12 minute read
Ortopedija
ORTOPEDIJA | ČESTI PROBLEMI Glavobolja, umor, slabljenje koncentracije i raspoloženja? Krivac mogu biti STOPALA
Čak 40 posto ljudi je imalo, ima ili će imati probleme sa stopalom, koji su po učestalosti odmah iza križobolje. Mnoge bolesti i stanja tijela izražavaju se u stopalima, ali i stopala djeluju povratno na ostali dio tijela. S dr. IVICOM LUCIJANIĆEM, specijalistom ortopedije i traumatologije lokomotornog sustava, razgovarali smo o tome koliko smo svjesni važnosti zdravlja gležnja i stopala i kolika je njihova uloga u našem ukupnom zdravlju.
Advertisement
Razgovarala SUZANA CIBOCI, foto SHUTTERSTOCK
Sve je u ljudskom tijelu složeno i povezano mnogostrukim, zamršenim i trajnim povratnim vezama. Tako onaj tko sjedi pogrbljeno, ima okrugla leđa. Kada ustane, kompenzatorno se formiraju žljebasta leđa, nakretanje zdjelice prema naprijed, iskretanje osovine nogu prema unutra sve do iskretanja peta i problema u stopalima. Oko polovice odraslih ima izvrnuta stopala. Pete im ne stoje ravno i okomito na podlozi, već koso i iskrivljeno, što dovodi do smetnji. Problemi se javljaju isprva u uzdužnom, a potom i poprečnom svodu stopala. S izvrtanjem pete osovina nogu se iskreće prema unutra, što dovodi do "X" koljena, uvrtanja bedara, nakretanja zdjelice prema naprijed, izvijanja donjeg dijela leđa, povijanja gornjeg dijela leđa i pogrbljenog držanja s glavom pomaknutom naprijed i napetom šijom. Uslijed toga može doći do glavobolje, umora, slabljenja koncentracije i raspoloženja. To su samo primjeri nebrojenih povratnih veza, kod kojih je teško reći što je čemu uzrok, a što posljedica. Riječ je o začaranim krugovima, spiralama problema koje valja prekinuti. Važno ih je što prije uočiti, pravodobno zatražiti profesionalnu pomoć i rješavati problem, jer on s vremenom obično postaje sve teži, kaže doc. prim. dr. sc. Ivica Lucijanić, dr. med., specijalist ortopedije i subspecijalist traumatologije lokomotornog sustava te autor knjige "Bolesti stopala i gležanjskog zgloba", koja je nedavno objavljena u izdanju Medicinske naklade.
Stopala nekad i danas - Sve dok sa stopalima nemamo problema, i ne mislimo o njima i nismo svjesni njihove važnosti te njihove uloge u ukupnom zdravlju organizma. Stopalo je temelj na kojem se tijelo uspravljalo i neki ga smatraju organom očovječenja jer je bilo preduvjet razvoja ljudske vrste. Razvoj stopala prethodio je povećanju moždanog volumena, upotrebi alata i razvoju govora, što su osnovne značajke ljudi. Očito se stopalo razvijalo i stvaralo u potpuno drukčijem okruženju nego što je ovo današnje - bosonogo, u stalnom hodu i trčanju po neravnom, mekanom tlu. Stopala suvremenih ljudi su zarobljena obućom već u djetinjstvu, prisiljena hodati po ravnoj, tvrdoj podlozi, parketu, betonu, asfaltu, pa njihovi mišići i zglobovi kržljaju zbog manjka poticaja. Danas se stopala vrlo rano iskreću, spuštaju ili prelaze u visoka stopala s izobličenim prstima ili se neuvježbana opterećuju dugim trčanjem po tvrdoj podlozi te zlostavljaju na različite načine. Iskrivljuje se palac i deformiraju ostali prsti te se javlja bol u peti zbog prebrze degeneracije. Stopala se s vremenom razgaze i istroše. Četrdeset posto ljudi je imalo, ima ili će imati probleme sa stopalom, koji su po učestalosti odmah iza križobolje - upozorava dr. Lucijanić. Bilo koja bolest stopala i gležanjskog zgloba, nema sumnje, umanjuje kvalitetu života. - Kretanje za čovjeka ima izuzetno veliku ulogu. Ne kaže se tek tako: "Život je pokret, pokret je život" i ne pita se bez razloga - kako ide ili kako stojiš? Ljudi sa
Treba li liječiti spuštena stopala
Često se savjetuje nošenje uložaka kod ravnog stopala u odraslih i izvrnutog stopala kod djece. Pomažu li ulošci i u kolikoj mjeri? - Spuštenim stopalima nazivamo veliku skupnu deformacija prouzročenih spuštanjem stopalnih svodova. Kod potpunog gubitka uzdužnog svoda govorimo o ravnom stopalu. U dječjoj dobi se spuštena stopala mogu razvrstati u dvije glavne skupine, elastično spušteno stopalo te rigidno spušteno stopalo. U elastično spušteno stopalo ubraja se fiziološki spušteno stopalo koje ima spušteni uzdužni svod i valgus pete. Pri podizanju na prste pojavljuje se uzdužni svod i peta se ispravi, dakle stopalo poprima normalan izgled. U male djece se uzdužni svod pojavljuje tek od treće do šeste godine, kada se smanjuje plantarni masni jastučić. Fiziološki spušteno stopalo je normalno, nije bolno i nije ga potrebno liječiti, dapače liječenje se smatra štetnim. Posebni entitet je fleksibilno spušteno stopalo. Kod njega je, uz spušten uzdužni svod i valgus pete, skraćena
Ahilova tetiva te ograničena dorzalna fleksija stopala. Ovaj oblik spuštenog stopala razvija se uslijed prirođene sklonosti, labavosti zglobova i pretilosti. Fleksibilno spušteno stopalo obično nije bolno. Prije nego što se bol pripiše spuštenosti stopala, potrebno je isključiti druge uzroke. Kod izražene deformacije i boli radiološki je potrebno isključiti talus vertikalis i tarzalnu koaliciju, koji su ozbiljniji, posebni patološki entiteti. Inače liječenje uglavnom nije potrebno. Kod pretilih se savjetuje smanjiti tjelesnu masu. Kod bola i trošenja unutrašnjeg ruba cipele mogu se primijeniti orto-
NEPRIRODNA RASPODJELA TJELESNE TEŽINE KOD POTPETICA VIŠIH OD TRI-ČETIRI CENTIMETRA UZROKUJE OŠTEĆENJA NA STOPALIMA, BOLOVE U POTKOLJENICI, KOLJENIMA, KUKOVIMA I LEĐIMA
SAVJETI
Kako sačuvati zdravlje stopala i gležnja
Tajna održavanja zdravlja stopala i gležnja, ističe dr. Lucijanić, među ostalim je u spoznaji da su stopala, iako na periferiji tijela, zbog čudesne umreženosti našeg organizma važna te se preko njih može čuvati i unaprijediti opće zdravlje.
HIGIJENA STOPALA
Uobičajene metode njege stopala (higijena, podrezivanje noktiju, masaža, vježbanje) važne su u prevenciji i liječenju, pogotovo početnih problema sa stopalima. One mogu ublažiti ili čak otkloniti posljedice starenja stopala. Naime, najčešće se u četrdesetim godinama progresivno pogoršavaju posljedice starenja vezivnog i potkožnog masnog tkiva, kojima se smanjuje elastičnost, a mijenjaju se i konture stopala. Osim konstitucije i ovih prirodnih procesa, na izgled i funkciju stopala utječu i vanjski faktori od kojih su najvažniji obuća, pretilost i manjak brige o stopalima. Osobito je važno slabljenje cirkulacije, čemu pridonose pušenje i nezdrave navike. Na ove vanjske čimbenike svatko može utjecati. Svakodnevno ih koristite Najveći doprinos zdravlju stopala je njihovo ispravno svakodnevno korištenje, njega te dobra obuća. Kod izbora cipela dobro je najprije misliti na zdravlje. Kaže se: "Čizma glavu čuva". Obuća mora biti primjerena godišnjem dobu, aktivnostima, udobna i topla, stopalo u njoj treba biti stabilno, da ne klizi. Mora biti odgovarajuće duga, široka i duboka, udobna, s dobrim podupiranjem, savitljiva te s dobrim ublažavanjem udarca (amortizacijom). Uska obuća remeti cirkulaciju, brže zamara noge, onemogućava prozračivanje stopala pa je ono vlažno i podložno gljivičnim infekcijama.
VJEŽBE
Osim svakodnevnog hodanja preporučuju se i vježbe stopala, lagane u sporom tempu i s postupnim povećavanjem brzine i trajanja. Naime, neispravno vježbanje i preopterećivanje mogu više štetiti nego koristiti. Ortoped i stručni fizioterapeut mogu odrediti i objasniti vježbe za stopalo.
pedski ulošci sa supinacijskim klinom pod petom.
Iskrivljeni nožni palac - najčešća deformacija
Iskrivljeni nožni palac (lat. Hallux valgus) među najčešćim je deformacijama stopala, a dr. Lucijanić je razvio i u Općoj bolnici Karlovac uveo svoju metodu trodimenzionalne kirurške korekcije valgus deformacije palca stopala koju je prikazao na europskim i svjetskim kongresima te unaprijedio struku. - Vlastita trodimenzionalna kirurška korekcija deformacije palca stopala temelji se na
preoblikovanju distalnog dijela prve metatarzalne kosti, preciznoj korekciji svih komponenti deformacije te poboljšavanju biomehaničkih odnosa prednjeg dijela stopala. Njome se postižu vrlo dobri i trajni rezultati. Stabilna osteosinteza vijkom omogućuje brzo i sigurno cijeljenje kosti uz kratak i lagan oporavak. Ubraja se među suvremene metode liječenja haluksa valgusa. Njome se liječilo više od tisuću bolesnika u OB Karlovac, gdje je usvajaju i mlađi kolege. Budući da je prikazana na kongresima i u svjetskoj medicinskoj literaturi, vjerujem da će se s vremenom sve više koristiti i drugdje - kaže dr. Lucijanić.
Ova je metoda indicirana kod blažeg i umjereno izraženog haluksa valgusa s očuvanom zglobnom hrskavicom bazalnog zgloba palca. Dr. Lucijanića smo pitali i što uzrokuje iskrivljenje nožnog palca i mogu li krivac biti štikle? - Praktičnije je govoriti o predisponirajućim čimbenicima nego o uzrocima haluksa valgusa. Ovi čimbenici se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji čimbenici su često nasljedni (genetska predispozicija) i među njih ubrajamo anatomske varijacije dimenzija i oblika prve metatarzalne kosti i njenih zglobova, slabost muskulature, labavost ligamenata te poremećaj inervacije. Najznačajniji vanjski čimbenici su funkcionalno preopterećenje, neprikladna uska obuća s visokom potpeticom, dugo stajanje i hod po tvrdom ravnom tlu. Biomehaničke studije su dokazale štetnost visoke potpetice. U Japanu je prije uvođenja zapadnjačke obuće haluks valgus bio rijedak. Smatra se da visoke potpetice imaju utjecaj, ali same po sebi nisu uzrok haluksa valgusa. Pri nošenju obuće s potpeticom višom od tri do četiri centimetara peta se rasterećuje, a prednji dio stopala se više opterećuje, težina tijela se pomiče na prednji dio stopala, zdjelica se naginje naprijed, a slabinska lordoza povećava. Neprirodna raspodjela tjelesne težine uzrokuje oštećenja na stopalima, bolove u potkoljenici, koljenima, kukovima i leđima. Što je viša potpetica, gležanjski zglob je nestabilniji i skloniji uganućima.
Liječenje haluksa valgusa
Uz operativno, postoji i neoperativno, konzervativno liječenje haluksa valgusa fizikalnom terapijom, ortozama te ortopedskom obućom,
Doc. prim. dr. sc. Ivica Lucijanić, dr. med., radi u OB Karlovac kao specijalist ortopedije i subspecijalist traumatologije lokomotornog sustava te je naslovni docent na Katedri za ortopediju i fizikalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci
što olakšava tegobe u blažim slučajevima. - Budući da se deformacija razvija uslijed međudjelovanja predisponirajućih čimbenika (nasljeđe, ženski spol, obuća) koji dovode do disbalansa muskulature, vjeruje se da medicinska gimnastika i nošenje prikladne obuće mogu djelovati preventivno. Različite ortoze koje drže palac u pravilnom položaju, ako su stalno pričvršćene, mogu eventualno usporiti razvoj deformacije. Ako se koriste samo noću, što je češće, nemaju utjecaja na njen razvoj. Prikladna široka obuća može umanjiti tegobe te je u bolesnika kod kojih nije moguće kirurško liječenje često jedino rješenje. Inače je liječenje haluksa valgusa uglavnom kirurško - kaže dr. Lucijanić. No, ne za svakoga. Ako imate slabu perifernu arterijsku cirkulaciju ili nekontrolirani dijabetes, neće vas operirati, a u slučaju infekcije zahvat se preporučuje tri mjeseca nakon infekcije uz profilaksu antibioticima. - Unatoč mnogim metodama
KOD BLAŽEG OBLIKA HALUKSA VALGUSA UČINKOVITA JE KIRURŠKA METODA KOJU JE RAZVIO DR. LUCIJANIĆ I KOJOM SE U OPĆOJ BOLNICI KARLOVAC LIJEČILO VEĆ VIŠE OD TISUĆU BOLESNIKA
liječenja, opisano ih je do sada više od 130, koje su se kontinuirano razvijale tijekom proteklih 130 godina, haluks valgus nije prestao biti izazov za ortopede. No, nove tehnologije i operativne tehnike u posljednjih petnaestak godina omogućile su značajan napredak - kaže dr. Lucijanić.
Petni trn
Još jedna česta tegoba stopala je petni trn, koji prati bol nakon neuobičajenog opterećivanja, dužeg hoda ili skakanja. Češće pogađa žene. - Zbog preopterećenja i oštećivanja plantarne fascije u tabanu nastaje plantarni fascitis. Postoji prirođena sklonost za taj proces, čemu pridonose manjak kretanja, skraćeni mišići, pretilost i greška u opterećivanju stopala (fascija je preopterećena jer su kosti i ligamenti koji inače primarno nose opterećenje insuficijentni, npr. kod proniranog, spuštenog ili udubljenog stopala.) Bol je obično najintenzivnija kod prvih koraka nakon ustajanja, u plantarnom dijelu pete (pacijenti se često žale "kao da hodaju po zdrobljenom staklu"), a ponekad boli cijeli taban zbog akutno upalno (iako se u osnovi radi o degenerativnom procesu) zadebljane plantarne fascije. Ultrazvukom je moguće vidjeti to zadebljanje. Kod kroničnog oblika na rendgenskim snimkama vidi se koštana ostruga na peti. Petni trn ili ostruga (lat. Calcar calcanei) nastaje zadebljanjem i okoštavanjem hvatišta plantarne aponeuroze za petnu kost. Petna ostruga ne mora boljeti - pojašnjava dr. Lucijanić i ističe da postoji učinkovito liječenje.
Velik dio poteškoća u stopalima uzrokuju i degenerativne promjene, artritis, ali i neke kronične bolesti poput debljine, dijabetesa, duboke venske tromboze ili oštećenja arterijske cirkulacije
- Ako je upala akutna i jaka, potrebna je pošteda i rasterećenje, mekani ortopedski uložak, krioterapija, noćna udlaga, lijekovi protiv bolova i upale. Kod kroničnih slučajeva treba izbjegavati štetno opterećivanje i raditi vježbe istezanja kako bi se ponovno uspostavila gipkost svih struktura tabana. Također se provode vježbe istezanja lista. Dolazi u obzir i infiltracija lokalnim anestetikom i kortikosteroidom. Rijetko je potrebno (ako konzervativno liječenje ne daje rezultata) kirurško opuštanje plantarne fascije (fasciotomija) - pojašnjava dr. Lucijanić.
Rizične skupine
Velik dio poteškoća u stopalima uzrokuju i degenerativne promjene, artritis, ali i neke kronične bolesti poput debljine, dijabetesa, duboke venske tromboze ili oštećenja arterijske cirkulacije. Dr. Lucijanić navodi neke od simptoma koje mogu razviti kronični bolesnici. - Mnoge se kronične bolesti manifestiraju na stopalu. U sindromu dijabetičkog stopala problemi proizlaze iz neuropatije, angiopatije i infekcije nastale uslijed šećerne bolesti. Stopala su deformirana, s ulceracijama, što često završava amputacijom zbog ishemije i gangrene. Liječenje dijabetičkog stopala iziskuje individualni, multidisciplinarni pristup, pri čemu je uz dobru regulaciju šećerne bolesti potrebna i stalna procjena i praćenje stanja kože, vaskularizacije i inervacije. Potrebna je edukacija bolesnika kako bi se spriječile komplikacije. Pomaže dnevna inspekcija stopala, osobito tabana, pranje stopala mlakom vodom i sapunom, hidratantne kreme, mekani ortopedski ulošci (silikonski, debeli barem jedan centimetar), ortopedska obuća. Ovisno o stupnju bolesti primjenjuje se i kirurška terapija.
Kod reumatoidnog artritisa, kronične, progresivne, upalne reumatske bolesti koja dovodi do oštećenja zglobova, funkcionalnog ograničenja i smanjene kvalitete života, u svih bolesnika koji boluju dulje od deset godina zahvaćena su i stopala. Osobito su pogođeni bazalni zglobovi prstiju te se razvija deformacija palca i ostalih prstiju. Prednji dio stopala se proširi i poprima trokutast izgled. Bolest postupno napreduje, deformacije su isprva manje, a poslije sve veće i teže te zahtijevaju operativno liječenje. Na vrijeme indicirano, dobro planirano i provedeno kirurško liječenje obično daje dobre rezultate.
Kod oštećenja venske cirkulacije i periferne venske bolesti javljaju se težina, umor, bol i oticanje nogu, osobito gornjeg dijela stopala i gležnjeva. Simptomi su izraženiji ljeti. U kasnijem stadiju bolesti se javlja hiperpigmentirani dermatitis, a potom ulceracije.
Povišeni krvni tlak, dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje, trauma, upale, povišen CRP, poremećaj koagulacije, kalcifilaksija (visoka razina kalcija), hiperhomocisteinemija, hiperlipidemija i vaskulitisi faktori su rizika za razvoj smetnji prokrvljenosti donjeg ekstremiteta. Bol pri hodu i opterećivanju te povremeno šepanje javljaju se u početku, a kasnije se javlja bol i u mirovanju. Arterijske bolesti se manifestiraju na koži stopala distrofičnim promjenama, opadanjem dlaka na dorzalnoj strani prstiju stopala i ranim promjenama na noktima koje nalikuju gljivičnim.
Slaba cirkulacija dovodi do bolova u stopalima i grčeva u listovima. Stopala su hladna i bolna, a na njima se javljaju žuljevi i dekubitusi, nekroze na mjestima izloženim pritisku uz rub nokta, na hrptu stopala, jagodicama prstiju, peti, unutrašnjoj strani palca i među prstima, objašnjava dr. Lucijanić i dodaje kako i starost utječe na gležanjski zglob, zbog osteoporoze i sklonosti padovima, kao i neki sportovi. Ozljede gležnja i stopala česte su u nogometu te općenito kod sportova s puno skakanja i zimskim sportovima, zatim u gimnastici, maratonu, plesu. Ozljede su česte kod profesionalca jer su njihova stopala jako opterećena.
