Dnevni list Pobjeda 26.09.2021.

неђељом Neđelja, 26. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20063 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

I.BOŽOVIĆ

Đukanović: Najbolje vrijeme za evropsku integraciju smo propustili

CRNA GORA U BORBI SA EPIDEMIJOM: Variola vera nekad, kovid sad

1972: Za osam dana vakcinisano 92 odsto!

FB: PLAV-GUSINJE

NJUJORK: Crnogorski predsjednik poručio da između stabilnosti Balkana i integracija mora se povlačiti znak jednakosti

STR. 2. i 3.

D.MIJATOVIĆ

I.MANDIĆ

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori o projektu „Otvoreni Balkan“

Radulović: Nijesu nam potrebne inicijative izazivača nestabilnosti

2021: Za sedam mjeseci vakcinisano 31 odsto!

STR. 6. i 7.

STR. 3.

INTERVJU: Potpredsjednica DPS-a i bivša ministarka nauke Sanja Damjanović D.MALIDŽAN

Pitali smo hotelijere jesu li zadovoljni prihodima od sezone

Stend-ap komedija u Crnoj Gori i regionu: Ko su i kako rade najpopularniji komičari naše scene

Nema humora bez hrabrosti i poniznosti

STR. 12. i 13.

STR. 8.

Plaže i sobe bile pune, a

Umjesto da u škole za kase ćemo tek viđeti uvodimo inovativne predmete, mi govorimo o vjeronauci STR. 4. i 5.

Nastavljeno prepucavanje saopštenjima između Ministarstva prosvjete i smijenjenog v. d. direktora Uprave za sport STR. 20.

Ministarstvo: Imamo pisane dokaze za sve Lalošević: Bratić bruka Crnu Goru

2

Politika

Neđelja, 26. septembar 2021.

NJUJORK: Crnogorski predsjednik poručio da između stabilnosti Balkana i integracija mora se povlačiti zn (Od naše novinarke) NJUJORK - Problemi na Zapadnom Balkanu narastaju i danas više ne treba primarno potencirati pitanje tempa proširenja, nego treba potencirati pitanje ugrožene stabilnosti, a to nas dovodi do onoga što smo svi prethodnih godina ponavljali, posebno iz Podgorice, a to je da se između stabilnosti Balkana i integracije mora povlačiti znak jednakosti – istakao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Njujorku, gdje je učestvovao na 76. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Evropska unija je, prema njegovim riječima, lokomotiva evropskog kontinenta, a Zapadni Balkan je dio evropskog kontinenta, prema tome ne može se udaljavati od tih problema i tretirati ih kao balkanske probleme.

– Nijesam zadovoljan intenzitetom pažnje koji je posvećen tim upozorenjima tokom prethodnih godina, zato danas imamo još ozbiljniji problem – ocijenio je Đukanović.

STABILNOST

Jasno je, prema njegovim riječima, da na Balkanu ne postoje dovoljno pouzdani samoregulatorni mehanizmi koji će učvrstiti našu stabilnost bez koje nema prosperiteta.

– Dakle, mi moramo učvršćivati našu stabilnost upravo kroz integraciju. Ne želim ovim nipošto da kažem da bi trebalo da uselimo svoje probleme u EU, ne, ubijeđen sam da treba da postanemo članica kada ispunimo uslove, ali da bismo te uslove ispunili moramo prethodno učvrstiti stabilnost, zaštititi Zapadni Balkan od penetracije i geopolitičkih interesa koji su suprotstavljeni evropskim interesima. To mora Evropa prihvatiti kao svoju odgovornost – kategoričan je Đukanović.

Na pitanje da li je region Zapadnog Balkana stavljen po strani, da se sam izbori sa izazovima, predsjednik odgovara da je „vrlo pravilno kazati da smo mi najbolje vrijeme za evropsku integraciju propustili“.

– Sjetimo se u EU entuzijazma koji je postojao nakon pada Berlinskog zida i kako su odlično svoju šansu iskoristile druge zemlje Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope.

Nažalost, na prostoru bivše Jugoslavije smo imali jedan krvavi raspad naše prethodne zajedničke države, izgubilo se to dobro vrijeme. U međuvremenu su stigli problemi,

Đukanović: Najbolje vrijeme za evropsku integraciju smo propustili

Milo Đukanović

Nijesam zadovoljan intenzitetom pažnje koji je Evropska unija posvetila upozorenjima o destabilizaciji Balkana tokom prethodnih godina, zato danas imamo još ozbiljniji problem – ocijenio je Đukanović problemi same EU. Oni su sada zaokupljeni svojim problemima, jasno je da taj geopolitički zaplet koji se događa posljednjih godina dodatno potencira potrebu EU da jasnije profiliše svoje važne politike, počev od svoje vanjske i bezbjednosne, pa sljedstveno tome i jasnije profiliše svoj identitet. Međutim, upozorio sam, privid je ako to smatrate svojim problemima, a balkanske probleme ne smatrate jer, nažalost, imamo iskustvo iz 90-ih godina kada ti balkanski problemi izmaknu kontroli i onda postanu prioritetni problem, ne samo Evrope nego i šire međunarodne zajednice. Sjetićemo se svi da je tada Balkan bio top tema američke spoljne politike – ističe Đukanović.

Zbog toga je bitno njegovo upozorenje da se ne tretiraju i ne dijele problemi na ,,naše i njihove“.

– Shvatimo da su to naši zajednički problemi. Govorim o evropskim problemima u prvom licu, jer svi smo, zapravo, Evropljani i želimo da Evropa bude ne samo stabilna, nego i globalno prestižna, jer ako Evropa bude to, onda ćemo svi mi kao Evropljani imati više šansi – naveo je Đukanović.

Crnogorski predsjednik se

nada da samit u Ljubljani može predstavljati jednu realnu doglednu šansu da se uskoro izađe sa nekim novim tonovima, prije svega tonovima upozorenja prema onima koji ugrožavaju stabilnost ovog regiona i Evrope, te da se možemo vratiti u neko povoljnije vrijeme integracija.

DESTABILIZACIJA

Na pitanje Pobjede jesu li poruke o destabilizaciji Balkana naišle na prijem, predsjednik je odgovorio da danas definitivno možemo biti sigurni da naši problemi nijesu tajna i nepoznati.

– Nadamo se da smo možda baš sada dragocjeno u susret predstojećem samitu EU Zapadni Balkan u Ljubljani 6. oktobra skrenuli pažnju na probleme koji izmiču kontroli, probleme koji se komplikuju i koji prijete ne samo balkanskoj nego i evropskoj stabilnosti – istakao je Đukanović.

Već godinama, kako je rekao, pokušavaju da privuku pažnju evropskim i NATO partnerima da se stanje u našem regionu pogoršava.

– Nijesmo zadovoljni koliko smo u tome uspjeli, očigledno je da su zemlje članice Evropske unije i zemlje članice NA-

TO-a opterećene svojim, prioritetnim problemima od onih koji su na Zapadnom Balkanu.

S druge strane, naše uvjerenje je da su naši problemi istovremeno i njihovi problemi. O tome najbolje svjedoče rane devedesete godine.

Naše upozorenje je bilo i ostalo da je potrebno pomoći Zapadnom Balkanu da izbjegne scenario iz ranih 90-ih godina i da svi zajedno izbjegnemo saradnju koju ostvarujemo palijativno, nego da pokušamo da djelujemo preventivno i da spriječimo destabilizaciju regiona. Očigledno je danas da nema praznog prostora ni u tom, ni u bilo kom drugom regionu. Tamo gdje izostanu oni koji bi morali biti prioritetno odgovorni za stabilnost i prosperitet jedne evropske regije odmah se ubacuju drugi. Ti drugi se ubacuju i pokušavaju da ostvare svoje geopolitičke ciljeve koji su u dubokom sukobu sa interesima i ciljevima Evrope i NATO-a – naveo je Đukanović.

Zadovoljan je onim kako su o temi destabilizacije Balkana razgovarali u Njujorku. Đukanović je imao sastanke sa predsjednicima Slovenije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercego-

SAD uz Crnu Goru na evropskom i ekonomskom putu Sjedinjene Američke Države podržavaju evropsku integraciju Crne Gore, njen punopravni status NATO saveznice, kao i ubrzanje ekonomskog razvoja, saopštio je novi izaslanik američkog Stejt departmenta za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar na sastanku sa šefom crnogorske diplomatije Đorđem Radulovićem.

Kako je saopšteno iz MVP, Radulović je prvi ministar vanjskih poslova sa Zapadnog Balkana koji se u Vašingtonu sastao sa Eskobarom.

Eskobar, koji je u septembru naslijedio Metjua Palmera na mjestu zamjenika pomoćnika državnog sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja i izaslanika za Zapadni Balkan, kako se navodi u saopštenju, izrazio je uvjerenje da Crna

Gora nije samo prijatelj, već i saveznik Sjedinjenih Američkih Država.

Njegova zemlja, kako je kazao, ostaje na poziciji podrške, koja je već iskazana tvrdnjom da je administracija SAD fokusirana na ideju da bi Zapadni Balkan trebalo da bude dio EU, kao i na poruku da bi ekonomski i integracioni zamah u regionu trebalo da dobije snažnu podršku EU i zemalja članica.

Kako je saopšteno iz MVP, šef crnogorske diplomatije pozdravio je aktivnosti nove američke administracije na Zapadnom Balkanu, kao i neupitnu podršku SAD integracionim nastojanjima.

On se saglasio sa američkim diplomatom u stajalištu da je agendu zemalja koje žele biti dio evropske porodice potrebno osnažiti na

političkom, ali i ekonomskom planu.

O toj namjeri upravo svjedoči i nedavno realizovani Prvi ekonomski dijalog između Crne Gore i SAD, kojim je, kako je istakao Radulović, potvrđena težnja ka novim ekonomskim, trgovinskim, investicionim i komercijalnim prilikama i koji, kako je dodao, predstavlja veliki uspjeh diplomatije i dodatni impuls međusobne ekonomske saradnje koji prati dobru dinamiku naših bilateralnih odnosa.

Tokom sastanka sa Eskobarom u Vašingtonu, na kojem su razmotrena i pitanja koja se tiču unutrašnje i vanjske politike, ministar Radulović još jednom je istakao poruku da je Crna Gora posvećen partner njegove zemlje, a da dokazano savezništvo dodatno učvršćuje zajedničko djelovanje u NATO.

vine, predsjednicom Kosova i obavio je razgovore u plenumu sa visokim predstavnikom Evropske unije za bezbjednost i spoljnu politiku koji je priredio večeru za sve lidere našeg regiona.

– Čini mi se da nakon tog sastanka sa visokim predstavnikom za bezbjednost i spoljnu politiku više se nema što otvorenije reći od onog što je svako od nas pojedinačno saopštio – rekao je Đukanović.

RAZGOVORI

Sumirajući posjetu Njujorku, Đukanović je ocijenio da su svi razgovori bili posvećeni temi destabilizacije Balkana.

– To je bio najvažniji dio bilateralnog programa razgovora ovdje u Njujorku. Pored toga, razgovarao sam i sa najvišim predstavnicima zemalja članica EU, sa premijerom Holandije, jedne jako uticajne zemlje u evropskoj politici u ovom vremenu, zemlje koja je veoma zahtjevna prema zemljama kandidatima za članstvo u EU, ali zemlja koja nikada nije zatvorila vrata za prijem novih članica. Ohrabren sam onim što sam čuo od premijera Holandije. Jako dobro poznaje prilike u regionu, poštuje to što je Crna Gora uradila, poštuje taj iskorak koji je Crna Gora napravila u odnosu na sve druge aspirante, ali istovremeno insistira na ispunjavanju svih uslova baš onako kako mi insistiramo, jer mi ne propuštamo priliku u tim razgovorima da ponovimo da mi ne tražimo prečicu do članstva, ne tražimo da nam se gleda kroz prste, želimo onog dana kada postanemo članica EU – da imamo sve uslove ispunjene za organsku pripadnost savremenoj evropskoj civilizaciji – istakao je Đukanović.

Jednako je važan razgovor, prema njegovim riječima, i sa predsjednikom Poljske.

– Poljska je zemlja nove Evrope, jedna od zemalja koja se u tranziciji 90-ih godina prošlog vijeka pridružila EU, velika i veoma uticajna. Rekao

bih da razumije sve dimenzije problema kroz koje danas prolazi Zapadni Balkan i spremna je na pomoć, i bilateralno i u okviru Višegradske grupe kao regionalne inicijative, koja je veoma partnerski okrenuta saradnji sa Zapadnim Balkanom – naveo je Đukanović.

Generalno misli da se Crna Gora i na ovoj Generalnoj skupštini UN-a i kroz politički život na margini uspješno predstavila međunarodnoj zajednici.

– Vjerujem da smo učvrstili svoj ugled, partnerstva, da ćemo i dalje imati podršku za svoj strateški kurs evropskih i evroatlantskih integracija.

Naravno, vraćam se u Crnu Goru kao i uvijek sa optimizmom i uvjerenjem da probleme koje imamo moramo primiti na svoja leđa, moramo dominantno rješavati, ali mislim da je jako važno da oni koji žive oko nas, a posebno oni koji jesu i koji će u budućnosti biti naši partneri, znaju sve nijanse problema kroz koje prolazi naš region i ne sumnjam da će biti od pomoći da ne samo Crna Gora, nego i sve zemlje Zapadnog Balkana, uspješno odole tim iskušenjima i da kroz članstvo u EU i NATO ostvare svoje strateške ciljeve – rekao je Đukanović.

GLOBALNI PROBLEMI

Održavanje 76. Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u uslovima pandemije nakon prošlogodišnje pauze je, prema njegovim riječima, uspjeh sam po sebi.

– Najvažniji je taj usaglašeni ton koji se čuo tokom zasijedanja, ton obnovljene spremnosti na saradnju i spremnosti na dalje snaženje multilateralizma i organizacije UN. Čini mi se jako važnim da je nakon višegodišnjeg lutanja, zastranjivanja i pokušaja da se dokaže da je multilateralizam mrtav i da se svi odgovori na aktuelne probleme mogu naći u nacionalnim okvirima danas opet jasno da za globalne probleme nema nacionalnog odgovora.

Za globalne probleme, počev od pandemije korona virusa, preko prijetećih klimatskih promjena u svijetu, preko terorizma, proliferacije oružja, zaključno sa svestranom brigom za budućnost planete na kojoj živimo možemo naći samo kroz saradnju, kroz multilateralizam, sa organizacijom UN u središtu tih napora – naglasio je Đukanović.

DIJASPORA

Đukanović je rekao da je susret sa dijasporom predstavljao posebno zadovoljstvo.

– Zaista mislim da Crna Gora ima sve razloge da bude ponosna na svoje iseljenike svuda jer pokazuju nevjerovatnu lojalnost Crnoj Gori, a istovremeno apsolutnu građansku odgovornost prema zemlji svog izbora gdje ostvaruju značajne profesionalne rezultate. Smatram da je to nešto što predstavlja najsnažniji most ovovremenog partnerstva Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država i ubijeđen sam da će to biti i najpouzdaniji most naše buduće saradnje – zaključio je Đukanović.

Generalna skupština je održana u momentu kada se svijet još uvijek bori sa širenjem korona virusa, kao i manje od mjesec nakon što su se Sjedinjene Države u potpunosti povukle iz Avganistana poslije 20 godina prisustva. Uz sve

Politika

Neđelja, 26. septembar 2021.

nak jednakosti

Eskobar: Rusija destabilizuje Crnu Goru Rusija destabilizuje Crnu Goru – poručio je u intervjuu za Glas Amerike Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja i novi izaslanik Stejt departmenta za Zapadni Balkan.

Na pitanje kako SAD vide koncept „srpskog sveta“ i nedavnu inicijativu predsjednika Aleksandra Vučića i drugih zvaničnika da promovišu srpski identitet i „jedinstvo“ u regionu, Eskobar kaže da ostaje da se vidi, ali ističe da ne postoji konflikt, protivrječnost, između toga da ljudi slave svoju kulturu, i žive u nekoj drugoj zemlji.

- U ovoj zemlji mi slavimo kulturu jedni drugih. Ali pitanje je da li to onda postaje politički i vojni imperativ i što se toga tiče mi apsolutno vjerujemo da su građani različitih nacionalnosti koji žive u drugoj zemlji – građani zemlje u kojoj žive, imaju obaveze prema njoj, a zemlje spolja ne treba da te dvije stvari miješaju. Zato je to veoma zbunjujuće pitanje za ljude u regionu, za ljude u Kosovu, Crnoj Gori, i Sjevernoj Makedoniji, ali vjerujemo da Balkan kao multietnički dio svijeta ima mnogo toga da slavi u smislu kulture. Politička dinamika i politički imperativi koji proističu iz etničke pripadnosti – to je druga priča - ističe Eskobar.

Naglašava da Rusija igra posebnu ulogu u Crnoj Gori.

- Znam da se stalno vraćam na to, ali evropska integracija i članstvo u NATO su veoma važno sredstvo, ali su takođe važne i poruke pojedinačnim strankama i vladama, da je uvođenje destabilizujućih faktora u vlade, i na vladine položaje – veoma zabrinjavajući fenomen - ukazuje Eskobar.

Njega brine prisustvo Rusije i Kine u regionu Balkana.

- Brine me to, iskreno, mislim da u evropskom prostoru zemlje treba da znaju da imaju druge opcije pored Kine – ekonomski gledano.

Otvaranje kancelarije DFC u Beogradu je bilo sjajan primjer našeg anažovanja u regionu, tijesno sarađujem sa Američkom privrednom komorom, što je jedan od načina da se ljudi podstaknu da gledaju mimo Kine u velikim infrastrukturnim projektima i investicijama, jer naše investicije dolaze uz dugoročne koristi za region. U slučaju Rusije, mislimo da je mnogo toga što Rusija radi, miješajući se u unutrašnja pitanja zemalja Zapadnog Balkana, a posebno Crne Gore, veoma destabilišuće, udaljava vas od puta evropskih integracija i multietničkog pomirenja - navodi Eskobar.

te izazove ovaj događaj je izuzetno teško bilo organizovati i zbog kovid pandemije koja je predstavnicima medija onemogućila ulaz u zgradu UN-a. U nestrpljivo očekivanom prvom obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kao predsjednik Sjedinjenih Država, Džozef Bajden je umirio evropske partnere nudeći im savezništvo, odbacio ideju hladnog rata sa Kinom i pozvao sve lidere da rade zajedno. Sa druge strane, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš se obrušio na svjetske zvaničnike, kao i nosioce krupnog kapitala da moraju raditi na smanjenju nepravde i nejednakosti.

– Ovdje sam da alarmiram. Svijet mora da se probudi. Na ivici smo ponora – kazao je Gutereš.

Analitičari poručuju da, iako je ovogodišnje zasijedanje uspješno održano u vremenu pandemije, nema razloga za zadovoljstvo jer UN kao mehanizam nema snage da se nosi sa brojnim svjetskim problemima.

Marija JOVIĆEVIĆ

3

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori ocijenio da je „Otvoreni Balkan“ projekat preko kojeg Vučić i Rama žele da ostvare dominaciju na Zapadnom Balkanu PODGORICA – Proces „Otvorenog Balkana“ je čisti politički projekat dvojice lidera Aleksandra Vučića i Edija Rame koji preko njega žele da ostvare političke i ekonomske ciljeve koji odgovaraju njihovim zemljama – ocijenio je u izjavi za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

Inicijativa „Otvoreni Balkan“, ranije poznata kao „mini Šengen“, predstavlja sporazum koji su u Skoplju potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev.

Ovaj projekat pretpostavlja stvaranje zajedničke ekonomske zone između ove tri zemlje, a kako su kazali njegovi kreatori, zasniva se na istim slobodama na kojima počiva zajedničko tržište Evropske unije: kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala.

Radulović: Nijesu nam potrebne inicijative izazivača nestabilnosti

„BERLINSKI PROCES“ NEZAMJENLJIV

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović u aprilu ove godine, prije nego što je inicijativa preimenovana u „Otvoreni Balkan“ kazao je da je Berlinski proces bolja alternativa od „mini Šengena“ prvenstveno zbog toga što se radi o projektu koji u potpunosti podržava EU. - U poređenju sa njim, „mini Šengen“ pruža niži nivo saradnje i integracije i zbog toga, u ovoj fazi, on jednostavno nije potreban Crnoj Gori – istakao je tada Radulović.

Da je „Berlinski proces“ bolja opcija regionalne saradnje poručila je nedavno i njegova inicijatorka, njemačka kancelarka Angela Merkel koja je, u okviru oproštajne zapadnobalkanske turneje, na sastanku sa liderima regije u Tirani 14. septembra istakla da je taj proces nezamjenljiv. Ona nije pominjala inicijativu „Otvorenog Balkana“, ali je pozdravila sve oblike međudržavne saradnje.

Prema riječima Radulovića, poruka njemačke kancelarke je bila veoma jasna.

- Berlinski proces je onaj koji je oficijalan, proces koji treba da se podržava. U okviru toga treba da govorimo o Regionalnoj ekonomskoj zoni (RAE), koja treba da bude osnov svih ujedinjenja – ocijenio je Radulović.

Merkelova, dodao je Radulović, naglasila je da druge inicijative regionalnog tipa ne smetaju tome, ali i istakla da bi trebalo da se priklone onome što je već uspostavljeni sistem regionalne saradnje kroz „Berlinski proces“, „Regionalni savjet za saradnju“ (RCC), „Regionalna ekonomska zona“, „CEFTA“.

Momčilo Radulović

Govoreći o CEFTI, Radulović je istakao da se radi o već postojećem okviru koji su najviše puta do sada prekršili „oni koji se navodno kunu u regionalnu saradnju – Vučić i Rama“.

- Sjetićemo se samo blokade uvoza piva i vina koju je taj isti Rama sprovodio nad Crnom Gorom jedno vrijeme, kada mu je to odgovaralo. Postojao je i cijeli niz blokada koje smo imali od strane Srbije da uvezemo svoju robu u Srbiju, a one su bile implementirane u trenutku kada je to njima odgovaralo – podsjetio je Radulović.

On je poručio da Crnoj Gori osim postojećih nijesu potrebne bilo kakve nove inicijative, koje bi, u ovom slučaju, vodili ljudi koji imaju autoritarne tendencije u svojim državama i koji izazivaju nestabilnosti u regionu.

Tu, kako je kazao, prevashodno

„Otvoreni Balkan“ odgovara autokratskim liderima kao neka vrsta supstituta za evropske integracije - smatra Radulović i dodaje da bi im takva mini zajednica poslužila za učvršćivanje vlasti u sopstvenim zemljama i za širenje uticaja na susjedne misli na Vučića, jer za Ramu ne može reći da izaziva nestabilnosti u regionu.

SKRIVENE NAMJERE

- Očigledno je da su tajkuni koji su vezani i za jednog i za drugog, u slučaju Albanije autoritarnog vođu, a u slučaju Srbije autokratskog, našli zajednički jezik da se međusobno povezuju i da na štetu drugih ekonomskih struktura u regionu razvijaju ekonomske potencijale Srbije i Albanije – naglasio je Radulović.

On je upitao o kakvom to „otvorenom Balkanu“ i „otvorenim granicama“ može da govori Vučić koji maltretira crnogorske poslanike na granici i hapsi bivše ministre susjedne zemlje.

- To u savremenoj Evropi još nije viđeno. Takav čovjek i takav režim treba da nam budu mjerilo regionalne saradnje? To je

„Politička pristojnost“ I dok se činila definitivnom odluka crnogorskih vlasti da ostanu izvan projekta „Otvoreni Balkan“ ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović nakon sastanka Merkelove sa liderima regije saopštio je da se razgovaralo i o toj inicijativi, te dodao da je Vlada spremna da dodatno razmotri aktivnije učešće Crne Gore u tom projektu.

Radulović se nada da Vlada neće napraviti takav zaokret,

jer bi on podrazumijevao ugrožavanje nacionalnih, ekonomskih i političkih interesa Crne Gore.

- Ta inicijativa u osnovi nema dobru namjeru. Ne možemo dati vuku da čuva ovce. Valjda smo tu lekciju naučili, a to će vam reći bilo koji pastir.

U ovom slučaju mi imamo balkanskog vuka koji se zove Vučić. I zaista ne bih volio da ni ministar Milatović, ni bilo koji drugi stavlja Crnu Goru i

apsolutno nemoguće i predstavlja čistu kontradiktornost – kategoričan je Radulović.

Ocijenio je i da je Vučić čovjek koji daje i radi sve kako bi u regionu izazvao nestabilnosti.

- Onaj koji je eksportet nestabilnosti sada želi da se predstavi kao garant stabilnosti. To je jednostavno logički, politički, nacionalno i državnički neprihvatljivo – istakao je Radulović.

Očigledno je, pojašnjava Radulović, da autokratskim liderima u regionu odgovara proces „Otvoreni Balkan“ kao neka vrsta supstituta za evropske integracije, jer, kako kaže, oni ne teže suštinskom približavanju EU i njenim vrijednostima.

- Njima odgovara zatvaranje regiona u kojem bi njihove zemlje bile dominantne i u kojem bi njihove ekonomije dominirale – istakao je Radulović.

Istovremeno, dodao je, za takvo njene građane u ulogu ovaca – kazao je on.

Dodao je i da bi bilo krajnje neodgovorno i pogubno napraviti zaokret ka inicijativi „Otvorenog Balkana“.

- Iskreno se nadam da je to bila samo izjava političke pristojnosti prema domaćinu skupa gospodinu Rami i da će na tome i ostati, a da će se dosadašnji dobar odnos prethodne vlade i, u tom dijelu, sadašnje i dalje nastaviti, sa intenziviranjem ka „Berlinskom procesu“, RAE, RCC-ju i CEFTI – istakao je Radulović.

Izborna konferencija Ure u Danilovgradu

Abazović: Nema promjena dok mi ne damo zeleno svjetlo PODGORICA – Nema nikakvih promjena dok mi ne damo zeleno svjetlo i mi nikada nećemo izdati nacionalne interese Crne Gore – poručio je juče Dritan Abazović, lider Ure i potpredsjednik Vlade, ističući da su „promjene u Crnoj Gori moguće, ali na jasnim principima, a ko to ne prihvata neka traži druge partnere“.

- Naša misija je da izađeDritan Abazović mo iz balkanskih čeljusti i

svrstamo nas u red evropskih zemalja.

Razumijem da građani žele sve na brzinu, preko noći, ali to u realnosti nije tako. Prošli 30. avgust je bio istorijski, jer se suverenitet vratio građanima. Shvatili su da njihova moć i glas znače da mogu da smijene vlast bez problema. Suočili smo se sa najvećim izazovima, svako nas napada ali je to pokazatelj da smo na pravom putu.

Stali smo kao brana na jednoj strani kriminalcima i ljudima koji su ogrezli u njemu i na drugoj strani ljudima koji su zarobljeni u prošlosti – poručio je

nešto sigurno da imaju potporu kod određenog broja zemalja i u EU. - Imaju podršku onih zemalja koje se trude da Zapadni Balkan drže kao jednu vrstu zatvorene polukolonijalne zone koja će biti izvor resursa i gdje će biti ostvarivana neka vrsta ekonomske saradnje, ali gdje neće biti nikakve vrste političke integracije – pojasnio je on.

Dodao je da bi politička integracija podrazumijevala vrijednosti i demokratske principe EU i njenih najboljih primjera demokratskog ustrojstva, što, kazao je, autokratskim liderima poput Vučića ne odgovara.

- Oni bi napravili neku svoju mini zajednicu kojom bi dominirali i koja bi im služila za učvršćivanje njihove vlasti u sopstvenim zemljama i za širenje uticaja na okolne države Zapadnog Balkana – kazao je Radulović.

Ta namjera, smatra Radulović, prepoznata je i kod određenog broja zemalja na Balkanu, ali i kod određenih faktora u međunarodnoj zajednici i EU. - Zato Merkel i nije pominjala, niti insistirala na projektu „Otvoreni Balkan“, već je bila sasvim jasna i imala je vrlo jasnu poruku, a to je da „Berlinski proces“ ne može biti zamijenjen bilo čim i mora imati prioritet. A ja bih tu dodao i druge vrste regionalne integracije koje su legitimne a to je RCC, CEFTA, RAE – zaključio je RaŽ. ZVICER dulović.

Abazović na izbornoj konferenciji u Danilovgradu.

Kazao je da bi Crna Gora trebalo da bude kuća svih građana bez obzira na ličnu pripadnost, dodajući da se solidariše sa njima. Ura je, kako je naveo, preuzela na sebe veliku odgovornost da transformiše Crnu Goru, dodajući da je put težak, ali pravedan i da traži hrabre ljude.

- Mi ne želimo da se Crna Gora vrati u doba referenduma, naša misija je da mirimo dvije strane. Iz ovoga broda niko nije iskočio, u ovaj brod samo dolaze putnici – poručio je Abazović.

Na izbornoj skupštini danilovgradskog odbora Ure izabran je novi predsjednik Aleksandar Aco Šaranović i pet potpredsjednika: Nada Ćeranić, Nađa Pekić, Miloš Popović, Dejan Vojvodić i Radomir Prelević.

R. P.

4

Ekonomija

Neđelja, 26. septembar 2021.

U Trstu potpisana zajednička izjava o paralelnoj reviziji u vezi spremnosti na iznenadno zagađenje Jadranskog mora

Pitali smo hotelijere: Kako ste zadovoljni do PODGORICA - Zvanični podaci o prihodima od turizma ove godine ne poklapaju se sa ostvarenim rezultatima crnogorskih hotelijera. Kako tvrde sagovornici Pobjede, broj turista koji je prešao granicu ne može biti reper za ostvarene prihode. Isto tako prihode ne možemo računati na osnovu jula i avgusta, iako su svi saglasni da je tada bilo najviše turista, ali predsezone nije bilo i na nivou cijele godine ti rezultati će biti mnogo manji - kazali su Pobjedi crnogorski hotelijeri.

Sa sastanka predsjednika revizorskih institucija

Potreban stalni komitet za zaštitu Jadrana PODGORICA - Predsjednik Senata Državne revizorske institucije dr Milan Dabović je sa predsjednicima vrhovnih revizorskih institucija Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Italije potpisao Zajedničku izjavu, koja je rezultat sedam nacionalnih izvještaja o reviziji na temu upravljanja intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja Jadranskog mora – saopšteno je iz DRI. Ovom izjavom poslate su ključne poruke vladama zemalja učesnika paralelne revizije uspjeha o hitnom usvajanju mjera za jačanje sistema prevencije i upravljanja odgovorima na zagađenje mora, jačanje prekogranične saradnje kroz usvajanje zajedničkog plana hitnog djelovanja i organizovanje zajedničkih vježbi.

Iz DRI navode da se nadaju uspostavljanju stalnog komiteta ili ekspertske plaftorme kako bi se unaprijedila saradnja na zaštiti Jadranskog mora koje je zajedničko prirodno bogat-

stvo Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Crne Gore i Slovenije. Cilj tog tijela bi bila razmjena informacija i iskustava, širenje i prenos dobre prakse radi razvoja zajedničkih ekoloških projekata za prevenciju i upravljanje odgovorima na zagađenje mora.

DRI će, kako navode, upoznati Vladu i skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet sa zajedničkom izjavom čiji je cilj unapređenja sistema upravljanja intervencijama u Crnoj Gori u slučaju zagađenja Jadranskog mora.

Na međunarodnom sastanku prezentovan je i Kompendijum, koji sadrži sažetke nacionalnih izvještaja o reviziji sa najvažnijim nalazima i preporukama. Crnogorski DRI je krajem aprila utvrdio da postojeći sistem zaštite u slučaju zagađenja nije dovoljno efikasan, te da su potrebne djelotvornije mjere za njegovo unapređenje.

Sastanku u Trstu je, osim predsjednika Senata, prisustvovao i senator dr Branislav RaduloR.p. vić.

Konstitutivna sjednica odbora direktora Fonda za inovacije

Sa sjednice odbora direktora crnogorskog Fonda za inovacije

Prvi pozivi za dodjelu sredstava naredne godine PODGORICA - Održana je konstitutivna sjednica odbora direktora crnogorskog Fonda za inovacije, na kom je za predsjednika izabran mr Vasilije Čarapić, a za vršioca dužnosti izvršnog direktora dr Bojana FemićRadosavović – saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

Fond je osnovala država kao krovnu instituciju za implementaciju mjera i programa inovacione politike namijenjene malom i srednjem preduzetništvu i ima ključnu

ulogu u transferu tehnologija s javnih naučno-istraživačkih institucija na preduzeća. Vlada je za članove odbora, osim Čarapića, prije dvije nedjelje imenovala mr Milicu Marković, mr Ivanu Pejović, prof. dr Snežanu Šćepanović i prof. dr Igora Đurovića.

-Prvi pozivi za dodjelu sredstava od Fonda mogu se očekivati u prvoj polovini naredne godine, do kada će biti završen kadrovski, dokumentacioni i programski okvir za funkcionisanje Fonda – navode iz MER-a.

Ministar Jakov Milatović,

kako se navodi u saopštenju, očekuje da će Fond značajno uticati na povećanje konkurentnosti crnogorske privrede i na ekonomski rast.

-Drago mi je što je uspostavljen sistem za sprovođenje inovacione politike koji čine Fond za inovacije, Naučnotehnološki park, Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju i Kancelarija za transfer tehnologija koju planiramo da otvorimo, kroz koji će biti obezbjeđivana i realizovana sredstava za podsticanje inovacione djelatnosti – kazao je Milatović.

R.p.

Da su generalne procjene ,,tanke“ tvrdi suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars Žarko Radulović. Za Pobjedu je kazao da u ovom trenutku procjene nijesu potrkrijepljene metodologijom koja je rađena prošlih godina i koja se pokazala kao tačna i davala precizne rezultate.

NepouzdaNa metoda

- Na osnovu broja turista ili stranaca ne možemo graditi proračun koliko smo zaradili. To je potpuno nepouzdana metoda jer niko ne zna koliko je od njih pošlo kod rođaka, prijatelja, ko je ušao u sivu zonu, a ko je pošao u svoju nekretninu, pa je priča o prihodima sezone tanka. Čekam brojke Monstata i Centralne banke da bih mogao da povjerujem u te cifre koje se pominju - kazao je Radulović, misleći na nedavne navode ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića da smo već ,,ubrali“ 700 miliona eura.

- Ako je tačno to što je do sada izašlo u javnost da ćemo do kraja godine imati i 80 odsto iz 2019. godine onda to znači da sam ja jako loše radio, jer moji podaci ne korenspondiraju sa njihovim. Trenutno su moji prihodi viši nego što sam očekivao i to me raduje, kao i svako ko je slično prošao kao ja, ali na nivou destinacije da ćemo biti na 65 odsto ne vjerujem - tvrdi Radulović koji rukovodi hotelima ,,Splendid“ i ,,Montenegro“.

Tvrdi i da veliki broj hotela nijesu dostigli rezultate koje je dostigla njegova kompanija.

Kumulativno gledano, na nivou cijele godine smatra da će biti 45 odsto prihoda iz 2019.

- Ja ne gledam samo jul i avgust, jer ta dva mjeseca ne mogu da daju toliko novca koji bi napravio 65 odsto na nivou godine. Moramo da plaćamo režije, cijele godine sve troškove, plate, a ne samo za jul i avgust. Metodologija kojom se barata kako su došli do tih cifara je pogrešna i nepouzdana - smatra Radulović.

Isitiče i da je definitivno struktura gostiju bila takva da je manje trošila nego 2019. godine.

- Ove godine su trgovački lanci, megamarketi imali istorijske rezultate, što znači da su ti gosti kupovali hranu u prodavnicama, a nijesu išli u restorane. Izleti su bili minorni, pa je gostiju u restoranima bilo manje. Ove godine su većinom bili auto gosti objašnjava Radulović.

Smatra i da je ,,jul i avgust mogao svako da napuni“, da to nije velika mudrost, ali jeste period od marta do novembra“.

Plaže i so pune, a z ćemo te - Već sada treba raditi za sljedeću godinu i realno razmišljati i uključiti sve ljude koji znaju da rade ovaj posao kroz pravljenje strategije.

Svi ćemo nešto naučiti. Ja ću njih naučiti tehnologiju kako teče turizam, kako se on stvara i šta je sve za to potrebno - poručuje Radulović.

Dodaje da sada imamo definisana emitivna tržišta koja dolaze i dolaziće iduće godine.

- U doba korone nova tržišta ćemo teško da dobijamo.

Mi smo avio-destinacija a veoma smo loše povezani i moramo i dalje da igramo na region i četiri, pet, šest aviodestinacija gdje smo već postigli određene rezultate i imamo kompanije koje lete. Treba da povećamo broj letova za Kazahstan, Ukrajinu, možda će i Rusija iduće godine ,,proraditi“, Izrael, Turska, dok je Zapadna Evropa pod znakom pitanja jer nijesmo nijedan ugovor potpisali za iduću godinu.

Mi smo upozoravali kad su ugasili Montenegro erlajnz da će se to desiti i da nas neće biti tri četiri godine u Evropi - naglasio je Radulović.

Po njegovim riječima hotelijerima nijedan ministar kao nijedna vlada prije ove nije dovela goste.

- A oni od para koje nam uzmu kroz poreze, turističke takse, imaju zadatak da na destinacijama kojim smo nepoznati promovišu Crnu Goru i zainteresuju tržište.

Onda se mi pojavljujemo i pregovaramo i dovodimo goste. I ove godine smo mi ti koji smo izvukli ovo, a bilo je teško jer nam je manjkalo radnika - kazao je Radulović.

Kayao je da ponovo biti minusa do idućeg ljeta.

- Ali se nadam da će 2022. od maja biti druga situacija sa kovidom i da će ranije početi sezona - kaže Radulović poručujući da ove zime treba voditi žestoku kampanju za vakcinaciju ,,jer je to uslov svih uslova“.

ČiNjeNice

Izvršni direktor hercegnovskog hotela ,,Lajthaus“ Jovan Vukalović kaže da obzirom

na okolnosti i epidemiološku situaciju u prvoj polovini godine, mogu biti zadovoljni ostvarenim rezultatima u „špicu“ turističke sezone.

- Ipak, moramo uzeti u obzir činjenicu da predsezone uopšte nije bilo, kao i da će postsezona biti daleko ispod prije pandemijskog perioda, budući da su već sada naši smještajni kapaciteti gotovo prazni, dok u ugostiteljskom dijelu trenutno ostvarujemo promet koji je na nivou samo 50 odsto prometa iz 2019. godine. Shodno navedenom, entuzijazam koji je vladao tokom jula i avgusta je nestao, pa se već sada ponovo suočavamo sa problemom neuposlenih kapaciteta - kazao je Pobjedi Vukalović.

Hotel ,,Lajthaus“ je prve goste primio tek u junu, pa tako predsezone nije ni bilo.

- Za period jun, jul i avgust ostvarili smo realizaciju od 95 odsto prihoda iz 2019. godine (za isti uporedni period), dok je promet u septembru na nivou 50 odsto od prometa iz rekordne godine. Dodatno nas brine što nemamo baš nikakvog interesovanja za oktobar. Shodno svemu navedenom, naše projekcije su da će ostvareni promet na godišnjem nivou biti oko 65 odsto prometa iz 2019. godine - kazao je Vukalović.

Kao probleme navodi borbu sa pandemijom kojoj smo svi kao društvo morali biti posvećeniji.

- Prevashodno mislim na proces vakcinacije stanovništva kao i donošenje mjera koje neće nikoga diskriminisati ali i pridržavanja mjera.

Pad prometa i rezervacija koje imamo u septembru u velikoj mjeri je rezultat pogoršanja epidemiološke situacije u zemlji - kazao je Vukalović.

Pored ovih „vanrednih“ problema, kaže i da je ova godina još više izrazila problem ogromne sezonalnosti, odnosno problema sa kojima se susrijećemo u „špicu“.

- I ove godine u julu, a naročito u avgustu susreli smo se sa saobraćajnim kolapsom, nehigijenom na javnim povr-

Splendid će raditi cijele godine Radulović smatra da će biti gostiju i preko zime u hotelima koji su kao takvi pozicionirani na tržištu.

- Dovoljno je da bude gostiju vikendom, kako bi gubici bili manji. Hotel Splendid će raditi cijele godine i ove zime i svake sljedeće. On je napravljen da radi 365 dana. Splendid ima ulazna vrata bez ključeva i ne možemo ga zaključati - kazao je Radulović smatrajući da ako ne bude strožijih mjera i zatvaranja da će u Splendidu biti gostiju i tokom zime.

Ekonomija

Neđelja, 26. septembar 2021.

5

obe bile za kase ek viđeti

D.MALIDŽAN

osadašnjim tokom turističke sezone

Ulcinjska mala plaža

Žarko Radulović: Na osnovu broja turista ne možemo praviti proračun koliko smo zaradili. To je potpuno nepouzdana metoda jer niko ne zna koliko je od njih pošlo kod rođaka, prijatelja, ko je ušao u sivu zonu, a ko je pošao u svoju nekretninu…

Jovan Vukalović: Entuzijazam koji je vladao tokom jula i avgusta je nestao, pa se već sada ponovo suočavamo sa problemom neuposlenih kapaciteta. Dodatno nas brine što nemamo baš nikakvog interesovanja za oktobar Jovana Mićunović: Nerealno je porediti kako prihode, tako i broj noćenja sa 2019. godinom. Ove godine apsolutno nije bilo predsezone, a i postsezona je prilično loša Bojan Đakonović: Bila je potrebna bolja avio-povezanost u pred i postsezoni. Da je ova povezanost bila na nivou 2019. godine zasigurno bi ove godine prebacili ostvarene rezultate iz 2019.

Žarko Radulović

šinama, bukom i hroničnim nedostatkom parking prostora - navodi Vukalović.

Navodi i još jedan problem sa kojim se susrijećemo dugi niz godina, a to je nedostatak kvalifikovane radne snage u Crnoj Gori, usljed čega su bili primorani da angažuju zaposlene iz regiona.

- Bez rješavanja problema nedostatka stučnog kadra, nema dugoročnog razvoja turizma - naveo je Vukalović.

Za sljedeću godine je najbitnije, po njegovim riječima aktivno raditi na procesu imunizacije stanovništva.

- Bez povoljne zdravstvene situacije ne možemo očekivati dobru sezonu, a sve sa ciljem da kao i prije pandemije sezona počne u aprilu i traje do kraja oktobra, a ne da imamo sve kraći i više optrerećen „špic“. Budući da je izvjesno da će ova pandemija potrajati, potrebno je već krajem ove godine informisati javnost o mjerama koje će važiti tokom naredne sezone, kako bi turistička privreda mogla planirati aktivnosti sa partnerima iz inostranstva - kazao je Vukalović.

PROBLEMI

Usljed „pandemijskih“ problema, ne smiju se, ističe on, zapostaviti otklanjanje hroničnih problema našeg turizma, a to je loša saobraćajna povezanost, loša komunalna infrastruktura, građevinski radovi tokom predsezone i

Jovan Vukalović

glavne sezone, neuređena kupališta i problem nelojalne konkurencije koji guši sve nas koji želimo da legalno poslujemo.

- U tom smislu mora biti bolja komunikacija resora turizma u Ministarstvu ekonomskog razvoja sa turističkim privrednicima, jer samo zajedničkom aktivnošću možemo postići željene ciljeve - apeluje Vukalović.

Budući da je naš turizam još uvijek snažno oslonjen samo na prirodne resusre, od velike važnosti je, po njegovim riječima, da Morsko dobro mora na vrijeme da započne proces ustupanja kupališta, kako bi bila spremna od maja, a ne kao prethodnih godina da čak i početkom jula imamo neuređena i prljava kupališta.

Izvršna direktorica kompanije ,,Jamb“ Jovana Mićunović, koja upravlja hotelom ,,Adria“ u Budvi upoređujući prihode sa nepostojećom prošlogodišnjom sezonom, smatra da su zadovoljni re-

Jovana Mićunović

zultatima, ali isto tako smatra da je nerealno porediti kako prihode, tako i broj noćenja sa 2019. godinom.

- Ove godine apsolutno nije bilo predsezone, a i postsezona je prilično loša, naročito imajući u vidu da minimalna popunjenost naših kapaciteta, tokom septembra u godinama prije kovida, nikada nije bila ispod 80 odsto - kazala je Mićunović Pobjedi.

Ovogodišnji problemi, po njenim riječima, su nastavak i produbljivanje postojećih izazova iz ranijih godina komunalni i infrastrukturni nered, nedostatak kvalifikovane radne snage, siva ekonomija… na koje se nadovezao problem pogoršanja epidemiološke situacije u zemlji.

- Ono što nas raduje i ohrabruje u budućnosti, a što je ovogodišnja vrlo kratka sezona pokazala, je da postoji velika želja za putovanjem i da je u ovom tzv. kovid vremenu najvažnije obezbijediti stabilnu epidemiološku

situaciju tokom cijele godine kako bismo kod emitivnih tržišta bili prepoznati kao bezbjedna destinacija i kako bi turisti sa tih tržišta mogli da se vrate u svoje matične zemlje bez ograničenja - kazala je Mićunović.

Očekuje da će resorno ministarstvo, zaduženo za turizam, što prije preduzeti aktivnosti na animiranju i povratku turista sa najvažnijih emitivnih tržišta koji su ove godinu Crnu Goru zaobišli i da će se u saradnji sa novim nacionalnim avioprevoznikom obezbijediti povoljni uslovi za zapadnoevropske turoperatore što bi omogućilo da se organizovani turizam, naročito u pred i postsezoni, oporavi na zadovoljstvo svih neposrednih ili posrednih učesnika u turističkom prometu.

Izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera AD Bojan Đakonović u čijem sastavu posluje Turističko naselje Ada Bojana kaže za Pobjedu

Produženja sezone nema bez gostiju iz Zapadne Evrope i Rusije Vukalović smatra i da duže sezone nema bez gostiju iz Zapadne Evrope i Rusije, i da je već sada potrebno raditi na tome da se u narednoj sezoni uspostave direktni letovi sa zapadnog tržišta i iz Rusije u punom obimu.

- Naravno, ove aktivnosti mora pratiti snažnija

propagandna aktivnost na ovim tržištima.

Crna Gora ima prirodne resurse koji su naročito privlačni stranim i visokoplatežnim gostima, pa je potrebno uložiti dodatne napore da bi privukli što više ovih gostiju - kazao je Vukalović.

Bojan Đakonović

da je, uprkos slaboj predsezoni i veoma nepredvidivim dešavanjima vezanim za pandemiju, sezona bila više nego uspješna.

- Pored visoke ,,okupacije“ u julu, avgustu i septembru posebno smo ponosni na par realizovanih projekata koji su od izuzetnog značaja za promociju Ade i otvaranja nekih novih tržišta - kazao je Đakonović napominjući da je festival Ada Aweking na jednom mjestu okupio goste iz 30 zemalja svijeta, dok je Five Mountains grupa okupila njemačke vozače safari džipova. Što se tiče procjene prihoda Đakonović kaže da s obzirom na to da sezona još uvjek nije gotova i da očekuju posjetu nekoliko većih grupa turista, promet će uporediti po okončanju ovih događaja.

- Trenutno su prihodi na nešto preko 70 odsto u odnosu na rekordnu 2019, a naša su realna očekivanja da ona dostignu blizu 90 odsto do kraja tekuće godine - tvrdi Đakonović.

TRŽIŠTA

Kada je Ada u pitanju, nedostaju gosti iz zapadno -evropskih zemalja jer je to glavno emitivno tržište.

- Takođe je bila potrebna bolja avio-povezanost u pred i postsezoni. Da je ova povezanost bila na nivou 2019. godine zasigurno bi ove godine prebacili ostvarene rezultate

Ako se pod hitno ne riješi erozija Ade, objekti će nestati Kao veliki problem Đakonović navodi eroziju plaže na Adi i da se Vlada i institucije moraju posvetiti trajnom rješavanju tog problema.

- Ukoliko se ništa ne uradi, potpuno će se devastirati objekti ali i cijeli kupališni dio ostrva - kazao je Đakonović.

iz 2019 - procjenjuje Đakonović.

Za sljedeću godinu, pripremili su već cijene i počeli sa ugovaranjem kapaciteta.

- Snažnije ćemo raditi na digitalnom marketingu i potruditi se da određeni dio sredstava koji smo prihodovali ove godine uložimo u određene projekte kako bi smo podigli uslugu na viši nivo i kao i uvijek gostima ponudili nešto novo. Već je gotovo izvjesno da će biti realizovan projekat koji će dugoročno privući jednu potpuno novu klijentelu i prikazati Adu u novom svjetlu - kazao je Đakonović.

N. KOVAČEVIĆ

6

Društvo

Neđelja, 26. septembar 2021.

POBJEDIN VREMEPLOV: Kako je Crna Gora 1972. godine spriječila epidemiju velikih boginja

Za osam dana vakcinisano 92 odsto građana!

- Stanovnici Plava propratili su to uzdignutim rukama u znak pozdrava putnicima i voznom osoblju. Istog dana, Opštinski štab za karantinske bolesti raspustio je karantin u kome se nalazilo 36 lica koja su imala direktan dodir sa oboljelim, pošto u predviđenom roku nijesu primijećeni nikakvi znaci velikih boginja – objavila je Pobjeda u četvrtak 20. aprila 1972. godine u tekstu sa na-

30. mart 1972.

Odgovor države bio je sistemski, a povjerenje u medicinsku struku i autoritete maksimalno. Političari nijesu javno istupali, niti su bili eksperti za viruse i karantine. Prvi slučaj potvrđen je 26. marta 1972. u Plavu, a kraj karantina označen je 16. aprila! Sve je odrađeno munjevito, odlučno i odlično, u rekordnom roku vakcinisano je više od pola miliona stanovnika u Crnoj Gori slovom ,,Plav oslobođen blokade“.

U izvještaju je navedena i zahvalnost ljekarima Vladimiru Vugdeliću, dr Novici Vujoševiću, dr Branku Zogoviću, dr Petru Vuksanoviću i dr Aliji Muhameroviću na velikoj pomoći u suzbijanju obolijevanja od velikih boginja, uz isticanje požrtvovanog rada ekipa zdravstvenih radnika iz Titograda i Bara i pomoći Medicinskog centra u Ivangradu.

OBAVEZNA VAKCINACIJA

Imunizacija građana počela je prije nego što je potvrđen prvi slučaj u Crnoj Gori, a, na pola puta između strijepnje i nade, stigla je i odluka – vakcinacija je postala hitna i obavezna, čak i za trudnice i novorođenčad. Dženerova vakcina bila je spas – širenje

bolesti spriječeno je najefikasnijim preventivnim sredstvom u savremenoj medicini, a stiglo je naređenje da cijepljenje počne odmah.

U Pobjedi od četvrtka 30. marta 1972. godine, u izvještaju sa sjednice Republičke komisije za borbu protiv karantinskih bolesti objavljeno je da je predsjednik Republičkog sekretarijata za zdravstvo obavijestio Komisiju da je izdato naređenje o obaveznoj opštoj vakcinaciji stanovništva.

Sastanak je održan u Titogradu, a na njemu su, kako je objavio naš list, razmatrane preduzete mjere za sprečavanje unošenja velikih boginja na teritoriju Crne Gore.

- Prema izvještajima direktora medicinskih centara, oko 130 ekipa svakodnevno, a mnoge i danonoćno, sprovode preventivne mjere protiv ove opake bolesti. Do sada je vakcinisano oko 70 odsto stanovništva – navedeno je u Pobjedinom tekstu na naslovnoj strani krajem marta.

Posebna pažnja posvećena je prijedlogu mjera koje treba hitno preduzeti. Konstatovano je da je područje Plava, Ivangrada, Bijelog Polja i Pljevalja na udaru s obzirom na blizinu ugroženih zona.

- Zato će biti preduzete kompleksne medicinske i sanitarne mjere (s obzirom na pojavu virusne bolesti varičele, koja u slučaju težeg kliničkog toka, kako je rečeno, može biti veoma slična varioli, odnosno velikim boginjama), sprovešće se opšta vakcinacija, a u slučaju da se velike boginje prošire i na našu Republiku, liječenje će obuhvatiti kontakte prvog reda, izolaciju i terapiju – poručeno je sa sastanka Komisije za borbu protiv karantinskih bolesti.

Raspravljano je i o kretanju građana i turista i odlučeno da građani koji dolaze sa ugroženog područja moraju imati, kako to predviđaju propisi, u slučaju primarne vakcinacije ,,primljenu“ vakcinu, a u slučaju revakcinacije potvrdu.

Svaka sličnost sa aktuelnim trenutkom je - nemoguća...

FB - PLAV-GUSINJE

PODGORICA – Neizvjesnost i strah od epidemije velikih boginja obilježio je drugu polovinu marta 1972. godine u Crnoj Gori.

Kad je 26. marta potvrđen prvi slučaj u Plavu – strahu je dodata panika, bolest se učinila još bližom i težom, ali je reakcija zdravstvenih vlasti u cijeloj Republici bila stručna i efikasna. Aktivirane su razglasne stanice, a avionski leci, oglasi po selima i raskrsnicima upozoravali su na značaj imunizacije i strogu disciplinu naroda...

Za nepunih osam dana vakcinisano je čak 92 odsto stanovništva, pa je već 16. aprila iz Ivangrada u Plav stigao autobus koji je označio kraj blokade tog gradića!

16. april 1972.

U istom broju štampano je i saopštenje Ureda za informacije Izvršnog vijeća u kome je navedeno da u Crnoj Gori nema oboljelih od te bolesti, niti sumnjivih slučajeva. Navedeno je da je do sada vakcinisan veći dio stanovnika u graničnim opštinama prema ugroženom području i u Titogradu, kao i osoblje u određenim javnim službama u svim mjestima.

Saopšteno je da vakcine pristižu u zadovoljavajućim količinama, kao i da je dopremljeno 600 doza hiperimunog gamaglobulina iz Italije za davanje onim licima koja ne mogu da prime vakcinu...

PRVI SLUČAJ

A onda je iz Zavoda za imunologiju u Torlaku stigla vijest o prvom oboljelom od velikih boginja u Crnoj Gori, pa je Pobjeda u broju od neđelje 2. aprila izvijestila da je registrovan u Plavu. Pedeset jednogodišnjak (objavljeni ime i prezime) je dva puta, od 8. do 10. i od 20. do 22. marta boravio kod rođaka u Đakovici, a bolest se javila dva dana nakon njegovog povratka u Plav. Već 27. marta, šest članova njegove porodice stavljeno je u karantin.

Republički štab za borbu protiv karantinskih bolesti reagovao je – ekspresno. Pozvao je sve građane iz Plava i drugih područja koji su od

,,Nema mjesta panici“ U broju od 26. marta 1972. godine Pobjeda je, u prvom tekstu na tu temu, na naslovnoj strani objavila tekst sa naslovom ,,Nema mjesta panici“ i fotografiju na kojoj se vidi da veliki broj Titograđana čeka ispred bolnice ,,Vukašin Marković“ da primi vakcinu protiv velikih boginja. U Epidemiološkom odjeljenju Medicinskog zavoda rekli su da će biti dovoljno vakcina.

- Svuda na teritoriji Republike – kaže doktor Vladimir Ljumović, šef Epidemiološkog odjeljenja Medicinskog zavoda u Titograda – u skladu

Raspuštanje karantina u Plavu, 16. april 1972.

,,Kolektivni imunitet kao bedem“ ,,U Plavu ima i nema mira. Protiv velikih boginja izgrađen je bedem – kolektivni imunitet.

Oko 98 odsto stanovništva ove opštine (20.000 žitelja) uspješno je vakcinisano.

Karantin od 37 kontakata prvog reda nalazi se pred raspuštanjem – prošlo je 16 dana od pojave jedinog oboljenja od opake bolesti. S obzirom na prisutnost bolesti – u Plavu je relativno tiho“ – pisala je Pobjeda u neđelju 16. aprila.

- Kad se bolest javila na

20. marta dolazili u kontakt sa oboljelim da se u cilju svoje zaštite i zaštite okoline najhitnije jave najbližoj zdravstvenoj ustanovi...

Da bi se mjere zaštite uspješno sprovodile, preporučeno je građanima da, ukoliko nema neophodne potrebe, ne putuju van mjesta boravka, a posebno u ugrožena područja. Na prilazima Plavu i na međuopštinskim granicama

Kosovu, svi smo bili svjesni da nam prijeti opasnost.

Tradicionalno smo vezani za Pokrajinu. Tamo se školuje veći broj naših studenata i đaka, a i trgovinske veze nijesu male. Naši ljudi imaju specifičan mentalitet. Kad se bolest javila, nastalo je veliko uznemirenje. Strah, panika i zaprepašćenje lebdjeli su nad ljudima – rekao je za Pobjedu predsjednik SO Plav Husein Bašić.

On je podsjetio da su 24. i 25.

na putevima u sjevernom dijelu Republike nalazile su se ekipe koje su kontrolisale putnike. Sem toga, u Plav su iz Titograda upućene tri epidemiološke ekipe.

- U ovakvim situacijama – kaže dr Branislav Pešić, direktor Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu – svaki građanin postaje medicinski radnik u malom. Zahvalni smo građaninu koji je prek-

26. mart 1972.

sa propisima o obaveznoj preventivi, već su preduzete odgovarajući mjere. Biće dovoljno vakcina, a njena efikasnost je zadovoljavajuća.

Ako bude potrebno, pored već vakcinisanih radnika zdravstva, službe bezbjed-

nosti i preduzeća za prevoz putnika, biće vakcinisano i građanstvo. Za sada, očigledno, nema mjesta uzbuni – zaključeno je u prvom tekstu u Pobjedi povodom epidemije velikih boginja u SFR Jugoslaviji.

Društvo

Neđelja, 26. septembar 2021.

,,Milicioneri zaustavljaju svako vozilo na putu za Titograd“ - U Titogradu i neposrednoj okolini na teritoriji grada radi veliki broj ekipa.

Ekipi ka Bioču pružaju pomoć i saobraćajni milicioneri koji zaustavljaju svako vozilo na putu za Titograd. Tom prilikom pored vakcinacije vozača i putnika, dezinfikuju se i vozila, o čemu se izdaje specijalna potvrda.

U Bijelom Polju se takođe vakciniše cjelokupno stanovništvo. Hitno formiran Štab za borbu protiv karantinskih bolesti preduzeo je niz mjera da se zaštiti ovo područje. Vakcinisani su zdravstveni radnici, radnici u javnoj upravi, u trgovini, radnici pogona saobraćajnog preduzeća ,,Raketa“ i drugi. Sada se vakcinišu učenici i nastavno osoblje, a uskoro će početi i vakcinacija seoskog stanovništva – objavljeno je 30. marta

Zečević:Bila je to ozbiljna država sa ozbiljnim zdravstvenim sistemom Penzioner iz Podgorice Milić Mišo Zečević (74) svjedok je masovne vakcinacije iz 1972. godine.

- Svako je tada morao biti vakcinisan inače se nije moglo izaći iz kuće. Zaustavili su autobus na Bioču koji je išao na Verušu da bi me vakcinisali. U vrlo kratkom roku svi smo se vakcinisali i pobijedili ozbiljnu epidemiju koja je prijetila javnom zdravlju – rekao je za Pobjedu Zečević, naglašavajući da je to bila ozbiljna država, sa ozbiljnim zdravstvenim sistemom.

Milić Mišo Zečević



U ovakvim situacijama – kaže dr Branislav Pešić, direktor Republičkog zavoda za zdravstvenu zaštitu – svaki građanin postaje medicinski radnik u malom. Zahvalni smo građaninu koji je prekjuče javio da je jedna žena iz Plava, i pored toga što je vraćena iz Bioča, zato što nije imala primljenu vakcinu, došla u Titograd.

Svaki građanin treba da shvati da naša akcija bez njegovog učešća ne može biti uspješna. (2. april 1972)

marta vakcinisani svi zdravstveni radnici, javne službe i đaci, a zatim su škole prestale da rade i obustavljene su sve javne, sportske i kulturne manifestacije. Sanitarna kontrola je zabranila rad neurednim uslužnim objektima.

- Deset dana smo bili u opštem karantinu. Grad nije imao nikakvu vezu s drugim mjestima u Republici. To je dobro, jer je to jedini način da se Republika sačuva od bolesti – poručio je Bašić, naglašavajući da je oboljeli sugrađanin na putu ozdravljenja.

juče javio da je jedna žena iz Plava, i pored toga što je vraćena iz Bioča, zato što nije imala primljenu vakcinu, došla u Titograd. Svaki građanin treba da shvati da naša akcija bez njegovog učešća ne može biti uspješna, objavljeno je u našem listu 2. aprila prije 49 godina.

Značaj preventive dodatno je naglašen četiri dana kasnije, kada je rukovodilac Republičkog štaba za borbu

protiv karantinskih oboljenja Radivoje Brajović za naše novine izjavio da je dotad vakcinisano oko 500.000 građana (na popisu iz 1971.

Crna Gora je imala 529.604 građanina, prim.aut), te da je u toku vakcinacija lica koja se iz bilo kojih razloga nijesu ranije vakcinisala i imunizacija onih kojima nije uspjela prva ili druga doza.

EFIKASNE MJERE

-Još od prve vijesti o pojavi ove opake bolesti – u Republici su preduzete brze i efikasne mjere od njenog širenja. Odmah je počelo vakcinisanje cijelog stanovništva u Crnoj Gori. Može se slobodno reći da se ova značajna mjera, zahvaljujući požrtvovanom radu zdravstvenih radnika, kao i drugih faktora koji su u tome mogli pomoći, uspješno privodi kraju – rekao je Brajović za Pobjedu.

Ostalo je zapisano - prema informacijama Komisije za karantinske bolesti SO Herceg Novi na teritoriji ove opštine vakcinisano je cje-

lokupno stanovništvo. Posebno veliki broj prolaznika vakcinisan je na prelazima u Sutorini i Kamenarima. Izvršena je kontrola vakcinisanih i ponovo vakcinisanih lica i saopšteno da je oko 95 odsto stanovništva uspješno vakcinisano. U Budvi je za samo dva dana vakcinisano 6.200 lica, odnosno 120 više nego što ta opština ima stanovnika. Vakcinu su primili svi koji su se na tom području nalazili...

Sve je odrađeno munjevito i uspješno, a tadašnji sistem nije ostavljao mogućnost dežurnim sveznalicama i ekspertima opšte prakse da bez argumenata uspore proces, baš kao što nije bilo opstanka lažnoj demokratiji. Globalizacija i lične slobode bile su znatno manje istaknute, a nijesmo znali za antivaksere i društvene mreže. Distanca od skoro pola vijeka ne ostavlja nam dilemu da je postojala samo jedna opcija – kako najbolje sačuvati zdravlje svih građana i ko se o tome pita.

R.USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Epidemija u Jugoslaviji Epidemija velikih boginja (lat. variola vera) u Jugoslaviji 1972. započela je u selu Danjane kod Đakovice u SAP Kosovu, a prema zvaničnoj verziji nulti pacijent bio je trgovac koji ju je donio u povratku sa hadžiluka iz Meke. Bolest se ubrzo proširila na Novi Pazar, Čačak i Beograd...

Prve sumnje na bolest javile su se 14. marta, nakon pregleda oboljelih koji su se javili bolnicama u Prizrenu i Đakovici. Pošto je bolest potvrđena, počela je vakcinacija zdravstvenih radnika i stanovništva u ugroženim područjima, a masovna vakcinacija se kasnije proširila na cijelu Jugoslaviju, tokom koje je vakcinisano 18 miliona ljudi. Poslije oboljenja radnika iz Novog Pazara, 22. marta utvrđeno je da je njegov preminuli brat učitelj (29) bio prva žrtva variole i da je bolest

prenio u bolnice u Čačku i Beogradu, nakon čega je u njima proglašen karantin...

Epidemiološke službe i zdravstveni radnici su za stručnost, efikasnost, požrtvovanje i sprečavanje epidemije širih razmjera 21. aprila 1972. godine dobili priznanje Svjetske zdravstvene organizacije.

Prema zvaničnim podacima u SFRJ tokom epidemije oboljele su 184 osobe (123 na Kosovu) dok je preminulo 40. Među oboljelima bilo je i šestoro zdravstvenih radnika (tri ljekara i tri medicinske sestre, od kojih su dvije preminule). Epidemija je zvanično bila proglašena tek 25. marta i trajala je do 23. maja, a karantini su ukidani postepeno od 12. aprila do 19. maja.

Po motivima tog događaja, Goran Marković je 1982. godine režirao film ,,Variola vera“.

7

OD OBEĆANJA DO SUMORNE REALNOSTI: Najavljivali polovinu imunizovanog stanovništva do aprila 2021, masovna vakcinacija kasnila

Za sedam mjeseci više od 31 odsto

PODGORICA – Za otprilike sedam mjeseci, koliko je prošlo od kada su 17. februara u Crnu Goru stigle prve vakcine, potpuno imunizovanog stanovništva je jedva nešto više od 31 odsto. Pobjeda je nedavno objavila projekciju da ćemo tempom kojim „napredujemo“ minimum potreban za sticanje kolektivnog imuniteta, 70 odsto potpuno imunizovane populacije, dostići tek u decembru naredne godine.

Nevakcinisani crnogorski premijer Zdravko Krivokapić je prije neki dan na onlajn konferenciji koju je organizovao američki predsjednik Džozef Bajden saopštio da će Crna Gora uspjeti tek do septembra naredne godine dostići željeni nivo vakcinisane populacije, predstavljajući to kao veliko dostignuće.

Početkom ove godine iz Vlade smo dobijali optimistične projekcije da će u Crnoj Gori do aprila biti vakcinisana polovina populacije. Te projekcije su se mijenjale kako je prolazilo vrijeme. Na početku masovne vakcinacije, početkom maja, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, koji se danas kune u „brutalnu turističku sezonu“, optimistički je prognozirao da ćemo do juna ostvariti zacrtani cilj koji je Krivokapić prije tri dana obećao američkom predsjedniku da će biti ispunjen tek naredne godine u ovo vrijeme.

OČEKIVANJA

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je krajem decembra prošle godine najavljivala da početak vakcinacije možemo očekivati u drugoj polovini januara. Kasnije je, 20. januara ove godine, najavila da će do kraja tog mjeseca stići dovoljan broj vakcina.

-Planiramo da započnemo imunizaciju sa Fajzer vakcinom i da se ubrzo nastavi sa ruskom i kineskom, govorila je tih dana ministarka.

- Želimo da građani ne budu u mogućnosti da se vakcinišu samo jednom vakcinom, nego da obezbijedimo različite vakcine koje su jednako dobre i bezbjedne - istakla je Borovinić-Bojović 20. januara.

Do kraja januara, ne da nije stigao dovoljan broj vakcina za početak imunizacije stanovništva i to od tri proizvođača,

Vakcinacija u Podgorici 3. avgusta

već nije stigla nijedna. I tako, dok je u međuvremenu odbijena donacija 10.000 kineskih Sinofarm vakcina od grčkog biznismena Petrosa Statisa, i dok je ministarka objašnjavala da je namjera zdravstvenih vlasti da u Crnoj Gori imunizacija započne vakcinom koja je odobrena u zemljama EU u Crnu Goru su tek 17. februara, uoči nikšićkih lokalnih izbora, stigle prve vakcine. I to, neznatna količina.

Premijerka Srbije Ana Brnabić lično, uručila je isporuku od 2.000 doza ruskog Sputnjika V, donaciju Srbije, predstavnicima Vlade Crne Gore na podgoričkom aerodromu.

Tri dana kasnije, prvu vakcinu primio je 66-godišnji korisnik Doma starih u Risnu.

I tako je krenulo, sporo, ali je krenulo. U narednih 15-ak dana stiglo je još dva puta po 5.000 Sputnjik V vakcine kao i prva isporuka kineske Sinofarm vakcine u količini od 30.000 komada. Ni Aleksandar Vučić nije zaboravio da pošalje drugu turu od 2.000 Sputnjika V za revakcinaciju.

Krajem marta proradio je i Kovaks sistem kada je Crnoj Gori isporučeno 24.000 Oksford -Astra Zeneka vakcine.

Masovna imunizacija je kasni-

la mjesecima i počela je tek 4. maja. Danas je Crna Gora u grupi zemalja, kada se gleda procenat imunizovanog stanovništva u donjim djelovima tabele. Iako se naše zdravstvene vlasti „ubijaju“ da prikažu podatke kao izuzetno povoljne i da znaju što rade, ipak je nepodijeljeni utisak u javnosti, već mjesecima, da je struka gurnuta u zapećak i da su upravljanje epidemijom preuzeli ekonomisti, prvi saradnici premijera Krivokapića.

REZULTATI

Rezultati takovog pristupa, otvorenost granica bez ikakvih epidemijskih kriterijuma da bi se ostvarilo punjenje budžeta tokom turističke sezone, rezultiralo je stotinama izgubljenih života tokom avgusta i septembra.

Danas je Crna Gora u situaciji da uništava preko 20.000 doza Astra Zeneka vakcine zbog isteklog roka. Podgoričkim Vijestima je iz Ministarstva zdravlja juče potvrđeno da će narednih dana biti spaljeno ukupno 21.360 doza ove vakcine, od kojih je skoro polovina, 10.000 doza, dobijeno kao donacija, a ostatak plaćeno kroz Kovaks mehanizam.

D.MIHAILOVIĆ

Eraković: Može li premijer na posao?

- Ako se u poslovne zgrade ne može bez kovid potvrde, znači li to da premijer Zdravko Krivokapić neće od danas moći na posao – pitao je na Tviteru poslanik DPS-a dr Jefto Eraković osvrćući se na obavezu posjedovanja potvrda i za ulazak u poslovne zgrade sa više od tri privredna subjekta.

Aludirajući na to da premijer nije vakcinisan, Eraković je ocijenio da bi njegov nedolazak na posao, bio najbolji potez u očuvanju fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja nacije.

Jevto Eraković

Korona odnijela još osam života PODGORICA – U Crnoj Gori je preminulo još osam osoba od posljedica infekcije korona virusom, a registrovano je i 489 pozitivnih od 4.115 analiziranih uzoraka – pokazuju jučerašnji podaci Instituta za javno zdravlje.

Najviše ih je u Podgorici, njih 163, u Beranama i Nikšiću po 49, Pljevljima 35, Bijelom Polju 26, dok je u primorskim opštinama broj novozaraženih počeo da opada. Tako su u Budvi 22 novoregistrovana oboljela, u Baru 21, Tivtu 18, Herceg Novom 16, Ulcinju 14, a Kotoru 13. Po 12 novih slučajeva registrovano je na Cetinju i u Danilovgradu, osmoro ih je u Andrijevici, petoro u Tuzima, po dvoje na Žabljaku i u Kolašinu, dok je po jedan novooboljeli registrovan u Kolašinu, Mojkovcu, Petnjici, Plavu i Plužinama.

- Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 24. septembar 2021. godine je iznosio 11,7 odsto. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG-u je prijavljeno osam smrtnih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom iz sljedećih opština: Podgorica (četiri), Bar (dva), Budva ( jedan), i Berane ( jedan) . Među preminulima najmlađi je imao 56, a najstariji 82 godine starosti – saopštili su juče iz IJZ-a.

U Crnoj Gori aktivno 7.806 slučajeva, prijavljen je oporavak kod 627 pacijenata. Najviše aktivnih slučajeva je u Podgorici, 2.772, slijedi Nikšić sa 919, Pljevlja sa 607, Bar sa 451, Berane sa 407, Budva sa 354 i Bijelo Polje sa 315.

U Kliničkom centru Crne Gore životno je ugroženo 50 pacijenata od ukupno 114 koliko se liječi od kovida-19 u ovoj zdravstvenoj instituciji. R. P.

8

Društvo

Neđelja, 26. septembar 2021.

INTERVJU: Potpredsjednica Demokratske partije socijalista i bivša ministarka nauke Sanja Damjanović

Umjesto da u škole uvodimo inovativne predmete, mi danas govorimo o vjeronauci Bojim se da će šteta koja je već pričinjena za ovako kratko vrijeme trajanja aktuelne Vlade, koju karakteriše amaterizam i neznanje, biti nenadoknadiva za mali inovativni ekosistem kakav je crnogorski. Reputacija koju smo ponosno i godinama gradili kao siguran poslovni ambijent se sada urušava u vrlo kratkom vremenskom periodu – kaže Sanja Damjanović PODGORICA - Vizija razvoja Crne Gore do 4. decembra prošle godine bila je u liniji sa EU misijom, da istraživanje, inovacije, tehnološko preduzetništvo i IT sektor postanu važni generatori ekonomskog rasta i održivog razvoja našeg društva. Danas se nalazimo u dubokom sumraku razvoja – ocijenila je u intervjuu za Pobjedu potpredsjednica Demokratske partije socijalista i bivša ministarka nauke Sanja Damjanović.

Nakon 10 mjeseci kontinuiranog nerada ove Vlade, ističe naša sagovornica, trebaće, nažalost, nekoliko godina samo za oporavak.

POBJEDA: Gdje je Crna Gora danas nakon skoro godinu od formiranja Vlade?

DAMJANOVIĆ: Nažalost, u dubokom je sumraku razvoja. Prosperitet svake uspješne i bogate države se bazira na mladim ljudima, jer njihova inovativnost, želja za dokazivanjem i buntovnost koju mladost nosi sa sobom djeluju na sistem kao razvojni zamajac. Umjesto da se u Crnoj Gori raspravlja koje ćemo nove inovativne predmete da izučavamo u školi kao što su: vještačka inteligencija, robotika, zelene tehnologije ili napredna informatika, mi govorimo o uvođenju vjeronauke.

To nam dovoljno govori o stanju u našem društvu u kojem Vlada ni sama ne zna čime se sve ne bavi - osim razvojem Crne Gore. Mladi i prosperitetni ljudi su žrtve neznanja i nemarnosti ove Vlade.

Zaustavljanje razvoja, stopiranje ulaganja u infrastrukturu i ljude sa ciljem da se na vještački način prikaže suficit budžeta je vrijeđanje inteligencije naših građana i unižavanje države Crne Gore.

Nevjerovatno je kako Vlada populistički i nestručno prikazuje podatke iz 2021. godine upoređujući ih sa 2020. godinom najvećih zdravstvenih i ekonomskih izazova u posljednjih nekoliko decenija. Ono što Vlada ne pominje jesu ljudske žrtve koje su proizvod nestručnog i bahatog upravljanja složenom epidemiološkom krizom. Nažalost,

naši građani će morati skupo da plate ovu igru licemjerstva i nestručnosti.

POBJEDA: Kako vidite razvoj nauke i inovacija u odnosu na godinu ranije?

DAMJANOVIĆ: Ia ko j e Crna Gora pokazala izuzetan zamah i uspon u razvoju inovativnog ekosistema koji Evropa danas prepoznaje kao najvažniji motor dugoročnog rasta i produktivnosti, nažalost, učinci nastali napornim radom u prethodnom periodu ne samo da stagniraju, već se i snažno urušavaju od 4. decembra 2020. godine.

Najviša ocjena Evropske komisije u izvještaju za 2020. godinu za izuzetno komplikovanu oblast istraživanja i inovacija, koju je Crna Gora dobila kao jedina država Zapadnog Balkana, potvrda je da Crna Gora ima veliki inovativni potencijal. Postavljeni su temelji za razvoj inovativnog ekosistema visokog standarda. Izgrađen je jak okvir kao atraktivan ambijent za visokokvalifikovane, pretežno mlade ljude. Na ovaj način stvorena je šansa za liderstvo mladih ljudi i perspektiva za njihov ostanak u Crnoj Gori.

Nažalost, na djelu je disparitet između državnog aparata i javne uprave na jednoj, i inovativnog potencijala na drugoj strani. Mislim prije svega na podršku mladim ljudima koji su željni pokretanja biznisa, koja izostaje, kao i izoPOBJEDA: Prethodna Vlada i Vi ste bili inicijator ideje za projekat Međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi, instituta za hadronsku kancer terapiju. Što je danas sa SEEIIST programom?

DAMJANOVIĆ: Zahvaljujući ličnim međunarodnim konekcijama uspjeli smo da za vrlo kratko vrijeme projekat uvedemo u drugu fazu razvoja za koju smo obezbijedili podršku od 18 međunarodnih institucija iz 14 evropskih zemalja, kao i finansijsku podršku od 6,5 miliona eura od Evropske komisije.

Aplicirali smo za pozicioniranje ovog projekta na jedinstvenu listu evropskih infrastrukturnih

stanak poboljšanja ukupnog ambijenta za poslovanje i uklanjanje biznis barijera za početnike u biznisu.

Državni aparat je pokazao nebrigu i nezainteresovanost da već postavljene temelje za razvoj inovativnog ekosistema i digitalne transformacije stavi u funkciju. Za ove instrumente koje je prethodna Vlada već bila pripremila praktično je bilo potrebno samo „pritisnuti dugme“, ali, nažalost, trebalo je deset mjeseci da tek sada čujemo da ova Vlada nešto radi na tom polju.

Vizija razvoja Crne Gore do 4. decembra prošle godine bila je u liniji sa EU misijom, da istraživanje, inovacije, tehnološko preduzetništvo i IT sektor postanu važni generatori ekonomskog rasta i održivog razvoja našeg društva. Danas se nalazimo u dubokom sumraku razvoja.

POBJEDA: Kakva su bila Vaša očekivanja od aktuelne Vlade u odnosu na sve što ste Vi i Vaš tim trasirali?

DAMJANOVIĆ: Nadala sam se, iako nijesam očekivala znajući kapacitete ove Vlade i, nažalost, moja očekivanja su se pokazala kao tačna.

Nakon podrške Evropske komisije kroz poseban instrument „Horizon 2020 Policy support facility“ tokom 2018. godine urađena je mapa puta za razvoj funkcionalnog preduzetničkog inovativnog ekosistema, a zatim je uslijedila i

Umjesto da danas Crna Gora dobije dodatnih 15 novih doktoranada za koje je trebalo da bude izdvojeno 700.000 eura, Vlada je pomenuti program obustavila i prekinula podršku ovim prosperitetnim mladim ljudima realizacija. Uz sjajnu energiju i saradnju sa svim akterima našeg sistema i međunarodnim partnerima postavili smo temeljne stubove razvoja inovativne privrede: moderan zakonodavni okvir za inovacije i tehnološki razvoj, modernu infrastrukturu i moderne instrumente podrške za jačanje ljudskih kapaciteta.

POBJEDA: I što je nova vlast učinila na polju realizacije te „mape“ koju ste im ostavili?

DAMJANOVIĆ: Na Zakonu o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija u formi „lex specialisa“ i Zakonu o inovativnoj djelatnosti, koje je Skupština Crne Gore usvojila prije više od godinu dana, pozavidjele bi i najrazvijenije zemlje. Dok smo nestrpljivo čekali primjenu ovih zakona, koja je do

Crna Gora izgubila lidersku poziciju u SEEIIST programu vrijednom oko 250 miliona projekata (ESFRI roadmap) koji je trebalo da nam obezbijedi treću razvojnu fazu i dodatna sredstva od četiri miliona eura.

Ukupna vrijednost SEEIIST projekta je oko 250 miliona eura i dominantno je trebalo da se finansira iz evropskih fondova.

S obzirom na to da sam bila pokretač ove inicijative i simbol SEEIIST-a, ponudila sam novoj vladi podršku u daljem vođenju projekta. Međutim, moja smjena i stopiranje moje funkcije predsjedavajuće

Upravnim odborom političkog tijela SEEIIST-a, koja je zapravo iza kulisa inicirana od strane nekoliko članova tog tijela iz vrlo jasnog razloga, a realizovana preko sadašnje Vlade, je, nažalost, uticala da Crna Gora izgubi političko liderstvo u SEEIIST projektu.

Podli mehanizmi, politički motivisani, koji su korišćeni kao udarci na moju reputaciju su izazvali veliko razočaranje kod šire međunarodne naučne i medicinske

sada trebalo da pokaže rezultate, poput olakšanog početka poslovanja, snažnog rasta broja startapova i inovativnih kompanija, kreiranja novih i atraktivnih radnih mjesta, unapređenja saradnje između univerziteta i privrede, privlačenja privatnog kako domaćeg, tako i stranog kapitala, zatim efikasnog rada Fonda za inovacije, kao i rasta ukupne ekonomske aktivnosti, stvarnost je u potpunosti drugačija. U vremenu kada nam treba najsnažniji podsticaj za oporavak ekonomije izranjavane posljedicama kovid krize i umjesto da ponosno brojimo nove inicijative, koje će uticati na povećanje radnih mjesta i jačanje BDPa, mi zapravo gubimo i one koji su ranije postojali, jer mnogi startapovi i inovativne kompanije napuštaju Crnu Goru.

Bojim se da će šteta koja je već pričinjena za ovako kratko vrijeme trajanja ove Vlade, koju karakteriše amaterizam i neznanje, biti nenadoknadiva za mali inovativni ekosistem kakav je crnogorski.

Reputacija koju smo ponosno i godinama gradili kao siguran poslovni ambijent se sada urušava u vrlo kratkom vremenskom periodu.

POBJEDA: Ima li Crna Gora ljudski potencijal za digitalnu revoluciju koja se dešava u svijetu i jesmo li sposobni da pratimo brzinu promjena? zajednice koja je reagovala i uputila pismo protesta Vladi Crne Gore. Interni problemi koji su se ređali, ali i gubitak političkog liderstva tokom evaluacije ESFRI aplikacije, koju je predvodila Crna Gora, odrazili su se na loš rezultat.

Izgubili smo šansu da projekat dobije dodatnih 3-4 miliona eura kroz EU fondove neophodne za ulazak u treću fazu razvoja.

Projekat je u krizi, jer nedostaje jasno političko liderstvo, kao i profesionaline vještine za njegovo vođenje. Osim predanog rada, ovaj program podrazumijeva i snažnu povezanost sa međunarodnim naučnim institucijama.

DAMJANOVIĆ: Iako brojčano mala Crna Gora, ima izuzetne ljudske potencijale, i to su pokazali rezultati svih naših instrumenata podrške koje smo implementirali godinama unazad. Ovo je upravo bio naš najveći fokus djelovanja. Povjerenje koje smo u kontinuitetu gradili sa mladim ljudima bio je temelj za dalji razvoj Crne Gore.

Tim na čijem sam čelu bila je za samo tri godine zaposlio više od 200 mladih visokokvalifikovanih ljudi, mahom inženjera i programera. Njih pedeset su bili doktorandi sa prestižnim stipendijama.

U kontinuitetu smo pružali podršku za naučno-istraživačke projekte, kao i za centre izvrsnosti. Pružali smo podršku mnogim startapovima – inovativnim biznisima koji su na samom početku poslovne karijere, kao i inovativnim projektima u svim sferama društva. Digitalna transformacija je nemoguća bez ICT industrije i zato smo snažno podržavali razvoj IT sektora kroz podršku inovativnim grantovima, predakceleracijskim programima, a prošle godine smo podržali i kreiranje strateškog digitalnog IT klastera kao važnog katalizatora budućeg ekonomskog rasta i digitalizacije našeg društva.

Ova Vlada je, tragično, u potpunosti zanemarila ovaj najvažniji resurs i dozvolila da se on osipa. Umjesto da danas Crna Gora dobije dodatnih 15 novih doktoranada za koje je trebalo da bude izdvojeno 700.000 eura, Vlada je pomenuti program obustavila i prekinula podršku ovim prosperitetnim mladim ljudima.

POBJEDA: Koji su još projekti, mimo ovih na koje ste ukazali, zaustavljeni?

DAMJANOVIĆ: Novi naučno-istraživački projekti za koje smo odvojili dva miliona eura su odmah po postavljenju nove ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta zaustavljeni i do danas nijedan naučno-istraživački projekat nije podržan.

Ovo je nemjerljiva šteta po ukupan razvoj crnogorske privrede, jer je upravo kroz ovaj instrument prethodnih godina ostvarivana značajna saradnja između Univerziteta Crne Gore i privredne zajednice. Kroz ove projekte fakulteti su bili u mogućnosti da podrže najbolje studente, magistrante i doktorande da kroz učešće u projektima nastave obrazovanje u Crnoj Gori i doprinesu sveukupnom privrednom razvoju.

Centri izvrsnosti za koje smo bili odvojili dva miliona eura su zaustavljeni. Projekat podrške IT industriji za koji smo planirali skoro milion eura i dalje nije realizovan, a do danas nijedan startap nije podržan. Suma od dva miliona eura je bila planirana za podizanje institucije fonda za inovacije, a danas je fond samo blijedi tekst na papiru bez organizacije ili programa podrške kao i sredstava za finansiranje projekata.

Tragedija je još veća što i osnovni konkurs za naučno-istraživačku i inovativnu djelatnost (NIID) vrijednosti 600.000 eura, koji pruža bazičnu podršku naučnoj i inovativnoj zajednici, prvi put poslije niza godina nije raspisan.

Kaćuša KRSMANOVIĆ

Društvo

Neđelja, 26. septembar 2021.

SUROVA ZBILJA CETINJA 5. SEPTEMBRA: Savjetu za građansku kontrolu rada policije procesuirane nove pritužbe

Na pitanje „Đe će vam duša“, policajci odgovorili suzavcem PODGORICA – Cetinjanka J. V. koja je uputila pritužbu na postupanje policije u prijestonici 5. septembra smatra da posebnu odgovornost za događaje snose predsjednik i potpredsjednik Vlade Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović, kao i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, samim tim i za duševne bolove i psihičko uznemiravanje njene porodice, posebno dvije kćerke.

- Živim na Balšića pazaru. Tačno u 06:13 probudilo me krkljanje i gušenje đece u sobi, jer je policija bačila suzavac pod balkon koji se nalazi na prvom spratu. Ušla sam u sobu koja je bila ispunjena dimom od suzavca. Nijesam upućena niti pripremljena za ovakve situacije, niti sam pripremljena sa đecom za ratna stanja.

Uvela sam ih u kupatilo i sve smo se umile vodom. Pogriješila sam i tako napravila kontraefekat.

Policija nije dan ranije pružila bilo kakvo javno obavještenje o mogućem dejstvu suzavcem, niti instrukcije građanima kako da se ponašaju ukoliko dođe do njegove masovnije upotrebe. To je izostalo i mislim da to nije u redu. Javne službe postoje da bi pomogle građanima – istakla je J. V. u prijavi.

POLICAJAC PSOVAČ

Ona je pritužbu procesuirala uz pomoć građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića i Crnogorskog helsinškog odbora.

Napisala je da je ispred njenog doma, koliko je uspjela da izbroji sa balkona, bačeno najmanje 40 patrona hemijskih sredstava.

- Naš život je bio nepodnošljiv.

Ośetila sam ljudsku potrebu da izađem ispred na ulicu kako bih narodu pomogla, sa mlijekom i sirćetom, jer su se gušili i padali po ulici i trgu. Meni su i dalje pred očima scene iz ratnih filmova - kazala je ona.

Izašla je sa sirćetom i varenikom u rukama i prišla blizu policijskog kordona. Obratila im se riječima: ,,Đe će vam duša, od koga vi branite Cetinje i Cetinjski manastir danas“?!

- Kao odgovor na to pitanje, ispalili su suzavac u mom pravcu i pao je na dva metra od mene. To nijesam zaslužila.

kao u tor, jedan od policajaca je prokomentarisao da imam dovoljno prostora ispod skele koja se nalazi na jednoj staroj kući. Dakle, ostavili su nam toliko prostora koliko je možda nekom mišu dovoljno da se provuče, da ne pričam koliko je ovo rizično za moje starije komšije i đecu, što možete utvrditi prilikom izlaska na pomenutu lokaciju – napisala je Tomašević u prijavi.

Objašnjava da su ograda i kordon čekali i njene komšije u uličici koja, pored Državnog arhiva vodi do Dvorskog trga, kao i one koji žive u Medovini.

OGRADE I KORDONI

Građanka fotografisala policajca koji je psovao

Dovoljno je bilo da narede da se udaljim – navela je u prijavi.

Nekako je uspjela da uđe u kuću, a djeca su, kako ističe, opet doživjela šok kada su je vidjeli kako se bori za vazduh i povraća.

Kad je došla sebi opet je izašla ispred zgrade da pomogne građanima.

- Policajac iz Dečanske ulice mi je rekao: „Mrš, mater ti jebem“. To me je jako potreslo, jer mi je majka umrla prije deset godina i emotivna sam na to pitanje. Slikala sam policajca koji me je psovao – napisala je ona.

Savjet se obratio Upravi policije preporukom da se policijski starješina policijskog službenika sa fotografije, preko građanskog nadzora, uz navođenje njegovog identiteta izvini građanki J. V.

SLOBODA KRETANJA

Cetinjanka Kana Tomašević podnijela je pritužbu Savjetu za građansku kontrolu rada policije u kojoj je ocijenila da je policija 4. i 5. septembra 2021. godine, povrijedila član 39 Ustava Crne Gore, na način što su joj ogradama i policijskim kordonima ograničili slobodu kretanje.

Ona je u prijavi citirala član Ustava na koji se poziva, a koji

je decidiran da se „jemči pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja, kao i pravo napuštanja Crne Gore“.

- Međutim, kao građanka Cetinja, 4. septembra ujutro doživjela sam da mi je kuća, koja se nalazi u Ulici Novice Cerovića, bila potpuno ograđena sa svih strana. Kuća u kojoj živim nalazi se prekoputa Vladinog doma i ispred nje se nalazila ograda, kao i kordon policije.

Kada sam krenula kroz Dečansku ulicu da popijem kafu, takođe, me sačekala ograda i kordon policije. Kada sam progovorila da su nas zatvorili



Ako je planirana intenzivnija intervencija u gradu, sa intenzivnijom, masovnijom, upotrebom sredstava prinude trebalo je da nas obavijeste o tome, kako bi žene i đeca ostali zatvoreni u kućama

- Dakle, u rejonu od nekih 200 metara, ograde i kordini su bili raspoređeni na četiri mjesta.

Za 35 godina koliko živim u centru grada, ovo nikada u životu nijesam doživjela. Osim toga, kada sam dolazila kući da se presvlačim, policajci su me pitali đe idem, đe tačno živim i slično. Da bih ovo izbjegla, izlazila sam dvorištem kroz drugu kuću, jer je naša kuća u Ulici Novice Cerovića dvorištem u dužini Dečanske ulice povezana sa kućom u Njegoševoj 45, pa je ovo bio jedini način da komunikaciju sa policijom svedem na minimum – istakla je Tomašević.

Savjetu je ukazala i na prekomjernu upotrebu hemijskih sredstava.

- Ako je planirana intenzivnija intervencija u gradu, sa intenzivnijom, masovnijom, upotrebom sredstava prinude trebalo je da nas obavijeste o tome, kako bi žene i đeca ostali zatvoreni u kućama. O količini suzavca koja je korišćena prosudite sami, kada se isti i danas, 6. septembra osjeća na ulicama. Prosudite koliko kancerogenih elemenata danas udišu đeca, mladi i stari Prijestonice i da li su to zaslužili nakon pružene ruke đevojčice na trgu, nakon posluženja koje su im građani u svim djelovima grada ponudili, a to su uradili iz čistog gostoprimstva i razumijevanja da su i ti policajci nečiji sinovi, očevi i braća – ogorčena je Tomašević.

Savjet je sa ovom pritužbom upoznao direktora Uprave policije i pozvao ga da se izjasni.

K. KRSMANOVIĆ

Preminuo Zoran Kaćo Kovačević

PODGORICA - Dugogodišnji radnik Javnog servisa Zoran Kaćo Kovačević preminuo je preksinoć u 65. godini.

Kovačević je u Javnom servisu bio stalno zaposlen od 1980. godine. Više od četiri decenije bio je zadužen za rasvjetu u TVCG, gdje je radio sve značajne i velike projekte.

Sarađivao je i sa brojnim poznatim jugoslovenskim i crnogorskim glumcima i rediteljima.

Seriju ,,Oriđinali“ radio je kao vođa ekipe rasvjete, a kako je svojevremeno kazao za Portal RTCG sarađivao je i sa brojnim direktorima fotografija od Tomislava Pintera, Sava Jovanovića, Radeta Vladića, Milana Tvrdišića...

Kovačević je sahranjen juče u Nikšiću, a komemoracija će biti održana u ponedjeljak u RTCG od 10 sati.

R. P.

9

STAV

Drž'te Đukanovića!

Prošlo je vrijeme kad su nam iz Beograda vazda mogli poručiti koga i koliko da mrzimo. Tada su bile moguće i hercegnovske deportacije i Kaluđerski laz, Bukovica, ali i podmetnuti plamen pod muslimanske radnje u Bijelom Polju ili Pljevljima... Da nema i tu bar malo zasluge DPS-a i njegovog čelnika, da nije i to razlog što bi da maknu Đukanovića sa mjesta predsjednika države?

Piše: Rajko CEROVIĆ Nova vlast, to jest nova Vlada, alijas nova parlamentarna većina u Crnoj Gori, nastale neofašističkim udruživanjem 30. avgusta 2020. godine, sve svoje neuspjehe, a uspjeha bukvalno nema, pravdaju navodnim otporom bivše „korumpirane“ vlasti, personifikovane imenom omrznutog Mila Đukanovića.

Tako vele: da nije bivše vlasti, ili, drukčije rečeno, sadašnjeg kohabitacionog položaja sa predsjednikom države, novoj vladajućoj nomenklaturi sve bi ćetalo, čak bi, kad je riječ o unaprijeđenom životnom standardu građana, Vladina pomoć prevršila i onih obećanih tri litra ulja?!

Ime Mila Đukanovića, kao omrznutog obnošitelja stare vlasti, toliko puta se u negativnom svjetlu pominje u javnosti, da mu svi bivši osvjedočeni diktatori u svjetskoj povijesti nijesu ni izdaleka ravni. Milo Đukanović neposredno organizuje protestne skupove protivu sadašnjeg „pravednog“ društvenog ustrojstva, rukovodi otporom protivu izglasavanja novih članova Tužilačkog savjeta, brani Milivoja Katnića i druge namještenike bivšeg režima od „pravednog“ gnjeva dugo potlačenih i klasno ugnjetavanih, posebno četničkih masa, vedri i oblači... Ali baš tako da mu se ništa ne može?!

Bože, kad je riječ o Đukanovićevim protivnicima, koliki je to gnijev? Neka Milo Đukanović i njegova „omrznuta“ DPS pljačkaška mašinerija, bude još toliko koliko sada optužena, pa i znatno više, ukoliko je takvu cifru normalnome moguće dokučiti, (uzgred rečeno, autor je ovih redova ispisao protivu Mila i njegove garniture više autorskih tabaka no sva jučerašnja neonacistička i savremenija salonska koncern Vijesti opozicija), ali pri svemu tome nije ni njemu lako eliminisati činjenicu da bez Mila Đukanovića, pa čak i računajući sva njegova stvarna i izmišljena nepočinstva, nije bio moguć referendum o državnoj nezavisnosti Crne Gore. Još teže govoriti o nezavisnosti samoj.

A o članstvu u NATO ne smijemo ni pomišljati, jer je Milo lično, zajedno sa užom grupom svojih saradnika, i uz pomoć dobrog dijela civilizovanog čovječanstva, uspio da, ne baš do kraja udžbenički demokratskim putem uvede Crnu Goru u najmoderniji i najefikasniji odbrambeni savez na svijetu.

Neka se danas iskreno zapitaju svi kojima je do Crne Gore stalo: kako bi se danas Crna Gora kao država branila - iako nije od siledžijskih ustoličavanja ili helikopterskih desanata na svoju istorijsku prijestonicu za sada formalno uspjela - da nije članica NATO saveza?

Da li bi bio moguć onaj iskreni i očajnički bunt cetinjske mladosti? A bojim se da će nam najnovije cetinjsko iskustvo još mnogo puta zatrebati, da ćemo morati da ga ponavljamo.

Za one mudrace iz pomenutog koncerna koji su od prvog dana tvrdili da državnog udara na Crnu Goru 2016. nije bilo, valja samo podvući - ne samo da ga je tada bilo, nego nesmanjenom žestinom, ako išto umiju viđeti, traje i danas i trajaće vjerovatno, zahvaljujući posebno ovakvoj pomoći Evropske zajednice, do crnogorskoga sudnjega dana?

No, ne pišem ovu kolumnu ni zbog Milovih zasluga za Crnu Goru kao suverenu državu, ni za članicu u NATO savezu. Pišem iz trećeg razloga.

U vrijeme takozvane bivše vlasti, tačnije u vrijeme njenog posljednjeg desetljeća, Crnogorci su uspjeli da polože civilizacijski ispit, ne samo iz poštovanja prema svojim manjinskim narodima, nego i iz iskrenog uvjerenja da samo kao građansko društvo, zajedno sa svojim manjinama, imaju zajedničku ljudskiju budućnost.

Pogledajte koliki stepen povjerenja i iskrene privrženosti većinskom narodu u Crnoj Gori danas gaje naše manjine?

Prošlo je vrijeme kad su nam iz Beograda vazda mogli poručiti koga i koliko da mrzimo. Tada su bile moguće i hercegnovske deportacije i Kaluđerski laz, Bukovica, ali i podmetnuti plamen pod muslimanske radnje u Bijelom Polju ili Pljevljima...

Kako, danas beogradski nacionalisti kipte od bijesa što Crnogorci ne mrze „Šiptare“! Da nema i tu bar malo zasluge DPS-a i njegovog čelnika, da nije i to razlog što bi da maknu Đukanovića sa mjesta predsjednika države?

Neofašistička aktuelna skupštinska većina i dalje ne umije ništa drugo činiti nego uz neandertalsku dernjavu vikati: „Drž’te Đukanovića“!

10

Društvo

Neđelja, 26. septembar 2021.

Centar za građansko obrazovanje zadovoljan što je na njihovu inicijativu Patrijarh SPC stigao u Berane, danas ustoličenje Metodija okončan sudski postupak protiv profesorice Lakićević- Đuranović

Porfirije: I dalje će Srpska crkva ustoličavati na Cetinju

Zaštita autorskih prava je, ipak, moguća

Patrijarh Porfirije u Beranama

Snežana Kaluđerović

Slučaj suspendovane profesorice Lakićević-Đuranović, koja je osuđena za plagijat, aktivan je od 2019. godine. U žiži javnosti je godinu ranije bio i magistarski rad lidera Demokrata Alekse Bečića, za koji je, međutim, na kraju ocijenjeno da je došlo do zastare krivičnog gonjenja, jer je rad objavljen 2014. godine…

PODGORICA – Presuda koju je sutkinja Osnovnog suda Nada Rabrenović izrekla vanrednoj profesorici Pravnog fakulteta Bojani LakićevićĐuranović – da je plagirala naučni rad, nije još pravosnažna, a uprkos tome snažna je opomena svakom ko se bavi intelektualnim radom da sa dužnom pažnjom pristupaju radu i poštuju principe akademske časti, rekla je za Pobjedu viša savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović.

– Takođe, ovakve presude predstavljaju važan dokaz aktivnog mehanizma zaštite autorskih prava – smatra ona.

Suspendovana vanredna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore LakićevićĐuranović osuđena je da je plagirala specijalistički rad njenog studenta Đorđa Drinčića na način što ga je objavila u jednom srpskom časopisu. Kada presuda postane pravosnažna, profesorica je dužna da plati novčanu kaznu od 2.500 eura, a ako to ne uradi – zamijeniće se kaznom zatvora.

PROFESORICA NEGIRALA KRIVICU

Tužilaštvo je tražilo da joj kazna bude 3.000 eura i da joj se onemogući da obavlja posao profesora, ali sutkinja Rabrenović to nije uvažila, jer smatra da ne postoji bojazan da će ona ponoviti to krivično djelo.

Tužilaštvo je zbog toga najavilo da će podnijeti žalbu na presudu, kao i odbrana, koja je uvjerena da će na kraju dokazati da profesorica nije kriva.

Profesorica Lakićević-Đuranović je u više navrata negirala krivicu.

Ona je još ranije suspendovana na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kakve poteze sada planira da povuče rukovodstvo najstarije visokoškolske ustanove, ne zna se, jer nam nijesu odgovorili na to pitanje.

Profesorica je osuđena na inicijativu Centra za građansko obrazovanje, nevladine organizacije koja je još 2019. godine ovaj slučaj prijavila tužilaštvu nakon čega je uslijedila njihova reakcija.

– Mi smo u CGO-u očekivali osuđujuću presudu kao jedinu logičnu, ako se cijeni u skladu sa zakonom, izvedenim dokazima

Bojana Lakićević-Đuranović

i utvrđenim činjenicama u postupku. Naime, i laiku je bilo jasno da je optužnica protiv Lakićević-Đuranović, koja je nastala na osnovu naše krivične prijave, bila utemeljena. Ne vidim razloga da se odbrana optužene žali, s obzirom da je izrečena sankcija već minimalna za karakter takvog krivičnog djela – kaže Kaluđerović.

Imajući u vidu da je ovo prva presuda za plagijat u Crnoj Gori, navodi da ovakve presude predstavljaju važan dokaz aktivnog mehanizama zaštite autorskih prava.

– Konačno, vjerujem da se ovakvim presudama povećava svijest javnosti da plagijati nijesu bagatelna stvar već krivično djelo, koje ima svoje dalekosežne posljedice ukoliko se dokaže kao takvo i to po samog plagijatora, ali i po integritet akademske zajednice – kaže Kaluđerović.

Komentarišući kako generalno ocjenjuje način na koji se kontrolišu radovi da ne bi došlo do plagijata i što je nužno unaprijediti, Kaluđerović kaže da je kontrola radova dosta složen posao.

To, dodaje ona, zahtijeva tehničku opremljenost i razvijene specijalizovane softvere, poseb-

no u ovom periodu široke elektronske dostupnosti materijala, kao i veću odgovornost mentora, poručuje ona.

– Međutim, mnogo je važnije, a kod nas zaboravljeno, raditi na prevenciji kroz jačanje etike i odgovornosti pojedinaca jer, osim što je nezakonito, prepisivanje bez navođenja autora u akademskim krugovima treba da bude označeno i kao nemoralno – ističe Kaluđerović.

SLUČAJ ,,BEČIĆ“

Polemika oko rada profesorice traje od 2019. godine, a slučaj Lakićević- Đuranović nije jedini koji je bio u žiži javnosti.

Nezavisna međunarodna komisija Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore utvrdila je ranije da se 7.494 riječi, odnosno 21,4 odsto ukupnog obima magistarskog rada lidera Demokrata Alekse Bečića ne može smatrati autentičnim jer predstavljaju tekst preuzet od drugih autora bez korektnog citiranja.

Došli su i do podatka da 29,5 odsto Bečićevog magistarskog rada čini tekst preuzet, ali i ne naveden, iz njegovog diplomskog rada. Najveće preklapanje teksta u iznosu od 7,5 odsto pripada

magistarskom radu pod nazivom „Problemi zaživljavanja korporativnog upravljanja u privredama u tranziciji sa posebnim ostvrtom na stanje u Republici Srpskoj“, čiji autor je Mica Kozlik, Panevropski Apeiron univerzitet, Banjaluka, 2009.

Međunarodna komisija koja se bavila Bečićem, međutim, nije jasno rekla da je on plagirao rad koji je odbranio 2014. godine, već da nije autentičan. Senat Univerziteta Crne Gore mu nije izrekao kaznu, pojašnjavajući da nema pravnih mogućnosti za to, odnosno da su se u međuvremenu promijenili zakoni, propisi, koji ne mogu retroaktivno da se primjenjuju. Niko se nakon toga nije proglasio nadležnim da se dalje bavi tim predmetom, a u međuvremenu je Ustavni sud, postupajući po inicijativi Demokrata, ukinuo odluku Senata UCG, na osnovu koje je oformljena komisija za Bečića, jer nije usklađena sa Zakonom o akademskom integritetu. Time je komisija označena neustavnom.

Izvršni direktor NVO Centar za akademski integritet Mitar Đukanović podnio je ranije krivičnu prijavu protiv Bečića, ali se Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, kako je objavio, izjasnilo da je od izvršenja krivičnog djela proteklo četiri godine i da je u tom slučaju nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja…

Ministarstvo prosvjete je 2019. godine donijelo Zakon o akademskom integritetu kako bi bolje uredilo, zaštitilo oblast autorskih prava i bolje konrolisalo naučne radove. U više navrata je poručivano da će se suzbiti pojava plagijata… Tim aktom, pored ostalog, uveden je institut etičke izjave koji obavezuje naučne radnike, odnosno nastavnike, saradnike, kao i sve studente master i doktorskih studija da prilikom predaje rada za odbranu potpisuju izjavu kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuju da je to njihovo originalno djelo. Takođe, prilikom izbora u akademsko zvanje na ustanovi kandidat potpisuje ovu izjavu.

Formiran je i Etički komitet, nacionalno tijelo koje se bavi zaštitom akademskog integriteta.

N. ĐURĐEVAC

BERANE – Do svršetka svijeta Cetinjski manastir biće mjesto za ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog SPC – kazao je patrijarh SPC Porfirije, juče ispred Manastira Đurđevi stupovi kod Berana, gdje će se danas obaviti ustoličenje episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija.

Porfirije, koji je juče doputovao u Berane, kazao je da ,,crkvu ne možemo poistovjetiti ni sa jednom političkom ili državnom granicom“.

- Nema u crkvi granice, granice crkve se ne mogu promijeniti kada god se promijene granice država. Države postaju veće i manje, ali Hristos i crkva nadilaze svaku granicu i ne postoji ustrojsto i sila ovoga svijeta koja može promijeniti ustrojstvo crkve - kazao je Porfirije.

Rekao je da nema ništa protiv da se svako organizuje u svoju vrstu molitvene zajednice ako to njemu odgovara, ali pod uslovom da ne ugrožava bilo koga niti elementarno ljudsko dostojanstvo.

- Ali bilo koja molitvena zajednica tako organizovana ne može biti u jedinstvu sa punoćom vaseljenskog pravoslavlja i kao takva ne može uzeti identitet pravoslavnoj crkvi koja ima kanonsku jurisdikciju i na ovim prostorima - kazao je Porfirije.

Nijesu, kako je naveo, bili obeshrabreni što im nijesu dali da uđu u svoju rođenu kuću u Cetinjski manastir kako bi na tron uveli mitropolita Joanikija.

- Neko je htio, mijenjajući teze, da ono što iz vjere izvire iz litija ovoga naroda da prikaže kao nasilje, a zapravo nasilnim putem htio je da spriječi da uđemo u našu kuću. Ništa nemamo protiv toga da su oni protiv, ali da sprečavaju da uđemo u svoju kuću znamo da je to podvala koja je htjela da prikaže crkvu našu kao izvor svih nevolja. Kada proglasite nekoga da je sam po sebi zao dajete legitimno pravo svakome ko hoće da proglašenog zlim eliminiše - kazao je Porfirije.

Smatra da nijesu imali pravo da ne izvrše djelo crkve.

- Da poslije mnogo vjekova budemo ti koji će okrenuti leđa sopstvenoj kući i ne ustoličimo mitropolita gdje će uvijek do svršetka svijeta biti stolica mitropolita crnogorsko-primorskih - kazao je Porfirije.

Optužio je da oni koji tvrde da crkva ima neke pretenzije da ugrožava nečiji suverenitet, da se bori za vlast ovog svijeta, obmanjuju narod.

- Nas zavarati ne mogu ali mnogi, naša braća, naši srodnici u kojima još nije proklijalo autentično sjeme vjere bivaju zavođeni i u odnosu na njih ponoviću, duh litija pokazao je kakav treba da bude naš stav.

Neka bude ko šta hoće, neka se osjeća da pripada kom hoće narodu ma koliko mi ponekad mislili drugačije. Neko je kritikovao, veli nije izgovorio u Podgorici crnogorski narod. Neka bude ko god hoće Crnogorac, a onaj ne samo koji hoće nego koji zna svoje korijene i stablo Vasojevićkog stabla zna da pripada srpskom narodu - kazao je Porfirije.

To, kako dodaje, ne znači da oni ne prihvataju, ne razumiju, ne poštuju, ne grle i one koji žive pored njih, a deklarišu se i osjećaju se kao Crnogorci.

- U crkvi Hristovoj međutim ne samo da nema Srbina i Crnogorca, nema ni Grka ni Jevrejina, nema Albanaca i Hrvata nema apsolutizovanja bioloških konteksta svoga postojanja. Samo onaj koji je oplemenio sebe Hristom, on je upotrijebio taj dar da pripada jednom narodu kao odskočnu dasku da preobražavajući se u svom narodu, upoznavajući najprije sebe, može da se otvori za drugog, da prihvati drugog upravo onakvim kakav on jeste. A onaj koji ne zna ko je, koji ne zna sebe on naprosto ne može upoznati nikoga, niti voljeti ikoga. Voljeti sebe, voljeti sve kao dar božji moguće je samo u Hristu i kroz Hrista - kazao je Porfirije.

Sinoćnoj službi prisustvovali su i poslanici DF-a Slaven Radunović i Jovan Vučurović, Prave Crne Gore Marko Milačić, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i ministar poljoprivrede, šumarR. P. stva i vodoprivrede Aleksandar Stijović.

Doček ,,osvježenom“ trobojkom Grupa građana ,,osvježila“ je juče ujutru trobojku iscrtanu pored puta kod Bogavskog brda u čast dolaska Porfirija.

- U slobodnoj Crnoj Gori obnavlja se mural koji je simbol narodnog jedinstva, iza koga se nalazi krsno znamenje koje je više puta bilo na meti vandala. Danas baš i nije euforično kao što je ranije bilo, jer smo bili pod budnim okom policije, ali sve u svemu ova trobojka nas okuplja i podsjeća na vječitu borbu protiv zla - objavljeno je na Fejsbuk stranici Budim-info.

Povodi

Neđelja, 26. septembar 2021.

11

Trideset pet godina Arsa

Poslije svega - nemamo više iluzija

» Piše: Milorad POPOVIĆ Trideset pet godina u nešto ozbiljnijim kulturama, normalnijim vremenima i uređenijim društvima i nije tako dug period. Ali u zemlji koja je od 1986. godine do danas promijenila četiri imena – SFRJ, SRJ, SiCG, Crna Gora – ideološko-političko uređenje, učestvovala u ratovima početkom devedesetih godina, preživjela rigidne međunarodne sankcije, bila dio pseudofederacije koja je ratovala s NATO, organizovala referendum za nezavisnost, i nakon četrnaest godina krhke stabilnosti u nezavisnoj državi doživjela ponovnu fašizaciju društva, kalendarsko računanje vremena nije uvijek pouzdano.

Jer, toliko tzv. istorije u nekoj, na primjer, skandinavskoj zemlji, nije se dogodilo u posljednjih sto pedeset godina.

POČETAK

U sredinama s očiglednim kulturno-političkim diskontinuitetom, koje nijesu dovršile proces modernizacije, svaki neortodoksni pokušaj kritičkog preispitivanja uvriježenih stereotipa i inovativni kulturni pokret, svojevrsni su incidenti. Tako je i časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars, nastao kao incident, i po svemu sudeći i nestaće kao incident. Prvi broj Arsa pojavio se u avgustu 1986, u izdanju Književne opštine Cetinja (KOC). Glavni urednik je bio Mladen Lompar, a članovi redakcije Slavko Perović, Milorad Popović, Borislav Cimeša i Krsto Mijanović.

Ars je svojim dizajnom, koncepcijom i sastavom saradnika bio novum u produkciji književne i kulturne periodike u Crnoj Gori. Ambicije uredništva, koje je istovremeno bilo i u rukovodstvu KOC-a, dakako, bile su idealističke, pokazalo se i utopističke: vjerovali smo da se inteligentnijim i modernijim promišljanjem, i bez relevantnog ekonomskog i političkog zaleđa, u kratkom vremenu, mogu mijenjati naslijeđeni kulturni, politički i ideološki obrasci i sistem vrijednosti.

Ars je, zaista, od samog početka bio otvoren za pisce različitih poetika i ideoloških afiniteta. U prvoj seriji Arsa, između ostalih, objavljivali su, Oskar Davičo, Vojislav Pekić, Tomaž Šalamun, Drago Jančar, Andrej Inkret, Aleš Debeljak, Velimir Visković, Raša Livada, David Albahari, Vlado Gotovac, Vesna Krmpotić, Bogomil Đuzel, Lilijan Dirjan, Vidosav Stevanović, Vojislav Despotov, Stevan Raičković. Paralalno s Arsom, KOC je objavljivao i knjige iz lijepe književnosti, te djela političke i istorijske provinijencije koja su kritički preispitivala kanone Saveza komunista o

nacionalnom pitanju, kulturnoj tradiciji, etnogenezi. .

Tako je režim s neviđenom konsternacijom pokrenuo hajku na Književnu opštinu Cetinja, izdavača knjige Sava Brkovića, Etnogenezofobija, u kojoj stari komunistički revolucionar osporava teze Batrića Jovanovića, o srpskom porijeklu Crnogoraca. Predsjedništvo Socijalističke Republike Crne Gore i Predsjedništvo Centralnog komiteta SR Crne Gore, organizovali su zajedničku sjednicu i „oštro osudili nesocijalistički, antinaučni pristup autora nacionalnom pitanju“, narodnog heroja socijalističke revolucije, i kako im nije bilo popularno tražiti Brkovićev partijski progon okomili su se na članove Partije u Književnoj opštini Cetinja. Pokrenuti su disciplinski postupci protiv članova SK iz KOC-a, Slavka Perovića – koji je bio član gradskog komiteta SK – Mladena Lompara, Miodraga Iličkovića i ostalih, pa je SSRN, koji je bio transimisija Saveza komunista, napravio čistku u tom udruženju građana i za urednike Arsa postavio podobne partijske kadrove. Nova redakcija je, u drugačijem formatu i s drugačijom koncepcijom, objavila još samo jednu ili dvije sveske časopisa, i Ars se nije publikovao deset godina, od vremena Antibirokratske revolucije do početka 1999. godine.

Prva serija Arsa, ipak, ostala je u pamćenju saradnicima i suptilnijim čitaocima, kao jedan smjeli, nekonvencionalan kulturni projekat koji je ubrzo sasječen. Naročito su članovi redakcije bili emotivno vezani za Ars, pa sam nakon povratka u Crnu Goru, početkom 1998. s Mladenom Lomparom počeo praviti planove o pokretanju nove serije časopisa. Na ruku nam je išla činjenica – jednako koliko i promijenjena politička klima poslije odvajanja vladajuće frakcije na čelu s Milom Đukanovićem od velikosrpske politike Slobodana Miloševića – da je u međuvremenu stasala nova darovita generacija crnogorskih pisaca, koja se lektirom i senzibilitetom umnogome razlikovala od svojih prethodnika, koji su stvarali pod vidljivim uticajem Njegoša, srpskog romantizma, ruskih proleterskih pisaca i jugoslovenskih bardova socijalnog realizma.

Tako je formirana nova redakcija – iz prvog uredništva ostali smo Mladen Lompar i ja – u kojoj su se našli mladi pisci, Pavle Goranović, Aleksandar Bečanović, Balša Brković, Andrej Nikolaidis i Ognjen Spahić. Redakcija se u protekle dvadeset dvije godine mijenjala, i u njoj su bili pisci različitih generacija, od

Nije pretjerano reći da su Ars – i njegov izdavač OKF – imali noseću ulogu u afirmaciji recentne crnogorske književne scene dvijehiljaditih godina, u domaćem i međunarodnom kontekstu

Ljiljane Duhrgran-Boričić, Boža Koprivice i Ljubomira Đurkovića, do najmlađih, Dragane Tripković, Vaska Raičkovića, Milene Pejović, Ethema Mandića. Neki su odustajali, iz ovih ili onih razloga, ličnih ili političkih, tako da su od prvobitne redakcije iz obnovljene serije Arsa 1999. godine – pored mene – ostali još Pavle Goranović, zamjenik glavnog urednika, i Andrej Nikolaidis. Jer, 2017. godine umro je Mladen Lompar, koji je bio više od glavnog urednika: dobri duh naše redakcije i šireg kulturnog kruga koji je u neku ruku izrastao iz Književne opštine Cetinja.

Nije pretjerano reći da su Ars – i njegov izdavač OKF – imali noseću ulogu u afirmaciji recentne crnogorske književne scene dvijehiljaditih godina, u domaćem i međunarodnom kontekstu. Teško je i zamisliti savremeno crnogorsko izdavaštvo bez OKF, jer bezmalo svi mladi daroviti pisci objavili su svoje prve tekstove i knjige u Arsu i OKF, što im je bila referentna preporuka prema regionalnoj i međunarodnoj sceni. Nije naodmet pomenuti da su autori OKF-a dobili oko trideset državnih i desetak međunarodnih nagrada za književnost, i da je u to vrijeme publikovano nekoliko desetina prijevoda naših pisaca na strane jezike. Ars je uspostavio i novu mrežu regionalnih saradnika koji su se pojavili u postjugoslovenskom vremenu: gotovo da nema relevantnog regionalnog pisca čiji radovi u potonje dvije decenije nijesu objavljeni u našem časopisu.

Ars je, takođe stvorio i mrežu prevodilaca, iz Crne Gore i prostora štokavskih jezika, što je omogućilo našim čitaocima da se, makar u naznakama, informišu o novim autorima i tendencijama, prevashodno na važnim evropskim književnim jezicima. Ars je u međuvremenu bio i dio mreže srednjoevropskih književnih časopisa u projektu „Revija u reviji“, u kojoj su izabrani časopisi iz deset evropskih zemalja – od baltičkih država do Hrvatske – dvosmjerno objavljivali temate iz nacionalnih književnosti. Ars je na Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu 2015. godine, proglašen najboljim časopisom u regionu.

TAMNA STRANA

Druga, tamna strana, priče o Arsu: o neprestanim difamacijama, osporavanjima i pokušajima njegove likvidacije, zanimljivija je kulturnim antropolozima, socijalnim psiholozima, stručnjacima za nacionalno pitanje, nego pis-

OKF u svojoj redakciji ima više od trideset novih rukopisa domaćih, regionalnih autora i prijevoda, koje bez državne potpore nije moguće publikovati cima i ljubiteljima lijepe književnosti. ...

U toj specifičnoj montenegrinskoj patologiji, više i duže od drugih, isticao se Balša Brković, bivši član redakcije Arsa, koji je na tako nizak i besraman način, kakav se ne pamti od doba ranog staljinizma, demonizovao izdavača svoje jedine knjige koja je imala kakvu-takvu recepciju književne kritike. Naime, nakon svakog konkursa za izdavaštvo Ministarstva kulture – u kojemu je OKF uvijek konkurisao s više naslova nego svi ostali izdavači zajedno! – B. B. urednik kulturne rubrike dnevnog lista Vijesti, u maniru starih udbaških kerbera-difamatora, velikim naslovima je ispisivao cifre koje je OKF ukupno dobio za izdavaštvo, prevodilaštvo, časopis, sajmove knjiga, sugerišući da je u pitanju privilegovanost i korupcija. Prema poznatom klišeu komunističke i fašističke crne propagande, B. B. nikad nije napravio komparativnu analizu sa drugim dotiranim subjektima iz domena književnosti, niti spomenuo da su neki drugi subjekti iz oblasti filma ili ljetnjih festivala na konkursima dobijali višestruko veću finansijsku potporu nego OKF. Dakle, niko se nije osvrnuo na značaj i domete naših konkretnih projekata, jer cilj ovakve propagande nije da, u skladu s javnim interesom, kritički valorizuje, istraži izvjesne anomalije ili zloupotrebe, nego da osramoti i egzistencijalno uništi targetiranu žrtvu.

Od samoga su početka, dakle, protiv Arsa udružili se, s takvom nesnošljivošću, kao da smo umjesto knjiga i časopisa distribuirali oružje ili drogu – zajedno s velikosrpskim nacionalistima – diletanti, polutalenti, neostvareni kulturtregeri i vječiti „ministri kulture u sjenci“. Taj hibrid plemensko-palanačkog duha ne podnosi ništa što mu nije nalik, pogotovo ako pritom ima i neki uspjeh, i zato nijesu mogli oprostiti OKF-u što je brižljivom selekcijom referentnih autora, domaćih, regionalnih i stranih, publikovao oko 400 knjiga i 122 broja Arsa. Elem, crna propaganda je imala određene učinke u dijelu javnosti, ali nije uticala na saradnju OKF-a s relevantnim izdavačima, piscima i prevodiocima. Naprotiv, najugledniji crnogorski i južnoslovenski pisci i prevodioci svih ovih godina su nam, bez honorara ili za veoma skromnu nadokna-

du, povjeravali svoje recentne rukopise.

ANIMOZITET

Ukupna atmosfera koja je podsticala frustracije i animozitet prema OKF-u, očekivano je kulminirala nakon promjene vlasti u Crnoj Gori. Novoj strukturi, koja je na vlast došla uz pomoć ideologa, komesara, diplomata, lobista i propagandista „rusko-srpskog sveta“, prioritet je bio kultura i prosvjeta, pa su objedinili ova dva resora, zajedno s naukom i sportom, i na njihovo čelo postavili osobu koja doskoro nije imala crnogorsko državljanstvo(!) i eksplicitno ne priznaje crnogorsku naciju, kulturu i književnost. U kontekstu obezglavljivanja i uništenja nosioca savremene crnogorske kulture, jedna od prvih aktivnosti četvororesorne ministarke bilo je angažovanje penzionisanog profesora ruskog jezika D. K. – gogoljevskog lika, koji je bio ispomoć u progonu profesora na Beogradskom univerzitetu, u vrijeme kad je njim upravljao kadar Vojislava Šešelja – za, kako je rekla, „detektivske poslove“ u (pod) ministarstvu kulture!? Gotovo jedina dužnost penzionisanog namjesnika bila je, da između dvjestotinak organizacija koje su dobijale potporu Ministarstva kulture iz domena nove književnosti, prevodilaštva, časopisa, festivala, muzičkog i likovnog stvaralaštva, filma i tzv. kreativnih industrija, pronađe neku zloupotrebu ili neispunjavanje obaveza kojima se ugovorno bio obavezao OKF. Paralelno sa „detektivskom“ istragom krenula je nezapamćena hajka u režimskim medijima s „originalnim“ optužbama: zbrojili su koliko je OKF od Ministarstva kulture dobio novca za deset godina(!), za Ars, novu književnost, prevodilaštvo, sajmove, antologijsku ediciju Nova luča, program Kreativna Evropa, ne pominjući pritom jesu li inkriminisani projekti realizovani. Tako da su neuki čitaoci mogli pomisliti da je novac Ministarstva kulture, odnosno poreskih obveznika, direktor OKF dobio, na primjer, za reprezentaciju, svečane koktele, putovanja po egzotičnim turističkim destinacijama ili za rješavanje stambenog pitanja.

K tome, nijednom difamatoru, cijelo ovo vrijeme nije bilo ni u primisli da se napravi kritička i komparativna analiza estetskih i kreativnih dometa pro-

jekata OKF, koji su od komisija Ministarstva bili ocijenjeni da su od posebnog interesa za kulturu Crne Gore.

Pripremajući ovaj jubilarni, možda posljednji broj, dugo sam se premišljao oko toga je li se primjereno osvrtati na ovakve bizarnosti – kakve nije moguće naći u dojučerašnjim afričkim kolonijama – u uvodnom tekstu jubilarnog broja Arsa. Naposljetku sam odlučio da, u grubim crtama, prikažem pozadinu dugogodišnjih insinuacija, jer nas nema ko drugi braniti. Ali, i da bih ukazao na još jednu pogubnu, takoreći smrtonosnu činjenicu, o kojoj ćuti naša bezvoljna, bezidejna, zaplašena kulturna javnost.

Ulazimo u deveti mjesec 2021, i od kalendarskog početka godine nijedan aktivni crnogorski pisac dosad nije bio u mogućnosti da publikuje svoje djelo, isto je s prevedenim knjigama i periodičnim publikacijama!

Ovakav fenomen nije poznat ni u ratnim vremenima u potonjem stoljeću.

OKF u svojoj redakciji ima više od trideset novih rukopisa domaćih, regionalnih autora i prijevoda, koje bez državne potpore nije moguće publikovati. U zemlji od šesto hiljada stanovnika, sa slabim čitalačkim navikama, na komercijalnoj osnovi nije moguće publikovati ni trivijalne autobiografije starleta, fudbalera, ratnih zločinaca, kamoli modernu poeziju i prozu. No, uništenje crnogorske nacionalne kulture, tačnije produkcije recentne književnosti i umjetnosti, događa se u tišini, iako je blizu dan kad će se knjige u ovoj zemlji štampati jedino uz blagoslov mitropolita Joanikija, kod braće Uljarević, ili u samizdatu!

Poslije svega nemamo više iluzija: niko nije zainteresovan da opstane jedini crnogorski časopis koji je u potonjih sedamdeset godina imao širu jugoslovensku i regionalnu relevantnost. Klerofašistička vlast nas smatra neprijateljima pa su nam, po svemu sudeći, potpisali smrtnu presudu, a strukturama bivše vlasti koja još upravlja u više gradova – između ostalih u Podgorici i Cetinju – manje je stalo do knjiga nego Ivanu Crnojeviću, savremeniku Gutemberga, koji je u 15. vijeku donio štampariju na Cetinje. I ovo rječito govori o tome koliko je sadašnjoj talibanizaciji crnogorskog društva, pogotovo kulture, uzrokovalo ignorantstvo i lakomislenost onih koji su se doskora, stvarno ili nominalno, suprotstavljali ideologiji Justina Popovića, Nikolaja Velimirovića, Amfilohija Radovića.

No, štogod da se desi, siguran sam da će prevratnička uloga Arsa u afirmaciji moderne crnogorske književnosti – prije ili kasnije – biti inspiracija nekoj novoj, buntovnijoj i kreativnijoj generaciji, koja će nastaviti ovu smjelu i neobičnu avanturu.

Kad u to ne bismo vjerovali izgubilo bi smisao sve što smo dosad radili, o čemu smo maštali, i na čemu smo istrajavali.

Cetinje, 30. avgust 2021.

(Predgovor povodom publikacije jubilarnog broja časopisa Ars, koji će se narednih dana predstaviti čitaocima, u printanom i elektronskom izdanju).

12

Kultura

Neđelja, 26. septembar 2021.

STEND-AP KOMEDIJA U CRNOJ GORI I REGIONU: Ko su i kako rade najpopularniji komičari naše scene PODGORICA – Smijeh je DABANOVIĆ: ljekovit i neophodan, dokazano produžava život.

Na pionirskom Kad nam se ponekad čini poslu stvaranja da je „vrag odnio šalu“, komedija je vid očišćenja i scene smo ozdravljenja. Znaju to i stend-ap komičari koji, saradili kolega mi na sceni, pokušavaju da i u mračnim stranama žiMarko Puljiz i vota pronađu veselost, kritički osvijetle sve naše ja. Ishod toga društvene i moralne probili su prepuni mašaje, ali i da nas oplemene zdravim humorom i teatri, klubovi šalom koja ne povređuje. i amfiteatri Prije pet godina krenula je priča o stend-ap komediji fakulteta u Crnoj Gori, koju sa ogromnim entuzijazmom sproOLMAN: Danas vodi nekoliko komičara, iako nailaze na razne potešsvi pjevaju. koće. One su im inspiracija Čak i ako ne za nastupe i rad. Svemu pristupaju na drugačiji način znaš da pjevaš, i uveseljavaju publiku širom ondašnje Jugoslavije, od tebe mogu u žanru koji je planetarno odavno popularan, dok je da naprave u Crnoj Gori još u razvitku.

Do sada su održana dva pjevača, ali u „Opuč“ festivala stend-ap komediji nema komedije, a ove godine manifestacija će biti održana lažiranja. Il’ od 29. do 31. oktobra i okupiće brojne komičare sa umiješ il’ ne prostora Balkana.

Koliko je stend-ap populaPULJIZ: Koliko ran kao žanr u Crnoj Gori, šta sve treba da ima jedan god mislio da komičar, kakva je svrha stend-ap komedije, kako se si dobar moraš pripremaju za nastupe, te biti spreman na šta ih sve motiviše, za Pobjedu su govorili stend-ap koto da niko neće mičari Andrija Dabanović iz Crne Gore, Srđan Olman reagovati na isti iz Srbije i Marko Puljiz iz

Nema humora bez hrabrosti i poniznosti

način

Bosne i Hercegovine.

PIONIRSKI POSAO

Dabanović je kazao da, u poređenju sa regionom, scena u Crnoj Gori zauzima posljednje mjesto, međutim, rezultati su vidni i u odnosu na početke koji su se desili prije pet godina mogu biti i više nego zadovoljni.

- Na pionirskom poslu stvaranja scene smo radili kolega Marko Puljiz i ja. Ishod toga bili su prepuni teatri, klubovi i amfiteatri fakulteta u kojima smo nastupali, kako zajedno, tako i pojedinačno – rekao je Dabanović.

Nakon određenog vremena, kako je kazao, došao je i prvi stend-ap festival „Opuč“ koji je u prethodne dvije godine okupio najbolja imena regionalne stend-ap scene.

- Cilj je bio da našoj publici

Ovo nije glamurozan posao Marko Puljiz je kazao da stend-ap scena u Crnoj Gori postoji onliko koliko komičari nijesu lijeni, te koliko nastupaju i rade.

- Ja sad radim iz gušta.

Malo nas je i za sada nemamo neko udruženje, sve individualno radimo.

Ako se može nazvati scena, u povoju je. Ovo nije glamurozan posao od kojeg se može nešto puno zaraditi. Devedeset pet odsto komičara radi i druge poslove. Kada bi bila prava profesija, bilo bi i više nastupa. Stvorila bi se scena i svijest ljudi oko toga bi bila jača – kazao je Puljiz.

VESELA LICA: Puna sala KIC-a „Budo Tomović“ tokom festivala „Opuč“

što više približimo ovu vrstu umjetnosti i u tome smo definitivno uspjeli. Rezultat toga je ogromna potražnja i rasprodate večeri u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Takođe, u sklopu festivala, dvije godine zaredom su organizovane i stend-ap radionice, u nadi da će još neko započeti svoju karijeru stend-ap komičara i na taj način obogatiti i oplemeniti domaću scenu – rekao je Dabanović.

On je pojasnio da je na globalnom nivou stend-ap veoma popularan.

- O tome svjedoče brojni stend-ap specijali koje je nekad emitovao „HBO“, a koje sada u mnogo većoj mjeri producira i emituje „Netflix“. Kada je riječ o regionu, situacija je malo drugačija. Ovaj vid umjetnosti je i dalje u razvoju. Sa dominantnom scenom prednjači

Slovenija, a zatim slijede Hrvatska i Srbija – rekao je Dabanović.

Prema njegovim riječima, komičar prvenstveno mora biti duhovit.

- To je preduslov da bi se uopšte neko bavio ovim poslom. Osim toga, potrebna je bezrezervna ljubav i strast jer bi u protivnom u nekom trenutku došlo do odustajanja. Neophodan je veliki trud, svakodnevni rad, pisanje, čitanje i sposobnost analiziranja društva u kojem živimo. Sve to ne bi bilo moguće bez određene doze hrabrosti i poniznosti – istakao je Dabanović.

On je naglasio da se pripreme za nastup odvijaju u kontinuitetu, redovnim pisanjem, preispitivanjem i vježbanjem.

- Nikako dan pred sam nastup. Za improvizaciju uvi-

Srđan Olman

jek ima prostora. Publika uvijek prepozna takve trenutke i posebno ih nagrađuje aplauzom. Ona nastaje organski u trenutku kada i komičar i publika uživaju i kada su opušteni. Nerijetko se dešava da novonastala improvizacija kasnije uđe u redovni materijal – istakao je Dabanović.

Ukazao je da stend-ap za

Marko Puljiz

njega, pored zabavnog, ima i edukativni karakter.

- Kvalitetan stend-ap, osim što izaziva smijeh, oplemenjuje, otvara nove vidike i podstiče na razmišljanje.

Ovakva vrsta komedije nas oslobađa od stresa i prikazuje nam da život nije baš toliko strašan kakvog ga mi nekad zamišljamo – ocijenio je Dabanović.

Inspiraciju, kako je kazao, crpi u svakodnevnim događajima koje pokušava da posmatra iz nekog drugog ugla.

- Teme kojima se najviše bavim obuhvataju porodične odnose, djetinstvo i odrastanje, razne komplekse, muško-ženske odnose, bolest zavisnosti itd – kazao je Dabanović i naglasio da je stend-ap publika u Crnoj Gori izvanredna.

NEMA LAŽIRANJA

Učesnici festivala „Opuč“ 2019. godine u KIC-u

Olman je istakao da nije siguran koliko je stend-ap popularan kao žanr, ali je svakako popularniji nego prije desetak godina.

- Moje mišljenje je da on nikada neće biti mejnstrim kao neke druge stvari na

Andrija Dabanović

Balkanu, ali to ne gledam kao manu. Volim što se bavim nečim što mali procenat ljudi radi. Primjera radi, danas svi pjevaju. Čak i ako ne znaš da pjevaš, od tebe mogu da naprave pjevača, ali u komediji nema lažiranja. Il' umiješ il' ne – kazao je Olman.

Na Pobjedino pitanje šta sve treba da ima jedan komičar, Olman je duhovito odgovorio da bi bilo dobro da ima šta da jede, jer teško je misliti na prazan stomak. - A onda bi bilo dobro da bude duhovit, jer to je jedina prava ocjena komičara na kraju nastupa. Jesi li ti nasmijao publiku ili nisi?! – rekao je Olman. Što se tiče pripreme za nastup, Olman je kazao da one počinju mnogo mjeseci prije nastupa, pisanjem teksta, vježbanjem, dotjerivanjem, kraćenjem, dopisivanjem...

- Dok je sama priprema neposredno pred nastup – koncentracija. Uvijek ima mjesta za improvizaciju. Nastup je živa stvar, ne možete se praviti da se nešto ne dešava ispred vas i da se na to ne osvrnete – kazao je Olman.

e

Kultura

Neđelja, 26. septembar 2021.

13

Izložba radova Sejle Kerović otvorena u KIC-u ,,Budo Tomović“

Regionalna saradnja komičara Prema riječima Andrije Dabanovića, festivali su dobra podloga za ostvarivanje kontakata, saradnju, planiranje i razmjenu iskustava.

- Upravo nakon prvog festivala „Opuč“, rodila se ideja za organizaciju velikog festivala u Kombank dvorani u Beogradu, koji je dva puta uspješno organizovan. Na njemu

Za Olmana svrha stend apa je, prije svega, zabava, a ako ima i edukativni karakter – tim bolje.

- Mada „edukativni“ možda nije prava riječ. Možda je pravilnije „kritički“ karakter. Reći stvari koje primećujete oko sebe, o kojima imate mišljenje, ali na duhovit način, to je prava kombinacija – istakao je Olman.

On je pojasnio da najčešće nema teme, a inspiracija mu je svakodnevni život koji se prosto dešava, htio on to ili ne.

- Odmor u kući, izlazak napolje, gledanje televizora, druženje sa prijatlejima...

Sve što se dešava i vama koji ovo čitate, nama je to inspiracija. Često ljudi oko nas žele da nam ispričaju njihove anegdote kako bismo mi to ubacili u svoj nastup, ali ako malo pažljivije budete slušali nastupe komičara, shvatićete da kod nas humor dolazi iz problematičnih, nerješevih, nesnađenih, ozbiljnih situacija, a ne komičnih. Ako se nešto desilo komično, šta ja tu imam da radim? Tu se život već potrudio da bude dobar komičar, a meni ostaje samo da se nasmijem – kazao je Olman.

Istakao je da nikada ne dijeli publiku po regionu.

- Kad sam na bini oni su za mene masa nekih ljudi koje ja treba da nasmijem. Nikad ne razmišljam da li su ispred mene Crnogorci, Slovenci, Srbi, ili već neki drugi. Onaj ko voli stendap komediju smijaće se dobrim forama, pa makar sa Marsa bio, dok onaj ko ne voli ili ne razumije ovaj vid humora, on neće uživati, odakle god da mu je porijeklo – istakao je Olman.

Regionlana stend-ap scena mu izgleda kao stara ribarska mreža.

- Ali ne bi škodilo malo je i doraditi. Ima komičara koji se baš trude isplesti tu mrežu kako valja, ali vjerujte mi, to nije nimalo lagan posao. Fale nam producenti ili menadžeri čiji je posao upravo to. Ovako, kada sami komičari moraju to da rade, brzo se umore. Meni je trebalo četiri godine da se umorim od organizovanja turneja drugim komičarima, a Andrija Dabanović još uvijek ima snage za „Opuč“ festival.

Mada, još nije dogurao do četvrte godine. I iskreno mu želim da to prepusti svojim prijateljima producentima, jer ne ide kreativa i organizacija, nešto mora da omane – kazao je Olman.

je učestvovala većina komičara koja je bila na „Opuč“ festivalu. Takođe, festival „Lent“ u Mariboru i festival „Panč“ u Ljubljani su još više doprinijeli regionalnoj saradnji komičara. Zahvaljujući umreženosti scene, ja sam danas u mogućnosti da učestvujem na turnejama po Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Makedoniji. Takođe, moje kolege dolaze da nastupaju u Crnoj Gori i na taj način smo svi na dobitku – i komičari i publika – istakao je Dabanović.

NIZAK EGO

Puljiz, koji je nedavno nastupio u atrijumu Kapital plaze u Podgorici, kazao je da je stend-ap popularan kao žanr onliko koliko komičari rade i koliko su dobri u tome.

- U regionu je i te kako popularan. Najviše u Sloveniji, u Srbiji je isto jaka scena – rekao je Puljiz.

Da bi bio dobar komičar, kako je kazao, mora da se ima „žica“ za to.

- Da ti je ego dosta nizak, jer moraš da trpiš udarce, loše nastupe. Koliko god mislio da si dobar moraš biti spreman na to da niko neće reagovati na isti način. Nekom se nećeš svidjeti, neko neće reagovati onako kako ti želiš. Ako si spreman da dobijaš rekacije koje ne očekuješ, onda možeš raditi stend-ap – rekao je Puljiz.

Prema njegovim riječima, stend-ap je jako nepredvidiv, ali ako se ima talenat i radi na sebi, onda može da se postigne veliki uspjeh u tome.

Na nastupima ima improvizacije, ali koncept je sve.

- Mi pravimo „materijal“ koji se trudimo da svakim izvođenjem usavršimo i izbrusimo do te mjere da bude toliko smiješan da uvijek uspijeva – kazao je on.

Međutim, rok trajanja tog materijala nije dugačak.

- Jer, što više raja čuje te fore – manje će se smijati.

Materijal se stalno mora obnavljati i razlika između prvog nastupa i stotog izvođenja je velika. Ono što je najtužnije, kad izbrusiš taj materijal, kad postane tebi savršen, onda ga sahraniš i praviš novi. To je luksuz koji mnogi komičari ne mogu sebi priuštiti, jer je jako teška produkcija. Nemaš nikad gotov proizvod, stalno ga testiraš kroz nastupe i što duže nastupaš, tako se i mijenja taj isti materijal – ocijenio je Puljiz i dodao da je komunikacija sa publikom interaktivna.

- Predstavlja reakciju publike na komičara. Ako neko dobaci nešto ti moraš da reaguješ. Ne možeš da je ignorišeš. Moraš držati kontrolu u svojim rukama.

Ne smiješ dozvoliti da ti neka budala oduzima pažnju – kazao je Puljiz.

On je podsjetio da su u Sloveniji stend-ap komičari akademski glumci.

- U ostatku regiona to je poprilično andergraund. Postoji nekoliko komičara koji su donekle popularni. Najbolji u regionu su trenutno Vlatko Štampar i Neša Bridžis – rekao je Puljiz.

B. BAJIĆ

Van Gog i potraga za originalnošću Nekako mi Van Gogov stil izražavanja odgovara – te isprekidane linije, smjela kombinacija boja, spajanje naizged nespojivih boja – zelene, crvene, žute, narandžaste – kazala je Kerović PODGORICA - Život i djelo velikog slikara Vinsenta Van Goga bili su inspiracija umjetnici Sejli Kerović. To se može vidjeti na njenoj prvoj samostalnoj izložbi ,,U svijetu Van Goga“, koja je pred brojnom publikom otvorena u holu KIC-a ,,Budo Tomović“.

Kerović je rođena u Ivangradu (Beranama) 1973. godine.

Odrastala je u umjetničkoj porodici, uz oca Huseina Bašića, književnika i majku Eminu, profesoricu književnosti. Svakodnevno su u njihovu kuću navraćali pisci, slikari, muzičari, glumci... Sve je to uticalo da se Sejla, u doba odrastanja,

MOTIVI

Sa otvaranja izložbe djela Sejle Kerović

zainteresuje za različite vidove umjetnosti. Štafelaj, uljane boje i platno za slikanje, koje je prije dvije godine dobila od sestre Edine, iznova su kod nje probudili strast za umjetnošću.

Izložbu je otvorio slikar Aldemar Ibrahimović, a u muzičkom dijelu programa nastupila je Nađa Grdinić, učenica drugog razreda Umjetničke škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić“.

PODRŠKA

Kerović je za Pobjedu kazala da su u postavci 22 rada (pejzaži, figure, dva autoportreta) koja su inspirisana Van Gogom.

- Nekako mi njegov stil izražavanja odgovara – te isprekidane linije, smjela kombinacija boja, spajanje naizged nespojivih boja – zelene, crvene, žute, narandžaste. To je samo njemu svojstveno i to me je kod njega i privuklo. Kako njegova djela, tako i njegov život koji je bio jako buran i znamo kako je, nažalost, tragično završen. Pored Van Goga, interesantan mi je i Edvard Munk, Vermer, Sava Šumanović…

– kazala je Kerović.

Umjetnica se trudila da na slikama ostavi svoj pečat.

- Trudila sam se da na slikama unesem nešto svoje, poput određenih figura. Tu je jedna slika ,,Kosač“, na kojoj sam do-

Obnovljena saradnja Fakulteta likovnih umjetnosti i centra „Terra“

Šest studenata na radionici u Kikindi PODGORICA - Šest studenata master studija sa Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju – Nikola Balević, Mato Uljarević, Sara Petrović, Dragana Petković, Željka Pestorić i Aleksandra Aranitović učestvuju na radionici iz oblasti tehnike vajanja skulpture u terakoti, u centru „Terra“ u Kikindi.

Doktorka likovnih umjetnosti i docent FLU sa Cetinja Ivana Radovanović za Pobjedu je kazala da je nakon višegodišnje pauze, na obostrano zadovoljstvo, nastavljena saradnja centra „Terra“ sa Fakultetom likovnih umjetnosti sa Cetinja. Sporazum ove dvije institucije o saradnji na planu likovnih umjetnosti (skulpture u terakoti), edukacije, muzeološke prakse i interkulturalnog dijaloga potpisan je prije 12 godina i odvijao se neprekidno do 2015. godine. Na ini-

Studenti i mentori u Kikindi

dala isprekidane linije, nešto što je svojstveno Van Gogu, ali sam se trudila i da ostavim nešto sasvim moje – rekla je Kerović.

Voljela bi da posmatračima radova prenese emociju.

- Voljela bih da osjete da sam to radila svim srcem i zato što to volim – kazala je Kerović.

cijativu Radovanović, a uz podršku dekana FLU mr Marka Markovića, ove godine saradnja je obnovljena.

- Masterklasove na temu skulpture u terakoti vodi mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor centra „Terra“ i bivši profesor Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja. Budući da rad i boravak u objektu stare ciglane i crepane o d n o s n o d a n a s At e l j e u „Terra“, koji ima status spomenika kulture od značaja za industrijsko nasljeđe, nudi sve raspoložive tehničke i tehnloške uslove za prenošenje znanja, studentima je tokom ove sedmodnevne praktične nastave paralelno prenešeno i četrdeset godina integrisanog iskustva u radu sa glinom – kazala je Radovanović.

Pored skulptorske prakse, studenti su imali priliku i da se upoznaju sa osnovama ReOrg

metoda, internacionalno priznatog inovativnog načina reorganizacije i optimizacije muzejskih depoa, koji se od ove godine implementira u depou centra „Terra“. Pored prezentacije savremenog stvaralaštva, prema njenim riječima, jeste i aktivna participacija na polju multikulturalizma i interkultiuralizma.

- Međunarodna institucionalna saradnja sa akademskim institucijama iz regiona potvđuje generalnu ideju centra „Terra“ da se kroz ovakve projekte doprinese bilateralnoj saradnji zemalja učesnika na umrežavanju, jačanju interkulturalnog dijaloga i očuvanju kolektivne memorije i kulturnog razumijevanja kao ogledala zajedničke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Međusobno kulturno razumijevanje, interkulturalni dijalog i uspješne prakse na polju kulture i umjetnosti značajno doprinose razvoju kulturne diplomatije razvijajući metod ,,meke moći“ kao uspješan instument bilateralne i multilateralne saradnje – kazala je Radovanović.

A. Đ.

Ibrahimović je istakao da Sejla veoma hrabro ulazi u koštac sa najzahtjevnijim slikarskim problemima i motivima, bilo da su u pitanju portreti ili ljudske i životinjske figure...

- Iako nema formalno likovno obrazovanje, nije učila anatomsko crtanje, zahvaljujući svom izuzetnom talentu, veoma vješto i lako postavlja figure u prostoru, rješavajući proporcije, pokret i anatomsku građu zglobova nogu, ruku...

Ona ne kopira, već oponaša Vinsentove slike, prilagođavajući kompoziciju formatu platna koje ima. Često vertikalno pretvara u horizontalno, a horizontalno u vertikalno, što daje slici drugu dimenziju i dramatiku – istakao je Ibrahimović.

Prema njegovim riječima, sa njenih slika zrači iskonska ljubav prema motivu, a i prema slikarstvu kao likovnom izrazu, jer je sve i te kako povezano sa njenim emocijama, temperamentom i karakterom, iako je sve svedeno na čistu likovnost koja postaje metafora života i postojanja.

- Ovakvim pristupom Sejla Kerović ostavlja prostora da podstakne i recepijente da pokušaju naći malo ,,svoje duše“ u njenim djelima – istakao je A. Đ.

Ibrahimović.

„Slovo jeziku“ u KIC-u PODGORICA - Omladinsko kulturno-umjetničko veče pod nazivom „Slovo jeziku“, u organizaciji NVO Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), biće održano u ponedjeljak, 27. septembra u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. „Slovo jeziku“ organizuje se povodom Evropskog dana jezika, s uvjerenjem da se jezik „pije i govori, i jednog dana uzme vas pod svoje“, navodi se u saopštenju organizatora. Pored poetsko-narativnog dijela, koji su pripremili članovi NVO MOACG, biće upriličen i muzički program.

Na programu je francuska, španska, njemačka, srpska i crnogorska poezija, a muzičke numere su reprezentativni komadi iz Crne Gore i Italije.

Program je namijenjen mladima od 15 do 25 godina, a broj učesnika je ograničen pa je za prisustvo događaju potrebno popuniti onlajn formular za prijavu, koji se može naći na sajtu www.moacg.me.

Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore je osnovana 2021. godine. Misija MOACG je jačanje položaja mladih i rad na rješavanju društvenih problema, koji opterećuju omladinu. D. E.

14

Svijet

Neđelja, 26. septembar 2021.

KORONA BUKTI: Srbija prva po broju zaraženih u Evropi

Juče u Beogradu

Preminuo novinar Miloš Vasić

Za osam dana umrle 302 osobe, a Krizni štab ćuti Nema kovid propusnica, ne kontrolišu se mjere koje su odavno donijete, publika na utakmicama je obavezna i sve radi normalno kao da korona ne postoji. Maske među gostima kafana i kafića su na nivou incidenta... I sve je normalno, samo je ispred kovid ambulanti velika gužva jer na pregled se čeka i po pet sati BEOGRAD - I pored pet vrsta vakcina i bez čekanja za vakcinisanje Srbija je u septembru prva po broju zaraženih korona virusom u Evropi, iako je u februaru bila prva po broju revakcinisanih u Evropi. Dnevno je više od sedam hiljada zaraženih, a broj umrlih ide do 40. Što se desilo za sedam mjeseci? Da li su antivakseri pobijedili nauku i zdravstveni sistem ili građani razumiju da je vakcina neophodna samo ako je obavezna i ako se kazne zašto što je nijesu primili? Početkom avgusta vakcinisano je 50,1 odsto punoljetnih građana i sve je stalo na tome kao i zdravsteni turizam koji je buknuo sa prvim danima proljeća kada su stranci dolazili na vakcinisanje.

Krizni štab se ne sastaje, barem da javnost zna, iako su od 17. do 24. septembra od posljedica korone umrle 302 osobe, a čak 53.371 osoba je zaražena.

Nema kovid propusnica, ne kontrolišu se mjere koje su odavno donijete, publika na utakmicama je obavezna i sve radi normalno kao da korona ne postoji. Maske među gostima kafana i kafića su na nivou incidenta... I sve je normalno samo je ispred kovid ambulanti velika gužva jer na pregled se čeka i po pet sati, i sve je više zaražene djece i mladih ljudi. Čak je i među umrlima bila po-

rodilja od 23 i mladić od 26 godina.

Umjesto da se insistira na primanju prve doze, uporno se govori o tome ko treba da primi treću dozu vakcine. Postojeću situaciju je najbolje objasnio ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar rekavši: ,,Kovid propusnice su spremne ali odluka još nije donijeta“. Nema odgovora na pitanje što treba da se dogodi da se ta odluka donese, iako ljekari iz kovid bolnica i crvenih zona uporno ponavljaju da su pacijenti uglavnom nevakcinisani.

IZGOVORI

Ne slušajući doktore a pozivajući se na Ustav, predsjednik države tvrdi da obavezna vakcinacija ne može da se uvede iako ga Zakon o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti demantuje. U njemu piše da se ,,može odrediti obavezna imunizacija za sva lica, odnosno za određene kategorije lica ako se utvrdi opasnost od prenošenja određene zarazne bolesti“, kao i da ministar zdravlja može donijeti akt o vanrednoj imunizaciji u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Ono što je problematičnije od obavezne vakcinacije cijele populacije je što vakcina nije obavezna ni za zdravstvene radnike. Odnosno članovi Kriznog štaba epidemiolog dr Predrag Kon i direktor In-

fektivne klinike u Beogradu infektolog dr Goran Stevanović su se za to zalagali još u julu kada je broj zaraženih počeo polako da skače, ali ih je ministar zdravlja „poklopio“ pričom da nema potrebe za obaveznom vakcinacijom jer je 65 odsto zdravstvenih radnika imunizovano. Gore od svega ovoga je što se ne zna tačan broj zdravstvenih radnika koji je preminuo od korone.

POTREBNA EDUKACIJA

- Malo djece je vakcinisano zbog „zatucanosti“ roditelja rekao je dr Georgios Konstantinidis, predsjednik Udruženja pedijatara Srbije i ocijenio: - Očigledno je da je ovdje riječ o jednoj velikoj zatucanosti ljudi koja je nedopustiva iako je XXI vijek. Vakcina je ispitana, bezbjedna i donosi korist čitavom čovječanstvu. Neophodno je sprovesti edukaciju da ljudi dobiju adekvatne informacije zasnovane na činjenicama, a ne na objavama i tabloidnim komentarima.

- Od korone dnevno umre autobus ljudi, ako to nije alarm ne znam šta je - upozorio je Marijan Ivanuša, šef SZO u Srbiji i pretpostavio da se ljudi ne vakcinišu jer se ,,vjerovatno radi o nepovjerenju“. Komentarišući stav da vakcina nije isprobana Ivanuša podsjeća da je u cijelom svijetu potroše-

no između pet i šest milijardi doza vakcina i postavlja pitanje: ,,Kako nije isprobana?“ Dr Milanko Šekler, mikrobiolog i virusolog primijetio je da postoji pasivnost političkih partija kada se govori o promociji vakcina i predložio da sve političke partije pozovu svoje birače da se vakcinišu.

- Na moj poziv niko nije odgovorio - kaže Šekler.

POSLJEDICE

Kako sve više bolnica prelazi u kovid režim, nekovid pacijenti se srijeću sa problemima da ne mogu da dobiju potrebne usluge. Direktorka Onkološke klinike dr Danica Grujičić nedavno je izjavila da najviše trpe onkološki pacijenti kao i da su pacijenti dolazili u završnim fazama bolesti i započinjali liječenje jer su čekali da korona prođe.

- Najveću odgovornost nosi ministar zdravlja, ima sva ovlašćenje za preduzimanje protivepidemijskih mjera ali se od prvog dana pandemije Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti nije poštovao - tvrdi dr Rade Panić, predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije.

Pored optužbi na račun ministra zdravlja da je kriv za veliki skok broja zaraženih Panić naglašava da je Krizni štab formiran mimo tog zakona i da je ,,očigledno da se stavovi medicinskog dijela tog štaba ne poštuju, ti ljekari bi iz moralnih razloga morali da podnesu ostavke“.

Panić se zapitao i zašto ne reaguje tužilac kada je pomenutim zakonom predviđeno da je širenje dezinformacija i neprovjerenih informacija krivično djelo ugrožavanja života i zdravlja ljudi.

Violeta CVEJIĆ

BEOGRAD – Miloš Vasić, jedan od osnivača nedjeljnika „Vreme“, preminuo je juče u Beogradu.

Vasić se novinarstvom počeo baviti 1969. godine, a prije dolaska u „Vreme“ proveo je 15 godina u nedjeljniku NIN, koji je napustio zbog pritisaka režima Slobodana Miloševića.

Tokom tri decenije u nedjeljniku „Vreme“, Vasić je pokrivao apsolutno sve važne teme, od demonstracija 9. marta 1991, preko rata u Hrvatskoj, Bosni, na Kosovu, a njegovi tekstovi nakon atentata na premijera Srbije Zorana Đinđića i tokom operacije „Sablja“, postavili su standarde novinarstva u Srbiji, navode iz ,,Vremena“.

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) saopštilo je da je Miloš Vasić „živio od novinarstva i da je njegov

jedini poslodavac bila istina“. „Na strani istine, uvijek je bio protiv gušenja slobode, bahate demonstracije sile, protiv samovlašća moćnika. Svrstavajući se tako među često medijski napadane i proganjane misleće ljude – navodi se u saopštenju NUNS-a. R.P.

Bivši jugoslovenski političar o dešavanjima na GP Jarinje

Azem Vlasi: Na Kosovu neće biti Republike Srpske PODGORICA – Azem Vlasi, bivši jugoslovenski političar, poznati prištinski advokat i dobar poznavalac prilika u regiji, kazao je za Radio Sarajevo da „Republike Srpske na Kosovu neće biti“.

- Provokacije na dva granična prelaza između Kosova i Srbije odvijaju se u već poznatom stilu i po scenariju iz štaba Aleksandra Vučića. Sve u njegovom stilu kao „branioca“ Srba izvan Srbije. Ostala četiri granična prelaza normalno funkcionišu i niko iz pravca Srbije ne pravi problem sa probnim tablicama. Ta nazovi kriza na sjevernoj granici je kao bura u časi vode, kazao je Vlasi.

U Beogradu, kaže on, znaju da je sporazum po kojem su na Kosovo mogla ući vozila sa srpskim registracijama, važio do 15. septembra. Stav Vlade Kosova je da će se poslije toga primjenjivati reciprocitet.

- To znači: ili će i Srbija iza njene granice priznati kosovske registarske tablice, ili će i Kosovo uvesti za vozila sa srpskim registracijama isti režim recipročno. Vučić kao „zaštitnik“ svih Srba nadigao je grupu Srba prema dva granična prijelaza na sjeveru da prave

problem, pa su blokirali put.

Tako su naškodili sebi jer tamo se najviše kreću Srbi sa obadvije strane granice, a već nedjelju mogu prolaziti samo pješke – smatra on.

Iz tih razloga, podsjeća Vlasi, sa kosovske strane poslato je policijsko pojačanje da bi zaštitili granične prelaze i zaposlenike i spriječili incidente.

- Zato, na ta dva granična prelaza nema prometa motornih vozila krivicom onih koji su tamo cestu blokirali, i to na štetu samih Srba. Ali incidenata nema jer kosovska policija se brine o redu i miru – istakao je on.

Kaže da na sjeveru Kosova pokušavaju primijeniti scenarij iz BiH entiteta RS. - Uporedo sa blokiranjem ceste na ta dva granična prelaza istakli su i bilborde sa natpisom „Dobro dosli u Zajednicu srpskih opština“, po ugledu na one u Bosni – „Dobro došli u RS“. Srbi na Kosovu uživaju sva prava, žive normalno kao ravnopravni građani, imaju normalne veze sa Srbijom, ali Republike Srpske na Kosovu neće biti. Za razliku od Dejtonskog sporazuma o Bosni, Ahtisarijev plan to na Kosovu nije predvidio, a ni Ustav Kosova – zaključio je Vlasi. R. P.

Crnom Gorom

Neđelja, 26. septembar 2021.

15

Akcija čišćenja morskog dna od Ričardove glave do plaže Mogren

Izvukli veće količine željeznog i plastičnog otpada BUDVA - Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora juče je organizovalo akciju čišćenja morskog dna na prostoru od plaže Ričardova glava (Brijeg od Budve) do plaže Mogren u Budvi, u cilju obilježavanja Mediteranskog dana obale, a u okviru Programa aktivnosti obilježavanja 30 godina ekološke države Crne Gore.

Veće količine željeznog i plastičnog otpada ronioci su izvukli sa morskog dna.

Njima se priključio i ministar ekologije prof. dr Ratko Mitrović i pomogao u čišćenju akvatorijuma na pomenutom

prostoru. Kako je saopštio, želio je da na ličnom primjeru pokaže odgovornost prema zaštiti našeg mora i životne sredine uopšte.

- Koliki je značaj današnje akcije najbolje svjedoče količine otpada koje smo uspjeli da izvučemo sa dna mora. Postoje metalne konstrukcije za koje je neophodna adekvatna mehanizacija kako bi se izvukle iz mora, te nam je plan da uskoro organizujemo još jednu akciju čišćenja podmorja - naglasio je ministar Mitrović.

Ministar je posebno zahvalio Ronilačkom klubu ,,Diving Montenegro“, Komunalnom preduzeću iz Budve, MZ Stari grad čiji su članovi svojim barkama

Uspješna nautička sezona u Baru - rezultati 70 odsto bolji

Godina oporavka

lokacija, zbog čega privlači puno turista i jedriličara iz svijeta, jer i za ovu sportsku disciplinu ima odličan potencijal.

Ipak, mora još da se razvija i unapređuje, i ja ću tome vrlo rado dati lični doprinos- smatra Andrušin.

Uz realan optimizam koji je donijela ovogodišnja turistička sezona, i u menadžmentu kompanije svjesni su da je neophodno unapređivati rad Marine i rješavati višegodišnje probleme koji opterećuju poslovanje.

neRiješeni odnosi

U Marini planiraju i aktivnije učešće u manifestacijama koje promovišu nautičku i druge grane turizma

BAR- Za razliku od prethodne, ove godine je i nautička sezona u Baru bila veoma uspješna. U odnosu na 2020. kada je zabilježen drastičan pad broja plovila, ovoga ljeta rezultati su za 70 odsto bolji, a u poređenju sa referentnom 2019. godinom, 14 i po odsto.

U narednom periodu u kompaniji, koja je u većinskom državnom vlasništvu, planiraju značajno poboljšanje nivoa usluge, rješavanje imovinsko-pravnih problema i infrastrukturna ulaganja na koja se čeka decenijama.

Za turističku privredu ovo je bila godina oporavka, a značajni prihodi ostvareni su i u nautičkom segmentu.

-Za nama je uspješna turistička sezona, i veoma je dobro što nam je Vlada omogućila da radimo. Ponosni smo na rezultate i pozitivno finansijsko poslovanje – kazao je predsjednik PODGORICA – Preko pet stotina volontera sakupljalo je otpad sa 19 lokacija u 15 crnogorskih gradova - saopšteno je iz EU info centra.

NVO Zero vejst je u organizaciji sa velikim brojem lokalnih nevladinih organizacija pod pokroviteljstvom Delegacije EU u Crnoj Gori, peti put organizovala akciju čišćenja posvećenu Evropskom i Međunarodnom danu čišćenja obala.

- Osoblje Delegacije EU u Crnoj Gori pridružilo se akciji čisteći plažu Buljarica u Budvi.

Poruka same akcije jeste skretanje pažnje na urgentnu potrebu zaštite rijeka, mora i okeana. Oko 95 odsto otpada koji

borda direktora Marine AD Drago Zečević, koji je izrazio nadu da su i klijenti ove kompanije zadovoljni.

Barska Marina, uz komparativne prednosti zbog geografskog položaja i lokacije u centru grada, kontinuirano radi na podizanju nivoa usluge.

seRtifikati

-Uz usluge rezervacije, prihvata plovila i vezova, pružamo i mogućnost tehničkog servisa, usluge snabdijevanja vodom, strujom i gorivom, a našim klijentima na raspolaganju je i veliki parking prostor. Videonadzor pruža monitoring na cijelom prostoru Marine, čime su bezbjednost i sigurnost jahti, jedrilica i motornih čamaca na zavidnom nivou – ističe Sanja Papan, poslovna sekretarka, koja je podsjetila da Marina posjeduje i prestižne međunarodne sertifikate, koji potvrđuju kvalitet.

-Naša Marina je prva u Crnoj Gori sa sertifikatima ISO 9001 i ISO 14001, što znači da posjedujemo integrisani sistem menadžmenta kvalitetom i sistem menadžmenta životnom sredinom. Dodijeljeno nam je i ekskluzivno, prestižno eko priznanje, zahvaljujući kojem smo postali i prva marina u Crnoj Gori u kojoj se vijori plava zastavica. Takođe, ponosno nosimo i sertifikat „Tri zlatna sidra“, koji nam je uručila Međunarodna organizacija „TYHA“– kaže Papan.

Da su i klijenti zadovoljni, potvrđuje vlasnik luksuzne jahte iz Rusije Viktor Andrušin, koji je u Baru i Marini od 2007. godine.

-U Crnoj Gori sam od 2004. a u Baru od 2007. godine. Ovdje sam stekao divno društvo, a saradnja sa barskom Marinom je odlična. Ono što je njena prednost u odnosu na druge marine u okruženju, jeste dobra

-Naslijedili smo složenu problematiku koju moramo rješavati u narednom periodu. Prvenstveno, to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi između države i Luke Bar, kao i pitanje gradske luke za taksi brodove i ribarice. Čeka nas težak posao, i to su problemi koje ne možemo sami riješiti, bez podrške resornih ministarstava i nadležnih državnih institucija. Inicijativa je pokrenuta, i nadamo se pomjeranju sa mrtve tačke – vjeruje predsjednik borda direktora Drago Zečević, koji je najavio i infrastrukturna ulaganja.

-Urađena je planska dokumentacija za izgradnju poslovnog objekta, obezbjeđene sve dozvole, čeka nas i sanacija sekundarnog lukobrana, produbljivanje i čišćenje akvatorija, kako bi mogli da primimo i mnogo veće jahte i brodove.

Realizacija svega planiranog, naravno, zavisiće od razvoja epidemijske situacije i s tim u vezi – ekonomskog ambijenta – naglašava on.

U Marini planiraju i aktivnije učešće u manifestacijama koje promovišu nautičku i druge grane turizma, kao i u ekološkim i dobrotvornim akcijama koje su odlika svake društveno V.k.V. odgovorne firme.

potpomogli izvlačenje otpada iz mora, kao i vrtiću ,,Vini Pu“ iz Budve, čiji su mališani učestvovali u radionicama organizovanim na plaži.

Mladen Mikijelj, direktor JP Morsko dobro, izjavio je da je ,,cilj ove današnje akcije da pošaljemo jasnu poruku da su more i obala ugroženi i da se treba mijenjati svijest o tome kako da doprinesemo razvoju prirode i očuvanju životne sredine, umjesto što je zagađujemo“.

Vesna Mačić iz Instituta za biologiju saopštila je da se nada da će akcija doprinijeti podizanju svijesti kod građana, kako bi ,,očuvali naše more, i da se prema njemu odnosimo sa dužnom pažnjom“.

Kancelarija za evropske integracije u posjeti Vujovom katunu na Čakoru

Posjeta katunu na Čakoru

Realizacija projekata EU nas približava evropskim vrijednostima PODGORICA - Osim što našim građanima sasvim izvjesno donosi nove značajne dobrobiti, sprovođenje projekata dodatno nas približava evropskim vrijednostima i standardima i unapređuje kapacitete crnogorskih institucija i korisnika - kazala je glavna pregovaračica i nacionalna IPA koordinatorka Zorka Kordić tokom posjete Vujovom katunu na Čakoru povodom Dana evropske saradnje.

Kordić je ocijenila da je Vujov katun dokaz da su rezultati evropske teritorijalne saradnje osjetni čak i u udaljenim seoskim područjima te da programi prekogranične saradnje pružaju mogućnost valorizacije potencijala prirodne baštine.

- Zahvaljujući projektu „Seoski turizam za ekonomski razvoj prekogranične oblasti Crne Gore i Kosova“, koji je realizovan uz podršku sredstava EU unaprijeđena je infrastruktura neophodna za

Više od 500 volontera sakupljalo je otpad u 15 gradova

Zaposleni u Delegaciji EU čistili Buljaricu završi u riječnim tokovima, morima i okeanima, završi na morskom dnu uništavajući biljni i životinjski svijet, dok samo pet odsto završi na obalama. To znači da otpad koji sakupimo sa obala čini samo vrh ledenog brijega - kazao je Saša Palibrk iz EU info centra.

Smatra da je jedino rješenje prestanak upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, koja je najveći neprijatelj rijeka, mora i okeana i u Evropi čini 80 do 85 odsto otpada. Palibrk navodi da je EU već preduzela konkretne korake da zabrani pla-

stiku za jednokratnu upotrebu i prisili velike kompanije da ograniče proizvodnju i potrošnju plastike, očekujući da će Crna Gora slijediti taj primjer.

- Crna Gora je prije nekoliko dana obilježila 30 godina postojanja ekološke države.

Krajnje je vrijeme da se riječi pretvore u djela i smanji plastika za jednokratnu upotrebu, kao i da se odlaganje i tretman otpada učini efikasnijim - poručuje Palibrk.

Akcija čišćenja je organizovana u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, Žabljaku, Mojkovcu,

Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Gusinju, Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju, a kao i prethodnih godina, najviše je flaša za jednokratnu upotrebu.

- Svake godine preko 65 odsto sakupljenog otpada čine plastične boce i to je najveći problem i na to smo ove godine fokusirani. Vršiće se revizija plastičnih boca, staklenih boca i limenki. Ovom akcijom želimo da podignemo svijest ljudi da se smanji upotreba plastike za jednokratnu upotrebu. Takođe bi svako svojim

R.P.

primjerom trebalo da pokaže kako da se mijenjamo. Početak je da prestanemo da kupujemo proizvode u ambalaži za jednokratnu upotrebu - kazala je Milica Boca iz organizacije Zero vejst.

Iz EU info centra navode da će otpad biti kategorizovan i dokumentovan kao dio globalne inicijative #BrandAudit, a podaci će biti korišćeni za sačinjavanje preporuka proizvođačima i opštinama u pogledu smanjenja otpada, njegovog sakupljanja, ponovne upotrebe i boljeg recikliranja. R. P.

bavljenjem turizmom u katunima - trasirana je staza kojom je povezano ukupno 16 katuna na teritoriji Crne Gore i Kosova, uključujući i Vujov katun, domaćinstva u katunima su opremljena solarnim sistemima, a unaprijeđeni su kapaciteti seoskog stanovništva za pružanje usluga u turizmu kazala je Kordić.

Ona je istakla da je Crna Gora u prethodnom periodu sprovela najveći broj bilateralnih prekograničnih projekata u regionu, što potvrđuje da se valjano koriste raspoloživi administrativni kapaciteti i mogućnosti koje ovi programi pružaju.

- U okviru tekuće finansijske perspektive 2014-2020. organizacije i institucije iz Crne Gore kroz devet programa prekogranične saradnje, zajedno sa svojim partnerima iz regiona i država članica EU, s istim entuzijazmom sprovode 240 projekata, ukupne vrijednosti od 273 miliona eura - kaR. P. zala je Kordić.

16

Arena

Sportski miks

Neđelja, 26. septembar 2021.

,,Plave“ u Danskoj žele da poprave utisak nakon dva startna poraza u Ligi šampiona

Popović: Treba da uživamo u punoj dvorani Danas (14 h): Esbjerg Budućnost Bemax

FTC sa Itanom Grbić bolji od Rostova

PODGORICA - Budućnost Bemax kreće u seriju teških duela A grupe Lige šampiona.

Pred pauzu ,,plave“ će danas od 14 sati u Danskoj odmjeriti snage sa Esbjergom koji je do sada upisao pobjedu (Bukurešt) i poraz (Brest).

Naš tim nema pobjedu, na papiru pred novi duel nije favorit, a ima ogroman motiv da, prije svega, popravi stvari u defanzivi. U tome je i ključ.

U prethodnim duelima sa Podravkom i Borusijom nedostajalo je odbrambene agresivnosti (gol razlika 51:63).

Crnogorska reprezentativka Itana Grbić sa FTC-om igra sjajan rukomet - mađarski tim je u derbiju 3. kola grupe A savladao u gostima ekipu Rostova 20:19. Grbić je postigla tri gola, a gol za pobjedu dala je Klujber. Mogao je ruski tim koji vodi Per Johanson, bivši selektor ,,lavica“, do remija, ali je na deset sekundi prije kraja Blanka Biro odbranila zicer Ani Sen. FTC je do sada ostvario dvije pobjede i remi.

Kastamonu nije imao sreće u meču sa slovenačkim Krimom. Domaće su izgubile 24:23, a Marina Rajčić je sa gola blistala sa 10 odbrana, četiri puta je prekinula kontru gošći i postigla gol. Majda Mehmedović od posljednja četiri gola za domaće dala je tri i pogodila je najvažniji za 21:21. Jovanka Radičević dala je svih pet golova, bez promašaja, sa sedam metara. U trijumfu Bukurešta dva gola dale su Ema Ramusović i Andrea Klikovac, a Dijana Mugoša postigla je gol više za domaći tim Podravku.

Grupa A

STRPLJENJE

14 8

PODGORICA - Bazen SC ,,Morača“. Utakmica odigrana bez prisustva publike. Sudije: Gomez (Italija), Cvart (Holandija). Rezultat po četvrtinama: 3:2, 4:3, 4:2, 3:1.

JADRAN: Đurović, Vujičić, Vučurović 3, Obradović, Vujović 1, Stevović, Gardašević 1, D Radović 1, Sladović 3, V. Radović 1, Čaraj 2, Petković 2, I. Radović.

APOLON: Ganpulos, Alamanos 1, Gardikas 1, Mokas, Goniotakis 1, Kotskar, Gusarov 2, Kondrokukis, Gusarov 2, Kondrokukis, Visković, Tolakudis 1, Solanakis 2, Kavusanos.

Jadran je ponovo bio dominantan - u pretposljednjoj utakmici prvog kvalifikacio-

Rostov - FTC Podravka - Bukurešt Borusija - Brest Danas 14.00 - Esbjerg - Budućnost

Grupa B 19:20 31:36 39:27

Na tome moramo da radimo i budemo strpljivi kako bi mogli da pariramo - kazala je trener Bojana Popović.

Daleko je Budućnost od konkretno prošlogodišnjeg kvaliteta. Sa manjom rotacijom, neiskustvom i mladim snagama upitan je prolaz u osminu finala. Sa dva startna poraza i to protiv direktih konkurenata ,,plave“ čeka težak put do cilja. Na slabija izdanja u Koprivnici i Podgorici uticala je i neuigranost.

Kastamonu - Krim Danas 16.00 - Đer - CSKA 16.00 - Savehof - Odenze 16.00 – Mec - Vajpers

23:24

Jedino kroz utakmice možemo da napredujemo,a kroz treninge možemo nešto da radimo.

Jer, igračice koje nas napadaju su još uvijek djeca koja možda fizički nijesu jaka. I tu fintu koju izvode nije tog kvaliteta.

Samim tim nemamo realnu sliku da li je ili nije to dovoljno.

Znači, djevojke koje nas napadaju uglavnom imaju 18-19 godina, zato i kada vježbamo odbranu nemamo realnu sliku.

Pokušavali smo sa muškarcima da popravimo, ali za sve

SAVONA - Gradski bazen.

Gledalaca: 100. Sudije: Veovodin (Rusija) i Tioco (Hrvats-

10

nog turnira LŠ Novljani su savladali Apolon 14:8.

Šampion Crne Gore odigrao je fenomenalan meč u kojem su

ka). Rezultat po četvrtinama: 1:4, 6:0, 3:2, 1:5.

MONPELJE: Andrić, Piot, Vikot, Delas 1, Vasur, Musur 1, Ivanković 5, Alfonso 1, Kalinić 1, D. Živković 1, I. Živković 1, Spilaret, Garsija.

PRIMORAC: Isljamović, Drašković 5, Paunović, Gopčević 3, Mačić 3, Vukasović, Šekarić, Vukšić, Stanojević, Baštrica, Matković, Kljajić.

U utakmici preokreta Primorac i Monpelje podijelili su bodove u pretposljednjem danu prvog kvalifikacionog turnira Lige šampiona. Koto-

znači da moramo imati više mira. Moramo da gledamo igračice tokom meča. Gledao sam video zapise o njima, ali to je nešto drugo kada ste na terenu. Zbog toga moramo da iskoristimo rutinu sa

3

internacionalki, najviše Norvežanki, nastupa za danski Esbjerg

poraza iz pet kola u domaćoj ligi ima Esbjerg

treba vremena. Definitivno utakmica je prava stvar da se vide neke stvari, da ih rješavaju i pokušavaju biti bolje.

- Prosto nijesam željela da imaju pritisak u prva dva meča.

Mislim da je to najbitnije kod mladih igračica - rasterećeno da igraju. Pokušavali smo da na normalnom nivou bude opterećenja, ali, očigledno, nijesmo uspjeli jer se kod svake vidjela trema koja je na svu mladost dodatno oduzimala fokus i kvalitet. Iskreno se

BEZ PRITISKA Od početka priprema Bojana je sa stručnim štabom insistirala na što manjem pritisku iz kojeg još uvijek mnoge od njih nijesu izašle.

grčki tim zadržali bez gola čak osam minuta (od kraja prve do

kraja druge četvrtine)!

Izabranici Petra Radanovića osigurali su ranije plasman u narednu rundu elitnog takmičenja, a danas (10.45 h) će sa OSC-om odigrati posljednji meč na turniru.

Najefikasniji u trijumfu bili su Matija Sladović i Uroš Vučurović sa tri gola.

- Utakmica je bila zanimljiva, uspjeli smo da se odvojimo, imali smo dobar ritam i plivački smo došli do izražaja. Drago mi je što su svi igrali i ova utakmica nam je značila. Bićemo još bolji i nadam se da ćemo zaokružiti pravu priču budućnosti – poručio je trener Jadrana.

Izazov čeka Novljane u posljednjem kolu.

- Čeka nas najteži test sa OSCom. Ozbiljna ekipa, izuzetno kvalitetna, jaki fizički... Daćemo sve od sebe - to jedino možemo da obećamo.

A. M.

rani su odlično ušli u meč - vodili 4:1 nakon osam minuta, ali i pali u narednih osam kada su igrači Monpeljea postigli šak šest za vođstvo od 7:4. Za ,,plus četiri“ prednosti francuski tim ušao je u posljednjih osam minuta, a tim Ranka Perovića od bezidejnih situacija stigao je do prilike da čak i dođe do pobjede. Sa četiri gola Kotorani su na 3.44 do kraja izjed-

načili na 10:10, a od tog trenutka malo su se trgli Francuzi, odnosno Ivanković koji je dao gol za novo vođstvo. Aljoša Mačić (1.45) postigao je gol za 11:11.

Primorac će danas od 10.45 sati odmjeriti snage sa Savonom.

Kotorski tim osigurao je plasman u narednu fazu elitnog takmičenja. Pitanje je samo sa koje će pozicije dalje.

A. M.

Jadran je hit, pao Apolon

Remi kao pobjeda 11 11

Jasper Jansen, trener danske ekipe, vidi mladu, ali opasnu Budućnost. Naravno, vidi i šansu.

- To je drugačiji, mladi i talentovani tim od prošle godine.

Mnoge igračice su otišli. A to

Silni Novljani u pretposljednjem meču prvog turnira LŠ

Kotorani odlični u prvoj i posljednjoj četvrtini pretposljednjeg meča LŠ

Monpelje Primorac

JANSEN: Budućnost ima veliku balkansku strast

D. MALIDŽAN

- Činjenica je da smo dosta golova primili i to lakih pogotovo od strane Borusije u drugoj utakmici. I to je nešto na čemu najviše treba da radimo. Stvar je u agresiji, a jedan faul bi riješio dosta stvari. Međutim, razumijem mladost, koja želi i hoće, ali trenutno nešto svojim kvalitetom ne može da pokrije. Radimo na stvarima da se poprave individulani dueli i da svaka bude bolja da bi odbrana mogla da funkcioniše.

Principi moraju da se nauče.

Djevojke zaista žele i pokušavaju da se poprave i slušaju djevojke koje su duže tu i samo još treba da prate smjernice. Nekad uspije, nekad ne.

Jadran Apolon

-

međunarodnih utakmica.

Budućnost ima veliku balkansku strast i spremni su za velika dostignuća, a mi moramo pronaći svoju igru. Ako odigramo dobar meč, imačemo dobru šansu. Moraćemo i da pronađemo viši stepen efikasnosti koji nam je nedostajao protiv Bresta. Bitna nam je efikasnost. nadam da će danas u Danskoj uživati. Jer će poslije dužeg vremena igrati u punoj dvorani i u pravoj rukometnoj atmosferi. Nadam se da to kod njih neće izazvati dodatni pritisak, već dodatnu motivacija. Vjerujem da će uživati u spektaklu, a ako tako bude možemo do dobre partije.

O Esbjergu sve znaju. Ovaj tim je predstavnik skandinavske škole i po udžbeniku igra .

- To je odlična ekipa, sa dosta reprezentativki i ogromnim iskustvom igranja domaće lige i jakih međunarodnih utakmica. Tako da neće biti lako.

Probaćemo da damo maksimum, pa ćemo da vidimo za šta je to dovoljno - jasna je A. MARKOVIĆ Popović.

Paraplivački miting ,,Trofej Beograda“

Raduloviću dvije zlatne medalje Član podgoričkog Plivačkog kluba osoba sa invaliditetom Mako Tomas Radulović, sa dvije zlatne medalje, završio je debitantski nastup na međunarodnom paraplivačkom mitingu ,,Trofej Beograda“.

Radulović je, u spojenim kategorijama S2 - S4, trijumfovao u disciplinama 50 metara slobodno i 50 leđno.

U njegovoj konkurenciji nastupila su 74 takmičara.

Njegov klupski drug Nikola Đukić bio je četvrti na 50 metara leđno.

Organizator plivačkog takmičenja na plivalištu ,,25. maj“ bio je Sportski savez osoba sa invaliditetom Beograda.

Neđelja, 26. septembar 2021.

Arena

Sportski miks

17

Košarkaši Budućnost Volija večeras (19 h) u ,,Morači“ dočekuju FMP, na startu sezone u Admiralbet ABA ligi

Za nastavak uspješne tradicije

U prodaji 100 ulaznica Iz podgoričkog kluba su saopštili da je shodno epidemiološkim mjerama nadležnih organa Crne Gore dozvoljeno prisustvo 100 ljudi na utakmicama u SC ,,Morača“.

- Klub će vršiti prodaju 100

igre u predsezoni, vidjeli smo da igraju agresivno preko cijelog terena, sa puno udvajanja, kao i preuzimanja u postavljenoj odbrani, i za to smo spremni. Moramo da pariramo njihovoj energiji – rekao je Džikić.

Podgoričani imaju pozitivan skor sa FMP-om, kako uopšte u ABA ligi (13-8), tako i na domaćem parketu (7-3). Interesantno, FMP je posljednji put slavio u ,,Morači“ prije skoro 13 godina – 13. decembra 2008. godine sa 66:64.

karata po cijenama od pet i 10 eura u neđelju, na dan utakmice sa FMP-om, na šalteru Sportskog centra. Šalter će raditi od 12 časova - navodi se u saopštenju.

U skladu sa važećim epide-

- Očekuje nas, sigurno, jako težak meč. Siguran sam da će doći jako motivisani, kao i svake godine. Ne smijemo nimalo da se opustimo, moramo od prvog minuta da postavimo naš ritam igre, da uspostavimo tempo koji samo nama odgovara i pokušamo da ga kontrolišemo svih 40 minuta. Kao i prošlih sezona, FMP ima mladu ekipu sa dosta domaćih igrača. Ove godine su promijenili sastav, otišlo je dosta igrača, njihov glavni nosilac igre Filip Čović više

Obilježila kvalifikacije za Evroligu, Sepsi stao na korak od senzacije

Magična Jovana Pašić PODGORICA - Nakon završenih mečeva kvalifikacija sada su poznati svi učesnici ovosezonske Evrolige za košarkašice.

U kvalifikacijama, koje su se održale u dva ,,balona“ našlo se šest timova - u rumunskom Sepsiju igrali su domaći tim, za koji nastupa naša Jovana Pašić, turski Kajzeri i mađarski Seksard, dok su u italijanskom Skiju, pored domaćina igrali Valensija i francuski Burž. U It a l i j i j e S k i o o p r av d a o očekivanja, sa dvije ubjedljive pobjede (ukupno +20), dok je u Rumuniji slavio Seksard, sa dvije pobjede i koš razlikom +17.

Ipak, jako blizu senzacije bio je rumunski Sepsi, koji je u prvom meču poražen od Seksarda tek nakon produžetka (63:56, 9:2 u dodatnih pet minuta), dok je u drugom susretu slavio protiv Kajzerija 79:78.

Upravo taj drugi meč donio je posebna uzbuđenja, a centralna figura bila je crnogorska reprezentativka, koja je za 36 minuta igre ubacila devet poena (bacanja 2/1, za dva 2/1, za tri 4/2), uz šest skokova, tri

asistencije i dvije ukradene lopte. Pašić je u samom finišu uspjela da uhvati loptu nakon što je Din promašila šut za pobjedu, a zatim izborila faul Vilijams, da bi polovičnim učinkom sa linije penala ( pri rezultatu 78:78, drugo namjerno promašila), donijela svom timu veliku pobjedu.

- Sigurno da ostaje veliki žal što nakon produžetka nijesmo uspjeli da pobijedimo ekipu Seksarda i obezbijedimo takmičenje u Evroligi, ali mogu reći da smo ponosni na sve što smo u toj utakmici pokazali, kao i u drugoj protiv Kajzerija, koja je bila važna da bi dobili lakšu grupu u Evrokupu - kazala je za Arenu Jovana Pašić.

Upravo taj meč protiv Kajzerija pokazao je da rumunski tim ima karakter i kvalitet, a nakon nesrećnog poraza od Seksarda, Sepsi je uspio da napravi iskorak i dobar uvod za izazovnu sezonu.

- Poslije teškog poraza skupili smo snage i potvrdili karakter, a zatim uz pomoć naših nevjerovatnih navijača, koji su nam bili vjetar u leđa i definitivno naš

miološkim mjerama, ulazak u dvoranu (za punoljetne osobe) moguć je isključivo uz posjedovanje Nacionalne kovid potvrde koja se smatra validnom ukoliko lice posjeduje jedan od propisanih uslova (ne važi za maloljetnike).

nije tu, tako da će, sigurno, biti drugačije. Doveli su Brajsa Džonsa iz Borca, koji će, najvjerovatnije, da zauzme njegovu ulogu. U svakom slučaju, čeka nas težak meč, start je sezone, svi smo jedva čekali da počne. Ne smijemo da se opustimo, moramo da budemo spremni na njihovu agresivnu igru od prvog minuta - rekao je centar ,,plavih“ Zoran Nikolić, koji je ovog ljeta drugi put bio zaražen korona virusom.

S. J.

Prilika da se ,,izmjere“ protiv ekipe istog koncepta PODGORICA – Voljom žrijeba SC Derbi, debitant u ABA ligi, projektovan kao razvojni tim za mlade crnogorske i igrače iz regiona, na startu sezone u regionalnom takmičenju gostuje Megi (12 časova), klubu koji je sinonim za razvoj mladih igrača na ovim prostorima.

Bivši Studentski centar će, tako, protiv ekipe sličnog ili istog koncepta biti u prilici da se ,,izmjeri“, i već na startu vidi koliko je u ovoj ligi drugačije igrati u odnosu na ABA 2 ligu, koju su ,,studenti“ osvojili prošle sezone i izborili plasman u elitu…

- Mega svake sezone ima kvalitetnu ekipu što se tiče mladih i talentovanih igrača. Jesu izgubili dva najbolja igrača, Petruševa i Simonovića (naš centar je otišao u NBA ligu, u Čikago, prim.a.), ali dobili su nove i perspektivne. To je ponovo ekipa za gornju polovinu tabele. Očekujemo njihovu brzu i agresivnu igru, i za to se spremamo – ističe trener SC Derbija Andrej Žakelj, koji je ljetos na klupi ,,studenata“ naslijedio Nenada Trajkovića.

Klub su ljetos napustila osmorica igrača, stiglo je pet novih, s tim da će se još neko vrijeme pričekati na povratak na teren Alekse Ilića.

- Veoma smo uzbuđeni zbog prve utakmice. Mega je atletski tim, aktivan, mlad, sa visokim i brzim igračima, sa dobrom tranzicijom. Pripremili smo se prilično dobro, treba da izađemo sa samopouzdanjem, da odigramo dobro, da pokušamo da pobijedimo. I mi imamo mlad tim, ali smo pokriveni imamo šutere, prodorne igrače, igrače koji su jaki na postu, koji mogu da igraju ,,pik-en-rol“. Mi smo ekipa koja može da igra na više načina, i dobro je što imamo tu raznovrsnost – rekao je Flečer Megi, bek šuter SC Derbija, kome je ovo druga sezona u podgoričkom klubu.

I Žakelj jedva čeka da počne sezone.

- Dug je period priprema iza nas. Mislim da smo napravili dobar posao, iako kasnimo sa uigravanjem, jer su se neki igrači pridružili kasnije. Idemo hrabro i sa samopouzdanjem na meč sa Megom, koja je uvijek nezgodna ekipa. Ali rasterećeni smo i napravićemo sve da, možda, iznenadimo već u prvom kolu – zaključio je trener SC Derbija.

S. J.

Crnogorski bokser prekidom u trećoj rundi poražen u meču za WBO svjetsku titulu u kruzer kategoriji

Okoli prejak za Prašovića šesti igrač, uspjeli smo da napravimo taj podvig. Oni su uvijek uz nas i kada je dobro i kada je loše, ne odustaju, prenose tu energiju na nas. Po ko zna koji put pomogli su nam da se vratimo i pobijedimo. Odlično smo povezani, oni na tribinama i mi na terenu, zato nikome nije lako da igra protiv nas - objasnila je Pašić, koju očekuje još jedna sezona u Evrokupu sa ekipom Sepsija.

- Zaista sam srećna što je situacija sa kovidom bolja i što konačno mogu navijači da budu u sali. To će nam mnogo značiti u budućnosti, posebno na utakmicama Evrokupa gdje mislim da možemo stići daleko podvukla je Jovana Pašić, koja je dokazala da, nakon povlačenja iz nacionalnog tima Jelene Dubljević, sada će biti definitivno jedan od lidera naše reprezentacije.

R. P.

Glamurozna scena stadiona Totenhema u Londonu i 60 hiljada rivalski nastrojenih navijača bili su prevelik zalogaj za Dilana Prašovića.

U najvećem meču u karijeri, crnogorski bokser poražen je od Lorensa Okolija u meču za titulu svjetskog šampiona u kruzer kategoriji WBO federacije.

Novljanin je izgubio prekidom minut i tri sekunde prije kraja treće runde, a već u drugoj bio je u nokdaunu.

Prašović, koji je do meča na velikoj sceni u Londonu imao svih 15 pobjeda (12 nokautom), pokušao je da se velikoj nadi britanskog boksa i aktuelnom WBO šampionu suprotstavi otvorenog garda.

Ušao je samouvjereno u meč, u prvoj rundi bio prilično ravnopravan, ali je bilo jasno da je njegov stil borbe previše rizičan protiv boksera kakav je dvije godine

TWITTER/DAZNBOXING

PODGORICA – Zbog problema sa povredama i bolestima pojedinih igrača, košarkaši Budućnost Volija tokom pripremnog perioda nijesu odigrali nijednu utakmicu u kompletnom sastavu.

Neće to biti slučaj ni protiv FMP-a večeras u ,,Morači“, na startu sezone u Admiralbet ABA ligi, u kojoj će se Podgoričani boriti za vrh tabele istina iz drugog plana, u kojem su favoriti, na papiru, ,,vječiti rivali“ Crvena zvezda i Partizan.

Aleksandar Džikić, naime, ne može još uvijek da računa na spremnog Džejkoba Vajlija, koji je u Podgoricu je stigao sa povredom koju je zaradio igrajući za Sjevernu Makedoniju u pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo (za sada trenira samo individualno i šutira, nije ušao u kontakt trening), i Danila Nikolića, koji je zbog zdravstvenih problema nedavno uspješno operisan u Istanbulu.

Budućnost Voli je ljetos umnogome promijenila tim u odnosu na prošlu sezonu (otišlo šest, došlo sedam igrača) i trebaće vremena da se igra ,,posloži“.

Vratio se i Džikić, koji je 2018. godine donio prvu titulu u regionalnom takmičenju. Bez obzira na promjene u sastavu, Budućnosti pripada uloga favorita u večerašnjem duelu…

- Naš protivnik je promijenio sastav u odnosu na prošlu godinu. Imaju vrlo agresivan trio na bekovskim pozicijama, sa agresivnim krilnim igračima koji mogu da igraju na više pozicija. Imaju visinu, mogu da igraju i u formaciji i sa nižom postavom, gdje koriste Tasića kao centra koji se otvara na tri poena. Ispratili smo njihove

Košarkaši SC Derbija danas u podne gostuju Megi, u prvom kolu Admiralbet ABA lige

stariji rival iz Londona, kojem je ovo bila prva odbrana pojasa.

Okoli, koji je viši i ima duži raspon ruku, tražio je direkte kojima će poremetiti Prašovića, ali ga je na pod poslao kombinacijom krošea i aperkata, nakon što je naš bokser krenuo bio u napad.

Sredinom treće runde Okoli je promašio Prašovića, desna ruka ostala mu je na Dilanovom vratu, a lijevom je poslao razoran udarac poslije kojeg Crnogorac nije mogao da nastavi meč.

Okoli je upisao 17. pobjedu u isto toliko borbi, 14. nokautom.

Ne. K.

18

Arena

Telekom 1. CFL

Neđelja, 26. septembar 2021.

Podgorica i Dečić remizirali i nastavili niz be

Bod slaba utjeha za Bokelj želi niz PODGORICA - Svih pet utakmica 7. kola Druge lige igraju se danas u dva termina.

Od 16 časova igraju se dva meča na Primorju - Grbalj u primorskom derbiju dočekuje Igalo, dok Cetinje u Budvi čeka Titograd, a ostala tri duela igraju se u večerašnjem terminu (19 h).

Lider, ekipa Bokelja, gostuje Jedinstvu. Kotorani su u šest utakmica bez poraza, uz samo jedan primljeni gol, pa imaju ulogu favorita i protiv Jedinstva, ekipe koja se potajno nada da konačno može biti konkurentna za baraž. Bokelj je u odličnoj formi, sam je na liderskoj poziciji, pa dobar niz nastojaće da nastavi i večeras, dok Jedinstvo baš u ovom duelu može da napravi iskorak ka gornjem dijelu.

Jedini tim uz Bokelj koji je bez poraza je Arsenal. Tivćani imaju skor 4-2, a večeras gostuju Beranama, gdje žele da zadrže pozitivnu seriju, mada Beranci su odmah iza Tivćana na tabeli, pa ovaj međusobni duel predstavlja istinski derbi.

Neizvjesnost se očekuje i u lokalnom, podgoričkom derbiju, gdje se sastaju Kom i OFK Mladost DG. Oba tima otvorila su sezonu ispod očekivanja, a

Raspored i tabela BUDVA: Cetinje - OFK Titograd (16 h) RADANOVIĆI: Grbalj - Igalo (16 h) PODGORICA: Kom - OFK Mladost DG (19 h) BERANE: Berane - Arsenal (19 h) B. POLJE: Jedinstvo - Bokelj (19 h) 1. Bokelj 2. Arsenal 3. Berane 4. Jedinstvo 5. Igalo 6. Mladost DG 7. Kom 8. Cetinje 9. OFK Titograd 10. Grbalj

6 5 6 4 6 4 6 3 6 3 6 2 6 2 6 1 6 1 6 0

1 2 0 2 0 2 1 1 0 1

0 0 2 1 3 2 3 4 5 5

12:1 8:4 10:9 7:3 10:6 7:7 6:8 2:7 2:9 4:14

16 14 12 11 9 8 7 4 3 1

posebno Kom ima obavezu da napravi reakciju, pa će biti zanimljivo da se vidi može li konačno krenuti ka gornjem dijelu ili će najmlađi drugoligaš napraviti iskorak. Dva duela u 16 časova donose takođe zanimljivije mečeve. Cetinje na Lugovima dočekuju Titograd, što je derbi začelja. Tim iz prijestonice ima priliku da pobjedom napravi iskorak u odnosu na ,,fenjeraša“, dok Titograd ima i listu želju, te da preskoči upravo Cetinjane.

U Radanovićima igraju primorske ekipe - Grbalj dočekuje Igalo. Grbalj je ,,fenjeraš“ i još čeka prvu pobjedu, koja bi mu garantovala i moguć bijeg sa začelja, dok je Igalo u usponu forme, zbog čega nosi ulogu R. P. favorita.

Podgorica

1

Dečić

0

1

1

Stadion: DG ,,Arena“. Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Gol: 0:1 An. Rudović u 23, 1:1 Maraš u 62. Žuti kartoni: Đajić, Čelebić, Bajović (Podgorica)

Podgorica

Dečić

Ivezić Đajić Muharemović Popović (od 87. Vukčević) Boljević Maraš (od 85. A. Krivokapić) Bajović (od 58. Vujović) M. Krivokapić (od 87. Adrović) Ukšanović Čelebić Suzuki

Popović Đoljaj (od 58. Adžović) Ljuljđuraj Vuljaj Drešaj An. Rudović Tući Pešukić (od 70. Janketić) Ad. Rudović (od 69.

Krkanović) Božović Camaj

PODGORICA - Podgorica i Dečić remizirali su (1:1) u meču u kojem su oba tima tražila izlaz iz rezultatske krize. Lješkopoljci su se nadali prvoj pobjedi ove sezone u ulozi domaćina, Tuzani prekidu serije od četiri meča bez trijumfa, tako da je bod slaba utjeha za obje ekipe.

Dečić je dominirao u prvom dijelu igre, poveo nakon evrogola Anđela Rudovića iz slobodnog udarca, ali je Podgorica u nastavku preuzela inicijativu, golom Maraša stigla do egala, a u finišu su oba tima mogla do pobjede, ali je

D. MALIDŽAN

DRUGA LIGA, 7. KOLO: Pet utakmica u tri termina

remi produbio krizu i za jedne i za druge.

Dečić je bez prvog trenera krenuo, a ekipu je vodio Hasim Đoković, koji je bio prinuđen da napravi određene rotacije u timu.

Naime, Pešukić više nije ,,bonus“, pa je Đoković bio primoran da u startnih 11 ,,gurne“ Đoljaja, što je donijelo i promjenu, tako da je Kojašević ostao na klupi. Ali i pored toga Tuzani su krenuli vrlo ofanzivno, dok je Podgorica neočekivano bila povučena.

Na klupi su ostali Adrović, Krivokapić, Jovanović i

Sentoku, pa je domaćin bio bez pravog rješenja prema naprijed.

Dečić je djelovao dobro, imao dobru saradnju vezne linije i ofanzivaca, a kada je Vuljaj u 14. minutu priprijetio sa dvadesetak metara, to je bio početak prilične ofanzive gostiju. Već u 17. minutu Đoljaj je pokušao sa ivice šesnaesterca, a odmah zatim nakon ubačene lopte Božovića, koja se neočekivano odbila do Rudovića, gosti su imali šansu. Međutim, bolji period igre Dečić je krunisao u 23. minutu i to iz prekida. Vuljaj je

srušen na dvadesetak metara od gola, a Anđelo Rudović majstorski je iz slobodnjaka pogodio mrežu - 0:1.

Očekivala se reakcija domaćina, ali je Dečić imao dva zicera da totalno nokautira rivala.

Prvo je u 28. minutu, nakon ubačene lopte Đoljaja, Pešukić u padu pokušao, ali je Ivezić bio siguran, da bi dva minuta kasnije, Pešukić probio, bio u idealnoj situaciji, ali se odlučio da nesebično asistira, ali je sa penaltika Đoljaj loše to uradio.

Poslije svega Podgorica je imala zicer u 37. minutu, ali je Krivokapić bio neprecizan, da

NOVI IZAZOV: Barani, nakon duela sa Dečićem, večeras igraju derbi protiv Sutjeske

Lideru se ne prijeti, ali...

PODGORICA - Mornar je napravio iznenađenje u prošlom kolu savladavši Dečić u derbiju, čime je produbio krizu Tuzana, a sebe učvrstio u gornjem dijelu.

Međutim, već večeras Mornar očekuje novi derbi - u prvom od tri vezana meča na svom terenu Barani dočekuju Sutjesku, lidera i jedni crnogorski tim koji je bez poraza ove sezone.

Baš zbog toga jasno je da povratnik u elitni rang nema šta da izgubi - Sutjeska je favorit, Mornar baš zbog toga željom, borbenošću i energijom, može da pokuša da napravi još jedno iznenađenje, čime bi definitivno potvrdio da je iznenađenje sezone, odnosno pitanje je da li bi onda više to bilo iznenađenje...

- Sutjeska je napravila izuzetno dobru ekipu, u kojoj ima nekoliko sjajnih mlađih, ali i iskusnijih igrača, a ono što pravi prevagu svakako je širok roster, zbog čega i ne čudi start u kojem je Sutjeska ubjedljiva i jedina bez poraza. Ekipa koja je posljednjih godina uz Budućnost najbolja u Crnoj Gori, a ove sezone igra na izuzetnom nivou, mora biti favorit. Svjesni smo toga, respektujemo ih, ali to ne znači da ćemo se predati unaprijed - rekao je ofanzivac Mornara Igor Poček, koji je

Mornar

Sutjeska

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: SRC ,,Topolica“. Kapacitet: 1.500.

Sudija: M. Milačić. Pomoćnici: N. Radulović i J. Tatar. Početak: 19 časova Baltić Perišić

Pajović

Kajević

Kaluđerović Poček

Seratlić

Sekulović

Ćetković

Grbić

Rolović Janjić

Marković

Matanović

Augusto

Jovović

Eraković

Ma. Vučić

Vlahović Drinčić

Drešković Giljen

Trener Slavoljub Bubanja

Trener Milija Savović

inače karijeru počeo upravo kraj Bistrice u dresu Sutjeske.

Barani su vezali dva poraza, a onda napravili reakciju protiv Dečića, pa u dobrom raspoloženju dočekuju Sutjesku, mada Slavoljub Bubanja ne može da računa na desnog beka Sinišu Stevanovića, koji je već na startu sezone skrenuo pažnju na sebe. Ali i pored svega toga, u Mornaru će nastojati da ostave što bolji

SPREMAN ZA DUEL PROTIV MATIČNOG KLUBA: Igor Poček, ofanzivac Mornara

utisak i protiv lidera.

- Kada igrate protiv lidera onda svakako imati dodatni motiv. Mislim da smo u svim mečevima ove sezone igrali dobro, nekad ta igra nije ispraćena rezultatom, ali radimo naporno i to se mora isplatiti. Sada imamo dodatni i posebni motiv, jer nam u goste dolazi najbolji tim lige, pa ćemo nastojati da ostavimo što bolji utisak i protiv takve ekipe. Neće biti lako, ali svakako da je na lideru veći pritisak, jer mi nemamo šta da izgubimo. Ali nadam se da ćemo pokazati i protiv lidera da naši rezultati nijesu slučajnost naglasio je Poček.

AMBICIJE NEPROMIJENJENE

Što bi očekivali prvotimci Sutjeske na gostovanju u Baru osim da se vrate s plijenom, kad već do sada nijesu osjetili gorčinu poraza.

Aleksandar Vlahović je svjestan da Mornar ima iskusnu ekipu, da je dobro poečo šampionat, baš kao i Sutjeska, ali poručuje da lider ne želi da iskoči iz ritma.

- Znamo da su dobra ekipa, ali i mi smo do sad, valjda, pokazali da vrijedimo. Sigurno nijesu slučajno u vrhu tabele, ali ne idemo s bijelom zastavom ni na ovo gostovanje - kaže prvoti-

mac nikšićkog sastava Aleksandar Vlahović.

I trener Milija Savović je svjestan kvaliteta njihovog današnjeg rivala, ali i njegova je poruka jasna.

- Sutjeska u svaki meč ulazi s

najvećim ambicijama, pa zašto ne bismo željeli sve bodove i danas. Neće biti lako, ali ne odustajemo od svoje igre, iako možda tako nije izgledalo posljednje dvije utakmice. Ipak, ne igra se u derbiju kao u ostalim

utakmicama, ne može se u takvim mečevima očekivati velika gol razlika. Ne znamo još u kojem ćemo sastavu nastupiti i tome tek treba da se posvetimo do početka meča - riječi su Savovića.

R. P. - Ra. P.

Neđelja, 26. septembar 2021.

ez pobjede

Arena

Telekom 1. CFL

19

a oba tima

Detalj sa jučerašnje utakmice u Podgorici

bi Bajović uspio da stigne do lopte, proslijedi je do Popovića, koji je međutim bio izblokiran.

Drugo poluvrijeme Podgorica je mnogo bolje otvorila, a već u 53. minutu imala je zicer - Ukšanović je ubacio loptu, Bajović je proslijedio do Krivokapića, koji je bio u idealnoj poziciji, ali je Popović bravurozno intervenisao. I, baš poput Dečića i Podgorica je period bolje igre ,,naplatila“ - igrao se 62. minut, kada je Suzuki probio, odlično ubacio loptu, a Maraš pored Ljuljđuraja zakucao loptu u

mrežu - 1:1.

Dečić nije bio ni blizu da priprijeti, tek oko 80. minuta, nakon dvije ubačene lopte u šesnaesterac, ali su ofanzivci Tuzana oba puta bili neprecizni, dok je domaćin u 83. minutu priprijetio, Popović je zabišao čak i golmana, ali mu je lopta pobjegla u gol aut. Međutim, Dečić je mogao do novog vođstva u samom finišu, Camaj je odigrao dupli pas sa Vuljajem, izdržao duel sa Đajićem i šutirao tik pored stative, a odmah zatim pokušao je i rezervista Adžović.

R. P.

Prilika koja se rijetko ukazuje Rijetke su situacije u crnogorskom fudbalu da je Petrovac ispred Budućnosti na tabeli Prve lige, a ne pamti se da je bio u prilici da prvi krug prvenstva završi sa čak osam bodova prednosti. Šansa mu se pruža večeras pod Malim brdom u duelu koji ,,nebo-plavi“ dočekuju poslije dva dobra rezultata - pobjede nad Dečićem (3:2) i remija sa Sutjeskom (0:0).

- Zadovoljni smo dosadašnjim učinkom. Novi trener (Vladimir Janković, prim. aut) donio je novi stil i iza nas su dvije veoma dobre partije. Dva meča smo bez poraza i nadam se da će tako ostati i poslije večerašnjeg derbija - kazao je Adnan Bašić.

Loši rezultati Budućnosti neće zavarati domaćina, tvrdi napadač Petrovca.

- Budućnost je veliki klub, ima i dobar tim, ali im ide slabije ove sezone. Svakog rivala izuzetno poštujemo, naročito Budućnost, i moramo da odigramo na najvišem nivou ukoliko želimo da osvojimo bodove - dodao je Bašić.

- Očekujem tvrdu, zahtjevnu utakmicu, igru sa mnogo opreza. Odlučiće nijanse, vjerujem da će prevagnuti na našu stranu.

Adnan Bašić ima sve veću minutažu u Petrovcu i daje sve veći doprinos dobrim rezultatima. Zapažena partija protiv aktuelnog osvajača duple krune, ukrašena makar jednim pogotkom, bila bi prava stvar za bosansko-hercegovačkog napadača.

- Postigao sam tri gola u posljednjih pet kola i mogu reći da sam u odličnoj formi. Uradiću

Petrovac

FSCG

Petrovac u direktnom duelu može da odmakne Budućnosti osam bodova

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: Pod Malim brdom. Kapacitet: 500. Sudija: P. Radovanović. Pomoćnici: M. Đukić i S. Jovanović. Početak: 20 sati Đurović

Osmanović

Mikijelj

Živanović Tačibana

Marković

Boričić

P. Vukčević

Divanović

Miličković

Bašić Đukanović

Kordić

Terzić

Mirković

Ivanović

Raičković

Ražnatović

Raspopović Adžić

Babić

Dragojević

Trener Vladimir Janković

Trener Aleksandar Nedović

sve da nastavim u tom ritmu, ali najbitnije je da ekipni učinak bude zadovoljavajući - naveo je Bašić.

NEDOVIĆ: SAMO POBJEDA Previše je Budućnost napravila kikseva od početka sezone da bi pred gostovanje pod Malim brdom smjela da pomisli na bilo što - osim na pobjedu.

Sutjeska je odmakla 11 bodova i da bi ,,plavi“ zadržali realnu vjeru u veleobrt na vrhu tabele - trijumf nad Petrovcem je imperativ.

A da bi došli u poziciju da brane domaći tron, Podgoričani moraju da naprave mnogo posla - najprije da prestignu ekipe koje imaju ispred sebe, njih šest.

Adnan Bašić, napadač Petrovca

- Imamo tešku utakmicu, jer je Petrovac u dobroj seriji, dok mi poslije dva poraza moramo da idemo na sve ili ništa. Jedino nam pobjeda igra kako bismo izašli iz krize - rekao je trener Aleksandar Nedović, koji je svjestan da igru ekipe ne prate rezultati.

- Ne mislim na krizu igre, koliko krizu rezultata, jer dvije utakmice nismo postigli gol i izgubili smo. Taj problem je evidentiran, tokom cijele nedjelje se radilo na prevazilaženju problema, a iskreno se nadam da će malo i sreća biti na našoj strani i da ćemo to što stvorimo - realizovati - dodao je kormilar ,,plavih“.

Petrovac je već na startu nove sezone svima stavio do znanja da nije ekipa od prošle godine kada se borio za opstanak.

- Sam klub je mnogo ozbiljniji, a to se manifestuje na igre i rezultate -govori Nedović.

Petrovac je brza i potentna ekipa, naročito na sredini terena, dosta stvari kreće od Petra Vukčevića, ali analizirali smo ih. Spremićemo se maksimalno dobro za utakmicu, pokazati pravu reakciju i pokušaćemo da zabilježimo pobjedu - kaže

Nedović, koji je jedan dio karijere proveo na klupi ,,neboplavih“.

Budućnost će u Petrovcu biti lišena pomoći povrijeđenih Damjana Dakića, Đorđija Pavličića i Bogdana Milića, dok Igor Ćuković još nije skroz spreman da konkuriše za sastav.

Od „plavih“ se, međutim, očekuje da napokon pokažu snagu šampiona.

- I ja očekujem reakciju, prvo i osnovno iz razloga što ćemo imati nešto širi sastav nego u prethodna dva meča. Vraćaju nam se četiri igrača što za roster koji imamo nije malo. Možda ne mogu da izdrže 90 minuta, ali u nekim trenucima 20 minuta ili pola sata mogu da znače i donesu prevagu na našu stranu - jasan je Nedović.

Budućnost je nakon obnove nezavisnosti naše države odigrala 53 međusobna meča sa Petrovcem i upisala je 28 pobjeda, 17 remija i osam poraza. „Plavi“ su kao gosti pod Malim brdom igrali 27 puta, uz skor - 14 trijumfa, 10 remija i tri poraza.

Na tih 27 utakmica, Podgoričani su postigli 37 golova u PetrovNe. K - D. K. cu, a primili 15.

RUDAR VEZAO ČETVRTU POBJEDU: Pljevljaci u Beranama savladali Jezero (4:2) u 9. kolu Telekom 1. CFL

Kada je trebalo pogađao Striković Kakav ritam Rudara - izabranici Zorana Govedarice slavili su u Beranama, gdje su protiv Jezera vezali četvrtu pobjedu u prvenstvu - 4:2.

Kiša golova sa srećnim krajem za Pljevljake, koji su do trijumfa stigli svojim i uz pomoć protivničkih igrača, a ponajviše zahvaljući dvostrukom strijelcu - Strikoviću.

Zakarija je doveo goste u vođstvo, a potom je Vasilije Radenović postigao auto gol kojim je odredio epilog meča.

Nijesu se Plavljani predavali, smanjivali su na 2:1, pa i na 3:2 u 91. minutu, ali nijesu mogli da izbjegnu poraz kada su naspram sebe imali raspoloženog Strikovića. Devetnaestogodišnji ofanzivac ušao je sa klupe, a mrežu protivnika proparao u 84. i 92. minutu.

Prvi korner bio je dovoljan Rudaru da povede u Beranama krenuo je da teče deseti minut kada je Peličić nabacio loptu iz ugla, a u gužvi se najbolje snašao Zakarija poslije čijeg kontakta je lopta prešla crtu tek toliko da se proglasi golom.

Utakmica se otvorila u ranoj fazi, a već tada mogla je da bude i zatvorena da su Pljevljaci duplirali prednost. Pukla je

kontra gostiju, Zakarija je lansirao Vujanovića, koji je osvojio prostor, izašao na golmana, ali nije uspio da pogodi za 2:0.

Hladan tuš poremetio je Plavljane kojima je falilo organizacije, brzine i ideje prema naprijed.

Ono što je domaćinu nedostajalo u igri pokušao je da nadomjesti Adžović individualnim potezom - udarcem iz daljine.

Efektno je šutirao visoki vezista sa dvadesetak metara, ali je lopta završila pored stative.

U periodu prividne terenske inicijative Jezera, fudbaleri gostujućeg tima priredili su akciju po lijevoj strani - Gašević je ušao u šesnaesterac, a potom je pao pod pritiskom Mendija. Šansa je propala, a sudija Bešović procijenio da nema govora o penalu.

Meč je u finišu prvog dijela dobio na dramaturgiji.

Rudar je duplirao vođstvo autogolom. Nakon lijepe kombinacije gostiju, te prizemnog ubacivanja sa krila, Vasilije Radenović je nespretno intervenisao i klizećom reakcijom matirao sopstvenog golmana Asanovića u 44. minutu.

Očekivao se kraj uvodnog dijela, ali prije toga Jezero je održalo rezultatsku neizvje-

Jezero

2

Rudar

1

42

Stadion: u Beranama. Gledalaca: 250.

Sudija: Miloš Bešović.

Golovi: 0:1 Zakarija u 10, 0:2 V. Radenović (autogol) u 43, 1:2 Mujeci u 45+1, 1:3 Striković u 84, 2:3 Redžepagić u 90+1, 2:4 Striković u 90+2. Žuti kartoni: Lambulić (Jezero), Agović, Zečević, Bojović, Striković (Rudar).

snost - Gašević je u nadoknadi rukom dodirnuo loptu u šesnaestercu, a Mujeci tako dobro izveo jedanaesterac da nije dao mogućnost Agoviću da spriječi pogodak za 1:2.

Napadali su Plavljani u nastavku, ali je to bilo stihijski, bez pravog pritiska, bez rješenja u posljednjoj trećini terena.

Najbolju situaciju imao je Mendi, koji nije najbolje

završio napad Jezera u 60. minutu.

Rudar je postao opasniji ulaskom Strikovića, koji je filigrantski namjestio priliku Zakariji u 74. minutu - internacionalac iz Gane je bio oči u oči sa Asanovićem, prevario je golmana, ali je stativa bila saveznik Jezera.

Striković je u 80. za malo bio kratak da odnese loptu ispred

istrčalog Asanovića, a u 83. je Zečević bio neprecizan iz slobodnog udarca.

Brzina, eksplozivnost i kvalitet Strikovića došli su do izražaja u 85. minutu - mladi reprezentativac protutnjao je pored Dedića i rutinski riješio jedan na jedan sa golmanom.

U finišu je i Zečević propustio priliku za 4:1.

Ostalo je malo vremena da se

Jezero

Rudar

Asanović Dedić Mujeci (od 63.

Vlaisavljević) Mendi Adžović Đurđević (od 72. S. Radenović) Vuković Račić Lambulić Bošković (od 72.

Redžepagić) V. Radenović

Agović Kašćelan Zečević (od 93.

Krstonijević) Kartal (od 72. A. Golubović) Zakarija (od 93. Kasalica) Živković Čavor Gašević (od 93. Vujović) Vujanović (od 72. Striković) Bojović Peličić

nešto promijeni, ali kakvu je završnicu imalo prvo poluvrijeme - tako je bilo i u drugom.

Redžepagić je na asistenciju Vlaisavljevića smanjio na 3:2 u 91. minutu, ali već u 92. se Striković drugi put upisao u listu strijelaca - lijevom nogom sa dvadesetak metara.

Rudar drži priključak za ekipama koje jure Evropu. Jezero je ostalo u zoni baraža. D. K.

Arena

20 U fokusu i

Neđelja, 26. septembar 2021.

Smijenjeni direktor Uprave za sport i mlade tvrdi da MPKNS neutemeljeno prebacuje krivicu

Lalošević: Bratić bruka Crnu Goru

Ministarstva, formirana tek prije para dana o čemu postoje pisani tragovi a nakon saopštavanja posljedica od strane Svjetske antidoping agencije), imenovanja novih eksperata u Komisiji za antidoping do kraja avgusta što nije ispoštovano, kao i raznim drugim neutemeljenim podacima poput usvajanja izmjena Zakona o sportu u Skupštini u januaru a Skupština zasijeda redovno od oktobra do decembra, kao i postavljanja rokova (mart 2022. godine) za stupanje na snagu izmijenjenog teksta Zakona čime su prekršeni rokovi koje je za usaglašavanje dala Svjetska antidoping agencija što jasno vidimo jer su posljedice po našu državu već definisane.

I upravo ste Vi obmanuli javnost jer ste cijelo vrijeme upoznati sa problemom koji očigledno ne umijete da riješite a pokušali ste da predstavite da ste o istom saznali tek nakon nastupanja posljedica - navodi dalje Lalošević.

GOV.ME

PODGORICA - Smijenjeni v. d. direktora Uprave za mlade i sport i funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) Vasilije Lalošević kazao je da je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta napravilo propuste koji su pogodili svakog sportistu i ljubitelja sporta, ističući da resor Vesne Bratić bruka Crnu Goru na svjetskoj sportskoj pozornici.

Lalošević je istakao da je njegov nasljednik Marko Begović, kao tajni konsultant ministarke Bratić za oblast sporta, zbog nedovoljnog poznavanja oblasti antidopinga, napravio problem pismom namjere koje je upućeno Svjetskoj antidoping agenciji (WADA) sa rokovima za uspostavljanje radne grupe za izmjenu Zakona o sportu.

Smijenjeni direktor Uprave za sport i mlade je reagovao na navode resora Vesne Bratić iz kojeg tvrde da imaju pisane dokaze da Lalošević u toku svog mandata nije dostavio popunjeni upitnik za 2020. godinu, i da WADA nije imala nikakvu komunikaciju sa Upravom za sport i mlade.

BEGOVIĆ NAPRAVIO PROBLEM SA WADA - Dobro znate da je Vaš rukovodni kadar u kontinuitetu upozoravan od strane Komisije za antidoping, kao nadležnog tijela, koje će posljedice nastupiti ukoliko se ne reaguje hitno sa izmjenom dva člana Zakona o sportu koji regulišu oblast antidopinga. I dobro znate da o tome postoje pisani tragovi, pitajte Vaše saradnike. Kako ništa tim povodom nijeste uradili, o propustima koje ste napravili i posljedicama koje mogu nastupiti upoznat je i premijer. I to nije prva obaveza izmjene ovog Zakona koju ste imali jer nijeste isti ni tehnički prilagodili novom institucionalnom okviru zbog kojeg i Ministarstvo i Uprava već duže vremena imaju posljedica u postupanju koje Vi prikazujete kao greške Uprave - naveo je Lalošević u reagovanju.

On je ponovio da se u slučaju

ISTINA ZA SPORTISTE I JAVNOST

antidopinga Crna Gora trenutno nalazi pred ozbiljnim sankcijama Svjetske antidoping agencije koje su našoj državi zvanično upućene 15. septembra 2021. godine.

- Kako se navodi u pismu Svjetske antidoping agencije, Crna Gora neće više moći da bude domaćin međunarodnih takmičenja niti će naši sportisti imati pravo da koriste zastavu naše države na međunarodnim takmičenjima van Crne Gore do usklađivanja našeg zakonodavstva sa novim Svjetskim antidoping kodeksom iz 2021. godine.

Nažalost, to nijesu sve posljedice navedenog propusta koje je napravilo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, ali jesu najvažnije koje su pogodile svakog sportistu i ljubitelja sporta jer brukaju našu državu na svjetskoj sportskoj pozornici gdje smo do sada jedino bili poznati po vrhunskim sportskim rezultatima - istakao je Lalošević.

On napominje da je, zbog promjena koje je donio novi kodeks koji je stupio na snagu u januaru 2021. godine, potrebno izmijeniti dva člana do tada usaglašenog Zakona o sportu iz 2018. godine koja se odnose na oblast antidopinga.

- Čitav proces odvijao se normalno dok novoimenovani vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade Marko Begović, koji je bio u tom trenutku tajni konsultant ministarke Vesne Bratić za oblast sporta, zbog nedovoljnog poznavanja oblasti antidopinga kao i nevještog načina komunikacije, nije napravio problem pismom namjere koje je, u ime Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta upućeno Svjetskoj antidoping agenciji sa rokovima za uspostavljanje radne grupe za izmjenu Zakona o sportu do kraja avgusta koji nijesu ispoštovani (radna grupa je, u zakašnjeloj reakciji

Zbog činjenice da je Ministarstvo dobilo mogućnost žalbe prema Svjetskoj antidoping agenciji do 6. oktobra 2021. godine, u momentu kada je već duboko u problemu zbog navedenih sankcija, Lalošević kaže da se resor Vesne Bratić dosjetio da svu odgovornost neutemeljeno prebaci na Upravu za sport i mlade i njega lično.

- Kažem neutemeljeno jer je po članu 9 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nadležno da predlaže propise iz oblasti sporta. Nakon toga htjeli ste da do 6. oktobra, nakon sve bruke koju je Vašim propustima doživjela naša država, što će javnost i vidjeti, predložite izmjene Zakona o sportu i izađete kao spasioci sportske oblasti iz ove situacije. To je najprizemniji način koji se kosi sa svim profesionalnim i moralnim načelima. Upravo sam sve ovo dužan da kažem zbog istine u ovom slučaju, koju najprije dugujem sportistima ali i ostaloj javnosti - zaključio J.T. - S.J. je Lalošević.

U Ministarstvu tvrde da imaju pisane dokaze za sve:

Bolje da se Lalošević pripremi za postupak pred nadležnim organima PODGORICA - Umjesto da se Vasilije Lalošević pripremi za postupak pred nadležnim državnim organima, posebno nakon izvještaja nezavisne revizije, on sugeriše da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) nije radilo svoj posao, saopšteno je iz tog Vladinog resora povodom smjene čelnog čovjeka Uprave za sport i mlade.

MPNKS je u petak ujutro saopštilo da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv doskorašnjeg vršioca dužnosti direktora Uprave za sport i mlade Vasilija Laloševića, navodeći da je u obavljanju funkcije prekoračio jasno precizirana i definisana ovlašćenja, te da je svojim činjenjem doveo u nezavidan položaj sport u cijeloj Crnoj Gori, zbog čega, kako su kazali, MPNKS kao krovna institucija ima veoma kratak rok da odgovori na više veoma značajnih pitanja koja su od krucijalnog značaja za budućnost i sudbinu sportskih djelatnika u Crnoj Gori.

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ponovo se oglasilo povodom razrješenja Laloševića, tvrdeći da svjedočimo ,,nespretnom pokušaju obmane crnogorske javnosti“.

- Gospodin Lalošević uporno potencira da je pokušavao da ostvari komunikaciju sa Vladom Crne Gore, očigledno je nešto permutovao. Komunikaciju sa njim je tražila WADA, Svjetska antidoping agencija, kojoj mjesecima nije odgovarao na mejlove, pa je morala zaobilaznim kanalima da ostvari kontakt sa vlastima u Crnoj Gori.

WADA ne donosi odluke preko noći. Razlog ovakve reakcije od strane Svjetske antidoping agencije nije samo zbog izmjena Zakona o sportu, jer da jeste davno bi ovakvu odluku namjerili da donesu, pošto se izmjene Zakona čekaju od 2018. godine. Razlog je što g.

Lalošević, u toku svog mandata, nije dostavio popunjeni upitnik za 2020. godinu, i što WADA nije imala nikakvu komunikaciju sa Upravom za sport i mlade. U mejlovima koje imamo od WADA se navode imena zaposlenih iz Uprave sa kojima su pokušavali da ostvare kontakt i datumi kada su zakazivani sastanci na koje se niko nije pojavio - kazali su u resoru Vesne Bratić.

Iz Ministarstva takođe tvrde da Lalošević zna da imaju pisane dokaze za sve navedeno.

- O neodgovornom i nezakonitom ponašanju g. Laloševića smo saznali, kada su iz Savjeta Evrope, u partnerskom duhu ostvarili komunikaciju direktno sa Ministarstvom. Dakle, činjenica je da nekadašnje Ministarstvo sporta i mladih, kao i Uprava za sport i mlade u kontinuitetu nijesu ispunjavali zakonom predviđene obaveze u odnosu na politiku antidopinga. Takođe, činjenica je da sada imamo direktnu komunikaciju sa Svjetskom antidoping agencijom i Savjetom Evrope, sa kojom je upoznat i gospodin Lalošević, tokom sastanka održanog početkom avgusta - ističe se u saopštenju.

U Ministarstvu napominju da se nestručno i nezakonito rukovodilo kako u slučaju WADA, tako i u slučaju procedure oko konkursa i raspodjele novca.

- Sada je pred nama problem koji moramo riješiti, zbog crnogorskih sportista i države Crne Gore. Nadamo se da će upravo kadrovska promjena na čelnoj poziciji rezultirati pozitivnim ishodom - naglasili su u Ministarstvu.

Poručuju da se MPNKS neće baviti politikanstvom, „ratom saopštenjima“ i sl, jer, kako ističu, ni u jednom kontekstu nikada nijesu pomenuli ni jednu partiju vladajuće većine, kao ni Laloševića lično, već isključivo njegov rad.

- Ali razumijemo njegov osvrt na pojedine ličnosti iz Ministarstva, jer je nemoćan pred dokazima i pred istinom. Isto bi reagovali i da je ovakve propuste napravio bilo koji naš saradnik. MPNKS na čelu sa ministarkom prof. dr Vesnom Bratić, mnogo puta do sada je dokazalo da za nas nema nedodirljivih i da svako mora da zna koliku odgovornost imamo prema građanima i državi Crnoj Gori.

MPNKS se više neće oglašavati po ovome pitanju, niti presuđivati bilo kome, za to postoje nadležni organi Crne Gore kojima smo po njihovom zahtjevu dostavili dokumentaciju i koji će donijeti svoj J.T - S.J. konačni sud - poručeno je iz tog resora.

Klub poslanika DPS-a

Usvajanjem našeg prijedloga zakona izmjena i dopuna Zakona o sportu riješiće se problem u koji nas je dovela aktuelna vlast Od prvog dana formiranja ministarstva četiri resora javnosti je jasno da njime rukovode oni koji nijesu dorasli tom zadatku. Najnoviji skandal neznavenih egzibicionista, nažalost, može dovesti do katastrofalnih posljedica u kojima je pod znakom pitanja buduće takmičenje crnogorskih sportista na smotra-

ma pod himnom i zastavom naše države kao i organizacija međunarodnih takmičenja u Crnoj Gori Demokratska partija socijalista ne mari da li je vlast ili opozicija, nego se uvijek ponaša društveno-odgovorno i državnički, te će i u ovom slučaju uraditi sve da zaštiti interes Crne Gore i njenih građana.

Zakon o sportu iz 2018. godine koji je predložila prethodna Vlada bio je usaglašen sa tadašnjim pravilima WADE i predstavljao je kvalitetno rješenje pogotovo u dijelu nagrađivanja naših sportista garantujući najveće premije u regionu.

No, da bi se izbavili iz ove, do sada, neviđene situacije u kojoj se danas crnogorski sport na-

šao, koliko je u ponedjeljak, iniciraćemo prijedlog izmjena i dopuna sporne dvije odredbe Zakona o sportu te predložiti njihovo hitno usvajanje i na taj način, riješiti problem neusaglašenosti Zakona sa novim Svjetskim antidoping kodeksom iz 2021. godine. Takvim postupkom sačuvaćemo ugled našeg sporta na međunarod-

nom nivou i ukinuti sankcije prema našim sportistima. Nažalost, i u ovu situaciju su nas svojim neprofesionalizmom doveli neznaveni i nesposobni rukovodioci Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Nego šta očekivati kada se na njegovom čelu nalazi ministarka Bratić koja očito ima namjeru i sportu doći glave kao

što je to već učinila sa obrazovanjem.

Ako se ova lakrdija nastavi, da li postojećom Vladom, novom ili rekonstruisanom, sigurno je samo jedno – javna uprava ide putem totalne degradacije i nefunkcionisanja, a Crna Gora će nastaviti da klizi ka svom nestanku - piše u saopštenju Kluba poslanika DPS-a.

Feljton

Neđelja, 26. septembar 2021.

KAKO JE SKUPŠTINA OPŠTINE CETINJE PRIJE POLA VIJEKA ODGOVORILA NA TUŽBU MITROPOLIJE CRNOGORSKO-PRIMORSKE ZBOG GRADNJE NJEGOŠEVOG MAUZOLEJA

21

5.

Aleksandrova kapela nije čak ni stajala na temeljima stare (NASTAVAK OBRAĆANJA SKUPŠTINE OPŠTINE CETINJE USTAVNOM SUDU CRNE GORE – PRIM. PR.) … Radio sam toplo obučen, sa kapom preko ušiju zbog strahovite promaje, dok je jedan cetinjski firmopisac ispisivao bibliske reči na dnu tambura koji nosi kube. Bio je epileptičar, i na bedu stiglo ga zlo, te on prospe crnu kajmovu boju i uprska zidove. Srećom moje slike nisu još bile namještene.

Da bi vrtlog bio što veći, dođoše i staklari da nameste prozore, a sutradan stiže još jedan transport; velika mramorna ploča sa reljefom Sv. Đorđa na konju, od vajara Lukića, kojoj je određeno polukružno polje iznad ulaza. Reljef nije mogao da uđe u svoju nišu, koja se nije mogla proširiti. Da se reljef izradi nanovo, nije bilo vremena, a i ko da snosi štetu? Drugo nije bilo, već moraše od ploče otkloniti duž cijele pravoliniske baze 10 cm, te tako odsjekoše konju noge ispod koljena, a od aždaje ostadoše samo gore povijeni delovi glave i rep. Preko ove vrlo nemile stvari prešlo se ćutke“.

Kapela je izrađena od lovćenskog kamena, pa i krov je sam od kamena. Vrata su od bronze, preko njih je krst i inicijali vladike Rada (P.P.) i dva orla...

U sredini kapele visi teški polijelej od bronze s Kraljevim monogramom. Oblik i veličina kapele su izmijenjeni: nova kapela nije čak ni podignuta na temeljima stare. Prostor oko kapele je mnogo proširen, podzidan i obzidan zidom od iste vrste kamena, od koga je napravljena i sama kapela. Kamen je korišćen iz kamenoloma otvorenog na samom vrhu, što u mnogome i danas šteti njegovom prvobitnom izgledu (uvid moguć na licu mjesta). I tako je sve to ostalo do današnjih dana.

Ovdje posebno valja napomenuti: kada je otpočela izgradnja zadužbine Kralja Aleksandra vjerski velikodostojnici nijesu izvršili osvećenje mjesta kako to nalažu kanoni za izgradnju crkava i hramova, bar o tome nema pomena u literaturi i žurnalistici koja bilježi izgradnju Aleksandrove zadužbine na lovćenskom vrhu.

21. septembra 1925. godine izvršeno je prenošenje Njegoševih kostiju iz Cetinjskog manastira u novosagrađenu kapelu na Jezerskom vrhu. Ovom prenosu prisustvovao je lično kralj Aleksandar sa svojom svitom.

Taj dan proglašen je za državni praznik. „Budući da je kraljevska vlada, naređenjem broj 2081 od 23. februara 1925. godine izrazila želju da ove svečanosti ne budu u znaku lokalnog karaktera, već naprotiv, širokih državnonacionalnih i kulturnih manifestacija, čast mi je učiniti predlog da svečanosti prenosa kostiju Petra Petrovića-Njegoša, vladike Rada – sa Cetinja na Lovćen, zbog velike važnosti, izvoli oglasiti za državnu svečanost. I u tom cilju čast mi je predložiti da se ova svečanost obavi 21. septembra 1925. godi-

Donosimo dio članka objavljenog u časopisu Matica (ljeto 2012, str. 621-678) u kome se iznosi odluka opštinskih organa na Cetinju iz 1968. godine o izgradnji Mauzoleja na Lovćenu, kao i obraćanje Skupštine opštine Cetinje Ustavnom sudu Crne Gore 1970. godine povodom tužbe Mitropolije cetinjsko-primorske „kao organa Srpske pravoslavne crkve“ protiv SR Crne Gore i SO Cetinje

Karađorđevićevska kapela na Lovćenu

ne. Program svečanosti u kome pravcu ona bude pripremljena, s obzirom na svoj društvenopolitički i nacionalno-kulturni značaj, kako i angažman državne Srpske crkve, da pripremi Ministarstvo Vjera“.

Pošto je završen govor, izlazi pred kraljem Mitropolit Dožić u ime pravoslavne crkve i naroda iz Crne Gore i kaže: „Blagodarimo za divnu zadužbinu, koju je podigao svome neumrlom pretku Vladici Radu i za sva dobra, koja čini Srpskoj crkvi i narodu“. Nj. V. kralj odgovara G. Dožiću „Visokopreosvešteni, predajem vam u amanet moju zadužbinu i kosti slavnoga Njegoša, da ih i dalje čuvate“ (vidi spomenicu st. XXXVI).

Prema tome, jasno i nedvosmisleno se vidi da sadašnja kapela na Lovćenu nije zadužbina Njegoševa, da to nije ona koju je Njegoš sebi sagradio, već da je to zadužbina kralja Aleksandra Karađorđevića. To isto se može vidjeti iz govora pretsjednika cetinjske opštine Toma Miloševića, koji takođe zahvaljuje

Gavrilo Dožić



Oblik i veličina kapele su izmijenjeni: nova kapela nije čak ni podignuta na temeljima stare. Prostor oko kapele je mnogo proširen, podzidan i obzidan zidom od iste vrste kamena, od koga je napravljena i sama kapela. Kamen je korišćen iz kamenoloma otvorenog na samom vrhu, što umnogome i danas šteti njegovom prvobitnom izgledu kralju na zadužbini, (Vidi Spomenicu). Pošto je Nj. V. Kralj sa Mitropolitom crnogorskim spustio kovčeg u sarkofag, održan je svečan prijem. U isto vrijeme, kada je u sarkofag spušten komadić svilene Njegoševe odežde, koji je nađen pri otkopavanju stare kapele, pristupa Nj. V. Kralj i spušta u sarkofag albansku spomenicu koju otkopča sa svojih grudi.

Za ovim zaključava kovčeg Mitropolit Crnogorski i pečati ga pečatom svoje Mitropolije, a maršal Dvora đeneral J. Damjanović pečatom Kraljevine.

Zatim Mitropolit Dožić, predaje ključ od kovčega Nj. Veličanstva Kralju, koji mu ga vraća s riječima: „Vama ga predajem“.

Ako je Aleksandar Dožiću pre-

dao ključ od kovčega, to nikako ne znači da mu je predao u svojinu kapelu koju je podigao on kao suveren iz prvenstveno političkih razloga s državnim parama.

Isto tako iz riječi „predajem Vam u amanet moju zadužbinu“ ne može se zaključiti da je predao i vlasništvo crkve, jer u amanet se ostavljaju i ljudska stvorenja na zaštitu a to ne znači da ona onome kojemu se povjeravaju, ostaju u svojinu.

Uostalom, iz izloženog se vidi da Aleksandrova zadužbina nije crkva već nadgrobni spomenik otuda kapela nije crkvena već državna svojina o čijem se održavanju i zaštiti staraju državni činioci. Ustaljeno je pravilo da ključeve od crkava drže crkveni zastupici dok ključ od Kapele na Lovćenu do dana današnjeg, čuvala su isključivo civilna lica. Naprijed smo opisali obim volumen itd. Aleksandrove zadužbine na Lovćenu kao i urezani tekst Aleksandrove posvete zatim detalje u kapeli i opis vrata. Tome još treba dodati: Preko bronzanih vrata su krst i inicijali „PP“ kao i dva orla. U apsidi je nekada bila freska Hrista koji blagosilja, koja je tokom drugog svjetskog rata, kada su Italijani bombardovali kapelu uništena. Ispod freske su likovi četvorice crnogorsih svetitelja: Sv. Jovana Vladimira, Sv. Vasilija Ostroškoga, Sv. Petra Cetinjskoga i Sv. Stevana Piperskog, - umjetnički rad slikara Uroša Predića. Lijevo od apsida uzidana je mermerna ploča s Njegoševim likom koju su darovali Njeguši Njeguškom odboru za obnovu kapele koji je bio pod pritiskom vlasti

Unutrašnjost karađorđevićevske kapele na Lovćenu

raspušten. To je bio neke vrste „kompromis“ vlasti – „ujedinitelja“ sa crnogorskim narodom. Unutar u kapeli upisani su ovi Njegoševi stihovi: „Blago tome, ko dovijek živi – imao se rašta i roditi“; „Vječna zublja, vječne pomrčine – nit dogori niti svjetlost gubi“. U sredini kapele visi teški polijelej od bronze s kraljevim monogramom. S desne strane u crkvi je Njegošev sarkofag. Na njemu je između dvoglavog orla dom Petrovića – Njegoš, urezao ime Petar II Petrović – Njegoš. Sa strane su neka crkvena obilježja, a iznad je u mermernom vijencu utisnut mozaik u boji sa likom Njegoševim – rad Uroša Predića. Sarkofag je napravljen od vještačkog kamena.

Prema tome, svi ovi podaci u enterijeru sadašnje kapele ustvari simbolizuju znake države i ktitora, što je takođe do-



Kada je otpočela izgradnja zadužbine kralja Aleksandra vjerski velikodostojnici nijesu izvršili osvećenje mjesta kako to nalažu kanoni za izgradnju crkava i hramova, bar o tome nema pomena u literaturi i žurnalistici koja bilježi izgradnju Aleksandrove zadužbine na lovćenskom vrhu

kaz da nije u pitanju crkvica, sveti hram u kanonskom smislu, kako kapelu na Lovćenu želi da prikaže Srpska pravoslavna crkva.

Najraniji podatak o vlasništvu Lovćena imamo u Cetinjskom Hrusovolju. Na strani 34, ovog spisa na margini je zabilježeno: „Međa lovćenska šta je crkvena, i bosturska i bajička“. Ispod takođe na margini, zabilježena je u napomeni: „Ovu granicu na Presjeku, slomi prokleti Marko Markov od Bajica“. Ispod ove napomene stoji „a od loza sedma, uz napomenu“, sa sijenom i njihove crkvene na Presjeci da se dade crkvi četvrta.

Malo niže, na istoj strani, piše: „I pored te granice bi mnogo krvi prolito među Cetinjanima i Njegušima“. (Ljetopis Cetinjski, Cetinje, 1962. godine izdaje C. N. B. NR Crne Gore i Društvo bibliotekara NR Crne Gore – Cetinje, strana 12.)

Dakle, iz ovoga se vidi da Jezerski vrh nikad nije bio crkvena svojina. To je bilo bratstvenički komun Njeguša, u kojem je svaki plemenik imao jednako pravo na idealni duh. Još bliže to je bio komun plemena Njeguša.

U vrijeme stare Crnogorske države Jezerski vrh tretiran je kao dvorsko dobro. Njegoševu kapelu održavao je Crnogorski dvor. Kralj Nikola je davao naknade mještanima Njeguša koji su vršili sitnije intervencije i čuvali ovaj spomenik. U vrijeme bivše Jugoslavije Lovćenski vrh tretiran je kao državna svojina. Danas on se vodi kao društven imovina a po uvođenju katastra u Opštini Cetinje, takođe se vodi kao opštenarodna imovina.

(Nastavlja se)

22

Horoskop

Neđelja, 26. septembar 2021.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (27.9 - 3.10) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Pripaziti na zdravlje Previše je prepreka.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

navedenih tranzita.

Preciznu kalkulaciju mjesečevog Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu znaka i mjesečeve nakšatre možete poznatog đotiš astrologa Mladena lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Lubure, neophodno je da znate unesete podatke rođenja: www. sideralnu poziciju Mjeseca! Samo soulmatestars.com/vedic-signs/caltako ćete imati korektan rezultat culate-your-vedic-sign, ili ako prenavedenih tranzita, te dobrobit od uzmete besplatan đotiš program na gih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

NEDJELJA

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Mjesec u Biku

Mjesec u Raku Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu.

Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja i poduhvate.

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I SUBOTA

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PONEDJELJAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

NEDJELJA

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme.

Može biti poteškoća sa ukućanima.

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu.

Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima dru-

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

NEDJELJA

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima.

Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

NEDJELJA

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose.

NEDJELJA

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa.

Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

NEDJELJA

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju…

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

www.vedicastrologer.org/jh Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem.

Moguća su neplanirana putovanja.

Dani ispunjeni brigom.

NEDJELJA

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Prisutan je gubitak energije i resursa.

NEDJELJA

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima.

Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv.

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem.

Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje.

Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

NEDJELJA

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost.

Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

NEDJELJA

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir.

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

UTORAK, SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom.

Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit prestaje u četvrtak u 15:35.

PETAK I SUBOTA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

NEDJELJA

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama.

Neđelja, 26. septembar 2021.

Marketing

23

24

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. septembar 2021.

Dana 25. septembra 2021. preminuo je

Посљедњи поздрав супругу, оцу и деди

25

Са тугом обавјештавамо родбину и пријатеље да је у 88. години преминуо

МИЛОЈУ

DREKALE Perov POPOVIĆ

Zbog epidemiološke situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice 26. septembra u 13 časova na groblju Zagorič.

Kuća žalosti: Ludviga Kube br. 3.

Твоји: НАДА, ВЛАДИМИР, НАТАША и ЈЕЛЕНА Ožalošćeni: sinovi ZDENKO i PERO, sestra DANKA, snahe JASMINE i ANA, unučad ĐINA i MARKO i ostala rodbina

МИЛОЈЕ ПАНИЋ

Најдражи наш, поносни смо што си био дио нас и што си нас учио како кроз живот треба корачати. Хвала ти за неизмјерну љубав, топлину и посвећеност свима нама.

Сахрана ће се обавити у кругу најуже породице 26. септембра 2021. године на градском гробљу Чепурци. Кућа жалости: Блажа Јовановића 25.

1469

Ожалошћени: супруга НАДА, син ВЛАДИМИР, кћерке НАТАША и ТАМАРА, унучад ЈЕЛЕНА, КАТЈА и СТЕВАН, зет ЗОРАН ГАЗИВОДА и остала родбина

Посљедњи поздрав 1465 Posljednji pozdrav dragom tetku

МИЛОЈУ

Posljednji pozdrav

DREKALU POPOVIĆU Tvoji: ALEKSANDAR, MILOŠ, SONJA i JELENA ĐURIČIĆ

1468

Тата, отишао си тихо, као што си и кроз живот корачао. Твоје велико срце биће сачувано дубоко у нашим срцима. Почивај у миру.

1486

Кћерка ТАМАРА ГАЗИВОДА са породицом

Posljednji pozdrav našem dragom i iskrenom prijatelju

MILOJU PANIĆU 1470

Posljednji pozdrav

Opraštamo se od izuzetnog čovjeka i prijatelja, intelektualca i gospodina. Čovjeka divnog osmijeha, blage naravi, tople duše i neponovljive harizme.

Hvala ti, iskreni i veliki prijatelju, za ljubav, pažnju, poštovanje i svaki trenutak proveden sa nama.

DREKALU POPOVIĆU NIKOLA GAZIVODA sa porodicom

GOJKO DAPČEVIĆ sa porodicom

1506

1471

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

PETRU Milovom RAŽNATOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.

RATKU TOMAŠEVIĆU

Posljednji pozdrav dragom svojaku, pašenogu i tetku

Ostali smo bez iskrenog i vjernog prijatelja naše familije.

Rale, veliko ti hvala za svu pažnju koju si poklanjao mojim pokojnim roditeljima.

Snaha RUŽA, bratanične SLAVICA, SONJA i ZORICA

MILOJU PANIĆU Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru. Ostaćeš nam u najljepšem sjećanju.

1453 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

BLAGOTA - BAĆA RADOVIĆ sa familijom

Porodica KRAGIĆ 1485 Posljednji pozdrav

RATKU TOMAŠEVIĆU

1450

BUBO, SLOBA i DADO KOPRIVICA

MILOJU PANIĆU

1467

Tužni što nas je napustio i ponosni što smo ga takvog imali.

Vječno će ostati u našim sjećanjima.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

BANE i BRANKA DRAŠKOVIĆ 1508

26

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. septembar 2021.

Najdraži naš

Dana 24. septembra 2021. godine u 65. godini preminuo je naš voljeni

ZORAN - KAĆO Šćepanov KOVAČEVIĆ

ZORAN

ĐEDO

Ispunio si naša srca ljubavlju i naučio nas da kroz život koračamo odlučno, hrabro, pošteno...

Beskrajno ti hvala na tome.

Ostavio si nam najljepše uspomene. Mi nastavljamo onako kako smo se dogovarali na našim partijskim sastancima.

Tvoja petorka sa pet pera

Tvoji: VESNA, SLOBODAN, MAJA, MILICA, STEVAN, ALEKSA, IVA, MARIJA, DUNJA i ALEKSANDAR 1491

1489

ALEKSA, IVA, MARIJA, DUNJA i ALEKSANDAR

Moj dragi

Zbog epidemiološke situacije sahrana je obavljena u krugu uže porodice 25. septembra u 14 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Kuća žalosti: Ulica Marka Miljanova br. 1, Podgorica.

TAKI Ožalošćeni: supruga VESNA, sin SLOBODAN, ćerka MILICA, brat RAJKO, unučad ALEKSA, IVA, MARIJA, DUNJA i ALEKSANDAR, snahe, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina KOVAČEVIĆ i BRAJOVIĆ

Vjerovala sam u tebe do zadnjeg trena.

Hvala ti za život koji si mi priuštio.

čika ZORANE Počivaj u miru!

Zauvijek tvoja MILICA sa porodicom

Vaša ZLATE 1490

1492

Posljednji pozdrav mom

1446 Sa tugom u srcu opraštamo se od našeg kuma

STARI KAĆU

Bio si mi oslonac i podrška. Ostavljaš mi veliku obavezu da budem otac i čovjek kakav si bio ti.

ZORANA Neka ti je vječna slava i hvala.

Počivaj u miru, dragi kume.

SRETO - SREĆKO, STOJANKA i FILIP TOMANOVIĆ

Tvoj sin SLOBODAN sa porodicom 1493

Hvala ti na svemu, mili moj čika Kaćo. Bio si i ostaćeš svjetlost. Nebo ti se sada raduje, prijatelju, kao do juče svi koji su te poznavali.

S ljubavlju i vječnim poštovanjem, Tvoja

Posljednji pozdrav

MILICA BABIĆ sa porodicom

1477

1463 Uz poštovanje našem kumu

ZORANU Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje.

Hvala za sve, dragi naš Zoki.

ZORANU KOVAČEVIĆU Počivaj u miru.

ANĐELA, JOVANA i MAJA sa porodicama

CACA ĐURKOVIĆ sa porodicom 1494

KAĆO Ponosni smo i zahvalni što si dio naših života, ali danas beskrajno tužni.

Saučešće porodici.

IGOR, TANJA, PAVLE i KATARINA VUJOVIĆ

Opraštamo se od našeg dragog prijatelja

1464

1476

Posljednji pozdrav bratu od tetke

Posljednji pozdav našem

ZORANA – KAĆA KOVAČEVIĆA Ostaće nam u neizbrisivom sjećanju njegova dobrota i sve što je krasilo jednog velikog čovjeka.

S poštovanjem 1495

ZORANU – KAĆU KOVAČEVIĆU

VJEKOSLAV i MILICA DAUTOVIĆ

KAĆUNU

Posljednji pozdrav dragom i voljenom Čovjeku, kolegi i prijatelju, jednom od onih koji su čuvali ljudski lik TVCG.

Od ŽELJKA, SLOBA i DARKA PETROVIĆA sa porodicama

ZORANU KOVAČEVIĆU

TANJA ŠUKOVIĆ i DRAGAN TOMAŠEVIĆ

Sa tugom i poštovanjem čuvaćemo tvoj plemeniti lik od zaborava.

SENKA, OLJA i ŽELJKO sa porodicama 1483

1502

1484

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. septembar 2021.

27

Posljednji pozdrav Posljednji pozdrav drugu

KAĆU Bila je čast imati te za kolegu i prijatelja. Počivaj u miru.

ZORAN – KAĆO Šćepanov KOVAČEVIĆ Ponosni, što smo te imali.

SINIŠA ADAMOVIĆ sa porodicom

1528

Tvoji: brat RAJKO – RAJO, snaha BILJANA, bratanići IVAN, VLADIMIR i OBREN, bratanične BOŽANA i IVANA

KAĆU

Dragi tečo

1504 Napustio si nas, crnogorski patrioto, život si proživio u očuvanju tradicionalnih vrijednosti Crne Gore. Neka ti je laka crnogorska zemlja.

Porodici saučešće.

Našem drugu

ZORAN KAĆO KOVAČEVIĆ VUKOVIĆ DRAGAN – KUBANAC sa porodicom Tiho i odmjereno si živio. Volio si nas i vaspitavao kao da smo tvoja rođena đeca. Tvojom pravičnošću si zavrijedio poštovanje svih ljudi koji su ikada stupili u kontakt sa tobom. Tiho si i otišao.

Zauvijek smo ti zahvalni na svemu što si uradio za nas. Počivaj u miru.

ZORANU Š. KOVAČEVIĆU Kile, u ovaj plan nijesmo vjerovali.

SLAVEN TOMOVIĆ i RELJA ERAKOVIĆ

1496

Tvoja đeca DRAGANA i VOJISLAV

Posljednji pozdrav dragom zetu

1526 Posljednji pozdrav

1488 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ZORANU od GOJKA i VIKTORIJE STRUGAR 1500

ZORANU – KAĆU KOVAČEVIĆU Dragom Bio si ne samo dobar zet već i iskren prijatelj naše porodice.

Uspomena na tebe živjeće zauvijek.

ZORANU KOVAČEVIĆU Počivaj u miru.

MIJO, LIDIJA, VOJISLAV i DRAGANA KOSTIĆ

ZORANU KOVAČEVIĆU Porodica VUKČEVIĆ 1482

Višedecenijsko prijateljstvo se ne može zaboraviti.

Počivaj u miru, dobri naš Kaćo.

GORAN MILUTINOVIĆ sa porodicom 1507

1527

Dobroj duši i aršinu ljudskom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

ZORANU KOVAČEVIĆU ZORANU 1516 Bio si čestit, iskren i pravi prijatelj naše kuće, na čemu smo ti neizmjerno zahvalne.

Porodica ČEDA VUKČEVIĆA

RATKU TOMAŠEVIĆU

Posljednji pozdrav voljenom

Iskreno žalimo za tobom porodica MIROSLAVA DUJOVIĆA TANJA i NIKOLINA 1505

ZORANU KAĆU KOVAČEVIĆU

Posljednji pozdrav dragom

Blago svima kome si pripada gorostasu izdanku prirode lijepa si nam djela ostavio.

U svemu si među prve bio vazda ljudska vjero i cijeno nikad nisi znao za uzmake divimo se djelima tvojima u narod ćeš živjet vjekovima.

Uvijek smo ti zahvalni za sve...

Sa ljubavlju i ponosom ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Snaha DEJANA i bratanična MILENA sa porodicom

SVETOZAR STOJOVIĆ

1525

ZORANU KAĆU KOVAČEVIĆU

Posljednji pozdrav poštovanom

Posljednji pozdrav dragom bratu

1475

Prerana i iznenadna tvoja smrt me je pogodila. Bio si veliki prijatelj i drug.

Počivaj u miru, divni i plemeniti Crnogorče.

RANKO PEROVIĆ 1517

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

ZORANU KOVAČEVIĆU Porodici upućujemo iskreno saučešće.

SONJA i NIKOLA VUKOVIĆ sa porodicom 1523

GORANU PEJAKOVIĆU Od SRETENA – BATA, VESNE, MILA i VLATKA sa porodicom 1524

28

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav

Neđelja, 26. septembar 2021.

Iskreno saučešće porodici povodom smrti našeg dragog kuma

Posljednji pozdrav

SLAVKA KRSTAJIĆA

SLAVKU KRSTAJIĆU

SLAVKU KRSTAJIĆU

IVAN, ANDRIJANA, VANJA i MILOSAVA DELIĆ sa porodicom

BRANO MIĆUNOVIĆ

SAVA GRBOVIĆ

1515

Tužnim srcem javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je dana 25. septembra 2021. u 87. godini preminuo naš dragi i voljeni

1511

1512

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

BORIS pok. Artura FRANČIŠKOVIĆ 1935 – 2021.

Sahrana će se obaviti dana 26. septembra u 16 sati na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi.

SLAVKU KRSTAJIĆU

SLAVKU KRSTAJIĆU

Ožalošćeni: supruga AUGUSTINA, sinovi BRUNO i RINDO, sestra TATJANA, nevjeste ANITA i DRAGANA, unučad TEODORA, BORIS, MARKO i NAĐA i ostala mnogobrojna rodbina

1480 Voljenom ujaku

SAVA VUJOVIĆ

DRAGAN GRUJIČIĆ

GORANU 1513

1514

Srce odbija da povjeruje da je tvoj blagi osmijeh prerano otrgnut od života.

Neka tvoja plemenita duša nađe zasluženi mir.

Dana 25. septembra 2021. preminuo je u 75. godini S ljubavlju,

MINA i KATARINA sa porodicama

1481

SLOBO NENEZIĆ

Počivaj u miru, dragi prijatelju.

VESELIN Ilijin VUJOVIĆ VEDŽA Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena istog dana, u krugu porodice na novom groblju na Cetinju.

MILJAN i MILANKA NOVAKOVIĆ

1461

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Ožalošćena porodica VUJOVIĆ

1451

Svojim ću te mislima čuvati od zaborava, snažni moj.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Tvoja IVE 1455

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. septembar 2021.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VELJKU AŠANINU

Dvije godine od smrti moje supruge

pola godine od smrti voljene sestre

ĐINE Draganove MITROVIĆ

29

Navršava se godina dana od smrti

BOGDANA BOŽA GOLUBOVIĆA

DARINKE

Počivaj u miru,voljen i nezaboravljen od tvojih najmilijih.

Porodica GOLUBOVIĆ

Počivajte u miru a ja vas ne mogu zaboraviti svakog sata a ne dana.

1497 VLADO IVANOVIĆ sa porodicom

Suprug i brat DRAGAN 1501 Dvije godine od smrti majke i babe

1503

BOGDAN – BOŽO GOLUBOVIĆ

POMENI Dvije godine je od smrti naše snahe

ĐINE MITROVIĆ Čuvaćemo te od zaborava MARTA i MARIJA sa porodicama 1454

ĐINE Vrijeme prolazi ali tuga i bol ne odlaze sa njim.

Nedostaje nam tvoj vedri i nasmijani lik svakim danom sve više i više.

Nisi nas pripremila na život bez tebe. Ostali smo bez ljubavi, topline, nježnosti i zaštite. Sve je teže prihvatiti stvarnost da smo ostali bez najvećeg oslonca i podrške, sad kada nam najviše trebaš. Tvoja sjajna zvijezda uvijek će sijati i trperiti u našim srcima i biće vodilja za nove dane, čuvajući svaki trenutak od zaborava.

Tvoji RATKO, SNEŽANA, AKI i ANA 1520 Dvije godine od smrti moje voljene majke

Tužno sjećanje na sestru

Nedostaješ mi puno ali te s ponosom čuvam u srcu i mislima.

Volim te tata.

Tvoja ćerka ŽANA 1498

BOGDAN – BOŽO GOLUBOVIĆ Uspomenu na tebe čuvaćemo u srcima dok smo žive.

Tvoje unuke MARIJA i JELENA

1499

Dana 25. septembra 2021. navršava se pola godine od kada nije sa mnom moj dragi

MILOŠ ĐINU Draga Điko, dođe još jedan septembar da nas podsjeti na dane kad te teška bolest zauvijek odvoji od nas.

Mnogo nam nedostaješ!

Puno te vole i tuguju za tobom 1522

BOSE i MILEVA

ĐINE Ostao sam bez ljubavi, topline, nježnosti i zaštite. Ponosan sam na tebe što si sve podnosila dostojanstveno i hrabro. Ostaje bol, vječita tuga i sjećanje na najbolju majku. Uvijek ćeš biti zvijezda vodilja za nove dane, moj uzor i ponos. Čuvaću te od zaborava u srcu, beskrajno zahvalan na svemu što si mi pružila!

Tvoja duša ostaje da živi u meni! Fališ…!

S ljubavlju.

1449

Tvoja ĆERKA

IN MEMORIAM

Tvoj ĆIĆO Godina je dana prošla bez tebe

26. 9. 1993 – 26. 9. 2021 1521 Pola godine je od smrti naše voljene tetke

BAĆA RADOŠEVIĆ Nedostaješ nam sve više i više.

Ostaje nam da čuvamo sjećanje i lijepe uspomene na tebe.

Zahvalne smo ti za svu ljubav koju si nam dao, s ponosom te čuvamo od zaborava.

Počivaj u miru!

Tvoje sestre: MILKA, MIMA i BEĆKA sa porodicama 1509

DARE Dado, vrijeme koje prolazi nije umanjilo bol i tugu za tobom.

Sjećanje na tebe nikada neće izblijediti, vječno ćeš živjeti u našim srcima, tvoj lik, tvoja ljubav i dobrota. Znamo da si negdje gore na sigurnom mjestu, da nas paziš i čuvaš odozgo, a nama ostaju samo uspomene na tvoj dobri i plemeniti lik. Vole te tvoji najmiliji, uvijek i zauvijek.

RATKO, SNEŽANA, AKI i ANA

VOJIMIR – VOJO Jankov TOŠKOVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na tvoju plemenitost, častan i dostojanstven život.

1518 Pola godine je od smrti moje voljene tetke

S tugom, kćerka MIRJANA

RADULE POPOVIĆ Godina dana od kada je preminuo moj dobri i plemeniti brat.

Tvoja dobrota će živjeti dok živim i ja.

VOJISLAV sa porodicom

DADE Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanja u kojima tebe nema. Živiš i uvijek ćeš živjeti u meni kroz priče, uspomene i lijepa sjećanja.

Tvoj MILAN

1510

1519

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1479

30 Oglasi i obavještenja

Neđelja, 26. septembar 2021.

Navršava se godina dana od smrti našeg

SJEĆANJE na svoje voljene 26. 9. 1997.

1. 11. 1975.

Pola godine je od smrti mog oca

BOŽIDARA – BOĆE RADOŠEVIĆA MIOMIRA VULETIĆA Oči su slagale da su te vidjele, srce se jače steglo i zajecalo, suze su same krenule...

BLAŽO

1. 12. 2005.

14. 10. 2002.

Vječno ćemo te pamtiti u našim srcima i čuvati od zaborava.

Tvoji: SANDRA i ANDREJ

1462

GRANA

Tvoja porodica, Supruga SLOBODANKA, sinovi DRAŽEN i JOVAN, ćerka OLIVERA sa porodicama

Navršava se pola godine od smrti

BOŽIDAR

1452 Dana 26. septembra 2021. navršava se godina od kada nije sa nama naš voljeni

LAKIĆ

ŽARKO

Vrijeme prolazi, bol ostaje, zaborava nema.

Vaša ćerka i sestra SEKA s porodicom 1466

SAŠE DROBNJAKA Počivaj u miru.

1487

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naš dragi

BORO STANIŠIĆ sa porodicom

BOĆA RADOŠEVIĆ

Dana 29. septembra 2021. navršava se pet godina od smrti našeg

Bratska ljubav ne prestaje. Mir i spokoj tvojoj duši.

Neka te u tišini prati naša ljubav jača od zaborava.

Tvoji: MILIKA, LJILJANA, MAJA i VANJA

UROŠ GLOMAZIĆ

1460

DRAGANA Jovovog PEJAKOVIĆA Prošlo je pet godina otkad te nemam... Svakim danom sve više mi fališ.

Bio si moj život, moja ljubav, moj drug. Znam da me čekaš kao i uvijek, znam da ti falim, ali isto znam da te sad ništa ne boli. Žalim što nijesi doživio najljepše radosti u životu za koje si se borio i čekao ih.

Tog 29. septembra si me prvi put slagao da ćemo se zajedno radovati našoj djeci i unučadima, da ćeš uvijek biti tu sa nama.

Puno je lijepih uspomena da te pamtim, da o tebi sa ponosom govorim i da te ne zaboravim.

Godina je od smrti našeg dragog zeta i tetka

Tvoja dobrota, bezgranična ljubav, pažnja i iskreni savjeti će nam nedostajati.

Pamtićemo tvoj vedri duh, a tvoj ponosni hod kroz životne probleme i nedaće biće trajni dio nas.

S posebnim pijetetom odajemo zahvalnost svom stricu i đedu.

Potomstvo SIMA i STANE GLOMAZIĆ 1448

BOĆE RADOŠEVIĆA Tvoje veliko srce i plemenita duša zaslužuju vječno sjećanje.

Počivaj u miru.

OLGA i SLAVENKO SIMONOVIĆ sa porodicom

Tvoja PEKI

Данас се навршава двадесет година од када је престало да куца племенито срце нашег вољеног оца

1478 1472 Danas je godina dana od kada i nije sa nama naš voljeni đever, stric i đed

Dragi tata

dana 24. septembra je 12 godina od smrti našeg muža, oca i đeda

СИМО Благојев ПЕРОВИЋ Увијек у нашим мислима и у сјећању.

DRAGAN PEJAKOVIĆ Naučio si nas kako treba biti dobar sin, suprug, brat, otac i čovjek.

Samo nas nijesi naučio kako živjeti bez tebe.

Počivaj u miru, Tvoji MILOŠ i ANDRIJA sa porodicama

Вјечно захвални синови ЈОВИЦА и ДРАГАН са породицама 1447

BOŽIDAR – BOĆA RADOŠEVIĆ

VUKOSAV – VULE RADOŠEVIĆ

Прије пет година престало је да куца велико срце нашег вољеног

1473 Teško se naviknuti bez Vas. Bol je danas jača. U našim srcima i sjećanjima živjećete zauvijek.

Dragi brate

Vaši: VEDRANA, JELENA, VASILIJE i BALŠA sa porodicama

МИЛАНА ВЕШОВИЋА

DRAGAN PEJAKOVIĆ

Baš fališ.

Neka te čuvaju anđeli Tvoja sestra LJIKA sa porodicom 1474

1458

Sestri

Šest mjeseci je od smrti moje drage sestre

судије Уставног суда у пензији

Већ пет година његово велико срце живи у нама, милује нас и храбри, љубављу која не престаје, сјећањима која не блиједе и тугом коју вријеме не лијечи.

Твоја ПОРОДИЦА

DARI

DARINKE MITROVIĆ

Bila si ponos roda, oličenje plemenitosti i dobrote, svaka tvoja riječ, zagrljaj, požrtvovanje davali su nam snagu i sreću, a danas tugu.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje prazninu u našim srcima.

Nedostaju nam tvoji topli zagrljaji, neizmjerna ljubav i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve.

Zauvijek ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja MARIJA sa porodicom 1457

1456

MARTA sa porodicom

1459

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Neđelja, 26. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi

31

Dnevni list

NEKRETNiNE Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

IZDAJEM jednosoban stan pored Delte namješten.

Tel: 067/832-020 1 CENTAR - Hercegovačka ulica – jedinstvena poslovna zgrada 717 m2 sa prostranim parkingom i garažom. Objekat je vrhunske arhitekture, izuzetan, reprezentativan. Nešto najbolje u centru. Radi se nova Hercegovačka.

Tel. 069/ 867-791 2 IZDAJEM namještenu garsonjeru prva zgrada preko puta hrama Blok 5. Struja, voda, internet sve plaćeno cijena 200e Tel.069/014-771 3

RaZNo PRODAJEM korišćen kao nov kazan za rakiju.Proizvođač

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Slovenija Tel.069/312-430 4 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 5 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 6

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MilENa golUBoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ

Zamjenik BoRislaV ViŠNJiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Neđelja, 26. septembar 2021.