Postcovid

Okrugli stol o postcovidu i debljini okupio je stručnjake raznih specijalnosti

me sa stolicom. U to vrijeme stalno se pričalo o velikom broju oboljelih, o velikom broju umrlih i bila sam u strahu da će to loše završiti. Živim sama i jako sam se bojala što ću ako mi se stanje pogorša, hoću li stići nazvati hitnu pomoć, trebam li otići u bolnicu...Teško sam dobivala svoju obiteljsku liječnicu, tada su njihovi telefoni stalno bili zauzeti, a u stanju u kojem sam bila trebala mi je utjeha, par riječi... Svi su oko mene imali neutješne riječi "znaš onog, umro je", "znaš onog koji se izvukao, pa izgleda da je sada jako loše..." i slično. Baš je to vrijeme bilo strašno - kaže Gordana. Uzimala je lijekove za snižavanje temperature i protiv kašlja. Uvjerena da će se uspjeti potpuno oporaviti, nije tražila pomoć u postcovid ambulanti, no kako simptomi dugotrajnog covida značajno umanjuju njezinu kvalitetu života, nakon godine dana od preboljenja korone ipak je potražila pomoć. - Snimala sam pluća dva puta, po završetku korone i nakon nekog vremena. Doktorica je i preslušala pluća i oba rendgenska nalaza nisu pokazivala ništa. Na nalazima je sve bilo u redu. No, kašalj nije prestajao, umor je i dalje bio prisutan, kao i bolovi u zglobovima. I kolegica i ja zaključile smo da je covid utjecao i na mozak. Primijetile smo da se na kraju dana ponekad ne možemo sjetiti što smo taj dan radile pa unatrag nekog vremena vodimo bilješke - kaže Gordana.

Predstoji joj plućna rehabilitacija, jer unatoč tome što je rendgen pluća uredan, treba pregledati plućnu funkciju, uz spirometriju i diferencijski kapacitet pluća jer je kod mnogih oboljelih, pojašnjava pulmologinja mr. sc. Alma Rožman, dr. med., iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava grada Zagreba, koja je od početka pandemije uključena u postcovid ambulantu, nakon covida oštećen vaskularni dio organa, pa i pluća, a on se sporo oporavlja, pogotovo ako se ne liječi. Gordana je, nažalost, primjer osobe koja ima prekomjernu težinu i zbog toga je podložnija težem obliku covida i postcovid sindromu.

Rizične skupine

Osim što ljudi s viškom kilograma (kao i kardiovaskularni bolesnici te osobe sa šećernom bolesti) pripadaju u najrizičnije skupine za obolijevanje od teških oblika korone, prekomjerna tjelesna težina rizik je za zdravlje zato što povećava krvni tlak, uzrokuje povišene vrijednosti kolesterola i šećera u krvi te samim time povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti te šećerne bolesti i hiperlipidemije. U protekla četiri desetljeća broj osoba s prekomjernom tjelesnom masom u Europskoj uniji se utrostručio, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatska, nažalost, prati ovaj negativni trend.

NAJVIŠE POTEŠKOĆA NAKON AKUTNE INFEKCIJE IMAJU NECIJEPLJENI, ONI OD 40 DO 50 GODINA, S VISOKIM INDEKSOM TJELESNE MASE I TEŽIM OBLIKOM COVIDA-19. OŠTEĆENJA PLUĆA I DRUGIH ORGANA ZAMJETNA SU U TOLIKOJ MJERI DA SU UPUĆIVANI NA PLUĆNU REHABILITACIJU KOJA JE TRAJALA I TRI-ČETIRI MJESECA

Naime, prema indeksu tjelesne mase (ITM), normalnu tjelesnu masu 2019. imalo je 34 posto odraslih u Hrvatskoj, dok je njih čak 65 posto bilo pretilo.

Stoga je Udruga za prevenciju prekomjerne težine nedavno organizirala okrugli stol na temu debljine i prevencije covida i postcovida gdje su liječnici govorili o važnosti prevencije pretilosti, korone i drugih respiratornih bolesti dišnog sustava kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom te onih koji imaju šećernu bolest. - U gotovo pune tri godine otkako se borimo s virusom covida-19 u poliklinici smo pregledali ukupno 2914 osoba koje su imale covid-19 bilo kojeg oblika. Uglavnom smo zbrinjavali pacijente koji su bili ambulantno liječeni kod kuće i koji su nam se javljali s respiratornim simptomima kao što su kašalj i otežano disanje. Od spomenutih 2914 pacijenata koje smo obradili, više od 700 imalo je dugotrajne simptome covida. To znači da su simptome osjećali dulje od osam tjedana, a neki i godinu dana. Istaknula bih da su u našoj plućnoj ambulanti većinom pretili pacijenti. Naime, mi se brinemo o ljudima koji su kronični plućni bolesnici, koji imaju komorbiditete kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes, tako da su te osobe pretežno visokog indeksa tjelesna mase koji se kreće iznad 25 - rekla je mr. sc. Rožman, dodajući da su teške oblike covida i postcovida imali mlađi ljudi, oni između 40 i 45 godina koji su imali visoki indeks tjelesne mase, kod nekih i viši od 30.

Debljina i dijabetes

S obzirom na to da se 44 posto slučajeva dijabetesa tipa 2 može pripisati upravo prekomjernoj težini, osobe sa šećernom bolesti također su izložene većem riziku od teških oblika korone. - Osobe koje imaju šećernu bolest nisu bile pod povećanim rizikom od zaraze koronavirusom, ali osobe sa šećernom bolesti koje su imale visoke vrijednosti šećera u krvi imale su teži klinički tijek. Šećerna bolest nosi povećani rizik od razvoja hipertenzije i hiperlipidemije, a samo stanje visokih vrijedno-

Zašto debljina povećava rizik od težih oblika korone

Snižava imunitet na druge respiratorne infekcije

Poznato je da debljina urušava imunitet na druge respiratorne bolesti kao što je gripa, a također umanjuje odgovor organizma koji potiče cjepivo protiv gripe. Visoka razina glukoze u krvi, koja je posljedica inzulinske rezistencije kod debelih, također je povezana s povećanom smrtnošću.

Ima negativan učinak na pluća

Debljina može rezultirati poremećenom funkcijom rada pluća. Povećava se taloženje masnoće na stijenkama prsnog koša te u prsnoj i trbušnoj šupljini, što otežava normalno disanje, čak i bez infekcije koronavirusom.

Rezultira kroničnom upalom i povećava rizik od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS)

Pretilost je povezana s kroničnom upalom. Zapravo, oni s prekomjernim kilogramima često imaju metabolički sindrom - zdravstveno stanje u kojem su poremećeni različiti procesi u metabolizmu i koje dodatno povećava rizik od ateroskleroze i sistemske upale cijelog tijela. Ako se pretila osoba zarazi koronavirusom, njen imunosni sustav već je previše aktiviran, što rezultira izljevom upalnih citokina i može doći do citokinske oluje. Prekobrojni citokini, umjesto da pomažu u obrani tijela od infekcije, uništavaju plućno tkivo. Pluća se pune tekućinom, što znači da kisik ne može slobodno prolaziti, a ugljični dioksid se ne može lako izlučiti. Ovo se stanje naziva akutni respiratorni distres sindrom (ARDS) ili šok pluća. To znači

da ljudi koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu imaju veći rizik od teških bolesti pluća, što zahtijeva prijem u bolnice, intenzivnu njegu i mehaničku pomoć pri disanju. Američki Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (CDC) izvještava da je rizik od smrti osoba s metaboličkim sindromom i dijabetesom tipa 2 deset puta veći kod infekcije covid-19.

Koronavirus može blokirati receptore stanica gušterače

U potrazi za tretmanima liječenja korone, mnogi znanstvenici usmjerili su pažnju na određeni protein koji omogućava virusu da zarazi stanice. Nazvan enzimom koji pretvara angiotenzin 2 ili ACE2 receptor, protein pruža ulaznu točku za koronavirus koji se tako rapidno širi tijelom. ACE2 receptori nalaze se i u stanicama gušterače, a virus koji uzrokuje koronu može ući u ove stanice privremeno sprečavajući proizvodnju inzulina, a povećavajući razinu šećera u krvi i uzrokujući dijabetes tipa 2. To može objasniti zašto su dijabetičari posebno osjetljivi na infekciju koronom.

Povezana je s bolestima srca

Dolazi do povećanog taloženja masti u srčanom mišiću, ali učinci na srce dodatno se pogoršavaju jer je pretilost također povezana s visokim krvnim tlakom, povišenim kolesterolom, metaboličkim sindromom i dijabetesom. U srcu debljina rezultira kardiomiopatijom s povećanjem i taloženjem masti u stanicama srčanog mišića.

Uzrok rezistencije na inzulin

S povećanjem pretilosti organizam postaje manje osjetljiv na hormon inzulin (inzulinska rezistencija). Zapravo, kako se razina glukoze povećava, proizvodi se sve više inzulina - to je stanje predijabetesa, koje će s vremenom rezultirati razvojem dijabetesa ako se nešto ne poduzme.

ŽIVIMO S DVIJE PANDEMIJE

Gotovo 60 posto Hrvata ima problem s debljinom

Donosi se akcijski plan za prevenciju debljine, radna skupina počela je s radom

UHrvatskoj 57,4 posto odraslih ima previše kilograma, od toga 67,6 posto muškaraca i 48,2 posto žena. Također, 35 posto osmogodišnjaka ima previše kilograma, istaknula je izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja pri HZJZ-u. Nažalost, nismo jedini. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je da je pretilost u Europi dosegla epidemijske razmjere nakon što je korona dodatno pogoršala stanje. U novom izvješću WHO-a procjenjuje se da debljina uzrokuje više od 1,2 milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost diljem Europe pogađa 59 posto odraslih osoba, osam posto djece mlađe od pet godina i svako treće dijete školske dobi. Ovaj veliki javnozdravstveni problem prisutan je u svim članicama Europske unije, no ipak najveći udio odraslih s prekomjernom tjelesnom masom zabilježen je u Hrvatskoj i na Malti. Boreći se protiv debljine, borimo se i protiv covida. Podaci su zabrinjavajući i Hrvatska kao jedna od zemalja s najvišom pojavnošću debljine i covida sasvim sigurno se tu nalazi upravo zbog sinergije ova dva problema. - Radi se o ozbiljnom zdravstvenom riziku s kojim se bori veći broj ljudi u Hrvatskoj i koji ne možemo prepustiti na individualnu odgovornost. Riječ je o okolišu, tzv. obesogenom okolišu u kojem živimo iz dana u dan i koji dovodi do baš svih ozbiljnih kroničnih nezaraznih bolesti - naglasila je Musić Milanović u povodu obilježavanja Hrvatskog dana debljine na skupu u organizaciji Udruge za borbu protiv prekomjerne težine. Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka europskog stanovništva, a od toga ljudi iznad 65 godina mogu očekivati da će živjeti 17 godina, međutim samo pet godina u zdravlju. - Čak 12 godina onog preostalog života u starosti Hrvati žive u bolestima. Ako znamo da je za 50 posto ovih glavnih kroničnih bolesti, infarkt, šećernu bolest, pa čak i onkološke bolesti, ključ u zdravoj prehrani i onome što unosimo, onda možemo vidjeti koji je učinak bitke s debljinom - rekla je Antonija Balenović, ravnateljica Doma zdravlja Zagreb, dodajući da se broj onih koji su tražili savjet u Savjetovalištu za prehranu grada Zagreba tijekom pandemije udvostručio, a povećao se i broj mlađe populacije koja prije nije tražila takav savjet. Kako bi se zaustavio trend debljanja, s radom je počela Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga akcijskog plana za prevenciju debljine. Okuplja stručnjake i znanstvenike koji se bave različitim aspektima prevencije i liječenja debljine pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović. Nastojanja da se suzbije pandemija debljine u Hrvatskoj dio su širih, europskih i globalnih akcija. Tako će i skupina zastupnika Europskog parlamenta objaviti Deklaraciju za nacionalne akcijske planove o debljini, Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije pripremio je i veliki izvještaj "Debljina u Europi" s ciljem podizanja svjesnosti i povećanog razumijevanja korijenskih uzroka debljine i aktivnosti potrebnih da se ona suzbije. Svjetska zdravstvena organizacija također će usvojiti Preporuke za prevenciju i liječenje debljine kroz cijeli život.

Izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije

Damir Krajač/CROPIX

sti šećera u krvi uzrokuje kroničnu upalu koja tinja u organizmu i mijenja naš imunosni odgovor. Stoga su takvi pacijenti koji su bili zaraženi virusom covida-19 imali drugačiji ili lošiji imunosni odgovor. Većina takvih pacijenata bila je opterećena prekomjernom tjelesnom težinom te je njihov klinički tijek bio puno teži i kompliciraniji pa je većina završavala u jedinicama intenzivnog liječenja - istaknula je doc. prim. dr. sc. Gorana Mirošević, voditeljica Odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu. Cijepljenje obavezno

Dragan Soldo, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora, naglasio je kako je, nažalost, i on imao pacijenta od 50 godina koji je preminuo od covida. - Mislim da je u svijetu u kojem živimo nedopustivo da nam osoba od 50 godina premine od jedne respiratorne infekcije. Kada govorimo o povezanosti prekomjerne težine i teških oblika covida-19, primijetili smo da su kod pretilih pacijenata prisutni produženi simptomi zaraze. Pretili pacijenti imaju niz rizičnih čimbenika i zato bi se trebali bolje brinuti o svom zdravlju te se cijepiti protiv covida-19, gripe i pneumokoka, koji u njihovu slučaju mogu imati ozbiljne posljedice - rekao je dr. Soldo. Epidemiolog prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., naglasio je i da u postcovid tijeku bolesti neki ljudi, a među njima ima i mladih, imaju komplikacije u obliku miokarditisa, koje se trebaju prepoznati na vrijeme zato što mogu završiti fatalno. "Prisutni su i razni neurološki simptomi te su vrlo česte fibroze pluća koje nastaju kao posljedica teških upala pluća", dodao je dr. Branko Kolarić, ravnatelj Na-

Pulmologinja mr. sc. Alma Rožman, dr. med., iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava grada Zagreba, s pacijenticom Gordanom Kovačić (lijevo)

stavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". - Debljina i dijabetes rizični su čimbenici koji pridonose tome da netko tko ima covid-19 ima težu kliničku sliku te završi na bolničkom liječenju. Dob je najznačajniji faktor; dakle, što smo stariji, tim je veća vjerojatnost da ćemo imati teže oblike bolesti covid-19, a ako smo pritom pretili te imamo dijabetes i kardiovaskularne bolesti, ta stanja pridonose lošijem ishodu - ističe dr. Kolarić.

Pulmologinja dr. Rožman kaže da najviše poteškoća nakon akutne infekcije imaju necijepljeni, oni u dobi od 40 do 50 godina, s visokim indeksom tjelesne mase i težim oblikom covida-19. Takvi oboljeli i češće su podložni postcovid sindromu, odnosno dugotrajnom covidu, a oštećenja pluća i drugih organa zamjetna su u tolikoj mjeri da su oboljeli upućivani na plućnu rehabilitaciju koja je trajala i tri-četiri mjeseca.

Podložniji citokinskoj oluji

I istraživanja u Americi i Velikoj Britaniji ukazala su na činjenicu da se rizik od težih bolesti povećava s indeksom tjelesne mase, a rizik od hospitalizacije povezane s koronom i smrti povezane s pretilošću bio je naročito visok među osobama mlađim od 65 godina. Istraživanja koja su provođena u nekim razdobljima tijekom pandemije korone pokazala su da, uz starije osobe, najlošije prolaze kronični bolesnici, a kada i nemaju neku kroničnu bolest, imaju prekomjerne kilograme. U jednom je trenutku svaka druga osoba koja je zbog covida bila u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" ili je umrla - bila debela.

I izvješće Engleskog zavoda za javno zdravstvo navodi da se kod ljudi s indeksom tjelesne mase od 30 do 35 rizik smrti od covida povećava za 40 posto, a za čak 90 posto kod onih čiji je ITM viši od 40, u usporedbi s osobama zdrave tjelesne težine.Također, u SAD-u je u jednom trenutku analiza pokazala da je u više od 900.000 odraslih hospitaliziranih zbog korone trećina bila pretila.

Debljina je sama po sebi problem za liječenje bolesnika, za sobom povlači i druge dijagnoze, od dijabetesa i kardiovaskularnih problema do hipertenzije i zapravo je okidač za najveći dio nezaraznih kroničnih bolesti, a na primjeru covida problematična je i kod zaraznih bolesti, zbog drugačijeg metabolizma masnog tkiva i otpuštanja kemijskih supstanci koje rade golem problem imunosnom sustavu poznat kao citokinska oluja.

Iako gubitak kilograma donosi ogromne koristi za zdravlje, može biti teško smršavjeti i još teže održati to stanje pa zbog toga ljudi s prekomjernom težinom teško sami uspijevaju skinuti kilograme te su im potrebni potpora i liječenje.

Debljina je bolest koja se liječi, ali prvenstveno je potrebno smanjiti unos hrane i povećati fizičku aktivnost - potpuno tjelesno neaktivno je 36 posto građana, a samo ih devet posto redovito vježba jednom do dvaput tjedno. Iako neki podaci sugeriraju da je više ljudi vježbalo tijekom zaključavanja i kasnije, ovisno o epidemiološkim mjerama koje su bile propisane, dokazi ukazuju na to da se razina vježbanja nije sveukupno povećala od prije pandemije, a prodaja hrane bogate mastima, šećerom i soli te alkohola čak se povećala.

IAKO NEKI PODACI SUGERIRAJU DA JE VIŠE LJUDI VJEŽBALO TIJEKOM ZAKLJUČAVANJA I KASNIJE, OVISNO O EPIDEMIOLOŠKIM MJERAMA KOJE SU BILE PROPISANE, DOKAZI UKAZUJU NA TO DA SE RAZINA VJEŽBANJA NIJE SVEUKUPNO POVEĆALA OD PRIJE PANDEMIJE, A PRODAJA HRANE BOGATE MASTIMA, ŠEĆEROM I SOLI TE ALKOHOLA ČAK SE POVEĆALA