Dnevni list Pobjeda 21.09.2019 by Pobjeda

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Podgorica • Crna Gora • Subota, 21. septembar 2019. • Godina LXXV/Broj 19293 • Cijena 0,70 eura

Sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva uhapšen na podgoričkom aerodromu, tokom saslušanja negirao da je uzimao ili davao novac

Vujošević tvrdi da je ,,zamajavao“ Kneževića

godina Nakon četiri mjeseca napisana presuda za pokušaj terorizma u oktobru 2016. godine

Na 678 strana pojašnjene uloge svih članova organizacije

STR. 10.

STR. 9.

D. MALIDŽAN

Osnovno državno tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv vanredne profesorice Pravnog fakulteta UCG Bojane Lakićević-Đuranović

Terete je da je plagirala naučni rad

Poslanički klub Demokratskog fronta pripremio prijedlog ustavnih reformi D. MALIDŽAN

Vujošević je isključio svaku mogućnost da je predavao bilo kakav novac vrhovnom tužiocu Stankoviću, specijalnom tužiocu Katniću, niti postupajućem tužiocu Lidiji Vukčević. On je to meni negirao u Beogradu i to je dio naše odbrane koju smo pripremili do današnjeg dana – rekao je advokat Borović

DF traži skraćenje himne, srpski jezik, zastupljenost Srba i trobojku iz 1905.

STR. 2.

Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović

Do kraja godine obradiće svih 51.000 zahtjeva za legalizaciju

Marko Čanović

STR. 4. i 5.

Obilježeno 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori

Lakićević-Đuranović za Pobjedu: Nijesam plagirala rad i dokazaću na sudu Bojana Lakićević-Đuranović

Svadba je bila...

STR. 8.

Piše: Ratko Perošević

Nakon godinu i po počelo raščišćavanje lokacije nekadašnjeg hotela „Fjord“

Šut će biti uklonjen za 30 dana STR. 4. i 5.

NAŠE NARAVI

STR. 11.

Sadnjom drveća čuvamo pluća planete

STR. 12, 13, 16. i 17.

Politika

Subota, 21. septembar 2019.

Pobjeda

Poslanički klub Demokratskog fronta pripremio prijedlog ustavnih reformi

DF traži skraćenje himne, srpski jezik, zastupljenost Srba, trobojku iz 1905… PODGORICA - Prijedlog dopuna Ustava Crne Gore, u dijelu identitetskih pitanja, koji bi poslanički klub Demokratskog fronta trebalo da preda Ustavnom odboru u narednih 15 dana gotovo je identičan prijedlogu Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije iz 2011. godine, kojim je zatražena promjena odredaba koje definišu službeni jezik, zastavu i himnu, saznaje Pobjeda.

Ustavne izmjene su uslov da bi Demokratski front učestvovao i glasao za najavljene izborne reforme. U prijedlogu iz 2011. godine, koji će suštinski biti i inovirani prijedlog DF-a, traži se da se srpski jezik, uz crnogorski, normira kao drugi službeni jezik, da se pored postojeće državne zastave uvede i tzv. narodna zastava -trobojka iz 1905. godine, kao i da se himna skrati za strofe koje je navodno napisao Sekula Drljević. -Predlaže se da se Ustav dopuni novim članom 13 a, kojim bi bilo propisano da ukoliko neki od jezika u službenoj upotrebi bude jezik kojim govori najveći broj građana na popisu, da taj jezik postaje drugi službeni jezik - navodi se u prijedlogu DF-a. Ustavna procedura za identitetske promjene koje DF traži je izuzetno komplikovana imajući u vidu da podrazu-

Lideri Demokratskog fronta

Demokratskom frontu ne ide u prilog činjenica da je, po tumačenju većine pravnih eksperata, za promjenu člana 4. i člana 13. osim dvotrećinske većine u parlamentu potrebna i tropetinska potvrda svih upisanih birača, faktički potrebno je da glasa 360 hiljada birača mijeva dvotrećinsku većinu u parlamentu kao i potvrdu na referendumu. Ustavom Crne Gore je propisano da je službeni jezik u Crnoj Gori - crnogorski jezik, a da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. -U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, navodi se u članu 13. Ustava Crne Gore

za koji je 2008. godine glasao i sadašnji konstituent Demokratskog fronta - Pokret za promjene. Medojević je uz Ranka Krivokapića iz SDP-a i tadašnjeg potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića jedan od idejnih tvoraca tog Ustava. U članu 4. navodi se da je zastava Crne Gore crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim

obrubom. I da je himna Crne Gore ,,Oj svijetla majska zoro“. Demokratskom frontu ne ide u prilog činjenica da je, po tumačenju većine pravnih eksperata, za promjenu člana 4. i člana 13. osim dvotrećinske većine u parlamentu potrebna i tropetinska potvrda svih upisanih birača, faktički potrebno je da glasa 360 hiljada birača.

U DF-u navode da je u pitanju dopuna, a ne promjena Ustava, za čije usvajanje nije potrebna potvrda na referendumu kao i da se izmjene himne i definisanje narodne zastave mogu riješiti i izmjenama Zakona o državnim simbolima. DF će, prema tvrdnjama izvora iz tog saveza, tražiti i korekciju Zakona o slobodi

vjeroispovijesti kojim je predviđeno regulisanje imovine vjerskih zajednica, pa i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. -Naše tumačenje je da se tim zakonom pokušava oduzeti imovina SPC u Crnoj Gori i to u upravnim postupcima koji će trajati ne duže od 15 minuta - rekao je izvor. Najavljena inicijativa DF-a će biti usmjerena i na oblast pravosuđa, ali i na garantovanje proporcionalne zastupljenosti Srba u državnim institucijama. -Posebno u dijelu vraćanja nadležnosti Skupštini koja bi birala predsjednika Vrhovnog suda, sve sudije, ali i specijalnog državnog tužioca kojeg bi predložio VDT - rekao je izvor. Aktuelni Ustav je predvidio da Sudski savjet bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda; bira i razrješava predsjednika Sudskog savjeta. Sudski savjet ima predsjednika i devet članova. Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih članova, koji nijesu nosioci sudijske funkcije, dvotrećinskom većinom članova Sudskog savjeta. -Cilj ovih promjena jeste da gotovo sva pravosudna i tužilačka vlast bude zavisna od parlamenta i da bi jači opozicioni blok mogao da bude dio dogovora o biranju sudija i tužilaca - tvrdi izvor Pobjede iz DF-a. N. ZEČEVIĆ

Za Demokratsku Crnu Goru neprihvatljivo da ustupe svoje mjesto u Odboru predsjedniku Posebnog kluba poslanika

Demokrate: DPS ne vjeruje ni Mišku Vukoviću koliko vjeruje Damjanoviću PODGORICA - Demokratska Crna Gora saopštila je juče da im je apsolutno neprihvatljivo da ustupe svoje mjesto u Odboru za izbornu reformu šefu Posebnog kluba poslanika Aleksandru Damjanoviću, navodeći da je u pitanju ,,poslanik Prve banke“. -Danas je kukavičluk DPS-a otišao dotle da je iznajmljen i poslanik Prve banke kojeg DPS želi na svojoj kvoti u Odboru, jer šef režima valjda ni Mišku Vukoviću ne vjeruje onoliko koliko vjeruje njemu. Taj, ni od koga na to tjeran, saopštava da ga mjesto u Odboru zanima samo ako će to značiti mjesto manje za Demokrate. Iako su upravo Demokrate bile te koje su ponudile proširenje Odbora kako bi i on ušao u

Predlažu glasanje pečatom i neprovidne listiće

Odbor. Ima li boljeg dokaza da njemu nijesu cilj izborne reforme, već samo slabljenje Demokrata - upitali su iz Demokratske Crne Gore. Naveli su i da je tenzija nastala zbog Damjanovića zato što u Odboru se odlučuje većinom od 11 članova. -DPS bez gospodina Damja-

novića ima 10 glasova na raspolaganju, sa Damjanovićem bi dobili onaj presudni, jedanaesti, neophodan za odlučivanje. To je jasno kao dan. Zato opozicionu partiju sa najviše poslanika hoće da ostave sa jednim mjestom u Odboru. Neće moći - poručile su Demokrate. R. P.

Glasački listić ubuduće bi treba da bude nepro- jedan od mehanizama zloupotrebe koji koristi vidan, sa tamnoplavom pozadinom i odgoDPS glasački listić. varajuće debljine, tako da članovi biračNajčešći slučaj zloupotrebe, kako tvrdi on, kog odbora ne mogu vidjeti za koga je je kad funkcioneri i aktivisti DPS-a zahtijegrađanin glasao, a umjesto upotrebe vaju od birača da umjesto zaokruživanja olovke glasalo bi se pečatom. Ovo su pribroja na listiću stave kvadrat ili neki drugi jedlozi koje je Demokratska Crna Gora geometrijski oblik, ili mu daju raznobojdostavila Odboru za sveobuhvatnu reforne flomastere. Drugi način je, kako je remu izbornog i drugog zakonodavstva kao, kada od birača zahtijevaju da kojima bi se, kako tvrde, spriječilo u imenu neke od ponuđenih kršenje principa tajnosti glasanja izbornih lista podvuče odrena izborima. đenu riječ, popuni određePoslanik Demokrata Danilo Šano slovo ili ga zaokruži na ranović kazao je na konferendogovoreni način. ciji za novinare da je na svim - Tako vrše kontrolu, odnodosadašnjim izborima u Crsno vezuju određeni glanoj Gori tajnost glasanja sački listić sa biračem grubo povrijeđena i da je pojasnio je Šaranović. Danilo Šaranović

Pobjeda

Predstavnici NVO sektora organizovali protest za ,,spas“ ekološke Crne Gore

Traže da Sinjajevina bude park prirode PODGORICA - Koalicija za održivi razvoj pozvala je juče Vladu da donese zakon o javnom interesu kojim se definiše da je ekološka država prioritetni pravac razvoja Crne Gore, proglasi Sinjajevinu regionalnim parkom prirode i obustavi izgradnju svih mini hidroelektrana.

Gara Jovanović, koja živi na Sinjajevini, zamolila je Vladu da na toj planini ne formira vojni poligon „jer je Sinjajevina naša vjekovna majka i kolijevka“. - Ne želimo da se na Sinjajevini puca i gađa. Sinjajevinu je kralj Nikola poklonio Bjelopavlićima za vijek vjekova - poručila je ona. Sa protesta je zatraženo i obustavljanje izgradnje svih mini hidroelektrana u Crnoj Gori i ukidanje subvencija za

stacije, utvrđivanje odgovornosti za štete učinjene životnoj sredini i smjena direktora Nacionalnih parkova Crne Gore Elvira Klice zbog, kako su kazali, katastrofalnog stanja u nacionalnim parkovima.

TRANSPARENTI

Aktivisti KOR-a su nosili transparente „Ministarstvo obesmišljavanja razvoj turizma“, „Sos za Jadran“ i „Stop bušenju Jadrana“.

Članovi Radne grupe 6 Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva sa predstavnicom VK

Članovi Radne grupe 6 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva sastali su se sa Boguševič, koja sarađuje sa različitim međunarodnim organizacijama, uključujući OEBS/ODIHR, EU, IFES i VK Savjeta Evrope, na svim projektima vezanim za izbore. - Sastanak je održan kako bi se, na cjelovit način, međunarodne institucije upoznale sa urađenim u okviru radnih grupa

Odbor za izbornu reformu

Odbora, radi ostvarivanja zahtjevnog zadatka, u ovom slučaju, normativne, cjelovite uređenosti izbornog procesa navodi se u saopštenju. Predmet prvog u nizu sastanaka posvećeno-angažovanih poslanika, predstavnika civilnog sektora i akademske zajednice sa predstavnicima međunarodnih institucija, bio je razmatranje Nacrta kodeksa etičkog ponašanja u izbornim kampanjama. Boguševič je, kako se navodi, saslušala dodatna obrazloženja u vezi sa Nacrtom kodeksa i saopštila da je Radna grupa 6, koja se bavila ovim pitanjem, a time i Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva na dobrom putu. - Ona je istakla da ne postoje međunarodni standardi koji bi se mogli primijeniti, niti doku-

menta koja bi se mogla konsultovati radi rješavanja otvorenih pitanja u Crnoj Gori, već da postoji dobra i bogata međunarodna praksa, posebno dragocjena kada su stare demokratije u pitanju – navodi se u saopštenju. Boguševič je ocijenila da je na strukturama parlamenta i stvar konačne odluke Skupštine Crne Gore na koji način će biti riješena ova otvorena pitanja. - Ponovila je da je rad na Nacrtu kodeksa očigledan, posvećen i promišljen, da se krenulo dobrim putem, ukazavši da je ovim kodeksom potrebno riješiti dileme otvorene u prethodnim izbornim procesima i registrovane u izvještajima međunarodnih organizacija koje su ove izborne procese nadgledale - dodaje se u saopštenju. R. P.

PODGORICA - Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da formiranje vojnog poligona na Sinjajevini, kako je odlučila Vlada, ne može da naruši planinu, njen biodiverzitet, a pogotovo ne da uništi Crnu Goru kao ekološku državu.

evropskih zemalja pokazuju da tamo gdje su bili vojni poligoni, uglavnom su regionalni parkovi prirode i kao takvi služe za primjer ostalima, kako i na koji način se treba zaštititi životna sredina. Z. D.

Zasijedao žabljački odbor DPS-a

Novi ambasador Crne Gore u Sarajevu Obrad Mišo Stanišić predao akreditivna pisma

Predrag Bošković

Crna Gora i BiH primjer dobrosusjedske saradnje

Nema međunarodnih standarda za rješavanje otvorenih pitanja PODGORICA – Ne postoje međunarodni standardi koji bi se mogli primijeniti, niti dokumenta koja bi se mogla koristiti radi rješavanja otvorenih pitanja u Crnoj Gori, rekla je Tatjana Boguševič, ekspertkinja Venecijanske komisije (VK) za izborne procese.

Bošković: Nećemo ugroziti planinu i njen biodiverzitet

Direktor Ozona Aleksandar Perović kazao je da žele da obilježe 28 godina od stvaranja ekološke države, koja je mogla da bude prepoznata po kvalitetnoj životnoj sredini i životu. - Ekološka Crna Gora je jača od svih devastacija i nepravdi istakao je Perović. Protest su podržali lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović kao i čelnici Prave Crne Gore Marko Milačić i Vladislav Dajković. N. K.

Sa jučerašnjeg protesta

projekte te vrste, rješavanje istorijskih ekoloških crnih tačaka, KAP-a, Termoelektrane Pljevlja i Tosčelika. Tokom protesta održana je šetnja od zgrade Vlade do Rimskog trga gdje je održan performans. Okupljeni su zatražili i donošenje akata o zaštiti rijeka Zeta, Cijevne i Morače i sanaciji devastiranog dijela korita rijeke Tare. Zatražena je i zaštita Jadranskog mora od svih vidova deva-

Ministar odbrane o vojnom poligonu na Sinjajevini

Bošković je juče u Podgorici, prilikom pokretanja akcije pod nazivom „Nek’ gora zazeleni“, u okviru obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, kazao da je Vlada, čiji je ministar, jasno opredijeljena za zaštitu životne sredine. - Onima koji, bez ikakvog argumenta, kritikuju Vladu i određena ministarstva za pojedine projekte, kažemo jasno i glasno da smo se ovim stvarima bavili dugo, detaljno i temeljno. Sve analize koje smo imali u planu da radimo i koje smo uradili, kada je u pitanju uticaj na životnu sredinu, pokazale su da je, apsolutno, neopravdan strah bilo koga i onih dobronamjernih i onih zlonamjernih, kojih u ovom slučaju ima dosta, pogotovo kada je Sinjajevina u pitanju i da to ne može da naruši planinu, njen biodiverzitet, a pogotovo ne može da uništi Crnu Goru kao ekološku državu - kazao je Bošković. Ministar odbrane naglasio je da upravo iskustva razvijenih

Predstavnici NVO sektora su na Svegrađanskom protestu za spas ekološke Crne Gore, koji je juče održan u Podgorici, zatražili „rješavanje ekocida u Pljevljima, proglašavanje Sinjajevine regionalnim parkom prirode i odustajanje od namjere da se ta planina pretvori u vojni poligon“.

POLIGON

Politika

Subota, 21. septembar 2019.

Đukanović jednoglasno predložen za predsjednika PODGORICA - Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Žabljak konstatovao je da su svi mjesni odbori za predsjednika ove partije predložili dosadašnjeg lidera Mila Đukanovića, a za zamjenika Duška Markovića. Na jučerašnjim sjednicama Izvršnog i Opštinskog odbora DPS-a Žabljak razmatrani su predlozi za najveće funkcije u partiji. Iz DPS-a je saopšteno da su sjednice mjesnih odbora na Žabljaku protekle u radnoj atmosferi uz dobru posjećenost i da su svi članovi bili u prilici da predlažu i budu predlagani za najodgovornije funkcije u partiji. Na sastanku Opštinskog odbora su, kako je saopšteno, izabrani delegati za VIII kongres ispred DPS-a Žabljak i konstatovani predlozi za Glavni odbor. R.P.

Željko Komšić i Obrad Mišo Stanišić

SARAJEVO – Novi ambasador Crne Gore u Sarajevu Obrad Mišo Stanišić predao je na ceremoniji, održanoj u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, akreditivna pisma predsjedavajućem predsjedništva ove zemlje Željku Komšiću, čime je i formalno stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora naše zemlje u Sarajevu. Tokom susreta ocijenjeno je da dvije države imaju prijateljske odnose koji predstavljaju primjer dobrosusjedske saradnje u regionu. U tom kontekstu posebno je istaknuta važnost rješavanja svih otvorenih pitanja.

Na prijemu je konstatovano postojanje značajnih potencijala za dodatno jačanje sveukupnih odnosa, posebno u ekonomiji, pri čemu je naglašena važnost unapređenja putne infrastrukture, naročito puta Šćepan Polje - Foča, kao najbliže veze Podgorice i Sarajeva. - Ambasador Stanišić je sa predsjedavajućim Komšićem razmijenio informacije i o aktuelnim političkim i društvenim prilikama na unutrašnjem planu u BiH, kao i o perspektivi država Zapadnog Balkana na njihovom evropskom i evroatlantskom putu - navodi se u saopštenju Ambasade Crne Gore u BiH. R. P.

Ekonomija

Subota, 21. septembar 2019.

Ministarka ekonomije se susrela sa predstavnicima Sindikata Telekoma

Sekulić: Poštovati prava i obaveze iz kolektivnog ugovora PODGORICA - Ministarstvo ekonomije nema ovlašćenje i ne želi da arbitrira u sporu poslodavca i sindikata Crnogorskog Telekoma, saopštila je resorna ministarka Dragica Sekulić i pozvala obje strane na striktno poštovanje zakona i prava i obaveza utvrđenih kolektivnim ugovorom. Sekulić je juče, na sastanku sa delegacijom sindikata crnogorske telekomunikacione kompanije, pozvala na uzdržavanje od jednostranih koraka i pritisaka bilo koje vrste koji bi onemogućili i opteretili nastavak dijaloga. -Na osnovu prezentiranih informacija, razlike nam ne izgledaju nepremostive. Naprotiv, smatramo da je trenutak da menadžment i rukovodstvo sindikata demonstriraju liderske osobine, zrelost i odgovornost tako što će bez odlaganja obnoviti dijalog i poljuljano međusobno povjerenje - kazala je Sekulić. Predstavnici sindikata su, kako se navodi u saopštenju Ministarstva, upoznali Sekulić sa aktuelnom problematikom u vezi sa pregovorima o pravima zaposlenih koje su u prethod-

Dragica Sekulić

nom periodu vodili sa menadžmentom kompanije. Sekulić je rekla da je ubijeđena da uz odgovoran i principijelan dijalog posvećen zajedničkom dobru i brojnim zajedničkim interesima, prostora i mogućnosti za dogovor ima više nego dovoljno. -Pozivamo socijalne partnere da se vrate za pregovarački sto i nastave socijalni dijalog u interesu onih koje predstavljaju - kazala je Sekulić. Ministarstvo ekonomije će se, nakon jučerašnjeg sastanka sa predstavnicima sindikata, narednih dana sastati i sa menadžmentom kompanije u cilju cjelovitog i objektivnog

sagledavanja različitih stanovišta strana u sporu. Sindikat Telekoma je u utorak organizovao jednočasovni štrajk upozorenja. Najavljeno je da će sindikat pokrenuti štrajkačke aktivnosti u kompaniji, ukoliko menadžment u narednih nekoliko dana ne dogovori sa predstavnicima radnika potpisivanje sporazuma o svim otvorenim pitanjima. Iz menadžmenta Crnogorskog Telekoma je poručeno da nemaju namjeru da ukinu kolektivno pregovaranje i da se do rješenja može doći samo kroz dijalog i spremnošću na kompromis, a ne pritiscima i S. P. oštrom retorikom.

Podaci Monstata za avgust

Potrošačka korpa 642,2 eura PODGORICA - Vrijednost minimalne potrošačke korpe u avgustu je, prema podacima Monstata, iznosila 642,2 eura, što je 0,1 odsto više u odnosu na jul. - Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 271,5 eura, što je 0,2 odsto više u odnosu na jul - navodi se u saopštenju. Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili 370,7 eura, što je na istom nivou iz jula. Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva. Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na

Ministarstvo ekonomije neće primati nove zahtjeve za program Energetski efikasan dom

Utrošen novac za subvenciju kamata PODGORICA-Ministarstvo ekonomije neće primati nove zahtjeve građana za učešće u programu Energetski efikasan dom, jer su sredstava planirana za subvenciju kamatnih stopa iskorišćena, saopšteno je iz tog Vladinog resora. -Imajući u vidu veliko interesovanje građana, Ministarstvo će u toku naredne sedmice razmotriti mogućnosti za obezbjeđenje dodatnih sredstava za subvenciju kamata u okviru programa - navodi se u saopštenju. Ministarstvo je pokrenulo program Energetski efikasan dom

Nakon godinu i po počelo raščišćavanje lokacije nekadašnjeg KOTOR - Nakon godinu i po počelo je odvoženje građevinskog otpada sa lokacije nekadašnjeg hotela „Fjord“.

Šut će biti uklon

Jedan od osnivača kompanije Boka Bay Investment LLC Orhan Pelinković, koja namjerava da investira u gradnju hotela sa pet zvjezdica na prostoru nekadašnjeg ,,Fjorda“, kazao je za Pobjedu da će ovaj posao bit završen za 30 dana. - Početkom ove sedmice izvođač kome je povjeren posao je nastavio sa započetim poslovima na rušenju preostalih etaža bivšeg hotela ,,Fjord“ kao i odvozom građevinskog otpada

na za to predviđenu lokaciju. Naša procjena je da je ukupna količina tog materijala od 7 do 8 hiljada kubika građevinskog otpada i da je za kompletiranje tog posla potrebno još 30 radnih dana - kazao je Pelinković. Nakon završetka ovog posla, Pelinković kaže da slijedi priprema neophodnih preduslova za najavljenu izgradnju hotela. -To će biti hotel najviše kategorije, sa 5 zvjezdica, brendiran sa jednim od naj-

čiji je cilj smanjenje troškova grijanja i povećanje komfora u domaćinstvima, ostvarivanje značajnog smanjenja emisija ugljen-dioksida u sektoru domaćinstva kao i razvoj tržišta sistema za grijanje na biomasu u Crnoj Gori. Program podrazumijeva atraktivan i održivi finansijski mehanizam u cilju primjene mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima. -Program podrazumijeva kupovinu i ugradnju sistema za grijanje na moderne oblike biomase - pelet, briket, ugradnju termoizolacije na fasadi stambenog objekta i ugradnju energetski efikasne fasadne stolarije - kaže se u saopštenju. S.P.

izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo. Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena (CPI). S. P.

Seminar EK u Skoplju

Region dobro štiti finansijske interese EU PODGORICA - Predstavnici Evropske kancelarije za borbu protiv prevara (OLAF) pohvalili su na godišnjem AFCOS seminaru u Skoplju napore Crne Gore kao i ostalih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata koje ulažu u oblasti zaštite finansijskih interesa EU. Iz Ministarstva finansija saopšteno je da su na dvodnevnom seminaru, koji traje do danas, učestvovali službenici Ministarstva finansija, predstavnici AFCOS kancelarije, Direktorata za upravljačku strukturu i Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava Evropske unije. M.P.M.

Počelo raščišćavanje na lokaciji bivšeg „Fjorda“

Generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Minis

Do kraja godine 51.000 zahtjeva U Bijelom Polju, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi pristigli zahtjevi za legalizaciju su obrađeni. U najvećem broju opština je visok procenat obrade, a u pojedinim i do 90 odsto, kazao je Čanović PODGORICA – Od podnijetih 51.000 zahtjeva za legalizaciju bespravno podignutih objekata do sada je obrađeno 31.000. Preostalih dvadeset hiljada zahtjeva biće obrađeno do kraja tekuće godine, kazao je Pobjedi generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović.

podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge. Za izračunavanje minimalnih

Pobjeda

- Ukupni prihodi od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte koji su uplaćeni u budžete opština su 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura - kazao je Čanović On je kazao da su u Ministarstvu turizma i održivog razvoja zadovoljni dosadašnjom primjenom Zakona u dijelu sprovođenja postupka legalizacije.

RJEŠENJA

- U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva. U Bijelom Polju, Kolašinu, Petnjici, Pljevljima i Kotoru svi primljeni zahtjevi su obrađeni, dok je u pojedinim opštinama procenat obrade i do 90 odsto - kazao je Čanović. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 3.858 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 2.236 rješenja zbog neusklađenosti sa planovima a 218 radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. -Po zakonu, rješenje o legalizaciji se može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu zakona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno zakonom propisanom pro-

1,15 miliona eura do sada se slilo u budžete opština

cedurom, ili se postupak prekida do donošenja plana generalne regulacije. Takođe, rješenja o legalizaciji se donose ukoliko su riješeni imovinsko -pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to jedan od razloga za prekid postupka - objasnio je Čanović. On je pojasnio da će se nakon donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinskopravnih odnosa postupci nastaviti. - Prikupljeni podaci pokazuju da je obračunat i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte: u budžete opština je uplaćeno oko 1.150.000 eura, dok je obračunati iznos veći za oko 100.000 eura. Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se se plaća jednokrat-

Marko Čanović

no ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina. Naplaćena suma ukazuje da je u najvećem broju do sada donijetih rješenja naknada isplaćena jednokratno - kazao je Čanović. Po članu 169 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata opština je dužna da novac od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknade za korišćenje prostora iz člana 168 ovog zakona, koristi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja. -To znači da će se novac prikupljen od legalizacije ulagati u prostore na kojima su izgrađeni bespravni objekti, u izgradnju nedostajuće infrastruktu-

Samo Kolašin nema odluku o komunalnom opremanju Osim Kolašina, sve opštine imaju odluku o komunalnom opremanju za bespravne objekte. Sve jedinice lokalne samouprave su, kaže on, donijele odluke o načinu, rokovima, visini i postupku plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte. - Naknadu za korišćenje prostora utvrđuje opština, a plaćaće je vlasnici bespravnih objekata koji su evidentirani na orto-foto snimku, a za te objekte nije podnijet zahtjev za legalizaciju, kao i vlasnici bespravnih objekata za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju – pojasnio je Čanović.

Pobjeda

Ekonomija

Subota, 21. septembar 2019.

g hotela „Fjord“

njen za 30 dana zvučnijih imena u današnjem hotelskom biznisu, što ova lokacija i grad zaslužuju - kazao je Pelinković. Rušenje nekadašnjeg hotela ,,Fjord“ počelo je 26. aprila prošle godine, a završeno 15. juna 2018. godine. Od tada na toj atraktivnoj lokaciji na samo 300 metara od starog urbanog jezgra Kotora stoji gomila građevinskog šuta, što je bila jako ružna slika, posebno u jeku turističke sezone. Bivša vlast u Kotoru nije

uspjela riješiti ovaj problem, tj. za svog mandata nijesu uspjeli obezbijediti adekvatnu lokaciju za odlaganje ove vrste otpada. Stupanjem na funkciju novi gradonačelnik Kotora Željko Aprcović najavio je kao prioritetan zadatak obezbjeđivanje lokacije za odlaganje građevinskog otpada sa lokacije bivšeg hotela ,,Fjord“, što je ubrzo i realizovano. Opština je obezbijedila lokaciju u selu Nalježići u Gornjem Grblju na kojoj će se odvoziti ovaj otpad. Ovim su se ujedno stekli uslovi da investitor nastavi realizaciju započetog posla, tj. gradnju novog ekskluzivnog hotela na toj lokaciji. Iv. K.

starstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović najavio

e obradiće svih a za legalizaciju

Zagorič, jedno od naselja sa velikim brojem nelegalnih objekata

Naknada za bespravne objekte od 3,55 do 14,20 eura po kvadratu Naknada za bespravne objekte, kako je napomenuo Čanović, će se plaćati godišnje, a ona po metru kvadratnom bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do 2 odsto prosječne cijene građenja po metru kvadratnom novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje Monstat, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje. - Godišnja naknada za korišćenje prostora može iznositi od 3,55 do 14,20 eura po kva-

re, objekata od javnog interesa. Krajnji cilj, odnosno rezultat koji očekujemo je podizanje kvaliteta života građana i uređen i opremljen prostor - objasnio je Čanović. Komentarišući dinamiku obrade zahtjeva, on kaže da je u pojedinim opštinama podnijet veliki broj zahtjeva sa nepotpunim podacima. Jedan od razloga je i nedostatak administrativnih kapaciteta. Čanović takođe podsjeća da je u legalizaciji kompleksa procedura koja obuhvata provjeru više činjenica-uslova, a i postupanja su određena specifičnošću

dratu u zavisnosti od visine, načina i kriterijuma plaćanja godišnje naknade koju utvrđuje nadležni organ opštine. U Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima Monstata, prosječna cijena građenja stanova u novogradnji za prošlu godinu iznosi 710 eura po metru kvadratnom (za glavni grad prosječna cijena građenja iznosi 620, za primorski region 945, za središnji region 541, a za sjeverni region 527 eura po metru kvadratnom) - precizirao je

svakog od njih. - Formulisanjem utvrđene procedure vodili smo računa da se kroz ovaj proces osigura prvenstveno bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje njene vrijednosti. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih suprotno propisima i uvođenjem tih objekata u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke - kazao je Čanović.

Čanović. On je dodao da su opštine Petnjica, Šavnik, Danilovgrad i Glavni grad Podgorica dobile saglasnost na prijedloge odluka o utvrđivanju naknade za korišćenje prostora. - Opštine Petnjica i Šavnik su predlozima utvrdile stopu od 0,5 odsto, Danilovgrad jedan odsto, a Glavni grad 1,5 odsto prosječne cijene građenja metra kvadratnog novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori - istakao je Čanović.

ELABORATI

Uska grla u procesu legalizacije, kao što je izrada elaborata od strane ovlašćenih geodetskih organizacija, ali i pitanje ovjere elaborata od strane katastara su, kako naglašava, bila očekivana, usljed nedostatka administrativnih kapaciteta. Činjenica je, ističe Čanović, da se problem bespravne gradnje koji je nastajao decenijama ne može riješiti u kratkom roku, te je zakonom uspostavljena procedura sa ciljem provjeravanja svih relevantnih činjenica neophodnih za legalizaciju. N. KOVAČEVIĆ

Predsjednik PKCG se susreo sa rukovodiocima crnogorskih rudnika

Ima interesovanja za izgradnju cementare u Pljevljima PODGORICA - Povodom predstojećeg Dana rudara Crne Gore 24. septembra, predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović upriličio je juče prijem za rukovodioce crnogorskih rudnika. -Predsjednik PKCG čestitao je predstojeći praznik rudara i podsjetio da je riječ o djelatnosti koja uspješno posluje i doprinosi rastu ekonomije – kaže se u saopštenju PKCG. On je, kako se navodi, izrazio zadovoljstvo postignutim rezultatima rudara u tekućoj i prethodnim godinama. -Osvrćući se na nedavnu posjetu Pljevljima, Golubović je kazao da se može očekivati rješavanje problema deponije laporca u tom gradu, te da ima

Sa sastanka u PKCG

interesovanja za realizaciju projekta cementare koja koristi ovu sirovinu - navodi se u saopštenju. U radu sastanka učestvovali su predstavnici PKCG, Rudnika uglja Pljevlja, Rudnika mrkog uglja Berane, kompanije Uniprom metali i Gradir Monte-

negra. Navedeno je da u Crnoj Gori tradicija organizovane rudarske proizvodnje datira od 13. vijeka, a Dan rudara je datum početka rada prve radne organizacije poslije Drugog svjetskog rata - Rudnika boksita Nikšić, 24. septembra 1948. godine. S. P.

Sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost PODGORICA – Privredni rast i pozitivni trendovi u fiskalnoj sferi, uz stabilnost bankarskog sektora, doprinose ublažavanju rizika. Stabilnost sistema u Crnoj Gori je na adekvatnom nivou, ocijenjeno je na sjednici Savjeta za finansijsklu stabilnost. Članovi Savjeta su na jučerašnjoj sjednici razmatrali Informaciju o stanju finansijske stabilnosti za drugi kvartal, u kojoj je konstatovano da crnogorsku ekonomiju, i tokom ove godine, karakterišu pozitivni trendovi, pri čemu su glavni generatori rasta turizam i građevinarstvo. -Ukupan neto priliv stranih direktnih investicija u prvih sedam mjeseci iznosio je, prema preliminarnim podacima, 241,5 miliona, što je 23 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Poboljšanje situacije na tržištu rada ogleda se kroz povećanje prosječnog broja zaposlenih. U julu je prosječan broj zaposlenih bio 8,1 odsto veći u odnosu na jul prošle godine - navodi se u saopštenju Savjeta. Na sjednici je saopšteno da su u prva dva kvartala rasli i izvorni prihodi budžeta, pa su, prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija,

Rast ublažava rizike iznosili 824 miliona, što je 2,6 odsto više u odnosu na plan. Sa druge stane, budžetski rashodi su, u prvih šest mjeseci ove godine, bili 12,9 odsto niži u odnosu na plan. -Indikatori stabilnosti i kvaliteta poslovanja na bankarskom, tržištu osiguranja i kapitala bilježe pozitivne tendencije. Koeficijent solventnosti na agregatnom nivou iznosio je na kraju juna 19,5 odsto. Nastavljen je trend pada nekvalitetnih kredita i kamatnih stopa- navedeno je u saopštenju. Savjet se upoznao sa materijalom koji je pripremila Komisija za tržište kapitala, pod nazivom Kreiranje regulatornog okvira za finansijske inovacije. -Regulatorni okvir za finansijske inovacije, takozvani Sandbox omogućava potenci-

jalnim i postojećim učesnicima na finansijskom tržištu testiranje finansijske inovacije u realnom okruženju pod nadzorom Komisije za tržište kapitala - navodi se u saopštenju. Na taj način se, kako se dodaje, pojednostavljuje sprovođenje finansijskih inovacija na tržištu kapitala, posebno ukoliko je regulacija bilo koje aktivnosti koja se oslanja na finansijske inovacije nedovoljna ili nejasna. - Takođe se obezbjeđuje pravovremeno identifikovanje rizika i mogućih nedostataka u pogledu regulacije tržišta kapitala, što Komisiji omogućava da, u okviru svojih nadležnosti, eliminiše ili smanji sve moguće negativne učinke finansijskih inovacija - navodi se u saopštenju. M.P.M.

Dakićevci sa predsjednikom Privrednog suda

Traže raspodjelu novca za sve radnike istovremeno PODGORICA – Ukoliko bi se svi povjerioci saglasili, 14 miliona eura, koliko je do sada prihodovano prodajom imovine bivše fabrike „Radoje Dakić“, moglo bi biti raspoređeno svim radnicima po načelu srazmjernosti– kazao je nakon sastanka sa predsjednikom Privrednog suda Blažom Jovanićem zastupnik radnika ,,Dakića“ Milan Vukčević. Jovanić mu je, kako navodi, kazao da se zakon mora poštovati, ali da bi novac mogao biti raspoređen na ovaj način ako se svi saglase sa tim. -Postoje zakonska ograničenja, ali ako bi se svi saglasili, onda niko od advokata ne bi mogao da daje prigovore, jer ima određenih advokata koji gledaju

svoj lični interes i koji nijesu baš toliko angažovani da posmatraju interese klijenata. Da tako rade ne bi se ovoliko odugovlačilo sa raspodjelom novca – smatra Vukčević i dodaje da se stalnim korišćenjem prigovora i žalbi stvara prostor da se novac ne podijeli. Jovanić ga je, kako kaže, obavijestio da je odbio prigovor advokata Ljuba Markovića zbog redoslijeda naplate o kojem je ponovo odlučivao po nalogu Apelacionog suda. Ipak, na odluku o prigovoru po osnovu odluke o namirenju koju je prije pola godine donio stečajni upravnik Mladen Marković, čeka još nekoliko advokata koji su se žalili na visinu nagrade koju je Marković sebi odredio. Nedavne odluke Ustavnog suda kojima je utvrđena povreda

prava na pravično suđenje i dodijeljena naknada za pravično zadovoljenje od po dvije hiljade eura za podnosioce žalbi, Vukčević vidi kao, kako navodi, luping koji je sud napravio, jer je ispunjen dopunski zahtjev za pravično zadovoljenje, ali ne i osnovni kojim je traženo da se Vlada obaveže da isplati zaostale zarade u skladu sa pravosnažnim presudama od prije 13 godina. Vukčević je za 3. oktobar najavio javnu tribinu na kojoj će okupiti sve bivše radnike i povjerioce kako bi usaglasili stavove po pitanju srazmjerne raspodjele novca svim radnicima. Vjeruje da nema tog radnika koji bi kazao da on treba da primi platu, a njegov kolega ne, ukazujući da to jedino može da kaže neki ,,đavolji advokat“. M. Lk.

Društvo

Subota, 21. septembar 2019.

Pobjeda

Predstavnici Vlade i civilnog sektora analizirali međusobnu saradnju

Marković: Potreba sektor imun na dn PODGORICA – Predstavnici Vlade i civilnog sektora Premijer juče su na trosatnoj konferenciji, razgoDuško Marković varajući o kvalitetu je rekao da je lani za odnosa, uglavnom iznosili oprečna NVO izdvojeno 17,5% više mišljenja - iz izsredstava nego 2017. godine. vršne vlasti govorili su da su Ana Novaković (CRNVO) otvoreni za sakazala je, međutim, da dvije radnju, a iz nevladinog sektogodine ministarstva pokazuju ra tvrdili da to jeste tačno u teoneodgovoran odnos i riji, ali ne i u praksi. obesmišljavaju cijeli Centar za razvoj nevladinih organizacija, koncept povodom obilježavanja jubileja 20 godina rada, organizovao je skup ,,Kako do povoljnog okruženja za civilno društvo“, na kojem je premijer Duško Civilni sektor, kaže Marković, Marković rekao da Crnoj Gori kuca na otvorena vrata, kada je nije potreban izolovan nevladin u pitanju unapređenje ambiSa konferencije ,,Kako do povoljnog okruženja za civilno društvo“ sektor, već onaj koji je spreman jenta i okruženja za njegov rad da radi u interesu svih građana. i djelovanje. Istakao je da je u njegovom mandatu, u smislu poboljšano“ – kazao je on. Kada je riječ o finansiranju KRITERIJUMI saradnje Vlade sa civilnim sek- Lani je za NVO, podsjetio je NVO projekata iz javnih fondo- Samim tim – nevladin sektor torom, ojačan normativni premijer, izdvojeno 17,5% više va, izvršna direktorica CRNVO imun na dnevnu politiku i vo- okvir, osnažen sistem finansij- sredstava nego 2017. godine, uz Ana Novaković, sa druge strađenje političkih kampanja na ske podrške i unaprijeđen dija- konkurse posredstvom 13 mi- ne, je kazala da dvije godine mibilo kojoj strani. Da bude oči i log sa institucijama. nistarstava. nistarstva pokazuju neodgovouši tamo gdje državni meha- -To je, između ostalih, prepo- -Ove godine 15 ministarstava ran odnos i obesmišljavaju nizmi zaštite i kontrole ne do- znala i Evropska komisija u Iz- raspisalo je 33 javna konkursa cijeli koncept. Rekla je da nalasežu. Da upozorava i popravlja vještaju za Crnu Goru iz 2019. za finansiranje projekata i pro- zi različitih istraživanja ukazustvari. Samo takav – legitimno i istakavši da je ,,pravno, institu- grama NVO, pri čemu je za tu ju da u Crnoj Gori nijedan od cjelishodno treba da se još cionalno i finansijsko okruženje namjenu opredijeljeno preko elemenata za djelovanje civilsnažnije finansira novcem gra- u kojem organizacije civilnog 3,5 miliona eura – naveo je nog društva nije u potpunosti đana – rekao je on. društva funkcionišu u cjelini Marković. ostvaren, navodeći da su se pitanja poput slobode izražavanja, nezakonitog isključivanja predstavnika civilnog društva iz nekih tijela, medijsko obraPoslanik Miodrag Lekić kazao je tokom diskusi- -U našoj sudskoj praksi načelni stav Vrhovnog čunavanje sa neistomišljenicima vratila na javnu scenu. je da premijer Duško Marković nije dovoljno suda, kao najvišeg suda u zemlji, je obavezu- Crna Gora na papiru ima najafirmisao princip podjele vlasti. jući za sve sudove u sličnim ili istim predmetibolja zakonska rješenja u regio- Radi se o tzv. načelnom pravnom stavu koji je ma. Ovo nije incidentni slučaj, nego proizilazi nu, strategiju, savjetodavno tidao Vrhovni sud. To je neodrživo pravno politič- iz standarda prakse Vrhovnog suda da u sličjelo, ali je primjena zakona, kao ki. Nije utemeljen, a ima funkciju manipulator- nim predmetima ujednačava sudsku praksu. i u mnogim oblastima vladavisku i upravo negiranja principa podjele vlasti. Da li je u ovom slučaju bilo zloupotrebe u kone prava, veliki problem - istaSkupština se uzdiže na nivo vanpravnog poret- rist vlasti, kako ste rekli, treba na tome raditi i kla je Novaković. ka. Tim mehanizmom se diskvalifikuju osobe iz treba to provjeriti. Imaćemo stručnu posjetu Smatra da je sloboda izražavaNVO – rekao je on. Venecijanske komisije koja se tiče problema nja kao jedan od ključnih preMarković mu je odgovorio da se u ovoj priči ne- oko izbora Sudskog savjeta, mislim da će taj duslova za djelovanje aktivista će saglasiti. Kazao je da ovlašćenje Vrhovnog ekspert biti u Skupštini, može se to pitanje civilnog društva propisana suda ,,da daje načelan pravni stav za takve situ- otvoriti pred njim i dobiti valjan i stručan stav Ustavom i da nije zabranjeno acije nije u konfrontaciji“. – rekao je on. da kažete što mislite.

ZAKLJUČENI UGOVORI: Sa jučerašnje konferencije

Zavod za zapošljavanje organizuje dva programa

Šansa za 500 nezaposlenih Prioritet je dat sjeveru i manje razvijenim opštinama. Od ukupno 500 nezaposlenih lica koji će biti uključeni kroz programe, 342 osobe su iz sjevernih opština, iz Ulcinja i sa Cetinja PODGORICA - Nove vještine i kvalifikacije, kroz dva programa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, osposobljavanje za samostalan rad i osposobljavanje za rad kod poslodavca, steći će 500 osoba sa evidencije nezaposlenih. To je saopštio direktor Zavoda Suljo Mustafić koji je juče sa 133 izvođača programa zaključio ugovore. - Iskazano je veliko interesovanje i poslodavaca i nezaposlenih. Finansiranjem ta dva programa, vrijedna 834.000 eura, Zavod doprinosi lakšem uključivanju teže zapošljivih lica u svijet rada. Za nezaposlene je ovo šansa da u realnom, radnom, okruženju steknu praktična znanja, unaprijede radne sposobnosti i da se nakon toga lakše zaposle. Takođe, za poslodavce je ovo mogućnost da obezbijede radnu snagu koja nedostaje poručio je Mustafić i dodao da je povećanje zaposlenosti, kroz efikasniju primjenu mjera aktivne politike zapošljavanja, prioritet Zavoda, Vlade i Ministarstva rada i socijalog staranja. Pri dizajniranju programa vodilo se računa o regionalnoj usklađenosti. - Prioritet smo dali sjeveru i manje razvijenim opštinama.

Od ukupno 500 nezaposlenih lica koji će biti uključeni kroz programe 342 osobe su iz sjevernih opština, iz Ulcinja i sa Cetinja. To znači da smo prioritet dali sjeveru i manje razvijenim opštinama gdje je visoka stopa nezaposlenosti - precizirala je pomoćnica direktora za Sektor za zapošljavanje Sanja Rabrenović. Saopšteno je i da Zavod bilježi trend rasta zaposlenih na sezonskim poslovima, u odnosu na minule godine. - Do danas je na sezonskim poslovima angažovano 11.595 sezonskih radnika a poređenja radi, tokom čitave prošle godine zaposleno je ukupno 9.229 sezonaca. Na ovakav rezultat su nesumnjivo uticale brojne realizovane mjere i aktivnosti u Zavodu kao i sinergija svih relevantnih aktera na tržištu rada. Veliki doprinos je dala i državna kampanja “Zaposlimo domaće–da Crne Gora radi” koju je organizovao i realizovao Zavod u saradnji sa resornim ministarstvom. Ciljano smo poslodavcima organizovali neposredan kontakt sa nezaposlenim licima, u njihovim sredinama, i realizovanim aktivnostima doprinijeli da poslodavci porade na poboljšanju uslova rada - kazao je Mustafić. N.K.

Venecijanska komisija dolazi u Crnu Goru

NVO „Zeleni Crne Gore“ obišli gradilište puta Dinoša – granica sa Albanijom (Grabon)

,,Konflikt“ građevinskih radova i Cijevne PODGORICA - NVO ,,Zeleni Crne Gore“ su u četvrtak obišli gradilište puta od mosta na Cijevni u Dinoši, uzvodno, lijevom obalom

do pozicije vodoprivrednom osnovom planirane višenamjenske hidroakumulacije Prifta. Kako su naveli u saopštenju,

Cijevna

na ovoj dionici radovi se izvode na više pozicija. - Sama osnovna trasa, koja se rekonstruiše, ide neposredno lijevom obalom Cijevne ili bli-

sko njoj. Takva činjenica objektivno izaziva konflikt građevinskog zahvata i rijeke Cijevne: vizuelno, estetski i ekološki. I pored pažnje izvođača, teško je izbjeći dosta grubi susret građevinskih radova na trasi i te eko – čiste i dopadljive rijeke. Uz posebnu pažnju i dodatne mjere zaštite (obaloutvrde) taj sudar rijeke i novog puta može se minimizirati. Međutim, planeri te komunikacije koji su definisali uži koridor, nijesu dovoljno imali u vidu nužnost integralnog pristupa, kada je riječ o valorizaciji našeg, a i albanskog sliva Cijevne - istakli su iz NVO ,,Zeleni Crne Gore“. Saopštili su da su radovi tek na početku, pa uz permanentni monitoring, koji od strane Zelenih nema cilj da kritikuje izvođača, već da mu pomaže, ovog puta može biti izveden makar sa minimalnom ekološkom prihvatljivošću. N. K.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove organizovala okrugle stolove

Uskoro čipovanje pasa

PODGORICA – Čipovanje pasa počeće uskoro, ali je potrebna bolja koordinacija lokalnih zajednica i nevladinog sektora radi udomljavanja napuštenih pasa, zaključak je sa okruglih stolova koje je u nekoliko crnogorskih opština organizovala Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u saradnji sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovala je prethodne sedmice više okruglih stolova u crnogorskim opštinama povodom kampanje za odgovorno držanje pasa - ,,Drug iz snova, a bez krova“. Iz uprave su saopštili da su njihovi predstavnici govorili o završnoj fazi testiranja softvera za

uspostavljanje sistema identifikacije i registracije pasa mikročipom, kao i da su sve ostale pretpostavke ispunjene. Zaključeno je da je potrebno informisati roditelje i djecu o uslovima koje treba da ispuni odgovorni vlasnik (dnevne aktivnosti - šetnja, igra, obuka psa, prostor potreban za držanje psa i finansijski aspekt držanja psa – troškovi ishrane, liječenje, zdravstvena zaštita). U saopštenju Uprave navodi se da je potrebna i veća posvećenost opštinskih službi i NVO sektora u pripremi lokalnih programa za kontrolu pasa lutalica, zatim pronalaženje efikasnijih modela funkcionisanja skloništa za napuštene kućne ljubimce i same organizacije unutar skloništa koji treba da budu privremeni, a ne stalni objekti za zbrinjavanje napuštenih pasa. K. J.

Pobjeda

Društvo

Subota, 21. septembar 2019.

M.BABOVIĆ

an je nevladin nevnu politiku Bogdanović: Do najviših standarda u medijima Na panel diskusiji se, između ostalog, govorilo o slobodi medija i civilnom sektoru, te je ministar kulture Aleksandar Bogdanović rekao da revizijom zakona koji se tiču medija, koju obilježavaju i dvije monitoring ekspertize, podstiču zahtjevnost u ispunjavanju najviših standarda i najboljih međunarodnih praksi. - Nastojimo da na već dosegnutom nivou garancija slobode medija normiramo nove prostore slobode i uslove za bezbjedan rad novinara – rekao je on. Ministarka javne uprave je rekla da je Vlada posvećena saradnji sa civilnim sektorom, te da žele da uspostave jače partnerstvo. Stevo Muk (Institut alternativa) je kazao da one NVO koje ne kritikuju vlast nemaju nikakav problem. Duško Vuković (Media centar) je kazao da se ne može graditi društvo ako nema slobode medija.

-Ali to ne znači da ćete proći bez posljedica – rekla je ona. Danas je, kazala je Novaković, civilno društvo neophodno kako bi pomoglo rješavanju druge vrste krize – krize predstavničke demokratije. Vlada je iz državnog budžeta izdvojila četiri miliona eura za podršku različitim projektima civilnog sektora i to je pohvalio šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav. Naglasio je da su predstavnici civilnog društva takođe članovi radnih grupa za pregovaračka poglavlja, ali da ipak njihovo uključivanje u proces i dalje nije dovoljno.

DISKUSIJA

-Praksa konsultacija zahtijeva bolje planiranje transparentnosti i otvorenost prema organizacijama civilnog društva i građanima kako bi postupak bio inkluzivan. Vlada treba da prepozna i prizna ulogu koju civilno društvo ima kao most između administracije i građana. Treba da budu otvoreni prema preporukama koje dobijaju od predstavnika NVO - rekao je Orav.

Osim odnosa Vlade i civilnog društva, kako je dodao, važna je uloga i opozicije. Goran Đurović (NVO Media centar) negodovao je što nadležni, kako je rekao, ne prihvataju sugestije civilnog sektora za rješavanje određenih problema. Tokom diskusije je potom pitao crnogorskog premijera da navede primjer koje su to nevladine organizacije ,,koje se često bave političkim kampanjama“, navodeći da se godinama čuje takva konstatacija koja ide na štetu civilnog sektora. -Naravno da mogu da se bave politikom i u sferi socijalne zaštite i u sferi izbornog zakonodavstva i bavimo se. Kod građana se proizvodi pogrešan utisak o onome što rade NVO. Čujemo i iz opozicije slične konstatacije. Recite nam, koje je to nepoželjno ponašanje iz vašeg ugla. Da li mislite, možda, na Udruženje penzionera ili na Savez boraca koji učestvuju u predsjedničkoj kampaniji Vašeg kandidata gospodina (Mila) Đukanovića, otvoreno su ga podržali ili mislite na nešto drugo – rekao je on. Marković mu je odgovorio da se u posljednje vrijeme ,,ne gledaju, pa se očigledno manje razumiju“. Kazao je da nema izo-

lovanih društvenih procesa, izdefinisane distance od onoga što su nadležnosti kada je u pitanju vršenje vlasti. -Mi smo društvo koje teži da ostvari taj cilj, zbog toga je Crna Gora stratešku politiku usmjerila evropskoj i evroatlantskoj integraciji. Imamo dosta nedostataka, dosta deficita, naslijeđenih i istorijskih. Napravili smo ozbiljan napredak, ali slabosti još stoje... Kad pogriješim ja, to priznam, ali vjerujte mi da u civilnom sektoru ima grešaka, propusta, pa možda ima i političko svrstavanje. Kada govorimo o javnim politikama, ta politička kopča ne smije biti opredjeljujuća u stavu prema vlasti i onome što vlast radi. Tu ja imam problem i zamjeranje. Da li će se neko baviti politikom, da li će neko pripadati određenoj stranci, šta će on misliti o Vladi, to je njegovo pravo, ne želim da utičem na to, imam samo pravo da kontrolišem ono što ja radim, jer sam za to odgovoran Ustavom i zakonom. Ima tih devijacija – rekao je on. Marković je tokom diskusije, takođe, poručio pojedinim organizacijama koje su se požalile na finansijske izazove da im se obrate, te da će im pomoći. N. ĐURĐEVAC

Razmotreno brisanje člana 13 Zakona o upravnom sporu

Vlada: Izmjene akta u toku, voditi računa i o pravu na pravni lijek PODGORICA – Vlada je u četvrtak razmotrila Prijedlog izmjene i dopune Zakona o upravnom sporu koji su podnijeli Skupštini poslanici SDP Raško Konjević i Draginja Vuksanović – Stanković. Oni predlažu da se iz ovog akta izbriše član 13 stav 2 koji onemogućava da se pred Upravnim sudom vode postupci protiv pojedinačnih odluka parlamenta. U Vladinom mišljenju navedeno je da „Ministarstvo pravde radi na izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, koje imaju za cilj da unaprijede zakonski tekst i otklone nedostatke koji su prepoznati u njegovoj praktičnoj primjeni, pa će radna grupa tokom pripreme predloga za-

kona razmotriti sve sugestije, primjedbe i predloge za izmjene i dopune ovog zakona“. -Prilikom izmjena zakona posebno će se voditi računa o pravnoj prirodi i cilju upravnog spora, odnosno sudskoj zaštiti prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih lica i drugih stranaka povrijeđenih postupanjem javnog pravnih organa, uz poštovanje Ustavom propisanih načela podjele vlasti, zaštite ljudskih prava, prava na pravni lijek i prava na pravično i javno suđenje, kao i nadležnosti organa vlasti i njihovom odnosu koji počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a sve sa ciljem očuvanja pravne sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudskih prava – poručili su iz Vlade.

Cilj izmjena je da se, omogući „sudska zaštita u slučaju nezakonitih odluka Skupštine i Predsjednika , koji propisuje i Ustav, i da se prekine praksa da se izabrana ili imenovana lica razrješavaju na nezakonit način, bez razloga za razrješenje ili suprotno propisanoj proceduri, uskraćujući im i pravo na sudsku zaštitu“. - Smatraju da je donošenjem načelnog pravnog stava Opšte sjednice Vrhovnog suda 27. juna, po kom se odluka Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne može pobijati (osporavati) u upravnom sporu niti u parničnom postupku, osim kada je to izičito zakonom propisano, narušena ustavna podjela vlasti – istakli su iz Vlade. J. B.

Premijer Duško Marković i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković razgovarali sa organizatorima Prajda

Vlada će poslati Skupštini Prijedlog zakona o istopolnom partnerstvu PODGORICA –Vlada će na narednoj sjednici uputiti Skupštini Prijedlog zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola da bi bio razmatran na jesenjem zasijedanju, rekao je juče premijer Duško Marković na sastanku sa članovima Organizacionog odbora Montenegro prajda 2019. koji se danas održava u Podgorici. Predsjednik organizacije Kvir Montenegro i član Organizacionog odbora Montenegro prajda Danijel Kalezić pohvalio je Prijedlog zakona i istakao da je saradnja sa resornim ministarstvom bila uspješna i na obostrano zadovoljstvo.

PODRŠKA

Prema riječima premijera, Vlada će nastaviti suštinski da podržava ostvarivanje prava pripadnika LGBT zajednice na kvalitetan i cjelishodan način. -Premijer Marković je poželio uspješno održavanje Montenegro prajda, te kazao da očekuje da će proteći bez problema i da će potvrditi ono što Crna Gora želi, a to je da bude društvo jednakih i zadovoljnih ljudi - naveli su u saopštenju. Poručio je da se Crna Gora okrenula evropskim i evroatlantskim vrijednostima i da Vlada predano i mudro radi na ostvarivanju tog cilja. Na sastanku je pozitivno ocije-

njena i usvojena Strategija za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori 2019-2023. sa Akcionim planom za 2019. godinu, kao i otvaranje Drop-in centra za LGBT populaciju. U kontekstu razgovora o bezbjednosti pripadnika ove populacije, Kalezić je istakao odličnu dugogodišnju saradnju sa policijom. Sa članovima Organizacionog odbora Montenegro prajda 2019. sastao se juče i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je rekao da glavni grad pruža punu podršku LGBT osobama i njihovim nastojanjima da ostvare svoja prava. -Prisustvovao sam prvom prajdu i znam da je grad tada izgledao kao ratna zona, danas imamo potpuno drugačiju sliku i smatram da smo u velikoj mjeri uspjeli to da detabuiziramo - istakao je Vuković, rekavši da se Podgorica kreće ka tome da će se ova manifestacija uskoro organizovati uz minimalno prisustvo organa reda.

NAPREDAK

Gradonačelnik je zadovoljan što je u neposrednoj blizini upravne zgrade glavnog grada nedavno otvoren i Drop in centar, te naveo da je ovako atraktivna lokacija za otvaranje centra upravo još jedan od načina borbe protiv predrasuda. Zahvalio se Danijel Kalezić i rekao da LGBT zajednica stoji

na raspolaganju da na svaki način doprinese stvaranju boljeg društva. On je, kako piše u saopštenju PG biroa, istakao da su organizatori prajda ove godine učestvovali i u dijelu programa u okviru PAF-a, pa će kao rezultat zajedničke saradnje Podgoričani imati priliku da uživaju u odličnoj zabavi i koncertu regionalno poznate grupe ,,Nipple people“. -Plan nam je da se u narednim godinama usmjerimo na organizovanje sadržaja koji će ljudima iz grada omogućiti da se više integrišu sa LGBT zajednicom, više zabave, relaksirane atmosfere, kulturnih i edukativnih sadržaja, a da sama šetnja bude samo jedan od tih segmenata. Na taj način ćemo, kroz lične kontakte, umanjiti i predrasude koje trenutno postoje, a s druge strane to je i način da ljude iz zajednice koji nijesu prepoznati kao takvi ohrabrimo da uzmu svoje učešće u događajima istakao je Kalezić. U ime Glavnog grada na Montenegro prajdu 2019. prisustvovaće zamjenica gradonačelnika, sekretar za socijalno staranje i zaposleni u gradskoj upravi. Pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević juče je saopštio da je policija preduzela sve aktivnost da Povorka ponosa protekne bezbjedno. K. J.

Najduža maršruta Montenegro prajda Maršruta sedme Povorke ponosa LGBTIQ osoba ,,Montenegro prajd“, koja se održava danas u Podgorici, ove godine duža je nego ikada do sada i obuhvata više od jednog kilometra centralnih ulica glavnog grada, saopšteno je iz organizacionog obora Montenegro prajda 2019. Povorka će, kako su kazali organizatori, krenuti iz Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, od spomenika kralju Nikoli i nastaviti ka Mostu Blaža Jovanovića, odakle će nastaviti Bulevarom

Stanka Dragojevića, nakon čega će skrenuti u Bokešku ulicu i proći pored Trga nezavisnosti sa kojeg će skrenuti u Ulicu slobode sve do hotela ,,Hilton“ odakle će nastaviti Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do početne tačke. Novina je i što će biti otvorene tri lokacije za ulazak na samo mjesto održavanja Povorke. -Prvi ulaz biće u Ulici kralja Nikole kod hotela ,,Nikić M“. Druga lokacija ulaza biće na Mostu Blaža Jovanovića (prilaz iz dijela grada Preko Morače) dok će

treći, novi, ulaz biti lociran u Ulici slobode na raskrsnici sa Ulicom Miljana Vukova (ulaz iz pravca gradskog stadiona) - pojašnjeno je u saopštenju. Ulazi će biti otvoreni u 16, a zatvoreni u 17 sati, nakon čega počinje program koji će trajati najkasnije do 18.30 sati. Slavlje po održavanju Montenegro prajda biće nastavljeno koncertom hrvatskog benda ,,Nipple people“ u 21 sat u Bokeškoj ulici, a koji je organizovan u saradnji sa Podgorica art festivalom.

Monteput donirao KCCG 18.000 eura PODGORICA – Monteput je donirao Kliničkom centru Crne Gore 18.000 eura. Od toga će 10.000 eura biti za nabavku aparata za lasersko zbrinjavanje krvnih sudova donjih ekstremiteta, dok će 8.000 eura biti usmjereno Institutu za bolesti djece.

Tim povodom, direktor Monteputa Jonuz Mujević i direktor Kliničkog centra Jevto Eraković potpisali su juče ugovor o donaciji. -Donator podržava predmetne akcije KC-a koje imaju za cilj podizanje nivoa zdravstvene usluge – navedeno je u saopštenju Kliničkog centra. I. Kr.

Društvo

Subota, 21. septembar 2019.

Pobjeda

Osnovno državno tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv vanredne profesorice Pravnog fakulteta UCG Bojane Lakićević-Đuranović

Terete je da je plagirala naučni rad

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv vanredne profesorice Bojane Lakićević-Đuranović zbog krivičnog djela povreda moralnih prava autora i interpretatora.

-Okrivljenoj se stavlja na teret da je u periodu od 13. do 17. decembra 2018. godine pod svojim imenom djelimično objavila primjerak tuđeg autorskog djela – saopštili su juče oni.

Međunarodni institut za održive tehnologije

Sanja Damjanović

Damjanović predsjedava do 2022. PODGORICA – Ministarki nauke Sanji Damjanović produžen je mandat predsjedavajuće Upravnog odbora Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope do januara 2022. godine – saopšteno je juče iz resora na čijem je čelu.Odluka je donešena na sastanku ovog tijela koji je održan 19. septembra u Budvi, dan nakon konferencije Ministarstva nauke na kojoj je ozvaničen početak druge faze u uspostavljanju Međunarodnog instituta – studija dizajna. - Iako nije bilo predviđeno dnevnim redom, članovi Upravnog odbora donijeli su odluku da mandat ministarke Damjanović, koji ističe u januaru 2020. godine, bude produžen do januara 2022 – istaknuto je u saopštenju. Članovi Upravnog odbora su na sastanku govorili, pored ostalog, o projektnoj prijavi za konkurs programa Horizont 2020 kako bi obezbijedili tri miliona eura za fazu studije dizajna. - Ova finansijska sredstva neophodna su za izradu tehničke specifikacije projekta koji će biti tehnološki napredniji u odnosu na postojeće centre – navedeno je u saopštenju. J. B.

Okrivljena je, kako dodaju, na javnom skupu van Crne Gore izložila, kao svoj, referat sa naslovom „Uloga i značaj Suda pravde Evropske unije u stvaranju, tumačenju i primjeni prava EU - primjeri iz prakse“. Na taj način je, kako ocjenjuju, bez dozvole oštećenog, studenta Đorđa Drinčića, učinila dostupnim javnosti djelove njegovog specijalističkog rada pod nazivom „Uloga i značaj Suda pravde u stvaranju, tumačenju i primjeni prava EU“, u procentu od 97,77%.

-Isti referat je kao autorski tekst okrivljene objavljen i u publikaciji sa javnog skupa – istakli su u saopštenju. Osnovno državno tužilaštvo provjeravalo je rad vanredne profesorice po prijavi Centra za građansko obrazovanje. CGO ranije je optužio Lakićević-Đuranović da je plagirala rad i objavila ga u decembru 2018. godine u stručnom časopisu Pravni život, tematski broj 12 Pravo i zapovest razuma, ali da je problematično što je on identičan sa radom stu-

Bojana Lakićević-Đuranović

Lakićević - Đuranović: Dokazaću istinu na sudu Profesorica Lakićević - Đuranović kratko je sinoć kazala za Pobjedu da je optužni prijedlog očekivan od tužioca ,,pod pritiskom medija i nevladinih organizacija, CGO”. - Nijesam plagirala rad, naravno, i to ću dokazati na sudu, a ne u medijima – rekla je ona.

denta Đorđija Drinčića. Profesorica je Drinčiću, kako su pojasnili, bila mentorka prilikom izrade njegovog specijalistič-

Predstavljen plan aktivnosti tri koordinatorska Erasmus+ projekta

kog rada pod nazivom „Uloga i značaj Suda pravde u stvaranju, tumačenju i primjeni prava EU“, a koji je on odbranio u -Cilj projekata je unapređenje

Unaprijediće institucionalne kapacitete UCG PODGORICA - Predstavnici rukovodstva Univerziteta Crne Gore, kancelarije za međunarodnu saradnju tog tijela i šefica nacionalne Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević predstavili su plan koji će biti realizovan u okviru tri koordinatorska Erasmus+ projekta za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju.

U okviru sastanka govoreno je i o inicijalnim aktivnostima u domenu potpisivanja partnerskih ugovora, a predstavljeni su i članovi konzorcijuma projekata. Državni univerzitet je nosilac tri koordinatorska Erasmus+ projekta za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju čija će implementacija započeti 15. novembra 2019. godine.

Predstavnici sindikata energetike Letonije posjetili Savez sindikata Crne Gore

Na prvom mjestu socijalni dijalog

Jučerašnja posjeta letonskog sindikata

PODGORICA - Predstavnici sindikata energetike Letonije na čelu sa njihovim predsjednikom Aivarsom Abolinsom juče su posjetili Savez sindikata Crne Gore, razmijenili iskustva i definisali saradnju. U ime Saveza sindikata sastanku su prisustvovali generelani sekretar Duško Zarubica i predsjednik crnogorskog sindikata energetike Bešir Kajević. Zarubica je govorio o aktivnostima Saveza sindikata kao najstarije radničke asocijacije u Crnoj Gori i istakao da su spremni za saradnju. On je naglasio da im je na prvom

mjestu socijalni dijalog sa čime su se saglasile kolege iz Letonije. Predsjednik Sindikata energetike pri SSCG Bešir Kajević istakao je da ova organizacija u malo boljem položaju od ostalih u Crnoj Gori. - U dijelu zajedničkih projekata imamo saradnju sa mnogim evropskim sindikatima i ukoliko postoji interesovanje možete da se uključite u zajedničke projekte - predložio je Kajević. Abolins je kazao da će razmotriti prijedloge njegovih crnogorskih kolega i pozvao ih da posjete Letoniju. N. K.

Sa sastanka na UCG

Kako je istakla šefica nacionalne Erasmus+ kancelarije Vanja Drljević, Univerzitet je kroz tri odobrena partnerska projekta i tri koordinatorska do sada ostvario najbolji rezultat na nivou najstarije visokoobrazovne institucije u Crnoj Gori.

institucionalnih kapaciteta i internacionalizacije Univerziteta kroz strateško planiranje, implementaciju Strategije Univerziteta, osnivanje Centra za internacionalizaciju i Centra za pravne klinike, intenziviranje saradnje sa re-

junu 2018. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Komisija, koju je nedavno formirao Senat UCG, utvrdila je da je profesorica preuzela dio tuđeg autorskog djela bez označavanja autora u procentu 97,77 odsto, ali je Senat na sjednici u srijedu vratio taj izvještaj na doradu iz razloga što nijesu jasno zaključili je li to plagijat. Tom tijelu je dat rok od sedam radnih dana da dopuni dokument i dostavi ga ponovo Senatu. N.Đ. nomiranim inostranim univerzitetima, modernizaciju nastave stručnog engleskog jezika, unapređenje praktične nastave, adaptaciju odgovarajuće literature za studente sa oštećenjem sluha i vida, organizaciju interdisciplinarnih ljetnjih škola na engleskom jeziku, kao i niz drugih aktivnosti usmjerenih ka promociji programa mobilnosti i povećanju međunarodne razmjene studenata i osoblja Univerziteta – navela je Drljević. Jedini strukturni koordinatorski Erasmus+ projekat, koji je u pozivu za 2019. godinu odobren za finansiranje u Crnoj Gori, je nacionalni projekat pod nazivom Fostering Internationalization at Montenegrin HEIs through Efficient Strategic Planning (IESP). I.Kr.

Ministar Nuhodžić i šefica regionalne kancelarije Agencije UN za izbjeglice

Erikson: Crna Gora ima kapacitete da se suoči sa izazovima migracija PODGORICA – Povećali smo smještajne kapacitete u Centru za prihvat, formirali mobilne biometrijske timove koji su pružali pravnu pomoć interno raseljenim sa Kosova, organizovali obuke za službenike koji rade na poslovima međunarodne zaštite stranaca i nastavićemo da unapređujemo stanje u ovoj oblasti – poručio je juče ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. On je, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu, imao sastanak sa šeficom regionalne kancelarije Agencije Ujedinjenih naci ja za i zbje glice (UNHCR) En-Kristin Erikson. - Crna Gora je podržala usvajanje Globalnog sporazuma za izbjeglice i pripremila smjernice za djelovanje. Time je potvrđena odlučnost države da doprinese međunarodnim naporima da se potvrde principi zaštite izbjeglica – istakao je Nuhodžić.

KVALITETNA SARADNJA: Sa sastanka

Erikson je, pored ostalog, ocijenila da je naša država „pokazala da ima kapacitete da se suoči sa izazovima koji nose mješovite migracije“. - Crna Gora nije samo mjesto tranzita, već država koja je stvorila sve zakonske preduslove za pružanje adekvatne međunarodne zaštite – naglasila je ona. Nuhodžić i Erikson ocijenili su da MUP i UNHCR imaju „kva-

litetnu i sadržajnu saradnju u svim pitanjima od značaja na planu rješavanja statusa interno raseljenih, međunarodne zaštite i unapređenja operativnog odgovora na izazove u ovoj oblasti“. Na sastanku je, kako je istaknuto, ocijenjeno i da naša država „ima dobar normativno-pravni okvir, kako u oblasti zaštite i prijema, tako i u oblasti pomoći J. B. i integraciji“.

Pobjeda

Hronika

Subota, 21. septembar 2019.

Sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva uhapšen na podgoričkom aerodromu, tokom saslušanja negirao da je uzimao ili davao novac

Vujošević tvrdi da je ,,zamajavao“ Kneževića PODGORICA - Sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević pred specijalnom tužiteljkom Lidijom Vukčević negirao da pripada kriminalnoj grupi odbjeglog biznismena Duška Kneževića, ustvrdio je da nije uzimao novac od Kneževića niti je novac davao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. Crnogorska policija uhapsila je juče oko 10 sati i 30 minuta Vujoševića na podgoričkom aerodrromu, odmah nakon što je doletio iz Beograda redovnom linijom. Vujošević je sa lisicama priveden oko 11 sati u zgradu Specijalnog tužilaštva gdje je više od tri sata saslušavan u prisustvu advokata Borivoja Borovića i Ognjena Radića zbog sumnje da je počinio krivična djela protivzakoniti uticaj i pripadništvo kriminalnoj organizaciji za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina, odnosno od jedne do osam godina zatvora. Nakon saslušanja Vujoševiću je određeno zadržavanje od 72 sata zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.

DETALJI

Advokat Borović je ocijenio da je mjera određivanja zadržavanja Vujoševića 72 sata formalne prirode, kako bi tužioci u tom vremenskom periodu provjerili navode njegovog klijenta, koji je negirao oba krivična djela za koja se sumnjiči. Vujošević je u višesatnom iskazu detaljno iznio svoju odbranu vezano za telefonske komunikacije koje su od nedjelje uzburkale javnost, a koje je u više navrata plasirao odbjegli biznismen Duško Knežević. Međutim, advokat Borović nije medijima otkrivao detalje iskaza jer je, kako je kazao, specijalna tužiteljka Vukčević donijela naredbu kojom se zabranjuje javno objavljivanje

 Sa privođenja Vujoševića

Vujoševićeve odbrane iznijete u Tužilaštvu. -Iz tog razloga ne mogu otkrivati detalje saslušanja u Tužilaštvu, ali ono što mogu da kažem je da sam od svog klijenta, prilikom pripremanja odbrane u Beogradu, saznao da on nikome nije nudio, niti davao mito. Vujošević je isključio svaku mogućnost da je predavao bilo kakav novac vrhovnom tužiocu, specijalnom tužiocu Katniću, niti postupajućem tužiocu Lidiji Vukčević. On je to meni negirao u Beogradu i to je dio naše odbrane koju smo pripremili do današnjeg dana. Detalje koje je iznio pred tužiteljkom na te okolnosti ne smijem sada da kažem – rekao je advokat Borović. On je ustvrdio da protiv Vujo-

Boričić: Ne komentarišem izjave osoba koje su na udaru zakona Osnovni državni tužilac Nikola Boričić, kojeg bivši sekretar vrhovnog državnog tužioca i odbjegli biznismen Duško Knežević pominju u jednom od tri telefonska razgovora, kazao je za Pobjedu da ne želi da komentariše izjave persona koje su na udaru zakona. -Izjave osoba koje su na udaru zakona, protiv kojih je pokrenut postupak i za kojima je raspisana potjernica ne želim da komentarišem – kazao je on.

ševića u ovom predmetu ne postoji nijedan konkretan dokaz koji se zasniva na zakonu. -Prigovorio sam validnosti transkripata razgovora između Kneževića i Vujoševića, koji se ne mogu koristiti kao

Novi snimak

„Stanković je ucijenjen 20 godina“ Duško Knežević je juče, samo sat nakon što je Nenad Vujošević priveden na saslušanje u Specijalno tužilaštvo, objavio peti snimak njihovog telefonskog razgovora koji traje 5 minuta i 44 sekundi. U tom snimku Vujošević Kneževiću prepričava svoj navodni sastanak sa vrhovnim državnim tužiocem Ivicom Stankovićem. Vujošević kaže da se Stanković „uozbiljio“ kada mu je rekao da postoji spisak firmi. - Bogami se uozbiljio kad sam mu rekao da imaš ono... da ti je rekao na onom prijemu da imaš spisak i to... firmi. Dao mi je Nenad spisak i da je sve znao imena firmi. Tu se bogami izbečio bio, u Igalu kad sam bio. I da te sin njegov startovao na utakmicama i onaj Boričić, tužilac, što su ga bili, znaš, onaj – govori Vujošević. Na što Knežević kaže ,,da, da Boričić“, a Vujošević ga pita što su mu rekli. U razgovoru pominju i „tatine investitore“ aludirajući da su u Beogradu dali stan sinu Ivice Stankovića. U nekom momentu Vujošević konstatuje da je Stanković „potpuno nebitan

i da nema uticaja i da je ucijenjen 20 godina“. U jednom dijelu Knežević kaže i da će Katnić „namjerno spržiti“ Ivicu Stankovića. Moglo se i čuti kako Vujošević priča da mu Stanković daje uputstvo da se obrati tužiteljki Lidiji Vukčević vezano za pritvor Dejana Sekulića. - Lidija je meni obećala i htjela da učini, ali Lidija kaže - ja moram obavijestit šefa. Je li ti, Neno, ovo intervenišeš sam ili? Ja rekoh - bio sam sad kod vrhovnog. E, kaži mu da je OK, ali, sa rezervom, samo da obavijestim. E, onda si ti napravio pogrešan potez sa onom najavom, gdje je on meni rekao – Neno, ja ga sad ne bih puštio, prije bih skočio kroz ovaj prozor. Samo da čekamo dva dana, da vidimo šta će da objavi. Meni dao nije ništa, to znam. E onda da vidim kome je dao. Razumiješ. Kome je gumica? Gumica znači pare da je dao, i onda... sad ću ja da zovem Lidiju. A on je rekao - možemo ga, nije problem, možemo ga pustit posle dva dana i ako se produži kroz jemstvo. E, sad, koliko je jemstvo tražio, ja ne znam - navodi Vujošević.

dokaz jer, po zakonu Crne Gore, mora da postoji saglasnost ljudi koji komuniciraju telefonom da se razgovor snima. Vujošević nije dao saglasnost za snimanje razgovora. Vujošević je revoltiran ponašanjem Kneževića – kazao je Borović. Osim Vujoševićeve saglasnosti, prema riječima advokata, neophodna je i saglasnost Kneževića koju bi morao dati pred crnogorskim sudovima. Borović je naveo da bi „bilo lijepo da Knežević dođe u Tužilaštvo u Podgorici gdje bi ga on unakrsno ispitivao, pa bi se vidjelo da li bi bilo dokazano bilo što od onoga što je iznešeno u javnost“.

O NAVODNOM MITU

Advokat Borović je istakao da je dio oko uzimanja i predavanja mita koji se čuju na snimcima Vujošević veoma dobro objasnio pred tužiocem, iako mu je on sugerisao da se na te okolnosti ne izjašnjava jer sporni snimci nemaju dokaznu snagu. -Samo znam da je formulacija koju je meni Vujošević dao u Beogradu da je u stvari „zamajavao Kneževića“ preko telefona. Ne štitim nikoga, ali

Možda bi nekome ljepše zvučalo da sam sada rekao: jeste, ruši se tužilaštvo Crne Gore, uzeli su mito, ali tih dokaza nema – istakao je Borović

ako je moj klijent meni saopštio u Beogradu da nije dao, niti je pokušao da da bilo kome mito, to je za mene kraj. Možda bi nekome ljepše zvučalo da sam sada rekao: jeste, ruši se tužilaštvo Crne Gore, uzeli su mito, ali tih dokaza nema – istakao je Borović. Na kraju, Borović smatra da je najvažnije u cijeloj priči da Vujošević nije pobjegao, već je u Beograd otputovao zbog teških zdravstvenih problema. On je podsjetio da je tužilaštvu dostavljena kompletna medicinska dokumentacija i izvještaji ljekara specijalista iz Beograda, koja potvrđuje da Vujošević, kada je u petak napustio Crnu Goru, nije bio u bjekstvu već se nalazio na liječenju. Pobjeda je imala uvid u medicinsku dokumentaciju Vujoševića gdje je navedeno u kojoj bolnici je bio na liječenju kao i izvještaji ljekara. - Kada je osjetio spekulaciju u javnosti da je bio u kandžama nekih tajnih službi, da je pod zaštitom i da će biti svjedok saradnik, došao je u Podgoricu da bi otklonio sve te spekulacije. Niti će biti svjedok saradnik, niti je bio sklonjen od strane nekih tajnih službi, već je, prosto, bio na liječenju i sada moli da mu se ne odredi pritvor kako bi mogao da prima terapiju u Kliničkom centru u Podgorici – kazao je Borović.

SNIMCI

Prvi kompromitujući snimak koji je ozbiljno uzdrmao povjerenje u tužilačku organizaciju Knežević je objelodanio u nedjelju veče - dva dana

Sekuliću pritvor još dva mjeseca Kumu odbjeglog biznismena Duška Kneževića, Dejanu Sekuliću, osumnjičenom za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, produžen je pritvor za još dva mjeseca – potvrđeno je Pobjedi u Višem sudu. On je 2009. godine u Atlas banci uzeo kredit, a kao sredstvo obezbjeđenja je položio zemljište koje je bilo pod teretom. Sekulić nije vratio kredit, a istražitelji vjeruju da je Atlas banka oštećena za skoro 600.000 eura, te i da je on za taj iznos stekao imovinsku korist. U istrazi koja je pokrenuta protiv Sekulića izjave su dali bivši potpredsjednik Atlas grupe Mihailo Banjević, bivši izvršni direktor za komercijalu u Atlas banci Duško Đukanović i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić. Specijalno tužilaštvo je saslušalo i Vesnu Pavlović-Furth, bivšu izvršnu direktoricu Atlas mont banke za poslove sa stanovništvom koja je objašnjavala pod kojim okolnostima je odobrila kredit Sekuliću.

nakon odlaska Vujoševića u Beograd. Istu noć je uslijedila reakcija vrhovnog tužioca Stankovića, koji je kategorično odbacio tvrdnje koje je izrekao Vujošević i pozvao nadležne da preduzmu sve neophodne korake da bi se utvrdila puna istina. S obzirom na težinu optužbi, u ponedjeljak su čelnici Tužilaštva organizovali vanrednu pres konferenciju na kojoj je Stanković saopštio da je u njegovoj višedecenijskoj karijeri bilo mnogo pokušaja da se diskredituje, ali da je on miran jer je sve dužnosti ,,obavljao časno, pošteno i na zakonit način“. Nakon toga Stanković je iznenadno napustio pres konferenciju zbog, kako je obrazloženo, ranije preuzetih obaveza. Njegovi saradnici - glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužiteljka Lidija Vukčević nakon toga su saopštili da je Vujošević pod istragom zbog sumnje da je 2018. godine postao član Kneževićeve grupe, te i da mu se stavlja na teret protivzakoniti uticaj u pokušaju. Prema navodima iz istrage, kako je saopšteno, okrivljeni Knežević je sačinio kriminalni plan da preko službenih lica zaposlenih u državnim organima, među kojima i u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dobija podatke o toku postupaka koji se vode protiv njega i članova kriminalne organizacije. Tada je objelodanjeno da je sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva u tri predmeta pokušao da utiče na rad tužilaca, kako bi olakšao poziciju saradnicima i prijateljima Duška Kneževića. No, to mu nije pošlo za rukom, a potvrda te teze je i da Dejan Sekulić, koji je uhapšen krajem avgusta, nije napustio Istražni zatvor, kako je to nagovještavao Vujošević u snimcima koje je javnosti plasirao Duško Knežević. B. ROBOVIĆ

Hronika

Subota, 21. septembar 2019.

Pobjeda

Usvojen sporazum sa monahom koji je odgovoran za nesreću u kojoj su stradale četiri osobe

Kimpanovu šest mjeseci kućnog pritvora PODGORICA - Sudija Predrag Tabaš usvojio je sporazum kojim je monah Goran Kimpanov priznao da je kriv za nesreću koja se dogodila početkom februara kada su stradale četiri osobe na Skadarskom jezeru. On je sa Tužilaštvom, a što je sud prihvatio, dogovorio da bude osuđen na šest mjeseci kućnog pritvora. Kaznu kućnog pritvora Kim-

panov će najvjerovatnije odslužiti u objektu u kojem trenutno boravi, odnosno u Manastiru Svetog Save na Goliji u Nikšiću. Na Skadarskom jezeru stradali su Jana Kumburović, njen suprug Ratko i njihova kćerka Nina i prijatelj Darko Vujošević. Oni su se čamcem Mitropolije crnogorsko-primorske vraćali ka obali. Njihovi članovi porodice nijesu se pridružili krivičnom go-

njenju Kimpanova, već su od suda zatražili da monaha oslobodi svake optužbe i da ga ne kazni ni dana kućnog pritvora. Prema navodima iz sporazuma, Kimpanov je priznao da je 3. februara tokom plovidbe umišljajno izazvao saobraćajnu nesreću na Skadarskom jezeru kojom je izazvao smrt više osoba, tročlane porodice Kumburović i Darka Vujoševića.

- Tačno je da sam tog 3. februara u metalni čamac bez dozvole za plovidbu i bez obavezne opreme dozvolio da se ukrca osam osoba i koji se usljed jakih talasa izazvanih iznenadnim vjetrom prevrnuo. Tom prilikom su se utopili Ratko, Jana i Nina Kumburović i Darko Vujošević. Osjećam duševnu bol i ovo je meni promijenilo život – navodi se u sporazumu o priznanju krivice. B. R.

Kimpanov sa advokatom ispred Višeg suda

Nakon četiri mjeseca napisana presuda za pokušaj terorizma u oktobru 2016. godine

Na 678 strana su pojašnjene uloge svih članova organizacije PODGORICA - Sutkinja podgoričkog Višeg suda Suzana Mugoša napisala je presudu osuđenima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine u Crnoj Gori i ovjereni prepis odluke otpremljen je strankama u postupku. To je juče saopšteno iz Višeg suda. - U predmetu protiv optuženih S. V. E. i dr. zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije iz čl. 401a st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, krivičnog djela terorizam u pokušaju iz čl. 447 st. 1 u vezi čl. 20 Krivičnog zakonika Crne Gore i krivičnog djela pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore izvršenog putem podstrekavanja iz čl. 373 st. 1 u vezi čl. 24 st. 2 Krivičnog zakonika Crne Gore, presuda je pisano izrađena, a ovjereni prepis presude otpremljen strankama - objavljeno je na sajtu Višeg suda u Podgorici. Protiv ove presude stranke i branioci mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema prepisa presude Apelacionom sudu Crne Gore, preko Višeg suda u Podgorici. Presuda je, kako saznajemo, napisana na 678 strana i podrobno su objašnjene uloge svih članova kriminalne organizcije.

Milan Knežević, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović

Presuda u ovom slučaju izrečena je 9. maja. Trinaest optuženih koji su se teretili za planiranje više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 2016. godine oglašeni su krivim i osuđeni na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora, jer su, prema ocjeni sudskog vijeća, nesumnjivo počinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju. Bivši šef

srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, kojima je suđeno u odsustvu, dobili po sedam godina. Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri DFa Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na

Uvažena žalba advokata na odluku tužilaštva o zadržavanju članova Prave CG

Milačić, Dajković i Vlahović se brane sa slobode PODGORICA - Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić i članovi te partije Vladislav Dajković i Dragoje Vlahović pušteni su juče iz

pritvora nakon što je sudija Osnovnog suda u Podgorici uvažio žalbu njihovih advokata.

Milačić i potpredsjednik Prave Crne Gore Vladislav Dajković uhapšeni su u srijedu u Podgorici, nakon što su se sukobili sa policijom, koja je pokušala da podigne njihovo stranačko vozilo, nepropisno parkirano na pješačkom prelazu. Iz Uprave policije su ranije saopštili da su podnijeli krivične prijave protiv Milačića, Dajkovića i Vlahovića zbog ometanja ili omalovažavanja službenog lica i narušavanja javnog reda i mira. A. R.

godinu. Ruski državljanin Eduard Šišmakov oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore izvršenog putem podstrekavanja. Optužnicom Šišmakov se teretio da je od svjedoka saradnika Saše Aleksandra Sinđelića tražio da pronađe osobu koja će ubiti tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića, nakon što je propao plan o njegovom hapšenju. Kako je sutkinja Mugoša pojasnila, Šišmakov je oslobođen optužbe jer svjedok sa-

radnik nije ni pokušao da počini krivično djelo ubistvo Đukanovića. U presudi se navodi da je „svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određen zadatak i ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije postoji spremnost za primjenu nasilja i zastrašivanja, pri čemu su uračunljivi i svjesni svog djela htjeli njegovo izvršenje i znali da je njihovo djelo protivpravno“. Cilj kriminalne grupe koju su formirali Šišmakov i Popov, prema ocjeni suda, bio je da zastraše građane, povrijede ustavne, političke i društvene strukture Crne Gore, proglase nasilno pobjedu Demokratskog fronta, zauzmu Skupštinu i tako spriječe ulazak u NATO. Utvrđeno je da su optuženi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov od početka 2016. godine do 18. 10. 2016. godine na teritoriji Crne Gore, Srbije i Rusije organizovali kriminalnu organizaciju koja za cilj ima vršenje krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna... Devet okrivljenih priznali su krivicu i potvrdili da je planiran upad u Skupštinu nakon zatvaranja biračkih mjesta 16. oktobra 2016. godine, te i da su došli zbog skupa Demokratskog fronta. A. R.

AKCIJA ,,KARGO“: Uhapšena jedna osoba

Darko Janjić osumnjičen za šverc droge NIKŠIĆ – Darko Janjić (37) iz Nikšića uhapšen je juče u nastavku akcije „Kargo“ po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Janjić je, kako se sumnja, bio član kriminalne organizacije koja je formirana s ciljem vršenja krivičnih djela radi sticanja nezakonite dobiti, pri čemu je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak, a djelovanje kriminalne organizacije planirano na duže vrijeme i sprovođeno na međunarodnom nivou. Ova kriminalna organizacija se duži vremenski period bavila međunarodnim krijumčarenjem opojnih droga. Janjić je priveden Specijalnom državnom tužilaštvu i za njega je donijeto rješenje o zadržavanju do privoda nadležnom sudiji za istragu. Nakon privoda sudiji za istragu određen mu je pritvor i on je sproveden u ZIKS. U okviru akcije „Kargo“ službenci policije su u prethodnom periodu uhapsili ukupno devet osoba protiv kojih su Specijalnom državnom tužilaštvu podnijete krivične prijave zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. U akciji „Kargo“ nedavno su uhapšeni Branko Vušković, Miloš Bulajić i Zoran Drinčić. Njih policija povezuje sa grupom koja je 24. avgusta uhapšena u Nikšiću. Za organizatora grupe je označen Radovan Mujović, kojeg istražitelji povezuju sa „kavačkim“ klanom. Osim njega tada su uhapšeni Pero Mujović, Aleksandar Đurđevac, Radosav Vukčević, Milena Kankaraš, kao i Beograđanin M. M. A. R.

Policija u Cetinju rasvijetlila krivično djelo iz 2018. Zavodu za izvršenje krivičnih

Pejakovića terete i za paljenje požara CETINJE – Protiv Žarka Pejakovića (20) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je podmetnuo požar na vozilu B. P. prošle godine. Kako se navodi u saopštenju policije, osumnjičeni Pejaković je član jedne organizovane kriminalne grupe, a B. P. bezbjedno-

sno interesantna osoba. Pejakoviću se na teret stavlja krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. On je, kako se sumnja, u decembru 2018. godine podmetnuo požar na putničkom vozilu koje je bilo parkirano u Ulici omladinskoj u Cetinju.Pejaković se nalazi u

sankcija zbog sumnje da je član kriminalne organizacije koja se tereti za teško ubistvo Bogdana Milića iz Cetinja 11. juna na Cetinju.Osim Pejakovića, još četiri osobe se dovode u vezu sa likvidacijom Milića i ranjavanjem Dragana i Gorana Vušurovića i Marka Vujačića.Odmah nakon počinjenog zločina lisice su stavljene Lazaru Nedoviću (20), Moši Paoviću (18) i Pejakoviću i protiv njih je donijeta naredba o sprovođenju istrage. U Hrvatskoj su uhapšeni Mitar Marković (25) i Petar Laličić (21). A. R.

Pobjeda

Crnom Gorom

Subota, 21. septembar 2019.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović u Bijelom Polju najavio regulaciju Lima i Grnčara

Rješavanje višedecenijskog problema u četiri opštine BIJELO POLJE - Realizacijom projekta regulacije Lima i Grnčara biće stvoreni uslovi za izvođenje kapitalnih infrastrukturnih radova na izgradnji višenamjenskih obaloutvrda na Limu i Grnčaru, čiji se početak očekuje već tokom naredne godine. To je saopšteno tokom posjete ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića Bijelom Polju. Na predstavljanju projekta od kapitalne važnosti za opštine Bijelo Polje, Berane, Plav i Gusinje istaknuto je da je za to opredijeljeno oko 20 miliona eura. Projekat je finansiran iz bespovratnih sredstava Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) i Specijalnog fonda za klimatske promjene (SCCF), a u okviru regionalnog projekta „Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu“.

projekta koja nešto što je problem, poput rizika od poplava, može okrenuti u korist i šansu za razvoj. - Rješavanjem rizika od poplava, kroz ovaj projekat, unaprijediće se mogućnosti za poljoprivrednu proizvodnju, turizam i bolji kvalitet života građana u ovim opštinama. Zahvalio bih timu koji je radio na projektu, Vladi Crne Gore, posebno potpredsjedniku Simoviću, koji je uložio značajan trud da projekat uspije – istakao je Salinas.

CJELINA

Sa prezentacije u Bijelom Polju

čuvati. Gradićemo infrastrukturu koja će imati svoje posebne vrijednosti, ambijentalne, turističke i rekreativne - kazao je ministar Si-

mović. On je istakao da je riječ o multifunkcionalnom projektu sa kojim Vlada pokazuje odlučnost da rješava pita-

RESURS

- Uredićemo korita rijeka Lim i Grnčara. Zaštitićemo se od poplava i sačuvaćemo imovinu naših građana. Sačuvaćemo poljoprivredno zemljište i zaštititi ga od trajnog gubitka. To je naš ograničeni resurs i moramo ga

nje zaštite životne sredine. - Animacije koje smo vidjeli, sjutra treba da budu stvarnost u Bijelom Polju, Gusinju, Plavu, Beranama, ali i u Andrijevici koja ima trenutno imovinske probleme i potrebu eksproprijacije. U sklopu ovog projekta definisaćemo određene aktivnosti koje će biti od važnosti za građane i u toj opštini – kazao je Simović.

ŠANSA

Budući izgled obala Lima u Bijelom Polju

Šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas kazao je da je posebno inspirisan idejom

Donacija Rotari kluba Budva Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju

Motomed na poklon

BUDVA - Rotari klub Budva uručio je Dvenom centaru za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju specijalizovani pedijatrijski uređaj motomed, vrijedan 6.500 eura.

Kako se navodi u saopštenju Rotari kluba, nabavka tog aparata je rezultat humanitarne akcije ,,Za djecu Budve sa posebnim potrebama“. Motomed je vrsta specijalizovanog bicikla, koje ko-

risnicima omogućava adekvatnu stimulaciju mišićno-skeletnog, neurološkog i kardiološkog sistema, neophodnu kako u procesima rasta i razvoja, tako i tokom terapeutskih i rehabilitacionih procesa. - Ovo je samo jedna u nizu akcija kojima članovi RC Budva, zajedno sa rotarijancima, poslovnim partnerima i prijateljima, nesebično služe zajednici u kojoj djeluju i time ispunjavaju misiju Rotarija – stoji u saopštenju Rotari kluba Budva. I.T.

Specijalizovani pedijatrijski uređaj motomed

Zaposleni dorasli zadatku

Dobrodošlica najmlađima

Uz asistenciju pripadnika Službe zaštite, zaposleni u toj ustanovi pokazali su da su dorasli zadatku, pa je evakuacija obavljena uspješno, uz poštovanje bezbjednosnih procedura. Vježba od 35 minuta, kako je navedeno, organizovana

bijentalnu cjelinu koja će u potpunosti transformisati izgled Bijelog Polja - rekao je Smolović. I predsjednici ostalih opština iskazali su zadovoljstvo realizacijom projekta koji će riješiti brojne probleme na teritoriji njihovih opština i iskazali sprenost da maksimalno tome doprinesu. B. Č.

Svadba je bila...

Foto-priča iz Kolašina

TIVAT – U Muzičkoj školi u Tivtu uspješno je završena vatrogasna vježba simulacije spašavanja prilikom požara.

U Gusinju će regulacijom biti obuhvaćeno 5,5 kilometara toka Grnčara, za što će biti izdvojeno 6,7 miliona eura. Korito Lima u Plavu biće regulisano u dužini od 2,2 kilometra, uz ulaganje 2,6 miliona eura. Projekat regulacije Lima u Beranama promijeniće urbano jezgro grada u dužini 1,6 kilometara, uz investiranje 2,5 miliona, dok će u Bijelom Polju izgradnja lijeve obaloutvrde Lima u dužini od 600 metara, koštati 1,6 miliona.

Naše naravi

Vatrogasna vježba u Muzičkoj školi u Tivtu je na inicijativu direktorice te škole Pine Bubanje, a u njoj su učestvovali Služba zaštite i spašavanja, Komunalna policija, Parking servis, Uprava za inspekcijske poslove i MUP. Komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić kazao je da je sigurna evakuacija u ustanovama sa velikim brojem ljudi izuzetno značajna, te da je Služba sposobna i spremna da reaguje u takvoj realnoj situaciji. Direktorica Muzičke škole Pina Bubanja istakla je da je požar incident koji može da se desi bilo kad, te da je neophodno da zaposleni budu osposobljeni da zaštite djecu u uzrastu od šest do 17 godina koja uče u toj ustanovi. S. K.

Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović istakao je da je Lim do sada uglavnom predstavljao opasnost, odnosno rijeku koja je plavila i stvarala probleme. - Zato je ovo značajan momenat za čitav sjever, jer Lim postaje potencijal i šansa, prije svega za razvoj poljoprivrede u onim zonama, gdje će se napraviti zaštita od plavljenja. Izgradnjom kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, Bijelo Polje će imati čistu i ekološki zaštićenu rijeku. Regulacijom korita i izgradnjom šetališta dob i j a m o i z l a z n a vo d u , uredićemo centralnu zonu grada i stvoriti modernu am-

Regulisaće deset kilometara obala

KOLAŠIN - Stotine malih ruku podignutih uvis. Dječji osmijesi i sreća sa energijom koja bi struju mogla da proizvodi. Ponosne učiteljice i vaspitačice... I naravno Radojica Stanković, kao najbolji prijatelj mališana u svom novom izdanju Šanta Pante. Prigodnim programom obilježen je ulazak u novi svijet najmlađih učenika OŠ ,,Risto Manojlović“ i predškolske grupe vrtića „Sestre Radović“. - Ovo su vaši prvi koraci u svijet znanja, uzidali ste prvu ciglu u zgradu školovanja na čijim ste temeljima danas. Želimo vam bezbrižno djetinstvo i učinićemo sve da grad vaših prvih školskih da-

Šanta Panta u elementu

na bude i grad vaše profesionalne budućnosti - kazao je mališanima predsjednik opštine Milisav Bulatović.

Dr. P.

NIKŠIĆ – Desilo se. Svadba bješe k’o svadba, i što da se priča... Svaka je, otprilike, priča o našim naravima. Lijepim i manje lijepim. Mediji u regionu danima su brujali o incidentu na svadbi u Nikšiću gdje je, navodno, zbog pjesme ,,Srpkinja je mene majka rodila“ prekinuto svadbeno veselje u Parohijskom domu Sveti Vasilije Ostroški. Ređali su se naslovi ,,Fijasko na svadbi“, „Brak pukao poslije tri sata“, ,,Pesma je zavadila mlade“, pa redovi o,,nacionalnoj netrpeljivosti“ i ,,neutješnoj mladoj“... A, suštinski, ni popovi (nazovi insajderi), ni novinari, kao ni njihove „copy paste“ kolege iz regiona nijesu mislili, valjda, ništa loše. Ili nijesu činjeli po savjesti. Svadba je neslavno završena, a pričama o ,,razvodu“ usta su se ispirala. Suština je da nije problem bila pjesma, ni jedna ni dvije... Problem je u nepoštovanju dogovora između dvije porodice da ne bude politizacije veselja i naručivanja provokativnih pjesama, pa makar bila riječ i o ,,prijinom“, odnosno taštinom izboru. Portali su prenijeli da je prija više puta naručila pjesmu ,,Srpkinja je mene majka rodila“, nakon

čega je domaćin svadbe, svekar, navodno upozorio prisutne da je ,,dosta tih pjesama, jer je ovo Crna Gora“… Činjenice su da je pisanjem portala i širenjem po društvenim mrežama porodično okupljanje ispolitizovano, da je narušena intima, da je neko na račun toga imao klik ili čitaoca više, da se dešavaju neželjene scene na mnogim svadbama... A, mladenci koji su bili u glavnim ulogama već, možda, za nekoliko dana nastave gdje su stali, gdje im se nije dalo da na lijep način privedu kraju dan kojim bi krunisali višegodišnju ljubav. Ipak, za sve su i dalje na vrijeme. Da poprave što su stariji pokvarili, mediji filovali, da budu iznad svih dnevnopolitičkih prepucavanja. I, što je najbitnije, da njihovo izrečeno DA bude nova šansa ljubavi i da ostaraju zajedno. R. PEROŠEVIĆ

Crnom Gorom

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović o pomoru ribe u Limu

Uzrok nedostatak kiseonika, uskoro će naći zagađivača PODGORICA - Nedostatak kiseonika uzrok je pomora ribe u Limu, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i dodao da su blizu da evidentiraju zagađivača. On je kazao da su inspekcije izašle na lice mjesta i uzorkovale vodu, ne samo gdje je došlo do pomora ribe, već uzvodno i nizvodno i iz određenih kanalizacionih ispusta. - Dobili smo nalaze i sad se može pričati o tome kakve je prirode zagađivač. Sa sigurnošću se može utvrditi da je hemijska potrošnja kiseonika u vodi bila prevelika i da je to vjerovatno uzrok pomora ribe - rekao je Radulović novinarima nakon akcije pošumljavanja park šume Tološi. On je ukazao da je veterinarska inspekcija obavila vizuelni pregled ribe i da se, po njihovim prvim nalazima, može tvrditi da je riba patila od nedostatka kiseonika prije uginuća. - Činjenica je da smo mnogo bliže da evidentiramo zagađivača, ali bez obzira na pojedinačnu situaciju, krenuli smo u ogroman obračun sa sviješću, ne samo preduzetnika, već i građana, koji podjednako kanalizacionim ispustima i drugim činjenjima ili nečinjenima narušavaju životnu sredinu - naveo je Radulović. N. K.

Turistički poslenici u Baru zadovoljni posjetom u septembru

Na barskoj rivijeri 6.617 turista

Subota, 21. septembar 2019.

Pobjeda

Obilježeno 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj d

Sadnjom drveća čuvamo pluća planete Povodom 28. godišnjice usvajanja Deklaracije o proglašenju Crne Gore za ekološku državu, organizovane su brojne ekološke akcije pod zajedničkim sloganom ,,Nek gora zazeleni“. Akciju su organizovali Generalni sekretarijat Vlade i Zajednica opština Crne Gore u saradnji sa lokalnim upravama.

Sa akcije ,,Nek gora zazeleni“ na Cetinju Detalj iz Bara

CETINJE

Plaža Žukotrlica u Šušanju

BAR - Sezona u Baru ne jenjava ni u drugoj polovini septembra. Turistički poslenici zadovoljni su kako protiče septembar kada je u pitanju brojno stanje registrovanih gostiju - na barskoj rivijeri odmara se 6.617 registrovanih gostiju, što je deset odsto više u odnosu na uporedni period prošle godine. - Od toga njih 1.725 boravi u hotelima, što je 13 odsto manje nego lani, dok se u odmaralištima i privatnom smještaju bilježi značajan rast broja gostiju. U odmaralištima ljetuje 284 gosta ili 19 procenata više, a privatni smještaj je odabralo 4.608 posjetilaca, što je čak 21 odsto više nego prošle godine u isto vrijeme. Preovladavaju stranci, kojih je 6.361, dok je domaćih turista 256 – kazala je menadžerka za informativnu djelatnost i promotivne aktivnosti u Turističkoj organizaciji Bara Nikoleta Nikčević. Prema njenim riječima, najviše turista boravi u hotelu ,,Korali“ u Sutomoru, gdje su pretežno gosti iz Češke i Srbije, dok je Dobra Voda i kompleks ,,Ruža vjetrova“ privlačna gostima iz Francuske. Nikčević naglašava da su u TO

Bara u toku pripreme za obilježavanje Svjetskog dana turizma 27. septembra. Povodom Svjetskog dana turizma lokalna TO će organizovati sastanak sa predstavnicima turističke privrede, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne i lokalnih turističkih organizacija i predstavnicima medija. - Planirano je da sastanak otvori potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović, a direktor TO Bar Emil Kukalj predstaviče rezultate ankete turista za 2019. godinu. Nakon toga slijedi panel diskusija na temu ,,Radna snaga u turizmu - izazovi i mogućnosti“ - kazala je Nikčević. Gosti panel diskusije biće prof. dr Rade Ratković sa Fakulteta za biznis i turizam u Budvi , direktorka i osnivač ,,Turizm konsaltinga“ iz Zagreba Irina Tomić, direktor Biroa rada u Baru Veselin Orlandić i jedan predstavnik barskih hotelijera. Treća sesija sastanka odnosiće se na diskusiju o promotivnim aktivnostima TO Bar planiranim za 2020. godinu. Organizatori će poziv za učešće na ovom skupu uputiti i predstavnicima Ekonomsko- ugostiteljske škole. V.K.V.

Prirodno okruženje ograničen je resurs, a upravljanje njime i održiva valorizacija moraju pažljivo biti sprovođeni radi sadašnjih i budućih generacija - poručio je juče gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan. On je na otvaranju akcije „Nek gora zazeleni“, koja je organizovana povodom obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, naveo da je prijestonica Cetinje od marta ove godine zasadila preko 200 sadnica raznog drveća u gradu. U akciji su posađena 23 stabala platanolisnog javora, a učestvovali su učenici osnovnih škola, predstavnici lokalne uprave, javnih preduzeća, gradskih službi i nevladinih organizacija. - Posebno nas raduje što su u svim našim akcijama bili uključeni učenici osnovnih i srednjih škola, kao i djeca iz vrtića „Zagorka Ivanović“. Naši najmlađi sugrađani bili su i najvredniji učesnici ovih aktivnosti, čijoj realizaciji su doprinijeli i

zaposleni u prijestonici i javnim preduzećima - naveo je gradonačelnik Kašćelan. On je naglasio da je jačanje svijesti o važnosti zaštite životne sredine i sprovođenje konkretnih akcija iz ove oblasti, stalna obaveza i dužnost.

Srednjoškolci u Velikom gradskom parku u Tivtu

BAR

Sadnjom više vrsta četinarskog drveća, opština Bar priključila se akciji ,,Nek’ gora zazeleni“, koja je organizovana povodom obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.

Sa novih 11 sadnica oplemenjen je prostor između ulica Jovana Tomaševića i Maršala Tita, a sadnice je obezbijedilo Komunalno preduzeće Bar. U akciji ozelenjavanja prostora učestvovali su učenici barskih osnovnih i srednjih škola,

Pobjeda

Crnom Gorom

Subota, 21. septembar 2019.

državi Crnoj Gori smetnjama u razvoju i odraslih osoba sa invaliditetom i ispred Doma zdravlja ,,Dimitrije Dika Marenić“, a veliku pomoć pružili su radnici Komunalnog preduzeća.

TIVAT U organizaciji Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, u sklopu obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, u Velikom gradskom parku juče je posađeno 40 sadnica ukrasnog drveća i žbunja, i to vrsta koje su već zastupljene u parku. Zasađeno je sedam većih sadnica bora, koji su zamijenili isto toliko starijih, koji su bili loših vitalnih i estetskih karakteristika pa su prethodno uklonjeni. Učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta sadnju su iskoristili i za čas u prirodi iz izbornog predmeta „Ekologija i zaštita životne sredine“.

NIKŠIĆ

zdravoj životnoj sredini i ozelenjavanju javnih površina. Zato smo se sa velikim zadovoljstvom odazvali pozivu organizatora i četinarima oplemenili ovaj dio našeg grada - kazala je potpredsjednica Spičanović i zahvalila institucijama i pojedincima koji su podržali ekološku akciju.

DANILOVGRAD

polaznici vrtića, predstavnici nevladinih organizacija, lokalne uprave i opštinskih i državnih institucija, predvođeni potpredsjednicom opštine Tanjom Spičanović. - Održivi razvoj moguć je samo ako budemo vodili računa o

Povodom obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, u sklopu akcije ,,Nek gora zazeleni“, juče je organizovano nekoliko akcija sadnje drveća. U ime opštine Danilovgrad, koja je obezbijedila sadni materijal, sekretarka za društvene i javne djelatnosti Olivera Pavićević je u predškolskoj ustanovi ,,Zora Šaranović“ u Spužu, zajedno sa mališanima i njihovim vaspitačicama, učestvovala u sadnji. - U saradnji sa područnom jedinicom Uprave za šume, posađeno je i 250 sadnica crnog bora na planinskom lokalitetu Topolovo, kako bi se doprinijelo očuvanju pluća planete - kazala je Pavićević. Akcija je uspješno realizovana i u dvorištima osnovnih škola ,,Vuko Jovović“ i ,,Njegoš“, vrtića ,,Irena Radović“, Gimnazije ,,Petar Prvi Petrović Njegoš“, na prostoru ispred Centra za dnevni boravak djece sa

NVO Zagrad Montenegro i Uprave za šume organizovali su juče akciju pošumljavanja šumskog kompleksa Seloštak, nadomak župskog naselja Zagrad. Akcija je sprovedena povodom obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj Crnoj Gori. - U okviru akcije zasađeno je oko 200 sadnica četinara. Kompleks Seloštak se pruža duž frekventne sabraćajnice prema katunu Konjosko, odnosno planine Lukavice. Stoga je, zbog specifičnosti lokaliteta, potrebno u kontinuitetu raditi na njegovoj afirmaciji, zaštiti i unapređenju, a ova simbolična akcija je doprinos tom cilju – poručili su iz NVO Zagrad Montenegro. U deklaraciji koja je usvojena na svečanoj sjednici tadašnjeg republičkog parlamenta na Žabljaku 20. septembra 1991. godine, definisano je strateško opredjeljenje da se primjenjuju najviši standardi i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. - Od 2001. godine do danas se mnogo više radilo, donesena su brojna zakonska rješenje. Naše institucije trebaju više raditi na implemetaciji tih zakonskih procedura, naročito na edukaciji gađana u smislu podizanja ekološke kulture kroz razne programe. Poglavlje 27, oblast životne sredine, daje priliku Crnoj Gori da opravda svoj ekološki status – istakli su iz NVO Zagrad Montenegro.

Sa prezentacije u Danilovgradu

U Danilovgradu predstavljen drugi IPARD javni poziv za mjeru 3

Velika podrška dobrim domaćinima

DANILOVGRAD – Savjetnice u direktoratima za plaćanje i ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, Maja Pejović i Kristina Radević, te šefica odsjeka za autorizaciju Danka Perović, juče su u Danilovgradu predstavile drugi IPARD javni poziv za mjeru 3. Riječ je o mjerama koje se odnose na investicije u fizički kapital za preradu, kao i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda.

– Sredstva podrške mogu koristiti pravna ili fizička lica, odnosno poljoprivredna gazdinstva najkasnije do dana podnošenja zahtjeva, a koja ispunjavaju uslove propisane zakonom i uredbom o realizaciji i postupku korišćenja novca iz instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije. Ovoga puta sektori koji dolaze u obzir tiču se proizvodnje mlijeka, mesa i jaja, zatim voća

i povrća, uključujući i žitarice, te oblasti vinogradarstva, maslinarstva, pčelarstva, marikulture i akvakulture rekla je Kristina Radević. Ona je naglasila da potencijalni korisnici sredstava ekonomsku održivost gazdinstva dokazuju biznis planom. Maja Pejović je podsjetila da će za pomenute aktivnosti biti utrošeno 12,5 miliona eura za 21 projekat, uz bespovratnu podršku od 5,1 milion. - Realizacija mjere 3 obezbijediće otvaranje 85 novih radnih mjesta, kao i održivost već postojećih 786, te osiguran plasman i razvoj za oko 7.000 kooperanata. Takođe, povećanje kapaciteta biće vidljivo u preradi novih 15 miliona litara mlijeka godišnje, zatim proizvodnji novih pet miliona kilograma prerađevina od mesa, izgradnji dvije klanice, proizvodnji 7.000 kilograma pršute i 150.000 litara vina istakla je Pejović. Načelnik

odjeljenja Savjetodavne službe za biljnu prizvodnju Vukota Stanišić podsjetio je da je u minulom periodu na području Bjelopavlićke ravnice i Katunske nahije registrovano 380 gazdinstava, te da je do sada realizovano više od 80 projekata, kroz investicije vrijedne 2,5 miliona eura. On je poručio potencijalnim korisnicima da je postupak za pribavljanje neophodne dokumentacije i same aplikacije znatno jednostavniji nego ranije. Potpredsjednik opštine Aleksandar Pavićević istakao je da su lokalna uprava i njene službe uvijek na usluzi zainteresovanima, kako bi u što kraćem roku dobili papire za apliciranje. On je nagalasio izuzetnu saradnju sa Vladom i resornim ministarstvom po pitanju razvoja i afirmacije poljoprivrede kao jedne od prioritetnih grana privrede na obalama Zete. B. K.

Nikšićka MZ Župa uručila donaciju vrtiću u Morakovu

Igračke, televizor i dvd plejer za 12 djece

Dopisnici Pobjede

Iz vrtića u Morakovu

Sadnja u Danilovgradu

NIKŠIĆ – Mjesna zajednica Župa donirala je vrtiću u selo Morakovo televizor, dvd plejer i komplet igračaka. Kako je kazao predsjednik MZ Župa Dragoljub Radulović, ovo je samo jedna u nizu akcija kojima podržavaju mlade

Župljane, pogotovo djecu. - Ovom donacijom će dvanaestoro djece imati još zanimljiviji i sadržajniji boravak u ovoj predškolskoj ustanovi u kojoj borave djeca iz sela Morakovo i Bjeloševina. MZ je u proteklom periodu za predškolske

ustanove u Župi organizovala niz aktivnosti kako bi naša djeca imala što bolje uslove. U narednom periodu će se nastaviti aktivnosti kako bi mladi u Župi imali kompletan sadržaj – kazao je Dragoljub Radulović. S. D.

Svijet

Subota, 21. septembar 2019.

Mađarski kandidat za evropskog komesara nailazi na ozbiljne kritike

Postoji mogućnost da Tročanji ne bude komesar BRISEL - Prema izvorima socijalista i zelenih u Evropskom parlamentu, postoji prijedlog da Slovenac Janez Lenarčič zamijeni u dijelu političkih snaga u EU osporavanog mađarskog kandidata za evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Lasla Tročanjija. Razmišlja se, kako piše agencija Beta, i da Tročanji možda samo zamijeni mjesta s Lenarčičem, koji je predložen za komesara za rješavanje kriza, ali se ocjenjuje da će vlada u Budimpešti učiniti sve da spriječi ovakav rasplet jer bi prihvatila da je učinila ozbiljnu grešku. Protivnici izbora Tročanjija za komesara upućuju oštre zamjerke predsjednici EK Ursuli fon der Lajen, uz tvrdnju da je ona time išla na ruku i evroskeptičnim vladama na istoku Unije, koje su njoj pružile dragocjenu podršku pri izboru za čelno mjesto u Komisiji. Tome u prilog se navodi, i osporava, i to što je Ursula fon der Lajen jedan resor nazvala „odbrana našeg evropskog načina života“. Smatra se da je to ustupak snagama surevnjivim prema jačanju Unije i naročito nespojivo sa stavkom „migracija“ kao sastavnim dijelom tog resora. Tvrdi se i da bi vlada Viktora Orbana mogla da, ako Tročanji ne bi prošao na saslušanju u Evropskom parlamentu, eventualno ponudi nove kandidate. Kao moguće zamjene pominju se mađarska ministarka za EU Enike Đere i uticajni član Orbanove stranke Fides i evroposlanik Tamaš Dojč koji je izjavio da „Tročanjija izuzetna karijera čini potpuno valjanim kandidatom za komesara“. Upućeni diplomatski zvaničnici u EU kažu da tek treba sačekati da Tročanji 1. okto-

Laslo Tročanji

bra obrazloži svoj program u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta i ističu da njegovo iskustvo kao ministra pravosuđa, sudije u Ustavnom sudu i advokata nikako ne smije da se potcijeni. Tročanji, član stranke Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, će, rekao je i sam Orban, naići na ozbiljne kritike, ali i moguću podršku iz stranaka desno od centra i poslanika iz istočnih članica EU. Glavne zamjerke naročito iz redova socijalista i partija lijevo od centra u EU su da je Tročanji bio ministar pravde u trenutku kad su u Mađarskoj usvojeni zakoni za koje su Evropska komisija i Savjet ministara ocijenili da krše temeljne vrijednosti i odredbe EU o vladavini zakona i nezavisnosti pravosuđa. Zato je EK protiv Budimpešte, a s istim obrazloženjem i protiv Poljske, pokrenula kazneni postupak saglasno članu 7. temeljnog akta Unije, Ugovora iz Lisabona. Smatra se da će zato iz istih razloga na ozbiljno protivljenje u EP naići i poljski kandidat za komesara za poljoprivredu Januš Vojčehovski. Predsjednica EK je navela da je za komesara za proširenje

EK: Sporazum sa Britanijom da bude pravno operativan Evropska komisija ponovila je juče da sporazum sa Britanijom o njenom izlasku iz EU mora uključivati, kako se navodi, potpuno izvodljivo i pravno operativno rješenje. EK je saopštila da je „voljna da se pozabavi“ bilo kojim prijedlogom koji će ispuniti sve ciljeve vezane za rješavanje granice između Irske i Sjeverne Irske, prenio je Rojters. Komentar EK je uslijedio nakon što se glavni pregovarač EU za Bregzit Mišel Barnije sastao sa britanskim kolegom Stivenom Berklijem u Briselu. EK je saopštila da će tehnički razgovori o tom pitanju biti nastavljeni.

imenovala Tročanjija zato što Mađarska, isto kao i ona, kao čelnica EK smatra da Zapadni Balkan iz bezbjednosnih, geopolitičkih, ekonomskih i razloga da tuđi uticaji tamo ne preovladaju, treba što više da bude približen Uniji. Mađarski ministar inostranih poslova Peter Sijarto izjavio je da u EU vlada velika dvoličnost kad je riječ o političkoj volji da se u članstvo prime zemlje sa Zapadnog Balkana, jer, kako je rekao, njegove „kolege iz zapadnih država Unije su na riječima za ulazak novih članica sa Zapadnog Balkana, ali kad se odlučuje oni su

protiv“. Predsjednica EK Fon der Lajen u smjernicama za resor Tročanjia istakla je da je cilj „vjerodostojna perspektiva Zapadnom Balkanu da uđe u EU“, a prioritet je da se „podrži i ubrza taj napredak u idućih pet godina, na temelju procjene o zasluzi svake zemlje kandidata“. Novi komesar mora raditi, poručila je čelnica EK, na tome da se u regionu „ubrzaju strukturne i institucionalne reforme, pospješe ekonomski razvitak i preustrojstvo državne uprave“, uz borbu protiv korupcije i bilateralno rješavanje sporova.

Američki predsjednik razmišlja kako da odgovori na napad na saudijska naftna postrojenja

Pentagon izlaže široki spektar vojnih opcija Trampu Pentagon

VAŠINGTON – Pentagon izlaže široki spektar vojnih opcija američkom predsjedniku Donaldu Trampu, koji razmišlja kako da odgovori na napad na saudijska naftna postrojenja, javlja AP. Vašington smatra da iza tog napada stoji zvanični Teheran.

Među opcijama je i lista potencijalnih meta za vazdušne udare u Iranu. Tramp će biti upozoren da vojna akcija protiv Islamske Republike može da eskalira u rat, rekao je neimenovani američki zvaničnik. Sastanak u Bijeloj kući najvjerovatnije biće prva prilika za donošenje odluka o tome kako

će SAD da odgovore na napad na njihovog ključnog bliskoistočnog saveznika, navodi američka agencija. Svaka odluka bi mogla da zavisi od dokaza koje su u stanju da obezbijede američki i saudijski istražitelji, a koji bi trebalo da potvrde da je Iran izveo napad, kako tvrde mnogi zvaničnici, uključujući i američkog državnog sekretara Majka Pompea. Iran odbacuje optužbe da stoji iza napada i upozorava SAD da bi napad izavao „totalni rat“, sa odmazdom Teherana. Američki potpredsjednik Majk Pens rekao je da će Tramp „razmotriti činjenice i donijeti odluke o sljedećim koracima“. - Američki narod može biti uvjeren da će SAD braniti naše interese u regionu i da ćemo

stati uz naše saveznike - poručio je Pens. Odgovor SAD bi mogao da obuhvati vojne, političke i ekonomske akcije, a što se tiče vojnih opcija, moglo bi da uopšte ne bude nikakvih akcija ili da bude vazdušnih udara ili nekih manje vidljivih, kao što su sajber napadi. Najvjerovatniji korak koji će SAD preduzeti jeste da se obezbijedi dodatna vojna podrška da bi se pomoglo Saudijskoj Arabiji da se brani od napada sa sjevera, jer je većina odbrane fokusirana na prijetnje Huta u Jemenu prema jugu, dodaje AP. Portparol Pentagona Džonatan Hofman izjavio je da su SAD s velikom sigurnošću uvjerene da će zvaničnici utvrditi ko je tačno izveo napade prošlog vikenda.

Pobjeda

Velika okupljanja na ulicama širom svijeta zbog klimatskih promjena

Protesti za očuvanje klime KANBERA – Širom planete se organizuju akcije protiv klimatskih promjena. Više od 300.000 ljudi izašlo je na proteste u 110 gradova u Australiji, u SAD je planirano više od 800 skupova, a u Njemačkoj se očekuje više od 400. U Luksemburgu je nedjelja posvećena klimatskim promjenama počela velikim protestom i maršom mladih. Mladi Luksemburga digli su glas, upozoravajući na sve teže efekte klimatskih promjena. Zbog toga su se okupili u centru grada, uprkos prvobitnom upozorenju ministarstva obrazovanja da neće tolerisati izostanak iz škole, koje je potom povučeno. Svjetska akcija protiv klimatskih promjena počela je i velikim protestima na Pacifiku i Australiji. Među prvim skupovima na dan globalnog klimatskog štrajka bili su oni u najvećem gradu Australije Sidneju i u glavnom gradu zemlje Kanberi, prenosi AP. Australijski demonstranti pozvali su svoju zemlju, najvećeg izvoznika uglja i tečnog prirodnog gasa, da preduzme drastičnije mjere radi smanjenja emisije gasova koji proizvode efekat staklene bašte. Organizatori procjenjuju da je više od 300.000 ljudi izašlo na ulice australijskih gradova u, kako se očekuje, najvećim demonstracijama u zemlji od početka iračkog rata 2003. godine. Cilj je ukazati na posljedice klimatskih promjena na planetu i upućivanje zahtjeva vladama da se hitno ograniče aktivnosti koje vode daljem zagađenju životne sredine. Glavne demonstracije biće održane u Njujorku gdje se očekuje 1,1 milion đaka iz 1.800 škola kojima je za ovu priliku dozvo-

Apel više od 30 šefova država Više od 30 šefova država i vlada potpisalo je apel za pokretanje ozbiljnije akcije u borbi protiv klimatskih promjena, koji je austrijski predsjednik Aleksander Van der Belen uputio uoči samita UN o klimatskim promjenama, koji će se održati 23. septembra u Njujorku. Inicijativa za ozbiljnije klimatske ambicije proglašava klimatske promjene „ključnim izazovom našeg vremena“, te ističe da je „naša generacija prva koja je doživjela nagli porast temperature širom svijeta i vjerovatno posljednja koja ima šansu da se efikasno bori protiv predstojeće globalne klimatske krize“. Iz kancelarije njemačkog predsjednika saopštili su da je Frenk Valter Štajnmajer potpisao apel, a među ostalima koji su isto učinili su francuski predsjednik Emanuel Makron, izraelski predsjednik Ruven Rivlin, holandski premijer Mark Rute i drugi.

ljeno da preskoče nastavu. Poseban samit o klimi zakazan je za ponedjeljak u UN, na kome će učestvovati oko sto šefova država i vlada uključujući francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačke kancelarke Angele Merkel. U petak 27. septembra, za vrijeme Generalne skupštine UN, biće održan još jedan koordinirani svjetski štrajk.

Odluka parlamenta Austrije

Državljanstvo potomcima žrtava holokausta BEČ – Parlament Austrije glasao je da se da državljanstvo potomcima žrtava nacista koje su pobjegle iz te zemlje pod Hitlerovim Trećim rajhom. Poslanici su velikom većinom izglasali novi zakon koji je predložila koaliciona vlada Sebastijana Kurca prije nego što je u maju smijenjena zbog korupcionaškog skandala. Na osnovu novog zakona, djeca, unuci i praunuci onih koji su pobjegli od nacista mogu da traže državljanstvo. Do sada su samo preživjeli u holokaustu mogli da dobiju državljanstvo Austrije. Lider bečke jevrejske zajednice

Oskar Dojč pozdravio je, kako je rekao, „odluku koja dovodi Austriju u sklad sa istorijskom odgovornošću“. Novi zakon se odnosi na one koji su bili Austrijanci kada su pobjegli ili su imali nacionalnost neke druge zemlje austro-ugarske imperije koja je obuhvatala zemlje od Češke do Hrvatske do 1918. godine. Austrija ne priznaje dvojno državljanstvo, ali će pod posebnim uslovima izdavati pasoše i neće tražiti da se živi u toj zemlji ni da se nosioci odreknu drugog državljanstva. Priredila: Ivana KOPRIVICA

Pobjeda

Subota, 21. septembar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Subota, 21. septembar 2019.

Direktor Muzeja i galerija Vučić Ćetković rijetko koristi službeni automobil

M. BABOVIĆ

Trotinetom i na radne sastanke

DAN EKOLOŠKE CRNE GORE: Akcije sadnje drveća organizovane na viš

Zajedno da čuvamo ž Akcijom ,,Nek’ gora zeleni“ juče je obilježeno 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi. Tim povodom, u parkšumi Tološi zasađeno je 89 višegodišnjih sadnica raznih vrsta, koje su donirali glavni grad i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

ZA PRIMJER: Vučić Ćetković na trotinetu ispred zgrade Muzeja i galerija

VD direktora Muzeja i galerija Vučić Ćetković službeno vozilo koristi u rijetkim prilikama. Na radne sastanke, koji su uglavnom na području grada, odlazi na električnom trotinetu. Na taj način ovaj mladi direktor štedi novac gradske kase i, što je mnogo značajnije, doprinosi očuvanju životne sredine u glavnom gradu.

VOŽNJA

Direktor Muzeja i galerija privukao je našu pažnju kada su ga, nedavno nakon sastanka u dijelu grada Preko Morače, stariji predstavnici jednog udruženja upitali gdje ga čeka vozač. - Došao sam trotinetom. Rijetko kad koristim službeni automobil – odgovorio je tada Vučić Ćetković. Ova njegova izjava bila je povod da nam u znak obilježavanja Evropske nedjelje mobilnosti i 28 godina ekološke Crne Gore prvi čovjek Muzeja i galerija Podgorice saopšti svoje stavove u vezi alternativnog vida prevoza i očuvanja životne sredine u glavnom gadu. Navodeći da vozi trotinet već pola godine, Ćetković kaže da je ranije vozio biciklo, a da se trudi da što više pješači. Vozač je i automobila, ali taj vid prevoznog sredstava najmanje voli. - Nažalost, koristim često i automobil, s obzirom da dosta vremena provodim van grada – kaže Ćetković. S obzirom da električni trotineti još uvijek našim zakonodavstvom nijesu prepoznati kao sredstvo prevoza i da postoje i određene nejasnoće o njihovom korišćenju, direktor Muzeja i galerija uglavnom vozi

biciklističkim stazama, tamo gdje ih ima. - Kako se, trenutno, većina mojih aktivnosti za koje je potrebno korišćenje službenog vozila bazira na gradsko područje, a kod činjenice na povoljne vremenske uslove, u većini slučajeva koristim električni trotinet, želeći da i na taj način dam svoj doprinos planu održive urbane mobilnosti – kazao je Ćetković, uz napomenu da mu je od zgrade u kojoj živi potrebno desetak minuta trotinetom do posla.

KULTURA

Kada je u pitanju saobraćajna infrastuktura za vožnju trotineta (bicikla) u gradu, kultura vozača i pješaka, direktor Muzeja i galerija smatra da u tom dijelu stanje nije na zavidnom nivou. - Ali, sa druge strane ohrabruje činjenica da je Glavni grad ozbiljno počeo da se bavi pitanjima alternativnih vidova prevoza i unapređenjem infrastrukture. Kada govorimo o saobraćajnoj kulturi vozača i pješaka, to je oblast u kojoj svako od nas pojedinačno mora mnogo više da poradi – poručuje Ćetković. On kaže da apsolutno podržava korišćenje alternativnih vidova prevoza u svakodnevnom funkcionisanju, jer to pozitivno utiče na životnu sredinu, zdravlje ljudi i smanjuje saobraćaj i gužve u gradu. - Ako znamo da saobraćaj igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, nadam se da će izbor većine ljudi biti neki od alternativnih vidova prevoza – zaključio je direktor Muzeja i galerija Podgorice. I. MITROVIĆ

Volkanov 3x3 završni turnir na Trgu Svetog Petra

Za ljubitelje basketa dijeliće vrijedne nagrade Završni turnir ,,3x3 Volkano turneje - Montenegro Finals 2K19“ biće održan danas na Trgu Svetog Petra Cetinjskog. Učestvovaće 11 najboljih crnogorskih ekipa i šampion studentskog 3x3 turnira. - Program počinje u 16 sati, a pored seniorskog turnira na rasporedu je bogat zabavni program. Prvi put u Crnoj Gori nastupiće spektakularni

,,Dunking Devils“ - akrobate iz Slovenije i učesnici šoua ,,Britain’s Got Talent“ – najavili su organizatori. Biće održana i velika nagradna igra za publiku ,,3x3 Montenegro“, u kojoj se saradnji sa Radiom D, poklanja putovanje u Istanbul za dvoje. Na programu će, dodaju oni, biti i Volkano čelendž takmičenja, a organizator je za pobjednike spremio vrijedne nagrade. H. P.

Pobjeda

D. MALIDŽAN

U akciji sadnje učestvovali su predstavnici Vlade, Zajednice opština Crna Gora i glavni grad, a svoj doprinos dali su i učenici iz OŠ ,,Štampar Makarije“. Ovim povodom juče je i Crnogorski Telekom, u saradnji sa glavnim gradom, Zelenilom i kompanijom Amplitudo zasadio 20 stabala košćele u Bloku devet, gdje je predstavljena i nova verzija aplikacije Moje drvo.

DOSLJEDNOST

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović ocijenio je da je u Crnoj Gori mnogo datuma na koje treba da budemo ponosni, a da je jučerašnji dan jedan od njih. - Prije 28 godina svijest o zaštiti životne sredine je globalno bila na značajno nižem nivou nego danas. Tada je jedna mala zemlja samosvjesno i samoinicijativno odlučila da sebi stavi etiketu ekološke države, što je tada bilo neuobičajeno. Bilo je teško nositi taj epitet, još ga je teže očuvati. Uzevši u obzir sve ove okolnosti i izazove modernog čovječanstva, mislim da s ponosom može-

Sa akcije sadnje u Tološkoj šumi

mo da kažemo da jesmo ekološka država, jer ova Vlada definitivno stremi svemu što

je zaštita životne sredine – kazao je Radulović. On je istakao da obilježavanje

Sjutra će zasaditi 500 borova na Ljuboviću Povodom obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, a u sklopu akcije ,,Nek’ gora zeleni“ sjutra u 10 sati zakazano je pošumljavanje brda Ljubović. Tom prilikom biće zasađeno 500 sadnica bora, a u akciji će, osim gradskog preduzeća Zelenilo, učestvovati pripadnici Vojske Crne Gore, Uprave policije i Službe zaštite i spašavanja glavnog grada.

28 godina od donošenja Deklaracije dočekujemo kao zemlja koja je zaštitila oko 13 odsto teritorije a kada se, kako je istakao, uzme u obzir zaštita prema međunarodnim sporazumima, ukupna površina stavljena pod zaštitu u Crnoj Gori iznosi oko 20 procenata teritorije. Odgovarajući na pitanje novinara: ,,Koja je zelena površina, na kojoj se on najbolje osjeća a da je zasađena u posljednjih 20 godina“, Radulović je rekao da uživa u jednom dijelu Siti kvarta, gdje postoji mali dio zelene površine.

Opština Tuzi podržala akciju sadnje Obilježavanju 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, odnosno akciji ,,Nek gora zazeleni“ pridružila se i opština Tuzi. Kako je saopšteno iz te opštine, ovim povodom zasađeno je nekoliko sadnica u selima Omerbožaj, Tojeć i Milješ. - Cilj akcije je podizanje svijesti kod građana, kako bi zajedno doprinijeli očuvanju ,,pluća planete“ – saopšteno je iz opštine Tuzi.

Dobrotvorna akcija u Zavodu za transfuziju krvi

Sa akcije sadnje u Tuzima

Svečanost u OŠ ,,Branko Božović“

Obilježili Dan mira

Zaposleni u Poreskoj upravi dali krv Zaposleni u Poreskoj upravi Crne Gore organizovali su juče drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi. - U akciji, koju je predvodio rukovodilac ove insitutucije Miomir M. Mugoša, učestvovalo je više od 20 davalaca – saopšteno je iz Zavoda za transfuziju. Oni zahvaljuju organizatorima na doprinosu u obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi i pozivaju druge društvene subjekte da podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. H.P.

HUMANOST I DRUŠTVENA ODGOVORNOST: Sa akcije

Neka mir prevlada na Zemlji, bar jedan dan mira i nenasilja – glasi poruka 21. septembra, Međunarodnog dana mira. Uz podsjećanje na te riječi, u Osnovnoj školi ,,Branko Božović“ juče je nizom aktivnosti obilježen taj internacionalni praznik. Učenici trećeg razreda, sa svojim učiteljicama i učiteljem, u holu škole uredili su pano sa porukama mira, a u školskom atrijumu po-

sađena je maslina, drvo mira. Posebno uzbudljiv trenutak bio je u dvorištu škole, kada je u nebo pušten golub, još jedan simbol mira. Međunarodni dan mira slavio se svakog trećeg četvrtka u mjesecu od 1981. godine, a usvajanjem Deklaracije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od 2001. godine obilježava se 21. septembra. H. P.

Hronika Podgorice

Subota, 21. septembar 2019.

Tribina o bezbjednosti u saobraćaju, u najavi izmjene ZOBS-a

še lokacija u gradu

životnu sredinu Povodom Dana ekološke države Crne Gore, Zavod za školstvo je u saradnji sa Gimnazijom „Slobodan Škerović“ organizovao dodjelu nagrade Zelena zastava i sertifikata o sticanju statusa međunarodne Eko-škole. Nagradu je dobilo sedam škola, među kojima su JPU ,,Naša radost“ – Herceg Novi, JPU ,,Eko bajka“ – Pljevlja, osnovne škole ,,Božidar Vuković Podgoričanin“ – Podgorica, ,,Mirko Srzentić“ – Budva, ,,Dušan Obradović“ – Žabljak, zatim Gimnazija ,,Slobodan Škerović“ – Podgorica i SMŠ ,,Ivan Goran Kovačić“ – Herceg Novi. Direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić rekao je da međunarodni programom Eko-škole doprinosi kvalitetu sprovođenja nastave, te podstiče mlade da aktivno rješavaju probleme po pitanju životne sredine. Direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Zoja Bojanić-Lalović rekla je da

U planu instaliranje video nadzora širom grada

Zelena zastava za Eko-škole

Sa tribine

Sa dodjele sertifikata u Gimnaziji

svaka obrazovna ustanova mora da podstiče mlade na aktivno uključivanje u brigu o okruženju. - Jednostavim svakodnevnim akcijama, naši učenici se uče da doprinesu očuvanju prirodnih resursa. Širimo značaj uticaja škole na životnu sredinu – kazala

je Bojanić-Lalović. U Crnoj Gori, od 2016. godine ovaj program sprovodi 60 obrazovno-vaspitnih ustanova. Ove godine po drugi put dodijeljena je nagrada Zelena zastava institucijama koje su uspješno realizovale sve programom predviđene aktivnosti.

Uprava policije će u narednom periodu instalirati kamere koje će bilježiti najučestalije prekršaje u Podgorici, poput prolaska kroz crveno svijetlo i vožnju neprilagođenom brzinom.

Nedostatak parkinga za motore Nebojša Ljumović iz NVO ,,Motociklist“, učestvujući u diskusiji, kazao je da ne postoji parking za motocikle, te da je potrebno promjeniti sastav boje koje se nalaze na horizontalnoj signalizaciji jer se gume motora klizaju. On je takođe imao sugestiju u dijelu zabrane prolaska motora kroz Bokešku ulicu, ističući da se često dešava da stranci koji dođu na motoru imaju želju da posjete centar grada, ali ostaju zbunjeni zbog takve zabrane i nedostatka parkinga. Alija Hamzić iz preduzeća ,,Parking servis“ bio je mišljenja da bi trebalo osnovati agencije koje bi se bavile savjetovanjem o bezbjednosti u saobraćaju, kao što je praksa u inostranstvu, te da bi to dalo bolje rezultate u odnosu na novčano kažnjavanje. On smatra da bi u blizini škola trebalo angažovati policajca.

Takođe, pojačaće kontrolu nad biciklistima koji ne nose zaštitne kacige na regionalnom i magistralnom putu, kao i nad vozačima koji se nepropisno zaustavljaju i parkiraju automobile. Samo najbezbjednije je dovoljno dobro, bezbjedni smo svi dok poštujemo pravila - poručeno je na juče održanoj tribini o bezbjednosti u saobraćaju, održanoj u EU Info-centru.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković ocijenio je da jučerašnja kampanja govori o nivou zrelosti, kojom ljudi u Vladi Crne Gore i na nivou lokalne samouprave promišljaju ova pitanja. - Pred nama je dug put. Ne

možemo biti zadovoljni time kako se kao društvena zajednica u cjelini, odnosimo prema činjenici da živimo u jednoj od najljepših država u Evropi i na svijetu i to u vremenu kada su ekološki izazovi ono što okupira svjetsku javnost. Mi u glavnom gradu se svakodnevno trudimo da damo doprinos u ovom smislu, pa smo tako juče organizovali sadnju drveća u okviru akcije ,,Moje drvo“. Na taj način pokušavamo da motivišemo naše sugrađane i društveno odgovorne kampanje da nam se pridruže u ovoj misiji, jer sami bez obzira i na sredstva kojima raspolažemo i na dobru volju, teško da bismo ostvarili onaj rezultat kakav bismo željeli – poručio je Vuković i pozvao sve građane da pročitaju Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori, kako bi na pravi način mogli posmatrati svoje buduće postupke i odnos prema ekološkim pitanjima. Glavni pregovarač Aleksan-

,,Dan sunca“ u Delti

Podgorica art festival i ove godine okupio veliki broj mladih umjetnika

Druženje za djecu i odrasle

U znaku dobre atmosfere i energije

Trinaesto izdanje popularne dječije manifestacije ,,Dan sunca“ biće održano danas u TC ,,Delta siti“. Program će se, najavljuju organizatori iz agencije Memento marketing i komunikacije, odvijati na dvije lokacije. - Na prakingu ispred Delte će od 10 do 13 sati biti organizovano 15 kreativno- edukativnih i sportskih radionica, dok će se u centralnom atrijumu od 10:30 do 20:30 časova smjenjivati brojni sadržaji takmičarskog, zabavnog i edukativnog karaktera – navodi se u saopštenju. Organizatori pozivaju roditelje i djecu da im se pridruže u cjelodnevnoj zabavi. Program manifestacije dostupan je na fejsbuk stranici i instagram profilu Dan Sunca. H.P.

Podgorica art festival koji okuplja kako mlade, tako i starije, afirmisane umjetnike iz cijele Crne Gore i regiona završava se sjutra veče. Festival je okupio oko 400 učesnika, koji su kroz različite sekcije pokazali svoja umijeća.

ODGOVORNOST

Jelena Čukić izložila je svoj brend ,,Vanila kendl studio“. - Ovo mi je prvi put da sam na PAF-u. Prilaze ljudi, interesuju se. Do sada sam samo na festival dolazila kao posjetilac. Sviđa mi se čitavi koncept i ideja, gdje možemo da izlažemo svoje rukotvorine. S druge strane, muzika, ljudi koji se generalno bave umjetnošću. Iskreno i nijesam znala da mogu da se prijavim, ali sam dobila poziv od organizatora – rekla je Čukić. Tanja Perović je drugu godinu

dar Drljević smatra da je ova akcija potvrda da u Crnoj Gori postoji značajna svijest o zaštiti životne sredine, kao i unapređenje stanja u oblasti životne sedine.

SVIJEST

Prema riječima generalnog sekretara Zajednice opština Crne Gore Refika Bojadžića, sve opštine su bez izuzetka podržale akciju, te smatra da je ovo najbolji odgovor na klimatske promjene. Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Milosav Anđelić rekao je da je ovo samo početak aktivnosti koje će biti sprovedene na teritoriji Crne Gore u pravcu pošumljavanja. Ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori, Meglena Plugčijeva Aleksandrova, pozvala je sve da se uključe u ovu akciju, ističući da bi svaki ambasador po dolasku u našu državu trebalo da zasadi drvo. J. VUKAŠINOVIĆ

sprovodili samo preventivnu aktivnost, odnosno bicikliste koji nijesu nosili kacigu samo smo opominjali. Međutim, to nije dalo rezultate, nemamo nijednog kažnjenog biciklistu. Izmjene Zakona o saobraćaju donijeće i kaznene odredbe, a video-nadzor koji će pokriti grad pomoći će u kažnjavanju vozača. Takođe, potrebno je pojačati saradnju sa Komunalnom policijom i inspekcijom koja je zadužena za nepropisno parkiranje automobila. Naravno, tu su i edukacija učenika – kazao je Ivanović. Govoreći o bezbjednosti drumskog saobraćaja, načelnik Direkcije za javni prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju Bojan Radoman istakao je da su ulaganja u putnu infrastrukturu od 40 do 50 miliona eura na godišnjem nivou. Sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić kazala je da glavni grad, između ostalog, radi na postavljanju vertikalne signa-

KAZNE

Pomoćnik komandira saobraćajne policije Igor Ivanović kazao je da je u Podgorici ove godine zabilježeno povećanje broja saobraćajnih udesa u kojima su povrede zadobili biciklisti. Takođe, istakao je da je praksa pokazala da opomene svim učesnicima u saobraćau nijesu dovoljne, te da će izmjenama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) biti propisane kaznene odredbe za nenošenje kacige, kao i da će uvođenje kamera na ulicama riješiti problem kršenja propisa, poput prolaska kroz crveno svijetlo i neprilagođene brzine. - Od marta do avgusta bilo je više od 20 saobraćajnih nezgoda u kojima su lakše i teže povrede zadobili biciklisti. Tom prilikom, nijesu nosili zaštitnu kacigu. Do sada smo

I. BOŽOVIĆ

- Nije velika, nalazi se između dva restorana, ali da ih ovom prilikom ne reklamiramo. Za mene je ona sasvim dovoljna – kazao je Radulović. A na pitanje da li lično više uživa kada se grad pošumljava ili betonira, ministar je rekao da se određena pitanja banalizuju, te poručio novinarki Vijesti da ako želi više prirode, treba da se preseli u šumu. Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da ovakve akcije imaju za cilj pokazivanje velike odgovornosti prema ideji koja je nastala prije 28 godina i žele da pošalju signal da je Vlada oprediljena za zaštitu životne sredine.

NJ. BOŠKOVIĆ

Pobjeda

Sa festivala

na PAF-u, ispred kompanije ,,BrainOBrain“ škole mentalne aritmetike za djecu. - Primjenjujemo i NLP tehnike, što znači da sa djecom radimo na podizanju moždanog potencijala. Tako ih vejžbamo da na svaki problem na koji na-

iđu, pristupe sa obje hemisfere u isto vrijeme. PAF je jedan od boljih festivala u Crnoj Gori rekla je Perović. Nije falilo ni izlagača iz regiona. Patrik Milošević iz Hrvatske, koji je voditelj predstavništva međunarodne

organizacije ,,Nova Akropola“ u Podgorici više je nego zadovoljan atmosferom na festivalu. - Ključne aktivnosti su nam kurs praćenja filozofije, kurs retorike... Nastojimo prožimati filozofiju, kulturu i volonterstvo. Želimo da sve prisutne podstaknemo na preispitivanje, na djelovanje u ime nekih univerzalnih vrijednosti, koje karakterišu čovjeka. Tu smo već treću godinu zaredom, i nosim baš lijepo iskustvo – objasnio je Milošević. Jedan od organizatora PAF-a Branko Đurović je rekao da je i ovogodišnji Podgorica art festival okarakterisala dobra atmosfera i energija. - Osjeća se festivalsko raspoloženje. Ima oko 400 učesnika ove godine u svakome segmen-

lizacije, uklanjanju zelenila sa razdjelnih ostrva koje je veće od 60 centimetara, te farbanju pješačkih prelaza u nekoliko boja u blizini vrtića, kako bi animirali i naučili djecu.

NEUSKLAĐENOST

Predsjednik NVO ,,Biciklo. me“ Dejan Tofčević navodi da je biciklista bezbjedan u saobraćaju, ukoliko ima ispravan bicikl, poštuje saobraćajne propise, kreće se biciklističkom stazom ili desnom ivicom kolovoza, te signalizira rukama prilikom skretanja i ima svjetlosnu signalizaciju. Govoreći o nedostacima ZOBS-a, Tofčević je poručio da je potrebno uskladiti ga sa pravilnikom o izgradnji biciklističkih staza, definisati organizovanu kolonu i posebna prevozna sredstva poput električnih trotineta, koje postojeći Zakon ne prepoznaje, te omogućiti korišćenje jednosmjernih ulica u oba smjera za bicikliste. Nj. BOŠKOVIĆ

tu. Imamo otvorenu scenu, odnosno glavnu binu gdje godinama unazad nastupaju crnogorski i regionalni bendovi. Večeras će nastupati Nipplepeople, Detour, Bela Tehnika. Na otvorenoj galeriji namijenjenoj prvenstveno za studente Fakulteta likovnh umjestnosti sa Cetinja, Fakulteta vizuelnih umjetnosti i Arhitektonskog fakulteta, izloženo je više od 150 radova. Tu je i sajam polovnih knjiga, na kojem smo imali veliku ponudu i u sklopu kojih su se organizovala takmičenja za najbolju kratku priču, konkurs za najbolje djelo poezije. Takođe, tu su i radionice o zaštiti životne sredine – rekao je Đurović. On je dodao da im je glavni cilj bio da se što više mladih ljudi ukjuči, te ih je bilo dosta ispod 25 godina, što ih posebno raduje. PAF je raspisao konkurs za najbolje muzičke bendove iz Crne Gore, koji su nastupili još prve večeri, a glasanje će trajati do večeras. J. V.

Marketing

Subota, 21. septembar 2019.

Pobjeda

Feljton

Subota, 21. septembar 2019.

100 GODINA OD OSNIVANJA KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE (SKJ) I 75 GODINA OD OSLOBOĐENJA CRNE GORE (DRUGI DIO)

13.

Velikosrpski uticaj na prva tri toma Istorije Crne Gore

» Piše: Slobodan SIMOVIĆ

SPOLJNA POLITIKA JUGOSLAVIJE – POKRET NESVRSTANOSTI

Rad na unapređivanju odnosa sa drugim državama bio je stalan zadatak jugoslovenskih vlasti, kako sa susjednim državama, tako i zapadno-evropskim, azijskim, afričkim i latinskoameričkim zemljama. Jugoslovensku spoljnu politiku karakteriše otvorenost prema svijetu i njeno aktivno učešće u rješavanju međunarodnih pitanja. Predsjednik Tito je 1955. boravio u Burmi i Indiji, đe je istakao da je blokovska podjela svijeta, kolonijalizam, miješanje u unutrašnji život drugih država, nejednakost među državama i narodima predstavljaju najveću opasnost za svjetski mir i da se tim ponašanjima treba suprotstaviti. Bila je to platforma aktivne miroljubive koegzistencije koji su izložili Tito i indijski državnik Nehru. Naročito od 1954. godine Jugoslaviju je posjetio veliki broj državnika koji su udarili temelje politici nesvrstavanja. Nastupilo je vrijeme afirmacije doktrine nesvrstanosti u savremenom svijetu i svim svjetskim zbivanjima. Ciljevi međunarodne politike nijesu više bili potčinjeni zahtjevima i interesima velikih sila. Nesvrstani su postavili izričit zahtjev za preraspodjelom dobara i vrijednosti. Inače, doktrina nesvrstanosti ima svoje osnove u načelima povelje UN. U julu 1956. godine Tito, Nehru i Naser (predsjednik Egipta) osudili su podjelu svijeta na blokove, kao i politiku dominacije. U deklaraciji koju su donijeli Tito, Nehru i Naser su se založili da se počne pomagati razvoj nerazvijenih zemalja, da se smanje razlike u stepenu razvijenosti, da se atomska energija koristi u miroljubive svrhe, da se otklanjaju uzroci ratova i da preko organizacije Ujedinjenih nacija počne borba za razoružanje. Na Titov predlog u Kairu, u junu 1961. godine, odlučeno je da se Konferencija nesvrstanih održi u Beogradu, u septembru 1961. godine. Konferencija je održana pod nazivom Konferencija šefova država i vlada vanblokovskih zemalja. Trajala je od 1-6. septembra. Učestvovale su zvanične delegacije 25 država. Konferencija je donijela dva dokumenta: Izjava o opasnosti od rata i apel za mir i Del e g a c i j u d r ž av a i v l a d a vanblokovskih zemalja u kojoj

Veselin Đuranović

U julu 1956. godine Tito, Nehru i Naser osudili su podjelu svijeta na blokove, kao i politiku dominacije. U deklaraciji koju su donijeli založili su se da se počne pomagati razvoj nerazvijenih zemalja, da se smanje razlike u stepenu razvijenosti, da se atomska energija koristi u miroljubive svrhe, da se otklanjaju uzroci ratova i da preko organizacije Ujedinjenih nacija počne borba za razoružanje



Povodom stogodišnjice od osnivanja Komunističke partije Jugoslavije i 75 godina od oslobođenja Crne Gore, autor ispred SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, podsjeća na najvažnije datume i događaje. Prvi dio feljtona objavili smo tokom aprila-maja 2019. godine. Drugi dio nastavljamo od kapitulacije Italije

Josip Broz Tito i Aleksandar Ranković

je osuđena blokovska politika s pozicija sile. Konferencija se izjasnila za mirno rješavanje međunarodnih problema, za likvidaciju svih oblika neokolonijalizma, za potpuno razoružanje i zabranu nuklearnih eksperimenata, za uklanjanje zaostalosti i nerazvijenosti. Beogradska konferencija je značajan korak u pravcu daljeg okupljala i djelovanja nesvrstanih zemalja. Na Titovu inicijativu, u Kairu je održana (5-10. oktobra 1964.) Druga konferencija nesvrstanih zemalja uz učešće 47 država. Konferencija je glavnu pažnju posvetila ubrzavanju ekonomskog razvoja nesvrstanih. Zahvaljujući i politici nesvrstanih izbjegnute su mnoge krize i opasnosti po svjetski mir: izbjegnuto je postavljanje sovjetskih raketa na Kubi, povećao se broj članica Ujedinjenih nacija iz Azije i Afrike, smanjio se broj kolonija, došlo je do ubrzanja ekonomskog razvoja novooslobođenih država, a smanjivanje ekonomske nejednakosti između razvijenih i nerazvijenih postao je zahtjev vremena. U svojoj spoljnoj politici Jugoslavija se nije vezivala ni za istok, ni za zapad.

RANKOVIĆ PODNOSI OSTAVKU

SKJ je u svoje središte postavio humanističke ciljeve socijalizma i neophodnost neprekidnog revolucionarnog mijenjanja postojećeg stanja i odnosa. Djelujući na toj osnovi SKJ se sukobljavao sa konzervativno dogmatskim, unitarističkim i anarholiberalističkim snagama. Tako je na Četvrtom plenumu (Brionskom) CK SKJ 1. jula 1966. godine izvršena analiza djelovanja etatističko-birokratskog koncepta, odnosno Službe državne bezbjednosti

Naser, Nehru i Tito

(SDB), čiji su rukovodioci bili Aleksandar Ranković i Svetislav Stefanović. Plenarna sjednica je konstatovala sve zasluge SDB u borbi protiv klasnog neprijatelja, u odbrani nezavisnosti Jugoslavije (vrijeme Informbiroa) ali je utvrdila da je ova služba od uvođenja samoupravljanja zastala za razvitkom društva i postavila se kao faktor iznad društva i kao faktor u kreiranju društvene politike. Utvrđeno je da se služba miješala u radne organizacije, službe, ispoljavajući težnju da cjelokupni društveni život stave pod svoju kontrolu. No, za takvo stanje u jednoj važnoj bezbjedonosnoj

službi, kriv je i CK SKJ koji je službu ostavio van društvene kontrole i društvenog uticaja. Ni u jednom partijskom forumu, prdstavničkom domu ili državnom organu nije sagledavan i analiziran metod i način rada ove službe sa aspekta njenog ustavnog ovlašćenja, što je doprinijelo njenom zatvaranju i centralizaciji. Plenum je završio svoju sjednicu tako što je Svetislav Stefanović isključen iz Centralnog komiteta, dok je Ranković ( jedan od sekretara Centralnog komiteta) podnio ostavku na članstvo u CK i na položaj potpredsjednika Republike. Kasnije je isključen iz SKJ.

Konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961.

U okviru akcije za reformu partije, borba protiv birokratsko-dogmatskih snaga i u SKJ i u društvu, nastavljena je i poslije Četvrtog plenuma. Naime, Brionski plenum je donio odluku o reorganizaciji SK, o prevazilaženju zatvorenosti partijskih rukovodstava na svim nivoima, tj. demokratizaciji života i rada u SKJ.

PETI KONGRES SAVEZA KOMUNISTA CRNE GORE

Peti kongres SK Crne Gore održan je u Titogradu (12-14. decembar 1968). U ime CK KPJ, kongresu crnogorskih komunista prisustvuju: Krsto Crvenkovski, Nikola Sekulić i Miroslav Pečujlić. Obrazloženje izvještaja rukovodećih organa SK Crne Gore od Četvrtog do Petog kongresa i predlog rezolucije o narednim zadacima, podnio je Veselin Đuranović, sekretar Izvršnog komiteta CK SK Crne Gore. Između ostalog, Đuranović je rekao: „Centralni komitet SK Crne Gore dao je kritički osvrt na pređeni put, sumirao rezultate i pozitivna iskustva, otvo-

reno ukazao na teškoće i sopstvene slabosti“. Nacionalni dohodak u 1967. je porastao za oko 5 odsto u odnosu na 1965. godinu. Industrijska proizvodnja za period 1965-1968. povećana je za 16 odsto, a izvoz za 69 %. Od Četvrtog do Petog kongresa broj članova SK se povećao za 1.217 članova, pa je broj članova SK Crne Gore u 1968. godini bio 36.168. Kao oblik idejno-političkog djelovanja formirano je 218 konferencija saveza komunista, od kojih 37 na delegatskom principu. Okrupnjavanjem organizacija SK, stvorena je organizaciona struktura u kojoj su članovi SK svojim idejno političkim djelovanjem i snagom argumenata mogli da utiču na donošenje odluka u svojoj sredini. Time su stvoreni povoljniji uslovi za djelovanje SK. Nastale su i promjene u socijalnoj strukturi: radnika je bilo 29,8 %, zemljoradnika 14,3 %, službenika 16,1 %, đaka i studenata 20,6 %. Na čelu SK nalazio se predsjednik CK i Izvršni komitet koji su pripremali sjednice CK, organizovali aktivnosti sa organizacijama SK u opštinama, starali se o sprovođenju zaključaka i uopšte brinuli o daljoj izgradnji SK. Značajna pažnja je posvećena afirmaciji nacionalnih manjina. Pravilno uočavajući značaj kulture za afirmaciju nacije i države, predsjednik CK Crne Gore Veselin Đuranović bio inspirator i pokretač naučnog skupa koji se temeljito bavio pitanjima stanja u crnogorskoj kulturi. Kao rezultat produbljene i argumentovane analize nastao je dokumenat: „Aktuelna pitanja razvoja crnogorske kulture“, koji je usvojen krajem 1970. godine. Borba protiv otuđenja crnogorskih kulturnih vrijednosti, formiranje naučnog društva, visokoškolskih institucija, stvaranje uslova za osnivanje televizije, jačanje radio mreže, dnevno izlaženje lista „Pobjeda“, rad na višetomnoj istoriji Crne Gore i drugo, bila su glavna pitanja i sadržaji ovog dokumenta od izuzetnog značaja za dalju emancipaciju i svestrani razvitak crnogorskog društva i države. Kad je uvidio velikosrpski uticaj na prva tri toma Istorije Crne Gore, Đuranović je pokrenuo inicijativu da se prekine dalji rad na njenoj izradi. Formirana je nova redakcija, koja nije završila preuzeti zadatak. Đuranović je posebno naglasio da je savladavanje ekonomske nerazvijenosti osnovni zadatak u narednom periodu. Za predsjednika SK Crne Gore izabran je Veselin Đuranović, a za sekretara Sekretarijata CK SKCG Dobroslav-Toro Ćulafić. Za članove Predsjedništva CK SKJ predloženi su: Veljko Vlahović, Emin Dobardžić, Vidoje Žarković, Milorad Stanojević i Budislav Šoškić. (Nastavlja se)

20 Kultura

Subota, 21. septembar 2019.

Karikaturista i saradnik Pobjede najbolji u Hrvatskoj

Drljeviću jubilarna 200. nagrada PODGORICA – Crnogorski karikaturista i saradnik Pobjede Darko Drljević osvojio je prvu nagradu na 4. Međunarodnoj izložbi karikature, koja je preksinoć otvorena u hrvatskom gradu Čakovcu. Ovo je Drljevićeva jubilarna 200. nagrada. Na temu „Voda“ pristiglo je rekordnih 1.380 radova iz 72 države, najviše iz Irana. Poslalo ih je 563 autora. Drugu nagradu osvojio je Benjamin Ale Ali iz Irana, a treću Slawomir Makal iz Poljske. U žiriju su bili karikaturisti

Damir Novak (Hrvatska), Bojničan František (Slovačka), Krešimir Kveštek (Hrvatska), Željko Pilipović (Hrvatska) i grafički i web dizajner Josip Toth iz Čakovca, koji je uredio i grafički oblikovao prigodni katalog izložbe. Predsjednik žirija Damir Novak kazao je da je najviše radova bilo na temu izbjeglica i ratova, povezanih na glavnu temu „Voda“. - Ali, pokušali smo za izložbu odabrati radove koji imaju nekakav „gek“, što je bit karikature – kazao je Novak. J. N.

Sa izložbe radova Irene Čejović

Snimanje crnogorskog filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, završeno kra

Porodice, sela i gra izumiru zbog emi

PODGORICA – Snimanje dugometražnog igranog filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, završeno je krajem avgusta na teritoriji opštine Gusinje. Riječ je o prvom crnogorskom projektu koji je ljetos podržao evropski filmski fond Eurimaž, sa 80.000 eura. Podgorička producentska kuća „Artikulacija“, kao nosilac projekta“, u međuvremenu je sklopila partnerstvo sa ABHO Film-om i ABA Film-om iz Crne Gore, zatim sa TunnelFilmom iz Albanije, One Draft-om sa Kosova i Pigmento Studiom iz Sjeverne Makedonije. Projekat su podržali i Kosovski kinematografski centar, Filmski centar Crne Gore, Albanski nacionalni centar za kinematografiju i Agencija za film Sjeverne Makedonije. Film će, kako je za Pobjedu potvrdio direktor Artikulacije Ivan Đurović, koštati oko pola miliona eura, a premijerno prikazivanje se očekuje tokom naredne godine.

TRI GENERACIJE

Iz Artikulacije je Pobjedi saopšteno da se „Roda“ bavi emigracijom albanskih stanovnika iz regiona, talasa koji je započeo 1960-ih, a nastavlja se i danas. Film prati tri različite priče tri generacije žena, koje su ostale same u svakodnevnom suočavanju sa životom i smrću. Reditelj Isa Ćosja, koji je rođen u Gusinju, a živi i stvara na

Radovi Irene Čejović na Podgorica Art festivalu

Urbani haos bez strategije

PODGORICA - Radovi multimedijalne umjetnice Irene Čejović mogu se pogledati do 22. septembra na petom Podgorica Art festivalu (PAF), u okviru segmenta ,,Otvorena galerija“. Čejović je izložila pet vizuelnih uradaka koji su klasifikovani kao digital art.

Njeni radovi su u ,,Otvorenoj galeriji“ (na platou između Biblioteke ,,Radosav Ljumović“ i zgrade Glavnog grada) izloženi pod nazivom ,,City perspective in progress“, u formi kolaža. Irena Čejović za Pobjedu je kazala da je ovo njena treća izložba, ovoga puta kolektivna. - Radovi su nastali tokom posljednjih godinu dana na temu urbanizacije grada. Žiri PAF-a selektovao je pet radova. In-

spirisana sam bila svekolikom urbanizacijom Podgorice. Zgrade niču preko noći kao pečurke, a grad je postao prenaseljen, kao neki veliki ,,city“. Volim moj grad - varoš, kakva je nekada bila. Ovo sada mi liči na urbani haos, bez ikakve unaprijed osmišljene strategije razvoja. A zagađenje je sve veće, grad je postao takav da mi život na selu izgleda kao jedina zdrava alternativa. Tamo još ima mira i čistog vazduha. Zgrade su na radovima prikazane kao u nekoj fatamorgani punoj kolorita, jer nestaje moja varoš - kazala je Čejović. PAF je interdisciplinarni festival muzičkog, dramskog, likovnog i književnog programa koji okuplja mlade i starije umjetnike iz Crne Gore i regiona. A. Đ.

Koncert u Kapital plazi PODGORICA - Program Podgoričkog kulturnog ljeta biće zatvoren koncertom sopranistkinje Anđele Jovićević-Brajović i pijanistkinje Vesne Damljanović, večeras u 20 sati, u atrijumu Kapital plaze. Na programu su djela Dvoržaka, Pučinija, Verdija, Gounoda, Čajkovskog, Prebanda, Krstića i R. K. Kalmana.

Inspiracija mi nije bila samo moja rodnak uća,v eć i njena okolina, ljudi, događaji i sumorna atmosfera u kojoj se tamo živi. Porodice su razdvojene, starija generacija ostaje da tamo živi, a mlađi emigriraju u Ameriku – kazao je reditelj Isa Ćosja Kosovu, kazao je da očekuje da će ovaj film dobiti pažnju koju zaslužuje od strane značajnih međunarodnih festivala. - Želio bih da pričam o svom novom filmu „Roda“, ne samo zato što se razlikuje od mojih prethodnih filmova poput „Kukumi“ ili „Tri prozora i vješanje“, nego i zato što sam se nakon mnogo godina vratio u svoje rodno mjesto Gusinje u Crnoj Gori, kako bih realizovao ovaj projekat. Inspiracija mi nije bila samo moja rodna kuća, već i njena okolina, ljudi,

Kadar iz filma „Roda“

HANA AGIMI

Darko Drljević ispred nagrađenog rada

Pobjeda

događaji i sumorna atmosfera u kojoj se tamo živi. Porodice su razdvojene, starija generacija ostaje da tamo živi, a mlađi emigriraju u Ameriku. Na ovaj način, sporo i tiho, porodice, sela i gradovi izumiru. Uvjeren sam da će ova tema emocionalno komunicirati sa mnogim ljudima koji su upoznati sa gorkim ukusom emigracije – kazao je Ćosja.

AUTORSKA EKIPA

Ćosja je autor sa međunarodnom reputacijom. Njegov film

„Tri prozora i vješanje“ široko je distribuiran na festivalima i osvojio je više nagrada. Ovaj reditelj takođe stoji i iza brojnih kosovskih modernih klasika, poput „Proka“ (1985), „Rojet e Mjegulles“ (1988) i „Kukumi“ (2005). Glavne uloge u najnovijem ostvarenju „Roda“ igraju Arta Dobroshi, Donat Ćosja, Shkumbin Istrefi, Arben Bajraktaraj, Flonja Kodheli, Mirush Kabashi, Selman Jusufi, Melihate Qena, Kumrije Hoxha i Doresa Rexha. Do-

Bogić Rakočević objavio antologiju „Crnogorske poetese“

Promjena tradicionalne predstave o ženama

CETINJE - Antologija ženske poezije „Crnogorske poetese“, koju je sabrao književnik i publicista Bogić Rakočevć, objavljena je nedavno u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja.

U sadržajnom eseju koji prati antologiju, a naslovljen je „Promjena tradicionalne predstave o ženi“, Rakočević kaže kako je u Crnoj Gori kao zemlji ratničke i patrijarhalne tradicije dominantna muška književnost, te da „muški pjesnički glasovi dugo slove kao podrazumijevajući i jedini u crnogorskoj pjesničkoj ravni“.

PRVE PJESNIKINJE

- U Crnoj Gori do druge polovine dvadesetog vijeka nema, praktično, ženskih književnih oslonaca. Samo ih je nekoliko vezano za prostor koji obuhvata današnja Crna Gora. Prva od njih je Jelena Stracimirović-Balšić (1371–1443) udata za Đurđa II Stracimirovića Balšića, vladara Zete. Ona je vodila prepisku s Nikonom Jerusalimcem na osnovu koje se može vidjeti njen književni dar. Trebalo je da prođu vjekovi do pojave Ane Marije Marović (1815–1887). Roditelji su joj iz Dobrote, a ona je rođena u Veneciji. Prve stihove objavila je u dvadesetoj godini pod pseudonimom Filotea. Njeni „Stihovi“ sadrže 53 soneta koji imaju duboku mistiku i odražavaju njen duhovni život. Pisala je i prozna djela i bavila se

slikarstvom. Nakon nje, dugo se čekalo na pojavu novih 12 pjesnikinja koje se javljaju tek nakon Drugog svjetskog rata – konstatuje Rakočević. U nastavku, on evidentira najznačajnije ženske pjesnične glasove minulih 75 godina i daje kratke komenatre na njihova ostvarenja.

OLAKO IH PREVIDE

U osvrtu na aktuelnu situaciju, on naglašava da ima niz limitirajućih faktora koji objektivno utiču na pjesnikinje u Crnoj Gori. - U književnim žirijima mahom su muškarci i oni uglavnom dobijaju nagrade. Ženski glasovi, ma koliko bili brojni, još uvijek prepoznatljivo ne karakterišu crnogorsku izdavačku produkciju. Žene nijesu potpomognute ni književnom kritikom. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri njihovo stvaralaštvo potvrđuju književni kritičari i sami čitaoci? Ne znamo, dakle,

koliko su žene čitane i vrednovane – zapisao je Rakočević. Konstatovao je i da žene nijesu mnogo prisutne ni u književnim listovima i časopisima. - Nema nekog specijalizovanog glasila u kojem bi one mogle da objavljuju, a urednici postojećih isključivo su muškarci. U njima je veoma malo prostora posvećeno ženama. Patrijarhalne vrijednosti i dalje ograničavaju njihova nastojanja da se dokažu i na književnom polju gdje one mnogo ne insistiraju na razlikama među polovima - zapisao je Rakočević. Za izdavača antologije „Crnogorske poetese“ potpisan je Milorad Popović. Urednica izdanja je Dragana Tripković. Knjigu je likovno opremila Suzana Pajović. R. K.

Pobjeda

Kultura

Subota, 21. septembar 2019.

ajem avgusta u Gusinju

Poznatom albanskom piscu Ismailu Kadareu uručena Povelja o članstvu u CANU D.MIJATOVIĆ

adovi tiho igracije Reditelj Isa Ćosja na snimanju filma „Roda“

Dragan K. Vukčević i Ismail Kadare juče u CANU

Crnogorska poezija i književnost su mi uvijek bile pri srcu – kako starija, tako i nova i moderna. U Crnoj Gori sam treći put i srećan sam zato što opet vidim sve veći napredak – kazao je Kadare

Kultura je istinski zavičaj Roda iz naslova vezana je za simboliku, koju stanovnici malog sela u Crnoj Gori različito tumače. U priči o dramatičnim sudbinama tri žene, upliće se roda koja iznenada slijeće u selo. Neki od seljaka žele da je ubiju jer misle da donosi lošu sreću. Drugi žele da je zaštite. - Na kraju, to je sam migrant, koji dolazi sa Istoka. Roda ostaje podsjetnik na staru dilemu: gdje je dom? Tamo gdje smo rođeni ili pravac u kome se krećemo? I kuda to idemo? – navodi se u sinopsisu filma.

broshi je jedna od najpoznatijih kosovskih glumica, dobro poznata po ulogama u „Lorninoj tišini“ Žana Pjera i Luka Dardena. Direktor fotografije je Gökhan Tiryaki, koji je najpoznatiji po svom radu na filmu „Zimski san“ Nuri Bilge Džejlana, dobitni-

ka Zlatne palme, kao i projektu „Ivi“ autora Tolga Karačelika. Scenograkinja je Dragana Baćović, kostime je kreirala Andrea Samardžić, za šminku je bila zadužena Bojana Kojičić, dok su producenti Ivan Đurović i Snežana Nikčević. J. N. Kadar iz filma „Između dana i noći“

„Mojkovačka filmska jesen“ počinje u ponedjeljak

Film „Između dana i noći“ otvara festival

MOJKOVAC - Projekcijom filma „Između dana i noći“, reditelja Andra Maritnovića, u ponedjeljak veče, 23. septembra, u sali Centra za kulturu „Nenad Rakočević“ počinje 44. Mojkovačka filmska jesen – festival glumca istog govornog područja. Ljubitelji sedme umjetnosti moći će da vide još pet igranih filmova, saopštili su iz Centra za kulturu koji je organizator ovogodišnjih dana filma u gradu na Tari.

Druge festivalske večeri, u 20 časova kada počinju sve projekcije, na programu je „Aleksi“, Branka Vekarića. Narednih večeri biće prikazana ostvarenja „Sam samcat“, Boba Jelčića, „Delirijum tremens“, Gorana Markovića, „Ajvar“, Ane Marie Rossi i, zadnje festivalske večeri, u subo-

tu, film „Šavovi“, Miroslava Terzića, nakon čega će glumcima biti uručene nagrade za najbolje muške i ženske, glavne i sporedne uloge. O nagradama će odlučivati tročlani žiri: reditelj Branko Baletić, predsjednik žirija, i članovi glumci Andrea Mugoša i Dragoslav Medojević. Organizator festivala, Centar za kulturu, pripremio je i bogat prateći program. U petak, 20. septembra, kao svojevrsnu najavu festivala, Mojkovčani će moći da vide izložbu „Crnogorski filmski plakat“ Momira Matovića. Za utorak, tačno u podne, planiran je okrugli sto o filmu, dok će u srijedu (11,30 sati) biti prikazan animiran film za djecu. Četvrtak je rezervisan za ekološki film „Čovjek drveća“ (12 sati) i dokumentarac Mirka Jakovljevića „Iz dubine duše“. R. Ć.

Helenom Kadare i vlasnikom Izdavačke kuće „Onufri“ Brujarom Hudhrijem. Neposredno prije uručenja Povelje, Kadare je, osim sa predsjednikom CANU, razgovarao i sa članovima Akademije – akademicima Đorđem Borozanom, Pavlom Pejovićem, Zuvdijom Hodžićem, Jevremom Brkovićem i vanrednim članom CANU Pavlom Goranovićem. Dolazak Kadarea u CANU, kako je kazao Dragan K. Vukčević, jedan je od koraka na putu približavanja i međusobnog razumijevanja Crne Gore i Albanije. Bez obzira na razlike koje nas dijele, kako je rekao, jedini istinski zavičaj intelektualcima je kultura. - Vjerujem da je kultura najznačajniji put između različitih društava, a jedan od

najznačajnijih mostova jeste onaj koji grade umjetnici. Drago mi je da je jednom od velikih umjetnika, ne samo Albanije i albanske književnosti, nego i Balkana i Evrope, danas uručena povelja inostranog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti – kazao je Vukčević. Ismail Kadare rođen je 1936. godine u Đirokastru. Jedan je od najznačajnijih savremenih pisaca, čija su djela prevedena na oko 45 svjetskih jezika. Smatra se jednim od najistaknutijih evropskih pisaca i intelektualaca 20. vijeka, kao i univerzalni glas protiv totalitarizma. Dobitnik je brojnih nagrada i priznjanja, a posljednju je dobio prije nekoliko dana iz Južne Koreje, u konkurenciji sa 350 pisaca iz cijelog svijeta. S. V.

Izložba internacionalnog festivala ,,Oda životu“ otvorena u Podgorici

Umjetnošću protiv krize

PODGORICA – Izložba slikarskih radova trećeg internacionalnog umjetničkog festivala ,,Oda životu“ otvorena je u hotelu ,,Ramada“. Okupila je veliki broj slikara sa raznih meridijana, koji su sa publikom podjelili ne samo svoju umjetnost, nego i osobenosti kultura zemalja iz kojih dolaze - Nigerije, Velike Britanije, Egipta, Italije, Jordana, Maroka…

Direktor festivala ,,Oda životu“ i predsjednik NVO Svjetske umjetničke igre Miloš Miki Popović kazao je da je festival odgovor na aktuelnu globalnu krizu, te da kroz umjetnost pokušava da obnovi vjeru u vrijednosti kao što su humanost, poštovanje i ljubav. - Likovna smotra ,,Oda životu“ je do sada dovela 400 umjetnika sa svih kontinenata. Crna Gora je večeras stjecište svjetske umjetnosti u realnom vremenu - kazao je Popović.

PEJZAŽ SA MOSTA

Britanski slikar, pejzažista, umjetnik, profesor na univerzitetu u Strazburu, odlikovan 2015. godine titulom viteza reda umjetnosti i književnosti francuskog Ministarstva kulture i komunikacija Rodžer Dejl izložio je pejzaž koji je naslovio ,,Heaven and Earth“ (Nebo i zemlja). Ovo djelo je posebno jer je nastalo na mostu ,,Milenijum“ u Podgorici i prikazuje prirodu koja ga okružuje. - Rad sam zamislio kao stepenice od zemlje do neba. Samo to što sam imao šansu da spojim ta dva simbola za mene je vrlo lijepo. Most sam po sebi predstavlja vid komunikacije - ljudi se spajaju preko mosta. Ovo nije prvi put da radim na mostu, radio sam na mostovi-

I.BOŽOVIĆ

Gdje je dom

PODGORICA – Poznati albanski pisac Ismail Kadare bio je juče gost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, a tom prilikom mu je i uručena Povelja o članstvu u CANU. Kadare je za inostranog člana CANU izabran 18. decembra 2018. godine, a Povelju mu je uručio predsjednik, akademik Dragan K. Vukčević. Poznati književnik raduje se svakom dolasku u Crnu Goru jer, kako je kazao, ovdje je uvijek okružen prijateljima. - Crnogorska poezija i književnost su mi uvijek bile pri srcu – kako starija, tako i nova i moderna. U Crnoj Gori sam treći put i srećan sam zato što opet vidim sve veći napredak – kazao je Kadare. On je u Podgoricu došao sa suprugom

Sa otvaranja izložbe u Podgorici

ma širom Evrope. Po dolasku u Podgoricu izgledalo mi je da je ovaj most simbol vašeg glavnog grada - kazao je Dejl za Pobjedu. Britanski slikar se prisjetio velikih vrućina koje su donekle ograničavale mogućnost stvaranja na licu mjesta. - Radio sam koliko sam mogao, dva ili tri sata. Nažalost, nijesam u tom pejzažu naslikao zgrade. Ali, možda je ispalo dobro jer ovako slika prikazuje kako je izgledala Podgorica kada obale Morače nijesu bile naseljene - istakao je Dejl. Umjetnik je podijelio sa nama utiske tokom rada na mostu ,,Milenijum“ - Sigurno je za građane Podgorice bilo iznenađenje da me vide tu. Pošto sam slikao, nažalost, nijesam mogao da pričam sa njima. S obzirom da se blizu mjesta na kom sam radio nalazi semafor imao sam i publiku iz automobila. Sjećam se da mi je jedan vozaž čak namignuo iz kola - kroz smijeh se prisjetio Dejl.

PRIČE SA PUTOVANJA

Leonardo Gironacci dolazi iz Italije. Ističe da je u djetinjstvu i mladosti puno putovao te su

inspiracija za njegove radove upravo putovanja. - Tokom putovanja naučio sam dosta o drugim kulturama. Na prmijer, od islama sam naučio da je bog jedinstvo koje se uvijek prikazuje kroz neke geometrije. Eto, moja geometrija je ovdje. Moji radovi su ustvari vez, ali koristim lišće i zlatni konac. To su one geometrije o kojima sam pričao. One se razlikuju od moje kulture, jer hrišćanstvo predviđa trojstvo - Oca, Sina i Svetog duha… Ali, pošto pričamo o savremenoj umjetnosti htio sam da ubacim i malo savremenosti u rad pa sam odlučio da napravim instalaciju koristeći mobilni telefon - kazao je Gironacci. Pored Dejla i Gironiccia, na izložbi su se predstavili i Ibrahim Ghazala iz Egipta, Saida Hdoubane iz Maroka, Faten Khalil iz Libana, Juman Alnemri iz Jordana, Francis Agemo iz Nigerije, Ghada Ali E Al Hassan iz Saudijske Arabije, Lena Khvichia iz Litvanije, Emily Shih iz Kine, ali i domaći autori Miloš Miki Popović, Ratko Odalović, Damir Murseljević, Milena Perović i Vaso Nikčević. A. Đ.

,,Potonja ura Njegoševa“ izvedena u Mongoliji PODGORICA - Predstava ,,Potonja ura Njegoševa“, u izvođenju glumca Slobodana Marunovića, koju je po tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, izvedena je sinoć u glavnom gradu Mongolije, Ulan Batoru, na petom međunarodnom pozorišnom festivalu monodrame „Parade of Winners 2019“ (Parada pobjednika 2019). Pored Marunovića, na festivalu će nastupiti glumci iz Kine, Rumunije, Koreje, Rusije, Španije i Mongolije. Na festival su pozvani glumci koji su ove godine dobili najznačajnija priznanja na festivalima monodrame širom svijeta. „Potonja ura Njegoševa“ premijerno je izvedena 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu. Do sada je odigrana preko 1.500 puta širom planete. R. K.

Marunović u predstavi „Potonja ura Njegoševa“

Drugi pišu

Subota, 21. septembar 2019.

Pobjeda

Izmišljeni grijesi komunističkih funkcionera

» Piše: Adnan Prekić – xxxxxxxxxistoričar Iako postoji više priča o tome kako je nastala sintagma Jagnjeće brigade, u crnogorskom javnom prostoru krajem 80-tih, ona se koristila isključivo za opis komunističke birokratije koja navodno ništa nije radila, već se isključivo prežderavala o trošku naroda, po službenim ručkovima i večerama. Koliko su priče o otuđenim političarima i crvenoj buržoaziji bile prihvaćene, ukazuju poruke sa mitnga koji su po Crnoj Gori organizovani tokom 1988. godine. Poruka demonstranata o birokratiji koja je izdala ideale socijalizma i oportunistički živjela na račun naroda, bila je jedna od ključnih optužbi ulice. Iako su i tada mnoge stvari ukazivale da se radi o propagandi iza koje stoje politički ciljevi, arhivska građa iz tog perioda jasno svjedoči da su te poruke bile dio smišljene kampanje, koja je dobila epilog tokom AB revolucije. Na osnovu arhivske građe sa kraja 80-tih nedvosmisleno možemo zaključiti da je partijsko i državno rukovodstvo Crne Gore živjelo više nego skromno, naručito ukoliko ih uporedimo sa onima koji su ih optuživali za „izdaju radničke klase“. Veliki mitinzi podrške Crnogorcima i Srbima sa Kosova, organizovani tokom 1988. godine i nešto kasnije takozvani mitinzi gladnih radnika Crne Gore, bili su priprema za AB revoluciju. Iako je nacionalistička agenda i kompletna infrastruktura za projekat preuređenja Jugoslavije po mjeri

Jagnjeće brigade

,,DOGAĐANJE NARODA“: Miting u Podgorici oktobra 1988.

Srbije već bila gotova, političke i organizacione strukture koje su kordinirale tim procesima, na početku su bile jako oprezne. Njihove poruke na prvim mitinzima bile su uglavnom socijalne prirode, lišene nacionalističkih i šovinističkih ispada. Fokus propagande nije bio nacionalizam, već navodna otuđenost komunističkih političara, koji su po njihovo m o b j a š n j e n j u i z d a l i radničke interese i napravili

podjelu na bogate rukovodioce i gladne radnike. Crnogorsko komunističko rukovodstvo, iako je dugo vremena istrajavalo na politici srednjeg puta, odnosno izbjegavanja otvorenog sukoba sa nacionalističkim krugovima iz Srbije, krajem 80-tih ipak je imalo relativno jedinstven stav o tome šta se priprema u Beogradu. Preko crnogorskih kadrova u saveznim organima imali su i zvaničnu podršku i

jednu vrstu zaštite federalnih vlasti zbog čega su brzo prepoznati kao jedna od najvažnijih političkih meta Slobodana Miloševića i njegove politike. Već na prvim mitinzima sredinom 1988. godine, na kojima se navodno iskazivala podrška Crnogorcima i Srbima na Kosovu, čule su se poruke o „otuđenom crnogorskom rukovodstvu koje neće da sluša glas naroda“. U zapaljivim govorima sa crnogorskih trgova ponavljalo se da se politički vrh Partije pretvorio u „oportuniste i karijeriste“. Retorika o odnarođenom rukovodstvu kulminiraće na mitingu „gladnih radnika Radoja Dakića“ u oktobru 1988. godine, kada su se čuli i jasni pozivi za odlazak partijskog rukovodstva. U policijskim izvještajima iz tog perioda, ostale su zabilježene poruke koje su demonstranti uputili partijskom i državnom rukovodstvu Crne Gore: Lopovi; Lopovi napolje; Izdali ste narod; Birokrati napolje; Djeca su nam gladna; Foteljaši napolje. Koreografiju mitinga ispred crnogorskog parlamenta upotpunjavali su i plakati sa sličnim parolama: Dolje birokratija, hoćemo hljeb; Dolje

crvena buržoazija; Dolje foteljaši; Rukovodioci hoćemo povećanje plata od 100% jer ne možemo više živjeti na hljebu i vodi; Dalje ruke od plitkog radničkog džepa; Jeli vas sramota, radnička klasa je gladna; Vratite pare da možemo normalno da radimo. Iako je proteklih 30 godina crnogorske tranzicije dalo preciznu ocjenu o utemeljenosti optužbi na račun tadašnjeg partijskog rukovodstva, arhivska građa omogućava nam i novu perspektivu. Naime, već početkom 1988. godine kada su preko beogradskih medija poruke o „crvenoj buržuaziji i odnarođenim političarima“ počele da ispunjavaju javni prostor u Crnoj Gori, partijsko rukovodstvo odlučilo je da formira komisiju koja će ispitati imovinu kompletnog partijskog i državnog vrha. Komisija koju je formirao Centralni komitet SKCG pripremila je detaljni upitnik o pokretnoj i nepokretnoj imovini rukovodilaca, kao i imovinu članova porodice. Obuhvaćeno je preko 100 rukovodilaca na najvišim položajima iz svih krajeva Crne Gore. Komisija je preko nadležnih organa provjeravala sve ono što je prijavljeno i istraživala eventualne nepravilnosti. Rezultati komisije prezentovani u oktobru 1988. godine, pokazali su da su najviši državni zvaničnici na republičkom i lokalnom nivou živjeli više nego skromno. Izuzimajući stanove u kojima su živjeli i koji su otkupljeni iz državnog stambenog fonda, najveći dio njih nije imao nikakvu drugu imovinu. U zaključcima komisije koji su analizirali imovno stanje partijskih i državnih funkcionera, navedeno je da ni jedan od njih nije zloupotrijebio funkciju i „društveni stan ustupio članovima uže ili šire porodice“. Takođe niko od njih nije imao više od jednog automobila, a najveći dio vozila koji su koristili bio je domaće proizvodnje, u prosjeku star deset godina. Neki od članova najužeg partijskog i državnog rukovodstva posjedovali su vikendice ili renovirane seoske kuće, ali je komisija utvrdila da su za njihovu izgradnju, kao i za kupovinu automobila, „isključivo korišteni kratkoročni ili dugoročni bankarski krediti, pod uslovima koji su bili dostupni i svim drugim građani-

ma“. Konačni zaključak komisije bio je da državni i pratijski funkcioneri izuzev stanova u kojima žive, nemaju nikakvu drugu značajniju imovinu i da su lični dohodci jedini izvor prihoda za njih i njihove familije. Među funkcionerima čiji su prihodi kontrolisani nalazi se i prvi čovjek Komunističke partije u Crnoj Gori, Miljan Radović. Ovaj univerzitetski profesor sa suprugom, ljekarom specijalistom i dvoje djece živio je u porodičnom stanu u Beogradu od 69m2. Radović je ovaj stan dobio 1982. godine kada je postao član Centralnog komiteta KPJ, zbog čega je stan u Titogradu u kome je ranije živio, vratio nakon preseljenja porodice u Beograd. Od ostale imovine imao je garsonjeru u Herceg Novom od 29m2 i automobil star osam godina. Primjer Radovića koji je prelaskom na novu funkciju vratio državi stan u kome je živio nije izolovan. Kod više funkcionera ponavljaju se slični primjeri, a zanimljiv je slučaj jednog člana Centralnog komiteta koji je nakon što je vratio stan koji je naslijedio od oca i stan koji je dobio od države, ostao „kraći“ za skoro 30m2 stambenog prostora. Takođe svaki funkcioner koji je živio izvan Titograda (Podgorice) nikada nije tražio stan za vrijeme obavljanja službe u glavnom gradu, već su za boravak u glavnom gradu Crne Gore koristili službeni smještaj. Iako su rezultati komisije koja je istraživala imovinu najznačajnijih državnih i partijskih funkcionera bili dostupni još 1988. godine, ni jedan segment tog izvještaja nije se pojavio u javnosti. Izvještaji su svakako bili dostupni i rukovodstvu koje na čelo Partije dolazi početkom 1989. godine, ali ni oni nikada nijesu pokazali interes da se do kraja rasvjetli navodno bogaćenje i udaljavanje od izvornih principa socijalizma, bišeg rukovodstva Crne Gore. Ukoliko poznajemo kontekst i dinamiku događaja sa kraja 80-tih godina potpuno je jasno zašto ovakav izvještaj o imovini nikada nije mogao dobiti značajniji prostor u javnom prostoru. Crnogorsko partijsko rukovodstvo, kako ono u Crnoj Gori, tako i ono u saveznim organima, u ogromnoj većini se suprotstavilo nacionalističkoj politici koju je personifikovao Slobodan Milošević. Tako ni priča o bogaćenju crnogorskog partijskog rukovodstva nikada nije bila u funkciji pravde i pravičnosti već isključivo u funkciji njihove diskreditacije. To je jasno i ukoliko se analizira onaj dio beogradske štampe koji je bio pod kontrolom nacionalističkih krugova. U tim medijima korištena je svaka prilika za senzacionalističko izvještavanje o navodnim pronevjerama, malverzacijama i nepočinstvima crnogorskih rukovodilaca. Poruka crnogorskom rukovodstvu bila je jasna: Biće dovoljno samo da odete. I zaista je tako i bilo. Odlaskom crnogorskog partijskog rukovodstva početkom 1989. godine, uklonjena je posljednja prepreka za realizaciju nacionalističke agende iz Beograda. Tim preokretom i crnogorsko društvo je izgubilo svaku šansu da se obračuna ne samo sa komunizmom, već i sa totalitarizmom koji je generisao najveći dio društvenih i ekonomskih problema zajednice.

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Subota, 21. septembar 2019.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Crnogorski elektroprenosni sistem AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac D.o.o. „Komunalno” Cetinje, ul. Jaroslava Čermaka bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Sredstva lične zaštite, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 39.930,00 €. Tenderska dokumentacija broj 44/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.09.2018. godine. Lice za davanje informacija Saša Ivanović, telefon +382 (0) 20 414 700, e-mail: sasa.ivanovic@cges.me.

Za otvoreni postupak za nabavku dizel goriva ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 75.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 09/19-5712 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Tatjana Jašović, telefon 067/113-057, e-mail jkpct. javnenabavke@t-com.me. .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Željeznička infrastruktura Crne Gore AD Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za stanovanje d.o.o. Podgorica, ul. Zetskih vladara bb oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka fasaderskih radova ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om100.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 5871-15/T-2019 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Milanka Caković, telefon 020/623 - 337, e-mail aspg3@t-com.me

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11; 57/14; 28/15 i 42/17) Naručilac Uprava za saobraćaj, ul. IV proleterske br.19, 81000 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Isporuka i montaža opreme za tehničku zaštitu objekata Upravne zgrade EPCG AD Nikšić, FC Snabdijevanje, HE Perućica, HE Piva i TE Pljevlja, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-25245/1 od 02.08.2019. godine, pod rednim brojevima 184, 185, 186 i 187. Tenderska dokumentacija broj 93/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.09.2019.godine. Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204-220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com.

Nabavka i isporuka robe: Gorivo, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 120.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 9089/5 (27/19) objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.09.2019.godine. Lice za davanje informacija Službenik za javne nabavke Adrijana Uglik, telefon +382 (0) 20 441-436, e-mail nabavka@zicg.me .

Poslovni broj: Iv.br. 680/14. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Societe generale banka Montenegro “ AD, Bulevar Revolucije br. 17., PIB 02136228., protiv izvršnog dužnika Radojičić Vasiljke iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave - obračuna kamata sa dokazima o osnovama dospjelosti i visini potraživanja po Ugovoru o kreditu br. 05 – 491 – 0108472.0 od 16.03.2006. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 7.058,33 €, u smislu čl. 45. ZIO-a,

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore sa sjedištem u ulici Vaka Đurovića bb, Podgorica oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo javne uprave sa sjedištem u Podgorici, Rimski trg 45, oglašava

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radojičić Vasiljke iz Bara, osnovom vjerodostojne isprave - obračuna kamata sa dokazima o osnovama dospjelosti i visisni potraživanja po Ugovoru o kreditu br. 05 – 491 – 0108472.0 od 16.03.2006. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju od 26.12.2014. godine, zaključka o izlasku na lice mjesta od 09.09.2016. godine i zapisnika o uviđaju lica mjesta od 23.09.2016. godine, neposredno izvršnom dužniku. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnika u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.10.2017. godine

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materijala iz oblasti laboratorije–testovi za biohemijsku dijagnostiku, za potrebe DZ Budva, DZ Danilovgrad, DZ Herceg Novi, DZ Rožaje, DZ Tivat i DZ Ulcinj, broj postupka javne nabavke 30/19, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 63.356,71 €. Tenderska dokumentacija broj 09-6096 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Vinka Vukeljić, službenik za javne nabavke, telefon 020 404 156, email: nabavke@rfzcg.co.me

Predmet javne nabavke je nabavka usluge - Nacionalni sistem za naplatu administrativnih taksi (NS-NAT) II faza- ukupna procijenjena vrijednosti sa PDV-om: 170.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 13/2019 (01-051/19-5161/7) od 20.09.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov. me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija: Ksenija Mirković, Kontakt telefon 069101910, E-mail: ksenija.mirkovic@mju.gov.me.

Na osnovu člana 62. stav 1. Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore iz Budve, ul. Popa Jola Zeca bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Izrada idejnog rješenja i glavnog projekta za regulisanje kanala i vodotoka u Rezervetu „Tivatska solila”, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 17.250,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-2236/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević i Vojislav Dragnić , telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro. com.

Pružanje usluga za upravljanje lukama - izrada Elaborata o građevinskom stanju Luke Risan, potrebnim investicijama na infrastrukturnom opremanju i održavanju luke, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02043076/4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević i Dragoljub Marković, telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro.com.

Sanacija i uređenje kupališta na lokalitetu “Bijela Vila”, kat. parcela 484 K.O. Topla, opština Herceg Novi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0204-3606/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Mirjana Radičević i Rajko Radulović, telefon 033 452 709, e-mail mirjana.radicevic@morskodobro. com.

Mali oglasi NEKRETNiNE Moderna poslovna zgrada bruto 815m2 sa parkingom i garažom na desetak metara

od raskrsnice glavne Ulice Slobode i Hercegovačke. Direktna prodaja. Tel. 00381-63-166-3331 1 CENTAR – ulica Hercegovačka – savremen lokal 415m2 sa privatnim parkingom i dvorištem. Jedinstven u centru, prilagodljiv svim zahtjevima, izuzetan po svim parametrima. Prodajem. Tel. 069/871-452 2 PRODAJEM stan u Zagoriču 96 m2 sa dvorištem 60 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 069/578-560 3

POVOLJNO prodajem dva placa u Stolivu (Boka Kotorska), LP439 – parc. 227/5(562 m2), LP440 – parc. 227/2(290 m2). Daroslava Todorović iz Kraljeva. Tel. 003813622170, 069/030-390 4

UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

PRODAJEM u Podgorici rakijski kazan od 60 litara. Tel. 067/555-215 6

za reviziju tehničke dokumentacije za rekonstrukciju regionalnog puta Berane - Trpezi - Kalače, dionica Trpezi - Kalače, dužine cca 18km, procijenjene vrijednosti 15.000,00 EUR-a.Tenderska dokumentacija broj 45/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 20.09.2019. godine. Lice za davanje informacija Nikola Arnaut, telefon + 382 (0) 20 655 052; 655 364; e-mail upravazasaobracaj@uzs. gov.me.

Oglasi i obavještenja

Subota, 21. septembar 2019.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:I-1242/2018 KOTOR, 17.09.2019.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „HETA ASSET RESOLUTION DOO PODGORICA“ ,CAPITAL PLAZA PC1 ,CETINJSKA 11, protiv izvrsnih duznika PAVLIČEVIĆ DRAGANA iz Kotora ,Dobrota 20 , i TANASIĆ LJUBICE iz Kotora ,Dobrota 20, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu izvršne isprave, dana 24.07.2019.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „HETA ASSET RESOLUTION DOO PODGORICA“ ,CAPITAL PLAZA PC1 ,CETINJSKA 11,protiv izvrsnih duznika PAVLIČEVIĆ DRAGANA iz Kotora ,Dobrota 20 , i TANASIĆ LJUBICE iz Kotora ,Dobrota 20, a istima nije bilo moguce uruciti rjesenje o izvršenju broj I-1242/2018 od 24.08.2018.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 243.018,56 eura na ime glavnog duga sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počev od 23.08.2018.godine pa do konačne isplate, i troškova izvršnog postupka u iznosu od 192,50 eura ,i troškova nagrade Javnog izvršitelja ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznici PAVLIČEVIĆ DRAGAN iz Kotora ,Dobrota 20 , i TANASIĆ LJUBICA iz Kotora ,Dobrota 20, se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rjesenja o izvršenju broj I-1242/2018 od 24.08.2018.godine. Upozoravaju se izvrsni duznici PAVLIČEVIĆ DRAGAN iz Kotora ,Dobrota 20 , i TANASIĆ LJUBICA iz Kotora ,Dobrota 20, da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Subota, 21. septembar 2019.

Poslednji pozdrav našoj majci

Dana 20. septembra 2019. godine u 90. godini preminuo je naš dragi

Дана 20. септембра 2019. послије краће болести у 74. години преминула је

SNEžANI žANI MUhAMEDOVIĆ rođenoj ĆETkovIĆ Majko, ponosni smo što si od svih žena baš Ti bila naša majka. Otkad te nema, izgubili smo sebe. Imala si previše problema, a ipak si hodala uspravno i ponosno. Hvala Ti za svaki savjet za svaki dan ispunjen ljubavlju. Uvijek si bila majka za primjer. Ponosimo se Tobom. Gdje god da si sada, uvijek ćeš biti naša zvijezda vodilja. Nebo je dobilo još jednog anđela. Tvoja djeca ALEN,EMIL,MIRELA i EMINA

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

VUKOTA Stevanov NOVAKOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 21. septembra od 11 do 16 časova i 22. septembra od 11 do 13.30. Sahrana će se obaviti dana 22. 9. u 14 časova na Novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI: sin RAJO, ćerka SANJA, sestre JANA i CMILJA, unučad NIKOLA, KOSTA i ĐINA, sestrići, sestrične, braća i sestre od stričeva i ostala brojna rodbina

973

ЗОРКА Радомирова КУКУЛИЧИЋ рођена ВЕЉКОВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 20. септембра од 15 до 17 часова и 21. септембра од 10 до 14 часова, када крећемо на гробље Свете Петке у Мојановиће, гдје ће се и обавити сахрана у 15 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ЗОРАН и ДРАГАН, ћерка ВЕСНА, снаха ВАЊА, брат ГОЈКО, унучад и зет и остала многобројна родбина КУКУЛИЧИЋ и ВЕЉКОВИЋ 963

Posljednji pozdrav voljenom kumu

SNEžANI MUhAMEDOVIĆ rođenoj ĆETkovIĆ Dana 20. septembra 2019. u 83. godini preminula je

Tvojim odlaskom zauvijek si ostavila u mom srcu bol i prazninu. Počivaj u miru, voljena sestro. sestra SUNČICA i zet MIĆO BOŽOVIĆ

MLADENU BANU NEVENKA Milenkova BULATOVIĆ rođena RADETIĆ

Дана 20. септембра 2019. године, у 72. години, упокојила се у Господу наша драга

BOŽO PEJOVIĆ sa porodicom Saučešće će se primati na gradskom groblju Čepurci 20. septembra od 12 do 16 časova i 21. septembra od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u Kučima, selo Raći u 15 časova.

972 Najboljem nastavniku

OŽALOŠĆENI: kćerka SLAĐANA, sinovi ŽIVOJIN ŽIKA i ŽARKO, brat ACO, đeveričić SRETO, snahe ZORICA i MILENA, sestrične NADA, SLAVKA i SMILJKA, zaova VIDRA, jetrva DRAGICA, unučad i ostala rodbina BULATOVIĆ i RADETIĆ 982

ДУШАНКА Мијајла АШАНИН рођ. БУЛИЋ

Dana 21. septembra 2019. godine sahranjen je pokojni

DRAžENU VUJAČIĆU Саучешће примамо у градској капели у Никољцу 21. и 22. септембра до 11 часова. Опијело ће се служити 22. септембра у 13 часова у цркви Успења Прeсвете Богородице у Павином Пољу. Сахрана ће се обавити у 14 часова на гробљу у Павином Пољу.

Ожалошћени: синови СИНИША и ВЕСЕЛИН, кћерке АНА и ЕЛЕОНОРА, брат МИЛЕ, сестре КАтАРИНА, СОфИЈА и СтАНУША, унучад МИЛУтИН и МАЈА, братанићи, братаничине, сестрићи, сестричине и остала родбина

Nismo znali da će nam jučerašnji čas sa Vama biti i posljednji. Nikada nećemo zaboraviti Vaš osmijeh, šale i lekcije. Bili ste prije svega dobar čovjek, a onda i nezaboravan profesor. Volimo Vas! ODJELJENJE VII-2 O.Š. „PAVLE ROVINSKI“ 984

BRANISLAV MIĆO KALJEVIĆ rođen 1953.

Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu najuže porodice.

Ožalošćeni: majka MILENA, brat ĐORĐIJE, snaha OLIVERA, bratanične LIDIJA i ANĐELA, rođaci i brojni prijatelji

929 Draga

Posljednji pozdrav dragom kumu

BILJANA Tvoj dragi i veseli lik ostaće nam u vječnom sjećanju. Anđeli neka čuvaju tvoju bezgrešnu dušu u raju.

ĐOKI Počivaj u miru.

Stric GOJKO, strina SLOBA, braća MIŠO, NENA i BOBAN sa porodicama 983

BOBO ĐUR OVIĆ sa familijom 965

Oglasi i obavještenja

Umro je poslanik Skupštine Crne Gore

Subota, 21. septembar 2019.

Opraštam se od mog velikog druga i prijatelja

S bolom se opraštamo od našeg dragog

KOČE Milikinog PAVLOVIĆA

KOČA PAVLOVIĆ

KOČE U nezaboravu,

Dok budem disao nosiću te u srcu. Tvoj drug i prijatelj

MIŠO, VESNA, MILICA, DUŠAN i RATKO sa porodicom

SAŠA IVANOVIĆ 943

Sa pijetetom i poštovanjem sjećaćemo se njegovog lika i djela.

Pobjeda

981

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke

Dana 21. septembra 2019. navršava se godina od kada nije sa nama naš voljeni

SKUPŠTINA CRNE GORE

946

KOČI

NADI PETROVIĆ

PEĐA, MIKI, SONJA i CICA JOVETIĆ iz LAS VEGASA

ANKA BJELICA sa djecom

962

Posljednji pozdrav velikom čovjeku, našem kolegi i saborcu

960

NOVAK Jovanov PEROVIĆ

Bez tebe više ništa nije isto. Mnogo, mnogo nam nedostaješ. Volimo te i uvijek mislimo na tebe.

Са тугом у срцу и болом у души обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је 20. септембра 2019. послије дуже и тешке болести у 65. години преминула наша драга и вољена Tvoji: MILOJKA, NENA, RATKA i MARKO

978

Deda naš

KOČI PAVLOVIĆU

НАДА ПЕТРОВИЋ рођ. Лекић

Sa posebnim uvažavanjem i poštovanjem prema idejama i borbi kojima si posvetio svoj život.

OPŠTINSKI ODBOR I MREŽA MLADIH POKRETA ZA PROMJENE - BUDVA

964

Саучешће примамо у мјесној капели у Бијелој 20. септембра (петак) од 13 до 17 часова и 21. септембра (субота) од 9 до 12 часова када погребна поворка креће за Цетиње, гдје се у градској капели прима саучешћe од 14 до 16 часова када ће се обавити сахрана на новом гробљу. Ожалошћени: супруг НЕЂЕЉКО, синови БОРИС и ТОМО, кћерка ИРЕНА, сестре ВЕРА и СЛАВИЦА са породицама, снаха ДАНИЦА, унучад АЛЕКСАНДАР, НИКОЛИНА и ДАНИЦА и остала многобројна родбина 953

Neka je večna slava našem

NOVAK Jovanov PEROVIĆ

Ponosni smo, što smo dio tebe!

Najdraži naš Vole te: JAKŠA, MARKO, JOVANA, ANJA i SARA

979

KOČI PAVLOVIĆU 1962-2019. 974

JOVETIĆ SONJA, PEĐA i MILIJANA

Dragi brate

Posljednji pozdrav nezaboravnom čovjeku

NOVO Jovanov PEROVIĆ

NOVAK Jovanov PEROVIĆ

KOČI PAVLOVIĆU 1962 – 2019.

975

Od LJILJE i NAĐE KARADŽIĆ

Nedostaješ nam! Volimo te…

SNEŽA i NAJA sa porodicama

KOČA PAVLOVIĆ Drago mi je što sam te upoznala i što si kao zet postao dio naše porodice. SVETLANA RAKČEVIĆ 976

Godina prođe a boliš sve jače.

Vole te setre VIDA i DRAGICA sa porodicama

980

977

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Subota, 21. septembar 2019.

Zatečeni smo viješću da je naš dragi nastavnik, kolega, drug i prijatelj iznenada preminuo

Obavještavamo da je 19. septembra 2019. godine preminula u 54. godini

rođena Ćetković

nastavnik biologije Saučešće primamo u kapeli Čepurci, 20. septembra od 10 do 14 časova i 21. septembra od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci. Ljudi su poput zvijezda, i kada se ugase, njihov sjaj traje vječno. S ljubavlju i poštovanjem čuvaće ga od zaborava

UČENICI I KOLEKTIV OŠ „PAVLE ROVINSKI“

Dragom našem

SNEŽANA ŽANA pok. Amira MUHAMEDOVIĆA

DRAŽEN VUJAČIĆ

Ožalošćeni: sinovi ALEN i EMIL, ćerke MIRELA i EMINA, đever KEMO, zaove FIKA i FATIMA, stričevi VERO i NJANJO, jetrva ANISA, braća MIODRAG i DRAGI KOŠO, sestra SUNČICA, snahe LJILJANA i VESNA, tetke ZLATA i ANĐELIJA i ostala mnogobrojna rodbina MUHAMEDOVIĆ i ĆETKOVIĆ

LJUBU S tugom, ljubavlju i poštovanjem zauvijek ćemo te nositi u našim srcima. ANA, IVANA i SNEŽANA 961

926 Opraštamo se od naše sestre od tetke

955

LJUBO Postoji nešto što nikad umrijeti neće, a to su ljubav, ponos i sjećanje na tebe Tvoji: ĆOKA, IVANA, KAĆA i TINA

970 Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је 20. септембра 2019. послије кратке и тешке болести у 55. години преминуо наш драги и непрежаљени

ŽANE

Dana 21. septembra navršava se četrdeset dana od smrti

Počivaj u miru dobra dušo. 939

dvadeset sedam godina od smrti

MILO, MARINA i LJILJANA

Posljednji pozdrav dragom rođaku

МЛАДЕН пок. Бранка БАН

JELICE JELE Božidarove KNEŽEVIĆ

Саучешће примамо у градској капели у Будви 21. септембра од 10 до 17 часова и 22. септембра од 9 до 10,30 часова. Сахрана ће се обавити 22. септембра у 11 часова на гробљу испред цркве Св. Ђорђе у селу Главати - Грбаљ.

BOŽIDARA Žarkovog KNEŽEVIĆA

rođene Lasica

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛИЦА, син МАРКО, брат ЂОРЂЕ, сестричне ЈЕЛЕНА, МИЛЕНА и МИЛИЦА, ујаци ЉУБОМИР и ИЛИЈА са породицама, рођаци од тетке ДУШАН и ВЛАДИМИР ТИЧИЋ, НИКОЛА ПОПОВИЋ, ВЛАДО ПЕРАНОВИЋ и СТАНКО ОЏА, снаха ЊЕГОСАВА и остала родбина 966

MLADENU BANU

Dragi roditelji, hvala vam za sve što ste za nas nesebično učinili. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. Uža porodica će u subotu, u 10 časova, posjetiti njihovu vječnu kuću.

VLADIMIR TIČIĆ sa porodicom

VAŠA PORODICA

Posljednji pozdrav dragom rođaku

945 967

Voljeni

POMENI Godina je od smrti naše majke

Osam godina i devet mjeseci od smrti našeg oca

MLADENU BANU

MIŠO, Živiš u našim mislima i sjećanjima. 957

Tvoje sestre, KSENIJA i NATAŠA sa porodicama

DUŠAN TIČIĆ sa porodicom

MILOSAVA

968

KOSTA ROGANOVIĆ

Дана 20. септембра 2019. године у 94. години преминуо је наш драги

Ostavili ste neizbrisiv trag u našim srcima i mnogo lijepih uspomena da vas vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo. U nedjelju 22. septembra 2019. godine u 9 časova porodica će posjetiti vašu vječnu kuću.

971

VAŠA PORODICA

MIŠO, Težak je i pretužan svaki dan u kojem te nema, ali dok postojimo ti ćeš biti vječno živ i nikad prepušten zaboravu. 956

Četrdeset dana od smrti supruga i oca

Tvoji: tetka VESNA i tečo DRAGAN JOVANOVIĆ

Dana 21. septembra 2019. godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog

ВЛАДО Новичин ВЛАХОВИЋ Саучешће примамо у градској капели Чепурци 21. септембра од 10 до 14,30 часова када поворка креће за Мојковац. Саучешће примамо у градској капели Мојковац 22. септембра од 09 до 14 часова када ће се и обавити сахрана на градском гробљу.

ОЖАЛОШЋЕНИ: Син МИЛАН, ћерке СВЕТЛАНА и ДУБРАВКА, брат МИЛОРАД, сестра БЛАЖА, снахе, зетови, унучад, праунучад и остала многобројна родбина 969

DIKE RADULOVIĆA

DIMITRIJE DIKE RADULOVIĆA

Vrijeme prolazi a bol i tuga za tobom neće proći. Neka tvoja duša počiva u miru. Mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvojim odlaskom dragi naš Diśune ostala je velika praznina u našem domu u našim srcima koju mi, tvoji najbliži sve više osjećamo. Porodica će u subotu u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoji: MILICA i DRAGAN 959

958

Ožalošćena porodica RADULOVIĆ

Oglasi i obavještenja

Pobjeda

Subota, 21. septembar 2019.

Драги наши

Godina prođe od kada me je zauvijek napustio moj

СЛОБОДАН МРВОШЕВИЋ

28.1.1946-1.10.2015

ЖЕЉКО МЕН МРВОШЕВИЋ

1.4.1971-21.9.1991.

Вријеме које пролази нас подсјећа на све лијепо које смо изгубили вашим одласком. Жељко храброст је била твоја врлина па нијеси на свој млади живот жалио да би свој народ одбранио. Тугују за вама АНГЕЛИНА, АНА и НАТАЛИЈА 940

MIŠKO

Двадесет првог септембра 2019. навршава се двадесет осам година од погибије нашег братанића и брата

Првог октобра 2019. навршавају се четири године од смрти нашег брата и ујака

ЖЕЉКO

СЛОБО МРВОШЕВИЋ

Volim te

Носимо вас у својим срцима и чувамо од заборава. Ваше тетке и сестре: РОСА, ДАРА и БОСА са породицама

Tvoj kum ZORAN

944

948 VESELINKA VESNA VUKOVIĆ Dragi naš Godina dana od smrti naše majke

4 godine od smrti naše sestre

Kakva ironija. Pola godine na moj rođendan. Tugo moja, prolaze minuti, sati, a meni, uh, ne znam jesu li prošle godine ili traje vječnost. Kako dalje majko? Čekam da dođeš, da mi kažeš „samo tebi za rođendan“, ali nema te Veko... a boli, boli neizdrživo. Fališ mi majko, fališ za sve što dolazi.

49 godina od smrti našeg oca

Tvoja JELENA

MIKELE

SLAVKE Velimirove

MARINE Velimirove

VELIMIRA Ristovog

PERUNOVIĆ

Postoji nešto što umrijeti neće, to su sjećanja na vas. Počivajte u miru.

Tvoj topli osmjeh, blagu narav, čestitost i zajedničko druženje nećemo nikada zaboraviti. Počivaj u miru.

942 Pola godine je od smrti naše voljene sestre

DRAGAN, SLAVKO i SAŠA 938 Dana 21. septembra 2019. navršava se 40 dana od smrti naše drage majke

VESNE VUKOVIĆ Draga Vesna prerano si pohitala u zagrljaj svog dobrog supruga Taja u nadi da nađeš spokoj svojoj duši. Prolaze dani u sjećanju i mislima na tebe. Teška i opaka bolest bila je jača od naših želja i nadanja za tvoje ozdravljenje. Vole te i čuvaju od zaborava

LJUPKO, MILEVA i LJUBINKA sa porodicama

MILKE JOVANOVIĆ 941 Sin ŽELIMIR, kćerka IVANA Godina dana je od smrti moga brata

Tvoje sestre DRAGICA, OLGA, SMILJANA i LJILJANA 951 Devet godina je od kada nije sa nama naš dragi

935

21.9. 1998-21.9. 2019

NOVAKA PEROVIĆA

VELJKO R. ĐUROVIĆ

Počivaj u miru. SLOBODAN PEROVIĆ sa porodicom 947

e-mail: oglasno@t-com.me

DRAGUTIN B. MUGOŠA Naš si ponos i beskrajna ljubav. Zauvijek u našim srcima.

Bio si nam uzor, podrška i snaga. Uvijek tu za nas, porodicu i prijatelje. Voljen i poštovan živiš u našim sjećanjima. Tvoji: RADA, MIRKO, JOVANA, TEODORA i MILJAN

Supruga MILEVA MIKA sa ćerkama 936

937

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Subota, 21. septembar 2019.

Četrdeset je dana od prerane smrti našeg jedinog

Prošlo je četrdeset dana od ukletog 16. avgusta koji nam igrom sudbine ili neke više sile uze našeg najdražeg, posebnog i jedinog

LJUBA ĆOROVIĆA

Rano naša neprebolna. Ne postoje riječi koje će sve reći. Ali postoji da si ponos naš, ponos si bio, ponos ćeš i ostati, a mi ćemo iako preteško sa ponosom živjeti. Neka te anđeli čuvaju, a mi tebe od zaborava. Veliko ljudsko hvala Ljubovim i našim rođacima, kumovima, prijateljima, poštovaocima naše kuće, građanima Župe – Nikšića i drugih gradova Crne Gore na iskrenom saučešću i bolu povodom naše zaista prevelike tragedije. Dužno poštovanje i zahvalnost dugujemo Domu zdravlja Nikšić i zdravstvenom osoblju na čelu sa direktorom dr Veselinom Bulatovićem, Upravi policije Crne Gore, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Fudbalskom klubu Sutjeska, zdravstvenom osoblju Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu, Komori fizioterapeuta Crne Gore i svim građanima i institucijama koje su putem telegrama i na drugi način izjavili saučešće.

VJEROVAO SI u Boga i ljude do neba, ali ti Bog ne pomoga niti dade šansu da preživiš... Voljeni naš Ljubo do kraja naših života ostaćeš dio nas. Bio si i ostaćeš centar naših radovanja i svega časnog i poštenog. Borićemo se da ostanemo uspravni, hrabri i ponosni onako kako bi ti naredio i želio. Vole te i uvijek će te voljeti.

Tvoji roditelji NENAD i JELENA i sestre MILENA i MARIJA

Zauvijek tvoji: baba BEBA, stric ČEČO, strina SONJA, brat VEKI i sestra NINA

949

950

Prošlo je godinu dana otkako te nema

Godina prođe kako nam ode iznenada naša kćerka

BILJANA MANDIĆ

Znamo da si sada gdje cvjetaju ruže i rajsko cvijeće i da si okružena anđelima. Postoji nešto što vječno živi, a to su ljubav i sjećanje na tebe. Fališ nam puno Biki!

Koračamo lagano, dan po dan, tuga ne jenjava, bolan nam je san i svaki novi dan. Ne možemo te vratiti naša ljepoto ali živiš u našim srcima i mislima. Nedostaješ nam bez predaha. U nedjelju, 22. septembra 2019. u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji BLAŽO, DAJANA, RADOVAN 932

40 tužnih dana od kad nisi sa nama dragi

LJUBO Tvoja plemenitost i dobrota ne zaslužuju da te izbrišemo iz našeg srca do kraja života.

Tužni roditelji

Godinu dana nema moje sestre

Tvoj brat DRAGAN DRAGNIĆ sa porodicom

LJUBICA i ŽARKO 930

954

365 dana od smrti moje voljene sestre

Četrdeset je dana od smrti našeg

BILJANA MANDIĆ Svaki dan, tvoj lik, tvoj osmijeh, razgovor, tvoja dobrota je sa mnom. Tužan tvoj brat. Brat DEJAN, snaha MIRA, bratanići/ca BLAŽO, DAJANA, RADOVAN 933

LJUBA BUDE Tuga je moja ko rijeka, a sjećanja grlim jer u njima si TI. Bol je ista, a danas i teža! Fališ mi.... moj ANĐELE!

Dani prolaze, a bol i tuga ostaju u našim srcima. Nikada te nećemo zaboraviti. 928

SJEĆANJE

DIJANA i MIŠKO

Godina dana od smrti moje voljene sestrične

Tvoji: LJILJANA, MILETA i MILICA RAŠKOVIĆ

931 21. 9. 1998-21. 9. 2019.

DRAGAN PEJOVIĆ

BILJANE

2002-2019.

Vrijeme tiho prolazi, a bol za tobom ostaje. Uvijek si u mojim mislima i molitvama. Tetka DANICA 934

NEDJELJKO VRATNICA

Dragi Drago, sjećanja na tebe, ne samo da ne blijede, već ni bol za tvojom prerano izgubljenom mladošću.

Boli kao i onog dana kada si otišao. 927

Tvoja PORODICA

TVOJI NAJMILIJI 952

TV program

Pobjeda

Subota, 21. septembar 2019.

FILM

RTCG 1 23:10

FILM

PRVA TV 14:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Popodnevne slasti

Carstvo Sunca

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika



RTCG 1

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Strani dok. program 12:05 TV arhiv 13:00 Program za djecu 13:20 Muzika 14:05 Agrosaznanje, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Mozaiku 17:00 Zapis 18:05 Kineski dok. film 19:10 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Strani dok. program 21:00 Ana Karenjina, s. 22:30 Dnevnik 3 23:10 Popodnevne slasti, film 01:45 TV arhiv, r. 02:30 Koncert

     RTCG 2

06:30 07:00 08:00 10:30 12:45 14:30 16:00 17:00 19:30 20:00 21:30 22:30 23:00 23:45 01:30 02:00 02:45 03:45

Glas Amerike Oj vesela veselice, r. Sport klasik, r. Rolan Garos, finale, snimak Neukrotivi, film Svakog gosta sat i po dosta, r. Koncert Ohridski festival Dnevnik 2 Dnevna soba, r. Strani dokumentarni program ABS Sportska subota Sport klasik Sport klasik Sportska subota, r. Strani dokumentarni program Koncert

TV PRVA

04:00 05:00 07:00 09:00 09:15 12:00 12:30 14:30 17:00 18:00 19:00 19:30 21:00 00:00 01:45 04:15

Stolice, r. Paramparčad, r. Milost, r. Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Auto moto show Sirijana, r. Carstvo Sunca, film 60 minuta sa Iris Stolice Žurnal Paramparčad, s. Zvezde Granda Rane, film Carstvo Sunca, r. Zlatni krug, r.

NOVA M

07:35 08:10 08:15 08:30 09:00 09:05 10:20 11:00 13:22 15:00 15:20 15:25 16:15 18:00 18:30 20:15 22:30 00:25

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Kapital, r. Kefalica, r. Vijesti Kefalica, r. Vip kuvar, r. Vijesti Strasti orijenta, r. Vijesti Meteo Strasti orijenta, r. Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. Centralni dnevnik Larin izbor, s. Strasti orijenta, s. Šest metaka, film Rambo, film

VIJESTI

07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 08:25 Bejblejd, s. 09:30 Snovi, kuća, dom, r. 11:00 Dokumentarni program 12:06 Život sa morem, r. 13:00 Za volanom, r. 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r. 16:30 Vijesti 16:45 Kazna, r. 18:30 Vijesti 19:07 Meteo 19:10 Biljana za vas 20:00 Hiljadu puta laku noć, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Matriks, film 00:40 Valander, r.

07:30 08:00 10:00 10:30 11:00 12:00 14:00 14:30 16:00 17:00 17:15 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 23:00

A1 TV

Glas Amerike, r. Dječja TV Zvjezdice, e. Dokumentarna serija Lopta, s. Film Auto shop, r. Dokumentarna emisija, r. Lopta, s. Top A1, info. emisija Prč u petak sa M. Radojičićem, r. Weekend film Top A1, info. emisija Auto shop Top A1, info. emisija Priče sa Mikijem Dragićevićem Al Jazeera vijesti Auto shop, r.

NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

06:00 Zadruga, pregled dana 07:30 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 13:00 Minut dva 13:05 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Paparaco lov, r. 15:00 Minut dva 15:05 Zadruga 16:00 Minut dva 16:05 Zadruga 17:30 Magazin in 19:00 Minut dva

19:02 Elif, s. 20:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga

07:05 08:30 09:35 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 17:00 18:25 19:00 19:35



RTV BUDVA

Muzički program Sesil i Pepo, s. Družina Plavi delfin Celebrity Bandolera, r. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Filmski program Naše ljeto, r. Muzički program Polis Sportski program

20:00 Dokumentarni program 21:00 Kuhinjica 22:00 Polis 23:00 Film 00:55 Koncert

07:00 12:00 14:00 14:30 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:10

777

Jutarnji program Boško Buha, film Muzika Servisne informacije Skrinja – Dusan Vukotić Ljepote i legend Crne Gore Hrana kao lijek 13 jul, dokumentarac Zanimljiva hronika svijeta Ljepote i legende Crne Gore

16:25 17:00 19:00 19:30 20:00 20:15 20:30 20:45 21:15 21:30 21:45 22:00 01:30

Muzika modernija Sutjeska, film Aktuelno Muzika 13 jul, dokumentarac Ljepote i legende Crne Gore Skrinja – Ljubo Ćupić Muzika Skrinja – Sava Kovacevic Ljepote i Legende Crne Gore 13 jul, dokumentarac Neretva, film Muzika

Pobjeda

Subota, 21. septembar 2019.

Marketing

Magazin

Subota, 21. septembar 2019.

Tivćanka predstavlja Crnu Goru na takmičenju Miss Earth

Nikoleta Rakočević ide na Filipine PODGORICA – Nikoleta Rakočević iz Tivta predstavljaće Crnu Goru na svjetskom izboru za Miss Earth koji će se na Filipinima održati 26. oktobra. Ovo takmičenje ljepote bavi se, između ostalog, podizanjem ekološke svijesti, a za titulu najljepše boriće se učesnice iz 150 zemalja. - Potrudiću se da se što bolje predstavim na takmičenju, da uđem u top 18 i dobijem šansu da osvojim neku od prvih nagrada, a možda i prvu što da ne. Neću biti skromna, jer znam kakve kvalitete posjedujem. Da bi djevojka postala Miss Earth treba da posjeduje prirodnu ljepotu, šarma, harizmu, da bude samouvjerena i da dosta radi na sebi, što i planiram budući da sam nedavno završila srednju školu – kazala je Rakočević za Pobjedu. Ona dodaje da su pripreme za takmičenje u toku, te da prije polaska ima mnogo obaveza. - Tu je snimanje eko videa gdje je uključeno mnogo naših destinacija širom Crne Gore kako bi svijetu što više prikazali prirodnu ljepotu naše zemlje. Imam zadatak da predstavim i cvijet mimoze kao naš nacionalni cvijet koji ću prikazati kroz eko video, a od mimoze ću imati i detalje na haljini koju ću nositi na samom izboru – ističe Rakočević dodajući

da je za njene haljine zadužena kreatorka Radojka Tepavac. - Sve haljine koje nosim u spotovima i na bilbordima, a koji će uskoro biti postavljeni širom Crne Gore, kreirala je naša modna kreatorka Radojka Tepavac, kojoj se zahvaljujem na izuzetnoj saradnji i divim se njenoj posvećenosti. Na finalnoj večeri događaja ću nositi haljinu dekorisanu cvjetovima mimoze koju je Tepavac uradila uz pomoć moje strine Jelene Rakočević koja će izraditi detalje sa cvjetovima – kazala je Rakočević. Misica ističe da će i nakon takmičenja sprovoditi akcije za očuvanje životne sredine. - Poslije takmičenja planiram da se posvetim obavezama na fakultetu, a pored toga sa prijateljima ću organizovati što više akcija za očuvanje životne sredine na nivou grada – zaključila je Rakočević. Takmičenje Miss Earth je osnovano 2001. godine od strane Carousel Productions sa namjerom da aktivno promoviše očuvanje životne sredine, a tokom mandata pobjednica učestvuje u raznim međunarodnim ekološkim projektima. Američka TV Fox će uživo prenositi ovo

Pobjeda MARKO PAVLOVIĆ

Mlada mojkovačka pjevačica Olivera Bjelić objavila EP

Album stiže sljedeće godine PODGORICA – Crnogorska muzička scena nedavno je dobila pojačanje. Mlada mojkovačka pjevačica Olivera Bjelić predstavila je EP koji čine tri numere: ,,Sjena“, ,,Idi“ i ,,Tražim“.

Nikoleta Rakočević

takmičenje koje je prema broju zemalja učesnica i po publicitetu, zajedno sa izborom Mis svijeta i Mis univerzuma najveći događaj ove vrste u svijetu. Z. K.

Novi Zeland ponovo na filmskom platnu

Pjesme karakteriše mješavina pop, r’n’b, soul, džez zvuka, a mogu se poslušati na Jutjub kanalu domaćeg B2 studija. - Olivera je ovim projektom podigla naš lejbel na viši nivo, dajući mu novi muzički izgled. Na neki način razbijajući monotonost konstantnosti repa i projekata koji su is-

ključivo vezani za andergraund hip-hop, Olivera u našoj maloj izdavačkoj kući predstavlja pravo osvježenje i radujemo se budućim saradnjama. Za početak, najavićemo album, za koji se nadamo da će izaći krajem sljedeće godine, a datume nastupa i gostovanja objavljivaćemo na našoj Fejsbuk i Instagram stranici blagovremeno – kazali su iz B2 studija. Olivera je učestvovala na brojnim manifestacijama Mojkovcu, a nedavno je osvojila prvo mjesto na takmičenju ,,Glas grada“. Z. K.

Grupa Pussycat Dolls se vraća na scenu nakon deset godina

Počelo snimanje serije ,,Gospodari prstenova“ NOVI ZELAND - Novi Zeland, koji je već dobro zaradio filmovima o Hobitima, ponovo će biti filmski set, ovaj put za televizijsku seriju, potvrdio je Studio Amazon, naznačivši da bi to mogao biti dosad najskuplji projekat iz ekranizacije sage o ,,Gospodaru prstenova“. Amazon je prije dvije godine otkupio prava za snimanje TV serije prema književnom klasiku J. R.R. Tolkina. Tri filma iz sage o ,,Gospodaru prstenova“, koje je početkom 2000. snimio na Novom Ze-

landu režiser Peter Džekson, zaradila su gotovo tri milijarde dolara i okitila se brojnim Oskarima. - Kada smo tražili lokaciju koja bi mogla oživjeti ljepotu Drugog doba Međuzemlja, znali smo da moramo pronaći nešto veličanstveno, s netaknutim obalama, šumama i planinama, a da su nam istovremeno zagarantovani prvorazedni filmski setovi i studija te visoko kvalifikovani i iskusni filmski radnici - kazali su producenti J. D. Pejn i Patrik Mekej. Produkcija će početi u Oklan-

du, najvećem gradu Novog Zelanda, idućih mjeseci, kazali su. - To je fantastična vijest za filmski sektor Novog Zelanda i našu ekonomiju - rekao je novozelandski ministar za ekonomski razvoj. Filmovi o Hobitima snimljeni na Novom Zelandu doprinijeli su turističkoj atraktivnosti i od tada je državu posjetilo više miliona ljudi. Novi Zeland je Međuzemlje ugradio u svoj kulturni identitet pa modeli zmajeva i čarobnjaka dočekuju turiste već na aerodromu u Velingtonu.

Najavile turneju LOS ANĐELES - Članice jedne od najpopularnijih ženskih grupa svih vremena Pussycat Dolls vraćaju se na scenu deset godina nakon što su se službeno razišle zbog želje da ostvare solo karijere. Nikol Šerzinger, Karmit Bahar, Ešli Roberts, Melodi Tornton,

Džesika Suta i Kimberli Vajat potpisale su višemilionski ugovor koji ih obavezuje na svjetsku turneju i snimanje novih pjesama. Mogućnost njihovog ujedinjenja najavljivana je nekoliko puta, ali uvijek je problem predstavljala Nikol koja je dugo

Britanski stručnjaci sastavili listu najslušanijih muzičkih izdanja

,,Back to Black“ najbolji album 21. vijeka LONDON - Britanski muzički stručnjaci nedavno su napravili top-listu najboljih studijskih albuma koji su objavljeni u periodu od 2000. godine do danas. Listu su sastavljali vrhunski poznavaoci svjetske scene, a u obrazloženju istakli su da nju čine ostvarenja iz različitih muzičkih žanrova, pa su se među najboljim našli pop, rok, elektro i rep izvođači i bendovi. Na prvom mjestu liste najboljih albuma nalazi se pjevačica Ejmi Vajnhaus sa ostvarenjem ,,Back to Black“, koje je objavila 2006. godine. Kritičari smatraju da naslov albuma zvuči zastrašujuće i da je već tada

otkrio njen poziv u pomoć, jer se pjevačica okrenula konzumaciji opojnih droga, zbog kojih je na kraju i izgubila život. Producent Mark Ronson smatra da ovo izdanje sadrži zvuk luksuza, gdje se mogu čuti primjese popularne muzike iz prošlog vijeka, kao što su du vop, soul i hip-hop. Ovaj producent je u svojoj kritici istakao da je pjevačica uz ove žanrove uvijek pjevala u pogrešnoj intonaciji, ali kada bi ona to izvodila, sve bi zvučalo savršeno dobro. Nakon što je britanski pop polako prerastao u indi zvuk, a američko tržište se gušilo u pop pank zvuku, debi album ,,Is This It?“ iz 2001. godine njujorškog kvinteta The Stro-

kes pokazao je kako rokenrol može ponovo da bude najtraženiji žanr. Ovaj sastav uspio je

na velika vrata da vrati zvuk za koji su svi mislili da ostaje u 20. vijeku, a osim velikog muzič-

kog uticaja, zaslužni su i za stvaranje modnog pokreta. Američki reper Kanje Vest koji je u posljednje vrijeme mnogo češće predmet rijaliti emisija i modnih revija, 2010. godine napravio je pravo remek-djelo. Kritičari smatraju da je u ostvarenju ,,My Beautiful Dark Twisted Fantasy“ ukomponovao akorde državnih himni, tekstove psiho drame, kao i gostovanja kolega sa scene od ,,Bon Ajvera“ do Niki Minaž. Muzički stručnjaci smatraju da je ovim albumom Kanje uspio u da spoji zvuk soula i bluza sa svim zvukovima digitalne kulture. Prateći uticaje bit scene iz Los Anđelesa, tokom 2015. godine, koja uključuje radove Kamasi

odbijala mogućnost ponovnog okupljanja. Početkom godine izjavila je da joj fale turneje. - Kada sam počela da gradim solo karijeru na turnejama sam uvijek nastupala sa plesačima, ali uvijek su mi falile moje cure. Uvijek smo se odlično zabavljale - rekla je Nikol. Vašingtona i Flajing Lotusa, Kendrik Lamar je proširio mogućnosti rep zvuka koji je gajio jedan stil od 2010. godine. Ovaj umjetnik je uspio da u već utvrđeni žanr doda primjese neosoula, džeza i fanka. Pjesma ,,The police-baiting Alright“ postala je himna boraca za ljudska prava, a cijeli album postao je simbol proslave bogatstva crnačkih umjetnika. Ljubav i poštovanje prema sebi su oduvijek bile teme pjesama pjevačice Bijons, međutim ove teme su se ujedinile u njenom petom albumu, koji je objavila 2013. godine. Stručnjaci su istakli da nikada ranije pjevačica nije izrazila toliko strasti kao na ovom materijalu. Pjevačica je uradila tada nešto što nije bilo svojstveno muzičarima, pa je tako za svaku pjesmu s albuma snimila video-spot, zbog čega je postala vodeća zvijezda u eri marketinga i prodaje albuma.

Arena Pobjeda

I. BOŽOVIĆ

Subota, 21. septembar 2019./ Godina XII / Broj 4542

Podgorički klub riješio pitanje prvog čovjeka

VESELIN MIJAČ PREUZEO BUDUĆNOST

REKORDNA KAZNA ZA BRNOVIĆA

Str. 9.

STONI TENIS: Evropsko prvenstvo za osobe sa invaliditetom u Helsinborgu

Bronza u džepu, danas za zlato

Str.5-6.

Disciplinska komisija FSCG suspendovala trenera Budućnosti na osam utakmica i novčanim iznosom od 1.000 eura

Naš cilj ostaje nepromijenjen – idemo na titulu, a naša strategija je da Budućnost dugoročno vratimo na poziciju koja joj pripada, najvećeg kluba u Crnoj Gori, kazao je Mijač za Arenu

Arena

Odbojka

Subota, 21. septembar 2019.

Odbojkaška reprezentacija Crne Gore završila debitantski nastup na EP sa dvije po

OPRAVDAL PODGORICA - Odbojkaši i stručni štab reprezentacije Crne Gore stigli su juče u Podgoricu, dan nakon što su završili premijerni nastup na Evropskom prvenstvu. Iako debitanti na velikom takmičenju, izabranici Veljka Bašića ostavili su dobar utisak na turniru na kojem su ostvarili dvije pobjede i tri poraza. Malo je falilo da takav učinak bude dovoljan za prolaz u osminu finala, ali u krajnjem nedostajao je jedan set u ključnom, posljednjem, meču sa Češkom - naša selekcija slavila je sa 3:2, a bio je potreban trijumf od 3:1 ili 3:0. Ostaje žal, Crna Gora je bila tako blizu ogromnog uspjeha, mada je i samo učešće na kontinentalnoj smotri najveći domet crnogorske odbojke. - Grčka je prošla dalje sa jednom pobjedom, a mi nijesmo sa dvije. Ali, šta je tu je. Pokazali smo što možemo i da smo

zasluženo na Evropskom prvenstvu. Jako dobra ocjena turnira, ali naravno da žalimo. Imali smo 2:1 i 12:9 u četvrtom setu protiv Češke u tom odlučujućem meču, a ne zaboravimo da je ta selekcija rangirana kao deseta na evropskoj listi - rekao je selektor Bašić. Crna Gora je na startu poražena od Holandije (3:0), izgubila je očekivano i od dvostrukog svjetskog prvaka - Poljske (3:0), a negativan epilog imala je i u duelu sa Ukrajinom, s tim što je uzela set (3:1). Ćaćić i društvo nadigrali su Estoniju maksimalnim rezultatom, a na kraju grupne faze takmičenja došla je utakmica sa Češkom - na sve ili ništa. Crna Gora je osvojila prvi set, izgubila drugi, pa povela 2:1. Sve se lomilo u četvrtoj dionici u kojoj je naš tim imao tri poena prednosti, učinilo se da može do potrebne pobjede. Ali, adut protivnika bio je Jan

ĆAĆIĆ: Tre budemo po Kapiten nacionalne selekcije Vojin Ćaćić ponosan je na saigrače i sve ono što je Crna Gora pokazala na debitantskom nastupu na Evropskom prvenstvu. - Igrali smo protiv ekipa koje su stvarno dobre i bolje plasirane od nas. U takvoj konkurenciji napravili smo dvije pobjede u grupi, a to je velika stvar. Sveukupno smo ostavili pozitivan utisak. Kao reprezentacija možemo još dosta da napredujemo, ima prostora, pogotovo kod nekih stvari koje moraju bolje da se odrade. Za početak, za naše prvo Evropsko prvenstvo, ovo je bio uspješan nastup na koji svi treba da budemo ponosni. Moramo da budemo

Hudrava za kojeg nije bilo rješenja. Korektor Češke napravio je 39 poena, od toga 10 iz

Odbojka

Subota, 21. septembar 2019.

Arena

objede i tri poraza, selektor Veljko Bašić zadovoljan učinkom i igrama u Holandiji

LI MJESTO U ELITI

eba da ponosni zadovoljni i u dobrom raspoloženju dočekamo nove kvalifikacije. Da ne strijepimo hoćemo li se kvalifikovati - rekao je Ćaćić. Crnoj Gori je za prolaz u osminu finala, gdje bi igrala sa Srbijom, falio jedan set, bolja pobjeda od 3:2 nad Češkom. - Bilo je teško. Česi su odigrali dobru utakmicu, a mi smo dali ono najbolje što smo imali. Nijesmo mogli da zadržimo njihovog korektora Hudravu koji je odigrao fenomenalan meč. Željeli smo, pružili smo sve, bili smo blizu, a zbog toga što nijesmo uspjeli svima nam je žao. Dobro je da smo na kraju pobjedom završili nastup na Evropskom prvenstvu - poručio je Ćaćić.

servisa. Rival je uspio da preokrene i izjednači na 2:2. Bio je to kraj snova Crne Go-

Osmina finala Danas 16.00 - Holandija - Njemačka 17.30 - Rusija - Grčka 17.30 - Srbija - Češka 19.30 - Francuska - Finska 20.00 - Poljska - Španija 20.30 - Belgija - Ukrajina 20.30 - Slovenija - Bugarska Nedjelja 17.00 - Italija - Turska

re koja je dobila utakmicu, ali je završila misiju na Evropskom prvenstvu koje će se svakako pamtiti po pozitivnim stvarima. - Kada se probudimo uvijek se vraćamo na ono što je bilo juče. Moram priznati da sam bio jako srećan zbog svih koji smo učestvovali na Evropskom prvenstvu, počev od igrača, preko moga stafa, do ljudi iz Saveza, a naravno i sportske javnosti Crne Gore. Drago mi je što smo dobili posljednju utakmicu protiv Češke, iz dva razloga - prvi je što smo ovu priču završili pobjedom, a drugi jer je to potvrda zajedničkog rada, zalaganja igrača. Iza nas je

Babić: Ovo je sjajan uspjeh Crna Gora je otišla na Evropsko prvenstvo sa ciljem da se plasira u nokaut fazu. Bila je blizu… - Možemo i moramo biti zadovoljni našim prvim nastupom na velikom takmičenju. Falio je set za prolaz u osminu finala, a zbog toga i osjećaj da nijesmo do kraja ispunili to što smo mislili. Ali, sa našim fondom igrača ovo je sjajan uspjeh što smo imali mogućnost da učestvujemo na Evropskom prvenstvu - kazao je Luka Babić.

pozitivna priča, a to pokazuje da smo na pravom putu. Treba da nastavimo kao i do

Ječmenica: Tužni smo, ali nijesmo razočarani Bloker crnogorske reprezentacije Ivan Ječmenica bio je tužan zbog ispuštene šanse protiv Češke. - Tužni smo, ali ne treba da budemo razočarani. Bili smo na korak, tako blizu, a tako daleko. Da smo prošli u osminu finala, čekao bi nas meč sa Srbijom, igrali bismo sa velikim motivom, jer svi znamo koliko su oni kvalitetni. Borili smo se, dali maksimum i vratili smo se uzdignute glave iz Holandije - kazao je Ječmenica.

sada. Igrači su se dokazali na velikom takmičenju, a sada odlaze u svoje klubove, gdje ih čeka drugačiji posao - kazao je iskusni stručnjak. Crna Gora na ovome ne treba da stane… - Treba da nadograđujemo ovo što smo počeli, sa uključivanjem mlađih igrača, ima ih dva-tri koji bi trebalo da se priključe ekipi, rade na tehničko-taktičkom planu sa momcima koji su tu. Perspektive ima - kaže Bašić.

Evropsko prvenstvo je pokazalo da je naša selekcija deficitarna na pozicijama dizača i srednjih blokera. - Malo smo kratki na tim mjestima i trebaće da već sada gledamo ono što imamo u mlađim selekcijama. Te igrače što prije treba staviti na program nacionalne selekcije i da znamo koji će igrači za dvije, četiri ili šest godina polako ulaziti u A reprezentaciju - zaključio je Bašić. D. K.

Arena

Subota, 21. septembar 2019.

Fudbal

Bojan Ciger, defanzivac Sutjeske, od juče ponovo u trenažnom procesu NIKŠIĆ – Derbi pod Goricom, bar dok je trajao, ostao je zasjenjen brigom o zdravlju Bojana Cigera, defanzivca Sutjeske, koji je prije kraja prvog poluvremena, morao napustiti teren. Pretpostavke su bile da je jedan od dvojice defanzivaca Sutjeske imao srčani udar i onda se, kako to obično biva, pronijela priča po društvenim mrežama i portalima - da je Ciger imao srčani udar, da se na njega neće moći računati više, da je šampion u velikom derbiju ostao bez igrača na koga ozbiljno računa… Međutim, Ciger je juče trenirao s prvotimcima Sutjeske. I, osjeća se odlično. Na pitanje, koliko će nikšićki prvoligaš moći računati na njega, stameni momak iz Vojvodine kaže: - Koliko i do sada. Desilo se. Bogu hvala, nije infarkt, nemam nikakvih problema i to su ljekari utvrdili. U mom klubu svi su to ozbiljno shvatili, obavio sam tri dijagnostička pregleda. U suštini, falilo mi je kiseonika, a imao sam od ranije problema sa devijacijom u nosu. Nadam se da ću to u prvenstvenoj pauzi riješiti. Najvažnije je da sam već u treningu i da namjeravam nastaviti tamo gdje je stala Sutjeska - kazao je Ciger. Nije defanzivac Sutjeske želio da okoliši, kaže da očekuje dobre partije ,,plavobijelih“ u nastavku šampionata i vjeruje da je Sutjeska

Važno je da sam opet na terenu

došla na mjesto koje joj pripada. - Bio sam jedini stranac kraj Bistrice dok nije stigao Petrović, ali osjećao sam se kao kod kuće. To je najvažnije, da si spreman na borbu i da vjeruješ, a ja vjerujem u ono što radim. Međutim, mišljenja sam i da moji saigrači razmišljaju kao ja. Šampionat je tek počeo, drago nam je što smo došli do čelne pozicije, tim prije što smo mislili da je zaslužujemo, a ako nam je preuzmu svaka čast. Ne opterećujemo se rezultatima rivala, to nije Sutjeska radila ni

minulih sezona, pa je osvajala titule. Idemo iz meča u meč, svaki je jednako važan, a i posljednje kolo je možda pokazalo da imena, trofeji u vitrinama, ne znače ništa. Teren je jedino mjerilo i konačan rezultat, a naš starteg Rakojević to najbolje zna. Sve je uigrano, ne traži se druga formula, jer ovo je formula uspjeha - riječi su Cigera. Na pitanje da li vjeruje da je Sutjeska spremna da još jednom odbrani titulu, Bojan Ciger odgovara: - Da nijesmo spremni odbraniti titulu ne bi ni bili ov-

IGRA ISPRED REZULTATA 2 0

STARA PAZOVA - Sportski kompleks FSS. Sudija: Zorana Stoiljković (Srbija). Golovi: 1:0 Petrović u 30, 2:0 Krstić u 84.minutu. SRBIJA: Perenčević, Marjanović, Denda, Milić (od 66. Vorkapić), Stupar (od 80. Vasović), Bulatović, Plavšić, Petrović, Čolić (od 46. Tana-

U ekskluzivnoj izjavi za Arenu Mijač ističe da će novi Upravni odbor biti konstituisan do kraja sljedeće sedmice. -Biće to nova struktura, ljudi koji znaju kako se vodi sportski biznis, kojima će interes Budućnost i biti na prvom mjestu – kazao je Mijač. Biznismen koji je svoju poslovnu reputaciju stekao u Švedskoj, dobro poznaje situaciju u Crnoj Gori i najavljuje da će ,,kulturu poslovanja koju je stekao radeći godinama na Zapadu pokušati da ugradi u temelje nove Buduć-

Bojan Ciger u duelu sa Petrom Grbićem pod Goricom

dje. Vjerujemo u sebe, znali smo i da će nas evropske utakmice ,,potrošiti“, ali Sutjeska je orgnizovan klub, ovdje se zna šta je čiji zadatak, a nas fudbalera je da iznesemo na svoja pleća ono što se od nas očekuje. Naravno, vjerujemo u najveće rezultate i nijesmo od onih koji prije vremena objedinjuju titule, dobijaju prije nego se meč odigra. Ima još dugo da se igra. Važno je da se zadrži ovakva atmosfera, a vrijeme će i utakmice pokazati koliko istinski vrijedimo - poručio je Bojan Ciger. Ra.P.

Omladinke poražene i u drugom kontrolnom meču od Srbije

Srbija Crna Gora

PODGORICA - Veselin Mijač od sinoć je i zvanično preuzeo Fudbalski klub Budućnost. Švedski biznismen crnogorskog porijekla na toj poziciji je naslijedio Žarka Burića, a u srijedu je u društvu gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića posmatrao meč Budućnost – Sutjeska.

sković), Magovčević (od 66. Krstić), Barjaktarović (od 46. Pavlović). CRNA GORA: Krstović (od 63. Perunović), Miletić, Maraš, Sarić, Knežević, Bošnjak, Bečić (od 19. Bajić), Karličić, Đurđevac (od 65. Sarić), Čengić, Nišavić. Ženska omladinska reprezentacija Crne Gore poražana je rezultatom 2:0 i u drugoj prijateljskoj utakmici sa Srbijom. Ipak, uprkos istovjetnom porazu, tim Mirka Marića ponovo je prikazao dosta dobru partiju. R.P.

Disciplinska komisija

Reko kazn Brank

Fudbal

Subota, 21. septembar 2019.

Arena

Podgorički klub riješio pitanje prvog čovjeka

Mijač preuzeo Budućnost Naš cilj ostaje nepromijenjen – idemo na titulu, a naša strategija je da Budućnost dugoročno vratimo na poziciju koja joj pripada, najvećeg kluba u Crnoj Gori, kazao je Mijač za Arenu

Mijač i Vuković na meču Budućnost- Sutjeska pod Goricom

nosti. Ističe da je, što se tiče ove sportske godine, nepromijenjen ključni cilj. -Šampionska titula ostaje primarni cilj. Ali, nova politika kluba mora imati i strateški cilj – da se Budućnost vrati na mjesto koje joj, prema istoriji, tradiciji, pripada – da bude najveći i najtrofejniji klub u Crnoj Gori. Zato nam je potrebna pomoć svih istinskih navijača

kluba, ostvarićemo sa njima blisku saradnju i vjerujem da će uskoro na stadionu pod Goricom biti pune tribine. Nemam dileme da ćemo u tome uspjeti – ističe Mijač. Dolaskom uglednog biznismena na čelo Budućnosti, podgorički klub je i trajno riješio pitanje finansiranja, a Glavni grad, koji je vlasnik Budućnosti, dobio strateškog partnera. J.T.

a FSCG suspendovala trenera Budućnosti na osam utakmica i novčanim iznosom od 1.000 eura

ordna na za nka Brnovića

PODGORICA - Drakonska kazna za trenera Budućnosti - Branko Brnović dobio je zabranu vođenja tima u narednih osam utakmica, a sankcionisan je i novčano - iznosom od 1.000 eura. Ovakva kazna je rekordna za jednog šefa stručnog štaba na crnogorskoj fudbalskoj sceni, a izrečena je nakon incidenta u 8. kolu Telekom 1. CFL na meču Budućnosti i Sutjeske, kada je Brnović ušao u teren, vrijeđao glavnog i pomoćnog sudiju, a potom bacio akreditaciju kada je dobio crveni karton. Disciplinska komisija FSCG je, ustvari, sankcionisala Brnovića po dva osnova - po četiri utakmice i po 500 eura, zbog nesportskog ponašanja prema glavnom i pomoćnom sudiji. - Shodno članu 42 stav 3 Discipliskog pravilnika FSCG zvaničniku FK Budućnost Brnović Branku utvrđuje se disciplinska mjera - stoji u obrazloženju u kojem se dalje navodi: - Zabrana obavljanja funkcija na četiri utakmice i novčana kazna u iznosu od 500,00 eura zbog nesportskog ponašanja - psovanja i vrijeđanja i pomoćnog sudije Jovice Tatara na utakmici 8. kola Telekom 1. CFL Budućnost - Sutjeska, čime je počinio prekršaj iz člana 58 stav 1 tačka 2 Disciplinskog pravilnika FSCG. - Zabrana obavljanja funkcija na četiri utakmice i novčana kazna u iznosu od 500 eura zbog nesportskog ponašanja - psovanja i vrijeđanja sudije utakmice Predraga Radovanović na utakmici 8. kola Telekom 1. CFL Budućnost - Sutjeska, čime je počinio prekršaj iz člana 58 stav 1 tačka 2 Disciplinskog pravilnika FSCG. Suspenzija se odnosi i na Kup utakmice: - Primjenom istih propisa Disciplinska komisija FSCG izriče jedinstvenu disciplinsku mjeru - zabrana obavljanja funkcija na osam utakmica i novčanu kaznu u iznosu od 1.000 eura i nema pravo obavljanja funkcija na prvenstvenim i Kup utakmicama kojima rukovodi FSCG sve dok disciplinska mjera traje. Disciplinska mjera teče od 18. 09. 2019. godine - kaže se u saopštenju. Nije prvi put da je Brnović sankcionisan, budući da je i tokom drugog dijela prošle sezone kažnjen na dvije utakmice i 400 eura zbog vrijeđanja sudije na meču protiv Lovćena. D. K.

Arena

Međunarodni fudbal

Subota, 21. septembar 2019.

Barsin vunderkind odbio domovinu i Portugal

Ansu Fati odabrao Španiju

PODIJELJENA MIŠLJENJA: Alar

JE LI ZIDA Tek je septembar, a u Real Madridu je već upaljen alarm.

Ansu Fati (16), Barselonino čudo od djeteta, dobio je špansko državljanstvo i ubuduće će 99 odsto nastupati za reprezentaciju te države. Šesnaestogodišnjak može da bira između Španije, Gvineje Bisao u kojoj je rođen, i Portugala, odakle su mu đed i baba. Fati je dobio državljanstvo Španije nakon što je ispunio uslov od 10 godina boravka u toj zemlji. Fudbalski savez Španije ubi-

jedio je Barsinog vunderkinda da odabere dres ,,crvene furije“, za koju bi trebalo da nastupi na Svjetskom prvenstvu za igrače do 17 godina. Ako se Španija plasira u finale, Fati će na takmičenju ostati do polovine novembra i propustiti sedam mečeva u klubu, što se ne dopada treneru Katalonaca Ernestu Valverdeu. - Bio bi to hendikep jer je Ansu igrač koji nam daje mnogo. Ali, ako gledam stvari sa pozitivne strane, dobro

je da se to nije desilo u prethodnom periodu, onda bi nam nedostajao još više izjavio je Valverde. I ako bude igrao za Špance na SP U17, Fati će prema pravilima Fife i dalje moći da promijeni reprezentaciju prije nego debituje na seniorskom nivou. Fati je u utorak, u duelu sa Borusijom iz Dortmunda, postao najmlađi Barselonin debitant u istoriji Lige šampiona. Ove sezone postigao je dva gola u tri nastupa u Primeri. Ne. K.

Mundo Deportivo iznio nove dokaze

Barselona i Grizman radili Atletiku iza leđa Antoan Grizman pregovarao je sa Barselonom tokom prošle sezone, objavio je Mundo deportivo. Španski list objavio je nove dokaze i mejlove koje su razmjenjivali fudbaler, njegova sestra, menadžer i advokat, a na osnovu kojih se vidi da su dogovarali sa katalonskim klubom da dobiju

premiju od 14 miliona eura. Francuz je ovog ljeta prešao iz Atletiko Madrida u Barselonu za 120 miliona eura. ,,Kolćonerosi“ su tvrdili da je Barsa pregovarala sa igračem tokom prošle sezone, iza njihovih leđa, što nije dozvoljeno pravilima Fife, kojoj je Atletiko i prijavio cio slučaj. Pokrenuta je tužba po kojoj će tražiti 80 miliona eura. R. A.

Poraz od Pari Sen Žermena na startu Lige šampiona (3:0) povećao je nezadovoljstvo koje je tinjalo poslije dva remija u četiri kola španskog prvenstva. Trener Zinedin Zidan se već našao na meti kritika, toliko da se pominju i mogući nasljednici. Naravno, otkad je u decembru dobio otkaz u Mančester junajtedu, Žoze Murinjo po pravilu figurira kao prva opcija u većini velikana koje razmišljaju o promjeni trenera. Teško, ipak, da u ,,kraljevskom klubu“ misle o tome. - Ne volim da se moje ime pominje u tom kontekstu. Real ima trenera, i to ne bilo kakvog, već trenera koji je u istoriji kluba prokomentarisao je Murinjo. I Brazilac Kaka, nekadašnji fudbaler Reala, vjeruje da će Zidan ostati dugo u Realu. - U Realu uvijek mora da se osvoji trofej. Zato je pritisak na Zidanu, mora nešto da osvoji - ili Primeru ili Ligu šampiona. To su dva najvažnija takmičenja za navijače i za klub. I Zidan to

zna i mislim da Real ima veoma dobar tim i nevjerovatnog trenera. Spremni su da osvoje trofej ove sezone - rekao je Kaka, prenijeli su španski mediji. U Madrid je ovog ljeta stiglo nekoliko pojačanja, neki kao zalog za budućnost, neki kao ,,bombe“ poput Edena Azara, kojem će očigledno trebati vremena da postane udarna snaga Zidanovog tima. - Azar je vio viđen da bude lokomotiva novog Reala, a on je u realnosti samo običan vagon. Na pripreme je došao sa šest, sedam kilograma viška, to je nepristojno. Mi stalno govorimo kako je on lijen, ali da se ja pitam, on nikada ne bi potpisao za Real Madrid - izjavio je Rolan Kurbis, bivši francuski fudbaler i trener, koji nije štedio ni Zidana. - Zidan nije uspio adekvatno da zamijeni četiri ili pet igrača, koji su imali velikog udjela u osvajanju tri titule šampiona Evrope. On je napravio niz loših odluka, od fizičke spremnosti igrača do kvaliteta pojačanja. Rolan Kurbis trenutno radi kao pomoćni trener u francuskom Kaenu. Ne. K.

Španski golman pomaž

De Hea do

Lijep gest Davida de Hee španski golman na golu Mančester junajteda donirao je 200 hiljada eura regionu Alikantea i Mursije, koje su proteklih dana zahvatile velike poplave. Informaciju o De Heinoj donaciji za jugoistok Španije objavio je Crveni krste te zemlje, koji je na društvenim mrežama ,,podijelio“ fotografiju golmana Mančester junajteda uz tekst ,,Dvije stotine hiljada eura za pomoć ljudima ugroženim u poplavama u Alikanteu i Mursiji“. Ova dva mjesta su najviše po-

Međunarodni fudbal

Subota, 21. septembar 2019.

Arena

rm u Real Madridu već upaljen

AN NA PRAVOM PUTU?

že područjima ugroženim poplavama

onirao 200 hiljada eura gođena stravičnim poplavama u kojima je sedmoro ljudi poginulo. Mnogi ljudi odsječeni su od ostatka zemlje, a mediji su objavili da je vojska morala da reaguje i pomogne u evakuaciji ljudi iz njihovih domova. Pojedini aerodromi u Španiji ne rade iz istih razloga, a brane lokalnih rijeka su popustile. De Hea je u ponedjeljak potpisao ugovor sa Junajtedom do 2023. godine i postao najplaćeniji fudbaler Premijer lige sa platom od 15 miliona eura godišnje. Ne. K.

Bez navijača u Londonu

UEFA kaznila Zvezdu

Evropska fudbalska unija (UEFA) kaznila je Crvenu zvezdu zabranom vođenja navijača na utakmicu protiv Totenhema u Ligi šampiona. Razlog su rasistički povici pristalica šampiona Srbije u Helsinkiju, koje je prijavila organizacija FARE. Zvezda gostuje 22. oktobra u Londonu, a prethodno će dočekati Olimpijakos 1. oktobra na stadionu ,,Rajko Mitić“. Tim Vladana Milojevića u prvom kolu poražen je od Bajerna u Minhenu 3:0. Ne. K.

Arena

Subota, 21. septembar 2019.

Marketing

Sportski miks

Subota, 21. septembar 2019.

Arena

STONI TENIS: Evropsko prvenstvo za osobe sa invaliditetom u Hesilborgu

BRONZA U DŽEPU, DANAS ZA ZLATO PODGORICA - Stonoteniska reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale i obezbijedila bronzu na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom u Helsingborgu. Crnogorski tim, u sastavu Filip Radović, Luka Bakić i Dejan Bašanović, u trećem je kolu je bio bolji od Španije 2:0 i kao drugoplasirani u grupi B izborio polufinale, u kojem će se da-

nas u devet sati sastati sa Poljskom, prvoplasiranom selekcijom A grupe i aktuelnim evropskim i svjetskim šampionom. Drugog finalistu odlučiće duel Francuske i Velike Britanije. Prethodno su naši stonoteniseri savladali Rusiju 2:0, dok su na startu poraženi od Francuske 2:1. To je druga medalja za crnogorski stoni tenis u Heldingborgu, nakon što je Radović bio srebr-

ni u pojedinačnoj konkurenciji. Španija je završila kao treća u grupi i poslije više od deset godina ostala bez medalje u klasi S10. Crna Gora je povela trijumfom dubla Radović i Bakić protiv Kardone i Rejesa Ruisa 3:2 (11:8, 5:11, 11:4, 6:11, 11:9). Pobjedu i plasman u polufinale potvrdio je Radović, pobjedom protiv drugog nosioca i petog igrača svijeta, Ruisa Re-

jesa 3:2 (4:11, 11:6, 12:10, 8:11, 11:9). - Pobijedili smo Španiju, srebrnu sa Paraolimpijskih igara iz Rio de Žaneira, u dva dramatična meča, nakon pet setova. Srećan sam što sam osvojio dvije medalje i što smo ostvarili uspjeh koji niko nije mogao da predvidi. Značaj medalje je i što smo prvi put u istoriji crnogorskog paraolimpizma osvojili medalju kao ekipa - rekao je Filip Radović

agenciji MINA. Njegov partner u dublu, Luka Bakić, naveo je da je ostvaren vrhunski rezultat u Helsingborgu. - Presrećan sam, za ovo sam trenirao i radio cijeli život. Nijesmo imali laku grupu, bilo je teško, ali smo uspjeli. Veliko hvala Radoviću na sjajnoj igri. Predstoji nam naporan rad do ispunjenja još jednog cilja, plasmana na Paraolimpijske igre u Tokiju - kazao je Bakić. R. A.

Međunarodne sportske igre OSI

Paraolimpijci u Beogradu PODGORICA - Crnogorski takmičari nastupiće na šestim Međunarodnim sportskim igrama osoba sa invaliditetom, koje će se ovog vikenda održati u Beogradu.

Naša država će imati predstavnike u košarci u kolicima, sjedećoj odbojci, stonom tenisu, fudbalu, plivanju i

pikadu za osobe sa smetnjama vida. Nastupiće članovi košarkaškog kluba osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice, Kluba sjedeće odbojke Set iz Plevalja, stonteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča iz Podgorice, fudbalska ekipa, šahisti i plivači Resursnog centra za djecu sa smetnjama sluha i govora ,,Dr Peru-

ta Ivanović“ iz Kotora, kao i pikado ekipa Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Organizator takmičenja je Sportski savez osoba sa invaliditetom grada

Beograda, a očekuje se nastup više od 500 sportista iz 16 država, koji će se nadmetati u 13 sportova, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore. Ne. K.

10 Arena

Košarka

Subota, 21. septembar 2019.

Košarkašice Budućnost Bemaxa slavile i u četvrtom kontrolnom meču

,,Vučice“ srušile Šangaj Marine Maljković

BEOGRAD - Dvorana: ,,Vizura“. Gledalaca: 50. Rezultat po četvrtinama: 13:22, 9:27, 24:9, 19:10. ŠANGAJ: Dubljević 18, Šen

2, Liking 4, Huang, Ji. Cang 15, Ma 5, N. Ju 3, Han, Zi. Cang, Liang 2, Čou 11, Fan 5, Bao, Ding, M. Ju. BUDUĆNOST BEMAX:

Formirano Udruženje košarkaških sudija ABA lige

Ranko Šćepanović predsjednik PODGORICA - Košarkaške sudije ABA lige, na skupštini održanoj u Beogradu, formirale su ‘’Udruženje košarkaških sudija ABA lige’’, čije će sjedište biti u Podgorici. Za predsjednika Udruženja izabran je Ranko Šćepanović, bivši FIBA košarkaški sudija iz Crne Gore, a formiran je i Upravni odbor od sedam članova: Sreten Radović, Matej Boltauzer, Ilija Belošević, Saša Pukl, Igor Dragojević, Marko Juras i Ranko Šćepanović. - Osnovni cljevi sudija su unapređenje i poboljšanje uslova rada sudija na utakmicama ABA lige, edukacija, organizacija seminara, kao i uspostavljanje i unapređenje saradnje

sa rukovodstvom ABA lige, nacionalnim savezima, regionalnim i evropskim asocijacijama i udruženjima klubova, privatnim i javnim udruženjima, čije su aktivnosti usmjerene na košarkašku - sudijsku djelatnost – kaže se u saopštenju Udruženja košarkaških sudija. R.P.

Radonjić, A. Bigović 3, Babić 15, Mitrašinović 7, Katanić 2, M. Bigović, Jakšić 8, Džebo 16, Vučinić, Ahmić, Živković 2, Leković 2, Đorđević 13.

Košarkašice Budućnost Bemaxa slavile su i u petom pripremnom meču Podgoričanke su sinoć u Zemunu bile bolje od kineskog Šangaja, koji sa klupe predvodi selektorka Srbije Marina Maljković. Najjači test za ,,vučice“ definitivno je pokazao da, iako p r i l i č n o p o d m l a đ e n e, Podgoričanke imaju tim koji će moći ravnopravno da konkuriše u regionalnom takmičenju, pa možda i da iznenadi glavne favorite. Sam početak meča nagovijestio je da ,,plave“ mogu do iznenađenja, a odličnom igrom u reketu Džebo i Đorđević, koje su dominirale posebno u skoku (imale sedam, odnosno osam skokova), pravile su razliku. U drugoj dionici sjajnom odbranom i igrom iz tranzicije ,,vučice“ su stigle do vođstva 49:22. Tokom drugog dijela Kineskinje su zaigrale bolje, ,,plave“ imale prilično loš procenat šuta, pa je Šangaj uspio da istopi zaostatak, ali ne i da napravi vele obrt… Podgoričanke danas za kraj mini turneje po Srbiji igraju u Beogradu protiv ekipe ,,Radivoj Korać“. R.P.

Prvi čovjek Evrolige najavio

Licenca klubu iz Londona? Prvi čovjek Evrolige Đordi Bertomeu najavio je da će elitno košarkaško takmičenje uskoro dobiti novog stalnog člana - iz Londona. - Veoma smo blizu da dobijemo licencirani tim iz Londona. Evroliga je i počela sa londonskim timom. Naši ciljevi se nijesu promijenili i sada smo bliži tome nego prije pet godina - potvrdio je Bertomeu. Naime, plan Evrolige je da ima 16 licenciranih klubova, koji imaju zagarantovano mjesto u takmičenju. Inače, London Tauersi igrali su u Evroligi 2001.

godine, kada ih je vodio Nik Nurs, sadašnji trener NBA šampiona Toronta. Od naredne sezone šampion ABA lige neće imati zagarantovano mjesto u najjačem takmičenju, već će imati prioritet za dobijanje specijalne pozivnice.

Košarkaši Budućno

Dost PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija savladali su Mornar (96:76) u prvom od dva prijateljska meča, a peta pobjeda u šestom kontrolnom meču tokom pripremnog perioda ostavila je dosta pozitivnih utisaka. Podgoričani su, nakon loše prve četvrtine, dominirali, posebno u drugom poluvremenu, kada su uz agresivnu odbranu često dolazili do lakih poena, tako da su na kraju stigli i do lagane i ubjedljive pobjede protiv najvećeg konkurenta za domaće trofeje. - Činjenica je da smo počeli meč smušeno. Napravili smo određene greške u napadu, dozvolili Mornaru da se razigra da postigne neke lake poene. Međutim, nakon razgovora u svlačionici zaista smo se mnogo podigli. Uspjeli smo da svedemo Mornar u trećoj dionici na svega 15 poe-

Mornar želi večera

Brine n PODGORICA – Košarkaši Mornara već narednog četvrtka (26. septembra) nastupom u kvalifikacijama za Ligu šampiona otvoriće novu sezonu. Tačno sedmicu prije toga trener Mihailo Pavićević imao je dosta razloga za brigu. Barani su protiv Budućnost Volija u pripremnom meču u Podgorici ostavili blijed utisak. Jasno je da je tim iz Bara igrački kvalitetniji nego prethodnih sezona, bez dileme će Pavićević imati mnogo veću rotaciju i na bekovskim i na centarskim

Košarka

Subota, 21. septembar 2019.

Arena 11

ost Volija pobjedom protiv Mornara pokazali da spremno dočekuju novu sezonu

ta pozitivnih stvari

na, napravili priličnu razlik u , ko j u s m o z a t i m i uvećavali, tako da smo bez problema došli do pobjede – kazao je Slobodan Subotić.

Novi strateg ,,plavih“ dosta je kombinovao. Sjajne partije u pripremnim mečevima Zorana Nikolića gurnule su u prvi plan, a mladi Nikšićanin ponovo je

u reketu – 12 poena, šest skokova i čak pet blokada. Suad Šehović pokazao je da će opet biti važan napadački šraf ,,plavih“, priličnu minutažu dobili su mlađi

igrači, od kojih se posebno istakao Fedor Žugić, što je još jedna pozitivna stvar. Ipak, osim Džastina Kobsa, očigledno je da se pojačanja još nijesu uklopila na pravi način, zbog čega su manju minutažu imali Bamfort, Martin, Vud i Mejers, od kojih se tek očekuje da pokažu koliko vrijede. Subotić je, ipak, najviše bio impresioniran ambijentom, s obzirom da su pred dobro popunjenim tribinama i nošeni nevjerovatno glaskom podrškom odigrali kontrolni meč. - Zaista želim da se zahvalim svima koji su došli da nas podrže. Drago mi je da na prijateljskoj utakmici bilo toliko publike. I na prošloj utakmici protiv Me g e b i l o j e m n o g o navijača, a ovo mislim da je nezabilježeno u regionu, možda je presedan i u Ev-

ropi da na prijateljskom meču bude ovoliko ljubitelja košarke. Koristim priliku da se zahvalim navijačima na podršci, a istovremeno da obećam da ćemo uložiti i posljednji atom snage da opravdamo ukazano poverenje – poručio je Subotić. ,,Plavi“ su tokom drugom dijela meča sa Baranima išli i do ,,plus 26“, a već večeras (19h) protiv Mornara nastojaće da potvrde da su spremni za prvi ispit u novoj sezoni – 27. septembra protiv Cibone u Zagrebu u ABA Superkupu. - Zaista me raduje igra u drugom poluvremenu, uz pomenutu sinergiju, koja je već sada uspostavljena između navijača i igrača – dodao je trener Budućnost Volija Slobodan Subotić. R. P.

ras (19h) u Baru da popravi utisak nakon poraza od Podgoričana

neuigranost pozicijama, ali duel protiv najvećeg rivala za domaće trofeje pokazao je da su ,,mornari“ za sada daleko od željene forme. - Prvo poluvreme je bilo dosta dobro – kazao je Pavićević. I, Mornar je zaista u prvih 20 minuta djelovao potpuno ravnopravno, na momente i bolje, u određenim periodima vodio (do pet razlike), ali je u nastavku potpuno potonuo, dozvolivši rivalu da čak stekne i 26 poena viška... - U drugo poluvrijeme smo ušli bez koncentracije, bez fokusa. Nijesmo imali nika-

kvu organizaciju u napadu, bili smo bezidejni, pravili mnogo grešaka, a Budućnost je to kažnjavala lakim poenima iz tranzicije. Stekla je veliku prednost koju je bez problema sačuvala do kraja meča – bio je realan Pavićević. Mornar je opet bio nekompletan – zbog povreda Pavićević nije mogao da računa na Vranješa i Nidama, a upravo taj konstantan problem apostrofirao je i stručnjak Barana. - Mi smo tu gdje smo, veliki problem je što još nijesmo imali jedan zajednički trening sticajem objektivnih

okolnosti. Prvo smo bili bez trojice reprezentativaca, zatim je uslijedila povreda Vranješa tokom turneje po Srbiji, te Nidama na turniru

u Klužu. Verujem i nadam se da će u drugom meču protiv Budućnosti sve izgledati mnogo bolje - naglasio je trener Mornara,

Mihailo Pavićević. Duel šampiona i vicešampiona igra se večeras (19h) u dvorani ,,Topolica“ u Barau. R.P.

12 Arena

Sportski miks

Subota, 21. septembar 2019.

Regionalna liga (1. kolo): Budva kod Jug PODGORICA - Ojačana Budva, sa reprezentativcem na golu Dejanom Lazovićem, večeras od 19 časova sa Jugom igra premijerni meč Regionalne lige.

Nekadašnji crnogorski reprezentativac odlazi u Grčku

DraGičević u ariSu

PODGORICA - Vladimir Dragičević potpisao je dvogodišnji ugovor sa grčkim prvoligašem Arisom iz Soluna. Bivši crnogorski košarkaški reprezentativac u Solun stiže iz Novgoroda, gdje je prošle sezone u dresu Nižnjeg bilježio 12 poena, 6,2 skoka i 2,1 asistencije u VTB ligi, odnosno 10,6 poena, 5,8 skokova i 1,4 asistencije u FIBA Ligi šampiona. Iskusni košarkaš (33, 206cm) karijeru je počeo u cetinjskom Lovćenu, a zatim je igrao za Budućnosti, Baskoniju, Spartak, Zjelonu goru, Banvit i TED Ankaru. R.P.

Favorit je prošlogodišnji finalista ovog takmičenja, mada će i Budvani, s obzirom na sastav, imati šta da pokažu. - Dubrovčani su apsolutni favoriti na startu. Mi smo imali mali broj pripremnih utakmica što je najveći problem da se vide dometi naše ekipe. Mislim da nam raspored u narednom periodu ide od ruke. Kada to kažem mislim da ćemo imati u prvih nekoliko kola jake protivnike, objektivno jače i vremena da se uigramo - rekao je trener Drago Pejaković. Budvani su se prošle sezone vratili u elitni status. U međuvremenu ekipa je doživjela značajne promjene. Stigli su neki iskusniji igrači, kao na centarskoj poziciji Filip Klikovac, a kapicu crnogorskog vicešampiona nosiće Blagoje Ivović, stariji brat reprezentativca

Teško za n

Aleksandra. Još jedan crnogorski tim nastupaće u A1 Regionalnoj ligi, u pitanju je Primorac, koji će večeras od 20 časova gostovati Šap-

cu. Cilj kotorskog kluba je ostanak u eliti, a za mladi tim biće potrebno mnogo strpljenja. Kotorani su neposredno

kaRate: Sjutra ,,Kup šam

Dolazi viš

PODGORICA - Karate klub Omladinac organizovaće sjutra treći međunarodni turnir ,,Kup šampiona“.

Turnir će biti održan u Sportskom centru ,,Morača“ i okupiće više od 700 boraca iz 50 klubova regiona. Na jučerašnjoj konferenciji za medije, iz Omladinca je saopšteno da je, osim crnogorskih, potvrđen dolazak klubova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije, Makedonije, Kosova i Turske. Najavljeno je učešće osvajača medalja sa svjetskih i evropskih takmičenja, u svim starosnim kategorijama. Predsjednik kluba Nikola Raković

Sportski miks

Subota, 21. septembar 2019.

Arena 13

ga (18h) Primorac gostuje Šapcu (19h)

naše ekipe

uoči početka takmičenja učestvovali na turniru u Sarajevu. - Ranijih godina smo učestvovali na turniru u Sarajevu, a ovaj nam je turnir

bio značajan da provjerimo snage i naše mogućnosti pred početak sezone. Ostvarili smo pobjedu, remi i poraz - kazao je trener Perac Vico.

mpiona“

še od 700 boraca podsjetio je da je prvi turnir organizovan 2008. povodom 35 godina postojanja, a drugi deset godina kasnije, na 45. rođendan kluba. - Nastojali smo da turnir ima svoj nivo, da damo doprinos trofejnoj istoriji našeg kuba, ali i Karate savezu, kao i uopšte sportu Crne Gore. Potrudićemo se da turnir organizujemo na nivou rezultata koji postižu naši takmičari - rekao je Raković. Član Upravnog odbora Emil Đokić zahvalio se sponzorima koji su pomogli turnir. - Mogu da kažem da je sve spremno. Ubijeđen sam da ćemo biti dobri domaćini i da će

se svi gosti vratiti sa lijepim utiscima - kazao je Đokić. Saopšteno je da je organizator, u konsultaciji sa crnogorskom sudijskom organizacijom, odlučio da uz domaće angažuje i međunarodne sudije. Član Omladinca Bojan Bošković, kadetski prvak svijeta i juniorski vicešampion Evrope, istakao je da očekuje jaku konkurenciju na ,,Kupu šampiona“. - Neće nam biti lako. Dolazi dosta takmičara iz regiona, izuzetno kvalitetnih. Biće mi dobar test, pogotovo jer dolaze i neki sa kojima ću se sresti na Svjetskom prvenstvu u Čileu - kazao je Bošković.

Okosnica tima su mladi igrači, domaći kadar. - Biće nam teško da sačuvamo status u A1 ligi. Čeka nas veliki rad i nadam se da ćemo do decembra, kada bi trebalo da bude završen bazen u Kotoru, imati bolje uslove. Nadam se da ćemo uz dva pojačanja da obezbijedimo ostanak u Regionalnoj ligi. Šampion Crne Gore Jadran Carine završio je veliki posao u Splitu. Sa imenjakom je odigrao solidan meč, pobijedio dva gola razlike i u dobrom raspoloženju čeka nove obaveze pred start Lige šampiona i premijernog duela sa Jugom. Za Novljane je najvažnije da su dobro otvorili sezonu, uz neke manje greške u defanzivi koje će, vjeruju, brzo ispraviti. - Imali smo u tom meču pet peteraca, ali nijesmo primili puno golova iz zone, samo jedan. Sve u svemu, upisali smo važne bodove u Splitu sa protivnikom koji je u odnosu na prošlu sezonu znatno ojačao redove. Ovo je bio najbolji način da počnemo takmičarsku sezonu - poručio je golman Petar Tešanović. A.M.

Milena Jovanović, srebrna sa juniorskog prvenstva u Alborgu, izjavila je da je turnir dobra provjera za Čile. - Šansa da vidimo dokle smo u odnosu na rivale. Biće prilika da se pred svojim navijačima predstavimo na najbolji način i napravimo dobru uvertiru za Čile - kazala je Jovanović. Pobjedniku turnira pripašće novčana nagrada od 500 eura, drugoplasirani će dobiti 300, a trećeplasirani klub 200 eura. Karatisti Omladinca nastupiće u svim uzrasnim kategorijama, u borbama i katama, ali se njihov rezultat, kao domaćinu, neće bodovati za konačnu tabelu. Prošle godine trofej su osvojili karatisti Bara. Početak turnira zakazan je za 10 sati, dok će u 13 sati biti svečano otvaranje. R. A.

Forum Olimpijske solidarnosti MOK-a u Lozani

U fokusu Tokio PODGORICA - Forum Olimpijske solidarnosti okupio je predstavnike 50 evropskih zemalja, kao i delegacije većih zemalja sa drugih kontinenata - Kine, SAD, Australije, Novog Zelanda, Brazila i Kanade u novoj zgradi Međunarodnog olimpijskog komiteta u Lozani. U ime Crnogorskog olimpijskog komiteta Forumu je prisustvovao Andrija Popović, šef crnogorske misije za OI Tokio i Zagorka Božović, savjetnik za međunarodne odnose. Fokus dvodnevnog seminara je na pripremama za predstojeće Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine, a kroz neformalan i interaktivan pristup učesnici mogu detaljno da razmotre sve informacije vezane za organizaciju timova, procedure, kvalifikacije, akreditacije, smještaj sportista, sistem prevoza…

Na osnovu iskustava sa prethodnih igara uvedene su manje korekcije u procedurama radiu cilju optimizacije funkcionisanja i kapaciteta, značajnih izmjena ima i u kvalifikacionim sistemima za pojedine sportove, a delegati kroz direktna pitanja i razmjenu iskustava imaju priliku da sagledaju prednosti novih rješenja. Istovremeno, pružena je mogućnost da se u direktnim susretima sa kolegama iz Olimpijske solidarnosti MOK-a i Oranizacionog komiteta za OI Tokio razgovara i na druge teme značajne za svaki nacionalni olimpijski komitet posebno. Delegati su prvog dana Foruma imali priliku da obiđu novo velelepno izdanje MOK-a u Lozani. Andrija Popović, zajedno sa kolegama iz drugih zemalja, ostavio je potpis na zidu olimpijaca. R.A.

14 Subota, 21. septembar 2019. Arena 21. septembar 2019. Arena Subota 21. septembar 2019. 14 Subota Arena

Lutrija Lutrija Lutrija

S u bot a

18:30 U fokusu – repriza 14:15 Intermeco 07:00 Jutarnji program - uživo 18:45 Intermeco 10:00 Vrijeme je za selo – premijerno 14:30 Lijek iz prirode - repriza 19:00 Aktuelno 15:00 Sport info 10:30 Crtani film - Strumfovi 19:30 Lijek iz prirode - repriza 15:30 Planinama – repriza 11:00 Oblačić – repriza 20:00 Humoristicka serija – 15:45 Intermeco 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 16:00 Crnogorske anegdote - repriza premijerno 11:45 Muzika 20:30 Koncert 12:00 Sportske vijesti14:15 – uživo – repriza Intermeco 16:15 Servisne informacije 18:30 U fokusu utarnji program - uživo 21:30 Skrinja – repriza 16:30 Extremno 12:30 Opstanak - repriza 18:45 Intermeco 14:30 Lijek iz prirode repriza Vrijeme je za selo – premijerno 22:00 Film 16:45 Dogodilo se… - repriza 13:00 Dogodilo se … - premijerno 15:00 Sport info17:00 Mapet sou – repriza 19:00 Aktuelno rtani film - Strumfovi 00:30 Repriza dnevnog programa 13:15 Muzika 19:30 Lijek iz prirode - repriza 15:30 Planinama18:00 – repriza blačić – repriza14:00 Digitalno –repriza Podgoricom - premijerno

nimljiva hronika svijeta uzika portske vijesti – uživo pstanak - repriza ogodilo se … - premijerno uzika igitalno –repriza

S u b ot a

15:45 Intermeco 16:00 Crnogorske anegdote - repriza 16:15 Servisne informacije 16:30 Extremno 16:45 Dogodilo se… - repriza 17:00 Mapet sou – repriza 18:00 Podgoricom - premijerno

20:00 Humoristicka serija – premijerno 20:30 Koncert 21:30 Skrinja – repriza 22:00 Film 00:30 Repriza dnevnog programa

Crne Gore

Subota, 21. septembar 2019. Subota 21. septembar 2019.

Arena 15 Arena 15

16 Arena

Sportski miks

Subota, 21. septembar 2019.

Novo Uefino takmičenje

Konferencijska liga startuje 2021. godine Novo klupsko fudbalsko takmičenje pod okriljem Uefe zvaće se Evropska konferencijska liga i počeće u sezoni 2021/2022.

Tenis - Lejver kup

Evropa svijet 2:1

Konferencijska liga biće treće takmičenje po rangu, iza Lige šampiona i Lige Evrope. Pobjednik će obezbijediti direktan nastup u Ligi Evrope, čiji će se broj učesnika smanjiti. Šampioni svih evropskih zemalja i dalje će igrati u Ligi šampiona, ali će ostale ekipe iz slabije kotiranih liga ići u kvalifikacije za Konferencijsku ligu, umjesto u početnu fazu Ligu Evrope. Ne. K.

Stefanos Cicipas pobijedio je Tejlora Frica 2:1 (6:2, 1:6, 10:7), u posljednjem meču prvog dana Lejver kupa. Grčki teniser donio je tako prednost Timu Evrope, koji protiv Tima svijeta vodi 2:1. Cicipas je u prvom setu dva puta oduzeo servis Fricu, ali je nakon toga na identičan način uzvratio Amerikanac u drugom. Poslije toga uslijedio je taj-brejk u kojem je Grk uspio da prelomi meč u posljednjim poenima. Prije ovog meča, Dominik Tim je savladao Denisa Šapovalova, dok je Džek Sok bio bolji od Fabija Fonjinija. Trofej brani Tim Evrope, za koji je prošle godine igrao Novak Đoković, a srpski teniser ove godine ne učestvuje zbog povrede ramena.

Trka za domaćinstvo šampionata 2025. u rukometu

Hrvatska želi organizaciju SP

Kubica napušta Vrijedna donacija Vilijams FSCG poklonio lopte klubovima

Hrvatska, Danska i Norveška nastojaće da budu organizatori Svjetskog prvenstva 2025. godine u rukometu. Zvuči nevjerovatno, ali u skladu sa trendovima koji vladaju u svjetskom rukomet, ali i ostalim sportovima. Danski mediji prenose informaciju da se Hrvatska pridružila zajedničkoj kandidaturi Danske i Norveške za organizaciju planetar-

nog takmičenja, nakon odustajanja Švajcarske, koja je bila u prvobitnom projektu. Poslije objavljivanja inicijalne kandidature, IHF je donio odluku o promjeni sistema takmičenja i povećanju broja reprezentacija sa 24 na 32, što je očigledno odbilo Švajcarce. Takođe, namjeru za organizaciju Svjetskog prvenstva 2025. godine u obje konkurencije iskazala je i Srbija. P.R.

PODGORICA - Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala FSCG uručila je danas lopte klubovima koji se takmiče u Omladinskoj i Kadetskoj ligi Crne Gore.

U okviru ove akcije, 23 kluba čije selekcije nastupaju u jednom od ova dva takmičenja dobili su 1.050 lopti, što će unaprijediti njihove uslove za rad sa mlađim kategorijama. Ovo je nastavak akcije koju je Fudbalski savez

Crne Gore pokrenuo sa ciljem da klubovima omogući što kvalitetniji rad u mlađim kategorijama. Prošle sedmice, Kancelarija za razvoj omladinskog fudbala FSCG uručila je pakete opreme koji sadrže dvije garniture od po 25 dresova, šortseva i štucni. Takođe, FSCG će u narednom periodu navedenim klubovima uručiti još vrijednih donacija u vidu rekvizita za treninge. R.P.

Robert Kubica rekao je da će napustiti ekipu Vilijamsa na kraju sezone u šampionatu Formule 1. Poljski vozač se ove godine vratio u Formulu 1, poslije osam godina pauze i oporavka od teških povreda koje je zadobio u nesreći na reliju 2011. godine. Poslije godina operacija i rehabilitacije, Kubica ima ograničene pokrete desne ruke.