Dnevni list Pobjeda 08.01.2020. by Pobjeda

Ko će platiti ratu od 1,8 miliona za „embraer“ Mićunoviću i dvojici

I.KOMNENIĆ

U kotorskom Osnovnom tužilaštvu tri sata saslušavani osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja

STR. 8.

OSVRT

Milojko Spajić

Sistemska greška

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

STR. 12.

STR. 3.

» Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Nikola Vukčević raskinuo ekspertski ugovor sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta

STR. 10. i 11.

Ne postoji značajnije moralno pitanje od našeg jasnog određivanja prema genocidu u Srebrenici. Za one koji nijesu sigurni o čemu se ovdje radi: ovo je tačka u kojoj su oni poslanici koji još uvijek imaju mrvicu morala i dostojanstva trebali da prekrše partijske direktive i podrže prijedlog rezolucije STR. 2.

Ograda

Mladen Bojanić

Vlada mnogo toga radi naopako. Prvo su krenuli u proces zaduživanja države za 890 miliona eura i potpisivanje ugovora sa agentima, a tek nakon toga u konstituisanje Vlade. I pri tome ne donose odluku o zaduživanju. U slučaju Montenegro erlajnza donose odluku o osnivanju nove kompanije, ali je ne osnivaju. I umjesto da iskoriste već postojeće iskustvo iz 2008, oni počinju od nule STR. 5. STAV

T.ĐURANOVIĆ

njegovih prijatelja određeno zadržavanje

Dr Paša Divanović, doajen crnogorske pedijatrije, posthumna dobitnica Nagrade ,,19. decembar“

Zakon o radu prepreka na putu do funkcije državnog Ni kraćeg imena sekretara ni većeg srca

M. BABOVIĆ

I.BOŽOVIĆ

ANALIZA: U 2021. Crna Gora ušla sa dvije neoperativne avio-kompanije – jedna je u rasulu, druga samo na papiru

STR. 14.

Nakon nezapamćenog haosa na Kapitol hilu, američki Kongres konačno potvrdio izbornu pobjedu Džozefa Bajdena STR. 9.

Miomir M. Mugoša, direktor Poreske uprave, o poreskoj disciplini i uticaju korone

Trampov sraman odlazak u prošlost

Inspektori donijeli 27,5 miliona, predloženo 76 stečajeva STR. 4. i 5.

Politika

petak, 8. januar 2021.

ANALIZA

Sistemska greška Otkriću „toplu vodu“ kada kažem da je Crna Gora podijeljena po mnogo linija, te da ove podjele određuju intenzitet i prirodu društvene interakcije, kao i formu političkog nadmetanja. Svi dobro znate da su u Crnoj Gori partijska lojalnost i poštovanje partijske discipline apsolutne kategorije, te da partijski interesi nerijetko dominiraju u odnosu na svaku drugu formu identifikacije. Nije novina ni to da je crnogorska Skupština ogledalo moći partijske lojalnosti, pa se najveći broj poslaničkih aktivnosti treba analizirati u ovom kontekstu. Činjenica je da poslanici glasaju unaprijed dogovorenu i zacrtanu partijsku liniju. Ovo je konstitutivni elemenat nedemokratske prakse koja poslanike pretvara u svojevoljne zatočenike odluka partijskih organa i lidera. Oni su svojevoljni zatočenici, jer pristaju da budu jedna strana u transakcijskom odnosu s partijama koje predstavljaju, odnosno sa partijskim liderima koji kontrolišu čitavu igru. Poslanici uživaju privilegije skupštinskog članstva i to plaćaju bespogovornim glasanjem po partijskoj direktivi. Najbolji trgovci među njima dospiju do ministarskih fotelja i savjetničkih mjesta u vladi. Novina je da novoizabrana vlast i njeni skupštinski zastupnici nastoje da po svaku cijenu opravdaju svoje očigledne greške i politički salto

morale koji su nedavno izveli u crnogorskoj Skupštini. Ovdje mislim na glasanje o prijedlogu skupštinske rezolucije o genocidu u Srebrenici.



Kritičari poslanice Zoronjić zaboravljaju (svejedno da li slučajno, ili namjerno) najvažniju stvar: poslanica Zoronjić nije glasala kao Muslimanka, već kao članica Ure. Ona je, dakle, slijedila partijsku direktivu, i za tu slijepu poslušnost treba da bude kritikovana skupa sa svojim partijskim kolegama

d.malidzan

» Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

PAD NA ISPITU

Kao što smo vidjeli i čuli, Glavni odbor Ure je donio većinsku odluku kako da njihovi poslanici glasaju. Pretpostavljam da su i ostale članice vladajuće koalicije na isti način instruirale svoje poslanike. Ovim činom je osporena mogućnost (pravo? obaveza?) da poslanici glasaju po sopstvenoj savjesti i u skladu sa sopstvenim odnosom prema istorijski utemeljenoj i pravno sankcionisanoj istini. Ne manje važna mogućnost koja je poslanicima oduzeta jeste da glasaju sopstvenu moralnost, tako što će podržati skupštinsku rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Odbijanjem ovog prijedloga, poslanici crnogorske Skupštine su pali na nekoliko važnih ispita. Pomenuću tri koja se meni čine značajnim. Prvi ispit je ono o čemu vladajuće partijske dodole svakodnevno pripijevaju: pomirenje. Kao što znamo, pomirenje podrazumijeva i suočavanje sa sopstvenim grijehovima, te javno i jasno određivanje prema njima. Ova rezolucija je imala snagu prvog koraka ka pomirenju, jer je zadovoljavala potrebu da se najviše zakonodavno tijelo u državi Crnoj Gori jasno odredi prema činjenično utemeljenom dešavanju koje je pravno pro-

MOrAL štO tO bješe: Poslanici vladajuće većine u Skupštini Crne Gore 29. decembra 2020.

cesuirano od strane međunarodnog tijela. Kao što sam ranije pisao, pređašnja nemušta rezolucija Skupštine je bila bježanje stare vlasti od odgovornosti: usvojila se Rezolucija kojom se podržava tuđa rezolucija. To je bio manevar koji dopušta da se prihvati jalova kategorija opšte odgovornosti, a da se izbjegne konkretno i eksplicitno određivanje o genocidu u Srebrenici. Sadašnja vlast, međutim, nema potrebu čak ni za takvim manevrisanjem (tzv. plausible deniability), jer njeni konstituenti svakodnevno javno potvrđuju da ne smatraju da se ovaj genocid dogodio. To ih, međutim, ne sprečava da nastave svoje skupštinško po-

janje o nekakvom pomirenju. Drugi ispit je onaj iz spoljne politike. Svjedoci smo kontradiktornih projekcija spoljno-političke orijentacije Crne Gore: zvanična retorika prihvata i raduje se budućem članstvu u EU, dok su najsnažniji konstituenti nove vlasti dokazani protivnici EU integracija. Odbijanjem da se izglasa rezolucija o genocidu, vladajuća struktura je, de facto, osporila legitimnost odluka međunarodnog pravnog tijela (Međunarodni sud u Hagu) i odbacila rezoluciju o Srebrenici, koju je prije koju godinu donijela EU. O tome da su iznova kreirane tenzije u odnosu prema susjedima u Bosni i Hercegovini je suvišno i govoriti.

eTIkA I PATeTIkA

Treći ispit je iz oblasti etike i morala. Činjenica da su partijska rukovodstva instruirala svoje poslanike da glasaju protiv prijedloga rezolucije ne ide u korist ni partijama, ni poslanicima. Korist imaju samo etno-profiteri u partijskim rukovodstvima. Oni će i dalje tvrditi da jedina moralna vertikala koja je važna jeste ona što leži uz kičmu sopstvenog plemena, nacije i vjere. Uvjeren sam da ne postoji značajnije moralno pitanje od našeg jasnog određivanja prema genocidu u Srebrenici. Za one koji nijesu sigurni

Memorijalni centar Potočari u Srebrenici

o čemu se ovdje radi: ovo je tačka u kojoj su oni poslanici koji još uvijek imaju mrvicu morala i dostojanstva trebali da prekrše partijske direktive i podrže prijedlog rezolucije. Pošto oni to nijesu uradili, može se zaključiti da se njihovi stavovi o Srebrenici i prirodi ratova koji su pojeli bivšu Jugoslaviju sasvim podudaraju sa stavovima negatora genocida kakvi su Slaven Radunović, Jovan Vučurović, Budimir Aleksić, Amfilohije Radović, Biljana Plavšić, Vojislav Šešelj, Dragoslav Bokan, Smilja Avramov, Ratko Mladić, Radovan Karadžić i njima slični. Alternativni zaključak o nedostatku hrabrosti i moralnosti nije za njih ništa povoljniji. Patetične tvrdnje da odluka Glavnog odbora Ure o tome kako da se glasa nije donesena jednoglasno, pokazuje da su svi u toj partiji svjesni da dubok i nezaustavljiv pad u moralni bezdan moraju braniti i lažno ga predstavljati kao let bijelog goluba pomirenja.

DeŽURNI kRIVAC

Odmah je nađen dežurni krivac: poslanica Ure Suada Zoronjić. Njen glas protiv prijedloga rezolucije je medijski prezentiran kao svojevrsna presuda. Kritike koje su njoj upućene su se fokusirale na njenu vjeru i medijski trgovale nevjericom da pripadnica is-

Ministarstvo unutrašnjih poslova u susret lokalnim izborima u Nikšiću

S pravom glasa 58.544 osobe PODGORICA - Biračko pravo na lokalnim izborima u Nikšiću ima 58.544 osobe, samo četiri više u odnosu na parlamentarne izbore održane 30. avgusta prošle godine, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Lokalni izbori u Nikšiću biće održani 14. marta ove godine, odlučio je predsjednik države Milo Đukanović. - Uvid u birački spisak birač može ostvariti lično, na šalterima Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Nikšić, svakim radnim danom (od ponedjeljka do petka) u terminu od 8 do 14 sati, uz važeću

ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš) - saopštio je MUP. Kako se navodi, prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak. Birač može izvršiti uvid u birački spisak direktno i preko internet portala www. biraci.me. - Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. S obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošen-

ja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Takođe, građanin zahtjev za promjenu adrese može podnijeti i lično, na šalterima Područne jedinice/ Filijale za građanska stanja i lične isprave Ministarstva unutrašnjih poslova, u opštini u kojoj ima prijavljeno prebivalište - navode iz MUP-a. Dodaju da se u birački spisak upisuju državljani Crne Gore koji imaju biračko pravo, a nakon donošenja odluke o raspisivanju izbora i lica koja biračko pravo stiču najkasnije na dan izbora, prema mjestu prebivališta. R. P.

Nikšić

lamske vjere može glasati protiv ovakvog dokumenta. Suada je najednom postlala efektan naslov novinskog teksta, nedovoljno dobra Muslimanka i prodana duša, kao da je njen glas imao veću specifičnu težinu od glasova ostalih poslanika. Po čemu je njena odgovornost veća od odgovornosti ostalih skupštinskih negatora genocida? Moram reći da kritička linija koja se fokusira na poslanicu Zoronjić polazi i završava u nacionalističkom intelektualnom toru u kojem su vjersko i nacionalno postiđivanje omiljeni sportovi. Olako se zaboravlja da interes često ima prednost u odnosu na naciju i vjeru, i da nijesu rijetki slučajevi kada, zarad interesa, žrtva daje podršku svom bivšem dželatu. Kritičari poslanice Zoronjić zaboravljaju (svejedno da li slučajno, ili namjerno) najvažniju stvar: poslanica Zoronjić nije glasala kao Muslimanka, već kao članica Ure. Ona je, dakle, slijedila partijsku direktivu, i za tu slijepu poslušnost treba da bude kritikovana skupa sa svojim partijskim kolegama. Ono što takođe zaslužuje kritiku jeste činjenica da su rezultati glasanja u crnogorskoj Skupštini još jedna potvrda jasno definisanog političkog diskursa kojim se vodi nova vlast kada su u pitanju genocid u Srebrenici, odgovornost za zločine, mogućnost pomirenja, kao i prepoznavanje dokumentovanih svjetovnih i duhovnih istorijskih činjenica iz dalje i bliže prošlosti.

Politika

Petak, 8. januar 2021.

Bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava o izjavi poslanice Ure

Zeković: Jelušić bi da sruši, pa izgradi i tek onda da ispita PODGORICA - Crnogorska politika traži unapređenje smislenosti. Dalji društveni aktivizam valjalo bi da ide u pravcu otklanjanja iracionalnosti iz političkog i građanskog djelovanja. Gospođa Božena Jelušić, poslanica u Skupštini Crne Gore, čiji građanski i politički narativ uglavnom podržavam, u odnosu na Zakon o slobodi vjeroispovijesti, reklo bi se, nastavlja s nelogičnim pristupom – smatra bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković. Poslanica Ure Božena

Aleksandar Zeković

Božena Jelušić

Jelušić ocijenila je preksinoć da su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti morale da se dogode na drugačiji način. Prema njenim riječima, kad izmjene budu usvojene Ura će

ih dati na provjeru ustavnosti. Činjenica je, naveo je Zeković reagujući na ovu izjavu poslanice Ure, da nijedan član i dalje važećeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije vanus-

tavan, niti je diskriminatoran jer o tome nije nikad iniciran postupak, niti postoji o tome zvanična odluka, ocjena ili mišljenje. – Na osnovu iznijetog, stičem utisak kao da gospođa Jelušić pokušava reći: ,,Srušićemo postojeću kuću, jer je mnogo onih koji kažu da nije u skladu sa standardima, iako nijesmo ni provjerili da li je to zaista tako. Izgradićemo novu kuću, a potom provjeriti da li je ona u skladu s propisima, uprkos mnogima koji kažu da je to nepotrebno“. U konkretnoj situaciji – proizvoljnost je nepotrebna, pa i nedopustiva - poručuje Zeković. R. P.

Agencija za sprečavanje korupcije kritikovala novi zakon o državnim službenicima i namještenicima koji je predsjednik Đukanović vratio parlamentu

Izmjene zakona ne doprinose stvaranju jake administracije PODGORICA - Agencija za sprečavanje korupcije ocijenila je u mišljenju o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima da će se izmjene tog zakona odraziti na „sistemsko regulisanje prava, obaveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika“, kao i da će smanjivanje broja godina radnog iskustva za rukovodeća mjesta loše uticati na rad administracije. - Što se direktno odnosi na kvalitet rada, nepristrasnost i jačanje povjerenja u rad državnih organa - navodi se u mišljenju koje je potpisala izvršna direktorka ASK-a Jelena Perović.

KONTROVERZE

Poslanici vladajuće većine usvojili su izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima na sjednici koja je održana do ranih jutarnjih sati 29. decembra uz pravno neverifikovani mandat Suade Zoronjić kao i sporni kvorum. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je 2. januara Skupštini na ponovno odlučivanje sedam zakona, među kojima i izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Taj zakon su od starta pratile kontroverze. Poslanici vladajuće većine podnijeli su čak pet amandmana na sopstveni prijedlog nakon kritika Evropske komisije. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić zakazao je za 20. januar vanrednu sjednicu na kojoj će se ponovo odlučivati o zakoni-

ma koje je vratio predsjednik Đukanović. Izmjenama zakona se znatno liberalizuju uslovi zapošljavanja u državnoj upravi. U mišljenju, Agencija je posebno analizirala kategorizaciju radnih mjesta koja se odnose na nivo, zvanja i uslove u okviru određenih kategorija predviđenih važećim propisima. Agencija se pozvala na član 7 Konvencije, kojim je propisano da državna ugovornica „ima obavezu da nastoji da usvoji, održava i jača sisteme angažovanja, zapošljavanja, zadržavanja, unapređivanja i penzionisanja državnih službenika, i, gdje to odgovara, drugih javnih funkcionera koji se ne biraju na funkciju, a koji se zasnivaju na načelima efikasnosti, transparentnosti i objektivnih kriterijuma kao što su rezultati rada, pravičnosti i stručnosti“.

PROFESIONALNI KADROVI

- Članom 1 do 3 Prijedloga zakona predviđa se smanjenje godina radnog iskustva kao uslova za zasnivanje radnog odnosa u okviru prve tri kate-

gorije radnih mjesta, što je u direktnoj suprotnosti zahtjevu za stvaranje jake administracije sačinjene od visoko profesionalnih kadrova - navodi se u mišljenju. U dokumentu piše da se navedene novine pravdaju potrebom podsticanja „većeg broja kandidata, te otvaranja državne uprave za ulazak novih kadrova, a samim tim i novih pogleda, znanja, ideja kroz olakšane kriterijume i time uspostavljanje antidiskriminatorskih principa“. Postojeći zakon, prema mišljenju Agencije, opravdano predviđa veće ukupno radno iskustvo u odnosu na radno iskustvo na poslovima rukovođenja. „Na osnovu navedenog, Agencija je mišljenja da razlozi dati u obrazloženju Prijedloga zakona, a koji se odnose na pravdanje novina potrebom podsticanja većeg broja kandidata, te uspostavljanja antidiskriminatorskih principa, nemaju realno uporište - navodi se u mišljenju Perović. Analiza člana 4, kojim se predviđa smanjenje potrebnog rad-

nog iskustva za obavljanje poslova u kategoriji ekspertskog kadra, a u odnosu na član 3 kojim se predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u zvanjima predviđenim u nivou ekspertsko-rukovodnog kadra, „dovodi do situacije u kojoj je potrebno manje radnog iskustva za načelnika i šefa iz grupe ekspertsko-rukovodnog kadra, u odnosu na određene nivoe iz grupe ekspertskog kadra“. Poslovi ekspertsko-rukovodnog kadra su kompleksniji od poslova iz kategorije ekspertskog kadra.

JAVNA RASPRAVA

Kada su pitanju uslovi iz člana 5 i 7 kojima se predviđa smanjenje potrebnog radnog iskustva za obavljanje poslova u kategoriji izvršnog kadra i u okviru poslova namještenika, Agencija ne prepoznaje opravdan razlog za smanjenje godina radnog iskustva u okviru navedenih kategorija, „ukoliko se osvrnemo na zahtjev za optimizaciju i profesionalizaciju javne uprave, ali i na potrebu za jačanjem kadrovskih kapaciteta“. - Tako je preporuka Agencije da unapređenje zakonskih rješenja koja se odnose na uslove za obavljanje poslova u okviru postojećih kategorija i nivoa radnih mjesta treba da bude predmet javne rasprave, kako bi stručna i zainteresovana javnost mogla dati svoj doprinos u cilju formulisanja najboljih rješenja sistemskog zakona koji reguliše prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika, sve u cilju poboljšanja kvaliteta rada i jačanja povjerenja u rad državnih organa zaključuje se u mišljenju. N. Z.

OSVRT

Ograda

Cetinje, 6. januar 2021.

Policijskom ogradom na Cetinju je nova vlast podijelila ljude na narod koji je za njih glasao i sve one druge, koje valjda ne smatraju narodom, koji nijesu glasali za apostole. To će neko nazvati selektivnim pristupom vlasti, drugi će to koristiti kao političku diskriminaciju. Ne, još je gore – segregacija Ograda na Cetinju. Povezani niz od sivih, prenosivih pravougaonika sa metalnim rešetkama vijugao je kao zmija, od Dvorskog trga i Biljarde do spomenika Ivanu Crnojeviću. Ograda na Badnji dan. Da priječi put ka Cetinjskom manastiru. Da brani crnogorsku svetinju, mjesto đe je zametnuta klica crnogorske državnosti – od Crnogorki i Crnogoraca. I pride – nesrećni policajci kojima je novi ministar unutrašnjih djela, po vlastitom ubjeđenju demokrata i protivnik zabrana okupljanja, naredio da se od ranog jutra postroje po onom cetinjskom kijametu 6. januara i do posljednjeg, brane Manastir od hiljada građana. Da brane sveto crnogorsko mjesto od, recimo, Cetinjanke Anđe Kapičić, naše kultne istoričarke umjetnosti. Čak i u ona olovna vremena Rista i Arkana, ono kad su i Milo i Momir bili uz Sloba i njegove ratove, nije bilo metalne ograde, već je stajao policijski odred za razgraničenje. Čak i tada se nijesu usudili da tako pljunu u lice crnogorskoj mladosti. Ali, novo je vrijeme, nova nafaka. Crnogorci koji ne ljube lance, sada treba da ljube lance koje je vlast oko njih opasala. Nema tu simbolike, suva realnost: policijskom ogradom na Cetinju je nova vlast podijelila ljude na narod koji je za njih glasao i sve one druge, koje valjda ne smatraju narodom, koji nijesu glasali za apostole. Oni koji su napravili ,,pogrešan izbor“ i nijesu glasali za oslobodioce, sada su – ljudi manjeg boga. Osvježilo, je li? To će neko nazvati selektivnim pristupom vlasti, drugi će to krstiti kao političku diskriminaciju. Ne, još je gore – segregacija. To je svrha postavljanja ograde kojom se Crnogorkama i Crnogorcima i svim drugim građanima različite vjere i nacionalnosti brani njihovo osnovno ljudsko pravo – da budu svoji ljudi na svojoj zemlji. Da uživaju ista prava kao i drugi. Da, segregacija crnogorskih građana u 21. vijeku, na prijestonom Cetinju. U teoriji, segregacijom se podrazumijeva razdvajanje ljudi po osnovu različitih kriterijuma, rasnih, vjerskih, nacionalnih, političkih. U praksi, segregaciju obično čini većina koja ima poluge moći da bestidno perverzno krši prava obespravljene manjine. Tvorci ove nove segregacije otišli su korak i izvan teorije: ovđe se potire, sabija, oduzimaju se prava većine građana u ,,građanskoj“ državi. Osvježilo, baš! I nijesu one metalne rešetke samo simbolični zabran za Crnogorce, iako jesu i to. Ograda je više izraz suštinskog karaktera ,,apostolske vlasti“ koju je dovela, postavila i kojom uglavnom upravlja Srpska pravoslavna crkva. Da, to je istinska slika nove vlasti i pravi prikaz laži-bajki o ,,pomirenoj Crnoj Gori“ koju natuca premijer Zdravko Krivokapić. Upravo je ona ograda fizički dokaz kako se nakaradno sprovodi u djelo floskula ,,mir je naša nacija“ Alekse Bečića. Za Crnogorke i Crnogorce mir izgleda može nastupiti jedino – ako se odreknu vlastitog identiteta. Crno na bijelo, što bi rekao Dritan Abazović. Kako to često biva, domaći izvođači radova samo sprovode širi plan, nekih većih i jačih ,,apostola“. Sve tobože boreći se protiv ,,Mila Đukanovića i lopovske prethodne vlasti“; sve najavljujući sudske procese protiv čelnika bivše vlasti, narodu se daje ,,hljeba i igara“, dok se iza kulisa odvija važnija igra. Koja baš i nije dječja igra: nova vlast treba da omogući nosiocima velikosrpske ideologije i Srpskoj pravoslavnoj crkvi – ne samo da nepravo stoluju u crnogorskim manastirima i crkvama – nego da bahato, kao okupator, prisvajaju crnogorsko nasljeđe, kulturno, sakralno i istorijsko. Treba oduzeti građanima Crne Gore njihovu istoriju, odvojiti Crnogorce od svoje istorije, da bi sjutra mogla Crna Gora da postane dio ,,srpskog sveta“. Zato su na brzinu i usvajane izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti (kojeg će, kako reče poštena Božena Jelušić, ponovo usvojiti pa tek onda provjeravati je li ustavan) kojima se dio teritorije i svo sakralno nasljeđe isporučuje crkvi čije je sjedište van Crne Gore. A metalna ograda i policijska sila koju vlast upotrebljava, samo su sredstva kojim se pokušavaju crnogorski građani držati umirenim, da ne vide vlastito poniženje. Možda čelnici nove vlasti misle da im se može, da se osjećaju moćnima i da tako treba. Ostali su gluvi, slijepi i nijemi na onu cetinjsku pjesmu bijesa hiljada građana. Ali, dobro, ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju. Ili, što bi rekao Rade Tomov: Crnogorci ne ljube lance. Biće da ne vole ni lanac ograda. Draško ĐURANOVIĆ

Ekonomija

Petak, 8. januar 2021.

Pala tri stuba na dalekovodu Rijeka Mušovića – Jezerine, iz Ski-centra Kolašin 1450 poručili

Žičara počinje da radi sjutra KOLAŠIN – Ski-centar Kolašin 1450 nije radio juče, a neće ni danas, zbog problema sa napajanjem električnom energijom. Kako su Pobjedi rekli iz Skijališta, očekuje se da počne ponovo da radi za vikend. - Obavještavamo vas da zbog problema u napajanju električnom energijom, Skijalište Kolašin 1450 danas i sjutra neće biti otvoreno za skijanje - naveli su na Fejsbuk stranici Skijališta. Izvršna direktorica Ski-centra Kolašin 1450 Dijana Bulatović našoj redakciji je kazala da su oštećenja na elektro mreži velika. - Zbog velikog nevremena, vjetra i vlažnog snijega koji je padao ovih dana popadali su električni stubovi. Trenutno se radi na otklanjanju kvarova na elektromreži i očekujemo da će skijalište proraditi za vikend - objasnila je Bulatović.

Jedan od srušenih stubova

Ona je dodala da su skijaši koji su bili njihovi gosti iskoristili drugo - Skijalište 1600. Vukota Popović iz Ski-centta Kolašin 1450 je objasnio da su na dalekovodu Rijeka Mušovića - Jezerine pala tri stuba i da je pokidana mreža. – Predstavnici Ski centra su juče ujutru obišli to područje i

Fabrika u stečaju, a na placu tržni centar

Nalaz

Kako suprotstavljene strane i nalaz tumače suprotno, sutkinja Milica Popović je na iduće ročište pozvala Kuč radi izjašnjenja. Stečajna uprava tužbom traži da se izvršenje, kojim je KIPS preuzeo imovinu nekadašnje fabrike kože iz Berana, proglasi nedopuštenim ili da se tuženi obavežu da nadoknade štetu od 1,2 miliona eura zbog prodaje imovine u izvršnom postupku. Prethodno je vještak Marko Radunović utvrdio da je podgorički KIPS uložio 1,7 miliona eura u Polimku, ali je sutkinja usvojila zahtjev advokatice Snežane Jović da se sprovede novo vještačenje. Novim nalazom je, kako je kazala Jović, utvrđeno da KIPS ne posjeduje dokumentaciju o „navodno isporučenoj robi i navodno izvedenim radovima“, ukazujući da je Drekalović izvršenja sproveo na osnovu fiktivnih faktura i presuda zbog propuštanja, a da je Skenderović to omogućio jer nije ulagao prigovore na rješenja o izvršenju, dozvolivši da postanu pravosnažna. To je, kako je navela, u suprotnosti sa ugovorom kojim je bilo predviđeno da investicioni program ne može biti finansi-

Predložili 76 s Bijelo Polje, Ulcinj i prijestonica kasne u plaćanju tekućih obaveza, Pljevlja uplaćuju pojedinu zaostalu obavezu prilikom isplate svake zarade, Budva i Bar u cjelosti izmirili reprogram, a ni centa poreza ne duguju Podgorica, Herceg Novi, Tivat, Gusinje, Plužine, Kotor, Petnjica i Tuzi

uvjerili se da se radi o kompleksnim kvarovima na terenu gdje je visina snijega metar i po. Počelo se sa popravkama i procjenjuje se da će elektro-snabdijevanje biti uspostavljeno danas, kako bi od subote nastavilo funkcionisanje skijaške infrastrukture Dr. D. kazao je Popović.

Spor Kips Polimke u stečaju i kompanije KIPS i vlasnika Rista Drekalovića

PODGORICA – Nakon gotovo godinu i po čekanja, stigao je nalaz vještaka građevinske struke Budislave Kuč u sporu koji je protiv podgoričkog KIPS-a i vlasnika Rista Drekalovića pokrenula stečajna uprava beranske KIPS Polimke, čiji bivši direktor Emil Skenderović je takođe obuhvaćen tužbom.

Miomir M. Mugoša, direktor Poreske uprave, o poresko

ran iz sredstava KIPS Polimke niti imovina te fabrike može služiti KIPS-u kao sredstvo obezbjeđenja za kredit.

TumačeNje

Drugačije nalaz vještaka tumači zastupnik KIPS-a i Drekalovića Vladan Đuranović, koji tvrdi da je Kuč zaključila da su „izvedeni značajni radovi kako na adaptaciji objekta, čime je omogućeno nesmetano funkcionisanje istog, tako i na uređenju terena i pristupnom putu i uložena značajna finansijska sredstva“. Đuranović dodaje da je Kuč navela da je KIPS omogućio uvid u fakture isporučene robe, ali da zbog obimnosti nije bilo moguće uzeti podatke, popisati materijal, količine i cijene, a kako kopiranje nije bilo dozvoljeno, nije mogla ni provjeriti tu dokumentaciju. Zaključuje da je sve fakture bilo moguće provjeriti u prostorijama KIPS-a. Skenderović tvrdi da sudeći prema nalazu, on nije bio učesnik poslova koji se tiču tužbenog zahtjeva stečajne uprave. Tvrdi da nije potpisao nijedan

dokument privremene ili okončane situacije, jer u to vrijeme nije bio na direktorskoj poziciji. Odgovarajući na navode da je propuštanjem pomogao Drekaloviću sa nezakonitim izvršenjima, Skenderović navodi da je postupao u skladu sa statutom i ovlašćenjima, te da je o svemu blagovremeno obavještavao bord direktora. Jović se protivila saslušanju Kuč navodeći da je u nalazu jasno istakla da nije mogla da potvrdi tačnost iskazanih vrijednosti jer joj iz KIPS-a nijesu dostavili dokumentaciju. Tvrdi da su dokazali da KIPS niti je isporučio bilo kakvu robu niti izveo radove, jer KIPS Polimka nije obavljala djelatnost, te da je tuženi mogao dostaviti dokumentaciju do sada da je imao. Đuranović pak navodi da iz nalaza, iskaza bivših radnika, ali i cjelokupne dokumentacije proizilazi da je tvrdnja tužioca da je riječ o fiktivnim fakturama i radnjama „jednostavno neistinita“. KIPS je 2008. za hiljadu eura kupio 64 odsto državnih akcija kompanije, uz obavezu ulaganja i sprovođenja socijalnog programa. Na mjestu fabrike 2009. godine otvoren je tržni centar, a u AD Kips Polimka m.lk. 2016. stečaj.

Tržni centar u Rudešu

PODGORICA – Poreski inspektori su u prošloj godini „namakli“, odnosno utvrdili dodatne poreske obaveze od 27,5 miliona eura od čega po osnovu PDV 12,5 miliona. Privrednom sudu su podnijeli 76 prijedloga za pokretanje stečaja protiv firmi sa ukupnim dugom od pet miliona eura, kazao je Pobjedi direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša. On ističe da su aktivnosti poreske inspekcije takođe bile prilagođene uslovima pandemije i epidemiloškim mjerama, ali sa visokim stepenom efikasnosti. – O d 76 p r i j e d l o g a z a pokretanje stečaja, 28 se odnosi na aktivne poreske obveznike kod kojih mjere prinudne naplate nijesu dale rezultat, 36 na neaktivne, dok 12 obveznika ne izmiruje dug kroz reprogram. Planirali smo da predložimo i veći broj stečaja, ali je Privredni sud prilagodio svoj rad epidemiološkoj situaciji – kaže Mugoša i poručuje da će PU koristiti ovu mjeru predviđenu planom za upravljanje poreskim dugom i to kod svih obveznika kod kojih primjenom ostalih mjera ne bude moguće naplatiti dug. POBJEDA: Ima li opština koje ne poštuju obaveze iz reprograma? MUGOŠA: Opštine sa lokalnim preduzećima i javnim ustanovama predstavljaju kategoriju obveznika koji su od vitalnog značaja za funkcionisanje lokalne samouprave i u direktnoj funkciji građana, ali je, uprkos tome, potrebno uspostaviti veći stepen poreske discipline. Ukupni dug opština, javnih preduzeća i ustanova obuhvaćen reprogramom iznosio je 90.032.195 eura, a dospjele obaveze redovno servisiraju sve opštine. Izuzetak je prijestonica Cetinje, koja se od početka pandemije suočila sa poteškoćama u poslovanju, pa bilježi blago kašnjenje. U proteklom periodu je kroz reprogram naplaćeno 24 miliona eura. Opštine Budva i Bar su u cjelosti izmirile reprogramirane obaveze, te predstavljaju i najbolji primjer stabilizacije

Odgođena naplata 46 miliona Pandemija je uticala na napore PU na daljem smanjenju poreskog duga. Posebno imajući u vidu da su poreski obveznici, shodno Uredbi o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja, donesenon u cilju pružanja podrške privredi tokom trajanja pandemije, odložili skoro 46 miliona eura, rekao je Mugoša. Naveo je da su samo kroz reprogram od početka godine prihodovali 14 miliona eura, a od najvećeg poreskog dužnika Montenegro erlajnza takođe 14 miliona eura. – S obzirom da se nadam završetku pandemije ili makar smanjenju opsega u ovoj godini, planiramo da sa preduzimanjem svih mjera predviđenih Planom za upravljanje poreskim dugom i jačanje mjera naplate nastavimo, dodatno smanjimo poreski dug – najavio je Mugoša.

javnih finansija na nivou lokalne samouprave. Kašnjenje u plaćanju evidentno je kod opština Bijelo Polje, Ulcinj i prijestonice Cetinje. Opština Pljevlja je nakon intenzivnih napora Poreske uprave i stalne komunikacije sa rukovodstvom opštine, uspostavila dinamiku uplaćivanja po jedne zaostale obaveze prilikom isplate svake zarade. Opštine koje uopšte nemaju poreski dug su Glavni grad Podgorica, Herceg Novi, Tivat, Gusinje, Plužine, Kotor, Petnjica i Tuzi, i koje kao takve predstavljaju primjer ekonomičnog i odgovornog upravljanja finansijama i servisiranja dospjelih poreskih obaveza. POBJEDA: Kakva je poreska disciplina državnih preduzeća i ustanova? MUGOŠA : Lokalna preduzeća i javne ustanove su reprogramirale poreske obaveze od 11.061.409 eura, od čega je do sada naplaćeno 4.872.192 eura. Osam ustanova je izmirilo cjelokupan dug po reprogramu 2017. i nastavilo redov-



Poreski inspektori su u prošloj godini „namakli“, odnosno utvrdili dodatne poreske obaveze od 27,5 miliona eura od čega po osnovu poreza na dodatu vrijednost 12,5 miliona

no da servisiraju tekuće obaveze, 13 javnih ustanova redovno izmiruje dospjele obaveze po reprogramu i kao i tekuće, 42 javne ustanove su u zakonski dozvoljenom kašnjenju za izmirenje obaveza, ali još nijesu stekli uslov za ukidanje rješenja, dok je za šest javnih ustanova ukinuto rješenje zbog nepoštovanja zakona o reprogramu, od čega kod njih pet je napravljen plan racionalizacije, dok je kod jedne pokrenut stečaj od strane Poreske uprave. POBJEDA: Da li je zaustavljeno gomilanje duga iz obaveza u ovoj godini? Da li se IOPPD obrasci dostavljaju na vrijeme? MUGOŠA: Zbog pandemije privrednici u svim djelatnostima tokom 2020. suočeni sa brojnim izazovima koji ozbiljno prijete da ugroze njihov opstanak na tržištu. Ništa manje poteškoća epidemiološka situacija izazvala je i u funkcionisanju državnih institucija, a posebno Poreske uprave, čiji su rezultati u naplati prihoda direktno pogođeni ekonomskom krizom koja je uticala na smanjenje fiskalnog potencijala obveznika. Na stanje poreskog duga u uslovima pandemije uticale su brojne okolnosti - prije svega Uredba o uslovima za odlaganje naplate dospjelih poreskih i neporeskih potraživanja. Primjenom njenom je odložena naplata skoro 46 miliona eura. Naš napor da naplatimo što veći dio poreskog duga dao je rezultat od preko 14 miliona eura reprogramiranih obaveza i preko 14 miliona eura od najvećeg

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević šokiran pod kojim uslovima je Sloveniju zadužila njihova vlast, a pod kojima nas naša

Brutalna pljačka, ko je uzeo proviziju mora biti kažnjen PODGORICA – Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević juče je saopštio da će poreski obveznici nedavno zaduženje Crne Gore platiti 140 miliona eura kamate, dok Slovencima investitori plaćaju da im pozajme novac.

On je podsjetio da se Slovenija zadužila po negativnoj kamati od 0,096 odsto. – Toliko o našim ,,ekspertima“ koji su nas zadužili sa kamatom od 2,875 odsto. Toliko o izjavi Spajića da smo super prošli i da bi kamata u januaru

bila višestruko veća – kazao je Medojević. Zato su, kako kaže, Krivokapić i Spajić radili ,,tajno, ali organizovano“ i ugovorili u direktnoj pogodbi drastično veću kamatu nego što bi dobili kroz javnu i transparentnu proceduru.

– Ko je god ozbiljno pratio kretanja na tržištu kapitala, znao je da je ponuda jeftinog novca štampanog zbog pandemije ogromna i da su kamate nikad niže. Ali trebalo je uzeti masne provizije i oštetiti ovu već ojađenu državu za dese-

tine miliona – rekao je Medojević i dodao da takva brutalna pljačka poreskih obveznika i države mora biti procesuirana i sankcionisana robijom. Iz Ministarstva finansija Slovenije su rekli da je izdata desetogodišnja obveznica sa ka-

matama do dospjeća u visini minus 0,096 odsto i kuponsku kamatnu stopu nula odsto u visini 1,75 milijardi, što znači da će realizacijom zaduženja kod investitora dobiti 17 miliona koje neće trebati da vrati. m.P.m.

Ekonomija

Petak, 8. januar 2021.

ANALIZA: U 2021. Crna Gora ušla sa dvije neoperativne avio-kompanije – jedna u rasulu, druga u Službenom listu

oj disciplini i uticaju korone

Ko će platiti ratu od stečajeva 1,8 miliona za „embraer“ Vlada mnogo toga radi naopako. Prvo su krenuli u proces zaduživanja države za 890 miliona eura i potpisivanje ugovora sa agentima, a tek nakon toga u konstituisanje Vlade. I pri tome ne donose odluku o zaduživanju. U slučaju Montenegro erlajnza donose odluku o osnivanju nove kompanije, ali je ne osnivaju. I umjesto da iskoriste već postojeće iskustvo iz 2008, oni počinju od nule

„2montenegro“ u Škaljarima b.b. Iako niko ne zna šta znači naziv ,,tomontenegro“, dobar dio javnosti pretpostavlja da se radi o engleskoj kovanici ,,2montenegro“ (tumontenegro, u slobodnom prevodu – za, prema Crnoj Gori), pogotovu što je ministar Spajić pozvao dizajnere da svoje prijedloge za logo dostavljaju na mail 2montenegro@gov.me. Zanimljivo, u Crnoj Gori već postoji kompanija 2Montenegro na - adresi Škaljari b.b. Kotor. Vlasnica tog turoperatora je Marina Vujović–Valuyskaya.

Miomir M. Mugoša

Nastavljam rad u PU – Imajući u vidu da su rezultati Poreske uprave u oblasti naplate prihoda, sankcionisanju neregularnog poslovanja, modernizaciji poslovnih propisa i podsticanju dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa pružanjem proaktivnih usluga poreskim obveznicima, posljedica ličnog i profesionalnog zalaganja svih službenika na nivou ekspertskog, ekspertskorukovodnog i rukovodnog kadra - smatram da nas to opredjeljuje za dalji nastavak rada u Poreskoj upravi shodno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima na osnovu kojih smo zaposleni, postavljeni ili imenovani – rekao je Mugoša i podsjetio da je PU nadležna za poslove utvrđivanja, kontrole i naplate poreza i drugih javnih prihoda, što ne zavisi od političkih zbivanja.

poreskog dužnika Montenegro erlajnza. Uprkos otežanom poslovanju i činjenici da ogromnom broju obveznika, i to onih koji rade u ključnim djelatnostima za privredu, u određenim periodima uopšte nije bio dozvoljen rad, poreska disciplina nije pokazala trend pada tokom prethodnih mjeseci. Podaci pokazuju da je najveći broj poreskih obveznika intenzivno komunicirao s Poreskom upravom koristeći elektronske servise za prijavljivanje poreskih obaveza. Zahvaljujući Vladinom programu subvencioniranja bruto zarada zaposlenih, kontinuitet u podnošenju IOPPD obrazaca uspjeli smo da zadržimo u najvećoj mogućoj mjeri.

Međutim, s obzirom da obaveza prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa nastaje u momentu isplate zarada zaposlenima. Imajući u vidu da zbog nastale krize veliki broj privrednika nije mogao da redovno servisira obaveze prema zaposlenima, to je kod jednog broja obveznika koji nijesu korisnici subvencija evidentno kašnjenje u podnošenju ove vrste izvještaja. Godina za nama pokazala je da aktivnosti koje već godinama preduzimamo na povećanju stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa daju efekta, ali i da se svijest obveznika o značaju urednog prijavljivanja i plaćanja poreza za finansiranje svih potreba u društvu mijenja i unapređuje. M. POPOVIĆ-MILOVIĆ

PODGORICA – Crna Gora je u 2021. godinu ušla sa dvije avio-kompanije, od kojih nijedna ne leti. Pravno još postojećem Montenegro erlajnzu je poslovanje onemogućio ministar za kapitalne projekte Mladen Bojanić 20 dana nakon što je stupio na tu dužnost najavom da se ta firma gasi. I firmom ,,tomontenegro“ koja trenutno postoji samo u Službenom listu broj 129 od 30. decembra 2020. – Morali smo brzo da reagujemo da bi spasili maksimum iz MA ali ime, logo, dizajn itd. podložni su promjeni i molimo sve ljude kojima je ova priča na srcu da pošalju prijedloge na: 2montenegro@ gov.me – tvitnuo je ministar finansija Milojko Spajić 1. januara.

FIRME – NEMA

To što je Vlada donijela odluku o osnivanju ,,tomontenegra“ i otvorila prolazni račun kod Erste banke sa četiri miliona eura, ne znači da je firma zaista i osnovana. A njeno osnivanje je bitno, ako zaista hoće da bilo šta spasu od Montenegro erlajnza. Na primjer, jedan ,,embraer“, za kojeg uskoro stiže jedna od dvije polugodišnje rate po 1,8 miliona dolara. MA je taj avion uzeo na finansijski lizing 2010. kod brazilske BNDS banke i ove godine je trebalo da pređe u vlasništvo kompanije. Kako bi taj avion ostao u Crnoj Gori, neophodno je da neko (Vlada ili nova firma na koju bi trebalo prenijeti sva prava

MA) plati tu ratu. MA ne može, jer mu je Poreska uprava 25. decembra sa računa skinula sa računa svih 3,2 miliona eura, pa su u subotu 26. decembra prizemljili flotu. Putnicima su ostali dužni 300 hiljada eura za karte i još niko iz Vlade nije tvitnuo kako će im taj novac nadomjestiti. Ili odgonetnuo: što je sa ugovorom MA o operativnom lizingu kod GECAS-a za još tri ,,embraera“; što sa slotovima MA, odnosno dozvolama da avioni slijeću i uzlijeću sa niza aerodroma?

STARO ZA NOVO

Osnivanje nove nacionalne avio-kompanije za Crnu Goru ne bi bilo ništa novo. Kroz to smo već prošli 2008. godine, kad je obrisan Montenegro erlajnz d.o.o. i osnovan Montenegro erlajnz a.d. koji je naslijedio sve ugovore i benefite, a prethodniku ostavio dugove. Ova vlada, međutim, sve radi naopako. Prvo su krenuli u proces zaduživanja države za 890 miliona eura i potpisivanje ugovora sa agentima, a tek nakon toga u konstituisanje Vlade. I pri tome ne donose odluku o zaduživanju. U slučaju MA donose odluku o osnivanju nove kompanije, ali je ne osnivaju. I umjesto da iskoriste već postojeće iskustvo, oni počinju od nule sa ,,tomontenegrom“, obavezuju se da će tokom ove godine uplatiti 30 miliona eura osnivačkog kapitala. Istovremeno, znatno proširuju osnovnu djelatnost društva, koja sada osim prevoz putnika na re-

dovnim linijama i čarter letova, treba da trguje naftnim derivatima, ugljem i drvima, hemijskim proizvodima; mašinama i opremom i svakom drugom robom; prevozom tereta, skladištenjem; poštanskim aktivnostima, ugostiteljstvom, u restoranima i na tezgama, dostavom, pripremanjem i posluživanjem hrane, iznajmljivanjem vlastitih ili iznajmljenih nekretnina, lizingom automobila i motora, lizingom opreme za vazdušni transport, te da budu putnička agencija i turoperator. Odluka o gašenju MA izazvala je ogorčenje u jednom i oduševljenje u drugom dijelu domaće javnosti. Nastojeći da bude objektivan, Dejan Milovac iz Mansa je Radio Slobodnoj Evropi kazao da je ta odluka „iako javnost nema sve informacije, vjerovatno bila iznuđena, imajući u vidu ono što smo svjedočili unazad deset ili 15 godina kada

je MA upao u dubioze i kada su se dugovi prema državi i drugim dobavljačima samo gomilali, a da bukvalno od kad postoji MA nikad nijesmo imali jasnu odgovornost za sve ono što se dešavalo“. Vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric je bez rukavica ocijenio odluku notornim nonsensom, tvrdeći da ne stoje argumenti n ove vlade da im EU zabranjuje da restrukturiraju kompaniju. – Nije mi jasno zašto će se potrošiti 120 miliona za likvidaciju stare i osnivanje nove kompanije, ako je to više nego dovoljno da se MA restrukturira, da se zadrži tržišni kontinuitet, ugovori i svi zaposlenici. To ne samo da je nonsens, nego pokazuje da je nova vlast neiskusna i voljna promijeniti cijeli svijet preko noći, a zapravo radi elementarne pogreške koja će Crnu Goru dovesti na rub bankrota – smatra Šćuric. J. RABRENOVIĆ

Kursna lista USD

1.22710

CHF

1.08030

JPY 126.25000

AUD 1.59270

GBP

CAD

0.90333

1.56510

Društvo

petak, 8. januar 2021.

S.VASILJEVIĆ

Badnjaci nalagani na Cetinju, pred Manastirom i pred Dvorcem Petrovića

Otkrivena 463 nova slučaja od 1.609 uzoraka na korona virus

Preminulo sedam o PODGORICA – Sedam osoba je juče preminulo u Crnoj Gori od posljedica korona virusa, a otkrivena su 463 nova slučaja. Oporavljeno je 533 pacijenta, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

- Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa su od posljednjeg presjeka završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1.609 uzoraka na

novi korona virus među kojima je ukupno registrovano 463 novopozitivnih slučajeva infekcije - saopšteno je iz IJZ. Preminulo je pet osoba iz Podgorice i po jedna iz Bara i Kotora od kojih je najmlađa imala 47, a najstarija 91 godinu.

Profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta Unive da se poboljša metodički pristup nastavi u školama

Studenti ne znaju Ograda prvi put korjenovanje, ni o dijelila vjernike račun sa razlomc MARTINOVIĆ: Donosimo i poruke da nama ne trebaju litije, ma što da se pod tim podrazumijevalo

PODGORICA – Vjernici Srpske pravoslavne crkve su Badnji dan obilježili nalaganjem badnjaka ispred Cetinjskog manastir, dok su vjernici Crnogorske pravoslavne crkve to učinili na Cetinjskom trgu.

Iako ovakvo nalaganje badnjaka traje već 23 godine, prvi put je Cetinjski manastir bio ograđen. Pred Dvorcem kralja Nikole je, u ime Bajica, koji tradicionalno nalažu prvi badnjak, vjernicima CPC poruke mira poslao Niko Martinović koji je kazao da njima ne trebaju litije, kao i da imaju svoje svetinje i da im tuđe ne trebaju. – Evo nas opet na ovom svetom mjestu da zajedno ispišemo još jednu stranicu u dugom ljetopisu borbe za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Prisjećamo se one davne vitlejemske noći i našega Gospoda Isusa Hrista, jedinoga, žrtvovanog u kome su se ogrijale nade ljudi u spas vaskrsenja i vječni život. Danas uz badnjake donosimo i poruke mira, ljubavi, bratske slobode i povjerenja, kao i praštanja. Donosimo i poruke da nama ne trebaju litije, ma što da se pod tim podrazumijevalo i poručujemo da i mi imamo svoje svetinje koje ćemo braniti kao zenicu oka. Imamo Svetoga Petra, Lovćen, Ostrog koji su za nas imenice bez zamjenice i naše najveće svetinje. Nemamo i nećemo tuđe rezerve – rekao je Martinović, prenosi Media biro.

Građani Cetinja su ranije pozvali na okupljanje pred Dvorcem Petrovića „ispod svoga neba i oko svoga Sunca“ kao najvišega oltara crnogorskoga... – Na istome mjestu đe je vaskrsla ideja obnove Crnogorske crkve i đe smo, po starome običaju, odabrali i njenoga prvoga Vladiku po njenome Vaskrsu, đe strpljivo i trezveno, ka' i danas, nepokolebljivi, spokojno, sabrano i stameno, čekamo pravdu i povratak svega što su gradili naši preci i vladari i država Crna Gora – naveli su ranije u saopštenju. Pred Manastirom Vjernici okupljeni ispred Cetinjskog manastira prisustvovali su nalaganju badnjaka koje su blagoslovili vladike Kirilo i Metodije, a prve su položili predstavnici Bajica, Borilovići i Martinovići. Nakon svečanog nalaganja badnjaka, sabranima se obratio episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo. – Crkva Božija nas priziva da se sjedinimo. Posebno upućujem poziv našoj braći koja lože nekakve druge vatre na nekim drugim mjestima, da ne idu za lažnim pastirima koji su se obukli kao vukovi u ovčije kože i zavode ih na suprotnu stranu. Nego da se obrate pastiri vladici duša naših Hristu Bogu našem, Svetom Petru Cetinjskome i našem, možemo s l o b o d n o re ć i , s ve t o m e mitropolitu Amfilohiju, koji ove godine nije s nama, ali nas

blagosilja sa neba. On je položio sav svoj život na to da Crnu Goru okupi oko Hrista Boga našega, oko ćivota svetih naših velikih svetitelja: Petra Cetinjskoga i Vasilija Ostroškoga. U to ime još jednom svima želim mira, ljubavi, sloge – rekao je vjernicima episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo. U ime plemena Bajica sve prisutne pozdravio je Ivo Dujov Martinović, koji je kazao da su, kao i vjekovima ranije, predstavnici ovoga plemena sa osjećanjem ponosa i dostojanstva naložili badnjake ispred Cetinjskog manastira. - To je izraz naše vjere, kulture, istorije i tradicije. Ova vjekovna tradicija nikada nije prekidana. Bilo je teških vremena kroz istoriju, ali i u onim najtežim, čak i ratnim vremenima, ovaj sveti čin ponosno je obavljan - kazao je Martinović. Badnjaci su nalagani i u Nikšiću, a svečanosti je prisustvovao premijer Zdravko Krivokapić, a blagosiljao ih je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. Događaju je, kako javlja Javni servis, prisustvovalo više desetina vjernika, shodno preporukama MCP zbog epidemije korona virusa. – Gospod je primio našu skromnost i nije tražio carske palate, niti velike skupove, nego je u najvećoj skromnosti došao na ovaj svijet, da nas uzdigne u slavi i u radosti, i u vječno svoje carstvo – kazao je Joanikije.

U Sabornom hramu u Podgorici episkop Kirilo služio za Božić

Predsjednik Skupštine i premijer na liturgiji

Sa liturgije u Hramu

PODGORICA – U Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici juče je održana božićna luturgija kojoj su prisustvovali predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, premijer Zdravko Krivokapić i predstavnik Rimokatoličke crkve don Janez Mirtek. Liturgiju je služio episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo sa sveštenstvom. Liturgija je održana uz poštovanje svih važećih mjera sa ciljem sprečavanja širenja korona virusa. Vjernici su poštovali razdaljinu od dva metra, a pričešćivali su se u sedam grupa, prenosi Mediabiro. R. D.

Profesori u srednjoj školi ponekad ne vide da treba akcentovati suštinu, te se često sve svodi na pretrčavanje gradiva uz velike napore učenika i njihovih roditelja koji obično plaćaju privatne časove kako bi djeca uspjela da tehnički urade zadatke bez razumijevanja suštine, kaže prof. dr Sanja Jančić-Rašović PODGORICA – Znanje brucoša iz matematike generalno je sve slabije, naročito, ako se napravi paralela sa onima od prije deset ili 20 godina. Ne znaju osnovne stvari - elementarne funkcije koje se uče u prva dva razreda srednje škole, poput stepenovanja, korjenovanja, pa čak ni obični račun sa razlomcima… To je u razgovoru za Pobjedu kazala redovna profesorica sa Prirodno-matematičkog fakulteta prof. dr Sanja Jančić- Rašović koja je rukovoditeljka studijskog programa Matematike. Zapazila je niži nivo znanja kod sudenata ne samo na osnovu rada sa njima na PMF-u, već i na Mašinskom, Građevinskom, Arhitektonskom i Biotehničkom. Naravno, ističe profesorica, uvijek bilježe određeni procenat onih brucoša koji su došli sa odličnim znanjem ali ih je sve manje.

PERSPEKTIVA ODLIČNA ZA ONE KOJI ŽELE DA IM MATEMATIKA BUDE PROFESIJA: Prof. dr Sanja Jančić-Rašović

ĐACI NIJESU KRIVI

- Učenici nijesu krivi za ovo, već je problem u tome što treba diferencirati u 3. i 4. razredu srednje škole koji učenici

Matematika razvija analitičnost, brzo zaključivanje, upornost… Komentarišući na koji način izučavanje matematike utiče na razvoj mozga, profesorica kaže da je to još velika tajna i za sve moderne nauke koje se interdisciplinarno bave ovim pitanjem. Ističe da rezultati određenih istraživanja na Stenfordu pokazuju da su regije mozga koje su odgovorne za matematičke procese zadužene i za donošenje odluka i sposobnost fokusiranja na problem. - Pored toga, jako razvijena analitičnost i brzo zaključivanje uz izraženo logičko razmišljanje je rezultat bavljenja matematikom. Takođe, učenjem matematike razvijate disciplinu i upornost, slično kao i u sportu – ističe Jančić-Rašović. O uticaju matematike na kompletan intelektualni razvoj, podsjeća ona, pisali su brojni metodičari, a posebno su važni rezultati ruskog pedagoga i matematičara Igora Sargina… - O značaju matematičkog obrazovanja ljudi govori i to da su se mnogi matematičari afirmisali u mnogim društvenim i prirodnim disciplinama. Tako, na primjer, neki matematičari su dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju, mnogi su uspješni u upravljanju u raznim sferama društva… - navodi profesorica.

slušaju osnovni, a koji viši nivo matematike i uskladiti program i broj časova sa tim – istakla je ona. Smatra da profesori u srednjoj školi ponekad ne vide da treba akcentovati suštinu, te se često sve svodi ,,na pretrčavanje gradiva“ uz velike napore učenika i njihovih roditelja, koji obično

Društvo

petak, 8. januar 2021.

osoba

Najviše novih slučajeva je zabilježeno u Podgorici 224, slijede Nikšić sa 53, Budva 32, Rožaje 22, Cetinje 18, Bijelo Polje 16, Bar 13, Pljevlja 13, Berane 11, Kotor 10, Tivat 10, Ulcinj devet, Danilovgrad šest, Žabljak šest, Herceg No-

Nakon objave fotografija na kojima je državna zastava iznad zapaljenih badnjaka, Novo Novović saslušan, policija ustanovila da nije bilo paljenja vi pet, Kolašin pet, Mojkovac četiri, Tuzi i Plužine po tri. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna 2020. godine iznosi 703, a od početka pandemije 712. Broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 9.331. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 51.160.

erziteta Crne Gore smatra da treba

u obični cima… plaćaju privatne časove kako bi djeca uspjela da tehnički urade zadatke bez razumijevanja suštine. Iskusniji profesori, kaže Jančić-Rašović, u školama uspijevaju da to prevaziđu. - Iskustvo u radu sa studentima na PMF-u nam govori da učenici tokom srednje škole nijesu dovoljno usmjereni, da je učenje proces koji obuhvata memorisanje, razumijevanje i razmišljanje, odnosno analiziranje. U tom smislu je evidentno da treba poboljšati metodički pristup nastavi u školama i u tu svrhu je od velike važnosti uvesti praksu organizovanja tematskih seminara za nastavnike matematike – precizirala je profesorica. Profesorski kadar PMF-a, navodi ona, bi sigurno bio otvoren za jednu takvu inicijativu. Dodaje da taj fakultet, takođe, želi da pomogne na način da u okviru djelovanja Centra za primijenjenu matematiku organizuje višemjesečne pripreme za studiranje, kao i za polaganje maturskog i prijemnih ispita iz Matematike. Kada je riječ o interesovanju brucoša za izučavanje ove nauke, ranije je saopštavano da se više studenti interesuju nego studentkinje, ali JančićRašović kaže da ove studijske godine imaju situaciju da na programu Matematike imaju oko 70 posto studentkinja, dok je na studijskom programu Matematika i računarske nauke približno isti broj studentkinja i studenata.

Uz talenat neophodno dosta rada Profesorica Sanja JančićRašović smatra da na elementarnom nivou svako može da nauči matematiku nezavisno od talenta, ali da kasnije problem nastaje ili zato sto učenik u susretu sa prvim pojmovima koje ne razumije lako odustaje, uz predrasudu da je to teško i da ne može da nauči. Kasnije, dodaje ona, je, naravno, sve teže nadoknaditi ono što se propušti. - Ponekad je u pitanju i loš pristup onoga ko vam predaje – navodi ona. Što se tiče opredjeljenja za same studije Matematike, kaže da je za to potrebna i prirodna predispozicija, kao i za studije arhitekture ili bilo koji umjetnički fakultet. - Naravno, bez obzira na talenat neophodno je puno rada – istakla je profesorica.

- I za ove programe vlada dosta veliko interesovanje – istakla je ona.

DOBRA PRILIKA ZA ZAPOSLENJE

Perspektiva, izričita je profesorica, je odlična za one koji se odluče da im matematika bude profesija. Za one koji završe bilo koji od njihova dva studijska programa vlada veliko interesovanje na tržištu rada. - Pored toga što rade kao profesori matematike, što bi trebalo da bude vrlo cijenjena profesija, naši studenti se odlično pozicioniraju i u bankama, kao i u osiguravajućim kućama, jer u tim poslovima za vrlo kratko vrijeme usvajaju modele njihovog poslovanja, a rade i kao programeri u različitim kompanijama. Takođe, nakon završenih studija slične perspektive imaju i u inostranstvu – istakla je ona. Najbolji studenti koji se odluče za akademsku karijeru bivaju angažovani kao saradnici na Univerzitetu Crne Gore. - Kako na našim studijskim programima predaju ljudi sa izuzetnim rezultatima i u teorijskoj i u primijenjenoj matematici koji sarađuju sa vodećim univerzitetitima u svijetu, kao što je, recimo, Prinston ili M. V. Lomonosov, to naši profesori kao mentori ovim saradnicima - studentima doktorskih studija kroz brojne projekte omogućavaju bolje usavršavanje kroz studijske boravke i kontakte sa ovakvim institucijama navela je profesorica. N.Đ.

I šala je skrnavljenje državnih simbola PODGORICA – Do paljenja državne zastave nije došlo, saopštila je Uprava policije, nakon uzimanja izjave od Nova Novovića, koji je na svom Fejsbuk profilu postavio fotografije na kojima se vidi državna zastava iznad naloženih badnjaka, a pored nje jedna osoba drži trobojku sa četiri ocila.

Policija je saopštila da za sada preduzete radnje ukazuju da do paljenja državne zastave nije došlo. O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac. Novović je prekjuče na svom Fejsbuk profilu objavio nekoliko fotografija i tekst koji aludira da je državna zastava zapaljena jer se druga ,,ođe pita“. On je fotografije kasnije uklonio. Novović je paljenje državne zastave opisao ovako: ,,Ajmo polako, sklapaj to ili je naložite, moja se ovdje pita“. Novović je uz objavu postavio i nekoliko smajlija i da se ,,osjeća odlično“. – Novo Novović i lice koje drži državnu zastavu na nalaganju badnjaka su policiji kazali da su na nalaganje badnjaka došli zajedno i da niko nije palio zastavu, što su potvrdili i svjedoci – saopštila je Uprava policije. Profesorica i građanska aktivistkinja Maja Miličković je tim povodom podnijela prijavu protiv Novovića Centru bezbjednosti Pljevlja.

Fotografije sa Fejsbuka na kojima se vidi zastava iznad naloženih badnjaka

- Uprava policije se oglasila, ali nije saopštila da se građanin N. N. šalio u odnosu na ono što je i sam objavio na društvenim mrežama. Od CB Pljevlja očekujem da me obavijesti o preduzetim aktivnostima kao i da mi dostave na uvid anonimizirano obavještenje koje je prikupljeno od građanina N.N. povodom konkretnog slučaja, jer je i šala skrnavljenje državnih simbola – saopštila je ona. Ona se obratila i ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću: – Želim da podsjetim da je 2020. u svojstvu političkog analitičara mr Sergej Sekulović, sada ministar unutrašnjih poslova u Vladi Zdravka Krivokapića (kojeg je, po sopstvenom priznanju, u politiku uvela Srpska pravoslavna crkva), više puta skrnavljenje zastave kao državnog simbola nazvao van-

dalizmom i primitivizmom, insistirajući da se istraži ne samo ko su počinioci nego i koji su im motivi. Sekulović je tada saopštio (izjava Radiju Slobodna Evropa) da treba pristupiti dubinskoj analizi i utvrditi ko su krivci za to kako bi u budućnosti korijeni jednog takvog ponašanja bili eliminisani – saopštila je Miličković. Na ovaj slučaj je reagovao i DPS, koji smatra da saopštenje UP da državna zastava nije zapaljena, „iako su svi vidjeli kako državni simbol stoji iznad lomače, dok se nad njim iživljava grupa huligana, pali je i to sve obznanjuje javnosti predstavlja licemjerje i potcjenjivanje zdravog razuma naših građana“. – Nedopustivo je da političari zloupotrebljavaju Upravu policije, kao i da rukovodioci ovog organa na to pristanu. Ja-

sno je i ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću i v.d. direktoru UP Vesku Damjanoviću da je zastava bila upaljena, i da je to posljedica dosadašnjeg ignorisanja i konstantnog nereagovanja nadležnih organa na sve učestalije oblike zastrašivanja, govora mržnje i brojne napade prema neistomišljenicima. Od konstituisanja nove vlasti primjetno je da Uprava policije nema sluha za ove probleme niti želju da u skladu sa svojim ovlašćenjima stane na put eskalaciji nacionalne ostrašćenosti – piše u saopštenju DPS. Ta partija smatra da je postupanje UP skandalozno i da izjavom da ,,nije bilo paljenja zastave“, iako je sve snimljeno i objavljeno na društvenim mrežama, UP dala svoju podršku ovakvom sramotnom činu. Reagovali su i iz pokreta Ura i pozvali nadležne institucije da hitno istraže slučaj navodnog paljenja crnogorske zastave i da shodno tome reaguju u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. Oni su kazali da su za njih državni simboli svetinja koju će promovisati na svakom mjestu, ali u skladu sa Ustavom, kao i da će zakonom braniti i zahtijevati najstrožije kazne za sve nesavjesne građane koji na bilo koji način pokušaju da državne simbole ponize ili R. D. oskrnave.

Iz Opštine Herceg Novi saopšteno da je ministarki prosvjete, kulture, nauke i sporta dodijeljen poklon kao znak zahvalnosti i doprinos u borbi za svetinje

Bratić uručena spomen knjiga zbog učešća na litijama PODGORICA – Ministarki prosvjete, kulture, nauke i sporta Vesni Bratić juče je nakon božićne liturgije u Herceg Novom uručena spomen knjiga ,,Obnova manastira i svetinja u Crnoj Gori“, u znak zahvalnosti za učešće u prošlogodišnjim litijama i doprinos u borbi za odbranu svetinja, saopšteno je iz Opštine Herceg Novi. Ministarka je sa rukovodstvom Opštine Herceg Novi prisustvovala božićnoj liturgiji u Hramu vaznesenja Gospodnjeg na Toploj. – Spomen knjige uručene su ministarki Bratić, predsjedniku Opštine Herceg Novi Ste-

vanu Katiću, predsjedniku Skupštine opštine Nikoli Samardžiću, te potpredsjedniku Opštine Milošu Konjeviću, poslanici u Skupštini Crne Gore Danijeli Đurović i savjetniku predsjednika Opštine Nenadu Vitomiroviću, kao i prisutnim vjernicima – piše u saopštenju. - Herceg Novi je moj grad, to je grad u kojem žive moje majka i sestre, moji najbliži. Najgostoljubiviji i čini mi se najljepši grad sa najdivnijim ljudima. Želim još jednom da vas pozdravim i da u slobodnoj Crnoj Gori zajedno sa vama uskliknem: Hristos se rodi, braćo i sestre, poručila je ministarka Bratić nakon uručenja spomen

Sa uručivanja knjige

knjige – kazala je Bratić, piše u saopštenju. Iz Opštine je saopšteno i da će Mitropolija crnogorsko-primorska svakom učesniku litija u zemlji dodijeliti spomen knji-

gu, sa potpisom i blagoslovom mitropolita Amfilohija, jer je u saradnji sa izdavačkom kućom „Svetigora“ štampano preko 200.000 primjeraka koje će se R. D. podijeliti do Uskrsa.

Prošle godine u Institutu za bolesti djece znatno manje pacijenata i operacija

Hospitalizovano 41 odsto manje djece PODGORICA – U Institutu za bolesti djece (IBD) prošle godine hospitalizovano je 41 odsto manje pacijenata, dok je broj operacija bio niži oko 27 odsto u odnosu na 2019. godinu, kazao je direktor Instituta Saša Radović. On je u intervjuu za portal RTCG naveo da su u prethodnih devet mjeseci u Dječijoj bolnici liječena 42 kovid pedijatrijska paci-

jenta, 17 novorođenčadi i 20 majki pratilja. Radović je rekao da liječenje najmlađih pacijenata zaraženih korona virusom nije uvijek bilo lako. Komplikacije je izazivao i kavasaki sindrom koji se javljao kod zaraženih, međutim, djeca su, kako je kazao, izliječena i oporavljena. Navodi se da je liječenje bilo otežano i kod djece sa komplikacijama šećerne bolesti, sa neurološkom simptomatologijom, što pokazuje da

kovid infekcija, iako uglavnom ima blažu sliku kod mlađih pacijenata, itekako može da bude komplikovana. Kako je kazao Radović, uspješne i teške operacije, koje su urađene u Institutu usljed nemogućnosti u jednom trenutku da se pacijenti liječe u inostranstvu, pokazala je skromnost ljekara i njihovu visoku stručnost. On je istakao da bi izgradnja nove zgrade Instituta trebalo da bude prioritet u budućnosti. R. D.

Hronika

Petak, 8. januar 2021.

U kotorskom Osnovnom tužilaštvu tri sata saslušavani osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja

Mićunoviću i dvojici njegovih prijatelja određeno zadržavanje KOTOR - Nikšićki biznismen Branislav Brano Mićunović i dvojica njegovih prijatelja Sava Vujović i Srđa Mićunović, koji su uhapšeni 6. januara zbog nedozvoljenog držanja oružja na izlazu iz Budve, juče su saslušani u kotorskom Osnovnom tužilaštvu, a nakon toga vraćeni u stanicu policije u Budvi. Kotorska tužiteljka Jovanka Čizmović saslušavala ih je tri sata, tačnije od 15 do 18 časova, ali detalji nijesu poznati jer branilac Mićunovića, advokat Dragoljub Đukanović nije želio da daje izjave za medije. Nezvanično iz kotorskog tužilaštva Pobjeda saznaje da će tužilaštvo konačnu odluku o eventualnom pritvoru ili puštanju da se brane sa slobode donijeti na dan kada će im isteći rok od 72 sata tužilačkog zadržavanja. Mediji su juče objavili da je branilac Mićunovića, advokat Danilo Mićović rekao ranije agenciji Beta da je jedan od osumnjičenih priznao da je pronađeno oružje prilikom pretresa njegovo. Mićović je rekao da je taj osumnjičeni prilikom davanja iskaza priznao da je oružje njegovo. Advokat je za Betu rekao i da dvojica privedenih zajedno s Mićunovićem nijesu njegovo obezbjeđenje, već njegovi prijatelji. Mićunović je priveden 6. januara na izlazu iz Budve. Kontrolom vozila policija je kod Mićunovića i njegovih prijatelja pronašla oružje zbog čega su uhapšeni. Mićović je kazao da nikšićki biznismen nema nikakve veze sa oduzetim oružjem. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović izjavio je povodom hapšenja Mićunovi-

Sa privođenja Mićunovića

ća da svi ,,građani moraju biti jednaki pred zakonom“. – Aktivnosti policije nemaju nikakve veze sa njegovim vjerskim, nacionalnim ili političkim opredjeljenjem, već sa Ustavom i zakonima ove zemlje – saopštio je Abazović. Istim povodom oglasio se i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević koji je podržao akciju policije i, kako je kazao, ,,hapšenje šefa OKG iz Budve Brana Mićunovića“. – Samo da ne bude akcija sportskih ribolovaca – Uhvati - poljubi - pusti. Očekujem da bude procesuiran zbog utaje pore-

Apelacioni sud produžio pritvor osumnjičenoj za trgovinu ljudima i posredovanje u prostituciji

za i pranja para oko izgradnje hotela ,,Harmonija“ u Bečićima. Za početak – kazao je Medojević. Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić pozdravio je privođenje Mićunovića. – Pozdravljam hrabru odluku Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića da uhapse Branislava Brana Mićunovića. Oni treba da znaju da imaju apsolutnu podršku parlamentarne većine za odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala – napisao je Mandić na svom Tviter nalogu. Iv. K.

Sud za prekršaje u Bijelom Polju donio osuđujuću presudu zbog nasilja u porodici

Podgoričanka ostaje u Nikšićaninu mjesec pritvoru još dva mjeseca zatvora jer je napao tasta

PODGORICA - E. P. (29) iz Podgorice koja je uhapšena zbog sumnje da je počinila dva krivična djela trgovina ljudima i posredovanje u prostituciji, provešće još dva mjeseca u pritvoru odlučio je Apelacioni sud potvrđujući prvostepeno rješenje. Krivična djela osumnjičena je počinila na štetu tri ženske osobe. U prvom slučaju ona je upotrebom sile i prijetnje, zloupotrebom povjerenja i teških prilika oštećene, vrbovala i prevozila na ugovorene lokacije oštećenu u cilju vršenja prostitucije. - Osumnjičena je takođe koristila fizičku silu i prijetnju da će objaviti snimke kompromitujuće sadržine na kojima se nalazi oštećena osoba. Osumnjičena je oštećenu prevozila na ugovorene lokacije, na teritorijama Podgorice, Nikšića i Bara, gdje je ugovarala novčane iznose sa klijentima od 50 do 300 eura za seksualne usluge. - Drugo krivično djelo je izvršila na štetu ženske osobe iz Republike Srbije na način što je, sumnja se, upotrebom sile i prijetnje, zloupotrebom povjerenja i teških prilika oštećenu vrbovala i predavala drugim licima u cilju prostitucije. Osumnjičena je oštećenoj prijetila da će objaviti kompromitujuće snimke i da će je prijaviti zbog nezakonitog boravka u Crnoj Gori, te je tako prinuđivala da se bavi prostitucijom i da pruža seksualne usluge licima sa kojima je E. P. ugovarala sastanke. Novčani iznos koji je ugovarala sa klijentima za pružanje seksualnih usluga je iznosio 50 eura, a lokacije na kojima su pružane seksualne usluge su najčešće bile stanovi klijenata. B. R.

BIJELO POLJE – Nikšićaninin V. M. (26) osuđen je na mjesec zatvora zbog nasilja u porodici i zabranu prilaska šest mjeseci tastu. Presudu je izrekao predsjednik Suda za prekršaje u Bijelom Polju Alija Beganović. Iz suda je saopšteno da je okrivljeni počinio prekršaj u Bijelom Polju prema svom tastu M. D. u alkoholisanom stanju. Zbog prekršaja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zatvorske kazne je dobilo pet vozača. Zbog odbijanja podvrgavanja ispitivanju prisustva alkohola u organizmu okrivljeni Bjelopoljac Č. B. (64) kažnjen je 15 dana zatvora. Zbog

upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,85 promila M. P. (52) iz Bijelog Polja kažnjen je 30 dana zatvora. Zbog istog prekršaja, vožnje u pijanom stanju sa 2,40 promila alkohola u organizmu N. R. (41) iz Mojkovca kažnjen je sa 20 dana zatvora, dok je P. N. (29) iz Podgorice koji je vozio sa 1,57 promila alkohola u organizmu osuđen na 15 dana koliko je dobio i njegov sugrađanin D. K. (29) jer je vozio sa 1,27 promila alkohola u organizmu. Zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru, okrivljenim E. B. (23) i S. H. (19) oba iz Bijelog Polja, izrečene su novčane kazne u iznosu po 400 eura. B. Č.

U Španiji uhapšen crnogorski državljanin, Uprava policije čeka potvrdu od kolega

Ćebića terete za šverc oružja PODGORICA - U španskom gradu Malaga uhapšen je crnogorski državljanin Mladen Ćebić za koga se pretpostavlja da je povezan sa kriminalnim grupama iz Crne Gore i Srbije, saopštila je CdM-u Advokatska kancelarija ,,Raspopović“ koja ga zastupa.

– Sa Ćebićem je uhapšen i jedan državljanin Srbije. Kod njih je nađena veća količina oružja i kriptovanih telefona – navode iz ove advokatske kancelarije. Iz policije su toj advokatskoj kancelariji kazali da se sumnja da su kriptova-

ne telefone koristili za skrivenu komunikaciju između njih, koji su članovi jedne beogradske kriminalne grupe koja navodno usko sarađuje sa pripadnicima kotorskog kavačkog klana. Crnogorska policija se nije oglašavala ovim povodom. Nezvanično nam je saopšteno da od kolega iz Španije još nijesu dobili potvrdu o hapšenju našeg državljanina. C. H.

Viši sud ocijenio da iza dvije teške krađe iz kuće Aca Đukanovića ne stoji kriminalna organizacija

Vaspitačica će odgovarati za pljačku nakita PODGORICA – Vaspitačica Ana Pešukić odgovaraće za dvije teške krađe nakita i umjetnina iz porodične kuće Aca Đukanovića ukupne vrijednosti 340.931,27 eura, ali ne i da je to učinila kao pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao Filip Ralević, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda. Viši sud je prihvatio dokaze SDT-a koji terete Pešukić za dvije teške krađe a izvršnog direktora firme ,,Fin Gold“ iz Podgorice Filipa Ralevića na tešku krađu putem podstrekavanja i zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju u produženom trajanju. Sa druge strane, ovaj sud ocijenio je da SDT nije ponudilo dokaze da je Ralević formirao kriminalnu organizaciju kojoj su pristupili njegov otac Čedomir Ralević i Pešukić i uvažilo prijedlog odbrane ovih optuženih da se obustavi postupak u odnosu na ovo krivično djelo. Prilikom kontrole optužnice, Pešukić je istakla da je u istrazi do detalja opisala krađu nakita, pojašnjavajući da u konkretnom slučaju nije djelovala kao pripadnik bilo kakve organizovane kriminalne grupe. - Priznala sam krađu, a stvaranje kriminalne organizacije koje mi je Specijalno tužilaštvo prišilo je posljedica identiteta porodice koja je oštećena u ovom predmetu. Ovaj postupak ima ličnu konotaciju, a optužnica je podignuta pod pritiskom porodice Đukanović čija moć i uticaj se ne mogu sporiti. I konstrukcija o postojanju kriminalne organizacije u ovom slučaju je produkt uticaja porodice Đukanović – kazala je Pešukić. Ona je pojasnila da je bila na poslu kada je oko 13 časova otkrivena krađa. - Mogla sam i da ne priznam krađu i onemogućim policiji utvrđivanje činjenica. Da sam član bilo kakve kriminalne organizacije, pobjegla bih. Imala sam razlog da napustim to mjesto, što nijesam učinila – kazala je ona. Branilac Pešukić, advokat Ranko Radonjić je ukazao i da je vrijednost stvari koje su navedene u optužnom aktu isuviše visoko postavljena, te da iskazana vrijednost ne odgovara tržišnoj vrijednosti. - Vještačenje je rađeno isključivo prema kazivanju porodice Đukanović, a da je odbrana u

pravu možda najbolje govori i konstatacija koju je vještak u uvodu svog nalaza naveo da „postoji ozbiljna rezerva u datoj procjeni i obračunu pojedinih stvari – kazao je advokat Radonjić. On je istakao da Pešukić ni po koju cijenu ne želi izbjeći odgovornost za krađu i pojasnio i da bi Viši sud trebao da obustavi postupak jer je nadležnost djela teške krađe koje je počinila Osnovni sud. I branilac Filipa i Čedomira Ralevića, advokat Lazar Aković prilikom kontrole optužnice predočio je da SDT nije ponudilo niti jedan dokaz da je Filip imao kriminalni plan – vršenje neodređenog broja teških krađa, niti dokaza da je Pešukić ikada postupala po njegovim naredbama i uputstvima kao navodnog organizatora. Dodao je da nema ni dokaza da je okrivljeni Čedomir postupao kao član kriminalne oganizacije. Za advokata Akovića upitan je i stav tužilaštva da je Ralević podstrekao Pešukić na teške krađe nakita Gabrijele Doine Đukanović. On je podsjetio da je Pešukić u istrazi priznala krađe i obmanula Ralevića da mu prodaje svoje stvari i da on zbog njenog predstavljanja i učtive priče nije mogao posumnjati da se radi o ukradenim stvarima. - Kako je porodica Đukanović vjerovala Pešukić koja je skoro deceniju radila u njihovoj kući, nejasno je zašto joj ne bi i Ralević povjerovao u konkretnom slučaju da prodaje svoje stvari – kazao je advokat Aković. Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, Filip Ralević (34) iz Podgorice formirao je kriminalnu organizaciju čiji članovi su postali njegov otac Čedomir Ralević i Ana Pešukić. Drugom tačkom optužnice, Filip Ralević je podstrekao Pešukić da iskoristi povjerenje porodice Đukanović i iz ormana njihovog stana otuđi veću količinu zlata, nakita, zlatnika, ručnih satova od zlata, vrijednosti 331.500.27 eura. Trećom tačkom optužnice Pešukić se tereti da je iz stana Gabrijele Đukanović u više navrata oduzela dvadeset umjetničkih slika, četiri ukrasne porcelanske zdjele, skupocjena vina, ukrasne pepeljare, pozlaćene i kobaltne, i tri dječija novčanika sa novcem od 995 eura, sveukupne vrijednosti 9.431 euro. B. R.

Policija saopštila da je za jedanaest mjeseci prošle godine bilo 36 krađa vozila, a rasvijetljeno je 26

Najviše krali „volksvagen“ i „reno“ PODGORICA – U prvih 11 mjeseci prošle godine 36 vozila je ukradeno, a 26 je pronađeno - kazali su iz Uprave policije. – Ukupno je registrovano 36 krivičnih djela u vezi sa otuđenjem vozila, koja su kvalifikovana kao teška krađa, krađa i oduzimanje vozila, od čega je rasvijetljeno 26 djela - naveli su iz policije.

Kako su precizirali, od registrovanih 12 krivičnih djela krađa, službenici policije su rasvijetlili osam, a od 13 teških krađa rasvijetljeno je deset. – Od 11 registrovanih krivičnih djela oduzimanje vozila, policija je rasvijetlila osam krivičnih djela – kazali su iz policije. Prema njihovim riječima, najveći je broj otuđenih vozila ,,volksvagen“ i ,,reno“. – U navedenom periodu zabilježeno je smanjenje broja krivičnih djela vezanih za otuđenje vozila u odnosu na 2019. godinu, kada je registrovano 55 otuđenja vozila – rekli su iz policije. C. H.

Svijet

Petak, 8. januar 2021.

Nakon nezapamćenog haosa na Kapitol hilu, američki Kongres konačno potvrdio izbornu pobjedu Džozefa Bajdena VAŠINGTON – Američki Kongres potvrdio je rezultate glasanja Elektorskog koledža, čime je i formalno omogućeno da pobjednik minulih predsjedničkih izbora Džozef Bajden 20. januara stupi na dužnost prvog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država. Predstavnički dom i Senat prethodno su odbacili prigovore koje su republikanci u Kongresu uložili na rezultate izbora u Arizoni i Pensilvaniji.

TRANZICIJA VLASTI

Nakon što je Kongres juče i formalno potvrdio Bajdenovu pobjedu, Donald Tramp je poručio da će, bez obzira na to što izbore održane 3. novembra minule godine smatra pokradenim, omogućiti mirnu tranziciju vlasti. – Uprkos tome što se uopšte ne slažem sa rezultatom izbora, biće mirne tranzicije vlasti 20. januara. Nastavićemo borbu za to da svi legalni glasovi budu izbrojani. Iako je ovo kraj našeg prvog predsjedničkog mandata, samo je početak borbe u kojoj ćemo Ameriku ponovo učiniti velikom – saopštio je Tramp. On je ovo poručio preko portparola Bijele kuće, budući da su njegovi nalozi na društvenim mrežama Fejsbuk i Tviter, putem kojih se Tramp najčešće oglašava, privremeno suspendovani nakon što je američki predsjednik pod sumnjom da je preko objava na društvenim mrežama podstakao nerede svojih pristalica u Vašingtonu.

NASILJE, ŠAMAN I SMRT

Potvrdi Bajdenove izborne pobjede prethodio je nasilni upad Trampovih pristalica, zbog čega je sjednica bila prekinuta na nekoliko sati, a senatori odvedeni na ,,sigurno mjesto“. Više hiljada Trampovih pristalica okupilo se u srijedu u Vašingtonu. Nakon što im se Tramp obratio i rekao da će sa njima marširati da ,,obodri neke kongresmene, a neke druge natjera da ne budu

Trampov sraman odlazak u prošlost Trampovi republikanski saveznici u Predstavničkom domu Kongresa i u Senatu planirali su da tokom sjednice ulože prigovore na izborne rezultate u više saveznih država, ali su se nakon haosa i nereda na Kapitol hilu predomislili: u nastavku sjednice poručili da se neće protiviti potvrdi Bajdenove izborne pobjede

U haosu koji je uslijedio nakon upada Trampovih pristalica u zgradu Kongresa, četiri osobe su nastradale, dok je više njih povrijeđeno, prenose američki mediji. Jedna žena, čiji identitet još nije objelodanjen, ubijena je u okršaju sa policijom, dok je troje nastradalo usljed medicinskih komplikacija, saopštila je policija. Među povrijeđenima je 14 policajaca od kojih su dvojica hospitalizovana.

podstakao na akciju. Svi koji nastave da podržavaju ovu opasnu igru, ulažući prigovore na rezultate legitimnih i demokratskih izbora, ostaće upamćeni kao saučesnici u napadu bez presedana na američku demokratiju – naveo je Romni.

KRAJ TRAMPOVIH NADA

PROBIJENA POLICIJSKA BLOKADA: Trampove pristalice na Kapitol hilu

obodreni“ - okupljeni su se uputili ka Kapitol hilu, probili slabašne policijske blokade i upali u zgradu Kongresa. Slike i snimci iz zgrade Kapitol hila su obišli i uznemirili i SAD i svijet. Među najupečatljivijim detaljima bila je slika čovjeka koji je nosio neku vrstu indijanske krznene kape sa rogovima bika na vrhu, lica obojenog u boje američke zastave. Kako je utvrdio CNN, radilo se Džejku Angeliju, koji je poznatiji kao QAnonov šaman.

QAnon je grupa ljudi koja podržava teorije zavjere koje je iznjedrio Trampov četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući. Sljedbenici teorija zavjera vjeruju da je grupa pedofila koji obožavaju sotonu ušla u najviše redove američkih vlasti, a protiv njih se bori Donald Tramp. Na jednoj slici se vidi huligan koji je upao u kancelariju liderkinje Demokrata u Kongresu Nensi Pelosi i na njenom stolu napisao: ,,Vratićemo se opet“.

Duže od tri sata policiji, nacionalnoj gardi i pripadnicima obezbjeđenja je trebalo da raščiste masu iz zgrade i da ih, nakon proglašenja policijskog časa, istjeraju sa ulica Vašingtona, iako su se grupice bijesnih ljudi mogle vidjeti i tokom noći.

NASTAVAK SJEDNICE

Sjednica Kongresa nastavljena je oko osam sati po lokalnom vremenu. Nastavku sjednice prethodilo je obraćanje potpredsjednika SAD Majka Pensa, koji je Trampovim pristalicama poručio da „nijesu pobijedili“. Lider senatske većine Mič Mekonel nasilan upad u Kongres nazvao je „neuspjelom pobunom“. – Nećemo dozvoliti da budemo zastrašeni. Ovaj sveti dom nikada nije bio ovako ukaljan, ali vratili smo se na radna mjesta i svoju dužnost ćemo obaviti u skladu sa Ustavom – poručio je Mekonel. Republikanski senator iz Jute Mit Romni ocijenio je da neredi koje je izazvao „povrije-

đeni ponos sebičnog čovjeka“ predstavljaju jednu od „najsramnijih epizoda u američkoj istoriji“. – Odlazeći predsjednik je svoje pristalice protekla dva mjeseca svjesno dezinformisao i



Među najupečatljivijim detaljima bila je slika čovjeka koji je nosio neku vrstu indijanske krznene kape sa rogovima bika na vrhu, lica obojenog u boje američke zastave. Kako je utvrdio CNN, radilo se o Džejku Angeliju, koji je poznatiji kao QAnonov šaman. QAnon je grupa ljudi koja podržava teorije zavjere koje je iznjedrio Trampov četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući

SNImCI KOJI Su uZNEmIRILI SVIJET: Neredi na Kapitol hilu

Reakcije svjetskih zvaničnika Nerede na Kapitol hilu osudili su mnogi svjetski zvaničnici među kojima je njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emanuel Makron, te premijeri Velike Britanije Boris Džonson, Škotske Nikola Sterdžon i Izraela Benjamin Netanjahu. – Uznemirujući prizori upada u američki Kongres su me naljutili i rastužili – rekla je

Četiri osobe nastradale, 52 uhapšene

Angela Merkel nazvavši Trampove pristalice „napadačima i izgrednicima“. Emauel Makron je naveo kako ono što se dogodilo u Vašingtonu „definitivno nije američki“. – Vjerujemo u snagu naših i američke demokratije – poručio je Makron, a prenio Rojters. Džonson je scene iz Vašingto-

na nazvao „sramotnim“. – SAD se zalažu za demokratiju širom svijeta, a sada je od vitalnog značaja da tamo bude miran i uređen transfer vlasti – poručio je Džonson, prenosi BBC. Njegova škotska koleginica Nikola Sterdžon rekla je da su dešavanja u SAD „krajnje zastrašujuća“, dok je izraelski premijer ponašanje Trampovih pristalica nazvao „divljanjem“. PODRŽAVAOCI TEORIJE ZAVJERE: QAnonov šaman

Trampovi republikanski saveznici u Predstavničkom domu Kongresa i u Senatu planirali su da tokom sjednice ulože prigovore na izborne rezultate u više saveznih država, ali su se nakon haosa i nereda na Kapitol hilu predomislili. Oni su u nastavku sjednice poručili da se neće protiviti potvrdi Bajdenove izborne pobjede. Jedna od njih, senatorka iz Džordžije Keli Lefler izjavila je da su „nasilje, bezakonje i opsada Kongresa predstavljali direktan napad na američki demokratski proces“. Nekoliko sati nakon početka nereda na Kapitol hilu javnosti se obratio novoizabrani predsjednik SAD Džozef Bajden ocijenivši da je američka demokratija pretrpjela „neviđen napad“. – Ali ti prizori nijesu prava slika Amerike. U pitanju je grupa ekstremista. Ovo nije protest već pobuna – rekao je Bajden. Bivši predsjednik SAD Barak Obama istakao je da je upad u zgradu Kongresa podstakao Tramp iznošenjem laži o ishodu legalnih izbora. – Ovo nasilje će u istoriji ostati upamćeno kao trenutak velikog beščašća i sramote za našu naciju – saopštio je Obama. Oglasio se i njegov prethodnih Džordž Buš mlađi koji je osudio nemire i poručio da je užasnut „besprizornim ponašanjem pojedinih političkih lidera“. – Rezultati izbora se na ovakav način osporavaju jedino u banana državama – zaključio je Đ.ĆORIĆ Buš.

Crnom Gorom

Petak, 8. januar 2021.

Ulcinj: Predsjednik Opštine tvrdi da Uprava za imovinu odlukom o Valdanosu obmanjuje bivše vlasnike

Nrekić: Kako da koriste državnu imovinu bez pisanog sporazuma? Nema smetnji da se uz poštovanje zakonom propisanih procedura udovolji zahtjevu Udruženja za povraćaj i zaštitu imovine u dijelu koji se odnosi na čišćenje maslinjaka i puteva i rezidbu u cilju revitalizacije. Za dio koji se odnosi na ubiranje plodova maslina Uprava za imovinu nema zakonskih mogućnosti za davanje saglasnosti – navedeno je u odluci ULCINJ - Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović svjesno gura građane Ulcinja u zonu krivične odgovornosti. Pozivi Vlade i njenog potpredsjednika da uđu u svoja imanja nemaju pravni osnov – saopštio je juče predsjednik Opštine Ljoro Nrekić. Uprava za imovinu, postupajući po zahtjevu Vlade, je 4. januara donijela odluku, koju je potpisao direktor Blažo Šaranović a u kojoj piše kako ,,nema smetnji da se uz poštovanje zakonom propisanih procedura udovolji z a h t j e v u Ud r u ž e n j a z a povraćaj i zaštitu imovine u dijelu koji se odnosi na čišćenje maslinjaka i puteva i rezidbu u cilju revitalizacije dok za dio koji se odnosi na ubiranje plodova maslina Uprava za imovinu nema zakonskih mogućnosti za davanje saglasnosti“.

CIJENA

To udruženje se krajem prošle godine obratilo potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću tražeći da im se dozvoli revitalizacija i čišćenje maslinjaka obraslih u korove, rezidba, obrada zemljišta kao i kasnije ubiranje plodova. Nrekić je na konferenciji za novinare, prenosi Mediabiro, kazao da se u ,,slučaju Valda-

Ljoro Nrekić

nosa radilo o eksproprijaciji, i vlasnicima je plaćena nadoknada, a pravednost cijene može da se preispita u sudskom postupku“. - U kakvom statusu raniji vlasnici mogu da koriste državnu imovinu, bez ikakvog pisanog sporazuma? Posrijedi je obmana trenutne vlasti. Pogotovo našeg sugrađanina Dritana Aba-

Pljevlja: Opština podržava visokoškolce

Konkurs za 50 stipendija PLJEVLJA - Na osnovu nove odluke o stipendiranju studenata, koju je nedavno usvojio lokalni parlament Opština će stipendirati 50 visokoškolaca: 20 završne godine primijenjenih i akademskih osnovnih studija i 10 primijenjenih i akademskih master studija bez obzira na obim studijskog programa.



Pravo učešća imaju studenti koji su prvi put upisali semestar studijske godine i ostvarili srednju ocjenu devet

Konkurs je raspisan, otvoren je do 30. januara. Pravo učešća imaju studenti završne godine primijenjenih i akademskih osnovnih studija i studenti primijenjenih i akademskih master studija koji studiraju na prostoru bivše SFRJ, sa prebivalištem na teritoriji opštine, pod uslovom da su prvi put upisali semestar studijske godine, da su tokom svih prethodnih godina studija ostvarili srednju ocjenu položenih ispita najmanje devet i da su nezaposleni. - Opština će stipendirati po jednog studenta sa različitih fakulteta koji imaju najvišu srednju ocjenu tokom studija na tom fakultetu – navedeno je u konkursu koji je objavljen na sajtu Opštine. C. G.

zovića. Kao predsjednik Opštine želim da se tim vlasnicima što prije vrate masline. Očekujem da svaki građanin ostvari svoje pravo, a ne da neko ostvari a neko ne – kazao je Nrekić i dodao da su vlasnici već tri puta dobijali takvu ponudu. Bez maslinjaka i zemljišta u Valdanosu, 1978. godine ostale su 204 porodice i tri vjerske

zajednice. Imovina im je oduzimana radi izgradnje vojne baze, koja nikada nije izgrađena, a zemljište oko 980 kvadratnih metara, sa oko 18.000 stabala maslina nikada nije privedeno namjeni.

SOLANA

Kada je u pitanju situacija sa Solanom, Nrekić je izričit da

AMSCG

,,Audi“ kupljen po zakonu Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić smatra da oni kritikuju to što je za njega kupljeno vozilo vrijedno 50.000 eura nastupaju populistički. - Mene prosto zbunjuju neki koji kažu predsjednik Opštine je kupio auto od 50.000 eura, a to je predviđeno i planom i budžetom. Nema tu nikakve bahatosti, više će se tim autom voziti drugi nego ja. Zar predsjednik Opštine treba da vozi auto koje je staro 15 godina ? – pitao je Nrekić. Dodao je da su posrijedi političke i populističke floskule. - Javnost mora znati da je sve napravljeno u skladu sa zakonom. Vjerujete li da ja još nijesam sjeo u to auto. Ja sam došao na mjesto predsjednika Opštine da bih nešto napravio za Ulcinj, i apsolutno sam stagnirao u nekim poslovima koje sam imao. Svako jutro dolazim prvi na posao a odlazim zadnji, dok svi ovi koji govore da se bahato ponašam nijesu tu. To nije primjereno ni evropskim ni ljudskim standardima. Nova Vlada, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem ne zna put kojim idu. Revanšizam je najgora stvar u životu – poručio je Nrekić.

neće ući u posjed dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi. - Znate da je, po Zakonu o insolventnosti privrednih društava, Solana u stečaju, i da stečajni upravnik odnosno Privredni sud ima riječ. Međutim, Privredni sud nama nije dao saglasnost iz tih razloga. Rekli su da je prodaja ostvarena, da su bile akcije koje imaju i radnici, tako da nijesmo dobili saglasnost, što smo i očekivali. Titular se zna, ali bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa ne možemo ništa - kazao je Ljoro Nrekić. C. G.

Otvoren put Šavnik – Žabljak PODGORICA – Saobraćaj na putu Šavnik – Žabljak dozvoljen je za putnička i kombi vozila - saopšteno je iz Auto-moto saveza. Kamionima sa prikolicom i šleperima je zabranjeno kretanje zbog snijega. Taj put ranije je bio zatvoren za saobraćaj zbog snijega i mećave. Zbog odrona na putu Plužine - Šćepan Polje saobraća se jednom trakom naizmjenično. Na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad, od Komanskog mosta do skretanja za Bandiće, saobraćaj će biti regulisan semaforskom signalizacijom uz moguće kraće obustave ne duže od 15 minuta. U cilju zaštite stanovništva od korona virusa zabranjen je putnički međugradski saobraćaj od petka od 22 sata do ponedjeljka do pet sati. Ulazak i izlazak iz Crne Gore se preko graničnih prelaza obavlja svakodnevno tokom 24 sata, osim preko GP Vuča na putu Rožaje - Tutin i Metaljka na putu Pljevlja -Čajniče, koji se obavlja od sedam do 19 sati. U Crnoj Gori su do 1. aprila ove godine zimske gume obavezne na putevima gdje je to naznačeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom siC. G. gnalizacijom.

nikšić: Lokalna uprava osudila ponašanje grupe građana koja je na zidu zgrade zalijepila poster pokojnog mitropolita Amfilohija

Opština: Pokušaj izazivanja nereda NIKŠIĆ – Na zgradi kod Filozofskog fakulteta grupa građana postavila je juče poster sa likom pokojnog mitropolita SPC u Crnoj Gori Amfilohija, na kojem je ispisana poruka: ,,Od Đeda zavjet ostao, kapela na Lovćenu i život za Kosovo!“. Iz Opštine su saopštili kako je to urađeno bez dozvole nadležnih opštinskih organa i odluke skupštine stanara i pored brojnih pritisaka na stanare. Oni ocjenjuju da je očigledna namjera takvog ponašanja pokušaj izazivanja nereda i narušavanje javnog reda i mira. - Ovo djelo, praćeno nacionalističkim pjesmama i vrijeđanje države Crne Gore na Božić, najveći hrišćanski praznik, imalo je očigledne namjere izazivanja incidenata, nereda i netrpeljivosti među građanima. Nadležne opštinske službe, u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima, izašle su na teren, upozorile organizatore da čine bespravnu aktivnost i izdale rješenje o uklanjanju plastične cerade– saopšteno je iz Opštine. Takođe navode kako očekuju da će nadležni državni organi pokrenuti postupak identifikacije i procesuirati lica koja su organizatori i učesnici aktivnosti koje se ovih dana dešavaju u Nikšiću. Komunalna inspekcija koja je nadležna za izgled javnih fasada konstatovala je da je poster postavljen bez odobrenja. Prema nezvaničnim infomacijama danas će izdati rješenje o uklanjanju. Prema propisima, ukoliko to ne urade građani koji su poster postavili, ukloniće ga nadležna služba. Ra. P.

Poster u Nikšiću

Crnom Gorom

Petak, 8. januar 2021.

CETINJE: Položeni vijenci na Spomenik herojima Božićnog ustanka na Bajicama i na Spomenik Lovćenska vila

Ustali protiv nestajanja Crne Gore i njenog potlačivanja Kašćelan: Nažalost, ni vrijeme današnje nije nas pošteđelo sličnih iskušenja kroz pitanje odnosa države i crkve. Ovaj istorijski momenat zahtijeva mobilizaciju svih intelektualnih i političkih kapaciteta, svih demokratskih sredstava, kako bi se zaštitilo pravo jednog naroda na sopstveni identitet. Radunović: Na nelegitimnoj i nelegalnoj Podgoričkoj skupštini je poništena i nestala Crna Gora kao samostalna država, a nakon toga joj je bila ukinuta i autokefalna crkva. Sve to ima puno sličnosti sa aktuelnim događanjima u Crnoj Gori, jer su planirani u istim centrima i sa sličnim ciljevima

CETINJE - Gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan, predsjednica Skupštine Maja Ćetković i predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevan Radunović položili su vijence na Spomenik herojima Božićnog ustanka na Bajicama i na Spomenik Lovćenska vila. - Poklanjajući se sjenima učesnika Božićnog ustanka, odajemo počast našim sunarodnicima koji su ustali protiv nestajanja Crne Gore i njenog potlačivanja - kazao je Kašćelan kraj obeliska na Bajicama.

PROSPERITET

Prema njegovim riječima, njihova žrtva za pravo, čast i slobodu Crne Gore vječni je plamen u srcima svih građana, koji našu državu vide kao dio savremenog svijeta, kao demokratsku, snažnu, prosperitetnu evropsku zemlju, u kojoj svi narodi imaju dovoljno širine za svoje osobenosti. -Težnja za slobodom, koju vidimo kao neraskidivi dio crnogorskog nacionalnog bića, jasno se čita iz namjere učesnika Božićnog ustanka koji su se suprotstavili brojčano moćnijem suparniku. Čudesna je snaga našeg naroda. U teškim vremenima uspijevao je da mobiliše cijele familije da brane i čuvaju sopstveno dostojanstvo i

državu kao vlastito ognjište. Teško je ostati i poslije jednog vijeka ravnodušan na istorijske činjenice i na svjedočenja porodica nastradalih o žrtvama u toku i nakon Božićnog ustanka, na spoznaju da se sloboda i pravo na jednakost u sopstvenoj državi mora platiti i životom - rekao je Kašćelan. On je dodao da nas, nažalost, ni vrijeme današnje nije pošteđelo sličnih iskušenja kroz pitanje odnosa države i crkve. - Ovaj istorijski momenat zahtijeva mobilizaciju svih intelektualnih i političkih kapaciteta, svih demokratskih sredstava, kako bi se zaštitilo pravo jednog naroda na sopstveni identitet. Progresivna, antifašistička, građanska Crna Gora, ona koju domovinom nazivaju građani svih nacionalnosti i vjera, mora se suprotstaviti politici nepravde i revanšizma – ali ne silom i zakidanjem prava drugima, nego pravnim sredstvima i poštovanjem Ustava i zakona države Crne Gore - poručio je Kašćelan. On je kazao da su mir i sloga, mudrost i zajedništvo, naša najveća snaga protiv koje ne mogu ni oni koji bi da nas nema. - Ujedno, to su i najčvršći temelji našoj zajedničkoj domovini i njenom opstanku i razvoju u bolje i prosperitet-

nije društvo za sve. Neka je vječna slava i hvala ustanicima Božićnog ustanka! Da je vječna Crna Gora! - rekao je on.

RODOLJUBI

Predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja Stevan Radunović kazao je, nakon polaganja vijenaca na Spomenik Lovćenska vila, da tim činom iskazuju poštovanje prema crnogorskim rodoljubima koji su iz daleke Amerike pohitali da pomognu svojoj domovini. - Nijesu oni pitali da li je Crnoj Gori trebalo da ulazi u taj rat i posebno da ga vodi na taj način, nego su pohitali da, kao što su i uvijek činili njeni pravi rodoljubi, aktivno učestvuju, i žrtvuju svoje živote. Nažalost nijesu stigli do Crne Gore, jer je na ulazu u luku Medova, brod sa 540 putnika ,,slučajno“ naišao na savezničku minu i u toj nesreći je stradalo njih preko 380 - naveo je on. Prema njegovim riječima, u to vrijeme se dešavalo mnogo događaja koji su bili nepovoljni, čak tragični po Crnu Goru, da bi sve to bilo slučajno. - Nameću se pitanja koja traže prave, na činjenicama utemeljene odgovore. Zbog čega njihov brod nije u luku uveo pilot da bi se izbjegle mine? Ako je to urađeno, jer je navodno kapetan broda

POČAST HEROJIMA: Sa polaganja vijenaca

znao prolaz, zbog čega je skrenuo? Zbog čega su nakon nesreće kapetan i posada jedini uzeli čamce i napustili brod? Zbog čega sa obale, kada su vidjeli da se dododila nesreća, nijesu krenuli čamcima da priteknu u pomoć? naveo je Radunović. On smatra da treba dati odgovore i na pitanja da li je Crna Gora, fizički i materijalno iscrpljena u Balkanskim ratovima, morala baš toliko i tako da se uključi i u ovaj rat, zašto je prihvaćena srbijanska komanda, zašto je dosta lako pao Lovćen i Cetinje, a vojska po-

NIKŠIĆ: Borci i antifašisti položili vijenac na spomenik podignut u slavu crnogorskih komita

Božićnog ustanka sjećaju se s pijetetom

UVJERENI DA JE CRNA GORA VJEČNA: Kod spomenika komitima

NIKŠIĆ – Delegacija nikšićkog UBNOR-a, obilježavajući 102. godinu od Božićnog ustanka, juče je položila vijenac na spomenik svim poginulim crnogorskim komitima u Nikšiću. Iz te organizacije podsjećaju koliku su žrtvu

podnijeli crnogorski rodoljubi i njihove porodice, boreći se za pravo, čast i slobodu Crne Gore u toku komitskog otpora, koji je različitim intenzitetom trajao sve do 1929. godine. Predsjednik UBNOR-a i antifašista Nikšića Slobo-

dan Mirjačić ističe da je u ovom periodu poginulo više od pet hiljada Crnogoraca, a tri puta više ih je raseljeno, uz neviđeni teror prema svima koji nijesu priznavali novu vlast, a kojima je nelegalno i nelegitimno ukinuta država. Zbog toga su i juče, ispred spomenika podignutog prije dvije godine, u Nikšiću poručili da se komita sjećaju radi pravde i njihovog nedužnog stradanja, uvjereni da je Crna Gora vječna. Ra. P.

vučena da vodi odsudnu bitku na Mojkovcu? - Zašto je trebalo da u nemogućim uslovima 6.500 crnogorskih vojnika zaustavi 20.000 neprijateljskih vojnika? Da čuva odstupnicu daleko brojnijoj vojsci koja se povlačila ka Albaniji, a možda najvećim dijelom već bila stigla na odredište. Da bi ta ista vojska kasnije došla da navodno oslobodi, a ustvari pokori Crnu Goru. Da se nakon svega toga organizuje nelegitimna i nelegalna Podgorička skupština na kojoj je poništena i nestala Crna Gora kao samostalna država, a nakon toga joj bila ukinuta i autokefalna crkva – podsjetio je Radunović na događanja. Sve to je, kako dodaje, urađeno pod izgovorom želje crnogorskog naroda i njegovog navodnog oslobađanja od nenarodnog i diktatorskog režima. - Čini li vam se da sve to ima puno sličnosti sa aktuelnim događanjima u Crnoj Gori? Svakao da ima, a kako i ne bi kad je planirano u istim centrima i sa sličnim ciljevima. Neka je vječna slava i hvala crnogorskim rodoljubima stradalim pod Medovom, kao i svima koji su u našoj dugoj i slavnoj istoriji svoje živote žrtvovali za stvaranje i odbranu Crne Gore i njene slobode. Neka oni i njihova djela budu za nauk i obavezu sadašnoj i budućim generaciC. G. jama - poručio je Radunović.

BAR: Udruženje hotelijera, ugostitelja i privatnog smještaja „Čanj Montenegro“ pisalo predsjedniku Opštine BAR – Udruženje hotelijera, ugostitelja i privatnog smještaja „Čanj Montenegro“ zahtijeva od predsjednika Opštine Dušana Raičevića da obustavi aktivnosti na izgradnji azila za napuštene životinje na Kufinu, u Mišićima. Skupština opštine donijela je nedavno odluku da se azil gradin na toj lokaciji. Prema riječima predsjednika Udruženja Momčila Šćekića, mještani Mišića i Čanja i članovi udruženja za tu odluku sa-

Ne žele azil za pse na Kufinu znali su iz sredstava javnog informisanja. – Smatramo da turistička destinacija Mišići i Čanj zaslužuju mnogo više od gradnje azila za pse lutalice. Oodluku treba poništiti, jer je donijeta nerazumno i nezakonito, a da građane nije niko pitao, niti ih upoznao. Podsjetio bih da u posljednjih 20 godina Opština nije ulagala u ta dva naselja.

Mislimo da treba održati sastanak sa građanima i predstaviti im benefite koje ovaj azil za pse donosi. Napomenuli bismo da, poučeni dosadašnjim iskustvom o azilima za pse, smatramo da je ova odluka direktno štetna za ove dvije turističke destinacije. To potvrđuje podatak da su prve kuće udaljene samo 500 metara od mjesta na kojem je predviđena gradnja

azila- kaže Šćekić. On tvrdi da na području opštine Bar ima mnogo pogodnijih mjesta za azil, ta da nema potrebe da se radi u naseljima koja su turističke destinacije. Komisija je razmatrala i lokalitete u Crmnici, Gluhom Dolu i Brčelima. Usvojena lokacija nalazi se u Mišićima, na katastarskoj parceli 7/1, po kulturi je prirodno neplodno zemlji-

TURISTIČKI RADNICI ZABRINUTI: Lokacija na kojoj je planirana izgradnja

šte, u svojini države, sa pravom raspolaganja u korist opštine Bar. Nalazi se na granici barske

i budvanske opštine, sa desne strane magistralnog puta M 2.4 iz pravca Bara ka Budvi. C.G.

Kultura

Petak, 8. januar 2021.

Nikola Vukčević raskinuo ekspertski ugovor sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta

Nikola Vukčević

Zakon o radu prepreka na putu do funkcije državnog sekretara PODGORICA – Reditelj i profesor FDU sa Cetinja Nikola Vukčević raskinuo je ekspertski ugovor sa Ministarstvom prosvjete, nauke, kulture i sporta i neće više učestvovati u radu ovog ministarstva sve dok ga Vlada zvanično ne imenuje za državnog sekretara u resoru kulture. Podsjetimo, Vukčević je u decembru sa Ministarstvom potpisao ekspertski ugovor, u iščekivanju dogovorenog imenovanja. Više izvora Pobjede potvrdilo je da je u susret imenovanju bilo potrebno izmijeniti Zakon o radu, koji u ovom trenutku profesorima Univerziteta ne omogućava mirovanje akademskog statusa na poziciji državnog sekretara. Ova opcija je ostala samo kod ministara, predsjednika Skupštine, predsjednika Vlade, predsjednika Crne Gore, poslanika, gradonačelnika Glavnog grada i Prijestonice, kao i predsjednika opština. Dakle, imenovanje zahtijeva izmjenu Zakona i sjednicu Skupštine. Budući da

izmjene nijesu ušle u skupštinsku proceduru krajem prošle godine, što je Vukčević i očekivao, izvori Pobjede tvrde da je to najprije moguće martu, a možda i kasnije. Prema nezvaničnim saznanjima, Vukčević je mišljenja da resor kulture ne može da izdrži do marta na postojeći način. Nikola Vukčević sinoć nije želio da komentariše saznanja Pobjede. On je 23. decembra na Fejsbuku objavio da je prihvatio poziv da bude državni sekretar za kulturu u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta. Siguran je da će, kako je rekao, podržavati sve ono što je u dosadašnjoj institucionalnoj kulturi rađeno dobro. Prvih dana na novoj dužnosti, Vukčević je, kao kandidat za državnog sekretara sa potpisanim ekspertskim ugovorom, obavio niz sastanaka sa direktorima ustanova kulture u Crnoj Gori, sa kojima je razgovarao o prevazilaženju krize izazvane pandemijom korona virusa. J. N.

Reditelj Nikola Stojanović preminuo u 79. godini

Tihi odlazak inovatora

PODGORICA - Autor nagrađivanih filmova „Od zlata jabuka“ i „Belle Epoque ili Poslednji valcer u Sarajevu“, filmski reditelj i scenarista, istoričar i teoretičar filma Nikola Stojanović, preminuo je u 79. godini, saopšteno je iz Jugoslovenske kinoteke, a prenijele su agencije. Svoju karijeru Stojanović je započeo u Sarajevu, gdje je bio profesor istorije filma na Akademiji scenskih umjetnosti. Bio je predavač na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, kao i na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gdje je doktorirao sa tezom o Akiri Kurosavi. Kurosavu je, kako je izjavio prije tri mjeseca na okruglom stolu „Nikola Stojanović – autor i kritičar“ u okviru četvrte Međunarodne kolonije filmske kritike u Nišu, proučavao skoro pola života. Stojanović je rođen 1942. godine u Dušanovu kod Leskovca, a školovao se u Beloj Crkvi, Beogradu, Titogradu i Sarajevu, gdje je 1965. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu. Od 1964. do 1967. bavio se amaterskim filmom, a njegovi kratkometražni radovi („Bluz“, „Torzo“, „Draga Irena“) postizali su uspjehe na domaćim i međunarodnim filmskim smotrama. „Draga Irena“ je i prvi dugometražni igrani film koji je snimio 1970. godine. Prate ga „Polenov prah“ (1974), „Pogled u noć“ (1978) i gorepomenuti „Od zlata jabuka“ (1986), za koji je dobio nagradu za režiju na 25. Međunarodnom festivalu filma

Muzičar Radu Ratoi za Pobjedu o nastupu na nedavno održanom „Harm PODGORICA – Nedavno završeni „Harmonika fest“ je, iako u onlajn izdanju, uspio ne samo da održi kontinuitet u godini u kojoj su mnogi festivali „digli ruke“ i zamrzli aktivnosti s nadom da će im ova godina biti naklonjenija, već i omogućio svojoj publici koncert jednog od majstora harmonike, višestruko nagrađivanog na svim najvažnijim festivalima. Radu Ratoi, dvadeset dvogodišnji moldavsko-rumunski harmonikaš je pobjednik Svjetskog kupa, Svjetskog trofeja, Kastelfidarda i Klingentala, riječju: svih najvažnijih takmičenja u svijetu ovog instrumenta. Predan i vrijedan, s neskrivenom vjerom u mogućnosti koje ima, za Pobjedu, između ostalog, govori o dokazivanju, o procesima prilagođavanja kompozicija i posebno o Bahu. POBJEDA: Da li imate osjećaj da svijet nije dao dovoljno prostora Vašem instrumentu, i da još uvijek morate da dokazujete koliko potencijala ima harmonika? RATOI: Najprije bih zahvalio na Vašem pozivu za ovaj razgovor. Naravno, harmonika je fenomenalan instrument, i ne govorim to samo zato što sviram na njemu. Svirao sam i deset drugih instrumenata, ali sam sebe pronašao u harmonici. Ima toliko mogućnosti. Možete svirati originalnu muziku za harmoniku, što ne može nijedan instrument na svijetu (na primjer, probajte da svirate „De profundis“ Sofije Gubaiduline na drugom instrumentu, i ne vjerujem da

Harmonici je mjesto u svijetu klasične muzike

NIJESAM VELIKI FAN KONCERATA BEZ PUBLIKE: Radu Ratoi

Imamo prednost da možemo svirati komade pisane za solo instrumente (kao što je klavir), za duo, čak i komade za orkestre smo u stanju da odsviramo. Nažalost, ljudi ne vide još uvijek što sve harmonika može, i mislim da bi to trebao biti naš cilj, staviti harmoniku na pravo mjesto u muzičkom svijetu – rekao je Ratoi za Pobjedu ćete naći neki koji će prenijeti pola od onoga što harmonika može). Imamo prednost da možemo svirati komade pisane za solo instrumente (kao što je klavir), za duo, čak i ko-

made za orkestre smo u stanju da odsviramo. Nažalost, ljudi ne vide još uvijek šta sve harmonika može, i mislim da bi to trebao biti naš cilj, staviti harmoniku na pravo mjesto u mu-

Biću veoma srećan da se vratim što je prije moguće u Crnu Goru POBJEDA: Da li već postoji plan da se vratite jednom u Crnu Goru i odsvirate koncert pred publikom? RATOI: Naravno. Već sam razgovarao s organizatorima i biću veoma srećan da

se vratim što je prije moguće u Crnu Goru. Velika mi je čast bila gostovati kod vas. Zahvalio bih ovom prilikom Predragu Jankoviću što me je pozvao na ovaj festival, i nadam se da ću već

sljedeće godine upoznati sve iz Crne Gore u zdravlju. A takođe bih svima poželio srećnu Novu godinu i da im 2021. bude bolja i raznobojnija od ove koju smo ispratili.

zičkom svijetu. POBJEDA: Jeste li već navikli na nastupe bez publike i što Vam najviše nedostaje od onoga što Vam publika može ponuditi? RATOI: Zapravo, nijesam veliki fan koncerata bez publike. Imao sam, iz očitih razloga, dobru pauzu od marta do juna. Ali lagano nakon toga sam odsvirao nekoliko koncerata za manje skupine ljudi. I lijepo je bilo vratiti se i ponovo osjetiti pozornicu. Kako bilo, restrikcije su bile sve jače i na kraju sam morao odsvirati nekoliko koncerata u prenosu uživo ili snimiti koncerte. Bilo je to takođe zanimljivo iskustvo, ali

U „Boburu“ se do kraja februara može pogledati izložba povodom 150 godina od rođenja Anrij

Najljepši poklon našoj civili Nikola Stojanović

za omladinu u Španiji. Svoj posljednji dugometražni igrani film „Belle Epoque“ snimio je 1990. godine, ali je usljed ratnih zbivanja premijeru imao tek 2007. godine, pod naslovom „Belle Epoque ili Poslednji valcer u Sarajevu“, i to na Prvom filmskom festivalu Srbije u Novom Sadu, gdje je osvojo Gran pri „Ibis“ za najbolji film. Njegov stvaralački način je uključivao otvorenost kao nepoznatom i neistraženom, eksperimentalnom, a to što se zadesio u Parizu u vrijeme punog zamaha novog talasa je učinilo da prenese esencijalnost francuskog načina u jugoslovenski film i osvježi ga. Na Televiziji Sarajevo režirao je veći broj dokumentarnih emisija i dva televizijska igrana filma. Ostavio je traga i u filmskoj publicistici bivše Jugoslavije, kao saradnik u brojnim časopisima posvećenim sedmoj umjetnosti, a u okviru Kino-kluba Sarajevo je osnovao časopis „Sineast“ i bio njegov dugogodišnji glavni i D. E. odgovorni urednik.

PARIZ - U pariskom centru „Bobur“ otvorena je izložba posvećena sto pedesetoj godišnjici od rođenja francuskog slikara Anrija Matisa (1869-1954). Centar Bobur je trenutno zatvoren zbog sanitarne situacije, ali su posjete moguće određenih dana ili virtuelno do 22. februara. Izloženo je preko 270 djela i sedamdesetak arhivskih dokumenata. Izložba je podijeljena na devet hronoloških sekvenci, koje opisuju, kao u nekom romanu, evoluciju ovog umjetnika bez premca kada je riječ o inovacijama u pogledu tehnike, kolorita ili tema, piše Danas.

FOVIZAM

Na izložbi se mogu prvi put vidjeti djela iz kolekcija nekoliko muzeja moderne umjetnosti, iz dva Matisova muzeja u Francuskoj, iz bogate kolekcije muzeja u Grenoblu, kao i iz međunarodnih privatnih kolekcija. Matis je svakako jedan od najznačajnijih modernih umjetnika dvadesetog vijeka. On poči-

Jedan od Matisovih radova predstavljen na izložbi u Parizu

nje da se bavi slikarstvom relativno kasno, jer prvo studira prava, ali ubrzo shvata da je njegov put na drugoj strani, tako da se posvećuje likovnom obrazovanju. Već 1905. godine stvara poseban stil i sa nekolicinom sljedbenika osniva novi pravac fovizam. To je i početak prave slikarske revolucije koja uvodi

odsustvo perspektive, deformaciju formi i izuzetno žive boje. Uočljiv je njegov smisao za pokret i krive linije koje se postepeno preobražavaju u arabesku. Njegovi likovi su prikazani u intimnom, bogatom mediteranskom enterijeru ukrašenom vazama sa cvijećem i mrtvom prirodom. Matis je često nalazio

inspiraciju na egzotičnim putovanjima, u predjelima okupanim suncem. Izložba počinje djelom iz Matisovog ranog perioda (1894) gdje se jasno vidi njegova inspiracija stilom francuskog slikara Koroa. Već na toj slici, malog formata, mrkih boja, nazire se tema koja će Matisu biti omiljena - figura u intimističkom enterijeru. Početak XX vijeka za Matisa je obilježen traženjem sopstvenog izraza. On je pod uticajem neoimpresionista, naročito Sinjaka. U tom periodu je naslikao nekoliko djela u divizionističkom stilu, koja predstavljaju za njega kraj jedne epohe u kojoj su crtež i boja odvojeni. Zatim se seli u malo mjesto na obali mora blizu Pirineja, gde radi sa Andreom Derenom i dolazi do novog revolucionarnog izraza u pogledu kolorita, koji se smatra prvim korakom prema fovizmu. On shvata da jedna boja nema ulogu sama po sebi, već da je bitan odnos između više boja. Matis se 1906. seli u Pariz i slika niz portreta. Omiljeni model mu je bila ćerka Margarita. Na izlož-

Kultura

Petak, 8. januar 2021.

monika festu“

zasigurno bih uvijek izabrao koncerte sa publikom. Nedostaje mi povezanost s ljudima kada sam na sceni. Mislim da je to najveće zadovoljstvo u onome čime se bavim, interakcija između izvođača i publike. POBJEDA: Da li sami radite transkripcije kompozicija koje izvodite na koncertima? Koliko je teško (ili nije) prilagoditi Bahove kompozicije za harmoniku? RATOI: Obično sam radim na transkripcijama. Zavisno od muzike koju imate, morate poštovati mnogo pravila. Ako me već pitate za Baha, već sam aranžirao preko 50 njegovih komada. Kao što znate, Bah je pisao za orgulje, za orkestar, čembalo i druge instrumente. Za mene je najteže uraditi transkripcije za orgulje, jer morate svirati s dvije ruke ono što je Bah pisao za dvije ruke i dvije noge, ali provjereno je da harmonika to može. Takođe, jako volim da sviram Baha, pa je to prilagođavanje njegove

Institut za savremenu umjetnost organizovaće ,,Večernju školu“, otvoren poziv za polaznike muzike za harmoniku za mene pravo zadovoljstvo. POBJEDA: Zašto ljudi još uvijek harmoniku više vezuju za folklor, nego za muziku tzv. visokog stila? RATOI: To je zbog istorije. Kao što sam rekao, harmonika ima nebrojene mogućnosti. Tako je svaka zemlja pokušala da je iskoristi koliko je god moguće. Ta sposobnost da učini da svaka kompozicija ima drugačiji zvuk, čini harmoniku zahvalnom, i mnogi su to prepoznali kao nešto što je dobro za njih. Zapravo se radi o instrumentu visokog nivoa, pa moramo mnogo da radimo na tome da to ljudima pokažemo. Potrebno nam je više vremena, investiranja i dobrih svirača. Sasvim sigurno će harmonika biti tamo gdje joj je i mjesto, a to je svijet klasične muzike. POBJEDA: Jedno ime iz programa koji ste izveli na „Harmonika festu“ je privuko dosta pažnje. Radi se o finskom kompozitoru Sampu Hapamakiju koji stvara izvorno za harmoniku. Što Vas je privuklo njegovim kompozicijama, budući da ste u izvedbi njegove kompozicij „Power“ zvučali kao da ste u potpunosti srasli s onim što svirate? RATOI: Duga je priča o tom komadu, ali pokušaću da je skratim. Kada sam dolazio u Kopenhagen, već sam znao za taj komad. Dok sam razmišljao o njemu, i razgovarao sa prijateljima, svi su mi govorili da je nemoguće odsvirati tu kompoziciju na klavirskoj harmonici ( jer je originalno napisana za dugmetaru). To me je još više motivisalo. Tako da sam odradio male aranžmanske prepravke, ali je na kraju završeno tako što je zvučalo gotovo isto kao original. Sada mogu odgovorno da tvrdim da je sasvim moguće odsvirati tu kompoziciju. U svemu ovome volim to što mogu da pokažem koje su krajnje granice zvuka harmonike. Od vrlo niskih do jako visokih nota. Takođe volim što je brza i ima sve te sitne detalje što je meni bilo vrlo interesantno za proučavanje. D. ERJAVŠEK

ja Matisa

izaciji u nevolji bi se može vidjeti jedan od najuspjelijih u ovoj seriji koji je slikar poklonio svom vječitom rivalu, ali i velikom prijatelju, Pikasu.

PROMJENE

Prekretnica je svakako bila 1911. kada je Matis počeo da slika enterijere sa mnoštvom predmeta uklopljenih u šarenilo živih boja. Jedno od njegovih kapitalnih djela je „Enterijer sa plavim patlidžanima“, koje je muzej u Grenoblu ustupio Boburu za ovu priliku. Ovdje je prikazan slikarov atelje u Pirinejima, prepun predmeta bez ikakve hijerarhije među njima. Posmatrač postaje vrlo brzo integrisan u taj magični svijet, gdje se sve odigrava u vrtlogu boja i detalja. Slikar se seli u Nicu 1917, gde je ostao do kraja svog života. On je neprestano razmišljao o promjenama koje bi mogao unijeti. U tom periodu, na njegovim platnima počinju da se pojavljuju figure, dok njihovo okruženje ostaje nepromijenjeno sa mnoštvom dekorativnih ukrasa. Pored slikarstva, Matis se bavio i skulpturom, pogotovo tridese-

tih godina prošlog vijeka. Interesantna je prostorija koja pruža pogled na Pariz sa ženskim aktovima s leđa, od bronze, koje je Matis izveo kao murale. Njegov uzor u skulpturi je oduvijek bio Roden. Kada je zbog teške operacije 1941. bio primoran da koristi invalidska kolica, Matis se posebno posvetio kolažu. Koristio je dekupaž tehniku da bi dobio različite forme: figurativne, floralne, apstraktne ili ornamentalne i slagao ih u likovne cjeline. Kritičari, zbog razigranosti formi, porede ovu njegovu tehniku sa improvizacijama u džez muzici. U „Boburu“ se mogu vidjeti mnogi kolaži različitih formata od kojih je jedan od najpoznatijih „Plavi akt“, izrađen pred kraj umjetnikovog života. Optimizam koji zrači iz Matisovih djela je bez premca. On je vrlo često poklanjao slike svojim prijateljima kada su imali neke probleme kako bi ih na taj način oraspoložio. Nije uzalud francuski pesnik Lui Aragon jednom rekao da je Anri Matis najljepši poklon našoj civilizaciPriredila A. Đ. ji u nevolji.

PODGORICA - Institut za savremenu umjetnost (ISU) najavio je program edukacije ,,Večernja škola“ koji će se odvijati kroz seriju predavanja, diskusija i radionica. Program je osmišljen da podrži aktivno učešće polaznika škole kroz niz onlajn i neposrednih susreta u toku januara i februara. ISU je pozvao sve zainteresovane za program ,,Večernja škola“ da pošalju kratku biografiju do 18. januara na imejl institut@ica-me.org. Kroz ovaj interdisciplinarni i alternativni edukativni program, ISU želi da doprinese slobodnom protoku ideja, znanja i iskustava neophodnih za razumijevanje jezika savremene kulture i društva, te razvoju uslova u Crnoj Gori za participaciju u regionalnoj i globalnoj razmjeni znanja. Program je namijenjen prvenstveno mlađim generacijama koje su na početku istraživanja različitih društvenih i umjetničkih praksi i teorija, kao i ostalima koji iskažu interesovanje i motivaciju putem javnog poziva. Jedan od ključnih ciljeva ,,Večernje škole“ je stvaranje terena za uspostavljanje novih komunikacija, razmjena i trajnih saradnji, kako među polaznicima, tako i sa organizacijom ISU i saradnicima.

DISKUSIJE

Program će početi serijom onlajn predavanja i diskusija ,,Orijentacija“ (19, 20. i 21. januara od 19 do 21 sat) koji nastoji da stvori prostor za razgovor, promišljanje i razumijevanje savremenog kulturnog i društvenog konteksta u Crnoj Gori. U ovom bloku predavači će biti stručnjaci iz različitih umjetničkih i društvenih disciplina: Ana Ivanović (istoričarka umjetnosti), Mirko Radonjić

Jačanje protoka ideja, znanja i iskustava (pozorišni reditelj), Nemanja Bečanović (filmski reditelj i eksperimentalni muzičar), Nikola Zečević (predavač na katedri za političku istoriju na Humanističkim studijama UDG), Paula Petričević (filozofkinja, feministička i mirovna aktivistkinja), Sonja Dragović (urbanistkinja), Vladimir Đurišić (teoretičar muzike, predavač na Muzičkoj akademiji na Cetinju) i Natalija Vujošević (umjetnica, kuratorka ISU). U drugom programskom bloku ,,Dopunska nastava“ (2. i 3. februara od 19 do 21 sat) predstaviće se organizacije i pojedinci iz regiona koji razvijaju sisteme alternativne edukacije i koji svoje prakse grade kroz interdisciplinarno djelovanje: Ana Dević (kuratorka i edukatorka, članica WHW kolektiva, Zagreb), Albert Heta (umjetnik, PhD istraživač, suosnivač Centra za suvremenu umjetnost Stacion Priština, direktor ,,Summer school as a School“ i RRIPAK), Danilo Prnjat (umjetnik, volonterski angažovan u Umetničkom savetu ULUS, Beograd), Miran Mohar (umjetnik, član IRWIN kolektiva, Ljubljana) i Tjasa Pogačar (spisateljica i kuratorka savremene umjetnosti, suosnivačica časopisa za kritiku i teoriju suvremene umjetnosti ŠUM, Ljubljana). - U trećem bloku predavanja ,,Arhivi - poznavanje društva“ (druga polovina februara) bavimo se zapostavljenim istorijama, umjetničkim arhivima i arhivskom obrtu u praksama

savremene umjetnosti kroz primjere i prakse iz regiona i Evrope, gdje će govoriti: Bojana Piškur (kuratorka u Modernoj galeriji u Ljubljani), Zdenka Badovinac (spisateljica, kuratorka i kritičarka umjetnosti, Ljubljana), Jelena Vesić (nezavisna kuratorka i teoretičarka umjetnosti, Beograd), Kumjana Novakova (kuratorka filma, rediteljka i istraživačica, Skoplje) - istakli su iz ISU.

REFLEKSIJA

Kako proces arhiviranja može da podstakne ne samo reflektivno razmišljanje, već i umjetničko djelovanje kojim se može oduprijeti institucionalizaciji i kanonizaciji, biće tema radionice ,,Šta ostaje od onoga što se desilo?“, koju će voditi umjetni-

Legat Miša Popovića u Polimskom muzeju sačuvan od zaborava

Glavni cilj da se slike zaštite od propadanja

PODGORICA - Jedan od najvrjednijih legata koje posjeduje Polimski muzej je legat Miomira Miša Popovića, koji broji oko 200 umjetničkih radova. Zbog lošeg stanja u kom se nalazi veliki broj slika, stručna lica u muzeju su u tri faze konzervirala sve slike koje zahtijevaju konzervatorsko-restauratorski tretman. - Ove godine je uspješno realizovana prva faza, konzervirane su 22 slike sa najvećim oštećenjem, a konzervaciju je finansirala je Opština Berane. Plan je da u naredne dvije godine budu konzervirane, restaurirane i uramljene sve slike, a za koje je muzej prethodno obezbijedio adekvatan smještaj. Glavni cilj ustanove je da se slike zaštite od daljeg propadanja, a samim tim da se njihovim uljepšavanjem i uramljivanjem učine još primamljivijim za posjetioce, kao i da se dodatno oplemeni naš izložbeni prostor i same slike kao dio stalne postavke - kazala je direktorica Polimskog muzeja Violeta Folić. Miomir Mišo Popović rođen je 1929. u Priboju. Dio života je proveo u Beranama, to je i razlog što je bogat legat umjetničkih radova želio da podari upravo svom zavičaju. Ostavio je neizbrisiv trag, a samim tim i

Jedan od radova Miša Popovića, nakon konzervacije

obavezu da muzej o legatu na adekvatan način vodi računa, čime se na neki način odaje počast i iskazuje neizmjerna zahvalnost na vanvremenom i neprocjenjivom poklonu koji je dao. Popović je najveći dio

života proveo u Parizu gdje je bio izuzetno priznat. Podsjećamo, Polimski muzej je tokom prošle godine konzervirao određeni broj predmeta etnografske i umjetničke zbirA. Đ. ke.

ca Adrijana Gvozdenović (ISU). Radionica je planirana za 26. i 27. januar u Fondaciji „Petrović Njegoš“. Ova dvodnevna radionica će se odvijati u okviru prve izložbe Arhiva Cetinjskih bijenala, projekta koji je ISU inicirao u saradnji sa Fondacijom „Petrović Njegoš“. Realizaciju ovog projekta podržali su Ministarstvo kulture (kroz sredstva dobijena na javnom konkursu „Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene“ 2019) i Fondacija „Petrović Njegoš“, partner ISU na projektu „Arhiv Cetinjskih bijenala“. Više informacija o ,,Večernjoj školi“ i javnom pozivu za polaznike može se naći na www. ica-me.org/me/ i na Fejsbuk stranici Instituta za savremnu umjetnost. A. Đ.

Novi Sad odlaže programe

Prijestonica evropske kulture tek 2021. godine NOVI SAD - Novi Sad će umjesto 2021. godine biti evropska prijestonica kulture 2022, a do odlaganja je došlo zbog pandemije korona virusa, prenio je Radio Slobodna Evropa (RSE) na svom portalu. Odlaganje je inicirala Evropska komisija, koju je podržao i Evropski parlament, a konačnu riječ dao je i Evropski savjet koji je potvrdio prijedlog, rečeno je za RSE u Briselu. - Odluku su usaglasili i potpisali Evropski parlament i Savjet 23. decembra - naveo je portparol Evropske komisije Tim Mekfi, kao odgovor na pitanje RSE o konačnoj sudbini ove titule u 2021. godini. On, međutim, nije mogao da potvrdi da li će ovo pomjeranje ujedno značiti i dodatna sredstva iz evropskih fondova, odnosno da li se u ovom slučaju od gradova očekuje da obezbijede više novca za program. Iz Fondacije Novi Sad 2021, koja je zadužena za organizaciju događaja, naveli su da odlaganje građane neće koštati više i da će program „uklopiti“ u postojeći budžet. Titula evropska prijestonica kulture ustanovljena je kako bi se naglasilo bogatstvo i različiR. K. tost evropskih kultura

Hronika Podgorice

petak, 8. januar 2021.

Dr Paša Divanović, doajen crnogorske pedijatrije, ljudska veličina, dobitnica Nagrade ,,19. decembar“

Ni kraćeg imena ni većeg srca Ponosan sam na nju, na sve što je ostavila. Sada je na meni da nastavim gdje je ona stala, da vodim brigu o djeci, unuku. Upravo mali Kemal i uspomene na moju ženu daju mi najviše snage u ovim teškim trenucima. A bez nje sam kao ptica bez krila – kaže Smajil Slado Divanović, suprug doktorice Paše



m.babović

Primarijus doktor Paša Divanović, specijalista pedijatrije, dugogodišnja načelnica pedijatrijske službe Doma zdravlja Podgorica, doajen crnogorske pedijatrije, ostaće upamćena, prije svega kao veliki čovjek. Bila je oslonac porodici, vjetar u leđa hiljadama roditelja, đedova i baka čiju je djecu liječila, a osmijehom i toplinom tješila. Vulkan pozitivne energije, profesionalac, žena, majka, baka, kolega, prijatelj. Njen predan rad prepoznala je sredina u kojoj je živjela i doktorici Paši je za izuzetan doprinos u razvoju pedijatrije u Crnoj Gori i očuvanju i unapređenju zdravlja generacija podgoričke djece postuhmno dodijeljeno najveće priznanje njenog grada, Nagrada ,,19. decembar“.

Sva težina posla, sati provedeni u neumornoj brizi za najmlađe bili su lakši uz Pašinu ruku podrške. Sigurnost koju je pružala, kao i velika stručnost u radu, pečat su koji je ostavila sadašnjim i budućim pedijatrima za sva vremena - kaže izabrana medicinska sestra Nina Danilović, koja je radila sa dr Pašom duže od 15 godina

POSAO I PORODICA

A posao i porodica, kazao je za Pobjedu njen suprug Smajil Slado Divanović, činili su njen život. - Na prvom mjestu su joj bili posao i porodica, strašno je bila posvećena. Brinula je o svojoj porodici. Kada je bilo najteže govorila bi: Glavu gore! Učila nas je da budemo skromni i jaki. Imala je sreću da dočeka unuče. Kemal sada puni dvije godine. Vrijeme s njim ju je ispunjavalo, prosto ga je obožavala - kaže Divanović. Paša i Slado su se upoznali u Beogradu prije 33 godine. - S njom sam živio 33 godine. Imali smo divan brak. Ja sam filmski režiser. Upoznali smo se u Beogradu. Kad se udala za mene, dala je posljednji ispit na postdiplomskim studijama. Potom su došla djeca. Uporedo ih je odgajala i gradila doktorsku karijeru. Imamo dva sina, obojica su završila fakultete - ETF i Farmaceutski fakultet. Ponosan sam na nju, na sve što je ostavila. Sada je na meni da nastavim gdje je ona stala, da vodim brigu o djeci,

Dr Paša Divanović

unuku. Upravo mali Kemal i uspomene na moju ženu daju mi najviše snage u ovim teškim trenucima. A bez nje sam kao ptica bez krila - kaže Slado sa vidnom sjetom.

PONOS

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić kazao je da je odlazak ljekara velika tuga i van porodice i kruga prijatelja, a odlazak pedijatra, posebno. - Gubitak je za čitavu zajednicu, gradove i države u kojima su živjeli, radili i čuvali živote građana. Odlazak pedijatara je posebna tuga. U dušama i srcima najbližih, najmilijih, porodice, prijatelja, kolega, saradnika, učenika, studenata... Ali ne manja tuga u dušama i srcima hiljada roditelja, djedova i baka malih pacijenata... A možda najveća u najmanjim i najči-

stijim dušama i srcima - djece svih uzrasta i generacija. Djece koja tek uče da hodaju i djece koja već imaju svoju djecu. Njihovih malih pacijenata. Svi oni osjećaju da su izgubili nekog svog, najbližeg - ističe Kavarić. Ta ogromna starovaroška, podgorička, titogradska, crnogorska porodica, dodaje Kavarić, tuguje za svojom doktoricom Pašom. - Ni kraćeg imena ni većeg srca ni toplije duše. Na ponos i rodu i domu, časnim i uvaženim porodicama Đečević i Divanović. Veliki neumorni radnik profesionalac, načelnik, primarius, pedagog, rukovodilac, mentor, koleginica, prijatelj, naša Doktorica, naša Paša. Doktorska i ljudska legenda naše Podgorice, Stare varoši i Crne Gore

Vulkan pozitivne energije Pašin prijatelj Darko Saveljić ističe da je Paša bila veliki čovjek, vulkan pozitivne energije i vrstan pedijatar. - Svako može da bude stručan, doktor nauka, da se ostvari u karijeri, ali ne može svako biti čovjek. Ona je bila toliko prijatna, šarmantna, spremna da pomogne i osmijehom utješi. Umjela je i sa djecom i sa roditeljima. Takav odnos ljekara i pacijenta danas je rijedak. Sve se svelo na poslovni odnos, nema te topline i prijateljskog savjeta - kaže Saveljić. Pamti je po tome što je uvijek bila spremna da sasluša i posavjetuje, kao i da se prema malim pacijentima odnosila kao majka. - Koliko god da je radila pod ogromnim pritiskom, imali bismo osjećaj da ona to radi kao da je majka toj djeci. Isti odnos imala je i prema mladim roditeljima. Takav kvalitet ljekara Podgorica je morala da nagradi i zapamti. Posebno mi je žao što nije nagrađena za života, ali neka njeni sinovi i unučad znaju kakva je Paša bila. Podgorica ne smije da zaboravi ljude koji su 40 godina liječili djecu. Liječila je i djecu mojih sestara, prijatelja. Svi su oni imali visoko mišljenje o doktorici Paši i s pravom je dobila Nagradu ,,19. decembar“ - ističe Saveljić.

Porodica Divanović

- kaže Kavarić i naglašava da djeca u Podgorici crtaju srca na fotografijama koje imaju sa Pašom.

TOPLINA

Izabrana medicinska sestra Nina Danilović radila je sa dr Pašom duže od 15 godina. Nebrojeni sati provedeni u brizi za najmlađe bili su lakši uz Pašine tople riječi. - Medicinski poziv, gledano sa aspekta tehničara isto koliko i doktora, predstavlja jedan od najodgovornijih zanimanja. Sva težina posla, sati provedeni u neumornoj brizi za najmlađe bili su lakši uz Pašinu ruku podrške. Sigurnost koju je pružala, kao i velika stručnost u radu, pečat su koji je ostavila sadašnjim i budućim

pedijatrima za sva vremena. Kažu da su oči ogledalo duše, a njene su na sve gledale s istom brigom i ljubavlju, kao da su joj najbliži. Pored svih briga koje joj je život donosio, nijednom nije pokleknula i uspjela je da ostane zapamćena kao čovjek među ljudima - kaže Danilović. Učenica Medicinske škole Valentina Bulatović imala je priliku da od doktorice Paše nauči kako ljekar treba da radi. - S obzirom na to da završavam srednju medicinsku školu imala sam susret sa mnogo profesionalnih i obrazovanih ljudi. Neke od njih ne pamtim po baš najprijatnijem pristupu, što bi po meni trebalo da bude jedna od glavnih vrlina i prednosti u tom poslu. A upra-

Duboki trag

Dr Nebojša Kavarić ističe da iako je fizički nema, u Domu zdravlja i na pedijatriji toliko toga podsjeća na doktoricu Pašu. - Svuda su Pašine objave, uputstva, preporuke. Njen duh i trag su svuda. A najdublji trag je u njenim kolegama i saradnicima. Toliko je dubok da će ostati zauvijek. A pedijatri nikad ne umiru. Nikad ne odlaze. Za njih ne postoji zaborav. Postoje samo nove i nove generacije djece. Bezbrojni, ljubopitljivi pogledi, mali osmijesi puni ljubavi i zahvalnosti. A Paša je taj zdravi, ponosni, dječji osmijeh Podgorice i Crne Gore - kaže dr Kavarić.

vo to je karakterisalo moju doktoricu, pored toga što je bila veliki čovjek. Imala je pedagoški i prijatan pristup koji bi ohrabrio čak i ono najmlađe, najstrašljivije dijete. Sigurna sam da je ostavila neizbrisiv trag umijeća i posvećenosti, znanja i stručnosti, koji će, nadam se, pratiti i svi budući ljekari bilo koje specijalizacije - kazala je Bulatović.

POVJERENJE

Porodica Krstajić je jedna od brojnih koje će pamtiti doktoricu Pašu kao vrhunskog ljekara, ali i velikog humanistu. - Dr Paša Divanović bila je ne samo doktor, već i veliki čovjek, prijatelj, humanista... Djecu je liječila ne samo znanjem i stručnošću, već i pažnjom, nježnošću, ljubavlju, posvećenošću. Moja djeca su išla kod nje puna povjerenja i bez imalo straha. Njena topla riječ i majčinski zagrljaj bili su djelotvorniji od bilo kog lijeka. Uvijek je bila spremna da da nesebičan savjet i da pokaže zalaganje i predanost – kazala je Marina Krstajić. Majka četvoro djece Jelica Kovačević kazala je da je doktorica Paša pratila njenu djecu od rođenja. Imali su beskrajno povjerenje u njenu procjenu. - Dr Paša je bila naš omiljeni pedijatar. Pratila je moju djecu od rođenja, imali smo neograničeno povjerenje u njenu sposobnost jer je bila najbolja. Bila je veliki čovjek i veliki prijatelj svim ljudima, a posebno djeci. Mnogo nam je žao što je ovaj grad ostao bez takvog stručnjaka i dobrog čovjeka. Šteta je za ove mlade doktore što im ona neće prenositi znanje. Mnogo nam je žao što je više nema, a još nam je žalije što nije doživjela da lično primi nagradu svojega grada, jer ju mnogo ranije zaslužila. Svima će nam nedostajati jer se takav stručnjak i čovjek ne srijeće baš često - kazala je Kovačević. Njegosava BOŠKOVIĆ

petak, 8. januar 2021.

Marketing

Arena

Sportski miks

Petak, 8. januar 2021.

Kreću borbe za završni turnir Svjetske lige: ,,Ajkule“ Večeras (18.15h): Crna Gora Hrvatska PODGORICA - Godina bez zvaničnih utakmica na reprezentativnom nivou je završena - ,,ajkule“ će večeras u Debrecinu (od 18.15 sati) odigrati četvrtfinalni meč sa Hrvatskom u evropskim kvalifikacijama za odlazak na završni turnir Svjetske lige (nastupaće osam reprezentacija).

Rukometašice Budućnosti sjutra u Podgorici dočekuju njemačku Borusiju u 10. kolu Lige šampiona

Pino: Želimo pobjedu PODGORICA - Budućnost priželjkuje trijumf u prvom meču Lige šampiona u 2021. godini - ,,plave“ će sjutra u Podgorici dočekati Borusiju iz Dortmunda, a na klupi, u ulozi prvog trenera, debitovaće Bojana Popović. - Počinje nova godina sa novim trenerom na klupi. Imamo problema zbog odsustva nekoliko povrijeđenih igračica, pa su i očekivanja nešto izmijenjena u odnosu na prvobitni plan, jer imamo mlađi sastav nego što je to bio slučaj u prvom dijelu sezone. Biće ovo teška utakmica za ovaj tima, dugo vremena nijesmo igrale i nije lako vratiti se u takmičarski ritam. Ipak, vjerujemo da možemo da pariramo Borusiji na pravi način, pripremale smo se dobro, razmišljamo pozitivno i želimo pobjedu - kazala je francuska reprezentativka Alison Pino. Budućnost je u dosadašnjih sedam mečeva, ostvarila dvije pobjede, remi i doživjela četiri poraza, dok Borusija ima pobjedu i šest poraza. - Slavili smo u prvom međusobnom duelu u Njemačkoj, ali bilo je veoma teško. Tada smo imale više igračica u rotaciji, jer su sa nama bile Lekić, Brnović i Maslova, na čiju podršku sada ne možemo da računamo. Treniramo naporno, moramo da budemo disciplinovane, jer znamo ko smo i što se od nas očekuje. Mlađe igračice koje su priključene prvom timu imaju veliki potencijal, napreduju iz dana u dan i vrijeme radi za njih, ali moraju da budu strpljive i fokusirane, kako bi ispunile ono što se od njih očekuje - kazala je Pino. Podgoričke rukometašiće uželjele su se rukometa - posljednji meč u elitnom klupskom takmičenju odigrale su 21. novembra u Mađarskoj sa Đerom. U odnosu na taj meč ,,plave“ ne mogu da računaju na Tatjanu Brnović, Andreu Le-

Dobra forma reprezentativki Sjajne partije na EP u Danskoj igračica Budućnosti ohrabruju pred sjutrašnji meč u ,,Bemax areni“. Potpuni povratak, nakon što je preležala koronu, Jovanke Radičević i standardna izdanja Majde Mehmedović je adut za sjutrašnji, ali i naredne duele u Ligi šampiona. I od Eme Ramusović očekuje se puno - u Danskoj je pivotkinja pokazala viši nivo i potvrdila klasu koja je bila u najavi. Na srednjem beku debitovaće Itana Grbić, dok će veću minutažu dobiti mlada Katarina Džaferović. Nikolina Vukčević najprijatnije je iznenadila u prvom dijelu Lige šampiona, debitovala je i na prvenstvu Evrope, i čini se da bi mogla da bude ,,iks“ faktor posebno u tranziciji.

,,Kratke“ za dva meča Rukometašice Budućnosti u prvom dijelu sezone odigrale su sedam mečeva. Utakmice sa Đerom i Valčeom su odložene na zahtjev šampiona Rumunije i Mađarske i to zbog korona virusa. Najmanje mečeva u LŠ - samo četiri, odigrale su djevojke iz norveškog Vajpersa. Samo su Brest i Odenze završili jesenje obaveze odigravši svih devet utakmica.

kić i Valeriju Maslovu, a u sastvu je francuska internacionalka koja je u pretposljednjem meču slomila nos. - Imale smo dugu pauzu zbog Evropskog prvenstva u Danskoj, sada nas očekuju novi izazovi. Nemamo tri važne igračice i sada će najveći doprinos morati da daju starije koje imaju veće iskustvo. Polovinu našeg sastava čine igračice koje su rođene 2002. i 2003. godine, svi znamo da situacija nije jednostavna za bilo koji tim, ali ovo je nešto novo za sve nas i moramo da budemo fokusirane. Borusija je fizički odlična ekipa, trče veoma dobro, dobi-

le su pojačanje Van der Hejden koja je iskusna igračica i šutira lijevom rukom, što je dodatni izazov. Pripremamo se dugo za ovaj meč i vjerujem u pozitivan ishod - kazala je golmanka Armel Atingre. Njemice ne odustaju od osmine finala - u Podgoricu dolaze sa željom da se revanširaju za poraz kod kuće. - Veoma važna utakmica za nas u sezoni koju smo počele bez 10 igračica, dok smo sada u nešto boljem stanju, iako nam nedostaju tri važne djevojke u rotaciji. Potrebni su nam bodovi, znamo da je Borusija direktni konkurent u borbi za plasman u drugu fazu, tako da moramo da budemo fokusirane i disciplinovane - poručila je Francuskinja sa gola Budućnosti. ,,Plave“ su u Dortmundu za dva gola bile bolje od domaćina, najefikasnije u trijumfu od 28:26 sa sedam golova bile su Pino i Majda Mehmedović, a sa gola je blistala Brazilka Barbara Arenhart (14 odbrana). U odnosu na ovaj duel njemački tim je dobio kvalitetno pojačanje u desnom beku Van der Hejden, što znači više posla za odbranu Budućnosti. Njemački tim uglavnom igru bazira na kontrama, a u porazu od Budućnosti ovaj tim je završio meč sa 25 tranzicija. A. M.

- Mislim da smo se dobro uklopili u ovom kratkom periodu priprema. Bilo je nekoliko povreda, izostanaka, možda će nas to poremetiti, ali drugi su dobili šansu, a na nama je da damo maksimum i pokažemo koliko možemo. Probaćemo da odigramo odličan meč sa Hrvatskom, a što će nam donijeti - vidjećemo - kazao je centar Vladan Spaić. Upravo su crnogorski i hrvatski tim u januaru prošle godine u Budimpešti odigrali posljednji zvanični međunarodni meč. Na Evropskom prvenstvu ,,ajkule“ su savladale Hrvatsku i osvojile bronzanu medalju. - Dva puta smo igrali na prvenstvu Evrope - izgubili u grupi, a pobijedili u najvažnijem meču. Ljetos smo u Dubrovniku odigrali prijateljski duel, sparingovali smo toliko puta i čini mi se da između nas nema nepoznanica. Vjerujem da bi danas mogao da odluči neki momenat, možda nadahnuće, kao što je bilo više puta. Pobjednik iz ovog četvrtfinalnog meča za finale će igrati sa boljim iz duela Francuska Grčka. Plasman u polufinale

Povreda spriječila povratak u reprezentaciju

PODGORICA - Kakav peh za crnogorsku košarkašicu Milicu Ćuić (eks Milošev)?! Ćuić se nakon duge pauze zbog povrede koljena (propustila minulu se-

Braun presudio bivšem klubu To je prvi poraz za našeg trenera Dejana Radonjića u Evroligi otkako se vratio na klupu beogradskog kluba. ,,Crveno-bijelima“ presudio je bivši igrač, plejmej-

ker koji je prošle sezone predvodio Zvezdu u evropskoj eliti. U pobjedničkoj ekipi Lorenco Braun je bio najbolji sa 13 poena, četiri asistencije, po dva skoka i ukradene lopte. Dišon Pjer ubacio je takođe 13, Marko Gudurić 11, a Bartel i Veseli po deset poena. Zvezda je igrala dobru odbranu do sredine posljednje dionice, kada je imala i sedam

izborila je Španija koja je u februaru prošle godine savladala Srbiju. Španija će čekati boljeg iz duela Italija - Mađarska. - Turnir nam je bitan zbog olimpijskih kvalifikacija u februaru. Imaćemo tri sigurne zvanične utakmice što nam je važno jer odavno nijesmo igrali neki zvaničan meč. Mislim da je to najveći benifit turnira. Ako pobijedimo imaćemo za-

vršni turnir Svjetske lige koji bi nas čekao u junu, kao uvertira za velika takmičenja nakon toga - istakao je naš centar. Nacionalni vaterpolo tim tokom ljeta trenirao je u Igalu. Igrači su spremni dočekali klupske obaveze, a za zadatke u Debrecinu sparingovali su u Beogradu sa reprezentacijom Srbije. - Ljeto smo proveli zajedno i

Peh za crnogorsku košarkašicu Milicu Ćuić

EVROLIGA (18. KOLO): Poraz Radonjićeve Zvezde u drami u Beogradu

Bek Lorenco Braun donio je pobjedu 73:71 Fenerbahčeu na gostovanju Crvenoj zvezdi, ,,floterom“ uz zvuk sirene u 18. kolu Evrolige.

Da vide ko pred kval

poena prednosti. U Radonjićevom timu najbolji je bio krilni centar Džoni o’Brajant sa 17 poena, deset skokova i četiri asistencije. U Radonjićevom stručnom štabu u Evroligi prvi put je bio Podgoričanin Goran Bošković. Zvezda ima sada skor 6-12, a Fenerbahče je sa učinkom 8-10 bliži plej-of zoni. S. S.

zonu) uspješno vratila na teren i ove sezone u prosjeku igrala 18 minuta za njemački Osnabruk, zbog čega je planiran bio njen povratak u nacionalni tim nakon

više od tri godine. Međutim, nekadašnja igračica Budućnosti neće biti dio reprezentacije Crne Gore, koju čeka od 31. januara do 7. februara posljednji ciklus kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, jer je doživjela povredu ruke, a prve prognoze govore da je u pitanju lom kosti, zbog čega je čeka pauza od nekoliko neđelja. Ćuić, koja je igrala i za Plej of iz Sarajeva, Mladi Krajišnik iz Banjaluke, Nikšić i Vršac, u njemačkom Osnabruku je od sezone 2016/2017, a u dosadašnjem dijelu sezone njemačke najelitnije divizije odigrala je šest utakmica, sa prosjekom od 6,2 poena, te po dva skoka i asistencije po meču. Milica je posljednji put bila dio nacionalnog tima Crne Gore na prvenstvu Evrope 2017. godine, kada je selektor bio Roberto Injiges, dok je prvi put pozvana bila još 2013. kod tadašnjeg selektora Miodraga Baletića. R. P.

Arena

Petak, 8. januar 2021.

Sportski miks

“ u četvrtfinalu sa Hrvatskom

koliko mogu lifikacije za OI Bijač: Imamo kvalitet da prođemo dalje - Mislim da smo se dobro pripremili, kroz dvije sedmice rada, za obaveze u Mađarskoj. Prva utakmica sa Crnom Gorom mogla bi da nam pokaže gdje smo sa formom u ovom trenutku i to prije olimpijskih kvalifikacija u Roterdamu. Očekuje nas na startu teška utakmica, ali vjerujem da imamo kvalitet da odigramo najbolje što možemo i prođemo dalje - kazao je golman hrvatske reprezentacije Marko Bijač.

taj period nam je značio. Pred nove obaveze imali smo kratke pripreme. Vjerujem da ćemo protiv jedne od najboljih selekcija na svijetu pokazati dobru igru. Poznato je da Hrvatska uvijek igra na izuzetno visokom nivou, znamo koliko nezgodni mogu da budu, vidjeli smo ljetos u prijateljskoj utakmici u Dubrovniku. Međutim, to tada nije bio pravi

- realan rezultat. Sada imamo priliku da pokažemo što smo radili u pripremnom periodu, a ova utakmica bi mogla da nam pokaže gdje smo pred ono najvažnije u februaru - kazao je Stefan Vidović. Selektor Vladimir Gojković za posljednju zvaničnu akciju pred februarske olimpijske kvalifikacije neće računati zbog povrede na Čučkovića, a

u sastavu zbog prehlade nema Obradovića. Na spisku su: Dejan Lazović, Draško Brguljan, Đuro Radović, Marko Petković, Vlado Popadić, Miroslav Perković, St e f a n Vi d ov i ć , A l e k s a Ukropina, Aleksandar Ivović, Vladan Spaić, Dušan Matković, Dušan Banićević, Slaven Kandić i Nikola Moskov. A. M.

Šansa za igračku legendu atinskog kluba

Kataš vodi Panatinaikos

NBA: Nova dobra partija Vučevića u slavlju ekipe sa Floride

Pobjeda Orlanda i teška povreda Fulca Orlando Medžik, tim našeg Nikole Vučevića, neće po dobrom pamtiti pobjedu nad Klivlendom 105:94. U uvodnom dijelu utakmice tešku povredu doživio je bek Merkel Fulc. Organizator igre koji je odlično počeo sezonu je pokidao prednji ukršteni ligament lijevog koljena i završio sezonu. Vučević je duel završio sa 16 poena, sedam skokova i šest asistencija, dok je bek Dvejn Bejkon pisao 19, a Terens Ros 20 poena. Orlando ima odličan skor 6-2 na drugom mjestu Istočne konferencije, rezultati su iznad očekivanja od starta sezone. Filadelfija je sačuvala vrh Istoka, pobijedila je Vašington u spektaklu napadačke košarke 141:136 i sada ima učinak 7-1. Kompletna startna petorka Siksersa imala je makar 15 poena, a centar Džoel Embid postigao je čak 38 poena uz osam skokova. Bek Set Kari postigao je 28 poena, a plejmejker Ben Simons imao je učinak od 17 poena, 12 asistencija i šest skokova.

Vašington je u ovom duelu predvodio bek Bredli Bil sa čak 60 poena uz sedam skokova i pet asistencija. Slavni bek Rasel Vestbruk je pored 20 poena imao 12 asistencija i osam skokova - nedovoljno za preokret u završnici protiv favorita. Vizardsi imaju učinak 2-6 u uvodnom dijeluju NBA sezone. U jednom od derbija Istoka Boston je pobijedio Majami 107:105. Protiv NBA vicešampiona krilo Džejson Tejtum postigao je 27 poena uz pet skokova. Braun je pored 21 poena imao 12 skokova i pet asistencija. Seltiksi sada imaju skor 6-3 a vicešampion sa Floride 3-4. Los Anđeles Klipersi su u derbiju Zapada pobijedili Golden Stejt 108:101. Za tim iz Los Anđelesa Kavaj Lenard i Pol Džordž ubacili su po 21 poen, dok je krilni centar Serž Ibaka pored 12 poena imao 14 skokova. Za Voriorse Stefon Kari sveden je na 13 poena, dok su Vigins i Paskal postigli po 19 poena. Klipersi imaju učinak 6-3 a rival iz San Franciska 4-4. S. S.

Oded Kataš (46), nekada proslavljeni izraelski košarkaš a sada trener, biće novi strateg evroligaša Panatinaikosa. Po pisanju atinskih medija, dogovoren je ugovor do ljeta 2022. godine. Panatinaikos će izraelskom Hapoel Jerusalimu platiti otkupnu klauzulu za trenera. Kataš je selektor Izraela od 2017. godine. Kao igrač je nastupao za Panatinaikos od 1999. do 2001. godine a 2000. osvojio je Evroligu u grčkom klubu. Navijači atinskog giganta smatraju ga klupskom legendom. Izraelac je 1997. kao igrač Makabi Tel Aviva bio najbolji strijelac Evrolige. S. S.

Duel sa Splitom u Hrvatskoj zavisiće od posljednjih testova na korona virus

,,Plavi“ se nadaju meču u subotu PODGORICA - Košarkaši Budućnost Volija će u petak znati da li će moći u subotu da odigraju prvi meč u 2021. godini. ,,Plavi“ su u utorak pred ponoć dobili vijest da ove sedmice ipak neće moći da odigraju meč protiv Zadra u gostima u ABA ligi, zbog slučajeva pozitivnih na korona virus u redovima rivala iz Dalmacije. Sada se u Budućnost Voliju nadaju, da će ove sedmice ipak gostovati u Dalmaciji, u prvom kolu drugog dijela sezone u ABA ligi. To će zavisiti od testiranja na kovid-19 u obje ekipe, koja su na programu u petak. Za Podgoričane ovo je potencijalno izuzetno bitan duel - jer nijesu igrali još od trijumfa nad Krkom u ,,Morači“ 25. decembra. Na testiranjima na korona virus 29. i 30. decembra u taboru ,,plavih“ pronađena su četiri pozitivna slučaja.

Od tada, na testiranju u utorak nije bilo novih pozitivnih slučajeva i ekipa je dobila dozvolu da putuje za Zadar - prije nego su nepovoljne vijesti stigle iz suparničkog tabora. Za ,,plave“ je sada najbitnije da je širenje zaraze u timu zaustavljeno. Ukoliko na testiranjima bude sve kako treba (trenutno jedan igrač zaražen), meč sa Splitom bi trebao da bude odigran u subotu od 17 časova. Za taj duel ne bi mogao da nastupi centar Vili Rid, starter tima Petra Mijovića na ,,petici“ treba da odradi još jedan meč suspenzije. Protiv Splita, rivala sa kojim ima skor 10-5 u ABA ligi (tri pobjede u sedam mečeva u gostima) Budućnost Voli nije igrala zvanični meč od 2013. godine. Na startu Top 16 faze Evrokupa Budućnost Voli treba da dočeka francuski Burg, tim našeg trenera Sava Vučevića, u utorak 12. januara S. S. od 19.15 časova.

Razlog epidemiološka situacija i otkazani letovi za Španiju

Mornar neće igrati u neđelju sa Zadrom

Protiv Gran Kanarije na startu Top 16 faze Barani će igrati 13. januara dan kasnije nego što je planirano PODGORICA - Duel Mornar - Zadar u 14. kolu ABA lige, koji je trebao da se odigra u neđelju 10. januara, neće biti održan tog dana. ABA liga je odlučila da odloži utakmicu. U dalmatinskom timu u utorak su registrovani slučajevi pozitivnih na korona virus te Zadar nije mogao da ove sedmice odigra duel sa Budućnost Volijem. Takođe, za Mornar ovo znači da će barska ekipa imati dovoljno vremena da se pripremi za važno i teško gostovanje španskoj Gran Kanariji na startu Top 16 faze Evrokupa, na dalekim Kanarskim ostrvi-

ma. I taj meč je pomjeren umjesto 12. januara, ekipa sa Primorja će španskom klubu gostovati 13. januara od 21 čas. - Razlog za odlaganje su i otkazani letovi i ekstremno teška organizacija meča Evrokupa koji Mornar treba da odigra. Meč ABA lige u Baru ne može se odigrati u planiranom terminu - stoji u ABA saopštenju. Početkom sedmice trener Mornara Mihailo Pavićević govorio je da u prvobitnom terminu, u neđelju veče, Barani ne bi mogli da dočekaju Zadar, jer onda ne bi imali dovoljno vremena da stignu na let sa dva presijedanja do Kanarskih ostrva i nastupe u meču Evro-

kupa 13. januara. Odlaganje duela sa Zadrom znači i odložen debi velikog pojačanja Nemanje Gordića, plejmejkera koji je stigao iz Partizana. Od ovog kola (prvog u drugom krugu ABA sezone) bivši igrač Budućnost Volija ima pravo igranja za Mornar. U narednim danima očekuje se da Mornar angažuje i novog centra, a potencijalno pojačanje je ,,petica“ evroligaša Fenerbahčea Džoni Hamilton. Na vrhu ABA lige Mornar ima skor 11-2, a do sada je imao sreću da kompletira cijeli program mečeva polusezone u regionalnom takmičenju. S. S.

Arena

Fudbal

Petak, 8. januar 2021.

Dosta promjena i prije zvaničnog po

Nova ,,rekonstru PODGORICA - Prelazni rok u Crnoj Gori u posljednje vrijeme obično ne donese zvučne transfere, a najviše promjena bude na Starom aerodromu. Iako zvanično prelazni rok još nije počeo, izvjesno je da će Titograd sa dosta promjena dočekati početak priprema za drugi dio sezone. Ovih dana aktuelni su odlasci. Čini se da su i ljudi iz kluba imali određenu viziju, pa su prvi papire uzeli stranici - defanzivac Igor Bašić i ofanzivac Mamadu Mendi. Srpski internacionalac nije uspio da se izbori za mjesto u timu Budućnosti, jer je imao povredu, došao je u Titograd kao pojačanje, ali nakon polusezone u kojoj je upisao 12 nastupa odlazi iz kluba. Mendi je već nešto više od tri

Duga serija Milana od 27 prvenstvenih mečeva bez poraza prekinuta u velikom derbiju

Poraz od Juventusa boli najjače Nema više neporaženih u ligama ,,petice“ - duga serija Milana od 27 prvenstvenih mečeva bez poraza prekinuta u velikom derbiju protiv Juventusa 1:3.

I taj negativan rezultat nije stigao protiv bilo koga, već protiv velikog rivala – šampiona ,,stare dame”. Bila je to utakmica koja se s nestrpljenjem iščekivala u Italiji - derbi dva najveća kluba na Apeninskom poluostrvu, ali i duel rivala među kojima u posljednjih desetak godina postoji velika razlika u korist torinske ,,stare dame“. ,,Bjanko-neri“ su devet puta zaredom osvojili Skudeto, ali ovoga puta je momentum bio na strani ekipe sa ,,San Sira“. Poslije dugo vremena Milan je kao lider dočekao velikog protivnika i imao je šansu da maltene otpiše Juventus iz trke za titulu. Sastav Stefana Piolija imao je deset bodova prednosti i jasno je koliko bi profitirao pobjedom, bez obzira što ima utakmicu više. Ipak, Juve je po ko zna koji put pokazao šampionski gen, a uspjeh je ostvario bez golova Kristijana Ronalda. Heroj prije dvije noći bio je Federiko Kijeza koji je u trijumfu od 3:1 postigao dva pogotka. - Ovo je poraz koji boli. Ako postoji rival protiv kojeg smo patili, onda je to Juventus koji je devet godina zaredom osvojio titulu. Treba nam razumijevanje. Loše se osjećamo nakon poraza, ali ovo treba što prije da prebolimo. To će nam pomoći da rastemo rekao je Pioli. Uoči meča na ,,San Siru“, Milan su pogodile vijesti da su

dva fudbalera pozitivna na korona virus. Umjesto na terenu, Ante Rebić i Rade Krunić završili su u izolaciji. Odsustvo pomenutog dvojca bio je udarac za ekipu koja je već neko vrijeme bez najboljeg igrača i prvog strijelca Zlatana Ibrahimovića. Sličnih teškoća imao je i Juventus, koji iz istih razloga nije mogao da računa na Aleksa Sandra i Huana Kvadrada. Na igru gostiju se to, međutim, mnogo manje osjetilo. - Nije išlo, nijesmo na pravi način odreagovali na kadrovske probleme. Juventus je poveo, mi izjednačili, ali na tome smo stali. Protivnik je odigrao dobro, dao još dva gola i slavio. Nije prijatno, ali glavu gore. I dalje smo u odličnoj poziciji - dodao je trener ,,crveno-crnih“, koji je 2011. osvojio posljednju krunu. Milan je prekinuo seriju od 27 utakmica bez poraza u ligi, a tu gorčinu nije osjetio sve do 16. kola novog prvenstva. Za Piolijeve izabranike nije baš sve ispalo loše nakon negativnog epiloga na svom terenu. Pozitivna stvar je činjenica da je i dalje na vrhu tabele. Usluga je stigla od gradskog rivala Intera, koji je u srijedu, takođe u okviru iste runde Serije A, izgubio na gostovanju Sampdoriji 2:1. ,,Roso-neri“ imaju bod više od ,,crno-plavih“, četiri više od Rome, a četvrtoplasirani Juventus je na ,,minus sedam“ uz utakmicu manje. ,,Crno-bijeli“ su ponovo u igri za trofej. - Ova utakmica je bila presudna za nas. Vidio sam duh tima koji želi da vodi i pobije-

di. Sve je ispalo savršeno rekao je strateg Juventusa Andrea Pirlo. Bivši reprezentativac Italije je legenda Milana, ali je kasnije nosio dres kluba iz Torina. U Juventusu je dobio i prvi trenerski angažman. - Milan je moj klub, proveo sam tamo mnogo vremena, osvajao trofeje, ali sam kasnije igrao za Juventus, isto uspješno. Sada sam ovdje trener. Profesionalac sam. Nema emocija. Radim sve da moj tim pobjeđuje - poručio je Pirlo. Prevagu u gradu mode napravio je Federiko Kijeza, bivši napadač Fiorentine, na čijem je transferu u Juventus upravo insistirao Pirlo. Dvadeset trogodišnji reprezentativac ,,azura“ pogodio je u 18. i 62. minutu, oba puta na asistenciju Dibale. Gol za Milan dao je Davide Kalabrija u 41, a treći za goste Veston Mekeni u 76. minutu. - Drago mi je zbog Kijeze. Odličan je igrač. Trebalo mu je malo vremena da se uklopi, ali sve je bolji. Nadam se da će nastaviti u ovom ritmu. Potrebni su nam svi igrači, u što boljoj formi - ističe Pirlo. Inter je propustio šansu da od prije dva dana bude ispred svih. Razočaralo je to kormilara ,,crno-plavih“ Antonija Kontea: - Žao mi je. Sve je moglo da bude drugačije protiv Sampdorije. Imali smo penal koji nijesmo iskoristili u uvodnom dijelu meča. Utakmica se nakon toga okrenula u drugom smjeru. Smanjili smo, ali nijesmo osvojili ni bod. Po igri smo zaslužili više. Sreća nije bila uz nas, ali ne odustajemo. Prvo mjesto je jako blizu - kazao je Konte. Sve zapaženije partije pruža Roma koja je protiv Krotonea (3:1) nanizala treću pobjedu i približila se vrhu, dok je najveći šok u prošlom kolu priredio Napoli koji je sa igračem više izgubio od Specije na svom terenu (2:1). Vikend je nova prilika da se nešto promijeni na čelu SeriD. K. je A.

godine u klubu, ali u drugom dijelu prošle sezone i u minuloj polusezoni šansu je dobijao uglavnom sa klupe i to u finišu meča. Mendi nije bio glavna opcija (odigrao samo 461 minut na 11 utakmica), pa je došlo do razlaza… Ako se za odlazak dva stranca donekle mogao i očekivati takav rasplet, onda je definitivno iznenađenje, da već nakon polusezone iz Titograda odlaze dva najzvučnija pojačanja prije početka sezone - Miloš Kalezić i Petar Vukčević. I pouzdani vezista i brzonogi ofanzivac nekada su bili starteri, čekali šansu u drugom dijelu meča kao aduti Peca Rakojevića, ali već nakon polusezone Titograd je ostao bez dva igrača, koja su definitivno najiskusnija bila u timu sa Starog

Priznanje predsjedničkog kandidata u katalonskom klubu

U Barsi se pomirili da Mesi odlazi Lionel Mesi će napustiti Barselonu na ljeto ove godine priznao je Agusti Benedito, kandidat za predsjednika slavnog španskog kluba. Na kraju sezone legendarni Argentinac definitivno neće produžiti ugovor sa Kataloncima. Benedito je nagovijestio da je Mesi već u pregovorima sa nekoliko klubova koji ne igraju u Primeri. Po saznanjima Dejli telegrafa, u upravi Mančester sitija su sve više uvjereni da Mesi stiže u Premijer ligu i da će potpisati za ,,građane“. Takođe, u francuskom Pari Sen Žermenu vjeruju da je novi trener Argentinac Mauricio Poketino jak adut za dovođenje zemljaka u Ligu 1. Mesi je istakao da ne želi spekulacije o njegovoj budućnosti do kraja sezone, a da je opcija i nastup u američkoj MLS ligi. S. S.

Slavni Korejac će konačno biti plaćen kako zaslužuje

Novi ugovor za Sona u Totenhemu Bivši saigrači potencijalno u novom projektu Inter Majamija

Bekam nudi Nevilu poziciju trenera Fil Nevil (43), selektor fudbalerki Engleske i nekada proslavljeni bek Mančester junajteda, dobio je ponudu Dejvida Bekama da preuzme trenersku poziciju MLS kluba Inter Majami. Legendarni vezista Bekam, sa kojim je Nevil godinama igrao u Junajtedu, je vlasnik ambicioznog američkog projekta i želi bliskog prijatelja na poziciji trenera. Nevil bi mogao preuzeti poziciju trenera već narednih

dana. Po pisanju londonskog Gardijana, problem realizacije dogovora je Fudbalski savez Engleske (FA). Ukoliko Nevil preuzme klub, vjerovatno će izgubiti poziciju selektora Velike Britanije za Olimpijske igre u Tokiju, koje su na programu na ljeto. Nevil će pokušati da u narednim danima riješi taj spor. ,,Lavice“ je vodio do četvrtog mjesta na Svjetskom prvenstvu 2019. godine, što je bio veliki uspjeh. S. S.

Son Hjong-min (28), krilni napadač Totenhema, potpisaće novi ugovor sa londonskim ,,pijevcima“ nakon niza odličnih partija. Uprava premijerligaša je odlučila da Korejca nagradi platom od oko 230.000 eura sedmično. Son je u klubu od 2015. godine a u ovoj sezoni je na 25 utakmica u svim takmičenjima već 16 puta bio strijelac. Prošle sezone je na 41 meču postigao 18 golova. Son je prva zvijezda azijskog fudbala i njegov ostanak je Totenhemu izuzetno bitan, budući da klubu donosi ogroman profit. Nekada talenat FK Seula, u Evropi je još od avgusta 2008. godine, kada je potpisao za njemački Hamburg. S. S.

Arena

Petak, 8. januar 2021.

Fudbal

očetka prelaznog roka u timu sa Starog aerodroma

rukcija“ u Titogradu Povratak Bojovića, i štopera Bakrača U periodu brojnih odlazaka Titograd pokušava da nađe rješenja. Kako saznajemo blizu povratka u Titograd je Ivan Bojović, koji nije postigao dogovor sa ekipom Budućnosti oko novog ugovora, pa kao slobodan igrač može da se vrati na Stari aerodrom. Blizu povratka je i nekadašnji štoper Budućnosti i Sutjeske Miloš Bakrač, koji je prije tačno dvije godine iz Željezničara došao u Titograd, koji je ubrzo napustio i pojačao Ziru iz Azerbejdžana. Takođe, Titograd bi mogao da ugrabi Gorana Vujovića, iskusnog centarfora, koji je bez angažmana, a nakon što se Iskra zahvalila Japancu Koheu Katu i taj vezista postao je interesantan za ,,romantičare“.

aerodroma. Uz sve to, ako se zna da je tim još ranije napustio Marko Mrvaljević, najbolji stri-

jelac jesenjeg dijela, koji se vratio u Budućnost, onda je jasno da Titograd čeka nova ,,rekonstrukcija“… R. P.

Crnogorski reprezentativac iz Norčepinga mogao bi da ostvari veliki transfer

Klubovi ,,Red bul“ grupe žele Hakšabanovića

PODGORICA - Sve je više klubova koji žele crnogorskog reprezentativca Seada Hakšabanovića.

Krilni napadač Norčepinga je jedan od najboljih fudbalera u Švedskoj, a po mnogima je prevazišao tamošnju ligu.

To smatra i dvadeset jednogodišnji ofanzivac koji je u decembru saopštio čelnicima da želi da ode u jaču sredinu.

Norčeping može odmah da proda Hakšabanovića, a švedski mediji javljaju da je na stolu ponuda jednog od klubova iz ,,Red bul“ grupacije. Nije teško zaključiti o kome se radi - Lajpcig Salcburg i Njujork su u vlasništvu svjetskog giganta koji proizvodi čuveni energetski napitak. Ekspresen javlja da je Norčeping spreman da pregovara o transferu, kao i da svog fudbalera neće pustiti ispod sedam miliona eura na ime obeštećenja. Potencijal Hakšabanovića svojevremeno je prepoznao Vest Hem, koji ga je potom proslijedio Malagi na pozajmicu, da bi nakon igranja u Španiji završio u Norčepingu za 2,5 miliona eura. Brzonogi ofanzivac za švedski tim nastupa od januara prošle godine, a u međuvremenu je na 65 nastupa dao 16 golova i upisao 20 asistencija. Dres crnogorske A selekcije nosio je 14 puta, a jednom se upisao u listu strijelaca. D. K.

Danilovgrađani sa izmijenjenim sastavom dočekaće drugi dio sezone

Brojne promjene u Iskri PODGORICA - Iskra će sa dosta promjena ući u drugi dio sezone. Nakon što su klub iz Danilovgrada napuštili Vuk Orlandić, Aldin Adžović i Kohei Kato, Bogdan Mandić, gotovo je izvjesno da će Iskru napustiti i Japanac Šo Jamamoto. Adžović je već potpisao ugovor sa Arebijom sa Kosova, Kato je na meti nekoliko naših prvoligaša, a Danilovgrađani su očigledno zbog broja stranaca odlučili da se zahvale i drugom japanskom internacionalcu.

Prvo pojačanje Iskre trebalo bi da bude vezista Dušan Živković (24). Nekadašnje dijete Crvene zvezde ima priličan staž u Super ligi Srbije, gdje je igrao za Spartak, Radnički iz Niša i Rad, a upravo u timu sa Banjice je nastupao minule polusezone, gdje je na 15 utakmica postigao jedan gol. Takođe, Iskra bi trebala da dobije pojačanje u liku Andreja Pupovića. Doskorašnji igrač Vršca, ranije je nastupao za mlađe selekcije Crvene zvezde kao i za Grafičar, a zanimljivo je da je bio član mlađih reprezentativnih selekcija Crne Gore. R. P.

Mladi čuvar mreže na kaljenju u Pljevljima

Lazar Baltić u Rudaru PODGORICA - Talentovani čuvar mreže Budućnosti Lazar Baltić naredne polusezone biće ustupljen na pozajmici Rudaru. Baltić (18), tokom prvog dijela sezone, je bio čuvar mreže omladinskog tima podgoričkog kluba koji je na kraju polusezone u grupi A osvojio drugo mjesto. Baltić je, inače, član omladinske reprezentacije, a kao veliki potencijal i činjenica da može biti ,,bonus“ igrač bio je interesantan za nekoliko prvoligaša i drugoligaša. Ipak, procijenjeno je da je Rudar možda najbolja

opcija, pa će u drugom dijelu sezone biti član Rudara.

R. P.

Barani nastavljaju da kompletiraju igrački kadar

Rašo potpisao za Mornar PODGORICA - Mornar je odlučan da do početka priprema za drugi dio sezone formira tim sa kojim će pokušati da se izbori za povratak u elitni rang.

Junajted predstavio prvo pojačanje

Dialo na ,,Old Trafordu“ Fudbaler Atalante Amad Dialo novi je igrač Mančester junajteda. Osamnaestogodišnji napadač iz Obale Slonovače, potpisao je ugovor do 2025. godine, uz mogućnost da saradnja bude nastavljena još sezonu. Dialo je u Atalantu stigao 2015. godine, a za prvi tim je debitovao četiri godine kasnije, i od tada je upisao pet nastupa i postigao jedan gol. Na ,,Old Traford“ stići će kada mu bude odobrena viza, a

transfer je dogovoren još u oktobru, kada je Junajted pristao da plati 21 milion eura i još potencijalnih 20 miliona na ime različitih bonusa. Trener Atalante Đan Pjero Gasperini se nadao da će Dijalo ostati kao pozajmljen igrač u Atalanti do kraja sezone, ali su i igrač i Junajted htjeli da pređe odmah, iako je odigrao samo dva meča ove sezone, oba kao zamjena i upisao svega pola sata u dresu ,,plavo-crnih“ iz Bergama. R. P.

Barani su to pokazali i tokom novogodišnjih praznika, odnosno posljednjih dana 2020. i prvih dana 2021. godine, kada su angažovali tri pojačanja - Igora Počeka, Danila Bakića i Boška Guzinu. Ali poput Košarkaškog kluba Mornar, koji je imao transfer ,,bombe“ za oba praznika i u Fudbalskom klubu Mornar rade punom parom i tokom blagih dana. To potvrđuje i činjenica da je pristupnicu potpisao i Bogdan Rašo. Mladi defanzivac, koji može da pokriva više pozicija u posljednjoj liniji, a prije svega desnog beka i štopera, dogovorio je sve detalje sa čelnicima barskog kluba, pa će u drugom dijelu sezone nositi dres Mornara… - Kada je stigao poziv od ljudi iz Mornara, vrlo brzo smo se dogovorili. Ono što je presudilo da dođem u Mornar su jasni ciljevi kluba koji se podudaraju sa mojim ličnim, a to je plasman u najviši rang crnogorskog fudbala, gdje sam siguran da Mornar i pripada - kazao je za Arenu Bogdan Rašo.

Pouzdani mladi defanzivac kojem će Mornar biti peti primorski klub je igrao za Igalo, zatim došao u Arsenal, gdje je ,,eksplodirao“ i najavio da je riječ o velikom potencijalu. Mnogi prvoligaši tada su ,,bacili oko“ na njega, posebno nakon poziva za mladu reprezentaciju Crne Gore, a Rašo je odabrao Grbalj. Međutim, zbog povrede ramena nije se naigrao, a iako je bio registrovan u prvom dijelu za Bokelj, tek sada čeka povratak na teren… - Iskren da budem, poziv da dođem u Mornar stigao je u najboljem trenutku za mene, kada se napokon nakon operacije ramena osjećam spremnim da pružim sve od sebe, prvi put od trenutka kada sam zabilježio debi za mladu reprezentaciju Crne Gore, čijem se pozivu nadam i u budućnosti - jasan je Bogdan Rašo. Mornar je tako nastavio da slaže kockice, a nakon veziste Bakića, te ofanzivaca Počeka i Guzine, Barani su sada dobili pojačanje i u odbrani, što znači da su uspjeli već da osvježe sve linije tima. Međutim, kako saznajemo sportski direktor Mitar Novaković još nije stavio tačku na prelazni rok, pa treba očekivati da Mornar dobije još nekog novajliju do 11. januara, R. P. kada će Barani početi pripreme.

Arena

Petak, 8. januar 2021.

ŠAH NAŠ GOST: Urednik bloga „Šah-mat lista“ FM Goran Tomić

PROFESOR AFIRMIŠE DREVNU IGRU

Skoro dvije decenije profesor molekularne biologije Goran Tomić svakodnevno uređuje šahovski blog koji pobuđuje veliko interesovanje ljubitelja drevne igre sa svih meridijana. On to radi sa ogromnim entuzijazmom prije svega volonterski, veoma pedantno i studiozno i krajnje odgovorno o čemu najbolje svjedoče pozitivni komentari brojnih čitalaca koji i sami šalju tekstove i fotografije. To nijesu samo suvoparni pregledi rezultata i tabela sa pojedinačnih i ekipnih takmičenja nego je riječ o zanimljivim rubrikama koje se tiču grandioznih turnira, intervjua, šahovskih studija i anegdota, promocija šahovskih knjiga, anketa, zanimljivosti sa Fejsbuka i Tvitera i slično. - Blog je nastavak ,,Šah-mat liste“ koja je objavljivana od 2001. do 2018. godine i isključivo se bavi šahovskim temama. Bolje šahiste posebno privlače partije sa prestižnih takmičenja i autorski naslovi poput serijala velemajstora Milana Draška i Božidara Ivanovića zatim analize i komentari FM Dragana Popadića i prof.dr. Slobodana Ilića i drugih. Broj pregleda svakako zavisi od tema koje se obrađuju i atraktivnih događaja iz svijeta šaha - rekao nam je standardni prvotimac ŠK „Herceg Novi“ FIDE majstor iz Zelenike Goran Tomić, koji ne štedi truda i vremena da na najbolji način afirmiše i populariše ovu misaonu igru.

PREDNOSTI I MANE INTERNET TURNIRA U sadašnjoj situaciji kada je otkazana i Olimpijada, pa čak prekinut i turnir kandidata za prvaka svijeta zbog opasnosti od korona virusa, prelazak na onlajn takmičenja bio je očekivan, ali se Tomić nada, ipak, privremen. - Tako je odigrana i ,,onlajn“ Olimpijada a i više super turnira na kojima je nastupao šampion planete Magnus Karlsen i koji su takođe ostali prepoznatljivi po velikim nagradnim fondovima. Međutim, nedostatak kod takmičenja preko interneta je prvo što je teško kontrolisati sve učesnike, to jest da li igraju bez ,,pomoći sa strane“ zbog čega se još ne rejtinguju kod FIDE. Ipak, iskušenja su velike novčane

Nikač - Tomić 1.e4 d6 2.d4 Nf6 3.Nc3 g6 4.Bg5 c6 5.Qd2 Bg7 6.Bh6 Bxh6 7.Qxh6 Qa5 8.Bd3 c5 9.dxc5 Qxc5 10.Nf3 Qxf2+!(dijagram) 11.Kxf2 Ng4+ 12.Kg3 Nxh6 13.Nd5 Kd8 14.h4 f6 15.h5 g5 16.Rad1 Nc6 17.b4 Bg4 18.c4 Bxf3 19.gxf3 Rf8 20.c5 e6 21.Nc3 dxc5 22.bxc5 Ke7 23.Rb1 Rab8 24.Rh2 Rfc8 25.Rhb2 Nd8 26.Na4 Nhf7 27.e5 f5 28.f4 Rc7 29.Ba6 h6 30.Rb3 Rd7 31.c6 gxf4+! 32.Kh4? Nxc6 33.Nc5 Rc7 34.Bxb7 Na5 35.Rb5 Nxb7 0:1

nagrade, pa su na poznatim serverima suspendovani čak i ugledni vrhunski velemajstori, koji su pokušali da koriste usluge kompjuterskih šahovskih programa, prvenstveno Stockfisha 11, što se desilo čak i najboljoj njemačkoj šahistkinji. Trenutno se na ovaj način igra super turnir ,,Šahovska turneja šampiona“ na kojem su se pojavila neka nova imena, npr. iranski vunderkind koji živi u Francuskoj Alireza Firouzja, a svoju snagu je potvrdio i Rus Danil Dubov koji je eliminisao Karlsena. Ipak, svi ti onlajn turniri bez obzira na atraktivnost učesnika i mnoštvo zanimljivih partija se ne rejtinguju, pa igrači sebi dozvoljavaju eksperimente u otvaranjima, koje vjerovatno ne bi odigrali u klasičnom šahu (,,za drvenom tablom“). Pored toga, većina tih turnira je po rapid sistemu, pa je kvalitet odigranih partija prilično diskutabilan. Mi igramo od prvog januara onlajn prvenstvo u OŠ „Ilija Kišić“ u Zelenici. Iako je školska šahovska sekcija brojna i čine je 89 marljivih dječaka i djevojčica, časovi se takođe održavaju preko interneta. Na turniru učestvuju 24 osnovca, među kojima i talentovane učenice Nadežda Raičević, Jelena Marić, Anja Čerevicki i Jovana Stijepčić.

Igra se preko servera lichess. com, a neki od učenika koriste Zum tako da se kontroliše regularnost partija, a oni koji su završili sa nastupom za taj dan mogu posmatrati partije koje su u toku. Svaki dan se igra po jedna partija od 11 časova, a tempo igre je 15 minuta po igraču plus pet sekundi dodatka po odigranom potezu. Poslije tri kola u vođstvu su Mihajlo Pušara, Boris Kilibarda i Danilo Božović sa po tri poena. Ovom prilikom pozvao bih na nadmetanje sve vaspitno-obrazovne ustanove u Crnoj Gori i okruženju koje bi u ovim uslovima formirale ekipe i odigrale meč preko interneta - ističe Tomić

TREĆA SUBOTA Turniri „Treća subota“ u Đenovićima su privremeno obustavljeni zbog pandemije mada ima dosta interesovanja domaćih i stranih igrača za sve tipove turnira, velemajstorske, intermajstorske i FIDE majstorske. - Očekujem da se kroz nekoliko mjeseci zdravstvena situacija normalizuje i turniri ponovo krenu po planu. Planiram da uvedem još jedan turnir po švajcarskom sistemu, kombinacija velemajstorskog i intermajstorskog, naravno, ako bude interesovanja, sa dvadesetak igrača. Mislim da će

poslije dužeg perioda igranja samo preko interneta mnogi šahisti poželjeti da igraju u lijepom ambijentu ovog mjesta na pjeni od mora tako da već imam najave Japanca IM Kojime, Rusa IM Kargina, Amerikanca IM Sarkara, ali i Indijaca koji bi željeli da se oprobaju sa jakim evropskim šahistima. Mislim da bi ovi turniri bili posebno korisni domaćim šahistima, jer imaju mogućnost osvajanja intermajstorske i velemajstorske norme, a naravno i da im posluže kao priprema i tempiranje forme za velika takmičenja koja ih očekuju kao npr. Svjetski kup u Rusiji na kojem će pravo nastupa shodno najnovijim pravilima imati i jedan naš predstavnik. Naime, pojedinim crnogorskim šahistima nedostaje još samo jedna norma kako bi ispunili uslove za titulu intermajstora. Naravno, pitanje je koliko su se pripremali tokom ovih mjeseci. Pored toga, svi šahisti koji žele da osvoje rejting FIDE majstora, ili jednostavno da igraju šah u lijepom ambijentu mogu da budu učesnici FM turnira (postoji FM-A i FM-B turnir). Neki od potencijalnih učesnika iz inostranstva su me pitali da li je moguće igrati za norme preko interneta. Za sada to još nije moguće, a pored toga velika većina šahista voli „šah uživo“ za pravom crno-bijelom tablom, a ne elektronskom. Nadamo se uskoro nastavku svih pomenutih takmičenja nije krio optimizam profesor Goran Tomić.

Završen Airthings masters

Aronjan – Radžabov bolji Radjabov od Aronjana 1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bb5 Nf6 U finalnom meču prestižnog Airthings masters turnira Azerbejdžanac Tejmur Radžabov je pobijedio Jermenca Levona Aroniana sa 2,5:1,5 dok je u okršaju za treće mjesto Francuz Vašje Lagrav istovjetnim rezultatom slavio protiv Rusa Danila Dubova. Radžabov je za prvo mjesto dobio novčanu nagradu od 60.000 dolara.

4.0–0 Nxe4 5.d4 Nd6 6.Bxc6 dxc6 7.dxe5 Nf5 8.Qxd8+ Kxd8 9.h3 Bd7 10.Rd1 Kc8 11.g4 Ne7 12.Ng5 Be8 13.f4 c5 14.Nc3 b6 15.f5 Nc6 16.Bf4 Nd4 17.Kf2 h6 18.Nf3 Nxc2 19.Rac1 Nb4 20.a3 Nc6 21.Nd5 Ne7 22.Ne3 Nc6 23.f6 Bd7 24.b4 g5 25.Bg3 Be6 26.Rd3 Kb7 27.Rdc3 Rd8 28.Nf5 a5 29.b5 Na7 30.a4 c6 31.bxc6+ Nxc6 32.Ke2 Nb4 33.Rd1

Slavni Poljak ubjedljiv na kraju Turneje četiri skakaonice, treća titula prazničnog spektakla

Štoh vlada u Alpima Kamil Štoh (33), slavni poljski ski-skakač, osvojio je treći put u karijeri Turneju četiri skakaonice i zaslužio status jednog od najvećih šampiona ovog prazničnog klasika zimskog sporta. U austrijskom Bišofshofenu, u posljednjoj rundi Turneje, dvostruki osvajač Svjetskog kupa zaslužio je 38. pobjedu karijere u pojedinačnim takmičenjima. Prethodno, tri dana ranije pobijedio je i u austrijskom Insbruku. Već u prvoj rundi bio je ubjedljiv i imao više od sedam bodova prednosti u odnosu na najbliže pratioce. Na kraju je mogao i da kalkuliše, odluči se za manje riskantan skok. Veteran to ipak nije uradio, već je želio da trijumfom, kao i u prethodna dva navrata, ovjeri titulu. Sada sa pravom važi za najvećeg među modernim šampionima, na vrhunskom nivou takmiči se već cijelu deceniju. - Sve je bilo perfektno za mene u obje runde takmičenja. Uživao sam u Bišofshofenu, fantastičan rad mene i mog tima se vratio. Pritisak nijesam osjećao. Poljski tim je izuzetan, imam veliku podršku već godinama. Samo tako se ponovo mogla tempirati forma u idealnom trenutku, to nije slučajnost - rekao je Štoh nakon trijumfa. Skokovima od 139 i 140 metara sakupio je čak 300,7 poena i pobijedio ispred Norvežanina Mariusa Lindvika (280,4 poena, skokovi od 137 i 140,5 metara ali uz značajno lošiji stil). Treći je bio Njemac Karl Gajger, svjetski prvak u ski-letovima, sa 277,3 poena (138 i 133,5 metara). Kada su ostali favoriti u pitanju, u Bišofshofenu Austrijanac Štefan Kratf bio je četvrti, a le-

Za petama Mališu Već ovog vikenda Kamil Štoh će u Njemačkoj imati priliku da dostigne skor legendarnog zemljaka Adama Mališa, koji je u karijeri pobijedio na 39 takmičenja Svjetskog kupa. Ukoliko to ostvari, ispred Štoha ostali bi samo slavni Finac Mati Nikenen sa 46 i Austrijanac Gregor Šlirencauer sa 53 pobjede.

Vitez Poljske Već dva puta, 2014. i 2017. godine, Kamil Štoh biran je za sportsku ličnost godine u Poljskoj. Svjetski kup osvajao je 2014. i 2018. godine, a tri olimpijska zlata osvajao je upravo u tim godinama - u Sočiju 2014. na maloj i velikoj skakaonici i 2018. u Pjongčangu na velikoj skakaonici. Iste godine osvojio je i olimpijsku bronzu u timskoj konkurenciji. Magistar fizičke kulture (još 2012. magistrirao u Krakovu) je 2014. godine odlikovan Krstom viteza Poljske, što je jedno od najvećih državnih priznanja.

gendarni Slovenac Peter Prevc i lider Svjetskog kupa Halvor Egner Granerud podijelili su tek 12. mjesto. U konačnom poretku Turneje, Štoh je imao čak 1.110,6 bodova. Gajger je završio drugi sa 1.062,5 bodova - čak skoro 40 manje od pobjednika. Prošlogodišnji pobjednik Turneje Poljak David Kubacki bio je treći sa 1.057,8 poena. Štoh se sada pridružio slavnim Helmutu Reknagelu i Bjernu Virkoli kao trostrukim šampionima Turneje. Samo su njemačka legenda Jens Vajsflog sa četiri i nezaboravni Finac Jane Ahonen sa pet titula ispred njega. - Zaista se trudim da skoro nikada ne razmišljam o titulama. Sve uspjehe sam ostvario razmišljajući i isključivo o narednoj prilici da skačem i takmičim se. To je za mene velika radost - rekao je Štoh. Za Poljaka Štoha, trostrukog olimpijskog šampiona iz Zakopana, ovo je treća pobjeda u Bišofshofenu, nakon 2017. i 2018. godine, kada je osvajao i Turneju. Na pojedinačnim rundama Turneje četiri skakaonice pobjeđivao je sedam puta do sada. U ukupnom poretku Svjetskog kupa, Granerud je i dalje prvi sa 768 poena, ispred Njemca Markusa Ajzenbihlera sa 584 boda. Treći je Štoh sa 508 bodova i dobrom šansom da se već do kraja mjeseca uključi u borbu za prvo mjesto. Svjetski kup se nastavlja već u subotu i nedjelju, takmičenjima u njemačkom Titise-Nojštatu. S. S.

Na skijama sa tri godine Rxd1 34.Kxd1 Nd5 35.Ra3 c4 36.Nd6+ Bxd6 37.exd6 Rd8 38.Be5 Nb4 39.Bg3 Nd3 40.Nd4 Bd7 41.Kd2 Re8 42.Nc2 (dijagram) Nc5 43.Re3 Ne4+ 44.Kc1 Nxg3 45.Rxg3 Re6 46.Rc3 Rxf6 47.Rxc4 Rxd6 48.Kb2 Rd3 0:1 Pripremio: B. KADIĆ

Prvi put Kamil Štoh je u rodnom Zakopanu stao na skije kada je imao samo tri godine - a već godinu kasnije imao je prvi skok na mini-skakaonici. Koliko su ski-skokovi zahtjevan i specifičan sport, svjedoči to da je već sa osam godinama učestvovao na takmičenjima i trenirao u lokalnom klubu Žab. Još prije 15 godina, tada 17-godišnji Štoh je oduševio na Svjetskom prvenstvu u ski-letovima u Kulmu, kada je završio na 35. mjestu. Iste 2006. godine na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu bio je 16. na maloj a 26. na velikoj skakaonici. To je bila najava velike karijere.

Feljton

Petak, 8. januar 2021.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA

Crnogorski identitet ostao je samo u dubokim śećanjima » Piše: Jovan - Joro ĐURANOVIĆ

Što se tiče iseljavanja u Srbiju, na osnovu raspoloživih podataka može se zaključiti da se najveći broj Crnogoraca u XIX vijeku iselilo u užički, čačanski, valjevski, aleksinački, kragujevački, rudinski, podrinjski, kruševački, jagodinski, ćuprijski okrug i u okolinu Kladova i Prokuplja i drugih mjesta u centralnoj i istočnoj Srbiji. Međutim, kao što smo rekli, asimilacija koja je vršena od strane srpskih vlasti i od srpske crkve, uticala je da se uglavnom izgubi crnogorski indentitet koji je ostao samo u nekim dubokim śećanjima. Postupak iseljavanja Crnogoraca u Srbiju nastavio se i početkom XX vijeka naročito nakon dolaska na prijesto kralja Petra Karaorđevića 1904. godine. Naime, ove godine u Srbiju se preselilo preko Hercegovine i Bosne 1.135, a preko turske teritorije-Sandžaka 1.138 pojedinaca, što čini ukupno 2.273 iseljena Crnogorca u Srbiju. Nesporno je da se u XIX vijeku radi o velikom broju crnogorskih iseljenika i u apsolutnom i u relativnom odnosu i za veću državu nego što je bila Crna Gora, što je imalo dugotrajno negativne posljedice na demografski, nacionalni, kulturni i ekonomski razvoj Crne Gore. Međutim treba imati u vidu da se veliki broj Crnogoraca vratio iz Srbije, jer su shvatili da nijesu naišli na ono čemu su se nadali. Kada su se vratili, zauzeli su svoja ranija imanja, zahvaljujući običajnom pravu po kome prodavac ili onaj ko je zemlju ustupio drugome, ima pravo da je povrati u roku od godinu dana, naravno, uz obavezu da vrati ono što je dobio od kupca.

POZNATE LIČNOSTI U SRBIJI PORIJEKLOM IZ CRNE GORE

Ogromni broj iseljenika u Srbiji u XIX vijeku, a i kasnije, koji je bio iz Crne Gore, imao je i te kako veliki demografski i kulturni uticaj na strukturu stanovništva Srbije. Srpska vlast sa srpskom pravoslavnom crkvom permanentno je radila na asimilaciji crnogorskog nacionalnog bića u srpsko nacionalno biće. Sigurno je da se u tome uspjelo, jer se vremenom gubilo nacionalno izjašnjavanje kao „Crnogorci“, a ostalo je samo neko mutno predanje o „crnogorskom poreklu“ bez poznavanja geneze svoga roda (samo u rijetkim slučajevima). Etnos koji je „poreklom“ iz Cne Gore, a koji živi u Srbiji, iznjedrio je veliki broj zaslužnih ljudi na svim poljima, državničkom, naučnom, književnom, vojničkom planu. Ovom prilikom daćemo samo



Iseljavanje Crnogoraca u Srbiju nastavljeno je i početkom XX vijeka naročito nakon dolaska na prijesto kralja Petra Karađorđevića 1904. godine. Naime, ove godine u Srbiju se preselilo preko Hercegovine i Bosne 1.135, a preko turske teritorije-Sandžaka 1.138 pojedinaca, što čini ukupno 2.273 iseljena Crnogorca



Vuk Karadžić

Jovan Tomić

nekoliko primjera koji mogu da reprezentuju ovu pojavu. Ilija Garšanin srpski državnik, predśednik Vlade, tvorac Načertanija - programa Velika Srbija, bio je porijeklom iz Bjelopavlića, njegov predak nastanjen je u selu Garašani kod Aranđelovca. Kao što se vidi, da bi izgubio vezu sa svojom matičnom zemljom - Crnom Gorom, Ilija i njegov rod morali su da promijene prezime i da se prezivaju po selu u kojem su živjeli. Jovan Skerlić, poznati srpski književnik, književni kritičar i političar, starinom je od Nikšića. Njegovi preci iselili su se u Stari Vlah, a odatle u Šumadiju, slavili su Lučindan. Veliki srpski naučnik Jovan Cvijić, bio je porijeklom iz Drobnjaka, što je i sam potvrđivao. Prezime je dobio po svome prađedu Cviju Spasojeviću, hajdučkom harambaši. Znači morao je i njegov rod mijenjati prezime. Branko

Jovan Cvijić

Sima Milutinović Sarajlija

Radičević, poznati srpski lirski pjesnik i najodaniji sljedbenik Vukove reforme pravopisa srpskog jezika i uvođenja narodnog jezika u književnost, bio je rodom iz Zete. Vuk Karadžić, rodom iz Drobnjaka, najznačajnija ličnost srpske književnosti prve polovine XIX vijeka, bio je reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina i pisac prvog rječnika srpskog jezika. Zašto Vuk nije mijenjao prezime? Odgovor se može potražiti u činjenici da je on izvršio jezičku i pravopisnu reformu u Srbiji, koju je temeljio na izgovoru iz Drobnjaka, mjestu porijekla njegovih predaka, tako da nije bilo politički isplativo da mijenja prezime. Poznati naučnik Jovan Žujović, porijeklom iz Pipera, bio je profesor Beogradskog univerziteta, predśednik Srpske kraljevske akademije i prvi

Etnos koji je „poreklom“ iz Crne Gore, a koji živi u Srbiji, iznjedrio je veliki broj zaslužnih ljudi na svim poljima, državničkom, naučnom, književnom, vojničkom planu. Među njima su Vasa Čarapić, Vuk Karadžić, Sima Milutinović-Sarajlija, Ilija Garašanin, Branko Radičević, Jovan Tomić, Jovan Skerlić, Jovan Cvijić, Živojin Mišić, Anto Bogićević

Srpska vlast sa Srpskom pravoslavnom crkvom permanentno je radila na asimilaciji crnogorskog nacionalnog bića. Sigurno je da se u tome uspjelo, jer se vremenom gubilo nacionalno izjašnjavanje kao „Crnogorci“, a ostalo je samo neko mutno predanje o „crnogorskom poreklu“ bez poznavanja geneze svoga roda

Jovan Skerlić

Vasa Čarapić

predśednik Srpskog geološkog društva. Poznati srpski istoričar Jovan Tomić, redovni član SAN od 1906 godine, porijeklom je iz Drobnjaka. Jovan Tomić pisao je mnogo o istoriji Crne Gore. Nesporno je da su njegove knjige nezaobilazna istorijska literatura, ali treba uzimati sa velikom dozom obazrivosti kvalifikaciju iznesenih podataka o događajima u Crnoj Gori, jer je njegova nauka bila u funkciji stvaranja Velike Srbije. Poznati srpski državnik Avram Petronijević, više puta predśednik Vlade i ministar inostranih poslova kneževine Srbije, bio je porijeklom iz Crne Gore. Preci poznatog srpskog vojskovođe, vojvode Živojina Mišića, bili su iz Tepaca-Drobnjaci. Iz Drobnjaka je bio porijeklom poznati loznički vojvoda Anto Bogićević. Vojvoda Mladen Milovanović iz prvog srpskog ustanka, bio je predśednik Praviteljstvjuščeg Sovjeta Karađorđevog, poticao je od porodice Cerovića iz Drobnjaka. Porodica srpskog pjesnika Sime Milutinovića-Sarajlije potiče od Nikšića iz sela Dra-

govoljića. Poznata porodica Uskoković u užičkom kraju od kojih je bio književnik Milutin Uskoković, potiče iz Lješanske nahije. Jedan od najznačajnijih vojvoda Prvog srpskog ustanka Stojan Čupić, koji je svojim junaštvom proslavio Srbiju, rodom je bio iz Pive od Dobrilovića. Čak je i dinastija Obrenovića porijeklom bila iz Crne Gore, od Đukića koji su se iz Bratonožića pred kraj XVII vijeka preselili u Užičku Crnu Goru (tog naziva više nema u Srbiji, već se sad zove Kośerić, primj. J.Đ.). Poznati srpski vojskovođa i junak ispod Avale, Vasa Čarapić, porijeklom je iz Drobnjaka od starog bratstva Miloševića. Rudnički vojvoda Milić Drinčić iz Prvog srpskog ustanaka, porijeklom je bio iz Rudog Polja iz Drobnjaka. Jovan Demir, vojskovođa u Drugom srpskom ustanku u Užičkoj nahiji, rodio se u Pivi, otac mu se zvao Sava Adžić. Najpoznatiji srpski guslar i tvorac srpskih narodnih pjesama, Filip Višnjić, rodom je od Višnjića iz Golije, đed mu se preselio u Zvorničku nahiju.

Čuveni junak Lazar Mutap, jedan od organizatora i učesnika Prvog i Drugog srpskog ustanka, porijeklom je iz Crne Gore iz Rovaca. Serdar Jovan Mićić, junak iz oba srpska ustanka, docnije upravitelj užičkog okruga, starinom je iz Gornje Morače. Hajduk Veljko Petrović, junak Prvog srpskog ustanka, rodom je iz Morače od porodice Radovića. Poznate srpske porodice Nenadovići, Birčani i Lazarevići po predanju i njihovom iskazu potiču iz Crne Gore. Od roda Nenadovića su poznati Srbi: valjevski knez Aleksa, njegov brat vojvoda Jakov, prota Matija Nenadović sin kneza Alekse i Ljubomir Nenadović, književnik, sin prote Matije. Iz Birča je bio glasoviti knez valjevski Ilija Birčanin, a od Lazarevića vojvoda šabački, pop Luka Lazarević. O porijeklu Nenadovića zapisao je prota Matija da su doseljeni iz Crne Gore iz Birča. Mjesto Birač nalazi se u plemenu Banjani na śevernom dijelu sela Miljanići ispod planine Jelavice i Crnog Kuka, „sad su tamo nekoliko kuća i mnogo kućišta, a u XVII vijeku tu je bilo selo” kako je to saopštio Andrija Luburić, istraživač crnogorske etnogeneze s početka XX vijeka. Ovo su samo neke od najviđenih porodica i ličnosti u Srbiji porijeklom iz Crne Gore. Iseljenicima iz Crne Gore u Srbiju pripada značajno mjesto u oslobođenju Srbije od Turaka. Takođe i na razvoju kulturnog i prosvjetnog života u Srbiji pripada veliki značaj etničkoj grupi čije je porijeklo iz Crne Gore, a u kojoj se nalaze Vuk Karadžić, Filp Višnjić, Jovan Cvijić, Jovan Skerlić, Sima Milutinović, Ljubomir Nenadović, Branko Radičević i mnogi drugi. (Nastavlja se)

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Petak, 8. januar 2021.

Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

I.br.1650/2015 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, protiv izvršnih duznika Agović Sadudina i Hasić Sanije oboje iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 04.01.2021.godine, vrši

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zaključak o XV prodaji I.br.1650/2015 od 18.12.2020.godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 08.01.2021.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 04.01.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zapisnik o XIV prodaji I.br.1650/2015 od 04.12.2020.godine izvršnom duzniku Hasić Saniji iz Rožaja,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Hasić Sanija. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 08.01.2021.godine. Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja. Javni izvršitelj u Rožajama 04.01.2021.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Mali oglasi prodaja Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno. Može i razmjena i otkupljivanje istih. Tel. 069 051 526 1

raZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

I.br. 1672/2015 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika Hasić Armina i Čindrak Asmira oba iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 04.01.2021 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se sedma prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Čindrak Asmira iz Rozaja upisane u LN br.354 KO Kostenica PJ Bijelo Polje i to: -kat.parcela br.128/2, njiva 7.klase, površine 600 m2, -kat.parcela br.140, kuća i zgrada , površine 60m2, -kat.parcela br.140, dvorište, površine 100m2, -kat.parcela br.165/4, voćnjak 5.klase, površine 600m2, -kat.parcela br.165/4, njiva 6.klase, površine 2050m2 Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 03.02.2021.godine u 11,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1672/2015 od 24.12.2019.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 5.410,30 eura. Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na sedmom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 541,03 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 08.01.2021.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti. JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 04.01.2021.godine

Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic

Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

Дана 7. јануара 2021. у 70. години изненада је преминуо наш драги

ЈОВАН Ивов РАДОВИЋ

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у ужем кругу породице 8. јануара у 13 часова на сеоском гробљу Сотонићи – Вирпазар.

Ожалошћени: синови ГОРАН и ИВАН, браћа МИЈОДРАГ, МАРКО и ТОМИСЛАВ, сестра МАРИЈА, снахе ТАМАРА и ЈЕЛЕНА, унучад ЛАЗАР, НЕМАЊА, ВАСИЛИЈЕ, МИЛИЦА и АНДРЕЈА и остала многобројна родбина

377 Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru, stricu i đedu

JOVU RADOVIĆU Bol je preteška, a tuga za tobom vječna. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Brat MIODRAG i snaha SENKA sa porodicom 374 Posljednji pozdrav dragom stricu i djedu

JOVU RADOVIĆU Tvoja dobra i plemenita duša ostaće vječno u našim srcima. Nek ti Bog podari vječni mir i spokoj. ZORAN i SLAVICA RADOVIĆ sa porodicom 375 Posljednji pozdrav našem dragom ujaku

JOVANU Ivovom RADOVIĆU Sestrična SLOBODANKA i sestrići SLOBODAN i SLAVOLJUB sa porodicama 376

Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

Dana 6. januara 2021. u 65. godini iznenada je preminuo naš dragi

Обавјештавамо родбину, пријатеље и кумове да је 6. јануара 2021. године преминуо у 81. години наш драги

Poslije kraće bolesti u 73. godini preminula je

MILADIN Jovice MITROVIĆ

LJUBINKA Dragutinova DUJOVIĆ rođena Marijanović

ПЕТАР Јованов КРЦАЛОВИЋ

Zbog novonastale situacije sahrana se obavila 6. januara u krugu porodice na mjesnom groblju Momče – Kuči.

Ožalošćeni: ćerka ANĐELA, supruga NATAŠA, majka OLGA, brat ALEKSANDAR, sestra SLAVICA, snaha OLJA, braća od stričeva, bratanići, bratanične, sestrići i ostala rodbina MITROVIĆ i VUJOŠEVIĆ

Zbog aktuelne epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 6. januara 2021. godine u 11 časova na seoskom groblju Ptič - Lijeva Rijeka.

Због новонастале ситуације сахрана је обављена у кругу најуже породице 6. јануара на градском гробљу Чепурци у 14 часова.

367

Ожалошћени: супруга СЛОБОДАНКА, синови АЛЕКСАНДАР и АНТОНИО, снахе БИЉАНА и ИВАНА, брат ДУШАН, сестра СЕКА и унучад СОФИЈА и АЛЕКСА

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je 6. januara 2021. preminula naša draga

Ožalošćeni: sinovi LJUBOMIR i VITOMIR, kćerka LIDIJA, snahe LJILJANA i VALENTINA, braća NIKODIN – GARO i VESELIN, sestre MIRKA i DARINKA, zaova STANA – BUTA, jetrve PETRANA i MARIJA, zet MILOJE, bratanić, sestrične, đeveričići, đeverične, zaovičić, zaovična, unučad i ostala rodbina DUJOVIĆ i MARIJANOVIĆ

321

Дана 4. јануара 2021. године преминуо је мој мили и вољени брат 314 Посљедњи поздрав драгом

SAVICA – SAVA Slavkova BRAJOVIĆ rođena Vukadinović

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice 7. januara na groblju u Novom Selu.

Ožalošćeni: sinovi RANKO i ZDRAVKO, snahe SLOBA i MILA, unučad SAŠA, FILIP i MARIJA, brat BLAŽIJA, sestra MARTA i VASA i ostala mnogobrojna rodbina BRAJOVIĆ i VUKADINOVIĆ

ПЕТРУ КРЦАЛОВИЋУ Била је част имати те за пријатеља. Почивај у миру.

НОВАК и БОРИС ГОШОВИЋ са породицама 342

МИЛОРАД – МИШКО Блажов НЕШЕВИЋ

Увијек ћемо те носити у нашим срцима и нећемо никад заборавити твоју доброту и племенитост. За твоју сестру си био узор и понос цијеле породице.

347 Посљедњи поздрав драгом

Твоја сестра ВЕРА, са дјецом ВУКОМ, РАДМИЛОМ и ДАРЈОМ

Dana 6. januara 2021. u 88. godine preminula je naša draga i plemenita

ПЕТРУ

344

VUKOSAVA Drgova MILIĆ rođena Mumović

Почивај у миру.

Zbog epidemioloških mjera, sahrana će se obaviti 7. januara u 14 časova, u krugu uže porodice, na groblju u Gornjem Polju. Ožalošćeni: sinovi VELJKO, BRANKO, STANKO i STANIŠA, kćerke ANKA i BRANKA, brat DUŠAN, sestra DARINKA, snahe RADMILA, SVETLANA, RADA, SNEŽANA i RADA, đever BOŽIDAR, jetrve STOJA i BILJANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina MILIĆ i MUMOVIĆ

СИМО МАТОВИЋ са породицом

Dana 7. januara 2021. u 85. godini, nakon kraće bolesti, preminula je naša voljena

346 Posljednji pozdrav dragoj

336

NJEGOSAVA Milutinova ASANOVIĆ rođena Vujačić

Dragi tata

BRANKI Radovanovoj VUKČEVIĆ Tužan je ovaj pozdrav jer ga ti nećeš čuti. Hvala ti za svu pažnju i ljubav koju si nam pružala i smatrala nas kao svoje najbliže. Umrla si na Božić, a to pokazuje blagost i dobrotu Tvoje duše. Neka te anđeli čuvaju.

PERO Nijesam očekivala da ću ti na ovaj način poslati poruku. Hvala ti na nesebičnoj ljubavi i pažnji kakvu si nam uvijek pružao. Čuvaću te od zaborava, dobri moj. Tvoja ćerka MILICA, zet ŽELJKO i unučad IVA, PETAR i ANA 371

GIGO, RATKA i VERA 368

e-mail: oglasno@t-com.me

Zbog aktuelne epidemiološke situacije sahrana je obavljena 7. januara u krugu porodice.

Ožalošćeni: kćerka RANKA, sin VELJKO, brat JOVAN, sestre LJUBICA, DANICA, ZAGORKA, SPASIJA i DARINKA, unuka JOVANA, unuci IVAN, VLADIMIR, MIRKO, MILOŠ i STEFAN, zetovi RADE i BRANKO, snahe MILANKA, NADA, MARIJA i RAJNA, đeverična ŽELJKA, đeverići ŽELJKO i DARKO, zaovići MARKIŠA i SAŠA i ostala mnogobrojna rodbina ASANOVIĆ i VUJAČIĆ

330

Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Дана 7. јануара 2021. послије краће болести у 78. години преминуо је наш драги

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me 1111

RADULU Otišao si bez pozdrava, moj veliki brate kao da nam te je neko ukrao. Hvala ti za svu ljubav, dobrotu, radost i sigurnost koju si nam nesebično davao. Nosićemo te i čuvati od zaborava doživotno u našim srcima. Tvoji sestra MARICA, sestrići MLADEN i NIKOLA sa porodicom

Umro je naš brat

ЂОРЂИЈЕ Драгов КЛИКОВАЦ

372 Posljednji pozdrav dragom đeveru

RADULE ŽURIĆ

Због новонастале ситуације сахрана ће се одржати у ужем кругу породице 8. јануара у 10.30 часова на сеоском гробљу Махала – Зета.

Mnogo smo bola izdržali, ali tvoj odlazak je povrijedio naše rane. E, koliko sad boli, dragi naš brate Rašo. VEŠO i VESNA sa porodicama 315

RADULU Bio si veliki prijatelj i oslonac meni i mojoj djeci. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. DRAGICA ŽURIĆ

Posljednji pozdrav

350

Ожалошћени: супруга КСЕНИЈА, синовци СРЂАН и САША, брат БОРО, сестра ЗАГОРКА, шура НИКОЛА, снахе ЈЕЛЕНА и ГОРДАНА, унучад ЂОРЂЕ, КОСТА, КАТАРИНА, ДАНИЦА и КСЕНИЈА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

Posljednji pozdrav svom voljenom stricu

MILEVI S tugom se opraštamo od naše drage majke, tašte i babe. Počivaj u miru.

RADULU

OLJA i NEŠO sa porodicom

370

319

Posljednji pozdrav dragoj supruzi, majci, svekrvi i babi

Moj voljeni životni savjetniče, želim ti vječni spokoj i mir. Ostaješ u mom srcu i duši kao veliki plemeniti čovjek i brat. Počivaj u miru.

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i komšije da je naša draga

ŽELJKO i LJUBINKA ŽURIĆ 354 Dragi striko

MILEVI VUJOVIĆ

MILEVA Andrijina VUJOVIĆ rođena Marković

Nijesmo te mogli sačuvati od smrti, ali ćemo te sačuvati od zaborava. Tvoji: suprug ANDRIJA, sinovi ŽELJKO i IVAN, snaha DRAGANA i unučad FILIP i ALEKSANDRA 320

RADULE preminula poslije kraće bolesti 5. januara 2021. u 80. godini. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 6. januara u krugu uže porodice na novom groblju na Cetinju.

Posljednje zbogom našem dragom

Smrt ne postoji, ljudi umiru kada ih zaborave. Ti si samo otišao u drugi dom da se tvoja duša i misli oporave. Postao si anđeo čuvar naše sreće i naše tuge, uvijek ćemo čuvati sjećanje na tebe, ti nam se nasmiješi nekada, tamo sa druge strane, tamo iza..

Ožalošćeni: suprug ANDRIJA, kćerka OLIVERA, sinovi ŽELJKO i IVAN, sestra ANĐELIJA, snaha DRAGANA, unučad, sestrići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoj LUKA sa porodicom 348

318 Dragi striko

VOJISLAVU PAVIĆEVIĆU

Dana 7. januara 2021. u 76. godini preminuo je naš dragi

Sa ljubavlju i poštovanjem sačuvaćemo trajno sjećanje na tebe.

RADULE

BORISLAV sa porodicom 341

SLOBODAN Ilijin KNEŽEVIĆ

Opraštamo se od dobrog komšije i prijatelja

VUKAŠINA – VULA MALIKOVIĆA

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 7. januara u užem krugu porodice na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga SAVETA – RAJKA, sinovi VLADAN i BORIS, kćerke MIRJANA i SLAVICA, brat BRANKO, sestra ANKA, snahe IVANA i VERICA i ostala rodbina

S dubokim poštovanjem. 373

Porodica JELUŠIĆ

322

Teško je prihvatiti da te nema, da više nijesi tu. Bio si za mene oslonac, podrška i izvor sigurnosti. Bio si i mnogo više od toga. Nedostajaće tvoja vedrina, humor i svi naši razgovori. Počivaj u miru. Tvoja DANIJELA sa porodicom 349

Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

Dragom kolegi i prijatelju

Posljednji pozdrav kumu

RADULU Zauvijek ćeš biti u našim srcima sačuvan od zaborava. DRAGAN i NATA ŽURIĆ

RADULU ŽURIĆU Vijest o tvom odlasku iskreno me je potresla, a tvoja veličina i plemenitost biće ono po čemu ćemo te zauvijek pamtiti. Izražavam najiskrenije saučešće porodici Žurić.

351

S poštovanjem, MILAN DABOVIĆ

RADULU ŽURIĆU 339 Посљедњи поздрав

Nikada, ama baš nikada, nijesam mogao pomisliti da ćeš svoju životnu bitku izgubiti od ovog nepoznatog virusa. Tvoja lična snaga, tvoj vedri duh koji te je krasio bio je, kume, uvijek najbolji odgovor za sve životne izazove sa kojima si se suočavao. Tvoja ljubav i posvećenost porodici, prijateljima i poslu mogla je biti primjer mnogima. Hvala ti za sve vrijeme koje smo proveli zajedno, poštovanje i odanost, za naše posebno kumstvo. Ostaješ u našim srcima i sjećanju dok smo živi...

RADULU Počivaj u raju, a mi ćemo te se s ljubavlju uvijek sjećati.

РАДУЛУ ЖУРИЋУ

ŽARKO ŽURIĆ sa porodicom iz Australije

Нашем дивном брату.

352

МАЈА и НИКОЛА ЖУРИЋ са породицама

Posljednji pozdrav svom stricu

310 Posljednji pozdrav

DUŠKO MARKOVIĆ sa porodicom RADULU Neka tvoja dobra duša počiva u raju, jer si to zaslužio. SNEŽANA, DEJAN i IGOR DIMITRIJEVIĆ iz Novog Sada

311

353

RADULU ŽURIĆU Počivaj u miru, moj dobri i čestiti druže. Porodici iskreno saučešće. 337

ČEDO BAŠANOVIĆ sa porodicom

U nevjerici i bolu opraštamo se od našeg dragog

RADULA ŽURIĆA

Privilegija je bila družiti se sa tobom. Nedostajaćeš dragi Zemo, druže i prijatelju.

ZDENKA i DUŠKO JAREDIĆ, RARA i SAVA VUKČEVIĆ, LIDIJA i ACO SEKULIĆ, VESNA i BORO ĆALOVIĆ, MILA i ANĐELKO VUKOTIĆ, MIRA i MLADEN MILUTINOVIĆ, SNEŽA i VENCO MIĆOVIĆ, ZDENKA BURZAN, DRAGANA RANITOVIĆ i JASMINA VUKČEVIĆ

338

Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

Sa tugom u srcu obavještavamo sve koji su je znali i voljeli da je naša draga

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu

Sa tugom u srcu obavještavamo sve koji su je znali i voljeli da je naša draga

PERU MARKOVIĆU

BRANKA Radovanova VUKČEVIĆ

LOVAČKO DRUŠTVO „CETINJE“

rođena Radović 357

preminula na Božić 2021. godine i istog dana sahranjena. Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BRANKA Radovanova VUKČEVIĆ

Ožalošćeni: vole te i čuvaju od zaborava ćerka LJILJANA, sin ZORAN, brat LAZO, sestra ANKA, unučad DANICA, NAĐA i LAZAR, snahe DUBRAVKA i STANKA, kao i mnogobrojna rodbina VUKČEVIĆ i RADOVIĆ

rođena Radović

323

PERU MARKOVIĆU

Posljednji pozdrav

preminula na Božić 2021. i istog dana sahranjena. Draga majko, hvala ti na neizmjernoj ljubavi i pažnji kojom si nas obasipala i bezbrojnim uspomenama kojima si naše živote učinila ljepšim.

od ZORANA BOROZANA sa porodicom 358 Posljednji pozdrav dragom kumu

Vole te i čuvaju od zaborava ćerka LJILJANA, sin ZORAN, brat LAZO, sestra ANKA, unučad DANICA, NAĐA i LAZAR, snahe DUBRAVKA i STANKA, bratanične VESNA, BILJANA i LIDIJA, bratanić KIĆO, sestrić DRAGO, sestrična BEBA i mnogobrojna rodbina VUKČEVIĆ i RADOVIĆ

BRANKI Radovanovoj VUKČEVIĆ rođenoj Radović

PERU MARKOVIĆU Počivaj u miru, plemenita dušo.

SLAVICA ROSIĆ sa ćerkom NADOM

DRAGAN ŠPADIJER sa porodicom

324 306

325 Dana 6. januara 2021. godine umrla je naša draga

Posljednji pozdrav dragoj strini

Posljednji pozdrav svome kumu

Дана 6. јануара 2021. преминула је у 86. години наша драга и вољена

PERU MARKOVIĆU

ZORKI

ZORKA Perova PAVLIĆEVIĆ

S tugom i poštovanjem,

rođena Rajković Od ŽELJKA

ДАНИЦА – ГАРА Ђура ТЕШОВИЋ Због новонастале ситуације сахрана је обављена 7. јануара у кругу породице.

Ожалошћена породица: кћерке ВЕРИЦА и ЛИДИЈА, брат ДАНИЛО, снаха МИЛКА, унучад МАРКО, НИКОЛА, СТЕФАН и АЛЕКСА, братанић ДУШКО, братанична ДУШАНКА и сестрична ЉИЉАНА

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice u 12 časova u selu Zagora.

ŽARKO, JELKA, DADO i FILIP KRIVOKAPIĆ

309

307

Posljednji pozdrav dragoj tetki Ožalošćeni: sin SLOBO, snahe ĐINA, RADMILA i VINKA, unučad GORAN, ALEKSANDAR, FILIP, VELIMIR, DRAGANA, đeveričići NIKOLA i ŽELJKO, bratanići BORO i BRANKO, bratanične SLAVICA i VESNA i ostala mnogobrojna rodbina

308

VELIKI DELIBAŠIĆ

331

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Tvoje bratanične: LJUBA, RADMILA i MARINA

Mila naša

340

VULE MALIKOVIĆ GAJO Hvala ti što si bila najbolja majka, baba i tašta i što si uvijek bila tu za nas. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju, dobra naša dušo. Tvoj lik i plemenitu dušu, čuvaćemo od zaborava.

Otišao je brzo i nečujno naš Čika Vule. Divni i pravi Čovjek, prijatelj naše porodice. Pogođeni što Te nema, a bogati i ponosni što smo Te imali. Pomisao na Tebe prate suze, a potom na kraju, blagi osmijeh jer, tvoja dobrota nadvlada našu tugu. Dok trajemo, trajaće najljepše sjećanje na Tebe. GAGA, VANJA, KAROLINA i ĐORĐA MITROVIĆ

VERICA i LIDIJA sa porodicama

VUKAŠIN – VULE MALIKOVIĆ Sa tobom odlazi i dio nas, Tugujemo, Zbogom, prijatelju naš voljeni.

313 BATO i CANA MITROVIĆ sa porodicom

332

e-mail: oglasno@t-com.me

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456 312

Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu

Sa tugom se opraštam od svog voljenog brata

PERU MARKOVIĆU Otišao si bez pozdrava, tiho i nečujno kako si i živio, dragi Pero. Brat VLADO, snaha IVANKA, sinovci ANDREJ i PETAR

Posljednji pozdrav dragome zetu i tetku

PERA PERU MARKOVIĆU Dragi brate, teško je povjerovati da je ovo sve istina. Težak je i bolan rastanak, bez pozdrava, bez pogleda, bez riječi. Bio si naš oslonac, snaga, uzor i ponos. Počivaj u miru, anđele naš, a mi ćemo tugovati za tobom.

360 Tvoja sestra MILIJANA

Posljednji pozdrav bratu

Dragi naš Pero, hvala ti za sve ove godine našeg zajedničkoga života, neka se tvoja dobra duša nastani u rajske odaje carstva nebeskoga koje je zaslužila. Hvala ti na svemu, dobri naš Pero. Nikad te nećemo zaboraviti.

361 Tvoji: SRETO, GOGA, VASO i ANJA PAJOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

328

PERU MARKOVIĆU

Posljednji pozdrav

Teško je stegnuti srce da ne boli, dušu da ne pati, suze da ne teku. Hvala ti za svu bratsku ljubav koju si mi poklanjao.

PERU

Tvoj brat MIĆO 359

Čuvaćemo te zauvijek u srcu.

PERU Mirkovom MARKOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom i velikom prijatelju naše porodice Sestrična SANDRA sa porodicom

Od kuma DUŠANA – BATA VUJOVIĆA sa porodicom 329

362

PERU MARKOVIĆU

POMENI

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Godina je od kada nije sa nama naš voljeni

Krasile su te najljepše osobine poštenja, plemenitosti, blaga narav i dobrota. Veliko iskreno hvala na svemu što smo od tebe imali. 334

Od porodice pokojnog VOJA MARKOVIĆA

PERU Posljednji pozdrav našem dragom Tvoje veliko srce prestalo je da kuca, ali toplinu tvoje duše zauvijek ćemo da pamtimo.

BOŠKO Milanov ŠARAC

Sestrična MIRJANA sa porodicom 363

PERU Posljednji pozdrav ujaku Tvoja ljubav, briga i pažnja uvijek će živjeti sa nama. Sa velikim poštovanjem i ponosom sjećaćemo se tvog velikog srca i plemenite duše. Počivaj u miru.

PERU

Dragi naš Bole, surovi život nam te je iznenada otrgnuo iz porodičnog doma i naših zagrljaja. Boli tvoja rano prekinuta mladost i snaga i sve što si trebao da doživiš, a nijesi stigao. Teška je ova godina provedena bez tebe, a dani ispunjeni neizmjernim bolom i tugom nikada nijesu bili duži. Nadamo se da je tvoja duša našla mir u toplom zagrljaju oca i da ti naše suze i tuga ne remete spokoj. Dragi naš Bole, bio si naš oslonac, podrška i bezgranična ljubav i bez tebe život nikada više neće biti isti. Sa ponosom, ljubavlju i tugom u srcima nosićemo sjećanja na tvoja djela, osmijeh i lik. Umjesto godišnjeg pomena, porodica je dala prilog u humanitarne svrhe.

SLOBODANKA, MILENA i ALEKSANDRA Dragi ujače, najljepše dane djetinjstva smo proveli kod vas. Volio si nas i čuvao kao svoju djecu, zato ćemo uvijek sa ponosom govoriti ko je bio naš ujak.

366

Tvoji: majka DRAGICA, supruga VESNA, kćerka STAŠA, brat BRANKO i tetka JELISAVKA

Tvoji sestrić MARKO i sestrična MAJA

303

364 Dragi brate

8. 1. 2019 – 8. 1. 2021.

PERU MARKOVIĆU Zauvijek ćeš biti u mom srcu iskreno voljen i poštovan. Hvala ti na svemu, čestiti čovječe. 335

PEĐA JOVETIĆ sa porodicom iz Las Vegasa

PERO Otišao si bez riječi i pozdrava, a toliko si se radovao Badnjem danu i Božiću. Mislila sam da ćeš me dočekati, kako si samo ti znao. Brate, mnogo sam ti tužna, kad bi moja tuga mogla da te vrati živio bi vječno.

BOŠKO ŠARAC Godina je bez tvoje beskrajne dobrote, vedrog duha i osmijeha... Godina je tuge od kada si zauvijek otišao... Nedostaješ, voljeni naš.

Tvoji: sestra BOŽIDARKA, zet MIJO, sestrić MARKO i sestrična MAJA 365

Ujak SPASOJE, ujna NATAŠA, braća VUK i STEFAN 304

30 Oglasi i obavještenja

Petak, 8. januar 2021.

Dana 7. januara navršilo se 40 dana od kada se preselio u vječnost naš dragi

Dvadeset godina je prošlo od tragične smrti našeg

DARKA

ZARIJA – KINO Milov RAIČEVIĆ

Nedostaješ nam za sve što je došlo i za sve što odlazi... ostaješ vječno voljen!

Nesvjesni teške i tužne istine očekujemo da će se svakog trena odnekud pojaviti i obasjati nas njegovim širokim osmijehom. Osjećamo da je njegova duša i dalje sa nama, da nas grije svojom ogromnom ljubavlju, svojom plemenitošću, svojom smirenošću, svojom brigom za nas i za sve koje je volio. Znamo da će on biti naš anđeo zaštitnik sve dok postojimo. Tata, volimo te više i od Sunca i od Mjeseca, više od cijelog univerzuma. Zahvaljujemo se svima koji su u ovim teškim trenucima na bilo koji način saučestvovali u našem bolu i bili uz nas. A tvojoj dobroj duši, dragi naš Kino, vječni mir i spokoj.

Tvoji: DANILO, DARIJA i JAVORKA

Našem

345

Doživotno će žaliti za njim, NJEGOVA PORODICA

Dvadeset je godina od smrti našeg

LUKI MAKSIMOVIĆU Četrdesetodnevni pomen u ime ljubavi, poštovanja, druženja i bliskosti. MILAN – MALIŠA i NADA MAKSIMOVIĆ

326

343

DARKA – BELOGA RASPOPOVIĆA

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Četrdeset dana je od kada nas je napustio naš voljeni i poštovani kum

S ponosom i tugom,

ŽELJKA pok. Velimira JOVANOVIĆA Prolaze dani, ali ne bol i tuga koje si ostavio za sobom. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Živjećeš vječno u našim srcima i mislima a tvoja plemenita duša neka nađe mir pored tvojih roditelja. Ovim putem izražavamo zahvalnost svima koji su zbog novonastale situacije izjavili saučešće putem telefona i telegrama. TVOJA FAMILIJA

KINO RAIČEVIĆ Živjećeš vječno u našim srcima.

Tvoji: stric LAZO, strina BEBA, braća BALŠA i DUŠAN sa porodicama

MOMO, VESNA, MIHA, JELENA i TAMARA PRELEVIĆ 327 Četrdeset je dana od smrti našeg jedinog Brata,

333

355 Dvadeset godina je od kada nije sa nama voljeni brat i ujak

Dana 8. januara 2021. godine navršava se godina od smrti

BAJE

TOMISLAVA – TOMA MARKOVIĆA Zauvijek u mojim mislima, voljen i nezaboravljen. 317

RAJKA

Tužan je ovo pozdrav kao što je i tvoj kraj. Teško se pomiriti sa sudbinom da bez tebe moramo dalje. Neprebol je zamijenio svu ljepotu koju smo sa tobom imale. Tvoju bratsku brižnost, tvoju ljubav i dobrotu čuvaćemo od zaborava u našim srcima i zauvijek tugovati za tobom. Neka ti ova tuga i suze, brate, ne remete spokoj. Počivaj u miru sa našim roditeljima.

DARKO Božidarov RASPOPOVIĆ 8. 1. 2001 – 8. 1. 2021.

Tvoje sestre: ŽELJKA, MILICA i ANA sa porodicama

Četrdeset dana je od smrti zeta i tetka 356

Dana 8. januara 2021. navršava se godina od smrti mog oca

VUKAŠINA BRNOVIĆA

Tužni do bola,

Pamtimo te kao beskrajno dobrog čovjeka, nesebično posvećenog porodici i porodičnim vrijednostima. PORODICA ILIĆ 369

Živiš u našim srcima i mislima beskrajno voljen i nikada prežaljen.

Tvoji SNEŠKA i IVAN

TOMISLAVA – TOMA MARKOVIĆA Dragi oče, mnogo mi nedostaješ. 316

NEBOJŠA

305

TV program

Petak, 8. januar 2021.

FILM

PRVA TV 23:40

SERIJA

RTCG 2 20:10

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Mladost

Sin

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Dječiji novogodišnji program 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom III, r. 12:35 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r. 13:05 Bolnica nade, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, s. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 16:00 Sune protiv Sunea, film 17:30 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom, r. 18:00 Božićni ustanak, r. 18:50 Dokumentarna emisija 19:30 Dnevnik 2 20:05 Božićni ustanak, s. 21:00 Dokumentarni serijal 21:25 Bolnica nade, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Pričaj mi priču II, s. 00:00 Kraljevi musketari: Pretposlednja misija, film 01:45 Dokumentarni serijal, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:20 07:00 08:20 09:45 10:00 11:00 12:00 13:10 15:00 15:30 16:00 18:00 18:35 19:30 20:10 21:00 22:10 00:10 00:25 01:10

Van dometa, r. Glas Amerike, r. Koncert Zlatna pahulja, r. Helen Doron, crtani film Crna Gora i velike sile, r. Dokumentarni program Koncert Šampion, r. Igram svoju igru, r. Van dometa, r. Nindža kornjače, film Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 Sin, s. Grad na granici, s. Klopka za muškarce, film Glas Amerike Dokumentarni program E sport

07:15 08:00 08:45 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 15:30 16:15 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:15 21:00 21:50 22:40 23:40 01:40 02:00

Praktična žena, r. Crvenkapa, crtani film Čikago u plamenu, s. Jutro, e. Brusko, s. Sanjalica, r. Mame, r. Tate, r. Igra sudbine, r. Praktična žena, e. Andrija i Anđelka, s. Ekskluziv, e. Mame, s. Žurnal Sanjalica, s. Tate, s. Igra sudbine, s. Andrija i Anđelka, specijal Mamini sinovi, s. Mladost, film Mame Ekskluziv, r.

NOVA M 07:40 08:25 08:30 09:00 11:00 11:30 13:00 13:20 13:50 15:00 15:50 16:25 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 00:00 00:05 01:55

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Među nama, r. Nakit tv Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Good doctor, r. Kuzgun, r. Vijesti Kuzgun, r. Sportisimo Domaćinske priče, e. Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Kuzgun, s. Good doctor Sportisimo, r. Utočište, film Snaga nekolicine, film

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 14:40 15:35 16:30 16:55 17:20 18:30 19:10 20:10 22:00 22:15 22:30 00:20 01:45

Boje jutra, e. Vijesti Zabranjena jabuka, r. M:tech, r. Vijesti 48 božićnih želja, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Eliza od Rivombroze, r. Vijesti Gorka osveta, s. Pčelica – koncert Vijesti Zabranjena jabuka, s. Obećanje, film Vijesti Sport, e. Orao, film Frenki je odlijepio, r. Moramo da razgovaramo o Kevinu, r. 03:30 Zaštitnik, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 21:00 22:00 23:00

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Film Film Zakletva, s. Zadruga, nominacije Zadruga, nominacije

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:15 12:45 13:00 13:40 14:00 16:00

Jutrom iz Budve Serija Dječji program GlasAmerike, r. Dokumentarni program: Ulovi trofej Amfiteatar U susret igrama, e. Dokumentarni program Muzicki program Jutrom iz Budve, r. Serija

777 17:00 18:10 18:35 18:50 19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 22:35 23:10 23:40

Ćakule Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis Akt Bandolera, s. Polis Muzički program Ćakule, r. Glas Amerike Bandolera, r.

07:00 10:00 10:15 11:00 11:15 11:20 12:00 12:30 13:30 13:45 14:00 14:45 15:00

Jutarnji program Muzika Mapet šou Čuj, čuj to, r. Ekstremno Dokumentarac Sportske vijesti Humoristicka serija Ljepota je u oku Dogodilo se Legende Ljepota je u oku Dokumentarac

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:30 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Neđelja u petak Top A1 Prč Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:30 Vjerujte mi ja sam doctor, r. 15:45 Crnogorci u anegdotama 16:15 Teme i dileme, r. 16:30 Dokumentarac 17:30 Dogodilo se, r. 18:00 Druga strana sporta, r. 18:10 Kolacic sudbine, r. 18:15 Dokumentarac 19:00 Aktuelno 19:30 Muzika 20:00 U fokusu, r. 20:30 Kapetan Leši, film 21:50 Muzika 22:00 Skrinja 22:15 Partizanske pjesme 22:45 U gori raste zelen bor, film 00:45 Aktuelno, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 08. 01. 2021.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto

7° 17° 10° 10° 16° 8° 13° 16° 7° 15°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

3° 1° 3° 2° 9° 0° 2° 12° 11° -1°

10° 7° 9° 8° 14° 5° 6° 16° 15° 3°

Subota 09. 01. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

7.12 sati

Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

1° 12° 2° 2° 11° 2° 8° 10° 2° 10°

ZALAZAK SUNCA

16.27 sati

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, krajem dana ili tokom noći kiša, a na sjeveru snijeg. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, tokom noći ponegdje umjeren do pojačan sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha -4 do 8, najviša dnevna 1 do 16 stepeni. www.meteo.co.me

Nedjelja 10. 01. 2021.

Magazin

Petak, 8. januar 2021.

Crnogorski pjevač Bojan Delić priprema dvije pjesme PODGORICA - Crnogorski pjevač Bojan Delić za Dan Podgorice publici je predstavio pjesmu ,,Dolazim ti ja“, koju je posvetio rodnom gradu. Za Pobjedu ističe da je veoma zadovoljan prvim reakcijama publike, ali da očekuje da će pjesma doživjeti zasluženu slavu tek kroz neko vrijeme. Do tada, Delić nastavlja vrijedno da radi u svom muzičkom studiju, a uskoro će se na radio-stanicama čuti i njegove dvije nove pjesme. - Jedna pjesma je ljubavna balada, meni veoma draga, koju sam posvetio supruzi Sonji, druga pjesma je bržeg ritma, simpatična, dopadljiva i vjerujem da će veoma brzo osvojiti srca publike. Od situacije sa korona virusom zavisi kada će biti predstavljene obje numere. Takođe, razmišljam da li ću kolegama ponuditi duet, ili ću pjesme snimiti solo - rekao je na početku razgovora Bojan Delić. On dodaje da su u opticaju i pjesme koje su mi ponudili poznati regionalni autori. - O tim pjesmama još uvijek razmišljam, a nadam se da će se desiti i neka uspješna saradnja sa kolegama iz regiona ispričao je naš sagovornik. Kada je u pitanju pjesma ,,Dolazim ti ja“ koju je predstavio 19. decembra za koju je snimljen i spot Delić ističe: - Prezadovoljan sam kako je publika prihvatila pjesmu. Oni koji sam želio da je prihvate, prihvatili su je, a s obzirom da znam kako stvari kod nas funkcionišu kod nas sada je potrebno vrijeme da se pjesma ,,zakotrlja“. Siguran sam da će pjesma ostaviti neizbrisiv trag i da će naša djeca imati još još jednu pjesmu uz koju će još više voljeti našu najljepšu plavo-bijelu damu, Podgoricu - kaže Delić. Muziku i tekst za spomenutu pjesmu pisao je Bojan Delić dok su aranžman uradili Boris Vuksanović i Bole Martinović. - Prezadovoljan sam njihovim radom i nastavljamo saradnju sigurno. Spot je uradio Miodrag Marković sa timom. U pitanju je igrani spot sa elementima dokumentarnog. U spotu se pojavljuju kadrovi našeg grada, kao i određeni sportski momenti - ispričao je muzičar. Naš sagovornik ne krije zadovoljstvo dosadašnjom karijerom. - Odradiće život onako kako treba da bude, za sada je sve po planu. Kada se situacija sa pandemijom korona virusa stabilizuje, stvari će doći na svoje mjesto. Do tada radimo svirke uz poštovanje svih mjera uz trud da se prilagodimo situB. P. aciji - zaključio je Bojan Delić.

Balada za Sonju

Otkazana dodjela Gremi nagrada u Los Anđelesu

Ceremonija odgođena za proljeće LOS ANĐELES - Ceremonija dodjele Gremi nagrada koja je zakazana za 31. januar odložena je zbog naleta korona virusa u Los Anđelesu, objavili su časopisi Rolling Stone i Variety. Oni su se pozvali na više izvora koji navode da bi ceremonija dodjele najviših nagrada u muzičkoj industriji mogla da se održi na proljeće, prenosi Rojters. Los Anđeles bilježi porast broja smrtnih slučajeva od korona virusa i prijema u bolnice, dok su teretane, frizerski saloni i restorani zatvoreni i stanovnici su pozvani da ostanu kod kuće što je više moguće. Organizatori dodjele Gremi nagrada rekli su krajem prošle godine da žele da promijene način održavanja godišnje dodjele, bez publike i tradicionalnog crvenog tepiha.

Nedostižan rekord čuvenog benda na Spotifaju

U toku prijave za festival kratkog muzičkog videa ,,Adria Muzzik Video Awards 2020“

Region bira najbolje spotove BEOGRAD - ,,Adria Muzzik Video Awards 2020“ predstavlja muzičko-filmsku manifestaciju koja ima za cilj da prikaže i podstakne razvoj muzičke industrije, filmske i video-produkcije u regionu, prenosi headliner.rs. Ovaj događaj vrednuje ostvarenja u muzičkoj filmskoj i video-produkciji kroz muzičku žanrovsku selekciju (pop, rok i srodni moderni muzički žanrovi) i filmsko-videografske strukovne nagrade. Onlajn TV festival ,,Adria Muzzik Video Awards 2020“ predstaviće produkciju kratkih muzičkih filmova objavljenih u periodu od 1. januara 2018. do 31. decembra 2020, a radovi se mogu prijaviti do 15. januara. Selekcioni žiri će objaviti liste nominovanih spotova 15. februara 2021, a gledaoci će moći da glasaju za najbolje u 14 kategorija do 28. februara 2021.

Gledaoci Muzzik, RTS 3, CMC TV kanala i drugih televizija iz regiona, koji su partneri projekta, moći će da se u posebnim emisijama upoznaju i podsjete ostvarenja izvanredne regionalne video-produkcije. Na sajtu www.muzzik.tv moći će da glasaju za nominovane radove, a preko Android (smart) TV aplikacije MUZZIK TV i da prate specijalni festivalski TV

kanal Adria Muzzik Video Awards. Pravo prijave za selekciju / učešće na festivalu imaju muzički TV spotovi publikovani u pomenutom periodu iz Crne Gore, Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske. Pravo prijavljivanja imaju: produkcije, samostalni autori, muzičke grupe, izdavači i televizije.

Selekcioni regionalni žiri bira po deset nominovanih spotova u kategoriji. Za nominovane spotove, nakon objavlivanja selektovanih, glasaju gledaoci regionalnih muzičkih televizija na stranici Adria Muzzik Video Awards 2020 portala www.muzzik.tv. Nagrade u kategorijama: najbolji video, video novog izvođača, rok-video, hip-hop video, elektro-dens video, pop-video, indi-video, fusion (World, Etno, Jazz) video dodjeljuju se izvođačima. Nagrade u kategorijama: najbolja režija i art direkcija, kamera, montaža i postprodukcija, koreografija i art direkcija se dodjeljuju autorima spotova. Mail za prijavu: adriavideoawards2020@gmail.com (Prijavni mejl treba da sadrži naziv i kontakt izvođača, link videa, godinu izdanja ime izdavača). Ceremonija proglašenja najboljih spotova se planira za 17. i 18. april.

Bend Foo Fighters predstavio drugi singl sa predstojećeg albuma SIJETL - Bend Foo Fighters predstavio i drugi singl sa predstojećeg albuma ,,Medicine at Midnight“. Pjesma se zove ,,No Son of Mine“ i slijedi već objavljenu ,,Shame Shame“ sa kojom je bend najavio 10. studijski album. - Nova godina, nova muzika riječi su kojima su iz tabora Foo Fightersa kratko predstavili ,,No Son Of Mine“, singlu u kojem se susreću ,,Stone Cold Crazy“ Kvina i Motorheda iz ,,Ace Of Spades“ ere. Kako je kazao frontmen Dejv Grol, prije godinu su završili sa snimanjem nove ploče, te da je tekst nove pjesme namijenjen ismijavanju licemjerja

Nova godina – nova muzika

Foo Fighters

samopravednih vođa. - Kao i ljudi koji su krivi za počinjene zločina, istih onih

protiv kojih se navodno bore pred očima javnosti. Ovo je vrsta pjesme koja jednostavno

prebiva u svima nama i ako to u tom trenutku ima smisla, pustimo je iz sebe. Prošle godine smo planirali veliku svjetsku turneju koja bi nas vodila širom svijeta slaveći 25. godišnjicu postojanja benda. Ali, dobro… Znate… pa, čekali smo. I čekali. I čekali. Sve dok napokon nijesmo shvatili da je naša muzika stvorena da se čuje, bilo da je to na festivalskom terenu pred 50.000 naših najbližih prijatelja, ili sama u vašoj dnevnoj sobi u subotu naveče uz koktel. Dakle, čekanje je gotovo - rekao je Grol.

Milijarda strimova za Metaliku LONDON - Metalika je na svom Instagramu podijelila grafikon, njihovu statistiku za Spotifaj za 2020. godinu, navodeći da je ostvarena 1,1 milijarda strimova, 99,3 miliona sati, 53,3 miliona jedinstvenih slušalaca iz 92 različite zemlje, prenosi headliner.rs. - Mislili smo da su prošlogodišnji brojevi suludi. Vi ste nadmašili sami sebe... 99,3 miliona sati?! Može li iko da pogodi koja je ovogodišnja pjesma bila najslušanija, sa 128.6 miliona strimova? I dalje ste najodaniji fanovi na svijetu – hvala vam što ste proveli svoje godine s nama - napisao je bend. Dve najčešće puštane pjesme bile su ,,Nothing Else Matters“ ili ,,Enter Sandman“, obje sa mega popularnog ,,Crnog albuma“. Svaka je prešla pola milijarde strimova otkako je muzika Metalike prvi put ušla na Spotifaj, daleko iznad melodije broj tri, ,,Master of Puppets“, koja ima 300.000 strimova. S obzirom na to da se cijele godine brojni muzičari žale na niske honorare sa striming servisa, prema posljednjim informacijama Spotifaj za jedan strim muzičarima isplaćuje 0,0032 američka dolara. Taj iznos pomnožen sa (zaokruženih) 1.100.000.000 iznosi – 3.520.000 dolara. Ali, tu ima i još jedan bitan detalj. Bend bi dobio ,,samo“ 3.5 miliona dolara u slučaju da se njegovim članovima isplaćuju prava za minuli rad, ali Metalika je u novembru 2012. pokrenula svoj nezavisni label Blackened Recordings za sva buduća izdanja, ali su otkupljena i sva prava za sve prethodne albume. S obzirom na to da striming servisi daleko veći udio od strima uplaćuju diskografima, onda je veća vjerovatnoća da je 3.5 miliona dolara samo dodatni džeparac članovima slavnog benda.