Dnevni list Pobjeda 10.03.2020. by Pobjeda

KO OTIMA: Bjelopavlići poručuju da neće dozvoliti da njihove crkve i groblja ostanu u vlasništvu Srpske crkve

Neće proći namjera „gde su srpski grobovi tamo je srpska zemlja“

Predsjednik Crne Gore u posjeti Litvaniji

Đukanović: Nastaviti proces proširenja

STR. 2. i 3.

Premijer Duško Marković u okviru Saveza za Evropu razgovarao sa CANU i Udruženjem pravnika

Građanska država je ključ za evropski put Grobovi pored Manastira Ždrebaonik

Kad umrem đe će da me sahrane? Sve je prepisano na Beogradsku patrijaršiju. Moramo li njih pitat đe ćemo se sahranit? Je li to moguće? – pita Božidar Brajović iz sela Jelenak. Ogorčeni su i u Veljoj Zagredi, gdje su lokalnu Crkvu Svetog arhanđela Mihaila sami obnovili. Osveštao ju je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve vladika Mihailo, a sada je upisana na Srpsku crkvu STR. 6. i 7. BALKANSKA RASKRŠĆA Kako intelektualci vide budućnost regiona

Hoće li Vučić ,,osloboditi“ Srbiju od Kosova

» Piše: Azem VLASI

Što će SAD ponuditi Srbiji i zbog čega će to, kako kaže Vučić, Albanci teško prihvatiti, a Srbi neće moći odbiti STR. 9.

Rezultati saradnje crnogorske i srpske policije u slučaju bjegunca optuženog za ubistvo Gorana Lenca

Mršića pratili i uhapsili u Požarevcu

STR. 2.

INTERVJU: Nikola Rakočević, šef poslaničkog kluba i član Predsjedništva DPS-a

DF bojkotuje izbore u Tivtu zbog pada političkog rejtinga

STR. 10. i 11.

STR. 3.

U Italiji za dan umrlo 97 osoba, prvi slučajevi korona virusa u Albaniji

Konte: Italija od danas u karantinu

Disciplinski postupci protiv osam zaposlenih u Javnom servisu

Ćirović-Bošković i Leković vrijeđali kolege na Fejsbuku STR. 8.

STR. 15.

Politika

Utorak, 10. mart 2020.

Premijer Duško Marković u okviru Saveza za Evropu razgovarao sa CANU i Udruženjem pravnika

Građanska država je ključna za evropski put

Predsjednik Crne Gore počeo trodnevnu zvaničnu posj

Đukanović: Nas proces proširen

Marković je, kako je saopšteno, sa predstavnicima Udruženja pravnika razgovarao o više važnih pitanja u cilju prevazilaženje podjela u društvu i obezbjeđivanja punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji Duško Marković sa predsjednikom CANU Draganom Vukčevićem

PODGORICA – Sekularna i građanska država i njena kultura ključni su elementi zajedničkog rada na daljem evropskom napretku Crne Gore - ocijenjeno je na sastanku premijera Duška Markovića i članova predsjedništva Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), na čelu sa akademikom Draganom Vukčevićem, saopšteno je iz Vlade. Marković je sastancima sa predstavnicima Udruženja pravnika i CANU nastavio dijalog u okviru inicijative Saveza za Evropu. Iz Vlade je saopšteno da je konstatovano da Crna Gora u Evropu ulazi sa svojim viševjekovnim kontinuitetom i identitetom multikulturne i multikonfesionalne države. - U tom kontekstu, kontinuitet našeg političkog i društvenog sistema podrazumijeva dalje jačanje institucija i njihovu nadogradnju, čemu je Vlada posvećena - kazao je Marković. Rekao je da među ključnim institucijama koje treba da obezbijede ostvarivanje naših razvojnih i evropskih perspektiva prepoznaje CANU. - Predsjedništvo CANU je saopštilo da u potpunosti podržava inicijativu predsjednika Vlade i da je Akademija voljna i spremna da pruži do-

prinos kako bi se naša zemlja kvalitetno integrisala u Evropsku uniju - navodi se u saopštenju. Dodaje se da su akademici informisali Markovića da je u završnoj fazi rad na tri crnogorska leksikona – Leksikonu diplomatije, Leksikonu likovnih umjetnosti i Leksikonu botanike i biodiversiteta, i da je CANU započela rad na leksikonima etnologije, crnogorskih dinastija i naše privrede. Na sastanku Markovića i predstavnika Udruženja pravnika Crne Gore ocijenjeno je da je nesporna potreba crnogorskog društva za širokim dijalogom kako bi se prevazilazile podjele i društveno-politički akteri bolje razumjeli. Marković je, kako je saopšteno, sa predstavnicima Udruženja pravnika razgovarao o više važnih pitanja u cilju prevazilaženje podjela u društvu i obezbjeđivanja punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji. Premijer je istakao važnost da se ukupan društveni i politički potencijal Crne Gore okupi oko evropskih vrijednosti i kroz razgovor, razmjenu ideja i mišljenja, nađe zajednički interes i dogovor za rješenja koja će ubrzati proces evropskih integracija. P re d st av n i c i Ud r u ž e n j a pravnika, na čelu sa njihovim

predsjednikom i glavnim i odgovornim urednikom časopisa „Pravni zbornik“, Branislavom Radulovićem, ukazali su na pojedina pitanja koja se odnose na izazove u funkcionisanju institucionalne demokratije i vladavinu prava. Iz Udruženja pravnika posebno su naglasili značaj unapređenja pregovaračkog procesa sa EU u poglavljima 23 i 24, prekid v.d. stanja u većem broju državnih organa i institucija, donošenje novog Građanskog zakonika, izmjene i dopune Krivičnog zakonika, Zakona o NVO, primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nastavak reforme i profesionalizacije javne uprave, te unapređenje postupka izbora u naučna zvanja na Univerzitetu i modela obrazovanja pravnika u Crnoj Gori. Udruženje pravnika su, osim Radulovića, predstavljali redovna profesorica na Pravnom fakultetu Maja KostićMandić, redovni profesor na Pravnom fakultetu Nebojša Vučinić, advokat Ana Stanković-Mugoša i generalna sekretarka Udruženja pravnika i ranija sekretarka redakcije časopisa za pravnu teoriju i praksu „Pravni zbornik“ Jadranka Vojinović. Sastanku su, u ime Vlade, osim Markovića, prisustvovali i ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević. I. K.

PODRŠKA ZA CRNU GORU: Milo Đukanović i Gitanas Nauseda

Siguran sam da će Crna Gora nastaviti da igra ulogu predvodnika u usvajanju evropskih standarda i stvaranju pretpostavki za ostvarivanje članstva novih država u EU – rekao je Milo Đukanović PODGORICA – Litvanija će i dalje podržavati Crnu Goru, jer joj je prioritet da sve zemlje Zapadnog Balkana budu u evropskoj zajednici rekao je juče predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda, koji je u Viljnusu bio domaćin

crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću. Đukanović je juče počeo trodnevnu zvaničnu posjetu baltičkim državama - Litvaniji, Estoniji i Letoniji. -Vjerujem da će se proces proširenja nastaviti, naročito na-

kon ohrabrujućih poruka novog sastava Evropske komisije - kazao je Nauseda, poručujući da je prioritet Litvanije da pomogne svim državama koje žele da postanu članice EU. -Po mom mišljenju, ta vrsta filozofije jeste logična i bazira-

Skvarnelis: Imamo slične izazove i dijelimo zajedničke vrijednosti Milo Đukanović se, u okviru zvanične posjete Litvaniji, sastao sa predsjednikom Vlade Sauliusom Skvernelisom i predsjednikom Skupštine Viktorasom Pranckie-

tisom. Litvanski premijer kazao je da njegova vlada visoko cijeni doprinos Crne Gore njegovanju vrijednosti slobode i razvoju zemlje i regiona. Istakao je zadovoljstvo

što će posjeta Đukanovića dodatno ojačati bilateralnu saradnju u susret 15. godišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije države – saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

Politika

Utorak, 10. mart 2020.

jetu baltičkim državama

staviti nja

na na vrijednostima. Mi ćemo zaista da podržimo sva nastojanja tih država da se integrišu u EU. Nemojte se ljutiti ako vidimo nešto što izaziva našu zabrinutost, možda u bilateralnim odnosima ili u susjedstvu da postoje otvorna pitanja, mi ćemo skrenuti pažnju na to. Mislim da je to najbolji dokaz našeg prijateljstva, jer prijatelji ne govore samo o prijatnim stvarima već ukazuju i na negativne aspekte koji mogu da se poprave – rekao je Nauseda. Đukanović je, ističući da je ovo prvi razgovor na predsjedničkom nivou od obnove nezavisnosti Crne Gore, rekao da vjeruje da je potpuno izvjesno da će Crna Gora biti prva sljedeća članica EU. - Siguran sam da će Crna Gora nastaviti da igra ulogu predvodnika u usvajanju evropskih standarda i stvaranju pretpostavki za ostvarivanje članstva novih država u EU – dodao je Đukanović, nakon razgovora sa Nausedom. Crnogorski predsjednik je naglasio da je njegov razgovor sa litvanskim kolegom bio usredsređen uglavnom na regionalna i pitanja evropske i evroatlantske perspektive Zapadnog Balkana. Ponovio je zahvalnost koju Crna Gora ima prema Litvaniji za razumijevanje naših evropskih i evroatlanskih aspiracija i što je jedna od prvih priznala re- Crna Gora i Litvanija imaju slične izazove, a kao saveznice u NATO dijele zajedničke vrijednosti i svijest o važnosti transatlantskog savezništva - rekao je Skvernelis i iskazao interes za uspostavljanje saradnje Crne Gore sa litvanskim Centrom za sajber bezbjednost, u cilju savladavanja aktuelnih izazova.

zultat referenduma o nezavisnosti Crne Gore. - Zapadni Balkan je specifičan region koji je dugo lutao po vanevropskim bespućima i zbog toga zaostajao u pogledu ekonomskog i demokratskog razvoja za Evropom. To je posljedično rađalo veoma frekventnu nestabilnost i zbog toga je Zapadni Balkan dobio epitet nestabilnog evropskog regiona. Naše uvjerenje je da je trenutak, koji treba iskoristiti, da vratimo Zapadni Balkan njegovoj evropskoj kući. Crna Gora nastoji da da dobar primjer tome – rekao je Đukanović, poručujući da je naša zemlja „vjeran promoter evropskog sistema na Zapadnom Balkanu“. - Drago nam je da to registruju naši evropski i evroatlantski partneri. Kao rezultat tih naših evropskih napora i usvajanja evropskih standarda Crna Gora je već članica NATO-a i zemlja lider u pregovorima sa EU. Vjerujemo da je potpuno izvjesno da će Crna Gora biti prva sljedeća članica EU – rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, nova Evropska komisija je poslala ohrabrujuće poruke Zapadnom Balkanu. - Mislimo da su to ohrabrujuće poruke, ne samo za naš region, već Evropu u cjelini. EK je najavila da želi da bude geopolitička komisija, to je važno za nas. Mislimo da će EK naglaskom na geopolitičku dimenziju pomoći da se Zapadni Balkan prepozna kao prioritet Evope i EU. Kao Evropljani, zainteresovani smo da Evropa bude konkurentno pozicionirana na globalnoj mapi i zato nam odgovara geopolitički pristup u radu Komisije – istakao je Đukanović, dodajući da je veoma važno što je nova EK od početka aktuelizovala politiku proširenja, kao i to što imamo manje-više usaglašen model proširenja. Crnogorski predsjednik iskazao je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Litvanijom, koja je, kako je rekao, dominantna u oblastima odbrane, spoljne politike i bezbjednosti. Rekao je da ima prostora za unapređenje saradnje u oblasti ekonomije, da je litvanski model razvoja inspiracija za Crnu Goru, te da bi želio da vidi investitore iz Litvanije i baltičkih država u našoj zemlji. I. K.

INTERVJU: Nikola Rakočević, šef poslaničkog kluba i član Predsjedništva Demokratske partije socijalista Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da je gubitak političkog rejtinga razlog zbog kojeg je Demokratski front odlučio da ipak bojkotuje lokalne izbore u Tivtu. - Radi se o retrogradnom političkom subjektu, koji uvijek insistira na vaninstitucionalnom političkom djelovanju i produkciji političke nestabilnosti u kojoj se najbolje snalaze. Za njihovu odluku jednako je relevantna i činjenica koje počinju i sami da budu svjesni: da je politički rejting DF-a u ozbiljnom padu, pa u strahu od te potvrde, bojkot izbora dođe kao logičan alibi, rekao je Rakočević za Pobjedu. POBJEDA: Da li je najava bojkota DF-a ipak iznenađenje, imajući u vidu raniju odluku o izlasku na lokalne izbore? RAKOČEVIĆ: Kada bi legitimitet izbora bio narušen svaki put kada bi neko odlučio da te izbore bojkotuje, tada bi uveli, ne samo u Crnoj Gori, već i šire, novi politički princip, a vjerovatno i novo političko uređenje, svakako sličnije anarhiji nego demokratiji. Opozicija, pred izborne provjere, sasvim očekivano, pravi pritisak na vlast i pokušava stvoriti utisak u javnosti da je u podređenom položaju u odnosu na vladajuće partije, ali ipak, kada se raspišu izbori, ostaje im da biraju - da li da budu dio demokratskog sistema i pokušaju da se nametnu kao relevantni politički subjekt građanima, na izborima; ili će pak ostati van političkih procesa, uzaludno se zalažući u 21. vijeku u zemlji članici NATO-a i budućoj članici EU, za koncept nepoznat u svijetu, a to je da se vlast dobija bez borbe na demokratskim izborima, bilo na ulici, bilo sa neke

DF bojkotuje izbore u Tivtu zbog pada političkog rejtinga druge alternativne vaninstitucionalne adrese. POBJEDA: Što DPS očekuje od izbora u Tivtu? RAKOČEVIĆ: Tivat je egzemplar vizije razvoja Crne Gore, koju dominantno DPS ostvaruje u proteklih više od deset godina. Brojni razvojni projekti, koje smo realizovali, ali i programska superiornost da preostale komunalne i infrastrukturne izazove uspješno riješimo, uliva nam realni optimizam da ćemo ostvariti izuzetno dobar rezultat na lokalnim izborima u Tivtu. DPS je, bez dileme, jedina ozbiljna i kredibilna politička opcija za Tivat i siguran sam da ce građani to prepoznati. POBJEDA: Skupština je izabrala predsjednika DIK-a. Da li i dalje vjerujete da je nakon izbora u Tivtu moguć razgovor sa opozicijom o izbornom zakonu jer je pozicija DIK između ostalog dio izbornog zakona? RAKOČEVIĆ: Skupština je izabrala predsjednika DIK-a, bez negativnih tonova od opozicije povodom konkretnog rješenja. Ni u javnosti niko nije pokušao osporiti kredibilitet novoizabranog predsjednika DIK-a. Upravo ovakvo rješenje je putokaz za sve nezavisne institucije, koje čekaju kadrovska rješenja na njihovom čelu. Ne mislim da će pomenuti izbor motivisati opoziciju za dogovor o Zakonu o izboru odbornika i pos l a n i ka ,

Održana sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu

Dogovoreno kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnih institucija PODGORICA - Odbor za bezbjednost i odbranu usvojio je plan parlamentarnog nadzora za ovu i izvještaj o radu za prošlu godinu uz zahtjev poslanika DF-a i SDP-a Predraga Bulatovića i Ranka Krivokapića da se njihovo mišljenje izdvoji iz izvještaja. Članovi Odbora prihvatili su i prijedlog Krivokapića da se, povodom aktuelne bezbjednosne situacije u državi, održi kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnih institucija. Bulatović je, tražeći izdvojeno mišljenje na izvještaj o radu, podsjetio da su vrhovni i specijalni državni tužioci prošle godine odbili da dođu na kontrolno saslušanje i ocijenio kako je time dezavuisan rad Odbora za bezbjednost i odbranu. - Ovaj izvještaj sadrži afirmaciju politike vladajuće partije iz oblasti bezbjednosti i mislim

da ta afirmacija nije opravdana. Ovaj Odbor u prošloj godini nije održao nijedno kontrolno saslušanje. Ovdje se radi o falsifikatu julskih sjednica Odbora za bezbjednost. Prihvatanjem stava vrhovnog državnog tužioca da ne dolazi na kontrolna saslušanja vi ste dezavuisali rad ovog Odbora - rekao je Bulatović. Krivokapić je poručio kako se loše ponašanje skupo plaća i kako će Crna Gora platiti visoku cijenu zbog nesprovođenja efikasne kontrole institucija. - Sve će to biti primijećeno kod naših partnera. Formom ne možete riješiti suštinu. Najbolje ćemo pomoći ovoj državi ako budemo efikasni u kontroli institucija - rekao je Krivokapić. Na sjednici Odbora je odlučeno da će se o terminu kontrolnog saslušanja čelnika bezbjednosnih institucija naknadno izjasniti. Đ. Ć.

Na litijama prisutna antidržavna ikonografija POBJEDA: Da li vidite kraj litijama na kojima učestvuje veliki broj građana, budući da ima informacija da će ta okupljanja u organizaciji SPC potrajati? RAKOČEVIĆ: Ne mislim da je uopšte sporno pravo organizatora litija da protestuju. Ne mislim da su sami protesni skupovi nepoželjni, dok god su mirni, pa i uprkos tome sto se na njima često može vidjeti antidržavna ikonografija. Demokratija vam nalaže da morate biti tolerantni i strpljivi i prema takvom vidu iskazivanja nezadovoljstva. Posebno ne mislim da su protesti problematični jer su krajnje politički i to je sasvim jasno, a jedna od ključnih tekovina demokratije je upravo tolerantnost prema različitim pogledima na stanje stvari. Da je Crna Gora uređena kao teokratija, što nam sugerišu predstavnici Srpske crkve, ili po principu istočne civilizacije, kojima treba da težimo, po mišljenju SPC, protesti u državi bi zasigurno bili zabranjeni. Demokratija za koju se savremena Crna Gora izborila pruža svima mogućnost da iskažu javno svoj stav, međutim, za donošenje ozbiljnih odluka, poput izmjene zakonske regulative, potreban je makar jedan valjani argument, a ne manja ili veća brojnost na protestima - to ne može biti motiv za vođenje ozbiljne politke u pravcu zaštite vitalnih državnih interesa i primjene vladavine prava.

kada ih ne motiviše iskazana spremnost partija u vlasti da dogovorimo sva rješenja koja predlože, pod uslovom da su u skladu sa preporukama OEBS-a i da obezbjeđuju progresiju izbornog zakonodavstva. Ne znam državu Evrope, danas, u kojoj vlast nudi opoziciji dijalog, sa spremnošću da prihvati sva racionalna rješenja političke konkurencije, a da opozicija to odbija. Objašnjenje je jednostavno - ukoliko pristane opozicija da dogovori Zakon o izboru odbornika i poslanika sa vladajućom većinom, moraće da prihvati i rezultate izbora, a crnogorska opozicija unaprijed zna da će izbore izgubiti. Ipak, ne bi trebalo da ih plaši obaveza da čestitaju pobjedu protivniku, jer ne bi bio prvi put da ne održe obećanje da će priznati rezultate izbora, naprotiv - opozicija u Crnoj Gori nikada nije priznala pobjedu DPS-a bez obzira što Nikola Rakočević

je uvijek uoči izbora dobijala ono što je željelja. POBJEDA: Da li se može očekivati dogovor na sastanku ekspertskih timova Vlade i SPC o zakonu o slobodi vjeroispovijesti. RAKOČEVIĆ: Očekujem od Vladinog tima da pripremi kompetentnu pravnu analizu i razmotri mogućnosti konkretnih rješenja u pravcu postizanja dogovora, ali vrlo precizno štiteći državni interes Crne Gore. Optimista sam u dobru namjeru Vlade i u ozbiljan napor koji će biti uložen da se do rješenja dođe, ali, kako i logika nalaže, za dogovor je potrebno dvoje, a za opstrukciju samo jedno. Istovremeno, prizeljkujem da će SPC u Crnoj Gori uvažiti pravnu, ako već ne uvažava istorijsku argumentaciju i biti spremna da u dobrom duhu i dobroj namjeri zatraži sve garancije od crnogorske države za slobodno uzivanje svih vjerskih objekata, na principu vladavine prava, uz poštovanje države u kojoj funkcioniše. Nenad ZEČEVIĆ

SNP, Demos i Radnička partija se solidarišu sa DF-om i Urom PODGORICA – Ni SNP ni Demos, kao ni Radnička partija neće učestvovati na izborima u Tivtu – saopšteno je iz tih stranaka. Iz SDP-a je juče kratko rečeno da će konačnu odluku donijeti opštinski odbor u naredna dva dana. Odluka o bokotu izbora objelodanjena je u nedelju iz DF-a i Ure dok su iz Demokrata pozvali opoziciju da osim lokalnih izbora bojkotuje i državni parlament. Privremeni opštinski odbor SNP Tivat donio je juče odluku da neće učestvovati

Veći dio opozicije neće izaći na lokalne izbore

na predstojećim izborima u Tivtu, zbog, kako navode, nepostojanja minimuma uslova za slobodno izražavanje volje stanovnika ovog grada. - Uslova za slobodne, demokratske i fer izbore trenutno nema ni u Tivtu, ni na državnom nivou. Složene društveno-političke prilike, usvajanje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zloupotreba držav-

nih resursa u izborne svrhe, neusvajanje izbornog zakonodavstva, v. d. stanje u kojem se nalaze institucije koje treba da sprovode i nadgledaju izborni proces, su razlozi zbog kojih smo odlučili da bojkotujemo ove izbore – saopšteno je iz SNP-a. - Predsjedništvo Demosa smatra da sve dok bude trajalo neregularno institucionalno stanje u zemlji i

partijska politika bude iznad zakona i institucija, objektivno ne postoje uslovi za učešće demokratsko-opozicionih snaga na izborima, kako opštinskim, tako i parlamentarnim. Predsjedništvo Demosa je, uz konsulatacije sa Opštinskim odborom u Tivtu, zaključilo da ne učestvuje na predstojećim izborima u Tivtu – saopšteno je iz te partije. I. K.

Ekonomija

Utorak, 10. mart 2020.

Savjet CBCG usvojio radnu verziju nacrta izmjena Zakona o platnom prometu PODGORICA – Savjet CBCG juče je usvojio radnu verziju nacrta izmjena Zakona o platnom prometu koja je usaglašena sa evropskim direktivama pa se nakon usvajanja očekuje otvaranje tržišta, veća konkurencija, niže cijene usluga, jača zaštita potrošača, podsticanje inovacija i primjene digitalne tehnologije u platnom prometu. Zakon će se primjenjivati godinu nakon stupanja na snagu da bi se pružaocima platnih usluga ostavilo dovoljno vremena za pripremu. - Usaglašavanjem nacionalne regulative direktivom EU obezbijediće se da pružanje platnih usluga u Crnoj Gori bude uređeno na isti način kao u državama članicama, što će građanima omogućiti da imaju pravo na korišćenje platnih usluga u skladu sa najvišim evropskim standardima i uslovima sigurnosti - navedeno je u saopštenju nakon sjednice Savjeta. Oni objašnjavaju da su izmjene postojećeg zakona bile neophodne radi usaglašavanja sa Direktivom o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu - PSD2. - Najvažnija novina PSD2 direktive odnosi se na uvođenje novih platnih usluga - iniciranja plaćanja (PIS) i pružanja informacija o računu (AIS), usljed čega će se ovo tržište „otvoriti“ za nove potencijalne pružaoce platnih usluga. Ova di-

Očekuje se smanjenje provizija

rektiva omogućava da, osim banaka i ostalih dosadašnjih pružalaca platnih usluga, i treća lica (fintech kompanije) mogu postati licencirani pružaoci platnih usluga. To će usloviti povećanu konkurenciju na tržištu platnih usluga, od čega će najveću korist imati korisnici platnog prometa, kroz veću transparetnost i niže cijene usluga. Istovremeno će biti obezbijeđeni visoki sigurnosni standardi i unaprijeđena zaštita korisnika platnih usluga - ocijenuili su iz CBCG. U izvještaju o nadgledanju platnih sistema za 2019. konstatovano je da je platni

Dozvola Moneti MNE Savjet je juče dao odobrenja za pružanje platne usluge Moneti MNE, sa sjedištem u Podgorici. U saopštenju se navodi da će oni pružati platnu uslugu – izvršavanje novčanih doznaka, kroz sistem MoneyGram-a. U CPRS je kao osnivač Moneta MNE upisan Adrian Zulfiu, a izvršni direktor je Predrag Fatić. Ovo će, kako je Pobjeda nedavno pisala, biti četvrta platna institucija u Crnoj Gori.

sistem CBCG u 2019. radio neometano. Savjet je razmatrao i informaciju o zaštitu eura od falsifikovanja. - Značajni rezultati koje je CBCG postigla u ovom segmentu prepoznati su i u izvještaju EK za 2019. gdje se navodi da je „Crna Gora dostigla visok nivo usklađenosti sa pravnom tekovinom EU“, te da „Centralna banka ima neophodan kapacitet za tehničku analizu i obezbjeđuje redovne obuke za lica koja rukuju gotovinom, policiju i tužilaštvo“ - pojasnili su iz CBCG. Savjet je usvojio i izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike CBCG za decembar 2019. u kom je konstatovano da su aktivnosti regulatora realizovane po programu. Kroz razmatranje godišnjeg izvještaja o radu bankarskog ombudsmana za 2019, članovi Savjeta su se bliže upoznali sa stanjem u oblasti zaštite finansijskih prava klijenata i jemaca i aktivnostima ombudsmana na zaštiti prava. M. P. M.

U CANU održan okrugli sto o mrežama nove generacije

Automobili bez vo pokretači razvoja Ne vjerujem da će zaživjeti korišćenje autonomnih automobila, jer je za to potrebna putna infrastruktura, a ne tehnologija u automobilu, kaže akademik Momir Đurović PODGORICA - Glavni pokretač za razvoj 5G tehnologije je razvoj autonomnih vozila, odnosno samovozećih automobila, koji se mogu kretati bez vozača, smatra šef katedre za telekomunikacije na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu profesor Aleksandar Nešković. Akademik Momir Đurović smatra da 5G tehnologija neće donijeti ništa revolucionarno, već samo brzinu u prenosu podataka. On je upozorio da nema dokaza da zračenje od korišćenja telefona i mobilnih mreža nije štetno za zdravlje. - Danas kada pitate telekomunikacione mobilne operatore da li bi htjeli 5G, nijesu svi spremni da odmah idu u razvoj tih mreža, jer treba ulagati, međutim upravo je segment autonomnih vozila vrlo važan i on u stvari uvodi

Sa okruglog stola u CANU

novu revoluciju. Zahvaljujući 5G tehnologoji moći ćemo da kontrolišemo autonomna vozila i njihov razvoj je glavni pokretač za razvoj 5G tehnologije – kazao je Nešković na okruglom stolu o toj tehnologiji, koji je juče organizovala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). Nešković, koji je bio glavni predavač na jučerašnjem skupu, naveo je da se autmobil danas vidi kao osnovni servis koji će pokrenuti 5G. - Ovdje se daleko otišlo, ovo nije naučna fantastika. Veliki mobilni operatori najavljuju i planiraju da sa servisom za

Zračenje nije dokazano Agencija za investicije o ekonomskom državljanstvu

Nezahvalno prognozirati broj aplikacija PODGORICA - Iz Agencije za investicije su saopštili da je nezahvalno prognozirati koliko će biti aplikacija za program ekonomskog državljanstva u ovoj godini. - Posebno je nezahvalno ako se uzme u obzir epidemiološka situacija u svijetu u vezi sa virusom korona u svijetu - rekli su iz Agencije Mina biznis. Program je ograničen na dvije hiljade zahtjeva.

Prijem prvih aplikacija za program crnogorskog ekonomskog državljanstva počeo je krajem prošle i početkom ove godine. - Agencija je obezbijedila sve administrativne uslove za nesmetan prijem i obradu aplikacija - pojasnili su oni. Programom je definisano da po jednom zahtjevu minimalna obaveza ulaganja bude 100 hiljada eura za razvoj manje razvijenih opština, odnosno najmanje 250 hiljada i 450 hiljada za ulaganje u jedan od projekata sa liste razvojnih u zavisnosti od regiona u koji se ulaže. - Ministarstvo održivog razvoja i turizma objavilo je poziv za iskazivanje interesovanja za kvalifikovanje projekata na listu razvojnih projekata u oblasti turizma, koji je i dalje otvoren. Lista razvojnih projekata za oblast turizma u nadležnosti je tog Ministarstva - pojasnili su iz Agencije. M. P. M.

Iz Ure začuđeni što su Plantaže isplatile poreski dug PODGORICA - Plantaže su novcem od prodaje biznisa u Beogradu najvjerovatnije otplatile poreski dug od 3,3 miliona eura, saopštili su juče iz Ure. - Plantaže su prodale „13. jul Beograd“ trgovačkoj kući Gold i dali im ekskluzivu, što je indikativno ako imamo u vidu da su Plantaže odjednom izmirile nagomilani poreski dug i to potvrdili saopštenjem

Zabrinuti zbog prodaje biznisa u Beogradu - navodi se u saopštenju Ure i ocjenjuje da je teško vjerovati da je poreski dug isplaćen iz redovnog poslovanja, ukoliko se ima na umu poslovanje Plantaža u trećem kvartalu prošle godine. Iz Ure su kaza-

li da su Plantaže smanjile zaradu radnicima 20 odsto od oktobra prošle godine i da to smanjenje važi i danas, a sumnjivo im je i što se poreski dug isplaćuje u izbornoj godini. R. E.

Momir Đurović kaže da nema evidencije da elektromagnetno zračenje od korišćenja telefona i mobilnih mreža nije štetno za zdravlje. - Neko kaže jeste, neko nije, jer to nije pitanje inžinjera, ni medicine nego statistike koja dugo traje – smatra Đurović. I profesor podgoričkog

Elektrotehničkog fakulteta Zoran Veljović je upozorio da to što nema utvrđenih korelacija između korišćenja mobilnih mreža, odnosno zračenja i bolesti, ne znači da korelacije ne postoje. - Utvrđene granice od nivoa nejonizujućih zračenja nijesu jedinstvene, to su granice u tehničkom

autonomna vozila krenu za dvije godine. Neka oni pogriješe u prognozama i pet godina, ali smo na pragu toga – rekao je Nešković.

TESTOVI

Kazao je da u Njemačkoj već postoje putevi koji su opremljeni za autonomno kretanje vozila. - I prvi korak što se tiče korišćenja autonomnih vozila biće na auto-putevima, test vozila bez vozača se već testiraju na putevima – saopštio je Nešković. Prema njegovim riječima Mecedes je već premjerio cijelu planetu u smislu elek-

smislu i apsolutno ne garantuju ništa ako ih zadovoljite – upozorio je Veljović. Profesor Nešković ima drugačije mišljenje. - Dosta sam istraživao tu oblast. Kad pričamo o zračenju mobilnih telefona, nijesam naišao ni na jednu studiju koja daje korelaciju da je neko umro direktno od mobilnog telefona – rekao je Nešković

Ministarstvo finansija tvrdi da je garancija WTE za budvanski kolektor plaćena po zakon PODGORICA – Garancija od 29,25 miliona eura prema WTE-u za budvanski kolektor isplaćena je u skladu sa zakonom. I nije tačna konstatacija predsjednika opštine Budva da nije riječ o garanciji već o ugovoru o jemstvu, saopštili su juče iz Ministarstva finansija. Istakli su da su predstavnici Budve još ranije imali taj dokument koji se zove Payment Guarantee (Garancija plaćanja), a obradio ga je i njihov ekspert. Smatraju da se po tome vidi da namjera predstavnika opštine nije usmjerena u pravcu utvrđivanja bilo kakvih nezakonitih aktivnosti.

Predstavnici Budve pokušavaju da ne plate dug državi - Već je očigledno da se, ne birajući sredstva, serviranjem neistina i netačnih informacija, pokušava izbjeći obaveza isplate koju opština ima prema državi, odnosno skrenuti pažnja javnosti sa suštinskog problema i drugih gorućih pitanja u Budvi - kažu iz Ministarstva finansija. WTE je, podsjećaju, poslije višegodišnjih pregovora sa opšti-

nom Budva 13. decembra 2019. godine, dostavio opštini i Ministarstvu finansija protest za plaćanje garancije. Ministarstvo finansija je 27. decembra 2019. izmirilo obaveze po tom pozivu i u skladu sa preuzetim obavezama. - Tvrdnje da se ne radi o ugovoru i da je garanciju moguće osporiti na bilo koji način su neistinite,

Ekonomija

Utorak, 10. mart 2020.

Odluka Osnovnog suda u Baru

ozača glavni a 5G mreža Prelaz na autonomna vozila naravno nije planiran da ide naglo, imaćemo nekoliko faza, a predviđeno je da potpuna automatizacija pripada nivou 5, ta potpuna automatizacija podrazumijeva da nemate čak ni volan u kolima – objasnio je Nešković

tromagnetnog spektra. - Oni su išli u grad po grad u zadnjih pet godina, mjerili stanje u elektromagnetnom spektru da ne bi dolazilo do interferencije i smetnji kad pustite u saobraćaj autonomna vozila – izjavio je Nešković. rekao je da će razvoj autonomnih automobila donijeti nove koncepte življenja, što će i sa organizacionog stanja privrede značiti puno. - Prelaz na autonomna vozila naravno nije planiran da ide naglo, imaćemo nekoliko faza, a predviđeno je da potpuna automatizacija pripada nivou 5, ta potpuna automatizacija podrazumijeva da nemate čak ni volan u kolima – objasnio je Nešković. Podsjetio je da je električni automobil kompanije Tesla na nivou 4, gdje auto može samostalno da se kreće, dok se volan koristi eventualno u nekim incidentnim i nepredviđenim okolnostima. Nešković je istakao i značaj primjene 5G tehnologije za zdravlje čovjeka. Prema njegovim riječima u budućnosti se očekuje da na garderobu, ljudsko tijelo i samo tijelo ugrađuje čitav niz senzora. - Podaci će direktno ići do

bolnice i ljekara, i oni će biti u mogućnosti da otkrivaju diskontinuitet u zdravlju čovjeka, da automatski preduzimaju akcije i da na taj način spasu i maksimalano produže život – rekao je Nešković. Prema njegovim riječima, svi podaci koji se skupljaju sa tijela, automatski će ići u neke centre, gdje će se statistički obrađivati i biće moguće na jednostavan način kontrolisati širenja virusa i ozbiljnijih bolesti. - Suštinski sa primjenom 5G tehnologije u ovom segmentu bi trebalo da dobijemo drastično poboljšanje zdravlja i produženje životnog vijeka – poručio je Nešković.

SKEPTIK

Akademik Momir Đurović smatra da 5G tehnologija neće donijeti ništa revolucionarno za razliku od ranijih generacija mreža. - Tehnologija 5G donijeće samo brzinu u prenosu podataka, sve što se može sa 5G može da se uradi sa 4G ili sa 3G tehnologijom, digitalizacija je davno došla – kazao je Đurović. On je skeptik i što se tiče značaja 5G tehnologije za razvoj autonomnih automobila. - Ja ne vjerujem da će to zaživjeti jer potrebna putna infrastruktura za to, a ne tehnologija u atomobilu. Svijet je ogroman i još uvijek nerazvijen i zamislite kad bi to moglo da se primijeni u zemljama kao što je Crna Gora, koja još nema auto-put – naS. P. glasio je Đurović.

Sa decembarske konferencija za medije predstavnika budvanske administracije o dugu prema WTE

netačne i pravno neutemeljene. Neispunjenje obaveza, bez pravnog osnova, otvara vrata da se država kod međunarodnih refe-

rentnih institucija javi kao institucija koja ne ispunjava utvrđene i defnisane obaveze. To bi dovelo da toga da država ne mo-

Franović nezakonito smijenjen PODGORICA – Bivši direktor Luke Bar Zarija Franović je nezakonito smijenjen sa te pozicije 12. oktobra 2018. godine i istog dana nezakonito imenovan za savjetnika izvršnog direktora, presudio je Osnovni sud u Baru. Sud je u postpunosti usvojio Franovićevu tužbu i poništio odluke odbora direktora Luke Bar o njegovoj smjeni, kao i odluku o njegovom imenovanju za savjetnika novog izvršnog direktora Vladana Vučelića. Franović je u tužbi naveo da se iz obrazloženja o njegovoj smjeni zbog ,,nepoštovanja i nesprovođenja odluka odbora direktora“ ne vidi šta to nije poštovao, kao i da za mjesto savjetnika nije predviđen koeficijent 20. Iz Luke Bar su u odgovoru na tužbu naveli da Franoviću nijesu otkazali ugovor o radu, već da su ga smijenili sa mjesta izvršnog direktora i naveli da po statutu kompanije nijesu dužni da daju obrazloženje za smjenu. Istakli su i da je Franović prihvatio mjesto savjetnika, te smatraju da tužbu treba odbiti u cjelosti. Franović je u svjedočenju naveo da ga je

Zarija Franović

bord imenovao za direktora 1. avgusta 2017. godine, sa mogućnošću produženja još jednog mandata, a da je radni odnos sa Lukom Bar zasnovao dan kasnije. Do-

Inspekcija rada nije našla nepravilnosti

Anđelko Lojpur

Na zahtjev tadašnjeg predsjednika odbora direktora Luke Bar Andrije Lojpura, Inspekcija rada je kontrolisala ras-

poređivanje zaposlenih. Nije pronađena nijedna nepravilnost u zapošljavanju i raspoređivanju zaposlenih. Kontrolu je započela 3. oktobra 2018. godine inspektorka Dušanka Rakočević, a zapisnik je sačinjen 30. oktobra. Utvrđeno je da nije bilo nikakvih nepravilnosti. Luka Bar je u to vrijeme

zapošljavala 347 ljudi, a kako u zahtjevu Lojpura nije bilo preciziran ni konkretan zahtjev, ni vrijeme za koje se vrši kontrola, Inspekcija je kontrolisala 58 Ugovora o radu po slučajnom uzorku od 1. septembra 2017. do 1. septembra 2018. godine. Kontroli je prisustvovao tadašnji vd izvršnog direktora Dragan Nikezić.

dao je da je odluka donesena van prostorija Luke u hotelu ,,Sidro“, kao i da ga niko nije pozvao na sjednicu odbora direktora da se izjasni o primjedbama koje su imali na njegov rad. Istakao je i da je prihvatio mjesto savjetnika po savjetu Inspekcije rada, koja ga je uputila na sudski spor. Sud je kao svjedoke ispitao dotadašnjeg predsjednika borda Anđelka Lojpura i sekretaricu tog tijela Vesnu Mihaljević. Lojpur je kazao da su zapisnik sa sjednice na kojoj je Franović smijenjen potpisali on i Mihaljević, a da je odluka o poj smjeni donesena na osnovu zaključaka sa prethodne i 22 ranije sjednice, koliko je održano unazad godinu, da Franović ne sprovodi odluke borda. Naveo je da ništa nije rađeno tajno, da je Franović bio upoznat sa tim, kao i Vlada, odnosno premijer Duško Marković. Istakao je da odluka ne treba da sadrži obrazloženje, jer je ono sadržano u zapisniku sa prethodne sjednice. Te je navode potvrdila Mihaljević. Sud je konstatovao da odluka o smjeni izvršnog direktora sa obrazloženjem da ne izvršava svoje ugovorene i zakonske obaveze, mora biti temeljito obrazložena, zasnovana na odgovarajućem činjeničnom stanju i potkrijepljena pravno valjanim dokazima, kako to nalaže čl. 143 Zakona o radu. - U konkretnom slučaju odluka o razrješenju tužioca nema obrazloženje ni pravnu pouku, već je u istoj samo paušalno navedeno da se tužilac razrješava dužnosti zbog nepoštovanja i nesprovođenja odluka odbora direktora, a pri činjenici da se ne navode razlozi za razrješenje niti odluke odbora direktora koje tužilac nije ispoštovao i sproveo, ovaj sud je našao da je odluka morala biti poništena kao nezakonita, stoji u obrazloženju presude. Konstatuje se da bi zbog toga trebalo poništiti kao nezakonitu i odluku o imenovanju Franovića za savjetnika izvršnog direktora.

Prvostepena presuda u korist Montenegro erlajnza

Fond da vrati 144,5 hiljada eura PODGORICA – Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) moraće da vrati Montenegro erlajnzu (MA) 144,5 hiljada eura koje je avio kompanija ulagala u fond tokom osam godina, odluka je sutkinje Borjanke Zogović. Ovo je samo dio iznosa koji je MA uplaćivao od 2004. do 2012. godine, imajući u vidu da je sud utvrdio da je potraživanje od 66,7 hiljada eura, uplaćeno u prve četiri godine, zastarjelo. Sutkinja je odbila i dio tužbenog zahtjeva MA kojim je traženo da im CFSSI za kamate plati 168,5 hiljada eura, jer nijesu potpisali ugovor sa fondom kojim bi precizno definisali prava i obaveze, navodi u obraloženju. MA je radi rješavanja stambenog pitanja svojih zaposlenih uplatio 211,3 hiljade eura, ali kako pregovori oko lokacija i cijene otkupa stanova nijesu urodili plodom, prije četiri godine je tražio uloženi novac nazad. Fond ovaj novac nije mogao da vraže da zaključuje kreditne aranžmane, ili da ih zaključuje po vrlo skupim uslovima, a stvorilo bi mogućnost da svi kreditori, zbog neizvršenja obaveza, proglase svoje kredite dospjelim i zahtjevaju ubrzanu isplatu svih aranžmana - objasnili su iz Ministarstva i dodali da je suvišno govoriti o posljedicama takvog scenarija, koje bi bile katastrofalne po državu. Istakli su da preduzimaju sve pravne i zakonite mjere da se ovo potraživanje naplati. - Svi eventualni problemi u koje dođe opština Budva po ovom pitanju biće jedina i isključiva odgovornost trenutnog neodgovornog opštinskog rukovodstva - ocijenili su iz Ministarstva finansija. M. P. M.

ti, navodeći da su sva sredstva uložena u izgradnju zgrada po Crnoj Gori. Tokom ovog postupka saslušani su zaposleni u MA Vladimir Seratlić i Biljana Medojević koji su bili saglasni u stavu da su od starta dobijali neprihvatljive ponude, te da su cijene stanova bile tržišne, a ne troškovne. Nudili su im pet stanova u zgradi na Tuškom putu na sjevernoj strani, od kojih su dva bila u prizemlju, uz obavezu doplate dodatnih osam hiljada eura. Navode i da su bili uslovljeni otkupom pomoćnih objekata, pa su odustali od ove ponude, jer stanovi nijesu odgovarali njihovim potrebama ni visini uloženih sredstava. Nijesu bili zadovoljni ni ponudom otkupa stanova u Petrovcu i Meljinama, pa su nastavili da insistiraju na povraćaju novca. Direktor CFSSI Danilo Popović je na sudu kazao da su poslodavci od 2008. do 2016. godine bili u obavezi da odvajaju 0,7 odsto bruto zarada radi rješavanja stambenih pitanja zaposlenih, a da je nakon

Kursna lista USD

1.14560

GBP

0.87383

JPY

117.12000

CHF

1.05940

AUD

1.73300

CAD

1.56130

CZK

25.50400

TRY

7.00020

ukidanja ove obaveze to dobrovoljno nastavilo da radi 1600 firmi, među kojima i MA, ali bez potpisanog ugovora o lokaciji, broju i cijeni stanova. Sutkinja u obrazloženju navodi da sudeći prema Ugovoru o saradnji na projektu izgradnje stanova solidarnosti koji su zaključili Savez sindikata CG, Unija poslodavaca i Vlada, poslodavci nijesu imali obavezu da to čine, već je to bila preporuka da, na načelima slobodne inicijative i principa solidarnosti, udruže sredstva u fond. Popović i bivši direktor fonda Boris Mihailović tvrdili su da je cijena od 710 eura po kvadratu bila građevinska cijena, uvećana za 9,73 odsto za projektovanje, nadzor i organizaciju rada fonda, ali da nadležnima u MA nijesu odgovarale ponude. Iz fonda su naveli da su više puta dostavljali prijedlog ugovora o ulaganju i udruživanju sredstava MA, ali da se oni nikada nijesu izjasnili niti pokazali volju da ga potpišu. M. Lk.

Društvo

Utorak, 10. mart 2020.

Klinički centar Crne Gore predstavio istraživanje

Od reumatoidnog artritisa oboljelo oko 3.000 ljudi PODGORICA – Svakodnevna klinička praksa je pokazala da je u Crnoj Gori od reumatoidnog artritisa oboljelo oko 3.000 ljudi, dok se oko 250 liječi biološkom terapijom, što je procentualno oko osam posto - istakla je načelnica Odjeljenja za reumatologiju Kliničkog centra Ana Bulatović. Prvi put u Crnoj Gori sproveden je projekat koji prezentuje lokalne podatke iz svakodnevne kliničke prakse o značaju i vrijednosti liječenja pacijenata oboljelih od reumatoidnog artritisa savremenom biološkom terapijom. Uvođenje biološke terapije u terapiju reumatoidnog artritisa obezbijedilo je benefite sa aspekta trajanja i kvaliteta života oboljelih, aspekta ekonomije, zdravstvenog sistema i društva. Bulatović je pojasnila da postoji visoka vjerovatnoća da je ukupan broj oboljelih od reumatoidnog artritisa znatno veći od registrovanog, budući da veliki broj oboljelih nema uspostavljenu dijagnozu. - Procenat oboljelih u Crnoj Gori koji imaju pristup biološkoj terapiji sličan je procentu koji bilježe druge uporedive zemlje, viši je nego u Srbiji i Rumuniji, dok je evropski prosjek oko 18 odsto – kazala je Bulatović. Ona je navela da nova lista ljekova omogućava široku dostupnost inovativne biloške terapije pacijentima oboljelim od reumatoidnog artritisa, te da je u našoj zemlji sedam bioloških ljekova na osnovnoj listi.

- Pacijenti imaju mogućnost da pojedine biološke ljekove primjenjuju u svojim gradovima, što olakšava put pacijenta do savremenog liječenja i dodatno rasterećuje zdravstveni budžet – kazala je Bulatović. Direktor konsultantske firme „Peterhof Consulting“ Dragan Lončar je pojasnio da je u okviru istraživanja primijenjena standardizovana metodologija koja se odnosi na dva aspekta - jedno je uticaj biološke terapije na radnu sposobnost i produktivnost ljudi koji su oboljeli od reumatoidnog artritisa, a drugo je uticaj biloške trepije na kvalitet života. Lončar navodi da je na bazi 170 upitnika, obračunato osam indikatora koji se odnose na radnu produktivnost i dva indikatora koji se odnose na kvalitet života pacijenata. Indikatori koji se odnose na radnu sposobnost su između ostalog, kako je precizirao, pokazali da oboljeli na konvencionalnoj terapiji u prosjeku 25 odsto više odsustvuju sa posla u odnosu na one koji koriste bilošku terapiju, a sličan je rezultat i kada je riječ o ocjeni efektivne radne produktivnosti pacijenata koji koriste bilošku terapiju u odnosu na konvencionalnu. U dijelu mjerenja kvaliteta života, analiza je pokazala da pacijenti koji su na biološkoj terapiji, naročito oni koji ranije počnu da primaju biološku terapiju i koji je primaju u kontinuitetu, ocjenjuju svoj kvalitet života boljim. - Veoma je bitna rana dijagnoI. Kr. za – istakao je Lončar.

Predstavljanje istraživanja juče u KCCG

Klinika za očne bolesti

Do 14. marta mjere očni pritisak bez uputa i zakazivanja PODGORICA - Klinika za očne bolesti Kliničkog centra povodom Svjetske nedjelje borbe protiv glaukoma organizovala je akciju „Crna Gora mjeri očni pritisak“ koja se ove godine obilježava od 8. do 14. marta. U okviru akcije juče su od devet do 14 sati oftalmolozi u ambulanti Klinike za očne bolesti mjerili očni pritisak bez zakazivanja izabranog doktora i bez uputa zaintersovanim građanima koji su stariji od 40 godina, a koji su se prijavili u petak, 6. marta pozivom oftal-

mološke ambulante. Mjerenje se obavlja od devet do 12 sati. - Na ovaj način oftalmolozi žele da skrenu pažnju javnosti na ozbiljnost ove podmukle bolesti koja dovodi do sljepila ukoliko se ne dijagnostikuje i ne liječi na vrijeme – saopšteno je iz Kliničkog. Doktorka Danijela ĐurovićRaonić je kazala da je cilj acije da podignu svijest građana o ovoj podmukloj i teškoj hroničnoj bolesti, uticaju na vid, te mogućnostima ranog otkrivanja oboljenja, kako bi se spriječio krajnji ishod, a to je trajno sljepilo. I. Kr.

KO OTIMA: Bjelopavlići poručuju da neće dozvoliti da njihove crkve i gro PODGORICA - Grobovi naših predaka, više nijesu njihovih potomaka. Kada ‘oćemo da im zapalimo svijeću, smijemo li ući na posjed, koji sada nije naš? Ko im je ovo dozvolio? Ovo ludilo! Ko im je dozvolio, da rade i grade, što su šćeli od Rumije do mora i do Ostroga. Od svega, najviše je ugrožen antifašizam kao temeljna vrijednost države Crne Gore. Povampirenost predvodnika naroda i opijenost četništvom zabrinjava – upozorava za Pobjedu Božidar Budo Brajović, predsjednik UBNOR-a Danilovgrad, nekada predsjednik Odbora za održavanje groblja u selu Jelenak.

Imperijalne paro su srpski grobov srpska zemlja“ d

Srpska pravoslavna crkva upisala je na svoju Mitropoliju crnogorsko-primorsku, osim dva groblja u jedne crkve, sve ostale crkve, manastire i groblja na teritoriji danilovgradske opštine pokazali su listovi nepokretnosti u koje je Pobjeda imala uvid, što je, nakon naše priče, izazvalo zaprepašćenje i ogorčenost Bjelopavlića koji su se odmah organizovali i zvaničnim dopisom od nadležnih zatražili da se njihova groblja i crkve vrate državi.

ĐE ĆEMO?

- Kad umrem đe će da me sahrane? Sve je prepisano na Beogradsku patrijaršiju. Moramo li njih pitat đe ćemo se sahranit? Je li to moguće? A sad se narod digao, kažu „ne daju svetinje“. Teško narodu, kad nenormalno postaje normalno. Pameti ponestaje, tamo, đe su lavine gluposti. Ja ću, sva je prilika, negđe tražit mjesto za grob na pośed, koji se na mene još vodi, ako ga u međuvremenu, neko ne upiše na sebe, kako su i ovi upisani, kakva je razlika – ogorčen je Brajović. Brine ga što Srpska crkva, s obzirom na to da je sada „po papirima“ vlasnica, osim dva, svih grobalja i crkava na teritoriji Danilovgrada, može da ospori i neke inicijative UBNOR-a ovog grada. - U planu naše antifašističke organizacije je da, zajedno sa opštinom Danilovgrad, obnovimo neka spomen obilježja iz NOR-a. Neka od njih se nalaze upravo zarobljeni u vlasništvu SPC. To znači da im pravno ne možemo prići. Pa je li to normalno, pitamo se – navodi Brajović. Napominje da je zabrinut, posebno zbog činjenice da su u Manastiru Ostrog polomljena i uklonjena dva spomenika iz NOR-a. - To dovoljno govori što bi bilo, kad bi bilo i sa ostalim spomen obilježjima – zaključuje Brajović. U skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih

SPC VLASNICA I GROBNIH MJESTA: Listovi nepokretnosti

zajednica filijale Uprave za nekretnine u obavezi su da Upravi za imovinu dostave sve podatke o upisima imovine vjerskih zajednica, kako bi se utvrdili nezakoniti upisi, koji se listom odnose na Srpsku crkvu, koja je uspjela da na sebe upiše skoro sve crkve, manastire, hramove, groblja i ostalu imovinu pravoslavne crkve u našoj zemlji. Na Srpsku crkvu se vodi i crnogorska kulturna baština, sakralno nasljeđe, a novi zakon će omogućiti da oteta imovina bude vraćena kome i pripada – državi Crnoj Gori. Našim sagovornicima iz Bjelopavlića, kako kažu, nije jasno kako se moglo dozvoliti da se i seoska groblja, koja su, podsjećaju, vazda gradili i o njima brinuli mještani, prepišu na Srpsku crkvu. Ogorčeni što ih o tome nikada niko nije obavijestio. - Danima sam zaprepašćena. Još uopšte ne mogu da shvatim da je crkva i groblje u Jelenku prepisano na Mitropliju crnogorsko-primorsku Srpske crkve – kaže za Pobjedu Radmila Savićević iz Jelenka. Priča da je ta seoska crkva bila devastirana i da su mještani uložili novac i renovirali je, a da je iz Pobjede saznala da je

upisana, kao i groblje, na SPC. - Zaprepastila sam se. Ne mogu da vjerujem da to može da se desi. Ogorčeni smo i tražićemo da se vrati selu, gdje i pripada. Postoji i knjiga u kojoj piše sve što je i koliko ko uložio da se Crkva Svetoga Nikole obnovi – dodaje naša sagovornica. Kako smo objavili u priči 5. marta, na teritoriji Danilovgrada samo su dva groblja ostala u vlasništvu države – u Spužu i jedno groblje i crkva na teritoriji katastarske opštine Vrela.

NE DAMO!

Bjelopavlići su kategorični da je tu riječ samo o jednom – imperijalnim ambicijama SPC prema Crnoj Gori i upozoravaju da se takvim idejama mora stati na kraj. - Naravno da je kod mještana izazvalo zaprepašćenje saznanje da SPC polaže pravo na naše groblje. To nedvosmisleno ukazuje da želi da ga okupira, kao što je uradila i 1918. godine sa crnogorskom državom, samo što ovog puta to neće ići. A imperijalne parole „gde su srpski grobovi tamo je srpska zemlja“ (čitaj država) mogu zaboraviti – poručuje za Pobjedu i Slavko Raspopović, predsjednik Odbora za

Raspopović: Naše groblje nikada nije i neće nikada ni pripadati Srpskoj crkvi Novo groblje Šabov krug u Martinićima, kaže Slavko Raspopović, nikada nije, a ni ubuće, poručuje, neće pripadati Srpskoj crkvi. - Groblje Šabov krug je od osnivanja 1929. godine građansko, govoreći crkvenim jezikom laičko, a ne kanonsko groblje i u njemu mogu biti sahranjeni pripadnici svih nacionalnosti bez obzira na vjeru, boju kože... Jedini preduslov je da se radi o žitelju

teritorije sela Podglavice, Donje Selo i Bobulja, koja pripadaju opštini Danilovgrad. U prilog ovim činjenicama svjedoče i grobovi pripadnika različitih nacija i vjera. Na njemu nema niti crkve, niti bilo kojih vjerskih simbola – objašnjava Raspopović. Predsjednik Odbora za održavanje ovog groblja ističe da je neshvatljiva bestidnost i bestijalnost SPC „koja želi da prisvoji sve, čak i katolič-

ke grobove koji se nalaze u novom groblju Šabov krug“. - Svaki vjerujući vlasnik grobnog mjesta na našem groblju nesmetano može da pozove crkvena lica svoje crkve. I tako će i ostati. Zato su i prije nekoliko dana predati zahtjevi Upravi za nekretnine da se groblja Šabov krug, Gornji Martinići i Gorević i formalno vrate onima koji su ih gradili i čuvali – istakao je Raspopović.

održavanje novog groblja Šabov krug u Martinićima. Ogorčeni su i u Veljoj Zagredi, gdje su lokalnu Crkvu Svetog arhanđela Mihaila sami obnovili, a osveštao je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve vladika Mihailo. Kategorični su da neće dozvoliti da njihovom crkvom i grobljem na kojem su sahranjeni njihovi preci upravlja Srpska crkva. - Godine 2007. godine obilježavali smo 210 godina osveštavanja naše crkve, koju je osveštao Sveti Petar Cetinjski. Bio sam primoran da se zaključam u crkvu kako ne bi provalili u nju sveštenici SPC. Sjutradan kad je vladika Mihailo došao sve je prošlo bez problema, jer srećom nije bilo pristalica SPC. Kako su iz SPC sve to preveli na sebe, bez našeg znanja, tako da niko u Zagredi nije znao ništa o tome, nije nam jasno. Čak je i groblje prevedeno na njih. Ogorčeni smo. Očekujemo od države da riješi tu sitaciju i vrati nam našu imovinu. Ovo direktno vijeđa ličnost svakog čovjeka, tu su naši đedovi, prađedovi i ne može SPC da raspolaže našim grobljem i našom crkvom – poručuje za Pobjedu mještanin Radoman Rale Burić. Naš sagovornik podsjeća da je crkva u Veljoj Zagredi podignuta u spomen sjedinjenja stare Crne Gore i Bjelopavlića, nakon bitke na Martinićima. - Inicijativu Svetog Petra Cetinjskog 1769. godine o izgradnji crkve Zagređani su realizovali svojim sredstvima i mukotrpnim radom za samo godinu dana. Sveti Petar Cetinjski je lično, na Aranđelovdan, 1797. osveštao ovaj hram koji nosi ime krsne slave Zgređana Svetog arhanđela Mihaila. Crkva je podignuta na zemljištu koje je poklonio mještanin, pa čudi kako može biti vlasništvo Srpske crkve. To se u narodu zove otimačina, a

Društvo

Utorak, 10. mart 2020.

POKROVITELJI VANDALIZMA: Sveštenik Srpske crkve objelodanio

oblja ostanu u vlasništvu Srpske crkve ko stoji iza farbanja javnih površina u boje srpske trobojke

ole „gde vi tamo je da zaborave

Božidar Brajović

Slavko Raspopović

Bogićević: Od 1868. godine svi vjerski objekti Crnogorske crkve postali su državno vlasništvo Crnogorski narod i Crnogorska crkva, uz državnu pomoć crnogorskog Senata i ,,milostive pripomoći“ crnogorskog knjaza, gospodara Nikole I, u vremenskom periodu 1860 -1910, kaže za Pobjedu dr Čedomir Bogićević, podigli su 163 nova hrama, dok ih je obnovljeno 112. - U istom periodu podignuta su dva manastira i obnovljeno 12. Na teritoriji današnje opštine Danilovgrad, u navedenom periodu, podignuta su 23 hrama, a obnovljeno ih 10. Mjesta, imena i godine podignutih i obnovljenih hramova u ovom periodu navedeni su u knjizi „Pedeset godina na prestolu Crne Gore 1860 -1910“ (Cetinje, 1910., reprint Podgorica, 1998.) – kaže on. Svi vjerski objekti u Crnoj Gori, ističe Bogićević, „od ustanovljenja Crnogorske

ne vlasništvo. Srpska crkva je po posjedovnom listu i vlasnik naših grobova. To tako neće moći – kategoričan je Burić. U toj crkvi, zaključuje, vrata su otvorena za sve – „vjernike, dolaznike, polaznike, mještane vjerujuće i ateiste bili Crnogorci ili Srbi“, ali ona, dodaje, mora biti vraćena kome pripada. Zakon o slobodi vjeroispovijesti izazvao je revolt Srpske crkve, prosrpskog političkog bloka u našoj zemlji, zvanične Srbije i Rusije, kao i entiteta BiH Republike Srpske, koji na sve načine pokušavaju da ga ospore i onemoguće njegovu primjenu. SPC organizuje protestne litije i molebane - svakog četvrtka i petka u većini gradova Crne Gore, neidentifikovani

autokefalne crkve od strane gospodara Ivana Crnojevića 1460. bili su vlasništvo sela, bratstava i plemena“. - Od 1868, čuvenom Financijalnom reformom Crnogorskog senata kojom je upravljao Financijalni odbor na čelu sa vojvodom i senatorom Đurom Cerovićem (sinom ban-vojvode i senatora Novice Cerovića) svi vjerski objekti Crnogorske crkve postali su državno vlasništvo, a na korišćenje su povjereni eparhijama Crnogorske crkve pod državnim nadzorom, odobrenjima i dozvolama. Zakonom o parohijskom sveštenstvu iz 1908. sveštenički bir zamjenjuje se prirezom u novcu, a sve skupljeno u državnu miriju (kasu, blagajnu), odakle su isplaćivane plate sveštenstvu - pravoslavnom i inovjernom, kojima je utvrđeno pravo na penziju od strane crnogorske države, isplaćivane iz državne blagajne – objasnio je Bogićević.

organizatori mobilišu grupe mladića koji u boje srpske trobojke bojaju javne površine, ali i kulturnu baštinu, a u svim ovim akcijama zloupotrijebljena su i djeca. U podgoričkoj osnovnoj školi „Vlado Milić“ grupa dječaka je u školskom dvorištu brutalno, na komade, pocijepala crnogorsku državnu zastavu. Snimak su objavili na društvenim mrežama, kao i video-zapis na kojem se vidi kako, van školskog dvorišta, mašu srpskom zastavom. Zakon precizira da će imovina vjerskih zajednica koja je bila u vlasništvu države do 1918. kada je Srbija okupirala Crnu Goru biti vraćena državi, ako nema dokaza da ona pripada nekom drugom. K. KRSMANOVIĆ

PODGORICA – Na društvenim mrežama objavljen je snimak na kojem protojerej stavrofor Radomir Nikčević, arhijerejski namjesnik Srpske pravoslavne crkve u Herceg Novom traži novac od iseljenika i Americi za akciju farbanja u boje srpske trobojke javnih površina u Crnoj Gori. - Moramo da obezbijedimo ovoj djeci pare za farbu. Dolaze kod mene svakoga dana, traže mi za 50 i 100 litara farbe, 100 litara farbe je 100 eura. Farbaju igrališta okolo i mi moramo da im damo - kazao je on. On dalje kaže da je ta „boja, crvena, plava i bijela, boja istorijske Crne Gore“. - To nije boja uvezena, to je naša zastava istorijska. Moramo to da podržimo. Mnogo ljudi je na ulici, imamo mnogo izdataka, zato je važno da ih podržimo. Svako koliko može. Taj novac ide preko vladike Longina, našem mitropolitu. Time ćete svi biti ugrađeni u borbu u Crnoj Gori - poručio je Nikčević na tom skupu. Nikčević je nedavno bio u Sjedinjenim Američkim Državama, kao član delegacije Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, a cilj posjete je bio da ubijede iseljenike da podrže akcije ove crkve i prosrpskog političkog bloka u našoj zemlji protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Delegacija je imala i nekoliko susreta u Vašingtonu sa nekim zvaničnicima SAD.

NA „TAPETU“

Portal Novinaronlajn, 24. marta 2010. u tekstu koji je potpisao jeromonah Ignatije, objavio je tekst o Nikčeviću, pod naslovom „Sveštenik koji je vršio nuždu u crkvi“. - Prije desetak godina prota Radomir je suprotno svim kanonima i dogmama crkve stupio u štrajk glađu i to ni manje ni više zatvoren u jednu cetinjsku crkvu. Kako su tada mediji izvještavali, prota je svakodnevno služio liturgije zabarakadiran u hramu, dok su mu pod prozorom pojale monahinje iz manastira u kome je njegova sestra igumanija. Cijelo „mučeništvo“ jadnog prote trajalo je dvanaest dana. Jedino što nam uvaženi prota nikada nije objasnio je gdje je zapravo vršio nuždu tokom tih dvanaest dana, s obzirom na to da nije izlazio iz hrama, a pritom je svakodnevno u organizam unosio darove koje je osvećivao na liturgiji. Da li je ikada crkveni sud nadležne eparhije Pravoslavne crkve u Crnoj Gori saslušavao Radomira Nikčevića povodom skrnavljenja hrama svojim izmetom – navodi se, pored ostalog, u tom tekstu. Nikčević se u decembru 2000. godine zatvorio u Vlašku crkvu na Cetinju gdje je štraj-

Nikčević: Moramo da obezbijedimo djeci pare za farbu zato nikada nije ni pozivao protu Nikčevića na saslušanja, jer on je sigurno jedini sveštenik u istoriji hrišćanske crkve koji se u njoj ispoganio i to ne jednom nego dvanaest dana zaredom – zaključeno je u tekstu.

ISELJAVANJA

Radomir Nikčević

Potvrda da je SPC instrument velikosrpskog nacionalizma Poslanica Demokratske partije socijalista Nela SavkovićVukčević saopštila je da je snimak na kojem je, najvjerovatnije Radomir Nikčević, koji prikuplja „novac za nastavak djelovanja po Crnoj Gori, u potpunosti je potvrdio da SPC stoji iza akcije iscrtavanja trobojki po javnim površinama“. - Pomenuti svještenik je u navedenom snimku to i otvoreno saopštio. Ovom akcijom Srpske pravoslavne crkve se ne samo narušavaju javne površine, već se i direktno krši zakon. Dakle, umjesto prvobitne priče da je u pitanju nekakva „spontana reakcija“ građana, Nikčević je potvrdio da je riječ o dobro isplaniranoj i koordiniranoj subverzivnoj akciji sa ciljem pokušaja daljeg posrbljavanja Crne Gore od strane Srpske pravoslavne crkve – istakla je Savković-Vukčević. To je, ističe ona, potvrda onoga što DPS saopštava mjesecima – „a to je da SPC djeluje kao instrument velikosrpskog nacionalizma“. - Priča o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti je samo izgovor kojim SPC manipuliše građanima. Ipak, ono što bi svi oni koji učestvuju u ovim akcijama trebalo da znaju jeste, da od njihovog nauma Crnu Goru brane njene institucije i njeni građani koji zahvaljujući svojoj mudrosti ne nasijedaju na provokacije čiji je cilj narušavanje multietnickog i multikonfesionalnog sklada – poručila je ona.

kovao glađu, iako to crkva ne dozvoljava. Tvrdio je da crkvu štiti od pokušaja Crnogorske pravoslavne crkve da je „otme“. Imao je podršku Amfilohija, koji je u svom maniru, i tada poručivao kako za Božić može doći do krvoprolića. Portal Novinaronlajn, u tekstu „Sveštenik koji je vršio nuždu u crkvi“, piše i da je Nikčević kada se zatvorio u Vlašku crkvu tvrdio da mu je ugrožena porodica, pa je suprugu sa maloljetnom djecom preselio u Beograd. Pišu da su se Nikčevići uselili u novi stan na Zvezdari od 150 kvadrata. - Prizemni stan sa privatnim ograđenim dvorištem u koji su se uselili. Radnici su se tada

hvalili komšijama kako su sa Peštera dovozili sadnice četinara visine od po sedam metara kako bi dvorište ogradili i od znatiželjnih pogleda – piše u tekstu. Podsjećaju i na štrajk glađu zaposlenih u preduzeću „Svetigora“, iza kojeg stoji Mitropolija. Radnici su štrajkovali glađu zbog neisplaćenih plata, regresa, zimnice, toplih obroka... Na čelu odbora direktora preduzeća bio je Radomir Nikčević. U tekstu su ukazali i na sukob interesa Nikčevića koji je u crkvene poslove od kojih je zarađivao uključio članove porodice i kumove. - Vjerovatno crkveni sud nema kanona po kojima da sudi, te

A Nikčević se u žiži našao i u maju 2013. godine kada je iz Parohijskog doma u hercegnovskom Starom gradu, nakon 15 godina, nasilno iseljena apoteka „Farmabela“, Tatjane Ostojić. Kako je tada „Monitoru“ ispričala Ostojić iza nasilnog iseljenja je stajao Nikčević, koji je sa sveštenikom Živanom Vukojevićem, tražio od nje da apoteku iseli do 1. maja. Nijesu, svjedoči „Monitor“, uvažili njenu molbu da tu ostane do kraja sezone dok za apoteku ne obezbijedi potrebne uslove i dozvole Ministarstva zdravlja. „Monitor“ u tom tekstu podsjeća da je i Nikola Dimitrijević, zakupac poslovnog prostora u Parohijskom domu Crkvene opštine Stari grad, nasilno iseljen, nakon što su osobe u pratnji Nikčevića obile bravu. Protiv Nikčevića su vođeni i sudski sporovi za zloupotrebu službenog položaja, odnosno bila je podignuta optužnica da je kao direktor Informativnoizdavačke kuće Mitropolije cetinjsko-primorske (Svetigore), nepravilnim obračunom zarada oštetio državu za oko 95.000 eura. Osim Nikčevića, mitropolitu Amfilohiju, makar prema pisanju medija, blizak je i vladika Longin, kojem bi iseljenici u SAD-u, kako im je objasnio Nikčević, trebalo da daju novac za akcije u Crnoj Gori. Portal „Novinaronlajn“ navodi da je on 1992. godine „pobjegao u daleku Australiju gdje ga nijedan metak ni slučajno neće naći“. Na ovom portalu pišu da je Amfilohije „udomio“ Longina, „prodajući“ ga vjernicima kao „četničko dijete“. Tvrde i da je Amfilohije „svoju uslugu unovčio, jer mu je vladika Longin, odmah nakon toga ‘pozajmio’ $180.000.00 US, iz fonda iz kojeg nije smjelo da se uzima, uz obećanje da će mitropolit novac vratiti jer mu treba za štampariju“. Novac, tvrde, nikada nije vraćen. K. KRSMANOVIĆ

Projekat Ministarstva održivog razvoja i turizma

Primjenom ,,zelenih“ protiv upotrebe plastike PODGORICA - Ministarstvo održivog razvoja i turizma počinje sa primjenom novih „zelenih“ praksi u okviru projekta ,,Tehnička podrška javnim insititucijama u prevenciji upotrebe jednokratne plastike u Crnoj Gori“. Projekat je dio većeg portfolija aktivnosti kojim upravlja

Regionalni centar za održivu potrošnju i proizvodnju u Mediteranu uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine, kopna i mora Italije i Evropske banke za obnovu i razvoj, a pored Crne Gore obuhvata Albaniju i Bosnu i Hercegovinu. Državna sekretarka MORiTa Dragana Čenić objasnila je

zaposlenima u ovoj instituciji da je cilj smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu u ovom resoru i izrazila nadu da će ove mjere postati trajna praksa u Ministarstvu. Istakla je da će na ovaj način Ministarstvo poslužiti kao primjer i ostalim institucijama javne uprave u Crnoj Gori, ka-

da je riječ o ovakvim održivim i „zelenim“ praksama. Neke od mjera su zamjena vode u plastičnim bocama staklenim bokalima sa ugraviranim logom Ministarstva u kojima će se služiti voda sa česme, zatim izbacivanje iz upotrebe plastičnih slamčica, kašika i miješalica. Iskorišćeni papir odlagaće se u namjenske kutije sa oznakom u svakoj od kancelarija, dok će se za higijeničarke obezbijediti pamučne krpe za čišćenje i rukavice koje ne sadrže plastiku. N. K.

Društvo

Utorak, 10. mart 2020.

Disciplinski postupci protiv osam zaposlenih u Javnom servisu

Ćirović-Bošković i Leković vrijeđali kolege na Fejsbuku Menadžment i uredništvo RTCG su poslali juče pismo predstavnicima Evropske unije, te OEBS-u i stranim ambasadama u našoj zemlji ističući, pored ostalog, da su na meti „ostrašćenih komentara“, a pogotovo autorke dokumentarnog filma o Amfilohiju „Svjedok Božje ljubavi“

Zoran Leković i Nevenka Bošković-Ćirović

Božidar Šundić

PODGORICA - U Javnom servisu vodi se disciplinski postupak protiv osam osoba među kojima su i novinari Nevenka Bošković-Ćirović i Zoran Leković - potvrdio je Pobjedi generalni direktor te kuće Božidar Šundić. Menadžment i uredništvo RTCG juče je obavijestilo predstavnike Evropske unije, OEBS-a i stranih ambasada u

mrežama, neki nijesu dolazili na posao ili su konstantno kasnili, neki su pravili greške. Sve će se razmotriti - rekao je kratko Šundić za Pobjedu. Menadžment i uredništvo Javnog servisa u dopisu predstavnicima međunarodne zajednice i država u našoj zemlji istakli su da su „na meti ostrašćenih komentara u medijima“. Ističu da su to mediji koji, „po

Crnoj Gori o pritiscima kojima je, kako kažu, ta kuća ovih dana izložena.

Uvrede

Šundić je za naše novine pojasnio da je osmoro zaposlenih, protiv kojih se vodi disciplinski postupak, „napravilo povredu radne obaveze“. - Neki jer su dijelili neprimjerne komentare na društvenim

ocjeni uglednih diplomata u Crnoj Gori, djeluju na crnogorskom tržištu kao izvor manipulacija, pogrešnog informisanja, a povezani su sa Vladom Rusije“. - Javni servis se posebno našao (na meti) zbog dokumentarne emisije „Svjedok Božje ljubavi“, kao i ukupne uređivačke politike. Na društvenim mrežama i u pomenutim medijima grubo se vrijeđaju, etiketiraju i govorom mržnje targetiraju autorke dokumentarnog filma, ali i drugi novinari, uredništvo i menadžment RTCG - naveo je menadžment Javnog servisa. Napominju da u „naelektrisanoj političkoj atmosferi u Crnoj Gori, novinari koji se pominju u raznim pamfletima mogu biti izloženi nasilju, budući da su implicitno predstavljeni kao legitimna meta 'uvrijeđenih pravoslavnih vjernika'“. - Sve ovo doživljavamo kao neprincipijelan pritisak koji ima cilj da zastraši, kako novinare RTCG, tako i sagovornike s namjerom da se trasira put koji

Sjednica Upravnog odbora UCG treba da ospori evropsku i transatlantsku agendu nezavisne države Crne Gore. Zato nam je namjera da vas upozorimo na pritisak kome je izložen Javni servis, spolja, ali i iznutra, upravo s toga što se iz nekih krugova plasiraju dezinformacije kako su novinari RTCG zaštićeni i privilegovani zato što nas štiti država, a finansiraju svi građani - zaključeno je u pismu.

Ugovor

Autorke filma „Svjedok Božje ljubavi“ našle su se na udaru prosrpskog bloka u našoj zemlji, bile su meta brutalnih uvreda i komentara, a neprimjerenoj kampanji pridružile su se i pojedine kolege. Bošković-Ćirović je u petak na svom Fejsbuk profilu napisala da je Šundić disciplinski postupak protiv nje pokrenuo na zahtjev novinarke Tatjane Šuković, jedne od autorki dokumentarca o mitropolitu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohiju. Bošković-Ćirović i Leković su nezadovoljstvo dokumentarnim filmom iskazali, između ostalog, i tako što su vrijeđali koleginice koje su potpisale film -Tatjanu Šuković i Snežanu Rakonjac. U kolektivnom ugovoru RTCG, član 48, stav 10, piše da su teže povrede radne obaveze „iznošenje političkih i drugih uvjerenja i stavova prilikom obavljanja radnih zadataka ili prilikom aktivnosti u medijima ili na društvenim mrežama, kojima se šteti ugled zaposlenog ili poslodavca, ili izaziva mržnja ili netrpeljivost po bilo kom osnovu“. Na osnovu ovog člana podnijet je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, a BoškovićĆirović je na Fejsbuku napisala kako se Šuković „prepoznala kao autorka“, te da će „dani koji slijede“ pokazivati istinu o sviK. J. ma.

Novović dekanica Filozofskog, dekan FDU Jašarović PODGORICA – Upravni odbor Univerziteta Crne Gore juče je na osnovu prijedloga Vijeća fakulteta i rektora Univerziteta prof. dr Danila Nikolića donio odluke o izboru prof. dr Tatjane Novović za dekanicu Filozofskog fakulteta i doc. dr Edina Jašarovića za dekana Fakulteta dramskih umjetnosti, za mandatni period 2020–2023. godine. - Shodno donijetim odlukama, profesorica Novović na dužnost dekanice stupa 22. avgusta, a Jašarović 20. jula 2020. godine - kazao je predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Duško Bjelica. Rekao je i da je Upravni odbor dao saglasnost Institutu za biologiju mora za zaključenje ugovora sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, koji je prihvatio ponudu Instituta na javnom pozivu za uslugu praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode za kupanje na Crnogorskom primorju 2020. godine. - Institutu za biologiju mora je data saglasnost da podnese ponudu po javnom pozivu Centra za regionalne aktivnosti Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Splitu, u Hrvatskoj, a za pružanje usluga u vezi s procjenom stanja i pritisaka na morske biološke raznolikosti u Crnoj Gori, u okviru međunarodnog projekta „GEF Adriatic“ – saopštio je Bjelica. N. Đ.

Na sjednici Ženskog parlamenta polemisalo se o rodnoj ravnopravnosti

Ako se ministarki kaže ministar kazna 500 eura, a nasilniku 150 PODGORICA – Globalni pokazatelji govore ako bi društvo ovim tempom išlo ka ostvarivanju rodne ravnopravnosti za njeno postizanje bi trebalo 99 godina, što je jezivo puno i to ne smijemo da dopustimo, moramo predanije da radimo - poručila je poslanica Nada Drobnjak (DPS) koja je juče predsjedavala 12. zasijedanjem Ženskog parlamenta. Učesnice skupa su ukazale da su crnogorske žene prije 74 godine po Ustavu postale ravnopravne sa muškarcima u svim područjima života, ali da su i danas diskriminisane. Požalile su se, između ostalog, na ekonomsku nejednakost, uključujući nejednakost u podjeli imovine u porodici, a zatraženo je i da se riješi problem sticanja prava na porodičnu

Sjednica Ženskog parlamenta

penziju osoba iz vanbračne zajednice. Danijela Nedeljković-Vukčević iz Ministarstva javne uprave govorila je o statistici o zastupljenosti žena u organima uprave, navodeći da na najvišim pozicijama u ministarstvima, organima uprave i drugim orga-

nima, od 195 mjesta, čak 83, ili 42 odsto, pokrivaju žene. To, kako je rekla, ohrabruje. - U Vladi su četiri ministarke – rekla je ona. Rezulati indeksa rodne ravnopravnosti, koji su predstavljeni na sjednici, međutim, ukazuju da su žene u Crnoj Gori najma-

Baštrica: Ponosna sam što sam lezbejka Na sjednici je Saša Baštrica iz Udruženja LBTQ žena ,,Stana“ istakla da je kao lezbejka ponosna na to što jeste, te da prvi put u Skupštini govori u ime lezbejki, biseksualnih, trans i kvir žena.

- Želimo da smanjimo homofobiju u družtvu. Svi želimo jednaka prava – rekla je ona, dodajući da LGBT trpe dvostruku diskriminaciju, te da žene iz te populacije teže dolaze do posla.

nje jednake u domenu moći, a najviše, s druge strane, u domenu zdravlja. Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da je zadovoljan podatkom koji se tiče oblasti zdravlja, poručujući da će u narednom periodu svakako poboljšati stanje. Istakao je da je 73,2 odsto zaposlenih žena u zdravstvu, ali da su u manjini na položajima gdje se donose odluke. - Imaju pomoćničke ili zamjeničke pozicije. Cilj nam je da u tom smislu djelujemo kako bi taj odnos u rukovodiećim pozicijima bio ravnopravan – poručio je on. Podsjetio je na podatak da je očekivano trajanje života za žene 2016. godine bilo u porastu od 0,4 odsto, a krajem 2018. poraslo na 1,2 odsto. - Veliki je iskorak, dok je za muškarce podatak iz 2016. godine na 2017. bio, čak, u negativnom saldu od 0,1 procenat, a 2017. na 2018 godinu bio je porast od 1,2 procenta – kazao je on. U odnosu na period od prije 13 godina, kako je istakao predsjednik Skupštine Ivan Brajović, u normativnom smislu urađeno je dosta. Osim ratifikovanja međunarodnih dokumenata iz

Istražiće položaj žena u kulturi Ministar kulture Aleksandar Bogdanović naglasio je i da se mora još toga uraditi na daljim istaraživanjima kulturnih potreba žena i osnažiti njihovo djelovanje u pravcu zajedničkog doprinosa kulturi. - Jedan od zadataka Ministarstva kulture biće i sveobuhvatno istraživanje položaja žena u kulturi i prepreka na koje nailaze – najavio je on.

te oblasti, Crna Gora usvojila i niz drugih zakona važnih za ravnopravnost polova, kao što je Zakon o zabrani diskriminacije, o izboru odbornika i poslanika, o radu, o zaštiti od nasilja u porodici. - Razumijemo koliko je pored usvajanja dobrih zakona važno analizirati njihovu primjenu i unapređivati ih ako uočimo da nijesu dovoljno efikasni - istakao je Brajović. Jelena Kljajić iz Demokratske narodne partije negodovala je ,,na nelogičnost u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti“, pojašnjavajući da je propisano da ,,ako ministarki kažemo da je ministar slijedi kazna od 500 eura, a ako ta ista ministraka bude žrtva nasilja, nasilnik će biti kažnje sa 150 eura“. - Ovakva sudska praka je nepravedna – rekla je ona. Snežana Mijušković iz institucije ombudsmana rekla je da i pored unaprijeđenih zakonodavnih i strateških rješenja, žene u crnogorskom društvu se još susrijeću sa značajnim brojem problema u različitim domenima privatnog i javnog života.

Kako je navela, s obzirom na to da je ova godina izborna, očekivan je veći procenat žena na izbornim listama nego u prethodnom periodu. Mijušković je podsjetila da se institucija Zaštinika još od 2013. godine zalaže za model u kojem će se u svakoj grupi od tri kandidata naći jedna žena. - Neophodno je da se poboljša položaj žena i u pogledu njihovog statusa na tržištu rada, odnosno prava i obaveza na radu i u vezi sa radom, zatim zaštite na radu, zaštite materinstva, olakšica majkama koje se staraju o djeci sa posebnim razvojnim potrebama. Potrebno je snažnije djelovati, naročito na planu zaštite fizičkog i psihičkog integriteta žena i podrške ženama kao ranjivoj društvenoj grupi - poručila je Mijušković. Ukazala je na nepovoljan položaj višestruko diskriminisanih kategorija stanovništva – žene iz manjinskih zajednica, žene Romkinje, žene sa invaliditetom i pripadnice LGBT zajednice kojima je neophodna podrška i osnaživanje. N. Đ.

Serijal Pobjede

Utorak, 10. mart 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Hoće li Vučić ,,osloboditi“ Srbiju od Kosova Piše: Azem VLASI

Privodi li se kraju srpska saga o Kosovu? To pitanje visi u zraku još od 1999. godine. Poslije osam godina pod privremenom administracijom UNMIK-a po Rezoluciji SB UN 1244, i nakon što je specijalni izaslanik Savjeta bezbjednosti UN Marti Ahtisari zaokružio i tom organu svjetske organizacije dostavio ,,Sveobuhvatni plan za rješenje statusa Kosova“ (Ahtisarijev paket), kao ,,zeleno svjetlo“, Kosovo je 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost, kao sedma država nastala od Jugoslavije. Srbija se sa time nije složila. Ubrzo potom, mnoge su zemlje (113 njih) priznale Kosovo. Među njima su sve zapadnoevropske zemlje osim Španije, te SAD, Kanada, Japan, Turska…

AHTISARIJEV PAKET

Od juna 1999. Kosovo je izvan svake jurisdikcije Srbije koja ga je nasilno ugradila 1990, a od 1992. i sama je bila dio SRJ sve do 2006. godine kada je Crna Gora obnovila državnost, pa i Srbija postala šesta samostalna i nezavisna država. A po Ustavu od 1974. godine kao posljednjem legalnom ustavnom stanju, Kosovo je imalo status federalne jedinice, sa nekim konsensualnim vezama i sa Srbijom koja je bila jedna od federalnih republika, a ne samostalna država. Savjet bezbjednosti UN je potom prenio ovlasti na EU da organizuje dijalog o punoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. U pokušaju da

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Što će SAD ponuditi Srbiji i zbog čega će to, kako kaže Vučić, Albanci teško prihvatiti, a Srbi neće moći odbiti ospori legitimitet proglašenja nezavisnosti, Vlada Srbije se obratila Međunarodnom sudu pravde kao najvišoj sudskoj instanci UN za tumačenje i poštovanje međunarodnog prava, za mišljenje u kakvom je odnosu taj akt sa međunarodnim pravom i sa Rezolucijom 1244 SB UN. Dobila je decidan odgovor odluka nije u suprotnosti ni sa Međunarodnim pravom niti sa Rezolucijom SB UN 1244. Ali Srbija, po običaju, što nije po njezinoj volji - ne priznaje.

PREGOVORI BEZ KRAJA

Razgovori u Briselu o normalizaciji odnosa traju od 2011. Rezultati su veoma skromni. Ipak, dogovoreno je nekoliko korisnih stvari: olakšan je granični režim kretanja ljudi i roba, uspostavljena je sudska i policijska vlast Kosova u četiri opštine na sjeveru gdje je Srbija bila zadržala svoj uticaj. Normalizovan je granični režim i na dva prijelaza prema Raškoj i Novom Pazaru. Vlastima Srbije je jasno da su te sporazume potpisali sa Kosovom kao državom, a ne sa svojom pokrajinom. Dijalog je krenuo sa idejom za

Realni su izgledi da će srpska strana biti zadovoljna da dobije nekoliko stvari: 1. dugoročni bescarinski režim za izvoz robe na kosovsko tržiste; 2. završetak dionice auto-strada Niš - Priština da bi, osim lakšeg pristupa kosovskom tržištu dobila pristup luci Drač u Albaniji, preko Kosova uz minimalne granične formalnosti; 3. da Srbi na Kosovu dobiju neke dodatne garancije za pojačane veze sa Srbijom bez narušavanja ustavnog integriteta Kosova; 4. možda i zajednicu opština sa srpskom većinom u skladu sa Ustavom Kosova; 5. zaštićeni status crkava, manastira i imovine SPC

obnova željezničkog saobraćaja i dovršetak auto-puta između dvije zemlje. Najavio je da američko uključenje može biti propraćeno investicijama kao stimulans objema stranama. To može Vučiću znatno da olakša poziciju pred srpskom javnošću.

SRPSKO ZADOVOLJENJE

Američki posrednik Ričard Grenel sa predstavnicima Srbije i Kosova

normalizaciju međusobnih odnosa, polazeći od činjenice da je status Kosova riješen. Podrazumijevalo se da se konačnom normalizacijom odnosa može smatrati međusobno priznanje, kao što je to Srbija uradila sa drugim državama nastalim od bivše Jugoslavije. Međutim, u tome nema napretka. Sa srpske strane, počelo se govoriti o dijalogu za rješenje kosovskog pitanja, a ne za normalizaciju odnosa. Zadržana je ignorantska retorika poput:,,jednostrano proglašena nezavisnost“,,južna srpska pokrajina“, ,,lažna država“, ,,takozvano Kosovo“… Uvijek se koristi termin ,,Kosovo i Metohija“, koji je protivustavno uveden u vrijeme Miloševićevog režima. Sve to začinjeno je obilnom albanofobijom.

RJEŠENJA ZA MANJINE

Prihvatajući ,,Ahtisarijev paket“ Kosovo je u svoj Ustav ugradilo rješenja za manjine, posebno za srpsku zajednicu, po standardima višim od evropskih. Iako Srba na Kosovu nema više od četiri odsto, u parlamentu imaju 10 zagarantovanih mjesta od ukupno 120 poslanika. U Vladi imaju dva mjesta. Zbog potrebe građana na lokalnom nivou, pored četiri opštine sa srpskom većinom koliko ih je bilo, formirano je još šest novih koje ne broje više od hiljadu Srba. Objekti i imovina SPC uživaju potrebnu pravnu zaštitu. Iz svega navedenog kosovska strana stoji na stanovištu da se sa Srbijom može razgovarati samo o normalizaciji međusobnih odnosa. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već neko vrijeme pokušava da suoči srpsku javnost sa istinom da je borba za ,,srpsko Kosovo“ završena priča. Bez Jugoslavije Kosovo nikada nije ni bilo samo dio Srbije. Zato se uglavnom fokusira na to da ipak Srbija nešto dobije. Mada se ne izjašnjava decidno šta bi to moglo biti. Njegov javni govor o Kosovu, čas je ezopovski, čas maglovit i nejasan, ali katkad i decidan da Srbija ne kontroliše ni pe-

dalj Kosova. Ali nerijetko naglašava nadu da će srpska strana (a ne Srbija) nešto dobiti. Najavio je unutrašnji dijalog u Srbiji o rješenju pitanja Kosova (kao da to treba Srbija da riješi!), pa je neke rasprave i bilo. Ali je kraju rezignirano kazao da nije podržana njegova ideja o ,,kompromisnom rješenju“. Ponekad se žali kako ga niko među zapadnim zemljama ne podržava, a svi podržavaju Kosovo. Najčešća fraza u njegovom javnom govoru o Kosovu je da on želi ,,neko kompromisno rješenje gdje neće albanska strana dobiti sve, a srpska ništa“. Ali nikada bliže ne precizira - šta bi on to da dobije? Pritom, kosovsku stranu kritikuje što samo traži priznanje nezavisnosti, a nije spremna ni na kakav kompromis. Za vrijeme nedavnog boravka u SAD izrekao je još jednu ezopovsku rečenicu: ,,Sprema se ponuda koju će Albanci teško prihvatiti, a mi nećemo moći odbiti“. Čik, neka neko pogodi šta je to!

PONUDA IZ VAŠINGTONA

Po svemu sudeći Vučić je svjestan da bi Srbija imala mnogo veće koristi od stavljanja tačke na praznu priču o Kosovu. Od toga umnogome zavisi i evropski put Srbije. Međutim, ima on u tome brojna ograničenja. Najprije, sputava ga njegova radikalna politička prošlost, a kroz sve vrijeme svoje karijere uživa u toplom zagrljaju i koketiranju sa velikosrpskim kleronacionalizmom. U velikoj je zavisnosti i od vrha Srpske pravoslavne crkve, a po pitanju Kosova ona je najrigidnija sa arhaičnim dogmatskim stavom i pogledom. Mada, izgleda da partijarh Irinej ima izvjesno razumijevanje za Vučićeve ,,kosovske muke“. Ponekad kaže kako se ,,Vučić lavovski bori za Kosovo“ ali nema decidan stav kakav je to ishod koji oni žele. Opozicija je rigidnija od Vučića po pitanju Kosova, ali on zbog nje ne mari. On optužuje svoje prethodnike na vlasti, a sada u opoziciji, što su mnogo

Iako Srba na Kosovu nema više od četiri odsto, u parlamentu imaju 10 zagarantovanih mjesta od ukupno 120 poslanika. U Vladi imaju dva mjesta. Zbog potrebe građana na lokalnom nivou, pored četiri opštine sa srpskom većinom koliko ih je bilo, formirano je jos šest novih koje ne broje više od hiljadu Srba. Objekti i imovina SPC uživaju potrebnu pravnu zaštitu toga u vezi sa Kosovom pogrešno i glupo uradili, pa eto, čak ni on to ne može da ispravi. Zbog navedenih i niza drugih okolnosti Vučić u vezi Kosova još uvijek samo kupuje vrijeme. Potrebno mu je da srpska javnost jos više shvati realnost i da je došlo vrijeme za racionalne odluke. Nakupovao se vremena zbog famozne kosovske takse na srpske proizvode, ali treba mu još. EU i povjerenica Federika Mogerini nijesu uspjeli dijalog dovesti do finala. Sada je aktivnu ulogu preuzela Trampova administracija i imenovala specijalnog izaslanika Ričarda Grenela očigledno sa namjerom da se dijalog privede kraju. Nije jasno kakva će uloga EU nadalje biti u tome iako se ona ne može zaobići. Nije jasno ni kako će Grenel i imenovani predstavnik EU Miroslav Lajčak, sarađivati. Tako će Vučić još dobiti na vremenu. Kosovska strana radije prihvata američko posredovanje, a Vučić ga ne smije odbiti. Ambasador Grenel je krenuo u stilu svog šefa: akcijaški, pragmatično, sa praktičnim pitanjima kao što su avio linija između Beograda i Prištine,

Grenel je zatražio od kosovske strane da ukinu carinu na srpsku robu što će biti urađeno. Od srpske strane je tražio da prestane sa aktivnostima protiv Kosova po svijetu. Američki stav za konačnu normalizaciju odnosa načelno je izražen u pismu koje je Tramp nedavno uputio predsjednicima Vučiću i Tačiju da završnica dijaloga podrzumijeva međusobno priznanje. Srbija ima izbore krajem aprila, pa ionako nije vrijeme za završnicu dijaloga. Tek kada ponovo na izborima dobije vlast, a to će se desiti, Vučić će biti spreman za neko finale. Realni su izgledi da će srpska strana biti zadovoljna da dobije nekoliko stvari: 1. dugoročni bescarinski režim za izvoz robe na kosovsko tržiste; 2. završetak dionice autostrada NišPriština, vjerovatno uz finansijsku podršku Amerike da bi, osim lakšeg pristupa kosovskom tržištu dobila pristup luci Drač u Albaniji preko Kosova uz minimalne granične formalnosti; 3. da Srbi na Kosovu dobiju neke dodatne garancije za pojačane veze sa Srbijom bez narušavanja ustavnog integriteta Kosova; 4. možda i zajednicu opština sa srpskom većinom u skladu sa Ustavom Kosova; 5. zaštićeni status crkava, manastira i imovine SPC. Zauzvrat, Amerikanci i EU traziće da Srbija prizna Kosovo, te da prestane da agituje protiv članstva u međunarodnim organizacijama i za povlačenje priznanja kod trećih zemalja.“ Toliko da se može srpskoj javnosti reći da se, eto, nešto dobilo, neki kompromis se desio. Tako bi ustavni i teritorijalni integritet Kosova kao države ostao nenarušen, pa se s tim kosovska strana može složiti. Vučić je inače majstor da od malo nečega prikaže nešto veliko. Možda će se to desiti tokom 2020. godine, ali nije sigurno. Iako je što prije najbolji izlaz za obje strane, za posrednike, ali i posebno za stabilnost u regionu. (Autor je istaknuti političar iz vremena SFRJ, danas ugledni advokat u Prištini)

Hronika

Utorak, 10. mart 2020.

Nakon više od četiri godine podgorička policija rasvijetlila podmetanje požara

Rezultati saradnje crnogorske i srpske policije u sluč

Uhapšen osumnjičeni za paljenje džipa Soraji

Mršića pratili i uhapsili u Požarevcu

PODGORICA - Dragoslav Milošević (24) uhapšen je zbog sumnje da je prije više od četiri godine zapalio džip Baranki Soraji Vučelić u Siti kvartu u Podgorici. Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, Milošević se tereti da je 2. novembra 2015. godine u naselju Siti kvart podmetnuo požar na vozilu „rendž rover“, podgoričkih registarskih oznaka, koji je bio u vlasništvu Vučelić. Usljed dejstva požara vozilo je u potpunosti uništeno. - Istražne aktivnosti na rasvjetljavanju krivčnih djela iz oblasti požara i eksplozija iz prethodnog perioda na teritoriji glavnog grada su dale rezultate i prikupljeni su materijalni dokazi koji ukazuju na sumnju da je D. M. (24) počinio krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari – navodi se u saopštenju. M. D. je uhapšen i uz krivičnu prijavu priveden državnom tužilšatvu. - Službenici Uprave policije nastaviće sa proaktivno istražnim i operativnim aktivnostima usmjerenim ka bezbjednosno interesatnim licima i članovima kriminalnih grupa u cilju sprečavanja i rasvjetljavanja teških krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija – navodi se u saopštenju policije. Vučelić je saslušavana više pu-

ta na zahtjev crnogorske policije kao svjedok ubistva Baranina Armina Muše Osmanagića (39), koji je likvidiran 16. septembra 2014. godine u centru Bara. Ona je u barsku policiju dovedena na osnovu potrage koja je za njom raspisana, jer je bila u društvu Osmanagića gotovo desetak minuta prije njegove likvidacije. Vučelić je privođena u julu 2017. godine u Tivtu, dok je bila u društvu Podgoričana Vidoja Stanišića, Saše Klikovca i Aleksandre Korać iz Beograda. Privedeni su nakon što je tivatskim inspektorima javljeno da je „BMW X6“ nikšićkih tablica, kojim su njih četvoro stigli u Porto Montenegro, nepropisno parkiran. Nakon toga inspektorima tivatske policije pristigla je pritužba da su Stanišić, Klikovac,

Korać i Vučelić pokušali da uđu u jedan od luksuznih bazena u Porto Montenegru. Prema nezvaničnim informacijama, pokušali su da ignorišu upute obezbjeđenja da napuste lokaciju jer nijesu imali neophodnu rezervaciju. Poslije verbalnog sukoba sa dijelom obezbjeđenja, Stanišić i Klikovac odustali su od nauma i sa prijateljicama se uputili ka jednom od restorana u Tivtu. Odatle su privedeni u zgradu policije na informativni razgovor koji je trajao oko sat, nakon čega su svi pušteni. Provjerom dokumentacije utvrđeno je da je skupocjeni džip vlasništvo osobe koja živi u Baru i da je ranije u nekoliko navrata provjeravan. Automobil „BMW X6“ je oduzet radi provjere, a Podgoričanima je uručena kazna za nepropisno parkiranje. A. R.

Odluka Vrhovnog suda u slučaju okrivljene za neizvršavanje sudske odluke

Željka Vuksanović pravosnažno je oslobođena optužbi PODGORICA – Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je bivša predsjednica opštine Kolašin Željka Vuksanović oslobođena optužbi da je počinila krivično djelo neizvršavanje sudske odluke. Vuksanović je ranije bila osuđena tri mjeseca zatvora uslovno na godinu. Vuksanović je bila osuđena zbog neizvršenja sudske odluke i sud joj je izrekao uslovnu osudu kojom joj je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca. Istovremeno, odredio je da se neće izvršiti ukoliko u roku od godine ne počini novo krivično djelo. Vuksanović je prvostepenom presudom sudije Osnovnog suda u Kolašinu Arsena Popovića osuđena jer kao predsjednica opštine nije izvršila presudu Upravnog suda od 23.

januara 2018. godine kojom se Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora, stambenokomunalnu oblast i zaštitu životne sredine opštine Kolašin obavezuje da Dragoljuba Bukilića vrati na posao i rasporedi ga na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu. Viši sud je tada u obrazloženju presude naveo da je za krivično djelo neizvršenje sudske odluke potrebno da je odgovorno lice nadležno za izvršenje sudske odluke, a da nedvosmisleno stavlja do znanja da neće to da uradi, kao i da u njegov djelokrug rada spada postupanje po pravosnažnoj i izvršnoj sudskoj odluci. - Može se zaključiti da nijedna odredba ni iz Zakona o lokalnoj samoupravi, ni Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ne utvrđuje

PODGORICA – Crnogorskom državljaninu Nikoli Mršiću (40), kojem su sudi zbog ubistva Kotoranina Gorana Lenca i pokušaja ubistva Milana Jovićevića lisice su stavljene čim je ušao u Srbiju – saznaje Pobjeda.

Kako nam je nezvanično saopšteno, Mršiću su lisice stavljene u Požarevcu, a prilikom hapšenja nije pružao otpor. Mršić je uhapšen po potjernici Interpola Podgorica zbog zločina prije tri godine, a njegovo kretanje pratilo je više bezbjednosnih službi. Crnogorska policija razmjenjivala je informacije sa kolegama iz Srbije o kretanju ovog

obavezu predsjednika opštine da postupa po sudskim odlukama u ovakvim slučajevima. Predsjednik opštine bi bio nadležan jedino kada bi se radilo o sudskoj odluci koja se tiče predsjednika opštine, kada je on odlučivao iz sopstvene nadležnosti, odnosno kada bi bilo naloženo vraćanje na rad službenika zaposlenog u službi predsjednika opštine, menadžera i glavnog arhitetke, prema kojima, po Zakonu o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine ima prava i obaveze poslodavca - navodi se u obrazloženju presude Višeg suda. M. L.

Svjedokinja tvrdi da je jedan policajac gazio nogom njenog supruga

Policajci su se teretili za krivična djela zlostavljanje i laka tjelesna povreda. Živković je bio optužen da je, kada su ga policajci hapsili, udarao u službeno vozilo, vlasništvo CB Nikšić, pri čemu je oštetio prednja lijeva vrata i zadnji lijevi blatobran, čime je pričinio štetu od 430 eura. Svjedokinja Milijana Durutović kazala je juče da se ne može izjasniti ko je od policajaca, da li Čurović ili Krsmanović stavljao lisice Živkoviću. - Od tada je protekao duži vremenski period, mislim da je to bio prvookrivljeni Čurović, ali to sa sigurnošću ne

mogu da tvrdim. Za vrijeme trajanja ovog događaja ja nisam opazila da se neko od dvojice policajaca kreće na način što bi posrtao, a napominjem da je u pitanju situacija koja je trajala izuzetno kratko – ispričala je Durutović. Na jučerašnjem pretresu saslušana je Lijana Živković, supruga Živka Živkovića. Ona je ispričala da je spornog dana bila u kući kada je čula ,,vrisku i galamu koja je dolazila sa prostora ispred kuće“ - Čula sam kako me suprug doziva i vidjela kako dva policajca fizički savlađuju mog supruga i da ga Čurović gazi nogama po leđima. Za vrijeme dok sam gledala šta se događalo sa mojim suprugom ispred kuće ja nisam vidjela da ga je neko od njih dvojice udarao, ali sam vidjela da ga bacaju na auto i da ga je jedna od njih gazio nogama po leđi-

ma dok je ležao na tlu – dodala je svjedokinja. Advokat Srđan Lješković, koji zastupa Živkovića, tražio je na jučerašnjem pretresu da sud od Uprave policije pribavi informaciju kada je posljednji put urađeno psihofizičko i medicinsko testiranje Čurovića i Krsmanovića radi provjere njihove sposobnosti policijske službe. I branilac Čurovića i Krsmanovića, advokat Sava Kostić imao je prijedlog da se ODT-u u Nikšiću dostave spisi predmeta kako bi se utvrdilo da li u radnjama Lijane Živković ima elemenata krivičnog djela davanje lažnog iskaza. O svim prijedlozima sud će naknadno odlučiti. Živković, Čurović i Krsmanović su prvostepenom presudom usljed nedostatka dokaza i sprovedenih vještačenja oslobođeni optužbi. Suđenje se nastavlja 7. aprila. M. L.

Protiv dvojice Danilovgrađana podnijeta krivična prijava zbog krađe

Odluka Suda za prekršaje u Beranama

Vozio pod dejstvom droge, kažnjen 15 dana zatvora BERANE - D. R. (30) iz Berana kažnjen je 15 dana zatvora jer je pregledom ustanovljeno da je vozio pod dejstvom marihuane. - Saobraćajna policija Centra bezbjednosti Berane je sprovodila akciju pojačane kontrole saobraćaja sa fokusom na kontrolu vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola, droga ili psihoaktivnih supstanci. Kontrolisan je vozač

nih krivičnih djela kriminalne organizacije, da djeluje kao izvšilac ovih djela, da prenosi uputstva i zadatke organizatora drugim pripadnicima kriminalne organizacije, te i da ostvaruje saradnju sa pripadnicima druge kriminalne organizacije – saopštili su iz policije. Dodali su da su Mršića potraživali na međunarodnom planu zbog teških krivičnih djela pa su službenici Sektora kriminalističke policije sprovodili „istragu ciljanog traganja u saradnji sa više država.“ Optužnica protiv Mršića podignuta je krajem marta 2018. godine, a samo dva i po mjeseca kasnije, 20. jula, uhapšen je

Nastavljeno suđenje optuženima za zlostavljanje i nanošenje lakih tjelesnih povreda

NIKŠIĆ – Saslušanjem svjedoka juče je u ponovljenom postupku nastavljeno suđenje Nikšićaninu Živku Živkoviću i policajcima Dragoslavu Čuroviću i Vitomiru Krsmanoviću zbog incidenta koji se dogodio u julu 2017. godine. Željka Vuksanović

bjegunca, što je rezultiralo hapšenjem. Za Mršićem je bila raspisana međunarodna potjernica na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici radi vođenja krivičnog postupka za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i jer se sumnjiči da je 16. septembra 2017. godine u Kotoru ubio Lenca i pokušao da ubije Jovićevića. - N. M. se potražuje i na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, jer se sumnjiči da je kao član kriminalne organizacije imao zadatak da pruža pomoć i podršku u izvršenju planira-

D. R. kod koga je naknadnim ljekarskim pregledom ustanovljeno prisustvo droge marihuana pa je uhapšen i uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka priveden Područnom organu za prekršaje Bijelo Polje - Odjeljenje Berane – saopšteno je iz policije. Kako se navodi, zabranjeno mu je i upravljanje vozilom tri mjeseca i tri kaznena boda. M. L.

Mladića zatekli u krađi u marketu DANILOVGRAD - Policija je uhapsila D. B. (20) iz Danilovgrada osmnjičenog za krađu iz jednog marketa. Ekipa policije je D. B. zatekla u krađi. - Policijski službenici su 6. marta oko 23 časa obavljajući svoje redovne aktivnosti u

naselju Pažići uočili da su otvorena vrata na jednom marketu. Na licu mjesta je zatečen D. B. iz Danilovgrada koji je odmah i uhapšen – saopštili su iz policije. Kako se navodi u saopštenju, pretpostavlja se da je D. B. obio vrata marketa i

ukrao cigarete i novac. - Takođe, daljom kriminalističkom obradom policija je došla do saznjana da je D. B, 11. februara 2019. godine zajedno sa F. P. (19) iz Danilovgrada, počinio provalnu krađu u isti market kada je ukrao novac i cigarete - naglasili su u policiji. Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti privedeni tužiocu zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa. M. L.

Hronika

Utorak, 10. mart 2020.

čaju bjegunca optuženog za ubistvo Gorana Lenca

Udes na putu Danilovgrad - Nikšić u mjestu Zagorak

Djevojka podlegla povredama DANILOVGRAD – B. V. (22) podlegla je povredama nakon udesa koji se juče dogodio u 11.48 sati na putu Danilovgrad - Nikšić u mjestu Zagorak. U saobraćajnoj nesreći povrijeđene su još tri

Nikola Mršić

osobe, ali nijesu poznate težine povreda. Povrijeđeni su prevezeni u Klinički centar na ukazivanje ljekarske pomoći. Uvijđaj je obavila danilovgradska policija, a istraga će utvrditi kako je došlo do udesa. M. L.

Eksplozija u Podgorici u Ulici Andrije Paltašića na Starom aerodromu

Policija provjerava kome je bila namijenjena bomba PODGORICA – Policija utvrđuje kome je bila namijenjena eksplozivna naprava koja je aktivirana u nedjelju veče sat prije ponoći na Starom aerodromu u Ulici Andrije Paltašića.

Kako nam je nezvanično saopšteno, sumnja se da je bomba aktivirana u dvorištu kuće bezbjednosno interesantne osobe, ali još nema potvrde za to. Građani glavnog grada prija-

vili su policiji da su čuli eksploziju i „naveli“ inspektore do Ulice Andrije Paltašića. Kakos u kazali, čula se jaka detonacija, ali nije poznato da li je pričinjena materijalna šteta. A. R.

Savjet za građansku kontrolu rada policije se sastao sa čelnicima Uprave policije Sa mjesta ubistva Lenca

Nikola Mandić (20) koji je, prema tvrdnjama zaštićenog svjedoka kodnog imena Jadranko Jonski, bio veza između grupe kontroverznog biznismena iz Nikšića Ranka Radulovića i ,,škaljaraca“, koji su, prema stavu Tužilaštva naručili likvidaciju Lenca. Mršiću je počelo suđenje dok

je bio u bjekstvu. Protiv Mršića se takođe pred Višim sudom vodi postupak da je bio član kriminalne organizacije Ranka Radulovića, koja je planirala više likvidacija. Osim Radulovića i Mandića, na optužnici su albanski državljanin Erogen Brajović, Kotorani Igor Vukotić koji je

u bjekstvu, Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje Preradović (54), Miladin Dedović, zatim Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović. A. R.

Uhapšen Ukrajinac zbog falsifikovanja

Lažnom novčanicom od 50 eura probao da natoči gorivo HERCEG NOVI - Državljanin Ukrajine I. B. (27) uhapšen je u Herceg Novom zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje novca. Kako je saopštila Uprava policije, I. B. je, sumnja se, 7. marta na jednoj benzinskoj pumpi u Igalu pokušao da stavi u opticaj novčanicu u apoenu od 50 eura, za koju je na aparatu za provjeru validnosti novca po-

kazalo da je falsifikat. - Tokom izviđajnog postupka policija je došla do sumnje da je osumnjičeni tog dana pokušao da stavi u opticaj još jednu novčanicu u apoenu od 50 eura u maloprodajnom objektu u naselju Đenovići, a za koju je zaposleni posumnjao da je falsifikat o čemu je obavjestio I. B, koji je potom uzeo spornu novčanicu i stavio, kako se

sumnja, u opticaj u jednoj pekari u Herceg Novom – navodi se u saopštenju. Iz policije su naveli da su pretresom stana i drugih prostorija koje koristi I. B. pronašli pet novčanica u apoenima od 50 eura, od kojih su neke imale iste serijske brojeve. Ove novčanice će biti predmet vještačenja u Forezničkom centru. M. L.

Potvrđena presuda protiv okrivljenog za šverc narkotika

Budvanin u stanu držao heroin, kokain i oružje PODGORICA – Viši sud potvrdio je optužnicu Budvaninu B. V. zbog sumnje da je počinio krivično djelo stavljanje u promet opojnih droga u sticaju sa krivičnim djelom – nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Prema navodima optužnice, on je tokom 2019. godine, u iznajmljenom stanu i kod sebe radi prodaje držao herion i kokain.

- Na stolu u kuhinji držao je tri ručno pravljena zamotuljka od plastične kese sa heroinom ukupne mase 89,19 grama i tri ručno pravljena zamotuljka od plastičnih kesa sa kokainom ukupne neto mase 2,334 grama, dvije vage za precizno mjerenje sa prisustvom heroina i kokaina na njima, kao i tri ručno pravljena zamotuljka od plastične kese sa sredstvima za miješanje opojnih droga - paracetamolom i kofeinom ukupne neto mase 279,42 grama.

Kako se dodaje, u stanu je neovlašćeno držao vatreno oružje - pištolj ,,CZ M 57“ uništenog fabričkog broja sa tri metka istog kalibra u okviru i tri pištoljska metka kalibra 7,65 mm. Policija je kod njega istog dana pretresom pronašla još jedan ručno pravljeni zamotuljak od plastične kese sa heroinom neto mase 20,055 grama, koji je u trenutku nailaska policijskih službenika odbacio od sebe. M. L.

Potvrđena presuda dvojici Rožajaca

Zbog šverca droge 22 mjeseca zatvora BIJELO POLJE - Apelacioni sud potvrdio je presudu bjelopoljskog Višeg suda kojom je na jedinstvenu kaznu od godinu i četiri mjeseca zatvora osuđen Almin Kalender (29) iz Rožaja.

Kalender se teretio za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i davanje droge drugima na uživanje. Istom presudom, njegov su-

građanin Emir Mujević (19) osuđen je na šest mjeseci zatvora zbog podstrekavanja u vršenju krivičnog djela. Prema navodima optužnice Mujević je 12. avgusta prošle godine neovlašćeno posredovao u kupovini i prodaji marihuane i tako omogućio Kalenderu da za 20 eura proda 4,36 grama te droge upakovane u četiri ručno pravljena zamotuljka. B. Č.

Oštrijim kaznama do veće bezbjednosti

CETINJE - Komunikacija i saradnja svih institucija koje sprovode i primjenjuju zakon treba da bude unaprijeđena i koordinirana, zaključeno je, između ostalog, na sjednici posvećenoj bezbjednosti građana i radu kriminalističke policije koju je u prijestonici Cetinje organizovao Savjet za građansku kontrolu rada policije.

Sjednica je organizovana povodom nedavnih ubistava Andrije Gazivode (31) sa Cetinja i njegovog sugrađanina Petra Muhadinovića (52). Na sjednici, u kojoj su, pored predstavnika Savjeta, učestvovali rukovodilac Sektora kriminalističke policije Enes Baković i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Igor Popović, konstatovano je da je neophodna oštrija kaznena politika i praksa, pa je Savjet pozvao Skupštinu Crne Gore i crnogorsko sudstvo da preuzmu odgovornost. Predsjednik Savjeta Aleksandar Saša Zeković će o zaključcima sjednice upoznati Vijeće za nacionalnu bezbjednost i zatražiti razgovor sa predsjednicima države i Vlade Milom Đukanovićem i Duškom Markovićem. Savjet je podržao predstavljeni plan aktivnosti koji podrazumijeva puno uključivanje svih kapaciteta policije i očekuje prve rezultate uz preporuku da se nastavi sa senzibilisanim pristupom prema porodicama žrtava uz njihovu saradnju, uključenost i obaviještenost. Savjet je ocijenio da ima prostora za proširenje komunikacije između građana i policije, posebno u okviru mjera bezbjednosti. Dodaju da otklanjanju straha i nepovjerenja, pored zakonitog i kvalitetnog rada policije, doprinose i državno tužilaštvo i sudstvo „čije su odluke suštinski važne za osjećanje sigurnosti i zaštićenosti kao i za stavove građana o sprovođenju zakona i dostupnosti pravde“. Savjet je preporučio Upravi policije da razmotri mogućnosti pokretanja radionica sa novinarima kako bi se bolje razmotrio rad kriminalističke policije i izbjeglo emotivno, laičko i spektakularno izvještavanje.

Sa sastanka

Uložiti dodatne napore za sigurnost građana prijestonice Skupština prijestonice Cetinje ocijenila je da bi trebalo organizovati hitan sastanak uprave prijestonice i rukovodstva Uprave policije, nakon dva posljednja ubistva u tom gradu za koja istražitelji tvrde da su ,,posljedica sukoba kriminalnih grupa“. Kako je zaključeno u nastavku jučerašnje sjednice Skupštine, nadležne institucije na lokalnom i državnom nivou trebalo bi da ulože dodatne napore kako bi se u prijestonici Cetinje obezbijedila neophodna sigurnost svih građana. U zaključcima piše da bi načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Igor Popović u koordinaciji sa nadležnim organima, trebalo da preduzme sve neophodne mjere iz svoje nadležnosti kako bi se obezbijedila sigurnost svih građana, jer će se u suprotnom zahtijevati „preuzimanje odgovornosti i podnošenje ostavki nadležnih subjekata“.

- Savjet je preporučio, što je i uvaženo, da se prema svim novinarima osigura jednak pristup, bez diskriminacije i sa njima vodi komunikacija putem zvaničnih kanala i procedura - istaknuto je u saopštenju. Savjet će Vladi predložiti pripremu inicijativa koje uključuju rad sa mladima i porodicama iz kojih oni potiču a registruju se u različitim kriminalnim aktivnostima. - Kod primjera da se pojedini pripadnici organizovanih kriminalnih grupa nalaze na slobodi, da im se prihvata jemčevina i vraća značajan novac pronađen pri pretresima njihovih prostorija, Savjet je prepoznao poništavanje i obesmišljavanje uspješnih policijskih aktivnosti - naglašeno je između ostalog u saopštenju. Na sjednici je konstatovano i da je potrebna oštrija kaznena po-

litika kod nelegalnog posjedovanja oružja, naročito na javnom mjestu. Savjet je ocijenio da Vladi treba preporučiti nastavak akcija kojima će se podržati vraćanje oružja, uključujuči i otkup od građana. Razgovarano je i o javnom razilaženju tužilaštva sa određenim stavovima iz policije. Savjetu je pojašnjeno da se radi o podacima kojima raspolaže kriminalističko-obavještajna zajednica i da nijesu tvrdili da je riječ o članovima OKG, ali da postoji povezanost određenih događaja. Imajući u vidu dosadašnje rezultate, Savjet je podržao rad OB Cetinje i Sektora kriminalističke policije i njihove rukovodioce. Ocijenio je da aktualizovanje njihove odgovornosti u ovom trenutku ne doprinosi uspješnom nastavku aktivnosti i napretku u istragama. M. L.

Crnom Gorom

Utorak, 10. mart 2020.

ROŽAJE: Rukovodilac Službe za djecu i mlade u Centru za socijalni rad Esad Plunac

Maloljetnici počinili više od 100 saobraćajnih prekršaja

ROŽAJE – Prošle godine maloljetnici su počinili manje krivičnih djela nego 2018. godine ali su vinovnici velikog broja prekršaja iz oblasti saobraćaja što je, kaže rukovodilac Službe za djecu i mlade u Centru za socijalni rad Esad Plunac, alarmantno. Po njegovim riječima Rožaje u oblasti prestupništva, kada su mladi u pitanju, ne odstupa od ostalih opština ali u segmentu kršenja zakona o bezbjednosti saobraćaja vjerovatno prednjači.

STATISTIKA

- Lani je zabilježeno više od 100 slučajeva kršenja zakona o bezbjednosti saobraćaja, a Sud za prekršaje je predložio pojačan nadzor za više od 80 počinilaca. Podaci govore da je broj počinilaca krivičnih djela u prošloj godini nešto reduciraniji u odnosu na podatke iz 2018. godine. Pred Osnovnim sudom se vodi postupak protiv oko 30 maloljetnika. Sud za prekršaje je uglavnom vodio slučajeve maloljetničke delinkvencije u oblasti kršenja zakona o

Pred Osnovnim sudom se vodi postupak protiv oko 30 maloljetnika. Počinili su dva krivična djela teška krađa u pokušaju, u jednom slučaju maloljetnik je odgovoran za neovlašćeno stavljanje u promet opojnih droga, a njih šest terete za nanošenje lakih tjelesnih povreda bezbjednosti saobraćaja, kao i kršenja javnog reda i mira, odnosno vršnjačkog nasilja. Počinjena su i dva krivična djela teška krađa u pokušaju. Evidencija pokazuje da je u jednom slučaju počinilac odgovoran za neovlašćeno stavljanje u promet opojnih droga, a njih šest terete za nanošenje lakih tjelesnih povreda. Maloljetnici su počinili više sitnih krađa i druga krivična djela– rekao je Plunac. Po njegovim riječima problemima maloljetničke delinkvencije kroz multidisciplinarni pristup, kontinuirano se bave sve odgovorne institucije, kako bi suzbile tu pojavu. - Svakodnevno smo u komunikaciji sa upravama škola gdje postoji vršnjačko nasilje posebno na početku i pri kraju školske godine. Imamo dosta registrovanih prestupni-

Neodgovorni roditelji Esad Plunac ističe da u Centru za socijalni rad nijesu zadovoljni kako se prema problem odnose roditelji čija su djeca počinila prekršaje ili krivična djela. - Naš posao je da se brinemo o procesu resocijalizacije ponašanja i vladanja mladih koji su počinili krivična djela. Isto tako da pratimo porodičnu situa-

ciju prestupnika, kojima je izrečena neka sudska mjera i pripremamo izvještaj o situaciji i razlozima koji maloljetnika dovode do izvršenja krivičnih djela. Nijesmo zadovoljni odnosom roditelja koji treba da brinu o djeci. Zbog neodgovornosti roditelja i nekvalitetne saradnje sa institucijama, dešava se

BAR: Vatrogasci intervenisali u Sutomoru

Izgorio sprat kuće

RODITELJI DA SE VIŠE UKLJUČE: Centar za socijalni rad

ka među dječacima ali akteri u vršnjačkom nasilju su i djevojčice – rekao je Plunac. recidivitet, odnosno da jedan maloljetnik nekoliko puta u godini izvrši ista ili slična krivična djela. Preporučujemo roditeljima da što češće obilaze škole i posjećuju naše službe kako bi kontrolisali djecu, jer ponavljanjem prekršajnih i krivičnih djela maloljetnici ulaze u obrasce navike što kreira njihovo buduće ponašanje delinkventa – kaže Plunac.

Kotor

UDRUŽIVANJE

Praksa, ističe on, pokazuje da maloljetnici najčešće ulaze u krivična djela kroz udruživanje te da je to vrlo opasno. - U procesu ispitivanja i praćenja ovih problema konstatujemo da se radi o udruživanju određenih grupa. To je vrlo opasno, posebno kada je riječ o krivičnom djelu stavljanje u promet opojnih droga kod maloljetnika što je zloupotreba duševnog, psihičkog i hronološkog uzrasta. U takvim uslovima dolazi do sukoba kroz organizovani pristup dvije grupe čime se ugrožava integritet i

Esad Plunac

spokojstvo maloljetnika na putu do škole i obratno – rekao je Plunac. Sagovornik Pobjede ističe da se devijantna ponašanja mogu smanjiti samo jačanjem kapaciteta I uključivanjem svih - od porodice i staratelja do institucionalnog obuhvata. F. K.

PLJEVLJA: Izgradnja javne rasvjete

Sjutra predavanje o korona virusu KOTOR – Epidemiološkinja u Domu zdravlja dr Tanja Lalović održaće u srijedu na Pomorskom fakultetu predavanje o virusu korona. Na taj način realizuje se dogovor o saradnji koji su prošle sedmice potpisali direktor Doma zdravlja dr Igor Kumburović i dekan Pomorskog fakulteta prof. dr Špiro Ivošević. C.G.

Osvijetljeno više ulica PLJEVLJA - U probni rad puštena je nova rasvjeta u naselju Potrlica, u Ulici Sretena Tošića. Izgradnju rasvjete finansirala je opština, a radove je izvelo lokalno preduzeće Čistoća. Iz lokalne uprave saopšteno je da je završna rasvjeta u Ulici Božidara Žugića i dijelu Ulice Save Kovačevića. - U toku su radovi na rasvjeti u blizini Akademskog centra, a instalirana je na gornjoj stazi parka, iznad motela ,,Vodice“. A. S.

TIVAT: Grupa roditelja kritikuje prevoznika „Blu lajn“

Vozači ostavljaju djecu bez prevoza PRIČINJENA VELIKA ŠTETA: Zgarište nakon požara

BAR - U požaru koji je oko podne izbio u porodičnoj kući Lukšića u Sutomoru nije bilo povrijeđenih. Pričinjena je velika materijalna šteta - izgorio je sprat objekta. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Amir Muslić kaže da je na teren izašlo devet vatrogasaca sa tri vozila. Trebalo im je skoro tri sata da se izbore sa vatrom i sačuvaju ostatak kuće. V.K.V.

TIVAT – Grupa roditelja čija djeca putuju autobusima firme „Blu lajn“ apelovala je na vozače tog preduzeća da ih ne ostavljaju na Lepetanima. - Đaci koji redovno plaćaju mjesečne karte uporno se ostavljaju da čekaju najmanje sat prevoz, jer autobus koji u tom periodu

prolazi ili ne stane i produži ka Tivtu ostavljajući djecu na stanici ili to učini nakratko, ne sačekavši da trajekt pristane kako bi djaci i ostali putnici bili ispoštovani – naveli su roditelji u pismu dostavljenom medijima. Oni napominju da nije riječ o kašnjenju autobusa.

- Autobus ne kasni već ne sačeka putnike koji su na trajektu koji pristaje na Lepetanskoj strani, iako je u obavezi da sačeka svaki koji je prošao najmanje polovinu kanala – objasnili su. Apelu roditelja pridružio se Bokeški forum koji je naveo da je dobio molbu roditelja da javnost obavijesti o krajnje neodgovornom i nadasve neprofesionalnom ponašanju autoprevoznika „Blu lajn“. S. K.

Nikšić

Radionice Razvojnog centra NIKŠIĆ - Ove sedmice, u Razvojnom centru Nikšić, udruženja Roditelji, djeca osnovnoškolskog uzrasta će učiti kako konstruktivno riješiti probleme, njegujući svoje stavove i potrebe. Malo mlađi drugari će učestvovati u sportskim aktivnostima i razvijati timski duh. U četvrtak od 18 sati biće održana radonica pod nazivom ,,Od sukoba do prijateljstva“, namijenjena djeci uzrasta od 7 do 14 godina. Kroz aktivnosti kao što su skečevi, razgovor, i aktivno slušanje sagovornika, djeca će dobiti alate za konstruktivno rešavanje sukoba i primjenu asertivne komunikacije. Radionicu će voditi studentkinja psihologije Jelena Lacman. Broj mjesta ograničen je na 15. U petak od 18 sati počinje sportska radionica pod nazivom ,,Osmijehom kroz igru“, a vodiće je Danijela Rakočević. Mališani će u toku radionice učestvovati u brojnim sportskim aktivnostima prilagođenim njihovom uzrastu. Radionica je namijenjena djeci uzrasta od pet do devet godina, a broj mjesta ograničen je na 15. Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra Nikšić, u Osnovnoj školi “Luka Simonović”, u ulici Nikole Tesle bb (ulaz sa dvorišne straC.G. ne).

Rožaje

Turski uči 210 učenika ROŽAJE – U Gimnaziji ,,30. septembar“ više od 210 učenika redovno prati nastavu iz turskog jezika kao izbornog predmeta, a izučavaju ga učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda – saopštio je direktor te škole Fejzo Murić predstvanicima razvojne agencije Tika koju je predvodio koordinator te asocijacije, Muhamed Unal. Murić je kazao da se turski jezik izučava 13 godina u dobrim uslovima te da je tome doprinijela Tika svojim donacijama. -Tika i Ambasada Turske u Crnoj Gori uvijek su pružale podršku školi. Vrijednim donacijama su umnogome unaprijedili i osavremenili nastavni proces. Osim toga dobili smo donacije u vidu nastavnih sredstava i namještaja zahvaljujući kojima se nastava odvija kvalitetno– rekao je Murić. Po njegovim riječima zavidan broj učenika Gimnazije studira u Turskoj gdje, kazao je, dobijaju kvalitetno znanje. Unal je kazao kako je zadovoljan uslovima u kojima djeca pohađaju nastavu. Uvjeren je da će ti učenici u budućnosti povezivati dvije zemlje. Tika je 2010. godine Gimnaziji finansirala i kompletno opremila šest učionica, a dvije godine kasnije i finasirala rekonstrukciju mokrih čvorova. F. K.

Crnom Gorom

Utorak, 10. mart 2020.

HERCEG NOVI: Direktorica lokalnog preduzeća Olivera Doklestić o snabdijevanju grada

Nude milion eura Regionalnom vodovodu za infrastrukturu Ne osporavamo Regionalnom vodovodu vlasništvo njihove infrastrukture kroz našu opštinu. Naš sistem izgrađen je početkom 80-ih da bi davali vodu Tivtu i Budvi, a ne da bi uzimali. Sada iz sistema RV voda može da dosegne samo do Bijele – kaže direktorica Olivera Doklestić

NE ODUSTAJU OD SPAJANJA NA REGIONALNI SISTEM: Herceg Novi

HERCEG NOVI - Do kraja juna Herceg Novi trebalo bi da bude priključen na regionalni vodovodni sistem, a predviđeno je da iz izvorišta Bolje sestre dobija 200 l/s vode. Izvođač je konzorcijum „Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer“ iz Podgorice za ukupan iznos od 1,8 miliona eura. Radovi podrazumijevaju postavljanje 3,2 km novog cjevovoda na teritoriji opštine Tivat, uključujući i optički kabl, čime će se na sistem RV povezati ranije izgrađenih oko 9 km cjevovoda iz 80-ih godina prošlog vijeka, kao i rezervoar „Zelenika“, odnosno podvod-

ni cjevovod do hercegnovskog dijela poluostrva Luštica. Optički kabl biće postavljen na podmorskoj dionici Opatovo – Rt Sveta Nedjelja, a biće sanirano i klizište koje ugrožava dionicu postojećeg cjevovoda u Tivtu. Predviđeno je, kako su ranije saopštili iz tog preduzeća, da nakon izgradnje cjevovoda, 130 l/s vode bude za potrebe rivijere, od Svete Nedjelje do Zelenike i 70 l/s za područje hercegnovskog dijela poluostrva Luštica.

KAPACITETI

Direktorica hercegnovskog Vodovoda Olivera Doklestić smatra da Herceg Novi kroz

taj sistem treba da isporučuje a ne da dobija vodu, jer od Plata dobija oko 450 l/s, a uz kapacitete Opačice izdašnost je i do 600 litara u sekundi. - Ne osporavamo Regionalnom vodovodu vlasništvo njihove infrastrukture kroz našu opštinu. Njihov je rezervoar Zmijice, kapaciteta 2.000 kubika, izgrađen 1986. godine, zatim 12 km cjevovoda od Zmijica do Kamenara, kao i cjevovod za Lušticu. Sa naših 550 do 600 l/s vode sa kojom raspolažemo, predlažemo Regionalnom vodovodu partnerski odnos, jer je naš sistem (cjevovod dug 26 km od Plata do filterske sta-

PLJEVLJA - Tehnički pregled postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda obaviće Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu Podgorica - saopštili su iz Sekretarijata za stambeno komunalne poslove, saobraćaj i vode. Postrojenje je u fazi probnog rada oko godinu, a nakon tehničkog pregleda slijedi tehnički prijem kako bi zvanično počelo sa radom. Projekat „Izgradnja sistema za upravljanje otpadnim vodama“ u okviru kojeg je izgra-

IZABRAN KONTROLOR: Sa sastanka

đeno postrojenje vrijedan je 6.000.000 eura. Finansira se iz granta od 3,5 miliona eura (IPA 2010), a 2,5 miliona je kredit Evropske investicione banke. Osim uređaja obuhvata i izgradnju glavnog kolektora i regulaciju korita rijeke Ćehotine. Projektovanje i izgradnja povjereni su Aqualia Infraestructuras. Radovi su počeli 20. oktobra 2014. godine, a trebalo je da budu okončani za 810 dana, a probni rad da traje 12 mjeseci, koliko je predviđeno i za uočavanje nedostataka. A.S.

Cijena Olivera Doklestić tvrdi i da je voda koja stiže preko Plata deset puta jeftinija nego ona koju plaćaju Regionalnom vodovodu. - Cijena kubika vode koju mi proizvodimo na našoj filter stanici računajući sve troškove sa svim parametrima koji garan-

PRIKLJUČAK

Ona kaže i da ne odstupaju od priključka na regionalni sistem jer će ta voda svakako trebati Herceg Novom, posebno Luštici. - U ovoj situaciji koju imamo i kapacitete koje imamo, kontinualno snabdijevanje iz Plata sa oko 420, do 450 l/s, izvorište Opačica koje je ljeti izdašnosti i do 150 l/s, mi sa tom količinom možemo da zadovoljimo sve potrebe Herceg Novog, od Kamenara do Debelog Brijega i jedan dio Luštice. Međutim gradnja ide dalje, izgrađuje se

tuju kvalitet vode je 4, 4 centa po kubiku. Voda koja treba da nam dođe iz Regionalnog vodovoda je 52 centa po kubiku. Kotorani plaćaju oko 500.000 eura godišnje Regionalnom vodovodu, Budva oko milion, kada bi mi njima plaćali svu vodu onda nam ništa ne bi ostalo –kazala je Doklestić.

Nord Star, Uvala Žanjic, Porto Bono, Porto Veslo i tu će trebati vode, tako da se nadamo da će tih 200 l/s moći da se iskoristi za te komplekse. Sada bi bilo dobro da nas Regionalni vodovod pusti da mi razvijamo svoj sistem i da budemo svoji na svome i mislim da smo to zaslužili nakon 40 godina. Vodovod je sada pozitivno preduzeće, trudimo se da što više radimo na optimizaciji sistema, da što više smanjimo gubitke i trudićemo se još više ukoliko nam niko ne bude duvao za leđima –zaključila je Doklestić. Ž. K.

TIVAT: Komunalci apeluju na građane da budu savjesni

PLJEVLJA: Tretman otpadnih voda

Počeo tehnički pregled postrojenja

nice u Mojdežu) izgrađen početkom 80-ih da bi davali vodu Tivtu i Budvi, a ne da bi uzimali. Sada iz sistema RV voda može da dosegne samo do Bijele. Mi smo plaćali nekih 620 eura na dan za pogonsku spremnost tivatskog sistema da bi se voda iz Regionalnog vodovoda miješala sa onom iz tivatskog sistema i potiskivala u naš – kazala je Doklestić. Ona kaže da novsko preduzeće i grad žele da otkupe infrastrukturu Regionalnog vodovoda, ponudu su saopštili u decembru. - Grad Herceg Novi je od 1992. do danas platio Regionalnom vodovodu više od 3,5 miliona iz građevinskih dozvola. Kada uračunamo to, kao i činjenicu da mi održavamo taj sistem i da je u njemu naša voda, kada se zaračuna amortizacija mi dođemo do sume da im za otkup platimo najviše milion eura i da završimo priču o tome – tvrdi direktorica novskog Vodovoda.

BIJELO POLJE: Radovi kod zgrade Opštine

Grade pumpu za vozila na električni pogon BIJELO POLJE - Na parkingu kod zgrade Opštine, u centru grada, počeli su radovi na postavljanju pumpe za električna auta.

Izvukli 150 kubika smeća iz dva potoka

TIVAT – Radnici Službe komunalija Komunalnog proteklih nekoliko dana su čistili potoke Seljanovo i Rosino, od kotorskog kružnog toka do Rogača. Šef Službe komunalija Miloš Tripinović kaže da je iz dva potoka ukupno izvučeno oko 150 kubika raznog otpada. - Korita su detaljno očišćenja

Ormar za punjenje sa dva punjača biće postavljen uz zid zgrade i na njega će istovremeno moći da se pune dva vozila. U okviru projekta koji finansira UNDP planirano je postavljanje javnih pumpi za električne automobile u Podgorici, Budvi, na Žabljaku, Bijelom Polju, Kolašinu, na Cetinju i Vranjini na Skadarskom jezeru. Korišćenje će biti besplatno prvih godinu dana. B. Č. KORITA ČISTA: Bageri u potoku

uz pomoć iznajmljenih malih bagera, a izvlačen je šut, mulj, gabaritni otpad, daske i bijela tehnika. Iz potoka Seljanovo radnici su iznijeli 80 kubika, a iz potoka Rosino oko 70 kubika otpada - kazao je Tripinović. On ističe da se uprkos svim apelima, gabaritni otpad konstantno odlaže u potok Rosina kod kontejnerskih

mjesta iznad EKO pumpe. Komunalci su minulih dana okosili travu i očistili rigole na putu od kotorskog kružnog toka do Rogača, a u Velikom gradskom parku uklonili su stablo starog bora. Stablo visoko preko 20 metara imalo je plitak korijen u raskvašenoj zemlji, što je doprinijelo da ga vjetar obori. S. K.

Crnom Gorom

Utorak, 10. mart 2020.

CETINJE: Đaci prijestonice u programu „English Access Microscholarship“

Besplatni časovi za 20 najboljih CETINJE – Naredne dvije godine 20 cetinjskih osnovaca i srednjoškolaca besplatno će pohađati „English Access Microscholarship“ program. Na otvaranju škole gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan kazao je da je ubijeđen da će djeca sa Cetinja, osim boljeg služenja engleskim jezikom, ovladati i nekim novim vještinama kroz dodatne aktivnosti, druženje i razmjenu znanja sa djecom iz drugih opština. Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke objasnila je da je 20 cetinjskih učenika ko-

ji će učestvovati u Access programu izabrano zbog njihove izuzetnosti i talenta. - Čestitam. Nadam se da ćete u naredne dvije godine dodatno razviti svoje liderske potencijale kroz ovaj program, kao i vještine kritičkog promišljanja. Vi ste budući lideri vašeg grada i države, ponosna sam što to mogu da vidim - navela je ona. Rajnke je kazala da Access program ima cilj da korisnicima „otvori vrata novih prilika“, te da joj je zadovoljstvo što vidi da cetinjski polaznici imaju podršku lokalne zajednice. C. G.

KARTA ZA OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE: Juče na Cetinju

BIJELO POLJE: Vodovod intervenisao u Mojkovačkoj ulici

Sanirali kvar, prostor očistili od fekalija BIJELO POLJE - Tehnička služba Vodovoda Bistrica sanirala je kvar na fekalnoj kanalizaciji u dijelu Mojkovačke ulice u naselju Medanovići. Pobjeda je prošle sedmice objavila upozorenje mještana da se fekalije sa obližnjeg brda slivaju na ulicu koja vodi prema zdravstvenim ustanovama, Domu za stare, Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i Maloj grupnoj kući, te selu Cerovo i slivaju u atmosfersku kanalizaciju. Inspekcija je izašla na teren, utvrdila uzrok i naložila hitnu sanaciju. - Radnici Vodovoda su reagovali i sanirali kvar, ali morali su dodatno da intervenišu da bi se problem u potpunosti riješio. Ekipa komunalnog preduzeća je, nakon što je saniran kvar očistila taj prostor od fekalija – kazali su iz Vodovoda. B. Č.

NIKŠIĆ: Održano takmičenje u kodiranju na mikrobit uređajima

,,Pametni kontejner“ ideja za budućnost

NIKŠIĆ – Ekipa Osnovne škole ,,Ratko Žarić“ iz Nikšića sa projektom ,,Pametni kontejner“ pobjednik je četvrtog nacionalnog takmičenja u kodiranju na mikrobit uređajima, koje je održano u IPC „Tehnopolis“.

Drugo mjesto osvojila je ekipa OŠ ,,Milosav Koljenšić“ iz Danilovgrada, dok je trećeplasirana OŠ ,,Olga Golović“ iz Nikšića.

PROJEKAT

Mikrobit je džepni računar uz pomoć kojeg se može kodirati. Takmičenje je organizovao Britanski savjeta u sklopu programa ,,Škole za 21. vijek“. Predstavnica Britanskog savjeta Sanja Dabetić je istakla da je Crna Gora postala dio najvećeg obrazovnog poduhvata te organizacije na prostoru Zapadnog Balkana, kojim je obuhvaćeno oko 5.000 škola. - Posredstvom nastavnika koji prolaze obuke, oko milion učenika ima priliku da stekne vještine koje poslodavci u razvijenim ekonomijama svrstavaju među deset najvažnijih, a među njima u prvih deset su one koje se odnose na specifično poznavanje digitalnih vještina – kazala je Dabetić. Prema istraživanjima, kako je Dabetić pojasnila, ,,Škola za 21. vijek“ uključuje razvijanje kreativnosti, kolaboracije, fleksibilnosti, adaptibilnosti, analitičkog rezonovanja i kritičkog mišljenja. Kroz program je do sada je prošlo oko 500 nastavnika.

POSVEĆENI EKOLOŠKIM PROBLEMIMA: Pobjednici takmičenja u „Tehnopolisu“

U projekat ,,Škole za 21. vijek“ biće uključene 162 škole u Crnoj Gori, podijeljeno ukupno 3.500 mikrobitova na kojima će imati priliku da radi i uči 80.000 učenika. Obuku je do sada prošlo 500 nastavnika Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Alison Kemp istakla je da projekat finansira Velika Britanija, dok ga sprovodi partner Britanski savjet u saradnji sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore. Cilj projekta je, kako je ambasadorka poručila, da podstakne razvoj vještine kodiranja i kritičko mišljenje. - Vjerujemo da će to koristiti i vama i crnogorskom društvu. Pro-

Obrada plastične ambalaže Pobjedničku ekipu OŠ „Ratko Žarić“ čini 15 učenika sedmog, osmog i devetog razreda, pod mentorstvom nastavnica Sonje Mićunović i Nikoline vujošević. Kako je pojasnila učenica devetog razreda Lana Bigović „pametni kontejer“ može imati nekoliko korisnih funkcija.

- ,,Pametni kontejner“ je rješenje budućnosti. Treba da podstakne ljude da skupljaju plastičnu ambalažu. Na taj način bi se smanjila količina te vrste otpada, inače globalno jednog od najvećih ekoloških problema. Funkcioniše tako što se u kontejner ubaci

jekat košta oko 12 miliona eura, a u Crnoj Gori će pokriti sve 162 škole. Biće podijeljeno ukupno 3.500 mikrobit-ova na kojima će imati priliku da radi i uči 80.000 učenika – rekla je Kemp.

NASTAVNICI

Projektom je predviđena, kako je dodala Arijana NikolićVučinić iz Ministarstva prosvjete, obuka nastavnika, plastična ambalaža, za to se dobije žeton, a sa žetonima mogu da se ostvare popusti. Za dodatnu motivaciju bismo mogli da iznajmimo rolere, bicikl ili trotinet, što bi podstaklo našu dodatnu aktivnost – kazala je Bigović. Ona je sa Lukom Mašulovićem u ime ekipe predstavila projekat žiriju.

direktora i nadzornika Zavoda za školstvo, dok škole dobijaju mikrobit uređaje kako bi učenicima bili stalno dostupni. - U sklopu projekta planirana je izmjena nastavnog predmeta informatika sa tehnikom, izrada međupredmetne teme Digitalne kompetencije i uputstvo za nastavnike za primjenu međupredmetne teme – kazala je Nikolić-Vučinić. U ime IPC „Tehnopolis“ Vanja Zorić-Šundić je izrazila nadu da će učenicima vještine koje su stekli biti od koristi za karijeru. Pobjednička i drugoplasirana ekipa će učestvovati na regionalnom takmičenju u Tirani 2. i 3. aprila, u sklopu Digitalnog samita zemalja Zapadnog Balkana. Tri prvoplasirane ekipe dobile su paket dodatne opreme, koji će im pomoći da dodatno razviju svoje mikrobit projekte. S. D.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – CEDIS danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju. BAR

od 8 do 15 h područje Bištine (Dubrava II); od 8 do 16 h Brkanovići, Pečurice, Grdovići, Velje Selo, Kunje, Karastani, Duške, Mala Gorana, Nikezići, Velja Gorana, Pelinkovići, Metanovići, Kovačevići, Liša potok, Grabovik, Đurmani, Zagrađe, trafostanica „Drina Kameno“, Velji Grad i Crni rt. BERANE

od 7:30 do 17 h Kurikuće; od 9 do 14:30 h dio Ul. Racina i naselja Meterizi; od 7:30 do 17:30 h Kurikuće. BIJELO POLJE

od 10 do 16 h Stožer, Barice, Čokrlije, Pavino Polje, Grab, Bijeli Potok, Biokovac, Vergaševići, Gorice, Kovren, Bliškovo, Stožer, Slatka, Nedakusi, Kovren i Ribarevine; od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Kisela Voda,

Isključenja u 17 opština Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje i Mojstir; od 7:30 do 17 h Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Bistrica, Dolac, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje i Mojstir; od 7:30 do 17:30 sati Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja i Pećarska. BuDvA

od 9 do 12 h Dubovica, Golubovina, Babin Do, Bijeli Do, Budva Polje (zapad 2 faza, zapad 3 faza, S41) Dositejeva ul., S-54, OŠ „Stefan Mitrov Ljubiša“, Maestral Turs, Lastva Grbaljska, Svinjišta i Poljice; Servisna

zona Jaz, Šišići, Gorovići, Petoselica, Glavatičići, Trsteno, Platamuni, Ograde, Kovačko Polje; od 9 do 15 h Seoce, Prijevor, Jaz i vodovod „Bijeli Do“. CETINJE

od 8 do 17:30 h Zagrablje, Savatrans, Kasomi, Romi i Konak Muhadinovića (kratkotrajni prekidi); od 8 do 17:30 h Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela, vodoizvorište Vrela, Golijani, Ugnji, Očinići, Borišići, Očinića Poljane, Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; od 8 do 17 h Prisoja i Ubli; od 7:30 do 17:30 h Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Romi, Kuće Kasoma i Zagrablje. DANILOvGRAD

od 7:30 do 17:30 h dio Novo Selo, Livade Bandićke, Lužnica, Ćafe, Baloče, Oraovica, Laško Rele, Dolovi Komanski, Crvena Pa-

prat, Podkuk, Vučiji Studenac, Rupice Komanske, Mokanje, preduzeća Savović, Selekt, Jovanović i Volmont, Malenza, Đeđezi i Bandići (kratkotrajna isključenja), Jabuke, Donji i Gornji Zagarač, Povrhpoljina, Markovina, Lazarev Krst i Vinarija – Ravil, Gruda, Malenza i Braćani; od 8 do 15 h Frijeska Glavica, Rupice Komanske i Potkuk. HERCEG NOvI

od 9 do 17 h Baošići i Norveško naselje (kratkotrajni prekidi); od 9 do 12 h Đenovići (korisnici na Pršut krivini); od 8 do 15 h Kameno; od 8 do 14 h Zelenika, Sasovići, Kutsko Polje, Nakićenovići i Presjeka. KOLAŠIN

od 8:30 do 14:30 h Međuriječje; od 9 do 13 h Manastir Morača i trafo-reon Veletrgovina; od 9 do 16 h Rogobore, Bakovići, Ilinčić, Radigojno, Moračko Trebaljevo, Rovačko, Trebaljevo, Fabrika vode i Sjerogošte;

KOTOR

od 8 do 17 h Krivošije, Dragalj, Crkvica i Zvečava; od 9 do 13 h Orahovac (dio korisnika); od 10 do 13 h Kavač prema Gradiošnici; od 9 do 14 h Ljuta, centar i dio prema Orahovcu. NIKŠIĆ

od 7:50 do 17 h Rokoči; od 7:30 do 17 h Zakurljaj i Osječenica; od 8 do 16 h Čista Vlaka, Prijeka Ljut, Dubočke, Cerovačka Glavica, Krtine, Garevac, Crni Kuk, Zangulina, Somina i sušara „Miljanić“; od 11 do 14 h dio Rastovca i dio Gornjeg Polja; od 8 do 12 h Partizanski put, Ul. Janka Vukotića, Ul. Danila Perovića i dio Rastoka; od 7:30 do 17:30 h Liverovići i dio Kuta; od 8 do 15:30 h dio Rastovca, dio Gornjeg Polja i dio Vidovog Potoka. PETNJICA

9 do 14:30 h Petnjica, Radmanci, Lagatori, Bor, Savin Bor, Ponor, Dašča Rijeka, Kruščica, Murovac, Javorova, Tucanje, Azane, Vrševo, Lješnica, Orahovo, dio sela Trpezi i selo Dobrodole. PLužINE

od 8:30 do 16:30 h Bajovo Polje, Potrk, Duba, Zaborje, Polja Pejo-

vića, Bukovac, Miljkovac, Rudinice, Seljane i Zakamen; od 8 do 16 h Brijeg, Šćepan Polje, Paklice, Grab i Šćepan Polje (Carina). PLJEvLJA

od 9 do 16 h Milunići. ROžAJE

od 9:30 do 12 h selo Fejzići. ŠAvNIK

od 9 do 13 h dio sela Gornja i Donja Bijela. uLCINJ

od 7:30 do 15 h Đonze, Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Sukobin i Draginje, Ambula, Štodra i Lisna Bori; od 8 do 15 h Đerane (Ulica D-1), Zoganje i naselje iza bivše vojne kasarne; od 7:30 do 17:30 h Zejnelovići, Krute oko raskrsnice, Donji Kosići, Mavrijan, Ulcinjske Krute, Kruče, Kruče Uvala i Kruče Hije, Bratica, Mavrijan, Salč, Šišani, Krute i Kruče; od 8 do 18 sati Krute (raskrsnica). žABLJAK

od 10 do 13 h Reciklažni centar, Kalja, Kovačka Dolina, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora, Trepča, Blagota, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda i Štuoc vojska. C. G.

Svijet

Utorak, 10. mart 2020.

Sud u Hagu počeo proces zbog obaranja malezijskog aviona iznad Ukrajine

Četvorici osumnjičenih sudi se u odsustvu HAG – Suđenje u slučaju obaranja malezijskog putničkog aviona Boinga 777 u julu 2014. godine na nebu iznad zaraćenog Donbasa, ubrzo nakon izbijanja sukoba između ukrajinske vojske i proruskih separatista, počelo je juče pred sudom u Hagu. U ovoj tragediji život je izgubilo svih 298 putnika i članova posa-

de koji su se nalazili u avionu na letu MH17 od Amsterdama do Kuala Lumpura. Istraga je utvrdila da je avion oboren raketom „Buk“ sovjetske proizvodnje koju su tada koristile obje zaraćene strane. Ukrajinske vlasti su odmah nakon nesreće za obaranje aviona optužile proruske snage u Donbasu, koje su negirale bilo

kakvu odgovornost tvrdeći kako ne raspolažu vojnim sredstvima koja bi bila u stanju da obore avion na toj visini. Zvanična Moskva, sa druge strane, za nesreću krivi Ukrajinu jer, iznad zone borbenih dejstava, nije zatvorila vazdušni prostor. Osumnjičenim u ovom predmetu sudiće se u odsustvu, prenosi Al Džazira i podsjeća kako

su trojica od ukupno četvorice osumnjičenih ruski državljani Igor Girkin, Sergej Dubinski i Oleg Pulatov. Četvrti osumnjičeni Leonid Harčenko posjeduje ukrajinsko državljanstvo. Međunarodna istražna komisija zaključila je da je raketa „Buk“, kojom je oboren malezijski avion, pripadala 53. briga-

Dio olupine oborenog aviona

di iz Kurska, što je zvanična Moskva oštro demantovala tvrdeći da nijedna raketa nije prešla rusko-ukrajinsku granicu. Rusija tvrdi i kako je međunarodna komisija vodila pristrasnu

istragu sve vrijeme ignorišući podatke sa radara i dokumentaciju koja im je proslijeđena, a koja prema navodima Moskve, jasno ukazuje da raketa pripada ukrajinskoj vojsci.

U Italiji za dan umrlo 97 osoba, prvi slučajevi korona virusa u Albaniji

Autobuska nesreća na sjeveru Pakistana

RIM/TIRANA - Italijanski premijer Đuzepe Konte objavio je kasno sinoć da se karantin od danas proširuje na cijelu Italiju, odnosno ta zemlja postaje crvena zona. To će za sada, kako je kazao, biti na 14 dana. To znači da su sva javna okupljanja na teritoriji te zemlje zabranjena. Konte je saopšio da su se na ovu mjeru odlučili zbog značajnog rasta mrtvih i zaraženih. Italijani će smjeti da idu samo na posao, te iz zdravstvenih razloga i u hitnim slučajevima. - Naše navike se moraju promijeniti odmah - dodao je. Uredba govori o ograničenju kretanja 60 miliona ljudi, predviđa zabranu svih javnih događaja, zatvaranje bioskopa, pozorišta, teretane, diskoteke i pabova, sahrane, venčanja i sve sportske događaje, uključujući i utakmice Serije A. Sve škole i univerziteti ostaće zatvoreni do 3. aprila. To je prvi put od Drugog svjetskog rata da se neka zemlja odluči na takav korak. - Brojevi nam govore da imamo povećanje ljudi na intenzivnoj njezi. Nažalost, sve više je mrtvih. Naše navike se moraju promijeniti odmah, moramo se odreći nečega za dobrobit Italije. Moramo to uraditi odmah i uspjećemo samo ako sarađujemo i prilagodimo se novim, strožim pravilima - rekao je premijer Konte. U Italiji je prema posljednjim podacima, na korona virus pozitivno više od devet hiljada osoba, dok je od posljedica infekcije preminulo njih 493, od čega 97 za svega 24 sata. Italija je sada druga zemlja u svijetu po broju umrlih, odmah iza Kine. Italijanski mediji prenose kako drastične mjere koje je, u pokušaju sprečavanja širenja virusa, propisala tamošnja vlada nijesu dale rezultate. Razlog je, kako se navodi, nedis-

Nastradalo 19 osoba

Konte: Italija od danas u karantinu

ISLAMABAD - Najmanje 19 ljudi poginulo je na sjeveru Pakistana kada se autobus kojim su se prevozili survao u provaliju, javio je AP. Autobus je išao do grada Skardu, koji je „kapija“ ka poznatom planinskom vrhu K2 na Himalajima, drugom po visini planinskom vrhu na svijetu odmah nakon Mont Everesta. Nesreće na pakistanskim putevima veoma su česte, zbog loše infrastrukture i nepoštovanja bezbjednosnih standarda. Skardu se nalazi oko 240 kilometara sjeverno od glavnog grada Pakistana, Islamabada.

Nova vježba Sjeverne Koreje

Karabinjeri obezbjeđuju Trg Svetog Marka u Veneciji

U Italiji je prema posljednjim podacima, na korona virus pozitivno više od devet hiljada osoba, dok je od posljedica infekcije preminulo njih 493, od čega 97 za svega 24 sata ciplina ljudi, naročito mladih. Zbog ograničenja koja su nametnuta kako bi se suzbilo širenje virusa, u italijanskim zatvorima došlo do pobune i nereda u kojima je nastradalo šest osoba. U Italiji je juče donešena i odluka da se svi sportski događaji suspenduju do 3. aprila, saopštio je Olimpijski komitet te zemlje. Prvi slučajevi zaraze novim tipom korona virusa kovid-19 registrovani su juče i u Albaniji. Infekcija je otkrivena kod oca i sina koji su prethodno boravili u Firenci. Albansko ministarstvo zdravlja saopštila je da su dvojica oboljelih u stabilnom stanju i da nemaju komplikacija. Vlada premijera Edija Rame odlučila je na jučerašnjoj vanrednoj sjednici da preduzme određene mjera u cilju suzbijanja daljeg širenja virusa, među kojima je i obustavl-

janje nastave u svim školama u naredne dvije sedmice. Rama je nakon sjednice vlade rekao da je odlučeno i da se do 3. aprila obustave svi avio-letovi ka sjevernoj Italiji, kao i da se do tog datuma otkažu sva javna okupljanja. Više od 400.000 Albanaca živi u Italiji u kojoj je, uprkos uvođenju karantina u Lombardiji i drugim sjevernim regijama, došlo do naglog porasta broja zaraženih i preminulih umrlih od korona virusa. Broj osoba zaraženih korona virusom za samo nekoliko sati drastično je porastao i u Austriji. Ministarstvo zdravlja te zemlje saopštilo je juče u prijepodnevnim satima da je zaraženo 112 osoba, da bi nakon svega nekoliko sati izdali novo saopštenje u kome su naveli da je ukupan broj oboljelih 140. Najviše zaraženih je u pokrajini Donja Austrija, dok je na

SZO upozorava na mogućnost pandemije Svijetska zdravstvena organizacija upozorila je juče kako se korona virus bliži izazivanju pandemije. - Sada kada je postojanje virusa utvrđeno u

toliko zemalja, prijetnja od pandemije postala je veoma realna - rekao je na konferenciji za novinare generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejsus, prenosi Rojters.

drugom mjestu Beč. U međuvremenu je i prvi smrtni slučaj od korona virusa zabilježen u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna -Vestfalija. Zbog straha od širenja virusa i vlasti u Poljskoj izdale su naredbu o odlaganju „Marša života“, koji se svake godine organizuje u znak sjećanja na žrtve holokausta, javio je AP. U Poljskoj je do sada potvrđeno 11 slučajeva zaraze korona virusom. Broj inficiranih porastao je i u Hrvatskoj, gdje je sada ukupno 13 osoba inficirano. U BiH registrovano je pet slučajeva, u Srbiji dva. Prvi slučajevi zaraze otkriveni su u Briselu među službenicima Evropske komisije i NATO-a. Iz EK je saopšteno da je otkriven prvi slučaj korona virusa među osobljem te institucije, dok je jedan zvaničnik EU potvrdio da je riječ o ženi koja se nedavno vratila iz Italije i da se ona nalazi u karantinu. I NATO je saopštio da je jedan član njihovog osoblja pozitivan na korona virus. I on je nedavno, kako je saopšteno, bio na godišnjem odmoru na sjeveru Italije, a trenutno se nalazi u kućnoj izolaciji.

Ispalili tri projektila u Istočno more SEUL - Sjeverna Koreja ispalila je juče ujutru tri neidentifikovana projektila, saopštila je južnokorejska vojska. Projektili su ispaljeni iz grada Sondok u Istočno more, prenosi agencija Jonhap.

Generalštab vojske Južne Koreje nije precizirao o kojoj vrsti projektila je riječ. Sjeverna Koreja je prošle sedmice ispalila dva projektila kratkog dometa iz grada Vonsana na svojoj istočnoj obali.

Napad na džamiju u Parizu

Povrijeđena jedna osoba PARIZ - Jedna osoba teško je povrijeđena u nedjelju veče, kada je naoružani muškarac na motoru i sa kacigom na glavi otvorio vatru u dvorištu džamije u Parizu, javila je francuska televizija BFM. Nepoznati muškarac je, kako

navode francuski mediji, ušao u unutrašnje dvorište džamije u pariskom 19. okrugu i počeo da puca. Napadač je nakon toga pobjegao u nepoznatom pravcu. » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 10. mart 2020.

Danas u gradu

Investicija Agencije za izgradnju i razvoj u Ulici Mila Radunovića

CNP Crnogorski simfonijski orkestar Koncert Dirigent: Iker Sančez (Španija) Solista: Manuel Kanjizares, gitara (Španija) Program: M. de Falja, A. Markez, M. Kanjizares Velika scena u 20 sati

KIC Koncert Gradski tamburaški orkestar Pljevalja Velika sala u 20 sati

Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije

Galerija ,,Centar“ NARODNA BIBLIOTEKA „RADOSAV LJUMOVIĆ“ Predstavljanje knjige Danila Burzana ,,Prohujalo sa śeverom“ (Zbitija pod Goricom) Učestvuju: prof. dr Dušan Ičević, Mr Jadranka Selhanović, Nebojša Burzanović i autor Moderatorka: Vesna Šoškić Muzički dio večeri: Tamara Pavićević Kosa sala Biblioteke u 19:00 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Izložba „Gea“ akademske slikarke

Izložba Darka Vučkovića ,,Meke forme“ Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba fotografija Brižit Lakomb ,,Cinema Portraits“ Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Perjanički dom, Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

VAŽNIJI TELEFONI

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice počela je juče izgradnju parkinga u Ulici Mila Radunovića u neposrednoj blizini TC Palada. Ugovorena vrijednost radova je 57.465,62 eura, a biće urađeno ukupno 51 parking mjesto. - Projektom je predviđen parking sa 44 mjesta standardnih dimenzija, od čega dva mjesta za lica sa posebnim potrebama, i sa druge strane produženi parking sa sedam parking mjesta. Rok za izvođenje ovih radova je 45 dana od dana uvođenja izvođača u posao saopšteno je iz Agencije. U narednih nekoliko mjeseci, dodaju, grad će dobiti i preko 200 novih parking mjesta iza zgrade Rektorata, a radi se i na obezbjeđivanju dodatnih 100 mjesta uz saobraćajnice za koje se procijeni da je to krajnje neophod-

Radovi u Ulici Mila Radunovića u Momišićima

no, dominantno u dijelu grada preko Morače i centru grada. - Osim toga, od važnosti je i usvajanje i stupanje na snagu

Zakona o javno-privatnom partnerstvu, budući da grad ima značajan broj kredibilnih interesovanja da se po ovom modelu izgradi jedan

dio podzemno-nadzemnih garaža, kao i spremnu plansku i svu drugu neophodnu dokumentaciju - najavljeno je iz Agencije. Nj. B.

Nova oprema u funkciji primarne selekcije otpada

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

Biće više mjesta za parkiranje

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Na 85 lokacija postavili 212 novih kontejnera Zamjenu postojećih metalnih kontejnera realizuju sa ciljem dalje implementacije odluke o načinu odvojenog sakupljanja otpada i sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji glavnog grada Kao podrška konceptu primarne selekcije – ,,suva“ i ,,mokra“ frakcija komunalnog otpada, tokom prethodne sedmice zamijenjeni su postojeći metalni kontejneri u centru i dijelu grada preko Morače. Na 70 lokacija u centru, navode iz gradskog preduzeća Čistoća, postavljena su 163 namjenska kontejnera. – Postavili smo 68 plavih plastičnih kontejnera, sa nožnom pedalom, namijenjenih za odlaganje suve frakcije otpada i 95 metalnih, sa plastičnim poklopcem, i nožnom pedalom namijenjenih za odlaganje mokre frakcije komunalnog otpada – poručuju iz Čistoće. Aktivnosti zamjene metalnih

ZA ODVOJENO ODLAGANJE OTPADA: Novi kontejneri u centru grada

kontejnera, dodaju oni, sprovode se i u dijelu grada preko Morače. - Do sada je na 15 lokacija postavljeno 49 kontejnera – 22 za

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: • od 8 do 15 sati: ulica Džordža Džeksona (dio oko Dvorca Petrovića); Pelev Brijeg; dio novih zgrada ispod Ljubovića; željezničke stanice ,,Bioči“ i ,,Lutovo“, Potkrš, Klopot, Lutovo, Boljesestra, Seoštica i Orah; • od 9 do 14: dio naselja oko TS u Zagoriču, Vranićke

Njive, Rogami, Radevići, Miletine Njive, Cerovice, Madra, dio Veljeg Brda i ,,Eminent“ (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Stijena Piperska, Gola Strana, Lopate, Drezga, Markovići, Liša, Vukovići, Straganica, Baći, Zavala i Radeća; • od 9 do 12 sati: dio Bulevara Ivana Crnojevica i Ulice Omladinskih brigada. H. P.

odlaganje suve frakcije i 27 namijenjenih za odlaganje mokre frakcije komunalnog otpada – mavode u saopštenju, uz napomenu da će ove aktivno-

sti sprovoditi i narednih dana. Iz ovog gradskog preduzeća pojašnjavaju da se ove aktivnosti realizuju sa ciljem dalje implementacije Odluke o načinu odvojenog sakupljanja otpada i sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji glavnog grada. - Nažalost, i ovaj naš napor da doprinesemo ljepšem izgledu grada, naišao je na neodgovorno ponašanje pojedinaca koji otpad odlažu nenamjenski, iako su na posudama istaknute naljepnice sa objašnjenjem o vrsti otpada za koju su namijenjene. Takođe, iako posude imaju nožnu pedalu za otvaranje poklopca, na jednom broju lokacija pojedinci su otpad odložili pored posuda – saopšteno je iz Čistoće. Iz tog gradskog preduzeća ponovljen je apel građanima da se zajednički doprinese da ovakav način odlaganja otpada u potpunosti zaživi u nadi da će uticati i na promjenu loI.M. ših navika pojedinaca.

,,21 most“ u Sinepleksu Triler ,,21 most“ večeras je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 19 i 21 sat. Porodična komedija ,,Frka“ biće prikazana u 15:30 sati, akcija ,,Gospoda“ 20:15 i 21:30, horor triler ,,Ostrvo fantazija“ u 18:15 sati, komedija ,,K’o šef“ u 18:30 i 20, a drama ,,Ričard Džuel“ u 20:30 i 22:15

sati. Triler ,,Nevidljivi čovjek“ prikazuje se u 19:45 i 21:45, horor ,,Marica i Ivica“ u 22:30 sati, a avantura ,,Zov divljine“ u 16:30, 17:45 i 19:30. Animirani ,,Sonikov film“ na repertoaru je u 15:45 sati, ,,Naprijed“ u 15, 16, 17 i 18, a ,,Tajna izgubljenog kraljevstva“ u 16:15 i 17:30. H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 10. mart 2020.

Savjet roditelja djece iz JPU ,,Đina Vrbica“ zahtijeva od uprave obustavu odluke o promjeni režima dana

Savjet roditelja JPU ,,Đina Vrbica“ zatražio je i mišljenje struke, tačnije Asocijacije pedijatara, kao i Nacionalnog savjeta za obrazovanje, koji je i nadležan za usvajanje režima dana u predškolskim ustanovama Savjet roditelja djece iz JPU ,,Đina Vrbica“ zahtijeva od uprave te predškoske ustanove da obustave odluku o promjeni režima dana, koja podrazumijeva ukidanje obaveznog spavanja poslije ručka. Traže da to bude urađeno do okončanja postupka, s obzirom na to da je, kako tvrde, prosvjetni inspektor utvrdio da je odlu-

S. VASILJEVIĆ

Čekaju mišljenje Stručnog vijeća i nadležnih organa Savjet roditelja JPU ,,Đina Vrbica“ javno traži da direktor te ustanove Vuk Stanišić bude pozvan na odgovornost. - Nalaz inspekcije je potvrdio nezakonitost u radu i kako god se Stručno vijeće odredi po ovom pitanju u narednom periodu to ne umanjuje nezakonitost u poslovanju direktora ustanove – smatraju u Savjetu roditelja. Napominjući da se ovakav način poslovanja negativno odražava upravo na djecu, ali i na vaspitače, iz Savjeta roditelja pozivaju vaspitače da uzmu učešće u Stručnom vijeću i da se izbore za svoja prava, da se pitaju o svemu što se odnosi na njihov rad u predškolskoj ustanovi jer su dužni da odbrane svoju struku.

nadležan za usvajanje režima dana u predškolskim ustanovama.

STRUKA

Traju nedoumice povodom spavanja poslije ručka

ka donijeta na nezakonit način.

ZAKONITOST

Predsjednica Savjeta roditelja Ana Laković kaže da je na sjednici Savjeta, održanoj 5. marta, zaključeno da svaka odluka koja se donosi u javnim ustanovama prvenstveno mora biti zakonita. - Nalaz prosvjetne inspekcije potvrdio je da je odluka doni-

jeta na nezakonit način i da nije ispoštovana nijedna procedura prilikom njenog donošenja. Podaci sa terena su potvrdili da se ona i sprovodi na različit način, te da ne postoji precizan plan za vaspitače kako da postupaju u vezi sa odlukom – navodi Laković. U ime Savjeta roditelja JPU ,,Đina Vrbica“ ona upozorava da se primjena svake nezakonite odluke mora obustaviti

u roku od 15 dana. - Stručno vijeće se po ovom pitanju mora izjasniti. Stručno vijeće broji sve vaspitače u Ustanovi, stručne saradnike i ljude iz uprave te je jasno o kojem broju stručnih lica je riječ. Savjet smatra da je važno mišljenje svih njih – ističe Laković. Oni su zatražili i mišljenje struke, tačnije Asocijacije pedijatara, kao i Nacionalnog savjeta za obrazovanje, koji je i

U Tuzima otvoren sajam rukotvorina

Učestvuje više od 40 izlagača iz regiona U saradnji Opštine Tuzi i Unije albanskih opština u regiji, u Tuzima je prvi put organizovan sajam rukotvorina na kojem učestvuje više od 40 izlagača iz osam opština u regionu. Sajam je otvorio predsjednik opštine Tuzi Nik Đeljošaj koji je u pozdravnom govoru izrazio zadovoljstvo što može ugostiti žene izlagače, kojima je i čestitao Međunarodni praznik žena. - Zadovoljstvo je biti domaćin ove manifestacije, kojom zajednički promovišemo našu kulturu. Upravo danas jedinstvena je prilika da iskažemo poštovanje i brigu prema ženama i njihovoj nezamjenljivoj ulozi u razvoju društva, ne zaboravivši, da to naše poštova-

Sa Sajma rukotvorina u Tuzima

nje one zaslužuju svaki dan u godini. Zato smo upravo danas, na Međunarodni dan žena, uz postojeći sajam organizovali i panel diskusiju o učešću žene u

političkom, privrednom i javnom životu u regiji. Posebnu zahvalnost dugujemo Uniji albanskih opština regije za podršku i saradnju u organi-

zovanju ove manifestacije u želji da i ubuduće nastavljamo zajedničke aktivnosti na promovisanju i razvoju naše kulture - istakao je Đeljošaj. I predsjednica opštine Tetovo Teuta Arifi izrazila je zadovoljstvo zbog organizovanja ove manifestacije u Tuzima. - Kao potpredsjednica Unije, želim da zahvalim predsjedniku Đeljošaju za njegov doprinos u formiranju i radu Unije. Naš cilj je da sarađujemo slično kao što je danas u Tuzima - istakla je Arifi. Na panel dikusiji u sali Skupštine Opštine Tuzi istaknuto je da je cilj organizatora da promovišu uspješne žene, jer žene ne traže sažaljenje, već rade i doprinose cjelokupnom razvoju H. P. društva.

Tuzi: Potpisan ugovor sa ,,Urbi.pro“ o izradi idejnog rješenja i glavnog projekta za stadion FK Dečić

Korak bliže ka izgradnji tribina Opština Tuzi potpisala je ugovor sa firmom ,,Urbi.pro“ o izradi idejnog rješenja i glavnog projekta za tribinu stadiona Fudbalskog kluba ,,Dečić“, vrijedan 28.435 eura. Kako se navodi u planskim dokumentima, Lokalnom studijom lokacije predviđena je rekonstrukcija tribina stadiona u okviru namjene za sport i rekreaciju, što podrazumijeva

Ispitati odgovornost direktora vrtića

planiranje prostora i objekata namjenski građenih za razvijanje sportsko-rekreativnih sadržaja. U okviru namjene rekreacije planirana je rekonstrukcija postojećih tribina i izgradnja novih, pomoćnih terena, parking prostora, kao parterno uređenje oko terena i objekta i rekonstrukcija objekta u funkciji sporta. Površina urbanističke parcele u

- Nakon ovakvog nalaza inspekcije, podsjetićemo ih da nam dostave svoje mišljenje. Isto se odnosi i na ombudsmana, na čiju adresu je inicijativa otišla još 4. februara. Neophodno je da izađu na teren i provjere u kojim uslovima djeca borave, da li sve vaspitne jedinice raspolažu sa dodatnim prostorijama u kojima je moguće realizovati promjenu u režimu dana, kao i da li prostorni i kadrovski kapaciteti is-

punjavaju zakonske uslove za boravak djece u vaspitnim grupama – naglasila je predsjednica Savjeta roditelja. Prema odluci koju je direktor JPU ,,Đina Vrbica“ Vuk Stanišić 27. januara uputio koordinatorkama vaspitnih jedinica i učiteljicama predškolskih grupa, djeca predškolskog uzrasta više ne moraju da spavaju poslije ručka (u 12 sati) ukoliko to ne žele. Umjesto obaveznog spavanja, mališani od tada mogu da crtaju, pričaju priče, gledaju edukativne televizijske sadržaje, razgledaju slikovnice ili borave u dvorištu vrtića. I. M.

Učenici ŠSVSO ,,Sergije Stanić“ osvojili zlato na međunarodnom takmičenju u Albaniji

Pobjednička ekipa iz SSŠ ,,Sergije Stanić“

Najbolje pripremili jela po meniju među kolegama Učenici Škole za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“ osvojil su zlatnu medalju na međunardonom takmičenju ,,Gastro Alb 4“, koje je u Tirani održano od 4. do 6. marta, uz učešće ekipa iz više od 20 škola iz regiona. Na međunarodnom takmičenju u Albaniji, navode iz SSŠ ,,Sergije Stanić“, takmičio se tim koji su činili Anastasija Lekić (učenica trećeg razreda), Lazar Ičević i Balša Mićković (četvrti razred) sa obrazovnog programa za tehničare kulinarstva. Troje talentovanih učenika pratio je i pripremao ih njihov mentor, nastavnik Milivoje Đukanović. - Takmičari su se nadmetali u pripremanju jela po meniju. Na takmičenju je učestvovalo više od 20 škola iz regiona, a naši učenici su bili najbolji u toj disciplini i zasluženo se okitili zlatnom medaljom. Iz Tirane je stigla i specijalna nagrada - pehar za najbolju školu učesnicu takmičenja – ističu iz ŠSVSO ,,Sergije Stanić“, uz napomenu da su njihovi učenici ponijeli i lijepa iskustva i uspomene na druženje i saradnju sa vršnjacima iz regiona. I. M.

Lokacija fudbalskog igrališta u Tuzima

Promjenljivo, do 15 stepeni

okviru zahvata LSL ,,Tuzi - dio planske zone 19“ iznosi 35.308 kvadratnih metara. Nalazi se kod OŠ ,,Mahmut Lekić“, a pri-

U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo oblačno, sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar povremeno umjeren, na udare kratkotrajno pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko pet stepeni, najviša dnevna oko 15. H. P.

laz stadionu ostvaren je preko magistralnog puta Tuzi - Božaj i regionalnog puta Tuzi - Mataguži. Nj. B.

Kultura

Utorak, 10. mart 2020.

Osnivač festivala „Dani gitare“ Srđan Bulatović za Pobjedu o novom izdan

Afirmacija novih koncertnih prostora

M. BaBović

In MeMorIaM: Povodom smrti gitariste Peđe Đikanovića

Iskreno volio džez PODGORICA – Crnogorski džez muzičar i gitarista Peđa Đikanović preminuo je u petak, 6. marta, u 48. godini poslije kraće bolesti u Podgorici. Bio je jedan od ključnih izvođača na crnogorskoj klupskoj sceni, nastupao je u brojnim sastavima i sarađivao sa najboljim crnogorskim džez muzičarima, ali i klasičarima. Do samog kraja ostao je odan tradicionalnom džezu, interpretirajući neke od najzahtjevnijih kompozicija sa klasičnog repertoara, ali i brojna druga modernija džez djela i obrade. Džez muzičar i pijanista Vladimir Maraš kazao je za Pobjedu da je Đikanović bio jedan od onih koji je iskreno volio džez, živio džez i uradio sve da bi ga promovisao. - To što šira populacija nije imala priliku da čuje za njegovo ime i prezime, stvar je potvrde da se nije bavio džez muzikom zbog pupularnosti ili koristi nego zbog sebe, računajući da će time dugoročno na mikro planu uticati na mlađe ljude koji kreću tim stopama. Muzikom se bavio skromno, sa najvećim mogućim zadovoljstvom. Svi ljudi koji su imali priliku da isprate neki koncert, gdje je Đikanović bio sastavni dio benda kao gitarista, imali su utisak da je kvalitet ono što je on nudio svima koji su ga slušali. Takođe, veliko prijateljstvo koje je imao sa Šulom Jovovićem, kao rodonačelnikom džez muzike u Crnoj Gori, nebrojeno svirki koje su zajedno imali, dokaz su jednog sistemski prihvaćenog standarda koje je Đikanović kroz svoje muziciranje unosio u živote svih nas. Međutim, kako obično to biva u životu, koji je najčešće nepravedan, Đikanović kroz svoju ambiciju džez muzičara, jednog normalnog i pristojnog čovjeka, nažalost nije uspio da i dalje širi tu svoju misiju – rekao je Maraš. Opraštajući se od svog kolege i prijatelja, Šule Jovović je za Pobjedu kazao da je Đikanović bio sjajan gitarista i kolega. - Svirao je tradicionalni džez i ništa nije htio da svira drugo. Po tome će ostati upamćen – rekao je Jovović. R. K.

Plakat festivala na zgradi Muzeja i galerija u Podgorici

Prentić iz Crne Gore sa prijateljima - Enes Tahirović na klaviru, te gitaristi Petar Dobričanin, Dražen Joković i Nikola Pejović. Sa druge strane edukativni segment je više profilisan ka mladim gitaristima. On je svakako jedan od prioriteta festivala. Ali da bi festival bio vidljiviji i zanimljiviji neophodan je koncertni program. On je veza među svim ljubiteljima muzike i svakako najbitniji segment festivala. POBJEDA: Ima li profesora gitare u publici na majstorskim predavanjima? BULATOVIĆ: To se podrazumijeva. Ima ih svuda, od koncertnih programa, majstorskih radionica, predavanja. To je jedna od rijetkih prilika za razmjenu mišljenja i iskustava kroz dane trajanja festivala. Komuniciraju međusobno i profesori i izvođači i učenici, a u diskusiji im se pridruže i samouki gitaristi. POBJEDA: Što Vas je navelo

Danilo Burzan u Biblioteci

PODGORICA - „Dani gitare“ je strogo profilisan međunarodni festival u pogledu stručne, profesionalne programske ponude. Izuzetni gitarski majstori iz godine u godinu čine okosnicu edukativnog i koncertnog dijela ove manifestacije. Ono što je drugačije i slobodnije su žanrovi, tehnike i atmosferičnost koju gosti donesu svako iz svoje matične zemlje.

PODGORICA – Predstavljanje knjige „Prohujalo sa śeverom“ (Zbitijom pod Goricom), autora Danila Burzana, biće održano u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, večeras u 19 sati. Pored autora na promociji će govoriti direktor Biblioteke Nebojša Burzan, prof. dr Dušan Ičević i mr Jadranka Selhanović. Moderatkorka večeri će biti Vesna Šoškić, a u muzičkom dijelu programa nastupiće Tamara Pavićević. Burzan je rođen u Podgorici 1940. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Podgorici, a studije političkih nauka – smjer žurnalistika u Beogradu. Čitav život proveo je u novinarstvu, obavljajući razne odgovorne funkcije. Bio je predsjednik Udruženja novinara Crne Gore, predsjednik Udruženja profesionalnih novinara Crne Gore, te član Predsjedništva Saveza novinara SFR Jugoslavije. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Objavio je više knjiga. B. B.

Ovogodišnji „Dani gitare“ će u dva programska dana, 17. i 18. marta, predstaviti šest takvih majstora: Veru Ogrizović, Alehandra Kordovu, Torvalda Jorgensena, Josipa Dragnića, Kristijana Lavernijea i Marka Prentića. Oni će u dnevnim terminima u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u 13 časova voditi majstorske radionice. U večernjim terminima od 20 časova će se muzičari preseliti u JU

Odlazak zvijezde „Egzorcista“ i „Sedmog pečata“

Izložba djela crnogorskog umjetnika Tiha Vujovića otvorena u Budvi

Preminuo Maks von Sidou STOKHOLM - Švedski glumac Maks von Sidou, koji je nastupio u više od stotinu filmova i televizijskih serija, uključujući kultne „Sedmi pečat“ i „Egzorcist“, umro je u nedjelju u 91. godini, objavila je juče njegova porodica. Karl Adolf Maks von Sidou glumio u desetak filmova svoga sunarodnjaka Ingmara Bergmana, uključujući „Sedmi pečat“ 1957. u kojemu je i slavna scena gdje igra šah sa Smrću, prije nego što se upustio u holivudsku karijeru, uglavnom obilježenu sporednim, ali značajnim ulogama. Glumio je u „Najvećoj priči ikad ispričanoj“ (1965), sveštenika u „Egzorcistu“ (1973), negativca u Bondovom „Nikad ne reci nikad“ (1983), Vudi Alen ga je angažovao za film „Hana i njene sestre“, Stiven Spilberg za „Specijalni izvještaj“ (2003), a

Martin Skorseze za „Zatvoreno ostrvo“ (2009). Dvaput je nominovan za Oskara, jednom za glavnu ulogu („Pele osvajač“ 1989), jednom za sporednu („Jako glasno i veoma blizu“, 2012) i dvaput za Zlatni globus, ali nije osvojio nijednu od tih nagrada. Glumio je i svojim osamdesetim godinama, nastupivši u „Igri prijestola“ i u „Ratovima zvijezR. K. da: sila se budi“.

Muzeji i galerije Podgorice, gdje će biti održavani koncerti. Osnivač festivala i programski selektor, gitarista i profesor gitare Srđan Bulatović, govorio je za Pobjedu o programu, učesnicima, koncertnim prostorima, te značaju festivala. POBJEDA: Na koji način je festival „Dani gitare“ opstao, budući da festivali klasične muzike nerijetko ne uspiju da se održe? BULATOVIĆ: Tu je prije svega zaslužna kontinuirana podrška festivalu od Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada od samog početka, prepoznavši njegov značaj i misiju u povezivanju crnogorske kulture sa značajnim kulturama Evrope i svijeta. Jedna od misija festivala je i afirmacija novih prostora u koncertne. Pažljivo su odabrani koncertni programi, predavači, određena dužina trajanja festivala, a odziv domaće publike na koncerte programe je zadovoljavajući. Prisutne su

i ambasade, od kojih sa nekima imamo višegodišnju saradnju kao što je to i ove godine slučaj sa ambasadom Italije u Podgorici. POBJEDA: Koji dio festivala Vam je, s tačke gledišta osnivača i organizatora, bio prioritet: edukativni ili koncertni dio? I koji je posjećeniji? BULATOVIĆ: Najatraktivniji dio festivala svakako je koncertni program. I ove kao i ranijih godina imaćemo četiri potpuno različita koncerta kroz koje je prožeta klasiča gitara ali i ostali muzički pravci koji korespondiraju sa njom. Prve večeri 17. marta od 20 sati predstaviće se gitarista Alehandro Kordova iz Meksika, a od 21 sat nastupiće duo na instrumentu teremin - Torvald Jorgensen iz Holandije i gitarista Josip Dragnić iz Hrvatske. Druge večeri, 18. marta od 20 sati predstaviće se gitarista Kristian Lavernije iz Italije, a od 21 sat gitarista Marko

Žena je snaga crnogorskog krša PODGORICA - Izložba „Tražimo jedni u drugima ono što nas spaja“ umjetnika Tiha Vujovića, otvorena je proteklog vikenda u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi, a svi zainteresovani radove će moći da pogledaju do 20. marta. Izložbu, kojom je obilježen Dan žena, zvanično je otvorila profesorica JU SMŠ „Danilo Kiš“ i članica Savjeta JU Muzeji i galerije Budve Seka Slavković, koja je kazala da je Vujović na platnima prenio ogroman dio svog bića, do najskrivenijih dubina, koje su, i njemu samom bile nepoznate. - Svestran, univerzalan, a svoj i naš prijatelj Tiho Vujović večeras izlaže u budvanskoj Modernoj galeriji i tako na poseban način daje omaž ženi. To

Otvaranje izložbe radova Tiha Vujovića u Budvi

je posebno važno na našim prostorima, gdje je žena stub i oslonac, snaga krša crnogorskog a nježnost ustalasane ravnice i morske bonace, kada treba i za koga vrijedi. Stamena, a otmena i gorda žena, oble

i jedre putenosti i ljepote koja prevazilazi poznato i rečeno, prisutno je u Tihovim djelima – rekla je Slavković. Ova izložba, kako je podsjetila moderatorka večeri Itana Lalović, takođe je dio misije „Crna

Gora jedan grad“, u kojoj umjetnik Tiho Vujović svojim dijelima i pozitivnom energijom spaja sve gradove u Crnoj Gori. - Kako naš umjetnik kaže, izložba je posvećena najuzvišenijim, najljepšim, najmisterioznijim, najplemenitijim bićima u ovoj dimenziji našeg postojanja - majkama, sestrama, suprugama, ćerkama, ljubavnicama, prijateljicama i muzama, svim ženama sa bezgraničnim poštovanjem i divljenjem. Večeras je Budva nova tačka na njegovoj mapi ljubavi i prijateljastva – kazala je Lalović. Na početku večeri, umjetnik je na klaviru odsvirao kompoziciju „Svjetlost spajanja“, a potom se ženska vokalna grupa Harmonija predstavila sa dvije primorske pjesme. S. V.

Kultura

Utorak, 10. mart 2020.

nju i izvođačima

Čuveni američki glumac gostovao u završnici beogradskog Festa

Malkovič: Rad u teatru najviše me definisao

Srđan Bulatović

Najviše me raduje dobra posjećenost koncerata POBJEDA: Što nakon svih ovih godina smatrate najboljom stranom festivala „Dani gitare“? BULATOVIĆ: Svakako da je festival jedna od kulturnih i turističkih ponuda Podgorice i Crne Gore. Dodatno je afirmisao instrument, povezao naše profesore i učenike sa kolegama iz raznih zemalja Evrope i svijeta, predstavio neobične instrumente i izvođače, a takođe pružio priliku našim izvođačima da se ravnopravno sa ostalima predstave na njemu. I ono što mene najviše raduje, prisustvo i dobra posjećenost domaće publike koncertnom programu festivala.

da pokrenete i novembarski dio festivala i da li će i taj segment postati tradicionalan? BULATOVIĆ: Novembarski dio festivala desio se prvi put prošle godine i to više u formi edukativnog izdanja. Još nijesam siguran da li ćemo nastaviti sa tim dijelom festivala i u kojoj formi bi njegovo izdanje bilo. Svakako, prošlogodišnje izdanje novembarskog dijela festivala imalo je posebnu vrijednost i značaj među predavačima od kojih su, na moje zadovoljstvo, većina bili naši crnogorski profesori koji su sa kolegama predavačima iz inostranstva i učenicima imali divna stručna predavanja i druženja. POBJEDA: Koji su kriterijumi ove godine bili presudni za izbor učesnika? Neki njihov skoriji rad ili potreba da takve znalce prosto imate u svom programu? BULATOVIĆ: Svaki put koncertni program biram oslanjajući se na to da sadrži raznovrsnost, kvalitet i prijemčivost. Ove godine su četiri potpuno različita programa, od kojih ćemo imati izuzetnog svirača i osvajača mnogih nagrada na velikim evropskim i svjetskim takmičenjima Alehandra Kordovu iz Meksika, zatim neobičan spoj klasične gitare i novog instrumenta teremin kojeg će-

mo prvi put uživo slušati u Podgorici od umjetnika Josipa Dragnića iz Hrvatske i Torvalda Jorgensena iz Holandije. Za razliku od ova dva koncerta, sljedeći je baziran na autorskoj muzici gitariste Kristiana Lavernijea iz Italije, a posljednji koncert predstaviće autorsku muziku crnogorskog gitariste i profesora Marka Prentića. POBJEDA: Kada je u pitanju promjena lokacije održavanja festivala koju ste pomenuli, da li smatrate da su takve izmjene loše za festivale ovog tipa? BULATOVIĆ: Jedna od misija festivala jeste afirmacija novih gradskih prostora u koncertne. Do sada smo imali izuzetno zadovoljstvo da koncertni program bude organizovan u biblioteci „Radosav Ljumović“. U početku je mnogima bio nekako čudan taj prostor za koncerte, ali se pokazalo suprotno, da je interesantan i drugačiji izvođačima i publici. Međutim, prije nekoliko mjeseci slučajno sam ušao u novi galerijski prostor JU Muzeji i galerije Podgorice. Dopao mi se taj prostor, prije svega zbog svoje akustike koja inspiriše izvođača, te može biti interesantan za koncerte ovog tipa festivala. Pa da probamo, da oslušnemo kako će reagovati izvođači i publika. D. ERJAVŠEK

Konkurs za 21. broj časopisa „Avlija“ PODGORICA – Redakcija časopisa za kulturu, književnost i društvene teme „Avlija“ iz Rožaja, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore, raspisala je međunarodni konkurs za objavljivanje radova sa slobodnom temom za 21. broj časopisa. Konkurs se raspisuje za autore koji pišu na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom jeziku, ćirilicom ili latinicom, ekavicom ili ijekavicom bez obzira gdje žive. Ukoliko autori pišu na albanskom, goranskom, romskom, makedonskom, slovenačkom ili nekom drugom jeziku potrebno je da uz original pošalju i prevod na jedan od četiri spomenuta jezika. Ne postoji

starosno ograničenje autora. Svaki autor na konkurs može poslati poeziju (do pet pjesama), prozu ( jedna priča), aforizam, karikaturu, esej, putopis, istorijski tekst, reportažu, književnu kritiku, prikaz novog književnog djela ili fotografiju, uz obaveznu biografiju autora. Niti jedan od radova pristiglih na konkurs ne smije biti ranije objavljivan ni u štampanom ni u elektronskom obliku. Konkurs je otvoren do 10. aprila. Radovi se šalju na imejl avlija. casopis@gmail.com. D. E.

Kako prenosi SEEcult, uoči scensko-muzičkog performansa „Muzički kritičar“ na zatvaranju 48. Festa i uručenja nagrade „Beogradski pobednik“, Malkovič je 8. marta na konferenciji za novinare u „Kombank dvorani“ priznao da ne zna gotovo ništa o srpskoj i regionalnoj kinematografiji, jer ne gleda mnogo filmove. Istakao je prije svega ljubav prema pozorištu, u kojem je i počeo karijeru, a gotovo prezrivo je odbio da odgovori na pitanja o privatnom životu.

OKRUTNE KRITIKE

Malkovič i Aleksej Igudesman, autor resitala „Muzički kritičar“, koji predstavlja miks najokrutnijih muzičkih kritika o nekim od najboljih muzičkih djela u istoriji, upoznali su se i prvi put sarađivali prije više od deset godina na festivalu „Džulijan Rahlin i prijatelji“ u Dubrovniku. Prema riječima Igudesmana, za njihovu novu saradnju imao je ideju o muzičkom komadu sa teatarskim elementima, jer je naišao na neke od najužasnijih kritika o nekim od najljepših kompozicija ikada napisanih. Malkovič igra strašnog muzičkog kritičara, koji vjeruje da je muzika slavnih kompozitora dosadna i obična, dok Igudesman i drugi muzičari na sceni vjeruju suprotno i uzvraćaju mu udarac izvođenjem djela Baha, Mocarta, Betovena, Šopena, Bramsa, Šumana, Debisija, Prokofijeva, Izaja, Kančelija, Pjacole i samog Igudesmana. Veliko finale je „Mučenje Malkoviča“ - kritika njega lično, koju je Igudesman uskladio sa muzikom na sarkastičan način.

fest

PODGORICA – Američki glumac Džon Malkovič, zvijezda 48. Festa u Beogradu, osvrnuo se u završnici tog festivala na dugogodišnju pozorišnu, filmsku i televizijsku karijeru i posebno na ulogu kritike u umjetnosti, navodeći da i sam pokušava sebe kritički da sagleda što je moguće objektivnije.

Džon Malkovič tokom konferencije za novinare u Beogradu

Važni mu dobar scenario ili drama Malkovič je kazao i da ne razmišlja mnogo o konkretnim ulogama, već ga prije svega uzbuđuje dobar scenario ili drama. - Bitan mi je kvalitet priče i kvalitet ljudi koji rade na tome. Neke su mi uloge više, neke manje interesantne, neke su možda super intersantne za kratko vrijeme, neke za duže. Ono što me pokreće danas sigurno je malo drugačije od onoga prije 30 godina, jer sam i ja sam drugačiji, ali mislim da generalno nema velike razlike - rekao je Malkovič.

- U predstavi pokazujemo ljepotu muzike i to kako kritičari ponekad griješe, a nekad su i u pravu - rekao je Igudesman. Upitan koliko je oštar kritičar sam sebi, Malkovič je naveo da ne smatra da je kritika nešto surovo. - Pokušavam da, kada ocjenjujem sebe, budem pošten i objektivan koliko god mogu. Mnogi glumci ne vole da gledaju sebe. Ja sigurno to ne volim. Ne mogu da podnesem svoj glas. A profesionalna kritika mi je bitna, ne samo o nekoj mojoj ulozi nego o filmskom radu generalno - rekao je on. Poslije uloge u aktuelnoj seriji „Novi papa“ Paola Sorentina, nekoliko mjeseci igrao je jed-

nu predstavu u Londonu, a potom je opet radio novu seriju – komediju „Space Force“, za Netfliks. - Najverovatnije ću tako i nastaviti - rekao je Malkovič. Povodom bojazni da bi striming servisi mogli da uguše bioskope, Malkovič je rekao da sumnja da mogu da koegzistiraju, ali i da ne vidi što bi moglo da se učini povodom toga. - Nije reč o samim filmovima i serijama, već o publici i tome kako gleda filmove. Decenijama, sve do 70-ih godina, jedini način da vidite film bio je da odete u bioskop. To više nije slučaj, postoji mnogo načina da ljudi vide film. Mislim da ogromna većina ne ide u bio-

skop, već gleda filmove na kompjuteru ili telefonu. Ne mislim da se bilo što može uraditi u vezi sa tim - rekao je Malkovič.

NIZ ULOGA

Osvrćući se na višedecenijsku karijeru, u kojoj je ostvario niz pozorišnih i više od 70 filmskih uloga, Malkovič je ocijenio da ga je rad u teatru najviše definisao. - Počeo sam u pozorištu u Čikagu. Mnoge stvari koje sam tamo radio odredile su moj glumački razvoj, jedna od ključnih uloga u tom smislu bila mi je u predstavi „Staklena menažerija“. Zatim predstava „Pravi Zapad“ koju smo izveli u Njujorku. Tako sam i počeo filmsku karijeru. Zatim predstava „Libertin“ na Brodveju. To su uloge koje su najviše uticale na moj razvoj kao glumca. Sa filmom je stvar prilično drugačija - na filmskoj ulozi ne možete zaista raditi onako kao u pozorištu. Predstava postoji samo dok je izvodite. Svake večeri može biti drugačija i svake večeri vi radite na njoj. Na filmu snimite ulogu, neku scenu za samo jedan dan, i to je to. Više to i ne vidite - rekao je R. K. Malkovič.

„Hačet“ otkazao objavljivanje memoara poznatog reditelja

Vudi Alen će morati da traži drugog izdavača LONDON – Izdavačka kuća „Hačet“ ipak je odustala od objavljivanja memoara reditelja Vudija Alena nakon lavine negativnih komentara. Odluka izdavačke kuće da ukine objavljivanje memoara poznatog reditelja uslijedila je nakon što je novinar i sin reditelja Ronan Farou kritikovao izdavača na Tviteru, a desetine zaposlenih najavili su da će otići sa radnog mjesta. Knjiga je trebalo da izađe sljedećeg mjeseca. - Odluka o otkazivanju knjige gospodina Alena bila je teška. Shvatamo naše odnose s autorima vrlo ozbiljno i ne otkazu-

jemo knjige olako - najavio je izdavač, a prenosi sajt Pejdž siks. Dalje u saopštenju se navodi da su oni kao izdavačka kuća objavili mnogo provokativnih knjiga, ali i da nastoje da daju prostor različitim glasovima i stavovima. Novinar Farou takođe je tvrdio da kompanija nije provjerila činjenice predstavljene u knjizi niti da je imala kontakta sa njegovom usvojenom sestrom Dilan, koja dugo tvrdi da ju je otac Alen seksualno zlostavljao kada je imala sedam godina. Alen do dan danas negira te optužbe. R. K.

„Dijaspora“ u Nikšiću

Vudi Alen

PODGORICA – Predstavljanje monografije „Dijaspora Crne Gore“ biće priređena večeras u 19 sati u Gradskoj kući u Nikšiću. Govoriće Marjan Mašo Miljić, mr Sait Šabotić i Ivan Jovović. Organizator promocije je JU Narodna biblioteka „Njegoš“ iz Nikšića. R. K.

20 Drugi pišu

» Piše: Boris Dežulović Ima jedan što tvrdi kako ne može biti slučajno da HDZ pobjeđuje upravo u opustošenim krajevima, tamo odakle Hrvati masovno iseljavaju. Ima jedan drugi, što tvrdi kako je to zbog toga što se Hrvati zaposleni u golemoj HDZ-ovoj administrativno-upravnoj državnoj infrastrukturi boje za svoj posao. Prvi je trenutačni predsjednik HDZ-a, drugi je njegov protukandidat na predstojećim stranačkim izborima. Bit će to vraški zanimljivi izbori. Počelo je prije mjesec-dva, kad je vodstvo HDZ-a održalo krizni sastanak s jednom jedinom točkom dnevnog reda: šokantni poraz Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima. Već u izbornoj noći bilo je jasno kako je stranka u rasulu, i kako počinje rat za vodeće pozicije. Miro Kovač - nekadašnji diplomat, ministar vanjskih poslova u vladi Tihomira Oreškovića – iste je noći glasno istaknuo kandidaturu za novog šefa stranke, oštro napavši Andreja Plenkovića: „Kolinda Grabar-Kitarović je platila cijenu za politiku HDZ-a. To je poruka HDZ-u, i mi ćemo morati neke stvari promijeniti, to je jasno.“ Plenković je, međutim, za Kolindin poraz imao dosta uvjerljivo objašnjenje: „Očito je došlo do mobilizacije velikog broja lijevih birača, naročito u zapadnim županijama. To je i stvar demografije: tamo gdje HDZ ima bolje rezultate danas živi manje ljudi.“ Svega smo i svačega, eto, u ovih trideset godina čuli od hadezeovaca, svega smo i svačega od njih čuli u posljednje četiri godine, otkako ih vodi Andrej Plenković, ali nikad – ili se barem to ne pamti – tako otvoreno javno preuziman-

Utorak, 10. mart 2020.

Ko ostane, pričaće

Miro Kovač i Andrej Plenković

je odgovornosti za biblijsku pogubu po hrvatsku državu. „Tamo gdje HDZ ima bolje rezultate danas živi manje ljudi“! Čak i iz pera nekog priučenog analitičara, tweeta Jadranke Kosor ili usta kakvog viđenijeg SDP-ovca – kad bi, j a s n o, m e đ u v i đ e n i j i m SDP-ovcima uopće bilo tako hrabrih – jedna bi takva nedvosmislena optužnica zvučala paušalno i neodgovorno, pače prilično površno za iole ozbiljnu diskusiju. A ova ne samo da je došla od jednog HDZ-ovca, već ju je izgovorio sam predsjednik HDZ-a! Štoviše, ja se ovog časa ne mogu sjetiti da je poslovično diplomatski odmjeren i europejski suzdržani Andrej Plenković svojim birokratskim metajezikom ikad i o čemu rekao išta tako izravno i precizno, kao što

je izravno i precizno ustanovio korelaciju između HDZ-a i hrvatske demografske katastrofe. „Tamo gdje HDZ ima bolje rezultate danas živi manje ljudi“, mrtav hladan izjavio je Plenković, nedvosmisleno priznajući kako, eto, ne može biti slučajno da HDZ pobjeđuje upravo u opustošenim krajevima, tamo odakle Hrvati masovno iseljavaju. I ako je išta nakon njegove historijske rečenice uopće ostalo nejasno, to je možda još samo pitanje ima li HDZ u tim krajevima bolje rezultate zato što je iz njih odselilo sve što išta vrijedi, zna, može i hoće, ili je sve što išta vrijedi, zna, može i hoće iz tih krajeva odselilo jer HDZ tamo ima bolje rezultate. Svega smo i svačega, rekoh, čuli od hadezeovaca, ali nikad

Zulu bajka

» Piše: Svetislav BaSara Videh u poslednjem Vremenu da je i Teofilu došlo iz dupeta u glavu da biti opozicija, bez obzira koliko vlast bila loša – a ova je ko Haso skinula dasku „lošeg“ pa pritisnula gas – uopšte ne mora značiti ništa dobro, da čak ne mora biti ni manje zlo. Kad smo već kod zla – to je vrlo teška reč koja se u Srbiji olako poteže, kao i mnoge druge, uostalom, uključujući – „pištolj“. Sama po sebi reč „pištolj“ je reč kao i svaka druga, ali stvar se menja kad se sa reči pređe na delo. Idemo na stvar. OVO što nikada ovako bilo, kakvo god bilo, nije ZLO, to je seljačko prenemaganje, puvanje, lopovluk, drljavost i osionost koji, fakat, prave veliku štetu, ali šteta nije zlo u

strogom značenju te reči. Često iz štete nastane korist. Ali ZLO jeste to što ni na vidiku ni u „naznakama“ NEMA ničeg boljeg. Uostalom, zlo se u knjigama starostavnim i definiše kao odsustvo dobra. Što će reći da bi OVO doduše bilo problem, ali ne i zlo, pod uslovom da postoji neko ONO spremno da popravi štetu koju – u različitim alotropskim modifikacijama i pod raznim mudrim vođstvima – OVO pravi već sto pedeset godina. ONO bi se možebiti i pojavilo da u Srbiji ne preovladava zulu etika, znate već priču… Dobro je kad mi njima otmemo žene i krave, zlo je kad oni to učine nama. Tu tek nastaje konfuzija, pogotovo u Srbiji. Vučić & Co jesu u jednom trenutku „ušli u posed“ naših krava i žena, figurativno naravno (hm, da li baš figurativno), ali – viđite vraga – nisu ih oteli, nego su ih maltene dobili na poklon. Nismo, dakle, čuvali krave i žene – čitaj: slabašne petooktobarske demokratske tekovine – pa su ih Vučić & jednostavno pokupili. A šta je pokradeno pleme uradilo? Eh, šta. Palo je u letargiju koja je potrajala – ček da izračunam – celih šest godina. Pleme je onda, konačno

uvidevši da Vučić nema nameru da deli krave i žene, palo u amok i odlučilo da žene i krave preotme. Što bi se po prirodi Zulu stvari i dogodilo da Vučićevo pleme, za razliku od onog bajagi demokratskog, danonoćno ne stoji na mrtvoj straži oko krava i žene, i ne samo da otete žene, krave i pare čuva, nego u harem, stado i kasicu dovodi/ubacuje i nove. Demokratsko stado i dalje nastoji da povrati otete žene, krave ( i p a re ) , a l i g l e ka ko – Vučićevom taktikom – što bi plemenu možda i pošlo za rukom kad bi raspolagao i Vučićevom strategijom, a to će reći dvadesetčetvoročasovnim, sedamdananedeljnim stranačkim radom, ne samo na televiziji, nego i na terenu. Sve dok se borba protiv OVOG bude svodila na imbecilna „raspisivanja bojkota“ (zašto, zapitah se, Lutovac, jednostavno ne „raspiše pobedu“) i Boškićevim čvrstorukaškim, policajnodržavnim pretnjama biće spremte se spremte krave i žene. Eto, ispričah vam zulu bajku, pa pošto se bliže martovske Ide, ode ovaj čiča na prvo polovinu odmora. Vidimo se 20.

tako otvoreno javno priznanje krivice. Ili barem ne dok se prije neki dan, na samom službenom početku stranačke izborne kampanje, nije javio njegov glavni protukandidat za predsjednika HDZ-a, Miro Kovač. Program stranačke frakcije duhovita naziva Opcija za promjene, kojim se odlučio suprotstaviti Plenkoviću, Kovač je predstavio na skupu u Slavonskom Brodu, kojemu se odazvalo jedva desetak članova stranke. Je li to zbog toga što, kako ono, „tamo gdje HDZ ima bolje rezultate danas živi manje ljudi“? Kovač je ponudio drugo, još uvjerljivije objašnjenje: „Ljudi su vezani za radna mjesta koja su možda dobili jer su članovi HDZ-a, pa se ne osjećaju se sigurno, i misle da će biti konzekvenci.“

Svega smo i svačega, eto, u ovih trideset godina čuli od hadezeovaca, svega smo i svačega od njih čuli u posljednja dva mjeseca, otkako traje izborna kampanja za novo vodstvo stranke, ali sve otkako je Plenković sam sebe javno izbičevao zbog bijele kuge, ne pamti se tako otvoreno javno preuzimanje odgovornosti za biblijsku pogubu po hrvatsku državu. „Ljudi su vezani za radna mjesta koja su možda dobili jer su članovi HDZ-a“! Čak i iz pera nekog priučenog analitičara, tweeta Jadranke Kosor ili usta Andreja Plenkovića – kad bi, jasno, Andrej Plenković bio toliko mrtav hladan – jedna bi takva nedvosmislena optužnica zvučala paušalno i neodgovorno, pače prilično površno za iole ozbiljnu diskusiju. A ova ne samo

da je došla od jednog HDZ-ovca, već ju je izgovorio sam glavni protukandidat za predsjednika HDZ-a! Štoviše, ja se ovog časa ne mogu sjetiti da je poslovično nediplomatski neodmjereni Miro Kovač, palacajući oko sebe svojim otrovnim jezikom, ikad ikoga na hrvatskoj političkoj sceni pogodio tako izravno i precizno, kao što je izravno i precizno pogodio HDZ, optuživši vlastitu stranku za korupcionizam, klijentelizam, nepotizam, oportunizam i ostale pripadajuće izme. „Ljudi su vezani za radna mjesta koja su možda dobili jer su članovi HDZ-a, pa se ne osjećaju sigurno“, mrtav hladan izjavio je Kovač, nedvosmisleno priznajući kako, eto, ne može biti slučajno da je u Slavonskom Brodu - u srcu Slavonije, tamo dakle „gdje HDZ ima bolje rezultate“ – na skup glavnog Plenkovićevog protukandidata došlo čak i „manje ljudi“ nego što ih uopće tamo „danas živi“. I ako je išta nakon njegove historijske rečenice uopće ostalo nejasno, to je možda još samo pitanje zapošljava li HDZ u državnim, županijskim i općinskim službama samo kukavne i poslušne ovce, ili se samo kukavne i poslušne ovce upisuju u HDZ. Jedan, eto, tvrdi kako HDZ pobjeđuje upravo u krajevima odakle Hrvati masovno iseljavaju, a drugi tumači kako HDZ pobjeđuje zato što se Hrvati boje za svoj posao. Jedan otvoreno priznaje kako Hrvati bezglavo bježe iz krajeva gdje pobjeđuje HDZ, pa obećava pobjedu HDZ-a i u onim krajevima odakle ljudi još uvijek nisu pobjegli. Drugi otvoreno priznaje kako HDZ pobjeđuje dijeleći državne službe stranački podobnim članovima, pa svoju pobjedu na stranačkim izborima obećava članovima koji još nisu zaposleni u državnoj upravi. Bit će to, kažem vam, vraški zanimljivi izbori. Tko ostane, pričat će.

Glumac Emir Hadžihafizbegović o aferi ,,Asim“

Pripremljen i smišljen projekat protiv mene Emir Hadžihafizbegović, glumac i direktor Kamernog teatra 55, te prvobitni kandidat Stranke demokratske akcije za novog ministra kulture u vladi Kantona Sarajevo, oglasio se prvi put u javnosti povodom afere ‘Asim’ u kojoj akteri audiosnimka spominju i njegovo ime, kao čovjeka preko kojeg će zaposliti suprugu delegata čiji glas je trebao biti kupljen. “Moj privatni, porodični, poslovni, pa ako hoćete, i politički život u ovih pedeset i osam godina života ‘bijelo platno bez mrlje’ i nikad nisam bio dijelom bilo kakve afere. Ponavljam, nikad... U kontekstu tajnog prisluškivanja određenih osoba, niti sam ‘luk jeo, nit’ luk miris’o’. Isto kao i danas dok pišem ovo saopštenje, i u vrijeme tajnog prisluškivanja određenih osoba,

obavljao sam dužnost direktora Kamernog teatra 55. Zašto je nekom trebalo da moje ime uprlja izjavom drugog, ili trećeg čovjeka, taj neko objasnit će na sudu”, naveo je u saopćenju. Dodao je da je “medijskom harangom” protiv njega nanesena šteta njegovom statusu umj e t n i ka , ka ko u B o s n i i Hercegovini, tako i u regiji te da će sve odgovorne za “laži” tužiti na sudu. Hadžihafizbegović je rekao da je sve «dobro pripremljen i smišljen projekat, koji je za cilj imao, kako sam i na početku rekao, degradaciju mene i moje svjetski prepoznate umjetničke karijere, kao i moje degradiranje, kako u društvenom tako i u političkom kontekstu”. “Kamerni teatar 55 vraća se sa mini turneje iz Podgorice i Beograda, gdje su nas poštovaoci teatra, poštovaoci Abdulaha Sidrana i reditelja Kokana Mladenovića, poštovaoci sad već kultne predstave ‘Sjećaš li se Doli Bel’, na nogama, sa suzama u očima i frenetičnim aplauzom, nagradili za to po-

zorišno remek djelo. Emir Hadžihafizbegović je na sedam festivala u regiji Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Srbija, dobio sedam grand prixa za najboljeg glumca za ulogu Mahmuta Zolja u predstavi ‘Sjećaš li se Doli Bel’. Na tih sedam festivala predstava je dobila ni manje ni više nego četrdeset nagrada”, zaključio je Hadžihafizbegović. Afera ‘Asim’ odnosi se na snimak na kojem se može čuti kako Asim Sarajlić, sada već bivši p re d s j e d n i k K a d rov s ke komisije i potpredsjednik SDA, nudi zaposlenje supruge jednom od delegata kako bi glasao za drugog kandidata, a zaposlenje se planira “završiti” preko “glumca” (Emir Hadžihafizbegović) koji je trebao postati novi ministar kulture u Vladi Kantona Sarajevo. “Glumac” bi to navodno, kako Sarajlić govori na snimku, trebao uraditi jer mu je dužan. Zbog navedene afere Emir Hadžihafizbegović je, kako je saopćeno iz SDA, je odustao od kandidature za ministra u kantonalnoj vladi.

Feljton

Utorak, 10. mart 2020.

17.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

U Crnoj Gori 1921. bilo pismeno 32 posto, polupismeno 1 odsto » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ Kada uporedimo socijalnu strukturu Crne Gore sa prosječnom jugoslovenskom i u Sloveniji, onda se vidi kolika je bila zaostala u privrednom razvoju Crna Gora u Kraljevini Jugoslaviji. Poslužićemo se podacima do kojih je došao Pavle S. Radusinović. Komparacijom ukupnog stanovništva i broja radnika, službenika, samostalnih i van položaja u Crnoj Gori, Kraljevini Jugoslaviji i Sloveniji po popisu 1931. godine vidi se da je grupacija samostalni (maloposjednici, sitne zanatlije) dominirala u Crnoj Gori sa 83,0% stanovništva, odnosno 5,9% (83,0% : 78,9%) više od jugoslovenskog prosjeka i mnogo više sa 23,5% (83,0% : 60,5%) u Sloveniji. Za nivo razvitka jedne industrije najvažniji kriterijum je koliko je radnika zaposleno u njoj. Po ovom osnovu Crna Gora je zaostajala za jugoslovenskim prosjekom za 7,8%, a za Slovenijom 20,8%. Po broju službenika Crna Gora je imala više od jugoslovenskog prosjeka 0,9%, a manje od Slovenije 1,7%. Stanje pismenosti stanovništva jedan je od pokazatelja razvitka privrede i društva uopšte, pa ćemo se na njemu zadržati i početi sa osnovnim školstvom i nivoom pismenosti naroda. Centralizovani način vođenja politike uopšte, pa i u oblasti prosvjete i kulture karakterističan je za čitavo vrijeme trajanja Kraljevine Jugoslavije.

Stanje dječjih vrtića popisom školske 1939/1940. godine izgledalo je ovako: bilo je 13 vrtića sa 20 odjeljenja i sa 418 muške i 409 ženske djece, što je ukupno 827 od 33.200 djece dospjele za vrtić od četiri do šest godina. U Crnoj Gori je na 100 djece pohađalo vrtić 2,5 od ukupnog broja dospjelog za vrtić i po ovom osnovu bila je na pretposljednjem mjestu u Kraljevini Jugoslaviji

Podgorica, 1920.

Popisom 1921. godine nepismeno je bilo 67 % stanovništva - 52% muških znalo je da čita i piše, 1% je samo čitalo, a 47% bilo je nepismeno. Ženskih je bilo pismeno 12%, polupismenih 1% i nepismeno 87%. Crna Gora je po broju nepismenih bila ispred Bosne i Hercegovine i Makedonije, a iza Slovenije, Hrvatske, Srbije i Jugoslavije

Rožaje, 1937.

Cetinje između dva Svjetska rata

Da bi prikazali stanje pismenosti koristićemo rezultate popisa stanovništva 1921. i 1931. godine. Popisom 1921. godine bilo je pismeno svega 32% stanovništva, polupismeno 1% i nepismeno 67% (52% muških znalo je da čita i piše, 1% je samo čitalo, a 47% bilo je nepismeno; ženskih je bilo pismeno 12%, polupismenih 1% i nepismeno 87%). Crna Gora je po broju nepismenih bila ispred Bosne i Hercegovine i Makedonije, a iza Slovenije, Hrvatske, Srbije i Jugoslavije (prosjek). Popisom 1931. godine nepismenih iznad 10 godina starosti bilo je 56,1%. Od toga muških 34,2% i ženskih 77,3%. Po ovom osnovu Crna Gora je bila samo ispred Bosne i Hercegovine i Makedonije, a iza Slovenije, Hrvatske, Jugoslavije (prosjek) i Srbije. U 12 tadašnjih srezova u Crnoj Gori broj nepismenih iznad 10 godina starosti bio je pomenutim popisom sljedeći: Andrijevica 64,3% (muških 43,4%, ženskih 85,0%), Bar 65,4% (muških 47,8%, ženskih 80,2%), Berane 69,1% (muških 51,2%, ženskih 87,3%), Bijelo Polje 72,3% (muških 54,8%, ženskih 89,2%), Cetinje 47,9% (muških 21,2%, ženskih 72,7%), Danilovgrad 53,1% (muških 24,0%, ženskih 77,2%), Kolašin

52,8% (muških 25,1%, ženskih 79,5%), Kotor 26,8% (muških 11,8%, ženskih 44,4%), Nikšić 52,1% (muških 25,2%, ženskih 76,3%), Pljevlja 68,3% (muških 49,%, ženskih 87,8%), Podgorica 56,9% (muških 32,4%, ženskih 80,9%), Šavnik 53,5% (muških 27,5%, ženskih 78,6%). Kotor je prednjačio u broju nepismenih, zatim su sljedili: Cetinje, Nikšić, Kolašin, Danilovgrad, Šavnik, Podgorica, Andrijevica, Bar, Pljevlja, Berane, Bijelo Polje. Iz navedenih procenata vidi se da su ženska lica mnogo zaostajala iza muškaraca u pismenosti i tadašnjem konzervativnom gledanju na žensku djecu čija se uloga svodila na kuću i porodicu. Prikazaćemo prvo stanje školstva Crne Gore prije stvaranja jugoslovenske države 1918. godine. Crna Gora je školske godine 1914/1915. imala bez oslobođenih krajeva 73 osnovne škole u kojima je radilo 239 učitelja – učiteljica i u kojima je u 57 odjeljenja učilo 12.101 dijete (muških 10.395, ženskih 1.706). u varoškim školama

Podgorica 1920.

učilo je 3.246 djece i u seoskim školama 8.875. odnos ženske djece u varošima i na selu bio je veći u varošima (865:851), dok je odnos muške djece bio veći u selima (3.236:2.384). Osim osnovnih škola Crna Gora je imala i srednje stručne škole: Cetinjsku bogosloviju, Bogoslovsko-učiteljsku školu, Ženski institut, Zemljodjelsku školu i srednje opšteobrazovne škole: Cetinjska gimnazija (1880. g.), gimnazije u Podgorici (1907. g.), Pljevljima (1913. g.), Nikšiću (1913. g.), Beranama (1913. g.) i tri dječja vrtića (zabavišta) u Cetinju, Podgorici i Nikšiću. U Cetinju je još postojao 1913. g. Djetski sad. Da vidimo kako se školstvo u Crnoj Gori razvijalo u Kraljevini Jugoslaviji. Na privredno nerazvijenom području Crne Gore u međuratnom periodu, borba za bolju školu, za viši broj škola i za bolje uslove školovanja bila je stalna, jer su mase nepismenih roditelja tražile rješenje za svoju djecu u školovanju i zaposlenju, a time i svoje egzistencije. Na kraju ovog međuratnog perioda u Crnoj Gori bilo je

školske 1939/1940. godine 440 osnovnih i osnovnih viših škola, sa 863 odjeljenja i 37.620 učenika (muških 22.507, ženskih 15.113). Od ukupnog broja odrasle djece obuhvaćeno je bilo školovanjem svega 49,8%. Na 10.000 stanovnika dolazilo je 11,3 škola. Ovi podaci svrstavaju Crnu Goru ispred Bosne i Hercegovine i Makedonije, a iza Slovenije, Hrvatske, Srbije, Jugoslavije (prosjek). Stanje dječjih vrtića popisom školske 1939/1940. godine izgledalo je ovako: bilo je 13 vrtića sa 20 odjeljenja i sa 418 muške i 409 ženske djece, što je ukupno 827 od 33.200 djece dospjele za vrtić od 4 do 6 godina. U Crnoj Gori je na 100 djece pohađalo vrtić 2,5 od ukupnog broja dospjelog za vrtić i po ovom osnovu bila je na pretposljednjem mjestu u Kraljevini Jugoslaviji. Potreba za školskim zgradama, njihovom održavanju, opremanjem namještajem, učilima, nabavkom udžbenika za siromašnu djecu bila su česta pitanja o kojima se raspravljalo u školskim odborima, opštinama i u političkim partijama. Opštine su u periodu 1925-1937. godine izdržavale škole, kada je to izdržavanje osnovnih škola prešlo na banovine. Naplaćivanje školarine od školske 1932/1933. godine, opštine ni-

Kotor je prednjačio u broju nepismenih, zatim su sljedili: Cetinje, Nikšić, Kolašin, Danilovgrad, Šavnik, Podgorica, Andrijevica, Bar, Pljevlja, Berane, Bijelo Polje. Iz navedenih procenata vidi se da su ženska lica mnogo zaostajala iza muškaraca u pismenosti i tadašnjem konzervativnom gledanju na žensku djecu čija se uloga svodila na kuću i porodicu jesu uplaćivale predviđeni dio prireza školskim odborima. Tako je 1932. godine za izdržavanje škola u Zetskoj banovini trošeno 16%, a za puteve, vodu, socijalna davanja samo 4%. Prema statističkim podacima Crna Gora je školske 1938/1939. godine imala 21 gimnaziju sa 9.757 učenika i 425 nastavnika, osam stručnih škola sa 613 učenika i 55 nastavnika i 57 škola za kvalifikovane radnike sa 3.077 lica i 327 nastavnika. Zakonom o srednjim školama iz 1929. godine ustanovljen je sistem srednjeg školskog razvitka. Srednje škole su se dijelile na više i niže. U više škole spadale su niže gimnazije, građanske škole i više osnovne škole i u njima je školovanje trajalo četiri godine, poslije završene četvorogodišnje škole. Građanske škole su bile završne i osposobljavale su učenike uglavnom za zanate. U više srednje škole spadale su više gimnazije, učiteljske i druge više srdnje škole. Svršeni maturanti viših gimnazija imali su pravo da se upisuju na sve fakultete, a svršeni učenici drugih viših škola samo na neke, odgovarajuće fakultete. Dakle, cilj je bio da se što više učenika usmjeri prema izučavanju jednostavnijih zanatskih poslova, jer se „osjećala hiperinflacija inteligencije“. (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi nekretnine SAVREMENA poslovna zgrada 727 m2- centar do ulice Slobode sa 12 privatnih parkinga. Prodajem. Tel.069/867-791 1 JEDINSTVEN lokal 417m2 sa 8 privatnih parkinga- Centar kod raskrsnice ulice Hercegovačke i Slobode.Prodajem. 069/871-452 2

razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 3 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 4 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 5 PREVOZ robe i namještaja, selidbe sa radnicima i bez radnika. Odnošenje nepotrebnih starih

stvari. Dogovor. Tel. 069/450 – 901, 068/865 - 653 6 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 7

Restoranu Vuk potrebna pomoćna radnica za rad u kuhinji. Sve informacije na tel:

067/122-551

Utorak, 10. mart 2020.

Na osnovu Člana 36 Zakona o privrednim društvima („Službeni list RCG“ br. 6/02, „Službeni list CG“ br.17/07, 80/08, 40/10, 36/11 i 40/11), u ime i po Odluci Odbora direktora br. 01-15 od 04.03.2020. godine, obavještavaju se akcionari T.P „Vinopromet“ AD Herceg Novi da će se dana 10.04.2020. godine sa početkom u 11.00 časova u poslovnim prostorijama T.P „Vinopromet“ AD u Herceg Novom u ulici Save Kovačevića br.20, održati

XVI REDOVNA SJEDNICA SKUPŠTINE AKCIONARA T.P. „VINOPROMET“ AD HERCEG NOVI DNEVNI RED: 1.Usvajanje Izvještaja menadžmenta za 2019. godinu i Izvještaja o poslovanju za 2019.godinu; 2.Usvajanje Finansijskih iskaza za 2019. godinu i Izvještaja o reviziji Finansijskih iskaza T.P. „Vinopromet“ A.D. za 2019. godinu; 3.Odluka o raspoređivanju dobitka iz poslovanja u 2019. godini; 4.Odluka o Izboru revizora za 2020. godinu; 5.Odluka o isplati naknade članovima Odbora direktora 6.Imenovanje Odbora direktora Društva Materijal za skupštinu i uputstvo o pravima i načinu ostvarivanja prava akcionara da učestvuju i glasaju na istoj je na raspolaganju akcionarima počevši od 16.03.2020. godine, svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova u poslovnim prostorijama T.P. „Vinopromet“ AD u Herceg Novom u ulici Save Kovačevića br.20, ili upitom na e-mail adresu: vinopromet@t-com.me. Prisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika na Skupštini akcionara dokazuje se potpisivanjem liste prisutnih, na kojoj je iskazan broj akcija koji posjeduje svaki akcionar. Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a identifikacija punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave. Sekretar T.P. „Vinopromet“ AD Herceg Novi

Restoranu Vuk potreban kuvar sa iskustvom internacionalne kuhinje. Sve informacije na tel:

067/122-551

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Adaptacija Upravne zgrade EPCG AD Nikšić prema standardima energetske efikasnosti, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 527. Tenderska dokumentacija broj 29/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 09.03.2020.godine. Lice za davanje informacija: Andrija Lazović, telefon 040/204-220, e-mail: andrija.lazovic@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga za potrebe HE Perućica – Pregled i ispitivanje elektro i gromobranskih instalacija i sistema uzemljenja objavljena je na portalu javnih nabavki, evidentirana u Planu javnih nabavki 10-00-50001 od 30.12.2019. godine pod rednim brojem 250 . Tenderska dokumentacija broj 22/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 09.03.2020.godine. Lice za davanje informacija:Mirjana Mrdović, telefon 040/204144, e-mail: mirjana.mrdovic@epcg.com.

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Utorak, 10. mart 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Podgorica,ul. Jospa Broza Tita bb oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izbor najpovoljnijeg ponuđača za usluge odnosa sa javnošću i promotivne aktivnosti u medijima za potrebe Agencije za civilno vazduhoplovstvo, procijenjene vrijednosti 35,000.00 EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 08/1-426/20-441/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 06.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Zoran Stamatović, telefon 067 525 293, e-mail zstamatovic@caa.me

OBAVJEŠTENJE O NABAVCI Nabavke usluge mobilne i fiksne telefonije, Oglasna dokumentacija br. 6/20 – 1281 od 06.03.2020. godine, objavljena je na web prezentaciji Montenegro Airlines-a AD Podgorica. Lice za davanje informacija je Aleksandar Bogavac, telefon + 382 20/405-548, e-mail aleksandar.bogavac@montenegroairlines.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Sekretarijat Tužilačkog savjeta, Novaka MIloševa 6/2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE nabavka nadogradnje i održavnja Informacionog sistema Državnog tužilaštva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 85000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-2-385-6/2020 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 09.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Gorana Mrvaljević, telefon 069459483, e-mail gogam@tcom.me.

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE nabavka goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 42.900,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05-2373-6/2020 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Gorana Mrvaljević, telefon 069459483, e-mail gogam@t-com.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka radova za potrebe CEDIS-a - Priprema TS 35/10kV za daljinsko upravljanje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om u iznosu od 800.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 16/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Mirko Dedović, dipl. pravnik, telefon 020 408-366, email mirko.dedovic@cedis.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „ VODOVOD I KANALIZACIJA „ Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Poslovna oznaka I.br.1408/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, kancelarija – Podgorica, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Đurišić Vojislav advokat iz Podgorice, M. Radunovića S-4, koga zastupa Šaranović Milorad, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Radmilović Milenko, iz Podgorice, II Crnogorskog bataljona 2-i,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Radmilović Milenko iz Podgorice, vrši se dostavljanje nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke i ovlašćenog procjenitelja od 05.12.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Kotor, Kotor, Stari grad 317, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka opšteg građevinskog materijala. po specifikaciji, procenjene vrijednosti 35.000,00 eura sa PDV-om Tenderska dokumentacija broj 01-1213/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me dana 03.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Perica Šaranović, telefon +382 33 403 304, e-mail vodovod.bd. nab@t-com.me

Nabavka radio stanica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija, broj: 0409-426/20-3669, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 05.03.2020.godine. Lice za davanje informacija Dragana Kašćelan, službenik za javne nabavke, telefon 032/322-277, e-mail: javne.nabavke@kotor.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15, 42/17) naručilac Opština Ulcinj, Đ.K.Skenderbeu, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka radova za potrebe TE Pljevlja - Proširenje on-line monitoringa vatre u ložištu kotla, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 493. Tenderska dokumentacija broj 11/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.03.2020.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@ epcg.com.

Nabavka jednog motornog vozila za potrebe organa lokalne uprave Opštine Ulcinj, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 07/20 – 01-137/20-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 09.03.2020.godine. Lice za davanje informacija Nail Bajri, telefon 030/412-414, e-mail nail.bajri@ul-gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Pljevlja , Direkcije za izgradnju i investicije Ulica kralja Petra I br. 48, oglašava

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama (,,Službeni list CG“ broj 42/11,57/14,28/15 i 42/17) naručilac DOO ,,Vodovod i kanalizacija“ Andrijevica, Ul. ,,Branka Deletića“ bb. oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka radova - Izgradnja seoskih vodovoda po partijama: PARTIJA 1 - Vodovod Boljanići – Rosulje, PARTIJA 2 - Vodovod Lijeska, PARTIJA 3 - Vodovod Popov Do, PARTIJA 4 Vodovod Šljuke, PARTIJA 5 - Vodovod Studenac-Klijen i PARTIJA 6 - Vodovod Šumane, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 124.200,00 €. Tenderska dokumentacija broj PV 03/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov. me dana 09.03.2020.godine. Lica za davanje informacija su: Rada Gomilanović, dipl.inž.građ. telefon: 068/806-574, email: radagom@t-com.me i Blažo Šubarić, službenik za javne nabavke. telefon: 069-309-356, e-mail: blazo.subaric@pljevlja.co.me. Službenik za javne nabavke Blažo Šubarić

O B A V J E Š T E NJ E O JAVNOJ NABAVCI Nabavka naftinih proizvoda i goriva ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om iznosi 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 69 od 09.03.2020.godine , objavljena je na portalu javnih nabavki na adresu www.ujn.gov.me, dana 09.03.2020.godine. Lice za davanje informacija: Dušan Kuburović, broj telefona 067/622-186 i 051/244-345.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Kotor, Kotor, Stari grad 317, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15, 42/17) naručilac _Doo Vodovod i kanalizacija Tivat, Tivat, II Dalmatinske 3A_, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica , Trg Golootočkih Žrtava br. 13 , oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka baterijskog uređaja za spašavanje u saobraćajnim nesrećama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 23.000,00 €. Tenderska dokumentacija, broj 0409426/20-3906, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.03.2020.godine. Lice za davanje informacija Dragana Kašćelan, službenik za javne nabavke, telefon 032/322-277, e-mail: javne.nabavke@kotor.me.

Nabavka instrumenata za detekciju gubitaka, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50 000,00 €. Tenderska dokumentacija broj od 09.03.2020. objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me_ dana 09.03.2020. godine u 11:22:47 sati. Lice za davanje informacija službenik za javne nabavke Slavica Mišković, telefon _032 671 788, e-mail javnenabavke@vodovodtivat.com .

Nabavka robe – monoblok točkovi , ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 162.474,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1907 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 09.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Službenica za javne nabavke , mr Slavica Pavicevic, telefon 020 441 384.

Oglasi i obavještenja

O B A V J E Š T E NJ E “13 Jul-Plantaže”a.d. Podgorica, shodno članu 5 Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, obavještava vlasnike, držaoce pčela sa teritorije Glavnog grada Podgorica, da će se u periodu od 13.03.2020. godine do 13.04.2020. godine, vršiti upotreba pesticida na zasadima vinove loze.

Utorak, 10. mart 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 10. mart 2020.

Posljednji pozdrav dragom ocu, djedu i tastu

Posljednji pozdrav stricu

Posljednji pozdrav dragom zetu, pašenogu i tetku

VELIMIRU

MILU AŠANINU

Neizmjerna zahvalnost za svu dobrotu i pažnju. Vječno će nas ispunjavati i nadahnjivati sjećanje na sve zajedničke trenutke.

MILU AŠANINU

PERAZIĆ VLADAN, ANĐELA i DANILO 532

Biti tako veliki čovjek u današnjem vremenu je teško, ali to si zaista bio Ti. Tako veliki, otišao si brzo, a ipak nečujno, kao što si i živio. S ponosom i poštovanjem što smo te imali... SANJA i RAŠO LJEŠKOVIĆ sa porodicom

Suvišne su riječi, dragi tata... Tvoja djela najviše govore o tebi, a ona su nam svima putokaz. Baśo moj, što si ti volio da kažes, ostavio si prazninu i veliku tugu. Voljeni nikad ne umiru, živjećeš vječno u našim srcima i u duši.

512 Posljednji pozdrav

JELENA i VLATKO BOŽOVIĆ sa porodicom

DRAGOMIRU GANETU BEGOVIĆU od brata RADOMIRA, snahe DARIJE, bratanića BALŠE, bratanična MARINE i NAĐE, snahe TAMARE i unuke PETRE

530

511

Posljednji pozdrav voljenom bratu i najboljem ujaku

Dana 9. marta 2020. poslije duže bolesti preminuo je u 54. godini naš dragi

JAGOŠU AŠANINU JOVAN Darov ĐUROVIĆ Tuga je velika ali nam ostaje sjećanje na tvoju veliku plemenitost, nesebično srce, častan i pošten život. Pamtićemo tvoj anđeoski osmijeh i čuvati od zaborava.

Saučešće primamo 10. marta od 10 do 15 časova i 11. marta od 10 do 13 časova na gradskom groblju Čepurci. Sahrana će se obaviti 11. marta u Relezi – Lješanska nahija u 14 časova.

Tvoje: JELENKA, SANDRA i ANA

Ožalošćeni: otac DARINKO, supruga SAŠKA, sin MARKO, kćerke ANĐELA i NIKOLINA, brat BOŽIDAR, sestre BRANKA, STANKA, NADA i MILANKA, unuke UNA i MIA, snaha VESNA, ujak MILIVOJE, tetka SENKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, rodbina ĐUROVIĆ i ujčevina VUKIĆEVIĆ

529

527

Posljednji pozdrav voljenom djedu

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka

BOŽU RADONJIĆU

MILU

Sa tvojim odlaskom otišao je dio naših duša. Nedostajaće nam ljubav i pažnja koju si nam svakoga dana nesebično pružao. Zauvijek ćemo te čuvati u srcu i sjećanju.

Tvoja unučad: LUKA, MILAN, LUCIJA, NIKOLA, MIA i LARA

Počivaj u miru, plemenita dušo.

Porodica ILIĆ 528

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

531

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Posljednji pozdrav dragom

MILU AŠANINU Tiho si živio, tako i otišao. Počivaj u miru!

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

DUŠKO i TAMARA ĐIKANOVIĆ 526

Oglasi i obavještenja

Dragom prijatelju, tastu, ocu i djedu

Utorak, 10. mart 2020.

Посљедњи поздрав нашој драгој

TIJANA MIJOVIĆ БОЖИЦИ ЖУЋИ БАЋОВИЋ

MILU

Заувијек ћеш остати у нашим мислима и срцима.

Ћерка ЗОРКА ПОПОВИЋ са породицом

Živio si mirno i tiho, podizao potomstvo kao nježan otac i djed. Pamtićemo te po izuzetnoj dobroti i vedrom liku.

Nisam znao da duša može ovoliko da boli dok i ti nisi otišla, majko. Uzoru moj! Hvala ti za sve. Ostaćeš zauvijek voljena i nikad zaboravljena. Tvoj sin NOVICA

521

517 Posljednji pozdrav mojoj voljenoj babi

TIJANA MIJOVIĆ

DRAGO GARDAŠEVIĆ sa porodicom

523 Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

TIJANI MIJOVIĆ Hvala ti za svaku uspomenu i neizmjernu ljubav. Čuvaću te od zaborava. Tvoja unuka NIKOLETA VUJOVIĆ sa porodicom 513

Bila si mi i majka i baba i drug. Mnogo ćeš mi nedostajati, ali sam ujedno i srećan zbog tebe. Neograničena je ljubav i pažnja koju si mi podarila. Počivaj u miru sa tvojim voljenima i nek ti je vječno hvala. Tvoj BOBO

514

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и комшије да је 8. марта 2020. преминуо наш

TIJANA

ВАСО Перов КАЛУЂЕРОВИЋ

Premalo je riječi koje bi opisale kakva si bila svekrva i baka. Hvala ti za dobrotu i ljubav koju si nam nesebično darivala. Nećemo dozvoliti da te vrijeme izbriše. Sada si naš anđeo čuvar. Volimo te.

1924–2020.

MILU AŠANINU

Ljubav ne umire. Tvoj lik, dobrota, iskrenost, ljubav i podrška, zauvijek će ostati u našim sjećanjima. Bićemo vječno ponosne na tebe jer si bio rijetko pošten i dostojanstven čovjek. Teško je srcu prihvatiti da te više nema.

Саучешће примамо 9. марта од 9 до 17 часова и 10. марта од 9 до 13 часова у мјесној капели Фармаци. Сахрана ће се обавити 10. марта у 13 часова у Фармацима. Вијенци се не прилажу.

Zauvijek tvoji: unuk PAVLE, unuka KATARINA i snaha DANIJELA 519

Ожалошћени: син БОШКО – БИБА, ћерка МИЛИЈАНА, сестре ЗОРА, СТАНКА, ВЕЛИКА и ТАМАРА, снахе ШТЕФИЦА, ЗОРИЦА и СУЗАНА, унучад МАРКО, ДАНИЛО, АНА –МАРИЈА, МИЛИЦА и АНЂЕЛА и остале ожалошћене породице КАЛУЂЕРОВИЋ, БАНОВИЋ и ДАПЧЕВИЋ

TIJANA MIJOVIĆ

466 Posljednji pozdrav voljenoj mami, svekrvi i babi

Moje sunce, moja duša i moja baba. Niko nije imao takvu babu i takvu tebe punu humora. Nedostajaće mi naši dijalozi, tvoja svjedočenja i sjećanja na prošla vremena. Nedostajaće mi mnogo toga ali posle par zadnjih nemirnih godina u tvom životu nadam se da ćeš naći ono što si željela. 520

Unuk SAŠA

Tvoji: TANJA, JELENA i MILICA

SAVKI Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Uvijek ćemo pamtiti tvoju toplinu, dobrotu i osmijeh koji si nam darivala.

524

TIJANA Pavlova MIJOVIĆ Tvoji: VLADAN, DUBRAVKA, TAMARA i ZARIJA

Drgom 522

Sa tugom se opraštamo od našeg iskrenog prijatelja

Moja dobra svekrvo, Čitav život si mi bila podrška, zamijenila si mi majku kad je otišla, dijelili smo tugu za našim Zokijem. Hvala ti na svemu, pominjaću te po dobru i pozdravi one kod kojih ideš. 515

Tvoja snaha GOCA

Mojoj majci

MILU AŠANINU

Neizmerno smo zahvalni za toplu ljubav i anđeosku dobrotu kojom si nas obasipao. Boli i boleće to što više nećemo biti zajedno, bole uspomene, bole reči. Boli jer ćeš svima biti taj neko koji razdirujuće nedostaje. Ostaje nemir i pitanje da li je moglo drugačije?

BOŽA RADONJIĆA TIJANI MIJOVIĆ Sa poštovanjem, Počivaj u miru MILO VUKČEVIĆ sa porodicom

Tvoja sestra ZORKA, DEJAN, TEODORA, ANDRIJA i BALŠA

Draga majko, sve što je bilo lijepo sa tobom je bilo ljepše, a sve što boli bez tebe još više boli. Rekla si mi da ćeš biti kući kad god ja dođem, a nisam te zatekla. Tvoja ZAGA LUČIĆ sa porodicom

525

518

516

Oglasi i obavještenja

Utorak, 10. mart 2020.

S neizmjernom tugom opraštam se od dragog brata od tetke Дана 8. марта 2020. у 79. години преминула је наша драга

Дана 9. марта 2020. године умро је наш вољени

MILORADA – BRKA STEVOVIĆA Život nam nije dozvolio da se u posljednje vrijeme češće srijećemo, ali to nije umanjilo bratsku ljubav. Počivaj u miru, plemeniti čovječe. JOVAN VUKADINOVIĆ sa porodicom 510

ЈОВАНКА Драгишина ЂУРАШКОВИЋ

1931–2020.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 9. марта од 10 до 15 часова и 10. марта од 10 до 13 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на мјесном гробљу Бијела Рудина – Бандићи по жељи покојнице. Ожалошћена породица: супруг ДРАГИША, брат МИЛУТИН, пасторци РАНКО и БРАНКО, заова ДРАГИЦА, јетрва ЈОВАНКА, снахе ДАНИЈЕЛА, РАДА, ИЛИНКА и ЉУБИЦА, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина ЂУРАШКОВИЋ и ВУКАДИНОВИЋ

Napustio nas je dobar čovjek i prijatelj

МИЛАН Душанов МИЛИЋ

рођена Вукадиновић

490 Посљедњи поздрав драгој тетки

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 10. марта од 10 до 15 часова и 11. марта од 9 до 12 часова, када крећемо за село Орахово – Кучи, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Кућа жалости: Цвијетна 35, Подгорица.

Ожалошћени: синови СРЂАН – КИЛА и ЧЕДОМИР – БАТАН, унучад НЕМАЊА, ДУШАН, САВА, МАТЕЈ и КАЛИНА, снахе ЉИЉА, ДАНКА, ДАНИЈЕЛА и ДОБРИЛА, браћа МИРКО и МИЛИЈА, сестре МИОЛКА, СТАНКА и ДЕСА, братанићи ВУК и НИКОЛА, братанична ОЉА, сестрићи и сестричне, стриц ЉУБО, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака, и остала родбина МИЛИЋ и ујчевина ДЕДИЋ 502

BOŽIDAR RADONJIĆ Дана 9. марта 2020. послије краће болести умро је у 77. години Porodica MAJE i SRETENA KAVARIĆA

ЈОВАНКИ Драгишиној ЂУРАШКОВИЋ

496

рођ. Вукадиновић

Хвала за доброту, пажњу и љубав које си нам неизмјерно даривала. Почивај у миру и нека ти је вјечна слава и хвала!

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

МИРА, СЕКА и ЖЕЉКО са породицама 499

ВЕЛИМИР ПЕРАЗИЋ Posljednji tužni pozdrav

По жељи покојника сахрана је обављена у кругу најближих у селу Годиње.

BOŽU RADONJIĆU SAVKI Zakovoj RADUNOVIĆ Svjestan nenadoknadive praznine, zauvijek prisvajam uspomene na naše nezaboravno druženje.

Opraštamo se sa tugom od naše drage jetrve i strine. Mnogo ćeš nam nedostajati.

Tvoji: STANKA, DARKO i BILJA sa porodicama

Ожалошћени: супруга СОЊА, ћерке ДАНИЈЕЛА, МИЛЕНА, ЈЕЛЕНА, браћа ЖАРКО и ВУКСАН, сестра ВЈЕРА, снахе ВЈЕРА и СВЕТЛАНА, унучад и остала ожалошћена породица

494

RAŠO IVANOVIĆ sa porodicom 503

Посљедњи поздрав драгом брату

Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini 509 Posljednji pozdrav dragom komšiji

ВЕЛИМИРУ ПЕРАЗИЋУ МИМЕЛА ТОПАЛОВИЋ, МИКА и ДРАШКО ЛЕКОВИЋ

SAVKI 488

ĐURU

BRANKO RADUNOVIĆ s porodicom

od MAŠANOVIĆA

504 Posljednji pozdrav

Посљедњи поздрав нашем брату, ђеверу и стрицу

Posljednji pozdrav našem prijatelju

507 Posljednji pozdrav dragoj babi

ВЕЛИМИРУ ПЕРАЗИЋУ MILU Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Počivaj u miru.

Док ми будемо живи и ти ћеш бити са нама, јер вријеме не може избрисати оно што си оставио за собом. Почивај у миру.

MILU

TIJANI

VERA MARKOVIĆ sa djecom

ЖАРКО, ВЈЕРА и ВЛАДАН

DUDA, MARIJA i MIRKO 506

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

505

020-202-455, 020-202-456

MAŠA, ZORANA i MILJAN MIJOVIĆ

508

501

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Dana 8. marta 2020. u 73. godini ispustila je svoju plemenitu dušu naša draga

Utorak, 10 . mart 2020.

Tužnim srcem obavještavamo da je dana 8. marta 2020. u 68. godini, posle kraće i teške bolesti, preminuo naš dragi

NIKŠA TOMIĆ

ANĐELIJA – MANJA Stevanova PAVIĆEVIĆ rođena Vujičić

JAGOŠ – MILE Brankov AŠANIN Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, 9. marta od 10 do 16 časova i 10. marta od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: suprug STEVAN, sinovi NIKOLA i IVAN, brat RADOVAN, sestre RADUŠA – BETA i MIOLJKA – BUDA, snahe DEJANA, TIJANA i SENKA, đeveri STANKO i JANKO, zaove GOSPAVA i STANISLAVKA, jetrve ZORA, MARICA, SONJA i DOBRILA, bratanići, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Posljednji pozdrav sinu naše drage koleginice. Počivaj u miru, mali anđele.

KOLEKTIV DRŽAVNOG ARHIVA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 9. marta od 11 do 16 časova i 10. marta od 11 do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na groblju iza Manastira. Cvijeće se ne prilaže. 485

Posljednji pozdrav malom anđelu

Ožalošćeni: supruga TANJA, kćerke JELENA i MILICA, sestre ZORKA i JELENKA, unučad, brat od strica DRAGAN, snaha VERA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

467 Posljednji pozdrav dragoj

NIKŠI TOMIĆU

472

od NATALIJE JOVANOVIĆ sa porodicom

Дана 8. марта 2020. у 86. години преминуо је

473

MANJI Tužnim srcem javljamo da je 9. marta 2020. preminula u 85. godini naša draga

S ljubavlju, tugom i zahvalnošću,

ЂУРО Томанов ВУЈАДИНОВИЋ 1934 - 2020.

GOSPAVA – GARA sa porodicom

Саучешће породица прима 9. марта од 10 до 15 часова у капели на градском гробљу Чепурци, а 10. марта од 10 до 13 часова на гробљу у Метеризима.

TIJANA Pavlova MIJOVIĆ rođena Nikčević

478

Ожалошћена породица: синови МИЛАН и ВЕСКО, шћер БРАНКА, снаха ЉИЉАНА, унук ТОМАН, унука ЈОВАНА и остала родбина ВУЈАНОВИЋ

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

493 Posljednji pozdrav dragom kumu

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 9. marta od 12 do 16 časova i 10. marta od 9 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Ožalošćeni: sin NOVICA, ćerka ZAGORKA, sestra MIRJANA, snahe GORDANA i DANIJELA, unučad NIKOLA, ALEKSANDAR, BORISLAV, PAVLE, ŽELJKA, NIKOLETA, KATARINA i ostala rodbina MIJOVIĆ i NIKČEVIĆ 479 Opraštamo se od naše strine

ANĐELIJI ĐURU

BUDA sa porodicom

Od JOVANA RAIČEVIĆA sa porodicom

491

SAVKE RADUNOVIĆ Posljednji pozdrav voljenom

487

Čuvaće je od zaborava,

Tužan pozdrav od našeg dobrog i plemenitog

MILENKO i BAĆKO sa porodicama 498 Posljednji pozdrav voljenom bratu

VASU Perovom KALUĐEROVIĆU Zahvalni za svu ljubav i dobročinstvo koje nam je podario. Počivaj u miru!

Tužni pozdrav

MIĆKA

Porodica pokojnog ujaka PRELA Nikova BANOVIĆA Čuvaćemo uspomenu na tvoj vedri i šaljivi duh i takvog ćemo te pamtiti. Hvala ti na svemu.

484

DRAGAN ILIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MANJI

MILU AŠANINU Ostaćes vječita suza u mom oku.

Hvala ti na svaku kao sestri. Laka ti crna zemlja.

MIMA

482

497

MIGA 500

Oglasi i obavještenja

Utorak, 10 mart 2020.

Дана 9. марта 2020. године, у 6 сати, умрла је

Dana 9. marta 2020. prošlo je 30 godina od smrti naše voljene

Tužnim srcem javljamo da je iznenada u 71. godini umro naš voljeni

IVANE Miloradove VUKČEVIĆ

БОЖИЦА – ЖУЋА Вукова БАЋОВИЋ рођена Копривица 1928–2020.

BOŠKO Matov BULATOVIĆ Saučešće se prima u gradskoj kapeli Čepurci, 9. marta 2020. od 10 do 15 časova i 10. marta od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Zagorič.

Ožalošćeni: sin ALEKSANDAR – SAŠA, snaha SILVANA – SEKA, brat OBRAD – BUJO, snaha MILENIJA, bratanići BUDIMIR i SLAVKO, bratanična VESNA i ostala mnogobrojna rodbina BULATOVIĆ

Dani i godine prolaze, ali tuga i bol ostaju. Vječno počivaj u miru naš anđele, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Саучешће примамо у капели под Требјесом у Никшићу, 9. марта од 11 до 16 часова и 10. марта од 10 до 12 часова, када се креће за Кленак – Бањани, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: синови МИХАИЛО – ЗЕКО и БЛАЖО, кћери МИЛКА, ЗОРКА и РОСА, браћа РАЈКО, НОВАК и СТОЈАН, сестра БОЈАНА, унучад, праунучад и остала родбина БАЋОВИЋ и КОПРИВИЦА

Tvoji NAJMILIJI 481 Godinu nije sa nama, naša voljena sestra

471

POMENI

475

DANICA ŽIŽIĆ Tužan posljednji pozdrav od našeg voljenog i poštovanog

10. 3. 2019 – 10. 3. 2020. IN MEMORIAM Cijeli svoj život provela je čineći dobro i žrtvujući se za porodicu. Ostaju najljepše uspomene i velika praznina, koju je ostavila svojim odlaskom. Tuguju za njom sestre

BOLA Teško je prihvatiti bolnu istinu da si nas napuštio. Hvala ti na svemu časni i čestiti čovječe i veliki prijatelju naše kuće.

TATJANA SELHANOVIĆ Živiš u sjećanju svojih koleginica i kolega.

AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST

DRAGAN ILIĆ sa porodicom

JELKA i STANKA sa porodicama

474 Danas se navršava godina od smrti naše voljene majke i bake

468

483 Посљедњи поздрав

10. 3. 2011 – 10. 3. 2020.

DANICE ŽIŽIĆ Vječno u našim mislima i srcu! Nedostaješ... Ćerka LOLA, unučad BOBANA, DULE i NINA

БОШКУ БУЛАТОВИЋУ JELA BATRIĆEVIĆ rođena Raičević

Збогом, добри човјече...

НИКОЛА ПАЈОВИЋ са породицом

469 Navršava se godina od smrti naše voljene

Sjećanja ne blijede, tuga jednako traje. Tvoja PORODICA

489

476

Dragoj strini

Danas je godina od smrti našeg

SAVKI RADUNOVIĆ Tvoj dragi i plemeniti lik čuvaće u trajnom sjećanju

Tvoja ljubav, toplina i dobrota živjeće vječno u nama. Kćerka NATAŠA, unuke MIMA i JOVANA i zet MLAĐEN 470

ŽELJKA KILIBARDE Sjećanja traju i trajaće vječno. Tvoji: tetka MILOSAVA, braća RADOVAN i BOBAN i sestra JADRANKA

KAJO i MOMO sa porodicama 477

DANICE ŽIŽIĆ

REDŽO TOKOVIĆ

486

Posljednji pozdrav babi

10. 3. 2000 – 10. 3. 2020.

Danas se navršavaju tri godine od kada nijesi sa nama. Utjehe nema, zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. Bio si nam veliki oslonac u našim životima. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. AMELA, AMIR i ALEN

TIJANI MIJOVIĆ Ti si bila moj uzor, a tvoja toplina i dobrota će uvijek nedostajati. 480

Unuka ŽELJKA BIŠEVIĆ sa porodicom

OLGA Pavlova KOSTIĆ

495

rođena Vukčević Snagom ljubavi i ljepotom uspomena čuvaćemo te od zaborava. Tvoja PORODICA 492

e-mail: oglasno@t-com.me

TV program

Utorak, 10. mart 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 2 20:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Afera

Kuća iza borova

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r. 10:05 Naučno–obrazovni program 11:25 NVO sektor, r. 12:05 Dokumentarni program 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Naučno–obrazovni program, r. 14:30 Meridijani, r. 15:00 Lajmet 16:00 Dnevna soba, e. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Podgorička hronika 18:40 Koncert 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarna emisija 20:35 Naučno–obrazovni program 21:05 Ekovizija, e. 21:35 Ženski raj III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Četiri godišnja doba u Havani, s. 00:15 Dokumentarna emisija



   06:40 07:30 09:00 10:45 12:15 14:00 15:00 16:30 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:30

Fudbal fest, r. E sport, video igrice Dnevna soba, r. Više od ljubavi, s. Miris dunja, r. Luda kuća, r. Više od ljubavi, s. Zapis, r. Afera, r. Luda kuća, s. Magazin LŠ Kultura na Drugom Dnevnik 2 Afera, s. Dnevna soba, s. Ubistvo svetog jelena, film 00:15 Glas Amerike 00:45 E sport, video igrice

PINK M

06:30 Zadruga, pregled dana 08:00 Nemoguća ljubav, r. 09:00 Crveni mjesec, r. 10:00 Zakletva, r. 11:10 Zakletva 11:20 Ekskluzivno 11:30 Zadruga, uživo 13:03 Nemoguća ljubav, r. 14:10 Zadruga, uživo 15:30 Scena 16:10 Zadruga, uživo 18:30 Scena, s. 19:10 Zakletva, s.

TV PRVA

RTCG 2

20:00 21:00 22:00 22:30 00:00

Nemoguća ljubav, s. Crveni mjesec, s. Amidži šou Amidži šou Zadruga

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:45 22:40 23:00 23:30 01:45

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Istine i laži Jutro sa Iris Kuhinja, s. 150 minuta Igra sudbine, r. Tate, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv Mame, s. Žurnal Slatke muke, s. Tate, s. Igra sudbine, s. Urgentni centar, s. Ekskluziv, r. Noćni žurnal Kuća iza borova, film Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 18:00

06:35 07:00 07:25 08:45 08:50 09:10 09:55 10:25 11:00 12:40 13:00 13:15 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:00 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Mr. Kitchen, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo, r. Kefalica Totalni obrt, r. Mr Kitchen, r. Među nama, r. Vijesti Žigosani u reketu, r. Vijesti Azra, r. Vijesti Azra, r. Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Azra, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Sponzoruše, film Blic, r.

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija, r. Celebrity Naše ljeto, r. Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 12:15 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40

16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:10 02:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Hoću kući, r. Vijesti Geopolitika, r. Bez granica, r. Za volanom, r. Vijesti Žrtve ljubavi, r. Boje dana, e. Dokumentarni program Vijesti Žrtve ljubavi, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Reflektor Vijesti Sport Gost, film Reflektor, r. Diplomatija, r.



07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s. Polis Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 Jutarnji program 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r. 18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r. 19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 10. mart 2020.

Marketing

Magazin

Utorak, 10. mart 2020.

Krš produkcija ,,Watergate“ žurkom nadmašila očekivanja PODGORICA - ,,Watergate Party“ u organizaciji Krš produkcije i radija, te Studentskog kulturnog centra obilježila je vikend za nama. U dvorani Univerziteta, žurka berlinskog i planetarno popularnog „Watergate“ kluba zajedno sa njihova četiri rezidenta okupila je više od 1.500 ljudi. Atraktivna Minko, uticajna figura u muzičkoj zajednici Berlina – Sebo K, mistični Hijena i Kristin Velvet priredili su nesvakidašnji šou kakav Podgorica do sada nije doživjela. Muzičko putovanje od Evrope do Afrike, pozitivna energija, spajanje klasike sa modernim evropskim haus zvukom, izazvali su oduševljenje i ovacije publike.

Spektakl u Podgorici odisao duhom Berlina

POSJETA

Tim Krš produkcije otkrio je da su organizatori zadovoljni posjetom i atmosferom na žurki. - Kad vam svaki put kapacitet od 1.500 ljudi bude ispunjen, a kao fidbek imate samo riječi hvale, ne ostaje ništa drugo nego da to iskoristimo kao vjetar u leđa koji motiviše da nastavimo u jačem i kvalitetnijem ritmu. Ciljana publika za ivente ovog tipa su uvijek ljubitelji elektronskog zvuka, ali nam je takođe u interesu da drugi ljudi otkriju čari ovakvih zbivanja, pa fokus stavljamo i na vizuelne efekte, što sveukupno čini nevjerovatnu predstavu i spektakl za sve ljubitelje muzike i plesa – kazali su iz produkcije. Nesumnjivo je da di-žej kultura doživljava procvat, ne samo na velikim festivali poput domaćeg Si densa, već i na žurka-

Minko Zasetov

- Na ovakvim događajima aktivno radiviše od 100 ljudi, što je dovoljan pokazatelj koja je mašinerija zadužena za nivo koji mi želimo postići – poručuju.

Detalj sa žurke

ma ovakvog tipa i to u glavnom gradu. Našeg sagovornika pitali smo i da li Podgorica može da parira velikim centrima poput Berlina, Ibice i Amsterdama. - Elektronska muzika i kultura postaju sve popularniji, ali to ne znači nužno i da kvalitet prati taj uspon. Veći festivali ganjaju malo komercijalniji zvuk, jer žele mnogo više ljudi nego što ima publike, ali ne treba zaboraviti podgorički TFP (Three Friday Parties) koji je godinama dovodio velika imena u glavni grad i bio okosnica

formiranja klabing scene i uopšte te kulture kod nas. Tu je i Beat At Joe’s, najstarija i najiskusnija di-džej ekipa koja je godinama održavala scenu svojim nastupima, a ne treba preskočiti ni klub „Distrikt“ koji je jedna od rijetkih lokacija u državi gdje se može čuti kvalitetan elektronski zvuk i gostovanja iz inostranstva. Nakon gostovanja Terensa Parkera i Tefšvarca pokrenuta je lavina događaja, glavni grad je postao bogatiji za nekoliko organizacija koje takođe rade

elektronske evente i što je sjajno, čak su se i državne institucije aktivirale nakon početnog talasa i podržavaju slične događaje na što smo izuzetno ponosni – ističu oni. Organizaciju ovakvog tipa žurki, kažu oni, čine ljudi koji su osnivači poznatih projekata iz svijeta elektronske muzike u Crnoj Gori poput - Studentskog radija Krš, kluba Distrikt, Southern Soul festivala, nekadašnjeg Three Friday Partiesa, te i mladi talentovani, sposobni i kreativni ljudi.

ENTUZIJASTI

,,Krš ekipa“ je krenula kao grupa entuzijastičnih studenata sa istoimenim radiom. Put od studentskih dana u radijskom studiju do pokretanja ozbiljne produkcije, ističu, nije bio lak. - Radio Krš svakako jeste začetak priče o Krš produkciji. Nakon teških i napornih pet godina rada, bez finansijskih sredstava, sa opremom koja se kvarila često, naoružani strpljenjem, vrhunskim volonterima i prijateljima Krš familije shvatili smo da je došlo do tre-

nutka da Krš ,,izađe“ iz studija. Pet godina sticanja povjerenja i iskustva doveli su do toga da se formira nova ekipa, novi entitet, tj. novi dio brenda Krš specijalizovan za evente kojih je do sada četiri – objašnjavju oni i dodaju da nastavljaju sa planiranjem velikih događaja. - Dok god budemo imali povjerenje naše brojne publike mi ćemo se zauzvrat potruditi da pružimo ono što se od nas i očekuje – visok nivo produkcije, svjež zvuk i kvalitetna imena. Na ljeto se selimo na more, a za novembar ponovo spremamo ediciju ,,The University“ u čast međunarodnog dana studenata. Biće još iznenađenja – zaključuje ekipa Krš produkcije. Z. K.