Dnevni list Pobjeda 16.01.2022.

НЕЂЕЉОМ Neđelja, 16. januar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVIII/Broj 20173 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura MEDIABIRO

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsjedavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje

Crnoj Gori treba stabilna vlada koju sada nema STR. 2. i 3.

ZIMSKA SEZONA U JEKU: Turistički poslenici zadovoljni posjetom, gosti iz zemlje i regiona

Đe je snijega, tu je i turista Turistički radnici su uglavnom zadovoljni tokom turističke sezone.

Kako kažu, snijeg je pao baš kada je trebalo i nadaju se da će sezona trajati i do polovine marta. Podaci Nacionalne turističke organizacije pokazuju da je u petak u Crnoj Gori boravilo nešto oko 8.000 turista što je 22 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Nagli skok broja zaraženih kovidom-19 neposredno pred novogodišnje praznike i mjere koje su usvojile nadležne institucije su imali negativan uticaj, prije svega na ugostitelje. Ipak, u datim okolnostima, posjeta nije izostala. Smještajni kapaciteti su nešto bolje popunjeni u Kolašinu nego na Žabljaku, a gosti su pretežno domaći i iz regiona. U Kolašinu je tradicionalno dosta i Albanaca.

STR. 4. i 5.

STAV

EVROPSKO PRVENSTVO U RUKOMETU: Nebojša Simić činio čuda u pobjedi Crne Gore nad Sjevernom Makedonijom (28:24)

Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko za Pobjedu

,,Lavovi“ od čelika Ustav i apostolska pravila STR. 18.

STR. 11.

STR. 7.

S. VASILJEVIĆ

Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila radove na Dvorcu kralja POVODI: Reditelj Dušan Varda o mediteranskom blagu koje živi u moru kod Bara Nikole u Nikšiću zbog odstupanja od glavnog projekta STR. 14. i 15.

„Morska maslina“ stara nekoliko hiljada Krajnje vrijeme za sanaciju, ali ne i za narušavanje izgleda godina

STR. 16. i 17.

DUSSAN VARDA

» Piše: Slobodan Backović

,,Srpski svet“ je državni, a ne personalni projekat

2

Politika

Neđelja, 16. januar 2022.

Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ograničavaju broj ljudi koji savjetuju državne zvaničnike

Đukanović i Krivokapić imaju devet, Bečić osam savjetnika

PODGORICA – Predsjednici države, Vlade i Skupštine imaju ukupno 26 savjetnika. Milo Đukanović i Zdravko Krivokapić imaju po devet, dok predsjednik crnogorskog parlamenta Aleksa Bečić ima osam savjetnika.

Prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službe predsjednika Đukanović ima pravo na deset savjetnika.

Tako je Andrijana Marković savjetnica predsjednika za odnose sa javnošću, Radojka Rutović za identitetska pitanja, Amer Halilović za socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

Savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja je Boris Bastijančić, dok Đukanovića za ekonomska pitanja savjetuje nekadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović.

Savjetnica za vanjsku politiku predsjednika države je Tamara Brajović, dok je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović savjetnik Đukanovića za odbranu i bezbjednost.

Nekadašnja sekretarka Mini-

starstva pravde i Vlade Duška Markovića – Nataša Pešić savjetnica je predsjednika za saradnju sa državnim organima, dok je Srđan Spaić Đukanovićev savjetnik za ljudska prava i slobode.

Premijer, kako je propisano Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji kabineta predsjednika Vlade, može imati devet savjetnika. Tim dokumentom predviđeno je da oni obavljaju „najsloženije poslove u vezi sa vršenje funkcije predsjednika Vlade u određenoj oblasti, kao i druge poslove po nalogu predsjednika Vlade i šefa Kabineta“.

Na zvaničnom sajtu predsjednika Vlade navedeno je da Krivokapić ima devet savjetnika.

Premijera za pravna pitanja savjetuje Ivan Šikmanović, za vanjsku politiku Vanja Radević, za bezbjednost Vojo Laković, dok je Boris Pejović savjetnik Krivokapića za unutrašnju politiku.

Ana Samardžić zadužena je za pitanja urbanizma, a Maida Gorčević za manjine. Savjetnik premijera za medije je Ananije Jovanović, Jovanović, dok Nikola Zečević rukovodi službom za odnose sa javnošću.

Među savjetnicima Krivokapića naveden je i Dejan Abazović, ali na sajtu nije Abazović, navedeno koja oblast je njemu povjerena.

Milo Đukanović

Odlukom o posebnim savjetnicima u Skupštini, koja je donijeta 2018. godine za vrijeme mandata Ivana Brajovića, predviđeno je da predsjednici crnogorskog zakonodavnog doma ne mogu imati više od devet savjetnika.

Ta odluka potvrđena je i Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji službe Skupštine kojim je predviđeno devet pozicija za savjetnike predsjednika Parlamenta.

Oni, propisano je, „obavljaju poslove u vezi sa vršenjem funkcije predsjednika u određenoj oblasti“, za svoj rad odgovaraju predsjedniku Skupštine postupajući po propisanim uputstvima. U skladu sa tim, Bečić je angažovao osam savjetnika i ima pravo na još jednog.

Na zvaničnom sajtu Skupštine nije navedeno za koje oblasti su angažovani savjetnici Bečića, ali su dostupna njihova imena i biografije.

Prema tim podacima, Bečić je u svom kabinetu angažovao nekadašnjeg poslanika Nevena Gošovića,, magistranda studija Međunarodnopravnog smjera na Pravnom fakultetu Duška Stjepovića, pravnika Vuka Jankovića,, politikološkinju Sandru R a d ev i ć , t e

Zdravko Krivokapić

Dubravku Joksimović koja je završila novinarstvo na Fakultetu političkih nauka.

Predsjednika parlamenta savjetuju i ekonomista Dušan Masoničić i pravnik Aleksandar Novosel. Bečić je za savjetnicu angažovao i stomatološkinju Valentinu Minić koja je na parlamentarnim izborima 2016. godine izabrana za poslanicu u Skupštini.

Slična situacija je bila i u prošlim sazivima, pa je tako bivši premijer Duško Marković imao osam savjetnika koliko je imao i prethodni predsjednik Parlamenta Ivan Brajović.

Markovića su savjetovali Srđan Kusovac, Vladimir Beratović, Radule Raonić, Dragana Radulović, Merima Baković, Ljubo Knežević, Mirjana Ivanović i Salko Luboder.

Brajovića, sa druge strane, savjetovali su Tatjana Krivokapić, Jelena Davidović, Ana Radonjić, Marija Blagojević, Bojana Dabović, Milica Vujošević, Nusret Ećo i Vladimir Šibalić. Ž. ZVICER

Aleksa Bečić

Partije parlamentarne većine različito o inicijativi za smjenu Krivokapićevog kabineta

Front uslovljava, SNP podržava, a Demokrate i UCG protiv obaranja Vlade PODGORICA – Demokratski front će podržati inicijativu za izglasavanje nepovjerenja aktuelnoj vladi ako prethodno bude potpisan koalicioni sporazum, kojim će biti dogovoreno formiranje nove vlade od predstavnika parlamentarne većine i manjinskih partija – kazao je jedan od lidera tog političkog saveza Milan Knežević.

On je, u intervjuu agenciji Mina, istakao da u parlamentarnoj većini postoje neke ideje da bi trebalo pokrenuti inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi premijera Zdravka Krivokapića, ali i poručio da su u zabludi oni koji misle da će DF rušiti Vladu da bi kasnije neko pravio manjinsku ili neku neformalnu koaliciju sa DPS-om.

-Spremni smo da unutar aktuelne većine nađemo rješenje, potpišemo koalicioni sporazum prije nego potpišemo inicijativu o nepovjerenju Vladi Krivokapića, i da na osnovu rezultata izbora od 30. avgusta napravimo novu vladu u kojoj bi bile i stranke manjinskih naroda ukoliko su za-

interesovane – naglasio je Knežević.

Kazao je i da o tome nijesu razgovarali unutar parlamentarne većine i istakao da su sada na potezu oni koji su potpisali Memorandum o saradnji.

-Samo da se ne ispostavi da je Memorandum trebalo da bude neko prelazno rješenje koje bi rezultiralo padom Vlade Krivokapića, a da onda djelovi aktuelne parlamentarne većine i DPS-a poslije toga formiraju Vladu – naveo je Knežević.

SNP je, nakon izjave Kneževića, saopštio da je status kvo neodrživ i da je važno da se postavi pitanje povjerenja Vladi.

-Neophodno je testirati povjerenje Vladi u parlamentu. Ukoliko premijer neće da testira povjerenje u Skupštini, poslanici parlamentarne većine bi trebalo da podnesu taj predlog i ukoliko Vlada u tom slučaju dobije povjerenje, trebalo bi je pustiti da radi do kraja mandata – poručili su iz SNP-a.

U suprotnom, dodali su, poslanici parlamentarne većine i manjinske stranke tre-

balo bi da formiraju novu vladu.

Pozivi da se ispita povjerenje Vladi nijesu naišli na odobravanje u Demokratskoj Crnoj Gori. Poslanik te partije Danilo Šaranović ocijenio je da pregovarači traže prikrivene modele za obaranje Vlade nakon čega bi uslijedilo formiranje parlamentarne većine sa DPS-om, jer, kako je rekao, raniji regovori nijesu urodili plodom.

- Prikriveni model znači da inicijativu ne podnese opozicija, već dio parlamentarne većine. Da za inicijativu glasaju dio parlamentarne većine, dio opozicije (koalicioni partneri DPS-a) i neki pozajmljeni članovi poslaničkog kluba DPS-a, kako bi na kraju ispalo da sa DPS nije srušena Vlada, te da ih na kraju čeka „nagrada“ za prekompoziciju vlasti – naveo je on.

Ocijenio je da je riječ o providnoj i jeftinoj igri koju će građani, zajedno sa njima, razbiti.

Oglasio se i predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i poručio da oni neće glasati za nepovjerenje Vladi.

-Ova vlada je više onih koji hoće da je ruše, nego što je naša. Nas u „svijetlu evropsku budućnost“ neće voditi oni koji su Crnu Goru strpali u mrak i zatvor koji trajao skoro tri decenije – rekao je on.

Dodao je i da neće dopustiti da se prave pogubne kombinacije oko rušenja postojeće vlade i izglasavanja nove uz pomoć DPS-a. Ž. Z.

INTERVJU: Vladimir Bilčik, predsje PODGORICA – Za napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji ključno je da zemlja ima stabilnu vladu sa jasnom većinom u parlamentu, što u ovom trenutku nije slučaj.

Vlada i parlament postoje ali oni ne funkcionišu, a rješenje za ovaj problem u rukama je političara u Crnoj Gori – poručio je u intervjuu za Pobjedu Vladimir Bilčik, predsjedavajući parlamentarnog Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i izvjestilac Evropskog parlamenta.

- Pratimo veoma pažljivo šta se dešava i očekujemo da se nešto mora riješiti narednih mjeseci.

Ovo, opet, zavisi od političara u Crnoj Gori i oni znaju šta su im opcije. Jedna opcija je da još uvijek možete da pokušate da učinite da Vlada funkcioniše a za to biste morali da osigurate jasnu većinu u parlamentu, a to se u ovom trenutku čini veoma problematičnim, da budem iskren. Možete naravno da raspustite parlament i raspišete nove izbore, ali dosta političkih snaga u Vladi ne želi to da uradi ili možete da pokušate da vidite kako da rekonstruišete Vladu i uključite one političke snage koje trenutno nijesu u Vladi.

Matematički, ovo su tri opcije, ali to je naravno u rukama političara. Suština je da status quo nije održiv – poručio je Bilčik.

POBJEDA: Koja od opcija koje ste pomenuli bi bila najbolja za Crnu Goru?

BILČIK: Bilo koja od opcija, koja garantuje dugoročno rješenje za stabilnost Vlade sa stabilnom podrškom u parlamentu za reforme koje zahtijevaju ustavnu većinu, jer su ovo takve odluke koje državu mogu da odlučno ubrzaju na evropskom putu. Crna Gora ima najbolje šanse u regionu za to, ali mora da počne sa isporučivanjem rezultata, jer u suprotnom neće doći do zatvaranja poglavlja i nećemo imati pomaka u tom smjeru.

U prethodnih godinu se uopšte nijeste kretali u tom pravcu. Sva poglavlja su otvorena, bilo je mnogo govora, mnogo priče o posvećenosti poslu, ali isporučivanje rezultata zavisi od većine u parlamentu, što se odražava i na poteze Vlade.

POBJEDA: Vlada Crne Gore odlučila je da još godinu produži program ekonomskog državljanstva, uprkos sugestijama Brisela da to ne čini.

Kako tumačite takvu odluku – kao otklon od politike EU? BILČIK: Mislim da EU žali zbog ove odluke, jer smo u ranijim izvještajima hvalili Crnu Goru zbog najavljene odluke da će odustati od ovog principa i istakli da je važno da Crna Gora to učini. Činjenica da Crna Gora neće da napusti tu odluku, indikator je problema sa kojim se suočavamo – a to je da političari u Crnoj Gori pričaju jedno, a kada dođe vrijeme za isporučivanje, to je drugača priča. Ovo je klasičan primjer toga. To definitivno ne šalje dobar signal širom EU i ne šalje dobar signal od onih koji tvrde da su posvećeni crnogorskom putu ka EU. POBJEDA: Tužilački savjet je konačno formiran.

Jedan od članova Borivoje

Crno treba vlada sada

Đukanović nedavno je izjavio da je „Haški tribunal formiran sa zadatkom da Srbe istorijski degradira do tog nivoa da izgube svaki kredibilitet i integritet“. Takođe, tri člana su se našla na listi advokata koji su se protivili Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Možemo li govoriti o nezavisnom i profesionalnom TS ako imamo članove sa takvim stavovima?

BILČIK: Jedan od najvećih, ključnih principa institucija u pravosuđu na osnovu kojih ih procjenjujemo je kako one rade, kako funkcionišu i kako isporučuju rezultate. Opet, i to je u rukama političara i institucija u Crnoj Gori da odluče ko će sjedjeti u ovim institucijama, ali je apsolutno krucijalno da ove institucije djeluju na principima nezavisnosti, da vrijedno rade na zadacima koje kreiraju. I moraju da budu ne samo nezavisni, nego da imaju integritet. Dio tog integriteta takođe ima veze sa načinom na koji ove institucije mogu da sarađuju na međunarodnom planu, sa međunarodnim akterima, sa međunarodnim institucijama i kako ove institucije komuniciraju u javnosti. Bilo koji korak koji dovodi u pitanje međunarodnu saradnju, javnu komunikaciju, takođe dovodi

Evropski parlament

Politika

Neđelja, 16. januar 2022.

3

edavajući Odbora za stabilizaciju i pridruživanje

oj Gori a stabilna a koju a nema POBJEDA: Od smjene vlasti ubrzano se dešavaju promjene vlasničke strukture medijskih kuća u Crnoj Gori. Koliko je opasno da strukture iz regiona kontrolišu medije, posebno kada se sa više adresa čuju optužbe da se vladajuća većina zalaže za interese Srbije?

BILČIK: Postoji jedna fundamentalnija stvar ovdje – a to je, čvrsta baza, snažnih, nezavisnih, slobodnih medija, koji rade u javnom interesu. To bi trebalo biti osnova medijske scene u Crnoj Gori. Ovo je

u pitanje poštovanje integriteta te institucije. Ovo je nešto što se pomno prati, jer sve ovo su mlade institucije u Crnoj Gori, mlade institucije pravosuđa i moraju da imaju odlučujući početak. Komuniciranje sa javnošću je važan dio rada svake institucije, I to je nešto što će biti pomno praćeno kada EU bude ocjenjivala progres koji je Crna Gora postigla. Ali opet na kraju, učinak je ono što se računa. Tužilački savjet je zadužen da počne da isporučuje reforme na bolji način kada je u pitanju vladavina prava i pravosuđe u Crnoj Gori. Činjenica da je Sa-

Potrebni čvrsti, jaki, nezavisni i slobodni javni mediji zapravo izazov sa kojim se suočavaju zemlje kandidati širom Zapadnog Balkana.

Znamo kakva je prethodnih godina bila ocjena stanja medija u Crnoj Gori, to nije ništa novo.

Crnoj Gori su potrebni čvrsti, jaki, nezavisni i slobodni javni mediji u kojima rade profesionalni i kvalitetni novinari. Upoznao sam neke od veoma dobrih novinara u Crnoj Gori i mislim da Crna

vjet formiran je dobra vijest. Ali ono što je još uvijek otvoreno za procjenu je kako Savjet radi.

POBJEDA: U maju ste rekli da vladajuća većina dovodi u pitanje zapadni kurs Crne Gore. Kako vidite situaciju danas? Da li je prozapadni kurs nove vladajuće većine i dalje upitan?

BILČIK: Jasno je da su političari iz svih spektara u Crnoj Gori, sa malim brojem izuzetaka, veoma jasno rekli da žele Crnu Goru u EU, da su posvećeni crnogorskoj ulozi u NATO i u zapadnom geopolitičkom prostoru. Istovremeno, najveći

Gora mora da bude više posvećena kreiranju boljeg javnog prostora za medije.

I da, postoji određeni broj privatnih medija. Mislim da u njihovom slučaju mora postojati transparentnost o vlasničkim strukturama, ali i transparentnost u pogledu medijskog tržišta i kupovine medija. U mojoj zemlji, Slovačkoj, imamo vlasnike medija iz drugih država, mislim da je važno da razu-

problem Crne Gore je što ove riječi nijesu praćene djelima i mislim da je najveći problem sa kojim se Vlada suočava, a to smo vidjeli i u maju, to što ne postoji jasna, odlučujuća većina u parlamentu. Postoje djelovi Vlade i djelovi većine od kojih Vlada zavisi u parlamentu, što je problematično kada se radi o pitanjima koja su povezana sa crnogorskim prozapadnim kursom i to se reflektuje na činjenicu da, iako političari tvrde da su posvećeni, oni ne mogu da ispunjavaju obaveze jer nemaju većinu u parlamentu.

POBJEDA: Lideri nekoliko

Vladimir Bilčik

mijem pod kojim uslovima se to dešava i ko je iza tih medijskih kuća.

Ali fundamentalna stvar je da, kada imate pouzdana, slobodna, nezavisna i snažna javna glasila, ne treba da vas brine šta se dešava u privatnim medijima. Ako ovo prvo nije slučaj, medijski prostor u cjelini može biti problematičan. Crna Gora ne bi trebalo da gleda izvan svojih granica, već prije svega da gleda svoje strukturne slabosti koje iznova ponavljamo u izvještajima i ukazujemo na to šta treba da bude unaprijeđeno.

partija, uključujući i manjinske stranke u Crnoj Gori, nedavno su potpisali Memorandum o saradnji. Da li ovo vidite kao prvi korak ka formiranju manjinske vlade i da li mislite da bi ovaj koncept bio dobar za Crnu Goru, s obzirom na trvenja i nesuglasice u vladajućoj većini?

BILČIK: Mislim da Crnoj Gori treba snažna vlada sa snažnom, jasnom podrškom u parlamentu. Ovo je osnovna poruka koju šaljemo i političari u Crnoj Gori to razumiju, ali trenutno postoji problem jer trenutno nema većine koja bi ubjedljivo podržavala Vladu. Takođe, ono što Crnoj Gori treba je saradnja političkih snaga, koja je šira, koja je više strateška i fokusirana na cilj ulaska u EU. Vlade idu i dolaze, političke partije koje čine većinu se mijenjaju, ali ono što je važno je da su institucije dobro predstavljene i da se ponašaju u skladu sa velikim strateškim ciljem a to je članstvo u EU. Pozdravljam to što su grupe političkih partija odlučile da sarađuju, jer saradnja je uvijek dobra posebno kada je u pitanju strategijski interes a to je stabilnost koja bi mogla da poboljša ubrzanje puta ka EU. Da budem iskren, ne znam kako bi ova saradnja mogla da utiče na povećanje podrške u parlamentu, to je opet nešto što političari mogu i moraju da odluče. Ponavljam, Crna Gore treba da ima Vladu sa jasnom i ustavnom većinom

u parlamentu. Pozdravljam ideju o inkluzivnom pristupu prema partijama koje predstavljaju manjine - Crna Gora je multietnička zemlja. Postoji određeni broj manjina na političkoj sceni, a zaštita manjina je ono što je dio uspješnog puta ka EU i što se Crna Gora obavezala da će ispuniti. U tom smislu mislim da je ovo ohrabrujući korak, ali ovo je jedna od nekoliko puzli koja treba da bude složena kako bi se prevazišao trenutni zastoj koji postoji.

POBJEDA: Uvaženi profesor Florijan Biber nedavno je u tekstu za Foreign Polici primijetio da „nacionalistički i autoritarni karakter srpske vlade predstavlja prijetnju po Srbiju i region“. Nije Biber jedini koji ovo tvrdi, već je sve više onih koji imaju sličan stav.

Kako vidite politiku Aleksandra Vučića prema regionu? U tom kontekstu, vrijedi pomenuti da je predsjednik Srbije donirao Nikšiću (opštini u Crnoj Gori) dva miliona eura.

Na čelu opštine je prosrpski orijentisan gradonačelnik iz Demokratskog fronta.

BILČIK: Nijedna država ne postoji u geopolitičkom vakuumu pa ni Crna Gora. Istovremeno, Crna Gora je unutrašnji dio prozapadne zajednice. Članica ste NATO-a, koji je najsnažnija vojno politička Alijansa. I predvodnik ste kada su u pitanju evropske integracije.

Nema države koja je bliža dostizanju članstva u EU od Crne Gore. Otvorili ste sva poglavlja, sada treba da se zatvori većina njih. Članstvo u EU je težak, ali i trajan zadatak. Volio bih da se Crna Gora primarno fokusira na pitanja i zadatke koje ima kod kuće. Vjerujem da ima dosta zadataka sa kojima Crna Gora treba da se uhvati u koštac. Imate podršku saveznika u NATO, imate podršku institucija EU i članica EU za progres. Bilo je puno frustracije u prošloj godini i nijesmo vidjeli taj progress. Mislim da bi bilo više od pomoći ako bi se javnost, političari i institucije u Crnoj Gori fokusirali na to šta mogu da urade u svojoj zemlji, prije nego na to šta se dešava u susjedstvu. Svi odgovori na crnogorske probleme, sve suštinske promjene koje treba da se dogode su u rukama i kapacitetima Crne Gore. Treba da imate dovoljno samopouzdanja da uradite ove zadatke, dovoljno ste odrasli za to. Gledanje puno izvan vaših granica uvijek je znak manjka samopouzdanja, koje je tako neophodno za postizanje važnih reformi. Želim svima u Crnoj Gori da iskažu to samopouzdanje jer vjerujem da ga imate i treba da ga iskoristite najbolje što možete. To bi takođe bio najbolji odgovor za sve one koji dovode u pitanje budućnost Crne Gore ali i najbolji odgovor na vaše odnose sa susjedima, uključujući naravno i odnose sa Srbijom. Mislim da fokus javne debate treba da bude na ovom.

Govoreći ovo, želim da kažem da Crna Gora sama treba da odlučuje o svojoj budućnosti sa odgovornim političarima i institucijama i to je ono što ćemo štititi i pozdravljati. U ovom

trenutku, Crna Gora je u tom položaju – imate Vladu, imate parlament, imate izborne procese i vjerujem da možete i da stignete i do Evropske unije.

Mislim da treba da prevaziđete najveću slabost a to je porast fragmentacije među političkim snagama koje tvrde da su proevropske. Ako mogu zajedno da nađu kreativan način da podrže ustavnu većinu u važnim reformama, onda možete da budete gejmčejndžeri. Vjerujte mi, kada budete u EU, vaša pozicija prema susjedima biće značajno drugačija. Unutar kluba ste mnogo jači. Fokusirajte se na evropsku budućnost i perspektivu i to je najbolji odgovor na slabosti koje dolaze izvan vaših granica.

Obratite pažnju više na to šta se dešava u Crnoj Gori, nego šta se dešava u komšiluku. Mnogo je problema, mnogo je otvorenih pitanja i jedini odgovor na sve njih je u Crnoj Gori. Niko iz vani ih neće riješiti. Koncentrišite se na to, jer nekad izgleda kao da ste opsjednuti time šta se dešava na vašim granicama a to ne pomaže, jer pažnju treba usmjeriti na zadatke koje imate u zemlji.

POBJEDA: Šta je sa politikom Milorada Dodika? Vidite li njegovo djelovanje kao prijetnju jedinstvu Bosne i Hercegovine? U više gradova su prethodnih dana održani protesti protiv Milorada Dodika, a okupljeni su poručili da on mora biti zaustavljen…

BILČIK: Budućnost BiH vidim kao budućnost jedinstvene zemlje koja je razriješila unutrašnje probleme. Mislim da svako ko želi da razjedini zemlju nije od pomoći i važno je da sve snage u BiH pronađu način da rade ka zajedničkoj budućnosti.

To je i jedini način na koji BiH može računati na evropsku budućnost. Možda postoje načini da reformisane institucije pomognu u tome, ali iskreno, vidjeli smo previše puta, najskorije tokom devedesetih, pokušaj da se promijene granice, razmijene teritorije, stvore nove države. Sve ovo je, nažalost, imalo samo tragične posljedice za region i mislim da moramo da gledamo ne samo u prošlost, već i u ono što 21. vijek može donijeti. Već su neke od država u EU, Crna Gora je, po mom mišljenju, sljedeća na redu, ako se stvari stave na mjesto i pronađete podršku za evropski put u parlamentu. Mislim da najbolja inspiracija za evropski put BiH mogu biti pravi i fokusirani napori Crne Gore na njenom evropskom putu. Crna Gora je multietnička država, Bošnjaci žive u njoj, ima ih u Skupštini, u prošlosti i u Vladi, i oni bi mogli sa drugim etničkim grupama postaviti primjer. Ako pokažete da je evropska budućnost moguća, mnogi u regionu će početi da vjeruju da istinski jeste moguća i tražiće političke predstavnike koji će predano raditi na takvoj budućnosti. U tom smislu, Crna Gora nema odgovornost samo prema svojim građanima, već ima i regionalnu ulogu, kao lider, i to bi bilo najbolje što bi mogla uraditi za širu regionalnu stabilnost, uključujući i budućnost Bosne i Hercegovine.

J. ĐURIŠIĆ

4

Ekonomija

Neđelja, 16. januar 2022.

ZIMSKA SEZONA U JEKU: Turistički poslenici zadovoljni posjetom, gosti domaći i iz regiona KOLAŠIN/ŽABLJAK - Turistički radnici su uglavnom zadovoljni tokom turističke sezone. Kako kažu, snijeg je pao baš kada je trebalo i nadaju se da će sezona trajati i do polovine marta. Podaci Nacionalne turističke organizacije pokazuju da je u petak u Crnoj Gori boravilo nešto oko 8.000 turista što je 22 odsto više nego u isto vrijeme prošle godine. Najviše turista boravi u Budvi i Kolašinu.

Nagli skok broja zaraženih kovidom-19 neposredno pred novogodišnje praznike i mjere koje su usvojile nadležne institucije su imali negativan uticaj, prije svega na ugostitelje. Ipak, u datim okolnostima, posjeta nije izostala. Smještajni kapaciteti su nešto bolje popunjeni u Kolašinu nego na Žabljaku, a gosti su pretežno domaći i iz regiona. U Kolašinu je tradicionalno dosta i Albanaca.

PODACI

Prema podacima nadležnih organa, do sada je u ski-centrima na Žabljaku i Kolašinu prodato 2,5 puta više ski-pasova nego u istom periodu prošle godine.

Kako je Pobjedi kazao predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Ranko Jovović svi zimski centri su otvoreni prije Nove godine, a zahvaljujući sniježnom pokrivaču, i ove godine se tražilo mjesto više tokom praznika.

- Naravno, da je epidemiološka situacija bila povoljnija i mjere bi bile blaže, što bi svakako donijelo značajno veće prihode ugostiteljima koji su i dalje pogođeni zbog toka epidemije.

Ipak, nadamo se da će se situacija stabilizovati u narednom periodu, te da ćemo u drugom dijelu zimske sezone moći da normalizujemo poslovanje kazao je Jovović. ,,Minus osam“ stepeni na Bjelasici, nema vjetra, staze kao piste na oba skijališta. Nema zamjerke, staze i infrastrkutura za primjer u regionu.

Turističku, odnosno skijašku izjavu potpisuje Janko Nicović, Kolašinac koji je više od pola vijeka u Beogradu, profesorskim životom i radom, ali i



Do 10. januara prodato je 2.676 ski-pasova i to je duplo više nego prošle godine, što je pokazatelj odlične sezone. Staze su besprekorne, organizacija je na nivou pa su posjetioci zadovoljni.

Veoma smo zadovoljni posjetom. Jeste da je počela malo ranije nego obično ali su i vremenski uslovi dozvoljavali da se krene sa zimskom sezonom. Novogodišnji i božićni praznici su tradicionalno bili udarni na skijalištu - kazao je Purić

Đe je snijega, tu je i Ranko Jovović: Svi zimski centri su bili otvoreni prije Nove godine, a zahvaljujući sniježnom pokrivaču i ove godine se tražilo mjesto više Đuro Milošević: Nijesmo u mogućnosti da organizujemo razne zabavne događaje koje smo imali u planu, ali to nije uticalo na posjećenost koja se realizuje uz primjenu svih epidemioloških mjera Milica Šćepanović: Zadovoljni smo brojem gostiju, posjetom i utiscima koje nam gosti saopštavaju. Imamo uspješniju polovinu januara nego što smo imali prošle godine Aleksandar Vlahović: Ako se nastave povoljni meteo uslovi, očekujemo uspješnu sezonu sve do polovine marta Vanja Krgović-Šarović: U odnosu na prošlu godinu, koja se za Žabljak smatra rekordnom, ova sezona još nije dostigla domet ali je negdje na 80 odsto

Ranko Jovović

Đuro Milošević

Milica Šćepanović

Guzva na skijalistu ispod Durmitora

Aleksandar Vlahović

Otvaranje auto-puta dovelo bi još turista Otvaranje auto-puta bi, po riječima Jovovića, svakako olakšalo putovanje prema sjeveru, prije svega Kolašinu, što bi imalo pozitivan uticaj na posjetu.

neko ko „izvozi“ najviše godišnjih spuštanja na Ski-centru Kolašin 1450 i Ski-centru Kolašin 1600. Prati prave meteo dane i vozi bez prestanka iako je počeo osmu deceniju.

Kolašinska turistička zima 2022. godine, za razlliku od nekih prethodnih – ima dovoljno snijega. Uočio je to mladi i ambiciozni Luka Šuković, vlasnik turističke agencije Nort Tour Montenegro.

- Naročito bi bio olakšan put građanima Crne Gore sa juga i iz centralnog dijela, kao i turistima iz Albanije, koji tradicionalno u velikoj mjeri posjećuju naše ski-cen-

- Sezona je počela kako treba jer smo imali konačno pravi snijeg u decembru, onako kako je bilo prije 15-ak godina. Dovoljne količine snijega su uvod u pravu turističku sezonu koja će izvjesno biti bolja od prošle.

Organizujemo zimske raftinge, safarije, vožnju motornim sankama, četvorotočkašima, kompletan ski-servis. Najviše je gostiju iz Albanije i Crne Gore - kazao je Šuković Pobjedi.

tre. Pored navedenog, kada se auto-put otvori, biće jednostavnije putovanje i stranim gostima koji dolaze preko aerodroma Podgorica u Crnu Goru - naveo je Jovović.

Direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević zadovoljan je kako je počela sezona na Skicentru Kolašin 1600. I pored ograničenja koja donose epidemiološke mjere i koja se prije svega odnose na goste iz inostranstva, ostvaruju se odlični turistički rezultati.

- Visoku posjećenost prate, više nego zadovoljavajući, prihodi.

Nijesmo u mogućnosti da organizujemo razne zabavne doga-

đaje koje smo imali u planu, ali to nije uticalo na posjećenost koja se realizuje uz primjenu svih epidemioloških mjera.

Od početka sezone prodato je 7.700 ski-pasova dok je u istom periodu prošle sezone prodato 3.103 što jasno govori o povećanju broja gostiju - kazao je Milošević za Pobjedu.

On ističe da je najviše gostiju iz Crne Gore i regiona uz goste iz Albanije, Ukrajine i Rusije.

,,Bjanka“ bilježi rekorde Dok ostali hotelijeri kalkulišu sa 60 do maksimalno 70 odsto ostvarenih prihoda iz već čuvene i rekordne 2019. godine, hotel ,,Bjanka“ i u najtežim godinama za turizam u novijoj istoriji, bilježi rekorde, naglasio je Nemanja Kuljić.

- Snijeg je ove sezone pao u pravom trenutku, tako da gosti mogu da uživaju punim plućima u svemu što nude skijališta, Kolašin, naš hotel. Popunjenost hotela je visoka, gotovo stopostotna tokom januara, a očekujemo da tako bude i tokom februara. Velika ulaganja u skijašku infrastrukturu su značajna za nas hotelijere tako da naredne zime očekujemo i sisteme za vještačko osnježivanje. Raduje nas i izgradnja novih hotelskih kapaciteta. Hotel ,,Bjanka“ je tokom prethodnih 15 godina, izgradio povjerenje kod domaćih i stranih gostiju. I u „pandemijskim“ vremenima vrata hašeg hotela su otvorena, što donosi i posebnu sigurnost gostima - kazao je Kuljić koji vjeruje da će i ova turistička zima biti mnogo bolja od prethodne.

Parking skijališta 1600 prepun

Vanja Krgović-Šarović

Uz standardnu ponudu, sezona je dočekana sa pokretnom stazom za početnike koja je izazvala veliko interesovanje.

Milošević je najavio da su u toku testiranja žičare K-7 nakon čega će biti puštena u rad.

- Na taj način će se objediniti staze Ski-centra Kolašin 1450 i Ski-centra Kolašin 1600 i skijaši će imati na raspolaganju 45 kilometara skijaških staza - istakao je Milošević.

KVALITETNE STAZE

I u Ski-centru Kolašin 1450 su zadovoljni dosadašnjim dijelom zimske turističke sezone.

Direktorica ovog centra Milica Šćepanović za Pobjedu potvrđuje da je najstarije kolašinsko skijalište ponudilo kvalitetne staze i imalo dosta gostiju.

- Zadovoljni smo brojem gostiju, posjetom i utiscima koje nam gosti saopštavaju. Imamo uspješniju polovinu januara nego što smo imali prošle godine. Dominantno su domaći gosti kao i gosti iz regiona.Vjerujemo da će se ovakav trend sezone nastaviti. Do sada su nam u funkciji bili šestosjed Viline vode, ski-lift Jezerine i bejbi lift - objasnila je Šćepanović.

Zadovoljstvo dosadašnjim dijelom zimske turističke sezone izrazio je i Aleksandar Vlahović, direktor lokalne turističke organizacije.

- Prava je zimska atmosfera u gradu i na planini. Ono što je najvažnije da oba skijališta

Ekonomija

Neđelja, 16. januar 2022.

i turista

Vučje: Popunjenost 70 odsto Na Vučju imaju problem sa nedovoljno sniježnog pokrivača, ali kaže da su i pored toga zadovoljni. Direktorica Ski-centra Vučje Anđa Vukčević kaže da su imali solidnu popunjenost za praznike i da su svi kapaciteti su bili popunjeni.

- Jeste da je bilo nedostataka u smislu što nije bilo dovoljno snijega, pa nijesu u funkciji bili ski-liftovi. To nas nije omelo da imamo dovoljan broj posjetilaca. Što se tiče narednih dana i tokom februara zavisimo dosta od snijega.

Trenutno nemamo snijega sem za početnike da uče prve ,,korake“. Žičara i ski-liftovi nijesu u funkciji - kazala je Vukčević.

Zasigurno je da će se od 19. do 20. februara održati zimski maraton koji se već drugu godinu organizuje na Vučju.

Vikendi su uvijek posjećeni.

- Trenutno imamo malu školicu djece, koja prve korake na skijama upravo ovdje uče. Trenutna popunjenost je na nekih 70 odsto od ukupnih smještajnih kapaciteta. Imamo skoro čitavu popunjenost do kraja mjeseca, ali imamo dosta otkazivanja jer nam se najavljeni gosti razbolijevaju od korone - kaže Vukčević.

Imali su goste iz Češke, Rusije, Turske, BIH, Hrvatske, Srbije i naravno domaće goste, obično sa Primorja i iz Podgorice.

- Ponašamo se u skladu sa aktuelnim mjerama, kontrolišemo potvrde i dosta nam to otežava jer veliki broj posjetilaca moramo da vratimo jer ne ispunjavaju kriterijume - navodi Vukčević.

Anđa Vukčević

Kuljić: Hotel nije dugme

Nemanja Kuljić

Najveći problem u prethodnom periodu, ali i danas, je prilagođavanje ad hoc mjerama koje su se često donosile danas za sjutra - kaže Nemanja Kuljić, objašnjavjući poslovanje hotela ,,Bjanka“ i ,,Avala“.

- Vrijeme u kojem živimo je specifično, zahtijeva dodatne napore i ulaganja u ljudske resurse. Hotel nije dugme koje se može ugasiti jednim klikom. To je živi organizam za čije funkcionisanje su potrebne ozbijne pripreme kako u smislu tehničkog održavanja objekta tako i u pogledu planiranja radne snage i drugih troškova.

Vjerujem da je u ovom trenutku najteže zaposlenima koji su bili tu da ispune svaki dodatni zahtjev koji je pred nas postavljen, često ugrožavajući i svoje zdravlje. Sudeći prema ocjenama gostiju, te smo zadatke ispunili na najbolji način - kazao je Kuljić.

Luka Šuković

Marinko Purić

imaju dovoljno snijega tako da je osnovna potreba turističke zime ispunjena. Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Crne Gore i Albanije, a tu su i gosti iz regiona i iz Rusije. Popunjenost u hotelima tokom ovoga vikenda je blizu 100 posto, a

odlično su popunjeni i ostali kapaciteti. Ako se nastave povoljni meteo uslovi, očekujemo uspješnu sezonu sve do polovine marta. Svi turistički učinci i ponude, podrazumijevaju poštovanje svih epidemioloških mjera - poručio je Vlahović.



Direktorica Turističke organizacije Žabljak Vanja KrgovićŠarović kaže za Pobjedu da su više nego zadovoljni posjetom naročito za praznike, dok već od 15. janaura opada broj gostiju.

- Za praznike je bilo odlično.

Hotelski smještaj je bio 90 odsto popunjen, uglavnom smo zadovoljni. Od 5. do 15. januara bilo je oko 50 odsto popunjenosti kapaciteta, a već od 15. januara je slabiji buking, ali to nam za sada ne govori ništa - kazala je Krgović-Šarović.

Ona ističe da su epidemiološke mjere pred praznike poremetile posjetu jer je bilo dosta otkazivanja gostiju iz Srbije.

- Nama su glavni gosti u zim-

skom periodu domaći a poslije toga iz Srbija. I sada od 15. janaura to je prilično loše, ali imamo situaciju da niko ne rezerviše unaprijed, bukvalno pred sami dolazak na dva dana prave se rezervacije - objašnjava Krgović-Šarović.

Takođe naglašava da inspekcije svakodnevno kontrolišu ugostiteljske objekte, i da se u svim lokalima pridržavaju mjera. U odnosu na prošlu godinu, koja se za Žabljak smatra rekordnom, ova sezona još nije dostigla domet ali je, po njenim riječima, negdje na 80 odsto.

POJAČANI VIKENDI

- Vidjećemo do kraja. Uglavnom vikendi su ,,pojačani“.

Sezona je počela kako treba jer smo imali konačno pravi snijeg u decembru, onako kako je bilo prije 15-ak godina. Dovoljne količine snijega su uvod u pravu turističku sezonu koja će izvjesno biti bolja od prošle. Organizujemo zimske raftinge, safarije, vožnju motornim sankama, četvorotočkašima, kompletan ski-servis. Najviše je gostiju iz Albanije i Crne Gore - kazao je Šuković Pobjedi

Dosta snijega dosta i gostiju, skijalište u Kolašinu

5

Ski-centar Vučje

Skijališta su prepuna. Imamo dosta gostiju na jedan dan posebno Nikšićana i Podgoričina - kaže Krgović-Šarović koja smatra dobrom odlukom da se raspust produži čime će i posjeta zimskim centrima biti ,,pojačana“.

Do sada su, kako je kazala, imali i nešto gostiju iz Hrvatske, Bosne i Albanije. Naglašava i da će hoteli raditi cijele sezone i da imaju primamljive cijene.

- Već za 24 eura možete noćiti sa doručkom u hotelu sa četiri zvjezdice, a i cijene na skijalištima su takođe povoljne. Žabljak ove godine ima i hodanje na krpljama, zatim zimsko jahanje konja… - kaže direk-



Naravno, da je epidemiološka situacija bila povoljnija i mjere bi bile blaže, što bi svakako donijelo značajno veće prihode ugostiteljima koji su i dalje pogođeni zbog toka epidemije. Ipak, nadamo se da će se situacija stabilizovati u narednom periodu, te da ćemo u drugom dijelu zimske sezone moći da normalizujemo poslovanje - kazao je Jovović

torica TO Žabljak dodajući da je posjeta NP Durmitor takođe dobra jer svi gosti uglavnom iskoriste da se prošetaju do Crnog jezera.

Izvršni direktor Turističkog centra Durmitor Marinko Purić tvrdi da je skoro duplo više prodato ski-pasova na skijalištu Savin kuk nego prošle godine.

- Do 10. januara prodato je 2.676 ski-pasova i to je duplo više nego prošle godine, što je pokazatelj odlične sezone.

Staze su besprekorne, organizacija je na nivou pa su posjetioci zadovoljni. Veoma smo zadovoljni posjetom. Jeste da je počela malo ranije nego obično ali su i vremenski uslovi dozvoljavali da se krene sa zimskom sezonom. Novogodišnji i božićni praznici su tradicionalno bili udarni na skijalištu - kazao je Purić.

Snijega, kaže, ima dovoljno za skijanje i to oko 40 cm na početku staze a pri kraju staze gore i do metra.

- Gosti su većinom domaći i iz regiona. Ima i nešto malo Rusa - kaže Purić i dodaje da će produženje raspusta povećati uspješnost sezone.

- Tih sedam dana će uticati.

Nadamo se i da će posjeta biti dobra i u februaru jer najavljuju neko dobro vrijeme što se tiče padavina i snijega - poručio je na kraju Purić.

N. KOVAČEVIĆ Dr. DRAŠKOVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 16. januar 2022.

Analizirali 5.101 uzorak

Preminula jedna osoba, novozaraženih 1.813 PODGORICA – U posljednja 24 sata u Crnoj Gori registrovano je 1.813 novih slučajeva infekcije korona virusa, a preminula je jedna osoba iz Rožaja koja je imala 85 godina, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Oporavilo se 2.181 pacijent, a trenutno aktivnih je 14.728.

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije korona virusa su

Čekaonice domova zdravlja pune pacijenata sa simptomima prehlade i bronhitisa

Brzi test uraditi tri do pet dana od pojave simptoma

Ljekari preporučuju vakcinu i protiv gripa i korone PODGORICA - Prije nego što je korona zauzela pozornicu tokom januara je, do prije dvije godine, vladala sezona gripa. Ipak, prošle godine nije bilo epidemije, a u podgoričkim domovima zdravlja gripa nema ni ove, kako su Pobjedi kazali ljekari.

Pažnju svjetske javnosti privlači takozvana flurona, kombinacija korone i gripa, a dosad je registro-

vano nekoliko slučajeva u svijetu.

- Za sada nema sumnje da je registrovan ijedan slučaj flurone u Crnoj Gori, odnosno kombinovane zaraze gripom i koronom - kazao je direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić.

Nekoliko ljekara iz podgoričkih domova zdravlja je kazalo Pobjedi da još nema slučajeva gripa, ali da su čekaonice pune pacijenata sa simptomima

prehlade. Česti su i pacijenti kojima je konstatovan bronhitis, a ljekari preporučuju nošenje maske, pranje ruku i distancu, što će svakako pomoći i u manjem broju slučajeva gripa kada se pojavi, ali i kod uobičajenih virusa.

- Stanje je u ambulanti kao i svake godine u ovo vrijeme – rekao nam je jedan od ljekara.

U kovid ambulantama i domo-

Backović: Preporuka IJZ-a da se kao treća doza daje Fajzer vakcina trebalo bi da bude pravilo Preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore, da se kao treća doza daje Fajzer vakcina, trebalo bi da pređu u pravilo, poručila je istraživačica i doktorica biohemije i molekularne biologije na Pasterovom institutu u Francuskoj Marija Backović.

- Evo sažeti rezultati naučnih istraživanja koja pokazuju da Sinovak i Sinofarm vakcine daju slabu zaštitu od omikron soja, čak i poslije treće doze. Preporuke IJZCG-a da se kao treća doza daje Fajzer vakcina treba da pređu u pravilo - napisala je Backović na svom Tviter nalogu.

vima zdravlja trenutno ne fali ljekova, kleksana i longacefa koji su bili često deficitarni u posljednjih nekoliko mjeseci.

PRIMARNO ZDRAVSTVO

Ipak, prema saznanjima Pobjede u Kliničkom centru Crne Gore na internom i infektivnom odjeljenju - nema više slobodnih kreveta.

Dr Igor Galić je kazao da se predlaže vakcinacija i protiv gripa i protiv korone, te da se može očekivati da kombinovanih slučaja infekcije bude i u Crnoj Gori.

Za sada su, kaže dr Galić, pod najvećim teretom primarni nivo zdravstva i oni koji se bave dijagnostikom.

- Zabilježen je nagli eksponencijalni skok broja zaraženih, međutim za sada broj umrlih i hospitalizovanih ne prate taj broj - kazao je Galić.

Naglasio je da je došlo do eksplozije broja zaraženih, tako da su predviđanja o toku pandemije neizvjesna.

- Ali nadamo se, kada se broj osoba koje bi omikron mogao da zarazi smanji, da će se na taj način epidemija početi da se smanjuje, odnosno da će broj

Pobjedi se javljalo mnogo čitalaca koji su kazali da su nakon simptoma bili upućeni da urade brze testove, koji su bili negativni, a da su nakon par dana, prilikom ponovnog testiranja brzim ili PCR testom ipak bili pozitivni.

Preporuke ljekara su da se brzi testovi urade trećeg do petog dana od pojave simptoma, dok će PCR brže otkriti prisustvo virusa u organizmu - Onima koji nemaju simptome, a imali su kontakt, brzi testovi neće pokazati pravu sliku. Sve zavisi od nivoa infekcije u kojoj se nalazi osoba i od dipartikula koji se nalaze u gornjem dijelu respiratornog sistema – objasnio je dr Galić.

oboljelih doživjeti značajan pad - rekao je on.

IMUNIZACIJA

Osim toga, značajna je i vakcinacija, a bustovanje trećom Fajzer dozom smanjuje mogućnost infekcije omikronom.

Prema preporukama Instituta za javno zdravlje, građani bi kao buster trebalo da prime Fajzer vakcinu.

U naučnom časopisu Nature, objavljen je tekst koji ukazuje na to da su istraživanja pokazala da su kineske vakcine Sinofarm i Sinovak najmanje djelotvorne u borbi sa omikron sojem, a Sinofarm vakcina je dominantna kada je u pitanju vakcinacija crnogorskih građana. Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je kazala da vakcinisani ovom vakcinom ne treba da čekaju pet ili šest mjeseci za buster dozu već da to urade i ranije.

U Crnoj Gori je treću dozu primilo više od 84.300 građana.

Vakcinisano, odnosno imunizovano drugom dozom je 44,5 odsto ukupnog stanovništva ili 60,3 odsto punoljetnih.

Epidemiolozi upozoravaju da je najmanje 70 odsto vakcinisanog ukupnog stanovništva neophodno kako bi se spriječilo širenje korona virusa. Tokom jučerašnjeg dana u Crnoj Gori su prvu dozu vakcine primile 164 osobe, a revakcinisano je 237, treću dozu je primilo 652. J.MARTINOVIĆ

tokom petka završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 5.101 uzorak na korona virus.

Ukupno je dijagnostikovano 1.813 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 - naveli su R. D. iz IJZ-a.

Direktor Klinike za nefrologiju KCCG-a podnio ostavku

Babović: Neću da sprovodim bolesne naume i opsesije PODGORICA – Direktor Klinike za nefrologiju Kliničkog centra Crne Gore Batrić Babović dao je ostavku na tu funkciju zbog neslaganja sa odlukama i aktivnostima uprave ove zdravstvene institucije i odlukama koje donosi ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović.

Kako je prenio CdM, u ostavci koju je Babović dostavio ministarki, direktorici KCCG Ljiljani Radulović i medicinskom direktoru Zoranu Terziću, naveo je da podnosi neopozivu ostavku na sve funkcije do kojih mu nije stalo na način na koji ih projektuje aktuelna ministarka zdravlja sa „neznavenim potezima“.

-Obraćam Vam se zahtjevom da zbog Vaše ukupne politike prema Klinici za nefrologiju nađete novog administratora, jer ovaj neće sprovoditi Vaše bolesne naume i projekcije koje se tiču transplantacije sa svođenjem definitivnih računa na račun onoga koji je niži u rangu. Dobro znate o čemu govorim i želim da Vam saopštim da ja ne želim da sprovodim Vaše naume i bolesne opsesije za rješenje vitalnih pitanja – naveo je u ostavci.

Napisao je i da nikada nije istupio iz poštovanja hijerarhije, ali da je ministarka svojim potezima pokazala da „bolest nema lijeka“, zbog čega on ne želi da bude dio tog sistema.

-Apsolutno sposoban da dovedem sve stvari do kraja i da koordiniram aktivnostima koje vode ka trajnom rješenju nekog problema bio sam prisutan do onog momenta kada ste Vi odlučili da prekinete hijararhijski odnos i na pravi način postavite trajno rješenje i pravi način transplantacionog rješenja brojnih problema. Možete raditi kako mislite da treba, ali bez mog sadejstva i udjela u tome – istakao je Babović. Ž.Z.

Društvo

Neđelja, 16. januar 2022.

Upravni odbor Udruženja pravnika reagovao povodom odabira paroha SPC za člana Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore

Imenovanjem Marojevića doveden u pitanje sekularni karakter države PODGORICA – Imenovanjem sveštenog lica u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG), kao najstarije i najznačajnije visokoškolske ustanove u Crnoj Gori, ozbiljno se dovode u pitanje kako sekularni karakter države, tako i autonomija Univerziteta Crne Gore, koji su zajamčeni Ustavom naše države, saopštili su iz Upravnog odbora Udruženja pravnika.

Oni su reagovali na odluku ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta da za člana Upravnog odbora UCG imenuje nikšićkog paroha Nikolu Marojevića.

Podsjetili su da Udruženje pravnika Crne Gore ima tradiciju dugu skoro 90 godina i da kao jedan od osnovnih ciljeva djelovanja imaju očuvanje demokratskih vrijednosti na kojima počiva pravni sistem Crne Gore, među kojima, kako su naveli, posebno mjesto ima odvojenost crkve od države.

Smatraju da se imenovanjem sveštenog lica u Upravni odbor UCG ozbiljno dovode u pitanje sekularni karakter države i autonomija Univerziteta.

Posebnu zabrinutost izaziva, naveli su, to da je svešteno lice imenovano na prijedlog ministarke Vesne Bratić i na sjednici kojom je predsjedavao premijer Zdravko Krivokapić, oboje profesori Univerziteta Crne Gore.

-Zbog toga Udruženje pravni-

Univerzitet Crne Gore

Nikola Marojević

ka podsjeća ne samo ministarku Bratić i premijera Krivokapića, već i cjelokupnu javnost, da je u svakom društvu koje baštini vrijednosti savremene demokratije, akademska zajednica na većem stepenu društvenog razvoja u odnosu na dogmu, te da je UCG osnovan da bi afirmisao nauku, a ne vjersku dogmu – istakli su.

Misija Univerziteta je, dodali su, da stvara i širi znanje kroz izvrsnost u obrazovanju, nauci i stvaralaštvu i da promoviše demokratski i održivi razvoj crnogorskog društva i države.

-Zbog toga smatramo da se izborom vjerskog službenika u organima upravljanja univerziteta, iz koje god vjerske zajednice da dolazi, ozbiljno ugrožava sekularni karakter države, kao i autonomija UCG, posebno ako imamo u vidu da Upravni odbor UCG, između

Dom starih „Grabovac“ integrisan u javni zdravstveni sistem

Omogućeno pisanje elektronskih uputa i recepata

PODGORICA – JU Dom starih ,,Grabovac“ u Risnu integrisan je u javni zdravstveni sistem, pa će sada ljekarima i zdravstvenom osoblju biti omogućeno pisanje elektronskih uputa, kao i recepata, što do sada nije bilo moguće, a unaprijediće se i način nabavke terapije i medicinskih sredstava neophodnih za kvalitetno liječenje i pružanje kontuinirane zdravstvene zaštite u ovoj ustanovi, saopštila je direktorica Direktorata za javno zdravlje Ivana Živković.

Pojasnila je da je tu odluku donijela Vlada na sjednici 29. de-

cembra 2021. godine, a kazala je da je djelatnost Doma, pored usluga smještaja odraslih lica sa invaliditetom i starih, pružanje zdravstvene zaštite.

Dostupnost zdravstvene zaštite, dodala je Živković, podrazumijeva jednake uslove njenog ostvarivanja za sve građane.

-U Domu starih ,,Grabovac“ u Risnu trenutno je smješteno 257 korisnika svih kategorija. Od tog broja trećina korisnika je nepokretna, a njih 18 ima demenciju. Što se tiče strukture zaposlenih, u ustanovi su pored ostalog osoblja, zaposlena i tri ljekara, šest fi-

zioterapeuta, 41 medicinska sestra, sedam njegovateljica, kao i ostalo pomoćno osoblje – kazala je ona.

Istakla je da u pružanju zdravstvene zaštite na primarnom nivou ova ustanova vrši aktivnosti vezane za očuvanje, unapređenje i kontrolu zdravlja, njegu za vrijeme bolesti i ljekarske preglede.

-Ipak, ljekari ove ustanove do sada nijesu bili u prilici da izdaju elektronske upute i recepte, pa se često dešavalo da sistem na sekundarnom i tercijarnom nivou „ne prepoznaje“ njihove zahtjeve, zbog čega su korisnici Doma ima-

ostalog, utvrđuje naučnoistraživačku, obrazovnu, umjetničku i razvojno-investicionu politiku UCG – pojasnili su.

Ukazali su da je očuvanje autonomije Univerziteta preduslov za dalji razvoj crnogorskog društva i države i poručili da zbog toga ne smije biti oslonjen na dogmu, već mora ostati središte visokoobrazovnog, naučno-istraživačkog, kulturno-umjetničkog i inovativnog stvaralaštva. Ž. Z.

li poteškoća u ostavarivanju zdravstvene zaštite i kvalitetnog liječenja kod specijalista kod kojih su upućivani – rekla je Živković.

Efikasnija nabavka, dodala je, od sada će se obavljati zaključivanjem ugovora sa Montefarmom, a sredstva će biti refundirana od strane Fonda za zdravstveno osiguranje.

Kazala je i da će status zdravstvenih radnika ove ustanove biti izjednačen sa zdravstvenim radnicima javnog zdravstvenog sistema u svim segmentima.

-Vjerujem da će navedene novine značajno unaprijediti rad ustanove, u prvom redu zdravstvenih radnika, a što je najvažnije korisnici doma starih imaće mnogo dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu u narednom periodu – zaključila je Živković. Ž. Z.

7

STAV

Ustav i apostolska pravila » Piše: Slobodan BACKOVIĆ Mediji su 14. januara saopštili da je Vlada, kao predstavnika države, u Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovala nikšićkog paroha dr Nikolu Marojevića. Dosta oskudni podaci o dr Marojeviću se mogu naći na sajtu Matice srpske u Crnoj Gori, gdje je navedeno da su mu ,,oblasti interesovanja: pastirsko bogoslovlje, hrišćanska pedagogija, hrišćanska antropologija“. Rukovodi izdavačkom službom Eparhije budimljanskonikšićke. Nema detaljnijih podataka o obrazovanju, sem da je stekao titulu doktora bogoslovskih nauka, pod mentorstvom prof. dr Borisa Brajovića a na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu „Sveti Vasilije Ostroški“ u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Očigledno je da je dr Marojević, kao paroh, crkvena osoba koja ,,radi“ ili služi u crkvi SPC. U slučaju ovog imenovanja Vlada je pogazila Ustav Crne Gore, a SPC apostolska pravila.

Vlada je imenovanjem dr Marojevića pogazila član Ustava o odvojenosti države i vjerskih zajednica. Dr Marojević, kao crkvena osoba, ne može biti predstavnik države u Upravnom odboru, niti ga država može predlagati i birati u svoje institucije.

Dr Marojević ne može biti angažovan u državnom poslu i instituciji jer je njegova vjerska zajednica odvojena od države.

Nešto slično se desilo 2005. i kod naših susjeda kada je kao predstavnik svih crkava i vjerskih zajednica tada episkop Porfirije, ne prijedlog Skupštine, izabran za člana Savjeta Republičke radiodifuzne agencije, da bi ga Savjet 2008. izabrao za svog predsjednika.

Vlada Crne Gore, sa zakašnjenjem od dvadeset godina, ,,kopira“ odnos države i crkve u susjednoj državi.

Može li neko da zamisli, a bilo bi ekvivalentno ovom slučaju sa dr Marojevićem i episkopom Porfirijem, da SPC, recimo, za člana crkvenog suda imenuje ministra pravde iz Krivokapićeve Vlade ili da SPC imenuje premijera Krivokapića u neko od crkvenih tijela. Što se tiče SPC i njenog paroha dr Marojevića, SPC bi morala da poštuje kanone i apostolska pravi-

la. Dva apostolska pravila kažu da crkvena osoba mora biti raščinjena ako prihvati svetovni posao.

Evo pravila: ,,Šesto pravilo: Episkop ili sveštenik ili đakon neka se ne bave svetovnim poslovima. Ako to čini, neka se svrgne. i 81. pravilo: Rekli smo da episkop ili sveštenik ne treba da se bavi javnim upravama, nego samo da se bavi crkvenim poslovima. Svako ko tako ne postupa neka se skloni, ili da prestane sa time, ili, u suprotnom, neka bude svrgnut jer po zapovijesti Božijoj, niko ne može služiti dva gospodara (pogl. Mt. 6, 24)“.

SPC ova pravila nije poštovala 2005. u slučaju Porfirija, tako da je malo vjerovatno da će ih SPC poštovati i u slučaju paroha dr Marojevića.

Ne treba zaboraviti da na UCG imamo profesore sveštenike, sveštenike v. d. direktore naših obrazovnih ustanova kao i pokušaj imenovanja sveštenika za direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore ,,Đurđe Crnojević“.

Začuđuje ćutanje akademske zajednice UCG o prvom slučaju u istoriji UCG da im u Upravnom odboru sjedi paroh i to kao predstavnik države.

Začuđuje zato što su nedavno bili prisutni i jako glasni kada su šetali i pisali peticije u ,,odbrani svetinja“. Da li sada imaju odgovor kakva je veza ili kakva može biti između paroha i univerziteta i visokog obrazovanja?

Dakle, imamo slučaj bezakonja koji zajedno čine Vlada Crne Gore i SPC. Ovo samo vodi u haos, rušenje i klerikalizaciju naše države. SPC polako ulazi u državne institucije i sve sfere naših života, što im omogućava Vlada koju su oni instalirali.

Na kraju, gaženje Ustava i crkvenih pravila neće biti dobro ni za državu ni za crkvu. Račun će platiti građani, prije svega naši budući akademci.

8

Društvo

Neđelja, 16. januar 2022.

Građani Herceg Novog organizovali masovan protestni skup za spas bolnice Meljine

Vladi dali rok od sedam dana da nađe rješenje, od Kneževića da bolnicu vrati gradu HERCEG NOVI - Veliki broj Novljana okupio se juče u 12 sati ispred kapije bolnice Meljine da bi dali podršku i zatražili od nadležnih da učine sve da bi bolnica opstala i nastavila da radi. Protestni skup je organizovan nakon najave stečajnog upravnika da će ova zdravstvena ustanova, na koju se naslanja preko 30.000 stanovnika Herceg Novog ali i turista, biti zatvorena 31. januara. Sa skupa je poručeno da Vladi daju rok od sedam dana da nađe rješenje ili će protesti biti nastavljeni.

Jedan od organizatora protestnog skupa Dragan Dado Miletić poručio je da mu je srce puno što je veliki broj Novljana podržao skup i što su svi stali pod jednu zastavu, zastavu Herceg Novog. Podsjetio je i na značaj „zlatnog sata“ i blizine bolnice Meljine za sve Novljane i turiste.

- Zato vas molim da svi stanemo iza bolnice, ona je iznad nas, mi nemamo zlatni sat koji do Kotora ljeti traje tri sata, a do Bijele i Kamenara će svaki Novljanin koji je teže bolestan da premine.

Svaki dan ćemo da gubimo ljude. Ovo nije pitanje ni politike ni bilo čega drugog, nego pitanje biološkog opstanka građana Herceg Novog. Ostavljaju bez zdravstvene zaštite 40.000 ljudi i

Mustur: Opština će uraditi sve da sačuva bolnicu

PODRŠKA: Sa jučerašnjeg protesta

igraju se sa našim i životima naše djece, sestara, roditelja. Taj zlatni sat treba da ostane u Herceg Novom, ljekari treba da ostanu tu jer takvu brigu i poštovanje pacijenata nigdje nijesam doživio, a bio sam nažalost u dosta bolnica.

Posvećeni su svom poslu iako sada ne dobijaju ni plate – rekao je Miletić.

Uputio je poruku i vlasniku Op-

šte bolnice Meljine Dušku Kneževiću da svakog dana na duši nosi nekog Novljanina koji nije izdržao transport do Kotora ili Risna.

- Oprosti se od tog novca i kaži da Novljanima ostavljaš bolnicu i javnom zdravstvu, i kaži da ti više nije potrebna i da ne želiš da nas nosiš na duši – poručio je Miletić a Vladi da ostavljaju rok

Konjević:Zahvalni smo što imamo ove ljude Premda u devetoj deceniji, podršku je javno pružio i sugrađanin Gojko Konjević, koji je istakao da je jednom bio u bolnici, kada su mu ljekari na hirurgiji spasili nogu.

- Zahvalni smo što imamo ove ljude. I zato vas molim, nemojmo dati bolnicu! Ja ću poginuti ali neću dati, neka znaju oni koji hoće da je unište! Lopovi, ništa drugo! Molim vas, od danas, ako treba svaki dan, a ja ću prvi, doći na kapiju i sjedjeti, ali nećemo bolnicu dati – poručio je starina Konjević.

od sedam dana da nađe rješenje ili će protesti biti nastavljeni.

U ime zaposlenih, dr Ljubinka Didanović-Krivokapić je istakla da osoblje radi na granici izdržljivosti.

- O požrtvovanosti radnika govori i podatak da smo u protekle dvije godine, u uslovima pandemije, obavili 19.000 pregleda samo na hirurškom odjeljenju. Sve smo već govorili lokalnim vlastima, Vladi, Ministarstvu zdravlja, Fondu zdravstva - poručila je dr Krivokapić, jedan od dva hirurga u bolnici.

Predsjednica Sindikata bolnice Slavica Drobnjak je podsjetila kako je bolnica privatizovana i uništavana i upitala kako može nekome i da padne na pamet da ugasi ustanovu koja radi duže od vijeka.

- Kupoporodaja bolnice Meljine počinje 2008. godine od strane Opštine, države i Vojske CG,

U ime lokalne samouprave skup je podržao potpredsjednik Opštine Mirko Mustur koji je i objasnio da iz opravdanih razloga sa njima nije predsjednik Opštine Stevan Katić.

- Opština Herceg Novi stoji uz svoje građane i uradiće sve da ovu bolnicu sačuva, obnovi kadrove i da u budućnosti ona bude jedna od najvažnijih karika zdravstvenog sistema ovoga grada i neizostavan oslonac turističke privrede. Siguran sam da je i ova vlada na istom zadatku i da ćemo zajedničkim djelovanjem taj cilj i ostvariti - rekao je Mustur.

On je kazao da je Opština već pokrenula čitav niz aktivnosti, počevši od vanredne sjednice SO sa samo jednom tačkom – opstanak bolnice Meljine, preduzela je razne administrativne mjere i

2009. se bolnica Meljine preuzima od strane „Atlas grupe“, a 2013. krši se prvo kolektivni ugovor prema zaposlenima, a 2015. krši se i kupoporodajni ugovor.

Ništa što je predviđeno ugovorom i potpisano, nije tokom tih godina odrađeno niti uloženo u bolnicu Meljine. Nažalost, od 2013. do danas, osim svog samopregornog rada, zaposleni se, zajedno sa građanima, bore za ovu bolnicu. Svjedoci ste da smo više puta pravili proteste, izlazili sa građanima na trg, ali ovo je najgori period za nas, jer je rečeno da će bolnica biti zatvorena, što izaziva gorak osjećaj da su sve

uputila zahtjeve prema zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti Crne Gore.

- Sve je to u cilju pronalaska održivih i ovom gradu preko potrebnih rješenja za opstanak bolnice. Zajedno ćemo se boriti, radićemo to mudro i uporno, tražiti najbolja rješenja i dugoročno održive modele - poručio je Mustur.

ove godine predanog rada bile uzaludne - poručila je Drobnjak.

Olivera Doklestić poručila je da se zdravlje ne može mjeriti novcem.

- Od 1986. do 1992. godine kroz samodoprinos građani su dali 14,6 miliona eura današnjeg novca. Pitam vas koliko je od tada unešeno u ovu bolnicu?

Možda milion, ali gdje je ostalih 13 miliona? Od koga je Knežević kupio ovu bolnicu? Ne vjerujem da nije dao ni milion. Gdje je naš novac? On ne može biti poništen, mora mu se ući u trag - kazala je Doklestić. Ž. KONTIĆ

Ženski klub Skupštine reagovao povodom učestalih seksističkih napada

Alijansa žena DPS-a poručila da neće dozvoliti diskriminaciju žena

PODGORICA – Svakodnevni seksistički napadi upućeni ženama na javnim funkcijama moraju se zaustaviti, ocijenili su iz Ženskog kluba Skupštine i naveli da postoji bojazan da ono što se svakodnevno događa u javnoj sferi bude prihvaćeno kao normalno.

Prema riječima kopredsjednica Ženskog kluba Branke Bošnjak i Vesne Pavićević, društvene mreže su teren na kojima bukti nedopustiva komunikacija.

- Nažalost, svjedoci smo da ni pojedini javni i stranački

PODGORICA – Alijansa žena Demokratske partije socijalista pružiće neophodnu pravnu podršku građankama i aktivistkinjama koje su izložene mizoginim napadima kako bi propagatori nasilja odgovarali u skladu sa zakonom.

Iz Alijanse su saopštili da hajke na žene koje iznose stavove suprotne novom klerofašističkom narativu u Crnoj Gori moraju prestati.

-Evidentno je da se autori primitivnih poruka upućenih ženama, između ostalih i mladim političarkama DPS-a, osjećaju ohrabreno da na ovaj nečastan način ugroze našu borbu za građansku i evropsku Crnu Goru – navele su.

Vjeruju da većina građana i građanki ne pronalazi sebe u ambijentu u kom se, kako su istakle,

Ideološki spektar jedinstven kada treba poniziti ženu funkcioneri i navodno ugledni biznismeni nijesu imuni na ovakav način izražavanja, i olako potežu za njim – navele su u saopštenju.

Bošnjak i Pavićević podsjetile su na seksističke komentare koji su se čuli u prethodnom periodu i ocijenile da je kompletan ideološki spektar jedinstven kada treba poniziti ženu.

- Nevjerovatno je kako je muškarcima prirodno da se na ženu gleda kao na objekat. U njihovim očima žene su prvenstveno tijelo i izgled, i uvijek je tu neka neprimjerena aluzija na taj ra-

čun – istakle su.

Posebno zabrinjava, dodale su, visok stepen tolerancije onih čija je dužnost da ovakve pojave osude, a pojasnile su da tu misle na sami državni vrh, kolege političare i medije.

- Još jednom apelujemo na institucije sistema da u okvirima svojih ingerencija reaguju i na sve nas u javnoj sferi da ne tolerišemo i javno osudimo ovakve ispade i da ne dozvolimo da nam ovakav diskurs postane normalna svakodnevica, a imajući u vidu trendove, prijeti nam baš to – zaključile su. Ž. Z.

Pružiće pravnu podršku građankama izloženim mizoginim napadima

sprovodi projekat klerofašizacije društva, a ugnjetavanje manjina u javnoj sferi se prećutno odobrava. Pozvale su sve građane i društveno-političke aktere koji dijele njihovu viziju da im

se pridruže otporu prema javno iskazanoj i opasnoj mržnji.

-Pozivamo i međunarodnu zajednicu, da posebno obrati pažnju na ugrožavanje sekularnog karaktera države od strane trenutne vlasti, te pokušaj normalizacije mizoginije i kulture nasilja na nivou institucija. Promocija zapadnih vrijednosti, na svim nivoima društveno-političkog života, od suštinskog je značaja da Crnu Goru sigurno vodimo ka Zapadu i putu napretka – zaključili su. Ž.Z.

Društvo

Neđelja, 16. januar 2022.

9

Psihološkinja Dušica Dubljević upozorava da su pokušaji samoubistva češći među mladima i da su roditelji skloni da negiraju ili umanjuju probleme svojih adolescenata

Nema odrastanja bez kriza i tugovanja

Pažljivo saslušati kako se osjećaju Dubljević kaže da svi griješimo, pa i tinejdžeri.

Najviše im šteti naša kritika, osuđivanje, nipodaštavanje ili odbacivanje...

- Mnogo više pomoći ćemo im kada pažljivo slušamo kako se osjećaju, što žele ili ne žele, i ako im – kao roditelji – iskreno govorimo i o vlastitim osjećanjima i stavovima, pokazujući im koliko su nam važni, u čemu sve mogu da računaju na nas, i što je još moguće uraditi. U takvom porodičnom ambijentu, tinejdžer će biti spremniji da izrazi sva svoja osjećanja, uključujući i ona negativna – koja znaju da nas, roditelje, iznenade i povrijede - ali će se sigurno osjećati prihvaćenim i zaštićenim, što će mu za par godina zaista pomoći da postane zreliji i samostalniji, zadovoljniji sobom i drugima – ističe ona.

Osnovni razlog i uzrok samoubistva je depresivnost.

Povlačenje u sebe, gubitak interesovanja, odustajanje od aktivnosti koje su im do tada donosile zadovoljstvo, svadljivost, nezadovoljstvo, beskrajno igranje igrica i krstarenje netom mogu da budu upozoravajući znaci…

Porodica - jedan od najvažnijih izvora podrške U adolescentnom periodu, i pored prirodne potrebe da se osvaja samostalnost, da se oslobađa uticaja autoriteta, porodica ne prestaje da bude jedan od najvažnijih izvora podrške za dalji razvoj mlade osobe, kaže psihološkinja Dubljević.

Ističe da porodica treba da prepozna ove normalne razvojne potrebe i da omogući tinejdžeru da donosi neke odluke o sebi i da bude odgovoran, ali to jednako znači da porodica i dalje daje podršku, i zadržava jedan dio kontrole nad mladom osobom, kao i nad porodicom u cjelini.

- Granice i pravila nerijetko frustriraju tinejdžere, i u porodici i u školi, ali ukidanje tih granica bez kontrole najviše šteti samom tinejdžeru – navodi ona.

Dušica Dubljević

PODGORICA - Pokušaji samoubistva i samoubistva su, nažalost, češći među mladima nego djecom i odraslima, a pogotovo posljednjih decenija.

Vrlo su česti kod adolescenata, imaju sklonost da ih ponavljaju, dok ne uspiju… To je kazala Pobjedi psihološkinja Dušica Dubljević.

Objašnjava da je problem u tome što roditelji i okolina nedovoljno ozbiljno shvataju ove pokušaje, smatrajući ih ucjenom ili manipulacijom. A i mladi, ističe ona,

često kažu: ,,Ne znam šta mi je bilo, ne bih to nikada više“.

- Međutim, svaki pokušaj samoubistva, bez obzira kako izvršen, makar i sa nekoliko tableta, morao bi da se shvati najozbiljnije, jer ukazuje na to da ta mlada osoba pati i da više ne može to da podnese – upozorava psihološkinja.

OPASNO PONAŠANJE

Osnovni razlog i uzrok samoubistava, prema njenim riječima, je depresivnost. Kaže da je teškoća

u tome što se depresivnost kod mladih manifestuje drugačije nego kod odraslih, pa ju je teže prepoznati. Povlačenje u sebe, gubitak interesovanja, odustajanje od aktivnosti koje su im do tada donosile zadovoljstvo, svadljivost, nezadovoljstvo, beskrajno igranje igrica i krstarenje netom mogu, navodi Dubljević, da budu upozoravajući znaci.

- Ipak, većina njih ne može da podnese pasivnost koju nosi depresivnost, pa je najčešće okreću u suprotnost, kroz neka

ponašanja, često problematična i destruktivna, prema drugima ili sebi. Postaju agresivni ili, suprotno, sabotiraju sebe i svoje planove, samopovređuju se.

Neki drugi pokušavaju da depresivnu patnju ,,olakšaju“ korišćenjem raznih psihoaktivnih supstanci, počev od alkohola – ističe psihološkinja.

Dodaje da se tako depresivnost maskira problematičnim ponašanjem i zato nije lako predvidjeti da li će neki adolescent koji se jednog dana napije, drugog porazbija sve po kući, trećeg pokušati da se ubije.

- U svakom slučaju, svaka značajnija i trajnija promjena raspoloženja i ponašanja trebalo bi da bude znak upozorenja za oko-

linu i podsticaj da se obrate za stručnu pomoć. Karakteristično je za mlade da se pokušaj samoubistva ili samoubistvo rijetko planiraju i pripremaju. Najčešće je to impulsivan akt kojim se prekida nepodnošljivo trpljenje, ponekad i pod dejstvom ekstremnog stresa, ili alkohola i psihoaktivnih supstanci – rekla je ona.

PROTIV TRPLJENJA…

Kaže da bi se zato moglo reći da je samoubilački akt prije svega akt protiv trpljenja, a ne obavezno protiv života, iako može da se završi njegovim gubitkom.

- Povod, ,,kap preko pune čaše“, može da bude bilo šta, a najčešće neuspjesi, konflikti, osramoćenost, ostavljanja ili gubici

značajnih osoba. Takođe, mladi, pogotovu oni od 15–16 godina, nemaju baš stabilno i sigurno poimanje smrti kao konačnog stanja, pa gotovo uvijek postoji neka nada da se neće fatalno završiti. I to doprinosi tako velikom broju pokušaja i ostvarenih samoubistava među mladima – navodi Dubljević.

Roditelji su, kaže psihološkinja, skloni da negiraju ili umanjuju probleme njihovih adolescenata pod izgovorom - mladost ludost – proći će, ili to je samo bezobrazluk. Dubljević objašnjava da mladi, opet, odlazak za stručnu pomoć mogu da dožive kao osudu i etiketiranje kao jedinog ili najvećeg problema u porodici. Zato stručnjaci stalno ukazuju na teškoće i psihološke probleme ovog razvojnog perioda i ohrabruju mlade i njihove porodice da potraže pomoć.

- Nema odrastanja bez kriza i tugovanja, a takođe nema nikakve razlike da li nekoga boli koljeno, zub ili duša.

Kada je riječ o mentalnim problemima, važno je ne gurati stvari ,,pod tepih“, razgovarati i ni u kom slučaju osuđivati i umanjivati rečeno poput onoga ,,proći će“ i ,,trgni se“. Najvažnije i ključno jeste potražiti pomoć stručnjaka, zaključuje Dubljević.

N. ĐURĐEVAC

LGBT Forum Progres apelovao na Centar za tražioce azila da provjere pritužbe vezane za rad osoblja

Jokić: Optužbe azilantkinja iz Rusije zabrinjavajuće PODGORICA – LGBT Forum Progres apelovao je na Centar za tražioce azila da provjere navode i pritužbe vezane za rad osoblja zbog pritužbi koje su dobili od lezbijskog para iz Rusije koji je tamo smješten već nekoliko mjeseci i u proceduri je dobijanja azila u Crnoj Gori.

Predsjednica Upravnog odbora ove organizacije Bojana Jokić kazala je da Centru treba uputiti zahtjev za slobodan pristup informacijama kako bi, uz pristanak azilantkinja, dobili na uvid medicinsku i ostalu dokumentaciju, te da će, ako bi se tvrdnje azilantkinja potvrdile kao istinite, sami pokrenuti

postupak protiv Centra za tražioce azila kod Osnovnog državnog tužilaštva.

Ona je pozvala resorno ministarstvo da institucionalno djeluje i pokrene neophodne procedure kako bi se tražiocima azila obezbijedio bezbjedan i dostojanstven boravak.

-Optužbe su izuzetno zabri-

njavajuće i kako navode azilantkinje „jedino rešenje im je da izvrše samoubistvo, jer im je to jedina opcija koja im je trenutno ostala. Ne mogu nazad, a ni da borave u Centru za azilante u ovim uslovima – istakla je Jokić.

Tim LGBT Forum Progresa je, dodala je, još od septem-

bra prošle godine u kontaktu i procesu pružanja pomoći i podrške ovom paru.

-Od Centra smo tada dobili obećanje da će navodi biti ispitani, a od ruskih državljanki od tada do danas još niz ozbiljnih optužbi na račun Centra i tretmana u istom, što od strane osoblja, što od strane dru-

gih tražioca azila koji borave u istom prostoru – kazala je Jokić.

Lezbijski par, pojasnila je ona, u pritužbama navodi da su žrtve svakodnevnog psihičkog, a nerijetko i fizičkog nasilja, kao i da nemaju raspoložive mehanizme zaštite u Centru, niti način da se odbrane. Ž.Z.

10

Aktuelnosti

Neđelja, 16. januar 2022.

SKANDALOZNO: Predsjednik pljevaljske opštine ponovo relativizuje podršku ratnom zločincu Ratku Mladiću, izraženu na javnim mjestima u tom gradu

Golubović poručio da grafiti neće biti prekrečeni

Golubović je naveo da su grafiti „jedno od urbanih obilježja gradova“.

- Pljevlja su urbani grad, a jedno od urbanih obilježja gradova je izražavanje volje grafitima, muralima i takvim stvarima - kazao je Golubović.

Jedan od grafita u tom gradu posvećen je ratnom zločincu osuđenom za genocid Ratku Mladiću. Predsjednik pljevaljske opštine pokušao je da objasni kako krečenja nema jer se ,,zaledi farba“.

- Ne znam da li vi u Podgorici znate, ali mi u Pljevljima tokom zime imamo temperaturne minuse. I kada je

S.VASILJEVIĆ

PODGORICA – Svi grafiti u Pljevljima niti su prekrečeni, niti će biti prekrečeni, kazao je predsjednik Opštine Pljevlja Igor Golubović u intervjuu za Gradsku televiziju.

Za Golubovića grafiti su „jedno od urbanih obilježja gradova“

minus, onda se zaledi farba kojom treba nešto da se prekreči - kazao je Golubović.

Grafit koji veliča Mladića osvanuo je Pljevljima, ali gradske vlasti nijesu ništa

Bogdanović: Stavovi predsjednika Opštine Pljevlja u suprotnosti sa politikom DPS-a Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović poručio je da se ova stranka distancira od stavova Golubovića koji su, kako je kazao, u suprotnosti sa njihovom politikom.

- To prosto ne pripada nama, a vjerujem da ne treba da pripada ni njemu, kao nekome ko mora voditi računa o opštoj i političkoj higijeni grada. Jasna

je politika DPS-a po ovom pitanju, uostalom da smo jasni po tom pitanju potvrdili smo i prošle godine, kako insistirajući i glasajući za smjenu ministra Vladimira Leposavića, tako i bezrezervnom podrškom Rezoluciji o genocidu u Srebrenici – kazao je Bogdanović Portalu Analitika.

Istakao je da je i sam bio gradonačelnik i da u takvim situacijama ne treba

OGRAĐUJU SE OD SVETOSAVSKE VLADE: MCP reagovala povodom filma „Branili smo svetinje“

Sad im neprihvatljivo da se litije stranački obilježavaju PODGORICA – Narod na čelu litija htio je da vidi svoje vladike i sveštenike, a ne političare, saopštili su iz Mitropolije crnogorsko-primorske navodeći da je neprihvatljivo da se litije naknadno stranački obilježavaju kao što je to učinjeno filmom „Branili smo svetinje“.

Kako je saopšteno iz MCP, litije koje su podigle i objedinile pravoslavne hrišćane u Crnoj Gori u vrijeme poslije izglasavanja „anticivilizacijskog“ Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bile su nastavak, jedinstven i od Boga darovan, ranijih litija koje je predvodio Sveti Vasilije Ostroški.

Božanski karakter litija, dodali su, nije dobro poistovjećivati sa bilo kakvim drugim narodnim okupljanjima, posebno ne sa stranačkim ili staleškim.

-Posebno je dragocjeno što su u pomenutim litijama krajem 2019. i početkom 2020. braća disala jednim duhom bez obzira na to kako se ko nacionalno izjašnjavao: Srbi i Crnogorci su u tom sveštenom hodu obrisali različite podjele i podozrenja među sobom, izmirili se i objedinili oko imena Božijeg i svojih svetinja – naveli su u saopštenju.

Iz MCP su kazali da su na litijama bili zajedno lideri i pripadnici različitih stranaka i da ne žele da umanje bilo čiji doprinos, ali da je ključni razlog njihovog uspjeha što nijesu dozvolili da budu partijski obilježene i što su ostale crkveni događaj.

-Zbog toga je neprihvatljivo da se one naknadno stranački obilježavaju kao što je to učinjeno filmom „Branili smo Svetinje“ nedavno prikazanim na pojedinim TV kanalima – zaključili su u saopštenju. Ž.Z.

preduzele tim povodom.

Građani su samoinicijativno prefarbali grafit, koji je

biti indiferentan i ćutati na nešto što bi predstavljalo narušavanje duha grada ili biti saglasan sa tim, naročito kada su nacionalističke poruke u pitanju.

Poručio je da se zalaže da u ovakvim slučajevima mora biti preispitana odgovornost svakog pojedinca.

- Ovo je nešto na što ne treba ćutati i što će naići na našu naročitu pažnju.

Jer, teško je da možemo govoriti o reformama, a sa druge strane tolerisati ovakve pojave – zaključio je Bogdanović.

ponovo ispisan, nakon čega je uz Mladićevu fotografiju dodato „Presuđeni ratni zločinac“. Tada su na društvenim mrežama osvanuli komentari da je antifašizam ipak prevagnuo i da je u prednosti neka ljepša strana Pljevalja. Iz nevladinog sektora poručeno je da se Crna Gora zakonom obavezala da neće dozvoliti negiranje genocida.

- Nepojmljivo je da se u Pljevljima veličaju osuđenici za genocid ispisivanjem njihovih imena na fasadama zgrada, trafikama... Takođe je neshvatljivo da niti jedna od firmi koja je zadužena za čistoću grada ne reaguje na prljanje obraza države – napisao je predsjednik NVO „Husein-paša - Pljevlja“ Danijel Geljić u otvorenom pismu Igoru Goluboviću, predsjedniku Opštine Pljevlja.

Aleksandar Bogdanović

Igor Golubović

Golubović je u izjavi za Pobjedu relativizovao podršku osuđenom ratnom zločincu Mladiću.

- Problema naravno da ima i neki su probuđeni na najrigidniji mogući način. Određena primitivna iskazivanja pripadnosti određenoj nacionalnoj zajednici su sada na snazi. Ne samo sa srpske strane, nego i sa bošnjačke se na isti način profilišu... E sad da li jednih ima 90 ili 80 odsto, a drugih 10 ili 20 odsto, pa se to malo više vidi ili malo više ne vidi, to je druga stvar – rekao je krajem decembra za Pobjedu Golubović.

Bošnjaci i Muslimani u Pljevljima strahuju da im se mogu ponoviti devedesete godine prošlog vijeka, ali Golubović stvarnost u tom gradu vidi drugačije.

- Ono što ja kao Pljevljak iz nekoliko generacija mogu da vidim je sinusoida života u Pljevljima koja je bila sa nekim velikim amplitudama u septembru i oktobru prošle godine i koja se polako smanjuje. Mi dolazimo u neku ravnotežu – kazao je, dodajući da se „neko iz nekog razloga probudi i malo zatrese tu sinosuidu“.

Grafiti koji veličaju osuđenog ratnog zločinca Mladića osvitali su na fasadama širom Crne Gore, ali nijedan autor do sada nije otkriven.

R.P.

Uprava policije i Uprava prihoda i carina otkrili opojne droge na Graničnom prelazu Božaj PODGORICA – Pripadnici Uprave policije i Uprave prihoda i carina juče su zaplijenili oko 500 kilograma marihuane i 20 kilograma hašiša na Graničnom prelazu Božaj.

Iz Uprave policije saopštili su da su u kamionu albanskih registarskih oznaka, među ostalom robom (suvim biljem), pronašli opojne droge – marihuanu i hašiš.

-Navedeni kamion je sinoć pristupio na granični prelaz kojom prilikom je službeni policijski pas, obučen za pronalaženje narkotika, markirao navedeni tovar. U ranim jutarnjim časovima policajci i carinici su kontrolisali tovar i pronašli 80 džakova sa sadržajem marihuane i hašiša, ukupne težine oko 520 kilograma – saopštili su iz UP. Iz policije su pojasnili da se kamion sa pošiljkom deklarisanom kao ljekovito bilje, kretao iz pravca Albanije i trebalo je da nastavi rutu prema zemljama Evropske unije, tranzitirajući kroz Crnu Goru, a krajnja destinacija je bila Njemačka.

-Policijski službenici su lišili slobode P. Č. (38), državljanina Republike Albanije, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Izvanrednom saradnjom i profesionalnim postupanjem službenika UP i UPC, još jedan pokušaj krijumčarenja narkotika je osujećen – naveli su u saopštenju. Ž.Z.

Zaplijenili pola tone marihuane i 20 kilograma hašiša

Zaplijenjena droga

Region

Neđelja, 16. januar 2022.

11

Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko za Pobjedu

,,Srpski svet“ je državni, a ne personalni projekat

BEOGRAD – Beograd smatra da su međunarodne okolnosti stvorile istorijsku šansu za realizaciju projekta ,,srpski svet“. Ne čudi zato što skoro svakodnevno najbliži saradnici poput Aleksandra Vulina izjavljuju da je ujedinjenje počelo i nezaustavljivo je. I ne samo on, veliki dio akademske zajednice takođe smatra da je došlo vrijeme – ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji.

PORUKE BEOGRADA

U odgovoru na pitanje što Srbija poručuje regionu kada je u jeku najveće krize u BiH na obilježavanje Dana Republike Srpske, koji je dva puta proglašen neustavnim – poslala premijerku i ministre, Biserko kaže da zapadna diplomatska ofanziva već daje neke rezultate.

- Ona je fokusirana prije svega na korupciju što obuhvata veliki dio političkih elita i kriminalni milje. S obzirom na to da je politika u našem regionu isprepletena sa kriminalom čistka koja predstoji stvoriće preduslove za nove aktere.

Američke sankcije i najava evropskih očigledno su dovele do toga da Vučić reaguje. On je naredio da se RS vrati u državne institucije koje je napustila.

On je svjestan da bi izolacija RS dovela do njenog bankrota jer je ionako ekonomska situacija u RS katastrofalna. Nije čudo što Vučić izjavljuje da je protiv sankcija Dodika. Zašto? Zato jer bi takva RS dodatno pala na

Američke sankcije i najava evropskih očigledno su dovele do toga da Vučić reaguje. On je naredio da se RS vrati u državne institucije koje je napustila. On je svjestan da bi izolacija RS dovela do njenog bankrota jer je ionako ekonomska situacija u RS katastrofalna. Nije čudo što Vučić izjavljuje da je protiv sankcija Dodika. Zašto? Zato jer bi takva RS dodatno pala na teret Srbije. A i sama Srbija ima ozbiljne probleme. Nadam se da će to istovremeno biti i kraj Milorada Dodika, a i mnogih drugih – kaže Biserko teret Srbije. A i sama Srbija ima ozbiljne probleme. Nadam se da će to istovremeno biti i kraj Milorada Dodika, a i mnogih drugih – kaže Biserko.

KRITIKE IZOSTALE

U Beogradu nije bilo kritičkih reakcija na odlazak državnih funkcionera u Banjaluku na proslavu kojoj su prisustvovali i osuđeni ratni zločinci, pa se postavlja pitanje da li je posredi nezainteresovanost ili strah od režima.

- ,,Srpski svet“ nije personalno pitanje Dodika ili Vučića. Radi se o državnom projektu koji ima različite izvođače u različitim fazama. Aktuelna vlast je radikalizovala svoje aktiv-

Izgleda kao da se priprema sukob.

Međutim, ipak je međunarodna javnost reagovala na radikalizaciju u RS jer je Dodik ovaj put prešao crvenu liniju – kaže Biserko i objašnjava da su u Evropi i SAD upriličene mnoge javne rasprave koje pozivaju SAD, NATO i EU da zaustave eskalaciju u BiH koja prijeti da preraste u novi oružani sukob nosti u regionu prije svega prema Bosni i Crnoj Gori jer smatra da je povoljan trenutak. Mislim da u svojim procenama polaze od činjenice da je Zapad u opadanju, posebno SAD, da gubi svoju dominantnu ulogu, a da EU nikada nije ni bila relevantna za ono što se dešava u regionu.

Naša sagovornica navodi činjenicu da je Aleksandar Vučić veoma vješto manipulisao i da je u okviru datih mogućnosti uspio da zavara EU koja mu je sve tolerisala, pa i rehabilitaciju ratnih zločinaca koji su postali redovni inventar našeg javnog i medijskog prostora.

- Oni učestvuju, ne samo na

Unutar zapadnog dijela EU postoje veoma jaki centri (desničarski pokreti) koji su stali iza ,,srpske stvari“.

Radi se o kulturnom rasizmu koji polazi od toga da su muslimani remetilačka snaga za Evropu, koja uništava hrišćanske vrijednosti objašnjava Biserko

Sonja Biserko

proslavama poput one u Banjaluci, nego svakodnevno vrše reviziju onoga što se desilo devedesetih sa aurom autentičnih svjedoka. Dakle, svi zločinci su normalizovani a druga strana tj. ona koja je bila protv srpskog radikalnog nacionalizma i ratne politike je kriminalizovana.

Kriminalizovan je i 5. oktobar i sve što je slijedilo nakon toga. U toku je potpuna ,,šešeljizacija“ koja je banalizovala cio javni prostor, rasturila društvo, ukinula dijalog na svim nivoima kaže Biserko.

TOKSIČAN DISKURS

Već duže vremena vlast u Srbiji preko svojih glasnogovornika, poput istoričara Aleksanda-

BiH je evropski problem

Proslava neustavnog Dana entiteta RS u Banjaluci

- Građani BiH, posebno Bošnjaci ponovo prolaze kroz traumu devedesetih. NATO, SAD i EU neće dozvoliti da se Balkan vrati na devedesete, jer to direktno zadire i u njihovu bezbjednost. Uostalom Balkan jeste interesna sfera Zapada o čemu govore i činjenice. Većina zemalja je već u NATO. Problem je Srbija i RS koje je zarobila Rusija i drži ih kao taoce dok se ne dogovori za svoju interesnu sferu u najbližem susjedstvu.

Dakle, pregovori koji su u toku u Briselu (NATO i Rusija) u Ženevi (Rusija i SAD) i u Beču (Savet OEBS) pokazaće u kom pravcu ide Evropa a time i Balkan. BiH kao centralna tačka je prije svega i ogledalo Evrope, dakle i evropski problem, ne samo bosanski ili regionalni – rekla je Biserko.

ra Rakovića, sve otvorenije zagovara stvaranje ,,srpskog sveta“ precizirajući da će se on ostvariti kada se Republika Srpska i Crna Gora pripoje Srbiji. Na pitanje da li je to najava da će se dosadašnji verbalni sukob Srbije sa susjedima prerasti u oružani, Biserko odgovara da toksičnost diskursa u Srbiji i RS podsjeća na predratni kada se uveliko pripremalo društvo za ono što će uslijediti.

- Izgleda kao da se priprema sukob. Međutim, ipak je međunarodna javnost reagovala na radikalizaciju u RS jer je Dodik ovaj put prešao crvenu liniju – kaže Biserko i objašnjava da su u Evropi i SAD upriličene mnoge javne rasprave koje pozivaju SAD, NATO i EU da zaustave eskalaciju u BiH koja prijeti da preraste u novi oružani sukob.

Zanimljivo je ko sada iz EU podržava takvu Vučićevu politiku i do koje granice će zapadne države tolerisati prijetnje i ispade koje ratni huškači i osuđeni zločinci upućuju regionu - sa televizija koje imaju nacionalne frekvencije u Srbiji - odnosno do kojeg momenta je prekrajanje istorije od strane Srbije trpeljivo za Zapad.

SLOŽENA SITUACIJA

Za Biserko je situacija mnogo složenija nego što izgleda jer i unutar EU ima onih koji podržavaju Milorada Dodika, prije svega Mađarska, ali i Poljska nije daleko od takvog stava.

- Unutar zapadnog dijela EU postoje veoma jaki centri (desničarski pokreti) koji su stali iza ,,srpske stvari“. Radi se o kulturnom rasizmu koji polazi od toga da su muslimani remetilačka snaga za Evropu, koja uništava hrišćanske vrijednosti - objašnjava Biserko.

-Cio svijet je u svojevrsnoj tranziciji, međunarodni poredak koji je bio na sceni od 1945. je pri kraju i u toku je prestrojavanje koje će konceptualizovati svijet shodno aktuelnom odnosu snaga i novim izazovima koji su brojni – zaključuje Biserko.

V. CVEJIĆ

12

Crnom Gorom

Neđelja, 16. januar 2022.

Za sto dana 2021. „mala varoš“ ostala bez četiri velika čovjeka koji su obilježili 50 kolašinskih godina KOLAŠIN - Godina odlazaka i rastanaka – tako bi se između ostalog mogla odrediti prošla godina. Zapravo i nema godine koja ne donese odlaske i rastanke, ali su pandemijski učinci protekli 365 dana uvećali brojeve otišlih. Svaki odlazak je takav da je „grumen zemlje otišao u more i da je kopna manje“ ali u nekim sredinama su otišli ljudi koji su decenijama bili njihova prepoznatljivost. Tako je kopna baš manje...

Jedna od takvih sredina je i Kolašin. ,,Mala varoš“ je ostala bez autoriteta koji su u proteklih pola stoljeća učinili da Kolašin bude drugačiji od one poratne palanke koja je decenijama bila na dobošu i licitaciji potapanja.

Dragan Vujisić, Mileta Bulatović, Srećko Medenica, Rajko Vlahović. Zajedničko im je vrijeme, prostor, strast i djelovanja. I cilj djelovanja – Kolašin. Bolji Kolašin...

Dragan, Mikan, Srećko i Rajko

Oproštaji, sjećanja, zahvalnost traže i pitanje koliko će vremena proći da se u sadašnjim uslovima stvore autoriteti sa mjerljivim učincima kao što su oni bili u svom vremenu. Obaveza da se ne zaborave jer su nekada najjači oslonci prave priče i prava sjećanja o pravim ljudima

dragan

Dragan Vujisić je osamdesetih godina prošlog vijeka bio predsjednik Opštine u dva mandata. Energija diplome Fakulteta književnosti iz Beograda imala je dosta pravaca i poziva da se nastavi u drugim gradovima ali se iz rodnog Kolašina nije htjelo. Tada se formirala čuvena kolašinska Gimnazija „Braća Selić“ koja je sa reputacijom profesora bila ustanova od istinskog srednjoškolskog autoriteta. Jednu od najboljih gimnazija u Crnoj Gori tih osamdeset i nekih godina prošlog vijeka, pored Dragana Vujisića, činili su i direktor Milutin Bulatović kao i profesori Dragan Kujović, Slavko Bulatović, Pavle Vuksanović, Grujo Čogurić,Vlado Bojić, Veselin Todorović, Dragan Vulević, Drago Milošević, Dragomir Bucko Raketić i ostali. Kao predsjednik Opštine Kolašin obilježio je vrijeme nakon otvaranja pruge Beograd - Bar i nakon definitivnog odustajanja od potapanja Kolašina. U njegovom mandatu, između ostalog, izgrađen je i novi objekat Doma zdravlja, nova zgrada Gimnazije „Braća Selić“, izgrađen je Spomen-dom ZAVNO-a Crne Gore. Uz brojne društveno-političke funkcije u Kolašinu, Crnoj Gori, saveznoj JU administraciji, profesor Vujisić je ostao jedan od kolašinskih oriđinala, prepoznat po šetnji kolašinskim ulicama i potrebi da preporuči knjigu, savjet, inicijativu, ideju.

mikan

Mileta Mikan Bulatović je jedan od fenomena novije crnogorske političke scene. Bio je predsjednik Kolašina čak 17 godina, od 1994. do 2011. godine. To su godine uhodavanja višepartijskog sistema



skim zvanjima. Po ritmu diplome i fakultetskog znanja, Srećko je dominantno radni vijek posvetio turizmu. Rukovodilac, organizator, inicijator, investitor, pokretač.

Bio je na čelu OOUR-a Turizma i ugostiteljstva u velikom sistemu „Veletrgovine“, kasnije „Bjelasice“ pa Ski-centra „Bjelasice“. Osjetio je šta Bjelasica može i šta treba da donese turističkom Kolašinu i turističkoj Crnoj Gori.

Na turističkim i društvenim nastupima često je citirao genijalnog Rovčanina, Veljka Vlahovića da je „Crna Gora morska pjena i sniježna prašina“. Sve ono što Crna Gora ima od morske pjene, treba da ima i od sniježne prašine, zaključivao bi Srećko Medenica radeći na afirmaciji planinskog turizma. U svojoj bogatoj društvenoj karijeri, bio je i predsjednik OO DPSa Kolašina. Šarmer, intelektualac, čovjek koji je umio da i sa gitarom objasni kako treba vjerovati turističkom Kolašinu.

rajko

Dragan Vujisić



Dragan Vujisić je osamdesetih godina prošlog vijeka bio predsjednik Opštine u dva mandata. Energija diplome Fakulteta književnosti iz Beograda imala je dosta pravaca i poziva da se nastavi u drugim gradovima ali se iz rodnog Kolašina nije htjelo

ali i oštrih podjela u Crnoj Gori, referendumskog obnavljanja državnosti. Sve je to na originalan način „izdržao“ Mikan Bulatović. Kada je u decembru 1994. godine izabran za predsjednika Kolašina, bilo je to prilično iznenađenje jer nije bio među prvim favoritima. U intervjuu Kolašinskim novinama, koje su tada izlazile, najavio je svoju strategiju predsjednikovanja. Kazao je „dužni smo djeci ovoga grada“. I krenuo je da vraća dug. Zakucao je na sva važna vrata u Podgorici. Imao je taj rijetki dar da vizije predočava na spontan i iskren način. Simpatično, duhovito ali i argumentovano je nametovao svoje razvojne kolašinske priče. Najvažnija Mikanova vrata u Podgorici bila su vrata Direkcije javnih radova i kancelarije direk-

Ostala je obaveza pred ovom generacijom Kolašinaca, da nađu načine da se učinci ove četvorice ne zaborave.

Da pravim i modernim sjećanjem i dalje budu pokretači i inicijatori boljeg Kolašina. Nekada su najjači oslonci, prave priče i prava sjećanja o pravim ljudima....

Mileta Mikan Bulatović



Mileta Mikan Bulatović je jedan od fenomena novije crnogorske političke scene. Bio je predsjednik Kolašina čak 17 godina, od 1994. do 2011. godine.

tora Miodraga Raičevića i njegovog pomoćnika Jovana Lazarevića.Saobraćajna zaobilaznica, početak kanalizacione mreže, sportska dvorana, rekonstrukcija gradskog trga, stambene zgrade – dio su Mikanovih učinaka.

Svoj imidž nije gradio samo

Kolašin

Srećko Medenica

Rajko Vlahović





Po ritmu diplome i fakultetskog znanja, Srećko je dominantno radni vijek posvetio turizmu. Rukovodilac, organizator, inicijator, investitor, pokretač

na ulozi predsjednika. Bio je i uspješni fudbalski golman, čovjek druženja i jedan od osobenih „vječitih Kolašinaca“

srećko

Kada se izgovori ime Srećka Medenice, onda se odmah

Na čelu velikih projekata bio je Rajko Vlahović, koji je i u tom vremenu pokazivao kvalitete i vizije modernog menadžera. Čovjek koji je zapošljavao i razvijao Kolašin

pomisli na turizam. Kolašinski, crnogorski, turizam uopšte. Njegova diploma Ekonomskog fakulteta je jedna od prvih koja je stigla u „malu varoš“ koja tih sedamdeset i nekih godina prošlog vijeka, nije bila baš bogata akadem-

U svekolikoj muci koju je 1963. godine zemljotres donio Skoplju, čuju se riječi predsjednika razorenog grada, koji između ostalog pominje i zahvaljuje se kolašinskom preduzeću „Veletrgovina“ i direktoru Rajku Vlahoviću koji su među prvima poslali kamione pomoći u hrani, građevinskom materijalu i ostalim potrepštinama.

Jedan primjer koji dovoljno priča o jednom preduzeću i njegovom direktoru. Bile su to godine kada su tek počeli da se razvijaju i „Veletrgovina“ i Rajko Vlahović kao njen direktor. U decenijama nakon toga kolašinska „Veletrgovina“ će postati jedno od najuspješnijih preduzeća u Crnoj Gori a Rajko Vlahović, kao njen generalni direktor, jedan od vodećih privrednika. Sa preko hiljadu zaposlenih, preduzeće se bavilo svim razvojnim djelatnostima kao što su poljoprivreda, stočarstvo, turizam ali ostvarivalo značajne domete u unutrašnjoj i spoljnjoj trgovini. Stovarišta „Veletrgovine“ bile su prestižne adrese „od Vardara pa do Triglava“. Na čelu svih tih projekata bio je Rajko Vlahović, koji je i u tom vremenu pokazivao kvalitete i vizije modernog menadžera. Čovjek koji je zapošljavao i razvijao Kolašin..

Oproštaji, sjećanja i zahvalnosti, uvijek trebaju i sljedeće pitanje – koliko će vremena proći da se u sadašnjim uslovima, stvore autoriteti sa mjerljivim učincima kao što su u svom vremenu bili Dragan, Mikan, Srećko i Rajko.

Za manje od tri mjeseca, u drugoj polovini 2021. godine, Kolašin je ostao bez njih.

Ostala je obaveza pred ovom generacijom Kolašinaca, da nađu načine da se učinci ove četvorice ne zaborave. Da pravim i modernim sjećanjem i dalje budu pokretači i inicijatori boljeg Kolašina.

Nekada su najjači oslonci, prave priče i prava sjećanja o pravim ljudima.... dr. drašković

Intervju

Neđelja, 16. januar 2022.

13

Dr Dragan HajDuković: Tehnološki napredak nam stvara iluziju da napreduje i nauka

PODGORICA - Profesor teorijske fizike i kvantne mehanike dr Dragan Hajduković, čiji je život kroz period od 25 godina obilježio i rad u Evropskom centru za nuklearna istraživanja - CERN-u, u odjeljenjima za eksperimentalnu i teorijsku fiziku, u intervjuu za Pobjedu kaže da vjeruje da će do kraja decenije čovječanstvo doživjeti novu naučnu revoluciju. Time će se prekinuti najduža kriza u istoriji nauke koja traje 40ak godina tokom koje, kako kaže, praktično nije napravljen nikakav napredak.

Kada je prije desetak godina predložio alternativno objašnjenje za niz otkrića, do kojih su dovela precizna astronomska posmatranja, koja su bila i ostala potpuno iznenađenje i misterija za našu najbolju fiziku, privukao je međunarodnu pažnju, pa su televizijske kuće poput Nacionalne geografije, BBC-a, Diskoverija objavile niz priča o njegovoj teoriji gravitacione polarizacije kvantnog vakuuma.

Prvu ideju je imao još 1989. godine što je, kako kaže, bilo preuranjeno jer se još uvijek nije znalo za ubrzano širenje kosmosa. Već 2004. godine je otvoreno rekao da će novi akcelerator u Cernu potvrditi standardne modele i pokazati da supersimetrije, što je tada bilo preovlađujuće razmišljanje fizičara, ne postoje. To je tada bila jeres, ali se pokazalo tačnim.

Ukoliko bi se njegova teorija potvrdila kao tačna, to ne bi bilo samo veliko naučno otkriće, već bi bila naučna revolucija.

Hajduković u intervjuu za Pobjedu pojašnjava da su temelj savremene fizike standardni model fizike čestica i polja i opšta teorija relavitnosti – koja je, kako on kaže, zapravo naša najbolja teorija gravitacije.

HAJDUKOVIĆ: Prvi model nam govori da je u kosmosu sve građeno od kvarkova i leptona, najmanjih građevnih blokova, odnosno čestica. Taj standardni model čestica i polja je definitivno eksperimentalno potvrđen 90-ih godina prošlog vijeka i od tada, evo 30 godina, nijedna „pukotina“ se u tom modelu nije pojavila.

Dakle imamo jedan fantastičan model koji je najbolja i najtestiranija fizička teorija svih vremena i našu teoriju gravitacije.

Astronomska posmatranja dovela su do niza otkrića koja su bila, i ostala, potpuno iznenađenje i misterija za našu najbolju fiziku.

Otkrili smo da kosmos ne da se samo širi, već se širi sve brže i brže i za to ne postoji objašnjenje, a pretpostavka je bila da se širenje usporava. Za razliku od naše teorije gravitacije koja odlično objašnjava dinamiku

s.vasiljević

Nova naučna revolucija do kraja decenije

Dragan Hajduković

Tehnologija današnjice je nauka od prekjuče. Nauka prošlosti. Ljudi su danas zadivljeni tehnološkim, a brkaju ga sa naučnim progresom. Mi smo u stvari, sa naučne tačke gledišta, u najvećoj krizi u istoriji nauke. Čini mi se da nikada nije bilo toliko malo imaginacije i kreativnosti našeg Sunčevog sistema, već na nivou galaksije proračunata i stvarno mjerena orbita nijesu iste, što znači da teorija negdje griješi.

Treća misterija je da u kosmosu, gdje god gledamo, postoji samo materija iako bi materija i antimaterija trebalo da su stvorene u jednakim količinama. Dakle, niko ne zna zašto je proces stvaranja simetričan, a kasnije je antimaterija negdje nestala i više je nema.

U naporu da riješe ove misterije fizičari su odmah odustali od postojeće fizike i rekli: ,,Ne, postojeća fizika ne može objasniti ove fenomene“. Jedna grupa, koja je i danas dominantna, je rekla da je teorija gravitacije dobra, ali standardni model čestica i polja je nepotpun, pa su „uveli“ nove oblike materije i energije u kosmos. Za razliku od njih druga, manja, grupa je rekla da je taj model dobar, ali treba modifikovati teoriju gravitacije. Ja sam pokušao treću stvar. Postavio sam pitanje nijesmo li se prebrzo predali? Možda ipak postoji neki skriveni način da postojeća fizika, bez uvođenja novih oblika materije, energije... bez modifikacije teorije gravitacije, može da objasni ove fenomene, ali ne zato što vjerujem da smo došli do posljednjeg znanja.

POBJEDA: Koji je to skriveni način i što je ta nova fizika?

HAJDUKOVIĆ: Vjerovatno

najveće, mada ljudima najmanje poznato, otkriće 20. vijeka je kvantni vakuum. Od 1930. do 1960. godine je postalo jasno da je kvantni vakuum realnost. Treba ga shvatiti kao novo stanje materije i energije.

Svi znamo za gasovito, tečno, čvrsto... stanje, znamo za plazmu i slično. Međutim, kvantni vakuum je potpuno drugačije stanje. On je sastavljen od istih čestica od kojih su sastavljena ova „normalna“ stanja uz dvije bitne razlike. Uvijek se u paru pojavljuju čestica i antičestica, i kratkoživeće su. Mogli bi ga predstaviti kao jedan beskrajni okean u kojem neprekidno nastaju i nestaju parovi čestica i antičestica. Kao npr. elektron i pozitron. Za razliku od elektrona, koji je u jednom cvijetu ili zvijezdi, koji je postojao i prije tog cvijeta i te zvijezde, a postojaće i poslije njih, u kvantnom vakuumu jedan elektron i pozitron žive hiljaditi dio milijarditog dijela milijarditog dijela sekunde. Holandski fizičar Hendrik Kazimir je postavio ideju/pitanje još 1949. godine da li je moguće virtuelnu česticu fotona iz kvantnog vakuuma pretvoriti u realnu svjetlost. To smo uspjeli eksperimentom tek 2012. godine. Mi smo, poetično govoreći, uspjeli da iz naizgled ničega stvorimo svjetlost.

POBJEDA: Kako se to sve uklapa, odnosno kako ste Vi to inkorporirali u svoju teoriju?

HAJDUKOVIĆ: Prva ideja je bila da li postojeća fizika može da objasni posmatrane astronomske fenomene. Sljedeći korak je bio da li postoji neka oblast savremene fizike koju kosmologija ne koristi. Odmah sam vidio da koriste sve, osim što ne koriste kvantni vakuum. Ne koriste ga, pored ostalog, zato što se o gravitacionim svojstvima kvantnog vakuuma nikada nije razmišljalo. Ja sam onda rekao da je možda kvantni vakuum, koji je izvor drugih interakcija, istovremeno izvor i gravitacije. Taj dodatni izvor gravitacije možda ima takva svojstva da može da objasni ono što zovemo tamnom materijom i tamnu energiju. Ideja je, dakle, da se kvantni vakuum pretvori u izvor gravitacije. Ako bi ti parovi čestica i antičestica u kvantnom vakuumu bili gravitacioni dipoli (poput magnetne igle sa dva pola), te gravitacione igle bi bile haotično orijentisane. Ako ubacimo unutra neko tijelo, one oko toga tijela neće više biti nasumično orijentisane, već će se polarizovano pozicionirati. Takva organizacija će proizvesti gravitaciono polje. To je bila polazna ideja – da pripišemo kvantnom vakuumu gravitaciona svojstva. Ova hipoteza, zajedno sa poznatim računom, daje nam rezultate koji su fantastični. Oko svakog tijela postoji halo (oreol) polarizovanog kvantnog vakuuma,

oko galaksije takođe postoji. Što smo dalje od centra galaksije, to je veća količina kvantnog vakuuma i zato je gravitaciono polje mnogo jače nego što inače može da bude.

Dakle, tačna je i naša teorija gravitacije i standardni model fizike čestica i polja. Greška je u tome što, po meni, ne treba dodavati tamnu materiju i energiju i modifikovati teoriju gravitacije. Treba uključiti samo do sada zaboravljeni izvor gravitacije – kvantni vakuum. Po prvi put kvantni vakuum objašnjava dva naizgled potpuno različita fenomena sa jedinstvene tačke gledišta.

POBJEDA: Kada ste predložili svoju teoriju, predložili ste i način - eksperimente kako se ona može dokazati. Što se dešavalo u međuvremenu na tom polju?

HAJDUKOVIĆ: Za testiranje treba pronaći nešto gdje moja i druge teorije daju jasno različite rezultate. Jedan od efekata kvantnog vakuuma je uticaj na orbite elektrona u atomu. Ako je moja teorija tačna, kvantni vakuum ima isti efekat i na orbite planeta. Jedan od testova mogao se sprovesti i sa Habl teleskopom, ali je Habl morao biti posvećen samo tom zadatku oko 200 dana, a niko vam neće dati to vrijeme. Predložio sam da se posmatraju orbite satelita, takozvanih transneptunskih mini-planeta. Postoji planeta

UX25 koja je 40 hiljada puta manja od Zemlje i ima mali satelit. Tu bi gravitacioni efekat kvantnog vakuuma na orbitu satelita bio istog reda veličine kao i normalna gravitacija. U toj situaciji, jednostavno, ne možete a da ga ne vidite. Moj prijedlog je bio da se posmatraju orbite takvih tijela.

POBJEDA: Da li će novi Džejms Veb teleskop, lansiran uoči početka nove godine, koji treba da zamijeni čuveni Habl, moći da obavi takva mjerenja, a da ne ugrozi svoju primarnu misiju?

HAJDUKOVIĆ: Ovaj novi teleskop će moći da radi bukvalno sve. Imaju program posmatranje i Sunčevog sistema, i galaksija i daleke prošlosti. Džejms Veb nije napravljen, za razliku od akceleratora u Cernu, motivisan nijednom teorijom. Taj projekat je pokrenut prije četvrt vijeka, i njime se želi dati što preciznija i tačnija slika kosmosa. A onda ćemo vidjeti razlike predviđanja raznih teorija.

POBJEDA: To sam i htio da Vas pitam. Da li će podaci koje prikupi Džejms Veb moći da dokažu neku od predloženih teorija?

HAJDUKOVIĆ: Da, tako je.

Pri čemu, da bi se neka teorija definitivno potvrdila ili odbila, vjerovatno će biti potrebna tri eksperimenta. Bilo bi veoma dobro i da se 2025. godine, bez kašnjenja, pojavi zemaljski teleskop koji će moći isto to da radi što i Džejms Veb iz kosmosa.

Onda bi, do kraja decenije, vjerujem morali da imamo novu naučnu revoluciju bez obzira što će to biti. Može se desiti da posmatranja pokažu da nijedna od tri teorije nije tačna. I to je moguće.

POBJEDA: Kakva bi bila praktična primjena tih novih saznanja?

HAJDUKOVIĆ: Gledajte, tehnologija današnjice je nauka od prekjuče. Nauka prošlosti. Ljudi su danas zadivljeni tehnološkim, a brkaju ga sa naučnim progresom. Mi smo u stvari, sa naučne tačke gledišta, u najvećoj krizi u istoriji nauke. Čini mi se da nikada nije bilo toliko malo imaginacije i kreativnosti. Tehnološki napredak nam stvara iluziju da napreduje i nauka. Međutim, nauka je mnogo poetičnija od tehnike. Nauka je radoznalost radi radoznalosti, a ona nažalost posljednjih 40 godina praktično ništa nije napredovala. Nauka je najveće ostvarenje ljudskog uma i temelj svake civilizacije uvijek kada su njen motiv ljubav prema njoj samoj i čovječanstvu. Sa druge strane, imali smo bezbroj primjera u istoriji da ljubav prema nauci i čovječanstvu nijesu bili osnovni motiv. Tada prema nauci imamo pravo da budemo i skeptični.

Duško MIHAILOVIĆ

14

Kultura

Neđelja, 16. januar 2022.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila radove na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću zbog odstupa

VIŠE OD MILIONA

Uprava javnih radova potpisala je 20. maja 2020. godine sa cetinjskim preduzećem „Bombeton“ ugovor o rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, u vrijednosti blizu 1,2 miliona eura. Kompletan projekat finansira Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta, a izvođač se obavezao da radove završi u roku od 365 dana od uvođenja u posao.

Kako se navodi sa sajtu Vlade Crne Gore, radovi na ovom spomeniku kulture i istorije Crne Gore podrazumijevali su rekonstrukciju zidova, plafona, podova, dijela krova, sanaciju kamenih prilaza i stepeništa, sa prilagođavanjem objekta osobama sa invaliditetom. Plan je podrazumijevao i regulaciju sistema grijanja i hlađenja, u cilju zaštite eksponata u Zavičajnom

Krajnje vrijeme za sanaciju, ali ne i za narušavanje izgleda S. VASILJEVIĆ

PODGORICA – Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila je, krajem decembra prošle godine, rekonstrukciju i sanaciju Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, jer izvođač radova nije u potpunosti postupio po pravilima struke i konzervatorskim principima. Štaviše, stručna komisija Uprave konstatovala je da je u pojedinim segmentima došlo do potpune devalvacije vrijednosti Dvorca kao kulturnog dobra Crne Gore od nacionalnog značaja.

Posebno problematično za komisiju Uprave bili su novi vrata i prozori.

– stručna lica Uprave su utvrdila da ugrađena ALU bravarija na Dvorcu svojim izgledom i dimenzijama profila u potpunosti devalvira vrijednosti kulturnog dobra. Na preklopima vrata i lučnog dijela, pojedini segmenti bravarije dosežu širinu i do 10 centimetara. Na ovakav način implementirana bravarija ne korespondira sa vrijednostima ovog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, a takođe nije u skladu sa konzervatorskim projektom, grafičkim i tekstualnim prilozima gdje su definisani što tanji profili, isključivo do 5 centimetara na pozicijama, da budu skriveni iza stubova – navodi se u zapisniku Uprave, u koji je Pobjeda imala uvid.

Način na koji su sprovedeni bravarski radovi u prizemlju, prema navodima iz zapisnika, nije u skladu sa pravilima struke i konzervatorskim principima.

- Smatramo da navedenu bravariju u prizemlju treba ukloniti i postaviti novu, na način koji neće devalvirati vrijednosti kulturnog dobra već iste unaprijediti – navodi se u zapisniku Uprave.

Ispravke nijesu rijetkost Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Biljana Brajović objasnila je da uglavnom uz sve projekte koje ova ustanova izrađuje, uporedo sprovodi i mjere.

Dosta su, kako je istakla, rijetki projekti koje Centar radi, a neko drugi sprovodi mjere ili vrši realizaciju projekata.

U praksi se, tvrdi ona, rijetko dešava da projekte rade za potrebe investitora ili privatnih biroa, ali nije rijetkost da nakon par godina ponovo moraju da sprovode mjere i rade ispravke na određenim objektima koji su „tretirani“ od strane vaninstitucionalnih subjekata.

- Uglavnom kao „opravdanje“ navode nedostatak sredstava koja, nažalost, kompezuju ugradnjom jeftinijih materijala, kao i nedovoljno istraženih tehnoloških komponenti koje „unose“ u strukture najčešće nepokretnih kulturnih dobara. Što automatski dovodi do odstupanja od stručnog kodeksa i dolazi neminovno do degradacije od vizuelnog do tehnološkog konzervatorskog standarda – rekla je Brajović.

muzeju. Termin za izvođenje radova na rekonstrukciji je premašen odavno, budući da je najavljeno da će radovi biti zaključeni 20. avgusta 2021. godine.

Dvorac kralja Nikole je, kako su Pobjedi rekli bivši zaposleni, godinama propadao, a prokišnjavanje krova i ogromna količina vlage prijetili su da ugroze eksponate. Bilo je i nekoliko provalnih krađa zbog kojih je značajno stradala numizmatička zbirka.

Centar za konzervaciju i arhe-

Dvorac kralja Nikole u Nikšiću krajem decembra prošle godine

Stručna lica Uprave su utvrdila da ugrađena ALU bravarija na Dvorcu svojim izgledom i dimenzijama profila u potpunosti devalvira vrijednosti kulturnog dobra. Smatramo da navedenu bravariju u prizemlju treba ukloniti i postaviti novu, na način koji neće devalvirati vrijednosti kulturnog dobra već iste unaprijediti –navodi se u zaključku komisije Uprave za zaštitu kulturnih dobara ologiju Crne Gore je u 2018. godini, nakon detaljne analize postojećeg stanja, izradio konzervatorski projekat na koji je data saglasnost iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na taj način Centar je, kako je za Pobjedu kazala direktorica ove ustanove Biljana Brajović, sa Opštinom Nikšić i završio preuzete obaveze iz ugovora.

- Izbor izvođača radova je odredio (vjerovatno kroz zakonske procedure) upravo finansijer radova, odnosno Opština Nik-

šić, tako da Centar u sve dalje radove nije imao uvid. Naravno, za izvođenje radova određuje se i stručni nadzor koji prati sve mjere iz projekta, da upravo ne bi došlo do odstupanja. Odabir stručnog nadzora takođe vrši ili subjekat koji investira projekat ili izvođač radova, što u svakom slučaju nije JU CKA CG – rekla je Brajović.

NIJESU JAVILI

Inspekcijska kontrola izvođenja radova na Dvorcu kralja

Ranije se vodilo računa o originalnim baglamama

Šmirglanje dijela zida oko prozora, u kojem su bile originalne baglame

U prethodnoj rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole, kako saznaje Pobjeda, posebno se vodilo računa o originalnim baglamama. To su nam ispričali Sanja i Mićo Blagojević, vlasnici firme „Blagojević enterijeri“, koja je izvodila radove 2015. godine. Prema njihovim riječima, na šembrani (okviru oko prozora) koja je originalno

bila urađena od dalmatinskog kamena, bile su baglame (šarke) od olova, u to vrijeme izlivane u specijalnoj livnici.

- Sve ove baglame je načeo zub vremena pa su one bile „van vinkla“, i zahvaljujući jednom iskusnom majstoru koji nam je objasnio da možemo brenerom da zagrijemo olovo i opustimo ga kao svijeću, uspjeli smo uz

Nikole u Nikšiću, izvršena je u prisustvu stručnog tima Uprave za zaštitu kulturnih dobara i predstavnika firme „Bombeton“ – izvođača radova. Paradoks je da investitor nije uopšte obavijestio Upravu za zaštitu kulturnih dobara da je započeto sa sanacijom i rekonstrukcijom Dvorca, pa je komisija na teren izašla tek nakon što se Pobjeda zainteresovala za radove i Upravi poslala pitanja o mogućem odstupanju izvođača radova od glavnog projekta. U pomoć graničnika da uglavimo škure i da sačuvamo baglame – rekli su Blagojevići.

Ekipa Pobjede je izašla na teren pred novogodišnje praznike i ustanovila da baglama, koje su iz firme „Blagojević enterijeri“ morali da očuvaju u rekonstrukciji rađenoj prije sedam godina, danas uopšte nema. Šembrane su zamalterisane, ali budući da radovi još uvijek nijesu gotovi, rano je pretpostavljati šta će biti do kraja sanacije prozora na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću.

toku kontrole, prema riječima Marine Pavićević iz Uprave za inspekcijske poslove, konstatovano je da subjekat nadzora posjeduje kompletnu i urednu dokumentaciju neophodnu za sprovođenje konzervatorskih mjera na objektu.

- Konzervatorskim projektom sanacije i restauracije Dvorca kralja Nikole u Nikšiću predviđeno je da dimenzija aluminijskih profila na vratima i lučnim prozorima bude do pet centimetara, dok boja istih nije precizirana projektom.

Izvođač radova se, uz saglasnost konzervatorksog nadzora, odlučio za aluminijske profile bijele boje, debljine pet centimetara – rekla je Pavićević za Pobjedu.

Prilikom obilaska gradilišta, prema njenim riječima, posebna pažnja posvećena je kontroli bravarije ugrađene u prizemlju Dvorca, zbog postavljanja lučnog prozora povrh ulaznih vrata, usljed čega je došlo do spajanja dva aluminijska profila kumulativne debljine 10 centimetara, čime se narušava izgled kulturnog dobra.

Kultura

Neđelja, 16. januar 2022.

anja od glavnog projekta

15

PEN centar reagovao na presudu Višeg suda povodom spora oko romana „Despa“

Tipičan primjer političke odmazde

PODGORICA - Učestalim sudskim presudama protiv novinara, književnika i medija koji se usuđuju kritički sagledavati aktuelni društveni i politički trenutak potvrđuje se da su se na poslu diskreditacije i odmazde prema neistomišljenicima danas udružile sve grane vlasti – saopštio je juče Crnogorski PEN centar, reagujući na presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Adnanu Čirgiću, Aleksandru Radomanu i Matici crnogorskoj naloženo da kao „tužioci“ plate 42.500 eura, na ime izgubljenog sudskog spora.

Pogled na aluminijumsku bravariju u prizmelju Dvorca

U daljem postupku, prema riječima Pavićević, inspektorka za kulturna dobra predmet je proslijedila Upravi za zaštitu kultunih dobara na dalje postupanje, kao organu kome je Zakonom o zaštiti kulutrnih dobara data nadležnost da obustavi radove ukoliko se ne izvode u skladu sa konzervatorskim projektom na koji je data saglasnost, te rješenjem naloži vraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanje.

U SKLADU SA PLANOM

Nebojša Đukanović iz firme „Bombeton“ nije želio da za Pobjedu komentariše radove na Dvorcu i odstupanja od prvobitnog plana, već nas je uputio na Upravu za javne radove.

- Izvođač radova ne može Vam davati nikakva obavještenja mimo ovlašćenja Uprave javnih radova Crne Gore, sa kojom je potpisan ugovor – naveo je Đukanović u kratkoj imejl poruci Pobjedi.

Sa druge strane, Marija Novaković, konzervatorka koja u ime „Europrojekta“ Podgorica nadzire radove na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću, negira da je tokom izvođenja radova došlo do odstupanja od glavnog projekta.

- Svi detalji su izvedeni u skladu sa projektom, počev od rekonstrukcije krova, tretmana i odabira boje za fasadu, sanacije kamene plastike, zatim tretmana metalnih ograda, kao i odabira detalja: boje i materijala za sto-

Konstantna opasnost od požara, prorastanje biljaka na prozorima Da je objekat Dvorca kralja Nikole bio u prilično lošem stanju pokazuje i elaborat o revalorizaciji, koji je sačinio stručni tim tokom projekta revalorizacije kulturnih dobara, 2013. i 2014. godine.

Tada je zaključeno da su okruženje i predložena zaštićena okolina kulturnog dobra u relativno dobrom stanju, izuzimajući grafite na stećcima i urušavanje potpornog zida.

- Dvorski kompleks nema ogradu, a ogradni zid je ispisan grafitima.

Fasade na objektu su generalno u lošem stanju usljed prodora vlage i atmosferalija. Na balkonskoj konstrukciji konstatuju se pored opadanja maltera i konstruktivna oštećenja na kapitelima stubova nosača. Prilazna stepeništa su prilično oštećena. Krovni pokrivač od bakarnog lima na više mjesta je oštećen i nedostaje veći dio oluka. Drvena konstrukcija na svim otvorima (prozori i vrata) je značajno oštećena, dok se na pojedinim mjestima konstatuje i prorastanje biljaka na prozorima.

U unutrašnjosti objekta je drastično vidljiv prodor vlage koja ugrožava i muzejske eksponate i bibliotečki fond. Električne instalacije su u lošem stanju, što predstavlja konstantnu opasnost za objekat i eksponate – navodi se u elaboratu.

lariju i bravariju – rekla je Novaković za Pobjedu.

Ona tvrdi da je glavnim konzervatorskim projektom predviđena ugradnja hladnih aluminijumskih profila na ulaznim vratima prizemnog dijela Dvorca (šeme su detaljno obrađene na str. 258. i 259. konzervatorskog projekta koji je Pobjeda dobila na uvid).

- Ovaj dio prizemlja originalno nije bio zatvoren, ali je u kasnijem periodu zatvoren i korišćen, stoga je projektant i stavio novi materijal na pomenute

otvore. To su tanki profili, bijele boje, kao i ostali drveni prozori i vrata. Prije same ugradnje imali smo sastanak sa izvođačem i projektantom, preispitali još jednom projektom predloženo rješenje, ali je projektant ostao pri tome da otvori novijeg perioda budu zatvoreni ALU profilima. Svi ostali prozori sa škurama i vrata su od lameliranog čamovog drveta bijele boje.

Napominjem da je predmetni projekat revidovan i da je dala saglasnost Uprava za zaštitu kulturnih dobara Cetinje, a da su izvođači radova i nadzorni organ postupali u skladu sa projektom – rekla je Novaković.

SEDAM GODINA

Ugradnja novih vrata

Na pitanje da li je bila neophodna rekonstrukcija prozora koji su prije nepunih sedam godina promijenjeni, Novaković je rekla da su glavnim konzervatorskim projektom predviđeni novi prozori i škure od lameliranog čamovog drveta bijele boje, kao i u predmjeru i predračunu radova, pa samim tim i u ugovoru između investitora i izvođača radova.

- Projektant je procijenio da

Centar Nove varoši Dvorac kralja Nikole u Nikšiću, u kome se do unazad nekoliko godina nalazilo i arhivsko odjeljenje (prije nego je premješteno u zgradu Nikšićkog pozorišta) sagrađen je 1900. godine.

Projektovao ga je hrvatski arhitekta dr Josip Šilović Slade, čija djela su urbanistički plan Nove varoši – Nikšić i Carev most na rijeci Zeti.

Povod za gradnju je bila četrdesetogodišnjica vladavine knjaza, kasnije kralja, Nikole I Petrovića i smatra se najljepšom građevinom koju su Petrovići sagradili. Služio je kao ljetnja rezidencija vladajućoj porodici. Svečanom otvaranju i osvećenju Dvorca, koje je izvršio mitropolit Mitrofan, prisustvovali su knjaz Nikola i knjeginja Milena, a kasnije su im se prudružili drugi članovi porodice i ugledni gosti. Dvorac, rađen u neorenesansnom stilu, završen je isto kad i Saborna crkva Sv. Vasilija Ostroškog koja se nalazi u neposrednoj blizini i predstavljao je centar Nove varoši.

U Dvorcu je, osim Muzeja, bilo smješteno i nekoliko nikšićkih škola, kao i Narodna biblioteka „Njegoš“.

postojeći prozori nijesu dobrog kvaliteta i da ih treba zamijeniti, da propuštaju vlagu i postupili smo u skladu sa tim. Prozore, škure i vrata izradila je firma „Orion“ iz Pljevalja, koja ima veliko iskustvo na izradi stolarije na kulturnim dobrima, a vršenje kontrole tokom procesa proizvodnje je pratio sam izvođač – rekla je Novaković.

I Biljana Brajović iz Centra za konzervaciju i arheologiju je potvrdila da je bilo „krajnje vrijeme da se izvrši sanacija Dvorca“ te da se „očitavao dugogodišnji odraz o izostatku postepenog ulaganja u održavanje objekta“. Dragana ERJAVŠEK

Posebno je zabrinjavajuće, kako navodi PEN centar, što je sve očiglednija činjenica da se važne odluke ne donose onđe đe bi to trebalo po Ustavu i zakonima, već u ćelijama crnogorskih manastira.

- Rješenjem Višega suda u Podgorici kojom je kao izvršna potvrđena presuda Osnovnoga suda da se u sudskome sporu, koji traje punih 12 godina, iz navodno proceduralnih razloga, Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Matica crnogorska obavezuju na isplatu 42.500 eura svešteniku Predragu Šćepanoviću i s crkvenim krugovima povezanom tajkunu Radomiru Uljareviću, tipični je primjer političke odmazde koji od aktuelne vlasti kontrolisani sudovi sprovode protiv pojedinaca čiji je društveni angažman usmjeren na očuvanje građanskog, sekularnog i multikulturnog koncepta savremene Crne Gore – navodi PEN centar.

Dodaje da su se očiglednom zloupotrebom pri tumačenju procedura, a s ciljem da se izbjegne odlučivanje o meritumu, sudije Osnovnoga i Višega suda oglušile o temeljni princip pravičnosti suđenja i time ne samo pokazale da je sudstvo pod kontrolom jednog po svemu autokratskog režima koji koristi putinovske metode obračuna s neistomišljenicima, već i da su spremni na kršenje svih pravnih i moralnih normi kad je posrijedi antiustavno povlađivanje jednoj vjerskoj organizaciji, u ovom slučaju Crkvi Srbije.

- Pozivajući se na očigledno tendenciozno tumačene proceduralne razloge, crnogorski su sudovi presudili u korist osoba koje su prekršile Zakon o autorskim i srodnim pravima publikovanjem mimo odobrenja prvoga izdavača romana kralja Nikole „Despa“, pri čemu su to djelo kao segment crnogorske kulturnoistorijske baštine oskrnavile dopisivanjem segmenata kojih nema u jedinome sačuvanom rukopisu koji se čuva u Narodnome muzeju na Cetinju. Ovim sramnim presudama Osnovni i Viši sud u Podgorici legitimisali su se ne kao nezavisni sudski organi čija je obaveza da štite ustavnost i zakonitost, već kao izvršioci političkih naloga aktuelnog režima i njemu nadređene Crkve Srbije s ciljem progona i kažnjavanja političkih neistomišljenika, a prije svega kulturnih i javnih djelatnika čiji je doprinos i proučavanju crnogorskoga kulturnoistorijskoga nasljeđa i odbrani temeljnih civilizacijskih vrijednosti društva u javnosti prepoznatljiv – navodi se u saopštenju i dodaje da će o ovome i brojnim drugim primjerima zloupotrebe sudova biti obaviještena međunarodna javnost.

- Sve češći primjeri represivnoga ponašanja aktuelne vlasti kroz zloupotrebu mehanizama moći prema kritičarima režima, nažalost, mogu Crnu Goru dovesti u nezavidan međunarodni položaj, kroz preispitivanja njenoga statusa u međunarodnim organizacijama, na što nas uporno upozoravaju naši inostrani partneri – zaključuje se u saopštenju PEN centra.

R. K.

16

Svijet podmorja

Neđelja, 16. januar 2022.

POVODI: Reditelj, ronilac i ekolog Dušan Varda o posidoniji

„Morska maslina“ stara n stika ove biljke, najmanje je poznata ona o njenoj dugovječnosti - ona spada u jednu od najdugovječnijih biljaka na planeti. Njen rast je izuzetno spor, i određuje se kroz rast rizoma. Rizomi kod posidonije predstavljaju horizontalno podzemno stablo, sa lišćem i pupoljcima koji su ujedno i jedan od načina reprodukcije biljke vegetativnim putem.

Stariji djelovi rizoma sa godinama i decenijama odumiru i stvaraju tzv. mat (franc. matte). Ovaj naziv se svuda u svijetu koristi za gusti splet rizoma i korijenja biljke u kojem se talože razne organske i neorganske materije, i koji predstavlja ,,donji“ dio biljke.

U zavisnosti od uslova sredine izdanci (rizomi) posidonije mogu rasti u dužinu i nekoliko santimetara godišnje, ali visina isprepletanih rizoma biljke (visina mat-a) koliko može porasti u toku godine uglavnom se kreće između jedan i deset milimetara. To znači da mat visine oko 1,5 m svjedoči o livadi staroj najmanje 150, a možda i 1.500 godina. Ono šta naučnici i ronioci ne mogu znati, jeste koliko se duboko ispod nivoa morskog dna prostire mat. Vjekovi i milenijumi na pješčanoj i muljevitoj podlozi najčešće dovode do toga da se mat zatrpava i da zdrave i stare livade posidonije imaju mnogo dublje djelove ukopane u morsko dno koji su najčešće nedostupni za proučavanje.

POBJEDA: Kako je utvrđe-

D.VARDA

Prilikom bušenja morskog dna za postavku stubova u izgradnji Luke Bar radovi su kasnili jer su se glave bušilice stalno začepljavale organskom materijom i nikako nijesu uspijevale da prodru do temeljnih stijena u morskom dnu. Inženjer Miodrag Miković je uradio detaljne i precizne analize organske materije koja je pravila problem progresiji bušenja. Nedvosmisleno je utvrdio da je problem bio 14 metara debeo „mat“ posidonije kroz koji su glave njihovih bušilica teško napredovale. Debljina ovoga sloja koji se nalazio iznad, ali i ispod morskog dna, ukazivao je na jednu od najstarijih livada Mediterana. U skladu sa danas poznatim naučnim saznanjima može se pretpostaviti da je njena starost između 3.000 i 14.000 godina – priča za Pobjedu reditelj, ronilac i ekolog Dušan Varda

Livade posidonije su izvor života u moru

na pretpostavljena starost „mata“ posidonije u moru ispred barske luke?

VARDA: Ovdje dolazimo do priče Miodraga Mikovića, legende ronjenja u Baru i inženjera koji je vodio podvodne radove na izgradnji barske luke krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina. Čika Mika „Munja“, kako smo ga od milošte zvali, bio

je jedan od pionira ronjenja u Crnoj Gori i osnivač prvog ronilačkog kluba „Jug“ u Baru. U privatnom „Pomorskom muzeju“ u svojoj kući u Šušanju imao je više hiljada eksponata izvađenih iz mora. Kada sam početkom devedesetih godina XX vijeka kao vođa multidisciplinarne ekspedicije za istraživanje podvodnog svijeta Crne Gore (iz kojeg je

D.VARDA

PODGORICA - Jedna od najdugovječnijih biljaka na planeti, koja je prema procjenama stručnjaka nekoliko puta starija od obližnje Stare masline na Mirovici, živi u moru ,,ispred“ Bara.

Da, upravo tako – barska je maslina stara 2.245 godina, a naslaga „mata“, iz kojeg milenijumima raste posidonija (Posidonia oceanica), koju zbog specifičnog ploda Italijani zovu „oliva di mare“, odnosno morska maslina, jedna je od najstarijih na Mediteranu i broji nekoliko hiljada godina!

Filmski reditelj, ronilac i ekolog Dušan Varda, koji je dao veliki doprinos da javnost spozna značaj ove neobične morske biljke i tajne njene dugovječnosti, kaže za Pobjedu da se posidonija - ili kako je u Crnoj Gori zovu murava - kao najrasprostranjeniji endem Mediterana, u nauci smatra jednom od najvažnijih biljaka Sredozemlja.

- Teško je ukratko opisati sve izuzetne funkcije koje ova biljka ima u ekosistemu mora i obale. Najjednostavnije bi bilo napraviti poređenje sa značajem koji tropske prašume imaju na kopnu - ali i tu, u mnogočemu, uloga murave u morskom ekosistemu ima daleko veću i značajniju ulogu. Njena dugovječnost, apsorpcija CO2 i proizvodnja kiseonika, zaštita od erozije plaža, stabilizacija morskog dna, proizvodnja nutritijenata i brojne druge karakteristike čine ovu biljku jedinstvenom u prirodi – kaže Varda.

Posidonija, dodaje Varda, predstavlja stanište za više od 2.000 poznatih morskih organizama koji neku fazu života vezuju za nju. Stoga se, ističe on, može reći da tamo gdje ima murave - život buja i razvija se daleko raznovrsnije i intenzivnije nego na područjima gdje ona ne postoji.

POBJEDA: Murava, dakle, stvara i kreira život gdje god živi, a njeno trajanje i životni ciklus priča su za sebe?

VARDA: Od svih karakteri-

Miodrag Miković u svom domu (1995. godine)

Miodrag Miković je legenda ronjenja u Baru i inženjer koji je vodio podvodne radove na izgradnji barske luke krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina. Čika Mika „Munja“, kako smo ga od milošte zvali, bio je jedan od pionira ronjenja u Crnoj Gori i osnivač prvog ronilačkog kluba „Jug“ u Baru

nastala i istoimena TV serija) ispitivao čika Miku o potopljenim brodskim olupinama i podvodnim pećinama koje je otkrio, on je stalno umanjivao značaj tih svojih otkrića naspram otkrića „ogromnih naslaga organske materije“ na kojoj leži Luka Bar. Tek dvije decenije kasnije, kada sam završavao master studije ekologije na PMF-u u Novom Sadu, sjetio sam se njegovih priča i potražio njegove bilješke koje je zavještao biblioteci u Baru.

Našao sam originalne dokumente, rezultate i zapažanja koja je on objavio u građevinskom časopisu „Izgradnja“ 1977. godine, i u skladu sa novim saznanjima objavio sam ih u vidu naučnog postera na naučnom skupu posvećenom morskim travama na Sardiniji 2015. godine.

POBJEDA: Što kažu dokumenti, kako je došlo do otkrića?

VARDA: Prilikom bušenja morskog dna za postavku stubova u izgradnji Luke Bar, radovi su kasnili jer su se glave bušilice stalno začepljivale organskom materijom i nikako nijesu uspijevale da prodru do temeljnih stijena u morskom dnu. Da bi objasnio ovaj problem koji do tada nije bio

zabilježen u građevinarstvu, Miković je uradio detaljne i precizne analize organske materije koja je pravila problem progresiji bušenja. Nedvosmisleno je došao do zaključka da je problem bio 14 metara debeo mat posidonije kroz koji su glave njihovih bušilica teško napredovale. Debljina ovoga sloja koji se nalazio iznad, ali i ispod morskog dna, ukazivao je na jednu od najstarijih livada Mediterana. U skladu

Zbog ploda je zovu „morskom maslinom“

Svijet podmorja

Neđelja, 16. januar 2022.

17

- pravom mediteranskom blagu, koje živi u moru kod Bara

Naučna mjerenja sprovedena na ovom području u posljednjoj deceniji nedvosmisleno ukazuju na to da su livade Posidonia oceanica u regresiji - nestaju brzinom koja je stostruko veća od brzine koja je potrebna za njihovu obnovu. Stoga se mnogo toga mora raditi na sprečavanju negativnog ljudskog uticaja, koji je glavni uzročnik odumiranja livada. Regulacija sidrenja manjih i većih brodova, ukidanje kanalizacionih ispusta, zabrana nasipanja plaža, betoniranja obale, odlaganja otpada, izgradnje na obali i stroge kontrole invazivnih vrsta, kočarenja i ostalih ribolovnih tehnika koje ugrožavaju livade - moraju postati svakodnevna praksa društva u cjelini, i bez ikakvih izuzetaka D.VARDA

S.VASILJEVIĆ

nekoliko hiljada godina

Dušan Varda

I odumrli listovi oživljavaju plaže

POBJEDA: Da li se mijenja odnos prema posidoniji, odnosno shvata njen značaj, i na koji način ova biljka može dodatno da doprinese samom razvoju turizma?

VARDA: Crna Gora bi morala da prepozna i razumije nesvakidašnje prirodne vrijednosti koje posjeduje. Botaničari znaju da Crna Gora ima najveći indeks biodiverziteta vaskularnih biljaka u Evropi, i zato obožavaju da dođu ovdje. Ako razumijete poentu kampanje „Wild Beauty“ koju smo radili prije 20 godina, shvatićete da pravi turisti traže netaknutu prirodu, koja je najveće blago Crna Gore. Zaštita posidonije jedna je od najboljih i najefikasnijih aktivnosti na putu ka sveobuhvatnoj zaštiti životne sredine. U najvećem broju EU zemalja sjevernog Mediterana više se ne praktikuje uklanjanje sa plaža odumrlog lišća posidonije koje more nagomilava na obali - jer i ono prestavlja posebno značajno stanište za brojne organizme i znatno umanjuje eroziju plaža.

Prosvijećeni turisti su često voljni sada da plate više za korišćenje plaže prekrivene naslagama morske trave, dok plaže gdje se ona uklanja izbjegavaju. Koliko vremena će još trebati da prođe da bilo ko to razumije u Crnoj Gori? Naša NVO MedCEM radi na tome.

sa danas poznatim naučnim saznanjima može se pretpostaviti da je starost ove livade između 3.000 i 14.000 godina!

Ove informacije sa velikim iznenađenjem je prihvatila naučna javnost skupa na Sardiniji, jer takva debljina mat-a nije zabilježena nigdje u Mediteranu - a pogotovo je bila potpuna nepoznanica da takvo nešto postoji u Crnoj Gori.

Na sreću, na skupu je jedan od govornika bio prof. dr Žerar Peržent (Gerard Pergent), vjerovatno najveći živi autoritet za posidoniju koji je potvrdio - njegova istraživanja u okolini Korzike ultrazvučnim sondama utvrdila su postojanje debljine od 13 metara posi-

donijinog mat-a, te nije vidio nijedan razlog zašto se u Crnoj Gori ne bi mogla nalaziti jedna od najstarijih poznatih livada Sredozemlja. Tada mi je rekao: ,,Imali ste sreću da su kod vas imali mogućnost korišćenja skupe građevinske tehnike za bušenje tako duboke sonde na ‘pravom mjestu’. Mi to uglavnom ne možemo da izvedemo jer je veoma skupo, zato koristimo ultrazvučne eho-sondere za dubinsko skeniranje dna“.

POBJEDA: Što su za Vas značila ova saznanja i kako su uticala na sam razvoj priče o zaštićenim zonama na moru?

VARDA: Meni su sve ove či-

Posidonija je u regresiji – nestaje mnogo većom brzinom nego što se prirodno oporavlja

Gotovo cijelo priobalje barske i budvanske opštine odlikuju izuzetno stare i zdrave livade morskih cvjetnica, od kojih je Posidonia oceanica predstavljala glavnu osnovu za nedavno proglašenje zaštićenog morskog područja Parka prirode Katič. Danas možda najatraktivnije i najvrednije stare livade nalaze se u okolini rta Ratac. Ovaj kopneni predio već ima status parka prirode, a NVO MedCEM koju ja vodim posljednjih decenija lobira da se ovdje zaštita sa kopna prenese i na morski dio njenice bile dodatni podstrek da se u proteklim godinama upustimo u proučavanje i promovisanje značaja posidonije i njene zaštite. Gotovo cijelo priobalje barske i budvanske

opštine odlikuju izuzetno stare i zdrave livade morskih cvjetnica, od kojih je Posidonia oceanica predstavljala glavnu osnovu za nedavno proglašenje zaštićenog mor-

skog područja Parka prirode Katič. Danas možda najatraktivnije i najvrednije stare livade nalaze se u okolini rta Ratac. Ovaj kopneni predio već ima status parka prirode, a NVO MedCEM koju ja vodim posljednjih decenija lobira da se ovdje zaštita sa kopna prenese i na morski dio. Livada koja se prostire oko Raca predstavlja dio jedne iste livade koja se prostire od Luke Bar do Crnog rta, a ona, kao što se iz svega gore navedenog može zaključiti, predstavlja jednu od najvećih prirodnih atrakcija i još nevalorizovanih bogatstava Crne Gore. Mislim da 99 odsto stanovnika opštine Bar zna za maslinu staru više od

Najrazvijeniji oblik biljaka na planeti POBJEDA: Posidonija je imala specifičnu evoluciju, pa je „odlučila“ da se sa kopna vrati u more?

VARDA: Murava ili posidonija uopšte nije morska trava, iako je tako svi zovu. Trave spadaju u najniži red biljaka, a posidonija pripada skrivenosjemenicama - najrazvijenijem obliku biljaka na planeti. One su, kao magnolifite, nastale na kopnu i razvijale se kroz milione godina, a onda je prije nekih IĆ AK 120 miliona godina jedna od njih „riješiD .

M la“ da se vrati u more - od nje je nastala Posidonia oceanica. Možemo reći da onoliko koliko su u evoluciji životinja na zemlji sisari koji su se vratili u more - delfini i kitovi - na višem stupnju razvoja od riba, toliko je i posidonija više na ljestvici prirode od algi i trava...

Mislite o tome, kada sljedeći put budete šetali plažom ili gledali u more...

Sjeme posidonije iz kojeg se nastavlja život ove nevjerovatne biljke

2.000 godina, jer predstavlja spomenik prirode i ikonično obilježje Bara. Ali svakako manje od 0,1 odsto Barana zna da se u moru ispred nje nalazi murava (oliva di mare), koja je vjerovatno duplo, a možda i petostruko starija od stare barske masline. Mislim da je došlo vrijeme da se Crna Gora definitivno okrene ka zaštiti prirode, a pogotovo zaštiti mora koje je u mnogo gorem stanju nego što najčešće imamo predstavu. Kada vidimo beskrajno, plavo i čisto more - pomislimo kako je još sve na planeti u redu. Nažalost, uopšte nije tako. A jedina istina jeste da će sve nas more i posidonija daleko nadživjeti. Naučna mjerenja sprovedena na ovom području u posljednjoj deceniji nedvosmisleno ukazuju na to da su livade Posidonia oceanica u regresiji - nestaju brzinom koja je stostruko veća od brzine koja je potrebna za njihovu obnovu. Stoga se mnogo toga mora raditi na sprečavanju negativnog ljudskog uticaja, koji je glavni uzročnik odumiranja livada.

Regulacija sidrenja manjih i većih brodova, ukidanje kanalizacionih ispusta, zabrana nasipanja plaža, betoniranja obale, odlaganja otpada, izgradnje na obali i stroge kontrole invazivnih vrsta, kočarenja i ostalih ribolovnih tehnika koje ugrožavaju livade - moraju postati svakodnevna praksa društva u cjelini, i bez ikakvih izuzetaka.

Igor PERIĆ

18

Arena

EP u rukometu

Neđelja, 16. januar 2022.

Velika pobjeda Crne Gore nad Sjevernom Makedonijom, sa Slovenijom za glavnu rundu

,,O nama treba snimiti film“ – ovih pet riječi, čiji je autor Nebojša Simić, opisuju sve što su crnogorski rukometaši prošli i uradili u proteklih 14 dana, zaključno sa sinoćnjom velikom pobjedom nad Sjevernom Makedonijom (28:24).

GOL.MK

,,Lavovi“ od čelika JUNAK POBJEDE: Nebojša Simić

Kad bi se zaista snimao film o ,,lavovima“, žanr bi bio drama, a u glavnoj ulozi upravo – Simić. Ono što je golman iz Bara radio u ,,Feniks areni“ u Debrecinu spada u domen čudesnih pojava. Čuvar mreže njemačkog Melsungena ,,skinuo“ je 13 šuteva, od kojih jedan sedmerac, opio Makedonce kad se ,,lomio“ meč i bio najzaslužniji za prvu pobjedu Crne Gore na EHF euru u Mađarskoj i Slovačkoj.

Naša reprezentacija sada lovi glavnu rundu. O drugom mjestu u grupi A odlučivaće sjutra od 18 sati u direktnom sudaru sa Slovenijom, koja je sinoć poražena od Danske - 34:23.

Crnoj Gori je dovoljan i bod budući da ima bolju gol razliku ,,minus 5“ naspram ,,minus 9“.

Iako bez selektora Zorana Roganovića koji je vodio jučerašnji trening pa ponovo dobio pozitivan nalaz testa na korona virus, i bez tri važna igrača (Miloš Božović, Stefan Čavor, Stevan Vujović), rukometna „Feniks arena“ u Debrecinu reprezentacija Crne Gore pokazala je da je psihološki jaka Gledalaca: 2.625 kao stijena.

Sudije: Gatelis i Mažeika (Litvanija) Crna Gora Fanatičnom borbom, srcem S. Makedonija Sedmerci: Sjeverna Makedonija 4 (3), Crna Gora 1 (1) velikim kao Lovćen, ,,lavovi“ su stigli do druge pobjede na Isključenja: Sjeverna Makedonija 4, Crna Gora 10 minuta evropskim prvenstvima i re16 17 vanširali se Makedoncima za CRNA GORA poraz na EP prije tačno četiri S. MAKEDONIJA godine.

Mitrevski ...........(10 odbrana) Matović...............................................Start Crne Gore bio je leteći – Tomovski ......(šest odbrana) Simić (12 odbrana i sedmerac) F. Vujović............................................tri puta je Miloš Vujović po- Velkovski ....................................6 Lazović ...............................................godio iz kontre, a desno krilo Kuzmanoski ...................... 5 (3) Đorgijev ....................................... Čepić .................................................. 1 Mirko Radović sa bekovske Taleski .......................................... 1 B. Vujović ........................................ 4 pozicije poslao projektil iza le- Mirkulovski ............................... 2 Radović ............................................ 2 đa Tomovskog.

Simonoski ................................... M. Vujović ................................. 6 (1) Kaluđerović......................................Problem za ,,lavove“ bila je igra Kuzmanovski .......................... 3 Simović ...............................................,,1 na 1“ i ,,2 na 2“ u odbrani, što Kosteski ....................................... 1 Georgijevski ..............................1 Ševaljević ....................................... 5 je koristio desni bek Serafi- Krstevski ...................................... B. Simić................................................mov da sa tri vezana gola sma- Peševski ..................................... 2 Lasica ................................................ 2 nji na 5:3.

Madžovski................................... Vujačić ................................................Anđelić ............................................. 6 Nijesu ni Makedonci imali Serafimov .................................. 3 Grbović ............................................ 2 rješenja za naš napad. Nakon Miševski ....................................... Selektor: Draško Mrvaljević odlične odbrane Simića, Miloš Selektor: Kiril Lazarov Vujović je efektno ,,zavrnuo“ za 6:3, a onda se ,,pojavio“ crno- mijenio je kompletnu bekov- Dok je Crna Gora imala igrača više Makedonci su prišli na gorski ,,X faktor“, Božo Anđe- sku liniju i probudio ekipu. lić, i sa dva vezana gola za 8:3 Mirkulovski i Kuzmanovski 12:11, s tim što su i ,,lavovi“ imali natjerao Kirila Lazarova da su rešetali mrežu ,,lavova“, ali dobru reakciju kad su bili brojje i naša selekcija znala da pro- čano slabiji. zatraži tajm-aut.

Legendarni desni bek, koji ne bije promijenjenu odbranu Branko Vujović pogodio je za 14:11, ,,povratnik“ Vasko Ševaigra na EP zbog povrede, pro- ,,crveno-žutih“.

24

Simić: Za ove momke bih udarao glavom u stativu Čuda je pravio Nebojša Simić na golu Crne Gore.

- Nijesam heroj ja, nego cijela ekipa. Ne mogu da opišem koliko sam ponosan na momke, igrali smo sa toliko energije i želje...

Imao sam problema sa leđima, išao na magnetnu

rezonancu i nedostaje mi kontinuitet treninga, a nijesmo imali ni kontrolne mečeve. Trebalo mi je vremena, a kada uđem u ritam pretvaram se u najbolju verziju sebe – rekao je Simić za TVCG. - Živim za ove trenutke,

28

ponosan sam bio kad smo pobijedili Dansku, kad smo savladali Srbiju, i sada kad smo pobijedili Makedonce – isto kao kad sam dobio sina. Simović je u tri popodne saznao da može da igra poslije pet dana bez treninga, Branko Vujović nije trenirao dva dana, a tako su se borili. Kad vidim njih, kako da ja ne ,,poginem“, pa udario bih glavom u stativu ako treba.

Komentar

Presudili Simić i promjena odbrane

Stevo Nikočević, trener RK Mornar 7

ljević za 15:12, da bi do kraja poluvremena naša selekcija još dva puta imala ,,plus 3“ – 16:13 i 17:14.

Ipak, Kuzmanovski iz sedmerca i Velkovski su smanjili na 17:16, a Simić je u finišu poluvremena spriječio izjednačenje.

Makedonci su na startu nastavka s igračem više ipak došli do egala, ali čelična Crna Gora nije se dala slomiti.

Sjajno su igrali naši bekovi, a ulaskom Nebojše Simovića, koji ove sedmice nije odradio ,,pošten“ trening, i promjenom sa 5-1 na 6-0, i odbrana je postala mnogo čvršća.

Izdržali su naši rukometaši i kad su imali dva igrača više, a onda su Anđelić, pa Ševaljević vraćali ,,plus 3“.

Lazarov je kod 24:21 tražio tajm-aut, ali bio je to samo uvod u spektakl u režiji Nebojše Simića. Tri odbrane vezao je sjajni Baranin i ,,ubio u pojam“ Kuzmanovskog.

- Idemo ,,na glavu“ – motivisao je v. d. selektora Draško Mrvaljević igrače na tajm-autu.

Kuzmanovski je ,,bombom“ prekinuo crnu seriju Makedonaca, da bi Ševaljević iz šosea (kapitenski preuzimao odgovornost) i Marko Lasica iz loba doveli ,,lavove“ na korak od pobjede (26:22).

Kad se nakon gola Peševskog pojavio strah da bi Makedonci mogli da unesu neizvjesnost, opet se razgoropadio Nebojša Simić – odbranio je šut Velkovskom, pa kontru Kuzmanovskom, kojem je toliko ,,ušao u glavu“ da je ovaj promašio i sedmerac.

Velika pobjeda više nije mogla da izmakne...

N. KOSTIĆ

Očekivao sam pobjedu, mogla je još lakše da se izvojeva.

Ono što je trebalo da se desi od početka meča, desilo se u drugom poluvremenu – to je promjena odbrane, iz 5-1 koja je bila šuplja i neorganizovana, u 6-0. U početku je išlo kako treba, imali smo nekoliko presječenih lopti i kontri. Selektor Makedonije je potom ubacio Mirkulovskog i Kuzmanovskog koji su vrlo dobro rješavali situacije ,,1 na 1“ i to nam je zadavalo probleme, ali i njihova odbrana je bila loša u prvom poluvremenu, dali smo više golova i imali prednost. Ulaskom Simovića, koji je možda trebalo da igra od starta, i promjenom u 6-0, dobili smo strašnu odbranu. Vidjelo se i da je golman pola ekipe, a naš Simić je briljirao. Moram da istaknem kapitensku ulogu Ševaljevića, koji je lucidnim golovima preuzimao odgovornost u teškim trenucima. Anđelić je proradio, a treba naglasiti da mnogo bolje igra na odbrane 5-1 i 3-2-1, nego na 6-0. Ono što nam nedostaje i što bih volio da vidim protiv Slovenije, koja će vjerovatno igrati odbranu 6-0, je da proradi Branko Vujović, odnosno da mu naš napad pomogne da se ,,digne“ i ,,pukne“, jer ima top u ruci. Možda je trebalo i više da odmara, posebno u prvom poluvremenu kada je lakše mogao da se mijenja, jer je Risto Vujačić mnogo bolji odbrambeni igrač od njega. Uz pametnu odbranu svih 60 minuta i učinak Simića iz drugog poluvremena s Makedoncima, možemo da se nadamo povoljnom rezultatu u narednom meču. Igrački je Slovenija u prednosti, ali i Mađarska je bila protiv Holandije, pa je izgubila.

Mrvaljević: Ova ekipa može da bude velika Draško Mrvaljević je ponovo vodio crnogorske rukometaše s klupe u odsustvu Zorana Roganovića.

- Momci su se borili fantastično. Odigrali smo taktički dobro, naravno, bilo je padova, ali igrači su se držali stvari koje smo dogovarali. Bili smo toliko disciplinovani da neki nijesu htjeli da idu na šut koliko sam tražio da čuvaju loptu i igraju kao ekipa. U drugom poluvremenu smo zgusnuli odbranu, a Simić je bio odličan. Vidi se sa koliko želje i volje igra ova ekipa.

Anđelić je konačno pokazao da može da vodi tim. Uz sve peripetije koje smo imali, zaslužili smo ovu pobjedu i sve zasluge idu igračima, koji imaju ogromno srce. Nećemo da igramo više na kartu želje, treba da igramo rukomet, da dobijamo duele ,,1 na 1“ i ,,2 na 2“, a ova ekipa može da bude velika – rekao je Mrvaljević.

Rezultati i tabele GRUPA A S. Makedonija - Crna Gora Slovenija - Danska

24:28 23:34

1. Danska 2 2 0 0 2. Crna Gora 2 1 0 1 3. Slovenija 2 1 0 1 0 0 2 4. S. Makedonija 2 Sjutra 18.00 - Crna Gora - Slovenija 20.30 - S. Makedonija - Danska

64:44 49:54 50:59 49:55

4 2 2 0

GRUPA B Danas 18.00 - Portugal - Mađarska 20.30 - Island - Holandija GRUPA C Francuska - Ukrajina Hrvatska - Srbija 1. Francuska 2 2 0 2. Srbija 2 1 0 3. Hrvatska 2 1 0 4. Ukrajina 2 0 0 Sjutra 18.00 - Ukrajina - Hrvatska 20.30 - Francuska - Srbija

36:23 23:20 0 1 1 2

63:45 51:46 45:47 46:67

4 2 2 0

GRUPA D Danas 18.00 - Njemačka - Austrija 20.30 - Bjelorusija - Poljska GRUPA E Češka - BiH Španija - Švedska 1. Španija 2 2 2. Švedska 2 1 3. Češka 2 1 4. BiH 2 0 Sjutra 18.00 - BiH - Španija 20.30 - Češka - Švedska

0 0 0 0

27:19 32:28 0 1 1 2

GRUPA F Slovačka - Litvanija Norveška - Rusija 1. Rusija 2 2 0 2. Norveška 2 1 0 3. Slovačka 2 1 0 4. Litvanija 2 0 0 Sjutra 18.00 - Slovačka - Rusija 20.30 - Litvanija - Norveška

60:54 58:50 53:47 37:57

4 2 2 0

31:26 22:23 0 1 1 2

52:49 57:48 56:61 53:60

4 2 2 0

Neđelja, 16. januar 2022.

Arena

Sportski miks

19

Poraz ,,plavih“ od favorita iz Bukurešta u 10. kolu Lige šampiona

Rukometašice Budućnost Bemaxa poražene su od Bukurešta 28:20 (15:9) u 10. kolu grupne faze Lige šampiona.

Podgoričanke su do 16. minuta bile u egalu sa favoritom iz Rumunije (6:7), ali zbog velikog broja propuštenih šansi iz čistih pozicija (plus dva promašena sedmerca) dozvolile su gošćama da se razigraju.

Kristina Neagu (do odmora postigla šest golova) i drugarice u posljednjih 14 minuta dale su osam, a primile tri gola. U ovom periodu igre golmanka Jelena Grubišić unijela je nesigurnost kod naših rukometašica.

Očigledno je ,,plavima“ falila rotacija, a protiv snažne odbrane (Broh, Klikovac, Arntcen, Ramusović…) nijesu imale puno šansi u pozicionom napadu.

Istina, drugo poluvrijeme otvorile su sa dva brza gola (11:15), uspjele su koliko-toliko da stabilizuju napad i u 40. minutu spuste razliku na tri gola (17:14).

Dva minuta kasnije izabranice Bojane Popović iskoristile su dvije vezane greške rivala i približile se na dva gola zaostatka (18:16). Trener Bukurešta bio je prisiljen da zatraži tajm-aut, a odgovor je brzo stigao. Broh iz kontre (nakon tehničke greške) i Arntcen vratile su razliku na ,,plus 4“ (20:16, 44. minut). Propustile su domaće, nakon mini serije gošći ponovo da uhvate priključak, a novim greškama dozvolile su rivalkama da dođu do visokih 22:16 na 13 minuta prije kraja utakmice... ,,Plave“ su, inače, od 42. minuta, kada su stigle na dva gola zaostatka,

D. STARČEVIĆ

I oslabljene se hrabro držale Dvorana ,,Bemax arena“ Igrano bez prisustva publike

Budućnost B.

20

5

sedmeraca u sedam zicera promašile su ,,plave“

13

tehničkih grešaka napravile su naše djevojke

postigle četiri gola.

Najefikasnija u našem timu bila je Ivona Pavićević sa sedam

Sudije: Mitrevski i Todorovski (S. Makedonija).

9

Sedmerci: Budućnost Bemax 7 (2), Bukurešt 3 (2) Isključenja: Budućnost Bemax 6, Bukurešt 8. minut

Bukurešt

15

28

BUDUĆNOST BEMAX

BUKUREŠT

Atingre ......................(pet odbrana) Babović ..................(dvije odbrane) J. Kadović ............(jedna odbrana) Ćorović .................................................. Pletikosić ............................................. 3 J. Vukčević .......................................... 1 Popović ................................................. Marsenić ............................................... Ražnatović........................................... Bulatović .............................................. 4 Anđušić ................................................. N. Kadović ............................................ Pavićević .............................................. 7 Kepić ...................................................... 4 N. Vukčević ......................................... 1

Grubišić (četiri odbrane + tri sedmerca) Davidsen .....................(tri odbrane) Da Silva Vieria ..................................1 Arntcen ............................................... 3 Larsen Aune ..................................... 2 Neagu .................................................. 7 Stoica ....................................................1 Klikovac................................................ Omoregi ............................................. 3 Karmen Martin ............................... 2 Dindiligan .......................................... 2 Broh ...................................................... 5 Dembele Pavlović .........................1 Ailinkaio ............................................... Ramusović .........................................1

Trener: Bojana Popović

Trener: Adrijan Vasile

Popović: Težak period za nas Oslabljena Budućnost nije mogla da parira jakom Bukureštu. Tanka klupa i umor presudili su našim rukometašicama.

- Imali smo mnogo problema u pripremi ovog meča zbog korona virusa i povreda igračica koje nijesu bile u sastavu. Samo ću pričati o

golova, kod gošći odskočila je Neagu (šut 14-7), a golmanka Grubišić odbranila je čak tri sedmerca.

- Nijesmo baš dobro upale u

Reprezentativac Dušan Matković najavljuje premijerni duel sa Mađarskom u SL

utakmici protiv CSM Bukurešta, djevojke su se borile u najvećem dijelu meča i dale koliko su mogle. Stvorili smo mnogo šansi, ali ih nijesmo iskoristili. Nijesmo koristili ni sedmerce, tako da je ovaj rezultat logičan epilog. Imamo mlad tim, mnoge igračice nemaju

iskustva igranja u Ligi šampiona. Kada se stvore šanse, želim da djevojke budu relaksirane i onda će realizacija biti bolja. Moramo da igramo do kraja grupne faze u ovom sastavu i borimo se do kraja, iako je ovo težak period za nas - kazala je Bojana Popović.

meč, mislim da je bilo malo više nervoze, a imale smo i veliki broj promašenih zicera što nas je koštalo boljeg rezultata.

Uspjele smo u drugom polu-

Ruski teniser bolji od Mareja

vremenu da se približimo, ali iskusniji tim je znao da sačuva i uveća razliku. Borile smo se, htjele smo da idemo korak naprijed, a ovo nam je samo

lekcija da u sljedećem meču budemo sigurnije i poslušamo savjete našeg trenera – kazala je Andrijana Popović.

A. M.

Svjetski kup

Veliki je motiv kada ispred Karacev Lara najbrža u spustu sebe imate uspješnu ekipu osvojio Sidnej

PODGORICA – Vaterpolo reprezentativci su „u pogonu“, spremaju se za 18. januar i prvi zvanični meč u 2022. ,,Ajkule“ će na startu Svjetske lige odmjeriti snage u gostima sa Mađarskom, a selektor Vladimir Gojković danas će objaviti spisak za premijerni ovogodišnji duel.

- Počeo je novi olimpijski ciklus koji će trajati kraće od prošlog.

Reprezentacija se okupila, očekuje nas prva zvanična utakmica. Motivisani smo da damo maksimum i odigramo što bolje. Naravno, od nekih stvari zavisimo, prije svega od zdravstvenog biltena, testiraćemo se i nadamo se da ćemo što manje biti pozitivni, a u što jačem sastavu otići u Mađarsku – kazao je Dušan Matković.

Selektor Gojković na početku priprema objavio je širi spisak reprezentativaca koji će konkurisati i za Svjetsku ligu i Svjetsko prvenstvo u Kini u maju mjesecu. Očigledno je da je Gojković podmladio tim, na spisku nijesu Draško Brguljan i Aleksandar Ivović,

Aslan Karacev osvojio je titulu u Sidneju. Ruski teniser je za sat i 32 minuta u finalu savladao Endi Mareja 6:3, 6:3. Prvi nosilac lako je došao do titule, treće u karijeri, a Britancu za utjehu ostaje nada da bi na prvom gren slem turniru mogao da dogura daleko. Karacev je bio prošlogodišnji polufinalista Australijan opena.

R. A.

Lara Gut-Behrami dominirala je u spustu Svjetskog kupa u austrijskom Zauhenseu.

Bez obzira na to što je švajcarska skijašica imala ozbiljnu konkurenciju u Njemici Kiri Vidl (zaostala deset stotinki), dileme nije bilo ko će trku završiti kao prvi. Treće mjesto osvojila je Austrijanka Ramona Zibenhofer (44 stotinke slabija od najbolje), a četvrta je bila Nadija Delago (52 stotinke).

Sofija Gođa, vodeća ove sezone, pala je pri kraju staze, kada je izgubila kontrolu i udarila u zaštitnu ogradu. U ukupnom

plasmanu Svjetskog kupa Amerikanka Mikaela Šifrin je vodeća sa 966 bodova, druga je Petra Vlhova (917), treća Gođa sa 657 bodova...

R. A.

Svjetski kup (spust) a u odnosu na Olimpijske igre u Tokiju izostao je Stefan Vidović. Upravo će prva provjera protiv osvajača bronzanog odličja na posljednjim OI pružiti neke odgovore.

- Ne znamo u kakvom će sastavu Mađarska da nastupa, ali daćemo maksimum. Veliki je motiv kada ispred sebe imate ekipu koja je uspješna. Uz to, ova reprezentacija ima vrhunske pojedince, možda čak i najbolje na svijetu. Što je dodatni motiv da odigramo još jače.

Matković je u sjajnoj formi, odlično igra za Primorac, ustalio se u reprezentaciju i skoro je izvjesno da će kada se završi sezona potražiti ino angažman.

Mnogi klubovi, očekivano, zainteresovani su za usluge našeg reprezentativca.

- Kao što sam i ranije pričao, poslije ove sezone želja mi je da odem u inostranstvo. Ostvareni su prvi kontakti sa nekim klubovima, ali nema ništa konkretno – jasan je Matković.

A. M.

Krihmajer slavio na kultnoj stazi Austrijanac Vinsent Krihmajer pobjednik je šestog spusta sezone u Svjetskom kupu – do druge pobjede od 2019. stigao je u Vengenu, na stazi Lauberhorn.

Krihmajer je najdužu stazu u Svjetskom kupu, dugu 4,45 kilometara, prošao u vremenu 2:26.09.

Trostruki pobjednik legendarne staze Beat Fojc bio je drugi, sa 34 stotinke zaostatka. Treće mjesto pripalo je Dominiku Parisu.

Vodeći u Svjetskom kupu Marko Odermat bio je četvrti, a bez postolja je ostao Aleksander Amot-Kilde.

U poretku spusta vodi Paris sa 316 bodova, a Odermat je prvi u generalnom plasmanu sa 1.075 bodova. Danas je na programu slalom.

R. A.

Arena

20 Sportski miks

Najbolja crnogorska odbojkašica Tanja Bokan napustila Poljsku i potpisala za njemački Potsdam

SC Derbi tek u finišu poklekao u duelu sa Partizanom, u jed

Zamalo šokira I. MANDIĆ

Neprekidna je volja za dokazivanjem

Neđelja. 16. januar 2022.

PODGORICA – Samo nekoliko dana nakon što je sporazumno raskinula ugovor sa poljskim Palacom iz Bidgošća, Tatjana Bokan je već našla novi klub – najbolja crnogorska odbojkašica je potpisala za njemački Potsdam.

Potpisala je ugovor do kraja sezone sa klubom iz istoimene prijestonice savezne države Brandenburg, grada koji se nalazi oko 25 kilometara jugozapadno od Berlina.

- Njemačka je već 11. zemlja u kojoj ću igrati, a Potsdam je moj 14. klub u karijeri. A volja za dokazivanjem je neprekidna – kazala je Tanja Bokan.

Potsdam je osnovan 1996. godine, a član je elitnog ranga od sezone 2009/10. Nikada nije osvojio trofej, uglavnom je bio plasiran u sredini tabele, a prošle sezone je eliminisan od šampiona Drezdnera. Potsdam je trenutno šesti na tabeli sa sedam pobjeda i tri poraza…

- Imamo mladi tim, ali sa puno igrača koji imaju veliki potencijal. Cilj je da se plasiramo u plej-of (prvih osam) sa što bolje pozicije. A tamo želimo da priredimo neko iznenađenje – dodala je naša odbojkašica.

Dolaskom Tanje Bokan, Potsdam treba da riješi probleme na prijemu servisa, koji su nastali poništavanjem ugovora, zbog zdravstvenih razloga, sa Austrijankom Srnom Marković, a koja je trebalo da zauzme mjesto povrijeđene Ane Eskamile, zbog čega je njemački tim bio ostao na samo dva primača, Konstantinu Vlahaki i Lauru Emonts.

- Tatjana je veoma iskusna igračica, koja je klasu dokazala u najboljim ligama svijeta. Već od prvog treninga je izazvala oduševljenje među saigračicama. Ali, trebaće još neko vrijeme da se vrati u pravi kolosjek nakon dva mjeseca pauze. Među-

tim, ona pokazuje veoma profesionalan odnos i uradiće sve da pomogne timu što je više moguće – rekao je trener Potsdama Giljermo Naranjo Ernandes.

Tanja Bokan je sezonu počela u Bidgošću, ali je za poljski tim odigrala samo sedam utakmica. Sredinom novembra prošle godine, naime, operisala je slijepo crijevo. Međutim, tokom operacije je ustanovljeno da bolovi koje je Tanja imala nijesu uzrokovani upalom slijepog crijeva, već da je imala rupturu grafovog folikula, zbog čega je došlo do obimnog krvarenja, a krv je ostala u stomaku. S obzirom na to da je pred njom bio period oporavka od operacije, Tanja i Palac su odlučili da sporazumno raskinu ugovor.

Tanja je u Poljsku stigla nakon godine pauze u igračkoj karijeri, uzrokovane odustajanjem njenog posljednjeg kluba od Prve lige, italijanske Kazerte, zbog finansijskih problema, ali prije svega zbog porodičnih razloga i smrtnog slučaja u porodici.

Ponikla u ekipi Luke Bar, 33-godišnja Baranka je igrala i za subotički Spartak, Soverato, Pezaro (Italija), Miluz, Kan (Francuska), Azerail (Azerbejdžan), Hamamicu (Japan) i Pepsivo (Indonezija), Džeđang (Kina) i Čeri Tigo Krosovers (Filipini).

S. J.

Crnogorska odbojkašica promijenila klub u Rumuniji

Marija Milović u Rapidu PODGORICA – Marija Milović ostaje u Rumuniji, ali će u nastavku sezone igrati u drugom klubu – crnogorska odbojkašica se rastala sa Voluntarijem, a u drugom dijelu prvenstva će igrati za Rapid iz Bukurešta.

Crnogorska reprezentativka je u Voluntariju provela sezonu i

po, a u prethodnoj polusezoni je u tom klubu igrala zajedno sa još dvije bivše odbojkašice Luke Bar, Dijanom Vuković i Melisom Cenović.

Prije dolaska u Rumuniju, najbolja crnogorska odbojkašica je četiri godine igrala u Francuskoj, u Evreu, Sen Rafaelu, Kaleu i Venelu. Ponikla u ekipi Luke Bar, Marija je igrala još i

u beogradskom Poštaru i poljskom Pilu. U karijeri ima 12 osvojenih trofeja.

Sa Lukom Bar ima dvije titule (2013, 2014) i četiri Kupa (2011, 2012, 2013, 2014), sa beogradskim Poštarom ima po dvije duple krune (2008, 2009), a sa Venelom i Sen Rafaelom Kup Francuske 2017, odnosno 2019. godine…

S. J.

Dvorana „Morača“ Igrano bez publike.

Sudije: Hordov, Radojković i Hadžić.

PODGORICA – Malo je nedostajalo da SC Derbi šokira Partizan i napravi prvorazredno iznenađenje protiv jednog od favorita ABA lige – vodili su odlični ,,studenti“ tokom većeg dijela meča, imali su pola koša prednosti (82:81) na dva minuta i 16 sekundi prije kraja, ali nijesu izdržali, pa je Partizan upisao očekivanu pobjedu, ali ubjedljiviju nego što je to zaslužio (93:83).

SC Derbi je promašio sva četiri šuta za tri poena u posljednja dva minuta (Andrija Slavković, Nikola Pavlićević, Džastin Edvards, Flečer Megi), a barem jedna pogođena trojka je mogla biti presudna na tijesnom rezultati. Na 83:82 za goste, a nakon promašenog šuta Pavlićevića iza perimetra, Kenan Kamenjaš se našao na parketu u reketu, izgledalo je da fauliran, ali se sudije nijesu oglasile. U kontri je Ledej pogodio trojku za 86:82, 63

Megi 10 Pavlićević 10 Ivanović 2 Slavković 13 Hadžibegović 2 Starovlah 2 Vujisić Baćović 4 Edvards 18 Ilić 2 Kamenjaš 20 Bujukčangaz -

83

(24:22, 19:19, 24:20, 16:32)

75% (20-15) 64% (39-25) 21% (29-6)

PODGORICA – Kuća košarke.

Igrano bez prisustva publike.

Sudije: Radinović, Vuković, Bajrović. Rezultat po četvrtinama: 17:32, 28:26, 18:25, 18:23.

MILENIJUM: Kojičić, Titić 16 (6-4), Popović 3, Vuković 1 (2-1), Bogojević 12, Karamanga, Jovićević, Gavranić 22, Žugić 6, Dragojević Jovanović 6 (2-2), Mališić 15 (3-3).

BUDUĆNOST VOLI: Kobs 22 (5-3), Atić 12, Šehović 12 (3-3), Micov, Barović 14 (22), Tarolis 17 (4-4), Z. Nikolić, Jagodić-Kuridža 11 (4-2), Drobnjak 6, Popović 12 (2-2).

Košarkaši Budućnost Volija su prvi polufinalisti Kupa Crne Gore – izabranici Aleksandra Džikića su u četvrtfinalu, očekivano i lako, eliminisali podgorički Milenijum sa 106:81.

Meč je odigran u danu kada je Budućnost trebalo da igra meč

sekunde prije kraja, a isti igrač sa penala odlučio meč (88:82), nešto više od 32 sekunde prije kraja.

Partizan je u ,,Morači“ stigao do 13. pobjede, uz dva poraza, dok SC Derbi sada ima skor 5-9.

Pred Podgoričanima je serija mečeva sa lakšim rivalima, počev od Splita kod kuće, protiv kojih SC Derbi traži pobjede da osigura željeni opstanak u debitantskoj sezoni ABA lige…

tas Tarolis (17), Filip Barović (14), Edin Atić, Suad Šehović, Petar Popović (po 12) i Marko Jagodić-Kuridža, koji je imao i dabl-dabl učinak zbog deset skokova, uz pet asistencija. Po osam asistencija su upisali Popović i Igor Drobnjak.

Na drugoj strani, najbolji je bio Nemanja Gavranić sa 22 poena (16-10 iz igre), Pavle Titić je dodao 16, Dimitrije Mališić 15, a Aleksandar Bogojević 12.

Interesantno, Milenijum je imao skok više od Budućnosti (32-31), a sedam više ofanzivnih (9-2). „Plavi“ su imali skoro 50 odsto šuta za tri poena (2914) i čak 31 asistenciju…

Preostali mečevi četvrtfinala su na programu 18. i 19. janua-

83% (23-19) 65% (34-22) 48% (21-10)

Panter Ledej Avramović Koprivica Smailagić Mur Glas Lesor Trifunović Madar

17 12 14 2 4 15 9 12 3 5

PREDNOST U SKOKU

SC Derbi je u prvom poluvremenu, u kojem se osam igrača upisalo u strijelce, imao bolji skok od gostiju (15-12), posebno ofanzivni (7-3), zahvaljujući čemu je i imao koš prednosti na polovini meča.

Slavković je pogodio uz faul za 9:6, uzvratio je Lesor sa dva koša, a onda je Ledej trojkom kompletirao seriju Partizana za vođstvo od 13:9, nakon pet

Golden Stejt deklasirao Čik

Vučević na

Budućnost rutinski do finalnog turnira u Splitu, u ABA ligi, ali je meč odložen zbog pozitivnih slučajeva na korona virus u hrvatskom timu, pa su „plavi“ iskoristili pauzu da rutinski odrade posao u nacionalnom Kupu.

Protiv Milenijuma je Džikić odmarao nekoliko igrača, pa u rosteru nijesu bili Di Džej Sili i Vili Rid, dok u igru nije ulazio Vladimir Micov, kao ni povrijeđeni Zoran Nikolić.

Budućnost je vodila od prvog do posljednjeg minuta, a u finišu je bio i maksimalan 31 poen prednosti za „plave“ – 95:64.

Džikić je minutažu skoro ravnomjerno rasporedio na preostalih osam igrača, i svi su se, naravno, upisali u strijelce.

Najefikasniji je bio Džastin Kobs sa 22 poena (10-8 iz igre), a dvocifreni su bili još Dona-

za 1 za 2 za 3

Skokovi 26 (6+20) 34 (15+19) Blokade 4 Asistencije 19 15 Ukradene lopte 6 7 12 Izgubljene lopte 13 Faulovi 22 19

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za košarkaše Milenijum 81 Budućnost Voli 106

93

Čikago je doživio neočekivano težak poraz kod kuće od Golden Stejta 138:96, a najbolji u trećem porazu Bulsa u posljednja četiri meča bio je Nikola Vučević – crnogorski centar je upisao 19 poena (šut iz igre 13-9), 14 skokova, pet asistencija i tri blokade.

ra, a sastaju se Podgorica–Sutjeska, Primorje – Mornar Barsko zlato i Jedinstvo–Lovćen.

Međutim, pitanje je da li će se i koji od tih mečeva odigrati u tom terminu, s obzirom na to da je skoro kompletno deveto

kolo odloženo zbog pozitivnih slučajeva korona virusa u većini ekipa (odigran je samo jedan meč, Podgorica je savladala Danilovgrad 99:77).

Trofej u Kupu brani Budućnost Voli.

S. J.

Za manje od sedam minuta igre, upisao se i Marko Simonović, koji je meč završio sa osam poena, četiri skoka i ukradenom loptom.

Golden Stejt su do 31. pobjede u sezoni vodili Džonatan Kuminga sa 25 poena, Endrju Vigins sa 21 i Stef Kari sa 19. U redovima Čikaga najefikasniji je bio Kobi Vajt sa 20 poena, Demar Derozan je meč završio sa 17 poena i sedam asistencija.

Voriorsi su drugi na tabeli Zapadne konferencije, imaju 31 trijumf i 11 poraza. Bulsi su lideri Istoka sa skorom 27-13.

Košarkaši Dalasa su pobijedili Memfis sa 112:85, predvođeni Lukom

Arena

Neđelja. 16. januar 2022.

Sportski miks

21

dinom meču 16. kola Admiralbet ABA lige Ilija Spasojević nakon godinu i po pauze fudbala u Indoneziji nastavio da igra u velikom ritmu i lider je na listi strijelaca

ali favorita Žakelj: Ponosan sam Trener SC Derbija Andrej Žakelj je bio zadovoljan izdanjem svog tima na meču sa Partizanom.

- Nadam se da će ovakav pristup biti na utakmicama koje su nam potrebne, protiv direktnih konkurenata. Ponosan sam na to kako su igrači, poslije svega što smo prošli u posljednje vrijeme, reagovali i kakva im je bila energija…Spremili smo utakmicu koliko je bilo moguće, kontrolisali smo veći dio susreta. Na kraju to što se desilo je malo umor, malo koncentracija i u velikoj mjeri kvalitet Partizana – rekao je Žakelj.

Obradović: Nije bilo energije Željko Obradović, trener Partizana, čestitao je SC Derbiju na izvanrednoj utakmici.

- Na kraju se završilo 10 razlike, a uspjeli smo da odigramo najbolje posljednjih nekoliko minuta i pobijedili. Nije bilo dovoljno energije, ni previše onoga što je u sportu najvažnije - želje i koncentracije. Dokaz toga je nevjerovatan broj skokova SC Derbija, a meni kao treneru je još važnije što su sve “ničije” lopte bile njihove. Ne znam razlog zbog čega smo veliki dio utakmice igrali na taj način. Moguće je da je došlo do zamora – kazao je najtrofejniji evropski trener.



Nakon 18 mjeseci pauze zbog povrede koljena, na teren se vratio Aleksa Ilić, koji je odigrao nepuna četiri minuta u drugoj četvrtini i upisao dva poena sa linije bacanja i asistenciju

i po minuta igre. Nakon dvije uzastopna trojke Megija, Podgoričani su poveli 17:15, a onda i 19:15, kada je Megi pogodio za dva poena. SC Derbi je tu prednost imao u još dva navrata, ali je Glas smanjio zaostatak na posjed.

U drugoj četvrtini su Podgoričani pokvarili procenat šuta za dva poena, ali borbenom igrom u odbrani i boljim skokom ,,studenti“ nijesu dozvolili Partizanu da stekne prednost, iako su gosti zadržali dobar procenat šuta za dva poena, i pogodili dvije trojke iz četiri pokušaja.

Cijeli kvartal se igralo koš za koš, ekipe su se smjenjvale u vođstvu, ne većem od tri poena, ali je Kamenjaš donio prednost

SC Derbiju na odmoru (43:41).

PAD U FINIŠU

SC Derbi je silovito otvorio drugo poluvrijeme, nakon nešto više od dva minuta je stigao do najveće prednosti, kada je Kamenjaš pogodio u kontri za 52:44. Kratko je, međutim, trajalo to vođstvo, jer je Partizan za dva i po minuta poravnao (54:54). To, međutim, nije obeshrabrilo domaće, koji su u finišu kvartala došli do šest poena prednosti (67:61). Partizan je preokrenuo nakon šest minuta igre u posljednjem kvartalu (76:74), i u naredna dva minuta se igralo koš za koš. SC Derbi izdržao je do 82:81, kada su do izražaja došli kvalitet i iskustvo ,,crno-bijelih“…

S. J.

Neuništivi ,,Spasogol“

PODGORICA – „Ovaj čovjek je neuništiv“ – dobro poznata rečenica iz kultnog filma „Ko to tamo peva“ možda najbolje opisuje Iliju Spasojevića.

Nekadašnji mladi crnogorski reprezentativac, koji već punu deceniju nastupa u Indoneziji, gdje je stekao nevjerovatnu slavu, ponovo je u žiži javnosti.

Iako je baš ova azijska zemlja imala možda i najdužu pauzu u fudbalu zbog pandemije korona virusa, povratkom fudbala, vratio se i Spasogol u punom sjaju! Spasojević je udarna igla Balija, koji nakon nešto slabijeg starta ponovo juri ka vrhu, a sa njegova dva gola Bali je u okviru 18. kola Lige 1 Indonezije savladao Barita Puteru (3:0) i prišao lideru na pet bodova.

- Ove sezone igramo po nekom sistemu „toplo-hladno“. Bilo je promjena u ekipi koje su se odrazile na igru tima, jer se pojedine novajlije još adaptiraju. Na kraju prve polusezone vezali smo tri utakmice bez pobjede, ali na prve dvije utakmice u drugom dijelu sezone smo djelovali kompaktno, tako da su stigle pobjede nad Baritom od 3:0 i nad Persibom 1:0.

Nadam se da ćemo nastaviti pobjedničkim tempom – rekao je na početku razgovora za Pobjedu Ilija Spasojević.

RAD DONIO GOLOVE

Kako je igrati fudbal nakon tolike pauze?

- Sigurno da nije lako, jer je u Indoneziji bila iznenađujuće

Rezultati Šarlot–Orlando Detroit–Toronto Indijana–Finiks Filadelfija–Boston Čikago–Golden Stejt Majami–Atlanta San Antonio–Klivlend Memfis–Dalas Sakramento–Hjuston

109:116 103:87 94:112 111:99 96:138 124:118 109:114 85:112 126:114

bio Dža Morant sa 19 poena, Dezmond Bejn je ubacio 16, a Kajl Anderson 12 poena.

S. J.

duga pauza, skoro godinu i po bez fudbala. Srećom naporno sam trenirao znajući da ćemo kad-tad početi i drago mi je da mi se individualni rad i posvećenost u doba pandemije sada vraćaju golovima i dobrim igrama – objašnjava Spasojević.

Fudbalska ikona Indonezije objašnjava i trenutnu situaciju u toj zemlji sa kovidom…

- Situacija je sada pod kontrolom. Naravno, karantin deset do 14 dana je obavezan pri ulasku u državu i vakcinisalo se skoro 60 odsto stanovništa, što nije mali broj s obzirom na to da država broji preko 270 miliona stanovnika. Još uvijek igramo pred praznim tribinama, ali uskoro se očekuje publika, makar u određenom broju – ističe Ilija.

Početak sezone donio je sjajne stvari. Ilija je sa 14 golova prvi strijelac lige, nedavno je postao i najbolji golgeter Balija u istoriji kluba, jer niko nije prešao granicu od 50 golova.

- Trenutno sam prvi strijelac lige, ali ne opterećujem se time, samo pokušavam da uživam u fudbalu i da dam sve od sebe na svakoj utakmici.

Naravno, drago mi je što sam postao najbolji strijelac Bali junajteda u istoriji sa trenutno 53 gola. Međutim, još sam gladan novih golova, pobjeda i trofeja iako sam u 35. godini – u svom stilu dodaje sjajni napadač.

VELIKA BORBA

Kakve su ambicije Balija ove sezone?

- Mi smo branioci titule i ambicije su i ove godine šampi-

onske. Međutim, moram da priznam da je ove sezone konkurencija mnogo jača nego te 2019. godine kad smo podigli trofej. Čak pet ekipa se odvojilo na vrhu sa približnim brojem bodova i vjerovatno će se na šampiona čekati do samog kraja prvenstva – podvukao je Spasojević.

Spasojević je prethodne sezone (prije skoro dvije godine, jer je u Indoneziji bila velika pauza zbog korone) osvojio titulu sa Balijem, koja je za njega bila treća koju je osvojio u Indoneziji – 2015. godine slavio je sa Persibom, 2017. sa Bajangkarom, ali i sedma u karijeri Ilije Spasojevića. Tri puta bio je prvak Gruzije sa Dinamom iz Tbilisija, a jednom i Malezije sa Melaka junajtedom.

Prethodne sezone postigao je 20 golova, bio u idealnom timu lige, a izabran je i za najpopularnijeg fudbalera u Indoneziji.

R. PEROVIĆ

Zorić potpisao za Šahtjor PODGORICA – Kazahstan je za Darka Zorića kao „obećana zemlja“.

Bundesliga (19. kolo)

Levandovski ne staje Robert Levandovski upisao je het-trik u trijumfu Bajerna u gostima kod Kelna od 4:0.

Sjajni Poljak je došao do 34 gola u 27 mečeva za tim iz Minhena (23 u domaćem prvenstvu).

Dončićem koji je upisao tripl-dabl, 40. u NBA karijeri – 27 poena, 12 skokova i deset asistencija.

Interesantno, svi igrači Dalasa su kroz istoriju NBA lige ukupno 80 puta ostvarili tripl-dabl učinak, od čega je Dončić sam upisao polovinu.

Dončića su najbolje pratili Tim Hardevej sa 16 i Džejlen Branson i Markiz Kris sa po 15 poena.

U timu Memfisa, koji je prekinuo niz od 11 pobjeda, najefikasniji je

U Indoneziji je posljednjih godina bilo fudbalera iz Crne Gore. Ipak, sada je Spasojević jedini predstavnik naše zemlje.

- Žao mi je što nema više igrača iz Crne Gore. Naši fudbaleri su jako talentovani i većina njih je ostavila trag u ovoj ligi. Vladimir Vujović, Miljan Radović, Srđan Lopičić i Balša Božović su imena koja se sa poštovanjem izgovaraju u Indoneziji – rekao je Spasojević.

Nikšićanin ostaje u Kazahstanu, ali mijenja klub

kago, Luka Dončić do 40. tripl-dabla u karijeri

ajbolji u porazu Bulsa

Jedini Crnogorac

Poljski reprezentativac pogodio je u 9. minutu za 1:0, a zatim je u nastavku meča za 12 minuta dao još dva gola.

Junak utakmice bio je Tomas Miler sa dvije asistencije i došao je do magične cifre od 140 gol-asistencija!

U ostalim mečevima Herta je bez Stevana Jovetića odigrala bez golova sa Volfsburgom, Lajpcig je slavio protiv Štutgarta (2:0), Majnc je 1:0 savladao Bohum, a Union Berlin je bila bolja od Hofenhajma 2:1. R. A.

Sjajni Nikšićanin ni nakon tri godine neće promijeniti zemlju, jer iako je nedavno napustio redove Kizližara, ostaje u Kazahstanu, jer je potpisao ugovor sa Šahtjorom iz Karagande.

Riječ je o jednom od najpoznatijih klubova iz te zemlje, koji je 2011. i 2012. godine bio šampion, te redovnom učesniku evropskih takmičenja, koji je ove sezone stao na korak od grupne faze Lige Evrope, jer je eliminisan u plej-ofu od Makabija iz Tel Aviva.

- Potpisao sam ugovor na godinu i zaista sam zadovoljan.

Drago mi je da ću opet biti u Kazahstanu, zemlji u kojoj sam se već privikao, adaptirao na ligu i dosta toga već znam. Stigao sam u Antaliju, priključio se pripremama i sada kreće dokazivanje – kazao je za Pobjedu Darko Zorić.

Nikšićanin, koji je nosio dres Sutjeske i Čelika, bio član AEK-a, igrao za Borac i Čukarički, ističe da je Šahtjor veliko ime u Kazahstanu i da

ima poseban motiv.

- Radi se o jednom od pet najboljih klubova u zemlji.

Drago mi je da smo se dogovorili i prelaskom u Šahtjor za mene počinje neki novi izazov, gdje ću biti posebno motivisan da opravdam očekivanja i dokažem se u novoj sredini gdje ću se, siguran sam, bez problema uklopiti – naglasio je Zorić. Šahtjor je trenutno sedmi,

sa šest bodova manje od četvrtoplasiranog tima, pa je jasno da će drugi dio sezone donijeti veliku borbu.

- Očekuju nas duge i naporne pripreme od dva mjeseca. Nakon toga kreće drugi dio i velika borba. Cilj je da budemo u vrhu i pokušamo eventualno da stignemo zaostatak kako bi izborili vizu za Evropu – istakao je Zorić.

R. P.

22

Feljton

Neđelja, 16. januar 2022.

CRNOGORSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U XVII VIJEKU POMEĐU TURAKA I MLETAKA Piše: Stevo VUČINIĆ

Crnogorci su tražili guvernadura prvi put sredinom XVII vijeka. Devet prvaka Crnogorskoga zbora 1648. godine obraća se mletačkom providuru Konstancu Pezaru da im Republika za guvernadura postavi Vuka Orlandića iz Krajine, koji je mletački oficir i guvernadur Paštrovića još od 1628. godine (Dragoje Živković, Istorija crnogorskoga naroda, Tom II, 48-49).

Ta funkcija se pominje u crnogorskoj povjesnici od 1717. godine. Brutalno ju je ukinuo Njegoš 1832. godine. Neosnovano je optužio, razurio kuću i prognao guvernadura Vukolaja Radonjića, jer je Crnoj Gori tražio oslonac na Zapadu umjesto na Rusiju.

Petar II je razlog i smisao veza s Rusijom opisao 1848. godine u pismu članu „Panslovenskoga kluba“ Dubrovčaninu Matiji Banu. U njemu, između ostalog, kaže se: „Rusiju volim, ali ne volim kada mi u svakoj prilici stavljaju na znanje kolika je cijena te pomoći.

Ja, gospodar slobodne Crne Gore – istinski sam rob petrogradskih hirova. To mi je već dosadilo i hoću da zbacim taj jaram“.

ODUSTAJANJE CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE OD UNIJE I PROMJENA CRKVENO-POLITIČKOGA KURSA Posljednjih godina Morejskoga rata, pred zaključenje Karlovačkoga mira, od početka 1697. do septembra 1698. godine u pomorskoj školi Marka Martinovića u Perastu boravili su boljari Petra Velikoga, među njima i grof Petar Andrejevič Tolstoj.

On je u dnevniku koji je objavio po povratku zapisao da „u blizini Kotora žive slobodni ljudi koji se zovu Crnogorci.

Ti ljudi su vjere hrišćanske, jezika slovenskoga, i ima ih veliki broj; nikome ne služe, ponekad vode rat s Turcima, ponekad ratuju s Mlečanima“ (Radovan Lalić, O tradicionalnim vezama između Crne Gore i Rusije, Istoriski zapisi 1951, knj. 7, 277). Nije pominjao vladiku kao organizatora protivturskoga otpora, jer je Pokret bio djelo kolektivnoga duha sve Crne Gore.

Gligor Stanojević navodi da cetinjske vladike nijesu bili jedini organizatori borbe protiv Osmanlija, jer nijednu odluku nijesu mogli donijeti bez Zbora kao predstavnika cijele Crne Gore. Kroz njih se očitovalo vjersko jedinstvo.

Posebnu ulogu u tome imao je Cetinjski manastir kao opštecrnogorsko svetilište. Na Petrovdan se kod njega svake godine održavao Zbor, kao narodno predstavništvo, i tako se stapao crkveni praznik s narodnim, a vladike polako uvodile u politički život (G. Stanojević, Crna Gora u doba vladike Danila, 1955, 204).

To se isčitava iz svih pisama Crnogorskoga Zbora koji donosi odluke opštega karaktera. Između ostaloga, Zbor je izabrao i Danila Petrovića za Cetinjskoga mitropolita. Tom

18.

Cetinjski manastir je bio opštecrnogorsko svetilište Protivturski otpor je bio djelo kolektivnoga duha sve Crne Gore. Gligor Stanojević navodi da cetinjske vladike nijesu bili jedini organizatori borbe protiv Osmanlija, jer nijednu odluku nijesu mogli donijeti bez Zbora kao predstavnika cijele Crne Gore. Kroz njih se očitovalo vjersko jedinstvo

Marko Martinović sa boljarima

Grof Petar Andrejevič Tolstoj je u dnevniku koji je objavio po povratku iz Boke kotorske zapisao da „u blizini Kotora žive slobodni ljudi koji se zovu Crnogorci. Ti ljudi su vjere hrišćanske, jezika slovenskoga, i ima ih veliki broj; nikome ne služe, ponekad vode rat s Turcima, ponekad ratuju s Mlečanima“ prilikom, pećki patrijarh Kalinik pokušao je da namjesti svoga kandidata ali ga je Zbor spriječio. Pokušavao je to i biskup Marin Drago sa svojim kandidatom ali ni on nije uspio da ga nametne Zboru. A onda je vladika Danilo iskoristio podršku Rusije da namete crkveni pravac, jer takvu pomoć nije mogao dobiti od Venecije. Zato je pisao da je Moskov, namećući se Rusima kao faktor kojega treba da podrže da opstane među Crnogorcima.

Mletačke vlasti su budno pratile svaki Danilov pokret.

Od providura Đustina Rive, 1707. godine, tražio je podršku i pomoć za crnogorska plemena koja su pretrpjela

Donosimo dio iz knjige u pripremi Steva Vučinića, radnoga naslova „Rasprave o nekim pitanjima iz crnogorske prošlosti”.

Autor preispituje istorijske činioce koji su doveli do unije Crnogorske pravoslavne crkve s Rimskom crkvom 1640. godine, kao i činioce koji su doveli do promjene kursa oko 1700. godine

turske pohare. U izvještaju Serenisimi o tome Riva piše „da je to čovjek opak, nemiran i rđave ćudi, nijesam propuštio priliku da ga primim“ (Vladimir Ćorović, Odnošaji Crne Gore sa Dubrovnikom od Karlovačkoga do Požarevačkoga mira, 1940, 23). Dvije godine kasnije, 1709. godine, skadarski paša je pripremao napad na Crnu Goru, a istovremeno je izbio tursko-ruski rat, i odmah potom došlo je do uspostavljanja prvih rusko-crnogorskih veza. Tako se se Crnogorci našli u fokusu ruske politike, kao sredstvo za širenje imperije na jug i izlazak na toplo more - Jadransko.

Kad je u jesen 1710. godine Rusija zaratila na Turke, Petar Veliki je u Crnu Goru uputio Mihaila Miloradovića i Ivana Lukačevića, rodom Podgoričanina, da porade na dizanju ustanka balkanskih

naroda. Zapis u Cetinjskome ljetopisu otkriva da im se Crnogorci nijesu obradovali: „Vo leto 1711, dođe s gramatami ot Moskve ot cara Petra, Mihailo Miloradović va Cernuju Goru k vladiki Danilu i Cernogorcima za veliko zlo manastirsko i Cernogorsko“ (Božidar Šekularac, Crnogorski anali ili Cetinjski ljetopis, Cetinje 1996, 125). Na noge su se odmah digle Venecija i Dubrovačka Republika, ustrašene da bi ustanak ugrozio njihove interese. Odnos Mlečana prema Crnogorcima najbolje odslikava sadržina jednoga pisma providura Pizanija iz iste 1711. godine, od 10 novembra: „Perche s ama più tosto dalla Serenissima Republica haver confinante la religion mussulmana, che la moscovita” (G. Stanojević, Crna Gora u doba vladike Danila, 71). Dakle, za Republiku je mnogo bolje da

Mihailo Miloradovič donosi Crnogorcima gramatu cara Petra Velikog, crtež

Crtež vladike Danila Petrovića u Gorskom vijencu rađen po Njegoševom liku

se graniči s muslimanskom nego moskovskom vjerom.

S druge strane, kako piše u jednome mletačkome dokumentu od 18. decembra iste godine, Turci su na mah počeli da proganjaju i pravoslavne i katolike „jer vjeruju da svi žele da pobijedi Rusija. I kad bi ovi pobijedili, oni bi im bili veći neprijatelji od Rusije“.

Taj međusobni odnos i nepovjerenje najbolje se očitovao 1712. godine, kad je po nalogu sultana Ahmet paša bosanski krenuo da umiri Crnu Goru.

Republika je strogo zabranila Bokeljima da ma kako pomognu Crnogorce. Paša je prvo pokorio Brđane i Klimente, dok su mu Zećani i Crmničani prišli, i onda je krenuo na Cetinje. Miloradović je htio odmah da napušti zemlju ali je Pizani odbio da mu izda pasoš i blokirao je granicu sa Crnom Gorom. Paša je stigao

Portret cara Petra Velikog - rad Alekseja Antropova

do Cetinja, srušio Manastir i sve zgrade i kuće po Cetinju (isto, 83-84).

U septembu pisao je Danilo generalnome providuru Karlu Pizaniju i molio ga da izda pasoše crnogorskoj delegacijii koja bi išla u Rusiju. Piše da su zaratili po carevu naređenju s Turcima, a čuli da je rat završen, u što sumnjaju, pa bi da se izvijeste o tome pitanju (Jevto Milović, Zbornik dokumenata iz istorije Crne Gore 1685 - 1782, Cetinje, 1956, 385). Nekolika dana kasnije Danilo piše Jerolimu Bukiji da je Mlečanima malo stalo do Albanije koja je „наша земља“, pa nastavlja „иако је под Турцима, божјом вољом биће цара Петра“. Savjetuje ga da održava dobre odnose sa Crnom Gorom i da bi mu to bilo dobrom uzvraćeno (isto, 386).

U januaru 1712. u pismu caru Petru Velikome žalio se na Mlečane da neće da im prodaju ratna sredstva, pruže pomoć i dozvole prelaz preko mletačke teritorije. Zato moli boga i carsko veličanstvo „ради доласка под Вашу преблагу царску заштиту“ (isto, 388). Njegovo oduševljenje Rusijom i carom Petrom Velikim se isčitava iz jednoga pisma pisanoga glavarima 1714. godine. Piše im da ne budu bezdušni, da se ne tješe tuđim zlom i da cijeli svijet zna „да код нас нема лажи док смо беспријекорном вјерношћу служили и цару Петру и Богу“ (isto, 389).

(Nastavlja se)

Neđelja, 16. januar 2022.

Dnevni list

MALI OGLASI RAZNO

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

POVOLJNO. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2

Oglasi i obavještenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Dana 14. januara 2022. godine u 93. godini života preminula je

Neđelja, 16. januar 2022.

Ćakacka, Ćelko, deda Tužnim srcem javljamo da je dana 15. januara 2022. iznenada u 76. godini preminula naša draga

ZORKA VUKČEVIĆ

DARKO – ĐAKA VUKČEVIĆ

rođena Nikolić

JOVANKA Novičina PEJOVIĆ rođena Tijanić

Sahrana je obavljena 15. januara na groblju Tološi, u krugu uže porodice.

Najdraži naš, hvala ti za predivan život koji si nam pružio.

Ljubav prema tebi i bol za tobom ne možemo opisati riječima. Ostaje žal što naše drugarstvo nije potrajalo duže.

Nećemo te nikada zaboraviti.

Ožalošćeni: sinovi ŽARKO i MILIVOJE sa porodicama

Supruga SLAVICA, sin ŽELJKO, kćerka ŽELJKA, unuka STAŠA i snaha SNEŽANA

U skladu sa epidemiološkom situacijom saučešće primamo u kapeli u Počekovićima, dana 15. januara od 14 do 19 časova i dana 16. januara od 10 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin MILUTIN, kćerke MIRJANA i GORDANA, snaha LJILJA, unučad ALEKSANDAR, MAŠA, NIKOLINA, MATIJA i HELENA, sestre MILICA, BOSILJKA i DESA sa porodicama i ostala rodbina PEJOVIĆ i TIJANIĆ

982

1015

Sa velikim bolom u srcu se opraštam od dragog brata

1059 Дана 15. јануара 2022. у 54. години престало је да куца срце наше вољене

Voljenom šuri i ujaku

MILANA – ĆOJA R. JOVANOVIĆA Tvoje časno življenje i plemenita duša ostavili su u nama, koji smo te voljeli, vječiti neprebol.

Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam nesebično poklanjao. Počivaj u miru, dragi brate.

DARKU – ĐAKI VUKČEVIĆ

Sestra STANKA sa porodicom 992

1034 Posljednji pozdrav od sestrića, dragom ujaku

ЈАСМИНЕ Драганове РАЈЧИЋ

Iznenadio si nas. Otišao si tiho kao što si i živio. Počivaj u miru, a mi ćemo te po dobru, skromnosti i poštenju pamtiti. Pozdravi našu Daru.

рођене Пурић

LJUBO, IVICA i BOJAN PRELEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom zetu

Због епидемиолошких мјера, сахрана ће се обавити у кругу уже породице, дана 16. јануара у 14 часова, на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Ул. Комска 8. Ожалошћени: отац МИЛАНКО, супруг ДРАГАН, син ЛАЗАР, кћерке МИЛИЦА и ВАЊА, брат ДЕЈАН, братанић ДИМИТРИЈЕ, братанична МИЛИЈАНА, свекрва БЛАГА, заове ДРАГИЦА, МИЛАНКА и МИРЈАНА, стричеви МИЛЕТА и МОМИР, тетка МИЛКА, снаха БЕАТА, стрине, браћа и сестре од стричева, сестре од ујака, браћа и сестре од тетака и остала родбина РАЈЧИЋ и ПУРИЋ

DARKU VUKČEVIĆU

MILANA – ĆOJA R. JOVANOVIĆA Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u tišini vječnog mira. Žalimo što smo te izgubili, a ponosni što smo te imali.

Uvijek ćeš biti sa ljubavlju i poštovanjem dio našeg sjećanja.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. S ljubavlju i poštovanjem ćemo se sjećati tvog iskrenog prijateljstva. Čuvaćemo te od zaborava,

Zadnji pozdrav voljenoj snahi

RANKO, DEJANA i LIDIJA sa porodicama

Tvoji: TIHOMIR, JASMINA i LUKA 1035

1019

1026 Posljednji pozdrav dragoj

JASMINI MILEVI Zauvijek u srcu i sjećanju.

Od STANKE i DEJANA RADULOVIĆA sa porodicom

1016

DRAGICA sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“ 020-202-455, 020-202-456.

1058

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 16. januar 2022.

Dana 15. januara 2022, u 82. godini života umrla je naša draga

25

Navršavaju se tri godine otkad nije sa nama naša

Дана 14. јануара 2022. године упокојила се наша драга

SOFIJA - SONJA RADULOVIĆ Svakog dana živiš u nama. Čuvamo te od zaborava.

RADMILA Vukašinova ĐURIŠIĆ rođena Dapčević

Tvoja PORODICA

БОЈАНА Благотина БРАЈОВИЋ рођена Пушић Sahrana je obavljena u krugu porodice, istog dana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sinovi IVAN i VLATKO, brat MILORAD, snaha IVANA, unuk VUKAŠIN i ostala rodbina ĐURIŠIĆ i DAPČEVIĆ

Поштујући епидемиолошке мјере, сахрана је обављена дана 15. јануара, у кругу уже породице.

1054 Posljednji pozdrav dragom ujaku

Ожалошћене породице: БРАЈОВИЋ и ПУШИЋ

ŽARU ROGANOVIĆU S poštovanjem ćemo te čuvati od zaborava.

ILIJA DERETIĆ sa porodicom 989

997 Draga i voljena naša tetka

1055

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Voljena majko

RADMILA ĐURIŠIĆ Tvoju dobrotu i ljubav kojom si nas obasipala nikad zaboraviti nećemo.

Ostaće tvoj dragi i plemeniti lik vječno u našim srcima.

PEĐA, TANJA, MAJA i ZORICA 1037

DESANKA MARTINOVIĆ Hvala ti za svu ljubav, brižnost i dobrotu koju si nam pružila.

984

Tvoja SANJA i unuk NIKOLA

Posljednji pozdrav jetrvi i strini

Posljednji pozdrav strini

DESANKI - DESI MARTINOVIĆ Čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

Familija VRABEC

ŽARU ROGANOVIĆU

Tvoj plemeniti lik ostaće u vječnom sjećanju.

S ponosom i lijepim sjećanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

KAĆA DERETIĆ sa djecom

BOBO DERETIĆ sa porodicom

990

991

Dragom bratu

Posljednji pozdrav dragoj

RADMILI ĐURIŠIĆ

ŽARU ROGANOVIĆU

ZORKA i MIŠKO sa porodicom 1041

DESI MARTINOVIĆ

OBRENU DAMJANOVIĆU

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

MARINA i VLADO sa porodicom

posljednji pozdrav.

1042

ČEDO sa porodicom 1021

Posljednji pozdrav

Dragom bratu 1038 Poštovanoj kumi

RADMILA Vukova ĐURIŠIĆ rođena Dapčević Neka tvoja plemenita i napaćena duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava kroz najljepše uspomene.

S poštovanjem, tvoj brat MILO DAPČEVIĆ sa porodicom 1024

RADMILI ĐURIŠIĆ

Naša draga, plemenita, tiha, poštovana

OBRENU DAMJANOVIĆU posljednji pozdrav.

1022

LJILJA i SEKA sa porodicama

Posljednji pozdrav MIŠKO JOVANOVIĆ sa porodicom

OBRENU DAMJANOVIĆU 1039

RADMILA ĐURIŠIĆ

OGLASNO ODJELJENJE NOVA ,,POBJEDA“

Usnila je vječiti san. Iskreno žalimo zbog rastanka sa prijateljem i komšinicom.

020-202-455, 020-202-456.

Porodice: KUSOVAC, GAGOVIĆ, POPOVIĆ, RUDOVIĆ, MARTINOVIĆ i ŽERAVICA

1040

Bio si oličenje dobrote i plemenitosti.

Uspomene na tebe živjeće vječno u našim srcima.

Počivaj u miru.

Porodica SUKAČEV 1020

26

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj

Neđelja, 16. januar 2022.

Posle duže bolesti u 81. godini života preminuo je naš voljeni

Dana 15. januara 2022, u 68. godini iznenada je prestalo da kuca srce naše drage

DESANKI SAMARDŽIĆ Počivaj u miru, dobra drugarice.

ANKA LIPOVINA

1023

ĐORĐIJE – ĐOKO Nikolin BOLJEVIĆ

ANĐELKA Krsta-Bata VICKOVIĆ

1941 – 2022.

Opraštamo se od

rođena Počanić

Sahrana je obavljena u krugu porodice 15. januara 2022.godine u 13 časova u porodičnoj grobnici Donja Gorica

Ožalošćeni: supruga JORDANKA, ćerka MAJA, sin MLADEN, snaha DIJANA, unučad EMA, NIKOLA i VESKO, sestra NEVENKA, braća RATKO i VASKO, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina BOLJEVIĆ

BOSE JABUČANIN

Shodno epidemiološkim mjerama, sahrana će se obaviti dana 16. januara u krugu porodice, u 14 časova na seoskom groblju Vuči Do – Ćeklići.

Ožalošćeni: suprug KRSTO-BATO, sin VASKO, šćer VALENTINA, brat ANĐELKO, sestra SLAVICA, snahe JELENA, NADA, DAVORKA, zaova VJERA, đever MIROSLAV, unučad i ostala porodica VICKOVIĆ i POČANIĆ

Iskreno saučešće porodici.

Hvala Ti na toplom prijateljstvu.

998

986 RADISLAV i VJERA GAJOVIĆ sa djecom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

Došao je i taj dan, dan kada si otišla bez pozdrava

1057 Posljednji pozdrav dragoj i poštovanoj

RADOJKI ĐERKOVIĆ BOSILJKI Jovanovoj JABUČANIN Sa tugom i poštovanjem sjećamo se tvog lika, dobrote i iskrenog prijateljstva.

Počivaj u miru.

Porodici iskreno saučešće.

od STANOJKE KARADŽIĆ sa porodicom 1051

Bila si jedinstvena supruga, majka, svekrva i baba.

Cio svoj život si posvetila nama svojoj porodici.

Porodici koja će te čuvati od zaborava za koju nikada nečeš umrijeti.

Od sada ništa neće biti isto, tvoja dobrota, osmijeh i volja za borbom i pobjedom će nam faliti.

Počivaj u miru koji si zaslužila.

Draga

MIJO PERIŠIĆ sa porodicom

1049

ANĐELKA

Tvoji: KRSTO – BATO, VASKO i JELENA

Posljednji pozdrav dragoj komšinki 1028

ANĐELKA

BOSILJKI JABUČANIN Porodica RAJKOVIĆ 1045

Teško je opisati riječima bol i tugu koju osjećamo.

Iznenadio nas je tvoj odlazak.

Bila si veliki oslonac i podrška u svemu.

Neka tvoja dobra i plemenita duša nađe mir i spokoj.

Tvoja kćerka VALENTINA PEROŠEVIĆ sa porodicom 1032

Našoj dragoj i neustrašivoj baki,

Posljednji pozdrav dragoj kumi

ANĐELKI

Posljednji pozdrav prijateljici

ANĐELKI Batovoj VICKOVIĆ

Ko bi rekao da ćeš nas ovako brzo napustiti, ti možda nisi sad fizički sa nama, ali znamo ti si naš Anđeo čuvar sada, uvijek si i bila, sad si pronašla mir.

Uvijek si bila tiha i nasmijana takva si i pošla takvu ćemo te i pamtiti.

Zbogom!

Ništa više neće biti isto bez tebe!

BOSI JABUČANIN

Vole te tvoja unučad: KRISTIJAN, OGNJEN, VIKTOR i KRISTINA

Od porodice pok. BOŽA MUHADINOVIĆA

Porodica pokojnog BUDA MARKOVIĆA 1056

1046

1029

Dragoj tetki

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav dragoj strini

BOSI Bila si naš ponos, oslonac i podrška.

Ostaćeš vječno u našem sjećanju.

SAŠA TOMANOVIĆ sa porodicom 1047

BOSI JABUČANIN Iskrenom prijatelju naše porodice.

VOJO i ANKA LIPOVINA 1048

1031

ANĐELKI

ANĐELKI

NADA MIRKOVIĆ sa porodicom

Od DANILA JOVIĆEVIĆA sa porodicom 1033

ANĐELKI Od porodice pokojnog NIKOLE JOVANOVIĆA 1030

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 16. januar 2022.

POMENI

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 14. januara 2022. u 87. godini, preminuo naš dragi

27

Четири године од смрти

Пролази година туге и бола од када није са нама вољени и племенити брат и ујак

СНЕЖАНЕ ЗЕКОВИЋ

ILIJA Blažov KAŽANEGRA Проф. др СТЕВАН Ж. БАЉОШЕВИЋ Zbog epidemiološke situacije saučešće se neće primati, a sahrana će se obaviti dana 16. januara u 11 časova na groblju manastira Praskvica.

Снеки драга, Тужне су године без тебе, без твоје несебичне љубави коју си нам пружала и пажње којом си нас обасипала. Тешко је живјети са тугом, видјети те свуда, а нигдје те не наћи, да ниси са нама. Драга наша, почивај у вјечном миру. Волимо те!

Увек ће нам недостајати и никада неће бити заборављен.

Ožalošćeni: supruga JASMINKA, sinovi BLAŽO, NIKO i LAZAR, unučad SOFIJA, TIMOFEJ, ILIJA, LOLA i VERA, snahe ALINA, IRENA i MILENA i ostala mnogobrojna rodbina

Твоја породица ДЕДОВИЋ Сестра ГОРДАНА и сестричине ОЉА, МАЈА и МИРКА са породицама 1044 Dana 18. januara 2022. navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni

1036

983

Četrdeset je dana od smrti moje majke Posljednji pozdrav dragom

NEĐELJKO Filipov MARINOVIĆ

DESANKE M. DRAŠKOVIĆ

ILIJI

LUKA, NIKOLA i DRAGANA ŠOĆ

Draga moja majko, milosnice, i velika naša uzdanice.

Evo prođe četrdeset dana, a u srcu tuga zaključana ne prihvata da nijesi živa.

Nek ti duša u raju počiva.

U neđelju, 16. januara 2022. u 10 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Tvoja ćerka MARIJA, zet STEVAN i unučad ILIJA, MILENA i SOFIJA DAJKOVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

1043 Navršava se četrdesest bolnih i tužnih dana

1010 Draga majko, 40 dana bez tebe

1050

DESE DRAŠKOVIĆ Majko, bila si naš nepresušni izvor ljubavi i dobrote, sigurno i toplo utočište.

Nedostaje tvoja neponovljiva brižnost.

S vječnom ljubavlju zauvijek ostaješ u našim srcima.

Tvoji: MAJA, IVAN, SARA, ENA i VANJA 1052 Četrdeset dana je od smrti naše majke i babe

OLGA Milivojeva ROSANDIĆ Majko, nedostajaće mi tvoja pojava, riječ, osmijeh, zagrljaj, doček, ispraćaj.

Počivaj u miru, tamo đe nema boli.

Tvoj sin DRAGAN

ILIJA KAŽANEGRA 980

Dragi Iko, Znao si da nam rečeš kad je jugo da vodimo barku za Budvu, a danas je bonaca u tvoju Pržnjansku valu.

Mnogo ćeš nam falit.

Plovi mirno kapetane.

Draga bako

MUNJO Uvijek si bila naš najveći oslonac i podrška u životu.

Bol za tobom i tuga koju osjećamo vrijeme ne može ublažiti.

Ponosni na Tebe 1053

Tvoji: MARJAN, MILAN i LENA

Tvoji: ZAGO, SANDRA, KIKO, STEFAN, ŽELJKO, ANDRIJANA, MARIJA i DIJANA

OLGA Milivojeva ROSANDIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

JELENA i DANILO

995

981

28

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 16. januar 2022.

Četrdeset dana od smrti mog dragog supruga

Danas se navršavaju dvije pretužne godine od kada nije sa nama naš voljeni i nikad prežaljeni

SJEĆANJE 16. 1. 2018.

16. 2. 2012.

LAZARA DAKOVIĆA Otišao si tiho kao što odlaze dobre i plemenite duše. Počivaj u miru a ja ću te uvijek po dobru pamtiti i tvoje ime sa ponosom pominjati.

MILORAD - MIĆO VUKOVIĆ

Tvoja supruga SLOBA

RADOJKA Č. ĐURANOVIĆ

999 Četrdeset dana od smrti našeg dragog tetka

ČEDOMIR N. ĐURANOVIĆ

Čuvamo vas u srcima.

Anđele naš, Naučio si nas milion stvari Uvijek si znao više nego mi Samo nam nisi rekao na kraju Kako da živimo dalje kad odeš ti.

Naučio si nas: suzama, smijehu Da budemo bolji sami od sebe Sve si nas naučio osim jedno Kako da živimo dalje bez tebe.

Sinovi NIKOLA i ŽARKO sa porodicama Tvoji: otac JOVAN, majka MAJA, sestra JOVANA

LAZARA DAKOVIĆA Sve što je časno i pošteno u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

1017

985 16. 1. 2000 – 16. 1. 2022.

16. 1. 2020 – 16. 1. 2022.

RAJKO MUŠOVIĆ

MIĆO VUKOVIĆ

MIJO, GARA, NAĐA, VANJA i TANJA KOVAČEVIĆ 1000 Godina je dana od prerane smrti našeg dragog Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

988

Brat RADIVOJE i snaha SANJA

U spomen i slavu mojim dobrim i nezaboravnim drugovima

ŽIVKA

Gledamo u nebo, u svaki suton tebe tražimo u oblacima.

I vidimo gore taj najljepši osmijeh međ’ anđelima.

Tvoji BABA i UJO

1007 Anđele naš

Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcu.

Tetka DANICA sa porodicom 1002

MIĆKO

Dana 18. januara navršava se godina dana od prerane smrti našeg

ŽIVKA Miloradovog SEKULIĆA S ponosom te od zaborava čuvaju tvoji:

DRAGAN Radomirov TOMKOVIĆ

SAŠA Avramov MILAČIĆ

četrdeset dana

godina dana

Njihovim odlaskom otišao je i dio mene.

Sjećanje i ponos na njihov kratki i dostojanstveni život posvećen porodici, prijateljima, kumovima ne može se dati zaboravu.

Fala im za sve one nezaboravne trenutke višedecenijskog druženja i susreta.

SJEĆANJE 2007 – 2022.

Tvoji: tečo STEVAN, tetka ZORICA, brat MILOŠ, sestre IVANA, MILICA, snaha ZAGORKA i FRANJO 1018 Dvije najtužnije godine

Često ih pominje i ne da zaboravu.

stric VELIMIR, strina OLIVERA, braća od strica IVAN i IGOR, snahe MARINA i JELENA, sinovac OGNJEN i sinovične VANJA i VLADANA 1003

Dvije su godine od kada si ostavio veliku bol i prazninu u našim životima, ali nećeš nikad napuštiti naša srca, dušu i misli.

MIKI

MIĆO VUKOVIĆ

994

Kažu proći će ... manje boljet će ... Kažu! Ali ne prolazi ... Ni jedan dan nije prošao bez sjećanja na tebe.

Nedostaješ mnogo ... Volimo te, anđele naš.

Godina dana od smrti

1006

Tetak JOVICA, tetka BISERKA i sestra ANA

Navršavaju se dvije godine mome drugu

IKONIJE Obrenove PAVIĆEVIĆ PETAR Ljubov MILANOVIĆ PORODICA

996

Prelijepe uspomene i sjećanja na našu dragu majku ostaju vječne i nezaboravne.

Tvoji: kćerka VESELINKA, sinovi DANILO i DRAGOSLAV 987

e-mail: oglasno@pobjeda.me

IKONIJA PAVIĆEVIĆ 1. 16. 2021 – 1. 16. 2022.

MIĆU

Sa ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na tebe.

Vrijeme prolazi, a bol u mom srcu i dalje ostaje.

MILOŠ MINIĆ sa porodicom

Tvoj drug JANKO VUKOTIĆ

1014

1027

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 16. januar 2022.

U nedjelju, 16. januara, navršava se 40 dana otkad nas je napustio naš voljeni otac i djed

29

Dana 18. januara navršava se pet godina od kada nas je napustio naš dragi

STANKO Đurov KOSTIĆ

Prof. dr LAZAR LJUBIŠA

Ostaju zauvijek sjećanja na najiskreniju ljubav, požrtvovanost i posvećenost koju si nam nesebično pružao.

Sa ponosom čuvamo sjećanje na tebe.

Godine kao da lete ali dan ne prođe da te neko od nas ne spomene…

Onda dođe januar, slike iz prošlosti krenu, polako jedna za drugom i bude sjećanja na naše zajedničke dane…

I po nekom nepisanom pravilu se izdvoje oni gdje smo svi na okupu, bezbrižni i nasmijani…

Sa nama si uvijek bez obzira što te nema.

Tvoji: supruga ZORKA, sinovi ĐORĐIJE i SRĐAN, snahe ALEKSANDRA i EMI, unuk PETAR i unuke DIJANA, NINA i IVANA

Tvoja djeca ANDRIJA, LIDIJA i NANICA sa porodicama

975

976

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naš dragi

Godinu dana je od smrti našeg voljenog

BRANKO LUBARDA Otišao si iznenada tiho onako kako si i živio.

Još ne vjerujemo da je sve ovo istina.

Vječno ćemo čuvat uspomenu na tvoju dobrotu i plemenitost.

Porodica će posjetit tvoju vječnu kuću.

Dana 18. januara navršava se pet godina od smrti našeg voljenog

NOVICE VUJIČIĆA S poštovanjem na tvoj častan život čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

STANKA KOSTIĆA

Sin BOŽIDAR sa porodicom

Ožalošćena porodica LUBARDA

Sa ponosom i poštovanjem ćemo pričati o tebi i čuvati tvoju plemenitost i dobrotu od zaborava.

1008

993 SJEĆANJE

Ćerka SUZANA, unučad RANKO i TAMARA

TUŽNO SJEĆANJE 16. 1. 2002 – 16. 1. 2022.

977

SVETOZAR GRDINIĆ 20. 5. 1942 – 16. 1. 2020.

Navršava se godina od smrti

ANDRIJA ĐOKVUČIĆ Nedostaješ, silno nedostaješ.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i uspomenama.

Sa ljubavlju, ponosom i tugom zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj častan život i roditeljsku ljubav.

Tvoje DŽEMILA, SANJA, VANJA i MONA

974

Supruga RADA, kćerke LJILJA i KECA i unuka MAŠA sa porodicom 1004

ZAGORKE – BEKE ĐUKANOVIĆ Počivaj u miru.

1012

Ožalošćena porodica ĐUKANOVIĆ

30

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 16. januar 2022.

Godina dana je prošla od kada ste nas napustili... naši najdraži

VIKTOR DEDAJ

i

MANDALENA MALJEVIĆ

Ne postoje riječi kojima se može opisati praznina koju ste ostavili. Bol nikako da umine, a tuga biva sve veća. Svakoga dana oživljavamo uspomene na vas, nekad kroz smijeh, češće kroz suze...

Vječno ćete biti tu, u našim srcima, u našim mislima, u našim životima...

Počivajte u miru.

Porodica DEDAJ

1011 Прије годину дана

и

прије пет година

Navršava se godina od smrti našeg voljenog

Pola godine je od smrti naše majke, babe i prababe

LJUBA

ВЛАХОВИЋ ВЕЛИМИР

ВЛАХОВИЋ ЈЕЛИЦА

Počivaj u miru.

MILENA i unučad MONIKA i MATIJA 1009

SONJA Dušanova POPOVIĆ rođena Mihaljević

Dvije godine kako nas je napustila naša voljena majka i baba

су наши драги родитељи окончали овоземаљско биствовање. Поносни на Ваш частан живот и захвални вриједностима које сте нам пренијели чувамо Вас од заборава.

Tvoja ljubav i toplina koju si nam pružala zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje.

LJUBICA KADIJA

TVOJA PORODICA

ВЕСКО и ВЛАТКО са породицама Neka te u tišini vječnog mira čuvaju anđeli i prati naša ljubav koja je jača od zaborava.

ANĐELKA i ĐECA 979

1001

978

Година дана од смрти

Dvije godine je od smrti naše majke i babe

Godina dana je od smrti naše

ДУШАНА БАЈОВИЋА Драги Дујо, вријеме пролази, али бол и туга остају вјечно у нашим срцима. Хвала ти на свему што си за нас учинио.

1013

Сестра од стрица ЈОВАНКА и стрина ЉУБИЦА

LJUBICE KADIJE Prolazi vrijeme, a ostade bol na najboljoj i najplemenitijoj majci i babi.

Puno nam nedostaje tvoj vedri i nasmijani lik.

Ostaješ nam uzor i ponos.

1025

Tvoji: NEVENKA, LJUBO, PERO

ZAGORKE Ljubove VOJVODIĆ Čuvaćemo te od zaborava, počivaj u miru.

Tvoji NAJMILIJI 1005

Neđelja, 16. januar 2022.

Marketing

31

Mozaik

Neđelja, 16. januar 2022.

Lokalna uprava provincije Liaoning organizovala takmičenje za najbolje snimke iz zemalja srednjoistočne Evrope

Yu Xi

32

PEKING - Među skoro 1.000 fotografija brojne su slikane u Crnoj Gori, a na njima je zabilježen ,,silazak“ sunca u more, a potom i različiti kadrovi Crnogorskog primorja, starih gradova i prirodnih ljepota, ljudi, životinja itd. Te fotografije su nezaboravne i omogućile su nam da u Kini vidimo i osjetimo koliko je lijepa zemlja daleka Crna Gora, a ljudi u njoj prijateljski i ljubazni - rekla je za Pobjedu gđa Tang Lina, generalna sekretarica Narodne asocijacije prijateljstva kineske provincije Liaoning.

Ta asocijacija je nedavno organizovala fotografsko takmičenje sa tematikom iz zemalja srednjoistočne Evrope preko interneta i ,,u realnom svijetu“.

Imajući u vidu da je Liaoning posljednjih godina imao sadržajnu saradnju s tim evropskim regionom, organizatori su željeli da još bolje promovišu njegove dobre odnose sa Kinom i sa tom provincijom.

Među skoro 1,000 fotografija žiri je nagradio njih 30. Foto-

Zhou Rongsheng

Ljepote Crne Gore u objektivu fotografa iz Kine

„Jutro na Primorju“, Treća nagrada

grafija snimljena u Ulcinju osvojila je drugu nagradu, dok su onima nastalim u Kotoru i na Crnogorskom primorju pripale treće nagrade.

- Mnogi članovi žirija i organizatori posjetili su više zemalja centralnoistočne Evrope i imaju veoma lijepe utiske o prirodnim ljepotama, kulturi, tradiciji i ljubaznim građanima. Centralnoistočna Evropa je izvor kulture Evrope, posjeduje bogato kulturne nasljeđe i tradiciju, a sve ovo su i od-

lične teme za fotografe – prenijela nam je gđa Tang izjavu žirija.

Grad se zove „Crna Gora“ Izgovor naziva Crna Gora na kineskom je Hei Shan (hej šan), što znači „crna planina“, prevedeno po značenju pojedinačnih riječi. Interesantno je da i u provinciji Liaoning postoji gradić koji je „imenjak“, odnosno gradić „Hei Shan“ sa 451.000 stanovnika!

- Prije nekoliko godina kada smo govorili ,,Hei Shan“ (Cr-

na Gora), građani Liaoninga pomisli bi na gradić na zapadu provincije, s bogatim vodenim resursima i poljoprivrednim proizvodima. A danas, zahvaljujući sadržajnijoj saradnji između Kine i zemalja centralnoistočne Evrope, sve više naših ljudi je saznalo da postoji i država ,,Hei Shan“ (Crna Gora), ,,imenjakinja“ našeg gradića. I sve više znaju da je riječ o zemlji koja je poznata po prirodnim ljepotama, koja je i zanimljiva destinacija za sve više kompanija naše provincije za buduću investiciju i saradnju rekla je gđa Tang.

Provincija Liaoning, kao predsjedavajuća s kineske strane u federaciji lokalnih provincija u saradnji između Kine i zemalja centralnoistočne Evrope, bila je domaćin 5. konferencije guvernera lokalnih provincija u tom saradničkom mehanizmu 2019, na kojem je kao posebni gost prisustvovao Filip Vujanović kao počasni predsjednik Crne Gore.

- Vujanović je u obraćanju na konferenciji kao i propratnim događajima posebno predstavio resurse Crne Gore i

„Igranje s morskim talasom“, Druga nagrada

Druga nagrada za dopisnicu Pobjede iz Pekinga!

Drugu nagradu na takmičenju o zemljama srednjoistočne Evrope dobila je fotografija ,,Igranje s morskim talasom“, čija je autorka Yu Xi, , novinarka Kineske medijske grupe, dopisnica Pobjede iz Pekinga.

- Fotografiju sam napravila 2016. godine na moru kod Ulcinja. Tog dana je duvao veliki vjetar i dva djeteta su se igrala sa morskim talasom i jednostavno sam mobitelom slikala njihovo srećno i veselo igranje. Za ovu sliku nije potrebna komplikovana tehnika, često mislim da su najviše emotivni istinska scena i pravo osjećanje. Zasluga zašto sam mogla da napravim lijepu fotografiju je što sam bila u Crnoj Gori, zemlji s zaista prirodnim ljepotama i ljubaznim ljudima – rekla je Yu Xi, dopisnica Pobjede iz Pekinga.

R. U.-I.

istakao mogućnost za buduću saradnju između naših provincija i gradova s lijepom Crnom Gorom. Naše kolege su impresionirane da on kao čelnik države, nakon konferencije i s brojnim predstavnicima kineskih kompanija i institucija dugo razgovara o mogućnostima za saradnju -

podsjetila je naša sagovornica.

Tokom posjete Univerzitetu stranih jezika u gradu Dalianu, jednom od vodećih univerziteta u toj provinciji, Vujanović je izrazio veliko očekivanje za saradnju u obrazovanju između Crne Gore i Kine, gdje još postoji veliki potencijal za saradnju.

Yu Xi