Dnevni list Pobjeda 14.01.2020. by Pobjeda

Brojne reakcije na hapšenje urednika portala IN4S i Borba zbog objavljivanja lažne informacije o eksploziji u Vili „Gorica“

Raičević i Živković brane se sa slobode

Istraživački centar Skupštine analizirao odnos crkve i države u pojedinim zemljama EU

U Danskoj i Grčkoj crkva je državna U Francuskoj je zakonom iz 1905. godine predviđen režim razdvojenosti crkve i države, ukinut je crkveni budžet, isplata svešteničkih plata i ostale subvencije iz javnih fondova, a nakon toga vlasništvo nad postojećim građevinama Rimokatoličke crkve i odgovornost za njihovu popravku prenijeti su zakonima na državu i opštine STR. 9.

U toku neformalni razgovori o širenju EU, konkretni potezi i dalje na čekanju

Prijedlozi o proširenju na dnevnom redu tek u martu

STR. 3.

Zbog hapšenja urednika dva portala oštro su reagovala neka novinarska udruženja i više nevladinih organizacija uz ocjenu da takav postupak vlasti nije u skladu sa demokratijom i da država na takav način ulazi u opasnu zonu kršenja slobode govora i pokušaja cenzure . Tužilaštvo je saopštilo da će procesuirati bilo koju osobu, bez obzira na profesiju ili funkciju, ukoliko su u radnjama „ostvareni bitni elementi krivičnog djela“

M. BABOVIĆ

STR. 6. i 7.

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša o plaćanju poreza i reprogramu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu na javnoj raspravi do 15. februara

Privredni sud prihvatio 450 zahtjeva za stečaj STR. 5.

Turističke agencije dužne da osiguraju putnike

Predsjednik Administrativnog odbora o konkursu za izbor prvog čovjeka Državne izborne komisije

STR. 4. i 5.

I. BOŽOVIĆ

Policija traga za napadačem na Dražena Vojvodića, utvrđen i motiv ranjavanja

Metak upozorenja zbog poslova sa drogom STR. 10. i 11.

Istraga o likvidaciji Cetinjanina za koju se sumnjiče tri osobe

Odluka o optužnici za ubistvo Đuričkovića do sredine februara

STR. 10. i 11.

Škrelja: DIK će do marta imati novog predsjednika

STR. 2.

Politika

Utorak 14. januar 2020.

Predsjednik Administrativnog odbora najavio raspisivanje konkursa za izbor prvog čovjeka Državne izborne komisije

Škrelja: DIK će do marta imati novog predsjednika Očekujem da će Komisija raditi u punom kapacitetu u izbornoj godini – kazao je Velizar Čađenović, sekretar DIK-a PODGORICA – Javni konkurs za novog predsjednika Državne izborne komisije biće raspisan ovih dana, tako da će on biti izabran najkasnije do marta – kazao je za Pobjedu Luiđ Škrelja, predsjednik Administrativnog odbora. On je potvrdio da sadašnjem predsjedniku DIK-a Đorđiju

Vukčeviću ističe mandat zbog sticanja uslova za starosnu penziju, ali, kako je kazao, Komisija neće biti paralisana u izbornoj godini. – Nema razloga za zabrinutost da će DIK biti paralisana u izbornoj godini. Odmah ćemo preduzeti mjere koje su

Velizar Čađenović

predviđene zakonom, jer Vukčević ispunjava uslove za starosnu penziju. Biće objavljen javni oglas i do marta najkasnije dobićemo predsjednika Državne izborne komisije – istakao je Škrelja. On je rekao da će „sve biti u redu za one koji žele i hoće da rade“. – Za razliku od onih koji samo gledaju da nađu neku grešku – rekao je Škrelja. Ni u Državnoj izbornoj komisiji ne vide razlog za zabrinutost što Vukčević stiče uslove za starosnu penziju. – Očekujem da će Komisija raditi u punom kapacitetu u izbornoj godini, kao i uvijek što je radila – kratko je Pobjedi kazao Velizar Čađenović, vić sekretar DIK-a. Zabrinutost da će DIK u izbornoj godini biti paralisana, iskazao je Centar za građansko obrazovanje.

KONTRADIKTORNO: Ura predlaže izmjenu Ustava iako bojkotuje ovaj saziv parlamenta

Traže da predsjednik države ne smije biti član partije PODGORICA - Građanski pokret Ura najavio je da će tražiti podršku svih poslanika zbog izmjene Ustava u članu 97 u kojem u ovom trenutku nije predviđeno da predsjednik Republike Crne Gore ne smije istovremeno biti i član političke partije. Traže da se u pomenutom članu 97 doda i formulacija kojom bi predsjednik države bio dužan da nakon stupanja na dužnost da ostavku na članstvo u partiji i o tome prilikom polaganja zakletve obavijesti Skupštinu Crne Gore. – Danas imamo najilustrativniji primjer koliko je važna ova formulacija u članu 97 jer, nažalost, umjesto predsjednika svih crnogorskih građana imamo partijskog predsjednika koji je ujedno i predsjednik stranke. On umjesto da sabira i predstavlja cio crnogorski narod i podstiče na prevazilaženje podjela u društvu radi sasvim suprotne stvari. Crnoj Gori u budućnosti treba predsjednik svih njenih građana i u

Dritan Abazović

formalnom i praktičnom smislu – ističu u GP Ura. Zahtjev Ure je kontradiktoran imajući u vidu da njihov poslanik Dritan Abazović bojkotuje parlament u ovom sazivu, a nijesu željeli da učestvuju u radu Odbora za izbornu reformu. Za promjenu Ustava neophodna je dvotrećinska većina svih poslanika. Iz Ure kažu i da je praksa zemalja Evropske unije da državni funkcioner bude zakon-

ski onemogućen da akumulira moć na različitim pozicijama u javnom životu. – Formulaciju kojom bi se dopunio član 97 Ustava Crne Gore, a što kao stranka predlažem o, n a l a z i m o u n a š e m neposrednom okruženju. Naime, u Hrvatskoj je u njihovom Ustavu u članu 96 jasno predviđeno da predsjednik nakon stupanja na funkciju ne smije biti i član partije – pojašnjavaR. P. ju oni.

Luiđ Škrelja

Iz te organizacije ukazali su na to da Vukčeviću prestaje mandat 17. januara ove godine, jer navršava 67 godina i stiče uslove za starosnu penziju. – Odlaskom Vukčevića, centralna izborna institucija u izbornoj godini biće onemogućena da održava sjednice i sprovodi ostale redovne aktivnosti, što dodatno i nepotrebno opterećuje tekuće probleme vezane za izbornu materiju – poručeno je iz CGO. Vukčević je na funkciju predsjednika DIK-a izabran u martu ove godine. Mjesto predsjednika DIK-a, do izbora Vukčevića, bilo je upražnjeno od 7. oktobra 2018. godine, kada je tadašnjem predsjedniku Budimiru Šaranoviću istekao četvorogodišnji mandat. Administrativni odbor od tada je raspisivao tri konkursa za iz-

bor predsjednika te institucije, od kojih dva puta bezus p j e š n o. Na p o s l j e d n j i konkurs, pored Vukčevića, kandidati su bili Bešir Kajević, Šefket Krcić, Amer Šukurica i Jovan Vojinović. Državnu izbornu komisiju čine predsjednik i deset članova u stalnom sastavu i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste. Predsjednika DIK-a, po Zakonu o izboru odbornika i poslanika, imenuje Skupština, na prijedlog Administrativnog odbora, nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa. Predsjednik DIKa mora biti diplomirani pravnik i imati najmanje deset godina radnog iskustva u struci i ne smije biti član organa upravljanja političke partije u posljednje tri godine. Predsjednik i sekretar Državne izborne komisije

dužnost obavljaju profesionalno. Novi predsjednik DIK-a, ako bude izabran do marta, počeće četvorogodišnji mandat na čelu Komisije po sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika, jer je prijedlog novog akta krajem decembra povučen iz skupštinske procedure i ponuđen opoziciji kao platforma za razgovor o izmjenama tog zakona. Radna grupa 1 Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva predložila je bila parlamentu novi zakon, po kojem bi naziv Državne izborne komisije bio promijenjen u „centralna izborna komisija“, a njen sastav bio bi u potpunosti profesionalizovan. Mandat DIK-a bio bi, po predloženom zakonu, pet godina, umjesto četiri, što je sada slučaj. I. K.

NOVI ISPAD: Ministar vanjskih poslova kritikovao potpisnike Apela 88 iz Srbije PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da su odnosi Beograda i Podgorice veoma loši zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ocijenio da onaj ko u Srbiji prihvata njegovo donošenje „izdaje svoju zemlju“.

Dačić: Podrška za Zakon je izdaja srpske države

– Taj ko to toleriše, taj izdaje svoju zemlju, ali problem je što su to interesni krugovi – rekao je Dačić u emisiji ,,Pravi ugao“ Radio-televizije Vojvodine, komentarišući potpisivanje Apela 88, prenosi agencija Beta. Povodom optužbi da je ,,prebrojavao krvna zrnca“ građana Srbije koji podržavaju vlast crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića u donošenju Zakona, Dačić je naveo da je ,,pričao o moralnoj obavezi tih ljudi“. – Treba da se razbije ta imperija, to su agenture crnogorske službe koje rade protiv Srba, normalno je da treba da branimo naš narod. Ima li na vlasti u Crnoj Gori nekog ko je Srbin? Ja takvog ne znam. A to nije prebrojavanje krvnih zrnaca? Onaj ko mene osuđuje, prvo treba da osudi Mila Đukanovića pa onda mene – dodao je šef srpske diplomatije. On je odbacio optužbe da Beograd destabilizuje Crnu Goru. – Nikada nijesmo rekli da želimo da Crna Gora bude sa Srbijom u jednoj državi, niti smo donosili akte koji bi imali bilo kakve veze s unutrašnjim

odnosima u Crnoj Gori. U Crnoj Gori stalno tvrde da Srbija navodno želi da ponovo bude u istoj državi sa Crnom Gorom. Ne da ne želimo, nego je to završena priča – kazao je Dačić. Naveo je da je Srbija izrazila nezadovoljstvo zbog donošenja Zakona za koji smatra da je uperen protiv srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve i apelovao na vlasti Crne Gore da taj problem bude riješen u miru i dijalogom. Dačić je rekao da je Srbija osudila pokušaj paljenja crnogorske zastave tokom protesta ispred Ambasade Crne Gore u Beogradu 2. januara, ali je oci-

jenio da taj incident ,,nema veze s uzrokom krize, donošenjem zakona protiv kojeg su Srbi i SPC“ i dodao da Beograd ,,osuđuje to što se izvor krize traži u nekom drugom“. Kazao je da su na prijemu koji je priredio za šefove diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Srbiji bili svi šefovi stranih ambasada, uključujući ambasadora Crne Gore Tarzana Miloševića, ali da nije imao prilike da razgovara s njim o aktuelnoj situaciji. Istovremeno, nekoliko studentskih organizacija juče je tražilo da se Milošević kao ambasador Crne Gore proglasi personom non grata. R. P.

Politika

Utorak, 14. januar 2020.

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije objaviće 15. januara konkurs za rukovodioca

Milašinović v.d. direktora ASK-a PODGORICA - Savjet Agencije za sprečavanje korupcije izabrao je juče Sava Milašinovića za vršioca dužnosti direktora te institucije i počeo postupak za izbor novog direktora.

Savjet ASK je jednoglasno konstatovao prestanak mandata Sretenu Radonjiću na funkciji direktora ASK i većinom glasova izabrao Sava Milašinovića za vršioca dužnosti direktora ASK. Prema

zakonu, vršilac dužnosti direktora tu funkciju može obavljati najviše šest mjeseci. Milašinović je bio pomoćnik direktora ASK-a. Doskorašnji direktor ASK-a Sreten Radonjić krajem

U toku neformalni razgovori o širenju EU, konkretni potezi i dalje na čekanju

Predstavnici evropskih institucija za proljeće najavljuju otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nazivajući to „ispravljanjem istorijske greške“. Ipak, Francuska i dalje stoji pri uslovu da se prvo dogovori reforma pristupnih procedura, pa tek onda da zeleno svjetlo Tirani i Skoplju PODGORICA/BRISEL – Prva formalna rasprava o prijedlozima za proširenje EU biće održana u martu ove godine. Do tada se ne očekuje zvanična rasprava o ovim pitanjima. To je za Pobjedu kazao evropski diplomata, upitan da li će se u januaru raspravljati o prijedlogu za proširenje koji je krajem prošle godine iznijelo devet članica EU. Uz prijedlog Francuske o proširenju EU, devet zemalja članica Evropske unije izašle su sa prijedlozima oko nove metodologije o proširenju koju je Evropska komisija, prema ranijim najavama, trebalo da usvoji do kraja januara ove godine. To se, sudeći prema ocjeni našeg izvora, neće dogoditi. – Neformalne rasprave su u toku – ali prva formalna rasprava biće održana t o k o m sjednice Savjeta za opšte poslove u martu ove godine – kazao je naš izvor. Devet država članica traže od Evropske komisije da se u budućoj meto-

Andrej Plenković

Prijedlozi o proširenju na dnevnom redu tek u martu

prošle godine izabran je za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Javni konkurs za izbor direktora ASK-a biće objavljen 15.

januara, dok je rok za prijavu kandidata 20 dana od dana objavljivanja u štampanim medijima. Predsjednik Savjeta Momčilo Radulović je istakao da su rigorozni uslovi za tu funkciju i da se nada da će neki kandidat imati dovoljno ambicije da se prijavi. R. P.

Ministarka u Vladi Crne Gore o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj

Vučinović čestitala Milanoviću pobjedu PODGORICA - Ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović čestitala je Zoranu Milanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. – U svoje ime upućujem Vam najsrdačnije čestitke povodom pobjede na predsjedničkim izborima. Vjerujem da ćete Vašom inauguracijom opravdati dato povjerenje i raditi na dobrobiti svih hrvatskih građana – navela je Vučinović u čestitki Milanoviću, koji će biti inaugurisan u februaru. Ona je ocijenila da su, izborom Milanovića za predsjednika u momentu kada Hrvatska počinje da predsjedava Evropskom unijom, građani te države jasno pokazali da svoju budućnost žele temeljiti na građanskim vrijednostima. – Takođe, vjerujem i da ćete, sa pozicije predsjednika Hrvatske, Vašom otvorenom politikom dodatno podsticati i promovisati put Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU – dodala je Vučinović. R. P.

Ocjena profesorice na Univerzitetu Donja Gorica Nikolete Đukanović

Brzina pregovora više zavisi od nas, manje od EU PODGORICA - Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović smatra da će proces pristupanja EU najviše zavisiti od samih država Zapadnog Balkana i od brzine reformi koje sprovodimo. Savjet za opšte poslove Evropske unije

dologiji obuhvati grupisanje pregovaračkih poglavlja po glavnim oblastima kao i paralelno, umjesto uzastopnog, otvaranja poglavlja. Ove zemlje smatraju da bi time međuvladine konferencije postale ,,politički relevantnije i interaktivnije“. Iako su i ostale države članice najavile da će tokom januara iznijeti svoje prijedloge o proširenju, to se do sada nije desilo. A ne bi se reklo ni da hoće, imajući u vidu da je EU trenutno opterećena mnogo bitnijim problemima. Jedan od njih je situacija na Bliskom istoku o ko-

joj su prošle nedjelje raspravljali ministri spoljnih poslova EU. Osim toga, poslanici Donjeg doma britanskog Parlamenta odobrili su zakon koji će omogućiti izlazak zemlje iz Evropske unije 31. januara, pa je konačan razvod EU i Londona prioritet Komisije. Evopska unija ima pune ruke posla, ali se, reklo bi se, neće umoriti od priče o proširenju. Predsjedavanje Savjetom EU 1. januara ove godine preuzela je Hrvatska, pa se Balkanci uzdaju u to da bi komšije mogle da ,,poguraju“ ovu temu na dnevni red. Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je juče da će hrvatsko predsjedavanje kroz samit u Zagrebu, u maju, zemljama Zapadnog Balkana dati jasnu evropsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora. On je u intervjuu za Frans 24 ponovio da se očekuje predstavljanje predloga o određenim modifikacijama metodologije pregovaračkog procesa i dodatni izvještaj o napretku Sjeverne Makedonije i Albanije. Plenković kaže i da se nada da



Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je juče da će hrvatsko predsjedavanje kroz samit u Zagrebu, u maju, zemljama Zapadnog Balkana dati jasnu evropsku perspektivu, jasan vremenski okvir, ali i metodologiju budućih pregovora

će to dovesti do postizanja političkog rješenja i vratiti povjerenje tih zemalja u EU. Predstavnici evropskih institucija za proljeće najavljuju otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nazivajući to „ispravljanjem istorijske greške“. Ipak, Francuska i dalje stoji pri uslovu da se prvo dogovori reforma pristupnih procedura, pa tek onda da zeleno svjetlo Tirani i Skoplju. Tema bi trebalo da bude na dnevnom redu samita EU u martu, ali veliko je pitanje da li će zemlje članice do tada uspjeti da usaglase novi metod pristupnih pregovora. Jovana ĐURIŠIĆ

– Kada govorimo o državama Zapadnog Balkana i regiona, moramo biti svjesni činjenice da će pregovaranje ići onim tokom i završiti se u onom momentu kada države bude spremne – kazala je Đukanović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG. To je, kako kaže, značajno i za građane da shvate da je najvažnije da država uđe u EU onda kada bude za to spremna. – Taj proces jeste dug, ne bih rekla da će zavisiti od EU, koliko će zavisiti od država Zapadnog Balkana – navela je Đukanović. Trenutna kriza, kako dodaje Đukanović, nije prva,

ali ni posljednja u EU. – Ne bih rekla da politika proširenja nije u fokusu EU bez obzira na zvanične izjave – navela je Đukanović. Podsjetila je da se u EU trenutno govori o potrebi reformisanja procesa proširenja i pronalaska nove metodologije pregovora. – Meni se čini da će Makronov plan donijeti to da građani mogu biti više uključeni u praćenje procesa pregovora i da će nagrade i kazne biti jasnije – navela je Đukanović. Na pitanje ko najviše usporava proces pristupanja EU, Đukanović kaže da smo to mi sami. Kaže i da euroskepticizam nije nešto što postoji samo posljednjih nekoliko godina. – Ne možemo reći da to što mi pregovaramo dugo, sporo, jeste odraz krize EU, iako se može reći da je prethodne godine politika proširenja bila žrtva Bregzita – zaključila je Đukanović. R. P.

Ekonomija

Utorak, 14. januar 2020.

EBRD odobrila kreditnu liniju Erste&Steiermärkische banci

Za razvoj turizma u Crnoj Gori i Hrvatskoj 100 miliona eura PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj opredijelila je kreditnu liniju od 100 miliona za razvoj turizma u Crnoj Gori i Hrvatskoj, najavljeno je juče u zajedničkom saopštenju Erste banke i EBRD. EBRD je tu liniju odobrila hrvatskoj Erste&Steiermärkische banci. – Sredstva su namijenjena za održiva ulaganja u privatna ugostiteljsko-hotelska preduzeća i prateće turističke aktivnosti – objašnjeno je u saopštenju. Erste banka u Hrvatskoj je prva finansijska institucija kojoj se odobravaju kreditna sredstva u sklopu EBRD-ovog Programa za inkluzivni turizam istočnog Mediterana. Cilj programa je da kroz radnu praksu povećaju mogućnost zapošljavanja mladih i žena, te saradnjom s lokalnim uni-

UGOVORENA KREDITNA LINIJA: Suma Chakrabarti i Christoph Schoefboeck

verzitetima i stručnim školama kroz uspostavljanje novih ili poboljšanih stručnih programa, promovišu stručnu radnu praksu i politiku jednakih mogućnosti zapošljavanja, kao i da ojačaju povezanost s lokalnim dobavljačima kroz saradnju svih važnih zainteresovanih strana.

Transakciju je potpisao predsjednik EBRD Suma Chakrabarti. Predsjednik uprave Ers t e b a n ke u H r v a t s ko j Christoph Schoefboeck rekao je da im je veliko zadovoljstvo što su postali prva banka partner unutar tog EBRD-ovog programa. M.P.M.

Montenegro erlajnz u 2019. godini ostvario rekordne rezultate

Prevezli 657 hiljada putnika PODGORICA - Montenegro erlajnz je u prošloj godini prevezao 657.276 putnika u sve tri kategorije saobraćaja, što je dva odsto više nego 2018, čime je 2019. postala rekordna u 25-godišnjoj istoriji kompanije. - Ovaj rezultat je ostvaren sa istim brojem aviona u floti, sa oko dva odsto više letova i sa istim prosječnim faktorom popunjenosti putničke kabine u odnosu na 2018. godinu – saopšteno je iz MA i dodaje da su imali rast broja putnika gotovo na svim tržištima i to tri odsto ka Beogradu, deset odsto ka Parizu, 25 odsto ka Rimu i 37 odsto ka Ljubljani. Ranije su počeli saobraćati ka Sankt Peterburgu, Lajpcigu i Minhenu i uveli Hanover kao novu sezonsku destinaciju. - Svi ovi podaci govore da je saobraćaj na 30 destinacija, 16 u redovnom i ostalo u čarter saobraćaju, optimalno i pažljivo planiran, odnosno realizovan – kazali su iz MA i dodali da je učešće MA u prometu na crnogorskim aerodromima bilo 25 odsto u konkurenciji 50 aviokompanija.

Izvršni direktor MA Živko Banjević je kazao da je MA od osnivanja prevezao 9,5 miliona putnika, a samo u posljednje tri godine 1,87 miliona putnika, sa ukupnim doprinosom privredi većim od pola milijarde eura od čega 100 miliona državnom budžetu. – Domaćinski smo upravljali prihodima i troškovima, što će pozitivno uticati na poslovni rezultat. Bili smo suočeni sa manjkom resursa i drugim otežavajućim okolnostima koje su dovele do bankrotstva nekoliko velikih avio-kompanija, što će se takođe odraziti na poslovni rezultat za 2019. go-

dinu – rekao je Banjević i istakao da je MA prevazišao poteškoće u poslovanju zahvaljujući i Zakonu o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, koji predstavlja osnov za dugoročno stabilno poslovanje. – U potpunosti svjesni dodatne odgovornosti koju poslije donošenja zakona imamo prema Vladi i građanima, u narednom periodu ćemo nastaviti da kontinuirano radimo na sprovođenju plana konsolidacije i zakona, uz ostvarenje planiranih poslovnih rezultata, a u korist turističke i ukupne crnogorske privrede – poS. P. ručio je Banjević.

Kursna lista USD

1.11260

JPY 122.25000 GBP

0.85760

CHF

1.08110

AUD

1.61170

CAD

1.45140

CZK 25.23000 TRY

6.52190

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljst

Turističke agen da osiguraju put PODGORICA - Prijedlogom izmjena Zakona o turizmu, koji je na javnoj raspravi do 15. februara, izvršiće se transponovanje EU direktive 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima iz jula 2018. godine, čime se povećavaju zaštitni mehanizmi za potrošače. Generalna direktorica za razvoj konkurentnosti i investicije u Ministarstvu turizma Olivera Brajović objasnila je za Pobjedu da je ovaj zakon krovni dokument kojim se uređuju uslovi za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti, kojim se stvaraju preduslovi za poboljšanje poslovanja u turizmu.

RAZLOZI

- Osnovni razlog za donošenje novog zakona je što internet postaje sve važniji medij posredstvom kojeg se nude ili prodaju usluge putovanja. Takođe, te se usluge sve manje prodaju kao unaprijed utvrđen paket-aramžman, a sve više kao različite kombinacije usluga u skladu sa željama i potrebama turista – kazala je Brajović i istakla da se veliki broj tih kombinacija nalazi u ,,sivoj“ zoni, prvenstveno zbog njihove neobuhvaćenosti ili nedovoljno jasne pokrivenosti odredbama EU Direktive 90/314/EEZ o putnim aranžmanima od juna 199, sa kojom je važeći zakon usklađen.

Obeštećenje Nacrt predviđa da je organizator putovanja dužan da sa društvom za osiguranje ili bankom sklopi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzrokuje putniku neispunjenjem, djelimičnim, ili neurednim ispunjenjem ugovora. Organizator

Olivera Brajović

Osnovni razlog za donošenje novog zakona je što je internet postao sve važniji medij posredstvom kojeg se nude ili prodaju usluge putovanja - kazala je Brajović - U cilju prevazilaženja nedostataka donesena je Direktiva (EU) 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, kojom je stavljena van snage Direktive EU 90/314/EEZ, pa se pristupilo izmjenama našeg zakona kojim se omogućava transparentnije i efikasnije poslovanje u turizmu i ugostiteljstvu, uz suzbijanje sive zone – kazala je Brajović. Direktiva (EU) 2015/2302 reguliše odnose između turističke je dužan da ponudi putniku osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti, oštećenja i gubitka prtljaga, dobrovoljno zdravstveno, osiguranje za slučaj otkaza putovanja kao i za troškove pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće i bolesti. - Kada zbog vanrednih okolnosti koje se nijesu mogle

agencije i putnika/turiste, razrađujući detaljno njegova prava iz ugovora o putnom i povezanom putnom aranžmanu. Kako je objasnila naša sagovornica osnovne odredbe u Nacrtu zakona o turizmu i ugostiteljstvu odnose se na: definiciju paket-aranžmana i povezanog putnog aranžmana, predugovorne informacije o paket-aranžmanu i njihov obavezujući karakter, ugovore o putovanju u paket-aranžmanu i povezanom putnom aranžmanu, prenos izbjeći organizator je dužan da snosi troškove nužnog smještaja najviše do tri noćenja po putniku, ako je moguće u ugovorenoj kategoriji. Ako su zakonodavstvom EU o pravima putnika koje se primjenjuje na relevantna prevozna sredstva za povratak putnika predviđeni duži periodi, primjenjuju se ti periodi – piše u novom zakonu.

Odluka međunarodne komisije PRO PR Globe Awards

Dragana Crvenica i Olivera Đukanović dobile nagrade PODGORICA - Direktorica komunikacionog odjeljenja Erste banke u Podgorici Dragana Crvenica i bivša šefica Vladine Službe za odnose s javnošću i savjetnica predsjednika Vlade Olivera Đukanović dobitnice su priznanja PRO PR Globe Awards. Međunarodna komisija PRO PR Globe Awards, koju čine renomirani evropski i regionalni stručnjaci, odlučila je da ove godine priznanje za doprinos razvoju struke odnosa s javnošću dobiju 24 komunikaciona stručnjaka. PRO PR Globe Awards je program nagrađivanja pojedinaca koji doprinose boljoj percepciji i pozicioniranju profesije odnosa s javnošću. Utemeljen je 2012. godine povodom obilježavanja desete godišnjice PRO PR konferencije, a namijenjen je prvenstveno pojedincima. Svečana dodjela priznanja održaće se 20. marta u hotelu ,,Breza“ u Podčetrteku u Sloveniji. Unikatnu statuu, koja je dio priznanja, za ovu priliku izradili su studenti Akademije primijenjenih umjetnosti iz Rijeke. S. P.

Dragana Crvenica

Olivera Đukanović

tvu na javnoj raspravi do 15. februara

ncije dužne utnike

Ivo Županović

KOMENTAR

Komenatrišući nacrt zakona prof. dr Ivo Županović, predavač na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, za Pobjedu je kazao da treba uvesti određene dopune. - U vrstama ugostiteljskih objekata za smještaj, pripremanje hrane, pića i napitaka neophodno je dodati pojam difuzni hotel, kako bi se u punom kapacitetu omogućilo ukrupnjavanje privatnog smještaja – tvrdi Županović, koji smatra da treba upotrijebiti drugačiju formulaciju za tajnog gosta. - Tajnog gosta obično angažuje sam menadzment ugostiteljskog objekta u smislu unapređenja usluge i zaštite brenda. Takođe se

podrazumijeva da MORT u slučaju sumnje u kvalitet određenog subjekta može da koristi institut tajnog gosta, te smo mišljenja da navedene formulacije treba tretirati integralno – smatra Županović i ističe da treba precizirati da i lokalne i klasterske turističke organizacije mogu koncipirati strategije razvoja turizma, u saglasju sa nacionalnom strategijom. Dodaje da treba precizirati na koje se oblasti odnose predviđeni podsticaji za privredna društva, preduzetnike i fizička lica koja obavljaju djelatnost povezanu sa turizmom i ugostiteljstvom. Naveo je da bi trebalo preuzeti odredbe iz hrvatskog zakona kojim se definiše da ustanove visokog obrazovanja mogu samostalno da sprovode stručni ispit za turističkog vodiča, na osnovu pravilnika koji definiše ministar turizma, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za obrazovanje, koji propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, sastav ispitne komisije, uslove koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. Takođe bi trebalo omogućiti dodjelu instituta počasnog turističkog vodiča istaknutim stručnjacima na njihov zahtjev.

Na aukciji u Centralnoj banci

Prodato 14,9 miliona eura državnih zapisa PODGORICA - Državni zapisi vrijedni 14,9 miliona eura prodati su juče na aukciji u Centralnoj banci. Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 14. jul. Ponuđeno je bilo 18 miliona eura vrijednosti zapisa a vrijednost ponuda je bila 16,9 miliona. Podsjetimo, prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana. M.P.M.

N. KOVAČEVIĆ

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša o plaćanju poreza i reprogramu

Privredni sud prihvatio 450 prijedloga za stečaj U prošloj godini poreski dug smanjen za 20 miliona eura, a ove godine očekujemo nastavak smanjenja, jer će biti riješeno pitanje poreskih obaveza Montenegro erlajnza, a nastavlja se naplata kroz reprogram

PODGORICA – Od 590 prošlogodišnjih prijedloga Poreske uprave za uvođenje stečaja Privredni sud je prihvatio 450, kazao je u intervjuu Pobjedi direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša. -Tokom 2019. prijedlog za pokretanje stečajnog postupka pripremljen je za 590 poreskih obveznika s ukupnim dospjelim dugom od 56.3 miliona eura - istakao je direktor. POBJEDA: Koje opštine ne poštuju obaveze iz reprograma? MUGOŠA: Prošle godine smo uspjeli da obezbijedimo da sve opštine, uključujući i najveće dužnike među kojima su Pljevlja i Ulcinj, počnu redovno da servisiraju reprogramirane i tekuće obaveze. Najveći izazov su komunalna preduzeća koja su dug reprogramirala, gdje smo bili prinuđeni da preduzimamo mjere prinudne naplate i razmotrimo mogućnost pokretanja stečajnog postupka. Kako su se ova preduzeća obavezala da sprovedu planove reorganizacije i smanje broj zaposlenih u cilju servisiranja obaveza, očekujem da će uspostaviti dugoročnu dinamiku redovnog plaćanja poreza. Opštine sa lokalnim preduzećima i javnim ustanovama predstavljaju kategoriju poreskih obveznika kojima se posebno bavimo. Svjesni smo da se radi o preduzećima koja su od vitalnog značaja za funkcionisanje lokalne saomuprave i da su u direktnoj funkciji građana, ali i u ovoj kategoriji obveznika moramo uspostaviti veći stepen poreske discipline. POBJEDA:Koje opštine imaju najveći stepen poreske discipline? MUGOŠA: Glavni grad, te opštine Tivat, Herceg Novi, Kotor, Plužine, Gusinje i Petnjica koje nijesu ni ušle u reprorgam 2015, kao i opštine

Miomir M. Mugoša

Inspektori namakli 75 miliona POBJEDA: Kakav je bio učinak poreskih inspektora? MUGOŠA: Poreski inspketori su lani utvrdili dodatni porez od 75 miliona eura, što govori o velikom fiskalnom potencijalu obveznika. Naročito sa aspeketa PDV, po osnovu kojeg su korekcije 40 miliona. Osim redovnih kontrola kojom se analizira poslovanje obveznika i provjera osnovanosti zahtjeva za povraćaj

Nikšić, Budva i Bar koje su u reprogramu od 2015. i redovno servisiraju sve dospjele repogramirane i tekuće obaveze. POBJEDA: Koliko je poreskog duga naplaćeno lani i koji je plan za tekuću? MUGOŠA: Poreski dug u 2019. je smanjen za 20 miliona eura. Imajući u vidu da će 2020. biti riješeno pitanje poreskih obaveza Montenegroerlajnza, te da se nastavlja naplata obaveza kroz reprogram i primjena svih zakonom propisanih mjera za naplatu, očekujem da će dospjeli poreski dug nastaviti trend smanjenja. POBJEDA: Da li je zaustavljeno povećavanje poreskog duga, odnosno da li se IOPPD obrasci dostavljaju na vrijeme? MUGOŠA: U prethodnom periodu dospjeli poreski dug smanjen je za 190 miliona eu-

poreskog kredita, redovno kontrolišemo evidentiranje prometa preko registar kasa, zapošljavanje, uplate dnevnih pazara i poštovanja pravila blagajničkog maksimuma. Imajući u vidu da je zimska turistička sezona počela, sprovodimo intenzivne provjere regularnosti poslovanja, jer veliki broj obveznika radi sezonski, pa je kasnije teško naplatiti porez.

ra, a najznačajnije smanjenje je kod poreza i doprinosa na zarade od 121 milion eura. Napori PU i ostalih službi da se unaprijedi poreska disciplina na tržištu rada postepeno daju rezultate. To se vidi po tome što obaveze po ovom osnovu imaju 60 odsto udjela u ukupnom dugu, smanjenju dospjelog poreskog duga, uz činjenicu da naplata poreza i doprinosa bilježi značajan rast iz godine u godinu. Značajan broj obveznika kasni s podnošenjem IOPPD obrazaca, a primjetna je i pojava isplate zarada ili dijela zarada na ruke. Zbog toga posebno kontrolišemo ovaj segment, ali nam je osim uvida u knjigovodstvenu evidenciju i novčane tokove, neophodna i saradnja zaposlenih. Oni mogu potvrditi da li su poslodavci u određenom periodu isplatili zarade.

POBJEDA: Kakva je naplata poreskih prihoda bila u prošloj godini? MUGOŠA: Ukupna bruto naplata 2019. godine je 1.177 milijardi eura i za 100 miliona je veča nego 2018, a za 80 miliona od plana, koji je bio rekordan i za 85 miliona veći nego godinu ranije. Naplaćeno je 289.2 miliona eura PDV-a, što je 15 odsto više nego 2018. i 14 odsto od plana. Od poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 75.1 milion (9 odsto više nego 2018. i pet odsto od plana); naplaćeno 550,8 miliona eura doprinosa (4 odsto više nego lani i od plana), poreza na zarade 180.9 miliona (deset odsto više nego 2018. i 17 odfsto iznad plana), poreza na promet nepokretnosti 20.4 miliona (10 odsto više negop lani) i koncesionih naknada 39.1 milion, šest odsto više nego lani. M.P.M.

Nezadovoljni radnici Metalca, koji posluje u sastavu ZK Termochem, obratili se medijima

Proizvodnja se odlaže, a plate kasne NIKŠIĆ – Nekoliko radnika Metalca, koji su željeli da ostanu anonimni, obratili su se juče medijima i kazali da gotovo svakog mjeseca imaju problem sa kašnjenjem plata. Rekli su da im oktobarska plata još nije u potpunosti isplaćena, te da uprava odlaže početak rada fabrike u novoj godini. - Skoro godinu imamo problema sa kašnjenjem plata, svakog mjeseca iz uprave obećavaju biće danas, biće sjutra. Dio oktobarske plate primili smo 3. decembra, drugi 15 dana kasnije, a treći nam još nije isplaćen. U Metalcu nema proizvodnje. Trebali smo početi raditi 9. januara, ali je odloženo za ponedjeljak, kad nam je rečeno da se početak rada odlaže za sedam dana – kazali su radnici i dodali da još traju disciplinski postupci

protiv pojedinih zaposlenih i da je četvoro dobilo otkaz, dok su tri radnika otišla svojevoljno. Dodali su da su odbili da rade subotama, što je uprava predložila kako bi isplatila zaradu za novembar. Istakli su da im se niko od direktora ne javlja, kao i da nemaju nikakve informacije šta se dešava sa firmom. – Tražićemo pomoć od predsjednika opštine Nikšić, jer je on bio na svečanosti kada je novi vlasnik otvarao fabriku poručili su radnici. Pobjeda juče nije dobila odgovore na pitanja koja je proslijedila direktoru firme Živorada Krsmanovića. Fabrika je dio kompanije ZK Termochem iz Praga od polovine 2016. godine, kada je za 330.000 eura kupila postrojenja i objekte Metalca, koji je bio u stečaju od 2014. godine. S. D.

Mina biznis

ugovora na drugog putnika, izmjena cijene i ostalih uslova ugovora, raskid ugovora i pravo na odustajanje prije početka paketaranžmana, odgovornost za izvršenje paket-aranžmana, ispravljanje neusklađenosti u izvršenju usluga putovanja obuhvaćenih paket-aranžmanom, sniženje cijene i naknada štete zbog neusklađenosti izvršenja ugovora, stupanje u kontakt sa organizatorom putovanja preko posednika i obaveza pružanja pomoći, kao i zaštita u slučaju insolventnosti turističke agencije.

Ekonomija

Utorak, 14. januar 2020.

Radnici Metalca i u novembru prošle godine tražili da plate budu redovne

Društvo

Utorak, 14. januar 2020.

Crnogorska pravoslavna crkva

Vladika Boris podijelio paketiće đeci iz Nikšića PODGORICA - Vladika Boris juče je u Episkopskom dvoru Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću podijelio paketiće uoči Novog ljeta đeci iz ovog grada. – Veliki broj đece došao je sa roditeljima i ove godine. Vladika Boris je upriličio srdačan i topao prijem za đecu i njiho-

ve roditelje. U besjedi vladika Boris je čestitao praznike najdražim gostima i uoči Novog ljeta poželio sreću, zdravlje i svaki napredak svima. Iskazao je radost što svake godine dolazi veliki broj đece u ovaj sveti dom Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću – saopšteno je R. D. iz CPC.

Svečano u Episkopskom dvoru u Nikšiću

SPC pozvala na okupljanje u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici

Za „srpsku Novu“ opet nalagali badnjake

D. MALIDŽAN

PODGORICA – Poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije služio je sinoć u ponoć moleban u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici čime je proslavljen dolazak pravoslavne Nove godine. Kako je saopšteno iz Mitropolije crnogorsko-primorske, „moleban za početak blagoslovene nove 2020. godine Gospodnje održaće i služiće sa početkom u 00:00 časova“, a nalaganje badnjaka organizovano je pola sata prije ponoći. Badnjake je naložio okupljeni narod, a Amfilohije je liturgiju služio u Hramu. Do zaključenja Pobjede moleban je još trajao. R. D.

Lavina reakcija nakon što su urednici portala IN4S i Borba uhapšeni zbog Zbog hapšenja urednika dva portala oštro su reagovala neka novinarska udruženja i više nevladinih organizacija uz ocjenu da takav postupak vlasti nije u skladu sa demokratijom i da država na takav način ulazi u opasnu zonu kršenja slobode govora i pokušaja cenzure PODGORICA – Urednici portala IN4S i Borba Gojko Raičević i Dražen Živković pušteni su juče da se brane sa slobode, nakon što su u nedjelju veče uhapšeni, po nalogu osnovnog tužioca u Podgorici, zbog objavljivanja lažne informacije čime su počinili krivično djelo izazivanje panike i nereda. Oni su objavili lažnu informaciju kako je u nedjelju popodne došlo do eksplozije u Vili ,,Gorica“, a IN4S je naveo i kako su navodno neki portali prenijeli da se radi o diverziji koja je upozorenje. Iako je policija odmah reagovala i kategorično demantovala lažnu informaciju koju je inicijalno objavio beogradski portal Novosti, ona nije povučena sa portala.

ZavjeRa

Raičević je juče, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu, novinarima kazao da je jasno da je njegovo hapšenje zavjera između policije, tužilaštva, sudstva koja je, kako tvrdi, koordinisana od američke ambasade. – Nije slučajno da smo uhapšeni kolega Dražen Živković i ja. To je, ako se sjećate, najavila preko okruglog stola i Džudi Kuo, službenica Ambasade SAD. Pojedini mediji su mi već u nedjelju nacrtali metu – ustvrdio je Raičević. Smatra i da je bilo jasno nakon hapšenja bivše urednice FOS media Anđele Đikanović da je on sljedeći. Ustvrdio je i da

Raičević i Živ se braniti sa

Živković i Raičević juče ispred tužilaštva

je uhapšen zbog pitanja koja je uputio Vladi zbog hapšenja Đikanović i zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Tvrdi da je informaciju o navodnoj eksploziji u Vili ,,Gorica“ provjerio kod dva izvora. – Jedan je čuo sa policijske motorole da je eksplozija u Vili ,,Gorica“. Poslije smo stavili reakciju policije, pa je sve odrađeno kako treba – smatra Raičević. Nakon što je saslušan, Živković nije želio da daje izjavu i kratko je rekao: „Dosta je za danas“. – Borba je tek počela – poručio je Živković. Njihov advokat Vladan Bojić tvrdi da njegovi klijenti nijesu počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret, te da je hapšenje „ružna posljedica i za vlast u Crnoj Gori i za novinare“. – Da je ovo djelo postojalo, potrebno je da je ono u stvarnosti izazvalo nerede, što se nije dogodilo. Na ovaj način pola novinara svijeta i Evrope bi bilo uhapšeno. U svakom slučaju, ovo je loša poruka vlasti – ocijenio je Bojić. Portali kojima rukovode Rai-

Tužilaštvo: Rukovodimo se zakonom, ne pritiskamo nikoga Sinoć su se oglasili i iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici navodeći da su Gojko Raičević i Dražen Živković nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode i naglašavajući da

se Tužilaštvo „u svakom postupku rukovodi svojim, zakonom propisanim nadležnostima“. – Odbacujemo insinuacije da se u konkretnom slučaju radi o bilo kakvom ugroža-

čević i Živković u nedjelju su prenijeli lažnu informaciju portala Novosti bez prethodne provjere. Policija je reagovala prvo na Tviteru, gdje su objavili da se radi o lažnoj informaciji i da nije bilo nikakve eksplozije, već da se radi o manjem kvaru na elektro mreži koji je ubrzo saniran. – Eksplozije nije bilo, kako prenose pojedini mediji sa ciljem širenja panike. Nije bilo ni eksplozije ni požara, pa samim tim nije nastala materijalna šteta – saopštili su iz Uprave policije. Uveče su uputili i saopštenje demantujući lažnu informaciju kako bezbjednosne službe sumnjaju da je u Vili ,,Gorica“ bio pokušaj diverzije. Lažnu vijest o navodnoj eksploziji u Vili ,,Gorica“ prenijela je kao udarnu većina srpskih tabloida.

NegoDovaNje

Zbog hapšenja Raičevića i Živkovića juče je reagovalo nekoliko novinarskih udruženja i nevladinih organizacija osuđujući ovaj postupak tužilaštva i policije. vanju ili pritisku na bilo koga – navodi se u saopštenju. I u narednom periodu, poručili su, procesuiraće bilo koju osobu, bez obzira na profesiju ili funkciju, ukoliko se utvrdi da su u radnjama te osobe „ostvareni bitni elementi krivičnog djela“ iz nadležnosti osnovnog tužilaštva.

Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope na čijem je čelu Vuk Maraš najoštrije je osudila njihovo hapšenje ističući da je „tužilačko-policijska represija nad novinarima nedopustiva i uvod je u državnu cenzuru medija“. – Pozivamo institucije da iskoriste zakonske mehanizme koji im stoje na raspolaganju u slučaju kada neki medij objavi netačnu vijest, te da hitno prestanu sa pritvaranjem i progonom novinara po Crnoj Gori – naveo je Maraš. Iz Društva profesionalnih novinara ocijenili su da iza hapšenja Raičevića i Živkovića, te Đikanović, stoji Vlada. Izrazili su bojazan zbog „stvaranja klime u kojoj novinari i mediji rade“, odnosno zbog „uskraćivanja slobode izražavanja“. – Društvo ne podržava način izvještavanja medija čiji su urednici uhapšeni, ali najoštrije protestujemo zbog političkog obračuna vlasti sa tim medijima i njihovim urednicima. Hapšenjem novinara stvara se atmosfera straha, cenzure i autocenzure u kojoj svaka naša informacija može biti ocijenjena namjerom izazivanja panike, a da policija i tužilaštvo nemaju dokaze za to – pribojavaju se iz ovog udruženja. Sindikat medija uputio je otvoreno pismo vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću i direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću ocjenjujući da je nalog za pritvor dvojici urednika nedopustiv. Reagovali su i iz MANS-a ističući da su zabrinuti zbog „sve učestalijih pritisaka tužilaštva

Crna Gora je izložena nezapamćenoj kampanji širenja d Crna Gora, upozorili su juče iz Ministarstva kulture, suočena je sa nezapamćenom kampanjom širenja dezinformacija, koja je posljednjih sedmica kulminirala nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Riječ je, kako kažu, o organizovanom i koordiniranom širenju neistinitih vijesti od jednog broja medija iz zemlje

i regiona, kojima se poziva na vjersku i nacionalnu mržnju i nasilje u Crnoj Gori. – Najdrastičniji primjeri podrazumijevaju neistinite vijesti poput one da je policijski službenik fizički napao predsjednika Vlade, da je Crna Gora angažovala bezbjednosne službe Kosova, da se planiraju upadi u vjerske objekte i njihovo otimanje, da su izvršeni

napadi na državne objekte i brojne druge informacije naveli su u saopštenju. U ovoj kampanji dezinformacija, kako ističu, nijesu pošteđena ni djeca. – Podsjećamo na brutalan primjer kršenja dječijih prava i gotovo svih zakonskih i etičkih obaveza medijskog izvještavanja iz juna prošle godine, kada je jedan portal

objavio neistinitu vijest da je učenica OŠ „Dragiša Ivanović“ vršila nasilje protiv učenika srpske nacionalnosti u toj školi. Danas smo opet suočeni sa objavama na društvenim mrežama u kojima su djeca grubo zloupotrijebljena u kampanji dezinformacija i širenja mržnje koja se vodi protiv Crne Gore – upozorili su iz Ministarstva kulture.

Društvo

Utorak, 14. januar 2020.

g lažne informacije o navodnoj eksploziji u Vili „Gorica“

na slobodu govora u Crnoj Gori“ ističući da osuđuju „očiglednu namjeru da se crnogorsko društvo na najbrutalniji način cenzuriše“. – Neslaganje sa uređivačkom politikom medija ili njihovo neprofesionalno izvještavanje ne smiju biti razlog za drastično narušavanje slobode govora, jer bi na taj način tuzilaštvo postalo vrhovni cenzor u našoj državi. Ovakva praksa se mora odmah zaustaviti i tražiti drugi način da se obezbijedi profesionalno izvještavanje novinara, kako sloboda mišljenja i govora svakog pojedinca ne bi zavisila od samovolje partijskog tužilaštva – saopštili su oni. Zabrinuti su i u Centru za građansko obrazovanje, koordinator za razvoj u toj organizaciji Damir Nikočević saopštio je kako hapšenja „ukazuju na elemente zloupotrebe“ Tužilaštva.

dezinformacija Resor kojim rukovodi Aleksandar Bogdanović apeluje na medije u Crnoj Gori da, u skladu sa zakonskim obavezama i etičkim kodeksom novinara i novinarki Crne Gore, ne doprinose širenju ovakvih dezinformacija, već da izvještavaju isključivo na istinit način i da činjenice stavljaju u pravilan kontekst i onemoguće njihovu zloupotrebu.

– Za kršenje profesionalnih standarda postoje samoregulatorni i regulatorni mehanizmi, dok ovako restriktivan pristup može biti predmet zloupotrebe i predstavlja prijetnju ne lažnim vijestima, već slobodi izražavanja - naveo je Nikočević. Predsjednica CDT-a Milica Kovačević poručila je da se demokratske države i društva moraju suprotstavljati dezinformacijama i medijskim manipulacijama kroz strateški pristup ovom problemu, kroz povećanje medijske pismenosti, stvaranjem kvalitetnijeg ambijenta za rad novinara, umjesto selektivnih hapšenja kreatora i prenosilaca lažnih vijesti. – Najoštrije osuđujemo sve – Građane molimo da prije dijeljenja objava na društvenim mrežama kritički sagledavaju sadržaj svake informacije i uzdrže se od objavljivanja i dijeljenja informacija koje mogu da uznemire druge građane, da izazovu vjersku ili nacionalnu mržnju i ugroze bezbjednost Crne Gore. Ovakve dezinformacije mogu ugroziti najveću vrijednost svih u Crnoj Gori, a to su mir i stabilnost – upozorili su oni.

I. BOŽOVIĆ

vković će slobode

Marković: Tužilaštvo uvodi opasnu praksu Predsjednik Komisije za istrage napada na novinare Nikola Marković upozorio je juče da Tužilaštvo uvodi opasnu praksu da hapsi novinare, te da sebi daje za pravo da bude regulator medijskih sadržaja. – Šta god mislili o nečijem načinu izvještavanja, za svaku je osudu lišavanje slobode zbog novinarskih tekstova. To otvara prostor da sjutra svako bude uhapšen zbog javno iskazanog stava ili mišljenja – smatra Marković.

one koji proizvode i šire lažne vijesti, a u bazi projekta Raskrinkavanje.me se nalazi oko 300 medija koji su stvarali i prenosili medijske manipulacije iz Crne Gore i regiona. Međutim, način na koji se država pokušava suprotstaviti ovim pojavama je pogrešan i nije svojstven demokratskim društvima – smatra ona. Iz Akcije za ljudska prava saopštili su da je zatvaranje novinara zbog objavljivanja sadržaja koji ne podstiče na nasilje, koji ne predstavlja govor mržnje i ne negira holokaust i slične zločine protivno međunarodnom standardu slobode izražavanja. Najavili su i da će u najkraćem roku Ustavnom sudu podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti člana Krivičnog zakonika – izazivanje panike i nereda. Burno su reagovale i prosrpske političke partije najoštrije osuđujući hapšenje Raičevića i Živkovića. Reagovali su sinoć i iz Socijademokratske partije pozivajući sve aktere „da ne doprinose daljem zaoštravanju političkih tenzija, bilo neadekvatnim odnosom prema slobodi medija, što u kontinuitetu naglašavaju naši evropski partneri, bilo zloupotrebom principa profesionalnog izvještavanja i opasnog plasiranja netačnih informacija čemu, nažalost, svjedočimo ovih dana“. Iz Demokratske partije socijalista sinoć su saopštili da sloboda izražavanja ima ograničenja propisana Ustavom, zakonom, profesionalnim kodeksom, javnim interesom i poštovanjem ljudskih prava. - Intenzivna kampanja lansiranja lažnih vijesti i njihovog širenja, čime se uznemiravaju građani i pokušavaju izazvati panika i neredi, nema dodirne tačke sa informisanjem i pravom javnosti da zna. To je vid specijalnog rata koji vode pojedini centri, preko osoba koje se sakrivaju iza novinarskih legitimacija, sa krajnjim ciljem destabilizacije države Crne Gore, širenja panike i ugrožavanja bezbjednosti građana - ocijenili su iz DPS-a. Ispred Tužilaštva juče su ih čekali i dali im podršku funkcioneri Demokratskog fronta Slaven Radunović i Milutin Đukanović. K. JANKOVIĆ

Potpredsjednik Vlade za BBC o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Pažin: Spremni smo da sa MCP razgovaramo o temeljnom ugovoru PODGORICA – Vlada je spremna da, bez odlaganja, počne dijalog sa svim vjerskim zajednicama o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom da razgovara i o uslovima pod kojima bi mogao biti zaključen temeljni ugovor, čim sama Mitropolija iskaže spremnost za ovom vrstom dijaloga - rekao je za BBC na srpskom potpredsjednik Vlade Zoran Pažin. Nijedna država u našem regionu, pa ni šire, kako je kazao, nema zakon koji je duže i pažljivije pripreman i oko kojeg su vođene detaljnije i otvorenije konsultacije sa svim zainteresovanim subjektima u državi i izvan nje. – Ovaj zakon je usvojen da bi svi u Crnoj Gori imali jednako pravo da, po svojoj savjesti, budu ili ne budu vjernici bilo koje vjeroispovijesti i da bi zakoni jednako važili za sve – rekao je on. Potpredsjednik Vlade je podsjetio da su od 2015. godine organizovani brojni javni skupovi o nacrtu zakona, da su sve vjerske zajednice i drugi zain-

teresovani subjekti komentarisali taj akt, kao i da su predstavnici Vlade više puta imali pojedinačne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama. – Prvobitni zakonski tekst je znatno izmijenjen, budući da je Vlada prihvatila sve prijedloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, a Vlada je zatražila mišljenje Venecijanske komisije i uvrstila u Prijedlog zakona sve preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope – izjavio je Pažin. Rekao je da ne vjeruje da će predstojeći izbori u Crnoj Go-

ri proteći u znaku besmislenih podjela i rasprava o tome koje su vjere i nacije u Crnoj Gori starije i zaslužnije. – Crna Gora je imala i previše gorkih istorijskih iskustava i sopstvenih i kod svojih susjeda da bi dozvolila da ovakva retrogradna retorika danas bilo kome donese ozbiljniju političku korist – rekao je on. Zaključio je da Vlada Crne Gore nema razloga da bježi od priče o rezultatima svog rada. – Zahvaljujući ovakvoj državnoj politici u Crnoj Gori su od obnove nezavisnosti udvostručene plate, utrostručeni prihodi od turizma, danas je Crna Gora punopravna članica NATO-a i jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Nemam nikakve sumnje da građani veoma dobro znaju u kakva bespuća i destrukciju vodi politika etničke i vjerske mržnje i sukoba. Zato sam uvjeren da će građani dati povjerenje onoj politici koja ne dijeli članove porodica, prijatelje i komšije po vjeri i naciji i koja je okrenuta budućnosti, napretku građanske države i višem kvalitetu života za sve – N. Đ. zaključio je on.

Građani juče „zasuti“ SMS-ovima

Sa broja registrovanog na Pokret za promjene podrška Srpskoj crkvi PODGORICA - Povodom pravoslavne Nove godine juče je mnogim građanima Crne Gore na mobilnom telefonu stigla poruka od nepoznatih pošiljalaca. – Želim ti srećnu Srpsku novu godinu bez onih iz vlasti što su nam uzeli pravo da je slavimo i koji bi da nam uzimaju ono što je vjekovima naše – piše između ostalog u poruci. U poruci se navodi i kako 446.858 vjernika SPC u Crnoj Gori nije moglo da dočeka „Srpsku novu godinu“. – Crna Gora ne može biti ni anticrnogorska ni

antisrpska. Sva prava svima – piše u poruci. Redakcija Pobjede pokušala je da provjeri ko su vlasnici brojeva sa kojih su stigle sporne poruke i pretragom po broju telefona na Telekomovom onlajn imeniku kao vlasnik svih brojeva koje smo provjerili je Pokret za promjene DOO, sa adresom Bulevar Ivana Crnojevića. U Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) pretragom se ne može naći pravno lice pod ovim imenom. Operateri u servisu Telekoma saopštili su nam, međutim, da u centralnom imeniku koji oni imaju vlasnici tih brojeva su zaštićeni. K. K.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić

Otvoreno 26.500 radnih mjesta za tri godine PODGORICA – U prethodne tri godine otvoreno je 26.500 novih radnih mjesta, što je bitno popravilo socijalne i ekonomske prilike na tržištu rada - saopštio je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić. Kako je naveo na Tviter nalogu Vlade, „zaposlenost stanovništva je rasla po stopi od

14,8 odsto, što je nekih 26.500 novih radnih mjesta“. On je kazao da je prvi put u crnogorskoj ekonomiji došlo do rasta zaposlenih od 200.000, a broj nezaposlenih je manji za oko 8.200. - Ministarstvo je u prethodne tri godine radilo na izmjeni radnog zakonodavstva i na taj način poboljšalo poslovni ambijent u Crnoj Gori

- dodao je Purišić. Podsjetio je da je u prethodne tri godine izgrađeno oko 500 stanova za penzionere u više opština u Crnoj Gori. - Samo u ovoj i narednoj godini biće izgrađeni kapaciteti za oko 500 mjesta u staračkim domovima i stvoriće se uslovi za otvaranje još tri dnevna boravka za stare - najavio je Purišić. Prema njegovim riječima, sve što je rađeno protekle tri godine je bitno popravilo položaj građana i sa tim aktivnostima će nastaviti i ove godine. N. K.

Društvo

Utorak, 14. januar 2020.

Veljović razgovarao sa službenicima koji su povrijeđeni u incidentima tokom protesta zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Poštovanje policajcima za pokazani patriotizam PODGORICA – Direktor Uprave policije Veselin Veljović sastao se juče sa policijskim službenicima koji su povrijeđeni u incidentima koji su se desili tokom protesta koje su organizovali prosrpska politička koalicija Demokratski front i Srpska pravoslavna crkva zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Grupe demonstranata u nekoliko navrata tokom protesta, pogotovo u Podgorici, nasrtale su na policiju i zasipale ih kamenicama.

PROFESIONALCI

Veljović je na jučerašnjem sastanku podsjetio da su policajci pokazali efikasnost, hrabrost i požrtvovanost u odgovorima na nasilje koje je bilo usmjereno direktno na njih. – U izvršavanju opredijeljenih zadataka iskazali ste mudrost i trpeljivost, a kada je bilo neophodno pokazali ste efikasnost, hrabrost i požrtvovanost u odgovorima na nasilje koje je bilo usmjereno direktno na vas – istakao je Veljović. Podsjetio je da su aktuelna pitanja i dešavanja u Crnoj Gori zahtijevala i preduzimanje zakonom propisanih policijskih

Direktor policije na sastanku je izrazio priznanje službenicima na savjesnom i odgovornom obavljanju radnih zadataka i čestitao na odlučnim i hrabrim reakcijama koje su, kako je rekao, pokazali u ključnim momentima radnji radi očuvanja stabilnosti, reda i bezbjednosti države. – Svjedoci smo da su prilikom vršenja radnih zadataka naši službenici bili izloženi kako verbalnim, tako i fizičkim napadima. Iznenađeni smo bili stepenom agresije koji je bio upućen prema pripadnicima službe – rekao je Veljović. Direktor policije na sastanku je izrazio priznanje službenicima na savjesnom i odgovornom obavljanju radnih zadataka i čestitao na odlučnim i hrabrim reakcijama koje su,

NIJESU NASJELI NA PROVOKACIJE HULIGANA: Veljović zahvalio policajcima na profesionalnoj reakciji

kako je rekao, pokazali u ključnim momentima kada je odgovornost službe posebno naglašena da čuva državu i njene građane. – Patriotizam i jedinstvo koje ste pokazali zaslužuju poštovanje. Naša je obaveza da čuvamo građane, ali i da snagom zakona zaštitimo naše ljude – zaključio je Veljović.

INCIDENTI

Podsjećamo da je u incidentima koji su se desili u Podgorici i Pljevljima povrijeđeno deset

pripadnika policije od kojih je jedan službenik zadobio tešku povredu dok su ostali zadobili lake povrede. Od 26. decembra prošle godine do 7. januara ove u skoro svim gradovima naše države organizovani su protesti zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Prvih dana organizvali su ih prosrpska politička koalicija Demokratski front, po nalogu patrijarha srpskog Irineja, a podržala ih je Srpska crkva u Crnoj Gori. Po-

slije nekoliko dana poglavar SPC u našoj zemlji mitropolit Amfilohije, uz podršku ostalih episkopa čije eparhije se prostiru na teritoriji Crne Gore, zahtijevao je da se protestne šetnje ne koriste u političke svrhe i crkva je potpuno preuzela kontrolu i organizaciju protesta. Prema odluci Episkopskog savjeta SPC, u Crnoj Gori od Božića, 7. januara, protestne šetnje i molebani organizuju se dva puta sedmično – četvrtkom i nedjeljom. A. R.

Nacionalni parkovi Crne Gore

Povelja o bratimljenju sa parkom Švarcvald PODGORICA - Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica i direktor NP Švarcvald Volfgang Šlund potpisali su juče u Štutgartu Povelju o bratimljenju. - Povelja o bratimljenju i saradnji znači uzajamnu podršku konkretizaciji i ostvarivanju svih ciljeva, kao i poboljšanju kvaliteta rada. Saradnja sa NP Švarcvald će podrazumijevati razmjenu iskustava u zaštiti prirodnih dobara, uzajamnu promociju kao posebnu privilegiju ovakvih partnerstava i razmjenu zaposlenih koji će steći nova znanja, imajući u vidu da se NP Švarcvald intenzivno bavi edukacijom mladih, što je misija i NPCG koji će već početkom februara pokrenuti novi program za učenike crnogorskih škola. U planu je i razmjena mladih rendžera – saopštio je Klica. Švarcvald je najmlađi nacionalni park u Njemačkoj i njegova karakteristika su divlje četinarske šume, duboka lednička jezera, a šumski rezervati u njemu su stari i više od 100 godina. - Imate predivnu prirodu, predivne šume i mnoštvo zaštićenih vrsta i srećni smo što čuvate vaša prirodna bogatstva. Srećni smo što sada možemo raditi zajedno i učiti od vas, kao i vi od nas. Time ćemo pomoći zaštiti prirode u Evropi što nas posebno raduje - kazao je Volfgang Šlund, direktor NP Švarcvald. N. K.

Društvo

Utorak 14. januar 2020.

Istraživački centar Skupštine Crne Gore analizirao odnos između crkve i države u pojedinim zemljama Evropske unije, analiza pokazala da je praksa različita U Francuskoj je zakonom iz 1905. godine predviđen režim razdvojenosti crkve i države, ukinut je crkveni budžet, isplata svešteničkih plata i ostale subvencije iz javnih fondova, a nakon toga vlasništvo nad postojećim građevinama Rimokatoličke crkve i odgovornost za njihovu popravku prenijeti su zakonima na državu i opštine PODGORICA – Državna crkva postoji u Danskoj i Grčkoj, relativno stroga odvojenost države i crkve i vjerskih zajednica je u Irskoj, Francuskoj i Portugalu, dok postoji uzajamna nezavisnost države i crkve, uz istovremenu saradnju u određenim oblastima u Njemačkoj, Slovačkoj, Španiji i Švedskoj, pokazalo je istraživanje Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore koje je urađeno prošle godine. Analizom nacionalnih sistema ustavnopravnih odnosa između države i crkve i uređenja imovinskih pitanja u nekoliko zemalja Evropske unije došli su do saznanja da kod pojedinih država nije moguće jasno precizirati ko ima pravo vlasništva nad imovinom, crkva ili država.

U Danskoj i Grčkoj crkva je državna

U Cetinjskom manastiru stoluje poglavar Srpske crkve

PRIMJERI

– Na primjer, u sistemima gdje postoji dominantna religija, odnosno državna crkva, kao što je slučaj sa Danskom, danska državna crkva ima finansijsku podršku države i podliježe velikom stepenu kontrole od parlamenta i vlade (Ministarstvo za crkvene poslove). Ministarstvo za crkvena pitanja nadležno je za izdavanje odobrenja za gradnju i uništavanje crkava i ima ulogu apela-

cionog suda budući da se žalbe na odluke biskupa i crkvenih organa upućuju ministru za crkvena pitanja – naveli su oni, dodajući da su crkve javno vlasništvo kojim upravljaju lokalni parohijski savjeti kao samoupravne institucije. U Grčkoj, takođe, dodaju oni, postoje bliske veze između države i Pravoslavne crkve - država zakonom uređuje upravna pitanja u vezi sa crkvom i putem direktnih i indirektnih subvencija, državnih plata i penzija za sveštenike, te raznim poreskim olakšicama finansira crkvu. U toj zemlji, kako kažu, sistem crkvenog poreza ne postoji. – Predviđena je neotuđivost nepokretne imovine koja pripada pravoslavnim patrijaršijama na Srednjem istoku i man a s t i r i m a Va s e l j e n s k e

Imovinska prava crkve i države, vlasništvo nad vjerskim objektima i finansiranje crkve u analiziranim zemljama ,,uslovljeni su u velikoj mjeri društveno-istorijskim nasljeđem i razvojem, te ustavnopravnim statusom crkve u državi i razlikuju se od države do države“ patrijaršije, kao i to da treća strana ne može preuzeti nepokretnosti koje pripadaju manastirima. Apelacioni sud u Solunu potvrdio je da se ovo odnosi i na rimokatoličke manastire – piše u dokumentu. U skladu sa grčkim ustavom, navodi se, država ima pravo da zakonom uređuje sva upravna pitanja vezana za crkvu, čak i za njenu unutrašnju strukturu. Krajem 2018. godine, podsjeća se u istraživanju, premijer Grčke Aleksis Cipras, pokre-

Češka Istraživački centar Skupštine naveo je da je proces restitucije imovine koja je od crkve i vjerskih zajednica preuzeta tokom komunističkog režima u Češkoj počeo 2012. godine usvajanjem zakona koji uređuje imovinska pitanja crkava i vjerskih društava. - Imovinom se, u tom smislu, smatra originalna imovina registrovanih crkava i vjerskih društava, kao i poljoprivredna imovina. Predviđeno je da se povraćaj imovine izvrši ugovorom o poravnanju između crkve i države i vjerskih društava ili, ukoliko crkva ili vjersko društvo ne prihvate ugovor, isplaćuje se novčana naknada čiji je iznos za svaku pojedinačnu crkvu i vjersko društvo propisan zakonom. Iako je jedan dio imovine vraćen crkvama i vjerskim društvima tokom prethodnih godina, proces restitucije je komplikovan i nije u potpunosti

Nadbiskupska rezidencija iz 16. vijeka u Červenim Rečicama u Češkoj oko koje su crkva i država vodile dugogodišnji spor

završen – piše u analizi. Zakonodavstvo u Češkoj, kako dodaju, predviđa određeni stepen autonomije i nezavisnosti crkve od države u pogledu upravljanja svojim

pitanjima, ali postoji ,,tendencija potpunog odvajanja i uspostavljanja finansijske nezavisnosti crkve od države“. - U skladu sa zakonom drža-

va će tokom perioda od 17 godina od stupanja na snagu zakona plaćati crkvi i vjerskim društvima doprinos za podršku aktivnostima – piše u dokumentu.

nuo je pitanje razdvajanja crkve i države, ali ona nije prošla, ni u Vladi niti u crkvi. Sa druge strane, u Francuskoj zakonom iz 1905. godine predviđen je režim razdvojenosti crkve i države, ukinut je crkveni budžet, isplata svešteničkih plata i ostale subvencije iz javnih fondova. Tim zakonom, koji je na snazi i danas, objekti protestantskih crkava i Jevreja povjereni su odgovarajućim vjerskim udruženjima, dok su, s druge strane, zakoni od 2. januara 1907. i 3. aprila 1908. godine, prenijeli vlasništvo nad postojećim građevinama Rimokatoličke crkve na državu (katedrale i vladičanski dvorovi), a parohijske crkve i prezbiterstva na opštine. - Pravna razdvojenost države karakteristična je i za Irsku, pri čemu je Ustavom predviđeno da svaka vjerska zajednica ima pravo da upravlja svojim poslovima, posjeduje, stiče i upravlja imovinom, pokretnom ili nepokretnom i održava ustanove za vjerske ili dobrotvorne svrhe. S obzirom na to da crkvama i vjerskim zajednicama nedostaje pravni subjektivitet, crkvena imovina se obično dodjeljuje povjerenicima za parohije ili biskupije – naveli su oni. Na nivou Irske crkve, kako pojašnjavaju, dobrovoljno je uspostavljeno predstavničko crkveno tijelo koje zastupa crkvenu imovinu i može da tuži ili bude tuženo u pogledu imovine koja mu je povjerena. - U Portugalu, takođe, postoji sistem odvojenosti crkve i države, a Zakon o vjerskoj slobodi predviđa za sve crkve i vjer-

ske zajednice opšte priznanje prava na svojine na nepokretnostima i pravo da budu konsultovane onda kada država planira da sruši ili dodijeli još jednu upotrebu zgradi do tada namijenjenoj javnom bogosluženju – piše u istraživanju.

ISKUSTVA

Kada je riječ o sistemima saradnje crkve i države, u Njemačkoj su crkva i država razdvojene 1919. godine, čime je obezbijeđeno nemiješanje države u poslove crkve, ali i neka vrsta saradnje u određenim oblastima, koja je razrađena propisima na nivou saveznih država i specifičnim ugovorima između države i crkve i vjerskih zajednica. - Imovina Rimokatoličke crkve je sekularizovana i crkva ne raspolaže značajnim nekretninama, a finansira se uglavnom iz prihoda od crkvenog poreza – naveli su oni. U Slovačkoj je Ustavom predviđeno da crkve i vjerske zajednice samostalno upravljaju svojim poslovima, osnivaju svoja tijela, imenuju sveštenstvo, osnivaju vjerske i druge institucije nezavisno od državnih vlasti. Na osnovu sporazuma između države i crkve, Katolička crkva ostvaruje imovinska prava nad svojim finansijskim i materijalnim resursima i ima pravo na sticanje vlasništva nad pokretnom i nepokretnom imovinom, te pravo raspolaganja tom imovinom. - Crkva posjeduje oko 23 odsto nepokretnosti i pokretna kulturna blaga koja su važan dio slovačkog kulturnog nasljeđa. Nakon podjele federacije, Slovačka se bavila pitanjem imovine u kontekstu ublažavanja pravnih nepravdi nanijetih crkvama i vjerskim zajednicama, uz mogućnost vraćanja crkvene imovine. Restitucija u Slovačkoj prekinuta je 2006. godine, a prema sadašnjim procjenama, 70 odsto imovine vraćeno je vjerskim pravnim subjektima – istaknuto je u istraživanju. Istraživanje je pokazalo da odnosi države i crkve u Španiji počivaju na principu saradnje iako je država nekonfesionalnog karaktera i, osim ustavom i zakonima, uređeni su konkordatima koji se odnose na važne oblasti, poput pravnih pitanja, ekonomskih pitanja, obrazovanja i kulture, pri čemu ovi sporazumi imaju status ugovora međunarodnog prava. – Prema Sporazumu o ekonomskim pitanjima, država se obavezuje na pružanje finansijske podrške crkvi i predviđa brojne poreske olakšice i oslobađanja. Katoličku crkvu neposredno finansira država na način da 0,5 odsto poreza koji poreski obveznik plaća državi direktno ide crkvi – precizirali su oni. Crkva i država u Švedskoj su formalno razdvojene, iako, prema njihovim riječima, propise koji se odnose na crkvu i vjerske zajednice, kao i zakon kojim se utvrđuje identitet crkve usvaja parlament. - Zakonodavstvom o crkvi propisana je unutrašnja organizacija crkve i uređena su imovinska pitanja. Shodno tome, razdvajanjem države i crkve većina posjeda, crkava, katedrala, te crkvenog zemljišta pripala je crkvi na osnovu sporazuma sa državom – zaključuju u istraživanju. N. ĐURĐEVAC

Hronika

Utorak, 14. januar 2020.

KOTOR: Nije odlučeno o optužnom aktu protiv građevinskih inspektora

PODGORICA – Policija je utvrdila ko je u petak pucao u nogu Draženu Vojvodiću (33) iz Podgorice, u naselju Tološi, ali zbog istrage nije saopštila identitet napadača. Prema saznanjima Pobjede, utvrđen je i motiv napada, a intenzivno se radi na lociranju napadača. Kako nezvanično saznajemo, motiv ranjavanja su poslovi sa drogom, odnosno dugovi, a pucanj je bio upozorenje. Prema riječima svjedoka, napadač je mršavije građe, visok oko 190 centimetara, koji je u

Metak upozorenja zbog poslova sa drogom

trenutku izvršenja krivičnog djela imao crnu jaknu. Vojvodić je poznat policiji kao višestruki povratnik u raznim krivičnim djelima. Uhapšen je u aprilu prošle godine kada je podgorička policija kod njega pronašla kokain. Policija je tada pretresla više lokacija, među kojima i one koje koristi Vojvodić i pwronašla 20

pvc pakovanja sa kokainom koji je bio pripremljen za prodaju. Tada su istražitelji sumnjali da je Vojvodić u produženom trajanju i na organizovan način prodavao kokain. On je 22. oktobra prošle godine sklopio sporazumno priznanje krivice i pristao da odleži osam mjeseci, kao i da plati 8.000 eura na račun budžeta Crne Gore. M. BABOVIĆ

M. B.

Odluka o Boškoviću i Juretiću nakon izjašnjenja Višeg suda

Policija traga za napadačem na Dražena Vojvodića, utvrđen i motiv ranjavanja

Privođenje Juretića

KOTOR - Portparol Osnovnog suda u Kotoru, sudija Špiro Pavićević kazao je za Pobjedu da će taj sud odluku o potvrđivanju optužnice protiv bivših službenika Ministarstva održivog razvoja i turizma Vladana Juretića i Zorana Boškovića donijeti nakon što im se vrate spisi predmeta iz Višeg suda. Juretić i Bošković, koji su suspendovani iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, terete se za primanje mita, a Boškoviću se na teret stavlja da je počinio i krivično djelo zloupotreba službenog položaja u pokušaju, dok je budvanski investitor Boško Nenezić optužen za davanje mita. Pavićević je objasnio da su branioci optuženih tražili da se iz spisa predmeta izuzmu

dokazi pribavljeni mjerama tajnog nadzora, kao i snimci koje je telefonom i satom napravio trećeokrivljeni u ovom postupku Boško Nenezić. – Na rješenje ovog suda kojim je kao neosnovan odbijen taj njihov zahtjev, branioci su uložili žalbu, a spisi predmeta upućeni Višem sudu na odlučivanje. Nakon odluke Višeg suda, kotorski sud će donijeti odluku o potvrđivanju optužnice – kazao je Pavićević. Juretić i Bošković negirali su da su tražili mito investitoru Neneziću, koji juče nije došao na ročište jer se nalazi u inostranstvu zbog zdravstvenih razloga. Njima je nakon podizanja optužnice odlukom kotorskog suda produžen pritvor zbog opasnosti od bjekIv. K. stva.

OPTUŽEN ZA UČEŠĆE U DVIJE LIKVIDACIJE: Milošević

Vojvodić je bio osuđen i na četiri godine zatvora zbog teškog razbojništva počinjenog 17. maja 2010. u filijali Podgoričke banke na Zabjelu. Protiv njega je i u oktobru 2008. godine podnijeta krivična prijava za nasilničko ponašanje na protestu u Podgorici zbog odluke crnogorske Vlade da prizna nezavisnost Kosova. A. R.

Još traje istraga o likvidaciji Cetinjanin

Odluka o optu ubistvo Đuričk do sredine feb PODGORICA – Rok za podizanje optužnice u slučaju ubistva Cetinjanina Radomira Đuričkovića produžen je do sredine februara kada će Više državno tužilaštvo donijeti odluku – nezvanično saznaje Pobjeda. Đuričković je ubijen u oktobru 2016. i tada su mu napadači iz automatske puške iz vozila u pokretu u Ulici IV proleterske na Cetinju nanijeli više povreda od kojih je nakon nekoliko sati preminuo. Đuričković je ubijen kada je ulazio u svoj automobil „tiguan“.

Istražitelji su na putu prema Ceklinu ispod Obodske pećine pronašli plavi „reno megan“, podgoričkih oznaka koji su, kako se sumnja, koristile ubice. Za učešće u ubistvu Đuričkovića sumnjiči se Mario Milošević, Igor Mašanović i Vukota Vujačić. Milošević je u novembru izručen sa Kosova i nakon toga saslušan je u Višem državnom tužilaštvu gdje je negirao učešće u ubistvu Đuričkovića. – Milošević nije htio da odgovara na pitanja tužioca i branioca. Rekao je da je Đuričkovića poznavao samo ,,zdravo za

Hronika

Utorak, 14. januar 2020.

FORENZIČARI PRIKUPLJAJU DOKAZE: Sa mjesta pucnjave

na za koju se sumnjiče tri osobe

užnici za kovića bruara zdravo“ i da nijesu imali bilo šta dobro, a ni loše. Izrazio je žaljenje zbog toga što se desilo Đuričkoviću. Kada mu je pročitana naredba o sprovođenju istrage, rekao je da su to za njega „španska sela“ i da se šokirao kada je to pročitao u medijima – kazao je novinarima nakon saslušanja zastupnik porodice Đuričkovića, advokat Damir Lekić. Istražitelji Miloševića terete i da je zajedno sa Mašanovićem i Vujačićem učestvovao u ubistvu Đuričkovića sa Cetinja, 10. oktobra 2016. godine. Đuričko-

vić je bio kum Cetinjanina Gorana Radomana, ubijenog u februaru 2015. godine i rođak Gorana Đuričkovića, koji je likvidiran u Budvi krajem oktobra iste godine. Radoman i Goran Đuričković, prema evidenciji policije, bili su bliski škaljarskom klanu. U ovom slučaju Više državno tužilaštvo je bilo podiglo optužnicu protiv Miloševića, Mašanovića i Vujačića, ali je Viši sud nakon razmatranja dokaza vratio na dopunu. Milošević se tereti da je bio saučesnik u ubistvu Đuričkovića, dok se u slučaju ubistva Miodraga Kruščića tereti da je bio direktni egzekutor. Milošević je nakon ubistva Đuričkovića napustio Crnu Goru, ali su istražitelji utvrdili da je u maju 2018. ponovo boravio u našoj zemlji kako bi ubio Kruščića koji je bio suvlasnik diskoteke ,,Bigl“. On je 5. novembra izručen Crnoj Gori sa Kosova gdje je uhapšen 18. jula M. Ž. prošle godine.

Zakazano suđenje optuženom za silovanje

Vasilije Šundić 3. februara u sudu PODGORICA – Suđenje Podgoričaninu Vasiliju Šundiću (24) zbog krivičnog djela silovanje zakazano je za 3. februar pred vijećem sutkinje Višeg suda Vesne Moštrokol. Optuženi je ranije pred tužiocem negirao optužbe koje mu se stavljaju na teret. Šundić je uhapšen 4. novembra u zajedničkoj akciji nikšićke i podgoričke policije u mjestu Miolje polje u Nikšiću. On je 28. oktobra pobjegao službenicima Centra bezbjed-

nosti Podgorica iz automobila kojim su ga vodili u Više državno tužilaštvo na saslušanje jer je protiv njega bila podnijeta krivična prijava za silovanje. On je uspio da razbije vrata od ,,marice“ i pobjegne vezan. Šundić se, osim za silovanja, tereti da je počinio i krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari. Krajem novembra podgorička policija je protiv njega podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je učestvovao u paljenju dva vozila. C. H.

Više tužilaštvo okončalo istragu

Optužnica za šverc kokaina PODGORICA - Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv okrivljenog V. R. zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. U optužnici se navodi da je okrivljeni 27. jula 2019. godine neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu kokain. Prilikom policijske kontrole predao je 9,723 grama kokaina.Optužnica je potvrđena 27. decembra. C. H.

Vrijeđao policajca u Osnovnom sudu

Stranac švercovao garderobu kom redovne kontrole putnika na ulazu u Crnu Goru, kod stranog državljanina pronašli su i oduzeli neprijavljene odjevne predmete i obuću ukupne vrijednosti 3.850 eura. Neprijavljena roba je oduzeta a prekršajni nalog izdat. C. H.



Optužnim prijedlogim obuhvaćen je i Živković, jer je prilikom hapšenja, kako se navodi, udarao nogama u vozilo policije i tako nanio štetu od 430 eura

Srđan Lješković na jednom od ranijih ročišta ispred Višeg suda

Povodom hapšenja Lješkovića oglasili su se iz Sindikata Uprave policije navodeći da niko nema pravo da „svoje nekontrolisane i negativne namjere ispoljava na način da stvara osjećaj nadmoći nad čuvarima ovog društva sa koje god adrese ili profesije oni dolazili“. – Zbog toga se nadamo da će

O hapšenju advokata oglasila se policija koja je navela da je Lješković počinio prekršaj iz člana 7 stav 2. Zakona o javnom redu i miru - drsko ponašanje

odgovor društva biti adekvatan opasnosti koju izazivaju pojedinci, vinovnici ovakvih i sličnih pojava – kazali su iz sindikata. Oni navode da je nakon završenog ročišta u prisustvu više svjedoka Lješković vrijeđao policajca Čurovića. – Ponovno izražavamo zabrinutost činjenicom da napadi na policijske službenike postaju sve češći i naglašavamo da nećemo dozvoliti da oni postanu svakodnevica već ćemo svim sredstvima štititi život i in-

tegritet svakog policijskog službenika i nećemo dozvoliti da napadi na policiju budu predmet svakodnevice – naveli su iz sindikata. Dodaju da će policijski službenici i dalje svoje obaveze vršiti u skladu sa nadležnostima propisanim Ustavom i zakonom zbog obezbjeđenja stabilnosti i mira u državi. – U više navrata pojedini mediji su više puta izvještavali u vezi ovog postupka navodeći određene okolnosti protiv kolege Čurovića čak i prije nego što su pravosudni organi utvrdili činjenično stanje kako bi prije vremena optužili našeg kolegu Čurovića ne želeći da sačekaju konačnost postupka – saopštili su. C. H.

Pretresi tokom 2019. godine

Zaplijenjena 932 komada oružja PODGORICA - Službenici policije su od 1. januara do 1. decembra prošle godine oduzeli ukupno 932 komada oružja, saopštili su iz Uprave policije agenciji Mina, navodeći da je najviše vatrenog oružja oduzeto u Podgorici, Cetinju i Baru. Kako su naveli, od ukupne količine oduzetog oružja, 481 komad je vatrenog, 267 hladnog i 184 komada osta-

log oružja. Iz policije su agenciji Mina rekli da je najviše oduzetog oružja bilo u Podgorici, Cetinju, Nikšiću, Baru, Budvi, Beranama i Bijelom Polju. Kako su objasnili, najviše je zaplijenjeno u Podgorici, Cetinju i Baru. Iz policije su kazali da je od vatrenog oružja najviše oduzeto pištolja i revolvera, 214, lovačkih pušaka 119, kao i 137 različitih vrsta pušaka i 11 komada

Istražitelji ispituju pod kojim okolnostima je došlo do požara

ostalog vatrenog oružja. - Oduzeto je 267 komada hladnog oružja, a najviše je bilo noževa, i to 207, a 60 komada su bajoneti i mačete. Oduzeto je i 156 gasnih pištolja i 28 vazdušnih pušaka - precizirali su iz policije. Kako su naveli, u Podgorici je jednim pretresom policija oduzela 37 komada vatrenog oružja - automatsku pušku, 19 drugih pušaka, 11 pištolja, šest revolvera i 743

komada municije različite vrste i kalibra. - Osim toga, pretresima je pronađena mašina za punjenje i pravljenje municije, 17 noževa, četiri mačete, sablja, tri okvira za automatsku pušku i praškasta materija za koju se sumnja da je barut - rekli su iz policije. Oni su podsjetili da je 2017. oduzeto 788 komada oružja, a 2018. godine 1.007 komada. C. H.

KOTOR: Policija saslušala devetnaestogodišnjakinju

Lažno prijavila da je Gorjela dva vozila na Starom aerodromu izbio požar u naselju PODGORICA - Dva vozila oštećena su preksinoć u požarima koji su se u razmaku od nekoliko minuta dogodili na dvije lokacije u podgoričkom naselju Stari aerodrom. Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno iz policije, ispituju se uzroci požara na dva vozila.

Službi zaštite i spasavanja javljeno je u 23.51 da gori automobil kod Osnovne škole „Pavle Rovinski“, a nekoliko minuta kasnije, u 23.57 u blizini Bulevara Pera Ćetkovića. Na oba vozila vatra je zahvatila prednji dio i pričinjena je materijalna šteta. Iz policije nijesu saopštili ko su vlasnici vozila, osim nezvanično da se utvrđuje uzrok požara. A. R.

KOTOR - Kotorska policija je privela i saslušala A. A. (19) za koju se sumnja da je 11. januara ove godine pozvala telefonom kotorsku Službu zaštite i spašavanja i lažno prijavila požar u naselju Kamp u Dobroti. Protiv nje je kotorskom Sudu za prekršaje podnijeta prekršajna prijava za drsko ponašanje. Po dolasku na lice mjesta iz Službe zaštite i spašavanja

Saobraćajni udes na putu Nikšić – Danilovgrad

Četiri osobe povrijeđene

Carinici zaplijenili robu

PODGORICA - Carinski službenici pronašli su i oduzeli neprijavljenu robu čija je vrijednost 3.850 eura i izdat je prekršajni nalog. Službenici Uprave carina, Carinske ispostave Aerodrom Podgorica su 6. januara prili-

NIKŠIĆ – Advokat Srđan Lješković (50) priveden je juče zbog sumnje da se drsko ponašao u prostorijama Osnovnog suda u Nikšiću prema Dragoslavu Čuroviću. O hapšenju advokata oglasila se policija koja je navela da je Lješković počinio prekršaj iz člana 7 stav 2. Zakona o javnom redu i miru - drsko ponašanje. – On je nakon završenog ročišta u Osnovnom sudu u Nikšiću vrijeđao policijskog službenika D. Č. koji nije bio na dužnosti, a koji je stranka u postupku u kojem je S. Lj. advokat oštećenog Ž. Ž. iz Nikšića – naveli su iz policije. Dodaju da će Lješković biti priveden uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje. Lješković u ovom postupku zastupa Živka Živkovića koji je oštećen u predmetu protiv Čurovića i njegovog kolege Vitomira Krsmanovića. Policajci se terete da su Živkoviću nanijeli lake tjelesne povrede. Takođe, optužnim prijedlogim obuhvaćen je i Živković, jer je prilikom hapšenja, kako se navodi, udarao nogama u vozilo policije i tako nanio štetu od 430 eura.

I. B.

NIKŠIĆ: Priveden advokat Srđan Lješković

NIKŠIĆ – U saobraćajnom udesu koji se dogodio juče oko 14 časova na magistralnom putu Nikšić – Danilovgrad, u mjestu Bogetići, lakše su povrijeđene četiri osobe. Do udesa je došlo kada su se, iz za sada neutvrđenih razloga, dva kombija podgoričkih i dani-

lovgradskih registarskih oznaka sudarila kod skretanja za put koji vodi ka Manastiru Ostrog. – Četiri osobe su primljene u bolnicu, konstatovane su im lakše tjelesne povrede, ali su zadržane na hirurškom odjeljenju radi dalje opservacije – kazao je direktor Opšte bolnice u Nikšiću dr Ilija Ašanin. S. D.

Sa mjesta udesa

konstatovali su da se radi o lažnoj prijavi, nakon čega je komandir Maksim Mandić podnio prijavu kotorskoj policiji protiv NN osoba. Odmah nakon poziva stiglo je osam vatrogasaca sa dva vozila, a zbog činjenice da je u pitanju montažno naselje, visoko rizično kada su u pitanju požaru, u stanje pripravnosti je stavljeno Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Perasta. Iv. K.

Crnom Gorom

Utorak, 14. januar 2020.

U Rožajama završen 23. Memorijalni pohod ,,Safet Mavrić Ćako“ Potencijalna opasnost na putu kroz bjelopoljsko naselje Malo polje

Stijena prijeti obrušavanjem na kolovoz BIJELO POLJE - Na saobraćajnici kroz naselje Malo polje, na krivini u blizini AMD „Đorđije Stanić“ već duže potencijalnu opasnost za sve učesnike u saobraćaju predstavlja stijena koja svakog trenutka može da se obruši na kolovoz. Riječ je o dionici koja je do puštanja u saobraćaj obilaznice oko Bijelog Polja bila glavni put od Bijelog Polja ka Ribarevinama. Međutim, puštanjem u saobraćaj obilaznice oko grada, ta dionica je dobila status lokalnog puta, za čije održavanje je zaduženo lokalno Komunalno preduzeće. Jedan od stanovnika iz naselja Malo polje ističe da su komunalci nedavno uklonile opasno drveće pored puta. - Sasvim je evidentno da je tom akcijom unaprijeđena bezbjednost u saobraćaju, ali potrebno je i što hitnije reagovati i ukloniti stijenu koja se pokrenula iz svog ležišta i može izazvati neželjene B. Č. posljedice - upozorio je ovaj Bjelopoljac.

IZAŠLA IZ LEŽIŠTA: Stijena iznad puta kroz Malo polje

ROŽAJE - Oko 120 najhrabrijih planinara od skoro 200 učesnika 23. Memorijalnog pohoda ,,Safet Mavrić Ćako“, koji je održan na rožajskoj planini Hajli, uspjelo je da se popne na najviši vrh ove planine visok 2.403 metra. Prema riječima vođe ekspedicije i iskusnog planinara Semira Kardovića, niko od učesnika pohoda nije povrijeđen prilikom uspona na najviši vrh Hajle. - Zadovoljni smo što je sve proteklo u najboljem redu i pored promijenljivih vremenskih prilika gdje su se smjenjivali snijeg, magla i sunčani periodi. Najveći problem prilikom uspona predstavljao je dubok snijeg na pojedinim mjestima, koji smo uspjeli da savladamo i da onima koji su se teško kretali proprtimo prolaz ka planinskom vrhu. Oni koji su stigli do samog vrha nijesu skrivali oduševljenje prizorom koji su mogli da vide, pa su pravili fotografije kao trajnu uspomenu na dan kada su osvojili najviši vrh Hajle – rekao je Kardović. On je posebno potencirao druženje tokom trodnevne manifestacije. - U planinskim domovima u Gropama i Derman dolu, koji se nalaze u podnožju Hajle, organizovano je druženje uz evociranje uspomena sa ranijih susreta i na Mavrića, po kojem ovaj pohod i nosi ime. Sklopljena su nova prijateljstva a mnogi učesnici su obećali da će se na istom mjestu i u isto vrijeme vratiti i naredne godine – rekao je Kardović. Iz Ski-kluba ,,Hajla“ posebno su zadovoljni činjenicom da je pohodu prisustvovalo oko 200 planinara i ljubitelja planinskog turizma. - Na manifestaciji, čiji je cilj promocija planinskog turizma i potencijala kojima raspola-

Najviši vrh Hajle pohodilo 120 planinara

NAJHRABRIJI: Na vrhu Hajle

že ova opština, učestvovali su predstavnici većine planinarskih klubova iz Crne Gore i regiona, odnosno iz bivše Jugoslavije. Među gostima su se našli i planinari iz Češke, te predstavnici većine diplomatskih predstavništava u Crnoj Gori. Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji u regionu, s ob-

zirom na to da se Hajla pohodi u ekstremnim zimskim uslovima kada je ova planina prekrivena debelim sniježnim pokrivačem na kojoj se u noćnim satima temperatura spušta nekoliko desetina stepeni ispod nule. Posebno zahvaljujemo stanovnicima sela Bandžov koji su svoje kuće opremili, odno-

sno prilagodili dočeku gostiju i to je najbolji primjer eko-turizma u rožajskoj opštini – kazao je Kardović, uz uvjerenje da će manifestacija trajati još dugo i postati još masovnija. Ski-klubu ,,Hajla“ pomoć u organizovanju manifestacije pružila je Turistička organizaF. KALIĆ cija Rožaja.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 14 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANILOVGRAD

- od 8 do 17 sati: Bogićevići, Valeta, Viš, Glava Zete, Slap, Donji i Gornji Rsojevići, Kujava, Zagorak, Bogmili, Tunjevo, Dobro Polje, Adžin Most, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestova i Rova (kratkotrajna isključenja u navedenom terminu); Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Boronjina, Mandići i Ostrog; - od 8 do 15: Bandići i Radovče. - od 9 do 10: kompletno područje Spuža, Podanje, Klikovače, Komunica, Novo Selo, preduzeća Čakarević, Rakočević, Pirela i Clean Max,

Šume Bećirovića, Sušica, Kokotovac, Podglavice, Maljat, Grbe, Daljam, Livade Bandićke, Lužnica, Ćafe, Baloče, Oraovica, Laško Rele, Dolovi Komanski, Crvena Paprat, Podkuk, Vučiji Studenac, Rupice Komanske, Mokanje, preduzeća Savović, Selekt, Jovanović, Volmont, Kosić, Farmont, Betonjerka, Mamućevina, Jastreb, dio Lazina, Suk, Mamućevina, Plana, Koljat, Begovine, Strahinjići, Martinići, Ciglana, Burum, Lije , Stanojevića Rupa, Stologlav, Eko selo, Lakat, Iverak, Osredina, Bregovi Mijovića, Gornji Crnci, Ćelija Piperska, Kopilje, Seoce, Radovče, Gostilje, Dobri Do, Ruišta, Vukotica, Velje Brdo, Donje Šume, Pričelje, Markovo Kopito, preduzeća Šampinjoni i Fabrika sira, KP Dom i Velje Brdo (isključenja u trajanju od po pet minuta); - od 10:30 do 11:30: područje grada Danilovgrada, Jelenak, Klanica, farma koka, Brojler, Počijevka, Sige,

Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Donji Martinići, Donje Selo, Ždrebaonik, Kula Lakića, Gorica, Slatina, Dolovi Kovački, Poljica, Bzo, Studeno, Vučica, Ivanj Uba i Jablan, Pješivci, Bogićevići, Lalevići, Veleta, Rova, Brijestovo, Sretnja, Mosori, Frutak, Kujava, Rsojevići, Orja Luka, Vinići, Zagorak, Tunjevo, Viš, Dobro Polje, Adžin most, Bare Šumanovića, Šabajići, Mijokusovići, Boronjina, Mandići i Kupinovo, Grlić, Ćurioc, Lazine, Bjelousi, Kopito Petrovića, Begovine, Tomaševići, Gruda, Jabuke, Lazarev Krst, Donji Zagarač, Gornji Zagarač, Povrhpoljina, Malenza, Đeđezi, Bandići, kao i preduzeća GSI i ZIP, Branelovica i Zagreda, Velje Polje i Pažići (isključenja u trajanju od po pet minuta).

CETINJE

- od 8 do 17 sati: Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak, Očinići, Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela, Golijanin i Ugnji; - od 9 do 16: Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo,Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići.

ULCINJ

- od 8 do 16:30 sati: Đonza, Sukobin, Draginje, Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Fraskanjel, Ambula, Štodra i Lisna Bori; - od 8 do 15 - dio naselja Kruče i dio naselja Nova Mahala.

BAR

- od 9 do 12 sati: Obalna stanica, Oćas, Bijeli Kamen, Bijelo Brdo i Gola glava.

BUDVA

- od 9 do 15 sati: Rozino, Bečići (iznad Naftagasa), neselje Centar i Bjeli Do i Topliški Put.

KOTOR

- od 9:30 do 11 sati – Lastva Grbaljska (Bomeks); - od 15 do 16:30 sati – industrijska zona (Daido Metal); - od 11 do 12:30 sati – industrijska zona (Ekspo); - od 13:45 do 15:30 sati - industrijska Zona (Imlek); - od 12:30 do 14 sati – industrijska Zona (Jugopetrol); - od 16:15 do 18:30 sati - industrijska Zona (Kips); - od 9 do 13 sati – Autokamp i centar Stoliva.

TIVAT

- od 10 do 11:30 sati: Kukuljina, avioservis, kao i kratkotrajni prekidi na području Gradiošnice, Vrijesa i Mrčevca; - od 11 do 13 - kontrolni toranj Aerodroma ,,Tivat“; - od 15:30 do 17 - postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Kotora i Tivta; - od 9 do 11 sati - Aerodrom „Tivat“; - od 12:30 do 14 sati - pumpna stanica „Solila“; - od 14 do 15:30 sati: samoposluga Merkator na Seljanovu, uključujući i kratkotrajne prekide na području Seljanova, Donje Lastve i Lepetana; - od 17 do 18 sati – Radovići (poslovni objekti Luštica divelopment).

HERCEG NOVI

- od 8 do 15 sati: Kameno, Žlijebi, Ubla, Kameno, Stanovčići, Stjepčići i Obradovići.

BIJELO POLJE

- od 7:30 do 17 sati: dalekovod 10 kV „Gubavač“ (Kisela Voda, Livadice,

Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); Gornja i Donja Orahovica; - od 10 do 16 sati: Barice, Vergaševići, Bijeli Potok, Krstače, Stožer, Pavino Polje, Potkrajci, Brestovik, Crhalj, Ivanje Koraći, Korita, Lazovići Čoklrije, Bijeli Potok, Grab, Kovrene, Gorice, Vergaševići, Bliškova i Stožer;

MOJKOVAC

- od 9 do 13 sati - Polja.

KOLAŠIN

- od 9 do 17 sati: dalekovod 10 kV „Prekobrđe“ (Đuđevina, Bare, Raičevine, Petrova Ravan, Ulica, Podi, Smira, Drijen, Sreteška Gora, Uljari i Sela); - od 9 do 14 – Đuđevina i Međuriječje.

BERANE

- od 9:30 do 14:30 sati: Polimska ulica, naselje oko Tehničke škole, gornji dio Obalskog naselja,Tehnička škola i Granična policija; Babino i dio sela Mašte.

PLAV

- od 9 do 12 sati – dio sela Pepići; - od 12 do 14:30 – selo Liješće.

ROŽAJE

- od 9 do 14:30 sati - selo Malindubrava. Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

Crnom Gorom

Utorak, 14. januar 2020.

Akvarijum Boka u sklopu kotorskog Instituta za biologiju mora biće otvoren krajem maja KOTOR - Prvi akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka u prizemlju kotorskog Intituta za biologiju mora biće otvoren krajem maja. Direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore Mirko Đurović kazao je da se akvarijum nalazi u Palati Radoničić, koja je na listi spomenika kulture Crne Gore. Napominje da je rekonstrukcija u ovakvim objektima izuzetno zahtjevna, kako sa arhitektonsko-građevinskog aspekta, tako i sa pravljenja plana za smještaj samih akvarijumskih bazena i prateće tehnike. - Nakon više mjeseci planiranja i promišljanja sa izabranim arhitektonskim biroom Enforma iz Kotora došli smo do rješenja koje zadovoljava sve preduslove za očuvanje forme zgrade Instituta i pune funkcionalnosti dostupnog prostora. Radi se o površini od 300 kvadratnih metara koje Institut nije koristio 30 godina zbog lošeg stanja samih prostorija i dotrajalosti instalacija. Sada ovom dijelu Instituta dajemo novi život – kazao je Đurović.

Morski svijet Mediterana na jednom mjestu Samoodrživost On objašnjava da je model rada akvarijuma u sklopu naučne ustanove poznat širom svijeta, te da je najbliži takav akvarijum u Dubrovniku, zatim na Kritu, u Napulju itd. - Države godinama smanjenim sredstvima finansiraju Institute ovog tipa i težnja svakog od njih je da obezbijedi dodatna sredstva za svoj naučno-istraživački rad. Naš Institut je uspio da zaokruži finansijku konstrukciju Akvarijuma Boka isključivo iz donacija, tako da od momenta otvaranja ostaje na budućim zaposlenima u Akvarijumu Boka i upravi Instituta da obezbijede finansijski održiv akvarijum koji će se finansirati putem naplaćivanja ulaznica, međunarodnih naučnih projekata i budućih donacija. Planirano je da akvarijum bude otvoren 11 mjeseci, od sredine februara do sredine januara svake godine, dok bi se tokom pauze vršio redovni remont postrojenja za održavanje i akvarijumskih bazena kaže Đurović.

FLORA I FAUNA

Akvarijum čine tri međusobno povezane prostorije, u kojima će biti predstavljena morska flora i fauna Mediterana, Jadrana i Bokokotorskog zaliva. - Prva prostorija će se sastojati od tri velika bazena, dimenzija 2x3 metra, sa najkarakterističnijim ribama Mediterana i organizmima koji žive uz samu obalu. Jedan od akvarijuma će biti ,,splash tank“ koji imitira obalnu zonu plime i osjeke. U drugoj prostoriji biće sedam bazena različitih dimenzija. Najveći, dimenzija 5x2 metra, imaće najkrupnije stanovnike akvarijuma. Planirano je da u njemu budu krnje i pagrovi - stanovnici dubokih voda Jadranskog mora. Treća prostorija je posvećena Bokokotorskom zalivu. U njoj centralno

PODMORJE NADOMAK RUKE: Budući izgled akvarijuma

mjesto zauzima ,,touch tank“ u obliku Kotorskog zaliva u kome ćemo smjestiti ribe koje su karakteristične za Boku. Osim ovog bazena, u ovom prostoru će biti tankovi sa meduzama za koje smatramo da će i te kako privući pažnju budućih posjetilaca - objašnjava Đurović. Jedan od ciljeva akvarijuma, kaže Đurović, je i edukacija posjetilaca o flori i fauni Jadranskog mora. - U tom smislu smatramo da je obavezno da najmlađim posjetiocima omogućimo i određeni oblik interakcije sa morskim organizmima. Takozvani ,,touch tank“ koji će biti visine 1,2 metra, gdje će djeca moći da dodirnu vodu i osjete

blizinu organizama u bazenu kazao je Đurović. Institut za biologiju mora je jedina naučno-istraživačka ustanova koja se bavi zaštitom i proučavanjem Jadranskog mora u Crnoj Gori, tako da su sve aktivnosti povezane sa naučnim djelovanjem i razvojem. Tako je i sa novim segmentom Instituta, Akvarijumom Boka. - Ovaj budući prostor sa novom opremom će osim edukativnog značaja, naučnicima u Institutu omogućiti da izvode različite naučne eksperimente ,,in vivo“, da prate rast i razvoj organizama, interakaciju među vrstama u akvarijumskim uslovima, dakle sve ono što je vrlo teško pratiti u prirodnoj

sredini. Smatram da će se kroz naučni rad u Akvarijumu Boka uspješno povezivati sa svim sličnim institucijama na Mediteranu i kroz međusobnu saradnju dovesti do još bolje povezanosti Instituta za biologiju mora i Univerziteta Crne Gore sa naučnom zajednicom Mediteranskog područja - kaže Đurović.

NASELJAVANJE

Naseljavanje organizama u Akvarijumu Boka počeće tokom marta ove godine. Planirano je da za nepuna dva mjeseca sakupe više od 150 predstavnika morske flore i faune. Sakupljanje će se odvijati u nekoliko faza na po-

dručju Bokokotorskog zaliva i priobalnom dijelu duž cijelog Crnogorskog primorja. - Najveću pomoć očekujemo od profesionalnih i sportskih ribolovaca sa kojima godinama imamo saradnju, a takođe će i naši naučnici dati veliki doprinos u metodologiji sakupljanja, lokacijama za određene vrsta i bezbjednom transportu svih organizama do Kotora. Moram da napomenem da svaki akvarijum ima dinamičan rad tokom cijele godine u smislu promjene raznih vrsta morskih organizama, pa će tako imati i ovaj naš. Želimo da mlađe jedinke koje porastu u našim bazenim, vratimo ponovo u prirodnu sredinu, a njih zamijenimo nekim drugim primjercima. Na taj način brinemo o organizmima koje smo ,,pozajmili“ iz mora,

postižemo različitost postavke, a posjetiocima koji žele da dođu više puta omogućimo da uvijek mogu da vide i nauče nešto novo u akvarijumu - kazao je Đurović. Institut je krajem 2018. godine započeo projekat izgradnje i adaptacije dijela svojih prostorija u funkciji otvaranja prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori. Akvarijum Boka je finansiran najvećim dijelom iz donacije Kraljevine Norveške kroz projekat MONTEAQUA koji se zvanično završava 4. juna 2020. godine. Dodatna finansijska sredstva obezbijeđena su zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, JP Morsko dobro i Univerziteta Crne Gore. Cjelokupni projekat izgradnje i opremanja trajaće 18 mjeseci. Iv. K.

NIKŠIĆ: Napreduju radovi na Domu starih i Zahumlju, uskoro počinje izgradnja tribine stadiona Sutjeske

Otežani uslovi rada Crvenog krsta, ali se poslovi uspješno obavljaju

Brzo se vraćaju na staru lokaciju TIVAT – Od 1980. pa sve do prošle godine opštinska organizacija Crvenog krsta bila je u montažnoj baraci na Seljanovu, koju je nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine poklonio austrijski Crveni krst. Početkom prošle godine došlo je do preseljenja u Dom kluture „Anto Počanić“ u Gradiošnici, jer je na dotadašnjoj lokaciji barake počela izgradnja objekta za potrebe Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i Crvenog krsta. Povratak na staro mjesto, ali u novi objekat, sekretar OO Crveni krst, Duško Božović očekuje za mjesec. - U Gradiošnici imamo otežane uslove rada, ali sve poslove iz svoje nadležnosti uspješno servisiramo. Dislocirani smo i teško je i korisnicima i volonterima doći na kraj Tivta, ali činimo sve što se može i kvalitetno održavamo kontinuitet rada. Zadovoljni smo i što radovi na izgradnji novog doma idu dosta brzo, a po preseljenju za opremanje će nam biti potrebni donatori - kazao je Božović. Tokom prošle godine opštinska organizacija Crvenog krsta obavila je četiri distribucije hrane i higijene, šest distribucija odjeće i obuće, a održano je i pet obuka prve pomoći. - Gerontodomaćice su nesmetano odrađivale svoj program sa starima, a sa opštinom je sklopljen sporazum i za ovu godinu. Apelovao bih na građane Tivta da koriste ovaj servis koji je besplatan, neka se jave ljudi stariji od 65 godina, samohrani i bolesni. Usluge obuhvataju nabavku hrane, pripremu sitnijih obroka, pomoć pri hranjenju, kretanju, održavanju lične higijene. Gerontodomaćice nabavljaju lijekove, pomažu u kući i pri šetnji, razgovaraju sa korisnicima a to je najčešće najpotrebnije - naglasio je Božović. U tivatskom Crvenom krstu namjeravaju da nakon preseljenja u nove prostorije obave i promociju monografije o radu ove organizacije i humanosti Tivćana. Sl. K.

Za tri projekta 11 miliona eura

Gradilište objekta JU ,,Zahumlje“

NIKŠIĆ - Uprava javnih radova na području opštine Nikšić realizuje tri značajna projekta čija je ukupna vrijednost skoro 11 miliona eura, a zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, radovi na gradilištima odlično napreduju. - U okviru kompleksa Doma za stare, u toku je postavljanje krovne konstrukcije na dva objekta, dok je na jednom objektu već završena. Građevinci su takođe angažovani i na hidroizolacionim radovima, iskopima, kao i pripremi unutrašnjosti objekata za dalje radove – saopšteno je iz Uprave javnih radova. Naglašavaju da se prva faza projekta realizuje kroz Regio-

Budući Dom starih

nalni stambeni program, dok drugu fazu finansira Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta. Ukupna vrijednost investicije je oko 5,5 miliona eura, a očekuje se da do kraja ove godine bude završen najveći dio građevinskih radova. - Rušenjem tribine stadiona Sutjeske počela je i priprema za početak radova na jednom od najvećih projekata u gradu pod Trebjesom. Dotrajali objekat početkom naredne godine zamijeniće novo, moderno zadanje po najvećim evropskim standardima, čime će se u značajnoj mjeri unaprijediti uslovi rada kluba. Nakon što lokacija bude u potpunosti očišćena da ostataka stare tribine, počeće

izgradnja nove, u vrijednosti od 4,6 miliona eura. Od toga će 3,3 miliona eura izdvojiti Vlada, dok će ostatak obezbijediti Fudbalski savez Crne Gore – saopšteno je iz Uprave javnih radova. Novi objekat imaće prizemlje i tri sprata, a ukupna bruto površina, zajedno sa tribinom za gledaoce kapaciteta 3.200 sjedišta, iznosiće oko 6.200 metara kvadratnih. U cilju razvoja kulture grada pod Trebjesom, u toku je i dogradnja objekta Javne ustanove ,,Zahumlje“. Radovi teku planiranom dinamikom, u proteklih nekoliko sedmica završen je veliki dio grubih građevinskih radova, pa se očekuje da posao bude



Dotrajali stadion početkom naredne godine zamijeniće novo, moderno zadanje po najvećim evropskim standardima

završen početkom narednog proljeća. Osnovano prije više od 120 godina, ,,Zahumlje“ danas predstavlja simbol kulturnog života grada, zbog čega je prepoznata potreba za unapređenje uslova rada njegovih članova i zaposlenih. Za ovaj posao Vlada iz kapitalnog budžeta izdvaja skoro 300.000 eura. R. R.

Crnom Gorom

Utorak 14. januar 2020.

HERCEG NOVI: Upravni odbor Zadužbine ,,Aleksandar Duković“ bira novog izvođača za rekonstrukciju objekta u Risanskoj

Nastavljaju posao nakon dvije godine

HERCEG NOVI - Upravni odbor Zadužbine ,,Aleksandar Duković“ trebalo bi da tokom ove sedmice izabere izvođača koji će nastaviti radove na rekonstrukciji zadužbinskog objekta u Risanskoj ulici. Nakon decenija propadanja, obnova zadužbinskog zdanja građenog 1888. godine počela je u septembru 2017. godine, ali su radovi zastali i ugovor sa izvođačem, firmom „Brenting“ je raskinut. Član UO zadužbine Zoran Lazarević očekuje da će uprkos kašnjenju prva faza radova biti završena do proljeća.

PROCEDURA

- UO je sve uradio poštujući zakonsku proceduru kako bismo završili taj posao i zaštitili interese zadužbine. Međutim, nijesmo dobili najboljeg izvođača ni kada je riječ o kvalitetu, ali ni po poštovanju rokova. Morali smo da raskinemo ugovor sa ranijim izvođačem iz čega je proistekao i sudski postupak, potpuno bespotrebno jer nije postojao pravni osnov za utuženje zadužbine. Zadužbina je dobila taj sudski spor, ali smo izgubili vrijeme. Potrebno je

sada izabrati novog izvođača, nadzor i sa građevinskog aspekta i zaštite kulturnih dobara. Tokom ove sedmice trebalo bi da bude održana sjednica UO na kojoj bi trebalo da se odlučimo za novog izvođača i nadam se da će radovi biti brzo nastavljeni. Siguran sam da će novi izvođač radova pristupiti poslu mnogo ozbiljnije i da ćemo tokom proljeća imati jasne kvalitativne promjene na terenu. Najvažnije je da objekat zaštitimo od propadanja - kazao je Lazarević. Objašnjava i da je čitav posao vrlo složen, te da će se raditi u nekoliko faza. Prva podrazumijeva konstruktivnu sanaciju, za što je opredjeljeno oko 100.000 eura. - Do sada je urađena polovina planiranog posla, ali nije završen krov kako bi se zaštitio objekat. Kada to nije urađeno za godinu i po od početka izvođenja radova bilo je jasno da dalje aktivnosti nemaju više smisla. Novac za sanaciju je obezbijeđen iz sredstva fondacije. Do sada je potrošeno oko 65.000 eura, a nažalost te pare nijesu u potpunosti opravdane kroz odrađene radove. Zadužbina ima kontinuirani priliv

Sanacija oštećenja od nevremena u Herceg Novom

Obaveza prema Elizi Lombardić-Duković

Krajem aprila 2016. godine SO Herceg Novi donijela je odluku o oslobađanju plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Za narednu sjednicu planirana je odluka o preimenovanju Risanske ulice, kojom će ona biti nazvana Ulica Elize Lombardić-Duković. Lazarević je pozdravio tu inicijativu jer smatra da velikanima koji su utkali svoj život u nastajanje i postojanje Herceg Novog treba odati priznanje i na takav način. - To će biti obaveza više da se radovi na zadužbini nastave i završe i da mi u svojoj kulturološkoj ponudi koja je dio turističke, pokažemo šta imamo - poručio je Lazarević.

sredstava od imovine u Trstu, pa imamo dovoljno sredstava da završimo taj posao – rekao je Lazarević. U trospratnoj kući površine od oko 250 kvadrata, planirana je, između ostalog, višenamjenska sala, poslovne prostorije i memorijalna soba. Tek bi trebalo da se odluči šta će biti pojedinačne namjene, a tada će se raditi i druga faza projekta.

IMOVINA

Nekada palata, sada trošna zgrada u Risanskoj, samo je mali dio imovine Velimira i Elize Lombardić, rođene Duković, u Herceg Novom i Italiji,

koju je ona nakon smrti supruga (1907. godine), testamentom sačinjenim u Firenci ostavila svom gradu. Riječ je o tri kuće na Toploj i 28.000 kvadrata zemljišta, kao i o imanju u Italiji. Eliza je zadužbinu nazvala po ocu Aleksandru Dukoviću, bogatom trgovcu i uglednom građaninu Trsta. Od Drugog svjetskog rata pa do 90-ih godina prošlog vijeka, na imanju Dukovića u Herceg Novom izgrađene su privatne i stambene zgrade, a Zadužbina nikada nije obeštećena. Od velike imovine na Toploj ostala je samo palata u Risanskoj ulici koju je višedecenijska nebriga dovela

ČEKA REKONSTRUKCIJU: Objekat u Risanskoj ulici

do propadanja, ali čije je otuđenje uspio da spriječi zadužbinski odbor koji je obnovio rad Zadužbine 1988. godine. Zadužbinski odbor je jedan od rijetkih, možda i jedini koji sprovodi i poštuje volju ostavioca i što je još značajnije pokušava da uveća sredstva namijenjena školovanju mladih Novljana, koji se obrazuju u srednjim umjetničkim školama i akademijama umjetnosti. - Mi, kao građani Herceg Novog, trebalo bi da se postidimo u kakvom su nam stanju zadužbine. Zadužbina Duković je

Turistička ponuda Budve predstavljena na sajmu turizma CMT 2020. u Štutgartu

Posebna pažnja njemačkom tržištu Izvaljene kamene ploče na gradskom pristaništu

Zbog radova je zatvorena dionica od hotela „Plaža“ HERCEG NOVI - Narednih dana biće saniran dio Šetališta pet Danica na Savini, ispod Meteorološke stanice, koje je pretrpjelo štetu tokom nedavnih udara olujnog juga. Radi bezbjednosti, od juče je privremeno izmijenjen i režim saobraćaja, pa tako ni vozila sa posebnom dozvolom ne smiju da saobraćaju dionicom od hotela „Plaža“ do raskrsnice sa Ulicom bokeljskih mornara. Zabrana se odnosi na period od 13. januara do završetka radova. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je poziv za hitne sanacije evidentiranih šte-

ta na obalnoj infrastrukturi u zoni morskog dobra. Prioritetne sanacije obale od posljedica nevremena radiće se u Herceg Novom i Budvi, a ukupna vrijednost radova procjenjena je na 30.450 eura. U hercegnovskoj opštini biće sanirana oštećenja na Novosadskoj plaži, dio oko svjetionika na vrhu pristaništa Škver, dio zida na lokaciji Vojničke banje, obalni plato kupališta pored hotela ,,Plaža“, oštećenja na kupalištu ,,Golden bej“ i kaverne na obalnom zidu kod Vojne bolnice u Meljinama. Ugovor o izvođenju radova potpisan je sa firmom „Ađi invest“ iz Nikšića. Ž. K.

jedna od rijetkih koja je živa, a to znači da postoje neki ljudi koji vode računa o njenoj imovini koja je značajano umanjena u jednom revolucionarnom periodu. Zadužbina se bori da povrati dio imovine, ali vidjećemo koliko ćemo da uspijemo u tim procesima jer u ovoj državi se neki zakoni tako mijenjaju i koriste od slučaja do slučaja, kao da se tim promjenama želi izbjeći da se imovina vrati pravim vlasnicima. Ipak se nadamo da ćemo uspjeti da vratimo dio imovine - rekao je Lazarević. Ž. K.

BUDVA - Turistička organizacija Budve predstavila je ponudu grada na sajmu turizma CMT koji se od 11. do 19. januara održava u Štutgartu. TO Budve nastupila je u okviru zajedničke prezentacije Crne Gore koju organizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija. Sajam u Štutgartu je najveća potrošačka smotra u Evropi sa više od 260.000 posjetilaca i više od 2.000 izlagača iz 100 zemalja, a Crna Gora je ove godine zemlja partner. Prvog dana sajma organizovana je konferencija za medije kojoj je prisustvovalo više od 50 predstavnika medija, među kojima su bili SWR, Stuttgarter Zeitung, radio stanice Antenne 1, Fraenkische Nachrichten i mnogi drugi. Organizovan je i prijem na štandu uz gastronomske

ZAPAŽENI: Prezentacija TO Budve

proizvode koji se promovišu u okviru kampanje „Dobro. Bolje. Domaće“ i vina vinarije AD ,,Plantaže – 13. jul“. Prijemu su prisustvovali brojni predstavnici turističke privrede Njemačke i diplomate. - Njemačko tržište je naše ciljno tržište, tržište koje je i zahvalno, ali i vrlo oprezno, i

tržište prema kom treba sa posebnom pažnjom raditi sve promotivne aktivnosti - istakla je direktorica TO Budva Maja Liješević. Posjetioci sajma su već tokom prvih dana pokazali veliko interesovanje za Budvu, a najviše ih zanimala ponuda aktivnog odmora i odmo-

ra u prirodi – kampovi, hajking i biciklističke rute. Prezentaciju Crne Gore na sajmu u Štutgartu obogatio je kulturno-umjetnički program folklornog društva „Njegoš“ sa Cetinja, dok će narednih dana na glavnoj bini sajma biti upriličen i muzički program u izvođenju kvarteta Lanterna i poznatog sastava Gitar duo, koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević. Pored TO Budva, MORT i NTO, ponudu na sajmu u Štutgartu predstavljaju JP Nacionalni parkovi, Skijališta Crne Gore, lokalne TO Bara, Tivta, Budve, Kotora, Herceg Novog, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Pljevalja i Kolašina, HG Budvanska rivijera i agencije Montenegro Tourist Service, Explorer, Safari Beach Camping, Nomad Tours, Travel Point i North Travel. Preko nacionalne avio-kompanije Montenegro erlajnz i drugih avio-kompanija, Crna Gora je sa Njemačkom povezana direktnim letovima za Frankfurt, Dizeldorf, Lajpcig, Minhen, Hanover, Memingen, Berlin i Štutgart, a od maja ove godine planirano je i uvođenje linije iz Tivta za Frankfurt. R. R.

Zajednički projekat opštine Bar i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Obnavljaju puteve prema maslinjacima BAR - Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je na osnovu zahtjeva opštine Bar, a u cilju daljeg unapređenja i revitalizacije putne infrastrukture na seoskim područjima, opredijelilo 20.000

eura za adaptaciju pristupnih puteva prema maslinjacima u Dobroj Vodi i Džidžarinu. Ostala sredstva za adaptaciju ovih pristupnih puteva prema maslinjacima obezbijediće opština Bar kako bi na taj na-

čin stvorila povoljne uslove proizvođačima sa ovih prostora za bavljenje maslinarstvom, ali i drugim vidovima poljoprivrede. Iz opštine Bar je saopšteno da su ovakvi vidovi podrške i zajednički projekti nastavak uspješne saradnje lokalne uprave sa Vladom i resornim ministarstvom, koja je u prethodnom periodu rezultirala početkom realizacije vrijednih

kapitalnih projekata u ovoj oblasti, poput izgradnje Kuće maslina u Starom Baru. Podsjetili su i da opština Bar podstiče poljoprivredne proizvođače i kroz različite oblike podrške proizvodnim aktivnostima, a po tom osnovu je, saglasno Odluci o podsticajima i investiranju u razvoj poljoprivrede u 2018. i 2019. godini opredijelila više od 370.000 eura. R. R.

Svijet

Utorak 14. januar 2020.

Zbog opasnosti od erupcije vulkana na Filipinima naložena evakuacija pola miliona ljudi MANILA - Zvaničnici Filipina naložili su evakuaciju za skoro pola miliona ljudi nakon što se aktivirao vuklan Taal i počeo da izbacuje lavu. Filipinski Institut za vulkanologiju i seizmologiju nivo uzbune je podigao na pretposljednji, četvrti nivo, što ukazuje na to da bi se ubrzo mogla dogoditi erupcija, javlja CNN. Vulkan je juče ujutro izbacivao pepeo do 14 kilometara uvis, uz tutnjavu i podrhtavanje tla. Vulkan Taal nalazi se 60 kilo-

Zatvoreni aerodrom, škole i berza metara južno od glavnog grada Manile na ostrvu Luzon i jedan je od najaktivnijih u toj zemlji.

Fotografije sa lica mjesta pokazuju potoke lave koji izlaze iz kratera, dok je nebo crno zbog pepela i pare.

U regionu gdje se nalazi vulkan živi oko 450.000 ljudi, a do sada je evakuisano 8.000 stanovnika koji su smješteni

Poništena presuda protiv bivšeg predsjednika Pakistana

Neustavan je sud koji je Mušarafa osudio na smrt ISLAMABAD – Pakistanski sud poništio je smrtnu kaznu, koju je ranije u odsustvu dosudio bivšem predsjedniku i generalu Pervezu Mušarafu, uz obrazloženje da je specijalni sud koji je sproveo postupak i izrekao kaznu neustavan, prenosi agencija AFP. - Podnošenje tužbe, uspostava suda i izbor tužioca bili su protivzakoniti. Cijeli sudski postupak se poništava - izjavio je pakistanski tužilac Ištiak Kan. Bivši pakistanski predsjednik osuđen je 17. decembra na smrtnu kaznu zbog veleizdaje i uvođenja vanrednog stanja 2007. godine. Sud sada Mušarafu može da odredi novo suđenje. Mušaraf se tereti i za druga krivična djela među kojima su i ubistvo bivše pakistanske premijerke Benazir Buto. Prvobitna presuda protiv Mušarafa obilovala je okrutnim konstatacijama, poput „Bude li pronađen mrtav, njegovo tijelo biće odvučeno do Islamabada i tamo će visiti tri dana“, što je izazvalo oštru polemiku u zemlji, ali i gnijev vojske. Mušaraf je odluku suda dočekao u bolničkom krevetu u Dubaiju, gdje od 2008. godine živi u egzilu.

STOKHOLM – Dvije jače eksplozije odjeklnule se u noći između nedjelje i ponedjeljka u Stokholmu i Upsali. Policija je saopštila da istražuje ova dva incidenta, te da za sada nema dokaza da je riječ o terorističkom činu. Prva eksplozija se dogodila oko jedan sat nakon ponoći u naselju Estermalm u centu Stokholma. Zbog esplozije su popucali prozori na okolnim zgradama, a po-

Predsjednik Irana Hasan Rohani potpisao novi zakon

Pentagon je za Teheran teroristička organizacija TEHERAN - Iranski predsjednik Hasan Rohani potpisao je zakon kojim se američko ministarstvo odbrane proglašava terorističkom organizacijom. Iran je time odgovorio na raniju odluku Sjedinjenih Američkih Država da iransku Revolucionarnu gardu stavi na listu terorističkih organizacija. Iranski parlament usvojio je novu verzija zakona neposredno pred početak raketnog napada na američke baze Ajn el Asad i Irbil prošle sedmice u Iraku.

Hasan Rohani

Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država uvršteno je na listu terorističkih organizacija neposredno nakon što je projektilima iz američkih dronova ubijen komandant jedinice za specijalne operacije Revolucionarne garde Kasem Sulejmani. Prva verzija ovog zakona usvojena je još u aprilu, nakon što je nekoliko dana ranije Amerika Revolucionarnu gardu stavila na listu terorističkih organizacija.

Bivši poljski predsjednik kritikovao odluku Dude da ne ide u Jerusalim na obilježavanje 75. godišnjice od oslobađanja Aušvica

Pervez Mušaraf

Prvobitna presuda protiv Mušarafa obilovala je okrutnim konstatacijama, poput „Bude li pronađen mrtav, njegovo tijelo biće odvučeno do Islamabada i tamo će visiti tri dana“, što je izazvalo oštru polemiku u zemlji, ali i gnijev vojske On je, kako navodi AFP, rekao je da je sudska presuda protiv njega motivisana „ličnom odmazdom“. Mušaraf je bio centralni akter pakistanske politike otkad je došao na vlast u oktobru 1999. godine. U junu 2001. godine se proglasio predsjednikom, a go-

Dvije eksplozije u Stokholmu i Upsali

Policija ne sumnja na terorizam

u najmanje 38 centara za evakuaciju. Zbog aktivnosti vulkana zatvoren je i međunarodni aero-

drom u Manili, a obustavljena je i berza. Kabinet predsjednika Rodriga Dutertea obustavio je rad vlade, ali i svih škola u Manili. Vulkan Taal spada u kategoriju kompleksnih vulkana, što znači da nema jedan otvor ili konus, već nekoliko tačaka erupcije koje su se mijenjale tokom vremena. U prethodnih 500 godina Taal je eruptirao više od 30 puta na različite načine. Posljednji put to se dogodilo 1977. godine, dok je prilikom prethodne erupcije 1911. godine stradalo čak 1.500 osoba.

licija je iz predostrožnosti evakuisala okolno stanovništvo. - Evakuisano je tridesetak stanara koji žive u okolnim zgradama. Čista je sreća što niko nije povrijeđen – saopštio je šef stokholmske policije Erik Vidstrand. On je dodao i da policija ne raspolaže bilo kakvim dokazima da je u pitanju teroristički incident. Druga eksplozija odjeknula je ispred jednog noćnog kluba u Upsali, u kojoj takođe niko nije povrijeđen. Uslijed detonacije je oštećen jedan automobil koji se nalazio u blizini noćnog kluba. Iz stokholmske policije je saopšteno da sarađuju sa lokalnom policijom u Upsali i da za sada ispituju da li postoji povezanost između ove dvije eksplozije.

dinu kasnije i pobijedio na referendumu. Suočen sa terorizmom, u ime odbrane nacionalnog jedinstva ukinuo je Ustav 2007. godine, čemu se usprotivio Vrhovni sud. Svrgnut je sa vlasti godinu kasnije. Smatran je umjerenim musli-

manom i bio ključni saveznik Sjedinjenih Američkih Država u ratu protiv terorizma nakon napada 11. septembra 2001. godine. Izbjegao je najmanje tri pokušaja ubistva koja je planirala teroristička mreža Al Kaida u devet godina njegovog mandata.

Ministri u novoj vladi Španije položili zakletvu

Građani izašli na ulice MADRID - Dvadeset i dva ministra koja čine novu vladu španskog premijera Pedra Sančeza položila su zakletvu na ceremoniji kojoj je prisustvovao i španski kralj Felipe Šesti. Pet ministara novog kabineta članovi su stranke „Ujedinjeni možemo“, a njen lider Pablo Iglesijas je jedan od zamjenika premijera, prenosi AP. Kao ciljeve nove admini-

stracije, Sančez je postavio socijalne reforme, ekonomski rast i dijalog sa separatistima u Kataloniji. Prilikom polaganja zakletve, svi ministri su se ponaosob zakleli da će poštovati španski ustav i biti odani kralju. U isto vrijeme na desetine hiljada Španaca protestvovalo je protiv nove vlade i tvrdeći da bi ona mogla da dovede do „razbijanja Španije“.

Valensa: Putin radi za Rusiju, ali ne i Duda za Poljsku

Leh Valensa

VARŠAVA – Poljska je odbila da 23. januara u Jelusalimu učestvuje na obilježavanju 75. godišnjice od oslobađanja koncentracionog logora Aušvić, jer predsjedniku te zemlje Andžeju Dudi nije omogućeno da govori na toj ceremoniji. Ovu odluku zvanične Varšave kritikovao je bivši poljski predsjednik Leh Valensa navodeći da je bilo za očekivati da Duda neće imati „pravo glasa u Izraelu“. - Jer ni Poljska predsjednika Rusije Vladimira Putina nije pozvala na obilježavanje 75. godišnjice oslobobađanja logora Aušvic. U toj situaciji on nije mogao da leti tamo. Štoviše, to je bio Putinov plan, jer sada bez ikakvog otpora u Je-

rusalimu može da ubijedi druge u svoju priču i uspjeće. Treba da se sjetimo da Putin radi za Rusiju, a, nažalost, naša vlada i naš predsjednik ne rade za Poljake - rekao je Valensa za poljski portal Onet. Ocijenio je i da je Poljska Putina tada trebala da pozove u Aušvic i jasno kaže da su Rusi oslobodili taj logor. - Jer je to istorijska činjenica i niko je ne može promijeniti. Ukoliko poljska vlada želi da stvori vlastiti istorijski narativ, onda je to neozbiljno – rekao je Valensa. Bivši poljski predsjednik je dodao i da nije iznenađen time što svjetski lideri ne žele da slušaju predsjednika Dudu. - Jer on nema pojma o predsjedništvu i upravljanju državom – zaključio je Valensa. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Utorak, 14. januar 2020.

Komunalne usluge će u infrastrukturu u glavnom grad

Za obnavljanje d rasvjete na Mile Komunalne usluge Podgorica, čija je osnovna djelatnost održavanje objekata javne rasvjete, svjetlosne signalizacije i infrastrukture na području glavnog grada i opštine u okviru glavnog grada – Golubovci i ove godine će nastojati da efikasno i kvalitetno održava obimnu infrastrukturu koja im je povjerena na održavanje.

M. BABOVIĆ

Kako iz ovog društva kažu za Pobjedu, planom rada za 2020. godinu opredijeljena su sredstva u iznosu od 400.000 eura i to - 300.000 za investiciono ulaganje na teritoriji glavnog grada, dok je za područje opštine u okviru glavnog grada opredijeljeno 100.000 eura.

ULAGANJA

U koordinaciji sa Glavnim gradom, opštinom u okviru Glavnog grada Golubovci i Sekretarijatom za komunalne poslove, ZA SVJETLIJE LICE PODGORICE: Most Milenijum a shodno programu rada za 2020. godinu, Komunalne uslu- Nastaviće sa modernizacijom nog tržišta. ge će sprovoditi aktivnosti na dekorativne i ambijentalne ra- Jedan od glavnih ciljeva je unainvesticionom održavanju svjete na mostovima, spomeni- pređenje informacionog sisteobjektata javne rasvjete i svje- cima, zgradama od posebnog ma glavnog grada. tlosne signalizacije kako na te- značaja te time doprinijeti mo- - Izgradnja optičke infrastrukritoriji glavnog grada tako i na dernijem i ljepšem izgledu na- ture umnogome će zavisiti od teritoriji opštine u okviru glav- šeg grada. zahtjeva subjekata glavnog granog grada Golubovci. To podra- - U tom smislu za ovu godinu da koji iskažu spremnost da buzumijeva rekonstrukciju posto- planirana je nabavka svjetiljki u du dio optičke mreže, kao i od jećih ili izgradnju novih iznosu od 50.000 eura za rekon- samog tržišta telekomuninikaobjekata javne rasvjete. strukciju dekorativne rasvjete cija. Zahvaljujući optičkoj mre- Planom rada za 2020. godinu u na mostu Milenijum – ističu iz ži čije postavljanje smo započete svrhe opredijeljena su sred- Komunalnih usluga. li krajem 2012. godine, a koja se stva u iznosu od 400.000 eura i U oblasti telekomunikacija, kao sastoji od 70 kilometara optičto - 300.000 za investiciono ula- jedan od telekomunikacionih kih kablova položenih na užem ganje na teritoriji glavnog gra- operatora, društvo će nastaviti i i širem području grada, povezada, dok je za područje opštine ove godine da širi postojeću op- ne su mnoge opštinske i državG o l u b ovc i o p re d i j e l j e n o tičku mrežu, a u zavisnosti od ne institucije - navode iz Komu100.000 eura – navode iz Ko- finansijskih mogućnosti, kao i nalnih usluga i dodaju da, s munalnih usluga. od zahtjeva telekomunikacio- obzirom na veliki obim infraI. M.

Udruženje penzionera dijeli socijalnu pomoć članovima

Prijave od sjutra

SVAKODNEVNI PROBLEM: Juče u Ulici 19. decembra

Rješavanje saobraćajnog reda u Ulici 19. decembra

Česte intervencije ,,pauka“ i policije U Ulici 19. decembra svakodnevne su kolone nepropisno parkiranih vozila, zbog čega dolazi do gužvi i zastoja u saobraćaju. Zbog ovog problema redovne su kontrole i intervencije službenika Komunalne inspekcije i Uprave Policije. Pripadnici Komunalne inspekcije juče su oko 10 sati specijalnim vozilom pauk krenuli da podignu nepropisno parkiran automobil. Vlasnica vozila je naišla baš kad je trebalo da podignu njen automobil, ali nije prošla nekažnjeno. Kako nam je objasniio pripadnik Uprave policije, napisana joj

je kazna za nepropisno parkiranje u iznosu od 50 eura. - Da je pauk podigao i odvezao automobil, u tom slučaju bi za preuzimanje vozila morala da pati 120 eura, odnosno za trećinu manje ukoliko plati u roku od osam dana, kao i kaznu za parkiranje – kazao nam je jedan od službenika Komunalne iinspekcije. Ulica 19. decembra samo je jedna od brojnih saobraćajnica u gradu koja je prepoznata kao lokacija na kojoj su zabilježena učestala nepropisna parkiranja, a koju zbog toga pripadnici Komunalne inspekcije i Policije često obilaze i kontrolišu. I. M.

Komisija za socijalno-humanitarna pitanja Udruženja penzionera Podgorica na juče održanoj sjednici donijela je Odluku o raspodjeli jednokratne novčane pomoći u iznosu od 30 eura penzionerima koji se nalaze u najtežem materijalnom položaju. - Napominjemo da mjesna udruženja treba da raspodijele novac materijalno najugroženijim penzionerima po kriterijumima koji su sastavni dio ove Odluke. Prijavljivanje penzionera će se vršiti po mjesnim udruženjima od 15. januara do 14. februara ove godine, a obaveza je da svaki penzioner prilikom prijavljivanja stavi na uvid penzionersku knjižicu, ličnu kartu i potvrdu o visini penzije od Fonda PIO Crne Gore – poručuju iz Udruženja penzionera Podgorica. Oni obavještavaju penzionere Udruženja Podgorica i gradske opštine Golubovci da je počelo izdavanje ribolovnih dozvola za rijeke koje pripadaju glavnom gradu. - Zainteresovani penzioneri mogu kupiti ribolovnu dozvolu svakog radnog dana od osam do 12 časova u prostorijama Udruženja penzionera Podgorica, Trg Božane Vučinić 31. Obavezni su da donesu ličnu kartu, penzionersku knjižicu i 25 eura, koliko košta ribolovna dozvola – dodaje se u saopštenju. I. M.

Hronika Podgorice

Utorak, 14. januar 2020.

Nacrt odluke o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada

du i Golubovcima ove godine uložiti 400.000 eura

dekorativne enijumu 50.000 Za novogodišnje ukrase još 100.000 eura

I. BOŽOVIĆ

Komunalne usluge će i ove godine značajna sredstva izdvojiti za modernizaciju dekorativne i ambijentalne rasvjete koja će doprinijeti modernijem i ljepšem izgledu glavnog grada. - Shodno planu javnih nabavki za ovu godinu planirana je i nabavka novogodišnjih ukrasa u iznosu od 100.000, eura čime će se još bolje ukrasiti glavni grad – ističu iz Komunalnih usluga. Podsjećamo, Komunalne usluge su za nabavku LED novogodišnjih ukrasa prošle godine potrošili 82.641 eura.

trukture koja im je data na održavanje, a koja se neprestano uvećava, planiranju nabavku vozila i raznih alata.

ODRŽAVANJE

U narednom periodu nastojaće da zadrže i unaprijede nivo kvalitetnog održavanja postojeće infrastrukture i investicionog ulaganja radi poboljšanja uslova života svih građana Podgorice i razvijanja glavnog grada u duhu modernog. Održavanje objekata javne rasvjete, pojašnjavaju oni, podrazumijeva održavanje ulične rasvjete, parkovske, novogodišnje dekorativne rasvjete kao i dekorativne rasvjete mostova, kulturnih spomenika i

drugih znamenitosti na području glavnog grada i Golubovaca. - Postojeća javna rasvjeta koju ovo društvo održva, obuhvata 23.224 stubna mjesta i 32.388 sijaličnih mjesta, od kojih održavanje 11.050 je obaveza izvođača radova... Ukupna dužina podzemnih i nadzemnih elektičnih vodova je oko 747 kilometra. Tekuće održavanje svjetlosne signalizacije podrazumijeva održavanje opreme na 47 semaforizovanih raskrsnica, kao i održavanje video nadzora i komunikacionih resursa (aktivne i pasivne optičke opreme) za potrebe povezivanja semaforskih

uređaja i video kamera – navode iz Komunalnih usluga. Ekipe Komunalnih usluga će i u narednom periodu biti redovno na terenu radi otklanjanja kvarova koji su evidentirani neposrednim obilaskom ili su ih građani prijavili, odnosno nadležnih službi glavnog grada. Sve eventualne nedostatke objektima javne rasvjete i svjetlosne signalizacije, građani mogu prijaviti putem telefona 020/623-927, preko kol sistema 48, kao i lično u prostorijama našeg društva koje se nalazi u ulici Zetskih vladara bb na Zabjelu. I. M.

U Ulici serdara Jola Piletića izgrađeno igralište

Sprave za bezbrižnu igru mališana i treniranje starijih U Ulici serdara Jola Piletića Glavni grad je izgradio dječje igralište, opremljeno bezbjednom podlogom i adekvatnim spravama, kao i spravama za vježbanje na otvorenom. - Radovi koji su prethodili postavljanju tartana i dječjeg mobilijara su takođe značajni – od obilježavanja površine, preko skidanja površinskog sloja, ugradnje ivičnjaka, betoniranja, tamponiranja... Izgradnju ovog, kao i svih drugih igrališta, pratila je i ugradnja parkovskog mobilijara, postavljanje klupa i sadnja drveća. Na ovoj lokaciji ugrađene su i sprave za vježbanje na otvorenom – poručuju iz Glavnog grada, uz napomenu da je srijednost igrališta u Ulici Serdara Jola Piletića skoro 20.000 eura. Glavni grad je prošle godine uložio skoro 136.000 eura u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih dječjih igrališta. - Zajedničkim snagama gradska uprava i gradska preuzeća izgradili su, odnosno rekonstruisali šest dječjih igrališta u različitim djelovima grada – dodaje se u saopšteI. M. nju.

Građevinski otpad će se uklanjati u roku od 48 sati Nacrtom Odluke o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada precizirano je da se šut, zemlja, otpadni građevinski material, koji nastaju prilikom adaptacije, rekonstrukcije ili rušenja objekata moraju ukloniti i odnijeti na odlagalište za građevinski otpad u roku od 48 sati od iznošenja na javnu površinu. Održavanje šahtova i slivničkih rešetki za atmosfersku kanalizaciju na lokalnim putevima i ulicama u naseljima predviđeno je da obavlja privredno društvo za održavanje puteva, dok sakupljanje biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova i kabastog otpada izvršavaće se na način propisan odlukom kojom su uređena pitanja odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Kako navode iz Čistoće, članom 9 precizirano je da sakupljanje i prevoz komunalnog i kabastog otpada iz tačke 1 ovog člana, kao i prevoz sa površina iz tačke 2 ovog člana, obavlja privredno društvo za održavanje čistoće. Navodeći novine, u odnosu na staru odluku, oni kažu da je članom 23 precizirano da se šut, zemlja, otpadni građevinski materijal i sl. koji nastaju prilikom adaptacije, rekonstrukcije ili rušenja objekata moraju ukloniti i odnijeti na odlagalište za građevinski ot-

pad u roku od 48 sati od iznošenja na javnu površinu, odnosno od rušenja objekta i lokacija dovesti u uredno stanje. - Članom 28, održavanje šahtova i slivni čkih rešetki za atmosfersku kanalizaciju na lokalnim putevima i ulicama u naseljima, kao i održavanje otvorenih uličnih kanala na ovim putevima vrši privredno društvo za održavanje puteva – izdvajaju iz dokumenta koji je uradio Sekretarijat za komunalne poslove. Novine se odnose i na član 11 stav 3 u kome se kaže da se: „Za sakupljanje biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova i kabastog otpada postavljaju veće posude, saglasno posebnom propisu kojim su uređena pitanja odvojenog sakupljanja komunalnog otpada“. - Sakupljanje biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova i kabastog otpada vrši se na način propisan odlukom kojom su uređena pitanja odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Ako pravna i fizička lica ne postupe na način propisan u prethodnom stavu, prevoz biorazgradivog otpada iz vrtova i parkova i kabastog otpada izvršiće Privredno društvo za održavanje čistoće, po nalogu Komunalne inspekcije o trošku ovim lica, a ako je isto nepoznato, za prevoz otpada sredstva će se obezbijediti iz budžeta glavnog grada – preci-

zirano je članom 17. Nacrt Odluke o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada Podgorice stavlja se na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, počev od juče (objavljen u Službenom listu i na internet sajtu Glavnog grada Podgorice www.podgorica.me) zaključno sa 27. januarom. Javna rasprava u elektronskoj formi organizuje se putem dostavljanja elektronskih primjedbi, prijedloga i sugestija građana i drugih učesnika na imejl sekretarijat.kps@podgorica.me u toku cjelokupnog perioda predviđenog za javnu raspravu. Javna rasprava u pisanoj formi organizuje se putem dostavljanja pisanih primjedbi, prijedloga i sugestija građana i drugih učesnika na adresu: Sekretarijat za komunalne poslove, Rimski trg broj 50, zaključno sa danom okončanja javne rasprave – navodi se u dokumentu koji je juče objavljen u Službenom listu. Javna rasprava u usmenoj formi održaće se u sali KIC-a ‚‚Budo Tomović“ 23. januara u 10 časova. Sprovešće je Sekretarijat za komunalne poslove, koji će po njenom okončanju sačiniti izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi sa primjedbama, prijedlozima i sugestijama učesnika u svim fazama donošenja akta, razlozima njihovog eventualnog neprihvatanja i isti objaviti na sajtu Glavnog grada u roku od tri dana od dana izrade. I. M.

Uspješna intervencija pripadnika Službe zaštite i spašavanja

Spustili zalutalu djecu sa brda iznad Tološa Pripadnici Službe zaštite i spašavanja pomogli spustili su sinoć petoro djece koja su se izgubila na brdu iznad Tološa, u blizini Crvene stijene.

- Oko 17:30 časova Službi zaštite i spašavanja dojavljeno je da na lokalitetu u blizini Crvene stijene, iznad naselja Tološi, petoro djece ima poteskoća da se spusti sa brda. Na lice mjesta upućena je ekipa spasilaca koji su u 17:50 sati pronašli djecu i bezbjedno se uputili ka podnožju brda. Prema njihovoj izjavi u želji da istraže okolinu i brdo, zagubili su se, a u međuvremenu je pala noć i dodatno otežala snalaženje na brdu. Akcija je uspješno okončana u 18.05 časova – poručuju iz Službe zaštite i spašavanja. I. M.

USPJEŠNO ZAVRŠENA AVANTURA: Mališani sa spasiocima

Uredili sportski poligon u Gostilju

Ogradili teren i postavili koševe INVESTICIJA VRIJEDNA SKORO 20.000 EURA: Novo igralište

Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci u saradnji sa Agencijom za stanovanje Podgorica uredila je sportski poligon u Gostilju. - Teren je ograđen metalnom konstrukcijom po propisanim standardima, čime je podignut stepen bezbjednosti za djecu, kako bi nesmetano mogli trenirati i igrati košarku i druge sportove. U toku je i montiranje dva koša – saopštili su iz opštine Golubovci, uz napomenu da će i u narednom periodu nastaviti sa uređenjem terena na teritoriji opštine.

BRIGA O NAJMLAĐIMA: Teren u Gostilju

Opština u okviru Glavnog grada – Golubovci investirala je u uređenje sportskog

poligona u Gostilju, dok je za adaptaciju bila zadužena Agencija za stanovanje. I. M.

Kultura

Utorak, 14. januar 2020.

Direktor Guitar Arta u Herceg Novom Boško Radojković za Pobjedu pov

Do 21. februara otvoreni i za crnogorske pisce PANČEVO - Dom omladine iz Pančeva raspisao je 43. konkurs za Zbornik poezije i kratke proze mladih sa prostora bivše Jugoslavije pod nazivom „Rukopisi 43“. Pravo učešća imaju svi autori između 15 i 30 godina starosti koji pišu na eks-jugoslovenskim jezicima, kao i jezicima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Konkurs će biti otvoren do 21. februara 2020. godine. Može se učestvovati sa poezijom i kratkom prozom. Treba poslati do tri pjesme i tri kratke priče; pjesme dužine do dvije, a priče do tri kucane strane (za priče do 7.000 karaktera, veličina fonta 12), potpisane punim imenom i prezimenom, godinom rođenja, adresom stanovanja (državljanstvom u slučaju da autor živi u inostranstvu), brojem telefona i imejlom. - Molimo autore da lične podatke ostave i u ,,tijelu“ imejla i na početku fajla s ra-

dovima, takođe da pjesme, odnosno priče budu u jednom Word dokumentu, da se ne šalju kompresovano i bez eksternih linkova. Najzad, da poštuju dijakritičke znake (slova č, ć, đ, š, dž) i pravopisna pravila. Mejl adresa na koju treba slati radove je: zbornikrukopisi@ gmail.com – saopšteno je iz Doma omladine. Preporučili su slanje radova putem elektronske pošte, a običnom poštom samo u slučaju da autori nijesu u mogućnosti da pošalju radove drugačije. U tom slučaju adresa je: Dom omladine Pančevo, Svetog Save 10, 26 000 Pančevo, Srbija (sa naznakom ,,za Rukopise 43“). ,,Rukopisi 43“ će izaći iz štampe početkom maja, a krajem tog mjeseca planirana je i promocija u Pančevu, odnosno trodnevni festival. Autorima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i Crne Gore koji ne budu bili u mogućnosti da dođu na promociju Zbornika, autorski primjerci će B. B. biti poslati poštom.

Novi gosti Strip festivala u Herceg Novom

Tiseli dolazi na HSF HERCEG NOVI - Jedna od živih legendi italijanskog strip stvaralaštva, Serđo Tiseli (Sergio Tisselli) drugi je potvrđeni gost 14. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF), koji će ove godine biti održan od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom. - Dogovor sa maestrom Tiselijem potvrđuje činjenicu da HSF nastavlja da privlači najveće svjetske umjetnike i opravdava status jedne od elitnih destinacija devete umjetnosti - kazao je jedan od organizatora HSF-a Jovan Subotić, podsjećajući da je Tiseli karijeru započeo tako što je svoj diplomski rad iz istorije „Sazvežđe psa“ pretvorio u strip. Djelo je ostavilo toliko jak utisak na njegovog sugrađanina, jednog od najvećih crtača svih vremena i vizuelnog tvorca „Alana Forda“, legendarnog Magnusa, da je bez odlaganja tražio mladom Tiseliju da bude crtač na njegovom projektu „Avanture Đuzepea Pinjate“. Tiseli uskoro postaje dio kruga sjajnih umjetnika, među kojima su neka od najvećih svjetskih imena kao što su Topi ili Batalja i iz tih poznanstava proizilaze sjajna

Serđo Tiseli

djela „Avanture Kim“, „Misteriozna krčma“, „Vragolan iz Bolonje“, „Skriveno blago“, „Vučje oko“... Kroz njegove se stripove provlače i istorijske i fiktivne ličnosti, dok apsolutno briljira u temama u vezi sa Divljim zapadom. Prirodno je da ga je veliki talenat i veliki uspjeh preporučio i za saradnju sa najvećom i najkomercijalnijom italijanskom izdavačkom kućom, Serđo Boneli Editore (Sergio Bonelli), te za njih radi seriju ilustracija naslovnih stranica za Martija Misteriju, nakon čega dobija priliku i da radi samostalnu kolor epizodu „Teks Vilera“, najvećeg bisera ove izdavačke kuće i tako cementira status elitnog strip umjetnika. B. B.

PODGORICA - Petnaesto izdanje bilo kog umjetničkog festivala je uspjeh sam po sebi, a posebno ako u fokusu ima, pored zabavnog, i edukativni karakter. A Guitar Art festival ne samo da živi u Herceg Novom, već uspijeva i da diktira tempo života istinskim ljubiteljima gitarskog zvuka nekoliko dana godišnje. Ovog puta od 15 do 20. avgusta, Novljanima i njihovim gostima će se predstaviti italijanski kvartet „40 Fingers“, „Minneapolis Guitar Quartet“ i flautistkinja Linda Četerton iz Sjedinjenih Američkih Država, „Ođila“ i „Dragan Nikolić Quartet“ iz Srbije, Marko Rodrigez i Manuel de Oliveira iz Portugala i njemački gitarista Hubert Kepel. U okviru segmenta „Gitarske integracije“ nastupiće najbolji studenti i učenici klasične gitare iz Crne Gore, a taj dio programa je planiran kao dio zatvaranja. Propratni program, između ostalog, uključuje i brojne majstorske radionice i izložbu „Guitar Visual Art“. Tim povodom, sagovornik Pobjede je osnivač i direktor festivala Boško Radojković, vrstan gitarista i dugogodišnji pedagog, koji s neskrivenim zadovoljstvom ističe posebnost publike u Herceg Novom i još više činjenicu da je Guitar Art Festval uspio da odoli svim okolnostima koje su mu mogle poremetiti kontinuitet. POBJEDA: Čini se da je program hercegnovskog festivala ove godine otvoreniji za masovnu publiku nego ranijih godina. Mnogi gosti imaju repertoar zabavnog karaktera, „Ođila“, recimo, zatim italijanski kvartet „40 Fingers“, „Minneapolis Guitar Quartet“... Koja mjerila su presudna u selekciji i da li je obrazovna nota i dalje prioritet? RADOJKOVIĆ: Osnova u selekciji je kvalitet izvedbe i različitost umjetnika. Slušajući „Ođilu“, mi iznova otkrivamo svu dubinu, kvalitet i ljepotu ruske romske muzike. „40 Fingers“ nam donose umjetničke, gitarske aranžmane kroz virtuozno i romantično viđenje mu-

Činjenica je da novljanska publika voli i pokriva sve žanrove i zaista je fascinantno sa koliko pažnje, ljubavi i posvećenosti prati sve naše programe već 15 godina – kazao je Radojković zike, od Vivaldija, pa sve do grupe Kvin. Flamenko i fado programi nas tradicionalno vraćaju pravim muzičkim vrijednostima i uvijek neočekivano donose nešto novo, poput prvog muškog fado vokala na ovogodišnjem festivalu. Od šest, dvije večeri su posvećene isključivo klasičnoj gitari i umjetničkom programu, sa akcentom na deset mladih crnogorskih najuspješnijih učenika i studenata gitare. Oni će, zahvaljujući opštini Herceg Novi, već treću godinu zaredom besplatno pohađati pet dana majstorske radionice svjetski priz n a t i h p ro f e s o ra , p o p u t Huberta Kepela iz Njemačke i imati mogućnost nastupa na završnom koncertu. Uzimajući u obzir sve navedeno, ne bih se složio da je program zabavnog karaktera, već da je, kao i uvijek, prioritet isticanje umjetničke muzike kroz najrazličitije žanrove i posvećenost mladim talentima kroz njihovo usavršavanje i prezentaciju. POBJEDA: Koji žanrovi su, na temelju Vaših ranijih iskustava, najbliskiji senzibilitetu novljanske publike? RADOJKOVIĆ: Možda mogu izdvojiti mediteranski, poput grčke rebetike, flamenka i fada, pa sve do balkanske rapsodije. Činjenica je da novljanska publika voli i pokriva sve žanrove i zaista je fascinantno sa koliko pažnje, ljubavi i posvećenosti

VLADIMIR MILADINOVIĆ

Raspisan regionalni književni konkurs u Pančevu

Važni su kvalitet izve i različitost umjetnik

PRIORITET ISTICANJE UMJETNIČKE MUZIKE: Boško Radojković

prati sve naše programe već petnaest godina. POBJEDA: Čak i njemački gitarista Hubert Kepel forsira u svom repertoaru španske kompozitore, recimo Hoakina Turinu. RADOJKOVIĆ: Da, fado i flamenko su uvijek bili interesantni svim pravim ljubiteljima muzike, pa su, shodno tome, uvijek i bili u programima svih GAF festivala. Otvoreni stil života i iskreno traženje sebe u muzici mediteranskih umjetnika uvijek je rađalo beskrajno lijepe interpretacije, koje su direktno osvajale srca publike širom svijeta, a pogotovo one slične njima u Herceg Novom. POBJEDA: Prateći program je postao neizostavni segment GAF-a, čime se muzika približava i drugim granama umjet-

nosti, likovnoj prije svega. Da li su prateći programi posjećeni koliko i glavni? RADOJKOVIĆ: I te kako jesu, mada nam cilj nikada nije bio da nečim privučemo što veći broj publike, već onu pravu. Implementiranje muzike u bilo koju drugu umjetnost ili životnu aktivnost uvijek nam je bio prioritet, izazov i radost stvaranja. POBJEDA: Mnogi slični festivali, u čijem je fokusu jedan instrument, ugašeni su u međuvremenu. Kada je ideja o Guitar Art Festu počela da oživljava, da li ste imali vjere u to da će festival biti aktivan i nakon petnaest godina? RADOJKOVIĆ: Nema sličnih festivala. Zbog toga sam i te kako imao vjere i znao da će festival u Herceg Novom trajati. Tri su razloga za to: prvi i osnovni,

Američka akademija objavila nominacije za predstojeću dodjelu nagrada

Filmu „Džoker“ 11 nominacija za Oskara LOS ANĐELES - Akademija za filmsku nauku i umjetnost objavila je spisak kandidata za Oskara koji se ove godine dodjeljuje 92. put, a filmu „Džoker“ pripalo je najviše, 11 nominacija, uključujući i onu za najbolji film. Kako prenosi Tanjug, u kategoriji za najbolji film nominovani su, pored „Džokera“, „Bilo jednom u Holivudu“, „Parazit“, „Irac“, „1917“, „Zec Džodžo“, „Bračna priča“, „Male žene“ i „Ford v Ferari“. „Irac“, „1917“ i „Bilo jednom u Holivudu“ imaju po 10 nominacija. U kategoriji za najboljeg redite-

Hoakin Finiks kao Džoker u istoimenom filmu

lja našli su se Martin Skroseze („Irac“), Tod Filips („Džoker“), Sem Mendes („1917“), Kventin Tarantino („Bilo jednom u Holivudu“) i Bong Džun-ho („Parazit“). U kategoriji za najbolji film na stranom jeziku nominovan je i film „Zemlja meda“ iz Sjeverne Makedonije, pored sjevernokorejskog „Parazita“, francuskih „Jadnika“, španskog filma „Bol i slava“, kao i ostvarenja iz Poljske „Tijelo Hristovo“. U kategoriji najbolja glumica nominovane su Rene Zelveger, Šarliz Teron, Skarlet Johanson, Sirše Ronan i Sintija Erivo, dok su u konkurenciji za naj-

Kultura

Utorak, 14. januar 2020.

vodom novog izdanja festivala

vedbe ka

da je Guitar Art Summer Fest iznikao iz Guitar Art Festivala i, samim tim, od početka imao i koristio sve produkcijske privilegije koje je stvorio beogradski festival; drugi razlog je ekonomsko-politička nezavisnost, tj. sloboda odlučivanja kroz vjeru u sopstvene kreacije i rezultate; i treći, najljepši, su Novljani! Oni čine tri četvrtine naše vjerne publike koja nas praćenjem, pričama, osmijesima, pohvalama i kritikama svake godine stimuliše da iznova budemo bolji i bolji. POBJEDA: Ako krenemo od pretpostavke da svaka ideja izvuče najviše konaca u realizaciji na temelju entuzijazma, koliko entuzijasta na godišnjem nivou učestvuje u realizaciji programa? RADOJKOVIĆ: Otprilike oko deset osoba. Kancelariju u Beo-



U kategoriji za najbolji film na stranom jeziku nominovan je i film „Zemlja meda“, a našao se u konkurenciji i za najbolji dokumentarac

boljeg glumca ovog puta Hoakin Finiks, Adam Drajver, Leonardo Dikaprio i Antonio Banderas. Što se tiče ženskih sporednih uloga, za zlatni kip boriće se Keti Bejts („Richard Jewell“), Lora Dern („Priča o braku“), Skarlet Johanson („Jojo Rabbit“), Florens Pju („Male žene“) i Margo Robi („One su bombe“). Trku za Oskara u kategoriji najboljeg sporednog glumca predvodi Tom Henks („Lijep dan u

Radujem se dolasku kvarteta „40 Fingers“ POBJEDA: Iako je možda nezahvalno govoriti o tome iz ugla njihovog kolege i organizatora festivala, čijem se nastupu najviše radujete i što je razlog tome? RADOJKOVIĆ: Prirodno je da se radujem dolasku svih, ali se slažem da svake godine postoji neki umjetnik ili program koji probudi sva moja čula i nadahne mi energiju da planirano i ostvarim. Ove godine je to kvartet gitare iz Italije „40 Fingers“. Raduje me što smo ih slučajno otkrili i upoznali na samom početku njihove zajedničke karijere, koja se vrtlogavo uzdiže. Iz iskustva znam da takve rane saradnje i prijateljstva sa onima koji kasnije postanu poznati i traženi predstavljaju nešto najljepše i najkreativnije u mom poslu organizatora festivala.

gradu činim ja i još dvoje entuzijasta, u Herceg Novom imamo partnere u Herceg Festu i dosta prijatelja koji nam, svako na svoj način, pomaže u realizaciji programa. POBJEDA: Festival ima nekoliko svojih, samo geografski odvojenih programa. „Najmlađi“ je Guitar Art Winter Fest, i neki se od izvođača preklapaju, tako da svaki zvuči kao najava onom koji slijedi. Koliko još gradova planirate da uključite u mrežu, ili kako to zovete porodicu, koja funkcioniše pod imenom GAF? RADOJKOVIĆ: Trenutno ne planiramo više gradova. Beogradski GAF je prije 20 godina iznikao i potvrdio se iz moje iskrene želje. Ljepota stvaranja je u tome da su to prepoznali neki dobri ljudi i poželjeli da i u njihovim gradovima zaživi naš zvuk gitare. Tako se, zahvaljujući Novljanki Vitki Vujinović, prije petnaest godina rodio Guitar Art Summer Fest u Herceg Novom, i Nikši Barlovu iz Raške, ove godine Guitar Art Winter Fest na Kopaoniku. Znači, nije bilo planiranje, već prirodni splet okolnosti, iznikao iz profesionalne saradnje i zajedničke ljubavi prema druženju i umjetnosti.

Dogovoreno gostovanje inostranih umjetnika u okviru festivala na Primorju

Kineski muzičari na sceni KotorArta

PODGORICA – Nagrađivani mladi studenti i muzičari iz Kine nastupiće na ovogodišnjem međunarodnom festivalu KotorArt u okviru programa pod nazivom „China Stage“. To je rezultat posjete Kini pijaniste, univerzitetskog profesora i direktora KotorArta Ratimira Martinovića.

Prvi koncert iz serijala „China Stage“ biće priređen u Kotoru već tokom februara, u saradnji sa Ambasadom Kine u Crnoj Gori, dok će se centralni programi ovog serijala održati tokom jula i avgusta. Najpopularnija kineska pijanistkinja, planetarno poznata Judža Vang već je u dva navrata boravila u Boki, a ova saradnja će se nastaviti i u budućnosti.

JEDAN PUT

Boraveći u Kini tokom novembra i decembra, Martinović je nastupao u okviru festivala „Music Week 17+1“ u Čengduu (provincija Sečuan). Riječ je o manifestaciji koja je produkt saradnje Kine i 17 zemalja istočne i centralne Evrope, u okviru inicijative „Jedan pojas jedan put“. Martinović je i član umjetničkog savjeta ovog festivala, a imenovao ga je tamošnji Internacionalni kulturni centar. Cjelovečernji koncert Martinović je održao na festivalu „Maritime Silk Road Art“ u

kom prošlog ljeta već boravio u Kotoru. On će biti jedan od partnera za gostovanje izuzetnih, nagrađivanih mladih kineskih studenata, muzičara koji njeguju klasičnu i tradicionalnu muziku kao i savremeni kineski izraz. Svi ovi koncerti biće dio novog serijala u okviru izdanja festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike pod nazivom „China Stage“.

VAŽAN PARTNER

Ratimir Martinović tokom jednog masterklasa u Kini

Džengdžou, koji je istorijski jedan od najvažnijih gradova Kine. Martinović je održao i majstorski kurs na Šangajskom muzičkom konzervatorijumu. Tokom ovog profesionalnog boravka napravljeni su uspješni kontakti sa važnim institucijama kulture Kine, između ostaloga sa festivalom Šangaj Art, najvećim

festivalom umjetnosti u Kini i spomenutim Šangajskim muzičkim konzervatorijumom koji će rezultirati novim serijalom koncerata počevši od ovog ljeta. Martinović je ovom prilikom potpisao i memorandum o saradnji sa direktorom Šangajskog orijentalnog kulturnog centra Zheng Jinguom, koji je to-

Prema riječima Martinovića, kao najmoćnija ekonomija svijeta i zemlja u kojoj se izuzetno cijeni, poštuje i podržava umjetnički izraz, Kina za nas predstavlja važnog partnera u osmišljavanju novih programa. - Izvođački, interpretativni, umjetnički ali i infrastrukturni dometi onoga što se dešava u ovoj zemlji u polju umjetnosti i muzike, sve nas na zapadu treba da ohrabre i motivišu, ne samo da učimo od naših kineskih prijatelja nego i da se podsjetimo na obavezu koju imamo prema našoj baštini, našoj kulturi i identitetu jer bez njih nema ni nas - istakao je Martinović za intervju najvećoj svjetskoj novinskoj agenciji Xinhua news. Martinović je na nastupima u Kini promovisao i svoj novi album sa kompletnim klavirskim opusom Vasilija Mokranjca koji je izdao u povodu 35. godina smrti velikog kompozitora čiji je cjelokupni opus dugo bio zapostavljen. Dupli CD je izdala izdavačka kuća Grand Piano, filijala NAXOS kompanije specijalizovana za klavirsku muziku i u pitanju je prvo integralno izdanje sa dijelima ovog izuR. K. zetnog kompozitora.

Arto objavio djela Mišela Bitora i Žorža Pereka

Pitanja vremena i moći jezika u književnosti Džeremi Ajrons

Ajrons na čelu žirija Berlinala

Dragana ERJAVŠEK

komšiluku“), a tu su i Entoni Hopkins („Dvojica papa“), Al Paćino („Irac“), Džo Peši („Irac“) i Bred Pit („Bilo jednom u Holivudu“). U kategoriji međunarodni film, u konkurenciji su „Corpus Christi“ (Poljska), „Zemlja meda“ (S. Makedonija), „Jadnici“ (Francuska), „Bol i slava“ (Španija) i „Parazit“ (J. Koreja). Za Oskara u kategrojii najbolji adaptirani scenario takmičiće se „Irac“ (Stiven Zejlijen), „Jojo Rabbit“ (Taika Vaititi), „Džoker“ (Tod Filips i Skot Silver), „Male žene“ (Greta Gervig) i „Dvojica papa“ (Entoni Makarten). Za originalni scenario nominovani su „Vadi noževe“ (Rajan Džonson), „Priča o braku“ (Noa Baumbah), „1917“ (Sem Mendes i Kristi Vilson-Kerns), „Bilo jednom u Holivudu“ (Kventin Tarantino) i„Parazit“ (Bong Džun-ho i Đin Von Han). R. K.

PODGORICA- Izdavačka kuća Arto objavila je knjige „Raspored vremena“ Mišela Bitora i „Kakav mali moped s hromiranom guvernalom u dnu dvorišta? Žorža Pereka. Oba djela, koja se prvi put pojavljuju na našem (BCHS) jeziku, za Arto je preveo Bojan Savić Ostojić. Koketirajući sa žanrom kriminalističkog romana u formi dnevničkih zapisa, „Raspored vremena“ je tek u banalnoj ravni čitanja pripovijest o gradu Blestonu, o jednoj knjizi i jednom pokušaju ubistva. U svojoj namjeri i ishodištu, riječ je o pokušaju da se uhvati i oslika jedna od najvećih fascinacija književnosti XX vijeka

- vrijeme. Tako je Bitor, na ostacima Prustovog traganja za izgubljenim vremenom, odnosno u namjeri da razbije hermetičnost vremenskog kontinuuma i u pokušaju da odgonetne njegovu frustrirajuću neodvojivost od prostora, problemu vremena prišao u duhu neoavangardnih težnji za napuštanjem tradicionalne romaneskne forme i u skladu s onim što će zapravo biti oličenje francuskog novog romana. Riječ je o iskušavanju granica narativne linearnosti i strukture književnog teksta. U najkraćem, rezultat jednog takvog napora bila je knjiga za koju je nekadašnji nadrealista Mišel Leris rekao da je „nabijena poezijom i čisto savršen-

stvo“. „Kakav mali moped s hromiranim guvernalom u dnu dvorišta?“ (1966) drugi je Perekov objavljeni roman, a ujedno i prvi u kojem se naziru njegove potonje literarne preokupacije: istraživanje moći jezika i propitivanje granica književne forme. Rableovski duhovit i društveno-politički angažovan u mjeri držanja distance u odnosu na efemernu komiku, „Mali moped“ je u stvari ono što je vjerovatno i sam Perek u svedenoj i romantizovanoj percepciji svojih čitalaca: zabavan i osviješćen čin melanholije. Publikovanje djela sufinansiralo je Ministarstvo kulture Crne Gore. B. B.

BERLIN - Predsjednik žirija ovogodišnjeg, jubilarnog 70. Berlinalea, biće britanski filmski i pozorišni glumac Džeremi Ajrons, saopštila je uprava Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu. - Ikonske figure koje je utjelovio Džeremi Ajrons i njegov jedinstveni stil su me pratili tokom mog filmskog puta i uvjerili su me u kompleksnost ljudske prirode. Lično vrlo cijenim Ajronsa kao čovjeka i kao umjetnika i zato sam ponosan što smo ga pridobili za funkciju predsjednika Međunarodnog žirija - saopštio je novi umjetnički direktor Berlinalea Karlo Šatrijan. U obrazloženju se navodi da je Ajrons tokom karijere sarađivao s mnogim istaknutim rediteljima poput Dejvida Linča, Ridlija Skota i Bernarda Bertolučija. R. K.

20 Drugi pišu B. ĆUPIĆ

Utorak 14. januar 2020.

Ne damo prćije » Piše: Slaviša lekić

Spasimo srpske svetinje! » Piše: Boris Dežulović Odrastao sam na Kašunima podno Marjana, i najveće čudo mog dječjeg svijeta bila je crkvica svetog Jere s eremitažom svetog Cirijaka, malom isposničkom izbom uzidanom u pukotini visoke marjanske litice nad našom trošnom kućicom. I danas valjda u Cirijakovoj samici, na okviru prozora s čudesnim pogledom na široki modri svijet, stoji nevješto urezano moje ime, i godina sedamdeset i neka, iz vremena kad još nismo najbolje shvaćali koncept zaštite kulturne baštine. Ta nevelika zazidana pećina s dva prozorčića meni je bila tajanstvena i nepoznata poput nepalskog nekog budističkog hrama pod visovima Himalaja. Nije onda teško zamisliti, a kamoli sjetiti se dječje očaranosti kojom sam nekoliko godina kasnije, na obiteljskom putovanju kod rodbine u Crnoj Gori, s magistralne ceste za Nikšić prvi put ugledao manastir Ostrog. Da n i j e n j e g ov i h b i j e l o okrečenih ploha, zbog kojih bih se zapitao da li je to snijeg il’ su labudovi, ostroški manastir – visoko gore u orkanskim visovima nad dolinom Zete, poput orlova gnijezda organski stopljen u okomitu liticu Ostroške grede – putnik namjernik ne bi primijetio ni pred samom portom. U mom dječjem oku bio je tako baš poput našeg svetog Cirijaka, samo hiljadu puta viši, veći i nepojmljiviji. Iz podnožja planine vodio je tri-četiri kilometra dugačak vijugavi uski puteljak, kojim sam krivio vrat u uzaludnim pokušajima da gore, iznad naših glava, ugledam manastir uzidan u stijenu. Ponovno sam ga ugledao tek kad smo konačno stigli pod samu portu slavnog eremitaža, ostavši i bez ono malo daha što mi ga je nakon uspona ostalo. U ono vrijeme, a bilo je to prije više od četrdeset godina, pravoslavni manastiri nisu bili mjesta masovnih hodočašća, i mi smo bili jedini gosti toga dana. Neobični neki bradati monasi, sasvim drugačiji od

našeg fra Ferde, vodili su nas uskim prolazom do kelije svetog Vasilija Ostroškog i pećinske crkvice s njegovim moštima. Moj otac – stari komunist i inženjer – za to je vrijeme šetao kompleksom kao Bata Stojković onim drvenim mostom u ‘Ko to tamo peva’, pomno zagledao zidine urasle u stijenu i zadovoljno kimao glavom, više se nekako diveći inženjerskom čudu drevnih graditelja, nego budalaštinama o čudima svetog Vasilija. Nije onda teško zamisliti, a kamoli sjetiti se nevjerice kojom sam prije koju godinu zabasao u Nikšić, pa nakon četiri desetljeća otišao ponovno vidjeti jedno od najvećih čuda mog djetinjstva, u međuvremenu izraslo u najpopularniji i najposjećeniji srpski manastir, nešto poput svetosavskog Međugorja, pa u proteklih deset godina temeljito restaurirano pod nadzorom stručnjaka iz Srpske pravoslavne crkve. Prvi šok doživio sam shvativši da se do manastira sada može automobilom. Drugi šok doživio sam vidjevši pod manastirom veliko parkiralište zatrpano autobusima svih mogućih srpskih i crnogorskih registracija. Treći šok doživio sam uvučen u tijesnu gužvu nalik onima u kojima se čovjek nađe na ulazu u nogometni stadion. Četvrti šok doživio sam ugledavši na platou iznebuha podignutu nakaznu betonsku crkvu, poput onih kakve kod n a s n i č u n a p ra š n j av i m gradskim periferijama. Peti šok doživio sam pak ugledavši nadogradnju na mjestu konaka: kao vanbračno dijete iz pijanog seksa razuzdane i pomahnitale Đukanovićeve Budve s nakaznim Kusturičinim Andrićgradom, što je na putu Nikšić – Danilovgrad izgubilo kontrolu, sletjelo s ceste i zabilo se u Ostrošku gredu – tako je po prilici izgledao na okomitu liticu nalijepljen grozni betonski pseudovizantijski kompleks s dućanima i suvenirnicama. Viđao sam već tako stručno restaurirane manastire i doživljavao slične šokove, istom rijetkom privilegijom svjedoka nedaleke prošlosti, iz

vremena kad su te srpske svetinje bile na kraju svijeta, zapuštene i napuštene od vlastitoga stada. U tom davnom međuvremenu između djetinjstva i zrelih srednjih godina, kao student povijesti umjetnosti lutao sam Srbijom od manastira do manastira, radeći ambiciozni seminarski rad na temu ‘Srpska sakralna arhitektura srednjeg vijeka između Bizanta i romanike’: vidio sam tako, recimo, iznad Novog Pazara glasovite Đurđeve stupove, što su osamdesetih izgledali baš kao ruševine irskog dvorca Moydrum s omota albuma U2 ‘The Unforgettable Fire’, i vidio sam ih opet dvadeset godina kasnije, ‘stručno obnovljene’ u g ro z n i c i i z n e n a d a p ro buđenog srpskog pravoslavlja. Nijem od užasa gledao sam sagrađeno i sve ono čega je u Đurđevim stupovima ikad bilo i ono čega tamo nikad bilo nije, sa sve odoka nadograđenim zidinama, suvenirnicama, kafanama, parkiralištem za autobuse i ražnjevima za prasiće. ‘Tajanstvene građevine u kojima se istočna mistika Bizanta slagala romaničkim slogom Zapada postale su tako tek trgovački lanac sa velikom ponudom svetosavske tradicije, a potom i kasarne srpstva: svaki je manastir bio srpski Alamo, preselivši se iz stručne literature, studija ozbiljnih znanstvenika i seminarskih radova nadobudnih studenata, u televizijske vinjete, neukusne brošure, novinske postere, kič monografije, naslovnice tabloida, turističke vodiče, plastične okvire, magnete za frižidere, naljepnice za pravoslavne taksije i etikete za manastirsku šljivovicu’, pisao sam u jednom tadašnjem tekstu, kao čovjek, drug i ateist duboko zgađen uništavanjem fantastične srpske graditeljske baštine. Pa ipak, nijedno me to međuvremeno iskustvo nije moglo pripremiti za šok kojim sam na koncu ugledao i sami slavni manastir Ostrog s crkvicom Vozdviženja Časnog Krsta i pećinsk o m c r k v o m Vav e d e n j a Presvete Bogorodice. Stoljetni eremitaž – koji sam onoga davnog djetinjstva gledao kao nepalski budistički hram pod visovima Himalaja – sada sam u oznojenoj masi zatekao izvana i iznutra čitavog salivenog betonom, iz kojega su virile željezne armature, plastične cijevi i električni kablovi. Baš kao da se neki švercer iz Danilovgrada dočepao đedove starine uz magistralnu cestu, naumivši u njoj urediti noćni klub Monastery za kamiondžije iz Albanije i đecu iz Nikšića – pa ga gladan para otvorio i prije nego što su majstori dovršili instaliranje ozvučenja za karaoke-partyje – tako je izgledao slavni stari manastir, obnovljen pod budnom paskom

Mitropolije crnogorsko-primorske i glasovitog Riste Radovića, rečenog arhiepiskopa Amfilohija. Toga sam se, eto, nado građenog, betoniranog, devastiranog i nepovratno uništenog graditeljskog čuda u pukotini Ostroških greda sjetio prije nekoliko dana, bauljajući po južnoslavenskim portalima i vidjevši vijest o nekakvim protestima u Beogradu, ilustriranu fotografijom transparenata s natpisima ‘Spasimo srpske svetinje!’ i ‘Spasimo Ostrog!’. Hvala Bogu i svetom Vasiliju Ostroškom, đe čuli i đe ne čuli: netko se konačno sjetio spasiti povijesno graditeljsko čudo na Ostroškoj gredi. Ili sam barem tako mislio dok nisam pročitao izvještaj i shvatio da zabrinuto srpsko svetosavlje uopće ne misli na katastrofalnu devastaciju spomenika nulte kategorije: riječ je bila o nekakvom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, aktu kojim crnogorski parlament – kako sam shvatio zabrinuto svetosavlje – pod krinkom slobode vjeroispovijedanja namjerava Srpskoj pravoslavnoj crkvi oteti stoljetne manastire na čelu s mitskim Ostrogom, pa ih u katastarskim knjigama prepisati na crnogorsku državu. Na stranu što sam, ne budi lenj, pročitao prijedlog Zakona i uzalud u njemu tražio paragraf o otimanju manastira Ostrog i ostalih srpskih svetinja u Crnoj Gori: zapanjila me iznenadna briga vascelog svetosavlja za manastir koji su u deset godina takozvane restauracije – baš kao i desetine sličnih po zapišanom svetosavskom teritoriju – nepopravljivo uništili upravo njihovi arhiepiskopi i vladike. Sve, naime, kad bi spornim crnogorskim zakonom veličanstveni Ostrog i bio prepisan Đukanovićevoj mafijaškoj državi, sve i kad bi ga podgoričke vlasti prodale British Museumu u Londonu – ili, još bolje, kamen po kamen rastavili i uglavili u okomitu liticu nekog od divovskih hotela iznad Budve, kao kockarnicu za Milove ruske i zemunske kolege, da im bude bliže dok s tetoviranih šija skidaju teške zlatne kajle i vješaju ih svome zaštitniku Vasiliju – ne bi čudesni Ostrog najebao gore nego što je najebao ovako, pod brigom i pažnjom rođene Srpske pravoslavne crkve. Možda je stoga zaista najbolje da se donese nekakav zakon kojim bi se drevni srpski manastiri oduzeli Srbiji i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Spasimo srpske svetinje, spasimo Ostrog!

Potpisnici Apela za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od Beograda uglavnom su živi i zdravi. Najvažnije je da su na broju, što je ravno poduhvatu, s obzirom na suludu atmosferu koju su povodom sad već famoznog apela kreirali provladini tabloidi, dežurni šovenoidi i sveznajući bolidi. Jedan je državni dečkić, koji se odaziva na ime Peđica, tražio da se potpisnicima apela oduzimaju stanovi; pisac u pokušaju iz BG „kruga dvojke“ pretio je da će im „napuniti bulju šimikama“; vesela perjanica građanske Srbije, koja je koliko onomad veličala Mila Đukanovića, a u Vučiću i Dačiću prepoznala državnike tipa Šarla de Gola, potpisnike apela nazvala je lažovima koji „podržavaju i Vučićevu diktaturu i Mila“; neki su likovi, poput odbeglog spermatozoida Velje Ilića, stacioniranog u jednoj prestoničkoj advertajzing agenciji, ili izvesnog Stefana Šparavala ili već tako nekako, aktiviste sa društvenim ugledom ravnom onom koju ima skrotum već pomenutog državnog dečka, vagali „podobnost“ i intelektualne kapacitete potpisnika…! Najdalje je pak otišao Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova Srbije i lider srbijanskih fašistojalista: gostujući u Dnevniku RTS-a zaključio je da je u Srbiji dugo vladala velikocrnogorska agresija, a zatim javno predložio da Crnogorcima koji imaju srpsko državljanstvo, a stavljaju pod sumnju velikosrbijansku politiku, treba uskratiti srbijanske papire. I sve zbog toga što neki ljudi smatraju da je Crna Gora izložena pokušaju nasilne destabilizacije i da je za to odgovorna srbijanska vlast, koja i dalje ovu susednu državu smatra svojom prćijom! Da nije tako, ne bi u stavljanju velikosrpske šape na Crnu Goru, ne svojom voljom, bili uvučeni i građani Srbije, čijim novcem je kupljen avion Vlade Srbije kojim na brifinge u Beograd i blagoslov od Irineja doleću lideri Demokratskog fronta. Da nije tako, ne bi Aleksandar Vučić, ignorišući integritet, nezavisnost i ustavni poredak Crne Gore, uz blagoslov patrijarha Irineja, „akademske zajednice“ i urednika državotvornih tabloida, javno osmišljavao svoj pravoslavni boravak u susednoj državi s ciljem da na severu Crne Gore utre put enklavi u rangu Severne Mitrovice. Da nije tako, ne bi se, odmah posle Vučićevog gandijevskog odustajanja od pohoda Crnoj Gori, oglasio Marko Đurić, visoki zvaničnik vladajuće partije, ocenom da „Boris Tadić i Dragan Đilas nemaju nikakvo pravo da govore o odnosima Srbije i Crne Gore jer će u istoriju biti upisani kao raspikuće s kojima je Srbija izgubila najdragocenije teritorije“. Da nije tako, ne bi se ničim izazvan javio Igor Mirović,

čelni čovek Vojvodine, s proračunom da Srba u Crnoj Gori „ima mnogo više od 29 procenata jer Srbi su i oni koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, kojih nije malo, a pišu srpskim jezikom i vole svoju srpsku crkvu“. Da nije tako, ne bi mediji u Srbiji s toliko pažnje pratili proteste „pravoslavnog puka“! Kad građani smatraju da predstavnici vlasti donose zakone koji nisu u njihovom interesu, oni imaju pravo da zahtevaju da se ti zakoni menjaju. Razlog zbog kojeg protestuju Srbi iz Crne Gore nije crkvena imovina. U pitanju je odbrana ljudskih prava i identiteta. Srpska pravoslavna crkva, nije to nikakva tajna, ne samo da ne priznaje nezavisnu i suve re n u C r n u G o r u ve ć crnogorski identitet vidi isključivo kao geografsko-teritorijalnu odrednicu. Što je na tragu političkog identiteta i uverenja opozicionara okupljenih oko Demokratskog fronta. A sve to zajedno jeste višedecenijsko političko nasleđe nosilaca velikosrpskog projekta, zanimljivo, baš onih koji su trenutno na vlasti i onih kojima je u interesu da se po svaku cenu zaustavi proces definitivnog raskidanja svih veza Crne Gore sa srpskim nacionalističkim projektom. Kao što je očekivano da Srpska pravoslavna crkva protestuje protiv Zakona o slobodi veroispovesti i pravnom položaju verskih zajednica (ima najveću imovinu, bez obzira na to što je u katastar upisana uglavnom tokom devedesetih), potpuno je razumljivo da crnogorski politički establišment nastoji da osnaži identitet crnogorske državnosti, definiše svoju poziciju, definiše nasleđe i ojača svoju državnost i na kulturnom i na verskom planu. To nikakve veze sa Srbijom nema! Sve i da ima: ako su na jednom polu uzavreli vernik Aleksandar Vučić, umiveni šoven Ivica Dačić, vazda uzbuđeni i uniformisani Aleksandar Vulin, patrijarh Irinej i prateće mu osoblje, „Delije“, koje pokušavaju da spale crnogorsku zastavu na protestu koji predvode lideri crnogorskog opozicionog Demokratskog fronta, „akademska zajednica“, koja štancuje pamflete, nacoško krilo Pravnog fakulteta, intelektualci kojima nikad nije bilo mrsko velikoposrbljavanje susednih država, lider Dveri Boško Obradović, koji ispisuje grafite mržnje na ambasadi Crne Gore, konačno, LJilja Smajlović, koja se hvali kako su kontraapel „akademske zajednice“ potpisali i njeni prijatelji – sto odsto nećete pogrešiti ako ste na suprotnoj strani! Nije njima do svetinja, ne daju oni svoju prćiju! P.S. Ovaj tekst pisan je u nedelji kad je u BG štampi osvanulo štivo kojim se crnogorskoj vlasti poručuje da se prisete „kako je završio Nikolaj Stavrogin“. Sećanje na ovog junaka Fjodora Dostojevskog, koji je izvršio samoubistvo, nije evocirao Dragan J. Vučićević već Boris Begović, profesor, naravno, Pravnog fakulteta.

Feljton

Utorak 14. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

27.

Komite su se zbog progona podijelile u manje grupe » Piše: Slobodan ČUKIĆ O kretanju ustaničkog vođe Pera Vukovića imamo precizne podatke. Načelnik Podgoričkog okruga je 2. januara 1920. javio Ivu Pavićeviću „da se Pero Vuković sa 40-45 odmetnika povratio iz Nikšićskog okruga u Rovca, gde misli da ostane do 13. ov. meseca. Tada će po njegovom kazivanju preći u Albaniju“. Major Blažo Božović je 13. januara izvijestio Milorada Mihailovića da je komandir Pero Vuković „preksinoć“ (11. januara) prešao Moraču iz Rovaca sa grupom od 40-45 ljudi („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1234). Vuković je stigao 14. januara u Medovu i o tome načinio izvještaj. Kaže da je po odlasku iz Rovaca pregazio rijeku Moraču, pa nastavio preko Lutova, Siljevika, moračkih planina, Veruše, Širokara, Velipolja, Vrmoše, planine Grnčara, pa arban. planina – Vukelja, Nikči, Velečik, pa Gornjih i Donjih Kastrata, Bardanjolta, Šiljdija, te se prebacio preko Drima i domogao Medove („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1231).

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

BROJNO STANJE KOMITA

Komanda zetske divizijske oblasti javila je 7. februara 1920. Vrhovnoj komandi u Beogradu da je „nekoliko odmetničkih vođa iz Nikšićkog kraja sa izvesnim brojem odmetnika prebeglo u Hercegovinu – selo Ključ“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1345). Zloglasni Stojan Popović podnio je 20. februara 1920. izvještaj Miloradu Mihailoviću o brojnom stanju komita u čevskoj i njeguškoj oblasti. Prema tom dokumentu, Krsto Popović je krajem februara još bio na tlu Katunske nahije, u Cucama („u Cucama ima još trojica koji se nisu predali sa Krstom“). ,,Andrija Dragutinović je sa 16 komita bio na području opštine Ćeklićske“ - bili su podijeljeni u manje grupe i često prelazili i „begali od vojske u druge opštine“. Boško P. Vuković se sa 8 komita nalazio u opštini Komanskoj („kad naiđe vojska prelazi u Lješansku nahiju“). Vaso Kr. Mar-

Todor Borozan

Mašan Borozan i Dušan Vuković

ković je boravio u opštini Cuckoj. Jovan Nikolić se nalazio sa 4 komite u opštini Čevskoj („nisu u grupi već svaki živi za sebe i luta po šumi“). Za Dušana Vukovića se navodi da je u društvu sa 12 komita – „nemože da mu se uđe u trag već 10 dana ... ne zna se da li su svi u grupi ili su podeljeni“. Na k r a j u s e p o m i n j e Ni ko Kašćelan za koga se kaže – „ne zna se da li je pobegao u Italiju ili se još nalazi u Njegušima“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1377). Srpski major Marko Đurašković je 24. februara Mihailoviću dostavio spisak komita u Cetinjskoj oblasti na kome su bila imena 40 ljudi („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1384).

SKUP NA BUDOŠU?

Imamo i izvještaj o dolasku jedne komitske grupe u Medovu i raportu koji su podnijeli. Komandir Petar Lekić je 10. februara javio u Rim da mu se pet dana ranije u Medovi prijavio komita potporučnik Boško Vuković sa još 16 drugova ustanika po prispijeću iz Katunske nahije. Vuković je kazao da je njihov dolazak prouzrokovan nestašicom hrane, dužim neupućivanjem pomoći, zabranom pristupa seljačkim kućama „zbog strogih naređenja srbijanskih vlasti jer kad bi se doznalo za ma kakvu pomoć ili da su posjećivali naši ustaši (ustanici) kojeg seljanina odmah mu se kuća pali, njegove životne

namirnice oduzimaju, i sprovode stražarno u zatvorima, tako da se terorstva i nasilje ne mogu opisati, a pored ovoga i organizacija Srbijanskih kontra-komita sa našim izrodima primorala ih je da su se grupovi (grupe) naših ustaša (ustanika) sa po manjim izuzetkom razišli iz Katunske nahije na mnogo strana a ima ih i koji se predaju. Po kaževanju ovih, komandir Krsto Popović, kap. Dušan Vuković i por. Jovan Nikolić otputovali su za Budoš sa jednim brojem ustaša (ustanika) đe se misle sastati sa Radoicom i Živkom Nikčevićima i u sporazumu i zajednici da se negđe sklone i na nekakav način da bi sebe spasli tečajem ove zime“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1354). Podatak o odlasku Krsta Popovića za Budoš najvjerovatnije nije tačan jer se u izvještaju nikšićkih komita od 28. marta 1920. navodi da sa K. Popovićem nijesu imali kontakt „već četiri mjeseca“.

GRUPA TODORA BOROZANA

Andrija Dragutinović

Boško - Musa Vuković

Načelnik cetinjskog sreza je 4. februara javio je Miloradu Mihailoviću da je od „poverljive osobe“ saznao da se komitska grupa čije su vođe Todor i Mašan Borozan nalazi na pod r u č j u o p št i n e Ko s i j e rsko-bokovske, pocijepana u manje grupe od po 5-10 ljudi. „Oni će se za sada dok je vojska u poćeru neprestano kriti i neće primati nikakvu borbu. Grup pomenutih vođa brojno je 70 ljudi od kojih su sedamn-

aestoro noću između 2. i 3. ov. mj. prebjegli preko Zabrđa Dobrskoga za Ljubotinj, te se isti sada nalaze u reonu sela Prekornice. Ovi 17 odmetnika mahom su sami Ljubotinjani i neki broj Donjih Ceklinjana, bez ijednog od poznatih vođa. Uz to među odmetnicima vlada opšte mišljenje da ako vojska, koja se tamo nalazi nastavi i dalje neprestano gonjenje istih, i ako otpočne paljenje kuća i zapljena stoke, to će se svi odmetnici predati, bez njihovih vođa“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1341-1342).

SPECIJALNA SLUŽBA

Todor Borozan navodi u svojim memoarima da je boravio u Crnoj Gori sve do oktobra 1920. kada je otišao za Italiju. Dakle, on se nije predao okupacionim vlastima, niti je izbjegao pred opsežnim progonom koji je trajao u januaru i februaru 1920. godine. Sami Borozan navodi da je tokom boravka u Crnoj Gori dva puta odlazio u Italiju radi nabavke oružja i vraćao se nazad. Kaže da je „bio određen“ da ide za Italiju. „Vjerovatno zbog toga što sam prije pet godina završio obuku o specijalnoj službi u vojsci, ili možda zato što sam dobro poznavao Krainu i Sjevernu Albaniju (naročito okolinu Brdice, Bušata, Bardanjolta i sve do obale Jadranskog mora). Samnom su bila dva odabrana druga. Pravac kretanja bio je: Karuč, Jezero, Kraina, Bojana, Skadar, pa na zapad (valjda ka jugu?, S.Č.) do Sv. Ivana Meduanskog, gdje

smo se ukrcali na brod za Italiju. Pored nabavke oružja trebalo je da se sastanem sa nekim ljudima i sa Jelenom, ćerkom kralja Nikole, koja je neke stvari, koje sam donio, pouzdanim kanalom morala dostavit svom ocu u Francusku (Kralj se nalazio u Neji kod Pariza). U Italiji smo se zadržali nešto više od mjesec dana. Pri povratku smo uzeli nešto oružja, ukrcali se na brod u Brindizi i istim putem došli u Crnu Goru. Nekoliko mjeseci poslije našeg povratka, ukazala se ponovna potreba za put u Italiju. Određen sam i drugi put sa sličnim zadacima. Ovoga puta grupa je bila veća, jer je bilo potrebno donijet veće količine oružja. Pravac kretanja bio je nešto izmijenjen u odnosu na prethodni. Među oružjem koje je isporučeno bile su puške sa municijom, mitraljezi i ručne bombe. U Italiji smo ostali oko 20 dana. Utovar je ukrcan na brod u Brindizi. Pri povratku na prelazu preko Bojane bili smo napadnuti od albanske grupe, neznam za čiji su interes radili. Morali smo prihvatiti borbu u teškim uslovima jer smo bili teže pokretni. I ovoga puta morali smo primijeniti malo vještine da bi sačuvali utovar. Kad smo tovar otpremili sa dvojicom, malo smo popričekali napadače, sredili stvari i stigli utovar. Oružje koje smo donijeli dijelila je naša komanda po grupama. Mojoj grupi je dodijeljen jedan mitraljez, koji smo ja i L.D. sakrili za Prašno Ždrijelo na pogodno mjesto, da imamo ako kad bude trebalo“ („Iz memoara komandira Todora Milova Borozana“, priredio Novak Adžić, časopis „Crnogorski anali“, Godina 1, broj 2, Cetinje, mart, 2013, 408-409). (Nastavlja se)

Zabava

Utorak, 14. januar 2020.

!Učiteljica izgrdi malog Pericu na času, pa mu kaže: - Perice, znaš li da na času ne može da se spava? - Da, znam. Ali kada biste malo tiše pričali, moglo bi.

Sudoku

Rješenje iz prošlog broja

!Zaustavi policajac vozilo, pogleda vozača, pa mu kaže: - Gospodine, vi ste pili. - Nisam. - Gospodine, oči su vam crvene. - Ako ćemo baš da se vrijeđamo, tebi su uši klempave!

Plod mušmule smatra se prirodnim lijekom protiv prehlade, upale krajnika i disajnih tegoba. Priroda je udesila da ova slatka voćka sazrijeva upravo u vrijeme kada se povećava broj respiratornijh infekcija. Ova voćka sadrži bjelančevine, ugljene hidrate, tanin, pektine, organske kiseline (jabučna, vinska, limunska). Obiluje vitaminom C, kao i vitaminima iz B grupe. Izvor je kalijuma, kalcijuma i magnezijuma. Mušmula se već vjekovima koristi za probavne tegobe, jer uspješno suzbija crijevne i želudačne infekcije i sprečava nadutost. Ona je i snažan prirodni laksativ, a zbog svog antivirusnog i antibakterijskog djelovanja pomaže pri ublažavanju upale krajnika i disajnih puteva. Pektin ili voćni žele koji sadrži ovo voće pomaže i u snižavanju holesterola. Mušmule obiluju gvožđem, koje je ključan dio proteina hemoglobina koji daje krvi tamnocrvenu boju i prenosi kiseonik do ćelija. To praktično znači da mušmula može da spriječi i izliječi anemiju nastalu usljed nedostatka ovog minerala. Studije su dokazale efikasnost mušmule u ublažavanju progresije osteoporoze, kao i za očuvanje vida. Naime, mušmule smanjuju rizik od katarakte i degeneracije žute mrlje. Mušmula ima diuretičko svojstvo i pomaže izlučivanje soli mokraćne kisjeline, što smanjuje rizik od gihta i kamena u bubregu. Čak i zeleni plodovi mušmule mogu da budu ljekoviti, jer se od njih priprema čaj koji uspješno liječi dijareju. Zelena mušmula je poznata i kao odlično protivupalno sredstvo - pomaže pri liječenju otvorenih ranica (afti) u ustima. Sjemenke mušmule, takođe, su djelotvorne. Sluz koja se oslobađa iz njih kada su natopljene vodom koristi se za pripremu obloga, koje su vrlo djelotvorne u saniranju manjih povreda na koži.

!Voze dva mrava motocikle i jedan stane. Drugi ga pita: - Što stade, Žiko? - Upala mi muva u oko.

Mušmula za niži holesterol

RECEPT

Bijela čorba sa povrćem Potrebno je: glavica crnog luka, dvije šargarepe, bijela zelen, korijen peršuna, jedan krompir, suvi začin i so po ukusu, jaje, kašika brašna, veza svježeg peršuna, bosiljak po ukusu, kisjela ili pavlaka za kuvanje po izboru Priprema: Šargarepu, bijelu zelen, peršun i luk očistiti pa izblendati u sjecku. Na malo ulja staviti da se dinsta. Nakon toga očistiti krompir i narendati ga u to. Naliti vode koliko da ogrezne i dodati suvi začin i so po ukusu. Kuvati oko 20 minuta. Kad je povće kuvano dodati sitno isjeckan svjež peršun i po ukusu bosiljak. Nakon toga u posebnoj posudi pjenasto umutiti jaje i dodati brašno i malo vode. Ne smije

da bude grudvica. Nakon što to lijepo sjedinite prespite u šerpu i izmiješajte. Vratite na vatru da baci ključ zbog jaja. Zatim sklonite sa vatre i po

želji dodajte kisjelu pavlaku ili pavlaku za kuvanje. Ukoliko više volite kisjelu pavlaku možete dodati i direktno sebi u tanjir.

Domaća maska za nokte

Hladno i suvo vrijeme ne prija koži, ali ni noktima, koji postaju krtiji u ovo doba godine. Da biste izbjegli njihovo pucanje, napravite

masku u kućnoj radinosti. Pripremite maslinovo ulje, čen bijelog luka i pomorandžu. Luk izgnječite, voćku iscijedite i pomiješajte, pa u tu smjesu stavite prste i ,,natapajte“ ih desetak minuta. U drugu šerpicu sipajte malo maslinovog ulja, a onda u njega zaronite prste i držite petnaestak minuta. Za to vrijeme možete da gledate televiziju, slušate muziku ili da se jednostavno odmorite. Dva puta nedjeljno ponovite tretman i ubrzo ćete primijetiti da vam je nokatna ploča jača, a kutikula mekša. Tako će vam nokti biti zdraviji (ljepši) i brže će rasti.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 14. januar 2020.

Na osnovu člana 118. i 119. Poslovnika o radu Skupštine opštine Bar (“Sl.list Crne Gore-opštinski propisi“broj, 46/18), stručna služba Skupštine opštine Bar objavljuje

nevladinim organizacijama da prijave zainteresovanost za učešće u radu Skupštine opštine Bar za 2020.godinu 1. Nevladina organizacija može da predloži predstavnika da učestvuje u radu sjednice Skupštine (Institut „slobodna stolica”) ukoliko ispunjava sljedeće uslove: - da je registrovana kod nadležnog organa državne uprave, najmanje godinu dana; - da ima sjedište na teritoriji opštine; - da je u prethodnoj godini realizovala jedan ili više projekata u opštini, ili učestvovala u najmanje jednoj javnoj kampanji u opštini, ili realizovala najmanje dvije jednokratne aktivnosti od značaja za opštinu, ili učestvovala sa konkretnim predlozima u najmanje tri javne rasprave koje su sprovedene u opštini; - da u statutu ima utvrđene djelatnosti i ciljeve djelovanja za oblasti koje su u nadležnosti Skupštine. 2. Uz prijavu o zainteresovanosti za učešće u radu Skupštine opštine Bar za 2020.godinu, nevladina organizacija dostavlja dokaze o ispunjavanju uslova, i to: -uvjerenje nadležnog državnog organa da je nevladina organizacija upisana u Registar nevladinih organizacija, koje nije starije od 3 mjeseca; - izjavu potpisanu od strane lica ovlašćenog za zastupanje organizacije da je organizacija realizovala jedan ili više projekata u opštini, ili učestvovala u najmanje jednoj kampanji u opštini, ili realizovala najmanje dvije jednokratne aktivnosti od značaja za opštinu, ili učestvovala sa konkretnim predlozima u najmanje tri javne rasprave koje su sprovedene u opštini, uz prateću dokumentaciju na osnovu kojih se utvrđuje ispunjenost ovog uslova; -kopiju statuta organizacije. Zainteresovane nevladine organizacije, dužne su da prijavu za učešće u radu Skupštine opštine Bar za 2020.godinu, sa potrebnom dokumentacijom, dostave Skupštini opštine Bar- za Službu za Skupštinske poslove, na adresu Bulevar Revolucije broj 1, 85000 Bar, najkasnije u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, u dnevnom listu “Pobjeda”.

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE

Centar za posredovanje Crne Gore objavljuje

JAVNI POZIV

Broj: 6 Bar, 13.01.2020. godine

Služba za skupštinske poslove Skupštine opštine Bar

za prijavu kandidata za učešće na bazičnoj obuci za posrednike/medijatore u građanskim sporovima za gradove Nikšić, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Cetinje, Herceg Novi, Ulcinj, Rožaje, Plav, Kolašin, Žabljak. Kandidati podnose prijavu za učešće na bazičnoj obuci za posrednike/medijatore u građanskim sporovima Centru za posredovanje, ul.Serdara Jola Piletića bb, Podgorica ili na e-mail adresu milica.karadzic@posredovanje.me. Uz zahtjev kandidat dostavlja: - kratku biografiju; - uvjerenje da posjeduje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja; - potvrdu o radnom iskustvu; - uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili ovjerenu kopiju biometrijske lične karte. Komisija za izbor kandidata koji će učestvovati na bazičnoj obuci za posrednike u građanskim sporovima će obaviti intervjue sa kandidatima za koje se utvrdi da ispunjavaju zakonom propisane uslove. Kandidati koji budu odabrani da prođu obuku biće u obavezi da dostave sljedeću dokumentaciju: - uvjerenje o zdravstvenoj i poslovnoj sposobnosti; - uvjerenje da protiv kandidata nije izrečena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti; - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Prijave sa priloženim dokazima o ispunjavanju uslova podnose se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Neblagovremene prijave i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati. Za sve bliže informacije kandidati se mogu obratiti Centru za posredovanje na tel. 020 265 349.

Mali oglasi

BROJ:I-1242/2018 KOTOR, 13.01.2020.GODINE

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „HETA ASSET RESOLUTION DOO PODGORICA“ ,CAPITAL PLAZA PC1 ,CETINJSKA 11, protiv izvrsnih duznika PAVLIČEVIĆ DRAGANA iz Kotora ,Dobrota 20 , i TANASIĆ LJUBICE iz Kotora ,Dobrota 20, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu izvršne isprave, dana 13.01.2020.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

NEKRETNiNE CENTAR – Hercegovačka ulica jedinstvena ,savremena poslovna zgrada (rezidencija)727m2 sa parkingom i garažom za 12 vozila. Prodajem. Tel. 069/867-791 1

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „HETAASSET RESOLUTION DOO PODGORICA“ ,CAPITAL PLAZA PC1 ,CETINJSKA 11,protiv izvrsnih duznika PAVLIČEVIĆ DRAGANA iz Kotora ,Dobrota 20 , i TANASIĆ LJUBICE iz Kotora ,Dobrota 20, a istima nije bilo moguce uruciti rješenje o utvrđivanju vrijednosti I-1242/2018 od 24.12.2019.godine. Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 243.018,56 eura na ime glavnog duga sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počev od 23.08.2018. godine pa do konačne isplate, i troškova izvršnog postupka u iznosu od 192,50 eura ,i troškova nagrade Javnog izvršitelja ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati. Izvrsni duznici se mogu obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o utvrđivanju vrijednosti I-1242/2018 od 24.12.2019.godine. Upozoravaju se izvrsni duznici da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

LOKAL 415m2- centar 10m od raskrsnice ulice Slobode i Hercegovacke. Privatni parking za 8 auta. Prodajem. Tel. 069/871-452 2 PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan. Tel. 069/744197,00352691839209 viber 3

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno. Tel. 069/744-197, 069/879-584, 00352691839209viber 4 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 5

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14,28/15 i 42/17) naručilac „Deponija”d.o.o. Podgorica oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izrada Glavnog projekta za izgradnju sanitarne kade broj 4 procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 eura.Tenderska dokumentacija broj : OP 08/19 -8-10177 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 30.12.2019.godine. Lica za davanje informacija: Andjelka Sekulić,dipl.ing. i Muzafera Koljenović službenik za javne nabavke ,telefon 020-625-046, e-mail muzafera. koljenovic.pg@gmail.com

RaZNo OTKUP vozila, mogu i neispravna.Dolazak na licu mjesta.Isplata odmah Tel.067/265-021, 067/855-696 6 RESTORANU u Podgorici potrebni: šanker, radnica na slatkom šanku i higijeničarka Tel.067/544-145, 069/595-498 7

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 14. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 14. januar 2020.

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici Дана 13. јануара 2020. године у 76. години умрла је наша драга

ВОЈИСЛАВКА -БЕБА Василија ПРЕЛЕВИЋ

MILENI

рођена БАЊЕВИЋ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 14. јануара од 10 до 14 часова и 15. јануара од 10 до 15 часова гдје ће се и обавити сахрана. Кућа жалости: Улица Радосава Бурића бр.290.

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ВЕЛИБОР, кћерке ВЕСНА и ЛЕЛА, сестра НЕВЕНКА, браћа МИХАИЛО, ДУШАН и ГОЈКО, снаха НАЂА, унучад АНДРЕЈА, ФИЛИП, АЛЕКСАНДРА, НИКОЛА, КАТАРИНА, АЊА, АЛЕКСА и ИВАНА, праунук ВУК, заова, јетрве и остала многобројна родбина ПРЕЛЕВИЋ и БАЊЕВИЋ

Vijest o tvojoj preranoj smrti sve nas je mnogo rastužila. Uvijek ćemo te pamtiti po tvom nasmijanom licu i dobroti. Počivaj u miru.

Tvoje kolege: MILICA, SLAVKA, EMINA, BESIM, SNEŽA, VESKO G, MAJO, ČOLE, SPALE, VESKO N, NENO, BRANKO, STANOJE, UGLJEŠA, RADONJA, LJUBO, GRUJO, ANTO, SENAD i SNEŽANA Š.

Posljednji pozdrav dragoj teta

ZORI

S velikim poštovanjem čuvaćemo uspomenu na nezaboravne komšijske dane i tvoju plemenitost. Porodica pokojnog MILUTINA BRNOVIĆA

684

Draga

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me

Preselio je u 81. godini na Ahiret

MILENA Nisam vjerovala da zauvijek odlaziš... Tužan je, i jako boli ovaj posljednji pozdrav. NJEGOSAVA PIŽURICA sa porodicom

1111

686

OSMAN - MANO Mustafe LJUJKOVIĆ Hajtar se prima na seoskom groblju u selu Vranj, 14. januara 2020. godine od 10 do 14.30 časova, gdje će se klanjati dženaza.

Ožalošćeni: supruga HAVA, sinovi ALEM i DENIS, kćerka ELVIRA, zet MIRSAD, unučad DEMIR i OMAR, sestra ADLIJA, braća i sestre od stričeva, bratanići, bratanične, sestričići, sestrične, kao i ostala mnogobrojna rodbina i porodice LJUJKOVIĆ, PEPIĆ i DECEVIĆ 646

Дана 12. јануара 2020. у 66. години преминула је наша

ЈЕЛА Данила ЛАКОВИЋА рођена Цветковић

Саучешће примамо у капели на Градском гробљу Чепурци, 13. јануара од 9 до 16 часова и 14. јануара од 9 до 12 часова, када крећемо у село Медун, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка МИЛУНКА, брат ДРАГАН, супруг ДАНИЛО, син ФИЛИП, кћерке ДАНИЈЕЛА, АНА, ИВАНА и САНДРА, унучад, праунуче и остала родбина ЛАКОВИЋ и ЦВЕТКОВИЋ 631

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj

Utorak, 14. januar 2020.

Otišla je naša

DESI

Dragoj prijateljici

VESNA

Od DUŠKE

ZORI TOMANOVIĆ

Tvoj dragi lik, izuzetan duh i dobrota ostaće zauvijek u nama. Ostajemo u dubokom bolu, sa sjećanjem na sve srećne dane koje smo proveli zajedno. Počivaj u miru, veličino ljudska.

668

Javljamo da je

Tvoje koleginice: MILANKA, VESNA, IRENA i NATAŠA

Tvoja dobrota i plemenitost trajno će ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru, draga Zoro.

675

NUO NOŠ Frana PALJUŠEVIĆ

Tužan je ovaj pozdrav, draga kumo

SLOBODANKA i BRANO IVANOVIĆ

preminuo 11. januara 2020. u 90. godini. Saučešće za dragim nam pokojnikom primamo u kapeli Malesia u Tuzima, 13. januara od 17 do 22 časa i 14. januara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici u Benkaj - Zatrijebač.

Ožalošćeni: brat KOLJA, sinovi MARAŠ, NIKOLA i ZEF, sestra LJULJA, kćerke LJENA, PAŠKA, KATRINA, MARIJA i HANA, snahe MARIJA, MARIJA i ANĐELA, unučad TONI, MARKO, MARIO i LJEON, unuke MERI, ĐINA, TINA, LORENA i LARA, kao i ožalošćena porodica PALJUŠEVIĆ

VESNA

639

Ostaju nam divna sjećanja na dane provedene sa tobom. Počivaj u miru kod svog Zorana, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. MILUTIN - ĐED i ĆAKA RAŽNATOVIĆ sa porodicom

628

682

Zauvijek nas je napustila naša draga tetka

Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj komšinici

Dragoj tetki

ZORI TOMANOVIĆ rođ. Hajduković posljednji pozdrav. U našim srcima i mislima ostaju uspomene ispunjene dragim sjećanjem i zahvalnošću na brižnost i pažnju kojom si nas obasipala.

VESNI MAJSTOROVIĆ DESA ĐURANOVIĆ 1930–2020.

KOMŠIJE IZ ULAZA OBALA RIBNICE 9

667

VESNA i STEFAN

683 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Srećni što smo te imali, čuvaćemo uspomenu na tebe. ANJA, LUKA, SNEŠKA i SRĐAN 680

MIJU

Otišla je tiho i dostojanstveno, moja draga tetka

ZORA TOMANOVIĆ Nema više moje drage i čestite kume Zore. Hvala na ljubavi i pažnji. Nedostajaćeš mi. STANKA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

DESA ĐURANOVIĆ 1930–2020. Hvala za ljubav i pažnju kojom si nas obasipala. Zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru. ALAN KOŽAR sa porodicom 661 Дана 13. јануара 2020. у 92. години, умро је наш драги

676 Draga tetka

SNEŽA, ZORAN, ĐORĐE i FILIP IRIĆ 681

СРЕТЕН Лукин ВУЈОВИЋ

Deset je godina od smrti moje majke

ZORA TOMANOVIĆ rođ. Hajduković

Visoke moralne vrijednosti vodile su te na životnom putu. Hvala ti za veliku pažnju i ljubav koje si uvijek iskazivala prema svima nama.

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 13. јануара од 12 до 15 часова и 14. јануара од 10 до 13 часова, када крећемо за село Комарно – Црмница, гдје ће се и обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости: Ул. Новака Милошева 26 Вијенци и цвијеће се не прилажу.

MILKE Vladimirove BULATOVIĆ Svakoga dana mi sve više nedostaješ. Čuvaću te u srcu dokle god bude kucalo jer moja ljubav prema tebi je jača od vremena i zaborava! Kćerka MAJA ĐURIČKOVIĆ sa porodicom 679

Bratanić RAJKO, LIDIJA, RISTO, ANDREA, MILICA i BALŠA 678

e-mail: oglasno@t-com.me

Ожалошћени: супруга БРАНКА, кћерке ЛИДИЈА и МАРИЈА, унучад АЛЕКСАНДРА, ВУЈАДИН, ИВА, ЈАНА и ПАВЛЕ, сестрић ДРАГАН ЛЕКОВИЋ са породицом, братаничне ЗОРКА и БРАНКА и остала родбина

672

Oglasi i obavještenja

Utorak, 14. januar 2020.

Dana 13. januara 2020. preminula je u 47. godini

Naša draga i plemenita majka i baba

Posljednji pozdrav dragoj

ZORI TOMANOVIĆ Sa ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

ZORA Vidova TOMANOVIĆ

NIKOLA TOMANOVIĆ sa porodicom

rođena Hajduković

663

preminula 12. januara 2020. u Podgorici. Sahranjena je u krugu porodice na starom cetinjskom groblju 13. januara.

Posljednji pozdrav dragoj

MILENA JOKSIMOVIĆ 1973-2020.

Ožalošćeni: sin DRAGAN, kćer NADA, zet PREDRAG, unučad MAJA, IVA i NIKOLA i ostala rodbina TOMANOVIĆ i HAJDUKOVIĆ

ZORI TOMANOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. SAŠA TOMANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj i poštovanoj koleginici.

637 Posljednji pozdrav majci naše koleginice

662

Posljednji pozdrav dragoj strini

KOLEKTIV CRNOGORSKOG TELEKOMA ZORKI TOMANOVIĆ S poštovanjem,

ZORI Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

SINDIKALNA ORGANIZACIJA AGENCIJE

Tvoji MARKO i MICA

669

645

671

Draga strina

Našoj obožavanoj babi,

Draga majko,

ZORA Tvoje raširene ruke i topli zagrljaj, tvoju pažnju i ljubav nikad nećemo zaboraviti. Počivaj u miru. S tugom i poštovanjem, SLOBO TOMANOVIĆ sa porodicom

670

ZORA TOMANOVIĆ

ZORA Vidova TOMANOVIĆ

Odrastali smo uz tebe, u tvom bezgraničnom prostoru ljubavi. Ta nas je ljubav gradila. Svakodnevno si mislila na nas i svojom pažnjom i brigom to pokazivala. Svaki tvoj pokret bio je nježan, a svaka misao plemenita. Bilo je neobično toplo biti blizu tebe. Stvarala si ljepotu jednostavno i lako, jer si i sama bila ljepota. Tvoj nježni pogled nas je pratio i milovao i kad smo bili blizu i kad smo bili daleko. Divno je bilo tebi se vraćati. Kuća tvoja – mjesto za odmor, bezbrižnost i radost. Bila si ponosna na nas, a mi smo ponosni na tebe. Uvijek ćemo te voljeti i nositi u srcu.

Čitav svoj život posvetila si svojoj djeci i učila svim našim tradicionalnim vrijednostima. Tuga i bol zbog tvog odlaska su velike, ali je još veći ponos, naša draga majko, jer si čitavo svoje biće utkala u nas. Zato dragi roditelju, riječi nedostaju da ti iskažemo zahvalnost za sve što si učinila za nas. A bila si prava zorna Zorka sa Cetinja Crnogorka. Mi smo se trudili da ti se barem odužimo za ono što si uradila, pa ako smo uspjeli onda su naša srca i duše zadovoljni. Neka ti bude miran i lak počinak.

S velikom ljubavlju,

Tvoji MIKI i MACA

Dragoj majci, tašti i babi,

ZORA TOMANOVIĆ

Tvoje srce je za nas uvijek bilo mjesto sigurne i bezuslovne ljubavi. Ne postoje dovoljno dobre riječi koje bi opisale nježnost, pažnju i plemenitost koju si nam svakodnevno pružala. S radošću smo dolazili u tvoj topli dom. S velikom tugom se opraštamo od tebe jer znamo da gubimo mnogo. Ostaješ da živiš u našim mislima i srcima. S ljubavlju,

Tvoja unučad: MAJA, IVA i NIKOLA 641

638

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri

Tvoja ćerka MACA, zet PREDRAG, unučad MAJA, IVA i NIKOLA IVANOVIĆ

VESNI Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

642

673

BATO, LIDIJA, DADO i MIĆO RADOVIĆ

VESNI Pamtićemo te po nježnosti, blagosti i osmijehu koji si uvijek imala za nas. Tvoji: BOKI, ANA i BRANKA 674

Oglasi i obavještenja

Utorak, 14. januar 2020.

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

Posljednji pozdrav

MILENI JOKSIMOVIĆ rođenoj Pavićević

VESNI MAJSTOROVIĆ

Komšije STANOJEVIĆ i PROROKOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima.

KOLEGE I KOLEGINICE FONDA ZDRAVSTVA PODRUČNE JEDINICE PODGORICA

665

Posljednji pozdrav

VESNI MAJSTOROVIĆ

657 Dragoj

MILENI

Posebni ljudi žive u našim srcima i kada nisu pored nas

Počivaj u miru.

S pijetetom i poštovanjem,

VESNI MAJSTOROVIĆ

SUZANA JOVIĆEVIĆ

Nedostajaćeš mi. Počivaj u miru.

666

VJERA MEDOJEVIĆ Posljednji pozdrav dragoj kumi

658

KOLEKTIV FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Posljednji pozdrav našem dragom

MILENI Bila si oličenje dobrote i ljepote. Neka mi te anđeli čuvaju.

PEKU NIKOLIĆU

SNEŽANA BOROZAN sa porodicom

Bićeš zauvijek u našim srcima.

635

659

Tvoji: NINA, SREĆKO i DIJANA sa porodicama

Tužan pozdrav

Najdraža moja,

634 Dana 12. januara 2020. upokojila se

VESNI Hvala ti za iskreno prijateljstvo. Otišla si iznenada, neočekivano. Ostaje u našim sjećanjima dobrota, vedrina i pažnja, koje si nam pružala. Tako ćeš i ostati u našim sjećanjima. 653

Porodica JANKOVIĆ

ZORA TOMANOVIĆ KATA Labudova KNEŽEVIĆ

MILENA Veliborova JOKSIMOVIĆ rođena Pavićević Bila si Anđeo i budi sa Anđelima.

Tvoja majka RUMICA, brat MARKO, sestre SANDRA i SNEŽANA

Sreća je bila odrastanje uz tebe. Obojila si dane mog djetinjstva najljepšim bojama, a te boje su bile toliko postojane da su ostale netaknute i onda kad sam porasla. Znala si da maštaš i mene si naučila maštanju. Vrlo smo lako mijenjale stvaran svijet za svijet igre i naših čarolija. Svakodnevno si stvarala najljepšu umjetnost življenja, sa pregršt suptilnih detalja, koji su ostali duboko urezani na mojoj mapi sjećanja. Voljela si cvijeće, a za mene si bila najljepši cvijet. Nježna i mila kao ljubičasta boja tvojih ljubičica. Nosila sam tvoje ukuse i mirise svuda sa sobom jer mi je tvoja bliskost bila stalna potreba. Za mene si bila iznad svog i bilo kog vremena. Posebna u svakom svom zao kruženom smislu. Ideal plemenitosti i poštenja. Moj uzor. Jasna i čista kao svitanje. Najljepša zora. Uvijek u srcu i duši. U ljubavi kraja nema. I ja te volim beskrajno.

rođena Kujundžić

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 13. januara na groblju Čepurci u Podgorici.

Ožalošćena PORODICA

632 Dragoj tetki i babi

652

Tvoja unuka IVA - CICA 640 Opraštamo se od

DESI ĐURANOVIĆ

MILENA JOKSIMOVIĆ

Veliko hvala za svu ljubav, dobrotu i pažnju koje si nam nesebično poklanjala.

Počivaj u miru. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. RAJKO, BRANKA, IVANA, ANA i IVAN 651

MILENE JOKSIMOVIĆ Neka te anđeli čuvaju. 664

Uspomenu na tebe zauvijek će čuvati tvoji: NEBOJŠA, ZORICA, MARKO, JELENA, MARIJA i KSENIJA

rođene Pavićević Porodica VUČINIĆ

654

Oglasi i obavještenja

Utorak, 14. januar 2020.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Iznenada nas je napustio naš voljeni, jedini

Tužno sjećanje na odlazak našeg

VESNI U najljepšim našim uspomenama ćemo pamtiti tvoju plemenitost i dobrotu. Brat od tetke RANKO JOVOVIĆ, snaha MILICA, BOJAN i MARIJANA

MIODRAGA MIŠKA RADUNOVIĆA 2016–2020.

MIODRAG – MIKI Velimirov GVOZDENOVIĆ Čuvamo uspomenu na tebe.

647 Miki naš, srećo naša, zašto si otišao ovako? Iznenada si nas, Miki, ostavio da tugujemo vječno za tobom, za tvojom dobrom dušom.

Tvoje: SONJA, MARINA i IRENA 630 Dana 14. januara 2020. navršava se šest godina od kada nas je napustila

Tvoji: SANJA, BALŠA, SANDRA, NATAŠA, SLAVICA i TANJA

VESNA MAJSTOROVIĆ Ona, jedna od nas tri, pođe, da umjesto nama, pjeva nebu i anđelima. Zajdi, zajdi, Omer beže, Milica jedna u majke. Ostavila je nama u sjećanje, kao i trenutke najljepšeg prijateljstva!

685

GOSPAVA - GOJA KUČEK Draga majko, sav svoj težak život proživjela si kao tiha čvrsnica. Uvijek hrabra, časna i požrtvovana, kao i stare plemenite Crnogorke. Zato te uvijek nosi u srcu, tvoj Cake.

POMENI

MILANKA LJUMOVIĆ i BRANKA KAPUCI

Danas je 12 godina od kada nije sa nama

648 Posljednji pozdrav dragoj

MLADEN KUČEK

650

Dana 14. januara osam godina je od smrti

NATALIJA N. JOVOVIĆ rođ. Vešović

VESNI

Sa sjetom te se sjećamo.

SAVE KASALICE Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Tvoji: supruga JOVANA, sinovi BRANISLAV, VASO i GORAN sa porodicama

Porodica JOVOVIĆ od porodice ĐEKOVIĆ

636

649

677 Navršava se sedam godina od smrti naše voljene kćerke i sestre

Navršava se sedam godina od kada nas je napuštila naša voljena

Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj snahi

ZORKA OJDANIĆ

ZORICE OJDANIĆ VESNI

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo od zaborava.

Nikad te neću zaboraviti i znam da ćeš mi uvijek biti u srcu. 633

ZORICA MAJSTOROVIĆ

Umrla je 12. januara 2020. u Beogradu, u 90. godini, naša draga

Živiš sa nama u pričama, uspomenama, sjećanjima i nikada te nećemo zaboraviti. Sin JANKO i snaha ŽANA

Majka DANICA i brat ZORAN sa porodicom 629 660

Majci

Dana 14. januara 2020. navršavaju se četiri godine od kada nije sa nama naš dragi

SVETOZAR JOČIĆ

DESANKA - DESA Tomova ĐURANOVIĆ

ZORKA OJDANIĆ

ZORKI

Prođe još jedna godina bez tvojih razgovora, dijeljenja radosti, tvog osmijeha, tvoje topline... Nedostaješ.

Zaborav ne postoji za one koji te iskreno vole. Dok god živimo, ti ćeš živjeti sa nama.

Tvoji: RADOMIR, SANDRA i MILOŠ

Tvoja ćerka ANA sa porodicom

profesorica i direktorica Više medicinske škole u Beogradu u penziji

Saučešće će se primati 15. januara od 10 do 12 časova na Čepurcima, kada će se krenuti za Ulcinj. Na groblju Meterizi, ispod Starog grada u Ulcinju, saučešće će se primati neposredno prije sahrane, koja će se obaviti istog dana u 15 časova.

Ožalošćeni: bratanići NEBOJŠA i SRĐAN ĐURANOVIĆ i bratanična SNEŽANA IRIĆ sa porodicama, snaha DUŠANKA, braća i sestre od strica SREĆKO, DANICA - NINA GVOZDENOVIĆ, VASILIJE -RUZO i OLGA - NURA NIKOLIĆ, snahe NOVKA i MIRJANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala brojna porodica

655

Sa ponosom i tugom čuvamo sjećanje na njegov čestiti i plemeniti lik. Zauvijek u našim mislima.

BEA, MILOŠ, SONJA i DRAGAN

656

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

643

644

TV program

Utorak, 14. januar 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

NOVA M

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Tron



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r. 11:40 Muzika 13:05 Avanture Heti Feder, r. 14:05 Strani dok. program 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 16:00 Katarina velika, s. 17:00 Profil 18:05 Podgorička hronika 19:00 Muzika 19:30 Dnevnik 2 18:05 Podgorička hronika 18:35 Koncert 19:30 DnevniK 2 20:05 Teleskopija 21:05 Ekovizija 21:35 Avanture Heti Feder, s. 22:35 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno, s. 00:10 Teleskopija 01:10 Ekovizija, r 01:40 Koncert

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



Čista sreća

   07:30 Rukomet: Hrvatska Srbija,EP, snimak 09:00 Rukomet: Crna Gora Bjelorusija, EP, snimak 10:30 Strani dokumentarni (Arte) 11:20 Vaterpolo: Slovačka Crna Gora, EP 12:40 Tuđa zemlja, film 14:15 Luda kuća, r. 15:00 Strani dokumentarni (Arte) 16:00 Ulica milosti, r. 17:10 Strani dokumentarni (Arte): Geolino 17:20 Vaterpolo: Srbija Rusija, EP 19:00 Rukomet: Austrija Makedonija, EP 20:20 Rukomet: Portugal Norveška, EP 22:10 Vaterpolo: Italija Grčka, EP, snimak 23:20 Luda kuća, s. 00:00 Ulica milosti, s. 01:00 Glas Amerike 01:30 Vaterpolo: Srbija Rusija, EP, snimak 02:30 Rukomet: Austrija Makedonija, EP, s. 03:45 Vaterpolo: Italija Grčka, EP, snimak

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r. 14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r. 14:50 Zadruga

TV PRVA

RTCG 2

15:30 16:00 16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Scena Minut dva Zadruga Minut dva Scena, s. Elif, s. Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s. Ljubav iz osvete, s. Amidži šou Zadruga

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 22:00 23:00 23:30 00:45 01:05 02:15 02:45

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutro sa Iris Čikago u plamenu, s. 150 minuta Sinđelići, r. Istine i laži, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris, s. Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s. Sinđelići, s. Urgentni centar, s. Noćni žurnal Tron, film Ekskluziv, r. Paramparčad, r. Noćni žurnal, r. 150 minuta, r.

NOVA M

07:40 Centralni dnevnik, r. 08:10 Agencija za sve i svašta, r. 09:30 Sportisimo 09:35 Kefalica 09:50 Ljubav, navika, panika, r. 10:35 Mr Kitchen, r. 11:32 Među nama, r. 13:15 Na granici, r. 14:10 Crni biser, r. 15:20 Sportisimo 16:45 Mr Kitchen 17:15 Totalni obrt, r. 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e. 20:15 Gulperi, s. 22:00 Na granici 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Čista sreća, film 01:20 Južnjačka akcija 3, film

  VIJESTI

06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 01:00

Boje jutra Vijesti Kazna, r. Hoću kući, r. Vijesti Meteo Geopolitika, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje ljeta Ljubav i osveta, r. Gorka osveta, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Reflektor Film Serija, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

RTV BUDVA

07:00 Jutrom iz Budve 11:00 Naše ljeto, r. 11:30 Ulovi trofej, dok. program 12:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima 12:05 Sportsko popodne 14:05 Kuhinjica 16:20 Naše ljeto 17:05 Bandolera, r. 18:00 Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima



A1 TV

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e. Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s. Polis Naše ljeto, r. Bandolera, r.

07:00 Jutarnji program 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r. 13:30 Goleada, r. 14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 18:45 19:00 19:45 19:50 20:00 21:00 22:00 00:00

Legendarni boks mečevi, r. Teme i dileme, r. Aktuelno Zanimljiva hronika svijeta Crtani film Humoristička serija Književnost, istorija, mit Film Aktuelno, r.

Utorak 14. januar 2020.

Marketing

Magazin

Utorak, 14. januar 2020.

Glavni grad i organizacija Konektor najavili gostovanje prve dame berlinske di-džej scene Anje Šnajder PODGORICA - Glavni grad i organizacija Konektor i u ovoj godini nastavljaju organizovanje žurki u podgoričkom Kolektoru. Prvo druženje u 2020. godini pod nazivom „Connect Your Love“ zakazano je za 14. februar, kada nam u goste dolazi prva dama berlinske elektronske scene Anja Šnajder. - Pored namjere da kulturna ponuda grada bude bogata, a samim tim i raznovrsna, dodatan motiv za rad na ovom projektu su i te kako pozitivne reakcije prevashodno mladih ljudi koji su ljubitelji elektronske muzike, a koju odnedavno mogu čuti i u Podgorici – saopštili su iz Glavnog grada. Šnajder je u muzičkom svijetu prepoznata kao „neumorna kreativna snaga“ i jedna od ličnosti koje su izuzetno posvećene radu u ovoj industriji. Zanimljiv je podatak da karijeru nije započela za di-džej pultom, već u radijskoj kabini kao voditelj prestižne underground muzičke emisije „Ples ispod plavog mjeseca“ („Dance Under the Blue Moon“) na Fritz FM Radiju u Berlinu, gdje je njen program bio „odgovoran“ za uvođenje generacija Berlinaca u svijet elektronske muzike. Kao suvlasnica izdavačke kuće „Mobilee“ odigrala je ključnu ulogu u razvoju karijera mnogih umjetnika. Njen „sluh“ za otkrivanje izvanrednih talenata, postao je jedno od obilježja njenog uticaja, pa je tako dala platformu za imena kao što su Maja Jane Kols, Solomun, Nikol Moudaber, mnogo prije nego što su postali ono što su danas. Nakon 12 godina je napustila „Mobilee“, pokrenula je novi projekat SoUs Music i objavila novi album pod nazivom „SoMe“. Prošle godine sjajne žurke napravili su di-džejevi Oksia i Elke Kleijn. Domaću podršku i pružao im je di-džej Proksimus, a 14. februara nastupiće i Slobodan Popović PS. - Atmosfera u Kolektoru je bila fantastična na prethodna dva nastupa. Posjećenost je bila preko 900 ljudi, a imali

Podgorica na putu evropskih metropola

Di-džej Proksimus

smo i prvi ,,soldout“ događaj ovakvog tipa u Crnoj Gori. Karte za nastup Kleijna bile su rasprodate dan ranije – kazao je di-džej Proksimus za Pobjedu. On je bio zadužen za zagrijavanje publike na dosadašnjim nastupima, a kako je istakao, atmosfera se može uporediti sa velikim klubovima iz evropskih metropola. - Konačno se i Podgorica ima čime pohvaliti. U dosadašnjoj di-džej karijeri sam nastupao velikim brojem inostranih umjetnika, a saradnja je sa svima uvijek Tekla glatko – kaže Proksimus. Nesumnjivo je da di-žej kultura doživljava procvat, ne samo na velikim festivali poput domaćeg Si densa, već i na

žurkama ovakvog tipa i to u glavnom gradu. Našeg sagovornika pitali smo i da li Podgorica može da parira velikim centrima poput Berlina, Ibice i Amsterdama. - Budući da je do prije nekoliko godina program ovog tipa bio vrlo siromašan, možemo reći da je Podgorica napokon na dobrom putu. Svakako da je potrebno da se aktiviraju organizacije kako bi program bio raznovrsniji i bogatiji. Ne bi škodilo i da imamo malo više klubova – zaključuje Proksimus. Ulaznice su u prodaji od sjutra, a mogu se potražiti u lokalima „Hugo Bar & Kitchen“ u Bokeškoj ulici i „Lounge & Wine Bar Forest“ u Siti kvartu. Z. K.

Objavljene nominacije za muzičke nagrade Brit

Luis Kapaldi i Dejv favoriti LONDON - Škotski pjevač Luis Kapaldi i londonski reper Dejv favoriti su za titulu najboljeg solo muškog izvođača britanske muzičke nagrade Brit, čija će 40. svečana dodjela biti organizovana 18. februara u Londonu. Kapaldi i Dejv su nominovani u tri kategorije – za najboljeg novog umjetnika godine, najbolji album i najbolju pjesmu. Dejv je u septembru osvojio nagradu „Merkjuri“ za album ,,Psychodrama“ u kojem pjeva o identitetu crnaca i institucionalizovanom rasizmu. U kategorijama najboljeg umjetnika i najboljeg albuma nominovani su i Hari Stajls, Majkl Kivanuka i Stromzi. U kategoriji najbolje umjetnice nominovane su Čarli XCX, FKA Tvigs, Freja Rajdings,

Mabel i Mahalija. Nagradu Brit dodeljuje Britanska fonografska industrija koja predstavlja udruženje britanske muzičke industrije. Tu nagradu su prvi osvojili legendarni Bitlsi, a među dobit-

nicima se nalaze i Prins, Eni Lenoks, Robi Vilijams, Adel, Sting, Piter Gebrijel, Dejvid Bouvi i Majkl Džekson. Muzičke nagrade Brit dodeljuju se od 1977. godine i ekvivalent su američkom Gremiju.

Ališa Kiz predstavila singl

,,Underdog“ najavljuje album

LOS ANĐELES - Petnaest puta Gremijem nagrađivana pjevačica Ališa Kiz, konačno

je objavila dugo iščekivani singl ,,Underdog“. Pjesmu je napisala sa Edom

Širanom, a sa Džonijem Makdejdom je radila i produkciju. Režiju spota potpisuje Vendi Morgan. – Volim ovu pjesmu jer je o stvarnom životu i stvarnim ljudima i našim iskustvima. Svi smo jednom u životu morali da postignemo nešto što se činilo nemogućim. Nikad nije lako. Jedan od mojih najdražih stihova u pjesmi je: ,,They say I would never make it, but I was built to break the mold“. Mislim da nema osobe na planeti koja se nije tako osjećala – rekla je Ališa. Pjesma će biti objavljena na njenom predstojećem albumu.