Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću
Podgorica • Crna Gora • Utorak, 1. oktobar 2019. • Godina LXXV/Broj 19303 • Cijena 0,70 eura
godina
Što je ministar odbrane SAD Mark Esper rekao pred Odborom za oružane snage američkog Senata
Rusija nije uspjela da destabilizuje Crnu Goru i region
Na zahtjev vrhovnog tužioca održana još jedna vanredna sjednica Tužilačkog savjeta
Većina uz Stankovića
Ivica Stanković
STR. 6. i 7.
Apelacioni sud potvrdio odluku niže instance da srpski državljanin bude predat hrvatskom pravosuđu
Kao najveća vojska koja doprinosi NATO, Sjedinjene Države trenutno pružaju osoblje, sposobnost i resurse potrebne za izvršenje misije. Kontinuirana regionalna stabilnost i odvraćanje od malignog ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu u najboljem su interesu američke nacionalne sigurnosti, rekao je Esper STR. 3.
Ministarstvo pravde odlučuje o terminu izručenja Sinđelića STR. 9.
Projekat napajanja strujom prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa
Završen 21. Cetinjski parlamentarni forum, poruka Ivana Brajovića
Odgovorni mediji temelj demokratskog društva STR. 2.
Apoteke povukle ranitidin i ranisan
STR. 8.
Specijalno tužilaštvo češlja dokumentaciju o porijeklu imovine optuženih za šverc cigareta
Počeli radovi na elektro mreži auto-puta STR. 4. i 5.
Predstavljeno drugo izdanje monografije „Werk“ u izdanju Nove Pobjede
Imamo Finansijska istraga bisere koje protiv Milutinovića, ne umijemo carinika i saradnika da čuvamo STR. 10.
STR. 20. i 21.
M. BABOVIĆ
Agencija za ljekove postupila po preporuci Evropske komisije
2
Politika
Utorak, 1. oktobar 2019.
Završen 21. Cetinjski parlamentarni forum
Brajović: Profesionalni i odgovorni mediji temelj demokratskog društva
PODGORICA – Izgradnja demokratskog društva počiva na dijalogu, zahtijeva slobodu govora i izražavanja, kao i poštovanje različitosti mišljenja i stavova, a kredibilni, odgovorni i profesionalni mediji ključni su za funkcionisanje svake demokratije i temelj demokratskog društva – poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, otvarajući juče Cetinjski parlamentarni forum, čija tema je bila „Parlament i mediji – realnost uzajamnih očekivanja“. Brajović je istakao da je u procesu evropskih integracija pred zemlje regiona postavljen zahtjevan zadatak - stvaranje boljih uslova za rad medija. -Uloga parlamenata je da zakonima regulišu te uslove, dok sa druge strane uloga medija je da pružaju pravovremene i istinite informacije, podržavaju klimu tolerancije i poštovanje različitosti, ne zloupotrebljavajući moć i uticaj koji imaju - poručio je Brajović. Prema njegovim riječima, kako parlamenti treba da budu otvo-
Učesnici Cetinjskog parlamentarnog foruma
reni prema medijima, tako i mediji treba da se jednako i profesionalno odnose prema različitim politikama i da, zasnovano na činjenicama, nepristrasno izvještavaju. On je kazao da nije slučajno što se baš na Cetinju razgovara o slobodi misli, izražavanja i djelovanja. -Cetinje je grad koji je vjekovima
baštinio i njegovao slobodu, pokazao Evropi i svijetu kako se živi i misli slobodno. Sa prijestonog Cetinja branjena je Crna Gora i naš identitet, odavde je počela borba za obnovu državnosti i ovdje smo glasovima poslanika Skupštine Crne Gore 2017. godine, potvrdili članstvom u NATO, da pripadamo razvijenim demokratijama –
istakao je Brajović. Na CPF-u, u okviru sesije „Odgovornost parlamenata i javnih servisa u promociji kulture političkog dijaloga“, govorili su potpredsjednica PS OEBS-a Margareta Cederfelt, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Nikola Špirić, predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga
sabora Sunčana Glavak, poslanik Narodne skupštine Republike Srbije Mirko Krlić, poslanica Državnog zbora Republike Slovenije Violeta Tomić, poslanik Parlamenta Sjeverne Makedonije Redžail Ismaili, poslanik Parlamenta Albanije Florenc Spaho i šef Odjeljenja SE za informaciono društvo Patrik Penninck.
Pobjeda
Zajednička izjava Rad CPF završen je usvajanjem Zajedničke izjave, u kojoj je, između ostalog, istaknut značaj medijskog pluralizma, ali i odgovornost za javno izgovorenu riječ. Naglašen je značaj transparentnosti vlasništva nad medijima za zaštitu javne debate u demokratskim društvima. Ukazano je na potrebu daljeg razvoja profesionalnog pristupa, odgovornosti i poštovanja etičkih pravila od strane novinara, čemu poslanici mogu pružiti podršku u okviru svojih nadležnosti. Učesnici su, kako je saopšteno iz Skupštine, napomenuli da će svojom javnom ulogom i primjerom biti promoteri kulture političkog dijaloga.
Tokom sesije „Uloga zakonskih rješenja u jačanju slobode i profesionalnosti medija“ govorili su direktor za pravna pitanja i politiku Evropske radiodifuzne unije Richard Burnley, predsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora Sunčana Glavak, generalni direktor Radiotelevizije Ljubljana Igor Kadunc, generalni direktor TVCG Božidar Šundić, ravnatelj poslovne jedinice Program iz Zagreba Renato Kunić, rukovoditeljka Odjela međunarodni poslovi iz Sarajeva Lejla Babović, generalni direktor RTV Priština Ngadhnjim Kastrati, poslanica Parlamenta Sjeverne Makedonije Jagoda Shahpaska i poslanica Marta I. K. Šćepanović.
Pobjeda
Politika
Utorak, 1. oktobar 2019.
3
Što je ministar odbrane SAD Mark Esper rekao pred Odborom za oružane snage američkog Senata
Rusija nije uspjela region i Crnu Goru da destabilizuje
PODGORICA – Ruske destabilizujuće aktivnosti do sada nijesu uspjele da ispune svoje glavne ciljeve u ovom regionu, što najbolje pokazuje i neuspjeli državni udar u Crnoj Gori i uspješan zaključak Prespanskog sporazuma u Sjevernoj Makedoniji, ocijenio je američki ministar odbrane Mark Esper. Šef Pentagona je to kazao 17. jula pred Odborom za oružane snage američkog Senata, gdje je prije imenovanja odgovarao na pitanja članova ovog tijela o smjernicama budućeg rada. On je krajem jula položio zakletvu, nakon što je Senat 23. jula potvrdio njegov izbor. Esper je kazao da misija KFOR, u kojoj učestvuju i crnogorski vojnici, i „dalje pruža ključnu sposobnost za odvraćanje od ruskog uticaja koji nastoji da igra na trenutnu i istorijsku nestabilnost u regionu koji se istorijski posmatra kao bure baruta Evrope.“.
Kao najveća vojska koja doprinosi NATO, Sjedinjene Države trenutno pružaju osoblje, sposobnost i resurse potrebne za izvršenje misije. Kontinuirana regionalna stabilnost i odvraćanje od malignog ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu u najboljem su interesu američke nacionalne sigurnosti, rekao je Esper Pentagon
SARADNJA
GLAVNI IZAZOVI
Upitan što vidi kao glavne izazove na Zapadnom Balkanu i kakva će biti uloga Pentagona u rješavanju tih izazova, Esper je kazao da je „Zapadni Balkan važan za Evropu koja je cjelovita, slobodna i u miru sa susjedima“. - Istorijske tenzije i problemi između balkanskih zemalja zahtijevali su, i dalje će zahtijevati, da se NATO, bilateralna odbrana i diplomatski odnosi bave ruskom dezinformacijom, koja i dalje prikazuje SAD i NATO u negativnom svjetlu, istovremeno podstičući domaći nesklad - rekao je Esper. Za šefa Pentagona najbolji dokaz za to je Crna Gora. - Ruske destabilizujuće aktivnosti do sada nijesu uspjele da ispune svoje glavne ciljeve u ovom regionu, što najbolje pokazuje i neuspjeli državni udar u Crnoj Gori i uspješan zaključak Prespanskog sporazuma u Sjevernoj Makedoniji,
sigurnosti, odgovorio je Esper. Govoreći o izdvajanju od dva odsto BDP za odbranu, i upitan da li smatra da takva politika odražava odgovarajuću raspodjelu tereta NATO saveza, Esper je rekao da je to odgovarajući nivo podjele tereta. - I što je još važnije, na to su sve saveznice obavezale. Kada bi svi naši saveznici postigli ovaj nivo izdvajanja, sposobnosti saveza bi se značajno poboljšale, ocijenio je on.
Mark Esper
ocijenio je šef Pentagona. Region Balkana, ocjenjuje Esper, pod uticajem je migracionih tokova i radikalizacije, što, predstavlja izazov za sposobnost pojedinačnih nacija da odgovore na domaćem nivou, istovremeno čuvajuć i odbrambene obaveze. - Pentagon blisko sarađuje sa partnerima i saveznicima na Balkanu kako bi se pojačale njihove mogućnosti odvraćanja od bilo kakvih zloćudnih aktivnosti, reagovalo na rizike radikalizovanih nasilnih ekstremista i poboljšala njihova sposobnost da doprinesu očuvanju mira u vojnim operacijama širom svijeta - rekao je Esper pred Odborom Senata.
ZNAČAJ KFOR-A
Na pitanje o značaju NATO misije KFOR u održavanju sigurnosti i stabilnosti na Balka-
SAD posvećene članu 5 Sjevernoatlantskog sporazuma Na pitanje koliko je za američke strateške interese važna posvećenost SAD obavezama iz člana 5 Sjevernoatlantskog sporazuma, Esper je odgovorio da američka posvećenost „ostaje čvrsta“. - Kao što je sekretar Pompeo rekao, ovdje u Vašingtonu, tokom proslave 70. godišnjice NA-
nu, Esper je rekao da uloga misije na Kosovu ostaje presudna za sigurnost i stabilnost regiona. - KFOR je i dalje osnovni element koji omogućava postojanje stabilnog i sigurnog okruženja na Kosovu. Istovremeno omoguć ava da se potrebne institucije i procesi u zemlji nastave održavati. KFOR omogućava sprovođenje desetogodišnjeg plana
TO-a, „vjerujemo u našu zajedničku odbranu, kako je predviđeno članom 5.“ Američka posvećenost kolektivnoj odbrani Alijanse i dalje ostaje čvrsta. Naša zajednička posvećenost vrijednostima ugrađenim u Vašingtonski ugovor je ono što je učinilo NATO najuspješnijim savezom u istoriji, zaključio je Esper.
tranzicije Kosovskih bezbjednosnih snaga zajedno sa stalnim naporima ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije. KFOR i dalje pruža ključnu sposobnost za odvraćanje od ruskog uticaja koji nastoji da igra na trenutnu i istorijsku nestabilnost u regionu koji se istorijski posmatra kao „bure baruta“ Evrope - ocijenio je Esper. Da li vjerujete da bi Sjedinjene
Sinoć u Podgorici održan protest pokreta „Odupri se“, prisustvovao mali broj građana
Formiraće mjesne odbore u svim gradovima PODGORICA – Pokret Odupri se formiraće mjesne odbore u svim gradovima Crne Gore i nastaviti sa protestima do rušenja trodecenijskog režima, poručio je lider tog pokreta Džemal Perović na protestu koji je sinoć održan ispred zgrade Vrhovnog državnog tužilašta u Podgorici. Ocijenio je da je stanje u Crnoj Gori danas mnogo gore nego što je bilo prije članstva u NATO i otpočinjanja pregovora za članstvo u EU. - Dosta je vladavine koja je uništila ovu državu i urušila moral. Njih je jedan odsto, a nas žrtava režima je 99 odsto i dovoljan je samo jedan dan da ih srušimo – rekao je Perović pred nekoliko desetina građana prisutnih na protestu. Podsjetio je i na najmasovniji protes pokreta „Odupri se“ koji je prošle zime održan na Trgu nezavisnosti uz poruku da je to režimu bila jedina opomena. Potvrdio je i da je nejedinstva u pokretu bilo, ali i dodao kako je ono benigno i da nije prouzrokovalo nikakvu štetu Crnoj Gori. - Nijesmo uspjeli da se organizujemo tr-
Sa protesta
čeći za opozicijom i međunarodnom podrškom. Hiljade ljudi su željele da se priključe pokretu. Nijesmo se snašli. Od večeras svi ste dio pokreta Odupri se, naveo je Perović. Sa video-bima, koji je bio postavljen ispred zgrade tužilaštva, puštani su snimci razgovora Duška Kneževića i sekretara VDT Nenada Vujoševića i TV prilozi o placu u Kolašinu, koji je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, za 140 hi-
ljada eura, prodala biznismenu Zoranu Bećiroviću. Protestu su prisustvovali predsjednik i funkcioneri Demokrata Aleksa Bečić, Boris Bogdanović, Neven Gošović i Velizar Kaluđrović, lider i funkcioner Ure Dritan Abazović, kao i Miloš Konatar, nezavisni poslanici Aleksandar Damjanović i Neđeljko Rudović, kao i lideri Crnogorske Vladimir Pavićević i Radničke partije Janko Vučinić. Đ.Ć.
Države trebalo da zadrže svoju posvećenost KFOR-u, glasilo je jedno od pitanja. - Kao najveća vojska koja doprinosi organizaciji, Sjedinjene Države trenutno pružaju osoblje, sposobnost i resurse potrebne za izvršenje misije. Kontinuirana regionalna stabilnost i odvraćanje od malignog ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu u najboljem su interesu američke nacionalne
Kada je u pitanju saradnja EU i NATO u osiguravanju da „SAD i saveznici NATO budu u stanju da odvrate i po potrebi poraze rusku agresiju i / ili se suprotstave ruskom malignom uticaju“, Esper smatra da je kontinuirana saradnja EU sa NATO saveznicima i dugogodišnjim transatlantskim partnerima koji nijesu članice EU, od presudne važnosti. - Kao što sam objasnio saveznicima i partnerima u junu, oni imaju sposobnosti koje se nadovezuju na napore NATO za odvraćanje i odbranu od prijetnji transatlantskoj bezbjednosti, uključujući ruski maligni uticaj. Napori EU da poboljša sajber bezbjednost, poboljša hibridnu odbranu i ubrza vojnu mobilnost, primjeri su koji ukazuju na nužnost saradnje NATO i EU, ocijenio je Esper. Na pitanje pod kojim uslovima bi predvidio dalje proširenje NATO-a u narednim godinama, Esper je kazao da su se, shodno članu 10 Sjevernoatlantskog sporazuma, saveznici dogovorili da jednoglasnim sporazumom mogu u bilo koje vrijeme da pozovu evropsku državu koja je u stanju da unaprijedi principe Alijanse i da doprinese bezbjednosti sjevernoatlantskog područja da se pridruži Savezu. - SAD ostaju posvećene NATO-ovoj politici otvorenih vrata, zaključio je Esper. Jovana ĐURIŠIĆ
Premijer Marković primio u nastupnu posjetu ambasadora Rusije
Odnosi sa Rusijom uz puno poštovanje PODGORICA - Odnosi Crne Gore i Rusije treba da se odvijaju uz puno međusobno poštovanje u interesu dvije države i njihovih građana, kazao je premijer Duško Marković, koji je primio u nastupnu posjetu novoimenovanog ambasadora Rusije Vladislava Maslenikova. Marković je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Maslenikovu poželio uspješno stupanje na dužnost i naglasio rezultate i napredak Crne Gore u svim oblastima, na unu-
trašnjem i vanjsko-političkom planu. On je naglasio da bilateralni odnosi Crne Gore i Rusije treba da se odvijaju uz puno međusobno poštovanje, u interesu dvije države i njihovih građana. Marković se, kako se navodi, posebno osvrnuo na dobru dinamiku u agendi evropske integracije Crne Gore. - Sagovornici su razgovarali i o ekonomskim pitanjima, sa akcentom na unapređenje saradnje u turizmu, što je prepoznato kao oblast od obostranog interesa, navodi se u saopštenju. R.P.
4
Ekonomija
Utorak, 1. oktobar 2019.
Domaće tržište naftnih derivata
Gorivo poskupilo pet centi
Pobjeda
Projekat napajanja strujom prioritetne dionice od
PODGORICA - Cijene benzina i eurodizela od danas su veće pet centi, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.
Građani će litar eurosupera 95 i 98 narednih 15 dana plaćati 1,34 eura, odnosno 1,38 eura. Litar eurodizela košta 1,26 eura. Lož ulje za veleprodaju je poskupilo četiri centa i košta 1,23 eura. - Prema ranijim najavama, aktuelna dešavanja u Saudijskoj Arabiji, prelivena na međunarodna tržišta, imaće uticaja i na cijene naftnih derivata u Crnoj Gori, koje
će nakon ove korekcije biti na nivou iz jula ove godine rekli su iz ministarstva. Posljednje promjene cijena
U okviru Infofesta međunarodna konferencija o regulaciji elektronskih komunikacija
goriva bile su 20. avgusta, kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili šest do sedam centi. S.P.
Kursna lista
ICT tehnologija najveća šansa za ekonomski rast PODGORICA - Crna Gora je fokusirana na digitalni transformativni talas, mogućnosti koje on pruža i na nosioce promjena, saopštio je državni sekretar Ministarstva ekonomije Milan Srzentić. On je rekao da informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju možda do sada i najveću šansu za ekonomski rast, povećanje konkurentnosti i transformaciju privrede i društva u regionu. - Podrška digitalnoj transformaciji Zapadnog Balkana eksplicitno je i snažno data usvajanjem Digitalne agende za Zapadni Balkan, koja je takozvanom Sofijskom deklaracijom u maju prošle godine podržana od svih predsjednika vlada u regionu - kazao je Srzentić. On je na međunarodnoj konferenciji Regulatorna djelatnost
u sektoru elektronskih komunikacija, koja se održava u Budvi u okviru Infofesta u organizaciji EKIP-a, saopštio da su digitalnom agendom obuhvaćeni projekti iz oblasti razvoja širokopojasnog pristupa internetu, digitalnih vještina, rominga, sajber bezbjednosti, data ekonomije i podrške startap preduzetništvu. - Crna Gora će uskoro početi pripremu zakona radi transponovanja novog EU akija ili novog telekomunikacionog koda Evropske unije, u naš pravni sistem – najavio je Srzentić. Infofest je u nedjelju u Budvi pod simboličnim nazivom ,,Nikad važnije“ otvorila ministarka javne uprave Suzana Pribilović. Infofest traje do subote, a organizuju ga Ministarstvo javne uprave i konsultantska kompanija Biznis link. S.P.
U Varni priznanje za hotel u Igalu
„Lajthaus“ najbolja kompanija u razvoju na Balkanu HERCEG NOVI – Hotel „Lajthaus“ u Igalu proglašen je za najbolju kompaniju u razvoju na konferenciji Balkanske asocijacije hotelijera (BAHA) u Bugarskoj, a njegova ekipa je osvojila prvo mjesto u kulinarstvu. Godišnja konferencija BAHA održana je od 25. do 28. septembra u Varni, pod nazivom „Destinacija kao brend“. Moto konferencije bio je „Susjedstvo i zajedničko partnerstvo nas čini jačim“, a završena je potpisivanjem memoranduma o zajedništvu i partnerstvu članica BAHA. Kuvari hotela „Lajthaus“ su bili najbolji u konkurenciji kolega iz sedam zemalja. Ž.K.
USD
1.08890
JPY
117.59000
GBP
0.88573
CHF
1.08470
AUD
1.61260
CAD
1.44260
PODGORICA - Kompanije Novi Volvoks i Elektro tim juče su počeli izgradnju elektro mreže prioritetne dionice auto-puta Bar – Boljare od Smokovca do Mateševa, saopštio je Pobjedi izvršni direktor Monteputa Jonuz Mujević. - U četvrtak smo potpisali ugovor sa podgoričkim Novim Volvoksom za prvu i treću partiju, a juče sa budvanskim
Elektro timom za izgradnju druge partije sistema trajnog napajanja električnom energijom prioritetne dionice, nakon čega su izvođači radova juče uvedeni u posao – kazao je Mujević Pobjedi. Rok za završetak posla je kraj septembra naredne godine i Mujević očekuje da će se radovi završiti za 12 mjeseci, kad treba da bude izgrađena kompletna prioritetna dionica. - Dobili smo uvjeravanja izvo-
đača radova da će radovi biti završeni u planiranom roku rekao je Mujević. Monteput je poništio prvi tender za izgradnju elektro mreže duž auto-puta 16. avgusta, zato što nijedan od ponuđača, a to su bile ove dvije kompanije, nije predao ispravnu ponudu. Nakon toga raspisan je novi tender po skraćenom postupku, na koji su opet samo te dvije firme poslale ponudu. Za razliku od prvog ten-
Tužba protiv države zbog nesuđenog turističkog naselja u Morinju
Rusi traže 20 miliona eura odštete
PODGORICA – Na ročištu po tužbi ruske kompanije Montenegro region koja tuži Ministarstvo kulture i kotorsku opštinu zbog nemogućnosti da izgradi turističko naselje u Morinju, emitovan je dio emisije RTCG Replika iz marta prošle godine. Tom prilikom je direktor za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković, odgovarajući na pitanja u vezi izmjena DUP-a Morinj i nepostupanja po zahtjevima za davanje saglasnosti na HIA i studije vizuelnog uticaja, kazao da se prema svim investitorima postupa u skladu sa zakonom. Nije sporio da je u slučaju kompanije Montenegro region bila naložena izrada HIA studije koja, u tom momentu, nije bila predviđena zakonom. - Iz toga se nesporno zaključuje da je državni organ postupao nezakonito i nepravilno, - kazala je advokatica Montenegro regiona Zorica Đukanović. Zastupnica opštine Kotor Marina Bjelja kazala je da je iz ove izjave jasno da saglasnosti, koje su uslov da prijedlog odluke o izmjenama DUP-a Morinj dođe pred kotorsku skupštinu, nijesu date. Osvrćući se na
Podaci AEM-a o distribuciji radio i TV programa
Kablovskih priključaka 234 hiljade
Počeli radovi na elektro mreži auto-put
PODGORICA - Broj priključaka za distribuciju radio i TV programa putem različitih platformi na kraju avgusta je iznosio 233.801, saopšteno je iz Agencije za elektronske medije, što je porast od 0,89 odsto. Broj priključaka koji se odnosi na građane bio je 15,7 odsto veći od broja domaćinstava. U osnovnom paketu korisnicima je dostupno u prosjeku 85 TV kanala. Prosječna cijena osnovnog paketa je 10,5 eura, dok S.P. domaćinstva u prosjeku plaćaju 12,2 eura.
Morinj
ranije navode Đukanović da je bilo izvjesno da bi DUP bio usvojen da su saglasnosti date, Bjelja je kazala da uvijek postoji realna mogućnost da neka odluka u skupštini ne bude usvojena. Izjavu da jedan planski dokument, koji ima snagu zakona, ne mora biti usvojen iako postoje sve saglasnosti, Đukanović smatra zabrinjavajućom, jer je u suprotnosti sa zakonom o planiranju i uređenju prostora. U Replici su pored Dajkovića učestvovali i ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović i tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Sutkinja Dijana Raičković usvojila je zahtjev Đukanović
da na idućem ročištu budu saslušani Miranović i Dajković, dok će naknadno odlučiti da li će osim njih biti saslušani i Aleksandar Šaporev i Dejan Vojvodić iz Montenegro regiona, kao i prof. dr Goran Radović koji je autor idejnog rješenja naselja i pomenutih studija. Sutkinja bi trebalo da odluči i o prijedlogu Đukanović da se sprovede finansijsko vještačenje kako bi bio utvrđen tačan iznos štete. Vrijednost spora je određena na 20 miliona eura. Kompanija Montenegro region kupila je u Morinju prije 13 godina zemljište za izgradnju turističkog kompleksa, ali je izmjenom DUP-a promijenjena namjena zemljišta bez mo-
gućnosti izgradnje. Ova kompanija je pokrenula inicijativu izmjena i dopuna DUP-a što je opština, kako navode, prihvatila, pa su izradu plana i elaborata o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu platili 3,8 hiljada eura. Ipak, zbog protivljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara nijesu dobili zeleno svjetlo na taj dokument, pa do izmjene DUP-a Morinj nije došlo. Zbog toga su, kako navode, pretrpjeli štetu, što je rezultiralo i presudom Apelacionog suda iz Sankt Peterburga kojom su obavezani da plate 6,2 miliona eura ruskoj kompaniji Energol zbog neispunjenja ugovora kojim je ova kompanija trebalo da prodaje stanove u turističkom naselju. Zastupnici tuženih ne smatraju da je presuda ruskog suda od uticaja na ovaj sudski spor, jer se radi o ugovoru u kojem nijesu učestvovali ni država ni opština. Zastupnik opštine je ranije kazao da je neodgovorno što je tužilac prodao nepostojeće objekte, za koje nema građevinsku ni upotrebnu dozvolu, te da to ne može biti njihova odgovornost. Iduće ročište je zakazano za 18. novembar. M.Lk.
Podaci Monstata o turističkoj sezoni
U avgustu milion noćenja PODGORICA - U Crnoj Gori je u avgustu u hotelima boravilo 220.920 turista, što je 13,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je broj noćenja porastao 8,1 odsto na 1,05 miliona, saopšteno je iz Monstata. U prvih osam mjeseci ostvareno je 17,2 odsto više dolazaka i 9,2 odsto više noćenja turista nego u istom periodu prošle godine. Najviše je bilo turista iz Rusije, 17 od-
sto, Srbije 16,5, Francuske 7,9, Velike Britanije 6,4 , Poljske 5,5, BiH 4,7, Njemačke 4,2 i Kosovo 2,9 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 34,9 odsto noćenja. Najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 92,1 odsto, glavnom gradu 3,4 odsto, planinskim mjestima 2,4 odsto i ostalim turističkim mjestima 1,7 odsto. N. K.
Pobjeda
Ekonomija
Utorak, 1. oktobar 2019.
d Smokovca do Mateševa Rok za postavljanje elektro mreže je kraj septembra naredne godine, kad treba da bude završena kompletna prioritetna dionica auto-puta
ta dera, na drugom nijesu bili konkurencija jedna drugoj, jer je Novi Volvoks dao ponudu za prvu i teću partiju, Elektro za drugu partiju. Novi Volvoks će graditi trafostanicu 110/20 kV ,,Autoput 1“ sa priključnim dalekovodima i opremati DV polja 110 kV u TS 220/ 110/35/ kV ,,Podgorica 1“, a u okviu treće partije trafostanicu 20/0,4 kV sa kablovskim razvodom 20 kV i sistem daljinskog upravljanja
za napajanje objekata duž trase prioritetne dionice. Elektro tim treba da izgradi trafostanicu 110 20 kV ,,Autoput 2” sa priključnim dalekovodima. Procijenjena vrijednost radova Novog Volvoksa je 18,5, a Elektro tima 19,6 miliona eura sa PDV-om. Većinski vlasnik Novog Volvoksa je holding One, vlasništvo Milana Ivanovića, dok po pet odsto imaju Predrag Poček i Mila Milović. Osnivači budvanskog Elektro tima su Jelena i Miroslav Milović. Ukupna procijenjena vrijednost radova je 38,2 miliona eura, a Monteput je taj iznos obezbijedio iz kredita Investiciono-razvojnog fonda. Napajanje auto-puta električnom energijom spada u naknadne radove koji nijesu ugovoreni sa glavnim izvođačem radova na auto-putu, kineskom kompanijom CRBC. S. P.
Tivat
5
Institut alternativa organizovao konferenciju o transparentnosti budžeta
Trošenje novca građana ne smije se kriti oznakom „interno“ PODGORICA - Transparentnost potrošnje u javnom sektoru i odgovornost se mora povećati. Sa svih informacija o potrošnji novca građana mora se skinuti, odnosno ne smije se stavljati oznaka tajnosti „interno“, poručeno je sa konferencije o transparentnosti budžeta, koju je organizovao Institut alternativa. Senator dr Branislav Radulović kazao je da je sinergija aktivnosti, prije svega parlamenta, parlamentarnih odbora i DRI bitna, a od velikog značaja učešće NVO sektora i medija. - Došlo je do smanjenja broja kontrolnih sjednica, što je donekle umanjilo transparentnost i odgovornost korisnika budžetskih sredstava. Ali je na drugoj strani Vlada imala pojačanu kontrolu, što najbolje pokazuje revizija koncesija i državne imovine. Vlada je zaključcima dodatno obavezala subjekte revizije na poštovanje preporuka DRI - kaže Radulović. On podsjeća da je DRI povećala obim revizija. - Revizije sa negativnim mišljenjem se dostavljaju parlamentu i državnom tužilaštvu. Nastojaćemo da i u drugim segmentima, od lokalne samouprave, privrednih društava pojačamo pritisak na subjekte revizije da povećaju transparentnost potrošnje javnog novca, ali ćemo dodatno kontrolisati i druga pitanja ,kao što je državna imovina - najavio je Radulović. Poslanik Aleksandar Damjanović kaže da transparentnost
Sa konferencije
trošenja novca građana i odgovornost moraju ići „ruku pod ruku“. Tokovi javnog novca su, dodaje, ključni za determinisanje ekonomskog razvoja države. - Prije pet godina, odnosno 2014. kada je donošen sistemski zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, propuštena je prilika da se definiše odgovornost nosilaca funkcija u javnom sektori, politička i svaka druga. Sada imamo sistem decentralizovane odgovornosti, odnosno nemamo odgovornost. Daleko smo od onoga što smo započeli prije nekoliko godina, od javnog transparentnog budžeta, gdje bi građanin jednostavnim klikom mogao da vidi kako se dnevno troši i puni državni budžet. Da ne govorimo o opštinama i firmama sa većinskih državnim vlasništvom, odakle imamo minimalne ili nikakve informacije,
Firme se sakrivaju iza poslovne tajne Istraživanje Instituta alternativa, urađeno po metodologiji koja se primjenjuje u 115 država, pokazalo je da je Crna Gora pripada grupi zemalja nedovoljne budžetske transparentnosti, kazao je predstavnik ove NVO Marko Sošić. Ključni problemi su, kaže, dostupnost budžetske dokumentacije i nedovoljno izvještavanje o izvršenju budžeta tokom godine. - Crna tačka je mala dostupnost informacija, prije svega za diskrecionu potrošnju, tekuću budžetsku rezervu, čiji podaci se označavaju sa „interno“. Na tom spisku je i potrošnja javnih preduzeća koja koriste institut poslovne tajne kako bi sakrili i najosnovnije podatke o poslovanju - kaže Sošić.
poput Montenegro erlajnza, ili Plantaža – rekao je Damjanović, koji smatra da pad u nivou kontrole pogoduje onima koji kriju tokove novca. - Jedan od flagrantnih primjera je što je dvije trećine budžetske rezerve pod oznakom „in-
terno“ - kaže Damjanović, koji smatra da je nedopustivo što nema kažnjavanja za nenamjensko trošenje budžetskog novca, ni budžetskog u Ministarstvu finansija, a sve manje je informacija gdje i za što ide novac. M.P.M.
Počela osma Balkanska konferencija o standardizaciji Sa zahtjevima za obeštećenje Partija penzionera, invalida i restitucije traži izmjenu zakona
TIVAT – Ako nema standarda nema ni evropskih integracija, poručio je prof. dr Milan Vukčević iz Instituta za standardizaciju Crne Gore na osmoj dvodnevnoj Balkanskoj konferenciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici nacionalnih tijela za standardizaciju iz Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Moldavije, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije, Turske i Kosova u svojstvu posmatrača.
Institut za standardizaciju Cne Gore, domaćin skupa, osnovan je, kako je kazala ministarka ekonomije Dragica Sekulić, 2007. godine, a do danas je doneseno 19.500 važe-
ćih crnogorskih standarda i srodnih dokumenata koji su potpuno usaglašeni sa evropskim i međunarodnim standardima. Osnovano je 17 tehničkih komiteta i ostvaren visok nivo članstva u međunarodnim i evropskim organizacijama za standardizaciju. Institut je do sada potpisao sporazume o poslovno-tehničkoj saradnja sa nacionalnim tijelima Srbije, BiH Sjeverne Makedonije, Albanije, Slovenije, Hrvatske, Turske, Kine i Bugarske i ugovore o prodaji standarda sa britanskim, njemačkim i francuskim institutima za standardizaciju. Učesnike konferencije pozdravio je predsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac. S. K.
zakasnilo 19 hiljada građana
Novi zajam EBRD-a
Deset miliona eura kredita Voliju PODGORICA – EBRD je juče saopštio da obezbjeđuje kredit od 10 miliona eura za modernizaciju maloprodajne mreže trgovačkog lanca Voli. - Ova sredstva će se koristiti za otvaranje četiri nove Voli prodavnice, te za renoviranje i proširenje pet postojećih – objasnili su iz banke i dodali da Voli
ima tržišni udio od 30 odsto i 66 prehrambenih maloprodajnih objekata širom zemlje. Ovim kreditom će se finansirati i obuka 750 učenika, čime će se omogućiti mladima pristup osposobljavanju i sticanju novih vještina i zapošljavanju. EBRD je do danas kreditirao 60 projekata u Crnoj Gori sa 571 milion eura. M.P.M.
PODGORICA – Ukupan dug bivšim vlasnicima po konačnim rješenjima dostvljenim Fondu za obeštećenje iznosi 87 miliona eura, navodi se u analizi o restituciji Partije penzionera, invalida i restitucije. Ta partija traži da se izmijeni zakon i omogući novi rok za podnošenje zahtjeva, jer procjenjuju da 19 hiljada građana nije uspjelo da dostavi zahtjeve. - Fondu za obeštećenje je dostavljeno 1.609 konačnih rješenja, ukupne vrijednosti
229.4 miliona eura. Fond ima ukupno registrovanih 8.233 korisnika prava na obeštećenje, a od početka primjene zakona bivšim vlasnicima je isplaćeno 36.3 miliona eura u novcu - navodi se u analizi koju je potpisao predsjednik ove stranke Momo Joksimović. MN: Obveznice Podsjetili su da je od emisije obveznica serije FOo1 od 105 miliona eura, sa rokom dospijeća april 2007, umanjena obaveza države za 18,5 miliona, kao i da je emitovana i serija FOo2 vrijednosti 210 miliona.
- Fond za obeštećenje je, postupajući po zahtjevima korisnika, kod CDA registrovao obveznice vrijedne 90.7 miliona eura. Ukupan iznos za koji je trajno umanjena obaveza Fonda je 142.4 miliona - objašnjava se u analizi i podsjeća da je Fond od početka primjene zakona prihodovao 39,5 miliona eura. Procjenjuju da je 19 hiljada bivših vlasnika ostalo bez prava na obeštećenje, jer su zbog nedostatka informacija zakasnili sa dotavljanjem zahtjeva i zato traže izmjenu zakona i
novi rok. Zahtjeve je predalo ukupno 10.848 zatjeva građanina i do kraja prošle godine su riješena 8.242 predmeta ili 76 odsto. - Da se svim bivšim vlasnicima omogući skraćeni postupak za povraćaj imovine, naročito poljoprivrednog i gradskog građevinskog zemljišta koje nije privedeno namjeni, te da im se nadoknada izvrši u kraćem roku po tržišnoj vrijednosti – traže u ovoj partiji i podsjećaju da mnogi građani nijesu ni znali da su formirane opštinske komisije, pa je takva sudbina zadesičla i člana drugostepene komisije za povraćaj i obeštećenje pri Ministarstvu finansija, kojem je zahtjev odbijen zbog zakašnjenja. N Veliki broj tužbi Strazburu Iz ove partiuje kažu da se veliki broj nezadovoljnih građana žalio sudu u Strazburu, ali navode da ne znaju tačan broj. - U početku primjene zakona, više lica je obeštećeno milionskim iznosima. Međutim, nakon više izmjena zakona bivšim vlasnicima su date mnogo manje nadoknade koja će se isplaćivati narednih 30 godina. Zbog toga su se mnogi žalili sudu u Strazburu - navodi se u informaciji. M.P.M.
6
Društvo
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Na zahtjev vrhovnog tužioca održana još jedna vanredn
Većina uz Stank
Komentar
Kakva etnička distanca? Rajko CEROVIĆ Čujem iz CEDEM-ovog istraživanja kako građani Crne Gore imaju određene etničke distance prema drugim bivšim jugoslovenskim narodima. Najmanje prema Srbima, pa se pitam - kakve to etničke distance i s kojim razlogom? Zar relativno dugo nijesmo sa svim jugoslovenskim narodima živjeli u zajedničkoj državi, vjerovali u proklamovano bratstvo i jedinstvo, dijelili sa njima so i hljeb? Bošnjaci, primjera radi, gotovo da nemaju distance prema Crnogorcima, a ubijali smo ih u ratovima devedesetih da se dodvorimo braći Srbima. Hrvate smo navodno mrzjeli, ne zbog toga što nam kakvo zlo čine, nego zbog toga što oni tobože mrze Srbe? Kao što vidite, zločine devedesetih nijesmo radili zbog nas, nego zbog drugih. Što nimalo ne znači da se mogu opravdati. Nikad nijesmo apriorno mrzjeli Albance na bivšoj zajedničkoj jugoslovenskoj teritoriji, sa izuzetkom crnogorskih Srba koji su se tek danas pojavili, kao odnarođeni Crnogorci, za koje nijesmo odgovorni. Tu nam je definitivno osvijetlio obraz crnogorski pjesnik Radovan Zogović onom potresnom poemom o Ali Binaku. Ali i bez njega: ima u sjajnoj knjizi ,,Orlov krš“, autora nedavno preminulog Nebojše Bata Tomaševića, primjer koji to posebno sugestivno dokazuje. Završio se Prvi svjetski rat. U Crnoj Gori cvjeta bijeli teror nad nedužnim stanovništvom, a otac Batov, ubijeđeni ujedinitelj, biva postavljen za šefa policije u Kosovskoj Mitrovici. Otimaju se „šiptarska“ imanja, čine zločini u prisustvu vlasti, policije i vojske... Ali i Albanci, koliko mogu uzvraćaju; ubijaju iz zasjede sveteći se za krvavo otimanu zemlju; pogibije su svakodnevne... Zbog svega toga Petar Tomašević, šef policije u Kosovskoj Mitrovici, koji je na Skadru ostao bez oka, odluči da, u cilju međusobnog smirivanja, nešto pokuša. Raspita se koji je to Albanac sa najviše autoriteta među svojima i gdje živi. Objasne mu da je u jednom selu, dosta daleko od Kosovske Mitrovice. Hrabri Tomašević usjedne na konja, sam i bez oružja krene kroz albanska sela. Zapuca po neka puška, ali ne prema njemu, jer Albanci znaju kud i zbog čega ide. Starac ga lijepo primi i sasluša. Teško da naivnom Crnogorcu povjeruje, ali mu tvrdo obeća da će se poštovati dogovor, ako se protivnička strana dogovora bude držala. Zadovoljni Tomašević čim stigne u grad doživi neprijatni susret. Dočeka ga srpski obavještajni oficir riječima: „Ne smijete to da radite, gospodine Tomaševiću! Kakvo pomirenje?! Njih treba pritiskati i policijom i vojskom, pa i na svaki način, kako bi se prisilno iseljavali“. Naivnog Tomaševića, samo zbog toga što je povjerovao da su i Albanci ljudi, po kazni iz Kosovske Mitrovice premjeste u zabačeni Plav. Tako su Srbi vječito branili Kosovo zbog kojeg danas kukaju. No, da vidimo zbog čega naši građani osjećaju distancu prema Hrvatima? Ako su se slučajno u NOB-u crnogorski partizani sretali sa ustašama, ustašama
se sigurno nije drijemalo. To se moglo desiti samo pred sami kraj rata. Čitavog devetnaestog vijeka Crnogorci su, od svih balkanskih naroda održavali kulturne, pa donekle i političke veze, samo sa Hrvatima. Njegoš pogotovo sa Štrosmajerom. O ikakvim vezama sa Srbijom nije moglo biti govora. Hrvati su nas više nego trajno dobrim zadužili. Pomenimo samo inženjera Josipa Sladea koji je arhitektonski tvorac Zetskog doma na Cetinju, prvi i nezaboravni urbanista Nikšića, čiji se plan grada i danas održao, te urbanista Danilovgrada... U pitanju su trajne vrijednosti ukupne crnogorske kulturne baštine. Pa pomenimo Valtazara Bogišića koji je izradio crnogorski zakonik kojim se trajno ponosimo i kome se divi sva civilizovana Evropa. Pa slikara Vlaha Bukovca koji nam nije ostavio samo portrete vladarske porodice, nego i druge antologijske slike o Crnoj Gori i njenim ljudima. Što da kažemo za Ivana Mažuranića koji je svojim životnim djelom ovjekovječio Crnu Goru i crnogorsku oslobodilačku borbu? Pa kakva, onda, distanca prema Hrvatima? Kad bi hladnokrvno izmjerili sve eventualno srpske i hrvatske zasluge za Crnu Goru, hrvatske bi enormno pretegle. A, opet, distanciramo se od Hrvata. Odgovor je jednostavan: tako nam je decenijama poručivala beogradska propaganda. Da Crnogorci zaista nikada nijesu bili šovinisti, široko je poznato. Ratovali su u Drugom svjetskom ratu jednostavno svuda na prostoru one bivše države. I kad su prečesto bivali komandanti, ali i istaknuti borci, svuda su bili posebno omiljeni i poštovani. I poslije rata kada su, prije svega zahvaljujući ratnim zaslugama, bivali direktori mnogih poslijeratnih jugoslovenskih preduzeća, ostali su u tamošnjim krajevima veoma omiljeni. Čitava armija crnogorskih prosvjetnih radnika, u nekim poslijeratnim godinama, morala se preseliti u Bosnu i Hercegovinu koja je tada oskudijevala u prosvjetnom kadru. Lijepo je i danas čuti i u Sarajevu, i drugim gradovima u bosanskohercegovačkoj unutrašnjosti, s kolikim pijetetom, sada naravno stariji ljudi, govore o bivšim crnogorskim direktorima škola, učiteljima, nastavnicima i profesorima. Uostalom, nije danas slučajno da, od svih bivših jugoslovenskih republika, jedino Crna Gora, i pored mnogoh unutrašnjih trzavica, živi u nesumnjivom unutaretničkom i međunacionalnom skladu. No, sve te plemenite osobine koje su vjekovima s pravom krasile Crnogorce definitivno su se raspale početkom devedesetih, i to ne samo u bivšim jugoslovenskim ratovima, nego još u vrijeme mitinga koji su im prethodili. Onaj prvi miting u Podgorici 20. avgusta 1988. godine definitivno je pokazao da su se Crnogorci srozali na - ,,goveđi nivo“. Toga dana se i sva Crna Gora moralno raspadala, da bi joj dubrovačko ratište pokazalo svu nacionalnu mizeriju do koje je doprla. Posljedice tih događaja su neke naše današnje etničke distance, a sigurno ne plod crnogorskog istorijskog iskustva.
Poslije rasprave koja je trajala tri sata, većina je dala podršku Stankoviću. Ne treba kriminalci da smjenjuju čelnike institucija, nego treba da se krivično-pravno gone – rekao je naš izvor
PODGORICA – Tužilački savjet juče je održao još jednu vanrednu sjednicu koju je sazvao vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, a na kojoj se raspravljalo o tome da li ovo tijelo treba njega da izabere za vršioca dužnosti prvog čovjeka tužilačke organizacije, nakon što mu 7. oktobra istekne mandat, i dobio je, kako saznajemo, većinsku podršku. - Članovima Tužilačkog savjeta prezentovan je dio dokaza u istrazi koja se vodi protiv optuženog Duška Kneževića i službenika Tužilaštva Nenada Vujoševića, a u slučaju u kojem Knežević pokušava da diskredituje Stankovića audio snimcima svojih razgovora sa Vujoševićem u kojima se tvrdi kako je podmićivao Stankovića – kazao je Pobjedin izvor.
RASPRAVA
Kako saznajemo, pojedini članovi Tužilačkog savjeta iznijeli su stav da Stanković, nakon što je upleten u ovu aferu, ne bi trebalo da bude izabran za vršioca dužnosti vrhovnog tužioca. - Poslije rasprave koja je trajala tri sata većina je dala podršku Stankoviću. Preovladao je stav da ne treba kriminalci da smjenjuju čelnike institucija, nego treba da se krivično-pravno gone – rekao je naš izvor. Nakon sjednice izdato je kratko saopštenje u kojem je navedeno da „polazeći od Ustavne nadležnosti Tužilačkog savjeta da obezbjeđuje samostalnost Državnog tužilaštva, Tužilački savjet se detaljnije informisao o aktuelnim događajima i do sada preduzetim radnjama, te zatražio nezavisnu, nepristrasnu i efikasnu istragu, dajući punu podršku državnotužilačkoj organizaciji u cilju istraživanja predmetnog događaja“. U petak je, takođe, održana vanredna sjednica Tužilačkog savjeta, a jedina tačka dnevnog reda bila je izbor vršioca dužnosti vrhovnog tužioca.
Ivica Stanković
Članovima Tužilačkog savjeta prezentovan je dio dokaza u istrazi koja se vodi protiv optuženog Duška Kneževića i službenika Tužilaštva Nenada Vujoševića, a u slučaju u kojem Knežević pokušava da diskredituje Stankovića audio snimcima svojih razgovora sa Vujoševićem u kojima se tvrdi kako je podmićivao Stankovića – kazao je Pobjedin izvor
Ispostavilo se, međutim, da se vršilac dužnosti ne može birati dok je prvi čovjek tužilačke organizacije u mandatu. - Vanredna sjednica Tužilačkog savjeta odložena je zbog mišljenja dijela članova Tužilačkog savjeta da je preuranjeno donošenje odluke o izboru - određivanju vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, jer nije isteklo vrijeme na koje je izabran vrhovni državni tužilac – saopšteno je nakon sjednice. Pobjedi je ranije više izvora
saopštilo da će Stanković kao vršilac dužnosti ostati na čelu tužilačke organizacije još godinu, te da na izbor „apsolutno nikakvog uticaja neće imati afere koje otvara Duško Knežević“, odbjegli crnogorski biznismen, koji je optužen za više teških krivičnih djela. - Vršilac dužnosti moći će da bude izabran isključivo po isteku mandata aktuelnom vrhovnom državnom tužiocu. Bira se isključivo iz reda zamjenika, a to znači da će i Stan-
U Podgorici svečano uručeni ključevi stanova službenicima bezbjednosnih službi PODGORICA - Ključeve stanova juče je dobilo skoro 300 službenika bezbjednosnih službi, a to je, kako je rekao,ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, najbolji način da se zaposlenima pokaže koliko država cijeni njihov rad. Glavni grad nije naplatio investitoru naknadu za komunalno opremanje, dio je sufinansirala Vlada, a novi vlasnici stanova kvadrat su plaćali 663 eura.
Vlada je pomogla da više od 15.000 građana riješi stambeno pitanje SIGURNOST
- Rješavanjem egzistencijalnog pitanja naših zaposlenih mi pružamo sigurnost njima i njihovim porodicama, a to pozitivno utiče i na moral i na entuzijazam tih ljudi koji se bave teškim, odgovornim i rizičnim poslom. Pokazujemo da država stoji iza onih koji 24 časa vode računa o
bezbjednosti svih građana, onih koji zakone sprovode u praksi, koji brinu da naša granica bude bezbjedna, koji su garant mira i sigurnosti - kazao je Nuhodžić, na svečanosti u podgoričkom kvartu Stari aerodrom. Istakao je da Vlada ispunjava data obećanja i to ne samo u Podgorici.
- Na osnovu sporazuma sa sindikalnim partnerima, uz značajnu podršku Vlade i predsjednika gospodina Duška Markovića, kao i lokalnih samouprava, pokrenuli smo rješavanje životnog pitanja pod povoljnim uslovima za naše zaposlene, širom Crne Gore - rekao je Nuhodžić.
Ministar je precizirao da je samo u ovom mandatu Vlade stambeno pitanje po povoljnijim uslovima riješilo više od 1.500 ne samo zaposlenih već i penzionera. - Samo kroz Regionalni stambeni program za ove kategorije do sada je izgrađeno skoro 400 smještajnih jedinica za
više od 1.500 lica. Ukupno dolazimo do brojke od više od 3.000 građana i što je još važnije – njihovih porodica, koji su riješili stambeno pitanje u ovom mandatu po povoljnijim uslovima - rekao je Nuhodžić. Predsjednik Sindikata bezbjednosnih institucija Mladen Šuškavčević istakao je podršku MUP-a za ovaj projekat, ali i menadžmentu glavnog grada i zahvalio im na tome. Kako je istakao Šuškavčević, Sindikat bezbjednosnih institucija za kratko vrijeme od
Pobjeda
na sjednica Tužilačkog savjeta
kovića
Odbjegli crnogorski biznismen i bankar, u međuvremenu, nastavlja da „zasipa“ javnost snimcima svojih razgovora u pokušaju da dokaže kako je Stanković, navodno, godinama bio na njegovom platnom spisku. Stanković je to kategorično negirao
Vrhovno državno tužilaštvo
ković biti „u igri“, jer istekom mandata on po automatizmu ostaje tužilac i to na poziciji zamjenika – kazao je ranije jedan od izvora Pobjede.
PODRŠKA
Podršku Stankoviću dale su i kolege. U petak je Udruženje tužilaca saopštilo da „povodom tendencioznih i neutemeljenih serija napada na Državno tužilaštvo Crne Gore i najviše predstavnike ovog državnog organa, kao strukovno udruženje čiji su članovi državni tužioci“, izražavaju ozbiljnu zabrinutost u odnosu na pojedine javno iznijete stavove prema ukupnoj tužilačkoj organizaciji. - Udruženje državnih tužilaca Crne Gore jedinstveno je u stavu da lica sa potjernice koja se skrivaju od nadležnih državnih organa, bez obzira na podršku koju dobijaju sa osnivanja, za samo dvije godine, inicirao je gradnju više zgrada. - Čak 507 stanova je ili već useljeno ili će uskoro biti useljeni - naglasio je Šuškavčević. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković iskazao je zadovoljstvo zbog vrijednog doprinosa koji je glavni grad dao realizaciji ovog važnog projekta i za grad i za državu.
DOPRINOS
Društvo
Utorak, 1. oktobar 2019.
- U ovoj zgradi će stanove dobiti ljudi koji su tokom proteklih 20-ak turbulentnih godina u Crnoj Gori uvijek bili prvi na liniji odbrane državnih i nacionalnih interesa naše ze-
različitih adresa, niti bilo ko drugi, neće uspjeti u namjeri da Državno tužilaštvo skrenu sa osnovnog zadatka i spremnosti da se obračuna sa svim vidovima kriminala i da privede pravdi sve učinioce krivičnih djela – poručili su oni u saopštenju koje je potpisao predsjednik Veselin Vučković. Ističu da kao strukovno udruženje imaju moralnu obavezu i profesionalnu potrebu da jedinstveno i odlučno podrže vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kao časne profesionalce i da saopšte stav – da borba protiv kriminala nema alternativu. Odbjegli crnogorski biznismen i bankar, u međuvremenu, nastavlja da „zasipa“ javnost snimcima svojih razgovora u pokušaju da dokaže kako je Stanković, navodno, godinama bio na njegovom platnom spisku. Stanković je to kategorično negirao, kao i Kneževićev sagovornik sa snimaka – sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević, kojeg je, inače, Stanković postavio na tu poziciju. Iako je Vujošević u razgovorima koje je Knežević snimao tvrdio da je davao Kneževićev novac Stankoviću i drugim tužiocima, pred istražiteljima je, nakon hapšenja, sve negirao. Tvrdi kako je samo zamajavao Kneževića. Iako dio javnosti smatra da Stanković zbog ovakve afere ne smije da ostane na čelu tužilačke organizacije, sudeći prema više izvora Pobjede, on će biti izabran, a sam je poručio da se „neće povući pred licima sa potjernica“. - Nema povlačenja pred podmetanjima lica sa potjernice i onih koji podržavaju napade na lični i profesionalni integritet i autoritet. Čitav svoj dosadašnji životni i radni vijek živio sam i postupao časno i pošteno. Tako ću i otići u penziju, kad za to dođe vrijeme rekao je Stanković u izjavi za dnevnik Dan. K. K. mlje. Glavni grad je u proteklom periodu bio vrlo aktivan partner u ovakvim i sličnim projektima i naša kontribucija po tom osnovu mjeri se desetinama miliona eura. Do sada je za potrebe realizacije sličnih projekata oslobodio investitora obaveze plaćanja naknada za komunalno opremanje što prelazi 10 miliona eura i besplatno ustupio sopstveno zemljište čija veličina je preko 70.000 metara kvadratnih. Sve to kada se sabere dolazimo do cifre od 25 miliona eura i vrlo smo ponosni na tu činjenicu - zaključio je Vuković. N. K.
7
Etički odbor Univerziteta Crne Gore izabrao rukovodstvo
Boris Vukićević predsjednik PODGORICA – Na konstitutivnoj sjednici Etičkog odbora Univerziteta Crne Gore dr Boris Vukićević izabran je za predsjednika, a dr Dragana Kuković biće njegova zamjenica, saznaje Pobjeda. Na elektronskoj sjednici Senata, krajem prošle sedmice, formiran je Etički odbor od devet članova koji će da funkcioniše umjesto Suda časti, kako je to propisano Zakonom o akademskom integritetu. Na Etičkom odboru je nakon toga bilo da održi sjednicu i izabere predsjednika.
IZAZOVI
Vukićević, koji je obavljao posao i predsjednika Suda časti, rekao je juče za Pobjedu da će nastaviti kao i do sada da ,,pristupaju svakom predmetu odgovorno i temeljno u skladu sa Zakonom o akademskom integritetu i Etičkim kodeksom“. - Na nama je još veća odgovornost s obzirom na to da imamo šire nadležnosti, ali ćemo se truditi da, kao i do sada, svakom predmetu koji se nađe pred Odborom pristupamo odgovorno i temeljno - kazao je on. Etički odbor će, istakao je Vukićević, dijelom raditi isti posao koji je radio Sud časti, u smislu prvostepene nadlež-
BAVIĆE SE I PLAGIJATIMA: Boris Vukićević
nosti za razna pitanja kršenja akademskog integriteta. - S druge strane, novina je da će Etički odbor biti nadležan i za kršenja akademskog integriteta koja se odnose na plagijat, fabrikovanje, falsifikovanje, citiranje van konteksta i poklonjeno autorstvo ukoliko je odbranjen rad, stečena kvalifikacija, odnosno počinjen drugi oblik kršenja akademskog integriteta na Univerzitetu Crne Gore (nije nadležan za oblike plagijarizma počinjene izvan Crne Gore, što je u nadležnosti Etičkog komiteta kog imenuje Vlada, na državnom nivou). Potrebno je naglasiti da je do sada Sud časti bio i drugostepena instanca za prijedloge koji se odnose na kršenje akademskog inte-
Sud časti riješio sve predmete Sud časti Univerziteta Crne Gore, koji je u petak ugašen, kako je Pobjedi kazao Boris Vukićević koji je obavljao funkciju predsjednika ovog tijela, u periodu od skoro dvije godine obrađivao je 17 predmeta i svi su riješeni. Vukićević je izabran za predsjednika Suda časti krajem 2017. i kaže da su tada naslijedili sedam nezavršenih predmeta. - Pored tih sedam, imali smo još deset novih. Svi pred-
meti su riješeni. Donijete su dvije javne osude objavljene u Biltenu, jedna javna osuda objavljena na Senatu (kao rezultat objedinjavanja dva predmeta), jedna javna opomena, dok su u četiri slučaja donijete odluke da osoba protiv koje je pokrenut prijedlog nije odgovorna. Sedam puta je prijedlog odbijen zbog nenadležnosti ili odbačen, a jedna odluka o javnoj opomeni je potvrđena u drugostepenom postupku – rekao je on.
Rektorat
griteta koji su bili u njegovoj nadležnosti, dok je sada za sve predmete drugostepena instanca Senat Univerziteta – kazao je Vukićević. On je precizirao da za razliku od dosadašnjeg rješenja koje je bilo da postupak utvrđivanja plagijata sprovodi komisija koju imenuje Senat, a na osnovu toga Senat donosi odluku, Etički odbor će ubuduće imenovati tu komisiju, a potom donijeti odluku. Univerzitet Crne Gore je, prema Zakonu o akademskom integritetu, do 27. septembra imao rok da formira ovo tijelo.
ČLANOVI
Većina članova koja je bila u Sudu časti izabrana je da čuva akademski integritet i u noSud časti je, u tom sazivu, prema njegovim riječima, sve odluke, bilo na sjednici Suda u kompletnom sastavu, bilo u sudskim vijećima, donosio jednoglasno. - Ni na jednu odluku koju smo donijeli tokom ovih nešto manje od dvije godine nije uložen prigovor – istakao je Vukićević. Dodaje da su radili najbolje što su mogli. - Nije ostavljen nijedan nezavršen postupak Etičkom odboru, tako da je zadatak koji nam je povjeren ispunjen – kazao je on.
vom tijelu – Etičkom odboru. Među novim članovima, kojih nije bilo u Sudu časti, su redovni profesor na Medicinskom fakultetu dr Mileta Golubović, sekretar na Fakultetu političkih nauka Sekule Raičević i Bojan Drljević sa Arhitektonskog fakulteta, kojeg je izabrao Studentski parlament. Osim prorektora UCG i vanrednog profesora na Fakultetu političkih nauka dr Borisa Vukićevića, ostali novi-stari članovi su: redovna profesorica na Građevinskom fakultetu dr Marina Rakočević, naučni savjetnik u Istorijskom institutu dr Dragana Kujović, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu dr Miroslav Doderović, vanredni profesor na Muzičkoj akademiji mr Predrag Janković i docent na Prirodno-matematičkom fakultetu dr Božidar Popović. U tijelu koje će da brine o akademskom integritetu više nijesu redovni profesor na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Miroslav Kezunović i vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Filip Vukmirović, koji su ranije bili u Sudu časti. Etički odbor se bira na period od tri godine, osim predstavnika studenata koji se bira na period od jedne godine. Prijedlog za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta može da podnese svako fizičko ili pravno lice. N. ĐURĐEVAC
Izmjene zakona o uzimanju i presađivanju organa u svrhu liječenja dobile zeleno svjetlo
Cilj 20 odsto donorskih kartica za dvije godine
PODGORICA - Izmjene i dopune zakona o uzimanju i presađivanju organa u svrhu liječenja predviđaju da će punoljetna osoba koja je pravno sposobna i sposobna za rasuđivanje moći da da svojevoljan pristanak u pisanoj formi izabranom ljekaru da želi da u slučaju moždane smrti donira organe, i tu želju neće moći niko da ospori.
Cilj je da se u roku od dvije godine dostigne cifra od 20 odsto potpisanih donorskih kartica. Ovo je na juče održanoj sjednici Odbora za ljudska prava i slobode iznijela generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu Vesna Miranović, pojašnjavajući da aktuelnim zakonskim rješenjem koje je stupilo na snagu 2016. godine to pitanje nije bilo uređeno valjano, odnosno porodica je uvijek mogla da ospori takvu želju pojedinca, što se u praksi i dešavalo.
PRIPREMLJENA KAMPANJA: Sa sjednice Odbora
Izmjenama zakona predviđeno je, kako je precizirala, da dodatno svaki pisani pristanak pojedinca bude proslijeđen u registar koji će voditi Ministarstvo zdravlja. Precizirana je i norma da će pojedinac moći da da pisanu izjavu da izričito ne želi ni u kom slučaju da pristane na donaciju organa, kao i da u slučaju onih koji nijesu dali nijednu ni drugu izričitu saglasnost, mogu na inicijativu i prijedlog porodice, da u slučaju da se za to stvore uslovi, budu donori organa. - Ne znači da će zakon sam po sebi povećati broj donora, ali
će biti dobar alat da se pruže nove mogućnos da ta pretpostavljena saglasnost o kojoj se priča dobije drugu dimenziju, da nije kao do sad uslovljena time da porodica može dati odgovor ne. Imali smo situaciju da smo imali čak 47 utvrđenih moždanih smrti, a da su porodice u svega dva slučaja dale saglasnost za presađivanje organa – navela je Miranović. Ona je istakla da je ovo, prije svega, etički izazov, i da najprije treba nastojati da se izmijeni svijest građana i prihvati mogućnost doniranja organa. Najavila je da je mini-
starstvo pripremilo kompletnu kampanju koja će pratiti implementaciju izmijenjenih zakonskih rješenja. - Ključna riječ u kampanji je heroj, izabrali smo djecu da budu promoteri akcije. Za početak idemo sa tim blagim pristupom, neutralnim, jer je naša javnost jako senzibilna na sve vrste pritisaka, pa makar oni vodili najboljem ishodu – kazala je Miranović, dodajući da će u kampanju biti uključene osobe koje su imale pozitivno iskustvo u donaciji organa. Branka Tanasijević (DPS) je podržala predložena zakonska rješenja i navela da su sve predložene izmjene bolje od važećih. - Ono što olakšava proceduru jeste što izabrani ljekar daje donorsku karticu. Dodatno, jako je važno odraditi i sprovesti snažnu kampanju i u te svrhe uključiti poznate ličnosti koje bi mogle da budu dobar primjer – kazala je Tanasijević. Prijedlog je bio i da se konsultuje uporedna praksa drugih zemalja iz regiona, u prvom redu Hrvatske, koja bilježi izvjesnu uspješnost u implementaciji zakonskih rješenja iz ove oblasti. Prijedlog izmjena zakona je jednoglasno podržan. I. Kr.
8
Društvo
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Skupštinski Odbor za ljudska prava razmatrao izvještaj Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu
Pavličić: Moramo da učimo na predmetu Kips protiv Crne Gore Apoteke povukle Za sada se ne zna hoće li ranitidin i ranisan opet biti u prodaji
Agencija za ljekove postupila po preporuci EK
PODGORICA – Na predmetu Kips doo i Drekalović protiv Crne Gore moramo da učimo, odnosno na tom predmetu upravni organi moraju vidjeti gdje su griješili. Ako neko traži građevinsku dozvolu, zakon je jasan, pet uslova postoji – kazala je juče zastupnica naše države pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić. Na skupštinskom Odboru za ljudska prava, na kom je predstavila izvještaj o radu za prošlu godinu, bilo je riječi o ovom predmetu, u kom kompaniji Kips nije dozvoljena gradnja velikog tržnog centra nakon čega je pokrenut sudski spor, a za koji je Sud u Strazburu donio presudu lani u korist ove kompanije.
Dugotrajnost
Podnosioci predstavke žalili su se na dužinu trajanja upravnih i izvršnih postupaka, nedostatak pravnog lijeka i povredu njihovih imovinskih prava. - Presuda je postala pravosnažna u junu ove godine. Sud je utvrdio prekršeno pravo na pravično suđenje, odnosno dužinu postupku, što je kombinovano sa pravom na djelotvorni pravni lijek u upravnom postupku i povredom prava na imovinu – navela je Pavličić i dodala da će Evropski sud donijeti konačnu presudu o visini pravičnog zadovoljenja za štetu koju je pretrpio podnosilac predstavke. Među preporukama upućenim
ranitidin i ranisan
GODINAMA RASTE BROJ PREDSTAVKI: Sa sjednice Odbora
Poslanica Demokratskog fronta Ljiljana Đurašković ocijenila je da veliki broj predstavki koje se odnose na član 6 Evropske konvencije – pravo na pravično suđenje – treba da bude alarm za naše sudstvo da nešto nije u redu i da naši sudovi ne rade adekvatno posao Vladi sa izvještajem, kako je istakla, uvrštena je i edukacija rukovodećeg kadra u upravnom postupku. Predstavnik nevladine organizacije Građanska alijansa Zoran Vujičić saglasan je da treba da budu realizovane „edukacije za pojedince koji loše rade, jer tim lošim radom stvaraju se određeni propusti koje građani kroz budžet treba da plaćaju“. U predmetu Kips i Drekalović protiv Crne Gore se, prema nje-
Prvi po broju predstavki Naša država je po broju predstavki po glavi stanovnika, kako se moglo čuti juče na Odboru, prva od svih zemalja Savjeta Evrope. Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić je komentarišući ovaj podatak kazala da „svi znamo koliko stanovnika ima naša država“, kao i da svaki građanin misli da će Sud u Strazburu drugačije da presudi od domaćeg suda. - Vjerovali ili ne, dana nema da nam neko ne zakuca na vrata i kaže: „Mi idemo do Strazbura“. Pokušavam građane da poštedim od te namjere objašnjavajući im da ako u postupku pred nacionalnim organima nije došlo do povrede određenog ljudskog prava, Strazbur neće odlučivati drugačije o činjenicama. Od 318 predstavki, više od 200 je odbačeno u prethodnoj fazi ispitivanja – naglasila je ona.
govim riječima, spekuliše da će odštetni zahtjev biti veći od 30 miliona eura. Poslanik Demokratske partije socijalista Suad Numanović kazao je da je najefikasnije i najjeftinije za društvo da se podnošenje predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava prevenira i to edukacijom donosioca odluka. Zamjenica ombudsmana Zdenka Perović istakla je da dobar dio žalbi koje razmatraju u instituciji zaštitnika ljudskih prava i sloboda završi u Sud u Strazburu. - Bolje bi bilo da se sve završi unutar Crne Gore. To je brže i povoljnije, a i građani prije ostvare prava – rekla je ona.
alarm
Pavličić je navela da se broj predstavki iz godine u godinu povećava, odnosno 2015. bilo ih 129, godinu kasnije (2016) 165, 2017. godine bilo ih je 138, a lani 318. - Pred Sudom u Strazburu je lani u radu bilo 398 predmeta. Strukturalno gledano, predstavke se najviše odnose na povrede prava iz člana 6 Evropske konvenci-
je, odnosno pravo na pošteno suđenje u koje ulaze svi aspekti građanskog, upravnog i krivičnog postupka – kazala je Pavličić. Bilo je i, kako je dodala, predstavki koje se odnose na povredu prava iz dodatnog protokola uz Evropsku konvenciju, odnosno pravo na mirno uživanje imovine. - Za pravičnu naknadu iz budžeta je lani isplaćeno nešto više od 114.000 eura – precizirala je Pavličić. Naša država je, kako je naglasila, lider u odnosu na zemlje u regionu kada je u pitanju izvršenje presuda Evropskog suda, odnosno Komitet ministara Savjeta Evrope lani je zatvorio 17 crnogorskih predmeta. Poslanica Demokratskog fronta Ljiljana Đurašković ocijenila je da veliki broj predstavki koje se odnose na član 6 treba da bude alarm za naše sudstvo da nešto nije u redu i da naši sudovi ne rade adekvatno posao. - Veoma je dobro što je ukupna svijest građana prema insitucijama i pravima koje štiti Evropska konvencija o ljudskim pravima u porastu – kazala je ona. j. B.
PODGORICA – Na crnogorskom tržištu više se ne mogu kupiti ranitidin i ranisan, ljekovi za bolesti želuca. Pobjedi je juče u apotekama Montefarma i više privatnih apoteka koje smo obišli rečeno da su još u četvrtak, 26. septembra, dobili nalog nadležnih da iz prodaje povuku ranitidin, a sjutradan i ranisan. Agencija za ljekove saopštila je u petak da je na zahtjev Evropske komisije (European Commission - EC), Evropska Agencija za ljekove (European Medicines Agency - EMA) počela procjenu ljekova koji sadrže aktivnu supstancu ranitidin, nakon što su testovi pokazali da neki od njih sadrže nečistoću N-nitrozodimetilamin (NDMA). - NDMA je na osnovu ispitivanja koja su sprovedena na životinjama klasifikovan kao vjerovatni humani karcinogen koji bi u količinama većim od onih koje se smatraju bezbjednim, mogao povećati rizik od pojave karcinoma. Ova supstanca je prisutna i u određenoj hrani (kao što je meso, mliječni proizvodi i povrće) i vodi, međutim ne očekuje se da je štetna kada se unosi u vrlo ma-
lim količinama – piše u saopštenju. Istakli su da je EMA počela da proučava podatke kako bi se procijenilo jesu li pacijenti koji koriste ranitidin pod bilo kojim rizikom od NDMA, o čemu će javnost biti informisana. Ljekovi koji sadrže aktivnu supstancu ranitidin, podsjetili su oni, koriste se za liječenje i prevenciju stanja uzrokovanih viškom kisjeline u želucu, kao što su gorušica i čir. Dostupni su kao ljekovi koji se izdaju bez recepta i ljekovi koji se izdaju na recept. - Odluka o dobrovoljnom povlačenju je donijeta zbog sumnje u eventualno prisustvo nečistoće NDMA u aktivnoj supstanci ranitidin proizvođača Saraca Laboratories Ltd. Indija – piše u saopštenju. Na tržištu Crne Gore, navode iz Agencije, dostupne su serije drugih ljekova sa istom aktivnom supstancom proizvedenom od drugog proizvođača, kao i drugi ljekovi koji se koriste za liječenje istih stanja kao i ranitidin. - Za sve informacije u vezi sa daljim liječenjem pacijenti treba da se obrate svom ljekaI. Kr. ru – saopštili su oni.
Konkurs Crnogorskog Telekoma
Izdvojeno 30.000 eura PODGORICA - Konkurs „Za svako dobro“ koji je Crnogorski Telekom raspisao šesti put otvoren je do petka, 4. oktobra, a pravo da se prijave imaju sve nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori sa digitalnim idejnim rješenjima i projektima od posebne važnosti za zajednicu, u čijem se sprovođenju primjenjuju digitalne tehnologije. - I ove godine oblasti podrške su obrazovanje i kultura (medijska pismenost i korišćenje digitalnih tehnologija u službi obrazovanja svih generacija, edukacija mladih u STEM području – nauka, tehnologija, inženjerstvo, matematika, digitalne tehnologije u službi razvoja i promocije kulture), zaštita životne sredine i inkluzija osjetljivih grupa i stvaranje jednakih mogućnosti za povezivanje i uključivanje u digitalno društvo - kazali su oni. Dvije donacije za podršku realizaciji projekta biće dodijeljene na osnovu rezultata glasanja onlajn zajednice, dok će, kako su saopštili, odluku o dodjeli donacije za razvoj jednog idejnog rješenja donijeti ekspertska komisija koju čine predstavnici Crnogorskog Telekoma. Za projekte će biti izdvojeno 30.000 eura n. Đ.
Obilježeni Dani evropske saradnje
Za prekogranične projekte od 2014. do 2020. godine EU opredijelila 22,5 miliona eura PODGORICA – Projekti prekogranične saradnje, koje su države Zapadnog Balkana zajednički sprovele, snažan su podsticaj procesu evropske integracije i način za prevazilaženje pojedinačnih izazova na putu prema Evropskoj uniji - poručeno je na obilježavanju Dana evropske saradnje. U Podgorici je juče, u okviru obilježavanja Dana evropske
saradnje, u galeriji Klub u Dvorcu Petrovića otvorena izložba fotografija koje ilustruju rezultate ovih projekata. Glavni pregovarač Aleksandra Drljević rekao je da je od 2007. do 2013. godine država učestvovala u 227 projekta čija je vrijednost 38 miliona eura. - Naročito smo ponosni na činjenicu da je Crna Gora, kao najmanja država u regionu,
sprovela najveći broj bilateralnih prekograničnih projekta, što potvrđuje da se valjano koriste administrativni kapaciteti, i da na taj način aktivno doprinosi stvaranju stabilnog i prosperitetnog regiona - istakao je Drljević. Uspješno sprovođenje programa prekogranične saradnje, kazao je on, doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje na najdirektni-
ji način povezujući prekogranične teritorije, uspostavljajući partnerstava i doprinoseći socio-ekonomskom razvoju i ostvarivanju inicijativa EU. Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Aleksandar Mitrović rekao je da u sistemu obrazovanja svakodnevno nastoje da podstaknu omladinu na aktivizam, kritičko promišljanje i da ukažu na važnost i mobilnost u izučavanju evrop-
skih jezika, kulture i običaja drugih naroda. - Obrazovanje je jedno od najplodnijih polja saradnje među narodima, a mostovi koji se tu sagrade teško se mogu porušiti. Povezivanje u obrazovanju je siguran put ka miru, toleranciji, prihvatanju različitosti i poštovanju drugih - naveo je Mitrović. On je rekao da je koristeći IPA fondove obrazovni sistem
unaprijedio mnoge segmente. Zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Odrone Urbonavićute kazala je da su u fazi implementacije 104 projekta prekogranične saradnje koji se finansiraju kroz različite programe teritorijalne saradnje u kojima Crna Gora učestvuje. EU će, najavila je ona, za peridod 2014-2020. godina, opredijeliti 22,5 miliona eura. n. K.
Pobjeda
Hronika
Utorak, 1. oktobar 2019.
9
Predsjednik Vlade prisustvovao kolegijumu Uprave policije i poručio da bezbjednosni sektor beskompromisno zaštiti državu i građane PODGORICA – Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je juče rukovodiocima bezbjednosnih službi da od njih zahtijeva da obezbijede funkcionisanje bezbjednosnog sektora u skladu sa potrebama i očekivanjima građana Crne Gore, da beskompromisno zaštite državu i svakog pojedinca koji je ugrožen kriminalnim aktivnostima, odnosno da svi osim kriminalaca u Crnoj Gori žive spokojno. On je ocijenio da su službe bezbjednosti u našoj istoriji bile prve na braniku mirnog sna crnogorskih građana i da su odigrale nekada značajnu, a nekada i presudnu ulogu u očuvanju unutrašnje stabilnosti Crne Gore. - Vlada je veoma svjesna da samo kadrovski i tehnološki osposobljene bezbjednosne službe mogu adekvatno odgovoriti tim izazovima i neće šteđeti niti zakidati na stvaranju naj-
Marković: Svi osim kriminalaca treba da žive spokojno boljih mogućih uslova za funkcionisanje policije. Naprotiv – rekao je predsjednik Vlade na kolegijumu Uprave policije. Marković je ocijenio da je konstituisanjem Uprave policije kao samostalnog državnog organa, stvoren institucionalni okvir koji je dao vidljive rezultate i u borbi protiv organizovanog kriminala; i na planu sprečavanja najtežih krivičnih djela, ili otkrivanja počinilaca onih zločina koji nijesu
mogli biti spriječeni; i na polju borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala, pa sve do sigurnijeg i bezbjednijeg saobraćaja na našim putevima. - Koristim ovu priliku i da svim našim policajcima poručim da, prilikom obavljanja svoje dužnosti, uvijek imaju na umu nešto što je ustanovljeno još prije više od sto godina, prvim policijskim pravilnikom u Knjaževini Crnoj Gori: da se ,,nikad oporo i na uvredljiv način“ ne odnose prema
Sa jučerašnjeg kolegijuma
građanima – poručio je Marković. Ocijenio je da posljednjih godina značajno unaprijeđen odnos uzajamnog povjerenja policajca i građani-
na, o čemu govore rezultati svih istraživanja. Ali, kako je dodao premijer Marković, na tome se mora stalno raditi. C. H.
Apelacioni sud potvrdio odluku niže instance da srpski državljanin bude predat pravosuđu susjedne države
Ministarstvo pravde odlučuje o terminu izručenja Sinđelića PODGORICA – Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe i potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici, kojom je odlučeno da se srpski državljanin Saša Sinđelić izruči Hrvatskoj radi izdržavanja zatvorske kazne od 21 godinu zbog ubistva Mirka Fotisa, po presudi Županijskog suda u Vukovaru od 28. aprila 2011. godine.
POŠTOVANJE PROPISA
- Rješenjem Višeg suda u Podgorici odlučeno je da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje državljanina Republike Srbije okrivljenog Sinđelić Saše, po zamolnici za izručenje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske toj državi, a radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 21 godine, izrečene presudom Županijskog suda u Vukovaru, zbog počinjenog kaznenog djela protiv života i tijela – teško ubistvo. U postupku odlučivanja Apelacioni sud Crne Gore je utvrdio da je prvostepeni sud na pravilan i zakonit način utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje okrivljenog Sinđelića – saopštili su iz Apelacionog suda. Iz ove institucije ističu da pobijenim rješenjem nije povrijeđeno nijedno pravo propisano Evropskom konvencijom o ekstradiciji, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Ugovora između
Sinđelić ispred Višeg suda
Republike Crne Gore i Republike Hrvatske o izručenju. U Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima navodi se da ukoliko drugostepeni sud (u ovom slučaju Apelacioni) potvrdi rješenje Višeg suda, predmet se dostavlja ministru nadležnom za
poslove pravosuđa, radi odlučivanja o dozvoli za izručenje. Ministar može da dozvoli ili ne dozvoli izručenje. U Zakonu je objašenjeno kada ministar može da ne dozvoli izručenje – ukoliko osobi čije izručenje se traži nije bilo omogućeno da ima branioca ili kada
„može opravdano pretpostaviti da bi osoba čije se izručenje traži u slučaju izručenja bila izložena progonu ili kažnjavanju zbog svoje rase, vjere, državljanstva, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog svojih političkih uvjerenja ili bi njegov položaj bio otežan zbog nekog
od tih razloga“. Sinđelić je bio svjedok saradnik u istorijskom procesu protiv trinaestočlane grupe koja je osuđena na zatvorske kazne zbog planiranja terorističke akcije na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine u Crnoj Gori.
ODBIJEN ZAHTJEV
Sinđelić je krajem februara 2018. godine napustio Crni Goru nakon što je pred Višim sudom u Podgorici dao iskaz u svojstvu svjedoka saradnika u predmetu protiv optuženih za pokušaj terorističkog napada. Tada je iz Višeg suda saopšteno da Sinđeliću nije izrečena mjera zabrane napuštanja teritorije Crne Gore. U međuvremenu, Viši sud je razmatrao zamolnicu Hrvatske za izručenje Sinđelića i odbio zahtjev Interpola Zagreb jer se Sinđelić nije nalazio u Crnoj Gori već u Srbiji i nije bio dostupan crnogorskim državnim organima. Odluku Višeg suda je 10. juna potvrdio i Apelacioni sud. Samo šest dana nakon odluke Apelacionog suda, Sinđelić 16. juna bježi iz Srbije, ilegalno ulazi u Crnu Goru, jer mu je, prema njegovim tvrdnjama, bio ugrožen život. Bio je 15 dana u Centru za azilante, pod posebnim režimom nadzora kojem podliježu svi stranci koji dođu u Crnu Goru i izraze namjeru da podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu MUP-u. Nakon toga, 2. jula, određen mu je ekstradicioni pritvor, samo dva dana nakon što je predao zahtjev za azil. Njegov zahtjev je odbijen - međunarodnu pravnu zaštitu crnogorskih vlasti nije mogao dobiti, jer - prema zakonu - osoba koja je počinila teško krivično djelo, za koje je predviđeno pet godina zatvora, ne može dobiti utočište. Sinđelić je svjedočio na 25 ročišta u Višem sudu, gdje je do detalja ispričao kako je planirana akcija nasilnog preuzimanja vlasti, kako bi se spriječio ulazak u NATO. M.L.
Optuženi šest sati iznosili odbranu
PODGORICA – Suđenje Nikšićaninu Ranku Raduloviću i grupi koja se tereti da je planirala više likvidacija juče je nastavljeno u Višem sudu. Kako Pobjeda saznaje, dio optuženih je juče šest sati iznosio odbranu. Ovaj postupak je od početka zatvoren za javnost pa nijesu poznati detalji sa suđenja.
Osim Radulovića, na spisku optuženih su i albanski državljanin Erogen Brajović, Kotorani Igor Vukotić i Nikola Mršić, Nikšićani Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), Nikola Mandić (20), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje
Preradović (54), Miladin Dedović. Naredbom su obuhvaćeni i Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović. Za Vukotićem i Mršićem raspisane su međunarodne potjernice. Radulović je, prema navodima tužilaštva, planirao likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog si-
na i braće Vilotijević, dok su mete Kotoranina Igora Vukotića, prema optužnom aktu, bile visoko pozicionirani službenici bezbjednosnog sektora – Zoran Lazović, Duško Golubović, Duško Koprivica, njegov sin i osobe iz kavačkog klana. Erogen Brajović sumnjiči se za pripremanje ubistva Vjekoslava Lambulića. M. L.
Jokanoviću tri i po godine zatvora PODGORICA – Milan Jokanović osuđen je na tri godine i šest mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija i neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga. Presudu je donio sudija Višeg suda Vladimir Novović. Jokanoviću je nakon izricanja presude produžen pritvor u kojem se nalazi od 29. novembra 2018. godine. Policija je kod Jokanovića pronašla 250 grama M. L. kokaina i eksploziv.
Saobraćajni udes prema Sozini
Sa mjesta udesa
Jedna osoba lakše povrijeđena BAR - U saobraćajnom udesu koji se dogodio juče u 14 sati i 36 minuta na dionici od Haj Nehaja prema tunelu Sozina jedna osoba zadobila je lakše povrede. U udesu su učestvovala tri vozila, a za vrijeme trajanje uviđaja saobraćaj je bio u prekidu. Saobraćaj je ponovo uspostavljen u 16.15 sati. V. K. V. ARHIVA POBJEDE
Nastavljeno suđenje okrivljenima za planiranje više likvidacija
Presuda okrivljenom za nedozvoljeno držanje oružja i šverc droge
Okrivljene privode na saslušanje
10
Hronika
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Specijalno tužilaštvo češlja dokumentaciju o imovini optuženih za šverc cigareta
Istražitelji će provjeriti kompletnu finansijsku dokumentaciju svih optuženih da bi utvrdili porijeklo imovine koja se vodi na njihova imena i na bliske srodnike. - Krivična istraga protiv M. P. i drugih pokrenuta je 4. avgusta 2018. godine a finansijska 23. maja 2019. godine protiv 22 osobe i pravnog lica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a KZ CG, krijumčarenje čl. 265 KZ CG, zloupotreba službenog položaja čl. 416 KZ CG, primanje mita čl. 423 KZ CG, davanje mita čl. 424 KZ CG i falsifikovanje isprave čl. 412 KZ CG – piše u polugodišnjem izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva. U toku finansijske istrage biće provjereni svi računi, tranasakcije u spornom periodu kao i vrijeme sticanja nepokretnosti koje se vode na imena okrivljenih. Ukoliko tim koji provjerava porijeklo imovine dođe do podataka koji ukazuju da neke osobe imaju novčana sredstva ili nekretnine koje prevazilaze njihove zvanične prihode, biće zatraženo blokiranje imovine.
Finansijska istraga protiv Milutinovića, carinika i saradnika D. MALIDŽAN
PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je finansijsku istragu protiv Petra Milutinovića (35) kao i dvadeset jedne osobe i kompanije koji se dovode u vezu sa švercom cigareta, a u tom poslu je, prema navodima iz optužnog akta, oštećen budžet države za 44 miliona eura.
Sa privođenja okrivljenih u Tužilaštvo
Zbog optužbi za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebe položaja, davanje mita, primanje mita i krijumčarenje, na optužnici su: Petar Milutinović (35), Gojko Leković (66), Radovan Bajković (56), Stefan Vujačić (24), Dragan Šuster, Vojin Leković (34), Ivan Niković (38), Đorđije Đurašković (32), Nikola Masoničić (31), Saša Čelebić (43),
Andrija Matanović (37), Marko Ševaljević (42), Dragan Ševaljević (37), Mileta Mićović (28), Elvis Nišić (31), Boško Čelebić (36), Nebojša Čelebić (42), Milutin Šoškić (54), Irena Jovanović (54), Anđelka Dabanović (56), Vesna Kovač (65), Staniša Ivanović (28) i pravno lice Conrad Atlantis ltd iz Delavera koje zastupa ovlašćeno lice Mileta Mićo-
vić, srpski državljanin. Prema sumnjama istražitelja, okrivljeni Milutinović je zajedno sa carinikom Lekovićem formirao kriminalnu organizaciju koja je od neutvrđenog datuma pa do početka avgusta nazakonito izvozila cigarete iz skladišta Slobodne carinske zone Luke Bar radi prodaje na sivom tržištu, uz izbjegavanje mje-
ra carinskog nadzora i neplaćanje fiskalnih obaveza kojima podliježe takva vrsta robe. Milutinović je uhapšen početkom avgusta prošle godine zajedno sa Draganom Šusterom, Radovanom Brajkovićem i Stefanom Vujačićem, zbog sumnje da su švercovali 65.000 šteka cigareta bez akciznih markica, vrijednih oko 1.400.000
Odbjegli biznismen objavio novi snimak sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva
Vujošević: Stanković sad lobira kod svakoga, on je otpisan „Savić se pominje samo u kontekstu objašnjavanja zakonske procedure“ U objavljenim trenskriptima predsjednik Viseg suda u Podgorici Boris Savić pominje se isključivo u kontekstu objašnjavanja zakonske procedure vezane za određenu pravnu situaciju, koja je, uostalom, i u zakonu propisana, a što je dostupno svim zainteresovanim licima. To je saopštila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu Aida Muzurović, na pitanje Pobjede da prokomentarišu dio razgovora u kojem Vujošević pominje predsjednika Višeg suda Borisa Savića.
PODGORICA – Odbjegli biznismen Duško Knežević objavio je juče novi snimak razgovora sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem U razgovoru sa Kneževićem, sekretar Vujošević kaže da ,,on mora (Dejan Sekulić, Kneževićev kum) da podnese zahtjev sudiji, na šta odbjegli
biznismen odgovara ,,pa podnio je, podnio“ . U transkriptu razgovora se čuje i kako Vujošević govori da ,,istražni sudija određuje oće li da se na nešto stavi hipoteka“. Vujošević u snimku ističe ,,Podnio je za hipoteku, je li? Ja sam juče zvao Borisa Savića, on reče da ovaj mora hipoteku da podnese i onda da tužilac
da saglasnost da se pusti“. Na ovo Knežević odgovara: „Čuo sam da ti je poslovođa (Ivica Stanković) mrtav skroz“. Vujošević na ovo odgovara da je Stanković ,,ionako mrtav skroz ionako mrtav, otpisan“. Sugeriše mu i da ne objavljuje snimak. - Jedino bi mene spržio. Šta ćeš, nećeš valjda druga svog, a toliko smo vremena proveli
DF: Savić zna čije interese Vujošević zastupa Nakon novog objavljenog telefonskog razgovora Kneževića i Vujoševića, iz Demokratskog fronta oglasili su se saopštenjem u kojem su upitali crnogorsku javnost koja je pravosudna institucija
nadležna „da pokrene istragu protiv vrhovnog državnog tužuioca Ivice Stankovića, specijalnog tužioca Milivoja Katnića i predsjednika Višeg suda Borisa Savića“. - Tako čujemo kako pred-
sjednik Višeg suda Boris Savić dogovara s Nenom Vujoševićem proceduru mogućeg puštanja na slobodu Dejana Sekulića uz određena jemstva. Ono što je posebno interesantno
zajedno. Ja ostajem tu, tvoj čovjek. Nemoj mene bolesnoga ovako, znaš da primam terapiju – govori Vujošević. On kaže ,,A ovaj (Stanković) je mrtav, potpuno. Oni ga neće. On sad lobira kod svakoga. On je otpisan. Još mjesec i nema ga više“. U jednom dijelu snimka Knežević navodi kako je Stanković u Beograd preko ,,ljudi iz podzemlja pitao da li može da se ne pušta snimak“. jeste da Boris Savić i te kako zna čije interese zastupa Neno Vujošević, ali se pravi „neznaven“ do tog nivoa da čak razgovara i sa istražnim sudijom u čijoj je formalnoj nadležnosti određivanje pritvora – navode iz Demokratskog fronta.
Vujošević nakon toga saopštava Kneževiću da će sin Stankovića da ,,ženi malu Darkovu i da će svadba da bude. On objašanjava i da su sinu Stankovića ,,dali džip, najnoviji”. Vujošević u snimku navodi i da ga Stanković neće zvati na svadbu jer ga je ,,ispustio“ kad mu se kćerka udavala. - Tada je bio sudija Višeg suda iako smo bili kumovi, neće me zvati na svadbu sa Šarićem. Ja ga zaboravio greškom, to ne može da mi oprosti. Pa nemoj to da puštaš bez mene, samo mene pržiš, ne možeš nikom time ništa postić. Nećeš valjda druga svoga. Evo ja sve činim – priča Vujošević. Knežević u jednom dijelu snimka kaže da im treba insajder iz Tužilaštva. - A kakvi insajder. Što ja imam još da kažem, ja ne znam ništa – dodaje Vujošević. M. L.
eura. Dvadeset pet dana kasnije, u okviru iste akcije, lisice na ruke stavljene su još 10 osoba zbog sumnje da su učestvovale u poslu šverca cigareta vrijednom više miliona eura. Optužnica protiv kriminalne organizacije koju su, prema stavu Tužilaštva, predvodili Milutinović i Leković potvrđena je u drugom navratu. Kako je Pobjeda ranije pisala, pozivajući se na odluke suda o produženju pritvora, carinski službenik M. Š. je u Specijalnom tužilaštvu priznao da je prihvatio ponudu kolege Gojka Lekovića i za određenu imovinsku korist iz carinske zone Luke Bar propuštao šlepere sa cigaretama bez plaćanja poreza i akciza kojima podliježe ova vrsta robe. Carinik M. Š. nije jedini koji je u istrazi priznao nezakonite radnje i učvrstio sumnje tužilaštva i policije u ovom slučaju. I okrivljeni N. Č. i B. Č. su pred tužiocem, govoreći o svojim zaduženjima u lancu, razotkrili na koji način je funkcionisao šverc cigareta. Oni su ustvrdili da su po nalogu Milutinovića u više navrata svojim kamionima izvozili cigarete iz skladišta slobodne carinske zone, odvozeći je do Podgorice. U Podgorici su N. Č. i B. Č. kamione sa robom predavali nepoznatim osobama, koje su je odvozili u njima nepoznate magacine. I okrivljeni Z. P. je potvrdio sumnje istražitelja da je optuženi Milutinović imao učešće u inkriminisanim radnjama koje mu M. Ž. se stavljaju na teret.
Nastavljeno suđenje Boškoviću i Čujoviću za milionsku prevaru
Sud odbio da radi novo finansijsko vještačenje PODGORICA – Odbrana Nebojše Boškovića, optuženog za milionsku prevaru sa Milošem Čujovićem, prigovorila je juče nalazu vještaka ekonomsko-finansijske struke, ističući da je sačinjen suprotno zakonu i pravilima struke. Čujoviću se sudi u odsustvu jer je u bjekstvu, dok je osim Boškovića na optuženičkoj klupi i Nataša Golović, zbog sumnje da im je pomogla u prevari. Advokat Ratko Pantović kazao je da je vještak koristio dokumenta koja su izuzeta iz spisa predmeta. - Nijednim dokazom nije potkrijepio svoje tvrdnje u nalazu o spornim transakcijama pa zbog toga tražimo novo vještačenje – istakao je Pantović. Tužilac Zoran Vučinić usprotivio se ovom prijedlogu, navodeći da je nalaz urađen u skladu sa pravilima struke. On je na pitanje advokata Pantovića, na osnovu koje dokumentacije je u nalaz uvrstio transfer od 249.550 eura, kazao da je taj podatak uzeo iz spisa predmeta. Sutkinja Vesna Moštrokol odbila je kao neosnovan prijedlog odbrane da se uradi novo vještačenje. M. L.
Pobjeda
Crnom Gorom
Utorak, 1. oktobar 2019.
11
Ulcinj: Ekološki incident na Bojani, veterinarski inspektor juče uzeo uzorke
ULCINJ – Više desetina kesa teških oko deset kilograma u kojima se nalaze uginule kokoške nekoliko dana plutaju Bojanom i šire nesnosan smrad. Predsjednik opštine Ljoro Nrekić rekao je za Pobjedu da su ekipa Komunalnog preduzeća i veterinarski inspektor juče izašli na teren, da bi, kako je objasnio, sakupili kese i uzeli uzorke za ispitivanje. Kese dolaze nekoliko stotina
metara iza račve, ali se ne zna da li sa naše ili albanske strane. Nrekić je osudio taj čin i najavio krivične prijave za počinioce. - Ovo je katastrofa. Ne znamo još ko je to uradio, može biti da je neko iz Ulcinja ili iz Albanije. Prvo ćemo uraditi ispitivanje, a onda ćemo i podnijeti krivične prijave protiv počinioca tog nedjela – kazao je Nrekić. Kako je Pobjedi kazala mje-
POrtAL UL-iNfO
Uginule kokoške danima plutaju rijekom u kesama štanka Mirjana Mihailović psi koji su probali meso uginuli. Ona ističe da su kese juče primijećene i na Velikoj plaži gdje ih je voda donijela. - Uginule kokoške primijećene su i na Mohito plaži, izbacila ih je voda. A juče se vidjela još po koja kako pluta Bojanom – kazala je Mihailović. Portal Ul-info piše da su ribari sakupljali kese iz Bojane, kako ne bi dospjele u more. N.K. - I.T.
UTVRDiĆE ODAKlE SU DOSPjElE: Kese pune mrtvih kokošaka
BijElO POljE: Završena rekonstrukcija u OŠ ,,Marko Miljanov“
Fiskulturna sala kao nova, radovi koštali oko 230.000 eura UlAGAnjE U nAjMlAĐE: Oprema kupljena donacijom opštine
BijElO POljE: Groblje meta vandala
Oskrnavljen spomenik
BIJELO POLJE - Na groblju pripadnika islamske konfesije u selu Kradenik na obroncima Sipanjske visoravni, nepoznati vandal ili više njih oskrnavilo je jedan grob. Mještani kažu da je polomljeno mermerno spomen-obilježje na izlivenom soklu. - U Kradeniku žive pripadnici islamske konfesije, većinom familije Smailović. Ovakav vandalski čin nikog nije mogao ostaviti ravnodušnim. Slovimo za gorštake i domaćine, koji se uglavnom bave poljoprivredom i stočarstvom. Ovo je prvi ovakav vandalski čin i među nama preovladava bojazan da će se slično nedjelo ponoviti. Stoga, apelujemo na nadležne da što prije identifikuju počinioca i prosecuiraju nadležnim organima – poručuju sagovornici Pobjede. B. Č.
niKšiĆ: Dnevni centar za djecu posjetili pčelari
Svakom korisniku poklon tegla meda NIKŠIĆ – Rukovodstvo Pčelarske organizacije Nikšić juče je posjetilo Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom i njegovim korisnicima poklonili med. Vojin Đukanović je podsjetio da svake godine u okviru septembarskih svečanosti grada podno Trebjese organizuju izložbu, te da su i ove godine imali 50-ak štandova, a onda odlučili, kao i minulih godina, jedan dio svojih proizvoda da odvoje za djecu u Dnevnom centru. - Nije bila ovo dobra sezona za pčelare, ali mi smo odlučili da nastavimo tradiciju i obradujemo ove mlade ljude, kazao je Đukanović. Na humanosti se zahvalila direktorica Centra Radojka Koprivica, naglasivši da se njihovi korisnici uvijek obraduju poklonima, te da je tako bilo i ovog puta kad su svi na poklon dobili po teglu meda. Ra. P.
Pola vijeka poznate manifestacije
Djeca Tivta na „Radosti Evrope“ TIVAT – Nevladino udruženje Djeca Tivta dobilo je poziv da učestvuje na manifestaciji dječjeg stvaralaštva „Radost Evrope“, koja se 50. put održava u Beogradu. Poziv im je uputio Dečji kulturni centar, pa će članovi tog udruženja, predstavnici lokalne uprave i članice Sportsko- plesnog kluba „Bellissima“ predstavljati Tivat i Crnu Goru u Beogradu. Predsjednica NVU Djeca Tivta, Slavica Vulanović kaže kako uživaju u činjenici da su susreti djece Evrope u Beogradu uvijek posvećeni vrijednostima prijateljstva, stvaralaštvu, solidarnosti i afirmaciji bogatstva različitosti evropske kulture i dječijeg stvaralaštva. -Čast je biti dio najznačajnijeg i najvećeg događaja ove vrste na Balkanu - izjavila je Vulanović. U jubilarnoj godini, na manifestaciji „Radost Evrope“, koja će potrajati od 30. septembra do 5. oktobra, učestvovaće djeca iz 22 evropske zemlje i Kine. S.K.
RAZVOj šKOlSKOG SPORTA PRiORiTET: Nakon otvaranja fiskulturne sale
BIJELO POLJE - U salu Osnovne škole ,,Marko Miljanov“ koja je juče otvorena u Bijelom Polju uloženo je oko 230.000 eura, a za obrazovnu infrastrukturu u toj opštini opredijeljeno je ukupno devet miliona - poručio je ministar prosvjete Damir Šehović. Rekonstrukcija je podrazumijevala radove na krovu i izolaciji objekta, ugradnju moderne podloge za razne sportove, uređenje svlačionice, molersko-farbarske radove, kao i opremanje objekta sportskom opremom.
PRIORITETI
Šehović je istakao da je Ministarstvo prosvjete kao jedan od prioriteta postavilo obnovu sportske školske infrastrukture i promociju školskog sporta, te su ulaganja u te projekte višemilionske vrijednosti. On je precizirao da su završeni ili su plani-
Za vrtić 1,5 miliona eura Ministar prosvjete kazao je da se u Bijelom Polju realizuje nekoliko projekata u oblasti obrazovanja. - U toku je gradnja i novog školskog objekata OŠ „Dušan Korać“ vrijednosti oko 5.500.000 eura. Drago mi je da mogu da najavim još jedan kapitalni projekat, a to je izgradnja vrtića kroz novi projekat sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, vrijedan 1.500.000 eura. takođe, izgradnja sale OŠ „Pavle Žižić“ procijenjene vrijednosti 1.000.000 eura, ušla je u kapitalni budžet i započete su aktivnosti na izradi dokumentacije – precizirao je Šehović. On je najavio da će Ministarstvo prosvjete u saradnji sa ambasadom SAD uložiti i više stotina hiljada eura u obimnu rekonstrukciju OŠ ,,Aleksa Bećo Đilas“, a početak radova očekuje se u narednim mjesecima.
rani projekti izgradnje ili rekonstrukcije minimum 15 školskih sportskih sala širom Crne Gore. Govoreći o sali u OŠ ,,Marko Miljanov“, on je kazao da je projekat realizovan po modelu sufi-
n a n s i ra n j a M i n i st a r st va prosvjete, Ministarstva sporta i mladih i lokalne uprave u ukupnom iznosu 164 000 eura. Kako je objasnio, a dodatno, Ministarstvo prosvjete je uložilo još 60.000 eura za ugradnju siste-
ma grijanja u sali, fasade i terena oko sale koji je plavio godinama, kao i za troškove izrade projekta i nadzora. Realizacija tog projekta, kako je rekao, samo je jedan od dokaza da Vlada na konkretan način pomaže razvoj sjevera.
TALENTI
Ministar sporta Nikola Janović rekao je da na ovaj način Vlada omogućava adekvatne uslove za bavljenje sportom. On je pohvalio i Fond za talente za koji je konkurs u toku, jer je to dobra prilika da se najbolji mladi sportisti nagrađuju. Predsjednik opštine Petar Smolović podsjetio je na projekte koji se realizuju u toj opštini. - Riječ je o 104 projekta, 16 su kapitalni, a 88 lokalni, odnosno nešto manje vrijednosti, ali vrlo značajni za razvoj grada – istakao je Smolović. B. Č - I. T.
TiVAT: Tender JP za upravljanje morskim dobrom
Gradiće stazu uz more do Lepetana BUDVA/ TIVAT – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavio je javni poziv za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za izgradnju pješačke staze neposredno uz magistralni put Tivat – Lepetane u dužini 2,3 km. Staza će se projektovati sa
južne (donje) strane magistrale uz more, sjeverno od crkve Sveti Roko, odnosno od početka naselja Opatovo do naselja Lepetane (proširenje za pristup trajektima). Projektnim zadatkom je predviđeno da se teren na pojedinim djelovima proširi 1,5-2 metra izgradnjom ili sanacijom potpornih zidova,
na nosećim stubovima u moru ili konzolno, ne remeteći postojeću liniju obale. Radovi treba da obuhvate popločavanje staze uobičajenim materijalima za trotoare i šetališta (prefabrikovani betonski elementi, kamene ploče ili slično), javnu rasvjetu u led tehnologiji, atmosferske
odvode i adekvatnu infrastrukturnu opremljenost šetališta (parkovske klupe, korpe za otpatke, zaštitnu ogradu, info table i slično). Javni poziv traje do 4. novembra, a Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je za posao projektovanja predvidjelo iznos od 30.000 eura. C.G.
12
Crnom Gorom
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
TIVAT: Raspodjela novca od boravišne takse
PODRŠKA ZA TRI PROJEKTA: Sa potpisivanja ugovora
Od turizma za kulturnu baštinu 15.664 eura TIVAT – Na konkurs koji je Turistička organizacija raspisala u skladu sa zakonskom obavezom da se 10 odsto prihoda od boravišne takse opredijeli za očuvanje i valorizaciju kulturne baštine, pristigla su tri projekta, a komisija ih je ocijenila sa maksimalnih sto bodova. Za njih je TOT izdvojila 15.664 eura, koji se odnose na dobit od boravišne takse u 2016. godini. Komisjja u kojoj su bili Gabrijela Glavočić direktorica TO Tivat, Dragan Laković predstavnik Centra za kulturu i Jelena Bošković direktorica JU Muzej i galerija Tivat, odlučili su da Muzej i galerija Tivat dobije 5.262 eura za izradu publikacije „Ostaci rimskog vodovodnog sistema“, sa 6.500 eura podržan je projekat „Valorizaciju spomen obilježja Tivta u funkciji turističke ponude” nevladine organizacije Montemisija, a NVO Djela a ne riječi- Res, non verba dobila je 3.902 eura za projekat „Kulturna valorizacija i turistička prezentacija lokaliteta Sv. Vid“. Sa njhovim predstavnicima juče su potpisani ugovori. S.K. UNAPRIJEDIĆE SISTEM PRIKUPLJANJA OTPADA: Sa primopredaje vozila
GUSINJE: Komunalno preduzeće opremljenije
Nabavili novo vozilo vrijedno 63.950 eura
GUSINJE – Javno komunalno predzeće dobilo je specijalizovani kamion za odvoz čvrstog otpada. Vrijednost vozila je 63.950 eura i njegova nabavka dio je aktivnosti koja se sprovodi u sklopu projekta ,,Uvođenje održivog upravljanja otpadom – Bins“ koji finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Srbija - Crna Gora 2014-2020. Primopredaja vozila je izvršena juče u Gusinju, a prisustvovali su predsjednica opštine Gusinje Anela Čekić, članovi projektnog tima mr Huso Brdakić i Semih Redžepagić kao i direktor preduzeća Komunalne djelatnosti Demir Bajrović. Projekat zajednički sprovode opština Gusinje, kao vodeći partner, i JKP Vrela iz Sjenice. Planirano je da se projekat realizuje tokom 18 mjeseci na teritoriji opština Gusinje i Sjenica. Ukupna vrijednost projekta je nešto više od 232.000 eura, od čega je doprinos Evropske unije 197.000 eura, dok će preostali dio sredstava finansirati lokalne samouprave. C.G.
VIŠAK RADNIKA U LOKALNOJ UPRAVI GORUĆI PROBLEM: Sa svečane sjednice
ROžAJE: Obilježen Dan opštine, rukovodstvo zadovoljno učinkom
U razvojne projekte uloženo 25 miliona
ROŽAJE - Na svečanoj sjednici rožajskog parlamenta, upriličenoj povodom 30. septembra – Dana opštine, kojoj su prisustvovali predstavnici državnog i lokalnog političkog, kulturnog, javnog i vjerskog života, predsjednik opštine, Ejup Nurković, ocijenio je uspješnim rad lokalne zajednice između dva praznika.
On je istakao da je lokalna uprava proteklih 12 mjeseci dala značaj na realizaciji kapitalnih projekata, kao što su valorizacija planine Štedim, izgradnja vrtića, te gradske tržnice, kao drugih projekata koji se finansiraju iz državnog budžeta, te nekoliko manjih investicija finansiranih iz opštinske kase. – Smatram da sve što je urađeno na ovom području između dva praznika, govori u prilog činjenici da je lokalna uprava bila potpuno posvećena stvaranju uslova za kvalitetniji život građana. U saradnji sa Vladom i drugim institucijama, na dobrom smo putu da se kvalitetnim saobraćajnicama povežemo sa susjednim državama. Prvenstveno mislim na autoput i druge saobraćajnice na lokalnom nivou. Ukupna vrijednost investicija na području naše opštine, čija je realizacija
Proteklih 12 mjeseci u fokusu su nam bili projekti valorizacija planine Štedim, izgradnja vrtića, te gradske tržnice. Predstoji izgradnja sportske sale za dvije srednje škole, bazne stanice na području Štedima, izgradnja gradske osnovne škole, reciklažni centar, dom za djecu bez roditelja, dom za stare – rekao je Ejup Nurković
u toku iznosi oko 25 miliona eura – rekao je Nurković.
PLANOVI
On je najavio realizaciju projekata koji su u fazi pripreme projektne dokumentacije. - Izgradnju sportske sale za potrebe dvije srednje škole, bazne stanice na području Štedima, izgradnju gradske osnovne škole, reciklažnog centra, doma za djecu bez roditelja, doma
za stare i druge projekte. Te projekte planiramo da realizujemo sopstvenim ulaganjima, partnerskim odnosom, donacijama, uz pomoć civilnog sektora i države – rekao je Nurković. Ima, kazao je on, lokalna uprava i problema, a jedan od gorućih je višak zaposlenih. – Problem viška radnika pokušavamo da riješimo uz pomoć Vlade kroz sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu ot-
Priznanje grada, najbolji đaci Najveće opštinsko priznanje, nagrada „30. septembar“, za poseban doprinos razvoja i unapređenja zdravstva, posthumno je dodijeljena doktoru Fadilu Haliloviću, za poseban doprinos u oblasti književnosti, pripala je Ademu Kurpejoviću dok je Ernes Kalač nagrađen za poseban doprinos iz oblasti sporta i humanitarnog rada. Nagrađeni su i najbolji učenici u prošloj godini, Ajna Murić, (Gimnazija ,,30. septembar“), Ema Dacić i Irma Nurković (Srednja stručna škola).
premnine. Zahtjev je upućen Vladi i očekujemo da će biti pozitivno riješen – kazao je Nurković.
IDEJE
Prema njegovim riječima, realizacija kapitalnih investicionih projekata koji su u toku, rezultiraće otvaranjem novih radnih mjesta u oblasti drvoprerade, turizma i poljoprivrede. - Lokalna uprava stoji na raspolaganju svima koji imaju dobre ideje za razvoj biznisa. Zahvalni smo vladi za projekte koje realizuje u našoj opštini, kao i na tome što je prihvaćeno više od 90 posto projekata koje smo uputili a koji će biti uvršteni u Vladin investicioni program – rekao je Nurković. Prvi čovjek opštine konstatovao je da koaliciona vlast DPS i SD predstavlja pečat jedinstva na planu stvaranja boljih uslova za život građana. F. K.
KOTOR: Skupština saglasna da privremena deponija bude u Ledenicama Gornjim
Skladištenje otpada su prebrinuli do 2024. godine KOTOR – Odbornici vladajuće koalicije, DPS, SD, LP, HGI bez prisustva opozicije, juče na 30. sjednici Skupštine, usvojili su jednoglasno 20 tačaka dnevnog reda.
Između ostalog, odluku o utvrđivanju lokacije za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog i kabastog otpada na dijelu kat. parcele 1150 KO Ledenice Gornje, površine 2,1
hektara. Odlukom je precizirano da će se ta lokacija koristiti pet godina, a skladištem otpada će upravljati kotorsko Komunalno preduzeće. Kapacitet lokacije od 47.000 tona je dovo-
Fond za talentovane učenike Odbornici su jednoglasno donijeli odluku o kriterijumima za stipendiranje studeneta u opštini Kotor, kojom je propisano da pravo na stipendiju mogu da ostvare studenti osnovnih i specijalističkih studija bez obzira na mjesto studiranja i to na početku svake nastavne godine. Predsjednik opštine Željko Aprcović je kazao da je novina osnivanje Fonda za pomoć talentovanim učenicima posebno iz socijalno ugroženih kategorija,
kako bi im se pružila mogućnost daljeg napredovanja. Aprcović je pojasnio da svi studenti koji ispunjavaju uslove imaju pravo da konkurišu za stipendije bez obzira da li studiraju na teritoriji Crne Gore ili van nje, a sa talentovanim učenicima će se praviti ugovori kojim će biti u obavezi da svoje znanje ugrade i vrate opštini kroz rad u organima lokalne uprave, odnosno preduzećima čiji je osnivač lokalna uprava.
ljan za pet godina, uz mogućnost pripreme za ponovnu upotrebu i preradu materijala. Odbornici su usvojili i odluku o regulisanju saobraćaja na području opštine, koja će biti na javnoj raspravi narednih 15 dana. Odlukom su određene ulice u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno: donji put kroz Ljutu u smjeru od Ljute do Dobrote, ulica od donjeg puta kroz Dobrotu prema Psihijatorskoj bolnici od ukrštanja sa Jadranskom magistralom, donji put od robne kuće u Dobroti (market ,,Aroma“) do otvorenog bazena, donji put u Orahovcu u smjeru od Perasta prema Dobroti, ulica iza zgrade Osnovnog suda Kotor u smjeru
USVOJENA ODLUKA O SAOBRAĆAJU: Sa sjednice Skupštine grada
od Kamelije prema zgradi Luka Kotor, ulica od magistralnog puta kod groblja u Škaljarima do kuće Jovićevića sa pravcem kretanja od magistralnog puta ka zatvorenom bazenu „Nikša Bućin“ u Škaljarima. Novina je i uvođenje jednosmjernog saobraćaja na donjem putu u Dobroti od naselja Kamp (hotela ,,Huma“) do robne kuće u Dobroti (market ,,Aroma“). U nastavku sjednice usvojena je odluka o razrješenju dužnosti izvršnog direktora Komu-
nalnog preduzeća Mladena Lučića, koji je kao kadar bivše vlasti u Kotoru podnio ostavku na tu funkciju 3. septembra, a za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovan Milan Popović, diplomirani ekonomista. Popović će funkciju obavljati do izbora izvršnog direktora po konkursu. Imenovan je i novi sastav žirija za dodjelu nagrade „21. novembar“ na čijem čelu je mr Vesna Vičević. Iv.K.
Pobjeda
Crnom Gorom
Utorak, 1. oktobar 2019.
PljEVljA: Skupština usvojila izvještaj o izvršenju budžeta za prvih šest mjeseci
Vlast je zadovoljna, a opozicija tvrdi da država usporava razvoj grada PLJEVLJA – Izvještaj o izvršenju budžeta opštine od januara do juna izazvao je dosta polemike na sjednici lokalnog parlamenta. Opozicioni odbornici (Demokrate, DF, SNP) su realizaciju u iznosu od 4,9 miliona eura, ili 29,7 odsto ocijenili kao katastrofalnu, a za to najvećeg krivca vide u lošem odnosu državne i nesposobnosti lokalne vlasti. Vladislav Bojović (DNP) kaže da država opštini ne dozvoljava da naplati ono što joj pripada, te da usporava razvoj grada - Lokalna vlast nije u stanju da zaštiti interese grada i zbog toga imamo katastrofalno stanje na prihodovnoj strani – kazao je Bojović. Za opoziciju je, kako tvrde, neshvatljivo da su Pljevlja opština u kojoj je više od 50 odsto privrednih dobara Crne Gore, a da su „grad socijalni slučaj“. Milan Lekić (NSD) smatra da se sa nekim mjerama zakasnilo. - Zakon o ustupanju dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica došao je kasno, jer je znatno smanjen broj zaposlenih u Pljevljima. Takođe, 70 odsto koncesionih naknada koje idu opštini nijesu poboljšali stanje, jer su koncesioni ugovori loši – kazao je Lekić. Avdo Ajanović (DPS) ukazao je na činjenicu da je ostvarenje budžeta u odnosu na isti period prethodnih godina znatno veće, što, kaže, uliva nadu da će i na kraju godine biti veće. - Prihodi od poreza na nepo-
Bojović: Lokalna vlast nije u stanju da zaštiti interese grada i zbog toga imamo katastrofalno stanje na prihodovnoj strani. Lekić: Zakon o ustupanju dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica došao je kasno. AjAnović: Realizacija budžeta je 8,4 miliona eura, u narednom periodu imaćemo realizaciju u najvećem procentu do sada
PljEVljA SU DoBIlA KVAlITETNIjE IZVoRE PRIHoDA: Sa sjednice Skupštine
kretnosti u ovom izvještaju nijesu prikazani, jer se naplaćuju u drugoj polovini godine. Prihodi iz Egalizacionog fonda su značajno bolji, a u narednom periodu se očekuje i naplata prihoda od ekološke naknade u iznosu, kako se na-
damo, od više od 2.000.000 eura. Na današnji dan realizacija budžeta je 8,4 miliona eura i u narednom periodu lokalna uprava će moći realizovati budžet u najvećem procentu do sada. Do kraja godine očekujemo realizaciju od preko
14.000.000 eura, a budžet u rasponu od 14.000.000 do 16.000.000 eura u nekoliko narednih godina omogućiće da opština servisira sve svoje obaveze. Pljevlja su dobila kvalitetnije i naplativije izvore prihoda – kazao je Ajanović.
Iz DPS-a su saopštili i da su obaveze opštine za devet mjeseci ove godine smanjene za 900.000 eura, što je, ukazuju, još jedan dobar pokazatelj, te ponovili da ostvarenje u prvoj polovini godine ne pokazuje dinamiku ostvarenja budžeta. A. S.
NIKšIć: Buvljak kod Željezare nije radio, lokacija u Dragovoj Luci nije spremna za korišćenje
Kapije na bivšem pazarištu zazidane UlAGANjE U NAjMlAĐE: Oprema kupljena donacijom opštine
BIjElo PoljE: Opština vrtiću poklonila 2.000 eura
Kupili televizor, muzičku liniju…
BIJELO POLJE - Lokalna uprava poklonila je 2.000 eura JPU ,,Dušo Basekić“. Tim novcem kupljeni su televizor, muzička linija, višenamjenski stolovi i tepih. Direktorka vrtića Gordana Knežević kaže da ustanova na čijem je čelu ima odličnu saradnju sa opštinom i da je ovo samo nastavak te dobre saradnje. - U ime onih koji će u predstojećim godinama činiti oslonac ovog grada, u ime onih koji ih svakodnevno za to pripremaju i u svoje ime, koristim priliku da izrazim zahvalnost lokalnoj upravi i predsjedniku opštine Petru Smoloviću. Ovom vrijednom donacijom opština pokazuje da se ulaganjem i brigom o najmlađim naraštajima gradi svijetla budućnost ove države kazala je Knežević. B.Č.
NEMA USloVA ZA RAD BUVljAKA: Bivše stočno pazarište
NIKŠIĆ – Drugu sedmicu ne radi buvljak u Nikšiću. Štandova nije bilo na lokaciji u naselju ,,Budo Tomović“ kod Željezere jer su žitelji prošlog ponedjeljka spriječili prodavce da izlože robu, niti na mjestu bivše stočne pijace u Dragovoj Luci gdje je navodno trebalo da se preseli buvljak. Iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti i saobraćaj, nije-
smo dobili odgovore na pitanja, poslata prošle sedmice, na koji će način riješiti problem. Prema nezvaničnim informacijama lokalna uprava razmatra mogućnost da trgovcima ponudi prostor pored puta ka naselju Kličevo, jer tamo ionako, svakodnevno, ima na desetine štandova i komunalno je uređena površina. Nikšićani tu pijacu godinama nazivaju buvljakom.
Altrenativnu lokaciju, bivše pazarište, sada vlasništvo Industrije mesa „Goranović“, treba prilagoditi za tu namjenu jer su kapije godinama zazidane. Lokacija kod Željezara bila je određena kao privremeno rješenje za buvlju pijacu, a za tu namjenu korišćena je 14 mjeseci. Prodavci i kupci dolazili su i iz drugih gradova, a u ponudi je bilo svga od igle do lokomotive. Ra. P.
13
CEDIS
Radovi u 17 opština PODGORICA – CEDIS danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 9 do 14:30 sati dio sela Slatina. Bar: od 8 do 16 sati povremeno Popovići, Vulezića brijega, Kurila i Naftinih zgrada (TS ,,Nafta“), Bjeliša i Mandarića (TS ,,Mandarići“); od 9:30 do 14 sati Mrkovsko polje. Berane: od 9 do 14:30 sati Tmušiće i pl. prevoj Lokve. Bijelo Polje: od 8 do 9 sati Kisjela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 8 do 18 sati Brzava, Boljanina; od 9 do 17 sati Boturići, Dobrakovo, Gr. prelaz, Kumanica, Kanje, Mioče, Dobrinje, Dobro Brdo, Metanjac; od 8 do 9 sati Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Sokolac, Muslići, Čokrlije, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama; od 8:30 do 14 sati Ravna Rijeka; od 9 do 15 sati Pavino Polje; od 9 do 17 sati Barice Škola, Reljin Kamen, Džukeljska Jama, Kameno Polje; od 17 do 18 sati Kisjela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir, Tomaševo, Muslići, Skočigorina, Drndari, Selakovići, Obod, Žaljevo, Lijeska, Soko l a c , Mu s l i ć i , Č o k r l i j e, Grančarevo, Ujniče, Pisana Jela, Šljemena, Barice Škola, Reljin Kamen, Kameno Polje, Džukeljska Jama. Cetinje: od 8 do 16 sati Ž.Crnojevića, Dodoši, Kraće do, Šinđon, Meterizi, Kokošice, Dobrska župa, Đalci, Češljari, Gospoštine, Pipac, Cerov Pod, Jankovića krš, Rvaši, Drušići, Prevlaka, Karuč i Bobija. Danilovgrad: od 8 do 15 sati Gostilje. Gusinje: od 9 do 14:30 sati selo Gropa. Kolašin: od 9 do 14 sati G.Pažanj, Drijanak; od 9 do 15 sati Uljari; od 10 do 12 sati Fabrika vode. Mojkovac: od 9 do 14 sati Štitarica. Nikšić: od 8 do 18 sati: Zagora, Okolišta; od 8 do 16 Broćanac, Široka ulica Riđani, Moštanica, Kuside, Stari dvori, Štedim, Presjeka, Čeline, Srijede. Plužine: od 8:30 do 15 sati Stolac, Smriječno, Muratovica, Zabrđe, Korlati, Kovači, Orah, Lisina, Miloševići, Suvodo, Brljevo, Mratinje, Stabna, Jasen, Stubica, Zukva , Krivodo, Podmramor, Ravno; od 8 do 17 Polja Pejovića. Pljevlja: od 8 do 18 sati Pliješevina, Hodžići, Trnovice. Rožaje: od 9 do 14:30 sati selo Crnča. Šavnik: od 8 do 18 sati Bijela, Miloševići, Kruševice. Tuzi: od 8:30 do 15 sati Ramza Ćaf, Drume, Božaj, Vitoja, Kremza, Skorać, Karaula Jagoda, Helnica, Nobom, Spinja, Arza, Brlaj i Traboin. Ulcinj: od 8 do 17 sati Ambula, Lisna Bori, Štodra, Fraskanjel; od 8 do 15 sati dio Meteriza, Ulica 8, dio Ulice 7 i Ul. 26.novembar Žabljak: od 9 do 18 sati OkrugliI.T. ca.
14
Svijet
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Završeni predsjednički izbori u Avganistanu
Pobjedu proglasili i Gani i Abdulah KABUL – Nakon predsjedničkih izbora u Avganistanu pobjedu su proglasili aktuelni šef države Ašraf Gani, ali i predsjednik Izvšnog vijeća Abdulah Abdulah. Nezavisna izborna komisija Avganistana trenutno prikuplja glasove sa izbora održanih u subotu. Ukoliko nijedan kandidat ne dobije više od polovine glasova, u drugi
krug idu dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova. Abdulah je uvjeren da drugog kruga neće biti. - Na izborima smo dobili najviše glasova i drugog kruga neće biti - rekao je Abdulah na konferenciji za novinare. Iz Ganijevog štaba, međutim, tvrde da je aktuelni predsjednik pobijedio na izborima i da
je dobio podršku između 60 i 70 odsto glasova. Gani i Abdulah bili su favoriti i na prethodnim izborima 2014. godine, nakon kojih je uslijedio turbulentan period za tu zemlju budući da su se obojica uzajamno optuživala za prevaru. Pravo glasa na izborima imalo je oko 9,6 miliona ljudi, koji su birali između 18 kandidata.
Uoči izbora, Abdulah je za AP rekao da strahuje od izbornih manipulacija. Gani i Abdulah dijele vlast već pet godina u vladi nacionalnog jedinstva, nastaloj nakon izbora 2014. godine koje su obelježile optužbe za prevaru i korupciju. Preliminarni rezultati ne očekuju se prije 19. oktobra, a konačni prije 7. novembra.
Francuzi se oprostili od nekadašnjeg predsjednika
Žak Širak sahranjen pored kćerke Lorans PARIZ - Bivši predsjednik Francuske Žak Širak sahranjen je juče na groblju u Monparnasu, pored kćerke Lorans, a od njega su se oprostili brojni svjetski lideri, među kojima su bili aktuelni šef Rusije Vladimir Putin, ali i bivši predsjednik Amerike Bil Klinton. Pogrebna ceremonija počela je u crkvi Sen Sulpis, na kojoj je Širaku odana vojna počast uz plotune i izvođenje nacionalne himne. Širakov kovčeg, prekriven nacionalnom zastavom, nakon toga je prebačen na groblje, prenosi AP. Aktuelni francuski predsjednik Emanuel Makron prisustvovao je komemoraciji u crkvi, ali nije održao govor, prenosi AP. Među prisutnima bili su i nekadašnji predsjednici Francuske, Nikola Sarkozi i Fransoa Oland, bivši njemački kancelar Gerhard Šreder, kao i jordanski kralj Abdulah Drugi. Sahrani je prisustvovalo i hiljade Parižana koji su se okupili oko crkve nekoliko sati prije dolaska stranih delegacija, kako bi odali počast nekadašnjem predsjedniku. Crkvenu ceremoniju predvo-
Haki Cako i Mirsad Mulić tokom uručivanja pomoći
Crna Gora uručila pomoć Albaniji
Detalj sa komemoracije u Parizu
dio je nadbiskup Mišel Opeti, koji je na početku izjavio saučešće Širakovoj udovici Bernandeti Širak, koja ceremoniji nije prisustvovala iz zdravstvenih razloga. Žak Širak preminuo je 26. septembra u Parizu u 86. godini. Funkciju predsjednika Francuske obavljao je u dva mandata od 1995. do 2002. godine i od 2002. do 2007. godine. Prije toga bio je premijer i gradonačelnik Pariza. Veliki broj Francuza dijeli poštovanje prema Širaku, jer je
Od Širaka se oprostili Đukanović i Darmanović Komemoraciji u Parizu u ime Crne Gore prisustvovao je i šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović, dok se predsjednik Crne Gore Milo Đukanović upisao u knjigu žalosti u francuskoj ambasadi u Podgorici.
zemlji obezbijedio ulogu globalnog igrača i jer se protivio invaziji na Irak 2003. godine, navodi Rojters i podsjeća kako njegov ugled nijesu narušile
čak ni optužbe za finansijske malverzacije 2011. godine. Povodom smrti nekadašnjeg predsjednika u Francuskoj je juče bio dan žalosti.
Predsjednik SAD zahtijeva susret sa zviždačem koji je otkrio njegov razgovor za Zelenskim
Tramp upozorava na građanski rat VAŠINGTON - Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je na Tviteru da bi njegov opoziv mogao da izazove drugi građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama, citirajući izjavu evangelističkog pastora Roberta Džefrisa, koji je tu ocjenu iznio u intervjuu za Foks njuz. Džefris je tom prilikom ocijenio da bi zemlja, impičmentom predsjednika, mogla da bude ne-
povratno slomljena i da se nikada ne bi oporavila. Tramp je u seriji tvitova napisao da, kao i svaki američki državljanin, zaslužuje da se suoči sa onim ko ga optužuje, pogotovo, kako je naveo, zato što je zviždač predstavio savršen razgovor sa inostranim liderom na potpuno „netačan i prevarantski“ način. On je dodao da ne želi da se sastane samo sa uzbunjivačem „koji je iznio informacije iz druge i treće
ruke“, već i sa osobom „koja mu je nezakonito dala te većim dijelom netačne informacije“. - Da li je ta osoba špijunirala predsjednika SAD? To će imati velike posljedice - napisao je Tramp na Tviteru. On je istakao da želi da predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma Kongresa Adam Šif bude ispitan na najvišem nivou zbog „prevare i izdaje“.
Bez saglasnosti Rusije transkripti razgovora ne smiju biti objavljeni Kremlj je saopštio da bi Vašingtonu bila potrebna saglasnost Rusije za objavljivanje traskripta telefonskih razgovora ruskog i američkog predsjednika. Kako prenosi Tas, Kremlj je poručio da transkripti razgovora Vladimira Putina i Donalda Trampa mogu da budu objavljeni ako se obje strane saglase i ukoliko tako nešto SAD predlaže, Rusija je spremna o tome da razgovara. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je nedavno
izjavio da se Moskva nada da transkripti razgovora ruskog i američkog predsjednika neće biti objavljeni. - Naravno, ovaj vid objavljivanja je neuobičajena praksa, rekao je tada Peskov, komentarišući objavljivanje transkripta telefonskog razgovora Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. On je objasnio da su takvi razgovori između šefova država, po pravilu, povjerljivi ili veoma povjerljivi.
- Njegove laži iznijete su na najbezobrazniji i najgrozniji način koji je ikada viđen u Kongresu. On je napisao i pročitao užasne stvari, a onda rekao da ih je izgovorio predsjednik - naveo je Tramp. Šif je juče izjavio da je Kongres odlučan u namjeri da dobije pristup razgovorima Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim svjetskim liderima i dodao kako je Kongres zabrinut zbog postojanja mogućnosti i da je Tramp ugrozio nacionalnu bezbjednost SAD. Nakon dojave anonimnog zviždača iz obavještajnih krugova, demokrate u Predstavničkom domu Kongresa pokrenule su proceduru opoziva. Demokrate navode da je Tramp zloupotrijebio položaj i od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog tražio političku uslugu, odnosno istragu poslovanja koje je u Ukrajini vodio sin njegovog potencijalnog protivkandidata iz redova demokrata Džozefa Bajdena.
TIRANA - Generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Mirsad Mulić juče je u Tirani uručio humanitarnu pomoć Republici Albaniji koju je opredijelila Vlada Crne Gore za saniranje posljedica zemljotresa koji je zadesio ovu državu. Predajući pomoć, koja je dodijeljena u vidu opreme i osnovnih životnih namirnica, generalni direktor Mulić je saopštio da je Vlada Crne Gore razumjela složenost situacije u kojoj se Albanija našla nakon zemljotresa. - Humanost i solidarnost su temeljne vrijednosti naših odnosa naglasio je Mulić. Zahvaljujući se na pruženoj pomoći, generalni direktor Direktorata za civilne vanredne situacije Ministarstva odbrane Haki Cako kazao je da su na ovaj način potvrđeni tradicionalno dobri odnosi dvije države i da će oni kojima je ova pomoć namijenjena znati to da cijene i poštuju.
Adrija ervejz podnijela zahtjev za stečaj LJUBLJANA - Slovenačka avio-kompanija Adrija ervejz podnijela je zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, javlja slovenački list Delo. Uprava firme podnijela je zahtjev Okružnom sudu u Kranju zbog nelikvidnosti kompanije, a sud ima tri dana da odluči o tom zahtjevu. - Adrija ervejz najavljuje da će otkazati sve predviđene letove, što će posebno pogoditi ljubljanski aerodrom, jer gotovo polovina putnika koristi usluge te firme – navedeno je iz kompanije. Avio prevoznik Adrija ervejz nekada je bio u državnom vlasništvu, ali je privatizovan 2016. godine i prodat njemačkom fondu „4K invest“. Od tada je prodao sve svoje avione i dao ih u zakup, a mediji su prethodnih dana pisali da je kompanija dobavljačima dugovala čak 60 miliona eura. Operater aerodroma Ljubljana, takođe, rekao je da ima plan za vanredne situacije, ali još nije otkrio detalje.
» Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Pobjeda
Utorak, 1. oktobar 2019.
Marketing
15
16
Marketing
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Utorak, 1. oktobar 2019.
Marketing
17
18
Hronika Podgorice
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Sudeći po prometu na pijacama, priprema zimnice uveliko počela
Najtraženije paprike i patlidžan I. MITROVIĆ
U nabavku povrća za pripremu zimskih salata i namaza najisplativije je poći na Kamionsku pijacu - ukoliko se kupuje na gajbe, cijena je od 30 do gotovo 50 odsto povoljnija nego na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro.
Prodavci na kamionskoj i zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro žale se na rod šljiva. Požeških šljiva iz Morače juče je na kamionskoj pijaci bilo malo, a cijena im je bila 1,2 eura. Znatno bolja ponuda bila je čačanske šljive, koja se na gajbu mogla kupiti po 80 centi do euro za kilogram. Na zelenoj pijaci u Molu of Montenegro, čačanka se kretala od 1,3 do 1,5 eura za kilogram, dok požeške nije bilo u ponudi.
Stoga i ne čudi što prodavci sa kamionske pijace kažu da je priprema zimnica u glavnom gradu uveliko počela, dok neki od prodavaca na pijaci u Molu of Montenegro tek očekuju pravu prodaju.
NA VELIKO
Prodavačica sa kamionske pijace Dragica Veljković smatra da se zimnica uveliko priprema. - Ima ljudi dosta, zadovoljna sam. Cijena crvenih paprika iz Makedonije ove godine je malo viša, jer je i tamo slabije rodila zbog nevremena. Na paket se prodaje od 80 centi do euro, u zavisnosti od kvaliteta. Džak od četiri kilograma slatkih babura iz Srbije kreće se od euro i po do dva i po, zavisno od veličine i kvaliteta – navela je Veljković. Za džak od dva kilograma somborke iz Tuzi i Zete trebalo je izdvojiti euro, dok je
Ukusni namaz Sandra Marović, koja je juče kupovala na kamionskoj pijaci, naglasila je da je priprema domaće zimnice i
Šljive slabo rodile
Štand Dragice Veljković na Kamionskoj pijaci
za istu količinu krupnijih, iz Bijelog Polja, trebalo izdvojiti duplo više novca. - Cijena krastavaca za kiseljenje iz Srbije je od euro do 1,20 eura na gajbu, dok se zeleni paradajz prodaje od 70 do 80
centi za kilogram, na džak – dodala je Veljković.
zdrava i isplativa. Tegla ukusnog i zdravog namaza od patlidžana, tvrdi, može se lako pripremiti, a da košta tek nešto više od 50 centi. - Za kilogram namaza
potrebno je nešto više od kilogram patlidžana. Potrebno ih je ispeći i izmiksati u blenderu. Po želji, toj smjesi može se dodati pečeni crni luk ili svježi
NA MALO
Prodavačica na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro Mira Ivanović kaže da se proda-
ja povrća za zimnicu još nije zahuktala. Crvene paprike iz Makedonije ona je prodavala 1,5 eura za kilogram, dok je džak od četiri kilograma babura iz Srbije cijenila 2,5. Kilogram crmničkog luka kod bijeli luk i peršunov list. Ko voli, može sa tim pomiješati pečene zelene ili crvene paprike – podijelila je za Pobjedu svoj recept za pripremu ukusnog namaza.
nje je trebalo platiti 1,3 eura. Kako je naglasila, ovih dana najbolje joj prolaze mandarine i šipkovi. - Kilogram mandarina je dva eura, a barskog nara euro i po – navela je Ivanović, Prodavačica Dragica Striković pohvalila se da joj ovih dana najbolje prolaze patlidžani i bijeli luk. - To su domaći proizvodi sa Glave Zete. Kilogram patlidžana je 80 centi. Juče mi je prošlo sve što sam imala. Kupuju ga ljudi za pripremu zi-
mnice, neko tri, neko pet kila. Miješaju ga sa paprikama i prave ajvar – kazala je Striković, uz napomenu da odlično prolazi i bijeli luk, koji je prodavala po pet eura. Za kilogram krastavca za kisjeljenje iz Komana, trebalo je izdvojiti euro, dok se crni luk kretao od 80 centi do euro. Prodavačica Nataša Đukić iz Brskuta u ponudi je imala spremljene domaće zimske salate - pečene crvene paprike, somborke punjene kupusom, kisjeli karfiol... Za kilogram bilo koje od ovih salata trebalo je izdvojiti tri i po eura a, kako navodi Đukić, prodaja ovih proizvoda još nije najbolje krenula. I.MITROVIĆ
Pobjeda
Hronika Podgorice
Utorak, 1. oktobar 2019.
Odbor za izbor i imenovanja uoči sjednice Skupštine glavnog grada
Boljević na čelu Deponije, Rašović u Komunalnom
19
Danas u gradu KIC „BUDO TOMOVIĆ“ Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori, ADRUM i KIC Dani ukrajinske muzike u Crnoj Gori Koncert operskih umjetnica Tatjane Piskareve i Tatjane Bondar Velika sala – 19 sati Umjetnice će izvoditi poznate operske arije i autentične ukrajinske pjesme u pratnji virtuoznih muzičara na jedinstvenim ukrajinskim instrumentima.
CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija „Klub“ Izložba Miloša Radunovića i Igora Husaga „Fragmenti svjetlosti“
Dvorac Petrovića Kruševac bb. Izložba ,,Crnogorska zbirka“ iz Fonda CSUCG Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 8 do 20 sati
JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICA Moderna galerija Marka Miljanova 4 Izložba Aldemara Ibrahimovića Radno vrijeme: od 9 do 20 sati, osim ponedjeljkom
Detalj sa sjednice Odbora za izbor i imenovanja
Na sjednici Odbora za izbor i imenovanja, juče je odlučeno da Skupštini glavnog grada bude upućen prijedlog da za direktora gradskog preduzeća Deponija bude imenovan dosadašnji vršilac te dužnosti Arsenije Boljević. Odbor je, umjesto Radoice Popovića, za direktora gradskog preduzeća Komunalne usluge predložio njegovog dosadašnjeg pomoćnika Mladena Rašovića. Ukoliko dobije zeleno svjetlo u gradskom parlamentu, Rašović će do imenovanja izvršnog direktora biti vršilac te dužnosti. Predsjednik Odbora za izbor i imenovanja Mihailo Anđušić kazao je da je Boljević bio jedini prijavljeni kandidat na konkursu za direktora Deponije.
- Prema odluci o osnivanju Deponije, propisano je da izvršnog direktora imenuje osnivač na osnovu javnog oglašavanja, a postupak javnog oglašavanja u ime osnivača sprovodi odbor direktora tog preduzeća. U skladu sa odlukom, Odbor direktora dostavio je izvještaj o sprovedenom konkursu za imenovanje izvršnog direktora, u kojem je istaknuto da se na konkurs javio samo jedan kandidat koji ispunjava potrebne uslove i to je dosadašnji v.d. direktora, Arsenije Boljević. Na osnovu pokazanih rezultata na funkciji izvršnog direktora u prethodnom mandatu, Odbor je cijenio da će Arsenije Boljević kvalitetno ostvarivati javnu funkciju i unaprijediti razvoj i djelatnost Deponije – kazao je Anđušić.
On je saopštio da je Odbor direktora Komunalnih usluga obavijestio Skupštinu grada da izvršnom direktoru Radoici Popoviću prestaje radni odnos po sili zakona (stiče pravo na starosnu penziju), pa je za v.d. izvršnog direktora predložen Mladen Rašović. - Riječ je o mladom i perspektivnom kadru, koji je inženjer struke koja je potrebna Komunalnim uslugama. Doprinio je puno u osavremenjavanju tog preduzeća i realizaciji određenih projekata koji se tiču novih tehnologija. Definitivno ima potencijala da nastavi onoliko dobro koliko je njegov prethodnik to radio. Ovom prilikom želim uspješan odlazak u penziju Radoici Popoviću, koji je dao nemjerljiv doprinos ovom preduzeću i generalno u svom
radnom vijeku radu lokalne samouprave – kazao je Anđušić. Odbor je dao saglasnost da Nela Savković-Vukčević bude razriješena funkcije direktorice Gradskog pozorišta, na njen lični zahtjev. Nezvanično, nju bi na tom mjestu trebalo da naslijedi profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Stevan Koprivica. Odbor je Skupštini glavnog grada na usvajanje predložio i zaključak o određivanju predstavnika Glavnog grada u skupštinu akcionara FK ,,Budućnost“. Članovi Odbora jednoglasno su za sekretara skupštine plavo-bijelih predložili Veselina Vukčevića. Tu funkciju do sada je obavljavao direktor Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice Srđan Raičević. Nj. B.
Institut za javno zdravlje obilježio Svjetski dan srca i Međunarodni dan starijih osoba Institut za javno zdravlje Crne Gore je, povodom obilježavanja Svjetskog dana srca 29. septembra i Međunarodnog dana starijih osoba 30. septembra, juče na Trgu nezavisnosti, od 10 do 12 sati, organizovao zdravstvenopromotivni događaj s ciljem edukacije građana o malim promjenama u životnom stilu koje mogu da očuvaju i unaprijede zdravlje srca. Tim povodom održano je savjetovanje o značaju redovne fizičke aktivnosti i pravilne ishrane za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Posjetioci su bili u prilici da provjere kardiovaskularni rizik, izmjere krvni pritisak, nivo šećera u krvi i tjelesnu težinu. Ovogodišnja globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije za Svjetski dan srca se obilježava pod sloganom „Budi heroj svoga srca“ sa željom da se stvori globalna zajednica. - Svi možemo biti heroji svoga srca tako što ćemo obećati sebi, svojoj porodici, svojim prijateljima, građanima, da na zdravlje našeg srca mogu uticati i male promjene u život-
Umjerenost u jelu i piću je pola zdravlja
Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami
Juče na Trgu nezavisnosti
nom stilu - obezbijediti organizmu dovoljnu količinu sna, umjerenost u korišćenju soli, umjerenost u jelu, redovno upražnjavanje fizičke aktivnosti, prestanak pušenja, redovne kontrole kod izabranog doktora, praćenje vrijednosti šećera u krvi, krvnog pritiska, holesterola... Sve se češće po-
minje i uticaj bakterija iz usne šupljine koje se udišu i na taj način prenose u imunološki sistem – poručili su iz Instituta za javno zdravlje. Cilj obilježavanja Svjetskog dana srca je da ukaže populaciji da i pored toga što su oboljenja srca i krvnih sudova preventabilnog karaktera, i
dalje predstavljaju osnovni uzrok obolijevanja i prijevremenog umiranja. Događaj na Trgu nezavisnosti organizovan je u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Domom zdravlja Podgorica, Kapital fitnes centrom i Udruženjem studenata medicinskog fakulteta. I.M.
,,Gornja Zeta“ i TS ,,Golubovci“ - od 8 do 18 sati; - željezničke stanice ,,Bioči“ i ,,Lutovo“, Potkrš, Klopot, Pelev Brijeg, Lutovo, Bolje sestre, Seoštica i Orah - od 8 do 15; - zgrada bivšeg doma JNA i
naselje oko nje - od 8:30 do 15; - zgrada u Ulici bratstva i jedinstva (preko puta bivšeg doma JNA) - od 9 do 12; - dio Ulice Miloja Pavlovića do magistrale - od 8 do 14; - dio Marka Miljanova i Vuka
Karadžića uz Ribnicu - od 8 do 10; - dio Lješkopoljske, Bora Tamindžića, Desanke Maksimović i Dušana Duće Mugoše, Dom zdravlja i vrtić u Donjoj Gorici - od 8:30 do 12. H. P.
122 123 124 412-412 1181 1271 126
Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV
1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666
MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666
DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar
Isključenje struje Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra (srijeda, 2. oktobar) će bez snabdijevanja električnom energijom biti potrošači na sljedećim lokacijama: - područje Lješanske nahije, područje trafostanica TS
VAŽNIJI TELEFONI
19816
Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940
INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677
20 Kultura
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
U Podgorici sinoć predstavljeno dopunjeno izdanje monografije „W
Sa probe predstave „Tri sestre“ u Zetskom domu
U toku probe za predstavu Branislava Mićunovića
„Tri sestre“ u novembru u Zetskom domu CETINJE – Predstava „Tri sestre“, autorski projekat Branislava Mićunovića u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, biće premijerno prikazan sredinom novembra. Rad na komadu, koji se realizuje po tekstu Antona Pavloviča Čehova, počeo je avgustu, a sada je nastavljen. Glumački ansambl predstave čine: Nada Vukčević, Ana Vučković, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Jelena Laban, Dejan Ivanić, Srđan Grahovac, Zoran Vujović, Vule Marković, Omar Baj-
ramspahić, Pavle Prelević i Stevan Vuković. Drama „Tri sestre“ nastala je u razdoblju druge polovine 19. vijeka. Čovjek u Čehovljevom djelu se preispituje, boreći se sa vanjskim svijetom i sam protiv sebe. Istina i pravda se međusobno sukobljavaju, čovjek sa svojom sudbinom i snovima, pojedinac sa društvom. Radnja ove drame zasniva se na tragičnosti samih likova i na osjećaju bespomoćnosti i beznadežnosti, koji bez obzira na vječni optimizam ne iščezavaju. S. V.
Milutin Obradović izlaže u Beogradu PODGORICA - Izložba radova crnogorskog akademskog slikara Milutina Obradovića biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji paviljona ,,Cvijeta Zuzorić“. Umjetnik se četvrti put predstavlja u Beogradu, ali prvi put izložbom crteža ,,Zagubljena pisma“. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Olivera Vukotić. Obradović za predstojeću izložbu kaže da njome Beogradu poklanja svoju najintimniju ispovijest i da osjeća da su njegove nove izložbe snažnije i da poruka ne stiže brzo, već sazrijeva i samu sebe donosi posmatraču. - Prošle i sadašnje, stare i nove izložbe povezuje jedna jedina istina - da je čovjek prolazna adresa svojih zagonetki, odgovora i pitanja. Izložbom crteža ovog puta pričam svoju stranu života, kompleksan ili jedno-
stavan, mističan ili ogoljen. Želim da se u galeriji paviljona „Cvijeta Zuzorić“ za vrijeme trajanja moje izložbe osjeti tango čiji ritam remeti mir prostora mog ateljea, mir koji se zove život. Imam veliki zadatak da izložbom opravdam renome i povjerenje koje mi je ukazao paviljon „Cvijeta Zuzorić“ - kazao je Obradović. Nakon Beograda, Obradović odlazi i na XII Bijenale u Firenci, gdje će se predstaviti sa platnima iz ciklusa ,,Običan malecki san“. Milutin Obradović rođen je 1979. godine u Bijelom Polju. Završio je srednju likovnu školu „Petar Lubarda“, nakon čega je upisao Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi profesora S. Karaila. Diplomirao je 2002. godine. Do sada je imao više od 20 samostalnih i više kolektivnih izložbi. A. Đ.
Peti besplatni kurs „Crnogorski oro“ PODGORICA - KIC „Budo Tomović“ od 2. do 30. oktobra organizuje peti besplatni kurs „Crnogorski oro“ za odrasle. - Pozivamo sve zainteresovane sugrađane na prvi čas u srijedu, 2. oktobra u Folklornoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u 20:30 sati - ističu iz KIC-a ,,Budo Tomović“. Polaznici će kroz igru, pjesmu i druženje savladati osnove tradicionalne crnogorske igre, a i saznati pojedinosti o starini i karakteru starocrnogorske igre, pojmu crnogorskog ora itd. Kurs će pružiti mogućnost svima koji žele da stiču i usavršavaju znanja i to uz pomoć umjetničkog rukovodioca Emina Đečevića i njegovih stručnih saradnika Biljane Pićurić i Olega Cmiljanića. R. K.
U ovoj monografiji je, prema riječima autora, obrađeno oko 130 borbenih objekata, razvrstanih po vrstama. Obrađena je i njihova uloga u cjelovitom sistemu K.u.K. Ratne luke ,,Boka Kotorska“
Imamo bisere ko umijemo da čuv
PODGORICA - Evropski poznavaoci fortifikacije uvjeravaju me da imamo biser i najočuvanije objekte, ali su vrlo iznenađeni našim odnosom prema njima – kazao je Radojica Pavićević, autor drugog, proširenog i dopunjenog izdanja knjige „Werk/ Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, koje je u izdanju Nove Pobjede predstavljeno sinoć u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Ova opsežna i raskošno opremljena monografja, kako je na promociji podsjetio novinar Pobjede Vlatko Simunović, prvi put je štampana 2012. godine. Tiraž od 1.000 primjeraka odavno je rasprodat, a potražnja je do danas svakodnevna. - Zato je, u godini našeg velikog jubileja, ove godine najstariji crnogorski dnevni list obilježava 75 godina postojanja, zbog ogromnog interesovanja javnosti i obilja novih materi-
Sa predstavljanja knjige Radojice Pavićevića
jala koje je Radojica Pavićević proteklih godina prikupio, Nova Pobjeda štampala drugo izdanje kapitalne studije. Sa pon o s o m i z a d o vo l j s t v o m ističemo da je od danas dos-
tupna i na engleskom jeziku – rekao je Simunović.
JEDAN DIO
Autor Pavićević naglasio je da je ovaj rad samo jedan dio
onoga što čeka buduće istraživače koji treba da nastave, prateći tragove prošlosti, da povezuju vjekove, gradove, civilizacije, kulture i ljude. U ovoj monografiji je, prema ri-
Ilijanić: Smisliti samoodrživu funkciju fortifikacija Prof. dr Boris Ilijanić kazao je da laička i stručna javnost žudi za ovakvom publikacijom. Prvi put, kako je rekao, imamo jednu nevjerovatnu bazu podataka koja je fantastičan temelj za dalje istraživanje i valorizaciju fortifikacija. Ilijanić je otkrio i da je skoro bio domaćin grupi međunarodnih stručnjaka koji su, prema njegovim riječima, zapanjeni kakvim mi potencijalom raspolažemo.
- Istovremeno su razočarani. Možete misliti kakva je moja lična sramota bila kada sam morao njima da objašnjavam zašto je neko ukrao metalne kapke, ili stepenice i zašto je to u takvom stanju. Pored toga, oni su shvatili da je to fantastičan potencijal u valorizaciji kulturno-istorijskih spomenika i za njihovu obnovu i upotrebu u novim funkcijama i samostalnoj održivosti. Možda ćemo mi i naći neki fond da ne-
ku tvrđavu iz ovog opusa obnovimo, ali je pitanje kako im udahnuti neki život da one same sebe izdržavaju. Treba da se nađe neko od mlađih da predloži samoodržive funkcije za čitav lanac takvih objekata – kazao je Ilijanić i dodao je gradnja sistema fortifikacija, koja je koštala 200 miliona ondašnjih maraka, na neki način uvela jedan dio Crne Gore u naprednu civilizaciju.
Gradsko pozorište iz Podgorice predstavilo oktobarski repertoar
Bogat program na sve tri scene
PODGORICA – Izvođenjem predstave „Slasti slave“ u režiji Stefana Sablića, sjutra veče u 20 sati u sali Dodest, biće nastavljene repertoarske aktivnosti Gradskog pozorišta u oktobru.
Nova, 68. sezona Gradskog pozorišta počela je podgoričkom premijerom Urbanovog „Don Kihota“, a ovaj komad ponovo će biti igran 23. oktobra u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Kako je najavljeno iz ovog pozorišta, u nastupajućem mjesecu publici svih uzrasta biće ponuđeni naslovi sa sve tri scene – dramske i lutkarske za djecu, kao i večernje. U planu su gostovanja, ali i novi odlasci na festivale.
„O miševima i ljudima“ na Bijenalu u CNP-u Gradsko pozorište takmičiće se i na predstojećem Bijenalu crnogorskog teatra u Crnogorskom narodnom pozorištu. Za jednu od nagrada boriće se predstava „O miševima i ljudima“ u režiji Dina Mustafića, koprodukcija sa Barskim ljetopisom, koja će biti izvedena 25. oktobra u 20 sati na sceni CNP-a. Oktobarski repertoar biće zaključen izvođenjem komada „Cvrčak i mrav“, u režiji Branka Ilića, u okviru selekcije off na Bijenalu crnogorskog teatra. Predstava će biti igrana 29. oktobra u 20:30 sati na sceni Studio u CNP-u.
Predstava „Ivo Vizin – kapetan od snova“ (12+), u režiji Zorana Rakočevića, 4. oktobra ide u goste u Pljevlja, gdje će biti prikazana u 12 sati u Domu kultu-
re. Gostovanje se realizuje u okviru novog projekta „Podgoričko Gradsko za sjever“, koji je podržalo Ministarstvo kulture. Ista predstava biće odi-
Scena iz predstave „Slasti slave“
grana i u Podgorici 17. oktobra u 12 sati, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Program za najmlađe biće upriličen i u subotu, 5. oktobra u 12 sati, kada će u sali Dodest biti izveden komad „Ah, šta sve mora jadno dijete“ (4+) Miroslave Mime Janković, a dan kasnije, na istom mjestu i u istom termi-
Pobjeda
Kultura
Utorak, 1. oktobar 2019.
oje ne vamo
M.BABOVIĆ
„Werk“ u izdanju Nove Pobjede dokumentovani) putevi, vode, željeznica, aerodromi (za kopnene snage u Igalu i hidroaviaciju u Kumboru), arsenal u Tivtu, bolnice, groblja, skladišta, radionice, magacini, radio-stanica, signalne i golubarske stanice, škole, žičara Kotor -Cetinje – kazao je Pavićević. Objasnio je da se sistem odbrane Boke Kotorske, kao i dijela južno od nje sve do rijeke Željeznice kod Bara, razvijao zavisno od političkih, geostrategijskih, ekonomskih i velikog broja drugih faktora. Nekad se mijenjao i dnevno, a nekada je mirovao godinama. - Tvđava Boka Kotorska razvijala se na istorijskom nasljeđu ranijih stanovnika, ali niko kao Austrougari ovom prostoru nije dao toliki značaj i utvrdio ga na taj način, a izgrađena infrastruktura (posebno puteva) i danas je većinom u upotrebi – rekao je Pavićević.
NOVI PODSTICAJ
ječima autora, obrađeno oko 130 borbenih objekata, razvrstanih po vrstama. Obrađena je i njihova uloga u cjelovitom sistemu K.u.K. Ratne luke ,,Boka Kotorska“. - Važno je napomenuti da je sav sistem utvrda, u stvari jedna tvrđava sa jednim komandantom, a svi njeni elementi, vojničkom logikom, filigranski postavljeni u prostor, čine izuzetan sistem koji tek kao takva cjelina ostvaruje svoju funkciju. Osim borbenih objekata u knjizi je napravljen i osvrt na logistiku ovako velikog i značajnog sistema, koja nije manje značajna u odnosu na borbeni dio, ali ona nije bila cilj ovog rada. Obrađeni su (više
Simunović je pojasnio da je autor Pavićević na 600 stranica prvi rad dopunio sa oko 500 novih dokumenata, fotografija, nacrta, šema, objava, naredbi... - Važno je pomenuti da je su ti novi elementi ove opsežne i raskošno opremljene monografije dio od oko 70.000 novih dokumenata u koje je gospodin Pavićević od 2012. godine do danas imao uvid. Tako je bitno dopunjen pogled na razvojni tok, način funkcionisanja i organizaciju složenog fortifikacijskog sistema – rekao je Simunović. On je ocijenio da će novo izdanje monografije „WERK“ biti novi podsticaj konzervatorima i restauratorima da zaštite nekada moćni fortifikacijski sistem, četvrtu po veličini pojasnu tvrđavu u Evropi početkom 20. vijeka. - Ona je, pokazuju svi dostupni podaci, teže stradala u mirnodopskim uslovima od 1918. godine do danas, nego u ratu koji je rezultirao povlačenjem Austrougarske iz Crne Gore i sa Balkana – rekao je Simunović. Objavljivanje ove knjige omogućili su opština Kotor, Grave osiguranje, Luka Kotor, Wiener Stadtische životno osiguranje, Unika osiguranje i Erste Banka. J. N.
Internacionalni sajam knjiga biće svečano otvoren danas u Podgorici
Dijalog sa knjigom u „Bemaks areni“ PODGORICA – Internacionalni sajam knjiga biće svečano otvoren večeras u 18 sati u „Bemaks areni“, a trajaće do subote, 5. oktobra. Sajam će otvoriti gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, a prisutnima će se obratiti ministar kulture Aleksandar Bogdanović i državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Aleksandar Mitrović. Program petog izdanja sajma otvoriće omaž Danilu Radojeviću danas u 12 sati, a o liku i djelu Radojevića govoriće Aleksandar Radoman, Boban Batrićević i Vlatko Simunović. U 13 sati slijedi promocija knjige Đorđa Šćepovića, te predstavljanje djela Vladimira Arsenića u 15 sati. „Fragmenti“ Draga-
ne Kršenković-Brković podgoričkoj publici biće predstavljeni u 16 sati, a u okviru programa Crnogorski razgovori u 17 sati biće riječi o istoriji vojske. Tim povodom govoriće Srđan Martinović i
Boban Batrićević. Večeras u 19 sati biće riječi i o stvaralaštvu Dragana Radulovića, a program će zatvoriti promocija knjige „Rječnik paštrovskoga govora“ Miloša Skendera u 20 sati.
Izložba radova djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju otvorena u Mojkovcu
Otkrivanje novih mogućnosti
Jedan od dječijih radova izloženih u Mojkovcu
PODGORICA - Izložba likovnih radova djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Mojkovca i Kolašina otvorena je nedavno u mojkovačkom Dnevnom centru za djecu i omladinu. Izložba je rezultat radionica Art-terapije koje su organizovane tokom ljeta, a koje je vodila akademska vajarka i profesorica na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Ana Miljkovac. Radionice su dobile naziv ,,Kondorov let“, po prvoj u nizu inspiracija za crtanje i sli-
kanje. Kao i naredne, uključivala je audio-vizuelne podsticaje koji otvaraju vrata slobodi, igri, kreativnosti. - Blagotvorno dejstvo Art-terapije zasniva se na specifičnim karakteristikama kreativnog procesa među kojima je osnovna potvrđivanje sopstvenog ega pri tom procesu. To je poseban vid pročišćenja poslije koga se osoba osjeća bolje, snažnije, spremnije - istakla je Miljkovac. Prema njenim riječima, u svijetu je poznat oblik likovne umjetnosti ART BRUT, za čije je
ime zasluzan poznati slikar Žan Dubufi. - On se borio za stimulisanje svih vrsta likovnog izražavanja osoba van akademske tradicije likovne umjetnosti. Neke od najznačajnijih svjetskih galerija, među kojim i Gugenhajm, imaju obimnu kolekciju njihovih radova – kazala je Miljkovac. Važan elemenat Art-terapije, prema njenim riječima, otkrivanje je neotkrivenih mogućnosti polaznika radionica. - U tom smislu, uvijek postoji mogućnost otkrivanja individualnog potencijala za amatersko ili profesionalno bavljenje likovnom umjetnošću - kazala je Miljkovac. Radionice su izvedene su u saradnji sa JU Dnevnim centrom za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju - Mojkovac, JU Centrom za kulturu Kolašin, Udruženjem roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju - Mojkovac, NVO Udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama i smetnjama u razvoju ,,Zvijezda“ iz Kolašina. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore. A. Đ.
Dani evropske baštine u Kolašinu: Nastup KUD-a „Mijat Mašković“
nu, publika će moći da pogleda lutkarsku predstavu „Bajka o ribaru i ribici “ (6+) u režiji Evgenija Ibragimova. U okviru večernje scene u ponedjeljak, 7. oktobra u 20 sati u velikoj sali KIC-a biće izvedena predstava „Čuvari tvog poštenja“, autorski projekat Borisa Liješevića. Takođe u
KIC-u, u petak, 11. oktobra u podne, za djecu će biti igrana u predstava „Ljepotica i zvijer“ (4+) za koju režiju potpisuje Teatar mladih. Narednog dana, takođe u 12 sati u sali Dodest najmlađi će moći da pogledaju predstavu „Dobri zloćko“ (4+) u režiji Petra Pejakovića. U okviru dramske scene za djecu i u nedjelju, 13. oktobra u 12 sati biće igran komad „Modro blago“ (8+) u režiji Staše Koprivice. „Pogled s mosta“, u režiji Milana Karadžića, podgorička publika moći će da pogleda u utorak, 15. oktobra u 20 sati u sali Dodest. Velika scena KIC-a 20. oktobra u 12 sati rezervisana je za „Čarobnjaka iz Oza“ (8+), kojeg je režirao Jagoš Marković. Za 26. oktobar, predviđeno je igranje lutakarske predstave „Ružno pače“ (6+), u režiji Jaroslava Antonjuka, u 12 sati u Dodestu. Ulaznice za predstave sa oktobarskog repertoara već su u prodaji, a mogu se rezervisati na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“ ili pozivom na broj telefona: 020/ 664-237. S. V.
21
Kako su pjevale i igrale Jelisavka, Todorica i Rumica KOLAŠIN - Programom „Tri žene kao prenosioci kulturnog nasljeđa“, u izvođenju KUD-a „Mijat Mašković“, obilježeni su Dani kulturne baštine. Tri žene, Jelisavka Seka Bulatović, Todorica Radojević i Rumica Lazarevski su na snimljenim materijalima pričale da se nekada igralo i pjevalo, a nakon toga se na sceni „igralo i pjevalo“ po njihovim kazivanjima. Dvije sagovornice su „pronašli“ u Krušćiću, gdje su se Kolašinci kolonizirali, a jednu u Rovcima. Tako je na primjer Todorica Radojević iz Rovaca pričala kako se igralo od „maglice“ do „tanca“, objasnila kako se nekada igralo „po crnogorski“, a nakon toga su članovi KUD-a „Mijat Mašković“ odigrali „crnogorski nijemo“ u parovima i „maglicu“. Rumica Lazarevski je rođena u Sreteškoj Gori, ali je kao partizansku bolničarku život nakon Drugog svjetskog rata odveo u Kruščić. U svojoj snimljenoj priči, govorila je o tome kako su se mijenjale nošnje, kako se pjevalo gospodarima i državnicima, a prisjetila se i svadbene otmice u igri „kalumper“. Ispričala je kako je pjesma „sadih jelu u planini“ nekada imala izvođenje „po dvoje“, pjevale su je dvije đevojke, a Rumičina priča je izvedena na sceni.
Detalj sa obilježavanja Dana evropske baštine
Jelisavka Bulatović se takođe preselila u Kruščić, ali nije zaboravila kolo „kukunješ“ iz kolašinskog kraja. Jedina „muzika“ koja je pratila igru bio je ritam koraka, a ponekad su muškarci stavljali metalni novac u džepove kako bi privukao pažnju djevojaka. Članovi KUD-a „Mijat Mašković“ su u igračkim postavkama pokazali kako je to izgledalo, a „Tri žene“, Jelisavka, Torodica i Rumica su pričama i sjećanjima utkale sebe u crnogorsku evropsku baštinu. Dr. P.
Na ovogodišnjem sajmu učestvovaće i Pobjeda, sa novim izdanjem - dopunjenom i proširenom monografijom „WERK – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, autora Radojice Raša Pavićevića, koje će se prodavati sa specijalnim sajamskim popustom. Na Pobjedinom štandu zaineresovanima će biti dostupna i knjiga „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“, autora Slobodana Čukića, kao i brojni drugi naslovi iz naše izdavačke djelatnosti. Sajam će biti otvoren svakog dana od 10 do 21 sat, a od danas do petka od 14 do 15 sati učenici crnogorskih osnovnih škola učestvovaće u sajamskom maskenbalu. S. V.
„Povratak kralja“ u Dvorcu Petrovića
Kralj Nikola
PODGORICA - Izložba fotografija „Povratak kralja“, autora Rajka Papovića, biće otvorena večras u 18 sati u prostorijama Fondacije Petrović Njegoš, u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Izložbu će otvoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Povod za organizaciju postavke je 30 godina od prenosa posmrtnih ostataka kralja Nikole, kraljice Milene i princeza Vjere i Ksenije. Fondacija Petrović Njegoš ovaj program organizuje u saradnji sa Fondacijom R. K. Ćano Koprivica.
Danas počinje Škola retorike PODGORICA - Osma generacija Škole retorike KIC-a, pod rukovodstvom prof. dr Radovana Radonjića, počeće danas. Predavanja će biti organizovana dva puta sedmično, utorkom i četvrtkom od 18 do 20 sati u multimedijalnoj sali Kulturnoinformativnog centra „Budo Tomović“. Škola će svima koji žele omogućiti ovladavanje govorničkom vještinom, odnosno vještinom debatovanja, pregovaranja i učestvovanja u donošenju odluka. Školu organizuju Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada R. K. i KIC.
22
Feljton
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
3.
STEFAN PEROVIĆ CUCA – ZABLUDE I ČINJENICE
Na raspolaganju je imao bogatu Njegoševu biblioteku » Piše: Dragan B. PEROVIĆ
Uz sve obaveze koje je imao, Njegoš je brinuo o đeci svojih najbližih Petrovića i o sestrićima. Najvažnije mu je bilo da ih usmjeri da uče i omogući im da pohađaju dobre škole. Njegoš je u Rusiju poslao svoga sinovca Pavla Perovog, da ga sprema za svjetovnog nasljednika. Za Rusiju su kasnije upućena i Stefanova braća Petar i Luka da uče u vojnim korpusima. Na žalost, Perov sin Pavle, koji je bio započeo školovanje u Paževskom korpusu, umro je kao desetogodišnjak u Petrogradu. Njegova smrt je pogodila Njegoša i on taj gubitak nije prebolio. (...) Moguće da je ovaj bolni gubitak dodatno zbližio Njegoša sa sestrićem Stefanom, koji je bio malo stariji od Pavla, ali je u danima tuge bio uz ujaka. Njegošu ostaje da malo kasnije među ostalim Petrovićima pronađe onoga koji će biti dostojan da primi teret obaveza i koji će moći da vodi državu. Njegov izbor je bio Danilo Stankov. Stefan je bliži po duši, po poetskoj i pustolovnoj žici, ali i za njega ima velike planove. Samo da nastavi da uči! S druge strane, Njegoš je Stefanu uzor, ideal, zvijezda vodilja, sve i svja. On mu otvara vidike, nove nazore, države i gradove, upoznaje ga sa najznačajnijim ljudima onoga doba. Ne ostaje tu mnogo vremena da se pažljivije procijeni ko je pravi, iskreni prijatelj i dobroželatelj, a ko prijetvorna protuva. Stefan na raspolaganju ima bogatu Njegoševu biblioteku i mogućnost da uči strane jezike. Za Njegoša se zna da je pored francuskog, kojim je izuzetno vladao, govorio i ruski, italijanski i njemački. Služio se engleskim, a na osnovu njegovih bilježaka „vidi se da se vladika interesovao čak i za kinesku istoriju i
Objavljujemo izvode iz knjige Dragana B. Perovića „Orepak bića - pjesme“ u kojoj se bavi ličnošću, djelom i tragičnom sudbinom Stefana Perovića Cuce. Ova vrijedna studija je autoru ove godine donijela Trinaestojulsku nagradu
Dio Njegoševe biblioteke
Petar II Petrović Njegoš
jezik služeći se francuskim izvorim (u Njegoševoj Bilježnici bile su upisane dvije riječi na kineskom: go gai – ja volim; prim. D. B. P), a zaželeo je da nauči turski i moderni grčki“. Osim za jezike veoma se interesovao za prirodne nauke, istoriju, društvena kretanja. U
takvoj atmosferi Stefan stasava i priprema se za odlazak iz Crne Gore, na dalje školovanje i sticanje znanja koja će biti na koristi domovini. (...) Stefan Perović Cuca je 12. aprila 1845. sa Cetinja, đe je završio osnovno školovanje, pošao za Beograd, da upiše gimnaziju. Sa sobom je ponio preporuku, Njegoševo pismo, upućeno Simu Milutinoviću Sarajliji, u kojem mu piše: „Predragi Milutinoviću, budi mi zdrav i veseo! Između ostalijeh Crnogoraca koji sad za Srbiju kreću nalaze se i dva mlada Crnogorca koje šiljem tamo na nauke i od kojih jedan je sin serdara Andrije Perovića iz Cuca, a drugi je unuk protopopa Andrije Pejovića s Ceklina. Čim tamo ako Bog da zdravo dođu, oni će se tebi javiti, a da ti ih preporučujem mnogo, ne čini mi se da je ta nužda, jer dosta će ti biti preporučeni kad ti kažem da su mi dobro mili i da bih rad viđeti ih po vremenu ovđe naučenima i obrazovanima, tako da Crnoj Gori budu na polzu, a Srbiji,
Sima Milutinović Sarajlija
gdje su učili, na diku. Zbogom, dragi Milutinoviću, Evo tebe Cuca samovoljni što do Boga ne znade nikoga, al’ nek pozna i predrago Srpstvo. Tvoj i tvojijeh počitatelj iskreni Vladika P. P. Njegoš” Tako je i sestrić pošao kod ujakova učitelja da primi još koju dozu mitova i za račun opštosti zaboravi na svoju posebnost. Mladi um zalijepio se za pojmove „slovinstva“ i „srpstva“ naivno vjerujući da to niti umanjuje niti potire njegovu pripadnost crnogorskome narodu. Međutim, dešavaće mu se kasnije isto što i ujaku, da ga na osnovu nekih stihova, citata ili polurečenica svrstaju đe ne pripada. (...) Možemo samo pretpostaviti kako je taj novi svijet izgledao mladome Stefanu Cuci, koji je u Beograd došao iz kamenog mora Cuca i ondašnjeg Cetinja, preko Kotora, Zadra, Trsta i Beča. U Beogradu ga je sačekao Simo, već dosta ostario i oronula zdravlja, ali oženjen prilično mlađom i lijepom ženom Marijom, koju su zvali Budimka, po Budimu iz kojega je bila rodom. Stefana je u početku smjestio kod sebe i pismo koje mu je Njegoš poslao predao srpskom ministru prosvjete Paunu Jankoviću, koji je Sovjetu predložio da se „ovim mladićima“ (Peroviću i Pejoviću, prim. D. B. P.) omogući školovanje: „Smatrajući Popečiteljstvo prosvještenija ovo
Cuca je postao član Družine mladeži srbske, koja je osnovana na Vidovdan 1847. godine (kada je završio IV razred gimnazije). Jedan od ciljeva ove Družine, „čiji su članovi bili dobri Slaveni, ali koji su imali naročita osećanja za srbskost“, bio je obnova Dušanova carstva i osveta Kosova. Iz jednoga pisma koje je Stefan Cuca sa Cetinja 1849. godine uputio članovima Družine mladeži srbske vidimo da je indoktrinacija dobro uspjela
obstojateljstvo kao najudobniju priliku, kojom Praviteljstvo srbsko ne samo predhvaljenom g. Vladiki crnogorskom uslugu ukazati može, nego da će i simpatiju kod celog naroda crnogorskog saučastijem ovim u njegovom izobraženiju podići, pa da će i višerečeni mladići, počerpivši nauke u učilištima našim, u jedno i duh i misli, koje u otečestvu našem suščestvuju, pokupiti i potom ove u zemlju sa sobom odneti i njoj predati, toga je mnjenija, da Pravitelstvo srbsko ceo teret vospitanija ovi mladići na sebe uzme“. Osim toga ministar je istakao da su ovi „mladići otmjenog roda“, jer su Njegoševi srodnici.“ Mladići su primljeni u gimnaziju. Praktički, Stefan je „preskočio“ prva dva i u septembru 1845. upisao se u treći razred, a Pejović je krenuo od prvog razreda gimnazije. O tome i zdravstvenim problemima koje su imali, Milutinović je obavijestio Njegoša u pismu od 22. septembra 1845: „Mladi Crnogorčići amo su već u školu nedavno pošli. Pero u prvu, a Stevo u treću Gimnazije klasu namješteni, i sve bi dobro bilo, da ih nije groznica napala; nego je Bog milostiv, te je Pera naskoro pustila, pak će nepremjeno i Steva, i odsad uvjeren sam dobro će i odlično učiti se.“ Momci su se oporavili i sa uspjehom, u junu 1846, završili razrede koje su pohađali. Stefan sa ocjenom „prevashodan“, a Pejović kao „dobar“. U isto vrijeme Njegoš se interesuje i za školovanje drugih sestrića. Jedno pismo izazvalo je i malu zabunu kod priređivača Njegoševih sabranih djela - Pisma, jer su mislili da je upućeno Stefanu. Međutim, pismo je Njegoš uputio Stefanovom bratu Petru, 4. juna 1846, opominjući ga da vodi računa o pravopisu i da uči dobro, jer će za nekolike godine
polagati račun o tome što je naučio: „Nekolike godine su mala stvar. Sve što ide već je na prag od kuće došlo. Nemoj ime crnogorsko posramiti među mladijem naraštajem jedinoplemenika.“ (...) Stefan Perović Cuca upisuje IV razred gimnazije 1. septembra 1846. Te školske godine javlja se svojom prvom pjesmom (Glas usrdija, objavljena 16. maja 1847, u listu Podunavka) i počinje da se uključuje u javni život u Beogradu, sve pod budnim okom mentora i navodnih dobroželatelja. Iznad svega lebdi sjenka Načertanija i agenata uključenih u njegovu realizaciju. O tome ćemo više reći u posebnom odjeljku.Već momčić, Cuca uživa u pažnji i lagodnijem životu. Vjerovatno su se tada začele priče o njegovim pustolovinama. Tako pisac Iso Kalač, čiji se roman Izgnanik bavi Cucom, sa dosta nepreciznosti u glavnim podacima, što se, ipak, sve ne može podvesti pod umjetničku slobodu, o tim i kasnijim Stefanovim beogradskim danima piše: „Stevan je i dalje pjevao, čitao pjesme na balovima – na sjedeljkama uglednih srpskih porodica i važio za velikog pjesnika u kojeg se zaljubila mlada Austrijanka Ana Marija Rihtman, koja je u Beogradu ljetovala kod sestre Jozefine – žene čuvenog srpskog advokata Miroslava Obrenovića... Naš ti Stevan Perović Cuca odskakuta za Anom Marijom Rihtman, mladom i prelijepom Jevrejkom, koja uopšte nije znala da li se više zaljubila u njega ili u naše odijelo, u njegove pjesme ili priče o Crnogorcima“ (Iso Kalač, Izgnanik, NJP Pobjeda, Titograd, 1992, str. 58). Cuca je postao član Družine mladeži srbske, koja je osnovana na Vidovdan 1847. godine (kada je završio IV razred gimnazije). Jedni od ciljeva ove Družine, „čiji su članovi bili dobri Slaveni, ali koji su imali naročita osećanja za srbskost“, bili su obnova Dušanova carstva i osveta Kosova. Iz jednoga pisma koje je Stefan Cuca sa Cetinja 1849. godine uputio članovima Družine mladeži srbske vidimo da je indoktrinacija dobro uspjela. Nema u pismu ni Slavena ni Crnogoraca, samo „srbskost“, kako se vidi po citiranju Lj. Durkovića – Jakšića (original nijesmo imali na uvid): „Braćo, bratski primite pozdrav od iskrenog člena vašeg, iz udaljenog ali srbskog mjesta... Stupajte srbski k cjeli vašoj, nek vam nikakva stvar ne prepreči put trogodišnji namjereni sreći srbsk(og) naroda, tužni što tirana vjekovnog... Srce mi igra, duša pjeva nejaka, u zvezde, braćo, dižem koliko (sam) kadar Srbskost“. Kasnije kod Cuce nalazimo klice dvostrukosti, kad u posljednjem pismu Danilu (viđeti u odj. Prepiska i članci), piše: „I kao Srbin i kao dobar Crnogorac ja želim svoju domovinu i oplakujem trenutak kada sam se udaljio od svoje braće, od onih nesrećnih ali hrabrih ratnika koje volim!“ (Nastavlja se)
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Utorak, 1. oktobar 2019.
23
I.br.11/19 OSNOVNI SUD BAR sudija Srdjan Kosanić, kao izvršni sudija, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Šerifi Lirije iz Njemačke, koju zastupa Cungu Ibrahim, advokat iz Ulcinja, ul. 26 Novembra b.b., protiv izvršnog dužnika Gordona Profisa iz Njemačke, koga zastupa punomoćnik Darko Hajduković, advokat iz Bara, dana 19.09.2019.godine, donio je
Na osnovu člana 5 Odluke o stipendiranju studenata u Opštini Tuzi (“Službeni list CG - opštinski propisi”, br. 32/19, 38/19), Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi, dana 30.09.2019. godine raspisuje
ZAKLJUČAK O I PRODAJI
Opština Tuzi će u studijskoj 2019/20 godini stipendirati 12 redovnih studenata primijenjenih osnovnih studija i akademskih osnovnih studija. Stipendije se dodjeljuju za jednu studijsku godinu u visinu 50,00 eura mjesečno i isplaćivaće se za deset mjeseci studijske godine. Pravo na dodjelu stipendije ostvaruje se prijavom na ovaj Konkurs. Da bi kandidati bili uzeti u razmatranje za dodjelu stipendije, moraju da: - imaju crnogorsko državljanstvo, - imaju prebivalište u opštini Tuzi, - su prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju, položili iz prethodne godine studija sa najnižim indeksom uspjeha 8,5 i najmanje 90% ECTS kredita, - su prvi put upisali semestar studijske godine, - nisu obnovili nijednu godinu tokom studija, - nisu u radnom odnosu, - nisu stariji od 25 godina. U pravcu dokazivanja ispunjavanja ovih uslova, kandidati koji konkurišu za dodijelu stipendije uz prijavu na konkurs prilaže sljedeća dokumenta: - potvrdu o prebivalištu, - potvrdu o upisu godine studija, - potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine, - potvrdu o visini ostvarenih ECTS kredita, - potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni, - dokaz (izjavu) da nije u radnom odnosu, - dokaz (izjavu) da student ne prima drugu stipendiju. Poslednji dan roka za podnošenje prijave je 29.10 2019. godine Prijava se, sa priloženom dokumentacijom, podnosi Komisiji za dodjelu stipendije najkasnije do naznačenog datuma. Prijava se može predati na arhivi opštine Tuzi, ili putem pošte. Sve potrebne informacije je moguće dobiti putem telefona na broj 020/875-167. Neblagovremene i nepotpune prijave se neće razmatrati. Nakon isteka roka za podnošenje prijava Komisija utvrđuje listu studenata koji ispunjavaju uslove konkursa. Lista se objavljuje na web sajtu i oglasnoj tabli Opštine. Učesnici konkursa imaju pravo prigovora Komisiji za dodjelu stipendija u roku od 8 dana od dana objavljivanja liste.
1.Odredjuje se prodaja nepokretnosti stranaka iz LN br. 1265 KO Kunje, koje se nalaze na kat. parceli br. 2172/50 i to dvorište površine 108 m2, objekat br. 1 gabaritne površine 96 m2 (neto površine 76 m2) i objekat br. 2, garaža površine 20m2, što sve ukupno ima površinu 204m2 u susvojini stranaka na po ½ . 2. Vrijednost navedenih nepokretnosti utvrdjena je u vanparničnom postupku Rs br. 66/17 i to da vrijednost zemljišta iznosi 14.508,00 eura, a vrijednost objekta 96.000,00 eura, što ukupno iznosi 110.508,00 eura. 3. Na prvom ročištu za prodaju nepokretnost se ne može prodati ispod utvrdjene vrijednosti. 4. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda u iznosu od 11.058,00 eura, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, a od polaganja jemstva oslobodjeni su izvršni povjerilac založni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrdjenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudjačima čija ponuda nije prihvaćena vratiće se jemstvo odmah po zaključenju javnog nadmetanja osim II i III ponudjaču. Kod prodaje neposredne pogodbom kupac polože jemstvo licu sa kojima je zaključio Ugovor neposredno prije zaključenja istog. Nepokretnost koja je predmet prodaje može se razgledati u prethodnom dogovoru sa sudskim izvršiteljem. 5. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom sud će proglasiti da prodaja nepokretnosti tom ponudjaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponudjača da kupi nepokretnost a ako ni taj ponudjač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, sud će pozvati III ponudjača da kupi nepokretnost, a u slupčaju da sva tri ponudjača sa najvišom ponudom ne polože ponudjenu odnosno prodajnu cijenu u roku, sud će odrediti ponovnu prodaju. Iz položenog jemsta ponudjača izmiriće se troškovi i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 6. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku izmedju potraživanja i postignute cijene. 7. Prvo ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 25.10.2019.godine u 14,00 časova u prostorijama ovoga suda, u sobi br. 13, na I spratu.
KONKURS ZA DODJELU STIPENDIJE
Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Tuzi
OSNOVNI SUD U BARU Dana 19.09.2019.godine. Izvršni sudija, Srdjan Kosanić
Tuzi, 30.09.2019. godine
CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Uprava javnih radova iz Podgorice, ul. Novaka Miloševa br. 18, podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju dalekovoda 35kV „Ribarevina – Cmiljača“, KO Majstorovina, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana posebne namjene „Bjelasica i Komovi“, Opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, kancelarija broj 216, radnim danima od 8 do 11 časova, na sajtu Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org. me i u Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, radnim danima od 9 do 12 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, do 01.11.2019.godine. Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u Velikoj sali Skupštine Opštine Bijelo Polje, dana‚ 21.10.2019. godine, sa početkom u 11h časova.
24
Oglasi i obavještenja
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Crnogorski elektroprenosni sistem AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, Podgorica, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sistem kontrole pristupa i evidencije radnog vremena, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 45/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Saša Ivanović, telefon +382 (0) 20 414 700, e-mail: sasa.ivanovic@cges.me.
Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Uprava policije, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 22, Podgorica, oglašava
OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE
Utorak, 1. oktobar 2019.
Javni izvršitelj Dejan Čogurić Iv .br.1115/2019
Bijelo Polje Ul.Slobode br.10,II sprat
Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja , ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Centralna klirinško depozitarno društvo AD Podgorica, Novaka Miloševa bb , protiv izvršnog dužnika “GRADINA-KVARTA” A.D Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 96.80 eura , u smislu čl.45 ZIO-a, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “GRADINA-KVARTA” A.D Bijelo Polje, sa poslednjom poznatom adresom Voja Lješnjaka bb, Bijelo Polje, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju IV 1115/2019 od 30.07.2019 .godine sa predlogom i prilozima ,te rješenje o troškovima izvršnog postupka IV 1115/2019 od 30.09.2019 godine, kojim je isti obavezan da izvršnom povjeriocu namiri potraživanje u iznosu od 96.80 eura na ime glavnog duga , troškova izvršnog postupka . Izvršni dužnik “GRADINA-KVARTA” A.D Bijelo Polje može se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju , i to u roku od 5 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u ovom štampanom mediju. Bijelo Polje 30.09.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Žabljak, oglašava
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
za otvoreni postupak javne nabavke za Izradu asfaltnog zastora ulica u Žabljaku, procijenjene vrijednosti 145.000,00EUR-a.Tenderska dokumentacija broj 031/19-01-226 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 27.09.2019.godine. Lice za davanje informacija:Tatjana Vojinović, telefon 069/339-897, e-mail: tatjana_vojinovic@yahoo.com.
za otvoreni postupak javne nabavke za Adaptacija vodovoda “Razvršje” u Žabljaku, procijenjene vrijednosti 40.000,00EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 031/19-01-220 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 27.09.2019.godine. Lice za davanje informacija:Tatjana Vojinović, telefon 069/339-897, e-mail: tatjana_vojinovic@yahoo.com.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Žabljak, oglašava
UNIVERZITET CRNE GORE FILOLOŠKI FAKULTET NIKŠIĆ
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za otvoreni postupak javne nabavke za Asfaltiranje puta u Pošćensko-Komarskom kraju i presvlačenje rupa na dionici prema Maloj Crnoj Gori u dužini od 1km u Žabljaku 250.000,00EUR-a.Tenderska dokumentacija broj 031/19-01-240 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 30.09.2019.godine. Lice za davanje informacija:Tatjana Vojinović, telefon 069/339-897, e-mail: tatjana_vojinovic@yahoo.com.
Nabavka građevinskog materijala, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 70.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 20/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vučelić, telefon 078/103-840, e-mail milosputevi@t-com.me.
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Žabljak, oglašava
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Žabljak, oglašava
OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje I uređenje prostora i zaštitu životne sredine
Nabavka ogrijevnog drveta i peleta, po partijama, ukupne procijenjene vrijednosti 27.292,50 € sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 22/19 objavljena je na portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me, dana 30.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Svetlana Šaranović 067184-450 telefon fax 020/225-989, e-mail: birojn@policija.me i svetlana.saranovic@mup.gov.me
za otvoreni postupak javne nabavke za Izradu projektne dokumentacije (revidovanog glavnog projekta) i izgradnja pristupne rampe (lifta), za lica sa invaliditetom za zgradu opštine u Žabljaku, procijenjene vrijednosti 20.000,00EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 031/19-01-234 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 30.09.2019.godine. Lice za davanje informacija:Tatjana Vojinović, telefon 069/339-897, e-mail: tatjana_vojinovic@yahoo.com.
Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „Putevi” d.o.o., Stanka Dragojevića br.40, Podgorica, oglašava
OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine
da je nosiocu projekta, „Good Food“ doo Danilovgrad, doneseno Rješenje br. 06-up-125/3 od 27.09.2019. godine kojim se daje saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu projekta „Objekat za uzgoj koka nosilja – proizvodnja jaja“, čija se realizacija planira na kat. parcelama br. 149 i 150 KO Novo Selo, opština Danilovgrad, koji je urađen u skladu sa odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu „Sl. list CG“, br. 75/18. Elaborat je za potrebe nosioca projekta uradio “Paming“ doo Podgorica. U sprovedenom postupku procjene uticaja utvrđeno je da je Elaborat urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosiocu projekta da planirani projekat realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu o procjeni uticaja i predmetnom rješenju a koje se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu, - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu. Protiv navedenog rješenja zainteresovana javnost može izjaviti žalbu Glavnom administratoru u roku od 15. dana od dana objavljivanja obavještenja u sredstvima informisanja.
OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI
Pobjeda
UNIVERZITET CRNE GORE FILOZOFSKI FAKULTET
OBAVJEŠTENJE Mr Petar Božović javno će braniti doktorsku disertaciju pod nazivom Audiovizuelno prevođenje i elementi kulture: korpusna analiza transfera sa studijom recepcije u Crnoj Gori, pred Komisijom u sastavu: 1.Prof. dr Vojko Gorjanc, redovni profesor Univerziteta u Ljubljani 2.Prof. dr Igor Lakić, vanredni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore 3.Prof. dr Vesna Bulatović, vanredni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Javna odbrana obaviće se 4. 10. 2019. u 17h, u svečanoj sali Fakulteta. Nikšić, 30. 09. 2019.
raspisuje
KONKURS Za upis studenata na postdiplomske-magistarske studije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću na sljedećim studijskim programima: - Sociologija - Pedagogija - Filozofija - Inkluzivno obrazovanje - Predškolsko vaspitanje - Obrazovanje učitelja: Metodika crnogorskog jezika Metodika matematike Metodika PP i PD
5 5 5 4 5 5 5 5
1. Uslovi: Na konkurs se mogu prijaviti kandidati koji su stekli: - diplomu odgovarajućeg osnovnog studija (VIII semestra) ili diplomu srodnog studija uz obavezu polaganja diferencijalnog ispita, - diplomu postdiplomskih specijalističkih studija (240 ECTS kredita). 2.Dokazi: Kandidat podnosi: - popunjen formular prijave, (kancelarija za magistarske studije br. 101) - ovjerenu fotokopiju diplome (VIII semestra), - ovjerenu fotokopiju diplome postdiplomskih specijalističkih studija o stečenom zvanju,, - uvjerenje o položenim ispitima na osnovnim, odnosno postdiplomskim specijalističkim studijama, - izvod iz matične knjige rođenih. 3. Rok Prijave na konkurs podnose se kancelariji za magistarske studije br. 101, Filozofskog fakulteta 02. 10. i 03. 10. 2019. godine. Rezultati konkursa će biti objavljeni 04. 10. 2019.godine. Upis kandidata izvršiće se 07. i 08. 10. 2019. Prijem studenata će se obaviti 09. 10. 2019. godine, u 9,30 h, kada počinje nastava.
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Utorak, 1. oktobar 2019.
“Na osnovu člana 12 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i „Službeni list CG“, broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13, 52/16 i 75/18) Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, Opštine Kotor, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ‘’Vodosnadbijevnje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali-Bokokotorski zaliv’’. Projektom planirana naselja u Bokokotorskom zalivu su Risan, Perast, Muo, Prčanj i Stoliv. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, radnim danima od 08 do 11 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Kotor, Sekretarijat za zaštitu prirodne i kulturne baštine, je 10.10.2019. godine. Sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Bojana Petković,dip.inž.arh.
Mali oglasi nekretnine IZDAJEM renoviranu namještenu garsonjeru (27 m2+4 m2) Prekoputa Bazara u Bloku pet. Cijena 200 eura. Tel. 069/151-461 1 CENTAR – PG izuzetna poslovna zgrada – rezidencija 730 m2 (na vrhu penthaus) sa privatnim parkingom za osam auta, Hercegovačka 57. Prodajem. Tel. 069/867-791 2 PRODAJEM stan u Zagoriču 96 m2 sa dvorištem 60 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 069/578-560 4 POVOLJNO prodajem dva placa u Stolivu (Boka Kotorska). LP439 – parc. 227/5 (562 m2), LP440 – parc. 227/2 (290 m2) Daroslava Todorović iz Kraljeva. Tel. 003813622170, 069/030-390 5
razno POTREBAN konobar - konobarica, šanker - šankerica. Kafić u Podgorici. Tel. 069/311-112 9 POTREBAN mehaničar i auto-električar u Spužu. Tel. 068/109-118 10
usluge KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 6 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno. Vukčević. Tel. 069/991-999, 067/000-008 7 STRUČNO i savjesno radimo skoro sve građevinske poslove. Tel. 069/926-382, 020/629-558 8
25
26
Oglasi i obavjeĹĄtenja
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Utorak, 1. oktobar 2019.
Opraštamo se od naše cijenjene i drage komšinice
27
Dana 30. septembra 2019. umrla je u 76. godini
Tužnim srcem obavještavamo da je 30. septembra 2019. u 76. godini života, preminula naša draga
KOSE RADOJEVIĆ S poštovanjem, porodice: BJELICA, STAMATOVIĆ, JOVANOVIĆ i ĐUKANOVIĆ 27 Posljednji pozdrav dragoj majci, svekrvi, babi i prababi
NADA pok. Blaža PERIŠIĆ
RADOJKA Radovanova MARAŠ
rođena Bigović
rođena Kaluđerović
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 1. oktobra od 11 do 16 časova i 2. oktobra od 11 do 13 časova, kada se kreće za Vrtoč Polje - Šavnik gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: kćerka SANJA, sinovi DRAGAN i VLADAN, snaha DANKA, unučad IVANA, BATO i SARA, zaove ANKA i MAGA i ostala mnogobrojna rodbina PERIŠIĆ i BIGOVIĆ
Ožalošćeni: suprug RADOVAN RADE, kćerka ZDENKA, unuk BOJAN, unuka BOJANA, brat BUDIMIR, sestre SLAVKA i VERICA, đeveri LJUBO i BAJO, zaova DRAGA i ostala mnogobrojna rodbina MARAŠ i KALUĐEROVIĆ
29
CVIJETI RADUNOVIĆ
Saučešće za našom dragom pokojnicom primamo 30. septembra od 13 do 21 čas i 1. oktobra od 9 do 15 časova u kapeli u Mahali. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Srpskoj.
Umro je poslije kraće bolesti u 72. godini života 15
Vole te, tvoji:
Sa velikim bolom opraštamo se od naše voljene sestre i tetke
BAĆA, MILINA, MILENA, JELENA, ANA, MARKO, VUK, ANĐELA i KRISTINA 28
ILIJA-IDŽO Milovanov ŠUNJEVIĆ Са жаљењем обавјештавамо да је дана 30. септембра 2019. у 85. години живота преминуо
RADE MARAŠ Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 1. oktobra 2019. godine od 10 do 15 časova i 2. oktobra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici. Kuća žalosti: Spasa Nikolića 46 - Podgorica.
Da je naša ljubav mogla da te sačuva, živjela bi vječno.
Brat BUDIMIR sa porodicom
СТЕВО Милев КЕРКЕЗ 1935 – 2019.
Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 1. октобра од 10 до 15 часова и 2. октобра од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана на Чепурцима. Ожалошћена породица: супруга БРАНКА, син ГОРАН, кћерка ГОЦА, снаха СОФИЈА, унуци ДЕЈАН и МАРКО, унуке ЛАНА и ХАНА, сестра ДЕСА, братанци, братаничине, сестрићи, сестричине и остала многобројна родбина
Ožalošćena porodica: brat PERO, sestre ZORKA, RUŽA, STANKA, MILKA i VERA, bratanić MLADEN, bratanična MILENA, snaha MILANKA, strina SENKA, brat od strica MIĆKO, sestra od strica NEDA, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
31
Posljednji pozdrav miloj
32 Sa tugom u srcu i bolom u duši opraštamo se od naše sestre, svastike i tetke
RADMILI RADI MARAŠ
33
Bila si pravi i veliki prijatelj naše porodice. Počivaj u miru.
Недостајаћеш нам драги наш оче, дједе, мужу и свекре
SVETLANA ULIĆ i BEBA ĐUROVIĆ sa porodicom
RADE
26
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Neka tvoja blaga duša počiva u miru.
СТЕВО КЕРКЕЗ Хвала ти за љубав, пажњу, радост и срећу коју си нам пружио, хвала за то какве си од нас људе направио. Почивај у миру. Ожалошћена породица: супруга БРАНКА, син ГОРАН, кћерка ГОЦА, снаха СОФИЈА, унуци ДЕЈАН и МАРКО, унуке ЛАНА и ХАНА, сестра ДЕСА, братанци, братаничине, сестрићи, сестричине и остала многобројна родбина
Sestra VERICA, zet MIŠKO ULIĆ, sestrične ANDRIJANA, JELENA i MILENA sa porodicama 16 Posljednji pozdrav sestri
СТАНИСЛАВKА Спасоја БОРИЧИЋ рођена РОГАНОВИЋ
34
Саучешће примамо у кући жалости у Загоричу (Парк шума ) 1. и 2. октобра 2019. године до 12 часова, када ће се кренути за Лијеву Ријеку (гробље Ножица). Сахрана ће се обавити у 14 часова.
Посљедњи поздрав драгом брату од тетке
CVIJETI
Твоја изненадна смрт оставила ме без ријечи. Нека твоја племенита душа почива у миру.
ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА: син СЛАВКО, брат РАДЕ, сестра СЕНКА, снахе МАЈА, ЈУЛКА и БРАНКА, јетрва НАНА, заова ЈОКА, унуке СОФИЈА и КАТАРИНА, , ђеверичић ЈОВАН, ђеверичне РАНКА, ДАРКА и ДАНКА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина
Od brata LJUBA BOŽOVIĆA sa porodicom
ЖЕЉКУ ПОПОВИЋУ
OGLASNO ODJELJENJE A.D. “POBJEDA”
30
Твоја сестра од ујака МИЛКА БАТРИЋЕВИЋ 9
Тужног срца обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 30. септембра 2019. у 65. години послије краће и тешке болести преминула наша драга
e-mail: oglasno@t-com.me
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.
28
Oglasi i obavještenja
Utorak, 1. oktobar 2019.
Pobjeda
Posljednji pozdrav našem uvaženom kolegi Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 30. septembra 2019. godine u četvrtoj godini tragično preminuo naš voljeni
ARSENIJE Vladimirov BUŠKOVIĆ Saučešće primamo u mjesnoj kapeli Vrbice - Dobrota, 1. oktobra od 10 do 16 sati i 2. oktobra od 10 do 16 sati, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Vrbice - Dobrota.
ŽELJANU POPOVIĆU
Ožalošćena porodica: otac VLADIMIR, majka MARIJA, sestre MARIJANA i MARTA, djede DRAGAN, babe HILDA i JELENA, tetka SANJA sa porodicom i ostala rodbina 24
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav
KOLEKTIV PRVE BANKE CRNE GORE
LAKETI
CVIJETI RADUNOVIĆ
ZLATIJA
6 20
ŽELJKO MIŠKOVIĆ
Dana 30. septembra 2019. umro je naš dragi
Умрла је послије тешке болести у 84. години наша драга
21
LAKETA Dmitrov TRIPKOVIĆ 1935 - 2019. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu, 1. oktobra od 10 do 16 časova i 2. oktobra od 9 do 11 časova, kada krećemo za selo Đurđevina – Manastir Morača, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova na mjesnom groblju Pastirica.
Ožalošćena porodica: supruga VIDA, kćerke MIRUNA, MILICA, ANDREJA, MILENA i ZVONKA, braća BORO i NEĐO, unučad, zetovi, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina 19 Preminula je naša draga
ЦВИЈЕТА Јагошева РАДУНОВИЋ рођена Божовић
Posljednji pozdrav
Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 30. септембра 2019. године од 11 до 15 часова и 1. октобра од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу у Прогоновићима у 15 часова. Ожалошћени: синови СЛАВКО - БАЋА и РАЈКО, кћерке БРАНКА, СЛАВКА и БОСИЉКА, брат ЉУБО, снахе СНЕЖАНА, МИЛИНА, ТАЊА и МАЈА, унучад НИКОЛА, ЖЕЉКО, ДРАЖЕН, МАРКО, ВУК, ПАВЛЕ, АНА, МИЛЕНА, ЈЕЛЕНА и АНА и остала многобројна родбина РАДУНОВИЋ и БОЖОВИЋ 3
CVIJETI RADUNOVIĆ Posljednji pozdrav dragoj
BRANKA ASANOVIĆ Ostaće uspomena u našoj organizaciji kao predsjednica Sekcije „Žena i moda“, gdje je dala pun doprinos. A iznad svega pamtićemo je po čestitosti, otmenosti i plemenitosti.
„KROLING“ DOO DANILOVGRAD
CVIJETI J. RADUNOVIĆ
S ljubavlju i poštovanjem,
od porodice pokojnog DIMITRIJE MIRA RADUNOVIĆA
ORGANIZACIJA ŽENA CRNE GORE i ANKA ŽUGIĆ lično 14
12
e-mail: oglasno@t-com.me
22
Pobjeda
Oglasi i obavještenja
Utorak, 1. oktobar 2019.
Dana 29. septembra 2019. preminula je u 77. godini naša draga
Sedam godina je od kada nije sa nama
Dvanaest godina
29
Šesnaest godina i 49 dana
Od kada živimo bez naših voljenih
VESNA Jovanova ĐAKONOVIĆ rođena Tomašević
DRAGICA Dražova JOVANOVIĆ rođena Vukotić
MIROJA
MILOŠA
Sjećanje na tebe ne blijedi, ljubav i požrtvovanje ne zaboravljamo. Ponosni na tvoj život.
Milunovi VUČINIĆ
Voli Te i tuguje za Tobom, Po želji pokojnice, sahranjena je 30. septembra 2019. godine u krugu porodice.
TVOJA PORODICA
Život prolazi, a mi gazimo hrabro, pobjeđujemo sve nedaće jer ste vi prisutni u našem svakom trenutku. Ne možemo preboljeti vaših samo 27 i 17 godina, vašu ljepotu koja je tad skamenjena, a u našim srcima vječna. Rijeka života nosi lijepe i tužne trenutke koji obilježavaju naše živote, ali od kada nema vas, ništa ne može biti isto. Uprkos vremenu koje neumitno teče, ljepote naše, stojite u vašoj mladosti... vrijeme vašoj ljepoti ne može ništa. I tako zagrlimo sjećanja... u njima ste vi, sreće naše...
11 Ožalošćene porodice JOVANOVIĆ i VUKOTIĆ
Mila moja 1. 10. 2012 – 1. 10. 2019.
25
U vječnom bolu za vama VAŠI NAJMILIJI Umro je naš dragi
VESNA Jovanova ĐAKONOVIĆ
8
rođena Tomašević SJEĆANJE na moje drage
Uvijek si sa mnom i uz mene, Kao što su i moja bol i patnja za tobom. Majka DANICA
NIKOLA Rajkov KOLAR 1935-2019.
4
Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima, 30. septembra 2019. godine od 9 do 15 časova i 1. oktobra od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Čepurcima.
Četrdeset dana
Dvadeset godina
RANKO
BORO
1991.
Ožalošćeni: sinovi MILAN i GORAN, kćerka SONJA, snahe MILANKA i AIDA, bratanić MILANKO, bratanična RUŽICA, unučad SLAĐANA, SUZANA, ANDRIJANA, VOJISLAV i LARA i ostala rodbina
PETRANA
2
1986.
LJAKA 1994.
BLAŽO MARKOVIĆ
POMENI
Dani i godine prolaze. Sjećanje na vas ostaje zauvijek. Hvala vam za častan i dostojanstven život. Neka vaša plemenita duša počiva u miru. I ovim putem zahvaljujemo se svima koji izjaviše saučešće i ispratiše pokojnicu do vječne kuće. Hvala na priloženom cvijeću. Porodica će povodom četrdesetodnevnog pomena novčana sredstva priložiti za održavanje kapele i groblja u selu Buronji.
Tužno sjećanje na naše voljene
MILICA
MIĆA
1996.
2014.
Čuvaću uspomenu na vas. RAJKO sa porodicom 13
LJUBO VULETIĆ
i
Sin PETAR sa porodicom
SANJA KOKOTOVIĆ
Pet godina od smrti mog supruga 1
Živite u našim srcima uvijek voljeni nikad zaboravljeni. Četrdeset je dana
VAŠI NAJMILIJI
Dana 29. decembra je 20 godina
7
BOŠKA MARTINOVIĆA
TUŽNO SJEĆANJE
PETRANI
BLAŽU MARKOVIĆ
Hvala vam što sa ponosom mogu da kažem ko su bili moji roditelji.
MARIJA MARE MUHADINOVIĆ
BLAŽO BEĆO MUHADINOVIĆ
1. 10. 2004 - 1. 10. 2019.
21. 10. 2007 - 21. 10. 2019.
Nema riječi kojima bi se opisao bol i praznina koju si mi ostavio svojim odlaskom. Hvala ti za sve, dobrotu, ljubav i toplinu koju si mi nesebično darivao, žrtvujući se i nikada ne misleći na sebe, već na dobrobit svojih najbližih. Tvoja plemenitost, ljudskost i vedrina nije imala granice. Čuvaću uspomenu na tebe, tvoju dobrotu, ljubav i sve trenutke provedene sa tobom.
Vaša MILIJANA i zet RADE RADUNOVIĆ 23
5
S ponosom i tugom PORODICA
OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”
10
Osam godina je otkako nije sa nama
TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me 1111
Supruga NADA MARTINOVIĆ
Deset godina je od smrti moje voljene majke
MILORAD ŽARO KALUĐEROVIĆ
ZORKE Savove ULIĆEVIĆ
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava.
Čuvam te u svojoj duši, željna tvoje ljubavi i topline roditeljskog doma.
TVOJI NAJMILIJI
NADA
18
17
30
TV program
Pobjeda
Utorak, 1. oktobar 2019.
FILM
PRVA TV 22:00
FILM
Pobjeda NOVA M 23:45
Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
Kada je Hari pokušao da se oženi
Bornov ultimatum
RTCG 1
05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r. 11:40 Muzika 13:05 Korak naprijed, r. 14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 17:30 Muzika 18:05 Podgorička hronika 18:35 70 godina Radija, r. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarni program 20:30 Obrazovni program 21:00 Ekovizija 21:30 Medičijevi, s. 22:30 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Rej Donovan, s. 00:00 Dnevna soba, r. 01:30 Dokumentarni program, r. 02:00 Podgorička hronika, r.
RTCG 2
06:30 07:00 08:00 09:45 10:15 10:30 12:15 13:00 13:15 14:00 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 18:15 19:00 19:30 20:15 21:00 22:30 00:15 00:45 01:15 01:45 02:45
Glas Amerike, r. Oj, vesela veselice, r. Sport klasik Sport klasik Fleš sport Dnevna soba, r. Više od ljubavi, r. Fleš sport Bjekstvo, film Fleš sport Fleš sport Fudbal fest, r. Fleš sport Korak naprijed, s. Fleš sport Koloseum, r. Fleš sport Dnevnik 2 Više od ljubavi , s. Dnevna soba, r. Latinski ljubavnik, film Glas Amerike Sport klasik Koloseum, r. Strani dok. program, r. Koncert
TV PRVA
07:30 08:15 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00
00:00 00:30 00:45 01:15 02:00
Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Okrug Oranž, s. 150 minuta Paramparčad, r. Milost, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, s. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Milost, s. Sinđelići, s. Bornov ultimatum, film Noćni žurnal Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.
NOVA M
07:40 Centralni dnevnik, r. 08:10 Agencija za sve i svašta, r. 09:30 Sportisimo 09:35 Kefalica 09:50 Ljubav, navika, panika, r. 10:35 Mr Kitchen, r. 11:32 Larin izbor, r. 13:17 Strasti Orijenta, r. 15:20 Sportisimo 17:55 Meteo 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Larin izbor, s. 20:15 Strasti Orijenta, s. 22:30 Totalni obrt 23:45 Kada je Hari pokušao da se oženi, film 01:20 Podzemni svijet 2, r.
VIJESTI
06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 23:30 00:20 00:50
Boje jutra Vijesti Kazna, r. Hoću kući, r. Vijesti Meteo Kazna, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje ljeta Kazna, r. Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Kazna, s. Reflektor Vijesti Sport Valander, s. Gorka osveta, r. Reflektor, r. Dokumentarni program
Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
desk@pobjeda.me
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
14:00 15:30 16:15 17:15 18:15 19:10 19:15 20:00 20:10
22:00 22:30 23:30
PINK M
05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r. 14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r. 14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva 16:10 Zadruga
12:00 13:00 13:30
21:00 21:10
KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)
07:30 08:00 09:00 10:00 10:30
18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00
Minut dva Scena, s. Elif, s. Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou Zadruga
07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00
RTV BUDVA
Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima
A1 TV
Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Život uživo, r. Kuhinjica, r. Klub A Business sa Jelenom Orović, r. Dječja TV Degrassi, s. Zvjezdice sa Valentinom Život uživo, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Nepoznate ljepote svijeta, s. Život uživo Fit sa prof. Markom Vukotićem 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e. Fit sa prof. Markom Vukotićem Top A1, e. Fit sa prof. Markom Vukotićem Glas Amerike Al Jazeera vijesti Opra Njezvanova, blog TV, r.
777
18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25
Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s. Polis Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert
07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r. 18:15 Legendarni boks mečevi, r.
18:45 Teme i dileme, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.
Pobjeda
Utorak, 1. oktobar 2019.
Marketing
31
Magazin
Utorak, 1. oktobar 2019.
,,GP Contour Fashion Connection“ 10. i 11. oktobra u Podgorici
PODGORICA – Dvadeset četvrto izdanje renomiranog modnog događaja ,,GP Contour Fashion Connection“ u organizaciji agencije ,,Mondaine Models“ biće upriličeno 10. i 11. oktobra u kristalnoj dvorani hotela „Hilton“ u Podgorici. Ovoga puta, zahvaljujući saradnji organizatora i fondacije ,,Budi human“, moda će biti u službi humanosti i prikupljanja sredstava za pomoć u liječenju oboljeloj djeci u okviru kampanje pod nazivom ,,Superheroji“. Ovaj događaj će promovisati i nove očaravujće mirisne note i podstaći na redovnu njegu lica i tijela. Connection će 10. oktobra u 21 čas u okviru ,,Orbico“ dana otvoriti crnogorski modni duo Kristina i Lazar Ilić, sa tri nove kolekcije pod imenom ,,Ilić atelier“. Biće predstavljen i novi brend za djecu ,,Lazar Ilić kids“, kao i kolekcije ,,Hunt by Lazar & Kristina Ilić“ i ,,Lazar Ilić couture“. Zahvaljujući kompaniji ,,Orbico“ – oficijelnom bjuti partneru događaja, ova noć će mirisati na nove Bvlgari parfeme za nju i njega. - Posebno se radujemo huma-
Dušan Milenković
Na otvaranju tri kolekcije Kristine i Lazara Ilića
Tijana Bakaj u modelu iz nove Monine kolekcije
noj crti prve večeri Fashion Connectiona i vrlo ličnoj priči kojoj ćemo svjedočiti, sa posvetom i sjajnim gostima – kazali su organizatori. Drugi, ,,Davines Fashion Day“ 11. oktobra u 19:30 sati, otvoriće Nataša Pejović kolekcijom od 17 modela za jesen - zimu 2019/20. Nakon tradicionalno blistave Nataše, pred crnogorskom publikom debitovaće modna dizajnerka i magistar slikarstva na ,,Albertina Accademia delle belle arti“ u Torinu, Anja Radulović iz Podgorice. U nastavku će uslijediti još jedna premijera. Naime, srpski top model, Sofija Milošević, prvi put na nekom modnom događaju predstaviće liniju večernjih haljina pod brendom ,,Sofi Milo“. Ova jesenja modna priča, nakon pola sata pauze i promjene publike, biće završena velikom revijom modne kuće Mona i prikazivanjem kolekcije za jesen-zimu 2019/20, koju potpisuju Ana Pavlović, Kristina Gajić, Ana Tara Radonjić i Marina Korać. I druga noć imaće humanu crtu, ali i mirisnu notu, ovoga puta onu koja stiže iz bočice Boss Scent Absolute muškog i ženskog parfema. Modu ćemo obje večeri gledati kroz naočare optike „Provizion“, dok će sve frizure na pisti tradicionalno stilizovati tim Zorana Vukčevića iz Podgorice kozmetikom za kosu ,,Davines“. Za šminku će prvog dana biti zadužena škola šminkanja Snežane Karović, drugog Ljubica Bulatović sa timom, fotografiju potpisuje Đjorđe Cmiljanić, a scenu, svjetlo i zvuk kompanija „Takt“ sa Peđom Milićem na čelu. Z. K.
Pobjeda
Marko Luis objavio koncertni snimak Bojan Stevanović
32
,,Beskrajna“ turneja se nastavlja BEOGRAD - Marko Luis novim singlom ,,Ninana“ najavio je treći serijal regionalne turneje pod nazivom ,,Beskraj Tour by Barcaffe“ na kojoj će nastupati u devet gradova, a pored novog singla sjajni muzičar je fanove počastio i koncertim snimkom ,,Marko Louis Espresso Session by Barcaffe“ koji je snimljen u intimnom ambijentu Dorćol Platza. Pjesma ,,Ninana“ najavljuje njegov četvrti studijski album koji će se zvati ,,Sloboda“. Muziku za pjesmu ,,Ninana“ potpisuje Marko Luis a aranžman je urađen u saradnji sa Nikolom Jezdićem. Tekst je napisao Stihomir Klepić, a spot za novu pjesmu je animiran, ilustracije su djelo talentovane Katarine Baćević. – ,,Ninana“ je jedna malo drugačija ljubavna priča – napisao je Marko Luis na društvenim mrežama i time dodatno privukao ljude da odgledaju spot i poslušaju pjesmu. Pored pjesme koju je objavio za PGP, Marko Luis je na Jutjubu postavio i novi koncertni snimak pod nazivom ,,Marko Louis Espresso Session by Bar-
caffe“ kojim najavljuje početak balkanske turneje. Marko je na ovom koncertu pjevao poznate numere u akustičnoj izvedbi u intimnom ambijentu, uz kafu i kolač. – Ovaj projekat je jedan od omiljenih koje sam pripremao. Jedinstven je osjećaj izvoditi pjesme uz veliki bend sa gudačkim sastavom. Pjesme su dobile novu dimenziju, a nema ništa ljepše kada ti je publika na metar od tebe i osjetiš i vidiš svaku emociju – rekao je Marko. Treći serijal regionalne turneje počinje 15. novembra u Banjaluci u Narodnom pozorištu RS, a nakon toga slijedi prvi koncert u Makedoniji 28. novembra u Skoplju, a 29. novembra Marko nastavlja put za Niš u gdje će nastupiti u Domu vojske. Posljednji koncert u ovoj godini će biti održan u Somboru u Narodnom pozorištu. – Nastavlja se beskrajna turneja i posjećujem svake godine više gradova. Mnogo sam srećan što imam mogućnost da dijelim svoju muziku, energiju i emocije sa publikom širom bivše Jugoslavije. Uskoro objavljujemo datume i za Novi Sad, Sarajevo, Ljubljanu, Zagreb i Beograd – rekao je Luis.