9 minute read
KBC Rijeka
INTERVJU | DR. IVICA VRDOLJAK NAPRAVILI SMO PRIRUČNIK ZA PREHRANU KOD NAJČEŠĆIH BOLESTI
Služba za bolničku prehranu i dijetetiku KBC-a Rijeka prva je u Hrvatskoj sažela prehrambene preporuke za 25 najčešćih bolesti i stanja, i to temeljene na kliničkoj praksi i najnovijim znanstvenim spoznajama, a priručnik je svima dostupan za besplatno preuzimanje u digitalnom obliku. Razgovarali smo s urednikom priručnika i voditeljem Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Rijeka DR. SC.
Advertisement
IVICOM VRDOLJAKOM,
dipl. ing. preh. teh. Razgovarala SUZANA
CIBOCI, foto DAMIR ŠKOMRLJ/CROPIX
Hrana je, što su još i stari Grci razumno shvatili, život i življenje, ona je bit našeg opstanka. Ona djeluje povoljno na naš organizam, održava nas na životu. Upravo je zbog toga pravilna prehrana i te kako potrebna zdravom čovjeku (prevencija), ali još i više bolesnom (lijek), kaže dr. sc. Ivica Vrdoljak, dipl. ing. preh. teh., voditelj Službe za bolničku prehranu i dijetetiku u KBC-u Rijeka, čiji je tim sastavio prehrambeni priručnik za 25 bolesti - Prehrambene bolničke smjernice i omogućio svima besplatno preuzimanje s internetske stranice bolnice. S Ivicom Vrdoljakom razgovarali smo o važnosti prehrane i njezinoj ulozi u našem zdravlju. l Jesmo li dovoljno svjesni
važnosti pravilne i uravnotežene prehrane u svakodnevnom životu? Što je poželjna uravnotežena prehrana i za zdrave i za bolesne?
- S obzirom na broj ljudi kod nas i u svijetu koji pate od pretilosti, metaboličkog sindroma, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih i drugih bolesti koje se mogu povezati i s nepravilnom prehranom, ne možemo reći da smo dovoljno svjesni važnosti i svih dobrobiti pravilne i uravnotežene prehrane na ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Iako je prehrana danas jedna od najeksploatiranijih tema u medijima i sve se više govori kolika je važnost pravilne prehrane, u praktičnom, svakodnevnom životu predstoji još mnogo angažmana i motivacije svih struktura društva kako bi nova saznanja struke i znanosti dobila svoje pravo mjesto, ne samo u svakodnevnom životu naših građana nego i kod onih koji kreiraju proizvodnu prehrambenu politiku, tržište hrane, marketing itd. kako bi u ponudi bila što kvalitetnija hrana po pristupačnim cijenama.
Kod zdravih osoba pravilna prehrana je ključna za održavanje zdravlja, dobrog općeg stanja i prevenciju bolesti. Pravilna prehrana treba biti raznolika, uravnotežena i umjerena. Pod tim podrazumijevamo način prehrane bogat raznolikim i dobro odabranim namirnicama iz svih skupina - žitarice, povrće, voće, meso i riba, mliječni proizvodi i masnoće. Te namirnice potrebno je konzumirati u odgovarajućim količinama koje su individualne za svaku osobu kako bi se zadovoljio preporučeni unos makronutrijenata i mikronutrijenata, o kojima ovisi pravilan rad složenog sustava metabolizma u ljudskom organizmu. U bolesnika taj proces može biti poremećen te postaje još osjetljiviji. Zato prehrana osoba kod određenog zdravstvenog stanja zahtijeva modifikaciju i prilagodbu vezanu za broj i raspored obroka, vrste namirnica, način pripreme hrane i količine koje se preporučuju. l Kada je prehrana prevencija, a
kada lijek?
- Kada bolje razmotrimo, čini se da su povijest medicine i povijest prehrane toliko isprepletene da je teško povući oštru granicu među nekim prehrambenim proizvodima i lijekovima. Isto je tako teško postaviti točnu granicu kada je prehrana prevencija, a kada lijek. Mnoga istraživanja uzročno-posljedičnih veza hrane i određenih bolesti pokazuju da su mnoge od njih izravno ili neizravno povezane s prehrambenim navikama. Znanost potvrđuje da odgovarajuća prehrana može spriječiti ili odgoditi nastanak nekih bolesti, a isto tako može biti velika potpora kod liječenja lijekovima kako bi se posti-
Ivica Vrdoljak, voditelj Službe za bolničku prehranu i dijetetiku KBC-a Rijeka
gli što bolji rezultati i učinci terapije. Činjenica je da hrana sadrži širok spektar nutrijenata, što omogućuje normalno funkcioniranje organizma, a može imati i blagotvorno djelovanje na očuvanje zdravlja. Na osnovi toga možemo slobodno reći da je prehrana važan čimbenik preventivne medicine, a isto tako i procesa liječenja. Odabir vrste i količine hrane te odgovarajućeg načina njezine pripreme može bolesniku mnogo pomoći, može i spriječiti i liječiti određene bolesti. l U KBC-u Rijeka primjenjujete
neke vrste prehrane, primjerice modificiranu ketogenu prehranu u liječenju epilepsije u djece. Kakvi su rezultati? Postoji li još ovakvih primjera komplementarnog liječenja prehranom u KBC-u Rijeka?
- Modificirana Atkinsova dijeta (MAD) pripada skupini ketogenih dijeta. Za uvođenje ne zahtijeva hospitalizaciju. Istraživanja pokazuju da MAD smanjuje učestalost epileptičkih napadaja za više od 50 posto u 43 posto bolesnika, dok ih u trećine bolesnika smanjuje za više od 90 posto. Pozitivni učinci vidljivi su već nakon prva dva tjedna kod većine bolesnika, a puni učinak vidljiv je nakon tri mjeseca. Većina bolničkih dijeta ima veći ili manji direktni utjecaj na daljnji razvoj bolesti i intenzitet simptoma, na primjer kod akutnog pankreatitisa, bolesti žučnog mjehura i žučnih vodova i druge. l U KBC-u Rijeka među prvima
je izvedena transplantacija fekalne mikrobiote - kako se danas gleda na ulogu mikrobiote u našem općem zdravlju? Kako prehrana utječe na mikrobiotu?
- Ljudska mikrobiota ima važne uloge u ukupnom zdravlju čovjeka. Među ostalim, preko svojih enzima sudjeluje u regulaciji metabolizma bjelančevina, masti i ugljikohidrata te u sintezi vitamina K i nekih vitamina B-skupine. Ima antimikrobnu zaštitu, sprečava naseljavanje štetnih mikroorganizama u našim crijevima, ima značajan utjecaj na imunosni sustav itd. Promjene crijevne mikrobiote uočene su kod kroničnih upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest) te kod karcinoma crijeva, a sve je više istraživanja povezuje s problemom pretilosti i raznih alergija.
Zdravu i uravnoteženu mikrobiotu možemo sačuvati pravilnom prehranom koja podrazumijeva raznovrsnost, a to znači u prehranu uvrstiti što više sezonskog povrća i voća, hranu bogatu vlaknima te fermentiranu hranu. Važno je izbjegavati unos veće količine šećera i mesnih prerađevina. l Dobivaju li svi bolesnici u
KBC-u Rijeka savjetovanje o prehrani kao sastavni dio liječenja?
- Pacijenti koji su u riziku od pothranjenosti bilo koje vrste i oni za koje osoblje odjela procijeni da im je potrebna nutricionistička obrada upućuju se nutricionistu. Na osnovi nutricionističke obrade pripremaju se individualne preporuke s primjerom jelovnika za točno određenog pacijenta. Dijelu pacijenata se na odjelima na kraju hospitalizacije daju pismene preporuke i smjernice o prehrani za određeno zdravstveno stanje. U tu svrhu smo i izradili Bolničke prehrambene smjernice za dio zdravstvenih stanja kako bi više pacijenata dobilo odgovarajuće informacije i upute kako se dalje hraniti. Sve pacijente osoblje odjela prijavljuje na temelju njihova zdravstvenog stanja na određenu vrstu dijete za vrijeme hospitalizacije. U Službi za bolničku prehranu i dijetetiku pripremaju se i distribuiraju obroci prilagođeni određenoj vrsti dijete te se i tako pacijenti educiraju što jesti i kako dalje vezano uz prehranu nakon bolničkog liječenja. Sigurno je tendencija i naš plan da u budućnosti što više pacijenata dobije odgovarajuću nutricionističku potporu i nakon bolničkog liječenja. l Uredili ste priručnik Bolničke
prehrambene smjernice u povodu obilježavanja Svjetskog dana bolesnika. Kako je on nastao i što sadrži?
- Još u davnoj prošlosti ljudi su spoznali da pravilnom prehranom mogu povoljno utjecati na različite bolesti ili ublažiti njihove posljedice. Zbog toga nije neobično da propise o prehrani bolesnika nalazimo u starim civilizacijama, a razvoj spoznaja o dijetalnoj prehrani možemo pratiti kroz stoljeća. Tijekom posljednjih 30-40 godina brojna istraživanja rezultirala su novim saznanjima iz područja znanosti o prehrani zdravih, ali posebno bolesnih osoba. Upravo na temelju novih stručnih i znanstvenih spoznaja na području prehrane i dijetoterapije, kojih danas ima sve više, te na temelju vlastitih iskustava rada s pacijentima sastavili smo prehrambene smjernice. Sve veći broj ljudi koji
Kako izgleda tanjur PRAVILNE PREHRANE koji je dobar za sve
Tanjur pravilne prehrane usmjerava na najbolji odabir namirnica iz različitih skupina. Jedan primjer tanjura pravilne prehrane prikazali smo u smjernicama za redukciju tjelesne mase, gdje smo preporučili da tanjur promjera 22 cm sadrži u 1/2 povrće, u 1/4 žitarice od cijelog zrna i u drugoj 1/4 proteinske namirnice (meso, riba i mahunarke). Dodatno je uz to potrebno konzumirati dobre masnoće u umjerenim količinama (npr. maslinovo ili bučino ulje, orašaste plodove...) i dva serviranja voća dnevno. Znanstvenici s Harvarda preporučuju mlijeko i mliječne proizvode po izboru, također dva serviranja dnevno. Preporučuje se da dnevni unos vlakana bude oko 30 grama. Ne smijemo zaboraviti dovoljan dnevni unos tekućine - minimalno 1,5-2 litre, najbolje vode ili blagih nezaslađenih čajeva, a količina ovisi o tjelesnoj aktivnosti, znojenju, vremenskim uvjetima itd.
P o v r ć e
shutterstock
Žitarice od ci jel o g zrna
Proteini Voće
(2 x dnevno)
Voda
(1,5-2 l)
Mlijeko i mliječni proizvodi (2 x dnevno)
Dobre masnoće
traže nutricionističko savjetovanje i obradu u našim ambulantama i na bolničkim odjelima motivirao nas je da izradimo jednostavne smjernice za prehranu kod određenih zdravstvenih stanja prilagođene i razumljive široj javnosti. Bolničke prehrambene smjernice sadrže opće informacije o zdravstvenom stanju za koje su namijenjene te praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika kod određenog zdravstvenog stanja, uzimajući u obzir preporuke o broju i rasporedu obroka, vrsti hrane koja se preporučuje i koju treba izbjegavati te načine pripreme hrane s primjerom izbalansiranog jelovnika. Željeli smo da osobama koje pate od određenih bolesti ove smjernice budu praktična pomoć u nutritivnom pristupu, odnosno svakodnevnom životu s njihovom bolesti. U ovom prvom izdanju predstavili smo 25 smjernica kod različitih kliničkih stanja s kojima se današnji čovjek sve više susreće i za koje je potreban poseban, modificiran način prehrane, na primjer kod hipotireoze i hipertireoze, osteoporoze, redukcije tjelesne mase, povišene razine kolesterola i triglicerida, kroničnih bolesti jetre i bolesti pankreasa, masne jetre, upalnih bolesti crijeva... Tu su i upute za zdrave osobe koje zahtijevaju posebnu nutritivnu skrb zbog specifičnih stanja kao što su, primjerice, trudnice i dojilje. l Priručnik Bolničke
prehrambene smjernice može se besplatno preuzeti s internetskih stranica bolnice. Može li koristiti i zdravim ljudima?
- Ove smjernice mogu pomoći u liječenju bolesti, ali mogu biti korisne i u prevenciji razvoja nekih bolesti. Na primjer, preporuke za prehranu kod povišenih razina kolesterola i triglicerida mogu biti putokaz zdravim osobama kako se hraniti i koje prehrambene navike usvojiti da bi se spriječili određeni zdravstveni problemi i očuvalo zdravlje kardiovaskularnog sustava. Sigurno je vrijedno znati da se većina srčano-žilnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nedovoljne tjelesne aktivnosti i, posebno, nepravilne prehrane. Također, s obzirom na sve veći broj osoba s povećanom tjelesnom masom smjernice za redukciju težine mogu biti korisne za većinu ljudi kako bi na vrijeme djelovali i spriječili nastanak pretilosti bilo kojeg stupnja. l Kakvi su planovi s bolničkim
smjernicama? Pripremate li novo izdanje? Hoće li biti prošireno i što će još novo donijeti?
- Svakako planiramo nastaviti izradu prehrambenih smjernica i za druga zdravstvena stanja s kojima se često susrećemo u praksi, na primjer prehrambene smjernice kod terapije antikoagulansima, kod kronične bubrežne bolesti, kod anemije, hemeroida, kod vegetarijanske prehrane, cistične fibroze... Sva navedena stanja zahtijevaju modifikaciju prehrane i želimo da što veći broj osoba može u smjernicama pronaći praktičnu pomoć u nutritivnom pristupu kroz svakodnevni život s određenom bolesti ili u prevenciji razvoja određene bolesti.
