Dnevni list Pobjeda 10.01.2021. by Pobjeda

Politički analitičar Zlatko Vujović ocijenio da je Crna Gora u dubokoj političkoj krizi

Učinci nove Vlade verzija najmračnijih strahova

Iz Evropske komisije poručuju da nijesu uticali na odluku crnogorske Vlade da ugasi Montenegro erlajnz

STR. 4. i 5.

Pisonero: Kontrola državne pomoći je unutrašnje pitanje Urednici crnogorskih portala o ekspanziji govora mržnje u komentarima na portalima i društvenim mrežama

Kratak je put od prijetnji do nasilja Stiče se utisak da Vlada ne uspijeva da udovolji brojnim zahtjevima SPC i partija vladajuće koalicije, koji su sve nestrpljiviji, jer shvataju da konstrukcija sadašnje Vlade nije stabilna. Veliki dio tih zahtjeva je klijentelističkog karaktera. Javna je tajna da su se ambasadorska mjesta kao najatraktivnija već našla pod udarom klijentelističkih zahtjeva – kaže Zlatko VujovićSTR.STR. 3. 2. i 3. RAZGOVOR: Vukić Pulević, akademik, član CANU i DANU

STR. 8. i 9.

AKTUELNO: Ekološki i građanski aktivisti upozoravaju da kada god škripi u ekonomiji i društvu priroda i prostor su prvi na udaru

OSVRT: Kad Uprava policije pokušava da spinuje

Ponašamo se kao da dno ne postoji Pripremamo žestok odgovor na klerikalizaciju Crne Gore

STR. 6. i 7.

Srušio se avion u Indoneziji odmah nakon polijetanja STR. 12.

Poginule 62 osobe

STR. 7.

STR. 10. i 11.

Da li je Joanikije naredio segregaciju?

TURISTIČKA SUBOTA U KOLAŠINU: Skijališta punim kapacitetima dočekuju goste

Snijeg i struja „vratili“ skijaše Bjelasici

STR. 15.

Politika

Neđelja, 10. januar 2021.

Crnogorski ambasador pri Svetoj Stolici Miodrag Vlahović bio gost kod pape Franja

Politički analitičar ocijenio da je Crna Gora u duboko

Razgovarali o najnovijim dešavanjima u Crnoj Gori

Stiče se utisak da Vlada ne uspijeva da udovolji brojnim zahtjevima SPC i partija vladajuće koalicije, koji su sve nestrpljiviji, jer shvataju da konstrukcija sadašnje Vlade nije stabilna. Veliki dio tih zahtjeva je klijentelističkog karaktera. Javna je tajna da su se ambasadorska mjesta kao najatraktivnija već našla pod udarom klijentelističkih zahtjeva – kaže Zlatko Vujović

Papa Franjo i Miodrag Vlahović

PODGORICA - Papa Franjo primio je juče Miodraga Vlahovića, crnogorskog ambasadora pri Svetoj Stolici, povodom objavljivanja prvog toma ,,Monumenta Montenegrina Vaticana“, koji je posvećen Konkordatu između Crne Gore i Svete Stolice iz 1886. godine. Ambasador Vlahović je uz posebni primjerak knjige papi Franju predao i pismo predsjednika Mila Đukanovića. - Konkordat iz 1886. je potvrdio razumijevanje i poštovanje tadašnje Knjaževine Crne Gore prema vrijednostima i

principima koji i danas, u savremenom i demokratskom svijetu, predstavljaju osnov pravednog društva - međusobno poštovanje i suživot različitih nacija i vjera, što je dio najbolje crnogorske tradicije, na koju se veoma ponosimo i na kojoj temeljimo našu građansku, evropsku i multietničku demokratiju piše u Đukanovićevom pismu. U polusatnom razgovoru sagovornici su razmatrali najnovija dešavanja i procese u Crnoj Gori i na prostorima Balkana, a osvrnuli su se i na evropske prilike i događaje u

SAD, kao i na neka pitanja bilateralnih odnosa i saradnje između Svete Stolice i Crne Gore. Papa je zahvalio na poklonu i pohvalio projekat ,,Monumenta Montenegrina Vaticana“, za koji je Vlahović istakao da predstavlja samo prvu knjigu iz buduće edicije, koja će sadržati dokumente o crnogorskoj istoriji iz tri vatikanska arhiva. Na kraju razgovora poglavar Katoličke crkve poklonio je ambasadoru svoju najnoviju knjigu - o svijetu poslije pandemije - pod nazivom ,,Da ponovo sanjamo“. I.Kr.

DPS priprema značajne promjene Statuta na vanrednom kongresu PODGORICA - Izmjenama Statuta Demokratske partije socijalista koje će biti usvojene na vanrednom kongresu biće uveden neposredan način biranja svih predsjednika opštinskog odbora kao i predsjednika te partije, saznaje Pobjeda. Više izvora Pobjede iz vrha DPS-a je saopštilo da po izmjenama koje imaju podršku užeg vrha DPS-a i tima koji priprema Kongres, predsjednici gradskih odbora će se birati na način da će se o njihovom izboru izjašnjavati svaki registrovani član DPS-a, a nakon prelaznog perioda od najmanje dvije godine DPS će izabrati svog predsjednika na partijskom referendumu. - U pitanju je značajna iz-

Predsjednici gradskih odbora će se birati na način što će se o njihovom izboru izjašnjavati svaki registrovani član DPS-a, a nakon prelaznog perioda od najmanje dvije godine DPS će izabrati svog predsjednika na partijskom referendumu

Predsjednika partije biraće neposredno

PODGORICA – Dio javnosti sa pravom je bio razočaran u ponašanje prethodne vlasti i njene koruptivne djelove. Međutim, učinci nove klerikalne, prosrpske Vlade su gora verzija najmračnijih strahova. Nova vlast javno ignoriše propise, bahato raspolaže budžetskim sredstvima mimo propisa, imenuje svoje ljude protivno propisima, vrši pritisak na nepodobne da podnesu ostavke. Umjesto bahatog DPS-a dobili smo bahatu novu Vladu – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja. Vujović je ocijenio da je, „nekon preuzimanja vlasti od SPC, naredni cilj promjena nacionalne strukture stanovništva na popisu“. Poručio je da će popis biti veliki test za građansku Crnu Goru.

POLITIČKA KRIZA

mjena Statuta, tako da će novi predsjednici odbora imati znatno šira ovlašćenja, ali i uticaj budući da će biti birani od čak 20 ili u nekim opštinama i 30 odsto biračkog tijela. To je jedinstven način biranja šefova partijskih organa u Crnoj Gori koji je svojstven vodećim strankama u Njemačkoj, Francuskoj i širom Evrope. Na taj način partija će spremnije dočekivati sve izbore, one lokalne, ali i vanredne parlamentarne izbore koji se sve više pominju - pojasnio je izvor. Po Statutu koji je usvojen prošle godine, opštinski odbor bira predsjednika, uz prethodnu saglasnost Predsjedništva partije, a novim rješenjem se značajno decentralizuje partija. Naši izvori tvrde da će DPS nakon kongresa ukinuti funkciju političkog direktora, ali će zato vratiti funk-

ciju generalnog sekretara koja je karakteristična za partije socijaldemokratske orijentacije. Plan DPS-a je, prema informacijama, da izmjenama Statuta i Programa partije izabere ljude sa najvećom mogućom podrškom među građanima, kako bi spremni dočekali lokalne izbore. Izvori tvrde da se razmatra i da se ukine funkcija zamjenika predsjednika i da se umjesto toga partija vrati na rješenje prije 2015. godine kada je imala tri potpredsjednika. Od toga jedan potpredsjednik mora biti žena. Kongres najveće partije u Crnoj Gori biće održan 23. januara i to onlajn, a više značajnijih funkcionera te partije zatražilo je ostanak predsjednika Mila Đukanovića na čelu partije. N. Z.

- Crna Gora, nažalost, nikako da izađe iz političke krize. Kriza je toliko duboka da se samo transformiše. Ideološka podijeljenost društva, uz stalne podsticaje iz Srbije, Rusije i Republike Srpske, te snažnu medijsku kampanju, dovela je do snažne radikalizacije jednog dijela javnosti. Ogromna sredstva koja su uložena u finansiranje parapolitičkih, paracrkvenih organizacija, tradicionalnih i socijalnih medija iz Srbije i Rusije imaju svoj rezultat.

Vujović: Učinci nov Vlade ver najmračn strahova Podstiču radikalizam jedne i nadaju se strahu druge strane. No, u Crnoj Gori tako snažna radikalizacija prosrpskog bloka neće podstaći strah kod druge građanske, crnogorske, bošnjačke, muslimanske i albanske strane, već reakciju… ,,klatno će ponovo da se okrene na crnogorsku stranu“. Ovo budi jačanje crnogorskog identiteta jer, nažalost, ponovo se Crna Gora našla na istorijskoj prekretnici – ocijenio je Vujović. Prema njegovim riječima, postaje jasno da je nakon preuzimanja vlasti od SPC naredni cilj promjena nacionalne strukture stanovništva na popisu. - Jasno je da ako se uspije izvršiti pritisak na dio stanovništva da promijeni svoju nacionalnu orijentaciju iz Crnogorac u Srbin, a to se osjetno statistički osjeti, čeka nas treća faza onoga što je najavio predsjednik (Aleksandar) Vučić na pres konferenciji 6. januara 2020.

Ustavna prekompozicija Crne Gore po uzoru na Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, odnosno kako reče Vučić, da Srbi imaju prava nalik statusu Srba u Bosni, odnosno Albanaca u Makedoniji. Crna Gora se nalazi u riziku da izgubi karakter građanske i pretvori se u nacionalnu srpsku državu slično Srbiji i Republici Srpskoj. I tu nema nikakvih nepoznanica. Nažalost, popis će biti veliki test za građansku Crnu Goru, da li dolazak SPC na vlast i miješanje Srbije u političke procese u Crnoj Gori može dovesti do rušenja koncepta građanske države. Stoga je potrebno da svi budu svjesni toga. Na popisu će se odlučivati građanski karakter Crne Gore – istakao je Vujović. Kazao je da je „jedan dio javnosti sa pravom bio razočaran u ponašanje vlasti i njene koruptivne djelove“. Međutim, dodao je Vujović, učinci nove klerikalne, prosrpske Vlade su gora verzija naj-

Šef države ne obavlja protokol Zlatko Vujović je, govoreći o kohabitaciji, kazao da se „jasno mora reći da ona podrazumijeva podjelu uloga u vršenju izvršne vlasti“. - Izvršnu vlast po crnogorskom ustavu ne vrši samo Vlada, već jedan dio nadležnosti dijeli sa predsjednikom. Primjer oko imenovanja ambasadora to najbolje ilu-

struje. Predsjednik Crne Gore u ovom slučaju ne vrši nikakvu protokolarnu funkciju, već stvarnu. I nije to nešto što nije svojstveno drugim državama. Pogledajmo Hrvatsku. U njoj su ovlašćenja predsjednika značajno smanjena u odnosu na vrijeme predsjednika Tuđmana, ali Vlada mora da pre-

Oglasio se Savjet mladih Demokratske partije socijalista

Razni nivoi državne vlasti nadmeću se u snishodljivosti prema SPC PODGORICA - Savjet mladih DPS-a Crne Gore saopštio je da je nedopustivo da se manastir na Cetinju ograđuje, kao i da je skandalozna činjenica ,,da dvojica državnih službenika, umjesto da sastanke održavaju u institucijama, odlaze na noge sveštenim licima po hramovima“. - Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i v. d. direktora Uprave policije Vesko Damjanović, po instrukcije za organizaciju i postavljanje barikada oko Cetinjskog manastira za vrijeme

nalaganja badnjaka, otišli su u Hram Hristovog vaskrsenja i tamo uputstva dobili od episkopa Joanikija i ostalih predstavnika SPC. Ne samo da je nedopustivo da se manastir na Cetinju ograđuje, već je skandalozna i činjenica da dvojica državnih službenika, umjesto da sastanke održavaju u institucijama, odlaze na noge sveštenim licima po hramovima. Što zapravo i ne čudi, jer je ova Vlada i sastavljena u jednom od takvih vjerskih objekata – navodi se u saopštenju Savjeta mladih DPS-a. Iz ovog tijela poručuju da je ,,ovim činom, samo

Politika

Neđelja, 10. januar 2021.

oj političkoj krizi

KOMENTAR

Većina da „prizna grešku“

ve rzija nijih Zlatko Vujović

mračnijih strahova. - Čak politički spinovi nekadašnje vlasti što nas čeka kad oni odu, izgledaju previše blago u odnosu na ono što nam se dešava. Umjesto Vlade koja bi se bavila borbom protiv korupcije i depolitizacijom institucija, dobili smo Vladu gdje je sve isto samo umjesto DPS-a imamo razne sa SPC povezane pojedince, kao i gomilu satelitskih partija. Korupcija ostaje crnogorska stvarnost, samo su se promijenili akteri. Nova vlast javno ignoriše propise, bahato raspolaže sa budžetskim sredstvima mimo propisa, imenuje svoje ljude protivno propisima, vrši pritisak na nepodobne da podnesu ostavke… Umjesto bahatog DPS-a dobili smo bahatu novu Vladu. A svega su dva mjeseca na vlasti. Što nas tek čeka ako potraju – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, teško je naći put iz političke krize kada Vlada „nema

stvarnu težinu“. - Nažalost, teško je doći do rješenja kada Vlada i premijer nemaju stvarnu težinu. Oni nemaju stvarnu podršku pralamentarne većine, a odluke se donose van parlamenta i van Vlade. To postaje sve vidljivije – kazao je Vujović. Istakao je da bi se, „u normalnoj situaciji premijer i predsjednik države sreli i riješili ne toliko brojna pitanja u kojima je potreban dogovor“. - Stiče se utisak da Vlada ne uspijeva da udovolji brojnim zahtjevima SPC i zahtjevima brojnih partija vladajuće koalicije, koji su sve nestrpljiviji, jer shvataju da konstrukcija sadašnje Vlade nije stabilna. Veliki dio tih zahtjeva su klijentelističkog karaktera. Javna je tajna da su se ambasadorska mjesta kao najatraktivnija već našla pod udarom klijentelističkih zahtjeva. Mnoga su obećanja data. Slično kao što je riječ o naimenovanjima za pozicije

larnu funkciju, nego stvarnu govara sa predsjednikom Hrvatske oko imenovanja ambasadora, ali i šefa obavještajne službe... I nesporazumi nijesu svojstveni samo kohabitaciji, već su uočeni i kad je predsjednik bio iz vladajuće partije. Grabar-Kitarović i Plenković su imali daleko od harmoničnih odnosa kada je riječ o imenovanjima. Vlada mora da shvati da

i predsjednik ima odgovornost za ta imenovanja. Tako umjesto da gube vrijeme Vlada treba da pokrene konsultacije sa predsjednikom i da se nađe kompromis, kako to proizilazi iz Ustava. Medijskim spinovima se ne rješava ovaj problem več ustavnim obavljanjem svojih dužnosti – poručio je Vujović.

pomoćnika ministara, ali i brojna druga na dobro plaćene pozicije u javnim institucijama i javnim preduzećima – istakao je Vujović. Ocijenio je da sukob predsjednika Crne Gore i Vlade oko ambasadorskih mjesta može da bude velika šansa za crnogorsku diplomatiju. - Da zaštiti crnogorsku diplomatiju od brojnih klijentelističkih rješenja. Ako Vlada spriječi DPS uhljebe, a predsjednik Crne Gore uhljebe nove vlasti, može to da bude sjajna vijest za Crnu Goru. Najgore bi bilo da kompromis bude klijentelistička podjela ambasadorskih mjesta – smatra Vujović.

RAZLIČITI SCENARIJI

On kaže da su mogući različiti scenariji na sjednici Skupštine 20. januara i nakon nje. - Jasno je da vladajuća većina ima zadatak da ponovo izglasa zakone po svaku cijenu. A cijena je velika. Ponovo imamo bojkot parlamenta od opozicije. Imamo blokadu drugih procesa, a sve to je sad na teret sadašnje vladajuće većine – ocijenio je Vujović. Prema njegovim riječima, predsjednik Crne Gore ima nekoliko opcija nakon ponovnog izglasavanja zakona. - Prva je da se drži svog obrazloženja kad je prvi put odbio da potpiše zakone, a to je da tretira novo izglasavanje kao odluke tijela donesene bez kvoruma, te da ih kao ništavne ignoriše. Druga je da ih potpiše i pokrene postu-

Zlatko Vujović smatra da bi „najelegantnije“ i „najjednostavnije“ za novu većinu bilo da „prizna grešku“ iz parlamenta od 29. decembra. - Vladajuća koalicija ima nespornu većinu u crnogorskom parlamentu. Kriza je izazvana zbog proceduralnih razloga. Interes vladajuće većine bio bi da izbjegne ovu situaciju što hitnije, jer ona gubi mnogo više nego opozicija. Najjednostavniji i najelegantniji način bio bi da prizna grešku, vrati stvari prije spornog zasijedanja, verifikuje mandat Zoronjić u neupitnoj proceduri i preuzme kontrolu nad procesom. Ovako, ukoliko predsjednik ne potpiše zakone nakon ponovljenog izglasavanja, Crna Gora rizikuje da se nađe u dubokoj krizi koja će biti sve dublja. Tada će biti mnogo teže doći do kompromisa – ocijenio je Vujović. Prema njegovim riječima, vladajuća koalicija istrajavanjem će samo dati mnogo veći politički uticaj predsjedniku Crne Gore, pomoći mu da homogenizuje biračko tijelo protivnika sadašnje vlasti. - U tom slučaju biće potrebna intervencija i medijacija SAD i EU. Za očekivati je onda da će veći pritisak tada biti na vladajuću većinu – dodao je Vujović.

pak pred Ustavnim sudom. U prvom slučaju se principijelno drži prvog obrazloženja, uz produbljivanje ustavne krize i rizikuje da Ustavni sud provjerava da li krši Ustav, te eventualno rizikuje razrješenje. U drugom slučaju se povlači, postavlja kao kooperativan, ali šalje poruku da je njegova pozicija slaba. Čini se da je u prvom slučaju pozicija predsjednika Crne Gore prilično jaka, kako zbog grešaka Skupštine, ali i činjenice da će Ustavni sud raditi u okrnjenom sastavu. Umjesto sa 7, Ustavni sud će raditi sa 5 članova, a tada bi za eventualno razrješenje predsjednika Crne Gore trebalo da glasa 4 od 5 sudija Ustavnog suda – istakao I. KOPRIVICA je Vujović.

Predsjednik Skupštine uputio zahtjev generalnom sekretaru nastavljena serija snishodljivih poteza državnih organa, prema jednoj vjerskoj zajednici“. - Kao što je i protivpravni i nasilni pokušaj usvajanja prijedloga izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, usred noći i tačno na dan donošenja Zakona koji nije bio po volji SPC, klasična demonstracija podaništva države, srpskoj crkvi i neuspio pokušaj da joj se izmjene Zakona uruče kao praznični poklon. I na kraju, vjerujemo da to što su vanredna sjednica Skupštine, i ponovljeno glasanje, zakazani na dan Svetog Jovana Krstitelja, isto „slučajnost“, kao i sve ostale slične „koincidencije“ kojima svjedočimo od kada se razni nivoi državne vlasti u Crnoj Gori nadmeću ko će pokazati veću snishodljivost prema srpskoj crkvi – navodi se u saopštenju. R. P.

Bečić traži reviziju finansijskog poslovanja skupštinske službe PODGORICA – Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić saopštio je juče da je zatražio unutrašnju reviziju materijalno-finansijskog poslovanja službe Skupštine za prošlu godinu. Bečić je na Tviteru objavio da je zahtjev uputio generalnom sekretaru Skupštine Aleksandru Jovićeviću 30. decembra.

- U srijedu, 30. decembra, uputio sam zahtjev generalnom sekretaru Skupštine Crne Gore za sprovođenje objedinjene unutrašnje revizije materijalno-finansijskog poslovanja službe Skupštine za 2020. godinu od Odjeljenja za unutrašnju reviziju - napisao je Bečić. U zahtjevu se navodi da je izvještaj o reviziji potrebno dostaviti i Kabinetu predsjednika Skupštine. I. K.

Kako nam je Tramp ukrao Božić » Piše: Milorad PUSTAHIJA

Kao što su Vašington distrikt i Kapitol eksteritorijalni od savezne vlasti, tako su i Cetinjski manastir, a od te večeri, 6. januara i Biljarda, eksteritorijalni od vlasti države Crne Gore i nas crnogorskih državljana. To je jasno pokazala metalna ograda posred Cetinja Danima su brujale mreže kao se mi Crnogorci okupljamo na nalaganje badnjaka na Cetinje i da ćemo zauzeti Manastir. Opremio sam se protiv kiše i poša na Cetinje spreman na juriš i na pendrek i svako stradanje. Okupila nas se masa i stalno sam čekao iskru da jurnemo, ali raziđosmo se ka pokisle kokoši nakon uobičajenih slavopojki o našoj slavnoj prošlosti i junaštvu. Koliko god da nas je bilo, bili smo opasni taman kao vrtni patuljci. I što učinjesmo? Ništa. Tješili smo sami sebe ka umišljeni picopjevci. I vrnem se naveče doma i niko nas ni ne pominje no samo izvještaji iz Vašingtona o upadu trampaškog bašibozuka u Kapitol. Gledajući svjetske medije, onako nagrđeno depresivan, primijetim strašne sličnosti između dva događaja. Kao što su Vašington distrikt i Kapitol eksteritorijalani od savezne vlasti, tako su i Cetinjski manastir, a od te večeri i Biljarda, eksteritorijalni od vlasti države Crne Gore i nas crnogorskih državljana. To je jasno pokazala metalna ograda po sred Cetinja. Tu eksteritorijalnost je branila naša policija taman ka da štiti srpsku ambasadu. I nije bilo, imajući u vidu broj stanovnika, manje policijsko obezbjeđenje Manastira nego vašingtonskog Kapitola. Samo što Kapitol nije bio ograđen. Tamo je bilo problema oko nadležnosti za angažovanje Nacionalne garde za ispomoć policiji, a kod nas nije. Par dana ranije, u Manastir je ušla litijaško nacionalistička srpska četnička garda pod kapuljačama, odnosno - ,,umarširala kralja Petra garda“. Za razliku od vozila u kojem je bio Brano Mićunović ove likove policija nije pretresala. Možda od ranije policija zna da je oružje odavno skriveno po manastirima pa bi pretres bio gubljenje vremena. A mi, koji smo prije par godina bili pošli na Ćipur da položimo vijence Petrovićima vidjeli smo snajpere iznad Manastira. Da ne bih bio potpuno negativan, vidio sam i jedan dirljiv primjer bratstva i jedinstva. I njima pred naš manastir i nama skitačima na trgu badnjake su donijeli Bajice, Martinovići i Borilovići, sa sve junačkim patosom i govorima. Srećom, svijet je gledao upad Trampovih litijaša u Senat pa našu bruku nisu ni viđeli. Stvarno je dosta naših pate-

Milorad Pustahija

tičnih govora o slavnoj istoriji i junacima silnim bez mane i straha. Koliko mi ličimo na njih? Imamo li mi ovakvi nikakvi pravo da se pozivamo na njih i vučemo politička prava iz njihovih strašnih pogibija? Ko nije sposoban da vlada svojom sadašnjošću nema prava ni na slavnu prošlost ni svijetlu budućnost. Ameri su izbacili bagru iz Kongresa i hapse fanatike a bogami ni Trampu se lijepo ne piše, a naši fanatici su većina u Skupštini i eksperti u Vladi i ne jebu ni zakone ni Ustav i po širini i po dubini svojih kadrovskih egzibicija. Ne možemo se mi sa Amerikom mjeriti ni u snu, ma kakve se i njima budalaštine događale. Svak pogriješi pa i oni, s tim što su oni sposobni ukloniti i izabranu budalu i njegovo nasljeđe. Mi čak ne razumijemo razliku između riječi demokratija i demagogija. Veliki atinski vojskovođa Tukidid u svom djelu „Peloponeski rat“ opisao je bestijalnost demokratske Atine nad pobijeđenim gradovima i časniji odnos militarističke Sparte prema poraženima. Otac etike Sokrat, iako učesnik tih ratova nije ni guknuo o tome, bar prema „Dijalozima“ njegovog učenika Platona. A nama 2.500 godina kasnije „oslobodilačka“ i „prva demokratska vlada“ uvodi srednjovjekovnu teokratiju i nasljeđe fašisoidnog četničkog pokreta. Strašna autoritarnost i arogancija vladajućih mediokriteta i brutalna neobrazovanost glasačke pučine ne obećavaju neko poboljšanje ni u čitavom nizu budućih iteracija demokratskih izbora. I najrazvijenijim evropskim zemljama trebalo je više od jednog vijeka da od kmeta naprave građanina, a skoro dva da demokratija u njima poprimi humane odlike bez rasizma i ekstremne eksploatacije. Balkanoidni um očito ne umije prepoznati savremene demokratske vrijednosti ni nakon nekoliko pokušaja kopiranja u prethodnom vijeku. Poslije maltretiranja na podgoričkom protestu i ovom cetinjskom, nemam namjeru da više izlazim na ova romantično nacionalna blejanja i romantične istorijske poduke i reminiscencije. Zovite me samo na ozbiljne emancipatorske skupove ili na juriš, ako do toga dođe. Bastilja Srpske pravoslavne crkve mora pasti. Ili možda na višemjesečnu blokadu, kako bi onako izgladnjeli i ožednjeli, sami izašli. I kako bismo izbjegli nasilje. Osim protiv policije, ako im još jednom padne na um eksteritorijalnost crkvene imovine u Crnoj Gori. Inače, „strašno“ su se istakli u borbi protiv litija.

Ekonomija

Neđelja, 10. januar 2021.

Problemi Fonda PIO sa vojnim penzionerima

Na putu od Beograda do Podgorice penzija uvećana deset puta

Penzioneru koji je iz Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika Beograd primao 82,25 eura je prilikom prenosa podataka u sistem PIO tehničkom greškom penzija uvećana deset puta. Imajući u vidu da je on to prećutao i nastavio primati iznos koji mu ne pripada, Fond PIO ga je tužio

B.ĆUPIĆ

PODGORICA- Fond PIO je pokrenuo postupak prinudne naplate iznosa od 155,5 hiljada eura protiv penzionera iz Pljevalja koji je zbog, kako sami navode, njihove tehničke greške, 11 godina primao penziju u desetostruko većem iznosu nego što mu pripada. Tako je umjesto 82,25 eura primao 822,50 eura od avgusta 2007. do početka 2011. godine kada mu je stupanjem na snagu novog zakona penzija povećana na 1.103 eura. To znači da je godišnje umjesto 987 eura, nešto više od tri godine primao 9.870 eura, a onda još skoro osam godina preko 13.000 eura godišnje.

TRI VIJEKA ZA NAPLATU

Zakon predviđa da se izvršenja ograničavaju do polovine iznosa primanja dužnika. Tako bi, s obzirom na to da ovom penzioneru pripada penzija od 82,25 eura, a u slučaju da nema nikakve druge imovine, ovaj dug Fondu mogao biti vraćen za otprilike 300 godina. Zakon o izvršenju i obezbjeđenju predviđa obavezu dužnika da na zahtjev izvršitelja dostavi podatke o imovini, a izvršenje može biti sprovedeno na primanjima ili prodajom pokretnih ili nepokretnih stvari, akcija ili udjela u privrednim društvima. Ipak, imajući u vidu odredbe koje predviđaju izuzimanje od izvršenja u određenim slučajevima, dovodi se u pitanje da li će Fond uopšte i moći da se naplaćuje iz njegove penzije, s obzirom na to da je riječ o invalidskoj penziji. Direktorica Fonda PIO Jadranka Milošević objašnjava da je ovaj vojni penzioner prije uvođenja u sistem penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore primao penziju od 82,25 eura iz Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika Beograd (SOVO).

TEHNIČKA GREŠKA

– Prilikom prenosa podataka iz jednog u drugi sistem došlo je do tehničke greške koja je uslovila da se prilikom automatske obrade vrijednost penzije uveća za deset puta, te je navedeni penzioner narednog mjeseca počeo primati penziju u iznosu od 822,52 eura. Imajući u vidu da on nije reagovao na ovu očiglednu tehničku grešku, već je istu prećutao i nastavio primati pravo u iznosu koji mu ne pri-

700 sporova – Trenutno se protiv Fonda vodi 700 sudskih postupaka zbog manje isplaćivane penzije, po osnovu usklađivanja. U protekloj godini je, po pravosnažnim presudama, isplaćeno 133.931,06 eura za 47 slučajeva, što predstavlja kumulativni iznos višegodišnjih sudskih sporova. Nema nijedan aktivni slučaj koji Fond PIO vodi zbog isplate uvećane penzije – navodi Milošević.

Penzioner dobijao nacionalnu penziju greškom

pada, Fond PIO je pred nadležnim sudom u Pljevljima pokrenuo postupak radi povraćaja neosnovano isplaćivane penzije za čitav period – kazala je Milošević za Pobjedu. Ukazuje da je ovaj postupak okončan pravosnažnom i izvršnom presudom pljevaljskog Osnovnog suda koju je potvrdio i Vrhovni sud odbivši reviziju ovog penzionera kao neosnovanu. Objašnjava da je, nakon što je Fond SOVO obustavio isplatu penzionerima sa prebivalištem u Crnoj Gori, crnogorski Fond PIO na sebe preuzeo tu obavezu.

VOJNI PENZIONERI

– U avgustu 2005. godine Ministarstvo finansija je preuzelo isplatu penzija za ove penzionere, na osnovu spiskova koje je dostavljao Fond SOVO, a koji su sadržali podatke o imenu, prezimenu i dinarskom iznosu penzije za svakog vojnog penzionera. Penzije za preko tri hiljade vojnih penzionera isplaćivane su preko Crnogorske komercijalne banke, na teret sredstava Ministarstva finansija. Fond PIO Crne Gore je u februaru 2007. godine fizički preuzeo kopije dosijea navedenih korisnika i bazu podataka, nakon čega se prišlo prenosu podataka vojnih penzionera u bazu podataka Fonda PIO Crne Gore i isplati penzija, od 1. marta 2007. godine. Vojni penzioneri su formalno-pravno uvedeni u penzijski sistem Crne Gore 15. avgusta 2007. godine, kada im je primjenom zakonske regulative obezbijeđeno korišćenje prava i određena penzija na način propisan tada važećom odredbom čl. 215v Zakona o izmjenama i dopunama zakona o PIO („Sl. list CG“ br. 47/07), prevođenjem zatečenog iznosa penzije na lične bodove – kaže Milošević. Ovo nije bio jedini problem

Stav Vrhovnog suda Nedavno je Vrhovni sud zauzeo pravni stav da korisnik prava iz PIO može tužbom zahtijevati naknadu štete u parničnom postupku, tek nakon što je iscrpio pravna sredstva radi ocjene zakonitosti odluke o utvrđenoj visini penzije po pravilima upravnog postupka. Navodi se da im je zaštita prava omogućena u upravnom postupku, jer im je Fond posebnim rješenjima utvrđivao iznos i visinu penzije, koja imaju status upravnog akta. Ovaj pravni stav odnosi se upravo na vojne penzionere čiju je isplatu penzija Fond PIO preuzeo u avgustu 2007. godine.

proistekao iz prenosa obaveza sa jednog na drugi fond. Problem sa vojnim penzionerima, objašnjava ona, nastao je jer u zatečeni iznos penzije nijesu bila uključena usklađivanja po vojnim propisima za period od 2005. do 2007. godine. Stupanjem na snagu izmjena zakona o PIO početkom 2011. godine, izmijenjena je odredba kojom je korisnicima ovih penzija ostvarenih po vojnim propisima obezbijeđeno korišćenje prava kod crnogorskog Fonda PIO i po kojoj zatečeni iznos penzije na 15. 8. 2007. godine čini penzija priznata po vojnim propisima sa svim pripadajućim usklađivanjima do tog datuma. Navodi da su ove izmjene išle na ruku vojnim penzionerima, ukazujući da su oni kojima je penzija isplaćivana po važećim odredbama zakona ostvarili pravo na razliku do donošenja rješenja o određivanju konačnog iznosa penzije. Ustavni sud odbio je prijedlog za utvrđivanje ustavnosti izmjena zakona o obeštećenju korisnika prava iz PIO. – Tačno je da smo u realizaciji ovih odredbi u pojedinim slučajevima imali problema izazvanih činjenicom da je grupa od 50 korisnika, u izvršenju presuda nadležnih sudova, donijetih prije izmjena i dopuna Zakona o PIO i Zakona o obeštećenju korisnika prava iz PIO, uživala penzije u procentu 20

odsto većem u odnosu na sve ostale korisnike vojnih penzija. Nesporno je da su nakon provedenih upravnih i sudskih postupaka svi korisnici vojnih penzija dovedeni u ravnopravan položaj – tvrdi Milošević.

PRAKSA

Ukazuje da i dalje određeni broj penzionera smatra da im pripadaju vanredna usklađivanja, dva puta po deset odsto i redovno usklađivanje od 11,89 odsto po odluci Fonda PIO koja je u primjeni od jula 2007. godine, odnosno prije uvođenja ove kategorije u penzioni sistem. Zbog toga pokreću postupke kod upravnog organa, ali ti zahtjevi se, kako kaže Milošević, odbijaju jer je riječ o pravosnažno presuđenoj stvari. Ipak, bez obzira na neosnovanost, redovni sudovi usvajaju tužbe vojnih penzionera, što, kako smatra Milošević, dovodi do toga da im se na godišnjem nivou penzija isplaćuje u većem obimu od priznatog i određenog prava po rješenju organa nadležnog za odlučivanje o ovim pravima. – U pravno uređenoj državi o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja trebaju i mogu odlučivati samo organi nadležni za sprovođenje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu sa pozitivno pravnim propisima – zaključuje Milošević. M.Lk.

Predsjednik UPCG smatra da je crnog PODGORICA - Crnogorska ekonomija je ozbiljno ugrožena zbog pandemije kovida-19, ali i problema koji su postojali već niz godina i nijesu se rješavali u mjeri i na način koji može odgovoriti potrebama privrednika i održivosti njihovog preduzeća, saopštio je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović. On smatra da Vladine mjere podrške privredi u prošloj godini nijesu bile dovoljne, te da se sa njima dosta kasnilo. Govoreći o očekivanjima od nove Vlade, Mitrović je poručio da održivost preduzeća i radnih mjesta, zavisi od brzine djelovanja i efektivnosti podrške koja će njihovom opstanku biti pružena. - Teška situacija, u kojoj se crnogorska privreda nalazila i prije pandemije, dodatno uzdrmana upravo izbijanjem novonastale krize koja je ugrozila i dovela u pitanje održivost velikog broja preduzeća i radnih mjesta. Dodatno, pretjerano oštre i nedovoljno odvagane mjere NKT-a sa samog početka epidemije iscrpile su ionako ,,slabašne“ privrednike iz reda preduzetnika, mikro i malih preduzeća. Zato sve buduće mjere i politike moraju biti pravovremene, adekvatne i strateški vođene, kako bi njihova implementacija omogućila privredni oporavak i izgradnju stabilne i na krize otporne ekonomije i društva – kazao je Mitrović.

KOVID KRIZA

Prema njegovim riječima poslovno okruženje je i prije pandemije karakterisao nestabilan i nepredvidiv regulatorni okvir, nelikvidnost preduzeća i veliki broj blokiranih računa, izražena siva ekonomija, koju usložnjava i problem postojanja nelojalne konkurencije, manjak finansija i adekvatne kreditne podrške bankarskog sektora, brojnost, visina i nepredvidivost fiskaliteta i parafiskaliteta na lokalnom nivou. - Nastupanjem kovid krize, privrednici su se suočili s novim, još većim problemima koji nijesu nastali kao rezultat njihovih loših poslovnih odluka, već isključivo vanrednih okolnosti koje su im nametnute i u koje su prosto gurnuti. Oni koji ne stvaraju i ne moraju svakog mjeseca razmišljati kako da zarade platu za sebe i druge, ne znaju što znači kad su ti

Opsta od br 

Zabrinjavajući podaci o svakodnevnim gubicima koji prijete zatvaranjem preduzeća i otpuštanjem zaposlenih traže da se crnogorski regulatorni okvir u oblasti radno-pravnih propisa što prije stavi na dnevni red, unaprijedi i normativno uredi u dijelu koji reguliše poslovanje za vrijeme vanrednih okolnosti kao što su postojeće

ruke vezane. Oni ne znaju koliki su napori potrebni da bi se proizvod ili usluga obezbijedili i plasirali na tržištu, a na osnovu ostvarenog prihoda servisirale i ispunile sve obaveze prema zaposlenima, dobavljačima, poslovnim partnerima, državi – smatra Mitrović. On smatra da Vladine mjere podrške privredi u prošloj godini nijesu bile dovoljne. - Iako su dosadašnje ekonomske mjere podrške u određenoj mjeri relaksirale naše privrednike i bile korisne i za njih i zaposlene, to nije bilo dovoljno – bar ne na način koji je odgovarao očekivanjima većine crnogorskih privrednika. Iako je drugi paket mjera Vlade bio konkretniji od prvog, čime je pokazana briga države za privredu, generalna ocjena poslodavaca je bila da se s njim dosta kasnilo, odnosno da su mjere morale biti donijete i implementirane ranije – kazao je Mitrović. Prema njegovim riječima takva ocjena je važila i u slučaju trećeg paketa ekonomskih mjera Vlade od 23. juna. On je podsjetio da je u periodu od marta do septembra prošle godine Generalni

Ekonomija

I.BOŽOVIĆ

Neđelja, 10. januar 2021.

Iz Evropske komisije poručuju da nijesu uticali na odluku crnogorske Vlade da ugasi Montenegro erlajnz

Pisonero: Kontrola državne pomoći je unutrašnje pitanje Crne Gore PODGORICA - Izvršenje kontrole državne pomoći u Crnoj Gori je stvar crnogorskog organa državne pomoći, a na Evropskoj komisiji nije da kontroliše odluku o gašenju nacionalnog avio-prevoznika - saopštili su Pobjedi iz Evropske komisije.

- Na crnogorskoj vladi je da donese takvu odluku (gašenje MA). Generalno, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i zalaganjem preuzetim u pregovorima o pristupanju (poglavlje 8), Crna Gora treba da nastavi da teži potpunom usklađi-

vanju sa pravilima EU, uključujući i pravila konkurencije i da pokaže efikasno sprovođenje takvih pravila na nacionalnom nivou – kazala je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero za naš list. Na pitanje da li Evropska uni-

ja dozvoljava dodjeljivanje državne pomoći državnim preduzećima na način na koji je to činila prethodna Vlada, te da li bi novo pomaganje predstavljalo kršenje domaćeg i evropskog zakonodavstva, iz EU kažu da je izvršenje kontrole državne

pomoći u Crnoj Gori stvar crnogorskog organa državne pomoći. - Komisija ostaje na raspolaganju da pruži podršku crnogorskim vlastima u sprovođenju pravila EU, uključujući ona o državnoj pomoći – poručuju iz EK. J. Đ.

Ana Pisonero

gorska ekonomija ozbiljno ugrožena zbog pandemije, ali i problema koji se nijesu rješavali godinama

anak preduzeća zavisiće rzine i efektivnosti podrške sekretarijat UPCG uputio veliki broj dopisa i intervencija Vladi, NKT-u, resornim ministarstvima i nadležnim ustanovama, ukazujući na konkretne potrebe, probleme i očekivanja privrednih subjekata, kao i da je UPCG ovim povodom sačinila i tri prijedloga mjera koje je uputila Vladi i NKT-u. - Iako je određeni broj naših prijedloga Vlada prihvatila i uvrstila u svoje pakete podrške privredi, što smo tada pozdravili a to činimo i danas, ostaje utisak da su usvojena rješenja, a time i njihovi efekti po privredu i zaposlene mogli biti veći, bolji i kvalitetniji. Nadamo se da se takvi propusti neće dešavati, te da će u narednom periodu biti više i razumijevanja i spremnosti Vlade za punu primjenu socijalnog dijaloga sa UPCG i sindikatima, za razliku od jednog perioda kada takva praksa uopšte nije postojala – rekao je Mitrović.

OČEKIVANJA

Govoreći o očekivanjima od nove Vlade Mitrović je naveo da je dugogodišnje zalaganje UPCG da se ekonomija stavi u fokus i ima primat nad politikom. Mitrović je podsjetio da je UPCG 16. decembra uputila nadležnima četvrti prijedlog mjera UPCG koji, kako kaže,

I.BOŽOVIĆ

Prvi preduslov održivosti preduzeća i radnih mjesta je dodatno normativno uređenje poslovanja u uslovima za vrijeme i dok traju izražene posljedice epidemije, s akcentom na pojedine institute iz radno-pravnih odnosa, naveo je Mitrović. On očekuje da budući paketi mjera pomoći Vlade prati i ,,prihvatljiv i vremenu prilagođen“ Zakon o radu

Očekuje nastavak dijaloga sa Vladom Mitrović je naglasio da će profesionalan odnos koji je bio karakteristika djelovanja i saradnje Unije sa prethodnim vladama, biti konstanta i u odnosima sa novom Vladom. On nosi pozitivne utiske po pitanju prvih koraka koje je preduzeo ministar za ekonomski razvoj Jakov Milatović. - Konkretno, mislim na sastanak koji je održan na inicijativu ministra, u organizaciji Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, a uz učešće UPCG i ostalih poslodavačkih udruženja što je format kojem ranije nismo imali prilike da svjedočimo – rekao je Mitrović. On je dodao da je to bila prilika da se ministru i njegovom timu prezentuje četvrti prijedlog mjera UPCG. - Sudeći po tada datoj najavi, nastavak dijaloga ovog ministarstva sa poslodavačkim udruženjima treba očekivati i za sve buduće odluke i rješenja koja će se odnositi na sektor privrede, što je svakako poruka koja nas ohrabruje – naveo je Mitrović.



Sudeći po najavama koje su se prethodnih dana mogle čuti u javnosti, za očekivati je da će se određeni prijedlozi Unije, poput onog koji se odnosi na formiranje garantnog fonda, naći u novom setu ekonomskih mjera Vlade – saopštio je Mitrović

Predrag Mitrović

počiva na realnim potrebama i očekivanjima privrednika, a sadrži prijedloge niza mjera koje je potrebno preduzeti u što kraćem roku. - Sudeći po najavama koje su se prethodnih dana mogle čuti u javnosti, za očekivati je da će se određeni prijedlozi Unije, poput onog koji se odnosi na formiranje garantnog fonda, naći u novom setu ekonomskih mjera Vlade – saopštio je Mitrović.

On je naveo da se neke od preporuka Vladi tiču i povoljnih kreditnih aranžmana, poreskih rasterećenja, subvencionisanja zarada, subvencionisanja nabavke fiskalnih uređaja i opreme za privrednike, smanjenja lokalnih nameta. Mitrović smatra da period koji slijedi iziskuje da se kapaciteti javnog i privatnog sektora objedine prateći epidemiološku situaciju u

Prihodi u 2020. niži kod 90 odsto preduzeća Mitrović je saopštio podatke iz istraživanja UPCG sprovedenog uz podršku ILO, u toku oktobra, na uzorku od 312 preduzeća iz cijele Crne Gore. - Istraživanje je pokazalo da skoro 90 odsto ispitanih preduzeća procjenjuje da će im prihodi ostvareni prošle godine biti niži od prihoda iz 2019. godine. Kad je u pitanju turistički sektor, privrednici su naveli da su zbog propale turističke sezone zabilježili pad prihoda veći

od 80 odsto u odnosu na one ostvarene 2019. godine -precizirao je Mitrović. On je dodao da rezultati istraživanja koji se odnose na ukupnu privredu govore da je procjena 34 odsto ispitanika da su u poređenju sa istim periodom prošle godine zabilježili pad poslovnih prihoda na nivou od 21 do 40 odsto, dok je 30,5 odsto ispitanika navelo da su im prihodi pali za više od 61 odsto u odnosu na prošlogodišnje.

zemlji i stave u službu zajedničkog cilja oporavka i stabilizacije privrede, a time i ukupnog društva. - Za te procese posebno će biti važna dodatna senzibilnost Vlade da djeluje pravovremeno i adekvatno, uz uvažavanje sugestija privrede i punu primjenu postojećih instrumenata socijalnog dijaloga. Nadamo se da će takva naša očekivanja biti u što skorijem roku realizovana, a potvrđena upravo kroz novi set ekonomskih mjera Vlade – istakao je Mitrović. On očekuje da se na sastancima sa predsjednikom Vlade i resornim ministrima razgovara i o određenim pitanjima koja je UPCG još ranije pokrenula, a sada i dodatno aktuelizovala četvrtim prijedlogom mjera za podršku privredi. Mitrović je podsjetio da se, između ostalog, radi o inicijativama UPCG koje se tiču hit-

nih izmjena Zakona o PDV-u, a zatim i izmijena i dopuna Zakona o radu, odnosno donošenja leks specijalisa za uređenje radnopravnih odnosa u uslovima pandemije i više sile.

BANKROT

Mitrović je upozorio da će zbog situacije koju nisu proizveli već im je nametnuta, neki od privrednih subjekata u narednom periodu doživjeti bankrot (posebno mikro i mala preduzeća iz ranjivih sektora), a sudbinu tih posljedica pratiće i njihovi zaposleni. - To znači da održivost preduzeća, baš kao i postojećih radnih mjesta, zavisi od brzine djelovanja i efektivnosti podrške koja će njihovom opstanku biti pružena. Prvi preduslov tome je dodatno normativno uređenje poslovanja u uslovima za vrijeme i dok traju izražene posljedice epidemije, s akcentom na pojedine institute iz radno-pravnih odnosa – saopštio je Mitrović. On očekuje da će se rješa-

vanju ovog pitanja pristupiti u što skorije vrijeme, a tako i odgovoriti inicijativi koju je UPCG podnijela nadležnima još 3. jula, a prethodno i 27. maja, kroz treći prijedlog mjera UO UPCG. - Krajnje je vrijeme da se neizvjesnost i nepredvidivost daljeg razvoja epidemiološke situacije osigura hitnim postupanjem i dogovorom socijalnih partnera oko esencijalno važnih pitanja. Zabrinjavajući podaci o svakodnevnim gubicima koji prijete zatvaranjem preduzeća i otpuštanjem zaposlenih traže da se crnogorski regulatorni okvir u oblasti radno-pravnih propisa što prije stavi na dnevni red, unaprijedi i normativno uredi u dijelu koji reguliše poslovanje za vrijeme vanrednih okolnosti kao što su postojeće. Vjerujemo da će takav naš zahtjev naići na razumijevanje, te da će budući paketi mjera pomoći Vlade pratiti i prihvatljiv i vremenu prilagođen Zakon o radu – zaključio je Mitrović. S. POPOVIĆ

Društvo

Neđelja, 10. januar 2021.

Digitalni forenzički centar analizirao teksove uoči Badnjeg dana i Božića

Pojedini mediji prizivali nerede PODGORICA - Uoči obilježavanja Badnjeg dana i Božića objavljeni su brojni tekstovi koji su predviđali nerede i haos u Crnoj Gori za koje bi, navodno, bile zadužene pristalice Mila Đukanovića - saopšteno je iz Digitalnog forenzičkog centra (DFC). - Tako su crnogorski i srpski portali In4s, Vidovdan i Nacionalist već 3. januara počeli plasirati narative da Đukanovićeve pristalice pozivaju na ustanak za vrijeme Božića. U njima se navodi da je čin predsjednika Đukanovića da ne potpiše zakone koje mu je Skupština dostavila ohrabrio njegove pristalice skrivene u kojekakvim opskurnim organizacijama komitsko – zelenaške ideološke provenijencije da otpočnu sa manifestacijom radikalizma. Naslovi - TERORIZAM u najavi za Božić: Pristalice Mila Đukanovića upućuju direktan poziv na USTANAK! ĐE SI ZA BOŽIĆ? Pristalice Mila Đukanovića upućuju direktan poziv na ustanak! (video) - dodatno pojačavaju već dovoljno zapaljive narative koji izazivaju podjele u društvu. Ti portali kao dokaze postavljaju slike i snimak bez naznake ko i gdje ih je objavio - navodi se u analizi DFC-a. Iz DFC-a su naveli da su stranice i grupe koje su dijelile objave portala na Fejsbuku - Još majke rađaju Obiliće, Nikšić Ponosni Srpski grad, Dogodine na Lovćenu, Naša Srpska, Glas naroda u Republici Srpskoj, Srpska Crna Gora, Crna Gora – Srpska Sparta, Revolucija, jedina solucija, Ne u NATO, Novi Gvozdeni Puk, Putin, a slični narativi, kako su dodali, plasirani su i putem beogradskih tabloida. Tako, kako navode u saopštenju, Objektiv piše o pozivu na ustanak na Božić, koji građanima Crne Gore preko društvenih mreža upućuju pristalice DPS-a, uz senzacionalistički naslov ,,Spreman na KRVOPROLI-

ĆE“! Iz DFC-a navode da u istom tonu pišu i portali Alo i Espreso, kao i Jutjub kanali Udarne vesti i Srbija onlajn. - Portal Alo u tekstu pod naslovom ,,Milo skovao pakleni plan da vrati DPS na vlast“ piše da je, prema riječima neimenovanog izvora iz Crne Gore, plan Mila Đukanovića velika kriza, haos i sukobi na ulicama, pa vanredni izbori, prije nego mu se stranka skroz ne raspadne. Dalje navode da je lider DPS-a i predsjednik Crne Gore počeo sa realizacijom tog plana kada je vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim se direktno udara na Srpsku pravoslavnu crkvu. Tekst je dopunjen pisanjem portala In4s o navodnom javnom pozivu građanima na ustanak navodi se u analizi. Istoričar Aleksandar Raković je, dodaju iz DFC-a, u intervjuu za portal Srbin.info iznio tvdnju da je u Crnoj Gori moguć makedonski scenario, odnosno, da bi uskoro mogao uslijediti opoziv predsjednika Đukanovića nakon njegovog odbijanja da potpiše izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. - Narativ o makedonskom scenariju koji je Raković plasirao imao je snažan odjek kako u domaćim, tako i u medijima iz Srbije. Tu objavu su prenijeli In4s, Borba, Novosti, Republika, Pravda, Srbija danas i Nacionalist. Dominantan broj interakcija prikupili su članci sa portala In4s (127) i Borba (50). Kada je riječ o portalima iz Srbije izdvaja se portal Nacionalist sa 10 interakcija, a zapažene su i stranice Нови Гвоздени Пук i Путин, koje su podijelile taj sadržaj. Uprkos tendencioznom izvještavanju kako portala iz Srbije, tako i prosrpskih portala iz Crne Gore, najavljeni neredi u vidu Božićnog ustanka se nijesu dogodili. Zbog složene epidemiološke situacije, Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori nije organizovala masovna okupljanja za Badnji dan ni u jednom gradu, apelujući na vjernike da Badnje veče dočekaju kod kuće. Tako, tradicionalno nalaganje badnjaka su ove godine u manjem broju obavili pripadnici SPC ispred Cetinjskog manastira, kao u nešto većem broju pripadnici Crnogorske pravoslavne crkve ispred Dvorca Petrovića na Cetinju, bez incidenata - zaključuju iz DFC-a. R. D.

RAZGOVOR: Akademik, član CANU i DANU, uticajni botaničar Vukić

Pripremamo žestok odgovor na klerikalizaciju Crne Gore PODGORICA - Crna Gora se priprema za novi 13. jul, i to ne oružjem, već okupljanjem jakog suverenističkog bloka koji će se suprotstaviti klerikalizaciji crnogorskog društva - kaže u razgovoru za Pobjedu akademik Vukić Pulević. Jedan od osnivača Liberalnog saveza, PEN centra, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inicijator obnove CPC, kao i potpredsjednik aktuelnog Crnogorskog zbora, komentarišući društvena zbivanja, od kada je 4. decembra počeo mandat nove Vlade, upozorava da njene odluke ne smijemo pravdati neznanjem i lošim obrazovanjem, već namjerom da unište državu i da je pripoje ,,Srpskom svetu“. Uticajni crnogorski naučnik kaže da se nova vlast ponaša kao da je ovo 1920. godina, pa crnim mantijama žele da vladaju Crnom Gorom da joj otimaju i ograđuju manastire i brane hiljadama pristalica CPC da nađu mjesto da se pomole, objašnjavajući da je to nezabilježeno u novijoj svjetskoj istoriji. - Crnogorci neće ćutati, pružićemo otpor, ali ne nekakvom novom revolucijom nego mirnim protestom protiv uništenja države u sred mod-

Članovi Ure su klonirani za potrebe Srpske pravoslavne crkve i zajedno ,,bez greške“ sprovode velikosrpski projekat, a nijesu svjesni da će ih poslije kratkotrajne upotrebe SPC odbaciti kao iscijeđeni limun - kaže Pulević erne Evrope. Mi smo danas porobljena zemlja, nama vode državu apostoli tuđe crkve, ovuda vršljaju tuđe službe, izvještavaju tuđi mediji i potiru sve crnogorsko. Tačno je da smo i sami krivi, jer nismo bili oprezni. Tačno je da smo dopustili da svojim sofisticiranim metodama manipulišu ljudima na litijama, što je ustvari efuemizam za četnički pokret, iskoristili su pasivnost institucija i inertnost DPS koji se uljuljkao u tridesetogodišnju vladavinu. Uz obilatu pomoć susjedne nam države i stranih službi dobili su izbore i napravili Vladu koja uništava Crnu Goru. Članovi Ure su klonirani za potrebe SPC i zajeno ,,bez greške“ sprovode velikosrpski projekat, a nijesu svjesni da će ih poslije kratkotrajne upotrebe odbaciti kao iscijeđeni limun. Gospođa Jelušić recimo morališe oko nebitih pitanja, a potom visoko uzdigne ruke za SPC, znači radi protiv Crne Gore. Kasnije se pravda time da ona jedina nije aplaudirala kada je usvajan

diskriminatorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti - objašnjava Pulević. Ističe da je svaki potez nove Vlade greška. - Vlada Crne Gore intenzivno sprovodi reforme u svim institucijama osim u SPC. Dovešće Crnu Goru u takav položaj da ,,plače za režimom kralja Aleksandra Karađorđevića“. Oni su već pali na prvom ispitu uz nevjerovatnu agresivnost i retoriku koju su donijeli iz opozicionih klupa. Tu je najgora količina animoziteta i zlih riječi. Recimo, prvi primjer toga je novi potpredsjednik Vlade Dritan Abazović koji stigmatizuje i atakuje poslanika Živkovića koji ostavlja utisak veoma kulturnog momka. Kaže da mu zna nešto i onda ne otkrije što je to i ostane nedorečen. Drugi primjer je to sa kakvom lakoćom vrijeđa RTCG kao da mu je od đeda ostala. Poziva na njeno ukidanje i to po grčkom postupku, ali mi svi moramo očuvati RTCG truditi se da vremenom postane bolja. Najviše o Dritanu govori činje-

Ljudi iz Dritanovog okruženja, odnosno njegovi mentori poput Miška Perovića i Žarka Rakčevića, kao iskusni političari moraju ga savjetovati da popravi manire, da nešto uradi, a ne samo da prijeti. On nekada izgleda karikaturalno smiješan, a nekada veoma zločest i olako se istrčava kao zastupnik velikosrpskih interesa

nica da podržava izmijenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Na jednom međunarodnom skupu sa toliko mržnje ogovara Đukanovića i ne shvata da to nije mjesto za takvu priču. I gotovo svakog dana osvane neka njegova nova prijetnja. Čovjek je mandat potpredsjednika Vlade počeo omalovažavajući predsjednika i prijeteći kompletnoj bivšoj Vladi. Ljudi iz Dritanovog okruženja, odnosno njegovi mentori poput Miška Perovića i Žarka Rakčevića, kao iskusni političari moraju ga savjetovati da popravi manire, da nešto uradi, a ne samo da prijeti. On nekada izgleda karikaturalno smiješan, a nekada veoma zločest i olako se istrčava kao zastupnik velikosrpskih interesa. Poput Abazovića svi ostali članovi Vlade imaju svakodnevno gafove. Ministarka Bratić prilikom posjete Cetinju ide da posjeti Bogosloviju i najavljuje da će je ubaciti u formalni sistem obrazovanja. Mogla je kao ministarka sporta da obiđe i vidi u kojoj fazi je izgradnja stadion ,,Lovćen“, da posjeti rukometaše i košarkaše i popije kafu i upozna se sa kolegama iz biblioteke, arhiva i muzeja -objašnjava Pulević. Ističe da je nevjerovatno kojom smo količinom lažnih informa-

Montenegro internešnl uputio otvoreno pismo stranim ambasadama u Crnoj Gori

MI: Ogradite se od ograda

Početna strana In4s portala uoči Božića

PODGORICA - Montenegro internešnl uputio je otvoreno pismo stranim predstavništvima u Crnoj Gori, u kome od njih traže da se ,,ograde od ograda“. Oni u pismu tvrde da je Crna Gora okupirana, te kako kažu, ,,nemojte misliti da koristimo riječ ʼokupacijaʼ kao dramatično pretjerivanje kako bi naglasili našu poentu“.

- Koristimo ovu riječ u njenom najbukvalnijem značenju i tvrdimo da naša zemlja jeste okupirana, ali ne kroz vojnu, već kroz klerikalnu kampanju. Mi, crnogorski narod, više nećemo komunicirati sa Vladom, niti sa institucijama koje su pod okupatorskom ingerencijom. Zato se obraćamo Vama. Vi ste poslenici Evrope, civilizacije, vi predstavljate i

promovišete vrijednosti demokratije, građanskog društva, individualnih sloboda, prava na jednakost i prava na različitost – a sve ove vrijednosti su danas ugrožene u Crnoj Gori, sa tendencijom ka rapidnom pogoršanju istih - naveli su iz Montenegro internešnala. Oni navode da je ,,postavljanje ograda i policijskih barikada i stvaranje vanredne

situacije smišljeno kako bi se isprovocirali Crnogorci“. - Učinite da se sruše ograde koje je ova okupatorska vlast stavila pred nas. Jer to je ograda koja Crnu Goru dijeli od civilizovanog svijeta, to je ograda između nas i vas, ogradite se od takve ograde – saopštili su iz Montenegro internešnala. U pismu se postavlja pitanje kakav je istinski karakter Srpske pravoslavne crkve. -Velikodostojnici drugih pravoslavnih crkava opisuju SPC kao sektu unutar

Društvo

Neđelja, 10. januar 2021.

ć Pulević

OSVRT: Kad Uprava policije pokušava da spinuje

Da li je Joanikije naredio segregaciju?

Vukić Pulević

Zašto ćute intelektualci - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je heterogena institucija koja okuplja brojne profesore iz različitih oblasti, koji imaju različita uvjerenja, tako da je jako teško postići konsenzus. Ali bez ozbira na

to institucija ovakvog tipa mora otvarati goruća društvena pitanja i pokušati da odgovori na njih. Intelektualna elita u ovakvim prelomnim vremenima mora biti mnogo aktivnija - kaže Pulević.

cija zausti od 4. decembra kada je ustoličena nova Vlada. - Sa tendencioznom namjerom se šire dezinformacije da DPS i Milo Đukanović stvaraju novu Crnogorsku crkvu. Kakva je to podmukla neistina. Crnogorska crkva je postojala i ukinita je 1920. godine. Ponovo je obnovljena devedesetih godina prošlog vijeka. O tome postoje istorijska svjedočanstva i napisano je mnogo knjiga, a time se studiozno u Crnoj Gori bave Vladimir Jovanović i Nikola Belada. Vlada falsifikuje istoriju zarad srpskih interesa - kaže naš sagovornik. Ističe da u Evropi ne postoje dva vladara koja su toliko osporavana i kritokovana kao kralj Nikola i Milo Đukanović. - A najveći paradoks je taj da je jedan stvorio, a drugi obnovio crnogorsku državu. Kralj Nikola je bio osporavan nakon izgnanstva, a Đukanović tokom čitave vladavine. Naša država postoji i biće vječna, a nova Vlada, koju je instalirala SPC, ne može, koliko god to željela, promijeniti tu činjenicu. Svjedoči-

mo nevjerovatnoj situaciji da sto hiljada vjernika Crnogorske pravoslavne crkve nema gdje da se pomoli. Nemamo uslove za vjerske obrede, oteli su nam i ogradili manastire i danas u 21. vijeku u sred civilizovane Evrope mi smo u svojoj državi građani „ograđeni žicom“. Na ovo Evropska unija više ne može da ćuti. Crnom Gorom vladaju oni koji misle da je ovo 1920. da se ništa nije promijenilo i te crkvene litije, koje ponovo najavljuju, nijesu borba za svetinje nego eufemizam za četničku ideologiju - kaže Pulević. Ističe da nova Vlada pokazuje i neznanje i loše obrazovanje ali najviše od svega pokazuje namjeru da posrbi Crnu Goru da je pokori i uvede u granice Srpskog sveta. - I što radi tu Dritan Abazović, koliko je njega briga za građansku državu, izgleda da je samo tu iz interesa. Sve ovo je dovelo do grupisanja crnogorskog bloka koji će objediniti sve nacionalne snage i zadati udarac jači nego ikada - zaključuje Pulević.

pravoslavlja jer baštini Svetosavlje, crkveni nacionalizam, čija je sintagma “jedan narod, jedna religija i jedna država”. Dakle, Svetosavlje je prepoznatljivi naziv za ovaj militantni, teokratski i klerofašistički kult unutar pravoslavlja. Isto ovo Svetosavlje zbog svojeg etničkog radikalizma nailazi na osudu drugih ljudi u pravoslavnom svijetu. Samo se osvrnite unatrag na istoriju u zadnjih 70 godina – koja je to pravoslavna crkva u Evropi tako aktivno učestvovala

u raznim ratnim kampanjama i gotovo svim političkim dešavanjima kao Srpska pravoslavna crkva? Počev od zločina u službi Hitlera pa sve do zločina u ratu u 90-im u Hrvatskoj i BiH. U kojoj to drugoj pravoslavnoj crkvi na svijetu ima toliki broj pedofila i raznih drugih razvratnika i zločinaca? Čak je i u Velikoj Britaniji Srpska crkva došla na zao glas zbog pedofilskih skandala u eparhijama ove crkve u Kraljevstvu-poručuju iz ove organizacije. R. P.

M. JOVIĆEVIĆ

U patetičnom pokušaju da sakriju očiglednu istinu - da su 6. januara na Cetinju ogradom od više stotina metara izolovali i segregirali poštovaoce Crnogorske pravoslavne crkve i sve crnogorske građane koji su se okupili na Dvorskom trgu - Uprava policije je lakonski dala saopštenje da je ista ograda bila postavljena i januara 2020. godine. I, kao u svakom spinovanju, ovdje se koristi djelić istine, da bi se prikrila velika laž. Jer, u Upravi policije, a vjerovatno je toga svjestan i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, dobro znaju da je prošle godine drugačije postavljena ograda, da je bila znatno manja i da je to urađeno jer je Srpska pravoslavna crkva počela sa velikim litijaškim buntom protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je usvojen decembra 2019. godine. Kao što je tačno da kad su Arkan i njegovi ,,tigrovi“ svetkovali sa Amfilohijem, pred očima i uz amin Đukanovićevog DPS-a, nije bilo ograde jer su računali da je sva sila i sva zemlja – samo njihova, a ne liberala, socijaldemokrata i drugih ,,izroda“. Ove godine nije bilo poziva SPC da se iz crnogorskih gradova organizovano dolazi na nalaganje badnjaka ispred Cetinjskog manastira, već je jedino masovno okupljanje bilo – ispred Dvorskog trga. Da bi se crnogor-

Fotografije koje dokazuju da je manastir bio ograđen sa svih strana

ski građani segregirali (ako hoćete po naški – utorovali) obavljene su velike pripreme i napravljen je metalni obruč oko Manastira. Na fotografijama koje Pobjeda objavljuje uz dozvolu Mirjane A. Rajković koja je autor, jasno se vidi da ,,ništa nije bilo kao lani“. Osim vijugave metalne zmije koja je razdvajala Crnogorce od crnogorskog Manastira, gomila metalnih rešetkastih ograda postavljena je tako da svi prilazi, bilo sa koje strane, bilo iz kojeg smjera, Cetinjskom manastiru, Biljardi, Ćipuru - budu blokirani. Istovremeno, u večeri između 5. i 6. januara nijesu bili blokirani već širom otvoreni prilazi Manastiru pa je

jedna poveća grupa ljudi ušla u dvorište Cetinjskog manastira, ne da Bogu moli, nego da bude ,,zaštita“ - od crnogorskih građana. Da li su bili naoružani kao 3. septembra 2020. godine, kada su ušli u Manastir i ljubili ruke mitropolitu Amfilohiju – nije poznato. Jedan od poglavara SPC sada je blaženo počivši, ali v.d. direktora Uprave policije Damjanović i ministar Sekulović mogu na društvenim mrežama da – ako baš imaju namjeru da budu profesionalni – vide to okupljanje i provjere da li su isti ljudi 6. januara 2021. godine ponovo bili u zgradi Cetinjskog manastira. Umjesto profesionalnog postupanja, očito da su se

Na fotografijama koje Pobjeda objavljuje uz dozvolu Mirjane A. Rajković koja je autor, jasno se vidi da ,,ništa nije bilo kao lani“. Osim vijugave metalne zmije koja je razdvajala Crnogorce od crnogorskog Manastira, gomila metalnih rešetkastih ograda postavljena je tako da svi prilazi, bilo sa koje strane, bilo iz kojeg smjera, Cetinjskom manastiru, Biljardi, Ćipuru - budu blokirani

vrh policije, ali i šef ANB-a Dejan Vukšić, odlučili da se o strategiji ,,odbrane“ Cetinjskog manastira dogovore 4. januara u Hramu Hristovog vaskrsenja sa nadležnim stručnjakom za bezbjednost - vladikom Joanikijem (Mićovićem). Zato bi bilo dobro, umjesto spinovanja saopštenjima, da Uprava policije ili ministar unutrašnjih poslova - koji su na noge išli sveštenicima SPC da bi štitili crnogorske svetinje od Crnogoraca – pruže makar jedan odgovor. Recimo: da li im je vladika Joanikije naredio ili makar ih blagosiljao da metalnom ogradom opašu Dvorski trg i sakralne objekte na Cetinju odvoje od građana i tako naprave upečatljivo vidljivi dokaz o segregaciji Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori? Za početak, bilo bi korektno da se oglase. Ili, kako se sad to kaže, bilo bi apostolski korektno. D. ĐURANOVIĆ

Društvo

Neđelja, 10. januar 2021.

Urednici crnogorskih portala o ekspanziji govora m

Laboratorije analizirale 1.718 uzoraka

Tri osobe preminule, još 403 slučaja korona virusa

PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa, od posljednjeg presjeka završile su analize 1.718 uzoraka, među kojima su registrovana 403 slučaja infekcije. Prijavljena su tri smrtna ishoda. Novi slučajevi infekcije su iz Podgorice - 194,

Bara - 65, Nikšića 41, Tivta 17, Berana 16, Pljevalja 16, Herceg Novog 13, Cetinja 12, Budve 10, Kotora 10, Bijelog Polja 5, Danilovgrada 2, Rožaja 1, Andrijevice 1. - Prijavljena su tri smrtna ishoda povezana sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Podgorice, Ulcinja i Nikšića od kojih je najmlađi imao 59, a najstariji 83 godine - saopšteno je. I.Kr.

Jedan od optuženih za šverc kokaina školskim brodom „Jadran“ braniće se sa slobode

Prihvaćeno jemstvo za Duška Radenovića PODGORICA – Viši sud prihvatio je jemstvo od 414.608 eura koje je podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović ponudio kako bi se sa slobode branio od optužbi za članstvo u kriminalnoj organizaciji koja je pokušala školskim brodom „Jadran“ da iz Tivta u Tursku, u Istanbul, prošvercuje 56 kilograma kokaina. Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović kazala je da su pored prihvaćenog jemstva koje podrazumijeva stavljanje hipoteke na nekretninu, Radenoviću određene i mjere obezbjeđenja obaveznog, povremenog javljanja državnom organu, zabrana napuštanja boravišta osim na poziv policije i tužilaštva, i oduzimanja putnih isprava. Radenović je uhapšen početkom 19. aprila 2019. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog umiješanosti u šverc kokaina brodom „Jadran“ koji je organizovala grupa koju predvode Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić. Pripadnici ove organizacije su pored Radenovića, prema stavu Specijalnog tužilaštva Vojin Stupar, Tivćanin Radomir Osmajić i stariji vodnik Miloš Kulić kome je u istrazi dodijeljen status svjedoka saradnika. Njihov zadatak je bio da na školski brod „Jadran“ sakriju kokain koji je trebalo da se preveze u Tursku. Pošiljka kokaina trebalo je da bude plaćena heroinom koji bi na isti način bio prokrijumčaren u povratku. Kulić i Radenović su kokain, spakovan u rance, dovezli do školskog broda ,,Jadran“ i Radenović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spavaonu, ispod svog kreveta, a dio u vojničke ormariće. Radenović je prilikom iznošenja odbrane pred sudom

Uviđaj na „Jadranu“ nakon što je na brodu otkrivena droga

ustvrdio da je tek kada je vojna policija došla u pretres školskog broda ,,Jadran“ saznao da je na to plovilo unio i sakrio kokain. U sudnici je rekao i da je 15. aprila, poslije 22 sata došao na posao na školski brod ,,Jadran“, a da se narednog dana vidio sa Milošem Kulićem i rekao mu da će mu pomoći oko jedne kombinacije - ,,kao što sam i obećao tvom bratu Marku“. - Tu kombinaciju je predložio Marko, ali Miloš nije mi rekao što je to kombinacija. Zatim mi je narednog dana Miloš rekao da će da mu ‘stignu te stvari koje treba da se ubace na brod’. Naveo je da je to težine oko 20 - 30 kilograma. ‘Bolje da ne znaš o kakvim se stvarima radi’, rekao mi je Miloš, dodajući da nije sigurno da će mu te stvari stići. Tvrdi i da se sa svjedokom saradnikom nije dogovarao oko novčane nadoknade za uslugu unošenje ranaca na brod. Optuženi vodnik u Ratnoj mornarici Crne Gore kazao je da je tada prvi put posumnjao da je nešto nelegalno, ali da Miloša Kulića nije pitao kakve su to ,,stvari“, jer su dugogodišnji prijatelji. Vojna policija je 19. aprila 2019. godine, prije šest sati, upala na brod ,,Jadran“ dok su mornari i podoficiri spavali. - Naredili su da ostavimo otključane ormane koje koristimo, napustimo prostoriju, ostavimo mobilne telefone i izađe-

mo na palubu broda. Prethodno su nas pretresli. Nijesam imao ključ od ormana gdje je bio ostavljen ruksak, dok su ostali bili otključani. Kako je svima oduzet telefon, zaključio sam da se nešto dešava. Došao je Miloš Kulić na brod i pitao što je ova frka. Pitao sam ga da to nije zbog ovoga što smo unijeli... Bio je zbunjen i blijed, a zatim odgovorio - ‘Jeste, pretpostavljam i da smo vjerovatno pali sa kokainom’. To je bio trenutak kada sam saznao da se u ruksaku i crnim kesama nalazi kokain – kazao je Radenović. Rekao je i da je pripadnicima Vojne policije kazao da ne zna što je u ruksacima, ali da je njegovo sve što su našli u ormaru. Objasnio je i gdje je sakrio rance - jedan u svoj ormarić, drugi u Kulićev, treći u ormarić koji je koristio, a dva ruksaka u crnim kesama ispod svog kreveta. Prema navodima optužnice Račić i Rovčanin podstrekli su Radenovića i Miloša Kulića da na školski brod ,,Jadran“ unesu više od 50 kilograma kokaina i da ga ovim brodom transportuje do Istanbula i obećali mu određenu nagradu. Stupar se tereti da je pripremio kokain za dalji promet, i to: 56 kilograma i 115 grama, upakovano u 56 paketa. Drogu je sa većom količinom oružja smjestio u pet ranaca crne boje koje su preuzeli Radenović i B. R. Kulić i unijeli na brod.

Iz MUP-a upozorili na povećan rizik od poplava

Sistem zaštite i spašavanja biće u punoj pripravnosti PODGORICA –Zbog obilne kiše prethodnih dana i najavljenih padavina, u područjima sa povećanim rizikom od poplava moguće je komplikovanje stanja na terenu upozorili su iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a. Pozivaju građane da prate situaciju i poštuju preporuke nadležnih. - Kompletan sistem zaštite i spašavanja biće u

punoj pripravnosti. Pod pažnjom će biti cijelo područje Crne Gore, a posebno dio tzv. jadranskog sliva (Zeta, Morača), područje oko Skadarskog jezera i rijeke Bojane – navodi se u saopštenju.Informacije o stanju na terenu građani mogu dobiti pozivom na brojeve: 112 – OKC Direktorata za vanredne situacije MUP-a i 123 – Opštinske službe zaštite i spašavanja. I. Kr.

PODGORICA – Medijska zajednica mora strože da sankcioniše govor mržnje u komentarima na portalima, ali i na društvenim mrežama, jer se u Crnoj Gori, u trenutnoj, uzavreloj, političkoj atmosferi samo doliva „ulje na vatru“, a zadatak medija ne smije biti podsticanje mržnje. Sagovornici Pobjede, urednici i zamjenici urednika portala RTCG, CDM, Antena M i Pobjede ističu da u tim medijima rade administratori čiji je posao da ne puštaju komentare koji su ispunjeni mržnjom, ali da se desi da i tako nešto promakne. Nijesmo saznali da li i na portalu Vijesti imaju ovakvih i sličnih problema, jer nije bilo odgovora na naše pozive i poruke. Naši sagovornici saglasili su se da se sporni komentari najčešće odnose na teme o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, te na aktuelna politička pitanja, kao i na odnos Srpske pravoslavne crkve prema državi Crnoj Gori, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, vjernicima... Jedan od posljednjih događaja koji su izazvali veliku pažnju javnosti, a koji se odnosi na uvrede, prijetnje i govor mržnje desio se prije dvije sedmice kada je političkom analitičaru Ljubomiru Filipoviću prijećeno u komentarima na portalu In4s, a najstrašnije prijetnje koje se odnose na njegovu porodicu Filipović je prijavio policiji.

KRATAK PUT DO NASILJA

Da su društvene mreže i portali postali mjesto gdje dominira govor mržnje smatra sociolog Andrija Đukanović koji ističe da to može u krajnjem da dovede i do nasilja prema onima kojima je upućen, te da nije dug put od prijetnji do konkretnog ponašanja. - Ali da bi se govor upristojio moraju svi društveni akteri da daju doprinos u uspostavljanju normalne komunikacije. Počev od politike, vjerskih zajednica i svih ostalih. Mržnja se koristi za ostvarivanje određenih ciljeva, pa ne vjerujem da će se od toga lako odustati - kaže Đukanović. Poručio je da se ne može dozvoliti da životi budu ugroženi zbog izgovorenog ili napisanog. - Pitanje je ima li demokratske kondicije za to. Može se možda tražiti i krivica u ponašanju medija koji zarad profita koji zavisi i od broja kilikova na neku objavu i komentara, tolerišu govor mržnje - naveo je Đukanović. Govoreći o komentarima u kojima se iskazuje omalovažavanje i vrijeđanje, Đukanović je kazao da je i lično bio predmet negativnih komentara u kojima se nije polemisalo sa

Vjerske i tlo za on Govor mržnje može da dovede i do nasilja prema onima kojima je upućen. Nije dug put od prijetnji do konkretnog ponašanja - kaže sociolog Andrija Đukanović. Urednici portala kažu da je broj komentara koji sadrže govor mržnje povećan nakon izbora, te da administratori odlučuju jesu li za objavljivanje njegovim stavovima, već su ga vrijeđali. Pojasnio je da nema velike razlike između portala i društvenih mreža, kada je u pitanju plasiranje mržnje osim što portali imaju donekle kontrolu nad komentarima. - Objekti govora mržnje su različiti i mogu biti pojedinci ali i pojedine društvene grupe. Kod nas se ljudi mrze na nacionalnoj, političkoj, vjerskoj osnovi ali i na osnovu nekih ličnih svojstava. Čitajući komentare postajemo svjesni koliko mržnje postoji u društvu, a ljudi oslobođeni mogućnošću da bez neposrednog kontakta komuniciraju slobodniji su da izraze svoja mišljenja. Dakle faktori mržnje postoje izvan interneta i nalaze se u porodici, društvu, u politici. Od devedesetih mržnja postaje dio sistema vrijednosti. Pažljivo pothranjivana i korišćena u različite svrhe narasla je do neslućenih razmjera. Na društvenim mrežama i portalima našla je idealno mjesto - zaključuje Đukanović.

BORBA SA ČITAOCIMA

Prema riječima zamjenice glavnog i odgovornog urednika portala CdM Aleksandre Obradović, taj medij ima tačno definisana pravila komentarisanja koja su svim čitaocima dostupna. - Komentari se prije objavljivanja čitaju, što

Uvredljivi komentari i prijetnje upućeni Ljubu Filipoviću na portalu In4s

znači da nijedan sporan ne bi trebao biti objavljen. U posljednih godinu broj komentara je enormno porastao pa ih dnevno ima i do 7.000, tako da se desi da se objavi i neki neprimjeren komentar. Tada brzo reagujemo i sporne izjave budu izbrisane - navela je ona. Naša sagovornica ističe da ne treba zanemariti ni broj botova, kojih je više nego ranije, a u kojima ima i govora mržnje, prijetnji, uvreda, psovki… - Govora mržnje najviše ima u komentarima na tekstove o vjerskim i političkim temama. Okvirno broj komentara koji sadrži govor mržnje iznosi od 40 do 50 odsto od ukupnog broja prispjelih dnevno. Čitaoci portala CdM u posljednjih godinu najviše komentarišu odnos SPC prema državi Crnoj Gori, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, vjernicima i u tim komentarima ima najviše govora mržnje… Takve komentare sankcionišemo tako što ih ne objavimo. Ima i onih čitalaca koji nam prigovore što im komentar nije objavljen, jer po njihovom mišljenju ne

Društvo

Neđelja, 10. januar 2021.

mržnje u komentarima na portalima i društvenim mrežama

i političke teme plodno ne koji podstiču podjele 

Igor Pejović

Mirjana Dragaš

Jovana Đurišić

Aleksandra Obradović

Andrija Đukanović

Strugar: Novinari se moraju izboriti sa neprimjerenim sadržajem - U Crnoj Gori ima portala koji su se odlučili da zatvore tekstove za komentarisanje, te ne objavljuju komentare prije nego što ga uredništvo ne odobri, ne želeći služiti kao platforma za širenje mržnje - kaže za Pobjedu komunikolog Miodrag Strugar. - Često se iz medijske zajednice, pokušavajući da opravdaju svoju neodgovornost, osim odricanja odgovornosti i naknadnog brisanja neprimjerenih i nedozvoljenih komentara ispod novinarskih tekstova, ukazuje i na širenje lažnih vijesti i govora mržnje putem društvenih mreža. Razlika je ogromna. Građani od medija očekuju vjerodostojnu, tačnu, kredibilnu informaciju, poštovanje etičkog kodeksa novinara. Čak ako to i ne očekuju svi posjetioci nekog portala, interes novi-

krši pravila komentarisanja, mada sam ubijeđena da dobro znaju da su ih prekršili ispričala je Obradović. Naša sagovornica kaže da su

nara je da im to ponude, bez obzira na komercijalni interes vlasnika, jer samo tako štite svoju profesiju - smatra Strugar. Ističe da se novinari, prije svega, moraju izboriti za sebe i „počistiti smeće u svom dvorištu“ te onemogućiti neprimjerene komentare, a posebno one koji šire govor mržnje, ksenofobiju, netrpeljivost. - Iako komentari posjetilaca nijesu urednički sadržaj i novinari i novinarke nijesu odgovorni za njihovo nastajanje, oni imaju obavezu izboriti se da takvi sadržaji, kojima se poziva na nasilje, huška, kleveće i diskriminiše ne dobiju mogućnost da budu dio javnog prostora ispod njihovih tekstova - poručuje Strugar. Kako smatra, oporavak društva od epidemije neprimjerenih sadržaja neće biti ni brz ni lak.

- Najveća odgovornost je na obrazovnom sistemu koji predmete medijska pismenost i građasko obrazovanje mora da uvrsti u obavezne nastavne pograme već od osnovne škole, ali i na medijskoj zajednici koja tome može dati ključan doprinos - poručuje Strugar. Pojašnjava da logika interneta podrazumijeva interaktivnost i da je ideja za ostavljanje prostora za komentarisanje na medijskim portalima trebalo da doprinese dijalogu između autora i čitalaca, kvalitetnoj debati, razmjeni stavova, što je osnova demokratije. - Novi mediji su, makar u teoriji, dali svoj doprinos toj ideji ali su dobili poligon za uvredljive poruke, poligon za raspirivanje mržnje, za vrijeđanje drugih i drugačijih, klevetu, huškanje… U trci za većom čitanošću i većom

upravo zbog povećanog obima priliva posla, angažovali administratore, te da je njihov posao ozbiljan i odgovoran, jer u određenom, ne tako

malom broju komentara, ima skrivenog govora mržnje. - Na prvo čitanje izgledaju u redu, a tek nakon više čitanja prepoznate da se u nje-

cijenom reklamnog prostora, što znači za većim profitom, a veći broj komentara im upravo to donosi, vlasnici medija su zaboravili ili ne žele da prihvate da moraju biti odgovorni za svaki sadržaj na svojim platformama. Isključivo radi komercijalne vrijednosti komentara, postali su neodgovorni, odbijajući da prihvate odgovornost za sve što se objavi na njihovim platformama, pa i za govor mržnje koji je nedopustiv i kažnjiv. Profit su stavili ispred javnog interesa - kategoričan je Strugar. Ističe da svaki medij mora prihvati da je odgovoran za sve što se objavi na njegovoj platformi, te da se ne smiju puštati komentari prije moderiranja. - Time bi mediji na djelu pokazali svoju društvenu odgovornost, svoj integritet i kredibi-

mu krije govor mržnje. Kao medijska zajednica trebalo bi ozbiljnije da poradimo na sankcionisanju govora mržnje – organizovati što više obuka, seminara, debata jer je govor mržnje veoma opasan po cijelo društvo - zaključila je Obradović. Opasnost od govora mržnje vidi i glavna i odgovorna urednica portala Pobjeda Jovana Đurišić koja je ocijenila da je zadatak medija, kako tekstom, tako i komentarima da podstiču na promišljanje, zdravu raspravu, a nikako na mržnju. Upravo iz tog razloga portal Pobjeda, kako kaže, ima administratora kome se na odobrenje šalju komentari, filtriraju se, a on odlučuje koji će biti odobreni. - Broj komentara u kojima je primjetan govor mržnje povećao se nakon izbora, nažalost. Oni se odbijaju i moram da primjetim da su posljednja politička dešavanja u velikoj mjeri doprinijela porastu takvih komentara. Kažem politička dešavanja, jer su komentari najbrojniji upravo na sadržajima politike - navela je Đurišić. Govoreći o procentualnoj

Miodrag Strugar

litet. Broj posjeta bi bio manji, vrijednost objavljenog bi bila veća pa bismo mogli govoriti o interakciji između autora i čitalaca teksta koja svima nudi veću vrijednost i koja je u javnom interesu - zaključuje Stugar.

zastupljenosti, rekla je da u oko 20 odsto komentara postoji govor mržnje ili je primjetna netrpeljivost prema onima sa kojima se čitaoci politički ne slažu. Ni Portal RTCG nije izuzetak kad je u pitanju govor mržnje u komentarima posjetilaca, a urednik tog medija Igor Pejović ima utisak da je, radikalizovanjem društveno-političkih prilika u zemlji, došlo i do porasta broja takvih komentara.

RestRikcije

Pejović kaže da se zavisno od dešavanja i tema, broj obrisanih komentara sa elementima govora mržnje mjeri stotinama na dnevnom nivou. - Mi smo kao portal Javnog servisa posebno u obavezi da ne dozvolimo širenje govora mržnje, stoga se komentarima bave moderatori, koji su u obavezi da pregledaju i ocijene svaki komentar prije nego li eventualno bude objavljen. Trudimo se da budemo restriktivni kad je ta tema u pitanju ili bilo koji drugi oblik netepeljivosti, pa se nerijetko dešava da se moderator prije objavljivanja komentara čuje i konsultuje sa de-

Da bi se govor upristojio moraju svi društveni akteri da daju doprinos u uspostavljanju normalne komunikacije, počev od politike, vjerskih zajednica i svih ostalih. Mržnja se koristi za ostvarivanje određenih ciljeva, pa ne vjerujem da će se od toga lako odustati - kaže Andrija Đukanović

žurnim urednikom - kaže Pejović. Kao jedan od načina sprečavanja govora mržnje i negativnih komentara je, kako kaže, i opcija zabrane komentarisanja određenih sadržaja koji su posebno osjetljivi i potencijalni su teren za to. - Nije baš popularna opcija u pitanju, ali je nekada jedini način da se zaštitimo od uvreda na račun redakcije i zaposlenih zašto baš njihov komentar nije objavljen - pojašnjava Pejović. Kada je u pitanju portal Antena M, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Mirjana Dragaš kaže da koliko ima komentara koji dobiju „zeleno svjetlo“ administratora, toliko, ili bar približno toliko, ima onih koji završe u ,,kanti za smeće“. - Na Anteni M svaki kometar prije objave pročita administrator i ocijeni da li može da se pusti ili se briše. Govor mržnje u komentarima bio je zastupljen uvijek, jer su portali dostupni svima, sve što vam je potrebno da bi otvorili tekst, pročitali ga i komentarisali je da imate internet. Govor mržnje je ,,pojačan“ u značajnijoj mjeri od početka tema o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Komentari su ogledalo društva i društvene zbilje koju živimo i činjenica je da su 2020. godinu obilježile ogromne podjele u društvu koje se tiču identiteta ocijenila je Dragaš. Administracija komentara, kaže naša sagovornica, posebno u posljednje vrijeme, nije lak posao, jer čitalac može da napiše bilo što, ali ste vi osoba koja odlučuje da li taj komentar ide ,,u etar“ ili ne. - Vi ste taj koji ocjenjuje da li u tom komentaru ima govora mržnje. Na kraju, odgovornost za objavljeni komentar je stoga samo vaša. Antena M je tu odgovornost prihvatila zaključila je Dragaš. katarina jANkOViĆ

Društvo

Neđelja, 10. januar 2021.

Ekološki i građanski aktivisti upozoravaju da kada god škripi u ekonomiji i društvu priroda i prostor s PODGORICA – Sječa šuma, uzurpacija prostora i neplanska gradnja, izlov ribe dinamitom ili strujom, kao i zatrpavanje vodenih tokova smećem i šutom, primjeri su sa kojima živimo i protiv kojih još nemamo pravog lijeka. Ekološki i građanski aktivisti upozoravaju da kada god škripi u ekonomiji i društvu prirodni resursi prvi stradaju. To važi jednako za biljke i životinje, prostor i životni ambijent. U mnogim segmentima taj proces je bespovratan, a što prije osvijestimo razmjere pričinjene štete, imamo šansu da makar sačuvamo vrijednosti koje imamo od dalje devastacije. Prema riječima Vuka Ikovića iz organizacije KOD, ako se osvrnemo na period od posljednjih 30 godina, koristili smo resurse koje smo najlakše mogli da unovčimo, ne obazirući se na dugoročne gubitke. - Primarno smo koristili rijeke za ispuštanje otpadnih voda, vađenje pijeska i za gradnju hidroelektrana. Šume smo koristili za izvoz trupaca, a već uređen – urbanizovan prostor napadali novom gradnjom. Tako smo najveće resurse pretvorili u probleme – kaže sagovornik.

ŠTO JE NA UDARU

Ističe da je interes bio da sačuvamo glavne puteve (komunikacije) i učinimo ih brzim saobraćajnicama. Urađeno je suprotno. - Mi smo ih ugušili tako što smo na njih zakačili poslovne objekte (autoservise, blokare, prodavnice, skladišta...). Tipičan prmjer je Grbaljsko polje i Bjelopavlićka ravnica. Tako ne samo da smo izgubili brze magistrale, već i plodno poljoprivredno zemljište. Glavni grad je mogao da povećava broj stambenih jedinica, a da pri tome poveća i broj gradskih parkova. Desilo se obrnuto: postojeće instalacije za vodu struju i otpadne vode su dodatno napadnute izgradnjom novih zgrada što je uzrokovalo nestajanje stabala i travnjaka, gušenje šetačkih zona, saobraćajnica i druge infrastrukture... Zato često imamo suv, prašnjav vazduh i stresne situacije zbog svakodnevnih saobraćajnih kolapsa, a neke zgrade u slučaju požara ili zemljotresa nijesu više dostupne službi zaštite i spašavanja – upozorava Iković. Kao jedan od ključnih negativnih odnosa prema prirodnim resursima on navodi izbor da se umjesto zdravih i održivih modela proizvodnje na malim planinskim rijekama pribjegne gradnji minihidroelektrana. - Umjesto da smo na riječnim tokovima razvijali sportski ribolov, sistem navodnjavanja poljoprivrednih površina i uzgoj pastrmke, mi smo odlučili da ih ukinemo ugradnjom turbina koje nam daju dva odsto

Ponašamo se kao da dno ne postoji Alek Vuković

Praksa je pokazala da se kod sada razvijenih zemalja sa povećanom eksploatacijom prirodnih resursa povećava standard građana, dok je kod nas obrnuto – više eksploatacije prirodnih resursa je osiromašilo zajednicu – ističe Vuk Iković iz KOD-a. Jedan od vidljivih problema je i nelegalni ribolov koji mora ostati u fokusu, jer ugrožava cio ekosistem - apeluje Alek Vuković, predstavnik organizacije „Stop krivolovu“

„Stop krivolovu“ ne smije stati Poslije tri godine rada i svakodnevnih aktivnosti članova na terenu i borbe protiv krivolova, uz podršku državnih institucija, stanje na vodama je znatno popravljeno, ističe Vuković. - Posebno na moru, gdje je upornošću svih dinamitašenje svedeno na nivo statističke greške, a ostali vidovi krivolova znatno smanjeni. Važnost ovakvog zajedničkog djelovanja je ogromna i to je, osim samih građana, svojevremeno shvatila i država. Zato se nadamo nastavku ove nimalo lake borbe, a koja svakako ne može biti efikasna bez podrške institucija sistema, prije svega Uprave policije, inspektorata i nadležnih ministarstava! Akcija „Stop krivolovu“ apeluje na državu da se u ovoj borbi ne posustaje, već istraje i u narednom periodu posao privede kraju i željenom cilju, a to su vode Crne Gore oslobođene balasta krivolova. Najprije onog najpogubnijeg - korišćenjem eksploziva i struje - kaže Vuković. Vuk Iković

ukupne proizvedene električne energije. Na osnovu toga, godišnji račun za struju je u prosjeku veći za oko 150 eura po domaćinstvu. Za očekivati je bilo ako već uništavamo rijeke zbog struje da nam računi budu manji – ističe Iković. Ukazuje na to da se nastavlja halapljivo izvlačenje pijeska i šljunka „kao da dno ne postoji“. - Te i slične radnje se čak dešavaju u zonama zaštite izvorišta. To je dovelo do toga da voda nije za piće jer su fekalne vode došle u kontakt sa izvorima. Zbog poniranja voda na veću dubinu izdašnost izvora i bunara je manja, pa mještani produbljuju ili prave nove bunare. Iako je iniciran moratorijum na „regulisanje“ korita Morače to se još nije desilo zbog čega izvorište Bolje sestre i dalje trpi – kaže Iković. Time se, kako smatra, dovodi u pitanje i planirani izvoz vode od kojeg, po nekim procjenama, Crna Gora može da prihoduje najmanje 250 miliona eura godišnje. - Uporedo, umjesto da unaprijedi migraciju riba takozvana regulacija Morače je ograničila kretanje riba tj. komunikaciju jezera sa Moračom, Zetom i Cijevnom. Upitno je da li ribe

u toku godine imaju i 30 dana kada bezbjedno mogu preći iz Skadarskog jezera u Moraču i Zetu i nazad – upozorava Iković.

AGREGATI I DINAMIT

Kada u takvom ambijentu, koji sam po sebi ugrožava riblji fond, uporedo postoje devastirajući efekti nedozvoljenog ribolova, vodeni živi svijet i ekosistem koji zavisi od fine prirodne ravnoteže je na ivici opstanka. Prema riječima Aleka Vukovića, jednog od članova grupe građana „Stop krivolovu“, koja okuplja ribolovce, sportske ronioce i sve ljude kojima je stalo do očuvanja voda, riblji fond decenijama trpi neviđen pritisak. - To jednako važi za slatkovodni tako i morski. Najteži efekat proizvodi nelegalni ribolov koji se grana u više kategorija i nije uvijek lako odrediti koja je najpogubnija. Osim prelova, koji je jedna od početnih kategorija, tu su još i krivolov uz pomoć raznih nedozvoljenih alata i sredstava kojima se riba masovno izlovljava i time nanosi nenadoknadiva šteta jednom od bitnih resursa. Sredstva i alate koje krivolovci koriste su ma-

hom neselektivna, tako da uz ciljanu kategoriju uništavaju i mlađ, ali i ostali živi svijet koji se tu zatekne. Na slatkim vodama dominira korišćenje struje u nelegalnom izlovu ribe, koja pri tome na lokaciji koja je napadnuta satire i sve što se zatekne, pa nije redak slučaj bio da uz mlađ ribe i biljke, stradaju rakovi, žabe i ptice koje se nađu u domet strujnog napona – ističe Vuković. Pojašnjava da na moru, kao najubojitije i najmanje selektivno sredstvo za masovni nelegalni izlov ribe, ubjedljivo dominira korišćenje eksploziva. - Djelovi obale napadnuti eksplozivom u prethodnim decenijima su na jako dug period mrtvi od zasićenosti nitritima. Život ribe i morskih organi-

zama u takvim zonama nije moguć, a period revitalizacije se mjeri decenijama! O pogubnosti korišćenja eksploziva na moru, struje na slatkim vodama, nelegalnog ronjenja, korišćenja nelegalnih ribarskih i ribolovnih alata i ostalim vidovima krivolova, a samim tim i devastacije prirodnih resursa, građanska inicijativa „Stop krivolovu“ govori i protiv njih se bori od svog osnivanja – kaže Vuković. Upravo je rašireni krivolov izazvao samoorganizovanje građana Crne Gore u neformalnu i neprofitabilnu organizaciju „Stop krivolovu“ prije tri godine. Ova je inicijativa dobila široku podršku građana, a potom i državnih organa. - Sa takvim pristupom se mora nastaviti, jer krivolovci koriste svaki vakuum da nastave

Paljenje guma primjer koji „štipa“ godinama Iković je kategoričan da se ne smije tolerisati situacija u kojoj, prema njegovim riječima, institucije odbijaju da urade posao za koji su plaćene, dok građani ostaju bez šume, vode i čistog vazduha... - Jedan od slučajeva koji ovo potvrđuje je paljenje guma u Podgorici. Tokom

2019. i 2020. godine članovi Organizacije KOD su posjeliti Ćemovsko polje 15 puta. Gume su gorjele svakog puta. Koliko god smo pisali gradskoj upravi i inspekciji crni dim je i dalje ulazio u naša naselja, a građani udisali kancerogene supstance, a aktivisti KOD-a su privođeni dok su

dokumentovali nepropisno upravljanje otpadom. Ovo je slučaj koji smo predočili Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje ima mehanizme da riješi ovaj problem i iskoristi gume kao resurs na račun kojeg se može prihodovati 360.000 eura godišnje – kaže Iković.

EKOLOŠKI PROBLEMI: Paljenje guma uporno opstaje

Šuma je mnogo više od trupaca Zaštitna uloga šuma je zanemarena, a vrijednost tog resursa se ne može samo posmatrati kroz eksploataciju drvne građe, smatra Iković. - Šume su značajne za formiranje i održavanja plodnosti zemljišta neophodnog za proizvodnju biljaka i životinja. U isto vrijeme, u drvnoj industriji smo ugušili finalnu proizvodnju pa nemamo organizovane fabrike iverice i namještaja jer izvozimo trupce, a uvozimo gotovi namještaj, a pri tome ostajemo bez sigurnih radnih mjesta. To je doprinijelo i povećanju šumske krađe. Zato je izgubljena dobit i ekološka šteta nastala šumskom krađom u 2019. godini iznosila oko 8.500.000 eura, a što je više od vrijednosti našeg desetogodišnjeg izvoza namještaja koji je iznosio svega osam miliona eura – ističe on.

aktivnosti – upozorava Vuković i dodaje da je izlišno govoriti kakve prateće negativne efekte, posebno za zemlju koja je turistička, ima raširen krivolov.

KO TRPI

Zbog uništavanja resursa ispašta cijela zemlja, trpimo svi, najviše oni koji su upućeni na njih, koji se najviše oslanjaju na ekosisteme, a čije regularne djelatnosti zavise direktno od prirode. Vuk Iković smatra da su ljudi sa sela, koji žive od poljoprivrede, najviše pogođeni lošim politikama. - Samostalni stočari i ribari su ugroženi komercijalnom poljoprivredom. Smanjenje zdravih ekosistema smanjuje i količinu zdrave hrane. Bogati će i dalje moći kupiti zdravu

Društvo

Neđelja, 10. januar 2021.

su prvi na udaru

Naš list se pridružio akciji pomoći za Petrinju i Sisak

Pobjeda donirala knjige i pozvala čitaoce da pomognu PODGORICA - Pobjeda se pridružila humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći za djecu čiji su domovi razoreni zemljotresom u Hrvatskoj. Pored Pobjedine donacije u knjigama - Edicijom Dječje ličnosti (kolekcija biografija + CD-ovi), kolekcijom bajki, bojankama i sveskama - pozivamo i sve naše čitaoce da doprinesu, i to tako što će na naše Oglasno odjeljenje donijeti upakovani pribor, knjige, igračke, bojanke, flomastere, društvene igre. - Pozivamo čitaoce da donesu sve ono što mališanima u

Petrinji, Sisku i okolnim mjestima pogođenim razornim zemljotresom može da bar malo olakša teške dane – navodi se u pozivu. Akciju prikupljanja je pokrenula Biljana Popadić-Otašević uz pomoć kruga humanih žena, a pridružili su joj se mediji, institucije i građani... - Kamion koji će isporučiti prikupljenu robu kreće za Hrvatsku 15. januara, tako da vas sve pozivamo da narednih dana pokažete da vam je stalo – navodi se u pozivu našeg lista. Donacije se mogu ostaviti na Oglasnom odjeljenju Pobjede ( južna tribina Gradskog sta-

Donacija - edicija Dječje ličnosti

diona, prizemlje), kao i na Oglasnom odjeljenju u staroj zgradi Pobjede (Bulevar Re-

volucije 15), od 8 do 20 h (vikendom do 18 h), i to do 14. jaI. Kr. nuara.

NAŠI U SVIJETU: Prof. dr Ernes Erko Kalač gradi uspješnu karijeru u Njemačkoj RESURSI NA UDARU: Krivolov ugrožava i more i slatke vode

hranu, a siromašni neće. Tako uništavanje prirode povećava jaz između bogatih i siromašnih. Zato resursi, biljke i životinje ne smiju biti samo intelektualna preokupacija onih koji su zadovoljili svoje potrebe. Ono što je suludo, praksa je pokazala da se kod sada razvijenih zemalja sa povećanom eksploatacijom prirodnih resursa povećava standard građana, dok je kod nas obrnuto – više eksploatacije prirodnih resursa je osiromašilo zajednicu – upozorava Iković. Na pitanje da li neka vrsta socijalne kalkulacije doprinosi da svjesno ili nesvjesno popuste kontrolni mehanizmi, pa se toleriše uništavanje prirode i prostora, Iković ilustrativno odgovara upoređujući rad institucija i sistema sa ljudskim organizmom. U oba slučaja, kaže on, zakazivanje rada jednog organa proizvodi štetu za cijeli sistem. - Bilo koji čovjekov organ može da radi pravilno i da bude zdrav ako sarađuje sa ostalim organima. Ako bubrezi ne rade svoj posao brzo ćemo imati problem sa krvnim sudovima i srcem, a onda i sa plućima. Isto tako je i sa državnim organima - institucijama. Ako organ nadležan za ekonomski razvoj ne sarađuje sa organom za očuvanje biljaka i životinja doći će do zastoja državnog aparata. U jednom trenutku možemo imati ekonomski razvoj koji će se bazirati na nestajanju biljaka i životinja. U drugom trenutku ta ekonomska grana neće biti razvijena, pa ćemo imati gubitak radnih mjesta, a biljaka i životinja neće biti dovoljno da nas podrže u jednoj od osnovnih potreba – da se prehranimo – upozorava Iković.

„PAPIRNI“ PARKOVI

Zaštićena područja su zone koje imaju poseban značaj, posebno kada je atak na prirodu izražen. Kontraefekat je, međutim, ako područja koja bi trebalo štititi, ostaju na margini, ili su tek pod formalnom zaštitom. - Ako dozvolite da auto-put prođe kroz kanjon Tare onda je zaštita nemoguća. Zato je zaštita prirode prevencija i zaštita od gluposti. Ako ste potopili najljepši kanjon u Crnoj Gori, a to je bio kanjon Pive, onda se slični kanjoni (Tara i Komarnica) proglašavaju zaštićenim kako ih ne bi zadesila slična sudbina. Sada na toj zaštiti treba beskompromisno insistirati. Vrijeme je da počnemo da ponašanjem potvrđujemo dobre odluke, a preispitujemo i ispravljamo one pogrešne – naglašava Iković. To je, dodaje, moguće ako imamo aktivnu zaštitu, a aktivna je ako rukovodstvo sarađuje sa mještanima zaštićenog područja „jer zaštita ne postoji ako je ona u suprotnosti sa životom ljudi jednog kraja“. Iković smatra da kod nas dominira pasivna zaštita pa imamo „papirne parkove u kojima je zabranjen lov ali aktivan krivolov“ što je baš slučaj u Parku prirode „Rijeka Zeta“. - Tržište nam nameće utakmicu „obogati se ili umri“. U toj trci izgrađen je klasni odnos koji forsira ideju dominacije čovjeka nad čovjekom, ali i nad prirodom. Tako zaboravljajući na sebe gomilamo društvene probleme. Njihovo udaljavanje od ekološkog problema povećava ekološku krizu. Zato rješavanje ekonomske krize vodi rješavanju ekološke krize i obratno, odnosno promjena sistema vrijednosti vodi ozdravljenju čovjeka i prirode – zaključuje Iković. I. PERIĆ

PODGORICA - Otišao je „trbuhom za kruhom“ još 1989. godine iz tadašnje Jugoslavije. Ernes Erko Kalač je htio da ostvari zavidnu sportsku karijeru. Godine 1988. u svom rodnom gradu Rožajama je osnovao Karate klub „IBAR“. Sa početkom ratnih zbivanja napušta domovinu i doseljava se u Njemačku. Kako je kazao Pobjedi ni tamo ne zapostavlja želju za znanjem i usavršavanjem i završava doktorske studije 2006. godine na sportskim naukama na temu socijalna integracija djece i omladine kroz sport. Bavio se politikom, a preko svoje Fondacije svake godine dodjeljuje iz sopstvenih sredstava 20 stipendija za uspješnu djecu iz Rožaja. Poručuje i da crnogorsko društvo mora više da uvažava dijasporu od koje može da ima samo dobit.

KONCEPT

Karatista, kikbokser i trener Kalač je referent kod Svjetske karate federacije. Živi u Frankfurtu. - Igrom slučaja sam napisao koncept koji je zapravo preslikao moj život - integracija u društvo kroz sport. To je bila moja integracija u njemačko društvo i taj koncept je postao jedan od važećih, vodećih u Njemačkoj za integraciju migranata i stranaca, djece i omladine u sport - priča Kalač. Oformio je i Sportsko udruženje za zdravlje i borilačke sportove koje broji oko 1.500 članova. - Moja sposobnost da dalje istražujem, radim i bavim se naukom dala mi je mogućnost da se bavim politikom. Tako da sam tri mandata bio u visokoj politici Njemačke. Bio sam prvo komesar za kulturu i sport u Evropskoj komisiji od 2006. do 2010. Onda sam se vratio u Njemačku pa sam bio državni sekretar za integracije kroz sport, a nakon toga i državni sekretar za sport i za kulturu... Politiku sam napustio 2018. godine - kazao je Kalač poručujući da je

Integracijom kroz sport zaboravljaju se sve razlike dosta radio i da sada mlađi treba da preuzmu odgovornost. - Imam neki svoj pogled na svijet. Mislim da sam ono što sam kao sportista htio da ostvarim, razlog zbog čega sam pošao iz Crne Gore, odnosno iz bivše Jugoslavije, ostvario. Želio sam da nastavim, da i drugima budem na usluzi da se mogu baviti sportom i razvijati sebe na intelektulanom planu - naglašava Kalač. Poslije politike ostao je da bude u nekoliko nadzornih odbora i savjetnik predsjedniku borda direktora njemačke Dojče banke. - To ću vjerovatno raditi do kraja ove godine onda stičem penzionerske uslove pa ću se vjerovatno povući - kazao je Kalač. Svoj uspjeh objašnjava upornim radom. - Skroman sam i ne trebam mnogo. Treba mi da se bavim sportom da imam za sportsku opremu i uredan život. Predsjednik sam udruženja sportskog kolektiva kojeg sam formirao. Tu upošljavamo oko 30 trenera, ali je sport u Njemačkoj organizovan na volonterskoj bazi osim profesionalne fudbalske lige - objašnjava Kalač. Profesori na Univerzitetu u Hajdelbergu predaju integraciju i inkluziju djece i odraslih kroz sport. Nešto što u Crnoj Gori po njegovim saznanjima još ne postoji. - Specijalizirao sam integraciju i inkluziju kroz sport. Ranije sam radio redovno, sad radim vanredno na univerzitetu - kaže Kalač i naglašava da su Njemci njegovu integraciju i inkluziju primijenili i u politici. Po njegovim riječima to bi trebalo primijeniti i u Crnoj Gori. - Crna Gora je multietnička država kao i Njemačka. U Njemačkoj postoji puno manjina koje

Svake godine daje stipendije

za 40 djece iz Rožaja

Kalač je formirao i fondaciju „Prof. dr Ernes Erko Kalač“ u Njemačkoj koja godišnje finansira za nauku i sport oko 150.000 do 200.000 eura. - Lično je finansiram. Već četiri godine dajem djeci stipendije u Rožajama. Za četiri godine sam uspio da nagradim oko 140 djece u Rožajama. Dajem stipendije djeci od šest do 12 godina koji se bave sportom i dobri su učenici. Svake godine nagradim 40 djece - kazao je Kalač dodajući da je za četiri godine izdvojio oko 30.000 eura pomoći djeci Rožaja.

Ernes Erko Kalač

su došle, neki tražeći mogućnosti za život, neki bježeći od ratova. Bilo je i izbjeglica i svega i svačega. Stranaca ima oko 20 odsto svih naroda i nacionalnosti. Pošto je u Njemačkoj politika na visokom demokratskom nivou oni su uvijek težili da integrišu strance da bi osjećali i da bi imali svoj uticaj na razvoj života u Njemačkoj. Da bude jedno društvo pa su gradili puno integracionih koncepata. Jedna od tih je integracija kroz sport pogotovo za djecu i mlade, jer kroz sport djeca ne osjećaju diskriminaciju, iako su iz familija koje nijesu ni intelektulano ni materijalno jake, dobijaju neka priznanja, osvoje neki rezultat... Taj program integracije kroz sport koji sam uradio je stvarno zaživio toliko da njemačka vlada finansira oko 70 miliona za resor koji sam vodio osam godina, za sportske klubove, kolektive, trenere za djecu koja sebi ne mogu da priušte opremu za sport - tvrdi Kalač.

ZAJEDNIŠTVO

Po njegovim riječima i Crna Gora treba ne samo integraciju kroz sport, nego politiku uopšte. - Pošto je Crna Gora specifična sredina, politika mora da nauči da se integriše. Ne postoji većinski narod, nacija nego su svi manjine koje treba da žive skupa i da se integrišu. Da svi osjećaju Crnu Goru svojom i da se ne osjećaju diskriminisani. U politici je to mnogo bitno. I u Njemačkoj imamo probleme u politici, to su zadaci koji treba da se riješe, ali kada je u pitanju Njemačka svi su u jednom pravcu, tako i u Crnoj Gori treba da bude - ističe Kalač koji je pokušao svoja znanja da primijeni u Crnoj Gori, ali tvrdi da do sada

nije uspio osim preko svoje fondacije kojom pomaže djecu. - Djecu učim da postoje druge mogućnosti u životu. Da čovjek može da dođe do novca, autoriteta i ostvari rezultate a da se ne bavi politikom ili kriminalom ističe Kalač. I kad ostvari penziju održavaće fondaciju i pomagaće djecu, a ukoliko ga Crna Gora treba kao stručnjaka spreman je da pomogne. - Ne bih se stidio bilo kom političaru da budem savjetnik i tu bih volonterski pomogao. Moja konekcija, poznanstva koja sam stekao baveći se politikom su velika, bogata. Predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer je moj lični prijatelj. Sa Angelom Merkel sam radio od 2006. do 2018. godine - ističe Kalač. Njemački politički sistem, dodaje on, je prije 70 godina bio uništen. - U Njemačkoj tada nije bilo perspektive. Nikad Njemačka ne bi bila ono što je danas da se njemački narod nije držao ruku za ruku i da nijesu priznali svoju grešku. U Crnoj Gori žive narodi bez obzira kojih nacija, vrlo inteligentni koji razmišljaju brzo i koji su ponosni. Ako budu priznali svoju grešku i okrenuli se zajedničkom životu i budućnosti, može Crna Gora vrlo brzo da bude uspješna - kazao je Kalač, jer po njegovom mišljenju Crna Gora ima resurse, prirodu, kapacite, intelektualne vrijednosti mladih ljudi. - Ima i naše djece koja žive u inostranstvu koja su obrazovana, vaspitana na tom demokratskom principu i koja rade u raznim ustanovama. Svi su spremni da pomognu Crnoj Gori. U ovoj teškoj situaciji mi smo velika dobit - tvrdi Kalač i posebno ističe da se odnos prema crnogorskoj dijaspori mora promjeniti. - Dijaspora je emancipovana, mnogi su otišli trbuhom za kruhom i bez nekog obrazovanja koje je tada važilo u Jugoslaviji, ali su danas postali veliki biznismeni koji funkcionišu, imaju obrazovanje, poznavanje drugih stranih jezika. Te ljude treba ispoštavati i uvažiti - kazao je Kalač dodajući da je dijaspora emocionalno vezana za Crnu Goru, ne materijalno. N. KOVAČEVIĆ

Svijet

Neđelja, 10. januar 2021.

Srušio se avion u Indoneziji, nestao četiri minuta nakon polijetanja

Poginule 62 osobe Boing 737-500 avio-kompanije Srividžaja er izgubio je kontakt sa kontrolnim tornjem na putu za Pontianak u provinciji Zapadni Kalimatan. Riječ je o 27 godina starom avionu boing 737-500 DŽAKARTA - Indonežanski ministar saobraćaja Budi Karja Sumadi potvrdio je da se avion kompanije Srividžaja Er sa više od 60 ljudi, srušio u zalivu kod Džakarte. Putnički avion sa 62 putnika nestao je poslije polijetanja iz glavnog grada Indonezije. Navodeći nove podatke o broju putnika, avio-kompanija je saopštila da je u avionu bilo 56 putnika i šest članova posade, prenosi agencija AP. Prema prvim informacijama u letjelici je bilo petoro djece i jedna beba. Boing 737-500 avio-kompanije Srividžaja er (Sriwijaya Air) izgubio je kontakt sa kontrolnim tornjem na putu za Pontianak u provinciji Zapadni Kalimatan. Riječ je o 27 godina starom avionu boing 737-

Spasioci pokazuju ostatke aviona

500. Navodno je nestao četiri minuta nakon polijetanja sa aerodroma iz Džakarte. Lokalni mediji prenijeli su da su ribari pronašli ostatke aviona u okeanu. Portparolka indonežanskog ministarstva saobraćaja Adita Iravati rekla je da je avion poletio iz Džakarte u 13.56 po lokalnom vremenu i izgubio vezu s kontrolnim tornjem u 14.40. - U saradnji sa Nacionalnom agencijom za potragu i spasavanje i Nacionalnim odborom

za bezbjednost saobraćaja se traga za avionom - rekla je ona u saopštenju. Potragu otežava to što je u međuvremenu pao mrak. Let od Džakarte do Pontianaka je većim dijelom iznad Javanskog mora. Vebsajt za praćenje letova Flightradar24.com javio je da se avion izgubio na više od 3.000 metara visine za čak manje od minut. Ministarstvo saobraćaja navelo je da su u toku napori spasavanja.

Sjeverna Koreja ne odustaje od naoružavanja

Kim Džong Un potvrdio da razvija novo nuklearno oružje

Zaplijenjeni kokain

Gambija: Zaplijenili tri tone kokaina BANDŽUL - U pošiljci industrijske soli iz Ekvadora vlasti Gambije pronašle su gotovo tri tone kokaina. U jednoj od najvećih zapljena svih vremena u Zapadnoj Africi, tokom pretresa u četvrtak otkriveno je 118 vreća kokaina u kontejneru otpremljenom iz luke Gvajakil u Ekvadoru, preko Algesirasa u Španiji, prenosi Rojters. Nije bilo jasno kuda je kokain na kraju krenuo. Krijumčari droge uglavnom koriste Zapadnu Afriku kao mjesto za pretovar kokaina na putu iz Južne Amerike u Evropu, a vlasti kažu da droga nije namijenjena za lokalnu potrošnju, dodaje Rojters. Prvobitni nalazi sugerišu da je kontejner u kojem se nalazio kokain pripadao stanovniku Gambije sa francuskim pasošem, za kojim policija traga.

Albanska vojska spasila 50 migranata TIRANA - Vojska i policija Albanije su u saradnji s vlastima Italije spasile 50 izbjeglica iz Sirije koje su po nevremenu prošle noći namjeravale da gumenim čamcem pređu Jadransko more, objavljeno je juče. U saopštenju albanske policije se navodi da su čamac našli u delti rijeke Vojuše, 100 kilometara južno od Tirane, odakle izbjeglice tri sata nijesu uspjele da isplove zbog visokih talasa u Jadranskom moru. Vjeruje se da pritom niko nije stradao. Medijski portal Balkanweb.com je prenio da je potom u bolnicu odvedeno 16 migranata, među kojima troje djece. Migranti su navodno platili do po 2.000 eura za ilegalni prevoz u Italiju. Policija nije našla organizatore putovanja. Albanija sarađuje s graničnom službom EU, Fronteksom, u kontroli granice sa susjednom Grčkom, odakle stiže većina migranata.

U julu 2019. godine agencija KCNA je objavila fotografije Kima kako pregledava podmornicu u izgradnji

PJONGJANG - Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un rekao je da ova zemlja razvija novo naoružanje, što uključuje i nuklearnu podmornicu i taktičko nuklearno oružje, piše CNN. Nakon što je ranije ove sedmice najavio širenje vojnih kapaciteta Sjeverne Koreje Kim Džong Un juče je otkrio više detalja povezanih s ovim planom. - Bez obzira na to ko je na vlasti u SAD prava priroda i istinski duh antisjevernokorejske politike nikada se neće promijeniti. Razvoj nuklearnog oružja treba da napreduje bez prekida rekao je Kim. Dodao je kako su projekti u različitim fazama razvoja, neki su u završnoj fazi, dok su drugi

Bez obzira na to ko je na vlasti u SAD, prava priroda i istinski duh antisjevernokorejske politike nikada se neće promijeniti. Razvoj nuklearnog oružja treba da napreduje bez prekida - rekao je Kim završeni i spremni za testiranje. Najavio je poboljšanja u taktičkom nuklearnom oružju koje je manje destruktivno od strateškog nuklearnog oružja. Osim toga, podmornica koja radi na nuklearni pogon je takođe u završnoj fazi ispitivanja. Stručnjaci kažu da je Kimov režim dugo tražio ove tehnologije kako bi poboljšao kvalitet i trajnost svog nuklearnog oružja. Podmornica na nuklearni pogon bila bi posebno korisna iz perspektive odvraćanja jer bi poboljšala sposobnost Severne

Koreje za ,,drugi udar“ - sposobnost da preživi početni nuklearni napad protivnika i odgovori u naturi. U julu 2019. godine, agencija KCNA je objavila fotografije Kima kako pregledava podmornicu u izgradnji. U to vrijeme Sjedinjene Države su vjerovale da slike vjerovatno prikazuju obnovljenu podmornicu za koju je Vašington znao više od godinu, izjavio je visoki američki zvaničnik. A satelitske slike iz septembra te godine pokazale su da se Pjongjang možda pripremao

za razmještanje podmornice sposobne za ispaljivanje projektila, prenosi CNN. Međutim, malo je vjerovatno da će Sjeverna Koreja uskoro moći stvarno da postavi takvu podmornicu. Iako je Sjeverna Koreja uspješno testirala balističke rakete koje su lansirane podmornicama i za koje se vjeruje da se mogu pohvaliti flotom od oko 70 podmornica, stručnjaci kažu da je većina podmornica vjerovatno stara, glasna i nesposobna da ispaljuje balzitične rakete naoružane nuklearnim oružjem.

Kultura

Neđelja, 10. januar 2021.

13 D. MILJANIĆ

Hrvatski dirigent Ivan Josip Skender za Pobjedu o radu sa našim Simfonijskim orkestrom

Želja mi je da se upoznam sa crnogorskom muzikom Članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra su dokazali da se mogu nositi sa vrlo teškim repertoarom i u manjim sastavima. To pokazuje da ne postoji djelo koje ovaj orkestar ne bi mogao izvesti – rekao je Skender za Pobjedu PODGORICA – Prošla godina je bila važna za Crnogorski simfonijski orkestar, iako nikada nijesu manje nastupali. Počelo je operom „Boemi“, a radost zbog ulaska u novi dom Muzičkog centra umanjila je pandemija korona virusa, koja je uskratila mogućnost da zajedno sa publikom proslave ovu važnu okolnost. Problemi s krovom su i dalje na dnevnom redu, o čemu je nedavno pisala Pobjeda nakon posjete Centru, a između ostalog su nam ukazali i na to da orkestar nema stalnog dirigenta. Ipak, Ivan Josip Skender, hrvatski dirigent sa bogatom biografijom i izuzetnim sluhom posljednjih mjeseci vodi Crnogorski simfonijski orkestar, i u dva važna nastupa koja su nam bila dostupna putem digitalnih platformi, osjetili smo posvećenost, energiju i preciznost koju orkestar emituje u toku nastupa pod njegovim vođstvom. Skender je za Pobjedu govorio o svojim iskustvima u radu s našim muzičarima, ali i o svojim pedagoškim iskustvima i muzičkim prioritetima. POBJEDA: Sve vrijeme se potencira da je Crnogorski simfonijski orkestar mlad

Najzahtjevniji je rad u operi POBJEDA: Osim što vodite orkestre, radili ste i sa horovima. Je li lakše sarađivati s vokalnim solistima ili s instrumentalistima? SKENDER: Svaku saradnju gledam kroz prizmu muzike. Vokalni sastavi su neposredniji u načinu rada, jer je sam čovjek instrument. Poznavanje vokalne tehnike tu je neophodno, kao i individualan pristup svakome od pjevača. Najkompleksniji i najzahtjevniji je po tom pitanju rad u operi, gdje je dirigent zadužen za usklađivanje vokalnih solista, hora i orkestra u jednu cjelinu koja još ima i scenski element. Imao sam sreću biti dio ansambla Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu cijelih 15 godina, i to smatram svojim najvažnijim dijelom dirigentskog odrastanja.

ansambl, i sami ste to pomenuli u jednom gostovanju na televiziji. Da li je dobro što je mlad orkestar? Što je prednost u tome što je mlad? SKENDER: Orkestar odiše mladenačkom energijom i entuzijazmom, što je svakako izvanredna osobina ansambla. Ono što je vidljivo već u saradnji sa manjim sastavima unutar orkestra jeste da ne postoji djelo koje ovaj orkestar ne bi mogao savladati i prezentovati ga publici u vrhunskom izdanju. POBJEDA: Što je to što CSO ima što bi Vas moglo ostaviti u Crnoj Gori kao stalnog dirigenta? Da li Vam je neko ponudio da ostanete? SKENDER: Izbor šefa dirigenta je kompleksan proces u kojem sudjeluju menadžment i članovi simfonijskog orkestra. Neizvjesnost, koju smo svi imali priliku doživjeti u godini koja je iza nas, još uvijek traje, i mogu se samo nadati što skorijem okupljanju punog simfonijskog sastava i redovnim koncertnim aktivnostima. Ono što svakako mogu reći je da sam orkestru na raspolaganju za buduće projekte, a u Crnu Goru se uvijek rado vraćam. POBJEDA: Program na probi koju smo gledali prije dva mjeseca i program koncerta 21. decembra čine, uslovno rečeno, svjetski klasici. Jeste li planirali da radite na kompozicijama nekog regionalnog ili crnogorskog kompozitora? SKENDER: Izvedba djela domaćih kompozitora najbolji je i najbitniji način za gajenje nacionalnog obilježja i kulturnog

razvoja, kao i poticaj za razvoj lokalnog muzičkog stvaralaštva. To je dužnost svakog nacionalnog ansambla, kao što je i približavanje muzike svjetskih klasika publici. POBJEDA: Da li uopšte zavisi od Vas što orkestar svira ili u procesu izbora repertoara učestvuju drugi? SKENDER: Izbor repertoara uvijek je rezultat saradnje dirigenta i umjetničkog direktora. Momentalna situacija nam ograničava izbor na manje sastave zbog mjera sigurnosti, no svakako se nadam izvedbama velikog simfonijskog repertoara u budućnosti. POBJEDA: Lijepo ste predstavili kompozicije Stravinskog, Dvoržaka i Griga u prigodnim najavama pred izvedbe. Da li Vam je važno da znate priču iza kompozicije da biste je bolje realizovali? SKENDER: Poznavanje istorijskih okolnosti nastanka kompozicije je neophodno za muzičku interpretaciju, posebno razlozi nastanka kompozicije i kompozitorov pristup stvaranju. Uzmimo, na primjer, Stravinskijevu fascinaciju džezom i ritmom, u koju svaki interpret mora proniknuti kako bi se „dešifrovao“ ponekad kompleksan notni zapis. Takvih primjera je bezbroj, i svako otkrivanje pozadine nastanka kompozicije je gotovo jednako zanimljivo kao i učenje kompozicije same. POBJEDA: Koji orkestri sviraju Vaše kompozicije? Da li biste neku od svojih kompozicija rado čuli u izvođenju CSO? SKENDER: Moje su kompo-

DIRIGOVANJE JE DOŠLO POTPUNO PRIRODNO: Ivan Josip Skender na koncertu u Podgorici

Umjetnost postoji radi publike POBJEDA: Jeste li već počeli da se navikavate na prazne sale i koliko, u poređenju, mogu reakcije publike da doprinesu tome da orkestar bolje zvuči? SKENDER: Da budem bru-

zicije svirali gotovo svi veliki orkestri u Hrvatskoj, nekoliko stranih orkestara i mnogi horovi i kamerni ansambli. Po tom pitanju sam čudna „biljka“, jer ne volim toliko izvoditi svoje kompozicije, a to je zato jer sam sebi najveći kritičar. Ako bi do izvedbe moje kompozicije od strane CSO došlo, inicijativa bi trebala doći s njihove strane. Zasad je moja saradnja sa CSO isključivo u funkciji dirigenta, a i smatram da crnogorski kompozitori imaju repertoarni prioritet. Osim toga, moja je želja kao izvođača da se upoznam sa savremenom crnogorskom muzikom te da je zajedno prezentiramo široj publici.

Detalj sa posljednjeg, decembarskog koncerta Crnogorskog simfonijskog orkestra

talno iskren - ne, neću se nikada naviknuti na prazne sale. Umjetnost postoji zbog publike, a u slučaju muzike snimke mogu biti fascinantne samo na nekoliko slušanja. Muzika egzistira u vremenu i

POBJEDA: Ko su Vaši omiljeni kompozitori za ovaj tip orkestra? SKENDER: Umjetnici, članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra su dokazali da se mogu nositi sa vrlo teškim repertoarom i u manjim sastavima. To pokazuje da ne postoji djelo koje ovaj orkestar ne bi mogao izvesti. Što se tiče mojih osobnih preferenci - moram reći da nemam omiljenog kompozitora, kao što nemam ni omiljenu knjigu, film, kompoziciju, pjesmu.... Svakom djelu koje izvodim pristupam sa jednakim žarom i trudom, bilo to uvertira, simfonija, opera, koncert ili kamerna kompozicija. POBJEDA: Da li u svom pedagoškom radu prepoznajete buduće važne dirigente? SKENDER: U radu sa studentima može se vidjeti muzikalnost i potencijal, te radne navike svakog od studenata. Učenje za dirigenta nikada ne prestaje, a za uspjeh u današnjem dobu potrebna je i doza sreće, i prava prilika kroz koju se netko može ostvariti. Živimo u doba kada je konkurencija velika, čak i kad su konkurenti manje kvalitetni. Sa svakim studentom radim gotovo na isti način, odnosno pokušavam prenijeti svoje znanje i iskustvo koliko je god to u mojoj mogućnosti. O svakom posebno ovisi koliko i kako to mogu upotrijebiti. POBJEDA: Što je potrebno

svaka je izvedba uživo jedan mikrokosmos koju proživljava i orkestar i publika. Jako mi je drago čuti da su slušatelji uživali u izvedbi i iza ekrana, no svakako je neposredni doživljaj u koncertnoj dvorani nešto mnogo ljepše i uzvišenije točno onako kako treba biti.

da zna i ima jedan dobar dirigent i koliko da poznaje sve instrumente u orkestru s kojim sarađuje? SKENDER: Dirigent treba imati širok spektar znanja, i stremiti ka eruditskom poznavanju muzičke literature, ali i sveopšte kulture. Poznavanje instrumenata samo je jedna od disciplina koju orkestralni dirigent mora savladati. POBJEDA: Ima li žena među Vašim polaznicima, budući da je njihova pojava još uvijek rijetkost u svijetu dirigovanja orkestrima? SKENDER: Od početka mog pedagoškog rada na Muzičkoj akademiji imao sam priliku i čast biti profesor dvijema studentkinjama orkestralnog dirigovanja. Takođe, za vrijeme mog postdiplomskog studija u Beču upoznao sam i sprijateljio se sa nekoliko koleginica koje danas imaju lijepe karijere po teatrima u Europi. POBJEDA: Što je presudilo da stanete pred orkestar, a ne da budete u orkestru? SKENDER: U ranoj mladosti svirao sam klavir i klarinet, primio sam i nekoliko poduka iz gudačkih instrumenata kako bih ih bolje upoznao. Ono što je bila prekretnica u mom razmišljanju bila je kompozicija, koju sam počeo učiti sa 11 godina u Varaždinu, a nastavio sa 16 godina na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Dirigovanje je došlo potpuno prirodno, kao proširenje znanja, i dio je mog odrastanja kao muzičara. POBJEDA: Za kada je zakazan Vaš novi susret s našim orkestrom? SKENDER: Sve zavisi od razvoja trenutne zdravstvene situacije, kako u Crnoj Gori, tako nažalost i u Hrvatskoj, pa i šire. Nadam se samo da će 2021. donijeti bolje uslove za rad orkestra, kao i vratiti publiku u koncertne dvorane. Dragana ERJAVŠEK

Feljton

Neđelja, 10. januar 2021.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA

10.

Rahatniji smo danas nego što smo bili pod sultanom » Piše: Jovan Joro ĐURANOVIĆ

Nakon oslobodilačkih ratova 1878. godine u Ulcinju je bilo 726 muslimanskih kuća sa 2.973 članova, dok je u okruženju Ulcinja bilo 122 kuće sa oko 530 članova, tako da je ukupno u ulcinjskom okrugu bilo 848 muslimanskih kuća sa oko 3.500 članova. U Ulcinju je u to doba bilo devet džamija. Najnaseljenija mjesta oko Ulcinja bila su sela Pristula sa 25 kuća i 119 članova porodice, Zoganje sa 26 kuća sa 104 člana porodice i Kruče 28 kuća sa 132 člana. U Baru je nakon oslobođenja 1878. godine bilo 134 muslimanske kuće sa 776 članova porodice i 39 ciganskih kuća sa 183 člana porodice. U barskom okrugu više je stanovnika živjelo na selu nego u gradu pa je u selima bilo 626 kuća sa 3.124 člana porodice, tako da je ukupno u barskom okrugu bilo 760 muslimanskih kuća sa 3.900 stanovnika. Najviše naseljena sela u barskom okrugu bila su: Zaljevo sa 85 kuća i 394 člana porodice, Dobravoda 79 kuća sa 428 članova porodice, Pećurice 36 kuća sa 199 članova porodice, Mrkojevići 142 kuće sa 737 članova porodice, Kunje 56 kuća sa 310 članova porodice, Gorana 102 kuće sa 579 članova porodice, Mikulići 33 kuće sa 217 članova porodice, Tuđemili 54 kuće sa 260 članova porodice, krajinska sela 383 kuće sa 1.952 člana porodice. U Baru su bile tri džamije, u ostalim selima po jedna, a u Krajini sedam. U podgoričkom okrugu nakon oslobođenja 1878. godine bilo je 400 kuća sa 2.165 članova domaćinstva, od kojih u Goričanima i Berislavcima (sela u Zeti) 64 kuće sa 378 članova domaćinstva. U Podgorici su bile četiri džamije, a u selima dvije. U nikšićkom okrugu poslije

Nakon što su Crnogorci po drugi put zauzeli Ulcinj, uz saglasnost velikih sila, 1880. godine, turske vlasti u Skadru pokušale su da organizuju iseljavanje Ulcinjana u Tursku, pa je u tom cilju Derviš-paša, poslao u Ulcinj deset uglednih Skadrana da obave ovaj posao. Turska delegacija ispraćena je za Skadar nezavršenog posla



Stari Ulcinj

oslobođenja 1878. g. bilo je svega 19 kuća sa 91 članom domćinstva (najveći dio se iselio sa predajom Nikšića Crnogorcima) i jedna džamija, a u Crkvicama u Pivi 12 kuća i 65 članova domaćinstva i jednom džamijom. Svega Muslimana nakon oslobodilačkih ratova 1878. godine u Crnoj Gori bilo je 2.489 kuća sa 12.051 članom domaćinstva (5.923 muških i 6.128 ženskih). Nakon dvije decenije, 1898. godine, broj Muslimana oba pola u Crnoj Gori iznosio je 12.493, što znači da je u ovom periodu došlo do povećanja samo za 442 stanovnika. Ovi podaci govore da je uvećanje muslimanskog stanovništva za posmatrani period od dvadeset jedne godine bilo na granici biološke održivosti. Za ovako malo povećanje broja muslimanskog stanovništva razlog najvjerovatnije leži u iseljavanju. Poslije oslobođenje Bara, Ulcinja i Krajine 1878. godine muslimansko stanovništvo

je uglavnom ostalo u svojim kućama i na svojim imanjima, a i od onih koji su se bili iselili, kasnije se najveći dio vratio na svoja imanja, izuzev 53 porodice koje su se trajno iselile. Interesantna je molba koju piše Murat Selim Adži Adem tadašnjem upravitelju Primorja i Zete, vojvodi Simi Popoviću, da se vrati natrag u Ulcinj. Molba glasi: „Gospodine Vojvoda! Bio sam se preselio iz k n j a ž e v s ko g p o d a n s t va (državljanstva, prim. J.Đ.) u tursko. Najponiznije molim Gospodine Vojvoda, da se smilujete na mene, jer želim danas ja i moja familija do našega vijeka da budemo vazda knjaževski podanici i da odgovaramo naredbama kao i drugi knjaževi Muhamedanci, a iz turskog podanstva istupamo ja i moja familija. Danas i vazda za ovo Gospodine Vojvoda opet molim da me primite, da se siromah vratim u Ulcinj, đe sam i prijed živio. Najpokorniji Murat Selim Adži Adem. Śedoci: Alil Buzok, Bulo beg Bušatlija, Jakup Likov, Selim beg“.



Vojvoda Sima Popović

Sima Popović dalje piše „da je primio svakog ko se prijavio, i bez otpusta iz turskog podanstva koje Turska ne davaše, a isto ih priznavaše za naše podanike i ne činjaše im nikakvijeh neprilika, kada prelazahu svojim poslom u Tursku“. Nakon što su Crnogorci po drugi put zauzeli Ulcinj, uz saglasnost velikih sila, 1880. godine, turske vlasti stacionirane u Skadru preko Derviš-paše pokušavaju da organizuju iseljavanje Ulcinjana u Tursku, pa je u tom cilju Derviš-paša, kako piše vojvoda Sima Popović, upravitelj Primorja, i učesnik ovih događaja, poslao u Ulcinj deset uglednih Skadrana da obave ovaj posao. Sima je turske izaslanike upozorio da ne treba da se miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore i da Ulcinjani nemaju želju da se sele. Da bi pokazao kakva je volja ulcinjskih Muslimana, vojvoda S. Popović organizovao je njihovo izjašnjenje na način da telal viče kroz sve mahale ko želi da se seli može se upisati na određeno mjesto na pazar i dao im rok od tri

Nakon oslobodilačkih ratova, u Crnoj Gori bilo je 2.489 kuća sa 12.051 članom domaćinstva. Godine 1898. broj Muslimana oba pola u Crnoj Gori iznosio je 12.493, što znači da je u ovom periodu došlo do povećanja samo za 442 stanovnika. Ovi podaci govore da je uvećanje muslimanskog stanovništva za posmatrani period od 21 godine bilo na granici biološke održivosti

dana da se mogu upisivati, ali pod uslovom ako se prvog dana niko ne javi prestaje se sa ovom akcijom, a delegatima je rekao: „Vi ćete prekośutra pojahati vaše konje i vratiti se, odakle ste došli“. Telal je vikao cio dan, turska delegacija je śeđela u jednom praznom dućanu na pazaru i čekala, ali se niko nije prijavio. Možda je bilo i nepovjerenja u takav javni poziv, ali sigurno je i da ulcinjski Muslimani nijesu ispoljavali želju za iseljavanjem, pošto nije postojalo nekih razloga, jer je svim građanima od crnogorske vlasti bila zagarantovana sloboda, pa se čovjeku nije bilo lako odlučiti bez velike muke i nevolje da napušti svoje ognjište i pored velike propagande. Tako je turska delegacija ispraćena za Skadar nezavršenog posla. Turske vlasti nijesu mirovale nego su se poslije dva mjeseca od prvog pokušaja,

U podgoričkom okrugu nakon oslobođenja 1878. godine bilo je 400 kuća sa 2.165 članova domaćinstva, od kojih u Goričanima i Berislavcima (sela u Zeti) 64 kuće sa 378 članova domaćinstva. U Podgorici su bile četiri džamije, a u selima dvije

Ulcinj krajem 19. stoljeća

počele opet miješati, buneći iz Skadra ulcinjske Muslimane. Dio ulcinjskih Muslimana, njih 42, prihvatili su zahtjeve koji su stizali iz Skadra i podnijeli tužbu-protest protiv crnogorske vlade koju su dostavili svijema konsulima u Skadru. U tužbi su istakli da su crnogorske vlasti prema njima nepravične i nasilne. Vojvoda Sima Popović u svojim memoarima opisuje kako je riješio ovu bunu. Naredio je da dođu u sudnicu svi koji su potpisali protest, a istovremeno pozvao i muftiju (muftija je poznavalac Kurana, tumač zakona na osnovu Kurana, turski vrhovni sveštenik, vrhovni sudija, najstari po rangu muslimanski sveštenik u jednom okrugu ili pokrajini) i nekoliko begova, kapetana, trgovaca i najuglednih ulcinjskih Muslimana. Popović dalje piše kako je rasporedio da śednu u sudnici, na jednoj strani bundžije, a ostale na drugoj strani. Kad su svi zauzeli mjesta Popović se obrati bundžijama s pitanjem i pozva ih da se slobodno mogu izjasniti samo da pravo kažu: „Od kad su Gospodarevi, je li i jednom Ulcinjaninu učinjeno kakvo nasilje od kojega Crnogorca, ili kakva nepravda od suda“. Svi odgovoriše: „Ne valah, još nikada i nikome, i rahatniji smo danas, no smo bili pod Sultanom“. Kad su se ovako izjasnili Popović im pročita pismo koje su poslali konsulima i imena potpisanih Ulcinjana. Prisutni ulcinjski glavari kad sve ovo čuju na arbanaški počnu da kore bundžije „što im šće ova rabota“, a muftija na naškom reče: „Bezobrazno su učinjeli“. Bundžije stadoše se pravdati, jedni kako su ih u Skadru na to nagovorili, a drugi da i ne znaju za to, ni ko im je imena i mohure (pečate) turio na kartu. Poslije ovog saslušanja Popović dalje piše da je verbalno počeo da im prijeti, jer rade protiv svoje države a za to su predviđene oštre kazne. Nakon molbe ulcinjskih glavara Popović je odlučio da okrivljeni plate samo novčanu globu-kaznu koju će tu na licu mjesta odrediti ulcinjski glavari zavisno od imovnog stanja. Oni to prihvate sa zadovoljstvom i nakon prozivanja okrivljenih glavari počnu određivati globu, tako da je, kako piše Popović, mnogima smanjivao. Ukupna globa za njih četrdeset dvojicu okrivljenih iznosila je 1.400 fiorina. Kad se završilo suđenje, Sima im je rekao: „S ovim novcem uredićemo pristan da ne gazite kao do sada u more, kada iskrcavate robu, no da vam barke lijepo mogu pristati na kraju“. Tim novcem i sa još nešto opštinskih prihoda, uređen je pristan kako su ga zvali „riva“ u Ulcinju. (Nastavlja se)

Crnom Gorom

Neđelja, 10. januar 2021.

TURISTIČKA SUBOTA U KOLAŠINU: Skijališta punim kapacitetima dočekuju goste KOLAŠIN - Nakon električara koji su protekla dva dana imali pune ruke posla na dalekovodima ispod Bjelasice, ka planini su juče krenuli i skijaši. Ekipe CEDIS-a su još tokom petka otklonili sve kvarove tako da su Ski-centar Kolašin 1450 i Ski-centar Kolašin 1600 spremno dočekali skijaški vikend. Ipak zabrana međugradskog saobraćaja i faktor „nestabilnosti struje“ kao da su učinili da na planini ne bude više gostiju. Ski-centar Kolašin 1450 je u petak oko 11 sati dobio napon, tako da su imali vremena da kako treba pripreme skijaški vikend. Dijana Bulatović, direktorica Ski centra Kolašin 1450, ističe da se kompletno skijalište brzo vratilo u normalu i uobičajeno funkcionisanje. U petak su otklonjeni problemi u napajanju električnom energijom koji su nastali usljed nevremena, tako da je juče skijalište otvoreno za sve ljubitelje zimski sportova. Gostima i skijašima su na usluzi šestosjed Viline vode, žičara Jezerine i Bejbi lift. Preko devet i po kilometara uređenih staza je dostupno skijašima. Oni koji ne skijaju mogu da uživaju u panoramskoj vožnji žičarom dok najmlađi imaju svoj prostor i svoje sankalište. Na našem skijalištu boravi više stotina gostiju od kojih je najviše domaćih, a pored njih imamo goste iz Rusije i Albanije. S obzirom da je na počet-

Snijeg i struja „vratili“ skijaše Bjelasici

ku staza, visina sniježnog pokrivača 1,20 metara, a ka vrhu preko metar i po, očekujemo dobru posjećenost i u narednom periodu. Svi zainteresovani mogu pratiti stanje na našem skijalištu putem lajv kamera na našem vebsajtu čije je emitovanje omogućila kompanija Telenor - kazala je Dija-

na Bulatović, direktorica Skicentra Kolašin 1450. Ski-centar Kolašin 1600 je juče sa kompletnom infrastrukturom bio na raspolaganju gostima. Direktor Saša Jeknić kaže da su se dobrom komunikacijom sa Upravom policije, Crnagoraputem i CEDIS-om, stvorile sve pretpostavke za

Bilo je vremena i za čaj

Redovi pred ski-liftom Jezerine

Na Ski centru Kolašin 1600 i Ski centru Kolašin 1450 su sa skoro 20 kilometara spremnih staza dočekali ljubitelje planine i skijanja. Optimizam za predstojeće dane i vjera u domaćeg gosta uspješan turistički vikend. Zimske meteo prilike ili bolje reći neprilike su nepredvidive, tako da se mora djelovati timski da bi se turistički „ukrotila“ planina. Svi naši kapaciteti su u funkciji, preko deset kilometara uređenih staza je na usluzi skijašima. Naša dnevna posjećenost je oko hiljadu gostiju od čega su preko polovine skijaši. Posebnu pažnju smo posvetili i organizaciji parkinga koji ima 450 mjesta. Juče smo dodatno angažovali četiri redara kako bi svaki gost našao svoje mjesto na parkingu. Snijega ima dovoljno, na vrhu šestosjeda Troglava je preko metar i 20 cm tako da ćemo sve to iskoristiti da se što bolje pripremimo za predstojeći dio sezone i gostima omogućimo pravo uživanje na planini. Epidemija korone nas je naučila da imamo dosta potencijala u domaćim gostima - istakao je Saša Jeknić, direktor Ski-centra Kolašin 1600.

Snijeg za sve „upotrebe“

Dr. DRAŠKOVIĆ

Prostor i za sankanje na Jezerinama

Juče na Savinom kuku gotovo pet stotina skijaša

Savin kuk u sve boljem ruhu

Parking kod skijališta Savin kuk najbolja je potvrda koliko je gostiju

Odavno nijesu imali toliku posjećenost ŽABLJAK – Na žabljačkom skijalištu juče je bilo kao u košnici. Do podne je bilo maglovito i na granici da li da se skijalište zatvori, a onda je počeo padati snijeg i zadovoljeni su apetiti svih koji su stigli na Savin kuk radi uživanja. Svoja vrata juče su otvorili u ugostiteljski objekti Kulina i Durmitorsko sijelo, a i na parkingu se tražilo mjesto više. Direktor Turističkog centra

,,Durmitor“ Milutin Tomić kaže da odavno nijesu imali takvu posjetu, te da su prodali gotovo 500 ski-pasova. - Uželjeli su se ljudi snijega, pandemija je, vjerovatno, dodatno uticala na njihovu želju za boravkom u prirodi, slobodnim aktivnostima, a moramo priznati i da su cijene i te kako uticale na posjetu, jer su ove godine 20 odsto niže od lanjskih. Odavno nijesmo imali ovoliko skijaša na Savi-

nom kuku i to nas raduje. Vjerujemo da će i danas biti dobra posjeta, te da nam tek predstoji dobra sezona, a snijeg pada i meteorolozi najavljuju da će ga još biti. Na stazama je metar utabanog bijelog pokrivača, kaže zadovoljno čelnik skijališta Savin kuk Milutin Tomić. TC ,,Durmitor“ je obezbijedio dovoljne količine dezinfekcionih sredstava, apeluje na posjetioce da se na stazi, kao i

ugostiteljskim objektima pridržavaju preporuka zdravstvenih radnika, da drže distancu i nose masku. Podsjetimo, SKI Centar Javorovača ove zime ne radi, zbog neraščišćenih imovinskopravnih odnosa, pa je Savin kuk jedino skijalište u durmitorskom kraju. Očekivano, juče je na Žabljaku bilo najviše domaćih gostiju, zbog opštepoznate situacije koju je izazvao kovid-19. Ra.P.

Milutin Tomić

Objektiv

d ž uboks

Najboljih deset albuma 2020. na tankoj liniji između autentičnosti i angažovanosti

amazon.com

UNTITLED (Rise)

genius.com

Man Alive! King Krule uspio je da muzika koja se prikrada iz mraka, migolji po patosu, pa penje pravo uz uzglavlje vašeg kreveta režira neke grozničave snove - djeluje izuzetno dirljivo. Ploča „Man Alive!“ je emocionalni pucanj sa prigušivačem, samim tim ne manje ubojit. Miks soula, postpanka, dabstepa i soničnog džeza; formula kako sanjivo zavodnička muzika treba da zvuči u 2020. godini. I, najljepše od svega - iskreno optimistična muzika.

6. BOB DYLAN

Fetch The Bolt Cutters Jedno je muzika otkrivanja privatnosti, lične refleksije i ranjive kontemplacije - a potpuno druga kategorija je ono, što je Fiona Epl učinila na petom albumu. Način na koji ova britanska dama izvodi invaziju, ispunjava svaki sekund i ćošak svake pjesme s albuma „Fetch The Bolt Cutters“ je vanvremenski; a za slušaoca iskustvo koje preporađa. Fina Epl, koja je izvršila instant desant na vaš privatni prostor samo da bi ispričala sve što zna o sebi - isporučila je smjelu, ludo tragičnu, bučnu, očuđenu i jednostavno predivnu muziku.

Rough and Rowdy Ways I nakon šest decenija karijere Bob Dilan uspijeva da žestoko iznenadi; da izvuče tlo pod nogama stihovima koji titraju između relevantnog i proročkog. „Rough and Rowdy Ways“ je ploča koja će u godinama pred nama otkrivati nova, potpuno lična značenja a za naše vrijeme označiteljska čitanja. Nobelovac blista u igri u kojoj je najbolji: skrivalici u kojoj je mnogo toga ostavljeno tek kao predivan nagovještaj. Dvosmislen u onoj mjeri, u kojoj može biti onaj koji uporno odbija bilo kakve kalupe. Ponekad folki, ponekad bluzi, sa beskrajnom patinom iskustva u glasu, transcendentan na jednoj himalajskoj visini, Dilan stiže da se uporedi sa Indijanom Džonsom, Anom Frank, pa „i onim lošim britanskim momcima Stonsima“... I da pruži savršeno čitanje mitologije o samom Bobu Dilanu - kroz ličnu kartu pop-kulture 20. vijeka.

Microphones in 2020 Nakon 17 godina snimanja pod imenom Mount Eerie, najveći pjesnik moderne generacije američkih muzičara (da, apsolutno zaslužuje tu etiketu) Fil Elverum vratio se projektu mladosti The Microphones. Na takav način, da je album „Microphones“ (a zapravo jedna-jedina pjesma od 45 minuta) štosna, cinična refleksija one osobe koja je nekad bio. Pred ogledalom sopstvenog sazrijevanja, sa dubokim ožiljcima, padovima i ustajanjima jednog duboko senzitivnog života, nastalo je remek djelo koje će vas progoniti i voditi u jedan divni pacifički zaliv melanholije, tamo na američko-kanadskoj granici. Apsolutno vrijedno mjesta u čitankama modernog američkog života.

3. SAULT

genius.com

UNTITLED (Rise) Fantom i misterija godine je SAULT; londonski neosoul projekat koji niko ne potpisuje imenom i prezimenom, a o čijim članovima postoje samo manjeviše neprovjerene glasine o tačnom identitetu. Ipak, jasno je da je tu riječ o prvoklasnim muzičarima, među kojima je (a možda i nije) Majkl Kivanuka. Suština uspješnog protesta protiv rasne nejednakosti i borbe za bilo koji identitet u modernom vremenu stala je u „UNTITLED (Rise)“. U muziku radosti, plesa. Muziku koja ne isključuje, ne protivi se, ne uzvraća istom mjerom, već slavi svoju posebnost i ispod tepiha izvlači svakodnevnu muku običnog čovjeka. Za najljepši ples na barikadama 2020. godine.

4. RUN THE JEWELS RTJ4 Nijedan ovogodišnji album nije bio tako prikladan i nalik vremenu u kom je nastao kao ,,RTJ4“. Protestni krik i izolacioni prkos u vremenu otuđenja istovremeno - sa perfektnom mjerom koju su pronašli Kiler Majk i El-P. Zak De la Roka iz Rage Against the Machine projekat nije rasplinuo, naprotiv, pružio mu je samo dodatnu oštrinu. Njihov „RTJ4“ je podsjećanje, da je hip-hop najbolji onda kada je brutalan, žestok, pogan i sirov; kada siječe po koži kao šmir-papir glas Kiler

Grae

amazon.com

5. KING KRULE

1. FIONA APPLE

2. THE MICROPHONES

RTJ4

Majka. Niko, ali niko u modernoj muzici ne bljuje vatru ispred mikrofona kao Run the Jewels.

Set My Heart on Fire Immediately

genius.com

pitchfork.com

Microphones in 2020

Vremenu tjeskobe, političkog trenja koje je od brazdi pravilo rovove a od raskršća poligone za podjele, tako priliči - nalet vrhunske muzike. Za potvrdu one teze, da najljepša umjetnost nastaje u doba najveće muke

louderthanwar.com

pitchfork.com

ao da su u 2020. slavni muzičari jedinstveno potpisivali zajedničku deklaraciju, koja staje u stih fenomenalne Fione Epl: „Nikom više neću dozvoliti da me udara ispod stola“. I kao da su učili da u minimalnom prostoru za taktički manevar ipak pronađu otvor za širom raširene škure. Vremenu tjeskobe, političkog trenja koje je od brazdi pravilo rovove a od raskršća poligone za podjele, tako priliči - nalet vrhunske muzike. Za potvrdu one teze, da najljepša umjetnost nastaje u doba najveće muke. Na tom putu, slavni muzičari crpili su snagu gledajući u foto-album svog, često mučnog sazrijevanja, poput predivnog pjesnika Fila Elveruma. Učili nas da protestna poruka mora biti bučna, sirova i pogana, kao reperi iz hip-hop sastava Run The Jewels; ali istovremeno na toj istoj ulici pronalazili i prostor za radosni ples, kao misteriozna ekipa iz soul senzacije SAULT. Tako nas je muzika 2020. godine učila, da su naše ličnosti prije svega neke jasno i glasno izgovorene parole; one riječi koje dosljedno branimo djelima. Na putu ka autentičnosti, ništa nas ne čini tako živim kao riječi koje bismo branili golim životima, onako kako to čine Mozes Samni ili King Krule...

7. MOSES SUMNEY Grae Sada niko ne snima tako smjelu, nepredvidljivu muziku kao Mozes Samni; elegantni panter muzičke džungle koji istovremeno antagonizira i djeluje savršeno privlačno, iako uvijek ostaje na sigurnoj distanci, zbog vas i zbog sebe. Konvergencija džeza, folka, alt-roka, hip-hopa, pa čak i klasike (!); identitetska zagonetka koja je suštinski zavjet da se bude samo svoj i autentičan... Album „Grae“ je istovremeno i seksi iskustvo kakvo do sada sigurno nijeste iskusili - ali i cijeli katalog i paleta raspoloženja i osjećanja jedne duše.

8. PERFUME GENIUS Set My Heart on Fire Immediately Majk Hadreas gradio je karijeru na zabavnoj nepredvidljivosti; njegove pjesme lijepe su u onoj mjeri u kojoj su kompleksne i neočekivane. Na albumu „Set My Heart on Fire Immediately“ definiše moderni, inteligentni pop kao jednu najširu paletu raznovrsnosti; od glem roka, pseudo panka ka raskošnim instrumentalizacijama od kojih bi zadrhtali i najviši svodovi katedrala. A pjesme na ovoj ploči su poput bolnog rudarenja u mraku podsvjesti, da bi se u dubokom blatu rodio jedan novi čovjek. I umjetnik. Od vašeg uha zavisiće, da li ćete njegove uzdahe osjetiti kao neki novi bol ili zadovoljstvo.

9. PUBLIC ENEMY What You Gonna Do When The Grid Goes Down? Kanje Vest može samo da se pokrije ušima, zagrije stolicu i pođe na časove angažovanog hip-hopa (agithopa!) kod legendarne njujorške ekipe Public Enemy. „What You Gonna Do When The Grid Goes Down“ je instant klasik repa. I izuzetna socijalna, ekonomska, politička objava našeg vremena - po oldskul recepturi. Jer, za vrhunsku angažovanu muziku nije potrebno ništa osim provokativnih, papreno ljutih stihova sa kičmom i čvrstog, pakle-

Sawayama

amazon.com

Parole koje bismo branili djelima

Man Alive!

Neđelja, 10. januar 2021.

nog gruva. Ni manje ni više - za savršen povratak u „veliku ligu“.

10. RINA SAWAYAMA Sawayama Rina je instant pop zvijezda koja bolje od svih zna da u lice saspe svu safru i sičiju što su joj na umu svih ovih dana. Ali, na ludo seksi način, razbacujući se savršenim, iskričavim dens bitom kao da je to nešto najlakše u modernoj muzici. Mnogo bitnije: „Sawayama“ je najautentičniji pop generacije Z, otprilike sublimacija svega što mladost jednog vremena čini drugačijom i neponovljivom. Pjesme poput nu-metal hita „STFU!“ su putokaz, u kom bi smjeru trebalo tražiti jednu ultramegagiga zvijezdu u godini pred nama. Stojan STAMENIĆ

Neđelja, 10. januar 2021.

hbogo.eu

hbo.com

hboeurope.com

kumparan.com

Među najkreativnijim serijama van engleskog govornog područja dominira Zemlja jutarnjeg mira

serije pinterest.com

Objektiv

Niko to ne radi kao Korejci P

oznato je da su filmovi iz Južne Koreje odavno popularni, a tim putem nastavljaju i serije. U posljednjih nekoliko godina korejska TV produkcija postala je svjetski fenomen zahvaljajući striming servisima. Iako južnokorejske serije obično imaju po 16 epizoda od kojih svaka traje približno sat i po, neobičnim pričama sa originalnim riješenjima oduzimaju dah. Tako su se na našoj top 10 listi serija van engleskog govornog područja našle čak tri iz Južne Koreje. Španija, Njemačka i Italija zauzimaju samo po jedno mjesto, što dovoljno govori o nadmoći televizijske produkcije Zemlje jutarnjeg mira.

menske linije, osamdesetih godina prošlog vijeka i 2011. namjerno i na neorganizovan način, tražeći od gledaoca da pažljivo prati radnju. Odluka da se u više navrata pokaže atentat, koji je razdvojio porodice, nikada ne dopušta da se zaboravi bol nanesen običnim ljudima, dok s druge strane, sposobnost praštanja i suživota usprkos razlikama, donosi seriji dodatnu etičku dimenziju. „Patria“ je humanistička do te mjere da će izvući emociju i iz najtvrdokornijeg gledaoca.

1. It’s Okay tO NOt Be Okay

3. Valley Of tears

Svake godine neka serija odskoči od prosjeka. Takav slučaj 2020. desio se sa korejskom serijom „It’s Okay to Not Be Okay“ („U redu je ne biti u redu“). Nju izdvaja originalna i dirljiva priča, u kojoj se spajaju melodrama i bajka. Tri glavna lika, tokom 16 epizoda, imaju izvrsnu hemiju, čemu pomažu vješte glumačke performanse, a suočavaju se s mračnom prošlošću, polako ljušteći površinske slojeve i otkrivajući duboke traume s kojima žive od djetinjstva. Još primamljivijom seriju čine djelovi s impresivnim animacijama, od 2D do stop-motiona, a vrijedno je spomenuti i ekstravagantne odjevne kombinacije glavne junakinje. Kako i sam naslov kaže, u redu je ne biti u redu i potražiti pomoć, nevezano ko je u pitanju, a naši junaci su je pronašli jedno u drugom. Utemeljena na istoimenom bestseleru Fernanda Aramburua, a u rukama kreatora Ajitora Gabilonda, španska serija „Patria“ („Otadžbina“) u mnogo čemu podsjeća na ljudske odnose na Balkanu. Priča se vrti oko dvije porodice, španske i baskijske, dok ukupno pratimo devet likova, multidimenzionalnih bića, vođenih čvrstim uvjerenjima. Radnja preskače između dvije vre-

7. hIDe aND seek

Snijeg, magla i kiša. Sive zgrade od kamena i čelika. To je scenografija osmodjelne ukrajinske triler serije „Hide and Seek“ („Žmurke“) o paru detektiva, svakog progonjenog vlastitom prošlošću, koji se trkaju kako bi pronašli otmičara prije nego što ponovno napadne. Pusti dekor istovremeno je i vizuelni prikaz emocionalnog života dvoje inspektora, koji se suočavaju sa strahovima, poteškoćama, pa čak i traumama, što je provjeren recept u kojem se posebno ističu stvaraoci trilera iz Skandinavije. Režiserka Irina Gromozda ne krije uzor u „Mostu“, što se vidi i kroz lik Varte Naumove, koja je preslikana Saga Noren. Ona želi rasvijetliti socijalne i političke probleme ukrajinskog društva kroz središnju temu, pri tome stvarajući atmosferu totalnog pesimizma i propadanja. U tome je i prilično uspjela, mada joj je falila određena doza originalnosti. Ovako smo dobili samo ukrajinski „Most“.

5. the Pack

Sjajan početak, dobro razvijajući zaplet i na kraju uzbudljivo finale je ukratko ono što donosi u trećoj i vjerovatno finalnoj sezoni „The Pack“ („Čopor“), najbolja poljska serija u HBO produkciji. Dok je u drugoj sezoni radnja bila u ritmu preživljavanja i igre mačke i miša, u trećoj sezoni šume i močvare isprepletene gustom maglom nalikuju lavirintu potisnutih emocija i gomilanju spletki. Velika prednost je njezin izgled i zvuk koji su se odlično uklopili uz prvoklasnu mješavinu akcije i solidne drame. Međutim, nagomilavanje niti, pogodujući vrtoglavom tempu, ograničilo je rad na likovima, pa neki od njih ne pobuđuju puno emocija i teško se identifikovati s njima, uprkos visokom nivou glume. Na kraju ostaje samo da „upalite auto“ i sami osjetite čari šume Bieščadi planina.

8. twelVe

Serije koje se odvijaju u sudnici nijesu toliko česta pojava i znaju biti mač sa dvije oštrice, jer nijesu zahvalna tema za ekranizaciju. One nerijetko odvuku u monotoniju, što nije slučaj sa belgijskom serijom „Twelve“ („Dvanaest“) koja, snažno vođena likovima, čini upravo suprotno, zbog čega se i nalazi na ovoj listi. Umjesto da se samo bavi misterijom ubistva, ona istražuje dubinu likova i pokazuje što osjećaju prema osnovnom zločinu. U režiji Valtera Buvejna, prva sezona podijeljena na deset epizoda, prati slučaj žene optužene za ubistvo, a 12 porotnika izabrani su da

6. Dark

Ako je druga sezona komplikovane ili „mindfuck“ njemačke serije „Dark“ („Tmina“) bila najbolja, onda je treća i posljednja - najslabija. Ipak, uprkos silnom vrtjenju ukrug kroz vremensku crvotočinu, dobili smo zaokružen i smislen kraj. Bilo je priče o ljubavi, ljudskoj prirodi, nihilizmu, putovanju kroz vrijeme, religiji i mnogim drugim

4. flOwer Of eVIl

cenasdecinema.com

Postoji mnogo načina da budete zli, neki su očigledni, a neki gotovo nevidljivi, a jedan od tih načina donosi korejska serija „Flower of Evil“ koja nenamjerno nosi isto ime kao Bodlerova zbirka „Cvijeće zla“ i donosi nam jedan od najnapetijih trilera. Dovoljno variety.com

moviemaniacs.co.in

je da pogledate samo uvodnu scenu i bićete „prisiljeni“ da je pogledate do kraja. Ova pametno napisana serija bez napora skače kroz razne žanrove, a pritom nikada ne izgubi osnovnu nit. Mnogo toga zavisi od glavnih glumaca i njihovog emotivnog odnosa, koji vodi narativ. Ipak, u 16 epizoda nije sve idealno, jer postoji nekoliko zatišja koja usporavaju učinkovit tok radnje, a posebno finale stavlja mrlju na sve urađeno do tada. Uprkos takvom kraju, nije nikakav podvig reći da je i ova korejska serija u rangu sa najboljima.

Desetodjelna izraelska serija „Valley of Tears“ („Dolina suza“) ispituje iskustva nekolicine vojnika usred trosedmične bitke 1973. godine, poznate pod raznim imenima, poput Jomkipurski ili Oktobarski rat, koja se vodila između egipatske i sirijske vojske sa jedne i izraelske vojske, sa druge strane. Režiser Jaron Zilberman je na jednostavan način opisao užase oružanog sukoba, kako u klaustrofobičnim tunelima i tenkovima, tako i na otvorenim prostranstvima pustinjskog terena. Priča je ispričana iz perspektive pripadnika izraelskih snaga, bez patriotskih prenemaganja, dok su neprijateljski borci predstavljeni skoro isključivo kroz vizuru glavnih likova, uz samo jednu minijaturu sirijskog komandanta pri kraju serije. U borbenim sekvencama postoji brutalnost, koja bilježi užase smrti, a likovi imaju samo jednu motivaciju, da ostanu živi i pokušavaju pružiti priliku prijateljima i voljenima da učine isto.

2. PatrIa

temama i posljednja sezona je trebalo da popuni mnogo praznina koje su preostale, a autori su izabrali najlakši put i najjednostavnije rješenje koje se mnogima nije svidjelo. Opet, dopalo se ono nekom ili ne, ova višeslojna i nepredvidljiva serija Jantje Frize i Barana bo Odara daje materijala za razmišljanje i ne samo da zaslužuje mjesto na ovoj listi, već će gradić Vinden ostati upisan u svim analima serijskog programa.

variety.com

Davor PAVLOVIĆ

donesu nepristrasnu odluku. Međutim, kako se slučaj odvija, a životi i prošlosti porotnika razvijaju, postaje očito da njihova konačna odluka neće biti nepristrasna. A što se tiče konačne presude, prepuštamo vama da odlučite ko je kriv.

9. My BrIllIaNt frIeND

Adaptacija romana Elene Ferante u drugoj sezoni nastavlja tamo gdje je stala prethodna, a sa drugom knjigom „Priča o novom imenu“. Serija „My Brilliant Friend“ („Moja genijalna prijateljica“, „L’amica geniale“) i dalje stručno prikazuje kontradiktornu dinamiku ženskih prijateljstava, ali nudi i divljački dramatične trenutke. Možda pomaže što su do druge sezone Lila i Elena dovoljno odrasle da imaju težih problema s odraslima. Obje glumice, Margerita Mazuko u ulozi Elene i Gaja Điraće u ulozi Lile, daju najsuptilnije performanse, ali pažnju najviše privlače brojne Liline transformacije. U njihovim promjenama, veliku ulogu ima i autor Saverio Kostanco, koji je bio mnogo odvažniji u dramatizaciji, poput scene Liline prve bračne noći. Isto tako prekrasno bilježi izgled i osjećaj italijanskog života, obraćajući pažnju na modu i muziku tog perioda. Ko s nestrpljenjem čeka nastavak avantura, treća sezona je na putu.

10. traIN

Uzbuđenje, akcija, misterija i paralelni svjetovi su ključne riječi koje opisuju „Train“ („Voz“), treću korejsku seriju na ovoj listi. U dva slična, ali različita svijeta, živi su mrtvi a mrtvi živi - a ključne figure kreću se malo drugačijim putem. Iako na prvu loptu ima sličnosti sa serijom „Dark“, ovo je totalno drugačije putovanje. Kao što i pravi voz polako kreće i sve više ubrzava, tako i ovaj „Voz“ dobija brzinu. Strastvena igra glumaca takođe ističe ova dva svemira, jer moraju pokazati jasnu razliku, tako da jedan glumac glumi dva potpuno različita lika, a drugi delikatno izražava kako neko može odrasti kao druga osoba u potpuno drugačijem okruženju. Spretno napisan, „Voz“ je definitivno poslastica za ljubitelje krimi-serija. hellokpop.com

Na top listi našle su se čak tri serije iz Južne Koreje. Španija, Njemačka i Italija zauzimaju samo po jedno mjesto, što dovoljno govori o nadmoći korejske televizijske produkcije

Piše:

Arena

Sportski miks

Neđelja, 10. januar 2021.

EVROPSKE KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKU LIGU: Crna Gora potopila Italiju, u finalu sa Grčkom

Italija Crna Gora

10 14

DEBRECIN - Gradski bazen. Igrano bez prisustva publike. Sudije: Voevodin (Rusija), Ome (Njemačka). Igrač više: Italija 15-5, Crna Gora 11-8. Peterci: Crna Gora 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 3:4, 1:4, 3:5, 3:1. ITALIJA: Del Lungo (pet odbrana), Di Fulvio 3, Luongo 2, Fondeli, Di Soma, Alezijani, Prešuti, Ećenike 3, Figari, Napolitano, Bruni, Dolće 2, Nikozija. CRNA GORA: Lazović (10 odbrana), Brguljan, Radović, Petković 2, Popadić 1, Perković 2, Vidović, Ukropina 1, Ivović 1, Spaić 4, Matković 2, Banićević 1, Kandić. Manje od 24 sata poslije drame sa Hrvatskom i pobjede nakon peteraca (15:14), crnogorski vaterpolisti u Debrecinu su savladali još jednog velikog rivala. Ovog puta bez trunke neizvjesnosti, atraktivno i ubjedljivo - osvajači evropske bronze u polufinalu evropskih kvalifikacija za fajnal-ejt Svjetske lige potopili su Italiju 14:10 (4:3, 4:1, 5:3, 1:3) i igraće na završnom turniru koji će se u junu održati u Tbilisiju. Rival u meču za prvo mjesto večeras u 20 sati biće Grčka, koja je u uzbudljivom finišu, pogotkom Stilijanosa Argiropulosa šest sekundi prije kraja, bila bolja od Španije - 12:11. Tim Vladimira Gojkovića protiv Italijana je djelovao atraktivno kao rijetko kada. ,,Setebelo“ nije imao odgovor na lepršavost i moć Crnogoraca - Italija je vodila 2:1, pa izjed-

ALEKSANDRA KRUPANIČ

Moćno do završnog turnira

PETKOVIĆ: Zaustavili smo najjače oružje Italijana Gdje su stali u januaru 2020. kad su osvojili evropsku bronzu, crnogorski vaterpolisti nastavili su u januaru 2021. ,,Ajkule“ djeluju vrlo dobro, obećavajuće pred februarske kvalifikacije za Olimpij-

ske igre. - Odigrali smo dobar meč, zaustavili njihovo oružje, kontranapad, dobro smo se branili s igračem manje. Fizički zahtjevan meč, kao i kompletan turnir, ali ovo je odlična priprema za ono što

nas čeka - rekao je Marko Petković: - U finalu će biti teško, a s obzirom na to da je treći meč u tri dana, biće i fizički najzahtjevniji. Dušan Matković još jednom je opravdao povjerenje.

načila na 3:3 i to je bilo sve. Miroslav Perković je našoj selekciji donio prednost nakon prve četvrtine, Aleksa Ukropina pogodio za prvih ,,plus 2“, a Aleksandar Ivović za 6:3. Pogodak Vinćenca Dolćea nije spriječio potop Italijana,

koji su sredinom treće četvrtine prvi put bili u minusu od šest pogodaka - 11:5. Naša reprezentacija je iz bogate lepeze akcija rešetala gol Italijana, za 24 minuta postigla 13 pogodaka, a još dva puta imala je ,,plus 6“ -

12:6 i 13:7. Crna Gora je meč završila bez četiri igrača sa tri isključenja (Draško Brguljan, Stefan Vidović, Aleksa Ukropina, Vladan Spaić), dok zbog povrede lijeve, šuterske ruke Đuro Rado-

vić nije ni ulazio u igru. - Znali smo kad smo u petak pobijedili u teškom meču sa Hrvatskom da nam trijumf nad Italijom donosi završni turnir Svjetske lige, što je uspjeh znajući kakav smo žrijeb imali od starta ovog

- Srećan sam zbog dvije pobjede u Adelbodenu. Mnogo teže bilo je drugog dana, Meljar je imao perfektnu prvu seriju. Biću spreman za Svjetsko pr-

venstvo, sada to znam - rekao je Panturo. Sada u poretku veleslaloma Svjetskog kupa Panturo vodi sa 440 poena, 40 više od Mar-

- Naporno smo radili prethodnih sedmica, rezultati se vide i na ovom turniru, ali najvažnije je da bude najbolje u kvalifikacijama za Olimpijske igre. U svakom slučaju, prija ovako lijep rezultat - naveo je bek Primorca.

takmičenja prošle godine. Čestitke igračima za partiju protiv Italije, imali smo skraćenu rotaciju jer Đuro Radović zbog povrede nije mogao da podigne lijevu, šutersku ruku, i sa igračem manje, nakon teškog meča u četvrtfinalu, iznijeli su još jednu utakmicu protiv agresivnog protivnika, na ovom nivou. Moramo biti zadovoljni, ali i ostati na zemlji. Jedan cilj smo ostvarili, probaćemo u finalu da i treći meč ovdje odigramo na vrhunskom nivou, ali treba da ostanemo mirni jer naš glavni cilj je za mjesec kad nas čekaju kvalifikacije za Olimpijske igre - kazao je selektor Vladimir Gojković. Ne. K.

Veleslalom za skijaše održan u Adelbodenu

Panturo opet prvi Aleksi Panturo je i drugi dan zaredom pobijedio u veleslalomu u okviru Svjetskog kupa skijaša, u švajcarskom Adelbodenu.

Poljak pobijedio na takmičenju u ski-skokovima u Titise-Nojštatu

Štoh dostigao Mališa Šampion Turneje četiri skakaonice Kamil Štoh (33) potvrdio je sjajnu formu pobjedom na takmičenju Svjetskog kupa u austrijskom Titise-Nojštatu. Slavni Poljak je slavio skokovima od 139 i 144 metra za ukupno 281,6 poena, ispred lidera Svjetskog kupa Halvora Graneruda (277,6 poena, skokovi od 137,5 i 138,5 metara). Treći je bio Poljak Pjotr Žila sa 270,8 poena (skokovi od 143 i 139,5 metara). Kada su ostali favoriti u pitanju, Poljak David Kubacki završio je sedmi (bio prvi na-

kon prve serije), Austrijanac Štefan Kraft deveti a Japanac Rioju Kobajaši deseti. Za Štoha je ovo treća uzastopna pobjeda i 39. trijumf karijere, po čemu je izjednačio skor sa legendarnim zemljakom Adamom Mališem. Samo legende Jane Ahonen i Gregor Šlirencauer sada imaju više trijumfa od dvostrukog osvajača Svjetskog kupa. U neđelju, od 16.30 časova, na programu je novo takmičenje u Titise-Nojštatu. Štoh će biti izrazit favorit, za šest dana ostvario je tri pobjede i odlično je tempirao formu. S. S.

Slavni Francuz je bio drugi nakon prve runde, a na kraju je trijumfovao sa 1,26 sekundi prednosti u odnosu na Filipa Zubčića iz Hrvatske, koji je i dan ranije bio drugi. Treći je završio Švajcarac Loik Meljar, lider prve serije.

ka Odermata iz Švajcarske. U ukupnom poretku Svjetskog kupa, nakon 33. pojedinačne pobjede karijere, je takođe prvi. S. S.

Italijanka pobijedila u austrijskom Sent Antonu

Gođa moćna u spustu Sofija Gođa, slavna italijanska skijašica, pobijedila je u velikom stilu na spustu u austrijskom Sent Antonu. Vrijeme od 1:24,06 minuta bilo je za čak 0,96 sekundi bolje od Austrijanke Tamare Tipler na drugom mjestu. Takve razlike rijetko se viđaju u brzinskim disciplinama. Na trećoj poziciji završila je Amerikanka Brizi Džekson, sa 1,10 sekundi zaostatka.

- Znala sam da imam priliku da vozim izuzetno agresivno. U donjem dijelu staze osjećala sam se vrlo komotno na skijama. Ostvareno vrijeme bilo je fantastično - rekla je Gođa. Za Gođu ovo je druga pobjeda i treći plasman na podijum u ovoj sezoni. Vodeća je u poretku spusta u Svjetskom kupu, a treća u ukupnom poretku svih disciplina. U neđelju će u Sent Antonu biti vožen superveleslalom za skijašice. S. S.

Arena

Neđelja, 10. januar 2021.

Rukomet/Košarka

Podgoričke rukometašice savladale gošće iz Dortmunda u 10. kolu grupne faze elitnog takmičenja

D. STARČEVIĆ

Bojanin debi iz snova, ,,plave“ na korak od osmine finala LŠ Dvorana ,,Bemax arena“ Igrano bez prisustva publike

Bojana Popović je na trenerskom debiju u Ligi šampiona bila hrabra, možda je i rizikovala sa dvije 18-godišnjakinje - Katarinom Džaferović i Nađom Kadović, ali joj je upravo budućnost Budućnosti donijela prevagu početkom drugog poluvremena i prve bodove u 2021. godini. Uz to, Kadović je u 2. poluvremenu odigrala sjajno odbranu ,,5-1“ i postigla dva važna gola iz tranzicije (prvi za Budućnost u 40. minutu) ,,Plave“ su u 10. kolu grupne faze elitnog takmičenja slavile 31:27 protiv Borusije iz Dortmunda i praktično osigurale plasman u osminu finala Lige šampiona. Sa trećom pobjedom pobjegle su njemačkoj ekipi i Podravki na pet bodova, a rumunskoj Valčei sedam. Istina, do kraja grupne faze Rumunke imaju još devet utakmica, hrvatska ekipa sedam, a Budućnost i Borusija po šest, ali

Bojana Popović imala je razloga za dobro raspoloženje nakon trijumfa Budućnosti u 10. kolu grupne faze Lige šampiona. - Znale smo da će biti teško zbog problema koje imamo sa povrijeđenim igračicama. Trenirale smo dobro u protekle dvije sedmice, imamo dobru energiju, ali znale smo da Borusija trči mnogo i da je zahtjevan protivnik. Bilo je perioda u prvom poluvremenu kada se nije-

teško je povjerovati u čudo i neka značajna pomjeranja na tabeli. Prvom cilju Budućnost je sada blizu, a sinoćnji trijumf, bez tri djevojke iz startne postave (nedostajale su Lekić, Brnović i Maslova), dobio je na značaju i odjeknuo pred gostovanje u Brestu. Uz još neke sitnija korigovanja, posebno u odbrani i u vraćanju ,,plave“ bi možda i mogle na ,,vrućem“ terenu u Francuskoj da iznenade favorita koji je sinoć izgubio u derbiju od CSKA golom razlike.

Brestu najviše golova postigla je crnogorska reprezentativka Đurđina Jauković - šest. U ovoj grupi Podravka je izgubila 35:20 u Danskoj od Odenzea, uz gol ,,lavice“ Dijane Mugoše.

smo vraćale u odbranu na pravi način, pa je protivnik u jednom trenutku i poveo. U poluvremenu smo dogovorili da moramo da se vraćamo bolje u odbrani, drugo poluvrijeme smo otvorile na pravi način i kažnjavale smo ih lakim golovima. Srećna sam zbog pobjede, ponosna na djevojke i zahvalna im do neba, ali sada se okrećemo narednom meču - poručila je Popović.

gola iz tranzicije ,,plave“ su postigle u drugom, a bez gola iz ovog segmenta igre bile su u prvom poluvremenu

Nažalost i u ovom meču Popović će biti bez tri prvotimke, ali vrijeme je saveznik za usavršavanje detalja koji su sinoć bili odlični, ali i onih slabijih koji su u 2. poluvremenu djelimično popravljeni. Posebno u odbrani - Budućnost je, na primjer, u 1. poluvremenu primila pet goloZanimljivo je bilo i u grupi 1 - Bukurešt se poklizao u Budimpešti na terenu FTC. Rumunski tim koji je u krugu favorita za završni turnir izgubio je 31:27 - Andrea Klikovac postigla je gol. Zanimljivo da je našu reprezentativku trener ove ekipe neko vrijeme koristio u napadu na poziciji srednjeg beka.

Samo Vučević odigrao na nivou protiv Rokitsa, Kari srušio Kliperse

Nemoć Orlanda u Hjustonu Orlando Medžik našeg Nikole Vučevića odigrao je najlošiju partiju do sada u NBA sezoni, u porazu od Hjustona u gostima 132:90. Sa deficitom od 21 poen na poluvremenu tim sa Floride nije uspio da se oporavi. Sada ima učinak 6-3, i dalje je blizu vrha Istočne konferencije. Vučević je protiv Hjustona jedini odigrao na visokom nivou u ekipi ,,magičnih“. Postigao

Borusija

Sedmerci: Budućnost 3 (1), Borusija Dortmund 3 (2)

Isključenja: Budućnost 8, Borusija Dortmund 4 minuta

BUDUĆNOST

BORUSIJA

Atingre ..................... (četiri odbrane) Arenhart................. (osam odbrana) Radičević .......................................10 (1) Gugač .........................................................Popović ...................................................... Džaferović ............................................. 3 G. Marsenić ..............................................Novović .....................................................A. Marsenić ..............................................Pino............................................................ 5 Ramusović ............................................. 1 Mehmedović ....................................... 5 Kadović ................................................... 2 Grbić ......................................................... 5 Vukčević ...................................................-

Duijndam .........................(sedmerac) Roh.......................... (sedam odbrana) Ten ...................................... (2 odbrana) Grajsels ............................................. 6 (2) Danijelson ..............................................3 Van Zajl ...................................................... Smits ......................................................... 2 Abdula .......................................................1 Stokšlader ............................................... 1 Gutijeres ...................................................1 Freriks .......................................................3 Dulfer ........................................................4 Van der Hejden ....................................5 Rede ...........................................................1 Blekman .................................................... -

Trener: Bojana Popović

Trener: Andrej Fur

Ponosna na djevojke i zahvalna do neba

Đina dala šest golova u porazu Bresta u Moskvi U derbiju 10. kola grupe 2 u Moskvi domaći CSKA za gol (26:25) bio je bolji od Bresta. Francuski tim se nije proslavio nakon što je tri dana ranije savladao Mec u derbiju domaćeg šampionata 30:19. U

Sudije: Praštalo i Balvan (Bosna i Hercegovina)

Budućnost

je 22 poena uz 12 skokova i tri asistencije. Furnije i Gordon nijesu igrali zbog bolesti, dok su na listi povrijeđenih bitni igrači poput Karter-Vilijamsa, Aminua, Fulca i Ajzeka. Za Hjuston, Vud je ubacio 22 poena uz 15 skokova a Harden 15 poena uz 13 asistencija, u dobrom timskom izdanju. Golden Stejt Voriorsi savladali su jednog od favorita lige Los Anđeles Kliperse 115:105, uz

novu sjajnu partiju Stefona Karija. Po mnogima najbolji bek planete je ubacio 38 poena uz čak 11 asistencija i devet ubačenih trojki. Vigins je dodao 16 poena. Kod Klipersa, Lenard je postigao 24 a Džordž 25 poena. Duel je riješen u posljednjoj dionici, koju su ,,ratnici“ dobili čak 34:18 u sjajnoj napadačkoj predstavi. Bez Entonija Dejvisa u postavi Los Anđeles Lejkersi uspjeli

va iz tranzicije, a nakon odmora samo gol, što je jedan od ključnih razloga trijumfa. Uspjele su snažnom odbranom, pametnim kretanjama i preuzimanjima da odbrane gol punih 11 minuta (od 29. do 40. minuta). Veliku pomoć dobile su od Brazilke Barbare Arenhart, a odlična do sredine prvog poluvremena bila je Francuskinja Armel Antigre. Upravo su ,,plave“ u finišu prvog do 40. minuta serijom 7:0, za vođstvo od 21:15, najavile osvajanje bodova. - U prvom poluvremenu loše smo branili tranziciju što je njihovo najjače oružje, ali u nastavku smo se bolje vraćale, uspjele smo da ih zaustavimo, a pomogla nam je dobra energija tokom čitave utakmice. Radile

Ruže za punoljetstvo Pred početak meča predsjednica Budućnosti Radmila Petrović uručila je cvijeće Gordani Marsenić za 18. rođendan. Punoljetstvo je mlada igračica obilježila nastupom u prvom meču Lige šampiona.

gol iz tranzicije primile su ,,plave“ u 2. poluvremenu (u 50. minutu)

tehničke greške napravile su rukometašice Budućnosti u 2. poluvremenu

smo jedna za drugu i stigle do važnih bodova - kazala je ljevoruka Džaferović. Budućnost se dobro branila do šestog minuta, Njemice su upravo tada došle do prvog gola, a da se neće predati tako lako (bile su uporne sa bekovskih pozicija) potvrdile su u 19. minutu kada su prvi put strigle do vođstva - 11:10. Vodile su gošće i 12:11, a ko zna kojim tokom bi utakmica otišla da Arenhart nije odbranila

zicer za ,,plus 2“! Do kraja prvog poluvrema igralo se gol za gol do 15:15. A onda je krenula Budućnost da igra, u veću brzinu ubacile su se sve djevojke - prednjačila je golgeterski Jovanka Radičević, a neke ključne golove ipak je dala Itana Grbić. Hrabri izdanje Majde Mehmedović, stabilnost francuske reprezentativke Alison Pino koja se uspješno vratila nakon operacije nosa i duže pauze. A. MARKOVIĆ su da pobijede Čikago Bulse 116:115, u uzbudljivom meču. Levin je imao šut za trijumf Bulsa protiv šampiona, nije uspio da pogodi. Juta je pobijedila Milvoki u gostima 131:118, Donovan Mičel je zablistao sa 32 poena a Bojan Bogdanović je dodao 20. Sa druge strane, Baksima nije bio dovoljan Janis Adetokumbo sa vrhunskim izdanjem - 35 poena uz šut iz igre 25-14. Bez Djurenta i Irvinga u postavi, Bruklin je poražen na gostovanju Memfisu 115:110. Nije bilo dovoljno to što je Keris Levert ubacio čak 43 poena. S. S.

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 10. januar 2021.

ABA LIGA (14. KOLO): Pora

Čampara trojko POLUSEZONA ZA PONOS: Crnogorski internacionalac sa novim klubom jesenji šampion Slovenije

Martinović i Maribor spoj za uspjeh

PODGORICA - Ilija Martinović nakon tri godine provedene u Aluminiju, gdje je izgradio status jednog od najboljih defanzivaca slovenačke lige, bio je na meti brojnih evropskih klubova. Cetinjanin je odlučio da mijenja klub, ali ne i državu i ligu - Martinović je prešao u najbolji slovenački klub, čime je napravio veliki iskorak u karijeri, a samo šest mjeseci nakon velikog transfera, 26-godišnji Cetinjanin može već da kaže da je to bio pravi potez. Maribor je jesenji šampion, a naš defanzivac stub odbrane tima iz ,,Ljudskog vrta“. Ipak, sam početak nije nagovještavao baš da će tako biti… Maribor je na startu kvalifikacija za Ligu Evrope neočekivano eliminisan od Kolerajna iz Sjeverne Irske. Cetinjanin, možda i srećom, nije bio u timu tada, jer je dolasku u Maribor prethodila skoro polugodišnja pauza - zbog prekida takmičenja usljed korona virusa, ali i činjenice da istekom ugovora i već dogovorenim prelaskom nije bio potreban prethodnom klubu u finišu prošle sezone. - Krenulo je neočekivano. Ta eliminacija iz Lige Evrope bio je šok. Nakon što smo eliminisani od poluamatera iz Sjeverne Irske na penale smijenjen je trener Jakirović i bilo je jasno da već na startu ne ide kako je zacrtano. Nijesam igrao, niti sam imao pravo, jer sam tek došao, ali iskreno to je bio krah i nekako me je bilo sramota i da izađem bilo gdje - surovo iskren bio je na početku razgovora za Arenu Ilija Martinović. Martinović je prošle sezone bio jedan od najboljih igača Alumunija iz Kindričeva, koji je bio hit sezone u Sloveniji, koji je do finiša sezone, do kada je Cetinjanin u timu, imao najbolju odbranu u ligu. Ipak, Maribor je nešto drugo … - Velika je to razlika. Maribor je po svemu pravi evropski klub. Olakšica mi je, ipak, bila ta što sam znao to okruženje, fudbalsku klimu, zahtjeve koji se traže. Kada dolazite u Maribor, morate da budete svjesni da se od vas očekuje samo najbolje, jer su ambicije najveće. Prelaskom u Maribor sav trud i napor koje sam ulagao,

San o reprezentaciji traje Ilija Martinović, nekadašnji mladi crnogorski reprezentativac, nikada nije imao priliku da bude makar na širem spisku seniorske reprezentacije. Čini se da je tokom 2020. godine to mogao da dočeka, jer je šansu dobilo dosta igrača iz naše lige. Ali standardan u najboljem slovenačkom klubu, Martinović poziv još nije dobio. Ipak, tome se još nada… - Kada bih dobio poziv za reprezentaciju Crne Gore, prestao bih da sanjam. Ništa se ne može porediti sa Crnom Gorom. Ostaje mi da nastavim da se borim i da se nadam. Sigurno je da svaki krš moje zemlje nosim u srcu i tako će biti do kraja života, gdje god budem igrao - naglasio je Martinović. sve pobjede i porazi, treninzi, sve psihološke igranke kroz koje sam morao proći, dobili su smisao. Ovo je kruna moje dosadašnje karijere.

KAMORANEZI SVE PROMIJENIO Nekadašnji štoper Lovćena skoro dva mjeseca je nastojao da se vrati u ritam, uđe u sistem, a onda se i adaptira na zahtjeve novog trenera - legendarnog Maura Kamoranezija. Ipak, kada je početkom oktobra debitovao protiv Olimpije postao je nezamjenjiv… - Dolaskom Maura Kamoranezija, svjetske fudbalske legende sve se promijenilo. Kada je on stupio na dužnost, sve je krenulo nabolje. Promijenili smo sistem igre, organizaciju treninga, model funkcionisanja u klupskim prostorijama, pogled na blisku budućnost koja je pred nama. Ogroman respekt ga je sačekao od igrača i kohezija je uspostavljena vrlo brzo - dodaje Martinović, koji slikovito opisuje stil i rad legendarnog Kamoranezija, koji je bio svjetski prvak sa Italijom. - Njegove ingeniozne savjete i empirijske zaključke tim je prihvatio kroz neki period usljed čega se vidjelo na terenu da smo njegova ekipa, da nosimo pečat i ideju o stilu fudbala koji on želi da mi gajimo. Sjajan čovjek, pristupačan, simpatične spoljašnjosti i veličanstvenog držanja. Rezultat toga je prvo mjesto na polusezoni i nadmoć koju smo pokazali. Zadovoljan sam prikazanim s obzirom na to da je bila izuzetno teška godina za sav svijet. Uspio sam da se izborim za mjesto u timu i da upišem jedan gol - rekao je Martinović, koji je za polusezonu odigrao deset mečeva.

MARIBOR NEŠTO POSEBNO Maribor, 15-struki prvak Slovenije, trostruki učesnik grupne faze Lige šampiona, završio je polusezonu na prvom mjestu sa tri boda više od Olimpije i jasno je da želi da vrati tron, koji je minule sezone na opšte iznenađenje preuzela ekipa Celja. - Prvo mjesto je zasluženo, rezultat je kvaliteta, atmosfere u ekipi, ali i sjajne organizacije kluba. Celje je prošle sezone iskoristilo to što su i Maribor i Olimpija bili u nekom padu, igralo je sjajno, ali već ove sezone je drugačije, tu smo mi, zatim Olimpija i Mura - kaže Martinović i stavlja akcenat na klub. - Maribor je klub o kojem svi čeznu, a iz kojeg ne želiš da ideš. Malo je klubova na Balkanu kao što je Maribor. O organizaciji, administraciji, sistemu na koji djeluje treba da se snima film po mom mišljenju. Klub koji nije dužan nikad jedan euro, koji je uvijek u plusu poslovanjem i koji bilježi vanserijske rezultate, sa te strane, jedino je kompatibilan zagrebački gigant Dinamo, što se tiče našeg podneblja. Ostali su svjetlosnim godinama daleko. Daleko najviše su me impresionirali ljudi ,,sjenke“ koji prave Maribor evropskom institucijom, radna etika njihova, odgovornost koju osjećaju radeći poziv svoj, relacije i odnosi službenika koji tamo borave, osmijeh koji se čuje prostorijama. Moj klub je rezultat dugoročnog zrenja a ne trenutne improvizacije. Privilegovan je taj koji je dio ovog kolektiva. Maribor je superjunak koji ne nosi ogrtač. Priča koja se nikad ne završava - u književnom stilu, kako samo on zna, opisao je Martinović. R. PEROVIĆ

Sekund je dijelio Budućnost Voli od pobjede u gostima Splitu, ali je poraz oslabljene ekipe ,,plavih“ zaslužen. Trijumf je podgoričkoj ekipi, koja je u meču 14. kola ABA lige bila bez trenera Petra Mijovića na klupi, odnio krilo Sani Čampara, trojkom uz zvuk sirene za 78:77. Bez suspendovanog startnog centra Vilija Rida, sa deset igrača u rotaciji i bez mečeva u posljednje dvije sedmice, Budućnost Voli je tek u uvodnom dijelu treće dionice uhvatila prvi skok u napadu na meču. Na kraju je imala osam skokova manje od rivala, svega pet ubačenih trojki (a Split 12 iz 25 pokušaja). Mnogo je razloga, vezanih prije svega za posljednju korona krizu u ekipi, zbog kojih su ,,plavi“ drugi put poraženi u ABA sezoni. Dekoncentracija u završnici bila je očigledna: u posljednjih minut i po u čak tri navrata Budućnost Voli mogla je do dva posjeda prednosti, te šanse nije iskoristila. Promašivali su redom Edžim i Kobs... Šteta, jer je oslabljena ekipa, koju je ovog puta sa klupe predvodio prvi Mijovićev pomoćnik Vladimir Todorović, imala dobar period igre za preokret od kraja treće dionice. Do meča sa Burgom na startu Top 16 faze Evrokupa u utorak, treba pronaći svježinu.

ENERGIJA POPOVIĆA Efekat povratnika, oporavljenog beka Petra Popovića u odbrani u završnici poluvremena (40:40) dobro se osjetio. Upravo je Cetinjanin položio pet sekundi prije odmora i donio egal, prvi od 4. minuta utakmice. ,,Plavi“ su uspjeli da nadoknade dvocifren deficit u poluvremenu u kojem nijesu imali skok u napadu i čak osam skokova manje. Čak 11

poena rezervne ,,četvorke“ Luke Mitrovića (4-4 iz igre do odmora) bili su važni, onda kad je bekovska linija bila sputana (Kobs pet poena bez asistencije, Ivanovića četiri poena i tri asistencije, zajedno šest šuteva iz igre). Žestoko se osjetio izostanak startnog centra Vilija Rida na startu meča. U prvoj četvrtini Budućnost Voli nije uspjela doći do ofanzivnog skoka, sa deficitom u skoku 9:5 i svega 14 ubačenih poena. I naravno da je nesigurnost pod košem uslovila nervozu u igri: nepotreban faul pri šutu za tri Mesi-

U Ljubljani 21. januara Meč protiv Cedevita Olimpije u Ljubljani, koji je Budućnost Voli trebala čeka napravio je Mitrović, na pola 12. minuta. Upravo tada domaćin je stigao do prijeteće, dvocifrene prednosti 27:16. Prisutnost i pristup Edžima u kontaktu, dvije efektnne asistencije Ivanovića, prisutnost bekova u borbi za skok - bilo je dovoljno

BUNDESLIGA (15. KOLO): Prva pobjeda Šalkea

Borusijin ples obradovao Bajern Bajern Minhen je zadržao lidersku poziciju nakon 15. kola Bundeslige iako je u petak poslije preokreta poražen od Borusije Menhengadbah (3:2). Uslugu mu je učinila druga Borusija, iz Dortmunda, koja je u gostima savladala RB Lajpcig (3:1) i ostavila ,,bikove“ na dva boda zaostatka za Bavarcima. ,,Milioneri“ su odigrali sjajan meč i postigli tri efektna pogotka. Sančo je načeo domaćina u 55. na asistenciju Rojsa, a u 71. je Haland krunisao akciju iz udžbenika. Trinaest minuta kasnije novi pogodak Norvežanina, na izvanrednu asistenciju Rojsa. Sorlot je u 90. ublažio poraz RB Lajpciga. Borusija Dortmund ima pet bodova manje od prvoplasiranog Bajerna. Napokon, poslije 14 prvenstvenih mečeva ove

Rezultati Bajer L. - Verder 1:1 (0:0) (Augustinson u 70. (ag) - Toprak u 52) Majnc - Ajntraht 0:2 (0:1) (Silva u 24. (pen) i 72. (pen)) Šalke - Hofenhajm 4:0 (1:0) (Hop u 42, 57. i 63, Arit u 79) Union Berlin - Volfsburg 2:2 (1:1) (Beker u 29, Andrih u 52. - Stefen u 10, Veghorst u 66. (pen)) Frajburg - Keln 5:0 (2:0) (Demirović u 18, Hefler u 39, Salaj u 59, Linhart u 69, Heler u 79) RB Lajpcig - Borusija D. 1:3 (0:0) (Serlot u 90. - Sančo u 55, Haland u 71. i 84) DANAS 15.30 - Augsburg - Štutgart 18.00 - Bilefeld - Herta

sezone bez pobjede, Šalke je osvojio tri boda. Tim iz Gelzenkirhena je u velikom stilu odigrao meč sa Hofenhajmom (4:0) i pomjerio se sa posljednjeg mjesta, možda i najavio ljepše dane. Ne. K.

Arena

Neđelja, 10. januar 2021.

Sportski miks

az Budućnost Volija uz zvuk sirene u Splitu

Predsjednik takmičenja Bertomeu najavio nove licence za učešće

kom odnio pobjedu Dvorana: Mala dvorana KK Split Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: Koljenšić, Radojković i Porobić

Perković Perasović Kedžo Ukić Marčinković Šarić Bajo Čampara Vranković Marić Mesiček

5 4 20 6 4 8 5 8 18

(21:14, 19:26, 21:19, 17:18)

89% (18-16) 45% (29-13) 48% (25-12)

za 1 za 2 za 3

78% (18-14) 60% (40-24) 33% (15-5)

Skokovi 22 (7+15) 30 (9+21) Blokade 4 2 Asistencije 17 10 Ukradene lopte 9 6 14 Izgubljene lopte 9 Faulovi 19 18

Kobs Ivanović Edžim Šehović D. Nikolić Apić Mitrović Dela Vale Z. Nikolić Popović

19 9 13 6 8 13 6 1 2

TODOROVIĆ: Ne mogu zamjeriti igračima

Rezultati Borac - Partizan Split - Budućnost Voli NEDJELJA 12.00 - Mega - Igokea

da odigra 5. januara, biće odigran 21. januara, saopštila je ABA liga. ,,Plavi“ će tako za samo 48 sati odigrati dva meča protiv rivala iz Slovenije - u gostima Cedevita Olimpiji u Top 16 fazi Evrokupa igraće u dvorani ,,Stožice“ 19. januara. za seriju 6:0 za manje od dva minuta kao reakciju. Isključivo trojkama (dvije veteran i novajlija Ukić, pa Marčinković) Split je čuvao vođstvo do kraja 18. minuta (40:34), u dugom periodu igre u kojem su ,,plavi“ objektivno bolje igrali - dok u

75:71 78:77

igru nije ušao Popović i donio energetsku prevagu.

KRATAK MOMENTUM Deficit 51:46 bio je umnogome uslovljen nesigurnošću u realizaciji pod košem; centri podgoričkog tima nijesu mogli do realizacije. U dva navrata Edžim je promašio egal u 28. minutu, a insistiranje protivnika na bržim rotacijama donijelo je Splitu energetsku prevagu. Realizaciju iz skoka u napadu konačno je donio Apić, na kraju treće dionice, nakon promašaja Kobsa koji je sve više preuzimao odgovornost.

Vladimir Todorović, pomoćni trener Budućnost Volija, vodio je ,,plave“ na ovom meču jer se prvi trener Petar Mijović oporavlja od korona virusa. - Čestitke Splitu na pobjedi. Vidjelo se da nijesmo povezani, da je takmičarski ritam prekinut zbog svih okolnosti vezanih za korona virus u prethodnom periodu. Imali smo i probleme sa trenažnim procesom... Kad smo se već okupili, dobro smo radili i trenirali. U ovom meču je Split na kraju imao više energije, mnogo skokova više, u posljednjem napadu imali su skok u napadu. Šut koji su pogodili na kraju je odraz njihove energije. Ne mogu igračima ništa zamjeriti, nije im falilo ni energije ni želje, ali drugi put smo tokom sezone prekinuli takmičarski ritam i to se ovog puta odrazilo - rekao je Todorović. Ipak, deficit Budućnost Volija 61:59 uoči posljednje dionice bio je zaslužen - ekipa je imala šest skokova manje i ubacila samo tri trojke za 30 minuta (9-3 šut za tri). Iznuđen faul Kobsa pri šutu za tri, u momentu kada se ekipa u 32. minutu suočila sa deficiom 64:59, bio je nagovještaj prekretnice. Već u narednom napadu Kobs je asistirao Šehoviću za trojku - i prvo vođstvo 66:65, nakon 2. minuta meča. Džastin je do tog momenta već imao 17 poena na kontu; ali i sedam važnih iznuđenih faulova, uz šut 7-5 iz igre. Njegovom

agresivnošću i sigurnošću nakratko je ,,prodisala“ cijela ekipa; Ivanović je na početku 35. minuta ubacio trojku (72:66) i zaključio dobru seriju... Ipak Split je, trojkama Ukića i Mesičeka, uhvatio egal i vratio momentum. Čak i konačno dobri momenti u borbi za skok u napadu, poput realizacije Apića u 39. minutu za vođstvo, nijesu bili dovoljni. Šteta - uz skupu lekciju u posljednjem napadu. Trojki Čampare uz zvuk sirene prethodio je skok u napadu Kedža... Za zaokružen utisak, koliko je ekipi u postavi S. S. falio centar Vili Rid.

Barselona u ritmu Barselona se poigravala sa Granadom (4:0) i upisala treću uzastopnu pobjedu u Primeri, sve u 2021. godini. Ujedno, ovo im je četvrti vezani trijumf u gostima. Katalonci su za pola sata postigli tri gola - prvi Antoan Grizman, pa dva Lionel Mesi - i na poluvremenu imali obezbijeđen trijumf. U nastavku je Grizman još jednom zatresao mrežu domaćina. Barselona je došla na treće mjesto, sa četiri boda manje od

Rezultati Sevilja - Sosijedad 3:2 (2:2) (En Nesiri u 4,7. i 46. - Dijego Karlos u 5. (ag), Isak u 14) Granada – Barselona 0:4 (0:3) (Grizman u 12 .i 63, Mesi u 35. i 42) Odloženo Atletiko M. - Atletik B. DANAS 14.00 - Levante - Eibar 16.15 - Kadis - Alaves 18.30 - Elće - Hetafe 21.00 - Valjadolid - Valensija PONEĐELJAK 21.00 - Ueska - Betis

Đordi Bertomeu, predsjednik Evrolige, nagovijestio je da će biti proširen broj timova sa licencama za nastup u elitnom evropskom takmičenju. To dovodi u opasnost učešće timova iz ABA lige, regionalno takmičenje od narednog ljeta nema garantovano mjesto u Evroligi za šampiona. Ukoliko bi mjesto koje trenutno pripa-

da ABA bilo dodijeljeno nekom od klubova, klubovi regiona bi samo kroz Evrokup imali šansu da izbore plasman u eliti. - Definitivno nam je Francuska veoma važna. Napravila je najveći korak posljednjih godina, a tu je i tradicija. Jasno, još jedna opcija nam je Pariz, možda će potrajati, ali naš cilj je klub iz tog grada. Moraćemo da pričamo o tajmingu - kazao je Bertomeu. Po aktuelnim pravilima, klubovi koji izbore plasman u finale Evrokupa imaju pravo nastupa u Evroligi u narednoj sezoni. Aktuelni ABA predstavnik u Evroligi je Crvena zvezda, a u sezoni 2018/19. nastupala je naša Budućnost Voli. S. S.

Trener evroligaša Bajerna bijesnio zbog jedne situacije u dramatičnom porazu

Trinkijeri ljut na našeg sudiju Dragojevića Andrea Trinkijeri, proslavljeni trener košarkaša Bajern Minhena, u završnici meča sa Olimpijakosom (poraz 84:82 u Evroligi) burno je reagovao na odluku našeg poznatog sudije Igora Dragojevića.

bitar Jovčić. Sporni detalj desio se četiri sekunde prije kraja utakmice. Zipser je imao šut za pobjedu Bajerna preko Vezenkova, koji je u toj situaciji bio blizu. Arbitri nijesu sudili ličnu grešku pri šutu za tri poena. Nakon te situacije i posljednjeg napada na meču, Trinkijeri je pokušao da priđe Dragojeviću glasno negodujući, a ljudi iz stručnog štaba Bajerna su uspjeli da ga zadrže i sklone sa terena. Očekuje se da Disciplinska komisija Evrolige u narednim danima analizira ovaj incident i izrekne eventualnu kaznu TriS. S. nijeriju.

Atletiko Madrida, s tim što od ,,kolćonerosa“ ima tri meča više. Ne. K.

Bećiraj se vraća u Izrael? Fatos Bećiraj blizu je povratka u Izrael, prenose tamošnji mediji. Crnogorski fudbaler želi da napusti Vislu iz Krakova, za što je dobio dozvolu uprave budući da nijedna strana nije zadovoljna učinkom koji je naš na-

ABA bez mjesta u Evroligi?

U situaciji koja će Italijana potencijalno koštati suspenzije i novčane kazne, Trinkijeri se nakon duela ljutito uputio ka našem arbitru, koji godinama sudi u elitnom evropskom takmičenju. Košarkaški mediji širom Evrope su incident opisali tako da je bivši trener Partizana Trinkijeri nasrnuo na Dragojevića. Meč su vodili i Slovenac Boltauzer i srpski ar-

Primera (18. kolo): Po dva pogotka Mesija i Grizmana

padač imao u poljskom timu. Od jula 2020. odigrao je devet mečeva, samo jedan kao star-

ter, i nije se upisao u strijelce. Bećiraj je već igrao u Izraelu, gdje je od 2018. do 2020. bio

član Makabija iz Netanje. Sada je na meti Hapoela iz Tel Aviva, koji navodno želi iskusnog napadača (32) na pozajmicu do kraja sezone, uz opciju otkupa ugovora, koji Bećiraju ističe 2022. godine. Hapoel Tel Aviv je prvi dio sezone u Izraelu završio na posljednjem mjestu, a na 15 mečeva postigao je samo šest pogodaka. Izraelci vjeruju da je spas u nekadašnjem članu Budućnosti, Dinama iz Zagreba, Minska i Moskve, kineskog Čangčun Jataija i Mehelena. Ne. K.

Dejan Damjanović potpisao za Kiči

Boske u Hongkongu Crnogorski napadač Dejan Damjanović, legenda azijskog fudbala, u 40. godini oprobaće se u Hongkongu. Popularni Boske potpisao je ugovor sa Kičijem, šampionom tamošnje Premijer lige. Damjanović je po odlasku iz

srpsko-crnogorskog fudbala igrao kao pozajmljen fudbaler za Al Ahli iz Saudijske Arabije, nakon čega se proslavio u Južnoj Koreji noseći dres Inčona, Seula, Suvona i Daegua. Igrao je i u Kini, za Điangsu Suning i Peking Guan. Ne. K.

Horoskop

Neđelja, 10. januar 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (11. 1. 2021 -17. 1. 2021) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose,

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravl j e i v i t a l n o s t . Už i va ć e t e u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www.soulmatestars.com/vedic-signs/ calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Pobjedu izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u oči-

koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u utorak od 7:52 do srijede u 6:00, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. ma drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sop-

stvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovaj tranzit počinje u petak od 12:36 i završava u nedjelju u 20:46. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. januar 2021.

Opraštamo se od našeg dobrog kolege, iskrenog i odanog prijatelja, vrijednog i predanog radnika Дана 9. јануара 2021. у 85. години послије краће болести преминула је наша драга

Дана 08. јануара 2021. упокојио се у Господу у 70. години наш драги

СОФИЈА Љубомирова ЖИВКОВИЋ

БОЖИДАР Лазарев СРЕДАНОВИЋ

рођена Мандић

MILANA Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у кругу уже породице 10. јануара у 13 часова на гробљу Ново Село. Ожалошћени: син МИЛИВОЈЕ, ћерке ДЕСАНКА, БОСА и ЈАДРАНКА, брат СТАНКО, сестра ЈУЛКА, снахе, унучад, праунучад и остала многобројна родбина ЖИВКОВИЋ и МАНДИЋ

Počivaj u miru, dragi Milane, a mi ćemo te samo po dobru pamtiti, kako si i zaslužio. 566

KOLEGE IZ SEKRETARIJATA ZA FINANSIJE, RAZVOJ I PREDUZETNIŠTVO

Због новонастале ситуације сахрана је обављена 09. јануара, у кругу уже породице у 11 часова, у Добрском селу. Вјечан му спомен и Царство Небеско. Ожалошћена породица: ћерке МИЛИЦА, НАТАША и МАРИНА, унучад МИОДРАГ, КСЕНИЈА, АНЕТА, АНЂЕЛА, ВАСИЛИЈА, ТЕОДОРА и АНАСТАСИЈА, сестра БРАНКА, братанићи РАДЕ, НИКОЛА и МИОДРАГ, снаха СЕНКА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина 532

Dana 9. januara 2021. preminuo je u 89. godini naš dragi

ТАТА Родитељи увијек живе!

483

Ћерке МАРИНА и НАДА са породицама 533

MARKO pok. Špira kovača GRGUROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kolegi

Posljednji pozdrav kumu Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu uže porodice na seoskom groblju u Škaljarima.

MILANU

Čuvaćemo te od zaborava Kolege iz Preduzetništva VLADO, BILJANA, GOCA i SOFIJA 502

Ožalošćeni: supruga RADOSLAVA, sinovi ŠPIRO, TOMISLAV i JAKŠA, unučad VASILIJE, MARKO, LUKA i MARTA, snahe MARIJA, LIDIJA i ANA, bratanić IVICA, porodice PUNOŠEVIĆ, VLAHOVIĆ i ostala rodbina

BOŽU SREDANOVIĆU Dragi i iskreni kume, neka ti je laka crna zemlja. MILO BOGDANOVIĆ sa porodicom

562

499

Godina je od smrti našeg

Voljenom kumu

BOŽU SREDANOVIĆU

PEKA NIKOLIĆA Najbliža porodica posjetiće njegovu vječnu kuću u nedjelju, 10. januara, u 10 časova.

Tvoj SAVO 500 Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Supruga OLGA - NURA, kćerka IVANA, sinovi MARKO i NIKOLA i sestra MICA sa porodicama 512

BOŽIDARU SREDANOVIĆU

Posljednji pozdrav mom prijatelju

Počivaj u miru, plemenita dušo. Sestra BRANKA, sestrić ZORAN sa porodicom 501 Iznenada je otišao na vječni počinak naš voljeni prijatelj

ZORANU – ČOKI OSTOJIĆU

MAli OglAsi PRODAJA Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno. Može i razmjena i otkupljivanje istih. Tel. 069 051 526 1

RAZNO ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja,

Sa nevjericom i tugom sam primio vijest o tvom odlasku. Počivaj u miru, dragi Čoka. Porodico Ostojić, primite moje iskreno saučešće.

sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

VULE MALIKOVIĆ

PETAR – PERO BRNOVIĆ, Podgorica 511

Doživotno će ostati u našim najljepšim sjećanjima.

BEBA i MICA sa porodicom 490

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Dragom

Neđelja, 10. januar 2021.

Posljednji pozdrav

MAŠANU Posljednji pozdrav voljenom bratu i prijatelju.

Sestra KAĆA i zet RAJO

Dana 9. januara 2021. preminuo je u 87. godini naš

MAŠANU Srećna sam što sam upoznala takvog čovjeka kao što ste bili Vi. Ostale su predivne uspomene. Pamtiću svaki savjet i svaku Vašu lijepu riječ. Zbogom. Vaša DUNJA 555

MAŠAN DEDIVANOVIĆ

Otišao je naš prijatelj, naš kum 565

Sahrana je obavljena u krugu familije. Kuća žalosti : Petra Prlje 43, Podgorica.

Našem dragom komšiji, drugu i prijatelju

MAŠAN DEDIVANOVIĆ

MAŠANU posljednji pozdrav

Sad imaš društvo za kafanu, ekipu za zing i klapu za pjesmu. U našim srcima je urezano sjećanje na veliko prijateljstvo i pažnju koju si nam dao.

Ožalošćeni: supruga MRIJA, ćerka ANA, sinovi IVAN i VASO, sestra KATARINA, brat ZEF - BATO, snahe GENA, MARIJA, TONA, ĐUSTA, bratanići i bratanične, sestričići i ostala rodbina DEDIVANOVIĆ

Tvoji Brnovići, OLGA, BOŠKO i BILJANA sa porodicama

MILENTIJE ĐUROVIĆ sa porodicom 534

535

524

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Posljednji pozdrav voljenom mužu i ocu

NENADU BOBO i RADA PEROVIĆ

MAŠANU

563

MAŠAN DEDIVANOVIĆ

Braća dijele sve. Sve prelomne momente, emocije - godinama. To nas snaži, ujedinjuje i čini jos bližima. Sa našim Vasom i Lekom dijelimo tugu zbog njihovog gubitka. I nijeste sami. Kao što, dok smo mi tu, neće biti ni njegova porodica kojoj ćemo pomoći da čuva sjećanje na Vas.

Ostaju nam sjećanja i uspomene na vrijeme koje smo proveli zajedno. Pamtićemo tvoju dobru i plemenitu dušu i veliko srce. Neće biti lako, ali ljubav i toplina koju si nam pružao vodiće nas kroz ove teške trenutke. Neka ti je laka crna zemlja kojom si lako hodao uzdignuta čela i nastavi tako bezbrižno da hodaš nebeskim stazama kojima si krenuo. Zauvijek ćemo te nositi u našim srcima.

MRIJA, ANA, IVAN i VASO

567

Ultra CG

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

571

MAŠANU Посљедњи поздрав драгом куму

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji ZEF - BATO, MARIJA, NIKOLA, TEREZA i LEKA 568

ЈОВУ РАДОВИЋУ 548

од ЂОКА КОЈИЧИЋА са породицом

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. januar 2021.

Dana 9. januara 2021. u 84. godini preminula je naša voljena Дана 9. јануара 2021. изненада у 69. години упокојио се у Господу наш вољени

Umro je naš dragi

BRANISLAVA Vojislava – Leja VUKČEVIĆ

NENAD Krstov PAJOVIĆ

rođena Otović

ГОЛУБ Драгићев ДАМЈАНОВИЋ dana 9. januara 2021. u 48. godini. Sahrana je u krugu porodice 10. januara u 14 časova na groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: brat MARKO – PAJKO, sestre NADA, RAJKA i MARINA, sestrična SARA, sestrići LUKA i PETAR, tetka DANICA, ujaci UROŠ i RAJKO i ostala rodbina PAJOVIĆ i DABANOVIĆ

Због настале пандемије сахрана драгог нам покојника је обављена у кругу најуже породице, 9. јануара у породичној гробници у Новом Селу. Ожалошћени: супруга ГОРИЦА, син ДРАГОМИР, кћерке ЈЕЛЕНА, МИЛЕНА и МАРИНА, браћа ВЕЛИЗАР и ЧЕДО, снахе ТАМАРА, СЕНКА, ГАРА и ДУШИЦА, унучад, братанићи, братаничне и остала многобројна родбина

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena istog dana u 14 časova u krugu porodice na mjesnom groblju Podstrana – Lješanska nahija. Ožalošćeni: sin ALEKSANDAR – SAŠA, kćerke SLAVKA i SONJA, snaha ZORICA, unučad ALEN, BATO, TATJANA, MILICA, ANJA, ALEKSA, ANDREJ i VUK, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina VUKČEVIĆ i OTOVIĆ

475

465

477

Posljednji pozdrav

Посљедњи поздрав

Preminuo je 9. januara 2021. u 80. godini naš

ЗОРАНУ – БОБУ КОЛЧЕВИЋУ

NENADU K. PAJOVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru i zagrljaju čestitih roditelja. Porodice MALOVIĆ i KUVELJIĆ

од његових вољених: супруге РАДМИЛЕ, сина ДАРКА, ћерке ДРАГАНЕ и унука МАТЕА

ŽARKO Radivojev MILATOVIĆ

506 Посљедњи поздрав

528

Sahranjen je u porodičnoj grobnici, u Vinićima (Danilovgrad), u krugu uže porodice. Kuća žalosti: Školska br. 43, Nikšić.

Ožalošćeni: šćeri NATAŠA i VESNA, sinovi NEBOJŠA i VLADAN, snahe STANKA i MARIJANA, unučad ANJA, MILOŠ, SONJA, MARIJA, NIKŠA, RADE, MATIJA, VLADANA, LUČA i KOČA i ostala rodbina

Dragom

ЗОРАНУ – БОБУ КОЛЧЕВИЋУ

NEKIJU Počivaj u miru i toplom zagrljaju tate i majke. Bićeš zauvijek u našim mislima voljen i nezaboravljen.

Брат ЖАРКО, снаха НАТАША, братанић АЛЕКСА, братанична АНЂЕЛА 507

522

Сa дубоком тугом опраштам се од драгог зета

Tvoji MARKO i RAJKA 529

ŽARU Počivaj u miru, tamo đe su ti često bile misli, u tvojim Vinićima.

Poslednji pozdrav bratu i ujaku

ЗОРАНА – БОБА КОЛЧЕВИЋА

RANKO DRAŠKOVIĆ sa porodicom 523

Отишао си тихо и достојанствено као што си и живио, пун љубави и топлине. Нека твоја душа почива у рају. Хвала ти на свему.

NEKIJU Sada si na nekom boljem mestu, gde te anđeli čuvaju, zajedno sa bakom i dekom. Bole suze. Bole uspomene. MARINA, IVAN, SARA i PETAR

Sa tugom i bolom opraštamo se od jednog velikog čovjeka, ponositog Crnogorca, uzornog oca i đeda i iskrenog prijatelja i kuma

Шура РАНКО СТАМАТОВИЋ са породицом 526 Posljednji pozdrav dragom zetu

ŽARKA MILATOVIĆA

530

Kume, neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Posljednji pozdrav svom bratu i ujaku

Tvoji MATUNOVIĆI 570

ZORANU – BOBU KOLČEVIĆU

NEKIJU

Voljeni ne umiru već se samo na njih sjećamo

Sa velikim poštovanjem ljudskom zetu. Ukras si bio ljudskosti i poštenja.

Neka ti naše suze i bol ne remete mir i spokoj koji si napokon pronašao.

Od svastike SLAVKE STAMATOVIĆ

NADA, DUKA i LUKA 531

ZORAN – BOBO KOLČEVIĆ 560 Dragi moj tečo – zete, Bio si kao roditelj prema meni, pa si me zato i rasplakao, jer sam mali bio kad je tata otišao. Tvoja plemenitost uvijek će ostati u meni. MILKA i SAVO RADULOVIĆ 559

Oglasi i obavještenja

Dana 8. januara 2021. godine preminula je naša draga

Neđelja, 10. januar 2021.

Dana 8. januara 2021. umrla je naša voljena majka, tašta, baba i prababa Dana 9. januara 2021. u 74. godini preminuo je naš dragi

BORIKA Vidojeva JOVANOVIĆ

DRAGAN Mirkov IVANOVIĆ

MUZAFERA Ahmetova TUZOVIĆ

rođena Vuković

Zbog novonastale situacije u državi sahrana je obavljena u krugu porodice 9. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Liverovićima – Župa.

Sahrana će se obaviti u krugu uže porodice, po želji pokojnice na seoskom groblju Kujava 9. januara.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 9. januara na groblju Cijevna.

Ožalošćeni: sinovi BOŠKO i NEMANJA, snaha LIDIJA, unučad ALEKSANDRA i VUJADIN, brat SVETOZAR, sestre JULKA i BOSILJKA

Ožalošćeni: ĆERKE, ZETOVI, UNUČAD i PRAUNUKA

Ožalošćena porodica: supruga BOSA, sinovi IGOR i MIRKO, kćerka IVONA, braća DRAGUTIN –BUTO, PAVLE i ŽELJKO, sestra LJILJA, snahe DIJANA, NINA, JULKA i MIKICA, unučad ISIDORA, ANDREA, STRAHINJA i LUKA, stric SEKULE, tetka MILICA, ujak NENAD, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, braća 476 Posljednji pozdrav dragom bratu i đeveru

486

558

Посљедњи поздрав драгој тетки и свастици

Posljednji pozdrav dragoj

DRAGANU IVANOVIĆU Tvoj iznenadni odlazak ostavio je bol i tugu u našim srcima. Hvala ti za bratsku ljubav. Kroz najljepše uspomene vječno ćemo te čuvati od zaborava.

BORIKI

БОРИ ЈОВАНОВИЋ

od porodice pok. SLOBA i ANE JOVANOVIĆ

Почивај у миру, драга тетка, чуваћемо успомену на тебе!

572

С поштовањем, ВАСИЉ МИТРОВИЋ са породицом

Dragoj sestri, zaovi i tetki

UTO i JUCA 551 Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

488 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

DRAGANU IVANOVIĆU BORI JOVANOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitost, častan i dostojanstven život. Počivaj u miru.

Tvoja dobra i plemenita duša ostaće vječno u našim srcima. Počivaj u miru. GOLUB i VINKA sa porodicom 510 Posljednji pozdrav dragom i voljenom brataniću i bratu

Brat SVETO sa porodicom 525

BORI

Bila si borac, nosila se sa tugom i bolom dugi niz godina za tvojim sinom Borisom. Sad si odmorila kod njega. Osjetiće on da su mu tu majka i otac da ga pritople, da vide da nije prebolio. Ali ne, tamo nema lijeka, tamo je samo tama. Doviđenja za sva vremena, moja voljena i hrabra sestro Bore.

DRAGANU IVANOVIĆU BORIKA – BORKA Vidojeva JOVANOVIĆ

Tetka MILICA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri. Neka tvoja duša počiva u miru. Sestra JULKA i sestrić RADOVAN sa porodicom

496

Sestra BOSA, sestrići DAVOR i DARKO sa porodicama

498 Dobrom i plemenitom bratu

Posljednji pozdrav 536 Posljednji pozdrav

BORKA JOVANOVIĆ

DRAGANU

Dobra naša, počivaj u miru. 509

RANKO i IRENA LJUMOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav. Porodica pok. BOŠKA IVANOVIĆA

BORIKA JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu

Draga tetka, Cijeli životni put si prošla ostavljajući za sobom dobrotu, toplinu i ljubav. Počivaj u miru.

569 Posljednji pozdrav dragom stricu

Tvoji: snaha VESNA, bratanići IVICA i ALEKSANDAR, snahe SVETLANA i GORDANA sa porodicom 508

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGANU IVANOVIĆU

Nikada nećemo zaboraviti tvoje iskrene osjećaje i pažnju prema nama. Počivaj u miru, dobri naš Draško

Striko, boliš jako. Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

553

VECO sa porodicom

VLADO sa porodicom 554

DRAGANU IVANOVIĆU Svojom dobrotom i plemenitošću zaslužio si vječno poštovanje i sjećanje. STEFAN sa porodicom 552

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. januar 2021.

S tugom se opraštamo od naše drage supruge i majke

Posljednji pozdrav dragoj sestri

JOVE VUČINIĆ Dragoj tetki, posljednji pozdrav

JOVANKI

JOVANKE VUČINIĆ

od DUŠKA i DEJANA sa porodicama i zaove KOSE 520

Uvijek ćeš biti voljena i nikad zaboravljena u našim srcima i mislima. Hvala ti za svu podršku i ljubav koju si nam nesebično pružala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav voljenoj kumi 521

JOVI

Tvoji: VLATKO, MLADEN i ZORICA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. 518

Brat MIĆO sa porodicom i ANKA RADOVA

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Posljednji pozdrav našoj voljenoj babi

Ne postoje riječi koje bi napisali za iskrenu ljubav koju smo imali prema tebi. Počivaj u miru.

JOVANKI VUČINIĆ

Familija pok. BRANA ĐUROVIĆA

516

SNEŽANA i DUŠKO MIRKOVIĆ 519

Draga

JOVANKI

POMENI

Ne postoje riječi koje bi opisale ovu tugu i bol koja nas je obuzela. Ti si bila i ostala najljepši ukras naših života i na tome smo ti beskrajno zahvalni. S ponosom ćemo te pominjati i čuvati od zaborava.

JOVE Hvala na iskrenom druženju i prijateljstvu. Počivaj u miru. STANKA ZUBER sa porodicom 517 Posljednji pozdrav kumi

SJEĆANJE 10. 1. 2021. je 5 godina od smrti moje majke

27. 2. 2021. navršava se 16 godina od smrti moga oca

Tvoji KATARINA i NIKOLA

Posljednji pozdrav dragoj

557

PLANE

VESELINA

ĐURIČKOVIĆ

Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki

Sve što je ljudsko i plemenito krasilo Vas je, sve što bih rekao bilo bi manje od onoga što osjećam u duši. Moji čestiti roditelji.

JOVANKI V. VUČINIĆ Počivaj u miru. MARICA - BEBA pok. DUŠANA M. MARTINOVIĆA sa porodicom

JOVANKI

DRAGOLJUB sa porodicom 561

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju

JOVI

Godina je od smrti drage majke, svekrve, babe i prababe

MILICA sa porodicom

515

556

Posljednji pozdrav voljenoj babi

Posljednji pozdrav našoj dragoj snahi i ujni

Tvoja plemenitost i dobrota će ostati upamćene. Počivaj u miru, neka Te anđeli čuvaju.

564

Porodica tvog pokojnog brata MIKIJA

Počivaj u miru draga tetka

JOVANKE Vladove RADOMAN

Posljednji pozdrav dragoj tetki

rođene Marićević S ljubavlju i poštovanjem, čuvamo te od zaborava.

OLGI JOVANOVIĆ Od unuke MARINE sa porodicom

Sin VASKO sa porodicom

JOVANKI VUČINIĆ

540

Od DESE, MARKA i NENE sa porodicama

JOVE

JOVI

504

479

Godina je od smrti moje voljene majke

Čuvaćemo te od zaborava.

KIĆUN sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj majci

IGOR sa porodicom 513

514

Mojoj dragoj ujni

JOVANKE Vladove RADOMAN Ljubav ne umire. Zauvijek ćeš biti u mom srcu. Nedostaješ... Teško je i danas reći da te nema više. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

OLGI JOVANOVIĆ 478

Od ćerke NEĐELJKE sa porodicom

JOVI

Zauvijek će nam ostati u sjećanju naša draga zaova i tetka

Pamtim tvoju plemenitost i dobrotu od djetinjstva do danas. Hvala ti za svu ljubav i toplinu. SAŠKA BALETIĆ 537

541

Ćerka DRAGICA

Godina je od smrti naše voljene babe i prababe

Posljednji pozdrav snahi

JOVANKE Vladove RADOMAN BRANKA VUKČEVIĆ JOVI STANKA, VESNA i BILJANA 527

Bila si kao rođena sestra, puna pažnje i brižnosti. Počivaj u miru. MILEVA i NIKOLA MIRKOVIĆ 538

Znala si koliko smo te voljeli, ali nikad nećeš znati koliko nam nedostaješ. Zaslužila si vječno poštovanje i sjećanje. Od unučadi NENADA i MARIJE sa porodicama 542

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. januar 2021.

Dana 12. januara 2021. navršiće se godina od kada nije sa nama naš voljeni suprug i otac

10. 1. 2016 - 10. 1. 2021.

MIODRAG – MIKI GVOZDENOVIĆ Previše je tuge, a riječi premalo da kažemo koliko nam nedostaješ. Koliko nedostaješ tvom Balši koji nema dana da te ne spomene. Kako da mu objasnimo da više nema njegovog tatice. Kako, Miki, kada se on potajno nada da ćeš mu doći i iznenaditi ga nekim poklonom i obasuti ljubavlju i pažnjom kojom si samo ti znao i umio. Dok živimo mi, živjećeš i ti u najljepšim uspomenama.

Danas su dvije godine od smrti našeg

TUŽNO SJEĆANJE

i dvije godine i osam mjeseci od smrti našeg

JASNA TATAR Pet godina, a kao da je juče bilo. Uvijek si sa nama, nasmijana, dobra, pažljiva... Ponosni što si baš naša bila ostaješ vječno urezana u našim srcima.

VLADANA – BAĆKA

RAIČKOVIĆA

Tvoji: ACO, NATAŠA, NIKOLETA, MARIJA i MIHAILO

Zauvijek tvoji BALŠA i SANJA

DRAGANA – RACA

495

544 Prošla je godina od kada nije sa nama naš dragi i nikad prežaljeni brat

Pet godina je od smrti naše drage

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga ostaju vječno. Nikada vas nećemo i ne možemo zaboraviti. Uvijek ste sa nama u našim mislima i razgovorima. Počivajte u miru.

JASNE

MIODRAG GVOZDENOVIĆ Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu i nevjericu da nisi više sa nama jer si ti uvijek tu u našim mislima i sjećanjima. Naša zvijezda vodilja za sve. Nedostaješ, Miki, svakog dana sve više jer voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sa ljubavlju i tugom sjećaju. Tvoje sestre SLAVICA i TANJA 545

RACO, SEKA i MIA

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje bol i tugu za tobom. Uvijek ćeš ostati u našim srcima voljena i nikad zaboravljena. Tvoji: VOJO, MARINA i NIKOLA 539

473

Dana 10. januara 2021. navršava se 40 dana od smrti našeg dragog supruga i oca

Draga naša

Godina je prošla otkako te nema, voljeni tata

MARKA VESNA MAJSTOROVIĆ MIODRAG GVOZDENOVIĆ Sudbina nam te ote. Dani prolaze, ali teško pronalazimo utjehu koja će nam ublažiti bol i tugu za tobom. Fališ nam svakog dana jer oni prolaze bez tvoje ljubavi, topline, dobrote, plemenite duše, zaštite... Nedostaješ u svakom osmijehu, suzi, riječi, tišini, a nedostajaćeš samo još više za sve što je došlo i što tek dolazi. Tvoja nepokolebljiva snaga i vedar duh vječno će živjeti u našim srcima i mislima. Volimo te.

Tvojim odlaskom, u našim srcima si ostavio veliku bol i prazninu. Počivaj u miru, voljeni naš Maśa. Tvoji: STANKA, PEĐA i IVAN

543

Godina je već prošla. Nedostaje tvoja pažnja, ljubav, ali te u mislima i srcu sebično čuvamo od zaborava, jer voljeni nikada ne umiru, dok žive oni koji ih vole.

Tvoji: IVAN, JELENA i KRISTINA

Navršava se 10 godina od smrti

40 dana od smrti 468

Tvoja NATAŠA, MILOŠ i ALEKSA 546

Navršava se godina od smrti

DRAGA

MIODRAG GVOZDENOVIĆ Tajo moj, godina je bez tebe. Bol i sjećanja su jedino što je ostalo. Hvala ti za svaki osmijeh i obrisanu suzu. Hvala ti na bezuslovnoj ljubavi i podršci. Volimo te.

BORILOVIĆA

MARKA

Draga braćo, riječi je malo a bola previše da bih opisala što osjećam vašim odlaskom. Otvorili ste mi veliku ranu na srcu, koja će tu ostati dok sam živa. Počivajte u miru. Vaša sestra MILEVA sa porodicom

Tetka, Vrijeme je stalo od kada si nas napustila. Imaš vječnost u našim srcima.

Tužno sjećanje

Tvoji: VANJA, ANJA i MARIJA

550

10 godina

Tvoji: SANDRA, ŽELJKO, NAĐA, ANDRIJA i STAŠA

VESNE MAJSTOROVIĆ

40 dana 469

547 Navršava se godina od smrti

TUŽNO SJEĆANJE 10. 1. 2014 – 10. 1. 2021.

DRAGO

BORILOVIĆ

MARKO

Bol i tuga se ne mjere riječima, već prazninom koju ste ostavili vašim odlaskom.

MIHAILO – MIŠKO Ilijin MILONJIĆ Sedam godina od kada nijesi sa nama. Nedostaješ. Zauvijek u našim srcima i mislima. S ljubavlju, Tvoja porodica NENAD, NINA, MACA i unučad 472

e-mail: oglasno@pobjeda.me

549

Vaši: ZDRAVKO, LAZAR, STANKA, ANA i JOVANA

VESNE MAJSTOROVIĆ Draga sestro, hladnoća oko srca ne prestaje, nema sestrinske topline i nježnosti. Koga da zagrle bratske ruke. Tugu i ljubav prema tebi ne možemo opisati riječima. Nosićemo je u našim srcima.

Brat RANKO i snaha LJILJA 470

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. januar 2021.

Svaki novi udarac produbljuje rane i ostavlja ožiljke na našim srcima tugom protkana. Budi sjećanja na djetinjstvo, odrastanje i zrelost koja od nas očekuje da prihvatimo život, jer se mora nastaviti bez Vas. otac

MIJAJLOVIĆ

majka

MILADIN

VASA

11. 1. 1981.

22. 12. 2011.

Dragi naši,

brat

sestra

SLAVKO

RADA MIJUŠKOVIĆ

26. 10. 2011.

brat

BRATO

29. 5. 2011.

brate

11. 1. 2016.

snaho

BANJO

OLJA

4. 12. 2020.

17. 11. 2020.

Još jedan nemio san… San, koji vas odnese u strahu od buđenja, da možda na javi nećete biti zajedno… Spavajte, voljeni naši, u zagrljaju i miru, a nama za utjehu podariste najljepšu ljubav koju ste izgradili. Ponosni, jer smo dio VAS! Sin, brat i đever SLOBODAN, kćerke, sestre i zaove MILENA, DANICA, ZORKA, NINA, MARINA i ŽELJKA sa porodicama 489 Četiri su godine od smrti naše drage

I poslije 40 dana dragi naši

Navršava se 40 dana od smrti i Uskoro će dva mjeseca od smrti

SLAVICE Boškove VUJOVIĆ

BANJA

Jednako nedostaje, kao i prvog dana.

BANJO

NJENA PORODICA

OLJA

482 Anđele i ponosu, hvala ti što si bila naša

JOVANA D. TOMIĆ

Bol i tuga su isti kao onog dana kada ste nas zauvijek napustili. Tužno i pretužno je prolaziti pored vaše kuće u Ribljaku, gdje smo se dugi niz godina okupljali kao braća i najbliži rođaci. Uspomena na vas će trajati dok mi trajemo i sjećanje na druženje koje smo najviše imali u Ribljaku za koji ste bili toliko vezani. Počivajte u miru.

MIJAJLOVIĆ

OLJE

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za vama. Svakim danom sve više nedostajete. Banjo, hvala ti za bratsku pomoć i pažnju koju si mi uvijek pružao. Nedostaje nam tvoj vedar duh i lijepi razgovori. Olja, hvala ti na lijepim susretima i pažnji koju si mi uvijek poklanjala od kada si došla u kuću Mijajlovića. Neka vaše dobre duše počivaju u miru, a mi ćemo se sjećati lijepih trenutaka koje smo proveli sa vama.

RAJKA sa porodicom 467 Dana 10. januara 2021. navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

VESKO i OLJA MIJAJLOVIĆ sa porodicom

Tvoji: TATA, MAMA i BRAT

484 Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša

BANJA Miladinovog MIJAJLOVIĆA

466 Dana 10. januara 2021. pet godina je od smrti naše drage MAJKE

Nedostaješ... ne možeš ni da zamisliš koliko... svaki onaj list i svaki korak na tebe podsjeća. Fali tvoja bezgranična ljubav i oslonac i tvoje veliko srce... da si srećan zbog petica i rođendana, nedostaje nam Ribljak... ali čuvaš nam babu… a mi živimo sa bolom i trudimo se da budemo onakvi kakve si nas stvorio i još bolji.

JOVANA Draganova TOMIĆ Ostavila si mnoge uspomene da te vječno pamtimo, ne zaboravimo i sa ponosom pričamo o tebi. Stric SLOBO, strina RUŽA, sestre TIJANA i ITANA 485

Tvoji NAJMILIJI 505

PLANE ĐURIČKOVIĆ S ponosom, ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Kćerke MILKA, DRAGICA i DARINKA sa porodicama 492

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 10. januar 2021.

Dana 13. januara 2021. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog i nikad prežaljenog brata

PAVLA Nikolinog KUZMANA

MILORADA - BATA Damjanovog RADONJIĆA

Govorio si da, kada dođe ovaj trenutak, da će nam biti neobično. Da će biti ovako, nismo mogli ni pretpostaviti. Čekamo da se odnekud pojaviš i sa osmijehom kažeš ono tvoje: „Jeste li me zvali“. Nikada nećeš saznati koliko je teško i koliko boli tvoj odlazak, koliko nam nedostaješ i koliko ćeš nam tek nedostajati! Trudimo se da ispoštujemo tvoju želju, da imamo mjeru u svemu, pa i u bolu koji osjećamo. Moramo biti dostojanstveni, na isti način kao što si ti bio tokom sedamnaest godina borbe sa opakom bolešću. Nisi se predavao ni onda kada ti je bilo najteže. Pronalazio si neku nadljudsku snagu da savladaš sve prepreke i makar na određeno vrijeme pobijediš bolest. A sve zbog nas, zbog tvoje porodice, koja ti je neizmjerno zahvalna na svemu. Praznina koja je ostala tvojim odlaskom ne može se nadoknaditi. Nama ne preostaje ništa drugo nego da nastavimo putem koji si ti trasirao. Bio si i ostaćeš naš uzor, ponos, naš najveći zaštitnik! Porodica duguje zahvalnost i veliko ljudsko hvala dr Vladimiru Brajoviću, urologu, koji je tokom dugogodišnje Pavlove bolesti bio njegova i naša bezrezervna pomoć i podrška. Takođe, hvala doktorima i osoblju Kliničko-bolničkog centra Crne Gore i Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ Brezovik. Ovim putem zahvaljujemo svima koji nam putem telegrama, poziva, poruka izraziše saučešće i uputiše riječi utjehe u teškim trenucima.

Dragi Bato, dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Bol i tuga koji su se uselili u naše živote nakon tvog fizičkog odlaska, naši su stalni pratioci. Hvala ti što si postojao i naučio nas kako se život voli i pored težine koju si nosio na svojim plećima od samog rođenja. Hvala ti na ljubavi kojom si nas obasipao. Hvala ti, blagorodna dušo, na svim srećnim trenucima dok smo svi bili zajedno. Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji nam lično izjaviše saučešće, putem telegrama ili poziva. Hvala komšijama, prijateljima i rođacima koji su bili uz nas tokom višegodišnje bolesti našeg Bata. Hvala Kliničkom centru Crne Gore, Domu zdravlja Blok V i njegovim izabranim doktorima dr Ani Ičević, dr Neveni Bogićević i dr Danki Koljenšić koji svojim visokim profesionalizmom i nadasve ljudskim odnosom produžiše i olakšaše život našem Batu. Neizmjernu zahvalnost dugujemo ustanovama u kojima rade njegove sestre Nada i Vesna: JPU „Ljubica Popović“ i JP Putevi Srbije, izvršnom direktoru za naplatu putarine, rukovodiocu Odjeljenja na nadzor naplate putarine, šefovima, kolegama i koleginicama Odjeljenja nadzora analitike i terenske kontrole i sindikatu na velikom razumijevanju, pomoći i podršci tokom višegodišnje bolesti našeg Bata.

U nedjelju, 10. januara, uža porodica će posjetiti Pavlovu vječnu kuću na Cetinju. Ožalošćene sestre NADA i VESNA

Supruga RADMILA, sinovi IVAN i ILIJA, snahe TIJANA i TAMARA, unučad NIKOLA, KSENIJA, LUKA, DANILO i ITANA

481

497

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš voljeni

Danas se navršava šesnaest godina od prerane i iznenadne smrti našeg jedinog sina i brata

IN MEMORIAM

ŽELJKA Radevog ŽARIĆA prof. dr DRAGUTIN SAVJAK

DRAŠKO Radovanov ČARAPIĆ

2011–2021.

Čuvamo te u srcu. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Sa ponosom te čuvamo u našim srcima.

Prepune tuge i bola, godinama prebiramo sjećanja na radosti i tuge našeg zajedničkog življenja sa Tobom. Prerano je bilo za tvoj odlazak iz toplog porodičnog gnijezda, koji poremeti sva naša planiranja i nadanja. To nikada nećemo prežaliti i preboljeti. Tvojoj plemenitoj i toploj duši mir i spokoj a nama vječna tuga i ponos na tebe. Tuguju za tobom tvoje: majka RAJKA i sestra DANIJELA 503

Tvoje ANA i VESNA

Dragi MAŠA i IVAN sa porodicama

474 Navršava se 40 dana od smrti mog voljenog brata

Dragi

471

MARKO

Sa tugom se opraštamo od našeg đevera i strica

Beskrajnom ljubavlju i poštovanjem čuvamo te od zaborava, a vrijeme koje prolazi ne briše sjećanje na tvoje veliko srce.

DUŠKA

RAJKA VRAČARA 1934–2021.

Sestra NENA sa porodicom

PAVIĆ i ZORE, NIKOLA i SANJA sa porodicama

MARKO 480 Tvoju dobrotu, plemenitost i ljubav čuvaćemo od zaborava u svojim srcima.

Dragi

NATAŠA sa porodicom 491

494

MARKO

Čuvaćemo uspomenu na njegovu ljubav i plemenitost i biti ponosni na njegov častan i svijetao životni put. Počivaj u miru, dragi naš Rajko. Tvoji: RADA, ŽARKO i VERA VRAČAR 487

U najljepšoj uspomeni ćemo čuvati sjećanje na tvoj blagi lik i plemenitost. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Porodica KLAĆ 493

TV program

Neđelja, 10. januar 2021.

SERIJA Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

FILM

RTCG 1 21:30

PRVA TV 23:15

Roki

Najjači glas

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni pr, r. 10:30 Dječije popodne, r. 10:55 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Dokumentarni pr, r. 13:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13:30 Dokumentarni serijal, r. 14:05 Dokumentarni prog. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Robin Hud, regionalni magazin 17:10 Božićni ustanak, s. 18:00 Dokumentarni prog. 18:50 Program za djecu 19:10 Nacionalni parkovi, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Crna Gora i velike sile, r. 21:00 Dokumentarni serijal 21:30 Najjači glas, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Prikazanje, film 02:25 Robin Hud, r. 03:35 Dokumentarni pr, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:30 Muzika 07:00 Koncert 07:30 Rukomet (m): Švedska – Crna Gora, kvalifikacije za EP, snimak 09:00 ABS – automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, r. 09:30 Rukomet (ž): Budućnost – Borusija, LŠ, snimak 11:00 Podmornica, s. 12:00 Bon Apetit, dok. serijal 14:00 Grad na granici, s. 16:00 Sin, r. 16:40 Dokumentarni program 17:30 Imam nešto važno da vam kažem, film 19:00 Igram svoju igru, e. 19:30 Dnevnik 2 20:00 Skrivena kamera, e. 20:50 Košarka: Mornar – Zadar, 14. kolo, ABA liga, direktno 23:00 Podmornica, s. 00:00 Birmingemska banda, s. 02:00 E sport

08:45 Pepeljuga, crtani film 10:00 Muzički program 12:00 Andrija i Anđelka, s. 13:00 Muzički program 15:45 Auto moto show 16:15 Tate, r. 17:45 Šok tok, e. 19:00 Žurnal 19:30 Ekipa, film 21:00 Muzički program 23:15 Roki, film 01:15 Šok tok, r. 02:30 Roki, r. 04:30 Čaruga, r.

NOVA M 06:40 07:20 07:30 09:00 11:00 11:10 12:15 12:45 13:00 13:20 14:50 15:00 15:20 16:15 18:00 18:40 19:45 21:00 22:00 23:40 01:15

Centralni dnevnik, r. Sportisimo Muzički program Nakit tv Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. Zoom, e. Kapital, e. Vijesti Pare ili život, r. Sportisimo, e. Vijesti Zdravo misli Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Pare ili život, s. Kuzgun, s. Balkanskom ulicom, e. Muzički program Gledajući detektive, r. Taktička sila, r.

VIJESTI 07:10 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, crtana serija 07:50 Bejblejd, r. 08:10 Pčelica, e. 10:05 Veliko ulaganje, film 12:00 Vijesti 12:06 Ljubav je sve što nam je potrebno, film 14:00 Vijesti 14:07 Majke i kćeri, r. 15:40 Život sa planinom, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:50 Ima jedno mjesto, e. 17:55 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Velika očekivanja, film 21:00 Dokumentarni program 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Dnevna pjena, film 00:30 Novac, r. 02:00 Barbara, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r. 15:30 Premijera Vikend specijal

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

18:30 Scena, pregled sedmice 19:10 Film 21:10 Film 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 10. 01. 2021.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

-1° 14° 2° 2° 12° 7° 10° 13° 0° 11°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

2° -3° -2° -2° 6° -4° -2° 8° 7° -6°

7° -1° -1° -1° 11° -2° -2° 11° 13° -3°

Ponedjeljak 11. 01. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

7.11 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-3° 9° 0° 1° 8° 0° 7° 8° -1° 7°

ZALAZAK SUNCA

16.29 sati

Sjutra umjereno do pretežno oblačno, mjestimično sa padavinama, intenzivnije padavine u jutarnjim satima. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha -7 do 10, najviša dnevna -2 do 14 stepeni.

www.meteo.co.me

Utorak 12. 01. 2021.

Magazin

Neđelja, 10. januar 2021.

RazgovoR: Crnogorski pjevač Danijel Alibabić o D mol školi, festivalu, nastupu Isaka Šabanovića

Svaka kriza posebno je inspirativna za umjetnike Nije postojala jasna predstava sa koliko teškom situacijom su se muzičari suočili i koliko brojčano ljudi živi od muzike. Nijesmo čak predložili ni modele prevazilaženja krize, niti se organizovali da nastupamo na način koji će nam obezbijediti minimum održivosti, poštujući epidemiološke mjere. U narednom periodu ćemo djelovati organizovanije i obratiti se onima koji mogu da nam pomognu da pokušamo da ublažimo posljedice ove krize PODGORICA- Crnogorski pjevač Danijel Alibabić, uprkos krizi i ne tako čestim nastupima, ne gubi entuzijazam da za muzičare u Crnoj Gori stižu bolja vremena. On je za vrijeme epidemije vrijedno radio sa djecom u svojoj D mol školi a uspio je i da organizuje onlajn dječiji festival. On u razgovoru za Pobjedu, ističe da je svaka kriza inspirativna za umjetnike, te da je on slobodno vrijeme iskoristio da stvara kvalitetnu muziku koju će publika imati priliku da čuje u narednom periodu. POBJEDA:Da li ste vrijeme od kada vlada korona virus iskoristili da nešto novo izbacite iz Vaše muzičke radionice? ALIBABIĆ: Preorjentisao sam se na D mol školu, komponovanje, pisanje, organizovanje prvog onlajn D mol festivala. Neke stvari iz moje muzičke radionice su već objavljene, a neke će biti objavljene u narednom periodu. Odlučio sam da pokrenem neka važna pitanja od značaja za dječiju muziku i muziku uopšte. Iza mene je veoma produktivan period, a ispred mene, nadam se, još produktivniji. POBJEDA: Složena situacija sa korona virusom uzdrmala je i muzički svijet, koliko je teško opstati u muzičkom svijetu u ovom specifičnom vremenu? ALIBABIĆ:Važno mi je da napomenem da kada se kaže ,,muzički svijet“, to nijesmo samo mi koje publika sluša ili vidi na sceni, već veliki broj ljudi i organizacija koje, produkcijski i organizaciono, stoje iza svega i koji, takođe, žive od muzike. Dakle, oni koje publika sluša i gleda na sceni, brojčano su manji dio muzičkog svijeta. U ovoj situaciji, kada se nijesu mogli održavati nastupi pred publikom, što čini značajan dio prihoda svih muzičara, možemo pretpostaviti da je egzistencija naše industrije, i na lokalnom i na svjetskom nivou, ugrožena. Nadam se samo, da su mnogi zadržali kreativnu energiju, a da će publika biti željna novih pjesama i muzičkih dešavanja, pa da će se situacija, kad sve ovo prođe, brzo stabilizovati, a finansijska šteta, bar djelimično, nadoknaditi. Dobro je da se ponešto dešavalo u medijima i onlajn prostoru i da će se muzička industrija, tokom 2021. vraćati u formu, sa puno energije i entuzijazma. POBJEDA: Imate li nastupe, da li ste zadovoljni po tom pitanju?

Danijel Alibabić

ALIBABIĆ: Zadovoljan sam što sam kroz D mol školu, onlajn D mol festival i probe hora, kao i neke festivale, imao utisak da moji nastupi imaju kontinuitet. Drugim riječima, u odnosu na okolnosti, nema razloga da budem nezadovoljan. POBJEDA: U kojoj mjeri je država pomogla muzičare da prebrode period kada su bile zabranjene svirke? ALIBABIĆ: Da bi vas neko pomogao, morali ste da tražite pomoć, tj. da skrenete pažnju na problem s kojim se srijeće vaša branša. Nijesmo dovoljno skrenuli pažnju na našu branšu i nijesmo djelovali organizovano. Uopšte nije postojala jasna predstava sa koliko teškom situacijom su se muzičari suočili i koliko brojčano ljudi živi od muzike. Nijesmo čak predložili ni modele prevazilaženja krize, niti se organizovali da nastupamo na način koji će nam obezbijediti minimum održivosti, poštujući epidemiološke mjere. U narednom periodu ćemo djelovati organizovanije i obratiti se onima koji mogu da nam pomognu da pokušamo da ublažimo posljedice ove krize. POBJEDA: Što je to što Vas pokreće da živite i stvarate muziku u ovom specifičnom vremenu? ALIBABIĆ: Ovo je vrijeme pokazalo koliko je muzika važna za opstanak čovječanstva. Zahvaljujući m u z i c i , o d r ž a v a l o s e raspoloženje i u trenucima potpunog zatvaranja. I ja sam sa svoje terase organizovao neke performanse. Naučili smo u ovom vremenu da ne očekujemo ništa, a da i dalje radimo, pa vjerujem da će se

to pokazati kao dobra životna lekcija. Svaka je kriza posebno inspirativna za umjetnike, pa ni ja nijesam izuzetak. Mene pokreću ljudi koje volim, djeca sa kojom radim i kolege koje stvaraju divnu muziku. POBJEDA: Da li ste možda ispratili nastup našeg takmičara Isaka Šabanovića u Zvezdama granda, i što generalno mislite o regionalnim takmičenjima? ALIBABIĆ: Naravno da jesam. Na svom FB profilu sam nazvao njegov nastup renesansom, jer me taj nastup, na trenutak, vratio u vremena kada se stvarala dobra muzika. Dobra muzika i dobra vremena često idu zajedno. Takođe, srećan sam da je neko iz Crne Gore osvojio sve simpatije u regionu, kako svojim glasom i lakoćom pjevanja, tako i svojom energijom, koja zvijezdu odvaja od svih ostalih dobrih pjevača. On je svakako, ta nova zvijezda ovih prostora i ja sam siguran da će istovremeno biti i zalužan za povratak kvalitetne muzike. Radujem se zbog Isaka i svim srcem sam uz njega. POBJEDA: P l a n ov i z a naredni period? ALIBABIĆ: Puno ih je. Biće nova kompozicija koja za temu ima Crnu Goru, biće novih tekstova i aranžmana. Biće učešća na festivalima. Očekujem da će, vakcinacijom, stati epidemija i da ćemo se vratiti dobrim, starim nastupima, koji su najmiliji dio nas muzičara, u direktnom kontaktu sa publikom. Planiram da nadoknadim sve propušteno i da nakon ovog perioda, uđem u svoju još bolju muzičku i životnu fazu. B.P.