Dnevni list Pobjeda 09.01.2020. by Pobjeda

I.BOŽOVIĆ

TAJNI SASTANAK: Čelnici bezbjednosnog sektora sa episkopom SPC Joanikijem 4. januara analizirali sigurnosnu situaciju pred loženje badnjaka na Cetinju

JOŠ JEDAN GAF: Ministarstvo vanjskih poslova uputilo diplomatsko-konzularnim predstavništvima instrukciju ministra pravde kako da tumače izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Plan „odbrane“ Cetinjskog manastira dogovoren u Hramu Hristovog vaskrsenja STR. 2.

Leposavić traži da ambasadori zastupaju njegove stavove iako zakon nije stupio na snagu

Na vidiku još jedan blam Vlade premijera Zdravka Krivokapića: Odluka o registraciji nove aviokompanije u suprotnosti s krovnim zakonom

Vlada nema para da registruje ,,ToMontenegro“ Joanikije

Sekulović

STR. 4. i 5.

Damjanović

STR. 8. i 9.

Kotorsko Osnovno tužilaštvo donijelo odluku o osumnjičenima za nedozvoljeno držanje oružja

Gradonačelnik Budve povodom Božića u Manastiru Stanjevići pucao iz topa

Iz Uprave policije juče pokušali da objasne način obezbjeđivanja loženja badnjaka u prijestonici

Ograda na Cetinju bila i lani, ali zbog litija SPC

Mićunović i prijatelji pušteni da se brane sa slobode

Nema krivične, ispituju prekršajnu odgovornost

STR. 9.

STR. 6. i 7.

Nevrijeme nanijelo veliku štetu turističkom naselju na Adi Bojani

Bilješka sa puta prema Kučkim Koritima – red strijepnje i čekanja, red solidarnosti i duhovitosti

STR. 9.

Badnjaci između vjere, tradicije i ekologije

Trgovina običajima STR. 6.

Uništeno sedam kućica, oštećene 24

Ko te nauči ljetnjim gumama na snijeg STR. 7.

STR. 15.

Politika

Subota, 9. januar 2021.

JOŠ JEDAN DIPLOMATSKI GAF: Ministarstvo vanjskih poslova uputilo diplomatsko-konzularnim predstavništvima instrukciju ministra pravde kako da tumače izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA - Ambasadori Crne Gore dobili su instrukcije od Ministarstva vanjskih poslova da u zemljama gdje obavljaju diplomatsku misiju dostave izjavu ministra pravde i manjinskih prava Vladimira Leposavića vezanu za tumačenje parlamentarne većine o načinu izglasavanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, saznaje Pobjeda. U pismu diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u koje je Pobjeda imala uvid, ministar Leposavić prvo iznosi, ne pravne, već čisto političke stavove. Tvrdi „da su predstavnici prethodne vlasti koji su smijenjeni u avgustu, a koji su članovi DPS-a, uz pomoć Državne izborne komisije, pokušali da promijene izbornu volju građana, tokom posljednje sjednice Skupštine, 29. decembra 2020. godine“. Pismo Leposavića sačinjeno je i poslato 4. Januara, dva dana nakon što je predsjednik Milo Đukanović vratio Skupštini sedam zakona među kojima je i izmijenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Đukanović je vraćajući zakone ukazao na spornost postojanja kvoruma u Skupštini Crne Gore kada je počela sjednica kao i na neverifikovani mandat Suade Zoronjić iz GP Ura. DPS je zbog spornog kvoruma i neverifikovanog mandata najavio da će tražiti ocjenu ustavnosti usvojennih zako-

Leposavić traži da ambasadori zastupaju njegove stavove iako zakon nije stupio na snagu na, a kasnije je tu inicijativu kroz tvrdnje o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti indirektno podržala i poslanica Ure Božena Jelušić.

TAJMING

Pismo Leposavića diplomatsko -konzularnim predstavnicima Crne Gore u inostranstvu je skandalozno jer u momentu slanja pisma - zakon o slobodi vjeroispovijesti nije stupio na snagu, vraćen je parlamentu i najavljeno je njegovo osporavanje pred Ustavnim sudom. Da stvar bude još čudnija istovremeno sa pismom Leposavića, istog dana, u samo nekoliko sati razlike, poslata je depeša kojom se daju instrukcije svim ambsadorima da se vrate sa kratom u jednom pravcu. Ti potezi ukazuju na krajnju nesinhronizovanost, neumješnost i pogubljenost Vlade Zdravka Krivokapića. U pismu se i navodi da je zaduženje DKP-a da organizuju sastanke u ministarstvima vanjskih poslova u zemljama prijema i da o ishodu sastanka

obavijeste Vladu Crne Gore. Taj zahtjev je nemoguće ispuniti imajući u vidu da ambasadori moraju da se pakuju kući. - Potrebno je da sa dostavljenim dokumentom upoznate relevantne sagovornike u MVP zemlje prijema i o obavljenim razgovorima povratno informišete, piše u dokumentu. Tvrdi se da je DIK odbio da verifikuje novog člana Skupštine „bez obzira na

Ustav, a da bi sabotirali usvajanje izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti“. Leposavić u pismu tumači da DIK nema pravo da glasa da odlučuje da li će kandidat sa izborne listi biti izabran, već da samo šalje akt deklarativnog karaktera. - Prema Zakonu o administrativnoj proceduri parlament ima legalno pravo da odluči, nezavisno u odnosu na pitanje verifikacije mandata člana sa izborne liste, kada prethodno to nije učinio DIK. Nažalost, prethodni režim je pokušao da utiče na odluku DIK-a na opasan način, skoro onemo-

Vladimir Leposavić

gućavajući Vladi da ispuni obećanje građanima - stoji u izjavi Leposavića. On navodi da se nada da će nova Vlada moći da izbjegne mjere u slučaju nužde, i da će uspjeti da sačuva izbornu volju građana. Leposavić u pismu tvrdi da sa izmjenama Zakona nema ništa sporno. - Izmjene Zakona u skladu su sa međunarodnim standardima, poštovanju ljudskih prava i fundamentalnih sloboda - zaključuje se u pismu.

DEMOKRATSKI RASKORAK

Instrukcije diplomatama nijesu neki raritet već uobičajena praksa u svim zemljama koje imaju razgranatu mrežu. No, istrukcije koje je poslali Ministarstvo Đorđa Radulovića su svojevsrni presedan: umjesto objašnjenja situacije, ambasadorima se šalje upustvo koje potpisuje ministar Leposavić, bez naznaka što bi naše diplomate mogle zaista da prezentiraju zaintersovanim za dešavanja u Crnoj Gori. Izostavljene su neke bitne

smjernice ili pojašnjenja crnogorskim diplomatama, pa je nejasno što bi naši ambasadori mogli svojim domaćinima da odgovore na neke pitanja koja će neminovno uslijediti. Bilo je neophodno da MVP da instrukciju ili ponudi odgovor na logično pitanje: ako izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kako tvrdi ministar leposavić, jesu u skladu sa evropskom praksom – zbog čega Vlada Crne Gore nije poslala izmjene na mišljenje Venecijanskoj komisiji? Nejasno je i zašto je izostala javna rasprava o tako važnom zakonskom tekstu unutar Crne Gore, pa čak ni tradiocionalne vjerske zajednice niejsu dale niti jedno zvanično mišljenje? Ovako sročena instrukcija, više liči na vojnu zapovijest o kojoj se ne raspravlja, što vrlo jasno odražava - ne samo nedostatak znanja vrha Ministarstva vasnjih poslova, već i odsustvo demokratskog kapaciteta Vlade koje se javno diči da je ,,prva demokratska Vlada” Crne Gore. Nenad ZEČEVIĆ

Bošnjaci u Crnoj Gori biraju novi saziv Vijeća

Prijave za učešće na elektorskoj skupštini do 5. februara PODGORICA - Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori započelo je aktivnosti za izbor članova četvrtog saziva. Predsjednik Komisije za izbor i imenovanje članova IV saziva Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Admir Adrović pozvao je pripadnike i pripadnice bošnjačkog naroda da se prijave za učešće na elektorskoj skupštini do 5. februara ove

godine napominjujući da pravo da bude elektor ima svaki punoljetni građanin koji se izjašnjava kao pripadnik tog naroda, a da uz to, njegovu kandidaturu svojim potpisom podržava 100 građana koji se takođe izjašnjavaju kao Bošnjaci i imaju biračko pravo. Adrović je naglasio da su uputstva i obrasci za učešće na elektorskoj skupštini objavljeni na

zvaničnom sajtu BV (www. bvcg.me). Aktuelni predsjednik Bošnjačkog vijeća Ejup Nurković ukazao je na značaj te institucije i pozvao sve intelektualce iz redova Bošnjaka da daju snažniji doprinos aktivnostima koje realizuju a koje se, kako je napomenuo, baziraju na očuvanju i zaštiti identitetskih posebnosti. R.P.

Bivši predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore o ponašanju vladajuće većine PODGORICA - Bivši predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore Miodrag Živković smatra da je manje od mjesec dana bilo potrebno da nova vlast zaglavi u krizi koju je sama izazvala, pokušavajući nedostatak svojih pravnih znanja riješiti pravnim nasiljem. - Verifikujući mandat novom poslaniku (nakon ostavke Adžića) na sjednici započetoj bez kvoruma po važećem poslovniku (i njegovim izmjenama), ostali su bez većine za dalji rad i bez mogućnosti da sami obezbijede kvorum na svim sljedećim zasijedanjima parlamenta, napisao je Živković na Fejsbuk profilu. Zakazujući sjednicu parlamenta za 20. januar, prema mišljenju bivšeg predsjednika LSCG, nova vlast samo pokazuje postojanost u tvrdoglavom okretanju pogleda od stvarnosti. - Ovakva kriza vlasti – ostanak bez većine - izazvana nepoštovanjem poslovnika i procedura

Živković: Nova vlast je u ozbiljnoj krizi

Miodrag Živković

može se riješiti samo na dva načina. Prvi je da se sačeka odluka Ustavnog suda i time riješi ova pravna dilema i drugi, da se sjedne za sto sa opozicijom i pokuša dogovorom prevazići blokada parlamenta - ističe on. Umjesto toga, podsjetio je Živković, predsjednik parlamenta Bečić, „samouvjeren u svom neznanju, nastavlja sa

pravnim nasiljem i zakazujući novu sjednicu parlamenta (bez nespornog kvoruma) rizikuje ponovo donošenje odluka koje u konačnom mogu biti proglašene ništavnim“. - Za očekivati je da će se ova kriza usljed postojane tvrdoglavosti i neznanja rješavati uz posredovanje međunarodne zajednice. Za očekivati je da i sadašnja opozicija tada postavi neke svoje uslove, a najvažniji uslov može i trebao bi biti oročavanje trajanja vladavine ove očigledno nesposobne družine na vlasti i termin novih izbora - napisao je Živković, kako kaže, rizikujući da ga akteri demantuju u pokušaju objašnjenja da je ova kriza vlasti mnogo veća i ozbiljnija nego što se to želi predstaviti. Naglasio je da pravno nasilje ne smije proći. Z.D.

Politika

Subota, 9. januar 2021.

Za decembarske plate u Skupštini skoro 200.000 eura

Raduloviću plata preko 2,2 hiljade, Krivokapiću razlika od 47 eura Za sadašnje i bivše savjetnike skoro 18.000 eura

Potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću je, za period od 1. do 3. decembra (do kada je obavljao poslaničku funkciju) isplaćeno 203,55 eura

Skupština je, osim aktuelnim i bivšim poslanicima, isplatila zarade i savjetnicima. Aktuelnim savjetnicima predsjednika Skupštine Aleksandru Klariću i Nevenu Gošoviću isplaćeno je za decembar 1.194,85 eura, odnosno 1.584,80 eura. Savjetnicima Vuku Jankoviću i Dušku Stijepoviću je, za period od 11. do 31. decembra, isplaćeno 859,63, odnosno 839,85 eura. Za bivše savjetnike koji ostvaruju pravo na zaradu isplaćeno je skoro 13,5 hiljada eura.

PODGORICA - Skupština Crne Gore objavila je izvještaj o zaradama za decembar 2020. godine za koje je izdvojeno 199.309,83 eura. Poslanicima aktuelnog saziva parlamenta isplaćeno je ukupno 115.832,25 eura, a onima iz prošlog, koji ostvaruju pravo na zaradu, isplaćeno je 52.668,25 eura. U decembru je najviše prihodovao poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović (2.201,52 eura), zatim njegov kolega Strahinja Bulajić (2.079,53 eura), te bivši predsjednik Skupštine, sada poslanik Socijaldem o k r a t a Iv a n B r a j ov i ć (2.038,85 eura). Poslanik DF-a Slaven Radunović i Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić zaradili su po 1.998,20 eura, dok je predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću isplaćeno 1.985,78 eura. Poslanik DPS-a Branko Čavor u decembru je zaradio 1.919,64 eura, a njegov kolega iz Socijali-

STAV

nalnih parkova Marina Jočić koja je u decembru zaradila 1.824,75 eura.

RAZLIKE ZARADA

Zgrada Skupštine Crne Gore

stičke narodne partije Dragan Ivanović 1.916,86 eura.

LIDERI

Lideri DF-a Milan Knežević i Nebojša Medojević u decembru su zaradili 1.496,03, odnosno 1.675,64 eura. Andrija Popović iz Liberalne partije prihodovao je 1.689,19 eura. Predsjednik Demosa Miodrag Lekić je, obavljajući poslaničku funkciju, u prethodnom mjesecu zaradio 1.811,19 eura.

Potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću je, za period od 1. do 3. decembra (do kada je obavljao poslaničku funkciju) ispla-

ćeno 203,55 eura. Među bivšim poslanicima, najplaćenija je bila nova predsjednica Upravnog odbora Nacio-

Osam poslanika 27. saziva Skupštine Crne Gore ostvarili su pravo na razliku zarade u decembru i njima je ukupno isplaćeno 5.893,24 eura. Među njima je premijer Zdravko Krivokapić kome je isplaćeno 47,75 eura. Dragutin Papović iz DPS-a zaradio je 778,38 eura, njegov kolega iz poslanič-

kog kluba Halil Duković 757,26 eura, Božena Jelušić i Srđan Pavićević iz poslaničkog kluba koalicije ,,Crno na bijelo“ 1.372,90 eura, odnosno 523,17 eura. Poslaniku Ujedinjene Crne Gore Vladimiru Dobričaninu isplaćena je razlika zarade za prošli mjesec u iznosu od 744,83 eura, Branki Bošnjak iz DF-a 1.342,64 eura, a Draginji Vuksanović-Stanković iz Socijaldemokratske partije 326,31 euro. T. K.

Bivši premijer i ministri primili prvu poslaničku platu Bivši premijer Duško Marković primio je prvu poslaničku platu. Njemu je, za period od 6. do 31. decembra obračunata zarada u iznosu od 1.467,04 eura. I bivšim ministrima, koji su sjeli u poslanič-

ke klupe, isplaćena je zarada za period od 5. do 31. decembra. Tako je bivša ministarka ekonomije Dragica Sekulić (DPS) zaradila 1.237,49 eura, bivši ministar prosvjete Damir Šehović (SD) 1.146,23 eura, bivši

ministar sporta i mladih Nikola Janović (DPS) 1.168,36 eura, bivši ministar MUP-a Mevludin Nuhodžić (DPS) 1.489,16 eura i bivša ministarka javne uprave Suzana Pribilović (DPS) 1.301,10 eura.

Crna Gora 1989-2020.

,,Pomirenje“ kao legitimacija Srpskog sveta, a crnogorska kapitulacija koncept ,,Svi Srbi u jednoj državi“ danas je ribrendirano kao njegova romansirana verzija pod nazivom ,,Srpski svet“. Bilo kako bilo, teško se oteti utisku da se samo nedozrelim i kulturnoobrazovno zapuštenim društvima iste stvari mogu desiti u samo 30 godina.

OBRAČUNA SA CRNOM GOROM

» Piše: Ivan VUJOVIĆ Analiza aktuelnog socijalno-političkog trenutka u Crnoj Gori još jednom potvrđuje vjerodostojnost one poznate Hegelove misli o dvostrukom ponavljanju istorije. Oni koji pamte 1989. godinu teško mogu a da ne primijete brojne sličnosti i analogije između onog ,,događanja naroda“ i ovog današnjeg ,,oslobođenja“. Mladi, lijepi i pametni su, taman kao i danas apostolska trojka, na vlast došli dominantno na talasu velikosrpskog nacionalizma koji se sada nudi, istina, umotan više u klero pakovanju, ali je suština tog proizvoda naravno ista. Ulica je i tada i sada bila mjesto gdje se valja vlast – onda se navodno branila Jugoslavija i ugroženo srpstvo, kao što se sada litijama navodno branila crkva, svetinje i opet, neizostavno, ugroženo srpstvo. Ono što tada bješe

Cilj, smisao i suština tekućeg političkog procesa u CG nema ama baš nikakve veze sa demokratijom, vladavinom prava ili sličnim temama prijeko potrebnim nepravdom izmučenom crnogorskom društvu. Riječ je o nečem potpuno drugom, a tiče se ambicije za dubinskom promjenom vrednosne paradigme za emancipacijom crnogorskog društva, koja je svoju kulminaciju doživjela 21. maja 2006. Već sada je potpuno jasno da će u novom odnosu snaga stare klijentelističke prakse ostati, s tim što će jedne igrače samo zamijeniti drugi. Kao što je još jasnije da je plan i program nešto sasvim drugo – da se kroz nekoliko faza (ovo je samo prva) Crna Gora stavi pod potpunu kontrolu SPC i da se pretvori u marionetsku i, od Beograda, zavisnu ,,srpsku državu“, nešto nalik na Republiku Srpsku. Jer jedino takva – ponižena, inferiorna, nesvjesna same sebe i bez državnog i nacionalnog identiteta i dostojanstva, dakle, jedino takva bezlična Crna Gora, koju oni, zamislite te ironije,

zovu tradicionalna Crna Gora, ima upotrebnu vrijednost za SPC i Vučićev i Vulinov Srpski svet. Na kraju, beogradski stratezi to i ne kriju - sve lijepo piše u njihovim dokumentima i politikama. Kome sve to nije jasno, odnosno ko misli da vlast čiji je većinski vlasnik SPC a kojom orkestrira (a sve će više) Andrija Mandić, Milan Knežević i slični, vapi i izgore za emancipacijom i prosvjećenjem crnogorskog društva, ti i takvi su ili ekstremno naivni ili izuzetno pokvareni, odnosno temeljno profitno nastrojeni. Novoj većini, njenim sponzorima i vanjskim mentorima naravno ne smeta korupcionaški imidž bivše vlasti, već upravo njena strateška državotvorna i vanjskopolitička usmjerenost. Dakle, smeta joj ono što je maltene jedino i dobro bilo u toj vlasti. Nagradno pitanje od miliona dolara za građanske entuzijaste nove vlasti – Da li mislite da bi premijeru Krivokapiću, DF, SPC i ostalim domaćim akterima Srspkog sveta smetao Đukanovićev autoritarni imidž kada bi kojim slučajem isti on došao na pozicije vjernosti i odanosti Beogradu i SPC? Da li se iko sa tri minuta godišnjeg praćenja crnogorske politike premišlja oko odgovora na ovo ,,teško“ pitanje.

KAPITULACIJA Posebnu pažnju u diskursu aktera nove vlasti predstavlja jedna magična riječ – pomirenje.

Pomirenje u apostolskoj izvedbi znači da nekako amalgamišemo i fašizam i antifašizam, i teokratiju i sekularizam, i etničko - jednovjerski koncept i viziju građanskog multietničkog društva, i da malo revidiramo istoriju, pa i da još progatamo ko je stvarno pobijedio u Drugom svjetskom ratu, i dakako da progledamo kroz prste zločinačkoj četničkoj ideologiji krvi i tla, i da zaboravimo na devedesete i predvodničku ulogu klera SPC u velikom zločinu rata koji je odnio 100.000 života a više miliona raselio, i … spisak je podugačak… Pomiritelji hoće ,,pomirenje“ na negaciji ili problematizovanju očiglednog, istorijski i civilizacijski odavno potvrđenog, hoće ,,pomirenje“ kako bi se dao legitimitet jednoj zločinačkoj ideologiji koja je poražena i 1945. i 1995, a koja je, zamislite paradoksa, najviše koštala i žrtava i mnogo čega drugog upravo narod kojega navodno zastupaju. A kada se toj i takvoj ideologiji da pomiriteljski legitimitet onda što još stoji na putu da se okrene još jedan krug. Naravno, pakla.

REAFIRMACIJA DRŽAVOTVORNE POLITIKE Opisano stanje je teška i sumorna stvarnost koja je nastala kao rezultanta više uzroka. S jedne strane – jedne loše i dekadentne vlasti koja je umjesto širenja državotvorne ideje politikom nepravde, klijentelizma i

partijske svemoći urušavala vrednosnu superiornost tog emancipatorskog koncepta, do te mjere da je izgubljena čak i naklonost partnerskih međunarodnih adresa. S druge strane – velikosrpskog sentimenta hranjenog unutrašnjim devijacijama, a posebno generisanog izvana i kroz djelovanje SPC, koji je decenijama stajao kao Damoklov mač nad Crnom Gorom i čekao povoljan trenutak. Reafirmacija državotvorne politike je zato neminovan proces koji porazumijeva raskid sa starim praksama, kompromitovanim akterima i tvrdoglavim odbijanjem da svako uvidi svoj dio grešaka. I što god, često opravdano, kritički mislili o odnosu djelova međunarodne zajednice, u ovom procesu biće od ogromne važnosti razumijevanje i podrška naših partnera. Crna Gore je sve svoje strateške državne pobjede u ove dvije decenije izvojevala u saradnji sa zapadnim saveznicima. Na kraju, nije nam ni 1918. bilo dovoljno što smo imali i istinu i pravdu na svojoj strani, nego smo ,,pravednički“ nestali. To što neke puteve moramo ponovo preći, u najvećoj mjeri krivi smo sami. Vjerujem da će kao i svako ko je velik, a Crna Gora je kroz svoj milenijum trajanja dokazala da jeste i besmrtna i velika, svoju veličinu ali i mudrost pokazati onda kada je najteže. (Autor je generalni sekretar SDP)

Ekonomija

Subota, 9. januar 2021.

Prije ostavke Medenica donijela još jedan pravni stav u vezi morskog dobra

Na vidiku još jedan blam Vlade premijera Zdravka Kriv avio-kompanije u suprotnosti s krovnim zakonom

Ponta koja je po treći put promijenila sudsku praksu

Slučaj „Nešić“ treći put mijenja sudsku praksu Država se neće više moći upisivati kao vlasnik imovine u zoni morskog dobra prije nego sprovede postupak eksproprijacije i isplati naknadu vlasnicima koji su imovinu stekli legalnim putem prije donošenja Zakona o morskom dobru PODGORICA – Nakon što je Evropski sud za ljudska prava utvrdio povredu prava svojine Ilije Nešića, jer je stav crnogorskih sudova bio da mu je to pravo na ponti kupljenoj prije 40 godina prestalo formiranjem granica morskog dobra, Vrhovni sud je na posljednjoj sjednici u decembru, kojom je predsjedavala bivša predsjednica Vesna Medenica, donio treći pravni stav po ovom pitanju. Država se, kako je utvrdio i sud u Strazburu, neće više moći upisivati kao vlasnik imovine u zoni morskog dobra prije nego sprovede eksproprijaciju i isplati naknadu.

STAV

- Vlasnici zemljišta koji su pravo svojine stekli na pravno valjan način do stupanja na snagu Zakona o morskom dobru i njihovi pravni sljedbenici zadržavaju pravo svojine do njegovog izuzimanja i isplate naknade po propisima o eksproprijaciji. Država se može uknjižiti kao vlasnik zemljišta tek nakon obeštećenja vlasnika. Vlasnici zemljišta iz stava 1 koji su u katastarskom operatu

Adriatik banka

Uvećali kapital za dva miliona PODGORICA - Adriatik banka je uvećala kapital za dva miliona eura po osnovu prava preče kupovine postojećim akcionarima. - Emitent je obavio novu emisiju, od 50 miliona akcija, ukupne vrijednosti dva miliona eura. Vrijednost akcije je

upisani kao nosioci prava korišćenja imaju pravo ako su ispunjeni uslovi iz čl. 419 i 420 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima da se upišu kao nosioci prava svojine - novi je načelni pravni stav Vrhovnog suda. Do ovoga je došlo zbog obavezujućih presuda Evropskog suda. A prethodne stavove ovaj sud je zauzimao u dva navrata, prvi put građansko odjeljenje 2013, a onda opšta sjednica suda 2015. godine. Prvobitni stav da pravo korišćenja zemljišta u zoni morskog dobra pripada ranijim vlasnicima samo u slučaju zaključenja ugovora sa JP Morsko dobro, u kom slučaju imaju pravo prečeg korišćenja za slučaj da konkurišu za sticanje tog prava, ubrzo je promijenjeno nakon utvrđenih nedostataka i izazova u njegovoj primjeni. Tako je na opštoj sjednici nepune dvije godine kasnije zauzet načelni pravni stav da vlasnici zemljišta u zoni morskog dobra koje je zakonito stečeno do stupanja na snagu Zakona o morskom dobru i upisano u katastru kao privatna svojina, imaju pravo korišćenja, pod

četiri centa - navodi se u saopštenju. Nakon ove emisije, ukupna kapitalna vrijednost Adriatik banke iznosi 16,48 miliona, ukupan broj akcija 412,01 milion, a nominalna vrijednost po akciji je četiri centa. Adriatik banka je, pored CKB, jedina koja je devet mjeseci prošle godine završila sa gubitkom od 1,05 miliona. Uskoro će se znati i kakav je rezultat za kompletnu prošlu godinu. M.P.M.

istim uslovima u skladu sa prostornim planom, do njegovog izuzimanja, pa nijesu dužni da sa Morskim dobrom zaključuju ugovor o korišćenju. Pet godina kasnije uslijedila je i presuda ESLJP, pa je donesen i treći, posve drugačiji pravni stav.

PRAKSA

Nedavno je kotorski Osnovni sud, na zahtjev Nešića, ukinuo svoju presudu iz 2014, kojom je usvojen zahtjev države da se upiše kao vlasnik na njegovoj ponti u Krašićima i dozvolio ponavljanje postupka. Evropski sud je u odluci naveo da svako miješanje u mirno uživanje imovine mora biti zakonito te da pravni principi na kojima se zasniva oduzimanje imovine moraju biti dovoljno dostupni, precizni i predvidljivi u primjeni. Iako je, kako je konstatovao sud, država imala osnov da postane vlasnik zemljišta, imajući u vidu da je Ustavom propisano da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi svojina države, pravo svojine Nešiću moglo je biti ograničeno samo u zamjenu za pravičnu naknadu, koja je u ovom slučaju izostala. M. Lk.

1.22710

CHF

1.08030

JPY 126.25000

AUD

1.59270

GBP

CAD

1.56510

0.90333

PODGORICA – Donošenje ishitrenih odluka, koje nijesu u skladu sa zakonima Crne Gore, izgleda da je postala specijalnost nove Vlade. Na to je ukazao poslanik SDP Raško Konjević upoređujući Vladinu Odluku o osnivanju avio-kompanije „ToMontenegro“ sa odredbama Zakona o privrednim društvima. - Da li je član 6 Odluke o osnivanju u skladu sa članom 55 Zakona o privrednim društvima? Da li se nova kompanija može registrovati u CRPS? – tvitnuo je Konjević.

ODLUKA

Članom 6 sporne odluke, Vlada navodi da osnovni kapital društva iznosi 30 miliona eura i najavljuje da će taj osnovni kapital, odnosno svoj ulog u ovo jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću, uplatiti u roku od jedne godine od dana registracije društva u jednoj ili više tranši, od čega će četiri miliona biti uplaćeno prilikom registracije te nove kompanije. Pri tome se podvlači da će osnivač, odnosno Vlada, posebnom odlukom odlučivati o dodatnim i nenovčanim ulozima preko iznosa koji je navela u spornom članu 6. Zakon o privrednim društvima, međutim, ulog, odnosno upis osnovnog kapitala tretira sasvim drugačije. U članu 55 , stav 1 se navodi da članovi

ati osnivačkog uloga Potvrda Erste banke o upl

Ministar finansija Milojko Spajić je tvitnuo da je stiglo „preko 500 prijedloga sa imenom, logom i dizajnom za novu kompaniju na mail 2montenegro@gov.me. - Očekujem i nove prijedloge. Hvala vam svima, hvala što vjerujete u novi početak ne samo nove avio-kompanije... tvitnuo je ministar juče. Ispada da ministar ne zna da je Odluka Vlade o osnivanju nove avio-komoanije u kojoj je, između ostalog navedeno da se ona zove „ToMontenegro“ obavezujuća. I da nema razloga da trza ljude da mu šalju prijedloge kad je ime već ozvaničeno. Osim toga, zakonom o javnim nabavkama je propisano kako se dolazi do loga, ili bilo koje druge Vladine nabavke, a to sigurno nije preko Tvitera. Spajić je 1. januara tvitnuo pristalicama da šalju prijedloge, iako je Odluka sa imenom firme postala važeća danom objavljivanja, odnosno 30. decembra 2020.

društva sa ograničenom odgovornošću moraju unijeti ulog, odnosno osnovni kapital u društvo prije nego što akcije budu upisane, odnosno prije nego što udio bude registrovan na vlasnika. Dakle, Vlada se Odlukom o formiranju društva ,,tomontenegro“ obavezala da će njen

Stigla struja i u Kolašin 1600

Ski-centar Kolašin 1600

Zakon o privrednim druš

Tvitovi i odluke

Ski-centar Kolašin 1450 juče otvoren za posjetioce

Kursna lista USD

Donošenje Odluke u suprotnosti sa Zakonom o privrednim društvima moglo bi državu koštati 53,5 miliona eura

IN4S

Vlada nema pa registruje ,,ToMo

osnivački ulog u tu kompaniju biti 30 miliona eura i po zakonu je obavezna da svih 30 miliona eura uplati prije registrovanja kompanije u Centralni registar privrednih društava. Ali, problem je što Vlada nema 30 miliona eura na raspolaganju da uplati kao osnivački ulog koji je sama odredila za PODGORICA - Ski-centar Kolašin 1450 juče je dobio struju i otvoren je za posjetioce, a uveče je struja došla i u Kolašin 1600, koji je od juče ujutro bez struje zbog prekida snabdijevanja električnom energijom na dalekovodu Breza Rijeka Mušovića. Iz Skijališta Crne Gore saopšteno je da je do prekida snabdijevanja došlo zbog loših vremenskih uslova. Ekipe Crnogorskog elektrodistributivnog sistema uspjeli su da saniraju kvar, odnosno zamijene zapaljeni stub i uspostave snabdijevanje električnom energijom. Ski centar 1450 je u četvrtak ostao bez struje zbog tri oborena stuba na istom dalekovodu, a kvar je otklonjen juče, pa su saopštili da će za vikend biti otvoreni za posjetioce. Dr.D.

Ekonomija

Subota, 9. januar 2021.

vokapića: Odluka o registraciji nove

ara da ontenegro“

Željeznički prevoz 2020. završava u plusu

Pandemija smanjila prihode za 1,9 miliona

Na osnovu podataka za prvih 11 mjeseci očekuje se 466.000 prevezenih putnika u prošloj godini, što je pad od 53 odsto - kaže predsjednik borda ŽPCG Eldin Mucević PODGORICA - Zbog pandemije Željeznički prevoz (ŽPCG) je lani izgubio 1,9 miliona eura prihoda, saopštio je Pobjedi predsjednik Odbora direktora te kompanije Eldin Mucević, ali je najavio da će godinu završiti u plusu, prvenstveno zbog povećane Vladine subvencije.

Očekuju da se u budžetu nađu garancije za nove vozove

- Prosječni gubici ŽPCG zbog pandemije su bili 160.000 eura mjesečno, s tim da smo najveći gubitak zabilježili u ljetnjim mjesecima. Na osnovu preliminarnih podataka, a zaključno sa decembrom prošle godine izgubljeni prihodi će dostići 1,9 milona eura – kazao je Mucević Pobjedi.

Mucević je naveo da je, zbog pandemije i usmjeravanja državne podrške na otklanjanje posljedica kovida-19, realizacija kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj odložena. - Nadamo se da će Zakon o budžetu za 2021. godinu prepoznati državnu garanciju za projektovanu nabavku novih vozova. Ukupna vrijednost projekta iznosi 14 miliona eura i odnosi se na nabavku tri nove elektromotorne garniture, čime bi se u potpunosti obnovio vozni park na prugama Nikšić - Podgorica i Bijelo Polje – Bar – kazao je Mucević.

PROFIT

Vladina odluka o osniva nju nove avio-kompan ije

štvima

registraciju nove avio-kompanije. Imaju samo četiri miliona eura, kako je to objavio provladin portal IN4S i dokumentovao potvrdom Erste banke ,,o uplati osnivačkog uloga“ od 31. 12. 2020. godine.

PARE

Ne zna se ni otkud Vladi ta četiri miliona, jer takvo nešto nije predviđeno Zakonom o budžetu za 2020. A tek obećanih još 26 miliona eura, kojih nema u tom Zakonu, a čije je važenje Vlada produžila do 31. marta 2021. godine. Iako nemaju odluku o privremenom finansiranju usmeno su obavijestili javnost da budžet za 2021. ne mogu da donesu u zakonom predviđenom roku, pa će se privremeno finansirati u skladu sa odredbama Zakona o budžetu za 2020. - Bojim se da je (premijer Zdravko) Krivokapić opet na brzinu konsultovao propise. Ako je Vlada pogriješila kod prvog akta biće to veliki blam.

U nizu – konstatovao je Konjević. Malo što će biti još jedan blam u nizu, nego bi državu Crnu Goru to moglo koštati 53,5 miliona dolara, koliko košta embraer 195, koji je Montenegro erlajnz uzeo na lizing preko brazilske BNDES banke. Ostale su još dvije polugodišnje rate od po 1,8 miliona dolara da se uplate ove godine, kak o b i t a j av i o n p o s t a o vlasništvo državne kompanije koju je prizemljila nova Vlada. A ako nema para za registrovanje nove kompanije u skladu sa Vladinom Odlukom od 30. decembra 2020. godine, onda ona ne može preuzeti na vrijeme ugovore Montenegro erlajnza i platiti ratu. Vlada ne može da da pare Montenegro erlajnzu da plati ratu od ova četiri deponovana miliona, jer je saopštila da MA gasi jer više ne smije da mu daje državnu pomoć, te da Agencija za zaštitu konkurencije plaćanje rate za avione smatra državnom pomoći. J. RABRENOVIĆ

Iz Poreske uprave ocjenjuju da je elektronska fiskalizacija dobro krenula

Za osam dana 300.000 eura

PODGORICA – Za osam dana je primljeno više od 25.000 elektronski fiskaliziovanih računa ukupne vrijednosti preko 300.000 eura - kazali su iz Poreske uprave. - Za osam dana, koliko je novi sistem u produkciji, zadovoljni smo njegovom funkcionalnošću. Potpuno se uspješno sprovodi prenos podataka od poreskih obveznika, do Poreske uprave - kazala je portparolka PU Milica Vuletić za TVCG. Više od 200 kompanija prijavljeno je, kako dodaje, na novi sistem, uz očekivanja da će svakim danom biti veći broj poreskih kompanija. - Za nama su ipak prilično neradni dani zbog praznika, pa je ovo pokazatelj funkcionalnosti sistema - ocijenila je Vuletić. M.P.M.

Naveo je da je za prvih devet mjeseci 2020. godine ŽPCG ostvario dobit u iznosu od 573.207 eura. - Izvjesno je da će biti pozitivan poslovni rezultat za 2020. Osnovni razlog je povećanje godišnje subvencije od strane Vlade koja sada iznosi 6,3 miliona eura, kao i ušteda u dijelu rashoda – rekao je Mucević. Podsjetio je da je ŽPCG po osnovu Ugovora o obavezi javnog prevoza putnika opredijeljen iznos od 6,3 milona eura godišnje. - Izgubljeni prihodi od 1,9 milona eura će dodatno otežati realizaciju plana investicionog održavanja voznih sredstava, koji je neophodan za obezbjeđenje definisanog reda vožnje za ovu godinu. Što se tiče pomoći po osnovu otklanjanja posljedica pandemije, nijesmo dobili potencijalna sredstva niti smo bili obuhvaćeni ekonomskim mjerama podrške privredi – kazao je Mucević. Istakao je da je i pored ostvarene dobiti finansijska situacija složena i preduzeće izmiruje veliki dio obaveza iz ranijeg perioda (dugovi prema Poreskoj upravi, ino dobavljačima, za električnu energiju i sl.).

Eldin Mucević

Nadaju se subvencijama i ove godine U ŽPCG očekuju da će i sa novom Vladom nastaviti uspješnu saradnju i da će se i u ovoj godini potpisati ugovor o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa koji će biti u skladu sa evropskim direktivama, posebno Uredbom Evropskog parlamenta i vijeća o uslugama javnog željezničkog prevoza putnika). - Imajući uvidu kapitalne projekte koji su definisani Investicionim okvirom Zapadnog Balkana (2021-2027. godina) kao i činjenicom da je EU planirala da do 2050. godine 55 odsto kontinentalnog prevoza obavlja vozovima smatramo da će i Vlada slijediti politiku EU u oblasti željezničkog saobraćaja – izjavio je Mucević.

- Ne možemo biti zadovoljni poslovanjem jer su u prošloj godini prihodi od usluga prevoza putnika značajno umanjeni u odnosu na prethodnu godinu. Pojedinačno prihodi iz lokalnog saobraćaja su niži 49 odsto, a iz međunarodnog saobraćaja 81 odsto – naglasio je Mucević, podsjećajući da međunarodni vozovi nijesu saobraćali od 16. marta do 3. septembra, a lokalni od 1 8. m a r t a d o 1 8. m a j a . Određene gubitke imaju i zbog toga što je u posljednje vrijeme na snazi zabrana kretanja međugradskog saobraćaja vikendom.

PUTNICI

U 2019. godini prevezli su 985.926 putnika, a na osnovu

podataka za prvih 11 mjeseci očekuje se 466.000 putnika u prošloj godini, što je pad od 53 odsto. - Ukupan broj pokrenutih vozova u 2019. godini u lokalnom i međunarodnom saobraćaju je bio 11.630, a u 2020. se očekuje 8.625, odnosno 26 odsto manje – rekao je Mucević. Podvukao je da redovno izmiruju obaveze po osnovu zarada i naknada zarada zaposlenih. - Za prvih deset mjeseci prošle godine PU smo uplatli 770.000 eura po tom osnovu. Po osnovu PDV kredita očekujemo dodatno umanjenje poreskih obaveza od 900.000 eura, što će značajno umanjati ukupan dug prema PU od 6,2 miliona

Na Žabljaku očekuju veću posjetu za vikend

Cijene niže 20 odsto

Skijalište Savin kuk

ŽABLJAK – Ukupnom ponudom i cijenama 20 odsto nižim od prošlogodišnjih očekujemo da ćemo privući veliki broj posjetilaca kazao je direktor Turističkog centra Durmitor Milutin Tomić. Prve goste danas će primiti i ugostiteljski

objekti Kulina i Durmitorsko sijelo u podnožju skijalištra Savin kuk. Savin kuk je jedino skijalište koje ove godine funkcioniše na Žabljaku, jer je Javorovača pod imovinsko-pravnim sporom, a Štuoc i ostale destinacije odavno su zaboravljena priča. Ra.P.

eura – kazao je Mucević i dodao da zbog gubitka prihoda od prodaje karata od oko dva miliona eura nijesu uspjeli da izmire određeni dio obaveza prema PU. U kompaniji je radno angažovano 367 zaposlenih, 12 manje nego na početku prošle godine, a da je prosječna plata 492 eura.

PLANOVI

Najavio je da im je ove godine cilj da održe red vožnje, odnosno obezbijede kvalitetan i efikasan prevoz putnika. - Prvi kvartal 2021. godine će obilježiti remont jednog elektromotornog voza za potrebe lokalnog saobraćaja. Što se tiče međunarodnog saobraćaja, planirana je investiciona opravka određenog broja putničkih vagona za narednu ljetnju sezonu – rekao je Mucević. S.POPOVIĆ

Poslije višesatnog otklanjanja tehničkih problema u CKB i Podgoričkoj banci

Kartice ponovo u funkciji PODGORICA - Kartice CKB i Podgoričke banke juče poslije 16 časova su ponovo bile u funkciji i mogu se nesmetano koristiti na svim bankomatima i POS terminalima u zemlji i inostranstvu, saopštili su iz banke. One juče nijesu do popodnevnih sati bile u funkciji, a iz banke su objasnili da su u pitanju bili tehnički problemi. Iz CKB su klijente obavijestili SMS-om o nastaloj situaciji. Takođe su istakli da su angažovali sve raspoložive resurse kako bi problem uskoro riješili. Podsjetimo da su CKB i Podgorička banka završile spajanje 11. decembra prošle godine. Integrisana banka nastavila je sa radom pod nazivom Crnogorska komercijalna banka Podgorica koja je u sastavu OTP grupe. M.P.M.

Društvo

Subota, 9. januar 2021.

U javnim i privatnim laboratorijama analizirano 1.296 uzoraka na korona virus, 436 pozitivnih slučajeva

Gradonačelnik Budve povodom Božića u Manastiru Stanj

Od kovida preminulo šestoro Nema krivične, is prekršajna odgov

PODGORICA – Šestoro pacijenata umrlo je juče od korona virusa, a u privatnim i javnim laboratorijama analizirano je 1.296 uzoraka na infekciju, od čega je njih 436 zaraženo. Preminuli su iz Bara (troje), Nikšića (dvoje) i Tivta. Najmlađi je imao 59, a najstariji 81 godinu.

Aktivno je 9.436 slučajeva, a od početka godine zabilježeno je 51.596 oboljelih - Od početka juna preminulo je 709 pacijenata, a od početka pandemije 718 – saopštili su iz Instituta za javno zdravlje. Najviše inficiranih, prema jučerašnjoj analizi, otkriveno je u Podgorici – 168,

D.MALIDŽAN

Trgovina običajima Sudbina svetog drveta koje završava na deponiji najmanje je u duhu blagih dana

Kriza je, muka je, narod se dovija da zaradi, ali valjda treba imati trunku respekta prema onome što vam hljeb donosi, bile to i grane drveta, pa još svetog, ostavljenog na betonu, uz stubiće

PODGORICA – Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru ocijenio je da u slučaju gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića, koji je prekjuče u Manastiru Stanjevići povodom Božića pucao iz topa, nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje predu-

zima po službenoj dužnosti. Iz Uprave policije precizirali su da njihove kolege u Budvi ispituju da li u ovom slučaju postoji eventualna prekršajna odgovornost bilo koje osobe u vezi sa ovim događajem. - Javnost ćemo blagovremeno obavijestiti – poručili su oni.

INTERVJU: Direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanita

Badnjaci između vjere, tradicije i ekologije

PODGORICA - Hrastovo drvo čije tradicionalno nalaganje, prema vjerovanju, simbolizuje oganj koji je u Vitlejemskoj pećini ugrijao tek rođenog Isusa, ponovo u crnogorskim prilikama dobija izvitopereni tretman i - nakon što ispuni puku formu – dio badnjaka završava u kontejneru ili pored njega. Tako je bilo i juče, a tradicija neslavna traje godinama. Prodavci badnjaka, što je takođe nova i izvitoperena tekovina vraćanja naroda vjeri, nakon što kamione i prikolice svetog drveta uberu sa državne ili tuđe imovine, ono što ne prodaju ostave na zelenim površinama, raskrsnicama, trgovima gradova... Kriza je, muka je, narod se dovija da zaradi, ali valjda treba imati trunku respekta prema onome što vam hljeb donosi, bile to i grane drveta, pa još svetog, ostavljenog na betonu, uz stubiće. Za takvim trgovcima, poslije svakog Božića, komunalne službe kamione badnjaka moraju da odnesu na deponije. Sa druge strane i neki građani koji iako u kući nemaju ognjište, ili šporet na drva (a takva je većina novih stanova recimo u Podgorici) kupe pozamašnu granu za držanje

a najmanje ih je Kolašinu – jedan. U Baru je 70 oboljelih, Nikšiću 55, Beranama 32, Tivtu, 21, a u Pljevljima ih je 18. U Danilovgradu ih je nešto manje – 14, Herceg Novom 11, Rožajama desetoro, na Cetinju osmoro, a u

Budvi sedmoro. Po šestoro inficiranih registrovano je u Kotoru i Tuzima, a u Ulcinju ih je četvoro. U Andrijevici je oboljelo troje pacijenata, te u Plavu dvoje. Oporavilo se 325 ljudi. U Crnoj Gori trenutno je aktivno 9.436 slučajeva, a od početka godine zabilježeno je 51.596 oboljelih. N.Đ.

pored vrata... Kad praznik prođe, badnjak nemaju gdje, jer ga nijesu odnijeli da bude naložen, kako vjera nalaže, već je poslužio da se vjera pokaže. Tako formalni badnjak, koji nije ispunio svoju punu misiju, isto završi u kontejneru. Tužna, ustaljena, praksa se nastavlja. Nema glasnih apela ni od crkvenih velikodostojnika; valjda se pristupa oportuno: bolje da badnjak bude sredstvo za širenje vjerskog uticaja, nego da ispuni suštinu. Valjda je suština srž vjere. Ili je badnjak, ne daj bože, simbol i potvrda da nije baš tako. U suštini, direktno ili posredno, i vjernici i vjerski autoriteti postaju saučesnici u ovakvom vidu trgovine običajima. O posječenoj šumi, tek nema glasa – hrastovi postaju kolaterala. Ne treba zaboraviti da je sličnu sudbinu godinama imala jelka koja je, ne samo na ovim prostorima, redovno stradala uoči božićnih i novogodišnjih praznika. Onda je to zabranjeno, a pronađena je alternativa: vještačke jelke su počele da krase stanove, ili se ustalila kupovina pravih, u saksiji, koje je nakon praznika bilo moguće i zasaditi. Možda bi, slijedeći, kampanje i ekološki osviješćene poduhvate nekih nevladinih organizacija, koje se bore za opstanak hrastova, posebno ednemskih i gotovo istraženih vrsta ovog svetog drveta, i sudbina badnjaka mogla da doživi (r)evoluciju. Ne u potpunosti, ali makar bi je mogli praktikovati građani koji ne nalažu badnjak, već ga kupuju da bi ga, eto, bacili u kontejner. Bolje je da zasade žir, ili posade drvo hrasta i tako, u najboljoj vjeri, doprinesu tradiciji. I.PERIĆ

Bez kompromisa kada se kontroliše bezbjednost hrane PODGORICA - Potrošači u našoj zemlji imaju u ponudi zdravstveno bezbjedne prehrambene proizvode, bilo da dolaze iz uvoza ili su iz domaće proizvodnje, upravo zahvaljujući uspostavljenom sistemu kontrole, kazala je u intervjuu za Pobjedu direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković. Domaći proizvodi, kako navodi, kontrolišu se kroz sistem koji prati slijed „od njive do trpeze“ ili od „farme do trpeze“. - Kontrola hrane iz uvoza, obavlja se efikasno, što potvrđuju i podaci koje redovno saopštavamo javnosti, o količinama proizvoda koje smo vratili sa granice ili uništili, jer nijesu ispunjavali parametre bezbjednosti i kvaliteta navodi Daković. Prema njenim riječima, u ovoj oblasti nulti rizik ne postoji, jer svaka faza u dugom lancu od njive ili farme do trpeze može dovesti do kontaminacije hrane. -Ipak, sve navedene mjere koje se sprovode da do toga ne dođe, mogu značajno smanjiti rizik i mi u Crnoj Gori upravo to i radimo. Samo u toku 2020. godine spriječili smo da na tržište dospije blizu 1.300 tona hrane iz uvoza, jer nije odgovarala parametrima bezbjednosti i kvaliteta - kazala je Daković. Govoreći o organskoj hrani, ističe da iako potiče iz sertifikovane i strogo kontrolisane proizvodnje koja garantuje kvalitet više, proizvod organske proizvodnje takoPOBJEDA: Što je urađeno na planu izvoza crnogorskih proizvoda u vrijeme pandemije? DAKOVIĆ: U godini pandemije ostvareni su i novi rezultati na planu pronalaženja izvoznih tržišta za crnogorske proizvođače. Uprava i Ministarstvo poljoprivrede stvorili su sve preduslove da i preduzetnici iz sektora mljekarstva dobiju EU izvozni broj i tu priliku je odmah iskoristila Farma Miljanić iz Nikšića, proizvođač kozijeg sira. Njihov objekat je prvi u Crnoj Gori stavljen na listu onih iz kojih se mogu izvoziti mliječni proizvodi u EU. Kao rezultat posvećenog rada

Činjenica je da u ovoj oblasti nulti rizik ne postoji, jer svaka faza u dugom lancu od njive ili farme do trpeze može dovesti do kontaminacije hrane. Preduzete mjere taj rizik su svele na minimum - kazala je Daković đe je podložan kontaminaciji. - Na tržište može biti stavljen ukoliko je dokazano bezbjedan poručuje Daković. POBJEDA: Da li je prošle godine kontrola uvoza hrane bila stroža s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju? DAKOVIĆ: Kontrole se rade u skladu sa procjenom rizika. Ne bih rekla da je kontrola prošle godine bila strožija, ali je bilo perioda u kojima je bila pojačana. Kada je u martu ove godine proglašena epidemija i došlo do zatvaranja granica, veliki broj zemalja je zatvorio i svoja prodajna tržišta. Neke su zemlje zabranile izvoz osnovnih životnih namirnica, zdravstvenih i drugih proizvoda. Tada je procjena bila da je veći rizik od pojave nebezbjedne hrane, pa smo značajno pojačali kontrole uvoza i učestalost uzorkovanja. Dolazila je hrana sa novih tržišta, po prvi put, što je podrazumijevalo poseban nadzor i kontrolu. Nakon par mjeseci stanje na tržištu se stabilizovalo, odnosno rizik je smanjen, pa su i naše kontrole usklađene sa tim. Iako se u početku postavljalo pitanje prelaska korona virusa preko hrane, EFSA je izašla sa stručnim mišljenjem da hrana ne može biti prenosnik ovog virusa, te u skladu sa tim kovid nije bio povod za procjenu ri-

Odnos prema životinjama – slika zrelosti društva POBJEDA: Kakva je situacija sa neudomljenim životinjama i što je Savjet za zaštitu životinja radio po tom pitanju? DAKOVIĆ: Napravljeni su značajni iskoraci na stvaranju uslova za unapređenje dobrobiti životinja (kućnih ljubimaca), ali je potrebno nastaviti još intenzivniji rad. Potrebno je da se svijest o zaštiti dobrobiti životinja ili značaj ovog pitanja znatno unaprijedi u javnosti. Trebamo svi u društvu da shvatimo da je naš odnos prema životinjama, pa i psima lutalicama, slika zrelosti našeg društva. Dobrobit životinja podrazumjeva široki opseg odnosa životinje i čovjeka: i zaštite jednih od drugih, ali i zaštite imovine i odgovornog vlasništa i društvene zrelosti. Savjet je u periodu od osnivanja doprinio brojnim idejama, predlozima i preporukama, koje su sprovodile Uprava, NVO koje se bave zaštitom dobrobiti životinja i pojedine lokalne samouprave. Stvoreni su uslovi za identifikaciju i registraciju pasa, što je osnov za nadzor nad vlasništvom i pripremljena je Nacionalna strategija za kontrolu populacije pasa. Sada to treba svesti na nivo lokalnih samouprava i Savjet će dati svoj puni doprinos i na tom nivou realizacije aktivnosti.

zika i opasnosti na većem nivou. POBJEDA: Ima li problema prilikom uzgoja i proizvodnje hrane i koji su to ključni uočeni nedostaci koje je Uprava evidentirala tokom obuka na domaćim gazdinstvima? DAKOVIĆ: Pravila postoje za svaku fazu proizvodnje do iznošenja proizvoda na tržište i poljoprivredni proizvođači moraju da ih znaju i primjenjuju. Na farmama vlasnici se najčešće suočavaju

Crnogorski proizvodi u svijetu administracije i razvojne vizije i ulaganja preduzetnika u unapređenje proizvodnje, uz programe bespovratne podrške, broj proizvodnih objekata koji su dobili EU izvozni broj rastao je tokom prethodne četiri godine. Odlukom Evropske komisije u 2017. godini sedam naših proizvodnih pogona iz sektora mesne industrije i proizvodnje jaja dobilo EU izvozne brojeve. U ovom trenutku imamo 19 takvih objekata. Sa zadovoljstvom možemo navesti kompanije

koje su prethodno postigle ovaj uspjeh, a to su Mesopromet, Goranović, Gradina Company, Interprodukt, zatim Alkoset, Rebrakomerc, Agromont, Darma, Miniko, kao i objekti iz sektora ribarstva Rozafa i Montefish. Iskoraci koje smo postigli na putu osvajanja evropskih standarda, od kojih su značajni ostvareni i u ovoj izazovnoj godini zbog pandemije kovid-19, predstavljaju i jaku garanciju i konkurentsku prednost za izvoz, kako u zemlje regiona, tako i

sa problemima koji se odnose na infrastrukturu neophodnu za ispunjavanje zahtjeva za zaštitu dobrobiti životinja. Objekti u kojima se drže životinje moraju imati dovoljno prostora, svjetlosti, vazduha, adekvatne uslove za odlaganje stajnjaka i druge. Uzgajivači biljnih proizvoda, najveće poteškoće imaju sa pravilnom upotrebom sredstava za ishranu i zaštitu bilja. Kontinuirane edukativne radionice su način da se širom svijeta. U tom pravcu, suočavanje sa izazovima pandemije imalo je i svoje dobre strane. Vjerujući u biznis načelo da kriza ne mora značiti najgore, već otvaranje novih mogućnosti, probuđen je preduzetnički duh kod dijela naših proizvođača. U situaciji znatno smanjene turističke potrošnje i gubitka domaćeg tržišta, pronađena su alternativna. Ne samo da se izvozilo na evropsko tržište, već je otvoreno i arapsko tržište, gdje je nakon četiri decenije ponovo izvezen prvi kontigent jagnjadi iz Crne Gore, sa otvaranjem perspektive za dalju saradnju.

Društvo

Subota, 9. januar 2021.

POSLJEDICE NEVREMENA: Šteta u turističkom naselju na Adi Bojani oko 400.000 eura

jevići pucao iz topa

spituje se vornost Objasnili su da su preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti zbog snimka na kom se vidi kako Carević puca iz topa, a koji kruži društvenim mrežama, te da su obavijestili državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Na snimku objavljenom na društvenim mrežama stoji i napomena

da je nakon što je Carević imao ,,čast da prvi opali iz ovog topa, za njim su to uradili i saradnik Đorđije Vujović i glava ove kuće - iguman Jefrem“. N. Đ.

arne poslove Vesna Daković

a e e

Studija očuvanja i revitalizacije plaže trebalo je da bude usvojena do polovine decembra prošle godine, ali iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nijesmo još dobili odgovor da li će se i kada ona usvojiti PODGORICA - Voda iz Turističkog naselja Ada Bojana se povlači, ali je nevrijeme tokom praznika i zadnjih dana prošle godine napravilo veliku štetu. Kako je Pobjedi kazao izvršni direktor Bojan Đakonović šteta na objektima se ugrubo procjenjuje na 400.000 eura, a izazov će biti i kako će se ovo naselje pripremiti za sezonu. - Potpuno je uništeno sedam kućica, a 24 su oštećene. Ugrožen je i plažni bar, a restoran „Maestral“ je još ranije skroz uništen, pa je samo na njemu šteta 100.000 eura. Svako novo nevrijeme povećava štetu i biće veliki izazov sačuvati ostale kućice i pripremiti ih za sezonu kazao je Đakonović.

SEZONA?

Vesna Daković

prevaziđu ovi izazovi. Potencirala bih edukaciju proizvođača za pravilnu upotrebu sredstava za zaštitu bilja. Nakon uspješno završene obuke, polaznici kursa dobijaju legitimaciju. Krajnji cilj je uspostavljanje sistema koji se primjenjuje u EU, u kome će sredstva za zaštitu proizvoda moći da kupuju samo oni koji znaju kako se pravilno koriste i imaju dozvolu (legitimaciju). Organizovanje obuka nastavićemo i u ovoj godini, nadamo se intenzivnije nego prošle koja je zbog pandemije kovid-19 ograničila neke i od naših aktivnosti. POBJEDA: Neke zemlje u regionu su se suočile sa ptičjim gripom. Što Uprava radi na planu kontrole i koliko bi bila opasna pojava ove bolesti i kod nas? DAKOVIĆ: Svaka, naročito opasna, bolest životinja je pod posebnim nadzorom, onosno budnim okom Uprave. Postoje mehanizmi prijavljivanja bolesti životinja, tačnije IT platforme, preko kojih se svakodnevno prati pojava ovih bolesti u svijetu. Sa pojavom bolesti u zemljama u regionu i rizik od pojave u našoj zemlji je povećan. Uprava sprovodi sve potrebne mjere koje se odnose na prevenciju pojave bolesti. Trenutno su aktuelne mjere za sprečavanje pojave afričke kuge svinja i avijarne influence (pričijeg gripa). Još jednom ističem važnost poštovanja preporuka za držaoce životinja, lovce i ostale uključene subjekte. Prate se sa posebnom pažnjom i sve bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, zoonoze, kao što su bjesnilo, tuberkuloza, bruceloza, Q groznica. Osim velikih materijalnih šteta i socio-ekonomskog uticaja koje izazivaju bolesti životinja, ove bolesti predstavljaju opasnost i po javno zdravlje. POBJEDA: Da li je urađena reorganizacija zaposlenih u Upravi i da li imate dovoljan broj inspektora? DAKOVIĆ: Iako je racionalizacija

državne uprave nešto na čemu se intenzivno radi, Uprava za bezbjednost hrane je organ koji zahtjeva veći broj zaposlenih, posebno inspektora. Možda je najlakše to argumentovati činjenicom da je 2/3 evropskih propisa upravo onih koji se odnose na bezbjednost hrane, odnosno na politike bezbjednosti hrane, veterine i fitosanitarne. Činjenica je da smo više od 500 propisa donijeli u procesu integracija u EU. Sve te propise treba implementirati, a za to je potreban i odgovarajući broj ljudi, znatno veći nego sada. Dobrom organizacijom rada i posvećenim odnosnom zaposlenih uspijevali smo da realizujemo sve aktivnosti, naročito u dijelu kontrole hrane, jer kada je u pitanju bezbjednost hrane nema kompromisa. Činjenica je da nemamo dovoljan broj inspektora, posebno veterinarskih, jer je riječ o kadru koji je decenijama deficitaran u našoj zemlji. Radićemo, svakako, na stvaranju preduslova za zapošljavanje veterinara i obučavanju dijela njih za poslove inspektora. POBJEDA: Koji su to najveći izazovi koje je u radu Uprave nametnula 2020. godina ? DAKOVIĆ: Jasno je da je pandemija kovid-19 bila najveći izazov za sve, pa i našu instituciju. Od samog početka pandemije, Uprava je bila prepoznata kao organ koji treba da obezbijedi puni kapacitet rada, i administrativno i na terenu. Među zaposlenima je bilo i slučajeva obolijevanja, pa je i pored malih kapaciteta, organizovanje posla bio poseban izazov. Rezultati nam pokazuju da smo uspjeli. Imali smo bezbjednu hranu, tržište je bilo dobro snabdjeveno, a istovremeno smo radili i na kontroli poštovanja mjera za suzbijanje epidemije. Izazov je bio i prevencija pojave pojedinih bolesti, a posebno afričke kuge svinja, ali i avijarne influence, koje su prisutne u okruženju i predstavljaju značajan rizik i za našu zemlju. Katarina JANKOVIĆ

Prema njegovim riječima treba tražiti duguročno rješenje ali ono što prvo treba uraditi je nasipanje plaže sa ogromnih količina pijeska koji je izvađen iz korita Bojane i de-

Uništeno sedam kućica, oštećene 24

ponovan na obali rijeke. - Na kraju, ovo je problem sa kojim država mora da se uhvati u koštac, ako želi da sačuva ovaj prirodni dragulj gdje se turistička djelatnost odvija više od pola vijeka i nešto po čemu smo poznati u cijelom svijetu - ističe Đakonović. Trajno rješenje će, smatra on, biti definisano u Studiji očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani koje je za potrebe tadašnjeg Ministarstva turizma i održivog razvoja, a do početka decembra trebalo da uradi prof. dr Petković. - Još nijesmo dobili ni nacrt ovog projekta tako da ga ne možemo komentarisati. Vrijeme nam više nije saveznik tako da ovaj proces treba što prije privoditi kraju kako bismo bili u stanju da ovo teško stanje krenemo popravljati kazao je Đakonović. Studija očuvanja i revitalizacije plaže na Adi Bojani trebalo je da se usvoji do polovine decembra prošle godine, ali iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nijesmo još dobili odgovor da li će se i kada ona usvojiti. Intenzitet erozije plaže na Adi Bojani, posebno na njenom zapadnom dijelu, pojačao se nakon nevremena, sredinom oktobra prošle godine, praćenog dejstvom talasa velikih visina iz južnog pravca. Ugroženost objekata HTP Ulcinjske rivijere najizreženija, ali je

VODA SE POVLAČI, ALI ŠTETA JE OGROMNA: Juče na Adi Bojani

svakako bila prisutna i ranije. Sa pojasa između lijevog i desnog rukavca rijeke Bojane od 1972. godine do danas nestala je površina pjeskovite plaže koja bi mogla da zauzme 60 prosječnih fudbalskih stadiona, pokazuju istraživanja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore. Intenzivni erozivni procesi između lijevog i desnog rukavca Bojane, gdje se nalazi i današnje nudističko kupalište, za proteklih 50 godina doveli su do smanjenja plaže za 420.000 metara kvadratnih pokazalo je njihovo istraživanje.

POKUŠAJI

Dosadašnji pokušaji da se revitalizuje plaža na Adi Bojani nijesu dali zadovoljavajuće rezultate. Najprije, radovima nijesu prethodili nikakvi

Članovi Patriotsko-komitskog saveza odali spomen ustanicima stradalim u okršaju sa žandarima zloglasnog Milana Kalabića

terensko-istražni i studijski radovi, niti je izrađena odgovarajuća projektna dokumentacija. Osim toga, količina nasutog pijeska na obalu je bila nedovoljna da bi se uspostavila nekadašnja širina plaže, a pored toga more je za kratki period odnosilo taj pijesak. Nedavno je prof. dr Sava Petković iz Beograda po nalogu Ministarstva održivog razvoja i turizma napravio kratkoročni projekat zaštite kupališta na Adi Bojani koji će se hitno primijeniti do momenta kada bude moguća primjena studije očuvanja i revitalizacije plaže na tom području, a sastojaće se u postavljanju napera na zapadnom kraju Ade Bojane. Postavljanje napera (posebnih nasipa) još nije počelo iako je tender zavšen i izvođač izabran. N. K.

Student Medicinskog fakulteta koji ima samo desetke

Privilegija biti proglašen najboljim

Vijenci u slavu crnogorskih vitezova NIKŠIĆ - Članovi opštinskog odbora Patriotsko-komitskog saveza Nikšić, položili su cvijeće na Spomenik komitama 1916-1929. godine. Cvijeće je, kako je saopšteno, položeno i na mjestu gdje se nalaze ostaci ubijenih članova komitske čete Sava Raspopovića, koji su stradali 28. decembra 1923. godine u mjestu Rubeža, potom sahranjeni u primarnu grobnicu, a kasnije bačeni u jamu na groblju, gdje i danas počivaju. Komite su, kako je saopšteno iz PKS-a, stradale u okršaju sa žandarmerijom zloglasnog srpskog kapetana Milana Kalabića, sreskog načelnika Živka Kosovića i župana Milovana Džakovića. Kako se navodi, komitsku četu su činili Savo Raspopović, Milutin Mujo Bašović, Petar Zvicer, Miloš Kovačević, Jovo Krivokapić, Golub Vujović, Krsto Kićun Popović, Rad ov a n B i g ov i ć i St e vo Božović. - Tadašnji izvori tvrdili su da su ubijeni i Marko Raspopović i

Majo Vujović, ali se to pokazalo netačnim, i najvjerovatnije se radi o Milošu i Andriji Pejoviću iz Bjelica. Neki izvori tvrde da su preostala dvojica mogli biti i Mile Miljanić iz Velimlja, Mihailo Dulović iz Gornje Morače, Golub Bigović iz Cuca ili Ilija Đukić. Tužna je činjenica da nijedna vlast poslije 1945. sa sigurnošću nije utvrdila o kojim se komitima radi, a kamoli da je uložila napor da se njihovo zemno mjesto na adekvatan način uredi – navodi se u saopštenju PKS-a. Dodaje sa da su u znak sjećanja i poštovanja prema pripadnicima komitskog pokreta cvijeće, u ime Crnogorske pravoslavne crkve, položili i vladika Boris Bojović sa potomcima vojvode Šaka Petrovića, a ovom simboličnom činu prisustvovali su i predsjednik SD Dragan Zečević i predsjednica LP Jelena Marković. Vladika CPC Boris je kazao da je ovo spomenik ljudima koji su dali život za pravo, čast i slobodu Crne Gore i da 8. januar bude taj dan kada ćemo tradici-

onalno obilježiti njihovo stradanje. Predsjednica PKS Tatjana Knežević Perišić je istakla da nas je danas ponovo okupila bezuslovna ljubav, koju su crnogorski komiti, u tom teškom vremenu gubitka slavne države, pružili svojoj domovini, darujući joj ono najvrednije - svoj život, a nama današnjima duboko poštovanje za taj čin, kojim se spasilo ime Crne Gore – navodi se u saopštenju PKS-a. Jelena Marković je, u ime LP Nikšić, dodala da je srećna što je i ovim činom pokazano zajedništvo, „koje će pobijediti tamu koja nam se nadvija nad gradom“, dok je Dragan Zečević, ispred SD Nikšić, na grobu komita istakao da je obaveza svih nas da budeno dostojni potomci ove velike žrtve naših predaka. Član OO PKS-Nikšić Miodrag Đoković je dodao da bi svima trebalo da bude obaveza da dostojno obilježimo ovo mjesto, „kako bi i naša djeca znala đe leže slavni crnogorski vitezovi“. R. D.

PODGORICA – Najbolji student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore za tekuću studijsku godinu je Diko Jevremović koji na smjeru Primijenjena fizioterapija ima prosjek deset. Stručno obrazovanje planira da nastavi u inostranstvu, jer kod nas nije još pokrenuta akreditacija master programa studija Primijenjene fizioterapije. - Upis ovog fakulteta definitivno predstavlja pravi izbor, jer fizioterapija nije samo zanimanje budućnosti, već i sadašnjosti – rekao je on. Ispričao je, kako je saopšteno sa UCG, da je privilegija dobiti ovu nagradu, jer predstavlja jedan vid priznanja za sav uloženi trud i stečeno znanje tokom studiranja. - Pokušavam da nagradu ne posmatram kao krajnje priznanje završenog školovanja, već isključivo kao dodatni motiv da nastavim sa radom i zalaganjem na istom ili još većem nivou – rekao je on. Od ostalih aktivnosti koje su imale uticaj na postignute rezultate, ističe pomno praćenje predavanja dr Sajeda Nadžiba (Syed Najeeba) koje mu je omogućio da usavrši određene teme iz komplementarnih zdravstvenih naN.Đ. uka.

Hronika

Subota, 9. januar 2021.

Osuđenik Rustem Gašaj osuđen na tri godine zatvora zbog droge

Prodavao marihuanu u spuškom zatvoru PODGORICA – Osuđenik Rustem Gašaj (32) iz Podgorice osuđen je na tri godine zatvora jer je prodavao marihuanu u Kazneno-popravnom domu. Presudu je donijela sutkinja Vesna Moštrokol. U obrazloženju je navela da je 21. avgusta u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Kazneno- popravnom domu, u sobi L2, u paviljonu „B“, neovlašćeno radi prodaje držao marihuanu. Drogu su pronašli zatvorski policajci prilikom pretresa, ispod dušeka kreveta.

Gašaj je od ranije poznat istražiteljima po raznim krivičnim djelima. U posljednjih 11 godina donijeto je pet osuđujućih presuda zbog trgovine ljudima, krađa, pokušaja razbojništva, falsifikovanja novca, prevare. Ovaj povratnik prvi put odgovara za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Zajedno sa ovim krivičnim djelom, ovaj trideset dvogodišnjak osuđen je na ukupno na 13 godina i mjesec zatvora. B.R.

Specijalno tužilaštvo istražuje napad na zatvorenika Ranka Radulovića

Zurovac ostaje u pritvoru PODGORICA – Novljaninu Nemanji Zurovcu (23) produžen je pritvor zbog sumnje da je učestvovao u napadu na zatvorenika Ranka Radulovića na poligonu za šetnju Istražnog zatvora u Spužu, 3. juna prošle godine, saopšteno je iz Višeg suda. Odluku je donijelo vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici. Prema sumnjama Specijalnog tužilaštva, Radulovića je ranio pritvorenik Nikola Drecun, a u napadu su mu pomogli Novljanin Nemanja Zurovac i Cetinjanin Mošo Paović. Kako je Pobjeda ranije pisala, na saslušanju u Tužilaštvu, pritvorenik Nikola Drecun priznao je da je improvizovanim nožem ranio Radulovića. Sa druge strane, pritvorenici Davor Avdić, Zurovac i Paović negirali su učešće u napadu na Radulovića. Njima se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne grupe, saizvršilaštvo u ubistvu u pokušaju i sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti. Policajac koji je bio zadužen za nadgledanje pritvorenika onesposobljen je, a za to vrijeme Drecun je „uletio“ u prostor za rekreaciju gdje je bio Radulović i ubo ga improvizovanim nožem. Za-

tvorskog policajca Zurovac je držao s leđa, a Paović je stao ispred njega kako ne bi mogao da reaguje. Raduloviću je tada ukazana pomoć u Urgentnom centru, nakon čega je vraćen u Istražni zatvor. Radulović se od 18. juna 2018. godine nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog osnovane sumnje da je bio vođa jedne od tri kriminalne grupe koje su planirale teška krivična djela. U rasvjetljavanju napada na Radulovića, istražiteljima su poslužili snimci sa nadzornih kamera. Drecun se u policijskim evidencijama vodi kao član kavačkog klana, dok je Radulović blizak škaljarskoj grupi. Ranku Raduloviću se sudi u podgoričkom Višem sudu zbog optužbi Specijalnog tužilaštva da se nalazio na čelu jedne od tri kriminalne grupe koje su planirale više likvidacija, a na spisku za odstrijel bile su i osobe iz bezbjednosnog sektora. Na čelu ostale dvije grupe, kako se navodi u optužnici Specijalnog tužilaštva, su Erogen Brajović i Igor Vukotić. Ime Nemanje Zurovca pominjalo se i u beogradskim medijima kada je 2018. godine pravosnažno osuđen na dvogodišnju kaznu zatvora zbog nelegalnog nošenja oružja. On se našao i na optužnici Specijalnog tužilaštva zbog optužbe da je pripadnik dvadesettročlane kriminalne organizacije koju predvode Radovan Mujović i Vasilije Rafailović. Kontrola ove optužnice zakazana je za 19. januar. B. R.

TAJNI SASTANAK: Čelnici bezbjednosnog sektora sa episkopom SPC Jo analizirali sigurnosnu situaciju pred loženje badnjaka na Cetinju

Plan „odbrane“ Ce manastira dogovo Hramu Hristovog v PODGORICA – Zabrinuti zbog operativnih informacija da bi na Badnji dan, 6. januara, na Cetinju moglo da dođe do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, jer su pripadnici više organizacija bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi najavljivali da će doći ispred Cetinjskog manastira da ga „odbrane“ od klera i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve, čelnici bezbjednosnog sektora sastali su se sa episkopom SPC Joanikijem, u ponedjeljak, 4. januara, u Hramu Hristovog vaskrsenja kako bi zajednički dogovorili model kako da se tog dana ne ugrozi bezbjednosna situacija. Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i v. d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović, umjesto, kako je uobičajeno, da pozovu Joanikija i predstavnike SPC na razgovor - ili u MUP ili policiju, pošli su kod njih u Hram Hristovog vaskrsenja.

RAZGOVOR

- Imali smo sastanak u kancelarijama Mitropolije crnogorsko-primorske, koje se nalaze ispod Hrama, da bi razgovarali o bezbjednosnoj situaciji pred loženje badnjaka – potvrdio je juče za Pobjedu Damjanović. Ističe da su imali saznanja da može da dođe do usložnjavanja bezbjednosne situacije tokom loženja badnjaka na Cetinju. - Situaciju su usložnjavali i dopisi NVO Montenegro internešnl, koja je gradonačelniku prijestonice Aleksandru Kašćelanu dala rok do 6. januara da se isele sveštenici SPC iz Cetinjskog manastira, a bio je zahtjev CPC da lože badnjake ispred Manastira – objasnio je Damjanović. S druge strane, dodaje on, postojala je opasnost da se u većem broju okupe vjernici koji bi im to onemogućili. - Razlog našeg sastanka je bio da tražimo od njih da pozovu svoje vjernike da kući, u svojim domovima slave Božić, da se ne usložnjava situacija. Saopštili smo im da je za be-

Sergej Sekulović

U trenucima kada se bilježi svakodnevna zabrinutost u društvu za očuvanje sekularnosti i svjetovnog karaktera države i njenih institucija, susret je, na inicijativu Vlade, morao biti organizovan isključivo u sjedištu MUP-a Crne Gore ili policijske organizacije. SPC je samo jedna od više vjerskih zajednica koje djeluju u Crnoj Gori, a svjetovne poslove i građanske odluke treba obavljati i donositi u institucijama sistema – upozorio je Aleksandar Zeković zbjednost objekata i građana zadužena policija, a ne pristalice jedne ili druge crkve. To je bio povod sastanka, koji je sjutradan imao rezultat - kazao je Damjanović. U utorak, 5. januara, dodaje on, sveštenstvo SPC je saopštilo da poziva vjernike da Badnji dan slave kući. - Naveli su da će samo oni i Cetinjani ložiti badnjake - rekao je Damjanović. Kategoričan je da su ministar Sekulović i on jasno stavili do

Boris: Razgovor sa onima koji su remetilački faktor Episkop Crnogorske pravoslavne crkve Boris kazao je juče Pobjedi da ni on ni mitropolit Mihailo nijesu dobili poziv za razgovor od zvaničnika bezbjednosnih službi. - Obično se razgovara sa onima koji su remetilački fak-

Vesko Damjanović

tor. Oni su ogradili Cetinjski manastir i to je poražavajuće za Cetinje i Crnogorce da smatraju da ćemo mi na nasilan način pokušati da uđemo u naš manastir – ističe episkop Boris. Upozorava da su u Crnoj Gori podignute tenzije.

znanja Joanikiju i ostalom sveštenstvu da se pravo u Crnoj Gori dokazuje na sudu i nadležnim institucijama, a ne na ulicama.

PROTOKOL I OBEZBJEĐENJE

Više sagovornika Pobjede tvrdi da je sastanku u Hramu u Podgorici prisustvovao i v. d. direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić. No, učesnici sastanka demantuju da je Vukšić bio prisutan - U Nikšiću su građani veoma uznemireni, pogotovo Crnogorci, jer bez dozvole opštinskih organa i saglasnosti stanara na nekoliko zgarda su okačeni bilbordi, cerade sa likom upokojenog Amfilohija. Možda su baš iz tih razloga zvaničnici htjeli da se sretnu sa predstavnicima SPC, jer znamo da iza svih tih organizacija koje to rade kao krovna institucija stoji ova crkva – zaključio je on.

razgovorima koji su se vodili u podzemnoj prostoriji Hrama Hristovog vaskrsenja. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, uprkos ovom sastanku, u noći između utorka i srijede u Cetinjski manastir je, dok je ova crnogorska svetinja ograđivana metalnim ogradama, stiglo više desetina civila „pod oružjem“. Slična situacija se desila i 3. septembra tokom patriotskog skupa Crnogoraca ispred Cetinjskog manastira. Tada je jedna grupa ,,opasnih“ momaka ušla u Manastir uz blagoslov mitropolita Amfilohija. Neki od tih ,,branilaca Manastira“ su obezbjeđenje kontroverznog biznismena i nekadašnjeg načelnika CB Nikšić Miodraga Dake Davidovića, neki od njih imaju pozamašne policijske dosjee. Sami su se na društvenim mrežama hvalili kako su tada štitili Manastir. Da li je ista ekipa i 6. januara bila dodatno obezbjeđenje, Pobjeda nije uspjela da sazna, ali je naš list dobio potvrdu iz Srpske pravoslavne crkve da je pri-

Hronika

Subota, 9. januar 2021.

etinjskog oren u vaskrsenja htijevali su da odluka bude sprovedena do sedam sati 6. januara 2021. Inicijativa nije razmatrana u lokalnom parlamentu.

PROPUST

Joanikije

je nekoliko dana Cetinjski manastir, osim kordona policije, ,,bio i unutra obezbijeđen“. - Vrlo rijetko, ali dešavalo se da i u prethodnom periodu odu starješine i sa vjerskim poglavarima obave razgovor kako obezbijediti sigurnost skupova koji nose bezbjednosni rizik. Pravilo je, ipak, da se razgovori obavljaju u službenim prostorijama - rekao je za Pobjedu prof. dr Velimir Rakočević, koji je nekada bio službenik Uprave policije. Naš sagovornik vjeruje da je sastanak u Hramu „vjerovatno gest dobre volje dužnosnika policije učinjen da bezbjednost bude očuvana“. - Iako se na takav način, organizovanjem susreta mimo službenih prostorija, urušava zvanična nota – dodaje Rakočević. Loženje badnjaka na Cetinju proteklo je bez incidenata. CPC badnjake je naložila, kao i svih prethodnih godina na Dvorskom trgu, a SPC ispred Cetinjskog manastira u kojem stoluje. NVO Montenegro internešnl 31. decembra prošle godine uputila je inicijativu gradonačelniku prijestonice Aleksandru Kašćelanu i predsjednici Skupštine prijestonice Maji Ćetković da Skupština Prijestonice hitno donese odluku da sveštenstvo SPC napušti Cetinjski manastir, koji je u vlasništvu prijestonice, kako bi CPC mogla obavljati bogosluženje, a njeni vjernici i poštovaoci da se poklone moštima Svetoga Petra Cetinjskog. Za-

Susret ministra unutrašnjih poslova i v. d. direktora Uprave policije sa administratorom Mitropolije crnogorsko-primorske SPC Joanikijem Mićovićem, doskorašnji predsjednik i član Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr Aleksandar Saša Zeković Zeković, prepoznaje kao profesionalni pristup kojim se željelo preventivno djelovati i osigurati efikasno i uspješno postupanje policije. - Takav pristup u potpunosti korespondira sa onim što je radila i Vlada Duška Markovića, a to je da uvijek treba afirmisati dijalog i doprinositi deeskalaciji tenzija i prevenciji sukoba – dodaje Zeković, koji se gotovo dvije decenije u kontinuitetu i profesionalno bavi nadzorom policije i praćenjem rada bezbjednosno-obavještajne zajednice. Ono što vidi kao ozbiljan problem i propust jeste da čelnici MUP-a i Uprave policije nijesu uspjeli da sačuvaju dignitet svojih institucija i potrebnu profesionalnu distancu. - U trenucima kada se bilježi svakodnevna zabrinutost u društvu za očuvanje sekularnosti i svjetovnog karaktera države i njenih institucija, susret je, na inicijativu Vlade, morao biti organizovan isključivo u sjedištu MUP-a Crne Gore ili policijske organizacije. SPC je samo jedna od više vjerskih zajednica koje djeluju u Crnoj Gori, a svjetovne poslove i građanske odluke treba obavljati i donositi u institucijama sistema. Susreti u objektima SPC u društvu se dominatno prepoznaju kao nastavak klerikalizacije Crne Gore kojim se jednoj vjerskoj zajednici daje nepotreban i neprimjeren politički značaj – upozorio je on. Zaključuje da je susret sa SPC bio opravdan i potreban radi „preventivnog djelovanja i sprečavanja različitih prekršajnih i krivičnih djela, uključujući i onih sa najvećom društvenom opasnošću“. SPC ima jak uticaj na novu vladu, a mnogi od ministara, kao i sam premijer, imaju jake veze sa ovom vjerskom organizacijom, neki i bliske rodbinske sa klerom. Dogovor o sastavu nove vlade Crne Gore postignut je u SPC, u Manastiru Ostrog. Sastanak je organizovao poglavar ove crkve u Crnoj Gori, sada upokojeni mitropolit Amfilohije Radović, a čiji je kandidat za šefa vlade bio tada mandatar, sada premijer Zdravko Krivokapić. K. KRSMANOVIĆ/A. RAIČKOVIĆ

Kotorsko Osnovno tužilaštvo donijelo odluku o osumnjičenima za nedozvoljeno držanje oružja KOTOR - Nikšićki biznismen Branislav Brano Mićunović, Sava Vujović i Srđa Mićunović, koji su uhapšeni 6. januara zbog nedozvoljenog držanja oružja na izlazu iz Budve, odlukom kotorskog tužilaštva, pušteni su juče da se brane sa slobode. Ovu informaciju potvrdila je i Uprava policije koja se oglasila tek juče, odnosno nakon dva dana od privođenja Mićunovića i Vujovića, saopštenjem kojim je potvrđeno da su oni pušteni iz pritvora. U saopštenju Uprave policije se navodi da su Mićunović i njegovi prijatelji uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Dalje se navodi da je Mićunović upravljao vozi-

Brano Mićunović i prijatelji pušteni da se brane sa slobode lom u kojem je nađeno oružje. - Kontrolom vozila kojim je upravljao B. M., a u kojem su se nalazila osumnjičena lica, pronađena su dva pištolja sa municijom. Oni su privedeni nadležnom tužiocu uz krivičnu prijavu i njima je u zakonskom roku određeno zadržavanje do 72 sata - navodi se u policijskom saopštenju. Iz kotorskog Osnovnog državnog tužilaštva se još nije-

su oglasili povodom ovog slučaja, a na pitanja Pobjede juče iz tog tužilaštva nijesu odgovorili. Tužiteljka ODT-a Kotor Jovanka Čizmović, nakon saslušanja Mićunovića i dvojice njegovih prijatelja, juče je saslušala i svjedoke u ovom slučaju, nakon čega je donijeta odluka o puštanju da se brane sa slobode. Advokat Danilo Mićović re-

kao je ranije agenciji Beta da je jedan od osumnjičenih priznao da je pronađeno oružje prilikom pretresa automobila. Mićović je rekao da je taj osumnjičeni prilikom davanja iskaza priznao da je oružje njegovo. Advokat je za Betu rekao i da dvojica privedenih zajedno s Mićunovićem nijesu njegovo obezbeđenje, već njegovi priIv. K jatelji.

Iz Uprave policije pokušali da objasne način obezbjeđivanja loženja badnjaka u prijestonici

Ograda na Cetinju bila i lani, ali zbog litija SPC S. VASILJEVIĆ

oanikijem 4. januara

PODGORICA – Iz Uprave policije saopštili su juče da zaštitna ograda na Cetinju ispred Cetinjskog manastira na Badnji dan, 6. januara nije prvi put postavljena ove godine, već da je bila i lani. - Kao što je javnosti poznato ranijih godina, na osnovu bezbjednosnih procjena, postavljani su i kordoni policije u cilju očuvanja stabilnog javnog reda i mira – saopšteno je iz policije. Dodaju da, s obzirom na bezbjednosne procjene u odnosu na događaje koji se održavaju svake godine 6. januara, odnosno nalaganje badnjaka dvije vjerske zajednice, Uprava policije preduzima aktivnosti na sprečavanju vršenja krivičnih djela i očuvanju stabilnog javnog reda i mira. - Uprava policije svoje aktivnosti preduzima u skladu sa zakonom, a svakako ne po nalozima bilo kog političkog ili drugog subjekta. Crnogorska policija će u svim situacijama zakonito i profesionalno reagovati kako bi obezbijedila dosljednu primjenu zakona i očuvala stabilan javni red i mir – istakli su oni. Iz Uprave policije, međutim, zaboravili su da saopšte da je ograda prošle godine morala biti postavljena ispred Cetinjskog manastira zbog toga što je Srp-

Ograda ispred Cetinjskog manastira

ska pravoslavna crkva desetak dana prije Badnjeg dana počela da organizuje takozvane protestne litije i molebane u znak pobune protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, a što je procijenjeno kao visok bezbjednosni rizik. U takvoj situaciji povišenih tenzija između vjernika SPC i Crnogorske pravoslavne crkve organizovano je i tradicionalno nalagnje badnjaka – ispred Cetinjskog manastira i na Dvorskom trgu, kod Dvorca kralja Nikole. Procjena bezbjednosnih službi bila je da su ova dva skupa visokorizična, zbog čega je tada odlučeno da se prostor između osigura, osim policij-

skim kordonom i metalnom ogradom. To su činjenice. A koji su razlozi da se ovogodišnje loženje badnjaka okarakteriše kao bezbjednosno opasno nijesu saopštili. Ove godine su ispred Cetinjskog manastira badnjake nalagali samo sveštenstvo SPC i nekoliko desetina vjernika sa Cetinja. Iz toga proizilazi da je ograda, postavljena tik uz Dvorski trg, bila ,,zaštita“ od vjernika i poštovalaca Crnogorske pravoslavne crkve. Liberalna partija juče je tražila odgovor od ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, v. d. direktora policije Veska Damjanovića i v. d. šefa Agen-

cije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića „ko je i iz kojih razloga naredio postavljanje metalne zaštitne ograde na prostoru između Dvorskog trga, Biljarde, Crkve na Ćipuru i Cetinjskog manastira u prijestonici Cetinje na Badnji dan“. - Ko je i na osnovu kojih operativnih saznanja ili slobodne procjene nekog od novopostavljenog kadra naredio zabranu prilaska građana i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve Cetinjskom manastiru i ćivotu Svetog Petra Cetinjskog? Ko je i zašto otvoreno favorizovao vjernike Srpske pravoslane crkve dajući im ekskluzivitet prisustva ispred i u Cetinjskom manastiru? Da li je došlo do prekomjerne upotrebe sile u slučaju onemogućavanja nekoliko vjernika crnogorske pravoslavne crkve koji su htjeli da uđu u Cetinjski manastir, kao i u slučaju privođenja jednog od njih - pitali su iz Liberalne partije. Traže i odgovor zašto je privilegovan i da li će ponovo nekažnjeno proći predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević koji je prvo organizovao masovno okupljanje za božićne praznike, a onda „javno i otvoreno koristio teško vatreno oružje, pucao iz topa iznad svojeg grada“. Pozvali su funkcionere bezbjednosnih službi da objasne i činjenice povodom skandaloznog postupanja grupe osoba iz Pljevalja sa državnom zastavom Crne Gore i pravljenja lomače za paljenje zastave koja je zvanično državno obilježje. K. K.

Prekršajna prijava protiv U Višem sudu izrečena presuda za trgovinu ljudima Dobio dvije godine Podgoričanina zbog zbog prodaje ćerke grafita o Abazoviću PODGORICA - Podgoričanin M. K. (65) doveden je juče u prostorije Centra bezbjednosti Podgorica, nakon što ga je policija zatekla kako ispisuje grafit posvećen potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, saopšteno je iz Uprave policije. M. K. Je, kako su rekli iz policije, ispisao sadržaj sljedeće sadržine: ,,Pr. Č. P. Abazoviću galiote falsifikatore crno na bijelo nemoj da hapsiš patriote Crne Gore“.

-M. K. je doveden u Centar bezbjednosti Podgorica radi uzimanja izjave u svojstvu građanina. Protiv njega biće podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, koji je počinio ispisivanjem grafita na javnom mjestu, tačnije na betonskom zidu - ogradi od pijace, koja se nalazi na putnom pravcu Podgorica Tuzi - navodi se u saopštenju Uprave policije. Policija je obavijestila i Komunalnu inspekciju u cilju uklanjanja grafita. C. H.

PODGORICA – Dževad Beriša (41) iz Podgorice osuđen je na dvije godine zatvora jer je prije tri godine prodao dvanaestogodišnju kćerku za 5.000 eura. Beriša je 2017. godine zloupotrebljavajući odnos zavisnosti, ugovorio i organizovao ćerki prevoz u Njemačku gdje je sklopila brak sa maloljetnikom, četiri godine starijim od nje. On nije sporio da je za 5.000 eura prodao kćerku porodici budućeg muža pojašnjavajući da nije učinio ništa nemoralno, već da je njegovo postupanje u skladu sa romskim običajima. Beriša je ispričao da je prije odluke da proda (uda) kćerku provjerio kako živi mladoženjina porodica. Pošto se uvjerio da će njegovo dijete imati bolji i lagodniji život u Njemačkoj pristao je da se ona uda i, kako nalažu romski običaji, uzeo 5.000 eura. Ranija istraživanja pokazala su da je za manje od godinu registrovano 18 maloljetničkih brakova. Praksa ugovorenih brakova i dalje je zastupljena u Crnoj Gori i njome su najviše pogođene djevojčice iz romske i egipćanske populacije, dobi do 15 godina. B. R.

Crnom Gorom

Subota, 9. januar 2021.

BIJELO pOLJE: Za uređenje prostora u ovoj godini više od 21 milion eura

NVO MMNE (Multimedijal Montenegro) istraživala radne navike u radu na gradilištima u tri opštine

Planirana izgradnja vrtića, parkinga, uređenje stadiona, Najčešće povrede zbog nepažnje i gradskih fasada... pada sa visine pOD STRESOM RADI 34 ODSTO GRAĐEVINACA: Anketari sa radnicima

BIJELO POLJE – Programom uređenja prostora za ovu godinu Opština je planirala aktivnosti čija je ukupna vrijednost 21.581.000 eura. Riječ je o višegodišnjim projektima čija se realizacija nastavlja, a ima i onih koji će započeti.

Dokument je nedavno dobio saglasnost Skupštine grada. Aleksandra Bošković iz Sekretarijata za uređenje prostora saopštila je tokom predstavljanja tog dokumenta odbronicima da je za izgradnju objekata od posebnog značaja za opštinu planirano 9.050.000 eura, za izradu tehničke dokumentacije 437.500, dok će u lokalnu infrastrukturu biti uloženo 9.536.500 eura.

POSEBNI ZNAČAJ

Na spisku objekata od posebnog značaja su: rekonstrukcija magistralnog puta M21 i željezničkog stajališta u Lješnici, zatim nastavak realizacije kapitalnih projekata -valorizaciji planine Bjelasice i Đalovića pećine, izgradnje objekta OŠ ,,Dušan Korać“, u Pruškoj, fiskulturne sale u OŠ ,,Pavle Žižić“ u Njegnjevu, izgradnja glavnog cjevovoda od izvorišta Bistrice (nova kaptaža)

pRIORITET UNApREĐENJE INFRASTRUKTURE: Bijelo Polje

Na spisku projekata od posebnog značaja su osim valorizacije Đalovića pećine i planine Bjelasice rekonstrukcija magistralnog puta M21 i željezničkog stajališta u Lješnici, izgradnja objekta osnovne škole u Pruškoj, fiskulturne sale škole u Njegnjevu, glavnog cjevovoda od izvorišta Bistrice (nova kaptaža) do nove hlorne stanice u Ravnoj Rijeci… do nove hlorne stanice u Ravnoj Rijeci zbog obezbjeđenja dovoljnih količina vode za grad i proširenje gradske vodovodne mreže za Zaton. Planirana je izrada i revizija tehničke dokumentacije za izgradnju zgrade

Za sigurnije napajanje električnom energijom Programom uređenja prostora u ovoj godini predviđeno je unapređenje elektroenergetske infrastruktira. Kroz projekat revitalizacije izvode se radovi na četri niskonaponske mreže –Boljanina, Nedakusi 1, Kanje i Pripčići. Takođe i na dva 10kV dalekovoda: Gubavač (2.129.636 eura, realizovano 2.062.174 eura) i Tomaševo (2.112.536 eura, realizovano 1.831.112 eura). Ukupna vijednost višegodišnjih investicija je 4.242.172 eura. - Tokom 2021.godine planirana je revitalizacija dalekovoda 10kV Slijepač Most i Rasovo, kao i određenog broja stubnih trafostanica – navedeno je u programu uređenja prostora.

za Rome, Egipćane i Aškalija u Nedakusima, potom izgradnja zgrade sa 20 stanova (Fond PIO) u Ribarevini, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. U program radova za ovu godinu je uvršten početak izgradnje regionalne sanitarne deponije na lokaciji Čelinska kosa, zatim izgradnja obaloutvrda za regulaciju rijeke Lim u gradskoj zoni te početak izgradnje predškolske ustanove u gornjem gradu.

INFRASTRUKTURA

Programom je pod stavkom lokalna infrastruktura planiran nastavak rekonstrukcije puta Gubavač- Bistrica i Srđevac – Sušica, zatim asfaltiranje 14 kilometara opštinskih puteva, izrada fasada u Ulici slobode (pješačka zona), izgradnja mosta na rijeci Ljuboviđi u naselju

Ribarevine, trim staze na Obrovu, uklanjanje dotrajalog objekta u Ul. Neđeljka Merdovića (u blizini sportske hale ,,Nikoljac“) i izgradnja parkinga na toj lokaciji. Biće nastavljeni radovi na istražnoj bušotini Kisjele Vode a započeti i rekonstrukcija Gradskog stadiona - zapadna tribina. U izgradnju vodovoda biće investirano 280.000 eura i to za: Babića brijeg, vodovod za naselje Bistrica (sa izvorišta Banjica) te nastavak radova na izgradnji vodovoda Pavino Polje - Mahala. Novac za realizaciju programa obezbijediće iz sredstava predviđenih budžetom Opštine, Uprave javnih radova, Uprave za saobraćaj, Željezničke infrastrukture, CEDIS-a, kreditima, donacijama i drugim izvorima. B. Č.

BIJELO POLJE - Svijest zaposlenih, u sektoru građevine, nije na zadovoljavajućem nivou. Statistika pokazuje da je pad sa visine u procentu od 32 odsto zastupljen kao najčešća povreda na radu, dok je 59 odsto ispitanika zbog rada na niskim temperaturama dobilo prehladu, odnosno 24 odsto je imalo sunčani udar zbog rada na visokim temperaturama. To je pokazalo istraživanje ,,Građevina bez povreda“ NVO MMNE (Multimedijal Montenegro) koje je obavljeno na gradilištima u opštinama Bijelo Polje, Berane i Plav. Kako navode, zabrinjava podatak o upotrebi alkohola. - Istraživanje je, kako navode, pokazalo da povrede na radu najčešće uzrokuju nepažnja, nakon toga loša koordinacija između sektora i zaoposlenih, nizak procenat upotrebe zaštitne opreme, rad pod dejstvom alkohola, neispravnost opreme i mašina, brzina rada i loš timski rad. Zabrinjavajući podatak je da je čak 54 odsto ispitanika saopštilo da imaju saznanja da je neko pod dejstvom alkohola radio na gradilištu – navedeno je u saopštenju. Takođe, 34 odsto ispitanika je odgovorilo da je pod nekim oblikom stresa tokom rada a isti procenat je saopštio da poslodavci imaju nerealne ciljeve i rokove završetka posla. Rukovanje ručnim mašinama koje se koriste u građevini procentualno prouzrokuju najviše povreda na radu, a nakon toga ručni alati i male građevinske mašine. Iz NVO saopštavaju da će u narednih nekoliko dana iz štampe izaći publikacija sa mjerama i preporukama za zaštitu na radu u građevini koja će biti dostupna u elektronskom formatu na vebsajtu www. mmne.me i www.naradu.me a štampana verzija će biti distribuirana B. Č. zaposlenima u građevini na teritoriji sjevera Crne Gore.

Humanitarna akcija ,,Kotorskog srca“

Pomoć za Hrvatsku sakupljaju do petka KOTOR – U toku je akcija sakupljanja pomoći za nastradale u zemljotresu u Hrvatskoj pod nazivom ,,Kotor pamti 1979. Kotor ima srce“ koja će trajati do 15. januara – saopšteno je iz organizacije ,,Kotorsko srce“. Kako su za Radio Kotor kazali predstavnici te volonterske organizacije Dušanka Čelanovi-Petrović i Darko Jovićević, nema predaha ni u prazničnim danima, pomoć se svakodnevno skuplja. Timovi volontera su dobro organizovani, dežuraju po smjenama u prostorijama Opštinske organizacije Crvenog krsta. - Ljudima koji su dugoročno ostali bez domova neophodni su: voda, ali i veš, čarape, pidžame, spavaćice, peškiri, topla odjeća za sve uzraste i polove – naveli su volonteri. Brojevi telefona na koje se možete obratiti i detaljno infomisati su: 069 207 077 (Ranko), 069 994 074 (Darko), 069 280 935 (Sandra), 069 891 475 (Marija), 068 323 956 (Jasna), 069 906 002 (Romana), 069 292 983 (Dušanka), 067 011 914 (Dragana). C. G.

pLJEVLJA: Lokalna uprava donijela Nacrt odluke o obezbjeđivanju alternativnog smještaja

Opština će plaćati kiriju ili građevinski materijal vlasnicima ,,divljih“ objekata PLJEVLJA – Opština je pripremila Nacrt odluke o obezbjeđivanju alternativnog smještaja vlasniku bespravnog objekta osnovnog stanovanja i članovima njegovog porodičnog domaćinstva u slučaju donošenja rješenja o uklanjanju bespravnog objekta. Kako se navodi u dokumentu alternativni smještaj je oblik obezbjeđivanja privremenog stanovanja, u skladu sa mogućnostima Opštine. Izuzetno, može se odnositi na trajno rješavanje stambenog pitanja. Prema procedure, prije izvr-

šenja rješenja o uklanjanju bespravnog objekta, Sekretarijat za društvene djelatnosti donosi rješenje o načinu obe-

zbjeđivanja, odnosno vrsti alternativnog smještaja. - Alternativni smještaj može se obezbijediti davanjem na-

Naknada od 60 do 3.000 Iznos naknade za zakupninu stana za jednočlano domaćinstvo daje se u maksimalnom mjesečnom iznosu do 60 eura uz uvećanje od 20 za svakog sljedećeg člana domaćinstva, pri čemu maksimalni mjesečni iznos naknade ne može biti veći od 100 eura. Sredstva za kupovinu građevinskog materijala daju se u maksimalnom iznosu do 1.800 eura za jednočlano domaćinstvo, uz uvećanje od 300 eura za svakog sljedećeg člana domaćinstva, pri čemu maksimalni iznos dodijeljenih sredstava ne može biti veći od 3.000 eura.

knade za zakupninu stana ili sredstava za kupovinu građevinskog materijala. Sredstva za obezbjeđivanje alternativnog smještaja mogu se obezbjediti iz: budžeta Opštine, iz sredstava ostvarenih u postupku legalizacije bespravnih objekata, donacije, kao i drugih izvora u skladu sa zakonom – navedeno je u nacrtu odluke. Kriterijumi za dobijanje te vrste smještaja su: broj članova porodičnog domaćinstva; visina prihoda; imovinsko stanje; invalidnost; zdravstveno stanje i godine starosti.

ALTERNATIVNI SMJEŠTAJ JE pRIVREMEN: Pljevlja

Korisniku alternativnog smještaja može se obezbijediti samo jedan od vidova alternativnog smještaja. U slučaju da vlasnik neformalnog objekta odbije utvrđeni vid alternativnog smještaja, smatraće se da mu je

smještaj obezbijeđen. Odluka će biti donesena na osnovu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakona o lokalnoj samoupravi i Statuta Opštine Pljevlja uz saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma. A.S.

Crnom Gorom

Subota, 9. januar 2021.

ŠAvNiK: Služba zaštite i spašavanja ovih dana radi bez predaha

Snjegočistači danonoćno ,,otvaraju“ seoske puteve

Očišćeno je do Gornje Bukovice, prohodno je i od Boana do Bara, juče smo „otvorili“ i Krnju Jelu, Bijelu sa šavničke strane. Dostupne su i Duži, Dubrovska, Komarnica, Grabovica, Slatina – kaže komandir Službe zaštite i spašavanja Mirčeta Jelić

ŠAVNIK – U Crnoj Gori, pa i regionu vjerovatno, nema manje opštine od šavničke a da njenim žiteljima snijeg zadaje veće muke.

Dok se na Žabljaku i u Kolašinu raduju bjelini, makar oni što žive od zimskog turizma, u poddurmitorskoj varošici svi negoduju gledajući u nebo, jer snijeg im samo donosi nevolju. Ovih dana, uobičajeno za ovo doba godine, iz Šavnika su krenuli snjegočistači ka brojnim selima. U Borovcu, Timaru, Barama, Strugu i ostalim selima na većim nadmorskim visinama napadalo je i više od metar snijega, a u međuvremenu ga je kiša natopila, pa komandir Službe zaštite i spašavanja Mirčeta Jelić kaže da se teško čisti.

Herceg Novi: Opština pomaže najranjivijim kategorijama stanovništva

Vesna Samardžić

Za jednokratne pomoći i troškove liječenja 50.000 HERCEG NOVI - Budžetom Opštine za ovu godinu opredijeljena su značajna sredstva za najranjivije kategorije stanovništva. Planirano je subvencionisanje prevoza za stara lica u visini od 10.000 eura, za gerontoprogram - pomoć i njega starih lica 40.000 eura.

VRIJEME

NAJTeŽe Je U SeLiMA: Put Šavnik-Žabljak

Ipak, već danas bi trebalo da do svih sela bude prohodno. Istina, prilike u kraju okvirenom Durmitorom, Sinjajevinom, Krnovom i Vojnikom zimi se mijenjaju iz minuta u

AMSCG: Vozači, oprez PODGORICA - Iz AMSCG upozorili su na povremene udare vjetra i povećanu opasnost od odrona i vozačima savjetuju opreznu vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu. Saobraćaj na putu Šavnik – Žabljak otvoren je za putnička i kombi vozila, kamionima sa prikolicom i šleperima zabranjeno kretanje zbog snijega. Taj put ranije je bio zatvoren za saobraćaj zbog snijega i mećave. Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

minut, a svaki dan je priča za sebe. - Očišćeno je do Gornje Bukovice, prohodno je i od Boana do Bara, juče smo „otvorili“ i Krnju Jelu, Bijelu sa šavničke

U Crnoj Gori su do 1. aprila ove godine zimske gume obavezne na putevima gdje je to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. Na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad, od Komanskog mosta do skretanja za Bandiće, saobraćaj će biti regulisan semaforskom signalizacijom uz moguće kraće obustave ne duže od 15 minuta. U cilju zaštite stanovništva od korona virusa zabranjen je putnički međugradski saobraćaj od petka, 8. januara (od 22 sata) do ponedjeljka, 11. januara (do pet sati). Ulazak i izlazak iz Crne Gore se preko graničnih prelaza obavlja svakodnevno tokom 24 sata, osim preko graničnog prelaza Vuča na putu Rožaje - Tutin i Metaljka na putu PljevljaČajniče, koji se obavlja od sedam do 19 sati.

strane, a prema tom selu ćemo danas krenuti i od Krnova. Očišćeni su putevi do Duži, Dubrovska, Komarnice, Grabovice, Slatine... Vjerujem da ćemo danas imati neprohodne puteve samo prema Timaru i Borovcu, ali ukoliko se stabilizuju vremenske prilike tokom vikenda i to ćemo odraditi - kaže Jelić.

OPREMA

Šavnička Služba zaštite i spašavanja raspolaže sa utovarnom lopatom, unimogom i traktorom snjegočistačem, ali i sa tako oskudnom mehanizacijom ukoliko su požrtvovani, kao što jesu, godinama unazad uspijevaju u borbi sa snijegom i mećavama, jer su danonoćno na terenu i dobro poznaju ćudi drobnjačkog i uskočkog kraja. U varošici je juče bilo svega dvadesetak centimetara mokrog snijega. Ra. P.

BAr: Rotari klub nastavio humanitarne aktivnosti

Donacija narodnoj kuhinji BAR - Rotari klub Bar je poklonio 25 paketa hrane za korisnike narodne kuhinje, koju vodi NVU Žene Bara. Predsjednik Rotri kluba Bar Goran Đuro-

vić i sekretarka Anita Radulović poručili su da u duhu praznika treba da pružimo jedni drugima ruku pomoći. - Ovim najavljujemo da će Rotari klub Bar

donirati Republici Hrvatskoj finansijsku pomoć, kako bi se izborili sa posljedicama užasnog zemljotresa koji ih je pogodio. Mi Barani smo posebno u obavezi da se prisjetimo kako je solidarnost svih u okruženju pomogla da se Bar i životi njegovih građana ponovo izgrade - poručili su. V. K. V.

Za izdatke za poboljšanje uslova života lica sa posebnim potrebama i realizaciju lokalnog akcionog plana u oblasti invalidnosti 2021-2023. godine predviđeno je ukupno 30.000 eura, a za za realizaciju akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana iznos od 5.000 eura. Za stanarine lica u stanju socijalne potrebe predviđeno je 10.000 eura, a za jednokratne socijalne pomoći i troškove liječenja 50.000 eura. Potpredsjednica Opštine Vesna Samardžić kaže da se lokalna uprava na taj način potrudila da obezbijedi sredstva za kvalitetno sprovođenje socijalne politike i brigu o svim sugrađanima kojima je to potrebno. - Osim toga, 35.000 eura je opredijeljeno i za novorođenu djecu. Odlukom iz marta 2019. godine predvidjeli smo tu vrstu davanja, kao poklon Opštine u cilju stimulansa za porast nataliteta. Za svako novorođeno dijete izdvajamo 100, za treće dijete 300, za blizance 1.000 i za trojke 3.000 eura – navela je Samardžić. Prema njenim riječima, u susret novogodišnjim i božićnim praznicima, pokrenuta je akcija nabavke poklon paketa hrane u vidu osnovnih životnih namirnica za porodice u

Zahtjevi za ogrijev, sanaciju krovova Prošlu godinu obilježile su posljedice izazvane pandemijom korona virusa, a prije svega udar na životni standard građana. Sve više ih se lokalnoj upravi obraćaju za pomoć. - Osim zahtjeva za jednokratnu novčanu pomoć, sve su češći zahtjevi za pomoć u nabavci drva, poboljšanju uslova stanovanja, tj. sanacije objekata stanovanja, najčešće krovova, kao i za izmirenje računa za električnu energiju i komunalne usluge. Sekretarijat za lokalnu samoupravu je lani dobio preko 360 ovakvih zahtjeva, što je za 20 odsto više u odnosu na prethodnu godinu –kazala je Vesna Samardžić.

teškoj materijalnoj situaciji. - Obratili smo se privrednicima Herceg Novog, kao i kompanijama koje ovde imaju poslovnice. Uputili smo im apel da uzmu učešća u ovoj akciji i da, u granicama svojih mogućnosti, doniraju novčana sredstva, kako bi zajednički obezbijedili dovoljne količine hrane, suhomesnatih proizvoda i sredstava za higijenu za 300 porodica koje su lošijeg materijalnog stanja – navela je potpredsjednica Opštine. Ž. K.

BiJeLo PoLJe: Javna rasprava o postrojenju za tretman otpadnih voda u Potkrajcima

Mještani neće kolektor u blizini imanja BIJELO POLJE - Mještani naselja Potkrajci, Strojtanica i Njegnjevo protive se izgradnji postrojenja za tretman otpadnih voda. Njihovi predstavnici su na centralnoj javnoj raspravi o elaboratu procjene uticaja tog projekta na životnu sredinu kazali kako će po svaku cijenu spriječiti izgradnju na planiranoj lokaciji te predlažu da se nađe druga. Za izgradnju postrojenja je predviđena lokacija sa desne strane magistralnog puta Bije-

lo Polje – Prijepolje od kojeg je udaljena 700 metara. Nalazi se sa lijeve strane rijeke Lim, od koje je udaljena 90 metara. Mještanin Potkrajaca Dževad Omerović podsjetio je da to naselje ima oko 250 domaćinstava sa više od 2.000 stanovnika. - Plašimo se opstanku svih koji gravitiraju na tom prostoru pitajući zbog čega se kolektor ne izmjesti tri kilometra nizvodno Limom ili 700 metara uzvodno, gdje nema kuća i gdje ne postoji nijedan kućni prikl-

jučak – pitao je Omerović. Predstavnik MZ Potkrajci Alen Omerović kazao je da su odlučni da spriječe izgradnju. - Ukoliko ne uspiju sva pravna sredstva da bi se oduprli izgradnji postrojenja u njih ovo m n a s e l j u , b i ć e m o prinuđeni da založimo svoje živote. To je najbolji pokazatelj koliko će mještani izgradnjom postrojenja biti ugroženi – kazao je Omerović. Mještanin Strojtanice Sreten Kojović kazao je da mještani traže da se lokacija postrojen-

ja pomjeri tri kilometra nizvodno te da se razmišlja 50 godina unaprijed. - Pored problema oko zabilježbe restitucije, stanovnici navedenih naselja od 2014. protive se izgradnji na toj lokaciji. Tražimo da se obuhvate naselja nizvodno Limom, kako ne bi za par godina radili male kolektore i za ta naselja kazao je Kojović. Izvršni direktor NVO Novi put Vehbo Čoković kazao je kako je revoltiran što na javnoj raspravi nije prisutno više lju-

di. Od tvrdi da projekat izgradnje postrojenja za tretman otpadnih voda prati korupcija te da će zahtijevati da se nadležni pozabave slučajem. - Tražićemo od Specijalnog tužilaštva da preispita kompletnu dokumentaciju vezana za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Potkrajcima – najavio je Čoković. Lokacija je površine 189 ari, parcela je u vlasništvu nekoliko firmi i lica. Prema informacijama objavljenim u elaboratu o procjeni uti-

caja na životnu sredinu koji je radio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu (sektor ekologija), parcela na kojoj je planirana gradnja je udaljena oko 300 metara od najbližih stambenih kuća, koje se nalaze sjeverozapadno, odnosno oko 200 metara od stambenih objekata na desnoj strani rijeke Lim u naselju Strojtanica. - U blizini je lokalna saobraćajnica koja spaja naselja Potkrajci, Strojtanica i Nedakusi sa magistralnim putem. U okolini projekta se mještani bave poljoprivrednom proizvodnjom, a dominiraju zasadi kupusa i kukuruza – navedeno je u elaboratu. B. Č.

Svijet

Subota, 9. januar 2021.

Predsjednik SAD post festum osudio nasilje u Vašingtonu, ali i najavio da neće prisustvovati inauguraciji Džozefa Bajdena

Amerika mora biti zemlja zakona i reda Sedamdeset pet miliona američkih patriota koji su glasali za mene, za slogane ,,Amerika na prvom mjestu“ i ,,Napravimo Ameriku ponovo velikom“ imaće divovski glas dugo u budućnosti. Oni ne smiju i neće biti ponižavani i tretirani loše na bilo koji način ili u bilo kojoj formi - poručio je Tramp na Tviteru VAŠINGTON - Odlazeći američki predsjednik Donald Tramp osudio je nasilje u Vašingtonu i istakao da će njegov prioritet sada biti miran prenos vlasti na Džozefa Bajdena. Time je prvi put priznao da će Bajden biti novi predsjednik. Donald Tramp je u obraćanju naciji poručio da je napad na Kapitol hil bio gnusan. - Kao i svi Amerikanci i ja sam bijesan zbog nasilja, bezakonja u Vašingtonu. Odmah sam naredio raspoređivanje Nacionalne garde i federalnih snaga da bi se osigurala zgrada Kongresa i izbacili uljezi - rekao je Tramp. Istakao je da Amerika jeste i uvijek mora biti zemlja zakona i reda. Trampovu izjavu o angažovanju Nacionalne garde odmah su demantovali demokratski predstavnici u Kongresu, dok su najuticajniji mediji provjerili i izvijestili da nikakve predsjednikove naredbe nije bilo. Nakon toga je odlazeći predsjednik promijenio priču i u snimljenom video obraćanju, jer mu je bio zaključan i Tviter i Fejsbuk profil, konačno priznao izborni poraz. - Sada mi je prioritet da obezbijedim neometan i miran prenos vlasti, a ovaj trenutak zahtijeva izmirenje i zalječenje, jer je 2020. godina bila izazovna za američki narod - zaključio je Tramp. Iako je najavio da će mirno predati vlast, na društvenoj mreži Tviter poručio je da neće prisustvovati inauguraciji novoizabranog predsjednika Džoa Bajdena 20. januara. - Za sve vas koji ste mi uputili



Potpredsjednik SAD Majk Pens protivi se pozivanju na 25. amandman radi uklanjanja Donalda Trampa sa predsjedničke funkcije

Predlagač Trampa za Nobela promijenio mišljenje

Donald Tramp

Erdogan: Napad na Kongres SAD sramota za demokratiju Napad pristalica odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa na zgradu Kongresa SAD u Vašingtonu je sramota za demokratiju koja je šokirala ljudski rod, izjavio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan. On je u Istanbulu rekao da se nada da će prenos vlasti u SAD biti miran i da će Amerika da se vrati miru. - To je sramota za demokratiju. Nadamo se da će prenos vlasti na izabranog predsjednika SAD gospodina Džoa Bajdena biti miran i da će se Amerika vratiti u mirno stanje - istakao je Erdogan.

ovo pitanje, neću prisustvovati inauguraciju 20. januara napisao je Tramp. On je podsjetio na podatak da je na izborima imao 75 miliona glasova i da će se u budućnosti boriti da njegove pristalice ni na koji način ne budu zanemarene.

PODRŠKA ZA GLASAČE

- 75 miliona američkih patriota koji su glasali za mene, za slogane ,,Amerika na prvom mjestu” i ,,Napravimo Ameriku ponovo velikom“ imaće divovski glas dugo u budućnosti. Oni ne smiju i neće biti ponižavani i tretirani loše na bilo koji način ili u bilo kojoj formi-poručio je Tramp na

Tviteru. Potpredsjednik SAD Majk Pens protivi se pozivanju na 25. amandman radi uklanjanja Donalda Trampa sa predsjedničke funkcije. Predsjednica Predstavničkog doma Američkog kongresa Nensi Pelosi ranije je zatražila od Pensa da se izjasni da li će se pozvati na 25. amandman kako bi Tramp bio uklonjen sa funkcije i da će, ukoliko on ne počne proces uklanjanja Trampa iz Bijele kuće, pokrenuti impičment. Vršilac dužnosti američkog državnog tužioca Majk Šervin izjavio je će njegova kancelarija razmotriti podizanje optužnice protiv svakoga ko je

Zakerberg: Trampu blokirani Fejsbuk i Instagram na neodređeno vrijeme Vlasnik Fejsbuka Mark Zakerberg rekao je da je produžio blokadu na profile Donalda Trampa na Fejsbuku i Instagramu na neodređeno vrijeme, a najmanje do 20. januara, zbog događaja na Kapitol hilu koji pokazuju da, kako kaže, predsjednik preostalo vrijeme na funkciji namjerava da iskoristi da potkopa mirnu i zakonitu primopredaju vlasti, prenosi AP. - Verujemo da su rizici od

dozvole predsjedniku da i dalje koristi našu uslugu tokom perioda primopredaje predsjedničkih ovlašćenja jednostavno preveliki - ocijenio je Zakerberg u poruci na svom zvaničnom nalogu. On je rekao da je ljude u SAD i širom svijeta sa pravom uznemirilo to što je Tramp svoje profile odlučio da iskoristi da opravda postupke svojih pristalica u zgradi Kapitola, a ne da ih osudi.

Zakerberg je podsjetio da su te izjave uklonjene, s obzirom na to da mogu da izazovu dalje nasilje, što je vjerovatno i bila njihova namera. Vlasnik Fejsbuka je rekao da je prioritet za cijelu zemlju u ovom trenutku da obezbijedi da preostalih 13 dana do inauguracije i dani nakon ovog događaja proteknu mirno i u skladu sa utvrđenim demokratskim propisima.

Poslanik norveškog parlamenta Kristijan TibringGjede, koji je jesenas predložio predsjednika SAD Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir, sada poslije upada njegovih pristalica u Kongres, kaže da nije siguran da je Tramp podesan da ostane u Bijeloj kući do kraja mandata. Tibring-Gjede, poslanik desničarskog krila populističke Napredne stranke, rekao je juče televiziji NRK da nije siguran da je američki predsjednik sposoban da provede posljednjih 13 dana u Bijeloj kući.

učestvovao u napadu na Kongres SAD i da iz toga ne izuzima ni odlazećeg predsjednika Donalda Trampa. Šervin kaže da su za sada podignite optužnice protiv 55 osumnjičenika za različita kaznena djela, uključujući ilegalni ulazak, napad, krađu i oružje. Osam osumnjičenih suočava se s optužbama za oružje. Jedan je imao poluautomatsku pušku i 11 molotovljevih koktela. On kaže da savezni i lokalni istražitelji pretražuju ,,stotine ljudi“, fotografija i videosnimaka na društvenim mrežama osumnjičenih za nezakonite aktivnosti. Ti ljudi će biti uhapšeni što je brže moguće. M i n i st a r st vo p ravo s u đ a očekuje da će potraga za osumnjičenima trajati cijelu godinu, prenosi NBC.

Vakcina Moderne treća koja je odobrena u Britaniji LONDON - Britanska Agencija za ljekove i zdravstvenu zaštitu odobrila je juče vakcinu kompanije Moderna protiv korona virusa, što je treća vakcina odobrena za upotrebu u toj državi. Britanija je naručila sedam miliona doza te vakcine koju su odobrili regulatori u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi BiBiSi (BBC). Vakcina Moderne slična je verziji vakcine proizvođača Fajzera i Bionteka i pokazala je jednako dobre rezultate u posljednjoj fazi kliničkih ispitivanja sa efikasnošću od 94 odsto.

Epilog istrage udesa aviona ,,boing 737“ u kojem je poginulo 346 ljudi

Kompanija će platiti više od dvije i po milijarde dolara VAŠINGTON - Kompanija Boing će platiti više od 2,5 milijarde dolara na kraju istrage dva udesa aviona ,,737 maks“, u kojima je poginulo 346 ljudi, objavilo je američko ministarstvo pravde. Ministarstvo pravde SAD je saopštilo da nagodba sa Boingom uključuje novčanu kaznu u iznosu od 243,6 miliona dolara i isplatu odštete kupcima aviona ,,737 maks“ od 1,77 milijardi. Boing će platiti više od 2,5 milijarde dolara na kraju istrage dva udesa. Takođe, uključeno je i osnivanje fonda vrijednog 500 miliona dolara za naknadu štete nasl-

jednicima i rođacima stradalih putnika, navodi Rojters. Jedna od avionskih nesreća sa smrtnim ishodom u koje je bio uključen ,,737“ dogodila se u Etiopiji. Tada je poginulo 157 putnika i članova posade. Samo nekoliko mjeseci prije toga, avion Lajon era sa 189 putnika i članova posade srušio se u Indoneziji, nekoliko minuta nakon polijetanja iz Džakarte. Takođe, nije bilo preživjelih. Lista nesreća u kojima je učestvovao avion tipa ,,737“ proširena je kada je letjelica sa 143 putnika i članova posade sletjela u rijeku Sent Džons, blizu Džeksonvila na Floridi.

Ogromni krater se otvorio usred Napulja

POJAČANA BEZBJEDNOST

Nakon nereda na Kapitol hilu, otprilike 6.200 pripadnika Nacionalne garde iz šest država Virdžinije, Pensilvanije, Njujorka, Nju Žerzija, Delavera i Merilenda - pomoći će u pružanju podrške policiji Kapitola i ostalim organima reda u Vašingtonu sljedećih 30 dana. Postavljene su crne metalne ograde dizajnirane da se ne može na njih popeti. Slične su se strukture ranije koristile oko Bijele kuće i u drugim gradovima koji su se suočili sa demonstracijama. Takve bi se barijere u sljedećih nekoliko dana ionako podigle, jer je inauguracija specijalni sigurnosni događaj koji nadgledaju tajna služba i mnoštvo drugih saveznih agencija, uključujući Ministarstvo odbrane, koje pomaže u vođenju protivterorističkih aktivnosti povezanih s tim događajem, prenosi AP.

Automobili nestajali uz buku i eksploziju NAPULJ - Na parkiralištu u blizini kovid centra u Napulju, juče ujutro se uz buku, lomljavu i zvuk eksplozije, otvorio veliki krater u zemlji, dubok 20 metara. U ponor su se uz buku sručile tone zemlje, asfalta, kamenja i nekoliko automobila koji su tu bili parkirani. Za sada nema informacija o povrijeđenima ili o eventualno nestalima. Krater i urušavanje zemlje su oštetili kablove i cijevi pa je bilo neophodno evakuisati hostel, zgradu gdje su smješteni lakši kovid pacijenti, ali centralna bolnica i glavni kovid centar nijesu pretrpjeli štetu niti su ugroženi, pa nastavljaju rad. Vlasti isključuju mogućnost namjerne eksplozije, a policija istražuje uzroke. Agencije podsjećaju da su proteklih dana u Napulju bile velike kiše. Priredila: Bojana PRELEVIĆ

Kultura

Subota, 9. januar 2021.

Dva filmska projekta u programu MIDPOINT

JU Umjetnička kolonija tokom ove godine planira brojne aktivnosti

Obilježiće i pedeset godina od osnivanja Sa jedne od radionica MIDPOINT programa

„Bez rikverca“ i „Braća“ među devet selektovanih PODGORICA - Crnogorski filmski projekti „Braća“, reditelja Bojana Stijovića i „Bez rikverca“ u režiji Branislava Milatovića, selektovana su za ovogodišnje izdanje programa MIDPOINT Feature Launch 2021, koji je namijenjen timovima (producent, reditelj, scenarista) iz Srednje i Istočne Evrope, sa prvim ili drugim dugometražnim igranim filmom reditelja koji se prijavljuje. Ovi projekti našli su se među devet selektovanih za MIDPOINT Feature Launch, a u pitanju je jedna od najznačajnijih radionica za razvoj projekata u Evropi. MIDPOINT se iz četiri modula – tri rezidencijalne radionice i predstavljanje projekata na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, gdje će najbolji biti nagrađen KVIFF i MIDPOINT nagradom za razvoj u vrijednosti od 10.000 eura. Producenti će imati priliku da učestvuju i na radionici u okviru koprodukcijskog marketa When East Meets West.

Prva radionica biće organizovana tokom januara, naredna je planirana u aprilu, a treća u julu ove godine. Feature Launch Spotlight biće upriličen u januaru naredne godine. Devet selektovanih igranih filmskih projekata proći će kroz intenzivni program koji će učesnicima omogućiti blisku saradnju na razvoju scenarija i projekata, kao i mogućnost finansiranja i koprodukcije. Takođe, u okviru MIDPOINT programa biće organizovana obuka za skript konsultante, pa su selektovana tri učesnika koji će se specijalizovati za profesionalne konsultante za rad na scenariju. Stijovićev projekat „Braća“ nastao je po scenariju Stefana Boškovića i producenta Veliše Popovića, dok je Milatovićevu režiju „Bez rikverca“ upotpunjuje scenario Mila Masoničića i producenta Miljana Vučelića. Oba selektovana projekta tokom prošle godine podržano je i Filmski centar Crne Gore u kategoriji razvoja projekta. S. V.

Preminula operska pjevačica Biserka Cvejić

Odlazak slavne primadone

PODGORICA – Operska pjevačica, primadona Biserka Cvejić preminula je u 98. godini, na Božić. Vijest je potvrdilo Beogradsko narodno pozorište, koje je podsjetilo na to da je Cvejić bila mecosopran i jedna od najvećih operskih pjevačica na eks-JU prostorima. Rođena je 1923. godine u Dalmaciji, zatim se sa roditeljima preselila u Belgiju, da bi se u Jugoslaviju vratila poslije Drugog svjetskog rata. Ostvarila je ukupno 77 mecosopranskih uloga u 1.800 predstava na scenama širom svijeta, prenosi Tanjug. Bila je poznata kao oratorijumski pjevač i tu-

mač solo pjesme. Kritičari je opisuju i kao verdijevski mecosopran, suverenu pjevačicu, ujednačenog mladalački svježeg glasa. Karijeru je ostvarila i na nekim od najvećih svjetskih pozornica – poput Bečke državne opere, Metropolitena, Skale i Kovent gardena. Sa operske pozornice povukla se u punoj snazi 1978. godine, a narednih dvadeset godina radila je kao pedagog, odnosno profesor solo pjevanja na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a kasnije i na Umetničkoj akademiji u Novom Sadu. Dobitnica je brojnih međunarodnih i domaćih nagrada. S. V.

PODGORICA – Javna ustanova Umjetnička kolonija Danilovgrad za ovu godinu planira brojne aktivnosti. Više izložbi, Internacionalni simpozijum skulpture, priprema monografije, konzervacija i restauracija skulptura samo su neki od događaja koji su planirani programom rada za 2021. godinu. Osnovne djelatnosti Umjetničke kolonije, kako se navodi u planu koji je potpisala direktorica Vesna Jovović, jesu organizovanje Internacionalnog simpozijuma skulpture, organizovanje susreta, simpozijuma i drugih programa o likovnom stvaralaštvu, izrada kataloga i publikacija iz oblasti likovne umjetnosti, dopuna i obogaćivanje internet prezentacije, te uređenje i modernizacija radnog prostora na otvorenom. Umjetnička kolonija, kao institucija koja ima značaj za razvoj i međunarodnu afirmaciju crnogorske kulture, u periodu od januara do decembra nastojaće da svoj rad definiše kroz već utvrđene programske djelatnosti iz oblasti likovne kulture.

IZLOŽBE

Kada je u pitanju izlagačka djelatnost, Umjetnička kolonija realizovaće aktivnosti kroz organizovanje samostalnih i kolektivnih izložbi tokom godine. Posebno će se insistirati na saradnji sa eminentnim likovnim stvaraocima iz zemlje i inostranstva i ustanovama srodnog karaktera. Za ovu godinu predviđene su samostalne i grupne izložbe (po utvrđenim terminima u toku godine), izložba likovnih ra-

Dvorište i zgrada Javne ustanove Umjetnička kolonija u Danilovgradu

dova polaznika Škole crtanja slikanja i vajanja (maj), izložba radova učenika Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ sa Cetinja, Savremena crnogorska skulptura 2021. ( jun/jul), svečano otvaranje Internacionalnog simpozijuma skulpture, Tradicionalna izložba „Umjetnici zavičaju“ (decembar), kao i plansko izmještanje skulptura. Među posebnim aktivnostima su realizacija skulptura i predmeta galerijskog formata u kamenu i priprema monografije Umjetničke kolonije. Povodom pedeset godina od osnivanja Umjetničke kolonije Danilovgrad (1972-2022) u planu je priprema i obrada postojeće dokumentacije i podataka o brojnim istaknutim umjetnicima koji su stvarali u prostoru ove ustanove u proteklom periodu. Monografija bi sadržala imena autora, biografske po-

datke, fotografije i tekstove istoričara umjetnosti. U planu je i konzervacija i restauracija skulptura. Umjetnička kolonija posebnu pažnju posvećuje adekvatnoj i profesionalnoj zaštiti novonastalih skulptura. Na jednom broju ranije nastalih skulptura neophodno je izvršiti konzervatorsko-restauratorske radove. Za ovakav vid aktivnosti potrebno je obezbijediti sredstva i angažovati stručno lice. Takođe, u planu je i prijedlog za formiranje radionice za izradu suvenira i skulptura od terakote, nabavka peći za pečenje keramike i prateće neophodne opreme. Radionica bi imala edukativni karakter. U toku realizacije Škole crtanja, slikanja i vajanja dječji radovi bi se termički obrađivali u peći za pečenje keramike. U radionici bi se stvarali i suveniri. Gostujući umjetnici

Objavljen širi izbor za NIN-ovu nagradu

U konkurenciji i roman Spahića PODGORICA - Roman „Pod oba Sunca“ crnogorskog književnika Ognjena Spahića ušao je u širi izbor za ovogodišnju NIN-ovu nagradu, navodi se u saopštenju organizatora, a prenosi portal Danas.rs. Žiri u sastavu: Marija Nenezić, Ivan Milenković, Marjan Čakarević, Branko Kukić i Teofil Pančić (predsjednik žirija) će 14. januara objaviti uži izbor naslova, a ime 67. dobitnika prestižne nagrade će biti objavljeno 25. januara u podne. Najsvježiji Spahićev tekst je krajem prošle godine objavila zagrebačka „Fraktura“, a uskoro će izaći i za crnogorsko tržište u izdanju podgoričke „Nove knjige“. U romanu „Pod oba Sunca“, kroz četiri personalna medija, posmatramo sudar nedodirljivih svjetova, jedan čulima generacije koja odlazi i jedan generacije koja pokušava da se izbori sa kri-

zom srednjih godina i svim onim što ta kriza donosi. Ti se svjetovi ukrštaju na obali Jadranskog mora, u mjestu Valdanos, pod svetionikom, u kući Branimira Bata Lončara, nekadašnjeg kapetana prve klase i njegove žene Danice. Dolazak Nevene i Mitra, para koji pokušava da zakrpi prazninu u svom braku, otvara vrata mnogim neizgovorenostima i neza-

raslim ranama unutar njihovih brakova. - „Pod oba Sunca“ je knjiga duhova, pripovijedana kroz glasove četvero zarobljenika sopstvenih emocija, sjećanja, malodušnosti, svega što nas čini ljudima, što nam ne dopušta da uteknemo iz kože. Dva bračna para. Starci i omladina, pritom. Razočarani životom, i oni koji će se tek razočarati. Kud bolje prilike nego da se ukrste pogledi, mišljenja, da se konfrontiraju karakteri, razmijene svjetonazori zbog kojih će na kraju i smrt prošetati stranicama kao vječiti sporedni, a protagonista? U međuvremenu ima mjesta za ljubav, pokajanje, suočavanje sa prošlošću, u mojem slučaju za književnost koja ne laže čitaoca, kojom na koncu, ne lažem ni samog sebe – kazao je Spahić u intervjuu za novogodišnje izdanje Pobjede. Ovo majstorski ispripovijedano djelo je tek počelo da živi svoj život među čitalaštvom i sama činjenica da je u izboru za NIN-ovu nagradu prije svoje prve velike promocije je dobar pokazatelj koliko i izdavač i žiri vjeruju u roman „Pod oba Sunca“. D. E.

bi mogli da realizuju umjetničke radove galerijskog formata.

SARADNJA

Predviđena je saradnja Umjetničke kolonije sa obrazovnim institucijama i ustanovama kulture - sa Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore i Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja i ustanovama sličnog karaktera, rad na realizaciji zajedničkih projekata, poput boravka i rada studenata FLU a, odsjek vajarstvo; organizacija izložbi, konkursnih rješenja, međunarodne saradnje... Ukupan budžet Umjetničke kolonije planiran za ovu godinu je 60.323 eura, od čega 33.438 ide na bruto zarade i doprinose na teret poslodavca. Podsjetimo, u toku je i rekonstrukcija objekta JU Umjetnička kolonija. A. Đ.

Moguće odlaganje Kanskog festivala za ljeto PODGORICA – Kanski filmski festival, koji se tradicionalno održava u maju, biće upriličen ove godine, ali je moguće da termin održavanja bude pomjeren za kraj juna i početak jula, ako to zdravstveni uslovi budu zahtijevali, saopštili su organizatori. Iako je izvjesno da će festival na Azurnoj obali biti održan, kako je saopštila portparolka, a prenose agencije, zbog nepredvidivosti pandemije vrlo je moguće da neće uspjeti da se realizuje po prvom planu od 11. do 22. maja. Podsjetimo, Kanski festival 2020. godine nije održan zbog korona virusa. Ovo je bio prvi prekid u održavanju festivala koji je osnovan 1946. godine. Festival je na polovini trajanja obustavljen 1968. zbog protesta, a zbog epidemije SARS-a 2003. je bilo manje gostiju iz Azije. Za razliku od Kana, filmski festivali u Berlinu i Veneciji su održani u septembru, uz striktno poštovanje zdravstvenih mjera. Ovogodišnje Berlinale pomjereno je za mart, u revidiranom izdanju - takmičarski dio će biti održan onlajn, dok će projekcije za publiku biti organizovane u junu. R. K.

Marketing

Subota, 9. januar 2021.

Hronika Podgorice

Subota, 9. januar 2021.

Bilješka sa puta prema Kučkim Koritima – red strijepnje i čekanja, red solidarnosti i duhovitosti

Đe ćeš ljetnjim gumama na snijeg? Ili: kako izgleda kad se umjesto familijarnog ili prijateljskog prazničnog druženja i uživanja na snijegu većina vremena provede u zastoju na cesti i pomaganju da se saobraćaj normalizuje

Radi li što gore? Nije svima teško palo čekanje u koloni. Mladost nađe načina da se zabavi, da se nasmije i razonodi, pa i u ovakvim prilikama. Pored jednog ,,citroena“ stajala su četiri mladića sa limenkama ,,nikšićkog piva“ i nazdravljali vozačima i saputnicima. Kad je već proradio saobraćaj, sreli smo još jednu veselu grupu omladinaca koja nije odustajala od puta prema Koritima i neiskusno se raspitivala ,,Radi li što gore?“ - A gore ni put ne radi – glasio je tačan odgovor. Daleko od duhovitosti.

- Samo me nekako okrenite, kumim ve bogom, da se vrćem nazad – vapio je mlađi vozač ,,renoa“ kad je shvatio da je blokirao saobraćaj u oba smjera prema Kučkim Koritima. Do mjesta đe je planirao da se razonodi sa porodicom trebalo je još makar dva-tri kilometra vožnje, u tom trenutku nedostižnih kao šolja toplog čaja.

EKSPOZICIJA

Većina ,,polaznika“ nije ovako zamišljala ishod božićnjeg pohoda na Kučka Korita. Relativno blizu grada, više od hiljadu metara nadmorske visine, čisti kiseonik, sniježna bjelina i ,,taman da se zarumene obrazi“ – obećavali su idealni bijeg od mjeseci teške priče o koroni, karantinu, svakovrsnih političkih nadgornjavanja i zatvorenog prostora. Vožnju panoramskom rutom, poznatom kao Krug oko Korita, nije bilo moguće ,,zaokružiti“. Niti je snijeg bio previsok, čistač je (donekle) prošao, ali veliki broj izletnika nije mogao dalje od – polovine puta. Povremeni zastoji na putu ka Koritima nijesu obeshrabrivali, saobraćaj je tekao u oba smjera, usporeno i tijesno smo se mimoilazili, sklapajući retrovizore... Kad bismo zastali u koloni, poneko radoznalo dijete veselo bi izašlo da napravi grudvu, pokupi koju pahulju na kosi i hitro se vrati u roditeljsko vozilo. - Kako je lijepo, prava uživancija – veselio se desetogodišnji dječak šireći ruke da skupi što više snijega dok se ne parkiraju da se istrči i izigra.

ZAPLET

Tako je mislio on a i mnogi su se nadali druženju i ,,zdravini“, ali na dijelu puta kuda bi se desno skrenulo ka Za-

Vozila su se ovdje masovno okretala

„Pomoć na putu“ u privatnoj režiji

trijepču i Popratu (16 kilometara do Rikavačkog jezera), suočili smo se sa neplaniranim ,,na lijevo krug“! Snijega je bilo previše da bi se bilo što rizikovalo, uz pomoć lopata napravljeno je improvizovano okretište i, uz maksimum tolerancije, moralo se natrag. - Bolje da se vraćamo dok smo na vakat – rekao je srednjovječni vozač ,,golfa petice“ podgoričkih tablica i dao lični primjer toj izjavi. Ipak, nijesu se svi mirili sa naglo prekinutim blagdanskim izletom, ali, ispostavilo se, to je bio laganiji dio putovanja. Da nizbrdo nekad traje duže nego uzbrdo, uvjerili smo se u povratku. Sat je pokazivao

14:30, vanjska temperatura bila je na nuli, a novi snijeg je uporno pojačavao... Čistač je bio na zadatku, ali su mu naše naravi blokirale put. Mi, koji smo se suočili sa neprohodnošću nastavka putovanja, savjetovali smo vozačima koji su nam dolazili u susret da ne mogu naprijed, ali to nije pomagalo. Epilog je bio zastoj, gdje smo skoro svi bili gubitnici. U oba smjera čekala su parkirana vozila podgoričkih, kotorskih, hercegnovskih, nikšićkih, ulcinjskih i rožajskih tablica, ali i francuskih, ukrajinskih, austrijskih... - Sad sam zva’ kolegu da produži na posa’ ‘mjesto mene, jer ko zna kad ćemo se ovđe razmaći. Ne bi mu pravo, kaže čeka ga familija na ručak za Božić, ali ja ne mogu ništa. Putem ne mogu, lećet ne umijem, brod ovudije ne plovi... Nako da mi pošalje helikopter - našalio se od muke mladić koji je drugačije zamišljao ovaj izlet.

KULMINACIJA

Valjalo je dobro zapeti i izgurati auto iz snijega

Onda su krenuli pregovori da se nekako riješi situacija. Svako je imao svoj prijedlog, neko i amandmane. Prvo su pojedini, iz smjera Podgorice, poslušali da se vrate, a najorniji su im snagom mišića pomogli da se okrenu. Vozači džipova nesebično su se svojim jakim mašinama zalijetali u nanose pored puta da, kolikotoliko, naprave mjesto za bezbjed-

no i lakše mimoilaženje. - Oće li mi neko reć ko je ovaj čovjek koji je krenuo ljetnjim gumama na snijeg - bukvalno je zavapio jedan od mladića koji je do tada pomagao u pregovaranju, ali i guranju vozila da se prolaz raščisti. - A, ja sam, što ću – priznao je srednjovječni gospodin, kiśelo se osmjehujući. Nijesu, fakat, svi zastoj doživjeli kao poraz. Na obližnjoj padini igralo se dvoje mališana, koristeći vrijeme za zimske radosti. - Tata, tata, imam li kad da pravim Snješka – pitala je djevojčica od otprilike sedam-osam godina. - Imaš, sine, Sabonisa ako oćeš – odgovorio je ,,dim u dim“ otac i nasmijao sve koji su ga čuli.

PERIPETIJA

Novu dozu preduzimljivosti ubrizgao je mladić koji je išao od jednog do drugog vozila i gledao ko ,,može malo lijevo, ko malo desno i da se razilazimo“. - Nećemo, dati, ođe godinovat – komentarisao je on. Pojedini su sami priznavali da nijesu baš vični vožnji po snijegu, pa su nudili ključeve drugima u zamjenu da guraju, a najčešće se čulo:,,mali gas, mali gas“... Neko je pomagao lopatom, neko navođenjem, a neko - gojzericama broj 49!

- Ao momak, zamani tom čizmom pa razmani ovaj smet. Eto ti cipele ka snjegočistač – uprkos svemu, nije vozače napuštala duhovitost. Vremešnijem vozaču hercegnovskih tablica nije bilo do smijeha. Rekao je da je jedva dočekao slobodan dan da konačno ode do vikendice na Kučkim Koritima, da ne zna što ga je snašlo i sve mu se čini da je neka skrivena kamera. Djelovao je potpuno izgubljeno i odsutno od svega što se zbiva oko njega. - Mogu li je ovuda proći – pitao je ljude koji su se uporno angažovali da se stanje riješi. - Ovudije? Ako si dobar vozač lagano, ako nijesi – da i tebe okrenemo pa na lijevo krug – odgovorio mu je jedan od mladića.

RASPLET

Situacija se kako-tako razrješavala, snjegočistač je pomagao koliko je mogao, a najbolje su napredovali grudvanje i Snješko. - Mama, meni je ovo baš jedan divan dan - radovao se veseli dječak rumenih obraza neumorno trčeći i valjajući se po snijegu. - E, jedino tebi je lijepo, dijete drago! Još ako mi se sad ozdo natakari ovaj ,,BMW“ sa zadnjom vučom, bojim se e ćemo ođe čekati da okopni – više je za sebe prokomentarisala dječakova majka... R. U. - I.

Jubilej

Subota, 9. januar 2021.

SEDAMDESET GODINA UMJETNIČKO

Piše: dr Anastazija MIRANOVIĆ

ije se moglo pretpostaviti da će Umjetnički muzej Crne Gore svoj 70. rođendan dočekati u kovid izolaciji i nemogućnosti da adekvatno (zajedno sa publikom u prostoru ekspozicije) proslavi „zrelu“ životnu fazu. Sticajem iznuđenih okolnosti, Narodni muzej, u okviru kojeg posluje Umjetnički muzej, izložbom na četiri etaže Crnogorske galerije Miodrag Dado Đurić obilježava jubilarnu godišnjicu, izborom radova iz fundusa Umjetničkog muzeja, od kojih većina nije do sada izlagana ili vrlo rijetko, u sporadičnim slučajevima. Pored Stalne postavke Umjetničkog muzeja, izložene u Vladinom domu, ovom ekspozicijom pruža se jedinstvena prilika da šira javnost stekne uvid u presjek muzejskog materijala koji decenijema sakuplja, čuva i baštini Umjetnički muzej, odnosno, Narodni muzej Crne Gore. I kako to obično biva kada su u pitanju „okrugle“ brojke, osvrćemo se unazad, pravimo rekapitulaciju postignutog. Od ideje o osnivanju Umjetničkog muzeja do realizacije date zamisli dug je put, čije početke naziremo u poratnim godinama prošlog vijeka. U entuzijastičnom vremenu svekolikog progresa, osnivaju se markantne institucije kulture, od kojih će pojedine preživjeti „ispit“ vremena, trajati i opstati do danas, a neke, nažalost, u zamajcu razvoja biti ukinute. Davne, 1926. osniva se Državni muzej Crne Gore 1, dvadeset godina nakon, 1946. osnivaju se Umjetnička škola na Cetinju, Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore i sve češće inicira formiranje Umjetničke galerije, čijim formalnim otvaranjem 1950. otpočinje život današnjeg Umjetničkog muzeja Crne Gore. Ne treba da čudi činjenica da se krucijalne institucije kulture osnivaju upravo u/na prijestonom Cetinju, koje je i u tom segmentu društvenog angažmana bilo i ostalo okosnica dešavanja. Tadašnja crnogorska vlada poziva svoje referentne umjetnike - Petra Lubardu, Mila Milunovića, Miloša Vuškovića i druge znamenite ličnosti javnog života, da se iz etabliranih umjetničkih centara vrate u Crnu

Goru, kako bi generisali njen društveni, kulturni i umjetnički razvoj, što dobrano govori o odgovornom, strateškom promišljanju kulturnoumjetničkih politika, ali i o nepokolebljivim uvjerenjima naših intelektualca i velikana likovne misli, da nesebično doprinesu njenom sveukupnom razvoju. Dva likovna salona, višedecenijskog kontinuiranog trajanja - cetinjski/ Crnogorski likovni salon „13. novembar“ i hercegnovski, Zimski likovni salon, prerastaju lokalne, gradske i državne okvire, postaju regionalni, međunarodni umjetnički saloni i relevantne umjetičko-statusne adrese za lansiranje autora i otkupe njihovih djela, pa ne čudi što su brojni radovi sa ovih salona dio fonda Umjetničkog muzeja.2 Od početnog, umjetničkog fonda Galerije, od 240 radova, njegovim permanentnim i kontinualnim bogaćenjem, kroz otkupe, ustupanja od strane drugih institucija, donacije i poklone, došlo se do današnjeg broja od preko četiri hiljade djela u vlasništvu/skrbništvu Umjetničkog / Narodnog muzeja Crne Gore. Prvobitno smješten u tzv. Plavom dvorcu -nekadašnjem i sadašnjem rezidencijalnom zdanju, sedamdesetih godina 20. vijeka izmješta se u prostorije Vladinog doma, u kojima je i sada situirana stalna postavka, depo i administracija Umjetničkog muzeja. Umjetnički muzej je struktuiran u više heterogenih zbirki: crnogorske likovne umjetnosti, jugoslovenske likovne umjetnosti, ikona, kopija fresaka, stranih autora, karikatura, kao i poklon - zbirke - Umjetnici Jugoslavije Njegošu i Zbirka Vukmanović. Stalna postavka, predstavlja okosnicu ekspozicionog segmenta Umjetničkog muzeja.

Dosljedna misi čuvanja i za Stojan Aralica

POSTAVKE

Osim Stalne postavke u Vladinom domu, kao i prizemlja Njegoševog muzeja - Biljarde, dva adaptirana izložbena prostora - Atelje Dado (2002) i Crnogorska galerija umjetnosti Miodrag Dado Đurić ( 2012 ), koriste se za privremene/povremene izložbe. Iako nije namjenski projektovan prostor za umjetničke ekspozicije, objekat Crnogorske galerije umjetnosti Miodrag Dado Đurić predstavlja najreferentniji, javni, izložbeni prostor u Crnoj Gori u vlasništvu države, dok je, nažalost, još uvijek jedini objekat u Crnoj Gori tendenciozno projektovan kao izložbeni, prostor ULUCG u Podgorici. Umjetnički muzej u svom fondu baštini djela autora koji su stvarali u vremenskoj amplitudi kraja 19. do prvih decenija 21. vijeka. Svakako, najznačajnija i najraznovrsnija (po kavalitetu i kvantumu), su djela zbirki crnogorske likovne umjetnosti i eks YU prostora. U zavisnosti od

društveno-političkih okolnosti, a shodno svojoj fundamentalnoj misiji - istraživanja, prikupljanja, čuvanja i izlaganja djela, primarno, crnogorskih i autora jugoslovenskih prostora, Umjetnički muzej raspolaže najreprezentativnijim djelima priznatih/poznatih crnogorskih umjetnika i referentnim umjetničkim radovima autora bivših jugoslovenskih republika. Nesumnjivo, „duh jugoslovenstva“ disperzivno se širio velikom zemljom i doprinosio da brojni crnogorski autori (osim školovanja) stvaraju u razvijenim sredinama i umjetničkim centrima, razmjenjuju iskustva sa kolegama, apsorbuju uticaje i prenose refleksije cent(a)ra kao i svoja lična iskustva u crnogorski umjetnički prostor. Takođe, crnogorski stvaraoci su dostatno uticali i doprinosili na oblikovanje likovnih scena relevantih umjetničkih adresa, poput Petra Lubarde i Mila Milunovića, prvenstveno, svojim edukativnim radnim angažmanom, aktivizmom u umjetničkim radionicama, kao i kroz brojne ekspozicije njihovih djela. U tom kontekstu, plodotvorne su bile poratne decenije, što će se pozitivno odraziti na crnogorski umjetnički prostor, akviziciju i bogaćenje fonda Umjetničkog muzeja. Upravo, promišljenim menadžerskim politikama, Umjetnički muzej Crne Gore baštini djela koja ga svrstavaju u nezaobilazne odrednice za poručavanje i sublimiranje jugoslovenske likovne umjetnosti 20. vijeka.

racija školovanih slikara s kraja 19. i početka 20. vijeka, koji su svoja znanja sticali na respektabilnim evropskim adresama, poput braće Bocarić, Ilije Šobajića, Marka Gregovića, Mihaila Vrbice, Marka Brežanina, Pera Počeka, Đoka Popovića itd. Shodno aktuelnim kretanjima u tamošnjim umjetničkim centrima i oni su njegovali slične žanrovsko-stilske poetike, od tradicionalno akademskih prosedea - pejzaža i portreta, do duha modernizma i začetaka crnogorskog impresionizma. Period između dva svjetska rata karakteriše izvjesna stagnacija i prekid stvaralačko-kreativnog uspona crnogorske likovne scene s početka vijeka, uzrokovan gubljenjem crnogorske državnosti (mnogi umjetnici aktiviraju se u vojnim jedinicama, bivaju u zarobljeništvu ili emigriraju). U godinama nakon Drugog svjetskog rata, formiranjem gore pomenutih institucija, dolaskom crnogorskih umjetnika u maticu, cr-

nogorska likovna scena kreće uzlaznom putanjom, koja će kulminirati osamdesetih godina 20. vijeka, generacijom umjetnika školovanih u regionalnim centrima - Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani, a koji će dobrano kanalasiti dalji put crnogorske likovne umjetnosti, prije svega, neposrednim učešćem u osnivanju Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju (1988), njihovim radnim/predavačkim angažmanom na istom, doprinoseći formiranju brojnih generacija likovnih umjetnika Crne Gore i susjednih država. Pomenućemo neke: Nikola Gvozdenović, Pavle Pejović, Rajko Todorović Todor, Milivoje Miško Babović, Anka Burić, Jakov Đuričić, Dragan Karadžić, Branislav Bane Sekulić, Smail Smajo Karailo, Ilija Branko Burić itd... Njihovi studenti biće danas etablirani crnogorski umjetnici: Nenad Šoškić, Naod Zorić, Biljana Keković, Milena Durutović, Suzana Pajović-Živković, Ivanka Vana Prelević, Jelena Tomašević, Igor Rakčević, Roman Đuranović, Adnan Rastoder i brojni drugi. Devedestih godina prošlog vijeka pokretanjem Cetinjskog bijenala (1989) otvara se prostor za dalji uspon scene. Njegovih pet izdanja (1991-2005) učinilo je Crnu Goru prepoznatljivom umjetničkom adresom, poznatom ne samo po domicilnim umjetnicima, već kao svojevrsan art toponim u koji su s razlogom dolazila referentna svjetska umjetnička imena. Bio je Bijenale i „startni poligon“ brojnim, danas afirmisanim crnogorskim i regionalnim umjetnicima.

1 - 1883. u Knjaževini CG donešena je Odluka o formiranju državnog muzeja i biblioteke; 1896. aktom knjaza Nikole I donosi se Zakon o Knjaževskoj-državnoj biblioteci i muzeju, a u Kraljevskom pozorištu Zetki dom predstavljena je prva postavka muzejskog sadržaja.

2 - oba grada - Cetinje i Herceg-Novi, u kojima su saloni nastali i opstali bili su dom čuvene slikarske, Umjetničke škole.

GENERACIJE

Razumljivo, po obimu i kvalitetu, najznačajnija je Zbirka crnogorske likovne umjetnosti. U njoj su zastupljeni predstavnici najstarijih geneAnastas Bocarić

Milan Konjović

Petar Lubarda

Pero Poček

Jubilej

Subota, 9. januar 2021.

OG MUZEJA CRNE GORE

ija prikupljanja, zaštite djela

Umjetnici koji su direktno/indirektno, svakako, ključno, obilježili likovni život Crne Gore 20. vijeka, regionom i svijetom pronjeli sintagmu „Crna Gora - zemlja slikara“ (čitaj likovnih umjetnika), umjetnici koji su izlagali i/ili živjeli (od kojih pojedni i danas žive i stvaraju) u evropskim i svjetskim umjetničkim centrima ili dobijali značajna domicilna i međunarodna priznanja/nagrade za svoj umjetnički rad, a čija su djela, u manjoj ili većoj mjeri, zastupljena u fondu, odnosno, Stalnoj postavci Umjetničkog muzeja su: Petar Lubarda, Miodrag Dado Đurić, Uroš Tošković, Marina Abramoivć, Ilija Šoškić, Branko Filo Filipović, Vojo Stanić, Vasko Lipovac, Kemal Ramujkic, Stanko Zečević, Stevan Luketić, Cvetko Lainović, Dimitrije Popović, Zlatko Glamočak, Srđan Vukčević, Milija Pavićević, Jelena Tomašević itd. Ne smijemo zaboraviti ni Rista Stijovića, Mihalila Vukotića, Jovana Zonjića, Mirka Kujačića, Vuka Radovića, Mila Milunovića, Miloša Vuškovića, Aleksandra Aca Prijića, Gojka Berkuljana, Draga Đurovića i nabrajanju nikad kraja... Svi oni uticali su i nadalje utiču na izgled i karakter umjetničkog lica Crne Gore, kao i na najmlađe generacije, koje tek stasavaju. Upravo, Umjetnički muzej baštini djela većine pomenutih umjetnika, određenih posjeduje i legate – Anastasa Bocarića, Marka Brežanina, Miloša Vuškovića, Miodraga Dada Đurića3, Voja Stanića, Luke Tomanovića, Branka Filipovića Fila i nadalje će nastojati da putem akvizicija, legata, otkupa, donacija i sl. bo3 - Princ Nikola Petrovic Njegoš poklonio je Umjetničkom muzeju 50 grafika Miodraga - Dada Đurića.

gati svoje zbirke. Nedavno je porodica dugogodišnjeg direktora Umjetničkog muzeja, istoričara umjetnosti i pjesnika, Mladena Lompara zavještala vrijedan legat Narodnom muzeju, od preko tri hiljade predmeta, dominanatno publikacija koje predstavlaju baznu dokumentaciju za proučavanje domicilne i regionalne umjetničke scene.

SAVREMENE FORME

Pored klasičnih medija - slikarstva, skulpture, grafike, crteža, kraj 20. i početke 21. vijeka karakteriše sve veći broj ostvarenja u savremenim izražajnim formama, tehnikama i medijima - objektima, instalacijama, video i audio radovima, performansu, fotografiji i sl., pa tako i Umjetnički muzej u svom fondu posjeduje radove recentne umjetničke scene, od kojih su relevantni izloženi u Stalnoj postavci4. Zbirka jugoslovenske likovne umjetnosti baštini djela eks YU prostora u vremenskom rasponu s kraja 19. do šezdesetih/sedamdesetih godina 20. vijeka, nakon čega jenjava akvizicija s prostora nekada zajedničke zemlje. No, svakako, iole ozbiljniji presjek jugoslovenske likovne umjetnosti nezamisliv je bez djela iz fundusa Umjetničkog muzeja, što dodatno apostrofira njen istorijsko-umjetnički značaj. Djela Paje Jovanovića, Đure Jakšića, Riharda Jakopiča, Save Šumanovića, Nadežde Petrović, Jovana Bijelića, Krsta Hegedušića, Ivana Meštrovića samo su neka iz ove zbirke koja referentno govore o njenom značaju. Poklon-zbirka Vukmanović jedna je

4 - podložnoj sporadičnim promjenama, shodno uzusima muzeološke struke i aktuelnostima na polju savremenih likovnih dešavanja.

do najznačajnijih zbirki Umjetničkog muzeja. U svom sastavu posjeduje djela najeminentnijih autora jugoslovenske likovne umjetnosti, uključujući, naravno, i crnogorske autore, ali i djela (crteže i grafike) značajnih imena svjetske umjetničke scene, poput Marka Šagala, Salvadora Dalija, Ogista Renoara, Diega Rivere i sl. Heterogenost autora/djela ove zbirke ne čudi, obzirom da su bračni par, Milica Sarić i Svetozar Vukmanović bili respektabilne, jugoslovenske društveno-političke ličnosti komunističko-socijalističkog perioda, s brojnim kontaktima i prijateljstvima u kulturno-umjetničkim krugovima ondašnje, velike zemlje. Bračni par Sarić-Vukmanović je dio svoje velike umjetničke kolekcije zavještao Tempovom rodnom gradu - Cetinju, kao poklon, i ista se od 1964. godine nalazi u Umjetničkom muzeju Crne Gore. Shodno promjenljivim upravljačkim politikama Umjetničkog/Narodnog muzeja i zbirka je mijenjala ekspoziciju, nekada predstavljena u Plavom dvorcu, sticajem okolnosti, iz njega se izmješta i postaje dio Stalne postavke u Vladinom domu, gdje se danas nalazi većina njenih najreferentnijih djela. Ne može ostati nezapažena činjenica da ova zbirka nije do sada stekla status kulturnog dobra Crne Gore (i to od nacionalnog značaja), što nesumnjivo zavređuje i što će, svakako, biti obaveza sadašnje generacije muzejskih djelatnika Umjetničkog, odnosno, Narodnog muzeja Crne Gore.5 Takođe, poklon-zbirka koja ulazi u sastav Umjetničkog muzeja je zbirka Umjetnici Jugoslavije Njegošu, nastala povodom jubileja 160 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Samo ime zbirke govori da se radi o radovima koji su namjenski nastali/ poklonjeni, inspirisani likom i djelom velikog državnika, filosofa, vladike i pjesnika - Njegoša. Na ovaj način fond Umjetničkog muzeja obogaćen je (1973/74) sa preko 900 radova više od 300 autora iz cijele Jugoslavije, kvalitativno i medijski različitih. Specifičnost ove zbirke je upravo njena medijsko-izražajna diferentnost, pa ona, između ostalog, sadrži i djela naivne i primijenjene umjetnosti. Još uvijek među stručnjacima postoji dilema da li ova zbirka treba da bude u sastavu Umjetničkog ili Njegoševog muzeja, što je jedan od izazova aktuelnog menadžmenta Narodnog muzeja. Viševjekovnu likovnu kulturu ovdašnjih prostora reprezentuju brojčano nevelika zbirka ikona i zbirka kopija fresaka. Zbirka kopija fresaka, inicijalno je nastala povodom još jednog datuma vezanog za Petra II Petrovića Njegoša - stogodišnjicu njegove smrti. Kopije fresko-žovopisa (XII-XVIII vijeka) iz najzačajnijih sakralnih zdanja Crne Gore i regiona imale su za cilj da apostrofiraju viševjekovnu državotvornost Crne Gore. Dio ove zbirke nalazi se u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, dok pojedine kopije fresaka krase hodne linije enterijera Vladinog doma. Zbirka karikatura doprinosi raz-

Drago Đurović

norodnosti zbirki Umjetničkog muzeja. Nastaje sedamdesetih godina prošlog vijeka iz legata slikara i karikaturiste Miloša Vuškovića. Stalna postavka, koja je, kako je već rečeno, situirna u Vladinom domu, osim uobičajenog stilsko-hronološkog hoda koji prati razvoj likovne umjetnosti od kraja 19. do prvih decenija 21. vijeka, dominantno crnogorskih i autora eks YU prostora, izdvaja se po zasebnim prostorima/sobama posvećenim velikanima crnogorske likovne umjetnosti: Peru Počeku, Mihailu Vukotiću, Petru Lubardi, Milu Milunoviću, Milošu Vuškoviću, Voju Staniću, Branku Filu Filipoviću, Miodragu Dadu Đuriću. Takođe, pored segmenta posvećenog srednjevjekovnoj likovnoj umjetnost i s a i z b o ro m i ko n a , n j e n u specifičnost čini tzv. Plava kapela namjenski projektovan prostor u kojem je od 2002. izložena čuvena ikona Bogorodice Filermose, 6 što dodatno doprinosi atraktivnosti i posjećenosti Stalne postavke. Umjetnički muzej tokom sedam promjenljivih decenija postojanja, ostaje konzistentan svom početnom cliju - prikupljanju, istraživanju, čuvanju, zaštiti i ekspoziciji umjetničkih djela. Struktuiran u/kroz više heterogenih zbirki i Stalnu postavku, nakon nedavno sprovedene i okončane prve, sveobuhvatne revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije, konačno stiče pune preduslove, da vođen uzusima muzeološke struke i međunarodnih ICOM standarda vrši dostatno svoju djelatnost. Svakako, svih ovih godina kustosi Umjetničkog muzeja bili su pokretačka snaga koja je podsticala i unapređivala vitalnost ovog krucijalnog subjekta kulturno-umjetničkog života Crne Gore. No, pred Umjetničkim muzejem postoje i predstoje brojni izazovi na očuvanju, zaštiti, valorizaciji i prezentaciji postojećih resursa, ali i na istraživanju i prikupljanju budućih. Osluškivanje ,,bila“ vremena, fleksibilnost, umrežavanja, kooperativnost sa srodnim institucijama, nezavisnom scenom, pojedincima samo su neki od njih. Na svom početku, kako smo već rekli, Umjetnički muzej je formirao fond otkupima, ustupanjima i poklonima umjetničkih djela, od

državnih/republičkih institucija, strukovnih udruženja i sa referentnih izložbi (SIV, Savjet za kulturu NRCG, Komisija za kulturne veze sa inostranstvom, ULUCG, ULUS, ULUG, savezne izložbe i sl.) Time je bogatio i upotpunjavao svoje kolekcije. Danas je Umjetnički muzej u situaciji da ustupa i pozajmljuje djela državnim i lokalnim institucijama, razmjenjuje svoje eksponate/ muzealije sa drugim muzejima i galerijama, u zemlji i regionu za potrebe, uglavnom, retrospektivnih i/ ili tematskih izložbi i sl. Od prije par godina (2018/19/20), Umjetnički muzej vrši otkup umjetnina putem Javnog poziva preko namjenske Komisije za otkup i na taj način, shodno potrebama i planiranog budžetiranja za ovu svrhu, upotpunjuje svoje zbirke i kolekcije. Nerijetko, budući muzejski materijal dobija i putem poklona/donacija.

IZAZOVI

Promišljenim politikama razvoja Umjetnički muzej, u okviru Narodnog muzeja, sprovodi dosljedno svoju misiju, podstiče obrazovne aktivnosti, ostvaruje sve veću inkluzivnost heterogenih grupa i pojedinaca u svoje programske sadržaje, radi na doedukaciji sopstvenih kadrova i na očuvanju postojeće i formiranju novih publika. U duhu savremenih standarda poslovanja, po ugledu na svjetske muzeje, Umjetnički muzej je, kao i ostale muzejske jedinice Narodnog muzeja, oformio namjensku suvenirnicu (u prizemlju Crnogorske umjetničke galerije Miodrag Dado Đurić), u kojoj se mogu pronaći referentni naslovi/izdanja Narodnog muzeja Crne Gore, reprodukcije muzealija/eksponata na utilitarnim i dekorativnim predmetima, gdje i najzahtjevniji posjetioci mogu pronaći ,,svoj“ suvenir. Time se na popularan način promoviše umjetnost, uz nezanemarljiv ekonomski efekat. Nismo ostali imuni i na izazove virtuelnog svijeta. U nesigurnim i neizvjesnim vremenima koja živimo, fokus interesovanja savremenog čovjeka postaju zdravi stilovi života, i globalno zdravlje kao preduslov individualnog opstanka. U nemogućnosti da se fizički družimo, društvene mreže postaju mjesta susreta i razmjena informacija. Izložbe sve više postaju viralne i ostvaruju značajnu virtuelnu posjećenost. Idući u korak izazovima, u porodukciji Narodnog muzeja tokom 2020. nastali su promotivni filmovi kojim se batlerskom umjetnošću promovišu izložbene postavke Narodnog muzeja, uključujući i prostore/ekspozicije Umjetničkog muzeja, čime se interaktivn o, ko h a b i t a c i j o m ra z l i č i t i h umjetnosti kontekstuira savremenost. Višehiljadite posjete i lajkovi ovom sadržaju ukazuju da smo na pravom putu - putu prilagođavanja neminovnim promjenama i pronalaženja adekvatnih, umjetničkih odgovora. (Autorka je istoričarka umjetnosti i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore)

5 - Nakon 1962.godine nije bilo upisa muzealija/eksponata NMCG u Registar kulturnih dobara Crne Gore (osim ikone Bogorodice Filermose 2014). Zakonska zaštita kulturne baštine u Crnoj Gori postoji od 1948., a aktuelni Zakon o zaštiti kulturnih dobara donešen je 2010.

6 - Ikona Bogorodice Filermose data je Narodnom muzeju na čuvanje i ekspoziciju 1978.

Arena

Rukomet

Subota, 9. januar 2021.

DEBI BOJANE POPOVIĆ NA NAJVEĆOJ SCENI: Rukometašice Budućnosti večeras (18h) u ,,Bemax areni“ dočekuju

,,Plave“ će bez tri ključne igračice dočekati večerašnji duel sa Borusijom, a priliku će dobiti djevojke (2002/2003. godište) koje nastupaju za Budućnost II u Prvoj crnogorskoj ligi. Ukupno ih je devet, a među njima se ističe Nikolina Vukčević koja u 21. godini igra najbolji rukomet karijere. Šansu će dobiti od prvog minuta Itana Grbić sa srednjeg beka, što će biti njena uloga do kraja sezone jer se Andrea Lekić povrijedila na šampionatu Evrope u Danskoj. Znatno veću minutažu i odgovornost imaće još jedna mlada prvotimka desni bek Katarina Džaferović, jer Valerija Maslova zbog problema sa ramenom nije u sastavu. - Nadam se da ćemo staru godinu zaboraviti što prije, a da ćemo se okrenuti novoj i da ćemo graditi bolje i ljepše stvari. Prije svega želim da ostanemo zdravi i završimo Ligu šampiona kako treba - kazala je Popović koja će u ulozi prvog trenera debitovati na klupi podgoričke ekipe u LŠ. Budućnost nije u idealnoj poziciji, ne može nikome da prijeti, ali Popović je obećala da će borbeno i sa željom da osvoje dva boda ulaziti u svaku utakmicu Lige šampiona. - Nakon dvije sedmice rada sa ekipom zadovoljna sam energijom i upravo mi ona daje snagu da radim bolje i više. Svjesni smo u kakvom smo sastavu, još tokom Evropskog prvenstva znali smo da zbog povrede ne možemo do kraja da računamo na Lekić, da je Maslova upitna zbog problema sa ramenom i to od starta sezona, a pitanje je kada će se vratiti. Poznato je od ranije da na Tatjanu Brnović ne možemo da računamo. Ekipa je takva kakva jeste, nema povratka nazad, konstatovali smo da nekih igračica nema i da moramo da pravimo novu rotaciju. Jasno je da su iskusnije u manjem broju u odnosu na mlade. Ciljevi se mijenjaju, sezona je turbulentna, a Budućnost želi da prođe grupu (prvih šest iz obje grupe idu dalje). Konkurencija se pojačala, konkretno Borusija sa holands-

Žele da budu jače od brojnih prepreka ZRKB.ME

PODGORICA - Bojana Popović i njene rukometašice žele što prije da zaborave tužne i teške stvari iz prošle godine, a da 2021. otvore pobjedom u Ligi šampiona. Prilika za to je idealna, bez obzira što će Budućnost u nastavku takmičenja biti oslabljena.

Đina sa Brestom želi bodove u Moskvi Derbi 10. kola Lige šampiona odigraće se danas u Moskvi - CSKA i Brest, najbolji timovi poslije Đera u grupi 2, odlučivaće o visokom plasmanu pred novu rundu. U boljoj poziciji je Brest jer je prije tri dana u derbiju francuskog šampionata slavio protiv Meca 30:19 uz dva gola ,,lavice” Đurđine Jauković. Danas će još jedna naša reprezentativka na teren - Dijanu Mugošu sa Podravkom očekuje teško gostovanje u Danskoj sa Odenzeom. Sjutra će i Valčea, sa našom golmankom Martom Batinović, na teren. Rumunska ekipa, koja je do sada odigrala najmanje utakmica u grupi 2 (pet) dočekaće Đera, sa malom šansom da se pomjeri sa nule. U grupi 1 Bukurešt Andree Klikovac gostuje FTC-u, situacija nije dobra, finsijska kriza duboku je ušla u ovaj klub, djevojke su nezadovoljne, a mnoge od njih već su najavile odlazak (poput Dragane Cvijić u Krim). Novopečena crnogorska reprezentativka Matea Pletikosić i potencijalna Branka Konatar pokušaće sa Krimom da dođu do vrijednih bodona u gostima kod Bitighajma. Krim je još u igri za narednu rundu elitnog takmičenja.

kom reprezentativkom Van der Hejden. - Samo da ostanemo zdravi i sa

dobrom energijom, jer samo tako možemo da radimo kako treba i na visokom nivou. Zadovoljna sam za sve što su djevojke dale u prve dvije sedmice. Fokus je bio dobar, a starije igračice pokazale su strpljenje u radu sa mlađim igračicama. To sam jedino i tražila jer mlade igračice su ubačene u vatru, a često njihov maksimum nije dovoljan na treninzima da ispune očekivanja. Sigurna sam da će iskusnije i na utakmici pokazati strpljenje, a da ćemo zajedno kroz treninge, na najbolji način, doći do cilja. Razgovarali smo i kroz

Važan datum - Srećna sam i ponosna na prvu konferenciju za medije kao prvi trener Budućnosti. Sigurno će moja glava zapamtiti, kada me za 20 godina budu pitali, kada je to bilo. Rijetko kada pišem datume, ali ovaj ću zapisati jer je važan za moju karijeru koju sada gradim.

rad pokušali mlađim djevojkama da usadimo neke važne stvari poput discipline i da, kako je kazala golmanka Armel, večeras oznoje dres i srećne napuste teren. Bojana je oprezna za budućnost. Ne bježi od odgovor-

nosti, ali problemi sa kadrom koji su počeli da se gomilaju još od starta bazičnih priprema, do povrede Lekić, su prepreka. - Ne možemo da razmišljamo kao što smo razmišljali na početku sezone i da postavljamo očekivanja. Želja je da

svaku utakmicu spremamo maksimalno i da u svaku utakmicu uđemo da osvojimo dva boda, pa makar to bilo i sa Brestom u Francuskoj. Nećemo ulaziti u utakmice da budemo poraženi - što nije ni u mom stilu, a znam da to nije razmišljanje ni iskusnih igračica. Nećemo sigurno igrati za poraze sa što manjom razlikom, probaćemo da budemo i prvi ako to bude moguće, a čuda su moguća. Realnost je da živimo od utakmice do utakmice i da damo ono što je moguće. U našoj viziji je da mlade igraju bez pritiska i da dođemo što

Arena

Subota, 9. januar 2021.

u Borusiju u 10. kolu LŠ Grupa 1

7 8 6 7 4 8 8 8

6 5 4 4 3 1 1 1

1 1 0 0 1 2 1 0

0 2 2 3 0 5 6 7

+16 +14 +11 +2 +10 -20 -7 -26

3 11 8 8 7 4 3 2

Grupa 2 Danas 16.00 - Odenze - Podravka 16.00 - CSKA - Brest 18.00 - Budućnost - Borusija Dortmund Sjutra 16.00 - Valčea - Đer 1. Đer 2. Brest 3. CSKA 4. Odenze 5. Budućnost 6. Podravka 7. Borusija 8. Valčea

8 6 9 6 7 5 9 5 7 2 6 1 7 1 5 0

2 2 1 0 1 0 0 0

,,Ajkule“ nakon peteraca savladale Hrvatsku u četvrtfinalu evropskih kvalifikacija u Debrecinu za odlazak na završni turnir Svjetske lige

Kandić i Brguljan stavili tačku

Danas 16.00 - FTC - Bukurešt 18.00 - Vajpers - Esbjerg Sjutra 14.00 - Bitighajm - Krim 16.00 - Mec - Rostov 1. Rostov 2. Bukurešt 3. Mec 4. FTC 5. Vajpers 6. Krim 7. Esbjerg 8. Bitighajm

Sportski miks

0 1 1 4 4 5 6 5

+57 +46 +19 +11 -17 -40 -42 -34

14 14 11 10 5 2 2 0

dalje i tome ćemo težiti. Za početak bilo bi najbolje da ,,plave“ večeras dođu do dva boda, kao dobra garancija za ono što ih dalje čeka. U nekoj varijanti, mogu i bolje od trenutne pozicije i učinka od dvije pobjede, remija i četiri poraza. - Čeka nas Borusija od koje smo bili bolji u prvom dijelu sezone. Ono što je očigledno je da ova ekipa ubjedljivo, čak više i od Đera, trči. U prosjeku dođu i do 28 tranzicija što je baš dosta, odnosno od 14 do 15 lakih, tranzicionih golova. Cilj je da se to zaustavi. Probaćemo kroz prvi segmenat vraćanja, borbenom odbranom, a kroz disciplinovani napad, zaustavimo brzu igru i spustimo rivala na što manji broj datih lakih golova. Probaćemo i mi da izvučemo malo više tranzicija nego što znamo. Ali ono što je glavno je vraćanje. Inače je i reprezentacija Njemačke poznata po brzoj igri, po trčanju - nekad to i da rezultat, a nekad i ne da. Sve zavisi od otpora u vraćanju napomenula je Popović. Budućnost je posljednji meč u Ligi šampiona odigrala 21. novembra u Mađarskoj sa Đerom. U nastavak takmičenja ulaze da dvije utakmice manje (sa Valčeom i Đerom), sa mnogo više samopouzdanja nakon što su reprezentativke došle do punog izražaja na prvenstvu Evrope. Ono što je falilo kroz minulih sedam mečeva, najviše preciznost - moglo bi da se popravi, a na priliku neće morati dugo da A. MARKOVIĆ čekaju.

Crna Gora Hrvatska

15 14

DEBRECIN - Gradski bazen. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Voevodin (Rusija) i Ohme (Njemačka). Igrač više: Crna Gora 10-3, Hrvatska 9-3. Peterci: Crna Gora 5 (5), Hrvatska 5 (4). Rezultat po četvrtinama: 1:2, 1:1, 3:4, 5:3, peterci 5:4 CRNA GORA: Lazović (9 odbrana), Brguljan 3(1), Radović 2(1), Petković 1, Popadić, Perković, Vidović 1(1), Ukropina 2, Ivović 4(1), S p a i ć , M a t kov i ć 2 ( 1 ) , Banićević, Kandić (1 petarac). H RVAT S K A: B i j a č ( 1 8 odbrana), Macan, Fatović 6(1), Dobud 1, Joković 2(1), Bukić 2(1), Burić, Bušlje 2, Miloš, Vrlić 1(1), Benić, Havijer Garsija, Popadić. ,,Ajkule“ su majstori za preokrete, a specijalnost su im mečevi sa Hrvatskom - u četvrtfinalu evropskih kvalifikacija za odlazak na završni turnir Svjetske lige gubili su 10:8 na 2,37 do kraja, ali savršenim odnosom u finišu i golom Alekse Ukropine (sedam sekundi prije kraja) za 10:10 izborili su peterce. A u penal ruletu Slaven Kandić odbranio je u posljednjoj seriji šut Garsiji, a pobjedu donio kapiten Draško Brguljan za 15:14! Naši reprezentativci će večeras od 16.30 časova za prolaz u finale igrati protiv Italije koja je sinoć u posljednjem meču turnira bila bolja od domaćina – Mađarske 9:8. Drugi polufinalni par su Španija - Grčka. Plasman na završni turnir Svjetske lige u junu u Gruziji izboriće najbolja tri tima, a Crna Gora je na korak do cilja! Upravo kako su počeli, tako su i završili meč - naši reprezentativci otvorili su derbi golom Aleksandra Ivovića, a Hrvati se vratili sa dva brza gola preko Bušlja i Fatovića. Tako je završena prva četvrtina, a do novog gola u nastavku meča nije se dugo čekalo - kapiten Brguljan u 23. sekundi savladao je raspoloženog Marka Bijača, a dobre prilike, čak tri puta, naš

Ivović: Samopouzdanjem do trijumfa Aleksandar Ivović vodio je na najbolji način ekipu do pobjede nad Hrvatskom. - Nakon velike pauze plašili smo se kako će sve ovo da izgleda jer smo igrali protiv jedne od najboljih reprezentacija na svijetu. Mislim da smo dobro ušli u utakmicu, posebno u prvih pet, šest minuta kada smo bolje plivali i imali puno zicera koje nijesmo koristili. Onda su Hrvati na iskustvo uspjeli

tim nije iskoristio da se odlijepi na gol ili dva razlike. U ovom periodu igrači selektora Vladimira Gojkovića propustili su šansu da pogode sa igračem više, a nakon promašaja u serijama, kazna je brzo uslijedila - Hrvati su preko Bušlja stigli do 3:2 i sa malom razlikom sačekali treći period igre. Do odmora Bijač je upisao 12 odbrana,

da povedu. Najbitnije je da smo imali samopouzdanja dosta, mislim da smo ga stekli na posljednjem Evropskom prvenstvu osvajanjem bronzane medalje. Nijesmo psihički padali, vjerovali smo da možemo da se vratimo, a onda smo sa golmanom Lazovićem formirali posljednji napad ,,sedam na šest“, iskoristili novo pravilo, postigli gol i na kraju, uz malo sreće, pobijedili na peterce.

Dejan Lazović manje šest, a sa igračem više Hrvati su iz pet pokušaja dali gol, kao i Crna Gora iz tri pokušaja. Kratka pauza prijala je našim reprezentativcima - Ivović je u 43. sekundi bio siguran za 3:3, a na 5,43 do kraja Đuro Radović je pogodio za novo vođstvo. Dobar početak nije pokolebao igrače selektora Tucaka - za dva minuta seri-

Peterhansel čuva vođstvo u generalnom plasmanu Dakar relija

jom 3:0 Hrvatska je prvi put na utakmici došla do prednosti od dva gola (6:4). Sa velikom zalihom (7:5) hrvatski reprezentativci ušli su u posljednju dionicu, ohrabreni sve boljom realizacijom sa igračem više, u odnosu na naš tim koji je iz sedam pokušaja postigao gol. Rasplet (ne)očekivani uslijedio je u finišu, kada je Bukić

pogodio na 2,37 za 10:8, a Ivović vratio nadu u preokret, za koji se potrudio Ukropina, nakon taj-mauta, za 10:10. Sigurni sa pet metara bili su Ivović, Radović, Stefan Vidović, Dušan Matković i Brguljan. - Pobijedili smo velikog protivnika. Utakmica je bila sa dosta preokreta, iz plusa smo išli u minus i obrnuto. Dugo smo zaostajali, vratili se jednom, pa opet drugi put, a na kraju je trebalo imati sreće da se vratimo iz minusa od dva gola za dva minuta. Penali su lutrija, igrači su dobro šutirali, čestitam im na borbenosti i vjeri da se vrate. Odigraćemo još dvije utakmice do kraja turnira koje nam podižu samopouzdanje. Želimo sada da uđemo među tri najbolje ekipe i da igramo završnicu Svjetske lige - poručio je Gojković. A. MARKOVIĆ

Slavlje slavnog Francuza u veleslalomu

Panturo prvi u Adelbodenu Sajncova druga etapna pobjeda Aleksi Panturo dočekao je 32. pobjedu karijere u Svjetskom kupu skijaša, na veleslalomu u Adelbodenu.

Karlos Sajnc se ne predaje, pobijedio je na 6. etapi Dakar relija, ubjedljivim izdanjem u teškim uslovima nakon više od tri i po sata vožnje u pustinji na sjeveru Saudijske Arabije, od Al Kaizumaha do Ha Ila. Slavni Španac ostvario je 4:03 minuta prednosti u odnosu na Saudijca Al Rađija. Trostruki šampion Naser AlAtija u Tojoti završio je sa 7:16 minuta zaostatka za Sajncom, prošlogodišnjim prvakom najteže trke na svijetu i vozačem Minija. Četvrti je završio legendarni Stefan Peterhansel u Miniju, sa 7:34 minuta zaostatka. Ovakav epilog etape najviše odgovara Francuzu Peterhanselu, osvajaču čak 13 titula Dakar relija. U generalnom plasmanu zadržao je visoku prednost, 5:53 minuta u odnosu na Al-Atiju. Sajnc je treći sa 40:39 minuta zaostatka i malim šansama da odbrani tron. U subotu je u Ha Ilu slobodan dan za vozače Dakar relija, a u neđelju je na programu potencijalno najteža 7. etapa od Sakake do Neoma. ,,Maraton“ sa specijalom od čak

471 kilometar ima teže sekcije na visokim pješčanim dinama i preko 100 kilometara uspona i spuštanja. Zahtijevaće perfektnu navigaciju i vrlo opreznu vožnju. S. S.

U obje runde takmičenja u švajcarskom zimskom centru, u disciplini u kojoj je specijalista, Panturo je bio dominantan. Na kraju je imao čak 1,04 sekunde prednosti u odnosu na Hrvata Filipa Zubčića. Mark Odermat, domaća nada, kasnio je dodatnih sedam stotinki. Sada u poretku veleslaloma u Svjetskom kupu Panturo ima 340 bodova, samo deset manje od Odermata. U generalnom plasmanu

Svjetskog kupa Francuz je prvi sa 575 bodova, 60 više od Norvežanina Omota Kildea, koji je u Adelbodenu bio četvrti. Panturo je ostvario već tri

trijumfa u ovoj sezoni. U prethodne dvije sezone bio je drugi u Svjetskom kupu, sa 29 godina ima dobre šanse da zasjedne na tron. S. S.

20 Sportski miks

Arena

Nekadašnji defanzivac Budućnosti nakon godinu završio misiju u Kazahstanu

Boljević napustio Taraz PODGORICA - Dejan Boljević nakon godinu završio je misiju u kazahstanskom prvoligašu Tarazu. Iskusni lijevi bek, koji može da igra i na poziciji štopera, odmah nakon odlaska iz Budućnosti potpisao je jednogodišnji ugovor sa kazahstanskim prvoligašem. Boljeviću je istekao ugovor i sada čeka novi izazov. - Istekao mi je ugovor, a do dogovora sa novim rukovodstvom nije došlo. Ima nekih naznaka da bih mogao da ostanem u Kazahstanu, što bih iskreno najviše volio. U svakom slučaju, trebalo bi brzo da se zna rasplet oko toga - potvrdio je Areni Dejan Boljević. Tridesetogodišnji defanzivac je tokom karijere promijenio mnogo klubova. Nosio je dres Mogrena, Petrovca, Teleoptika, Novog Pazara, Smedereva, Čukaričkog i Voždovca, a nastupao je i za slovački Tatran Prešov, Hibernijans sa Malte, te Luč iz Vladivostoka. Iz Rusije je došao u Budućnost za koju je upisao trideset prvenstvenih utakmica, a za ,,plave“ je postigao tri gola. Međutim, na-

Subota, 9. januar 2021.

Budućnost Voli na gostovanju u Dalmaciji večeras ( PODGORICA - Prvi pomoćnik Vladimir Todorović vodiće Budućnost Voli u večerašnjem (19 h) meču u gostima Splitu, u 14. kolu ABA lige. ,,Plavi“ će u Dalmaciji biti bez prvog trenera Petra Mijovića, koji se oporavlja od korona virusa. Za Podgoričane, koji bi u Splitu trebali da nastupe bez jednog prvotimca zaraženog korona virusom, ovo je vrlo delikatan meč. Tim ne računa ni na centra Vilija Rida koji će odraditi meč suspenzije a upitan je i nastup beka Petra Popovića koji se duže oporavlja od povrede.

Todorovi Mijovića

RESPEKT ZA RIVALA

kon toga došao je poziv iz Kazahstana, a u tamošnjoj Premijer ligi Taraz je bio osmi. Boljević je upisao 18 nastupa i postigao je jedan gol. - Sigurno da je zbog korone komplikovana bila sezona u svim zemljama, pa tako i u Kazahstanu. Zadovoljan sam

svojim igrama i rezultatima ekipe - dodao je Boljević, koji nije imao dilemu koji je najupečatljiviji momenat sezone. - Bez dileme - činjenica da smo uspjeli da savladamo šampiona Kairat i Astanu, koja je vladala godinama - naglasio je R . P. Boljević.

Francuski Ren prihvatio da na ljeto gubi najtalentovanijeg vezistu Evrope

Velikani jure potpis Kamavinge

Dosta novih imena u zimskom prelaznom roku

BERANCI NE ODUSTAJU OD BARAŽA

PODGORICA - Berane je prvi dio sezone u Amplitudo Drugoj ligi završilo na petom mjestu, sa pet bodova manje od četvrtoplasiranog Igala, a devet od zone baraža. Međutim, klub koji je u posljednjih 13 kola (izuzev kazne protiv Mornara) poražen samo od Arsenala, jasno je pokazao da želi da se borbi za gornji dio, iako su mu svi projektovali borbu za spas. Beranci su napravili iznenađenje, a serijom dobrih rezultata promijenili ambicije. Sve to uslovilo je da zimski prelazni rok bude mnogo zanimljiviji za ovaj klub. Naime, Beranci ne žele da odustanu od borbe za baraž, pa je u tom cilju klub već krenuo sa pojačanjima. Uprava Berana zahvaljujući dobroj saradnji sa prvoligašem iz Plava dogovorila je prelazak četiri igrača iz Jezera, pa će za Berane u drugom dijelu sezone igrati - Danilo Vukićević, Aleksandar Raković, Nikola Tmušić i Nikola Lakić. Takođe, velika želja Beranaca je Srđan Bošković, sjajni ofanzivac Bokelja, koji je na pragu povratka u matični klub. Bošković, inače strijelac gola u baražu protiv Titograda, u minuloj polusezoni bio je jedan od najstandardnijih igrača Kotorana (odigrao 19 utakmica i upisao 1336 minuta), pa je jasno da bi za Berane predstavljao veliko pojačanje. Na listi želja je i ofanzivac Jedinstva Vuk Vulević, koji je bio standardni član Jedinstva, a koji je takođe ranije nosio dres Berana. R. P.

Eduardo Kamavinga (18) definitivno će napustiti Ren nakon ove sezone, objavila je madridska Marka. Tinejdžer koji je već debitovao za francusku reprezentaciju je meta nekih od najvećih evropskih klubova. Po mnogima najtalentovaniji vezista današnjice će već u narednim sedmicama pregovarati sa Juventusom, Real Madridom, Bajern Minhenom i Pari Sen Žermenom. Kamavinga ima još sezonu aktuelnog ugovora. Igrač izuzetnih fizičih karakteristika i tehnike je na 11 nastupa za Ren ove sezone jednom bio strijelac. Još prošle sezone sakupio je 25 nastupa u Ligi 1. Tokom godine za nama Eduardo je odigrao tri utakmice za Francusku a na meču protiv Ukrajine u oktobru bio je strijelac. S. S.

Ipak, u podgoričkom timu se raduju ovom duelu, prvom za ekipu još od 25. decembra i meča sa Krkom u ,,Morači“. Od tada su u timu registrovana četiri pozitivna testa na korona virus, odloženi su mečevi sa Igokeom i Zadrom... Timu su potrebni mečevi uoči izuzetno teškog rasporeda utakmica u Evrokupu i ABA ligi koje slijede. - Dobra stvar u ovoj situaciji je što se konačno vraćamo na teren. Ispred nas je teško gostovanje u Hrvatskoj, utakmica će se igrati u čudnim okolnostima jer smo bili spriječeni da imamo normalan trenažni proces - rekao je Todorović. U taboru Budućnost Volija izuzetno cijene Split, ta ekipa je odigrala dobro na početku ove sezone u Podgorici. - Rival je respektabilan, sa dobrim domaćim terenom. Mislim da su igrači svjesni da je ispred nas zahtjevna utakmica i da će biti fokusirani. Vjerujem da ćemo pružiti svoj maksimum u datom trenutku i da smo spremni da dobro odigramo u Splitu - dodao je Todorović.

DA ZBIJU REDOVE

Specifičnost ovog momenta za ,,plave“ je istakao i centar

Jasna prednost u kvalitetu Split postiže 74,7, a prima 82,3 poena u prosjeku u ABA ligi; Budućost Voli postiže 80,6, a prima 73 u prosjeku. Rival ima neznatnu prednost samo u asistencijama (15,4 u prosjeku, spram 14,1 ,,plavih“). Ekipe imaju isti procenat realizacije šuta za tri - 34 procenta. U svim ostalim statističkim kategorijama prednost imaju Podgoričani.

Dragan Apić. Ekipa će imati zadatak da energetski dobro reaguje nakon dugog perioda

bez mečeva. U sličnoj situaciji Budućnost Voli bila je i u novembru...

Još jedan engleski talenat stiže u Bundesligu

Bajern dovodi Ričardsa Nekada najbolji desni bek svijeta igraće u četvrtoj ligi Italije

NEOBIČAN TRANSFER MAJKONA

Brazilac Majkon (39) svojevremeno je bio najbolji desni bek na svijetu, a na vrhuncu je bio 2010. kada je sa Interom osvojio Ligu šampiona, Seriju A i Kup Italije. Tada je izabran u UEFA i FIFA timove godine, a kasnije je igrao za Mančester siti i Romu. Od 2017, kada je potpisao za Avai u domovini, gotovo da je nestao sa fudbalskog radara, a 2018. imao je i pauzu. Nije, ipak, prestao da igra fudbal jer je prošle godine nastupao za brazilskog niželigaša Vilja Novu, a posljednja vijest glasi da se vratio u Evropu! Majkon će ponovo igrati za četvrtoligaša, ali italijanskog - potpisaće za Sonu, klub za koji će u mlađim kategorijama nastupati i njegov sin. - Srećan sam što sam se sa sinom vratio u Italiju gdje počinjem novu avanturu. Ponosan sam na ovaj transfer - rekao je Majkon. U njegovom novom klubu su oduševljeni. - Veliko je zadovoljstvo potpisati takvog fudbalera, ovo se nikada neće desiti u Seriji D ponovo - rekao je sportski direktor Sone Klaudio Ferarese. Ne. K.

Omar Ričards (22), lijevi bek mlade engleske reprezentacije, skoro sigurno pojačaće ovog mjeseca Bajern Minhen. Njemački velikan i šampion Bundeslige već dugo prati partije mladog defanzivca u Čempionšipu, u dresu Redinga. Ukoliko se pregovori okončaju sa pozitivnim ishodom, postaće jedan u nizu engleskih talenata koji put ka afirmaciji na najvećoj sceni traže u Njemačkoj. Po pisanju londonskog Sana, za Ričardsa je zainteresovan i premijerligaš Everton, ali mu je primamljiviji dres Bavaraca. Mladić iz Londona već ima 82 utakmice odigrane za Reding u svim takmičenjima, a u ovoj sezoni je sakupio 20 nastupa. S. S.

Subota, 9. januar 2021.

Arena

Sportski miks

(19h) u 14. kolu ABA lige

ić mijenja a u Splitu Pažnja na Lukovića Krilo Marko Luković, brat centra Mornara Uroša Lukovića, glavni je igrač u napadu Splita u ABA ligi. Bilježi 16,2 poena uz 4,8 skokova po meču. Izuzetno opasan je i Marin Marić, sa 11,7 poena, jednom blokadom i ukupno 15,7 indeksnih poena po meču. Blaž Mesiček ima 11,4 poena i 3,1 asistenciju u prosjeku.

Raspored Večeras 17.00 - Borac - Partizan 19.00 - Split - Budućnost Voli Neđelja 12.00 - Mega - Igokea (Mečevi: Mornar - Zadar, Krka - Cedevita Olimpija i Crvena zvezda - Cibona su odloženi).

- Nakon neodigrane dvije utakmice očekuje nas utakmica sa Splitom. Zadesili su nas opet problemi sa korona virusom, pa smo propustili i određeni broj treninga. Mo-

ramo u ovom trenutku da zbijemo redove, da budemo prava ekipa i da izvučemo maksimum iz ove situacije rekao je Apić.

Skelin hvali odbranu ,,plavih“ Ivica Skelin, trener Splita, istakao je čvrstinu i preciznost sa kojom Budućnost Voli igra od starta sezone. - Stiže nam vodeća ekipa ABA lige, koja ima samo jedan poraz. Budućnost Voli igra odličnu odbranu, ima najviše postignutih poena iz osvojenih lopti u odbrani. Karakteriše ih i sjajna podjela uloga u napadu, u svakom trenutku se sve zna u njihovoj igri. Imaju dva dirigenta igre, Kobsa i Ivanovića koji rade višak, Nikolić i Šehović su u stanju pogoditi veliki broj šuteva, imaju odlične individualce poput Edžima i Dela Valea. Prema tome, sa svake pozicije prijeti opasnost. Biće izuzetno teško, moramo podignuti igru na viši nivo, pratiti njihov ritam. U odbrani moramo manje griješiti i igrati u što većem intenzitetu - rekao je Skelin.

Ekipa je izuzetno motivisana da pruži dobro izdanje na meču sa Splitom... - Važno je da izađemo fokusirani, da prebrodimo probleme i nadam se da možemo da odigramo dobro i da se vratimo u Podgoricu sa pobjedom - dodao je Apić. Već u utorak, na startu Top 16 faze Evrokupa, Budućnost Voli igraće izuzetno bitan meč, protiv francuskog Burga koji predvodi naš iskusni trener Savo Vučević. S. S.

NBA: Dalas nakon produžetka savladao Denver u uzbudljivom duelu Zapadne konferencije

Dončić bolji od Jokića Luka Dončić je sa čak 38 poena, 13 asistencija i devet skokova obilježio važnu pobjedu Dalasa u gostima Denveru 124:117, u gostima u NBA ligi. Mladi Slovenac donio je četvrti trijumf sezone Meveriksima, dok finalista Zapadne konferencije u prethodnoj sezoni Denver ima skroman učinak 3-5. U produžetku, ekipa iz Teksasa odigrala je mnogo bolje i prije svega kvalitetnije u odbrani. Sa druge strane, centar Nikola Jokić takođe je upisao 38 poena, imao je 11 skokova i četiri asistencije, a bio je najzaslužniji što je Denver makar izborio produžetak.

Ričardson i Fini-Smit ubacili su po 14, a Marjanović 12 poena za Dalas; za poražene Nagitse, Marej je postigao 21 poen. Šampion Los Anđeles Lejkersi na svom terenu izgubili su od San Antonija 118:109. Odlične Sparse u trijumfu je predvodio slavni krilni centar Lamarkus Oldridž sa 28 poena i pet skokova. Derozan je dodao 19 a Marej 18. U taboru ,,jezerdžija“ Lebron Džejms ubacio je 27 poena uz 12 asistencija i šest skokova, dok je Entoni Dejvis pored 23 poena imao deset skokova. Bez Djurenta i Irvinga u rotaciji, Bruklin je ostvario izuzetno bitan trijumf nad liderom Istoka Filadelfijom (skor 7-2) 122:109 na svom terenu.

Rezultati Bruklin – Filadelfija Memfis – Klivlend Denver – Dalas LA Lejkers – San Antonio Portland – Minesota

122:109 90:94 117:124 109:118 135:117

Netse je predvodio Džo Heris sa 28 poena, Keris Levert dodoa je 22 poena. Za Filadelfiju, koja je razočarala u ovom meču, Milton je ubacio 24, Embid 20 a Heris 17 poena. Sa skorom 5-4 Bruklin je sada sedmi na Istoku. Očekuje se da Irving bude spreman za narednu utakmicu, a da Djurent propusti još dva meča, jer je u samoizolaciji zbog dugog kontakta sa osobom zaraženom S. S. korona virusom.

Naš trener na klupi Baskonije ponosan nakon pobjede nad liderom Evrolige

Ivanović: Izuzetan meč protiv CSKA Slavni francuski napadač sve bliži potpisu za Vest Hem

Žiru mijenja Halera?

Francuski veteran Olivije Žiru (34) bliži je potpisu za Vest Hem u narednim sedmicama nego ostanku u Čelziju, po saznanjima Eurosporta. ,,Čekićari“ iz Zapadnog Londona narednih dana skoro sigurno prodaće Sebastijana Halera za oko 25 miliona eura Ajaksu. Na taj način će se odreći igrača koji je plaćen skoro duplo više Ajntrahtu prije 18 mjeseci. Žiru, koji ne može računati na status redovnog prvotimca u Čelziju, za Vest Hem je idealna kratkoročna zamjena za Halera. Sa druge strane, iskusni napadač ,,plavaca“ smatra da mu je do kraja sezone potrebna jaka minutaža, kako bi izborio mjesto u reprezentaciji Francuske na Evropskom prvenstvu na ljeto ove godine. Olivije Žiru je odigrao 15 mečeva ove sezone i devet puta bio strijelac, šanse koje je dobijao je skoro bez izuzetka iskoristio. S. S.

Naš Duško Ivanović želio je da pohvali igrače Baskonije, njegovog tima koji je savladao lidera Evrolige, moskovski CSKA, 95:93 u dramatičnom meču Evrolige u četvrtak. Trener prvaka Španije je uspio da prekine dugu seriju pobjeda Moskovljana i ekipu dovede do polovičnog učinka u evropskoj eliti. - Kada smo igrali onako kako morate nastupiti protiv CSKA, čvrsto, odlučno i sa brzim rješenjima, sa dobrim opcijama u napadu, onda smo apsolutno imali šansu za pobjedu. Sveukupno mislim da je ovo izuzetno dobra partija mojih igrača, takođe mislim da smo zaslužili pobjedu - rekao je Ivanović. Njegov tim je imao dvocifrenu prednost uoči posljednje četvrtine, a ruski rival je ipak zaustavljen na putu do preokreta u završnici. - U modernoj košarci, deset poena prednosti je ništa za bilo koga, naročito kad igrate protiv rivala kakav je CSKA. Potrebna je zaista koncentracija u svih 40 minuta, pristup da uopšte ne gledate na semafor. Ono što je jedino važno je krajnji rezultat. Moji igrači su pokazali da možemo da igramo sa svima i zbog toga sam srećan - rekao je Ivanović. Baskonija je sa učinkom 9-9 na ivici plej-of zone u Evroligi. S. S.

Elitno evropsko takmičenje indirektno potvrdilo spekulacije da kapiten Crne Gore ima korona virus

Evroliga: Dubljević u samoizolaciji Bojan Dubljević je u režimu izolacije u svom domu i zbog toga nije mogao da nastupi za Valensiju u meču sa Barselonom u četvrtak, potvrdila je Evroliga. Na sajtu elitnog evropskog takmičenja je objavljen spisak igrača i razlozi zbog kojih nijesu mogli da nastupe u 18. kolu. Još od prethodnog vikenda se u Španiji spekuliše da je kapiten Valensije i naše reprezentacije Dubljević zaražen korona virusom. U svim takmičenjima propustio je prethodne tri utakmice, a nije na listi povrijeđenih. Valensija je prethodno potvrdila da jedan igrač ima korona virus, ali nije željela da otkrije njegov identitet, ističući da je prvotimac u samoizolaciji i da se osjeća dobro. Pored Dubljevića, u sasta-

vu nijesu ni Vanja Marinković i Giljem Vives. - Marinković je i dalje u procesu oporavka od povrede. Vives se vratio treninzima ali još nije u stroju za mečeve. Dubljević je u samoizolaciji u svom domu i zbog toga nije u stroju za meč sa Barselonom - stoji u izvještaju Evrolige. U posljednjem meču, u četvrtak veče, na gostovanju Barsi Valensija je poražena ubjedljivo 89:72. Izostanak prvog strijelca i skakača ekipe Dubljevića je veliki hendikep za špansku ekipu. Nikšićanin ove sezone ima učinak od 11,7 poena, 5,4 skoka i 2,6 asistencije po meču u svim takmičenjima. Valensija ima skor 10-8 i u zoni je plej-ofa u Evroligi. S. S.

Feljton

Subota, 9. januar 2021.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA » Piše: Jovan - Joro ĐURANOVIĆ

Nije ni čudo da su u Srbiji u XIX vijeku najveće vojne i državne funkcije zauzimali ljudi porijeklom iz Crne Gore, jer su oni poticali od slobodnog naroda koji se vjekovima borio za svoju slobodu i nezavisnost, dok je Srbija bila pod osmanskom vlašču oko četiri stotine godina. U periodu Osmanske vladavine na Balkanu Crna Gora je imala štampariju Crnojevića na Cetinju, bila priznata od Mletačke republike, a kasnije i od Rusije, dok u XVIII vijeku stupa na scenu slavna dinastija PetrovićNjegoš koja se na vojnom i diplomatskom planu bori za odbranu i proširenje nezavisnosti Crne Gore. Na kulturnom planu u to doba 1754. godine štampa se Istorija Crne Gore, a genijalni Njegoš u XIX vijeku piše svjetska djela. U takvim uslovima društvenog i kulturnog života vaspitavan je crnogorski narod, pa je normalno je da je taj narod davao ovakve istaknute ličnosti. Taj proces isticanja ličnosti u Srbiji, čiji su korijeni iz Crne Gore, nastavio se i u XX vijeku, pa je primjera radi predśednik Srbije bio Slobodan Milošević koji je i po ocu i po majci bio Crnogorac, koji je po nesreći svoju političku i državničku karijeru završio tragično kao haški optuženik, zbog sprovođenja politike stvaranja Velike Srbije.

Predśednik srpske vlade je proganjao i Crnogorke Kakav je neprijateljski čin srpska vlada preduzela prema Crnogorcima, svjedoči Gavro Vuković: Grozni režim otpočet je sa progonstvom Crnogoraca iz Srbije. Progonjeni su stari iseljenici i to bez ikakvog povoda. Ako je bilo kojeg sveštenika, učitelja ili činovnika Crnogorca, svi su razagnati

Crnogorci

Crnogorke

ZABRANA USELJAVANJA CIGANA I CRNOGORACA U SRBIJU 1897. GODINE

Pošto su Crnogorci završili svoju misiju u Srbiji na oslobodilačkom i kulturnom planu i kad su postali respektabilna etnička grupa, srpska vlada donosi odluku da marginalizuje njihov uticaj i značaj, pa u tom cilju donosi Zakon o zabrani useljavanja Cigana i Crnogoraca u Srbiju. Ovaj zakon usvojen je sredinom 1897. godine, za vrijeme vlade dr Vladana Đorđevića. Pored zabrane useljavanja, Crnogorci koji su živjeli u Srbiji bili su obespravljeni, jer je nad njima vršena fizička tortuta i asimilacija. Kakav je neprijateljski čin srpska vlada preduzela prema Crnogorcima, najbolje govore riječi Gavra Vukovića, koji je śedok tog vremena: „Grozni režim srbijanske planete (zemlje-države, primj. J.Đ.), sa satelitom doktorom Vladanom, otpočet je sa progonstvom Crnogoraca iz Srbije. Ulazak u Srbiju zatvoren je na svim granicama, sa izrekom koja je dolikovala samo njemu, Cigane i Crnogorce treba bez obzira vraćati s granice. Progonio je stare iseljenike, koji mu se nijesu sviđali možda po spoljašnjem izgledu, i to bez ikakvog povoda. Zabranio je prolazak kroz Srbiju putnicima svake vrste iz Crne Gore. Stoga su morali obilaziti oko Srbije, pa da mogu doći u Bugarsku, u Carigrad i Makedoniju. Bilo je slučajeva da je progonio Crnogorke po porijeklu, udate za srpskim podajnicima. Jedna mi se je takva prijavila bila, rodom iz Pipera, a udata u kragujevačkom okrugu. Progonio je dobre radnike sa kojima su gazde bili



Vladan Đorđević

zadovljni. Ni jedan crnogorski radnik, koji se je nadnicama zanimao (došao na zaradu, primj. J.Đ.), nije smio ostati u Srbiju više nego može nasilno dospjeti do granice (...) Ako je bilo kojeg sveštenika, učitelja ili činovnika Crnogorca, sve ih je razagnao.“ Ovaj citat odslikava kakva je zvanična politika i odnos srpske vlasti bio prema Crnogorcima krajem XIX vijeka. Kakav je odnos imao dr V. Đorđević kao predśednik srpske vlade prema Crnoj Gori kao nezavisnoj državi, govori i njegova poruka crnogorskoj vladi u kojoj kaže: „Prizren, Prizren vama treba, jelte, gladnici jedni! A ne znate da ćemo vam i Ćipur uzeti, po kome slavnom imenu nazivate se nekakvim ušljivim plemićima“. Ovakav odnos srpske vlade ne treba da čudi, jer je to bio nji-

Vojvoda Gavro Vuković

hov zacrtani nacionalni program „Načertanije“ Ilije Garašanina iz 1846. godine o stvaranju Velike Srbije.

ISELJAVANJE MUSLIMANA IZ CRNE GORE OD XVII DO XX VIJEKA

Najrani podatak o iseljavanju islamiziranih Crnogoraca-Muslimana u Osmansko carstvo može se vezati za prelazak Staniše Crnojevića, najmlađeg sina Ivana Crnojevića, iz hrišćanstva u islam krajem XV vijeka i njegovo postavljanje za Skadarskog sandžak-bega. On je vladao Skadarskim sandžakatom od 1514. do 1528. godine. U to doba veliki dio zetskecrnogorske vlastele koja je živjela u Žabljaku i okolnim selima primio je islam, a određeni broj se iselio u Skadar i okolinu, na teritorije koje su bile

pod osmanskom vlašću. Proces iseljavanja Muslimana iz Crne Gore počeo je još u XVII vijeku sa oslobađanjem pojedinih krajeva koji su bili pod turskom dominacijom. Naime, nakon zauzimanja Herceg-Novog 1687. godine od strane Mlečana uz pomoć Crne Gore, iselilo se oko 3.200 muslimanskih stanovnika koji su živjeli u Novom, Risnu, Bijeloj, Baošićima, Đenovićima, Sutorini i u drugm naseljima Boke Kotorske. Jedna grupa Muslimana se naselila u Nikšiću, druga u Hercegovioni - Klobuk, a treća u suśednim hercegovačkim mjestima, dok ih je većina Muslimana brodom pošla prema Baru i Ulcinju, a odatle za Skadar. Drugi veliki pokret iseljavanja Muslimana nastupio je neposredno poslije Velikih oslobodilačkih ratova Crne Gore od osmanske vlasti 1876-1878. godine i odluka Berlinskog kongresa 1878. godine, na kojem je Crna Gora dobila međunarodno priznanje i bila



Kakav je odnos imao dr Vladan Đorđević kao predśednik srpske vlade prema Crnoj Gori, govori i njegova poruka crnogorskoj vladi u kojoj kaže: „Prizren, Prizren vama treba, jelte, gladnici jedni! A ne znate da ćemo vam i Ćipur uzeti, po kome slavnom imenu nazivate se nekakvim ušljivim plemićima“

proširena za oslobođene krajeve. Masovno iseljavanje je bilo iz oslobođenih krajeva: Nikšića, Kolašina, Spuža, Zete i Žabljaka, vrlo malo iz Podgorice, dok iz Bara i Ulcinja skoro i da nije bilo iseljavanja. Pored toga što se kralj Nikola mnogo trudio da zadrži Muslimane da se ne iseljavaju, garantujući im ravnopravnost, slobodu vjere i uživanje cjelokupne imovine, veliki broj njih nije mogao da se pomiri sa tim da živi u državi u kojoj je preovladavala druga vjeroispovijest, u kojoj je postojala druga vlast, u kojoj je trebalo služiti drugu vojsku i učiti druge škole. Sigurno da je ekonomski i psihološki momenat imao jakog uticaja na stvaranje političkih uslova za iseljavanje muslimanskog življa, jer su se plašili da će biti ugrožene njihove lične i vjerske slobode, što se realno u tim vremenima i u tim uslovima moglo očekivati i pored svih zalaganja i truda centralne vlasti da do toga ne dođe. U

Nikšiću je 1877. godine bilo 450 domova od čega 410 muslimanskih, a 40 hrišćanskih. U vremenu od 1877-1882. iz Nikšića se iselila 391 muslimanska porodica. Ako pretpostavimo da je bilo prosječno 5 članova po porodici, ispada da je iseljeno oko 2.000 članova muslimanskih porodica. Najviše ih se iselilo u Bosnu. Međutim, nakon Hadži Lojine bune u Bosni 1878. godine, koja je predstavljala otpor austrougarskoj okupaciji, nikšićki Muslimani su se vratili u Nikšić, pa su se odatle iselili u Novopazarski sanžak, a manji dio u Tursku i śevernu Albaniju. Muslimansko stanovništvo Kolašina, Spuža, Zete i Žabljaka Crnojevića iseljavalo se najviše tokom 1880. godine, tako da je iz Zete otišlo 200 muslimanskih porodica sa oko 1.000 članova, koje su uglavnom otišle u pravcu Albanije. Dio se zadržao u Tuzima, a dio najvjerovatnije priješao u Podgoricu. Nakon oslobođenja Kolašina došlo je do iseljavanja muslimanskih porodica, na čija imanja su se naselili hrišćani, tako da se do 1885. godine u Kolašin doselilo 256 moračkih i 184 rovačke porodice. Muslimansko stanovništvo koje je živjelo u Žabljaku Crnojevića odselilo se u Skadar, Drač i Kavaju. Seosko muslimansko stanovništvo tada se zadržalo samo u Vranju, Vladnjima i Matagužima. U ovim selima su 1893. godine popisane 133 muslimanske porodice. Jedino je Podgorica od centralnog dijela Crne Gore ostala sa većinskim dijelom muslimanskog stanovništva. Naime, 1881. godine registrovane su 933 muslimanske kuće, 216 pravoslavnih i tri katoličke. Iseljavanje iz Podgorice nije uzelo većega maha, tako da se do kraja 1880. godine iselilo 50 muslimanskih porodica sa oko 500 članova. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Subota, 9. januar 2021.

Umrla je naša draga

U Švedskoj, 6. januara 2021. godine, zauvijek nas je napustila

SVETLANA Momčilova RAŠOVIĆ

OLGA Pavlova JOVANOVIĆ rođena Vujačić Sahrana će biti obavljena u krugu uže porodice u Geteborgu, Švedska. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 8. januara 2021. godine u 15 časova u krugu porodice na seoskom groblju u Brčeli.

Ožalošćeni: sin ŽIVKO, kćerke CVIJETA, NEĐELJKA i BEBA, sestra BOSILJKA, snahe, unučad, praunučad, čukununučad i ostala mnogobrojna porodica

Ožalošćeni: ćerke PEPIĆ TINA i SUZANA, sinovi DENIS, ALEN i TONI, brat TODOR RAŠOVIĆ, sestre LIDIJA, MANOLINA, DEJANA i SANJA sa porodicama i ostala porodica RAŠOVIĆ

459

Dragi 398

Sa dubokom tugom opraštam se od moje drage sestre

ČOKA

SVETLANE Momčilove RAŠOVIĆ Otišla si tiho i dostojanstveno, kao što si i živjela, puna ljubavi i topline za svoje najmilije. Ni teška bolest nije mogla da te spriječi da nam pokažeš koliko nas voliš. Ljubav koju si ti nesebično pružala svima nama pamtiću čitavog života. Tvoje srce je prestalo da kuca, ali je tvoja dobrota otvorila rajska vrata. Anđele naš... Tvoja sestra MANOLINA BAŠOVIĆ sa porodicom 460

Sve si nas iznevjerio, prvi put u životu. Ostala mi je poruka „Dobro sam, biće sve ok“. Vjerovao sam ti. Uvijek si imao rješenje za sve osim za sebe sada. Privilegija je bila biti tvoj prijatelj i biti u tvom društvu. Tvojim duhom i šalom svakoga si kupio, a mnogima i nesebično pomagao. Sutomore i Bar više neće biti isti. Hvala ti na svemu. Zbogom, prijatelju i druže.

Porodica RAŽNATOVIĆ: BATA, SANJA, ALEKSANDAR i MATIJA

463 Dragi

ZORAN OSTOJIĆ

Tvojim odlaskom ostavio si nas u nevjerici. Imati tebe za komšiju i prijatelja bilo je veliko zadovoljstvo. Hvala ti na iskrenom i divnom druženju naših porodica. Počivaj u miru, dragi Čoka.

MILENA ĐUROVIĆ

464

Oglasi i obavještenja

Dana 8. januara 2021. u 79. godini preminuo je naš

Subota, 9. januar 2021.

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Dana 7. januara 2021. u 85. godini preminuo je naš dragi

VOJISLAVU PETROVIĆU

MOMČILO – MOMO Petrov MIRANOVIĆ

VOJISLAV - VOJO Todorov PETROVIĆ

JASMINA i MLADEN KAPA sa porodicom Zbog novonastale situacije i po želji pokojnika sahrana je obavljena u užem krugu porodice, 8. januara u 15.30 časova, na groblju Donji Kokoti.

449

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice, 8. januara u 14 časova, na groblju kod Crkve Sveta Neđelja u Baru.

Ožalošćeni: supruga LIDIJA, kćerke JADRANKA i MILENA, sin DRAŽEN, snaha IVANA, brat LUKA, sestra JOVANKA, unučad, bratanići, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina MIRANOVIĆ

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, kćerka RADOJKA i sin ČEDOMIR sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina 448

453 Opraštamo se od dragog, poštovanog i voljenog zeta

ЈОВАНА Tužnim srcem javljamo da je naš dragi, nikad prežaljeni

MOMA MIRANOVIĆA

Вољена наша, живот је трен, а ми случајни пролазници земаљског пута. Анђеле небеског царства, чувај своје радости, своје кћеркице и чувај нас, твоју породицу! Опрости нам што плачемо... Волимо те заувијек!

MILISAV Danilov MATKOVIĆ

Твоја породица ГЕНИЋ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

poslije kraće i teške bolesti preminuo 8. januara 2021. u 68. godini. Zbog trenutne epidemiološke situacije u državi sahrana je obavljena u krugu uže porodice 8. januara u 15 časova na groblju u Straševini.

412 ZORA, SRETO i ZDRAVKO sa porodicama Posljednji pozdrav našoj

Ožalošćeni: supruga MILEVA, sin DARKO, kćerke LIDIJA i DANIJELA, brat RADAN, sestra JELICA – MIKA, snaha DARIJA, unučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, ujčevina JOVANOVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

458 Posljednji pozdrav nikad prežaljenom suprugu, ocu, svekru i đedu

393

JOVANI Počivaj u miru, ružo tetkina.

MOMČILU MIRANOVIĆU Živio si časno i pošteno, čuvaćemo te od zaborava i rado sa ponosom pominjati te vječno.

413

Tvoji: tetka SLAVICA, tetak MILAN, braća GAVRILO, NIKOLA i MILOŠ

Umrla je

Posljednji pozdrav

Tuguju za tobom, tvoji neutješni: supruga LIDIJA, sin DRAŽEN, snaha IVANA i unuke MILICA i MARIJA MIRANOVIĆ 454

DANICA Danilova BANJEVIĆ rođena Damjanović

DANICI TEŠOVIĆ

Posljednji pozdrav svome ocu

Od kumova: DRAGANA, SENKE, IVANA i MILOŠA PEJAKOVIĆ 446 Posljednji pozdrav dragom kumu

MOMČILO MIRANOVIĆ

dana 8. januara 2021. godine. Zbog novonastale situacije sahrana će biti obavljena 9. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini u krugu porodice.

Ožalošćeni: kćerke ANKA, SENKA, BRANKA i SONJA, brat VOJIN, sestra DESANKA, jetrva BRANKA, zaove MILKA i DARINKA, sinovci, sinovice, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad i praunučad 394

JADRANKA MIRANOVIĆ

JOVU RADOVIĆU 455

Dana 6. januara 2021. u 71. godini preminula je naša voljena

Od ĐOKA VOJIČIĆA sa porodicom 447

Dragi tata

ZORKA Lukina STOJANOVIĆ MOMČILO Petrov MIRANOVIĆ Živjećeš vječno u našim srcima. Tvoja kćerka MILENA, zet ZORAN i unuci MILOŠ i ĐORĐE RADOVIĆ 456

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 7. januara u 12 časova na seoskom groblju na Brajićima.

Ožalošćeni: sestra DANICA, bratanić LUKA, bratanične LJILJANA, MIRJANA, MARINA i MILICA, snahe RADMILA, OLGA i ANA, sestrići MILOŠ i DRAGAN, sestrične BRANKA, STANKA, MARIJA, GORDANA i MIRJANA i ostala mnogobrojna rodbina

020-202-455, 020-202-456 400

Oglasi i obavještenja

Subota, 9. januar 2021.

Посљедњи поздрав нашем вољеном оцу

Prerano nas je napustio moj voljeni brat i šura

Дана 7. јануара 2021. у 71. години преминуо је наш драги

ПЕТРУ Живио си достојанствено у миру који си градио и чувао. Тако и преминуо, наш драги оче. Чуваћемо те од заборава, твојим стопама корачати.

PEKO Pavlov ŠABAN

Синови ДАЛИБОР и ДАРКО 440

Hvala ti na svu bratsku ljubav i toplinu. Nadam se da ćeš u zagrljaju naših roditelja naći lijeka za sve boli.

Sestra MIRJANA i zet SVETO

ПЕТАР Павлов ШАБАН Због новонастале ситуације сахрана је обављена 8. јануара, у ужем кругу породице, на гробљу у селу Љуботиње.

Ожалошћени: супруга ЗОРИЦА, синови ДАЛИБОР и ДАРКО, браћа МИОДРАГ и СИМО, сестра МИРЈАНА, снахе СНЕЖАНА, ДРАГАНА, МИЛЕНА и ЈЕЛЕНА, унучад АЛЕКСА, КОСТА и ЛАЗАР, браћа од стричева ДРАГАН и ЗОРАН, сестра од тетке АЛЕКСАНДРА и остала многобројна родбина

442

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju moje porodice

Posljednji pozdrav komšiji

Posljednji pozdrav

PEKU Počivaj u miru, dragi moj prijatelju. GORAN POPOVIĆ sa porodicom 395 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

439 Posljednji pozdrav dragom ujaku

PETRU Pavlovom ŠABANU Počivaj u miru u lakoći ljubotinjske zemlje, a mi ćemo te čuvati od zaborava. MIĆO VUKOVIĆ sa porodicom 401

PETRU – PEKU ŠABANU Dobrom komšiji i iskrenom prijatelju naše porodice. Odmaraj plemenita dušo.

PEKU ŠABANU

S poštovanjem,

Počivaj u miru.

NEVENKA, MIOMIR i ACO BULIČEV sa porodicama

RAJO i MILICA MIJOVIĆ

445

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

PETRU – PEKU ŠABANU Počivaj u miru.

PEKU Ostajem u dubokom bolu sa sjećanjem na sve srećne godine koje sam provela sa tobom. Hvala ti za svu ljubav, toplinu i pažnju koju si mi pružao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

402

Posljednji pozdrav dragom bratu

Otišao si iznenada, a nama ostavio da te pamtimo po bratskoj dobroti. BILJANA, BELI, NATAŠA i MARKO

PETRU ŠABANU

DRAGAN, ZORAN, NADA i VESNA 452

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je bol i tugu u našim srcima. Hvala ti za bratsku ljubav. Kroz najljepše uspomene vječno ćemo te čuvati od zaborava.

444

SIMO, DRAGANA, JOVANA i MARKO ŠABAN

Posljednji pozdrav dragom ujaku 427 Dana 8. januara 2021. iznenada nas je napustio u 60. godini naš voljeni

Posljednji pozdrav dragom bratu

PEKU

MILAN – MIGO Mihailov ZEČEVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 8. januara u 14 časova na groblju iza manastira u krugu uže porodice. Kuća žalosti: Ul. Vuka Karadžića 51, Nikšić. Ožalošćeni: supruga MIRA, sinovi STEFAN i ŠĆEPAN, sestra MARINA, braća MILENKO, MILETA i MOMO, snahe MIRJANA i MAJA, unučad, sinovci i sinovice i ostala mnogobrojna rodbina ZEČEVIĆ i RAIČEVIĆ

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu kojom si nas darivao. Neka ti duša počiva u raju. S poštovanjem, PEĐA i VESNA sa porodicom

PETRU ŠABANU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Brate, neka ti je laka crna zemlja ljubotinjska. Neutješni zauvijek: brat MIODRAG, snaha SNEŽANA, bratanići SLAVOLJUB i PAVLE i bratanična SANDRA 428

Posljednji pozdrav dragom prijatelju 443

399 Dragi kume

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

MILANE

PEKU ŠABANU

Tužni zbog tvog preranog odlaska, sa poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na trenutke provedene sa tobom. Počivaj u miru.

Ti nas napuštaš i ostavljaš samo lijepe uspomene po kojima ćemo te vječno pamtiti.

BORIS BAJOVIĆ sa porodicom

SAŠA, ZORAN, STEFAN, ANĐELA i VUK

PEKU ŠABANU VESKO i LIDIJA MIJOVIĆ

423

388

392

Oglasi i obavještenja

Subota, 9. januar 2021.

Posljednji pozdrav

Našoj dragoj i plemenitoj komšinici

Dragi naš

ZORANU – ČOKI OSTOJIĆU teti JOVANKI

Dragi Čoka, Svojom dobrotom, plemenitošću i vedrim duhom i osmijehom uvijek si ispunjavao ljude oko sebe. Nikad nećemo zaboraviti tvoje iskrene osjećaje i pažnju prema našoj porodici.

posljednji pozdrav. SLOBODAN i ANA KRIVOKAPIĆ sa porodicom

450

462

RADULE – RADE ŽURIĆ

Posljednji pozdrav dragom

ĐURIČIĆ VOJIN, NIKOLA, RADOJKA i MILENA

Posljednji pozdrav dobrom i velikom čojku

VESKU LIPOVINI

ČOKI

Tvoje duše mi smo brojanica, tvoga srca familija. Zbogom, brate, putuj domu svome, vječan pomen u Carstvu vječnome.

Porodici iskreno saučešće.

BUDO VUKIĆ sa familijom

Od porodice pok. RAJKA ĐAKONOVIĆA 438

451

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

SENKA ŠAKOVIĆ sa porodicom

ČOKI

MILEVI

Živjećeš vječno u našim srcima i sjećanjima na nezaboravne trenutke provedene sa tobom.

ZORKA i ČEDO BRACANOVIĆ sa porodicom

426

RADA i ĐOKO ĐUKANOVIĆ sa porodicom

411

432

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 8. januara 2021. u 70. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

Posljednji pozdrav našem drugu

ČOKI

RADULU ŽURIĆU MILADIN – MILA Ilijin MILATOVIĆ

Tvoj dragi lik i vedri duh živjeće vječno u našim srcima. Počivaj u miru. VASILIJE i DANILO MIĆOVIĆ i RANKO JOVIĆ sa porodicama 417

Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

Brat MILOVAN i sestra SNEŽANA ŽURIĆ 425

Zbog nastale pandemije sahrana dragog nam pokojnika je obavljena 9. januara u porodičnoj grobnici u Danilovgradu.

Posljednji pozdrav dragom

Ožalošćeni: sestra SLOBODANKA, sestrići ZORAN, VELIBOR i VESELIN, brat od strica BOŽIDAR – BATO sa porodicom

MILADINU Ilijinom MILATOVIĆU

Tek je četrdeset dana nedostajanja a u njih je stala vječnost

Svojom dobrotom i plemenitošću zaslužio si vječno poštovanje i sjećanje. Počivaj u miru, dragi naš Mila.

422 Dana 8. januara 2021. godine umrla je naša draga

Tvoj brat BATO MILATOVIĆ sa porodicom 429 Стрицу Мог Драшкија

MARIJA pok. Milisava POPOVIĆ 1950 – 2020.

Znam da me i dalje vidiš i da znaš tačno šta mislim – kao što si inače za života uvijek imala moć da pronikneš u moje misli, osjećajem i dobrotom. Majko, znam da zajedno sa tatom i Gagom, bdiš kao anđeo raširenih krila, da si pratilac mog života. U svaki trenutak smo stale ti i ja, ispunile ga, i sada mi ti trenuci boje život tvojim prisustvom, dok mi s vremena na vrijeme morski vjetar nanosi mirise brižno spremljene tvoje ljubavi, neuništive, savršene, divne, kakva jeste bila.

NEVENKA SAVELJIĆ

457

JOVANKA Vlatkova VUČINIĆ rođena Martinović

ВЕСЕЛИН Лазарев ЛИПОВИНА Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti, 9. januara u krugu uže porodice, na novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: suprug VLATKO, sin MLADEN, ćerka ZORICA, brat MITAR, unučad LAZAR, MIRKO, OGNJEN, NIKOLA i KATARINA i ostala rodbina VUČINIĆ i MARTINOVIĆ

441

Памтићемо 10 мјесеци Нашег Драга-када брату у сусрет оде Ти. Памтићемо Те и замолити да Нам Мога ТАТУ и Нашег Драга пригрлиш. Породици најискреније саучешће. ЈАНКОВИ КАТНИЋИ ТАМАРА, ЖЕЉКО 461

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Subota, 9. januar 2021.

Posljednji pozdrav

ZORANU - ČOKI OSTOJIĆU

Sa nevjericom i tugom smo primili vijest o tvom odlasku. Pamtićemo te po osmijehu, optimizmu i radnom elanu. Ostavio si neizbrisiv trag u Luci Bar kao sindikalac, radnik, kolega. Čuvaćemo uspomenu na tebe, počivaj u miru.

KOLEKTIV LUKE BAR

420

Posljednji pozdrav

ZORANU KOSOVIĆU

Tvojim preranim odlaskom naš kolektiv je ostao bez vrijednog i dobrog radnika i kolege. Uvijek ćemo te se sjećati sa poštovanjem. Počivaj u miru.

KOLEKTIV LUKE BAR

421

Oglasi i obavještenja

Dana 7. januara 2021. u 69. godini iznenada je preminuo

Subota, 9. januar 2021.

Престало је да куца племенито срце моје драге сестре

БРАНКЕ Радованове ВУКЧЕВИЋ

VESELIN Lazarev LIPOVINA

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 8. januara u krugu uže porodice u 13 časova na Bjelošima.

рођене Радовић

Остају заувијек сјећања на Тебе и драге успомене. Почивај у миру. Жалићу за Тобом, драга сестро Бранка. 407

Ožalošćena porodica: majka ĐORĐINA – ĐINA, sinovi DEJAN, PETAR i PREDRAG, ćerke DIJANA, JELENA i LJILJANA, sestra SENKA, sinovac DRAŠKO, strina OLGA, brat od strica ČEDO, sestre od strica, snahe, unučad, ujaci, tetke, sinovci, sinovične, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna porodica LIPOVINA i ZUBER

20 godina je prošlo od tragične smrti našeg

DARKA

Сестра АНКА

Посљедњи поздрав нашој драгој тетки

Nedostaješ nam za sve što je došlo i za sve što dolazi... ostaješ vječno voljen!

БРАНКИ Радовановој ВУКЧЕВИЋ

408

рођеној Радовић

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav ocu, svekru i đedu

Почивај у миру, била ти лака црна земља. 406

ДРАГО и БЕБА са породицама

Tvoji: DANILO, DARIJA i JAVORKA

Posljednji pozdrav đedu i bivšem svekru

VESKU LIPOVINI

VESELINU LIPOVINI 437

Od prijatelja MIĆE i LJUBE KALUĐEROVIĆ 415

Sin DEJAN, snaha IVANA i unuci FILIP i DANILO 409

Našem dragom

ĐORĐIJU KLIKOVCU

Navršava se 40 tužnih dana od kada si nas ostavila

Bio si bivši svekar i pravi prijatelj od većine moje rodbine. Kad sam izgubila majku prvi si mi ti otvorio vrata utjehe, pomoći i toplih savjeta koje nikada neću zaboraviti. Hvala ti za sve. ĐEDE, boliš jako, najviše, ali ja ću biti tvoj osmijeh, sreća, zauvijek ćeš imati posebno mjesto u mom srcu jer, ĐEDE, ja sam Ti, ja sam tvoja bit, a dogovor koji smo imali ispoštovaću, to ti tvoja Taka obećava. Počivaj u miru, neka te Anđeli čuvaju u Raju. Unuka KATARINA – TAKA i bivša snaha MAJA

LJUBICA RAŽNATOVIĆ

424

VESKU LIPOVINI Posljednji pozdrav. 416

Posljednji pozdrav voljenoj tetki i babi

Porodica pok. brata DRAGA

Dani prolaze, ali nema utjehe koja može ublažiti bol i tugu za tobom, moja Uba. Riječi ne postoje da opišu moja osjećanja. Tuga i bol za tobom biće vječna, do zadnjega dana života mog. Nedostaje mi tvoj majčinski zagrljaj. Volim te, moja Uba.

Tvoj sin PEĐA sa porodicom Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je 7. januara 2021. poslije kraće bolesti preminula u 82. godini naša draga

VELIKI DELIBAŠIĆ Tvoja dobra i plemenita duša ostaće vječno u našim srcima. Tvoji: BATO, PEĐA, MARKO, JADRANKA i MARIJA PEROVIĆ 418

435 Četrdeset je dana od smrti sestre i tetke

Дана 5. јануара умрла је наша драга

JOVANKA Krstova NIKČEVIĆ rođena Drašković

LJUBICE – UBE RAŽNATOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 8. januara u užem krugu porodice na groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: sin RANKO, kćerka RANKA, unučad MILOŠ, MILICA, MATIJA, MILJAN, FILIP i NIKOLA, snaha STANKA, sestre MILKA i OLGA, snaha DARA i ostala mnogobrojna rodbina NIKČEVIĆ i DRAŠKOVIĆ

АНИЦА Тихомирова ДРАГАШЕВИЋ

Kako vrijeme odmiče sve nam je teže da prihvatimo da više nijesi sa nama, a bol za tvojom preranom smrću je sve jači. Zauvijek ćemo čuvati od zaborava uspomenu na tebe.

ВУКО, МИХАЈЛО и СРЂА са породицама

Neutješni: sestra MILEVA i sestrić ILIJA sa porodicom 433

386 390

POMENI

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Četrdeset je dana od kako nijesi sa nama draga moja tetka

Dana 9. januara 2021. se navršava 40 tužnih dana od kada nije sa nama

UBA

JOVANKI K. NIKČEVIĆ Tvoj lik, dobrota, iskrenost, ljubav i podrška zauvijek će ostati u našim srcima i sjećanjima.

MOMIR Milovanov ĐUKANOVIĆ

Nedostaje tvoja ljubav, tvoj majčinski zagrljaj, tvoja dobrota, tvoj osmijeh. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru i među anđelima.

BATO IVANOVIĆ sa porodicom 436

Porodica ĐUKANOVIĆ

e-mail: oglasno@t-com.me

384

Tvoja VESNA 434

Oglasi i obavještenja

Subota, 9. januar 2021.

Voljeni naš

STEFANE 9. 1. 1987.

Danas ti je rođendan, drugi koji ne slavimo zajedno. Svakog dana nam mnogo nedostaješ i prisutan si u našim mislima i uspomenama. Živiš u nama kroz tvoju divnu djecu koja nam daju utjehu. Puno te volimo!

Stric DANO PETROVIĆ sa porodicom

419 Dana 9. januara 2021. navršava se godina od smrti

Navršava se četrdeset dana od smrti

MILENE Dragove MILIĆ

Srećo naša

MILANKE Perove ŠUNJEVIĆ rođ. Kalezić

Ni godina nije umanjila bol za tvojim odlaskom, jer bol nije u riječima i suzama, nego u duši i srcu u kojima ćeš vječno živjeti. Umjesto godišnjeg pomena porodica prilaže novčana sredstva za obnavljanje Crkve Resna – Bjelice.

STEFANE Od kada te nema, svaki dan sve teže bez tebe, boli... Nedostaješ...

PERO, MILENA, MLADEN, MAJA, zet i unučad

Sinovi VUKAŠIN i VLADO sa porodicama 391

385

Desetog januara 2021. godine navršava se dvadeset godina otkako nije sa nama naša Навршава се четрдесет дана од смрти нашег драгог и незаборавног супруга, оца, брата, свекра, таста, ђеда, прађеда и ујака

Deveti januar je tvoj rođendan, dan kada bi se svi radovali u veselju ga slavili. Ljubili bi te i grlili najjače, ali to je samo san, jer danas sa suzama u očima i neizmjernim bolom u srcu prisjećamo se tvog rođendana i tvog toplog zagrljaja. Znamo da si sad na boljem mjestu, da duvaš svjećice sa anđelima i da se moliš za nas, da nas čuvaš i paziš kao što si to uvijek radio. Teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku. Vrijeme nije lijek, danas ćemo upaliti svijeću, a suze što se slivaju niz lice poklon su ti od nas. Naš miljeniče.

RADMILA BOGOJEVIĆ rođena Zonjić

АНДРИЈЕ В. БРИНИЋА Дана 11. јануара 2021. године у 10 часова у кругу уже породице посјетићемо његову вјечну кућу и одржат парастос у Храму Успења Пресвете Богородице у Радовићима.

383

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

TVOJI NAJMILIJI

Vrijeme ne može da odagna tvoju prisutnost, dobrotu, ljubav i toplinu kojom si ispunjavala naše živote, niti može da izblijedi naše sjećanje na tvoj lik i ljudske vrline kojima si plijenila.

410 Tvoji: RAJKO, DRAGAN, MAJA, JELENA, DANILO i PETAR 387

Четрдесет је дана од смрти

МОМИРА ЂУКАНОВИЋА Нека твоја племенита душа почива у миру и нека те анђели чувају. 379

МИЈО са породицом

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 9. januar 2021.

Navršava se 40 tužnih dana od smrti sina, brata i oca

Tri godine su od smrti voljenog oca

Draga naša

RADOVANA Vasovog POPOVIĆA

DUŠANA – DULA VIŠNJIĆA

Voljeni ne umiru, dok žive oni koji ih vole. Tvoja ćerka NADA sa porodicom

Teško je prihvatiti istinu da te više nema jer si otišao tiho, bez želje i poruke. Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Zauvijek ćemo te se sjećati, o tebi sa ponosom pričati. Nedostaje tvoja ljubav, tvoji zagrljaji, tvoja plemenita duša, tvoj osmijeh. Nedostaju sve one tvoje osobine koje su uvijek bile najbolje a imao si ih na pretek. Bio si snaga svoje porodice. Previše je bola i tuge, premalo riječi koje mogu opisati osjećanja i tvoje ovozemaljsko odsustvo. Bio si najbolji roditelj, sin, brat. Tvojim odlaskom za nas, tvog Rakula, Cicku i Bebušku neće biti isto. Ostaće velika praznina koja će vječno boljeti. Sada si na nekom boljem mjestu gdje te ništa ne boli. Hvala ti za svu ljubav i dobrotu, za svaki osmijeh, djeci očinsku brižnost, toplinu, radost, sreću koju si nesebično davao cijelog svog života. Ovim putem zahvaljujemo svima koji nam uputiše riječi podrške u teškim trenucima. Dana 9. januara 2021. uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću. Počivaj u miru i neka te Anđeli čuvaju.

389 Četrdeset dana je od smrti

JOVANA

Hvala ti što si bila dio našeg kolektiva. Poslije tebe ostaje nam tuga i praznina koju teško možemo ispuniti vremenom ili riječima. S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoju časnu i plemenitu dušu, izuzetno obrazovanje i intelekt.

SLOBODANA Milanovog JOVANOVIĆA Hvala ti na svemu što si uradio za nas. Počivaj u miru. U neđelju, uža porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću. 381

Otac ČEDO, sestra ANA, tetka RAJKA i tvoja dječica RADOVAN, ANĐELA i ČEDO

TVOJA PORODICA

Četrdeset je dana od smrti mog prijatelja

396

Tvoje KOLEGE

Navršava se 40 tužnih dana od smrti mog voljenog brata

SLOBODANA JOVANOVIĆA Dragi prijatelju, uvijek ću te se rado sjećati. Počivaj u miru.

380

Prijateljica NADA iz Švajcarske

DUŠANA - DULA VIŠNJIĆA

382

9. 1. 2005 – 9. 1. 2021.

Milion puta u toku dana pomislim na tebe, brate moj. Nikad neće zarasti rana, suznih očiju gledam tvoj broj. Čekam poruku od tebe, brate ali je nema. Tvoje riječi posvuda me prate kad se okrenem, tišina nijema. Bez pozdrava, zašto mi ode? Toliko toga sam ti reći htjela. Kako ću dalje, kaži mi, brate? Sa tobom sam bila srećna, vesela. Nadam se da si sada u zagrljaju majke, stričeva, tetaka našao mir i spokoj. Sve si u životu hrabro nosio, svemu vjerovao, svemu se nadao, sve trpio, ali… Tužno je moje srce, oči mi suzne, svaki me dan na tebe sjeti. Bože, zašto ga mladog uze!? On je trebao dugo živjeti. Hvala ti za raširene ruke kojima si me sretao. Zauvijek ćete biti u mom srcu, živjećete u svakoj mojoj suzi i uspomeni dok god moje srce kuca. Počivajte u miru, Anđeli moji.

MILORAD Nikolin BOJANIĆ

JANA B. STANIŠIĆ

Tužno sjećanje. PORODICA 378

Tvoja sestra ANUŠKA

397

Živiš svakog dana u našim mislima. Sa ponosom, poštovanjem i ljubavlju čuvamo te od zaborava. KOVILJKA, DRAGUTIN, STANISLAVA i VASILISA VIŠNJIĆ

SLAVICU Slavovu LAZOVIĆ

Iako svjesni tvog odlaska, ne mirimo se sa njim. Uvijek si sa nama.

Tvoji NAJMILIJI

Vrijeme prolazi ali bol za tobom neće nikada. Bez tebe ni mi više nijesmo isti. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, nikada prežaljen.

Tvoja zahvalna DJECA sa porodicama 430

DEJAN, SLAVICA, KATARINA i OGNJENA VIŠNJIĆ

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

JANA STANIŠIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem što smo te imali čuvamo uspomenu na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam darivala. Znala si koliko smo te voljeli, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ. Hvala ti za snagu koju si nam podarila.

e-mail: oglasno@t-com.me

LOLA i MILENA

DUŠAN VIŠNJIĆ Malo je reći da nam nedostaješ. Sa ponosom ćemo se sjećati tvog lika, toplih riječi i razgovora. BILJANA, DAVID i HELENA KRTOLICA 403

Otišla si onako kako si i živjela, tiho i nenametljivo. Puno nam nedostaju tvoje blage i brižne oči. Prolaze dani ispunjeni tugom, bolom i prazninom. Dan za danom ide, a nijedan bez sjećanja na tebe. Vrijeme nije lijek već svjedok bola, tuge i praznine što nijesi sa nama. S ljubavlju i ponosom te pominjemo, pamtimo onakvu kakva si bila, vedra, nesebična, puna ljubavi. Hvala ti za vrijeme provedeno sa nama... Sa ljubavlju i tugom čuvaćemo uspomenu na tebe, jer voljeni nikad ne umiru već vječno žive u našim srcima. Ovim putem želimo da se najsrdačnije zahvalimo svima koji prisustvovaše sahrani naše drage majke, na poslatim čituljama i svima onima koji su lično, putem telegrama i telefona izjavili saučešće, kao i medicinskom osoblju Doma zdravlja Danilovgrad, KBC i bolnici „Danilo I“ Cetinje.

405

404

414

DUŠAN VIŠNJIĆ

Tužno sjećanje na našu

Dana 9. januara 2021. navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša plemenita majka

1111

431

Subota, 9. januar 2021.

Oglasi i obavještenja MALI OGLASI

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PRODAJA Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno. Može i razmjena i otkupljivanje istih. Tel. 069 051 526 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

Magazin

Subota, 9. januar 2021.

Član grupe Who See Dejan Dedović Dedduh o muzičkim planovima

U pripremi peti album, svirke na čekanju PODGORICA - Crnogorski hip-hop dvojac Who See Dejan Dedović Dedduh i Mario Đorđević Noyz, nakon što su javnosti predstavili singl ,,Idu dani“, vrijedno rade na novom, petom albumu i čekaju da se situacija sa korona virusom stabilizuje da bi krenuli sa nastupima. Nadaju se da će sa svirkama krenuti do ljeta, a sada slobodno vrijeme koriste da bi što kvalitetnije naprivili muziku za svoje vjerne fanove. POBJEDA: Da li ste vrijeme od kada vlada korona

virus iskoristili da nešto novo izbacite iz Vaše muzičke radionice? DEDDUH: Koristimo „prinudni odmor“ da pišemo i snimamo. Izbacili smo singl „Idu dani“ sa Sašom iz splitskog TBF-a, a ostale ćemo uskoro, pomalo, neka se smiri ova pandemija. POBJEDA: Složena situacija sa korona virusom uzdrmala je i muzički svijet, koliko je teško opstati u muzičkom svijetu u ovom specifičnom vremenu? DEDDUH: Već su mnoge Vaše kolege postavile pitanje slično ovom, a ukratko ću re-

Odlazak zvijezde serijala ,,Policijska akademija“

Preminula Marion Remzi

LOS ANĐELES - Glumica Marion Remzi, najpoznatija po ulozi u serijalu ,,Policijska akademija“, preminula je u četvrtak u svom domu u Los Anđelesu, potvrdio je njen menadžer Rodžer Pol za medije. Pol je kazao da je Remzi bila bolesna, ali nije želio da navodi tačan uzrok njene smrti. Ostaće upamćena po ulozi policajke Laverne Huks u ,,Policijskoj akademiji“, kao i po nekoliko drugih sjajnih projekata poput mjuzikla ,,Eubie!“. Remzi je rođena u Filadelfiji 1947. godine. Karijeru je započela u teatru, a

veliki dio života provela je pod svjetlima Brodveja. - Marion je sa sobom nosila svjetlo koje bi ispunilo svaku sobu u koju bi zakoračila. Bila je puna strasti i ljubavi prema glumi. Nedostajaće nam, uvijek ćemo je voljeti - istakao je Pol.

Sara Džesika Parker i Metju Broderik prodali kuću za 15 miliona dolara

NJUJORK - Sara Džesika Parker i Metju Broderik prodali su kuću u Vest Vilidžu, u Njujorku za vrtoglavih 15,85 miliona dolara. Popularni par kuću je kupio prije više od 20 godina za 2,99 miliona dolara, godinama su je renovirali i preuređivali, a prodali su je za sedam puta veću sumu novca.

Nakon prodaje te kuće par će živjeti u istoj četvrti na ogromnom imanju. Kuća u kojoj će porodica sada živjeti zauzima 45,42 metara, a posjeduje i privatni zoološki vrt. Novi dom ih je koštao 28,43 miliona dolara. Sara Džesika Parker i Metju Broderik u braku su od 19. maja 1997. godine i imaju troje djece, sina i dvije kćerke.

ći da nama nije ništa teže od mnogih drugih profesija. POBJEDA: Imate li nastupe da li ste zadovoljni po tom pitanju? DEDDUH: Nemamo nastupe, poštujemo sve propise da bismo doprinijeli da što prije imamo nastupe. Sa druge strane benefit je u nečemu drugome, imamo sve vrijeme ovoga svijeta da se posvetimo ritmu i poeziji. POBJEDA: U kojoj mjeri je država pomogla muzičare da prebrode period kada su bile zabranjene svirke? DEDDUH: Država?! Uopšteno, ne znam koliko su cr-

nogorski muzičari pomognuti od države, nijesam čuo da je Vlada ili neka srodna institucija ikad pomagala ovdašnjim muzičarima. Ako izuzmemo muzičare iz „državnih projekata“ ostali se sami bore za svoju priču. POBJEDA: Što je to što Vas pokreće da živite i stvarate muziku u ovom specifičnom vremenu? DEDDUH: To je hip-hop. POBJEDA: Planovi za naredni period? DEDDUH: Pravimo peti album, vjerujemo da bi i koncertna sezona mogla početi sljedećeg ljeta. B. P.

Ilon Mask je zvanično najbogatiji čovjek na svijetu LOS ANĐELES – Čelni čovjek „Tesle“ i „Spejs Iksa“ Ilon Mask postao je najbogatiji čovjek na svijetu, a bogatstvo mu prelazi 185 milijardi dolara, piše BBC. On je preuzeo prvo mjesto na ljestvici nakon što je prije nekoliko dana skočila cijena „Tesline“ dionice. Dosad je prvo mjesto pripadalo osnivaču „Amazona“ Džefu Bezosu, koji ga je držao od 2017. godine, prenosi Indeks. Vrijednost Maskove kompanije za električne automobile „Tesle“ porasla je ove godine i u srijedu je prvi put dostigla tržišnu vrijednost od 700 milijardi dolara. To kompaniju čini vrednijom od „Tojote“, „Folksvagena“, „Hjundaija“, „GM-a“ i „Forda“ zajedno. Na vijest da je postao najbogatiji čovjek na svijetu Mask je na Tviteru napisao: ,,Čudan osjećaj“. U jednom ranijem tvitu je rekao: ,,Otprilike polovina mog novca namijenjena je za rješavanje problema na Zemlji, a polovina za podizanje samoodrživog grada na Marsu kako bi se osigurao nastavak života u slučaju da Zemlju pogodi meteor kao u doba dinosaurusa ili izbije treći svjetski rat pa sami sebe uništimo“.

Nik Kejv najavio novi album

SIDNEJ - Nik Kejv i bend the Bad Seeds najavili su novi album pod nazivom ,,Carange“, a kada će biti u prodaji još nije poznato. Pošto je zbog pandemije otkazao turneju po Velikoj Britaniji i Evropi za 2021, Kejv je izjavio da osjeća da je to sada ,,prilika za uvid“ i ,,vrijeme za novi rekord“. On je na svojoj stranici ,,The Red Hand Files“, odgovarao na pitanja fanova kada je potvrdio da je bio u studiju sa redovnim saradnikom i kolegom iz benda The Bad Seeds, Vorenom Elisom sa kojim radi na novom materijalu. – U mnogim aspektima lokdaun mi se činio kao nešto poznato, kao da sam kroz to već prošao. Pretpostavljam da ovo ne

treba da čudi jer sam niz godina bio zavisnik od heroina, a samoizolacija i socijalna distanca idu uz to. Takođe sam do-

bro upoznat sa tugom i njenim mehanizmima, kolektivna tuga djeluje sablasno slično kao i lična, sa svojom tamom koja

zbunjuje, duboko uznemirava i odaje osjećaj gubitka kontrole – napisao je poznati muzičar u odgovoru jednom fanu. Napisao je i da je iznenađen koliko mu je teško što ne može da nastupa uživo. – Imam jaku čežnju za nastupima uživo i čini mi se kao da živim polovičan život. Nedostaje mi ushićenje penjanja na binu, navala osjećaja kod izvođenja pjesama, kada sve brige nestaju u jednoj animalističkoj interakciji sa mojom publikom – napisao je Kejv. Na kraju pisma fanu pod imenom Tobias, kaže da se već nalazi u studiju sa Elisom da bi radio na novom albumu. Novi, 18. po redu album naslijediće izdanje ,,Ghosteen“ objavljeno 2019. godine.

Bend Kings of Leon najavio novo izdanje LOS ANĐELES – Bend Kings of Leon su objavili dvije nove pjesme – ,,The Bandit“ i ,,100.000 People“ – koje predstavljaju njihove prve studijske snimke od albuma ,,Walls“ iz 2016. godine. Dvije numere su ujedno i najava za njihov predstojeći album ,,When You See Yourself“, koji će slušaocima biti dostupan od 5. marta. Kings of Leon čine braća Folovil – Kejleb, Nejtan, Džared i rođak Metju. Bend je osnovan 1999, ali je svjetsku slavu stekao sa albumom ,,Only by the Night“ (2008), koji je iznjedrio hitove ,,Sex on Fire“, ,,Use Somebody“ i ,,Notion“. Kao i mnoge umjetnike, pandemija korona virusa je usporila i njihovo stvaralaštvo. U martu 2020. objavili su lajv s n i m a k p j e s m e , ,G o i n g Nowhere“, kada su i najavili i novi materijal.

,,When You See Yourself“ dostupan od marta

Bend Kings of Leon