Dnevni list Pobjeda 20.02.2020. by Pobjeda

Glavni odbor Demokratske partije socijalista izabrao novo Predsjedništvo

Roćen predsjednik Političkog savjeta, Gvozdenović politički direktor Da se najjača stranka u Crnoj Gori ozbiljno sprema za parlamentarne izbore pokazuje i podatak da je u Predsjedništvo izabrano čak šest novih ljudi. Đukanović: Ne postoji ni jedan razlog za izmjenu, niti za povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Predsjednik Vlade sastancima sa NVO počeo dijalog u okviru „Saveza za Evropu“

Dijalogom treba prevazići podjele STR. 3.

POVODI: Zvanična dokumenta Srpske pravoslavne crkve demantuju tvrdnje predsjednika Srbije Vučića

Pravoslavna crkva u Crnoj Gori formirana je još 2006. godine

STR. 7.

STR. 2.

Osuda skrnavljenja spomen-obilježja familije Vaka Đurovića u Podgorici

Besramni napadi na autorke filma ,,Svjedok Božje ljubavi“

Linčovanje istine Treba zaista biti bez zrna obraza pa napasti autorke filma samo zato što nijesu htjele da zaborave mračnu prošlost poglavara Srpske crkve u Crnoj Gori i što su, baš sa dužnom pažnjom, sistematski prenijele sve poganluke, huškanja na rat i govor mržnje mitropolita Amfilohija STR. STR.9.6.

» Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Sramotni nasrtaj na simbol crnogorskog slobodarstva i antifašizma

HERCEG NOVI: Pomaci u istrazi ubistva Šćepana Roganovića

Inspektori na tragu ubici

Burne reakcije nakon emitovanja dokumentarca „Svjedok Božje ljubavi“ na Javnom servisu

DF traži smjenu uredništva, RTCG pita gdje su bili kad je paljena zastava u Beogradu

STR. 6. i 7.

Uprava policije i carina i Specijalno tužilaštvo učestvovali u međunarodnoj akciji presijecanja šverca droge

STR. 11.

STR. 19.

Iz Južne Amerike sa voćem stiglo 1,3 tone kokaina

STR. 10. i 11.

Politika

Četvrtak, 20. februar 2020.

Glavni odbor Demokratske partije socijalista izabrao novo Predsjedništvo

Roćen predsjednik Političkog savjeta, a Gvozdenović politički direktor PODGORICA – Glavni odbor Demokratske partije socijalista, na sinoćnoj konstitutivnoj sjednici, izabrao je novo predsjedništvo partije i donio odluku o formiranju njenog Političkog savjeta. U odnosu na raniji sastav, koji je brojao četrnaest članova u novom Predsjeništvu DPS-a više nema nema šestoro istaknutih i iskusnih partijskih aktivista. U Predsjedništvu DPS-a, pored lidera stranke Mila Đukanovića i njegovog zamjenika Duška Markovića, po funkciji su još šef poslaničkog kluba DPS-a Nikola Rakočević i savjetnik predsjednika Crne Gore Milan Roćen, koji je sinoć izabran za predsjednika Političkog savjeta ove partije. Glavni odbor najveće crnogorske partije u Predsjedništvo DPS-a izabrao i ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića, poslanika Petra Ivanovića, te gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića. Članovi predsjedništvo DPS-a postali su i poslanica Aleksandra Vuković, potpredsjednik Vlade Milutin Simović, ministar odbrane Predrag Bošković, direktor Kliničkog centra Jevto Eraković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Žurić i predsjed-

Da se najjača stranka u Crnoj Gori ozbiljno sprema za parlamentarne izbore pokazuje i podatak da je u Predsjedništvo DPS-a izabrano čak šest novih ljudi

Đukanović: Ne postoji ni jedan razlog za izmjenu, niti za povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti Analizirajući aktuelnu političku situaciju, predsjednik DPS-a je kazao da država Crna Gora usvajanjem i primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica brani svoj građanski koncept. - Nijesam čuo ni jedan pravni argument protiv Zakona, osim onog koji SPC ponavlja „narod je na ulicama“. To neće ni na koji način spriječiti državu da obavlja svoj posao, da usvaja i sprovodi zakone koji su u potpunosti usaglašeni i sa Ustavom i sa međunarodnim normama - kazao je Đukanović i naglasio da je Zakon dugo i temeljno pripreman, te da ne postoji ni jedan objektivan razlog ni za njegovu izmjenu ni za povlačenje i da vlast i dalje ostaje otvorena za dijalog. On je ocijenio da je protivljenje Zakonu posljednja politička bitka koju protivnici crnogorske države vode kako bi je vratili u mračni srednji vijek, suprotno od evropskih vrijednosti i životnog standarda. - Najveći posao i odgovornost jeste na Vladi i njenim ministrima, ali i svako od nas ima svoj dio posla, bilo da je riječ o partiji, državnim institucijama ili lokalnim upravama naglasio je predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

Sjednica Glavnog odbora DPS

nik Privredne komore Vlastimir Golubović i poslanik Halil Duković. Na konstitutivnoj sjednici Predsjedništvo DPS-a, sinoć je na prijedlog partijskog lidera Mila Đukanovića izabralo

potrpedsjednika Skupštine, Branimira Gvozdenovića, za političkog direktora Partije, pa je i on po toj funkciji ušao u sastav najužeg partijskog rukovdstva. Predsjedništvo je takođe na Đukanovićev pred-

log izabralo Miloša Nikolića za portparola partije. Članovi predsjedništva više nijesu: poslanica Daliborka Pejović, bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović koji se našao u središtu afe-

re „Koverta“, poslanica Marij a Ć a t ov i ć , n e k a d a š n j i ministar zdravlja Miodrag Bobo Radunović, poslanica Marta Šćepanović, kao i direktor nikšićke bolnice Ilija Ašanin.

Sjednicom u kongresnoj sali stare zgrade Vlade predsjedavao je lider partije Milo Đukanović. Glavni odbor je usvojio Poslovnik o radu Glavnog odbora. Z. DARMANOVIĆ

Politika

Četvrtak, 20. februar 2020.

Predsjednik Vlade sastancima sa dvije NVO počeo društveni dijalog

Dijalogom prevazići sve podjele

Naša sugestija bila je da se na kraju ovog procesa proba napraviti neka vrsta paketa ili ideje što sve treba uraditi da bi značajni društveni akteri prihvatili to kao način izlaska iz sadašnje situacije ili zaglavljenosti crnogorskog društva – kazao je Dragan Koprivica iz CDT

Marković sa predstavnicima CDT-a

PODGORICA – Jačanje institucija, snaženje izbornog sistema, izazovi na putu evropskih integracija, kao i vladavina prava neke su od tema o kojima je juče razgovarano tokom odvojenih sastanaka predsjednika Vlade Duška Markovića i predstavnika Centra za demokratsku tranziciju i Građanske alijanse.

Marković je tim sastancima počeo dijalog u okviru „Saveza za Evropu“, čiji je cilj postizanje konsenzusa o pitanjima važnim za prevaziležinje podjela i dinamičniji put ka Evropskoj uniji. - Premijer i predstavnici Vlade su, u veoma konstruktivnom, kvalitetnom i sadržajnom razgovoru, od CDT-a do-

bili više prijedloga i inicijativa u cilju jačanja kredibiliteta institucija, povjeranja javnosti u njihov rad, kao i snaženja izbornog sistema. Sve sugestije razmotriće odgovorno i sa pažnjom, i u odnosu na njih odrediće se u toku ili na kraju cijelog procesa - saopšteno je iz Vlade nakon sastanka Markovića sa izvršnim direktorom CDT-a Draganom Koprivicom. Navodi se da je Vlada pokrenula širok dijalog sa relevantnim društvenim akterima u cilju unapređenja integracionog procesa kao ključnog cilja državne politike, kao i završetka procesa sveobuhvatnih reformi i ukupnog napretka društva. Premijer i članovi Vlade su i sa predstavnicima Građanske alijanse, kako je saopšteno, otvoreno razgovarali o izazovima na putu evropskih integracija i jačanja vladavine prava. - Predstavnici Građanske alijanse dali su više konstruktivnih predloga u cilju jačanja administrativnih kapaciteta i potencijala, uz ocjenu da je potrebno snažiti institucije koje bi trebalo da efikasnije rade na pitanjima vladavine prava. Predstavnici ove nvo ukazali su na potrebu unaprjeđenja principa odgovornosti na nivou institucija, kako državne uprave tako i pravosuđa, čime bi se doprinijelo kvalitetnijoj zaštiti interesa i potreba svih građana – saopšteno je iz Vlade. Sastancima su prisustvovali i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin, ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević. Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica novinarima je kazao da su u njegovom razgovoru sa predstavnicima Vlade otvorene sve „bolne teme“ koje su zarobile društvo. Koprivica je rekao da su slobodni izbori i izgradnja nezavisnih institucija suština razgovora predstavnika Vlade i CDT-a. - Naša sugestija bila je da se na kraju ovog procesa proba napraviti neka vrsta paketa ili ideje šta sve treba uraditi da bi značajni društveni akteri prihvatili to kao način izlaska iz sadašnje situacije ili zaglavljenosti crnogorskog društva – kazao je Koprivica. Premijer Marković će u narednom periodu dijalog nastaviti sa političkim partijama. I.K.

Raonić: Prepoznali smo iskrenost premijera Izvršni direktor Građanske alijanse, Boris Raonić, Pobjedi je kazao da je razgovor sa premijerom bio iskren i da je dijalog koji je počeo Marković „koristan proces koji treba podržati“. - Razgovor je trajao dva i po sata i prepoznali smo iskrenost u namjerama premijera za vođenje dijaloga. Nakon

brojnih stvari na koje smo ukazali kao na manjkavosti u funkcionisanju sistema, za većinu od njih su se premijer i njegovi saradnici saglasili. Ovo je veoma koristan proces koji je otvoren u Crnoj Gori i trebalo bi podržati – kazao je Raonić. On je apelovao na, prvenstveno, poli-

tičke aktere da se „maknu sa svojih pozicija, prepoznaju opštedruštveni interes, sjednu za pregovarački sto i pokušaju doći do rješenja koja su prihvatljiva“. - Kroz dijalog se, naravno, ne može sve riješiti, neke stvari će ostaviti i za izbornu borbu – dodao je Raonić.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović u Ankari

Turska saveznik Crne Gore u NATO-u

Brajović i Čavušoglu

PODGORICA - Crna Gora doživljava Tursku kao važnog partnera, naš je saveznik u NATO-u i na tom putu su nam u svim fazama dali nesebičnu podršku, proučio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, koji na poziv predsjednika Velike narodne skupštine Mustafe Šentopa boravi u zvaničnoj posjeti Turskoj. Prvog dana posjete Brajović se sastao sa ministrom vanjskih poslova Mevlutom Čavušogluom. - Sarađujemo na brojnim poljima i važno je istaći da su odlični politički odnosi dobar osnov za dalje snaženje svih vidova ekonomske saradnje ocijenio je Brajović. Dodao je da je Turska jedan od

,,Poštovane Novosti, vaše izvještavanje je apsolutna neistina“ PODGORICA- Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav demantovao je pisanje Novosti po kome je on ocijenio beskrupuloznim potez crnogorske vlasti da, u izbornoj godini, vrši promjenu pasoša i ličnih karata državljana Crne Gore. - Poštovane Novosti, vaše izvještavanje o susretu sa ministrom Nuhodžićem je apsolut-

Perović sa Medojevićem i Kneževićem o sukobu sa DF-om i dokumentarcu RTCG

Više izvora Pobjede je saopštilo da je na sastanku koji je održan u restoranu ,,Vuk“ u Podgorici osim Perovića i dvojice lidera DF-a prisustvovao i predsjednik Upravnog odbora Matice Srpske u Crnoj Gori Vladimir Božović.

Slučajno ili ne, dok je trajao sastanak Perovića sa dvojicom lidera DF-a za drugim stolom restorana sjedjeli su i čelnici Demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović u društvu predsjednika Demosa Miodraga Lekića. - Knežević, Perović, Božović i Medojević su sjedjeli za jednim stolom dok su za drugim stolom u zadnjem dijelu restorana su sjedjeli Bečić i Bogdanović u društvu sa Lekićem. Perović i lideri DF-a su se sa njima poz d rav i l i p r i l i ko m izlaza iz restorana - rekao je izvor Pobjede. Niko od učesnika nije želio da govori o detaljima, ali

prema saznanjima Pobjede na sastanku je bilo najviše riječi o javnom sukobu pojedinih čelnika DF-a sa Gojkom Perovićem, ali i o inicijativi DF-a za smjenu čelnih ljudi Javnog servisa zbog objavljivanja dokumentarca

o mitropolitu Amfilohiju. - Bio je to jedan vrlo prijatan sastanak, sastanak bratskog pomirenja. Takođe, u pitanju je i redovan sastanak - rekao je izvor Pobjede. Javni sukob čelnika DF-a sa Gojkom Perovićem nastao je

najznačajnijih investicionih i spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore. - Crna Gora je primjer kako se štite prava manjina i kako različiti narodi žive zajedno. Na tom polju možete poslužiti kao model drugima - istakao je turski ministar Čavušoglu. Tokom susreta sa predsjednikom Odbora za međunarodne odnose Volkanom Bozkirom naglašena je važnost regionalne saradnje i održavanja dobrosusjedskih odnosa na principu međusobnog poštovanja i uvažavanja. - Parlamentarna saradnja, naročito na nivou radnih tijela, usmjerna na konkretne projekte odličan je model za dalje unapređenje odnosa između država - istakao je Brajović. R.P.

Šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav demantovao pisanje beogradskog medija

Rektor Cetinjske bogoslovije se sastao sa dvojicom lidera Demokratskog fronta

PODGORICA - Rektor Cetinjske bogoslovije i jedan od najbližih saradnika mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića, Gojko Perović sastao se juče sa liderima Demokratskog fronta Milanom Kneževićem i Nebojšom Medojevićem, kako bi pokušali da saniraju posljedice javnog sukoba DF-a sa dijelom Mitropolije, saznaje Pobjeda.

nakon što je rektor Cetinjske bogoslovije upozorio političare iz DF-a da mu ne uređuju litije. - Političarima, opozicionarima - kumim vas Bogom, nemojte nam vi uređivati ove litije. Stanite tu, budite sa nama, ništa ne pozivajte, ništa ne predlažite pred kamerama i mikrofonima. Ako imate nešto kao brat i sestra, dođite, kažite.. Ovo crkva vodi - kazao je između ostalog Perović, 13. februara u Baru reagujući na stavove Andrije Mandića da treba svi da se okupe u Podgorici i da sa ulice poruče da se neće razilaziti dok se Zakon o slobodi vje-

na neistina - napisao je Orav na svom Tviter nalogu. Novosti su objavile da je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić u ponedjeljak informisao najviše predstavnike diplomatskog kora, Evropske unije i OEBS-a u Podgorici da će od marta početi promjena pasoša i ličnih karata državljana Crne Gore, te da je ta vijest naišla na podozrenje stranih delegacija. R.P.

Ni riječi o Tivtu Izvor Pobjede je bio kategoričan da na sastanku nije bilo ni govora o izborima u Tivtu i eventualnoj zajedničkoj listi opozicije koju bi podržao Perović, a za koju DF tvrdi da ima blagoslov Amfilohija. -Ništa o tome nije bilo riječi na sastanku. Zajednička lista opozicije u Tivtu je u ovom trenutku daleko od realizacije. To je više nego očigledno - rekao je izvor.

roispovjesti ne povuče. U odbranu Mandića stao je Medojević koji je poručio Peroviću malo da odmori glas i skoncentriše se prema DPS-u. Sukob je dodatno produbljen i izjavom direktorice i glavne urednice RTV Budva izabrane sa liste DF-a da je ,,Gojko Perović čovjek Vijesti“, što se prema saznanjima Pobjede posebno nije dopalo rektoru Cetinjske bogoslovije. N.Z.

Ekonomija

Četvrtak, 20. februar 2020.

Centralna banka o procjeni kvaliteta aktive u bankama

Ernest & Yang izabran za konsultanta PODGORICA - Centralna banka je za konsultanta koji će upravljatti projektom procjene kvaliteta aktive, odnosno imovine banaka, izabrala Ernest &Yang. Na ovu odluku CBCG postoji pravo žalbe, tako da će tek nakon isteka odluka biti konačna, ukoliko ne bude žalbi. Podsjetimo da su na tender, koji je CBCG sredinom de-

cembra prošle godine objavila na portalu Javnih nabavki, a koji je zatvoren 7. februara tekuće godine, pristigle dvije ponude - pored Ernest &Yang iz Beograda i konzorcijum KPMG iz Srbije I Hrvatske. Ovaj projekat za koji je CBCG ukupno opredijelila 790 hiljada eura treba da pokaže kakva je stabilnosrt bankarskog sistema, odnosno da li će nekoj od 13 banaka u Crnoj Gori biti

potrebna dokapitalizacija i kolika. Nakon okončanja projekta znaće se prava vrijednost imovine koja je u bilansima banaka, procjena kolaterala, kao i adekvatna rezervisanja za potencijalne gubitke CBCG je imala rok od šest mjeseci da odluči kome će povjeriti posao konsultanta. Procjena aktive treba da bude završena M.P.M. do kraja godine.

Ministarka ekonomije najavila reorganizaciju državne elektroenergetske kompanije

Vlada neće tražiti kupca za EPCG, već partnera za projekte PODGORICA-Vlada u toku ovog mandata neće tražiti kupca za Elektroprivredu (EPCG) već će razmišljati da li su kompaniji potrebni zapadno-evropski ili svjetski partneri za ulaganje u određene projekte, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. -Nesporno je naše opredjeljenje da EPCG bude veća, modernija i profitabilnija kompanija, a do tog cilja možemo doći poštovanjem modernih trendova razvoja energetike, bilo sa strateškim partnerom ili sami - kazala je Sekulić u intervjuu za list Elektroprivreda. Navela je da je uticaj EPCG na rast i razvoj ekonomije od posebnog značaja. -Ne samo zbog činjenice da je EPCG već dvije godine uzastopno po osnovu poreza i dividende uplatila u budžet 200 miliona eura, nego i zbog multiplikativnih efekata njenog poslovanja na ekonomiju - rekla je Sekulić. Istakla je da su svi svjedoci dinamičnog razvoja energetike u posljednjih par godina, kao i činjenice da je EPCG prepoznala potrebu intenziviranja aktivnosti koje podrazumije-

Dragica Sekulić

vaju dalji razvoj kompanije. -U skladu sa tim treba da vidimo na koji način bismo mogli reorganizovati EPCG - dodala je Sekulić. Vlada, prema njenim riječima, u toku ove godine planira da donese novu energetsku politiku na bazi koje će realizovati dalje pravce razvoja sektora energetike. -U tom smislu posebnu težinu će imati definisanje dalje vlasničke i upravljačke strukture EPCG. Radimo na analizi i očekujem da uskoro bude gotova. Jedna takva, strateški važna, odluka ne može biti do-

nijeta dok se ne sagledaju svi elementi iz više uglova, a to zahtijeva određeno vrijeme smatra Sekulić. Navela je da crnogorska energetika danas već ima dovoljno iskustva sa strateškim partnerstvima. -Od onih sjajnih, poput CGESa i Terne, do onih koja smo raskinuli, ali na odgovoran i ozbiljan način, ne dovodeći u pitanje reputaciju Crne Gore kao ozbiljne investicione destinacije, pa sve do najnovijeg partnerstva sa državnom finskom energetskom kompanijom - rekla je Sekulić. S.P.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo pet javnih poziva

Podrška za ribare 2,2 miliona PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je juče pet javnih poziva za dodjelu bespovratne podrške za riobarstvo u ovoj godini. Radi se o tri poziva za morsko ribarstvo (modernizacija flote za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa i za mali privredni ribolov) i dva za poboljšanje konkurentnosti i efikasnosti marikulture i slatkovodne akvakulture.

Podrška ribarstvu uvećana je 44 odsto na ukupno 2,24 miliona eura. Profesionalni ribari na moru mogu dobiti bespovratnu podršku do 50 odsto prihvatljivih investicija, maksimalno do deset hiljada eura po plovilu, za rekonstrukciju i opremanje ribolovnih objekata, generalnu opravku ili nabavku novih motora, opreme za ribolov i plovidbu i za čuvanje ribe u cilju podizanja

standarda bezbjednosti hrane. Rok za dostavljanje zahtjeva za modernizaciju profesionalne ribolovne flote je 1. novembar. Navodi se da od juče svi uzgajivači, nosioci dozvole za slatkovodnu akvakulturu, mogu slati zahtjeve za direktna plaćanja u akvakulturi do 30. septembra. Sredstva opredijeljena za ovu mjeru iznose 67.000 eura. S.P.

Kursna lista USD

1.08000

GBP

0.83148

AUD

1.61420

JPY 119.35000

CHF

1.06210

CAD

1.42810

Tragom plana Evropske komisije da ukine najsitn PODGORICA- Dok Evropska komisija razmišlja da ukine jedan i dva eurska centa zbog zaokruživanja cijena, crnogorske trgovce je novi zakon o zaštiti potrošača, zbog zaprijećenih kazni, natjerao da trebuju ove kovanice, što je ranije bio rijedak slučaj. Direktor trezora Centralne banke Todor Cicmil Pobjedi je kazao da Evropska komisija sve češće razmatra mogućnost povlačenja iz opticaja kovanica od cent i dva, ali da za sada ne postoji nikakav zvaničan stav i obavještenje. CBCG, kako je istakao, u svakom momentu ima optimalne količine svih apoena eura - novčanica i kovanica.

UVIJEK DOVOLJNO

- Novi Zakon o zaštiti potrošača, koji predviđa da će trgovac biti kažnjen ako ne vrati kusur potrošaču, donekle je promijenio odnos prema sitnini, ali samo u dijelu trebovanja najsitnijih apoena od strane banaka. Naime, zbog zaprijećene kazne, trgovine su trebovale ove kovanice, što znači da raspolažu ovim apoenima. Zbog toga nam je prošla godina bila “odlivna” kada je riječ o ovim aponeima - objasnio je Cicmil. Za razliku od prošle godine, dodaje, prethodnih smo imali veći “priliv” ovih apoena od banaka u odnosu na “odliv” prema bankama. -CBCG, od uvođenja eura u platni sistem Crne Gore, u svakom momentu ima optimalne količine svih apoena eura, novčanica i kovanica, i svaka poslovna banka u Crnoj Gori je uredno i blagovremeno snabdjevena potrebnom količinom i strukturom opticajnog novca. To znači da CBCG neprekidno raspolaže dovoljnim količinama novčanica i kovanica svih apoena- kaže direktor trezora CBCG I ističe da odnos naših građana prema “sitnini” nije isti kao onih u EU. -Odnos naših građana prema sitnom novcu je dijametralno suprotan odnosu većine stanovništva iz zemalja EU. Nai-

Strah od k natjerao tr trebuju ce Holandija, Finska, Irska, Belgija i Italija već su usvojile pravila koja zahtijevaju ili podstiču zaokruživanje novčanih plaćanja u pokušaju da smanje upotrebu jednog i dva euro centa me, i u razvijenijim zemljama, sa platežno sposobnijim građanima, pravilo je da se kusur vraća u potpunosti, dok je kod nas uobičajeno da se manji od pet centi prećutno zadržava. Ovakve navike se teško mijenjaju, a trgovci to vješto koriste, jer niko neće pokušati da kupi proizvod ako mu nedostaje makar i jedan euro cent, koji, s druge strane, redovno ostavlja trgovcu - objašnjava Cicmil. Ovu praksu je, kaže, donekle promijenio novi zakon o zaštiti potrošača, ali samo u dijelu trebovanja najsitnijih apoena od strane banaka.

EK RAZMIŠLJA

Strani mediji su prije nekoliko dana objavili da EK analizira

ukidanje, odnosno povlačenje apoena od cent i dva. -Već nekoliko godina, preciznije od 2013. godine, u pojedinim zmljama Evropske Unije koje koriste euro kao svoj opticajni novac, vodi se polemika oko povlačenja iz opticaja kovanica od jednog i dva euro centa. Razlozi za to su preveliki troškovi proizvodnje i distribucije, koji prevazilaze vrijednost ovih kovanica- podsjeća direktor trezora. I Evropska komisija, dodaje on, sve češće razmatra mogućnost povlačenja kovanica od cent i dva, ali za sada ne postoji nikakav zvaničan stav i obavještenje o povlačenju. - Naime, krajem januara Evropska komisija je u svom radnom programu predstavila inicijativu ,,jedinstvenog pravila zaokruživanja cijena“, koja, posredno, za cilj ima ukidanje najsitnijih kovanica. Članice eurozone, Holandija, Finska, Irska, Belgija i Italija već su usvojile pravila koja zahtijevaju ili podstiču zaokruživanje novčanih plaćanja u pokušaju smanjivanja upotrebe denominacija od jednog i dva euro centa. S druge strane, kod pojedinih zemalja članica postoji suzdržanost kada je riječ o ovoj inicijativi - pojašnjava Cicmil. CBCG, kaže on, sa velikom pažnjom prati ovaj proces. - Biće spremna da implemen-

Protest Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja

Krivične prijave protiv poslodavca HERCEG NOVI – Sprečavanje sindikalnog djelovanja u Pomorskom saobraćaju je krivično djelo, saopštili su iz Nezavisnog sindikata te kompanije na jučerašnjem protestu i poručili da neće odustati od borbe za svoja prava, i krivičnih prijava protiv poslovodstva zbog antisindikalne diskriminacije. Protest ispred upravne zgrade Pomorskog saobraćaja organizovali su sa USSCG. Predsjednik Nezavisnog sindikata Ivan Vučinović je kazao da su od osnivanja te organizacije 5. decembra počeli otkazi i da je on prvi otpušten - Za koga god je saznao da je u sindikatu, taj je dobio otkaz. Institucije sistema ništa nisu uradile, zvali smo inspekcije rada, koja ništa nije našla iako je bilo sijaset dokaza o sindikalnoj diskriminaciji –kazao je Vučinović koji je osam godina radio u

Jučerašnji protest ispred upravne zgrade Pomorskog saobraćaja

Pomorskom saobraćaju. Naveo je da je sindikat nastojao da riješi probleme prekovremenog rada, loše organizovanih smjena, nepostojanje slobodnog dana i druge kojima su prekršena njihova prava. Kazao je i da je dva puta tužio poslodavca - kada je pokrenuta disciplinska mjera i nakon dobijanja otkaza.

Otkaz je dobila i Tatijana Mandić nakon 23 godine rada u Pomorskom saobraćaju. - Poslednja sam u nizu koja je dobila otkaz. U startu sam diskriminisana, nije mi čak ni ponuđen ugovor kao ostalima. Odlučila sam da se pridružim sindikalnoj borbi pa idemo naprijed - rekla je ona tvrdeći da su u menadžmentu samo tražili razlog da je

Ekonomija

Četvrtak, 20. februar 2020.

nije kovanice

kazne rgovce da ent i dva Todor Cicmil

tira svaku odluku koju po o vom pitanju usvoji EU. CBCG, poštujući preporuke Evropske komisije (2010/191/ EU od 22. marta 2010), redov-

no planira, nabavlja i uredno snabdijeva sve poslovne banke u Crnoj Gori sitnim kovanicama eura- objašnjava direktor trezora. M.P.M.

Menadžment ne zanima zalijeganje po asfaltu U saopštenju menadžmenta Pomorskog saobraćaja se navodi da se ljudi koji nijesu zaposleni u kompaniji lažno predstavljaju kao sindikat te firme. -Svaki zaposleni koji bude zloupotrebljavao sredstva kompanije, djelovao suprotno statutarnim ovlašćenjima i interesima kompanije i spavao na poslu zasigurno i ubuduće neće biti dio Pomorskog saobraćaja. Taj stav menadžmenta neće pokolebati nikakvo zaklanjanje iza sindikalnih funkcija, ni “zalijeganje” po asfaltu na ovakvim i sličnim protestima – naveli su iz kompanije i poručili da su u svakom konkretnom slučaju uz otkaz uručili pismeno obrazloženje, kao i da se ocjena zakonitosti tih odluka ne donosi na protestnim skupovima. Ističu da su u poslednja četiri mjeseca šest puta bili predmet kontrole inspekcije rada po prijavama Srđe Kekovića i da je svaki nalaz bio bez ijedne primjedbe . -Menadžment istrajava u stavu da je kadrovska politika isključivo njegova ingerencija i ne namjerava da je vodi preko medija. Tako ce biti dok smo mi tu i vaninstitucionalni pritisci to ne mogu izmijeniti - navedeno je u saopštenju.

otpuste, jer je disciplinska mjera koju su joj prvo uručili bila zbog radnji koje su do tada bile uobičajene i dozvoljene. Predsjednik USSCG Srđa Keković kazao je da se u Pomorskom saobraćaju dešava nešto što se ne dešava nigdje u civilizovanom svijetu, a posebno ne u državi koja teži da uđe u integraciju sa razvijenim zemljama EU.

- Želim da izrazim revolt prema inspekciji rada koja je imala priliku da nas na pravi način zaštiti od ove antisindikalne diskriminacije, ali ona ne radi svoj posao kako treba i tim problemom ćemo se baviti sistemski, jer je to bio četvrti ili peti takav slučaj - naveo je Keković i rekao da su se već obratili kancelariji EU u Crnoj Gori. Ž. K.

Na Adria hotel forumu u Zagrebu predstavljeno istraživanje konsultantske kuće Horwath HTL PODGORICA - U Crnoj Gori je u prethodnoj godini otvoreno 49 novih hotela, a prisutno 12 brendova: Aman, Regent, Ramada, Four points by Sheraton, Hilton, Voco, One and Only, Chedi, Iberostar, Falkensteiner, Karizma, Best Western Premier – prezentovao je na[e kaapcitete državni sekretar Damir Davidović na Adria hotel forumu u Zagrebu. U okviru Foruma prezentovani su rezultati istraživanja o atraktivnosti destinacije za investitore, pa je Crna Gora u istraživanju o regionu, koje je sprovela konsultantska kuća Horwath HTL, dobila ocjenu 8 od maksimalnih 10, najveću u regionu. U istraživanju je ocijenjeno da je naša zemlja postigla značajan napredak u privlačenju atraktivnih stranih investitira, da je profesionalno sproveden proces privatizacije, da se aktivno radi na programima prodsticaja za investitore i da se u razvoju destinacije prednjače mješoviti rizorti namjenjeni luksuznoj klijenteli. Na Forumu je Crnoj Gori posvećena posebna panel diskusija pod nazovom „Može li tržište da „proguta“ toliku ponudu ili je prezasićeno u segmentu luksuzne ponude?“, na kome supored Davidovića učestvovali Mark Rujiter, generalni direktor Luštica Bay i Brenon Nikolas, direktor za marketing i prodaju, Porto Montenegro. Davidović je podsjetio da je Crna Gora jedna od najatraktivnijih turističkih i investicionih destinacija u ovom dijelu Evrope i da predstavlja sigurnu investicionu destinaciju gdje potencijalni investitor zna da može računati na podršku svih segmenata društva. Prezentirano je biznis okruženje i istakao parametre konkurentnosti, a poseban akcenat stavio je na program ekonom-

Sa zagrebačkog foruma

Crna Gora je najatraktivnija investiciona destinacija u regionu skog državljanstva koji predstavlja ključni instument za privlačenje stranih investicija. Takođe, predstavljeni su infrastrukturni projekti naglašen njihov značaj za ukupan privredni razvoj – auto-put Bar –

Boljare, izgradnja ski centara i prateće infrastrukture na sjeveru CG. Na Forumu je predstavljen i novi hotelski „voco“ brend u okviru kojeg je jedan od prvih, 11. od do sada globalno otvore-

nih 12 hotela na svijetu, nedavno otvoren u Podgorici što je rezultat rebrendiranja hotela Verde u novi voco brend, u okviru jedne od najvećih svjetskih hotelskih grupacija N. K. IHG.

Zaključen spor u kojem Rusijamont tuži opštinu Budva i firmu Viktori SPB

Sporno punomoćje za prebacivanje 320 hiljada eura PODGORICA –Nekadašnji gradonačelnik Budve Lazar Rađenović je, svjedočeći u sporu Rusijamonte protiv opštine I firme Viktori SPB, potvrdio da se Oleg Vereščako u svim poslovima sa opštinom pojavljivao kao zastupnik Rusijamonte. Ali nije mogao da potvrdi da li je za potpisivanje spornog sporazuma postojalo specijalno punomoćje.

je neko vadio dozvolu za izgradnju i izmirivao obaveze. Tokom mog mandata za ovu kompaniju je dokumenta potpisivalo uvijek isto lice - Vereščako. On se odrekao prava na građenje određenih objekata, na šta se niko nije žalio, a sa mnom je potpisao ugovor o povraćaju novca koji nije iskorišten za gradnju. Na kraju se Vereščako meni obratio sa molbom da se povraćaj tog novca izvrši trećem licu, a ne Rusijamontu. To je meni bilo logično, jer sam u tom sporazumu insistirao da se obaveza ne izmiri u novcu, već kroz davanje prava na izgradnju budućih objekata. Kako se kroz sve ove postupke poj av l j i -

Na pitanje advokata Rusa Milonje Raičevića ko provjerava valjanost punomoćja prilikom zaključenja ugovora, Rađenović je naveo da se time bave stručne službe. Imao je pravo da traži provjeru ukoliko mu se učini da je nešto sumnjivo, ali mu u ovom slučaju nije bilo ništa sporno. - Svi ugovori su morali biti praćeni adekvatnom dokumentacijom kada je riječ o punomoćju. U konkretnom slučaju pitate me za sporazum koji je došao na kraju jednog procesa koji je počeo šest-seLazar Rađenović dam godina ranije, gdje

vao Vereščako, siguran sam da je punomoćje moralo da postoji- naveo je Rađenović na saslušanju pred Privrednim sudom. U tužbi Rusijamonte se navodi da je Vereščako, bez njihovog znanja i punomoćja, potpisao sporazum o preuzimanju duga kojim je opštinski dug prema ovoj kompaniji preuzela firma Viktori SPB plativši Vereščakovu 320 hiljada eura, čime je izmirila svoj dug prema opštini za komunalije. Zbog toga traže da sud utvrdi da je sporazum ništav i da ne proizvodi pravno dejstvo. Za ovo su, kako navode u tužbi, saznali tek

kada su htjeli da kompenzuju porez na nepokretnosti. Iz opštine odbacuju ove navode ukazujući da je pored potpisa, na ugovoru i pečat ove firme te da je, u slučaju da nije imao punomoćje, tužbom trebalo da bude obuhvaćen i Vereščako. Direktor Rusijamonte Svjetoslav Poliakov, koji nije bio na tom mjestu u vrijeme potpisivanja sporazuma, kazao je da je poznavao Vereščakova, jer im je pomagao oko pripreme dokumentacije, ali da sa njim nije imao direktnu komunikaciju. Naveo je da je od prethodnih direktora ove kompanije dobio uvjeravanje da ni oni nijesu dali punomoćje ovom Rusu niti da im je Viktori SPB uplatila bilo kakav novac. Sudija Faruk Mušović je odbio prijedloge tuženih da se pribavi dodatna dokumentacija od opštinskih službi po pitanju punomoćja, navodeći da bi to vodilo odugovlačenju postupka i zaključio postupak, a presudu najavio za mjesec. M.Lk.

Društvo

Osvrt

Četvrtak, 20. februar 2020.

Besramni napadi na autorke filma ,,Svjedok Božje ljubavi“

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Stvarno je strahota ovaj Javni servis. Eto, bez prethodne dozvole Srpske pravoslavne crkve, čak i bez kolegijalnih konsultacija sa šeficom srpskih sestara iz RTCG, autorke filma ,,Svjedok Božje ljubavi“ usudile su se da naprave, a RTCG da u utorak veče emituje dokumentarni film o prvom čovjeku SPC u Crnoj Gori. I to kakav film. U 28 minuta koliko traje, sve je satkano od golih, nemontiranih, izjava Rista Radovića, alijas mitropolita Amfilohija, negdašnjeg Arkanovog ratnog druga, podržavaoca politike ,,humanog preseljenja“, ispovjednika neosuđenog srpskog vožda Slobodana Miloševića i osuđenog srpskih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića… Moglo se, zaista, mnogo toga čuti - ono o ,,fildžan Crnoj Gori“ i ono o Crnogorcima kao ,,vražjem nakotu“ i ,,prokletim Dukljanima“; moglo se i mnogo toga vidjeti - ona šenlučenja sa Arkanovim ,,tigrovima“ ispred Crkve Svetog Đorđa u Podgorici i Manastira na Cetinju… Olovne riječi za olovna vremena koja su uslijedila. Amfilohije kao propovjednik zla. Baš je bilo mučno za one starije, koji pamte srpske sveštenike i njihove tadašnje ,,litije“ sa tenkovima JNA i paravojskom Šešelja i Arkana. Bilo je još mučnije za one mlađe koji su sve to gledali prvi put i koji su, sve do juče, vjerovali u litijašku laži-bajku da je mitropolit SPC dobra starina, a da je njegova riječ esencija blagosti. I, sasvim je moguće, da su se mlađi naraštaji našli u šoku, omamljeni žestinom plamena mržnje koji isijava iz čovjeka u mantiji. Zato je bilo prirodno očekivati reakcije, osude govora mržnje čovjeka u mantiji koji, kakva ironija, tri decenije sjedi na tronu Svetog Petra Cetinjskog. No, umjesto govora pravednika, prokuljao je govor mržnje protiv autorki filma i vrha RTCG! Lider Demokratskog fronta, četnički vojvoda Andrija Mandić, ispred cjelokupnog poslaničkog kluba Demokratskog fronta traži hitne ostavke. I izvinjenje srpskom narodu i srpskim popovima. Radikalni su bili i socijalisti (?!) iz SNP-a koji su bržebolje zatražili ,,primjerenu kaznu zbog kršenja profesionalnih standarda“. Što je primjerena kazna, ostaje da se nagađa, ali valjda se ne misli na lomaču. A što je primarni grijeh autorki filma? Izjave glavnog lika filma, mitropolita Amfilohija, nijesu lažirane, ni montirane, ni izvučene iz konteksta. ,,Svjedok Božje ljubavi“ je istiniti zapis, svjedočenje jednog od glavnih aktera i voljnih učesnika sramotne politike koja je donijela krv i užas na prostorima Jugoslavije. One politike koja je bila – upravo kroz djelovanje Srpske pravoslavne crkve i njenog čelnika Amfilohija – pokušaj zatiranja crnogorskog nacionalnog identiteta i prekrajanja kulturnog nasljeđa Crne Gore. Treba zaista biti bez zrna obraza pa napasti autorke filma samo zato što nijesu ćutale, što nijesu htjele da zaborave mračnu prošlost poglavara Srpske crkve u Crnoj Gori i što su - baš sa dužnom pažnjom - sistematski prenijele sve poganluke, orgijaška huškanja na rat i govor mržnje mitropolita Amfilohija. Zahtjev za progonom novinarki je u stvari pokušaj linčovanja istine. Osim u jednom, jedinom slučaju: ako onaj što smo ga gledali i slušali ovih trideset godina, onaj što se pojavljuje u filmu - nije bio Risto Radović, mitropolit Amfilohije - nego neki njegov dvojnik! Recimo, da ga je u glavnim scenama mijenjao onaj kaskader Bata Kameni. E, to bi bio pravi scenario: ratni huškač Amfilohije ne postoji, a Risto Radović je glavni kandidat za Nobela za mir. Samo još da je živ Kjubrik, pa da vidmo i taj naučno-fantastični film.

Krivična prijava protiv dva maloljetnika

Petnaestogodišnjaci zapalili zastavu PODGORICA - Postupajući po prijavi građana, nikšićka policija obavila je razgovor sa maloljetnim M. V. (15) i M. K. (15) u prisustvu njihovih zakonskih zastupnika, zbog sumnje da su zapalili državnu zastavu Crne Gore i potom fotografije postavili na društvenoj mreži Instagram. Kako je saopšteno, policijski službenici su po saznanju o počinjenom djelu u razgovoru sa maloljetnicima pregledali sportski teren u naselju Oštrovac gdje su pronađeni, kako se

sumnja, ostaci zapaljene zastave i drvenog jarbola za koji je zastava bila prikačena. - Jarbol i zastava su otuđeni iz Osnovne škole „Olga Golović“ i to je prijavljeno Dežurnoj službi Centra bezbjednosti Nikšić – piše u saopštenju policije. Ističu da je sa događajem upoznat nadležni državni tužilac koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu povreda ugleda Crne Gore. Protiv M. V. i M. K. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili ovo krivično djelo. r. D.

Burne reakcije nakon emitovanja dokumentarca „Svjedok Božje ljubavi“ PODGORICA – Žalosno je što vojvoda i lider DF-a, kroz Čičine naočare, u „Svjedoku Božje ljubavi“ vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na Ambasadi u Beogradu – poručilo je juče uredništvo Televizije Crne Gore prosrpskom političkom bloku i ostalima koji su burno reagovali na dokumentarni film koji svjedoči o djelima poglavara Srpske crkve u Crnoj Gori mitropolita Amfilohija u proteklih tri decenije, a koji je na Javnom servisu emitovan u utorak veče. Zbog dokumentarca „Svjedok Božje ljubavi“, autorki Tanje Šuković i Snežane Rakonjac reagovale su Ujednjena Crna Gora, Socijalistička narodna partija i Demokratski fornt koji je sa konfernecije za novinare zatražio da direktor i rukovodeći ljudi Javnog servisa podnesu ostavke.

DF traži smjenu ur oni ih pitaju gdje su je paljena zastava

Uredništvo TVCG iznenađeno je reakcijama na dokumentarni fi problematizuju karakter poruka, već onoga ko je poruke zabilje zamjena teza, ravna je onoj iz doba „balvan revolucije“ u kojoj se uzvraćalo“ - navodi se u odgovoru uredništva TVCG kritičarima

Varnice

- Uredništvo TVCG iznenađeno je reakcijama na dokumentarni film „Svjedok Božje ljubavi“, koje ne problematizuju karakter poruka, već onoga ko je poruke zabilježio. Takva invertovana logika i klasična zamjena teza, ravna je onoj iz doba „balvan revolucije“ u kojoj se, navodno, nije napadalo, nego „žestoko uzvraćalo“ - navodi se u odgovoru uredništva TVCG kritičarima. Poručili su i da je nedopustivo što su se „pojedini stranački tv kritičari personalno ostrvili na višestruko nagrađivane autorke dokumentarca, čije je emisije i Mitropolija objavila na svom sajtu“. U saopštenju su istakli i da je u dokumentarcu korišćen materijal preuzet iz izvora koji su pomenuti na odjavnoj špici. - Podrumi ANB-a pričinjavaju se samo onima kojima se iz srednjovjekovnih maglina, takođe pričinjava antisrpstvo u Javnom servisu. Tim prije što je mitropolitu ponuđen medijski prostor u najgledanijem terminu, koji su iz sekretarijata Mitropolije odbili s neuvjerljivom argumentacijom navodi se u saopštenju. Uredništvo je odgovorilo i na najavu glavnog i odgovornog urednika Radio Svetigore, sve-

Stop kadrovi iz dokumentarnog filma „Svjedok Božje ljubavi“

Jovetić: Savjet RTCG ne uređuje emisije Predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić u izjavi za Pobjedu rekao je juče da to tijelo shodno zakonu, ne uređuje emisije, priloge i program televizije, radija ili portala, ali da društvenopolitički akteri, svakako, imaju legitimno pravo da traže bilo čije ostavke bez obzira da li je opravdano ili je oblik pritiska. - Poslanici, naravno, imaju pravo na inicijativu i razriješenje članova Savjeta, na osnovu zakona koji su oni usvojili. Ukoliko najava o raspravi u parlamentu znači značajno širu i detaljniju raspravu svih poslanika o novom zakonu o RTCG, to svakako treba podržati – naveo je Jovetić.

štenika Nikole Pejovića, koji je u otvorenom pismu juče poručio da će ovaj dokumentarac poslati na „sve relevantne međunarodne adrese“.

Savjet, kako je istakao, nema zakonsku mogućnost da smjenjuje urednike ili direktore. - Prema zakonu, Savjet imenuje odnosno razriješava generalnog direktora u određenim, konkretnim slučajevima. Prethodna iskustva sa bilo opravdanim ili neopravdanim razriješenjima generalnih direktora ukazuju i na diskutabilne odluke sudova. Pokazalo se da su sudovi razriješenja posmatrali isključivo u kontekstu nanijete materijalne štete od strane generalnih direktora. Upravo navedene sudske odluke su vodile dodatnim značajnim troškovima - pojasnio je Jovetić.

- Raduje nas što će Mitrpolija promovisati ovu emisiju na relevantnim međunarodnim adresama. Na tim će adresama ponovo biti viđeni osuđeni

ratni zločinci, koje je Mitropolija rado ugošćavala i odlikovala i time aminovala njihova djela. Na drugoj strani, žalosno je što vojvoda i lider DF-a,

Vešović: Eskalacija sukoba između Mitropolije i DF-a Tinjajući sukob između DF-a i Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, koji se vodi na temu čiji su protesti, i šta je njihov krajnji cilj, prema ocjeni predsjednika Opštinskog odbora DPS-a glavnog grada Časlava Vešovića, eskalirao je posljednjih dana.

- Uvrede u rukavicama koje su razmijenili lideri Demokratskog fronta i Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije, samo su skrenule pažnju na već duže vrijeme jasnu činjenicu da ovi ulični protesti u formi litija, sve češće predstavljaju teren za odmjerava-

nje snaga Demokratskog fronta i sveštenstva okupljenog oko mitropolita Amfilohija. Iako se lideri DF-a javno trude da održe sliku o sebi kao dijelu vjernog naroda mitropolitu pokornom, te su se zarad tog imidža otvoreno umiješali u uređivanje Javnog servisa,

navodno braneći lik i djelo Amfilohija, očigledno je da se iza zavjese, na nekoliko frontova vodi bitka između crkve i DF, o strateškom pravcu ovih protesta - navodi Vešović. Kako kaže, Demokratski front umoran od poraza, u litijama vidi svoju šansu.

Zakon o državnim simbolima garantuje oštrije sankcije prema svima koji ne poštu PODGORICA - Potpuna implementacija Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti garantuje još oštrije sankcije prema svima koji nijesu u stanju da iskažu elementarno poštovanje prema državi u kojoj žive - ocijenio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović u izjavi za portal Analitika. Istakao je da bi uništavanje zvaničnih obilježja države Crne Gore proteklih dana možda i začudilo, da, kako je kazao, uvertira tome nijesu bila identična dešavanja u Beogradu, ,,a

Bogdanović: Preko skrn državnih simbola nećem zatim i skrnavljenje monumenata i kulturnih dobara u Crnoj Gori, koja reprezentuju i našu istoriju i borbu za slobodu Crne Gore“. - To što nas vandalizmi, koji već postaju učestali prateći motiv litija, ne iznenađuju - ne znači da ne treba reagovati. Naprotiv - kazao je Bogdanović.

Istakao je da institucije apsolutno ne zanima bilo čija orjentacija i da država ima puno razumijevanje za sve vidove manifestovanja nezadovoljstva. - Uostalom, vjerujem da je upravo ova država u minula dva mjeseca pokazala najširu moguću toleranciju i razumijevanje prema protestima – dodao

je on. Za razliku od poruka iz susjedstva, naglasio je, u Crnoj Gori „niti želimo da tjeramo neistomišljenike iz države, niti prebrojavamo bilo čija krvna zrnca“. - No, protest je jedno, a vandalizam i manjak razuma da se ispoštuju elementarne civilizacijske norme, nešto sasvim

Društvo

Četvrtak, 20. februar 2020.

na Javnom servisu

POVODI: Zvanična dokumenta Srpske pravoslavne crkve demantuju tvrdnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića

redništva, Pravoslavna crkva u su bili kad Crnoj Gori formirana a u Beogradu je još 2006. godine

film „Svjedok Božje ljubavi“, koje ne ežio. Takva invertovana logika i klasična e, navodno, nije napadalo, nego „žestoko a

kroz Čičine naočare, u „Svjedoku Božje ljubavi“ vidi varnicu koja može zapaliti region, a ne u plamenu crnogorske zastave na Ambasadi u Beogradu - zaključuje se u sapštenju.

reakcIje

Demokratski front, osim što je juče zatražili ostavke uredništva RTCG, ocijenili su kako je „Svjedok Božje ljubavi“ uperen protiv mitropolita SPC Amfilohija, ali i protiv svih vjernika i građana koji učestvuju u litijama. Kako je rekao jedan od lidera te koalicije, Andrija Mandić ukoliko urednici emisije i organizatori tog dokumentarca ne podnesu ostavke, tražiće od Savjeta RTCG da ih u roku od 24 sata razriješi. - Oni rade opasan posao, zavađanja i sukobljavanja građana Crne Gore – smatra Mandić. Poručio je da ukoliko i Savjet RTCG ne reaguje u Skupštini će otvoriti raspravu o smjeni članova Savjeta, koji ne budu glasali za smjenu rukovodstva Javnog servisa. - Mi želimo da se ovaj naš zahtjev koji je demokratski i ljudski realizuje što prije - kazao je Mandić i zatražio i izvinjenje rukovodećih ljudi RTCG.

Iz Ujedinjene Crne Gore zatražili su od medijskog regulatornog tijela da zamrači informativne i dokumentarističko -kulturne sadržaje na Javnom servisu i dokumentarac okarakterisali kao „autorski sram uređivačkog tima TVCG“. Rekaciju AEM-a očekuju i iz Socijalističke narodne partije odakle su saopštili kako se Javni servis još jednom „obrušio na Mitropoliju crnogorskoprimorsku i njenog prvog čovjeka, mitropolita Amfilohija“. - Socijalistička narodna partija očekuje da će Agencija za elektronske medije i u ovom slučaju naći za shodno da reaguje, odnosno da upozori i kazni Televiziju Crne Gore za kršenje profesionalnih standarda i širenje mržnje i netrpeljivosti, kao što je bila brza da zabrani prikazivanje pojedinih emisija iz susjedne Srbije - zaključuje se u saopštenju SNP-a.

otkrIĆe

Otvoreno pismo glavnom i odgovornom uredniku RTCG i novinarima te kuće poslao je i glavni i odgovorni urednik Radio Svetigore sveštenik Nikola Pejović poručujući da je emisija „najavljivana kao epohalno otkriće, uperena protiv glavnog junaka“. - Zapravo je dala odgovor na mnoga naša pitanja, nedoumice, sumnje. Zato blagoslovi Gospode, naručioce i autore ove emisije, i ja ih blagosiljam i ne kunem. Pokazalo se koliko je Javni servis nezavisan i u službi građana. Kroz vaše kontinuirane izvještaje o Crkvi, zaključno sa sinoćnim dokumentarcem, kao najsavremenijim rendgenom jasno se detektuje u kakvom se profesionanom stanju nalazi Javni servis svih građana istakao je Pejović. On smatra da je ova emisija „otkrila šta se skriva iza Zakona, koje su njegove namjere i K. J. šta je konačan cilj“.

uju državu u kojoj žive

navljenja mo preći drugo – kazao je Bogdanović. -Iz tog razloga, kako naglašava, veće kazne i oštriji pristup možda nijesu rješenje, ali jesu sankcija poslije koje će razmisliti svako ko se usudi da ne poštuje sopstvenu državu. - Preko skrnavljenja simbola, uništavanja obilježja koja nas sjećaju na heroje koji su pali za

Aleksandar Bogdanović

slobodu Crne Gore i svih njenih građana, nećemo preći. -Ako neko misli da će na ovaj način uticati na identitet Crne Gore vara se - poručio je Bogdanović. I. Kr.

PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obmanuo je javnost kada je ustvrdio da ne postoji bilo kakvo istorijsko utemeljenje naziva Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, jer je odlukom najvećeg organa Srpske pravoslavne crkve tijelo tog naziva uspostavljeno odmah nakon referenduma u Crnoj Gori. – Pravoslavna crkva u Crnoj Gori je konstituisana odlukom Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve (AS br. 95/zap. 208) od 26. maja 2006. godine kojom je predsjedavao pokojni patrijarh srpski Pavle – pokazuje dokument koji objavljuje Pobjeda. Po toj odluci Sabora iz 2006. godine Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori sačinjavaju eparhije Srpske pravoslavne crkve: Mitropolija crnogorsko-primorska i Eparhija budimljansko-nikšićka, kao i dijelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke.

Upozorenje

Vučić je nakon sastanka sa predstavnicima Srba iz Crne Gore i BiH upozorio da u aktuelnom situaciji ,,nije slučajno nekome palo na pamet da ruši identitet Srba i da od SPC u Crnoj Gori pravi Pravoslavnu crkvu“. - Očigledno se pokušava da se izbriše ime SPC u Crnoj Gori, rekao je tada Vučić. Zvanična dokumenta SPC demantuju tvrdnje predsjednika Srbije i dokazuju da je prisvojni pridjev iz imena crkve izbačen voljom Episkopskog savjeta! Po Odluci Sabora Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori sačinjavaju episkopi eparhija Crnogorsko-primorske, Budimljansko-nikšićke, Mileševske i Zahumsko-hercegovačke. -Episkopskim savjetom predsjedava arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-pri-

Tražili i zakon o položaju Pravoslavne crkve U odluci Sabora se traži i donošenje zakona o položaju Pravoslavne crkve Crnoj Gori. -Jedna od osnovnih dužnosti Episkopskog Savjeta Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori jeste da u saradnji sa državom Crnom Gorom i njenim nadležnim organima pokrene i da pomaže izradu

morski Amfilohije, navodi se u odluci. To faktički znači da su se nakon proglašenja državne nezavisnosti Crne Gore, stekli preduslovi za obrazovanje stalnog Episkopskog savjeta, koji je osnovan po uzoru na ranije osnovane episkopske savjete u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Odmah nakon toga, sve eparhije SPC u Crnoj Gori su upodobile svoje nazive pa tako na sajtu Mitropolije stoji naziv Pravoslavna Crkva.

odlUka

Zanimljivo je obrazloženje odluke o formiranju Episkopskog savjeta u Crnoj Goru u

i donošenje Zakona o položaju Pravoslavne Crkve i različitih vjerskih zajednica u Crnoj Gori; da preduzme sve potrebne mere u cilju zaštite sveukupne duhovne i materijalne, pokretne i nepokretne imovine Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, kao i na donošenju Zakona o restitu-

kojem su između ostalog navedene informacije o dobijanju tomosa za SPC. -U duhu očuvanja jedinstva Crkve i vekovnog poretka drevne (1920. godine vaspostavljene) Pećke Patrijaršije, priznatog i potvrđenog stečenim pravima i običajima kao i saglasnošću sveukupne Pravoslavne Crkve vaseljenske (sr. Tomos Carigradske Patrijaršije, br. 1148 od 19. februara 1922. godine), poštujući ugled Mitropolije crnogorske i njenu istorijsku ulogu u životu Crne Gore, koja je ponovo stekla svoju državnost, kao i šire ovaj Sveti Arhijerejski Sabor odlučuje:

ciji nacionalizovane i oduzete crkvene imovine posle Drugog svetskog rata, navodi se u odluci. O svome radu Episkopski Savjet Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori je dužan, shodno utemeljenom kanonskom poretku da izveštava Arhijerejski Sabor.

-Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori sačinjavaju Eparhije Srpske Pravoslavne Crkve: Crnogorsko-primorska, Budimljansko-nikšićka, kao i delovi eparhija Mileševske i Zahumsko -hercegovačke. Episkopi navedenih eparhija sačinjavaju Episkopski Savet Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, koji će se, pod predsjedništvom Arhiepiskopa Cetinjskog (kako glasi njegova stara titula) i Mitropolita Crnogorsko-primorskog, po potrebi sastajati radi savetovanja i donošenja odluka iz njegove nadležnosti - navodi se u odluci koju objavljuje Pobjeda. n. zeČeVIĆ

DPS ukazala na špekulacije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti PODGORICA – U vrijeme Knjaževine i kasnije Kraljevine Crne Gore, Srpska pravoslavna crkva, kao pravni subjekt pod tim imenom, nije postojala. Ne treba izjednačavati pravoslavlje koje je vjekovima prisutno u Crnoj Gori s organizacijom Srpske pravoslavne crkve – saopšteno je iz Demokratske partije socijalista. Oni su u saopštenju pojasnili neke špekulacije koje se saopštavaju povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pa podsjećaju da je imovina koju je crkva koristila na teritoriji Crne Gore prije 1918. godine bila vlasništvo države, što dokazuje činjenica da ,,čak ni autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, koja je do 1918. godine bila korisnik te imovine, nije imala pravo da bez saglasnosti države raspolaže

Srpska crkva i pravoslavlje u Crnoj Gori nijesu isto

imovinom koju je koristila“. Crkva je, kako dodaju, koristila imovinu i ubirala plodove od vjerske imovine, ali je vlasnik te imovine u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori ,,nesumnjivo bila država“. – Ta imovina je od 1945. godine bila državna, odnosno društvena, sve do devedesetih godina prošlog vijeka, kada je bez zakonitog pravnog osnova počela da se upisuje kao svojina SPC. Oređena vjerska imovina upisana je čak i na fizička lica, iako to u ovim slučajevima nije u skladu s pravnim poretkom Crne Gore – naveli su iz DPS-a. Gruba je, kako kažu, manipulacija da država Zakonom o slobodi vjeroispovijesti izbacuje

SPC i na njeno mjesto dovodi CPC. - Ovim zakonom se ne uređuje vjerski život unutar bilo kog vjerskog objekta, niti se bilo ko izbacuje ili useljava u vjerske objekte – rekli su oni. Ističu da su ugroženi jedino oni koji žive u zabludi da su stekli istorijsko pravo da budu izvan pravnog poretka Crne Gore i da su njihovi interesi stariji od interesa države. Iz DPS su podsjetili da je od 2015. godine traja javna rasprava i da je prvobitni zakonski tekst značajno izmijenjen, jer je Vlada prihvatila sve prijedloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravom i javnim interesom. Ta-

kođe, Vlada je zatražila mišljenje Venecijanske komisije i uvrstila u prijedlog zakona sve preporuke ovog stručnog tijela Savjeta Evrope – naveli su oni. Na kraju su, dodaju iz DPS, tekst zakona prihvatile sve vjerske zajednice osim SPC koja je odbila dijalog o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući taj dijalog donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine. - Ovo bi značilo da se, prije rješavanja pravnog statusa sadašnje imovine koju koristi SPC, ovoj vjerskoj zajednici stavi na raspolaganje i dodatna imovina na koju pretenduje. Vlada nije prihvatila ovakvo uslovljavanje – naveli su oni. N. Đ.

Društvo

Četvrtak, 20. februar 2020.

Odbor za antikorupciju usvojio tehnički izvještaj, sjednica bila burna, opo

Planinari zahvalili na podršci i svečanom dočeku

Svečani doček za osvajače najvišeg afričkog vrha

Milošević jedini čovjek koji je bos stigao na vrh Kilimandžara TIVAT – Dejan Milošević jedini je čovjek koji se popeo bos na Kilimadžaro, a da nije koristio nikakve tehnike zagrijavanja stopala.

U Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi juče je priređen svečani doček članovima Avanturističkog kluba „K 4“ Dejanu Miloševiću i Svetu Dekoviću i njihovom prijatelju, Kotoraninu Dejanu Vukšiću, koji su se prije nekoliko dana popeli na Uhuru, najviši vrh Kilimandžara. Dejan Milošević se na vrh visok 5.895 metara popeo bos i zvanično je prvi Evropljanin koji je to uspio. - On je jedini čovjek koji se popeo bos na Kilimandžaro, a da nije koristio nikakve tehnike zagrijavanja stopala. On je pomjerio sve naučne i medicinske standarde - naglasio je Dejan Vukšić. Zahvalivši se na priređenom

dočeku, Milošević je kazao da mu je vodič predlagao da odustane od penjanja, jer je postojala opasnost da zbog hladnoće od - 10 stepeni dođe do amputacije noge. - Nijesam htio da odustanem, bio sam i fizički i mentalno spreman. Osjećaj kad sam uspio bio je predivan - rekao je Manojlović, kome je Deković na vrhu uručio diplomu o sticanju majstorskog zvanja u kjokušinkaj karateu. Najbolji sportista u istoriji Tivta Sveto Deković zahvalio je sponzorima i prijateljima koji su im pomogli da uspješno okončaju ekspediciju „Mission Barefoot Kilimanjaro 2020“. Deković je nekadašnji osvajač Svjetskog kupa u kjokušin karateu. - Čovjek se suočio sa planinom i sa samim sobom. Čestitam našim junacima - kazao je Adrijan Vuksanović, poslanik HGI u Skupštini Crne Gore. S. K.

Vučurović vrijeđao po DPS-a, Krivokapić upo parlament nikada nije

PODGORICA – Član skupštinskog Odbora za antikorupciju Jovan Vučurović (DF) uputio je teške riječi kolegama iz DPS-a u ovom tijelu, nazivajući ih satanistima i nepravoslavcima zato što su digli ruku za usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti. - Veoma je važna ideja koju smo mi iz DF ovdje prezentovali da se ovaj odbor ukine. Vrijeme je pokazalo da on nema potrebu da postoji, jer u ovakvoj kriminalnoj, antipravoslavnoj državi, u kojoj su satanisti izglasali zakon protiv SPC iluzorno je očekivati da se neko bori protiv organizovanog kriminala posebno kada je na čelu šef te satanističke organizacije. Kada se hapse poslanici, familije lidera DF-a, kada se usvaja zakon protiv pravoslavnih vjernika i dio te koruptivne mreže su i vrhovni državni i specijalni državni tužilac što je uostalom potvrdio sekretar Vrhovnog državnog tužilaštva, pa je jasno zašto ta dva zeca, (Milivoje) Katnić i (Ivica) Stanković bježe od suočavanja sa poslanicima DF - kazao je Vučurović. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić upozorio je potom predsjednika Odbora Predraga Bulatovića da ne vodi sjednicu kako

Jesmo li u stanju da komuniciramo kao izabrani predstavnici naroda ili ćemo spiralu sile da dižemo na veći nivo. Pitanje je što žele građani koji su nas izabrali. Mislim da ni u jednoj varijanti ne žele da se spirala sile podiže. Mi smo gradili ove institucije i kakve su takve su, sa usponima i padovima - rekao je Ranko Krivokapić treba i da će razmatrati mogućnost glasanja kako bi mu se uskratilo povjerenje da ostane na čelu ovog skupštinskog tijela. Reagovao je i poslanik SDP-a Ranko Krivokapić koji je ukazao na to da poslanici moraju

M. BABOVIĆ

S.K.

BURNA RASPRAVA: Sjednica Odbora za antikorupciju

imati pristojnu komunikaciju. - Jesmo li u stanju da komuniciramo kao izabrani predstavnici naroda ili ćemo spiralu sile da dižemo na veći nivo. Pitanje je što žele građani koji su nas izabrali. Mislim da ni u jednoj vari-

Objavljen oglas za stmabene kredite za zaposlene na UCG

janti ne žele da se spirala sile podiže. Mi smo gradili ove institucije i kakve su takve su, sa usponima i padovima. Imali smo raznih perioda, ali nikada ovako nisko nijesmo pali. Od toga ne može biti nikakve koristi ni za

Potpisan memorandum o sarad

Usklađene penzije

Najviše 15.000 eura Filozofski

PODGORICA - Isplata redovne penzije počeće danas, a prosječna penzija je 288,91 eura, dok su ukupna sredstva potrebna za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su 35,33 miliona eura - saopštili su iz Fonda penzijskog i invalidskog osigranja. Ističu da su penzije i druga

PODGORICA – Komisija za dodjelu novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja i za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore objavila je, nakon odluke Upravnog odbora, oglas za dodjelu beskamatnih kredita u iznosu od 1.200.000 eura za sve kategorije zaposlenih.

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja

prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja usklađena za 0,53 odsto, od 1. janaura, shodno zakonom utvrđenoj metodologiji, a na osnovu zvanično objavljentih statističkih podataka o kretanju potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih u Crnoj Gori u prošloj godini. N. K.

Zainteresovani se mogu prijaviti

Institut alternativa dobio upravni spor protiv ASK u roku od 30 dana. U tom doku-

Naloženo poništenje odluke u slučaju Jelića PODGORICA – Upravni sud presudio je da je Zoran Jelić, član Senata Državne revizorske institucije, bio u sukobu interesa tako što je u periodu dužem od devet mjeseci bio angažovan kod Prve banke Crne Gore kao član Odbora za reviziju i po tom osnovu ukupno prihodovao skoro 6.000 eura. Kako su juče saopštili i NVO Institut alternativa odluka je donijeta nakon godinu dana i devet mjeseci, a njoj je Agenciji za sprječavanje korupcije naloženo da poništi svoju odluku, jer nije pojasnila kako se „stručne usluge“ koje je Jelić pružao Prvoj banci Crne Gore kao član njenog Odbora za reviziju mogu dovesti u vezu sa naučnom,

nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću. - Smatramo da je sud ovakvom presudom postavio standard i za buduće postupanje Agencije u utvrđivanju sukoba interesa, budući da se ona u odlučivanju o (ne)postojanju sukoba interesa često služi upravo zakonskim paravanom ovog zakonom dozvoljenog spektra djelatnosti navodi se u saopštenju Instituta alternativa. Oni naglašavaju da je ,,funkcija člana Senata Državne revizorske institucije, za razliku od mnogih drugih javnih funkcija, naročito zaštićena i privilegovana, jer je doživotna, a za nju je predviđena zarada u visini zarade sudije Ustavnog suda“. N. K.

mentu je precizirano da saglasno planu za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore, dodjelom novčanih sredstava (kredita) za rješavanje stambene potrebe i dodjelom novčanih sredstava za poboljšanje uslova stanovanja, maksimalan iznos koji se može

dodijeliti zaposlenom je 15.000 eura u bruto iznosu. - Korisnik novčanih sredstava (kredita) je u obavezi da vrati Univerzitetu najmanje 30 odsto dodijeljenih sredstava – istakli su oni. Kažu da su povoljniji uslovi za vraćanje kredita u smislu otplate na jednake mjesečne rate, u trajanju od 10 godina, odnosno do ostvarivanja prava na penziju po sili zakona. - Umanjuje se iznos kredita u visini od pet odsto za svaku godinu radnog staža, a najviše do 70 odsto vrijednosti dodijeljenog kredita. Ukoliko korisnik novčanih sredstava (kredita) povraćaj sredstava Univerzitetu obavlja jednokratnim davanjem, istovremeno sa uplatom dodijeljenih sredstava, visina sredstava

Ko je ranije kupio ili dobio stan, a sada ga nema, može do novca Pravo na kredit nema zaposleni na Univerzitetu koji ima pravo susvojine na stanu, pri čemu je suvlasnik nepokretnosti. Isključeni su i oni koji su ranije, po osnovu zakupa stana, kupovinom stana pod povoljnijim uslovima, razmjenom stanova, dodjelom stana od rektora, zajedničkim rješavanjem stambenih potreba po osnovu udruživanja sredstava subjekata ili putem kredita potpuno riješili stambenu potrebu. - Zaposleni koji je ranije po osnovu zakupa stana, kupovinom stana pod povoljnijim uslovima, razmjenom stanova, dodjelom stana od rektora, zajedničkim rješavanjem stambenih potreba po osnovu udruživanja sredstava subjekata ili putem kredita rješavao stambenu potrebu i nema riješenu stambenu potrebu, ima pravo da konkuriše – istakli su oni.

koja se vraćaju (najmanje 30 odsto dodijeljenih sredstava) se umanjuje za dodatnih pet odsto – piše u dokumentu. Novac se, kako su pojasnili, može dodijeliti za kupovinu urbanističke (katastarske) parcele za izgradnju porodične stambene zgrade ili za kupovinu stana u svojini ili kao učešće za dobijanje stambenog kredita kod banke, ukoliko zaposleni nema riješenu stambenu potrebu ili dodjelom kredita za rješavanje stambenih potreba, odnosno sredstava za poboljšanje uslova stanovanja. Namjena kredita, prema njihovim riječima, može da bude i ,,kao naknada vrijednosti nedostajućeg stambenog prostora, stručnog i neakademskog osoblja na Univerzitetu Crne Gore, ukoliko zaposleni nema riješenu stambenu potrebu“. - Ili za otplatu stambenog kredita zaposlenog, bez obzira da li je stekao pravo svojine, susvojine ili zajedničke svojine na stanu, ukoliko ranije nije dobijao novčana sredstva za rješavanje stambene potrebe ili poboljšanje uslova stanovanja od Univerziteta – istakli su oni. Precizirano je da je opredijeljena suma za dodjelu kredita namijenjena svim kategorijama zaposlenih, odnosno 75 odsto za akademsko osoblje sa akademskim zvanjem i 25 odsto za saradnike u nastavi, stručno i N. Đ. neakademsko osoblje.

ozvaničili

NIKŠIĆ – Direktor Udruženja mladih sa hendikepom Nikšić (UMHNK) Nenad Mijušković i dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Goran Barović potpisali su juče memorandum o saradnji u projektu „Inkluzivna kultura u osnovnim školama“.

Kako je rečeno, cilj projekat je da se doprinese unapređenju prava i položaja u društvu djece sa teškoćama u učenju i sa rijetkim bolestima. Kako

Projekat Filološkog fakulteta U

Unaprijediće PODGORICA - Projekat vrijedan više od pola miliona eura, 595.536 eura, koji Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore realizuje sa partnerskim univerzitetima u Crnoj Gori i Evropskoj uniji, unaprijediće ukupno 150 nastavnih planova i programa stranih jezika, od čega na Univerzitetu Crne Gore 120. Projekat se finansira u okviru Erasmus programa izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju - Reformisanje programa stranih jezika na crnogorskim univerzitetima. Sa UCG su naveli da je projektni tim već realizovao opširnu

Društvo

Četvrtak, 20. februar 2020.

ozicija traži ukidanje ovog tijela

oslanike ozorio da e niže „pao“ 

Nijesmo uspjeli da saslušamo predstavnike tužilaštva zbog toga što vladajuća većina i Kolegijum Skupštine to nije dozvolio – rekla je Branka Bošnjak

koga. Dajte da se vratimo normalnom ponašanju - poručio je Krivokapić. Na sjednici je jednoglasno usvojen tehnički izvještaj rada ovog tijela za prošlu godinu, a članovi iz opozicije su postavili pitanje da

li ovaj odbor uopšte treba da postoji, jer kontrolna saslušanja koja su oni predložii nijesu održana. Predsjednik Odbora Predrag Bulatović kazao je da je prošle godine nije realizovano nijedno kontrolno saslušanje, ističući da je usvojena nova praksa da to ide preko Odbora za politički sistem. Branka Bošnjak (DF) zapitala je da li je besmisleno postojanje ovog tijela na način kako njegov rad zamišlja vladajuća struktura. - Nijesmo uspjeli da saslušamo predstavnike tužilaštva zbog toga što vladajuća većina i Kolegijum Skupštine to nije dozvolio – rekla je ona, uz ocjenu da DPS opstruira, rad ovog tijela zato što je na njegovom čelu poslanik iz opozicije. N. K.

dnji u projektu „Inkluzivna kultura u osnovnim školama“

i fakultet i UMH i saradnju je pojasnio Mijušković, u projektu će biti tretiran problem disleksije kod djece. - Profesorica sa Filosofskog fakulteta, stručnjakinja koja je tokom karijere bila posvećena pitanju rijetkih bolesti, konkretno disleksije, Nada Šakotić, biće uključena u realizaciju projekta – najavio je Mijušković. U okviru projekta planirano je da u osnovnim školama u Nikšiću, kod djece koja pohađaju treći razred, bude sprovedeno istraživa-

nje na temu teškoće u učenju. - U istraživanje bi uključili 17 osnovnih škola, 52 odjeljenja trećih razreda sa 1.560 učenika/ca – dodao je Mijušković. On se osvrnuo i na pređašnju saradnju sa Filozofskim fakultetom, prije svega na uređenju pristupačnosti ove visokoobrazovne ustanove osobama sa invaliditetom. Porf. dr Goran Barović rekao je da vjeruje da će ustanova na čije je čelu biti dobar partner u projektu.

Oleksiy Lomeyko

Na temperaturama koje ne prelaze 350 °C i koje kontroliše sofisticirani elektronski sistem, većina štetnih supstanci se ne formira, a one kojih ima su prisutne u daleko nižem stepenu u poređenju sa duvanskim dimom – rekla je Market Support Manager u kompaniji PMI Samanta Morison PODGORICA – Globalni duvanski gigant Filip Moris (Philip Morris International - PMI) ima cilj da cigarete zamijeni bezdimnim proizvodima. Riječ je o uređajima nove generacije koji predstavljaju kombinaciju sofisticirane tehnologije i napredne nauke. Još važnije, predstavljaju bolju opciju za one koji bi u drugačijim okolnostima nastavili da puše cigarete. U kompaniji tvrde da je najbolja opcija za svakog pušača da se u potpunosti odrekne cigareta i nikotina, a ove alternative su, kažu, namijenjene samo odraslim pušačima koji se ove navike ne odreknu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u

Samanta Morison

Alternativna opcija za pušače

Put ka svijetu bez duvanskog dima svijetu ima više od milijardu pušača.

POSJETA

To je bio povod da duvanski gigant omogući novinarima iz nekoliko vodećih crnogorskih medija, tokom ovog mjeseca da posjete fabriku u Krespelanu u Bolonji koja proizvodi veliki obim specijalnih duvanskih patrona koje se koriste sa posebnim elektronskim uređajem (IQOS) koji obezbjeđuje da se nikotin iz duvana dobije zagrijevanjem umjesto sagorijevanjem. Fabrika u Krespelanu u Bolonji, koja proizvodi najviše za tržište Japana i SAD, najveća je grinfild investicija u posljednjih 20 godina u toj regiji. Direktor fabrike za proizvodnju ovih patrona u kompaniji Philip Morris International u Bolonji Oleksiy Lomeyko novinarima je kazao da se one proizvode za više od 30 tržišta. - Nedavno smo registrovali da na svijetu ima oko 10 miliona pušača koji su ostavili cigarete i prešli na proizvode bez duvanskog dima. Prošle godine smo proizveli više od 30 milijardi duvanskih patrona za ta tržišta. Ovo je jedna od najvećih i najinovativnijih fabrika u Italiji i u okviru PMI-ja. Sa

ovom investicijom zaposlili smo 1.200 ljudi, a trenutno imamo 1.600 zaposlenih - pojasnio je Lomeyko. Ponosan je na to što je sve više korisnika koji su izabrali da ostave cigarete i pređu na proizvode bez duvanskog dima. - Istovremeno pored ove grinfild investicije imamo još šest fabrika koje su ili u potpunosti ili djelimično konvertovane u proizvodnju bezdimnih proizvoda - rekao je Lomeyko.

SISTEM

Market Support Manager u kompaniji PMI Samanta Morison (Samantha Morrison), objasnila nam je tokom posjete fabrici da se za razliku od cigarete, kod IQOS-a duvan zagrijeva, a ne gori. - Testiranjima pristupamo koristeći provjerene principe iz farmaceutske industrije, prilagođene našim proizvodima. IQOS je duvanski proizvod u kome se duvanski štapić ubačen u držač zagrijeva uz pomoć elektronski kontrolisanog grijača do temperature koja ne prelazi 350 °C i formira se isparenje koje sadrži nikotin. Na temperaturama koje ne prelaze 350 °C koje kotroliše elektronski sistem se većina štetnih supstanci ne formira, a

Ministarstvo vanjskih poslova

U planu evakuacija našeg državljanina sa kruzera

S. D.

UCG u okviru Erasmus- a

e 120 nastavnih planova studiju stanja u nastavi stranih jezika u visokom obrazovanju u Crnoj Gori. - Studija je obuhvatila oko 2.000 ispitanika iz redova studenata, univerzitetskih nastavnika i poslodavaca u Crnoj Gori, i sa njenim rezultatima akademska i šira javnost biće uskoro upoznata. U saradnji sa partnerima iz EU priveli smo kraju analizu silabusa za 181 predmet stranog jezika na tri crnogorska univerziteta – saopštila je rukovoditeljka projekta Milica Vuković - Stamatović. S obzirom na to da jedan od partnerskih univerziteta, kako je

kazala, ima stručnjake koji se bave nastavom stranog jezika za osobe sa oštećenjima vida i sluha, projekat će omogućiti da se pojedini nastavnici obuče i za taj vid nastave. Partneri u projektu su Univerzitet Mediteran i Univerzitet Donja Gorica, kao i tri univerziteta iz EU – Univerzitet za strance u Peruđi, Univerzitet u Varšavi i Sveučilište u Zagrebu, koji će pružiti ekspertsku podršku iz oblasti nastave jezika struke u visokom obrazovanju. Pridruženi partner u projektu je i Ministarstvo prosvjete Crne Gore. N. Đ.

Kruzer i dalje zarobljen u japanskim vodama

PODGORICA - Ministarstvo vanjskih poslova planira evakuaciju crnogorskog državljanina koji se nalazi na kruzeru „Diamond Princess“, usidrenom u luci Jokohama blizu Tokija, a u kojem hara korona virus - potvrđeno je Pobjedi iz ovog resora. Oni podsjećaju da je kruzer već dvije nedjelje u karantinu zbog zaraze korona virusom.

- Ministarstvo vanjskih poslova je u redovnom kontaktu sa državljaninom Crne Gore koji se nalazi na kruzeru „Diamond Princess“ usidrenom u japanskoj luci Jokohama i on se osjeća dobro. Planiran je njegov povratak u Crnu Goru, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena – naveli su iz Ministarstva. Kako prenosi Beta, juče je stotine putnika počelo da napušta kruzer, dok novinska agencija AP prenosi da je primijećeno da ,,i

one kojih ima su prisutne u daleko nižem stepenu u poređenju sa duvanskim dimom. Samim tim je i izloženost štetnim materijama daleko niža - pojasnila je ona. Morison kaže da se na ovaj način emituje do 95 odsto manje štetnih materija u odnosu na cigarete. Misija kompanije Filip Moris je, kako je navela, da svakom punoljetnom pušaču koji bi nastavio sa pušenjem omogući da napravi izbor i koristi alternative bez duvanskog dima. - U aerosolu koji nastaje usljed zagrijevanja duvana, drastično je smanjena ili u potpunosti eliminisana količina štetnih i potencijalno štetnih elemenata duvanskog dima, a sačuvana su u velikoj mjeri senzorna svojstva i ritualnost samog čina konzumiranja cigarete - navela je Morison. Jednog dana, kako je istakla, vizija ove kompanije je da prestanu da proizvode cigarete, ali ne može precizirati kada će se to desiti. - Najbolja opcija je da niko ne puši, ali za one koji ne žele da ostave duvan, najbolje je da koriste alternativu koja je manje štetna - zaključila je MoriK. J. son.

Perišić iz provincije Hubei stiže u Kijev Crnogorski državljanin Miloš Perišić, saopšteno je sinoć iz Ministarstva vanjskih poslova, evakuisan je iz kineske provincije Hubei, posebnim letom Vlade Ukrajine. Kako su naveli, nakon slijetanja aviona u Kijev putnici će posebnim transportom biti prevezeni u medicinsku ustanovu „Medobori´“ koja se nalazi u gradu Konopkivka (423 kilometara od Kijeva), regija Ternopil. - Shodno zahtjevu ukrajinske strane i pisanoj saglasnosti crnogorskog državljanina, on će u ovoj medicinskoj ustanovi provesti obavezni karantin u trajanju od 14 dana, nakon čega će moći da nastavi put ka Crnoj Gori - navodi se u saopštenju MVP-a. Na posebnom letu Vlade Ukrajine, pored ukrajinskih i crnogorskog državljanina, bili su i državljani Paname, Izraela, El Salvadora, Argentine, Kazahstana i Španije.

pored karantina, nije zaustavljeno širenje korona virusa među putnicima i članovima posade, što je izazvalo velike kritike“. Sa kruzera su prethodno iskrcani američki putnici, koji su, kako je najavljeno, po povratku u SAD smješteni u dvonedjeljni karantin. Zvaničnici i dalje testiraju putnike na kruzeru na novi virus, od koga je do sada zaraženo njih oko 540. I. Kr.

Hronika

Četvrtak, 20. februar 2020.

Istraga o pokušaju ubistva Podgoričanina u Zeti

Uprava policije i carina i Specijalno tužilaštvo učestvovali u međunarodnoj akcij

Iz Južne Amerike sa voćem stiglo PODGORICA – Crnogorska policija, Uprava carina i Specijalno državno tužilastvo u saradnji sa kolegama iz Italije i Makedonije učestvovali su u akciji u kojoj je zaplijenjeno 1,3 tone kokaina u Sjevernoj Makedoniji. Prema saznanjima Pobjede, isporuka kokaina, koja je stigla u selo Krusope kod Skoplja je praćena. Uprava policije sinoć se oglasila kratkim saopštenjem u kojem je navedeno da su sa Upravom ca-

Sa uviđaja

Bulatović se tereti da je saučesnik u napadu na Krstovića PODGORICA – Dragiša Bulatović uhapšen je u subotu zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistvu Podgoričanina Igora Krstovića, koji je 28. januara ranjen u pucnjavi u Zeti. Njemu je određen pritvor i sproveden je u Istražni zatvor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Kako nam je nezvanično saopšteno, Bulatović je blizak kavačkom klanu. Istražitelji su pronašli biološke tragove na Kakarickoj gori, gdje je pronađeno zapaljeno vozilo koje su koristili napdači na Krstovića. Osim Bulatovića, policija traga za još jednom osobom za koju postoje dokazi da je učestvovala u ovom napadu. Krstović je u napadu zadobio teške tjelesne povrede. Dvojica napadača čekala su ga u blizini njegove kuće u naselju Balijače

i ispalili 27 hitaca u njega. Operisan je u Kliničkon centru Crne Gore, a nakon nekoliko dana prebačen je njemačku bolnicu u Hanoveru kao hitan slučaj. Kako su objavili njemački mediji, Krstović je prebačen u bolnicu pod velikim mjerama bezbjednosti i u pratnji pratnji crnogorske policije. Policija kontroliše sve koji ulaze u ovu Medicinsku višu školu, štiteći, kako prenose tamošnji mediji, Krstovića od mogućeg napada. Inspektori su utvrdili da je napad na Krstovića nastavak obračuna dvije kotorske grupe koje su u sukobu. Krstović je blizak škaljarskom klanu i poznat istražiteljima po zelenaštvu. Način na koji je počinjeno ovo krivično djelo ukazuje da se radi o organizovanom napadu u kojem je učestvovalo više A. R. osoba.

Pucnjava u Golubovcima

Ranjen Anđušić, potraga za osumnjičenim

Sa mjesta pucnjave

PODGORICA - Bojan Anđušić (31) lakše je povrijeđen u pucnjavi koja se dogodila sinoć oko 19 sati u Golubovcima. Mladić je ranjen u nogu i prevezen je u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore. - Policija potražuje dvije osobe i vozilo kojim su se udaljili sa lica mjesta - saopšteno nam je iz policije.

Bojan Anđušić poznat je policiji od ranije. On je početkom 2012. godine, nakon žustre porodične svađe, bacio ručnu bombu ispred kuće Miorada Rakčevića u zetskom selu Berislavci. Tom prilikom je geler od bombe pogodio njegovog sestrića, tada trogodišnjeg L.R. koji je prošao sa lakšim povredama. A. R.

Presuda Igoru Rmušu iz Berana

Dvije godine i osam mjeseci zbog 96 grama heroina BIJELO POLJE – Igor Rmuš (40) iz Berana osuđen je na dvije godine i osam mjeseci zatvora zbog prodaje 96 grama heroina. Presudu je izrekao sudija bjelopoljskog suda Dragan Mrdak. Prema navodima optužnice, Rmuš je u prvoj polovini oktobra prošle godine u Beranama,

neovlašćeno radi prodaje, kupio i držao do 16. oktobra 96,18 grama heroina. Droga je bila upakovana u ručno pravljeni zamotuljak od plastične kese koju su ovlašćeni službenici policije pronašli kod okrivljenog u Beranama. Tom prilikom je pronađena i digitalna vaga za mjerenje droge. B. Č.

rina u koordinaciji sa Specijalnim državnim tužilaštvom sproveli operaciju zajedno sa međunarodnim partnerima. U akciji je, kako su saopštili učestvovalo više zemalja, a koja je rezultirala presijecanjem međunarodnog lanca krijumčarenja opojne droge kokain. - Operacija je realizovana u Republici Sjevernoj Makedoniji. Zbog daljeg nesmetanog toka istrage nije za sada moguće saopštiti više detalja – naveli sui z policije.

Sprovedeni dokazi u nastavku suđenja Lideru PZP-a i još 12 optuženih

Kod Šćepanovića pronađeno 30.000 dolara i 17.700 eura PODGORICA – Optuženi lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević ustvrdio je da je Skupština Crne Gore prejudicirala odluku Višeg suda kada je u odluci od 29. juna 2017. godine kojom mu se skida poslanički imunitet navela da mu se može odrediti pritvor i pokrenuti krivični postupak protiv njega.

vično djelo i koji bi potkrijepio sumnje tužilaštva. -Radi se o ličnoj odmazdi glavniog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Ova odluka pokazuje da se ovdje radi o političkom procesu – istakao je Medojević i podsjetio da je Skupština odbila naredni zahtjev SDT-a kojim je traženo njegovo skidanje imuniteta.

On je ovo kazao juče u podgoričkom Višem sudu u nastavku suđenja njemu i još 12 osoba optuženih za pranje novca prilikom prezentacije materijalnih dokaza među kojima je provedena i ova odluka Skupštine Crne Gore. Proces vodi sutkinja Vesna Pean. -To je prva odluka Skupštine gdje se prejudicira odluka suda i daje saglasnost za određivanje pritvora. Ova odluka je protivustavna zbog čega smo podnijeli postupak pred Ustavnim sudom. Ova odluka će biti sastastavni postupka i pred evropskim sudom – kazao je Medojević. On je ustvrdio da SDT uz zahtjev Skupštini Crne Gore nije priložilo nijedan materijalni dokaz kako bi se poslanici uvjerili da je počinio neko kri-

U nastavku suđenja provedena je službena zabilješka Uprave policije od 18. oktobra 2016. godine o oduzimanju 30.000 američkih dolara i 17.700 eura od optuženog Željka Šćepanovića i 2.265 eura od optuženog Gordana Konatara. U zabilješci se navodi da je novac pronađen u 20.30 časova, 17. oktobra 2016. godine prilikom redovne policijske kontrole u blizini Streljačkog centra na Ljuboviću. Dolari su se nalazili u papirnoj kesi pored mjenjača u automobile Šćepanovića dok je 17.700 eura pronađeno ispod njegovog sjedišta. Advokat Dušan Radosavljević kazao je da ima primjedbu na ovaj dokaz i predložio sudu da ga izuzme iz spisa predme-

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

ta jer službena zabilješka ne može bitiu dokaz na sudu. Advokat Dražen Medojević je takođe imao primjedbu na ovaj dokaz navodeći da u vrijeme sastavljanja službene zabiljške Šćepanović nije imao nikakav status u krivično pravnom smislu i da ovaj dokument nije validan jer sadrži neformalnu izjavu Šćepanovića. On je kazao i da je pred Osnovnim sudom protiv Šćepanovića i Konotara pokrenut postupak za nezvoljenu bankarsku djelatnost a koji je kasnije spojen sa ovim predmetom koji se vodi pred Višim sudom. Sa druge strane, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević usprotivila se predlogu odbrane da se ovaj dokaz izuzme iz spisa predmeta jer se iz ove službene zabilješke utvrđuju činjenice za lice mjesta na kom je oduzet novac. -Ovo može i mora se koristiti u ovom krivičnom postupku. Cijene se činjenice a ne izjave, a ovaj stav saglasan je i sa dosadašnjom praksom – kazala je tužiteljka Vukčević.

O OPTUŽBAMA

Ona je odgovarajući na konstataciju advokata Medojevića

Nakon više od mjesec bjekstva lisice stavljene osumnjičenom

kazala da je postupak počeo u Osnovnom tužilaštvu ali da kada su prikupljeni dodatni dokazi i došlo se do osnovane sumnje za krivično djelo pranje novca, predmet je ustupljen SDT-u u čijoj je nadležnosti vođenje postupaka za ovu vrstu krivičnih djela. Optuženi Medojević je podsjećajući da je optužen sa još 12 osoba za pranje novca kroz kampanju za parlamentarne izbore održanu 16. oktobra 2016. godine primjetio da je novac od Šćepanovića oduzet dan kasnije 17. oktobra 2016. godine. -Po fizičkim zakonima ne možemo da peremo novac za potrebe kampanje nakon okončane kampanje – kazao je on. Nakon što je provedena potvrda o oduzimanju dva mobilna telefona od optuženog Momira Nikolića prilikom njegovog hapšenja, Nebojša Medojević je konstatovao da se nikada prije nije desilo da jedan od organizatora kriminalne organizacije koristi telefone koji nijesu ni android i to sa sim karticama koje su registrovane na njegovo ime. -Okrivljeni smo za pranje novca, krivično djelo koje podrazumjeva i korišćenje viso-

Pretresi u Baru i Podgorici

Milić uhapšen zbog Zaplijenjeno ranjavanja Vojvodića kilogram i po PODGORICA / NIKŠIĆ – Stefan Milić (19) uhapšen je akciji podgoričke i nikšićke policije, po potjernici koja je bila raspisana za njim zbog osnovane sumnje da je 10. janura ranio Dražena Vojvodića u podgoričkom naselju Tološi. Njemu je nakon saslušanja tužilac odredio zadržavanje od 72 sata, nakon čega će biti priveden sudiji za istrage. Miliću se stavlja na teret da je

počinio krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Osumnjičeni se nalazio u bjekstvu i policija je intenzivno tragala za njim. U pucnjavi koja se dogodila 10. januara, Vojvodić je pogođen u nogu. Policija je tada obavila uviđaj i prikupila dokaze sa mjesta pucnjave. M. Ž.

marihuane

PODGORICA/BAR - Službenici Sektora kriminalističke policije su pretresli vozilo kojim je upravljao U. K. (24) i pronašli su kilogram marihuane. U. K. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Osim toga, policija je u Baru kontrolisala vozilo u kojem je bio N. Š. (19) iz Podgorice, a pregledom vozila pronađeno je 500 grama marihuane. I protiv N. Š. je podnijeta krivična prijava zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga. C. H.

Hronika

Četvrtak, 20. februar 2020.

HERCEG NOVI: Pomaci u istrazi ubistva Šćepana Roganovića

ji presijecanja šverca droge

o 1,3 tone kokaina Makedonski mediji saopštili su da je juče zaplijenjeno oko 1,3 tone kokaina u selu Krusopek kod Skoplja, koja je stigla preko Crne Gore i Italije u tu zemlju. -Droga je bila sakrivena u skladištu u Krusopeku, među pošiljkom voća iz Južne Amerike. Pošiljka je preko Italije i Crne Gore stigla u tri kamiona. Na jednom od njih je pronađena droga - pišu makednonski mediji. Policijske službe Italije i Crne

Gore bile su uključene u operaciju zaplijene droge, a makedonski tužioci koordinirali su ovom akcijom. - Više osoba je uhapšeno, a Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će sjutra otkriti više detalja - pišu makedonski mediji. Ministar unutrašnjih poslova Makedonije Nake Culev kazao je da je ovom akcijom prekinuta tijesna veza makedonske policije i kriminalnih klanova u toj zemlji.

h za pranje novca

HERCEG NOVI – Istražitelji su prikupili operativna saznanja o ubistvu Šćepana Roganovića (36) iz Herceg Novog i očekuju da uskoro pronađu ubicu. Kako nam je nezvanično saopšteno, postoje određena saznanja, ali se prikupljaju materijalni dokazi. U okviru istrage saslušano je više bezbjednosno interesantnih osoba koje su povezane sa škaljarskim klanom. Pregledom zapaljenog motora koji je prilikom bjekstva koristio ubica, pronađen je i pištolj „CZ“ devet milimetara, a čiji se kalibar poklapa sa mecima ispaljenim na žrtvu. Na Roganovića je pucano prije nedjelju dana ujutro dok je silazio stepenicama ka trgu. Način na koji je Roganović likvidiran ukazuje da se radi o planiranom ubistvu, jer je ubica očito dobro poznavao navike žrtve. Ubica se nakon zločina odvezao motorom koji je zapalio. Šćepan Roganović je bio stariji sin Nika Roganovića, koji je ubijen krajem jula 2017. u naselju Nemila, i brat Duška Roganovića, koji je

Inspektori na tragu ubici

Sa mjesta ubistva

teško povrijeđen u aprilu iste godine, kada je ispod njegovog automobila postavljena eksplozivna naprava. Istražitelji sumnjaju da je Niko Roganović ubijen jer je istraživao ko je pokušao da ubije njegovog sina Duška. U obračunima je stradao i

Vladimir Roganović koji je likvidiran u decembru 2018. godine u Beču i on je bio brat od strica stradalom Šćepanu. Istražitelji vjeruju da je Šćepan Roganović ubijen u nastavku obračuna kriminalnih kotorskih klanova – „škaljarskog“ i „kavačkog“.

Serija brutalnih obračuna krenula je 19. februara 2015. godine kada je u Bloku 5 u podne dignut u vazduh „audi“ Milana Vujotića, dok je sjedio sa porodicom u obližnjem lokalu, zbog nestanka tovara kokaina u Valensiji. A. R.

Suđenje ljekarima za infekciju pet beba od kojih je jedna preminula BIJELO POLJE - Pred vijećem sudije Dragana Mrdaka u Višem sudu u Bijelom Polju juče je svjedočenjem roditelja nastavljeno suđenje ljekarima bjelopoljske bolnice Tomislavu Jeremiću, Haki Tahirović, Zvonku Puletiću i Jeli Cimbaljević, koji se terete da su odgovorni za infekciju pet beba u bjelopoljskoj bolnici u novembru 2014. godine od kojih je jedna preminula u Kliničkom centru u Podgorici.

Medojević sa Šćepanovićem ispred suda

ko tehnološke opreme. Ovo je prvi put u istoriji da se organizator koristi starim modelom telefona a ne kriptovanim, telefonom bez interneta. Da li je normalno da organizator dogovara poslove preko telefona u kojima su sim kartice registrovane na njegovo ime – zapitao se optuženi Medojević. Podsjećamo, lider PzP-a Nebojša Medojević i biznismen iz BiH Momir Nikolić, optuženi su da su tokom 2016. godine na teritoriji Crne Gore organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog

djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. Pripadnici te organizacije, prema optužnici postali su direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, v.d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, i član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović. B. R.

Sud u Bijelom Polju prihvatio sporazum o priznanju krivice

Dvojici Pljevljaka po pola godine za drogu BIJELO POLJE - Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak prihvatio je prijedlog Tužilaštva o sporazumnom priznanju krivice i osudio Pljevljake Daneta Vraneša (24) i Milana Karovića (19) na po šest mjeseci zatvora. Njima je na teret stavljeno

krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema optužnici, Vraneš je 26. sptembra prošle godine držao 4,51 gram marihuane koju je Karoviću prodao za 13 eura. Karović je držao pet tablet ekstazija i 4,51 gram marihuane. B. Č.

Roditelji su ponovili da su njihove bebe rođene zdrave sa visokom ocjenom na porođaju, a da su poslije jednog ili više dana, zbog komplikacija upućivane u Klinički centar Crne Gore. Slaviša Knežević je kazao

Knežević: Sin bi mi bio živ da su ga na vrijeme uputili u Podgoricu da je njegov sin Dušan bio četvrta od pet beba koje su upućene u Podgoricu, i da bi danas bio živ da su je ljekari na vrijeme uputili za Podgoricu. Njegova supruga Danka kao i Kata Rakonjac ispričale su da je higijena u porodilištu bila veoma loša, te da su im i najosnovnija sredstva donosili od kuće. Prema optužnici, Tomislav

Jeremić, kao direktor Opšte bolnice u Bijelom Polju, Zoran Puletić kao načelnik Ginekološko – akušerskog odjeljenja i Haka Tahirović, kao načelnica Dječijeg odjeljenja i Odsjeka za neonatologiju, te Jela Cimbaljević kao specijalista pedijatrije, nijesu postupali po propisima kojima se određuju mjere za suzbijanje i sprječavanje

opasne zarazne bolesti. Prvostepenom presudom Jeremić i Tahirović su osuđeni na po sedam mjeseci zatvora, dok su Zvonko Puletić i Jela Cimbaljević osuđeni na po šest mjeseci kućnog pritvora. Apelacioni sud je tu odluku preinačio i osudio ih na po godinu zatvora, dok je Vrhovni sud naložio ponovno suđenje. B. Č.

Apelacioni sud ukinuo presudu optuženima za ubistvo Mijuškovića

Đikanoviću i Kontiću se ponovo sudi PODGORICA – Apelacioni sud ukinuo je presudu kojom su Peko Đikanović i Dragan Kontić osuđeni na po 15 godina zatvora zbog ubistva Dragoljuba Mijuškovića 1. oktobra 2016. godine na Trgu slobode u Nikšiću, ispalivši u njega devet metaka.

Kako su osuđeni i za nedozvoljeno držanje oružja, prvostepeni sud im je izrekao jedinstvene kazne i to Đikanoviću na 15 godina i 11 mjeseci zatvora, dok je Kontić osuđen na 15 godina i pet mjeseci. Sudije Apelacionog suda u ukidnom rješenju navode da

su branioci optuženih, advokati Obrad Delević i Goran Ćosović osnovano u žalbama naveli da su nejasni dati razlozi prvostepene presude o odlučnim činjenicama, zbog čega se sa sigurnošću nije mogla ispitati njena pravilnost i zakonitost, čime je počinjena bitna povreda krivičnog postupka. -Takođe se osnovano u žalbama navodi da je prvostepeni sud propustio da izvede sve potrebne dokaze zbog čega činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno -navodi se u odluci Apelacionog suda. Sudije drugostepenog suda navode i da Viši sud nije pro-

Delević: Tražiću izuzeće vijeća Advokat Obrad Delević kazao je za Pobjedu da nije iznenađen ukidanjem presude kojom je njegov branjenik Peko Đikanović osuđen na 15 godina zatvora za ubistvo Dragoljuba Mijuškovića jer je Viši sud tokom postupka odbio predloge odbrane

bitne za nedvosmisleno utvrđivanje činjeničnog stanja. -I tada sam na jednom od pretresa istakao da zbog neprihvatanja mojih predloga očekujem ukidnu odluku a što će proizvesti da optuženi Đikanović i Dragan Kontić zbog takvih poteza

vjerio tvrdnje optuženih da su krivično djelo izvršili u strahu za sopstveni život jer im je Mijušković prijetio. Iako za obično ubistvo nije neophodno utvrditi motiv izvršenja, sudije Apelacionog suda smatraju da od utvrđivanja motiva u konkretnom slučaju zavisi i ocjena psihičkog stanja optuženih u vrijeme izvršenja krivičnog djela, odnosno stepen njihove uračunljivosti. Osim toga drugostepeni sud zaključuje da eventualno utvrđivanje motiva može se ocjeniti kao olakšavajuća ili otežavajuća okolnost. Prema ocjeni Apelacionog suda,

suda u pritvoru dočekaju i petu godinu – kazao je advokat Delević. On je kazao da Apelacioni sud nije uvažio njegov predlog iz žalbe da ponovni postupak vodi drugo krivično vijeće, ali je najavio da će na prvom ročištu tražiti izuzeće vijeća kojim predsjedava sudija Predrag Tabaš.

odbijanje predloga odbrane optuženog Đikanovića da se u postupku sasluša svjedoka Goran Nikitović, na okolnosti navoda odbrane optuženog Kontića da mu je Mijušković nudio novac da likvidira optuženog Đikanovića je u suprotnosti sa načelom istine i načelom pravičnosti. Apelacioni sud konstatuje da je prvostepeni sud morao provjeriti činjenicu i odbranu optuženih da je Mijušković nudio 50.000 eura za ubistvo Đikanovića zbog čega je prema nalazu vještaka psihijatrijske struke krivično djelo optuženog Đikanovića motivisano i strahom srednjeg intenziteta uz subjektivni doživljaj životne ugroženosti. Odbijanjem ovog predloga odbrane povrijeđeno je pravo na pravično javno suđenje. Apelacioni sud prihvatio je navode žalbe advokata Obrada Delevića da je prema Ustavu Crne Gore propisano i pravo optuženog da obezbjedi prisustvo i saslušanje svjedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji važe za one koji svjedoče protiv njega. B. R.

Crnom Gorom

Četvrtak, 20. februar 2020.

KOtOR: Direkcija za uređenje i izgradnju o zakupu terasa

Samo 29 zakupaca u roku predalo zahtjev GRADSKA lUKA i AERODROM nEOPHODni: Nrekić i Nurković

Ulcinj: Nrekić i Nurković o saobraćajnoj infrastrukturi

Povezati Poštu i Bulevar Teuta ULCINJ – Da bi Ulcinj postao visoko rangirana turistička destinacija, za što ima potencijale, neophodna je kvalitetna saobraćajna infrastruktura, ne samo putna – konstatovano je na sastanku predsjednika opštine Ljora Nrekića i resornog ministra Osmana Nurkovića. Kako je sopšteno iz Ministarstva saobraćaja, Nrekić je predstavio planove i projekte koji se odnose na gradsku infrastrukturu: vodovod, kanalizacioni sistem ali i izrazio zadovoljstvo sa projektima koje je u ovoj opštini realizovala Vlada. Prvi čovjek ukazao je da treba izgraditi

dio bulevara od Pošte do Bulevara Teuta, kao dionice koja bi znatno uticala na bolju organizaciju i protok saobraćaja u gradskom jezgru. - Na sastanku je bilo riječi o krupnim razvojnim projektima kao što su gradska marina i aerodrom koji bi uticao na bolje i brže povezivanje Ulcinja sa tržištima zainteresovanim za taj dio crnogorske obale – navedeno je u saopštenju. Nurković i Nrekić obišli su put od Ulcinja do graničnog prelaza sa Albanijom i izrazili zadovoljstvo uspješno realizovanim projektom, koji je izuzetno značajan za grad Ulcinj. C.G.

Opština Kolašin formirala radnu grupu

Sekretar za zaštitu životne sredine Mile Glavičanin, kaže da je radnu grupu imenovao predsjednik opštine, a čine je predstavnici organa i službi lokalne uprave, NVO i veterinarskih ambulanti u Kolašinu. - Zadatak radne grupe je da pronađe model održivog upravljanja populacijom pasa u lokalnoj zajednici. Na prvom sastanku

Rok za podnošenje zahtjeva bio je do 31. januar. U prošloj godini po tom osnovu zaključeno je 80 ugovora.

IZMJENE

Na pitanja Pobjede iz kabineta predsjednika opštine je saopšteno da je u toku dopuna izrade programa privremenih objekata, kojim će se prolongirati podnošenje zahtjeva za zakup terasa, budući da će se izmijeniti pojedine lokacije. Iz Opštine međutim nijesu odgovorili da li očekuju naknadne zahtjeve, odnosno da li je bilo zahtjeva za prolongiranje i koji je novi dodatni rok za prijavljivanje. Program izrađuje Sekretarijat za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje, a usvaja Skupština opštine, te da su zone određene Odlukom o poslovnim zgradama i prostorijama.

ZONE

Traže način da pse uklone sa ulica KOLAŠIN – Opština je formirala radnu grupu koja će izraditi program za kontrolu populacije pasa.

KOTOR - Na poziv za zakup terasa ispred ugostiteljskih i ispod izgrađenih privremenih objekata Direkciji za uređenje i izgradnju zahtjev je do 5. februara podnijelo je 29 zakupaca.

smo konstatovali da je problem decenijama zapostavljan, da postoji nehumani odnos prema nezbrinutim životinjama, nedgovoran odnos vlasnika pasa koji tako dospijevaju na ulice i druge javne površine. Posljedica je nekontrolisano razmnožavanje pa psi u velikom broju lutaju ulicama i imamo primjere agresivnosti prema građanima - naglasio je Glavičanin. Kada prikupe informacije i analize, počeće primjene kratkoročnih i dugoročnih mjera. Dr. D.

Tim dokumentom određeno je pet poslovnih zona. Ekstra poslovna zona obuhvata lokacije koje se nalaze na glavnom gradskom trgu u Starom gradu, Trgu od oružja, zatim trg ispred Katedrale Svetog Tripuna, Trg oslobođenja ispred robne kuće „Beko“, Trg bratstva i jedinstva

OPštinA PODijEljEnA U PEt ZOnA: Stari grad

ispred Crkve Svetog Nikole, Trg Bokeljske mornarice ispred Pomorskog muzeja. U prvoj zoni su poslovne prostorije koje se nalaze na sporednim trgovima u Starom gradu, Trgu od mlijeka, Trgu od kina, Trgu Svete Ozane, Trg od salate. Druga zona obuhvata ostale djelove Starog grada, te djelove u blizini Starog grada,Tabačina, Maceo i Benovo. Četvrta zona obuhvata poslovne prostorije koje se nalaze na području Morinja, Kostanjice, Orahovca, Lastve Grbaljske, Radanovića, Industrijske zone i ostalim područjima opštine. Iv. K.

Kvadrat u sezoni od 2,43 do 20 eura Zakup kvadrata terase u ekstra zoni u sezoni iznosi 20 eura po kvadratnom metru, u podsezoni 9,13 eura, a van sezone 4, 26 eura. U prvoj zoni u sezoni 16,80 eura, podsezoni 7,30, van sezone 3,65 eura. U drugoj zoni cijena kavdrata u sezoni je 14, 4 eura, podsezoni 6, 10 a van sezone 3,10. U trećoj zoni u sezoni 7,80 podsezoni 3,65 i van sezone 2, 43 eura. Zakupci prostoru četvortoj zoni kvadrat će plaćati po šest eura u sezoni, 2,43 u podsezoni i 1,22 eura u vansezoni. U izuzetnim slučajevima kvadrat u ekstra zoni može koštati 40, a u prvoj zoni 33 eura, za korišćenje ekstra površina terasa u odnosu na plan, odobrenih na osnovu zahtjeva korisnika terasa, a isključivo vezano za sezonsko korišćenje.

KOlAšin: Sinjajevinski maraton održaće se ovog vikenda

Na krpljama od Gornjeg Lipova do Provalija

KOLAŠIN - Drugu polovinu februara će obilježiti deveti Sinjavinski maraton. Zakazan je za 22. i 23. februar, a originalnost ovogodišnjeg „osvajanja Sinjavine“ na skijama i krpljama je da će Kolašinu u organizaciji pomoći Mojkovac i Žabljak.

Kako nam je kazao Đoko Đinović, planina spaja ljude pa će ovoga puta spojiti i tri opštine koje su vezane za Sinjavinu. Organizatori i pokretači su NVO Sinjavinski maraton, opština Kolašin, TO Kolašin, Crveni krst, ali i prijatelji kojih svake godine ima

sve više, ističe Đinović. - Uz sve to, ove godine su se aktivno uključili i predsjednici opština Žabljak, Mojkovac i Kolašin - objasnio je Đinović. Start je u subotu 22. februara ujutru iz Gornjeg Lipova , a cilj u selu Provalije. Dr. D.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Andrijevica: od 9 do 14:30 h Seoce; od 9 do 14:30 h Ulotina. Bar: od 8 do 16 h Mikovići, Orahovo, Dupilo, Popratnice, Braćeni, Dabovići, Komarno, Trnovo , Gađi i Šiševići; od 9 do 15 h Šestanska ulica i dio Ilina – Mijovići; od 7:30 do 17:30 h dio Starog Bara, Maruškovo, Bartula, Donja Poda, Pod Glavicom; od 8 do 16 h Liše potok, Grabovik, Đurman, Zagrađa, TS-Z Drina Kameno, STS Velji Grad, STS Crni Rt. Berane: od 9 do 14:30 h Zaostro; od 9 do 14:30 h Goražde; od 9 do 14:30 h Dragosava; od 7:30 do 17 h Kurikuće, Trepča. Bijelo Polje: od 7:30 do 8:30 i od 16 do 17 h Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Br-

Isključenja u 16 opština

d o, D o b r i n j e, G u b ava č , Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir; od 10 do 16 h Grubanova Gora, Žuber, Loznice, Grab Brajkovac, Pašića Polje; od 7:30 do 17 h Franca Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dol a c , Š o l j e , Ja b l a n o v o , Požeginja, Mojstir Donji i Gornji, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja i Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje 1 i 2, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja, Pećarska, Lukoil, Konatari, Metanjac, Unevina, Unevina nova, Gostun, Granični prelaz Dobrakovo; od 9 do 14 h Zaton, Nikoljac hala. Budva: od 8 do 16 h naselje Plinara, Mainska ulica, dio Ulice II, XII, Filipa Kovačevića (od br. 20 do 26), dio Ul. Babilonija prekoputa OŠ i Komgrap Ivanovići (naizmjenično, do 45 minuta); dio naselja Podmagistralom, Vojvo-

đanska ulica, Zmajeva ulica i Komoševina (naizmjenično, do 45 minuta) Cetinje: od 12:30 do 16 h Luke Ivaniševića, Donji Kraj, ulice S.Burića, B. Stankovića, Bul. Crnogorskih Junaka, Pavle Rovinski, Lovćenska, Peka Pavlovića, 4 Proleterska, Hercegovačka, Obilića, Bajova, Zgrada Crvenkapa i S53, Bogdanov Kraj, Švedsko Naselje, Biblioteka, Rezidencija, Paprati, Gornič, Bjeloši, Duge Njive, Presjeka, Ivanova Korita, Bostur, Dolovi i Lovćen (do 30 minuta); od 10 do 18:30 h Ljubotinj; od 10 do 10:30 h i od 13 do 13:30 h Riječka nahija i Rijeka Crnojevića; od 8 do 17 h Paprati, Gornič, Bjeloši, Duge Njive, Presjeka, Ivanova Korita, Bostur i Lovćen (kratkotrajna isključenja), Dolovi i Kuk; od 8 do 16 h Donji Kraj, Lješev Stup, Prediš, Pejovići, Proseni Do, Lipa, Dugi Do, Ržani Do, Grab, Zaljut, Bata, Jasen, Musta Rupa, Izvori, Tisovac i Kobilji Do; od 7:30 do

17 sati Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela,Ugnji, Očinići, Romi, Kuće Kasoma i Zagrablje. Danilovgrad: od 7:30 do 17 sati Ržišta, Pješivački Do, Repetitor Kurilo, Frutak, Zagorak, Tunjevo, Adžin most, Dobro Polje, Donji Rsojevići, Mosori, Vinići, Rova, Brijestovo, Sretnja, Bare Šumanovića, Šobaići, Kupinovo, Motel Sokoline, Boronjina, Mandići, Mijokusovići, Jastreb i Gruda; STS Zip, STS Begovine, STS Tomaševići 1, STS Široke Lazine i STS Lazine Spomenik; od 7:30 do 17:30 h Ćurilac, Grlić, Bjelousi, Šimšić, Kopito Petrovića, GSI, dio Lazina, dio Tomaševića, Gruda, vinarija Ravil, Jabuke, Donji Zagarač, Lazarev Krst, Povrhpoljina, Gornji Zagarač, Markovina, Malenza i Đeđezi (kratkotrajna isključenja), Begovine, dio Lazina (oko spomenika i Široke Lazine), ZIP i dio Tomaševića; od 10:30 do 14:30 h Bandići; od 8 do 15 h Baloče,

Komunica, Slatina. Herceg Novi: od 8 do 15 h Vrbanj. Kolašin: od 8 do 14:30 h Andrijevo; od 8 do 14 h Šljivovica. Kotor: od 10 do 13 h Dobrota, Autokamp, Daošine, Orahovac, Ljuta, Sv. Stasije, Sv. Vrača (kraći prekidi), Industrijska zona, Kavač, Troica (kratkotrajni prekidi), Risan centar, Arilje, Pjaca, Gabela, Gorica; od 9 do 13 h Prčanj, Glavati; od 9:do 13 h Sv. Vrača; od 7:30 do 17 h Krivošije, MBTS Risan 3 Mala, STS Ledenice, MBTS Kamenolom Knezlaz, STS Knezlaz, STS Unijerina, STS Zvećava, STS Jelov Do, STS Malov Do, STS Dragalj 1, STS Dragalj 2 i STS Dragalj 3. Mojkovac: od 10 do 15 h Lepenac škola. Nikšić: od 8 do 17 h Grahovac; od 8 do 15 h Vitalac, od 7:45 do 17 h Nudo, od 8 do 15 h Prijespa, od 9 do 15 h Vilusi, Broćanac, Usputnica, Petrovići, Montex, Vodovod, Crkvice, Seline, Mrkajići, Počekovići, Vidne, Kljakovica, Koravlica, Jabukovac, Granični prelaz, Podvrš, Vraćenovići, Pilatovci, Obljaj, Vučji Do, Rvana Gora,

Bratogošt, Bjelice, Vrbice, Crkvice, Ubla; od 12 do 15 h dio Mušovine; od 15:30 do 16:30 h dio Dragovoljića; od 7:30 do 17 sati Rokoči, Grahovo, STS-Rokoci 1, STS-Prisoje, STS-Grahovac i STS-Nudo 1. Tivat: od 4 do 6 h cjelokupna opština, Aerodrom, Porto Montenegro, Grbalj, industrijska zona, gornji i Donji Grbalj, Radanovići; od 12 do 15 h Tivat centar, Seljanovo, Tomičići, Mažina, Donja Lastva, Lepetane, kratkotrajni prekidi u periodu izvođenja radova; od 8 do 10 h Tripovići. Pljevlja: od 9 do 14 h Kotline. Rožaje: od 9 do 14:30 h Radeva Mahala; od 9 do14:30 h Grnčar. Ulcinj: od 7:30 do 17 h DV Krute i Mavrijan; od 8 do 16 sati Vladimir (D. Klezna); od 7:30 do 15 h Draginje, Đonze, Donji Kravari, Gornji Kravari, Podstegvaš, Sukobin, Draginje, Ambula, Lisna Bori, Štodra, Fraskanjel; od 8 do15 h Zoganje, naselje iza bivše Vojne kasarne; od 7:30 do 17:30 h Zejnelovići, Donja Klezna; od 8 do 14 h Pinješ, Bijela Gora, Kodre i Bratica. C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 20. februar 2020.

TivaT: Primjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji

TIVAT – Nazivi ulica, šetališta i trgova na području tivatske opštine izglasani su na skupštinskim zasijedanjima održanim u martu 2012. i decembru 2015. godine. Prvo je to urađeno za područja mjesnih zajednica Tivat i Gradiošnica, a potom su imena dobile ulice u Donjoj Lastvi, Lepetanima, Krašićima, Đuraševićima, Bogišićima, Milovićima, Gošićima, Nikovićima i Radovićima.

S. K.

Prave evidenciju bezimenih ulica

Obilježavanje 140 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Francuske

Cetinje da bude domaćin proslave CETINJE - Crnu Goru i Francusku povezuje dugogodišnje prijateljstvo koje će ove godine biti krunisano proslavom jubileja - 140 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije zemlje, kao i Dana državnosti Francuske saopšteno je u toku susreta gradonačelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana i ambasadorke Francuske u Crnoj Gori Kristin Tudik.

U minule četiri godine izgrađene su nove ulice, pa su u opštini Tivat, u skladu sa izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji, krenuli u proceduru donošenja odluke o uređenju naziva ulica, naselja i trgova.

SPISAK

Predsjednik opštine dr Siniša Kusovac formirao je tročlano radno tijelo koje čine predstavnici Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost, a formirana je i komisija koja privodi kraju terenski dio posla. Sekretarka za komunalne poslove i saobraćaj Tatjana Jelić objašnjava da je zadatak komisije da uradi i terenske i administrativne poslove za potrebe predlaganja odluke čiji je donosilac predsjednik opštine. - Odluka je o privremenim nazivima ulica i trgova, pa je procedura urađena drugačije i sa znatno kraćim rokovima nego što je bio slučaj ranije. Budući da se radi o privremenim nazivima, imena će se davati po numeričkim i geografskim pojmovima. To u praksi znači

Tudik i Kašćelan

U ČaST TRaDiCiJi: Bućarska ulica

Komisija čiji je zadatak da uradi terenske i administrativne poslove za potrebe predlaganja odluke o davanju privremenih naziva privodi kraju terenski dio posla. Imena će se davati po numeričkim i geografskim pojmovima da ćemo koristiti imena koja su vezana za određeno područje, odnosno geografski naziv lokacije - objasnila je Jelić. Zbog kratkih rokova u postupku nabavke tabli sa nazivima naselja, ulica i brojeva stambenih i poslovnih zgrada neće se primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama. Saglasno izmjenama i dopunama Zakona o teritorijalnoj organizaciji koje su stupile na snagu 30. januara 2020. godine, rok za donošenje odluke o privremenom određivanju naziva ulica, trgova i naselja je 30

dana od objavljivanja u Službenom listu.

ROKOVI

Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, gradonačelnici i predsjednici opština obavezni su da donesu odluku o privremenom određivanju naziva naselja, ulica i trgova do 2. marta, ukoliko to nije uradila lokalna samouprava. Za one koji ne izvrše obavezu predviđena je kazna od 1.500 do 2.000 eura. Lokalnim upravama određen je i rok za postavljanje tabli sa nazivima naselja, ulica, trgova

i brojevima stambenih i poslovnih zgrada. I za neizvršavanje te obaveze kazna je takođe od 1.500 do 2.000 eura. Prema podacima koji su saopšteni uoči donošenja Zakona, gotovo 55 odsto biračkog tijela u Crnoj Gori nema zaveden kućni broj, već se adresa stanovanja upisuje kao naziv ulice BB, a na seoskom području samo naziv sela. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih, od ukupno 532.599 birača, 291.770 upisanih u birački spisak nema kućni broj ili se vodi kao BB. S. KRSTOVIĆ

Gradonačelnik je sa ambasadorkom Tudik razgovarao o mogućnosti da proslava jubileja bude organizovana na Cetinju, kao i o konceptu obilježavanja. - Cetinje je i vaš grad, jer je

Francuska jedna od 12 država koje su u crnogorskoj prijestonici imale svoja poslanstva - rekao je gradonačelnik Kašćelan, prihvatajući inicijativu ambasadorke Tudik. Ambasadorka je kazala da je Cetinje bilo prvi izbor za obilježavanje jubileja, podsjećajući da ambasada Francuske dobro sarađuje sa prijestonicom, te da namjerava da to čini i ubuduće. Kašćelan je pozvao je ambasadorku Tudik da bude gošća centralne proslave obilježavanja 110 godina od obnove kraljevine Crne Gore, koja će krajem avgusta biti organizovana na Cetinju. C. G.

BeRane: Predstavljen Agrobudžet

Šansa za domaćine BERANE - Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja informisali su proizvođače o mjerama podrške i mogućnostima u stočarskoj i biljnoj proizvodnji koje mogu ostvariti kroz Agrobudžet. Istaknuto je da sredstava ima dovoljno za sve koji žele da razvijaju svoja gazdinstva, kroz širenje i modernizaciju proizvodnje, usvajanje evropskih

standarda u proizvodnju, standarda zaštite životne sredine i dobrobiti životinja, podizanje kvaliteta svojih proizvoda, i u krajnjem postali konkuretniji i više zarađivali. Gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju od ove godine dobijaju premiju za svako grlo. Takođe, do premija za preradu mlijeka dolazi se uz jednostavniju proceduru nego ranije. C. G.

BUDva: Predstavljeno prvo idejno rješenje šetališta u Pržnu BUDVA – Projektanti kompanije „Civil Engineer“ predstavili su prvo idejno rješenje rekonstrukcije obalnog šetališta u budvanskom naselju Pržno.

BezBJeDniJi SaOBRaĆaJ U naSelJU: Šušanj

BaR: Šušanj dobio saobraćajnu signalizaciju

Pješaci dobili staze i trotoare

BAR - U mjesnoj zajednici Šušanj, u Ulici Nikole Lekića od kružnog toka kod ,,Mimoze“ do OŠ ,,Anto Đedović“ postavljena je saobraćajna signalizacija.

Prethodno su završeni radovi vrijedni 65.000 eura - rekonstrukcija, asfaltiranje i izgradnja pješačkih staza. Takođe je urađena rekonstrukcija vodovodne i kanali-

zacione mreže investicione vrijednosti 160.000 eura. Izgrađeni su i novi ivičnjaci dužine 680 metara i betonske staze površine 915 kvadratnih metara. Iz lokalne uprave apeluju na vozače da poštuju signalizaciju i omoguće pješacima, a prvenstveno učenicima tamošnje škole, bezbjedno kretanje novim trotoarima i stazama. V. K. V.

Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za čije stručne službe je pripremljena prezentacija saopštili su da je radom obuhvaćen zahvat od zapadnog kraja hotelskog kompleksa ,,Maestral“ do istočnog kraja plaže Pržno, ukupne dužine 270 metara i površine 1.420 kvadratnih metara. - Predstavljen je vizuelni okvir šetališta sa prijedlogom popločavanja šetališta i potpornih zidova kamenom sive boje, potom prijedlozi rješenja za javnu rasvjetu, parkovski mobilijari i hortikulturu. Pri izradi idejnog rješenja, posebna pažnja je posvećena očuvanju postojećeg ambijenta jednog od najljepših ribarskih naselja na Primorju – navedeno je u saopštenju. Nakon što su predstavnici Službe za uređnje i izgradnju morskog dobra dali stručne smjernice za planiranje pojedinih tehničkih rješenja, mještanima naselja Pržno i zainteresovanoj stručnoj javnosti idejni projekat će biti prezentovan krajem naredne sedmice.

Sačuvaće autentičan duh ribarskog naselja

PROJeKaT Će MJeŠTaniMa PReDSTaviTi naReDne SeDMiCe: Predloženi izgled šetališta

Nakon sprovedenog postupka javne nabavke, Javno preduzeće za upravljanje morskim do-



brom, krajem decebra 2019. godine zaključilo je ugovor sa firmom „Civil Engineer“ za

JP za upravljanje morskim dobrom za 2020. godinu planiralo je 95.000 eura za južni kraj šetališta, prvu fazu uređenja

izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za rekonstrukciju šetališta u Pržnom. Ukupna vrijednost projektovanja iznosi 9.200 eura, a JP za upravljanje morskim dobrom za 2020. godinu planiralo je iznos od 95.000 eura za prvu fazu uređenja (južni kraj šetališta). C. G.

Crnom Gorom

Četvrtak, 20. februar 2020.

PLAV: Završena druga faza projekta energetske efikasnosti

Dom zdravlja topliji i troši manje struje



U rekonstrukciju i adaptaciju 29 objekata uloženo je 10,3 miliona eura, a ostvarene su uštede u potrošnji energije od 600.000 eura godišnje

ISPUNJENI ZAHTJEVI ZA SPECIJALIZACIJU: Hrapović u Plavu

PLAV - Druga faza projekta energetske efikasnosti završena je, a objekat Doma zdravlja je prijatnije mjesto pacijentima i zaposlenima i troši manje struje. Završetak adaptacije ozvaničili su juče direktor te zdravstvene ustanove i predstavnici Ministarstva zdravlja.

URAĐENO

Radovi su, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović koštali, 230.000 eura. - Kompletno je zamijenjena bravarija, odnosno prozori i vrata. Stavljena je termoizolacija na cijeli objekat i urađen je projekat rasvjete, tako da su benefiti mnogostruki, prije svega za naše građane, koji sada dobijaju uslugu u jednoj veoma prijatnoj i toploj zgradi i naravno za sve zaposlene. Prostorije su tople i ugodne i za rad i za boravak naših pacijenata - kazao je Hrapović. On je naglasio da je u prethodne tri godine Vlada za investicije u Dom zdravlja Plav izdvojila oko 420.000 eura. Direktor Doma zdravlja „Dr Branko Zogović“ Omer Šahmanović kazao je da su efketi

Specijalizacije Pored opreme i dobrih uslova za rad, jako je važno, kazao je ministar Kenan Hrapović, da su ispunjeni svi zahtjevi Doma zdravlja Plav kada je riječ o specijalizacijama. - Očekujemo uskoro povratak sa specijalizacije doktorice ginekologa i dali smo saglasnost za još tri specijalizacije. To su još jedna za ginekologiju, oftalmologiju i psihijatriju - naveo je Hrapović.

adaptacije višestruki. - Energetska efikasnost je mnogo važna, jer smo sedam mjeseci u hladnoći, tako da je ovo utoplilo prostorije, poboljšalo situaciju. Inače, urađeno je dosta za unapređenje uslova rada u objektu a sve to ne bismo mogli da odradimo bez pomoći Vlade, Ministarstva zdravlja i Fonda - rekao je Šahmanović. On je kazao kako očekuje nastavak pomoći i podrške. - Planirali smo projekte za radiološko odjeljenje, za izgrad-

nju i uređenje parka, garaža. Svi će za rezultat imati poboljšanje uslova rada, života i stvaranja na teritoriji Plava - pojasnio je Šahmanović.

KOMFOR

Generalni direktor Direktorata za energiju i energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije Marko Radulović kazao je da će građani imati komfor u novoadaptiranom objektu, ali da će adaptacija veoma pozitivno djelovati i na troškove održavanja. - Ovo je nastavak projekta koji smo počeli 2009. godine sa Svjetskom bankom. U rekonstrukciju i adaptaciju 29 objekata uloženo je 10,3 miliona eura, a ostvarene su uštede u potrošnji energije od 600.000 eura godišnje - naveo je Radulović. U drugoj fazi projekta, pored objekata koje su rekonstruisani u Beranama, Andrijavici i Plavu, u toku su radovi na Bolnici Bar i u Domu zdravlja Ulcinj. -Za ta dva objekta smo opredijelili 1,4 miliona eura. U toku je tenderski postupak za izbor izvođača u bolnicama u Risnu, Dobroti i u Domu zdravlja Tivat. Takođe, uskoro nastavljamo i sa drugim objektima. U planu nam je Bolnica u Nikšiću, Dom zdravlja u Mojkovcu, Budva - naveo je Radulović. C. G.

BIJELO POLJE: Protest predstavnika nevladinih organizacija

Neće kolektor u Potkrajcima BIJELO POLJE – Nekoliko nevladinih organizacija protive se izgradnji kolektora sa prečišćivačem otpadnih voda u naselju Potkrajci. - Nijesmo protiv izgradnje postrojenja, ali ne u Potkrajcima. Treba naći drugu lokaciju na kojoj bi se gradilo uz poštovanje standarda Evropske unije – poručili su sa zbora građana kojem su prisustvovali i građani. Zihno Omerović (NVO Zelena dolina) kaže da bi izgradnja postrojenja na planiranoj lokaciji izazvala ekološku katastrofu, a Milorad Mitrović (NVO Breznica, Pljevlja) da takvo postrojenje treba smjestiti na neku drugu lokaciju. U prilog konstataciji da se radi o štetnom poslu, naveo je primjer izgradnje postrojenja na

Primorju i nekim drugim sredinama, koji poslovi su, kako je naveo postali predmet krivičnih prijava. - Ne protivim se izgradnji kolektora jer bi se time zaštitila rijeka Lim, ali ne na način kako planiraju nadležni, na mjestu gdje bi se uništilo poljoprivredno zemljište. Očigledno je da nadležni ignorišu glas građana i NVO, ne konsultujući javnost, a vodeći se ličnim interesima - poručio je Mitrović. Vehbo Čoković (NVO Novi put) poručio je, da se zalaže kolektor ne gradi u „zelenoj dolini“, gdje ljudi uglavnom žive od poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane. - Kolektor treba da se gradi na mjestima gdje se ne ugrožava životni ambijent. Mjesto gdje je planirana njegova izgradnja po svemu sudeći je, potcijenjeno.

Smatramo da su prevagnuli lični interesi i smatramo da se radi o lažnim papirima. Ukoliko nadležni budu uporni u namjeri da se kolektor gradi u Pokrajcima, bićemo prinuđeni da blokiramo put do predviđene lokacije, ako bude potrebno ići ćemo do Strazbura, protestovati ispred zgrade Opštine - poručio je Čoković. Šerif Selimović, predstavnik romske populacije u Bijelom Polju poručio je da ne žele kolektor u blizini svojih kuća. Zdravko Janjušević (NVO Bjelopoljski demokratski centar) istakao je da je u projektu izgradnje kolektora sa postroijenjem izostala javnost. Konkretno, kaže, građane nije niko ništa pitao. Uglješa Prebiračević (Mreža NVO) kazao je da još nije sve završeno, te da predstoji sastanak sa predstavnicima lokalne uprave. - Ukazaćemo im da treba graditi na mjestu gdje su najmanje ugroženi stanovništvo i poljoprivreda a Potkrajci to nijesu - poručio je Prebiračević. B. P.

Svijet

Četvrtak, 20. februar 2020.

Propali pregovori Rusije i Turske o primirju u sjeverozapadnoj sirijskoj proviciji

Vojna operacija u Idlibu je pitanje vremena MOSKVA – Rusija i Turska na pregovorima u Moskvi nijesu uspijeli da postignu sporazum sa ciljem snižavanja tenzija u sirijskoj pokrajini Idlib, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Lavrov je na konferenciji za novinare izjavio kako su se snage sirijske vlade, koje sprovode ofanzivu u Idlibu, pridržavale prethodnih sporazuma o Idlibu, ali da su reagovale na provokacije, prenosi Rojters. Upozorio je i da se nastavljaju vojni na-

padi na sirijske i ruske snage u Idlibu. Lavrov je dodao da Moskva podržava akcije sirijske vojske, koja odgovara na „neprihvatljive provokacije u Idlibu“. Naglasio je i kako Rusija nije imala nikakve zahtjeve tokom bilateralnih pregovora sa Turskom, koji su održani 17. i 18. februara u Moskvi u vezi sa regulisanjem situacije u Idlibu. - Što se tiče ishoda pregovora između Rusije i Turske u Moskvi u ponedjeljak i utorak, nijesmo došli do zaključka o tome kako se pridržavati dogovora predsjednika Vladimira Putina i Redžepa

Tajipa Erdogana o Idlibu. Nijesmo imali nikakve zahtjeve. Mislimo da moramo da primijenimo sporazume koje su postigli naši lideri - rekao je Lavrov. Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je prethodno rekao da su razgovori sa Rusijom o sirijskom Idlibu daleko od ispunjavanja zahtjeva Turske i upozorio da je vojna operacija samo pitanje vremena. Kremlj je, sa druge strane, odgovorio da bi turska vojna operacija protiv snaga sirijske vlade u Idlibu bila „najgori mogući scenario“.

Francuski predsjednik najavio smanjivanje islamskog uticaja u toj zemlji

Makron: Ne može biti turski zakon na francuskom tlu PARIZ - Francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je da će prekinuti praksu drugih zemalja da šalju imame i učitelje u Francusku, da bi spriječio rizik od, kako je rekao, separatizma. Emanuel Makron je, u trenutku kada do lokalnih izbora ostaje manje od mjesec, izjavio da je završetak islamskog konzularnog sistema izuzetno važan da bi se zaustavio strani uticaj i obezbijedilo poštovanje zakona. - Neću dozvoliti nijednoj zemlji da nas hrani separatizmom - poručio je Makron na konferenciji za novinare u gradu Miluz na istoku zemlje, prenosi Rojters. Ukazao je i na to da se u Francusku svake godine upućuje 300 imama i najavio da će oni koji stignu ove godine biti posljednji koji su došli u tolikom broju. Francuska ima sporazume sa devet zemalja, uključujući Alžir, Maroko, Tunis i Tursku da njihove vlade šalju i plaćaju nastavnike da predaju jezike studentima porijeklom iz ovih zemalja. Francuski predsjednik međutim najavljuje prekid te prakse. Vlada je zatražila od institucije koja predstavlja islam u Francuskoj da pronađe mogućnost da se imami obučavaju na francuskoj teritoriji, da obezbijedi

Francuska bi prvo trebalo da se suprotstavi sopstvenom rasizmu, umjesto da izmišlja nepostojećeg neprijatelja kao što je islamistički separatizam, napisao je predsjednik turskog parlamenta Mustafa Šentop na Tviteru

TEHERAN - Dvije osobe zaražene su korona virusom u Iranu, što su prvi slučajevi otkriveni u toj zemlji, prenosi agencija ISNA pozivajući se na navode vlasti. ISNA je citirala zvaničnika u Ministarstvu zdravlja Kijanuša Džahanpura koji je rekao

Poginule četiri osobe Emanuel Makron

da govore francuski i da ne šire islamističke ideje. - Ne možete imati turski zakon na francuskom tlu. To ne može biti – rekao je Makron. Makron je često bio na udaru kritika krajnje desnice, jer se do sada nije bavio pitanjima muslimanske zajednice u Francuskoj, koja je najveća u Evropi, već se fokusirao na ekonomska pitanja.

Na posljednju Makronovu izjavu reagovao je juče predsjednik turskog parlamenta Mustafa Šentop, navodeći kako je njegova najava da na tlu Francuske neće dopustiti „islamistički separatizam“, „primitivna islamofobija“. - Francuska bi prvo trebalo da se suprotstavi sopstvenom rasizmu i svojom prošlošću punoj pokolja umjesto da izmi-

Najavljuju odgovor na napad na luku u Tripoliju

U saopštenju se navodi da će libijske snage čvrsto odgovoriti na napad u odgovarajućem trenutku, prenio je Rojters. Luka u Tripoliju napadnuta je u utorak. Prema navodima izvora iz luke, pogođeno je

da su u prethodna dva dana otkriveni neki sumnjivi slučajevi novog korona virusa. Agencija, međutim, ne navodi nacionalnu pripadnost zaraženih, prenosi AP. Broj zaraženih korona virusom u Kini porastao je na 74.185, a preminulih na 2.004.

Sudar dva aviona u Australiji

Libijska vlada suspendovala sporazum o prekidu vatre

TRIPOLI - Međunarodno priznata vlada Libije suspendovala je pregovore o prekidu vatre pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija u Ženevi, nakon napada na luku u glavnom gradu Tripoliju, saopštio je predsjednički savjet te zemlje.

Prvi slučajevi korona virusa u Iranu

brodsko skladište, ali ne i brodovi. Brodovi, uključujući tankere sa gorivom koji su bili

u luci evakuisani su nakon napada. Luka Tripoli ostala je otvorena

šlja nepostojećeg neprijatelja kao što je islamistički separatizam - napisao je Šentop na Tviteru, prenosi turska agencija Anadolija. Šentop je, takođe, optužio Francusku da „remeti mir u Sahelu i Libiji“ gdje isporučuje oružje gospodaru rata na istoku Libije Khalifi Haftaru i „proizvodi haos u muslimanskom svijetu“.

za uvoz hrane i ostalih potrepština od kada je Libijska nacionalna armija započela kampanju zauzimanja Tripolija u aprilu prošle godine. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu sastao se sa komandantom Libijske narodne armije, generalom Kalifom Haftarom, sa kojim je razgovarao o situaciji u Libiji, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. - Tokom razgovora istakli su važnu ulogu pregovora održanih 13. januara u Moskvi, za uspostavljanje prekida vatre i pokretanje procesa normalizacije situacije u zemlji - navelo je ministarstvo odbrane Rusije. Šojgu i Haftar naglasili su i da je potrebno ispuniti odluke donijete na konferenciji o Libiji u Berlinu, prenosi agencija Tas.

KANBERA – U sudaru dva mala aviona koji se dogodio na jugoistoku Australije, pogunule su četiri osobe, javili su australijski mediji. Po dvije osobe nalazile su se u svakom avionu, prenose mediji. - Vjeruje se da su se letilice sudarile u vazduhu prije nego što

su se srušile - navela je policija, a prenosi Gardijan. Žrtve još nijesu identifikovane, a policija utvrđuje okolnosti pod kojima se nesreća dogodila. Lokalni mediji objavili su fotografije na kojima se vide ostaci aviona.

Izrael uvodi restriktivna pravila za palestinske zatvorenike

Daju i manje hljeba TEL AVIV - Izraelske vlasti uvele su nove restrikcije na prava palestinskih zatvorenika, koje uključuju i smanjenje porcije hljeba koje su dobijali u zatvorima, javlja agencija Anadolija. Udruženje palestinskih zatvorenika (PPS) saopštilo je da je Uprava zatvora u Izraelu uskratila brojna prava palestinskim zatvorenicima, a da su palestinske institucije najoštrije osudile tu praksu.

Među novim restriktivnim mjerama je i smanjenje dnevne porcije hljeba za 20 odsto, zatim smanjenje sa deset na sedam televizijskih kanala koje su zatvorenici mogli da prate. Prema podacima palestinskih institucija, u izraelskim zatvorima se trenutno nalazi više od 5.000 palestinskih zatvorenika, uključujući i 230 maloljetnika te više od 500 administrativnih zatvorenika. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Kultura

Četvrtak, 20. februar 2020.

Nataša Popović i Žana Lekić za Pobjedu uoči nastupa na Zimskoj sceni B

Crnogorski kompo važan dio muzičk

Predstavljanje knjige Ljubete Labovića

„Oslobađanje od prošlosti“ večeras u Bijelom Polju BIJELO POLJE – Knjiga „Oslobađanje od prošlosti“ autora Ljubete Labovića biće predstavljena večeras u 19 sati u Kući Rista Ratkovića. Riječ je o knjizi intervjua koje je Labović uradio tokom višedecenijskog bavljenja novinarstvom, a objavljena je u izdanju „Otvorenog kulturnog foruma“ sa Cetinja. U djelu se nalaze razgovori sa velikanima istorije i umjetnosti kakvi su Ranko Marinković, Čedo Vuković, Mirko Kovač, Princ Nikola II Petrović Njegoš, Filip David, Mihajlo Mihajlov, Sreten Asanović, Mirjana Miočinović, Dimitrije Popović, Laslo Vegel, Latinka Perović, dr Dušan Bilandžić, Predrag Koraksić – Corax, Miro Glavurtić, Čarls Bernstin, Vidosav Stevanović, dr Danilo Radojević, Ivan Čolović, Stanislav Hočevar, dr Ranko Bugarski, Slobodan Šnajder, Eva Lipska, Kolja Mićević, Ljuba Tadić, dr Slavko Vuko-

manović, Jovo Kapičić, Vlado Dapčević, Mirko Đorđević… Labović je istakao da knjiga oslikava jedno dramatično razdoblje na Balkanu. - Za ovu knjigu odabrao sam razgovore koji u oblastima kulture, istorije i politike uglavnom oslikavaju jedno razdoblje dramatičnih zbivanja u našoj regiji Balkana. Osim razgovora s Rankom Marinkovićem i Čedom Vukovićem, svi ostali intervjui su hronološki vezani za vrijeme od posljednje decenije prošlog vijeka do današnjih dana – kazao je Labović i istakao da su razgovori svakako indukovani tim vremenom i dešavanjima, ali se istovremeno u njima razmatraju univerzalni stvaralački procesi i teme. Prema njegovim riječima, cilj mu je bio da ovo ne bude samo zbirka pojedinačnih razgovora, već da ima jednu unutarnju strukturu i prožimajuća značenja o temama koje su obuB. B. hvaćene razgovorima.

Retrospektivna izložba djela Ismeta Hadžića PODGORICA - Retrospektivna izložba djela Ismeta Hadžića biće otvorena večeras u 19 sati u Umjetničkom paviljonu. Postavku čini 100 radova, uglavnom ulja na platnu i grafika, koji predstavljaju presjek Hadžićevog stvaralaštva za pet decenija, koliko je aktivno prisutan na likovnoj sceni. Ovom prilikom biće promovisana i likovna monografija „Čitav zivot“, koja je objedinila fotografije, radove, dokumenta i sve važne događaje iz stvaralačkog života Hadžića. Hadžić je rođen u Rožajama.

Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Prištini u klasi profesora Hilmije Ćatovića. Specijalizovao se u Moskvi kao stipendista fonda „Moša Pijade“. Član je ULUCG i Sandžačkog udruženja likovnih umjetnika, te Likovnog kluba ,,Kula“ iz Rožaja. Pune četiri decenije učestvuje u likovnom životu, a prvu samostalnu izložbu imao je u rodnom gradu 1976. godine. Prije postavke u Umjetničkom paviljonu, prošle godine se predstavio i barskoj publici. Učestvovao je na više od 250 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. B. B.

„Žena koja je skuvala svog muža“ u Podgorici PODGORICA - Predstava „Žena koja je skuvala svog muža“, u produkciji „Korifej“ teatra i po tekstu Debi Izit, biće izvedena večeras u 20 sati u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskokulturnog centra. U pitanju je komedija, priča o tretiranju žene kao potrošnog materijala i njenoj tradicionalno shvaćenoj ulozi servilne domaćice. Muž Kenet na-

kon devet godina braka sa Hilari, odluči da otpočne vezu sa mladom i privlačnom ženom Laurom. Kod Laure, ljubavnice, odlazi po ,,ljubav“, a kod svoje zakonite žene Hilari ide da se hrani. To će trajati sve do trenutka kada Hilari sazna da je muž vara i njene odluke da to „sredi“ na svoj način. U predstavi igraju Đorđije Tatić, Marija Đurić, Anđelija Rondović. B. B.

PODGORICA - Svečana sala Dvorca kralja Nikole u Baru će večeras u 20 sati u sklopu Zimske scene Barskog ljetopisa biti pozornica za flautu Žane Lekić i klavir Nataše Popović. Ovaj duo godinama uspješno čuva od zaborava, između ostalog, melodije crnogorskih kompozitora, a nerijetko su one te koje u regionu upoznaju novu publiku o stvaralaštvu naših umjetnika.

Obje imaju brojne nastupe, najčešće u okviru orkestara, a bave se i pedagoškim radom. Kako je njihov zajednički rad pun prožimanja i međusobnog razumijevanja, tako je i ovaj razgovor s njima dobio formu željene dvojine. Govorile su o nastupima, kompozicijama koje najčešće izvode, od svom odnosu i prijateljstvu, te o tome što im znači nastup koji predstoji. POBJEDA: Mocartu, Betovenu i Ruteru ste pridružile djela crnogorskih kompozitora, Bora Tamindžića i Branka Zenovića. Da li ste ih izvodile i na nastupima van Crne Gore i kakav je prijem bio, da li publika vani reaguje na te nove muzičke momente? POPOVIĆ: Crnogorski autori su uvijek bili dio našeg repertoara. To je segment kome želimo posebno da se posvetimo i promovišemo. Nažalost, nije puno pisano za ovu kombinaciju instrumenata, ali se nas dvije trudimo da sve što se može izvesti kroz zvuke flaute i klavira oživimo i odsviramo. Reakcija publike u regionu i nekim zemljama Evrope gdje smo ih predstavili bila je više nego sjajna, što samo potvrđuje da treba da nastavimo sa ovom idejom. LEKIĆ: Crnogorske kompozitore vrlo rado predstavljamo publici van granica Crne Gore, jer je upravo to ono što oni žele čuti, odakle dolazimo, koje su odlike našeg podneblja i jako dobro su prihvaćene. Zapravo,

LEKIĆ: Crnogorske kompozitore vrlo rado predstavljamo publici van granica Crne Gore jer je upravo to ono što oni žele čuti, odakle dolazimo, koje su odlike našeg podneblja POPOVIĆ: Nije puno pisano za ovu kombinaciju instrumenata, ali se nas dvije trudimo da sve što se može izvesti kroz zvuke flaute i klavira oživimo i odsviramo

Pijanistkinja Nataša Popović i flautistkinja Žana Lekić

to smatramo i našom misijom, promovisanje crnogorske muzičke baštine u inostranstvu. POBJEDA: Koje kompozicije Branka Zenovića i Bora Tamindžića najčešće izvodite i da li birate neke koje su u startu pisane za gudački orkestar ili ih prilagođavate? POPOVIĆ: Najčešće izvodimo upravo „Igre“ koje ćemo izvesti i na večerašnjem koncertu u okviru Barskog ljetopisa. Trudimo se da pronađemo djela originalno pisana za flautu i klavir, ali kao što sam rekla, s obzirom na to da ih nema puno, a imamo želju da promovišemo crnogorsku umjetničku muziku, onda radimo transkripcije određenih kompozi-

cija, pažljivo vodeći računa da se ni na koji način ne umanji njihov kvalitet i karakter. LEKIĆ: Naš repertoar obuhvata kompozicije od tradicionalnih u savremenom aranžmanu do kompozitora novije generacije.Trudimo se da opus koji je pisan originalno za flautu i klavir ili srodne instrumente učinimo dostupnim široj javnosti. Krajnji cilj je da publika bude upoznata o stvaralaštvu crnogorskih kompozitora različitih generacija. Taj opus nije veliki, ali je značajan za nas kao umjetnike. POBJEDA: Jeste li zapostavile Dejana Krdžića ili će i neko njegovo djelo biti na repertoaru?

POPOVIĆ: „Sonatina za flautu i klavir“ Dejana Krdžića, inače njegovo nagrađivano djelo, dio je našeg koncertnog repertoara. Svirale smo je na gotovo svim koncertima u regionu i šire, a publika je sjajno reagovala na njegovu muziku. Nas dvije je volimo i uživamo dok sviramo, ali ovog puta smo se odlučile za drugu koncepciju koncertnog programa, zbog nekih drugih jubileja. LEKIĆ: Podsjetiću vas da je 30. maja 2015. godine KIC „Budo Tomović“ napravio „Veče Dejana Krdžića“ u okviru kojeg je promovisan stvaralački opus ovog divnog kompozitora. Od tada vrlo intenzivno izvodimo njegovu

Nakon izlaska iz EU, Velika Britanija suočena sa novim zahtjevima

Grčka traži skulpture stare 2.500 godina

LONDON - Nacrt plana Evropske unije za pregovore sa Velikom Britanijom o odnosima poslije Bregzita sadrži i zahtjev da London vrati Grčkoj drevne skulpture koje su odnijete iz Atine u 19. vijeku.

U dokumentu u koji je Rojters imao uvid, navodi se da se od Velike Britanije traži „vraćanje ili restitucija nezakonito odnijetih kulturnih objekata u zemlje porijekla“, ali se ne precizira na koje se predmete to odnosi. Neimenovani diplomata Evropske unije rekao je, međutim, da je taj pasus dodat na zahtjev Grčke, koju su podržali

Mermerna skulptura iz Partenona koju potražuje Grčka

Italija, Španija i Kipar. On je dodao da je EU zabrinuta i zbog mogućnosti ilegalne trgovine

artefaktima preko londonskih aukcijskih kuća. London i Atina godinama vode

borbu za mermerne skulpture iz Partenona starih 2.500 godina, koje je u 19. vijeku, dok je Grčka bila pod otomanskom vlašću, iz Atine odnio tadašnji ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Carigradu lord Elgin. Britanska vlada je prošle godine još jednom odbila zahtjev Atine da vrati skulpture sa Akropolja, koje se danas nalaze u Britanskom muzeju u Londonu. Grčka ministarka kulture Melina Merkuri izjavila je prošlog mjeseca da pokreće kampanju za povratak skulptura i dodala je da očekuje veću podršku evropskih partnera. U Britanskom muzeju tvrde da je Elgin dobio mermerne skulpture, koje su krasile hram Partenon iz petog vijeka prije nove ere, na osnovu legalnog ugovora sa Otomanskom imperijom, dok Grčka smatra da su one ukradene. R. K.

Kultura

Četvrtak, 20. februar 2020.

Prikaz koncerata Crnogorskog simfonijskog orkestra održanih 15. i 16. februara

ozitori su ke baštine Raduju se susretu sa barskom publikom POBJEDA: Postoji li nešto zbog čega vas nastup na Zimskoj sceni Barskog ljetopisa posebno raduje? POPOVIĆ: Barski ljetopis je festival koji je bio dio mog umjetničkog i profesionalnog sazrijevanja i svirati ponovo na festivalu je oživljavanje lijepih uspomena i emocija, a pogotovo što se to dešava u godini kada Muzička akademija, institucija u kojoj radimo Žana i ja, slavi 40 godina postojanja. Uvijek sam se osjećala prijatno svirajući u sali Dvorca kralja Nikole pred publikom koja podržava i nagrađuje toplim aplauzima izvođače i time čini još ljepšom profesiju kojom se bavimo. Vjerujem da će tako i večeras biti, i iskreno se radujem ponovnom susretu sa barskom publikom. LEKIĆ: Puno koncerata smo imali u Baru i prošlo je već dovoljno vremena da se vratimo toj publici koja je upravo ona sa početka ovog razgovora - pažljiva, znalačka, i prije svega umije da uživa u umjetnosti.

držite starih, provjerenih majstora? POPOVIĆ: Pratimo, istražujemo. Trudimo se da repertoar koji izaberemo bude uvijek drugačiji, osvježen, zanimljiv publici, tako da će se sigurno ubrzo i naći neko djelo savremenog kompozitora. LEKIĆ: Naš repertoar je vrlo raznovrstan, posebnu pažnju posvećujemo publici i onome u čemu će uživati. Od crnogorskih savremenih kompozitora, premijerno smo u Italiji izveli djelo našeg kolege Aleksandra Perunovića. Sa tom praksom ćemo nastaviti i dalje. Muzika nam pruža toliko mogućnosti i izbora, što čini naš posao posebno zanimljivim. POBJEDA: Nastupale ste dosta po regionu. S kojom publikom ste osjetile najdublju povezanost? POPOVIĆ: Ne mogu da izdvojim nijednu publiku. Ono što je važno je da smo uvijek osjetile dobre vibracije iz publike, što nas je dodatno motivisalo i tjeralo da pružimo svoj maksimum u tom trenutku. LEKIĆ: Publika koja umije da sluša je najbolja publika za svakog izvođača. Ona umije i da nagradi i da vas razumije, bez obzira gdje nastupamo. Dragana ERJAVŠEK

Raspisan konkurs za osnovce

Učenicima prilika da pokažu kreativnost BUDVA - Konkurs na temu „Moja naučno-fantastična pjesma/priča“ za učenike osnovnih škola od četvrtog do devetog razreda raspisan je u organizaciji NVO Dramski studio i JU Narodna biblioteka Budve u okviru sedmog Festivala književnosti za djecu „Male morske pjesme i priče“. Festival će biti održan od 30. marta do 2. aprila, a konkurs je otvoren do 15. marta. Pobjednike konkursa očekuje učešće na Festivalu, kao i vrijedne nagrade. Festival je od Minstarstva prosvjete dobio saglasnost i podršku za njegovu realizaciju i od Zavoda za školsvo

stručno mišljenje i preporuku kao doprinos otvorenog dijela kurikuluma u predmetnom programu crnogorsko-srpski, bosanski, crnogorski jezik i književnost. Potpisane pjesme i priče, uz navedeni razred, naziv škole, grad, ime i prezime mentora, adresu i telefon škole, potrebno je poslati na mejl adresu malemorske@ gmail.com, a više informacija može se dobiti putem telefona +38269 560 221. Cilj festivala je afirmacija književnog stvaralaštva kod djece, razvijanje ljubavi prema knjizi i pisanju. Gosti festivala su renomirani pisci i umjetnici iz zemlje i regiona. B. B.

Zvučna portretisanja proljeća PODGORICA - Koncerti Crnogorskog simfonijskog orkestra održani su proteklog vikenda u Podgorici, na velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, 15. februara i na Cetinju, u Kraljevskom pozorištu ,,Zetski dom“ 16. februara. Prvi put u Crnoj Gori nastupio je dirigent Fransoa Lopez Ferer pod čijom su upravom crnogorski simfoničari izveli četiri kompozicije. Umjetnik špansko-američkog porijekla angažovan je kao šef dirigent Nacionalnog baleta Čilea, dirigent-asistent Simfonijskog orkestra Sinsinatija i festivala ,,May“, a međunarodnu popularnost stekao je nakon uspješnog debitantskog nastupa s Festivalskim orkestrom Verbiera. Formalno dirigentsko obrazovanje koje je sticao na Univerzitetu za muziku u Lozani u Švajcarskoj – master studije i na Konzervatorijumu za muziku Univerziteta u Sinsinatiju - osnovne studije, uz iskustvo koje posjeduje, predstavili su ga kao posvećenog mladog umjetnika koji je odgovorno pristupio tumačenjima djela i saradnji sa orkestrom.

DOBRA SARADNJA

Programska koncepcija koncerta obuhvatila je stilski i epohalno diferentna djela. Prvo je izvedena kompozicija španskog autora Migela Fariasa (1983) pod nazivom ,,Lakoća“, potom dvije kompozicije Morisa Ravela (1875-1937) ,,Pavana za preminulu infantkinju“ i

D. MILJANIĆ

Barskog ljetopisa

„Sonatinu“ gotovo na svim koncertima, konferencijama, simpozijumima i upravo zato smo je izostavile, da se publika malo uželi njegove muzike. „Sonatinu“ Dejana Krdžića izvodile smo premijerno u Rusiji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni, na opšte zadovoljstvo publike. POBJEDA: Što Vas u njihovim kompozicijama najviše privlači (Tamindžić, Zenović, Krdžić)? POPOVIĆ: Različitost - sa jedne strane bogatstvo našeg folklora, poput mekoće primorskog zvuka Zenovića ili crnogorski krš kroz tonove Bora Tamindžića uvijen u savremeni zvuk, a sa druge strane modernizam i evropejstvo mlađe generacije kompozitora poput Dejana Krdžića. LEKIĆ: Svaki kompozitor piše osobenim muzičkim jezikom i to ga čini jedinstvenim, prepoznatljivim i nadasve inspirativnim za svakog umjetnika. Bilo da donosi elemente folklora, drugačije harmonije ili lirski obojene teme, na nama je da se upustimo u nove izazove i damo svoj pečat toj kompoziciji. POBJEDA: Koliko pratite savremene kompozitore za flautu i klavir i da li planirate da ih uključite u repertoar ili se

Dirigent Fransoa Lopez Ferer na koncertu u Podgorici

,,Moja majka Guščarka“ i na kraju, Simfonija u B-duru br. 1 ,,Proljećna“ Roberta Šumana (1810-1856). Kompozicija „Lakoća“ nastala je kao porudžbeno djelo u okviru projekta VRI_CCA 2019, Papinskog katoličkog univerziteta u Čileu i posvećena je dirigentu Lopezu-Fereru, koji je precizno davao instrukcije orkestru kako bi se konstantna preplitanja i „upadi“ koji grade muzički tok izveli što preciznije. Poseban izazov u ovoj kompoziciji, pisanoj savremenim muzičkim jezikom, predstavljaju pojedinačni nastupi instrumentalnih grupa od kojih se očekuje visok stepen skoncentrisanosti, spretnosti i dobre saradnje kako bi se po principu „pitanjeodgovor“ gradio muzički tok. Nakon ovog ostvarenja uslijedilo je izvođenje dva djela iz

opusa impresionističkog autora Morisa Ravela koja su, iako karakterno veoma različita, u potpunosti dočarala francusku muziku s kraja XIX i početka XX vijeka koja sublimira različite vrste umjetnosti. Evokacija pavane u ,,Pavani za preminulu infantkinju“ (1910) koja se, kako je Ravel isticao: ,,u davnim vremenima mogla plesati na španskom dvoru“ inspirisana je slikom Dijega Velaskeza, a u interpretaciji crnogorskih simfoničara - od odmjerenog početka sa temom u duvačima i suptilnom pratnjom gudača postignuta je meditativna atmosfera i suzdržan orkestarski zvuk sa dinamičkim nijansiranjima u pijanu.

BOGAT ZVUK

U drugoj kompoziciji, sviti sa pet stavova, ,,Moja majka Gu-

ščarka” (1911) maestro LopezFerer je preciznim gestom predvodio ansambl koji je kroz pet stavova nadahnutim tumačenjima portretisao junake iz zbirke Šarla Peroa, čijim pričama je svita inspirisana (naslovi stavova su ,,Uspavana ljepotica“, ,,Palčić“, ,,Carica pagoda“, ,,Razgovor Ljepotice i zvijeri“, ,,Vilinski vrt“). Na kraju večeri, uslijedilo je izvođenje Šumanove ,,Proljećne“ simfonije (1841) u kojoj je demonstriran bogat orkestarski zvuk. Širokim romantičarskim melodijama - koje su prije dvije sezone, kada je prvi put izvođeno ovo djelo, savladali crnogorski simfoničari - zaokruženi su koncerti u Podgorici i na Cetinju uz zvučna portretisanja proljeća. Jelena JOVANOVIĆ-NIKOLIĆ

Međunarodni filmski festival u Berlinu u znaku politike i raznolikosti

Mračni pogled na sadašnjost BERLIN - U Berlinu večeras počinje 70. izdanje Međunarodnog filmskog festivala (Berlinale), koji će biti u znaku politike i raznolikosti, tema koje su aktuelne u filmskoj industriji. Kako prenosi agencija Beta, poslije dodjela filmskih nagrada BAFTA i Oskara, čiji su organizatori kritikovani zbog nedostatka rediteljki i tamnoputih umjetnika, Berlinale obećava da će promijeniti taj trend. Jedan od organizatora festivala Karlo Čatrijan obećao je posebno mjesto za raznolikost. Čatrijan i Holanđanka Marijet Risenbek ove godine mijenjaju Ditera Koslika, koji je vodio festival 18 godina. Oko 340 filmova biće prikazano na filmskoj smotri, od kojih je 37,9 odsto u režiji žena. Od 18 filmova u trci za Zlatnog medvjeda, šest su režirale žene ili su bile asistenti reditelja. Organizatori filmskog festivala su prošle godine, usred debate o seksizmu i manjku žena, potpisali dogovor o što većoj rodnoj ravnopravnosti. - Šest filmova nije ravnopravnost, ali smo na dobrom putu da to postignemo - rekao je Čatrijan. Među tih šest filmova pod dirigentskom palicom žena su „First Cow“ Amerikanke Keli Rejčard, figure nezavisnog filma i „The Roads Not Taken“ Britanke Sali Poter sa Havijerom Bardenom, El Faning i Salmom Hajek u glavnim ulogama. Počasni Zlatni medvjed

Glavni grad Njemačke u znaku festivala sa velikom tradicijom

će ove godine biti uručen glumici Helen Miren. Očekuje se dolazak Hilari Klinton, koja će predstaviti jedan dokumentarni film u nekoliko nastavaka, kao i Kejt Blančet, koja je predstavnica pokreta „Time’s Up“, osnovanog za odbranu žena u filmskoj industriji. Ukrajinski reditelj Oleg Sencov, koji je pet godina bio u ruskom zatvoru, predstaviće ostvarenje „Numbers“ insipirisano njegovim zatočeništvom. Za Zlatnog medvjeda će se boriti između ostalog „There Is No Evil“ iranskog reditelja Muhameda Rasulofa, čiji je film zabranjen u Iranu. U konkurenciji su brazilski film o ropstvu „To-

dos os mortos“, kao i dokumentarno ostvarenje Ritija Pana „Irradiated“ posvećen sjećanju na genocid u Kambodži. - Filmovi imaju pretežno mračnu stranu, a to je vjerovatno zbog toga što ostvarenja koja smo birali, gledaju na sadašnjost bez iluzija, ne da bi se izazvao strah, već da bi se otvorile oči - rekli su organizatori. Predsjednik žirija biće glumac Džeremi Ajrons, a drugi članovi žirija su, između ostalih, francuska glumica Berenis Bežo, Italijan Luka Marineli, američki reditelj Kenet Lonergan i Brazilac Kleber MeNdonsa Filjho. Prošlogodišnji dobitnik Zlatnog medvjeda bio je film „Sino-

nimi“ izraelskog reditelja Nadava Lapida. Međunarodni filmski festival u Berlinu je osnovan 1951. a od 1978. godine redovno se održava svake godine u februaru. Smatra se najposjećenijim filmskim festivalom na svijetu, sa 274.000 prodatih ulaznica godišnje. Na festivalu se dodjeljuju nagrade Zlatni medvjed za najbolji film, Gran pri žirija, kao i Srebrni medvjedi za najboljeg reditelja, glumca, glumicu, scenario i filmsku muziku. Od 1992. na tom festivalu se dodjeljuje nagrada „Tedi“ za film koji se bavi tematikom LGBT populacije. Ovogodišnji festival traje do 1. R. K. marta.

Hronika Podgorice

Danas u gradu KIC ,,BUDO TOMOVIĆ“

Galerija „Centar“

Ambasada Slovenije u Crnoj Gori, Društvo Slovenaca u Crnoj Gori ,,Vida Matjan“ i KIC ,,Prešernov dan“ Sala Dodest u 18 sati

Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Revija ,,Ljubav na filmu 4“ ,,Australia“ (2008) Režija: Baz Lurman Uloge: Nikol Kudman, Hju Džekmen, Šej Adam Sala Dodest u 20 sati

Dvorac Petrovića Kruševac b. b. Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

CNP ,,Bure baruta“ Dejan Dukovski Režija: Dejan Projkovski Velika scena u 20 sati

Dvorac Petrovića

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info. 1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Četvrtak, 20. februar 2020.

Zaključen javni poziv Ministarstva prosvjete za dostavljanje ponuda za izbor izvođača

Podgorica dobija vrtić u Bloku šest Vrtić se gradi u saradnji sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), zahvaljujući kojoj su u protekle tri godine otvorena tri vrtića - u Zagoriču, na Starom aerodromu i u Tuzima Iz Ministarstva prosvjete saopšteno je da je zaključen poziv za dostavljanje ponuda za izbor izvođača za izgradnju vrtića u Bloku šest. Portparolka Ministarstva prosvjete Milica Lekić kazala je za Pobjedu da slijedi izbor izvođača te da će, ukoliko procedure budu realizovane planiranom dinamikom, gradnja vrtića početi narednog mjeseca. Objekat koji će biti građen na slobodnom prostoru iza Ruskih kula imaće površinu od skoro 1.600 kvadratnih metara i planiran je za boravak 215 mališana. - Novi vrtić će sadržati radne sobe, višenamjenski prostor, trijažu, prostor za preventivnu zdrastvenu zaštitu, kancelarije, čajnu kuhinju, perionicu, tehničke i ostale prateće prostorije – saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Vrtić se gradi u saradnji sa

Budući izgled vrtića u Bloku šest

Savremeno rješenje Apsolventi Arhitektonskog fakulteta u Podgorici Đina Prnjat i Nemanja Mitrović i mlada arhitektica Ana Raičević osvojili su prvo mjesto na međunarodnom konkursu za idejno urbanističko-arhi-

Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), zahvaljujući kojoj su u protekle tri godine otvorena tri vrtića - u Zagoriču, na Starom aerodromu i u Tuzima. U okviru tog projekta, u narednim sedmicama očekuje se početak gradnje vrtića u Pljevljima, gdje je u

tektonsko rješenje dječjeg vrtića i jaslica u Bloku šest, koji je prije tri godine raspisalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Kao idealnu formu izgleda predškolske ustanove predložili su građevinu kružnog oblika, sa šarenim prozorima i velikim prostorijama za igru i učenje, a tu je i ,,zeleni krov“ sa funk-

cijom produženog dvorišta. Nepregrađenost enterijera rezultira velikim otvorenim višenamjenskim prostorom, dok mobilni namještaj omogućava svakodnevnu prenamjenu prostora za svaku priliku, zajedničke radionice, priredbe ili dobijanje više tematskih kutaka i istraživačkih radionica.

toku vrednovanje pristiglih ponuda, a projekat je vrijedan više od milion eura. Dio tog projekta biće i gradnja vrtića u Ulcinju, za koji je izabrano idejno rješenje, a u toku je priprema tendera za izbor izvođača radova po modelu „ključ u ruke“, odno-

sno „projektuj i izvedi“. - U toku je i priprema tehničke dokumentacije za gradnju vrtića u Baru – najavljuju iz Ministarstva prosvjete, uz napomenu da je kroz projekat sa CEB-om planirana gradnja sedam novh vrtića, vrijednih 17 miliona eura. I. M.

Uskoro uređenje pijace upotrebljavane robe na Ćemovskom polju

Asfaltiraće prostor i napraviti toalete Gradsko društvo Tržnice i pijace u saradnji sa Glavnim gradom urediće dio prostora koji se koristi za prodaju upotrebljavane robe na Ćemovskom polju, u okviru stočne pijace. Planirano je da prostor od 8.650 kvadrata zemljane površine bude asfaltiran, da bude izgrađena atmosferska kanalizacija i upojni bunar, te dodatni toaleti. - Cilj navedenih aktivnosti je stvaranje boljih uslova kako prodavcima za rad, tako i kupcima koji dolaze na pijacu. Ujedno, uređenjem

ovog prostora biće povećani i kapaciteti za davanje u zakup prodajnih mjesta saopšteno je iz Tržnica i pijaca. Formiranje pijace upotrebljavane robe, podsjeća se u saopštenju, pokazalo se kao dobar potez jer je karakteriše dobra ponuda i veliki broj kupaca koji redovno dolaze. - Na pijaci upotrebljavane robe, u zakup se daju tezge i prodajna mjesta. Tržnice i pijace daju mogućnost zakupcima da zaključe ugovore na godišnjem nivou, čime imaju garantovano mjesto, dok god redovno izmiruju svoje obaveze i poštuju Pra-

BIĆE UREĐENA: Pijaca upotrebljavane robe na Tuškom putu

vilnik o pijačnom redu. Ukoliko nemaju zaključene ugovore o zakupu, prodajno

mjesto mogu zakupiti i na dnevnom nivou – podsjetili su iz Tržnica i pijaca. Nj. B.

Obustavljen tender za rekonstrukciju Skopske ulice i mosta

Nije dostavljena nijedna ispravna ponuda Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice obustavila je postupak javne nabavke za rekonstrukciju raskrsnice ulica Skopske, Đulje Jovanova, Sa-

rajevske i Carev laz, kao i rekonstrukciju mosta preko Savinog potoka. Iz Agencije su naveli da je postupak obustavljen jer nije dostavljena

nijedna ispravna ponuda. U obrazloženju takve odluke podsjeća se da je Agencija pokrenula postupak javne nabavke u decembru prošle go-

dine procijenjene vrijednosti 275.000 eura, te ocijenila da niko od ponuđača nije dostavio ispravnu ponudu. Slijedi rok za zalbe od 10 dana. Nj. B.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 20. februar 2020.

Osuda skrnavljenja spomen-obilježja familije Vasilija Vaka Đurovića

Sramotni nasrtaj na simbol crnogorskog slobodarstva

Predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice Borivoje Banović i Ratko Đurović, bratanić narodnog heroja Vasilija Vaka Đurovića, najoštrije su osudili skrnavljenje nekadašnjeg nadgrobnog spomenika narodnog heroja Vasilija Vaka Đurovica i njegove braće Marka i Vukašina (koji su kao i Vasilije poginuli u bici na Sutjesci 1943. godine), koji se nalazi na starom Momišićkom groblju, u neposrednoj blizini Hrama Hristovog vaskrsenja. M. BABOVIĆ

Poginuo u bici na Sutjesci

NA METI BESPRIZORNIKA: Oskrnavljeni spomenik Đurovića

organa i svih crnogorskih patriotskih i državotvornih organizacija i pojedinaca stane na put svim pokušajima narušavanja slobodarskog i antifašističkog bića Crne Gore i njenog puta ka punom integrisanju u zajednicu razvijenih demokratskih zemalja – poručio je predsjednik UBNORA Podgorice.

NEGIRANJE VRIJEDNOSTI

Bratanić narodnog heroja Vasilja Vaka Đurovića, Ratko Đurović kazao je da osuđuje skrnavljenje bilo čijeg spomenika,

te da je strahovito uzbuđen zbog ovog nemilog događaja. - Osjećam se veoma ružno zbog ovoga što se desilo, posebno zbog ovakve trenutne situacije. Smatram da je ovo jako ružno i tužno i osuđujem svaki vid skrnavljenja svakog groba, bilo koje vjere, bilo koje nacije, jer je to nedopustivo, posebno u ovim vremenima kad se negiraju vrijednost Narodnooslobodilačkog rata – poručio je Đurović, koji je sin Gojka Đurovića, najmlađeg brata narodnog heroja Vaka

Mališani iz JPU ,,Đina Vrbica“ bili gosti NP ,,Skadarsko jezero“

Đurovića. On navodi da su osamdesetih godina prošlog vijeka posmrtni ostaci njegovih stričeva Vukašina i Marka prebačeni na groblje na Čepurcima, dok je stric Vasilije Vako 1957. godine sahranjen u grobnici narodnih heroja u okviru Spomenika partizanu borcu na Gorici. - To groblje je od tada zapušteno, nije konzervirano i ostalo je prepušteno zubu vremena – kaže Đurović, uz napomenu da je na zajedničkoj grobnici njegovih predaka još za vrije-

me SFRJ slomljena betonska petokraka koja se nalazila na njoj. Prije dva dana polomljene su porcelanske slike narodnog heroja Vasilija Vaka Đurovića i njegove braće Vukašina i Marka na njihovom nekadašnjem nadgrobnom spomeniku koji se nalazi na starom Momišićkom groblju u Dalmatinskoj ulici, u neposrednoj blizini Hrama Hristovog vaskrsenja. U reagovanju na ovaj sramni čin, iz Glavnog grada je saopšteno da će uz saglasnost fami-

Narodni heroj Vasilije Vako Đurović rođen je 19. decembra 1910. godine u Podgorici, tačnije u Momišićima, a poginuo je 9. juna 1943. godine, tokom bitke na Sutjesci, kao komandant Četvrte proleterske udarne brigade. Tom prilikom, od eksplozije avionske bombe poginuli su i Đuro Vujović Španac, narodni heroj i pratilac vrhovnog komandanta, kao i član engleske vojne misije Bil Stjuart, a ranjen je vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito. Ukazom Predsjedništva Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), proglašen je za narodnog heroja 11. jula 1945. godine, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske. Dvojica njegove braće Marko i Vukašin takođe su poginuli tokom bitke na Sutjesci.

lije Vasilija Vaka Đurovića gradska uprava obnoviti spomen-obilježje familije Đurović. I. M.

Izgradnja bulevara Podgorica – Tuzi izvodi se po planu

Posao će biti gotov u maju M. BABOVIĆ

ZABRINUTOST

Predsjednik Udruženja boraca NOR i antifašista Podgorice Borivoje Banović kazao je za Pobjedu da to udruženje odlučno osuđuje sve nasrtaje na simbole crnogorskog slobodarstva i antifašizma, kojih je u posljednje vrijeme sve više, a posebno skrnavljenje spomenika posvećenih značajnim događajima i ličnostima iz perioda Narodnooslobodilačkog rata i drugih oslobodilačkih ratova. - Ne iznenađuje nas, ali duboko zabrinjava i saznanje da je na udar pripadnika retrogradnih elemenata našeg društva dospio i nadgrobni spomenik narodnog heroja Vaka Đurovića, legende sa Sutjeske, jednog od najistaknutijih boraca iz našeg grada protiv nacifašizma – poručio je predsjednik UBNORA. On je ocijenio da ovaj i slični nasrtaji na nesporne vrijednosti Crne Gore koji se povremeno, a u posljednje vrijeme sve organizovanije, javljaju na teritoriji glavnog grada i države, potvrđuju da je u toku povampirenje nekih istorijski prevaziđenih ideja. - Ovovremeni ideološki i duhovni podstrekači zloupotrebljavju neobaviještenost i neznanje dijela građana za ostvarenje osnovnog cilja - podrivanja i rušenja ugleda, nezavisnosti i međunarodnog položaja Crne Gore. Trenutak je da se kroz odlučni stav državnih

Boro Banović: Ovaj i slični nasrtaji na nesporne vrijednosti Crne Gore, koji su u posljednje vrijeme sve organizovaniji, opominju da je u toku povampirenje nekih istorijski prevaziđenih ideja Ratko Đurović: Osuđujem svaki vid skrnavljenja svakog groba, bilo koje vjere, bilo koje nacije, jer je to nedopustivo, posebno u ovim vremenima kad se negiraju vrijednosti Narodnooslobodilačkog rata

Izgradnja bulevara Podgorica – Tuzi, od skretanja za stočnu pijacu do mosta preko rijeke Cijevne, koja je započela u novembru prošle godine, izvodi se po planu.

POSJETA ZA PAMĆENJE: Mališani iz vrtića ,,Đina Vrbica“ u Centru za posjetioce na Vranjini

Učili kako život buja u močvarama Edukatori Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“ organizovali su juče, povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa, radionicu za djecu predškolskog uzrasta. U Centru za posjetioce Nacionalnih parkova Crne Gore na Vranjini, edukatori su ugostili mališane iz JU „Đina Vrbica“. Radionica je bila osmišljena tako da odražava temu ovogodišnjeg slogana Međunarodnog dana vlažnih staništa „Život buja u močvarama“. Bila je prilagođena uzrastu malih gostiju, interaktivnog i kreativnog karaktera, sa edukativnim igrama

u cilju upoznavanja djece o brojnim zanimljivostima i karakterističnim predstavnicima biljaka i životinja Skadarskog jezera. Osim što su imali priliku da saznaju interesantne stvari o prirodnim vrijednostima nacionalnog parka, djeca su razgledala i izložbene postavke, fotografije i makete u Centru i utiske iskazala kroz likovne radove. JP ,,Nacionalni parkovi Crne Gore“ je Svjetski dan vlažnih staništa u NP ,,Skadarsko jezero“ obilježilo i organizovanjem edukativne radionice za učenike sedmog razreda OŠ „Pavle Rovinski“ i OŠ ,,Zarija Vujošević

iz Golubovaca. Tom prilikom, učenici su pješačili od centra Virpazara do tvrđave Besac, posmatrali ptice i učestvovali u edukativnoj radionici u Centru za posjetioce na Vranjini. Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se od 2. februara 1997. godine, a vladine institucije, nevladine organizacije i grupe građana na svim nivoima zajednice organizuju akcije u cilju podizanja svijesti javnosti o vrijednostima vlažnih staništa i Ramsarske konvencije. Ta konvencija, ili Konvencija o vlažnim područjima, usvojena je u iranskom gradu Ramsaru, 2. februara 1971. godine i predstavlja sporazum između država koji obezbjeđuje okvir međunarodne saradnje za očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa i njihovih resursa. H. P.

Navodeći da za sada nije bilo nikakvih problema na ovoj dionici, iz kompanije ,,Bemaks“, koja izvodi radove, kažu za Pobjedu da su zadovoljeni svi standardi u pogledu kvaliteta za ovaj rang saobraćajnice. - Završena je kompletna projektovana lijeva strana bulevara, gledano iz pravca Podgorice, i sada se saobraćaj odvija nesmetano po lijevoj strani. Urađena su oba sloja asfalta BNS22. Na ovoj strani ostao je završni habajući sloj koji će biti odrađen na kraju svih radova, kako bi se izveo u potrebnom kvalitetu i bez prekida. U toku su radovi na desnoj projektovanoj strani. Radi se na postavljanju atmosferske kanalizacije po desnoj strani planiranog bulevara – poručuju iz kompanije ,,Bemks“. Dužina ove saobraćajnice, podsjećaju, je 1.600 metara. - Saobraćajnica će imati četiri saobraćajne trake, po dvije za svaki smjer vožnje i razdjelni pojas između kolovoza, širine

BEZ ZADRŠKE: Radovi na bulevaru prema Tuzima

četiri metra. Širina jedne saobraćajne trake je 3,5 metara. Ugovorom su predviđeni radovi na izgradnji vodovoda, atmosferske kanalizacije, TK kanalizacije i javne rasvjete – navode iz „Bemaksa“, uz napomenu da ovim ugovorom nije planirana izgradnja trotoara. Svi imovinsko-pravni odnosi su riješeni, podsjećaju oni, kada je započela izgradnja predmetne dionice. Trasa planiranog bulevara gradi se uglavnom na državnom zemljištu i jedan mali dio na privatnom. Rok za završetak radova, pod-

sjećaju iz „Bemaksa“, je maj ove godine. - Radovi idu planiranom dinamikom i rok za završetak posla biće ispoštovan, a radovi će biti izvedeni kvalitetno i u skladu sa pravilima struke – zaključuju iz kompanije „Bemaks“. Investitor izgradnje ovog bulevara je Uprava za saobraćaj. Vrijednost ugovorenih radova je 2.193.000 sa PDV-om. Iz Uprave za saobraćaj ranije su za Pobjedu kazali da će u drugoj fazi radova na ovoj dionici biti izgrađene biciklističko-pješačke staze, širine po tri metra sa obje strane, sa telekomunikacionim instalacijama. I. M.

20 Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 20. februar 2020.

Feljton

Četvrtak, 20. februar 2020.

CRNOGORCI U VRAKI

Vraka je bila čitluk poznate vezirske porodice Bušatlija » Piše: Bojan ĐINOVIĆ Krkotići dolaze u Vraku iz sela Beri u Lješanskoj nahiji, iz istoimenog bratstva. Živjeli su u selima Omara i Mladi Borič. Popovići su porijeklom iz Kuča iz istoimenog bratstva. Dolaze prvo u Zetu, odakle se sele u Vraku. Živjeli su u selu Gril i u susjednoj Kamenici. Ćorovići su porijeklom iz Zete, iz sela Balaban. Jedna porodica se naselila u Vraki, ali se 1925. godine vratila u raniji zavičaj. Osim navedenih porodica u Vraki su živjeli i Matanovići, Mrenovići, Majići, Milogorići, Špićanovići, Šabanovići, Bijelanovići, Stanići, Vukčevići, Vujačići, Vučići, Camnići, Uskokovići, Đuretići, Jankovići, Nikići, Žarići, Gašovići, Peličići, Pelevići, Pejovići, Zlatičani i drugi. I. S. Jastrebov u svom putopisu iz 1869/70. godine navodi pravoslavne Srbe koji pripadaju dvijema skadarskim crkvama. U njih ubraja i vjernike iz sela i zaseoka Vrake: Vezirov (Stari) Borič – 9 kuća; Muhtarov (Mladi) Borič – 20 kuća; Gril – 20 kuća; Omara – 15 kuća; Turajlija – 5 kuća; Begove Kuće – 4 kuće, svega 73 kuće. Ne pominje vjernike iz sela Kule i Raša, ali je vjerovatno i njih uključio kroz navedena sela, jer ih ne pridodaje nekoj drugoj crkvi. Navodi i selo Derignjat sa 8 kuća. Odmah zatim Jastrebov navodi pravoslavno- srpske vjernike crkve u Vraki, koja je sagrađena 1869. godine u Mladom Boriču, i to: Vraka – 60 kuća; selo Kule - 9 kuća I selo Raš - 7 kuća, ukupno 70 kuća. Navodi i selo Kamenicu sa 15 i Koplik sa 4 kuće, tako da vračanskoj crkvi pripada 95 kuća sa 550 duša. Prvi podatak o 73 kuće je vjerovatan (do 1869. godine), a drugi o 76 kuća je nesumnjiv (od 1869. godine) jer statistički podaci Raško-prizrenske mitropolije iz 1897/98. godine kazu-

Žitelji sela Raš od 1870. godine otkupljuju zemlju i vremenom ona u potpunosti prelazi u njihovo vlasništvo, a kasnije kupovinom postaju vlasnici zemlje u ataru sela Mladog i Starog Boriča. Njihov primjer slijede i žitelji sela Kule i Mladog Boriča. Čifčije Omare, Grila i Starog Boriča otkupili su se djelimično. U Starom Boriču, vlasnik čitluka je izložio 1925. godine posjed prodaji, ali preostaje čifčije nisu bile u mogućnosti da ga otkupe

Crnogorci u Vraki su bili u obavezi da begovima isplaćuju jednu trećinu prihoda od zemlje, a od duvana jednu polovinu godišnjih prihoda. S obzirom na to da je među naseljenicima bilo mnogo onih koji su upravo zbog gladi za zemljom napustili ognjišta i preselili se u Vraku, došlo je do intenzivnog obrađivanja zemlje, krčenja već opustjelih imanja i do opšteg preporoda

Žena iz Vrake - foto Kelj Marubi

ju da je u vračanskoj parohiji Skadarskog protoprezviterijata bilo 79 srpsko-pravoslavnih kuća, to jest, svega tri kuće u odnosu na 1869/70. godinu, što predstavlja normalan prirast.

DRUŠTVENI ŽIVOT I ODNOS SA SUSJEDIMA

Vraka je bila čitluk vezirske porodice Bušatlija koji se vremenom dijelio između muških nasljednika ove porodice ili je prelazio u nasljedstvo po ženskoj liniji, udajom, te je zbog toga bilo manjih čitluka u svojini drugih begovskih familija. Begovima je svakako odgovaralo da neko obrađuje gotovo opustjelu zemlju jer su samim tim uvećavali svoje prihode. Crnogorci u Vraki su bili u obavezi da begovima isplaćuju jednu trećinu prihoda od zemlje, a od duvana jednu polovinu godišnjih prihoda. S obzirom na to da je među naseljenicima bilo mnogo onih koji su upravo zbog gladi za zemljom napustili ognjišta i preselili se u Vraku, došlo je do intenzivnog obrađivanja zemlje, krčenja već opu-

Skadarska tvrđava i okolina

stjelih imanja i do opšteg preporoda. Crnogorci su se pokazali kao veoma vrijedni i marljivi. Brzo su počeli da proizvode viškove koje su, da bi došli do novca neophodnog prije svega za kupovinu oruđa za rad, prodavali na pijaci u Skadru. U početku je i sam aga zidao kuće novopridošlim Crnogorcima, čak im je davao i novac za kupovinu svinja, samo da bi zadržao naseljenike. Poznat je slučaj jednog Crnogorca iz Amerike, Boža Šoća, koji je došao u selo Raš i tražio da mu se ustupi komad zemlje za obrađivanje. Njegovom zahtjevu je udovoljeno i zbog tog slučaja je ostala izreka Čifčija u čifčije. Pored zemljoradnje u Vraki su se Crnogorci bavili svojim tradicionalnim zanimanjem, karakterističnim za gorštačko stanovništvo, stočarstvom. Pojedine porodice imale su i do 500 grla ovaca, kao i mnogo krupne stoke. Žitelji sela Raš od 1870. godine otkupljuju zemlju i vremenom

Taraboš, izvorište Bojane iz Skadarskog jezera, pogled iz pravca Vrake

ona u potpunosti prelazi u njihovo vlasništvo, a kasnije kupovinom postaju vlasnici zemlje u ataru sela Mladog i Starog Boriča. Njihov primjer slijede i otkupljuju se žitelji sela Kule i Mladog Boriča. Čifčije Omare, Grila i Starog Boriča otkupili su se djelimično. U Starom Boriču, vlasnik čitluka je izložio 1925. godine posjed prodaji, ali preostaje čifčije nisu bile u mogućnosti da ga otkupe. Jugoslovenska vlada je kasnije preko svoje diplomatije ilegalno otkupila zemlju, ali mještani sve do nasilnog izgnanstva nisu posjedovali tapiju na zemlju, premda su bili sopstvenici imanja. Uz pomoć uglednih Srba i Crnogoraca iz Skadra, Vračani šezdesetih godina XIX vijeka dobijaju odobrenje od turskih vlasti da se konstituišu u zasebno pleme (fis) i na taj način se izbore za unutrašnju samoupravu. Od tada biraju svoje seoske kmetove (azaje) koji ih zastupaju kod turskih vlasti sve do sloma Turske 1912. godine. Ostao je upamćen To-

mo Kavarić, učesnik Krimskog rata, koji je navodno živio stotinu petnaest godina i dugo bio predstavnik Crnogoraca iz Vrake. U Vraku su Crnogorci sa sobom donijeli sve one tradicionalne i patrijarhalne vrijednosti koje su stekli u svom ranijem zavičaju. Hrabrost, gostoljubivost, odanost karakterisale su svako bratstvo u Vraki. Brojni su primjeri dostojanstvenog odnosa Crnogoraca iz Vrake kako prema svojim saplemenicima, tako i prema pripadnicima drugih konfesija. O svim tim primjerima vrlo opširno u svom djelu piše Lazar Roganović. Crnogorci iz Vrake uglavnom su se ženili vrlo mladi. U kućnim zajednicama živjelo je i po dva tri koljena. Domaćin kuće nije obavezno bio i najstariji član, već se dešavalo da brigu o domaćinstvu preuzme neko mlađi koji bi se pokazao vještijim i sposobnijim. Bogatiji članovi zajednice su veoma rano birali djevojku za koju su smatrali da je za njihovu kuću. Naj-

važnije je bilo da bude Vračanka. Oni koji su imali neke fizičke ili nedostatke druge vrste ženili su se iz Zete, da bi se na taj način obezbjedio zdravi porod. Toj međusobnoj povezanosti Vrake i Zete doprinijelo je i to što nije bilo državne granice već bi se jednostavno samo drača razvrnula na drumu. Prvi porodični pasoš je izdat jednom Vračaninu na francuskom i albanskom pismu 1922. godine. Razvod braka bio je nepoznat. Kada su se Crnogorci naseljavali zatekli su veoma malo albanskih stanovnika u Vraki. Na Prokletijama, pak, sjeverno od Vrake, živjeli su Albanci katoličke vjeroispovjesti – Malisori, koji su sebe nazivali Dukađincima. Kao i sva brdska plemena sa razvijenom samoupravom, bili su poprilično nezainteresovani za zemljoradnju. To i ne čudi s obzirom na to da su živjeli na nepristupačnom i neplodnom terenu. Bili su veoma ratoborni i organizovani u plemenske zajednice objedinjene u sedam barjaka: Šalje, Šoša, Džane, Nikaj, Marturaj, Gurakuće i Putje. Na drugoj strani, krajem osme decenije XIX vijeka grupacija Muslimana iz Crne Gore – Muhadžira, naselila se na području Skadra i okoline. Ovi doseljenici formirali su selo Štoj pored Skadra i učinili ga centrom svoje migracije. Ovi Muslimani bili su iz Nikšića, Spuža, Podgorice i Zete. Oni su se tu naselili nakon oslobođenja ovih krajeva i pripajanja istih knjaževini Crnoj Gori. Samo je Nikšić imao 4000 Muslimana prije oslobođenja. Kada je riječ o Podgorici ovo iseljavanje je bilo mnogo izrazitije u njenoj okolini nego u samoj varoši. (Nastavlja se)

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 20. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 20. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. februar 2020.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Iv.br.794/2017 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.III Januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „HETA ASSET RESOLUTION“ D.O.O. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.143, Podgorica, PIB:02660482, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Miroslava Grebovića iz Bijelog Polja, ul.13.Jula br.49, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 10.02.2020.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

Nabavka radova za potrebe CEDIS-a - Adaptacija i rekonstrukcija građevinskih objekata. Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma sa uračunatim PDV-om 400.000,00 €. Procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma 200.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 2/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.02.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Mirko Dedović, dipl. pravnik, telefon 020 408 366, e-mail mirko.dedovic@ cedis.me.

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „HETA ASSET RESOLUTION“ D.O.O. Podgorica, protiv izvršnog dužnika Miroslava Grebovića iz Bijelog Polja, na osnovu vjerodostojne isprave - obračuna kamata sa dokazima o osnovu dospjelosti i visini potraživanja na dan 31.12.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Iv.br.794/2017 Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Miroslavu Greboviću - rješenja Iv. br.794/2017 od 05.12.2019.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Miroslav Grebović u roku od tri dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 10.02.2020. godine. Ivan Sekulić s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac D.O.O. ,,Komunalne usluge – GRADAC” Mojkovac, ul.Vojislava Šćepanovića bb, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17), naručilac Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica , Trg Golootočkih Žrtava br. 13 , oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Srednja mješovita škola”Ivan Goran Kovačić” Herceg Novi, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Otvoreni postupak javne nabavke za organizovanjeeksurzije za učenike Srednju mješovitu školu”Ivan Goran Kovačić” Herceg Novi, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 77.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1280 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana18.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Ljubica Grle Popović, telefon 069/460-850, e-mail: skola@sms-hn.edu.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Vodovod i kanalizacija doo Podgorica , ul. Zetskih vladara bb ,oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka goriva i maziva (dizel gorivo i benzin), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Danilo Bošković, telefon 067/663-018, e-mail: boskovic696@gmail.com.

Nabavka i isporuka robe –akumulatorske baterije, ukupne procijenjene vrijednosti sa uračunatim PDV-om 36.000,00 €; Tenderska dokumentacija broj 1299 od 19.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.02.2020 godine. Lice za davanje informacija Službenica za javne nabavke , mr Slavica Pavicevic, telefon 020 441 384.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluga za potrebe Direkcije za IMS i opšte poslove - Nabavka usluga registracije, obaveznog i kasko osiguranja i međunarodne karte za osiguranje vozila za potrebe voznog parka EPCG AD Nikšić, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 334. Tenderska dokumentacija broj 12/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg.com.

Nabavka radova za potrebe HE Perućica - AKZ dovodnog cjevovoda HE Perućica 10,000 m2, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 497. Tenderska dokumentacija broj 15/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.02.2020.godine.

Nabavka usluga za potrebe Direkcije za IMS i opšte poslove - Praćenje stanja životne sredine TE Pljevlja, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojem 337. Tenderska dokumentacija broj 16/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.02.2020. godine.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Predmet javne nabavke je nabavka roba, Rezervni dijelovi za bager Terex O&K RH40E, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 39.930,00€. Tenderska dokumentacija broj 002/20.4-02/1-1363/4 od 19.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11; 57/14; 28/15 i 42/17) Naručilac Uprava za saobraćaj, ul. IV proleterske br.19, 81000 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za sanaciju kritičnih tačaka na regionalnom putu Resna - Grahovo - Nudo, procijenjene vrijednosti 500.000,00 EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 06/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Zorica Božović, telefon + 382 (0) 20 655 052; 655 364; e-mail upravazasaobracaj@uzs.gov.me.

Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg.com.

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Predmet javne nabavke je nabavka roba, Gume za kamione RJ ,,Transport’’, shodno specifikaciji roba koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 135.411,10€, a procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma sa uračunatim PDV-om 67.705,55€. Tenderska dokumentacija broj 003/20.4-02/1-1364/4 od 19.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me. BROJ:IV-1687/2019 Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca NIKA GROUP DOO BUDVA protiv izvrsnog duznika DOO DON INVESMENT BUDVA radi naplate novcanog potrazivanja, po osnovu vjerodostojne isprave-faktura, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvrsnom duzniku DOO DON INVESMENT BUDVA , Jadranski put bb, vrsi se dostavljanje rjesenja o izvrsenju IV.br.1687/2019 od 26.12.2019.godine . Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 5.392,36 eura na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom, i ostalim troskovima shodno rjesenju . Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 8 dana od dana isticanja pismena na Oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznacenih pismena. Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik. Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli suda. Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Usluge godišnjeg održavanja integralnog informacionog sistema u pet osnovnih komponenti sistema :asw:dominus centralni ERP sistem, asw:utilitas – Billing&customer care sistem, asw:sapiens – Business Intelligence sistem , asw:libris – DMS sistem i pisarnica, asw:officius – CRM&Collaboratio , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.02.2020.godine. Lice za davanje informacija: Nikola Marković, telefon: 020 440 356, e-mail: vikpg@t-com.me.

Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg.com.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Rudnik uglja AD Pljevlja, Velimira Jakića br. 6, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Predmet javne nabavke je nabavka Hotelskih usluga smještaja i hotelskih usluga vezanih za sastanke i konferencije na teritoriji Opštine Pljevlja, shodno specifikaciji usluga koja čini sastavni dio tenderske dokumentacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om: 60.000,00€, a procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke za prvu godinu primjene okvirnog sporazuma sa uračunatim PDV-om 30.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 004/20.4 -02/1-1365/4 od 19.02.2020. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija: Nataša Popović, Kontakt telefon: 068 033 866, E-mail: natasa.popovic@rupv.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Crnogorski elektroprenosni sistem AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Sječa stabala i rastinja u trasama dalekovoda, ukupne procijenjene vrijednosti 435600 €. Tenderska dokumentacija broj 9/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.http://portal.ujn.gov.me, dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Vladan Raonić, telefon 414-753, e-mail: vladan.raonic@cges.me.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. februar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za nacionalnu bezbjednost Bulevar revolucije broj 1, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JZU Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, Podgorica, Džona Džeksona bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Nabavka prehrambenih proizvoda i pića za potrebe Agencije za nacionalnu bezbjednost, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 10-233/20-941 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine.

Nabavka usluga prevoza jedinica krvi i komponenti na teritoriji Crne Gore za potrebe transfuzije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 62.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1 od 19.02.2020. objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine

Lice za davanje informacija Željko Aničić, telefon 020 402 828, e-mail: zeljko.anicic@anb.gov.me

Lice za davanje informacija Mirjana Đukić, telefon 020 240 719, e-mail mirjana.djukic@ztcg.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14. 28/15 i 042/17) Uprava javnih radova, Arsenija Boljevića 2a, City Mall/III sprat, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je izvođenje radova na rekonstrukciji gradske saobraćajnice u Resniku I, Opština Bijelo Polje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 200.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04-2/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija je Ljiljana Vuković, dipl.ing. građ., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11,57/14,28/15,42/17) naručilac Skijališta Crne Gore DOO Mojkovac, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka goriva za službena vozila i radne mašine, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 42.350,00 €. Tenderska dokumentacija broj 143/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi javne.nabavke@mif.gov.me dana 19.02.2020.godine. Lice za davanje informacija Bošković Dijana, telefon 068/545-555,e-mail dijana.boskovic@skijalista-cg.me. Napomena:Usled izvršene tehničke ispravke tenderske dokumentacije br.121/20 od 14.02.2020.godine po nalogu administratora Uprave za javne nabavke, Obavaještenje o javnom pozivu objavljeno dana 17.02.2020. godine smatra se nevažećim.

I.br.1650/2015 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, protiv izvršnih duznika Agović Sadudina i Hasić Sanije oboje iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 19.02.2020. godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Zaključak o XII prodaji I.br.1650/2015 od 30.01.2020.godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 20.02.2020.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 19.02.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je izvođenje radova na rekonstrukciji lokalnog puta L1 Gubavač- Bistrica, sa izgradnjom mosta preko rijeke Bistrice u Opštini Bijelo Polje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 04-5/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.02.2020. godine. Lice za davanje informacija je Lidija Prnjat, dipl.ing.građ., telefon+382/20-230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 73.000 e i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada. Tel. 067 /504-106 1 BAR– centar , izdajem eksluzivan poslovni prostor 550 m2 Tel.069/332-332 2 BAR – centar prodajem zubnu ordinaciju sa 2 stolice i 2 WC Tel.069/332-332 3 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 4 PRODAJEM ili mijenjam kuću izviše hrama oko 60 m2 na placu od 300 m2 za garsonjeru uz doplatu. Tel. 067/ 161- 010 7

RaZNo

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova. Samo pozovite. Tel: 069/926 – 382, 020/629 - 558 5 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 6

Ä&#x152;etvrtak, 20. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ä&#x152;etvrtak, 20. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. februar 2020.

Tužnim srcem javljamo rođacima, kumovima, prijateljima i komšijama da je iznenada preminuo naš dragi

VERO REDŽIĆ Divan čovjek, omiljen drug, veliki gospodin, koga su krasile najveće ljudske osobine, ostavio je neizbrisiva sjećanja među prijateljima Nikšića. Žale zajedno sa porodicom DINO i DINKO TUZOVIĆ 1183

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

MIHAILO - TURO Vidojev TODOROVIĆ 1941-2020. Saučešće primamo u kapeli u Gornjem Polju, 20. februara 2020. godine od 11 do 16 časova i 21. februara od 11 do 14 časova, kada se kreće za Jasenovo Polje, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Ožalošćeni: supruga LJUBICA, sinovi SAŠA i SLAVKO, kćerka TANJA, sestre JELIKA, MILENKA i STANA, braća od strica BRANKO, JAGOŠ, ĐORĐIJE i OBRAD, sestre od strica BOŽANA, MARIJA, OLGA i MILEVA, snahe IVANKA, NENA, RANKA, NADA i VESNA, unučad, braća i sestre od ujaka i tetaka, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala rodbina TODOROVIĆ i ĐIKANOVIĆ 1184 Voljeni

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

ANDRO Bio si hajduk, vitez ovog vremena. Previše hrabar za svijet kukavica i previše iskren za svijet podlaca. Šampion koji je sa lakoćom osvajao brda i rijeke, mora i planine. Tvoja jedina slabost bila je što si od malena učen da budeš čovjek. Potpuno nepripremljen za svijet u kojem opstaju ništavila, izdajice, prevaranti. Odvojili su te od nas, uzeli nam sreću i radost, ali sjećanje na tebe i ljubav čuvaćemo zauvijek.

VESKO, LJILJA, GOGA, FILIP, ANA i UNA

1186 Posljednji pozdrav dragom

ANDRIJI Ponosne što smo te imale za prijatelja. Počivaj u miru.

IVANA i TINA MILOŠEVIĆ 1185

Posljednji pozdrav

ANDRIJI Brato, neka ti je laka Crnogorska zemlja po kojoj si časno hodao, hajduče naš. Ljudska gromado. Čuvaćemo te od zaborava. 1187

JUGO i BANE MARTINOVIĆ

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. februar 2020.

Tužnim srcem javljamo da je naša draga majka i baba preminula u 88. godini

Посљедњи поздрав драгом зету

Dana 19. februara 2020. u 88. godini preminula je naša draga

ДРАГОЉУБУ ГАРУ ВУКЧЕВИЋУ од ДРАГАНА МАРКОВИЋА са породицом

BOJANA Vidakova SUBOTIĆ

STANICA Jovanova RAIČKOVIĆ

rođena Mirković Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 19. februara od 13 do 16 i 20. februara od 11 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 20. februara u 14.30 časova na starom gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sin RAJKO, snahe NATAŠA i DANICA, unuke ANDREA i VASILISA, jetrva ZORKA, zaove VIDOSAVA i ĐURĐA, đeverična NADA, đeveričići VESELIN, BOŽO, ŽELJKO i RATKO, bratanić ČASLAV, bratanične MILIJANA i NADA i ostala rodbina SUBOTIĆ i MIRKOVIĆ

rođena Pavlović

1174 Posljednji pozdrav našoj dragoj koleginici

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 19. februara 2020. godine od 10 do 15 časova i 20. februara od 9 do 12 časova, kada se kreće za selo Gradac - Lješanska nahija, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

VESNI MIJUŠKOVIĆ Ožalošćeni: ćerke SENKA, SLAVICA, MILANKA i MIRJANA sa porodicama i porodice RAIČKOVIĆ i PAVLOVIĆ

1167

SLAVICA LUBURIĆ i DUŠANKA ULAMA 1166

1145 Дана 19. 2. 2020. године у 85. години преминуо је наш драги Дана 19. фебруара 2020. у 79. години преминуо је наш драги

U nijemom bolu i nevjerici opraštamo se od tebe

МИЛАН Владов ГАЗИВОДА

VESNA MIJUŠKOVIĆ

1935-2020.

Počivaj u miru, anđele.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 20. фебруара од 10 до 16 часова и 21. фебруара од 10 до 12 часова када се креће за родно мјесто Жабљак Црнојевића, гдје ће се и обавити сахрана у 14 часова. Цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: супруга ДАРИНКА, синови НОВИЦА и РАЈКО, снахе МИЛКА, ВЕСНА и СНЕЖАНА, братанић РАДОЈИЦА, братанична РАДОЈКА, сестре ВАСИЉКА и БОСИЉКА са породицама, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

МИРАШ Милике ВУЈИЧИЋ

Tvoji: RADA, NENO, BOJAN i ACO VUKASOJEVIĆ 1156

Саучешће примамо у капели Жабљак, 19. фебруара од 10 до 18 часова и 20. фебруара од 9 до 12 часова. Сахрана ће се обавити истог дана у 13 часова на сеоском гробљу Борје.

Posljednji pozdrav

1172 Posljednji pozdrav našoj dragoj babi

Ожалошћени: супруга ОБРЕНИЈА, син МИЛИСАВ, кћерка ТАЊА, брат МОМЧИЛО, сестра ВОЈКА, синовац ЉУБО, синовица ВЕСНА, снахе КОСА, САЊА и НАТАША, унучад и остала родбина

VESNI MIJUŠKOVIĆ Opraštamo se od velikog druga i čovjeka i našeg istaknutog člana.

1181

UBNOR I ANTIFAŠISTI NIKŠIĆA

STANICI RAIČKOVIĆ

1146

Hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružila. Tvoja UNUČAD sa porodicama

Posljednji pozdrav svojoj sestri i tetki Дана 18. фебруара 2020. у 84. години преминула је наша драга

1182 Posljednji pozdrav dragom

VOJISLAVKI – MIKI BOŠKOVIĆ

МИЛЕНА Милошева ДРОБЊАК рођена Чабаркапа

ANDRIJI Tvoja iznenadna i prerana smrt veliki je gubitak za sve koji su te poznavali. Počivaj u miru. Porodica pok. SAŠE PEJOVIĆA 1168

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 19. фебруара од 10 до 17 часова и 20. фебруара у селу Перотин - Вруља до 12 часова, када ће се обавити сахрана. Ожалошћени: кћерка ВЕСНА, синови МИЛОЈИЦА - ЂУКАН, ВЕСЕЛИН - ВЕСКО, брат СИМО, сестра КРСТИЊА - МИКИЦА, снаха НАДА, зет МИЛОШ, унучад, праунучад и остала родбина ДРОБЊАК и ЧАБАРКАПА

Tvoj život je bio stalna borba, časno i pošteno si ga živjela i uvijek bila naš siguran oslonac. Svoje životne bitke si dobijala, ali ovu poslednju bitku tvoje srce nije izdržalo. Tiho nam ode tamo gdje bola nema, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoja sestra NATALIJA RADOJIČIĆ i sestrići ŽELJKO i SRETO sa porodicama 1150 Posljednji pozdrav

1144

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav brate moj

MILANU PERUNOVIĆU Počivaj u miru, dragi i plemeniti prijatelju.

ANDRIJA Vasov GAZIVODA Šampione, neka ti bog podari mir u plavetnilu nebeskom. 1180

Tvoj „STOP KRIVOLOVU“

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ANDRIJA Neka te anđeli čuvaju, a ja ću te čuvati od zaborava. Neka je prokleta ruka koja ti mučki oduze život. 1178

IGOR. N

1165

MIJO MILOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. februar 2020.

Posljednji pozdrav dragoj snahi

POMENI

Посљедњи поздрав вољеном сестрићу

SJEĆANJE NA 19. 2. 2009 – 19. 2. 2020.

VESNI PEROVIĆ ЗДРАВКУ САРИЋУ

LJUBICA ŽARIĆ

od đevera RADA sa porodicom

rođena Radulović

1160

Vječno Te žalimo i čuvamo od zaborava. Braća MILORAD i BAJO sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

МИЛЕВА, ШЋЕПАН, СЛОБО и РАЈО

1171

SJEĆANJE NA NAŠE 1175

VERU REDŽIĆU Посљедњи поздрав нашем

Veliki i plemeniti čovječe, počivaj u miru. VESELIN ŽIŽIĆ sa porodicom

MARKO – KIKA

1157

VUKO

avgust 2017.

VESELIN

septembar 1977.

februar 2005. Posljednji pozdrav kolegi

ЗДРАВКУ

ВЕЛА, ГАЈА и БОБАНA 1176

VERU

JAGODA

Posljednji pozdrav

RADULE

april 2005.

februar 1993.

MARKOVIĆ

Od DUŠKA PEJOVIĆA sa porodicom

1158

ČUVAMO VAS U NAŠIM PRIČAMA i SRCIMA VAŠA PORODICA

ZDRAVKU SARIĆU Nedostajaćeš nam, dragi moj Zdrale, i to koliko.

Posljednji pozdrav dragom

1179

ZAGA i DRAGAN sa porodicom 1170

Dragi

Posljednji pozdrav dragom

VERU Komšije NEDIĆ 1173

NIDŽO

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ZDRAVKU

Kad zavaramo bol s osmijehom te pominjemo, ponosu naš.

Strina LJUBICA, sestra GARA, braća BRANKO i NJEGO sa porodicama 1169

VERU

SRĐA, LJILJA, IVANA, IVONA 1152

Posljednji pozdrav dragom kolegi

Prolazi četrdeset tužnih dana otkako nas je napustila naša draga

MIŠKO VRAČAR sa porodicom 1153 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom bratu

DESANKA DESA Tomova ĐURANOVIĆ

ZDRAVKU SARIĆU

VERU REDŽIĆU

ZDRAVKU

Hvala ti za iskrenu i dugogodišnju saradnju i nagrade za učenike u akcijama Dječjeg saveza i trezvenjaka Nikšića.

Od BRANA i BORA MIJATOVIĆA sa porodicama

KOLEKTIV MONTEORGANIKE

1155

Ostaje divno sjećanje i ponos na njenu dobrotu, plemenitost i skromnost. Ljubav i posvećenost kojom nas je darivala zauvijek će ostati u našim srcima. Koristimo priliku da se zahvalimo svima koji povodom Desine smrti, lično ili drugim putem, izraziše saučešće i podijeliše našu tugu za njom. U petak, 21. februara 2020. u 11 časova posjetićemo Desin grob i pokloniti se njenim sjenima. 1143

RAJKO BOŽOVIĆ 1154

1148

e-mail: oglasno@t-com.me

PORODICA

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. februar 2020.

СЈЕЋАЊЕ 2. 12. 1978 – 20. 2. 2015.

ГОРАН ГЕРО РАДОМАН

Недостајеш!!!

ПОРОДИЦА

1149

SJEĆANJE

Pet godina

SJEĆANJE NA oca

majku

brata

STANKA PEJOVIĆ 2016 – 2020. Draga Ćake, vrijeme prolazi, ali voljeni se ne zaboravljaju. Ponosni smo što smo te imali, a tužni što smo bez tebe ostali. Počivaj u miru kraj tvoga Mrvice. 1161

VOJO MARKOVIĆ

MILO S. VIDOSAVA M. NEĐELJKO M. KRALJEVIĆ KRALJEVIĆ KRALJEVIĆ

Tvoji NAJMILIJI

Дана 20. фебруара 2020. навршавају се двије године од смрти

1909–1981. sestre

Vrijeme koje je prošlo bez tebe nije umanjilo ni bol, ni tugu, ni prazninu u našim životima. Sjećanje na tebe i tvoj časni život ostavilo je riznicu najljepših uspomena kao i veliku ljubav koju smrt ne prekida, jer za one koji vole srcem i dušom ne postoji razdvajanje i smrt tu snage nema. Ti si bio i ostao naš primjer i naše blago. Hvala ti! Počivaj u miru.

rođ. Mihaljević 1918–2012.

1955–2010.

brata

zeta

VASILJKA D. ČEDO M. BULATOVIĆ KRALJEVIĆ

ВЕЉКА Николиног АНДРИЋА Вољени наш, почивај у миру и нека ти наше сузе не ремете твој вјечни мир.

Tvoji: žena ROSE, sinovi PREDRAG i NENAD, snahe MILICA i ZORICA, unučad ALEKSANDRA, NIKOLA i ANĐELA

БОЖАНА, ОЛИВЕРА, НЕНАД, НАТАША, ЖЕЉКО

rođ. Kraljević 1949–2016

1952–1954.

DRAGAN V. BULATOVIĆ 1950–2019.

1147

Svako naše sjećanje na vas oživjeće uspomene i lijepe trenutke provedene zajedno sa vama.

Prošla je godina od smrti naše voljene

Porodice KRALJEVIĆ, JOVETIĆ, BULATOVIĆ i RAKOČEVIĆ

1163

1151

Tri godine od smrti

IN MEMORIAM 20. 2. 2019 – 20. 2. 2020. Navršava se godina dana, od smrti

SNEŽANE ANDRIĆ Mnogo je lijepih uspomena i sjećanja na tebe, da te vječno pamtimo, da s ponosom pričamo i ne zaboravimo. Nedostaješ. Uvijek ćeš biti naš nasmijani anđeo. Uspomenu na tebe čuvaće tvoji: DUDA, MIŠO, VIKTOR, NIKOLA, KATINA, SLAĐANA i EVA 1159

DESANKE Ivanove PEROVIĆ STANKE Jošove ŠOFRANAC Majko, tugu vrijeme ne briše, uspomene ne blijede, bol za rodom nosim u srcu. 1164

Kćerka SUZANA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

Drage i poštovane tetke 1162

BRATANIČNE, MACA, LOLA i LILA

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 20. februar 2020.

Navršava se pet godina od smrti našeg dragog kuma

GORANA Gerovog RADOMANA

Fališ nam kume...

MILOŠ ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

1177

TV program

Četvrtak, 20. februar 2020.

FILM

NOVA M 23:35

SERIJA

PRVA TV 20:10

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Istinita priča



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Biznis zona, r. 10:05 Naučno–obrazovni program 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Sofija, r. 14:05 Fokus, r. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e. 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Horizont 18:55 Program za djecu 19:05 Dvogled 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 21:05 Art magazin 21:35 Sofija, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Birmingemska banda IV, s. 00:15 Sa koncertnih podijuma 01:15 Dnevna soba, r. 02:45 Art magazin, r.

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30

   RTCG 2

06:00 06:30 07:00 09:00 10:45 12:15 14:00 15:00 16:30 17:00 18:00 18:50

Obrati pažnju Glas Amerike Sport, snimak Dnevna soba, r. Više od ljubavi, s. Krst Rakoc, r. Luda kuća, r. Više od ljubavi, r. Obrati pažnju, r. Afera, r. Luda kuća, s. Košarka (ž): Budućnost – Partizan, WABA, direktno 20:45 Afera, s. 21:45 Dnevna soba, s. 23:15 Ovčar, film 00:45 Glas Amerike 01:15 Košarka (ž): Budućnost – Partizan, WABA, snimak

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva Scena

Tate

16:00 16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30 01:00 01:45 02:15

Praktična žena, r. 60 min. sa Iris Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutro sa Iris Kuhinja, s. 150 minuta Igra sudbine, r. Tate, r. Praktična žena 60 min. sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Mame, s. Tate, s. Igra sudbine, s. Urgentni centar, s. Ekskluziv Noćni žurnal Sjaj u očima, film Tate, r. Noćni žurnal, r. 150 minuta, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35 18:50 19:00

06:35 07:05 07:30 08:35 08:45 09:00 09:40 10:05 11:00 11:30 12:15 13:00 13:17 15:00 16:30 16:40 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:05

NOVA M

Centralni dnevnik Mr. Kitchen, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo, r. Kefalica Totalni obrt, r. Mr. Kitchen, r. Među nama Vijesti Među nama, r. Žigosani u reketu, r. Vijesti Azra, r. Vijesti Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama Azra, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Istinita priča, film Čuvari zoološkog vrta, r.

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 13:10 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:30 02:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Hoću kući, r. Vijesti Dnevnica, r. Snovi, kuća, dom, r. Vijesti Žrtve ljubavi, r. Boje dana, e. Serija Vijesti Žrtve ljubavi, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto Vijesti Sport Varljivo sunce, film Načisto, r. Zaleđeni u ljubavi, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:50 14:00 14:15 15:00

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi Intermeco Linea U objektivu Oblačić Sport info

15:45 Crnogorske anegdote, r. 16:15 Dogodilo se 17:00 Otium, r. 18:00 Skener 18:30 Ljepota je u oku 18:45 U objektivu, r. 19:45 Lijek iz prirode, r. 20:00 Humoristička serija 20:30 Književnost, istorija, mit, r. 21:00 Raskovnik 22:00 Film

Ä&#x152;etvrtak, 20. februar 2020.

Marketing

Magazin

Četvrtak, 20. februar 2020.

Ivana Peters uoči večerašnjeg nastupa benda Negativ u Podgorici

Pauza je završena, imamo što da kažemo publici

PODGORICA – Bend Negativ je pjesmama ,,Ja bih te sanjala“, ,,Svet tuge“, ,,Ti me ne voliš“ krajem prošlog vijeka osvojio region i napravio pomak zbog izrazito moćnog i preciznog vokala prve dame sastava – Ivane Peters. Nakon debi albuma uslijedila su još tri ,,Ni ovde, ni tamo“, ,,Tango“ i ,,Spusti me na zemlju“. Sve pjesme su bile kvalitetne u okviru žanra, ali i vanžanrovskih okvira, pa su, iako je bend uglavnom neaktivan u posljednjoj deceniji uspjeli da se zadrže kao svojevrstan kult na prostoru Balkana. Osim Peters, članovi benda su gitarista Nikola Džoni Radaković, bubnjar Miloš Bidža Bilanović i basista Milen Zlatanović. Oni će, nakon povratničkih koncerata na Cetinju, Beogradu, Sarajevu, večeras u punom sastavu, nastupiti u podgoričkom „Velder“ pabu. Ivana Peters voli da ,,govori“ pjesmama. Intervjue i izjave vrlo rijetko daje. Pobjeda je imala privilegiju da od šarmantne Beograđanke dobije odgovore na nekoliko pitanja. - Pripremili smo kao i do sada jednu retrospektivu karijere uz najpoznatije pjesme Negativa i pjesme koje naša publika voli. Očekujem, kao i obično

Bend Negativ

da bude dobra razmjena energije između nas i publike. Dosta smo se uželjeli nastupa i daćemo sve od sebe – kaže Peters. Prošla godina za njih je bila jubilarna. Prvi nastup za 20 go-

dina na sceni proslavili su na Montenegro bir festu, a kako ističe, to nije bio jedini razlog za ponovno okupljanje. - Počeli smo da sviramo onog momenta kada smo osjetili da je vrijeme zasićenja prošlo i da

opet imamo šta da kažemo. Stvaranje pjesama je ono što nas veže i inspirisani smo. To smo zvanično i obilježili koncertima povodom 20 godina postojanja benda. Uz povratničke koncerte, nji-

hovu publiku obradovala je i informacija da rade na novim pjesmama, međutim do sada nijedna nije objavljena. - Imamo inspiraciju i do sada smo napravili nekoliko novih pjesama i još desetinu ideja.

Spremne su za snimanje samo da završim tekstove. Mi uvijek imamo to lagano koketiranje sa pop muzikom, ali zapravo smo čist rok bend. Zaista to ne planiramo, već krenemo pa kako nas inspiracija ponese – objašnjava Peters. U pauzi od snimanja novih pjesama, učestovala je u TV šou ,,Tvoje lice zvuči poznato“, gdje je, u posljednjoj All Star sezoni, pobijedila sa kolegom Danijelom Kajmakovskim nastupala je i sa Anom Stanić, našla se kratko u ulozi žirija i mentora u muzičkom takmičenju ,,Zvezde Granda“, a sa prvom grupom, omiljenom petorkom devedesetih - Tap 011 takođe je napravila ,,kambek“. Sa Gocom Tržan, Milanom Bojanićem, Đorđem Pajovićem i Petrom Stuparom nastupila je u Beogradu prošle godine. Osim što na nastupima pjevaju hitove poput „Vrati mi bundu“, „Gaće“, ,,Okreni 95“ pripremaju nove pjesme. - I moja prva grupa je prisutna i takođe imamo želju da se družimo i da nastupamo gdje god i kad god se prilika stvori. Imamo par pjesama u pripremi, pa publika neka izabere po svom ukusu – zaključila je PeZ. KALAČ ters.