Dnevni list Pobjeda 23.09.2019 by Pobjeda

Pobjeda 75 Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću

Podgorica • Crna Gora • Ponedjeljak, 23. septembar 2019. • Godina LXXV/Broj 19295 • Cijena 0,70 eura

godina

INTERVJU: Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije

Ulazak Crne Gore u EU biće od izuzetnog značaja za Srbiju i region

POVODI: Institut jemstvo kao spas od pritvora i garancija od bjekstva

Za godinu i po u depozitu suda 425.000 eura

STR.7.

Ako bi Crna Gora brzo postala članica EU, to bi Srbiji izbilo mnoge argumente u odnosima sa Crnom Gorom i spasilo Srbiju od bilo kakvih miješanja i etničkih i hibridnih kooperacija manjina

Član Odbora iz SDP-a očekuje da se danas donese odluka o zahtjevu Damjanovića

Konjević: Ako je norma jasna, nije potrebno političko dogovaranje

STR. STR.2.6. i 7.

STR. 3.

Zlatna žutica vinove loze nije registrovana u Crnoj Gori, ali je njen prenosilac, američki cvrčak, brojan

AKTUELNO: Koliko građani u MUP-u treba da odvoje vremena da dobiju dokumenta

Za lične isprave ne čeka se duže od sat

STR. 6.

Bolje spriječiti jer lijeka nema

STR. 5.

Izvršni direktor MBA Milan Dragić

Skupi krediti i duga suđenja koče biznis

STR. 4.

RAZGOVOR: Lana Bastašić, spisateljica

Crnogorski pokret podnio novu krivičnu prijavu povodom proslave koju SPC organizuje u Budvi

Život je uvijek tri koraka ispred umjetnosti

Str. 13.

Traže da se Irineju zabrani da uđe u Crnu Goru

STR. 8.

Politika

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

INTERVJU Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije

Ulazak Crne Gore u EU od izuzetnog značaja je i za Srbiju i region

Jelena Milić

BEOGRAD - Činjenica da će Mađarska imati kandidata za proširenje je jako dobra vijest ne samo za Crnu Goru, nego i za Srbiju i cio Zapadni Balkan jer mnoge stvari se dešavaju tako što će jedne zemlje povući druge, ocjenjuje Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije (CEAS). Ona je to kazala u kontekstu razmatranja uticaja izbora Mađara Lasla Tročanjija za evropskog komesara za susjedsku politiku, šta to znači za zemlje regiona, posebno Crnu Goru, imajući u vidu da je Budimpešta godinama najveći zagovornik proširenja. Njegov izbor nije potvrđen jer mora da prođe i Evropski parlament, a dosta komentatora tvrdi da će biti pokušaja da on to ne bude jer je doprinio smanjivanju nivoa demokratije u Mađarskoj. No, ukoliko on bude odbijen, pravilo je da Mađarska traži isti resor i da da kandidata. Milić je istakla da je nedavno na bezbjednosnom forumu na Bledu, mađarski ministar spoljnih poslova Sijarto govorio vrlo strastveno o tome da ne postoji ni jedan razlog funkcio-

nisanja da se Crna Gora već sada ne primi u EU. POBJEDA: Kolika je njegova stvarna moć, da politiku proširenja postavi u vrh agende Evropske komisije? MILIĆ: Dovoljno dugo su istočnoevropske zemlje članice EU i ta vrsta elitizma da stare članice imaju presudnu riječ u XXI vijeku ne može da pije vodu zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti - zato članstvo u EU nije više dobar motivacioni faktor za zemlje regiona. Teško je reći kolika je stvarna moć budućeg sekretara, CEAS je nedavno pisao o promijenjenim geopolitičkim situacijama u kojem analiziramo odnos Srbije i Kine..... EU može da bude fleksibilnija u pogledu glasanja i donošenja odluka, jer pitanja tenzija na međunarodnim plovnim putevima su ogromna da ne mogu da izbjegnu EU, samim tim postoji puno faktora koji utiču na moć donošenja odluka. Trenutno, ,,glavna igranka“ je odnos nuklearnih sila unutar Evropske unije. Izlazak Britanije iz EU, ali ne iz NATO, ostavlja Francusku kao jedinu

Liderstvo se mjeri hrabrošću POBJEDA: Ko je lider u regionu? MILIĆ: Šta znači lider u regionu? Neko ko ima najviše stanovnika? To nije fer. Liderstvo se mjeri hrabrošću političkih odluka i bilateralnim problemima. U tom smislu Crna Gora ne može da se poredi ni sa kim od nas. Žao mi je što Srbija ide na priču o pomirenju odnosa sa Albancima kao drugim najvećim narodom u regionu, a ne ide u priču formalizacije odnosa sa Kosovom. Srbija najviše ima zajedničkog sa Crnom Gorom i od nje ima najviše iskustva da iskoristi ako hoće u procesu evropskih integracija. Zato što smo bili zajednička država kada smo bombardovani, Kosovo je bilo dio zajedničke države Srbije i Crne Gore, ali se Crna Gora pomirila sa realnošću XXl vijeka, suočila sa svojim ličnim greškama i skupila hrabrosti da rizikujući razne interese krene putem EU i NATO mimo želja i djelovanja Rusije i da i dalje jača svoju demokratiju.

nuklearnu silu u Evropi. Makronovi zahtjevi prevazilaze uticaj onoga o čemu će pričati novi komesar. Sa aspekta Srbije, jačanje veza sa zemljama Višegradske grupe i pravoslavnom trojkom Rumunijom, Bugarskom i Grčkom ( jer su sve zemlje članice NATO) je najlogičniji potez koji ona trenutno pravi kao i poboljšanje odnosa sa SAD. POBJEDA: Potpredsjednica EK biće Hrvatica Dubravka Šuica, što možemo očekivati od ovog izbora? MILIĆ: Srbija vjerovatno ništa dobro, ali meni je zanimljiv portfolio koji je spojio demokratizaciju i demografiju, a ne demokratizaciju i migracije na šta se u Srbiji nije obraćala pažnja. U Srbiji je lako reći: ,,Zabrinut sam, mladi nam odlaze“, ali nije se o tome pričalo na fer način. Po nekim medijima ispada da je za to kriva samo Vučićeva Vlada. Bogate evropske zemlje su kompromis između njihovih loših demografskih trendova i zahtjeva nadirućih imigracionih tokova riješile primanjem imigranata sa prostora bivše Jugoslavije koji su postali njihovi radnici i državljani. Oni su najmanje radikalizovani i kulturno najbliži u smislu načina života, prihvatanja vrijednosti i svega ostalog. Taj trend su najbolje riješile Austrija i Švajcarska. Neke nevladine organizacije u Srbiji i Crnoj Gori idu između utopističkih predstava o EU i potpuno lažnih opisa kako stvari trenutno stoje. EU je pokazala na geopolitičku intenciju da možda Balkan vidi kao rezervoar radne snage, a ne buduću članicu EU, radne snage koja će vjerovatno postati dio njihovog političkog sistema koji može lakše da se integriše – nego migranti koji dolaze iz drugih djelova svijeta...

Ako bi Crna Gora brzo postala članica EU, to bi Srbiji izbilo mnoge argumente u odnosima sa Crnom Gorom i spasilo Srbiju od bilo kakvih miješanja i etničkih i hibridnih kooperacija manjina EU je zakasnila u otkrivanju populizma, a on je posljedica grešaka i toga da se neke stvari rade brže nego što društvo može da ih apsorbuje. Sa druge strane, zanemaruje se efekat značaja kontrole granice, i to da demokratske države imaju pravo da štite svoje tekovine, ali i da pomognu izbjeglicama... POBJEDA: Kako vidite region kada su integracije u pitanju, čini se da jedino Crna Gora radi ozbiljan posao? MILIĆ: Kda bi Crna Gora bila sjutra primljena u EU - to bi bila bolja vijest za građane Srbije nego za građane Crne Gore jer je ona već u NATO, već je počela integracije i izborila se za značajan politički okvir. Ako bi Crna Gora brzo postala članica EU, to bi Srbiji izbilo mnoge argumente u odnosima sa Crnom Gorom i spasilo Srbiju od bilo kakvih miješanja i etničkih i hibridnih kooperacija manjina. Ulazak Crne Gore u EU bio bi

od izuzetnog značaja i za Srbiju. POBJEDA: Ostaje li Rusija i dalje prisutna u regionu i da li je na pomolu otopljavanje odnosa Podgorice i Moskve? MILIĆ: Nemam dovoljno informacija šta su osnove tog otopljavanja, ali Podgorica je članstvom u NATO sebi kupila političke uslove da ima odnose sa Rusijom kakve imaju Slovačka, Mađarska i da ne moraju svaki put da odgovore na pritiske saveznika koji su vezani za njihove interese od energenata na dalje. Crna Gora ima svoj dio izazova i kada je u pitanju odnos prema Kini. Za Crnu Goru će biti vrlo korisno da Srbija u pregovorima sa SAD nađe kompromisno rješenje za Kosovo koje će Srbiju zadržati na putu evropskih integracija. Rješenje koje na papiru ne bi opstruirala Rusija je najbolji ishod za sve. Onda bi Rusija imala manje razloga da pokuša da destabilizuje region i imala bi manje kanala pritisaka i uticaja na Srbiju. Onda bi se možda bilateralni odnosi pojedinačnih zemalja sa Rusijom sveli na stepen odnosa koji ne ugrožava evropski put kao što imaju i zemlje EU. POBJEDA: Da li se možemo nadati da će specijalni izaslanik SAD Metju Palmer ubrzati rješenje kosovskog pitanja, da li je sada sve u rukama SAD? MILIĆ: Najveći dio uvijek je bio u rukama SAD, Filip Riker je bio tu od početka pregovora o Kosovu... SAD je odigrala korektnu ulogu prema EU, ali EU, sada iz objektivnih razloga, nije u stanju da riješi probleme Kosova kroz procese evropskih integracija. U Srbiji postoji nefer odnos prema državnom rukovodstvu od onih koji formiraju javno mnjenje i utiču na politike političkog zapada. Na Kosovu imate civilno društvo

koje shvata šta su partnerstva, ali Kosovo nije izašlo iz sindroma žrtve ugroženosti i smatra da mu sljeduje vraćanje pravde bez ikakvog napora. Palmer, iako je zamjenik pomoćnika SAD, u budućnosti će imati neka ovlašćenja pomoćnika državnog sekretara. Naglasio je da je pitanje cijelog Zapadnog Balkana što brži pregovori sa EU, formalizacija odnosa Beograda i Prištine i dijalog na svim nivoima u Makedoniji. POBJEDA: Dio opozicije u Srbiji sprema se za bojkot izbora u martu sljedeće godine iako su dobili poruku da Unija ne podržava bojkot. Kako će opozicija izaći iz tog problema? MILIĆ: Šta je opozicija u Srbiji. Mi još živimo u konceptu ulične demokratije 90-ih godina i borbe protiv Miloševića kada je Srbija bila pod sankcijama. Opoziciji u Srbiji nikada nije smetala Miloševićeva krvava prekodrinska politika već samo problem ekonomije i sankcija ovdje. Oni koji sada kritikuju stanje demokratije u Srbiji su svoje stranke napravili kupujući potpise kojekakvih ,,gg stranaka” i zloupotrebljavajući arhitekturu savjeta nacionalnih manjina koje su oni najviše politizovali kad su bili na vlasti - i postali su nedemokratskim i neetičkim načinima parlamentarne stranke sa po jednim narodnim poslanikom. Oni nemaju više od deset ili 11 odsto podrške u narodu. To nije cijela opozicija. Srbija je demokratiju od koncepta jedan čovjek - jedan glas ,,unaprijedila“ u jedan čovjek jedna stranka. I ono što je dobro kritikuju: na primjer sjutra da se najavi da će doći predsjednik SAD u Srbiju Donald Tramp, tretirali bi kao Trampa a ne kao instituciju predsjednika SAD. Violeta CVEJIĆ

Demokrate reaguju na stavove predsjednika Odbora za reformu izbornog zakonodavstva

Tvrde da je Gvozdenović prisvojio prijedloge Ženske političke mreže PODGORICA - Potpredsjednik Demokrata Vladimir Martinović ustvrdio je da je potpredsjednik Skupštine i predsjednik Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva Bra-

nimir Gvozdenović predstavio kao svoje prijedloge Ženske političke mreže o većoj zastupljenosti žena u vlasti. Martinović je saopštio da se već iz letimičnog pogleda na intervju koji je Gvozdenović

dao Pobjedi vidi da je za njega svaka tema dovoljno inspirativna da povodom nje obmanjuje javnost. Tvrdi da se ilustracija obmanjivanja građana vidi u Gvozdenovićevoj tvrdnji da je DPS bio taj koji je predlo-

žio značajniju zastupljenost pripadnica ženskog pola na izbornim listama. - Javnosti radi, podsjećamo da je taj predlog, u svom zaključku, učinila Ženska politička mreža i da nijedna politička

partija nema pravo da ga prisvaja. Podsjetimo, amandman Ženske političke mreže koji se odnosi na ovo pitanje glasi: ,,U članu 39a, stavovi 1 i 2 se mijenjaju i glase: U cilju ostvarivanja principa rodne ravnoprav-

nosti, na izbornoj listi biće najmanje 40% kandidata manje zastupljenog pola. Na izbornoj listi među svaka 3 kandidata, prema redosljedu na listi počev od prvog do trećeg kandidata, od četvrtog do šestog kandidata i tako redom, kandiduje se najmanje jedno lice manje zastupljenog pola“. Tako je DPS uhvaćen u još jednom pokušaju obmane javnosti i pokušaju da, kao svoje, predstavi zaključke Ženske političke mreže - zaključio je Martinović. R. P.

Pobjeda

Politika

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Sjutra zasijedanje Generalne skupštine UN

Đukanović u Njujorku PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predvodiće delegaciju Crne Gore na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koje se održava od 24. do 30. septembra u Njujorku. Kako je najavljeno iz Ministarstva vanjskih poslova, na zasijedanju Generalne skupštine UN će učestvovati i šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović. Centralna tema ovogodišnje generalne debate biće Stimulisanje multilateralnih napora za iskorjenjivanje siromaštva, postizanje kvalitetnog obrazovanja, borba protiv klimatskih promjena i inkluzije, a u fokusu će biti i ključne globalne teme koje se tiču mira, bezbjednosti i promovisanja partnerstava za dostizanje ciljeva održivog razvoja. Tokom boravka u Njujorku crnogorski predsjednik Đukanović će imati niz bilateralnih susreta sa svjetskim državnicima. Inače, Đukanović je među 30 predsjednika država koji su nedavno potpisali ,,Inicijativu za veće klimatske ambicije kojom se skreće pažnja na posljedice klimatskih promjena u svijetu i konstatuje, između ostalog, da su ,,nestašice vode i neuspjeli usjevi samo neki od neposrednih rezultata, sa razarajućim uticajima kao što su glad i prisilno raseljavanje ljudi“. Šefovi država i vlada i potpi-

Milo Đukanović

snici Deklaracije uvjereni su da su djelotvorne mjere za borbu protiv klimatskih promjena ne samo neophodne same po sebi, već će donijeti koristi i nove mogućnosti za ekonomije i društva. Planirano je i da, tokom petodnevnog boravka na zasijedanju UN, crnogorski ministar vanjskih poslova obavi niz susreta sa kolegama. -Darmanović će tokom boravka u Njujorku učestvovati i na Samitu lidera o klimatskoj akciji koji će prethoditi Generalnoj debati. Na marginama zasijedanja Generalne skupštine UN, planirani su brojni multilateralni sastanci i bilateralni susreti šefa crnogorske diplomatije sa visokim predstavnicima zemalja učesnica, zvaničnicima Ujedinjenih nacija i drugih organizacija – saopštili su iz Ministarstva vanjskih poI. Kr. slova.

Komemoracija povodom smrti Koče Pavlovića

Medojević: Borio se za Crnu Goru kada je to značilo patnju i progon

Sa komemorativne sjednice

PODGORICA - Koča Pavlović se borio za svoj san, ideje i Crnu Goru i onda kada je to značilo patnju i progon, a borio se najubojitijim oružjem – riječju, istaknuto je na juče održanoj komemorativnoj sjednici povodom smrti Pavlovića. Govoreći u Skupštini, predsjednik Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević je naveo da je Pavlović, pokazujući odmalena sklonost ka politici, ali i ljubav prema pravdi imao sposobnost da sve svede u jednu riječ. - Ako me pitate šta je bio Koča, Koča je bio riječ. Teška, oštra riječ i ono što je meni najvažnije, časna riječ - rekao je Medojević. Pavlović je, kako je istakao predsjednik PZP-a, sanjao slobodnu, demokratsku, pomirenu Crnu Goru, koja je uz borbu protiv rata, za mir, bila druga važna stvar koja ga je obilježila. - Pavlović je dao nemjerljiv doprinos i u dizanju glasa protiv bilo kakvog nasilja protiv Bošnjaka, Albanaca, Crnogoraca, opozicionih disidenata, Hrvata – kazao je Medojević. Podsjetio je da je Pavlović na-

pravio film o operaciji Dubrovnik ,,Rat za mir“, gdje je zabilježio faktografski sve. -Nije on dodavao i oduzimao nikome ništa, nego je samo htio da se neke stvari ne unište u arhivama i da se ne zaborave, da naši potomci imaju istinit dokument šta se dešavalo tih godina, kako smo se ponašali - rekao je Medojević. Koča Pavlović je bio poslanik u Skupštini Crne Gore u četiri mandata od 2006. godine. -Smrt briše sve razlike, ali ostaju sjećanja. Dugo pamtim iz rasprava Koču Pavlovića, a pamtiću i sjećaću se strasti sa kojima je zastupao i borio se za svoje stavove i mišljenje. Takođe, pamtiću dostojanstvo i kako se nosio sa bolešću - kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Pavlović je jedan od osnivača NVO Grupe za promjene koja se 2006. transformisala u političku partiju Pokret za promjene. Prije nego što je uplovio u politiku bio je novinar. Pavlović je sahranjen juče na podgoričkom groblju Čepurci. I.Kr.

Član Odbora za izborno zakonodavstvo iz SDP-a očekuje da Administrativni odbor danas donese odluku o zahtjevu Damjanovića

Konjević: Ako je norma jasna, nije potrebno političko dogovaranje Tražimo izjašnjenje Administrativnog odbora o zahtjevu Posebnog kluba poslanika i tu će se vidjeti jasan politički stav svih. Nakon toga rad Odbora za izborno zakonodavstvo može se nastaviti bez ove sjenke nepoštovanja Odluke ili će tu sjenku i dalje nositi oni koji su do ovoga doveli – kaže Raško Konjević PODGORICA – Skupština je usvojila Odluku o formiranju privremenog odbora i u članu 5 predvidjela njegovu strukturu, odnosno sastav. Odluka bi za sve poslanike trebalo da ima snagu zakona, a predvidjela je da svaki poslanički klub ima po jednog predstavnika u Odboru. Očekujem da će Administrativni odbor danas odlučiti o zahtjevu Posebnog kluba poslanika za članstvo u Odboru i zauzeti stav o članu 5 Odluke – kaže, u intervjuu Pobjedi, Raško Konjević, član Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva iz SDP-a. Konjević je rekao da je SDP „samo ukazala da nije logično da Odbor počne sa radom, a da se Administrativni odbor nije izjasnio o zahtjevu Posebnog kluba poslanika koji je upućen još tokom avgusta“. POBJEDA: Očekujete li da bi moglo doći do dogovora unutar opozicije o ustupanju mjesta Aleksandru Damjanoviću u Odboru za izborno zakonodavstvo, za šta je Administrativni odbor ostavio vremena do danas? KONJEVIĆ: Ako je norma jasna, onda vam ne treba političko dogovaranje. Kada usvojite zakon, onda se politički ne dogovarate oko

Raško Konjević

njegove primjene nego bi on trebalo da važi za sve jednako. Tako je i sa ovom odlukom. Valjda je ona „zakon“ za poslanike i trebalo bi da se poštuje, posebno od predsjednika Odbora i predsjednika Skupštine. POBJEDA: U slučaju da ne bude glasanja o zahtjevu Damjanovića, odnosno da se konstatuje da nema uslova za glasanje jer je Odbor u punom sastavu, da li ćete se vratiti u Odbor za izborno zakonodavstvo? KONJEVIĆ: DPS se svojim glasanjem 23. avgusta na sjednici Skupštine opredijelio da on određuje, mimo Odluke, koliko će ko iz opozicije imati predstavnika u Odboru, suprotno dobroj praksi i članu 5 Odluke. Ako se to ne

Svako ima pravo da predlaže, pa i Demokrate POBJEDA: Demokrate nude svoje već pripremljene prijedloge. S obzirom na to da Odboru samostalno iniciraju prijedloge, važi li još Zajednička izjava, usvojena nedavno na sastanku dijela opozicije održanom na inicijativu predsjednice SDP-a Draginje Vuksanović- Stanković, koja podrazumijeva „redovnu koordinaciju i usaglašavanje opozicionih predstavnika“? KONJEVIĆ: Naravno da važi. Usaglašena Zajednička izjava nakon sastanka nije zabranila samostalne inicijative drugim kolegama, pa ni Demokratama. Koordinacija i usaglašavanja će, siguran sam, biti kada se budu usvajala pojedina rješenja. Pravo je svakog da ima inicijativnost u predlaganju i javno saopšti svoje viđenje, a proces pregovaranja vlasti i opozicije dovešće, nadam se, do dobrih rješenja.

ispravi na sjednici Odbora, oni koji su dogovorili takvo kršenje odluke nosiće političku odgovornost u narednom periodu. Naše je bilo da na to ukažemo. Tražimo izjašnjenje Administrativnog odbora i tu će se vidjeti jasan politički stav svih. Nakon izjašnjenja Administrativnog odbora rad se može nastaviti bez ove sjenke nepoštovanja Odluke ili će tu sjenku i dalje nositi oni koji su do ovoga doveli. POBJEDA: Ako tvrdite da je prekršen član 5 Odluke, i ako tako ostane nakon sjednice Administrativnog odbora, što ćete preduzeti? Da li ćete učestvovati u sprovođenju odluke koja je, po Vama, u startu prekršena? KONJEVIĆ: Kršenje Odluke je u dijelu sastava Odbora i ona je prekršena glasovima DPS na sjednici 23. avgusta. Zašto DPS hoće da određuje broj opozicionih predstavnika i „favorizuje“ pojedine opozicione partije - nije na nama da prosuđujemo. Mi samo tražimo da se Administrativni odbor izjasni i zauzme stav. Time će biti završen proces konstituisanja Odbora i nakon toga više nema pravnih mogućnosti da se nešto promijeni. Upozorili smo na ovo da ne bismo nosili odgovornost, niti doprinosili nesporazumima među opozicionim partijama. POBJEDA: Kako komentarišete to što Demokrate,



Tražimo da se Administrativni odbor izjasni i zauzme stav. Time će biti završen proces konstituisanja Odbora i nakon toga više nema pravnih mogućnosti da se nešto promijeni

prvom prilikom nakon usvajanja Zajedničke izjave, optužuju, između ostalog, bivšeg lidera SDP-a i sadašnjeg počasnog predsjednika Vaše partije Ranka Krivokapića za opstrukciju rada Odbora? KONJEVIĆ: U pitanju je politički neiskusna i brzopleta izjava kolege Šaranovića. Ispravio se već sjutradan, nije to u svojim komentarima više spominjao. Naprotiv, naglasio je da kolege iz Demokrata ne žele da učestvuju u dijalogu i radu Odbora ako nema predstavnika SDP – što je korektan i kolegijalan pristup. POBJEDA: Kako vidite rad Odbora bez učešća najvećeg opozicionog saveza – Demokratskog fronta? KONJEVIĆ: Demokratski front je javno saopštio svoje razloge i ja ih posebno ne bih komentarisao. I. KOPRIVICA

Ekonomija

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

Izvršni direktor MBA upozorio na nedovoljnu odgovornost pojedinaca zaposlenih u javnoj administraciji

Skupi krediti i dugi sudski procesi otežavaju razvoj biznisa Predstavnici državnih i lokalnih organa sve više uviđaju značaj poslovnih asocijacija i sve su više spremni da naše sugestije i prijedloge uvaže. Sve više nas doživljavaju kao ravnopravne partnere, što je veoma važno, jer se na taj način dolazi do najoptimalnijih rješenja za biznis, naveo je izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Milan Dragić Milan Dragić

PODGORICA - Skupi krediti, naplata potraživanja, dugi rokovi za dobijanje dozvola i duge sudske procedure u privrednim sporovima neki su od najznačajnih problema i biznis barijera sa kojima se susrijeću crnogorski privrednici, saopštio je u intervjuu Pobjedi izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA) Milan Dragić. On je poručio da je neophodno pojačati aktivnosti i angažovanje svih relevantnih subjekata da bi se broj biznis barijera smanjio, naročito onih koje je najlakše otkloniti, a odnose se na sporost ili nedovoljnu odgovornost pojedinih zaposlenih u javnoj administraciji. POBJEDA: Koji su najveći izazovi i biznis barijere sa kojima se suočavaju crnogorski privrednici? DRAGIĆ: I dalje je prisutan problem nelikvidnosti i naplate potraživanja. Obezbjeđenje finansijskih sredstava predstavlja problem zbog i dalje skupih kredita i ovom pitanju treba posvetiti posebnu pažnju, jer veoma negativno utiče na razvoj biznisa. Treba nastaviti sa skraćivanjem rokova za dobijanje raznih dozvola i smanjivanjem broja dokumenata i procedura koje sve to prate. Neophodno je ubrzati sudske procedure u privrednim sporovima, posebno u dijelu izvršenja ugovora. Ove

barijere pogađaju sve sektore i zato treba što intenzivnije i sveobuhvatnije raditi na njihovom otklanjanju. Biznis je djelatnost od koje zavisi razvoj svake ekonomije i društva u cjelini. Ima li što preče i logičnije nego onima koji stvaraju novu vrijednost obezbijediti optimalne uslove za rad, zato se treba u kontinuitetu angažovati na unapređenju poslovnog ambijenta. POBJEDA: Što treba uraditi da se poveća konkurentnost crnogorskih preduzeća? DRAGIĆ: Inovativnost je neophodna ako želimo da budemo konkurentni na sve zahtjevnijem inostranom i domaćem tržištu, sa tim u vezi je kvalitet proizvoda i usluga koje se nude. Treba nastojati obezbijediti najveću moguću produktivnost kako bi se povećala konkurentnost. Stvarati što podsticajniji poslovni ambijent na mikro i makro nivou je neophodno ako želimo povećati konkurentnost naše privrede. MBA je veoma angažovana u tom pogledu, jer razumijemo značaj konkurentnosti za razvoj ekonomije i, posljedično, za rast standarda naših građana. POBJEDA: Da li vaša poslovna asocijacija može svojim djelovanjem sugerisati poslodavcima koji ne poštuju zakonske obaveze pri poslovanju da se odgovornije ponašaju i izvršavaju svoje obaveze?

DRAGIĆ: MBA je dio svojih aktivnosti usmjerila i na smanjenje sive ekonomije koje ima i u najrazvijenijim zemljama, ali u mnogo manjem procentu nego kod nas. Obaveza je svih relevantnih subjekata da zajedničkim aktivnostima utiču na smanjenje sive ekonomije jer su njene posljedice po ukupno stanje veoma negativne. MBA je osnovana kao poslovna asocijacija koja svoje aktivnosti usmjerava na stvaranje što podsticajnijeg poslovnog ambijenta kako na nivou države, tako i na lokalnom nivou. Naši članovi dobro znaju našu ulogu u svemu tome i naš generalni stav o neophodnosti zakonitog i odgovornog poslovanja. Dakle, obaveza MBA je da probleme s kojima se u svom poslovanju suočava biznis sektor rješava na sistemskom nivou, prije svega kroz uticaj na kreiranje zakonske regulative koja pogoduje razvoju biznisa, u čemu smo, bez lažne skromnosti, svih ovih godina imali dosta uspjeha. POBJEDA: Kako ocjenjujete poslovni ambijent u Crnoj Gori? DRAGIĆ: U odnosu na prethodni, pogotovo malo dalji period, poslovni ambijent je bez sumnje značajno unaprijeđen. Konačno, to je nešto što i zahtijeva prelazak na novi, tržišni način privređivanja. Taj vremenski tok poboljšanja uslova za razvoj biznisa MBA

prati već dvadesetak godina, jer smo se prvi u Crnoj Gori počeli aktivno baviti problemom biznis barijera. Gledajući sa te vremenske distance, napredak je više nego očigledan. Ovdje ćemo ukazati na problem koji posebno pogađa početnike u biznisu i na koji oni najčešće ukazuju. Naime, i pored brojnih pogodnosti, za one koji kreću u biznis često nijesu dostupna početna finansijska sredstva, odnosno oni sami moraju da posjeduju finansijska sredstva da bi otpočeli biznis. To je nešto što se mora promijeniti kako bi se pospješio razvoj biznisa, odnosno kako bi se podstakao rast broja preduzetnika. To je tako u razvijenim ekonomijama prema kojima smo s punim pravom okrenuti. Mnogi biznisi koji su realno mogli opstati i ojačati nijesu se mogli održati zbog navedenog problema. POBJEDA: Kakva je saradnja MBA sa državnim i organima lokalne samouprave? Koliko su Vlada i opštine spremne da čuju i uvaže glas i prijedloge poslovne asocijacije na čijem ste Vi čelu? DRAGIĆ: Saradnja sa državnim i organima lokalne samouprave kreće se uzlaznom linijom i sve se više unapređuje. Naravno, sve to može biti i bolje i efikasnije, ali je važno da se pokazuje spremnost da ti odnosi budu što kvalitetniji. Generalno, predstavnici državnih

Bolji putevi preduslov za rast stranih investicija POBJEDA: Kako ocjenjujete Crnu Goru kao investicionu destinaciju, odnosno koliko je privlačna za ulaganja stranih i domaćih investitora? DRAGIĆ: Dobro su poznate i sve više se promovišu komparativne prednosti Crne Gore. Rijetko koja država ima tako lijepu i raznovrsnu prirodnu ponudu na malom prostoru. Dobro je poznato da je naša država veoma interesantna kako turistima tako i domaćim i stranim investitorima. Trend rasta stranih investicija je prisutan, kao i povećanje broja turista koji posjećuju našu državu. Ako želimo još bolje rezultate na ovom planu treba, po našem mišljenju, u kontinuitetu poboljšavati putnu infrastrukturu, jer je to ključni uslov da se sve te prirodne različitosti naše države brže i kvalitetnije povežu i budu pristupačnije investitorima i turistima. Naravno, neophodno je permanentno unapređivati poslovni ambijent, pogotovo kada su u pitanju prioritetni sektori od kojih zavisi i razvoj naše ekonomije. Takođe, neophodno je jačati naše konkurentne prednosti, jer znanje je uslov i temelj ekonomskog i svakog drugog napretka društva i države. Po našem mišljenju, u tom pravcu treba usmjeriti i intenzivirati naše aktivnosti.

i lokalnih organa sve više uviđaju značaj poslovnih asocijacija za prevazilaženje problema i sve su više spremni da naše sugestije i prijedloge uvaže. Preciznije rečeno, sve nas više doživljavaju kao ravnopravne partnere, što je neophodan uslov da naši poslovni odnosi dobijaju na kvalitetu. To je veoma važno, jer se na taj način dolazi do najoptimalnijih rješenja za biznis. Obaveza poslovnih asocijacija je da budu poslovno upornije i angažovanije u smislu ostvarenja onoga

što predlažu, jer je to u interesu razvoja biznisa, a to znači u interesu našeg ukupnog razvoja. Sigurni smo da će uloga i uticaj poslovnih asocijacija u rješavanju problema s kojima se suočava privatni sektor sve više rasti, kao što je slučaj u najrazvijenijim ekonomijama. Mi nemamo rezervni privatni sektor, zato učinimo sve da postojećem stvorimo optimalne uslove za razvoj, jer jedino takav pristup obezbjeđuje siguran napredak našeg društva i države. S. POPOVIĆ

Obavezna rezerva banaka na kraju avgusta iznosila 248 miliona eura

Prosječno stanje depozita banaka u julu bilo je 3,34 milijarde eura PODGORICA - Obavezna rezerva banaka na kraju avgusta je, prema podacima Centralne banke, iznosila 248 miliona eura. Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 57,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 42,9 odsto. Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u julu, koji čine osnovicu za obračun obavezne

rezerve, bilo je 3,34 milijarde eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 69,3 odsto, a na oročene depozite 30,7 odsto. Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Kako prenosi Mina, tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti

po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine. Kako se precizira, na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto. Osnovicu za obračun obavezne

rezerve od januara prošle godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara prošle godine. Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule. Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana. I. Kr.

Pobjeda

Ekonomija

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Zlatna žutica vinove loze nije registrovana u Crnoj Gori, ali je njen prenosilac, američki cvrčak, brojan

Bolje spriječiti jer lijeka nema Prisustvo američkog cvrčka ne znači automatski da se vrsta opasne fitoplazme odomaćila u crnogorskim vinogradima. Ipak, s obzirom na činjenicu da se životni ciklus tog insekta odvija isključivo na vinovoj lozi, i da je upravo on odgovoran za epidemiju zlatne žutice u okruženju i Evropi, samo pravovremene mjere, koje uključuju i eliminisanje cvrčka pomoću hemijskih preparata, mogu sačuvati vinograde PODGORICA - Jedna od najopasnijih bolesti vinove loze, zlatna žutica, koja je poharala milione čokota u Evropi, a u susjednoj Hrvatskoj i Srbiji napala gotovo polovinu površina pod lozom, još nije evidentirana u Crnoj Gori. Njeno javljanje se, međutim, smatra neminovnim ukoliko se vinogradari ne pridržavaju mjera koje je kao obavezne preporučilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno nadležna tijela u tom resoru. I pored poziva Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koja je u saradnji sa nekoliko nevladinih organizacija sprovela monitoring prisustva američkog cvrčka (insekta koji je prepoznat kao prenosilac vrste fitoplazme – direktnog uzročnika zlatne žutice) u vinogradima barske i cetinjske opštine, malo se vinogradara pojavilo na radionici održanoj krajem prošle sedmice u prostorijama NP Skadarsko jezero na Vranjini.

TEŽI PUT - Bojim se da ćemo dubinu problema spoznati na teži način – upozorio je inžinjer poljoprivrede Miško Leković, predsjednik NVU Godinje, koje je u okviru projekta sa Upravom za bezbjednost hrane na nekoliko lokacija u Crmnici i Riječkoj nahiji postavljanjem žutih ploča uradilo prebrojavanje populacije američkog cvrčka i evidentiralo jako izraženo prisustvo, naročito u avgustu. Prisustvo tog insekta ne znači automatski da se vrsta opasne fitoplazme odomaćila u crnogorskim vinogradima. Ipak, s obzirom na činjenicu da se životni ciklus američkog cvrčka (cikade) odvija isključivo na vinovoj lozi, i da je upravo on odgovoran za epidemiju zlatne žutice u vinogorjima Francuske, Španije, Italije, Hrvatske i drugih zemalja, samo pravovremene mjere, koje uključuju i eliminisanje prenosioca bolesti pomoću hemijskih preparata, mogu sačuvati vinograde od krčenja. Dr Dragana Radunović iz Odje-

Za 70 godina proširila se Evropom

„Žuta ploča“ nezaobilazna za detekciju američkog cvrčka

Dr Dragana Radunović

Miško Leković

ljenja za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji u okviru Ministarstva upozorila je da se zlatna žutica brzo širi u vinogradima u kojima se pojavi, a prema procjenama čak od pet do deset kilometara godišnje je širenje, odnosno areal rasprostranjenja cvrčka koji prenosi bolest. - Ukoliko se na vrijeme ne preduzmu odgovarajuće mjere, bolest ubrzo poprima razmjere epidemije prouzrokujući velike ekonomske štete zbog gubitka prinosa i propadanja čokota. Uzročnik bolesti je fitoplazma (Candidatus Phytoplazma vitis), jednoćelijski bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom tkivu biljke (floemu) čime onemogućava cirkulaciju hranljivih materija od lista do korijena – kazala je Radunović. Prema njenim riječima, simptomi se na listu različito manifestuju zavisno da li je riječ o bijelim ili crvenim sortama vinove loze. -Na crvenim (crnim) inficirani listovi su tamno ljubičaste do

svjetlo crvene boje, dok kod bijelih je karakteristično žućenje i uvijanje lista (na šardoneu recimo) – kazala je ona. Istakla je da lastari zaostaju u porastu tokom vegetacije, dok s jeseni teže odrvenjavaju, već ostaju zeleni zbog čega promrzavaju i propadaju tokom zime. U konačnom, epilog bolesti je da oboljeli čokoti odumiru sasvim nakon dvije do tri godine.

PAŽNJA Radunović ukazuje na to da zapuštenost vinograda i prisustvo okolne vegetacije, naročito jove i pavitine, pogoduje razvoju zlatne žutice. Te dvije biljke su takođe prepoznati kao domaćini oboljenja, a nerijetko okružuju vinograde, a dokazano je da i evropski cvrčak sa njih može bolest prenijeti na vinovu lozu. Ona je kazala da se širenje bolesti odvija preko zaraženog sadnog materijala, što je bio slučaj prilikom pojave oboljenja polovinom prošlog vijeka, a da je faktor rizika broj jedan –

prisustvo i povećnje populacije invazivnog američkog cvrčka. Tamara Popović, načelnica Odsjeka za zdravstvenu zaštitu bilja, ukazala je na obaveze i činjenicu da svaki građanin koji ima sorte vrste vitis mora da se pridržava mjera za suzbijanje potencijalno opasnih bolesti. - To nije stvar samo institucija, vinogradara već svih koji imaju loze i na krevetima ispred kuće, kao i divlju lozu na imanjima – istakla je ona. Popović je istakla da se već osam godina prati i provjerava prisustvo zlatne žutice. Iako je nema kod nas, rizik je veliki od pojave. - Tačno prisustvo i uzročnika zlatne žutice može utvrditi samo laboratorijski. U toku je provjera nekoliko uzoraka uzetih sa različitih lokaliteta – kazala je Popović. Miško Leković je ukazao na to koliko pojedinačno možemo da doprinesemo da se ova pošast vinove loze ne pojavi kod nas. - Svi moramo da uradimo maksimum na našim imanjima. Često zbog zapuštenosti susjednih imanja, vinogradari moraju da krče i tuđi korov. Potencijalnih rizičnih mjesta za razvoj i prenošenje fitoplazme ima, zato bojazan je opravdana. Predviđen je red poteza, obavezna kontrola populacije cvrčka, konkretan tretman ako se evidentira... Zato, od primjene preporučenih mjera zavisiće u kojoj mjeri ćemo se odgovorno odnijeti prema ovoj realno velikoj opasnosti za cio crnogorski vinski sketor – istakao je on. I. PERIĆ

Bolest zlatna žutica vinove loze ili crvenilo vinove loze (zbog različite manifestacije na sortama loze) prvi put se pojavila u Evropi na području jugozapadne Francuske 1950. godine. Uslijedilo je brzo širenje i pojava bolesti u Lombardiji u Italiji, početkom 70-ih godina prošlog vijeka, a potom i u italijanskim regijama Emilija-Romanja i Veneto. Proteklih dvije decenije bolest se proširila u Švajcarskoj, Portugalu, Španiji (Kataloniji), Srbiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, prije 10 godina i Mađarskoj. Važno je istaći da slične simptome na vinovoj lozi mogu prouzrokovati i druge vrste fitoplazme, koje su manje štetne, odnosno mnogo sporije se šire jer njihovi prenosioci, za razliku od američkog cvrčka, ne hrane se isključivo na listu loze. Ipak, jedino se laboratorijski sa sigurnošću može potvrditi da li je riječ o konkretnoj vrsti fitoplazme. Zato se samo dokazivanje postojanja bolesti može registrovati sa zakašnjenjem, ako odnos prema ovom problemu na nivou zajednice nije odgovoran i pravovremen, navodi se u brošuri Ministarstva poljoprivrede posvećenoj ovoj opasnoj bolesti. Odrasla jedinka američkog cvrčka (Schapoideus titanus)

Ako zataje mjere prevencije, ,,pomaže“ samo – kosijer Sadnja sertifikovanih loznih kalemova, uklanjanje korova, vađenje zaraženih čokota uz praćenje pojave američkog cvrčka pomoću ljepljivih žutih ploča i njegovo suzbijanje insekticidima, ukoliko se pojavi, ključne su mjere u borbi protiv zlatne žutice. Kad već bude kasno jedini lijek je – krčenje kompletnog vinograda, ili, narodski rečeno, „kosijer u lozu“. Pojava larvi američkog cvrčka na donjoj strani lista zahtijeva i primjenu insekticida (dva tretmana tokom juna), treći tretman do kraja jula ukoliko se na postavljenim žutim pločama u vinogradu utvrdi prisustvo raznih stadijuma insekta. Ako se larve i odrasli hrane na biljci zaraženoj fitoplazmom, onda uzročnika prenose na drugi čokot i tako se širi epidemija... Vlasnici vinove loze dužni su da tokom vegetacije redovno pregledaju biljke i ako uoče ili posumnjanju u simptome zaraze štetnim organizmom prijave organu Uprave nadležnom za zdravstvenu zaštitu bilja. To je moguće učiniti na telefon 020 201 954 ili na mejl info@ubh.gov.me

Zlatna žutica poharala milione čokota u Evropi

Društvo

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

AKTUELNO: Koliko građani u MUP-u moraju da odvoje vremena da dobiju dokumenta

Za lične isprave ne čeka se duže od sat

PODGORICA – U područnim jedinicama i filijalama za građanska stanja i lične isprave u kojima se mogu izvaditi potvrde o prebivalištu, odnosno lične karte, vozačke dozvole, pasoši, prijaviti boravak, podići saobraćajna dozvola i dr. najduže se čeka malo duže od sata i to u pojedinim situacijama.

Kako objašnjavaju iz Ministarstva unutrašnjih poslova, u manjim jedinicama građani u šalter salama ne ostaju duže od 30 minuta, odnosno u većim do sat. U područnoj jedinici u Podgorici se čeka duže od sat kada je povećan broj zahtjeva tokom upisa na fakultete i slično. - Imajući u vidu da se implementiraju nova zakonska rješenja koja predviđaju „pružanje usluga na jednom šalteru“, povećan obim posla, koji u većim centrima ponekad rezultira prividnim stvaranjem gužve, nije razlog koji bi uskratio bilo kojem građaninu pristup u ostvarivanju prava – kažu iz MUP-a. Kako objašnjavaju, obaveza svakog zaposlenog je etično ponašanje kojim neće umanjiti svoj ugled i ugled organa u kojem radi. Iz MUP-a ističu da službenici prema građanima moraju postupati profesionalno, nepristrasno i jednako. - Svaki građanin ima mogućnost da podnese pritužbu na rad službenika i pristup u ostvarivanju prava, a ovaj organ obavezu da na njih i odgovori. Pristiže mali broj pritužbi, na koje se odmah reaguje, utvrđuje eventualni propust u

ANKETA: MILOŠ CAUŠEVIĆ

na njemu ne zadržavaju duže od tri minuta.

MIRJANA IVANOVIĆ

Šalteri u Podgorici otvoreni su od 8 do 18 časova

Svaki građanin ima mogućnost da podnese pritužbu na rad službenika i pristup u ostvarivanju prava, a Ministarstvo unutrašnjih poslova ima obavezu da na njih odgovori. U vezi s tim, pristiže mali broj pritužbi, na koje se odmah reaguje, utvrđuje eventualni propust u postupanju službenika i otklanjaju nedostaci, ukoliko postoje – naglašavaju iz MUP-a postupanju službenika i otklanjaju nedostaci, ukoliko postoje – naglašavaju iz MUP-a. Ekipa Pobjede je u petak oko 15 sati posjetila Područnu jedinicu MUP-a u Podgorici kada i nije zatekla veliku gužvu. Razlog za to je vjerovatno što je to vrijeme ručka, te da veći broj ljudi vjerovatno dođe izjutra i oko podne. U razgovoru sa građanima, došli smo do saznanja da dokumenta uglavnom dobiju za najduže sat vremena, a niko od njih nije bio naročito nestrpljiv. Njihovo mišljenje je da je novi sistem unaprijedio uslugu, a neki od njih su i dali

sugestije kako sistem treba dalje da napreduje. Poput prijedloga u uvođenju posebnog šaltera gdje bi dolazili oni koji elektronski prethodno zakažu.

LJETNJA SEZONA

Prema podacima MUP-a, od 1. januara do 17. septembra 2019. godine izdato je 60.069 pasoša i 69.700 ličnih karata. - Tokom ljetnje turističke sezone uvodi se desetočasovno radno vrijeme u područnim jedinicama i filijalama na Primorju, gdje službenici rade od 7 do 17 časova, a usluge građanima, turistima i privrednicima pruža-

Područna jedinica Podgorica

ju se u periodu od 8 do 16 časova – navode iz MUP-a. Područna jedinica za građanska stanja i lične isprave Podgorica od 13. maja ove godine radi od 7 do 19 časova, a za rad sa strankama predviđeno radno vrijeme je od 8 do 18 časova, svakog radnog dana. - Zbog povećanog obima posla tokom ljeta, radi olakšanog pristupa uslugama, veće efikasnosti rada i zadovoljstva građana, organizujemo i upravne dane na teritoriji pojedinih opština, tako što instaliramo mobilne kancelarije u kojoj građani mogu da podnesu zahtjeve za izdavanje ličnih karata, pasoša, vozačkih dozvola, izvoda iz matičnih registara, kao i zahtjeve za izdavanje dozvola za boravak i rad stranaca u Crnoj Gori – ističu iz MUP-a. Naglašavaju da za osobe sa invaliditetom, bolesna i stara lica koja nijesu u mogućnosti da podnesu zahtjeve za izdavanje ličnih isprava (lična karta i pasoš), u prostorijama područnih jedinica i filijala, realizuju mobilne stanice za uzimanje biometrijskih i drugih podataka na adresi podnosioca zahtjeva. - Jedan od načina koji olakšava građanima pristup u ostvari-

,,Čipovana“ lična karta smanjiće zloupotrebu identiteta Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ističu da je izmjenama i dopunama Zakona o ličnoj karti taj dokument unaprijeđen tako što će sadržati čip i postati dokument treće generacije. - Ovim zakonom predviđeno je da obrazac lične karte sadrži elektronski nosač podataka (čip) na kome će biti pohranjene bitne stavke ispisane u vizuelnoj zoni lične karte, dakle fotografija i otisak dva prsta i stvoriće se uslovi da se u elekronski čip unesu kvalifikovani digitalni sertifikat i kvalifikovani elektronski potpis. Na ovaj način lična karta će istovremeno biti elektronska isprava, dokaz o pravnom identitetu građanina i dokaz o elekronskom identitetu građanina, koji će uz pomoć sertifikata moći da pristupe raznim elektronskim uslugama. Posebno napominjemo da će ovi sertifikati biti besplatni za građane - objašnjavaju iz MUP-a. Benefiti izrade dokumenta treće generacije, prema njihovim riječima, osim za građane, važni su u bezbjednosnim aspektima - za graničnu bezbjednost, operatere na aerodromima, avioprevoznike, carinske službe jer će se korišćenjem budućeg automatizovanog provjeravanja dokumenata smanjiti mogućnosti

zloupotrebe identiteta i krađe ličnih podataka, dokumenata. - MUP je shodno zaključku Vlade pristupio sprovođenju tenderske procedure za nabavku sistema za personalizaciju ličnih identifikacionih dokumenata i blanko obrazaca za njih. Postupak je, za razliku od ranijih koji su bili dominantno pregovarački, sproveden putem javnog tendera, u potpunosti transparentno. Ono što je u ovom trenutku izvjesno jeste da će, shodno najpovoljnijoj ponudi, cijena nabavke novih obrazaca pasoša biti smanjena do 50 odsto, dok će cijena elektronske lične karte ostati nepromijenjena iako će sadržati elektronski nosač podataka (,,dual čip“) – najavljuju iz MUP-a. U skladu sa sigurnosnim protokolima koje su sve zemlje Evropske unije obavezne da primjenjuju u svojim putnim ispravama, definisanim kao dio Digitalne agende Evropske Unije do 2020. godine, crnogorska Vlada usvojila je Informaciju o potrebi uvođenja identifikacionih dokumenata treće generacije, a Skupština je, sljedstveno tome, usvojila Izmjene i dopune Zakona o ličnoj karti.

Čekam oko pola sata, a računam da bi trebalo da sve završim za sat. Gužve ima, ali treba biti strpljiv jer ne dolazimo ovdje svaki dan. Zadovoljan sam uslugom kada dođem na red, to sve brzo ide. Iako bismo mi htjeli sve brzo da obavimo, imam razumijevanja za zaposlene ovdje, mislim da se maksimalno trude. Dobra stvar je što može da se sjedi, pa čekanje ne padne teško.

Drugi put sam ovdje, pa ne znam koliko mogu objektivno da procijenim situaciju. Čekam već pola sata i mislim da ću brzo stići na red. Mene čekanje posebno ne nervira tako da ne gubim strpljenje, jer uvijek mogu da se zabavim, slušam muziku, budem na društvenim mrežama i vrijeme prođe.

FILIP MARKOVIĆ

ZORKA NIŠAVIĆ

Sada je mnogo bolje nego što je bilo, ali ipak dosta stvari nedostaje. Ja sam sam došao u vrijeme ručka jer tad obično ima manje ljudi. Prva stvar koja je potrebna da bi se sistem dodatno unaprijedio je digitalizacija. To znači da građani mogu da elektronskim putem zakažu sastanak, kažu koja im dokumenta trebaju, i onda dođu samo da ih podignu. To bi riješilo problem ,,uskog grla“. U Švedskoj, npr. postoji takav šalter i ljudi se

Bila sam ovdje nekoliko puta i sjećam se onog perioda dok nije bio uveden ovaj novi sistem, pa se stajalo u redu i čekalo satima, a bilo je i baš malo šaltera. Sada je to veoma unaprijeđeno, sve brže ide, umjesto da stojimo sjedimo, tako da sam zadovoljna. Oko pola sata, do sat mogu da izdvojim da bih dobila dokument koji mi je potreban. Svaki napredak treba pohvaliti i stremiti još većem naravno, ali za sve je potrebno vrijeme.

vanju prava je mogućnost naručivanja pojedinih dokumenata elektronskim putem i dostavljanje na kućnu adresu u kratkim rokovima. To su uvjerenja iz registra državljana, uvjerenja o prebivalištu, izvodi iz matičnog registra rođenih, promjene adrese – podsjećaju iz MUP-a.

LIČNE ISPRAVE

- Ministarstvo unutrašnjih poslova je unaprijedilo sistem izdavanja dokumenata na način da su svi registri objedinjeni (registar rođenih, državljana, prebivališta i sl.), tako da građani ne moraju da prilažu dokaze u postupcima po zahtjevu za izdavanje lične karte ili pasoša – objašnjavaju iz MUP-a. Kako ističu, dovoljno je da građani prilože dokaz o izvršenoj uplati propisane naknade i identifikacionu ispravu. Kada je riječ o pasošu, potrebno je da se uplati ukupno 40 eura, od čega 15 eura za naknadu za obrazac pasoša, i 25 eura za administrativnu taksu, koju, kako objašnjavaju, ne plaćaju lica do navršene 21. godine života. Da bi dobili ličnu kartu, potrebno je pet eura za naknadu za obrazac tog dokumenta. - U skladu sa Zakonom o putnim ispravama Ministarstvo je obavezno da izda pasoš, odnosno odluči po zahtjevu što prije, a najkasnije u roku od 15 dana. U skladu sa Zakonom o ličnoj karti Ministarstvo je obavezno da izda ličnu kartu, odnosno odluči po zahtjevu što prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ka-

„Tiketing“ Pošto je Podgorica grad sa preko 200.000 stanovnika, a Budva jedan od centara turističkih dešavanja na Primorju, iz MUP-a objašnjavaju da građani na red za usluge u tim jedinicama dolaze putem elektronskog sistema kontrole, takozvanog ,,tiketinga“. Sistem je postavljen u čekaonici i preko monitora građani prate kada je njihov red za predaju zahtjeva, preuzimanje dokumenata i na kojem šalteru mogu dobiti traženu uslugu. - Štampanjem tiketa se dobijaju potrebne informacije u dijelu očekivanog vremena čekanja (tj. koliko korisnika usluga ima prije), redni broj i tačno vrijeme kada je izdat tiket. Ovakav sistem rada omogućava eliminisanje gužve, garantuje povjerljivost informacija na šalteru i kvalitetno pružanje informacija korisnicima – ističu iz MUP-a. Kako navode, građanima je takođe na raspolaganju info-pult na kojem, kako ističu, mogu dobiti tačne, brze i potpune informacije u vezi sa njihovim zahtjevima.

ko su pojednostavljene procedure, i kako bi građani što prije ostvarili svoja prava, u praksi je rok za donošenje odluke po zahtjevu mnogo kraći – ističu iz Ministarstva. Ivana TERZIĆ

Pobjeda

Hronika

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

POVODI: Institut jemstvo kao spas od pritvora i garancija od bjekstva

Za godinu i po u depozit suda položeno ukupno 425.000 eura PODGORICA – Jemstvo kao jedna od mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog na suđenjima je instrument koji državi donosi ogromnu korist ukoliko optuženi ne ispoštuje dogovor i da se u bjekstvo, prokomentarisala je za Pobjedu advokatica Gorica Vujisić. Prema podacima iz Višeg suda u Podgorici, za godinu i po (2018. i 2019) u depozit suda na ime jemstva položeno je ukupno 425.000 eura. Treba naglasiti da u slučaju nepoštovanja dogovora, položeno jemstvo završi u državnoj kasi. Upravo na taj način je u sudskoj kasi 2018. godine završilo i 230.000 eura kojim je porodica Beograđanina Miloša Čujovića garantovala Višem sudu u Podgorici da će se ovaj optuženi za milionske pronevjere odazivati pozivima za suđenja ukoliko se nađe na slobodi. Nakon što je Čujović pobjegao, sud je ukinuo rješenje o prihvatanju jemstva, za njim je raspisana potjernica i određen mu pritvor dok je iznos od 230.000 eura prebačen u državni budžet.



Advokatica Vujisić navodi da jemstvo kao jedna od navedenih mjera se može razmatrati samo nakon što su pravosudni organi iskoristili ostale mjere

napustiti svoje boravište. Nema pravila kada će predsjednik vijeća procijeniti da je iznos jemstva dovoljno jaka garancija da to lice neće pobjeći.

PUT DO SLOBODE

Advokatica Vujisić ističe da, prema odredbama Zakona o krivičnom postupku, jemstvo može biti put do slobode jedino u slučaju ako je optuženom pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva. - Kada dobije predlog za jemstvo, sud potom utvrđuje da li su ispunjeni zakonski uslovi za prihvatanje tog jemstva. Jemstvo može da se prihvati samo onda kada je pritvor određen isključivo zbog opasnosti od bjekstva. Ukoliko je pritvor određen i po drugim osnovama, ne može se govoriti o jemstvu – pojašnjava Vujisić. Procedura polaganja jemstva počinje odlukom suda o visini jemstva. - Jemstvo glasi na novčani iznos koji sud određuje s obzirom na težinu krivičnog djela, lične i porodične prilike okrivljenog i imovno sta-

BJEKSTVO

Gorica Vujisić

nje osobe koja ga daje. Kaucija se sastoji u polaganju gotovog novca, hartija od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti ili u stavljanju hipoteke na nekretnine – pojasnila je Vujisić. Osoba koja daje jemstvo obavezna je da dostavi dokaze o svom imovnom stanju i vlasništvu nad imovinom koju nudi kao garanciju sudu. Okrivljenom se pritvor ukida ako on lično ili neko drugi za njega pruži jemstvo uz obavezu da do kraja krivičnog postupka neće pobjeći, a sam okrivljeni obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće

U slučaju kada okrivljeni pobjegne, dato jemstvo ide u pravosudni budžet dok se okrivljenima vraća u slučajevima kada se donese oslobađajuća presuda, obustave postupka ili kada optuženi ode u zatvor. -Jemstvo se ukida i ako okrivljeni na slobodi počini neko drugo krivično djelo. Sud donosi rješenje kojim se jemstvo ukida, a položeni novac se vraća ili hipoteka ukida. Takođe, ova garancija gubi snagu onog trenutka i kada se okrivljeni ne odazove pozivu na suđenje, a izostanak ne opravda. U ovom slučaju, jemstvo se ukida a okrivljenom se određuje pritvor – pojašnjava advokatica Vujisić. Ona navodi da mjere koje se mogu preduzeti prema okrivljenom za obezbjeđe-

nje njegovog prisustva i za nesmetano vođenje krivičnog postupka su: poziv, dovođenje, mjere nadzora, jemstvo i pritvor. Jemstvo kao jedna od navedenih mjera se može razmatrati samo nakon što su pravosudni organi iskoristili ostale mjere. -Zakon propisuje da se nadležni sud mora pridržavati uslova određenih za primjenu pojedinih mjera, vodeći računa da se ne primjenjuje teža mjera, ako se ista svrha može postići blažom mjerom – pojašnjava ona. Advokatica Vujisić ističe da rješenje o određivanju jemstvu, prije i u toku istrage, donosi sudija za istragu. -Poslije podignute optužnice rješenje o određivanju jemstva donosi predsjednik vijeća, a na glavnom pretresu vijeće. Rješenje o određivanju jemstva i rješenje kojim se jemstvo ukida donosi se po pribavljenom mišljenju državnog tužioca, ako se postupak vodi po njegovoj optužbi – navodi Vujisić.

Ona pojašnjava da polazeći od svrhe određivanja pritvora shodno čl.174 ZKP-a, kojim je propisano da se pritvor može odrediti samo u slučajevima propisanim ovim zakonikom i samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, a neophodan je radi nesmetanog vođenja postupka, to se određivanje pritvora cijeni kao, da kažemo, ,,posljednja“ mjera koju sud preduzima kako bi se obezbijedilo nesmetano vođenje postupka.

VOĐENJE POSTUPKA

-Tako je odredbom člana 163 stav 2 ZKP utvrđen princip tzv. kaskadne svrsishodnosti, a shodno kojem principu sud vodi računa da se ne primjenjuje teža mjera, ako se ista svrha može postići blažom mjerom. Bitno je naglasiti da se i u praksi Evropskog suda za ljudska prava iskristalisalo stanovište da je obavezno ukinuti pritvor i odrediti jemstvo kada je pritvor određen jedino zbog opasnosti od bjekstva – objašnjava ona. Međutim, sa druge strane, kako navodi, kada je u pitanju ova mjera obezbjeđenja, i pored ispunjenosti uslova za određivanje jemstva propisanih zakonom, postavlja se realna životna situacija, a to je

imovno stanje osumnjičenog, odnosno okrivljenog. -U praksi imamo dosta slučajeva da je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, ali da su okrivljeni (kao i njihovi članovi porodice kao lica koja bi položila jemstvo) lošeg imovnog stanja, da nemaju novca, niti pokretnih niti nepokretnih stvari. Imali smo slučajeva da se traži zamjena novčane kazne zatvorskom – ističe Vujisić. Ona objašnjava da bi jemstvo trebalo određivati u svim slučajevima kada su ispunjeni zakonom propisani uslovi. -Kao što sam i navela, određivanje pritvora, osim zakonom propisane svrhe, moramo posmatrati i sa druge strane, tj. strane troškova za državu. Tu ne mislim samo na vrijeme koje lice provede u pritvoru već i dovođenje na pretrese, angažovanje službenika pratnje okrivljenog itd. Kada je u pitanju puštanje okrivljenog na slobodu polaganjem jemstva, mislim da benefiti za državu svakako postoje jer polaganjem jemstva i obavezivanjem lica da će se odazvati pozivu suda, omogućava se nesmetano vođenje postupka sa jedne strane, a sa druge strane nema troškova koje sam malo prije pomenula. Ukoliko okrivljeni se ipak da u bjekstvo, položeno jemstvo ostaje u budžetu, a za licem koje je u bjekstvu svakako će biti raspisana potjernica, zatim licu koje je nedostupno državnim organima može se suditi i u odsustvu itd, tako da će sud u svakom slučaju započeti postupak završiti, a lice koje je položilo jemstvo ostaće bez novčanih sredstava, odnosno pokretnih ili nepokretnih stvari položenih na ime jemstva – objasnila je Vujisić. Prema podacima iz podgoričkog Višeg suda, do sada najveći iznos novca koji je uplaćen na račun crnogorskih sudova je zasigurno garancija od 300.000 eura Vasa Ulića, koji slovi za šefa kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom B. ROBOVIĆ droge.

Sekretaru Vrhovnog državnog tužilaštva isteklo tužilačko zadržavanje

Kotorski vatrogasci uspješno izveli akciju u Pestingradskim vrletima

Danas odluka da li Vujošević ide u pritvor

Spašavanje irskog državljanina trajalo 10 sati

PODGORICA - Odluka da li će se sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva Nenad Vujošević, osumnjičen da pripada kriminalnoj grupi odbjeglog biznismena Duška Kneževića, braniti sa slobode ili biti poslat u pritvor, biće donijeta danas. On je uhapšen u petak na podgoričkom aerodromu, odmah nakon što je doletio redovnom linijom iz Beograda. Na saslušanju pred specijalnom tužiteljkom Lidijom Vukčević negirao je da je uzimao novac od

Vujoševića privode na saslušanje

Kneževića i da ga je davao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. Tada mu je određeno zadržavanje do 72 sata.

Vujoševiću se na teret stavlja da je počinio krivična djela protivzakoniti uticaj i pripadništvo kriminalnoj organizaciji za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina, odnosno od jedne do osam godina zatvora. Vujošević je pod istragom zbog sumnje da je 2018. godine postao član Kneževićeve grupe, te i da mu se stavlja na teret protivzakoniti uticaj u pokušaju. Prema navodima iz istrage, kako je saopšteno, okrivljeni Knežević je sačinio kriminalni plan da preko službenih lica zaposlenih u državnim organima, među kojima i u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dobija podatke o toku postupaka koji se vode protiv njega i članova kriminalne organizacije. M. L.

KOTOR – Irski državljanin Šon Kulen (54) spašen je juče sa Pestingradskih vrleti u Kotoru, prenosi Skala radio. Kako prenosi ovaj portal, kotorski vatrogasci su deset sati spašavali Kulena. Irac se zaputio u Pestingradske vrleti u subotu u prijepodnevnim satima. Nakon izvjesnog vremena, on više nije bio sposoban da se vrati na odredište i zatražio je pomoć preko sistema Centra Bar 112, koji su poziv proslijedili kotorskim spasiocima, kazao je za Skala radio Maksim Mandić, komandir kotorske Službe zaštite i spašavanja. - Na teren je upućena ekipa spasilaca sa svom po-

Irski državljanin sa vatrogascima

trebnom opremom, jer se pretpostavljalo da će Irac biti u stanju da se, uz pomoć vatrogasaca, spusti u grad. Slika na terenu je bila potpuno drugačija. Kada su kotorski spasioci pronašli irskog državljanina na liticama kanjona Škurde, on je pokazivao znake opšte slabosti i nije bio u stanju da nastavi spuštanje. Zbog toga se ka Pestingradu uputila još jedna ekipa od šest spasilaca, kako bi napokon uspjeli zajednički da završe složenu operaciju spašavanja - kazao je Mandić. C.H.

Društvo

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

Crnogorski pokret podnio novu krivičnu prijavu povodom proslave koju SPC organizuje u Budvi

Traže da se Irineju zabrani ulazak

PODGORICA – Crnogorski pokret podnijeće danas Vrhovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Organizacionog odbora za „obilježavanje 800 godina autokefalnosti SPC, na čelu s čelnikom cetinjske filijale Srpske pravoslavne crkve Amfilohijem Radovićem“, zbog više krivičnih djela – od onih koja se odnose na djelovanje protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje do devastacije i prisvajanja kulturnog dobra. Pored ostalog, zahtijevaju od Tužilaštva da zabrani patrijarhu srpskom Irineju, koji je najavljen kao učesnik ove manifestacije, da dođe u Crnu Goru, jer je 24. jula prošle godine izjavio: „U Crnoj Gori crkvi je gore nego pod Osmanlijama, a Srbima nego u NDH“.

ZLOUPOTREBE

- Zloupotrebom nespornoga pontifikalnoga autoriteta u srpskome narodu, tom namjernom i neutemeljenom izjavom, koja je zasnovana na zlonamjernoj interpretaciji činjenica, raspirio je anticrnogorske strasti kod crnogorskih Srba s ciljem da ih naoru-

Organizovanjem ovakvog skupa, ističe se u prijavi, namjera je i da se, indirektno, „raspiri mržnja prema Crnogorcima i njihovoj državi što je kažnjivo po članu 370. stav 1, Krivičnog zakonika“

NAMJERE

Bilbord u Budvi

ža mržnjom protiv sopstvene domovine i naoružao ih je – naveli su oni u prijavi. Istakli su i da je Amfilohije Radović, i riječju i djelom, „inspirator, inicijator, organizator i rukovodilac svih organizacija kojima je cilj rušenje ustavnoga poretka i aneksija Crne Go-

re Srbiji, i to po svaku cijenu i bez obzira na žrtve“, a da je SPC „u Crnoj Gori duboko anticrnogorska i antievropska institucija u funkciji velikodržavnih interesa Srbije, koja protiv ove zemlje vodi neobjavljeni rat još 1989. godine“. Skup u Budvi planiran je 27. i

Organizovana velika akcija čišćenja „Suze Evrope“

Iz Tare izvađeno oko 200 guma

Detalj sa akcije čišćenja

PODGORICA - Zaposleni u Nacionalnom parku Durmitor, članovi Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Turistička organizacija Žabljak, predstavnici NVO i građani juče su iz korita rijeke Tare uklonili oko 200 guma na potezu od Žugića luke do Radovan luke. Kako su naveli iz NP, akcija uklanjanja guma nastaviće se u okviru manifestacije ,,Kayak festival Tara 2019“, koji se ove godine održava četvrti put. Navodeći da je osim kanjona Tare čišćen i basen Skadarskog jezera, ali i dio područja ulcinjske solane, direktor JP NPCG Elvir Klica upozorio je da bi slika otpada na Tari zna-

skupa sa plakata, jasno istaknuto da organizatori Boku Kotorsku ne drže integralnim dijelom Crne Gore, jer su odvojeno „ispisana imena crnogorske države i njenoga dijela“. Ističu i da najava skupa sadrži dvije neistine - da je Srpska crkva punih 800 godina autokefalna, te da je svetoslavlje prisutno 800 godina u Crnoj Gori i Boki. Srpska crkva, navodi se u prijavi, stekla je autokefalni status tek 1922. godine, tomosom vaseljenskoga patrijarha Meletija, a svetosavlje, ističu iz CP, kao političko-šovinistička ideologija osmišljeno je pred sami Drugi svjetski rat. Ukazuju da su organizatori skupa pribjegli još jednoj neistini - u dnu plakata, navode oni, napisano je da se navršava i 1500 godina od osnivanja Manastira Podlastva, što nije tačno. Ističu da je manastir, najvjerovatnije, sagrađen, možda u XV vijeku, a ktitor mu se ne zna.

čila i poraz za cijelu Crnu Goru. Kako je pojasnio, čišćenje Tare organizovano je u dva fronta od polazišta za raftere do Žugića luke, i donji tok, koji, kako je kazao Klica, zadržava sav otpad koji Tara tokom zime nanese. - Apelovao bih na sve građane

Uklanjali gume na potezu od Žugića do Radovan luke

da se savjesnije odnose prema životnoj sredini i otpad odlažu na za to predviđena mjesta, ali i na inspekcijske organe da pravovremeno reaguju kako bi sačuvali naša prirodna bogatstva. Tara je jedan od naših najvećih potencijala, prepoznata u cijeloj Evropi, i ukoli-

28. septembra, u grbaljskome Manastiru Podlastva, kao centralna proslava „obilježavanja 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i svetosavlja u Crnoj Gori i Boki“. Iz CP su ponovili ranije upozorenje da je, na osnovu najave ko odavde ponesu sliku gdje se vidi otpad, onda bi to bilo poražavajuće za cijelu Crnu Goru - kazao je Klica. Direktor NP Durmitor Tomo Pajović istakao je da ga raduje to što je ove godine u akciji čišćenja učestvovalo mnogo više rafterskih društava i udruženja, te da je ,,napravljena sjajna akcija koja će doprinijeti da Tara dočeka narednu sezonu onako kako dolikuje“. Predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor Veljko Ostojić je objasnio da je trenutno nizak vodostaj Tare, te da je stoga i najbolji trenutak da se organizuje čišćenje. -U donjem dijelu Tare je veći broj guma i mislim da smo svaku pokupili. U gornjem dijelu učesnici akcije prikupljali su sitni otpad koji je ostao kad je bio veliki vodostaj. U akciji je učestvovalo preko 50 raftera iz Udruženja i svi su htjeli da daju doprinos - kazao je Ostojić. Akcija čišćenja organizovana je u okviru obilježavanja Međunarodnog dana čišćenja, u organizaciji NVO Zero Waste Montenegro i NVO Naša akcija, a pod pokroviteljstvom Delegacije EU u Crnoj Gori i EU Info centra. U okviru ovog ekološkog datuma čišćeno je 12 lokacija na teritoriji Crne Gore. Takođe, u okviru ,,Kayak festivala Tara 2019.“ koji organizuju Nature Lovers Montenegro i agencija Camp Grab & Anitra iz Nikšića, od 20. do 24. septembra, biće organizovan ,,Eko spust“ na kojem će učestvovati 100 ljudi iz različitih zemalja svijeta kako bi očistili kanjon Tare od kesa i drugog otpada na potezu od mosta na Tari do Šćepan Polja. I. Kr.

Upozoravaju da je namjera organizatora da „podstaknu velikosrpske šoviniste da zemlju dovedu u potčinjen status Srbiji što je kažnjivo po članu 357 KZ-a“, da ih „ohrabre da se u konačnici bore da teritoriju Crne Gore pripoje Srbiji, ili Boku Kotorsku izdvoje iz Crne Gore, što je kažnjivo po članu 359 KZ-a“, te da ih „ohrabre da upotrijebe sve moći da promijene ustavno uređenje zemlje što je kažnjivo po članu 360 KZ-a“. Cilj je, ističu oni, i da se „upotrijebe masa i zvaničnici iz Srbije koji će govoriti na tome

skupu kao jedna vrsta javne prijetnje ustavnome uređenju što je kažnjivo po članu 361 KZ-a“ i da „ohrabre velikosrpske šoviniste da na bilo koji način svrgnu neke od najviših državnih organa Crne Gore ili predstavnika tih organa, što je kažnjivo po članu 362 KZ -a Crne Gore“. Organizovanjem ovakvog skupa, ističe se pored ostalog u prijavi, namjera je i da se, indirektno, „raspiri mržnja prema Crnogorcima i njihovoj državi što je kažnjivo po članu 370. stav 1, istoga Zakonika“. - Stoga zahtijevamo da tužilac, u okviru svojih nadležnosti, pokrene postupak, utvrdi koja lica su počinila i imaju namjeru da počine navedena krivična djela i preduzme mjere da ista budu kažnjena i skup zabranjen, a srpskome patrijarhu Irineju, čelniku Srpske crkve koja se na našu zemlju protegla zahvaljujući vojno-žandarmerijskim bajonetima srpske okupacione vojske 1918. godine, ovim povodom bude zabranjen ulazak u Crnu Goru – zaključuje se u krivičnoj prijavi. Crnogorski pokret i prošle sedmice podnio je krivičnu prijavu protiv vlasnika bilborda u Budvi zbog toga što su dozvolili postavljanje plakata čiji sadržaj eksplicitno poziva na protivustavno otcjepljenje dijela Crne Gore kažnjivo po čl. 369 KZ-a, ali i izaziva nacionalnu mržnju, što je kažnjivo čl. 370 KZ CG, stav 1, a u vezi s članovima 357 i 362 stavovi 1 i 2 KZ-a. Reakcije iz Tužilaštva na ovu krivičnu prijavu do sada nije bilo. K. K.

Kampanja „Budi odgovoran“

Izrečeno pet kazni od 200 do 400 eura PODGORICA - U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“, ove sedmice je evidentirano 47 pritužbi, na osnovu kojih je izrečeno pet novčanih kazni od 200 do 400 eura. Kako prenosi Mina, inspektori su sa 400 eura kaznili kladionice ,,Zlatnik“ u Podgorici, jer radnicima nijesu uručene fotokopije prijava na socijalno osiguranje, a nije utvrđen ni sedmični raspored radnog vremena. Istim iznosom kažnjena je i buregdžinica ,,Burek“ kod suda u Beranama, jer, kako je precizirano, objekat ne ispunjava minimalne tehničke uslove u pogledu prostora, uređaja i opreme, dok se naplata usluga ne obavlja karticom ili virmanski. Kazne od po 300 eura izrečene su poslastičarnici ,,Orjent“ i kafe baru ,,Ivangrad“ u Beranama zbog neizdavanja fiskalnih računa, dok je sa 200 eura kažnjena kafana bez naziva u Podgorici. Inspektori su takođe naložili da se utvrđene nepravilnosti otklone u slučajevima restorana ,,Jugoslavija“ u Danilovgradu, kafe-šopa ,,Jančić“ u Herceg Novom, tivatskog aerodroma, prodavnice ,,Kovači“ u Bijelom Polju, barskog ,,Conta“ i Komunalnog preduzeća, kao i kafebara ,,Video“ u Beranama. Prijava da je firma ,,Lara S Co“ iz Bara naplaćivala boravišne takse preko dozvoljenog iznosa, proslijeđena je Sekretarijatu

za finansije - lokalnoj poreskoj inspekciji barske opštine. Podnosiocu prijave protiv firme ,,Clean Expres“ iz Podgorice, koja se odnosila na neisplaćene zarade, sugerisano je da prava ostvari preko nadležnog suda ili Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, dok je dio pritužbe na ,,Less Woods company“ iz Berana, koji se tiče uplate doprinosa, proslijeđen Poreskoj upravi. U proceduri su prijave koje su se odnosile na Kuću hemije u Beranama, tehnički pregled BS, La Casu i kafe bar ,,Amstel“ u Podgorici, barski ,,Las ramblas“ i market Aroma, kao i izvođenje građevinskih radova ispred restorana ,,Fit“ u Baru. Građani su se žalili i na parking servis u Ulcinju, nepropisno parkiranje, saobraćajne prekršaje i deponiju smeća. Kampanju ,,Budi odgovoran“ krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori kako bi se doprinijelo jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije. Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555. I.Kr.

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

INTERVJU: Istoričar dr Žarko Leković

Inicijativa o ujedinjenju dvije crkve nepotrebna PODGORICA – Ideja o crkvi bez nacionalnog predznaka je besmislena – ocijenio je u intervjuu za Pobjedu istoričar dr Žarko Leković, komentarišući inicijativu predsjednika države Mila Đukanovića za osnivanje pravoslavne crkve Crne Gore, koji smatra da bi se na taj način stavila tačka na podjele pravoslavnih vjernika u našoj zemlji. Leković tvrdi i da nikada nije čuo niti pročitao da su poglavari Srpske pravoslavne crkve negirali postojanje crnogorske države, „naročito ne one koja je u dugom vremenskom periodu bila i teokratska“. Istakao je i da se nada da će „Đukanović kao iskusan političar povući svoju inicijativu“. POBJEDA: Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ponudio je svojevrsnu platformu za rješavanje crkvenog pitanja formiranje pravoslavne crkve Crne Gore. Smatra da bi crkva bez nacionalnog predznaka stavila tačku na podijeljenost pravoslavnih vjernika. Kako gledate na tu inicijativu? LEKOVIĆ: Srpskoj pravoslavnoj crkvi je čvrste organizacione, pravne i materijalne temelje, koji su joj omogućili viševjekovni uspješan rad i razvoj, postavio Sveti Sava, prosvjetitelj srpski, srpski zato što je nacionalna tendencija, koja je tako rano u srednjem vijeku bila inače neobična, u radu Svetog Save potpuno vidljiva. Zbog velike odanosti svome narodu i crkvi upravo je Sveti Sava insistirao na nazivu Srpska pravoslavna crkva. Birajući Hristov put i put Svetog Save pravi vjernici biraju put ljubavi, moralan, častan, hrabar i dostojanstven, a ne put koji će voditi u podjele i sukobe. Crkveno pitanje u Crnoj Gori je dakle riješeno još u XIII vijeku. Stoga je i ova inicijativa nepotrebna. POBJEDA: Poglavari dvije pravoslavne crkve u našoj zemlji – Crnogorske pravoslavne crkve, koja je obnovljena 1993. i Srpske pravoslavne crkve, u razgovoru za Pobjedu kategorično su odbacili, kao neprihvatljivu, ovu ideju. Smatrate li da je moguće da crkveni poglavari promijene mišljenje?

Vrijeme jednoumlja je, srećom, iza nas i danas se takva rješenja ne mogu nametati. Ko želi da bude Crnogorac, a ko Srbin, stvar je njegovog izbora. Crkva kao konzervativna i najvećim dijelom svoga bića antikomunistička ne prihvata rješenja komunističkih ideologa, nije ih prihvatala ni u Brozovo vrijeme, pa samim tim ni rješenje o crnogorskoj naciji – kazao je Žarko Leković Žarko Leković



Nikad nijesam čuo niti pročitao da su poglavari SPC negirali postojanje crnogorske države

LEKOVIĆ: Crnogorska pravoslavna crkva je formirana 1993. godine na Cetinju kao nevladina organizacija, sa jasnim nacionalnim predznakom. Normalno je da su poglavari ovih organizacija, crkvene i nevladine, kategorično odbacili ovu ideju, i oni sigurno neće mijenjati svoje mišljenje. POBJEDA: CPC i SPC su eksponenti potpuno suprotnih i suprotstavljenih vrjednosnih sistema, osim toga SPC i njeni poglavari ključni su nosioci velikosrpske ideologije i negatori crnogorske države i nacije? Kako je i da li je moguće to pomiriti? LEKOVIĆ: Nikad nijesam čuo niti pročitao da su poglavari SPC negirali postojanje crnogorske države, naročito ne one koja je u dugom vremenskom

PODGORICA - Iako je diskriminacija po rodu kao i po drugom osnovu zabranjena, u našoj zemlji se i dalje prilikom zapošljavanja prije biraju muškarci, koji inače ne idu na trudničko bolovanje, pokazala su istraživanja koja ukazuju da žene u Crnoj Gori nijesu ravnopravne sa muškarcima. Takvo stanje u perspektivi treba mijenjati, kao i da je obaveza institucija, ali i cijelog društva da obezbijedi jednake uslove za sve, navode sagovornice Nove M. Poslanica Nada Drobnjak primjećuje da su pitanja poput “da li imaš djecu, da li planiraš trudnoću“ samo neka od onih koja svjedoče o prisutnoj rodnoj diskriminaciji na ovim prostorima. - Žene u javnom životu se susrijeću sa pitanjem kako to vaša porodica trpi. Nikada nijesam čula da su to pitali muškarca jer se valjda podrazumijeva da

periodu bila i teokratska. Sumnju da je ideja o nezavisnoj Crnoj Gori dobila 55,5 odsto glasova izražavaju mnogi građani, a ne samo crkvena lica. Pojedini čak tvrde da je za nezavisnost glasalo svega 47 odsto izašlih glasača. Sumnjam, dakle postojim. Što se tiče nacije, ona se prvi put pominje na kongresu Kominterne u Drezdenu, a zvanično je „uspostavljena“ tekstom Milovana Đilasa objavljenim u Borbi 1. maja 1945. godine. Ovaj komunistički ideolog napominje u svom tekstu da su Crnogorci najčistiji Srbi, ali i da su se stvorili svi uslovi da se formira posebna nacija. No, vrijeme jednoumlja je, srećom, iza nas i danas se takva rješenja ne mogu nametati. Ko želi da bude Crnogorac, a ko Srbin, stvar je njegovog izbora.

Crkva kao konzervativna i najvećim dijelom svoga bića antikomunistička ne prihvata rješenja komunističkih ideologa, nije ih prihvatala ni u Brozovo vrijeme, pa samim tim ni rješenje o crnogorskoj naciji. To je njeno legitimno pravo. Različitosti, posebno u Crnoj Gori, ne bi trebalo da budu uzrok bilo kakvih sukoba. Što se tiče velikosrpske ideologije, to je takođe komunistička kovanica, kojom su se tražili takozvani „unutrašnji neprijatelji“ koji remete nekakvu harmoniju u državi. Bilo koja „velika“ država na Balkanu, u svjetskim okvirima je samo jedna mala državica i ništa više. Umjesto pomirenja, ja predlažem prosvećenje i edukaciju. I nešto pozitivno od komunista: učiti, učiti i samo učiti.

POBJEDA: Pod kojim okolnostima bi bilo i da li je moguće ujedinjenje ove dvije crkve? LEKOVIĆ: Ujedinjenje NVO CPC i SPC je i pravno nemoguće, a sama ideja o crkvi bez nacionalnog predznaka je besmislena. POBJEDA: Na koji način će se, prema Vašem mišljenju, političke elite odrediti prema Đukanovićevoj inicijativi? LEKOVIĆ: Teško je bilo šta predvidjeti, ali ja se iskreno nadam da će Đukanović kao iskusan političar povući svoju inicijativu, pa neće biti potrebe da se političke elite određuju prema istoj. Ako i ne povuče inicijativu, bezrezervno će je podržati članovi i simpatizeri DPS. Naročito će biti interesantan stav prema crkvenim kanonima bošnjačkih i albanskih partija koje su po svojoj prirodi konzervativne.

Za imovinu potrebni dokazi POBJEDA: Zakon o slobodi vjeroispovijesti trebalo bi da riješi i pitanje crkvene imovine u našoj zemlji, s obzirom na to da je SPC, uz podršku nepoznatih službenika Uprave za nekretnine, skoro svu tu imovinu prevela u svoje vlasništvo. Hoće li onda taj zakon biti u koliziji sa idejom o ujedinjenju crkava? LEKOVIĆ: Na ovo pitanje neuporedivo bolji odgovor bi vam dali pravnici. Da biste imovinu preveli u svoje vlasništvo, morate imati dokaze da je ona vaša. U arhivima na Cetinju se npr. čuvaju kupoprodajni ugovori još iz vremena vladike Save iz kojih se vidi koju je zemlju kupovao za Cetinjski manastir ili za Manastir Stanjeviće. Ja ću vam kao istoričar navesti samo jedan i to karakterističan primjer iz kog se vidi kako su se komunističke vlasti odnosile prema imovini Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Prema referatu „Sreske poljoprivredne komisije“ u Šavniku od 6. aprila 1946. manastir Podmalinsko je raspolagao sa značajnim zemljišnim posjedima ukupne površine 491,5 rala. Odlukom sreske poljoprivredne komisije od 8. aprila iste godine manastiru je oduzet gotovo kompletan zemljišni posjed izuzev 10 hektara u neposrednoj okolini manastira koji su istom manastiru ostavljeni na raspolaganje u skladu sa odredbama Zakona o agrarnoj reformi i unutrašnjoj kolonizaciji. Presudom Zemaljskog agrarnog suda na Cetinju od 24. aprila 1946. odluka sreske poljoprivredne komisije u Šavniku je potvrđena kao konačna i na „zakonu osnovana“.

POBJEDA: U svjetlu Đukanovićeve inicijative, kako vidite status Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti koji bi na jesen trebalo da se nađe skupštinskoj proceduri? LEKOVIĆ: Ukoliko ovaj prijedlog zakona dovede do bilo kakvih tenzija treba ga povući iz skupštinske procedure. Valjda je suština zakona da svi budi zadovoljni. Najgore je nametanje rješenja, a bez dijaloga do rješenja se ne može doći. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Crnogorsko društvo i dalje dominantno patrijarhalno

Rodna ravnopravnost imperativ kojem se teži on ima vrijeme za poslovne obaveze – kazala je Drobnjak za taj medij. Navodeći da je Crna Gora i dalje prilično patrijarhalna sredina, sutkinja Ustavnog suda Desanka Lopičić ističe da su vidljivi naslijeđeni stereotipi i predrasude, kulturološki obrasci koji imaju korijene u tradiciji. Ipak, ocjenjuje da je učinjen napredak u snaženju ravnopravnosti među polovima. - Neminovno je da ženu u životu čeka teret tzv. potrebe većeg dokazivanja. Podsjetiću vas na riječi Simon de Bovoar: ,,Žena se ne rađa, žena se postaje“. Žene solidarno sa drugim subjektima u

društvu treba da zahtijevaju veće prisustvo u sferi javnog i privatnog – kazala je Lopičić. Advokatice Milena Vujisić i Jelena Đonović-Vukotić smatraju da se žene najviše u oblasti rada i zapošljavanja susrijeću sa preprekama u dijelu rodne nejednakosti, kako kažu, zbog potencijalnog trudničkog i porodiljskog odsustva. - Poslodavci krše prava zaposlenih žena tako što im ne nude nove ugovore o radu ako saznaju da je žena trudna, takođe se na nezakonit način daju rješenja o otkazu ugovora o radu. Vrlo

se često dešava da žena koja se vrati sa roditeljskog odsustva dobije neko drugo radno mjesto manje povoljno za nju - ističe Vujisić. Takvim postupanjem, istakla je advokatica Jelena Đonović- Vukotić, ,,doveli smo žene u vrh zemalja sa disbalansom među novorođenom djecom“.

- Imamo više muške nego ženske djece. To je veliki problem jer može dovesti do toga da Crna Gora zaista postane muško društvo – upozorila je Đonović-Vukotić. Urednica Dnevnih novina Vesna Šofranac navodi da je bitno da društvo bude spremno da sistemski podrži ženu u njenoj nezavisnosti. I. Kr.

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda ILUSTRACIJA

Održana tradicionalna Biciklijada u Nikšiću

Promocija zdravih stilova života NIKŠIĆ - Povodom Međunarodnog dana bez automobila, Biciklistički klub ,,Perun“ organizovao je juče u Nikšiću tradicionalnu Biciklijadu. Ruta ovogodišnje Biciklijade, duga četiri kilometra, prošla je nikšićkim ulicama, a okupila je oko 100 učesnika. Kako je kazala Ana Petrović iz BK ,,Perun“, Biciklijada promoviše

Učesnici Biciklijade

zdrave stilove života, dok skreće pažnju na bicikliste kao aktivne učesnike u saobraćaju. - Organizaciju rekreativne biciklističke vožnje pomogli su UNDP u okviru programa „Smanji svoj karbonski otisak“ i opština Nikšić. UNDP je prepoznao značaj Biciklijade u Nikšiću i uvrstio je u svoj

kalendar Evropska nedjelja mobilnosti, čime je obilježen 22. septembar, Dan bez automobila. Krenuli smo sa trga, vozili nikšićkim najfrekventnijim ulicama, prošli smo kroz čak 12 raskrsnica, s ciljem da skrenemo pažnju vozačima da i nas biciklsta ima i da vode računa, ali i nadležnim da su nam neophodne biciklističke

staze. Raduje nas što je svake godine sve više učesnika, posebno djece, kao i to da nam se pridružuju i cijele porodice - rekla je Ana Petrović iz BK ,,Perun“. Najmlađim i najstarijim učesnicima Biciklijade Uni Barović (6), Jakši Goranoviću (4) i Krstu Popoviću (67) uručeni su pokloni. S. D.

Barovi sa dodatnim sadržajima sve popularniji među mladima u Plavu

Srednjoškolci puše nargilu dva do tri puta sedmično PLAV - Barovi koji u svojoj ponudi imaju nargile sve su popularniji među mladima u Plavu, što potvrđuje činjenica da je u tom gradu prije dvije godine postojao samo jedan kafić koji je nudio tu uslugu, dok ih danas ima tri. Kako prenosi Mina, srednjoškolci u Plavu, koji u tim barovima provode u prosjeku sat i po, i sedmično koriste nargilu dva do tri puta, kažu da su svjesni posljedica koje one mogu imati po zdravlje, ali ipak ne odustaju od konzumiranja. To su rezultati istraživanja i teksta koji je uradio Amil Đešević, učenik Gimnazije u Plavu, u sklopu projekta ,,Rereading – Rewriting. Improving media literacy in Montenegro“, u kojem je urađen mentoring đačkih i studentskih medija. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Ambasade SAD. Prema tim podacima, srednjoškolac M. S. iz Plava, šesnaestogodišnjak, kazao je da svaki drugi dan konzumira nargilu, kao i da u barovima koji je nude provodi do dva sata. Slična situacija je i sa drugim srednjoškolcima u tom gradu. Vlasnici lokala koji u svojoj ponudi imaju nargile, kao i zaposleni u njima, nijesu bili raspoloženi da govore o tome koliko dnevno prodaju doza, čije se cijene kreću od četiri do pet eura. Učenici se, sa druge strane, udružuju i izdvajaju po jedan do dva eura i konzumiraju nargile u društvu. U Crnoj Gori ne postoji ozbiljna analiza ili istraživanje o upotrebi nargila među mladima, opsegu problema ili štetnosti njenog uticaja. Upotrebom nargile unosi se nikotin, koji podstiče zavisnost. Sagorijevanjem uglja u nargili nastaju visoke koncentracije ugljen-monoksida, metala i kancerogenih materija, što pored štetnih supstanR. P. ci iz duvana, dodatno povećava rizik po zdravlje.

Pobjeda

Svijet

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Nema luke za brod sa migrantima RIM - „Okeanski viking“, brod na kojem se nalaze 182 spasena migranta, plovi međunarodnim vodama između Italije i Malte čekajući dozvolu neke od evropskih zemalja da pristane u njihovu luku. Na brodu „Okeanski viking“ nalaze se migranti iz Libije koji su spaseni prošle nedjelje. U petak se sa broda iskrcalo 35 osoba, koje je primila Malta. Preostale migrante, među kojima 13 djece mlađe od 15 godina i novorođenče, međutim, nijesu željele da prime ni Malta, ni Italija koja traži da neka druga evropska zemlja primi migrante, prenio je AP. Na brodu je prvo bilo 356 migranata, a Francuska je krajem avgusta primila njih 150. Brod je tada pristao na Malti.

Zaoštravaju se protesti u Hong Kongu HONG KONG - Demonstranti u Hong Kongu demolirali su juče stanicu podzemne željeznice. Kako javlja Anadolija, prodemokratski protesti u Hong Kongu juče su prerasli u nerede, a jake policijske snage izašle su na teren. Demonstranti su maljevima demolirali podzemnu stanicu u gradu i razbili nadzorne kamere. U rušilačkom naletu demonstranata slupani su i aparati za skeniranje karata, monitori i druga oprema. Demonstranti su bili maskirani kako bi prikrili identitet, a policija je opkolila stanicu Shatin u kojoj se demonstranti nalaze. Prodemokratski protesti u Hong Kongu traju već četvrti mjesec, a u nekoliko navrata je dolazilo do nereda na ulicama te kineske regije. Vlasti Hong Konga povukle su sporni prijedlog zakona o ekstradiciji koji je bio povod za proteste, ali demonstracije su proširene i na niz drugih zahtjeva, uključujući i održavanje novih izbora.

Senator osumnjičen za pedofiliju VAŠINGTON - Po optužnici da je posjedovao materijal sa dječijom pornografijom uhapšen je senator iz Pensilvanije Majkl Folmer, saopštila je kancelarija državnog tužioca Pensilvanije. Istražitelji su, kako je prenio AP, pronašli dvije fotografije sa dječijom pornografijom u mobilnom telefonu Folmera pošto su dobili dojavu od jednog provajdera društvenih mreža. AP precizira da je sajt Tumblr u februaru poslao žalbu američkom Nacionalnom centru za nestalu i zlostavljanu djecu u kojoj je naveo da je jedan korisnik u decembru 2017. snimio najmanje jednu fotografiju sa sadržajem za koji sumnja da je dječija pornografija. Istražitelji su tako došli do Folmerovog naloga na sajtu Tumblr, kao i do njegove kućne i imejl adrese. - Folmer je izjavio da je imao neke lične probleme i da mu je dječija pornografija bila poslata kroz njegov blog na Tumblr napisao je jedan od službenika kancelarije tužioca Pensilvanije u sudskom registru.

Tenzije nakon odluke SAD-a da pošalju dodatne trupe u region Persijskog zaliva

Pompeo: Naša misija je da izbjegnemo rat VAŠINGTON - SAD žele da izbjegnu rat sa Iranom i odluka o raspoređivanju američkih trupa u regionu Persijskog zaliva je u svrhu zastrašivanja i odbrane, rekao je juče američki državni sekretar Majkl Pompeo. Pompeo je rekao da je uvjeren da će američki predsjednik Donald Tramp preduzeti korake ako te mjere zastrašivanja i odvraćanja ne budu uspješne, te da iransko rukovodstvo to mora dobro da razumije. - Naša misija je da izbjegnemo rat. Mi šaljemo dodatne vojnike u region u cilju zastrašivanja i odbrane - rekao je Pompeo za „Foks sandej“, a prenosi agencija Srna.

AGRESIVNO PONAŠANJE

Tenzije između Vašingtona i Teherana su eskalirale nakon napada prošlog vikenda na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Rijad i Vašington

U međuvremenu, pomirljivi tonovi su stigli od jemenskih Huta koji nude obustavu napada na Arabiju, što su pozdravile Ujedinjene nacije su za ovaj napad okrivili Teheran, iako su odgovornost preuzeli jemenski Huti. U međuvremenu, pomirljivi tonovi su stigli od jemenskih Huta koji nude obustavu napada na Arabiju, što su pozdravile Ujedinjene nacije. Američka odluka o slanju snaga u Arabiju oblazložena je time da će se one koncentrisati na vazdušnu odbranu i odbranu od raketnih napada. Saop-

Majkl Pompeo

štena je poslije zasijedanja Nacionalnog komiteta za bezbjednost. Ipak, nije poznato kada će snage biti raspoređene, niti koliko će biti vojnika. - Razgovarali smo o mogućnostima da se spriječi agresivno ponašanje Irana. Kao što smo vidjeli, iranski režim vodi

Rohani: Što ste dalje od regije, to je ona sigurnija Prisustvo stranih trupa u regiji Persijskog zaliva povećava nesigurnost, rekao je juče iranski predsjednik Hasan Rohani, poslije objave SAD-a da u to područje šalju pojačanje. Govoreći na otvaranju vojne parade u Teheranu, Rohani je naveo da će Iran u narednim danima predstaviti u UN-u plan saradnje priobalnih država s ciljem garantovanja sigurnosti Persijskog zaliva, Ormuskog moreuza i Omanskog mora, prenosi Tanjug. - Vaše prisustvo je uvijek donosilo bol i nesreću u regiju - rekao je iranski predsjednik obraćajući se „onima koji žele da Iran učine odgovornim“ za loše stvari u regiji. Takvima je poručio da „što su dalje od regije, to je ona sigurnija“. - S naše tačke gledišta, sigurnost Persijskog

Hasan Rohani

zaliva dolazi iznutra. Sigurnost Hormuškog moreuza dolazi iznutra. Strane snage su izvor problema i nesigurnosti za naš narod i regiju naveo je Rohani. On je ponovio da Iran pruža ruku prijateljstva i bratstva drugim zemljama Zaliva.

Granica sa Irskom biće neophodna

Građani sa zebnjom dočekali novi dan U potresu je takođe oštećeno više od 290 kuća, a na 20 stambenih zgrada pojavile su se pukotine, prenijela je agencija ATA. Na sjednici vlade odlučeno je da policija bude u stanju povišene pripravnosti kako bi kontrolisala situaciju poslije zemljotresa koji se najviše osjetio u Tirani i Draču. Poslije prvog zemljotresa jačine 5,8 stepeni Rihtera, još jedan jak zemljotres pogodio je područje Albanije oko ponoći i to jačine pet stepeni s

ISKORISTITI ŠANSU

Jemenski Huti, koji su preuze-

li odgovornost na iznenađenje cijelog svijeta, ponudili su primirje, što je svjetska organizacija pozdravila. - Zaustavićemo napade dronovima i balističkim projektilima na teritoriju Saudijske Arabije i očekujemo da druga strana obustavi napade na ciljeve u Jemenu. Nastavak rata nikome nije u interesu – kazao je Mahdi El Mashat, politički predstavnik Huta. Specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija za Jemen Martin Grifits naglasio je važnost - da se iskoristi ova šansa koju nude Huti i krene naprijed uz sve neophodne korake kako bi se smanjilo nasilje, nagomilavanje vojske i retorika koja ne pomaže. Zbog napada na postrojenja prepolovljena je mogućnost Arabije da prerađuje naftu i došlo je do najvećeg skoka cijene nafte u posljednjih 30 godina. Vlasti u Rijadu uvjeravaju da će do kraja septembra normalizovati proizvodnju crnog zlata.

Žan-Klod Junker o Bregzitu bez dogovora

Više od 105 povrijeđenih u zemljotresu koji je u subotu pogodio Albaniju

TIRANA - Najmanje 105 ljudi je povrijeđeno u snažnom zemljotresu koji je pogodio u subotu Albaniju. To su pokazali preliminarni podaci iznijeti na vanrednoj sjednici vlade održanoj u ponoć. Prištinski dnevnik Koha Ditore prenio je da je troje ljudi u kritičnom stanu.

kampanju da destabilizuje Bliski istok - rekao je Mark Esper, američki sekretar za odbranu. Za šefa saudijske diplomatije nema dileme o tome čijim su oružjem gađana postrojenja. Adel Ej Džubeir, ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije, kazao je da je preliminarna istraga potvrdila da je to iransko oružje. - Zatražili smo od Ujedinjenih nacija da pošalju stručnjake koji će doprinijeti istrazi. Sigurni smo da napad nije bio iz Jemena i to će istraga i pokazati. Ako se ispostavi da je Teheran odgovoran, to će dovesti do totalnog rata. Vjerujemo da svijet ima odgovornost da osigura bezbjednost i sigurnost regiona i odvrati Iran od agresivnog ponašanja - rekao je Adel Ej Džubeir. Prema njegovim riječima, pozicija Irana je da pokušava da podijeli svijet, ali u tome ne uspijeva.

epicentrom u blizini Drača, a potom se osjetila serija slabijih potresa. Epicentar potresa nalazio se u Jadranskom moru, i to na dubini od 10 kilometara. Zemljotres je registrovan na 13 kilometara sjeverno od Drača, nešto poslije 14 sati. Povrijeđeni su smješteni u bolnice u Draču i Tirani. Albanski premijer Edi Rama otkazao je, zbog zemljotresa, put u Njujork na godišnji sastanak UN. Poslije naknadnog potresa, jačine 5,3 stepena, ljudi su istrčali na ulice. - Sve naše komšije su istrčale vrišteći. Bogu hvala pa nije trajalo dugo, oko 20 sekundi. Na desetom spratu je bila noćna mora. Ne sjećam se snažnijeg zemljotresa od ovog - rekao je za Rojters 67-godišnji penzioner iz Tirane. Jedna starija zgrada u Tirani je evakuisana pošto su se poslije potresa pojavile pukotine, a djelovi fasade počeli da otpadaju.

BRISEL - Ukoliko Britanija napusti evropski blok bez dogovora, na irskoj granici biće uspostavljene granične kontrole, izjavio je predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Junker je izjavio Skaj njuzu da EU mora da „obezbijedi očuvanje interesa Evropske unije i unutrašnjeg tržišta“, prenio je AP. On je napomenuo da bez granice nakon Bregzita, životinje koje ulaze u Sjevernu Irsku mogu potom ući u EU preko Irske bez ikakve kontrole. Junker

Žan-Klod Junker

je rekao da se to neće dogoditi. - Moramo čuvati zdravlje i bezbjednost naših građana - rekao je on. Britanija treba da napusti EU 31. oktobra.

Teška saobraćajna nesreća u Pakistanu

Poginule 22 osobe ISLAMABAD - Najmanje 22 osobe su poginule, a 15 je povrijeđeno u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se rano juče dogodila u Pakistanu. Policijski zvaničnik Abdul Vakil saopštio je da se nesreća dogodila na planinskom putu u mjestu Chilas. Kako tvrdi Anadolija, isti izvor je kazao da je vozač putničkog autobusa na liniji Skardu-Ravalpindi izgubio kontrolu nad vozilom i survao se niz liticu u duboku provaliju. Vakil je kazao da je do nesreće najvjerovatnije došlo zbog otkazivanja kočnica.

Kultura

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Četrnaesti međunarodni festival gitare od 4. do 7. oktobra u Nikšiću

U fokusu duh i strast Španije Slavni Huan Manuel Kanjizares gost festivala

NIKŠIĆ - Četrnaesto izdanje Međunarodnog festivala gitare u Nikšiću biće održano od 4. do 7. oktobra, pod sloganom „¡VIVA ESPAÑA!” i biće posvećeno španskoj muzici. Kako najavljuju iz direkcije festivala, u duhu ove programske ideje Nikšić će ugostiti Huana Manuela Kanjizaresa, jednog od najznačajnijih i najuticajnijih flamenko umjetnika današnjice i španskog virtuoza Huana Karlosa Gomeza.

SVJETSKI RENOME

Otvaranje, na kom će tradicionalno nastupiti Crnogorski simfonijski orkestar, biće realizovano pod pokroviteljstvom programa EU - Kreativna Evropa, odnosno u okviru njihovog projekta „Music Up Close Network“. U ovom projektu učestvuje Muzički cen-

Američki džezeri večeras u KIC-u

Lorin Taliz

PODGORICA - Američki džez sastav „Laurin Talese & A Novel Idea“ nastupiće večeras u 20 sati u KIC-u „Budo Tomović“, čime će započeti mini turneju po Crnoj Gori. Posredstvom programa „American Music Abroad” Američke vlade, a u organizaciji Američke ambasade u Podgorici i lokalnih partnera, nakon Podgorice održaće koncerte u Pljevljima i Bijelom Polju. U grupi „Laurin Talese & A Novel Idea“, pod vođstvom pjevačice Lorin Taliz, sviraju iskusni muzičari koji su, pored brojnih nastupa u zemlji i inostranstvu, ponosni na svoje pedagoško umijeće. To su basista Džon Mišel, pijanista Erik Voram II i bubnjar Džulijus Rodrigez. R. K.

tar Crne Gore sa još devet partnera iz sedam evropskih država. -Ove godine želimo da odamo počast španskoj muzici i umjetnosti i da domaću publiku, koja u sve većem broju prati naš festival, upoznamo sa onim što je za Španija pružila istoriji izvođaštva i stvaralaštva za gitaru. Otuda izbor teme, slogana i umjetnika. Ponosni smo što ćemo ugostiti gitariste svjetskog renomea. Kanjizares je jedan od najznačajnijih i najuticajnijih flamenko umjetnika u svijetu i svojim nastupom donijeće duh i strast Španije u naš grad koji polako, ali sigurnu upisujemo na evropsku mapu muzičkih dešavanja. Publika po pravilu odlično reaguje na njegove nastupe, bilo da muzicira sam ili u tandemu sa čuvenim Gomezom – kazao je umjetnički direktor festivala Danijel Cerović.

Koncert na otvaranju festivala 4. oktobra u 20 sati u Nikšićkom pozorištu, biće ujedno i prvi nastup Crnogorskog simfonijskog orkestra u novoj sezoni.

ZNAČAJNA IMENA

U skladu sa brojnim novitetima i velikim projektima koje pripremaju, na koncertu u Nikšiću ugostiće značajna i aktuelna muzička imena. Dirigentica će biti Nada Matošević Orešković (Hrvatska), a solista na gitari Huan Manuel Kanjizares. Tom prilikom biće izveden i Kanjizaresov „Mediteranski koncert“ za gitaru i orkestar koji je narudžbina Simfonijskog orkestra Barselone za potrebe EU projekta Music Up Close Network. Premijerno je izvedeno u Barseloni, u novembru 2018. godine, a pisan je kao omaž Hoakinu Rodrigu, slavnom španskom kompozitoru čiji se

Nikšić će ove godine ugostiti Huana Manuela Kanjizaresa, jednog od najznačajnijih i najuticajnijih flamenko umjetnika današnjice i španskog virtuoza Huana Karlosa Gomeza koncert „Aranhuez“ smatra jednim od najboljih djela repertoara za klasičnu gitaru. I ostatak programa činiće poznata orkestarska djela posvećena velikim španskim kompozitorima. Program festivala biće nastavljen 5. oktobra, kada će na pozorišnoj bini od 20 sati veliki solistički koncert imati Kanjizares sa dugogodišnjem saradnikom Huanom Karlosom Gomezom. Treće festivalsko veče, 6. oktobra, donijeće spoj poezije i muzike, iskustva i mladosti. U sali „Zahumlje“ od 20 časova zajednički će nastupiti mladi pjesnici, članovi Udruženja „Poenta Poetika“ JU „Zahumlje“, koji će kazivati stihove Federika Garsija Lorke, uz pratnju učenika Muzičke škole „Dara Čokorilo“. Završnica, tj. 7. oktobar biće internacionalno veče, u okviru kog će u sali „Zahumlje“ koncert održati studenti gitare iz Pariza, Strazbura, Sarajeva i sa Cetinja. Manifestaciju, čiji je organizator NVO „Anagastum“, osim Muzičkog centra Crne Gore, podržali su Ministarstvo kulture, opština Nikšić i Nikšićko pozorište. Svi koncerti na festivalu biće besplatni. R. K.

Obilježavanje Dana evropske baštine u Biblioteci „Radosav Ljumović“

Na pozornici sedam decenija „Lovćen filma“ PODGORICA – Manifestacija Dani evropske baštine, čiji su centralni događaji ove godine posvećeni proslavi 70 godina od osnivanja „Lovćen filma“, biće otvorena večeras u 20 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“. Na otvaranju manifestacije, čija je ovogodišnja tema „Umjetnost i zabava - baština na pozornici“, govoriće ministar kulture Aleksandar Bogdanović i direktor Crnogorske kinoteke Andro Martinović. Tokom petodnevnog programa publika će imati priliku da na velikom platnu pogleda djela snimljena prije više od pola vijeka u digitalnom formatu, visoke rezolucije i kvaliteta slike nastalih u produkciji „Lovćen filma“. Večeras je u Biblioteci na programu „13. jul reportaža sa proslave“ (1951), „Mrtvi grad“ (režija: Velimir Stojanović, 1952), „Kamen i more“ (režija: Veljko Bulajić, 1952), „U spomen slavne mornarice“ (režija: Zdravko Velimirović, 1959), „Selo Tijanje“ (režija: Branislav Bastać, 1960), „Kok pr kok“ (režija: Nikola Jovićević, 1961) i „900 ruku“ (režija: Branislav Bastać, 1964). Preduzeće za proizvodnju filmova „Lovćen film“ osnovano je 1949. i prvo je ove vrste u Crnoj Gori. U fokusu ove godine su, prije svih, filmovi reditelja Mila Đukanovića i Velimira Stojanovića, čiji je „Lažni car“ prvo dugometražno ostvarenje crnogorske produkcije. Osim u Podgorici, publika širom Crne Gore

imaće priliku da prisustvuje izložbama, predavanjima, radionicama, koncertima i prezentaciji segmenata nematerijalne kulturne baštine. Kao i svake godine, dio aktivnosti u okviru Dana evropske baštine posvećen je najmlađima, pa će edukativni programi za djecu, koji tretiraju pitanja umjetnosti i kulture, biti upriličeni u Podgorici, Cetinju, TivS. V. tu i Nikšiću.

Pobjeda

IN MEMORIAM: Vladimir Veličković i veze sa Crnom Gorom

Muzeji i galerije čuvaju ljepotu njegovog djela PODGORICA - Otišao je još jedan gigant i čelnik naše Moderne, čije vrijedno djelo čuva i podgorička Moderna galerija, kao njegov poklon 70-ih godina 20. vijeka. Hvala Vladimiru Veličkoviću u ime Muzeja i galerija Podgorice, čiji sam i ja bila jedan od rukovodilaca u to doba. Nakon Ljube Popovića, koji je, takođe iznenadno, zauvijek otišao u nebesko sazvježđe, sa ljetovanja u Grčkoj, evo još jednog člana Medijale, koji se, vraćajući se sa ljetovanja na Hvaru, iz Splita, preselio u vječnost. Valjevčanin Ljuba Popović nije stigao da mi uruči svoj značajan i dragocjen rad, kao tadašnjem novinaru TV Titograda, za Modernu galeriju, ali mi je zato pisao sa svojim raskošnim krasnopisom i darovao vrijedne knjige o sebi. Bila mi je čast da budem sa njima u njihovim ateljeima u Dubrovniku, Hvaru, Korčuli i Parizu i da budem dobrodošao i poštovan gost, da budem dio njihovog umjetničkog miljea, njihovih jugoslovenskih, francuskih i inih prijatelja i poštovalaca njihova gorostasna djela.

ŠIROKA KULTURA

Vlado Veličković je diplomirao arhitekturu na beogradskom Univerzitetu ali već sa 16 godina se opredijelio za slikarstvo, grafiku, crtež, plakate, kolaže, opremu knjiga i spomeničku skulpturu širom Srbije i imao prvu izložbu u toj dobi, u poznatoj i čuvenoj galeriji „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu. Odmah, potom, nakon već ozbiljnih i prestižnih izložbi u Beogradu i diljem tadašnje zajedničke nam domovine dolazio je kod nas studenata katedre za istoriju umjetnosti Filozofskog fakulteta, da časove provedemo u razgovoru s njim. Vladimir Vlado Veličković je značajan i za crnogorske postiplomce, koji su kod njega na Ecole des Beaux-Arts u Parizu kao stipendisti francuske Vlade boravili na usavršavanju crteža, grafike, slikarstva i drugih likovnih disciplina. Jedan od takvih je i odličan slikar Anita Popović-Ćulafić, kojoj je Vlado kao mentor i profesor ostao upečatljiv i nezaboravan u iskustvu i divnom sjećanju. Vladimir Veličković se još 1965. godine otisnuo u veliki svijet, kao golobradi i svestrani umjetnik, zadržao se i nastanio u Parizu, gdje se dalje specijalizovao i potom uzvisio do profesora Des Beaux-Arts-a. Izlagao je, pored Pariza, Francuske i drugih zemalja Evrope, u najvećim muzejima i galerijama širom zemljinog šara. Njegova djela krase, diljem planete, brojne svjetske metropole, muzeje, galerije i privatne zbirke, Japana i Kine, sve do

Vladimir Veličković

Južne i Sjeverne Amerike, Kanade. I evo ga i u našem Muzeju i galeriji, da svjedoči i priča o svojoj širokoj kulturi, obrazovanju i ljepoti njegova djela.

UROŠ I DADO

Dakle, pridružio se sa odmora i Hvara velikom i svjetskom geniju i gigantu, našem Urošu Toškoviću iz Bratonožića i Cetinjaninu Midragu Dadu Đuriću. Za razliku od Dada, Crna Gora se od Toška proljetos nije dostojno oprostila, kako je to Uroš zaslužio i zavrijedio. Nije ni za života dobio Trinaestojulsku nagradu za cjelokupno njegovo stvaralaštvo, koje očito Crna Gora ne poznaje dobro. Uroš Tošković, za razliku od Dada, iz Beograda je otišao kao stipendista Francuske vlade u Parizu, ostavljajući za sobom Medijalu i pun kamion crteža, slika i drugih radova i stvari, izgubljenih zauvijek. No, Tošković je u Baru ostavio bogatu likovnu zaostavštinu u kamenu, ulju, uglju, maskama i crtežu za koji veliki Pikaso nije imao novca da mu otkupi makar i jedan rad sa velike francuske izložbe. Sjećam se, za vrijeme mojeg boravka u Francuskoj, kao jedinog istoričara umjetnosti sa francuskom stipendijom iz Crne Gore, 1971, 1972. i 1973. godine, njegove mnogostrane i ozbiljne izložbe koja je ukrasila neprestižni umjetnički Monparnas, u društvu Rodenovog Balzaka, na kojoj se bila okupila čitava Medijala, na čelu sa Oljom Ivanjicki i pariskim umjetničkim svijetom. Sve je bilo ukrašeno Toškovim djelom i široki bulevari i izlozi pariskog umjetničkog arondismana. Bilo je to rijetko i neprevaziđeno nadahnuće ljubitelja likovne umjetnosti, vrsnih svjetskih kritičara, organizatora, pregalaca kulture, a nadasve slučajnih prolaznika koji su sa njim uživali do kasno u noć, kao i drugim danima nakon svečanog vernisaža. Hvala Tošku, Dadu, Ljubi i Vladu što sam doživjela najljepše trenutke sa njima i njihovim neprocjenjivim djelom. Hvala na druženju, pismima, knjigama, katalozima i inim nezaboravima... Od sada će nas zračiti njihovo nebesko sazvježđe koje je zaslijalo punom i zasljepljujućom svjetlošću... Još jednom veliko zbogom i hvala vam moji velikani i čelnici naše Moderne. Tanja ĐUROVIĆ, istoričarka umjetnosti

Kultura

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

13 RADMILA VANKOSKA

Pobjeda

INTERVJU: Lana Bastašić, spisateljica

Život je uvijek tri koraka ispred umjetnosti Moj djed jednom je rekao da je srce Evrope slomljeno. Govorio je o Balkanu, ali i o Bosni u njegovom centru. Mi smo naslijedili to bolesno srce zajedno sa nestašicom nitroglicerina. Nadam se da će moja generacija, a pogotovo one koje tek dolaze, uspjeti da se izvuku iz tog mraka poslijeratnih narativa BEOGRAD - Bosanskohercegovačka spisateljica Lana Bastašić već prvim objavljenim romanom „Uhvati zeca“ osvojila je naklonost i čitalaca i kritike. Djelo je objavljeno 2018. i napravilo je pravi bum u regionalnoj proznoj produkciji, a bilo je i u najužem izboru za NIN-ovu nagradu. Njene kratke priče nalaze se u koricama mnogih regionalnih antologija, a osvojila je i brojna priznanja. Godine 2016. osnovala je školu književnosti „Bloom“ u Barseloni gdje je uređivala književni časopis „Carn de cap“. Tokom maja bila je učesnica Krokodilove književne rezidencije u Beogradu, a gostovala je i na trbinama na Barskom ljetopisu i u Petrovcu. POBJEDA: Naslov Vašeg prvog romana zvuči kao neka dječja igra, ali u pitanju je slojevita priča o ženskom druženju, putovanju i prijateljstvu. Da li je naslov nastao iz priče, ili se nametnuo kasnije? BASTAŠIĆ: Naslov sam imala od početka i bilo mi je važno zadržati ga upravo zato što nisam htjela da napišem knjigu isključivo o prijateljstvu, nego o tome šta znači stvoriti književni lik. Jednako kao što Direr mora da „uhvati“ predmet svoje slike, a to je jedan divlji zec, odnosno da živog stvora pretvori u akvarel i da mu nekakvu besmrtnost, tako moja pripovjedačica pokušava da uhvati svoju prijateljicu - da pronađe najbolji način da je objasni. Mislim da je to i jasno kada se kraj romana poveže sa početkom. Život je, međutim, uvijek tri koraka ispred umjetnosti. Rabota umjetnika i umjetnica jeste zaustaviti ga, „uhvatiti“ ga, a taj napor je uvijek osuđen na propast. Ono što ostaje jeste dokaz o tome da smo pokušali. I u tome je sva ljepota, i sva ljudskost, umjetničkog djela. POBJEDA: Šta zapravo otkriva roman? Šta je to posebno egzotično u tome da dvije žene kroz prijateljstvo traže sopstveni svijet? BASTAŠIĆ: Ne vidim ništa posebno egzotično u tome. Sva prava prijateljstva su formativna, dokazuju da su granice koje smo postavili oko naših ličnosti zapravo iluzorne i da se konstantno mijenjamo i nadograđujemo, a odnosi sa drugima učestvuju u tom procesu. Ima jedna odlična knjiga za djecu iz 1959. Zove se „Malo plavo i malo žuto“, holandskog pisca Lea Lionija. U toj knjizi su plava i žuta tačka najbolji prijatelji koji u toku igre pozelene, jer su se previše približili jedno drugom. To mijenjanje boje nije predstavljeno kao nekakvo straš-

no gubljenje sebe i svoga identiteta (taj blesavi strah moje generacije zbog kojeg nismo sposobni sastaviti dva normalna dana s drugom osobom). Naprotiv, zelena boja je dodatak, plus, dokaz komunikacije. To je ono što je mene interesovalo dok sam pisala: kako nam drugi ljudi mijenjaju boju i kako više ne znamo gdje smo završili mi, a počeli oni. POBJEDA: Koja je Vaša glavna opsesija u pisanju i da li ste barem dio toga ostvarili u „Uhvati zeca“? Jeste li otkrili onaj dio bića koji vas najviše pokreće za pisanje? BASTAŠIĆ: Kratka priča mi je i dalje omiljena forma, jer zahtijeva gotovo hiruršku budnost i preciznost. Svoju poeziju ne smatram poezijom, i ona je zapravo proza, samo vizuelno podsjeća na pjesme. Prava poezija, onakva kakvu volim čitati i koju cijenim iznad svakog drugog književnog izraza, mi je još nedostižna. Možda ću se odvažiti da napišem zbirku poezije za nekih dvadeset-trideset godina, kad budem u stanju da odvojim talog od suštine. „Uhvati zeca“ je morao biti roman jer je bilo previše toga čime sam se htjela baviti kako bih to uspjela smjestiti u desetak hiljada riječi. U romanu je potrebno imati momente predaha, važno je ne dopustiti stilu da vam pojede knjigu i ne potcjenjivati ono mitsko i primordijalno u čitaocu, a to je želja da čuje priču. Moja opsesija, da se poslužim vašim riječima, jeste da pokušam odgovoriti na pitanje šta je to ljudskost, danas i ovdje. Priče su tu samo skele oko tog centralnog, skrivenog pitanja.

Lana Bastašić

Kad bi Crna Gora znala biti ponosna na prave stvari, gdje bi joj bio kraj POBJEDA: Imali ste promocije u Crnoj Gori, na Barskom ljetopisu, Petrovcu, dobili ste specijalnu nagradu na festivalu „Odakle zovem“ 2010. godine. To su sve razlozi za lijepa sjećanja i iskustva iz Crne Gore, zar ne? BASTAŠIĆ: U Crnoj Gori mi je bilo

predivno, prvenstveno zbog gostoprimstva vašeg talentovanog pisca, Nikole Nikolića, a i zbog divnog razgovora koji je sa mnom u Petrovcu vodio Đorđe Gregović. U Baru sam upoznala najdivnijeg konobara/ vlasnika konobe Spilja – Ljuba, pila rakiju i smijala se kod Badanja, vidje-

la više od 2000 godina staro drvo masline, te imala priliku posvjedočiti nevjerovatnoj zbirci umjetničkih slika u kući Peđe Marinovića. Kao i Bosna – kada bi Crna Gora znala biti ponosna na prave stvari, umjesto da se troši na pogrešne, gdje bi joj bio kraj.

POBJEDA: A šta je onda to čime je ovaj roman, nakon objavljivanja i reakcija čitalaca i kritike, Vas promijenio? BASTAŠIĆ: Promjena je upravo u broju čitalaca. Dok sam pisala taj roman, a to je obično bilo između ponoći i četiri ujutro, u zemlji u kojoj gotovo niko ne govori moj jezik, u trenutku kada nisam imala ni izdavača niti bilo kakvu ponudu za objavljivanje, osjećala sam da govorim nekom zamišljenom Drugome i plašila se da će moja priča ostati u ladici starog stola sa buvljaka. Jer pisac se uvijek obraća nekome, čak i kada kaže kako tobož piše samo za sebe. Ako ste izvukli stranice iz ladice i objavili ih u nekoj knjizi, to je zato što razgovarate ne samo sa čitaocima, nego i sa kompletnim književnim korpusom u kojem stvarate. Danas kada sjedam da pišem mnogo sam svjesnija tog Drugog. To ne znači da pravim kompromis sa čitaocem niti da mijenjam svoj stil i način pisanja. To je prosto jedna vrsta odgovornosti prema radu i onom svetom odnosu između teksta i čitaoca, bez kojeg knjige nema. Naspram toga stoji samo i jedino ego, a tamo gdje počinje preveliko i preteško Ja, književni tekst umire. POBJEDA: Roman ima kompoziciju po poglavljima koja podsjeća na „Alisu u zemlji čuda“. Šta vas je podstaklo da date romanu te reference zakrivljene stvarnosti? BASTAŠIĆ: „Alisa u zemlji čuda“ je knjiga puna nasilja, odbačenosti, mraka, opasnosti i besmisla. U tom svijetu poremećenih vrijednosti, praznih rituala i budalastih pravila, jedna djevojčica mora da odgovori na pitanje „Ko si ti?“ Alisa pada u utrobu zemlje i pokušava da uhvati tog zeca (kunića, zapravo) koji će je na kraju odvesti do zle Crvene kraljice. Moja pripovjedačica takođe pada, ali njen pad je unutrašnji – u jezik koji je potisnula i, samim tim, zemlju u kojoj je sahranila sve ružne us-

pomene. Lejla/Lela, njena prijateljica, je taj zec/kunić kojeg Sara pokušava da uhvati, ali na polju jezika. Zato su za mene „bijeli zec“ zapravo prve riječi koje Lejla progovara u romanu, a Sarino putovanje jeste traganje za pravim načinom da opiše svoja sjećanja. Sve u romanu je iskrivljeno ogledalo budući da je pripovjedačica neko ko do kraja knjige nije svjestan šta je istinska tema njene pripovijesti. POBJEDA: S obzirom na to da je roman nastao „na putu“, to je asocijacija na Keruaka i njegov kultni roman, ali u ex Yu ambijentu i prostoru, koji uz to piše žensko. Očigledno da Vam je bitan taj lični nomadizam i osjećaj za putovanja i lutalaštvo? BASTAŠIĆ: Bilo je važno da junakinja romana Sara bude neko ko je dugo izbivao iz maternjeg jezika jer je onda i sam pad, koji sam pomenula, mnogo veći, a distanca između nje i Drugoga teže premostiva. Postoji drugi roman ceste koji je na mene uticao mnogo više od Keruakovog, a to je Nabokovljeva „Lolita“. Ne samo zato što mi je Nabokov jedan od omiljenih pisaca, već zbog toga što se i ta knjiga bavi stvaranjem Drugog koji nema glas i čiju strane priče nikada nećemo čuti, iako s vremena na vrijeme naziremo horor njenog iskustva. Hambert i Lolita prolaze kroz sladunjavi i istrošeni američki san, estetizovan do granice pucanja od nepouzdanog pripovjedača. Nakićeni jezik je taj koji guši Dolores Hejz i ne dopušta nam da dođemo do nje. Sličan je i put na koji odlaze Sara i Lejla: Sara zatrpava priču metaforama, poređenjima, pridjevima, dok Lejla samo želi zvati stvari njihovim imenom. Moj skromni naklon velikom majstoru Vladimiru Nabokovu skriven je i u nazivu hotela u kojem se junakinje bude u Beču. POBJEDA: Dvije drugarice putuju u Beč u potrazi za Arminom, bratom jedne od njih, nestalom u ratnim danima u BiH. Kako danas osjećate tu priču o BiH i Balkanu? BASTAŠIĆ: Moj djed Veselko, najbolji čovjek, lovac, i kartaš na svijetu, jednom je rekao da je srce Evrope slomljeno. Govorio je o Balkanu, ali i o Bosni u njegovom centru. Mi smo naslijedili to bolesno srce zajedno sa nestašicom nitroglicerina. Iskreno se

nadam da će moja generacija, a pogotovo one koje tek dolaze, uspjeti da se izvuku iz tog mraka poslijeratnih narativa i da će nas određivati nešto više od onoga teškog post- koje su nam nakalemili naši prethodnici. Međutim, da bi se išlo dalje, potrebno je odgovorno obraditi svoje traume i košmare, a čini mi se da to još nije urađeno ni sa jedne strane. POBJEDA: Koliki udio u tome ima pisanje sa temama iz tog traumatičnog konteksta da bi došlo do toga kako Vi kažete „odgovornog obrađivanja traume“? BASTAŠIĆ: To ne znači pisati patetične romane o ratnim temama, nego se baviti jezikom koji se nakupio kao kajmak na površini istorije. Mnogi mi kažu kako je vrijeme za veselije teme, ali ja nisam žonglerka, niti sam tu da zabavljam bilo koga. Upoznala sam jednom djevojku koja je odlazila na plažu isključivo kako bi se fotografisala za Instagram profil, ali nikada nije ulazila u more jer, kako mi je rekla, plašila se da će se utopiti budući da nikada nije naučila plivati. To je poput tog čitaoca koji otvara knjigu kako bi se odmorio od razmišljanja. Bolje se utopiti. POBJEDA: Postoji li u Vama želja da pišete neku određenu knjigu, ili se pisanju prepuštate kao neizvjesnoj strasti? BASTAŠIĆ: Knjige nijesu tu da nam bilo šta kažu, one su tu da nas slušaju. Znate, kada stavite školjku na uho, ne čujete more, nego sopstveni krvotok. Tako je i sa knjigama. Mislimo da smo shvatili nešto o tekstu, a zapravo smo samo čuli neki odjek sebe samih. Stoga je i meni drago kada bilo ko nešto kaže ili napiše o mom romanu, jer to znači da je ta osoba potrošila dragocjeno vrijeme na moj tekst, ali to što ima da kaže više govori o njemu ili njoj nego o mojoj knjizi. I to je sasvim u redu, tako i treba da bude. Nemam želju da pišem knjige koje nose u sebi jednu veliku istinu koja mora biti ista za sve. Da me to zanima, pisala bih jevanđelja, a ne fikciju. Moj roman je otišao od mene, presjekla sam mu pupčanu vrpcu i pustila u svijet. Ako me obruka, ako se pojavi negdje u neispeglanim hlačama ili uvrijedi neku gospođu – to ide njemu na savjest. Ja s tim nemam Ljubeta LABOVIĆ više ništa.

Ribolov

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

Sumiranje utisaka sa devetog Memorijalnog turnira „Mladen M. Brajović“

Blešić najbolji pojedinačno, „Priština 1“ ekipno Članovi ekipe „Priština 1“ i organizator takmičenja Dragan Brajović

Albert Bicaj sa dva druga mjesta od tri sektora imala je ukupno najbolji skor i zasluženo se okitila prvim mjestom. Tim je potvrdio kontinuitet u rezultatima, ovo je drugi pobjednički pehar koji nose iz Crne Gore, nakon što su osvojili Zlatnu ukljevu na stazi Lesendro, na takmičenju koje ima višedecenijsku tradiciju.

KONTINUITET

Nikola Blešić ostvario najbolji rezultat na stazi

PODGORICA - Nikola Blešić iz Podgorice pojedinačno i tim „Priština 1“ u ekipnoj konkurenciji obilježili su ovogodišnji deveti Memorijalni turnir u sportskom ribolovu udicom na plovak posvećen „Mladenu M. Brajoviću“, dugogodišnjem reprezentativcu i vrsnom takmičaru.

Nije riječ o redovnom kupu koji je, kako bi to ribolovci rekli, kalendarska obaveza, već okupljanje i nadmetanje prijatelja po udici. Predstavnici nekoliko klubova iz više zemalja regiona redovno dolaze. Na taj način se pomjeraju i granice i popularizuje osnovna ribolovna disciplina „lov udicom na plovak“

Kup u organizaciji SRK „No 1“ iz Podgorice, čiji je Brajović bio utemeljivač, održan je 15. sptembra na kanalu Morače. Okupio je 12 timova sa 36 takmičara iz Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije, potvrđujući da postaje tradicionalan.

Raspoređeni u tri sektora takmičari su tokom četvorosatnog ribolova jurili rezultat, a u nekim kategorijama odlučivalo je i desetak grama prednosti. Blešić, predstavnik tima „No 1“, do trofeja je došao najboljim učinkom u sektoru A i

REZULTATI

ukupno na stazi sa ulovljenih 6.090 grama ribe. U svom sektoru bio je ispred najbolje plasiranog stranog takmičara, Ramiza Malikua (5.560 gr) koji brani boje Bitola iz Makedonije. Treći u tom sektoru bio je Ranko Vuksanović (4.530), član ekipe „Nikšić“. Drugo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji zauzeo je Zoran

Ristić, član ekipe „Podgorica“ sa ostvarenih 5.820 grama i najboljim plasmanom u B sektoru. Trećeplasirani ukupno bio je Vlado Malešić iz Prijepolja sa 4.220 grama, što je bio najbolji rezultat u C sektoru takmičenja. Ekipa „Priština 1“ u sastavu Veton Dragaj, Jeton Muloli i

- Šest godina učestvujemo na oba kupa u Crnoj Gori Lesendro i Memorijalni kup „Mladen Brajović“. Moja ekipa i ja vrlo rado dolazimo ovdje i veoma smo zadovoljni organizacijom – kazao je Pobjedi Dragaj. On ističe da su takmičenja na Skadarskom jezeru i kanalu Morače vrlo karakteristična. - Prve dvije do tri godine se nijesmo mogli snaći, ali poslije smo shvatili način i tehniku pecanja, tako da su stigli i rezultati – kazao je ovaj uspješni kosovski takmičar. Nije riječ o redovnom kupu koji je, kako bi to ribolovci rekli, kalendarska obaveza, već okupljanje i nadmetanje prijatelja po udici. Predstavnici nekoliko klubova iz više zemalja regiona redovno dolaze u posjetu jedni drugima. Na taj način se pomjeraju i granice, popularizuje osnovna ribolovna discipli-

Priprema za mjerenje ulova

na „lov udicom na plovak“. To potvrđuje i Zoran Jakovljević iz tima „Morava 1925“. - Svake godine dolazimo, a ekipe iz Crne Gore na uzvratana takmičenja kod nas. To je druženje i saradnja koja traje godinama – potvrdio je Jakovljević Pobjedi. Takmičenju je prethodila ekološka akcija organizatora, priprema staze i čišćenje terena. Nakon takmičenja sva ulovljena riba, više od 106 kilograma, vraćena je u vodu. Pored glavnih nagrada, dodijeljeni su pehari i u kategoriji najteža riba, koju je upecao Dragan Bulajić, član nikšićke „Mladice“. Bio je to šaran od 1.170 grama. Najuspješniji strani takmičar ove godine je mladi Ramiz Maliku, član „Crne reke“ iz Bitolja, sa ulovljenih 5.560 grama a njegovoj ekipi pripala je prva nagrada za fer-plej.

UČESNICI

Detalj sa staze

Za pojedine medalje odlučivali i grami

Pored „Mladice“ iz Nikšića, „Crne reke“ iz Bitolja, na kupu su učestvovale ekipe „Morava 1925“ iz Čačka, „Lim“ iz Prijepolja, zatim „Priština 1 i 2“ iz Prištine, „Lipljen“ iz Pljevalja, „Ibar Rožaje“, kao i „Džoli Podgorica“ i „Number One“ iz Podgorice. Organizator takmičenja, predsjednik kluba „No 1“, Dragan Lili Brajović zadovoljan je takmičenjem i rezultatima. On je istakao značajan doprinos Nacionalnih parkova, kao i NP Skadarsko jezero u održavanju tradicije ovog takmičenja, kao i Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. - Naravno, tu su i naši stalni prijatelji i ljudi koji nas podržavaju bez kojih bi ovakvu manifestaciju bilo teško održati – kazao je Brajović. I. P.

Pobjeda

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Marketing

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Rampe na putnim prelazima Virpazar i Morača u kvaru

Rezervne djelove čekaju duže od mjesec Rampe na putnim prelazima Virpazar i Morača ne rade zbog kvara na elektronskim pločama, koje su pregorjele usljed nevremena prije mjesec. Kada smo juče u 12 sati naišli na putni prelaz u Virpazaru, rampa je bila podignuta kada je voz prolazio, a u tom trenutku nekoliko automobila čekalo je u koloni. Direktor sektora za elektrotehničke poslove na Željeznici Edin Hasanović rekao je da je u pitanju kvar, koji traje mjesec, ako ne i duže. - U pitanju je kvar. Elektronske pločice su otkazale. Pregorjele su usljed nevremena, prije mjesec, možda i više. Naručili smo rezevrne djelove. Rok nabavke je malo duži, jer su u pitanju djelovi kojih nema u proizvodnji već dvadesetak godina, pa se za ovakve prilike prave novi. U toku je procedura nabavke. Čim nabavimo rezevrne djelove, riješićemo

J. VUKAŠINOVIĆ

Otkazale su elektronske pločice. Pregorjele su usljed nevremena, prije mjesec, možda i više. Naručili smo rezevrne djelove. Rok nabavke je malo duži, jer su u pitanju djelovi kojih nema u proizvodnji već dvadesetak godina, pa se za ovakve prilike prave novi – rekao je direktor sektora za elektrotehničke poslove u Željeznici Edin Hasanović

Sportskim i zabavnim aktivnostima i vožnjom biciklista završena Evropska nedjelja mobilnosti

Zupčanici zaustavili automobile

Juče u 12 časova na putnom prelazu u Virpazaru

problem – rekao je Hasanović. Zbog istog problema kao u Virpazaru, dodao je on, ne radi ni rampa na putnom prelazu Morača.

- Za obje rampe čekamo isporuku djelova – kazao je Hasanović, uz napomenu da su ostale rampe na teritoriji glavnog grada u funkciji. J. VUKAŠINOVIĆ

Održano trinaesto izdanje popularne dječje manifestacije Dan sunca

Mališani uživali u brojnim sadržajima, Lucija Kalezić najbrža beba puzijade

Najbolji sportisti sa zamjenicom gradonačelnika Slađanom Vujačić na glavnom gradskom bulevaru

Cjelodnevnim sportskim i zabavnim aktivnostima na glavnom gradskom bulevaru i masovnom vožnjom biciklista završena je juče Evropska nedjelja mobilnosti, koja je počela 16. septembra. Zatvaranjem glavnih saobraćajnica u centru grada, simbolično, danom bez automobila predstavnici gradske uprave i ljubitelji zdravih stilova života još jednom su poslali poruku da alternativnim vidovima prevoza i odgovornim ponašanjem svi trebamo da doprinesemo očuvanju životne sredine.

ZDRAVI STILOVI

Lucija Kalezić na stazi

ZABAVA ZA SVE GENERACIJE: Sa manifestacije

U TC Delta siti prije dva dana održana je trinaesta manifestacija ,,Dan sunca“, koja je zabavila djecu svih uzrasta, ali i njihove roditelje. Agencija Memento marketing i komunikacije i ovog puta je, u saradnji sa brojnim učesnicima, pripremila zanimljiv i bogat cjelodnevni program. Na prakingu ispred Delte organizovano je 15 kreativnoedukativnih i sportskih radionica, dok su se u centralnom atrijumu smjenjivali brojni sadržaji takmičarskog, zabavnog i edukativnog karaktera. - Prezadovoljni smo kako je sve proteklo i hvala svim učesnicima jer su mališani zahvaljujući njima tokom cijelog

Pobjeda

dana uživali u brojnim sadržajima. Na parkingu ispred Delte radionice su organizovali: Čigralište, Ekološki pokret Ozon, Animatori Zabavljatori, Cik Cak Šnajderaj udruženja Roditelji, NTC Centri Crna Gora, Turistička organizacija Podgorice, Alfa centar, Dijamant, Maraska, Brainobrain Montenegro, Dukat, Mali kreativci, ŽRK Podgorica, FK Calcio i Karate klub Seiken kazala je Danijela Knežević iz agencije Memento. U centralnom atrijumu Delte održano je petnaesto takmičenje za bebe – „Sunčana Pampers puzijada“. Učestvovalo je 96 beba. - Najbrža je bila Lucija Kalezić, koja je stazu dugu tri me-

Kišovito, do 23 stepena U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak i grmljavina, intenzivnije padavine od sredine dana. Vjetar slab do umjeren, uglavnom jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 16, najviša dnevna oko 23 stepena. H. P.

tra prepuzala za šet sekundi i tri stotinke – navode organizatori, uz napomenu da rekord i dalje drži Bogdan Iković, sa rezultatom četiri sekunde i 16 stotinki. U atrijumu su mališani imali priliku da učestvuju u brojnim kreativnim radionicama. Najmlađi su posebno uživali u gostovanju trupe Malog pozorišta za djecu ,,Moped“ koja je za njih izvela predstavu „Nodi i Pipi u Zemlji igračaka“. - Djeca predškolskog i školskog uzrasta i njihovi roditelji divno su se proveli i tokom sportskih igrarija, zabavljajući se sa popularnim animatorom Žarkom Žapcem. Održani su i koncerti plesnog studia ,,Alisa“ iz Kotora i Gimnastičkog kluba ,,Enigma“, a na kraju programa plesni klub „Beauty“ održao je „Beauty Show“ - ističe Knežević. I. M.

Sekretarka za saobraćaj Lazarela Kalezić je naglasila da jučerašnje aktivnosti dođu kao kruna ovogodišnje Evropske nedjelje mobilnosti u Glavnom gradu. - Na ovaj način pokazujemo da podržavamo priču evropske mobilnosti, koja podrazumijeva da više hodamo, koristimo biciklo, javni prevoz, a automobile ostavimo kod kuće. Sadržaji koje smo odabrali, a to su sport, muzika i ples, vožnja bicikla, mogu najviše da nas stimulišu i pokrenu da drugačije razmišljamo i lijepe dane

ispunimo na kvalitetan način – poručila je Kalezić, uz napomenu da je juče dio Bulevara Svetog Petra Cetinjskog bio zavoren od devet do šest sati, a dijelom su bile zatvorene glavne ulice u centru. Sekretarijat za saobraćaj, podsjetila je ona, organizovao je brojne događaje tokom sedmice. Kako dodaje, juče su im u organizaciji sportskih i zabavnih aktivnosti na Bulevaru Svetog Petra pomogli predstavnici Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Tim povodom na glavnom gradskom bulevaru najboljim sportskim klubovima, plesnim grupama i ostalima podijeljeni su pehari i nagrade.

MASOVNA VOŽNJA

U saradnji sa NVO Biciklo.me povodom Dana bez automobila tradicionalno je organizovana masovna vožnja ,,Kritikal mas“, 58. po redu, na kojoj je učestvovalo više od stotinu biciklista. Stefan Bulatović iz Udruženja Biciklo.me kazao je da na ovaj način skreću pažnju na opasnost koja vlada od izduvnih gasova automobila. - Želimo da promovišemo održivi vid transporta - pješače-

nje, biciklizam i javni prevoz. Ulice se na ovaj način opredjeljuju za ljude, a ne za automobile – kazao je Buatović, uz napomenu da su krenuli sa Trga nezavisnosti i vozili ulicama Slobode, Bratstva i jedinstva, 4. jula, Kralja Nikole, zatim preko ,,Junion bridža“, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog nazad do mjesta odakle su krenuli. Na ovaj način, naglašava Bulatović, žele da skrenu pažnju i na sve veći broj biciklista u gradu i na potrebe koje oni imaju, odnosno na uslove koje je potrebno stvoriti da bi imali još veći broj biciklista. - Ako gradimo samo saobraćajnice imaćemo više automobila, a ako gradimo biciklističke staze onda ćemo imati veći broj biciklista – poručio je predstavnik Nevladinog udruženja Biciklo.me. Igor Savić došao je juče sa devetogodišnjim sinom Markom. Kako naglašava, na posao ide biciklom kad je lijepo vrijeme, ali najviše voli da vozi sa sinom Markom. Marko, navodeći da su ga prije tri godine otac i đed naučili da vozi biciklo, kaže da već vozi bolje od tate. - Volim da vozi sa tatom, po

Kompanija Telekom uvodi dodatne opcije kroz aplikaciju ,,Moje drvo“

Donacijom za ozelenjavanje na poklon internet

Kompanija Telekom uvodi dodatne opcije kroz aplikaciju ,,Moje drvo. Nove mogućnosti aplikacije Moje drvo, koje je Telekom razvio u saradnji sa kompanijom ,,Amplitudo“, sada omogućavaju građanima da kroz dva klika preko mobilnog telefona doniraju iznose manje od ukupne cijene sadnice, i pozovu i organizuju prijatelje da zajednički sakupljaju sredstva za kupovinu sadnica. - Zahvaljujući novim mogućnostima aplikacije, građani mogu da doniraju tri ili pet eura, koji idu u zajednički fond za ozelenjavanje Podgorice. Zauzvrat Telekomovi postpejd i pripejd korisnici koji se uključe u akciju ozelenjavanja, dobijaju gigabajte, i to jedan gb za tri eura donacije i tri GB za pet eura donacije, koji traju 15

dana – navode iz Telekoma. Po doniranju, dodaju oni, korisnici poziv na zajedničku akciju mogu da podijele na društvenim mrežama i tako organizuju svoje prijatelje, komšije i kolege da se pridruže akciji i zajedno prikupe novac za sadnice. Iz Telekoma napominju i da sa „Amplitudom“ rade na uvođenju ostalih crnogorskih gradova na mapu aplikacije, za čim postoji veliko interesovanje opština. Aplikacija je unaprijeđena u partnerstvu sa kompanijom „Amplitudo“, koja je u saradnji sa Glavnim gradom ovu ovaj projekat pokrenula prije više od godinu. Nj. B.

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Akcija pošumljavanja Ljubovića – čuvamo prirodu da bi ona čuvala nas Povodom obilježavanja 28 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori, akcija ,,Nek’ gora zazeleni“ nastavljena je juče i na brdu Ljubović, gdje je zasađeno 500 sadnica bora. U akciji sadnje učestvovali su zaposleni u gradskom preduzeću Zelenilo, pripadnici Vojske Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, Uprave za šume i Službe zaštite i spašavanja glavnog grada. Sadnice je obezbijedila Uprava za šume Crne Gore.

Pluća grada bogatija za 500 sadnica bora J. VUKAŠINOVIĆ

I. MITROVIĆ

Pobjeda

PRIRODNI RESURS

Biciklisti u Ulici Slobode

Ispred gradskih institucija 30 parkinga za bicikla Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić je podsjetila da su prije dva dana postavili 30 parkinga za bicikla ispred gradskih institucija. - Namjera nam je da na taj način motivišemo, kako naše kolege koje rade u gradskoj upravi, da koriste ovaj vid alternativnog transporta, tako i sugrađane da kada dolaze u naše institucije sa namjerom da završavaju administrativne ili bilo kakve druge poslove to čine tako što će koristiti bicikl kao prevozno sredstvo - kazala je Vujačić. Ona je podsjetila da su u okviru Nedjelje mobilnosti najavili i drugi ciklus kupovine bicikala za građane uz sufinansiranje Glavnog grada. - Podgorica će na taj način do kraja godine dobiti nešto više od 100 novih biciklista – kazala je Vujačić, uz napomenu da Glavni grad nikad spremnije nije dočekao Nedjelju mobilnosti.

Direktor Direktorata za vanredne situacije Mersad Mulić je rekao da Deklaracija o Crnoj Gori kao ekološkoj državi nije puka forma, već da ima svoju suštinu. - Sadnjom 500 sadnica ćemo dodatno oplemeniti, ozeleniti ovaj izuzetan prirodni resurs Podgorice i učiniti ga još boljim mjestom za odmor i rekreaciju. Ovim činom dajemo prirodi zapravo ono što joj pripada i šaljemo lijepu poruku da je trebamo sačuvati, kako bi ona sačuvala nas. Treba težiti ka balansu kada su čovijek i priroda u pitanju – rekao je Mulić. Komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Janković kazao je da su uvijek dosljedni načelima kada je u pitanju ekologija. - Moram istaći da smo sa zadovoljstvom podržali ovu aktivnost, i da pored 500 sadnica, Glavni grad u sklopu svojih redovnih aktivnosti kroz svoja javna preduzeća, sprovodi razne akcije u domenu ozelenjavanja javnih površina. Mi kao pripad-

Sa akcije sadnje na Ljuboviću

nici Službe smo kroz naše redovne poslove i zadatke, odnosno zaštitu zelenih površina od požara i zaštitu svih površina gdje se nalaze drvoredi, preduzeli niz mjera i aktivnosti ovog ljeta. Imali smo uspješnu sezonu, nijesmo imali veliki broj požara – rekao je Janković.

ZDRAVIJI ŽIVOT

Komandant centra za obuku Vojske Crne Gore, potpukovnik Igor Knežević istakao je da se vrlo rado odazivaju akcijama koje se tiču očuvanja i pošumljavanja životne sredine. - Posebno nam je drago što smo

dio obilježavanja jubileja 28 godina od kako je usvojena Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori. U ovoj akciji na Ljuboviću učestvuje 20 vojnika, zajedno sa svojim kolegama iz drugih službi. Očekujem da ćemo napraviti pomaka u zdravijem i ljepšem životu u našoj Podgorici – rekao je Knežević. Pripadnik jedinice za podršku i logistiku sektora specijalne policije Safet Čekić kazao je da se službenici sektora specijalne policije rado odazivaju ovakvim akcijama. - Ovakve akcije su u korist dobrobiti svih građana, našeg gra-

da i naše države. Svjesni društvene uloge i značaja svih nas u očuvanju životne sredine, pripadnicima policije je jako važna saradnja sa lokalnom zajednicom. Nadam se da ćemo učešćem u pošumljavanju napraviti ljepši ambijent za naše građane, njihove porodice i djecu, da češće dolaze na Ljubović – kazao je Čekić. Planirano je da akcija bude nastavljena u predstojećim godinama, imajući u vidu da se na globalnom nivou sve više suočavamo sa štetnim uticajem klimatskih promjena. J. VUKAŠINOVIĆ

Na Gorici uklonili oboreno stablo dugo 15 metara Novi parkinzi ispred zgrade Glavnog grada

igralištu na Starom aerodromu, gdje nema kola. Ponekad pođemo i do grada – kaže Marko. Njegov otac kaže da bi dobro bilo kad bi imali stazu za bicikliste do Starog aerodroma. - Biciklističke staze treba graditi svuda po gradu – naglasio je Savić. Nina Vukčević, profesorica likovne kulture u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ kaže da na posao ide biciklom. - Do kuće nemam biciklističke staze, samo do pola, pa vozim ulicom. Staze su inače besmislene, jer pješaci njima hodaju – kaže Vukčević. Jedanaestogodišnji Bogdan Milačić, koji je juče sa ocem

Matijom došao na „Kritikal mas“, kaže da biciklom ide i u školu (OŠ ,,Oktoih“), kao i na treninge fudbala. - Ispred škole nema parkinga za bicikla, pa bi nam dobrodošao koji – kazao je Bogdan. Evropska nedjelja mobilnosti počela je 16. septembra, a završena juče. Glavni grad sa mnogobrojnim domaćim i međunarodnim partnerima, ove godine realizovao je najsadržajniji program koji se odnosio na niz aktivnosti koje imaju za krajnji cilj da utiču na pitanja mobilnosti i urbanog transporta, kao i da poboljšaju javno zdravlje ljudi i kvalitet života. I. MITROVIĆ

HUMANOST NA DJELU: Sa akcije

Dobrotvorna akcija u Zavodu za transfuziju

Više od 20 bajkera dalo krv Članovi udruženja motociklista ,,No limit bikers“ organizovali su prije dva dana tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi. - U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi. Zahvaljujemo organizatorima na doprinosu u obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi i pozivamo i druge društvene subjekte da sličnim, društveno odgovornim postupanjem podrže dalji razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori – saopšteno je iz Zavoda za transfuziju krvi, uz podsjećanje da krv može donirati svaka zdrava osoba starosti između 18 i 65 godina. I. M.

Akcija Udruženja ljubitelja Gorice i prirode i NVO Naša akcija

Udruženje ljubitelja Gorice i prirode u saradnji sa članovima NVO Naša akcija juče je na južnoj padini brda uklonili skoro 15 metara dugačak suvi bor, koji je pao i zakrčio stazicu koja vodi do gimnazije i KIC-a ,,Budo Tomović“, a nekoliko metara od kuće porodice Dožić. - Omladinci iz NVO Nasa akcija formirali su dugačak lanac, a mi smo, koristeći motornu šegu i ručnu testeru išegali bor i brojne grane i zajedno, po metodi ruka ruci, deponovali ga pored obližnjeg parkinga – saopšteno je iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Tri besplatne radionice u Razvojnom centru ove sedmice

Podučavaće roditelje pravilnom vaspitanju U Razvojnom centru Udruženja ,,Roditelji“ ove sedmice biće održana edukativna radionica za roditelje koja se bavi postavljanjem granica u vaspitanju. Predškolci i malo stariji drugari vježbaće spretnost, prolazeći NTC poligon i razvijati kreativnost i maštu pripremajući se za jesen. Danas u 19 sati počinje edukativna radionica za roditelje ,,Postavljanje granica, loš ili dobar roditelj“. -Vaspitavanje djeteta u modernom dobu je zadatak prepun izazova i nedoumica. Kako djetetu koje plače i želi ko zna koji kolač po redu reći ne, a pri tom nemati osjećaj da ste loš roditelj? Kako postaviti granice koje kod djece izazivaju frustracije, a u isto vrijeme biti siguran da dijete osjeća da je voljeno i sigurno sa vaše strane? Na ova i mnoga druga pitanja i nedoumice roditelji će imati priliku da dobiju odgovore, ali i razmijene svoja je-

dinstvena iskustva – saopšteno je iz Udruženja ,,Roditelji“. Sjutra od 19 sati biće održana NTC radionica, namijenjena djeci od četiri do šest godina. Cilj ove radionice je podizanje nivoa intelektualnih sposobnosti, sprečavanje poremećaja pažnje i koncentracije u školskom periodu, razvijanje brzine razmišljanja, povezivanja i zaključivanja kroz igru. U srijedu u 19 sati uslijediće

kreativno-edukativna radionica ,,Stiže nam jesen“. -Djeca će imati priliku da nauče nešto o jeseni kao i da sami kažu ono što znaju o ovom godišnjem dobu. Uposliće svoje prstiće i iskazati kreativnost, individualnost, ali i timski duh, učestvujući u radionici inspirisanoj temom jeseni. Radionica je namijenjena djeci od četiri do osam godina – navodi se u I. M. saopštenju.

Isključenja struje Potrošači iz solitera u Ulici Vasa Raičkovića, zatim naselja Potkrš, Klopot, Pelev Brijeg, Lutovo, Boljesestra, Seoštica i Orah, kao i željezničke stanice Bioči i Lutovo danas će ostati bez napajanja električnom energijom od osam do 15 sati, zbog radova na mreži – saopšteno e iz CEDIS-a. Od 8:30 do 15 sati bez struje će biti potrošači iz naselja Ponari, Vukovci, Bistrice, Kurilo, dijela Bijelog Polja, kao i željeznička stanica Zeta i trafostanica Reg. vodovod. Od 9 do 14 sati bez napajanja će biti Barutana, Liješnje, Goljemadi, Begova Glavica, Pelinovo, Bigor, Brežine, Staniseljići, Parci, Gradac, Buronje, Zagora, Progonovići, Ćetetići, Lipe, Krusi, Popratnica, Draževina Kornet, Gornji Kokoti, Beri, Šteke, Ledo, Vuk petrol, Termoelektro, dio oko Cijevne, Balijače, benzinske pumpe na Cijevni i Majić, ,,Vujačić servis“, hladnjače ,,Novaković“ i ,,Krstović“, Srpska, Cijevna, Ljajkovići, Mitrovići, Mahala, Grbavci, Lekići, Donji Kokota, ,,Mont karton“, Boljesestre, Golubovci, željeznička stanica ,,Golubovci“, Mojanovići, Balabani, Trešnjica, Odžino Polje, Gošići, Mataguži, Goričani. H.P.

Marketing

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

Feljton

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

100 GODINA OD OSNIVANJA KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE (SKJ) I 75 GODINA OD OSLOBOĐENJA CRNE GORE (DRUGI DIO)

15.

Korjenita izmjena društvenog i ekonomskog bića Crne Gore » Piše: Slobodan SIMOVIĆ

Od 1950. do 1970. izgrađena je fabrika građevinskih mašina „Radoje Dakić“, pa „Obod“, fabrika električnih aparata, zatim željezara u Nikšiću i Aluminijski kombinat u Titogradu. Izgrađene su hidroelektrane: Slap Zete, Glava Zete i Perućica, a 1966. HE „Piva“. Formirana je pomorska privreda, poljoprivredni kombinat i mnoge firme u drvnoj industriji, građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu. Putna infrastruktura je znatno poboljšana. Fazno je građena luka Bar. Prvi moderni aerodrom Crna Gora je dobila 1961, a 26. maja 1976. puštena je u saobraćaj pruga Beograd – Bar. U oktobru 1974. Crna Gora je osnovala svoj univerzitet, a u maju 1976. Društvo za nauku i umjetnost, koje prerasta u Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti (CANU). Broj naučnih, kulturnih i obrazovnih institucija se stalno povećavao. Osnovno obrazovanje je postalo obavezno, a najveći broj svršenih osnovaca nastavljao je svoje obrazovanje u nekoj srednjoj školi. Studenata na univerzitetu „Veljko Vlahović“ u 1980. godini bilo je 6.000. Crna Gora je 1971. dobila svoju televiziju. Ukupna društvena nadgradnja odigrala je veliki značaj u jačanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Broj novih radnih mjesta od 1953. do 1980. je iznosio 100.000. U ovom razdoblju izgrađeno je oko 64.000 stambenih jedinica.

SEDMI KONGRES SAVEZA KOMUNISTA CRNE GORE

Održan je u Titogradu 24-26. aprila 1978. godine, u prisustvu 303 delegata. Delegaciju CK SKJ na Sedmom kongresu SK Crne Gore sačinjavali su članovi predsjedništva CK SKJ: Stevan Doronjski i Džemil Šarac. Referat: Najvažnija pitanja daljeg razvoja Socijalističke republike Crne Gore na osnovama socijalističkog samoupravljanja i zadaci SK, podnio je Vojo Srzentić, koji je odlaskom Veselina Đuranovića na dužnost predsjednika SIV-a 1977, preuzeo dužnost predsjednika SK Crne Gore. Iz Srzentićevog referata izdvajamo: „U toku tridesetogodišnjeg razvoja socijalistička republika Crna Gora je korjenito izmijenila svoje društveno, ekonomsko i socijalno biće, svoju društvenu i ekonomsku strukturu. Ona izrasta u novo, savremeno socijalistič-

Prizor iz Željezare Nikšić



Jedan od najtežih problema Crne Gore predstavljao je visok stepen zaduženosti, bolje rečeno, prezaduženosti, s obzirom da je gotovo 3/4 raspoloživih sredstava za društvenu reprodukciju u 1981. bilo angažovano za otplatu kredita. Zaduženost Crne Gore bila je znatno veća nego u zemlji

ko i samoupravno društvo“. Period između dva kongresa je ocijenjen kao razdoblje razvijanja samoupravne demokratije udruženog rada i političke stabilizacije. O dinamičnom privrednom razvitku i povećanju životnog standarda radnih ljudi govore sljedeći podaci: rast stope društvenog proizvoda ukupne privrede iznosi 5,3% godišnje, nacionalnog dohotka od 5,1%, industrijske proizvodnje od 10,1%. Između dva kongresa zapošljeno je 19.000 lica, izgrađeno 10.270 stanova. Društveni standard je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 11,5% što je više od prosjeka u Jugoslaviji. Značajni rezultati su postignuti u svim oblastima društvenog života. Glavni zadatak u narednoj etapi je razvoj socijalističkih samoupravnih društvenoekonomskih odnosa u Udruženom radu (UR), što zahtijeva dosljedno sprovođenje Ustava i Zakona o udruženom radu (ZUR). Shodno tome SK treba svoje

političko-idejno i revolucionarno djelovanje da snažnije usmjeri u osnovnim organizacijama UR radi ostvarivanja njihovog neotuđivog prava da neposredno odlučuju o sticanju i raspodjeli dohotka u svim oblastima društvenog života: OUR, mjesnim zajednicama, samoupravnim interesnim zajednicama i svim društvenopolitičkim zajednicama. Sedmi kongres SK je usvojio Rezoluciju o najvažnijim pitanjima daljeg razvoja Socijalističke republike Crne Gore na osnovama socijalističkog samoupravljanja i zadataka SK. U najvažnija pitanja se ubrajaju: dinamičan i stabilniji razvoj i porast dohotka, širenje i razvoj savremeno organizovane poljoprivredne proizvodnje, brži razvoj privredno nedovoljno razvijenijih republika i SAP Kosovo, intenziviranje stambene izgradnje, samoupravno konstituisanje vaspitno obrazovnog sistema i njegovo integrisanje u jedinstveni sistem Udruženog rada, razvijanje i obogaćivanje crnogorske kulture i kulture pripadnika

Aerodrom u Titogradu

Izgradnja Hidroelektrane Perućica

naroda i narodnosti, produbljivanje i učvršćivanje ravnopravnosti Crnogoraca, Muslimana, Albanaca i pripadnika drugih nacionalnosti koji žive u Crnoj Gori i drugo. „Komunisti Crne Gore su sposobni da ostvare zadatke ove razvojne etape“ završio je Vojo Srzentić. Sedmi kongres SK Crne Gore je pozvao sve radne ljude Crne Gore da se zajedno s komunistima bore za oživotvorenje zadataka sadržanih u rezoluciji Sedmog kongresa. Za predsjednika SK Crne Gore izabran je Vojislav Srzentić.

političkog sistema. Izabrano je Predsjedništvo CK SKJ od 23 člana na čelu sa Titom. Iz Crne Gore za članove Predsjedništva CK SKJ izabrani su: Veselin Đuranović, Vidoje Žarković i Vojislav Srzentić. Jedanaesti kongres SKJ bio je posljednji na kojemu je prisustvovao Josip Broz Tito. Kongres je odao priznanje Filipu Filipoviću (100 godina rođenja) prvom sekretaru Socijalističke radničke partije (komunista).

JEDANAESTI KONGRES SKJ

Održan je (27-28. aprila) 1982. godine u Titogradu u prisustvu 350 delegata. Referat o aktuelnim zadacima SK u daljem socijalističkom samoupravnom razvoju socijalističke republike Crne Gore podnio je Vojo Srzentić. On je istakao da je period između Sedmog i Osmog kongresa (1978-1982) uprkos svim slabostima i teškoćama bio uspješan korak u socijalističkom samoupravnom razvoju Crne Gore. Ostvarena je prosječna godišnja stopa rasta društvenog proizvoda od 5,4 %, nacionalnog dohotka 5,2 % i fizičkog obima industrijske proizvodnje 7,6 %. Ukazano je da je Ustavom 1974. i Zakonom o Udruženom radu izgrađena cjelovita koncepcija socijalističkog samoupravnog razvoja, ali da se ta koncepcija u praksi teško ostvaruje. Jedan od najtežih problema Crne Gore predstavljao je visok stepen zaduženosti, bolje rečeno, prezaduženosti, s obzirom da je gotovo 3/4 raspoloživih sredstava za društve-

Održan je u Beogradu, (20-23. juna) 1978. godine. Prisutno je 2.283 delegata. Kongres je značajnu pažnju posvetio afirmaciji delegatskog sistema koji je označen kao suština socijalističke samoupravne demokratije. Tito je posebno naglasio potrebu reafirmacije demokratskog centralizma kao bitnog uslova ostvarivanja i jačanja idejno-političke uloge SKJ u socijalističkom samoupravnom društvu. Istaknuto je da su postignuti rezultati neodvojivi od revolucionarne uloge SKJ kao avangarde radničke klase i svih radnih ljudi. Za pokret nesvrstanosti je naglašeno da kao faktor mira i stabilnosti treba sve više da se izražava kao politika regulisanja cjeline odnosa u svijetu na prihvatljivoj osnovi, a ne kao politika određene grupacije zemalja. O opštenarodnoj odbrani i društvenoj samozaštiti govori se kao konstitutivnom elementu društveno-ekonomskog i

OSMI KONGRES SK CRNE GORE

nu reprodukciju u 1981. bilo angažovano za otplatu kredita. Zaduženost Crne Gore bila je znatno veća nego u zemlji. Prezaduženost, visoka inflacija, pogoršanje ekonomske situacije doveli su do pada životnog standarda. Ukupna situacija u Crnoj Gori je takva da zahtijeva sveobuhvatnu i odlučnu društvenu akciju u pravcu jačanja materijalne osnove UR. Krupne promjene treba da nastanu u prilagođavanju cjelokupne društvene nadgradnje dominantnoj ulozi UR i time jačanja njegovog ekonomskog i političkog uticaja u društvu. Savez komunista u narednom periodu mora se uspješnije boriti protiv državno-svojinskih, grupno svojinskih i privatnosvojinskih odnosa, naglasio je Vojislav Srzentić. Na Osmom kongresu SK Crne Gore je konstatovano da je SK sa 73.139 članova (12,4 ukupnog stanovništva) postao masovna organizacija. Od Sedmog do Osmog kongresa broj članova SK je povećan za 23.069. Zaključci Osmog kongresa SK Crne Gore i oni koje će usvojiti 12 kongres SKJ (održan u junu 1982) biće podsticaj da se SK organizovanije i odlučnije angažuje na izgrađivanju socijalističkog samoupravnog društva na Titovom kursu, istaknuto je na Osmom kongresu crnogorskih komunista. Kongres je usvojio rezoluciju o daljem razvitku Republike Crne Gore. Za predsjednika SK Crne Gore izabran je Dobroslav-Toro Ćulafić. (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

Načelo prevare vrhovni princip srpske politike slab, nemoćan da se brani; umesto slobodnih izbora – džipove kojima naprednjaci i njihovi poslušnici sa ekstremne desnice razvoze zastrašene građane na birališta; umesto slobodnog tržišta – monopole i privredu pod partijskom kontrolom; umesto političkih stranaka – privatna preduzeća specijalizovana za zavlačenje ruke u narodne džepove; umesto funkcionalne državne administracije – hordu uzurpatora koja nema nameru da nam siđe sa grbače. Dobro veli Konstantinović: “Politika ovog sveta je politika prevare jer je sama (ta politika) zasnovana na pokušaju prevare egzistencije”.

Ovo načelo je vidljivo ne samo u odnosu vlasti prema nauci i obrazovanju, već i u svim drugim oblastima » Piše:Tomislav Marković Predsednika Srbije Aleksandra Vučića teško je pogodila vest da se rang Beogradskog univerziteta strmoglavio na famoznoj Šangajskoj listi, ali je odmah došao na genijalnu ideju kako da reši taj problem. Naivni posmatrač srpskih prilika bi pomislio kako je predsedniku sinulo da treba značajno povećati jadnu sumu novca koja se izdvaja za visoko obrazovanje i razvoj nauke, da treba ulagati u naučnike i istraživače, da bi trebalo stvoriti uslove za rad koji bi omogućili da mladi naučnici ostaju u Srbiji, umesto što masovno odlaze u inostranstvo na univerzitete gde mogu normalno da se bave svojom strukom. Možda bi pomoglo i kad bi Univerzitet prepisane doktorate proglasio plagijatima, za početak doktorat ministra finansija Siniše Malog. Naravno, naivni posmatrač bi potpuno promašio. Pa lako je tako rešavati probleme, to može svaka budala. Predsednik Vučić ne bi bio genijalan, kakvog ga je napredni Bog dao, kad bi pribegavao tako očiglednim rešenjima. Znaju svi da je u slučaju zapaljene kuće najbolje pozvati vatrogasce koji će potrošiti hektolitre vode na gašenje, ali samo su genijalni pojedinci sposobni da u tim zapaljivim situacijama posegnu za sifonom ili čašom od dva deci.

MALA BUDŽETSKA LINIJA Vučić je pozvao na kafu Stojana Radenovića, jednog od najcitiranijih matematičara, i zajedno sa ministrom prosvete Miladinom Šarčevićem i ministrom finansija i plagijata Sinišom Malim, privoleo penzionisanog profesora matematike da ubuduće svoje radove potpisuje za Beogradski univerzitet umesto za Univerzitet kralja Sauda u Saudijskoj Arabiji koji ga plaća. Ispalo je da ugled i rang Beogradskog univerziteta zavise od jednog matematičara u penziji, a to se da lako ispraviti. A nije ni skupo. Nije se Vučić tu zaustavio, već je ipak rešio da malo novca uloži i u tu kletu nauku. Budući da država

SAO SIMULAKRUM

nema novca za ozbiljno ulaganje u naučna istraživanja, jer joj je važnije da gradi fudbalske stadione, predsednik je odlučio da ustanovi „posebnu malu jednu budžetsku liniju koja se tiče Šangajske liste“, skromnu ali od srca, iz koje će se plaćati „radovi koje donosi neko spolja, a hoće da potpisuje za Beogradski univerzitet“. Dakle, građani Srbije koji rade na univerzitetima po svetu neće potpisivati radove za te univerzitete koji su im obezbedili uslove za rad, laboratorije, biblioteke, svu neophodnu opremu i podršku, već za Beogradski univerzitet s kojim nemaju nikakve veze, a iz budžeta će za tu sitnu uslugu koja predsedniku mnogo znači dobijati po 1.000-1.500 evra. S koje god strane se pogleda ovo genijalno rešenje, liči na prevaru, jer će Beogradski univerzitet dobijati nešto što mu ne pripada. Slično misli i doktorand na Centralnoevropskom univerzitetu Vujo Ilić koji kaže: „Kao što je akademska prevara napisati da je neka osoba nevezana sa istraživanje učestvovala u pisanju rada, isto tako je prevara i napisati da je univerzitet potpuno nevezan za istraživača doprineo istraživanju čiji se rezultati objavljuju.“

KO ĆE KOGA PREVARITI Tako se rešavaju problemi na naprednjački način! Umesto ozbiljnih ulaganja u obrazovanje i naučna istraživanja, što bi od Srbije u budućnosti moglo da napravi – daleko bilo – Irsku ili Finsku, država će odvojiti malu budžetsku liniju za mazanje očiju i – što reče resorni ministar Šarčević, „osnaživanje Šangajske liste“. Jer predsedniku i njegovoj kamarili nije bitno kakvo je realno stanje na terenu, već im je stalo samo do utiska koji ostavljaju, do slike koju Srbija šalje u svet. Realnost je

apsolutno nebitna, važna je samo njena percepcija. Ne dolazi to samo od nesposobnosti vladajuće garniture da bilo šta popravi u društvu, niti od toga što dobro znaju da im se ne isplati da stvaraju zemlju sa pravim sistemom vrednosti. U državi u kojoj je znanje na ceni, u kojoj žive obrazovani i prosvećeni građani, na vlasti ne mogu da budu ministri sa lažnim doktoratima, podobni nesposobnjakovići svih partijskih boja ili ljudi koji su učestvovali u zločinačkom poduhvatu. Takvi mogu da vladaju samo građanima koji su mentalnom infuzijom priključeni na TV Pink i Informer. Postoji i jedan dublji razlog zašto se ovde pribegava prevari, umesto da se učini ono što je samoočigledno – da se ulaže u nauku i obrazovanje. Taj razlog je detektovao Radomir Konstantinović još pre pola veka u knjizi „Filosofija palanke“. Prema Konstantinoviću, duh palanke veruje da je „vrhovno načelo svuda: u odnosima čoveka i čoveka, ali i u odnosima čoveka i same egzistencije (samog njenog bića), načelo prevare. Uvek je reč samo o tome ko će koga prevariti, pa i u ovome potonjem odnosu, u odnosu čoveka prema samoj egzistenciji“. Načelo prevare je vrhovni princip srpske politike, njen modus operandi. To načelo je vidljivo ne samo u odnosu vlasti prema nauci i obrazovanju, već i u svim drugim oblastima. Po istom receptu po kojem su „rešili“ problem pada na Šangajskoj listi, naprednjaci „rešavaju“ i sve druge probleme.

ZLATNO DOBA NA PAPIRU Uzmimo za primer nezaposlenost. Ministarstvo finansija pomenutog lažnog doktora Siniše Malog pohvalilo se da je ovogodišnja rekordno niska nezaposlenost od 10,3 odsto posledica dobrog rada Vlade u privlačenju stranih

investicija i stvaranju novih radnih mesta. Međutim, Republički zavod za statistiku (RZS) tvrdi da je broj nezaposlenih većim delom smanjen zbog emigracija, „usled smanjenja kontigenta radne snage“, a manjim delom zbog zapošljavanja. Dakle, vlast je stvorila takvo stanje u zemlji da je došlo do masovne bežanije trbuhom za kruhom, a potom to što je desetine hiljada ljudi oterala iz Srbije prikazuje kao svoj uspeh. Nije to sve, dejstvo načela prevare se tu ne zaustavlja. Ni nadležni ministar ni Republički zavod za statistiku ne navode još jedan način za smanjenje nezaposlenosti, ne u stvarnosti koja ih zapravo i ne zanima, već na papiru. Radi se o novom metodu kojim RZS meri broj nezaposlenih, prema kojem se u nezaposlene ne ubrajaju pomažući članovi domaćinstva, oni koji su jedan sat nedeljno radili posao koji im je plaćen u novcu ili čak u naturi, kao i svi oni koji rade povremene poslove i oni koji imaju ugovor o delu. Sa takvom statistikom čudi što broj nezaposlenih nije sveden na nulu. Međutim, kada se računa prosečna zarada u Srbiji, tu ne ulaze pobrojane kategorije navodno zaposlenih, već se računaju samo plate onih koji su zaposleni za stalno. Zaista je u pravu Vučić kad kaže da je Srbija stigla u zlatno doba. U dogmu o neviđenom napretku Srbije sumnjaju samo oni koji više veruju svom praznjikavom buđelaru nego zvaničnoj državnoj statistici. Naprednjački metod stvaranja zlatnog doba na papiru neodoljivo podseća na idealni politički program koji je izložio Radoje Domanović u satiričnoj priči „Mrtvo more“. Na današnju srpsku stvarnost, tačnije na naprednjačku reprezentaciju stvarnosti ponajviše podseća član 5 Domanovićevog programa

koji glasi: „Mora se doneti odluka Narodne skupštine (a tu će se po izuzetku, iz patriotskih pobuda, sa Skupštinom složiti i sam Senat), i to će se smatrati kao naročita tačka Ustava, prema kojoj: voće, korisno bilje uopšte, pšenica i svi drugi usevi moraju uspevati basnoslovno dobro, i to dva puta preko godine, a ako se ukaže deficit u budžetu državnom, onda i tri, pa, razume se, po potrebi i više puta, kako to već finansijski odbor za shodno nađe.“ A ni član 6 nije manje napredan: „Stoka, svaka moguća, bez razlike pola i uzrasta, napreduje, takođe po zakonskom naređenju, to jest po odobrenju oba doma, veoma dobro, i množi se vrlo brzo“.

CARSTVO PRIVIDA Vera u načelo prevare kao vrhovni princip i delanje u skladu s tim pogubnim uverenjem neminovno sve pretvaraju u privid. Kao što kaže Konstantinović: „Svet je svet privida, i on je to utoliko više ukoliko je više jedan strogozatvoreni svet u kome strah od tragedije vodi zatvaranju ali i verovanju u prevaru kao osnovno načelo“. A duh palanke se objavljuje kao „majstor ove prividnosti života“. Privid caruje u svim sferama života, poglavito u politici, pa tako umesto demokratskih institucija imamo himere, a umesto politike simulakrum političkog života. Umesto parlamenta imamo parodiju skupštine, poligon za iživljavanje vladajuće većine nad neistomišljenicima i za ruganje demokratskoj praksi; umesto predstavnika građana - poslanike koji zastupaju samo sopstvene i interese svoje partije; umesto zajednice slobodnih građana - klijentelističku mrežu; umesto medijskog pluralizma – jednoumlje pod kontrolom vladajuće stranke; umesto ravnopravnosti – diskriminaciju svakog ko je potrebit,

Doslednom primenom načela prevare u praksi stvoreno je carstvo privida i opsene; spolja deluje kao država Srbija, ali iznutra se vidi da je u pitanju tvorevina sumnjive kakvoće kojoj bi pre pristajalo ime SAO Simulakrum. Ili – lažna država Srbija. U stvaranju tog džinovskog privida lavovski deo posla su uradili naprednjaci, ali ne treba njima pripisivati sve zasluge, jer se većina srpskih vladara u poslednje tri decenije rukovodila načelom prevare u svojoj kvariteljskoj praksi. Glavni izvođač radova bio je Slobodan Milošević, a projektanti su bili takozvane umne glave iz akademije i srodnih pametarskih institucija. Njihov poduhvat uživao je veliku podršku građanstva, koje se takođe priklonilo načelu prevare kao najvećoj životnoj mudrosti. Bilo je i nekoliko izuzetaka među vladarima, poput Ante Markovića ili Zorana Đinđića, koji su s gađenjem gledali na načelo prevare, nastojali da reše realne probleme, uvedu ozbiljan sistem vrednosti i razveju magle privida, ali oni nisu uživali nikakvo poverenje širokih narodnih masa, već su bili izloženi najcrnjem preziru i mržnji. Do čega je doveo takav odnos građana prema onima koji su im želeli samo dobro, gledamo već godinama. A sve to je moglo da se pročita pre 50 godina kod Radomira Konstantinovića koji precizno određuje kuda vodi duh palanke: „Prevara koju on namenjuje životu vraća se njemu samom: prevareni život je njegov život, on sam, a prevara je jemstvo osećanja ugroženosti i opljačkanosti koje je osnovno osećanje duha palanke“. Kako stvari sada stoje, osećanja ugroženosti i orobljenosti koja dominiraju srpskim društvom poslednjih decenija, mogu da računaju na dug život i svetlu budućnost. Što je i logično, budući da se resantimanski nacionalizam koji neprikosnoveno vlada ljudskim dušama - zasniva upravo na tim pogubnim emocijama.

Pobjeda

Drugi pišu

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Razlika u podršci HDZ-u i SDP-u istopila se na 2,8 posto, pokazuju rezultati rujanske ankete koju je po narudžbi HRT-a ovog mjeseca provela agencija Promocija plus. Prema spomenutom HRT-ovu istraživanju nazvanom HRejting, HDZ u ovom trenutku uživa podršku 27,6 posto ispitanika, dok SDP podržava 24,8 posto. Nakon najniže podrške dosegnute početkom ove godine, SDP-u već sedam do osam mjeseci podrška u anketama lagano raste, a razlika u odnosu na HDZ se smanjuje. Istraživanje je, kako navodi HRT, provedeno na uzorku od 1400 ispitanika u 221 naselju po svim hrvatskim županijama s maksimalnom pogreškom od plus/minus 2,95 posto.

Zašto je razlika u anketama između HDZ-a i SDP-a sve manja

RASPAD ŽIVOG ZIDA

Na trećem je mjestu lista Mislava Kolakušića, koju podržava 6 posto ispitanika, a slijedi Most sa 5,1 posto podrške. Ostale stranke dobivaju manje od 3,1 posto podrške, a među njima najbolji rezultat (3,1) uživa Beljakov HSS. I najnovije istraživanje pokazuje sunovrat rejtinga Živog zida, donedavno treće stranke po snazi. Tu je stranku, podsjetimo, još u ožujku ove godine podržavalo 10,59 posto ispitanika, dok je danas podržava samo 2,17 posto. Prema ovom istraživanju dvije najjače stanke, HDZ i SDP, zajedno uživaju podršku više od 50 posto ispitanika. Po HRT-ovoj anketi, kod HDZ-a nema dramatičnijih oscilacija jer toj stranci podrška ne pada na manje od 27 posto, ali nema ni rasta, jer rujanska podrška tek je 0,43 postotna poena veća od one u svibnju. SDP je, međutim, po ovoj anketi u istom razdoblju zabilježio značajan rast podrške od 6,75 postotnih bodova. - Iako se razlika u rejtingu između HDZ-a i SDP-a smanjuje, ona je još uvijek, strogo gledano, značajna - kazao nam je docent sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Goran Čular, čije je uže znanstveno pod-

Davor Bernardić i Andrej Plenković

ručje istraživanje i proučavanje političkih stranaka. - Tek ako razlika padne ispod dva posto, dodaje, s obzirom na statističku pogrešku s kojom u anketama moramo računati, nećemo više biti sigurni koja od te dvije stranke drži primat. Jedno od mogućih objašnjenja rasta SDP-a je, tvrdi Čular, to da ta stranka vraća svoje bivše birače koji su u posljednjih nekoliko godina pokušavali eksperimentirati s trećim opcijama: Živim zidom, Mostom, možda i Kolakušićem koji se pojavio na svibanjskim europskim izborima. Ali sve dok se ne provede istraživanje recentnih migracija birača među strankama koje bi dalo jasniji uvid u to što se događa, to su samo pretpostavke, tvrdi Čular. Podsjetio je da su istraživanja migracija birača od jedne

stranke drugoj koje Fakultet političkih znanosti redovito provodi nakon svakih parlamentarnih izbora nedvojbeno pokazala da je dio SDP-ovih birača na prethodnim izborima prešao Živom zidu i moguće je da se zbog problema u toj stranci vraćaju SDP-u.

BEZ PROMJENA U POLITICI

Na pitanje može li se rast SDP-ova rejtinga pripisati značajnijim promjenama u politikama te stranke ili nekim njezinim potezima, Čular je kazao kako promjene u radu te stranke nije uspio primijetiti. - Moj je dojam da rast SDP-ove podrške nije posljedica nekog sustavnog rada te stanke, već nekoliko slučajnosti. Jedna od njih je da je SDP na nedavnim europskim

izborima dobio mandat više nego što je itko očekivao. Druga je najava Milanovićeve kandidature na predsjedničkim izborima, a oba događaja mogla su pridonijeti većoj fokusiranosti birača na tu stranku. Treće je propadanje ili slabljenje trećih opcija poput Živog zida i Mosta. Čular isključuje mogućnost da se dio HDZ-ovih simpatizera preselio na stranu SDP-a. - Naša redovna postizborna istraživanja pokazuju da vrlo malen, gotovo zanemariv postotak birač migrira od HDZa prema SDP-u i obrnuto. Istraživanja, ističe Čular, pokazuju i upadljiv pad takozvanih trećih političkih opcija: Živog zida i Mosta. Druga generacija te treće opcije koja se na političkoj sceni pojavljuje u obliku Mislava Kolakušića primjer je

Fakulteti u Hrvatskoj ostali poluprazni

Nakon jesenjeg upisnog roka slobodno čak 12 hiljada mjesta Nikad gori rezultati državne mature i na ljetnome i na jesenskom roku ove godine, dugogodišnji demografski problemi, prevelik zalogaj koji si zadaju fakulteti kada su u pitanju upisne kvote – sve se to, čini se, odrazilo i na popunjavanje upisnih mjesta na fakultetima u novoj 2019./2020. akademskoj godini. Statistika je gotovo pa šokantna: nakon provedenog ovogodišnjeg jesenskog upisnog roka, a time i svih upisa za novu akademsku godinu, na našim je visokim učilištima (privatnima i javnima ukupno) nepopunje-

no ostalo gotovo 12 tisuća predviđenih upisnih mjesta! To je više od trećine istaknute upisne kvote za novu akademsku godinu, jer podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazuju kako je u ljetnome roku bilo istaknuto oko 42 tisuće slobodnih upisnih mjesta (računajući i kvote za strance te državljane EU-a).

KATASTROFALNA MATURA

U ljetnom roku, dijelom i zbog katastrofalnih rezultata državne mature, pravo na upis studija ostvarilo je više od 24 tisuće maturanata i drugih kandidata. Kako bilo, za jesen je preostalo nevjerojatnih gotovo 17 tisuća slobodnih mjesta (na svim viso-

Slobodna mjesta 3000..................................................................................... Sveučilište u Zagrebu 700............................................................................................... Sveučilište u Splitu 478.............................................................................................................................. Zadar 254................................................................................................................... Dubrovnik

populizma bez ograda i ustručavanja. Za razliku od Mosta i Živog zida, koji jesu populističke stanke, ali ne žele to otvoreno priznati, Kolakušić je, tvrdi Čular, udžbenički primjer političkog populizma.

HDZ: ZAUSTAVILI SMO PAD

A kako u HDZ-u gledaju na topljenje prednosti HDZ-a nad SDP-om? To je efekt Milanovićeve kandidature za predsjedničke izbore, a ne plod SDP-ove politike i doprinosa radu Saboru, kazao nam je visokopozicionirani sugovornik iz HDZ-a koji je želio ostati neimenovan. Očito je, dodaje, da je nakon Milanovićeve kandidature nastala konsolidacija SDPova biračkog tijela koje je bilo raspršeno na Živi zid i druge stranke. Ako usporedite podršku koju u anketama trenutno dobiva SDP, vidjet ćete da je ona istovjetna onoj koju dobiva i Milanović, tvrdi isti sugovornik. No taj je SDP-ov rast, uvjerava nas izvor iz HDZ-a, privremen i trajat će do predsjedničkih izbora, na kojima će Milanovića poraziti Kolinda Grabar-Kitarović. Na pitanje zašto su u HDZ-u sigurni u njezinu pobjedu ako ankete pokazuju da se njezina prednost nad Milanovićem opasno topi, izvor iz HDZ-a odgovara kako su u toj stranci svjesni da ona ne može pobijediti u prvom krugu, ali da među kandidatima ne vide nikoga tko bi je mogao pobijediti u drugom. U prilog HDZ-u izvor iz te stranke naglašava i anketni podatak prema kojem rejting te stranke već drugi mjesec zaredom raste, nakon ljetošnje rekonstrukcije Vlade. Naglašava i da je pad podrške HDZ-u u trećoj godini mandata sadašnje Vlade znatno blaži od pada koji je SDP imao u trećoj godini mandata Milanovićeve Vlade. U SDP-u, očekivano, drugačije tumače rast podrške. - I iz ostalih anketa, a ne samo iz ove, vidljiv je trend našeg rasta i HDZ-ovog pada i stagnacije - kazao nam je zastuprimjerice, za jesen na preostala 1903 slobodna mjesta, pravo upisa steklo je tek 112 kandidata, na privatnim sveučilištima od 456 raspoloživih mjesta pravo upisa ostvarilo je samo 50 brucoša, a uvjete za upis na 805 slobodnih “jesenskih” mjesta na privatnim veleučilištima ispunila su tek 162 kandidata.

PRAZNI STUDIJI

kim učilištima, privatnima i javnima, uključujući i kvote za strance) što je, kažu u AZVO-u, za 20 posto više nego u jesenskom roku 2018. godine. Jesenski rok nije ni približno mogao popuniti apetite visokoškolskih ustanova, pravo na upis ostvarilo je tek 5211 kandidata, tako da je na kraju ukupan broj upisanih studenata u novoj akademskoj 2019./2020. godini oko 30 tisuća, dakle, nešto manje od 12 tisuća upisnih mjesta ostalo je zjapiti prazno. I to možemo shvatiti uvjetno, jer službena statistika zasad

nema podataka jesu li se svi brucoši od njih 5211 koji su stekli to pravo u jesenskome roku doista i upisali na fakultete. Samo na osam javnih sveučilišta, prema toj statistici, nakon završenoga ljetnog i jesenskog upisnog roka ukupno je ostalo nepopunjeno oko šest i pol tisuća mjesta (na Sveučilištu u Zagrebu gotovo tri tisuće, u Splitu oko 700, u Zadru 478, Dubrovniku 254 itd.). Ništa bolje stanje nije ni na javnim veleučilištima i javnim visokim školama, a osobito u privatnom sektoru – u privatnim visokim školama,

Za jesenski je rok, brojčano gledano, najviše mjesta ostalo na izvanrednom stručnom studiju Poslovne ekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, čak 318, ali pravo upisa steklo je svega 87 kandidata. U Zagrebu je velike muke s popunjavanjem mjesta bilo i na redovitom studiju prometa na Fakultetu prometnih znanosti gdje je za jesen ostalo čak 206 slobodnih mjesta, a samo je 30 kandidata ostvarilo pravo na upis, na dvopredmetnoj indologiji na Filozofskom fakultetu od 56 preostalih slobodnih mjesta popunjena su svega dva, a na studiju teološko-religijske znanosti na Katoličko-bogoslovnom fakultetu od 66 slobodnih mjesta tek jedno. Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije, ali uvjete za upis ispunilo je 58 kandidata, dok je na izvanrednom studiju prava od 95

Predsjednički kandidati Prednost predsjedničke kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar-Kitarović pred Zoranom Milanovićem pala je ispod četiri postotna boda. U svibnju je bila 18 posto. Da se prvi krug predsjedničkih izbora održava danas, Grabar-Kitarović bi osvojila bi 28,5% glasova, a Zoran Milanović 24,8%, pokazuje HRT-ovo rujansko istraživanje HRejting provedeno na 1400 ispitanika. Na trećem mjestu po potpori je kandidat desnice Miroslav Škoro s 18,2% glasova. Četvrti po potpori je Mislav Kolakušić kojeg podržava 8,6%. Više od dvije trećine birača HDZ-a, njih 74,2%, zaokružilo bi Kolindu GrabarKitarović, ali čak petina birača HDZ-a (19,6%) glasalo bi za Miroslava Škoru. Za Milanovića bi glasalo 78,5% birača SDP-a. Međutim, čak 10,6 posto birača SDP-a na predsjedničkim izborima zaokružilo bi Kolindu Grabar-Kitarović (6,2%) ili Miroslava Škoru (4,4%).

pnik SDP-a Arsen Bauk. Razloga za to je, tvrdi, više. Uzroci pada podrške, a zatim i stagnacije HDZ-a, jesu afere koje ih prate, neuspješnost njihove Vlade i unutarnji sukobi. A glavni razlozi SDPova rasta su zaustavljanje unutarstranačkih sukoba, politike koje SDP zagovara i promovira. I oni naši birači, dodaje, koji nam na proteklim izborima nisu davali podršku polako shvaćaju da eksperiment s novim strankama nije uspio i da je SDP ipak najrelevantnija politička snaga koja im može donijeti željene promjene. Najavu Milanovićeve predsjedničke kandidature Bauk nije spomenuo kao relevantnu za rast podrške SDP-u.

Zagreb - studij prometa, 176 xslobodnih mjesta - indologija 54 mjesta - teološko-religijske xznanosti 65 mjesta

Split - kineziologija 72 mjesta - pravo 89 mjesta - strojarstvo 43 xslobodna mjesta - fizika 23 mjesta - studij mediteranske xpoljoprivrede 24 xslobodna mjesta

preostalih mjesta za jesen uvjete zadovoljilo svega šest budućih brucoša. Od redovitih studija u Splitu loša je situacija na studiju strojarstva na FESB-u gdje je pravo upisa na preostalo 51 mjesto steklo svega osam kandidata, na studij fizike od 29 slobodnih mjesta svega šest, a studij mediteranske poljoprivrede od 28 slobodnih mjesta tek četiri kandidata. U Zadru je, primjerice, na dvopredmetnoj filozofiji od 38 slobodnih mjesta u jesenskome roku pravo upisa ostvarilo samo pet budućih studenata, a brojna prazna mjesta ostat će i na redovnom studiju hrvatskog jezika i književnosti jer se na 34 preostala mjesta za jesen moglo upisati tek devet brucoša.

Zabava

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

! Voze se Mujo i Hasao kolima,

! Zaglave se Perica i Jovica u liftu i Perica

zaustavlja ih saobraćajac i pita: - Dobar dan, jeste li vezani? Mujo odgovara: - Jesmo, najviše za majku!

viče: - Upomoć!!! Jovica: - Ako hoćeš da te neko čuje, moraš vikati glasnije. Perica:

Pobjeda

- Glasnije!!! ! U muzeju Mujo i Fata slušaju vodiča: - A, ovo vam je rokoko... - Šta je rek’o, bolan? - upita Fata. - Nijesam ni ja razumio. Vidiš da čovjek muca.

Sudoku Sok od celera ovih dana je hit na Instagramu. Ali, za razliku od mnogih trendova, ovaj zapravo ima smisla. Sok od celera je zdrav jer u njega ide samo celer i malo vode, a celer je prava ,,superhrana“. Evo zašto ne bi bilo loše da povremeno sebi umjesto kafe ujutro napravite sok od celera.

Sok od celera

HIDRIRA Celer sam po sebi je pun vode, tako da kad ga izblendirate unosite prilično vode, između ostalog, čak i ako ga pijete nerazblaženog.

SMANJUJE NADUTOST Čaša ili dvije dnevno mogu ublažiti probleme sa nadimanjem. Ako vas muči nadutost, sok od celera će vam pomoći jer jer celer prirodni diuretik, što znači da će vam pomoći da se oslobodite viška tečnosti, hidrirajući vas istovremeno.

PUN JE ANTIOKSIDANATA Celer je odličan izvor antioksidanata i ima protivupalna svojstva, tako da će vam konzumiranje ovog povrća u bilo kojem obliku popraviti opšte zdravstveno stanje. A antioksidanti usporavaju i pojavu prvih bora, jer neutrališu dejstvo slobodnih radikala, što takođe nije zanemarljivo.

Rješenje iz prošlog broja

RECEPT

Piletina sa rižom i brokolijem Sastojci: 400 g pilećih prsa, isjeckanih na sitne komadiće, 1/2 crvenog luka, dva sitno isjeckana čena bijelog luka, 1 dl maslinovog ulja, prstohvat soli i bibera, šoljica pirinča, dva brokolija, dvije čaše vode, 150 g rendanog sira. Priprema: U velikom tiganju zagrijete maslinovo ulje i dinstajte crveni luk. Piletinu začinite biberom i solju, pa je dodajte u tiganj, kada luk omekša. Kada piletina porumeni, dodajte malo bijelog luka i dinstajte još dva minuta. Pomjerite piletinu uz obod tiganja, a u sredinu dodajte još malo ulja. Zagrijanom ulju dodajte malo sirovog pirinča i kratko ga propržite. Zatim dolijte dvije čaše vode, pomiješajte sve sastojke iz tiganja i kuvajte 10 minuta. Dodajte isjeckan brokoli i kuvajte još 10 minuta uz povremeno

miješanje. Kada brokoli i pirinač omekšaju, pomjerite tiganj sa ringle. Narendajte sir na vruće jelo i pustite da se otopi, pa zatim toplo poslužite.

Kožne suknje vladaće jesenjom sezonom Već nekoliko sezona tokom jeseni uživamo u omiljenim kožnim komadima, među kojima prednjači teksas jakna. Međutim, čini se da će omiljeni kožni komad sa trona ove godine zbaciti moćne kožne suknje, koje svakom outfitu daju odvažan izgled. Bilo da su duže, kraće, uskog, a kroja, pencil ili plisirane, kožne suknje su komad koji će se savršeno uklopiti u svaki stajling, od onog svakodnevnog, kada želite da izgledate jednostavno, a cool, pa do elegantnog, rezervisanog za posebne prilike. Izdvajamo tri modela koja

ćete nositi ove jeseni.

MINI Mini crna suknja savršeno se kombinuje u svakom stilu. Bilo da je kombinujete sa patikama i bijelom majicom ili sa dubokim čizmama i košuljom, savršeno će vam pristajati i u njoj ćete izgledati ležerno i trendi.

PENCIL

ove suknje ulažete u komad, koji nikada neće izaći iz mode.

Kožna pencil suknja savršen je izbor za poslovnu kombinaciju u kojoj ćete izgledati odlučno i snažno. Kako je pencil kroj već odavno dobio status klasika, kupovinom

Ovaj model kožne suknje rezervisan je za one dame koje uživaju u lepršavim, romantičnim outfitima.

A KROJ

Pobjeda

Ponedjeljak, 23, septembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 23, septembar 2019.

Pobjeda

Ponedjeljak, 23, septembar 2019.

Oglasi i obavještenja

I.br.31/2019 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Dautovic Alija iz Rozaja, protiv izvršnog dužnika Lekić Radosav iz Budve, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 20.09.2019.godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI I ODREDJUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika upisane u list nepokretnosti broj 638, kat. parcela br.2884/3, broj zgrade, potes Milino brdo Tabakovina, porodična stambena zgrada,spratnosti 1P, povrsine 152 m2, u svojini izvrsnog duznika 1/1. II PRVO ROCISTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 18.10.2019.godine u 12,00 casova, a bice odrzano u poslovnoj prostoriji Javnog izvrsitelja Camic Armina u Rožajama ul.M.Tita bb, sto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti moze se izvrsiti svakog radnog dana od 14:00 do 16:00 casova. III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj ovog zakljucka utvrdjene su rjesenjem javnog izvrsitelja Poslovne oznake I.br. 31/2019 od 19.08.2019. godine,a sve ukupno iznosi 286.938,00 eura. IV Na prvom rocistu za prodaju nepokretnost se ne moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti, s tim sto se stranke mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvrsitelja pred kojim tece postupak izvrsenja, da se nepokretnost moze prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nizoj od utvrdjene vrijednosti. V Ponudioci su duzni, izuzimajuci izvrsnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetne nepokretnosti, sto iznosi 28.693,80 eura. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju javnog nadmetanja,osim drugom i trecem ponudjacu. VI Ako bi eventualno izvrsni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti polozi novcanu sumu u visini razlike izmedju svog potrazivanja i postignute cijene. Kupac je duzan da cijenu polozi na racun jemstva javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponudjac sa najvecom ponudom ne polozi cijenu u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponudjacu bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponudjaca da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponudjac ne polozi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce primijeniti ista pravila i na treceg ponudjaca. U slucaju da ponudjaci ne uplate prodajnu cijenu iz iste ce se izmiriti troskovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ovaj zakljucak o prodaji bice objavljen u Dnevnim novinama „Pobjeda“ dana 23.09.2019 .godine, dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 20.09.2019.godine JAVNI IZVRSITELJ Camic Armin Protiv ovog zakljucka nije dozvoljen prigovor.

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE CENTAR – PG izuzetna poslovna zgrada – rezidencija 730 m2 (na vrhu penthaus) sa privatnim parkingom za osam auta, Hercegovačka 57. Prodajem. Tel. 069/867-791 1 PRODAJEM plac 1.300 m2, djeljiv u Donjoj Gorici. Tel. 067/567-762 2 PRODAJEM stan u Zagoriču 96 m2 sa dvorištem 60 m2. Cijena po dogovoru. Tel. 069/578-560 3 POVOLJNO prodajem dva placa u Stolivu (Boka Kotorska), LP439 – parc. 227/5 (562 m2), LP440 – parc. 227/2 (290 m2) Daroslava Todorović iz Kraljeva. Tel. 003813622170, 069/030-390 4

UslUgE STRUČNO i savjesno radimo skoro sve građevinske poslove. Tel. 069/926-382, 020/629-558 5

RaZNo PRODAJEM u Podgorici rakijski kazan od 60 litara. Tel. 067/555-215 6

Ponedjeljak, 23, septembar 2019.

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 23, septembar 2019.

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове да је 22. септембра 2019. у 84. години преминула наша драга

РАДМИЛА Стевова БАТРИЋЕВИЋ Саучешће примамо у капели на Шабовом Кругу, село Мартинићи 23. септембра од 9 до 16 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 16.30 часова на сеоском гробљу Горњи Мартинићи.

Ожалошћени: сестрићи БРАНО и МИОДРАГ ЂИНОВИЋ са породицама, сестричне СУЗАНА и ВИЈОЛЕТА и остала многобројна породица БАТРИЋЕВИЋ и ЂИНОВИЋ

1039

Dana 22. septembra 2019. u 83. godini preminuo je naš dragi

JANKO BANO Novičin GLUŠICA Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću, 23. septembra od 11 do 16 časova i 24. septembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Nikšiću. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: supruga MARTA - MITA, sinovi BORO i NOVICA - BAJA, kćerke NADA i BORKA - SEKA, snahe SPOMENKA i SLAĐANA, brat od strica SLOBO, braća od tetaka, sestre od tetaka, snahe, sestrići, sestrične, bratanići, bratanične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina 1040 Posljednji pozdrav voljenom ocu

DRAŽENU VUJAČIĆU Nedostajaćeš nam trajno. Počivaj u miru. Tvoji: PETAR i ILIJA 1041 Posljednji pozdrav našem voljenom

DRAGU ŽUGIĆU BRANKA, SVETLANA i BATO sa porodicom 1018

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 23, septembar 2019.

Pobjeda

Дана 22. септембра 2019. у 63. години изненада је преминуо наш драги Obavještavamo rođake, kumove, komšije i prijatelje da je 21. septembra 2019. u 22 časa u 78. godini preminula naša draga

Dana 22. septembra 2019. poslije duže bolesti u 82. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

JOVANKA pok. Milivoja BOLJEVIĆ rođena Vukčević

RAJKO Božinin BURIĆ

Saučešće za našom nam dragog pokojnicom primamo u porodičnoj kući, Ulica vojvođanska 33, Gornja Gorica, 22. i 23. septembra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Donjoj Gorici. Po želji porodice cvijeće se ne prilaže.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 22. septembra od 13 do 17 časova i 23. septembra od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Maloj Zagredi.

Ožalošćeni: sinovi JOVICA i RAJKO, kćerke DUBRAVKA, RANKA, STANKA i RADMILA, sestre DRAGA i PETRANA, zaove OLGA i DESANKA, đever SLOBODAN, snahe STANKA, NATAŠA, MILEVA i MILKA, jetrve MIRJANA, PERSA i BUDA, unučad i praunučad, bratanići, bratanična, sestrići, sestrične, zaovičići, zaovična, đeveričići, đeverične i ostala rodbina BOLJEVIĆ i VUKČEVIĆ 1009

СЛАВКО РОКО НИКЧЕВИЋ

Саучешће се прима на градском гробљу Чепурци, 23. септембра од 10 до 13 часова, када ће се обавити сахрана.

Ožalošćeni: sin NENAD, ćerke NADA i NEVENKA, snahe ANA, MARTA i BRANKA, unučad IGOR, ANĐELA, ALEKSA i NEMANJA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina i ujčevina MARKOVIĆ Ожалошћена породица НИКЧЕВИЋ

1014 Umro je moj dobri i plemeniti ujak 1019

Dana 22. septembra 2019. preminula je u 90 godini naša draga

Posljednji pozdrav prijatelju

RAJKO BURIĆ

DANICA Đurova VUJOVIĆ rođena Đukanović Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 23. septembra od 11 do 16 časova i 24. septembra od 11 do 13 časova, kada polazimo za Broćanac gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sin JOVAN, kćerke ANĐELIJA, RUŽA, RADMILA i JELENA, brat SEKULE, snahe TANJA, ANKA i DESA, jetrva BRANKA sa porodicom, unučad, praunučad, bratanići, bratanične i ostala rodbina VUJOVIĆ i ĐUKANOVIĆ

VESO POPOVIĆ sa porodicom

ROKU NIKČEVIĆU

1028 Posljednji pozdrav đeveru i stricu

Čovjeku staroga kova čija se ljudskost i drugarstvo ne zaboravljaju.

1031 Posljednji pozdrav dragom i plemenitom ocu, tastu i đedu

DRUGOVI

RAJKU BURIĆU 1022 BRANKA, MIĆO, BANE i SEKA

RAJKU Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Ostaćeš nam u najljepšem sjećanju. Počivaj u miru. Kćerka NEVENKA DAMJANOVIĆ sa porodicom 1035 Posljednji pozdrav dragom i voljenom đedu

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog 1029 Posljednji pozdrav velikom prijatelju naše porodice

Striku

SLAVKA ROKA NIKČEVIĆA Dragi Roko, čuvaćemo te od zaborava

RAJKU ĐAKI BURIĆU

RAJKU

RAJKU BURIĆU od unučadi: IGOR, ANĐELA, ALEKSA i NEMANJA

Počivaj u miru i neka ti je hvala na svemu. Bratanić VOJIN i unuka ANA

1033

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Bio si primjer pravog i iskrenog prijatelja kojeg su krasile najljepše ljudske osobine. Hvala ti na svemu što si učinio za nas. Nedostajaće nam tvoj vedar i nasmijan lik kojim si nas uvijek dočekivao. Ponosni smo što smo te imali za prijatelja, ali neizmjerno tužni što se danas od tebe opraštamo. Đaka, pozdravi nam Miku i počivajte u miru, a mi ćemo vas zauvijek čuvati od zaborava.

1020 Sa tugom se opraštamo od našeg dragog

ĐOKO KEKOVIĆ sa porodicom

1032

1037

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

SLAVKA ROKA NIKČEVIĆA Dragi Roko, čuvaćemo te od zaborava

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Porodica GORANA MAROVIĆA

SRĐA SMATLIK

RAJKU

RAJKU BURIĆU Počivaj u miru.

Brat SLOBO BURIĆ sa porodicom

Od komšija KALUĐEROVIĆA 1038

1036

RAJKU BURIĆU Sin NENAD, kćerka NAĐA, snaha ANA i unuk IGOR 1034

1021

e-mail: oglasno@t-com.me

Pobjeda

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 23, septembar 2019.

Dana 22. septembra 2019. u 62. godini iznenada nas je napuštio naš dragi otac, suprug, brat i đed

Sjećanje na voljenu majku i baku

Četiri godine od smrti našeg

DRAGOMIRA PEJOVIĆA

RADMILA VRBICA MILORAD MIŠKO Vladov BORILOVIĆ

Saučešće primamo u porodičnoj kući u Bajicama, 22, 23. i 24. septembra do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju u Bajicama.

Hvala ti za dobrotu, ljubav i razumijevanje kojim si nas nesebično darivala. Tvoji VLADO, ANJA i NIKOLA

Svakog dana nam sve više nedostaje tvoja ljubav koju si nesebično pružao, toplina kojom si nas obasipao. Hvala Ti na svemu. 1011

TVOJA PORODICA

Četrdeset je godina od smrti

1012

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sinovi MLADEN, IVAN, LUKA i SAŠA, kćerke ANĐELA, SAŠKA, JELENA i MAJA, sestra ZORICA, unučad i ostala ožalošćena rodbina BORILOVIĆ i MARTINOVIĆ

MILUTINA Blagotinog ĐUKANOVIĆA 1023

RADMILA VRBICA

S ponosom i poštovanjem živiš u našim srcima kroz najljepše uspomene koje podsjećaju na tebe.

sjećanje na tebe ne blijedi, tvoj lik i tvoja dobrota žive u našim srcima za sva vremena.

Supruga VUKOSAVA – BOJANA, sinovi ŽELJKO, ŽARKO i GORAN

Majko, Dana 22. septembra 2019. u 70. godini iznenada je preminula naša draga i voljena

Tvoji JOVO, ALEKSANDAR i FILIP

1026

1013

SJEĆANJE 23. 9. 1979 – 23. 9. 2019.

Tri godine je od smrti našeg dragoga

DRAGANA CILA Radoševa RONDOVIĆ Saučešće se prima u porodičnoj kući u selu Premćani – Pljevlja, 22. i 23. septembra do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju.

MILUTIN Blagotin ĐUKANOVIĆ

Ožalošćeni: braća DRAGOMIR, DRAGOLJUB i DRAGIŠA, sestre MILIJANA i DANA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

ŽELJKO, BILJANA, STEFAN i KSENIJA

RADOVANA BATA VUJOVIĆA

1030

1024

POMENI

SJEĆANJE

Mi koji te volimo znamo kako je bez tebe. Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Hvala ti na neizmjernoj ljubavi, mudrosti i brizi za nas. Navršava se četrdeset dana od upokojenja našeg dragog

MILUTIN Blagotin ĐUKANOVIĆ 23. 9. 1979 – 23. 9. 2019. TVOJA PORODICA

RAJKA Komlenovog TEŠOVIĆA

Dragi oče, živim bez tebe od svoje druge godine. Mnogo je životnih trenutaka u kojima sam te želio pored sebe. Neka anđeli čuvaju tvoju časnu dušu. S velikim poštovanjem i ljubavlju živiš svakim danom u našim srcima. Ponosno čuvamo uspomenu na tebe. GORAN, RADMILA, GORANA i ASIA

Dana 26. septembra 2019. godine u 10 sati, posjetićemo njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju Vrbice u Dobroti i održati četrdesetodnevni pomen.

1015

1025

Tri godine su od smrti našeg brata, đevera i strica

Dragom ocu, svekru i đedu

OŽALOŠĆENA PORODICA

1017

MILUTIN Blagotin ĐUKANOVIĆ

Tri godine su od smrti

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

23. 9. 1979 – 23. 9. 2019.

BATA

Vječno ponosni na tebe Od smrti te nijesam mogao sačuvati, ali od zaborava hoću. S ponosom što si bio naš.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

RADOVANA BATA VUJOVIĆA

1027 VESKO sa porodicom

Postoji nešto što nikad umrijeti neće, to je sjećanje na tebe, tvoj plemeniti lik i tvoj časni život. VUK KASTRATOVIĆ sa porodicom 1010

ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN

e-mail: oglasno@t-com.me 1016

TV program

Pobjeda

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

FILM

RTCG 1 20:05

FILM

Pobjeda RTCG 2 12:05

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ (desk)

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) IGOR LAKOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Priče o ljubavi i tami

Lucia de B.



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:30 Dječji program 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Profil, r. 11:35 Muzika 12:00 Vijesti 12:05 Gospođa Marpl, r. 13:05 Korak naprijed, r. 15:00 Lajmet 15:10 Grad prijatelja, s. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Više od ljubavi, s. 16:45 Ova naša ljubav, r. 17:45 Muzika 18:05 NVO 18:30 Gospođa Marpl, s. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Lucia de B., film 21:35 Ova naša ljubav, s. 22:40 Dnenvik 3 23:05 Sportski dnevnik 23:15 Rej Donovan, s. 00:15 Koncert 01:30 Profil, r.



     RTCG 2

07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Sport klasik 09:45 Sport klasik 10:15 Kosarka, finali SP 2019, snimak 12:05 Priče o ljubavi i tami, film 13:45 Meteo 13:55 Sport klasik 16:00 Korak naprijed, s. 17:30 Obrati pažnju, r. 18:15 Fudbal fest 19:30 Dnevnik 2 20:00 Koncert 20:30 Fudbal, FIFA nagrade 22:00 Više od ljubavi, s. 22:45 Ludi grad, film 00:45 Glas Amerike 01:15 Fudbal fest, r. 02:15 Fudbal, FIFA nagrade, snimak 03:45 Koncert

07:30 08:15 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Strasti Toskane, s. 150 minuta Paramparčad, r. Milost, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Milost, s. Sinđelići, s. Bornova nadmoć, film Noćni žurnal, r. Ekskluziv, r. Stolice, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r.

NOVA M

07:30 Centralni dnevnik, r. 08:00 Agencija za sve i svašta, r. 09:25 Kefalica 10:00 Ljubav, navika, panika, r. 10:50 Totalni obrt, r. 11:00 Vijesti 13:17 Strasti orijenta, r. 16:00 Sportisimo 16:45 Mr. Kitchen 17:15 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Larin izbor, s. 20:15 Strasti orijenta, s. 22:30 Totalni obrt, r. 23:10 Rambo 3, film 00:45 Najgora noć u životu, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:30 12:00 12:40 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:30 00:20

Boje jutra Vijesti Kazna, r. Vijesti Dokumentarni program Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana Kazna, r. Vijesti Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Kazna, s. Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Valander, s. Gorka osveta, r. Bez granica, r.

07:30 08:00 09:00 11:00

 15:30 16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Scena Zadruga Scena Elif, r. Minut dva Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05



RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 09:45 10:15 10:45 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 14:45

777

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Zona sumraka Intermeco Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Teme i dileme

A1 TV

22:00 22:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Život uživo, r. Priče sa Mikijem Dragićevićem Dječja TV Degrassi, s. Dječja TV Život uživo, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1, e. Nepoznate ljepote svijeta, s. Fit sa prof. Markom Vukotićem Život uživo sa Vlatkom Stijepovićem TOP A1, e. Fit sa prof. Markom Vukotićem Klub A Business sa Jelenom Orović TOP A1, e. Fit sa prof. Markom Vukotićem Glas Amerike Al Jazera vijesti

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

12:00 13:00 13:30 14:00 15:30 16:15 17:00 17:15 18:10 18:15 19:00 20:10 20:15 21:00 21:10

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r. 13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga

TV PRVA

Pobjeda

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Marketing

Magazin

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pobjeda

Odlazak još jednog člana kultnog benda Motorhed

Preminuo gitarista Lari Volis

Gitarista grupe Motorhed Lari Volis preminuo je u 70. godini. Još nije poznat uzrok smrti Volisa, koji je takođe bio član grupe The Pink Fairies i producent za Stiff Records. Poznati gitarista je već svirao u nekoliko vodećih prog i metal bendova kada je riješio da učestvuje u osnivanju Motorheda 1975. godine. Volis se sprijateljio sa frontmenom Lemijem Kilmisterom kada je njegov prethodni bend The Pink Fairies redovno svirao sa pjevačevim bendom Hawkwind.

Napisao je i četiri pjesme na debitantskom albumu Motorheda ,,On Parole“, ali je i napustio bend kada je diskografska kuća benda odbila da ga objavi. Album je objavljen 1979. godine, i upravo tada je Motorhed postao uspješan. Nakon što je napustio Motorhed, Volis se ponovno pridružio The Pink Fairies, a postao je i producent Stiff Recordsa, izdavača Madness i Jana Djurija i The Blockheads. On je producirao i dva albuma za pank pjevača Erika Vreklersa. Između 1977. i 1991, Volis je objavio solo singlove ,,Police

Car“ i ,,Leather Forever“ kao i EP ,,Truth, Justice And A Wholesome Packed Lunch“. Njegov jedini solo album ,,Death In The Guitarfternoon”“ objavljen je 2001. godine. Nakon što se bend The Pink Fairies raspao 1987. godine, Volis je objavi tri albuma sa grupom The Deviants. Volis je započeo da se bavi muzikom 1970. godine sa Shagratom, pjevačem benda Stiveom Tukom, koji je tada napustio Tirannosaurus Rex. Nastavio je da svira sa UFOi Bloodwin Pig prije nego što je formirao Motorhed.

Hologram turneja preminule pjevačice Vitni Hjuston Jedna od najpoznatijih i najtalentovanijih pjevačica Vitni Hjuston umrla je prije sedam godina i to u 49. godini, a najavljena je njena hologram turneja. Fanovi Vitni Hjuston tako će sljedeće godine na koncertu uživati uz legendarne hitove ,,I Wanna Dance With Somebody“ i ,,I Will Always Love You“, „All The Man That I Need“... Da će se sljedeće godine održati hologramska turneja davno preminule zvijezde, izvijestio je magazin Roling stoun, a prvi koncert će biti održan u Meksiku, 23. januara. Trajaće do 3. aprila kada će biti održan posljednji koncert u Minsku. Takođe, koncerti će biti održani u Dablinu, Brajtonu, Londonu, Briselu, Amsterdamu, Gentu, Cirihu… „Base hologram“ stoji iza ovog događaja, a kompanija je takođe producirala emisije u kojima su bili Badi Holi i Roj Orbison, i još jedan sa operskom pjevačicom Marijom Kalas. - „Čudno“ je jedna riječ koja opisuje posmrtne nastupe popularnih umjetnika - navodi Roling stoun, te dodaje

Utisci fanova podijeljeni

da mnogi takođe ukazuju na hologramsku turneju kao na ,,bezosjećajno iskorišćavanje mrtve pjevačice“. Kompanija „Base“, koja je radila hologram Vitni Hjuston, pokazala je fotografiju stajlinga holograma pjevačice. Na turneji će biti i bend, kao i prateći vokali i plesači. Me-

đutim, ova vijest izazvala je podijeljene reakcije obožavatelja. I dok su jedni oduševljeni, drugima se nikako ne sviđa. - Ovo je odvratno i pokazuju da je nimalo ne poštuju - komentar je na ovu vijest na Tviteru jednog korisnika ove društvene mreže.

Arena Pobjeda

Sutjeska na ,,plus tri“ Rukometašice Crne Gore od danas na okupu, u srijedu protiv Italije u prvom meču kvalifikacija za EP

Zagrijavanje za ,,lavice“

Str. 9.

Str. 2-5.

TELEKOM 1. CFL (9. KOLO): Vodeći Nikšićani povećali prednost na vrhu nakon ubjedljive pobjede nad Grbljem (5:0), te kiksa Budućnosti protiv Iskre (2:2)

M. ŠAPURIĆ

Ponedjeljak, 23. septembar 2019./ Godina XII / Broj 4544

Arena

Telekom 1. CFL

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Budućnost gubila, pa vodila, a na kraju remizirala sa Iskrom

GOLUBOVCI - Budućnost je bila lider do pauze, od pauze ne ide - ,,plavi“ su protiv Iskre vezali treću utakmicu bez pobjede, s tim što ovoga puta nijesu izgubili, ali imaju veći zaostatak na tabeli, budući da je vodeća Sutjeska pobjegla na ,,plus tri“. Na „Trešnjici“ je viđena dobra utakmica, puna dinamike i neizvjesnosti, po dva gola na obje strane, nekoliko šansi… Meč je imao takve faze da je mogao da ode i na stranu nominalnog domaćina i u korist gostiju, a završen je podjelom bodova koja ne odgovora Podgoričanima. Danilovgrađani su poveli, potom je Budućnost okrenula, imala zicer preko Vujačića da ode na 3:1, ali umjesto toga stigla je kazna nakon kornera od njenog bivšeg igrača Kumburovića koji je u 83. minutu poravnao na 2:2. Igralo se u nastavku do ,,golih kraljeva“, obje ekipe išle su na pobjedu, ali ostalo je neriješeno. Plavi su prije desetak dana imali ,,plus pet“ na vrhu, a sada su na ,,minus tri“ od lidera, što je jasan pokazatelj pada ekipe… - Trebalo je ranije da riješimo utakmicu, ostaje žal za mrtvom šansom Vujačiča i još nekim prilikama koje smo izmašili. Gledaoci su imali što da vide, ali mi nijesmo zadovoljni učinkom. Mislili smo da ćemo pobijediti, ali nemamo ni sreće. Sasvim korektno smo odigrali posljednje tri utakmice, ali nijesmo dobili. Pobjeđivali smo kad smo igrali slabije, sada je obratno. To je fudbal. Idemo dalje, nadam se da će nam se negdje vratiti sve ovo - rekao je asistent u stručnom štabu ,,plavih“ Dejan Keco Mrvaljević. Momentum nije bio na strani Budućnosti nakon

D. MALIDŽAN

„Plavi“ bez rješenja za krizu Iskra

Budućnost

Stadion: Trešnjica. Gledalaca: 500. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Golovi: 1:0 Karaklajić u 43, 1:1 Božović u 47, 1:2 Vučić u 70, 2:2 Kumburović u 83. Žuti kartoni: Malešević, Drinčić (Iskra), Milić, Roganović, Vučić, Ivanović (Budućnost).

Kumburović postiže izjednačujući gol za Iskru

što je vezala dva poraza, ispustila prvo mjesto i privremeno ostala bez trenera Branka Brnovića koji je zbog nesportskog ponašanja kažnjen novčano i sa osam utakmica. Izašli su „plavi“ na teren sa ciljem da okrenu stvari na pozitivnu stranu, ali znalo se da ih protiv Danilovgrađana čeka težak zadatak. Vidjelo se to i na startu, po načinu na koji je meč počela Iskra, čiji su fudbaleri stajali u raspored, povlačeći se duboko na svoju polovinu kada je lopta bila u nogama gostiju. Izabranici Aleksandra Nedovića branili su se duplim blokom ispred golmana, pokušavajući da skrate prostor za manevar rivala. Uspjela je Budućnost to da izigra dva puta - jednom kod 0:0 kada je Božović propustio zicer sa ivice peterca i drugi put u finišu prvog poluvremena za izjednačenje kada je Sto-

jiljković promašio ,,nemoguće“ sa dva metra nakon filigrantske akcije - dodavanja Ivanovića i preskakanja Vujačića. Priliku je prethodno imao i Ivanović poslije lijepog centaršuta Roganovića. Opasnost za ranjivu odbranu „plavih“ bile su kontre i polukontre Danilovgrađana koji su čekali grešku protivnika, a imaju brzinu prema naprijed. Jednu takvu situaciju Podgoričani su preživjeli u 39. minutu kada je Vuković idealno asistirao Šahmanu koji je šutirao sa desetak metara, ali je Dragojević odbranio. Nije bilo spasa četiri minuta kasnije - Jovanović je ubacio sa lijeve strane, izostala je bolja reakcija defanzivaca, a to je iskoristio Karaklajić koji je pogodio za vođstvo domaćina. I pored promašene kolosalne šanse u 45. minutu, Budućnost se brzo vratila

u život, samo što je krenuo nastavak. Kiksao je golman Blažić, glavom je Ivanović vratio loptu u prazan prostor prema petercu, odakle je Božović rutinski sproveo u praznu mrežu. Iskra je osjećala šansu da bi mogla da dobije utakmicu, a nakon izjednačenja krenula je naprijed i pravila pritisak za zadnju liniju gostiju. Vuković je mogao da pogodi, potom je dao gol iz ofsajda, pa šutirao iz daljine i izborio korner. Zaprijetio je i Šahman. Budućnost je pokazala da može da bude uspješna iz kontre - nakon prekida Iskre, sijevnuo je napad ,,plavih“, rezervista Terzić gurnuo je pas za Vučića koji je dugo vukao loptu i preciznim udarcem po zemlji zatresao malu mrežu Blažićevog gola u 70. minutu. Pripremili su Podgoričani situaciju za mat, ali je šok stigao na suprotnoj strani

Iskra

Budućnost

Blažić Drinčić Jovanović Camaj Šahman Malešević Vukotić (od 70. Rogošić) Vuković (od 76. Milić) Boričić (od 76. Đurišić) Kumburović Karaklajić

Dragojević Raičković (od 66. Terzić) Stojiljković (od 46. Grbić od 88. Perović) Milić Roganović Mijić Vujačić Božović Vučić Damjanović Ivanović

iz kornera sedam minuta prije kraja… Iskra se pokazala ozbiljnim timom, spremnim da ove sezone, kao nikada ranije, ide do kraja u borbi za Evropu. - Poslije vođstva Budućnosti moram da budem zadovoljan, ali smo pokazali da igramo izvanredan fudbal. Dali smo prvi gol iz dobre akcije, imali još mnoštvo akcija, postigli i drugi pogodak. Veoma se teško braniti protiv Budućnosti sa ovim individualnim kvalitetom, a tome svjedoči činjenica da jedan Petar Grbić ulazi sa klupe ili Mihailo Perović koji je među najboljim strijelcima lige. Budućnost je igrala dobro, a mi nijesmo bili lošiji ni za procenat. Nastavićemo da se razvijamo, forsiramo mlade igrače i mislim da idemo pravim putem - rekao je Aleksandar Nedović, trener Iskre. D. K.

Telekom 1. CFL

M. ŠAPURIĆ

Sutjeska postigla pet golova u pobjedi nad Grbljem i pobjegla drugoplasiranoj Budućnosti tri boda

Pravo je uživanje bilo gledati kako igraju izabranici Nikole Rakojevića i stvorili su toliko prilika da su mogli i ubjedljvije slaviti, bez obzira što je, iako je to nezahvlno tvrditi nakon ovakvog konačnog ishoda, i Grbalj pokazao kvalitet ili makar veliku želju, pa čak se i vidjelo i da im je remi kraj Bistrice utopija. Od početka je šampion nametnuo svoj ritam, igralo se na polovini gostiju, ali „mučenje“ je trajalo duže od pola sata. Nikolić je imao lijepu priliku već u petom minutu, pa Kojašević dva minuta kasnije, Bubanja u 13, a onda su primorci priprijetili u 18. i to zahvaljujući brzoj kontri i sjajnom pasu Zečevića. Međutim, Giljen je na vrijeme istrčao i omeo Đorđevića da priredi iznenađenje. Na asistenciju Cigera, pokušava Nikolić i u 19. minutu, a tu lijepu akciju začeo je Ko-

Sutjeska

Grbalj

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 700. Sudija: Jovan Kaluđerović (Podgorica). Golovi: 1:0 Kojašević u 35, 2:0 Janković u 40, 3:0 Nikolić u 66, 4:0 Ćetković u 71, 5:0 Ćetković u 90.

Dominacija lidera NIKŠIĆ – Sutjeska je stigla do šampionskog ritma, najavila to ubjedljivom pobjedom u derbiju i preuzimanjem liderske pozicije na tabeli, a juče, tresući čak pet puta mrežu tima iz Radanovića, to i potvrdila.

Arena

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

GILJEN: Očekujemo sve bolje igre Vladan Giljen, golman Sutjeske: Teško je bilo u prvih pola sata, ali pošto smo postigli prvi pogodak sve je išlo rutinski. Zasluženo smo slavili, Grbalj ima mladu ekipu, trudili su se i mislim da njihovo vrijeme tek dolazi. Očekuje-

jašević. Svega minut kasnije ponovo su u glavnoj ulozi Zečević i Đorđević, ali tek onda „plavo-bijeli“ shvataju da bi vrag mogao odnijeti šalu i kreću u apsolutnu ofanzivu. Kojašević je u 22. minutu okrznuo prečku, ali zato je bio precizan u 35. minutu. Ušao je s loptom u kazneni prostor, iskosa, sa desne strane, lukavo je plasirao, a Ćetković je prethodno sve odradio i majtorski ga uposlio. Pet minuta prije odlaska na odmor, Janković kombinuje sa Ćetkovićem, a zatim lucidno utrčava ispred nemoćnog golmana Popovića i udvostručava prednost. U nastavku potpuna opsada gola gostiju. Promašuje Ćet-

mo da sve bolje igramo, a za nama je već serija odličnih partija. Nastavljamo u pobjedničkom ritmu. Petar Gušić, pomoćni trener Grblja: Što da se kaže nakon ovakvog rezultata. Sutjeska je bila favorit, a u kakvoj je tre-

ković iz daljine u 49. minutu, pa Nikolić u 63. glavom, nakon kornera, a onda su se ponovo drznuli primorci i nakon brze kontre do lopte stiže Perović, ali Giljen je potvrdio klasu. Bila je ovo sjajna prilika za Grbalj. Akciju iz udžbenika Nikšićani su organizovali u 66. minutu, Marko Vučić je dobro probio po lijevoj strani, pogodio Nikolića negdje na ivici kaznenog prostora, a napadač prima loptu, majstorski se okreće i još je ljepše plasira, tako da je Popović ponovo bio matiran. Kako vrijeme odmiče fudbaleri Sutjeske sve su češće ispred gola primoraca, pa sve se češće i poigravaju, a onda se u 71. minutu, upisuje i Ćetković. Primio je loptu

nutno formi favorit je i kad igra u gostima i to protiv bilo koje ekipe. Mi smo u ovom momentu dali maksimum, imamo neiskusnu i mladu ekipu, a rezultat 5:0 najbolje odslikava odnos snaga ova dva sastava.

od Vučića, ponovo sa lijeve strane, a našao se na pravom mjestu i u pravo vrijeme. Popović brani odličan šut Nikolića u 73. minutu, a na drugoj strani terena, deset minuta prije kraja meča, Kojašević, već prepoznatljiv po šutevima sa distance, pogađa prečku i to sa 30 metara. Nevjerovatna odlučnost i snažan šut. Giljen je spriječio Kordića da postigne gol utjehe u 86. minutu, a u samom finišu Ćetković postavlja konačan rezultat. Kombinovali su on i rezervista Marković, poigrali se s odbranom Grblja i dodatno uvećali ionako impozantnu gol razliku. Sutjeska nakon devetog kola ima tri boda prednosti u odnosu na Budućnost, a i

Sutjeska

Grbalj

Giljen Ciger Nedić Kojašević (od 81. Marušić) Janković (od 72. Petrović) Nikolić (od 75. Marković) Ćetković Šofranac Bulatović Bubanja Vučić

Popović Vučetiž Babić Đuričković Zečević (od 65. Serbul) Kordić Rašo Đorđević Kotorac (od 77. Račić) Macanović (od 52. Perović) Đukanović

Rezultati Sutjeska - Grbalj

5:0

Iskra - Budućnost

2:2

Rudar - Petrovac

4:0

Podgorica - Kom

4:2

Titograd - Zeta

0:1

Tabela 1. Sutjeska

9 6 2 1 23:6 20

2. Budućnost 9

5 2 2 19:13 17

3. Zeta

9 4 4 1

4. Iskra

9 4 3 2 11:10 15

7:3 16

5. Titograd

9 4 2 3 10:5 14

6. Kom

3 3 3 16:14 12

7. Podgorica 9

2 4 3 10:11 10

8. Rudar

3 0 6 9:19 9

9. Grbalj

1 3 5 10:18 6

10. Petrovac 9

1 1 7 5:21 4

U narednom kolu (28. septembar): Podgorica - Petrovac, Iskra Grbalj, Rudar - Budućnost, Sutjeska - Titograd, Zeta - Kom.

LISTA STRIJELACA 5 - Đorđević (Grbalj 4 - Gardašević (Kom), Janketić (Rudar), Kojašević, Ćetković i Nikolić (Sutjeska), Vujović (Podgorica) 3 - Perović (Budućnost), Kordić (Podgorica), Popović i Vujović (Kom)…

naredne dvije utakmice igraće pred svojim navijačima. Ra. P.

Arena

Telekom 1. CFL

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Pljevljaci ubjedljivi protiv Petrovca

Rudaru bodovi, ostavka Marčića PLJEVLJA - Ubjedljiva pobjeda za Rudar, velika briga za Petrovac koji je prikovan za dno tabele, a juče je ostao i bez trenera - Rudolf Roki Marčić podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba ,neboplavih“. Razigrano i rastrčani Pljevljaci brojali su do četiri, a čak do poluvremena tri puta su pogodili mrežu indisponiranog protivnika. Meč pod Golubinjom obilježio je Velizar Janketić koji je postigao dva gola i dva namjestio. Domaćin je poveo na samom startu kada je Vujačić sa peterca smjestio loptu pod prečku. Rudar je nastavio da napada, a ofanziva se isplatila u 23. minutu kada je Janketić sa desetak metara preciznim udarcem proparao mrežu. Sve nade gostiju ugašene su uoči odlaska na odmor nakon što je Vujović srušio Brazilca Tijaga u kaznenom prostoru, a sudija Bošković bez razmišljanja pokazao na bijelu tačku. Siguran realizator bio je Janketić. Muharemović je u nastavku pokušao da ublaži poraz Petrovčana, ali ga je u tome spriječio mladi golman Helić. Jalovo su napadali gosti, ali umjesto počasnog pogotka, postigli su autogol - uradio je to Đorđević nakon kornera koji je izveo Janketić. U sudijskoj nadoknadi, viđena su dva ozbiljna pokušaja Petrovčana - prvo je Helić sjajno odbranio udarac Đorđevića sa pet metara, da bi Vukčević sa 20 metara pogodio stativu. - Odigrali smo dobro, mogli da damo još neki gol, ali pobjedi ne treba gledati u zube. Trošimo

Rudar

Petrovac

4 3 00

Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 500. Sudija Miloš Bošković (Podgorica). Golovi: 1:0 Vujačić u 3, 2:0 Janketić u 23, 3:0 Janketić u 43 (pen), Đorđević u 73. (ag). Žuti kartoni: Seratlić, Vuković, Ćuković, Krasić (Rudar), Ražnatović, Vujović, Rudović (Petrovac).

Rudar

Petrovac

Helić Tomašević Vuković Krasić (od 76. Tahirović) Marković Tiago (od 80. Ernec) Kašćelan Ćuković Vujačić (od 82. Mrdak) Seratlić Janketić

Mugoša Ražnatović Vujović Marković (od 46. Tačibana) Vukčević Rajović (od 32. Rudović) Đorđević Kajević Kalezić Muharemović Đurđević (od 62. Ivanović)

mnogo energije za svaki bod, ali probaćemo da ih sakupimo što više do zime. Svaka čast momcima, pokazali su karakter nakon teškog poraza od Koma. Nastavićemo da radimo - rekao je Edis Mulalić, trener Rudara. Serija slabih rezultata Petrovca kulminirala je odlaskom Rudolfa Marčića. - Pokušao sam sve da podignem ekipu, da je izvedem na pravi put, radio sam najbolje što mogu, ali nije išlo. Podnosim ostavku, a Petrovcu želim sve najbolje, da ostane u društvu najboljih. Radim sam u klubu dvije godine i tri mjeseca, a mislim da je ovo pravi momenat da se povučem - kazao je Marčić nakon poraza u Pljevljima. D. K.

Zeta srušila Titograd i prekinula pozitivnu seriju „ro

ODLUČILA MAJSTORIJA VUKČEVIĆA PODGORICA – Zeta je definitivno „crna beštija“ za Titograd. Tim iz Golubovaca pozitivnu tradiciju na Starom aerodromu nastavio je i sinoć zahvaljujući evrogolu rezerviste Đorđija Vukčevića, koji je u samom finišu majstorski pogodio sa 2223 metra i tako riješio ne baš sadržajan meč. Prvi crnogorski šampion preuzeo je treće mjesto, dok je Titograd nakon četiri vezana trijumfa zastao na putu ka vrhu. Derbi timova koji su konkurenti u borbi za Evropu donio je taktičko nadmudriva-

D. MALIDŽAN

Roganović: Važni bodovi Dragoljub Đuretić, trener Titograda: Propustili smo priliku da se učvrstimo na trećoj poziciji. Zeta ima odličnu zadnju liniju, možda i najbolju veznu liniju u ligi i u prvom poluvremenu držali su loptu, ali nijesu stvorili nijednu šansu. U nastavku nakon dvije izmjene, stvari su se preokrenule. Mi smo imali posjed, ali Zeta je nakon jednog šuta i evrogola Vukčevića došla do pobjede. Idemo dalje, na teškim mečevima protiv Sutjeske i Iskre moramo pokušati da nadoknadimo propušteno. Dejan Roganović, trener Zete: Veoma važni bodovi za nas. Titograd je bio u velikom naletu, nije lako igrati na Starom aerodromu. Ali, znali smo odakle nam prijeti najveća opasnost. U prvom poluvremenu imali smo posjed, ne i šanse, a u nastavku smo pokazali da smo ozbiljni i kao nagrada za sve stigao je gol u finišu.

Podgorica savladala Kom u meču sa dva preokreta

Prekid dvije serije PODGORICA - Dvije serije prekinute su juče na stadionu ,,DG arena“ - Podgorica je slavila poslije tri utakmice bez pobjede (remi, pa dva poraza), dok je Kom ostao bez bod(ov)a prvi put nakon tri kola (remi prethodio vezanim trijumfima). Tim iz Lješkopolja je prvi krug šampionata završio slavljeničkim preokretom u utakmici koja je bila čudna u smislu da je ponudila vatromet golova (4:2), a kvalitet fudbala bio je nizak. - Bili smo pod velikim pritiskom poslije dva poraza. Imamo mladu ekipu koja je igrala dobro u prvih šest kola, ali u dva meča poslije pauze upisali smo slabije re-

zultate. Na primjer, protiv Zete smo dali možda i maksimum, ali je rival bio zaista dobar - izjavio je trener Podgorice Vojislav Pejović. Smatram da smo potpuno zasluženo savladali Kom, mada je rezultat možda previsok jer su se gosti pokazali kao veoma ozbiljna ekipa. Podgorica je povela iz prve šanse na utakmici - nakon ubačene lopte sa lijeve strane šutirao je Ivan Bulatović, a odbitak poslije intervencije odbrambenog fudbalera gostiju dočekao Šaleta Kordić i neometan savladao nemoćnog Đorđija Pavličića. Kom je više pokušavao da igra, da iz izgrađene akcije i kroz posjed uradi nešto više pred golom protivnika. Od-

nos snaga navodio je na zaključak da je samo pitanje vremena kada će se zatresti mreža Podgorice, čiji su igrači često vraćali loptu golmanu, bez jasne ideje u igri i želje da ubrzaju ritam. Izjednačenje se i dogodilo u 32. - Goran Vujović je centrirao sa desne strane, Arihiro Sentoku iz prve gađao u golmana Jasmina Agovića, od kojeg se lopta odbila na nogu Mirze Hota. Zasluženih 1:1. Tokom poluvremena lošeg fudbala viđena je još samo jedna prilika. Bulatović je nakon dodavanja Kordića bezopasno glavom šutirao u Pavličića. U nastavku je prvi zaprijetio domaćin, preko Lazara Vu-

Telekom 1. CFL

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

omantičara“

Detalj sa jučerašnje utakmice

nje, veliku borbenost, ali i baš malo šansi. Važnost duela kao da je uticala kod igrača oba tima, pa je na Starom aerodromu viđeno malo pravog fudbala. Istina, domaći su već na startu priprijetili dva puta preko brzonogog Mendija, koji je prvo u drugom minutu sa prilične distance umalo iznenadio Akovića, da bi zatim u šestom Senegalac na-

pravio novi slalom, dugo oklijevao i umjesto da šutira, odlučio da asistira Đaloviću, ali iskusni napadač nije mogao da se izbori za udarac. Zeta je dobro stajala na terenu, imala posjed, ali ne i šanse. Titograd nije mogao da napravi višak i dođe do pozicije, pa baš zbog toga prvi dio nije bio posebno sadržajan. Milojko i Jamoa su

odrađivali odličan posao, Bošnjak pokušavao da probije gotovo neprelazni bedem domaćih, ali pravih lopti za najisturenijeg Ivana Vukčevića gotovo da nije bilo. Titograd je dočekao u 29. minutu šansu nakon kornera Novovića, ali je Merdović iz neposredne blizine šutirao visoko preko gola. Drugi dio prvog poluvremena donio je određeni pritisak Ze-

Šaleta Kordić, dvostruki strijelac za Podgoricu

čićevića u 50. kada je Pavličić ,,izvadio“ loptu pod prečku. Pet minuta kasnije, međutim, Kom je preokrenuo i činilo se da ide ka zasluženoj pobjedi. Vujović je centrirao sa desne strane, na drugoj stativi iskrao se Žarko Popović i šutirao glavom,

a poslije odbrane Agovića loptu je sa metar udaljenosti u mrežu poslao Arihiro Sentoku. Neočekivano, Kom je ubrzo upao u kontraritam i poslije svega pet minuta izgubio vođstvo. Bulatović je u pao u šesnaestercu poslije kontakta sa

Božidarom Đukićem, a sudija Savo Vujović dosudio diskutabilan penal koji je u gol pretvorio Jovan Vujović. - Vidio sam tu situaciju kao da igrač Podgorice preskače preponu, ali to ne znači ništa. Sudija je bio na nivou, neću da komentarišem njegove odluke. Domaćin je za-

te. Tim iz Golubovaca nije imao šansi osim pokušaja Goranovića u 40. minutu, kada je šutirao sa ivice kaznenog prostora, ali je to bio lak plijen za Ivanovića. Domaći su se nekako nesvjesno povukli, što je ljutilo trenera Đuretića. - Izađite bre, šta se povlačite, oćete li da primimo gol grmio je Đuretić. Zeta je bolje otvorila drugi dio, a nakon kornera Sekulića, Ivan Vukčević je u 56. minutu imao najbolju šansu, ali je lopta otišla tik iznad prečke. Nakon toga Đuretić je reagovao dvostrukom izmjenom – umjesto Brnovića i Đalovića, zaigrali su Brazilac Gomes, kao i mladi napadač Vukčević. Od tog trenutka Titograd je preuzeo inicijativu. Upravo napadač Budućnosti koji je na pozajmici u Titogradu odmah je imao šansu i time najavio buđenje „romantičara“. Drugi rezervista Gomes u 67. minutu vrhunskim pasom otvorio je prostor Mendiju, koji je djelovao nezadrživo, prošao između Baošića i Sopa i kada se očekivala rutinska završnica, lopta je otišla pored gola. Zeta je djelovala bezidejno dugo u napadu, ali je u 83. služeno pobijedio - prokom e n t a r i s a o j e Vi k t o r Trenevski, trener Koma. Izmjene koje je vršio makedonski stručnjak nijesu donijele rezultatski boljitak Komu, koji je od 75. minuta bio u minusu. Kordić je sa oko 17 metara pogodio bliži donji ugao Pavličića, koji je ostao nepomičan u 87. kada je Milija Golubović izveo slobodan udarac iz velike udaljenosti i upisao se u strijelce nakon što na putu do mreže niko nije dirao loptu. - Podgorica je jedan od stabilnijih klubova, znali smo da nakon dva poraza teško može da izgubi još jedan meč. Penal je bio prekretnica, po meni i umor jer smo imali dva povrijeđena igrača, falilo nam je žara. Uglavnom uspijevamo da zadržimo prednost, ali splet okolnosti je doveo do toga da izgubimo - dodao je Trenevski. Ne. K.

Arena

Titograd

Zeta

00 10

Stadion: Titograda. Gledalaca: 400. Sudija: Nikola Dabanović. Gol: 0:1 Đ. Vukčević u 88. Žuti kartoni: Novović, Brnović, Mendi (Titograd)

Titograd

Zeta

Ivanović Roganović Nikolić Banović Merdović Mendi (od 89. Škrijelj) Novović Živković Brnović (od 60. Vukčević) Pavlović Đalović (od 60. Gomes)

Aković Sopo I.Vukčević Bošnjak (od 77. Krstović) S.Vukčević (od 77. Lambulić) Baošić Goranović (od 70. Đ. Vukčević) Milojko Tuzović Jamoa

minutu Jamoa mogao iznenadnu šansu da pretvori gol, ali je lopta otišla preko gola. Titograd je sve više pritiskao goste, očigledno riješen da trijumfuje, ali je loša reakcija Mendija u defanzivi skupo koštala domaće. Đorđije Vukčević je sa 22-23 metra majstorski pogodio mrežu Ivanovića. R. P.

Podgorica

Kom

Stadion: DG arena. Gledalaca: 200 Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 Kordić u 13, 1:1 Hot u 32, 1:2 Sentoku u 55, 2:2 Vujović u 60. (pen), 3:2 Kordić u 75, 4:2 Golubović u 87. Žuti kartoni: Đajić, Čelebić (Podgorica), Đukić, Kaluđerović (Kom)

Podgorica Kom Agović Vučićević Đajić Čelebić Šćekić Božanović Vujović (od 85. Zvrko) Golubović Vujnović Bulatović (od 72. Suzuki) Kordić (od 89. Sekulić)

Pavličić Đukić Petrović Milović Blagojević Kaluđerović Golubović Popović (od 66. Vlahović) Hot (od 78. Račić) Sentoku (od 72. Gazivoda) Vujović

Arena

Fudbal

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Druga liga, 9. kolo: Dečiću novi derbi, Jezero bolje od Mornara, prvi trijumf Lovćena

Tuzani čuvaju vrh Jedinstvo Dečić

1 2

BIJELO POLJE – Gradski stadion. Gledalaca: 350. Sudija: Miraš Cerović. Strijelci: Idrizović u 45. (Jedinstvo), Orahovac u 20, Dedić u 76. minutu (Dečić). Žuti kartoni: Nikolić, Šćepanović, Idrizović, Muzurović (Jedinstvo). JEDINSTVO: Džafić, Hajrović, Krulanović, Gordić, Banda, Nikolić, Muzurović (od 84. Perošević), Idrizović (od 88. Cvijović), Vulević, Kriještorac (od 79. Mušović), Šćepanović. DEČIĆ: Velimirović, Dinoša (od 74. Damjanović), Adžović, Pepić (od 54. Ujkaj), Knežević, Mihailović, Ljuljđuraj, Orahovac (od 45. Vulaj), Drešaj, Dedić, Mijušković. Fudbaleri Dečića pregrmjeli su još jedno teško gostovanje – Tuzani su savladali Jedinstvo u Bijelom Polju i sačuvali pet bodova prednosti u odnosu na Plavljane. Dečić je dobro otvorio meč, na vrijeme poveo golom Orahovca, ali neugodni Bjelopoljci su u posljednjim trenucima prvog dijela igre izjednačili preko Idrizovića, pa je bilo jasno da će se u nastavku gledati neizvjesnost. Oba tima imala su šanse, iskusni Tuzani znali su da iskoriste prekid i preko štopera Dedića dođu do važnog brejka.

Arsenal Bokelj

1 0

TIVAT – Igralište Arsenala. Gledalaca: 150. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Batuta u 29.minutu. Žuti kartoni: Lemajić, Kotarac, S. Mršulja (Arsenal), Kordić (Bokelj). ARSENAL: Lemajić, Manojlović, Niković, S. Mršulja, Đorđević, Batuta, Puljiz (od 56. Kotarac), Krgović (od 65. Pepić), V. Mršulja (od 85. Delić), Paj-

ović, Kovačević. BOKELJ: Kordić, Jeknić, Krstin (od 68. V.Čavor), Sekulović, Banićević, Poček, M. Čavor (od 80.Vukić), Bakić, Mugoša, Bošković, Marković. Arsenal je u primorskom derbiju slavio golom Batute. Tivćani su u veoma tvrdom meču sa ne mnogo šansi znali da stignu do pobjede, čime su produbili krizu Kotorana, koje juče sa klupe nije vodio trener Dragan Đorđević.

Jezero Mornar

1 0

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 100. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelac: Matanović u 66. minutu. Žuti kartoni: A. Vlahović, Kažić, Vukmarković (Mornar). JEZERO: Ig. Asanović, Osmajlić (od 88.Kijota), Raković, Radenović (od 80. Kalač), Vukićević, Radunović, D. Ajković, Drešković,

Matanović, Iv. Asanović (od 73. Milačić), Stijepović. MORNAR: Bjelica, Leverda (od 56. Bušković), A. Vlahović, Đurković, Martinović, Vukmarković, Gašević, Bećirović, Kažić, Brnović, Nakahara. Mornar je bio u naletu, imao priliku da u direktnom duelu protiv Jezera pokaže da je spreman da bude u samom vrhu, ali je Jezero nakon poraza u derbiju od Dečića došlo do pobjede. U zanimljivoj utakmici u Beranama, Jezero je trijumfovalo golom Matanovića u 66. minutu.

Ibar Drezga

2 0

MOJKOVAC – Igralište Brskova. Gledalaca: 150. Sudija: Miloš Bešović. Strijelac: Stanisavić u 4. i 53. minutu. IBAR: Nikolić, Hodžić (od 83.Juković), Vilotijević, Anđelić, Goranović, Mučalica, Stanisavić, Šutković (od 57.

Šimokava), Škrijelj (od 64. Muković), Murić, Dacić. DREZGA: O. Bogićević, B. Bogićević, Kovačević, Bulatović, Ćosović, Gluščević (od 76. Čađenović), Pavković, Šunjević, Spahić (od 62.Popović), Mujović, Tomašević (od 66. Vukčević). Ibar nastavlja pozitivnu seriju. Rožajci su do trijumfa protiv Drezge došli golovima Stanisavića i definitivno pokazali da ne zaslužuju da budu u donjem dijelu.

Otrant O. Lovćen

0 1

TUZI – Stadion Dečića. Gledalaca: 100. Sudija: Goran Ivanović. Strijelac: Montenegro u 20. minutu (iz penala). Žuti kartoni: Rili (Otrant Olimpik), Cerović, M. Draganić, Montenegro (Lovćen). OTRANT OLIMPIK: Mećikukić, Ficić, V. Rudović, Molabećirović, Lukić, Ramović, Tafić (od 46. Čau-

Tabela 1. Dečić 9 7 2 0 21:9 23 2. Jezero 9 6 0 3 15:9 18 3. Jedinstvo 9 3 4 2 9:9 13 4. Ibar 9 4 1 4 14:16 13 5. Mornar 9 3 3 3 9:9 12 6. Drezga 9 3 3 3 11:12 12 7. Arsenal 9 3 2 4 14:13 11 8. Bokelj 9 3 1 5 8:12 10 9. Otrant O. 9 2 2 5 6:10 8 10. Lovćen 9 1 2 6 6:14 5 U narednom kolu (29. septembra) sastaju se: Bokelj – Lovćen, Otrant O – Drezga, Ibar – Dečić, Jedinstvo – Mornar i Jezero – Arsenal.

šić), Seniković, Rili, M. Divanović, Kurti. LOVĆEN: Rosandić, Vrljičak (od 61.Čavor), F. Vujović, Roganović, Cerović (od 79. Gazivoda), M. Draganić, Montenegro, Pejović, Bujiša (od 60. Mudreša), Toljić, I. Vujović. Lovćen je konačno upisao prvu pobjedu ove sezone. Golom iskusnog Montenegra iz penala Cetinjani su trijumfovali protiv Ulcinjana u Tuzima i tako najavili najzad bolja izdanja... Pripremio: R. PEROVIĆ

Međunarodni fudbal Bundesliga (5. kolo)

Kiks Borusije Borusija iz Dortmunda će morati da eliminiše blijede partije u gostima ukoliko misli da konačno skine Bajern iz Minhena sa trona Bundeslige. ,,Milioneri“ su poslije poraza od Union Berlina (3:1) izgubili bodove i protiv Ajntrahta u Frankfurtu iako su vodili u dva navrata. - Naravno da smo razočarani. Imali smo mnogo prilika da postignemo još golova - sve u prvom poluvremenu. Falio nam je završni pas - rekao je trener Lusijen Favr. Borusija ima tri boda manje od vodećeg RB Lajpciga, te jedan od Bajerna. Ne. K.

Rezultati Borusija M. - Fortuna 2:1 (0:1) (Tiram u 74. i 87. - Adams u 6) Ajntraht - Borusija D. 2:2 (1:1) (A. Silva u 43, Kamada u 88. - Vitsel u 11, Sančo u 66) Večeras 20.30 - Volfsburg - Hofenhajm

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Arena

Premijer (6. kolo): Pobjeda Arsenala, poraz Junajteda

,,Redsi“ ne griješe Liverpul je pregrmio i gostovanje Čelziju (2:1), poslije šest kola Premijer lige ima maksimalan učinak i pet bodova više od šampiona i najvećeg, vjerovatno i jedinog konkurenta, Mančester sitija. ,,Redsi“ su bili odlični u prvom poluvremenu i pogocima Aleksander-Arnolda u 14. i Firmina u 30. stekli zavidnu prednost na ,,Stemford bridžu“. Čelzi se, ipak, nije predavao, uspio je da smanji zaostatak efektnim pogotkom Kantea u 71, ali je ostao ,,praznih ruku“ zbog odlične intervencije golmana Adrijana prilikom šanse Aspilikuete. Prilike da donesu remi propustili su i Bačuaji i Maunt. - Svi imamo slabosti, ima ih i golman, ali zaista se dobro uklopio u tim i imao nekoliko izvanrednih odbrana u ovom meču. Ne bismo ga doveli da nijesmo mislili da može da radi dobar posao rekao je menadžer ,,redsa“ Jirgen Klop.

Superliga Srbije

Rezultati Za razliku od Liverpula, njegov najveći rival konstantno posrće - Mančester junajted je poražen od Vest Hema, što mu je čak četvrti četvrti kiks u prvenstvu (po dva remija i poraza) i zaostaje velikih 10 bodova za

liderom. Arsenal je dva puta gubio od Aston Vile, imao i igrača manje od 41. minuta, ali je u posljednjih 10 minuta postigao dva pogotka i upisao trijumf poslije poraza i dva remija. Ne. K.

Kristal Palas - Vulverhempton 1:1 (0:0) (Dendonker u 47. (ag) - Žota u 90.+5) Vest Hem - Man. junajted 2:0 (1:0) (Jarmolenko u 44, Kresvel u 84) Arsenal - Aston Vila 3:2 (0:1) (Pepe u 59. (pen), Čejmbers u 81, Obamejang u 84. - Megin u 20, Vesli u 60) Čelzi - Liverpul 1:2 (0:2) (Kante u 71. - Aleksander-Arnold u 14, Firmino u 30)

Serija A (4. kolo): Pobjeda Rome u 94.

Napoli siguran Na pobjede Juventusa i Intera, Napoli je odgovorio na isti način.

Partizan srušio Zvezdu Partizan je savladao Crvenu zvezdu prvi put od aprila 2017. i prišao najvećem rivalu na bod zaostatka u Superligi Srbije. Pobjeda ,,crno-bijelih“ u vječitom derbiju je zaslužena, tim Sava Miloševića je igrao bolje i kaznio previše opreznu partiju učesnika Lige šampiona. Milošević je pogodio sa izmjenama jer su trijumf donijeli rezervisti - Sejduba Suma je u 83. postigao efektan pogodak, a Zoran Tošić u nadoknadi osigurao trijumf. Asistirao mu je još jedan igrač sa klupe, Rajko Brežančić. Crnogorski reprezentativac Aleksandar Šćekić odigrao je svih 90 minuta za Partizan, dok Igor Vujačić i Periša Pešukić nijesu bili u protokolu. Ne. K.

Ekipa Karla Anćelotija bila je ubjedljiva na gostovanju Lećeu (4:1) i ostala na tri boda manje od Intera, a jedan od Juventusa, od kojeg je nesrećno izgubila u drugom kolu. Ljorente i Insinje su u prvom poluvremenu otklonili sve dileme, Ruis je u nastavku povisio na 3:0, a Ljorente drugim pogotkom odgovorio na gol Mankosua. Iza vodeće trojke je Roma, koja je ostvarila prvu pobjedu u gostima, a ukupno drugu vezanu. ,,Vučica“ je slavi-

Rezultati la u Bolonji zahvaljujući pogotku Edina Džeka u četvrtom minutu nadoknade. Rimljani su u tom trenutku imali igrača manje zbog isključenja Manćinija. Marko Janković je sa klupe odgledao poraz SPAL-a na gostovanju Sasuolu (3:0). Ne. K.

Sasuolo - SPAL 3:0 (2:0) (Kaputo u 26. i 45, Dankan u 47) Bolonja - Roma 1:2 (0:0) (Sansone u 54. (pen), Džeko u 90.+3 Kolarov u 49) Leće - Napoli 1:4 (0:2) (Mankozu u 61. (pen) - Ljorente u 28. i 82, Insinje u 40. (pen), Ruiz u 52) Sampdorija - Torino 1:0 (0:0) (Gabjadini u 56) Atalanta - Fiorentina 2:2 (0:1) (Iličić u 82, Kastanj u 90.+5 - Kjeza u 24, Riberi u 66)

Arena

Vaterpolo

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Dejan Lazović, povratnik u VK Budva, o trenutnoj situaciji, očekivanjima i vjeri

Radom i strpljenjem napadati rezultate PODGORICA - Dejan Lazović, golman crnogorske vaterpolo reprezentacije, od ove sezone član Budve, matičnog kluba, vjeruje da su za njegov tim presudna dva faktora na putu ostanaka u Regionalnom takmičenju. Prvi je rad, drugi strpljenje! - Na početku smo i rano je pričati o nekim stvarima. Prije dva dana smo odigrali premijerni meč u Regionalnoj ligi sa najjačim mogućim, u ovom trenutku za nas, protivnikom. Ko poznaje vaterpolo, zna da su Jug, Mladost, dva Jadrana daleko, ali daleko ispred nas. Šansu treba tražiti u duelima sa Mornarom, Partizanom, Zvezdom, Primorcem i Šapcem. Vjerujem da ćemo uz kvalitetan rad, a bićemo i malo bolje uigrani, pokazati više dobrih stvari u mečevima koji slijede. Mi smo se i kasnije okupili, odigrali nekoliko sparing mečeva sa Radničkim, što opet nije bilo pravo mjerilo. Mnogi od nas prvi put igraju zajedno, a ekipa je baš mlada - istakao je Lazovć. Sjajni golman, nakon Primorja i Verone, sa kojom je ove sezone igrao završni turnir Lige šampiona, stigao je u Budvu. Iznenađenje, ali, dopala mu se priča sa Upravom. Na duže staze... - Za mnoge igrače Budve nastup u Regionalnoj ligi je izazov, zato što su mladi, a ovakvo iskustvo im je potrebno. Zbog toga ovakvi mečevi, sa vodećim timovima iz regiona, mogu samo da pomognu. Naravno, ako želimo da dođemo do cilja, svi se moramo podrediti kolektivu. Uz to, bez jakog rada se ne može do cilja. Budvani neće igrati Evropu.

Težak put do Tokija Sa reprezentacijom golman Lazović nije imao uspješno ljeto. - Pripreme su odrađene na najbolji način. Stiglo je Svjetsko prvenstvo, nakon dva turnira koja smo imali u pripremnom periodu, i niko nas nije nadigrao. Praktično smo imali sve utakmkmice u svojim rukama. Vodili smo i imali napade da riješimo utakmice, a završili smo na 10. mjestu. Teško nam je bilo na SP, ali treba stvari sagledati dublje. Nemamo više jake doma-

Opravdano. Potrebna su ogromna sredstva za nastup u bilo kom od dva klupska evropska takmičenja. Uprava je odlučila da dio novca preusmjeri u dovođenje igrača, stigli su još Blagoje Ivovoć i Filip Klikovac. - Značilo bi mlađim igračima da igraju Evropu, ali jednostavno, takvo je finansij-

će klubove, nemamo šampiona Evrope kao što je bio Primorac, zatim Jadrana koji je osvojio Regionalnu ligu, Budvu koja je bila prvak Crne Gore, a Kataro osvajač Len kupa. Bez jake lige, snažnih klubova reprezentacija slabi. Svjedoci smo da se ostale reprezentacije polako dižu, teško ih je pratiti, jer ako nemate sredstva, onda gubite korak. I koliko god da se trudite, stvari dođu na naplatu. Znam da nas čeka težak put do Tokija, ali izvjesno težak. Mi ćemo, naravno, sve uraditi da dođemo do Olimpijskih igara.

sko stanje, veoma loše, ali ne samo kod nas. Mnogim klubovima se ne isplati da igraju Evropu. Ako imate jaku ekipu imate šansu da ostanete u Evropi, dok malo slabiji kvalitet ništa ne garantuje. Ranije, dok sam bio mlađi, a to zna moja geneacija, igrali smo jake evropske utakmice koje su nam

mnogo pomogle. Poznato je da se vaterpolo najviše prati zbog evropskih kupova. Dueli sa renomiranim ekipama, protiv velikih igrača je dragocjenost i nešto što se ne može uvijek opisati. Međutim, sadašnja situacija je takva kakva jeste, najbolje je prihvatiti i okrenuti se domaćom prvenstvu u Regio-

nalnoj ligi. Neće nam ni tu biti lako, ali, tražićemo šansu sa rivalima koji su nam po mjeri. U Budvi mu je prijatno. Kod kuće je. A koliko mu nedostaje ritam čestih i utakmica sa kvalitetnim rivalima: - Od Primorja i Verone, svake godine sam nastupao u Ligi šampiona ili Evrokupu. Sve jake utakmice branio. Sad je sve drugačije, malo čudno, ali moram se naviknuti. Vratio sam se, sa Upravom pričao i vidio želju da probamo zajedno neke stvari da napravimo. I da se pomogne koliko ko može. Prisjeća se Lazović kvaliteta koji je unazad nekoliko godina imala Budva i ostali klubovi. Danas je svega manje. - Do juče su se mnoge utakmice igrale na gol, sad je totalno drugačija sistuacija. Moramo je prihvatiti i razmišljati o utakmicama koje su nam priotiret. Mladi moraju da uče, podrede kolektivu ako misle karijere da prave. Boravak konkretno u Veroni bio je uspješan za Lazovića. Upoznao je lijepe stvari, lice profesionalizma, kao i koliko čovjek mora da vodi računa o sitnicama da bi opstao u svijetu o kojem je maštao dok je pravio prve zamahe u Budvi. - Navikao sam se u inostranstvu i ispunio cilj. Igrao sam sa vrhunskim igračima i protiv vrhunskih igrača u najjačim takmičenjima. Nažalost, nekad ne možete da utičite na mnoge stvari, a nekad nemate izbor. Jer, sport je takav, skoro svake godine se po jedan klub ugasi ili oni što su investirali odu iz kluba. To je realnost, manje lijepa, ali idemo A. M. dalje.

Rukomet

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Arena

Rukometašice danas na okupu, u srijedu sa Italijom u Pljevljima u prvom meču kvalifikacija za EP

,,Lavice“ se zagrijavaju za Japan PODGORICA - Nacionalni tim je ponovo na okupu - ,,lavice“ će od danas do početka prvog kvalifikacionog duela sa Italijom za odlazak na šampionat Evrope, uraditi sve da kvalitetno spreme prvog, od ukupno tri rivala u grupi 2. U nedjelju će u gostima sa Litvanijom probati, što je i cilj, da sa četiri boda bezbrižno sačekaju derbi sa Mađaricama je zakazan u martu naredne godine. Mađarska je pravi rival i biće idealna provjera, a Italija i Litvanija ne bi trebalo da predstavljaju veći teret timu selektora Pera Johansona. - Znam da su nas prije dvije godine Italjanke kod kuće namučile. Poznajemo ih, poštujemo, ali ne mislim da imaju veliku rukometnu tradiciju i nadam se povoljnom rezultatu u srijedu i vjerujem u nedjelju u dru-

Dva najbolja tima iz sedam grupa idu na EP U kvalifikacijama za šampionat Evrope učestvuje 28 reprezentacija. Plasman na EP obezbijediće po dvije najbolje iz sedam kvalifikacionih grupa. Norveška i Danska kao domaćini obezbijedili su učešće na prvenstvu Evrope. gom kvalifikacionom meču protiv Litvanije. Dolazimo spremne na okupljanje, očekujem i podršku sa tribina, a drago mi je što u Pljevljima počinjemo borbu za odlazak na šampionat Evrope – kazala je Tatjana Brnović, pivot Budućnosti i neko ko je apsolutno izašao iz problema sa povredama. Gro reprezentativki je iz redova Budućnosti. Hrabri igra svake od njih, jer su u 13 pripremnih utakmica iskazale ogroman kvalitet i spremnost da odgovore

Najviše iz Budućnosti i rumunske lige Čak šest reprezentativki koje nastupaju u Rumuniji na spisku su selektora Johansona. Od internacionalki tu su još tri iz Mađarske, te jedna iz Hrvatske.

obavezama. Idealan za selektora Johansona je povratak Milene Raičević, na koju zbog opravka nakon operacije, nije moga da računa u baražu dvomeča protiv Češke u junu. U reprezentaciju se vratila Đurđina Malović, ljevoruki bek iz mađarskog FTC-a, a tu je i Dijana Mugoša, lijevo krilo hrvatske Podravke. Novo lice je golmanka Marta Batinović, koja je od ove sezone članica šampiona Rumunije Valčee. Mnoge od internacionalki



Italija nikad nije nastupala na šampionatu Evrope, koji se igra od 1994. godine



Samo četiri sa spiska Johansona (Ujkić, Pavićević, Despotović i Bobana Klikovac) neće u ovoj godini nastupati sa svojim klubovima u LŠ

dolaze iz jakih liga, takmičarskog ritma, a što je najvažnije iz kvalitetnih inostranih klubova. - Sad smo vidjeli koliko znače kvalitetne utakmice u pripremnom periodu. Mnogo je važno što u nove obaveze sa reprezentacijom ulazimo iz jakog takmičarskog ritma – napomenula je Brnović. Per Johanson danas će u Podgorici odraditi prvi trening sa rukometašicama. Na njegovom spisku su: (golmanke) Marina Rajčić, Anastasija Babović (Budućnost), Marta Batinović (Ramniku Valčea, Rumunija), (lijeva krila) Majda Mehmedović (Budućnost), Ivona Pavićević (Korona Brašov, Rumunija), Dijana Mugoša (Podravka, Hrvatska), (desna krila) Jovanka Radičević (Budućnost), Dijana Ujkić (Magura Cisnadie, Rumunija), (pivoti) Ema Ramusović, Tatjana Brnović (Budućnost), Bobana Klikovac (Krajova, Rumunija), (bekovi) Đurđina Jauković, Milena Raičević



Italijanke su na nekom velikom takmičenju nastupale samo 2001. godine, kada su na šampionatu svijeta osvojile 16. mjesto (Budućnost), Jelena Despotović (Debrecin, Mađarska), Itana Grbić i Andrea Klikovac (CSM Bukurešt, Rumunija), Katarina Bulatović (Đer, Mađarska), Đurđina Malović (Ferencvaroš, Mađarska). Selektor Johanson je u dogovoru sa Rukometnim savezom Crne Gore za predstojeću akciju pozvao kadetkinju Anastasiju Marsenić i juniorku Nikolinu Knežević nagrađene za odlična izdanja u dresu reprezentacije na šampionatima Evrope održanim tokom ljeta. A. M.

10 Arena

Košarka

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Košarkašice Budućnost Bemaxa vr

Utakmice d

Seniorski košarkaški turnir 3x3 Volkano turneje

Dangerous pobjednik završnog turnira u Podgorici PODGORICA - Spektakularna noć i završnica 3x3 Volkano turneje na Trgu Svetog Petra! Na programu je bio seniorski turnir na kojem je učestvovalo 11 ekipa koje su najviše pokazale ovog ljeta, kao i finalista studentskog turnira, održanog dan ranije - ekipa MISP. U grupnoj fazi su uglavnom pobjeđivali favoriti, sve do utakmice PG - Podgorica, gdje je PG trojkama Satarića i zakucavanjima Jovićevića, zauzela prvo mjesto u grupi C i poslala Podgoricu na Dangerous u četvrtfinalu. Prvi nosioci Dangerous su slavili u tom meču, a u polufinale su se plasirali i Griffinsi pobjedom nad In

Taxijem (22:15). CT je bio bolji od pobjednika turnira u Pljevljima, 4SOBE (20:17), a PG je poslije možda i najbolje partije u sezoni, odigrao značajno lošije, i izgubio od Top 10 (12:13). U polufinalu, CT je na samom početku zaprijetio Dangerousu, sa dvije trojke Marjana Stojanovića, ali Dangerous ubrzo preuzima kontrolu nad mečom i na kraju ubjedljivo slavi rezultatom 21:8. U drugom polufinalu, Griffins je sjajno otvario meč, ali nakon rezultata 11:3, Top 10 pravi nestvarnu seriju, u jednom trenutku čak i preuzima vođstvo. U ključnim trenucima Vuković pogađa dvije trojke, i Griffins pobjeđuje

rezultatom 19:15. Samo finale je na neki način i odlučivalo o najboljoj ekipi u sezoni, jer su finalisti, uz G unit, bili jedine ekipe sa dvije titule u ovoj sezoni. Dangerous je pobijedio 18:15 i pored titule pošao kući bogatiji za 1.500 eura. Pored vrhunske košarke, publika je imala priliku da uživa u bogatom zabavnom programu. Prvi put u Crnoj Gori, nastupili su Dunking Devils, akrobate iz Slovenije i učesnici šoua ,,Britain’s Got Talent.“ Revijalni meč su igrale ,,Kumare“, a kroz takmičenje za publiku, u saradnji sa Radijom D, poklonjeno je putovanje za dvije osobe u Istanbul.

PODGORICA – Pet utakmica u šest dana i pet pobjeda tokom mini turneje po Srbiji – tako bi se u najkraćem mogla opisati protekla sedmica za košarkašice Budućnost Bemaxa. ,,Plave“ su juče ujutro doputovale iz Beograda, a nakon dan odmora, već danas vraćaju se obavezama... - Poslije naporne prve faze priprema u Podgorici sve smo jedva čekale pripremne utakmice. Odigrale smo pet utakmica, bilo je dobrih i loših stvari, ali ono što je pozitivno jeste da smo iz utakmice u utakmicu djelovale bolje i svakako da su ove provjere donijelo ono što nam je i trebalo – kazala je Nikolina Džebo, krilni centar Podgoričanki. Crnogorske šampionke prvo su savladale Vrbas (63:54), zatim su u dva dana igrale protiv novosadskih ekipa – 021 (86:62) i Novosadska ŽKA (73:52). ,,Vučice“ su posljednja dva dana igrale u Beogradu i imala dva znatno teža testa – savladale su kineski Šangaj (68:65), a onda i nekada velikog rivala iz WABA lige ekipu ,,Radivoja Koraća“ (78:68). - Sve te utakmice dobro su nam

poslužile da se uigramo i spremimo za novu sezonu. Bilo i jačih i težih utakmica, tako da je ova mini turneja po Srbiji definitivno pravi potez. Ono što

Košarkaši Sutjeske osvojili Memorijalni turnir ,,Mari

Nikšićani odbranili titu Rogaška Sutjeska

81 88

ROGAŠKA: Ferme 11, Vujasinović 18, Božak, Miličević, Čigoja 4, Vašington 12, Durnik 6, Lelić 12, Dornik, Fon 18. SUTJESKA: Goranović 3, Pavlićević 26, Gardašević, Vulević, Knežević 3, Ćalić, Vujović 14, Bojić, Sejfić 16, Lalović 8, Đoković 18, Tončić. Košarkaši Sutjeske drugu godinu zaredom osvajači su međunarodnog Memorijalnog turnira ,,Marijofil Džidić“

Košarka

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Arena 11

ratile se sa turneje po Srbiji

dale smjernice Nikolina Džebo

nam je trebalo, a to je da dobijemo određene smjernice nakon mečeva, to smo i uspjeli. Vidjeli smo na čemu moramo dodatno da radimo i što je to

što treba popraviti – objasnila je Džebo. Reprezentativka Bosne i Hercegovine pokazala je u gotovo svakom meču da će uz pojača-

ijofil Džidić“

ulu u Mostaru

u Mostaru. Nikšićani su u finalu savladali ekipu Rogaške rezultatom 88:81 (23:15, 24:19, 18:22, 23:25). Nikšićani su bolje ušli u meč, na kraju prvih 10 minuta imali prednost (23:15), a već tokom druge četvrtine nošeni ponovo sjajnim Pavlićevićem, uz sigurnog Đokovića, koji je dominirao u reketu, stigli do dvocifrene razlike, pa je na odmoru bilo 47:34. Ni u nastavku susreta Slovenci nijesu uspjeli da poremete Nikšićane, koji su kontrolisali igru i upisali još jednu pobjedu. Sutjeska je tako dokazala da će i u novoj sezoni ABA 2 lige imati što da pokaže. R. P.

nje iz Crvene zvezde Minu Đorđević čini odličan centarski tandem, a upravo to trebalo bi da bude posebna snaga ,,vučica“. - Đorđević i Katanić su se dobro uklopile. Funkcionišemo kao da smo odavno zajedno, tako da je djelovalo to dobro i na utakmicama – ističe Džebo, uz posebnu napomenu da su i mlade ostavile pozitivan utisak. - Ove godine dosta mlađih igračica je priključeno prvom timu. Vidljiva je velika želja da se dokažu, a ta njihova energija biće nam možda dodatna snaga. Nastojali smo kroz pripreme, treninge i utakmice da se što bolje uklopimo i vjerujem da će ovaj podmlađeni tim predstavljati dobru cjelinu – naglasila je Džebo. Podgoričanke nastavljaju sa radom u ,,Bemax areni“, a 25. septembra protiv Raguze imaće posljednji test uoči početka nove sezone WABA lige, u kojoj će na startu gostovati šampionu Slovenije, ekipi Celja, koja nakon brojnih pojačanja ističe glavnu kandidaturu za osvajanje regionalne krune. R. P.

Vučević uskoro počinje pripreme za sezonu

U pogonu 1. oktobra

Naš Ol-star centar Nikola Vučević započeće zvanične pripreme za novu NBA sezonu sa ekipom Orlanda 1. oktobra. Do tada će igrači ekipe koja je prošle sezone napravila veliko iznenađenje plasmanom u plej-of Istočne konferencije, raditi u individualnim programima. Prvog dana oktobra, na startu priprema, igrači i članovi stručnog štaba govoriće pred američkim medijima o planovima za novu sezonu. Cilj Orlanda je da ponovi veliki uspjeh. ,,Magični“ su prethodnu sezonu završili sa 22 pobjede u posljenju 31 utakmicu. Jedino pojačanje je krilo iz Portlanda Al-Faruk Aminu. Orlando će prvi pripremni meč igrati protiv San Antonija u gostima u Teksasu, 6. oktobra, a dva dana kasnije igrati protiv Detroita, takođe u gostima. Do kraja predsezone igraće na terenu Atlante, potom dočekati Boston, Filadelfiju i Majami (18. oktobra). Prvi meč nove NBA sezone Orlando će igrati na svom terenu protiv Klivlenda, 24. oktobra. Šampionu Torontu gostovaće već 29. oktobra, u trećem meču sezone. Baranin Vučević je prethodne sezone imao najbolji učinak u osam godina dugoj NBA karijeri, sa 20,8 poena, 12 skokova i 3,8 asistencija po meču. S. S.

Dašić obrazložio odluku da potpiše ugovor za hrvatski Šibenik

Podneblje po mjeri PODGORICA - Vladimir Dašić (31), naš dugogodišnji reprezentativac, iznenadio je košarkašku javnost odlukom da potpiše za hrvatski Šibenik. ,,Četvorka“ visoka 208 santimetara je odigrao dobru sezonu za nama u Zadru. Sa Šibenikom je potpisao otvoreni ugovor na tri mjeseca - u slučaju odgovarajuće ponude jakog kluba moći će u bilo kom trenutku da napusti tim iz Dalmacije. - Ovo je podneblje po mjeri za mene, slični smo po temperamentu, u Zadru sam se prošle sezone osjećao kao kod kuće i dobrodošao. Vje-

rujem da će tako biti i u sezoni pred nama u Šibeniku - rekao je Dašić za klupski sajt. Klub u sezoni pred nama neće igrati u regionalnim takmičenjima, ali želi visoke domete u hrvatskom šampionatu. U Šibeniku trenutno igra sedam reprezentativaca mlađih kategorija Hrvatske.

- Tu sam da pomognem bilo kome ko zatraži savjet. Sa iskustvom koje imam uvijek mogu pružiti mladom igraču novu perspektivu i uvid u košarkaške čarolije rekao je Dašić. Prošle sezone Podgoričanin je u Zadru odigrao 16 utakmica u ABA ligi (15 kao starter) i bilježio 8,6 poena i 4,5 skokova u prosjeku. S. S.

12 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Održano pojedinačno prvenstvo Crne Gore u atletici za cicibane

Nova dominacija Sanjinih bisera BAR – Već godinama dobro je poznato da u mlađim uzrasnim kategorijama, kada je u pitanju atletika, dominiraju klinci iz Atletskog kluba Sanja. Nova potvrda da u ovom barskom klubu rade izuzetno sa mladim takmičarima stigla je juče, na pojedinačnom prvenstvu Crne Gore za cicibane. Na takmičenju u Baru, koje se održava pod pokroviteljstvom ASCG i Ministarstva sporta Crne Gore, a u tehničkoj organizaciji AK Mornar, nastupilo je 180 atletičara iz klubova (Budućnost, Jedinstvo, Mornar, Orion, Rudar, Bar, Dionis, Tara, Lim, Sanja, Podgorica, Lovćen i Nikšić). Najviše medalja na takmičenju osvojili su takmičari AK Sanja – 13 (čak devet zlatnih, uz srebro i tri bronze), članovi Oriona osvojili 12 (četiri zlata, šest srebrnih i dvije bronze), a jednu manje atletičari Lovćena (3,3,5). Rezultati po disciplinama – CICIBANI: 60 m: 1. Vuk Pandurica (Tara) 9,06, 2. Uroš Kotlaja (Rudar) 9,63, 3. Ilija Ćuzović (Rudar) 9,78; 200 m:1. Uroš Kotlaja (Rudar) 32,85, 2. Petar Knežević (Nikšić) 35,84, 3. Benjamin Redžepagić (Orion) 37,71; 600 m:1. Boban Madžgalj (Orion) 1:55,91, 2. Nemanja Madžgalj (Orion) 2:06,25, 3. Enes Erović (Jedinstvo) 2:15,96; 60 m prepone: 1. Dušan Laketić (Sanja) 11,91, 2. Đorđe Bugarin (Sanja) 13,12, 3. Jakov Petričević (Lovćen) 13,82; 4x50m: 1. Sanja (Bar) 33,45, 2. Lovćen (Cetinje) 34,65, 3. Mornar (Bar) 35,85; Skok udalj:1. Dušan Laketić (Sanja) 4,39, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 3,82, 3. Stefan Džaković (Rudar) 3,57; Bacanje kugle (2 kg):1. Ilhan Suljević (Je-

Međunarodne sportske igre za osobe sa invaliditetom

Tri medalje za Luču

Četiri nova rekorda Na takmičenju su postavljena četiri rekorda Crne Gore - Ilhan Suljević član Jedinstva postavio je rekord za cicbane u bacanju kugle (2 kg) rezultatom 10,60 s,

dok je Suana Tafić iz Oriona postavila dva rekorda. Mlada bacačica prvo je postavila najbolji državni rezultat za cicibanke u bacanju koplja (400 gr) rezul-

tatom 26,72 m, a zatim u istoj kategoriji, ali u bacanju diska (600 gr) rezultatom 23,09 metara. Novi rekorder Crne Gore je i Dušan Laketić (AK Sanja) koji je postavio rekord za cicibane u skoku udalj (4.39).

dinstvo) 10,60, 2. Radovan Sošić (Tara) 8,52, 3. Alan Dacić (Orion) 8,50; Bacanje vortexa (130 gr): 1. Alan Dacić (Orion) 39,50, 2. Elzin Guberinić (Orion) 35,53, 3. Amil Đokić (Sanja) 34,95; Bacanje koplja (400 gr): 1. Radovan Sošić (Tara) 26,88, 2. Elzin Guberinić (Orion) 24,28, 3. Ognjen Rabrenović (Mornar) 10,98; Bacanje diska (600 gr): 1. Vuk Pandurica (Tara) 24,14, 2. Ilhan Suljević (Jedinstvo) 18,60, 3. Petar Rabrenović (Mornar) 17,63; PIONIRKE: 60 m:1. Andrea Glavanović (Sanja) 9,46, 2. Petra Ražnatović (Mornar) 9,65, 3. Jovana Drljević (Lim) 9,71; 200 m: 1.

Andrea Glavanović (Sanja) 31,97, 2. Elzana Guberinić (Orion) 32,29, 3. Mia Šofranac (Mornar) 32,90; 600 m:1. Nikolina Marović (Orion) 2:06,32, 2. Ana Burgova (Mornar) 2:16,85, 3. Anđela Stanišić (Sanja) 2:41,74; 60 m prepone: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 11,60, 2. Anđela Ivanović (Lovćen) 13,00, 3. Monja Durutović (Sanja) 13,42; 4x50 m:1. Sanja (Bar) 32,12, 2. Rudar (Pljevlja) 33,49, 3. Lovćen (Cetinje) 34,03; Skok uvis: 1. Lejla Maljević (Lovćen) 120, 2. Aleksandra Stanić (Tara 9 115, 3. Teodora Jovović (Nikšić) 105; Skok udalj: 1. Anđela Đuranović (Sanja)

4,50, 2. Elzana Guberinić (Orion) 3,88, 3.Teodora Guberinić (Rudar) 3,75; Bacanje kugle (2 kg): 1. Mare Martinović (Lovćen) 6,95, 2. Anabela Gazivoda (Orion) 5,08, 3. Ana Raičković (Lovćen) 4,58; Bacanje koplja (400 gr): 1. Iva Miljenović (Lovćen) 17,50, 2. Aleksandra Stanić (Tara) 15,62, 3. Ana Raičković (Lovćen) 12,67; Bacanje vortexa (130 gr): 1. Tamara Galić (Sanja) 30,00, 2. Mia Šofranac (Mornar) 23 m 72, 3. Iva Miljenović (Lovćen) 23,35; Bacanje diska (600 gr): 1. Suana Tafić (Orion) 23,09, 2. Mare Martinović (Lovćen) 15,07. R. P.

PODGORICA - Stonoteniseri podgoričke Luče sa tri medalje završili su nastup na šestim međunarodnim sportskim igrama osoba sa invaliditetom u Beogradu. U klasi 7 Pjetro Paljušević i Slobodanka Gurešić u klasi 2-5 (osobe u kolicima) osvojili su zlatne medalje, dok je Milijana Ćirković u klasi 6 bila srebrna. Pljevaljski Set osvojio je bronzanu medalju u sjedećoj odbojci, dok su kosarkaši Paramonta zauzeli četvrto mjesto na turniru košarke u kolicima. Plivači Resursnog centra DR Peruta Ivanovic iz Kotora u konkurenciji osoba sa smetnjama sluha osvojili su pet medalja. Na 50 metara slobodno, zlato je osvojio Kerim Crnovršanin, dok je bronzani bio Delon Sejdović. Crnovršanin je bio zlatni i na 100 metara, srebrnu medalju osvojio je Sejdovi, a kotorsko pobjedničko postolje kompletirao je Vlado Ćešić. Fudbalska ekipa Centra bila je četvrta. Članica Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Muradija Ibrahimović osvojila je zlatnu medalju na drugoj stazi u pikadu za osobe sa smetnjama vida dok su Barani u generalnom plasmanu bili četvrti. Igre su okupile više od 500 sportista iz 16 država, koji su se takmičili u 13 sportova.

Formula 1

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

Arena 13

Fetel prvi ispred Leklera u Singapuru, Hamilton četvrti

Perfekcija Ferarija Peti trijumf u marini Sebastijan Fetel od juče je rekorder Velike nagrade Singapura sa pet pobjeda. Na uličnoj stazi u gradskoj marini prethodno je slavio i 2011, 2012, 2013. i 2015. godine. Luis Hamilton ima četiri trijumfa na ovoj stazi, pobjeđivao je u posljednje dvije godine. Fernando Alonso trijumfovao je 2008. i 2010. godine.

Rezultati

Sebastijan Fetel dočekao je prvu pobjedu nakon skoro 13 mjeseci u Formuli 1, juče u Singapuru njegova ekipa Ferarija neočekivano je dominirala. Njemac je slavio ispred timskog kolege Šarla Leklera i mladog Maksa Ferstapena iz Red Bula. Odličan vikend za Ferari dodatno je dobio na značaju činjenicom da je šampion Luis Hamilton bio tek četvrti, nekonkurentan na sporoj uličnoj stazi koja je trebalo da favorizuje njegov bolid Mercedesa. Fetel je perfektno iskoristio to što je prvi od favori-

Hamilton: Titula je bitna Strategija Mercedesa da se u završnici traži prednost u odnosu na rivale sa tvrdim pneumaticima za Luisa Hamiltona, nije upalila. Šampion i lider ta ušao u boks na zamjenu pneumatika, u 21. krugu. Neočekivano se dva kruga kasnije našao ispred timskog kolege Leklera, koji je startovao sa pol-pozicije. Hamilton je potpuno kiksao sa strategijom i kasnim zaustavljanjem u 26. krugu... - Bio sam fokusiran i miran

Serija pobjeda Prvi put nakon 11 godina ekipa Ferarija povezala je tri trijumfa na tri uzastopne trke. ,,Skuderija“ je u vrhunskoj formi. - Ne mogu u dovoljnoj mjeri istaći koliko sam ponosan i srećan što se veliki rad svih u ekipi isplatio, nakon nekoliko mjeseci danonoćnog rada. Bili smo sve više u kontroli kako je trka napredovala. Odavno se nijesam osjećao tako komotno na stazi - rekao je Fetel.

generalnog plasmana nije na pravi način ugrozio vozače koji su završili na podijumu. - Ništa strašno, jednom smo promašili strategiju u finišu, iako je u glavi bilo to da dugo nijesam pobijedio. To je zato što je ekipa odradila odličan posao, novi paket aerodinamičkih podešavanja je perfektan. Sada možemo reći da smo konkurentni na svakoj trci. Ne želim da se zaustavim na jednoj pobjedi ove sezone - rekao je Fetel, četvorostruki prvak svijeta, koji je dočakao 52. trijumf karijere. Lekler je, nakon dva trijumfa, nastavio odličan niz rezultata. Cjelokupan utisak je da su timski stratezi italijanske ekipe juče favorizovali Fetela, kako bi se što prije prekinuo post bez trijumfa slavnog Njemca. Realnost je, Hamilton je predaleko u generalnom

zaustavljanja. Borba za titulu je bitna i na to smo apsolutno fokusirani. Moram reći da nas je Ferari iznenadio kvalitetom izdanja nakon ljetnje pauze - rekao je Hamilton. plasmanu da bi se Ferari uključio u borbi za titulu... - Stigli smo u Singapur sa nadom da ćemo ostvariti podijum, a vraćamo se u Evropu sa duplim trijumfom. Sveukupno, još jedan sjajan dan i vikend za našu ekipu nakon ljetnje pauze. Sada više niko neće reći da Ferari ne može do pobjeda na sporijim stazama. Radujemo se finišu sezone, ne žalimo za propuštenim šansama iz prvog dijela - rekao je Lekler, veliki talenat iz Monaka. Maks Ferstapen je rutinski branio treću poziciju ispred Luisa Hamiltona. Ipak realnost je da u bilo kom momentu trke nije ugrozio vozače Ferarija...

1. Sebastijan Fetel (Ferari) 2. Šarl Lekler (Ferari) +2,641 3. Maks Ferstapen (Red Bul) +3,821 4. Luis Hamilton (Mercedes) +4,608 5. Valteri Botas (Mercedes) +6,119 6. Aleks Albon (Red Bul) +11,663 7. Lando Noris (Meklaren) +14,769 8. Pjer Gasli (Toro Roso) +15,547 9. Niko Hilkenberg (Reno) +16,718 10. Antonio Đovinaci (Alfa Romeo) +17,855

Generalni plasman 1. Luis Hamilton 2. Valteri Botas 3. Maks Ferstapen 4. Šarl Lekler 5. Sebastijan Fetel

296 231 200 200 194

- Ovo je staza koja je trebalo da bude šansa za nas iz Red Bula, ali nijesmo bili u trci za trijumf. Šteta, moramo pažljivo pratiti što rade rivali iz Ferarija i Mercedesa - rekao je Ferstapen, koji je sve dalje od druge pozicije u generalnom plasmanu na kraju sezone. Šampionat se nastavlja već naredne nedjelje, 29. septembra, Velikom nagradom Rusije u Sočiju. Radi se o jednoj od najatraktivnijih trka sezone. Do kraja sezone ostalo je svega šest trka, odnosno 150 poena, tako da je gotovo izvjesno da će Hamilton doći do šeste titule prvaka svijeta u karijeri. S. S.

14 23. septembar 2019. Arena 23.Ponedjeljak, septembar 2019. Arena 23. septembar 2019. 14 Ponedjeljak, Arena Ponedjeljak,

Lutrija Lutrija Lutrija

Ponedjeljak

07:00 Jutarnji program - uživo 14:15 Planinama- repriza 18:45 U objektivu - repriza 10:00 Hrana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to - repriza 19:00 Aktuelno 10:45 Čuj,čuj to - premijerno 15:00 Na domaćem terenu 19:30 Koncert 11:00 Mapet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 11:15 Učimo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 20:00 Humoristička serija 11:30 Legendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza 20:30 Crnogorske anegdote repriza 18:45 U objektivu - repriza utarnji program - uživo 11:45 Lijek iz prirode14:15 Planinama16:30 Intermeco 20:45 Planinama rana kao lijek - repriza 14:45 Čuj, čuj to16:45 - repriza 21:00 Intermeco 12:00 Sportske vijesti - uzivo Servisne informacije19:00 Aktuelno 21:15 Gušteranje - premijerno 12:30 Opstanak 17:00 Mapet šou – repriza 19:30 Koncert 15:00 Na domaćem terenu j,čuj to - premijerno 17:30 Dogodilo se…repriza 22:00 Film 13:00 Dogodilo se…. apet šou - premijerno 15:30 Koliko poznaješ svoj grad 19:45 Koliko poznaješ svoj grad 17:45 CG Ekonomija repriza 00:00 Aktuelno - repriza 13:15 Moda 20:00 Humoristička serija mo geografiju 15:45 Crnogorske anegdote 13:30 Goleada - premijerno 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza 20:30 Crnogorske anegdote gendarni box mečevi 16:00 Living room – repriza dnevnog programa 14:00 U objektivu - premijerno 18:30 Lijek iz prirode - repriza

ek iz prirode ortske vijesti - uzivo stanak ogodilo se…. da leada - premijerno objektivu - premijerno

Ponedjeljak

16:30 Intermeco 20:45 Planinama 16:45 Servisne informacije 21:00 Intermeco 17:00 Mapet šou – repriza 21:15 Gušteranje - premijerno 22:00 Film 17:30 Dogodilo se…- repriza 00:00 Aktuelno - repriza 17:45 CG Ekonomija - repriza 18:15 Čuj, čuj to - repriza 00:30 Repriza Neobična dešavanja i ljudi, 18:30 Lijek iz prirode - repriza rijetka zanimanja, dnevnog dobra programa djela, slobodan pristup, opušten stav i neobavezno držanje voditelja. Autor i voditelj:

Matija Milačić

Neobična dešavanja i ljudi,

Crne Gore Crne Gore

Ponedjeljak, 23. septembar 2019. Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

15 Arena 15 Arena

16 Arena

Sportski miks

Ponedjeljak, 23. septembar 2019.

MotoGP: Prvak rutinski slavio u Aragonu ispred Dovicioza

Mark Markes na koti 300

,,Rojal kup NLB banka 2019“

Lukas do titule

PODGORICA - Tena Lukas osvojila je ,,Rojal kup NLB banka 2019“. U finalnom meču hrvatska teniserka savladala je Ruskinju Marinu Melnikovu 6:4 7:5. Koncentrisanija Lukas uspjela je, nakon lošeg meča u finalu prošle godine, da se ispravi i sa sobom odnese ovogodišnju titulu. Poznato je i da je Melnikova 2017. odnijela titulu u Podgorici. Organizator turnira Milorad Asanović obećao je da će se nivo turnira podići i najavio mogućnost da turnir bude još veći i jači sljedeće godine. Publici se na dodjeli nagrada najboljima obratio izvršni direktor NLB banke Martin Leberle koji je i uručio nagrade. R. A.

Mark Markes je jučerašnjom pobjedom u Alkanjizu, na trci za Veliku nagradu Aragona, stigao već do 300 poena u MotoGP sezoni, pet trka prije kraja šampionata. Španac će izvjesno osvojiti šestu titulu prvaka svijeta najjače klase motociklizma. Jučerašnji trijumf ispred najvećeg rivala Andree Dovicioza iz Dukatija i autsajdera Džeka Milera iz Pramaka bio je potpuno rutinski za vozača Honde. Markes je vodio od početka do kraja trke, već nakon pet krugova imao velikih četiri sekunde prednosti u odnosu na rivale. Mladić iz Barselone već ima osam pobjeda ove godine, stigao je do 51. trijumfa karijere u najjačoj klasi. - Imao sam mnogo samopouzdanja u vezi postavljene strategije. Cilj je bio doći do pet sekundi prednosti i onda ne forsirati, već održavati razliku. Da je Doviciozo došao ranije do drugog mjesta, možda bi me ugrozio. Borba za titulu nije završena, daleko od toga. Moram ostati miran i fokusiran

Rekorder staze Mark Markes je dočekao petu pobjedu u najjačoj klasi u karijeri na stazi Velike nagrade Aragona (četvrtu uzastopnu), po čemu je apsolutni rekorder trke koja se vozi u MotoGP šampionatu od 2010. godine. Španac je samo dva puta poražen u Alkanjizu otkako vozi u najjačoj klasi motociklizma. U Aragonu ima i pobjedu u Moto2 klasi 2011. godine. Po dva trijumfa u Moto2 klasi na ovoj španskoj stazi imaju Horhe Lorenco i Kejsi Stoner.

- rekao je Markes. Italijan Doviciozo nema što sebi da zamjeri, startovao je deseti i polako napredovao. U završnici je bio spreman da izbori drugo mjesto. - Zadovoljan sam brzinom i žao mi je što nijesam imao bolju poziciju na startu da ugrozim Markesa u borbi za pobjedu. To bi navijačima sigurno bilo interesantnije. Brzi smo, borićemo se za trijumfe na narednim trkama, borba za titulu je, bojim se, završena - rekao je Doviciozo, koji će izvjesno drugu godinu zaredom sezonu završiti na drugom mjestu generalnog plasmana. Džek Miler je u završnici

uspio da prestigne Maverika Vinjalesa iz Jamahe za mjesto na podijumu. Za Australijanca ovo je izuzetan rezultat. Na tabeli šampionata Markes sada ima 300 poena, ispred Dovicioza sa 202 i Aleksa Rinsa iz Suzukija sa 156 poena (završio juče trku padom u prvoj krivini). U igri je ostalo još samo 125 poena, tako da Španac teoretski već na narednoj trci može osvojiti novu titulu. Sezona se nastavlja 6. oktobra na stazi ,,Buriram“, za Veliku nagradu Tajlanda. Jučerašnja trka bila je posljednja u Evropi do završne u sezoni, 17. novembra u Valensiji. S. S.

Osaka osvojila Osaku Japanska teniserka Naomi Osaka savladala je Anastasiju Pavljičenkovu (6:2, 6:3) u finalu Pan Pacifik opena u Osaki. Osaka će i poslije ovog turnira ostati četvrta na WTA listi, a ovo joj je prvi trofej u rodnom gradu poslije dva poraza u finalu. Osaka je stigla do četvrtog trofeja u karijeri poslije osvajanja Indijan Velsa, US opena i Australijan opena.

Finale u Sankt Peterburgu

Medvedev lako sa Ćorićem Ruski teniser Danjil Medvedev osvojio je treću titulu u sezoni - u finalu Sankt Peterburga savladao je Hrvata Bornu Ćorića - 6:3, 6:1.

Četvrti igrač svijeta nadigrao je Hrvata za sat i 12 minuta, a dominaciju je pokazao i kroz brojke i podatak da nijednom nije dozvolio protivniku brejkloptu. Rus je osvojio šestu titulu u karijeri. U ovoj sezoni igrao je u pet uzastopnih finala, a ostvario više pobjeda od kolega sa terena - 54!