Dnevni list Pobjeda 18.02.2020.

Utorak,18. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19490 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

M. B.

Predsjednik Đukanović sa predsjednicom EK Fon der Lajen i predsjednikom Evropskog savjeta Mišelom

Oštre reakcije nakon sramnog paljenja državne zastave u Budvi

Crna Gora ostaje promoter evropskih vrijednosti u regionu Todorović: Niko ne mrzi kao izdajnik izdanu domovinu

STR. 6. i 7.

Veljović: Procesuiraćemo odgovorne za skrnavljenje Bogdanović: Atak na državu i međuetnički sklad Carević: Osuđujem necivilizacijski čin paljenja zastave Informativna služba Srpske pravoslavne crkve

I. BOŽOVIĆ

Patrijarh SPC Irinej ne dolazi u Podgoricu

FON DER LAJEN: Cilj nove EK je da na početku mandata sagleda pitanja na kojima treba zajednički raditi, imajući prije svega u vidu oživljavanje Berlinskog procesa i jačanje regionalne saradnje. ĐUKANOVIĆ: Takve poruke vraćaju vjeru i optimizam da možemo naći svoje mjesto u EU, a na zemljama regiona je da iskoriste novi impuls i zamah reformi, na što je Crna Gora spremna, kao što je spremna da i dalje bude promoter evropskih vrijednosti u regionu

CETINJSKI LIST

STR. 2.

Pucnjava na Cetinju, potraga za egzekutorom

Andrija Gazivoda ubijen ispred teretane

STR. 6.

Prijavljena tri kandidata za prvog čovjeka Državne izborne komisije, Skupština bira jednoga početkom marta

Ivanović, Vojinović i Manojlović kandidati za predsjednika DIK

STR. 3.

Analiza jezičke kulture i medijskih sadržaja crnogorske sadašnjice

Sa obračunskom listom kod izvršitelja po platu

Gazivoda se bavio podvodnim ribolovom, predstavljao je Crnu Goru na takmičenjima u inostranstvu i bio je aktivni borac protiv krivolova. Do zaključenja lista policija nije identifikovala ubicu, a kako nam je nezvanično STR. 10. i 11. saopšteno, motiv zločina za sada nije poznat

CNP ponovo uspostavio kriterijume za poboljšanje položaja glumaca

Mirko Vlahović i Varja Đukić novi prvaci nacionalnog teatra STR. 18. i 19.

Tragom rješenja iz novog Zakona o radu koje se odnosi na neodgovorne poslodavce

Ko u nebo pljuje – u obraz mu pada » Piše: Novica VUJOVIĆ

STR. 9.

Dok su u sindikatu zadovoljni najnovijim rješenjem iz Zakona o radu koji je obračunskoj listi dao snagu izvršne isprave, poslodavci smatraju da je to rješenje problematično i da će povećati blokade firmi STR. 4. i 5.

2

Politika

Utorak, 18. februar 2020.

Predsjednik Đukanović sa predsjednicom EK Fon der Lajen i predsjednikom Evropskog savjeta Mišelom

Crna Gora ostaje promoter evropskih vrijednosti u regionu BRISEL - Crna Gora je spremna da i dalje bude promoter evropskih vrijednosti u regionu, kazao je predsjednik Milo Đukanović na sastanku u Briselu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Predsjednica EK je Milu Đukanoviću, kako je saopšeno iz njegovog kabineta, zahvalila što je ostao u Briselu nakon sinoćnje neformalne večere za lidere Zapadnog Balkana u Briselu, da učestvuje na donatorskoj konferenciji koju Evropska komisija organizuje za Albaniju.

Fon der Lajen je ponovila u razgovoru sa Đukanovićem da je cilj nove EK da na početku mandata sagleda pitanja na kojima treba zajednički raditi, potencirajući da ima prije svega u vidu oživljavanje Berlinskog procesa i jačanje regionalne saradnje. Đukanović je istakao da takve poruke vraćaju vjeru i optimizam da možemo naći svoje mjesto u EU, a na zemljama regiona je da iskoriste novi impuls i zamah reformi, na šta je Crna Gora spremna, kao što je spremna da i dalje bude promoter evropskih vrijednosti u regionu.

Predsjednica EK je rekla da je veoma važno da blisko sarađu-

Albaniji ukupno 750.000 eura crnogorske pomoći Crna Gora doniraće 500 hiljada eura za pomoć u rekonstrukciji Albanije, nakon zemljotresa koji su pogodili tu državu, saopštio je crnogorski predsjednik, Milo Đukanović.

On je učestvovao je na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa, koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, u Briselu.

– Uz dosadašnja izdvajanja za pomoć toj zemlji, ukupan uznos je 750 hiljada eura – rekao je Đukanović.

Podrška za Crnu Goru: Ursula fon der Lajen i Milo Đukanović

jemo i da na pravi način radimo na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, a posebno je važno da postoje kapaciteti da se balkanska društva mogu nositi sa unutrašnjim problemima sa kojima se suočavaju.

Nakon sastanka sa sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom predsjednik Đukanović je naglasio da Zapadni Balkan nema održivu alternativu evropskoj i euroatlantskoj integraciji i da je neophodno iskoristiti trenutak i

stvari na Balkanu vratiti pod evropsku kontrolu.

– Crna Gora je veoma ohrabrena porukama novih briselskih institucija koje potvrđuje i jasno vidljiva usklađenost i usaglašenost poruka Savjeta i Komisije koje se prema Zapadnom Balkanu odnose kao prema dijelu Evrope koji treba uvesti u evropski sistem vrijednosti – rekao je Đukanović.

On se nada da će odluke martovskog Savjeta potvrditi ova očekivanja i sa zagrebačkim

Samitom dati novi podsticaj politici proširenja.

– Period konfuzije na relaciji EU – Zapadni Balkan nije protekao bez ostavljanja posljedica po situaciju i odnose u regionu – ocijenio je Đukanović.

Naglasio je da Zapadni Balkan nema održivu alternativu evropskoj i euroatlantskoj integraciji.

– Neophodno je iskoristiti trenutak i stvari na Balkanu vratiti pod evropsku kontrolu. S

druge strane, Crna Gora ostaje na pozicijama pouzdanog saveznika EU u regionu i veoma predan promoter evropskih vrijednosti – kazao je Đukanović.

Mišel je kazao da vladavina prava, obrazovanje, bolja povezanost i infrastruktura, treba da budu u fokusu pažnje u cilju budućeg napretka regiona Zapadnog Balkana.

Mišel je ocijenio da je za zajednički uspjeh, osim dijaloga da dijelimo zajedničke vrijednosti, neophodna i zajednička strategija.

– Odnos Zapadnog Balkana i EU jedan je od prioriteta u Savjetu: nova uloga političkog vođstva EU i snažna politička volja su prisutni, i potrebno je iskoristiti trenutak za odlučan korak ka ostvarenju cilja koji

podrazumijeva razvoj društava koja dijele vrijednosti vladavine prava, slobode i dostojanstvo građana – kazao je Mišel.

Pozitivna odluka Savjeta u martu bio bi, smatra on, snažan signal i podsticaj za nove evropske institucije, čime bi se stvorili uslovi i za veći fokus na snažniju investiticionu strategiju koja bi bila vidljiva, konkretna i opipljiva.

– U kontekstu aktuelnog pitanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, o čemu je Đukanović detaljno upoznao visokog sagovornika, on je podijelio uvjerenje da su dijalog, spremnost na razumijevanje i rješavanje tenzija mirnim putem najbolji način za njihovo prevazilaženje – kaže se u saopštenju.

Z.D.

Politika

Utorak, 18. februar 2020.

3

Ministar unutrašnjih poslova na sastanku sa ambasadorima EU i međunarodnih organizacija

Nuhodžić: Birački spisak je ažurna i tačna baza podataka va Mevludin Nuhodžić na sastanku sa rezidentnim ambasadorima u Crnoj Gori, šefom Delegacije Evropske unije i predstavnicima međunarodnih organizacija.

Ministar Nuhodžić sa ambasadorima

PODGORICA- Crnogorski birački spisak je kvalitetna, ažurna i tačna baza podata-

ka po najvišim međunarodnim standardima, kazao je ministar unutrašnjih poslo-

– Sve radimo transparentno, jer želimo da stvorimo uslove na osnovu kojih će građani

moći da izaberu svoje predstavnike na slobodnim izborima, u atmosferi demokratske tolerancije, mira i poštovanja vladavine zakona – poručio je Nuhodžić.

Ministar je naglasio da značajan dio reformskih aktivnosti koje sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova doprinosi unapređenju izbornog pro-

Prijavljena tri kandidata za prvog čovjeka Državne izborne komisije, Skupština bira jednoga početkom marta

PODGORICA – Aleksa Ivanović, Jovan Vojinović i Mišela Manojlović kandidati su za predsjednika Državne izborne komisije – saznaje Pobjeda.

kandidati za predsjednika DIK-a – kaže Škrelja.

Konkurs za predsjednika DIK raspisan je 27. januara. Pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu, kandidat za predsjednika Državne izborne komisije mora da bude diplomirani pravnik sa deset godina radnog iskustva u struci, zatim da nije član organa upravljanja političke partije u posljednje tri godine, te da ima biračko pravo.

Odbor je raspisao konkurs jer je aktuelni predsjednik DIK, Đorđije Vukčević, napunio 67 godina i stekao uslove za

penziju. Vukčević je na mjesto prvog čovjeka Komisije izabran 1. marta prošle godine.

Tada su se na konkurs prijavili, osim Vukčevića, Bešir Kajević, Šefket Krcić, Amer Šukurica i Jovan Vojinović.

Mjesto predsjednika DIK-a bilo je, do izbora Vukčevića, upražnjeno od 7. oktobra 2018. godine, kada je tadašnjem predsjedniku Budimiru Šaranoviću istekao četvorogodišnji mandat. U tom periodu „propala“ su dva konkursa. Na prvi su se javili Žarko Đurišić i Amer Šukurica, ali su članovi Administrativnog odbora

Udruženje boraca i antifašista Kolašina

većinom glasova odbili njihove kandidature, jer, kako je obrazloženo, nijesu imali iskustva na poslovima iz nadležnosti DIK-a. Na drugi konkurs prijavio se samo Amer Šukurica, ali je opet odbijen iz istog razloga.

Predsjednik DIK-a bira se po „starom“ Zakonu o izboru odbornika i poslanika, jer je prijedlog novog zakona povučen iz skupštinske procedure krajem decembra prošle godine.

Taj prijedlog vladajuća koalicija ponudila je opoziciji kao platformu za dalje razgovore, I. K. do kojih još nije došlo.

Kongres Crnogorske

Vulinova jedina uniforma Ivanović je mržnja prema Crnoj Gori novi lider

KOLAŠIN - Aleksandar Vulin, srpski ministar vojni nije protekle nedjelje uspio da potcijeni i omalovaži Crnu Goru.

Nije marširao Rovcima nego se sapleo o kamen rovački, ističe se u reagovanju UBNOR-a i antifašista Kolašina, na nedavnu namjeru ministra odbrane Srbije da sa grupom oficira u Rovce dođu u uniformama vojske te zemlje na obilježavanje dvadesetogodišnjice ubistva Pavla Bulatovića.

U kolašinskom UBNOR-u, kažu, da se Vulin preko dvije decenije pita u Srbiji ali da ga Pavle

Bulatović nije zanimao kao žrtva atentata, nego kao pokušaj da obilježavanjem 20-godišnjice njegovog neotkrivenog ubistva ponizi i omalovaži Crnu Goru. Oni smatraju da je prije, tokom i poslije „rovačke epizode“, Vulin je pokazao da je njegova jedina uniforma - mržnja prema Crnoj Gori.

U saopštenju koje potpisuje Gojko Vlahović, predsjednik kolašinskog UBNOR-a, ističu da ih posebno čudi što Vulinu društvo u Rovcima nije „pravio“ Andrija Mandić kojeg je nedavno odlikovao sabljom.

- Vulin, nekadašnji ljevičar i „julovac“ daruje sablju četničkom vojvodi Andriji Mandiću. A taj isti ga Andrija ne dočeka u Rovcima gdje je inače bilo najmanje Rovčana. Možda je Mandić bio zauzet otkopavanjem oružja ali će mu i to biti zaludni posao jer je odavno to oružje zarđalo kao što je zarđala njegova politička ideologija. Od svega oružja kojim prijeti, Mandiću će ostati samo Vulinova sablja - ističe se u saopštenju uz upozorenje da nema tih snaga koje u Crnu Goru mogu vratiti 1918 godinu.

Dr. D.

proces u Crnoj Gori kao budućoj državi članici Evropske unije. Naš zadatak – i vlasti i opozicije i civilnog sektora i medija – jeste da dodatno ojačamo povjerenje građana u institucije i integritet izbornog sistema. I svi treba da budemo posvećeni tom cilju – saopštio je R. P. Nuhodžić.

Održana sjednica Skupštine opštine Budva

Ivanović, Vojinović i Manojlović kandidati za predsjednika DIK Javni konkurs za izbor predsjednika DIK završen je u petak, a trajao je 15 dana. Predsjednik Administrativnog odbora, Luiđ Škrelja, nije Pobjedi htio da otkrije imena kandidata, ali je rekao da će predsjednik DIK-a biti izabran na prvoj sjednici redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore, početkom marta na Cetinju.

– Administrativni odbor će do kraja mjeseca predložiti kandidata – kazao je Škrelja.

On je rekao da će Odbor provjeriti da li kandidati ispunjavaju uslove konkursa, ali i uputiti pismo Agenciji za sprečavanje korupcije radi provjere da li je neko od kandidata u konfliktu interesa.

– Postoji procedura koja mora da se ispoštuje, da provjerimo da li kandidati ispunjavaju formalno pravne uslove i da u zvaničnoj formi od ASK-a dobijemo potvrdu da nema smetnji da oni mogu da budu

cesa, što je, u dijelu političkih kriterijuma, jedan od uslova za pristupanje Evropskoj uniji.

– Upravo odgovornost prema građanima, prema biračima, opredijelila nas je da intenzivno radimo na poboljšanju pravnog okvira, koji će omogućiti da građani imaju potpuno povjerenje u izborni

BUDVA - Anđela Ivanović nova je predsjednica Crnogorske, odlučeno je sinoć na kongresu te partije u Budvi.

Za potpredsjednike partije izabrani su Goran Božović, Đorđe Kovačević i Nemanja Malovrazić. Crnogorsku je do sada predvodio Vladimir Pavićević, koji je nedavno podnio ostavku jer, kako je obrazložio, ne dijele iste svjetonazore. Pavićević je tokom posljednje godine Crnogorsku podredio interesima Demokrata Alekse Bečića, sa kojim je Pavićević zajedno posjećivao litije SPC. Đ. Ć.

Ivančević zahtijevao javno izvinjenje Majklu Džordanu BUDVA – Odbornik Crnogorske u Skupštini opštine Budva Dragan Ivančević zatražio je na jučerašnjem zasijedanju da se lokalni paralment javno izvini košarkašu Majklu Džordanu, koga je predsjednik Opštine Marko Carević, nedavno greškom pomješao sa tragično nastradalim Kobijem Brajantom, ali je taj predlog odbijen.

Ivančević je tražio da se dnevni red jučerašnje sjednice SO dopuni sa tim predlogom, ali je to odbio predsjednik parlamenta Krsto Radović.

– Tražim da se javno izvinimo javno, jer je čovjek živ i zdrav – kazao je Ivančević, što je izazvalo smijeh ostalih odbornika.

Predsjednik opštine Marko Carević prošle je sedmice tokom gostovanja na televiziji Budva, podsjećajući se helikopterske nesreće u kojoj su poginuli košarkaš Kobi Brajant i njegova kćerka, greškom kazao: „I Majkl Džordan je mislio da neće pasti helikop-

Marko Carević

ter, pa je pao“.

Ovaj Carevićev gaf ubrzo je počeo da se širi društvenim mrežama i tako postao viralan.

Inače, sjednica SO Budva juče je zakazana po hitnom postupku kako bi se razmotrila aktuelna situcija oko njemačko austrijskog koncerna WTE/EVN, koji je u Budvi gradio postrojenje za tretman otpadnih voda i zbog čega je nedavno umalo došlo do blokade računa opštine.

Odbornici SO Budva ni nakon višesatne rasprave nisu uspjeli da donesu konkretne zaključke vezane za ovo pitanje, pa je nastavak sjednice odgoĐ.Ć. đen za danas.

Demokratski front oštro napao ambasadora Srbije u Podgorici

Kljajević: Da li je Božović predstavnik Srba ili DPS-a?

PODGORICA - Portparolka Demokratske narodne partije i funkcionerak DF-a Jelena Kljajević žestoko je na svom Fejsbuk profilu kritikovala ambasadora Srbije u Podgorici Vladimira Božovića zbog oduke da na Dan državnosti Srbije bude pozvan Milivoje Katnić.

- Uzmemo li sve u obzir, kao i činjenicu da zvanična Crna Gora nije čestitala Dan državnosti Srbiji, ne mogu a da se ne zapitam, da li je Vladimir Božović zaista predstavnik srpskog naroda ili DPS-a - napisala je Kljajević.

Kako povod za post, Kljajević je navela da joj nije jasno zbog čega je ambasador Srbije Vladimir Božović, pozvao glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića na proslavu Dana državnosti Srbije.

- Milivoje Katnić je čovjek, koji je svojim dosadašnjim radom,

Jelena Kljajević

potvrdio da je sve, osim glavni specijalni tužilac jedne države.

Tako je, u montiranom suđenju, preko kojeg je pokušao da uništi DF, optužnicom, za koju je i djeci jasno da je loša konstrukcija, obuhvatio i dvanaest srpskih državljanja, kojima je i presuđeno, navela je između ostalog Kljajević u podužem postu.

I prethodni ambasador Srbije u Podgorici Zoran Bingulac bio je na meti napada funkcionera DF-a.

R. P.

4

Ekonomija

Utorak, 18. februar 2020.

Domaće tržište naftnih derivata

Gorivo jeftinije tri i četiri centa PODGORICA - Sve vrste goriva u Crnoj Gori od danas su jeftinije tri do četiri centa, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurosuper 95 i 98 su pojeftinili tri, odnosno četiri centa i u narednih 15 dana će koštati 1,28 eura, odnosno 1,31 euro. Cijena eurodizela i lož ulja za veleprodaju je niža tri centa, pa eurodizel sada košta 1,16 eura, a lož ulje 1,13 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 4. februara, kada su eurodizel i lož ulje za veleprodaju pojeftinili sedam, odnosno

šest centi. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni

obračun će se obaviti 2. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od S. P. 3. marta.

Jedanaesta prodaja imovine Jadranskog brodogradilišta

Nekretnine u Bijeloj za 3,8 miliona

Tragom rješenja iz novog Zakona o radu koje se odnos

Sa obračunsko kod izvršitelja PODGORICA – Zaposleni kojem poslodavac ne isplati zaradu može da naplati i zaradu i doprinose preko javnog izvršitelja uz pomoć obračunske liste, potvrdili su Pobjedi iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata.

Obračunska lista, koju je poslodavac dužan da izda zaposlenom i kada mu nije isplatio platu, po novom Zakonu o radu ima snagu izvršne isprave.

PROCEDURA

Jadransko brodogradilište

PODGORICA – Stečajni upravnik Jadranskog brodogradilišta Žarko Ostojić raspisao je 11. poziv za prodaju imovine brodogradilišta godinu i tri mjeseca nakon prošlog. Ukupna procijenjena vrijednost ponuđene imovine je 3,79 miliona eura.

Oglasom je predviđeno da se dva poslovna prostora ukupne površine hiljadu kvadrata i kancelarijski namještaj i oprema mogu kupiti u cjelini za 1,12 miliona eura, dok je više katastarskih parcela od neplodnog zemljišta preko livada do šuma moguće kupovati pojedinačno i to po cijenama u rasponu od 28,5 hiljada do milion eura na koliko je procijenjeno zemljište površine 3,9 hiljada kvadrata. Cjelokupna

imovina nalazi se u Bijeloj.

Kako su dosadašnji pozivi za prodaju bili bezuspješni, vrijednost se smanjivala, pa je novim oglasom imovina koju je moguće kupiti u cjelini u odnosu na prošli oglas neznatno umanjena sa 1,18 na 1,12 miliona eura. Cijena zemljišta različitih namjena u Bijeloj, koja je nuđena za 320 do 350 eura po kvadratu, sada je smanjena na raspon od 256 do 280 eura po kvadratu.

Prošlog puta interesovanje kupaca izazvao je samo stan od 36 kvadrata u Herceg Novom koji je tada prodat za 41 hiljadu eura. Ponude za kupovinu imovine brodogradilišta moguće je dostaviti do 12. marta, kada će u Privrednom sudu u Podgorici biti javno otvorene ponude. Oglasom je predviđeno da je jedini krite-

rijum najveća ponuđena cijena, dok upravnik zadržava pravo da u bilo kom stadijumu postupka ne izabere ponuđača ili oglas poništi. Ukoliko ovog puta bude ponuda za kupovinu imovine, upravnik će o njima odlučiti u roku od osam dana od otvaranja.

Troškove zaključenja ugovora snosiće kupac.

Stečaj u Jadranskom brodogradilištu otvoren je prije četiri godine zbog šest miliona poreskog duga. Brodogradilište je nastavilo sa radom, kako bi se okončali započeti poslovi, a od prodaje imovine namirili povjerioci. Prema ranijem izvještaju Ostojića, u potpunosti su izmirena potraživanja prvog i drugog isplatnog reda, dok je iz trećeg ostalo nenamireno još 18 M. Lk. odsto.

– Zaposleni će, ukoliko procijeni da iz bilo kojeg razloga može doći do blokade kod poslodavca, moći da pokrene postupak izvršenja radi naplate zarade i doprinosa – kažu u sindikatu.

To znači da je dovoljno da obračunsku listu ponese javnom izvršitelju koji pokreće proceduru naplate.

– Ukoliko obračunska lista nije izdata, zaposleni treba da se obrati inspekciji rada, jer u tom slučaju poslodavac krši zakon i izlaže se visokim kaznama – kazao je našoj redakciji generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

Dok su u sindikatu zadovoljni ovim najnovijim rješenjem iz Zakona o radu, poslodavci smatraju da je problematično i da će povećati blokade.

Iz Unije poslodavaca Pobjedi su kazali da se problematičnost primjene ove norme odnosi na privredni i javni sektor.

– Sigurni smo da će se to najprije pokazati kod poslodavaca iz javnog sektora. Opšte je poznato da većina lokalnih uprava ima dugogodišnje probleme sa prihodima i finansiranjem poslova iz svojih nadležnosti, a naročito sa isplatom obaveza po

Prva sjednica Nacionalnog komiteta za razvoj finansijske edukacije

Članovi Nacionalnog komiteta su ministti finansija i prosvjete Darko Radunović i dr Damir Šehović, guverner dr Radoje Žugić, predsjednik Komisije za tržište kapitala dr Zoran Đikanović i predsjednik Agencije za nadzor osiguranja Uroš Andrijašević.

– Program će predstavljati neophodnu dopunu zdravog finansijskog regulatornog i nadzornog okvira – objašnjeno je u saopštenju.

Ovo radno tijelo formirao je

DOGOVORENA INTENZIVNA PRIPREMA: Sa sjednice

Savjet za finansijsku stabilnost, a zadatak je da na sistemski i sveobuhvatan način koordinira pripremu nacionalnog programa razvoja finansijske edukacije.

-Program će, na bazi analize aktuelnog stanja i identifikovanih prioriteta i ciljnih gru-

pa, a uvažavajući međunarodne standarde, smjernice i dobru praksu u oblasti finansijske edukacije, definisati predlog mjera i aktivnosti za unapređenje opšteg nivoa finansijske pismenosti u zemlji - kazali su iz ovog regulatora.

osnovu zarada, čime se posredno problemi prenose i na državu. O stanju u privredi, odnosno malim i srednjim preduzećima je suvišno govoriti, posebno kada znamo da iz mjeseca u mjesec, već godinama, broj blokiran i h p r i v re d n i h d r u št ava stagnira ili raste – kazali su iz UPCG. Ovakva norma, smatraju, može dovesti do blokade računa kada poslodavac, zbog problema ko-

je ima u redovnom radu, može ugroziti i čitavo poslovanje, te time u još nepovoljniju situaciju dovesti i same zaposlene.

- Ona može dovesti i do određenih zloupotreba, na primjer u situacijama kada je zarada već isplaćena da je obračun krivotvoren i slično, jer prigovor ne odlaže izvršenje, a postupak pred sudom, radi ispravljanja „grešaka“, može biti dug i skup - što i praksa pokazuje. Takođe,

Svis osiguranje prošlu godinu završilo u plusu

Za naknadu štete 2,5 miliona

Obuka za baratanje novcem PODGORICA – Na prvoj sjednici Nacionalnog komiteta za razvoj finansijske edukacije dogovorena je intenzivna priprema programa razvoja finansijske edukacije, saopšteno je juče iz CBCG.

Dok su u sindikatu zadovoljni najnovijim rješenjem iz Zakona o radu koji je obračunskoj listi dao snagu izvršne isprave, poslodavci smatraju da je to rješenje problematično i da će povećati blokade firmi

Prilikom pripreme ovog programa Crna Gora će, kao korisnica tehničke pomoći MMF-a za oblast finansijske edukacije, imati podršku eksperata Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj -OECD. -Na sjednici je konstatovano da finansijska edukacija posebno dobija na značaju sa globalizacijom finansijskog tržišta i ubrzanim razvojem tehnologije i zaključeno da treba pažljivo osmisliti programe finansijske edukacije za različite ciljne grupe. Naglašeno je da posebnu pažnju treba posvetiti mlađoj populaciji, tj. djeci školskog uzrasta i da u pristupu ovoj ciljnoj grupi treba koristiti inovativne i tehnološki napredne metode - ističe se u saopštenju.

M.P.M.

PODGORICA – Svis odsiguranje je prošlu godinu završilo u plusu 253.173 eura, što je 50 hiljada eura bolji rezultat nego godinu ranije.

Prihod je bio 5,7 miliona eura što je preko milion eura više nego godinu ranije od čega je premija osiguranja 5,4 miliona eura ili 1,1 milion eura više. Ukupni rashodi za naknadu šteta u prošloj godini bili su 2,5 miliona eura, od čega bruto naknada 2,3 miliona a godinu ranije 1,8 i 1,69 miliona eura.

M.P.M.

Montenegroberza

FEP i Ribarstvo izbrisani iz registra PODGORICA - Fabrika elektroda Piva iz Plužina i Ribarstvo iz Rijeke Crnojevića izbrisani su iz registra Centralnog klirinškog depozitarnog društva.

- Kompanije su iz registra izbrisane nakon završenog stečajnog postupka - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Montenegroberze.

Stečaj u Ribarstvu proglašen je sredinom 2013. i tada je bez posla ostalo 49 radnika. Radnici Ribarstva su putem zadrugarstva plani-

rali da osnuju preduzeće Novo ribarstvo u namjeri da obećane otpremnine ulože u obrtna sredstva i uzimanjem fabrike u zakup od Komercijalne banke Budva pokrenu proizvodnju. Imovina Ribarstva više puta je nuđena na prodaju. Stečaj je u FEP 2015. uvela Poreska uprava zbog duga za poreze i doprinose od oko milion.

Godinu ranije u fabrici je zaustavljena proizvodnja, jer im je Elektroprivreda isključila struju zbog neplaćenih računa.

M.P.M.

Ekonomija

Utorak, 18. februar 2020.

om listom po platu MBA: Ozbiljni poslodavci daju i platu i listu

svima su poznati slučajevi nesavjesnog postupanja pojedinih izvršitelja - ističu poslodavci, koji prepuštaju vremenu da pokaže efekte ovakvog zakonskog rješenja i potvrdi da li su njihovi argumenti opravdani. Naime, Unija poslodavaca je još u radnoj grupi za izradu novog zakona o radu bila protiv ovakvog rješenja, koje su podržali predstavnici sindikata i Vlade.

- Obračun zarada je I po tadašnjim zakonskim rješenjima imao snagu vjerodostojne isprave, a zaposleni su imali mogućnost i mehanizme da zaštite svoja prava preko Inspekcije rada, Poreske uprave, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova i suda - navode iz UPCG.

RIJETKO KORISTE PRAVA

Poznato je, dodaju, da UPCG insistira na punoj primjeni zakona i izvršavanja svih obaveza prema zaposlenima, posebno jer

Iz Montenegro biznis alijanse našoj redakciji su kazali da je i do sada svaki ozbiljan I odgovoran poslodavac zaposlenom davao na vrijeme i platu I platnu listu.

- Dobro je da se u zakonu precizira i definiše svaki aspekt bitan za poslovanje preduzeća, koji afirmiše obostrano povjerenje poslodavaca i zaposlenih. Vjerujemo da je i do sada, prije donošenja ovog zakona, svaki ozbiljan poslodovac izdavao obračun zarade zaposlenom - kaže menadžerka MBA Bojana Kalezić.

Vjerujemo, takođe, kaže ona, da će svi odgovorni poslodavci i u narednom periodu nastaviti s takvom praksom, čime se obezbjeđuje sigurnost eventualne, naknadne naplate potraživanja zaposlenih.

znaju da su oni kojima se zarade ne isplaćuju u teškoj situaciji.

-Treba imati u vidu da su zaposleni do sada izuzetno rijetko koristili postojeće mehanizme za naplatu potraživanja po osnovu zarada. Konkretno, u takve postupke su najčešće ulazili tek kada je prestanak radnog odnosa kod konkretnog poslodavca bio u najavi ili je do njega došlo (iz bilo kog razloga), ili kada bi prešli kod drugog poslodavca.

Zato je naš stav i bio da je problem u tome što zaposleni ne koriste prava i mehanizme zaštite koji im stoje na raspolaganju, a ne nedostatak pravne zaštite, što ne može i ne smije biti razlog za uvođenje rigidnijih rješenja koja mogu izazvati problem širih razmjera- ističu iz Unije posloM.P.M. - N.K. davaca.

Javni poziv Ministarstva poljoprivrede

Maslinarima do pet hiljada PODGORICA- Ministarstvo poljoprivrede objavilo je juče poziv za dodjelu bespovratne podrške maslinarstvu do polovine investicije za podizanje I revitalizaciju maslinjaka, nabavku opreme i sistema za navodnjavanje i podizanja podzida. Pravo na dodatnih pet odsto podrške imaju podnosi-

oci koji su osigurani po osnovu poljoprivrede.

Ukupna vrijednost prihvatljivih investicija je do 10.000 eura.

Maslinari, podsjećaju iz Ministarstva, imaju na raspolaganju subvenciju 200 eura po hektaru, a maslinari do 40 godina starosti 210 eura.

S. P.

Na aukciji u CBCG

Prodato pet miliona eura državnih zapisa PODGORICA – Pet miliona eura vrijednosti državnih zapisa prodato je juče na aukciji po prosječnoj kamati od 0,84 odsto.

Rok dospjeća zapisa je 182

dana, odnosno 18. avgust.

Ukupna nominalna vrijednost emisije državnih zapisa iznosila je 24 miliona eura, a iznos dostavljenih ponuda pet miliona, koliko je i prihvaćeno.

M.P.M.

Podgorička kompanija Mega Construction Company dobila saglasnost od glavnog državnog arhitekte

Turci grade u Kotoru 58 stanova za turiste

PODGORICA - Podgorička kompanija Mega Construction Company, sa turskim kapitalom gradiće u kotorskom naselju Kavač zgradu od 4.140 kvadratnih metara, sa 58 stanova za turiste. Na idejno rješenje ovog objekta saglasnost je dao glavni državni arhitekta Dragan Vuković.

Osnivač i izvršni direktor kompanije Mega Construction Company je Ziver Kerim Basar.

Projektant objekta je budvanski studio R.A.F.F. čiji osnivač i izvršni direktor je Enis Babačić.

Zgrada će se nalaziti na djelovima urbanističkih parcela broj 167 i 168, koje su objedinjene u jednu lokaciju, u zahvatu DUP-a Kavač u opštini Kotor. Površina te lokacije je 2.368 metara kvadratnih.

U idejnom rješenju se navodi da je parcela pozicionirana u pretežno slabo naseljenom dijelu, gdje dominira visoko rastinje, zelenilo i prirodno okruženje.

Objekat će biti pozicioniran na sredini parcele, a orjentisan ka južnoj strani odakle se pruža pogled na zaliv i more. Zgrada će se

Vizuelizacija buduće zgrade

sastojati od prizemlja, dva sprata i potkrovlja, suterena i podruma. Na prizemlju, spratovima i potkrovlju biće stambene jedinice. Stanovi će biti i u jednom dijelu suterena, dok će u drugom dijelu biti odvojena garaža potpuno ukopana u zemlji sa 35 parking mjesta. Isto toliko parking mjesta biće na parceli na otvorenom.

Zgrada će se imati osam dvosobnih stanova i 50 garsonjera.

Ukupna bruto površina nadzemnih etaža zgrade je 2.364,86 kvadratnih metara, dok je površina podzemnih etaža 1.775,77 kvadrata.

U idejnom rješenju se navodi da je objekat postavljen kaskadno, a na prednjoj fasadi će se očitavati tri cjeline, bojom odvojene, iz ko-

Zaključena rasprava po tužbi opštine Budva protiv Nega tursa

Traže 394 hiljade eura poreza

jih se izvlače terase pokrivene pokretnim panelima. Na zadnjoj fasadi iz cjeline se izvlače tri kubusa u lokalnom kamenu. Planirano je da objektom dominira kamen fasada rađena od obrađenog lokalnog kamena sa djelovima bojene demit fasade. Sa sjeverne strane objekta kroz fasadu će se provlačiti zelenilo, koje će se nalaziti i na ravnom krovu. S. P.

Podaci Monstata za decembar

Otkupljeno 2,23 miliona kilograma mlijeka PODGORICA - Ukupna količina otkupljenog kravljeg mlijeka u decembru prošle godine iznosila je 2,23 miliona kilograma, što je 3,7 odsto više u odnosu na isti period 2018.

Gradilište hotela ,,As“ u Perazića dolu

PODGORICA – Sutkinja Dijana Raičković zaključila je ročište po tužbi budvanske opštine protiv kompanije Nega turs investitora hotela ,,As“ koja traži da im se prizna potraživanje od 393,7 hiljada eura za porez na nepokretnosti.

Iz ove kompanije ne samo da su osporavali ovaj dug, već su uzvratili i protivtužbom tražeći da sud utvrdi da ovo potraživanje ne postoji.

Riječ je o porezu na nepokretnosti koji se u to vrijeme obračunavao za hotele u izgradnji, navela je zastupnica opštine odbacujući navode suprotne strane da je potraživanje nezakonito. Iako je član odluke kojim je bila propisana ova obaveza kasnije oglašen neustavnim, iz opštine tvrde da se takva odluka Ustavnog suda ne može primjenjivati re-

Kursna lista

si na neodgovorne poslodavce

5

troaktivno, već da se ona odnosi na buduće akte s obzirom na to da je riječ o pravosnažnim i konačnim rješenjima. Advokat Nega tursa smatra da zakon propisuje da su takva rješenja neizvršiva, ukoliko već nijesu izvršena do momenta donošenja odluke Ustavnog suda.

Ovo potraživanje opštine nije bilo priznato u stečaju, koji je na kratko bio uveden u ovu kompaniju. Nakon što je Nega turs izmirila obaveze prema zaposlenima koji su stečaj i tražili, kao i prema Poreskoj upravi i EPCG, sud je usvojio plan reorganizacije.

Osim opštine, protiv Nega tursa spor vodi i država tražeći da se raskine ugovor o prodaji hotela ,,As“. Tužbom su obuhvaćene i kompanije Nega turs iz Moskve i Montena invest, kao i vlasnik Neđeljko Gardašević.

Država traži da se vrate nepokretnosti upisane na ovu kom-

paniju i Gardaševića ili da se nadoknadi njihova tržišna vrijednost i plati odšteta. Privremenom mjerom je uvedena zabrana otuđenja i opterećenja na građevinu hotela ,,As“ i na zemljišni kompleks od 36 hiljada eura u Perazića dolu.

Do sada je nekoliko puta odlagano ročište u ovom sporu, jer se spisi predmeta već nekoliko mjeseci nalaze kod Specijalnog državnog tužilaštva.

Hotel ,,As“ je prodat prije 18 godina rusko-crnogorskoj kompaniji Nega turs za pet miliona maraka, uz predviđeno ulaganje od 22 miliona maraka. Rok za izgradnju je bio kraj 2003. godine. Nesuđeni kompleks sa pet zvjezdica dobio je još jednu šansu od Vlade 2014. godine kada je potpisan aneks ugovora uz bankarsku garanciju na tri miliona eura, za koju se kasnije ispostavilo da je falM. Lk. sifikovana.

Iz Monstata su naveli da je u decembru otkupljeno 2,2 odsto više mlijeka nego u novembru.

-Sadržaj mliječne masti u decembru prošle godine je u odnosu na decembar 2018. nepromijenjen, dok je sadržaj proteina manji 0,8 odsto - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je u decembru prošle godine u odnosu na isti period 2018. godine zabilježeno povećanje proizvodnje pavlake 11,6 odsto, kajmaka 45,8 odsto i sira 23,4 odsto, dok je došlo do smanjenja proizvodnje konzumnog mlijeka 9,2 odsto i fermentisanih mliječnih proizvoda 2,9 odsto.

U periodu od januara do decembra prošle godine ukupno otkupljena količina kravljeg mlijeka iznosi 27,97 miliona kilograma i bilježi se pad od 1,2 odsto u odnosu na isti period 2018. godine. S.P.

USD

1.08350

GBP

0.83238

AUD

1.61290

JPY

119.05000

CHF

1.06410

CAD

1.43340

6

Društvo

Utorak, 18. februar 2020.

Informativna služba Srpske pravoslavne crkve

Irinej ne dolazi u Podgoricu PODGORICA - Patrijarh srpski Irinej neće moći da posjeti arhijereje i vjerni narod Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - saopštila je juče Informativna služba Srpske pravoslavne crkve.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije je, u intervjuu za Televiziju Hram, kazao da će patrijarh srpski Irinej predvoditi 29. februara litiju u Podgorici, povodom praznika Svetog Simeona Mirotočivog.

Međutim, iz Informativne službe SPC su kazali da Irinej

neće tog datuma doći u Podgoricu, a razlog je ranije zakazana posjeta SPC u SAD-u.

- Povodom netačnih informacija koje su se pojavile u pojedinim medijima obavještavamo javnost da njegova svetost patrijarh srpski g. Irinej žali što neće moći da posjeti arhijereje i vjerni narod Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori jer je ranije zakazana njegova posjeta Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Sjedinjenim Američkim Državama - saopštila je Informativna služba Srpske pravoR. D. slavne crkve.

Oštre reakcije nakon sramnog čina paljenja državne zastave u Budvi

Todorović: Cilj je da nestane Crna Gora PODGORICA – Cilj skandaloznih akcija, od kojih je posljednja paljenje državne zastave u Budvi je nestanak Crne Gore i Crnogoraca i pretvaranje naše države u neku velikosrpsku i velikorusku guberneriju - ocijenio je za Pobjedu istaknuti crnogorski umjetnik i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Rajko Todorović Todor.

Nepoznati počinioci su u petak zapalili u Budvi crnogorsku zastavu, koja se vijorila na jarbolu kod plažnog bara „Time Out“ na Slovenskoj plaži, vlasništvo Ž. Z, a iz policije su Pobjedi kazali da tragaju za osobama koje su to učinile.

ODGOVORNOST

HRA osporava odluku Sudskog savjeta

Nezakonito je da Anđelić peti put bude na čelu suda

PODGORICA – Izborom sudije Mihaila Anđelića za predsjednika Osnovnog suda na Žabljaku, peti put, Sudski savjet je postupio suprotno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama, koji zabranjuje da funkciju predsjednika suda obavlja osoba koja je prethodno dva puta bila birana na to mjesto - saopšteno je iz Akcije za ljudska prava.

Podsjećaju da je Sudski savjet prošle godine ,,nezakonito sproveo izbor, čak, pet predsjednika osnovnih sudova i predsjednice Vrhovnog suda, koji su već dva ili više puta obavljali dužnost predsjednika istih sudova“.

- Tako su, uprkos zakonskom ograničenju od dva mandata, za treći mandat izabrani predsjednica Osnovnog suda u Danilovgradu Milica Jovović, predsjednik Osnovnog suda u Bijelom Polju Radule Piper, predsjednik Osnovnog suda u Plavu Hilmija Sujković i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, za čiji

izbor postoji i ustavna zabrana. Za predsjednike Osnovnog suda u Rožajama i Osnovnog suda u Kotoru izabrani su sudije Zahit Camić i Branko Vučković koji funkcije predsjednika sada obavljaju u čak šestom i osmom mandatu – podsjetili su oni.

Ističu da je pred Upravnim sudom u toku spor po tužbi sudije Predraga Krstonijevića, protivkandidata predsjedniku Branku Vučkoviću, koji je, pored ostalog, ,,osporio i kršenje zabrane prekomjernog izbora iste osobe za predsjednika istog suda“.

Podsjetili su da je nedavno Grupa država protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope, koju čini 50 država, preporučila Crnoj Gori da ograniči prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u pravosuđu i u tom smislu kritikovala treći izbor Vesne Medenice na funkciju predsjednice Vrhovnog suda, kao i izbor predsjednika sudova koji su birani bar tri puta na funkcije predsjednika istih sudova.

N. Đ.

Biblioteka „Radosav Ljumović“

Promocija monografije „Dijaspora Crne Gore“ PODGORICA - Uprava za dijasporu danas će u u biblioteci ,,Radosav Ljumović“ u Podgorici u 12 sati promovisati monografiju ,,Dijaspora Crne Gore“.

Na promociji će govoriti ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović i direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.

O monografiji će govoriti i Marko Špadijer, Sait Šabotić, Ivan Jovović i Goran Popović.

N. K.

Komentarišući, ovaj, samo jedan u nizu skandala koji se dešavaju u našoj zemlji od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem prošle godine, umjetnik Rajko Todorović odgovornost vidi u ponašanju crnogorske vlasti.

- Crnogorska vlast se ponaša, a i ranije se ponašala kao onih Vučićevih 1.000 policajaca koji su navodno obezbjeđivali crnogorsku ambasadu u Beogradu, a ustvari su obezbjeđivali paljenje crnogorske zastave. Crnogorske zastave ne pale i raskubaju maloljetnici i maloumnici – oni su samo tragični izvršitelji naloga paramilitarne šovinističke palanke, koja sebe naziva Srpskom crkvom, zatim srpska vlast sa ruskim špijunskim kordonima i sve to potpomognuto domaćom pestokupljevinom i bašibozlukom okupljenih u nekoliko profašističkih partija - kazao je Todorović.

Davno je rečeno, dodaje on,

Paljenje zastave u Budvi

Veljović: Procesuiraćemo odgovorne Direktor Uprave policije Veselin Veljović poručio je juče iz Bara, da će biti procesuirani odgovorni za skrnavljenje državnih simbola.

- Nacionalni simboli su, između ostalih vrijednosti, i pitanje nacionalnog ponosa i ne priliči nikome da na ovaj način ispoljava destruktivno djelovanje i da se tako šalje

da niko ne može da mrzi kao izdajnik izdanu domovinu.

- Pitam se samo dokle ovo možemo trpjeti. Mnoge stvari su propuštene na vrijeme da se urade – upozorava naš sagovornik.

Izlaz vidi samo u dosljednoj primjeni Zakona i pravovremenoj reakciji.

- Ovo se niđe ne bi moglo dešavati, ni u jednoj evropskoj zemlji sem u Crnoj Gori – kategoričan je on.

Predsjednik M a t i c e c rnogorske

negativna slika domaćoj i javnosti van granica naše države – poručio je on.

Veljović je juče sa saradnicima boravio u radnoj posjeti Centru bezbjednosti Bar gdje se sastao sa pomoćnikom direktora Draganom Blagojevićem i rukovodstvom ovog centra, Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj i rukovo-

Dragan Radulović nakon paljenja crnogorske zastave u Budvi komentarisao je za Pobjedu da je to „samo prirodna posljedica svega što dio crnogorske političke scene, uključujući njihovo vođstvo – Srpsku pravoslavnu crkvu, misle o Crnoj Gori, i prirodna posljedica protesta kojima svjedočimo“.

- Ne iznenađuje, to je u suštini tužna stvar. Ako se i kada se pronađu počinioci, ispostaviće se da su to maloljetnici koje su umjesto pristojnosti, očigledno kući učili da mrze. Tužno – rekao je ranije Radulović.

OSUDA PARTIJA

Povodom paljenja crnogorske zastave u Budvi juče su iz lokalnog DPS-a i Liberalne partije izrazili žaljenje što se to desilo u njihovom gradu i uvjerenje da će nadležni organi pronaći počinioce.

Iz DPS-a navode da je jasno ko su inspiratori takvog čina i koja politika stoji iza toga.

- Oni koji ne ustaju na himnu, koji više vole tuđe države od svoje, koji navijaju

Rajko Todorović

diocima granične policije.

- Policija usmjerava značajne kapacitete da se u novonastaloj situaciji održi stabilan javni red i mir, jer je naš prioritetni zadatak zaštita svih građana i njihovih porodica i očuvanje multieničkog i multivjerskog sklada i suživota - kazao je između ostalog, Veljović na sastanku.

za tuđe reprezentacije. I oni koji ne reaguju ni na to što već mjesec dana nema državne zastave u Petrovcu, na jarbolu ispred Castell-a. Oni koji bi drugim putem a ne u EU - kazali su iz budvanskog DPS-a Crnogorska zastava se, dodaju, opet vijori na istom mjestu i „vijoriće se vječno“.

Iz Liberalne partije Budva kazali su da ovakav čin nije pravo lice tog grada i nikada neće biti.

- Nažalost, predugo tolerisanje svakakvih izliva nacionalizma, dizanje tenzija i

Poruka Šešeljevih radikala U noći između nedelje i ponedeljka, članovi Savjeta za omladinu Gradskog odbora Srpske radikalne stranke Novi Sad izradili su srpsku trobojku, sa porukom „Srpska Atina za Srpsku Spartu“, na keju, na bedemu iznad Dunava. Trobojka je 45 metara širine i šest metara visine.

- Ovo je simboličan gest solidarnosti omladinaca Srpske radikalne stranke sa našim narodom u Crnoj Gori, koji mjesecima unazad bije ljutu bitku, u litijama, sa ikonama u rukama, braneći svetinje od izdajničkog i mafijaškog režima Mila Đukanovića – poručili su (Vojislav) Šešeljevi radikali.

Društvo

Utorak, 18. februar 2020.

Atak na državu i međuetnički sklad Ministarstvo kulture najoštrijeje osudilo paljenje crnogorske zastave u Budvi, koju vidi kao zlonamjernu provokaciju, koja predstavlja atak na društveno i političko uređenje i međuetnički sklad Crne Gore.

- A posljedice uzrokovane ovakvim vandalskim činom mogu dovesti do ugrožavanja mira i bezbjednosti države i njenih građana. Učestalo skrnavljenje državnih simbola i kulturnog nasljeđa Crne Gore u ovakvom političkom ambijentu ne doprinose smirivanju tenzija, a bez adekvatnog procesuiranja od strane države mogu imati teži društveni epilog. Zato još jednom poručujemo da ćemo, u

produbljivanje jaza prema državi, čak i od lokalnih vlasti, dovelo nas je u situaciju da nekome padne na pamet da se u Budvi mogu nekažnjeno spaljivati zastave Crne Gore - navodi se u saopštenju.

Nadaju se da će ovo biti lekcija za ubuduće.

- Čini se da je suluda kampanja zloupotrebe nacionalnih i vjerskih osjećanja ljudi zarad političkih interesa pokazala svoje rezultate i vjerujemo da će ovo biti lekcija da se sa takvom neodgovornom politikom što prije prestane i raskrsti – poručuju iz LP. I u Opštinskom odboru SDP Budva osudili su paljenje crnogorske zastave u tom gradu.

- Državna zastava predstavlja simbol jedne zajednice i društva i kao takva je neodvojivi dio identiteta i nacionalnog ponosa. Crnogorska državna zastava je, nažalost, ovih dana na meti nepoznatih vandala koji pokazuju vlastitu i porodičnu nekulturu, ali i čine ozbiljno krivično djelo koje bi trebalo strogo kazniti - ističu u SDP-u.

Odbori budvanskog Građanskog pokreta URA i Crnogorske oglasili su se zajedničkim saopštenjem u kome su naveli da je čin paljenja zastave u Budvi uvreda svim sugrađanima/kama koji ne žele, niti su spremni da za svoja brojna građanska nezadovoljstva nalaze katarzu u ovakvim simboličkim činovima.

- Teško je zamisliti da će upravo Budva jednom postati politička arena u kojoj će se složenost političkog života zajednice rješavati ritualnim paljenjem sopstvene državne zastave - navode u reagovanju. Članovi Socijaldemokrata na opštinskoj konvenciji u Tivtu, onima koji „podstiču vještačke podjele i manipulišu intimnim osjećanjima vjerujućih“, poručili su da je ovo 21, a ne 17. vijek, a da je palanačka ideologija već izgubila bitku sa emancipovanom Crnom Gorom.

Kako navode, „ne može vjera da nas dijeli, ne mogu svetinje da nas dijele, jer su svetinje u Crnoj Gori i duhovno su blago ovog naroda“.

Poručili su da u građanskoj Crnoj Gori „ne može da postoji država u državi, niti bilo ko može da bude iznad države i svi, pa i crkve, moraju da poštuju zakon“.

- I sada nam neko van Crne Gore kaže da otimamo nečije svetinje. A čije su to svetinje? To su kulturno-istorijski spomenici Crne Gore. Ne

saradnji sa nadležnim organima nastaviti odlučno da djelujemo kako bismo zaštitili kulturnu baštinu Crne Gore i državne simbole koji ispaštaju zbog aktuelnih političkih okolnosti - navodi se u saopštenju resora kojim rukovodi Aleksandar Bogdanović.

Napominju da paljenje crnogorske zastave u Budvi predstavlja eklatantan primjer krivičnog djela iz člana 370 i člana 198 Krivičnog zakonika Crne Gore.

- Članom 370 stav 1 ovog Zakona propisuje se da ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne

ili nacionalne pripadnosti, kazniće se od šest mjeseci do pet godina. Teži oblik ovog krivičnog djela propisan je stavom 3 koji kaže da ako je djelo učinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obilježja ili grobova, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Član 198 Krivičnog zakonika Crne Gore propisuje da će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine ko izloži poruzi Crnu Goru, njenu zastavu, grb ili himnu - zaključuju iz Ministarstva.

Država ima snage da spriječi sve incidente Crna Gora, poručio je juče potpredsjednik Vlade Milutin Simović, ima kapaciteta, snage i odlučnosti da spriječi sve incidente, jer joj je potreban mir, stabilnost i ukupni prosperitet, za dobro svih njenih građana.

Boraveći u radnoj posjeti opštini Danilovgrad, Simović je rekao da je dešavanje na groblju na Orjoj Luci pokušaj provokacije i pokušaj pravljenja incidenata.

- Svak ima pravo da izražava svoja vjerska i svaka druga osjećanja, kao i građanska nezadovoljstva, ali to mora da radi u skladu sa zakonskim propisima.

Poruka za taj incident i za pokušaj te provokacije, kao i za sve ostale je da država

Crna Gora ima kapaciteta, snage, oslučnosti da spriječi sve incidente, jer Crnoj Gori je potreban mir, stabilnost, potreban je ukupni prosperitet, za dobro svih građana, pa i onih koji su za trenutak u nekim dilemama, razmišljanjima, koji su dovedeni u zabludama - kazao je Simović.

Desetak nepoznatih osoba prije dva dana su, pored Crkve Svetog Nikole na Orjoj luci kod Danilovgrada, palili baklje i pjevali pjesmu „Hriste bože“, koja je bila nezvanična himna zloglasnih „Crvenih beretki“ kojima je komandovao Milorad Ulemek Legija, koji je osuđen na višedecenijsku robiju zbog ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića.

Carević: Osuđujem necivilizacijski čin paljenja zastave Predsjednik Opštine Budva Marko Carević osudio je paljenje crnogorske zastave u tom gradu i pozvao nadležne organe da počinioca što prije privedu pravdi.

On je kazao da je čin izgredništva nesavjesnog pojedinca u vidu paljenja crnogorske zastave, zaslužuje osudu i prekor.

- Kao predsjednik Opštine Budva i njen građanin, ali i predstavnik Demokratskog fronta (DF), osuđujem ovaj necivilizacijski čin koji pokušava da nanese štetu međunacionalnom skladu grada - poručio je Carević.

Kako je naveo, „o državnim i nacionalnim simboli-

možemo otimati nešto što je svih nas – podsjetili su oni na riječi svog lidera Ivana Brajovića.

Zapaljena zastava na Slovenskoj plaži samo je jedan u nizu primjera skrnavljenja državnih simbola i crnogorskog kulturnog nasljeđa u posljednjih dva mjeseca, a dio je kampanje SPC i prosrpskog bloka u našoj zemlji koju vode, navodno, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Imaju i svesrdnu podršku zvanične Srbije, a podrška im

ma možemo razgovarati, ili se o njihovoj utemeljenosti i značenju ne slagati“, ali svako skrnavljenje državnih simbola mora biti sankcionisano.

- U trenutku mirnih i dostojanstvenih litija na kojima se nije i neće dogoditi ništa slično tome djelu, takav čin nedvosmisleno podsjeća na rukopis onih koji na raspirivanju tenzija temelje svoju nedemokratsku vlast - ocijenio je Carević.

Upravo, kako je istakao, iz tog razloga, javnost ne treba da od tog djela pravi poligon za politička utrkivanja u patriotizmu, već da nadležni organi preduzmu sve radnje da počinioca što prije privedu pravdi.

stiže i iz Rusije.

Prije nekoliko dana učenici podgoričke Osnovne škole „Vlado Milić“ pocijepali su crnogorsku zastavu u školskom dvorištu i to objavili na društvenim mrežama.

Za uništavanje državnih simbola, prema Izmjenama i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti, usvojenim prošle godine, predviđene su kazne za pravno lice i do 20.000 eura, a za fizičko lice do 2.000 eura.

K. JANKOVIĆ

7

Simboli koje SPC upotrebljava suprotstavljeni su crnogorskoj istoriji

Zakletva ,,Crvenih beretki“ postala zvanična pjesma Srpske pravoslavne crkve

PODGORICA - U dvorištu Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici sveštenici Srpske pravoslavne crkve i vjernici horski su u neđelju veče izveli, zakletvu zloglasnih ,,Crvenih beretki“ - ,,Hriste Bože“, koja je očito postala himna ove crkve i njenih sljedbenika.

Noć ranije na groblju u Orjoj luci kod Danilovgrada grupa huligana orgijala je uz ovu zakletvu ,,Crvenih beretki“, uz poruku da „brane svetinje“.

Na video zapisima koji kruže društvenim mrežama uočljiva je ista matrica prilikom okupljanja na litijama četvrtkom i neđeljom. Osim ikona, pristalice Srpske pravoslavne crkve na protestnim šetnjama nose trobojke, onu SPC sa četili ocila u sredini, ali i srpske državne zastave, dok nema niti jednog simbola ili obilježja države Crne Gore. I, kao po pravilu, nakon ,,protestnih litija“ mnogi zidovi ili ograde po crnogorskim gradovima osvanu trobojno oslikani.

Ništa se, očito, ne dešava slučajno, već je riječ o koordiniranoj akciji. Tako je i sa ,,Legijinom pjesmom“ pod kojom su izvedeni neki monstruozni zločini – od ubistava Zorana Đinđića ili Ivana Stambolića do zlikovačkih djela srpskih ,,škorpiona“. Iako se do sredine januara tek sporadično pojalo ,,Hriste Bože“, pjesma je,

HOR I HOROVOĐA: Litija u Beranama 31. decembra 2019.

poslije performansa i dolaska Kuča u Podgoricu, uvedena u obavezni repertoar litija SPC. Istina i prije Kuča u Podgorci, bilo je slučajeva da su sveštenici ti koji su dirigovali i kretali litije upravo tom ,,svečanom pjesmom“, što pokazuje i snimak iz Berana od prije nepuna dva mjeseca, 31. decembra.

I na snimku od sinoć znakoviti stihovi odliježu Podgoricom: ,,...Na tri sveto i na tri sastavno/ Odlazimo na Kosovo ravno/ Odlazimo na suđeno mesto / Zbogom majko, sestro i nevesto“…

Naravno, iako se nagovještava odlazak na Kosovo, svima koji

su sinoć bili okupljeni u Podgorici, putovanje nije bilo ni u primisli, kao ni žrtvovanje za ,,svetu srpsku zemlju“. Jedno je, čini se, bjelodano: litije u organizaciji Srpske pravoslave crkve suštinski su suprotstavljene kulturi, istoriji i vrijednostima koje baštini većina građana savremene Crne Gore.

Ovdje se ,,svečana pjesma“ samo koristi kao simbol širenja nacionalističke, velikosrpske politike, iste one politike koja je uzrokovala toliko zla na prodručju Balkana devedesetih godina prošlog vijeka. Samo što se sada pokušava repriza te užasne prošlosti u Crnoj Gori. D. Đ.

Fondacija Sveti Petar Cetinjski upozorava na ciljeve SPC

Da se ne poklekne pred velikosrpskim hegemonizmom PODGORICA – Crna Gora ne smije pokleknuti pred velikosrpskim hegemonizmom i Srpska pravoslavna crkva mora državi vratiti sve sakralne objekte koji su joj ranije, do 1918. godine pripadali - saopšteno je iz Fondacije Sveti Petar Cetinjski.

Ističu da ,,agresivna Srpska crkva decenijama devastira crnogorske hramove, pa i kad su to značajni kulturno-istorijski spomenici pod zaštitom države“. SPC ih, podsjećaju, prepravlja u duhu svetosavlja i čak protivzakonito dižu crkve u ruskom stilu.

Kako kažu, ,,Amfilohijevi graditelji oskrnavili su i autentičnost Vlaškoj crkvi, najstarijoj građevini na Cetinju i prvom zvanično proglašenom spomeniku kulture u Crnoj Gori“.

- Naružili su i manastir Ostrog, u svijetu najpoznatije crnogorsko svetilište, ikonama srpskih svetaca, kojih nikada ranije u njemu nije bilo. Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, za koji je pozamašnu pomoć dala Vlada Crne Gore i hram u Baru su uklopili u novokomponovane graditeljske poteze šumadijsko-moravskog stila, čak malterišu crkvene objekte iz XII ili XIII vijeka, zidaju dvospratne konake - naveli su oni.

Paralelno sa tim, kako dodaju, ,,nekanonski sjedi na tronu Svetog Petra Cetinjskog, ne priznaje sve crnogorske svečeve, a iz crkvenih riznica bestra-

ga nestaju vrijedne panagije, ikone, knjige“.

- Fondacija Sveti Petar Cetinjski je godinama od vlasti tražila da ispuni obećanje i ukloni limenu crkvicu sa Rumije, tražila ostavke nadležnih ministara, upozoravala na nekanonsko oslikavanje hramova u Baru i Podgorici. Fondacija je često naglašavala da ovo djelovanja SPC predstavlja simbol srpske okupacije Crne Gore, izvedene ognjem i mačem 1918. godine. Navodili smo da je crkveno rukovodstvo SPC u Crnoj Gori zastarjelih i preživjelih shvatanja, vremenski poremećeno i nije u duhu vremena u kome živimo – naveli su oni.

Podsjećaju i da je angažman Fondacije Sveti Petar Cetinjski za revitalizaciju Zimovnika Svetog Petra na Karuču radi pretvaranja objekta u status od nacionalnog značaja „dočekan od popova SPC na nož“.

- I da bez stida konstatuju da je Zimovnik vlasništvo SPC. Potencirali su svoje vlasništvo nad Vladičinom kulom iako je objekat kulturno dobro pod zaštitom države od 1957. koja je 1959. godine obavila velike konzervatorko-restauratorske radove – ističu u saopštenju.

Država kroz Zakon o slobodi vjeroispovijesti, dodaju iz Fondacije, mora preko Ministarstva za ljudska i manjinska prava uvesti red u ovoj oblasti, a ,,posebno mora sankcionisa-

ti odgovorne za stanje haosa u katastru“.

Vjeruju, dodaju oni, da će, shodno usvojenom Zakonu, SPC pokazati dokument da im je Knjaz Nikola dodijelio „sve zemlje, gore i vaskolik metoh kud hrisovulja Ivanbegova piše“.

- Kako su gazdovali ,,svojim objektom“ nakon zadnje obnove najbolje pokazuje sadašnje stanje objekta kao nepokretnog kulturnog dobra – istakli su oni.

Ukazuju i na djelovanje poglavara SPC u Crnoj Gori mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija ističući da „političar u mantiji, a ne duhovnik, kako je s pravom nazvan srpski mitrpolit“ ovih dana, „ko zna koji put reprizira tu svoju ulogu u najekstremnijem izdanju“.

- Ovog puta povod mu je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Uz logistiku dijela opozicionih stranaka iz Crne Gore i nalogodavaca, prepoznatljivih po velikosrpskom hegemonizmu, Amfilohije huška na građanski rat s ciljem da razori našu suverenu državu i zatre sve crnogorsko – istakli su u saopštenju.

U crnogorskom parlamentu, poslanici, ,,njegovi istomišljenici, cijepali su Ustav, otvoreno su raspirivali nacionalnu i vjersku mržnju, otkopavali oružje, bačali suzavac, pozivali na svetosavsko zborovanje“.

- A evo skoro dva mjeseca čine litije po ulicama, prave molebane. Njihovi ,,sapatnici“ u regionu, đe ima makar jedno srpsko uho, ih podržavaju iz sve snage, pale najveće znamenje države Crne Gore - zastavu, repriziraju događaje od prije 30 godina – ističu iz Fondacije.

N. Đ.

8

Društvo

Utorak, 18. februar 2020.

Okrugli sto o prevenciji požara na prostorima nacionalnih parkova

Neophodne strože mjere kažnjavanja PODGORICA - Zbog globalnog problema koji ima nesagledive posljedice kako u svijetu, tako i kod nas a za zaštitu svih šuma na području Crne Gore neophodne su preventivne mjere, nabavka odgovarajuće opreme, organizovanje radionioca i edukacija građana, kako bi se očuvala priroda - rečeno je na okruglom stolu ,,Edukacija u funkciji prevencije požara na prostorima nacionalnih parkova“.

- Posredstvom crnogorske nacionalne komisije koja je prošle godine nacionalnim parkovima dodijelila grant za UNESCO projekat ,,Mi za prirodu priroda za nas“ ove godine planirane su brojne aktivnosti u nacionalnim parkovima Durmitor i Biogradska gora za njihovu zaštitu - naveo je direktor Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Elvir Klica.

Zaštita od požara, kazala je generalna direktorka Direktorata za zaštitu životne sredine u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, mora biti briga čitavog društva.

- Jedan od glavnih ciljeva edukacije jeste smanjenje broja požara, te prevencija pojave požara katastrofalnih razmjera. Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti i spašavanju značajna pitanja posvećena su preventivnim mjerama zaštite od požara kojima se onemogućava stvaranje požara, ali i šansa da se novonastali lakše suzbiju - kazala je Vojinović.

Pored edukacije građana, kako je rekla, neophodne su i mjere kažnjavanja osoba koje

Donacija kompanije „Elektro Group“ Elektrotehničkom fakultetu UCG

Uredili amfiteatar

PLANIRAJU BROJNE AKTIVNOSTI: Zajedničkim akcijama do bolje zaštićenih parkova prirode

namjerno izazivaju požare.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, kroz aktivnosti Direktorata za vanredne situacije, izradilo je nacionalni plan od zaštite požara.

Kako je naveo generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić 18 crnogorskih opština uradilo je planove za zaštitu i spašavanje.

- Važna je činjenica da je urađeno preko 200 planova u cilju zaštite i spašavanja od požara. Planovi predstavljaju dobru osnovu za sprovođenje mjera zaštite i spašavanja od požara i validan su dokument za preventivno, operativno i sanaciono

djelovanje. Direktorat za vanredne situacije raspolaže sa tri aviona za gašenje požara iz vazduha, 180 vatrogasno-spasilačkih vozila i oko 600 vatrogasaca spasilaca u službi zaštite i spašavanja. Formirana su i četiri dobrovoljna vatrogasna društva sa resursima od 15 vozila i oko 150 dobrovoljaca - kazao je Mulić.

Istakao je da je za zaštitu od požara u nacionalnim parkovima potrebna sinhronizovana akcija svih nadležnih službi i organa.

Na skupu učestvuju stručnjaci iz oblasti šumarstva i zaštite prirode iz Crne Gore i regiona - Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

N. K.

PODGORICA - Zahvaljujući donaciji podgoričke kompanije „Elektro Group“ u iznosu od 60.000 eura Elektrotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore je dobio najsavremeniji amfiteatar multifunkcionalnog karaktera - saopšteno je sa UCG. Dosadašnja sala 019 postala je amfiteatar „Elektro Group“.

Na svečanom otvaranju vlasnik kompanije po kojoj je amfiteatar dobio ime Dejan Pešterac, inače bivši student Elektrotehničkog fakulteta, je istakao da mu je fakultet puno dao, da je on bio njegova prva stanica ka uspjehu, da je ovdje naučio kako se razmišlja i kako se rješavaju inženjerski problemi.

- Pešterac je naglasio da donaciju u vrijednosti od 60.000 eura smatra svojim dugom prema ovoj instituciji - navedeno je u saopštenju.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Saša Mujović u

znak zahvalnosti uručio je Dejanu Peštercu ,,prigodnu zahvalnicu i monografiju Elektrotehničkog fakultet“.

Istakao je da fakultet već 59 godina predstavlja akademsku zajednicu za primjer, koja bilježi vanredno dobre rezultate na ponos Crne Gore.

- Pripadati Elektrotehničkom fakultetu je čast, ali i unaprijed potpisana spremnost na veliki rad i odricanje, kao i na veliko strpljenje da uloženi trud postane plod i željeno dostignuće.

Ulagati u visoko obrazovanje je za svaku pohvalu, ali u ovom slučaju je posebno apostrofirao ogromnu, gotovo fanatičnu motivisanost i posvećenost bivšeg studenta fakulteta, a danas uspješnog poslovnog čovjeka stvaranju uslova za prosperitetnu budućnost fakulteta – saopštili su oni.

Osim amfiteatra, kompanija „Elektro Group“ je renovirala i N. Đ. studentski hol.

Projekat za poboljšanje oralnog zdravlja

Zubni karijes najveći problem PODGORICA - Prekograničnim projektom, u kojem je Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore jedan od partnera, utvrdiće se nivo oralnog zdravlja kod adolescenata, studenata, trudnica i starije populacije, u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Kako je saopštio ovaj fakultet, rezultati projekta koji, kako je najavljeno startuje u aprilu, biće osnova za razvoj neophodnih preventivnih mjera za poboljšanje oralnog zdravlja na prekograničnom području.

Uz napomenu da su ranije analize pokazale da stanje oralnog zdravlja kod stanovnika Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nije na zavidnom nivou, kao i da je zubni karijes najveći problem, rukovoditeljka projekta, doktorka Mirjana Đuričković pojašnjava da su uzrok takvog stanja ograničena dostupnost zdravstvenih usluga, nedostatak promocije oralnog zdravlja i efikasnih preventivnih programa.

- Cilj ovog projekta je

procjenjivanje trenutnog nivoa oralnog zdravlja u ovim područjima uz upotrebu DMFT indeksa kod različitih starosnih grupa. Jedna od ideja je i osnivanje zajedničkog Centra znanja o oralnom zdravlju kojim bi se omogućila adekvatna i dostupna implementacija preventivnih programa, profilaktičkih, dijagnostičkih i terapijskih procedura stanovništvu ovog područja - kazala je Đuričković.

Kako je pojasnila, učešćem u ovom projektu, planirana je nabavka modernih stomatoloških stolica, kojima bi se, između ostalog, ojačali postojeći kapaciteti nastavnih sredstava i kvalitet izvođenja praktične nastave na studijskom programu Stomatologija.

Ukupna predložena vrijednost projekta, čiji je nosilac Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, je 600.000 eura, dok je predviđeni iznos sredstava za Medicinski fakultet UCG oko 110.000 eura.

Projekat je odobren u okviru drugog poziva Interreg - IPA CBC ovog prekograničnog programa za period 2014-2020.

I. Kr.

Društvo

Utorak, 18. februar 2020.

9

Analiza jezičke kulture i medijskih sadržaja crnogorske sadašnjice

Piše: Novica VUJOVIĆ, saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

S. VASILJEVIĆ

Ko u nebo pljuje – u obraz mu pada Naučnici su, poznato je, konstatovali da se sve pojave na nivou manje ili veće grupe nepogrešivo razotkrivaju proučavanjem njihova jezika. Iscrpna je analiza jezičke kulture i medijskih sadržaja crnogorske sadašnjice na ovome mjestu nemoguća, ali u krupnim tačkama posmatrana svodi se na jedan zaključak: mjesec i po dana smo u svakodnevnoj prilici da posvjedočimo kako izgleda javno prikazivanje onoga što je jezik aktera jednoga dijela naše političke, naučne i kulturne javnosti mjesecima i godinama nagovještavao.

Nebrojeno je prilika bilo đe su stranačke djelatnosti, dio crkvenih manifestacija i programa s odrednicom srpski, razni pisci i kolumnisti, a posebno u fejsbuk-saobraćaju na svaki način negirali i omalovažavali državu Crnu Goru, njezine građane, njezinu istoriju i samobitnost. Plan je bio, sve vrijeme je to jasno, medijskim sadržajima i publicistikom što su je promovisali kao naučnu izmaštati prošlost i onda se na tako izmaštanu prošlost pozivati kad se odriče znatan broj prava u identitetskim pitanjima Crnogoraca. Ne manipuliše se samo političkim temama, već je na djelu i usavršavanje manipulativnih strategija i modela kulturnim sadržajima, da spomenem najuočljiviju neistinu da ćirilica nije crnogorska, da je nema u savremenome crnogorskom jeziku, da je „montenegrini“ proćeruju, kao da je ona nešto više ugrožena u Crnoj Gori nego u Beogradu ili Novome Sadu, recimo. Jedno iz korpusa tih pitanja na koje su sručene gomile neistina, konstrukcija i nedobronamjernosti jeste upravo crnogorski jezik, njegovo standardizovanje i proučavanje. A ove riječi potpisuje svjedok da se na najvišim mjestima montenegristike, slavistike i filologije o tim poslovima i, prije svega, o ljudima koji su ih realizovalii govori s profesionalnim poštovanjem i prijateljskom naklonošću.

Manipulativni modeli osobitu su upornost u potonjih tridesetak godina pokazali kad je riječ o antifašističkome nasljeđu, crnogorskome partizanskom pokretu te Josipu Brozu Titu, prvome čovjeku toga pokreta i njemu u slavu podignutih spomenika. Nije se bezmalo birala prilika ni povod da se antifašistički pokret i njegovi dometi obezvrijede netačnim pričama, da se njegove vođe oklevetaju, dok se promoviše Draža Mihailović i njegova verzija istorije. Vrlo je agresivno, ali ne bez strategije i jasnoga plana, posljednjih decenija nametana postavka o

Ne manipuliše se samo političkim temama, već je na djelu i usavršavanje manipulativnih strategija i modela kulturnim sadržajima

Svjesni smo i toga da je odsustvo državne kulturne strategije institucija kulture i nauke izostalo kao jasan i jedinstven koncept, prije svega takvu strategiju nema bezlična i u javnome životu samo formalno prisutna Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, pa je otvoren prostor za mnoge sumnjive interpretacije i zloupotrebe crnogorske kulturne baštine s raznih adresa komunistima i komunizmu kao bogoubilačkoj pošasti, rasrbljivačima itd. Tome treba dodati činjenicu da dok na cijelome prostoru bivše Jugoslavije u kontinuitetu skrnave ili ruše spomenike − Crna Gora je jedina đe se i danas podižu novi i obnavljaju zapušteni spomenici partizanima i priređuju programi kojima se afirmiše antifašistička borba crnogorskoga naroda.

Dani su u 2020, da to i ponovim, potvrdili sve to u što nas je prethodnih mjeseci i godina programski usmjeravala ideologija veličanja četničkoga pokreta te slavljenja nekih ličnosti iz dalje i novije istorije

kakvima u tradicijskoj kulturi i moralu Crnogoraca nije moglo biti mjesta. O „djelima“ je nekih iz Drugoga svjetskog rata, a što se sad i u crkvi slave na primjeru porodične tragedije do posljednjega dana zemaljskoga života svjedočio i veliki jugoslovenski glumac Mišo Janketić. Nijesu ovih dana rijetke scene da sveštenici koji poruke života i radosti izriču a pritom ispod slike ili skulpture Draže Mihailovića stoje. U odnosu na ranije prigode tema je uslovno rečeno nova: Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ali su akteri, manipulativni sistemi i medijska logistika isti, registar prepoznatljiv, nabijen leksi-

kom posebno markiranom da aktivira i homogenizuje ciljne grupe, i to, kako se uporno poručuje, predstavnike tradicionalne Crne Gore, a političke i ideološke protivnike diskvalifikuje kao neznalice ili poslušnike, sve koji veličaju antifašističku borbu za slobodu tretiraju kao izdajnike, dok njihove teme obesmišljavaju i trivijalizuju. Ovako uspostavljenim razlikama, a one su ovoga puta istaknutije zbog toga što dio poruka prati veoma moćan simbol kakav je krst, ne daje se naprosto šansa argumentima, čitanju literature, autoritetima sa znanjem i iskustvom. U takvoj atmosferi najuočljiviji su „iskoraci“ određenoga broja potomaka partizanskih prvaka, prvoboraca ili nosilaca spomenice, onih koji su predvodili borbu protiv fašizma i njegovih saradnika u zemlji, a koji danas ističu da su kao kontinuitet izabrali stroj na čijemu je čelu najčešće obilježje četničkoga

 NA DJELU VELIČANJE ZLOČINACA: Draža Mihailović

Nije se bezmalo birala prilika ni povod da se antifašistički pokret i njegovi dometi obezvrijede netačnim pričama, da se njegove vođe oklevetaju, dok se promoviše Draža Mihailović i njegova verzija istorije

pokreta iz Drugoga svjetskog rata i njihovih sljedbenika iz 1990-ih.

Ovo je samo jedan segment mozaika manipulativnih sistema iz kojih su nastali današnji molebani što se srednjovjekovnim koloritom javljaju u Crnoj Gori i povodom crnogorskoga pitanja izvan nje. Iz dosadašnjih reagovanja u vezi s tim, a nije ih bilo mnogo, vidljivo je da se litije kao manifestacija vjerujućega naroda i sveštenstva kao takve a priori ne osuđuju, već isključivo zbog pozadine njihova organizovanja i ciljeva koji se na tim okupljanjima proklamuju. Jasno se mora reći, otvoreno da niko i ne posumnja u to – ukoliko kome padne na pamet da silom i nezakonito otima objekte koji zakonito pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, treba ga spriječiti i kao počinioca takvoga djela ili nauma imenovati! S druge strane, širenje neistina, skrivanje političkih projekata protiv crnogorske države iza crkvenih pitanja, kako se to, evo, svakodnevno čini u 2020, takođe mora biti okvalifikovano kao opasan i perfidan naum.

Analiza manipulativnih strategija obavlja se pažljivo i s dobrim poznavanjem konteksta.

Manipulativni mehanizmi usmjereni su i na neke slojeve crnogorskoga društva koji imaju vidno težak socijalni položaj, pa su samim tim motivisaniji da nezadovoljstvo i političku satisfakciju pronađu u pristupanju bilo kakvim protestima, u ovome slučaju molebanima, odnosno litijama.



Zbog svega toga, da time i zaključim, suština se ovoga osvrta očituje pojmom vrijednosti. Da ne bi ostala kakva nedoumica: mora se istaknuti da sve što je u moralnome i duhovnom smislu vrijedno naše je društvo gradilo na slobodarskim i antifašističkim principima multikulturnoga društva, a nikako na idejama nacionalističkih koncepata, bez obzira na to iz kojega se centra on razvija, te idejama kvislinškoga koncepta, koncepta podjele, progona ili obespravljivanja građana nakon kojih, jasno je, ni Crne Gore kao države ne bi bilo

Očigledno je, međutim, da njihove poruke nose političku dimenziju tako da se pomenuti Zakon koristi samo kao povod. Svjesni smo i toga da je odsustvo državne kulturne strategije institucija kulture i nauke izostalo kao jasan i jedinstven koncept, prije svega takvu strategiju nema bezlična i u javnome životu samo formalno prisutna Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, pa je otvoren prostor za mnoge sumnjive interpretacije i zloupotrebe crnogorske kulturne baštine s raznih adresa. Potonji su događaji specifični i po ne uključivanju, odnosno inertnosti poslovično aktivnog i za najrazličitije teme spremnoga NVO sektora. Uprkos tome što moderna vremena uzimaju danak, što je istraživača sve manje na terenu, što su arhivi neprivlačniji nego ikad za mlade naučnike, što iz muzeja nestaju ordenje, nakit, dokumenta i dr. vrednote a da niko ne zna đe završavaju itd. − vrednosni sistem u nas i te kako postoji i on je temelj s kojega se sve uzdiže i oko kojega nema pogađanja. O bazičnim vrijednostima crnogorskoga društva obavijesti se ovih dana, i inače, mogu dobiti iz tekstova profesora i saradnika Fakulteta za crnogorski jezik i književnost te njihovih inostranih saradnika, autoriteta u filologiji. Dostignuća građanske i multikulturne Crne Gore čitaju se, dakako, i iz tekstova nekoliko pisaca, kulturnih i javnih radnika čije su analize ovih dana bile objavljene. Zbog svega toga, da time i zaključim, suština se ovoga osvrta očituje pojmom vrijednosti. Da ne bi ostala kakva nedoumica: mora se istaknuti da sve što je u moralnome i duhovnom smislu vrijedno naše je društvo gradilo na slobodarskim i antifašističkim principima multikulturnoga društva, a nikako na idejama nacionalističkih koncepata, bez obzira na to iz kojega se centra on razvija, te idejama kvislinškoga koncepta, koncepta podjele, progona ili obespravljivanja građana nakon kojih, jasno je, ni Crne Gore kao države ne bi bilo.

Hronika

Utorak, 18. februar 2020.

Potvrđena optužnica protiv okrivljenog za računarsku prevaru

Nezakonito podigao 11.000 eura iz banke PODGORICA – Osnovni sud u Podgorici je potvrdio optužnicu protiv okrivljenog M. I. zbog krivičnog djela računarska prevara putem pomaganja.

Prema navodima optužnice M. I. se stavlja na teret da je NN osobi ostavio žiro račun otvoren kod banke, da bi mogao uticati na rezultat elek-

tronske obrade.

- Tako je NN osoba neovlašćeno ušla u elektronski sistem banke i sa računa M. K., prebacila na račun okrivljenog M. I. 11.000 eura, kako bi okrivljeni istog dana došao u poslovnicu banke, podigao novac i predao ga NN osobi, u čemu su ga spriječili službenici banke – piše u optužnici.

M. L.

Sastanak direktora Uprave policije sa rukovodstvom CB Bar, OB Ulcinj i rukovodiocima granične policije

Magovčević: Spriječena najteža djela u Baru PODGORICA – Policija u Baru je prethodne godine postigla zapažene rezultate po svim linijama rada i u 2020. godini - kazao je načelnik barske policije Veselin Magovčevićna sastanku sa direktorom Uprave polcije Veselinom Veljovićem.

Veljović je juče boravio sa saradnicima u radnoj posjeti Centru bezbjednosti Bar gdje se sastao sa pomoćnikom direktoraDraganom Blagojevićemi rukovodstvom ovog centra, Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj i rukovodiocima granične policije.

Magovčević je kazao da policijsko-tužilačke aktivnosti u istragama teških krivičnih djela daju mjerljive rezultate a preventivnim radom policija je spriječila izvršenje najtežih krivičnih djela.

– Crnu Goru svake godine posjećuje sve veći broj turista a zajednički granični prelaz Sukobin – Murićani 2019. godine je zabilježio povećan broj putnika za 14,20 odsto u odnosu na godinu prije. Ovaj granični prelaz je 2019. godine, između ostalog, prešlo 2.702.885 put-

nika. Sve aktivnosti policije su tokom turističke sezone usmjerene ka jednom cilju, da se turisti osjećaju dobrodošlim i sigurnim – istaknuto je na sastanku.

Na sastanku sa predsjednikom Opštine BarDušanom Raičevićemkonstatovano je da samo zajednički može da se gradi sigurnija budućnost građana Bara.

Dobra saradnja policije i lokalne zajednice je kontinuirana praksa zajedničkih aktivnosti intenziviranih za vrijeme turističke sezone kada veliki broj turista posjeti Bar a obje službe rade sinhronizovano i efikasno.

Raičević je podsjetio da su pripremne radnje na realizaciji projekta na uvođenju video nadzora na javnim površinama pri kraju, te da će na ovaj način biti povećana bezbjednost građana, imovine kao i posjetilaca koji borave u Baru.

-Uprava policije će i u narednom periodu kao i do sada u lokalnoj upravi imati pouzdanog partnera uz uvjerenje da ćemo zajedno ići u pravcu rješavanja aktuelnih pitanja u našem gradu - naveo je Raičević.

A. R.

Pucnjava na Cetinju, potraga za egzekutorom Gazivoda se bavio podvodnim ribolovom, predstavljao je Crnu Goru na takmičenjima u inostranstvu i bio je aktivni borac protiv krivolova.

Do zaključenja lista policija nije identifikovala ubicu, a kako nam je nezvanično saopšteno, motiv zločina za sada nije poznat CETINJE - Andrija Gazivoda (31) sa Cetinja ubijen je sinoć iz vatrenog oružja oko 20.50 časova na Cetinju ispred teretane koja se nalazi u sklopu Sportskog centra “Lovćen”.

Do zaključenja lista policija nije identifikovala ubicu, a kako nam je nezvanično saopšteno, motiv zasad nije poznat.

Prema dosadašnjim nalazima istrage, ubica je Gazivodi prišao, pucao u glavu i stomak i pobjegao.

Navodno, Gazivoda je bio u prijateljskim relacijama sa

Andrija Gazivod ubijen ispred ter

CETINJSKI LIST

10

Policija blokirala Cetinje nakon ubistva

bezbjednosno interesantnim osobama iz kavačkog klana, ali nije poznato da li je bio član organizovane kriminalne grupe.

Zbog relacija sa pojedinim osobama poznatim policiji, istražitelji će provjeriti da li je stradao u sukobu rata kriminalnih grupa.

Njemačke vlasti se bune što crnogorskog državljanina obezbjeđuje policija ispred

Traže da Krstović plati to što ga čuvaju

Nastavak suđenja optuženima za ubistvo Đorđa Borete i slučajne žrtve Dragana Zečevića

Bulatović i Šmanja danas pred sudom PODGORICA - Suđenje srpskom državljaninu Miljanu Bulatoviću i državljaninu Bosne i Hercegovine Vladimiru Šmanji, optuženima za učešće u ubistvu Đorđa Borete i slučajne žrtve Dragana Zečevića u bečićkom lokalu ,,Trofej“ 7. decembra 2016. godine, nastavlja se danas pred Višim sudom.

Osim Bulatovića i Šmanje, na optuženičkoj klupi su i braća Ilija i Boško Pavlović. U odsustvu se sudi Budvaninu Vasiliju Rafailoviću, Ratku Vu-

šoviću i Ivanu Cicmilu, jer su u bjekstvu i za njima su raspisane potjernice.

Braća Pavlović ranije su negirala da imaju veze sa ubistvom, ističući da nijesu članovi kriminalne organizacije na čijem je čelu Rafailović.

Prema navodima optužnice, Rafailović i Bulatović označeni su kao organizatori kriminalne grupe koja je likvidirala Boretu. Od više ispaljenih hitaca iz automatske puške, kao slučajna žrtva tada je stradao Zečević, dok je vlasnik lokala „Trofej“ Ivo Stanišić ranjen. M. L.

Nakon pucnjave zapaljeno vozilo

PODGORICA – Njemačko Udruženje poreskih obveznika traži da Podgoričanin Igor Krstović koji se liječi na

klinici u Hanoveru sam plati policiju koja ga obezbjeđuje ili da klinika „snosi troškove svog privatnog pacijenta“.

Krstović je teško ranjen 28. januara u pucnjavi u Zeti, a nedavno je u pratnji crnogorske policije prebačen u Njemačku

i smješten u bolnici u Hanoveru kao kao hitan slučaj.

Kako su saopštile njemačke vlasti, ljekari ne mogu da odbiju liječenje.

Prema pisanju javnog servisa pokrajine Donje Saksonije NDR 1, Udruženje zahtijeva da troškove snosi pacijent.

Krstović se više od nedjelju dana liječi na klinici Medicinskog fakulteta u Hanoveru.

Zgradu obezbeđuje veliki broj policajaca koji kontrolišu sve koji priđu.

Krstović ima 27 rana od metaka u rukama i nogama. Prebačen je na kliniku u Hanoveru po sopstvenoj želji, a troškove liječenja snosi sam pošto, u Njemačkoj nema zdravstveno osiguranje.

– Ne može biti da u bolnicu bude primljen privatni pacijent koji dobro zarađuje, a da poreski obveznik za to mora dodatno da plati - izjavio je Matijas Karš, predsjednik Saveza sindikata pripadnika kriminalističke policije Donje Saksonije za list Hanoveriše algemajne.

Karš zahtijeva da bolnica u Hanoveru snosi najveći dio troškova za obezbjeđenje Krstovića.

“Pored toga”, dodaje Karš, “policajci koji su svakodnevno angažovani na obezbjeđenju

Odgođen proces grupi optuženoj za planiranje više likvidacija

Dva advokata zbog bolesti izostala sa suđenja Raduloviću

PODGORICA – Suđenje Ranku Raduloviću i grupi koja se tereti da je planirala više likvidacija odgođeno je za 3. mart.

Privođenje jednog od optuženih

Gazivoda se bavio podvodnim ribolovom, bio jedan od najboljih takmičara, podvodnih ribolovca. Predstavljao je Crnu Goru na takmičenjima u ino-

Proces je odgođen jer dvojica advokata Zoran Piperović i Damire Lekić nijesu došli zbog bolesti. U ovom postupku je počelo suđenje, ali je od

početka zatvoreno za javnost jer se sudi i Radulovićevom sinu koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio maloljetan.

Osim Radulovića i ostalih koji su u istražnom zatvoru, na spisku optuženih su i albanski državljanin Erogen Brajović, Kotorani Igor Vukotić i Nikola Mršić.

Optužnim aktom su obuhvaćeni i Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), Nikola Mandić (20), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje Preradović (54), Miladin Dedović, zatim Zlatko Matanović iz

Skadra i Nikšićanin Stefan Perović.

Radulović je, prema navodima tužilaštva, planirao likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog sina i braće Vilotijević, dok su mete Vukotića, prema optužnom aktu, bile visoko pozicionirani službenici bezbjednosnog sektora

12

Crnom Gorom

Tivat

Dan otvorenih vrata za NVO

TIVAT – Za zainteresovane nevladine organizacije u prostorijama Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti danas će se od 8 do 12 časova održati „Dan otvorenih vrata“.

Prošle sedmice predstavnici civilnog sektora mogli su da prođu obuku o izradi projekata nevladinih organizacija. Cilj obuke, koju je održao stručni konsultant Predrag Janković, bio je da se pomogne nevladinom sektoru da što bolje pripreme projektne prijedloge sa kojima bi konkurisali za sredstva koja je opština opredijelila za podršku rada nevladinog sektora. Ove godine izdvojeno je 60.000 eura, ali su 24.000 već raspoređene za podršku organizacijama od posebnog značaja za grad, tako da ostale organizacije konkurišu za 36.000 eura.

Predstavljeni su, između ostalog, uslovi konkurisanja, struktura projekta, logika intervencije, pokazatelji uspješnosti projekta, te pravila nabavki i izvještavanje na projektu.

Rok za predaju projektnih prijedloga je 2. mart. S. K.

Kolašin

Sinjajevinski maraton tokom vikenda KOLAŠIN - Drugu polovinu februara će obilježiti deveti Sinjavinski maraton. Zakazan je za 22. i 23. februar, a originalnost ovogodišnjeg „osvajanja Sinjavine“ na skijama i krpljama je da će Kolašinu u organizaciji pomoći Mojkovac i Žabljak.

Kako nam je kazao Đoko Đinović, planina spaja ljude pa će ovoga puta spojiti i tri opštine koje su vezane za Sinjavinu.

Organizatori i pokretači su NVO Sinjavinski maraton, opština Kolašin, TO Kolašin, Crveni krst, ali i prijatelji kojih svake godine ima sve više, ističe Đinović.

- Uz sve to, ove godine su se aktivno uključili i predsjednici opština Žabljak, Mojkovac i Kolašin – Veselin Vukićević, Ranko Mišnić i Milosav Bulatović, a jedna od zanimljivosti je da su Mišnić i Bulatović najavili svoje učešće i kao takmičari. Sinjavinski maraton je privukao interesovanje učesnika iz Crne Gore, regiona a imamo i dva prijavljena takmičara iz Rusije. Takođe će učestvovati i pripadnici Vojske i MUP-a.

Stazu dužine 30 kilometara će učesnici, zavisno od discipine, prelaziti na nordijskim skijama, turno skijama ili na krpljama - objasnio je Đinović.

Start ovogodišnjeg Sinjavinskog maraton je u subotu 22. februara ujutru iz Gornjeg Lipova odakle se kreće ka Vratlu i katunu Previje i Pekovića katunu. Zatim se prolazi Straračko i Kličačko polje kao i Vrtač polje.

Cilj je u selu Provalije u blizini Žabljaka gdje je za učesnike obezbijedjen smještaj, večera i Dr. D. dodjela nagrada.

Utorak, 18. februar 2020.

DanilovgraD: Ministar Milutin Simović o investicijama u gradu na Zeti

Za razvoj grada i nova radna mjesta 75 miliona Izgrađen je kružni tok u Spužu, završen put Luka – Gostilje dužine 9,5 km, a pušten je u rad rekonstruisani vodovod Krivaja – Sušica, čime je riješen decenijski problem vodosnabdijevanja 65 domaćinstava

DANILOVGRAD – U gradu na Zeti se realizuje ili će uskoro otpočeti realizacija investicija vrijednih više od 75 miliona eura, što će doprinijeti još bržem razvoju otvaranju radnih mjesta i rastu životnog standarda – konstatovano je tokom radne posjete potpredsjednika Vlade Milutina Simovića Danilovgradu.

Kada je o konkretnim projektima riječ, navedeno je da je izgrađen kružni tok u Spužu, završen put Luka – Gostilje dužine 9,5 km, a pušten je u rad rekonstruisani vodovod Krivaja – Sušica, čime je riješen decenijski problem vodosnabdijevanja 65 domaćinstava.

- Izuzetan investicioni zamah rezultat je ambicioznih planova razvoja i sa državnog i sa lokalnog nivoa, dinamičnog privrednog rasta, unapređenja poslovnog ambijenta i vrijednih investitora i preduzetnika - rekao je Simović.

PRIVREDNICI

Kao uspješne poslovne priče u Danilovgradu naveo je „Agromont“ u Martinićima koja je korisnik podrške kroz IPARD

Stanarima ,,Stologlava“ po šporet

DoBra SaraDnJa DrŽavE i loKalnE UPravE: Simović u Danilovgradu

Nezaposlenih za dvije godine 12 odsto manje Potpredsjednik Vlade Milutin Simović podsjetio je da lokalna uprava kreira poslobni ambijent po mjeri privrednika, što za rezultat ima trendove koji pokazuju da raste broj preduzeća, njihovi prihodi i dobit i broj zaposlenih.

- Posebno važan podatak je da je stopa neza-

program za investiciju od oko 600.000 eura (bespovratna podrška oko 300.000 eura), te pogon za preradu ljekovitog bilja u Orjoj Luci u kome se realizuje investicija od 133.000 eura (bespovratna podrška oko 58.000 eura).

POLJOPRIVREDA

U sektoru poljoprivrede u protekle tri godine realizovane su ili su u fazi realizacije ili ugovaranja investicije vrijedne 14 miliona eura, za što je obezbijeđena bespovratna podrška više od 8.000.000 eura.

Podršku je ostvarilo više od 400 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava i petnae-

poslenosti sa 20,45 odsto koliko je iznosila 1. januara 2017. godine smanjena i danas je oko 11 odsto, što je niže od državnog prosjeka (15 odsto). Istovremeno, zaposlenost je u Danilovgradu povećana za više od 12 procenata - kazao je Simović.

stak kompanija koje imaju više od 200 zaposlenih i preko 800 kooperanata iz Danilovgrada i drugih krajeva Crne Gore, čime su osigurani proizvodnja i radna mjesta.

Pored toga, u prethodne tri godine Ministarstvo je podržalo i izgradnju seoske infrastrukture sa oko 430.000 eura - 23 projekta nasipanja i asfaltiranja puteva i izgradnja preko 10 km primarne i sekundarne vodovodne mreže.

Tokom obilaska kružne raskrsnice u Spužu koja je nedavno završena, Simović je istakao da je posebna vrijednot tog projekta poruka društvene odgovornosti preduzeća „Gradnja

promet“ iz Danilovgrada, koje je uložilo 350.000 eura u izgradnju ovoga kružnog toka.

- Primjer kompanije „Gradnja promet“ vjerujem da će biti putokaz i ohrabrenje i za druge privredne subjekte ovdje u Danilovgradu i širom Crne Gore poručio je Simović. Prema njegovim riječima, izuzetno je važno što se grad razvija u partnerstvu mještana i lokalne uprave.

Pozitivna energija, snažno partnerstvo sa mještanima na njihovo dobro, osjetili su se i u Novom Selu, gdje je juče zvanično pušten u rad rekonstruisani vodovod Krivaja – Sušica.

Zadovoljstvo poboljšanjem

CEDiS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 18 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 7:30 do 17 h dio sela Trepča.

Bar: od 8 do 16 h Bul. revolucije, Bartula, Poda, Maruškovo, Pod Glavicom; od 7:30 do 17:30 h dio Starog Bara, Maruškovo, Bartula, Donja Poda, Pod Glavicom; od 10 do 14 h Dobra Voda, Utjeha, Mrkojevići, V.Pijesak, Nišice, Paljuškov pijesak (naizmjenično, do 30 minuta).

Berane: od 7:30 do 17 h Kurikuće i Trepča.

Bijelo Polje: od 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 11 do 13 h Ramčina; od 10 do 16 h Barice, Čokrlije, Pavino Polje, Grab, Bijeli Potok, Biokovac, Vergaševići, Gorice, Kovren, Bliškovo, Stožer, Slatka, Kovren, Stožer i Pavino Polje; od 9 do 11 h Ostrelj; od 9 do 14 h Mahala; od 7:30 do 8:30 h Kisela Voda,

Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 7:30 do 17 h Dubrave.

Budva: od 8 do 17 h Djelovi Budve (gradsko jezgro, naselje Boreti), Brajići, Lapčići, Stanišići, Pobori, Lastva Grbaljska, Petoselica, Krimovice, Platamuni, Glavatičići, Seoce, Prijevor, Jaz, Servisna zona Jaz, (naizmjenično, do 15 minuta); od 9 do 15 h Seoce.

Cetinje: od 8 do 15 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda; od 7:30 do 17 h Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Romi, Kuće Kasoma i Zagrablje.

Danilovgrad: od 7:30 do 17 h Ržišta, Pješivački Do, repetitor Kurilo, Frutak, Zagorak, Tunjevo, Adžin Most, Dobro Polje, Donji Rsojevići, Mosori, Vinići, Rova, Brijestovo, Sretnja, Bare Šumanovića, Šobaići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Boronjina, Mandići, Mijoku-

sovići, Jastreb i Gruda; STS Zip, STS Begovine, STS Tomaševići 1, STS Široke Lazine i STS Lazine – Spomenik; od 7:30 do 17:30 h Bogićevići, Valeta, Slap Zete, Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestovo i Rova, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, repetitor Kurilo,Viš, Kujava, Bogmili, Zagorak, Tunjevo, Adžin Most, Dobro Polje, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Kupinovo, Motel Sokoline, Boronjina, Mandići i ž. stanica Ostrog; od 8 do 15 h Slatina.

Herceg Novi: od 9 do 17 h dio Gomile i područje oko Petlje – Igalo; od 8 do 15 h Vrbanj; od 8 do 13 h Sutorina, oko motela „Pavlović“.

Kolašin: od 9 do 16 h Bakovići, Radigojno, Trebaljevo, Sjerogošte; od 8:30 do 14:30 h Međuriječje; od 8 do 14 h S 3.

Kotor: od 9 do 13 h Stari grad; od 10 do 13 h Dub; od 9 do 14 h Svrčak, G. Morinj, Bunovići, Bakoči, Repaji; od 9 do 13 h Muo. Mojkovac: od 10 do 14 h Žari.

Nikšić: od 7:30 do 17 h Prisoja i Povija; od 7:45 do 17 h Rokoči; od 8 do 10 h Dio Gornjeg Polja, Dio Brezovika, Dio Rastovca, Vir, Dio Vidrovana, Šume, Prisoja, Vrzipov do, Presjeka, Čeline i Srijede; od 8 do 17 h Unač, Grahovac i Nudo; od 7:30 do 17 h , Grahovo, STS Rokoci 1, STS Prisoje, STS Grahovac i STS Nudo 1.

Petnjica: od 9:30 do 14:30 h Ponar, Pet-

Milutin Simović je obišao stanare zgrade „Stologlav“ u Spužu. Projekat rekonstrukcije finansiran je sredstvima opštine, Vlade i njemačke Vlade posredstvom organizacije Help i privatnog donatora gospodina Naguiba Savirisa predsjednika kompanije Oraskom.

- Osmijeh 33 djece najbolja je potvrda da su ovo vrijedni projekti da smo na dobrom putu i daju nam snagu da istrajemo – kazao je Simović.

Domaćinstvima koja su dobila stan Kinez Li Zhenjang vlasnik kompanije IFC koja snabdijeva hranom radnike na putu Bar – Boljare, poklonio je po električni šporet.

uslova života kroz zajedničke projekte koji partnerski realizuju sa Vladom i lokalnom upravom, iskazali su i brojni mještani koji su Simovića dočekali u Gostilju. Putni pravac Luke – Gostilje ukupne dužine 9,5 km asfaltiran je u cjelini, za što je opredijeljeno ukupno 665 hiljada eura.

Predsjednica opštine Zorica Kovačević kazala je da je prioritet lokalne uprave viši kvalitet života svih građana. Najavila je da je započeo rad na izgradnji po fazama za rješavanje vodosnabdijevanja.

- Planiramo da nastavimo asfaltiranje puteva na seoskom području, čime stvaramo uslove za bolji kvalitet života naših sugrađana i vraćanju mladih ognjištima - kazala je Kovačević.

B. KADIĆ

njica, Radmanci, Lagatori, Bor, Savin Bor, Ponor, Dašča Rijeka, Kruščica, Murovac, Javorova, Tucanje, Azane, Vrševo, Lješnica, Orahovo, dio sela Tucanje i dio sela Lagatore.

Plav: od 9 do 12 h Skić, Komarača, Meteh, Jara, Babino Polje, Korita,Vojna Pošta, Prnjavor, Malo Selo, Đurička Rijeka, ski- lift, Hoti, Vojno Selo i Hakanje; od 12 do 14:30 h Velika, Pepići, Brezojevice, Mašnica, Gornja Rženica i Murino.

Pljevlja: od 9 do 15 h Bare, Visibabe.

Rožaje: od 9 do 14:30 h Selo Grižica.

Ulcinj: od 7:30 do 15 h Draginje i Sukobin; od 7:30 do 17:30 h Zejnelovići; od 7:30 do 17 h DV Krute i DV Mavrijan. Žabljak: od 10 do 14 h Karadžic, Suvodo, Zminica, Rudinovača, Smoljan, Mandića Do, Okruglica, Bare Žugića, Novakovići, Merulja, naselje Pećića Ograde, Buljov Pod, Ivan Do, Petrova strana, robna kuća, „Voli“, Hipotekarna banka, TC, Odmaralište Jelika, „Durmitor“, „Jezera“, Titova vila, „Oro“, Zlatni Papagaj, restoran na Crnom jezeru, upravna zgrada N.parka, Pumpe na Crnom Jezeru, Ul. Vučedolska, Sinjajevinska, Drobnjačka, Jezero – Šaranskog bataljona, Hercegovačka, Svetog Save, Božidara Žugića, Marka Miljanova, V.Karadžića, Njegoševa, Žrtava fašizma, Borislava Pekića, Baja Pivljanina, Gavrila i Jovana Šibalije, Jovana Cvijića, Vilotija Blečića, dio ulice Narodnih heroja i dio trga Durmitorskih ratnika; od 9 do 17 h Rasova. C. G.

Crnom Gorom

Utorak, 18. februar 2020.

13

HERCEG NOVI: Morsko dobro uredilo kupalište

BAR: Primjena zakona o teritorijalnoj organizaciji

Nemaju evidenciju bezimenih ulica

Bijela vila zablistala

RADOVI OKONČANI: Popularno kupalište

Dr. MIJATOVIĆ

HERCEG NOVI - Radovi na rekonstrukciji lokaliteta Bijela vila, jednog od najpopularnihih kupališta uz Šetalište pet Danca u centru Herceg Novog, u potpunosti su zavšeni.

Za taj posao Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom angažovalo je kompaniju ,, Đokić group“ iz Bara, a kompletani radovi su završeni za manje od mjesec.

- Kako je bilo predviđeno tenderskom dokumentacijom, na prostoru od oko 1.000 kvadrata, sanirana je metalna ograda na ulazu u plažu, otvorene rupe na kabinama za presvlače-

POSLJEDNJA ODLUKA O IMENOVANJIMA 2015. GODINE: Bar

U toku je postupak identifikacije ulica koje nemaju naziv, a koje će biti predmet odluke o privremenom određivanju njihovih naziva. Procijenjeno je da će se taj posao završiti blagovremeno u skladu sa zakonom - kaže sekretar za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Vesko Gvozdenović BAR - U Sekretarijatu za komunalno- stambene poslove i zaštitu životne sredine vjeruju da će ispoštovati rok za donošenje odluke o privremenom određivanju naziva ulica, trgova i naselja.

Saglasno izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, koje su stupile na snagu 30. januara 2020. godine, rok za donošenje odluke o privremenom određivanju naziva ulica, trgova i naselja je 30 dana od objavljivanja u Službenom listu.

POSTUPAK

Sekretar za komunalnostambene poslove i zaštitu životne sredine Vesko Gvoz-

denović kaže da je u toku postupak identifikacije ulica kojima još nije dodijeljen naziv, a koje će biti predmet odluke o privremenom određivanju njihovih naziva.

- Procijenjeno je da će se taj posao završiti blagovremeno u skladu sa zakonom - kaže Gvozdenović, Odluka o određivanju naziva ulica i trgova na teritoriji opštine Bar, kojom su određeni nazivi za 371 ulicu i trg je, kako podsjeća Gvozdenović, donešena 30. decembra 2015. godine.

- Ta odluka obuhvatila je i nazive ulica i trgova koje su određene odlukama Skupštine opštine Bar u ranijem periodu (72 ulice i trga), dok je novi naziv dobilo 299 ulica. Sve ulice utvrđene ovom odlukom iz 2015. godine su označene na-

zivima, tj. postavljene su table sa nazivom ulice i trga, pri čemu je postavljeno i 3.600 brojeva na objektima - objašnjava Gvozdenović.

On kaže i da nazivi ,,najstarijih“ ulica datiraju iz 1973. godine (Odluka o davanju imena ulici u izgradnji u naselju Topolica u Baru), dok ,,najmlađe“ su definisane odlukom iz 2015. godine.

KAZNE

Prema Zalonu o teritorijalnoj organizaciji gradonačelnici i predsjednici opština obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava. Za one koji ne izvrše obavezu predviđena je kazna od 1.500 do 2.000 eura. Lokalnim uprava-

TIVAT: Menadžment predškolske ustanove promijenio dnevnu rutinu

nje, ofarbana drvenarija, izvršeno krečenje objekta, a potom izvedni radovi šalovanja, armiranja i betoniranja odlomljenog ugaonog ivičnog betona na dva mjesta – saopšteno je iz Morskog dobra.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je za taj posao izdvojilo 30.000 eura.

- Osim kupališta, lokalitet Bijela vila može biti namijenjen i za postavljanje info-punkta Turističke organizacije grada ili drugih turističkih sadržaja za vrijeme ljetnje sezone – objasnili sui z JP Morsko dobro. Ž. K.

ŠAVNIK: Izgradnja kanalizacione mreže

Za četiri mjeseca će uključiti postrojenje Vesko Gvozdenović

ma određen je i rok za postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova i brojevima stambenih i poslovnih zgrada. I za neizvršavanje te obaveze kazna je takođe od 1.500 do 2.000 eura.

Prema podacima koji su saopšteni uoči donošenja Zakona, gotovo 55 odsto biračkog tijela u Crnoj Gori nema zaveden kućni broj, već se adresa stanovanja upisuje kao naziv ulice BB, a na seoskom području samo naziv sela. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih, od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao BB. V. K. V.

KANALIZACIONI SISTEM BIĆE KOMPLETAN: Šavnik

ŠAVNIK - Vlada će izdvojiti više od 300.000 eura za izgradnju nedostajuće kanalizacione mreže u Šavniku. Za taj posao Uprava javnih radova potpisala je ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem u postupku javne nabavke, podgoričkim preduzećem ,,Vukotić trejd“.

Izvođač se, navedeno je u saopštenju Službe za odnose s

javnošću Vlade, ugovorom obavezao da radove završi u roku od četiri mjeseca od uvođenja u posao.

Planirana je izgradnja oko kilometar kanalizacione mreže, kojom će se povezati kompletan kanalizacioni sistem u ovoj opštini, uz njegovo priključenje na izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi se uređaj stavio u punu funkciju.

C. G.

NIKŠIĆ: Počeli zemljani radovi kod OŠ ,,Dušan Bojović“

U vrtiću ,,Bambi“ spavanje Grade višenamjenski popodne nije obavezno sportski teren u Župi

DJECA ĆE POPODNE IMATI MIRNE AKTIVNOSTI: Vrtić u Tivtu

TIVAT – Mališani u vrtiću „Bambi“ od juče ne moraju poslije ručka da koriste po-

podnevni odmor, već mogu da ga zamijene „mirnim“ aktivnostima.

Toj odluci prethodilo je anketiranje roditelja o dnevnoj rutini njihove djece, a izjasnili su se i da li su za spavanje ili mirnu aktivnost djece u periodu nakon ručka.

U vaspitnoj jedinici Donja Lastva za mirne aktivnosti nije prijavljeno nijedno dijete, a u vaspitnoj jedinici Tivat centar prijavljeno je 25 mališana.

Oni će boraviti u jednoj radnoj sobi i sa njima će vaspitači raditi planirane aktivnosti, a svi ostali će pratiti dosadašnji ritam i biti na spavanju.

Direktorica JPU „Bambi“ Katarina Hercegovac kazala je da je to urađeno u interesu i na dobrobit djece.

S. K.

NIKŠIĆ – U Mioljem Polju u Župi Nikšićkoj juče su počeli radovi na izgradnji multifunkcionalnog sportskog terena. Novi sportski objekat ,,niče“ u neposrednoj blizini OŠ ,,Dušan Bojović“, a kako je kazao predsjednik MZ Župa, Dragoljub Radulović, do projekta se došlo zajedničkim naporima lokalnih i državnih organa.

- Ovo je klasičan primjer kako se zajedništvom može uraditi značajan projekat za jednu mjesnu zajednicu.

Kad kažem zajedništvo, mi-

slim na to da su u izgradnji ovog terena učestvovali Vlada, Ministarstvo sporta, opština Nikšić, kompanija „Uniprom metali“ i Mjesna zajednica. Pravi školski primjer kako se zajedništvom mogu praviti neke dobre stvari, posebno na ruralnom području – kazao je Radulović.

80

hiljada eura koštaće izgradnja sportskog terena

Juče su počeli zemljani radovi, a kako je Radulović pojasnio, finansijska konstrukcija je zaokružena, pa se očekuje da teren bude spreman za mjesec.

- Radovi koji se tiču gradnje tartana, zavisiće i od vremenskih uslova. Opština osim finansiranja, učestvuje i sa mehanizacijom mašinskog prstena – kazao je Radulović.

On je najavio da će ove godine u Župi izgraditi još dva sportska terena, u Zagradu i Carinama Ukupna vrijednost radova iznosiće oko 80.000 eura. S. D.

14

Svijet

Utorak, 18. februar 2020.

Vanredni parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji zakazani za 12. april SKOPLJE - Predsjednik parlamenta Sjeverne Makedonije Talat Džaferi raspisao je vanredne parlamentarne izbore u toj zemlji za 12. april, na osnovu političkog dogovora koji je postignut krajem oktobra prošle godine.

Izbori su raspisani nakon što je u nedjelju jednoglasnom odlukom poslanika raspušten parlament, javila je agencija MIA. Predviđeno je da makedonskoj Državnoj izbornoj komisiji liste kandidata za vanredne izbore budu dostavljene 30 dana prije izbora, odnosno do 12. marta u ponoć.

Sobranje je raspušten nakon,

Liste kandidata do 12. marta u ponoć kako navode tamošnji mediji, burne sjednice na kojoj je usvojen Zakon o javnom tužilaštvu.

Odluku o raspuštanju Sobranja, za koju je glasalo 108 poslanika, podnio je Talat Džaferi.

On je tom prilikom rekao da je u nedjelju bio krajnji rok za raspuštanje skupštine, nakon konsultacija sa Državnom izbornom

komisijom 10. februara.

Lideri političkih stranaka u Sjevernoj Makedoniji dogovorili su se krajem oktobra prošle godine, kada je Evropska unija odložila početak pristupnih pregovora sa tom zemljom, da se održe prijevremeni parlamentarni izbori 12. aprila ove godine kao posljedica takve odluke evropskih lidera.

Kosovo obilježilo dvanaest godina od proglašenja nezavisnosti

Godišnjica u sjenci izostanka dijaloga PRIŠTINA - Dvanaestu godišnjicu od proglašenja nezavisnosti Kosovo dočekuje sa novoformiranom vladom koju predvodi Albin Kurti i pojačanim pritiskom da 100-postotne takse na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine budu ukinute da bi se stvorili uslovi za nastavak dijaloga sa Beogradom.

Dijalog Kosova i Srbije trebao bi biti okončan mirovnim sporazumom, ali niko ne može predvidjeti kad bi se to moglo dogoditi, navodi agencija Anadolija.

Bez sporazuma sa Srbijom Kosovo teško može postati član Ujedinjenih nacija, ali i ostalih važnih međunarodnih organizacija, poput Interpola i Uneskoa.

Nezavisnost Kosova proglašena je 17. februara 2008. godine na vanrednoj svečanoj sjednici Skupštine u Prištini. Vlada Srbije iste je večeri donijela odluku o poništenju te deklaracije. Obilježavanje 12 godina nezavisnosti počelo je ceremonijom podizanja zastave Kosova u Prištini.

Ceremoniji su prisustvovali premijer Kurti, predsjednica Skupštine Vjosa Osmani, komandant kosovskih bezbjednosnih snaga, ministri i zamjenici ministara u Vladi Kosova.

Na sajtu Ministarstva vanjskih poslova Kosova navodi se da je Kosovo za proteklih 12 godina postojanja priznalo 116 država svijeta, među kojima su i najveće svjetske sile, poput Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Turske, Japana, Kanade, Australije, kao i susjedne zemlje Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.

Među zemljama Zapadnog Bal-

Kina nastavlja borbu protiv epidemije korona virusa

Oko 160 miliona zaposlenih i dalje ostaje kod kuće

kana, Kosovo, osim Srbije, nije priznala ni Bosna i Hercegovina zbog nepostizanja unutrašnjeg konsenzusa.

Kosovo nijesu priznale ni stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, odnosno mogu spriječiti prijem Kosova u UN. Predsjednica Skupštine Vjosa Osmani je, na svečanoj sjednici Skupštine povodom ovog jubileja, poručila da je nezavisnost Kosova je nepovratna i da se mora sačuvati teritorijalni integritet zemlje.

- Danas nam je potreban, kao nikad ranije, konstitutivni patriotizam, maksimalno se trudeći da naša svakodnevna referenca budu Ustav i zakoni i njihovo poštovanje. Neophodna je saradnja svih nas za stabilnu državu, ekonomski razvijenu, povezanu sa demokratskim i sigurnim svijetom, za sve zajed-

nice koje žive u njoj - rekla je Osmani.

Ona je zahvalila svim prijateljskim državama koje su bile uz Kosovo u trenutku kada se borilo za slobodu i kasnije tokom izgradnje države.

- Danas ih molimo da ostanu uz nas i u našim zajedničkim ciljevima. Molimo ih da ostanu uz nas u oživljavanju volje naših građana, težnji za brzu integraciju u evroatlantske strukture, za ekonomski razvoj i opšti prosperitet zemlje - rekla je Osmani.

Posebnu zahvalnost Osmani je izrazila Sjedinjenim Američkim Državama i slobodnom američkom narodu, s kojima Kosovo čuva trajno prijateljstvo.

Dan nezavisnost Kosovu je čestitao američki državni sekretar Majk Pompeo.

– Više od decenije naše dvije zemlje uživale su u snažnom partnerstvu, zasnovanom na

zajedničkim vrijednostima.

SAD podržava Kosovo na putu ka integracijama u transatlantskim institucijama i nastavićemo raditi na unapređenju vladavine prava, iskorjenjivanju korupcije i unapređenju ekonomskog prosperiteta za sve građane Kosova – navedeno je u saopštenju iz Pompeovog kabineta.

Predsjednik Albanije Ilir Meta čestitao je predsjedniku Kosova Hašimu Tačiju 12. godišnjicu nezavisnosti Kosova te iskazao uvjerenje u okončanje dijaloga sa Srbijom.

On je, kako je naveo, uvjeren da će politički predstavnici Kosova, u koordinaciji sa strateškim partnerima, omogućiti okončanje dijaloga sa Srbijom radi normalizacije odnosa dvije zemlje sporazumom o priznavanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Kosovo.

PEKING - U Kini je od posljedica infekcije korona virusom do sada umrlo više od 1.770 ljudi, dok ih je zaraženo još 70.540.

Kineske vlasti donijele su juče odluku da se oko 160 miliona zaposlenih ipak neće vratiti na posao nakon praznika.

Nakon praznika zbog kineske Nove godine, oko 160 miliona Kineza trebalo je juče da se vrati na svoja radna mijesta, ali su vlasti odlučili da oni i dalje ostaju kod kuće.

Odlučeno je da će raditi isključivo medicinske ustanove, apoteke, prehrambene prodavnice i hoteli. Prioritet u pokrajini Hubej je obezbijediti dovoljno zaliha medicinskog materijala i osoblja kako bi borba protiv virusa bila što uspiješnija.

- Koristimo mehanizam zajedničke prevencije i kontrole i tako jačamo medicinsku službu u pokrajini Hubei. Započeli smo obuku medicinskih radnika u na na-

cionalnom nivou i za ljekare u seoskim sredinama. Instrukcije se mogu vidjeti i preko interneta - istakao je Džu Hongming, pomoćnik direktora Odeljenja za bazištu zdravstvenu zaštitu Nacionalne zdravstvene komisije.

U Vuhanu je otvoreno više privremenih bolnica gdje su smješteni pacijenti sa blažim simptomima bolesti.

Kako bi lakše podnijeli karantin, organizovane su lagane vježbe, pa i učenje etničkog plesa.

Zbog straha od širenja virusa i Japan je odlučio da ove godine 23. februara neće organizovati proslavu rođendana cara Naruhita.

Najavljeno je i da će ograničiti javna okupljanja kako bi spriječio dalje širenje korona virusa.

Glavni grad Japana ove godine trebalo bi da bude domaćin ljetnih Olimpijskih igara, ali organizatori za sada ne razmišljaju o otkazivanju tog sportskog događaja.

Napadnuta Protestantska crkva u Burkini Faso

Ubijene 24 osobe

Odluka Vrhovnog suda u Indiji

Žene mogu biti vojni komandanti NJU DELHI - Vrhovni sud u Indiji presudio je da žene mogu služiti kao vojni komandanti, odbacujući stav vlade da muškarci vojnici nijesu spremni da prihvate naredbe ženskih oficira jer ih to uznemirava.

Sud je, takođe, naložio vladi u Nju Delhiju da produži stalnu službu svim ženama oficirima, što signalizira pomak ka rodnom paritetu u

tradicionalno muškom bastionu, prenio je Rojters.

Time će žene dobiti iste mogućnosti kao i njihove muške kolege, uključujući činove, promocije i penzije. Žene u Indiji trenutno mogu da rade do 14 godina, a trajno zaposlenje im je dozvoljeno samo u pravnim i obrazovnim segmentima vojske.

- Dovođenje u pitanje njihovih sposobnosti na osnovu

pola je uvreda ne samo za njihovo dostojanstvo kao žena već i za dostojanstvo kao pripadnika indijske vojske - navele su sudije u presudi.

Vlada se prošle nedjelje usprotivila imenovanju žena na čelne pozicije, poput pukovnika i majora. Iz vlade su tada naveli da su većina vojnika muškarci ruralnog porijekla koji nijesu „men-

talno obrazovani da prihvate žene oficire kao nadređene“.

Vlada je, takođe, tvrdila da su muškarci i žene oficiri fizički različiti i da ne mogu jednako da se tretiraju.

Vrhovni sud je stanovišta vlade opisao kao uznemirujuća i istakao potrebu za promjenom razmišljanja radi postizanja istinske ravnopravnosti u vojsci.

UAGADUGU - U napadu na Protestantsku crkvu u gradu Pansi u Burkini Faso ubijen je sveštenik i 23 muškarca, dok su još tri mladića kidnapovana, saopštio je gradonačelnik zajednice Bundore Sihanri Osangola Brigadi.

Napad je izvršilo oko dvadeset osoba koji su prethodno

odvojili muškarce od žena, a povrijeđeno je i oko deset osoba, prenosi AP. Napadači su potom zapalili crkvu, ukrali ulje i pirinač iz obližnjih prodavnica i prisilili trojicu kidnapovanih mladića da im pomognu da prebace robu na njihove motore.

» Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Utorak, 18. februar 2020.

Marketing

15

Hronika Podgorice

Uskoro početak izgradnje sekundarne kanalizacione mreže vrijedne 3,3 miliona eura

Biće priključeno više od 1.500 domaćinstava Nakon što je uspješno završen pretkvalifikacioni proces za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže u okviru projekta sakupljanja, prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda Podgorice, čiji je cilj da provjeri tehničku i finansijsku sposobnost kompanija za izvršenje ovog obimnog posla, stvorene su pretpostavke za početak relizacije ove komponente cjelokupnog projekta u vrijednosti više od 3,3 miliona eura.

Iz preduzeća Vodovod i kanalizacija podsjećaju da su Komisiji za javne nabavke ponude dostavile tri kompanije - MPP „Jedinstvo“ iz Sevojna, konzorcijum „Toškovići“, „Tehnoput – MNE“ iz Podgorice i konzorcijum „AG. Infoplan“ iz Nikšića, „Eurozox“ iz Danilovgrada.

- S obzirom na kriterijume koji su definisani tenderom, najpovoljnije ponude dostavili su konzorcijum „Toškovići“ / „Tehnoput – MNE“ za Partiju 1 u iznosu od 1.838.524 eura, dok je za Partiju 2 najpovoljnija ponuda konzorcijuma „AG. Infoplan“ Nikšić/ „Eurozox“ Danilovgrad u iznosu od 1.498.074 eura – navodi

se u saopštenju, uz napomenu da će Komisija u narednom periodu dodatno provjeriti ispravnost dostavljenih ponuda, o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.

Nakon potvrde Njemačke razvojne banke (KfW) biće potpisani ugovori i krenuće se u izgradnju. Šesta komponenta projekta sakupljanja, prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda, pojašnjavaju iz Vodovoda i kanalizacije, odnosi se na izgradnju oko 19 kilometara sekundarne kanalizacione mreže. Osnovni cilj ove komponente je povećanje priključenosti na sistem fekalne kanalizacije, kako bi se sistem učinio što održivijim u ekonomskom smislu, a ujedno i rješavanje problema izlivanja septičkih jama kod velikog broja domaćinstava.

- Projekat je direktno usmjeren na priključenje i uvođenje u sistem više od 1.500 domaćinstava sa područja u širem gradskom jezgru (Konik, Vrela Ribnička, Zagorič, Masline, Murtovina, dio Momišića, Zabjelo i Zlatica) na fekalnu kanalizacionu mrežu – saopšteno je iz Vodovoda i kanalizaciI.M. je.

Utorak, 18. februar 2020.

Počela popravka 2.420 metara puta u Kučima

Asfaltom od Roga do Liješta Glavni grad, Fond za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“ i mještani sela Liješta, po principu privatno-javnog partnerstva, počeli su radove na asfaltiranju puta Roge – Liješta, u dužini od 2.420 metara.

Sekretar Fonda za razvoj Kuča Dragiša Gošović kazao je da su odrađeni pripremni radovi za asfaltiranje.

Navodeći da je, po specifikaciji preduzeća Putevi, vrijednost ove investicije 97.084 eura, Gošović kaže da će od tih para biti asfaltirana saobraćajnica dužine 2.420 metara i širine u jednom dijelu tri, a onamo gdje ne postoje uslovi za to 2,60 metara.

- Tu su uračunati rezanje po-

stojećeg asfalta, izrada novog sloja i izravnjavanje, nabavka, transport i ugradnja asfaltne mase debljine šest centimetara. Od ukupnog iznosa 97.084 eura, Glavni grad donira 61.470 eura.

Fond za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“ obavezan je prema ugovoru da uplati 35.616 eura. Fond je uplatio 12.400 eura, stanovnici sela Liješta 21.800 eura, a ostatak do 35.616 obezbijeđen je donacijama – precizirao je Gošović.

Navodeći da je ovaj put bio dosta oštećen i uzak, te da prije nekoliko godina proširen zahvaljujući Fondu za razvoj Kuča, Gošović kaže da će njegovim asfaltiranjem biti omogućen normalan prilaz velikog broja po-

MAKADAM ODLAZI U PROŠLOST: Sa dionice Roge - Liješta

rodica sa Liješta svojim kućama. Uz vodu, koju su dobili 2015. godine, putnom infrastukturom se upotpunjuju osnovni preduslovi za normalan život.

Gošović je zahvalio gradskom predzeću Putevi koje je dalo doprinos u pripremi za asfaltiranje ove trase, kao i na nedavnoj donaciji dva miksera betona za saniranje dijela puta Kosor – Bioči, koji je nosila voda.

U toku je proširenje deset kilometara puta od Orahova do Kučkih Korita koje bi trebalo da bude gotovo do kraja ovog ili polovinom narednog mjeseca

Gošović je podsjetio i da je u toku proširenje deset kilometara puta od Orahova do Kučkih Korita koje bi trebalo da bude gotovo do kraja ovog ili polovinom narednog mjeseca.

- Predstoji nam da po principu privatno-javnog partnerstva sa Glavnim gradom asfaltiramo i ovaj put – zaključio je sekretar Fonda za razvoj Kuča ,,Marko Miljanov“.

I. M.

Čistoća raspisala tender vrijedan 150.000 eura

Nabavljaju 31 polupodzemni kontejner

Gradsko preduzeće Čistoća objavilo je otvoreni postupak za nabavku polupodzemnih kontejnera sa montažom, procijenjene vrijednosti od 150.000 eura, što će biti finansirano iz budžeta Glavnog grada.

Planirana je nabavka pet polupodzemnih kontejnera zapremine tri kubna metra sa montažom, jednog polupodzemnog kontejnera sa pratećom opremom zapremine pet kubika za odvojeno odlaganje otpada sa montažom, kao i 25 polupodzemnih kontejnera od pet kubnih metara, sa montažom.

- Ponude se predaju radnim danima od sedam do 15 sati, zaključno sa 10. martom ove godine do 10 sati. Ponude se mogu predate neposrednom predajom na arhivi naručioca

na adresi Zetskih vladara 4 i preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresi Zetskih vladara broj 4. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem koje je potpisalo ovlašćeno lice, održaće se 10. marta u 11 sati u prostorijama Čistoće na adresi Zetskih vladara broj 4 – navodi se u pozivu.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude biće donijeta u roku od 30 dana od dana javnog otvaranja ponuda.

I. M.

Saniraće Ulicu Meše Selimovića Gradsko preduzeće Putevi juče je započelo sanaciju asfaltnog kolovoza u Ulici Meše Selimovića. Skidanjem površinskog sloja asfalta započeta je rekonstrukcija saobraćajnice ukupne površine 5.000 kvadratnih metara, a vrijednost radova iznosiće oko 95.000 eura.

Radovi koji će biti izvođeni u toj ulici podrazumijevaju mašinsko strugaranje postojećeg asfalta, djelimičnu zamjenu posteljice i izradu tzv. asfalta BNS, pripremu podloge za asfaltiranje, izradu završnog asfaltnog sloja i

D. M.

16

Rekonstrukcija saobraćajnice površine 5.000 kvadrata

izradu nove platforme na pješačkom prelazu gdje prelaze đaci OŠ „Štampar Ma-

karije“, kao i iscrtavanje horizontalne signalizacije.

H. P.

Hronika Podgorice

Utorak, 18. februar 2020.

Kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom uskoro će biti obnovljena SSŠ ,,Sergije Stanić“

Ministarstvo prosvjete usmjerilo je znatan dio aktivnosti u obnavljanje školske infrastrukture širom Crne Gore, a posebna pažnja posvećena je stručnim školama.

M. BABOVIĆ

U adaptaciju ulažu 800.000 eura U prilog tome govori podatak da je planirano da najvjerovatnije u toku ove godine u opremanje srednjih stručnih škola mobilijarom i opremom za kabinete praktične nastave, kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom bude uloženo nekoliko miliona eura.

17

Danas u gradu CNP U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore Filmski program – Cinema Studio ,,Zviždači“ (La Gomera / The Whistlers) Režija: Corneliu Porumboiu Scena Studio u 20.30

Novi galerijski prostor Moderne galerije

Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b.

Revija ,,Ljubav na filmu 4“ ,,Opčinjena mjesecom“ (Moonstruck – 1987. god) Režija: Norman Džuison Uloge: Šer, Nikolas Kejdž, Olimpija Dukakis Sala Dodest u 20 sati

Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Kruševac b. b.

Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

Perjanički dom,

Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović

BOLJI USLOVI

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Aleksandar Mitrović najavio je za Pobjedu da će jedna od škola u kojoj će biti znatno poboljšani uslovi, biti Srednja stručna škola „Sergije Stanić“.

- Kompletna škola u koju pohađa značajan broj đaka, a koja proizvodi neke od najboljih stručnih kadrova u Crnoj Gori, uskoro će dobiti novi izgled.

Naime, u školu će, kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom, biti uloženo 800.000 eura – najavio je Mitrović.

Ovom investicijom, pojašnjava on, škola će dobiti novo lice.

- Vjerujemo da i na ovaj način pokazujemo da zaista vodimo

ZA LJEPŠE LICE TRGOVINSKE: SSŠ ,,Sergije Stanić“

računa o svim školama, uključujući stručne, da svako dijete i mladi čovjek mora imati adekvatne uslove za rad, te da se stručnim školama, kako u smislu infrastrukture, tako i u smislu kvaliteta nastave, zaista bavimo – poručio je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete.

OSTALA ULAGANJA

On je podsjetio da su u toku radovi na restoranu ,,Radov-

VAŽNIJI TELEFONI

če“, vrijedni 100.000 eura.

- Time će, nadamo se, restoran škole ,,Sergije Stanić“ dobiti nove obrise. U tome će mu pomoći i nedavno rekonstruisana pekara i poslastičarnica, na kojima je radila ova škola – istakao je Mitrović.

Nedavno je, dodaje on, rekonstruisan krov na ovoj školi, za što je utrošeno oko 30.000 eura, od čega je dio bila investicija Ministarstva

prosvjete, a dio škole.

- Rekonstrukcija je podrazumijevala postavljanje novog pokrivača, oluka, kao i druge radove koje je bilo potrebno izvesti na objektu – podsjeća Mitrović, uz napomenu da je rekonstruisan i krov nekadašnjeg Narodnog univerziteta ,,Milun Božović“, koji sada pripada školi ,,Sergije Stanić“, u što je investirano oko 24.000 eura.

I. MITROVIĆ

Investicioni potencijali Podgorice predstavljeni privrednicima iz Italije

Posebne pogodnosti na prostoru biznis zone Menadžer Glavnog grada i Služba za međunarodnu saradnju, zajedno sa Ambasadom Republike Italije i Udruženjem italijanskih privrednika u Crnoj Gori „Konfindustrija Montenegro“ organizovali su prezentaciju investicionih potencijala Podgorice za poslovne ljude iz Italije koji biznis razvijaju u našoj državi.

Veliki broj atraktivnih projekata iz oblasti poljoprivrede, proizvodnje, energetike, saobraćaja, zdravstva, turizma, zaštite životne sredine, kulture i sporta italijanskim privrednicima je predstavio menadžer Marjan Junčaj, upućujući ih na procedure i načine za njihovu realizaciju i uspostavljanje saradnje s Glavnim gradom. On je posebno izdvojio povoljnosti za poslovanje koje se investitorima nude na prostoru biznis zona.

DOSTA PROSTORA ZA INVESTIRANJE: Prezentacija potencijala Podgorice

Rukovoditeljka Službe za međunarodnu saradnju Ljiljana Šćepanović podsjetila je da je riječ o sedmoj prezentaciji investicionih potencijala Podgorice stranim investitorima.

– Ovim ciklusom prezentacija želimo predstaviti poslovnoinvesticione potencijale glavnog grada, kao i približiti procedure, uslove i mogućnosti ulaganja u Podgoricu. Naš po-

Pretežno sunčano, do 17 stepeni U glavnom gradu za danas je najavljeno pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko tri stepena, najviša dnevna do 17.

H. P.

ziv je uvijek otovoren preduzetnicima i investitorima iz Italije. Pozivamo vas da razmotrite mogućnost ulaganja u Podgoricu i da na taj način, zajedno sa Glavnom gradom, doprinosite razvoju ekonomske saradnje i veza između dvije zemlje, kao i da svojim prisustvom razvijete potencijale poslovnog ambijenta u Podgorici.

Iskreno se nadam da ćete kroz

prezentaciju prepoznati Podgoricu kao interesantnu destinaciju za ulaganja, ali i za ugodan život – rekla je Šćepanović.

Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Luka Celioli pohvalio je organizovanju prezentacije, ističući da se na taj način daje puna podrška novim poslovnim inicijativama iz Italije, ali i nude dodatne mogućnosti za italijanske poslovne aktivnosti koje već postoje u Crnoj Gori. On je istakao prednosti činjenice da se u Crnoj Gori koristi euro kao valuta, naglašavajući da je riječ o zemlji koja je u procesu pristupanja EU najdalje otišla i svoj zakonodavni okvir već umnogome prilagodila evropskom. Ambasador je ocijenio i da crnogorsko tržište nije uopšte malo, ako se uzme u obzir da dva miliona turista godišnje posjete Crnu Goru.

Predsjednik „Konfindustrija Montenegro“ Marko Đinđinović ocijenio je da su značajne prilike za investiranje i saradnju, posebno ističući značaj Udruženja koje predstavlja, a koje broji oko 150.000 firmi sa više od pet miliona zaposlenih.

H. P.

,,Ema“ u Sinepleksu Ljubavna komedija ,,Ema“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 17:15 i 20:30 sati. Akcija ,,Gospoda“ biće prikazana u 18, 20:10 i 22:20 sati, drama ,,Grudi“ u 18:30, romansa ,,Led 2“ u 17:30 i 20, komedija ,,Loši momci zauvijek“ u 21:30 triler ,,Ostrvo fantazija“ u 19:15 i 22 sata,

komedija ,,Sluga“ na repertoaru je u 15:20 i 21 sat. Za ljubitelje animiranog filma na programu su ,,Misija Arktik“ u 16 sati, ,,Frka“ u 15:45, 16:45 i 17:30, „Ptice grabljivice (i fantastična emancipacija Harli Kvin)“ u 19:45 i 22:30 sati, a ,,Sonikov film“ u 15, 17 i 19 sati.

Nj. B.

Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

18

Kultura

Utorak, 18. februar 2020.

Crnogorsko narodno pozorište ponovo uspostavilo kriterijume za pobo

Kadar iz serije „Grudi“

Crnogorska serija u Buenos Airesu

„Grudi“ u selekciji festivala u Argentini

PODGORICA - Serija „Grudi“ u režiji Marije Perović uvrštena je u zvaničnu selekciju prestižnog Internacionalnog festivala „Buenos Aires Series“ u kategoriji najbolja internacionalna serija. Šesto idanje festivala biće održano od 2. do 6. marta u glavnom gradu Argentine.

Osim za najbolju seriju, „Grudi“ su nominovane i za najbolju režiju, scenario, glumca/ cu, sporednu ulogu, kameru, scenografiju, muziku, pjesmu i montažu – u kategoriji internacionalna serija.

Za nagradu najbolja internacionalna serija, osim „Grudi“ iz Crne Gore, takmiče se „Monzón“ (Argentina), „El recluso“ (Meksiko/SAD), „Babylon Berlin“ (Njemačka), „El mundo de Mateo“ (Argentina), „Un dia eres joven“ (Peru), „El día de mi suerte“ (Peru), „Fat and Fat“ (Njemačka), „No te puedes esconder“ (Španija).

Serija „Grudi“ nastala u produkciji nikšićkog Meander filma i Radio televizije Crne Gore, u distribuciji beogradske

kuće Visionary Thinking, u avgustu je dobila prestižno specijalno priznanje žirija na 14. Seoul International Drama Awards 2019, najvećem svjetskom televizijskom festivalu.

Scenario je po ideji Marije Perović napisala Vladislava Vojnović, a uloge tumače Marija Škaričić, Dubravka Drakić, Nada Šargin, Vojin Ćetković, Mira Banjac, Peđa Bjelac, Jelena Đukić, Danilo Lončarević, Branimir Popović, Bruna Bebić… Direktor fotografije je Dušan Grubin, scenografkinja Dragana Baćović, a kostimografkinja Tijana Todorović.

Po predlošku serije nastao je i istoimeni film, čija je svjetska premijera bila 1. avgusta u Herceg Novom. Film je dobio specijalno priznanje žirija na Filmskom festivalu „Seanema“ u Ulcinju. Prikazan je u Podgorici, Nikšiću, Kotoru, Tivtu, Baru, Beogradu na Filmskom festivalu u njemačkom gradu Kotbusu, na Balkan New Film Festivalu u Stokholmu, na Valjevskim R. K. filmskim susretima…

„Dijaspora Crne Gore“ u Biblioteci

PODGORICA - Predstavljanje monografije „Dijaspora Crne Gore“ biće održano danas u 12 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u organizaciji „Uprave za dijasporu“ i „Dnevnih novina“. Prisutnima će se obratiti ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović i direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović. O izdravačkom projektu govoriće Marko Špadijer, Sait Šabotić, Ivan Jovović i Goran Popović. B. B.

Mirko Vlahović i Var novi prvaci nacional PODGORICA – Poslije dugo godina Crnogorsko narodno pozorište ponovo će dodjeljivati status prvaka ovog nacionalnog teatra, a ove godine status su već dobili glumci Mirko Vlahović i Varja Đukić.

- Status prvaka/prvakinje je nesumnjivo potvrda vrijedne glumačke karijere i glumačkog života koji traje. Pored važnosti koje nosi u samom ansamblu, zvanje prvaka označava i društveno priznanje i počast onim glumcima koji „nose repertoar“ i koji su svojim glumačkim kreacijama, u važnim predstavama, ostavili pečat i trag koji postaje dio istorije jednog teatra – saopštila je za Pobjedu direktorica CNP-a Zorana Kralj.

Zvanje prvaka, prema njenim riječima, podrazumijeva i procentualno uvećanje plate.

- Uvećanje je u ovom trenutku simbolično, ali ćemo nastojati da i to unaprijedimo u narednom periodu. Važno je naglastiti da je ovaj status odnosno postojanje i priznavanje glumaca - prvaka, važno za ukupni pozorišni sistem, za teatarske institucije koje imaju ozbiljan ansambl, a CNP ga svakako ima – kazala je Kralj.

POZORIŠNA PRAVILA

Zakon o pozorišnoj djelatnosti predviđa da je, po pravilu, pozorište predlagač kandidata za status prvaka, ali može biti i strukovno udruženje.

- U odnosu na kriterijume koje smo u Crnogorskom narodnom pozorištu definisali kroz Pozorišna pravila, jednom od ključnih opštih akata CNP-a, umjetnički direktor Pozorišnom savjetu CNP-a predlaže glumce - članove našeg ansambla za ovo zvanje, a nakon saglasnosti Savjeta prijedlog se uz obrazloženja i dokumentaciju koja potvrđuje ispunjenje kriterijuma, upućuje Ministarstvu kulture. Ministar-

Zgrada Crnogorskog narodnog pozorišta

Status prvaka/ prvakinje je nesumnjivo potvrda vrijedne glumačke karijere i glumačkog života koji traje. Pored važnosti koje nosi u samom ansamblu, zvanje prvaka označava i društveno priznanje i počast onim glumcima koji „nose repertoar“ – kazala je direktorica CNP-a Zorana Kralj stvo je, u skladu sa Zakonom, dužno da formira komisiju koju čine relevantne ličnosti iz pozorišnog života koja odlučuje o dobijanju zvanja – kazala je Kralj. Što se tiče kriterijuma čije ispunjenje je potrebno da bi neko zavrijedio status prvaka, Kralj je

Direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta Zorana Kralj

objasnila da obuhvataju sve one elemente koji određuju domete i uspjeh jedne glumačke karijere.

- To su godine rada u CNP-u odnosno u našem ansamblu, broj tumačenih glavnih uloga, broj uloga koje se ne mogu označiti glavnim ali su po važnosti i kompleksnosti od presudnog značaja za uspjeh predstave, kvalitet glumačkih ostvarenja, uloge u

Pitanje moralnog i estetičkog stava

„Ljubav na filmu“ od večeras u Dodestu

PODGORICA – Romantična komedija „Opčinjena mjesecom“ otvoriće reviju „Ljubav na filmu“ večeras u 20 sati u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Revija koja je tokom protekle tri godine privukla pažnju brojnih gledalaca biće organizovana tradicionalno povodom Dana zaljubljenih. U filmu „Opčinjena mjesecom“ mlada udovica, čiji lik glumi poznata američka pjevačica i glumica Šer, mora da donese odluku i napravi pravi izbor u odabiru budućeg partnera. Sjutra veče na repertoaru je film Boni Hant „Vrati mi se“ iz 2000. godine, o čovjeku koji se zaljubljuje u ženu kojoj je presađeno srce njegove nedavno preminule supruge. Za četvrtak veče planirana je projekcija drame „Australija“ iz 2008. godine, sa Nikol Kidman koja tumači lik engleske aristokratkinje kojoj će jedno putovanje promijeniti život. Kultno ostvarenje Pola Hogana „Vjenčanje mog najboljeg druga“ iz 1997. godine, sa Džulijom Roberts, Kameron Diaz i Dermotom Malronijem, zatvoriće reviju u petak, 21. februara.

B. B.

Status prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta glumcu Mirku Vlahoviću predstavlja veliku čast, prije svega nagradu za dugogodišnji rad i stvaralaštvo.

- Međutim, ovo priznanje sa sobom nosi i veliku odgovornost i obavezu, koje sam i te kako svjestan. To je pitanje i moralnog i estetičkog stava prema pozorištu, poslu, umjetnosti uopšte – rekao je Vlahović.

Ponovno uspostavljanje ovog priznanja, prema njegovim riječima, od velike je važnosti za naš nacionalni teatar.

- Naročito imajući u vidu veliki broj mla-

dih i talentovanih ljudi, mojih kolega, kojima će ovo poslužiti kao podstrek i potvrdu da se predani rad vrednuje, te da jednog dana i oni mogu doći do ovog statusa – rekao je Vlahović.

Do zaključenja ovog broja Pobjede, glumica Varja Đukić zbog zauzetosti na novom projektu nije odgovorila na naša pitanja koja smo joj, povodom dodjele statusa prvakinje, poslali u srijedu, 12. februara. Sa druge strane, u prilogu za TVCG, Đukić je kazala da su status i nagrada dvije različite stvari.

drugim pozorištima, na filmu, televiziji, nagrade na relevantnim pozorišnim festivalima u zemlji i inostranstvu, društvena priznanja, i naravno profesionalan odnos prema kolegama, obavezama, prema pozorištu – rekla je Kralj.

Pored Vlahovića i Đukić ove godine, prema riječima Kralj, bilo je u konkurenciji još glumaca,

- Status sam ja, nezavisno od toga što sam ga sad stekla, sticala godinama i decenijama. Ne radi se o nagradi meni, nego se radi o mom prilogu pozorištu. To što sam dobila zvanje prvakinje Drame, to sam očekivala mnogo ranije. Sticajem nekih okolnosti, formalnosti, mislim čak i nemara u velikom dijelu, koji potiče skroz iz sistema, to je sad došlo na red. Ne znam zašto bi sad došlo kada sam ja posljednji put igrala „Ekvinocija“ kao neku ulogu, a inače sam kao glumica uvijek igrala velike, glavne uloge, zato što to pripada mom glumačkom habitusu - rekla je Đukić za TVCG.

Novi film Srdana Golubovića „Otac“ u bioskopima od 5. marta

Kako se iz očaja postaje heroj PODGORICA - Film „Otac“ reditelja Srdana Golubovića, koji će imati svjetsku premijeru na 70. Berlinalu, a potom i domaću 28. februara na svečanom otvaranju 48. Festa u beogradskom „Sava centru“, naći će se u redovnoj bioskopskoj distribuciji od 5. marta.

Filmska kuća Baš Čelik juče je objavila prvi trejler filma

„Otac“, koji će na jubilarnom Berlinalu biti prikazan u okviru takmičarskog programa Panorama, što je treće učešće Golubovića na prestižnom berlinskom festivalu, nakon „Klopke“ (2007) i „Krugova“ (2013). Trejler filma „Otac“ ekskluzivno je objavljen protekle sedmice u časopisu „Variety“, koji je podsjetio čitaoce i na ostale zapažene filmove Golubovića.

Film „Otac“ sa Goranom Bogdanom u glavnoj ulozi, kako prenosi SEEcult, priča je o čovjeku kome su zbog siromaštva oduzeli djecu, gubitniku, odbačenom i poniženom čovjeku, koji kroz svoje putovanje - hodajući od svog sela na jugu Srbije do prijestonice Beograda, sa kraja na kraj zemlje, iz protesta, dostojanstva, želje da dokaže i sebi i drugima, iz očaja - postaje heroj.

Kadar iz filma „Otac“

Kultura

Utorak, 18. februar 2020.

oljšanje položaja glumaca

rja Đukić lnog teatra

Glumac Mirko Vlahović

19

KotorArt akademija u julu i avgustu okupiće sjajne umjetnike PODGORICA - KotorArt Don Brankovi dani muzike organizovaće KotorArt akademiju, tri majstorske radionice za klavir, violinu i violončelo sa istaknutim muzičarima i pedagozima.

Radionice će biti priređene od 15. jula do 7. avgusta 2020. u Kotoru u prostorijama Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“.

Majstorsku radionicu za violončelo održaće profesor na Univerzitetu Mocarteum u Salzburgu, Đovani Njoki, za violinu profesor na Univerzitetu Ilinois Stefan Milenković, i za klavir - profesor na Međunarodnom univerzitetu Florida u Majamiju Kemal Gekić. Svaka radionica trajaće po tri dana i to od 15. do 17. jula za violončelo, od 28. do 30. jula za violinu i od 5. do 7. avgusta za klavir.

Sve dodatne informacije vezane za prijavu polaznika na neku od majstorskih radionica mogu se pronaći na veb stranici festivala www.kotorart.me/academy. Takođe, zainteresovani mogu pisati organizatorima na imejl adresu academy@kotorart.me.

- Nakon svake radionice očekuje nas i resital samih umjetnika na festivalu. Đovani Njok i i St e f a n M i l e n kov i ć nastupiće uz sjajne pijaniste Alasdair Beatsona i Vladimira Miloševića. Đovani Njoki svoj debitantski solistički nastup imao je na koncertu na kojem je nastupao i čuveni violončelista JoJo Ma. Učio je od vrhunskih pedagoga kao što su Roko Filipini, Mario Brunelo, Enriko Bronci, Luka Simončini,

Muzičarima šansa da uče od najboljih

Klemens Hagen i dr. Laureat je više takmičenja, dobitnik Nagrade Parkhouse, londonskog Vigmor hola, a nakon jednog takmičenja 2012. godine postao je profesor violončela na Univerzitetu Mocarteum u Salcburgu.

Osam godina bio je solo čelista Salcburške kamerate, tokom jedne sezone gostujući prvi čelista u Kraljevskom filharmonijskom orkestru u Londonu, zatim po pozivu i u Min-

henskim filharmoničarima, Malerovom kamernom orkestru, Sidnejskom simfonijskom orkestru, Londonskom simfonijskom orkestru. Od 2008. godine član je Orkestra Lucernskog festivala, pod upravom dirigenta Klaudija Abada.

Stefan Milenković karijeru je započeo sa samo šest godina.

S deset je svirao na Božićnom koncertu u Vaš ingtonu za predsjednika SAD-a Ronal-

da Regana, potom za predsjednika Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova u Beogradu, a s četrnaest godina za papu Jovana Pavla II. Već u šesnaestoj godini održao je svoj hiljaditi koncert. Pobjednik brojnih svjetskih takmičenja, posvećen humanitarnom radu, s bogatom diskografijom, Milenković nastupa s vodećim svjetskim orkestrima i muzičarima.

Predavao je na č uvenom Džulijardu, a trenutno je redovni profesor na Univerzitetu Ilinoisa, kao i gostujuć i p r o f e s o r n a Fa k u l t e t u muzičke umetnosti u Beogradu.

Kao jedan od najistaknutijih pijanista svoje generacije, Kemal Gekić se prepoznaje po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj.

Redovno nastupa po čitavoj Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Bliskom i Dalekom istoku, Kanadi, bivšim zemljama Sovjetskog Saveza, Japanu, Jugoistočnom Pacifiku i Egiptu. Veliko interesovanje na američkom tržištu posljednjih godina odvelo ga je u mnoge zemlje Južne Amerike. Ovacije na koncertima u Venecueli, Gvatemali, Boliviji i brojnim drugim mjestima svjedoče o sve većoj popularnosti njegovih izvođenja. R. K.

Vatroslav Mimica (1923-2020) ostavio trag u crtanom i igranom filmu Glumica Varja Đukić

budući da, kako je kazala, ansambl CNP-a čine izuzetni pojedinci čija su glumačka dostignuća i karijere vrijedni pažnje.

- Tokom pripreme prijedloga, a nakon diskontinuiteta koji je objektivno otežavao posao, susreli smo se sa brojnim dilemama.

Ipak, prevagnulo je mišljenje da je u ovom trenutku nužno strogo i u potpunosti poštovati kriterijume koje smo sami definisali, i u tom smislu su upućeni prijedlozi za Varju Đukić i Mirka Vlahovića, koje je komisija Ministarstva kulture takođe prepoznala kao nosioce ovog zvanja – rekla je Kralj.

STARE PROCEDURE

Govoreći o razlozima zbog kojih ovaj status godinama nije dodjeljivan glumcima u nacionalnom teatru, Kralj je izdvojila nepostojanje kriterijuma i nedovoljno jasnu proceduru od trenutka predlaganja kandidata za ovo zvanje, do formiranja same komisije.

- Zbog toga smo, umjesto čekanja da se neko drugi sjeti i pozabavi onim što nas se direktno tiče, došli

do konkretnih rješenja, konsultujući uporednu praksu, ušli u proceduru izmjene i dopune Pozorišnih pravila i ispostavili gotova rješenja Ministarstvu kulture, koje je u potpunosti podržalo našu inicijativu i ispunilo svoje obaveze kako bi cijeli proces bio zaokružen – kazala je Kralj.

Status prvaka/prvakinje ranije su imali Boro Begović, Drago Malović, Čedo Vukanović, Petar i Dragica Tomas, Gojko Kovačević, Branislav Vuković... Prije najnovije, ovogodišnje odluke o ovom statusu, posljednji status prvakinje dodijeljen je glumici Oliveri Vuković. Što se tiče dodjele statusa u budućnosti, Kralj je dodala da će odlučivati isključivo realna slika ansambla, u odnosu na svakog pojedinca, na svakog glumca i glumicu.

- Ko god od glumaca stekne uslove za dobijanje ovog statusa, pozorište je u obavezi da napravi analizu, prikupi dokumentaciju i preko Savjeta uputi prijedloge Ministarstvu kulture – kazala je Kralj.

S. V. – J. N. Osim Goran Bogdana, u filmu igraju i Boris Isaković, Nada Šargin, Milica Janevski, Vahid Džanković, Jovo Maksić, Nikola Rakočević, Milan Marić i Ljubomir Bandović, dok su uloge djece poverene Ajli Šantić i Muharemu Hamziću. Oni su prvi put na filmu, nakon što su prošli kasting u kome je učestvovalo više od 250 djece.

Golubović je krajem novembra 2019. godine završio snimanje „Oca“. Film je sniman osam sedmica na više lokacija u okolini Priboja, Zaječara, Knjaževca i Beograda.

R. K.

Svijet posmatrao pogledom humaniste

ZAGREB - Doajen jugoslovenskog i hrvatskog filma, reditelj, scenarista i producent Vatroslav Mimica umro je u subotu u Zagrebu u 97. godini. Bio je prepoznatljiv po izrazito autorskom pristupu filmu, a ostavio je značajne rezultate i u sferi animacije.

Mimica je rođen 1923. u Omišu. Jugoslovenska i hrvatska kinematografija pamtiće ga u prvom redu po igranim remek djelima poput „Prometeja s otoka Viševice“, međunarodno priznatog „Kaja, ubit ću te“, „Ponedjeljak ili utorak“, „Događaj“, pa sve do „Seljačke bune“ i „Banović Strahinje“.

Agencija Hina podsjetila je da je Mimica studirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a bio je i sudionik antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu. Na filmu je od 1950. godine, najprije kao direktor Jadran filma, čiji je jedan od utemeljitelja. Debitovao je igranim filmom „U oluji“ (1952), a nakon drugog igranog filma, komedije „Jubilej gospodina Ikla“ (1955), posvetio se crtanomu filmu. Jedan je od osnivača Zagrebačke škole crtanog filma. Isprva je radio kao scenarista (sa Vladimirom Tadejom) nekih od prvih uspjeha Zagrebačke škole crtanog filma (npr. „Premijera“ i „Na livadi“ N. Kostelca te „Cowboy Jimmy“ D. Vukotića – svi 1957). Godine 1957. re-

„Zviždači“ na sceni Studio

Vatroslav Mimica

žirao je svoj prvi crtani film „Strašilo“, koji je dobio Gran pri u Veneciji i prvi je veliki međunarodni uspjeh Zagrebačke škole. Ubrzo je i drugim filmovima „Happy End“ (1958), „Inspektor se vratio kući“, „Kod fotografa“ (oba 1959) te „Mala kronika“ (1962) stekao ugled jednog od prvaka škole.

Godine 1963. Mimica se vratio igranom filmu. Katkada ponavljajući motive iz crtanih filmova, te prihvaćajući među prvima u Hrvatskoj modernističke stilske i tematske elemente režirao je fimove „Prometej s otoka Viševice“ (1965, Velika zlatna arena u Puli), „Ponedjeljak ili utorak“ (1966, Velika zlatna arena u Puli), „Kaja, ubit ću te“ (1967). Nakon toga pristup mu postaje znatno akademskiji (npr. „Događaj“, 1969; „Seljačka buna“, 1975; „Banović Strahinja“, 1981).

Mimica je dobio niz domaćih i međunarodnih priznanja za svoj umjetnički rad na području kinematografije, među kojima nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo (1986).

Kako je u In memoriamu objavio HRT „Vatroslav Mimica oduvijek je bio i ostao vezan za ljudske sudbine, humanist iznad svega.“ - Mimica je cijeli svoj životni i kreativni opus posvetio odbrani humanističkih vrijednosti za koje je osjećao da ih moderni veliki sistemi zaboravljaju i ugrožavaju. Od onda kad je kao mladić otišao u partizane, iz potrebe da se bori protiv nepravdi fašizma, pa preko svih svojih superavangardnih crtanih filmova, te - što je najvažnije - kroz sve svoje igrane filmove - uvijek je svijet promatrao prvenstveno pogledom uvjerenog humaniste – ističe se u saopštenju R. K. HRT-a.

PODGORICA - Film „Zviždači“ u režiji Kornelija Porumojua biće prikazan večeras u 20:30 sati na sceni Studio u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Uloge tumače: Vlad Ivanov, Catrinel Marlon, Rodica Lazar, Sabin Tambrea, Agusti Villaroga, Istvan Teglas, Cristobal Pinto, Antonio Buil, Sergiu Costache, Andrei Ciopec.

Film ,,Zviždači“ je kriminalna komedija koja govori o Kristi, policijskom inspektoru iz Bukurešta, koga lijepa Gilda uvlači u rizičnu pljačku, a da bi preživjeli moraju da nauče tajni jezik žviždača na španskom ostrvu Gomera.

Ovaj kanski favorit, snimljen u koprodukciji Rumunije, Francuske i Njemačke je odnio nagradu za najbolju režiju na Dunavskom filmskom festivalu.

Program je dio segmenta „Cinema Studio“.

B. B.

20 Drugi pišu

Utorak, 18. februar 2020.

Statusom Adisa Arapovića tovari se dodatno breme beznačajnosti svim ženama, a pogotovo ženama silovanim u ratu » Piše: Dragan BURSAĆ Ovih dana bosanskohercegovačka javnost zgrožena je Facebook statusom koji je na svom „zidu“ podijelio Adis Arapović, zastupnik Saveza za bolju budućnost u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Vidjeli ste status gotovo svi. U njemu se na srednjovjekovni način najužasnije moguće degradiraju žena, njena intima, njen život, ali, na koncu, i njen duhovni svijet i socijalni život. Status je na toliko načina mizogin, seksistički, vulgaran, štetan i na rubu kažnjivosti da je gotovo nemoguće sve to pojasniti u jednoj kolumni.

Zaključak statusa koji je, ne zaboravite, podijeljen stotine puta i koji su prije Arapovića postavili mnogi u ovoj zemlji i regionu ima završnu potku, zaključak, u kojem se veli da su u činu silovanja sva odgovornost, sramota i posljedice isključivo na ženi (sic!).

To srednjovjekovlje toliko je zaprepastilo javnost da se sa razlogom traži odgovornost parlamentarca Arapovića.

Ali...

MNOGO JE ADISA ARAPOVIĆA

Da li je samo do Adisa Arapovića? Zapitajmo se svi.

U zemlji u kojoj su ženska djeca „baksuz“, u kojoj seksizam maršira kroz gradove, sela i digitalna bespuća, u kojoj su rodne uloge silom utabane prije 100.000 godina i ni za jotu nisu promijenjene, u kojoj je žena „sama tražila“ batine, zlostavljanje, silovanje, ubistvo, u kojoj se najmanje pola ljudi sprda sa ženama silovanim u ratu, a njihovo potomstvo ih vidi kao hodajuće zlo sa kojim ne zna šta bi, u kojoj je sramota priznati ženskom čeljadetu da ga neko zlopati, mobinguje, iskorištava ili maltretira, u kojoj su žene u javnom životu počesto tek ikebane za džender kvote ljudi se čude nekakvom parlamentarcu koji je je objavio nakaradni Facebook status u kojem je zaključak da je u samom silovanju sramota na silovanoj ženi?

Kako je silovanje (p)ostalo zabava?

MENTALNA POTKAPACITIRANOST

Ajna Jusić, kćerka žene koja je preživjela ratno silovanje „Dok su njihovom čašću brisali podove centara za socijalni rad tjerajući ih da iz godine u godine dokazuju da su preživjele, političarima su usta bila pune njihove patnje, ali jednom u četiri godine, i to za izbore. Dok država nije podijelila žene koje su preživjele ratno silovanje po etničkim grupama. Bez obzira na to što je silovanje trauma, nije prestala. Ova država nije prestala sve dok silovanje nije učinila etničkim problemom, a ženskom sramotom.“

Naprotiv, traže pouku!

Vidite, silovanje je ratni zločin. Ali silovanje na ovim prostorima, na tešku nesreću i sramotu svih nas, nije percipirano kao „dovoljan ratni zločin“.

Ne vjerujete?

Znate li ko je Nasiha Klipić?

Nasiha je Kozarčanka koja je izgubila, pazite sad, 36 članova porodice. Ali, Nasiha je žena koja je preživjela višestruka silovanja i o tome svjedočila pred sudom. Agenda zla je preduga i suviše traumatična, toliko traumatična da je o njoj teško pisati, ali evo samo jedan

citat kako Nasiha opisuje silovanje: „Silovali su me pred mojim sinovima Samirom i Anisom pred zgradom policije u Kozarcu. U tom momentu moj stariji sin imao je četiri, a drugi dvije i po godine. Nisam ničega bila svjesna, samo se sjećam kad je moj stariji sin Samir uhvatio jednog četnika za nogu i govorio mu: ‘Pustite mi mamu!’ Ali, četnik ga je uzeo i sve vrijeme dok su mene silovali njemu su držali bajonet ispod brade da gleda nepomično šta mi rade.“ E, pa, sad zamislite da je Nasi-

ha glavni, silovani lik iz bolesnog statusa Adisa Arapovića.

Zamislite da je Nasiha ta koja nakon silovanja od vojnika Vojske Republike Srpske ustaje i sa ostatkom silovanih žena Kozarca ubija neku „otpadnicu“ koja nije silovana.

Ne možete to da zamislite?

Teško vam je? Dabome da je teško, ali, eto, pomenutom parlamentarcu i ostalima koji su oduševljeni tim Facebook statusom nije bilo teško.

I zapravo sad dolazimo do problema. Ako ste mislili da je problem samo u nedostatku empatije, pameti, zdravom rasuđivanju, grdno se varate.

KRIVE JER SU SILOVANE

Vidite, gotovo niko (čast izuzecima) nije objavio kako je Nasiha, sa drugim ženama koje su progovorile o silovanju i zlostavljanju, dužna da plati

Republici Srpskoj, preciznije sudu, odštetu na ime troškova tužbe koja je podnesena 2016. i od koje se odustalo, pogađate, zbog nemogućnosti adekvatnog rješenja slučaja.

Iznos je, pazite sad, šest puta veći od naknade koju primaju žene kao civilne žrtve rata.

Dobro ste pročitali, a možete još jednom – žene moraju da plate sudu u konačnici zato što su silovane.

E, u tom i takvom okruženju treba posmatrati Facebook status Adisa Arapovića, kojim se tovari dodatno breme beznačajnosti svim ženama, a pogotovo ženama silovanim u ratu. Takvih je najmanje 20.000. Dakle, 20.000 neispričanih priča, a i kome će biti ispričane u hiperseksističkom društvu, koje ne mari mnogo za zločin silovanja?

Najstrašnije je to što ogroman broj ljudi ne vidi ništa loše u

LIČNI STAV

» Piše: Matijas FON HAJN

Transatlantski (ne)prijatelji

Prijatelj ili neprijatelj?

Stanje odnosa je komplikovano!

Na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti jasno se pokazalo koliko je dubok jaz između SAD i Evrope Dugo se kuvalo; sada su duboke naprsline u transatlantskom odnosu izašle na videlo i to otvoreno kao nikad do sada. Replika američkog minisra spoljnih poslova Majka Pompea na uvodni govor nemačkog predsednika Frank-Valtera Št a j n m a j e ra p o ka z u j e : Evropa ili bar Berlin, i još više Pariz, udaljeniji su od Vašingtona neko ikad ranije.

„poučcima“, u tzv. dobrim i poželjnim pričama u kojima je silovanje tek dio scenografije, neka vrsta pejzažnog narativa, manje važnog u ionako nevažnom životu žene.

I tu je sav jad i bijeda tog Facebook statusa pomenutog Arapovića, ali i ove zemlje još više. Žalosno je što se takvim narativima stvaraju odlični preduslovi za neka buduća ratna silovanja koja su, ponavljam, ratni zločin. Žalosno, opasno, jadno i bijedno je što se takve priče koriste kao „etički poučci“.

Jer šta?

Jedna silovana žena gore ili dolje nikome ne znači mnogo.

Nikome ne znači ni 20.000 silovanih žena u ovom ratu jer, da znači, imale bi makar prava i zaštitu, a ne bi bile proganjane kao da su one izvršile neki zločin.

u kojem delegacija SAD nije pomenula predstojeću gradnju komunikacione mreže 5G – uz upozorenje da u toj gradnji ne bi smeo da učestvuje kineski koncern Huavej. Uz svu opravdanu skepsu: tako permanentno podignut kažiprst izaziva najpre odbijanje.

Jedno je sigurno: povratka na lepa vremena transatlantskog prijateljstva – neće biti. Evropljani su se probudili – bar retorički. Mnogo se govori o suverenoj strateškoj političkoj moći zvanoj Evropa. Traži se da Nemačka ponovo nauči jezik sile, kojim francuski predsednik Makron, kako izgleda, već vlada.

POENI ZA FRANCUSKU IDEJU

KINA – SLIKA NEPRIJATELJA

Delegacija SAD, neuobičajeno velika za jednu izbornu godinu, trudila se da zatvori

jaz koji se otvorio između dve atlantske obale. Ono u čemu su vlada SAD i Kongres složni jeste: Kina je nova slika neprijatelja. Protiv te pretnje bi, ta-

ko se bar nadaju, Evropljani i Amerikanci mogli da se vrate na svoje zajedničke vrednosti. U svakom slučaju nije bilo razgovora, panela niti govora,

U pogledu transatlantskih odnosa ocrtavaju se tri pozicije.

Francuska vizija evropske nezavisnosti. Pozicija koja vlada pre svega u Istočnoj Evropi, da je potrebna tesna povezanost sa

Jedan od najvažnijih bh. novinara i urednika Boro Kontić naveo je, parafraziram, da bi nakon ovakve izjave, statusa ili njegovog prenošenja bilo gdje u civilizovanom svijetu osoba na javnoj funkciji morala da podnese ostavku. To je najmanje što može.

Potpisnik ovoh redova, pak, misli, a to je strašno, da se Arapović ovim izlivom seksizma u mali mozak i digitalnu sferu samo bolje, jače i više etablirao u očima, ali i na budućim glasačkim listićima kod mizogine, neobrazovane mačoističke mase sa pravom glasa.

Umjesto zaključka treba reći da taj nesrećni parlamentarac ima baždaren mozak za Balkan u periodu od 10.000 godina p. n. e. do danas, a zapravo je najstrašnije to što 90 posto dunjaluka u ovoj nakaradi od storije ne vidi ništa loše.

Naprotiv, traže pouku!

I onda je jedino opravdanje za Arapovića (ako ima opravdanja) da je mentalno potkapacitiran kada dijeli ovakve statuse jer, ako nije, teško njemu sa njim i nama sa njemu sličnim!

A najteže je silovanim i zlostavljanim ženama, njihovoj djeci, koja su rođena kao posljedice planskog ratnog zločina.

Vašingtonom, ma šta se desilo.

I treće: neodlučnost između ta dva pola kakva vlada u Nemačkoj. Doduše, sa određenom sigurnošću se može predvideti: ako Donald Tramp u novembru bude izabra u Belu kuću na nove četiri godine, frnacuski tabor će dobiti mnogo više pristalica – pa i iz Berlina.

DINAMIKA ZA EVROPSKU DEBATU

Možda je nastup francuskog predsednika Makrona zaista bio vrhunac konferencije. Makron unosi neverovatnu dinamiku u evropsku debatu. On se odlučno bori za evropsku samostalnost. On hoće zajedničku spoljnu i odbrambenu politiku.

I ako to ne može da uspe sa svih 27 članova EU preostalih nakon Bregzita, onda neka uspe sa onima koji sa Parizom hoće da na pozadini „rivaliteta velikih sila“ stvore delatnu Evropu.

Makron izvlači zaključak iz saznanja: ambicije u svetu nisu dovoljne. Potrebne su i sposobnosti. Nemačke reakcije su bile uglavno u znaku odobravanja. Ostaje da se vidi hoće li se to pokazati i na delu.

Feljton

Utorak, 18. februar 2020.

21

1.

CRNOGORCI U VRAKI

Vraku je činilo šest sela Mladi Borič bio je središte » Piše: Bojan ĐINOVIĆ

POLOŽAJ I IME

Vraka je predio u današnjoj Albaniji, sjeverno od Skadra, između ogranaka Prokletija i Skadarskog jezera. Kroz nju protiče rijeka Vraka, koja se uliva u Skadarsko jezero i po njoj je ovaj kraj dobio ime. U Vraki su tokom XIX vijeka obrazovana sela: Raš, Kule, Stari ili Vezirov Borič, Mladi ili Muhtarov Borič sa zasjeokom Kotrobudan, Gril i Omara sa zasjeocima Turajlija i Begove ili Kranjske Kuće. U ovim selima živjeli su Crnogorci koji su se u toku XVIII, a posebno tokom XIX vijeka, naselili u ovaj kraj, uglavnom iz Stare Crne Gore, ali je bilo i naseljenika iz crnogorskih Brda.

Vraku je dakle činilo šest sela, što se potvrđuje u dvije molbenice Gospodaru na Cetinje koje podnose sami stanovnici ovih sela, zatim u Memorandumu Crne Gore u Ženevi 1919. godine, takođe Đorđije Đoko Pejović u svom radu Iseljavanje Crnogoraca u XIX vijeku, spominje šest sela Vrake.

Lazar Roganović u svom djelu Pod suncem tuđeg neba navodi da je Vraku činilo deset sela. Roganović Turajliju i Kotrobudan prepoznaje kao zasebna sela, a ne zasjeoke, takođe, sela Kamenicu i Derignjat ubraja u sela koja pripadaju Vraki, dok ostali istraživači ova dva sela određuju kao naselja koja gravitiraju Vraki.

Kamenicu su Crnogorci iz Vrake koristili kao odskočnu dasku za prelazak u Crnu Goru. Za razliku od šest sela Vrake koja su bila naseljena isključivo crnogorskim stanovništvom, Kamenica i Derignjat su bila sela sa mješovitom populacijom.

Središte Vrake je s kraja XIX i početkom XX vijeka bilo selo Mladi Borič, u kojem je bila smještena opština, žandarmerija, vračanska crkva i škola.

Prostor Vrake u prošlosti je nosio slovenski naziv Barice što je izvedeno iz latinskog naziva Barezi. Pretpostavlja se da je ovaj naziv nastao zbog velikog broja bara koje

Skadar i šire područje

Prostor Vrake u prošlosti je nosio slovenski naziv Barice što je izvedeno iz latinskog naziva Barezi. Pretpostavlja se da je ovaj naziv nastao zbog velikog broja bara koje je u kišnoj sezoni obrazovala rijeka Vraka. U leksici starih Crnogoraca iz Vrake nije korišćen naziv bara već redovno lokva. Tvrđe vlaško-katunsko b prešlo je u mekše za izgovor v, te je na taj način od Braka postalo Vraka

Okolina Skadra, 19. vijek

Vuk Karadžić pominje da Vraka ime šezdeset kuća, dok Jovan Cvijić navodi da u Vraki živi hiljadu duša. Nije uspio pokušaj Jovana Erdeljanovića da preko studenta Sava Filipova istraži Vraku.

Neuspješan je i pokušaj Andrije Jovićevića da prouči Vraku 1923. godine, jer mu prefekt novonastale države Albanije nije dozvolio da iz Skadra zađe u Vraku je u kišnoj sezoni obrazovala rijeka Vraka. U leksici starih Crnogoraca iz Vrake nije korišćen naziv bara već redovno lokva. Tvrđe b vlaško-katunskog prešlo je u mekše za izgovor v, te je na taj način od Braka postalo Vraka.

Odatle su Crnogorci iz ovog kraja po nazivu mjesta sebe nazivali Vračanima, a i drugi su ih tako oslovljavali, što se umnogome zadržalo do današnjih dana. Toponim Vraka odavno se pominje u Crnoj Gori u obliku Fraka, dok su stanovnici ovog kraja nazivani Fračanima, pa tako kralj Nikola I Petrović kroz

Stanka Crnojevića govori sljedeće: Eto mi ide vojska od Frake. Takođe, crnogorski vojnici u Prvom balkanskom ratu Vraku nazivaju Fraka, a stanovnike Fračani.

Vuk Karadžić pominje da Vraka ima šezdeset kuća, dok Jovan Cvijić navodi da u Vraki živi hiljadu duša. Nije uspio pokušaj Jovana Erdeljanovića da preko studenta Sava Filipova istraži Vraku.

Neuspješan je i pokušaj Andrije Jovićevića da prouči Vraku 1923. godine, jer mu prefekt novonastale države Albanije nije dozvolio da iz Skadra zađe u Vraku.

Jovićević je zabilježio da Vraka ima sto trideset duša.

Persida Tomić iz Beograda je 1971. godine objavila naučni rad Vraka i Vračani koji pruža zanimljive i korisne informacije, iako sadrži i izvjesne netačnosti, prije svega u vezi sa hronologijom doseljavanja pojedinih crnogorskih porodica.

NASELJAVANJE VRAKE

Prije doseljavanja Slovena, prostor Balkana bio je u sastavu Rimskog carstva koje je kasnije (395. godine) podijeljeno na Istočno (nazvano Vizantija) i Zapadno rimsko

Područje Vrake - foto Jozef Sekeli, 1863. godina

Albanac iz Rapše u Hotima, 1908. godina

carstvo. U borbi protiv Vizantije Sloveni su u VII vijeku definitivno naselili Balkan. Brojni istraživači dokazuju prisustvo Slovena na balkanskom prostoru mnogo prije VII vijeka nove ere, koji je u istoriografiji gotovo opšteprihvaćen, a isključivo se temelji na djelu vizantijskog cara Porfirogenita (O upravljanju carstvom).

U početnoj fazi prodiranja ka Skadru, Sloveni su potisnuli Romane u gradove istočno od Skadra, miješali se sa njima i opkolili Skadar župama: Gorska, Kupjelnik, KrajinaPrapratna, Oblik.

Duklja, odnosno Zeta, o b u h t av a l a j e d j e l o v e današnje teritorije Crne Gore i sjeverne Albanije. Od 1043. godine Skadar je bio prijestonica vladara iz Zete.

Krajem druge decenije XII vijeka Skadar ponovo potpada pod vizantijsku vlast, a 1185. godine osvaja ga Stefan Nemanja. Poslije 1360. godine Skadar ulazi u sastav države Balšića, a u XV vijeku njime vladaju Mlečani. Skadar 1479. godine osvajaju Turci. Skadar je od 1757-1831 bio pod vlašću porodice Bušati (Bušatlije) koja je dala poznate vezire.

Albanci kao etnička grupa javljaju se u istorijskim izvorima od sredine XI vijeka.

Albanska teritorija od XIII do XV vijeka nije označavala

određeni etnički i istorijski, već isključivo geografski pojam. Središte tog prostora bio je grad Kroja, raniji vizantijski Arzavov. Početkom XV vijeka prvi put se javljaju arbanaški nukleusi: Malisor u Griži sjeverno od Vrake, Skiptar u Drivostu i Miridit u Matu.

Crna Gora je 1496. godine postala sastavni dio Osmanske imperije. Januara 1499. Firuz-beg je pripojio Crnu Goru Skadarskom sandžaku.

Postavljanjem Skender-bega Crnojevića za crnogorskog sandžak-bega Crna Gora je izdvojena u zaseban sandžak. Skender-beg se pominje kao crnogorski sandžak-beg do 1528. godine nakon čega je Crna Gora ponovo pripojena Skadarskom sandžaku.

U samom gradu Skadru egzistirale su vjekovima stare srpske i crnogorske familije: Berovići, Vučinići, Popović Bulatović, Stanići, Kadići, Vučkovići, i drugi. Međutim, prostor Vrake su Crnogorci naselili, kako je ranije navedeno, u periodu XVIII i XIX vijeka. Dakle, crnogorsko stanovništvo Vrake je naselilo ovaj prostor, u istorijskoj ravni posmatrano, relativno kasno. Crnogorci Vrake su tamo otišli sa već formiranim plemenskim, bratstveničkim, kulturološkim, pa i nacionalnim identitetom.

(Nastavlja se)

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 18. februar 2020.

Utorak, 18. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

23

24

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica, Trg Golootočkih Žrtava br. 13, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – euro dizel , ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 8.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1154 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.02.2020. godine.

Lice za davanje informacija Službenica za javne nabavke, mr Slavica Pavicevic, telefon 020 441 384.

Utorak, 18. februar 2020.

Poslovna oznaka I.br.2876/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HETA ASSET RESOLUTION″ D.O.O. Podgorica, Cetinjska ulica br. 11 (The Capital Plaza centar) koga zastupa Vanja Mugoša, avokat iz Podgorice, ul. Slobode br. 16, protiv izvršnog dužnika Petričević Milena, ul. Sadine bb, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja, dana 17.02.2020. donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Petričević Milena iz Podgorice, Sadine bb, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju sa prilozima, poslovne oznake I.br.

2876/2019 od 06.12.2019. godine isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena.

Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 62,stav 1 Zakona o javnim nabavkama (“Službeni list CG “42/11,57/14,28/15 I 42/17) Naručilac JU Dom starih “Grabovac” Risan oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Sukcesivna nabavka voća i povrća ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 44.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 17.02.2020.godine.

Lice za davanje informacija: Kumburović Vladanaslužbenica za javne nabavke,telefon: 032/371100, e-mail: grabovac@t-com.me

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka radova za potrebe CEDIS-a - Građevinska adaptacija objekata CEDIS-a. Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 870.000,00 €.

Procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma sa uračunatim PDV-om iznosi 435.000.00 €. Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od 2 godine sa prvorangiranim ponuđačem.

Tenderska dokumentacija broj 1/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.02.2020. godine.Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, e-mail veljko.knezevic@ cedis.me.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Da je za Galaxy Europe d.o.o. iz Kotora kao nosioca projekta donijeto Rješenje br. 353/20-04UPI-5/2 od 12.02.2020. godine kojim je utvrđeno da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat:“Izgradnja turističkog naselja u zahvatu Urbanističkog projekta - Uskoci”, na kat. parcelama br. 542/2, 543, 544/2, 548/2 i 548/3 KO Žabljak I, opština Žabljak.

Utvrđeno je da će se izradom elaborata procjene uticaja detaljno opisati svi segmenti životne sredine koji se nalaze na postojećoj lokaciji i njenoj okolini, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu koji mogu da se jave u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta, detaljno prikazati radove u svim fazama sa njihovim planom za minimizaciju negativnih uticaja, utvrditi adekvatne mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku izvođenja, funkcionisanja projekta kao i u slučaju akcidenta.

Nosilac projekta može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu ili može izraditi elaborat procjene uticaja na životnu sredinu na osnovu ovog Rješenja i bez prethodno navedenog zahtjeva za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu s tim što pri izradi elaborata treba poštovati odredbe Pravilnika o sadržini elaborata procjene uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG”, br. 19/19).

Shodno odredbama člana 17 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, nosilac projekta je dužan podnijeti ovom Sekretarijatu zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi izrade elaborata SEKRETAR, Sava Zeković

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 28/15, 42/17, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Turistička organizacija opštine Budva, ulica Mediteranska8/6, TQ Plaza oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka radova – Izgradnja novog informativnog punkta, procijenjene vrijednosti 70.000€ sa uračunatim PDV-om, prema tehničkoj specifikaciji koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije.

Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 13/5 od 17.02.2020.godine, objavljena je na Portalu uprave javnih nabavki www.ujn.gov.me. Lice za davanje informacija Šćepan Vavić, telefon 033 402 814 ili putem e-maila: scepan.vavic@gmail.com.

Mali oglasi nekretnine PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 73.000 e i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1 BAR– centar , izdajem eksluzivan poslovni prostor 550 m2 Tel.069/332-332 2 BAR – centar prodajem zubnu ordinaciju sa 2 stolice i 2 WC Tel.069/332-332 3

razno Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova.

Samo pozovite.

Tel: 069/926 – 382, 020/629 - 558 4 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića.

Tel. 069/399-299 , 067/069-288 5

Utorak, 18. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 18. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 18. februar 2020.

Nezaboravnom ocu i tastu

Posljednji pozdrav svom suprugu

DŽAVIDU

DŽAVIDU

Vječni pomen od AMIRE i ALEKSANDRA

od ALMASE

1012

27

1011

S ljubavlju i tugom opraštamo se od naše drage tetke

BISERKE KALUĐEROVIĆ Nek tvoja dobra duša nađe spokoj među anđelima.

SRETO, MIRA i CIKA PEKIĆ sa porodicom 1015 Voljenoj sestri

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me 1111

MILKI POPOVIĆ Sreća je bila sa tobom dijeliti životne momente.

Počivaj u miru.

Tvoja sestra STANKA – BEBA KAŽIĆ sa porodicom 1005

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 18. februar 2020.

Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 16. februara 2020. u 64. godini preminuo je naš dragi

Обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и познанике да је наш драги

JAGOŠU – MIŠU ČUROVIĆU BRANISLAV – BANE Dragomirov SPASOJEVIĆ

НЕБОЈША – БОБО Вујичин БАБОВИЋ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 17. februara od 10 do 15 časova i 18. februara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Vasa Raičkovića br. 9, Podgorica.

преминуо послије тешке болести 17. фебруара 2020. у 63. години. Саучешће примамо у градској капели у Беранама. Сахрана покојника обавиће се у уторак, 18. фебруара у 14 часова на градском гробљу.

Ožalošćeni: supruga RANKA, kćerka JOVANA, sin NIKOLA, brat SLOBODAN, sestra MARIJA, bratanić VLADAN, bratanična SUZANA, snahe VERA i NINA, braća i sestre od stričeva i ostala rodbina SPASOJEVIĆ

Ожалошћени: супруга ЗОРИЦА, кћерке ВЕРИЦА, МИЛЕНА, ЈОВАНА, ТИЈАНА и ЉИЉАНА, сестра ЉИЉАНА, брат СТЕФАН, синовац ПЕТАР, сестричне ЈЕЛЕНА и МИРЈАНА, унучад и остала родбина

983

993

Tvoji: BRANKA, BORKA i VASKO sa porodicama

997 Posljednji pozdrav dragoj ujni

BISERKI

Posljednji pozdrav našem velikom i iskrenom drugu

Tvoj blagi lik i tople riječi kojima si nas dočekivala uvijek će ostati u našim sjećanjima.

Dana 17. februara 2020. u 90. godini umro je naš dragi

MILAN KARADAGLIĆ sa porodicom 1006

NEBOJŠI – BOBU BABOVIĆU PETAR Matov JOKIĆ Saučešće primamo u kapeli u Dučicama – Župa Nikšićka, 17. februara od 11 do 18 časova i 18. februara od 10 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju u Dučicama.

Cvijeće se ne prilaže.

Naša Partija ostaje bez velikog čovjeka, iskrenog člana, borca za dobro Berana i Crne Gore.

Ostaješ sa nama vječno, dragi Bobo!

Hvala Ti, dobri čovječe!

OPŠTINSKI ODBOR DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA BERANE

Ožalošćeni: sinovi RADOMIR, RADOSAV – ŠALETA, RADINKO i RADULE, sinovac RADONJA, sestra PETRANA, snahe DRAGINJA, VIKTORIJA, SLAVKA i VESA, sestrić, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina JOKIĆ

ВЕСНА Војиславова МИЈУШКОВИЋ рођена Батаковић

995

990

Дана 17. фебруара 2020. у 54. години изненада је преминула наша драга

Posljednji pozdrav našem dragom

Posljednji pozdrav dragom djedu

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу, 18. фебруара од 11 до 16 часова и 19. фебруара од 11 до 13 часова. Сахрана ће се обавити 19. фебруара у 14 часова на гробљу у Дреновштици. Ожалошћени: супруг ВОЈИСЛАВ, синови МАРКО и АЛЕКСА, кћерка МАЈА, браћа МИЛОШ, МИТАР и ЦВЕТКО, сестре МАРИЦА, МИЛИЦА, ДЕСАНКА – ГАРА, МАРТА, ПЛАНА и остала бројна родбина МИЈУШКОВИЋ и БАТАКОВИЋ

Dana 17. februara 2020. preminuo je u 93. godini

1013

DŽONIJU

ĐORĐIJE Milošev TIJANIĆ Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom, 17. februara od 12 do 16 časova i 18. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga JELENA, ćerka ZORA, sinovi RAJKO i NENAD, braća TODOR i ŽARKO, sestra MITRA, snahe NIVES, LJUDMILA, NADA, DUDA i MIRA, unučad LUKA, JELENA, ĐORĐIJE, BOGDAN, MIKICA, DRAGANA i MARINA, praunučad VUKŠA, STAŠA, KRISTINA, KSENIJA i VIDA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina

DŽONIJU

od SENADA, JANE, BOGDANA i IVANA

od BOGDANA i IVANA

1009

1010

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је у 63. години преминуо наш вољени

Pola godine je od smrti

988

MIĆA

Dana 17. februara 2020. u 84. godini umro je naš dragi

Sine, željo i tugo moja!

Istina je teška, tuga beskrajna, riječi malo, a bola previše...

MAJKA 1007

DŽAVID Salihov OMEROVIĆ

ЂУРО Андријин ПАВИЋЕВИЋ

Саучешће примамо у капели Врбице –Доброта, 18. фебруара 2020. од 10 до 13 часова и од 15 до 18 часова и 19. фебруара од 10 до 16 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу Врбице. Цвијеће се не прилаже.

Pola godine je od smrti

Ожалошћени: супруга ВЕСНА, синови ФИЛИП и НЕМАЊА, кћер МАРИНА, браћа ЖАРКО и МИШО, снахе, синовци, синовичне, зет, унука и остала многобројна родбина

Saučešće primamo u kapeli na Bistričkom groblju, 17. februara od 11 do 16 sati i 18. februara od 11 do 15 sati, kada će se i obaviti sahrana.

MIĆA Ožalošćeni: supruga ALMASA, sin SENAD, kćerka AMIRA, brat HAMDIJA, sestre DILJA i SENA, snaha ANDRIJANA, unuci BOGDAN i IVAN, sestrići, sestrične i rodbinske porodice OMEROVIĆI, ASOVIĆI i STRUJIĆI

Brate, Živjećeš vječno u mom srcu, mojoj priči, ćutanju i snu...

Volim te!

STANKA sa porodicom

991

1008

1014 OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Utorak, 18. februar 2020.

Умрла је наша драга

29

Preminula je 16. februara 2020. godine

Prije deset godina je umrla moja majka

ЂОРЂИНА - МИЛКА Љубова ПОПОВИЋ

BISERKA Šakova KALUĐEROVIĆ

рођена Лопичић

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци, 17. фебруара од 12 до 16 часова и 18. фебруара од 9 до 12 часова, када крећемо за село Станисељићи – Љешанска нахија, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени: кћерка ВЕСНА, синови ВУКАШИН и РАДИВОЈЕ – ПИПО, сестре ДАНИЦА, СТАНКА и ЗОРКА, снахе БОЖИЦА, НАДЕЖДА и ВОЈКА, јетрва АНКА, унучад МИЛОШ, ЈЕЛЕНА, МИЛЕНА, ЉУБО, ИВАНА, ЈОВАНА, ВЕСКО и ВЛАДАНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, праунучад и остала многобројна родбина

rođena Martinović 1927–2020.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 17. februara od 11 do 15 časova i 18. februara od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti pred Nikolj crkvom u Golubovcima u 14 časova.

Kuća žalosti: Oktobarske revolucije 21, Podgorica.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sinovi MIROSLAV – KALE i MOMČILO, sestre NEVENKA LAKOVIĆ i BEBA BUDEČ, snahe VESNA i BUBA, unučad JADRANKA, MARIJA i VLADIMIR, praunučad i ostala rodbina

prof. ELEONORA MIJUŠKOVIĆ posljednji direktni potomak stare hercegnovske porodice Cirigović

Sa ljubavlju, njena MILA sa porodicom

1002

986

Opraštamo se od naše drage

Umrla je moja ujna

992

BISERKE KALUĐEROVIĆ

BISERKA KALUĐEROVIĆ

Hvala ti za sve godine prijateljstva, ljubavi i podrške koju si nam nesebično davala.

Počivaj u miru.

BOŠKO KARADAGLIĆ sa porodicom

NEVENKA i OLIVERA SIMIĆ 1000

994

DIVNA R. VUKADINOVIĆ 1937–2016.

POMENI

Posljednje zbogom našoj dragoj

Prošle su četiri godine, a ja i dalje iz sveg srca žalim i žaliću bezbroj da ih prođe.

Fališ mi svaki dan i zauvijek ćeš mi faliti, majčice moja.

Двије године су од одласка нашег вољеног

Voli te tvoja šćerka ŽELJKA ASANOVIĆ

BISERKI KALUĐEROVIĆ 984

Bila si nam kao član najbliže porodice, uvijek spremna da pomogneš, naučiš...

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima.

LJUBINKA – RUSA i GORDANA 1001 Posljednji pozdrav dragoj i plemenitoj

РАДА М. ВУКОВИЋА Нека твоја племенита и часна душа почива у рају, а ми ћемо ти заувијек бити захвални за сву пажњу и доброту. Успомена на тебе ће нас заувијек спајати. ДРАГАН ИЛИЋ са породицом 985 Navršava se dvadeset tužnih godina od smrti mojeg voljenog brata

VOJISLAV i MILENA ANDRIJAŠEVIĆ 1003

VOJISLAVA – VOJA BANOVIĆA S osjećajem velike praznine i bola živiš u našim srcima i najljepšim sjećanjima.

Opraštamo se od naše sestre, tetke i babe

MILO Špirov JABUČANIN

18. 2. 2006 – 18. 2. 2020.

BISERKI Šakovoj KALUĐEROVIĆ Počivaj u vječnom miru i spokoju, pamtit ćemo te po svemu dobrom i lijepom.

Srećo naša

DEJAN KUSOVAC

Prošlo je pola godine, a mi te i dalje čekamo i tražimo.

U svakom trenutku osjećamo tvoje prisustvo i tvoju ljubav.

Iako nisi fizički s nama, u snovima nam dođeš, usrećiš nas na trenutak i pokažeš pravi put.

To je ono što si uvijek i radio, bio si i ostao naša zvijezda vodilja.

Ponosni smo što smo te imali.

Vrijeme prolazi, a ti ostaješ u našim srcima i sjećanju.

Tvoji: MIRJANA, DANICA, KSENIJA, VUK i ŠPIRO

Tvoja PORODICA

Sestra MILENA sa porodicom 989

987

999

18. 8. 2019 – 18. 2. 2020.

BISERKA KALUĐEROVIĆ Dočekala si lijepu starost, otišla zadovoljna i ispunjena pažnjom najmilijih.

Počivaj u miru.

NEVENKA sa familijom

Vilo moja, bio si i ostao moj heroj.

1004

e-mail: oglasno@pobjeda.me

MILO Špirov JABUČANIN

MILO Špirov JABUČANIN

Dragi prijatelju, nedostaješ ti i tvoje vrline koje su te krasile na svakom koraku.

Porodica POBOR

Voli te tvoj MIRKONI 998

996

30

TV program

Utorak, 18. februar 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

PRVA TV 21:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Intervju sa vampirom



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:25 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Naučno–obrazovni program 11:25 NVO sector, r.

12:05 Dokumentarni program 13:05 Ana Karenjina, r.

14:05 Naučno–obrazovni program, r.

14:35 Meridijani, r.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e.

18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:05 Podgorička hronika 19:10 Naučno–obrazovni program 19:30 Dnevnik 2 20:05 Teleskopija, e.

21:05 Svjedok božje ljubavi, dok. emisija 21:35 Ana Karenjina, s.

22:40 Dnevnik 3 23:25 Nerealno IV, s.

00:10 Teleskopija, r.

01:10 Svjedok božje ljubavi, r.



   RTCG 2

06:00 06:10 06:40 07:30 09:00 10:45 12:15 14:15 14:50

17:00 18:10 19:00 19:30 20:00 21:00 22:30 00:00 00:30

Koncert Zapis Fudbal fest, r.

Sport, snimak Dnevna soba, r.

Više od ljubavi, s.

Zlatna praćka, r.

Luda kuća, r.

Fudbal: Podgorica – Budućnost, CFL, direktno Afera, r.

Luda kuća, s.

Kultura na Drugom Dnevnik 2 Afera, s.

Dnevna soba, s.

Pogled na noć, film Glas Amerike Fudbal: Podgorica – Budućnost, CFL, s.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r.

14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r.

14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva

Igra sudbine

16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Zadruga Minut dva Scena, s.

Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

Ljubav iz osvete, s.

Amidži šou Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Kuhinja, s.

150 minuta Igra sudbine, r.

Tate, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Mame, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Ekskluziv Noćni žurnal Intervju sa vampirom, film 01:30 Noćni žurnal, film 02:00 150 minuta, r.

 07:00 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00

NOVA M

06:35 07:00 07:25 08:45 08:50 09:55 10:25 11:00 12:40 13:00 13:15 15:00 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:00 22:00 22:50 23:35

Centralni dnevnik, r.

Mr. Kitchen, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Mr Kitchen, r.

Među nama, r.

Vijesti Žigosani u reketu, r.

Vijesti Azra, r.

Vijesti Sportisimo Mr Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Azra, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

Predsjednikova ćerka, film 01:25 Keš, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 12:15 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:50

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Geopolitika, r.

Bez granica, r.

Za volanom, r.

Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana, e.

Serija Vijesti Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor Vijesti Sport Polet, film Reflektor, r.

Noćni voz za Lisabon, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Pregled Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima

 



A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e.

Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s.

Polis Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 Jutarnji program 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 Legendarni boks mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r.

19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak, 18. februar 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Utorak, 18. februar 2020.

Tanja Šeter o spotu za numeru ,,Oj, lijepa Siljevice“

Pjesma o Komanima PODGORICA – Crnogorska pjevačica izvorne muzike Tanja Šeter predstavila je spot za pjesmu ,,Oj, lijepa Siljevice“. Riječ je o numeri koja se našla na njenom duplom albumu povodom 30 godina karijere.

- To je jedna od pjesama koje nijesu nikad snimane, a koje sam našla u Komanima kod Veselina Jovanovića. On je bio seoski učitelj i sakupljao je stare narodne pjesme iz tog kraja.

Kad sam počela da se bavim muzikom, on je to znao i na kraju je to bio logičan slijed događaja. Ponudio mi je pjesmu, rado sam je prihvatila i pokušala autentično da prenesem na CD. Siljevica je brdo u Komanima, tako da smo zajedno opjevali ,,naše brdo“ – kazala je Šeter za Pobjedu.

Budući da je pjesma bila duga, kaže da je izabrala nekoliko stihova i od njih napravila cjelinu.

- Izabrala sam dio koji najviše govori o Siljevici, bio mi je bio jedan od najljepših u pjesmi, pa na sam na taj način napravila cjelinu. Ljudima se mnogo dopada, jer ovo je stara izvorna pjesma i kad je čuju znaju da je nešto naše, crnogorsko, prepoznaju je kao svoju. Sigurna sam da u svakom kraju Crne Gore postoji neka pjesma koja ima sličnu priču i melodiju – objašnjava Šeter.

SPOT

,,Oj, lijepa Siljevice“ dobila je i vizuelno ruho, a za to su bile za-

dužene ekipe ,,Qqriq art“, ,,Nord Photosandvideos“ i ,,Solutions4you“.

- Spotove je uvijek zanimljivo raditi, atmosfera je opuštena, jer je mlada ekipa radila i na kraju krajeva, učimo jedni od drugih. Snimali smo u tom predjelu o kojem pjevam. Izvorna muzika ne zahtijeva previše sredstava i skupu produkciju, tako da se ovaj spot uklapa u priču koju nosi pjesma. Mislim da je spot u velikoj mjeri zaslužan što

je ljudi vide kao takvu, jer je dobila vizuelnu priču koju zaslužuje – kaže Šeter.

ALBUM

Na duplom albumu ,,Tanko poje za gorom đevojka“ našlo se 27 pjesama, a budući da je ova o njenom kraju, pitali smo i da li je omiljena.

- Omiljena sa tog albuma je ,,Ružo pokraj puta“, koju sam takođe našla kod profesora Jovanovića i o našem je kraju. Na

isti način sam došla i do naslovne ,,Tanko poje za gorom đevojka“ – otkriva Šeter.

A da li je lakše ili ljepše pjevati izvorne ili autorske pjesme, Šeter kaže: – Sve pjesme koje sam otpjevala i koje ću otpjevati rađene su po uzoru na stare izvorne pjesme.

Nisam zainteresovana za narodnu ili komercijalnu muziku, već isključivo za ovu koja je bazirana na izvornom melosu.

Dodaje i da je počela rad na novom albumu. Pjesama je, kaže, za sada osam, od kojih dvije ona potpisuje.

- Iako smatram da je taj CD sa 27 pjesama nešto što zaista vrijedi, mnogo truda i vremena smo uložili i da još neko vrijeme njih promovišem ne bih pogriješila.

Ali sam odlučila da ,,okrenem novi list“ i definitivno sam spremna za snimanje novih pjesama. Već sam pripremila nekoliko, polako ulazimo u studio.

Uporedo sa tim spremam još jedan CD sa izvornim pjesmama – rekla je Šeter.

Ona će krajem marta biti jedna od izvođača na festivalu ,,Stare note – novi zvuci“ pod vođstvom Aleksandra Saše Magovčevića.

- Ponosna sam na njih, kao i na ideje da se radi na promociji izvorne pjesme i animiranju mladih da se bave ovom vrstom muzike. Uvijek smo spremni da nastupamo, nadam se da će c r n o g o r s ke o p š t i n e b i t i raspoložene da nas ugoste u narednom periodu – zaključila Z. K. je Šeter.

Bend The Strokes ekranizovao ,,At The Door“

Retro je in LOS ANĐELES - The Strokes je jedan od bendova koji pokušava da zvuči što ,,starije“. ,,At The Door“ je novi singl benda koji najavljuje izlazak njihovog novog albuma ,,The New Abnormal“, koji će postati dostupan 10. aprila.

Singl je propraćen anima spotom čiji stil u velikoj mjeri evocira klasik dugometražnog animiranog filma ,,Heavy Metal“ Džeralda Potertona i Džona Bruna iz 1981.

Bend je na koncertu podrške predsjedničkom kandidatu Berniju Sandersu svirao dvije nove pjesme od kojih se druga zove ,,Bad Decisions“.

Produkciju novog albuma ,,The New Abnormal“, potpisuje Rik Rubin i album izlazi 10. aprila, preko izdavačke kuće Cult/RCA. Naslovnica albuma je djelo „Bird on Money“, Žan Mišela Baskijata iz 1981.godine.

The Strokes su posljednji studijski album ,,Comedown Machine“, izdali 2013.