kako se zaštititi od kobnih posljedica srčanog udara, koji u Hrvatskoj svake godine pogodi između 8000 i 9000 ljudi. Piše SUZANA CIBOCI, fotoiSTOCK i SHUTTERSTOCK
mišić kisikom i hranjivim tvarima.
Aterosklerozi pogoduju kolesterol i ostale tvari koje se nakupljaju u žilama uslijed loše prehrane, loših životnih navika, manjka kretanja i fizičke aktivnosti, bolesti, infekcija i starosti, dovodeći do bolesti koronarnih arterija. Infarkt može nastati i uslijed grča koronarne arterije, hipertireoze, izrazito niskog krvnog tlaka i drugih stanja, ali to nije toliko uobičajeno kao ateroskleroza. Naročito veliki rizični čimbenici za srčani udar su povišena razina šećera u krvi, povišeni tlak, povišene vrijednosti masnoća u krvi i pretilost. Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je srčani udar tri puta češći u pušača, da povećane razine kolesterola povećavaju rizik od srčanog udara za 3,8 puta, da oni s visokim krvnim tlakom četiri do osam puta češće imaju srčani udar i da je koronarna bolest osam puta češća u dijabetičara, odnosno u ljudi s povišenim vrijednostima šećera u krvi, nego kod onih s normalnim vrijednostima. Inzulinska rezistencija, debljina, povišene masnoće i krvni tlak nerijetko su udruženi u stanje koje nazivamo metabolički sindrom, koji je jako povezan s ubrzanim razvojem plaka, odnosno aterosklerotskih promjena na krvnim žilama.
Srčani udar obično nastaje zbog nagle ozljede ili prsnuća plaka koronarne žile uz pojavu ugruška (tromba) koji ometa protok krvi i može dovesti do potpunog prekida protoka krvi i propadanja mišićnih srčanih stanica u onom području koje opskrbljuje određena krvna žila.
Prvih nekoliko sati
Ako se liječenje srčanog udara započne u roku od dva ili četiri sata, intervencijski kardiolozi mogu spriječiti oštećenje većeg dijela mišića, ali značajan dio srčanog mišića bit će oštećen ako pacijent stigne u bolnicu za više od pet ili šest sati. Nakon otprilike 12 sati šteta na srcu je nepovratna.
Nažalost, upravo se u nekoliko sati od srčanog udara dogodi većina srčanih zastoja te je, prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), gotovo 47 posto smrtnih slučajeva zbog iznenadnih srčanih zastoja zabilježeno prije nego što pacijent stigne u bolnicu. I hrvatski podaci pokazuju da je 50 posto oboljelih u smrtnom riziku prije nego što stignu u bolnicu. Smrtnost je u novije vrijeme smanjena, ali je i dalje visoka.
Razlog tome je što srčani mišić počinje umirati u roku od 80-90 minuta nakon što prestane primati krv, a unutar šest sati gotovo sva zahvaćena područja srca mogu biti potpuno oštećena. To znači da što se brže uspostavi normalna cirkulacija krvi, srce će pretrpjeti manju štetu.
Osim oštećenog srčanog mišića, još jedan vrlo čest uzrok smrti u ranom razdoblju su abnormalni srčani ritmovi (ventrikularna tahikardija, ventrikularna fibrilacija), pri čemu se kontrakcija srčanih mišića javlja brzo bez aktivnog pumpanja krvi iz srca. Stoga se bolesniku odmah priključi EKG monitor kako bi se procijenio srčani ritam i osigurao odgovarajući tretman u slučaju abnormalnog ritma.
Medicinska pomoć za srčani udar
mef.unizg.hr Poliklinika Srčana Privatna arhiva
Prof. dr. sc. Zdravko Babić:
Pri srčanom udaru hitno mehaničko otvaranje (PCI) najbolja je metoda liječenja
se sastoji od lijekova i intenzivnog praćenja bolesnika, znatno se smanjuje bolnička i kasnija smrtnost bolesnika. Velika prednost takve terapije je i dugoročna ušteda u liječenju i praćenju bolesnika nakon infarkta miokarda - rekao je prof. dr. sc. Zdravko Babić, dr. med., intervencijski kardiolog u KBC-u Sestre milosrdnice i predsjednik Radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskoga kardiološkog društva, prilikom obilježavanja 15. godišnjice Hrvatske mreže intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda u Zakladi Hrvatska kuća srca. Projekt intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda, naglasio je prof. dr. sc. Babić, jedno je od najvećih postignuća suvremene hrvatske kardiologije, ali i medicine općenito. Sredinom 2005. odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatska mreža intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda uvedena je u sustav zdravstvene zaštite. Rezultati već prve faze ove mreže međunarodno su prepoznati te unatoč nižem bruto nacionalnom dohotku u odnosu na zemlje s kojima se uspoređuje, sa 400 do 600 hitnih intervencija na milijun stanovnika i mrežom koja pokriva 75 posto populacije, naša se zemlja u to vrijeme svrstala među zemlje s najbolje organiziranim liječenjem akutnog STEMI (infarkt miokarda s elevacijom ST segmenta) u Europi i svijetu. - Prvi PCI centar u Zagrebu započeo je s radom prije više od 15 godina. Godišnje od 8000 do 9000 ljudi dobije infarkt, a od toga se u hitnim intervencijama unutar dva do tri sata od početka infarkta izvede 2500 operacija. I u iduća tri sata još 2500 hitnih zahvata. Smrtnost kod takvih infarkta smanjili smo za 10 posto. Prije 15 godina smrtnost je bila 15 posto, a danas je manja od pet posto. S godinama su se u PCI mrežu uključivali i ostali centri koji rade hitne zahvate na srcu, a prije nego što su počeli s njihovim izvođenjem, osobe s infarktom liječili smo lijekovima koji rastapaju ugruške, ali s puno manjom djelotvornošću - navodi prof. dr. Babić.
Hitni zahvati
U intervencijskim centrima za srčani udar izvode se hitni zahvati na srcu, odnosno metode endovaskularnog liječenja tijekom kojih intervencijski kardiolog kroz pacijentovu ruku ili preponu kateterom uđe u srčane arterije koje su u akutnom infarktu sužene ili začepljene. Zatim balonom ili stentom otvori srčanu arteriju, fiksira stent i omogući protok kisika u zahvaćeni dio srca. To omogućava spašavanje života, umanjuje oštećenja srca i smanjuje invaliditet. Podvrgnuti tom hitnom zahvatu kasnije mogu normalno nastaviti živjeti, raditi i baviti se fizičkim aktivnostima. To je izuzetno važno za kvalitetu života nakon infarkta jer su, primjerice, ranije, kada su se srčani udari liječili lijekovima, ako bi preživjeli, pacijenti imali određeni invaliditet te ne bi mogli obavljati brojne fizičke aktivnosti niti raditi jer bi im propao dio srca. PCI mreža za koronarni infarkt stalno se nadograđuje, u liječenje se uvode nove generacije stentova, novi učinkovitiji lijekovi i novi postupnici, koji dodatno unapređuju kvalitetu i učinkovitost liječenja bolesnika.
I kardiolog izv. prof. prim. dr. sc. Mario Ivanuša, dr. med., FESC, nebrojeno je mnogo puta isticao unapređenje zdravstvene skrbi o kar-
Izv. prof. prim. dr. sc. Mario
Ivanuša: Podizanje svijesti javnosti o srčano-žilnim bolestima zasigurno je jedan od najvažnijih čimbenika koji su poboljšali zbrinjavanje bolesnika
AKO LIJEČENJE SRČANOG UDARA ZAPOČNE U ROKU OD DVA ILI ČETIRI SATA, INTERVENCIJSKI KARDIOLOZI MOGU SPRIJEČITI OŠTEĆENJE VEĆEG DIJELA MIŠIĆA, ALI ZNAČAJAN DIO SRCA BIT ĆE OŠTEĆEN AKO PACIJENT DOĐE U BOLNICU ZA VIŠE OD PET ILI ŠEST SATI. NAKON OTPRILIKE 12 SATI ŠTETA NA SRCU JE NEPOVRATNA
Prof. dr. sc. Maja Čikeš: Otežano disanje, zamor, osobito pri naporu, te oticanje nogu mogu ukazivati na srčano zatajivanje
Također se smatra da srčani udar najčešće nastupa u jutarnjim satima, između šest sati ujutro i podneva. Gotovo svaki četvrti infarkt javlja se tijekom prvog sata nakon ustajanja. Ne zna se sasvim pouzdano zašto, ali se to objašnjava da su jutarnji sati i početak dnevnih aktivnosti svojevrstan stres za organizam koji može izazvati nesklad između potrebe srčanog mišića za kisikom i njegove opskrbe te dovesti do prsnuća plaka i stvaranja ugruška u krvnoj žili.
Uputno je zato dan započeti lagano, polaganim ustajanjem, s nekoliko dubokih udisaja i izdisaja te laganim vježbama istezanja.
Osim mentalnog stresa, ako se s njim teže nosimo, srčani udar mogu potaknuti tjelesni napor, jutarnja cigareta ili općenito prekomjerno konzumiranje nikotina, obilan obrok... Sve te događaje prati povećano lučenje štetnih tvari u krvi, porast arterijskog tlaka i frekvencije srca, što može izazvati rupturu aterosklerotskog plaka i dovesti do stvaranja ugruška i srčanog udara.
I hladnoća može biti pogubna za neke ljude. Izlaganje hladnoći, naime, uzrokuje sistemski porast krvnog tlaka i povećanu potrošnju kisika, što povećava rizik za srčani udar. Također može biti opasno vrijeme prolaska atmosferske fronte, kada se vrijeme naglo mijenja.
Topliji i vlažniji zrak koji se iz-
nastavak na sljedećoj stranici
VRLO JE VAŽNO ODMAH POČETI S OŽIVLJAVANJEM I PACIJENTA HITNO DOVESTI U NAJBLIŽI CENTAR, ODNOSNO BOLNICU KOJA IZVODI ZAHVATE NA SRCU. HRVATSKA JE UMREŽENA PCI MREŽOM ZA KORONARNI INFARKT KOJA DILJEM ZEMLJE OSIGURAVA BRZU POMOĆ KOD SRČANOG UDARA
Muški, ženski i nijemi infarkt
U slučaju srčanog udara muškarci su tipični bolesnici koji prepoznaju simptome i, u pravilu, reagiraju na njih bolje nego žene. Kod muškaraca se obično javljaju bol u grudima, teško disanje, bol koja se širi u lakat, lijevo rame ili čeljust i preznojavanje - to je tipična klinička slika infarkta. Žene često nemaju takvu kliničku sliku, nego obično opisuju osjećaj probadanja, netipičnih bolova, češće bolova u trbuhu ili smetnji u prsima. Upravo se zbog toga često događa da žene "prehodaju" infarkt te se on prepozna tek naknadno. Postoji i tzv. nijemi infarkt, koji pacijent prehoda ili su simptomi minimalni pa se tek na kontroli vidi da je prebolio srčani udar. U malom postotku bolesnika infarkt uzrokuje iznenadnu smrt. Ako se to dogodi, laici trebaju znati osnovne metode oživljavanje te ih primijeniti na pacijentu prije dolaska hitne. Oživljavanje bi se trebalo učiti već u osnovnoj i potom nastaviti u srednjoj školi. Oživljavanje se može naučiti i na radionicama Zaklade Hrvatska kuća srca, koja je pokrenula nacionalnu kampanju "Oživi me", u kojoj građani mogu, uz stručnu pomoć, na edukativnim lutkama naučiti kako pružiti pomoć osobi sa srčanim zastojem. Srčani udar može dovesti i do srčanog zastoja, stoga ako osoba izgubi svijest i prestane disati, pozovite hitnu pomoć i krenite s postupcima oživljavanja. Ako jednostavne postupke oživljavanja izvedete brzo i pravilno, osobi ćete povećati šanse za preživljavanje za čak dva do tri puta. - U razvijenijim europskim zemljama, primjerice u zemljama Skandinavije ili Nizozemskoj, više od šezdeset posto građana poznaje osnovne postupke oživljavanja, što ima nemjerljivu vrijednost. Jedan od važnijih ciljeva kampanje "Oživi me" je potaknuti nadležne institucije na uvođenje edukacije o kardiopulmonalnom oživljavanju u redovan program srednjih škola. Samo se tako može osigurati sustavna edukacija koja će dovesti do toga da više od 50 posto svjedoka srčanog zastoja zna pružiti prvu pomoć - istaknula je ranije dr. Ivana Portolan Pajić iz Zaklade Hrvatska kuća srca.
mjenjuje s hladnim otežava termoregulaciju i opterećuje krvožilni sustav i može dovesti do srčanog udara.
Negativan utjecaj korone
Nažalost, pandemija koronavirusa utjecala je na povećan strah od odlaska u bolnicu i češće zanemarivanje simptoma bolesti srca, stoga se nerijetko srčani udar "prehoda". Anketa provedena među kardiolozima i kardiološkim medicinskim sestrama u 141 zemlji tijekom prvog naleta korone pokazala je znatno manje prijema. Čak je njih 65 posto navelo smanjenje prijema srčanog infarkta za više od 40 posto, a isto je toliko bolesnika primljeno u bolnicu izvan optimalnog vremena za intervenciju. I podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su 14 posto manje prijema u bolnicu zbog srčanog udara u prvoj polovici 2020.
Dodatna otegotna okolnost je i utjecaj infekcije koronavirusom na srce. Virusne infekcije, naime, utječu na srce i mogu pokrenuti srčani infarkt, aritmiju, pogoršanje srčanog zatajenja zbog kombinacije značajne sistemske upale, ali i lokalizirane upale na krvnim žilama. Različita izvješća o zaraženima koronavirusom ukazuju na značajne kardiovaskularne komplikacije. Prije svega riječ je o posljedicama zbog zakasnjele intervencije na koronarnim žilama ili izostanka intervencije, srčanog zatajenja, mehaničkih posljedica srčanog infarkta, aritmija... Zato je izuzetno važno da bolesnici sa srčanim tegobama, osobito s bolovima u prsima, dođu u bolnicu na vrijeme. Čekajući kod kuće, mogu umrijeti, a moglo im se pomoći.
Smanjen broj hospitalizacija tijekom epidemije koronavirusa, očekuje se, dovest će do neliječenih srčanih infarkta s dugoročnijim kom-
Rizik od najgorih komplikacija infarkta može se smanjiti jedino hitnom intervencijom kardiologa
plikacijama, smanjenom mogućnošću pružanja sekundarne i tercijarne prevencije za pacijente s postojećim bolestima srca, invalidnošću i porastom smrtnosti od bolesti srca izvan bolnica. Bolnice su otvorile dodatne ambulante i telefonske konzultacije kako bi se pomoglo srčanim bolesnicima. Bez odgode poziva ih se u bolnicu ako osjete poteškoće sa srcem.
Bolesnici koji stignu u dežurni centar sa 24-satnom pripravnošću za akutni koronarni sindrom, pogotovo oni sa srčanim infarktom, zbog hitnosti neće čekati rezultate testa na covid, liječnici odmah počinju intervenciju.
Nemoj da zataji
Nakon srčanog i moždanog udara od svih kardiovaskularnih bolesti
RAZLIČITA IZVJEŠĆA O ZARAŽENIMA KORONAVIRUSOM UKAZUJU NA ZNAČAJNE KARDIOVASKULARNE KOMPLIKACIJE. PRIJE SVEGA RIJEČ JE O POSLJEDICAMA ZBOG ZAKASNJELE INTERVENCIJE NA KORONARNIM ŽILAMA ILI IZOSTANKA INTERVENCIJE, SRČANOG ZATAJENJA, ARITMIJA, MEHANIČKIM POSLJEDICAMA SRČANOG INFARKTA... ZATO JE IZUZETNO VAŽNO DA BOLESNICI SA SRČANIM TEGOBAMA, OSOBITO S BOLOVIMA U PRSIMA, DOĐU U BOLNICU NA VRIJEME
najviše života uzima i zatajivanje srca. Zatajivanje srca najčešće nastaje kao posljedica bolesti koronarnih arterija, odnosno srčanog udara. Kao i kod srčanog udara, i kod akutnog zatajivanja srca važna je brza kardiološka intervencija, odnosno intenzivna kardiološka skrb.
Otežano disanje, zamor, osobito pri naporu, te oticanje nogu, kako je ranije za Doktor u kući izjavila prof. dr. sc. Maja Čikeš, dr. med., iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, mogu ukazivati na srčano zatajivanje. Neki primjećuju i zaduhu u mirovanju, imaju osjećaj gušenja tijekom noći, teško spavaju na ravnome, gube apetit i varira im tjelesna težina. Mogu se naglo i udebljati (u nekoliko dana) zbog zadržavanja tekućine u organizmu. Zatajivanje srca čest je problem koji najčešće nastaje kao posljedica oslabljene pumpne funkcije srca, što dovodi do smanjene opskrbe organizma krvlju, kisikom i ostalim hranjivim tvarima. U Hrvatskoj od zatajivanja srca boluje između osamdeset i sto tisuća ljudi. Važni su redoviti kontrolni kardiološki pregledi jer i ostale bolesti srca, kojih možda nismo svjesni, mogu dovesti do srčanog zatajivanja. To uključuje bolesti srčanih zalistaka, bolesti srčanog mišića, poremećaje srčanog ritma, prirođene bolesti
srca... Važno je brzo dobiti liječničku pomoć, odnosno brzu kardiološku intervenciju. Ako se ne liječi adekvatno, zatajivanje srca prati velika stopa hospitalizacija i visoka smrtnost. Računa se da će jedna od pet osoba razviti zatajivanje srca tijekom života, zatajivanje srca najčešći je uzrok hospitalizacije u starijih od 65 godina (češće nego od infarkta), a unutar pet godina od postavljanja dijagnoze zatajivanja srca polovica bolesnika, nažalost, umire. Kao i u prevenciji infarkta, tako se i u sprečavanju zatajivanja srca i drugih kardiovaskularnih bolesti važno pridržavati zdrave prehrane, održavati normalnu tjelesnu težinu, redovito biti fizički aktivan, vježbati, ne pušiti, ne piti alkohol, držati u granicama normale rizične faktore poput visokog krvnog tlaka, masnoća i šećera u krvi, jer se tako može izbjeći novi srčani udar.
Kako dalje nakon srčanog udara
Srčani udar može biti bolan i vrlo zastrašujući. Obično ste nakon srčanog udara nekoliko dana u bolnici, a kada liječnik smatra da ste sposobni otići, dobit ćete lijekove, savjete o promjenama načina života i rutinskim naknadnim testovima te planu liječničkih kontrola. No, nakon dolaska kući nije neobično da prolazite kroz bezbroj emocija. Mnogi ljudi,
OSIM STRESA, SRČANI UDAR MOGU POTAKNUTI TJELESNI NAPOR, JUTARNJA CIGARETA ILI OPĆENITO PREKOMJERNO KONZUMIRANJE NIKOTINA, OBILAN OBROK, HLADNOĆA... IZLAGANJE HLADNOĆI, NAIME, UZROKUJE SISTEMSKI PORAST KRVNOG TLAKA I POVEĆANU POTROŠNJU KISIKA, ŠTO POVEĆAVA RIZIK ZA SRČANI UDAR. TAKOĐER MOŽE BITI OPASNO VRIJEME PROLASKA ATMOSFERSKE FRONTE, KADA SE VRIJEME NAGLO MIJENJA
nakon što se vrate kući, osjećaju strah, depresiju i tjeskobu. Kako to može negativno utjecati na volju da se odmah započne s novim životnim navikama, ne ignorirajte strahove i neugodne osjećaje. Nosite se s njima razgovarajući sa svojim najmilijima i potražite stručnu pomoć ako je potrebno.
Najvažniji dio oporavka od srčanog udara je promjena načina života kako bi se osiguralo da se on ne ponovi. Neke bolnice imaju rehabilitacijski program za ljude koji su pretrpjeli srčani udar. Prihvatite pomoć jer to može pomoći da se ubrza oporavak. Rehabilitacijski programi uključuju vježbe koje je lako raditi i koje će vam pomoći da ostanete u dobroj formi. Hodanje i plivanje su dobri oblici aerobne tjelovježbe. Nakon srčanog udara preporučljivo je redovi-
Zašto pogađa i mlade ljude
Da su samo stariji muškarci skloni srčanom udaru, mit je u koji se sve manje vjeruje. Činjenica je da vrlo često mlađi muškarci dobivaju srčani udar zbog stresa, načina života i drugih urođenih razloga. Suprotno očekivanjima, srčani udar je među glavnim uzročnicima smrti muškaraca u dobi od 45 do 54 godine, u posljednje vrijeme primijećen je porast srčanih udara kod mladih žena. Obično je bolest koronarnih arterija kod mlađih muškaraca povezana s istim čimbenicima rizika kao i kod starijih, a uzroci ranog srčanog udara kod mladih uključuju krvne ugruške (poremećaj sustava zgrušavanja), abnormalnosti arterije, spontanu koronarnu disekciju (puknuće koronarne arterije koje ju blokira - može se dogoditi tijekom prevelikog tjelesnog napora ili trudnoće), grč ili upalu arterija, ozljedu prsnog koša. Čimbenici rizika svakako su nasljedno loš kolesterol, obiteljska anamneza kardiovaskularnih bolesti, pušenje, droga (pogotovo kokain), hipertenzija, debljina, dijabetes, nedostatak vježbanja, povišena razina stresa... to se savjetovati s liječnikom i pratiti krvni tlak, razinu kolesterola i druge rizične čimbenike. Alkohol i pušenje savjetuje se zauvijek odbaciti.
Ako trebate, potražite pomoć nutricionista koji će vam preporučiti plan zdrave prehrane.
Kardiovaskularna rehabilitacija
Jedan od četvero pacijenata koji su otpušteni iz bolnice nakon srčanog udara doživjet će novi srčani, moždani udar ili srčanu smrt tijekom sljedećih pet godina. Rizik je, upozoravaju liječnici, najveći u prvoj godini. A kako se to ne bi dogodilo, pacijentima koji su preživjeli srčani udar pomaže kardiovaskularna rehabilitacija.
Uz stacionarnu postoje i ambulantne kardiovaskularne rehabilitacije, primjerice u Poliklinici Srčana traje tri mjeseca, a uz kardiološko praćenje i medicinsku gimnastiku u dvorani, program uključuje i terapijsku edukaciju pacijenata i njihovih obitelji. Thalassotherapia Opatija referentni je centar Ministarstva zdravstva i intenzivno rade na proširenju programa kardiološke rehabilitacije u OB Dubrovnik i Istarske domove zdravlja. Cilj je otvoriti nove ambulantne regionalne županijske centre kardiološke rehabilitacije jer su postojeći kapaciteti premali, odnosno potrebe za rehabilitacijom kardiovaskularnih stanja pet su puta veće od raspoloživih.
Kardiovaskularna rehabilitacija je učinkovit, siguran, individualno prilagodljiv i isplativ postupak koji smanjuje smrtnost, povećava funkcionalni kapacitet, vraća radnu sposobnost i poboljšava kvalitetu života nakon srčanog udara ili drugog kardiovaskularnog događaja.
