Dnevni list Pobjeda 11.01.2021. by Pobjeda

KAD TELEFON ZAZVONI: Predsjednica RS Željka Cvijanović otkrila da je crnogorski premijer zvao da čestita 9. januar, Dan Republike Srpske, iako je taj praznik proglašen neustavnim

Diplomatski skandal koji zahtijeva izvinjenje

Reakcija na najavu Vlade da će formirati posebna odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala

Draginja Vukasnović Stanković

Velimir Rakočević

Nikola Rakočević

Aleksandar Zeković

Rušenjem institucija ne možemo se boriti protiv korupcije

STR. 5.

INTERVJU: Glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić

Željka Cvijanović

Zdravko Krivokapić

BORO KONTIĆ: Ne znam što je premijer mislio, ali znam što je uradio. Čestitao je najveći dobitak Velike Srbije. Jedino bi pokoravanje Crne Gore to nadmašilo ŠEKI RADONČIĆ: Ovim neprimjerenim činom se Krivokapić kandidovao da na junačka prsa pripuči Orden Republike Srpske, u narodu poznatiji kao Karadžićev orden STR. 2. i 3.

Crna Gora do 2025. da bude spremna za članstvo STR. 4.

STR. 6. i 7.

PITALI SMO STRUČNJAKE: Pandemija i životna sredina

U posjeti Operativno-komunikacionom centru Uprave policije

Ekipa od koje zavisi sve

STR. 9.

NEKAD I SAD: Koje su najdugovječnije predstave u crnogorskim teatarskim kućama

Pečat vrijednosti u doživljaju publike STR. 13.

Ljubiša Bulatović

RAZGOVOR: Husein - Ceno Tuzović, dobitnik Nagrade ,,19. decembar“ STR. 14.

Živa enciklopedija grada

M. BABOVIĆ

Dubravka Lopičić-Mirković

Zagađeni vazduh slabi imuni sistem pa korona lakše napada pluća

Politika

Poneđeljak, 11. januar 2021.

KAD TELEFON ZAZVONI: Predsjednica RS Željka Cvijanović otkrila da je crnogorski premijer zvao da čestita PODGORICA – Ne znam što je premijer Crne Gore mislio, ali znam što je uradio. Čestitao je najveći dobitak Velike Srbije. Jedino bi pokoravanje Crne Gore to nadmašilo – kazao je za Pobjedu Boro Kontić, direktor Media centra Sarajevo, novinar i publicista, komentarišući to što je predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić čestitao 9. januar, Dan Republike Srpske predsjednici Željki Cvijanović, iako je taj datum kao praznik od Ustavnog suda BiH dva puta proglašen neustavnim, a od Venecijanske komisije diskriminatorskim. Krivokapić nije uputio zvaničnu čestitku predsjednici RS Željki Cvijanović, kako je to uobičajeno u državnom protokolu, već telefonskim putem. Crnogorska javnost za čestitku je saznala zahvaljujući Cvijanovićkoj koja je javno, na pres konferenciji, Krivokapiću zahvalila. – Evo da pomenem moj jutrošnji razgovor. Zahvalna sam premijeru Crne Gore Zdravku Krivokapiću koji je pozvao, čestitao sve naše praznike i izrazio opredjeljenje da zajedno radimo i unapređujemo u svim oblastima našu saradnju na dobrobit građana Crne Gore i Republike Srpske, odnosno BiH. To je način kako moramo funkcionisati – rekla je Cvijanović juče na konferenciji za medije. Krivokapić se juče nije zvanično oglašavao, uprkos brojnim reakcijama crnogorske vlasti i opozicije, ali i zvaničnika BiH, koji su pozvali Vladu Crne Gore da se ogradi od ovakvog poteza. U medijima je, međutim, sinoć objavljena nezvanična informacija iz Kabineta premijera – zvanične čestitke nije bilo, u suprotnom bi bila objavljena na

Kontić: Krivokapić č najveći dobitak Velik

Čestitka Krivokapića Republici Srpskoj izazvala je oštre reakcije crnogorske opozicije, koja je poručila da je premijer time uvrijedio Federaciju BiH, njene građane, Bošnjake i Hrvate koji žive u Crnoj Gori te da je premijer time potvrdio svoju pripadnost kuhinji „srpskog sveta“ sajtu Vlade ili Tviteru. - To je bio prrivatan razgivor premijera sa Cvijanović – saopšteno je agenciji Mina iz Kabineta Krivokapića. Boro Kontić podsjeća da rat u BiH nije vođen zbog ljudskih prava, već za teritoriju, te da je Republika Srpska „ratni plijen“. – Rat u BiH nije vođen zbog ljudskih prava ili ugroženosti naroda. Kao i svi ratovi, bilo gdje, vodio se za teritoriju. Republika Srpska je ratni plijen – kazao je Kontić. Istakao je da je Republika Srpska stvorena „na ratnim zločinima koji su uključivali koncentracione logore, protjerivanje ljudi i ubijanje civila“. – Ne znam što je premijer Crne Gore mislio, ali znam što je uradio. Čestitao je najveći dobitak Velike Srbije. Jedino bi pokoravanje Crne Gore to nadmašilo – kazao je Kontić.

DPS: UVREDA ZA SVE

Funkcioner DPS-a Mehmed Husović saopštio je da je Krivokapić čestitao takozvani Dan RS, uprkos činjenici da je 2015. godine Ustavni sud BiH zakon kojim je 9. januar označen kao praznik, progla-

Boro Kontić

Željka Cvijanović

sio neustavnim. Husović je podsjetio i da je Venecijanska komisija taj „praznik“ označila kao diskriminatorski, jer Bošnjaci i Hrvati smatraju da je tog dana počelo etničko čišćenje i ratno razaranje. – Vjerujemo da je Krivokapić znao da je povod za ovakvu odluku Ustavnog suda taj što je tog datuma, 9. januara 1992. godine, u Sarajevu, samozvana Skupština srpskog naroda u BiH donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH – kazao je Husović. Dodao je da su na čelu „te samoproglašene republike bila lica koja su kasnije osuđena

Zdravko Krivokapić

za ratne zločine - Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik“. Prema riječima Husovića, Krivokapić je svoju čestitku pokušao da sakrije od domaće, ali i međunarodne javnosti. – Jer čestitati neustavni praznik, koji dva konstitutivna naroda smatraju sramnim datumom, uvreda je za Federaciju BiH, njene građane, ali i za sve Bošnjake i Hrvate koji žive u Crnoj Gori – dodaje Husović.

SD: KUHINJA ,,SRPSKOG SVETA“

Socijaldemokrate saopštile su da Krivokapić „tajnom i

organizovanom“ čestitkom potvrđuje svoju pripadnost kuhinji „srpskog sveta“. Član Predsjedništva SD-a Nermin Bećirović smatra da je to istovremeno pokazatelj da nije omaška kada je nedavno o Crnoj Gori i Srbiji govorio kao o dvije srpske države, te da je, kako dodaje, sasvim logično da mu je ministarka neko ko sebe ponosno naziva četnikom, za koga Crnogorci ne postoje, nego su to „milogorci“ i ,,Dukljani“, ljudi dostojni prezira jer su „pristali da se nad njima vrši etnički inženjering“. SD je pozvao Krivokapića i Abazovića da zbog, kako su

naveli, diplomatskog skandala i nepoštovanja prijateljske susjedne države BiH i odluka njenih najviših sudskih instanci, upute makar javno izvinjenje građanima i Crne Gore i BiH.

BS: PREMIJER DA NAUČI GEOGRAFIJU

Bošnjačka stranka upitala je Krivokapića da li čestitka povodom, kako su kazali, takozvanog Dana Republike Srpske, označava prozapadnu politiku nove Vlade Crne Gore. – Dobro bi bilo da neko premijeru Krivokapiću objasni geografiju BiH i to da je RS

Šeki Radončić, predsjednik Centra za istraživačko novinarstvo „Dokument“ iz Podgorice

Za orden spreman S obzirom na činjenicu da sam godinama istraživao zločine počinjene u ime tzv. Velike Srbije, samim tim i velikosrpsku ideologiju, nijesam iznenađen činjenicom da je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić čestitao „Dan Republike Srpske“, predsjednici tog, naglašavam, bosansko-hercegovačkog entiteta Željki Cvijanović. Nastalog na politici krvi i tla, dakle na genocidu, etničkim čišćenjima, progonima ne-Srba itd. Što zorno pokazuju i presude Haškog tribunala. Za zaboravne ili neupućene: osnivači Republike Srpske, osuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić, Momčilo

Krajišnik i Ratko Mladić, baš kao i njihovi politički i ideološki nasljednici 9. januar su slavili ili slave kao „dan državnosti“ Republike Srpske. Ako znamo da su Zdravka Krivokapića na mjesto premijera bukvalno instalirali jedan od glavnih ideologa Velike Srbije Amfilohije Radović i četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je čak svoje zasluženo čelno mjesto na tada opozicionoj listi ustupio „Profesoru“ kao i Krivokapićevo pretpremijersko i premijersko velikosrpsko djelovanje, onda i ne čudi što „uvaženi profesor“ i ovakvim potezom pokazuje da ne posjeduje kulturu stida niti kulturu sjećanja. Ovim neprimjerenim činom se Zdravko Krivokapić kandidovao da sljedeće godine na svoja junačka prsa pripuči Orden Republike Srpske,

u narodu poznatiji kao Karadžićev orden. Kao što je to učinio njegov ideološki i politički guru, upokojeni Amfilohije. Naime, Radovan Karadžić je 9. maja 1994. godine, na svečanoj sjednici Republike Srpske, lično uručio najznačajnije ordenje najzaslužnijim osobama na stvaranju te paradržavne tvorevine. (Do tog spiska sam uspio doći nakon višegodišnjeg istraživanja, jer je skrivan kao zmija noge: strah od Haga je bio golem.) U svečarskoj atmosferi, azbučnim redom, čitana su imena slavodobitnika: državnika, sveštenika, političara, ratnika, književnika... Sve ih je krasila ista osobina – u službi politike krvi i tla, sabljom ili krvavim perom, gradili su Republiku Srpsku. Najsjajnija Karadžićeva odličja, Orden Republike Srpske sa ogrlicom, „koji se dodjeljuje

najistaknutijim ličnostima za stvaranje RS-a“ dobili su patrijarh srpski Pavle i „balkanski kasapin“ Slobodan Milošević. Zasluženo, iako su obojica negirali bilo kakve veze sa užasnim zločinima počinjenim u BiH. Pored patrijarha Pavla, visoki sveštenici Srpske pravoslavne crkve: mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, episkop bački Irinej Bulović, episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, episkop banjalučki Jefrem Milutinović, hercegovački vladika Atanasije Jeftić, episkop petrovački Hrizostom, episkop Stefan, episkop šumadijski Sava... Odmah iza njih, Ordenom Republike Srpske sa lentom odlikovani su kasnije osuđeni ratni zločinac Biljana Plavšić i njen kolega Momčilo Krajišnik. Na prijedlog Momčila

Šeki Radončić

Krajišnika, Narodna skupština RS-a odlikovala je i skromnog Radovana Karadžića sa istim ordenom. Orden Nemanjića je „zakučio“ crnogorski predsjednik Momir Bulatović, tadašnji opozicionar i socijaldemokrata Milorad Dodik, te

Radoslav Brđanin, kasnije osuđen u Hagu na 32 godine zatvora za genocid, pomaganje u genocidu, zločine protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teška kršenja ženevskih konvencija. Visokim odličjem, Ordenom Njegoša, Karadžić je, između

Politika

Poneđeljak, 11. januar 2021.

a 9. januar, Dan Republike Srpske, iako je taj praznik proglašen neustavnim

čestitao ke Srbije Iz BiH traže izvinjenje Član Predsjedništva BiH Željko Komšić saopštio je da očekuje od Vlade Crne Gore da se ogradi od čina premijera koji je, kako navodi, direktno usmjeren protiv suvereniteta države BiH. – Nepoštovanje odluka Ustavnog suda BiH je krajnji izraz nepoštovanja države BiH. Očekujem od Vlade Crne Gore da se u najkraćem mogućem roku ogradi od čina premijera koji je direktno usmjeren protiv suvereniteta države BiH. Izvinjenje građanima BiH dužni su uputiti koalicioni partneri Krivokapića zbog veličanja datuma koji u kolektivnoj svijesti građana BiH nije ništa drugo nego datum koji simbolizuje početak velikosrpske agresije nad BiH i početak provođenja genocidnog projekta te politike – kazao je Komšić. Iz SDP-a BiH pozvali su Krivokapića da se izvini građanima BiH, a uputili su poziv i njegovim koalicionim partnerima da se ograde od ovog poteza,

manji entitet države BiH i da kao takva nema međunarodni subjektivitet. Ili da mu ukaže da nije mjerodavna reperna odrednica evropske geografije vremenska prognoza sa RTS i drugih beogradskih televizija – saopšteno je iz BS.

SDP: TAJNO, ALI ORGANIZOVANO

Poslanik SDP-a Raško Konjević na Tviteru je prokomentarisao Krivokapićevu čestitku, navodeći da je premijeru dosadilo da

ostalih, odlikovao ljubitelje „lepe reči“, koji su propagirali rat, Veliku Srbiju i etničko čišćenje. Tako je Karadžić „Njegošem prvog reda“ odlikovao Novaka Kilibardu, dugogodišnjeg lidera tadašnje ultrašovinističke Narodne stranke kao i ratnog druga i etničkog čistača Trebinja Božidara Vučurevića. Isti orden dobio je profesor književnosti i ratni zločinac Miroslav Deronjić, osuđen u Hagu na deset godina robije. Pošto se Zdravko Krivokapić kada god vidi kakvog popa baci da mu uhvati i poljubi ruku, kao nekad Dino Zof na loptu, i slika se sa srpskim teroristima kao što je Nikola Kavaja, mislim da je uputno podsjetiti ko je još od „srpskih junaka“ okićen Karadžićevim Ordenom Karađorđeve zvijezde: vojni lider bosanskih

u prvom redu Dritanu Abazoviću koji je, kako navode, od BiH dobio priliku da studira i završi obrazovanje na Univerzitetu u Sarajevu. – Očito da Vlada Crne Gore neće imati prijateljske stavove prema BiH jer ovim potezom premijer Crne Gore je pokazao nepoštovanje prema BiH i našem Ustavu i Ustavnom sudu – saopštili su iz SDP-a BiH. Pozvali su Ambasadu Crne Gore da obrazloži ovaj potez. Prema njihovim riječima, parlamentarna većina u Crnoj Gori je i ranije pokazala nepoštovanje prema žrtvama genocida u Srebrenici, a ovaj potez, kako navode, očito je nastavak takve politike. Iz Saveza za bolju budućnost BiH saopštili su da su iznenađeni, kako navode, nepromišljenim i krajnje lošim postupkom novog premijera Crne Gore. Oni od Ambasade Crne Gore u BiH traže da se hitno oglasi o tom „nedvosmisleno pogrešnom postupku Krivokapića“.

javno priča što ne misli i da se „otvorio“ u telefonskom razgovoru sa predsjednicom Republike Srpske. – Krivokapić čestitao tajno „sve praznike“ gospođi Cvijanović. Pa šta? Ništa strašno. Krivokapiću je dosadilo da javno priča ono što ne misli. „Otvorio“ se u telefonskom razgovoru. Tako ga je savjetovao ministar vanjskih poslova. Pametno. Ekspertski. Transparentna Vlada Crne Gore. Tajno, ali organizovano – napisao je Konjević. Ivana KOPRIVICA

Vujanović: Čestitao sam Dan RS prije nego što je proglašen neustavnim

» Piše: prof. dr Blagota MITRIĆ

Filip Vujanović

Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović čestitku povodom 9. januara, Dana Republike Srpske, uputio je 2011. godine na poziv da prisustvuje svečanom obilježavanju, a prije nego je 2016. godine ovaj datum od Ustavnog suda Bosne i Hercegovine proglašen neustavnim zbog diskriminatorskog karaktera - saopšteno je iz kancelarije bivšeg crnogorskog predsjednika, uz podsjećanje da je takva inicijativa stigla od tadašnjeg člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića. Time je Vujanović odgovorio SNP-u, koji je prozvao bivšu vlast da je zaboravila da je 2011. godine tadašnji predsjednik Crne Gore takođe čestitao Dan RS. Vujanović je naveo da je poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH iskazivao u svim prilikama. – Svoj odnos poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, njenih entiteta, konstitutivnih naroda i građana iskazivao sam u svim prilikama, imajući zadovoljstvo da budem domaćin brojnih posjeta članova i predsjedavajućih Predsjedništva BiH, a i da više puta posjetim BiH, posljednji put u zvaničnoj posjeti, u martu 2017. godine – navodi se u saopštenju. SNP je saopštila da je bivša vlast osula paljbu po Krivokapiću zbog čestitke Dana RS zaboravljajući da je to, kako navode, prije devet godina uradio tadašnji predsjednik države Filip Vujanović. Ustavni sud BiH 26. novembra 2015. godine odlučio je da je 9. januar, Dan Republike Srpske, neustavan. – Ustavni sud BiH nije osporio pravo Republike Srpske da slavi Dan Republike, ali to ne može da bude 9. januar. Sud je ocijenio da taj datum nije prihvatljiv za sve građane Republike Srpske, odnosno da ga svi građani ne doživljavaju kao Dan Republike – pojasnila je tada sudija Ustavnog suda BiH Suada Paravlić. Ustavni sud naveo je i da Narodna skupština RS u roku od šest mjeseci treba da usaglasi navedeni član Zakona o praznicima RS sa Ustavom BiH. Narodna skupština RS izglasala je Deklaraciju kojom odbijaju da ukinu 9. januar kao državni praznik RS, kakva god bila odluka Ustavnog suda. Venecijanska komisija je 23. oktobra 2013. godine označila Dan RS kao diskriminatorski jer nije u skladu sa univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja. Navedeno je da je Dan RS „utemeljen na istorijskim događajima koji su značajni i važni za samo jedan narod u RS-u, odnosno za srpski narod“..

Abazović: Zvanična politika preko zvaničnih kanala komunikacije

Draško ĐURANOVIĆ

Srba general Ratko Mladić, ratni ministar odbrane RS-a Manojlo Milovanović, Mladićev pomoćnik general Ðorđe Ðukić, general Stanislav Galić, osuđen u Hagu na 20 godina zatvora zbog granatiranja Sarajeva, načelnik Generalštaba RS-a Novica Simić, pa generali Grujo Borić, Dragomir Milošević i Milenko Živanović, kasnije osuđeni u Hagu na višegodišnje kazne zatvora. Kao što se vidi i sa ove vremenske distance, svaki od tih ordena stigao je u prave ruke. A po svom odnosu prema zločincima, inspiratorima ratnih zločina i onima koji su ih kadili, te Crnoj Gori, Crnogorcima, manjinskim narodima a i po sastavu (po) četničke Vlade, Zdravko Krivokapić je već ispeglao revere da od Karadžićevog nasljednika, Milorada Dodika, prikači zasluženo znamenje.

STAV

Dritan Abazović

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kojeg je član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao da se ogradi od čina premijera, odgovorio je da „zvaničnu politiku Vlada vodi preko zvaničnih kanala komunikacije“. – Poštovani članu Predsjedništva, zvaničnu politiku Vlada vodi samo preko zvaničnih kanala komunikacije. Želimo najbolje odnose sa državama regiona. Ruka prijateljstva Vlade Crne Gore pružena je svima, to važi i za Bosnu i Hercegovinu – napisao je Abazović na Tviteru. Abazović je, međutim, odgovorio lažnom profilu na Tviteru, jer je Komšić medijima saopštio da on nema nalog na toj društvenoj mreži. Abazovićev odgovor na Tviteru prokomentarisao je Raško Konjević (SDP). - Vlada politiku vodi preko zvaničnih kanala komunikacije, kaže Dritan Abazović na privatnom Tviteru. Izgleda je najvažnije da Krivokapić ne „dovaće“ telefon. Da li on predstavlja Vladu uvijek i na svakom mjestu. Trebalo bi. Ekspertska Vlada. Ipak ponižavajuća uloga - napisao je Konjević.

Unutrašnji sukob u politici Prema uporednom pravu postoje i višestranačkoj demokratiji dvije osnovne grupacije država - ili su sa predsjedničkim sistemom (Rusija) ili polupredsjedničkim (Francuska), đe glavna ovlašćenja ima predsjednik države, a na drugoj strani imamo tzv. kancelarijski sistem, đe je kancelar, ili premijer, najjača politička ličnost, odnosno ima najjača ustavna ovlašćenja (Njemačka). U uporednom pravu, takođe, poznat je institut „unutrašnji sukob zakona“, riječju pravnih normi od ustavnih do ,,najnižih“, i za koje postoje odgovarajuća pravna rješenja. Mi imamo unutrašnji sukob prava, čak i kod ustavnih normi, a nemamo rješenja. Ali, zato imamo još jedan pravni ,,specijalitet“, a to ovaj iz naslova, unutrašnji sukob u državnoj vlasti, koji je proizvod sukoba ustavnih normi, kad za isti pravni odnos imamo dva suprotstavljena ustavno-pravna rješenja. Nažalost, mi nemamo pravno rješenje ni za unutrašnji sukob u državnoj vlasti, za koje, takođe, važe odgovarajuće pravne norme, po kojima bi trebalo da se ponašaju. Opet, nažalost, mi smo imali i imamo i unutrašnji sukob u važnim političkim partijama, i to odmah poslije nekolike godine od uvođenja višeparlamentarnog sistema, u kome se partije nadmeću za osvajanje državne vlasti, ali, eto dešavalo se, da se prvo riješi unutrašnji sukob u sopstvenoj partiji. (Poznati sukob u DPS, poslije kojeg je došlo do rascjepa, zatim u SDP, ali sa manje posljedica, jer se, nažalost radilo o minornoj partiji, po političkoj podršci građana, a time i po političkoj snazi, a poslije razlaza su na ivici cenzusa oba ,,krila“.) PRIMJERI ĆE DA POJASNE - govorili su moji profesori prava, koji su svi bili jugoslovenskog i evropskog ranga... Prije primjera, da naglasimo da zvanično kod nas postoji kancelarijski sistem. Međutim, prema Ustavu CG od 2007. predsjednik države predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, ukazom proglašava zakone, raspisuje izbore za Skupštinu, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, dodjeluje odlikovanja i priznanja Crne Gore, daje pomilovanja (sve imperativne ustavne norme). Zatim, komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, predlaže Skupštini mandatara za sastav Vlade, predlaže predsjednika i sudije Ustavnog suda, predlaže Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, postavlja i opoziva ambasadore na prijedlog Vlade (sve imperativno-uslovne ustavne norme). Takođe, prema Ustavu CG od 2007. g. Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku, izvršava zakone i druge akte, donosi uredbe i druge akte, zaključuje međunarodne ugovore, odlučuje o priznavanju država i uspostavljanju diplomatskih odnosa (sve imperativne ustavne norme). Zatim, predlaže plan razvoja i prostorni plan Crne Gore, predlaže budžet i završni račun budžeta, predlaže strategiju bezbjednosti i odbrane, predlaže ambasadore i druge diplomatske predstavnike (sve imperativno-uslovne ustavne norme). Pošto je opšte poznato i opšte prihvaćeno pravno stanovište da se tip sistema u raznim državama određuje isključivo prema ustavnim ovlašćenjima predsjednika države i Vlade, kad pogledamo ustavna ovlašćenja ovih organa, volio bih viđeti tog majčinog pravnika koji će argumentovano, decidno i jasno odrediti koji sistem postoji u Crnoj Gori. Niti čisti kancelar-sistem, niti čisti predsjednički sistem. Kad ovome dodamo da imamo stanje kohabitacije, kad imamo sukob između pojedinaca iz parlamentarne većine i Vlade od kojeg joj ,,život“ zavisi, a polazeći od naprijed navedenih ustavnih nadležnosti predsjednika i Vlade, onda jedino preostaje tzv. efektivno tumačenje ovih normi, tako što se pravni tas stavlja na pravnu vagu, mjeri se svaka efektivna činjenica i đe pretegne pravni tas, tu je odluka. Prema efektivnom tumačenju, moglo bi se ustvrditi da je kod nas uspostavljen kancelarsko-polupredsjednički sistem, što nema niđe u svijetu. A u dubljoj pravno-tehničkoj analizi o ovim veoma složenim ustavno-pravnim pitanjima i, nadam se, odgovarajućim novim rješenjima, u nekom sljedećom autorskom tekstu.

Politika

Poneđeljak, 11. januar 2021.

INTERVJU: Glavna pregovaračica sa Evropskom unijom Zorka Kordić

Crna Gora do 2025. da bude spremna za članstvo

PODGORICA – Orijentir crnogorskim institucijama treba da bude 2025. godina kao okvir za članstvo postavljen u strateškim dokumentima EU, što znači da do kraja 2023. godine sva pravna tekovina EU mora biti prenijeta u domaće zakonodavstvo, a institucije osposobljene da je sprovode. To je ujedno i strateško opredjeljenje ove Vlade, da do kraja svog mandata obezbijedi unutrašnju spremnost zemlje za članstvo, poručila je u intervjuu za Pobjedu glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić.

POBJEDA: Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, zatvaranje poglavlja teče znatno sporije i teže, pa tako na posljednjoj međuvladinoj konferenciji u Briselu Crna Gora nije zatvorila nijedno poglavlje niti je bilo pomaka u pregovorima. Kakva su Vaša očekivanja, kako će teći dalja dinamika pregovora i zatvaranja poglavlja? KORDIĆ: Pokretač sveukupne buduće dinamike pregovora ogleda se u jasnom strateškom cilju - da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije. Orijentir našim institucijama treba da bude 2025. godina kao okvir za članstvo postavljen u strateškim dokumentima EU, što znači da do kraja 2023. godine sva pravna tekovina EU mora biti prenijeta u domaće zakonodavstvo, a institucije osposobljene da je sprovode. To je ujedno i strateško opredjeljenje ove Vlade, da do kraja svog mandata obezbijedi unutrašnju spremnost zemlje za članstvo. Što se tiče konkretnih etapa koje nam slijede u pregovorima, Crna Gora koja je sada jedina država kandidatkinja sa svim otvorenim poglavljima, staviće tokom 2021. godine snažan akcenat na ispunjavanju preostalih privremenih mjerila za poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Sloboda, pravda i bezbjednost. Paralelno sa zajedničkim naporima sve tri grane vlasti u reformi vladavine prava, naša pregovaračka struktura će zajedno s Evropskom komisijom raditi na definisanju konkretnih akcija za dobijanje završnih mjerila. To će omogućiti da Evropska ko-

Politika proširenja EU ne može uživati popularnost u vrijeme kada se i sama EU suočava sa mnogobrojnim izazovima – posljedicama ekonomske krize iz 2008, izlaskom Velike Britanije, migrantskom krizom, rastom populizma, pandemijom kovida-19. To, ipak, ne treba da nas odvrati od rada na unapređenju našeg sistema i kvaliteta sektorskih politika koje usklađujemo sa EU kako bi standardi bili bolji za naše građane, kaže Kordić

Zorka Kordić

misija pripremi odgovarajući izvještaj i predstavi ga državama članicama EU. Usvajanje izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 od strane Savjeta EU svakako će podstaći postupno zatvaranje svih drugih poglavlja. POBJEDA: Naša zemlja usvojila je prošle godine novu metodologiju pregovora sa EU. Što će to značiti u praksi i kako će se ona primjenjivati? KORDIĆ: Nova metodologija pregovora sa EU predstavlja prvenstveno odraz volje nekih država članica EU da se politika proširenja vrati u fokus i to je ono što je za nas kao državu kandidata, koja je najbliža članstvu, posebno značajno u ovoj inicijativi – kredibilnija, dinamičnija, opipljivija perspektiva za članstvo. U političkom smislu, veoma je važno što nova metodologija otvara više prostora za politički dijalog sa državama kandidatima i mogućnost učestvovanja u radu radnih tijela EU zajedno sa državama članicama na temu različitih sektorskih politika. Na taj način, tokom narednih predsjedavanja EU, možemo očekivati organizovanje foru-

ma posvećenih političkoj debati na najvišem nivou o stanju u poglavljima, bez obzira da li se zaista dolazi do tehničkog zatvaranja nekog poglavlja. Nova metodologija je takođe stimulativna za bolje korišćenje sredstava IPA III, jer posredno stavlja države kandidate u položaj da budu konkurencija jedni drugima kad su u pitanju projekti koji se planiraju po sektorima. U tehničkom smislu, većina stavki nove metodologije je već definisana u pregovaračkom okviru za Crnu Goru iz 2012. godine, tako da se tu ne očekuju niti izmjene u načinu izvještavanja Evropske komisije, niti neke „tematske“ izmjene u pregovaračkoj strukturi. Ipak, podjela na grupe poglavlja, tzv. klastere, koju uvodi nova metodologija, ukazuje da u pregovaračkoj strukturi moramo imati snažno zajedničko djelovanje resora i interakciju više poglavlja, kako bismo ostvarili uspjeh. POBJEDA: Otpočinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ponovo je odloženo. Da li je to još jedan znak da EU nije spremna za dalje širenje i kako Crna Gora da shvati ove poruke?

KORDIĆ: Politika proširenja EU je u stalnoj evoluciji, jer zajedno sa novim talasima proširenja i širenjem broja njenih članica i procesi donošenja političkih odluka bivaju sve kompleksniji na nivou EU. Tako je o talasu proširenja iz 2004. godine, kada su pristupale Slovenija ili Slovačka, svojevremeno odlučivalo svega 15 članica, u poređenju sa današnjih 27 koje razmatraju pregovarački okvir sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Poruka za Crnu Goru je da mora prihvatiti geopolitičke specifičnosti Evropske unije i njenih država članica i nastaviti da radi na reformama na unutrašnjem planu, bez obzira na vanjsko-političke okolnosti. Moramo biti svjesni činjenice da politika proširenja EU ne može uživati popularnost u vrijeme kada se i sama EU suočava sa mnogobrojnim izazovima – posljedicama ekonomske krize iz 2008, izlaskom Velike Britanije, migrantskom krizom, rastom populizma, pandemijom kovid-19. To, ipak, ne treba da nas odvrati od rada na unapređenju našeg sistema i kvaliteta sektorskih politika koje usklađujemo sa EU kako bi standardi bili bolji za naše građane. Moramo biti spremni na nepredviđene okolnosti jer je priroda procesa takva da se, pored utemeljenih kriterijuma, pojavljuju i neki novi izazovi: npr. fokus u EU je posljednjih godina sve više na vladavini prava i kriterijumi su sve strožiji i kad su u pitanju pojedine države članice. Tako je Evropska komisija ove godine po prvi put napravila izvještaj o stanju u vladavini prava u njenim članicama, a čak je i debata o 7-godišnjem budžetu EU bila prožeta ovim temama. Stoga ne iznenađuje da se i kriterijumi prema državama kandidatima postrožavaju. POBJEDA: Portugal je preuzeo predsjedavanje Savjetom EU 1. januara. Da li je, prema Vašem mišljenju, realno da Balkan, uprkos uvjeravanjima, ne bude dio agende u narednih pola godine, sve dok Slovenija kao

blizak susjed ne preuzme predsjedavanje? KORDIĆ: Portugal, kao dio trojke koja predsjedava EU – Njemačka, Portugal, Slovenija, u svojim prioritetima izdvaja 3 stuba – oporavak Evrope kroz zelenu i digitalnu tranziciju, vraćanje povjerenja u socijalna prava, koheziju i solidarnost za bolji ekonomski oporavak i jačanje strateške pozicije EU kao otvorene prema svijetu. U okviru ovog trećeg stuba, nedvosmislena je poruka podrške politici proširenja EU koja u Programu Portugala januar-jun 2021. glasi: „Nastavićemo proces proširenja na Zapadni Balkan na bazi nove, kredibilnije i efektivnije metodologije, kao i napore na stabilizaciji i integraciji regiona, podržavajući Evropsku komisiju u tekućim reformskim procesima koje podstiče u ovim zemljama“. To u praksi znači da će Portugal afirmisati primjenu nove metodologije i političkog dijaloga na visokom nivou sa državama članicama, što bi moglo podstaći organizovanje konkretne međuvladine konferencije između Crne Gore i EU na temu ostvarenog napretka u pregovaračkom procesu, kao otklon od dosadašnje prakse da se međuvladine konferencije organizuju samo za potrebe tehničkog otvaranja i zatvaranja poglavlja pregovora. POBJEDA: Evropska komisija pozvala je vlast u Crnoj Gori da sva imenovanja u državnoj upravi sprovede kroz postupak zapošljavanja koji je u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Uprkos tome, usvojene su izmjene Zakona, za koje EU kaže da će pomno pratiti. Kakav je Vaš stav? Da li su usvojene izmjene Zakona u skladu sa dobrom evropskom praksom? KORDIĆ: Za Crnu Goru, kao državu kandidata, reforma javne uprave predstavlja, pored vladavine prava i ekonomskog upravljanja, jedan od tri ključna stuba politike proširenja EU. Ostvarivanje napretka

Harfistkinja Milica Kankaraš povukla podršku koaliciji ,,Crno na bijelo“ zbog nedosljednosti

Božena Jelušić jedno misli, drugo radi

PODGORICA – Harfistkinja i profesorica harfe Milica Kankaraš povukla je potpis podrške platformi ,,Crno na bijelo“ navodeći da ne može podržati poslanicu Boženu Jelušić koja jedno misli, a drugo radi. – Jelušić je otvoreno rekla da je protiv usvajanja novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da treba ocijeniti ustavnost istog, ali je glasala za usvajanje tog zakona, kao da je bila prisiljena ili ucijenje-

na da to uradi. Ovakva izjava i ponašanje su indikator da u našem parlamentu i dalje nema mjesta za slobodoumne ljude već se traži partijska disciplina kakvu je i DPS sa svojim satelitima sprovodio do prošle godine – navela je Kankaraš na svom Fejsbuk profilu. Kritikuje to što je Zakon izglasan u gluvo doba noći, bez prethodno sprovedenih javnih rasprava koje su, kako navodi, normalna pojava

u demokratskom društvu, kako bi se došlo do najboljeg rješenja. Kazala je da je kao član ove platforme željela da doprinese rješavanju katastrofalnog stanja u prosvjeti. – Pored već postojećih problema, došle su pandemija i neefikasnost policije i nadležnih inspekcija da se sprovode mjere za suzbijanje zaraze. Jedna od posljedica toga je razvoj anksioznosti, asocijalnosti, depresivnosti kod đece i

mladih, a ta psihička stanja su kod adolescenata plodno tlo za formiranje ovisnosti od alkohola i psihoaktivnih supstanci. Očekivala sam da će ljudi koji obavljaju funkcije u prosvjeti i zdravstvu iz koalicije ,,Crno na bijelo“ prepoznati ovu opasnost i da će jedan od prvih poteza resornog ministarstva biti da pozove najbolje dječije psihologe za izradu makar osnovnih smjernica koje mi profesori treba da učinimo

sastavnim dijelom školskog programa – poručila je Kankaraš. Napominje da je posebnu pažnju trebalo posvetiti đacima čiji su roditelji ili bliski rođaci zaposleni u zdravstvu, navodeći da upravo ta djeca trpe ,,stravičnu psihičku torturu zbog neizvjesnosti zdravlja njihovih bližnjih“. – Već mjesecima pokušavam da skrenem pažnju na to da je neophodna strategija za očuvanje mentalnog zdravlja mla-

u reformi javne uprave važno je kako za obezbjeđivanje demokratije, vladavine prava i zaštite interesa naših građana, tako i za unapređenje administrativnih kapaciteta naših institucija na način da efikasno sprovode pravnu tekovinu EU. Budući da je kvalitetna javna uprava jedno od osnovnih načela politike proširenja, na zahtjev Evropske komisije, SIGMA – OECD je razvila principe javne uprave koji predstavljaju svojevrsne smjernice upućene zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU. One predstavljaju standarde tzv. „meke pravne tekovine EU“ i služe kao okvir za procjenu stanja i napretka u javnoj upravi, a svaka država članica uređuje ovu oblast u skladu s opsegom i potrebama svoje administracije. Kad su u pitanju izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, važno je da one budu usmjerene upravo na ključna načela dobre uprave – depolitizaciju, meritokratiju i viši kvalitet u pogledu znanja i vještina kadra. Ovo naročito jer su depolitizovane javne institucije sa dobrim ekspertskim kadrom presudne za efikasnu, nezavisnu i transparentnu javnu upravu, koja u fokus svog djelovanja stavlja građane i obezbjeđivanje odgovarajućih usluga za njih. To u praksi znači da svaki odabir kadra treba da prođe proceduru zapošljavanja zasnovanu na kriterijumima stručnosti i nepristrasnosti, prateći odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je u ranijem periodu koncipiran uz ekspertsku pomoć Evropske komisije. Sve dalje izmjene i dopune Zakona koje se predlažu od strane Skupštine svakako treba da doprinesu još boljem kvalitetu Zakona i da odražavaju duh dobrih principa javne uprave, dodatno unapređujući kvalitet i stručnost kadra, cirkulaciju vještina i znanja, te da promovišu napredovanje po zaslugama, depolitizaciju i profesionalnu javnu upravu. Jovana ĐURIŠIĆ

dih tokom i nakon pandemije, ali izgleda da sam ja bila samo dio nekog predizbornog marketinga i ništa više – navela je Kankaraš. Ona ne podržava ni to što je Ministarstvo kulture svedeno na, kako navodi, sekretarijat koji, zbog spore skupštinske procedure, neće imati rukovodioca prije kraja marta, ukazujući da sve razvijene države uveliko rade da se kultura u doba pandemije sačuva koliko je moguće. – Vraćam se toj političkoj margini i povlačim potpis podrške, jer vidim da sam bila samo dio vašeg predizbornog marketinga – poručila je Kankaraš. R.P.

U fokusu

Poneđeljak, 11. januar 2021.

POVODI: Formiranje posebnih odjeljenja u ministarstvima, upozoravaju sagovornici Pobjede, ne smije biti sprovedeno rušenjem uspostavljenih institucija PODGORICA – Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije mora da bude u fokusu i ove Vlade, ali ne rušenjem uspostavljenog zakonodavnog okvira, uglavnom usklađenog sa standardima Evropske unije, urušavanjem institucija i populističkim pristupom, već djelotvornim rješenjima, postignutim širokim konsenzusom. Ove ocjene iznijeli su sagovornici Pobjede, komentarišući najavu premijera Zdravka Krivokapića da u Vladi planiraju da u većini ministarstava formiraju posebna odjeljenja zadužena za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a čiji bi zadatak bio da prikupljaju dokumenta koja bi upućivali nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije. – Nova Vlada na čelu sa premijerom Krivokapićem nam je u ovih mjesec i nešto dana uputila mnogo političkih poruka i planova koji su bili toliko „dobro“ promišljeni da su od mnogih odustajali gotovo u istom danu u kojem su ih saopštavali javnosti. Bilo bi zaista dobro kada bi se ovako ozbiljna pitanja odgovornije tretirala, a državna politika vodila na način da se ne saopštava javnosti nešto što premijeru i ministrima prvo padne na pamet – ističe za Pobjedu poslanica i univerzitetska profesorica Draginja Vuksanović-Stanković.

Modeli

Ona se pribojava da je i sa „temom borbe protiv korupcije i kriminala slična situacija“. – Imamo i ovdje olako obećanu brzinu i „inventivna“ rješenja koja će valjda sama po sebi da nam riješe problem deficita vladavine prava. Premijer Krivokapić bi trebalo da zna da su ovo veoma osjetljiva pitanja koja zadiru u najsloženiji dio naših evropskih obaveza. Normativni i institucionalni okvir borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala smo uvijek dogovarali sa EU. Znamo da su i ustavne promjene 2013. koje je vodio SDP bile uslov za otvaranje pregovora o poglavljima 23 i 24, potom i zakoni vezano za osnivanje Specijalnog tužilaštva i mnoge druge stvari – podsjeća poslanica Socijaldemokratske partije. Univerzitetski profesor i član Tužilačkog savjeta prof. dr Velimir Rakočević ukazuje na činjenicu da se savremeno društvo suočava sa novim oblicima korupcije i organizovanog kriminala i da države, ali i najveće svjetske organizacije godinama traže najefikasnije načine da se suprotstave ovim fenomenima, kako kroz zako-

Protiv korupcije i kriminala dovoljno je da se primijeni postojeći zakonodavni okvir Vidjeli smo da su premijera i oko ove ideje žestoko kritikovali iz njegove parlamentarne većine, pa bi bilo uputno da oko ovog pitanja, a i svih ostalih, prvo dogovor pronađe u sopstvenim redovima, pa da onda ide dalje u moguću realizaciju – poručuje Draginja Vuksanović-Stanković

Draginja Vuksanović-Stanković

Velimir Rakočević

ne, tako i obavezujuće konvencije. – Države se na različite načine bore sa ovim pojavama. Tako je u Italiji krajem devedesetih godina prošlog vijeka osnovan Odbor za sprečavanje korupcije i uspostavljen Visoki komesar za borbu protiv korupcije koji je, između ostalog, imao ovlašćenja da sprovodi administrativne istrage. Kasnije je u Italiji formirana Služba za transparentnost i borbu protiv korupcije u okviru Ministarstva javne uprave i inovacija. U Njemačkoj je uveden nacionalni registar korupcije u cilju efikasnije borbe protiv privrednog kriminaliteta i korupcije. Izvršeno je proširenje istražnih ovlašćenja državnih tužilaca i Savezne kancelarije kriminalističke policije osim za teška djela privrednog kriminaliteta i na slučajeve gdje je sumnja usmjerena i na članove savezne vlade ili pokrajinske vlade, kao i na krivična djela primanja mita i prihvatanja naknada – pojašnjava Rakočević. U velikom broju država, dodaje naš sagovornik, osnovana su specijalizovana tijela za borbu protiv korupcije sa različitim ovlašćenjima, a neke su formirale višenamjenske agencije koje imaju policijska ovlašćenja, kao što su specijalne istražne službe i biroi ili nezavisne komisije. – U susjednoj Hrvatskoj po-

stoji Kancelarija za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK) koji je klasična policijska struktura. U SAD je formirana Kancelarija za etiku vlasti koja ima preventivnu funkciju – navodi Rakočević.

ProMjene

Premijer je u izjavi kojom je najavio formiranje u ministarstvima odjeljenja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, saopštio i kako je njemu „najbliže rješenje USKOK-a u Hrvatskoj“. Interesantno je da je upravo Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – USKOK, bio jedan od modela za formiranje Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori, a u fokusu ove institucije su - korupcija, kriminal, pranje novca, terorizam i ratni zločini. Krivokapić nije pojašnjavao je li mu namjera da inicira ukidanje Specijalnog tužilaštva. – Svaka promjena strukture, svaka institucionalna ili normativna promjena mora biti dobro promišljena i poželjno je da bude plod određenog političkog konsenzusa, a svakako dogovorena i sa našim evropskim partnerima. U konkretnom slučaju, vidjeli smo da su premijera i oko ove ideje žestoko kritikovali iz njegove parlamentarne većine, pa bi bilo uputno da oko ovog pitanja, a i svih ostalih, prvo dogovor pronađe u sop-

Rakočević: Prijedlog mogu razumjeti samo kao podršku postojećim državnim organima Prof. dr Velimir Rakočević ističe da kao kriminolog mora da podrži sve aktivnosti koje doprinose suzbijanju i prevenciji organizovanog kriminala i korupcije. – Crnogorski pravni okvir u ovoj oblasti gotovo u cjelosti je kompatibilan sa međunarodnim standardima. Da budem precizan, nadležnosti ključnih organa u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije kao što su policija,

tužilaštvo, sudovi, agencije i slično ne mogu se dovesti u pitanje. Ovaj prijedlog mogu razumjeti jedino kao podršku postojećim državnim organima i to u dijelu prikupljanja podataka u smislu ranog otkrivanja ovih pojava u ministarstvima i dostavljanja tih informacija organima otkrivanja i progona, kao i u preventivnom djelovanju – ističe Rakočević. Istraživanje i dokumentovanje slučajeva organizovanog

kriminala i korupcije koje bi radili zaposleni u institucijama, smatra on, može imati značajne operativne prednosti u smislu dostupnosti izvora radi bržeg obezbjeđivanja dokaza za potrebe krivičnog postupka. – Veoma je važno da se novac poreskih obveznika troši na zakonit način, da se eliminišu diskreciona ovlašćenja, odnosno da se korupcija u javnom i privatnom sektoru pokuša iskorijeniti – istakao je on.

Nikola Rakočević

Aleksandar Zeković

Novac za NVO i ušemljeni pojedinci Aleksandar Saša Zeković nekoliko mjeseci bio je državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ističe da je za to kratko vrijeme prepoznao prostor koji je pogodan za opstanak i razvoj korupcije. – Recimo, to su, biću otvoren, aktivnosti svih ministarstava za podršku prema organizacijama civilnog društva. Organizovani i ušemljeni pojedinci, koje u osnovi angažuje ova država, kompromituju značajnu finansijsku podršku države prema NVO. Tu su potrebna unapređenja, ali ne treba zbog toga osnivati nove službe po državnim organima. Dovoljno je pažljivije čitati dokumentaciju, povezati određene podatke, kvalitetnije komunicirati sa NVO sa dugogodišnjim iskustvom, a koje su istinski specijalizovane za određena problemska i programska područja. I konačno efikasnije podržati rad policije i tužilaštva – predlaže naš sagovornik.

stvenim redovima, pa da onda ide dalje u moguću realizaciju – poručuje Draginja Vuksanović-Stanković. SDP, ističe ona, oko ovog pitanja, kao i oko svih ostalih važnih tema, želi da bude partner, ali samo na bazi ozbiljnog pristupa kojega, kategorična je, do sada makar, nije bilo kada je riječ o aktuelnoj vlasti. – Za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala nije problem u formalnom okviru, već više u implementaciji i ostvarivanju konkretnih rezultata, što nam i najčešće sugerišu naši evropski partneri. Zato bi i buduća rješenja i poboljšanja primarno trebalo tražiti u ovoj sferi – zaključila je Vuksanović-Stanković. U promjene na bolje u ovoj oblasti ne vjeruju ni u opozicionoj Demokratskoj partiji socijalista, koja je bila na vlasti protekle tri decenije. – Najavu Krivokapića sam shvatio kao ideju nove Vlade da ima nešto poput samoregulatornog odjeljenja unutar većine ministarstava, koje će pomoći da se eventualna korupcija u okviru državnih organa locira i spriječi. Namjera da se Vlada uspješno izbori sa korupcijom mora naići na odobravanje svih činilaca u društvu, ali ukoliko je namjera nove Vlade da neustavnim rješenjima pribjegne uvođenju novih modela to ne zaslužuje poseban komentar – kaže za

Pobjedu član skupštinskog Odbora za antikorupciju Nikola Rakočević (DPS). Podjela vlasti je, naglašava on, Ustavom garantovana i definisana. – Novu većinu to nije u dosadašnjem djelovanju pretjerano obavezivalo, međutim, siguran sam da će institucije države pokazati efikasnost, ukoliko za to bude potrebe – zaključio je Nikola Rakočević.

institucije

Prvi utisak na premijerovu najavu mr Aleksandru Saši Zekoviću, bivšem državnom sekretaru Ministarstva za ljudska i manjinska prava, je da nova Vlada želi da pokaže, na svakom koraku i po svaku cijenu, da je za proaktivni pristup u borbi protiv korupcije. – Međutim, snažnu političku volju je dovoljno pokazati i potvrditi kroz smislene, opravdane i što je najvažnije funkcionalne inicijative – poručuje on. Upozorava da bi za građane, a posebno za naše evropske partnere, bilo razočaravajuće ukoliko iza ove najave, zapravo, samo stoje nova uhljebljenja kadrova iz partija koje obrazuju novu crnogorsku Vladu. – Imajući u vidu stvarnu nadležnost institucija, bojim se da ima i toga. Važno je da se građani ne dovode u zabludu ko je odgovoran za suzbijanje i

procesuiranje korupcije. Krivične prijave se ne mogu podnositi odjeljenjima ili direktoratima po ministarstvima ili Savjetu za borbu protiv visoke korupcije. Krivične prijave, to mora biti nedvosmisleno i jasno, i u slučaju izvršne vlasti, bez obzira da li govorimo o službenicima ili funkcionerima, se podnose nadležnim državnim tužilaštvima ili Upravi policije koja je obavezna da odmah o tome obavijesti državno tužilaštvo i postupi po odgovarajućim instrukcijama – ukazuje Zeković. Identifikovanje i protjerivanje korupcije iz državnih organa je, kategoričan je naš sagovornik, moguće sprovoditi i bez osnivanja posebnih odjeljenja. – Starješine državnih organa, kao i svaki službenik, mogu direktno komunicirati sa tužilaštvom i policijom i pomoći da efikasno provjere da li iza određene situacije ili pojave stoji korupcija. Kompletno društvo, na čelu sa Vladom, može pomoći da službenicima u državnim organima, kao i građanima u cjelini, policija i nadležna tužilaštva budu vidljivija i dostupnija za saradnju – rekao je Zeković. Pristupanje naše zemlje Evropskoj uniji nije počela aktuelna Vlada, već su na tome radili i svi raniji kabineti, dodaje on, ističući da je EU zadovoljna crnogorskim zakonodavnim okvirom za borbu protiv korupcije koji je usklađen sa aktuelnim direktivama. – Važno je uspostaviti jasan strateški okvir i razviti djelotvornu politiku u borbi protiv korupcije. Zato je, podvlačim, neophodno da se ne dozvole nedostaci, bilo koje vrste, kao i da se ne dogode bilo kakva preklapanja odgovornosti. Bojim se da ovo što se predlaže upravo vodi tome, kao i pretjeranoj i nepotrebnoj birokratizaciji borbe protiv korupcije. Rješenja moraju biti komplementarna kako ne bismo urušili sistem ili degradirali primarni značaj državnih tužilaca – zaključio je Zeković. Premijer nije najavio kada i u kojim ministarstvima Vlada planira da formira odjeljenja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, a sudeći prema onome što je rekao, ta odjeljenja sarađivala bi isključivo sa nacionalnim savjetom za borbu protiv korupcije, tijelom čije je formiranje najavio potpredsjednik Krivokapićeve Vlade – Dritan Abazović. Prema dostupnim informacijama, u tom tijelu bili bi angažovani aktivisti iz civilnog sektora. Kaćuša KrsMAnoViĆ

Društvo

Poneđeljak, 11. januar 2021.

PODGORICA – Od 2.006 uzoraka, koji su do juče popodne analizirani u crnogorskim laboratorijama koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa, registrovano je ukupno 432 nova slučaja - saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Oporavio se 461 pacijent. Od posljednjeg presjeka pre-

Testirano 2.006 osoba, otkrivena 432 nova slučaja

Preminula četiri p minulo je četvoro pacijenata iz Pljevalja, Cetinja, Bara i Ulcinja, od kojih je najmlađi imao 60, a najstariji 88 godina. Prema podacima IZJ-a, ukupan broj preminulih od početka juna prošle godine iznosi

716, a od početka pandemije 725. I dalje se najviše novooboljelih registruje u Podgorici 173, zatim u Nikšiću 55, Budvi 45, Baru 33, Pljevljima 30 i Kotoru 28. U Tivtu ih je registrovano

PITALI SMO STRUČNJAKE: Pandemija i životna sredina

Poplave u Ulcinju

Srušen dio zida u Starom gradu

Zagađeni vazduh sla pa korona lakše nap Kovid-19 se može prenositi putem vazduha, dok sa druge strane PM čestice mogu stvoriti pogodno okruženje za transport virusa na veće udaljenosti od onih koje se smatraju za bliski kontakt. Štaviše, PM čestice izazivaju upalu u plućnim ćelijama, a izlaganje PM česticama može povećati osjetljivost i težinu simptoma kod pacijenta sa kovidom-19

Odron u Starom gradu

Situacija sa poplavom trenutno je stabilna, iz razloga što nijesu ispuštene velike količine vode iz akumulacionih jezera sa albanske strane - rekao je Mehmeti ULCINJ - Intenzivne padavine prethodnih dana prouzrokovale su podizanje nivoa rijeke Bojane, kao i rast nivoa vode u naseljima na područjima Štoja. Juče se u popodnevnim satima obrušio i dio zida u središnjem dijelu Starog grada. Načelnik Službe zaštite i spasavanja Saubih Mehmeti kazao je da je situacija stabilna te da u ovom trenutku nema bojazni da može doći do pogoršanja situacije. - Bitno je da istaknem da je situacija sa poplavom trenutno stabilna, iz razloga što nijesu ispuštene velike količine vode iz akumulacionih jezera sa albanske strane. Te nekontrolisane vode bi značajno pogoršale situaciju kazao je Mehmeti, prenosi agencija Mediabiro. On je naglasio da je Opština u svakodnevnom kontaktu sa Štabom civilne zaštite u Skadru, prema čijim informacijama je trenutno sve pod kontrolom. U ovom trenutku, kako su iz tog štaba kazali, nema bojazni da

Saubih Mehmeti

može doći do pogrošanja situacije. Mehmeti je naveo i da su obavijestili građane da budu obazrivi, kako bi preduzeli sve preventivne mjere za sprečavanje posljedica od poplava. - Mi smo u pripravnosti i u stalnom smo kontaktu i sa Službom zaštite i koordinacionim timom za spašavanje. Očekujemo da se ova situacija prevaziđe sa što manje posljedica. U odnosu na prekjuče nema promjena, pogranična sela Fraskanjel, Lisna, Bori za sada su sigurna - poručio je načelnik Službe zaštite i spašavanja. R. P.

PODGORICA – Zagađenje vazduha povećava rizik od mnogih bolesti poput hronične opstruktivne plućne bolesti, astme, srčanog oboljenja, karcinoma, dijabetesa i mnogih drugih. A upravo ove bolesti predstavljaju povećan rizik od teškog ishoda bolesti kovida-19, te je veza između zagađenja životne sredine i pandemije jaka i izražena posebno u sredinama koje imaju problema sa čistoćom vazduha. Pored toga, mnogi naučnici u svijetu smatraju da zagađenje vazduha doprinosi i širenju korona virusa. Studija objavljena u medicinskom časopisu ,,Cardiovascular research“ pokazala je da bi dugoročna izloženost zagađenosti vazduha, koja već izaziva prijevremene smrti, mogla da dovede do porasta rizika od umiranja od kovida-19 u svijetu u prosjeku za oko 15 odsto. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) samo zagađenje vazduha već ubija oko sedam miliona ljudi godišnje. Više od 90 odsto svjetske populacije živi na mjestima gdje zagađenje vazduha premašuje propisane granice i to uglavnom u siromašnim zemljama. Šef Centra za plućne bolesti i TBC, specijalista pneumofiziolog dr Dubravka Lopičić-Mirković takođe tvrdi da postoje studije koje potvrđuju da visok nivo zagađenja vazduha može povećati rizik od smrti od kovida-19. Ona je naglasila da kod hroničnih bolesnika, samo za-

Dubravka Lopičić-Mirković

gađenje vazduha može dovesti do fatalnih pogoršanja njihovih osnovnih bolesti. - S druge strane, ti pacijenti su u grupi rizika da, takođe, na njih kovid-19 djeluje na lošiji način i da smrtno završe zbog toga što obolijevaju od teških oblika bolesti

DVOSTRUKI PROBLEM

Iz Centra za zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje Pobjedi su kazali da eventualna pozitivna korelacija koja je primijećena između širenja virusa i zagađenja vazduha, predstavlja jedan od najvećih izazova našeg milenijuma. - Korona virus se može prenositi putem vazduha, dok sa druge strane PM čestice mogu stvoriti pogodno okruženje za transport virusa na veće udaljenosti od onih koje se smatraju za bliski kontakt. Štaviše, PM čestice izazivaju upalu u plućnim ćelijama, a izlaganje PM česticama može povećati osjetljivost i težinu simptoma kod pacijenta sa kovidom-19 kazali su Pobjedi.

Vazduh, kako u zatvorenom tako i na otvorenom, može biti kontaminiran hemijskim, biološkim ili fizičkim agensima koji mijenjaju njegove prirodne karakteristike. Globalni izazov za borbu protiv zagađenja vazduha predstavlja dvostruki problem. Iz Instituta su kazali da zagađenje vazduha ima mjerljiv uticaj na zdravlje. U svijetu je zagađenje vazduha drugi vodeći uzrok smrti od nezaraznih bolesti, nakon pušenja. - Zagađivači vazduha od najvećeg značaja za javno zdravlje uključujući PM čestice su troposferski (prizemni) ozon (O3), azot-dioksid (NO2) i sumpor-dioksid (SO2), koji mogu uticati na funkcije mnogih organa i sistema. Najjači su dokazi o efektima zagađenja vazduha na kardiovaskularna i respiratorna oboljenja - tvrde iz Instituta. Ostali mogući zdravstveni ishodi uključuju metaboličke efekte, aterosklerozu, poremećen neurološki i razvoj pluća kod djece, pa čak i povezanost sa neurodegenerativnim bolestima, objasnili su iz IZJCG. - Tu se takođe javlja problem nejednakosti jer zagađenje vazduha posebno pogađa one koji su već u nepovoljnom položaju ili ranjivi: ljudi ne mogu da biraju vazduh koji udišu. Drugo, neki zagađivači vazduha - posebno ugljenik (komponenta PM čestica) i troposferski O3 - takođe su kratkotrajni zagađivači klime, koji su povezani i sa zdravstvenim efektima i sa kratkotrajnim zagrijavanjem planete. Perzistentni su u atmosferi od svega nekoliko dana do čak nekoliko decenija, tako da njihovo smanjenje

Zagađenje veliko u Vuhanu i Lombardiji

Poplavljene kućice na Bojani

Kada se pandemija korone proširila u kineskom Vuhanu, a kasnije i u djelovima sjeverne Italije, naučnici su ispitali kakva je situacija sa zagađenjem vazduha u tim regionima. Vuhan, milionska metropola, ima razvijenu industriju uglja i čelika, hemijske fabrike i ogromne kombinate za proizvodnju papira. Zagađenje vazduha je veliko. Isto je sa Lombardijom u sjevernoj Italiji, koja

je bila epicentar širenja korone u proljeće 2020. Tamo je umrla gotovo polovina svih italijanskih žrtava kovida-19. Ljekari su nagađali da visoka stopa smrtnosti može da ima veze sa visokim nivoom zagađenja u tim regionima, što je izazvano industrijom ili ekstenzivnom poljoprivredom. Oni odavno znaju: loš vazduh zagađen sitnim česticama prašine i čađi slabi imuni sistem i napada pluća.

Zagađen vazduh fatalan za teže bolesnike

doprinosi ne samo uticaju na zdravlje već i na klimu - ukazuju iz IJZCG.

ZAPALJIVA OLUJA

Izvještaj o „Kvalitetu vazduha u Evropi - 2020“ pokazuje da je šest država članica premašilo graničnu vrijednost Evropske unije za fine čestice (PM 2.5) u 2018. godini: Bugarska, Hrvatska, Češka, Italija, Poljska i Rumunija. - Samo četiri zemlje u Evropi - Estonija, Finska, Island i Irska - imale su koncentracije sitnih čestica koje su bile ispod strožih smjernica SZO-a. Izvještaj, takođe, napominje da dugotrajna izloženost zagađivačima vazduha uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti, koje su identifikovane i kao faktori rizika za smrt kod pacijenata sa kovidom-19. PM 2.5 čestice i virus SARSCoV-2 ulaze u pluća putem bronhijalnog sistema, sa potencijalnim sistemskim uticajima na zdravlje kroz cirkulaciju krvi - naglašavaju iz IJZ-a. Pokazalo se, kažu oni, da korona virus pokreće zapaljivu oluju koja bi se održala u slučaju prethodne izloženosti zagađivačima. - Stoga, PM čestice imaju potencijalnu ulogu u širenju korona virusa, posebno u onim gradovima kod kojih je utvrđeno da su dnevne koncentracije PM-a veće od godišnjeg prosjeka. Nova istraživanja otkrila su da je mali porast dugotrajne izloženosti ljudi zagađenom vazduhu povezan sa porastom broja smrtnih slučajeva od kovida-19 za 11 odsto. Druga nedavna studija sugeriše da se 15 odsto svih smrtnih slučajeva od kovida-19 širom svijeta može pripisati kontaminiranom vazduhu - kazali su iz IJZ-a dodajući da studije pokazuju

Društvo

Poneđeljak, 11. januar 2021.

U Beogradu najveći zagađivači stari automobili

pacijenta

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 9.492. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 52.431 - saopšteno je iz IZJ-a. Podgorica je i dalje grad sa najvećim brojem zaraženih

16, Cetinju 13, Danilovgradu 12, Herceg Novom pet, Tuzima četiri, Plužinama tri, Ulcinju dva, dok je po jedan novozaraženi registrovan u Beranama, Rožajama, Kolašinu i Šavniku.

4.764, zatim Bar sa 942, Nikšić sa 573, Bijelo Polje sa 407 i Berane 405 aktivnih slučajeva. U ostalim gradovima broj zaraženih je ispod 300, dok je trenutno Gusinje jedino bez aktivnih slučajeva. Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da je od 91 pacijenta, koliko ih je smješteno u ovoj bolnici, njih 34 životno ugroženo. R. P.

S.VASILJEVIĆ

abi imuni sistem pada pluća Ekološka održivost Iz Instituta napominju da poboljšanje kvaliteta vazduha može poboljšati ublažavanje klimatskih promjena, a napori za ublažavanje klimatskih promjena mogu zauzvrat poboljšati kvalitet vazduha. - Promovišući ekološku održivost ,,ruku pod ruku“ sa ekonomskim oporavkom, možemo napraviti velike korake k ublažavanju klimatskih promjena i postizanju ciljeva održivog razvoja. Dugoročno gledano, ovo će takođe zaštititi naše zdravlje i otpornost naših zdravstvenih sistema, ne ostavljajući nikoga iza sebe - kazali su iz IJZ-a.

Preventiva hitnu potrebu za smanjenjem nivoa zagađenja vazduha širom svijeta, posebno u žarištima virusa, kako bi se potencijalno smanjio broj smrtnih slučajeva. - Ekološke studije u principu, ne dopuštaju zaključke o uzročno-posljedičnim vezama, ali biološki mehanizmi poremećaja povezani sa zagađenjem vazduha, koji djeluju kao komorbiditeti u kovidu-19, dobro su dokumentovani. Epidemiološke studije za procjenu povezanosti između dugotrajne izloženosti zagađenju vazduha i hospitalizacije kovid-19 i smrti su područje istraživanja koje se brzo širi i privlači pažnju širom svijeta kazali su iz IJZ-a.

ŠTO RADI KORONA ORGANIZMU

A što se dešava kada korona virus uđe u naš respiratorni sistem dr Dubravka Lopičić-Mirković kaže da je to za njih doktore još uvijek nepoznanica. Ono što znaju je da zaražene osobe virus mogu širiti dok dišu, kašlju, govore, čak i kada ne znaju da ga imaju. - Nakon što je ušao kroz nos, usta ili sluznicu oka, u naš organizam, virus oštećuje sistem organa za disanje. Obim ovog oštećenja zavisi od osobe do osobe. Neki ljudi imaju blaža oštećenja disajnih puteva, dok drugi trpe štetu koja je mnogo teža, koja ponekad može biti opasna po život. U slučaju blagog kliničkog toka, oštećenja se zadržavaju na disajnim putevima (sluznica n o s a , d u š n i k , b ro n h i j e ) , uzrokujuću upalu - kazala je Lopičić-Mirković. Simptomi bolesti su, kako naglašava, suv kašalj, gubitak čula ukusa i mirisa, stezanje i sviranje u grudima, bolovi tokom disanja, povišena tjelesna temperatura. - Tokom težeg slučaja kovi-

A što preduzeti da se ne zarazimo korona virusom? Kako objašnjava dr Lopičić-Mirković treba da redovno i temeljno peremo ruke vodom i sapunom ili sredstvima za dezinfekciju koja sadrže minimum 70 odsto alkohola. - Pranje ruku treba trajati najmanje 20 sekundi. Ne dirati oči, nos i usta prljavim rukama. Izbjegavati bliske kontakte, održavati distancu od najmanje dva metra sa sagovornicima. Izbjegavati boravak u zatvorenom prostoru sa većim brojem ljudi. Korišćenje zaštitnih maski je obavezno - kazala je Lopičić-Mirković napominjući da treba raditi na jačanju imuniteta promjenom životnih navika. - Preporučuje se pravilna i izbalansirana ishrana, što podrazumijeva unošenje što više povrća,voća i proteina, smanjiti unos šećera i aditiva, piti jogurt, probiotik. Izbjegavati stresne situacije, poboljšati cirkulaciju krvi vježbanjem i kretanjem. Preporučuje se šetnja na svježem vazduhu - poručuje dr Lopičić-Mirković.

da -19 samo plućno tkivo je otečeno i napunjeno tečnošću i ostacima mrtvih ćelija, što klinički nazivamo pneumonijom. Nakupljanje tečnosti u vazdušnim prostorima može uticati na nivo kiseonika u krvi kod osoba oboljelih od kovida-19, dok upala pluća može biti blaga, teška ili čak opasna po život, u zavisnosti od toga koliko je razmjena gasova otežana. Ako je smanjen transport kiseonika u krvotok do određenih vrijednosti, pored već ordinirane terapije, potrebno je uključiti kiseonik, uz nadzor u bolničkim uslovima - tvrdi Lopičić-Mirković. Po njenim riječima u vrlo teškim uslovima, oboljeli će morati da bude postavljen na mehaničku ventilaciju/vještačko disanje u jedinicama za intenzivno liječenje sa ciljem da se pluća oporave za par nedjelja.

KOMBINACIJA FAKTORA

Od čega zavisi zašto neke osobe nemaju teže simptome naša sagovornica kaže da je dio odgovora u našim genima, ali malo je vjerovatno da je jedan faktor u potpunosti odgovoran za razvoj ove teške komplikacije kovida-19. - Najvjerovatnije je to kombinacija faktora, koja uključuje genetiku, starost, gojaznost, pol, krvnu grupu i druge karak-

teristike. Iako smo u početku pretpostavljali da će više obolijevati ljudi sa hroničnim plućnim bolestima, izgleda da češće obolijevaju gojazne osobe, dijabetičari, osobe sa hipertenzijom, srčani i bubrežni bolesnici. Još uvijek ne razumijemo zašto ljudi sa već postojećim hroničnim plućnim bolestima ne čine većinu kazala je Lopičić-Mirković. Neke studije, ističe ona, pokazuju da ljudi koji boluju od astme, imaju manje ACE2 receptora koje virus koristi za napad na ljudski organizam, što otežava njegov ulazak. - Uočeno je da kontinuirana inhalaciona terapija steroidima, može donijeti prednost ljudima sa hroničnim plućnim oboljenjima (ASTMA; HOBP) - tvrdi Lopičić-Mirković. Na kraju, naša sagovornica upozorava da kada se pojave simptomi obavezno se treba javiti ljekaru radi dijagnostike. - Preporučuje se izolacija, mirovanje, lagana ishrana, vitamini C i D, tečnost, probiotik. Ljekovi protiv bolova i temperature. Ne preporučuje se upotreba antibiotika samoinicijativno - kazala je Lopičić-Mirković naglašavajući da je potrebno individualno i redovno praćenje i liječenje svakog pacijenta. N. KOVAČEVIĆ

Zbog političkih razloga se oklijeva sa donošenjem rigoroznih odluka i mjera Bivši ministar ekologije u Vladi Srbije Goran Trivan smatra da Balkan može da povuče novac i da u regionu ima 16 termoelektrana na ugalj koje više zagađuju sredinu nego preko 200 termoelektrana u Evropi, te da su kolege iz Evrope spremne na zajednički rad BEOGRAD -Tačno prije godinu u Beogradu su održani protesti zbog velikog zagađenja vazduha. Ali umjesto da se uvedu restriktivne mjere za zagađivače, početkom decembra prošle godine Agencija za zaštitu životne sredine je smanjila kriterijume. To znači da vazduh koji je ranije ocjenjivan kao „zagađen“ prema novim kriterijuma je „prihvatljiv“.

BEOGRADSKI ZAGAĐIVAČI

- Uprkos različitim podacima i sajtovima koji objavljuju podatke Beograd ni teoretski ni praktično nije najzagađeniji grad u svijetu - rekao je Goran Trivan, bivši ministar ekologije u Vladi Srbije. Trivan koji je završio Šumarski fakultet za Pobjedu objašnjava da je ,,Beograd svakako veoma zagađen grad“ i da je sa suštinskog stanovništva svejedno ,,da li smo najzagađeniji ili smo među najzagađenijim gradovima u Evropi, jer to svakako ostavlja trag po naše zdravlje“. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019. godine u Beogradu je te godine umrlo dvije hiljade ljudi od posljedica zagađenja, dok je u cijeloj Srbiji taj broj veći od šest hiljada. Konstatujući da je ekologija njegov život Trivan navodi da su svi veliki gradovi u regionu skoro jednako zagađeni zbog istorijskog nasljeđa i tehnologije koju koristimo uključujući i saobraćaj. - Tvrdim da je najveći zagađivač vazduha u Beogradu zajedno sa velikim gradovima u regionu i Srbiji prije svega saobraćaj. Beograd ima stotine hiljade automobila a preko 60 odsto tih vozila su ,,dizel“ vozila od kojih je najveći dio stariji od deset godina. U Srbiju se svake godine uveze preko 150.000 automobila više od polovine završi u Beogradu – kazao je Trivan i objašnjava da je neophodno mijenjati tehnologiju. Na drugom mjestu po emisiji loših gasova zbog kojih vazduh u glavnom gradu Srbije često ima i boju i miris su prema Trivanu individualne kotlarnice, termoelektrane, ali i toplane za grijanje. - TE Obrenovac ne može da se isključi kao zagađivač u Beogradu, njega imamo kao konstantu jer proizvodnju bazira na potrošnji najgoreg uglja koji proizvodi štetne gasove – objašnjava Trivan. On je kazao i da Beograd ima blizu 300.000 individualnih kotlarnica te da se zbog oksida sumpora osjeća karakterističan miris. Istakao je da je dobra stvar što su beogradske toplane posljednjih godina prešle na gas. - Rješenje je da država uloži mnogo više para u gašenje

Saobraćaj i toplane najveći zagađivači

Zabraniti uvoz starih auta - Živimo u megapolisima koji imaju više stotina hiljada automobila i mora se zabraniti uvoz automobila sa ,,euro 3“ i ,,euro 4“ motorima jer su oni najveći zagađivači vazduha. Zbog ovakvog stava sam brutalno napadan, ali pojedini gradovi u Evropi zabranili su vožnju ,,dizel“ motora, a neke zemlje su već proglasile da će za četiri ili pet godina potpuno zabraniti vožnju automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem. Mi moramo da idemo u tom pravcu – rekao je on.

Evropa u agendu stavila zelenu ekonomiju kao broj jedan, i građani više neće da ćute zbog lošeg kvaliteta vazduha, kaže on.

OTPORI

Goran Trivan

individualnih kotlarnica. Termoelektrane već godinama rade na uvođenju filtera za odsumporavanje ali taj projekat će koštati preko 130 miliona eura – rekao je Trivan.

REGIONALNA SARADNJA

S obzirom na to da je zagađen vazduh u svim velikim gradovima regiona, Trivan kaže da će se tek tražiti rješenje pomoću novca iz pretpristupnih fondova. Ali on naglašava da svi moraju da razumiju da je zagađenje vazduha kumulativna stvar i da ne postoji samo jedan zagađivač. - Ja sam namjerno izdvojio saobraćaj kao akutni problem koji može i mora da se rješava tako što će država donijeti administrativne mjere, ali ona oklijeva zbog političkih razloga - odgovara Trivan. On smatra da region može da povuče novac i da u regionu ima 16 termoelektrana na ugalj koje više zagađuju sredinu nego preko 200 termoelektrana u Evropi, te da su kolege iz Evrope spremne na zajednički rad i da je sve realno. - Samo je pitanje političke volje da li će se ljudi u regionu dogovoriti oko toga jer je

On je Pobjedi kazao da je ipak podignuta svijest o životnoj sredini. - Prema jednom istraživanju kada sam počinjao mandat važnost životne sredine je kod ljudi bila na 10 odsto a kada sam završavao mandat bila je 80 odsto – rekao je on. Trivan podsjeća da je tada nailazio na otpor u svakom segmentu zaštite životne sredine, ali i da su uz pomoć BIA i tužilaštva otkriveni i osuđeni oni koji su skladištili opasan otpad mimo propisa i takve akcije su polako podizale javno mnjenje.

MINI-HIDROCENTRALE

Kao jedan od problema zagađenja Trivan navodi i minihidrocentrale za koje kaže da su pojedinačni interes velikih biznismena i da su one apsolutno neodržive na sadašnjem konceptu jer Srbija nema dovoljno vode da bi se igrala a izgradnjom tih objekata najčešće se devastira okolina. - Žalimo se na četiri – pet hiljada divljih deponija, na otpad u rijekama ali to je slika kako se smeće odlaže, slika o nama i treba da pitamo sebe zašto se tako ponašamo. Dok se ne stavi u pogon svih 26 centara za upravljanje regionalnim otpadom vi nemate mogućnost da sve sredite kako treba. Zalažem se za depozitni sistem - svaki građanin kada bude odnio ambalažni otpad negdje dobiće za to novac i na taj način će Srbija postati čista - smatra Trivan. Violeta CVEJIĆ

Društvo

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Crnogorski pokret traži zaštitu ustavnog poretka od Ustavnog suda OSVRT

Tvrde da nova vlast nema većinu

Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine od 29. decembra prošle godine

PODGORICA – Nevladina organizacija Crnogorski pokret uputila je javni apel Ustavnom sudu tražeći da stane u odbranu ustavnog poretka i vrati Crnu Goru u ustavno stanje, ukazujući da je to osnovna uloga ovog suda. Optužuju Skupštinu Crne Gore da je „nizom svojih nelegalnih ili makar spornih odluka“ dovela u pitanje funkcionisanje ustavnog poretka. – Počev od odluka Skupštine od 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama

Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, kojima je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva śednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91 Ustava Crne Gore u kojima se imperativno zahtijeva prisustvo – navode u apelu. Navode da su dopune Poslovnika donijete na temelju instituta vanredne situacije koji ne postoji ni u Ustavu ni u pravnom sistemu Crne Gore, ukazujući da u Crnoj Gori nije uvedeno ni ratno, ni stanje ratne opasnosti, ni vanredno stanje, da bi se mogao primjenjivati član 222

Poslovnika Skupštine. – Ne samo da je ovim aktima prekršen Ustav Crne Gore, nego se nastavilo sa daljim njegovim kršenjem kada je, sa 40 prisutnih poslanika, dakle bez kvoruma, bez kvalifikovane većine u odnosu na 81 poslanika, iz člana 83 Ustava Crne Gore, 28. decembra 2020. godine održana śednica Skupštine na kojoj je donijet niz akata čije je donošenje zasnovano na protivustavnoj odluci da se kvorum obezbijedi putem video-veze, bez ličnog prisustva poslanika/ ce, što je u direktnoj suprotnosti sa članom 91 Ustava Crne Go-

re. Em što je nekvalifikovana većina odlučivala o kvorumu kršeći Ustav Crne Gore, em je prekršen i Poslovnik Skupštine u članu 90, koji se bavi kvorumom, bez kojeg se ne može ni otvoriti śednica, ni donositi dnevni red, niti donositi bilo kakve odluke - navode iz Crnogorskog pokreta. U prilog ovim tvrdnjama ukazuju i da se u odluci o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine od 29. decembra prošle godine navodi da stupaju na snagu osmog dana od objave u Službenom listu. Ova odluka objavljena je u Službenom listu broj 129 od 30. decembra. Ukazujući na to da je poslanik koalicije Crno na bijelo Filip Adžić podnio ostavku na poslaničko mjesto, a da je „bez kvoruma, dakle ilegalno, suprotno Ustavu i Poslovniku“ verifikovan mandat poslanici iste koalicije Suadi Zoronjić bez uvjerenja koje izdaje Državna izborna komisija, tvrde da se nezakonito ušlo u nadležnost drugog državnog organa te da je nova većina to prestala biti izgubivši dva poslanička mjesta. – S obzirom na to da je aktuelna Vlada Crne Gore time izgubila podršku u Skupštini i da nema većinsku podršku, odnosno, ima podršku samo 39 poslanika, Ustavni sud mora preuzeti obavezu i na ustavan način razriješiti postojeću situaciju. Nama se čini da je iz postojeće situacije moguće samo legalno izaći raspisivanjem novih izbora, jer bi sve drugo izazvalo posljedice koje se teško mogu sagledati, a koje sa sobom nose potencijalne opasnosti za građanski mir i ustavni poredak – zaključuju iz ove NVO. R. P.

Svjetska nagrada u obrazovanju pristigla u podgoričku OŠ ,,Oktoih“ PODGORICA – Učitelj podgoričke osnovne škole „Oktoih“ Sava Kovačević dobitnik je svjetske nagrade u obrazovanju za nastavnike Global Teacher Award za 2020. godinu. On je svojim pristupom izdigao obrazovni sistem Crne Gore na posebno mjesto u svjetskom obrazovanju čineći stvari drugačijim i interesantnijim – saopšteno je iz Centra za obuku i obrazovanje. Njegove televizijske časove matematike, kako navode, prate cijele porodice i zbog njegove energije čak i u poznim godinama uče matematiku. Kovačević posebnim pristupom ruši stereotipe uz moto „Matematika nije bauk“. – Matematiku izučava kao uniju problemskih zadataka svakodnevnog života sa puno kreativnosti i zanimljivosti. Svakodnevno se uvjeravamo koliki je doprinos ovog nastavnika i koliko je prepoznat u regionu, a i šire – kažu iz Centra. Ova nagrada ima za cilj da identifikuje nastavnike koji su pokazali izvrsnost u predavanju različitih predmeta, pokazali izuzetan doprinos učenicima i služili zajednici kroz nastavu čak i van formalnih učionica. Nagrada se dodjeljuje za 100 nastavnika iz 110 zemalja iz svih krajeva svijeta. – Za prestižnu nagradu svijeta Global Teacher Award 2020. vas kandiduju kolege nastavnici iz različitih krajeva Evrope. Nakon nominacije, potvrdu daje poslodavac – menadžment škole i na kraju nastavnik ulazi u proces kvalifikacija. To-

Sava Kovačević među sto najboljih nastavnika svijeta

kom procesa kvalifikacija nastavnik prolazi određene provjere i zadatke gdje šalje svoje uspješne projekte, stavove o obrazovanju danas, kako treba da izgleda škola 21. vijeka – objašnjavaju iz Centra. Učitelja Savu nominovali su brojni projekti, a posebno projekat „Škola životnih vještina“ u okviru kog se djeca osamostaljuju učeći da peglaju ili prave palačinke, projekat „3D učionica“ za modelovanje i 3D štampu, međunarodni projekat „Spectrum“ čiji je cilj unapređenje nastavničke profesije, kao i poseban rad sa

mladima u zajednici, romskom djecom i djecom sa posebnim obrazovnim potrebama. - Koliko Crna Gora ima kvalitetne nastavnike govori i činjenica da je prošle godine ovu prestižnu nagradu dobilo čak četvoro nastavnika: Dušanka Vujičić iz Nikšića, Mirsada Šabotić iz Rožaja, Senada Đešević iz Plava i Marina Andrijević iz Bara. Ove godine, i pored drugih prijava, nagradu je dobio samo kolega Sava iz Podgorice – navode iz Centra za R. P. obuku i obrazovanje.

Nema većeg mrzitelja Crne Gore

» Piše: Sreten VUJOVIĆ Amfilohije Radović nastavlja „litijašenje“ sa svojim ceradnim likom i ovaj put (posthumno) pravi, ne „auto-litije“, već kamionsko-ceradne, solitersko-višespratničke! Bože dragi, koliko je ova kreatura doprinijela crnogorskom jeziku, ne manje nego Mlatija Blebećković, kada smo preko njegovih nepočinstava dobili sve ove pojmove koji moraju da zbune sve svjetske kanoniste i teologe! - Upokojio se u Gospodu Mitropolit Amfilohije. Sluga Božiji i narodni rukovoditelj, sveštenik u najdubljem smislu te riječi! Za mene je on bio i još nešto više, bio je prorok i pjesnik, a to je kao da kažete hrabrost i nježnost u jednome. Pjesnik ranjenog, otvorenog srca kome su kaplje krvi i suza neprestano kapale nad Crnom Gorom istakao je Grigorije, dodajući da suze koje je prolivao Amfilohije nijesu bile uzaludne. Jedan srpski pjesnik u knjizi „Vunena vremena“ koja nije bila namijenjena uginulom kvazicrkvenjaku već časnom predśedniku SFRJ kaže: „Njušci svojoj stoka ne veruje, nije umro već se ućutao! Može Zver da vaskrsne i sedne na Stolicu!“ Obično se kaže ,,o pokojniku sve najbolje“! Amfilohije nije pokojnik; on živi u beščašću koje je otjelotvorio i ostavio kao živi dokaz da u njemu nije bilo ničega hrišćanskog! A prozborio je, između ostalog, poneku i na sahrani Đinđića, bestidno! Ni većeg mrzitelja ni većeg ponižavatelja Crne Gore od Amfilohija - Rista Radovića! Pjesnik Mladen Lompar, dragi prijatelj i patriota, je znao kazati: „Onamo đe Amfilohije ulazi na vrata, Hrist bježi preko prozora!“ Priśetimo se: Princa Nikolu su išćerali iz Cetinjskog manastira, kada je došao pośetiti svog pretka Svetog Petra Cetinjskog u crkvi Cetinjskog manastira i svog đeda kralja Nikolu na Ćipuru, uz riječi „kopile katoličko“. Crnogorce je bezbroj puta antihrišćanski nazivao „komunističkom kopiladi“, volovima i „nakotom“! Crnogorsku crkvu, Božjom voljom stvorenom (znaće oni možda što to znači), nazivao je „autofekalnom“, dakle, Hristovu crkvu je smjestio u fekalije, a Crnu Goru „fildžan državom“, u kojoj su etnički Crnogorci psovačkim i vulgarnim Amfilohijevim rječnikom izašli iz „Brozovog Jajca“, premda je Brozu na Kubi ljubio ruku, što je izazvalo opšti podsmijeh, samo što su neki bivši Crnogorci „usavršili“ to „ljubakanje“, pa su počeli ljubiti tuđe zastave, podove crkava, neke prašnjave ćilime! Ljubavnih li političara, Bože me sabrani!? Nije ga smetalo da svakog

Dukljanina, a Duklja je prva crnogorska država, „klinči“ za Vezirov most, kao što ga nije smetalo da godinama potom „proizvede“ episkopa Diokletijskog! Uz to idu i tvrdnje njegovih tzv. duhovnika da su Crnogorci „pocrnjeli Srbi“ i da ih treba staviti u Varakinu da „izbijele“, analogno onim (ne) djelima kada su Dritanove sunarodnike stavljali u visoku peć (krematorijum) u Trepči da „popepele“ shodno njihovom učenju „prah prahu, pepeo pepelu“! Nakon Hitlerovih krematorijuma, morbidnost bez presedana! Ovome možemo dodati i neznavenost njegovog „stada“ u trenutku kada je na njihovo opšte oduševljenje osveštavao Moraču, suprotno zdravom razumu da se čovjek nikada ne može okupati dva puta u istoj rijeci! Zli jezici kažu da je pomor ribe u Skadarskom jezeru nastupio nakon što je on u ovom činođejstviju iz bidona sipao „svetu“ vodicu sumnjive sadržine! Ja lično vjerujem da su ribe tada pomrle od gologa straha! Držeći se Grigorijevog citata đe za Nepomenika kaže da je Pjesnik ranjenog, otvorenog srca kome su kaplje krvi i suza neprestano kapale nad Crnog Gorom, mora se kazati da je taj „pjesnik“, iz Devetog kruga pakla, prolivao suze i kada je na samrtničkoj postelji uzeo ruku patrijarha Pavla i falsifikovao potpis, na unaprijed pripremljenom dokumentu, da ga patrijarh ostavlja za nasljednika! Onda je Sinod SPC morao zasijedati da tu banditsku rabotu poništi! Amfilohije je bio oličenje zla, mrzitelj svega ljudskoga, đavolji šegrt, onaj koji je blagosiljao zlikovce, koji su oduzeli živote desetinama hiljada ljudi! A nad odrom patrijarha Pavla se krstio jednim prstom što odgovara otpadnicima od hrišćanstva, monofizitima, sekti, koja ne vjeruje u Sveto Trojstvo! Valja ponoviti: Ni većeg mrzitelja ni većeg ponižavatelja Crne Gore. U nečemu će ostati „najveći“! Da bi pokušao prikriti svoje sramno djelovanje na grobu nije ispisano da je „srpski“ mitropolit!? I neka nije! Kao takav ne treba pripadati nikome! Može li se nazvati hrišćaninom onaj koji je „uz strune gusala“ hrabrio bojovnike u zločinu i genocidnim radnjama, onaj koji je genocid u Srebrenici smatrao samo ekscesnom situacijom, koji je skrivao ratne zlikovce i odlikovao ih najvećim crkvenim priznanjima, a za svece proglašavao ubice i dželate?! U tom zlokobnom naumu nije poštedio ni Srbiju u čijoj službi je ponizno ostao do kraja, bez kraja! (Autor je akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskoga PEN centra, pjesnik i prevodilac)

Hronika

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Pobjeda u posjeti Operativno-komunikacionom centru Uprave policije

Ekipa od koje zavisi sve

PODGORICA – Operativnokomunikacioni centar Uprave policije sinonim je za organizacionu jedinicu gdje se slivaju sve informacije 24 sata dnevno o stanju bezbjednosti u zemlji. Bez znanja i stručnosti operativaca u tom dijelu Uprave policije nema brze akcije u svakodnevnom odgovoru na izazove bezbjednosti ili narušavanja javnog reda i mira. Tu su da ubrzaju procedure, pomognu spasilačkim ekipama, ali i da medijima u skladu sa ovlašćenjima daju osnovne informacije kad su u pitanju najznačajniji bezbjednosno interesantni događaji.

OPIS POSLA

Praćenje i registrovanje bezbjednosno interesantnih događaja, procjenjivanje stepena njihovog značaja, preduzimanje hitnih i obimnijih operativnih mjera i radnji, informisanje starješina, koordinacija dežurnih službi, samo su dio poslova koje službenici Operativno-komunikacionog centra (OKC) Uprave policije obavljaju u smjeni od po dvanaest sati. Ekipa Pobjede posjetila je OKC Uprave policije prošlog vikenda. U dvočasovnom druženju sa ekipom OKC-a Ljubišom Bulatovićem i Željkom Pejovićem, koji su u ovoj službi više od 10 godina, nije bilo mnogo prijava. Šef operativne smjene OKC-a i viši policijski inspektor I kla-

Ljubiša Bulatović

U hitnim slučajevima OKC raspisuje i objavljuje potrage za određenim osobama, vozilima ili nekim predmetima. To se uglavnom odnosi na potragu nakon izvršenih teških krivičnih djela, kada u veoma kratkom roku obavještavamo sve službe centara i odjeljenja bezbjednosti – pojašnjava Ljubiša Bulatović se Ljubiša Bulatović kaže za Pobjedu da se nikad ne zna koliko će posla imati tokom smjene. – U hitnim slučajevima OKC raspisuje i objavljuje potrage

za određenim osobama, vozilima ili nekim predmetima. To se uglavnom odnosi na potragu nakon izvršenih teških krivičnih djela, kada u veoma kratkom roku obavještavamo

Centar bezbjednosti Podgorica

sve službe centara i odjeljenja bezbjednosti. U konkretnom slučaju ,,Tetra“ sistem nam je dodatno unaprijedio efikasnost rada, tako da smo u mogućnosti da bukvalno u nekoliko sekundi obavijestimo dežurne službe na lokalnom nivou o eventualnim potragama ili da naredimo postavljanje blokade saobraćaja na određenim pravcima. Slično radimo i sa starješinama sektora policije opšte nadležnosti – objašnjava Bulatović. Kako nam je kazao, prošle godine imali su prijavljenih oko 36.780 događaja, a 2019. 44.670. – Sve to možemo pripisati pandemiji korona virusa. Najviše prijavljenih događaja bilo je iz Podgorice i to oko 35 odsto, a najmanje u Andrijevici. Prijavljenih događaja je bilo manje, ali aktivnosti policije nijesu nikako bile smanjene, čak naprotiv bile su pojačane. Tako je nadležnim tužilaštvima podnijeto 1.606 krivičnih prijava protiv 2.392 lica zbog

nepostupanja po zdravstvenim propisima – kazao je Bulatović.

SARADNJA

Kako je istakao, imaju odličnu saradnju sa operativnim centrom Vojske Crne Gore i OKCom 112 Direktorata za vanredne situacije MUP-a. – Na 122 najčešće prijavljuju događaje koji se odnose na različita krivična djela iz oblasti imovinskih delikata, narkotika, saobraćajne nezgode, nasilje u porodici, nestanak lica i slično. Policija je dužna da u najkraćem roku postupi po svakoj prijavi i izađe na mjesto događaja, o tome obavijesti dežurnu službu i sačini izvještaj o eventualnom postupanju, dok mi to sve u OKC-u pratimo u elektronskoj formi, a po potrebi ostvarujemo direktnu komunikaciju sa terena – zaključuje Bulatović. Takođe, kako navodi, u saradnji sa starješinama Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata Uprave policije, organizuju i

koordiniraju bezbjednosne eskorte domaćih, stranih i štićenih ličnosti. – U OKC-u rade i policijski službenici koji su, između ostalog, adekvatno obučeni za primanje prijava građana za krivična djela sa elementima korupcije. Prijave se primaju putem telefona 020/415-265 ili imejla policija.korupcija@tcom.me – navodi Bulatović, dodajući da građani korupciju mogu prijaviti i anonimno. U OKC-u funkcioniše i telefon 067 449 000 i mejl gradjanin. prituzbe@mup.gov.me, a koji su namijenjeni za žalbe na postupanje službenika policije. Navodi da ih je 2020. godine bilo 23 i većinom su bile neosnovane. Veoma često, kako ističe Bulatović, komuniciraju sa OKC centrima susjednih država, a sve radi razmjene informacija o bezbjednosno interesantnim događajima, kada je neophodno hitno postupanje, a to najčešće kada su u pitanju nenajavljeni dolasci u državu ili prolasci kroz našu teritoriju organizovanih navijačkih grupa. - Imamo odličnu saradnju sa operativnim centrom Vojske Crne Gore i OKC-om 112 Direktorata za vanredne situacije MUP-a – zaključuje Bulatović. M. LAZAREVIĆ

Razmatranje dokaza protiv optuženih za ubistvo kanadske državljanke Ljiljane Simić PODGORICA – Razmatranje dokaza protiv Zorana Marića i Radomila Delića, optuženih za teško ubistvo kanadske državljanke Ljiljane Simić, zakazano je za danas pred Višim sudom. Marić i Delić terete se da su na podmukao način iz koristoljublja počinili teško ubistvo. Prema navodima optužnice, Marić i Delić su zajedno došli iz Herceg Novog do stambene zgrade u naselju Dobrota u Kotoru gdje je stanovala Simić. – Marić je namamio Simić da će da joj pokaže prirodu i zalazak sunca, a Delić ga je za to vrijeme čekao u vozilu koje je u vlasništvu Simić. Nakon toga su se odvezli iz Kotora u pravcu Herceg Novog, gdje se Marić uključio na makadamski šumski put do sela Mokrin gdje je i zaustavio vozilo – piše u optužnici. U optužnici je navedeno da su se nakon toga obojica uputila prema pješačkom prelazu preko obližnje livade gdje mu

Marić i Delić danas pred sudom je Marić dao uputstva da ostane na tom mjestu i da pazi da neko ne naiđe. – Potom je Marić počeo da se raspravlja sa Simić, govoreći joj da je kurva i drolja, oborio je na zemlju, nogama pritisnuo na grudni koš, a zatim je objema rukama stezao za vrat i zadao joj više udaraca od kojih je nastupila smrt – piše u oputžnici. Optuženi Delić je na saslušanju pred tužiocem tvrdio da se osjeća krivim zbog ubistva jer je bio na licu mjesta. On je ispričao da mu je Marić nudio novac, a da ga zauzvrat ne prijavi vlastima. Marić tokom istrage nije saslušavan jer je po potjernici Višeg suda u Podgorici uhapšen u Bosni i Hercegovini. Protiv njega se tamo vodi krivični postupak zbog nedozvoljene proizvodnje i prometa

oružja ili eksplozivnih materija. Zoran Marić uhvaćen je kada je taksi vozilom krenuo da iz Foče bježi prema Federaciji BiH. Fočanski policajci su kod Marića za pojasom trenerke pronašli ručnu bombu M75, a u rancu vojnički bajonet. Delić je prvi kome su stavljene lisice na ruke u ovom slučaju, a istražitelji su do njega došli nakon analize finansijskih transakcija kartice Ljiljane Simić. Pregledom računa Simić utvrđeno je da je u posljednjih šest mjeseci trošila mjesečno oko 4.000 dolara, ali da je tokom zadnjeg mjeseca više puta podignut novac u ukupnom iznosu od 17.000 dolara. Obdukcija tijela Simić pokazala je da je smrt kod nje nasilna, odnosno da je „nastupila usljed zatezanja vrata“.

Zgrada Višeg suda

Ljiljana Simić je nestala 6. septembra kada je iz Kotora, gdje je živjela posljednjih šest mje-

seci, krenula u Kanadu u kojoj je provodila ostatak godine. Njen nestanak prijavila je pri-

jateljica koja je Simić trebala da vozi na aerodrom u DuM. L. brovnik.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 11. januar 2021.

RIJEČ VIŠE: Dragoljub Ilić i Veljko Vujanović, autori serijala „Putevi vode u kršu“ koji se ovih dana ekskluzivno prikazuje na TVCG Silom prilika lišili smo se mnogih interesantnih stvari, jer je „zaokruženu“ priču teško smjestiti u 25 do 30 minuta – priča Ilić, podsjećajući da, recimo, sami gornji tok Zete zavređuje bar tri epizode NIKŠIĆ – Premijerno emitovanje serijala pod naslovom „Putevi vode u kršu“ na Televiziji Crne Gore, već nakon prve epizode, izazvalo je opšte oduševljenje gledalačke publike. Informativno, dokumentarno, edukativno... majstorski upakovano, znalački obrađeno, prijemčivo za sve uzraste. Upravo pozitivni komentari najmlađih gledalaca Javnog servisa bili su i povod za razgovor sa autorima priče o prirodnim fenomenima Crne Gore Dragoljubom Čarlijem Ilićem i Veljkom Vujanovićem, da saznamo otkud ideja za ekranizaciju njihovog viđenja i promišljanja o bogatstvu crnogorskih vodotoka, koliko se radilo na tom projektu, hoćemo li uskoro uživati u njegovom nastavku... Dragoljub Ilić nas na početku podsjeća na pjesmu „Crna Goro, majko mila, kršem bogata...“, ali i da naša zemlja ništa manje, srazmjerno veličini, nije darivana ni vodama. – Zaravan dubokog krša i njegove cjeline, poput katunskog, vape za vodom, a znamo da Krivošije i Crkvice primaju rekordne količine atmosferskih padavina i da na tom prostoru nema površinskih tokova. Gdje se i kako gubi voda izazovno je istraživačima, a nijesam se ni ja, iskren da budem, ranije ogle-

Pivsko jezero iz pticije perspektive

Krševiti putevi naših voda

Storija o rijekama Crne Gore Veljko Vujanović

Dragoljub Čarli Ilić

dao u ovom žanru. Tako je počela priča, a onda je uslijedilo korišćenje literature osvjedočenih naučnih radnika poput B. Radojičića, V. Vlahovića, M. Radulovića, slovenačkih i hrvatskih geografa i mnogih drugih... Na kraju sam pokušao s Vujanovićem da uobličim formu prihvatljivu za gledanje – kaže scenarista i narator filmova Dragoljub Ilić, koji je i ranije sarađivao s poznatim crnogorskim snimateljom, ali su to, mahom, bile putopisne reportaže, priče o podvodnom svijetu, sportskom ribolovu na dah... Te storije je, svojevremeno, prihvatila publika, ali u međuvremenu su se promijenili standardi što znači da je projekat „Putevi vode u kršu“ bio poduhvat u pravom smislu te riječi. – Film „Tara - rijeka strasti i izazova“, kojim se „Vujanović“ d.o.o. prijavilo na javni konkurs RTVCG, dobijamo mogućnost da napravimo mini seriju o nekim prirodnim osobenostima Crne Gore, pa smo odlučili da krenemo s pričom o crnogorskim rijekama u našem bližem

okruženju i da ovaj dio zaokružimo sa tom pilot - emisijom. Ugovorom smo se obavezali da uz Taru napravimo još tri epizode, ali „rodila“ se jedna više, jer smo shvatili da je to nevjerovatno široko područje (u tematskom širem i užem smislu), te da ne zaslužuje da ga „preletimo“. Silom prilika, svakako, lišili smo se mnogih interesantnih stvari, jer je „zaokruženu“ priču teško smjestiti u 25 do 30 minuta – priča za Pobjedu Ilić, podsjećajući da, recimo, sami gornji tok Zete zavređuje bar tri epizode. Nepovoljne hidrološke prilike i aktuelna pandemija redukovali su i planove autora, pa Ilić, skromno, kaže da nije baš najzadovoljniji učinjenim. – Naravno, ovo je niskobudžetna produkcija, pa smo nastojali da sa što više ličnog angažmana i uz pomoć naših prijatelja, koji su nam pomogli na različite načine (ronioci, kajakaši, vlasnici dosad neobjavljivanih materijala...) kao i korišćenjem kratkih fragmenata starije produkcije koje smo dobili od Crnogorske kinoteke i TV Arhiva CG, sklopimo te priče... Eto, tako nas je „Tara – rijeka strasti i izazova“ uvela u jedan - za nas originalan i nesvakidašnji autorski izazov... A taj prostor krša je stvarno čudesan. Forme koje se javljaju u njemu su ništa manje interesantne od površinskih i podzemnih tokova... To je čitavo jedno bogatstvo škrapa, vrtača, jama, ponora, pećina... sa svim specifičnostima biljnog i životinjskog svijeta koji se javlja u tom kršu, i koji varira od oskudnog do bogatog, ali nesporno izuzetno zanimljivog... Dakle, ova priča je samo neka

I ostale rijeke zaslužuju priču Dragoljub Ilić zna da i ostale crnogorske rijeke zaslužuju da budu obrađene na sličan način. Nabraja Lim, Ibar, Ćehotinu, Moraču, Bojanu, Cijevnu... i sve njihove pritoke, vrela... Kaže da su neiscrpna inspiracija za obradu najrazličitijih tema iz najrazličitijih aspekata. – Ima tu više „štofa“ za priče izvan sintagme „divlje ljepote“... Naravno, takvi projekti zahtijevaju kompleksniji pristup, više sredstava i angažman mnogo više ljudi iz različitih oblasti... No, nadam se da će to prepoznati institucije, kao što je to prepoznala TV Crne Gore, te da će i drugi autori i male produkcione kuće moći da iskažu kreativnost. A možda ponovo i mi, i možda ponovo u saradnji sa Nacionalnim javnim servisom ili nekom drugom medijskom kućom. Važno je stvarati... U svakom slučaju, veoma sam zadovoljan prilikom koju smo dobili od TV Crne Gore da ostvarimo nešto što će, nadam se, biti gledano i u narednim godinama - zaključuje Ilić.

vrsta „površinskog kopa“ koja bi mogla možda da zainteresuje i druge da kroz televizijske ili filmske forme obrađuju obilje takvih tema – riječi su Ilića. Čovjek s višedecenijskim iskustvom u medijima kaže da svakodnevno, putujući, planinareći, boraveći u prirodi... prolazimo pored mnogih objekata prirode ne pitajući se ni kako su ni kada su nastali, ni kakvu funkciju imaju... – Toliko toga ima što bi se sa stručne i naučne platforme, jezikom slike i tekstom prilagođenim najširem krugu gledalaca moglo približiti. Rijeke Crne Gore u tom segmentu imaju posebno mjesto, jer je njihov nastanak posebno vezan za podzemne vodotoke koji su dio priče o hidrološkim i kraškim fenomenima. Svaka od tih rijeka ima specifičan značaj za područje kojim teče, pa je i ovaj serijal gradiran tako da smo, obrađujući te vodotoke i njihova izvorišta, krenuli od onih u našem najbližem okruženju prateći i prirodne hidrološke i geološke fenomene koji su vezani za te tokove - ističe Ilić. Kreatori ovog serijala su, u želji da stvore sveobuhvatniju sliku o specifičnim pojavama u hidrološkoj ravni, morali obuhvatiti različite godišnje periode u kojima se te pojave dešavaju, što je uslovilo niz odlazaka na teren kako bi promjene, koje nastaju u tim periodima, mogli koliko-toliko autentičnije prikazati gledaocima. Žale što zbog deficita padavina nijesu zabilježili atraktivne slike koje nastaju kad silina vode pokaže svu svoju ćud, kada zaprijeti svemu oko sebe i pokaže često zastrašujuću dimenziju. Dragoljub Ilić kaže da mnogima, nažalost, možda nije poznata činjenica da oko 95 odsto voda Crne Gore nastaje na njenom tlu, tako da na zagađenja naših vodotoka možemo samo mi uticati... Konstatuje da, ponovo nažalost, i utičemo. Ratko PEROŠEVIĆ

Osvrt

Kolašinski „provodnici“ – tek je dvadeseti dan zime, a problemi sa strujom se bili zahuktali

Kome sve „nije lako“ » Piše: Dražen DRAŠKOVIĆ

Oboreni stub ispod Bjelasice

Iza jugovog, kvasnog, teškog i nevelikog snijega ne može se sakriti jedna odgovornost i druga nevolja koju dijele turistički radnici, gosti, mještani, ali i električari i monteri koji ovih dana po srušenim stubovima i dalekovodima traže kvarove i rizikuju živote... KOLAŠIN - Osmojanuarsko jutro u „maloj varoši“ je bilo daleko od turističkog i prazničnog. Desilo se kolektivno podsjećanje na onu definiciju naučenu u klupama osnovne škole. Što je struja pitao bi Radoš Džogaz, znameniti nastavnik fizike. Usmjereno kretanje elektrona kroz provodnike, stizao bi odgovor. Naravno, ne bi to kod Džoga bilo dovoljno za dvojku. Krenula bi i ostala pitanja... Juče ujutru na dva kolašinska ski-centra nije bilo usmjerenog kretanja elektrona kroz provodnike. Nije bilo struje na Skicentru Kolašin 1450 koji je bez napona ostao još prekjuče jer su oborena tri stuba i pokidana dalekovodna mreža. Popravke traju dva dana kako bi subota bila skijaška... Zbog zapaljenog stuba na dalekovodu u Rijeci Mušovića, bez napona je juče ujutru ostao i Ski-centar Kolašin 1600. Ekipe CEDIS-a su krenule ka Rijeci Mušovića, a gosti i skijaši krenuli su ka Kolašinu. Prekid u usmjerenom kretanju elektrona kroz provodnike doveo je brojne kategorije ljudstva u stanje „nije im lako“. „Nije lako“ turističkim radnicima Kolašina koji su jedva dočekali goste u antiturističkim korona pravilima i sada pokislih lica prate, prekidaju rezervacije i vraćaju pare gostima. „Nije lako“ organizatorima posla u Ski-centru Kolašin 1450 i Ski-centru Kolašin 1600, koji su u otežanim uslovima poslovanja uložili i stvorili

sve uslove da skijanje na stazama Bjelasice bude pun užitak. „Nije lako“ ni turistima koji planiraju, izdvoje sredstva za zimovanje, žele da u uslovima pandemije osvoje prostor porodične slobode i malo promijenjenog života. I sačeka ih neizvjesnost „kretanja provodnika“. „Nije lako“ ni radnicima i monterima CEDIS-a koji u metarskom snijegu pokušavaju da dođu do stubova i dalekovoda. Da pokisnu, da se penju po stubovima, da ponekad i rizikuju jer je struja nepredvidiva. Ima ih još itekako na listi kojima „nije lako“ zbog poremećaja kretanja elektrona kroz provodnike. U toku je tek dvadeseti dan zime. Snjegovi po kalendaru tek predstoje. Još ako budu ovako jugovi, kvasni, teški. Spisak onih kojima „nije lako“ će se obnavljati, uvećavati. Biće energije neizvjesnosti umjesto energije sigurne sijalice. I sigurnije poslovne i životne priče. E sada... ima li rješenja? Mogu li se tokom proljeća i ljeta utvrditi te slabe tačke dalekovoda? Može li se „obilazak mreže“ organizovati do tančina precizno i odgovorno? Mogu li se električari i monteri sačuvati od ovih teških i rizičnih zimskih sati kada traže oborene stubove i prekinute mreže? Mogu li turistički radnici imati sigurnosti u svom zimskom poslovanju? Mogu li skijaške i hotelijerske investicije na Bjelasici imati sigurno „usmjereno kretanje elektrona kroz provodnike“... Odgovori na ova pitanja traže čistu peticu. Sve ostale ocjene su nedovoljne.

Svijet

Poneđeljak, 11. januar 2021.

AVIONSKA NESREĆA U INDONEZIJI: Stotine pripadnika službi spasavanja, ratna mornarica i helikopteri učestvuju u potrazi

Signal iz srušenog boinga registrovan u moru

DŽAKARTA - Registrovan je signal iz boinga koji se sa 62 ljudi srušio u more kod glavnog grada Indonezije Džakarte, saopštio je juče vojni zvaničnik.

Brod koji pripada indonežanskoj mornarici zabilježio je signal letjelice i grupa ronilaca je krenula u potragu i našla djelove aviona sa identifikacionim brojevima i druge komade, rekao je Hadi Džahdžanto, komandant oružanih snaga, a saopštilo je ministarstvo saobraćaja. On nije precizirao da li signal dolazi iz crne kutije letjelice. Boing 737-500 avio-kompanije Srividžaja er izgubio je prekjuče kontakt sa kontrolnim tornjem poslije polijetanja iz Džakarte na letu za Pontianak u provinciji Zapadni Kalimatan i srušio se u more. Ribari u Indoneziji pronašli su prekjuče u moru djelove aviona i odjeću za koju se vjeruje da je iz srušenog avi-

Za sada vlasti nijesu dale moguće uzroke nesreće

ona i predmeti su poslati na ispitivanje. - Jutros smo dobili dvije tor-

be, jednu sa predmetima koji pripadaju putnicima i drugu sa djelovima tijela - rekao je

danas portparol policije Jusri Junus i dodao da policija radi na identifikacijama.

Prvi djelovi pronađeni poslije nesreće su doneseni u glavnu luku u Džakarti, me-

đu kojima jedan točak aviona i roze dječje pantalone, vidio je na licu mjesta novinar Frans presa. Stotine pripadnika službi spasavanja, ratna mornarica, deset ratnih brodova, helikopteri i roniocu učestvuju u potrazi u moru. Ronioci su na najmanje tri mjesta postavili narandžaste oznake i sonarne uređaje koji se koriste da se nađe trup aviona, prenose novinari Frans presa. U avionu je bilo 50 putnika, među kojima desetoro djece i 12 članova posade. Svi su Indonežani, navele su vlasti. Ministar saobraćaja Budi Karja Sumadi rekao je prekjuče da je izgledalo da letjelica skreće sa svoje putanje neposredno prije nego što je nestala sa radara. Ribari koji su bili blizu mjesta pada rekli su da su čuli najmanje jednu eksploziju u trenutku nesreće, što vlasti nijesu potvrdile, prenijeli su CNN Indonezija i lokalni mediji.

Uhapšen Džejk Andželi - ,,šaman Kjuanona“ koji je nosio kapu sa rogovima tokom upada u Kapitol

Izgrednik sa kopljem iza rešetaka FBI: Traže se Trampove pristalice Američki Federalni istražni biro je saopštio da još uvijek traži informacije koje bi pomogle u identifikovanju pojedinaca koji su aktivno podsticali nasilje 6. januara u Vašingtonu. FBI je objavio fotografije ljudi

VAŠINGTON - Džejk Andželi, koji sebe naziva ,,šamanom Kjuanona“, a koji je u srijedu fotografisan kako go do pojasa, noseći krznenu kapu sa rogovima, ofarbanim licem i kopljem stoji u zgradi Kongresa tokom protesta na Kapitolu, je uhapšen i nalazi se u pritvoru, navodi se u saopštenju američkog ministarstva pravde. Džejkob Entoni Čensli, zvani Džejk Andželi iz Arizone, optužen je za upad i ostanak u zgradi ili na terenu bez legalnog ovlašćenja i za nasilni ulazak i izgredničko ponašanje na tlu Kapitola, navodi se u saopštenju ministarstva pravde. Kako se navodi, Čensli je identifikovan kao čovjek koji je

ušao u zgradu Kapitola noseći kapu sa rogovima, plašt od medveđe kože, crvenu, bijelu i plavu boju na licu i tamne pantalone. - Ovaj pojedinac je nosio koplje, približno šest stopa dužine sa američkom zastavom vezanom odmah ispod oštrice - navodi se u saopštenju. Andželi se pojavio na više proTrampovih protesta u Finiksu, Arizoni, a poznat je kao ,,šaman Kjuanona“, navodi se u izvještaju CBS-a. U prethodnom intervjuu za Republiku, Andželi je rekao da koristi šešir i da farba lice kako bi privukao pažnju i da bi mogao bolje da podijeli svoja uvjerenja o Kanonu. - Snježna grudva se kotrljala i samo je veća. Mi smo sada mejnstrim - rekao je Andželi

na skupu u februaru 2020. godine, navodi list. U svojoj osnovi, Kjuanon je široka, potpuno nepotkrijepljena teorija da predsjednik Tramp vodi tajni rat protiv elitnih satanističkih pedofila u vladi, biznisu i medijima. Sljedbenici Kjuanona spekulišu da će ova borba dovesti do dana konačnog obračuna kada će istaknute ličnosti kao što je bivša predsjednička kandidatkinja Hilari Klinton biti uhapšene i pogubljene. To je osnovna priča, ali ona ima toliko varijacija, grananja i internih polemika da je kompletna lista Kjunanonovih tvrdnji ogromna - i često kontradiktorna. Njegovi poklonici koriste vijesti, istorijske činjenice i numerologiju da bi izvukli vlastite nategnute zaključke.

koji su upali u Kapitol tokom demonstracija pristalica Donalda Trampa u Vašingtonu. Ponovo je pozvao građane da, u slučaju da nekog prepoznaju, pošalju dojavu na veb-adresu

koja je za to određena. Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauser izjavila je ranije da je gradska policija poslala slike ljudi koji su upali u Kapitol svim kancelarijama FBI, i da će ti ljudi dobiti zasluženu kaznu.

Njemačka policija čuva Bundestag

Zbog nasilnog upada u Kapitol Hil u Vašingtonu pojačano je prisustvo berlinske policije oko zgrade njemačkog parlamenta. Predsjednik Bundestaga Volfgang Šojble kaže da je nasilje u Vašingtonu izazvalo osudu i zabrinutost širom svijeta i da je njemačka policija odlučila da zaštiti državne institucije od mogućih nemira. - Berlinska policija već je pojačala prisustvo svojih snaga oko zgrade Bundestaga - naveo je Šojble. On je zatražio izvještaj od Forin ofisa o neredima u SAD i na osnovu njega zaključio da je je BundesPolicija ispred Bundestaga tagu potrebna posebna zaštita.

Sjećanje

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Zapisi iz Njemačke

Snažne niti zajedništva Crnu Goru nenametljivo otkrivaju znameniti ljudi s njemačkog govornog područja: putopisci, plemići, naučnici, novinari, ljekari

» Piše: Dejan VUKOVIĆ Urbana legenda o slasti pobjede engleskog jezika nad njemačkim za čuveni ,,jedan glas“ u trci za zvanični jezik Sjedinjenih Američkih Država, očima glasovitog britanskog naučnika Nikolasa Ostlera, sa lupom darovitog istraživača i analitičara, i nepobjedivim oružjem-znanjem 26 različitih jezika, u njegovom lepršavom djelu ,,Empires of the Word“, drugačijeg je toka: ,,1794. godine zahtjev farmera iz okruga Avgusta u Virdžiniji, koji su govorili njemački, upućen Predstavničkom domu SAD u kojem se traži da se zakoni prevedu na njemački, bio je odbijen. Predsjedavajući Predstavničkog doma u to vrijeme F.A.K. Mulenberg i sam je bio Njemac, ali je ipak odlučio da ne podrži ovaj zahtjev“.

JEZICI PUTUJU MORIMA

Osamnaesti vijek na istočnoj strani Atlantskog okeana, odakle su brojni emigranti iz svojih postojbina morima donijeli jezike predaka u Ameriku, obilato obogaćuje riznicu svjetske kulture, umjetničku i naučnu baštinu čovječanstva, veličanstvenim djelima impozantnih stvaralaca na njemačkom jeziku: Gete, Mocart i Betoven, Šiler, Lesing, Herder, Kant i Hegel, braća Humbolt. Melodični francuski jezik gubi neprikosnovenost u Evropi, engleski i dalje snažno putuje morima, a njemački jezik blagodareći pruskom osvajačkom duhu tokom devetnaestog vijeka nastanjuje se u Africi,

Rijeka Crnojevića iz knjige Schwarza

pipke pruža i na Mikronezijska ostrva Pacifika. Crnu Goru nenametljivo otkrivaju znamenite ličnosti s njemačkog govornog područja: putopisci, plemići, naučnici, novinari, ljekari. S Lovćena odjekuju stihovi 1838: ,,Dan radosti i svetkovanja / osvanuo je na našim oblačnim brdima. / Fridrih Avgust smjelo posjećuje danas / ratničku zemlju Skita /…O miropomazana glavo, hvala ti, vječna hvala / što si nas udostojio visoke posjete“, Njegoševa oda u čast saksonskog kralja Fridriha Augusta II, strastvenog botaničara, prvog monarha koji je s brojnom svitom upriličio posjetu Cetinju, vladici i pjesniku. Aristokratskim stopama hodi filosof i pisac Hajnrih Štiglic, ističe ugled Njegoša, daruje knjigu ,,Posjeta Crnoj Gori“. Protestantski sveštenik Bernhard Schwarz, zaljubljenik zemljopisa, s posebnim zanimanjem piše o Crnoj Gori u svom značajnom djelu ,,Crna Gora, Opis putovanja kroz unutrašnjost sa osvrtom na geografiju zemlje“, s ilustracijama od Cetinja, Rijeke Crnojevića, Manastira Morače do Šavnika. Poštovala se crnogorska povijest, tradicija, neprestana borba za opstanak i žudnja za životom kao u razvijenim državama.

Manastir Morača iz knjige Schwarza

OTAC CRNOGORSKE GEOGRAFIJE

,,Glas Crnogorca“ od 17. februara 1903. obavještava: ,,Njemački profesor je po četvrti put dolazio u Crnu Goru. U jednom njemačkom časopisu objavio je članak o Crnoj Gori povodom četrdesetogodišnjice vladavine knjaza Nikole.’Svake se godine još šilju mladi Crnogorci u Rusiju, Francusku, Italiju, Austriju i Srbiju na više nauke“. Njemački profesor je Kurt Hasert, romantično nazivan i ,,otac crnogorske geografije“. Negativni naboj bečke štampe ustuknuo bi pred autoritetom i zapisima

Šavnik iz knjige Schwarza

eminentnog naučnika o Crnoj Gori. S osobitim simpatijama naklonjenim našoj državi, knjazu Nikoli, pisao je knjigu ,,Putovanje kroz Crnu Goru sa bilješkama o zemlji i ljudima“ iz 1893. Uljepšao je fotosima i kartom, s pečatom geografa svjetskog glasa. Svoju ljubav prema ponosnoj Kraljevini Crnoj Gori, gorljivo je gajio i kao član Međunarodnog komiteta za crnogorsku nezavisnost ustanovljenog 1924. sa sjedištem u Njujorku. Crnogorci su tiho pohodili Njemačku toga doba, ali su ostavljali fine tragove. Univerzitet u Hajdelbergu, osno-

van 1386, najstariji u Njemačkoj, podario je Knjaževini Crnoj Gori doktora medicinskih nauka Stanka Matanovića u praskozorje XX vijeka. Dragocjene staze znanja drevnog grada otkrivao je i mladi knjaz Petar, sin crnogorskog gospodara Nikole I Petrovića.

HARIZMATIČNI CRMNIČANIN

Arhaični duh starih Crnogoraca, divne vrline predaka, odolijevaju munjama globalizacije, opstaju u časnim izdancima brojnog iseljeništva. Harizmatični Crmničanin Vojo Vuksanović, doajen

crnogorske dijaspore, etabliran u njemačkom društvu s početka davnih šezdesetih godina prošlog vijeka. Otmjenog držanja, na reveru sakoa ponosno sija ,,Bundesverdinstkreuz“, visoko odlikovanje Savezne Republike Njemačke. I najdraža zastava Crne Gore. Njegovom senzibilitetu godi obraćanje ,,druže Vojo“, jer je sazdan od iskonskog crnogorskog antifašizma i plemenitih ideala svijetle epohe bratstva i jedinstva, što gromko kazuje i naziv Udruženja ,,Sloga“ iz Berghajma čji je omiljeni, dugogodišnji predsjednik. Pozitivne vibracije iz domovine, prijatelji iz bivših republika SFRJ, naročito iz starog kraja: humanista i hedonista Bjelopoljac Ele Brčvak, elokventni dr Srđan Plamenac, vrijedni filantropi iz Plavsko-gusinjskog ,,Merhameta“, uljudni Sulejman Jarović i Beka Selimanjin, divovskog rasta, dobroćudni Boško Vukosavović, energični Miloš Bukilić, preduzimljivi Murat Juljević, ugledni Njemci i draga lica iz brojnih iseljeničkih organizacija. Istinsko njegovanje multikulturalnosti Crne Gore, harmonija međuvjerskog sklada, ogleda se i u radosti druženja koje daruju snažne niti zajedništva. (Autor je crnogorski diplomata)

Kultura

Poneđeljak, 11. januar 2021.

NEKAD I SAD: Koje su najdugovječnije predstave u crnogorskim teatarskim kućama

Pečat vrijednosti u doživljaju publike Radmila Vojvodić

PODGORICA – Kada je predstava poput knjige u više tomova čini se da je ostajemo gladni, a koliko god scena da zabilježimo u sjećanju, malo je. Zbog toga i kada se predstava gleda više puta to nikada nije repriza niti rekapitulacija već, novi, životni momenat. Tako i konstatacija da je predstava dugovječna sa sobom nosi mnogo – od neupitnog kvaliteta do činjenice da je publika doživljava i voli. A takvih komada ne fali ni crnogorskim teatarskim kućama.

PRINCEZA

Jedna od dugovječnijih crnogorskih predstava, kako je Pobjedi saopšteno iz Kraljevskog pozorišta Zetski dom, jeste „Princeza Ksenija od Crne Gore - Izgnanička tugovanka doma Petrovića“, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić. Njenom premijerom, 11. februara 1994. godine, nakon skoro četiri decenije, ponovo je oživio Zetski dom na Cetinju. Glumci: Mira Stupica, Varja Đukić, Aleksandra Guberinić, Gorana Marković, Mihailo Janketić, Đurđija Cvetić, Mladen Nelević, Žaklina Oštir, Igor Filipović, Pavle Ilić, Gojko Baletić, Slobodan Marunović, Milo Miranović i Branimir Popović bili su dio priče kojoj su se ljudi rado vraćali.

Pozorište moćnije od politike Prilikom ulaska na scenu Mihaila Janketića (kralj Nikola), gledajući predstavu „Princeza Ksenija“, prisjetila se Radmila Vojvodić, publika u sali je ustajala. - Na koncu predstave, na Mišinu pojavu, publika je ustajala s jedinstvenim tronućem. Da nije izuzetne Mišine kreacije te uloge, mogli bismo reći – ustajala je na pojavu samog kralja Nikole. Identifikacija sa njegovom smrću u egzilu, činila je, naravno, svoje… Ali publika je ostajala na nogama da nagradi i zahvali – čitavu vječnost, činilo nam se… Moram reći: nesvakidašnja osjećajnost u teatru. Zvuči populistički?! Ne. Nema tu koketerije sa populizmom – to je znak da je pozorište moćnije od politike – kazala je Vojvodić.

VOJVODIĆ: Kuriozitet je da je legendarna Mira Stupica upravo za ulogu princeze Ksenije obila svoju prvu Sterijinu nagradu VUKOTIĆ: Predstava „The Beauty Queen“ je dinamična i istinita, veoma duhovita a u biti tragična SEFEROVIĆ: „Ah, šta sve mora jadno dijete“ je uvijek bila rasprodata predstava, za nju se tražila karta više Predstava je igrana, kako je za Pobjedu kazala rediteljka Vojvodić, od 1994. do 2002. godine u Zetskom domu i, kasnije, u obnovljenom Crnogorskom narodnom pozorištu. - Gostovala je na gotovom svim crnogorskim scenama – u svim kulturnim centrima Crne Gore. Uvijek pred prepunim gledalištem. Igrana je već 1994. u Beogradu, u Jugoslovenskom dramskom pozorištu i na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, u zbilja, nezaboravnom festivalskom ambijentu, pred više od hiljadu ljudi. Ovjenčana nagradama. Kuriozitet je da je legendarna Mira Stupica, upravo za ulogu princeze Ksenije, dobila svoju prvu Sterijinu nagradu – kazala je Vojvodić. Poseban je, sjeća se ona, bio i momenat u kome je predstava nastala. - Raspad jugoslovenske države u krvavom građanskom ratu, agresivni nacionalizam, dramatične političke i ekonomske prilike, kulturna izolovanost i tjeskobno osjećanje unutrašnjeg egzila koje je obilježavalo naš svakodnevni život devedesetih godina prošlog vijeka – ali i društveni ambijent koji je zastrašujuće ponavljao istoriju osporavanja crnogorske države i crnogorskog nacionalnog identiteta - to su okolnosti u kojima sam pisala ovu istorijsko-građansku glosu, ovu fikcioniranu dramsku elegiju o nestanku Crne Gore i egzilu dinastije Petrović. I politički i umjetnički i ljudski ispovjedno – ispričala je Vojvodić.

VANREDNOST

Pozorište je, prema riječima Vojvodić, progovorilo aktuelno, angažovano, ali i jetko i autoironično i, zato, proizvelo jednu vanrednu identifikaciju publike.

Ana Vukotić

Mira Stupica kao princeza Ksenija u predstavi „Princeza Ksenija od Crne Gore“

Dijana Dragojević, Dejan Đonović i Sejfo Seferović u predstavi „Ah, šta sve mora jadno dijete“

- I proces stvaranja predstave nosio je pečat vanrednosti - njeno porađanje te hladne zime, u dotad zamandaljenom Zetskom domu, uopšte na Cetinju koje je bilo posebna politička utvrda crnogorskom biću, sa izuzetnim timom glumaca i saradnika. Mira je zaigrala u pozorištu poslije dugo vremena. Od srca je to činila. Entuzijazam i posvećenost svih – to je krasilo naš rad, to nas je sve spajalo u umjetničkom činu kazala je Vojvodić. Na predstavi su, kako je ispričala, radili uz emocionalnu potporu mnogih javnih i anonimnih ljudi, od kojih mnogi više nijesu živi, a predstava iako se ne igra – jeste. - Za pozorište kažemo da je bolno prolazna umjetnost – ali, eto, kada se dogodi da donese katarzične doživljaje, živi na neke volšebne načine i traje. Jeste, ,,na Kseniju“ se stizalo na Cetinje kao na hodočašće – i na uvid po nedovoljno poznate istorijske činjenice, ali, iznad svega, po ljekovitu kulturno – identitetsku samospoznaju! Ljudi su je gledali više puta s istim suzama, i to ženskim i muškim suzama. I danas bi, svjedočimo, evo, nažalost. Tema je očito žilava i poslije više od dvije i po dece-

nije. Gotovo da je dnevno aktuelna. To je, svakako, poražavajuće po naše društvo, ali ne i po pozorište. Ono je umjelo da je na vrijeme otvori – ispričala je Vojvodić. Pored „Princeze Ksenije“, kako je Pobjedi saopšteno iz Zetskog doma, među najigranijim predstavama, koje više nijesu na repertoaru, su i „Enciklopedija izgubljenog vremena“ i „Njegoš vatre“. Veliki broj izvođenja, gostovanja i nagrada, među onima koje su još uvijek na repertoaru pozorišta, imale su i „Dokle pogled seže“, „Razgovori o ljubavi“, „Leptir“, „Kapital“, „Sin“. Ovoj listi predstava po broju igranja pridružile su se i dvije koje se igraju za crnogorske đake u okviru projekta Dan umjetničkog obrazovanja, a to su „Bog masakra“ i „Kapital“.

KRALJICA

Uprava Crnogorskog narodnog pozorišta nije željela da odgovori na pitanja Pobjede o najdugovječnijim predstavama u ovoj teatarskoj kući. Međutim, i bez njihove potvrde, jasno je da je to predstava „The Beauty Queen“ (Kraljica), u režiji Ane Vukotić. Kako je Vukotić kazala, sa manjim pauzama igra se od 2004. godine, a i gostovala je više puta na svim scenama

u Crnoj Gori, na brojnim festivalima, te osvojila i mnoga priznanja. Prema riječima Vukotić, ono što ovu predstavu čini tako dugovječnom je i to što je sjajni Makdonin komad odlično profunkcionisao u adaptaciji na crnogorski mentalitet zbog niza sličnosti između irskog i crnogorskog naroda. - Predstava je dinamična i istinita, veoma duhovita a u biti tragična. Sjajne glumačke uloge, prije svega više puta nagrađivane Ane Vujošević u glavnoj ulozi, zatim upečatljive i nezaboravne Dragice Tomas u prvoj postavci, sada Marte Pićurić, precizni i duhoviti Dejan Ivanić i Zoran Vujović u prvoj postavci, a sada umjesto Zorana sjajni Momo Otašević i opsesija sa kojom dugi niz godina igraju, čine ovu predstavu posebnom i dugovječnom – ispričala je ona. Njena aktuelnost i dalje je neupitna. - Predstava secira odnos posesivne majke koja ne želi da ostane sama, te svoju ćerku opstruira da realizuje ljubavnu vezu. Ambijent siromaštva u kojem se mladi ljudi drogiraju, nemaju poslove i žive sa svojim roditeljima ili su primorani da traže poslove po inostranstvu, sličan je onome koji i danas možemo sresti u Crnoj Gori. Takođe, uživanje sa kojim ansambl igra predstavu publika nepogrešivo osjeća i iznova nam se vraća – kazala je Vukotić. Sjajna saradnja sa glumcima, prema njenim riječima, je svakako obilježila proces rada na predstavi. - Može se reći da sam tu stekla prve stalne saradnike među glumcima. Bila je to moja diplomska predstava i mnogo sam naučila u tom procesu. Zlatno doba CNP-a, moja prva predstava, nakon koje sam postala stalni član te kuće. Posebna i nezaboravna prva saradnja sa velikom Dragicom Tomas – kazala je Vukotić.

JADNO DIJETE

Dio prve glumačke postave predstave „The Beauty Queen“

Predstava koja je najviše puta izvedena u Gradskom pozorišu, kako nam je saopšteno, dolazi sa dječje scene i u pitanju je „Ah, šta sve mora jadno dijete“,

po tekstu i u režiji Miroslave Mime Janković. Odigrana je 200 puta. Premijera predstave izvedena je 8. oktobra 1994. godine, a uloge su tumačili: Zoja Bećović, Dejan Đonović, Sejfo Seferović i Ratka Mugoša. Predstava je, potom, obnovljena 2004. godine, a novo okupljanje donijelo je i preraspodjelu rola, pa trenutnu ekipu čine: Dijana Dragojević, Goran Slavić, Sejfo Seferović i Sanja Popović. Kao dio glumačke ekipe u posljednjih 27 godina, Seferović smatra da je priča koju prati ono što ovu predstavu čini aktuelnom. - Sama tema komada je interesantna i uvijek će biti. Ona prati odrastanje jednog djeteta, otkako se rodi do otprilike njegovog šestog-sedmog razreda. Na jedan pitak način, kroz igru i zabavu prikazano je i vaspitanje, dječja svakodnevica, škola, prva ljubav. Sve je to protkano kroz 45 minuta, koliko predstava traje i uvijek ima svoju publiku. Ta predstava je uvijek bila rasprodata, za nju se tražila karta više – kaže Seferović. Uprkos mijenjanju postave, te i vremenskog razdoblja u kome se predstava igra, publika je još uvijek voli. - U predstavi nijesu uključena najnovija sredstava komunikacije, mobilni telefoni, prosto, kada je ona nastajala to maltene nije ni postojalo. Publiku i dalje privlače neke stvari koje se tiču djetinjstva, nevezano za vremensko razdoblje u kom odrastaju. Ova predstava je jednako interesantna i roditeljima i djeci – ispričao je Seferović. Proces nastajanja predstave, sjeća se Seferović, obilježilo je to što je na scenu postavljena veoma brzo, tačnije za sedam dana. - Radili smo od zore do mraka. I ispala je sjajna. Režiju i tekst napravila je Miroslava Mima Janković. Ona je sada žena u poodmaklim godinama i koliko znam, živi u Španiji. Ona i njen muž, nažalost pokojni, bili su sjajan tandem. On je radio muziku za sve njene predstave. U predstavi nas igra četvoro, a pet je likova. Kada su njih dvoje prvi put postavili predstavu u Nišu, igrali su sami sve likove – objaS. VIŠNJIĆ snio je Seferović.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Husein - Ceno Tuzović, dobitnik Nagrade ,,19. decembar“

Živa enciklopedija grada Čika Ceno, kako ga zna cijela Podgorica, kroz život je hodao tako da nikada nije imao problem sa onima koji su ga učili u osnovnoj školi, gimnaziji, na studijama, u vojsci. Dobar odnos održavao je i sa sportistima i kolegama tokom novinarskog i profesorskog radnog vijeka, a trudio se da to duboko međusobno poštovanje prenese i na svoje učenike. Zato i ne čudi što je nedavno na promociji njegove knjige ,,Podgorička istorijska čitanka“ sala Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ bila premala da primi sve poštovaoce njegovog rada.

ČESTITKE

Vijest da je dobio Nagradu ,,19. decembar“ saznao je od kolega na sjednici Savjeta Televizije Podgorice, čiji je član. - Samo za četiri dana više od 300 ljudi je zvalo na naš fiksni telefon da mi čestita na nagradi. Moja žena Azra je sve to zapisala – kaže Tuzović i ističe da mu je jedan od najdražih bio poziv dugogodišnjeg prijatelja Ruždije Adžovića iz Sarajeva. Nagradu, priznaje, i jeste i nije očekivao. Dobio je za knjigu ,,Podgorička istorijska čitanka“, koju je objavio prošle godine, nakon čega je objavio još jednu - ,,Podgorica će ih pamtiti“. - Prva mi je lakše zapala, jer sam imao dosta tekstova još iz perioda SFRJ. Mnogo mi je pomogao Zuvdija Hodžić, zapravo on me je i podstakao da je objavim – priča Tuzo-

M. BABOVIĆ

Jedinstvo porodice, želja da se djeca školuju i napreduju u svakom pogledu veoma su važni. Bez prijateljstva nema napretka. Bez mudrih ljudi nema boljitka. Bez vjere u sjutrašnji dan ne može se daleko stići – smatra devedeset dvogodišnji Husein - Ceno Tuzović, veliki poznavalac mentaliteta, života i običaja nekadašnje i današnje Podgorice, dobitnik Nagrade ,,19. decembar“.

Kada se 1955. godine vratio iz vojske, Ceno je sa nekoliko drugova osnovao ,,Tribinu mladih“, koja je u Omladinskoj sali (današnji KIC ,,Budo Tomović“) okupljala brojne poznate pjevače, naučne i političke djelatnike iz bivše Jugoslavije. - Branislav Novaković, Mirčeta Pešić, Stanko Bulatović i ja dogovorili smo se da organizujemo Muzičko-kulturno društvo, koje će pored tih aktivnosti ostvarivati i političke kontakte. Tribina mladih je funkcionisala veoma dobro, dovodili smo

u ono vrijeme najbolje jugoslovenske pjevače, glumce i istaknute političke i naučne djelatnike – priča Tuzović. Prisjeća se nastupa Dušana Radetića, Dušana Jakšića, Nade Knežević, Nade Mamule, Zdenke Vučković, Ljubiše Bačića, Gabi Novak i Borisa Žiherla... - Tribina mladih je uživala veliki ugled kod mladih Titograđana, a zajedno sa novosadskom bila je proglašena najboljom kulturno-umjetničkom omladinskom institucijom u Jugoslaviji – ističe Tuzović.

GAZI DESETU DECENIJU: Husein - Ceno Tuzović

vić, uz zahvalnost izdavačima, SUBNORA-u i Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“. Promocija knjige, 30. januara prošle godine, bila je poseban doživljaj za devedeset dvogodišnjeg staropodgoričanina. - Više od 300 ljudi je ostalo napolju, jer nije bilo mjesta u sali biblioteke. Bio sam oduševljen zbog tako velikog broja posjetilaca. Među njima je bio i novinar i publicista Slobodan Čukić, koji mi je tada obećao da će Pobjeda feljtonisati knjigu u 30 brojeva. To je i učinjeno, zbog čega sam izuzetno zadovoljan – ističe Tuzović. Čika Ceno kaže da je Podgoricu prikazao onako kako je on vidi. - Za mene je Podgorica bila sinonim svega lijepog, dobrog i revolucionarnog. U želji da sadašnju Podgoricu prikažem, obišao sam je čitavu. Neki djelovi grada, koji su nekad bili šipražje, danas su uređeni. Podgorica je danas evropski grad. Ova i nekadašnja Podgorica su neuporedive. Sadašnja je metropola, sinonim ljepote i života koji se sada odvija u njoj. U pogledu prostora, života, izgradnje...

Staropodgorički humor u svim prilikama Za Cena Tuzovića može se reći da je i živa enciklopedija autentičnog staropodgoričkog humora. Šale, međutim, nije falilo ni na svečanom uručivanju Nagrade ,,19. decembar“. - Ja ću 10. marta napuniti 93 godine. Međutim, kada sam se obratio prilikom primanja Nagrade ,,19. decembar“, umjesto da kažem ulazeći u devedeset treću godinu, ja sam rekao osamdeset treću. Naravno, ovi moji cikotani nijesu propustili priliku da se našale sa mnom. A, oćeš i pare i godine, kazali su mi dok su mi čestitali – ispričao je kroz smijeh.

Kako je brat pomogao sestri da ide na studije Ceno se prisjeća kako je, kao najstariji među jedanaestoro braće i sestara, prije skoro sedamdeset godina pomogao sestri Bulki da ispuni želju i ode na studije farmacije u Zagreb, iako u to vrijeme nije bilo uobičajeno da ženska muslimanska đeca studiraju. - Ostali smo bez oca 1941. godine. Živjeli smo sa majkom, stricem i strinom, koja

Doprinos kulturnoumjetničkom životu u Titogradu

nam je bila ujedno i tetka. Kada je sestra završila Gimnaziju, 1953. godine, kazala mi je da bi željela da upiše studije farmacije u Zagrebu, gdje je tada naš brat Šukrija studirao medicinu. Pošto sam, uz strica, bio najstarija muška glava u kući, rekoh mu za tu Bulkinu želju. On je to prihvatio, ali me je upozorio da će tu ideju teško prihvatiti

Bez prijateljstva nema napretka, a bez mudrih ljudi nema boljitka. Bez vjere u sjutrašnji dan ne može se daleko stići. Mislim da se prijateljstva zasnivaju na međusobnom poštovanju. Ja ih održavam, ne samo u Podgorici, nego širom Crne Gore i u inostranstvu – kaže veliki poznavalac mentaliteta, života i običaja nekadašnje i današnje Podgorice ne može se upoređivati sa nekadašnjom, za koju se nije moglo naslutiti da će se pretvoriti u ovakav, moderan grad. A tu modernost vidio je Vujadin Popović, projektant i arhitekta, koji je još za vrijeme okupacije, 1943. godine, na jednom porodičnom okupljanju rekao da je budućnost Podgorice preko Morače. Tada je malo ko mogao da vjeruje da će se grad toliko širiti – priča Tuzović.

OMLADINA ZA PONOS

Prisjeća se da je stara Podgorica bila okružena žicom, zatvorima i strelištima do savezničkog bombardovanja. - Podgorica je oslobođenje, 19. decembra 1944. godine, dočekala u ruševinama. Zatrpane ulice, teško je bilo naći put do škole, posla, zanatskih radnji. Mi, koji smo bili dječaci i đaci Gimnazije nijesmo mogli tada da shvatimo kako ćemo nastaviti život. Prihvatili smo pozive SKOJ-a i partije da se priključimo i pomognemo u pripremi za obnovu Podgorice. Tabački most, koji nije bio porušen, bio nam je žila kucavica. Preko njega smo stizali smo do Ulice slobode, pa dalje – priča Ceno. Naglašava da tadašnja omladina Podgorice zaslužuje moja majka i strina. Ako ti daješ saglasnost, rekao sam mu, pusti da ja to završim s njima. Kažem im ja za tu ideju, a one osuše: ,,Kakve studije, oćeš li da se obrukamo? Đe to ima da naše đevojke idu na studije...“. Međutim, ipak sam uspio da ih nagovorim i tako je Bulka bila prva muslimanska đevojka iz Podgorice koja je poslije rata otišla da studira – prisjeća se Ceno, s ponosom ističući da je on bio prvi visokoškolac u poslijeratnoj Podgorici.

najveća priznanja. - Ona nije žalila sebe, bilo da je išla u školu, na zanat ili na posao, učila ili radila. To sam i ja osjetio, jer sam svakodnevno poslije škole sa drugovima bio uključen u rašćišćavanje ruševina. Naše društvo je bilo čvrsto opredijeljeno da se Podgorica vrati u život, da se u njoj što prije razvije normalni život. Sadili smo na Gorici i Ljuboviću, Tološku i Zlatičku šumu... Grad je 1945, 46, 47. godine bio ,,go“! Zahvaljujući tadašnjoj omladini, pruga Podgorica – Nikšić izgrađena je sedam mjeseci prije roka. Za vodu se, sjećam se, išlo po šest kilometara. Ali radeći tako, mi smo sticali snagu i sigurnost, odgovornost. Tada smo imali dvije obaveze - školu i obnovu Podgorice – priča Tuzović i dodaje da danas, zahvaljujući napretku tehnologije i biznisa, nema potrebe za organizovanjem takvih radnih akcija.

NOVINAR I PROFESOR

Novinarski put Cena Tuzovića počeo je daleke 1953. godine, kada je dobio ponudu za rad u Radio Titogradu od tadašnjeg direktora Veselina Đuranovića. - Jedan njegov saradnik mi je prenio da mi je Veselin poručio da dođem da radim u radio. Kako ću, kažem mu ja, kad pojma nemam o tom poslu. A on mi odgovara da je direktor poručio da obavezno dođem – priča Tuzović. Tek što je počeo da radi za Radio Titograd stigle su i ponude od direktora Gimnazije i Srednje tehničke škole da predaje istoriju. - Rekoh im da ne mogu jer već imam posao, ali oni uporni. Ja odem do direktora, ispričam mu sve, a on mi odmah reče da prihvatim tu ,,profesorsku“ ponudu. I tako ti ja na-

stavim da radim na radiju, ali i da predajem istoriju – priča Tuzović i naglašava da kolektiv tadašnjeg Radio Titograda, po karakterima, vrijednosti i znanju zaslužuje najveće pohvale. Ističe da je s istom ljubavlju radio oba posla. - Sa učenicima sam uvijek imao vrlo dobar odnos. Poštovao sam ih i oni su to znali da cijene. Nikad mi nijesu pravili neki eksces. A ako je neko nešto i napravio ja sam to rješavao preko redara. Bivalo je da učenik dođe pripit na čas. Tada sam od redara tražio da ga odvedu kući, ali da nikome ne pričaju ništa. Dogovorom smo sve završavali – prisjeća se ugledni profesor. Tadašnji direktor Gimnazije Vaso Pejanović povjerio mu je da bude razredni starješina odjeljenju koje je prethodne godine bilo najlošije. - Dako ga, kaže mi on, dovedeš u red. A kako ću direktore, odgovorih mu, tek sam počeo da radim. A on će: ,,Ajde, ajde, pomoći ćemo ti“. Vjerovao je u mene... Od učenika sam tražio da budu dobri drugovi, da poštuju školske propise, a ako imaju neki problem da dođu kod mene, pa ćemo vidjeti što možemo zajedno da uradimo. I bogami, to je na kraju godine bilo jedino odjeljenje bez ijedne slabe ocjene – sjeća se Tuzović.

PRIJATELJI I PORODICA

Naglašava da su jedinstvo porodice, želja da se djeca školuju i napreduju u svakom pogledu veoma važni. - Ako neće ,,na zanat“, moraju da uče školu. Međutim, danas se to porodično stanje ne može uporediti sa onim koje sam ja doživio kao dječak, omladinac, srednjoškolac i student. Porodica je os-

nova života. Ako se u njoj ne stvore uslovi za takav razvoj i za takav odnos, nema napretka ni djeci ni onima koji su tu djecu proizveli. Mislim da je Podgorica imala takav međusobni odnos i u porodici i u komšiluku – kaže Ceno. Sa sjetom ističe da mu je prethodne godine preminulo pet školskih i dva druga iz djetinjstva, ali da on, iako gazi desetu deceniju života, dosta prijatelja ima i među mlađima, sa kojima takođe vodi kvalitetne razgovore. - Bez prijateljstva nema napretka, a bez mudrih ljudi nema boljitka. Bez vjere u sjutrašnji dan ne može se daleko stići. Mislim da se prijateljstva zasnivaju na međusobnom poštovanju. Ja ih održavam ne samo u Podgorici, nego širom Crne Gore i u inostranstvu – kaže Tuzović. Husein – Ceno Tuzović rođen je u Podgorici 1929. godine. Završio je studije istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1953. godine. Radni vijek započeo je u Radio Titogradu (1953. godine), a zatim radio i kao profesor istorije u podgoričkoj Gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Od 1961. do 1990. godine bio je novinar, zatim i glavni i odgovorni urednik ,,Titogradske tribine“ i direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda. Igrao je fudbal za FK ,,Budućnost“, čiji je bio dugogodišnji direktor. Dobitnik je velikog broja značajnih republičkih i saveznih društenih i sportskih priznanja i povelja – od Nagrade za životno djelo Udruženja sportskih novinara SFRJ, do statusa zaslužnog sportskog radnika Crne Gore i Jugoslavije. Objavio je knjige: ,,Sedamdeset pet godina FK Budućnost“, ,,Sportski i društveni život u Podgorici 1918 – 1945“, ,,Podgorica u NOR-u 1941 – 1945“, ,,Muslimani Podgorice u NOR-u 1941 – 1945“, ,,Podgorička istorijska čitanka“, ,,Pamtiće ih Podgorica“. Autor je više stotina tekstova iz sportskog i društvenog života u Titogradu i Crnoj Gori. Prethodnog mjeseca uručeno mu je i najveće priznanje glavnog grada Nagrada ,,19. decemIgor MITROVIĆ bar“.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Predstavnici UBNORA Podgorica posjetili spomen-obilježje na Čepurcima

Predstavnici UBNORA Podgorica pored spomen-obilježja na Čepurcima

Odali počast stradalim rodoljubima Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice prije dva dana posjetili su i položili cvijeće na spomen-obilježje na Čepurcima, posvećeno strijeljanim pripadnicima narodnooslobodilačkog pokreta i rodoljubima. Za vrijeme NOB-a od 1941. do 1945. godine, okupatori i domaći izdajnici strijeljali su na području Podgorice skoro 400 zarobljenih boraca, antifašista i slobodara i članova njihovih porodica na stratištima na Vrelima ribničkim, Cijevni, pod Ljubovićem, Farmacima i drugim mjestima. H. P.

Novi cjenovnik usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada Iz gradskog preduzeća Čistoća najavljeno je da primjena novog cjenovnika usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada počinje sa uručivanjem decembarskih računa. - Obavještavamo korisnike usluga da će obračun usluga po novom cjenovniku, Čistoća d. o. o. primijeniti od 1. decembra, tj. na računima za decembar mjesec 2020. godine, koji će korisnicima biti distribuirani u januaru ove godine – objavljeno je iz tog gradskog preduzeća. Podsjeća se da je donošenjem Zakona o komunalnim djelatnostima, Uredbe o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, kao i Odluke o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada Podgorice, proistekla obaveza za izradu novog cjenovnika usaglašenog sa tim aktima. - Kod kategorije korisnika usluga - građani došlo je do povećanja cijene od 50 odsto, pa cijena umjesto dosadašnjih 0.03 eura po metru kvadratnom (bez ura-

Odvoz smeća skuplji 50 odsto

čunatog PDV-a), sada iznosi 0.045 eura (bez PDV-a). Primjera radi, za stambeni prostor površine 60 kvadrata, umjesto dosadašnjih 3.85 eura, jedinstveni

mjesečni račun za izvršenu uslugu odvoza i deponovanja komunalnog otpada iznosiće 5.78 eura, što predstavlja povećanje od 1,93 eura na mjeseč-

nom nivou – pojasnili su iz Čistoće. Prethodni cjenovnik usluga odvoza komunalnog otpada važio H. P. je od 2007. godine.

Gradonačelnik se oglasio povodom narušavanja ambijenta Trga Bećir-bega Osmanagića

Bankomat će biti uklonjen Postavljanje bankomata na Trgu Bećir-bega Osmanagića, u neposrednoj blizini Sahat kule, izazvao je brojne reakcije građana, uglavnom na društvenim mrežama. Juče se tim povodom oglasio i gradonačelnik Ivan Vuković, koji je priznao da je napravljen propust. - Nijesam siguran kako je neko

uopšte došao na ideju da na ovom mjestu postavi bankomat. Još manje mi je jasno kako je naš nadležni sekretarijat izdao dozvolu za tako nešto. Bilo kako bilo, kao gradonačelnik, preuzimam odgovornost za propust gradskih službi – objavio je gradonačelnik Vuković na svom Fejsbuk profilu. On je dodao da je još 16. decem-

bra naložio uklanjanje bankomata sa te lokacije. - Danas sam informisan da će se tome pristupiti tokom naredna dva dana. Kritike brojnih sugrađana pozdravljam i doživljavam isključivo kao dokaz društvene odgovornosti. Nastavljamo zajednički da gradimo ljepšu i bolju Podgoricu - napisao je juče gradonačelnik. H. P.

Bankomat pored Sahat kule

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Objektiv

Top 20 novih televizijskih likova 2020.

serije

denofgeek.com

deadline.com

Elizabet Harmon (Anja Tejlor-Džoj)

rogerebert.com

ew.com

denofgeek.com

Mother (Amanda Kolin)

pinterest.com

Spear i Fang

Filis Šlafli (Kejt Blanšet)

oronakoster je neologizam koji možda i najbolje opisuje godinu za nama. U samo jednu-jedinu riječ stala su gotovo sva pomiješana osjećanja, svi mentalni usponi i padovi kroz koje nas je vozila pandemija. Znate već na što mislimo... Na one dane kada volite (samo)nametnuto „stakleno zvono“, radite vježbe, pečete kolače, vraćate se omiljenim feel good filmovima, trudite se da budete korisni, da ostanete pozitivni, kreativni, da gurate fazon „i ovo će proći“... A onda odjednom potonete, samo biste plakali, pili džin-tonik i votku za doručak i govorili ljudima koje uopšte ne volite da vam mnogo, mnogo nedostaju. E, u jednoj takvoj godini, nezaboravnoj po ping-pong oscilacijama dobrih i loših vibracija, onima koji intenzivno prate TV produkciju, serije su postale još važnije. Bitnije nego ikada. Da pomognu da te skretnice iz pozitive u osjećaj tjeskobe pa opet nazad - prođu što glatkije... Ili još intenzivnije i mentalno izazovnije, u zavisnosti od toga što uopšte ištete od televizijske umjetnosti: katarzu ili čisti eskapizam. Šansu da uskoče u naš pandemijski koronakoster dobilo je stotine i stotine televizijskih likova. Izdvojili smo 20 koji su ostavili najjači utisak i učinili da makar na trenutke zaboravimo na pandemiju.

1. ELIZABET HARMON

The Queen’s Gambit Pred onim začuđujuće velikim, snenim, nepredvidljivim i beskrajno prkosnim očima Anje Tejlor-Džoj – apsolutno niko nije imao šansu. Do tančina promišljena šahovska mini-serija „The Queen’s Gambit“ matirala je milione, između ostalog, i zahvaljujući glumici koja je perfektno osjetila i prenijela previranja Elizabet Harmon. Žene toliko genijalne, toliko tragične, toliko kompleksne... da je gotovo nemoguće povjerovati da je samo plod piščeve mašte.

2. DŽON BRENOKS

The New Pope Nijedan ovogodišnji lik sa malih ekrana nije nam tako dirlji-

Šeik Ali Malik (Maheršala Ali)

Džon Braun (Itan Hok)

Nezaboravni vozači koronakostera U godini punoj mentalnih uspona i padova, ova lica sa malih ekrana pomogla su da skretnice iz pozitive u osjećaj tjeskobe pa opet nazad - prođu što glatkije... Ili još izazovnije, u zavisnosti od toga što smo u tom trenutku željeli od televizijske umjetnosti: katarzu ili čisti eskapizam vo i plemenito pokazao da su naše slabosti, naše krhkosti zapravo izvor naše najveće snage... Niko kao nesuđeni Papa Jovan Pavle Treći; krivicom sa kraja na kraj svijeta gonjeni ser Džon Brenoks... Najsavršeniji alhemičarski spoj starca Zosime (!), Dmitrija Karamazova (!!) i Džonija Rotena (!!!) koji je Paolo Sorentino mogao da osmisli, a mi da udahnemo u seriji „The New Pope“.

3. MOTHER

Raised by Wolves U izuzetnoj SF seriji „Raised by Wolves“, jedina fascinantnija stvar od spoznanja da Ridli Skot i dalje ima „ono nešto“ – jeste Amanda Kolin. Ulogom Majke, strašnije od Meduze i tragičnije od Medeje, dosad nepoznata glumica dala nam je jednu od najfinijih studija majčinstva. I zabridila nam obraze lekcijom o humanosti i čovjekoljublju, onako kako to u svijetu naučne fantastike mogu učiniti samo najsloženiji likovi andorida.

4. DOMINIK I TOMAS BERDSI

I Know This Much is True Zahvaljujući briljantnom Marku Rafalu, mini-serija „I Know This Much Is True“ najteža je u pauzama između dijaloga, kada kamera gotovo sadistički lovi intimu njegovog lica. Tada se događa sve – iako se ne

događa ništa. Tada najviše i osjećate dubinu karakternih razlika između Rafalove braće blizanaca, ali i njihovu ključnu „istost“: težinu tragedije koja pritiska Dominika i Tomasa Berdsija još od rođenja.

5. DENIS NILSEN

Des Poslije Dejvida Tenanta u ulozi britanskog serijskog ubice Denisa Nilsena u mini-seriji „Des“ košmari su zagarantovani. No, ne zbog opisa i razgovora o njegovim zločinima, već zato što je briljantni glumac perfektno odslikao da Des ni sam nije znao zbog čega je ubijao.

6. FILIS ŠLAFLI

Mrs. America Glorija Stajnem može da tvrdi da je nezadovoljna mini-serijom „Mrs America“ zbog toga što nije dala „pravu“ sliku feminističke borbe iz sedamdesetih koja traje i dan-danas – ali ne dajte se zavarati. Ključ za razumijevanje njenog mrgođenja leži drugdje: u portretu ključne suparnice feministkinja, čuvene konzervativke i buduće trampovke Filis Šlafli (izuzetna Kejt Blanšet). Njen lik toliko je slojevit i upečatljiv, da ćete, ako čitate između redova, shvatiti da je Filis možda i najveći dokaz da žena može sve. I da je postala, želeći ili ne, bar jednako bitna za razvoj femini-

stičkog pokreta kao mnoge od onih koje su ga predvodile.

7. TED LASO

Ted Lasso Oni koji vole sportske trenere čvrste ruke, borbenog stava, poganog jezika i epskih govora pred utakmice – zastali su u čudu ispred Teda Lasa (Džejson Sudejkis). Pa sigurno ne postoji ništa mekše i neborbenije od glavnog junaka istoimene serije Apple TV+! Sa onim korgijevskim pogledom i spremnošću da ostavi srce na terenu iako nema pojma ni gdje je teren, ni koga trenira, ni kako uopšte funkcionišu pravila fudbala - Ted Laso je možda i najslađi TV mafin koji smo kušali ove godine.

8. ŠEIK ALI MALIK

Ramy U drugoj sezoni serije „Ramy“, izgubljeni mladić, milenijalac rastrgnut između porodice tvrdih muslimana koji se ponašaju kao da je i kupovina mlijeka u prodavnici neka vrsta testa za nebesa, i prijatelja koji jedu grijeh za doručak i žive kao da sjutra ne postoji - dobio je duhovnog vodiča kakav se samo poželjeti može. Ramijevi (Rami Jusef) dirljivi i smirujući, često i crnohumorni razgovori sa šeikom Alijem Malikom (sjajni Maheršala Ali) najbliži su iskustvu koje biste mogli da do-

bijete, da se istovremeno ispovijedate Muhamedu Aliju i Martinu Luteru Kingu.

9. DŽON BRAUN

Good Lord Bird Prije nego što će mu prevući kapuljaču preko glave i popeti ga na vješala, Džon Braun (blistavi Itan Hok) izgovara: „What a beautiful country“. U te četiri riječi stala je sva prsoparajuća ljubav prema domovini... Ali, i sva bol zbog toga što se ta „najljepša zemlja na svijetu“ pred njegovim očima pretvorila u sopstvenu suprotnost. Više je to nego dovoljno za vječnost u svijetu televizijske umjetnosti, u godini kada je malo koji lik/glumac/ serijal poput „Good Lord Bird“ dao tako originalan odgovor na temu „Black Lives Matter“.

10. STORMFRONT

The Boys Nije bilo lako parirati nevjerovatnoj paleti likova iz usirenog svijeta Erika Kripkija, ali Stormfront (Aja Keš) je za vrlo kratko vrijeme uspjela da zavrti milione oko malog prsta. „Pipi Duga Čarapa u svijetu Diznijevih drolja“ ostaće upamćena kao jedna od najupečatljivijih furioza godine – i udžbenička lekcija kako se stoput viđeni i obrađeni motivi nacista ipak mogu pametno skockati za male ekrane.

11. ORETA MEJFLAVER

Fargo Poslije ovogodišnjih uloga, prvo u Kaufmanovom filmu „I’m Thinking of Ending Things“ a potom i u četvrtoj sezoni „Farga“ – za Džesi Bakli, ni nebo nije granica. Dobro obratite pažnju na damu koja nam je ove godine na TV ekranima dala

Oretu Mejflaver... Damu čija poremećenost može da parira najvećim psihopatkinjama u istoriji umjetnosti, poput Mizeri ili Milderd Račed.

12. SPEAR I FANG

Primal Majstoru vizuelnog pripovijedanja Džendiju Tartakovskom („Clone Wars“, „Samurai Jack“) nijesu bile potrebne riječi da bi nas vezao za sudbinu svojih glavnih junaka. Hipnotišućom animacijom, montažom, dizajnom, muzikom, storitelingom – učinio je da jedan pećinski čovjek i ženka tiranosaurusa postanu lični čopor svakoga ko pogleda „Primal“. Izgubivši porodice, Spear i Fang našli su utočište jedno u drugom – i ispisali jednu od najinovativnijih TV priča o gubitku, zacjeljivanju i pronalaženju ljubavi na mjestima gdje to najmanje očekujete.

13. KONEL

Normal People Većina hardkor fanova posmatra kosmičke ljubavnike iz mini-serije „Normal People“ kao jednu osobu, ali neka nam dozvole ovo „svetogrđe“. Za nas, Konel (instant zvijezda Pol Meskal) je mnogo kompleksniji i intrigantniji od Merijen (Dejzi Edgar-Džouns). U njegovim očima, tišinama i grčevima duše i tijela otkrivaju se velike istine o društvu koje kalupi muškarce po obrascu „dječaci ne plaču“ – i oduzima im pravo da ne budu okej.

14. MELANI KAVIL

Snowpiercer Serija „Snowpiercer“ nije uspjela ni da priviri ljepoti i dubini istoimenog filma Bong

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Objektiv

vanityfair.com

thewrap.com

ZERKALO

Džo Egzotik Dizajn Terija i Džerija podsjeća na stil velikog Dušana Vukotića

„Soul“: Piksarov nesavršen, ali dirljiv božićni poklon za malo starije fanove Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Džun-Hoa, ali vrijedilo ju je gledati makar zbog Dženifer Koneli. Njena Melani Kavil je neko koga bismo voljeli da imamo kraj sebe kad bismo sjutra stali na barikade i zamahali zastavom slobode.

15. DŽO EGZOTIK

Tiger King Džo Egzotik. E, jes’ egzotik, da ‘ebe oca. Gej rednek sa „fudbalerkom“, puškama do zuba i odjećom sa animal printovima; poligamista (oženio dva mladića od 19 godina); zvijezda sopstvene televizije i rijalitija; vlasnik zoo-vrta sa više od 1.200 divljih životinja; muzičar sa nekoliko desetina kantri albuma i videospotova u čijem su fokusu homoseksualna ljubav i tigrovi; kandidat za predsjednika Amerike 2016, ali i za guvernera Oklahome 2018... I ne manje bitno – čovjek koji je od bebe Jode preuzeo prošlogodišnju titulu „najmimovaniji lik godine“. Kad malo razmislimo, možda nam instant popularnost serije „Tiger King“ i Džoa Egzotika najbolje govori o tome koliko je 2020. bila sjebana godina...

16. MARIJEN VOLAS

Gangs of London Uloge mentalno i emocionalno razorenih supruga i majki nijesu strane britanskoj glumici Mišel Ferli. Uostalo, baš ona odigrala je nezaboravnu Kejtlin Stark u „Game of Thrones“. Ali, može se reći da je Ferli tu vrstu junakinja podigla na novi nivo u Sky Atlantic seriji „Gangs of London“. Bez obzira na to što svijetom londonskih bandi orbitiraju većinom krvožedni muškarci, nijedan mužjak iznikao iz svijeta Gareta Evansa ne može ni da priviri testosteronu koji izbija iz njene Marijen Volas.

17. KODI

Dummy Vjerovali ili ne, jedna gumena seks lutka postala je najbolja prijateljica, psihoterapeut i feministički guru ne samo zbunjkastoj Kodi (Ana Kendrik u ulozi života), već i svima onima koji su imali sreću da otkriju totalno nepoznatu Kvibijevu seriju „Dummy“. Kodi Heler više ne može nazad. Otkrila je autorski pečat zbog kojeg više niko ne bi trebalo da je pominje isključivo u kontekstu veze sa genijalnim Denom Harmonom („Rick and Morty“, „Community“).

Sofi Verner (Ivon Strahovski)

18. KLER VILSON

A Teacher Ne postoji nijedna stvar zbog koje tridesetogodišnja Kler Vilson izgleda kao seksualna predatorka. No, dok „A Teacher“ odmiče, počinjete da se pitate: da li je ova zgodna, pametna djevojka koja obara Erika (Nik Robinson) s nogu čitajući Dilana Tomasa u punoj učionici – enigmatična i nedodirljiva ili jednostavno - manipulativna? Da li je stvarno zaljubljena u svog učenika... Ili se samo igra sa hranom? Zahvaljujući pametnom konceptu kreatorke Hane Fidel i glume Kejt Mare ta dilema visi nad glavom do samog kraja, pa i dugo nakon što se završi „A Teacher“... Serija koja razbija mnoge stereotipe o „sramnim“ vezama učenika i profesora.

MALO UPOZORENJE Samim tim novi film Pita Doktera i Kempa Pauersa idealan je za gledanje tokom božićnih i novogodišnjih praznika, kad svi polako svodimo račune, razmišljamo o svemu što (ni) jesmo postigli tokom stare i pokušavamo da uklavirimo kako da postanemo bolji u novoj godini. Samo pazite... Možda ga ipak ne bi trebalo gledati sa najmlađima. „Soul“ je mnogo introspektivniji i skloniji egzistencijalistčkim pitanjima nego prethodni piksarovci. Starija djeca donekle i mogu shvatiti Dokterova pitanja o smislu života izvučena iz džez šešira, ali ovo je ipak prije materijal za odrasle fanove Piksara. U 2020. godini svima nama dogodila se pandemija – dok smo planirali nešto drugo. E, nešto slično desilo se i glavnom junaku filma „Soul“... Džou (Džejmi Foks), strastvenom njujorškom džezeru od 40 i kusur godina,

19. SOFI VERNER

Stateless Već u seriji „The Handmaid’s Tale“ bilo je jasno da je Ivon Strahovski izuzetan talenat koji nepravedno ostaje u sjenci Elizabet Mos. Ako postoji neko ko to nije pomislio gledajući Huluov distopijski hit, onda je to morao osjetiti vidjevši je kao izgubljenu Sofi Verner u drami „Stateless“. Samo glumica velikog kalibra mogla je da učini moćnom i razornom tu neočekivanu paralelu između stradanja bijele, privilegovane djevojke psihički razorene potragom za novim početkom i svojim „ja“, bez tereta tuđih očekivanja – i drame imigranata. I njihovog stradanja pod talasima i bodljikavim žicama nekih tuđih zemalja, u nadi da će dobiti malu, najmajušniju šansu za novi početak.

20. FOREST

Devs Ah, kako je samo Aleks Garland kiksao sa mini-serijom „Devs“. Koliko se izletio, kako je tresnuo na nos, kako je samo želio da bude prodoran, pametan, pronicljiv... Na koncu, svijet naučne fantastike nije dobio ništa od njegove „vizije“. Jedinu specijalnost u „Devsu“ isporučio je Nik Oferman u jednoj od najmanje očekivanih uloga karijere. Sjajni komičar odigrao je tehnološkog genija Feliksa kao da je rođen za ulogu, iako je radio sa Garlandovim, malo je reći, prilično ograničenim materijalom. M. I.-N.

imdb.com

ew.com

iksar je cijele pandemijske godine vagao i odlagao premijeru animacije „Soul“. Na koncu, donešena je vrlo nepopularna odluka da se film, bez ikakve prethodne ili naknadne kino distribucije, premijerno prikaže na katolički Božić na striming servisu Disney TV+. I stvarno jeste šteta što ovako čudesnu animaciju možemo da gledamo samo kući. No, s druge strane, na kraju je decembarski, praznični tajming ispao pun pogodak. Iako je daleko od savršenog, kanski „Soul“ jeste spiritualno vrlo sličan božičnim klasicima kakav je Kaprin „It’s a Wonderful Life“ (1946).

Džo (Foks) i 22 (Fej) zajedno uče važne lekcije o smislu života

Egzistencijalizam iz džez šešira

Pit Dokter obara s nogu pitkim prelazima iz toplih, zemljanih boja njujorške košnice na pastelni svijet u kojem se poslije smrti obreo Džo. No, filmu fali jačine koja je učinila „Up“ i „Inside Out“ animiranim remek djelima dogodio se upravo život – dok je planirao nešto drugo. Umjesto da dijeli binu sa najvećim legendama džeza, Džo je postao profesor u srednjoj školi i sveo čitav život na držanje časova netalentovanoj djeci. I taman kad je dogovorio svirku sa legendarnom soul zvijezdom, ponovo mu se dogodio život... Upao je u šahtu – i poginuo. Gdje tačno Džo završava poslije smrti, najbolje je ne prepričavati. Prvo, da biste uživali polako otkrivajući Dokterov kompleksni, ali vrlo pitki spiritualni koncept i priču o potrazi za smislom života nastalom spajanjem nekoliko religija i pravaca u filozofiji. I drugo, još važnije, da biste se sami uvjerili da „Soul“ ne nosi ime samo po Džoovoj izgubljenoj duši, afroameričkom nasljeđu i muzičkom pravcu kojim je opsjednut... Nego da je i samom nepredvidljivom formom nalik - džez improvizaciji.

LINKOLN I JUNG Recimo samo da je Great Before u koji stiže Džo, mjesto u kojem se, bukvalno, zidaju karakteri novih duša (najinteresantnija ideja filma). I uz mentorstvo preminulih velikana poput Martina Lutera Kinga ili Abrahama Linkolna, pripremaju za život na Zemlji. Džezer nespreman da se pomiri sa sopstvenom smrću ukršta put sa jednom od njih ne bi li smislio način kako da se vrati

među žive. Na njegovu veliku žalost, od 22 (Tina Fej) – nema mnogo pomoći. Mala prznica tu je od pamtivijeka i ne pada joj na pamet da ima išta sa Zemljom. Ubijeđena je da život nije vrijedan življenja, a u suprotno je nijesu mogli uvjeriti ni mentori poput Karla Junga, Majke Tereze, Stiva Džobsa, Princa i Majkla Džeksona. Kakve šanse onda ima jedan prosječni, neostvareni džezer iz Kvinsa?

NJU EJDŽ BROD Piksar je poznat po filmovima koji se vrte oko dijametralno suprotnih likova koji se, na kraju zajedničke misije, ipak zavole – i nauče važne lekcije. Izuzetna animacija, pametno skockani scenario, interesantne pop reference, divni likovi, odlična muzika – sve su to razlozi zbog kojih taj jedan te isti koncept rijetko djeluje iznošeno. I zaista, „Soul“ obara s nogu vizuelnim rješenjima, tim pitkim prelazima iz toplih, zemljanih boja njujorške košnice na saturisani pastelni svijet duša među kojima se obreo Džo. Taman kad pomislite da ste sve vidjeli, poslije Frenka Kapre udari malu psihodeličnu džezi-improvizaciju: hipijevski-piratski-nju ejdž brod sa ludakom Moonwindom (sjajni Greje Norton) i Dilanovom kultnom „Subterranean Homesick Blues“... Pa naježi otvarajući vrata Zone, u kojoj lutaju na Zemlji i dalje žive ali okamenjene izgubljene duše, previše opsjednute birokratijom, novcem,

Režija: Re Rež ija: Pit Dokter Glasove pozajmili: Džejmi Foks, Tina Fej, Grejem Norton Trajanje: 100 min

potrebom za uspjehom... I na kraju, poslije takve jeze, uslijedi nova zabava: mačkasta zamjena tijela koja postaje okidač za najsimpatičniju slapstick komediju!

VUKOTIĆEV POTPIS Posebna priča je dizajn „upravnika“ Great Before. Njihovi pokreti i geometrijski dizajn mnoge su podsjetili na „Day and Night“, jedan od ranih kratkometražnih filmova studija Piksar. Ali, činjenica je da „upravnici“ Teri i Džeriji mnogo više vuku na „Surogat“ (1961) i autorski potpis Dušana Vukotića. Poznajući erudiciju animatora Piksara, ovakva referenca nije nemoguća. Svakako, imala veze sa jedinim jugoslovenskim oskarovcem ili ne, učinila je Great Before jednim od najjačih vizuelnih aduta i ovako raskošne animacije. Piksar duboki naklon zaslužuje i za džez aranžmane Džona Batiste, i za originalne kompozicije Atikusa Rosa i Trenta Reznora koji su i učinili muziku jednim od glavnih glumaca. Zamislite samo da je neko prije 20 godina rekao zvijezdi Nine Inch Nailsa da će raditi za Dizni, te da će vrlo vjerovatno na Oskarima 2021. biti sam sebi konkurencija, za „Soul“ i za Finčerov „Mank“... Reznor bi vjerovatno pukao od smijeha, zar ne? Opet, uprkos svim tim kvalitetima - „Soul“ ipak ima poteškoća da nas rastavi na komade. Nema jačinu, niti budi katarzu koju sa sobom nose Dokterova prethodna remek djela „Up“ (2009) i „Inside Out“ (2015). Iako povremeno zavarniči poput njih, animaciji „Soul“ ipak fali „ono nešto“ za etiketu „najbolje od najboljeg“ studija Piksar.

OCJENA: 7.5/10

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 11. januar 2021.

,,Ajkule“ slabije od Grčke u finalu evropskih kvalifikacija

Poraz ne kvari do Crna Gora Grčka

Itana Grbić smatra da je Bojana Popović bila najvažniji faktor u pobjedi Budućnosti nad Borusijom u Ligi šampiona

Od najbolje učimo PODGORICA - Itana Grbić kazala je da je Bojana Popović bila ,,iks“ faktor za prvu pobjedu Budućnosti u Ligi šampiona u 2021. godini. ,,Plave“ su u subotu u 10. kolu elitnog takmičenja savladale Borusiju iz Dortmunda 31:27 uz sjajan učinak mlađih igračica u 2. poluvremenu. - Bojanina je zasluga što nijesmo imale pritisak. Na prvom sastanku je rekla da želi da uživamo na terenu i da dajemo 100 odsto i da niko nema pravo da ništa očekuje od nas, jer smo oslabljene. Posebno nas je pripremala, a najviše mlađe igračice koje su uživale na terenu od Nađe Kadović, koja je prvi put dobila pravu šansu, a u odbrani imala veliku odgovornost i odradila odličan posao. Mislim da joj se kvalitetan rad na treninzima vratio već u prvoj utakmici. Katarina Džaferović bila je odlična u ključnim momentima i pokušavala je na pravi način da isprati Pino i mene. I naravno - Nina Vukčević koja već duži period radi posao kako treba. Ali prije svega sve ovo što je bilo u subotu je Bojanina zasluga, a mi smo željele da joj vratimo na terenu. Dala nam je slobodu, mogu da krenem od sebe, vidjela sam i pored grešaka u 1. poluvremenu da vjeruje. Bodrila riječima da zaboravim na sve, krenem dalje jer dolazi nova situacija. A kada to osjetiš onda uz dodatnu odgovornost želiš da vratiš. Zato sam se i sabrala od 2. poluvremena, pokazala da mogu, prije svega njoj da treba da mi vjeruje - ispričala je Grbić koja je od subote preuzela punu napadačku uloga sa srednjeg beka. ,,Plave“ su odličnim ulaskom u meč najavile dobre stvari, bilo je i onih slabijih, ali od 2. poluvremena stvari su ,,legle“. Od 29. do 40. minuta serijom 7:0, uz sjajan odbrambeni učinak i učinak sa gola, Budućnost se odvojila na ,,plus 6“. - Utakmicu smo dobro otvori-

Rad, rad i ponavljanje Itana je od ove sezone ,,prekomandovana“ sa lijevog krila na poziciju srednjeg beka. Veliku minutažu imala je u decembru na Evropskom prvenstvu. Kaže da je tu vidjela neke nove stvari i da će znati u nastavku Lige šampiona da odgovori zadacima. - Konačno imam kontinuitet sa srednjeg beka kroz treninge i utakmice. U prvom dijelu sezone u ekipi nijesam toliko igrala, jer je na toj poziciji bila jedna od najboljih Andrea Lekić. Moje je bilo da radim, radim i ponavljam stvari. Normalno je da griješim, a potrudiću se da potpuno eliminišem neke početničke greške koje ne smijem da ponavljam. Za mene je, iskreno, bilo važno, konkretno sa Borusijom, da se podignem nakon odmora što sam i uradila. Osjećam veliku odgovornost, jer čitava ekipa u napadu gleda u mene. Moja energija je važna, što znači da sebi ne smijem dozvoliti tehničke greške. Gledaću da se držim dobrih stvari i da se kroz treninge popravljam - poručila je Grbić. le, gošće nijesu imale rješenja, a onda smo ušle u napadački problem. Vratile smo Njemice tehničkim greškama, stigle su nas i taj prvi dio igre završen je bez pobjednika. Na odmoru nam je Bojana kazala da imamo još 30 minuta za popravni, ali i da ne brzamo u napadu. U prevodu da ne moramo da igramo tranziciju koju smo konstantno željele u 1. poluvremenu. Tako je i bilo, nakon dobre odbrane nijesmo žurile. Upravo je mlada Kadović na početku poluvremena odradila naprijed u odbrani odličan posao, dali smo nekoliko lakih golova i odvojile se. Cilj Budućnosti, pred prvi meč u novog godini sa nezgodnim rivalom, je bio da spriječe tranziciju. A za to je bila potrebna izuzetna fizička izdržljivost. - Rekla bih, prije svega, da smo ih snagom uma, a ne fizičkom snagom, pobijedili. Koliko god da smo kondiciono bile spremne, a smatram da jesmo jer Danica Delić radi savršen posao kada je dobila šansu, ipak nije prirodno da jedan igrač izdrži u istom ritmu 60 minuta. Tako da mislim da smo snagom uma i većom željom stigle do bodova. Naravno, bilo je tu i još faktora, a čini mi se da smo uspjele da sprovedemo ono što nam je Bojana govorila pred meč, a to je da pogle-

dom tražimo jedna drugu i povratnu energiju. Poslušale smo je, jer joj vjerujemo. Smatram da niko bolje od nje ne može da nam objasni mnoge stvari. Ipak je bila najbolja igračica svih vremena - jasna je Grbić. Budućnost je na korak od osmine finala, sa tri pobjede bježi mnogim rivalima. Za bolju poziciju boriće se u nastavku, a šansu da iznenadi imaće krajem neđelje u gostima kod Bresta. - Brest je jedan od favorita. Mislim da će ključno biti da ne razbranimo Sandru Toft koja je nastavila sjajno da brani nakon Evropskog prvenstva. Kada dođemo do šanse, a neće biti lako, moramo da zabijamo gol. Glupo je pričati o kvalitetima koje imaju Gros, Gulden, Jauković i mnoge druge, ali naravno, i za njih ima rješenja. Na terenu je sve moguće. Od iskusnijih igračica, a među njima je po stažu Itana, očekuje se da 17. januara sa Brestom i tri dana kasnije na novom gostovanju u Rumuniji kod Valčee, odrade ono što mogu, ali i da podrže mlade djevojke, bez kojih bi se u najavi lijepa priča brzo završila. - Podrška je važna, a vidjeli ste koliko smo se bodrile. Vidim dobre stvari, možemo da napredujemo, a vjerujem da ćemo pokazati i koliko. A. M.

7 12

DEBRECIN - Gradski bazen. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Naumov (Rusija) i Aleksandresku (Rumunija). Igrač više: Crna Gora 7-4, Grčka 8-3. Peterci: Crna Gora 1 (1), Grčka 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 2:3, 1:4, 3:4, 1:1. CRNA GORA: Lazović, Brguljan, Radović, Petković 1, Popadić, Perković 1, Vidović, Ukropina 1, Ivović 3 (1), Spaić, Matković 1, Kandić (14 odbrana). GRČKA: Zerdevas (8 odbrana), Genidunias, Skumpakis, Kapotsis 1, Funtulis 3, Papanastasiu 2, Dervisis, Argilopulos 2, Murikis 2, Kolomvos 2, Giovetsis, Vlahopulos, Galanidis. Vaterpolisti Crne Gore izgubili su sinoć u Debrecinu od Grčke - 12:7 u finalu evropskih kvalifikacija za odlazak na završni turnir Svjetske lige. Poraz je bez značaja jer su ,,ajkule“ dan ranije, pobjedom nad Italijom, osigurale finalni turnir čiji je domaćin u junu Gruzija. Grci su od starta bili raspoloženiji za igru, lako su pogađali praktično sa svih pozicija, a golgeterski su bili najraspoloženiji u drugoj četvrtini koju su riješili sa 4:1. Naši su imali određene probleme u realizaciji, pa su od sredine druge do treće četvrtine (skoro osam minuta) bili bez gola. U tom periodu Grci su postigli čak pet za prednost od 9:3... Selektor Vladimir Gojković odmarao je prvog golmana Dejana Lazovića, zamijenio ga je Slaven Kandić sa 14 odbrana. Ljevoruki Đuro Radović zbog problema sa ramenom preskočio je i posljednji

Dobar nivo pred Vladimir Gojković čestitao je igračima na prikazanom tokom završnog turnira evropskih kvalifikacija za SL. Poraz od Grčke nije pokvario utisak.

meč završnice evropskih kvalifikacija. Cilj je, bez obzira na poraz u posljednjem meču, ispunjen, ,,ajkule“ su u četvrtfinalu bile bolje od Hrvatske, a u meču za finale i od svjetskog šampiona, reprezentacije Italije. Za posljednju provjeru pred februarske olimpijske kvalifikacije selektor Gojković nije mogao

da računa na nekoliko važnih igrača, poput Uroša Čučkovića, Bogdana Đurđića, Dragana Draškovića i Dimitrija Obradovića. Nakon kraće pauze zbog obaveza u klubovima, Gojković će u nove, najvažnije pripreme za olimpijske kvalifikacije. - Ukupno gledano imali smo dobar turnir i teži dio žrijeba,

Marija Vuković, nakon još jednog priznanja za najbolju crnogorsku atletičarku, za A

Godinu ću pamtiti samo po PODGORICA - Iako tokom 2020. nije dotakla nove visine Marija Vuković obilježila je još jednu godinu za crnogorsku atletiku. Crnogorska rekorderka u skoku uvis nije imala ,,letove“ preko 190 centimetara, tako da nije imala priliku da napadne novi lični i državni rekord, mada u godini sa nikad manje pravih treninga, a još manje takmičenja, Marija je uspjela da osvoji medalje gotovo uvijek kada je nastupala. Jedna je od rijetkih crnogorskih sportista koja i u 2020. ima odličja sa međunarodnih takmičenja - srebro na dvoranskom prvenstvu Balkana (188 cm), a bila je treća i na dvoranskom Kupu (187 cm). Dva puta je bila druga na mitinzima u Atini (oba puta sa preskočenih 184 cm), kao i na takmičenju u Kalitei (180 cm), dok je na Balkanskom prvenstvu u Rumuniji bila četvrta (184 cm). - Drago mi je da sam izabrana još jednom za najbolju atletičarku godine i veliko hvala ljudima iz Saveza, tako da ću 2020. godinu, kojoj smo svi iz dobro poznatih razloga jedva čekali kraj, pamtiti definitivno po tome da sam uspjela da ostanem zdrava, kao i po ovom priznanju - istakla je za Arenu Marija Vuković.

Poneđeljak, 11. januar 2021.

a za završnicu SL

Arena

Što prije riješiti problem sa skokom PODGORICA - Pravu mjeru subotnjeg ABA poraza od Splita 78:77 košarkaši Budućnost Volija dobiće u sedmicama koje slijede. Istovremeno svjesni da je poraz bio zaslužen, iako je meč riješen trojkom Sanija Čampare sa devet metara u posljednjoj sekundi. Budućnost Voli je drugi izgubljen meč u ABA sezoni ,,zakuvala“ lošom kontrolom skoka, u meču u kojem je imala osam skokova manje, a prvi skok u napadu dočekala u trećoj četvrtini. Imala je sedam asistencija manje od protivnika, dozvolila rivalu čak 15 poena iz drugih šansi (a postigla svega šest)... Od tih 15 - posljednja su bila upravo tri koje je ubacio Čampara. Jer je prethodio skok u napadu Kedža, neposredno pred kraj meča... Ekipa sa deset igrača u rotaciji, dvije sedmice bez mečeva, suočena sa drugom korona krizom u sezoni - energetski i fokusom je teško parirala motivisanom domaćinu.

KOLIKO FALI RID

- U prvoj četvrtini imali smo potrebnu dozu agresivnosti i kontrolisali stvari, ali poslije je Grčka, sa zonskom odbranom, napravila probleme i nijesmo imali rješenja. Dobro

prvo Hrvatsku, a onda Italiju, a u finalu i Grčku koja u ovom momentu igra odličan vaterpolo i zasluženo je pobijedila. Nijesmo imali energiju koja nas je krasila u prve dvije utakmice, vjerovatno je bilo dosta umora, a Đuro, kao bitan igrač u rotaciji, nije igrao dvije utakmice, a Spaića su nam povrijedili na pola utakmice. Svega

su se branili, a i golman im je dobro branio. Nas je stigao umor, pa u u drugom dijelu nijesmo imali više energije da se vratimo. Čestitam igračima jer su tri dana bili na dobrom nivou nakon dugog perioda pauze.

je falilo, nije bilo agresivnosti, ali nije loše nekad izgubiti iako je finale. Idemo dalje, spremamo se za ono što najviše čekamo - kazao je kapiten Draško Brguljan. Novo okupljanje ,,ajkula“ zakazano je za 18. januar, a nakon toga ih čeka turnir u Podgorici i završni dio rada pred put u Holandiju. A. M.

Sam poraz, u izvjesno teškoj borbi sa više timova za vrh ABA lige, ne mora nužno biti skup. Šteta zbog Vladimira Todorovića, prvog pomoćnika u stručnom štabu, koji je prvi put imao priliku da vodi prvi tim na meču - jer se strateg ,,plavih“ Petar Mijović oporavlja od korona virusa. - U takvoj smo situaciji da moramo da zaboravimo ovakav poraz, šutom iz teške pozicije u posljednjoj sekundi, što prije. U utorak nas već čeka start Top 16 faze Evrokupa i težak meč sa francuskim Burgom. Istovremeno, i da izvlačimo prave i bitne lekcije. Split je igrao dobro, i njihovom posljednjem šutu za pobjedu prethodio je skok u napadu i to mnogo znači - poručio je Vladimir Todorović.

Arenu istakla

ATINA PRAVI IZBOR

Crnogorska rekorderka, čiji je lični rekord 195 cm, nakon dugog niza godina 2017. otišla je iz Novog Sada u Luksemburg, zatim je uslijedio kratak period boravka u Švedskoj, a krajem 2019. otišla je u Grčku, gdje u Atini radi pod nazorom trenera Sjoane Siomu. - Prvi put u karijeri imaću ženskog trenera. Ekipa je korektna, trener je zaista super, tako da

sam veoma zadovoljna. Osjećam se prijatno, kao da sam ovdje odavno. Nakon Novog Sada, ovdje sam se najduže zadržala, obično su to bile promjene nakon sedam - osam mjeseci, tako da se nadam da će sve lijepo da slegne i sve ovo na čemu sam radila do sada da ću pokazati u 2021. godini. Samo se nadam da će biti bolja situacija sa virusom i da će biti takmičenja - naglasila je Vuković.

CILJ OI

Tokom prethodnih godina Marija je znala već u januaru, odnosno na startu zimske sezone, da najavi velike planove, sjajnim nastupima u dvorani. Sada se sprema za izazove u zimskoj sezoni, ali i stavlja akcenat na ono što je prioritet u 2021. godini. - Trenutno se zaista osjećam sjajno, a na treninzima skačem visoko, što se nije odavno dešavalo. Volim dvoranu, prijaju mi mitinzi skoka uvis, ali još čekamo potvrdu da li će ih biti i kako će se uopšte odvijati zimska sezona u atletici. Plan je da nastupim na što više takmičenja, jer je primarni cilj plasman na Olimpijske igre - objasnila je Vuković, koja će zbog priprema za zimsku sezonu i tokom novogodišnjih i božićnih praznika biti u Atini. R. P.

Problemi sa šutem za tri Sa svega pet ubačenih trojki iz 15 pokušaja, Budućnost Voli imala je 33 procenta realizacije šuta za tri protiv Splita - šut sa distance nije bio rješenje u situaciji kada je ekipa imala probleme sa kontrolom skoka. Od starta sezone Budućnost Voli imala je samo jednom, u meču protiv Krke u ,,Morači“, realizaciju od 50 ili više procenata šuta za tri. Ove sezone ima 34 procenta realizacije trojki, postiže svega 6,6 po utakmici i po tome je među lošijim ekipama u ABA ligi.

Todorović će vjerovatno voditi podgoriči tim i u meču u utorak u Evrokupu. Važan adut biće nastup startnog centra Vilija Rida. Njegov izostanak zbog suspenzije žestoko se osjetio u porazu od Splita. Centri ,,plavih“ bili su sputani na gostovanju u Dalmaciji, Zoran Nikolić postigao je poen uz tri skoka za 16 minuta na parketu, a Dragan Apić ubacio je osam poena uz tri skoka za nešto manje od 23 minuta. Tek u samoj završnici Apić je igrao na visokom nivou.

UKIĆ I KOBS

Sa druge strane, Budućnost Voli iznudila je 14 izgubljenih lopti rivala, ubacila je svega pet trojki iz 15 pokušaja (Split

Burg svjež u ,,Morači“ Posljednju pobjedu francuski Burg, tim našeg iskusnog trenera Sava Vučevića i rival ,,plavih“ u utorak na startu Top 16 faze Evrokupa, ostvario je 22. decembra nad Le Manom u domaćoj ligi 98:78. Nakon toga izgubio je od Dižona 80:71, pa Huventuda u Evrokupu 90:75 u gostima 30. decembra. Nakon duže pauze zbog mečeva, Burg je sinoć igrao protiv evroligaša Asvela u Kupu Francuske. Ekipa ima skor 5-2 u francuskom šampionatu i na četvrtom je mjestu, a odigrala je mnogo manje mečeva ove sezone od ,,plavih“.

postigao 12 trojki iz 25 šuteva). - Igrali smo dobro, Budućnost Voli je u odbrani izuzetna ekipa, možda i najbolja u ligi, fizički jaka, tako da naše izgubljene lopte nijesu bile slučajnost - rekao je Ivica Skelin, trener Splita. Povratnik u Split, slavni hrvatski veteran i bek Roko Leni Ukić ubacio je 20 poena uz četiri skoka i tri asistencije. Šutirao je trojke 6-4. - Vidjelo se koliko nam znači Roko, iako nije fizički pripremljen u najboljoj mjeri uspio je da ostvari izuzetan učinak dodao je Skelin. Za Budućnost Voli važna je i dobra partija Džastina Kobsa, uprkos promašajima u posljednjem minutu. Ubacio je

19 poena šutirajući 10-6 iz igre i 6-6 sa linije bacanja, imao tri skoka, dvije asistencije, ukradenu loptu... Kobs na visokom nivou biće apsolutno potreban Budućnost Voliju, u utorak protiv Burga. S. S.

Dončić je ostvario tripl-dabl sa 20 poena uz 11 skokova i deset asistencija. Meveriksi sada imaju učinak 5-4, a Orlando nakon ovog poraza 6-4.. Velika briga za Atlantu je povreda Beograđanina Bogdana Bogdanovića. U porazu 113:105 od Šarlota srpski bek morao je da napusti teren, a strahuje se o ozbiljnom problemu sa desnim koljenom. Trijumf Hornetsa obilježio je mladi Lamelo Bol ubacio je 22 poena uz 12 skokova i 11 asistencija. Tako je, sa 19

godina i 140 dana, postao najmlađi igrač u istoriji NBA koji je ostvario tripl-dabl. Majami je savladao na svom terenu Vašington 128:124 u uzbudljivom meču, a mladi Tajler Hiro je zablistao sa 31 poenom uz devet skokova. Protiv desetkovane Filadelfije Denver je rutinski došao do trijumfa 115:103, a Nikola Jokić bio je na korak od tripl-dabla sa 15 poena, devet skokova i 12 asistencija. Od treće četvrtine nije se vraćao na teren. S. S.

Poraz Orlanda u gostima Dalasu, povreda Bogdanovića

o zdravlju i nagradi Za razliku od 2019. kada je postavila dvoranski rekord Crne Gore (192 cm), bila blizu finala dvoranskog prvenstva Evrope, a sa 194 cm ispunila normu za Svjetsko prvenstvo, tokom 2020. godine Marija nije imala takve visine, zbog čega je iskreno surova. - Svjesna sam da ovo nije bila najbolja godina za mene, ali tako je i za većinu sportista. Bilo je jako tešo izbalansirati sve, dugo vremena trenirali smo u kućnim uslovima, bili jako dugo bez takmičenja i sve to je uticalo. Bilo je zaista mnogo ,,cimanja“ oko treninga, zatvaranja stadiona zbog mjera o suzbijanju korona virusa, ali svakako da mi ne nedostaje motiva za novo dokazivanje i nove visine - dodala je Vuković.

Budućnost Voli nakon poraza od Splita mora izvući prave pouke, već u utorak protiv Burga

obar utisak

d novo okupljanje

Sportski miks

Čarapić u Podgorici Ognjen Čarapić (22), naš reprezentativac, novi je plejmejker KK Podgorica, ABA 2 ligaša iz glavnog grada. Tim Zorana Kašćelana dobio je veliko pojačanje uoči drugog turnira regionalnog takmičenja, koji počinje sredinom mjeseca. Vijest je potvrdio Čarapićev agent Miško Ražnatović. U Podgoricu plejmejker iz Bara stiže iz beogradskog FMP-a. Za ekipu iz Železnika Ognjen je odigrao devet mečeva u ABA ligi ove sezone, od čega pet kao starter i bilježio 3,3 poena, 1,7 asistencija i 1,3 skoka u prosjeku. Veliki talenat crnogorske košarke igrao je za Budućnost Voli do ljeta 2016. godine. Potom je igrač visok 193 centimetra nastupao za Megu i francuski Burg. S. S.

Vučević brojao do 30 Odlična partija našeg Nikole Vučevića nije bila dovoljna Orlandu da izbjegne poraz od Dalasa u gostima - 112:98. Baranin je za oslabljeni tim sa Floride odigrao izuzetno - upisao je 30 poena uz 15 skokova i šut 24-14 iz igre. Ipak, veliki broj povrijeđenih i bolesnih igrača na ovom meču odrazio se na rezultat ,,magičnih“. Dalas je do pobjede predvodio Tim Hardevej Džunior sa 36 poena uz šut 20-12 iz igre. Luka

Jedan od najboljih NBA igrača makar deset dana u izolaciji

Tejtum ima korona virus Džejson Tejtum, slavno krilo i lider Boston Seltiksa, imao je pozitivan test na korona virus i moraće da provede deset do 14 dana u samoizolaciji. Jedan od najboljih NBA košarkaša je asimptomatski slučaj

zaraze. Pozitivan test imao je u subotu, dan nakon što je utvrđeno da je zaražen centar Robert Vilijams. Zbog kontakta sa zaraženima, makar sedmicu u karantinu moraće da provedu i centar Tristan Tompson i krilo

Grent Vilijams. Na putu na posljednje gostovanje Seltiksa nekoliko sati bili su u automobilu sa Robertom Vilijamsom. Nakon što je utvrđeno da je Tejtum zaražen, Seltiksi u subotu nijesu trenirali i prekinuli su sve timske aktivnosti. Od starta sezone Džejson je blježio 26,9 poena po meču i osmi je strijelac NBA lige. S. S.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Dejan Damjanović

Odlazi da pos PODGORICA - Azijsku misiju počeo je u Saudijskoj Arabiji, u Južnoj Koreji stekao status legende, ostavio je trag i u Kini, a u 40. godini oprobaće se i u četvrtoj ligi na tom kontinentu.

Devet od deset crnogorskih prvoligaša danas počinje zimske pripreme

Start bez velikih promjena PODGORICA - Prije tačno 25 dana, utakmicom Petrovac - Budućnost, koji su pod Malim brdom tek 17. decembra odigrali odloženi meč petog kola, spuštena je zavjesa na jesenji dio sezone u Telekom 1. CFL, a upravo taj duel bio je posljednji fudbalski susret u Crnoj Gori u 2020. godini. Danas, 25 dana kasnije, nakon što je neko imao manji, a neko veći ,,raspust“, većina timova, odnosno devet od deset crnogorskih prvoligaša kreće u nove izazove - počinje zimske pripreme. Danas će skoro svi prvoligaši, osim Jezera, krenuti sa radom i spremanjem za drugi dio sezone u kojem će svi voditi odlučujuće bitke, kako bi ispunili zacrtane ciljeve, a neki kako bi uspjeli koliko-toliko da spasu sezonu, nakon ne baš sjajne polusezone… Činjenica je da će svi krenuti bez previše promjena, ali krenimo redom. Zvanično prva će krenuti Podgorica. Naime, tre-

ZETA KREĆE SA NOVIM TRENEROM: Dostanić umjesto Roganovića Pripreme za drugi dio sezone fudbaleri Zete počeće sa novim trenerom. Dejan Roganović je neočekivano dobio otkaz, a naslijediće ga iskusni srpski stručnjak Ratko Dostanić. Dostanić je vodio veliki broj timova, između ostalih i Crvenu zvezdu u dva navrata, a ni u jednom klubu nije

ner Milorad Peković zakazao je prozivku za osam časova, nakon koje će Lješkopoljci krenuti sa radom. Podgorica je u međuvremenu ostala samo bez Jovana Nikolića, koji je pojačao Dečić, a pojačanja se, za sada, čekaju. Većina će prvi trening odraditi u 11 časova. Tako je i sa aktuelnim šampionom i liderom, ekipom Budućnosti. Podgoričani su na putu da naprave istorijsku sezonu (imaju već

se dugo zadržao. Posljednji posao imao je u

sada rekordnih ,,plus 18“ na polusezoni i osvojenih čak 49 bodova), pa je jasno da će ,,plavi“ imati priliku vrlo brzo da i teoretski završe posao. Šampion će do 27. januara trenirati u Podgorici, a onda će otputovati za Antaliju. Ni u šampionskom timu nije bilo velikih rezova. Sa pozajmice se vratio Marko Mrvaljević, koji je imao sjajnu polusezonu u Titogradu, a istovremeno nakon skromnih pola godine klub je

makedonskom Rabotničkom. Zeta je peta na tabeli Telekom 1. CFL sa šest bodova manje od drugoplasiranog Dečića. Roganović je tokom jeseni obavio dobar posao, sa ,,vukovima“ ušao i u polufinale Kupa, ali je u smiraj 2020. došlo do mimoilaženja između njega i uprave.

raskinuo saradnju sa Grkom Panajotisom Moraitisom. Najprijatnije iznenađenje prvog dijela sezone svakako je Dečić, koji takođe u međuvremenu nije mnogo mijenjao. Klub su napustili Ivan Mijušković i Ibrahim Ture, koji nije ni imao ulogu u ovom timu, a jedino pojačanje za sada je Jovan Nikolić, mada je na meti Tuzana Nikola Karaklajić, nekadašnji ofanzivac Iskre, kao i Kohei Kato, doskorašnji

Slavna švajcarska skijašica prva u superveleslalomu u Sent Antonu

Basino. Korina Marte Basino Suter iz Švajcarske imala je 20 stotinki zaostatka za GutBehrami, za treće mjesto. Šampionka Svjetskog kupa iz 2016. godine, koja je osvojila dvije titule u poretku superveleslaloma, trenutno je sedma u generalnom plasmanu. Istakla je da je zadovoljna jer je tempirala formu za Svjetsko prvenstvo, koje 8. februara počinje u italijanskoj Kortini d'Ampeco. S. S.

Austrijski skijaš prvi u Adelbodenu

Švarc iznenadio u slalomu Marko Švarc (25) pobjednik je slaloma skijaša u okviru Svjetskog kupa u švajcarskom Adelbodenu. U teškim vremenskim uslovima Austrijanac je slavio ispred Njemca Linusa Štrasera, koji je kasnio 14 stotinki, i Britanca Dejva Rajdinga koji je imao 15 stotinki zaostatka. Trijumf Švarca je iznenađenje, to je njegova treća pobjeda karijere u Svjetskom kupu a prva u slalomu. Pobijedio je prvi put nakon skoro dvije godine, a od tada je imao pet plasmana na

podijum. Specijalista je za kombinaciju i paralelni slalom. Favoriti su razočarali, Danijel Jul bio je na sedmoj a Klemon Noel na osmoj poziciji. Lider Svjetskog kupa Francuz Aleksi Panturo završio je na 17. poziciji. S. S.

Crnogorski napadač Dejan Damjanović dogovorio je prije dva dana saradnju sa Kičijem, šampionom Hongkonga. Otkud baš takav izbor? - Rekao sam mojoj menadžerskoj agenciji, a i svima koji me znaju, da mi je prioritet da nađem klub koji igra azijsku Ligu šampiona. Hoću još jednu šansu, hoću da oborim rekord po broju golova u tom takmičenju. Dugo igram Ligu šampiona, pravio sam dobre rezultatima sa ekipama i dao dosta golova, mislim da je greota da ne probam da se osamim na vrhu liste strijelaca, za što mi nedostaju dva pogotka. To mi je bio motiv da nađem tim koji igra LŠ, a imao sam i dobru sezonu iza sebe. Kiči je prvak Hongkonga, igraće direktno u Ligi šampiona. Vrlo interesantan potez sa moje strane i vidjećemo kako će sve da ispadne. Nadam se najboljem - rekao je Damjanović za Arenu.

OD 2022. U PENZIJU Popularni Boske je noseći dres Seula, Peking Guana i Suvona stigao do brojke od 36 pogodaka u azijskoj LŠ, dok je penzionisani Li Dong-

Mornar, dva mjeseca prije početka, kreće sa pripremama

Barani već od danas na okupu

Larin veliki povratak Lara Gut-Behrami dočekala je prvu pobjedu nakon 11 mjeseci na skijaškim takmičenjima Svjetskog kupa, u austrijskom Sent Antonu u superveleslalomu. Za nju to je 27. trijumf karijere i 52. podijum, ukupno 13. pobjeda u disciplini u kojoj je najuspješnija. Slavna švajcarska skijašica trijumfovala je sa 16 stotinki prednosti ispred Italijanke

član Danilovgrađana. Mnogo bolju polusezonu očekuje Sutjeska, koja je pod vođstvom Miljana Radovića u finišu uspjela koliko-toliko da se trgne (šest mečeva bez poraza). Sutjeska je spremna da se oslobodi nekih igrača, mada su svi pod ugovorima, a jedini za sada je tim napustio Damir Kojašević, dok će prvo pojačanje biti dosadašnji vezista Bokelja Brazilac Koreira Augusto. Najviše promjena, tačnije odlazaka bilo je u Iskri - Danilovgrađane su u pauzi napustili Vuk Orlandić, Šo Jamamoto, Kohei Kato, Aldin Adžović, Bogdan Mandić i Alija Krnić, dok su pojačanja za sada Andrej Pupović iz Vršca i Dušan Živković iz Rada. Rudar je imao dosta problema sa finansijama, pa ostaje da se vidi kako će klub funkcionisati na početku ove godine. Petrovac je u najtežoj poziciji, ali su ,,nebo-plavi“ krenuli sa rekonstrukcijom tima, pa će osim već angažovanog Australijanca Edrjua Marveđa sigurno biti još novajlija. Teška polusezona čeka i Titograd, koji je ostao bez dosta prvotimaca Bašića, Kalezića, Vukčevića, Mendija, Mrvaljevića, pa je moguće da ,,romantičari“ budu još mlađi… R. P.

Al-Rađi pobijedio u maratonskoj 7. etapi Dakar relija

Stefan Peterhansel uvećao vođstvo Stefan Peterhansel završio je drugi u 7. etapi Dakar relija i povećao prednost u generalnom plasmanu najteže trke svijeta na 7:53 minuta u odnosu na velikog konkurenta Nasera Al-Atiju iz Katara. Vozač Minija, najveća legenda Dakara, etapu od Ha Ila do Sakake na sjeveru Saudijske Arabije je kompletirao sa 48 sekundi zaostatka u odnosu na pobjednika, Saudijca Jazida Al-Rađija iz Tojote. U posljednjih 50 kilometara izgubio je preko tri i po minuta prednosti, pa se našao dva minuta iza Al-Rađija... Na kraju

je Francuz imao pefektan finiš za veliki korak ka rekordnoj 14. tituli. Prošlogodišnji šampion Karlos Sajnc završio je treći u Miniju sa 1:15 minuta zaostatka za Al Rađijem. Četvrti je bio Al-Atija u Tojoti sa 2:48 zaostatka za pobjednikom etape. U generalnom plasmanu Peterhansel ima ubjedljivu prednost ispred Al-Atije, dok Sajnc na trećem mjestu ima velikih 41:06 minuta zaostatka. Novi ozbiljan test biće 8. etapa u poneđeljak, od Sakake do Neoma, blizu izraelske granice i Sueckog kanala. Najteža trka na planeti završava se 15. januara. S. S.

PODGORICA - Iako je početak proljećnog dijela šampionata u Amplitudo Drugoj ligi zakazan za 7. mart, fudbaleri Mornara danas će početi pripreme za drugi dio sezone. U barskom drugoligašu imaju velike planove, žele da konačno ,,napadnu“ Prvu ligu, a da se i tokom pauze vrijedno radilo u ovom klubu potvrđuje činjenica da je Mornar već dogovorio saradnju sa četiri igrača - novi članovi su: Boško Guzina, Igor Poček, Danilo Bakić i Bogdan Rašo. - Mislim da smo jedini klub u zemlji koji je 90 odsto posla oko prela-

znog roka završio prije nego se i počelo sa pripremama. Uvijek sam tražio i tvrdio da ekipa koja počne na vrijeme pripreme, a još na početku istih ima makar 80 odsto ekipe na okupu je u velikoj prednosti. E to Mornar ima u ovom trenutku - kazao je Slavoljub Bubanja, trener Barana. Iskusni strateg nije slučajno zakazao pripreme već sa 11. januar…

SKI-SKOKOVI: Loš dan za Štoha u Titise-Nojštatu

Granerud uzvratio u Austriji Lider Svjetskog kupa ski-skakača Halvor Egner Granerud pobijedio je na takmičenju u austrijskom Titise-Nojštatu i proslavio šesti trijumf sezone i karijere. Norvežanin je trijumfovao sa 299,4 poena, skokovima od 140 i 138 metara. Ova pobjeda izuzetno je bitna za njega, nakon lošijih

izdanja na Turneji četiri skakaonice. Njegov zemljak Danijel Andre Tande bio je drugi (297 poena, skokovi od 138,5 i 138 metara). Treći je završio slavni Austrijanac Štefan Kraft sa 291,3 poena (138 i 136 metara). Težak dan imao je pobjednik Turneje četiri skakaonice Kamil Štoh. Slavni Poljak je, nakon tri

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Arena

Fudbal

ć za Arenu poslije potpisivanja ugovora sa Kičijem

zim u Hongkong stanem rekorder Kompletna Crna Gora je nezgodna za sve rivale Dejan Damjanović bio je i ostao miljenik navijača Crne Gore, za koju je odigrao 30 mečeva i postigao osam pogodaka. Obradovao ga je plasman ,,sokola“ u viši rang Lige nacija. - Plasman u B diviziju Lige nacija je odličan rezultat, drago mi je zbog toga, ali treba znati da u tom rangu ima mnogo ozbiljnih selekcija, sa većim fondom igrača. gok dao jedan više. - Mislio sam da bih rekord mogao da oborim u Južnoj Koreji i poslije dobre sezone nadao sam se da će Degu produžiti ugovor sa mnom, ali do toga nije došlo. Onda sam morao da gledam nešto okolo jer sa 39 godina nije lako naći klub iz Lige šampiona. Volio bih da postanem najbolji strijelac u istoriji elitnog azijskog takmičenja i tako završim karijeru i posvetim se drugačijem životu, penzionerskom. Sigurno ću ostati u fudbalu, ali van terena. Nadam se da će ova godina proći kako treba, samo da me posluži zdravlje i mislim da neće biti problema da ostvarim što sam zacrtao - dodao je bivši crnogorski reprezentativac. Damjanović na terenu ne dje-

- Pripreme počinjemo možda i nešto ranije znajući da se prvenstvo nastavlja 7. marta, ali ja želim da kroz pripreme se spremamo za ono što nas čeka u proljećnom dijelu šampionata. U fokusu će biti da odigramo što jače pripremne utakmice - kaže Bubanja, uz naglasak da je većina protivnika Mornara već poznata. - Već 17. januara igramo sa Novim Pazarom. U planu je da odigramo sedam pripremnih utakmica, a tu su još i mečevi sa Sutjeskom, Dečićem, ali i protiv Budućnosti. Pored tih utakmica, imam najavu da ćemo odigrati i dva meča sa premijerligašima Bosne i Hercegovine. Nadam se da će igrači proći pripreme bez povreda, a takva je konkurencija da će maltene sami sebe stavljati u ekipu i samo oni najjači će moći da isprate naš cilj. To moraju da prepoznaju i ,,klinci“ koje ćemo priključiti od prvog dana priprema seniorskom pogonu - dodao je Bubanja. R. P. uzastopne pobjede, bio tek 25. u prvoj seriji a završio je na 17. mjestu. Kada su ostali favoriti u pitanju, Markus Ajzenbihler bio je četvrti, David Kubacki šesti a Rioju Kobajaši sedmi. Na tabeli Svjetskog kupa Granerud sada ubjedljivo vodi sa 948 poena, ispred Ajzenbihlera sa 684 i Štoha sa 622 poena. Naredno takmičenje održaće se u nedjelju 17. januara u Štohovom rodnom gradu, zimskom centru S. S. Zakopane.

Najvažnije je da nas posluži zdravlje, što nas je uvijek mučilo u svim ciklusima - i kad sam pratio, i kad sam igrao i sada kad sam opet navijač. Ako nas povrede zaobiđu neće bit problema, ali ako budemo imali pehove može da bude vrlo teško i da rezultati budu lošiji, a onda javnost napravi pritisak koji nije realan. U svakom slučaju, dobar izazov za sve da vide da li mogu da se luje kao neko ko će 27. jula ući u petu deceniju života. Možda se predomisli i ostane aktivan fudbaler i 2022. - Ne planiram da igram naredne godine. Idem korak po korak, sad mi je prioritet da se dobro pripremim da oborim rekord i pomognem Kičiju da osvoji još jednu titulu. Prvenstvo Hongkonga traje do ljeta i nadam se da ćemo imati uspješno sezonu i na domaćoj sceni. Imam ugovor do decembra, poslije ćemo vidjeti, lako ćemo se dogovoriti ako obje strane budu zadovoljne. Trenutno mi se ide na treninge, igraju mi se utakmice i dok god se budem tako osjećao - igraću i neću da stanem. Kad me bude mrzilo, da ne mogu više, da me boli nešto, onda ću da batalim naglasio je iskusni golgeter.

takmiče sa takvim repezentacijama. Koliko može Crna Gora u kvalifikacijama za SP u konkurenciji Holandije, Turske, Norveške, Letonije i Gibraltara? - U kvalifikacijama nema pravila. Kad smo mislili da ništa nećemo uraditi - uradili smo mnogo, kad smo mislili da možemo nešto uraditi - nijesmo prošli kako smo očekivali. Samo zdravlje da nas posluži, a kad je tako vrlo smo konkuretni i nezgodni za sve rivale - poručio je Damjanović.

NEPOZNATA SREDINA Damjanović priznaje da ne zna mnogo o fudbalu u Hongkongu. - Preko mog druga Nikole Komazeca, koji igra tamo, znao sam da je Kiči jedna od najboljih ekipa, da je liga nezgodna i ujednačena. Nema mnogo timova, ali biće dosta utakmica i nije toliko lako kao što bi neko odmah pomislio kad mu se pomene liga Hongkonga. Znam da je grad Kaulun fenomenalan, bio sam tamo i mislim da što se tiče kvaliteta života za mene i familiju neće biti problema, a to je jedan od preduslova za dobre igre. Kad odem biću u izolaciji tri sedmice, a potom odraditi dvije sedmice priprema pred nastavak sezone koja je prekinuta

zbog korona virusa - kazao je Damjanović. Boske odlazi u nepoznato, ali mu nije strano da ruši fudbalske tabue. Na azijski kontinent otisnuo se kada to za igrače sa naših prostora nije bio put kojim se često išlo. - Sve je nekako počelo sa mnom. Kad sam prvi put otišao u Aziju, 2006. u Saudijsku Arabiju, pa godinu kasnije u Južnu Koreju, odlazak na taj kontinent nije bio toliko aktuelan, niti se mnogo znalo o njihovom fudbalu. Sada, kada dolazi više naših igrača, kada se sve više prati, vidi se da fudbal u Aziji uopšte nije loš i naivan. Vrlo je zahtjevan i ima poprilično dobrih igrača. Lige i utakmice su odlične, ima kvaliteta, dosta dobrih azijskih igrača svake godine odlazi u

najjače evropske lige - istakao je Damjanović.

NEKA ME MUGI NASLIJEDI Crnogorski as je legenda južnokorejskog fudbala - biran je za igrača godine, tri puta je bio prvi strijelac lige, četiri puta u idealnom timu, član je ,,drim tima“ azijske LŠ u 2013... Drugi je na vječnoj listi strijelaca južnokorejskog šampionata, koji je osvajao tri puta. - Nije realno reći da sam najbolji stranac ikada u Aziji jer je bilo mnogo fenomenalnih igrača, ali nikoga ovoliko dugo nijesu zadržali kao mene. Mnogo je igrača koji bljesnu dvije godine, pa ih prodaju, a ja sam igrao 12 godina u Južnoj Koreji, što je sjajno. Sigurno ne bih ostao toliko dugo da nijesam

igrao dobro i da mi nije išao posao, odnosno davanje golova. ,,Legla“ mi je država, kultura, na kraju i fudbal . Imao sam odličnu ekipu. Nije lako, skoro je nevjerovatno ono što sam uradio, mnogo ljudi mi govori da se osvrnem na karijeru jer sam napravio nešto izvanredno. Dao sam 198 golova u južnokorejskoj ligi kao stranac, a prvi stranac poslije mene ima 104, u pitanju je Saša Drakulić koji je legenda azijskog fudbala. Mislim da će proći dosta vremena dok to neko ne obori - navodi Damjanović. - Možda je Stefan Mugoša neko ko će napraviti fenomenalan rezultat i postaviti nove rekorde, ali vrlo je teško ponoviti ono što sam uradio, koliko god da sam se zadržao. N. KOSTIĆ

Crnogorski reprezentativac Risto Radunović postao član najvećeg kluba u Rumuniji

Steaua - kruna karijere PODGORICA - Prvih dana nove godine, crnogorski reprezentativac Risto Radunović priključio se pripremama najvećeg rumunskog fudbalskog brenda. Steaua, danas zvanično FCSB, angažovala je dvadeset osmogodišnjeg Podgoričanina kao pojačanje na poziciji lijevog beka nakon zapaženih partija u Astri. Nekadašnji kapiten Budućnosti stekao je status jednog od najboljih defanzivaca u rumunskoj ligi, a sada je dobio čast da zaigra za najtrofejniji tamošnji klub, velikana iz Bukurešta koji je prvi iz Istočne Evrope osvojio Kup šampiona (1986. godine). - Ovo je kruna moje karijere. Trudiću se da opravdam povjerenje, a istovremeno i da uživam u klubu. Daću sve od sebe da se odužim trofejima za Arenu (Pobjeda) kaže Radunović, koji nastavlja: - Godina je za mene počela na najljepši mogući način. Na pripremama smo u Turskoj. Radi se jako. Sve je mnogo ozbiljno. Kratko smo zajedno, ali prvi utisci su više nego pozitivni. Novi sam u timu, ali svi su me dobro prihvatili. Znam da me čeka paklen rad i dokazivanje, drugačije nijesam ni očekivao.

utakmicu u prvenstvu Rumunije odigrao je Radunović za Astru, a postigao je i pet golova

Spreman sam i želim što prije da se nametnem - poručio je hitronogi lijevi bek. Radunović je u rumunskom prvenstvu odigrao blizu 100 utakmica, sve u dresu Astre, gdje je stigao i do kapitenske trake. Steaua je, međutim, viši novi, najveći na domaćoj sceni, najtrofejniji klub sa 26 titula i 22 osvojena Kupa. Crnogorski reprezentativac imaće priliku da već tokom proljećne polusezone napadne šampionski pehar. - Steaua je najveći klub u Rumuniji, bogate istorije, klub koji juri trofeje na svim frontovima. I ja sam ,,gladan“ trofeja i želim da pišem lijepu istoriju sa Steauom. Ekipa raste iz dana u dan, dosta smo mladi, potentni, željni uspjeha. Većinu igrača znam. Neki su igrali sa mnom u Astri, a ostale pozna-

jem iz međusobnih duela na terenu. Nemamo puno stranaca. Uradiću sve da budem dobar kao u Astri. Nadam se i bolji. Trudim se da napredujem nakon svakog treninga i utakmice. Tako i razmišljam. Svjestan sam da se u fudbalu broji samo ono što si uradio danas, a daću sve od sebe da ljudi u klubu budu zadovoljni sa mnom - naglašava Radunović. ,,Crveno-plavi“ su nekoliko sezona unazad ispustili primat u domaćim okvirima. O tome svjedoči činjenica da su posljednji put bili prvaci 2015. godine. Od tada su četiri puta bili drugi, s tim što ove sezone ponovo imaju veliku priliku da se domognu trona. Sastav trenera Antona Petree završio je jesenji dio kao lider, sa dva boda više od Univerzitatee, odnosno tri ispred Kluža. - Dosta vremena je prošlo od posljednje titule, ali iskreno vjerujem da je pravi trenutak da trofej vratimo u Bukurešt. Konkurencija je paklena, ali smatram da ćemo na kraju pokazati da smo najbolji tim u Rumuniji - poručio je Radunović. Iskusni defanzivac zadovoljan je i na reprezentativnom planu. U drugoj polovini 2020. godine upisao je nekoliko nastupa za nacionalni tim sa kojim se pla-

sirao u B Ligu nacija. - Poslije druže vremena zadovoljan sam utakmicama u reprezentaciji. Planiram da u tom smjeru nastavim. Potrudiću se da iskoristim svaki minut koji dobijem. Igranje za državni tim je nešto posebno i svaki igrač želi da pruži maksimum - kaže Radunović. Crna Gora u kvalifikacije za Mundijal u Kataru kreće sa novim selektorom. ,,Hrabre sokole“ je preuzeo Miodrag Radulović, trener sa kojim se Radunović poznaje još iz Budućnosti. Zajedno su podigli šampionski pehar prije više od osam godina. - Dobro mi je poznat rad novog selektora Radulovića. Sarađivali smo uspješno u Budućnosti, a vjerujem da će tako biti i u

nastupa u dresu crnogorske A reprezentacije upisao je Radunović

reprezentaciji - rekao je Radunović. Kvalifikacije startuju u martu, a ,,crveni“ su u grupi sa Holandijom, Turskom, Norveškom, Letonijom i Gibraltarom. - Veoma teška grupa, ali ulazimo u takmičenje sa vjerom u pozitivan rezultat. U dobrom smo momentu, naruku nam ide raspored, ali znamo da nema unaprijed upisanih bodova. U ovom momentu je najbitnija stvar da pobjednički otvorimo kvalifikacije - zaključio je Radunović. D. KAŽIĆ

Feljton

Poneđeljak, 11. januar 2021.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA

11.

Nikola: Pozivamo ve sve bez izuzetaka da se vrnete kućama » Piše: Jovan - Joro ĐURANOVIĆ

Trudio se vojvoda Sima Popović da uspostavi što pravičnije odnose i da stvori klimu povjerenja i međusobnog poštovanja. On piše u svojim memoarima: „Nijesam nikakvu ozbiljnu naredbu izdao, što nijesam najprije po 30-40 najuglednijih Ulcinjana zvao k sebi u kuću, pa im naredbu najprije objasnio i razložio, da je za njihovo dobro“. Tako je vojvoda S. Popović rješavao sve sporove dogovorno na obostrano zadovoljsvo do 1884. godine. Te godine Gospodar-knjaz Nikola sa knjeginjom i članovima vlade došao je u Ulcinj u pośetu, đe su ostali tri dana. Doček je bio velićanstven uz veliko oduševljenje od strane naroda, čak vojvoda Sima nije dao da obezbjeđenje i uspostavljanje reda vrše crnogorski vojnici, već je odredio Ulcinjane. Poslije završene pośete Gospodar je dao naredbu vojvodi S. Popoviću da ulcinjska đeca moraju ići u školu, a da momci koji su prispjeli za vojsku, moraju služiti vojsku kao i ostali Crnogorci. Vojvoda Sima je bio svjestan težine ove naredbe, pa i pored njegovog zalaganja da se odloži, morao je početi s njenom primjenom. Da bi vojvoda Sima izvršio ovu naredbu pozvao je sve ulcinjske glavare s molbom da je skupa izvrše. Međutim ulcinjski glavari su imali svoje razloge zašto ne mogu da prihvate ovu naredbu. Kao razlog su naveli „jer je oko 900 Ulcinjana s brodovima na more, a to su svi oni koji bi morali da idu u vojnike, i onda bi propalo toliko stotina kuća, jer oni svi žive od mora“. „I đecu nejaku uzimamo sobom na brodove, da se zarana nauče, jer će i oni od toga živjet, a ako ih uzmete u školu oduzeli ste njima hljeb kad nastanu, a nama zamjenu“. U to doba Ulcinj je imao 154 broda, što je u to doba bila velika pomorska flota.

Zbog knjaževe naredbe da ulcinjska đeca moraju ići u školu, a da momci moraju služiti vojsku kao i ostali Crnogorci, Ulcinjani su se pobunili i krenuli da se sele. Vojvoda Sima Popović je javio knjazu o tome, a ovaj odgovorio: ,,Ostavljam na tvoju uviđavnost da pitanje o vojništvu i školi riješiš kako najbolje nađeš. Oslobodi ih od toga, samo učini da se niko ne iseli“



Muslimani u Ulcinju teško su prihvatali da šalju đecu u školu pa su se jedan po jedan počeli seliti u Skadar, tako da je iseljeno oko 200 domova. Iseljavali su se sa velikom tugom i suzama u očima. Kad je iseljavanje uzelo maha crnogorska vlada donijela je odluku da đeca ne moraju ići u školu. Nakon ove odluke iseljavanje je odmah prestalo

Stari Ulcinj

Zbog ove naredbe koju je vojvoda Sima pokušao da sprovede preko Arslanbega Resulbegovića, Ulcinjani se pobune i pokrenu se da se sele. Vojvoda je javio Gospodaru o problemu koji mu se pojavio, a Gospodar ga telegrafom izvještava: „Ostavljam na tvoju uviđavnost, da pitanje o vojništvu i školi riješiš kako možeš i za najbolje nađeš. Oslobodi ih od toga, samo učini da se narod umiri i da se niko ne iseli“. Vojvoda je pozvao sve ulcinjske glavare i počeo da ih ubjeđuje da ostanu u svojim kućama i na svojim imanjima, jer iz Skadra dobijaju samo prazna obećanja „pa će se poskitati od nemila do nedraga, kao nikšićki Turci“ (to su uglavnom bili Muslimani, primj. J.Đ.). Takođe im je obećao da će moliti Gospodara da promijeni naredbu da iz Ulcinja ide samo 150 vojnika na dvije godine, i po toliko iz Bara i Mikulića i da

služe vojsku u svome mjestu. Đeca moraju ići u školu. Vojvoda S. Popović je rekao da će đeca učiti talijanski jer im taj jezik treba kao pomorcima i da će u školu dolaziti hodža i nezavisno od hrišćanske đece učiti ih vjeronauci. Glavari muslimanski prihvatili su ovu ponudu koju je potvrdio i Gospodar. Muslimani u Ulcinju teško su prihvatali da šalju đecu u školu pa su se jedan po jedan počeli seliti u Skadar, tako da je iseljeno oko 200 domova. Iseljavali su se sa velikom tugom i suzama u očima, ali kad ih je vojvoda molio da se ustave oni su plačući govorili: „Ne mogu. ne pije mi se više ova voda“. Uglavnom su se iseljavali vlasnici brodova, pa je preseljeno oko 100 brodova sa njihovim vlasnicima i članovima porodice. Kad je iseljavanje uzelo maha crnogorska vlada donijela je odluku da đeca ne moraju ići u školu. Nakon ove odluke iseljavanje je odmah



Knjaz Nikola

Stari Ulcinj

prestalo. Kasnije je ponovo uvedeno obavezno pohađanje osnovne škole i stvoreni uslovi da muslimanska đeca mogu učiti gimnaziju, a kasnije mogu biti poslati u inostranstvo na dalje školovanje. Tako je jedan Musliman u Carigradu završio medicinu i vratio se kao ljekar u Podgoricu da radi i živi. Dva vijeka pod osmanskom vlašću ostavili su traga na ulcinjske Muslimane, na njihov način života i običaje, jer i pored toga što se školovanje nesporno tretira kao progresivni i napredni civilizacijski čin, odluka crnogorske vlade o školovanju ulcinjske đece nije prihvaćena kao dobronamjerna, što se u to doba pokazalo kao promašaj sa lošim posljedicama. Ovaj primjer pokazuje da su religijski razlozi poslije oslobodilačkih ratova 1878. godine, koje je koristila tutrska država za propagandu, bili jedan od važnih razloga za iseljavanje Muslimana iz Crne

Gore, kojeg je, kao što smo rekli, samo u Baru, pa i u Ulcinju bilo vrlo malo. Protiv ove propagande gospodar Crne Gore knjaz Nikola, preduzimao je mjere da se muslimanskom narodu u Crnoj Gori obezbijedi materijalna i vjerska sigurnost. Takođe je knjaz Nikola uključio Muslimane i u izvršnu vlast pa je postavio jednog za vojvodu, jednog za upravnika grada, dvojicu za predśednike okružnih sudova, a jednog je postavio za kapetana. Interesantno je prezentirati neke činjenice u vezi sa preduzimanjem mjera od strane Gospodara Crne Gore knjaza Nikole za ustavljanje iseljavanja Muslimana. U Proglasu iseljenim crnogorskim Muslimanima od 13/25. VII 1881. godine, knjaz Nikola se poziva na prethodni proglas od 18. novemba 1880. godine kojeg je poslao Muslimanima u krajevima koji su oslobođeni od Osmanske imperije u Veljem ratu 1876. do 1878. godi-

Dva vijeka pod osmanskom vlašću ostavili su traga na ulcinjske Muslimane, na njihov način života i običaje, jer i pored toga što se školovanje nesporno tretira kao progresivni i napredni civilizacijski čin, odluka crnogorske vlade o školovanju ulcinjske đece nije prihvaćena kao dobronamjerna

ne. U ovom proglasu knjaz Nikola potencira da je data puna amnestija svima onim među njima koji su bili kompromitovani ili bili na strani neprijatelja, pa kaže: „Kad smo izdali pomilovanje, mi smo ga izdali u svom obimu, i mnogi od onih, na koje je ležao teret teških krivica, koristili su se našom milošću suverenskom i već su se mirno povratili na svoja ognjišta.“ Dalje u Proglasu knjaz nastavlja da ih moli: „Iseljenici muslimanski! Pozovite za svjedočanstvo najimućnije i najuglednije vaše jednovjernike, koji su ostali ili se vratili u svoju novu otadžbinu, pitajte ih imaju li da se žale ma i na najmanje gonjenje od naše vlasti i sljedujte njhovom primjeru. Prestanite skitati se po oblastima suśednoga carstva kojemu ste na teretu i povjerite se našoj velikodušnosti. Mi ve pozivamo sve bez izuzetaka da se vrnete kućama svojim i obećavamo slobodno uživanje svih vaših dobara i svih onih prava koje vam daje ugovor berlinski i zakon knjaževine. Vaša nova otadžbina primiće ve kao đecu izgubljenu i vi ćete moći naposljetku provoditi život miran, pošten i bezbjedan. Našoj dragoj domovini potrebne su ruke da je održe na njenom mjestu prema inostranstvu i da umnože iznutra njeno blagostanje. Mi vas pozivamo potonji put da se koristite našim očinskim raspoloženjem i dozvoljavamo vi za povratak rok od šest mjeseci, računajući od dana današnjeg, Iseljenici muslimanski! Mnogi među vama, zavedeni pogrešnim mišljenjem da će crnogorski zakon školski spriječiti ve u slobodnoj vašoj i nezavisnoj vjerozakonskoj nastavi, ostavili su svoja ognjišta za to da bi izbjegli taj zakon. No ja vam dajem razumjeti da je taj zakon, mada jednako obavezuje svakoga od mojih podanika da šalje đecu svoju u školu, baš naročito za vas udešen tako da je njim isključeno svako miješanje školske vlasti u način vjerozakonske nastave. Iseljenici muslimanski! Iza predaje okruga podgoričkog i drugih vi ste bili razoružani i vaše oružje čuva se u magazinima podgoričkim. Ne samo da će vi se povratiti ovo oružje, nego suviše naša vlada, smatraće ve kao dobre podanike, koji će joj od sada biti vjerni, razdijeliće među vama one iste puške kojima su naoružani naši dragi podanici. Iseljenici muslimanski! Razmislite dobro o sadržaju ovoga našega proglasa i vrnite se na put dobri, povratite se da uživate blagostanje, bezbjednost i svu sreću domaću, koje ste se sami lišili za tako dugo vrijeme.“ (Nastavlja se)

Drugi pišu

Poneđeljak, 11. januar 2021.

STAV

» Piše: Dragan BURSAĆ Ako podržavate pročetničke vlasti u RS-u i ako ste jedan od rijetkih premijera koji im čestita neustavni, sramni dan, onda ste potpuno manifestni četnik, koji i kao takav duguje objašnjenje svom, crnogorskom narodu. Pod uslovom naravno da se Krivokapić još uvijek osjeća Crnogorcem! „Zahvalna sam crnogorskom premijeru Krivokapiću koji je pozvao i čestitao sve naše praznike i izrazio opredjeljenje da svi zajedno radimo i unapređujemo u svim oblastima našu saradnju i to na dobrobit svih građana Crne Gore i Srpske, odnosno BiH“, rekla je juče predsjednica entiteta Republika Srpska, Željka Cvijanović.

OSMI MART, DEVETOG JANUARA? Ma je li moguće, pitaju se naivni pristojniti u regiji? Ma, kako je moguće da osvježeni premijer „prve demokratske vlasti u Crnoj Gori“, Zdravko Krivokapić čestita nelegalni i neustavni praznik entiteta koji svoje bitisanje više-manje baštini na nasljeđu ratnih zločinaca, zločina, etničkog čišćenja i genocida? I, šta je to tačno čestitao Krivokapić? Dakle, nazvao je Cvijanovićku 9. januara, baš na dan kada se slavi sveti

Gukni tiću Krivokapiću! crnogorskog malo ko biva i stid, da se otvori pa da kaže braćo i sestre Crnogorci i Crnogorke, od danas smo uz Republiku Srpsku, više, jače, bolje, priježnije no Srbija?! Na sva ta i još mnoga druga pitanja, moraće ovih dana odgovoriti premijer Zdravko Krivokapić. Dokon je, slava Gospodu, do slave Svetog Save, ikone sprskog svetanema većih obaveza, pa neka položi račune prije svega narodu Crne Gore, a onda i vojnim, ekonomskim i političkim partnerima ove zemlje.

NJEGOVE CENTRALE SU U MANASTIRIMA SPC Zdravko Krivokapić

Stevan ili Šćepan, nekada krsna slava entiteta, a danas nelegalni i neustavni dan istog. Nije joj Krivokapić sigurno čestitao 8. mart, Dan žena. Nije joj čestitao ni 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine, prvo jer nije ni mart ni novembar, a drugo, nova apostolska perjanica srpskog sveta, ni u ludilu ne bi čestitala dan jedne višenacionalne zemlje, koji se zasniva na odlukama ZAVNOBiH-a. Nije mu u agendi. Nema druge, Krivokapić je čestitao Dan Republike Srpske, što bitno jeste u agendi i Krivokapića, sinjeg

tića i ostalih crnogorskih bojovnika srpskog sveta.

LUGANJSK, DONJECK, CRNA GORA I DAČIĆ Na koncu, on je i došao tu đe je došao, e da bi uz Abhaziju, Osetiju, Pridnjestrovlje, Luganjsk, Donjeck i Dačića, mimo normalnog i civilizovanog svijeta čestitao ono što se ne čestita i od čega pošten čovjek samo sagne glavu od srama i za sebe i druge. Pa je onda krajnje nejasno što se Krivokapić ne oglasi urbi et orbi, crnogorskom narodu, kad se toliko busa u prsa da je premijer „cijele Crne Gore i da polaže

račune njenim građanima“ ili što ne napisa makar koje slovo na svom tviter nalogu, glede ovog „svijetlog“ dana, kad se i Crna Gora zvanično svrstala uz pokorene i nepriznate ruske gubernijice i kad se pridružila čestitkama sramote? Da li je taj strah zbog NATO pakta? Istina, ne biva da jedna članica ovog vojnog saveza čestita jedan ovako opskuran datum. Kao što ne biva i da jedna zemlja koja onomad bijaše na „vratima Europske Unije“, čestita neustavni dan jednog secesionističkog entiteta na Balkanu? Je li to premijera

No, ono što se vidi iz aviona pusti je fakat da je Krivokapić naprvu kukavica, jer nije svom narodu kazao šta radi i kako to radi, a sa druge strane, jednako jasno se vidi i da mu Brisel, Vašington, pa i svaka demokratska, a i ljudska normalnost nisu neki priortiteti. Ipak njegove centrale su u manastirima SPC-a, jednako kao u Moskvi i Beogradu. Nego, da nam ne bi Željke Cvijanović, mi ne bi znali ni zvaničnu politiku Crne Gore, spram Bosne i Hercegovine, a ta zvanična politka glasi-raspala se dabogda-mislim na Bosnu i Hercegovinu. Jer, kako možeš u oči pogledati Sarajevo i Sarajlije, što baštine makar neko jedinstvo,

podržavajući secesioniste i ustavokršitelje? A opet, kako nećeš moći, kad si secesionista u svojoj rođenoj zemlji u kojoj ljubiš tuđe zastave, paleći sopstvenu. To je više kao neki kolektivni četnički šizofreni manir. I zato je u pravu predsjednik podgoričkog Centra za monitoring i istrazivanje (CeMi) Zlatko Vujović, kad u intervjuu za Aljazeeru kaže: „Samo rijetki članovi crnogorske Vlade su prozapadno orjentisani. Dominantan broj njih pripada klerikalno-nacionalističkim krugovima čija je ideologija duboko suprostavljena građanskim vrijednostima i zvanično proklamovanoj prozapapadnoj i proevropskoj orjentaciji Crne Gore. Ako je suditi po video snimcima i krugu ljudi sa kojima je okružen sadašnji premijer Crne Gore on predstavlja „tihog“ podržavaoca četničkog pokreta“. A ja bih dodao, ne toliko tihog. Kada podržavate pročetničke vlasti u RS-u i kad ste jedan od rijetkih koji im čestita neustavni, sramni dan, onda ste potpuno manifestni četnik, koji i kao takav duguje objašnjenje svom crnogorskom narodu za to što radi. Pod uslovom da se Krivokapić još uvijek osjeća Crnogorcem! I zato gukni tiću Krivokapiću!

Talibanski impulsi Zdravkove i Dritanove Crne Gore

Druže Risto, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo » Piše: Andrej NIKOLAIDIS Njima se zaista žuri, kao da ni sami ne vjeruju da će dugo ostati na vlasti. Moje je mišljenje drugačije: hoće. Sprovodeći puzajuću desnu revolucionarnu agendu, što u praksi znači – red retrogradnih politika, red hapšenja, nove vlasti godinama mogu isporučivati svojim glasačima ono što oni žele: teror niskog intenziteta prema političkim protivnicima, klerikalizaciju, jačanje srpskog i slabljenje crnogorkog identiteta, sve dok od Crne Gore ponovo ne načine satelit Srbije. DPS se ponašao kao da ne upravlja svojom, nego tuđom, okupiranom zemljom, pa su se trudili da što više blaga koje su tu zatekli potrpaju u vreće i gepeke, prije nego ih neko otjera. Za neke šampione te partije krađa je postala uslovni refleks. Imao sam utisak da bi ti ljudi, dok ih vode ka vješalima, jedinoj stvari koju još nisu privatizovali, izdžeparili bijesnu masu kroz koju ih sprovode na gubilište. Ovi novi su, rekoh li, u još većoj žurbi. Pored trpanja u svoje džepove (Nebojša Medojević, poslanik vladajućih,

tvrdi da je već treći dan mandata neko iz vlade, dakako nezakonito, uzeo proviziju od 8-10 miliona eura za zaduživanje države u iznosu od tričavih 890 miliona), ovi imaju i ideološke ciljeve. Po crnogorskim gradovima niču bilbordi sa likom Amfilohija. Ogromni Amfilohijev portret postavljen je, posve prigodno, na zgradu preko puta Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Posve prigodno, jer je taj fakultet još ranih devedesetih pretvoren u bogosloviju. Iz nikšićkog Filozofskog je, ima već trideset godina, istjerana sumnja, samim tim i mišljenje. Bilbordi i ogromni posteri sa kojih građane Crne Gore posmatra – „gledam vas, dobro pazite radite“ – Amfilohije imaju jasnu poruku: „Druže Risto, mi ti se kunemo, da sa tvoga puta ne skrenemo“. Sa reklamnog prostora smiješi se poziv da se ispuni Amfilohijev „amanet“: da se na vrh Lovćena vrati kapela koju je tamo, u slavu sebi i svom osvajanju Crne Gore, podigao Aleksandar Karađorđević. Za nevolju, tamo se već nalazi Meštrovićevo remek-djelo. Koje kod dijela birača vlada-

Ogromni Amfilohijev portret postavljen je, posve prigodno, na zgradu preko puta Filozofskog fakulteta u Nikšiću

juće koalicije, očito, izaziva snažne talibanske impulse. Među njima se vodi debata: da li Meštrovićev mauzolej srušiti, ukloniti, ili na njega nakalemiti kapelu. I jedno i drugo i treće je talibanština i za to ne postoji drugo ime. Ministrica nauke, kulture, prosvjete i sporta, dakle mišljenja i pjevanja te učenja i trčanja, Vesna Bratić misli ovako: „Pa neka se prebaci mauzolej. Sad, hvala Bogu, ima, ovaj, tehnike, ima tih svih tehnoloških i tehničkih

mogućnosti… Kapela da se vrati đe joj je mjesto. Mauzolej, takođe, negdje niže jer, svakako, ne treba da stoji tamo gdje stoji“. Mauzolej, šta ćete, stoji tačno tamo gdje treba da stoji, kao što tačno tamo gdje im je mjesto stoje i kupole na Aja Sofiji i bazilici Svetog Petra. Da je Meštrović mauzolej gradio „negdje niže“, izgradio bi ga drugačije. Taj mauzolej je cjelina sa Jezerskim vrhom, i on je takav kakav jeste ne samo zbog Njegoša,

ne samo zbog Meštrovića, nego i zbog Jezerskog vrha. Od toga da taj mauzolej treba postaviti „negdje niže“ teško se može niže misliti. Bilo kakva intervencija „oslobodilaca“ – čak i kada bi Aleksandrovu kapelu na jednom jedinom Meštrovićevom kamenu nacrtali – na mauzoleju značila bi vandalizovanje iznimno vrijednog umjetničkog djela. Naravno, vlasti mogu donijeti takvu odluku – no taj čin zbog toga ne bi bio manje vandalski. To bi samo značilo da je vandalizam postao zvanična državna ideologija Zdravkove i Dritanove Crne Gore. U crnogorskoj javnosti, pitanje mauzoleja dominantno, ako ne i isključivo, tretira se kao nacionalno i pitanje demonstracije moći. Ako mene pitate, kao što ne pitate, ono je prije svega pitanje integriteta umjetničkog djela, odnosa prema autorstvu, kulturi i njenim spomenicima. To je, prije svega, pitanje civilizovanosti. Sve je to i do sada u Crnoj Gori bilo na niskom, jadnom nivou. Pod vlašću DPS-a crkve u vlasništvu države Crne Gore nezakonito su knjižene na SPC. Iz Narodnog

muzeja je nestalo na hiljade eksponata: crnogorsko kulturno blago bolje bi bilo zaštićeno da je, umjesto u državnoj instituciji, bilo čuvano kod nekog domaćina u sušari na Njegušima. Novim pobjednicima je preostalo da završe posao koji su uspješno, vrlo uspješno gurali i stari pobjednici. Ukloniti mauzolej bila je Amfilohijeva fiks ideja. Oni koji danas zahtijevaju uklanjanje mauzoleja žele isto što je želio i njihov mitropolit: konačni akt poniženja Crnogoraca, simbolički dokaz da su poraženi i porobljeni. No Meštrovićev mauzolej nije samo crnogorski – on je ne manje i jugoslovenski spomenik. Taj mauzolej je, između ostalog, i spomenik Njegoševom jugoslovenstvu, koje ne može biti racionalno osporeno. Za Amfilohija, mauzolej je bio petokraka na krovu Crne Gore. Petokraka koju su tu postavili komunisti, čiji su Crnogorci, kako je govorio, „nakot“. Opsjednut velikim gestama i njihovom „simbolikom“, od prvog dana koji je proveo na tronu Svetog Petra Cetinjskog, pokušavao je ukloniti tu „petokraku“ i zamijeniti je simbolom zajedništva u kakvo je on vjerovao – kapelom kojom su Karađorđevići obilježili svoj izlazak na more. Sretna li je zemlja u kojoj je prioritet pobjednika i mjera njihovog poimanja slobode i demokratije – oburdavanje „negdje niže“ velikog umjetničkog djela.

Enigmatika

PoneÄ&#x2018;eljak, 11. januar 2021.

Poneđeljak, 11. januar 2021.

MOJKOVAC TEL: 050/470-050

JU SMŠ ,,VUKSAN ĐUKIĆ“ MOJKOVAC Adresa: VUKA KARADŽIĆA BB

Tel.: 050/470-068 Email: jusrsvdjuki@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Matematičar, Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Na neodređeno vrijeme,za normu časova sa položenim stručnim ispitom i licencom za rad. Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 2. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Matematičar, Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena:

Za 18 časa sedmično,na neodređeno vrijeme sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 3. NASTAVNIK/CA EKONOMSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 15 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 4. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE ZA KUVARSTVO, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Za 22 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godine sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Traženo zanimanje: Diplomirani menadžer gastronomije Fakultet sa područja kuvarstva Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad 5. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE ZA KUVARSTVO, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 19 časa sedmično,na određeno vrijeme,a najduže do 30.06.2021.godi-

ne sa položenim stručnm ispitom i licencom za rad. Traženo zanimanje: Diplomirani menadžer gastronomije Fakultet sa područja kuvarstva Uslovi za navedeno radno mjesto: Ima propisan nivo obrazovanja i profil utvrđen zakonom i posebnim propisom Ima položen stručni ispit za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama,odnosno dozvolu za rad(licencu) Ima državljanstvo Crne Gore Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. januar 2021.

MAli OglAsi PRODAJA Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno. Može i razmjena i otkupljivanje istih. Tel. 069 051 526 1

RAZNO KUĆNI SERVIS-Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel. 069/269-550, 067/579-709 2

ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

PoneÄ&#x2018;eljak, 11. januar 2021.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Дана 10. јануара 2021. у 82. години, послије дуге и тешке болести, умро је

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 9. januara 2021. u 79. godini preminuo naš dragi

НЕНАД - НАДО Грга ВУКАШИНОВИЋ Због новонастале ситуације, сахрана ће се обавити у кругу породице 11. јануара на сеоском гробљу у Шкаљарима.

Дана 9. јануара 2021. упокојила се у Господу у 81. години наша драга

САВКА Павлова РАЖНАТОВИЋ

MILORAD Đurov VUJOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice, 10. januara u 13 sati, na groblju u Dobrskoj Župi, Cetinje.

Ожалошћени: супруга МИЛЕНА, син ГРГА, кћерка САЊА, унуке АНДРЕА, АНА МАРИЈА, праунук МИХАИЛО, сестра НАДА, брат КРСТО са породицом, породице ВУКАШИНОВИЋ, КОВАЧЕВИЋ и ПЕРОВИЋ

Ožalošćeni: ćerke SANDRA i SVETLANA sa porodicama i bratanac ĐORĐE sa porodicom

рођ. Миљеновић

Сахрана је обављена 10. јануара у кругу породице на старом гробљу на Цетињу. Ожалошћени: кћерка БРАНИСЛАВА - НАНА, синови КРЦУН и ВЕЉКО, снаха МИЛАНКА, унучад ПАВЛЕ, ПЕТАР, ВАРВАРА, СОФИЈА и АНАСТАСИЈА, сестрић ДЕЈАН и остала многобројна родбина

574

607

580

Дана 10. јануара 2021. у 87. години преминуо је наш драги

Navršava se četiri godine od smrti našeg dragog

Посљедњи поздрав нашој

САВКИ

МИЛИСАВ Николин МИКИЋ 1934-2021.

MIODRAGA - MIŠKA TOŠKOVIĆA Сходно актуелној ситуацији и важећим епидемиолошким мјерама, а по ранијој жељи покојника, сахрана ће се обавити 11. јануара у 14 часова у кругу најуже породице у породичној гробници у селу Миоска - Колашин. Ожалошћени: супруга ЈЕЛЕНА, син ДРАГАН, кћерка ДРАГАНА, снаха ИРЕНА, унучад САРА, ПАВЛЕ и МАРКО, браћа РАДОМИР и БОЖО, сестра МИЛЕВА, снахе за браћом, братанићи, братаничне, сестрић и сестричне и остала родбина МИКИЋ

„Можда спава са очима изван сваког зла, изван ствари, илузија, изван живота и са њом спава невиђена њена љепота. Можда живи и доћи ће послије овог сна.“ Нека те у тишини вјечног мира прати наша љубав јача од времена и заборава. Твоји:

Ponosni na svaku uspomenu i sjećanje na Tebe. Puno nam nedostaješ.

НАНА, ВАРВАРА, СОФИЈА, АНАСТАСИЈА и ЖЕЉКО 583 Нашој

Tvoji: SAVETA, JOVANA i JANKO 608

БАБИ

609

Твоја душа је била спремна за овај пут, али наша срца нијесу била спремна за твој одлазак. Хвала ти за сву љубав. Живјећеш у нашим срцима до краја живота. Почивај у миру.

Posljednji pozdrav našoj

Твоји: ВЕЉКО, ПАВЛЕ, ПЕТАР и МИЛАНКА 581 Драгој мајци

SLAVKI

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

ANĐELKA, TINA, TANJA, IVA i MIRKO SUČIĆ 601 Драгој снахи и ујни

Посљедњи поздрав драгој ујни

САВКИ Твоја улога у мом животу била је неизмјерна, а туга и бол у мом срцу неописива. Заувијек моја звијезда водиља.

SAVKI RAŽNATOVIĆ od SAVA i NADE KAPE sa porodicom

КРЦУН

605

САВКИ Павловој РАЖНАТОВИЋ

ВИДЕ и ЖЕЉКО са породицом

породица пок. КОКА ВУЈОВИЋА

582

594

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Posljednji pozdrav dragoj

606

SLAVKI Pavlovoj RAŽNATOVIĆ

SAVKI Počivaj u miru draga prijateljice.

BRANKO IVANOVIĆ sa porodicom 595

Od VUJOVIĆ MILORADA sa porodicom 603

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. januar 2021.

Posljednji pozdrav dragom kolegi i saradniku

Posljednji pozdrav dragom

JOVU RADOVIĆU

Zahvalni za nesebični doprinos i zalaganje, koji su odlikovali tvoju posvećenost i želju da uvijek pomogneš drugima, s tugom i poštovanjem se opraštamo od tebe, sjećajući se tvoje vedrine i plemenitosti. Počivaj u miru.

Opraštamo se od tebe s poštovanjem i zahvalnošću za sve dobro koje si činio, čuvajući uspomenu na tvoj plemeniti lik i sve trenutke koje smo proveli zajedno u životu i radu. Svaki naš susret učinio je da te se zauvijek sjećamo i nosimo u srcu. Počivaj u miru.

KOMPANIJA VOLI

DRAGAN BOKAN sa porodicom

597

596

Вољени не умиру већ се само на њих сјећамо

S poštovanjem i tugom se opraštamo od drage jetrve i strine

Dana 9. januara 2021. preminula je u 89. godini naša draga

ЗОРАН – БОБО КОЛЧЕВИЋ ZORKA Stankova MAROJEVIĆ rođena Latković

Драги мој течо – зете, Био си као родитељ према мени, па си ме зато расплакао, јер сам мали био кад је тата отишао. Твоја племенитост увијек ће остати у мени.

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 10. januara u krugu uže porodice, na starom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: sestra LJUBICA, sinovi JOVAN, PERO i BLAŽO, ćerka MIRJANA, snahe, unučad, praunučad, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala porodica MAROJEVIĆ i LATKOVIĆ

BORKE Vidojeve JOVANOVIĆ Počivaj u miru. NADA, ALEKSANDAR, RADE i NENAD

МИКА И САВО РАДУЛОВИЋ 584

604

Moj tata

Moj otac

589

Dana 10. januara 2021. u 97. godini preminula je naša draga

ŽARKO MILATOVIĆ

Utvrda je tvojijem se kazivati! Ljubav zadovijek! 592

Sin VLADAN sa porodicom

Moja snaga, moj oslonac, moj grad! Tvoj NEŠO sa familijom

Moj tata 590

ILINKA pok. Dušana ĆETKOVIĆ rođena Samardžić

Voljeni tata

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu uže porodice 11. januara u 14 časova na gradskom groblju Vrbice.

ŽARKO MILATOVIĆ Moja ljubav, ponos i tuga!

Ožalošćeni: sin BRANKO, ćerke RUŽA i JULKA, zetovi ŽARKO i EDUARD, snaha BRANKA, unučad i praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

588

593

Šćer VESNA sa porodicom

e-mail: oglasno@pobjeda.me

ŽARKO MILATOVIĆ Bez Tebe ništa neće biti isto. Tužna ćerka NAĐA sa porodicom 591

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 11. januar 2021.

POMENI

11. 1. 2007 - 11. 1. 2021.

Dana 10. januara 2021. u 67. godini umro je naš voljeni

11. 1. 2015 – 11. 1. 2021.

DUŠAN – DUŠKO Đ. BORILOVIĆ Živiš u našim srcima i mislima, zaboravu te ne damo. Vole te RODITELJI i SESTRE 586

VOJISLAV Nikolin DRAŠKOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena istog dana na mjesnom groblju u Kočanima u 13 časova. Ožalošćeni: supruga DESANKA, sin NIKOLA, kćerke JELENA, SLAĐANA i VANJA, brat MIJODRAG - MIJO, sestra VINKA, snahe MARINA i OLGA, bratanići IVAN, ZLATKO i BOJAN, sestrići, sestrične, unučad i ostala mnogobrojna rodbina DRAŠKOVIĆ i VUČKOVIĆ

IN MEMORIAM

MARIJANA - MAJA MEDOJEVIĆ

11. januar 2017 – 11. januar 2021.

Premalo je riječi, a previše tuge da ti kažemo koliko te volimo i koliko nam nedostaješ. S ljubavlju i tugom.

598 Tata DRAGAN, mama BRANKA i sestra SNEŽANA

Voljeni brate

MIODRAG – MIŠKO Vojimirov TOŠKOVIĆ 573

VOJO Boli ova iznenadna smrt. Počivaj u miru.

11. 1. 1991 – 11. 1. 2021. Ostaju zauvijek neizrecivi bol i tuga. S ljubavlju i poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe.

Milo naše

Brat MIJO sa porodicom 599

Sestra MIRJANA

Posljednji pozdrav dobrom i voljenom ocu, đedu i svekru

MILO 587

MARKU pok. ŠPIRA GRGUROVIĆU Sin ŠPIRO, snaha ANA, unuk LUKA i unuka MARTA

Dani, mjeseci i još jedna godina bez tebe, a rođendan je Tvoj. Nije lako biti sa tobom pa bez tebe ostati i nije lako reći zbogom i poslije toga živjeti. Jer, kad nekog voliš tako jako i toliko dugo, ne može da ode nikuda i nikada.

Dana 11. januara 2021. navršava se pet godina od smrti našeg dragog

Uvijek i zauvijek, 579

TVOJA PORODICA

S ljubavlju, tugom i poštovanjem... našem kumu

SAVA Radovog STANIŠIĆA

575

IN MEMORIAM

MAŠANU DEDIVANOVIĆU

Поводом 75. као и 45. годишњице упокојења наших родитеља и предака

Porodica BRNOVIĆ JOSIPA, SAŠA, SINIŠA, SANDRA, IVANA, STEVAN i ANJA

11. 1. 1946.

1. 7. 1976.

АНЂЕЛИЈА

САВО Лукин

602 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

рођ. Јововић

MAŠANU DEDIVANOVIĆU 578

U vječnom bolu za vama: OŽALOŠĆENA PORODICA STANIŠIĆ

достојно сјенима њихових честитих личности и племенитих душа одајемо им наше вјечно сјећање и неизмјерну захвалност.

od porodice pokojnog DRAGANA - DACA IVANOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenom stricu

ПАВИЋЕВИЋ

Bio si naš oslonac i naša snaga. Stub porodice oko kog smo se svi okupljali. Poslije tvoje smrti ostala je velika praznina koju vrijeme ne liječi. Surova sudbina se još jednom poigrala sa nama. Iznenada, tiho kako je i živio, napustio nas je tvoj i naš Nikica, sin, brat i stric, naš ponos i naš neprebol. Znamo, dočekao si ga raširenih ruku, da ga utješiš, da mu bole ublažiš. Bez vas više ništa nije isto. Nedostajete nam svakog trena u svemu što je bilo i što dolazi. Sa vama je otišao i dio nas. Ostala je samo patnja i bol, i ponos na vas i vaš životni put. Neka naše suze ne remete vaš mir.

БОЖИДАР, БРАНИСЛАВ и РАДМИЛА са породицама, као и породица нашег пок. брата ДРАГА - ТАКА

600

577

TUŽNO SJEĆANJE 20 godina

ĐURO Stevov VUČETIĆ 11. 1. 2001 – 11. 1. 2021.

MAŠANU DEDIVANOVIĆU

S tugom i poštovanjem. Ožalošćena porodica

Hvala za sve što si učinio za nas. 585

Porodica pok. TOMA DEDIVANOVIĆA

576

VUČETIĆ

TV program

Poneđeljak, 11. januar 2021.

SERIJA

FILM

RTCG 1 17:45

TV PRVA 23:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Idiot

Armagedon

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni pr, r. 10:55 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom, r. 11:05 Kroz crvotočinu sa M. Frimenom IV, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom, r. 13:05 Bolnica nade, r. 14:05 Kroz crvotočinu sa M. Frimenom IV, s. 15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r. 15:30 Dnevnik 1 16:05 Sat tv 16:30 Crna Gora – Wild beauty 17:00 Crna Gora i velike sile, r. 17:45 Idiot, s. 19:00 Meridijani, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Crna Gora i velike sile, r. 21:00 Dokumentarni serijal 21:45 Bolnica nade, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Pričaj mi priču II, s. 00:05 Napuljski namjesnik, film

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:15 Zapis, r. 08:00 Košarka: Mornar – Zadar, 14. kolo, ABA liga, snimak 09:45 Helen Doron, crtani film 10:10 Preko veze, r. 11:00 Dokumentarni program 12:00 Između dana i noći, film 13:25 Nindža kornjače, r. 15:00 Igram svoju igru, r. 15:30 Muzika 16:00 Ko to tamo pjeva, r. 17:00 Dokumentarni program, r. 18:00 Muzika 18:20 Luda kuća, s. 19:00 Igram svoju igru, r. 19:30 Dnevnik 2 20:10 Sin, s. 21:00 Grad na granici, s. 22:00 Paket, film 23:50 Glas Amerike 00:05 Dokumentarni program, r. 01:00 E sport

07:15 08:00 08:45 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:15 22:30 23:00 23:30 02:00 02:15

Praktična žena, r. Kralj lav, crtani film Čikago u plamenu, s. Jutro, e. Brusko, s. Sanjalica, r. Mame, r. Andrija i Anđelka, s. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Mame, s. Žurnal Sanjalica, s. Igra sudbine – retrospektiva, s. Mamini sinovi, s. Noćni žurnal Armagedon, film Ekskluziv, r. Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:40 08:25 08:30 09:00 09:20 09:40 10:20 11:00 11:30 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:40 00:40 02:30

Centralni dnevnik, r. Sportisimo, r. Domaćinske priče, r. Ljubav, navika, panika, r. Ljubav, navika, panika, s. Totalni obrt, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Kuzgun, r. Vijesti Kuzgun, nastavak Sportisimo Domaćinske priče, e. Totalni obrt, e. Centralni dnevnik Među nama, e. Okrutni Istanbul, s. Good doctor, s. Totalni obrt, r. 24 minuta sa Zoranom Kesićem, e. Utočište, r. Agencija za SIS, s.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:05 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30 00:30 01:20

Boje jutra, e. Vijesti Zabranjena jabuka, r. Velvet, r. Vijesti Crvena kraljica, r. Snovi, kuća, dom, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Eliza iz Rivombroze, s. Vijesti Gorka osveta, s. Velvet, s. Vijesti Zabranjena jabuka, s. Bez granica, magazin Dokumentarni program Vijesti Sport, e. Lov, film Bez granica, r. Dnevna pjena, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e. Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

18:30 19:05 20:30 21:15 22:00

Film Film Zlatni dani, s. Zakletva, s. Zadruga, izbor potrčka 23:00 Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 11. 01. 2021.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

2° 14° 4° 4° 13° 8° 12° 13° 2° 12°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

3° -1° 0° 0° 8° -2° -1° 9° 8° -4°

8° 2° 2° 3° 12° 2° 2° 12° 13° -1°

Utorak 12. 01. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

7.11 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-1° 10° 1° 2° 9° 2° 8° 10° 0° 9°

ZALAZAK SUNCA

16.30 sati

Sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalaima, a ponegdje su moguće i slabe padavine. Na sjeveru ujutru povećana oblačnost, a po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 7, najviša dnevna 0 do 14 stepeni.

www.meteo.co.me

Srijeda 13. 01. 2021.

Magazin

Poneđeljak, 11. januar 2021.

RazgovoR: Frontmen benda Grim Nebojša Đukanović

U teškim vremenima prvo strada umjetnost PODGORICA - Protekla godina, koju je, reklo bi se, za sva vremena obilježila pandemija korona virusa, bila je izazov za sve muzičare. Ovo je u rezgovoru za Pobjedu kazao frontmen benda Grim Nebojša Đukanović. Đukanović ističe da je na pretek bilo vremena za razmišljanje, ali i za sazrijevanje ideja, kao i stvaranje novih. - Kriza je pokazala da u teškim vremenima prvo strada umjetnost. U trenutku kada ne možeš ostvariti osnovno pravo na rad, pa samim tim i na normalan život, besmisleno je obljavljivati nove pjesme - poručio je na početu razgovora Đukanović. Kako kaže, u specifičnom vremenu, kakvo je ovo u kom trenutno živimo, nemoguće je opstati, oslanjajući se samo na muziku. - Sa druge strane, čovjek mora razmišljati i o vanrednim vremenima, jer ako se oslanja samo na jednu i onako nestabilnu profesiju, rizikuje sve. Problem je još veći kada su i ostale djelatnosti vrlo ugrožene a novac je i dalje neophodan za servisiranje života i sebi i porodici. Ali do sada, zahvaljujući nekim dobrim okolnostima, uspio sam da se održim na površini. Međutim ako se loše vrijeme nastavi, sve može doći u pitanje - kaže naš sagovornik. Nastupi u prethodnoj godini se mogu izbrojati na prstima obje ruke. - I tu se priča završava. Naravno nemam prava da se ljutim zbog toga, jer svima je isto ili

Svi mi muzičari i interpretatori smo ostali bez ikakve mogućnosti za obavljanje naše djelatnosti i sve se svelo na lično snalaženje ili oslanjanje na druge članove porodice, što je jako deprimirajuće. Ipak, negdje razmišljam, da poslije oluje stiže lijepo vrijeme i da ćemo uskoro moći da se posvetimo onome za što smo se opredijelili - zaključio je Nebojša Đukanović

Bend Grim

jako slično, a okolnosti su takve da jednostavno nije moguće drugačije. Jedina organizacija koje je meni pomogla iz dva navrata je PAM Crne Gore. Normalno kada se svima kojima je pomoć iz fonda solidarnosti namijenjena raspodijeli, to su simbolična novčana sredstva, ali i dalje dragocjena i dobrodošla - istakao je Đukanović. Pomoć koju je Ministarstvo

kulture raspodijelilo preko PAM-a, prema Đukanovićevim riječima, bila je takođe simbolična. - To je realnost. Uglavnom svi mi muzičari i interpretatori smo ostali bez ikakve mogućnosti za obavljanje naše djelatnosti i sve se svelo na lično snalaženje ili oslanjanje na druge članove porodice, što je jako deprimirajuće. Ipak, neg-

dje razmišljam, da poslije oluje stiže lijepo vrijeme i da ćemo uskoro moći da se posvetimo onome čemu smo se opredijelili - zaključio je Nebojša Đukanović. Dodaje da u poslu kojim se bavi ima standarde vrijednosti kojima stremi i koje uvijek nastoji da zadovolji. - Ono što mene lično pokreće na stvaranje, kao da se nala-

Isak Šabanović spreman za najveće domete Što se tiče nastupa Isaka Šabanovića na muzičkom takmičenju ,,Zvezde granda“ naš sagovornik imao je samo riječi hvale. - Isak je mogu reći doktorirao poseban stil pjevanja kakav imaju Tifa, Bebek, Milić Vukašinović... to je taj stil grlenog pjevanja izvedenog resko i energično. Plijeni pažnju svojom osobenom pojavom i harizmom i sve što mogu da kažem je da mu želim sreće i uspjeh jer je spreman za najveće domete u tom smjeru. A što se tiče

takmičarskih festivala i emisija, odavno imam svoj stav da je to u muzici dosta problematično, jer muzika sama po sebi ili ulazi u dušu ili ostavlja ravnodušnim i to jedino ima smisla, sa druge strane, razumijem da je jako popularno i profitabilno, tako da svak ima pravo da se oproba i prihvati takve standarde. Pa ni za mene, odnosno Grim, se ne bi čulo da nijesmo učestvovali na Montevizijama, Sunčanim skalama itd. Lično sam više prepoznat u okolnim zem-

ljama nego u Crnoj Gori kao rok umjetnik. Možda je i sam izbor stila doprinio tome, ali to sam ja, a ne neko drugi, moji standardi su izgrađeni na standardima skandinavske, američke i britanske rok muzike i to u oblasti klasičnog i hard roka, tako da to i prezentujem čitav svoj život. Nikada nijesam htio, niti volio da ličim na neki balkanski rok bend sa izuzetkom EKV-a ili Van Goga, što ne znači da duboko i iskreno ne poštujem rok kulturu eks-Ju.

zi izvan mog bića, a sjedini se sa mnom u toku stvaranja. Nikada nijesam ništa stvorio sa namjerom da se nekome dopadnem, da imam ciljnu publiku ili da se obogatim od toga. Malo je i iluzorno razmišljati o tome na prostoru Crne Gore jer je tržište isuviše malo, a tretman domaćih autora, prilično upitan. U svoje ime mogu da kažem da imam svoje standarde umjetničkih vrijednosti i stremim da zadovoljim svoje kriterijume - poručio je Đukanović. Kada su planovi za naredni period u pitanju naš sagovornik smatra da je za sada nezahvalno o tome pričati. - Ivana Janković i ja činimo okosnicu Grim projekta od 2008. do današnjih dana. Sam Grim kao autorski pojam je napunio 2019. 20 godina postojanja. Ono što imamo kao želju je da nastavimo Grim priču ali i da ostvarimo solističke ambicije. S obzirom na to da je Ivana trasirala nevjerovatan napredak u oblastima različite muzike koja je manje ili više udaljena od hard rok korijena, to je znak da treba da se i autorski ostvari na tom polju. Sa druge strane, ja sam u ovom periodu sopstvene retrospektive uradio čitav niz kompozicija koje su krajnje lične i autobiografske da se ni one ne mogu naći u opusu Grim projekta. Uglavnom, vjerujem da ćemo tokom proljeća uspjeti da se oglasimo novim pjesmama za koje znam da će biti prekretnica u našim karijerama u svakom smislu. Tokom februara ćemo izaći sa novim spotom Grima, snimljenog na našim koncertnim nastupima, a u istom mjesecu ćemo snimiti dvije numere, ali pod svojim imenima i onda slijedi snimanje spotova za iste - zaključio je B. P. naš sagovornik.

Princ Hari i Megan Markl otkrili zašto više neće koristiti društvene mreže LONDON - Nekoliko mjeseci nakon što su obavijestili javnost da bojkotuju Fejsbuk, princ Hari i Megan Markl odlučili su u potpunosti da odstupe od korišćenja društvenih mreža, a sve to zbog prevelikog govora mržnje na ovim platformama. Markl je već u oktobru rekla kako duže vrijeme nije posjećivala društvene mreže. Objasnila je kako se od ovih platformi udaljila jer na taj način želi da se zaštiti od svega što se na njima plasira. - Brinu me ljudi koji su opsjednuti društvenim mrežama. To je ogroman dio ljudske svakodnevice, mnogi su zavisni - rekla je Markl, koja je u nekoliko navrata otvoreno pričala vlastita negativna iskustva povezana s društvenim mrežama. Par je pokrenuo kompaniju Archewell, te su istakli kako je vrlo mala vjerovatnoća da će ova firma imati nalog na društvenim mrežama.

Pet godina od smrti Dejvida Bouvija Velika muzička zvijezda Dejvid Bouvi umro je na jučerašnji dan, prije pet godina, samo dva dana nakon što je proslavio 69. rođendan, kada je objavio i svoj posljednji, 25. album ,,Blackstar“, koji su kritika i publika stavile na listu vanvremenskih. U tajnosti se godinu i po borio s rakom, ali nije preživio. Preminuo je u svom domu okružen porodicom. Njegov sin, reditelj Dankan Džouns prvi je potvrdio žalosnu vijest, a supruga Iman oprostila se od voljenog Dejvida na društvenim mrežama. U dugogodišnjoj karijeri okušao se u brojnim žanrovima, glam roku, art roku, soulu, hard roku, a jednako uspješan je bio u dens, elektronskoj i pank muzici. - Dejvid je svakodnevno u našim srcima i mislima. Znate, on je bio moja prava ljubav... Kćerka me jednom pitala da li bih se ponovo udala, odgovorila sam joj: ,,Nikad!“. Vodili smo lijep, običan život. Voljela bih da smo imali više zajedničkih godina rekla je njegova supruga Iman nedavno u intervjuu za magazin ,,Harper’s Bazaar“.

Kejt Midlton proslavila rođendan bez prisustva porodice LONDON – Supruga princa Vilijama i vojvotkinja od Kembridža Kejt Midlton juče je proslavila 39. rođendan, bez članova šire porodice. Razlog skromne proslave je pandemija i lokdaun, koji je na snazi u Velikoj Britaniji, javlja Vaniti fair. Naime, rođendan vojvotkinje od Kembridža obilježen je na seoskom imanju Anmer Hol na kojem kraljevska porodica živi od početka božićnih praznika. Nažalost, na proslavu ovog puta nije došao nijedan član porodice, ali Kejt ipak najviše rastužuje činjenica da prvi put na njenom rođendanu nijesu bili roditelji Kerol i Majkl. Kraljica Elizabeta i princ Filip uputili su čestitku putem Instagrama. ,,Vojvotkinji od Kembridža želimo srećan rođendan!“, objavljeno je na zvaničnom nalogu kraljevske porodice. Čestitkama, takođe putem Instagrama, pridružili su se i princ Čarls i vojvotkinja Kamila.