Kralježnica

radi o satima tipkanja po računalu na poslu, gledanja TV programa iz naslonjača, sjedenja u školskim klupama, sjedenja u automobilu... U svakom slučaju, provodimo mnogo sati dnevno sjedeći, a to je za našu kralježnicu pogubno. Da previše sjedimo i da to može imati itekako ozbiljne posljedice za našu kralježnicu, smatra i mr. sc. Dražen Kvesić, dr. med., specijalist kirurg vertebrolog i voditelj Centra za bolesti kralježnice SB Arithera, kojeg smo zamolili da nam objasni zašto je sjedenje tako loše za našu kralježnicu te što možemo poduzeti kako bismo ublažili posljedice dugotrajnog sjedenja ako ga baš nikako ne možemo izbjeći zbog prirode svog posla.

Opasna udobnost - U današnjem, modernom načinu života puno više vremena provodimo sjedeći nego što stojimo ili se krećemo. Istraživanja su pokazala da moderan čovjek u prosjeku provede više od šest sati dnevno sjedeći, što na poslu, što u prijevozu ili odmarajući se nakon posla. Nekima može zvučati nevjerojatno da je udobno sjedenje u stolici zdravstveni rizik, ali to je zapravo tako - kaže mr. sc. Dražen Kvesić, dodajući da dugotrajno sjedenje ne predstavlja samo rizik za kralježnicu. - Klinika Mayo provela je istraživanje koje povezuje sjedilački način života s ozbiljnijim zdravstvenim problemima poput povišenog krvnog tlaka, visoke razine šećera u krvi, pretilosti, bolesti srca i nekih oblika zloćudnih bolesti. A prema jednoj studiji, objavljenoj u Clinical Journal of American Society of Nephrology iz 2015., samo dvije minute lagane fizičke aktivnosti na svaki sat sjedenja mogu smanjiti rizik od smrti za jednu trećinu.

Cijena modernog načina života - Degenerativne bolesti kralježnice u velikom su porastu u posljednjih nekoliko desetljeća, zato ih mnogi i nazivaju epidemijom modernog doba. Možemo li to povezati sa sjedilačkim načinom života modernog čovjeka i manjkom fizičke aktivnosti? Odgovor je svakako potvrdan. Mnoga istraživanja to dokazuju. Statistike pokazuju dramatičan porast broja bolesnika s degenerativnom bolesti kralježnice u posljednjih 40 godina, u radno aktivnoj populaciji. Oko 80 posto svih ljudi barem će jednom u životu imati epizodu križobolje. U Americi je križobolja vodeći razlog nesposobnosti za rad u mlađih od 45 godina i drugi najčešći razlog za posjet liječniku, odmah nakon respiratornih bolesti. Troškovi liječenja degenerativnih bolesti kralježnice dramatično rastu iz godine u godinu, što je velik teret za svaki zdravstveni sustav - ističe, uz napomenu da su, kao što se može i očekivati, najpogođenije razvijene zemlje jer su to zemlje u kojima je sjedilački način života i najzastupljeniji.

Vrat i donji dio leđa najviše trpe - Dugotrajno sjedenje ugrožava cijelu kralježnicu, ali najviše slabinski i vratni dio. Ti dijelovi kralježnice, koji su inače i njezini najmobilniji dijelovi, trpe najveći stres zbog neaktivnosti. Međukralježnični diskovi nemaju krvnih žila, već se hra-

MEDICINA DO DANAS NIJE PRONAŠLA NAČIN DA REGENERIRA DEGENERATIVNO PROMIJENJENU KRALJEŽNICU I ZATO JE PRIMARNA PREVENCIJA JEDINI PRAVI NAČIN LIJEČENJA, ODNOSNO NE DOPUSTITI DA DO DEGENERATIVNIH PROMJENA KRALJEŽNICE UOPĆE DOĐE, KAŽE DR. DRAŽEN KVESIĆ, SPEC. KIRURG VERTEBROLOG

Branimir Kralj

DUGOTRAJNO SJEDENJE UGROŽAVA CIJELU KRALJEŽNICU, ALI NAJVIŠE SLABINSKI I VRATNI DIO. TI DIJELOVI KRALJEŽNICE, KOJI SU INAČE I NJEZINI NAJMOBILNIJI DIJELOVI, TRPE NAJVEĆI STRES ZBOG NEAKTIVNOSTI

AKO SAMO JEDAN CIJELI DAN PROVEDEMO SJEDEĆI ZA RAČUNALOM, SIGURNO ĆEMO ISKUSITI KRAĆU EPIZODU BOLOVA U VRATU I LEĐIMA ZBOG PRETJERANOG STRESA NA MIŠIĆE I LIGAMENTE KRALJEŽNICE

ne difuzijom iz okolnog tkiva. Kada nepravilno sjedimo, tlak unutar diska je dvostruko veći nego kada stojimo i osam puta veći nego kada ležimo. Tijekom sjedenja nema difuzije iz okolnog tkiva i disk se ne hrani, dapače tekućina i hranjive tvari izlaze iz diska, a to može biti prvi korak u kaskadi koja se zove degeneracija diska - objašnjava mr. sc. Kvesić.

Istraživanja su pokazala da sjedenje povećava pritisak u lumbalnom ili slabinskom dijelu leđa za oko 65 posto, i to već nakon 30 minuta. Također, stručnjaci su izračunali da ljudska glava, koja u prosjeku teži oko 5,4 kilograma, kad je vrat sagnut pod kutem od 45 stupnjeva, vrši na vrat pritisak koji odgovara težini od 23 kilograma. To su brojke koje zapanjuju, no što one konkretno znače za našu kralježnicu, koliko je tjedana, mjeseci ili godina takvog pritiska potrebno da dođe do ozbiljnijih problema? - Negativni učinci dugotrajnog sjedenja na kralježnicu posljedica su prevelikog stresa koji sjedeći položaj predstavlja za međukralježnične diskove, mišiće i ligamente, kako slabinskog tako i vratnog dijela kralježnice. Ako jedan cijeli dan provedemo sjedeći za računalom, to će sigurno rezultirati kraćom epizodom bolova u vratu i leđima zbog pretjeranog stresa na mišiće i ligamente kralježnice. Međutim, ako to radimo iz dana u dan, ozbiljno narušavamo svoje zdravlje. Naime, zbog konstantno povišenog tonusa većine mišića važnih za stabilnost kralježnice povišen je tlak unutar međukralježničnih diskova, što izravno dovodi do ubrzanja degenerativnih promjena diskova i zglobova kralježnice. Bolovi u vratu i leđima tada će postati svakodnevna pojava, a povremene kraće epizode bolova prerast će u kronični bolni sindrom - pojašnjava mr. sc. Kvesić te napominje da će dugotrajno svakodnevno sjedenje, uz još neke faktore rizika kao što su slabost vezivnog tkiva, genetska sklonost bolestima kralježnice i povećana tjelesna težina, kod mnogih ljudi uzrokovati ozbiljnije probleme s kralježnicom. - Tu prije svega mislim na degenerativne promjene međukralježničnih diskova i zglobova kralježnice. Ako se to dogodi, bolovi u križima i/ili vratu postaju kronični problem

napetosti kako se ramena spuštaju.

5. Rotacije vrata

Glavu držite uspravno i zatim je polako okrenite s jedne na drugu stranu. Pokušajte je okrenuti preko ramena - pritom biste trebali osjetiti mišiće s bočne strane vrata kako se postupno istežu.

6. Istezanje ramena i vrata

Sjednite na jedan dlan, a glavu nagnite na suprotnu stranu od ruke na kojoj sjedite. Zatim je nagnite prema naprijed, odnosno prema ramenu - trebali biste osjetiti kako se istežu mišići ramena i vrata. Promijenite ruku na kojoj sjedite i ponovite vježbu.

7. Istezanje ramena A

Ustanite i istegnite ruke iza sebe. Spojite dlanove i lagano podižite ruke iza leđa - trebali biste osjetiti istezanje u prsima i leđima.

8. Istezanje ramena B

Podignite obje ruke iznad glave, isprepletite prste i okrenite dlanove prema gore te ih pokušajte podići koliko god možete - trebali biste osjetiti istezanje u ramenima.

UZ KLASIČNE KIRURŠKE METODE, DANAS POSTOJE I NOVE, MINIMALNO INVAZIVNE METODE LIJEČENJA KRALJEŽNICE (SPINE PAIN MANAGEMENT) KOJE S FIZIOTERAPIJOM I REHABILITACIJOM OSIGURAVAJU OPTIMALNO LIJEČENJE

bilo pravilno, ipak je to samo sjedenje. Jedino česta promjena položaja, ustajanje i fizička aktivnost mogu umanjiti nepovoljan utjecaj dugotrajnog sjedenja na kralježnicu!

Aktivirajte se

Dobrobiti vježbanja za zdravlje općenito svima su već dobro poznate, a kad je riječ o prevenciji bolova u vratu i donjem dijelu leđa uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem, gotovo se može reći da je fizička aktivnost jedino rješenje. Svaka fizička aktivnost ili, još bolje, bavljenje sportom sigurno će pridonijeti boljem stanju kralježnice i mišića koji je okružuju i podupiru, ali i bilo kakav oblik kretanja kojim će se višesatno sjedenje u istom položaju razlomiti na manje dijelove i omogućiti kralježnici da "predahne" i odmori se od stresa kojem je izložena, ne samo da je dobrodošlo nego je gotovo obavezno želite li izbjeći bolove na kraju radnog dana. - Potražite na internetu vježbe za kralježnicu na radnom mjestu i naći ćete puno dobrih savjeta te imajte na umu da je svaka vježba bolja nego nikakva. Ako ste pak prešli u one s kroničnim bolovima u križima ili vratu, potražite stručnu pomoć. Nakon potrebne dijagnostike fizijatri i fizioterapeuti osmislit će program fizikalne terapije, uključujući i vježbe. Te vježbe bit će nešto drugačije od ovih za istezanje na radnom mjestu i trebat će ih kreirati i prilagoditi za svakog pacijenta posebno jer je individualni pristup ovdje jedini pravi put - kaže mr. sc. Dražen Kvesić, ističući i da bi se svatko tko radi sjedeći posao morao fizički aktivirati u slobodno vrijeme. - To nipošto ne znači zavaliti se u fotelju kad se vratite s posla kući. Naime, i sjedenje u fotelji pred televizorom jednako je pogubno kao i sjedenje u uredu, kako za kralježnicu tako i za niz drugih bolesti i metaboličkih poremećaja. Fizička aktivnost treba biti način života, i na poslu i kod kuće. Puno je načina da budete fizički aktivni i kod kuće: ustanite i glačajte dok gledate omiljenu seriju na televiziji, hodajte dok razgovarate na telefon, umjesto da sjedite i čitate, slušajte snimljene knjige dok šetate, čistite ili radite u vrtu, u poluvremenu utakmice izađite i prošetajte 10-ak minuta i slično - savjetuje mr. sc. Kvesić.