Dnevni list Pobjeda 07.03.2020. by Pobjeda

BURNO: Konsultativno saslušanje v.d. Vrhovnog državnog tužioca i direktora Uprave policije obilježila žučna rasprava između poslanika

Kako intelektualci vide budućnost regiona

D. MALIDŽAN

BALKANSKA RASKRŠĆA

Da li su kriminalci osjetili nemoć države

STR. 10. i 11.

Javna rasprava o nacrtu Lokalne studije lokacije prevođenja Zete u akumulacije Krupac i Slano

Hoće da udvostruče proizvodnju HE Perućice i smanje gubitke vode STR. 4. i 5.

Dešavanja u Crnoj Gori tema polemike između američkog i ruskog diplomate na sjednici Stalnog savjeta OEBS -a

SPC JE CRNO SRCE VELIKOSRPSKOG NACIONALIZMA

» Piše: Andrej NIKOLAIDIS

Poslanik Demokratske partije socijalista kaže da je Vučićeva izjava uznemirila region

Vuković: Pokušaj saoizacije Crne Gore

Srpski patrijarh ne želi pregovore Vlade i SPC, odgovorio mu premijer

Marković: Crnu Goru niko ne može uvući u sukobe

STR. 7.

STR. 2.

Spor oko provizije za vjetroelektranu Možura

Lukaševič: SAD da pruži dokaze da je Rusija umiješana u pokušaj državnog udara STR. 3.

Španci traže ispravan zahtjev

STR. 4.

Politika

Subota, 7. mart 2020.

Poslanik Demokratske partije socijalista kaže da je Vučićeva izjava uznemirila region PODGORICA - Poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković ocijenio je u razgovoru za Pobjedu da je izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da za Srbe u Crnoj Gori traži ista prava kao i za Albance u Makedoniji u funkciji ranije dogovorenog scenarija uznemiravanja regiona putem pokušaja saoizacije Crne Gore - Ideja o ustavnoj rekonstrukciji države, kroz njeno pretvaranje iz države građana u državu naroda, provođenje makedonskog scenarija po principu dva konstitutivna naroda kao uslov i temelj svake političke i državne odluke dobila je potvrdu iz usta prvog čovjeka svesrpskog pokreta ovih dana i ovih godina predsjednika Srbije, kazao je Vuković u razgovoru za Pobjedu.

Vuković: Pokušaj saoizacije Crne Gore U centrali Srpske pravoslavne crkve, svejedno da li u Beogradu, Moskvi ili Podgorici, odlučeno je da se iz litijaško molebanskog pređe u folklorno vjerske performanse rena simulacija da se po principu „da se vlasi ne sjete“. Moguće da među mitropolitom srpskim u Crnoj Gori i prvim čovjekom Srpske pravoslavne crkve samim patrijarhom ne cvjeta ljubav iz njima znanih razloga, svjetovnim jezikom rečeno možda zbog borbe za vlast. Ali, situacija se otela kontroli tako da mnogi popovi SPC-a, posebno sa strane, govore o kleru Srpske crkve u Crnoj Gori kao manipulatorima, vjerom i dušama vjernika, ljudima okrenutim ovovremenim materijalnim vrijednostima, bogatunima, vlasnicima džipova i vila i luksuznih stanova koji sa vjerom imaju taman veze kao što su u skladu bog i šeširdžija - rekao je Vuković.

SVAĐA

Poslanik DPS-a je ocijenio da je srpski predsjednik u svom nastupu, koji je sve više u svađi sa onim prethodnim njegovim nastupom, izjavio da ,,srpski narod u Crnoj Gori ne očekuje ništa drugo već da ima ona prava koja imaju drugi narodi u drugim zemljama regiona“. - Misleći vjerovatno na manjinske narode iako to nije htio ni da kaže ni da pomisli čak. Pomenuo je pri tome prava koja imaju Albanci u Makedoniji dobijena Prespanskim sporazumom prava koja su im omogućila da sa većinskim makedonskim narodom konstituišu

Miodrag Vuković

„novu“ Sjevernu Makedoniju u kojoj su konstitutivan narod sa vlastitom participacijom od nešto preko 20 odsto u strukturi stanovništva. Znači, ni te pretpostavke nijesu samo pretpostavke nego realni i moguće vrlo brzo očekivani za-

htjevi autora koncepta „sveukupne ugroženosti srpskog naroda van Srbije u drugim državama regiona na koje Srbija ne može da ćuti već otvoreno, ne samo da ukazuje nego i reaguje“ - upozorio je Vuković.

Radi se, kako navodi poslanik DPS-a, o projektu pripremanom za ovakve prilike. Centrala nije u Podgorici niti u Crnoj Gori. - Čak i nesporazumi među izvođačima radova ovog projekta su jedna velika i dogovo-

Pred Odborom za EU integracije predstavljen Program pristupanja 2020-2022.

Mrdak: Klasterizacija je za Crnu Goru neprihvatljiva

CENTRALA

Prema njegovim riječima ne treba zaboraviti da je očigledno zbog nedostatka municije u centrali u centralnom komitetu Srpske pravoslavne crkve, svejedno u da li u Beogradu, Moskvi ili Podgorici,

odlučeno da se iz - litijaško molebanskog pređe u folklorno vjerske performanse. - Sve sa igrom i pjesmom. Ali trebalo se i tu kvalifikovati. Utrkivali su se i tu znani i neznani, pop, rok, crkveni i folklorni sastavi ko će boljom, prigodnom vjersko patriotskom pjesmom, a u stvari muzičkim patosom zavrijediti povjerenje. I jedna od beogradskih (a odakle ako ne iz prijestonog grada) grupa koja se „proslavila“ radom na temu posljednja dešavanja u Crnoj Gori krenula je za glavni grad ove države da u neđelju održi koncert na ulaznim vratima centralnog hrama vaskrsenja i čega sve ne, ali im je zabranjen ulazak u Crnu Goru. Tako vrli umjetnici nijesu mogli da ispolje svoje građanske porive, da iskažu svoje građanske potrebe i da tu malo iskoriste maškaradu od vjerskih procesija koja se pravi ili prijeti da se napravi od sve nekontrolisanijih manifestacija u izvođenju SPC u Crnoj Gori - zaključio je VuN. ZEČEVIĆ ković.

Ostavku na funkcije u Crnogorskoj podnio i jedan od osnivača stranke

Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić naveo je kako je Srbija već klasterizovala svoj program pristupanja EU, te poručio kako će i Crna Gora uskoro morati da donese odluku o tome PODGORICA - Nova metodologija u procesu pregovora sa Evropskom unijom za Crnu Goru nije prihvatljiva, kazao je zamjenik glavnog pregovarača sa EU Marko Mrdak. On je pred Odborom za evropske integracije, tokom predstavljanja Programa pristupanja Crne Gore EU 2020-2022. godina, naveo da će konačnu odluku o daljem načinu pregovaranja Vlada Crne Gore donijeti nakon što svoj stav o tome iznesu i evropske institucije. - Klasterizacija za Crnu Goru nije prihvatljiva iz prostog razloga jer je Crna Gora praktično već otvorila sva pregovaračka poglavlja - naveo je Mrdak. Predstavljajući predviđeni plan obaveza u narednom periodu u okviru procesa pristupanja EU, Mrdak je kazao da se radi o krovnom dokumentu koji prati pravovremeno planiranje i donošenje zakonskih i podzakonskih akata, kao i strateških dokumenata u okviru 33 pregovaračka poglavlja, te uključuje plan jačanja administrativnih kapaciteta u smislu preraspodjele posla, reorgani-

Dragan Ivančević

Ivančević: Carević je od Budve napravio svetosavsku džamahiriju

Odbor za Evropske integracije

zacije, ali i novih radnih mjesta. Informisao je članove Odbora da je Programom za naredne tri godine predviđeno donošenje 491 propisa, do čega 97 zakona, 278 podzakonskih akata i 116 strateških dokumenata. Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović smatra, međutim, da Crna Gora i nema mogućnost izbora i da će novu metodolo-

giju morati da prihvati. - Nama se ta nova metodologija toliko neformalno nameće da je jasno da ćemo morati da je prihvatimo - rekao je Radunović. On je dodao i kako Evropska unija Crnoj Gori novu metodologiju predlaže iz političkih razloga. - Jer su je iz političkih razloga i donijeli - kazao je Radunović. Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić na-

veo je kako je Srbija već klasterizovala svoj program pristupanja EU, te poručio kako će i Crna Gora uskoro morati da donese odluku o tome. Govoreći o novom izvještaju Evropske komisije za našu zemlje, poslanica Demokratske parije socijalista Daliborka Pejović navela je kako se plaši da će taj dokument biti „vrlo problematičan za neke oblasti“. Đ.Ć.

BUDVA – Nekadašnji predsjednik i jedan od osnivača Crnogorske Dragan Ivančević saopštio je juče da podnosi ostavku na sve funkcije u partiji, s tim što će nastaviti da djeluje u okviru Savjeta stranke. Ivančević, koji je ujedno i odbornik u Skupštini opštine Budva, kazao je na jučerašnjoj konferenciji za medije u Budvi da svoje mjesto ustupa mlađim ljudima koje žele da se dokažu i nastave rad na osnaživanju Crnogorske. Ivančević je kritikovao rad predsjednika opštine Budve Marka Carevića tvrdeći da je od Budve napravio „svetosavsku džamahiriju“. - Danas imamo vlast oličenu u prvom čovjeku Budve koji je

grad pretvorio u privatnu prćiju i koji više ne liči na grad profesionalaca i turističku metropolu. Ne liči ni na grad koji pripada svima, već na svetosavsku džamahiriju. To ne korespondira ni sa jednim dijelom našeg političkog programa - rekao je Ivančević. Naveo je i kako prihvata veliki dio odgovornosti što Crnogorska trenutno čini dio vladajuće koalicije u Budvi. - Siguran sam da mlađe rukovodstvo Crnogorske neće ponoviti naše greške i da će se izboriti da Crna Gora bude evropska i evroatlantska i zemlja slobodnih ljudi, a Budva grad integralnog, ustavnog i političkog projekta Crne Gore i njen sastavni dio – rekao je Ivančević. Đ.Ć.

Politika

Subota, 7. mart 2020.

Premijer Duško Marković razgovarao sa predstavnicima CPEU i CEDEM-a Na sastanku sa predstavnicima CEDEM-a, na čelu sa predsjednikom Upravnog odbora Vladanom Simonovićem, razgovarano je o podizanju demokratskih standarda, modernizaciji javne uprave te unapređenju odnosa između Vlade i NVO sektora PODGORICA – Više važnih pitanja u cilju proaktivnijeg pristupa u procesu evropskih integracija, jačanju ljudskih prava i sloboda te snaženju vladavine prava bili su tema jučerašnjeg razgovora predsjednika Vlade Duška Markovića sa predstavnicima Crnogorske panevropske unije (CPEU) i Centra za demo-

Potreban proaktivniji pristup integracijama

Sastanak Markovića sa predstavnicima CEDEM-a

kratiju i ljudska prava (CEDEM), u okviru inicijative Savez za Evropu. - Predstavnici CPEU na čelu sa Gordanom Đurović po-

držali su Vladu na putu evropskih integracija i najavili da će nastaviti da daju doprinos kroz organizaciju različitih promotivnih i eduka-

tivnih aktinosti građana, posebno mladih, te pripremi neophodnih analiza koje mogu koristiti boljoj pregovaračkoj platformi u aktuelnoj

Dešavanja u Crnoj Gori tema polemike između američkog i ruskog diplomate na sjednici Stalnog savjeta OEBS -a

Lukaševič: SAD da pruži dokaze da je Rusija umiješana u pokušaj državnog udara

Aleksandar Lukaševič

PODGORICA – Ruski ambasador pri OEBS-u Aleksandar Lukaševič negirao je optužbe zamjenika američkog ambasadora pri OEBS Harija Kamiana koji je kazao da je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori sproveden uz pomoć Rusije, saopšteno je Pobjedi iz ruske misije OEBS u Beču. Lukaševič je od Kamiana, tražio dokaze za takve tvrdnje i ustvrdio da ,,Rusija nema ništa sa dešavanjima u Crnoj Gori 2016. godine“. Crna Gora u četvrtak je bila tema polemike između ruskog i američkog predstavni-

ka na sjednici OEBS-a. Nakon što je ambasadorka Crne Gore pri OEBS-u Maris Davie predstavila, na sjednici Stalnog savjeta ovog tijela u Beču, godišnji izvještaj o Crnoj Gori, za riječ se javio zamjenik američkog ambasadora Hari Kamian. On je kazao da je ,,suverena odluka Crne Gore da krene u pravcu mira, napretka i transatlantske integracije učinila zemlju metom malignih, stranih aktivnosti, počevši od pokušaja državnog udara podržanog od strane Rusije 2016. godine, pa sve do zapaljivih vijesti prošlog mjeseca, koje

su imale za cilj da izazivaju nemire u zemlji“. Na ovakve ocjene reagovao je ambasador Lukaševič koji je od američkog kolege tražio dokaz za ovakve tvrdnje. - Ruska ambasada negirala je optužbe o navodnoj podršci državnom udaru u Crnoj Gori tokom 2016. godine, a ambasador je tražio od Amerike da pruži bilo kakve čvrste dokaze za takve optužbe, ali nije bilo odgovora na ovo konkretno pitanje – saopšteno je Pobjedi iz ruske misije pri OEBS-u. Ruski ambasador je, komentarišući izvještaj o Crnoj Go-

ri kazao i da je ,,neophodno suprotstavljanje uobičajenim bezbjednosnim prijetnjama na Balkanu - organizovanom kriminalu, trgovini drogom, terorizmu, trgovini ljudima, korupciji i u skorije vreme, sajber-kriminalu“. - Smatramo takođe korisnim da pomognemo Misiji u suzbijanju ovih transnacionalnih prijetnji. Nadamo se da će Misija u Crnoj Gori, zajedno sa terenskim operacijama OEBS-a u susjednim državama, nastaviti da posvećuje veliku pažnju jačanju regionalne saradnje – naveo je ruski diplomata. - Opet smo primorani da primijetimo da je Misija često zalutala u servisiranju programa evropskih integracija, što nije u njenoj nadležnosti, istakao je on, dodajući da se rad Misije mora obavljati u strogom skladu sa mandatom. Lukaševič je dodao i da posebno treba obratiti pažnju na situaciju u vezi sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. - Takav čin, ne samo da ozbiljno utiče na legitimne interese Mitropolije crnogors ko p r i m o r s ke S r p s ke pravoslavne crkve, već i ovu temu dovodi na međunarodni nivo. Jedinstvo i solidarnost pravoslavnog svijeta, očuvanje njegovih vjekovnih temelja ključ su za osiguravanje normalnog razvoja društva – zaključio je ruski ambasador. Jovana ĐURIŠIĆ

fazi pregovora – saopšteno je iz Vlade. Navodi se da je na sastancima posebna pažnja posvećena pitanjima omladinske politike. Poseban doprinos, kako je saopšteno, CPEU može dati kroz promovisanje Crne Gore unutar Međunarodne panevropske unije, najstarije panevropske organizacije koja okuplja 28 država posvećenih borbi za bolju zajedničku budućnost Evrope. Na sastanku sa predstavnicima CEDEM-a, na čelu sa predsjednikom Upravnog odbora Vladanom Simonovićem, razgovarano je o podizanju demokratskih standarda, modernizaciji javne uprave te unapređenju odnosa između Vlade i NVO sektora. Sagovornici su, kako je saopšteno iz Vlade, razmotrili i prijedloge CEDEM-a o unapređenju položaja osoba

sa invaliditetom kao i medijskih sloboda. Milena Bešić, direktorica CEDEM-a, kazala je za TVCG da je prepoznavanje civilnog sektora od Vlade kao aktera u procesu integracija pozitivan iskorak. - Nadam se da će sve preporuke koje smo dali u tom cilju naći svoje mjesto u agendi Vlade - rekla je ona. Sastanku su, u ime Vlade, osim premijera prisustvovali ministarka javne uprave Suzana Pribilović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević. U ime CPEU, osim prof. dr Đurović, prisustvovali su mr Đorđije Brajović, generalni sekretar CPEU i mr Teodora Lađić, sekretarka Mlad i h C P E U. C E D E M s u predstavljali direktorica Milena Bešić i programski menadžer Ognjen Marković. I. K.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović primio ambasadora Srbije

Vladimir Božović i Ivan Brajović

Božović: Srbija se ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore

PODGORICA – Srbija se ne miješa, niti će se miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, koju smatra najbližom državom i sa kojom želi najbolje moguće odnose, kazao je ambasador Srbije u Podgorici Vladimir Božović. Na sastanku sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem, on je, govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, istakao da vjeruje da će se dijalogom doći do rezultata i izlaza iz aktuelne situacije i ocijenio da postoji prostor da se razlike prevaziđu. Crna Gora je suverena, rekao je on, samostalna i država koja uređuje i vodi svoju spoljnu i unutrašnju politiku, i to Srbija uvažava i poštuje. Božović je, kako je saopšteno iz parlamenta, Brajoviću prenio pozdrave srpskih zvaničnika, prije svega predsjednice Narodne Skupštine Srbije Maje Gojković. Izjavio je da će se tokom svog mandata posvetiti unapređenju političkih, ekonomskih, privrednih i kulturnih odnosa dvije države. Brajović je kazao da je, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bilo dosta neodmjerenih izjava, ali da Srbija i Crna Gora u daljem procesu evropske integracije, kroz saradnju i međusobno poštovanje, treba da prevaziđu sva nerazumijevanja. Predsjednik parlamenta poželio je Božoviću uspješan mandat i naveo da je uvjeren da će svojim diplomatskim angažmanom doprinijeti da se odnosi Srbije i Crne Gore dovedu do nivoa obostranog razumijevanja i poštovanja. Brajović je naglasio da je Crna Gora posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa svim državama regiona sa kojima gradi saradnju utemeljenu na interesima građana, ekonomskoj i geografskoj upućenosti jednih na druge. Govoreći o politici proširenja, on je naveo da u spoljno-političkom kontekstu pristup Evropskoj uniji predstavlja prioritet Crne Gore i da će nastaviti da pruža Srbiji punu podršku na tom putu. Brajović je kazao da je zadovoljan odličnom parlamentarnom saradnjom koja doprinosi daljem građenju odnosa dvije države. Potpredsjednik Vlade Rafet Husović i ambasador Srbije Vladimir Božović, ocijenili su da se situacija u Crnoj Gori jedino može riješiti dijalogom i pozvali sve strane na njegovo inteziviranje u cilju postizanja dogovora i prevazilaženja tenzija koje opterećuju odnose dvije države. R. P.

Ekonomija

Subota, 7. mart 2020.

Spor oko provizije za vjetroelektranu Možura

Javna rasprava o nacrtu Lokalne studije lokacije prevođe

Španci traže ispravan zahtjev

VE Možura

PODGORICA - Ministarstvo pravde Španije odgovorilo je na zamolnicu podgoričkog osnovnog suda, ali ne traženom informacijom, već napomenom da zbog formalnog nedostatka ne mogu dati informaciju u vezi kompanije BWP Europe protiv koje Vladimir Popović i Karlos Palou vode spor tražeći ukupno četiri miliona eura provizije za učešće u dogovoru oko izgradnje vjetroelektrane Možura. Sud je, kako navode Španci, trebalo da se pozove na princip reciprociteta, a ne na Hašku konvenciju, čija je jedina svrha dostavljanje dokumenata, a ne izvođenje dokaza, što je traženo zamolnicom. Zbog toga je i jučerašnje ročište, kao i prethodna dva, odloženo, jer sud mora pribaviti podatke od crnogorskog Ministarstva pravde da li postoji reciprocitet o izvođenju dokaza između Crne Gore i Španije i na koji način se sprovodi procedura.

Ranije dostavljena potvrda notara iz Katalonije da u španskom registru ova kompanija nije upisana nije bio dovoljan dokaz za sutkinju Katarinu Peković koja je tražila da se obezbijedi i informacija da li je BWP Europe izbrisana iz registra ili je eventualno nastavila da posluje pod drugim nazivom. Popović i Palou su tužbu prvobitno podnijeli protiv tri kompanije, od kojih je za crnogorsku BWP Montenegro utvrđeno da ne postoji. Ukoliko se isto utvrdi i za BWP Europe, postupak će nastaviti da se vodi jedino protiv španske firme Audax Renovables, nekadašnje Ferse sa kojom je Vlada zaključila ugovor o izgradnji vjetroelektrane Možura. U ovom postupku ranije su saslušani tužioci i generalna direktorka tadašnje Ferse Ana Izabel Loper Porta koja je, tokom saslušanja putem Skajpa, saopštila da je ova kompanija sama obavljala sve pripremne poslove za učešće na tenderu,

te da nikome u Crnoj Gori nije obećala proviziju za obavljeni rad, jer ni sa kim nije ni zaključen ugovor. S druge strane, Popović i Palou tvrde da su oni ovu kompaniju povezali sa partnerima iz Crne Gore i omogućili im da sa Vladom zaključe ugovor. Sa Vladom su, kako navode, stupili u kontakt preko tadašnjeg predsjednika Sindikata Danila Popovića, a posao se, tvrde, obavljao i preko njegove ćerke. Vladimir Popović je kazao da je od obećana dva miliona dobio 20 hiljada eura, dok Kalou, kako je naveo, nije dobio ni euro. Ugovor o zakupu zemljišta na 20 godina i izgradnji vjetroelektrane na lokalitetu Možura država je prvobitno zaključila sa konzorcijumom Fersa i Čelebić, ali je 2015. godine ovaj posao preuzela malteška kompanija Enemalta corporation. Vjetroelektrana, vrijedna 90 miliona eura, počela je sa radom prije četiri mjeseca. Iduće ročište zakazano je za kraj M. Lk. aprila.

Sajam sezonskog zapošljavanja u Porto Montenegru

Dan otvorenih vrata 13. marta TIVAT – Kompanija „Adritic Marinas“ i hotel „Regent“ traže 250 sezonskih radnika, pa će se Dan otvorenih vrata održati 13. marta u „Plavoj sobi“ od 10 do 17 sati, najavila je PR služba kompanije „Adritic Marias“. Kandidati mogu da apliciraju na raspoložive pozicije u sektorima: marine, recepcija, operative, obezbjeđenja, maloprodaje, bazena Jahting kluba, transporta i logistike, kao i na pozicije u okviru hotela „Regent“, koje se odnose na hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Vrata su otvorena, kako je kazala menadžerka za ljudske resur-

U nacrtu studije se navodi da će brana biti locirana uzvodno od ušća Mil Zetu. Brana će biti izgrađena kao gravitaciona armirano betonska konstr od dva prelivna polja. Preko prelivnog dijela brane predviđena je izgradn PODGORICA - Pozitivni energetski efekti prevođenje dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac i spajanje akumulacija Krupac i Slano se ogledaju u povećanju udjela prosječne godišnje proizvodnje iz akumulacija u odnosu na ukupnu godišnju proizvodnju hidroelektrane (HE) Perućice sa 22 odsto na 45 odsto i do manjih gubitaka vode, navodi se u nacrtu studije lokacije, koja je na javnoj raspravi do 15. aprila. Na javnoj raspravi je istovremeno i procjena uticaja ovog projekta na okolinu.

ISKORIŠTENOST

- Bolja iskorištenost vodnog potencijala ostvarila bi se prevođenjem dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac i povezivanjem akumulacija Slano i Krupac. Na ovaj način se stvara mogućnost upravljanja većom snagom dotoka i ostavlja veći prostor za što bolje operativno upravljanje radom HE Perućica – kaže se u nacrtu studije. HE Perućica puštena je u pogon 1960. godine, dok je današnju fazu izgrađenosti dostigla 1976. godine. Njen se rad zasniva na korišćenju vodnog potencijala vodotoka u slivu Gornje Zete i

visinske razlike od preko 500 metara između Nikšićkog polja i Bjelopavlićke ravnice. - U današnjim uslovima nije moguće u potpunosti iskoristiti ove pogodnosti obilja raspoloživih voda i izvanredan energetski pad usljed veoma složenih geoloških uslova i nedostatka akumulacionog prostora za izravnavanje proticaja – navodi se u nacrtu doku-

Dan otvorenih vrata u Porto Montrenegru prošle godine

se Porto Montenegra Sandra Kapičić, i za one koji nisu u potrazi isključivo za sezonskim angažovanjem, već vide priliku

za početak ili nastavak svoje karijere u internacionalnom okruženju projekta Porto Montenegro. S. K.

Isprazniti sefove i vratiti ključeve ljenom roku ne vrati ključ i ne preuzme deponovane stvari, banka će, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, sudskim putem zahtijevati otvaranje sefa i utvrđivanje njihove sadržine zbog deponovanja nađenog sadržaja u sudski deposit - dodaje se u pozivu i ističe da ni nakon više usmenih i pisanih,

kao ni poziva istaknutog na sajtu banke, pojedini korisnici nijesu vratili ključ od sefa i preuzeli deponovane stvari. Ključ se može vratiti na adresu Vaka Đurovića bb, sjeverna tribina stadiona Budućnosti, dok će se preuzimanje deponovanih stvari obaviti neposredno pristupanjem sefu. M.P.M.

U studiji se navodi da se dovodni kanal planira izgraditi u dijelu vrtača koje se nalaze na lokaciji Krupačka jama. Tunel Krupac – Slano sa ulaznom građevinom je planiran identično kao tunel Zeta Krupac. Pravac pružanja je sjever – jug, od mjesta

Krupačka jama ka mjestu Kuside. U Kusidama prolazi ispod magistralnog puta Nikšič – Trebinje i završava izlaznim portalom na obali akumulacije Slano. Odvodni kanal počinje od izlaznog portala tunela i povezuje tunel sa akumulacijom.

M:tel pripremio novu ponudu za korisnike BOX duo ili BOX trio paketa

Otključani svi kanali, pretplata euro PODGORICA - Kompanija M:tel pripremila je novu ponudu za kablovske korisnike, u okviru koje će budući korisnici BOX duo ili BOX trio paketa u narednih godinu plaćati pretplatu jedan euro, uz otključane HBO i ostale kanale tokom prvih šest mjeseci. Iz kompanije su kazali da će novim korisnicima tih paketa biti omogućen pristup svim kanalima, bez posebne aktivacije, osim za HBO paket, za koji je neophodna aktivacija pozivom na broj 1600, preko aplikacije Moj mtel ili prijavom na portal Moj mtel. Oni su dodali da u promociju nije uključen paket Zadruga. Korisnici BOX paketa imaju na raspolaganju 200

TV kanala, među kojima su TVCG1, Vijesti, Prva, Pink M, Superstar, RTS 1, RTS 2, svih pet Arena Sport kanala, NBA, Fox i Fox Life. Nakon promotivnog perioda naplaćivaće standardne mjesečne pretplate. Akcija traje do kraja aprila i važi uz ugovor na dvije godine. Uz BOX pakete, korisnici mogu da uzmu karticu za paket m:tel one. Korisnici m:tel one paketa mogu da aktiviraju tarifni dodatak po cijeni od 4,99 eura sa 200 minuta ka ostalim mobilnim i fiksnim mrežama u Crnoj Gori, neograničenim pozivima ka M:tel mobilnoj i fiksnoj mreži, 1.000 SMS poruka prema svim mrežama u Crnoj Gori i pet GB interneta. S.P.

Javni poziv za bolje uslove za držanje životinja na farmama PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je juče poziv za dodjelu bespovratne podrške stočarima za bolje uslove za držanje životinja.

menta. Područje koje je obuhvaćeno lokalnom studijom obuhvata četiri lokacije. Prva lokacija se nalazi u mjestu Zavrh, katastarska opština Miločani i KO Brezovik. Na ovoj lokaciji se planira izgradnja brane u koritu rijeke, zahvatne građevine, ulazne građevine, sifona koji povezuje zahvatnu i ulaznu građevinu, a uzvodno od mjesta zahvata, na lijevoj i

Tunel ispod puta Nikšić – Trebinje

Stečajni upravnik Atlas banke pozvao klijente

PODGORICA - Svi korisnici sefova Atlas banke u stečaju treba u narednih 15 dana da preuzmu deponovane stvari i vrate ključ. To je juče saopštio stečajni upravnik Atlas banke Mirko Radonjić. On je objasnio da se ovaj poziv smatra raskidom ugovora o korišćenju sefa. - Ukoliko korisnik sefa u ostav-

Hoće da udvos proizvodnju HE i smanje gubitk

Za bolje štale do 1.500 eura - Podrška se može koristiti za nabavku gumenih podloga za ležišta, boksova za telad, vezo-

va za životinje, automatskih pojilica i druge opreme - navedeno je u pozivu, a rok za pod-

nošenje zahtjeva je 6. april. Za podršku mogu konkurisati sva registrovana gazdinstva ko-

ja imaju 30 ovaca, odnodno koza, tri krave/bika ili 30 junica. Maksimalno prihvatljiva inve-

sticija iznosi 3.000 eura, uz budžetsku podršku do 1.500 eura. Dodatnih pet odsto podrške mogu ostvariti korisnici koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Minimalna prihvatljiva investicija iznosi 500 eura. S. P.

Ekonomija

Subota, 7. mart 2020.

enja Zete u akumulacije Krupac i Slano

struče E Perućice ke vode

ločanskog potoka u rijeku rukcija koja će se sastojati nja čeličnog mosta

desnoj obali Zete se planiraju izgraditi zaštitni nasipi. Druga lokacija izvođenja radova je u mjestu Poklonci, KO Stuba. Na ovoj lokaciji se završava tunel Zeta – Krupac i planiraju se izgraditi izlazni portal tunela i odvodni kanal. Treća lokacija je u mjestu Crnodoli – KO Stuba i KO Krnjača. Na ovoj lokaciji se planira početak tunela Krupac – Slano sa dovodnim kanalom, ulaznom građevinom i zatvaračnicom. Četvrta lokacija se nalazi u mjestu Kuside, KO Kuside i na ovoj lokaciji se završava tunel Krupac – Slano. Tunel se završava izlaznim portalom i odvodnim kanalom.

BRANA

U nacrtu studije se navodi da će brana biti locirana uzvodno od

ušća Miločanskog potoka u rijeku Zetu. Brana se planira izgraditi kao gravitaciona armirano betonska konstrukcija koja će se sastojati od dva prelivna polja. Na desnoj strani se planira izgraditi zahvatna građevina, koja bi se sifonom povezala sa ulaznom građevinom. Na lijevoj obali, brana se povezuje sa zaštitnim nasipom. Prelivna polja se planiraju dimenzionisati da propušte stogodišnji proticaj. Preko prelivnog dijela brane predviđena je izgradnja čeličnog mosta. Zaštitni nasipi biće predviđeni na lijevoj i desnoj obali rijeke Zete uzvodno od brane. Zaštitni nasipi zajedno sa branom održavaće uspor u akumulaciji u cilju prevođenja dijela voda. Za izradu nasipa bi se koristio kameni materijal iz iskopa tunela i kanala. HE Perućica ove godine obilježava 60 godina postojanja. Ova HE je lani ostvarila proizvodnju od 951,97 GWh, što je za 31,97 GWh ili 3,5 odsto više od plana. Iz Elektroprivrede je ranije saopšteno da su investicije u ovu najstariju veliku elektranu u sistemu EPCG, planirane na nivou od oko 60 miliona eura. Tu se podrazumijevaju i dodatni kapaciteti, ugradnja osmog agregata, kojim će se dobiti novih oko 60 megavata (MW) instalisane snage, bez štetnog uticaja na životnu sredinu. EPCG je u septembru prošle godine potpisala kreditni aranžman sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), vrijedan 33 miliona eura, neophodnih za realizaciju druge faze modernizacije i revitalizacije naše najstarije velike elektrane. Tokom ove godine očekuju se i pregovori sa KfW o novom aranžmanu, vrijednom 23 miliona eura, koji će biti iskorišćeni za ugradnju osmog agregata u S. P. HE Perućica.

Od osam mikrokreditnih institucija dvije u gubitku

Alter modus prednjači sa profitom od 3,2 miliona PODGORICA – Od osam mikrokreditnih finansijskih institucija njeh šest je zaključno sa septembrom poslovalo sa profitom a dvije su u gubitku. Uskoro bi trebalo da dostave i finansijske izvještaje za kompletnu prošlu godinu. Najveći profit ima Altermodus - 3,2 miliona eura. Oni su od kamata zaradili blizu šest miliona a od naknada i provizija 221 hiljadu eura. Na drugom mjestu je Montekredit sa dobitkom od 469 hiljada eura. Od kamata su prihodovali 1,1 milion a od naknada 94 hiljade eura. Montenegro investment kredit u plusu je

238 hiljasda – od kamata 761.000 a naknada i provizija pet hiljada eura. Klikloan je u plusu 162 hiljade eura - od kamata 469 hiljada a od naknada 16 hiljada. Kontakt je predao izvještaj za pola godine po kome je u plusu devet hiljada eura – od kamata 181 hiljadu a od naknada 35.000. I kredit plus je u plusu ali svega hiljadu eura koliko su zaradili od kamata. Gubitaš od 22.000 eura je Kapital invest koji je od kamata zaradio 59.000 a od naknada osam hiljada. Ozmont je u gubitku 21 hiljadu euta od kamata je prihod bio 54.000 a od naknada i provizija osam hiljada. M.P.M.

EBRD sa NLB i Alter modusom predstavio novi biznis program

Predstavljanje programa za preduzetnice

Preduzetnicama namijenili četiri miliona eura kredita PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj opredijelila je podršku ženama u biznisu u Crnoj Gori, a ukupno četiri milioan eura će plasirati preko NLB i Alter Modusa. Uslovi plasmana ovih kredita biće definisani u narednom periodu. To je saopšteno juče na konferenciji na kojoj je EBRD sa partnerima - NLB-om i Alter modusom predstavio program Žene u biznisu. - Uslovi kreditiranja još nijesu precizirani. Oni će zavisiti od partnera - kazao je šef EBRD u Crnoj Gori Jaap Spray i podsjetio da su u Crnoj Gori prisutni već nekoliko godina kroz savjetodavni program.

Uslovi kreditiranja još nijesu poznati, a šef EBRD za Crnu Goru Jaap Sprey kaže da će oni zavisiti od partnera - Sada prelazimo i na finansijsku komponentu, tako da imamo dva miliona eura koja će se raspodijeliti preko NLB i isto toliko preko Alter Modusa - rekao je Spray i podsjetio da je EBRD sa programom podrške ženama u biznisu počeo 2014. godine u Turskoj, a do sada su program proširili na 23 zemlje. Sarađuju, kako je objasnio i sa 44 partnerske banke. - Podržali smo ukupno 70 hiljada žena sa 520 miliona. Na Balkanu smo u saradnji sa sedam partnerskih institucija podržali pet hiljada klijentkinja. Sada dolazimo i u Crnu

Goru. Situacija u skoro svim zemljama je takva da je manje žena u biznisu i da ih nešto sprečava da ostvare svoj puni preduzetnički portencijal. Samim tim i ekonomija ne ostvaruje puni potencijal - pojasnio je Spray. Izvršni direktor NLB banke Martin Leberle je objasnio da je cilj banke da žene u biznisu imaju konkurentne kredite. - Htjeli bi da imamo pozitivan efekat za lokalnu zajednicu, a cilj nam je da žene u biznisu imaju konkurentne kredite. Sektori malih i srednjih preduzeća ključni su za budućnost

Sekulić: Fokus na mlade i žene Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je saopštila da Ministarstvo kreira politiku i podsticaje za razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća, sa posebnim aspektom na mlade i na žene. - Podršku ženskom biznisu pružaju i Investiciono razvojni fond i Zavod za zapošljavanje. Unaprijeđene su savjetodavne i mentorske usluge, saradnja na lokalnom, regionalnom i međunarodom planu, a na inicijativu Ženske političke mreže uvedene su budžetske linije za žensko preduzetništvo u 16 opština, u ukupnom iznosu od

200 hiljada eura - objasnila je ministarka. Očekujemo, kako je dodala, usvajnje novog programa za razvoj konkurentnosti privrede u Crnoj Gori. - To podrazumijeva desetak programa direktnog kofinansiranja kroz različite vrijednosti grantova, kao i nekoliko programa nefinansijske pomoći. To podrazumijeva da preduzetnik može doći u Ministarstvo ekonomije i dobiti besplatan biznis plan, savjet ili pripremu aplikacije za kreditna sredstva. Te mjere će podstaći više žena u biznisu - kazala je ministarka.

zemalja u kojima NLB posluje - saopštio je Leberle. On kaže da žene pametno rukovode i vode svoje biznise i da su njihova preduzeća podjednako uspješna kao i ona na čijem su čelu muškarci. Izvršna direktorica Alter modusa Ana Kentera je objasnila da će se fokusirati na postojeće klijentkinje sa fokusom na Podgoricu, Nikšić i Bar u kojima je primijećen i najveći potencijal. Kamatne stope još nijesu definisane ali ona kaže da će biti u skladu sa internim politikama ove MFI, uz određene olakšice za žene u biznisu, naročito kada je kolateral u pitanju. Kentera je podsjetila na finansijske i nefinansijske izazove sa kojima se susrijeću žene u poslovanju - večina nema nekretnine u vlasništvu a potrebna im je i edukacija u oblasti menadžerskih i liderskih vještina. - Odlučili smo se da svoju ponudu kreiramo tako da napravimo vrlo ciljane pojedinačne ponude, koje odgovaraju potrebama žena, tako što ćemo kreditne procese još više pojednostaviti - kazala je Kentera. M.P.M.

Monstat raspisao konkurs za izradu logotipa Program saradnje OTP grupe sa startap kompanijama iz pet zemalja

Rok za prijavu 8. april, Izabrano 13 startapova nagrada 5.000 eura

PODGORICA – Za treći OTP Startup partner program 2019-2020 zahtjeve je predalo 370 startapova iz 56 zemalja. Od toga je 13 kompanija pozvano da učestvuje u 3 plus 6 mjeseci dugom programu u toku kojeg mogu da testiraju svoje proizvode i usluge uz podršku sponzora određenog Sektora u banci i dokažu svoju spremnost

na dugoročnu saradnju sa ovom grupom. To je saopšteno juče iz OTP grupe. - Programu se priključilo 13 startapova iz sedam zemalja - Austrija, Češka, Mađarska, Irska, Rumunija, Rusija, Švajcarska i sa sponzorima od 2. marta do 20. maja radiće u poslovnim jedinicama banke u Mađarskoj, Albaniji, Hrvatskoj, Rusiji i Srbiji. M.P.M.

Kursna lista 1.13360

CHF

1.05890

JPY 119.08000

AUD

1.71030

GBP

CAD

1.52130

USD

0.87165

PODGORICA - Monstat je pozvao zainteresovane pojedince i kompanije iz Crne Gore da se do 8. aprila prijave na javni konkurs za izbor idejno-grafičkog rješenja, odnosno logotipa te institucije. Iz Monstata je saopšteno da su preduzeća dužna da imenuju ovlašćenog predstavnika, konkurs je anoniman i radovi se predaju pod šifrom. Za najbolje konkursno rješenje dodijeliće se nagrada od 5.000 eura, a Monstat plaća PDV. Naručilac se obavezuje da plati porez na nagradu navodi se u pozivu. Zadatak konkursa je, kako su objasnili, izrada idejno-grafičkog rješenja, logotipa za Monstat, a koji oslikava misiju te institucije, a to je da obezbijedi adekvatne, relevantne, pouzdane i pravovremene rezultate zvanične sta-

tistike, kako bi se olakšalo planiranje i donošenje odluka Vlade i zajednica, kao i da obezbijedi proizvodnju i diseminaciju zvanične statistike u skladu sa naučnim principima, profesionalnom etikom i međunarodnim standardima. Vizuelni identitet Uprave za statistiku treba da objedini specifičnosti proizvodnje zvaničnih podataka i da ih odražava na jedinstven način, kako bi se kroz grafičko rješenje Monstat mogao adekvatno pozicionirati u nacionalnoj i međunarodnoj javnosti. - Cilj konkursa je izbor originalnog rješenja vizuelnog identiteta Monstata koja odražava posebnost i prepoznatljivost. Logotip će biti korišćen u svrhe popularizacije zvanične statistike, a treba da naglašava nadležnosti i specifičnosti Monstata - kazali su S. P. iz Monstata.

Društvo

Subota, 7. mart 2020.

Još nije utvrđeno što se desilo na času muzičkog u OŠ ,,Štampar Makarije“

Strugar: Nastavnica nije zadala za domaći pjesmu sa litija SPC PODGORICA - Nakon tvrdnji pojedinih roditelja da je nastavnica muzičkog obrazovanja u Osnovnoj školi „Štampar Makarije“ u Podgorici navodno zadala učenicima osmog razreda da nauče pjesmu „Ne damo svetinje“, iz te vaspitnoobrazovne ustanove je saopšteno da još utvrđuju činjenično stanje. Kako prenosi Antena M, saglasan da politici nije mjesto u školi, jedan od učesnika emisije „Javna rasprava“, na Anteni M, komunikolog i bivši prosvjetni radnik Miodrag Strugar, koji je nekada radio u školi „Štampar Makarije“, kazao je da prema informacijama koje ima, nije tačno da je nastavnica zadala učenicima da nauče pjesmu sa protestnih litija Srpske crkve. - Ne bih da pominjem njeno ime, ali znajući tu profesoricu stoprocentno sam ubijeđen da ta priča nije tačna i da učenici

nijesu dobili takav zadatak. U pitanju je bila jedna opera. Možda je neko dijete, iz nekog razloga to pogrešno protumačilo. Riječ je o profesorici koja je vrlo posvećena poslu. Kad bih mogao da biram nekog kao primjer kako treba prenositi znanje, kako treba dati sve od sebe u nastavnim i vannastavnim aktivnostima onda bih nju izabrao. Nakon završetka škole ona bude jedna od najomiljenijih profesorica - kazao je Strugar. Kao bivši prosvjetni radnik, Strugar je objasnio da se dešava da djeca ne čuju dobro ili pogrešno protumače ono što profesor kaže. - Kod djece je različit nivo pažnje, razumijevanja... Sumnjam u to da su roditelji imali lošu namjeru pogotovo u ovom vremenu. I meni se dešavalo kad sam predavao da djeca pogrešno nešto razumiju, pa dođu roditelji da pitaju i to razjasnimo - naveo je Strugar. I. Kr.

Podgorička banka

Za djecu oboljelu od dijabetesa 2.000 eura PODGORICA - Umjesto kupovine osmomartovskih poklona Podgorička banka, članica OTP Grupe, donirala je 2.000 eura u humanitarne svrhe Udruženju roditelja djece oboljele od dijabetesa „Beta – Crna Gora“, za što su glasale žene zaposlene u banci. - Ovo udruženje osnovano je prije godinu dana sa osnovnim ciljem da popravi položaj mališana koji žive sa ovom hroničnom bolešću. Prema informacijama kojima raspolažu, od dijabetesa tip 1 u Crnoj Gori boluje oko 200 djece, koja tokom odrastanja prolaze kroz različite psihološkosocijalne faze, susrijeću se sa mnogim preprekama i nerazumijevanjem, a često nijesu dovoljno edukovani o najboljim načinima kontrole šećera koji bi im omogućili da ne budu izloženi komplikacijama - piše u saopštenju. K. J.

Nevladine organizacije koje se bave ženskim pravima uradile prvu stud PODGORICA – Dok su bile djevojčice 12 anketiranih žena, od njih 89, doživjelo je seksualno nasilje, a svi počinioci su bili članovi porodice ili osobe od povjerenja. Otac je bio nasilnik u četiri slučaja, porodični prijatelj u četiri, dok su u po jednom slučaju zabilježeni i ujak, stric, brat od ujaka i đed. To je, između ostalog, pokazalo istraživanje o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori koje su uradile Sigurna ženska kuća, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić i NVO Prima. Kazali su da je ovakva studija prvi put urađena u našoj državi, a anketirali su 89 žena i 11 djevojčica sa iskustvom seksualnog nasilja koje su se za pomoć obratile Sigurnoj ženskoj kući i SOS telefonu za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić.

ZatvorsKa KaZna

Silovanje je, prema njihovim riječima, doživjelo 85 žena i djevojčica, a ostalih 15 ispitanica bile su žrtve obljube nad djetetom, nedozvoljenih polnih radnji i podvođenja i omogućavanja vršenja polnog odnosa. Oko 90 odsto žena, prema nalazu nevladinih organizacija, nikada nije pokušalo da prijavi nasilje. - Jedna od žena je progovorila o svom iskustvu seksualnog nasilja tek nakon 60 godina. Seksualno nasilje je doživjela u djetinjstvu od brata, a odlučila je da pozove naš broj tek nakon njegove smrti – piše u istraživanju. Od 12 prijavljenih slučajeva 10 je adresirano na policiju, a dva centrima za socijalni rad. - Jako mali broj slučajeva je

Silovano čak žena i djevoj Jedna od žena je progovorila o svom iskustvu seksualnog nasilja tek nakon 60 godina. Seksualno nasilje je doživjela u djetinjstvu od brata, a odlučila je da govori o tome tek nakon njegove smrti – piše u istraživanju

dobio sudski epilog. Tri žene su samo učestvovale, odnosno svjedočile na sudu, te je jedan nasilnik kažnjen zatvorom, drugi novčanom kaznom od 150 eura, a treći je oslobođen. Kaznu zatvora za krivično djelo silovanje od dvije godine i

ŽRTVE NEMAJU POVJERENJA U INSTITUCIJE: Sa predstavljanja istraživanja

šest mjeseci dobio je jedino počinilac u slučaju gdje je žena imala vidne fizičke povrede – naveli su oni.

Suicid pokušalo ili razmišljalo o njemu 12 žena Silovanje nakon razvoda, navode u istraživanju, doživjelo je 15 odsto ispitanica. Jedna je ispričala da tog dana kada su djeca trebala da se vide sa ocem ona je bila bolesna zbog čega je pristala da otac dođe kod njih. - Tog dana me silovao. Djeca su bila tu, u drugoj sobi. To je bio njegov način da me kazni što sam ga napustila – požalila se ona. Svaka peta žena koja je učestovala u istraživanju i dalje živi sa nasilnikom.

- Kad smo radili istraživanje žene su bile izložene fizičkom, seksualnom, psihičkom i ekonomskom nasilju. Ucjenjivane su od supruga, izložene su prijetnjama psovkama i izloaciji – upozorili su u nalazu. Istakli su podatak da je za 13 od 100 žena i djevojčica iskustvo silovanja bilo ujedno i iskustvo prvog seksualnog odnosa. - Suicid je pokušalo ili razmišljalo o njemu njih 12 – istakli u u dokumentu.

ProPust

Istraživači su konstatovali i da zaposleni u centrima za socijalni rad ne pokreću postupak u svakom slučaju gdje postoji sumnja na seksualno nasilje nad djecom. Kako su napisali, došli su do saznanja da je u jednom slučaju majka detaljno opisivala da djevojčica navodi da je otac dodiruje po genitalijama uz prijetnje da o tome ne smije pričati nikom, da je to njihova tajna, ali da je izostala reakcija. - Od centara za socijalni rad majke su dobile obeshrabrujuće poruke, da je potrebno da imaju čvrste dokaze, da će ako

Potpredsjednik Vlade u Vašingtonu o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Pažin: Uvođenje pravnog reda

PODGORICA – Primjenom Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora će nakon 14 godina nezavisnosti najzad uvesti pravni red u oblast odnosa države sa vjerskim zajednicama, afirmišući građanski koncept moderne države zasnovane na vladavini prava, poštovanju različitosti i sloboda svih građana, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. To je rekao potpredsjednik Vlade Zoran Pažin tokom susreta u Vašingtonu sa kongresmenkom Šeli Pingri i senatorima Benom Kardinom i Suzan Kolins. - Potpredsjednik Pažin je naglasio da je Crna Gora odlučna i apsolutno sposobna da se odupre svim pokušajima destabilizacije, izražavajući uvjerenje da će dijalog koji je otpočeo sa predstavnicima Mitropolije crnogorsko primorske dati odgovor na sva

MCP: Netačne ocjene Pažina Iz Mitropolije crnogorsko primorske reagovali su na navode Pažina tokom susreta sa senatorom Ronom Džonsonom, od prije dva dana, navodeći da je ,,iznio čitav niz netačnih i politikantskih ocjena o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica“. - Netačan je Pažinov navod da Zakon ,,ispunjava najviše standarde ljudskih prava i sloboda“ i da je ,,daleko najliberalniji zakon u okruženju koji garantuje jednaka prava svim vjerskim zajednicama“. Zakon, nažalost, ne samo da ne ispunjava nego radikalno derogira i suspenduje osnovne i minimalne standarde u pogledu kolektivnog aspekta ostvarivanja prava na slobodu vjeroispovijesti – kazali su oni, dodajući da Pažin ,,dovodi u zabludu međunarodne sagovornike“.

Pažin u Kongresu SAD

nerazumijevanja u rješavanju ovog unutrašnjeg pitanja Crne Gore i staviti tačku na sve pokušaje zloupotrebe vjerskih osjećanja građana – naveo je on. Razgovarali su i o dijalogu koji Vlada vodi sa predstavnicima civilnog društva i medija u Crnoj Gori. - Potpredsjednik je ocijenio da ovaj dijalog, koji se vodi na

inicijativu premijera Markovića, pokazuje da u crnogorskom društvu postoje ozbiljne progresivne snage koje su spremne da, bez obzira na razlike, sarađuju i zajedno sa Vladom stvaraju novu vrijednost u interesu evropske budućnosti Crne Gore – piše u saopštenju. Najviši prioritet Vlade je, kako je rekao Pažin, ,,sprovođe-

nje reformi kojima podižemo kvalitet života građana i ispunjavamo obaveze za članstvo u Evropskoj uniji, pokazujući time da Crna Gora zaslužuje da bude prepoznata kao uzor drugim državama našeg regiona koje slijede proevropski kurs“. Senator Kardin je, kako je saopšteno, pozdravio odgovornu ulogu i doprinos Crne Go-

re, kao partnera SAD i članice NATO-a, u očuvanju međunarodnog mira i stabilnosti, a naročito u afirmaciji zapadnih demokratskih vrijednosti na Balkanu. Senatorka Kolins je osudila kampanju dezinformacija kojoj je izložena Crna Gora, izražavajući podršku za riješenost Crne Gore da svoj dalji razvoj zasniva na zapadnim demo-

kratskim vrijednostima. Kongresmenka Pingri, koja je kopredsjedavajuća Crnogorskog kokusa u američkom Kongresu, poručila je da su SAD tu da podrže Crnu Goru. - I očuvanje njenih demokratskih vrijednosti, naročito u vašem regionu, i radujemo se novim prilikama da vam budemo od pomoći - naglasila je ona. Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kome se protivi Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i prosrpski blok, usvojila je Skupština 27. decembra prošle godine. Od usvajanja zakona SPC ogranizuje protestne litije širom Crne Gore. Ključna, a sporna novina zakona je što propisuje da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, biti prepoznati kao državna imovina, ukoliko vjerska zajednica nema dokaz da je ona vlasnik. Stari zakon iz ove oblasti datira iz 1977. godine. n. Đ.

Društvo

Subota, 7. mart 2020.

diju o seksualnom nasilju u Crnoj Gori Srpski patrijarh ne želi pregovore Vlade i SPC, odgovorio mu premijer

k 85 jčica

prijave policiji dijete izlagati dodatnoj traumi, da će ići na vještačenje u Zagreb o svom trošku. Stručne radnice centara za socijalni rad su davale objašnjenja da su takve reakcije djetata normalne, jer prolaze kroz stresan period razvoda, da su detalje o seksualnim odnosima odraslih vidjele na televiziji, te da današnja djeca imaju bujnu maštu. Prijave policiji nijesu podnešene – negodavali su u studiji. Istraživači su o ovoj pojavi anketirali i predstavnike državnih institucija, pa su ,,došli i do podatka da neki zdravstveni radnici odbijaju da pregledaju

Statistika Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu Podgorica Danka Ivanović-Đerić kazala je da su zabrinuti što u krivično zakonodavstvo još nije uvedeno krivično djelo seksualno uznemiravanje. - To je naš budući zadatak – rekla je ona. Prema statistici državno-tužilačke organizacije u krivična djela protiv polne slobode ulazi i znatan broj djela koja se odnose na seksualno zlostavljanje. Istakla je i da u 2019. godini bilježe za nekih 5,7 odsto manje prijavljenih počinilaca u odnosu na godinu ranije. - U 2019. godini bila su prijavljena 33 lica kao izvršioci ovih krivičnih djela, u prethodnoj 35, a u 2016. bilo je prijavljeno njih 26 - kazala je ona. Lani je, prema njenim riječima, prijavljeno sedam slučajeva silovanja, a u 2018. ih je bilo 16. Prošle godine dogodila se i obljuba nad nemoćnom osobom.

osobu koja je doživjela seksualno nasilje“. - To su nam rekli socijalni radnici koje smo anketirali - istakli su oni. Ukazano je i na činjenicu da je veća kazna „ako zamijenite registraciju na kolima“ - do pet godina zatvora, a za nedozvoljene polne radnje dvije godine. Od nadležnih je zatraženo da se, između ostalog, pooštri kaznena politika, formira elektronska baza seksualnih prestupnika, da se osnuje specijalni fond namijenjen pomoći maloljetnim žrtvama krivičnih djela protiv polne slobode, trgovine ljudima, te da se propiše protokol o postupanju sa žrtvama krivičnih djela protiv polne slobode. N. Đ.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Licence dobilo pet personalnih asistenata PODGORICA - Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić uručio je izvršnoj direktorici Udruženja mladih sa hendikepom Marini Vujačić licencu za obavljanje djelatnosti za uslugu personalna asistencija za pet korisnika. Licenca važi šest godina, dobilo je pet osoba, a pojašnjeno je da se na ovaj način asistenti uvode u sistem socijalne zaštite. - Usluga personalne asistencije pruža se korisniku lične invalidnine, odnosno dodatka za njegu i pomoć koji je u radnom odnosu, odnosno uključen u sistem visokog obrazovanja, odnosno sistem obrazovanja odraslih. Pružalac usluge personalne asistencije treba da ima najmanje jednog stručnog

radnika. Neposrednu uslugu personalne asistencije pruža saradnik - personalni asistent, po pravilu jedan personalni asistent pruža uslugu za jednog korisnika i angažovan je u radu sa jednim korisnikom, najmanje 20, a najviše 40 sati sedmično – saopštili su oni. Neposredni pružalac usluge personalne asistencije (saradnik) korisniku obezbjeđuje pomoć pri održavanju lične i higijene prostora, nabavku hrane, pripremu obroka i pomoć pri hranjenju. - Pruža i pomoć pri oblačenju, podizanju, premještanju i kretanju unutar i izvan korisnikovog prostora, radnog mjesta i mjesta gdje se odvijaju društvene i obrazovne aktivnosti i korišćenju prevoza - istakli su R. D. u saopštenju.

Marković: Crnu Goru niko ne može uvući u sukobe

PODGORICA - Patrijarh Irinej treba da shvati i prihvati da je Crna Gora sekularna, građanska i višenacionalna država - poručio je premijer Duško Marković, odgovarajući na poruke patrijarha srpskog da „postoje indicije da bi moglo doći do nasilja“ u našoj zemlji zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, te da u Vladi nema nijednog Srbina, a da je osam ministara muslimanske veroispovijesti.

U današnjoj Crnoj Gori, istakao je Marković, scenario vjerske i nacionalne zemlje prosto - ne može proći. Marković je na sastanku sa Savjetom mladih DPS Budva kazao da se nad Crnom Gorom „povampiruju politike krvavih 90-ih godina prošlog vijeka“. - Zakon o slobodi vjeroispovijesti bio je samo povod da se pokrene destrukcija protiv evropske i građanske Crne Gore - rekao je Marković, zamjenik predsjednika DPS-a. Neka patrijarh Irinej ne čeprka po crnogorskim vrijednostima i njenom potencijalu, kazao je Marković, Crna Gora će, istakao je biti mirna, slobodna i demokratska. Poručio je da Crnu Goru niko ne može uvući u sukobe i nestabilnost. - I ovo pitanje, koje danas opterećuje mnoge građane i njihove porodice, riješićemo mirno i demokratski, kao i svaki put do sada - istakao je Marković. Patrijarh srpski Irinej izjavio je da je ponašanje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi „van svake pameti“, označavajući njega kao odgovornog za donošenje za SPC spornog Zakona.

Đoković opet u kampanji protiv države Crne Gore Prvi teniser svijeta Novak Đoković na svom Tviteru uputio je poruku podrške „bratskom narodu u Crnoj Gori“. - Pozdrav i podrška za bratski narod u Crnoj Gori - napisao je Đoković uz smajlije molitve, srca i orla i fotografijom sa jednog od protestnih skupova SPC ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Ubrzo mu je odgovorio crnogorski košarkaš koji igra u Barseloni Nikola Mirotić. - Hvala Nole, tvoja podrška nam puno znači – naveo je on. Ovo nije prvi put da se Novak Đoković, koji ima crnogorske korijene, ali je rođen u Srbiji, direktno miješa u dešavanja u našoj zemlji. I pred popis 2011. godine, kada je prosrpski blok pravio pritisak na građane da se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi i da govore srpskim jezikom bio je jedno od zaštitnih lica te kampanje. Sa bilborda sa plakata sa njegovim likom odaslali su poruku „Ne boj se, budi ono što jesi“.

- Oni su se usudili da atakuju na nešto što je blisko narodu, koji je možda izgledao kao da je daleko od tih svetinja svojih. Mnogi su bili daleko od vjere svoje. Stanje u Crnoj Gori je bilo jako teško, poslije rata su

crkve tamo pretvorene u štale – ispričao je Irinej u intervjuu za Sabornik. Kazao je da je imao priliku da živi dvije godine u Crnoj Gori i uvjeri se da je stanje u državi, kako je rekao, katastrofalno.

- Međutim, dolaskom Amfilohija na mjesto mitropolita, a vjerovatno malo i uticaj vremena, učinio je da je Crna Gora dosta oživjela. Narod se počeo vraćati crkvi, danas je to živa crkva i narod u vjerskom pogledu. Vjerovatno je to nekome smetalo - kazao je Irinej. Ustvrdio je kako Đukanović „atakuje na najveće svetinje srpske i crnogorske“. - Na manastir Ostrog, Cetinjski manastir, Moraču i druge tvrdeći da je to bila imovina države do 1918. godine, što nije istina - kazao je on. Rekao je da je „Srpska crkva rodila i podigla Crnu Goru“. - Bez Srpske crkve Crna Gora danas ne bi ni postojala, i to je činjenica - zaključio je on i dodao da su „mitropoliti bili gospodari Crne Gore“. Patrijarh srpski je kazao i kako srpska „država i crkva nemaju ništa protv što se opet uspostavila država Crna Gora, ali nemaju pravo da budu neprijatelji Srpskoj crkvi i državi“. Naveo je i da nijedan Srbin nije u Vladi Crne Gore, a da je osam ministara muslimanske vjeroispovijesti. - Neka želja postoji da se Crna Gora oslobodi Srba, da se oslobodi same sebe - ocijenio je Irinej. On ne vidi o čemu će pregovarati ekspertski timovi Vlade i SPC. - Jedino je rješenje da se povuče taj zakon, o takozvanoj vjerskoj slobodi. Nema tu slobode, nego jedne želje da se dođe do svetinja i do imanja. Da se to povjeri sadašnjem nazovi mitropolitu Mirašu Dedeiću kazao je on i izrazio zabrinutost da može doći do sukoba u našoj zemlji. Crnogorci, naglasio je on, „kažu branićemo našim životima svetinje“. K. K.

Konsultativni sastanci sa predstavnicima crnogorskih hotela i turističkih agencija

Mjere za umanjivanje posljedica korona virusa na turizam

PODGORICA – Shodno brojnim upitima partnera turističke privrede i samih turista, a radi bolje informisanosti i sprječavanja pojave i širenja korona virusa, kreirana je posebna rubrika na veb portalu Nacionalne turističke organizacije sa uputstvima za angažovane u sektoru turizma i ugostiteljstva, kao i same turiste i građane.

To je saopšteno juče nakon sastanka čelnika Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije sa predstavnicima većih crnogorskih hotelijera i turističkih agencija. Ističe se da je sastanak organizovan kako bi se razgovaralo o saniranju posljedica aktuelne epidemiološke situacije u svijetu zbog korona virusa, a što se snažno reflektuje i na globalna turistička kretanja, pa i na Crnu Goru. U fokusu je bio odgovor zdravstvenih vlasti na eventualnu pojavu ovog virusa kod nas, odnosno zdravstvenoj zaštiti

naših građana i turista. - Razgovarano je o dosadašnjem uticaju globalnog epidemiološkog procesa na turistički sektor u Crnoj Gori kao i o prijedlozima mjera koje će se eventualno preduzeti u cilju minimiziranja negativnih efekata epidemije na crnogorski turizam – saopšteno je nakon sastanka. Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović kazao je da je neophodno pažljivo pratiti razvoj situacije i u skladu sa tim preduzeti preventivne mjere i pripremiti se na svim nivoima. Direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić ocijenila je da je u ovim okolnostima važno zajednički prepoznati na kojim tržištima je potrebno intenzivirati komunikaciju i preduzeti dodatne marketinške aktivnosti i pozvala je predstavnike turističke privrede da shodno turističkim kretanjima na emitivnim tržištima daju prijedloge. Direktor Instituta za javno

Predstavnici zdravstvenih vlasti dali preporuke turističkim poslenicima

zdravlje Boban Mugoša i njegovi saradnici kazali su da je u svim objektima u hotelijerskom i turističkom sektoru važno sprovoditi i poštovati opšte mjere za sprečavanje prenosa infekcija. - Svi zaposleni u hotelijerstvu dužni su da poštuju opšte mjere prevencije širenja infekcija dok je na upravama i menadžerima hotela da sprovedu određene administrativno or-

ganizacione mjere – objasnili su oni. Saopšteno je da je zdravstvena situacija u Crnoj Gori stabilna, da nema ograničenja kada je u pitanju dolazak putnika i turistička putovanja u zemlji odvijaju se nesmetano. Prema posljednjim podacima Instituta u našoj zemlji je 430 osoba pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom zbog sumnje na covid-19. N. K./I. Kr.

Društvo/Serijal Pobjede

Subota, 7. mart 2020.

Monstatov infografik sa prikazom položaja žena

Rađa se više dječaka nego djevojčica PODGORICA – Od ukupnog broja djece rođene u 2018. godini – 7.264, djevojčica je bilo 48,1 odsto (100 živorođenih) i 51,9 odsto dječaka (108 živorođenih) –

saopštio je Monstat. Povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, Uprava za statistiku je objavila infografik sa prikazom položaja žena u Crnoj Gori.

Kardiovaskularna i maligna oboljenja sve češća kod žena Žene u Crnoj Gori sve češće obolijevaju i umiru od kardiovaskularnih i malignih bolesti, koje su preventabilnog karaktera upozorili su povodom Osmog mart, Dana žena iz Centra za promociju zdravlja. Najučestalija oboljenja u morbiditetu žena su, kako navode, rak dojke, rak pluća i rak grlića materice. Iz Centra navode da su od posebnog značaja mjere motivacije i informisanja žena o značaju redovnih pregleda kod izabranog doktora i izabranog ginekologa, odazivanje na skrininge, poštovanje preporučenih mjera očuvanja i unaprijeđenja zdravlja. Oni ističu i da je obrazovanje žena prepoznato kao jedan od parametara koji značajno utiče na smanjenje obolijevanja i umiranja majki, ali i njihove novorođenčadi. Povećanje nivoa formalnog obrazovanja majki, ističu, najznačajnije je uticalo na sniženje vrijednosti stope mortaliteta odojčadi. I. Kr.

- Izvor podataka su sva istraživanja koja se sprovode u Upravi za statistiku, a sadrže obilježje pola. Kratak pregled podataka omogućava korisnicima statističkih podataka pregled polne strukture stanovništva u oblasti demografije, obrazovanja, radne snage i drugih – navode oni. Na infografiku piše da je ukupna stopa fertiliteta iznosila 1,75, te da su tri najzastupljenija ženska imena Jelena, Milica i Marija. - Prosječna starost žene pri sklapanju prvog braka je 28 godina dok je za muškarce taj broj 31. Prosječna godina starosti prilikom razvoda kod žena je 37, a kod muškaraca 41 - podaci su Monstata. U 2018. godini zaposleno je, kako navode, 104,2 hiljade žena i 133,2 hiljade muškaraca, dok je nezaposlenih bilo 18,5 hiljada žena i 23,9 hiljada muškaraca. Kada je u pitanju uključenost majke i oca u aktivnosti djece, procentualno gledano, majke su više uključene – 84 odsto, dok je za očeve ta brojka iznosila 44 odsto. - U 2018. godini postdiplomske (specijalističke i magistarske studije) je završilo 1.197 žena i 735 muškaraca. Srednju školu je školske 2017/2018. godine završilo 3.110 žena i 3.238 muškaraca - navode iz Monstata. K. J.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućn

» Piše: Andrej NIKOLAIDIS Miodrag Perović je objavio obrazloženje zašto nije potpisao proglas dijela bivših članova Pokreta za nezavisnost, koji ja jesam potpisao. Budući da svoje ideje, svako na svoj način, obojica artikulišemo u javnom prostoru, mislim da nije nebitno naglasiti tačke slaganja, kao i neslaganja. Sa Perovićevom kritikom vlasti, formulisanom u dijelu teksta koji je naslovio „O režimu“, u bitnom sam saglasan. Za razliku od njega, vladajućim partijama bih za ponešto dao plus. Recimo: za članstvo u NATO-u. Koje su realizovali uprkos djelovanju partija koje su podržavali Perovićevi mediji.

GREŠNA TUMAČENJA

Donacija Glosarija Kliničkom centru

Poklon vrijedan 35.000 eura PODGORICA – Podgorička kompanija „Glosarij“ donirala je instrumente za nove minimalno invazivne kardiohirurške procedure za potrebe Centra za kardiohirurgiju Kliničkog centra, čija je vrijednost veća od 35.000 eura. Direktor Klinike za bolesti srca Nebojša Bulatović je, kako prenosi Mina, objasnio da će uskoro krenuti implementacija , a da je u toku edukacija kadra. Objasnio je da će zahvati biti jednostavniji, odnosno da neće biti potrebno da se otvara grudni koš, nego da će se kroz minimalni otvor raditi zahvati, čime će oporavak i boravak pacijenata u bolnici biti kraći. Izvršna direktorica kompanije „Glosarij“ Mirjana Mijušković podsjetila je da sa Kliničkim imaju dugogodišnju saradnju i da im je posebno drago kada su u mogućnosti da pomognu nove programe. I. Kr.

Reakcija Agencije za elektronske medije

CDT distribuira netačne informacije PODGORICA - Evropska komisija je u Izvještaju o progresu Crne Gore iz 2019. prepoznala nepristrasan rad Agencije za elektronske medije, pa je konstatovala da ona nastavlja da profesionalno sprovodi svoja ovlašćenja - poručuju iz ove institucije reagujući na istraživanje CDT-a u kome navode da AEM ne uspijeva da ostvari nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu. U tom istraživanju, objavljenom u četvrtak, CDT je naveo da ovo smatraju eksperti, a da je problem političkog miješanja u rad AEM-a prepoznala i Evropska komisija. - Iznenađeni smo da već drugi put u roku od mjesec dana CDT iznosi niz neistina i prozvoljnih tvrdnji na račun rada Agencije, a koje imaju cilj da diskredituju rad ove institucije - navode iz AEM-a. Ističu da u Izvještaju Evropske komisije nema prigovora na

nezavisnost, nepristrasnost i neselektivnost u radu Agencije. - Jesu iznešene ocjene da je nastavljeno političko miješanje u rad Agencije i izražena zabrinutost povodom razrješenja jednog člana Savjeta - navode u saopštenju. Tvrde da su neosnovani navodi CDT-a da je Agencija neadekvatno reagovala u prethodnom periodu, u slučaju emitovanja sadržaja, kako oni kažu, „iz regionalnih medijskih kuća koji predstavljaju govor mržnje ili opasnost po nacionalnu bezbijednost“. - Nedavna odluka da se privremeno ograniči reemitovanje određenih programskih sadržaja pojedinih emitera iz Srbije je rezultat višemjesečnog rada Agencije, a ne posljedica reakcije civilnog sektora - dodaju u saopštenju. Ističu da je Agencija uvijek i u svakom slučaju, kada je uočeno da je došlo do kršenja standarda, pokretala postupak. K. J.

Perović u prvom dijelu teksta obilato citira Montesquieua i Tocquevillea. Koji su, šta reći, sve odlično napisali. Međutim... Kada klasike tumači: „Ako je vjerovati dvojici utemeljivača teorije demokratije, nijesu ljudi otišli kod Amfilohija zato što im se sviđa povratak u srednji vijek, već da se suprostave ( ja bih napisao ,,suprotstave“) Đukanovićevoj despotiji“, imam potrebu da dodam sljedeće. 1. Koliko je poznato, Montesquieu i Tocqueville se nisu izjašnjavali o Amfilohijevim litijama. Niti o fenomenu da oni koji su, po Peroviću, ušli u litije da bi se ,,suprotstavili despotiji“, sa sveštenstvom koje hodi na čelu litija i prosrpskim partijama koje litije i s p o m a ž u , p o d r ž av a j u Vučićevu i/ili Putinovu despotiju – i ove despotije podržavaju njih. Na osnovu ikonografije litija, političkih poruka koje ih prate, pjesama koje se na njima pjevaju i naročito ideologije organizatora litija, rekao bih da niti SPC, niti dobar dio pravoslavnih protestanata ne bi imali ništa protiv jedne kvalitetne, čvrste, (pro)rusko-(pro)srpske despotije u Crnoj Gori. 2. Čak i ako je tačno da ,,nijesu ljudi otišli kod Amfilohija zato što im se sviđa povratak u srednji vijek“, to ne znači da ih Amfilohije u srednji vijek ne vodi. Naprotiv. Rečeno ne umanjuje nasušnu potrebu Crne Gore za istinskom demokratijom. Nego znači da litije nisu put do nje. Nisu, zato što su one manifestacija velikosrpskog populizma. Crna Gora koja nije građanska, demokratska i slobodna ne može dugoročno opstati. Efikasan odgovor na velikosrpski populizam ne može

Zašto sam proglas Po za nezavi Godine, ili tome ima i čitava decenija, prošle su otkako su nas komentatori Perovićevog medija uvjeravali kako će demokratizaciju Crne Gore sprovesti Andrija Mandić. Ta je bajka završila vojvodinim pozivom na sveti rat: „Budite Hristovi vojnici i budite spremni“

biti ništa populističko. Crnogorski populizam nema nikakve šanse u obaranju ruke sa srpskim populizmom. Crna Gora bez istinske, a ne fasadne demokratije, bez snažnih institucija, bez pravde, tačno je onakva Crna Gora kakvu je srpski nacionalizam priželjkivao – ranjiva i slaba.

SPC KOJE NEMA

Ono sa čemu se sa Perovićem ne slažem je njegovo viđenje Srpske pravoslavne crkve i, kako on sugeriše, njenog emancipatorskog (sic!) potencijala. U fragmentima teksta koji su naslovljeni ,,O Crkvi“ i ,,Zaključak“ Perović, prosto, ne piše o Srpskoj pravoslavnoj, nego o imaginarnoj crkvi. Poruke koje Perović svojom kolumnom šalje crkvi koje nema, a koju naziva ,,Pravoslavna crkva“, nalik su na razgovor sa imaginarnim prijateljem. Perović piše: ,,Srpski nacionalni program, koji je aktuelan već 180 godina, usmjeren je na brisanje crnogorstva kao kategorije. Jedno od sredstava kojim je taj program ostvarivan bila je

Sveštenik SPC Gojko Perović

VjeRSKe zAjeDNIce Ne mOgu BItI teme

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori“. Kada piše ,,bila je“, Perović zapravo tvrdi da SPC danas više nije poluga velikosrpske politike. Nažalost: bila je, jeste i biće. Perović dalje piše: ,,Mitropolit Amfilohije nije shvatio da obnavljanje državne nezavisnosti Crne Gore traži da Pravoslavna crkva u Crnoj Gori treba da čini ono što je činila prije formiranja Jugoslavije 1918. godine, kad je bila nezamjenljivi stub u izgradnji i očuvanju crnogorske države“. Zašto bi bilo koja vjerska zajednica bila ,,nezamjenjiv stub u izgradnji i očuvanju“ Crne Gore ili bilo koje druge države u 21. vijeku? Ako je do 1918. bilo primjereno da crkva bude, takoreći, noseći stub nacionalne države, zašto bi bilo primjereno da 2020. na njoj leži građanska država? Perović državu zove ,,crnogorskom“, Amfilohije ,,srpskom“, no obojica je utemeljuju u crkvi – i to

Serijal Pobjede

Subota, 7. mart 2020.

nost regiona

m potpisao okreta isnost

eLj gRAđANSKog dRuŠtVA: Detalj sa litije u Podgorici

istoj, Amfilohijevoj. Ja mislim suprotno: da je to katastrofa i za naciju i za državu i za crkvu. Vidi u Srbiji - gdje ono što Perović naziva ,,Pravoslavna crkva“ jeste temelj i nacije i države. Koliko je samo dobra to Srbiji donijelo, srpske komšije da ne pominjemo… Sa druge strane, 72 posto Čeha su nereligiozni, pa njihovoj državi sasvim dobro ide. Mnogo bolje nego Srbiji i Crnoj Gori, gdje se upravo ,,dogodio Bog“.

,,MLADI SVEŠTENICI“

Perović potom piše o ,,generaciji mlađih sveštenika“ koji su ,,počeli da propovijedaju građanske ideje koje idu u p r i l o g o b j e d i n j av a n j u crnogorskog nacionalnog i građanskog bića“. O kojoj to prosvijećenoj generaciji mlađih sveštenika SPC Perović govori? Bilo bi doista prosvjetljujuće saznati imena, mjesto u crkvenoj hijerarhiji te konkretne

građanske napore reformatora Srpske pravoslavne crkve. Ah, Gojko Perović... Jedna lasta ne čini proljeće, niti Gojko čini generaciju. U pitanju je, pojašnjava Perović, ,,mutacija“ u SPC. Taj film, u kojem se mutanti iznenada pojavljuju i spašavaju stvar, već smo gledali. Ne, nije Mladi mutanti Nindža kornjače, nego X-Men. Ne znam kako je Perović svojim sveštenicima -mutantima podijelio uloge, ko je koji X-Men, ali kad vidim Gojka, pomislim – Volverin. Za razliku od M. Perovića, koji u G. Peroviću vidi mutanta-reformatora koji će ujediniti „pravoslavnu većinu“ i, kao Isus vodu u vino, nacionalističku Srpsku pravoslavnu crkvu koja negira postojanje Crnogoraca pretvoriti u Montenegrin -friendly ekumensku „Pravoslavnu crkvu“, ja vidim sveštenika koji koncept Svetog trojstva posve ljudski, odveć ljudski u praksi realizuje kao ne-sveto

Za razliku od M. Perovića, koji u G. Peroviću vidi mutanta-reformatora koji će ujediniti „pravoslavnu većinu“ i, kao Isus vodu u vino, nacionalističku Srpsku pravoslavnu crkvu koja negira postojanje Crnogoraca pretvoriti u Montenegrin-friendly ekumensku „Pravoslavnu crkvu“, ja vidim sveštenika koji koncept Svetog trojstva posve ljudski, odveć ljudski u praksi realizuje kao ne-sveto trojstvo: jedno govori, drugo misli, treće radi

Slaba država Crna Gora nije krivica velikosrpske politike, nego DPS-a, na čelu sa Đukanovićem. Da li to znači da velikosrpska prijetnja nije autentična i realna? Naravno da ne znači. Velikosrpski nacionalizam je živ i zdrav. Srpska pravoslavna crkva njegovo je crno srce. Miodrag Perović ignoriše činjenicu da SPC nije bila, nego jeste duboko nacionalistička, antizapadna, revizionistička organizacija koja je najdosljedniji branitelj ratnih zločinaca trojstvo: jedno govori, drugo misli, treće radi. Da njegove javne nastupe prati legendarna Milka Babović, komentatorka koja je generacijama u Titovoj Jugoslaviji, zagledane u crno-bijele ekrane, nastojala približiti umjetničko klizanje, to bi zvučalo otprilike ovako: „Na redu je otac Gojko Perović. Uz muzičku pratnju Beogradskog sindikata bešumno klizi ledom. Odjeven u šarmantnu crvenu trik majicu, decentni plavi šorts i sugestivne bijele čarape, priprema se za izvođenje trostrukog aksla koji će publiku ostaviti bez daha.“

PEROVIĆEVE PIRUETE

Evo primjera Perovićeve trostruke piruete: Pirueta broj 1: Naravno da su manastiri crnogorski (njegov odgovor na istovjetnu tvrdnju Cetinjana koji su se pobunili protiv litije SPC u njihovom gradu). Pirueta broj 2: Crnogorci i

Prof. dr Miodrag Perović

Srbi su jedan narod („Nije normalno da od ta dva politička identiteta pravimo dva naroda. U pitanju je jedan te isti narod, koji je unutar sebe podijeljen različitim političkim identitetom“ – iz intervjua zagrebačkim „Novostima“ ). Pirueta broj 3: Crnogorci su Srbi (osim ako G. Perović ne smatra da su Crnogorci i Srbi isti narod tako što su Srbi – Crnogorci). Iz čega proizlazi da su crnogorski manastiri – srpski. Što tvrde i Amfilohije i Irinej. Gojko Perović ne kune, nego retorikom primjerenom trenutku i svojoj ulozi zaštitnog lica litija saopštava da su Crnogorci etnički Srbi, čiji je političko-identitetski izbor (u ovom trenutku, no već sutra može biti drugačije) da budu Crnogorci. Miodragu Peroviću je to dovoljno da po strani ostavi ustav i hijerarhiju SPC, koji kažu da je, šta god Gojko Perović i Amfilohije dogovore sa zamišljenom „crnogorskom stranom“, to bezvrijedno dok ne aminuje Irinej. Tako i vlada tobože ne želi da pregovara sa SPC, nego će sa MCP. Što je, da prostite, kao da pregovaraš sa lokalnom podružnicom, a ne sa centralom KFC.

,,NARODNO BIĆE“

Miodrag Perović ignoriše činjenicu da SPC nije bila, nego jeste duboko nacionalistička, antizapadna, revizionistička organizacija koja je najdosljedniji branitelj ratnih zločinaca. Tvrditi da je tu crkvu reformisalo nekoliko taktičkih, ambivalentnih, efemernih izjava Gojka Perovića, izrečenih pod portretom Draže Mihailovića koji sa zida svjedoči o autentičnosti Perovićevih građanskih težnji - nije čak ni vic. To ne izaziva smijeh, nego podsmijeh. To je ono, a ne ime „Srpska“, što ja zamjeram toj crkvi. Takva crkva, pa i da se zove pravoslavnom ili crnogorskom, mahala 24 časa dnevno ne trobojkama, nego crvenim crnogorskim barjakom, sve vičući „Živio Krsto Zrnov“, ne može biti saveznik demokratske, građanske i evropske Crne Gore. Uzgred: da li bi Perovićeva „Pravoslavna crkva“ bila svetosavska, kakva je danas? Ako bi, zašto se ne bi zvala srpska – čije je svetosavlje, ako ne srpsko? Ako ne bi, ko može imati mandat da tu crkvu desvetosavizuje? I s kojim pravom? Perović tekst počinje odbranom građanske demokratije, stojeći na Montesquieuovim i Tocquevilleovim ramenima („ko na Tokvilu ak i malo stoji, više vidi no onaj pod Tokvilom“), da bi stigao do banalnih narodnjačkih frazetina o crkvi u kojoj ,,se rađa spasonosna ideja o jedinstvu crnogorskog narodnog bića“. Niti ,,narodno biće“ postoji, niti je jedinstvo tog (ne)bića potrebno, a kamoli spasonosno. Politika počinje neslaganjem, kaže Ranciére, kažem ja sa njegovog ramena. Ideja organskog jedinstva naroda je predpolitička i ne vodi u demokratiju nego u fašizam. Ako u litijama postoji emancipatorski element, taj se nalazi samo i samo u onom njihovom segmentu koji čine

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… osiromašeni koji su se odvažili na bunt. Ali socijalni bunt koji predvodi ultra-nacionalistička organizacija ne vodi ka emancipaciji nego, opet, u fašizam. Crnoj Gori ne treba organsko jedinstvo naroda, nego vesternizacija, koja podrazumijeva demokratiju koja, opet, ne podrazumijeva ni sabornost ni gleichschaltung, nego pluralizam legitimnih viđenja i interesa koji funkcionišu u poštovanju procedura.

REFORMISANJE FAŠIZMA

Perović vidi mogućnost rađanja crnogorstva iz duha reformisanog velikosrpstva. Kao obavezu odgovorne politike Perović navodi: „Pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori da se pomogne da se ne povrati na velikosrpske hegemonističke pozicije prema sopstvenom narodu“. A ona je sa tih pozicija nekamo otišla? Za ruku ju je uzeo Gojko Perović i poveo daleko od Sinoda i ideologije SPC, ravno u crnogorstvo? Koje M. Perović definiše kao „emancipatorsku ideju“ koja će nužno jačati. Zašto bi crnogorstvo bilo „emancipatorskija“ ideja od srpstva ili bošnjaštva? Ja, recimo, emancipatorskom idejom danas ne bih označio ništa što nije nadnacionalno. Miodrag Perović zapravo kaže ovo: kada se Srbi u Crnoj Gori emancipuju, biće Crnogorci, a u tome će pomoći SPC. Sretno s tim. Gnušam se ideje da se Srbe u Crnoj Gori prevodi u Crnogorce – i obratno. Ono što emancipuje nije nacionalna pripadnost, nego ideje. Ne vidim po čemu su srpski liberalni intelektualci manje emancipovani od crnogorskih. Naprotiv: dio srpske liberalne inteligencije, još od izbijanja „vjerske“ krize, sekularnu, građansku Crnu Goru i njen zapadni izbor brani hrabrije i elokventnije od crnogorskih intelektualaca. Da ti Srbi žive i politički djeluju u Podgorici, Crna Gora bi danas bila u EU. Moja je potreba - ne da u Crnoj Gori bude manje Srba nego više onih koji žele Crnu Goru na Zapadu. Čemu je glavna prepreka velikosrpska ideologija čija je udarna pesnica SPC, u koju se, preimenovanu u Pravoslavnu crkvu, Perović uzda.

BAJKE KONCERNA

Godine, ili tome ima i čitava decenija, prošle su otkako su nas komentatori Perovićevog medija uvjeravali kako će demokratizaciju Crne Gore sprovesti Andrija Mandić. Ta je bajka završila vojvodinim pozivom na sveti rat: „Budite Hristovi vojnici i budite spremni“. Po izvještaju institucija Evropske unije, Srbija je o „vjerskoj“ krizi u Crnoj Gori do sredine februara proizve-

Ideja organskog jedinstva naroda je predpolitička i ne vodi u demokratiju nego u fašizam... Tvrditi da je tu crkvu reformisalo nekoliko taktičkih, ambivalentnih, efemernih izjava Gojka Perovića, izrečenih pod portretom Draže Mihailovića koji sa zida svjedoči o autentičnosti Perovićevih građanskih težnji nije čak ni vic la 20.000 medijskih izvještaja, od kojih ogroman broj lažnih. Republika Srpska proizvela je još 9 000. U pitanju je brutalna, gotovo – pa ratna propaganda. Srbija destabilizuje Crnu Goru (zahtjevom za promjenom ustava po makedonskom i bosanskom modelu) i Bosnu i Hercegovinu (ustavnom krizom koju je izazvao Dodik). Da li bi Vučićevi (ili bilo kog drugog beogradskog glavara) neprekidni pokušaji destabilizacije Crne Gore bili izbliza tako zabrinjavajući da je Crna Gora funkcionalna pravna država? Da u njoj građani vjeruju u institucije vlastite države: da znaju da će policija hapsiti a sudovi suditi pravo, da znaju da će država sankcionisati, a ne biti sredstvo za lopovluk onih koji su iznad zakona? Da znaju da je država Crna Gora nezavisna ne samo od Beograda, nego i od onih koje smo izabrali na njeno čelo? Ne bi, naravno. Slaba država Crna Gora nije krivica velikosrpske politike, nego DPS-a, na čelu sa Đukanovićem. Da li to znači da velikosrpska prijetnja nije autentična i realna? Naravno da ne znači. Velikosrpski nacionalizam je živ i zdrav. Srpska pravoslavna crkva njegovo je crno srce. Srpska pravoslavna crkva neće pomoći modernizaciji i vesternizaciji Crne Gore. Vesternizacija će se desiti uprkos toj crkvi. Kao što će se, ne zahvaljujući, nego uprkos toj crkvi, desiti i demokratska tranzicija vlasti, a ne revolucionarni prevrat u formi izbora u Crnoj Gori. Ako takve tranzicije ipak ne bude, ponoviće se ono što se desilo sa Crnom Gorom kralja Nikole i Titovom Jugoslavijom: kraj autoritarnog lidera biće i kraj države. To bi, što je najvažnije, značilo kraj mogućnosti vesternizacije Crne Gore.

Hronika

Subota, 7. mart 2020.

BURNO: Konsultativno saslušanje v.d. Vrhovnog državnog tužioca i direktora policije

Sa privođenja jednog od okrivljenih

Razmatrani dokazi za šverc marihuane

Za 15 dana odluka o optužnici protiv Mujovića i grupe PODGORICA - Optužnica protiv četrnaestočlane kriminalne grupe koja se tereti za šverc kokaina juče je razmatrana u Višem sud a odluku o validnosti dokaza donijeće vijeće za 15. dana. Vijeće suda može da potvrdi optužni akt, vrati ga na dopunu ili ga ne prihvati. Grupu je, prema navodima optužnice, organizovao Nikšićanin Radovan Mujović koji se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicom koju zastupa tužiteljica Nataša Bošković, obuhvaćeni su i Milena Kankaraš, Petar Mujović, Radosav Vukčević, Aleksandar Đurđevac, Zoran Drinčić, Branko Vušković, Miloš Bulajić, Jovan Božić, Predrag Marković, Davor Avdić, Stefan Lalatović, Željko Goranović i Alen Šabotić. Mujović je od početka 2018. do 25. avgusta 2019. na teritoriji Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Republike Mađarske organizovao kriminalnu organizaciju za vršenje krivičnih djela za koja se mogu izreći kazne od četiri godine i više zatvora, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. U ovom

predmetu status svjedoka saradnika ima Miloš Mančić i to je potvrđeno rješenjem Višeg suda od 20. januara ove godine. Mujović je, prema navodima istrage, planirao izvršenje krivičnih djela, obezbjeđivao novac i telefone sa inostranim sim karticama, davao naredbe i uputstva za izvršenje krivičnih djela. Na jučerašnjem ročištu tužiteljica je ostala u cjelosti pri navodima optužnice. Advokat Dragan Mitrić nije se posebno izjašnjavao na navode optužnice ali je kazao da je njegova uloga i njegovih kolega u ovakvim predmetima zapravo „bižuterija“ iz razloga što nemaju pristup dokazima sve do trenutka potvrđivanja optužnice. Mitrić je naveo da je u ovom predmetu „bilo podmetanja od strane policije što je, tvrdi on, tužilac u krajnjem prepoznao i došlo je do obustave u odnosu na neke osobe s obzirom da je bilo i lažnog prepoznavanja“. Ni njegov kolega advokat Miloš Vuksanović nije imao primjedbi na formalni dio optužnice, ali je ukazao na situaciju da se neki njegovi branjenici i dalje nalaze u pritvoru iako tužilac nije to predlagao. Policija je u ovoj akciji zaplijenila 93 kilograma marihuane i oduzela više vozila. B. R.

Presuda Danijelu Šuntiću iz Berana

Osam mjeseci zatvora jer je držao 10 grama kokaina BIJELO POLJE - Beranac Danijel Šuntić (29) juče je u Višem sudu u Bijelom Polju osuđen na osam mjeseci zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Prema navodima optužnice, okrivljeni je tokom septembra prošle godine u svojoj kući držao drogu. Policija je 12. septembra prilikom pretresa pronašla oko 10 grama kokaina. B. Ć.

Krivična prijava zbog zloupotrebe položaja

Osumnjičen da je nanio više od 12.600 eura štete prodavnici PODGORICA - Policija je u Podgorici podnijela krivičnu prijavu protiv S. K. (34) iz Peći zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Kako se sumnja S. K. je od 1. maja do 16. oktobra 2019. godine, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, prisvojio novac koji mu je povjeren na radu u maloprodajnom objektu u Podgorici jednog privrednog društva iz Rožaja. Sumnja se da je S. K. tako nanio 12.647 eura štete ovom privrednom društvu. A. R.

Prijava zbog prevare

Prodao stan koji ne postoji? PODGORICA - Protiv Ž. J. (45) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo prevara. On je, kako se sumnja doveo u zabludu M. K. iz Podgorice lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica. - Ž. J. je sa M. K, kako se sumnja, zaključio kuporodajni ugovor za stambenu jedinicu u Podgorici koja zapravo nije postojala, te je na taj način održao u zabludi M. K. i oštetio ga za 33.000 eura – navodi se u saopštenju. A. R.

Da li su krimin osjetili nemoć d PODGORICA – V.d. Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković kazao je juče da je rasvjetljavanje napada na novinare i njihovu imovine u vrhu liste prioriteta u radu državnog tužilaštva. On je ovo saopštio na sjednici Odbora za bezbjednost na kojoj je zakazano njegovo konsultativno saslušanje. Sjednicu Odbora obilježila je žučna svađa između poslanika DF-a Nebojše Medojevića i Milorada Vuletića iz DPS. Poslanici Demokratskog fronta – Milan Knežević, Andrija Mandić i Nebojša Medović napustili su sjednicu.

SVAĐA

Zajednička sjednica skupštinskih odbora za bezbjednost i odbranu juče je započela svađom između poslanika pozicije i opozicije zbog načina vođenja konsultativnog saslušanja čelnika policije i Tužilaštva. Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević insistirao je na modelu prema kojem bi predstavnici Tužilaštva i Uprave policije preskočili uvodna izlaganja i direktno odgovarali na postavljena pitanje. Poslanik DF-a Milan Knežević pitao je predsjednika odbora Branka Čavora da li će moći da pita Veljovića i pomoćnika direktora policije Enisa Bakovića ko mu je uhapsio majku. Međutim, predsjednik odbora ostao je pri stavu da će konsultativno saslušanje proteći u kombinaciji uvodnih izlaganja i odgovaranja na postavljena pitanja. U trenutku kada je v.d. vrhovni državni tužilac Ivica Stanković započeo izlaganje, poslanici DFa su napustili salu.

PRIORITET

Stanković je u uvodnom izlaganju kazao da su zaštita novinara i njihove imovine na vrhu liste prioriteta što se potvrđuje činjenicom da je svim rukovodiocima državnih tužilaštava još početkom 2018. godine dao obavezujuće uputstvo za efikasno postupanje i intenziviranje rada u ovim predmetima. On je dodao da od rukovodilaca državnih tužilaštava na mjesečnom nivou dobija izvještaje o postignutim rezultatima u tim predmetima. - I danas, sa ovog mjesta, kao vr-

Sa jučerašnjeg odbora

Stojim iza svih policijskih aktivnosti koje su zasnovane na zakonu i procedurama - kazao je direktor uprave policije Veselin Veljović Sloboda izražavanja bitna je za proces stvaranja jednakosti građana i značajna je karika u ostvarivanju vladavine prava u Crnoj Gori, koja ipak nije na nivou kojem svi težimo - kazao je v.d. vrhovnog tužioca Ivica Stanković šilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca mogu otvoreno da poručim da sloboda izražavanja, samim tim i sloboda medija imaju značajnu ulogu u osnaživanju društva, i da doprinose stvaranju jednakosti građana i zasigurno su značajna karika u ostvarivanju vladavine prava. Svjesni smo činjenice da vladavina prava, o kojoj tako često pričamo u Crnoj Gori, ipak nije na nivou kojem svi težimo - kazao je Stanković. Dodao je da u VDT kontinuirano preduzimaju značajne korake kako bi taj nivo unaprijedili. Stanković je istakao i da je u pret-

Istraga u slučaju ubistva Jovanovića nije zatvorena Stanković je juče odgovarajući na pitanja poslanika kazao da neće dozvoliti da se Tužilaštvo uvlači u arenu političkih prepucavanja. - U odnosu na predmet Duška Jovanovića, u vrijeme izvšenja ovog djela nije se sprovodila tužilačka istraga, nego je tada bio sudski koncept istrage. Ovaj predmet za Tužilaštvo nije zatvoren, cilj je da se rasvijetli do kraja, a tome svedoči i činjenica da preduzimamo aktivnosti povodom izvještaja jednog privatnog detektiva. Svjedok koji je tražen od strane SDT-a se nalazi na području Srbije i tražili smo međunarodnu pravnu pomoć. Nadležni organi Srbije su nas obavijestili da se ta osoba ne može pronaći – kazao je on. Odgovarajući na pitanje koliko je bilo napada na novinare, Stanković je kazao da ih je u 2019. bilo četiri.

hodnom periodu značajan broj predmeta napada na novinare i njihovu imovinu riješen, što znači da su izvršioci procesuirani i krivično sankcionisani.

PROPUSTI

Predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nikola Marković je kazao da Komisija nema namjeru da vodi istragu ali može da analizira dokumentaciju i ukazuje na propuste. - Od 2004. godine do danas je bilo 85 napada. U prošloj godini je bilo 11 napada. Registrovali smo brojne propuste državnih organa i ključni napadi nijesu riješeni. Napadi na Oliveru Lakić, Tufika Softića, Duška Jovanovića su samo neki od napada koji nijesu rasvijetljeni - rekao je Marković. On je dodao da napadi na novinare dolaze od kriminalnih grupa ali i primijetio selektivno pristupanje pojedinih tužioca koja se, kako je kazao, ogledaju u hapšenju novinarke Anđele Đikanović, novinara Dražena Živkovića i Gojka Raičevića zbog izazivanje panike. - Do danas nemamo odgovor Tužilaštva čiji su propusti doveli do toga da nam ni danas nije poznato ime naručioca ubistva Jovanovića. Ima dosta primjera

zastare napada na novinare i njihovu imovinu i zato možemo govoriti o nedjelotvornim istragama - naveo je Marković. Viša državna tužiteljka Lepa Medenica negirala je tvrdnje predsjednika Komisije da je Lakić saslušana tek nakon godine i po od napada. Ona je navela da je nakon napada na Lakić određena za kontakt osobu za ovaj predmet i da je iste noći nakon izviđaja dežurni tužilac pošao u KBC da sa Lakić obavi razgovor. - Međutim, Lakić tada, zbog stanja u kojem se nalazila, nije mogla da daje informacije. Saslušanje je obavljeno nakon šest dana, 14. maja, a ne nakon godinu kako tvrdi Marković – kazala je ona. Direktor policije naveo je da su novinari Đikanović, Živković i Raičević uhapšeni i zadržani 72 sata po nalogu tužioca. Nakon njegovog izlaganja, na sjednicu Odbora su se vratili poslanici DF-a Nebojša Medojević i Predrag Bulatović.

SUKOB

Medojević je upitao Veljovića i Stankovića da li imaju saznanja da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i pomoćnik direktora policije Zoran Lazović organuzuju šverc kokaina u Crnoj Gori.

Pobjeda

Hronika

Subota, 7. mart 2020.

e obilježila žučna rasprava između poslanika Specijalno državno tužilaštvo i policija razotkrili kriminalnu organizaciju

nalci države

uhapsi njegova majka na brutalan način - rekao je Bulatović.

NERIJEŠENA UBISTVA

- Da li je Tužilaštvo preduzelo bilo kakve aktivnosti nakon što sam im proslijedio šifru predmeta u italijanskom tužilaštvu protiv visokih crnogorskih funkcionera za šverc cigareta. Osim toga, da li su Lazović i Golubović postavljeni na mjesta u policiji i ANB bez saglasnosti Veljovića – pitao je Medojević. Sa druge strane, direktor Uprave policije je kazao da se za posljednju godinu nekoliko puta sreo sa visokopozicioniranim ljudima iz bezbjednosnih struktura Italije i da nikada nije dobio ni usmenu niti pismenu informaciju o tvrdnjama koje je Medojević izgovorio na zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost. Medojević je nastavio sa optužbama da su čelni ljudi u Crnoj Gori poslije šverca duvana organizovali šverc kokaina, a onda je uslijedila reakcija poslanika DPS-a Milorada Vuletića, koji je bio iziritiran optužbama koje su, kako je rekao, bez ijednog dokaza, plasirali iz DF-a. Uslijedila je pauza nakon sto su iz DPS-a burno reagovali na Medojevićeve riječi, prije svih poslanik Vuletić koji je, pri izlasku, pozvao i Medojevića da izađe. Nakon toga poslanici DF-a se nijesu vraćali u salu, a poslanik DF-a Predrag Bulatović pročitao je pitanja koja su iz DF-a namjeravali da postave, ali je kazao da neće učestvovati dalje u radu odbora, jer su nezadovoljni načinom rada koji je predložio Čavor. Bulatović je kazao da je Andrija Mandić htio da pita da li je Veljović dao nalog za stavljanje u zatvor Medojevića, ko je naredio upad u kuću Kneževića i hapšenje njegove majke. - Milan Knežević želi da zna ko je stavio potpis na naredbu da se

Diretor uprave policije Veselin Veljović je pojasnio da ni u jednom slučaju direktor policije ne daje i ne potpisuje na log za hapšenje već se to rješava kroz određenu proceduru Tužilaštva i policijskih starješina. - Ne pokušavam da bježim od profesionalne odgovornosti i stojim iza tih aktivnosti koje su zasnovane na zakonu i procedurama - kazao je Veljović. Vezano za hapšenje majke poslanika Kneževića, Veljović je kazao da je došlo do „kršenja procedure kroz pasivni otpor verbalnih ispada“. Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja je naglasio da se, zbog toga što nije riješeno ubistvo Jovanovića, stidi što sjedi pored njegove sestre, poslanice SNP-a Danijele Pavićević. - Imao sam obavezu ovo da saopštim. Državni organi treba da učine sve da se rješavaju svi slučajevi sa smrtnim ishodom - rekao je Škrelja, na šta je Pavićević odgovorila da je pošteno osjećati stid. - Osvrnuću se na izjavu Veljovića, kada je kazao da je ubistvo Duška Jovanovića operativno riješeno. Vama je to poznato, ali to ne možete dokazati materijalno, ja sam tako shvatila vašu izjavu. Ako vi imate podatke imena logističara, pomagača, nalogodavaca da li su vas nekada zvali iz Tužilaštva da pitaju za saznanja - navela je Pavićević. Veljović je kazao da je država uradila što je bilo moguće u rasvetljavanju ubistva Jovanovića. - Bilo je propusta a to saopštavam shodno informacijama koje imam u svom posjedu. Policija i tužilaštvo na osnovu postojećih činjenica ne mogu uraditi više od ovoga. Ne radi se o nedostatku političke i profesionalne volje, ne možemo uraditi više dok se ne pojavi neka nova činjenica - rekao je Veljović.

REGIONALNI PROBLEM

Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić ocjenjuje da je kriminal u Kotoru narastao jer je država efikasna i da su kriminalci osjetili nemoć države. - Kriminalci su osjetili nemoć države, mi se dodatno zbog toga nalazimo u opasnosti - kazao je Krivokapić i dodao da novinari, koji su napadnuti, ne pišu ni o cvijeću ni o botanici, već o organizovanom kriminalu. - Evropa je konstatovala da je prvi problem Crne Gore korupcija i kriminal a drugi je siromaštvo. Nijesam mogao da vjerujem da u Kotoru nema nijednog inspektora za organizovani kriminal, niti bi to povjerovao u ovom trenutku i jedan Kotoranin – kazao je Krivokapić. On je kazao da je rat kriminalnih klanova i šverc kokaina regionalni, a ne kotorski problem. - Distribucija nije kotorska, pranje novca nije kotorsko. Ovo je regionalni, a ne kotorski problem – kazao je on. B. ROBOVIĆ

Petorica Danilovgrađana osumnjičena za šverc više stotina marihuane

DANILOVGRAD – Policija je u koordinaciji i po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, poslije višemjesečne planske aktivnosti uhapsila J. S. (50), B. B. (44) i K. M. (49) iz Danilovgrada, zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Osim trojice Danilovgrađana za stvaranje kriminalne organizacije terete se i B. R. (42) i R. M. (36), koji su trenutno nedostupni nadležnim organima Crne Gore jer se nalaze u zatvoru u Albaniji zbog krijumčarenje droge. Kako se navodi u saopštenju policije, sumnja se da je J. S. početkom 2016. do aprila 2019. godine formirao kriminalnu

grupu koju su činili B. R, R. M, B. B. i K. M, kao i druge za sada neidentifikovane osobe s ciljem vršenje krivičnih djela radi sticanja nezakonite dobiti i moći, pri čemu je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određen zadatak i ulogu. Dodaje se da je djelovanje kriminalne organizacije planirano na duži vremenski period uz primjenu tačno određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline pripadnika kriminalne organizacije. - Djelovanje kriminalne organizacije je planirano i sprovođeno u međunarodnim razmjerama pri čemu su svi uračunljivi i svjesni svoga djela, htjeli njegovo izvršenje i znali da je njihovo djelo protivpravno i zabranjeno – saopšteno je.

J. S. je, sumnja se, radi realizacije kriminalnog plana – vršenja krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, odredio da sam ili preko posrednika „vrbuje“ pripadnike kriminalne organizacije, planira izvršenje krivičnih djela u budućnosti, daje naredbe i uputstva pripadnicima kriminalne organizacije za izvršenje krivičnih djela, da obezbjeđuje novac i vozila opremljena tajnim pregradama i bunkerima i bezbjedne lokacije za prijem, skladištenje, a zatim utovar u teretna vozila i dalju distribuciju marihuane u količinama od po više stotina kilograma. Ostali članovi kriminalne organizacije B. R, R. M, B. B i K. M, imali su, kako se sumnja, zadatak i ulogu da postupaju po na-

redbama i uputstvima organizatora kriminalne organizacije, da obezbjeđuju bezbjedne i tajne lokacije, da pružaju logistiku prilikom prijema i skladištenja, a zatim i dalju distribuciju opojne droge - marihuane i njenog neovlašćenog prenosa – prevozom na unaprijed određene lokacije po naređenju organizatora. Policija je protiv J. S. Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Ostala lica, B. R, R. M, B. B. i K. M, su procesurana zbog sumnje da su počinila krivična djela stvaranje kriminalne organiA. R. zacije.

PODGORICA: Uhapšena jedna osoba, protiv dvije podnijete prijave, riješena djela iz 2015. i 2016. PODGORICA - Podgorička policija obezbijedila je, kako su naveli, materijalne dokaze protiv Emra Drinia (31), Izeta Beriše (35) i Bata Stojanovića (48) da su počinili tri bombaška napada, od kojih su dva bila na kancelariju i vozilo javnog izvršitelja Siniše Mugoše. Drini je uhapšen, dok su protiv Beriše i Stojanovića, koji se nalaze u UIKS-u, podnijete prijave zbog tri krivična djela izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. - U podgoričkom naselju Donja Gorica 14. septembra 2015. godine, oko 23.50 časova, od strane tada nepoznate osobe aktivirana je improvizovana eksplozivna naprava u dvorištu porodične kuće G. M. i S. M. iz Podgorice. Prikupljeni dokazi ukazuju na sumnju da su izvršioci ovog krivičnog djela E.D., I.B. i B.S. – navodi se u saopštenju Uprave policije. Osumnjičeni se takođe terete da su eksplozivnu napravu aktivirali i 30. septembra 2015. godine, oko 03.50 sati, ispred kancelarije javnog izvršitelja Mugoše koja se nalazi u sklopu poslovne zgrade „Čelebić“ u Ulici 13. jula u Podgorici. Na objektu izvršitelja Mugoše pričinjena je veća materijalna šteta kao i na kancelariji Komore javnih izvršitelja i

Otkriveno ko stoji iza napada na imovinu izvršitelja Mugoše

Velika šteta pričinjena na kancelariji 2015. godine

na susjednim poslovnim prostorijama. Drini, Beriša i Stojanović osumnjičeni su i da su 16. maja 2016. oko 01.15 aktivirali improvizovanu eksplozivnu napravu ispod vozila „BMW X5“, u vlasništvu Siniše Mugoše, koje je bilo parkirano u Ulici II Crno-

gorskog bataljona u podgoričkom naselju Masline. Na vozilu je nastala veća materijalna šteta. - Nakon sprovedene kriminalističke obrade, protiv E.D, I.B. i B.S. podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su izvršili tri krivična djela izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim

djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija – navodi se u saopštenju policije. Osumnjičeni Beriša i Stojanović se nalaze u UIKS-u zbog počinjenih krivičnih djela iz oblasti požara i eksplozija na teritoriji opštine Podgorica iz prethodnog perioda. C. H.

Sjednica Savjeta za građansku kontrolu biće održana na Cetinju, dvojica čelnika policije potvrdila dolazak

Baković i Popović o ubistvima na Cetinju i eksploziji u Podgorici PODGORICA - Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Zeković sazvao je sjednicu Savjeta za ponedeljak u 12.30 sati na Cetinju, u zgradi Skupštine prijestonice Cetinje zbog događaja na Cetinju i u Podgorici, koji su uticali na bezbjednosnu situaciju. Kako se navodi u saopštenju, sjednici će prisustvovati pomoćnik direktora Uprave poli-

cije za Sektor kriminalističke policije Enis Baković i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Igor Popović. - Obojica su potvrdili učešće. Prisustvo sjednici su potvrdili svi članovi Savjeta - prof.dr Dražen Cerović, doc. dr Branislav Radulović, dr Vladimir Dobričanin i advokat Zoran Čelebić – saopšteno je iz Savjeta. Dodaje se da je ovo prvi put, od osnivanja 2005. godine, da se

sjednica Savjeta održava van Podgorice i izvan Skupštine Crne Gore. U februaru su se na Cetinju dogodila dva ubistva – 17. februara iz vatrenog oružja ubijen je Andrija Gazivoda (31) iz tog grada, ispred teretane koja se nalazi u sklopu Sportskog centra „Lovćen“. Deset dana kasnije stradao je Petar Muhadinović kada je nepoznata osoba u 12 sati i 40 minuta aktivirala eksplo-

zivnu napravu postavljenu ispod njegovog automobila dok se kretao ulicom Crnogorskih junaka. U glavnom gradu u srijedu oko 20 sati Đorđe Božović je stradao u eksploziji automobila u Dalmatinskoj ulici u Podgorici, dok je Aleksandar Keković teško ranjen. U stravičnoj eksploziji povrede je zadobila i žena koja se zadesila u blizini mjesta eksplozije. Pobjeda je objavila da je pronađena ekspozivna naprava u vozilu na mjestu suvozača (Božovića), te i da preliminarani rezultati istrage ukazuju da je usljed nestručnog rukovanja došlo do eksplozije. C. H.

Crnom Gorom

Subota, 7. mart 2020.

Nije bilo ponuda za izgradnju žičare Kotor – Lovćen, tender proglašen neuspješnim

Novi Volvox i Zetagradnja tražili produženje roka

BAR: Dar Erste banke OŠ „Mrkojevići“

PODGORICA/ KOTOR Komisija za sprovođenje javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o koncesiji za projekat žičare Kotor – Lovćen proglasila je tender neuspješnim.

Dabović i Grgurević

- Do 28. februara na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma nije pristigla nijedna ponuda za žičaru – piše u dokumentu koji je usvojila Vlada.

Dobili na poklon interaktivnu tablu

PONUDE

Na javni oglas objavljen 27. januara u propisanom roku zahtjev za otkup tenderske dokumentacije su podnijele podgoričke komapanije Novi Volvox DOO i Zetagradnja DOO. - U toku tenderskog postupka, te kompanije su podnijele zahtjeve za produženje roka za dostavljanje ponuda. Ministarstvo održivog razvoja i turizma to nije prihvatilo, uz obrazloženje da su u pripremi tenderske dokumentacije cijenjene sve okolnosti i neophodne radnje koje je bilo potrebno izvršiti u roku od 30 dana, u skladu sa Zakonom i uslovima istaknutim u pozivu i tenderskoj dokumentaciji navodi se u Vladinom dokumentu. Ministarstvo je od jedne kompanije primilo dva zahtjeva za

SLIJEDI RASPISIVANEJ NOVOG TENDERA: Planirani izgled žičare

pojašnjenje tenderske dokumentacije i blagovremeno dostavilo odgovore. - S obzirom da do krajnjeg roka, 28. februara nije stigla nijedna ponuda, tenderska komisija proglasila ga je neuspjelim - navodi se u dokumentu. Vlada je na prijedlog Ministarstva održivog razvoja i turizma, 5. decembra prošle godine usvojila koncesioni akt za realizaciju projekta žičare Kotor – Lovćen, a javni oglas je objavljen 27. januara. U tenderskoj dokumentaciji navedeno je da se koncesija izdaje na 30 godina i uključuje period potreban za izgrad-



U tenderskoj dokumentaciji navedeno je da se koncesija izdaje na 30 godina i uključuje period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na godinu, kao i operativni od 29 godina

nju žičare, koji se procjenjuje na godinu, kao i operativni od 29 godina.

PLJEVLJA: Razgovarali predstavnici Centra bezbjednosti i MZ PLJEVLJA - Javni red i mir u Ševarima stabilan je i nema registrovanih krivičnih djela koja izazivaju veću uznemirenost građana – konstatovano je na sastanku predstavnika te mje-

U Ševarima mirno sne zajednice i službenika Centra bezbjednosti Pljevlja. Kako je saopšteno iz CB plani-

rani su sastanci i sa drugim gradskim, odnosno seoskim mjesnim zajednicama.

Od koncesionara se očekuje da predloži investicioni program kojim se u prvoj godini predviđa izgradnja i puštanje u rad žičare, a u periodu od tri godine gradnja i stavljanje u funkciju svih pratećih objekata. Minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona eura, a minimalni iznos koncesione naknade 15 odsto ostvarenog profita na godišnjem nivou. Svi objekti i oprema nakon isteka koncesije prelaze u vlasništvo koncedenta, odnosno Vlade.

Na tenderu su mogli učestvovati konzorcijumi ili preduzeća u drugom obliku poslovnog povezivanja. Ponuđač je trebalo da ima iskustvo u upravljanju žičarama putem konces i j e i l i j av n o - p r i va t n o g partnerstva u posljednjih pet godina, u svojstvu upravljača ili koncesionara, gdje su minimalni troškovi izgradnje infrastrukturnih objekata najmanje 20 miliona eura. Trasa žičare počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji Kotora, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje taj grad sa Tivtom, a onda vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen. C.G.

- Pozivamo građane da prisustvom i učešćem daju doprinos što stabilnijem stanju javnog reda i mira u našoj opštini - poručili su iz CB Pljevlja. Službenici CB su održali radni sastanak sa direktorima gradskih osnovnih škola o realizaci-

ji programa ,,Bezbjednost djece“ koji zajedno realizuju ministarstva unutrašnjih poslova i prosvjete. Planirano je i da se održi preedavanje u tri osnovne škole na gradskom području, a od septembra i u ostalim školama. A. S.

USLOVI

NIkšIć: Veterinarska inspekcija o životinjama koje su pronađene na Studenačkim glavicama NIKŠIĆ – Uginula koza, koja je pronađena na Studenačkim glavicama prethodne sedmice pripadala je gazdinstvu koje se nalazi u blizini utvrdila je veterinarska inspekcija na osnovu serijskog broja na ,,minđuši“. Životinja nije otrovana već su je zaklali psi lutalice. Uzrok smrti pasa koji su istog dana pronađeni pored koza, nije utvrđen. Kako je Pobjedi kazala inspektorka Slavica Sudžum, iz tog domaćinstvo je nekoliko dana prije nego što su pronađene mrtve životinje prijavljen nestanak koza. - Gazdinstvo je imalo problem sa napadima pasa lutalica, a svaki napad su uredno prijavljivali u Opštinu i veterinarskim ambulantama. I ranije su im psi lutalice ubijali životinje na domaćinstvu, dok su nakon posljednjeg napada dvije koze nestale. Njihov nestanak je prijavljen, da bi poslije toga jedna koza, i to uginula, bila pronađene na Studenačkim glavicama – kazala je Sudžum. Pojasnila je i da su prethodno uginule životinje od napada pasa, vlasnici gazdinstva uredno i po propisima zakopali. - Psi lutalice su do Nove godine tri puta napadali gazdinstvo i oko 30 životinja je uništeno. Inače, prigradska naselja u

Koze zaklali psi lutalice, uzrok smrti pasa nepoznat

Gazdinstvo koje se nalazi u neposrednoj blizini psi lutalice do Nove godine tri puta su napadali i ubili oko 30 životinja. Vlasnici su lešine zakopali po propisima – kaže inspektorka Slavica Sudžumi

NIJESU OTROVANE VEć ZAkLANE: Koza na Studenačkim glavicama

NIJE POZNATO ČIJI SU NI kAkO SU STRADALI: Lešine pasa

Nikšiću imaju veliki problem koji stvaraju psi lutalice – dodala je ona. O mrtvim životinjama javnost je informisala NVO Društvo mladih ekologa 22. februara. Oni su tada saop-

- Komunalno preduzeće uklanja uginule životinje i ukoliko one imaju ušne markice, oni su dužni da nas obavijeste o serijskom broju. Nakon što utvrdimo čije su životinje, uz pomoć

štili da su na tom mjestu dan ranije takođe bile mrtve životinje među kojima je bilo i pasa. Sudžun objašnjava da oni nijesu u nadležnosti veterinarske inspekcije.

serijskog broja, podnosimo prekršajnu prijavu protiv vlasnika uginule životinje. Veterinarska inspekcija nema nikakve zakonske obaveze u slučajevima kada uginule živo-

BAR - Osnovna škola „Mrkojevići“ je od Erste banke na poklon dobila vrijednu donaciju - interaktivnu tablu. Poklon je školi uručio Nikola Dabović, predstavnik banke. - Erste banka povodom obilježavanja deset godina uspješnog poslovanja u Crnoj Gori i 200 godina postojanja Erste Grupe poklanja 14 interaktivnih tabli i projektora osnovnim školama u 14 gradova u kojima ima filijale. Nakon ugradnje, kompanija Telemont DOO, koja je dobavljač, organizovaće obuke za nastavnike koji će koristiti „pametne“ table u nastavi - naveo je Dabović. Na vrijednom poklonu se u ime učenika i nastavnika škole zahvalio direktor Osman Grgurević. -,,Pametna“ tabla je povezana sa kompjuterom i projektorom, pa je njena primjena višestruka. Koristićemo je u nastavi iz svih predmeta, a posebno će nam biti dragocjena za nastavu iz prirodnih nauka - kaV. K. V. zao je Grgurević.

Napuštene životinje napadaju stoku Veterinar Petko Mikić ističe da u Nikšiću psi lutalice prave velike štete gazdinstvima u prigradskim naseljima. Prema njegovima riječima na meti su im najčešće mali preživari i živina. - Jedan od drastičnijih primjera prošle godine imali smo u Rastovcu, kada je čopor pasa na jednom imanju ubio petoro teladi. Kada izađemo na teren po pozivu, već na prvi pogled se može utvrditi da li je to uradio manji ili veći čopor pasa. U primjeru napada pasa lutalica u Rastovcu, zasigurno je bio formiran veliki čopor, dok je šteta za gazdinstvo bila ogromna. Najučestaliji problemi napada pasa lutalica su u prigradskim naseljima, pogotovo u Kličevu, Kočanima, Studencima, Mokroj Njivi - rekao je Mikić.

tinje nemaju ušne markice i ukoliko nijesu obilježene. Vlasnici gazdinstva ne znaju koji je razlog njihovog uginuća niti što se dogodilo sa lešinama – kazale je Sudžun. S. DOKNIĆ

Crnom Gorom

Subota, 7. mart 2020.

Na ponovljenoj javnoj raspravi predstavljen korigovani prostorno urbanistički plan grada

U Kotor će pristajati mali kruzeri, za velike će graditi luku u Lipcima KOTOR - Nacrtom Prostorno urbanističkog plana opštine, Luka Kotor ostaje primarna ali samo za luksuzne kruzere manjih dimenzija, dok se u Lipcima predviđa formiranje nove kruzing luke sa sidrenjem brodova na bovama. Sadašnja marina ispred Starog grada i dalje ostaje na toj poziciji, a na lokaciji poslije restoran ,,Galion“ planira se nova turistička marina -saopštio je juče glavni planer Mladen Krekić.

Plan predviđa formiranje dva naselja što treba da dovede do uravnoteženog rasporeda stanovništva i smanjenju pritiska na Bokokotorski zaliv. U planu je izgradnja dvije žičare, nova saobraćajnica preko Njeguša kao i jonsko-jadranski gasovod

Škaljarci neće obilaznicu pored kuća Mladen Krekić je kazao da su u PUP-u sprovedene sve smjernice Uneska osim one koja se odnose na obilaznicu. - Urađen je novi prijedlog obilaznice oko Starog grada na način da je tunel veći za 800 metara, zatim pronašli smo trase kako ne bi bilo devastacije čak ni u samim Škaljarima. Iz tunela se izlazi u Dobrotu na tzv. treću saobraćajnicu - objasnio je Krekić. Primjedbe na to rješenje iznijeli su predstavnici mještana Škaljara koji se protive da trasa zaobilaznice ide kroz to naselje i pored njihovih kuća.

On je predstavljajući prostorno urbanistički plan Kotora, kojem rasprava traje do 24. marta, kazao da je baziran na strateškim stvarima, tj. na onome od čega grad treba da živi.



NASELJA

Pored ostalog plan predviđa i fromiranje dva naselja što će dovesti do uravnoteženog rasporeda stanovništva i smanjenju pritiska na Bokokotorski zaliv. - Riječ je o naseljima u Grblju za porodično stanovanje u katastarskoj opštini Preradi površine sedam hektara i katastarskoj opštini Pelinovo, površine 4,5 hektara, gustine 120 do 200 stanovnika po hektaru koje bi u svom kompleksu imali vrtiće i sve ono što je potrebno za svakodnevni životsaopštio je Krekić. Krekić je naveo da je PUP-om predviđeno da lokacija Tabačine postaje zona za kulturu i školstvo sa parkinzima ispod zemlje za domicilno stanovništvo.

JAVNA RASPRAVA TRAJE DO 24. MARTA: Krekić i predstavnici MORT-a

- Planom je predviđena izgradnja regionalnog zdravstvenog centra na površini od šest hektara, blizu rasrksnice glavnog bulevara prema Kotoru. Postojeća bolnica vremenom bi se zaštitila i koristila za mješovite, centralne djelatnosti. Novi sportski centar je planiran u Kavču, zatim golf tereni na dvije lokacije, u Glavatičićima kapaciteta 18 i u Kavču devet rupa – kazao je on. Što se tiče saobraćaja planirana je nova trasa koja prelazi preko Njeguša, spušta se u zonu naselja Mirac, vezano je za Dub i Trojicu.

Unesko će ponovo dati mišljenje o dokumentu Nacrt PUP-a Kotor usvojen je odlukom Vlade 4. aprila 2019. godine, na osnovu pozitivnih mišljenja 32 nadležne institucije. Dokument je dostavljen Unesku 5. aprila, što je bio uslov kako bi se o planu raz-

matralo na 43. Konferenciji Uneska u Bakuu. Predstavnici MORT-a su juče kazali da su sa te konferencije dobli pozitivne komentare, a zvaničan komentar ICOMOSA na nacrt plana pismeno je dobijen krajem

decembra 2019. godine. Izvještaj je korigovan u skladu sa mišljenjem Uneska, 21. februara. 2020. objavljen na sajtu Ministarstva. Objasnili su da su se odlučili da sprovedu ponovnu javnu raspravu zbog bitnih

- Želimo da povežemo Cetinje sa Kotorom, ali ne preko postojeće saobraćajnice preko kotorskih serpentina koja je ujedno zaštićena od Uneska, već novom saobraćajnicom, za ko-

ju postoje šanse da se realizuje jako brzo - kazao je Krekić.

se 15 km, i do San Đovanija, što će se naknadno istraživati uz saglasnost i smjernice Uneska. Krekić je rekao da PUP Kotora predviđa i gasovod jonsko-

ŽIČARE

U planu su i dvije žičare, Dub - Ivanova Korita - Cetinje tra-

Nezadovoljni investitori na lokaciji Glavati - Prčanj Primjedbe na PUP iznijela je advokatica Anja Čvorović koja zastupa kompaniju Hexagon Investment i Premia DOO investitore na lokaciji Glavati - Prčanj, gdje je nacrtom plana ucrtana zelena površina. Čvorović je kazala da su njeni klijenti oslanjajući se na pravni sistem Crne Gore i važeću plansku dokumentaciju započeli investicioni proces, uložili

značajna sredstva prije svega u kupovinu urbanizovane lokacije, zatim kompletiranje urbanističke parcele, izradu projektne dokumentacije, plaćanje komunalija, ispunjavanja obaveze iz ugovora sa hotelskim operaterom Swissotel, ali da su onemogućeni da realizuju tu investiciju. - Onemogućavanje nastavka realizacije ove investicije nanijelo bi direktnu štetu

Krekić: O PUP-u je održano sedam javnih rasprava u kojima je učestvovalo više od 1.600 ljudi što se nije dešavalo u drugim opštinama. Analizirano je skoro 2.000 zahtjeva i primjedbi

mojim klijentima. Uvjeravamo vas da će moji klijenti svoja prava štititi svim raspoloživim sredstvima, a vas pitamo da li ste spremni da podnesete ličnu odgovornost za eventualnu višemilionsku štetu kako istu ne bi plaćali građani Kotora i građani Crne Gore - kazala je Čvorović obraćajući se predstavnicima Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Po njenim riječima to je jedinstven slučaj ukidanja svih stečenih prava na jednoj urbanizovanoj lokaciji, a ujedno i pravno i faktičko uznemiravanje vlasnika u korišćenju imovinskih prava. - Takvo postupanje ministarstva i odgovornog planera je prije svega nezakonito, a zatim i veoma nekorektnoporučila je Čvorović. Ona je podsjetila da je ta loka-

cija urbanizovana preko 60 godina. - Nijesu investitori planirali ovaj prostor i usvajali planske dokumente, već je to činilo ministarstvo i Opština. Apsurdno je da upravo Ministarstvo održivog razvoja nešto više od godinu na svim administrativnim nivoima sabotira izgradnju velikog hotela sa pet zvjezdica u gradu u kojem ne postoji hotel sa sličnim kapacitetima – kazala je Čvorović.

BiJElO POlJE: Mreža nevladinih organizacija sjevera o izgradnji kolektora u naselju Potkrajci

elemenata između nacrta i prijedloga plana. Vođeni primjedbama ICOMOS-a pripremiće dodatnih 30 strana dokumeneta koji će ponovo poslati na mišljenje Unesku. Očekuju da će konačan dokument biti dostavljen Vladi na usvajanje za dva mjeseca.

jadranski. - Postoji projekat koji povezuje postojeće i planirane zone, a pruža se od Hrvatske do Albanije i prolazi kroz Crnu Goru. Većim dijelom Crne Gore ide morem dok u jednom projektu idejnim rješenjem ulazi u Kotor. Smatramo da neovisno od strategije povezivanja gasovoda sa Crnom Gorom i Kotorom on i dalje treba da ide morskim dnom, tako da u planu postoji alternativna pozicija gasovoda koji ide kroz more - kazao je Krekić. O PUP-u je održano sedam javnih rasprava u kojima je učestvovalo više od 1.600 ljudi što se, kako je istakao Krekić, nije dešavalo u drugim opštinama. Naveo je i da je analizirano skoro 2.000 zahtjeva i primjedbi. Iv. K.

Predlažu nove lokacije za postrojenje BIJELO POLJE - Mreža NVO Sjevera juče u pet do 12 organizovala je ispred zgrade Opštine performans pod sloganom „Koncertom od motornih šega i sirena“ protiv izgradnje postrojenja za tretman otpadnih voda u naselju Potkrajci. Učesnici su sirenama i motornim šegama, objasnio je on, donosioce odluka pokušali da probude iz zimskog sna i podsjete, da su plaćeni novcem građana i da bi trebali da rade u njihovom i interesu grada. U ime organizatora izvršni direktor NVO Breznica iz Pljevalja Milorad Mitrović ponovio je da se ne protive projektu

ali da kolektor ne žele na planiranoj lokaciji. - Smatramo da bi bolja lokacija bila nizvodno od Lima ili možda iza tržnog centra „Laković“ između „Imperijala“ i „Lenke“ u industrijskoj zoni. Između Lima i tih zgrada ima dovoljno prostora da se izgradi to postrojenje, a neće smetati. Oko 2.000 građana Potkrajaca su u potpunosti ignorisali donosioci odluka - poručio je Mitrović. Učesnici su na skupu nosili transparent ,,Ja ne želim da idem odavde“ kojim su, kazao je izvršni direktor NVO Zelena dolina Zihno Omerović, poručili da će ukoliko vlast ne nađe novu lokaciju morati da

se isele jer će im biti ugrožena egzistencija. - Naši poljoprivredni proizvodi po kvalitetu su prepoznati ne samo na lokalnom i državnom nivou nego i šire. Sa ovog područja može se kupiti i brendirana roba, koja je visoko tražena i u onim najekskluzivnijim hotelima. Stoga ponovo apelujemo na nadležne, da imaju to u vidu, kakvu bi katastrofu napravili izgradnjom kolektora na zacrtanoj lokaciji - poručio je Omerović. Najavili su da će u nedjelju protestovati u Potkrajcima i Strojtanici kako bi građanima koji su digli glas protiv izgradnje postrojenja dali podršku. B. Č.

PET DO DVANAEST ZA ŽiVOTNU SREDiNU: Juče ispred zgrade Opštine

Crnom Gorom

CETINJE

Bolnici Danilo Prvi 6.800 eura PODGORICA/CETINJE Vlada je dala saglasnost Ministarstvu finansija da Opštoj bolnici Danilo Prvi na Cetinju pomogne u obezbjeđivanju sredstava, 6.800 eura, kako bi zaokružili proces sterilizacije. U obrazloženju je navedeno da js menadment te zdravstvene ustanove obratio Ministartsvu finansija zahtjedom kojim traži pomoć radi realizacije donacije Rotari kluba Budva. -Naime, Rotari klub je tokom protekle dvije godine oragnizovao par donatorskih večeri i obezbijedio značajna sredstva koja su namijenjena za nabavku nove savremen opreme potrebne Opštj bolnici Danilo Prvi. Za nabavku opreme za proces tserilizacije u toj zdravstvenoj ustanovi opredijeljeno je 50.000 eura, Međutim nastao je problem oko nabavke, nakon povećanja PDV-a od 1. januara sa sedam na 21 odsto – navedeno je u obrazloženju C.G. odluke.

CEDIS

Radovi tokom vikenda PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem u subotu će izvoditi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

SUBOTA

Berane: od 7:30 do 17:30 h Trepča. Bijelo Polje: od 7:30 do 17:30 h Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Donja Orahovica, Gornja Orahovica, Kanje, Dobrinje 1, Dobrinje 2, Mioče, Dobro Brdo, Rodijelja, Pećarska. Cetinje: od 7:30 do 17:30 h Gluhi Do, Prekornica, Obzovica, Vrela, Ugnji, Očinići, Romi, Kuće Kasoma i Zagrablje Danilovgrad: od 7:30 do 17:30 h Gruda, Malenza, Braćani, Zagorak, Tunjevo, Adžin Most, Dobro Polje, Frutak, Kujava. Nikšić: od 7:30 do 17:30 h Grahovo, STS-Rokoci 1, STS- Rokoci 2, STS-Zakurljaj, STS-Rojevici i STS-Osjecenica. Plav: od 10 do 12:30 h uže gradsko jezgro u Ulici Kosta Racin i dio naselja Meterizi. Ulcinj: od 7:30 do 17:30 h Salč.

NEDJELJA

Bar: od 7 do 19 h kompletno područje Ostrosa sa okolnim naseljima. Nikšić: od 9 do 12 h dio Ul. Vuka Karadžića, dio Rubeža i dio Žirovnice; od 12 do 15 h dio Bulevara 13. jul i dio Mrkošnice. Ulcinj: od 7 do 17 h kompletno područje Vladimira sa okolnim naseljima. C. G.

Subota, 7. mart 2020.

PlJEvlJa: Peti sajam ženskog stvaralaštva okupio sve generacije

Učenice pekle kolače, bake heklale i slikale oD HoBIJa Do PRoFESIJE: Sonja Rvović

Cilj nam je da predstavimo stvaralačke potencijale žene u Pljevljima, odnosno njihovu posvećenost i doprinos koji daju svojim radom cjelokupnom napretku društva. Posebno nam je drago što su učestvovale predstavnice Doma starih – kazao je potpredsjednik opštine Mervan Avdović PLJEVLJA – Prodajno izložbena manifestacija, Sajam ženskog stvaralaštva, organizuje se pet godina povodom Osmog marta. U Domu kulture okupio je juče predstavnice nevladinih organizacija, škola i preduzetnice koje su izložile radove na 25 štandova. Po prvi put su učestvovale i korisnice Doma za stara lica. Na štandovima su se našli raznovrsni proizvodi ženske kreativnosti: ručni radovi, kozmetika, nakit, ukrasni predmeti, biljni preparati, poslastice. Potpredsjednik opštine Mervan Avdović otvarajući sajam kazao je da je Osmi mart datum kada se slave lična, ekonomska i društvena dostignuća žena. - Svake godine Opština Dan žena obilježava prigodnim programom i evo već petu godinu zaredom organizovanjem Sajma ženskog stvaralaštva. Pored uvaženih dama koje će izlagati svoje radove sa nama su i četiri NVO, osnovna škola „Ristan Pavlović“, Sred-

nja stručna škola i Gimnazija „Tanasije Pejatović“. Posebno smo zadovoljni što su sa nama i korisnice Doma za stara lica koje prvi put izlažu. Sajam ima za cilj da pokaže stvaralačke potencijale žene u Pljevljima, odnosno njihovu posvećenost i doprinos koji daju svojim radom cjelokupnom napretku društva – kazao je Avdović. Dvodnevni Sajam sa ciljem podsticanja i afirmacije ženskog stvaralaštva i preduzetništva organizovao je Sekretarijat za društvene djelatnosti opštine. Srednja stručna škola drugi put je učestovala na Sajmu. Na njihovom štandu bili su izloženi kolači i ukrasni predmeti rađeni od recikliranih materijala. Profesorica ekonomskih predmeta Nada Jović kaže da učestvuju na svim manefestacijam gdje se učenici podstiču i motivišu na preduzetništvo. - To su njihove ideje, kreacije. Zadovoljstvo mi je da imaju tu mogućnost da pokažu, pored onog što mogu da u učionici stvore i rade. Mislim da je to ispravan put za dalje da se sa-

SlaTKI ŠTaND: Srednja stručna škola

PRvI PUT Na SaJMU: Štand predstvanica Doma starih

mo radom, svojim radom stiže do rezultata – kazala je Jović. Učenica Slađana Čabarkapa kaže da su u okviru predmeta Preduzetništvo napravili biznis ideju poslastičarnica i u okviru toga napravili kolačiće. - Sve smo nas četiri spremale, podijelile smo se u grupe i sve brzo završile, bilo nam je zabavno. Na štandu imamo mafine, krofnice, bakine kolače, vafle i tako dalje – kaže Slađana. Na štandu korisnica Doma za stara lica našli su se većinom ručni radovi: heklanje, pletivo, vez. Radno - okupaciona tera-

HERCEg NovI: Humani radnici „Čistoće“

Honorar ustupaju ćerki preminulog policajca HERCEG NOVI - Radnici preduzeća Čistoća, koji su bili angažovani na popravci kamiona oštećenog tokom tragičnog ubistva policajca Milutina Lekovića, odlučili su da zarađene honorare ustupe ćerki stradalog. Dejan Goncić, Dejan Vuković, Mišo Špirto, Tafa Skifer i Dragan Andrić pokazali su da humanost u Herceg Novom i Crnoj Gori postoji a očekuju da će svojim malim gestom barem malo ublažiti bol porodici Leković. -Nažalost stradao je uzoran policajac, čovjek kojeg smo svi poznavali, čovjek vrhunskih kvaliteta koji je nažalost položio život za našu slobodu i slobodno kretanje u gradu i državi. Tom prilikom je oštećeno

vozilo Čistoće i moralo je da bude isključeno iz saobraćaja. Poslije određenog vremena osiguravajuće društvo je završilo svoj dio posla, vozilo je trebalo da bude upućeno na popravku. Međutim, pošto bi to dugo trajalo i vjerovatno iziskivalo velika novčana sredstva, predložio sam direktoru preduzeća da organizujem ekipu majstora iz naše radionice. Dobili smo odobrenje i posao završili za pet dana. U toku rada javila se ideja kod radnika koju sam podržao da se odreknemo honorara u korist ćerke policajca Lekovića. Predložili smo direktoru, on je prihvatio kao i Upravni odbor. Nadamo se da ćemo ovim malim gestom pomoći makar malo da ublažimo bol ovoj porodici - kazao je Andrić. Ž.K.

peustkinja u toj ustanovi Dženana Muslić kaže kako im je cilj da sugrađanima pokažu šta to rade i kako provodimo dane. - Učešće na Sajmu znači mnogo ženama koje su izrađivale predmete. Kroz rukotvorine žele pokazati što znaju i umiju, da su važne i da doprinose ovom društvu i našoj ustanovi. Sa druge strane predmeti koje prave su zanimljivi i korisni – kazala je Muslić. Rajka Čabarkapa je korisnica Doma godinu i četiri mjeseca. - Družimo se, radimo, pletemo, heklamo, radimo ukrasne

kutije. Svaki dan se pomalo bavimo time i zanimamo se – kazala je ona. Sanja Rvović se počela baviti izradom nakita za sebe, iz hobija. Danas kaže da je zadovoljna plasmanom preko interneta i planira da otvori butik. - Radim unikatni nakit od rajsferšlusa, od češkog kristala, od cirkona. Počela sam prije tri godine. Imam troje djece, nijesam nigdje radila i onda sam pomalo počela sa ovim i tako je to krenulo. Zadovoljna sam – priča Sanja. A. S.

RožaJE: Vlada odobrila eksproprijaciju

Za obilaznicu će otkupiti 238 kvadrata od groblja ROŽAJE – Vlada je dala saglasnost Upravi za nekretnine da otkupi 1.502 kvadrata zemljišta za potrebe izgradnje druge faze obilaznice u Rožajama. U odluci o utvrđivanju javnog interesa navedeno je da se četiri parcele nalaze u katastarskoj oblasti ,,Rožaje“. Riječ je o šumama 2. klase koje su u vlasništvu Emira Kalača (267 k2), Mila Radevića (400 m2), Mensura Murića (297) i Šehrija Zejnelovića (300 m2). U katastarskoj oblasti ,,Ibarac“ je groblje od 238 kvadratnih metara koje je upisano kao svojina Islamske zajednice u Crnoj Gori. U odluci je navedeno da je korisnik eksproprijacije Uprava za saobraćaj. C. G.

Svijet

Subota, 7. mart 2020.

Prvi slučajevi korona virusa zabilježeni u Vatikanu i Srbiji, a treći u Bosni i Hercegovini

Hrvatska ambasadorka u EU u samoizolaciji

BRISEL - Stalna predstavnica Republike Hrvatske u Evropskoj uniji Irena Andraši nalazi se u samoizolaciji u Briselu, jer je bila u kontaktu sa službenikom

Savjeta EU za koga je utvrđeno da je zaražen novim tipom korona virusa kovid-19, javila je agencija Hina. Iz Banskih dvora saopšteno

je kako Irena Andraši nema simptome zaraze, ali da se u samoizolaciji nalazi zbog opreza i poštovanja pravila koja važe za sve građane. Andraši se samoizolovala prije nedjelju dana s obzirom na to da je bila u kontaktu sa osobom iz Savjeta EU, koja je zaražena korona virusom. - Ovo je odgovorna mjera opreza zbog kontakta sa stra-

nim diplomatom za koga se saznalo da je zaražen - navodi se u saopštenju koje su prenijeli hrvatski mediji. Prema zdravstvenom protokolu, svi koji su bili u kontaktu sa zaraženom osobom dužni su da budu u izolaciji. Do sada su u institucijama EU potvrđena dva slučaja zaraze korona virusom, jedan u Evropskoj bezbjednosnoj

U Briselu održan vanredni sastanak šefova diplomatija Evropske unije Neki sporazumi nijesu realizovani, neki su blokirani. Svaka strana okrivljuje onu drugu. Danas čujemo poziv i da je granica otvorena. Molim vas nemojte govoriti ljudima da mogu ići, jer to nije istina, poručio je šef evropske diplomatije Žozep Borel BRISEL – Turska mora prestati da laže migrante da su im vrata Evrope otvorena, glavna je poruka jučerašnjeg vanrednog sastanka ministara inostranih poslova zemalja članica Evropske unije u Briselu. Šefovi diplomatije su, takođe, pozvali Tursku i Rusiju da poštuju postignuto primirje u Idlibu kako bi se hitno dostavila pomoć izbjeglicama na sjeveru Sirije. Dogovoreno je i da će nova donatorska konferencija za Siriju biti održana 29. i 30. juna u Briselu. Iako se članice o tome nijesu usuglasile, nije isključena ni mogućnost da neke od njih na Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zatraže uspostavljanje zone zabrane letenja na sjeveru Sirije, prenosi Tanjug. Hiljade izbjeglica i migranata pokušavaju da uđu u Evropsku uniju nakon što je Turska prošle sedmice objavila da su njene granice sa EU otvorene. Šef evropske diplomatije Žozep Borel poručio je Turskoj da je prvi uslov zaustavljanje ljudi koji vjeruju da je tursko-

Turska da prestane da laže ljude

BiH registrovan je kod muškarca iz Čelinca kod Banja Luke, koji je boravio u Italiji. Američka televizijska mreža CNN navela je kako je od posljedica kovid-19 do sada širom svijeta preminulo više od 3.387 osoba, od kojih je većina u Kini. Evidentirano je i ukupno 97.852 slučaja zaraze u 85 zemalja svijeta.

Prvih sto dana nove Evropske komisije

Proširenje na Zapadni Balkan ostaje prioritet BRISEL - Evropska komisija pod vođstvom predsjednice Ursule fon der Lajen nastojala je da oživi proces proširenja Evropske unije, a angažovanje u zemljama Zapadnog Balkana ostaće prioritet do kraja mandata, saopšteno je iz EK povodom prvih 100 dana rada. - Komisija ostaje posvećena početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Angažman sa Zapadnim Balkanom biće prioritet i u ostatku mandata - navodi se u saopštenju. Nova Evropska komisija, na čijem je čelu Ursula fon der Lajen, preuzela je dužnost 1. decembra prošle godine. - Priča o naših prvih 100 dana je priča o suočavanju sa dvostrukom tranzicijom Evrope. To je priča o preokretanju borbe protiv klimatskih promjena u mogućnost za poslove i razvoj. To je priča i o jačanju geopolitičke snage EU. Napravili smo dobar početak u prvih 100 dana - rekla je predsjednica Komisije.

Napad na politički skup u Kabulu

Ubijene 32 osobe Izbjeglice i migranti okupljeni na grčko-turskoj granici

grčka granica otvorena. - To je pitanje komunikacije, ljudi moraju znati istinu. Prekinimo ovu igru - rekao je Borel. On je poručio i da će EU preduzeti sve mjere, u skladu sa evropskim i međunarodnim pravom kako bi zaštitila integritet svojih granica. Borel je upozorio i na velike teškoće prilikom dostave humanitarne pomoći žrtvama sukoba između snaga sirijskog predsjednika Bašara al Asada,

Ka grčkim graničarima ispaljen suzavac Još jedan suzavac ispaljen je juče na graničnom prelazu Kastanjes između Grčke i Turske, javlja agencija Rojters i navodi kako je suzavac došao sa turske strane granice. Dopisnik Rojtersa je javio i kako je vidio grčke snage kako vodenim topovima pokušavaju da obeshrabre ljude da krenu ka granici.

agenciji i jedan u Savjetu EU. Prvi slučajevi korona virusa zabilježeni su juče u Vatikanu i Srbiji, a treći u Republici Srpskoj. Virus je u Vaikanu registrovan kod jednog pripadnika medicinskog osoblja, javlja Rojters. U Srbiji je zaražen muškarc iz Subotice koji je boravio u Budimpešti. Treći slučaj korona virusa u

To je, kako navodi agencija, ispraćeno ispaljivanjem suzavca sa druge strane. - Napadi su koordinisani dronovima - rekao je zvaničnik grčke vlade koji je naveo da turska policija želi da pomogne migrantima da pređu granicu. Međutim, Turska saopštava da je svako ispaljivanje suzavca odgovor na suzavac sa

koga podržava Rusija i pobunjenika koje pomaže Turska. - Možete samo da zamislite logističke teškoće za dopremu hrane, ljekova i šatora za milion ljudi usred planina, zime i rata - rekao je Borel. Za pomoć civilima i smirivanje napetosti na grčko-turskoj granici biće, kako je rekao, ključno poštovanje primirja koje su u četvrtak potpisali ruski i turski predsjednik Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan. grčke strane. - Zašto bi Turska ispaljivala suzavac na grčku stranu? Grčka ispaljuje suzavac na nas. Mi odgovaramo na to - rekao je ministar unutrašnjih poslova Turske Sulejman Sulu. I u srijedu je Grčka objavila snimak na kom se navodno vidi Turska policija koja ispaljuje suzavac ka graničnom prelazu sa Grčkom. Tada je turski zvaničnik rekao da je turska policija suzavcem odgovorila na to što je grčka policija pucala ka migrantima.

- Očekujemo da primirje zaživi na kopnu i u vazduhu, kako bi olakšali rad humanitarcima istakao je Borel. - Neki sporazumi nijesu realizovani, neki su blokirani. Svaka strana okrivljuje onu drugu. Danas čujemo poziv i da je granica otvorena. Molim vas nemojte govoriti ljudima da mogu ići, jer to nije istina – rekao dodao je Borel. Poručio je i kako je to preduslov za razgovor o spornim pitanjima, a na to upozorava i hrvatsko predsjedništvo EU. - Razmjere humanitarne krize su dramatične i potrebno je obezbjediti pristup humanitarnoj pomoći - izjavio je hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman. EU i Turska međusobno se optužuju za kršenje sporazuma iz 2016. kojim su milioni izbeglica i migranata zadržani u Turskoj u zamjenu za evropsku finansijsku pomoć. Ankara optužuje EU da nije ispunila obećanja o liberalizaciji viznog režima, modernizaciji carinske unije, a sporno je i tursko vađenje plina u prirodnom pojasu Kipra.

KABUL - Najmanje 32 osobe su ubijene, dok ih je 58 ranjeno u napadu na političku skup u Kabulu na kome je prisustvovao i avganistanski lider Abdulah Abdulah. Raketni napad, nakon koga je uslijedila i pucnjava napravio je haos tokom skupa

u Kabulu, a mjesto događaja su ubrzo blokirali avganistanski specijalci, prenosi AP. Lider Avganistana Abudal Abdulah nepovrijeđen je uspio da napusti mjesto napada. Talibani su odbacili odgovornost za ovaj napad.

Turski lider Redžep Tajip Erdogan najavio

Raspoređivanje S-400 u aprilu

ANKARA - Raspoređivanje ruskih sistema za protivvazdušnu odbranu S-400 u Turskoj počeće u aprilu, najavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan nakon razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u četvrtak u Moskvi. U septembru 2017. godine, Rusija je objavila da je postignut sporazum sa Turskom o isporuci S-400 vrijedan 2,5 milijardi dolara. Prve isporuke naprednog protivraketnog sistema počele su 12. jula prošle godine. - S-400 već pripadaju nama. U aprilu ćemo početi sa njihovim raspoređivanjem - rekao je Erdogan u Moskvi. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Kultura

Subota, 7. mart 2020.

Potpisan ugovor o radovima u Starom Baru

Završna faza sanacije Arhiepiskopske palate

Grafički prikaz unutrašnjosti budućeg Arheološkog muzeja

PODGORICA - Uprava javnih radova i cetinjsko preduzeće „BomBeton“ potpisali su juče ugovor o sanaciji enterijera Arhiepiskopske palate u Starom Baru, za koju će Vlada Crne Gore iz budžeta opredijeliti 91,5 hiljada eura. Izvođač se obavezao da radove, u skladu sa objavljenom tehničkom dokumentacijom, završi u roku od 90 dana od uvođenja u posao. Riječ je o završnoj fazi preuređenja Arhiepiskopske palate, podignute u 14. vijeku, za potrebe budućeg Arheološkog

muzeja grada Bara. Projektom je predviđena detaljna rekonstrukcija kompletne unutrašnjosti palate, koja će obuhvatiti zamjenu svih drvenih elemenata od poda do plafona, uključujući ugradnju novog stepeništa od hrastovine, postavljanje kamenih ploča prilagođenih postojećoj arhitekturi i radove na termotehničkim instalacijama. Objekat će sadržati namjenske staklene vitrine za čuvanje eksponata, moderan alarmni sistem, a predviđeno je i opremanje inventarom neophodnim za rad kustosa. R. K.

Otvoren konkurs za književno prevođenje PODGORICA - Evropska agencija za kulturu, obrazovanje i audio-vizuelnu djelatnost (EACEA) objavila konkurs za projekte književnog prevodilaštva, u okviru programa Kreativna Evropa, potprogram Kultura. Kroz ovaj konkurs, Evropska unija podržava projekte književnog prevodilaštva u cilju povećanja obima prevođenja i veće dostupnosti prevoda visokokvalitetne evropske književnosti na evropskom i svjetskom tržištu. Osnovni ciljevi programa su podrška kulturnoj i lingvističkoj raznolikosti u Evropskoj uniji i ostalim zemljama učesnicama programa Kreativna Evropa, jačanje transnacionalne cirkulacije i

raznolikosti visokokvalitetnih književnih djela i poboljšanje pristupa pomenutim djelima u okviru EU i šire. Aplikacije se podnose isključivo elektronskim putem, najkasnije do 5. maja 2020. godine u 17.00 časova (CET), a detaljne uslove konkursa i smjernice za aplikante se mogu preuzeti na zvaničnoj internet stranici Evropske agencije za kulturu, obrazovanje i audio-vizuelnu djelatnost https://eacea.ec.europa.eu/ creative-europe/actions/culture_en. Za sve dodatne informacije zainteresovani mogu kontaktirati crnogorski Desk za Kreativnu Evropu pri Ministarstvu kulture na imejl adresu: milena.raznatovic@mku. gov.me. D. E.

„Stare note – novi zvuci“ 26. marta u KIC-u

Počela prodaja ulaznica za festival PODGORICA - Svi zainteresovani za festival crnogorske narodne pjesme „Stare note – novi zvuci“, u organizaciji KIC-a „Budo Tomović“, od juče mogu kupiti ulaznice. Na velikoj sceni KIC-a, 26. marta u 20 sati predstaviće se dvadesetak mladih izvođača crnogorskih izvornih pjesama. Cijena ulaznice je dva eura i može se kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a „Budo Tomović od 9 do 20 časova. Publika će ove godine uživati u nastupima Dijane Hazirović, Radoja Raja Simonovića, Anđele Ulićević, Momira Lukovca, Đine Mićović, Ane Zeković, Nikoline Bajović, Milene Janković, Milene Pantović, Petra Bulatovića, Katarine Radulović, Lane Vukčević, Anđele Vukčević, Luke Lukića, Branke Zečević, Mie Kovačević, Sare Bulatović, Lazara Džudovića, Maše Cupare, Nevene Skrobanović i Vukašina Delića. D. E.

„Gradivo“ na Salonu knjige PODGORICA – Predstavljanje zbirke pjesama „Gradivo“, autora Radomira Uljarevića, biće priređeno večeras u 20 sati u Tržnom centru Mol of Montenegro, u okviru Zimskog salona knjige. O djelu će, osim autora, govoriti prof. Aleksandar Jerkov, srpski univerzitetski profesor, teoretičar i istoričar književR. K. nosti.

Riječ više o izložbi „Cinema/Portraits“ koja je otvorena u Dvorcu

Glumac je uvijek je samo je mnogo ulo PODGORICA - Fotografije Brižit Lakomb, njih 40, u postavci „Cinema/Portraits“ u Dvorcu Petrovića dočekuju posjetioca već sa 20 metara od ulaza. Kroz prozor gleda Agnes Varda i njen portret velikog formata je prvo što ćete vidjeti. Portreti koji su na granici intimne i dokumentarističke fotografije, otkrivaju stvaranje filma, odnose glumaca i reditelja, otkrivaju trenutke sa setova iz kojih su nastajale kultne scene svjetske kinematografije.

UVID IZNUTRA

„Cinema/Portraits“ je lični pogled na kinematografiju, pogled koji nam omogućava uvid iznutra, a onim pasioniranim ljubiteljima filma može lako da objasni motiv glumca ili reditelja „za onu neku scenu u velikom filmu koja vas je ostavila bez teksta“. Brižit Lakomb je arhivirala nastajanje najznačajnijih filmova i donijela mogućnost da glumce i reditelje vidimo kao obične ljude na poslu, koji misle o tome kako je najbolje da ga urade. Ali i kao umjetnike uhvaćene u trenutku promišljanja. I to je jedan dio postavke.

Brižit Lakomb je arhivirala nastajanje najznačajnijih filmova i donijela mogućnost da glumce i reditelje vidimo kao obične ljude na poslu, koji misle o tome kako je najbolje da ga urade. Ali i kao umjetnike uhvaćene u trenutku promišljanja. I to je jedan dio postavke Drugi dio su portreti glumaca i reditelja nastali za časopise, stilizovani, postavljeni u kontekst komercijalizacije ličnosti umjetnika. Ipak, kad zateknete sebe da kažete „uh, kako je dobro uhvatila ovaj trenutak“ uhvatite i tu kopču sa prvim dijelom. Velika glumačka imena fotografisana za postere i portrete su isti oni ljudi sa

Publika na izložbi u Dvorcu Petrovića

setova koji odmaraju, postavljaju scene, razgovaraju sa rediteljem ili kolegom. Ljudi koji žive pred objektivima kamere i foto-aparata na isti način. Oni su uvijek zaposleni. Ljudi ili umjetnici. Zajednička fotografija Marti-

na Skorsezea i Roberta de Nira ostavlja prostor za pet minuta sopstvenog filma koji se odvija ovako: „Vidi kako ga gleda. De Niro je baš kul, pogledaj kako ga Skorseze gleda, samo čeka što će da kaže“. Fotografija prikazuje dva prijate-

Kreativne industrije: Grupa arhitekata iz Podgorice „O5“ predstavlja projekat „LAB“

Nova funkcija otpada

PODGORICA - Projekat „LAB“, grupe arhitekata iz Podgorice, jedan je od 13 projekata iz oblasti kreativnih industrija kojima je Ministarstvo kulture pružilo podršku u okviru drugog konkursa programa „Kreativna Crna Gora“. Tim koji čine Nemanja Milićević, Ema Alihodžić-Jašarović i Sanja PaunovićŽarić konceptom reciklaže plastičnog otpada, prije svega plastičnih kesa, tehnološko-hemijskim postupkom došao je do sirovine koja im služi kao osnova za razvoj proizvoda u oblasti industrijskog i srodnog dizajna. Njihov „LAB“ fokusiran je prije svega na gradski ulični inventar, ali i proizvode za široku upotrebu u enterijerima. Podrška Ministarstva kulture je usmjerena na direktno uspostavljanje proizvodnog pogona za reciklažu, obradu i proizvodnju navedene sirovine. - Prepoznali smo globalni problem reciklaže otpada, ali i način na koji ga treba preraditi, redizajnirati i koristiti tako da postane upotrebni dizajn – kazao je Milićević. Uzimajući u obzir odgovornost prema okolini, a posebno imajući u vidu da je Crna Gora ekološka država, kako je kazao, odlučni su u namjeri da postanu karika u tom lancu. - Odlučili smo da kreiramo dizajn koji je, u stvari, ograđen od dizajna, ali da ima upotrebnu svrhu. Počeli smo sa plastikom, jer je to ta prva, crvena tačka u moru održivosti, tj. onaj materijal s kojim možemo da gradimo stvari – istakao je Milićević. Osim što koriste otpad, prema riječima Alihodžić-Jašarović, oni teže i da identitet mjesta ugrade u proizvode studija „LAB“. Na taj način, kako pojašnjava, mogu da kreiraju novi lokalni brend koji će biti prepoznat i u širim okvirima. - Dakle, od otpada koji smo prikupili sa određnog lokaliteta, kroz preradu i redizajniranje dobijamo novi dizajn koji vraćamo

upravo tom mjestu. To je naš cilj i misija – pojasnila je Alihodžić-Jašarović. Navodi i pravi primjer za njihov rad. - Ugalj, recimo, u Pljevljima „hrani“ veliki broj porodica, ali je istovremeno i najveći lokalni problem. Taj derivat, odnosno ugalj, može da postane materijal koji ćemo ugraditi u naš mobilijar i koji može postati zaštitni brend proizvod urbanog mobilijara, tj. javnih prostora ovog grada – pojašnjava Alihodžić-Jašarović. Kroz „LAB“, zapravo, pokušavaju da nešto što je globalna priča približe lokalnom tržištu. - Želimo da napravimo prepoznatljiv lokalni proizvod, koji kasnije možemo da izvozi-

mo i vani. Ali, cilj nam je da, prije svega, obuhvatimo naše, lokalno tržište, dok ne iscrpimo sav otpad. Onda ćemo ići dalje – poručuje Alihodžić-Jašarović. Paunović-Žarić kazala je da izvor sirovina za rad crpe iz lokalnog konteksta, pa je to i razlog što su se u prvoj fazi razvoja „LAB“-a prevashodno fokusirali na lokalno tržište. - Rad na našem proizvodu, apsolutno, ne vidimo kao finalan i konačan u ovoj fazi. Takođe, ni za resurs ne vidimo samo otpad. Trudimo se da naš proizvod na neki način nadogradimo i da mu utisnemo identitet. Jedino tako naš proizvod u narednoj fazi možemo da izvozimo kao lokalni brend – rekla je Paunović-Žarić. D. E.

Kultura

Subota, 7. mart 2020.

edan, oga

muškarac sa djetetom je isti onaj krhki Hoakin u posljednjem filmu. Glumac je uvijek jedan, samo je mnogo uloga ovo je kazala Brižit Lakomb svojim fotografijama. Kad stanete ispred fotografije na kojoj su Felini i Donald Saterlend na snimanju Felinijevog „Kazanove“, sve ono što ste mislili o tome da je glumac mislio dok je radio na Kazanovi je tačno. Što god da mislite, u pravu ste. Ozbiljno, teško, zahtjevno i pronicljivo je stvaran jedan karakter koji je živio zaneseno u nagonima. Gledajući fotografiju sa seta „Inglorious bastards“ Tarantino ne može da se odvoji od fenomenalne ekipe glumaca filma koji je jedan od najboljih omaža predratnom filmu, koji je pokazao kako umjetnost može da uništi npr. fašizam.

M.BABOVIĆ

KO JE AUTORKA

lja ali i saradnika koji znaju šta rade. I znaju da to mnogo dobro rade. Zvijezda ovih mjeseci nakon filma „Joker“, Hoakin Finiks na leđima nosi Ekaterinu Samsonov, (You were never really here, 2016.) i taj snažni

Brižit Lakomb je počela da radi na filmovima 1975. godine kada je pozvana na set filma „Svi predsjednikovi ljudi“ Alana J. Pakule, a ubrzo nakon toga i na filmski set „Bliski susreti treće vrste“ Stivena Spilberga. Cijenjena je zbog svoje bliske saradnje s rediteljima (Martin Skorseze, Alehandro Gonzalez Inaritu, Majk Nikols, Entoni Mingela, Kventin Tarantino, Bernardo Bertoluči, Ves Anderson, Spajk Džons i mnogi drugi), te zbog portretiranja glumaca tokom snimanja u njihovim ulogama i izvan njih (Meril Strip, Leonardo Dikaprio, Robert de Niro, Tilda Svinton, Kejt Blančet, Izabel Iper, Hoakin Finiks i drugi). Posljednjih 25 godina sarađuje s Martinom Skorsezeom u svim njegovim produkcijama. J. MARTINOVIĆ

„Ne daju mi oči da šutim“ u Sarajevu PODGORICA – Predstavljanje knjige „Ne daju mi oči da šutim“, autora Šemsudina Gegića, biće održano večeras u 18 sati u Centru kulture mladih u Sarajevu, u okviru festivala „Sarajevska zima“. Dan kasnije, 8. marta u 13 sati promocija će biti održana u Goraždu, u tamošnjem Centru za kulturu, a 12. marta u 19 sati u sali Dodest u Podgorici. Promoteri na promociji su publicisti iz Crne Gore dr Draško Došljak, mr Željko Rutović, Dragan Mitov Đurović i mr Amer Ramusović, a moderator će biti Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH. Gosti promocije su direktor festivala „Sarajevska zima“ Ibrahim Spahić i direktor Centra za kulturu Sarajevo Armin Omerović, a u umjetničkom programu učestvuje „Sevdah duo“. Riječ je o izdanju časopisa „Komuna“ iz Podgorice. Djelo je objavljeno krajem prošle godine, a sastavljeno je od dvadeset šest priča sa šireg lokaliteta tromeđe, između nekadašnjih republika bivše SFRJ, a sada suverenih država Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije. R. K.

Korona virus odložio manifestaciju u Veneciji

Bijenale arhitekture krajem avgusta PODGORICA - Bijenale arhitekture u Veneciji biće otvoreno od 29. avgusta do 29. novembra umjesto od 23. maja do 29. novembra, kako je ranije definisano. - Novi datumi za Bijenale arhitekture je utvrđen kao rezultat nedavnih mjera predostrožnosti po pitanju mobilnosti, koje su preduzele vlade sve većeg broja zemalja širom svijeta - navedeno je, između ostalog u saopštenju. Žiri međunarodnog konkursa za izbor autorskog tima, kon-

cepta i sadržaja crnogorske postavke na Bijenalu aritekture donio je ranije odluku da Crnu Goru na ovogodišnjoj izložbi predstavlja autorski tim u sastavu: dr Vasilija Abramović, dr Ruairi Glynn i Parker Heyl, sa radom pod nazivom „SYNTONY“. Komesar crnogorske postavke na Bijenalu je Dragan Vuković, glavni državni arhitekta u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, a kustos doc. dr Svetlana Perović, sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. R. K.

Predstava „Stranci“ Dramskog teatra iz Skoplja izvedena u okviru festivala RUTA

„Kozocid“ na zatvaranju Podgoričko izdanje festivala RUTA biće zatvoreno večeras u 20 sati, u KIC-u „Budo Tomović“ izvođenjem predstave „Kozocid“, nastaloj u produkciji Gradskog pozorišta. Komad je autorski projekat Vide Ognjenović, a glumački ansamb čine: Milivoje Mišo Obradović, Igor Đorđević, Goran Slavić, Mladen Nelević, Pavle Ilić, Dejan Đonović, Simo Trebješanin/Davor Dragojević, Dubravka Drakić, Ivana Mrvaljević, Branka Femić-Šćekić i drugi.

Scena iz predstave „Stranci“

Kapitalizam je iskvario društvo PODGORICA - Pri padu aviona, jedini trag koji svjedoči o njegovom letu su crne kutije. One nam daju tako neophodne odgovore na pitanja što se zpravo dogodilo. Međutim, one druge „crne kutije“, uobličene u različite oblike modernih telefona, često kriju tajne čija naličja niko ne bi želio da otkrije, a predstava „Stranci“, Dramskog teatra Skoplje, izvedena u četvrtak veče u okviru festivala RUTA, donosi jednu takvu priču. Ukoliko bismo jedne noći na večeri sa prijateljima bili primorani da svoje androide ili ajfone ostavimo na sto, a poruke i pozive učinimo dostupne svima, da li bismo sjutradan imali hrabrosti da jedni druge pogledamo u oči?

OGOLJENI LJUDI

Kroz rediteljski pristup Nele Vitoševik, publika u KIC-u

„Budo Tomović“ bila je dio jedne naizgled zabavne, te na prvi pogled bezazlene igre, čiji su ishodi doveli po pucanja brakova, raskida prijateljstva, ogoljenja obučenih ljudi. Ranjivost, sazdana od tajni prema sebi i drugima, eskalira onda kada joj se najmanje nadamo i kada nam je najmanje potrebna. Međutim, nerijetko se stiče utisak da do „pucanja“ dolazi onda kada nam sopstveno breme postaje preteško, u onim momentima kada, svjesno ili nesvjesno, zapravo želimo da budemo otkriveni. Ovaj komad, rađen po tekstu Paola Đenovezea, kako je na okruglom stolu nakon izvođena kazala rediteljka Vitoševik, nastao je u momentu kada je makedonsko pozorište bilo u teškoj krizi, nestalo je publike, te je bilo potrebno napraviti komad koji će ljude dovesti opet u sale. Nije, kako je rekla, imala namjeru da vrati one koji su ranije tu

dolazili, već da stvori novo gledalište. - Stanje u kom mi živimo, problem sa crnim kutijama, tajne koje nosimo, neiskrenost prema sebi, razvoj tehnologije, stvari koje su se dešavale sa Vikiliksom, mislila sam da će to biti dovoljno aktuelno. Osim toga, predstava sa sobom nosi i ljudsku priču – kazala je Vitoševik. Ovakvi tekstovi, prema njenim riječima, umiju da budu i zamke jer se ponekad desi da bude publike koja se smije na djelove koje nije napravila da budu komični. - U zanatskom smislu bilo je teško da se u kratkim replikama uspostavi red, da ne bude banalno, a da ima živu atmosferu. Prema mom mišljenju, ovaj tekst je kao savremeni Čehov. Kad bi on bio živ, mislim da bi tako pisao o savremenom vremenu – rekla je Vitoševik. Nas, kao društvo, kako je kazala

glumica Sanja Arsovska, iskvario je kapitalizam, a tehnologija je samo dio njega. Živimo u takvom vremenu da moramo da prihvatimo da živimo lažni život, nad kojim neko drugi ima kontrolu. - Drago mi je da imamo predstavu u kojoj se ne traže asocijacije na društveni problem, nego se ljudi identifikuju sa ličnim problemima, nečim što su doživjeli. Svakodnevno u publici imamo te ljude. Tehnologija će biti sve gora, a mi se ne možemo zaštiti, već moramo da naučimo da živimo sa njom – rekla je Arsovska.

LJUDI SE MUČE

Međutim, u moru tajni, otvara se pitanje kome u današnjem vremenu vjerovati. Prema riječima glumice Biljane Dragićević-Projkovske, taj luksuz možemo priuštiti isključivo sebi. - Sebi treba da vjerujemo i sebe treba da volimo najviše. Ostaje pitanje koliko smo spremni na to i koliko smo iskreni. Mislim da se ljudi generalno muče. Mi imamo sreću da se bavimo ovom profesijom i na taj način iznesemo svoje emocije, a svi ljudi nemaju te šanse – kazala je Dragićević-Projkovska. S. VIŠNJIĆ

U Podgorici otvorena izložba djela „Zapis Kujava“ Nikole Pršendića

Lični doživljaj Crne Gore

PODGORICA - Estetski, Crna Gora je kao mala planeta, koja je stisnuta u maloj kilometraži, gdje si za pola sata na moru, pa kroz mećavu i snijeg prođeš, pa izađeš opet na livadu... Bistra voda, pa krene kiša, počne sunce, pa jakna i bez jakne. Kao da sam ušao u zemlju koju sam slikao već, a tu nisam bio – rekao je za Pobjedu, umjetnik Nikola Pršendić, čija je samostalna izložba „Zapis Kujava“ otvorena u Umjetničkom paviljonu. Prema njegovim riječima, motiv izložbe je prvi i lični doživljaj Crne Gore. - Prvi put sam došao prije godinu dana, da baš budem u Crnoj Gori. U suštini, nikad prije nisam vidio natenane kakva je Crna Gora uzduž i poprijeko. Došao sam kod mog prijatelja u goste da obiđem Kujavu. Raspričali smo se o velikom hrastu, koji je iz njegove stare porodice i koji je kao mamut nasred polja – kazao je Prešndić. Prvo je vidio fotografiju, ali tek kada je hrast ugledao uživo, onda je došao na ideju da uradi projekat. - U suštini, to je jednostavan koncept, dok mi motiv ne kaže „sad možeš da pričaš o meni, jer me poznaješ“ – rekao je on. Umjetnika inspirišu ljudi, koji pričaju priče iz mjesta odakle su. Pojasnio je motiv hrasta. - Čujem da ga zovu zapis, dub, da on štiti i da je najjače drvo. To su sve legende, tačne i konkretne. Ispod drveta se čovjek možda osjeća sigurnije. Što je veće drvo, to veću

Otvaranje izložbe djela Nikole Pršendića

okolinu štiti, pa sam ga ‘zlouptrijebio’, da mi bude glavni glumac, taj hrast u selu Kujavi, blizu Danilovgrada u zoni Bjelopavlića – istakao je Pršendić. Prema njegovim riječima, toliko je veliki hrast da štiti sve do mora. - To je u stvari bila poenta, jer je on toliko jak da čuva sve do Budve – kazao je on. Autor je objasnio i razloge zbog čega je ušao u cijeli projekat. - Riješio sam da uzmem volan u ruke i da pokazujem ljudima gdje žive. Dođe mi čovjek u kuću i kaže „kako ti je ovdje dobro“, a ja mislio o tome da proširim stan. Tako da

neko treba da osvježava ljude, da im kaže, ovo je prelijepo – rekao je on. Autorovo viđenje Crne Gore je u skladu sa njegovim stvaralaštvom, koje je predstavio na izložbi. - Crna Gora je generalno jako kontrastna i karakterno i vizuelno. Dočekan sam široka srca. Gledam da ljudima budim ideju. U suštini se zabavljamo i uživamo u toj snazi i tenziji. Ljudi smo, samo da ne pretjeramo ni u čemu i baš sam zadovoljan večerašnjom izložbom – rekao je on. Pršendić je na izložbi predstavio i istoimeni film. B. B.

M.BABOVIĆ

Petrovića u Podgorici

Hronika Podgorice

Subota, 7. mart 2020.

Danas u gradu KIC Festival RUTA Gradsko pozorište Podgorica „Kozocid“ Tekst i režija: Vida Ognjenović Igraju: Milivoje Mišo Obradović, Igor Đorđević, Mladen Nelević, Dejan Đonović, Dubravka Drakić, Davor Dragojević, Pavle Ilić, Goran Slavić, Danilo Čelebić, Stevan Radusinović, Ivana Mrvaljević, Miloš Pejović, Branka Femić-Šćekić, Jelena Simić, Katarina Krek, Omar Bajramspahić, Željko Caja Radunović, Maja Šarenac, Dragan Račić, Pavle Popović Velika sala u 20 sati ,,Worldwide Play-In Weekend“ Galerija Rista Stijovića u 18 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Izložba „Gea“ akademske slikarke Natalije Đuranović Novi galerijski prostor Moderne galerije

Galerija ,,Centar“ Izložba Darka Vučkovića ,,Meke forme“ Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b. Izložba fotografija Brižit Lakomb ,,Cinema Portraits“ Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Perjanički dom, Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

važniji telefoni

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

UMHCG u saradnji sa Glavnim gradom i Zavodom za socijalnu i dječiju zaštitu realizuje projekat ,,Pristupačnim prevozom do promjena“ Zaista nas raduje što će prevoz postati, ne samo pristupačan, nego i dostupan u svakom trenutku na više i duže vremena, u odnosu na ono što je do sada bio slučaj – kazala je izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić

Za kvalitetniji život osoba sa invaliditetom

Glavni grad neće štedjeti ni napore ni finansije za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom i siguran sam da nije daleko dan kada ćemo imati drastično drugačiju sliku Podgorice u tom smislu, kada će svi koji žive u ovom gradu, pa i osobe sa invaliditetom, moći da uživaju sva prava i da normalno funkcionišu, poručio je juče gradonačelnik Ivan Vuković na predstavljanju novog projekta socijalne zaštite pod nazivom „Pristupačnim prevozom do promjena“. Riječ je o projektu finansiranom iz IPA fondova koji realizuje Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji sa Glavnim gradom i Zavodom za socijalnu i dječiju zaštitu. Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić istakla je da je cilj projekta da doprinese većoj socijalnoj inkluziji osoba sa invaliditetom kroz aktivnosti u pravcu poboljšanja broja i kvaliteta socijalnih usluga.

AKTIVNOSTI

- Projekat će trajati dvije godine i postoje tri seta aktivnosti. Prvi podrazumijeva nabavku dva vozila za prevoz OSI od vrata do vrata kao novog socijalnog servisa u glavnom gradu, zatim izradu baze podataka potencijalnih korisnika prevoza, izradu aplika-

Ivan Vuković, Marina Vujačić i Ružica Stanković

cije za pametne telefone za naručivanje prevoza, kao i protokola za pružanje ove usluge. Drugi segment projekta obuhvata unapređenje regulatornog okvira za pružanje socijalnih usluga za osobe sa invaliditetom, a treći izradu programa obuka i treninga za stručne radnike radi unapređenja kvaliteta i kontinuiteta u pružanju socio-edukativnih usluga, kao i pružanje usluga personalne asistencije za pet osoba sa invaliditetom – kazala je Vujačić. Ona je napomenula da je Podgorica prva opština u Crnoj Gori koja prevoz osoba sa invaliditetom uspostavlja na ovaj način, te da je tu uslugu do sada obezbjeđivalo Udruženje. – Zaista nas raduje što se ova ponuda širi i što će postojati, ne samo pristupačan, nego i dostupan prevoz u svakom trenutku na više i duže vremena, u odnosu na ono što je do sada bio slučaj. Cilj nam je bolji kvalitet usluga za osobe

sa invaliditetom, kao i veća raspoloživost usluga na nivou lokalne zajednice – istakla je Vujačić. Ona je objasnila da će se tokom projekta raditi na definisanju smjernica i standarda za neke usluge koje su samo pomenute u zakonu, kao i na formulisanju preporuka za unapređenje zakonskog okvira, izradi novih podzakonskih akata i boljem regulisanju postojećih. UMHCG ima dva akreditovana programa obuke kod Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, navela je Vujačić, a uskoro će biti akreditovan i treći.

LAKMUS PAPIR

Gradonačelnik je ocijenio da je upravo odnos prema ovom dijelu društvene zajednice lakmus papir koji pokazuje nivo ukupnog društvenog i civilizacijskog razvoja, te da sve dok OSI ne budu statusno izjednačeni sa drugima i dok im ne kreiramo uslove za normalni svakodnevni život ne

Platforme, liftovi, oznake na Brajevom pismu, taktilne staze… Gradonačelnik Vuković je istakao da Glavni grad godinama u kontinuitetu radi na unapređenju kvalieta života OSI, da postoji cijeli niz mehanizama socijalne zaštite, kao i da je nastojanje da se svake godine uvode novi. – Glavni grad se ovim pitanjem bavi na sistemski način i to je jedini put. Nijedan projekat, ako je vremenski oročen, neće dati željene rezultate. Rezultate može dati samo posvećen rad i aktivnosti koje ćemo skupa sprovoditi u kontinuitetu. Da li sve ovo znači da sam zadovoljan time kakav je položaj OSI u glavnom gradu - ne znači. Neću biti zadovoljan sve dok u gradu imamo situaciju da ovi ljudi ne mogu da ostvaruju elementarna ljudska prava i normalno funkcionišu, bez obzira na razloge, koji možda nijesu uvijek vezani za naše nadležnosti, nego za neke društvene pojave, poput saobraćajne nekulture i drugog. Figurativno rečeno, mi se nećemo smiriti

sve dok Podgoricu ne učinimo gradom u kojem je moguć normalan život za sve. Takođe neću biti zadovoljan dok postoji ijedna gradska institucija u koju se ne može ući ako imate neki vid invaliditeta. Napravili smo popis nedavno i znamo da postoje problemi sa jednim brojem sekretarijata i organa lokalne uprave, da nam nedostaju liftovi i platforme. Uvjeren sam da ćemo u narednih nekoliko godina u potpunosti riješti taj problem, jer ne možemo biti odgovorna gradska uprava ako ljudi koji su upućeni na nas ne mogu da uđu u te prostorije. Takođe, neću biti zadovoljan sve dok gradske institucije ne dobiju oznake na Brajevom pismu, neću biti zadovoljan sve dok bar glavne gradske saobraćajnice ne budu obilježene taktilnim stazama, dok na tim saobraćajnicama, odnosno semaforima, ne budemo imali zvučnu sigalizaciju. Pred nama je jako puno posla – istakao je Vuković.

Sve dok osobe sa invaliditetom ne budu statusno izjednačene sa drugima i dok im ne kreiramo uslove za normalni svakodnevni život, ne možemo biti zadovoljni time što smo kao društvo postigli na planu ukupnog razvoja možemo biti zadovoljni time što smo kao društvo postigli na planu ukupnog razvoja. – Ovo posebno ima smisla, ako imamo na umu malobrojnost naše zajednice i statistike koje govore da je desetak posto populacije u kategoriji OSI. Malobrojna zajednica kao što je naša nema luksuz da se odrekne tog potencijala – poručio je Vuković. Samostalna savjetnica u Zavodu za socijalnu i dječiju zaštitu Ružica Stanković kazala je da će ova institucija svoje učešće u projektu realizovati kroz izradu analize i unapređenje usluga koje se nude osobama sa invaliditetom, pisanje inicijative za izradu pravilnika za njihovo pružanje sa akcentom na personalnu asistenciju i stanovanje kroz podršku, kao i kroz akreditaciju programa obuke. Projekat se najvećim dijelom finansira iz granta IPA II višegodišnjeg akcionog programa za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu u Crnoj Gori 2015-2017. Njegova ukupna vrijednost je oko 250.000 eura, od čega je 200.000 finansirano iz granta EU, dok ostatak kofinansira Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore. Z. K.

Hronika Podgorice

Subota, 7. mart 2020.

Uspjeh učenika OŠ ,,Radojica Perović“ na državnom takmičenju iz matematike

Učenik šestog razreda Osnovne škole ,,Radojica Perović“ Uroš Jaćimović pobjednik je Državnog takmičenja iz matematike, koje je nedavno održano na Ekonomskom fakultetu. Među 60 najboljih matematičara iz šestih razreda sa prostora čitave Crne Gore, zapažene rezultate postigli su i njegovi drugari sa dodatne nastave, Nemanja Vujačić (osmo mjesto) i Ksenija Bujišić (deveto mjesto). Njihova mentorka, profesorica matematike Dubravka Lekić, iskazujući veliko zadovoljstvo zbog postignutih re-

Privatna arhiva

Uroš Jaćimović najbolji među 60 najtalentovanijih Malo je reći da sam ponosna i srećna. Ovo je najveći uspjeh u mojoj dosadašnjoj karijeri. Oni su divna i vrijedna djeca – poručila je profesorica Dubravka Lekić, uz napomenu da je ovo izuzetan uspjeh, prvo za Uroša, Nemanju i Kseniju, a onda i za nju i školu u kojoj radi zultata svojih učenika, kaže da je ovo njen najveći uspjeh, te da su ova marljiva djeca ponos škole ,,Radojica Perović“.

TRUD

Uroš Jaćimović naglašava da su i njegova mentorka i porodica bili veoma zadovoljni i

Matematika kraljica nauke Profesorica Lekić ističe da je u OŠ ,,Radojica Perović“ iz godine u godinu sve više učenika koji su zainteresovani za dodatnu nastavu iz matematike. - Trudimo se da popularizujemo matematiku i vratimo joj mjesto koje joj pripada. Djecu matematika sve više zanima. Prethodne godine je na dodatnoj nastavi bilo svega petoro učenika, od kojih su dvoje upisali matematičku gimnaziju i učestvovali na državnom takmičenju. Ove godine na dodatnoj nastavi imamo od deset do 15 učenika. Trudimo se da djeca zavole matematiku, jer je to nešto najprirodnije i ne zovu je uzalud kraljicom nauke – kaže Lekić.

srećni zbog njegovog rezultata (93 od mogućih 100 poena), iako neki od njih nijesu ni sumnjali da će on postići rezultat poput ovoga. - Zadaci su bili logički, baš onakvi kakvi mi odgovaraju. Pripremali smo se vrijedno za takmičenje, od oktobra. U posljednjih mjesec smo baš aktivno radili, više težih i logičkih zadataka – kaže Jaćimović. Za osvojeno prvo mjesto na državnom takmičenju, naglašava, najzaslužnija je njegova mentorka, profesorica Dubravka Lekić. - Mnogo smo vježbali. Nastavnica mi umnogome pomaže i u tome da uklonim tremu, a i da bolje radim zadake – kaže Jaćimović, koji napominje da njegova zainteresovanost za matematiku od početka školo-

vanja samo raste i da u budućnosti planira da se bavi poslom u kojem će mu matematika biti glavni adut.

PONOS

Ponosna profesorica Dubravka Lekić ne krije oduševljenje zbog postignutog rezultata svojih učenika. - Malo je reći da sam ponosna i srećna. Ovo je najveći uspjeh u mojoj dosadašnjoj karijeri. Oni su divna i vrijedna djeca – naglasila je Lekić, uz napomenu da je ovo izuzetan usjeh, prvo za Uroša, Nemanju i Kseniju, a onda i za nju i školu u kojoj radi. U dogovoru sa Upravom škole, ističe, pripremnu nastavu za takmičenje počinju već od oktobra, kada se formiraju spiskovi talentovane i zainteresovane djece.

Profesorica Dubravka Lekić sa Nemanjom, Ksenijom i Urošem

- Posljednji mjesec posvetili smo pažnju zadacima koji su rađeni na dosadašnjim državnim takmičenjima. Moje je bilo da im usadim što više vještina, jer to su više zadaci logičkog tipa. Logika je nešto što dobiju rođenjem, a moje je samo da ih osposobim da na

brži način računaju, da bi dobili na vremenu. Sve ostalo je na njima – objašnjava profesorica matematike, uz napomenu da se u OŠ ,,Radojica Perović“ trude da popularizuju taj predmet i vrate ga na mjesto koje mu pripada. I. MITROVIĆ

U Zavodu za transfuziju organizovane dvije akcije dobrovoljnog davalaštva

Foto-zum

Krv dalo 130 humanista

Zasijao most na Draču Ekipe Komunalnih usluga rekonstruisale su stubove javne rasvjete na mostu u Ulici Pete proleterske brigade na Draču. Zamijenjeno je deset stubova javne rasvjete i 12 LED svjetiljki,

a sa deset pješačkih svjetiljki osvjetljene su pješačke staze na toj saobraćajnici. Ukupna vrijednost radova na navedenoj lokaciji iznosila je oko 20.000 eura. Nj. B.

Budući građevinci pokazali humanost

U Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore juče su organizovane dvije akcije dobrovoljnog davanja krvi. Dragocjenu tečnost dalo je 50 maturanata i njihovih profesora iz Srednje

građevinsko-geodetske škole ,,Inž. Marko Radević“, dok je u akciji koju je organizovao Klub dobrovoljnih davalaca krvi ,,Plužine“, dragocjenu tečnost dalo 80 dobrovoljaca.

Zavod za transfuziju krvi zahvalio je organizatorima i pozvao druge društvene subjekte da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi. Nj. B.

Donacija Rotari kluba Ustanovi na Kakarickoj gori

Čitanjem lakše do oporavka Predstavnici Rotari kluba Podgorica posjetili su juče Ustanovu za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica i tom prilikom uručili simboličan poklon za klijente i klijentkinje koji se nalaze na tretmanu. - Prepoznajući ulogu biblioterapije u

tretmanu, predstavnici Rotari kluba donirali su knjige koje se baziraju na psihologiji i tehnikama samopomoći. Ovaj simboličan poklon obogatiće našu postojeću biblioteku i omogućiće klijentima da čitanjem poboljšaju svoje komunikativne vještine, stepen emocionalne i socijalne inteligencije, kao i da na još jedan način prevaziđu

neprijatne emocije i da napreduju u svom oporavku – saopšteno je iz Ustanove na Kakarickoj gori. Predstavnici Ustanove upoznali su goste sa svojim radom i specifikom tretiranja bolesti zavisnosti. Takođe, predstavnici Rotari kluba imali su priliku da pogledaju dokumentarni film o radu Ustanove. Nj. B.

Predstavnici Rotari kluba u Ustanovi na Kakarickoj gori

20 Marketing

Subota, 7. mart 2020.

Feljton

Subota, 7. mart 2020.

14.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Bilo je činovnika koji nijesu htjeli da se zakunu kralju » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ Osim podataka o penzionerima istoričar i poznavalac ovog pitanja dr Šerbo Rastoder kaže da je Crna Gora u granicama prije balkanskih ratova imala 1928/9. godine 2577 penzionera i da ih je najviše bilo u nikšićkom srezu 635, cetinjskom 545, podgoričkom 521 i barskom 226, dok su ostali srezovi kolašinski, andrijevački danilovgradski i šavnički imali ukupno 650 penzionera. Rastoder je izveo podatak da je oko 13 hiljada lica živjelo od penzijskih prihoda pod uslovom da je svaka takva porodica imala najmanje pet članova. Učešće crnogorskih penzionera, na osnovu ovih podataka, iznosilo je oko 2% od ukupnog broja u Jugoslaviji. Ratni vojni invalidi iz balkanskih i Prvog svjetskog rata u Zetskoj oblasti bili su podvrgnuti rješavanju njihovog pitanja četiri puta od 1921. do 1925. godine primjenjujući razne zakone. Prvi put je korišćen crnogorski invalidski zakon, drugi put crnogorski i srbijanski, treći put privremeni invalidski zakon iz 1921. godine, i četvrti put finansijski zakon za 1924. i 1925. godinu. Rješavajući invalidske predmete sudovi su koristili pomenute zakone i druge pravne propise tumačeći ih na razne načine i praveći brojne greške. Tako, na primjer, sudovi nijesu većinom uvažavali čin u vojsci, pa su dosuđivali invalidine običnih redova, zatim invalida nije davana od dana ranjavanja ili smrti, već od po deset godina kasnije. U Crnoj Gori 1928. godine bilo je 6.264 korisnika invalide (lični invalidi sa djecom i bez djece, udovica sa djecom i bez djece, braća i sestre i roditelji). Država je isplaćivala mjeseč-

U Kraljevini Crnoj Gori sveštenici su imali plate od države, neke crkvene obrede kao krštenje, vjenčanje itd, nijesu mogli naplaćivati, jer je to zakon zabranjivao. Pošto su crkve i manastiri bili državni i prihodi sa manastirskih imanja bili su državni. Država se brinula o ekonomskom statusu sveštenika i imali su plate kao učitelji. Pošto je crkva bila državna institucija i njeni pripadnici sveštenici bili su u stvari činovnici te države

Stara Podgorica

nu invalidu i one su bile podijeljene u tri grupe: lični invalidi, laki invalidi i teški invalidi. Isplata invalida u Crnoj Gori kasnila je godinu i više prvih godina nakon stvaranja jugoslovenske države. Neblagovremena isplata invalida stvarala je dugove koji su 1928. godine iznosili 9.261.303 dinara za područje Crne Gore. U periodu 19181923. godine država je dugovala invalidima u Crnoj Gori 15 miliona dinara. Da bi pokrila rashode za invalidine država je uvela porez u Crnoj Gori i Srbiji 1919. godine koji su plaćali svi njeni stanovnici. Zakonom o činovnicima od 31.VI 1923. godine bilo je regulisano činovničko pitanje. Prema podjeli rada zakonom su činovnici svrstani u tri kategorije: prvu, drugu i treću.

Uredbom o razvrstavanju činovnika donijetom krajem 1923. godine činovnici su podijeljeni u pojedine kategorije. Pošto jedan broj činovnika u Crnoj Gori nije imao odgovarajuću školsku spremu da bi ispunio uslove za dobijanje određene kategorije, zakon je omogućio tim zatečenim činovnicima koji su imali 14 godina staža da zadrže svoje radno mjesto. Radna mjesta u administraciji koju je inače karakterisala korupcija, nestručnost i birokratski odnos dobijana su uglavnom preko članstva u političkim partijama koje su bile na vlasti. Onim činovnicima koji su odbili da polože kralju zakletvu bio je ugrožen opstanak u službi. Problem su predstavljali i oni činovnici pristalice bezu-

Isplata invalida u Crnoj Gori kasnila je godinu i više prvih godina nakon stvaranja jugoslovenske države. Neblagovremena isplata invalida stvarala je dugove koji su 1928. godine iznosili 9.261.303 dinara za područje Crne Gore. U periodu 1918-1923. godine država je dugovala invalidima u Crnoj Gori 15 miliona dinara

Podgoričani

slovnog ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom. Dakle, pripadništvo činovnika političkoj stranci odnosno političkoj ideji partije na vlasti, bilo je odlučujuće, a ne stručnost i kvalitetan rad. Prema popisu stanovništva 1931. godine u Crnoj Gori je bilo 8.365 činovnika i u procentima 15,9 %, bio je veći od jugoslovenskog prosjeka za 0,9 %, a manji za 1,7 % od Slovenije (7,6%). Crnogorski oficirski kadar koji je jugoslovenska država trebala zbrinuti iznosio je 1861 lice. Od ovog broja vlast je 477 oficira stajaće vojske primila u službu, 495 oficira narodne vojske penzionisala, 400 barjaktara dodijelila simboličnu pomoć i 22 muzikanta penzionisala. Time su 1394 vojna lica platom, penzijom i finansijskom potporom egzistencijalno bila zaštićena. U 11 crnogorskih srezova živjelo je prema popisu stanovništva 1931. godine 359.810 stanovnika pravoslavne, muslimanske i katoličke vjere. Pravoslavnih je bilo 272.702, Muslimana 61.038 i katolika 26.070. u svakom srezu živjeli su pripadnici ove tri konfesije. U Kraljevini Crnoj Gori sveštenici su imali plate od države, neke crkvene obrede kao krštenje, vjenčanje itd, nijesu mogli naplaćivati, jer je to zakon zabranjivao. Pošto su crkve i manastiri bili državni i prihodi sa manastirskih imanja bili su državni. Država se brinula o ekonomskom statusu sveštenika i imali su plate kao učitelji. Pošto je crkva bila državna institucija i njeni pripadnici sveštenici bili su u stvari činovnici te države. U novoj državi crnogorski sveštenici tražili su da se njihov status koji su imali u crnogorskoj državi potvrdi i da njihove

prinadležnosti ostanu iste kao što su imali ostali činovnici istoga njihovog ranga. Zakonom iz 1924. godine o činovnicima sveštenici više nijesu bili obuhvaćeni i tretirani kao činovnici. To izostavljanje iz zakona o činovnicima izazvalo je veliko nezadovoljstvo sveštenika i oni su prestali da obavljaju svoje poslove. Ustavom Srpske pravoslavne crkve od 16. XI 1931. godine riješeno je pitanje njenih sveštenika tako što su se u budžetu obezbjeđivala sredstva, a crkva je (Patrijaršijski savjet) dalje uređivala to pitanje. Prema podacima iz 1928. godine u osam srezova Crne Gore (andrijevačkom, barskom, danilovgradskom, kolašinskom, nikšićkom, podgoričkom, cetinjskom i šavničkom) bilo je 124 sveštenika pravoslavne vjere. Konkordatom između Knjaževine Crne Gore i Vatikana 1886. godine, uređeni su odnosi katoličke crkve i njenih sveštenika u Crnoj Gori. Bitno je naglasiti da su sveštenici sve tri konfesije (pravoslavne, muslimanske, katoličke) bili, na osnovu Zakona o parohijskom sveštenstvu iz 1909. godine, uvršteni u red plaćenih, izdržavanih činovnika. U novostvorenoj jugoslovenskoj državi i katolički i muslimanski sveštenici, kao i pravoslavni, bili su državni činovnici sa platom. Ovih sveštenika u katoličkoj crkvi Arhiepiskopije barske, bilo je 1920. godine 12 paroha, arhibiskupa jedan služitelj. U upravi šerijata u Crnoj Gori budžetom za 1920/21. godine obuhvaćeno je 84 lica za primanje plate, među njima bilo je 42 imama. U novoostvarenoj jugoslovenskoj državi trebalo je uspostaviti jedinstveni pravni

Rješavajući invalidske predmete sudovi su zakone i druge pravne propise tumačili na razne načine, praveći brojne greške. Tako, na primjer, sudovi nijesu većinom uvažavali čin u vojsci, pa su dosuđivali invalidnine običnih redova, zatim invalida nije davana od dana ranjavanja ili smrti, već od po deset godina kasnije sistem umjesto sedam pravnih područja u kojima se primjenjivalo pet građanskih prava. Veliki sud u Podgorici kojem je mijenjano ime u apelacioni, a zatim u kasacioni i šest okružnih sudova zapošljavali su prvih godina poslije stvaranja nove države ukupno 46 sudija, od kojih 16 nije imalo potrebne kvalifikacije. I njih je naravno plaćala država po kategorijama kojih je bilo tri: u prvu kategoriju svrstane su sudije koje su imale to zvanje do 1. I. 1916. godine, u drugu kategoriju dolazile su sudije koje su dobile to zvanje poslije formiranja jugoslovenske države i u trećoj kategoriji našli su se apsolvizirani pravnici, zatim lica sa srednjom, nižom i bez školske spreme. U prvoj kategoriji bilo je 15 sudija u drugoj 14 sudija i u trećoj 16. (Nastavlja se)

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota, 7. mart 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota, 7. mart 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Subota, 7. mart 2020.

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. mart 2020.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama (“Sl. list CG”, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Naručilac Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica – CEDIS, sa sjedištem u Podgorici, ulica Ivana Milutinovića br. 12, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluga za potrebe CEDIS-a - Održavanje voznog parka - putnički program. Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 179.080,00 €. Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od godinu dana sa prvorangiranim ponuđačem. Tenderska dokumentacija broj 12/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, email veljko.knezevic@cedis.me.

Nabavka usluga za potrebe CEDIS-a - Servis putničkih vozila Dacia u garanciji. Ukupna procijenjena vrijednost predmeta javne nabavke sa uračunatim PDV-om iznosi 40.000,00 €. Predviđena je mogućnost zaključivanja okvirnog sporazuma na period od godinu dana sa prvorangiranim ponuđačem. Tenderska dokumentacija broj 11/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Ovlašćeno lice za davanje informacija je Veljko Knežević dipl. pravnik, telefon 020 408 451, email veljko.knezevic@cedis.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, oglašava

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11; 57/14; 28/15 i 42/17) Naručilac Uprava za saobraćaj, ul. IV proleterske br.19, 81000 Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluga za potrebe HE Perućica po partijama kako slijedi: Partija 1: Servis i ispitivanje ispravljača, konvertora i uređaja za besprekidno napajanje; Partija 2: Kapacitivna proba AKU baterija; Partija 3: Ispitivanje transformatorskih ulja; Partija 4: Električna ispitivanja blok transformatora i Partija 5: Termovizijska kontrola, evidentirana u Planu javnih nabavki br. 10-00-50001 od 30.12.2019. godine, pod rednim brojevima 240, 241, 237, 239 i 238. Tenderska dokumentacija broj 20/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020.godine. Lice za davanje informacija: Ivana Kilibarda, telefon 040/204-169, e-mail: ivana.kilibarda@epcg.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15, 42/17) naručilac Opština Ulcinj, Đ.K.Skenderbeu, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Obelježavanje horizontalne signalizacije, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 06/20 – 01-130/20-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 06.03.2020.godine. Lice za davanje informacija Nail Bajri, telefon 030/412414, e-mail nail.bajri@ul-gov.me.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za ustupanje izvođenja radova na investicionom presvlačenju asfaltnog kolovoza, sekcija „Kotor“, procijenjene vrijednosti 500.000,00 EUR-a. Tenderska dokumentacija broj 08/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Zorica Božović, telefon + 382 (0) 20 655 052; 655 364; e-mail upravazasaobracaj@uzs. gov.me. .

OPŠTINA DANILOVGRAD Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj sekretarijat

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, „DIJAMANT MONTENEGRO“ doo Podgorica, izdato Rješenje br. 06-332/20-up-20/2 od 03.03.2020. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „Objekat za obradu i preradu mlijeka“, čija se realizacija planira na kat. parceli br. 1950 KO Jastreb, opština Danilovgrad.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Pošta Crne Gore AD Podgorica ul.Slobode br.1,oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) Uprava javnih radova, Podgorica, oglašava, Arsenija Boljevića 2A, City Mall

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Crnogorski elektroprenosni sistem AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE nabavka robe - isporuka goriva (euro dizel i benzin MB 95) za motorna vozila, u svemu prema specifikaciji datoj u tenderskoj dokumentaciji, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 60.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 14/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Ivan Kuzman, dipl. pravnik, telefon +382 (20) 407 698, e-mail ivan.kuzman@cges.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac OPŠTINA BUDVA, Trg Sunca 3, Budva, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka koverata sa predštampom za Hibridnu poštu,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om do 59.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 08030/3154/4-04/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020.godine. Lice za davanje informacija, Službenik za javne nabavke,Marina Jovanović,dipl.pravnik telefon 020/403912, e-mail marina.jovanovic@postacg.me

Predmet javne nabavke je vršenje stručnog nadzora u toku izvođenja radova na rekonstrukciji puta Danilovgrad – Spuž, preko Martinića, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 016/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www portal.ujn.gov.me, dana 06.02.2020. godine. Lice za davanje informacija Lidija Prnjat dipl.inž. građ., telefon 020- 230-207, e-mail ujr@ujr.gov.me.

Nabavka usluge čišćenja službenih prostorija i toaleta Opštine Budva, kao i prostorija koje koriste opštinski organi uprave, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40 000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-426/20724/6 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Tanja Simićević, načelnica, Miroslava Kunjić, službenica za javne nabavke, telefon 033 454 017, e-mail javne.nabavke@budva.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Glavni grad Podgorica, Njegoševa 20, Podgorica, oglašava

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Klinički centar Crne Gore, Podgorica – Ljubljanska bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Monitoring životne sredine (praćenje kvaliteta vazduha i nivoa buke) Glavnog grada Podgorica i opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj: 18/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Aleksandar Pavlićević, telefon 020/482-084, e-mail: javnenabavke@podgorica.me.

Medicinski potrošni materijal za potrebe kardiologije pejsmejkeri i defibrilatori, po parijtama, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 757.749,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke br. 20/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob. 069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Nabavka medicinske opreme za potrebe dnevne bolnice, procijenjene vrijednosti sa PDV-om 47.000,00€. Tenderska dokumentacija – otvoreni postupak javne nabavke 18/20, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 06.03.2020. godine. Lice za davanje informacija Mekić Nisera, telefon 020/243-279; mob.069/184-115, e-mail nisera.mekic@kccg.me.

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. mart 2020.

Restoranu Vuk potreban kuvar sa iskustvom internacionalne kuhinje. Sve informacije na tel:

Mali oglasi nekretnine PRODAJEM veći jednosoban polunamješten stan, zgrada Čelebić dosuda, naspram Sutjeske, 56m2 /II sprat, 79.000e. Tel.067-821-067 1

razno KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogorskih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 3

OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 4 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 5

067/122-551

Restoranu Vuk potrebna pomoćna radnica za rad u kuhinji. Sve informacije na tel:

067/122-551

Subota, 7. mart 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 7. mart 2020.

Posljednji pozdrav našem voljenom

Dana 6. marta 2020. u 48. godini preminuo je naš dragi

Tužnim srcem javljamo da je u 81. godini umro naš voljeni

MIŠKU

PREDRAG - PEĐA Ilijin ĐIKANOVIĆ

Nijemi od bola i beskrajno tužni.

Tvoji: tetka RADMILA, sestre SVETLANA i NATAŠA, braća SVETOLJUB, SRĐAN i DEJAN 322 Posljednji pozdrav dragom ujaku

RADU PEJOVIĆ – ERAKOVIĆ Voljeni ne umiru, oni žive u našim srcima i mislima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Nedostajaćeš.

BRANISLAV Savov VRATNICA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 7. marta 2020. godine od 10 do 16 časova i 8. marta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na groblju u Tološima.

Saučešće primamo 7. marta od 10 do 14 časova i 8. marta od 11 do 15 časova na gradskom groblju Čepurci gdje će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: supruga STANKA, sinovi NEBOJŠA i DRAGAN, braća MILORAD i RADOVAN, sestre BRANKA, MARICA i STANKA, unuk MARKO, unuke ALEKSANDRA i IVANA, snahe SLAVICA, SENKA i DIJANA, bratanići MIHAILO, MILJAN, SLOBODAN i SAVO, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna porodica VRATNICA

Ožalošćeni: supruga DANIJELA, sin DANILO, brat GORAN, snahe LJILJANA i IVANA, bratanići NIKOLA i MARKO i ostala rodbina

321

320 Posljednji pozdrav dragom bratu

Dana 6. marta 2020. u 82. godini preminula je naša draga

Tvoji: DRAGAN, MILAN i DESA MILJANIĆ i DARA MIĆANOVIĆ 289

PEĐI ĐIKANOVIĆU LJUBICA Gojkova VUKSANOVIĆ rođena Dabanović Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 7. marta od 12 do 16 časova i 8. marta od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Ožalošćeni: ćerke MIRA, BRANKA i VERA, unučad SRETEN, NIKOLA, MARKO, MILIJANA, IRENA i JOVANA, brat VESELIN i sestra GOSPAVA sa porodicama, snaha BRANKA sa porodicom, jetrva JELENA sa porodicom i rodbina VUKSANOVIĆ i DABANOVIĆ

Teško je prihvatiti bolnu istinu da si nas zauvijek napustio. Iščekivali smo brz oporavak, ali tvoje srce nije izdržalo. Nikada te nećemo zaboraviti. Brat GORAN, snaha LJILJANA i bratanići MARKO i NIKOLA sa porodicom 315

319 Posljednji pozdrav bratu, stricu i đeveru

PEĐA ĐIKANOVIĆ Posljednji pozdrav dragom Peđi. od BRANA, DIVNE, SNEŽANE, TEODORE, IVANA i OGNJENA 316 Posljednji pozdrav bratu i ujaku

DANILU

Počivaj u miru.

ROBERTU VUJOVIĆU SLAVKO, ZOJA, BOJAN i IRENA

S tugom i poštovanjem, BOSE ĐURKOVIĆ sa porodicom 318

317

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

MIŠKU od VERE i RADENKA MILETIĆA 307

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. mart 2020.

Tužan pozdrav poštovanom kumu

Posljednji pozdrav nekadašnjem prvotimcu našeg kluba

Дана 5. марта 2020. у 99. години преминула је наша драга

SAŠA MITROVIĆ

RAMU OMEROVIĆU ЈЕЛЕНА Душанова РАЖНАТОВИЋ

Tvoja pažnja i neposrednost zaslužuju trajno poštovanje, sjećanje i zahvalnost.

Porodica JANKOVIĆ

рођена Петричевић

Dostojno si nosio crveno-bijeli dres i branio boje kluba i na terenu i mimo njega.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 6. марта од 10 до 15 часова и 7. марта од 9 до 14 часова, када ће се обавити и сахрана.

FK ISKRA DANILOVGRAD

296 Ожалошћена породица: брат БРАНКО, сестра ПАРАСКЕВА, синови БОЖИДАР – БАТО и НОВАК, кћерке ОЛГА – БЕБА и РАДМИЛА, снахе ЗЛАТАНА, СТАНА и ВЕСНА, унучад, праунучад и остала родбина

310 Dana 5. marta 2020. u 82. godini ispustio je svoju plemenitu dušu naš voljeni

288 Dragoj babi i prababi

SAŠA pok. Čedomira MITROVIĆ Bio si savjestan suprug, otac i đed. Velika nam je rana na duši i živjećeš uvijek u našim mislima i nećemo te nikada zaboraviti. Počivaj u miru.

RAMO Osmanov OMEROVIĆ

Tvoji najmiliji: SVETLANA, NIKOLA, NIVES i VUK 291

JELENI RAŽNATOVIĆ

Saučešće primamo u porodičnoj kući, Trg 9. decembra – Danilovgrad, 5, 6. i 7. marta do 12 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci u 15 časova.

Dragi đede Bila si nam uzor, podrška, oslonac... Hvala na svemu pruženom. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

SAŠA pok. Čedomira MITROVIĆ

Tvoji: MARIJA, VLADO i IVANA MARAŠ

Ožalošćeni: supruga LENA, sin JASMIN, kćerke SUZANA i JASMINA, unuke, unuci, bratanične, sestrić, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

283

Puno mi nedostaješ i uvijek ću te voljeti. Trudim se da budem uvijek dobar i savjestan kako si me ti učio. Počivaj u miru. 290

Voli te tvoj unuk VUK

284

Dana 5. marta 2020. u 47. godini tragično je umro

Посљедњи поздрав вољеној сестри

Dana 6. marta 2020. u 63. godini preminula je naša draga

MIRKO Damjanov ALEKSIĆ ЈЕЛЕНИ РАЖНАТОВИЋ

STANKA VUKČEVIĆ

Недостајаће ми твоја доброта и племенитост. Заувијек ћеш живјети у мом срцу. Почиваj у миру. Твоја сестра ПАРЕ

rođena Lekić Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 6. marta od 14 do 16 časova i 7. marta od 9 do 12 časova, kada se kreće za Gluhi Do gdje će se primati saučešće u kapeli od 13 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

306

Saučešće primamo u porodičnoj kući selo Malinsko - Šavnik 6. i 7. marta do 15 časova, kada će se i obaviti sahrana na porodičnom groblju u Malinsku.

Ožalošćena porodica: majka MILOJKA, braća JAKOV, JAGOŠ, MILOSAV i ALEKSA, sestre MARINA, ZAGORKA, MARICA, SIMUNA i MILEVA, sestrići DANILO i NORMAN i sestrične JOVANA i VANJA

Dana 5. marta 2020. u 85. godini napustio nas je naš 308

Ožalošćeni: sinovi STEVAN i MILOŠ, ćerke STOJANKA i VESNA sa porodicama, pastorka SVETLANA, snaha STANKA, bratanić NIKOLA, bratanične NEVENKA, SLAVICA i ILINKA, unučad i ostala rodbina VUKČEVIĆ i LEKIĆ

Posljednji pozdrav dragom

294 Posljednji pozdrav mom dragom prijatelju

DANILO - DANO Novičin MUGOŠA

ROBERTU od sestre OLGE, snahe NENE i sinovaca ĐURA i MILANA sa porodicama

Po želji pokojnika sahrana je obavljena istog dana u krugu najuže porodice. Falićeš nam za sve što dolazi.

NIKODINU PEROVIĆU

298 Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

Naše dugogodišnje druženje i saradnja ostaće u trajnom sjećanju. Počivaj u miru. Supruga STANKA – DUDA, ćerka SANJA, sinovi SRĐAN i SLAVEN, snahe LJILJANA i MAJA, unučad BOJANA, LUKA, PAVLE i VUK

ARSENIJA JOVANOVIĆ 301

ROBERTU

e-mail: oglasno@t-com.me

MARINA i DRAGAN 305

300

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. mart 2020.

Dragi naš

Treće je jutro našem

ĐOLE MITRU - GARU ĐUROVIĆU Toliko smo emotivnih trenutaka doživjeli zadnjih dana tvoga života. Okupila nas je Sneža svojim dolaskom. Dogovori i planovi, razgovore punih smijeha prekinula je Tvoja iznenadna smrt. Nijesmo shvatili da smo Te odmah izgubili jer smo se trudili, borili za još jedan Tvoj osmijeh, jednu Tvoju riječ. Tvoji pogledi, riječi za pamćenje i duboko analiziranje. Razgovori sa našim prijateljima, uvijek topla riječ i duboka Tvoja zahvalnost. Za divljenje… Za vječno poštovanje...Zato i Hvala svima koji su u trenucima ranijih bolesti bili uz našeg Mitra. Hvala za svaki osmijeh i lijepu riječ koja mu je upućena, za svaki poziv, interesovanje.

Zašto? 309

Vole te tvoji: ujak DARKO, ujna SNEŽANA, sestre JELENA i IVANA sa porodicama

MIRJANA KRAČKOVIĆ

POMENI 2006–2020.

Ne zaboravlja se tvoj osmijeh, vedrina i briga za sve nas. Čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoje KOLEGE I KOLEGINICE IZ BIROA ZA FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO

Ožalošćena porodica ĐUROVIĆ 311

prof. dr RADOMAN JOVANOVIĆ Mom voljenom ocu, svekru i đedu 304 Prolaze godine, svaka sve teže i teže, jer uspomene ne blijede na zajednički i srećan život sa tobom.

Danas se navršava godina od iznenadne smrti naše

MITRU - GARU ĐUROVIĆU Toliko ljubavi i pažnje sam osjetio od svog rođenja od Tebe. Samo je pogled bio dovoljan da se razumijemo, da se dogovorimo. Koliko sam brinuo o Tebi, a Ti si me u svemu nadmašio. Podrške kako meni, tako ni mojoj djeci nije nedostajalo. Ostala je praznina u našim srcima, ali ljubav i poštovanje će biti vječno. Tvoje veliko srce i dobrota, tvoja pravičnost, nedostajaće nam mnogo. Sin MILADIN - BELI, snaha GOCA i tvoje unuke TEA, ANJA, ANDREA i ITANA

DRAGICA, RADMILA, KSENIJA i MILENA

MIRJANE MICE KRAČKOVIĆ

280 Danas se navršava dvije godine od smrti našeg dragog

Velika je tuga u nama. Tuga koju ćemo zauvijek nositi u srcima kao prvog dana, jer tebe, naša voljena Mico, nikada ne možemo prežaliti. Od ujaka VUKAŠINA LUKIĆA sa porodicom

312

292

Opraštam se od svog supruga

Dragi naš

ZORANA O. STANIŠIĆA

MITRA ĐUROVIĆA Hvala ti za sve ove godine našeg zajedničkog života. Za sve trenutke, za naše uspjehe, a i padove. Za svih onih naših 50 godina zajedničkog života. Ostavio si me da i dalje nastavim ono što Ti je bio cilj u životu, da okupljam našu djecu i brinem o njima, a ja Ti obećavam da će sve tako i biti. Kako smo pričali, kako smo se dogovarali.

Ti si dio naših života u kojima zauvijek ostaješ.

PORODICA

287

MLADEN BOŽOVIĆ Godina dana od bolnog rastanka sa tobom. Boli neizrecivo. Hvala ti što si bio takav. Anđeo pravi, uvijek voljen. Nikad zaboravljen dok žive oni koji te vole. Porodica će u subotu 7. marta u 9 sati posjetiti vječnu kuću. Vole te: supruga RAJKA, sinovi SAŠA i NINO, snahe STEFANA i BOJANA i unuk TEODOR

Tvoja supruga ZLATA 313 Dana 7. marta 2020. navršava se devet godina od smrti našeg dragog

Našem voljenom

MITRU – GARU ĐUROVIĆU Po prvi put si me iznevjerio i nijesi dogovor ispunio. Ostao sam zatečen Tvojim iznenadnim odlaskom i slike mi se smjenjuju. Tvoji dolasci, pomoć, podrška… Tvoja bezgranična ljubav prema Tvojoj Žabici je neopisiva, neponovljiva. Zato, Hvala ti na svemu, a mi samo znamo kako ćeš nam nedostajati Tvoj sin SAŠA, snaha HELENA i unuka ALEKSANDRA

303

BRANKA pok. Jovana DUDIĆA Ni ova a ni svaka naredna godina ne može izbrisati tugu u našim srcima i sjećanje na tebe. Tuga i bol za tobom ostaju vječno, a tvoj častan život ponos za sve nas. Zahvalni smo što smo te imali i na svemu što si nam pružio. Počivaj u miru Božjem. Tvoji: supruga MARIJA, sin MIODRAG, ćerka MIRJANA, unučad LAZAR i VASILISA

MLADEN BOŽOVIĆ Dragi brate, lijepa sjećanja na tebe i tvoju dobrotu dio su našeg života u kome ćeš nam uvijek nedostajati.

274

314

ŽELJKO sa familijom 7. 9. 2019 – 7. 3. 2020.

Данас ти је рођендан и пола године како си отишао, животе наш Posljednji pozdrav dragom

273 Dana 7. marta navršava se pola godine od smrti mog sinovca

МИЛОШ ВУЈАЧИЋ ROBERTU Od MARKA VUJOVIĆA sa porodicom 299

MILOŠA VUJAČIĆA

Никада те нећемо пребољети. ЗОЊА, СНЕЖАНА, МАРКО, ВЕРА и ЂЕЦА 285

Rana si naša, Mićo, neprebolna. 286

Tvoj stric MAKSIM

Oglasi i obavještenja

Subota, 7. mart 2020.

Вољеном супругу и оцу

Voljenom bratu i đeveru

7. 9. 2019 – 7. 3. 2020. Prođe šest mjeseci našem dragom

АЛЕКСАНДРУ БОКАНУ VELJKU RAIČEVIĆU

ALEKSANDAR – ACO BOKAN Ponosni na Tebe.

Када би љубав пронашла пут ка небу и када би сјећања степенице биле, ми би смо са њима успијели да те вратимо. Знак си у нашим срцима, печат на нашим рукама и вјечна љубав у нашим душама. Мирно ти небеско море.

Nevjerica, bol i tuga da nijesi među nama. Ponosni u sjećanjima na tebe, tvoj čestiti život, bratsku ljubav, dobrotu, plemenitost, druželjubivost, koje si svima nesebično davao.

Твоје: СОЊА и АЊА Tvoji IGOR i BEBA

PORODICA

277

Našem velikom bratu

276

297

VELJKU RAIČEVIĆU Bratskom uzoru MIRO i DACO

Навршава се четрдесет дана од када није са нама наш 278

ALEKSANDAR Ilijin BOKAN БОЖО Ђуров КНЕЖЕВИЋ

Dragi kume, tvoja dobrota i plemenitost dio su naših života. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Парастос ће се одржати у недељу 8. марта 2020. године на мјесном гробљу у Побрђу у 11.30 часова у кругу фамилије.

VELJKO Druže moj iz Banskih stanova, đevere sa bratskom ljubavi. Jedinstveni dragi čovječe velikog srca i tople duše. Nedostaješ! Nema više onog tvog „Hej generacijo“. TANJA 279

ŽERO, VANJA i MATIJA

Ожалошћени: ћерке НАТАША, МАРИЈАНА и ДАНКА, синовци ЖЕЉКО и МАРКО, снахе ВЈЕРА и МАРТИНА, зетови ФРАНКО, ВЕСКО и БОЈАН, унучад и остала родбина

275

302

Četrdeset dana su otkako nas je napustio naš dragi đed

Dana 8. marta 2020. godine navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

1997 – 2020.

LAZAR DOBRKOVIĆ Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava. VASO i MILENKO sa porodicama 293 SJEĆANJE

Tužni zbog tvog odlaska, zauvijek ćemo pamtiti tvoju ljubav i dobrotu. Tvoji unuci

na tetku 2003 - 2020.

BORISLAVA BORA Radevog MIJOVIĆA

VELIMIR BULATOVIĆ

na strica 2015 - 2020.

Porodica, rođaci, prijatelji i kolege će toga dana posjetiti njegovu vječnu kuću sa početkom u 10 časova i upaliti svijeće na njegovom grobu i posjetiti se njegovog skromnog, časnog, ponosnog i dostojanstvenog života.

ANKU MARKO, NIKOLA, MILENA i DANILO

282

Sestre MILOSAVA, MILEVA i ANKA sa porodicama

281

ARSA MILOŠEVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem. 295

BATO i PERO sa familijama

TV program

Subota, 7. mart 2020.

FILM

PRVA TV 00:30

SERIJA

NOVA M 07:10

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Rane

Ljubav, navika, panika

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:05 Jutarnji program 10:05 Sat tv 11:00 Šetland, r. 12:05 Tv arhiv 13:10 Program za djecu i mlade, r. 13:30 Muzika 14:05 Agrosaznanje, r. 15:30 Dnevnik 1 15:50 Muzika 16:00 Mozaiku 17:00 Zapis 17:30 Savore, e. 18:10 Dokumentarni program 19:05 Program za djecu i mlade 19:30 Dnevnik 2 20:05 Đekna još nije umrla, a kad će ne znamo, s. 21:00 Leri Kraun, film 22:35 Dnevnik 3 23:00 Koncert 00:20 TV Arhiv, r. 00:50 Zapis, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:00 09:55 10:30 12:00 15:20 16:50 18:50 20:30 22:30 23:00 23:40 00:00

Glas Amerike, r. E sport, video igrice Svi trudni, r. Meridijani Više od ljubavi, s. Dnevna soba, r. Više od ljubavi, r. Košarka: Mornar – Krka, ABA liga, direktno Rukomet: Krim – Budućnost, LŠ, direktno Kapetan Fantastični, film ABS Sportska subota Muzika E sport, video igrice

06:30 09:00 09:15 10:00 10:30 11:45 12:15 16:00 19:00 19:30 21:00 00:30 02:00

Igra sudbine, r. Jutarnji žurnal Mame, r. Jutarnji žurnal Mame, s. Auto moto šou Muzički program Slatke muke, r. Žurnal Šuška se, šuška, film Muzički program Rane, film TT sindrom, film

NOVA M 06:15 06:45 06:55 07:10 07:55 08:25 10:10 11:00 11:30 11:55 13:00 14:00 15:00 16:15 16:20 18:00 18:30 20:15 22:00 00:05 02:50

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Kapital, r. Ljubav, navika, panika, s. Kefalica Popodne sa Leom Kiš Zdravi sa dr. Katarinom Bajec, r. Vijesti Sportisimo, r. Zauvijek susjedi, r. Vijesti Azra, r. Vijesti Sportisimo Veče sa Ivanom Ivanovićem, r. Centralni dnevnik Zauvijek susjedi, s. Azra, s. Roki 4, film Hobit: Smaugova pustošenja, film Neprobojni monah, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 08:20 Bejblejd, crtana serija 08:45 Snovi, kuća, dom, r. 09:00 Moj svijet, r. 10:15 Big Stoun Gep, r. 12:00 Vijesti 12:06 Život sa morem, r. 12:40 Biljana za vas, r. 13:30 Za volanom, r. 14:00 Vijesti 14:07 Reflektor, r. 15:40 Novine, r. 16:30 Vijesti 16:45 Pčelica, e. 17:15 Dnevnica, r. 18:30 Vijesti 19:10 Biljana za vas, e. 20:00 Magija na ostrvu Bel, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:30 Varljivo sunce: Tvrđava, film 01:00 Magija na ostrvu Bel, r. 03:30 Sigurnost nije zagarantovana, r.

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:30 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film, r. Igra i struktura, r. Auto šop Neđelja u petak, r. Dokumentarna serija Zvjezdice Prč u petak sa Miljom Radojičićem Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Auto šop Zvjezdice Dokumentarna emisija Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:30 Zadruga, pregled dana 07:00 Nemoguća ljubav, r. 08:00 Crveni mjesec, r. 09:00 Zakletva, r. 10:00 Žikina Šarenica 13:10 Zadruga 14:05 Zadruga 15:00 Minut dva 15:10 Zadruga 16:00 Minut dva 16:10 Zadruga 17:30 Magazin in 19:00 Minut dva

19:02 20:00 21:00 22:00

Elif, s. Nemoguća ljubav, s. Preživjeti Beograd, s. Zadruga

07:05 08:30 09:35 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 17:00 18:25 19:00 19:35

Muzički program Sesil i Pepo, s. Družina Plavi delfin Celebrity Bandolera, r. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Filmski program Naše ljeto, r. Muzički program Polis Sportski program

777 20:00 Dokumentarni program 21:00 Kuhinjica 22:00 Polis 23:00 Film 00:55 Koncert

07:00 12:00 14:00 14:30 14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:10

Jutarnji program Boško Buha, film Muzika Servisne informacije Skrinja – Dusan Vukotić Ljepote i legend Crne Gore Hrana kao lijek 13 jul, dokumentarac Zanimljiva hronika svijeta Ljepote i legende Crne Gore

16:25 17:00 19:00 19:30 20:00 20:15 20:30 20:45 21:15 21:30 21:45 22:00 01:30

Muzika modernija Sutjeska, film Aktuelno Muzika 13 jul, dokumentarac Ljepote i legende Crne Gore Skrinja – Ljubo Ćupić Muzika Skrinja – Sava Kovacevic Ljepote i Legende Crne Gore 13 jul, dokumentarac Neretva, film Muzika

Subota, 7. mart 2020.

Marketing

Magazin

Subota, 7. mart 2020.

Isak Šabanović o novoj pjesmi ,,Šta je od nas ostalo“

Novi muzički festival u Herceg Novom

PODGORICA – Talentovani crnogorski pjevač Isak Šabanović nedavno je predstavio novi singl. Riječ je o rok baladi ,,Šta je od nas ostalo“ čiju muziku i tekst potpisuje bosansko-hercegovački autor Almir Ajanović. Pjesma je snimana u studiju Tempo na čelu sa Željkom Cvijetinovićem iz Bijeljine. U razgovoru za Pobjedu, Šabanović koji potiče iz Bijelog Polja, priča kako je došlo do saradnje sa jednim od najvećih autora na prostoru BiH. - Saradnja sa Almirom Ajanovićem nastala je preko našeg zajedničkog prijatelja, pjevača narodne muzike Refika Kolića, bjelopoljca koji živi i radi u Švedskoj. Ajanović mi je predložio da snimim ovu pjesmu, pristao sam i ako je drugačija od onoga što sam do tada radio. Po reakcijama publike i pregledima na Jutjubu bio je to pravi potez – kaže Šabanović. Saradnja sa Ajanovićem izrodila je i duet sa Kolićem, koji će publika uskoro moći da čuje. - Refik je predložio da nakon moja tri rok singla, snimim nešto drugačije, i na Ajanovićevu ideju snimili smo duet. Sačekaćemo da se još malo zavrti „Šta je od nas ostalo“ pa ćemo raditi na promociji i tog dueta za koji planiramo i spot. Ajanović je profesionalac, a sa njima je lako sarađivati. Od mog dolaska u Sarajevo snimanja pjesme, a onda i snimanja spota sve je prošlo u najboljem redu i sa dosta razumijevanja, sa

BOJAN MIČIĆ

Rok balada za osvajanje regiona

njegove strane. Osim toga on je i muzičar sa velikim iskustvom što nama, mlađoj generaciji, puno znači, jer se može puno i naučiti – ističe Šabanović. Pjesma, dodaje on, nije autobiografska, tekst je takav da opisuje nesrećnu ljubav, a to se, kaže, desilo svakom, bar jednom u životu. - Posebne utiske nosim sa snimanja spota jer sam sarađivao sa Željkom Cvjetinovićem, Bojanom Micić, Milenom Cvjetinović i Maidom Hasanović. Jedna sjajna ekipa, profesionalna, a posebno druželjubiva. Čini mi se da sam se dobro snašao i zadovoljan sam urađenim spotom – rekao je Šabanović.

Odrastao je u muzičkoj porodici, u kojoj se posebno njegovao rokenrol. Kaže da s vremena na vrijeme napravi izlete iz tog žanra, ali da ne planira drastične promjene. - Moj otac je muzičar i nekako je realan slijed događaja bio da i ja postanem muzičar. Ono najbolje sam upijao, oponašao ga, tražio se i tako se pronašao u ovim rokenrol vodama, a taj pravac i danas gajim i ako nije puno popularan i scena je dosta osiromašena. Za razliku od nas mladih, naši očevi su imali priliku da uče od pravih muzičara. Trend pjevanja preko autotjuna posljednjih godina raste, što me, i ako sam mlad i volim trendove, negdje deprimira. Ne planiram drastično

da mijenjam svoj stil pjevanja, jer i ova balada koju sam snimio je nešto drugačija od stila koji sam pjevao i koji volim. Izaći će i pomenuti duet koji je u nekom folk-rok stilu i to je dovoljno. Pokazao sam da mogu i to da pjevam i tu planiram da stanem – kazao je Šabanović. Saradnja sa Ajanovićem je prilika da se predstavi regionu, na čemu će, kaže raditi u narednom periodu. - Svirke su moj život. Dobio sam priliku da prođem i na bosansko-hercegovačko tržište, što je dobro. Ne planiram mnogo unaprijed, ali ću se svakako posvetiti promociji pjesama u regionu – zaključio je Šabanović. Z. K.

Dubioza, Džiboni i Nele na „Hajpu“ HERCEG NOVI – Novi muzički festival, „Hajp“, koji će se u Herceg Novom održati od 19. do 21. juna već u premijernoj godini okupiće elitu regionalne pop, rok i rep scene. U gradu sunca, mora i kul provoda, od petka do nedjelje na bini „Hajpa“ trodnevni lajnap predvode Dubioza kolektiv, Nele Karajlić i Džiboni, krem regionalne scene koji će na jednom mjestu dati idealan saundtrek za ljetovanje svim fanovima dobrog zvuka, kupanja i morske zabave. Bosansko-hercegovački bend Dubioza kolektiv definitivno je najpopularniji muzički proizvod ne samo matične države, već i čitavog regiona. Rege, ska, dab i rok zvuk Dubioza je dopunila društvenoangažovanim stihovima i munjevito se probila do mozga i srca publike. ,,Kažu“, ,,No escape from Balkan“ ili ,,Himna generacije“ su upravo to - himne generacije, ali posebne utoliko što u njihovom ritmu može i da skače. U „Hajpovoj“ šetnji kroz žanrove, ljubitelji starog dobrog roka imaće priliku da čuju Neleta Karajlića, pionira sarajevskog novog primitivizma poznatog po bezvremenskim hitovima poput ,,Bos ili hadžija“ ili ,,Nedjelja kad je otiš’o Hase“, dok će mnogobrojni zaljubljenici u primorski zvuk uživati uz legendarnog Džibonija, koji će donijeti finu splitsku melanholiju u Herceg Novi i zasigurno opravdati renome jedne od najnagrađivanijih i najvoljenijih zvijezda na teritoriji nekadašnje zajedničke zemlje. Herceg Novi je uvijek imao imidž kul destinacije omiljene

Gregori Porter predstavio singl ,,If Love Is Overrated“ Jurica Pađen dobio posebno priznanje za 40 godina karijere

Album stiže u aprilu LOS ANĐELES - Gregori Porter, jedan od najboljih glasova generacije i dvostruki dobitnik nagrade Gremi, objavio je novu pjesmu ,,If Love Is Overrated“. Singl će se naći na njegovom šestom studijskom albumu ,,All Rise“, koji će biti objavljen 17. aprila. ,,If Love Is Overrated“ je dirljiva balada u kojoj Porterov glas savršeno dolazi do izražaja, a dodatno nas priprema na ono što ćemo slušati na novom albumu. - Ovo je ljubavna pjesma koju treba voljeti u pesimističkom okruženju. Ona je energija koja oduševljava srce i glavu a da se javno ne otkriva svijetu – kazao je Porter. Za novi singl predstavljen je i spot. Porter je veliki uspjeh ostvario izdanjem „Liquid Spirit“,

objavljenim 2013. godine, nakon čega su za njega uslijedila velika priznanja. Izdanje je nagrađeno nagradom Gremi u kategoriji najbolji vokalni džez album, a pjevač je ostvario i uspješne saradnje, među kojima se našla zapažena „Holding On“, snimljena sa popularnim elektronskim sastavom Disclosure. Posljednji studijski album naziva „Nat King Cole & Me“ objavio je 2017. godine. Osim odlično prihvaćenih izdanja, njegovu dosadašnju karijeru obilježili su i rasprodati koncerti, među kojima se ističu četiri rasprodata nastupa u londonskom „Rojal Albert Holu“. Muzičar je povodom objave novog singla najavio i američku turneju, koja počinje 25. maja.

ZAGREB - Nakon uspješnog izdanja ,,Dnevni rituali“, objavljenog krajem prošle godine pod okriljem Croatia Recordsa i koncertne promocije, Jurici Pađenu dodijeljeno je posebno priznanje za 40 godina uspješne karijere. - Drago mi je što se Croatia Records na čelu sa direktorom Želimirom Babogredcem sjetila moje godišnjice i odala mi priznanje. Živimo u vremenu kad ima sve manje pažnje i tim više cijenim ovaj gest, a ja ću se naravno potruditi da još bolje radim i dam sve od sebe, kao i uvijek - rekao je Jurica Pađen. Jurica Pađen je još osamdesetih godina prošlog vijeka potvrdio status rok velikana, a bez obzira na promjene muzičkih trendova uvijek je znao da pronađe melodiju, stih ili frazu u koju će se publika i struka zaljubiti na prvo slušanje. Muzičke početke bilježi u Grupi 220, nastupao je sa Parnim valjkom i Azrom, a kao studijski muzičar svirao je sa Arsenom Dedićem, Gabi Novak, Alkom Vuicom, Goranom Karanom, grupom Film… U muzičkim krugovima po-

NIKOLA KNEŽEVIĆ

Mladi produžavaju život mojim pjesmama

znat kao vrhunski studijski muzičar, ali svakako najzapaženiji kao autor bezvremenskih hitova poput ,,Fratello“, ,,Što si u kavu stavila“ i ,,Otkazani let“, Pađen se izdvojio kao jedna od središnjih figura regionalne rok scene. - Svirao sam na preko 550 pjesama koje su bitne i koje se vrte, sa puno ljudi sam radio, a autorskih pjesama imam oko 170, tako da mislim da sam dobro iskoristio ovih 40 godina. Drago mi je što vidim i mlađe ljude na mojim koncertima koji znaju pjesme. To je način da se mojoj muzici produži život, jer ako ih nove generacije ne prihvate – one nestaju. Ljudi su

veoma bitan dio cijele ove priče - rekao je Jurica. Na posljednjem studijskom izdanju Jurice Pađena i Aerodroma, ,,Dnevni rituali“, nalazi se 13 pjesama sa prepoznatljivim kantautorskim potpisom Jurice Pađena koji na albumu i pjeva i svira gitaru i usnu harmoniku, a potpisuje i produkciju uz Hrvoja Prskala i Marija Domazeta. Nakon što je singl ,,Sunce mi se smije“ proveo 11 nedjelja na vrhu regionalne ljestvice Radija Beograd 202, Jurici Pađenu i Aerodromu pripalo je treće mjesto u kategoriji za najboljeg regionalnog izvođača u 2019. godini nagrade Rok godišnjak.

mladima i diktirao nove trendove morskog života i provoda, a „Hajp“ festival ima ozbiljnu namjeru da ga postavi na čelnu poziciju regionalne festivalske mape, te već u prvoj godini, uz pomenute sjajne hedlajnere dovodi još mnogo vrhunskih muzičkih imena. TBF, Bombaj štampa, Who See, Letu štuke, Urban & 4 i Brkovi, kao i brojni lokalni bendovi, zabavljaće u tri junska dana publiku novog morskog festivala. Savršen uvod u vrelo ljeto u jednom od zvanično najljepših zaliva svijeta, upotpuniće i brojni propratni sadržaji poput nagradnih igri, umjetničkih radionica, žurki, ali i humanitarnih akcija. Za vrhunski trodnevni provod na „Hajp“ festivalu u Herceg Novom, uz ljetovanje i kupanje u predivnom plavetnilu Bokokotorskog zaliva, paketi ulaznica se već mogu kupiti na Gigstiks (Crna Gora i Srbija) i Kupikartu.ba (BiH) sajtovima i to po promotivnoj cijeni od 25 eura koja traje do isteka zaliha. Sve novine i dodatne informacije nalaze se na festivalskom sajtu i socijalnim mrežama. Z. K.

Bend Judas Priest najavio turneju LONDON - Čuveni britanski hevi metal bend Judas Priest najavio je turneju povodom pedesetogodišnjice. - Judas Priest je spreman da proslavi pedesetogodišnjicu spektakularnim koncertom. Izvodićemo mnoge pjesme i jedva čekamo da sa vama proslavimo - stoji u saopštenju benda. Turneja će trajati oko mesec dana, a nakon toga će se Judas Priest pridružiti Oziju Ozbornu na evropskoj turneji.