Dnevni list Pobjeda 21.01.2021.

Četvrtak, 21. januar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19820 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

I.BOŽOVIĆ

DOKUMENTA: Što piše u novom programu koji će Demokratska partija socijalista usvojiti na kongresu 24. januara

Skupština Crne Gore, i u drugom odlučivanju, usvojila Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Bez opozicije ponovo izglasali sve zakone koje je predsjednik vratio Demokratska partija socijalista iniciraće ocjenu ustavnosti zakona koji su ponovo usvojeni u parlamentu - kazao je sinoć šef poslaničkog kluba te stranke Danijel Živković STR. 2. i 3.

DPS za širi politički savez za odbranu crnogorskog identiteta

STR. 2.

Kotorska policija za petama vođi kavačkog klana i njegovim prijateljima

Inaugurisan Džozef Bajden, 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Danas dospijeva rata za četiri broda

M.BABOVIĆ

Privedeni Zvicer, Belivuk, Miljković, Stupar, Radonjić i Kujović

Iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili što će biti sa garancijama Vlade kineskoj Eksim banci

Želim da ponovo ujedinim SAD

STR. 9.

Bratstva Bajica juče, prvi put u 30 godina, obilježila krsnu slavu Jovandan u svojoj Crkvi Svetog Jovana Krstitelja S. VASILJEVIĆ

Ermina Vlahovljak, profesorica francuskog jezika u OŠ ,,Salko Aljković“ u Pljevljima, dobila nagradu Oktoih

STR. 4. i 5.

Učionica, ipak, nema zamjenu STR. 7.

Možemo različito misliti, ali ovo je bajička crkva

STR. 8.

Po nalogu Specijalnog tužilaštva inspektori priveli sutkinju kotorskog Osnovnog suda

Bilafer saslušana zbog donošenja nezakonitih odluka M.BABOVIĆ

STR. 10. i 11.

STR. 11.

2

Politika

Četvrtak, 21. januar 2021.

DOKUMENTA: Što piše u novom programu koji će Demokratska partija socijalista usvojiti na kongresu 24. januara

Skupština Crne Gore, i u drugom odlučivanju, usvojila Izmjene

Bez opozicije p izglasali sve za je predsjednik

DPS za širi politički savez za odbranu crnogorskog identiteta Štiteći neprikosnovenost prava svojine kao jednog od temeljnih principa vladavine prava, borićemo se svim pravnim sredstvima za to da se sakralna imovina koja je pripadala državi Crnoj Gori prije njenog nasilnog ukidanja 1918. godine, vrati državi Crnoj Gori, navodi se u Programu PODGORICA - Demokratska partija socijalista obavezala se u svom novom programu, koji će biti usvojen na vanrednom kongresu, da će se u narednom periodu posvetiti stvaranju širokog političkog saveza koji će se suprotstaviti negatorima crnogorskog identiteta. U dokumentu se dodaje da će se DPS ,,beskompromisno suprotstaviti pokušajima ugrožavanja tekovina istorijskog referenduma o nezavisnosti”.

-Kao vodeća politička snaga u Crnoj Gori prepoznajemo spremnost za odbranu ovih vrij e d n o st i i m e đ u d r u g i m političkim subjektima, društveno-političkim organizacijama i slobodnim pojedincima.

Stoga ćemo se u narednom periodu posvetiti stvaranju širokog političkog saveza, koji će predstavljati još snažniju branu civilizacijskoj regresiji koju propagiraju negatori crnogorskog identiteta – navodi se u Programu.

ZAŠTITA DRŽAVNOG INTEGRITETA

U DPS-u podcrtavaju da je zaštita državnog integriteta i dostojanstva Crne Gore prioritet najvišeg reda.

– Kao refleksija globalnih političkih procesa, Crna Gora se tokom prethodnih godina suočila sa jačanjem kleronacionalističkih i populističkih snaga koje se ne mire s njenom samobitnošću, građanskim karakterom i evropskom orijentacijom. Posljedično, svjedočimo pokušajima kulturne asimilacije i, nerijetko, otvorenog negiranja identitetske posebnosti crnogorskog naroda, a time i negiranja potrebe postojanja crnogorske države.

To nas neće pokolebati – piše u Programu.

Navodi se da je manipulacija religijskim osjećanjima jednog broja naših građana u režiji Srpske pravoslavne crkve poslužila kao izgovor za napad na fundamentalne vrijednosti moderne Crne Gore.

– Brutalno miješanje njenih

Svi odbori predložili Đukanovića za predsjednika, Statutom predviđena četiri potpredsjednika Prema pouzdanim saznanjima Pobjede, svi opštinski odbori su predložili Mila Đukanovića za predsjednika partije. Novim Statutom je predviđeno da DPS ima četiri potpredsjednika od kojih mkar jedno mjesto mora da pripadne ženi.

Kako je Pobjeda ranije pisala, naredni put će se predsjednik partije birati na partijskom referendumu, a neposredan izbor je predviđen i za predsjednike opštinskih odbora.

predstavnika ne samo u politički život već i u sam izborni proces u Crnoj Gori nedvosmisleno je potvrdilo ispravnost našeg opredjeljenja da, na savremenim osnovama, uredimo odnos države i religijskih zajednica. Kao i do sada, bezrezervno ćemo štititi slobodu vjeroispovijesti svih vjerujućih ljudi, kao i prava građana koji sebe smatraju agnosticima i ateistima. Istovremeno, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, insistiraćemo na obavezi dosljednog poštovanja Ustava i pravnog poretka naše države – navodi u prijedlogu Programa DPS.

PRAVO CRNOGORACA NA SLOBODU VJEROISPOVIJESTI

U dokumentu se navodi da DPS ostaje posvećen borbi protiv svakog vida diskriminacije i ukazuje se da je jednom broju građana Crne Gore, dominantno crnogorske nacionalnosti, uskraćeno pravo na slobodu vjeroispovijesti.

– Pravo crnogorskih vjernika na samostalnu pravoslavnu crkvu koja će djelovati na prostoru Crne Gore, u DPS -u doživljavamo kao sastavni dio korpusa istorijskih prava za čiju ćemo se afirmaciju zalagati istrajno, tolerantno i promišljeno, poštujući pravila koja važe u globalnom pravoslavlju. Istovremeno, štiteći neprikosnovenost prava svojine kao jednog od temeljnih principa vladavine prava, borićemo se svim pravnim sredstvima za to da se sakralna imovina koja je pripadala državi Crnoj Gori prije njenog nasilnog ukidanja

1918. godine, vrati državi Crnoj Gori. U njenom vlasništvu, vjerski objekti biće otvoreni za pripadnike svih religijskih zajednica. Na taj način, tzv. vjersko pitanje ćemo izmjestiti iz domena politike i, tako, stvoriti uslove za prevazilaženje duboko ukorijenjenih identitetskih podjela u Crnoj Gori koje opterećuju njen ukupan razvoj, piše u dokumentu.

AFIRMACIJA CRNOGORSKOG JEZIKA

Dodaju i da će nastaviti da afirmišu crnogorski jezik i kulturu i, na taj način, jačaju temelj građanske Crne Gore. Posebnu pažnju, dodaju, posvetiće mladim ljudima. U Programu piše i da će, kroz inovativne forme građanske participacije, otvoriti prostor za javnu debatu o važnim društveno-političkim pitanjima i omogućiti građanima da direktno utiču na proces kreiranja politika partije.

Navode kako su naročito ponosni na ulogu pripadnika manjinskih naroda u procesu izgradnje crnogorske države.

Da bi mogla sačuvati prepoznatljivi državni identitet, odnosno građanski i multietnički karakter, naša država mora ostati antifašistička, navodi DPS u Programu.

– Ostajemo vjerni veličanstvenoj humanističkoj poruci koja je iz Crne Gore poslata porobljenoj Evropi 13. jula 1941. godine. Ponosno čuvajući tekovine slavnog partizanskog pokreta, beskompromisno ćemo se suprotstaviti svakom pokušaju istorijskog revizionizma – navodi se u Programu.

N. ZEČEVIĆ

Skupština Crne Gore

PODGORICA – Parlamentarna većina ponovo je juče usvojila sve zakone koje je Skupštini vratio predsjednik države Milo Đukanović.

Bez rasprave, ali i bez prisustva kompletne opozicije, ponovo su, sa 41 glasom za, usvojene Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, Zakon o radu, državnim službenicima i namještenicima, zdravstvenoj zaštiti, izmjene Zakona o kreditnim institucijama, sanaciji kreditnih institucija i fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

USTAVNI SUD

Iz opozicije je ranije osporen kvorum na sjednici održanoj 29. decembra i formalno zatražena ustavnost odluka parlamenta.

Poslanici parlamentarne većine kritikovali su juče Ustavni sud, kao instituciju koja, kako kažu, ima opasne i skandalozne namjere, kao partijski organ i „puč u rukama Mila Đuka n ov i ć a “ . P re d s j e d n i k Skupštine Aleksa Bečić obavijestio je poslanike da je Ustavni sud tražio od parlamenta da u roku od 15 dana dostavi odgovor u odnosu na Odluku o formiranju odbora

DPS će inicirati ocjenu ustavnosti ponovo izglasanih zakona Demokratska partija socijalista iniciraće ocjenu ustavnosti zakona koji su ponovo usvojeni u parlamentu - kazao je sinoć šef poslaničkog kluba te stranke Danijel Živković. DPS je ranije sa cijelom opozicijom osporio više odluka parlamenta.

I Bojan Zeković (SDP) je kazao da su tražili sjednicu kolegijuma od predsjednika Skupštine Bečića kako bi se izašlo ,,iz sadašnjeg nezakonitog rada parlamenta“.

– Odgovor je bio ćutanje. Bojim se da bi mogli imati dubok sistemski problem i štetu za građane. Ne mislim da trenutna većina ne vidi taj problem. Bojim se da je taj nivo odluka iznad njihovih stvarnih nadležnosti, a trenutno ne znaju koga da pitaju – ocijenio je on.

za izbornu reformu, čiju je ustavnost osporila opozicija.

Bečić je saopštio da se tako kratak rok traži prvi put u istoriji parlamentarizma, te da je zahtijevao od te institucije da bez odgađanja odredi drugi objektivni rok u kojem će parlament biti u mogućnosti da dostavi odgovor.

- Potrebno je da se pripremi nacrt, sazove sjednica Ustavnog odbora da on utvrdi prijedlog akta, koji upućuje Skupštini koja, opet, utvrđuje konačan akt koji će biti odgovor Ustavnom sudu. Jasno je da u vanrednom zasijedanju Skupština ni teoretski ne mo-

že u tom roku utvrditi akt koji će biti odgovor – rekao je Bečić.

Kazao je da je Sud o ostalim osporenim aktima tražio da Skupština odgovori u roku od 30 dana.

ROK

– Uvjeren sam da je rok od 15 dana tražila sudija Desanka Lopičić, a neka me demantuju ako imam pogrešnu procjenu.

Neko želi da najviši zakonodavni dom bude onemogućen u sprovođenju svojih nadležnosti. To budi sumnju u opasne namjere – rekao je Bečić.

Slaven Radunović (DF) ka-

Knežević: Manje se gledajte sa Đukanovićem, a više sa nama Milan Knežević pozvao je predsjednike Skupštine i Vlade da se manje gledaju sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, a više sa liderima partija čijom podrškom je izvršna vlast izabrana.

– Protiv sam neformalnih sastanaka kao što je bilo prije neki dan. Nije prirodno da se neko nakon izbora Vlade više puta sretne sa Đuka-

novićem nego sa liderima partija koje podržavaju Vladu – rekao je Knežević.

Momo Koprivica (Demokrate) rekao je da „nije bilo neformalnih sastanaka“.

– Poziv predsjednika Vlade je formalne prirode. Nijedna radnja predsjednika Vlade ili Skupštine nije neformalna. Ne radi se o tajnim sastancima – odgovorio je Koprivica.

Politika

Četvrtak, 21. januar 2021.

i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti

ponovo akone koje k vratio Šćepanović: Neosnovane tvrdnje, parlament je prekršio zabranu podataka o sudiji izvjestiocu Ustavni sud produžio je parlamentu za još 15 dana rok u kojem može dostaviti odgovor i dokumentaciju vezanu za predmet koji se odnosi na ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koju su inicirali poslanici opozicije.

Predsjednik tog suda Budimir Šćepanović saopštio je da „odbacuje kao apsolutno neosnovane“ Bečićeve insinuacije kojima izražava „ozbiljnu sumnju u namjere Ustavnog suda i neutemeljene komentare na sjednici Skupštine u odnosu na sudiju izvjestioca“.

– Aktom Ustavnog suda od 18. januara 2020. godine Skupštini je dostavljen prijedlog sa zahtjevom da saglasno odredbi člana 34. stav 1.

Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore dostavi odgovor na navode sadržane u prijedlogu, kao i dokumentaciju (zapisnik i stenografske bilješke) od značaja za utvrđivanje kvoruma na sjednici na kojoj je donijeta osporena odluka (za početak sjednice, usvajanje zapisnika, utvrđivanje dnevnog reda i odlučivanje), neophodnu za vođenje postupka i odlučivanje Ustavnog suda, u roku od 15 dana od dana prijema ovog akta – saopštio je Šćepanović.

Objasnio je da je rok za dostavljanje odgovora i dokumentacije određen saglasno odredbama člana 33. stav 1 i člana 34 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.

Naveo je da je iz sredstava informisanja saznao da je na sjednici Skupštine komentarisan rok za davanje odgovora Ustavnom sudu i da su iznesene neosnovane tvrdnje u

zao je da se radi o partijskoj instituciji. Rekao je da jedan sudija početkom februara ide u penziju i od tada, kako je rekao, neće biti četiri potrebna glasa za odlučivanje, pa „iz tog razloga sud krši sve norme“.

Milan Knežević (DF) kazao je da je Ustavni sud „puč sredstvo u rukama Mila Đukanovića“, te da će svi zakoni biti „oboreni“.

– Iza ovoga nije Desanka Lopičić, nego Milo Đukanović – kazao je Knežević.

Dodao je da je sudija Ustavnog suda Mevlida Muratović trebalo da ide u penziju prije sedam godina, a Hamdija Šarkinović prije godinu.

odnosu na sudiju izvjestioca u tom predmetu. Šćepanović je saopštio da je odredbama člana 56. st. 1, 2 i 3 Poslovnika Ustavnog suda propisano da „ako su ispunjene procesne pretpostavke za pokretanje, odnosno vođenje postupka sudija izvjestilac će nakon prethodnog ispitivanja podneska akt kojim se pokreće postupak, odnosno inicijativu, dostaviti na odgovor ili mišljenje donosiocu osporenog akta i odrediti rok za davanje odgovora ili mišljenja i dostavljanje potrebne dokumentacije, koji ne može biti kraći od 15 dana, i da akte koji se upućuju organima i licima iz odredbe člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore (sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika) potpisuje predsjednik Ustavnog suda, a akte koji se upućuju drugim fizičkim i pravnim licima potpisuje generalni sekretar Ustavnog suda“.

- Svrha ovih odredaba Poslovnika je zaštita podataka o sudiji izvjestiocu i savjetniku kojima je predmet raspoređen u rad, kako bi se a priori obezbijedila njihova veća samostalnost i nezavisnost u radu. Sa tim ciljem, odredbom člana 10 stav 1 alineja 1 Poslovnika Ustavnog suda expressis verbis je propisana zabrana davanja podataka o sudiji izvjestiocu i savjetniku kojima je predmet raspoređen, što je u konkretnom slučaju, očigledno, prekršeno - istakao je Šćepanović.

Cijeneći, dodao je, zahtjev i razloge Bečića za produženje roka za dostavljanje odgovora i dokumentacije Ustavnom sudu odlučeno je da se rok produžava za još 15 dana.

Skupština je konstatovala prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Hamdiji Šarkinoviću zbog sticanja uslova za starosnu penziju.

Na jučerašnjoj sjednici kvorum je utvrđen primjenom elektronskog sistema glasanja.

Bečić je konstatovao da je prisutan 41 poslanik.

On je istovremeno najavio da će parlamentarna većina osporiti akte koje je Skupština usvajala u martu, aprilu i maju, jer, kako je kazao, tadašnji Poslovnik nije prepoznavao učešće u radu na daljinu.

– Vidjećemo kako će Ustavni sud onda postupati – rekao je Bečić.

I. KOPRIVICA

3

Grupa patriota i juče protestovala ispred Skupštine Crne Gore, novoj parlamentarnoj većini poručili PODGORICA – Grupa građana okupila se i juče na platou ispred Skupštine Crne Gore kako bi iskazali protest protiv ponovnog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i sjednice parlamenta koja je održana 28. decembra prošle godine koju smatraju neustavnom.

Na skupu je pročitan proglas u kome se navodi da se nasilnim i protivustavnim izglasavanjem izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali i aktivnostima simpatizera nove vladajuće većine, podižu tenzije u društvu.

– Danas smo se okupili da simbolično poručimo da mi Crnogorci, svih religija i svih ideologija, nećemo dopustiti da nas izbrišete. Nećemo ćutati na kršenje ljudskih prava, slobode govora i ispovijedanja religije. Nećemo ćutati na radikalizam koji budite. Želimo da probudimo vašu savjest – navedeno je u proglasu koji je pročitala jedna od učesnica

Nećemo dozvoliti da nas izbrišete

Sa protestnog skupa

tog skupa Mila Čaveliš.

Okupljeni građani su od parlamentarne većine tražili da zaustave „fašizam, revanšizam,

Nikšićki Odbor DPS-a upozorio javnost

nasilje, govor mržnje, šikaniranje, progone, protjerivanje i nasilno djelovanje“. Poručili su i kako „novi fašizam u srcu

Evrope neće proći“.

– Apelujemo kao slobodni građani na vas, naše predstavnike, da ne učinite ono što ste uradili na prošloj sjednici. Prekršili ste Ustav i omalovažili građansku državu i nas koji smo vam dali povjerenje. Pozivamo sa ovog mjesta na uspostavljanje mira i apelujemo da reagujete na javne provokacije vaših podržavalaca i simpatizera – navedeno je u proglasu.

Proglasom su od crnogorskih poslanika tražili i da reaguju na, kako su rekli, crtanje meta običnim građanima i intelektualcima, te da zaustave uništavanje državnih resursa zatvaranjem, ukidanjem i prodajom javnih kompanija.

Đ. Ć.

Savjetnica Mila Đukanovića za vanjsku politiku potvrdila da je šef države prihvatio inicijativu MVP

Što rade funkcioneri Vučićevog SNS-a po Brajović: Kod Nikšiću pred izbore predsjednika PODGORICA- Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović je na konferenciji za novinare pokušao da plasira izmišljeni spin, o nekim izbornim neregularnostima koje su se desile prije skoro deceniju, tačnije 2013. godine. Nadležni organi su ga demantovali i odbacili sve njegove optužbe, saopštili su iz OO DPS-a Nikšić.

-Ovaj Đukanovićev nastup tumačimo kao pokušaj DF da sakrije činjenicu da se ovih dana u Nikšiću mogu vidjeti različita lica iz Srbije, koja mešetare u našem gradu i pokušavaju da utiču na volju birača po scenariju sa parlamentarnih izbora. Tim povodom, funkcioner DF bi mogao da nam kaže: kakva je uloga bi-

znismena i člana Glavnog odbora Vučićevog SNS-a, Vladimira Mandića u nikšićkim predizbornim dešavanjima; da objasni šta ovih dana rade razni ljudi iz Auto-moto saveza Srbije, i kakve oni veze imaju sa Nikšićem, sem što je jedan od čelnika te organizacije, Nikšićanin na stalnom radu u Beogradu? Da li je tačno da je jedan poslanik SNS, inače sanjar “srpskog sveta”, aktivni učesnik predizbornih dešavanja u Nikšiću?, pitaju u DPS-u.

Sve ovo, ističu, navodi na zaključak da se pokušava izvesti isti scenario sa republičkih izbora, i to nedozvoljenim uticajem Srpske crkve i raznih koji tumaraju ovih dana Nikšićem i mešetare, a ne žive u njemu niti sa njim imaju ikakve veze. R.P.

sastanak, a ne konsultacije PODGORICA - Savjetnica predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića za vanjsku politiku Tamara Brajović potvrdila je da je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović inicirao sastanak sa predsjednikom države na kojem će se razgovarati na temu ambasadora.

Iz Vlade je juče saopšteno da su potpredsjednik Dritan Abazović i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović uputili poziv Đukanoviću na spoljnopolitičke konsultacije o pitanju povratka ambasadora.

- Očigledno je u pitanju zbrka.

Nije riječ o vanjskopolitičkim konsultacijama koje se održavaju u formatu tri predsjednika i ministra vanjskih poslova, već je riječ o inicijativi ministra Radulovića za sastanak sa predsjednikom Đukanovićem na kojem će se razgovarati na temu ambasadora. Predsjednik je prihvatio inicijativu, kao i prijedlog da sastanku prisustvuje potpredsjednik Abazović – saopštila je Tamara Brajović.

Sastanak će se održati u utorak, 26. januara, u kabinetu Đukanovića.

R. P.

Predsjednik Vlade odgovarao na pitanja novinara u Skupštini

Krivokapić: Đukanović će potpisati zakone PODGORICA – Ne vjerujem u mogućnost da predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ponovo neće potpisati usvojene zakone - kazao je novinarima u Skupštini Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade.

Krivokapić je rekao da je teorijski moguće da Đukanović ne potpiše zakone, ali da je on politički iskusan i da se to neće desiti.

Na pitanje da li je čestitao Dan Republike Srpske, premijer je odgovorio da nije, već da je samo obavio telefonski razgovor.

- Ja sam sticajem okolnosti 9. januara nazvao predsjednicu

bosansko-hercegovačkog entiteta Željku Cvijanović. Prva osoba koja je meni čestitala bila je predsjednica RS. Osjećao sam moralnu obavezu da obavim razgovor uoči Božića, ali događaji mi nijesu dozvoljavali.

Učinio sam to prvi slobodni dan. Nijesam ugrozio Ustav rekao je Krivokapić, dodajući da je „čudnovato da i telefonski razgovori predsjednika Vlade postaju zanimljivi“.

Poručio je da partijskog zapošljavanja nema.

- Partijskog zapošljavanja je bilo i neće ga više biti - kazao je premijer.

Upitan konkretno za Marinu Jočić i Jelenu Kljajević, funkcionerke Demokratskog fronta, koje su zaposlene u Nacionalnom parkovima, rekao je da su ta imenovanja odluka Vlade.

Istakao je da će za 200 dana biti vidljivi rezultata rada Vlade i da joj treba dati šansu.

Kritikovao je Ustavni sud zbog prvobitnog zahtjeva Skupštini da u roku od 15 dana odgovori u odnosu na odluku o formiranju Odbora za izbornu reformu koju je osporila opozicija.

Istakao je da je Ustavni sud partijska organizacija i kazao da tamo gdje dominira politika

nema pravde.

- Ustavni sud ne može da ucjenjuje Skupštinu i da traži rok od 15 dana za odgovor. U jednom aktu traži rok za 15, a u drugom za 30 dana. Ovo je obračun koji je krenuo posredstvom Ustavnog suda. Sud želi da na izdisaju donese tobož legitimne odluke - rekao je Krivokapić.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da se niko ne može igrati sa voljom građana, pa ni Ustavni sud.

- Ako neko misli da će se igrati sa Vladom, premijerom, Skupštinom, to se neće desiti - rekao je Abazović.

I. K.

Osnivačka skupština Građanske inicijative „21. maj“ zakazana za 5. februar PODGORICA - Zbog velike podrške, i u susret predstojećoj konstitutivnoj skupštini, s ciljem omogućavanja svim zainteresovanima da učestvuju u radu pokreta, kreirana je platforma koja bi trebalo da ubrza proces registracije osnivača, saopšteno je iz Građanske inicijative ,,21. maj“.

- Osnivačka skupština, na ko-

Podršku potpisalo 2.500 građana joj će biti izabrani članovi Savjeta GI 21. maj (81 član), biće održana 5. februara. Iza Proglasa i pokreta GI 21. maj stali su brojni intelektualci, akademici, profesori, ljekari, advokati, novinari, sportisti, slikari, studenti, radnici, pomorci, penzioneri, koji su

zabrinuti usljed tendencija narušavanja temeljnih vrijednosti Crne Gore kao sekularne, demokratske, građanske i evropske države - saopšteno je iz tog pokreta.

U međuvremenu, na adrese osnivača, kako su naveli, stigla je podrška većeg broja organi-

zacija, udruženja, dijaspore, koji su podržali osnivanje GI ,,21. maj“ i Proglas. Zahvalili su svima na velikoj podršci i interesovanju.

Građanskoj inicijativi ,,21. maj“ i njenom Proglasu podršku do sada je dalo više od 2.500 ljudi.

Z. D.

4

Ekonomija

Četvrtak, 21. januar 2021.

Odluke Odbora REGAGEN-a

Iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili što će biti

Status povlašćenog proizvođača mHE Vrbnica

Agencija za zaštitu konkurencije je pokrenula ispitivanje usklađenosti državne pomoći za Crnogorsku plovidbu 10. decembra 2020, a za Barsku u ponedjeljak, premda je državna garancija data u prethodnoj deceniji

Odbor Agencije je status povlašćenog proizvođača utvrdio sa rokom važenja od 12 godina, počev od petka. Kompanija, kako se navodi u obavještenju objavljenom na sajtu regulatora, ima pravo na podsticajne mjere koje su važile 4. decembra 2017. godine PODGORICA - Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) utvrdila je podgoričkoj kompaniji MHE Vrbnica status povlašćenog proizvođača električne energije za malu hidroelektranu (mHE) Vrbnica u opštini Plužine.

Odbor Agencije je status povlašćenog proizvođača utvrdio sa rokom važenja od 12 godina, počev od petka.

Kompanija, kako se navodi u obavještenju objavljenom na sajtu regulatora, ima pravo na podsticajne mjere koje su važile 4. decembra 2017. godine.

Osnivači ove podgoričke firme su ljubljanska kompanija In-

terenergo, energetski inženjering, podgoričko preduzeće Montenegro metropolis media i nikšićka firma Mehanizacija i programat. Izvršni direktor MHE Vrbnica je Blaž Šterk.

Odbor REGAGEN je na sjednici donio i odluku o privremenom oduzimanju licence za transport naftnih derivata drumskim transportnim sredstvima tivatskoj kompaniji Samcommerc.

- Nalaže se kompaniji da u roku od 15 dana od prijema odluke plati tri pojedinačna iznosa po osnovu rješenja o utvrđivanju iznosa naknade za licencu, što ukupno iznosi 2.050 eura - navodi se u odluci regulatora.

Ako kompanija u zadatom

roku otkloni nedostatak zbog kojeg je privremeno oduzeta licenca, dužna je da Agenciji podnese zahtjev za odobravanje nastavljanja obavljanja licencirane djelatnosti. U suprotnom, licenca će biti trajno oduzeta.

Osnivač tivatske kompanije je Petar Samardžić, a izvršni direktor Dragan Samardžić.

Regulator je donio i odluku da kompaniji Alba petrol iz Tuzi izda licence za skladištenje tečnog naftnog gasa i trgovinu na malo tečnim naftnim gasom.

Licence važe do 18. januara 2031. godine.

Osnivači Alba petrola su Martin i Rok Junčaj, dok je izvršni direktor Ljuvić Ujkić.

S. P.

Saopštenje Beppler & Jacobson Montenegro u vezi spora sa Kazinom ,,Avala“

Blokiran račun kazina za 352 hiljade eura

Kazino ,,Avala“

PODGORICA – Blokiranjem računa kompaniji Kazino „Avala“ na iznos od 352 hiljade eura na zahtjev kompanije „Beppler&Jacobson Montenegro“ (BJM) u čijem je vlasništvu hotel ,,Avala“, moralo bi doći i do preispitivanja koncesije za obavljanje igara na sreću – saopšteno je iz agencije Prisma, ovlašćene za odnose s javnošću ove kompanije.

Smatraju da je ovim otvoren put da naplate dug od 20 mili-

ona eura za zakup prostora za kazino u hotelu, koji, kako navode, nije plaćan od 2011. godine kada je i raskinut ugovor o zakupu. Podsjećaju da su BJM i Kazino ,,Avala“ deceniju u sporu i tvrde da je Kazino ,,na krajnje sumnjiv način“ uspio da poništi pravosnažnu presudu za raskid ugovora i naknadu štete za nelegalno korišćenje prostora u ukupnom iznosu od oko 20 miliona eura. Navode da je Kazin o p o k re n u o p o s t u p a k legalizacije dijela hotela uz, kako tvrde, lažnu izjavu nota-

ru da navedeni prostor nije gradio BJM već oni.

-Na taj način Kazino ,,Avala“ se upisao u katastar kao vlasnik i po tom osnovu je uspio i da ishoduje poništaj više pravnosnažnih presuda u korist BJM. Koristeći pravne ljekove, BJM je uspio da većinu tako poništenih presuda osnaži, a sada je u toku postupak protiv rješenja Katastra kojim se Kazino upisao kao vlasnik objekta navode iz BJM ukazujući da su zbog toga pokrenuli krivični, parnični i upravni postupak te da tokom ove godine očekuju presude u svoju korist.

Nedavno je sutkinja Privrednog suda Marina Đurović odbila prigovor Kazina ,,Avala“ na rješenje javnog izvršitelja Darka Rajkovića o izvršenju presude na iznos od 352 hiljade eura koja se odnosi na nelegalno korišćenje prostora. Prethodno izvršenje po istom osnovu je 2019. obustavio nakon što je prva presuda bila ukinuta, ali kako je postupak ponovljen i donijeta presuda u korist BJM, sutkinja ukazuje da je BJP imala pravo da po osnovu te presude podnese prijedlog za izvršenje, odnosno naplatu R. E. ovog iznosa.

PODGORICA - Prve ovogodišnje rate za otplatu kredita za brodove Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe od 4,64 miliona eura dolaze na naplatu danas i postoji opasnost da se aktiviraju državne garancije i da kineska Eksim banka naplati odjednom cjelokupni iznos duga brodarskih kompanija. Brodarskim kompanijama je ostalo da vrate Kinezima još 66 miliona dolara kredita, a gotovo je izvjesno da brodarske kompanije ni ove godine neće moći same da plaćaju rate za te kredite.

POKUŠAJ

Predstavnici Vlade su ranije saopštili da će sa kineskim kreditorima pokušati da dogovore odlaganje plaćanja duga. Iz Ministarstva kapitalnih investicija Pobjeda juče nije mogla dobiti informaciju da li je sa Kinezima dogovoren reprogram kredita. Iz PR službe ovog resora nam je saopšteno da će preciznu informaciju o tome imati danas.

Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje ovih kredita pri kupovini četiri broda. Prema ugovoru, kad dužnik prestane da plaća, garancije padaju i banka naplaćuje kompletan dug. Da su brodovi uzeti na lizing, onda bi

Danas do rata za čet

JEDAN OD ČETIRI BRODA ZA KOJE JE DATA GARANCIJA: ,,21. maj“

Crna Gora ostala bez njih.

Agencija za zaštitu konkurencija (AZK) pokrenula je dva ispitna postupka utvrđivanja usklađenosti države pomoći brodarskim kompanijama i u svojim rješenjima naložila dalju obustavu bilo kakve pomoći do okončanja postupka.

Agencija je 10. decembra pokrenula ispitni postupak utvrđivanja usklađenosti državne pomoći dodijeljene Crnogorskoj plovidbi, a u ponedjeljak je pokrenula i ispitni postupak za utvrđivanja usklađenosti državne pomoći Barskoj plovidbi.

U ovim rješenjima Agencije nalaže se Ministarstvu kapitalnih investicija da privremeno obustavi dalju dodjelu sred-

stava brodarskim kompanijama, do odlučivanja Agencije o usklađenosti pomoći sa zakonom o kontroli državne pomoći.

OTPLATA

Iz Barske plovidbe su početkom godine saopštili da ova kompanija nije u mogućnosti da samostalno vraća kredit uzet za kupovinu brodova, zbog čega im je neophodna pomoć države.

- Kompanija je nagovijestila resornom ministarstvu da će nam za vraćanje dvije rate kredita u ovoj godini najvjerovatnije nedostajati oko tri miliona eura, koja sredstva bi bilo neophodno predvidjeti budžetom za sljedeću godinu

Stigla jedna ponuda za imovinu „Radoja Dakića“

Glavni grad kupuje saobraćajnice za 716 hiljada Ostaci bivše fabrike ,,Radoje Dakić“

PODGORICA – Direkcija za imovinu Glavnog grada ponudila je da četiri parcele ukupne površine četiri hiljade kvadrata u vlasništvu bivše fabrike ,,Radoje Dakić“ kupi za 716 hiljada eura.

Riječ je o kolskopješačkim površinama koje je grad krajem septembra prošle godine, neposrednom pogodbom sa stečajnom upravom, namjeravao da kupi za 477 hiljada eura, odnosno za 119,9 eura po kvadratu. Međutim, stečajni upravnik Mladen Marković odustao je od ove pogodbe nakon prigovora advokata bivših radnika Branislava Ćupića

na ovu namjeru, navodeći da je tržišna vrijednost nepokretnosti na toj lokaciji porasla u odnosu na 2017. godinu kada je rađena posljednja procjena.

Prihvatajući ovaj prigovor, Marković je pokrenuo postupak procjene kojom je utvrđena nova vrijednost ove imovine i to po 180 eura po kvadratu, nakon čega je oglasio dvanaestu javnu prodaju na kojoj je ponudio samo ovu imovinu po cijeni od 716 hiljada eura. Marković bi odluku o ovoj ponudi Glavnog grada trebalo da donese u roku od sedam dana.

Glavni grad je do sada dva puta kupovao zemljište ,,Dakića“

po cijeni od 119,9 eura, prije godinu i po na javnom oglasu za 430,1 hiljadu eura i početkom prošle godine neposrednom pogodbom za 152 hiljade eura.

Marković je prošlu, jedanaestu prodaju, koju je oglasio u septembru poništio. Tada je, nakon dužeg vremena, ponudio 97,3 hiljade kvadrata zemljišta za centralne djelatnosti i stanovanje velike i male gustine po početnoj cijeni od 27,54 miliona eura. Oglasom je bilo predviđeno da se dijelovi zemljišta mogu kupiti pojedinačno, uz naznaku da bi prednost imali zainteresovani za cjelokupnu oglašenu imovinu. M.Lk.

Ekonomija

Četvrtak, 21. januar 2021.

i sa garancijama Vlade kineskoj Eksim banci

ospijeva etiri broda 66

miliona dolara ostalo da se plati za četiri broda

– kazali su iz barske kompanije.

Brodovi Barske plovidbe ,,Bar“ i ,,Budva“ su kupljeni 2012. godine, a Barska plovidba je uzela kredit kod Eksim banke za njihovu kupovinu u iznosu od 46,4 miliona dolara.

Za taj kredit je država izdala garanciju, uz grejs period od pet godina, dva odsto kamate i 15 godina otplate. Brodovi su izgrađeni u kineskom brodogradilištu Jingling. Brod ,,Bar“ je isporučen Barskoj plovidbi 18. septembra 2014. godine, a brod ,,Budva“ je isporučen 8. oktobra 2014. godine.

Od uzimanja kredita do danas Barska plovidba je kineskoj Eksim banci uplatila ukupno 14,32 miliona dolara, od kog

iznosa je iz sredstava kompanije plaćeno 7,57 miliona dolara, dok je iz državnog budžeta obezbijeđeno 6,75 miliona dolara.

Barskoj plovidbi preostalo je da vrati još 43 miliona dolara, ali sa kamatama.

Do sada je na ime otplate kredita za brodove ,,21. maj“ i ,,Kotor“, koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, uplaćeno 37,56 miliona dolara, od čega je Vlada platila 34 miliona dolara, a ostatak od 3,56 miliona je platila Crnogorska plovidba iz sopstvenih sredstava.

Pored ovoga Crnogorska plovidba je platila 2010. godine učešće za kupovinu brodova u iznosu od 8,36 miliona dolara.

Kredit se otplaćuje od 21. jula 2015. godine, a zadnja rata dospijeva 21. januara 2025. godine. Ostalo im je da vrate još 22,95 miliona dolara kredita.

Ugovor o kreditu sa Eksim bankom za kupovinu dva broda Crnogorske plovidbe zaključen je 26. januara 2010. godine. Ugovorena cijena za oba broda je bila 55,76 miliona dolara. Ukupan kredit bez kamate je iznosio 47,39 miliona dolara, a ukupna kamata iznosi 11,16 miliona dolara.

S. POPOVIĆ

SDP u skupštinsku proceduru uputila izmjene zakona

Predlažu da minimalac bude 250 eura PODGORICA – SDP je juče predložila izmjene Zakona o radu koje podrazumijevaju da minimalna zarada ne može biti niža od polovine prosječne u prethodnom polugodištu koji utvrđuje statistika.

Podsjetimo da je SDP i ranije predlagala da minimalna

zarada bude polovina prosječne, odnosno 250 eura.

U obrazloženju prijedloga koji su potpisali poslanici Raško Konjević i Draginja Vuksanović-Stanković se navodi da je trenutna minimalna zarada 222 eura, što je najniže u regionu a među najnižim u Evropi.

M.P.M.

Kursna lista 1.21010

CHF

1.07780

JPY 125.62000

AUD

1.56660

GBP

CAD

1.53790

USD

0.88563

5

Peta godina kako se samo priča o formiranju organa koji bi pojačao finansijsku disciplinu

Napravili bi poresku policiju, ali im smeta zakon PODGORICA – Godine prolaze, a poreska policija nikako da se formira. Iz Poreske uprave Pobjedi su kazali da i dalje, zbog kolizije propisa, ne postoje normativni uslovi za rad poreske policije, ali i podsjetili da su inicirali izmjene Zakona o poreskoj administraciji kako bi se stvorili uslovi za njen rad.

Formiranje poreske policije je u centru pažnje još od februara 2016. kada je na javnom konkursu za direktora te službe izabran bivši službenik MUP-a Miodrag Mićo Martinović, ali nakon toga formiranje tog resora niko nije spominjao.

Bilo je niz peripetija i prepucavanja o tome da li nam treba poreska policija, da bi krajem januara 2019. bilo zvanično najavljeno njeno formiranje. A onda opet muk.

KOLIZIJA

Iz Poreske uprave Pobjedi su kazali da se formiranjem poreske policije bave duži niz godina i podsjetili da je bila dio njihove organizacione strukture u jednom periodu. Naveli su i pozitivna iskustva država regiona i EU kada je u pitanju uloga poreske policije u uspostavljanju poreske disipline.

-Svjesno smo značaja i uloge

Poreska uprava

poreske policije u otkrivanju i sankcionisanju privrednog kriminala i zbog toga smo intenzivno komunicirali sa Poreskom upravom Srbije, koja u svojoj organizaciji ima ovaj sektor, ali i sa predstavnicima italijanske Guardia di Finanza. Ali zbog kolizije između zakona koji regulišu unutrašnje poslove, poresku administraciju i krivični postupak, za sada ne postoje normativni preduslovi za rad poreske po-

licije - objaasnili su Pobjedi iz PU i dodali da su inicirali izmjenu Zakona o poreskoj administraciji.

KADROVI

- Uspostavljanje poreske policije će biti izvršeno nakon obezbjeđivanja zakonskih, organizacionih i logističkih uslova, kojima će se omogućiti samostalno sprovođenje izviđajnih radnji od strane ove organizacione cjeline- navode iz PU.

Kažu da će, ukoliko se steknu zakonski uslovi, odabrati najstručnije kadrove za otkrivanje i procesuiranje sumnji na postojanje krivičnih djela i omogućiti im dodatne obuke i usavršavanja na međunarodnom nivou.

Tvrde da i u postojećoj organizaciji i kapacitetima doprinose borbi protiv poreskih utaja kroz koordinaciju sa Upravom policije i Tužilaštvom.

M.P.M.

Prvi proizvod maslinjaka u kampusu u Podgorici

Univerzitetsko maslinovo ulje PODGORICA - Na Univerzitetu Crne Gore proizvedena je prva serija brendiranog univerzitetskog maslinovog ulja ,,oleum olivarum“ dobijenog iz prve berbe maslina zasađenih na području kampusa Univerziteta Crne Gore (UCG). Iz UCG je saopšteno da je ,,oleum olivarum“ organsko i visoko kvalitetno maslinovo ulje, nastalo spojem kvaliteta masline, stručnog i znalačkog upravljanja procesom proizvodnje.

- Univerzitetsko maslinovo ulje dobijeno je postupkom hladnog cijeđenja neprskanih i ručno ubranih plodova maslina, u skladu sa ekološkim standardima limitirane proizvodnje i kontrolom kvaliteta sprovedenom od strane

,,Oleum Olivarum“

Biotehničkog fakulteta – saopšteno je iz UCG. Navedeno je da ovo maslinovo ulje prestavlja produkt pri-

jateljstva UCG i brojnih partnera koji su pokazali privrženost i posvećenost zajedničkim vrijednostima

Aktivnosti Odbora udruženja energetike i rudarstva PKCG

Konstituisana grupacija distributera nafte i naftnih derivata PODGORICA - Grupacija distributera nafte i naftnih derivata kontituisana je pri Odboru udruženja energetike i rudarstva Privredne komore (PKCG). Iz PKCG je saopšteno da će aktivnosti grupacije biti usmjerene na pružanje pomoći i podrške kompanijama koje se bave distribucijom nafte i naftnih derivata i razmatranje pitanja od značaja za njihov rad, kako bi se na organizovan i efikasan način rješavali problemi u toj oblasti.

Na konstitutivnoj sjednici verifikovani su mandati članovima grupacije, odnosno predstavnicima devet najvećih kompanija iz tog sektora. Za predsjednika grupacije izabran je Dragan Nikolić iz Jugopetrola, a za njegovog zamjenika Vjekoslav Ivandija iz kompanije INA Crna Gora.

- Osnovni princip rada biće pronalaženje zajedničkog imenitelja naftnih biznisa i predlaganje rješenja u interesu svih članova grupacija za unapređenje poslovanja u

ovom sektoru - rekao je Nikolić.

Državni sekretar za energetiku u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović saopštio je da će ubrzo biti riješena dva zahtjeva prethodnog saziva grupacije.

Ti zahtjevi se, kako je objasnio, odnose na usvajanje Uredbe o prodaji premijum proizvoda koja će, prema ocjeni privrednika, olakšati poslovanje i povećati profitabilnost, kao i izmjene zakonskog rješenja u dijelu koji se odnosi na zapošl-

društva znanja, međunarodnog prosperiteta i ekološke odgovornosti, povodom čega će im na poklon biti date prve bočice ,,oleum olivaruma“.

-Stabla maslina su u periodu od 2018. do 2020. godine, u okviru univerzitetskog kampusa u Podgorici, sadili visoki crnogorski zvaničnici, predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori, predstavnici akademske i privredne zajednice, povodom raznih jubilarnih svečanosti, bilateralnih sastanaka i međunarodnih skupova, poput proslave 140 godina od međunarodnog priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu, proslave 45 godina od osnivanja Univerziteta i IV Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana – rekli su iz UCG. R. E. javanje točilaca tečnog naftnog gasa (TNG).

-Postoji velika obostrana zainteresovanost za saradnju države i distributera nafte na zdravim osnovama, posebno na implementaciji zakonskih rješenja i ekoloških standarda, od čega će cijela Crna Gora imati benefite - kazao je Perunović.

Perunović je dodao da će u fokusu njihovog rada biti kontrola naftnih proizvoda i kreiranje strateških rezervi nafte i gasa.

Državni sekretar za saobraćaj u Ministarstvu Zoran Radunović naveo je da ta djelatnost zavisi od rada distributera nafte i derivata, te je izrazio spremnost za saradnju sa grupacijom.

R. E.

6

Društvo

Četvrtak, 21. januar 2021.

ASK formalno jeste mogla da pokrene postupak protiv ministra Leposavića, ali je to i iskorak u neistražene pravne teritorije, tvrdi Kos

Izjava neprimjerena, morao bi da otrpi političke, ali ne i pravne posljedice PODGORICA – Agencija za sprečavanje korupcije može se oglasiti po službenoj dužnosti svaki put kad procijeni da je moglo doći do ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije – ocijenio je za Pobjedu nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos, uz konstataciju da ne bi preporučio nijednoj sličnoj agenciji da slijedi primjer crnogorske.

ASK je prošle sedmice donijela mišljenje da je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić, komentarišući prvostepenu presudu u slučaju pokušaja terorizma na dan izbora u Crnoj Gori 2016. godine, ugrozio javni interes. On je, u decembru prošle godine, gostujući na jednoj televiziji, pored ostalog, ocijenio da je čitav taj proces skandalozan i da očekuje da će Apelacioni sud predmet vratiti na novo suđenje, te najavio da za slučaj da presuda postane pravosnažna, nova parlamentarna većina ima mogućnost da izglasa zakon o amnestiji.

U ovom predmetu osuđeni su i lideri nekada opozicionog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević na po pet godina, a zakonom o amnestiji bili bi pošteđeni zatvora.

Međunarodni ekspert Drago Kos objašnjava za Pobjedu da ASK formalno jeste mogla da pokrene postupak protiv ministra pravde, ali i ocjenjuje da je potez crnogorske Agencije „iskorak u potpuno neistražene pravne teritorije“.

- Ako će se antikorupcijska tijela oglašavati kod svake neprimjerene izjave političara, nestaće im vremena za bavljenje pravim korupcijskim radnjama tih istih političara – upozorio je on.

Komentarišući sadržaj odluke ASK-a, ističe da se nada da će ona biti „predmet razmatranja nekog od sudova u Crnoj Gori“.

- Odluka tog suda biće od velikog značaja, kako za ASK i Crnu Goru, tako i za region. Do tada ne bih nijednoj sličnoj agenciji, komisiji u regionu preporučio da slijedi ovaj konkretan primjer oglašavanja ASK-a – rekao je Kos. Naglašava i da ovakav njegov stav ne znači da „izjava ministra nije bila apsolutno neprimjerena“.

- Zbog izjave bi morao da otrpi političke posljedice, u to nema sumnje, ali ne i pravne – precizirao je Kos. ASK je donio mišljenje da je Leposavić, kao ministar pravde i član Sudskog savjeta, „prekršio ustavnu odredbu koja zabranjuje svaki uticaj na vršenje sudske funkcije“ i zloupotrijebio službeni položaj i uticaj.

Ocijenili su da je „izvršio neprimjeren politički uticaj na

Drago Kos

Ako će se antikorupcijska tijela oglašavati kod svake neprimjerene izjave političara, nestaće im vremena za bavljenje pravim korupcijskim radnjama tih istih političara – upozorio je Kos samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa“ i donijeli preporuku kojom su obavezali ministra Leposavića da se, „bez daljeg odlaganja, uzdrži od izjava, postupaka i radnji koje imaju za cilj vršenje uticaja na nezavisno pravosuđe, te da u svim budućim analognim situacijama dosljedno poštuje pozitivnopravne propise i međunarodne standarde na način koji ne izaziva sumnju u narušavanje integriteta državnih institucija“.

Ministar Leposavić juče je otvorenim pismom ASK-u, koje je dostavio dnevniku Vijesti, odbacio ocjene o neprimjerenom uticaju na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa i ugrožavanju javnog interesa i optužio Agenciju da je zloupotrijebila službeni položaj.

- Budući da sam u potpunosti upoznat sa međunarodnim pravilima i standardima koje ste u obrazloženju mišljenja citirali tek djelimično, našao sam da potrebe javnog interesa i veliko nepovjerenje građana vezano za predmetni sudski postupak apsolutno dozvoljavaju kritički komentar – naveo je on, pored ostalog, uz konstataciju da je njegova kritika imala cilj da pomogne očuvanju nezavisnosti pravosuđa i vraćanju povjerenja javnosti.

Istakao je i da mu Agencija nije ostavila zakonski rok od 15 dana za izjašnjenje, već su odgovor zahtijevali u roku od osam dana, kao i da mu je uskraćena zakonom garantovana usmena rasprava.

Okrivio je Agenciju i da u sličnim situacijama u odnosu na predstavnike prethodne vlasti nije K. KRSMANOVIĆ reagovala.

U Crnoj Gori registrovan 351 novi slučaj zaraze korona virusom

Preminulo devet pacijenata PODGORICA – Od posljedica korona virusa juče je u Crnoj Gori preminulo čak devet osoba od čega i jedan dvadesetpetogodišnji pacijent.

Broj novopozitivnih slučajeva korona virusa u Crnoj Gori juče je iznosio 351, nakon što su laboratorije koje se bave PCR dijagnostikom obradile 1.430 uzoraka na ovaj virus. Juče se do 17 sati

oporavilo se 727 pacijenata.

Najviše slučajeva infekcije otkriveno je u Podgorici 131, zatim Nikšiću 48, Budvi 28, Herceg Novom 26, Baru 21, Bijelom Polju 14, Beranama i Pljevljima po 12, Kotoru i Tivtu po 11, Cetinju i Danilovgradu po osam, Mojkovcu pet, Ulcinju četiri, Rožajama, Tuzima i Plavu po tri slučaja, u Kolašinu dva i Petnjici jedan novi slučaj

zaraze korona virusom.

Preminule su po dvije osobe iz Bara i Podgorice i po jedno iz Tuzi, Herceg Novog, Danilovgrada, Pljevalja i Rožaja.

- Najmlađi pacijent imao je 25, a najstariji 80 godina preciziraju iz Instituta za javno zdravlje.

- Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna prošle godine je 749, a od početka

pandemije 758 - navode u saopštenju Instituta.

- Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 8.663. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije u Crnoj Gori je 56.579 - zaključeno je iz Instituta. K. J.

KINESKO ISKUSTVO: Ispituju i razvijaju 14 vakcina, pet ušl

Vlada u Pekingu tv vakcina efikasna 79 (Od dopisnice Pobjede iz Pekinga)

PEKING - Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović saopštila je da će nakon Fajzerovih vakcina, u Crnu Goru krajem januara stići vakcine kineske komapnije Sinofarm.

U saopštenju Ministarstva zdravlja, prekjuče je saopšteno da je ,,nakon onlajn sastanka sa visokim predstavnicima kineske kompanije postignut konačan dogovor da u Crnu Goru u najskorijem roku Sinofarm isporuči respektabilne količine vakcine koja će biti dostupna crnogorskim građanima“.

Ministarstvo nije saopštilo o kojoj je količini vakcina riječ, po kojim cijenama će se nabavljati i koliko će se novca izdvojiti za njenu kupovinu.

RAzVOJ VAKcINA

U Kini se trenutno ispituje i razvija 14 vakcina protiv korona virusa, a pet je ušlo u treću fazu kliničkog ispitivanja – to su dvije vakcine Sinofarma, najveće farmaceutske kompanije kineske Vlade, vakcina kompanije Sinovac i po jednu kompanije CanSinoBIO i Chongqing Zhifei Biological Products.

Posljednjeg dana prošle godine, Kina je zvanično uslovno odobrila vakcinu Sinofarma, a druga vakcina Sinofarma i vakcina Sinovac su odobrene za upotrebu samo za hitne potrebe. Četiri mjeseca nakon osnivanja programa Kovaks, u oktobru 2020. godine, Kina se pridružila tom programu, najavljujući da će kineske vakcine postati javno dobro svijeta.

Trenutno je u Kini u toku vakcinacija za „prioritetne grupe građana“

Do 15. januara, 20-ak zemalja potpisalo je ugovor za nabavku kineskih vakcina.

VAKcINA SINOfARMA

Prema kineskom zakonu, „odobrenje uz određene uslove“ potrebno je za medicinske proizvode za hitne potrebe, koji se upotrebljavaju za liječenje teških bolesti koje predstavljaju veliki rizik za javno zdravlje i trenutno bez efikasnog načina liječenja. Ipak, i ti medicinski

proizvodi moraju biti dokazano sigurni i efikasni.

Kineska vlada dala je odobrenje za Sinofarm vakcinu i saopštila da je efikasnost te vakcine 79,34 odsto. Prije Kine, Ujedinjeni Arapski Emirati su 9. decembra prošle godine zvanično najavili registraciju vakcine iz Sinofarma u toj zemlji, te potvrdili da je, prema rezultatima ispitivanja u Emiratima, efikasnost te kineske vakcine 86 odsto.

Bahrein je 13. decembra odobrio vakcinu iz Sinofarma, najavljujući da je, prema rezultatima ispitivanja na 42.299 volontera, dokazano da efikasnost te vakcine iznosi 86 odsto.

I Egipat je odobrio tu vakcinu 9. decembra, kao hitnu potrebu, a podaci su isti kao i u Bahreinu.

Od juna prošle godine, Sinofarm je počeo treću fazu kliničkog ispitivanja vakcine u UAE, Bahreinu, Egiptu, Jordanu, Peruu, Argentini, Mo-

Pokrenuta Fejsbuk grupa „Nisam tražila“, u kojoj žrtve iznose mučne priče i iskustva o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju PODGORICA – Nakon vijesti da je nekoliko srpskih glumica optužilo za silovanje režisera, scenaristu i čelnika poznate glumačke akademije u Beogradu Miroslava Miku Aleksića, žrtve širom regiona objavljuju svoja iskustva o seksualnom zlostavljanju.

Tako je na Fejsbuku formirana grupa „Nisam tražila“ u kojoj žene zemalja bivše Jugoslavije dijele svoja traumatična iskustva.

Na stranici se mogu pročitati komentari glumica, producentkinja i režiserki koje su navodile da su profesori i šefovi često tražili od njih „nešto zauzvrat“ ako žele da dobiju dobru ocjenu, ulogu, ili posao.

Važnost ove kampanje potvrđuje i to što je nekoliko akademija dramskih umjetnosti u regionu ponudilo podršku svojim studentima i bivšim studentima i pozvalo žrtve da se jave.

Među njima je i Akademija

Umjetničke akademije regiona pozv scenskih umjetnosti u Sarajevu (ASU).

- ASU je stvorio prostor povjerenja za sve studente i zaposlene da prijave svako moguće neprimjereno ili nasilno ponašanje - piše u njihovom saopštenju.

Podrška je stigla i od Akademije dramskih umjetnosti (ADU) u Zagrebu, a dekanica Franka

Perković-Gamulin rekla je da su je komentari jako pogodili, te da je njena lična i odgovornost svih na Akademiji da reaguju „konkretno i žurno“.

Iako su neke žene pozdravile podršku glumačkih akademija, jedna korisnica Fejsbuka rekla je da je i dalje ljuta jer su „skoro svi u ASU godinama znali šta se dešava sa kontro-

verznim profesorima“.

Većina ispovijesti je anonimna, a žrtve navode državu ili instituciju u kojoj se zlostavljanje dogodilo. Nekoliko njih je objavilo identitet zlostavljača i pod sopstvenim imenom.

Stranica je pokrenuta nakon ispovijesti dvadesetšestogodišnje glumice Milene Radulović iz Srbije koja je šokirala javnost.

Ona je sa još nekoliko djevojaka, među kojima su i maloljetnice, policiji prijavila da ih je silovao ili seksualno uznemiravao Miroslav Mika Aleksić, koji je prošle sedmice i uhapšen u Beogradu.

Kako bi pomogle drugima koje su se našle u ovakvoj ili sličnoj situaciji, četiri Sarajke, koleginice i bivše studentkinje na

Društvo

Četvrtak, 21. januar 2021.

7

Ermina Vlahovljak , profesorica francuskog jezika u OŠ ,,Salko Aljković“ u Pljevljima za postignute rezultate dobila prestižnu nagradu Oktoih

Učionica, ipak, nema zamjenu PODGORICA – U petom razredu osnovne škole, u vrijeme kada se izučavao samo jedan strani jezik, pošla je kod direktora i saopštila mu da neće da uči ruski, što im je bilo nametnuto, nego francuski, i većina đaka iz odjeljenja je podržala u tom otporu. Tako je na kraju i bilo. Kasnije je postala profesorica tog jezika, a u nedjelju je za posignute rezultate u karijeri Ermina Vlahovljak dobila prestižnu nagradu Oktoih.

lo u završnu fazu

China News Service

vrdi da je 9,34 odsto zom smrznutih proizvoda, carinskom inspekcijom, avioprevoznici i ljudi koji rade na pijacama, javnom prevozu, zdravstvenim ustanovima, kao i osobama čiji posao je pod velikom rizikom da se zaraze korona virusom.

Proces vaKcinisanja

naku i drugim zemljama, a do sada je oko 60.000 volontera, sa 125 državljanstava primilo vakcinu.

Na konferenciji za novinare kineske vlade održanoj u utorak, do sada je već 15 miliona građana primilo vakcinu. Primili su je državnici desetak zemalja, a 50-ak zemalja je tražilo da je nabavi.

Prema planu Kine o masovnoj vakcinaciji – prioriteti su zaposleni koji se bave uvo-

Po sadašnjoj praksi u Kini, vakcina se prima u dvije doze, u razmaku od 14 do 28 dana.

Trenutno je u Kini, u toku vakcinacija za „prioritetne grupe građana“, zatim primaoci od 18 do 59 godina (nakon vakcinacije za prioritetne grupe, starosna granica će se proširiti). Ne treba da prime vakcinu osobe koje imaju teške alergije, kardiovaskularne bolesti, trudnice i pacijenti sa kancerom…

Prije vakcinacije, ljekar treba pažljivo da ispita pacijenta da li ima neke teške bolesti, alergiju, itd. Nakon toga, primalac treba da potpiše saglasnost da je vakcinu primio svojom voljom i da je obaviješten o načinu njenog djelovanja. Nakon vakcinacije, treba da sačeka u klinici oko pola sata i nakon toga, ukoliko nema neželjenih reakcija - može da je napusti.

Do sada, prema službenim saopštenjima, nije bilo teških neželjenih reakcija. Prema podacima proizvođača, vakcina pruža zaštitu narednih šest mjeseci.

U Kini su tokom epidemije na snazi vrlo stroge mjere samoizolacije ili karantina. Ljudi koji se nalaze u samoizolaciji ili karantinu ne smiju da primaju vakcinu. Takođe, ljudi koji su u proteklih 14 dana bili u gradovima ili područjima gdje postoji rizik zaraze, ne smiju da prime vakcinu. Yu Xi

vale žrtve da se jave Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu - Ana Tikvić, Nadine Mičić, Matea Mavrak i Asja Krsmanović pokrenule su Fejsbuk grupu ,,Nisam tražila“ koja je od otvorenja preplavljena gomilom zastrašujućih iskustava.

Stranica je, kako piše posvećena svim ženama koje su iskusile bilo kakav čin seksualnog uzne-

miravanja zbog toga što se bave javnim poslovima, a nijesu još uvijek spremne da o tome govore u svoje ime.

Najviše ispovijesti odnosi se na glumačku profesiju, iako ima i onih priča u kojima žrtve kažu da su ih zlostavljali najbliži – roditelji, prijatelji, braća, komšije, kumovi...

- Ako sam glumica, spisatelji-

Uvijek joj se sviđalo kako zvuči francuski jezik. Divila se dostignućima tog naroda, pa je fascinira civilizacijski šta su svijetu sve ostavili – jedno ogromno nasljeđe. To savršeno umiju da čuvaju i cijene, što se, kaže profesorica, ne može reći i za nas.

DJECI TREBA DA SE PRIREĐUJU ZANIMLJIVI ČASOVI: Profesorica Vlahovljak

Kada uče o odjeći organizuje reviju

Francuski jezik se voli ili ne voli. Nema, prema riječima nastavnice iz pljevaljske Osnovne škole ,,Salko Aljković“, tu neke sredine. Sagledavajući način na koji ona realizuje svoje časove, da se naslutiti da su rijetki đaci koji u njima ne uživaju.

- Jako rano smo prešli na aktivnu nastavu gdje đaci rade po zadatku uz pomoć profesora. Dobijaju različite zadatke, recimo, kada učimo o odjeći imamo reviju. Voditelj objašnjava, takođe, šta je šta i fora je da se primijeni naučeno. Ono što oblače moraju da objasne. Isto tako, kada učimo o hrani kažem im da naprave sendvič kod kuće i ko savršeno na času objasni kako ga je pripremio ima pravo da ga pojede na času. To je zasluga – priča za Pobjedu profesorica, dodajući da obožava svoj posao.

Saznala je da je dobitnica nagrade tako što joj je koleginica poslala poruku sadržine: ,,Bravo, ponosna sam“.

- A ja u šoku... Zovem muža i obavještavam ga. Nisam vjerovala. Oktoih je Oktoih. Nevjerica je bila totalna – priča ona.

Najviše je ponosna na djecu koju je izvela…Brojne nagrade, priznanja, pohvale su uticale da se proglasi jednom od najboljih.

Mimo toga, njeni đaci na takmičenjima zauzimaju prva ili druga mjesta….

Predstava o đacima Koji dolaze u šKolu na Konju

Privukla je pažnju stručnjaka i radom u pozorištu – piše tekstove za djecu, radila je scenografiju, muziku…

- Napravila sam i predstavu o životu djece, imala sam dvije djevojčice koje dolaze u školu na konju – ističe ona.

Manje časova nauštrb nivoa znanja jezika Reformom od 2017. godine, objašnjava profesorica Vlahovljak, smanjen je fond časova francuskog jezika sa tri na dva. Po evropskom portfoliu mi, prema njenim riječima, nemamo dovoljan broj sati da nam djeca dođu

Kaže da je uraditi predstavu ogroman posao. Često ima djece koji su početnici, pa sa njima radi čitanje, izgovor, akcentovanje riječi, te pokret na sceni i to sve se odvija uglavnom subotom, po nekoliko sati. Ništa joj od toga ne predstavlja opterećenje, jer uživa.

- Pet sati smo se tako negdje spremali u učionici. Direktor je pregledao video nadzor i pitao se šta se dešava, šta to radimo – kaže ona, uz osmijeh.

Jednom prilikom je na sceni imala 84 djece koju je spremila za predstavu. Imaju svoju salu za takve aktivnosti, a kada nastupaju u gradu traže od Opštine prostor. Objašnjava da je u Udruženju profesora fransuckoj jezika, te da imaju i festival frankofona pozorišta u sklopu kog učestvuju đaci osnovnih i srednjih škola.

morala je da naPusti učionicu zbog nedostatKa norme

Iako je za nju učionica prostor koji podmlađuje, uveseljava i inspiriše, Vlahovljak je gotovo morala napustiti. Nastavničko vijeće je predložilo da bude pomoćnica direktora, prijavila se i sada obavlja tu funkciju. Predaje još samo jednom odjeljenju devetog razreda kome je i razredna, jer želi da ih izvede do kraja ove godine.

do određenih nivoa znanja.

- Ako idemo na početni nivo, naša djeca ne mogu u šestom, ni do polovine sedmog to da prođu. Ranije smo to mogli.

Nemamo vremena za uvježbavanje – kaže profesorica.

- Čim je smanjen broj časova ostajemo bez norme masovno. Pa, što sam predala prijavu za pomoćnicu direktora? Zato što volim adminsiatrciju? Ne, ja volim učionicu, ali džaba, jer ove godine već nemam normu - imam 16 časova, umjesto 18. Dogodine ostajem sa pola norme. Da nije bilo norme nikada ne bih izašla iz učionice. Meni je to najljepši posao na svijetu. Ovo je borba za opstanak... Sin na studijama - treba školovati sa pola norme – navela je ona.

Ne bi joj smetalo da ide u dvije škole da radi kako bi dosegla normu, ali nema tu šansu.

- Smanjuje se broj djece, pogoto na sjeveru – navodi Vlahovljak.

Ukazivala je, kako kaže, godinama na problem, pisali su dopise nadležnima, ali nije pronađeno rješenje.

Vlahovljak je u profesiji ostvarila vrhunac, što se tiče našeg podneblja, osvajanjem nagrade koja se dodjeljuje za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja. Pred penzijom je, ali uprkos tome vuče je želja o kojoj otvoreno govori - da se vrati đacima. Njenoj učionici.

Vrijeme će, zaključuje naša sagovornica, pokazati hoće li se to ostvariti. Do tada, kao pomoćnica direktora, već je krenula u određene projekte koji su fokusirani, naravno, na djecu. Najavljuje iznenađenja... n.đ.

Preminuo Novica Jeftov Vujičić

Odlazak posljednjeg saborca Krsta Zrnovog

PODGORICA - Novica Jeftov Vujičić, posljednji saborac Krsta Zrnovog Popovića, preminuo je juče u stotoj godini života u Nikšiću.

Novica Vujičić rođen je u Zaslapu, na Grahovu, 12. januara 1921. godine. Uoči Drugog svjetskog rata završio je podoficirsku školu u Bileći.

Učestvovao je u Trinaestojulskom ustanku u svome kraju.

U proljeće 1942. godine pri-

ca, pjevačica, novinarka ili na bilo kakav drugi način javno eksponirana žena, ne znači da sam to tražila! - poručuju one koje su odlučile da se suprotstave predatorima i ispričaju svoje traume uz poruku „Nisi sama“.

Nekoliko žena iz Srbije pokrenulo je i platformu „Ne znači ne“, koja za cilj ima podršku inicijativi za „uvođenje metoda prepoznavanja, reagovanja i zaštite od seksualnih predatora“ u obrazovni sistem Srbije. K. j.

ključio se zelenaškom pokretu Krsta Zrnovog Popovića, u čijim redovima je ostao sve do rasformiranja Lovćenske brigade u septembru 1943. godine. Hapsili su ga i zatvarali Italijani, da bi se, nakon izlaska iz zatvora, ponovo priključio partizanskom pokretu.

Svome voljenom komandantu, Krstu Zrnovom Popoviću, ostao je odan do kraja života.

- Opet bih se rado s Krstom

Ispovijesti Stravično je to što su neki kazali i da su ih medicinski radnici zlostavljali u bolnici, dok su nemoćni ležali nakon operacije opijeni anestezijom.

Glumice govore i o tome da su više puta verbalno seksualno zlostavljane, da su ih profesori dodirivali i imali nepristojne ponude za njih, te da su u pitanju istaknute

borio za našu Crnu Goru – kazao je nedavno Novica Vujičić.

Sahrana Novice Jevtovog Vijičića, posljednjeg saborca proslavljenog crnogorskog komandanta Krsta Zrnovog Popovića, obaviće se danas na mjesnom groblju u Straševini, u Nikšiću, u krugu porodice. Iza sebe je ostavio sinove Božidara i Momčila i šćeri Milosavu i Višnju sa porodicama. V. KONJEVIĆ

Novica Vujičić

ličnosti širom regiona.

Na prijemnim ispitima na akdemijama dramskih umjetnosti u Zagrebu, Srajevu, Tuzli nerijetko je od studentkinja traženo da se skinu gole uz komentar da nemaju što tu da traže ako nijesu spremne da se skidaju kad god im se kaže da to učine.

Nije mali broj primjera da su šefovi ili kolege na poslu upućivali neprimjerne komentare i imali nepristojne ponude.

Podrška za žrtve

8

Društvo

Četvrtak, 21. januar 2021.

Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve iz bratstva Bajica juče, prvi put u 30 godina, obilježili krsnu slavu Jovandan u svojoj Crkvi Svetog Jovana Krstitelja koja je vlasništvo SPC

Možemo različito misliti, ali ovo je bajička crkva Prvi put Tomo Borilović je pred crkvu u Bajicama došao kada je bio dječak. Imao je 15 i po godina i došao je na nalaganje crnogorskog badnjaka. Poslije 30 godina na istom je mjestu i kaže da mu se čini da nema srećnijeg Crnogorca, ni Bajice od njega PODGORICA – Duže od 30 godina čekali su mještani Bajica na Cetinju, listom Martinovići i Borilovići, da se okupe, bez policijskih kordona, u svojoj mjesnoj Crkvi Svetog Jovana Krstitelja i obilježe svoju slavu Jovandan.

Tri decenije trebalo je da im plemenici, koji su uz Srpsku pravoslavnu crkvu, daju ključeve crkve.

Zatekli smo juče ujutro i po tri generacije iz nekih familija – otac, sin i unuk, koji su došli da, kako kažu, održe amanet predaka da se Bajice „drže zajedno, kao jedno, pa i kad drugačije misle“.

Okupile su se samo muške glave, njih pedesetak. Ne radi se, vele oni, o diskriminaciji, „žene su ostale doma, da pripremaju slavu“.

A pripremili su se i oni – u spomendomu pored Crkve postavljena je bogata trpeza, od njeguške pršute i sira, do crnog vina, rakije i sokova.

RADOST

Ozarena lica svjedoče iskrenoj sreći što su se, poslije toliko godina, mogli u miru naći ispred svoje crkve i ući u nju.

- Slava Svetog Jovana Krstitelja je bajička krsna slava i mi želimo i sa ovog mjesta da pošaljemo lijepu poruku mira i sloge, da pošaljemo poruku da moramo da budemo ono što su nam bili naši preci, da se vodimo njihovim idejama i da svaku razmiricu,

Niko Martinović

Božidar Martinović

Mijo Adžić

Od Božića ove godine, priča Niko Martinović, počeli su da se sastaju i razgovaraju „kao plemenici“.

– Nama je glavno da je sloga. Možemo različito misliti, ali ovo je bajička crkva. I dogovorili smo se da nam predaju ključeve da obilježimo slavu – dodaje Niko Martinović neslogu, u Bajice riješimo bratski, međusobnim razgovorom, ka' što se to vazda i radilo – kazao je Niko Jošov Martinović, koji tradicionalno, decenijama, donosi i loži crnogorski badnjak na Dvorskom trgu na Cetinju.

I ova, kao i stotine ostalih crkava i manastira u našoj zemlji prepisana je u vlasništvo Srpske pravoslavne crkve i u njoj su svih prethodnih godina, kako kažu u Bajicama, „služili srpski popovi“, a ključ od crkve držali su mještani koji su vjernici ove crkve, iako su oni manjina u selu.

Od Božića ove godine, priča Niko Martinović, počeli su da se sastaju i razgovaraju „kao plemenici“.

– Nama je glavno da je sloga. Možemo različito misliti, ali ovo je bajička crkva. I dogovorili smo se da nam predaju ključeve da obilježimo slavu – dodaje Martinović.

Ključeve od Crkve vratili su, ali su se i saglasili da u njoj više neće služiti sveštenstvo SPC, a neće ni Crnogorske pravoslavne crkve, dok mještani ne postignu konačan dogovor.

Tomo Borilović došao je sa ocem Veljom i sinom Savom da zajedno, „u ime tri generacije“, kaže on, „ispred ove naše svetinje, sa naše krsne slave, pošaljemo poruku mira za sve rođake, bratstvenike i plemenike“.

TRI GENERACIJE BORILOVIĆA: Tomo Borilović, sa ocem Veljom i sinom Savom

Iz Bajica poručili da neće odustati od borbe za svoju Crnogorsku pravoslavnu crkvu

– Sve smo ovo uradili u dogovoru sa našim plemenicima koji ne misle kao mi. Bratska ruka pomirenja je pružena svima. Da se dogovorimo preovladalo je poštovanje prema ovoj svetinji - našoj crkvi i ovim grobovima i dušama onih koji tu počivaju – kaže Borilović.

Prvi put je pred Crkvu u Bajicama došao kada je bio dječak. Imao je tada 15 i po godina i došao je na nalaganje crnogorskog badnjaka.

– Poslije 30 godina sam na istom mjestu i čini mi se da danas nema srećnijeg Crnogorca ni Bajice od mene, jer sam ođe, u miru, sa rođacima i plemenicima – ističe Tomo Borilović.

Sa ocem Vasom i sinom Ilijom, koji ima nepune dvije godine, da u svojoj Crkvi obilježi slavu, došao je i Nikola Martinović.

– Ova crkva meni je ostala od prađe-

da, đeda, oca i doveo sam i sina da i on to zna – kaže Nikola.

U spomen-domu, uz zakusku i piće, uglavnom se pričalo o politici.

– Novinari, napišite da ćemo braniti i odbraniti Crnu Goru – poručuje grupa mladića.

VJERUJU U DOGOVOR

Božidar Martinović naglašava da su Bajice za pomirenje i da su dobrodošli svi koji ne misle kao oni, „ali moraju znati da je Crkva bajička“.

– Neće više moći da služe popovi iz Čačka, Leskovca... Ovo je naša crkva i nećemo je puštiti nikome. Ovdje nema politike. Naši sugrađani vazda mogu da dođu, ali bez srpskih popova – poručio je on.

Na slavu Bajicama došao je i Mijo Adžić, profesor u penziji, koji je radni vijek proveo u Hrvatskoj, u Splitu

TRI GENERACIJE MARTINOVIĆA: Nikola Martinović sa ocem Savom i sinom Ilijom

i onda se vratio na svoje Cetinje.

– Bajice su ponos crnogorski, pod lovćenskim olimpom. Ono što je ođe stvoreno nikada se ne može izbrisati, nikakvom okupacijom, niko ne može to poništiti. Danas, kad čujemo one najave za Mauzolej na Lovćenu, zgranemo se. To je tragedija uma i razuma. Njegošev mauzolej je ponos Evrope, to je najljepši spomenik 20. vijeka u Evropi – kategoričan je Adžić.

Martinovići i Borilovići, kako su se i dogovorili sa plemenicima koji su uz SPC, juče su im vratili ključ od Crkve, ali će nastaviti razgovore.

Niko Martinović uvjeren je da će doći do dogovora koji će biti na obostrano zadovoljstvo, te da će osvanuti dan kada će i sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve služiti u bajičkoj svetinji odakle je i prije tri decenije, 20. jula 1990, inicirana „Bajička rezolucija“ kojom je bratstvo Martinovića i Borilovića, uz podršku ostalih građana Crne Gore, zatražilo „vrtanje svijeh prava Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi koja su joj neregularno i nezakonski oduzeta nasilnijem pripajanjem Srpskoj pravoslavnoj crkvi 1920. godine“.

Tadašnje vlasti oglušile su se o apele Bajica, a, iako je u međuvremenu Crna Gora obnovila državnost i ponovo postala međunarodno priznata zemlja, imovina CPC ostala je u rukama SPC. Do danas su ključevi naših crkava i manastira kod njih, a Crnogorcima i sveštenstvu CPC je zabranjen pristup.

Kaćuša KRSMANOVIĆ Foto: Stevo VASILJEVIĆ

Svijet

Četvrtak, 21. januar 2021.

9

Inaugurisan Džozef Bajden, 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Želim da ponovo ujedinim SAD VAŠINGTON – Džozef Bajden je juče u podne po lokalnom vremenu na Kapitol hilu u Vašingtonu položio zakletvu čime je i zvanično stupio na dužnost 46. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Zakletvu je, osim Bajdena, položila i nova potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris.

U govoru koji je održao nakon polaganja zakletve Bajden je pozvao na novi početak i jedinstvo američke nacije.

– Nemojte mi reći da promjene nijesu moguće. Ovo je istorijski momenat krize i izazova u Americi, a jedinstvo je jedini put koji nas vodi naprijed. Bez jedinstva nema progresa i nema nacije, već samo države haosa – rekao je Bajden.

– Amerikanci moraju da budu drugačiji nego do sada, a Amerika mora da bude bolja nego do sada. Znam da Amerika to može – dodao je on.

Bajden je podsjetio na Martina Lutera Kinga i njegov čuveni govor „Imam san“, ali i na proteste žena koje su se izborile za pravo glasa.

– Danas imamo prvu damu koja je izabrana da bude potpredsjednik, a to je Kamala Haris. Nemojte da mi kažete da se stvari ne mogu promijeniti – naglasio je Bajden.

Ocijenio je i da „Amerika danas slavi demokratiju, a ne jednog kandidata“.

– Čuli smo volju naroda i ona je uvažena. Ponovo smo naučili da je demokratija dragocjena. Demokratija je dragocjena, demokratija je krhka i u ovom času, dragi prijatelji, demokratija je prevladala – poručio je Bajden.

Podsjetio je i na nedavno nasilje na Kapitol hilu ističući da je to bio pokušaj urušavanja temelja države.

– Ali američki Ustav je ot-

U govoru koji je održao nakon polaganja zakletve Bajden je pozvao na novi početak i jedinstvo američke nacije. On je naveo da se Amerika nalazi u periodu istorijske krize i izazova iz kojih može izaći isključivo uz jedinstvo američke nacije

Direktorka CIA podnijela ostavku Uoči inauguracije novoizabranog predsjednika SAD direktorka CIA Đina Haspel, koju je postavio Tramp, objavila je da podnosi ostavku i napušta obavještajnu agenciju nakon 36 godina rada u njoj.

U saopštenju objavljenom na Tviter nalogu CIA, Haspel je navela da je „veoma ponosna na zajednički rad“.

- Najveća čast u mom životu bila je to što sam bila na čelu ove organizacije navela je Haspel na Tviteru.

Kamala Haris i Džozef Bajden sa supružnicima pred polaganje zakletve

Tramp pomilovao 143 osobe Donald Tramp je pred sam kraj svog četvorogodišnjeg mandata na čelu SAD donio odluku o pomilovanju 143 osobe među kojima je i bivši savjetnik Bijele kuće i glavni strateg njegove kampanje Stiv Benon, koji je optužen za pronevjeru novca doniranog za izgradnju zida na američko-meksičkoj granici.

Na spisku pomilovanih osoba osim Benona, kako je saopšteno iz Bijele kuće, nalaze se i reperi Lil Vejn i Kodak Blek, kao i Trampov finansijer kampanje Eliot Brojdi, koji je priznao da je ilegalno lobirao kod američke vlade da obustavi istragu o korupcijskom skandalu u Maleziji. Na spisku je i bivši gradonačelnik Detroita Kvame Kilpatrik, koji je služio 28-godišnju zatvorsku kaznu zbog korupcije, kao i bivši inženjer Gugla Entoni Levandovski, osuđen na zatvorsku kaznu od 18 mjeseci zbog otuđenja tajnih podataka te kompanije.

poran, a naša nacija snažna. Snaga države ne zavisi od pojedinaca već od svih Amerikanaca i unije – rekao je Bajden i dodao da je pred Sjedinjenim Državama mnogo izazova poput pandemije korona virusa, klimatskih promjena, borbe protiv tero-

rizma i rasizma...

– Želim da ponovo ujedinim SAD i pozivam sve Amerikance da mi se pridruže.

Ujedinimo se da se borimo protiv neprijatelja. Ljutnju, mržnju, bezakonje možemo ispraviti uz jedinstvo i dati dobra radna mjesta, pobijediti

Vojska raspoređena duž avenije Pensilvanija

Američke zastave umjesto građana na Kapitol hilu

virus i nagrađivati rad. Bez jedinstva nema mira već samo ogorčenosti. Okrenimo novi list i počnimo da slušamo i gledamo jedni druge. Američka priča ne zavisi ni od koga od nas, već od svih nas – poručio je Bajden.

Bajdenovom govoru prethodio je minut ćutanja za sve žrtve korona virusa u Sjedinjenim Državama.

– Tih 400 hiljada Amerikanaca - mama, tata, muževa, žena, sinova, kćeri, prijatelja, komšija i saradnika. U njihovu čast postaćemo ljudi i nacija kakva znamo da možemo i treba da budemo – rekao je Bajden.

Američku himnu, koja se intonira pred inauguraciju predsjednika, ove godine otpjevala je Lejdi Gaga.

U Bajdenovom i Kamalinom društvu, tokom ceremonije na Kapitolu, bili su njihovi supružnici Džil Bajden i Daglas Emhof, demokratski i republikanski kongresmeni, kao i bivši predsjednici Barak Obama i Bil Klinton sa suprugama.

Inauguraciji nije prisustvovao Bajdenov prethodnik Donald Tramp. On je ranije juče u društvu supruge Melanije i uz Sinatrin hit „My Way“ napustio Bijelu kuću i predsjedničkim helikopte-

Donald i Melanija Tramp tokom napuštanja Bijele kuće

Centrom Madrida odjeknula jaka eksplozija

Nastradale dvije osobe

Sa mjesta nesreće

MADRID – U jednoj zgradi u centru Madrida juče je odjeknula jaka eksplozija u kojoj su nastradale najmanje dvije osobe. Eksplozija je dovela i do djelimičnog urušavanja zgrade i izazvala požar u njoj,

saopštio je gradonačelnik Hose Luis Martines Almeida.

Gradonačelnik je, tokom obilaska mjesta nesreće za lokalnu televiziju Telemadrid, naveo da sve ukazuje na to da je eksplozija uzrokovana curenjem gasa u

zgradi, prenio je Rojters.

AP navodi da je zbog eksplozije evakuisan i obližnji starački dom, ali da nije prijavljeno da u njemu ima povrijeđenih.

Čestitka Đukanovića U svoje i ime građana Crne Gore, čestitke povodom stupanja na dužnost Džozefu Bajdenu, uputio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović uz poruku da će u Crnoj Gori imati iskrenog prijatelja, pouzdanog partnera, odgovornog saveznika, ali i stabilnog regionalnog aktera.

- Vaša dokazana privrženost transatlantskom zajedništvu, decenijska upućenost u složenost odnosa s obje strane Atlantika, kao i upućenost u procese na globalnom planu i snažna vjera u međunarodnu saradnju i multilateralizam, ulivaju nadu da samo udruženi na temeljima zajedničkih tekovina i vrijednosti demokratije možemo nastaviti da gradimo slobodan i bezbjedan bolji svijet. Radujem se novim susretima sa Vama, nastavku uspješne saradnje utemeljene na odnosima međusobnog povjerenja izgrađenog u vremenu traumatičnih događaja i promjena u našem regionu, i jačanju više od 140 godina dugih međudržavnih i diplomatskih veza Crne Gore i Sjedinjenih Država, na dobrobit svih crnogorskih i američkih građana – naveo je Đukanović u čestitki.

rom otišao na Floridu.

Na putu do Floride posjetio je vojnu bazu „Endrjuz“ gdje je održao kratak oproštajni govor i obećao da će se „uvijek boriti“. Novoj administraciji je, tom prilikom, poželio „mnogo sreće“.

Džozef i Džil Bajden su, uoči inauguracije, prisustvovali vjerskoj službi u Katedrali Svetog apostola Mateja u Vašingtonu, koja tradicionalno prethodi inauguraciji predsjednika Amerike.

Svečanosti na Kapitol hilu je, usljed pandemije korona virusa, ali i bezbjednosnih rizika nastalih nakon nedavnih nereda, prisustvovalo znatno manje građana nego tokom inauguracija prethodnih predsjednika. Umjesto građana na Kapitol hilu bilo je raspoređeno 200 hiljada američkih zastava.

Bezbjednosne mjere su, nakon nedavnog upada pristalica Donalda Trampa u zgradu Kongresa, bile na visokom nivou, a duž avenije Pensilvanija, koja povezuje Kapitol i Bijelu kuću bio je raspoređen veliki broj vojnika.

Zgrada u kojoj je odjeknula eksplozija bila je korišćena kao vjerski kompleks u kome su boravili ljudi koji su se pripremali za sveštenički poziv, navodi Rojters.

Građani Madrida su nakon eksplozije upozoreni da izbjegavaju uže gradsko jezgro i Puerto Toledo .

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

10

Hronika

Četvrtak, 21. januar 2021.

Kotorska policija za petama vođi kavačkog klana i njegovim prijateljima

Na razgovor privedeni Zvicer, Belivuk, Miljković, Stupar, Radonjić i Kujović

Radoje Zvicer

Veljko Belivuk

KOTOR - Radoje Zvicer iz Kotora, koji u policijskim evidencijama slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana, zajedno sa bezbjedno-

sno interesantnim licima iz Beograda Veljkom Belivukom, zvanim Velja Nevolja i Markom Miljkovićem, priveden je u ponedjeljak

Uhapšen Podgoričanin zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti

Mojašević osumnjičen da je policajcu i njegovoj porodici prijetio ubistvom PODGORICA - Momčilo Mojašević (40) iz Podgorice uhapšen je i određen mu je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je u utorak prijetio ubistvom policajcu Darku Milonjiću i njegovoj porodici.

Mojašević se tereti da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Kako je saopštila Uprava policije, Mojašević se potraživao prethodno zbog prijava zbog porodičnog nasilja.

- On je 19. decembra 2020. godine, prilikom preduzimanja policijskih mjera i radnji, prijetio starješini policije D.M. i članovima njegove porodice – navodi se u saopštenju policije.

Pobjeda nezvanično saznaje da je Mojašević prijetio Milonjiću da će ga ubiti puškom.

- Ti si komandir Milonjić, ja sam Mojašević Momčilo, ubiću te kad te vidim. Ti si došao danas na moju kuću, doći ću ja kod tebe kući i pobiću ti cijelu porodicu, ja imam pušku. I da znaš, ja sam ubio policajca prije 20 godina i imam m… samo mi reci gdje si pa da dođem da raspravimo to, ja ću te iz puške ubiti, samo kad te nađem. Neće ti ni ta uniforma pomoći, ubiću i tebe i ženu ti i dijete – prijetio je Mojašević, saopšteno nam je nezvanično.

Policija je 15. januara locirala Mojaševića, koji je duži vremenski period bio nedostupan.

On je pronađen u prigradskom naselju Smokovac, nakon čega je priveden u službene prostorije Centra

na informativni razgovor u OB Kotor, a potom su svi pušteni – potvrđeno je Pobjedi iz policije.

Privedeno je još nekoliko osoba koje su bile u društvu sa njima, a koje slove za članove kavačkog klana. Kako nam je nezvanično potvrđeno, u Odjeljenje bezbjednosti Kotor saslušani su i Vojin Stupar, Miloš Radonjić i izvjesni Kujović.

Oni su privedeni prilikom redovne saobraćajne kontrole u tom gradu, a pušteni su nakon detaljnog pretresa i informativnog razgovora jer nije bilo osnova za njihovo dalje zadržavanje.

Zvicer je teško ranjen krajem maja prošle godine u Ukrajini, u elitnom dijelu Kijeva, kada je grupa egzekutora iz Crne Gore i Srbije pucala na

njega na ulici dok je džogirao. Zvicera je tada pogodilo nekoliko hitaca u grudi. Sigurne smrti tog popodneva spasila ga je njegova supruga Tamara Zvicer, koja je, prema pisanju tamošnjih medija, istrčala iz zgrade i iz pištolja pucala na napadače i tako ih natjerala da pobjegnu. Tokom policijske potjere na drugom kraju zemlje, nakon dva dana

uhapšeni su Crnogorci Emil Tuzović (30) i Stefan Đukić (30) i srpski državljani Milan Branković (31) i Petar Jovanović (46). Zbog sumnje da im je davao logističku podršku i odavao informacije, uhapšen je i inspektor iz kijevske policije. Kako je Pobjeda pisala, ta grupa je, kako se sumnja, dobila pola miliona eura da bi usmrtila Zvicera.

Kontrolisani dokazi protiv kriminalne grupe optužene za šverc droge, oru

Odbrana tvrdi da je T inspektoru dao nova Terzićeva kriminalna grupa razotkrivena je sredinom septembra prošle godine u policijskoj akciji ,,Toranj“ dok je on bio u spuškom zatvoru.

Prema navodima optužnice, on je u maju 2018. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji su članovi postali Dejan Spajić, Bojana Bojović, Vasilije Dragaš, Nemanja Novaković, Marko Milićević, Nemanja Odović i Miljan Cmiljanović

Momčilo Mojašević

bezbjednosti Podgorica.

Mojašević je višestruki povratnik iz oblasti krivičnih djela protiv života i tijela, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, napada na policijske službenike kao i iz oblasti djela iz porodičnog nasilja.

On je 2002. godine, kao vojni policajac, osuđen na šest godina zatvora zbog ubistva Nebojše Lekovića, pripadnika MUP-a Crne Gore.

Prema optužnici vojnog tužioca, Mojašević je 22. septembra 2001. godine, oko 1.20 časova, nakon izlaska iz kafane ,,Stari bunar“ ubio Lekovića, u koga je ispalio četiri hica.

Takođe, Mojaševića su tri puta prijavljivali CB Podgorica 2007. i 2015. i OB Kolašin u novembru 2017. zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. On je i 2007. godine dva puta evidentiran u CB Podgorica kao osumnjičeni za nasilničko ponašanje. M. L.

PODGORICA – Odbrana desetočlane kriminalne organizacije, koju je predvodio Igor Terzić, juče je u podgoričkom Višem sudu na ročištu za kontrolu optužnice zatražila obustavu postupka usljed nedostatka dokaza za šverc marihuane, ulične distribucije kokaina, nedozvoljenog držanja oružja, ali i davanja i primanja mita.

Vanraspravno krivično vijeće kojim je predsjedavao sudija Boris Savić će u narednih 15 dana odlučiti da li će optužnicu potvrditi ili vratiti na dopunu istrage ili obustaviti postupak kako je to predložila odbrana.

Prema navodima optužnice, Terzić je u maju 2018. godine formirao kriminalnu organizaciju čiji su članovi postali Dejan Spajić, Bojana Bojović, Vasilije Dragaš, Nemanja Novaković, Marko Milićević, Nemanja Odović i Miljan

Cmiljanović. Na optužnici se našao i inspektor za droge Ivan Cvijović kojeg je Terzić u februaru optužio da mu je tražio mito u zamjenu za informacije koje policija posjeduje o osobama iz kriminalnog miljea.

Terzićeva kriminalna grupa razotkrivena je sredinom septembra prošle godine u policijskoj akciji ,,Toranj“ dok je on bio u spuškom zatvoru.

Poslije 14 mjeseci praćenja lisice na ruke su stavljene Milićeviću, Novakoviću i Odoviću.

Branioci Terzića i Milićevića, advokati Ranko Radonjić i Igor Ivanović predložili su sudu da obustavi postupak jer, kako tvrde, optužnica SDT-a nije sačinjena u skladu sa zakonom.

- Optužnica SDT-a predstavlja neodrživu pravnu konstrukciju, jer osim što su dokazi tužilaštva prikupljeni na nezakonit način oni ne ukazuju na osnovanu sumnju da je Terzić organizovao kriminalnu organizaciju, a Miliće-

Viši sud u Podgorici

vić postao njen član. U istrazi je saslušano 26 svjedoka i nijedan od njih nije pomenuo Terzića i Milićevića – kazao je Radonjić.

Za ovog advokata je neprihvatljivo da se na istoj optužnici nalaze Terzić i policajac Cvijović koji je nad njim sprovodio mjere tajnog nadzora.

- Ovo je nezapamćeno i diskredituje mjere nadzora koje je Cvijović prikupio protiv Terzića – kazao je on.

Advokat Radonjić je ustvrdio da je Terzić iz straha predao Cvijoviću traženi iznos novca i da se zbog toga ne može

optužiti za davanje mita jer se radi o krivičnom djelu iznude.

- Terzić je Cvijoviću dao novac iz straha kako ga on i njegove korumpirane kolege ne bi uhapsile. On se našao pred alternativom: da preda novac ili prihvati zlo kojim mu se prijeti. Cvijović je u šumi nadomak grada držao uperen pištolj Terziću u glavu dok je izgovarao prijetnje čime je pokazao spremnost da ih i ostvari – pojasnio je advokat Radonjić.

Prijedlog za obustavu postupka zbog nedostatka do-

Osumnjičeni za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija saslušan kod sudije za istrage

Danilo Mandić poslat u Spuž

PODGORICA - Danilu Mandiću, osumnjičenom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, određen je pritvor do 30 dana, saopšteno je nezvanično Pobjedi iz policije.

Pištolj Andrije i Danila Mandića

Mandiću je pritvor određen nakon saslušanja kod sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici i sproveden je u Istražni zatvor u Spužu.

Mandić je uhapšen pri-

je tri dana u Podgorici po potjernici koja je raspisana za njim u avgustu prošle godine prilikom policijske racije nakon što je u jednom podgoričkom lokalu policija pronašla pištolj koji je dobio od strica Andrije Mandića, lidera Nove srpske demokratije.

U avgustu prošle godine izbila je svađa i tuča više osoba u podgoričkom lokalu ,,Riter“. Danilo Mandić je prije-

tio pištoljem P. K. i njegovom drugu F. F, koji je uspio da oduzme pištolj iz Mandićevih ruku i da ga preda obezbjeđenju kafića. Policiji je prijavljena tuča, nakon čega je identifikovan pištolj marke ,,frans polis“ kalibra 7,65 mm koji je imao metak u cijevi.

Danilo Mandić je od te noći bio u bjekstvu.

Istražitelji su utvrdili da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića,

koji mu ga je, kako je rečeno u izjavi pred policijom, ustupio prije nekoliko godina.

Tokom saslušanja, Andrija Mandić je u policiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svoga kuma, da to nije prijavio, te da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom je pištolj predao svom sinovcu Danilu.

Danilo Mandić slovi za bezbjednosno interesantnu osobu i hapšen je više puta.

M. L.

Hronika

Četvrtak, 21. januar 2021.

Ukrajinska policija uporedo sa istragom pokušaja ubistva otvorila je i finansijsku istragu protiv supružnika Zvicer, koji tamo imaju firme, zbog sumnje da su nelegalno zarađeni novac pokušavali da ubace u legalne tokove.

Kako je Pobjeda pisala krajem novembra prošle godine, ,,kavčani“ su u prijateljskim i poslovnim relacijama sa članovima navijačke grupe FK Rad, koju kontroliše vođa navijača Partizana Veljko Belivuk.

Belivuk je više puta osuđivan i za nasilničko ponašanje, a bio je najbliži saradnik Aleksandra Stankovića, zvanog Sale

Mutavi, koji je ubijen u oktobru 2016. godine u Beogradu.

Vođstvo navijačke grupe „Janjičari“ preuzeo je Belivuk nakon ubistva Stankovića.

On je javnosti poznat još od 2016. kada je učestvovao u napadu na obezbjeđenje direktora Partizana Miloša Vazure ispred stadiona, sa Darkom Ristićem i kasnije ubijenim Aleksandrom Stankovićem.

Zbog toga je bio osuđen na godinu kućnog zatvora.

Sumnjičio se i za ubistvo Vlastimira Miloševića na tramvajskim šinama u Ulici 27. marta 2017. godine, ali ga je Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno oslobodio. Iv.K.

užja i davanje mita

Terzić ac iz straha

kaza predložila je i odbrana optuženih Odovića, Spajića, Vraneša, Bojović i Ćurčića.

Advokat Damir Lekić, branilac okrivljenog Cvijovića, ukazao je na pravno nevaljane dokaze u spisima predmeta i propuste tužilaštva u istrazi.

On je smatra da je iskaz kojim Terzić optužuje Cvijovića nevaljan dokaz.

- Specijalni državni tužilac je bio dužan da obavijesti odbranu i Cvijovića o saslušanju Terzića, a što nije uradio. Na taj način je prekršeno pravo na odbranu mog branjenika,

a ta konsekvenca sa sobom vuče i drugu, da taj dokaz nije sproveden u skladu sa ZKPom zbog čega se mora izdvojiti iz spisa predmeta – pojasnio je advokat Lekić.

On je osporio validnost i službene zabilješke policije koja interpretira sadržinu video nadzora sa objekta bez dostavljenog sadržaja koji su zabilježile nadzorne kamere.

- Ovo je pravno nevaljani dokaz, jer ne postoji modus provjere, pa treba da se izdvoji iz spisa predmeta. Ne postoji dokaz da je Cvijović počinio krivično djelo primanje mita, jer je odlikovan i nagrađivan.

Predlažem da se obustavi postupak protiv Cvijovića ili da se optužnica vrati tužiocu da dopunu - kazao je advokat Lekić.

Prema stavu Specijalnog državnog tužilaštva, Cvijović je zahtijevao mito od 2.800 eura da optuženom Terziću saopštava kada će policija doći u pretres. Cvijović je prihvatio mito od 500 eura, a zauzvrat je prenosio Terziću informacije iz mjera tajnog nadzora, kako bi mu pomogao jer mu prijeti hapšenje.

Spajić je, kako se navodi u optužnici, prihvatio da posreduje u kupoprodaji droge i da je prenosi, Bojović i Dragaš da preuzimaju drogu i da je prenose na teritoriju Srbije. Ćurčić je, prema optužbama, posredovao u prodaji marihuane, pronalazio kupce u Srbiji i preuzimao novac od kupaca. Optuženi Novaković, Milićević i Odović prihvatili su da prodaju kokain na teriB. R. toriji Pljevalja.

DF Bijelo Polje pokrenuo peticiju

Traže smjenu načelnika CB Bijelo Polje i njegovih kolega BIJELO POLJE - Demokratski front Bijelo Polje pokrenuo je peticiju za smjenu načelnika CB Bijelo Polje Slaviše Grebovića i komandira Danka Gogića kao i njegovog zamjenika Ivana Šutovićai nekoliko službenika, jer su, kako navode, vršili represiju protiv građana Bijelog Polja i vjernika Srpske pravoslavne crkve tokom trajanja litija.

Oni su naveli da je mnogo razloga zašto traže smjene ruko-

vodilaca CB Bijelo Polje, a među „argumentima“ su naveli kako je više od 500 građana koji su učestvovali u litijama pozvano na informativne razgovore, te hapšenje sveštenika SPC-a i funkcionera DF-a iz Bijelog Polja.

Proteklih dana organizovano je potpisivanje peticija i za smjenu načelnika nikšićke i pljevaljske policije Tihomira Goranovića i Dragana Slavulja, kao i njihovih saradnika.

C.H.

11

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva inspektori priveli sutkinju kotorskog Osnovnog suda

Marija Bilafer saslušana zbog donošenja nezakonitih odluka KOTOR - Sutkinja kotorskog Osnovnog suda Marija Bilafer privedena je juče iz kancelarije na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici zbog sumnje da je donosila nezakonite sudske odluke o uknjižbi u zoni Morskog dobra.

Bilafer je nakon saslušanja puštena da se brani sa slobode.

Kako saznajemo, inspektori su juče došli sa nalogom i sutkinju odveli sa posla. Izvori bliski istrazi navode da se sumnja da je sutkinja donosila nezakonite odluke u korist osnivača hercegnovske kompanije ,,Navar“ Branka Zgradića, koji je uhapšen prije tri dana i određeno mu je zadržavanje do 72 sata.

On je nakon toga priveden sudiji za istrage koji ga je pustio da se brani sa slobode, ali je tužilaštvo uložilo žalbu na takvu odluku koja je usvojena i određen mu je pritvor do 30 dana.

Zgradić je poznat kao ugledni bokeljski privrednik, osnivač i vlasnik malog brodogradilišta ,,Navar“ u Bonićima.

Inspektori su nezakonite radnje uočili nakon hapšenja direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića, koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Pobjedi je potvrđeno da su ova dva slučaja povezana.

Prošlog mjeseca zbog istog krivičnog dje-

Osnovni sud u Kotoru

la uhapšen je Kovačević po nalogu specijalne tužiteljke Lidije Mitrović, ali je pušten da se brani sa slobode.

Kovačević se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju.

Hapšenje direktora i visokopozicioniranih službenika Uprave za nekretnine uslijedilo je nakon što je okončan

izviđaj po krivičnoj prijavi Aleksandra Gazivode, koju je podnio Specijalnom tužilaštvu početkom jula ove godine.

Kako je Pobjeda pisala, Gazivoda je nezakonite uknjižbe objekta na pjeni od mora odlučio da prijavi SDT-u kada je uvidio da tivatski katastar ne postupa ni po jednom rješenju drugostepenog organa (Ministarstva finansija).

Iv. K.

Razmatrana optužnica za planiranje šverca droge vrijedne pet miliona eura

Dio grupe odgovoran za ubistvo Marka Martinovića na Cetinju

PODGORICA – U podgoričkom Višem sudu juče su kontrolisani dokazi protiv grupe Cetinjanina Sava Lipovine, Miloša Đuričkovića i Darka Draškovića, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su krajem 2017. godine planirali posao prodaje droge vrijedne pet miliona eura.

Vanpretresno vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković će u naredne dvije nedjelje donijeti odluku da li će prihvatiti dokaze SDT-a ili obustaviti postupak protiv ove grupe.

Na optužnici se pored Sava Lipovine, Đuričkovića i Daškovića nalaze i Vesko Lipovina, Ivan Jovanović, Petar Živković, Veljko Pejović i Nikoleta Vukić.

SDT ih tereti da su obezbijedili prodavca narkotika, kao i kupca, a za posredovanje u novčanim transakcijama i primopredaji, kao garanciju da će sve proteći kako treba, ugovorili su procenat.

Optužnica se temelji na prisluškivanim razgovorima i mjerama tajnog nadzora koji su obavljeni od septembra do novembra 2017. godine između ovih optuženih.

Analizom mjera tajnog nadzora, istražitelji su došli do podatka da je Savo Lipovina naložio Vesku Lipovini da organizuje prihvat i skladištenje droge radi dalje prodaje. Živković i Drašković imali su ulogu da pronalaze kupce i prodaju drogu, a Jovanović da veće količine narkotika sakriva do dalje prodaje.

Istražitelji su presretnutim razgovorima došli do podataka da je plan kriminalne organizacije obuhvatao i vršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela. Kako se navodi u aktima tužilaštva, presretnuta je komunikacija dijela kriminalne organizacije i kada je 4. septembra 2017. godine aktivirana eksplozivna naprava između putničkog vozila parkiranog ispred porodične kuće Vasilija Vujovića, kada je smrtno stradao Marko Martinović.

Savo Lipovina je ranije saopštio za medije da nije prao novac, dilovao drogu i da nije šef kriminalne organizacije, kako to tvrde iz Specijalnog državnog tužilaštva. U pismu poslatom iz spuškog zatvora on je optužio cetinjsku polici-

ju da mu je nacrtala metu na čelu, a od nadležnih je tražio da podnesu krivičnu prijavu protiv onih koji iznose podatke iz tajnog postupka koji se vodi protiv njega.

Ivan Jovanović i Nikoleta Vukić uhapšeni su 8. juna 2018. godine zbog sumnje da su učestvovali u pripremanju ubistva pripadnika organizovane kriminalne grupe.

Teretili su se da su u sobi hotela „Grand“ u Cetinju sakrili automatsku pušku, silikonske maske, municiju, prigušivač i eksploziv, u namjeri da ih upotrijebe za likvidaciju. Ne samo da nikad nije saopšteno ko je bio njihova meta, nego im je suđeno i presuđeno samo za nedozvoljeno držanje oružja, i to pred cetinjskim Osnovnim B. R. sudom.

Zatvorenica Nilević određen pritvor do 30 dana preminula PODGORICA - Nataliji Nilević (26) iz Podgorice juče od korone je određen pritvor do 30 daOdluka Višeg suda u slučaju osumnjičene za prijetnje Crnogorcima i Albancima

na zbog sumnje da je na društvenoj mreži Tik Tok prijetila Crnogorcima i Albancima, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Nakon saslušanja kod predsjdenika vijeća Višeg suda, Nilević je, po rješenju o određivanju pritvora, sprovedena u Istražni zatvor u Spužu.

Ona se tereti da je počinila krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

- Zbog osnovane sumnje da je izjavama na snimku koji je objavljen na društvenoj mreži Tik Tok izvršeno krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, od strane Uprave policije – CB Podgorica preduzete su sve neophodne mjere i radnje i prikupljena

PODGORICA - Zatvorenica M. P. (65), koja se nalazila na izdržavanju kazne u Zatvoru za duge kazne, preminula je juče u Kliničkom centru od posljedica korona virusa, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Natalija Nilević sa privođenja

potrebna obavještenja, tako da je podnijeta krivična prijava protiv N. N., koja je u ovom tužilaštvu saslušana u svojstvu osumnjičene – saopštili su ranije iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.

Nilević je uhapšena u nedjelju. Policija je reagovala nakon što su mediji objavili snimak u kojem Nilević sa osmijehom iznosi zastrašujuće prijetnje.

- Milogorci, Šiptari, sve ću da vas zapalim, sve… Jer ste ludi!

Ajte sad zdravo. Kuči će sve glave da vam otkinu. Neće biti glava nijedna - saopštava djevojka u kameru.

Povodom ovog snimka, brojni građani su se obratili Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije sa zahtjevom da reaguju i procesuiraju djevojku zbog teških riječi. M. L.

– Njoj je ustanovljena infekcija virusom kovid-19 a od 14. januara bila je smještena u Klinički centar Crne Gore, a u prethodnom periodu, i prije prijema na izdržavanje kazne zatvora, liječena je i od drugih oboljenja – ističe se u saopštenju UIKS-a.

O smrti zatvorenice u skladu sa zakonskom procedurom nadležni iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obavijestili su porodicu preminule, sud, nadležno tužilaštvo i Upravu policije.

C. H.

12

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. januar 2021.

BAR: Direktor Turističke organizacije grada Emil Kukalj o očekivanjima od ove sezone

Barski Dom zdravlja angažovao pneumoftiziologa

Medenica Predviđamo pad od 40 odsto Drordinira subotom prometa u odnosu na 2019.

BAR - Protekla godina bila je izuzetno teška za Bar, Crnu Goru, ali i Mediteran.

Pri tome su neke destinacije prošle bolje, a druge lošije, međutim, činjenica je da će se turizam u 2021. odvijati na nešto drugačiji način nego ranijih godina – kaže direktor Turističke organizacije grada Emil Kukalj.

Teško je planirati u ovim uslovima, ali sebi ne smijemo dozvoliti da ne planiramo. Očekujemo posjetu turista iz država regiona, kao i Ruske Federacije i zemalja bivšeg SSSR-a. Gosti iz Zapadne Evrope vjerovatno neće doći u većem broju. Tome doprinosi i avio-dostupnost destinacije – objašnjava Emil Kukalj

Bezbjednost i sigurnost igraće važnu ulogu

Iako je, dodaje on, u ovom periodu teško planirati, ne smiju sebi dozvoliti da ne znaju ništa i ne smiju biti bez planova.

- Moramo imati plan. Upravo u tom pravcu je Turistička organizacija i koncipirala program rada. Prognozirali smo pad od oko 40 odsto turističkog prometa u odnosu na 2019. godinu. To je, možda optimistično, ali zagovaramo stav da ciljeve treba postaviti visoko i težiti njihovom ostvarenju – kaže Kukalj.

STRUKTURA

Kada je o strukturi gostiju riječ realno je, navodi, očekivati posjetu turista iz država regiona (Srbije, BiH), kao i Ruske Federacije i zemalja bivšeg SSSR- a.

- Gosti iz Zapadne Evrope vjerovatno neće doći u većem broju. Tome doprinosi i avio-dostupnost destinacije – objašnjava Kukalj.

Proteklih mjeseci širom Evrope organizovani su brojni onlajn sastanci, međunarodna turistička berza u Londonu.

Iako je, za većinu turističkih poslenika, neuobičajen način komunikacije i uspostavljanja korespodencije, Kukalj procjenjuje, da može dati dobre rezultate.

- Preko onlajn platformi smo ostvarili izuzetno velik broj značajnih kontakata. Takav vid komunikacije ostavlja mogućnost izbora s kim želite da se sastanete, odabir vremena koje vam odgovara, nema gužve i buke koja karakteriše sajmove turizma… Fokusirani ste na to da se posao brže i efikasnije završi. Iako, naravno, postoje i nedostaci, jer su u turizmu živa riječ i neposredni kontakt sa partnerima sa emitivnih tržišta od izuzetnog značaja, ova situacija nas je primorala da promijenimo način razmjene iskustava i raz-

EPIDEMIJA JE USLOVILA PROMJENE I U TURIZMU: Bar

govora o planovima. Već sada imamo i tzv. hibridne događaje, koji se dijelom realizuju onlajn, a dijelom u neposrednom kontaktu - objašnjava Kukalj.

PROJEKTI

-,,Emoundergrounds“ se realizuje u okviru Interreg Jadransko-jonskog transnacionalnog programa 2014-2020 (ADRION). Cilj projekta je promocija i valorizacija kulturnih dobara (dvorci, tvrđave i drugi objekti kulture sa podzemnim tunelima), a samim tim i da se na održiv način doprinese atraktivnosti i konkurentnosti odabranih turističkih destinacija, koristeći napredne informacione i komunikacione tehnologije.Realizuje ga mreža deset projektnih i pet povezanih partnera iz Italije, Grčke,

TO Bar i svi zaposleni su, bez obzira na situaciju sa korona virusom i činjenici da su prihodi bili na rekordno niskom nivou, racionalnim poslovanjem i planiranjem i po dvije godine unaprijed, uspjeli da obezbijede stabilnost i likvidnost poslovanja, ali i da realizuju aktivnosti koje nijesu zavisile od pandemije.

Otpočela je realizacija projekta Strategija razvoja turizma Bara do 2026. godine, dokumenta koji će biti ključan za naš razvoj. Urađeno je više od 50 intervjua sa lokalnim stejkholderima, pa smo već dobili situacionu i tržišnu analizu.

U toku je i realizacija dva projekta koje finansira Evropska unija ,,Emoundergrounds“ Emil Kukalj i ,,Wrecks4alL“ .

Hrvatske, Slovenije, Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Uloga TO je da koordinira sve aktivnosti koje se tiču promocije i rezultata projekta. Pridruženi partner iz Crne Gore na projektu je Kulturni centar. Ukupan budžet projekta je 2,6 miliona eura objašnjava Kukalj.

Glavni cilj projekta ,,Wrecks4alL“ jeste zaštita i valorizacija podvodne baštine putem njegove digitalizacije, čime bi se kreirala nova turistička ponuda. Predviđeno je da se kroz projekat pristup podvodnim nalazištima učini dostupnim široj javnosti.

- Ono što ,,Wrecks4all“ projekat izdvaja jeste inovativni pristup koji se ogleda kroz digitalizaciju podvodne kulturne baštine.

Inovativno 3D fotogrametrijsko mapiranje podvodnih brodskih

- Izvjesno je da će upravo bezbjednost i sigurnost ponovo igrati veliku ulogu prilikom odabira destinacije za odmor. Nadam se da će do početka ljeta broj zaraženih u Crnoj Gori značajno opasti. Crna Gora je otvorila granice za sve turiste, koji mogu doći i bez PCR testa. To će, dijelom, uticati na turistički promet, pri čemu je, ipak jako važno da promovišemo koncept sigurnosti, potencirajući poštovanje mjera (distanca, ruke, maska), vodimo računa o higijeni, ali i radimo na prihvatanju međunarodnih standarda - preporuke su direktora TO Bar. Od izuzetne je važnosti, dodaje on, da turisti prije dolaska imaju saznanja da se kod nas poštuju mjere i da pravovremeno budu informisani o svim aspektima putovanja - od potrebne dokumentacije, do karakteristika smještajnog objekta, kao i pratećih sadržaja.

olupina, predstavlja metodu za njihovo očuvanje, monitoring i dostupnost široj javnosti kroz virtuelnu i proširenu stvarnost, internet platforme i virtuelni obrazovni pristup.

Projekat će implemetirati pet partnera. Iz Crne Gore učestvuju Univerzitet Crne Gore (nosilac projekta), Ministarstvo kulture, Opština Bar, turističke organizacije Bar i Tivat. Ukupna vrijednost projekta je više 1,7 miliona eura - navodi Kukalj. V. K. V.

Oština Bar i investitor razgovarali o problemu elektrosnabdijevanja zgrade ,,BHB-AU“ u Ilinu

Odluku o izgradnji trafostanice donijeti najkasnije za sedam dana

GRAĐEVINSKI RADOVI TRAJU 12 GODINA: Zgrada ,,BHB-AU“

BAR – Zahtjevi stanara zgrade ,,BHB-AU“ u naselju Ilino opravdani su, preduzećemo sve mjere da se njihov problem trajno riješi što prije – najavio je predsjednik Opštine Dušan Raičević.

Stanovi u tom stambenom objektu koji se gradi od 2012. godine bili su protekle sedmice u mraku nekoliko dana zbog kako je navedeno ,,neadekvatnog priključka na elektromrežu, usljed nedostatka odgovarajuće infrastrukture čiju izgradnju je bio dužan da obezbijedi

investitor objekta“. Raičević je zato, navedeno je u saopštenju, inicirao sastanak sa predstavnicima stanara i investitora firme ,,BH Baununternehmungs D.S.D.“ -Investitor je obavijestio da je 15. januara ove godine pribavio dokumentaciju za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, što je preduslov da nadležni organ lokalne uprave pristupi sprovođenju dalje procedure, kako bi predsjednik opštine, donio odluku za izgradnju trafostanice kao lokalnog objekta od opšteg interesa –

piše u saopštenju.

Takođe dodaju da je Opština u okviru komunalnog opremanja tog prostora, za potrebe izgradnje infrastrukture DUP-om, te eksproprijacije zemljišta, do sada uložila 720.026 eura, dok je za izgradnju nastavka ulice u zoni B u tom naselju ugovorila radove u iznosu od 423.359 eura.

-S obzirom na to da je za početak realizacije radova neophodno pribaviti saglasnosti nadležnih organa državne uprave, kao i Željezničke infrastrukture, na sastanku je dogovoreno da Opština uputi Ministarstvu finansija i socijalnog staranja zahtjev za hitno i neodložno rješavanje tog pitanja – piše u zajedničkom saopštenju stanara i lokalne uprave.

V.K.V.

BAR - Sa ciljem kvalitetnije i dostupnije zdravstvene zaštite pacijenata u borbi protiv kovid-19, menadžment JU Dom zdravlja Bar angažovao je prof. dr Milića Medenicu specijalistu pneumoftiziologije.

Direktorica Doma zdravlja Bar dr Branka Purlija kazala je da će dr Medenica ordinirati svake subote od devet do 14 časova u prostorijama Doma zdravlja, pored Hitne medicinske pomoći.

- Na taj način će naši pacijenti biti u mogućnosti da u našoj zdravstvenoj ustanovi obavljaju preglede za koje su do sada morali odlaziti u privatne ordinacije - ističe Purlija.

Prof. dr Milić Medenica je najveći dio radnog vijeka proveo u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku kod Nikšića. Profesor je Medicinskog fakulteta i autor nekoliko univerzitetskih udžbenika i publikacija. V.K.V.

Radovi u sedam opština PODGORICA – CEDIS nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

BIJELO POLJE: od 12 do 15 h Potkrajci, Kukulje, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Njegnjevo, Oluja, Gubavač, Unevina, Voljavac, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Mioče, Dobrinje, Granični prelaz, Kumanica, Franca Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji, Mojstir Dornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Dobrinje , Nedakusi Lelo, Potkrajci, Vinilplast; od 6 do 8 h Potkrajci, Kukulje, Livadice, Sela, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Njegnjevo, Oluja, Gubavač, Unevina, Voljavac, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Mioče, Dobrinje, Granični prelaz, Kumanica, Franca Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji, Mojstir Dornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja, Dobrinje , Nedakusi Lelo, Potkrajci, Vinilplast, Rasovo, Loznice, Zminac, Kurilo, Strojtanica, Željeznička Stanica, Nedakusi, Pruška, Lipnica, Mesopromet, Voli, Pekara, Lenka, Vunarski, Imperijal, Imako, Kisjela Voda Rada, Mljekara, Obrov, Boljanina, Vlah; od 12 do 14 h Eko-meso Klanica. / CETINJE: od 8 do 15 h dio Bajica. / DANILOVGRAD: od 8 do 15 h Đeđezi, dio Donjih Martinića oko klanice. / KOLAŠIN: od 7:30 do 8:30 i od 17 do 18 h Vočje, Dugi Laz, Zakrilje, Osreci, Mioska, Raško, Ljuta, Vozarine, Požnja, Krušev Lug, Svrke Dragovića Polje, Redice, Starče, Bojići, Ljevišta; od 7:30 do 18 h Požnja; od 9 do 15 h Ravni, Vrujca. / KOTOR: od 9 do 12 h Dobrota, oko Crkve Sv. Matija. / MOJKOVAC: od 10 do 14 h Lazina. / ULCINJ: od 8 do 14:45 h Kodre uz Solanski put, Kruča uvala; od 8 do 15 h Donji Rastiš, Gornji Rastiš, Curanovići. C.G.

13

Crnom Gorom

Četvrtak, 21. januar 2021.

KOLAŠIN: OŠ ,,Risto Manojlović“ naredne sedmice vratiće se redovnom režimu rada KOLAŠIN – Svi đaci osnovne škole ,,Risto Manojlović“ od ponedjeljka će nastavu pohađati u školi. Direktorica te vaspitno obrazovne ustanove Dragica Ilinčić kaže kako postoje uslovi da primijene prvi od dva modela koje je predložilo Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

- S obzirom na to da raspolažemo sa dovoljnim prostornim kapacitetom, možemo organizovati nastavu da svih 536 učenika budu u školi. Prilikom izbora toga modela, vodili smo se i interesom djece. Većina djece III ciklusa, odnosno učenici koji su tokom prvog polugođa pohađali nastavu onlajn, izjasnili su se da treba da idu u školu. Slično je i mišljenje roditelja koje smo takođe konsultovali.

Preko Savjeta roditelja smo imali kominukaciju sa njima i većina njih se izjasnila za uključivanje sve djece u školu.

Nastavničko vijeće je uvažilo mišljenje učenika i roditelja, tako da će od narednog ponedjeljka, svi učenici biti ponovo u klupama – objasnila je Ilinčić.

Svi đaci ići će u školu, nastava u dvije smjene Odjeljenja koja imaju više od 17 učenika biće podijeljena u dvije grupe. Za prvu će se nastava odvijati od 8 do 10:20, a za drugu od 11 do 13:20. Čas će trajati 30 minuta, a đaci neće izlaziti na školski odmor – kaže direktorica Dragica Ilinčić

Mali Rovčani ponovo će u školu Direktor OŠ ,,Međuriječje“ Petar Bulatović, ocjenjuje pozitivnim što je školama prepušteno da odaberu kako će organizovati nastavu u drugom polugodištu jer svaka ustanova ima svoje specifičnosti.

- Naše učenike ćemo od ponedjeljka vratiti u klupe. Imamo dovoljan broj učionica, odjeljenja su malobrojna. Na taj model nastave nas obavezuje i činjenica da je u Rovcima često slab signal interneta. Takođe, đaci potiču iz porodica koje često nemaju laptop ili moderniji telefon. Škola ima 15 učenika, dva područna odjeljenja, tako da imamo dovoljno prostora da primijenimo epidemiološke mjere – kaže Bulatović.

On dodaje kako je prednost malih škola to što predavači imaju mogućnost da se više posvete svakom učeniku.

SMJENE

U redovnim okolnostima nastava u toj jedinoj gradskoj osnovnoj školi organizuje se u jednoj smjeni. Imaju i dopunsku i dodatnu nastavu, radionice i ostale aktivnosti koje su van redovne nastave.

- U okolnostima koje je izazvala epidemija korona virusa odlučili smo da učenici idu u dvije smjene. Odjeljenja koja imaju više od 17 učenika, podijelićemo u dvije grupe. Prva grupa sa nastavom će početi u 8 sati i trajaće do 10:20. Druga grupa počinje u 11 sati i završava u 13:20. Čas traje 30 minuta i djeca ne izlaze na odmor – objašnjava Ilinčić.

Kada je o prevozu riječ ona kaže da će se organizovati, najvjerovatnije, za dvije smjene kako bi se poštovale epidemiološke mjere.

- Uputili smo zahtjev nadležnim službama da se poveća količina mazuta jer ledeni dani i mrazevi u Kolašinu traju danima. Naravno, ukoliko se pogor-

SPREMNA ZA ĐAKE: Objekat OŠ ,,Risto Manojlović“

536

SMŠ ,,Braća Selić“ još jednu sedmicu onlajn?

učenika pohađa Osnovnu školu ,,Risto Manojlović“

ša epidemiološka situacija, postoji mogućnost promjene modela i drugačije organizacije nastave - istakla je Ilinčić.

U školi, naglašava ona, ulažu ogroman napor da svim učenicima omoguće pohađanje nastave u školi a da pri tome sačuvaju zdravlje i učenika i nastavnog osoblja.

- Koristim priliku da se zahvalim i nastavnom i nenastavnom

U SMŠ ,,Braća Selić“ još nijesu odlučili kako će organizovati nastavu od 25. januara. Prema nezvaničnim informacijama đaci će i naredne sedmice pohađati časove na daljinu jer su u toku građevinski radovi – uređenje fasada i zamjena stolarije na objektu škole. Nakon toga primijeniće prvi model, što znači da će se svi đaci vratiti u klupe.

osoblju koji su na pravi način odgovorili izazovima koje je donijela epidemija kovida-19 kazala je Dragica Ilinčić, direktorica OŠ ,,Risto Manojlović“.

MJERE

Prema odluci Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta u svim školama, za sve

učenike, nastava u drugom polugodištu u prvoj sedmici odvijaće se na daljinu. Od 25. januara škole same biraju jedan od dva ponuđena modela. Prema prvom, sva djeca idu u školu uz poštovanje epidemioloških mjera (u učinonici ne smije biti više od 15 đaka, obavezno nošenje maski, ne-

Dragica Ilinčić

Petar Bulatović

ma okupljanja u školskom dvorištu…). Drugi model, za osnovne škole nalaže da učenici prvog, drugog i trećeg razreda obavezno prisustvuju nastavi u školi a ostalih razreda naizmjenično idu u školu.

Preporuka za primjenu drugog modela u srednjim školama je da učenici četvrtog

razreda obavezno idu u školu, dok se đaci ostalih razreda naizmjenično smjenjuju u školi. Obaveza je da se praktični dio nastave održava, kako u školi, tako i kod poslodavca.

Nastava za opšte-obrazovne predmete, izvodiće se naizmjenično, i u školama i onlajn.

Dr. DRAŠKOVIĆ

TIVAT: TO pomaže dobijanje ekološkog obilježja

BAR: Kompanija ,,Kalamper“ angažovana u Pečuricama

Platiće eko oznaku privrednicima koji se prvi jave

Saniraju klizište u Dobroj Vodi

TIVAT – Turistička organizacija saopštila je da će pomoći izdavaoce privatnog smještaja i ugostitelje, u procesu dobijanja oznake Good Travel Seal.

- Podržaćemo zainteresovane privrednike na taj način što ćemo pokriti troškove sertifikacije za prvu godinu za prvih prijavljenih sedam objekata privatnog smještaja



Cijena oznake kreće se od 100 do 435 eura, dobija se na dvije godine nakon čega se mora obnoviti

i tri ugostiteljska objekta, dok će drugu godinu sertifikovani objekti plaćati sami.

Ugovor se potpisuje na dvije godine. TO Tivat će takođe izaći u susret i ostalim zainteresovanim aplikantima i pomoći im u procesu prijavljivanja za dobijanje ekooznake – saopšteno je iz TO. Povoljnija u odnosu na druge ekološke oznake, cijena varira od tipa/vrste objekta, broja soba/kreveta, a kreće se od 100 do 435 eura. Oznaka se dobija na dvije godine nakon čega se mora obnoviti.

Good Travel Seal se, za razliku od ostalih ekoloških oznaka, ne fokusira samo na ekološkim aspektima kao što su energija, emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, voda i smanjenje otpada.

Rok za prijavu je 26. januar.

S.K.



Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove je 11. januara donio rješenje o obustavi saobraćaja na toj dionici, koje je na snazi do završetka sanacije

OBILNE PADAVINE OŠTETILE PUT: Mehanizacija na terenu

BAR - Kompanija ,,Kalamper“ počela je sanaciju klizišta u Dobroj Vodi, izazvanog velikim padavinama početkom januara. Gornji put u tom naselju, iznad osnovne škole u Pečuricama, pretr-

pio je značajna oštećenja.

Elvir Kalamperović saopštio je da su na molbu predsjednika Opštine Dušana Raičevića, ustupili mehanizaciju te da je u toku sanacija puta.

Trebalo je, objašnjava, sačeka-

ti nekoliko sedmica, jer vremenski uslovi nijesu pogodovali započinjanju posla.

- Teren u tom dijelu naselja uvijek „radi“, opasnost od klizišta uvijek postoji, možemo reći i da je očekivana, posebno u perio-

du kada kiša danima bez prestanka pada. To je dionica gdje su nekada bili izvori, pa ni u sušnom periodu nije rijetko popuštanje terena, a kamoli kada su ovako obilne padavine objasnio je Kalamperović.

On smatra da se problem dugoročno ne može sanirati, zbog voda koje će i ubuduće izazivati klizišta.

Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove je 11. januara donio rešenje o obustavi saobraćaja na toj dionici, koje je na snazi do završetka sanacije.

V.K.V.

14

Kultura

Četvrtak, 21. januar 2021.

Feral Bar

,,Humanitarna fotografija“ Maje Vuksanović u Baru

ČITALI SMO: Roman Ognjena Spahića „Pod oba sunca“, koji je žiri NIN-ove na

Klimavi privid blisk oslobađa nametnu

Sa izložbe u Baru

Poseban naglasak na ljudskom dostojanstvu BAR - U prostorijama Karitasa Barske nadbiskupije otvorena je izložba ,,Humanitarna fotografija“ mlade umjetnice iz Bara Maje Vuksanović, koja je ujedno i član Karitasovog tima. Kako su istakli iz Karitasa, povod za izložbu bio je sve veći rast stope siromaštva, usljed pandemije kovid-19, a na svim izloženim fotografijama zabilježene su aktivnosti i rad Karitasa.

- Kroz rad u humanitarnoj organizaciji Karitas Crne Gore susrela sam se sa različitim ljudima, a samim tim i njihovim načinom života, univerzalnom i neposrednom suštin o m l j u d s ko st i , ko j a j e većinom zanemarena. Nemoćni, siromašni i potčinjeni prolaze kroz razne vidove dehumanizacije, diskriminacije, nasilja, isključenosti i netrpeljivosti. Karitas svojom vizijom nastoji da osnaži ljude do punoće njihove humanosti, a

humanitarci su posvećeni ublažavanju ljudskih patnji i pomaganju ljudima u nevolji kazala je ovim povodom Vuksanović, prenosi Feral Bar. Umjetnica poseban naglasak stavlja na ljudsko dostojanstvo pa, kako kaže, samim tim nikada ne fotografiše dramatične prikaze ili bilo koje negativne forme i scene, već se koncentriše na ljudsko dostojanstvo u svemu, gdje joj je najznačajniji kontakt sa autentičnim licem mjesta.

- Cilj ove mlade i prije svega humane umjetnice je da svakom fotografijom prikaže apsolutnu realnost današnjice, koja je po njenom viđenju često iskrivljena. Maja za kraj poručuje da zajedničkim humanitarnim radom možemo da mijenjamo svijet, ali prije toga moramo imati duboku vjeru u bolje. Maja iza sebe ima niz izložbi, od kojih se najviše ističu one u Podgorici i u Gracu - istakli su iz Caritasa.

A. Đ.

Gradski muzej Sisak pokrenuo izložbu

FOTO: Gradski muzej Sisak

Stare fotografije podstrek za obnovu

A ta krivica je utkana u sva četiri personalna medija koja grade, svojim sjećanjima na začetke nelagode i njenim realizacijama u nekom književnom danas, ovo izuzetno čitljivo djelo, nabijeno tenzijama i suspregnutim željama. Krivica je kolektivna kada su u pripovjedačkom fokusu devedesete i rat u kome je svako komad grijeha položio na tlo toliko tvrdo da grijeh ne može potonuti. Krivica je individualna u prihvatanju preživljavanja bez intrevencija, odnosa bez uzajamnosti, pretpostavki bez konsultacija. A junaci Spahićevog romana su u svakom trenutku svjesni svog udjela u mizeriji onog drugog, iako se krivicama prebacuju kao pernatim lopticama za badminton.

NEPREPOZNAVANJE

Junake ove priče jedva da možemo nacrtati. Njihova fizička pojava je uvijek u brzopoteznim skicama, oni su oivičeni tek toliko da im unutrašnjost ne bi prelivala preko spoljašnjih linija i time izgubila mogućnost da se raspukne jednom za sve ono što se ćutalo u odnosima, i ono što se gomilalo u potrebama. Dok govore svaki za sebe, oni rastu poput neke nedefinisane skulpture sa zvučnim imenom pred kojom se klanjaju oni koji ne znaju i ne razumiju. Onda ka-

Jezikom poznatim, bliskim običnom čovjeku, ali rečenicom koja se svaki put rađa, nikako sklapa, da bude posebnija, da se nasloni na prethodnu nogama, a drugu da dodirne glavom, Spahić svoje likove oživljava tako da ih (pre)poznajemo, u najboljem slučaju u ljudima koje srijećemo, a u najgorem – u sebi i onima koje volimo da ih čitamo iz perspektive supružnika, poprimaju pepeljaste tonove i otapaju se agresivno iza zavjese od gustog dima razočaranja.

Branimir Bato Lončar, vojni penzioner, je projekcija nezadovoljstva, pogrešnih postupaka, odluka koje nije mogao sprovesti do kraja i izbora koje vjeruje da nije imao. U životu ga održava slabost da prekrati naviku, više nego mržnja prema okolnostima, životu nepravednom i sebi. Iako u ovom romanu ima svoj neposredni prostor, o njemu najbolju sliku stičemo kroz ispovjest supruge Danice, osobe koja ga zna i kroz ljubav i kroz mržnju i osobe koja ne robuje potrebi da samu sebe zavarava. A to je jedino čemu ne robuje.

Razlika između istinskih krivica i onih koje je neko u sta-

nju sam sebi da nametne možda jeste velika u odmjeru istine i laži, ali na isti način nagriza zdravu misao, na isti način izobličava cijelu osobu do granice neprepoznavanja.

Upravo na tom mjestu Danica i Bato ne prepoznaju jedno drugo, iako su se 27 godina unazad sasvim dobro uklapali i vjerovali da imaju dovoljno sličnosti da bi se ujedinili za cio život.

Mitar i Nevena nisu neki deux ex machina, neka sila koja se iznenada pojavljuje i mrsi konce na putu do istine, jer je stepen ignorisanja iste, ali i netrpeljivosti u njihovom odno-

su već dostigao temperaturu na kojoj se ključa. Ipak, budući da se Lončari nalaze na mjestu do kojeg se ne dolazi usput, jer svetionik na Valdanosu nije stanica na putu za dalje, a da su mnogi koji su zalutali bili poput blagog vjetra, prolazni i neupečatljivi, pojava ovog para, koji im u naznakama liči, otvoriće škatule iz kojih će buknuti osvješćivanje. A situacije u kojima spoznaja preuzima primat nad lebdećim azotom rijetko završe prostim ignorisanjem. Dvije se žene ujedinjuju u istoj praznini, na čijem oštrijem kraju stoji oslobođenje. Tek u tom trenutku čitaoci

NVO MMNE predstavila projekat „Održive kreativne industrije na sjeveru Crne Gore“

Stara razglednica Siska

PODGORICA - Gradski muzej Sisak od 11. januara na Fejsbuku objavljuje motive Siska sa starih razglednica i fotografija. Pozvali su sve koji imaju sličnu građu da je pošalju na mail gradski-muzejsisak@sk.t-com.hr.

- Želja nam je skupiti što više slikovne građe koja bi mogla pomoći u obnovi grada, ali i vratiti optimizam ljudima u ovim tužnim vremenima nakon zemljotresa, pokazati im da svako od njih može pomoći, aktivirati se i osvijestiti da sve te zgrade čine identitet Siska. Svaka od njih u starom jezgru ima svoje ime, prema graditelju koji ju je gradio. Kuća Lieberman, na primjer, kuća trgovca Liebermana, stambena dvospratnica na uglu Kranjčevićeve i Rimske ulice, ili Kuća Welenreitter, jednospratnica na uglu Kranjčevićeve ulice i Trga bana Josipa Jelačića, jedna od najstarijih zidanih građevina u Sisku. Ako se ove kuće sruše, izgubićemo dio našeg identiteta - kazao je T-portalu direktor Gradskog muzeja Vlatko Čakširan.

PODGORICA - Kretanje krivice kroz prostor i vrijeme možda nije vidljivo golim okom, ali Ognjen Spahić je uspio da je prikaže kako raste, kako nadrasta samu sebe, kako se goji iza ćutanja i gnoji iznutra ka spolja. Stoga ne čudi što se njegov roman „Pod oba Sunca“ juče našao među sedam finalista za ovogodišnju NIN-ovu nagradu.

Muzej je proteklih dana na svojim stranicama objavio detalje o spomenutim dvjema kućama, kao i o drugim poznatim starim sisačkim građevinama.

Kuća Welenreitter, na primjer, u središnjem dijelu na portalu pješačkog ulaza ima uklesanu godinu u kojoj je podignuta 1815. Tokom vremena je dograđivana, ali je zadržala prvobitnu trgovinsko -stambenu namjenu. Kuća trgovca Liebermana vjerovatno je nastala 1856. U prizemlju su se nalazile apoteka i trgovina voćem, a na spratrovima su bili stambeni prostori. Ovu funkciju zadržala je do danas.

Ljudi, kako je kazao Čakširan, sjajno reaguju na njihovu akciju ,,Sisak prije potresa“ na Fejsbuku.

- Počeli smo dobijati i razglednice iz drugih krajeva Hrvatske, na primjer jednu iz Samobora, koju dosad nikad nijesam vidio. Odlično je da ima toliko interesa i da se može skupiti zaista raznovrstan materijal rekao je Čakširan.

Priredila: A. Đ.

PODGORICA – Nevladina organizacija MMNE (Multimedijal Montenegro) juče je na onlajn konferenciji za medije predstavila projekat „Održive kreativne industrije na sjeveru Crne Gore“ putem kojeg pomažu kreativcima da budu vidljiviji i prepoznatljiviji na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou kako bi povećali plasman svojih proizvoda i usluga.

Osnov za pokretanje ovog projekta, u saradnji sa Ministarstvom kluture Crne Gore, su rezultati višemjesečnog istraživanja koje je pokazalo da se pojedinci i preduzeća koji djeluju u sektoru kreativnih industrija susreću sa problemom nedovoljnog prepoznavanja njihovih proizvoda na tržištu, te u krajnjem nemaju razvijene kanale komunikacije i plasman proizvoda. Glavni problemi su artikulisani kroz činjenicu da nemaju sredstava za profesionalnu promociju, izradu kataloga, profesionalnih fotografi-

Pomoć kreativcima d vidljiviji i prepoznatlji

ja, veb sajtova, video klipova i u krajnjem nemaju sredstava za plaćenu promociju na društvenim mrežama.

20 AKTERA

Predsjednik NVO MMNE Željko Đukić kazao je da se ovim inovativnim projektom fokus stavlja na preduzeća i pojedince koji djeluju u sektoru kreativnih industrija.

- Kroz projekat uključujemo 20 aktera iz sektora kreativnih industrija iz četiri opštine sa sjevera, Bijelog Polja, Berana, Mojkovca i Petnjice. Sa njima potpisujemo 20 memoranduma o saradnji, nakon toga za njih izrađujemo po 20 profesionalnih promotivnih video sadržaja (konkretne promotivne priče sa akterima, / šta je njihov

proizvod, usluga / koja je njegova umjetnička / kreativna / funkcionalna / estetska/ primjenjiva vrijednost / proces stvaranja / rada) i izrađujemo profesionalne promo fotografije. Nakon toga za svakog korisnika uključenog u projekat dizajniramo i štampamo kataloge koji će im biti dati na ras-

polaganje kako bi ih mogli distribuirati potencijalnim kupcima - istakao je Đukić.

Kroz projekat će, kako je kazao, biti izrađen univerzalni veb sajt na kome će biti predstavljeni korisnici projekta i njihovi proizvodi i usluge, a forma sajta će imati i elemente onlajn prodavnice.

Kultura

Četvrtak, 21. januar 2021.

agrade uvrstio među sedam finalista

kosti koji ute krivice Dobitnik NIN-ove nagrade će biti proglašen u ponedjeljak Petočlani žiri za dodjelu NIN-ove nagrade, na čijem je čelu Teofil Pančić, je na sjednici održanoj 17. januara 2021. izabrao sedam romana koji su u posljednjem krugu za ovu nagradu. Osim Spahića, u izboru su Vladan Matijević s romanom „Sloboda govora“, Darko Cvijetić s romanom „Što na podu spavaš“, Svetislav Basara i njegov „Kontraendorfin“, „Ljudi bez grobova“ Enesa Halilovića, „Prekrasne ruševine“ Sava Stijepovića i roman „Ništa nije ničije“ Bojana Savića Ostojića.

Proglašenje 67. dobitnika NIN-ove nagrade će biti u ponedjeljak, 25. januara, u 13 sati.

- Nažalost, ove godine, usljed epidemiološke situacije koja je i dalje visokorizična, nećemo se susresti uživo na proglašenju dobitnika najznačajnijeg književnog priznanja za roman napisan na srpskom jeziku, već ćemo to učiniti onlajn, putem Zoom aplikacije. Nadamo se da je ovo prva i posljednja godina u kojoj se ime dobitnika najvažnijeg književnog priznanja saznaje u virtualnom prostoru - poručili su iz redakcije NIN-a, a prenosi portal danas.rs.

osjećaju da su sve vrijeme bili u grču, da su stali na stranu žene koja robuje čovjeku svojom voljom, čovjeku kog voli jedino dok spava.

KLUPKO

Ognjen Spahić, iako smo navikli da čitamo i koncentrovanije tekstove iz njegovog književnog opusa, u romanu „Pod oba Sunca“ dinamiku postiže tako što izbjegava retardacije, izbjegava suvišnu deskripciju, ne iscrtava inventar (ni nepokretni, ni pokretni) više nego je potrebno za prosto prepoznavanje umora koji će četvoro ljudi osloniti na klimavi privid bliskosti s onima koje prvi put vidi. Spahić je sve vrijeme fokusiran na detalje koji preokreću situacije, izvlače najgore iz svake dobre namjere i prazne korito za novi talas onih propratnih osjećanja koja će rezultirati, kako

da budu iviji

- Tokom realizacije projekta će se konstantno raditi njihova plaćena onlajn promocija kako bi upozanli javnost sa korisnicima i njihovim kreativnim proizvodima. Očekujemo da će na kraju projekta svi korisnici, kreativci povećati prodaju i biti prepoznatljiviji na tržištu, u krajnjem ostvariti dodatni prihod i dalje raditi na širenju asortimana i unapređenju postojećih proizvoda rekao je Đukić.

POTREBE

Prema njegovim riječima, ideja za razvoj ove projektne ideje potekla je u prethodnoj godini kada su, zajedno sa relevantnim opštinskim, državnim i međunarodnim akterima, radili na istraživanju potreba

drugačije nego smrću jednog od njih. Na tom mjestu ponestaje opravdanja, sva pokajanja se skupe u klupko koje niko nikad više odmotati neće.

Jezikom poznatim, bliskim običnom čovjeku, ali rečenicom koja se svaki put rađa, nikako sklapa, da bude posebnija, da se nasloni na prethodnu nogama, a drugu da dodirne glavom, Spahić svoje likove oživljava tako da ih (pre)poznajemo, u najboljem slučaju u ljudima koje srijećemo, a u najgorem – u sebi i onima koje volimo. Sugestivnost njegove književne stvarnosti i jednostavnost ogoljenog prostora koji se mora makar nečim popuniti, pa što ne teretom izgubljenih dana, roman „Pod oba Sunca“ čine djelom koje će se u svijesti onog ko čita zadržati duže nego što je potrebno. Ali taman onoliko koliko je poželjno.

Dragana ERJAVŠEK

kreativnog sektora na sjeveru Crne Gore.

- Projekat se naslanja i na veoma važan državni projekat na kome je Vlada Crne Gore radila tokom 2020. godine, to je Centar kreativnih industrija, veoma važan i ozbiljan projekat koji će država realizovati na prostoru bivšeg vojnog kompleksa Cerovo u Bijelom Polju. Ovu priliku koristim da apelujem na članove Vlade, premijera, ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta i sve državne institucije da ulože dodatne napore i nastave sa radom na ovom veoma važnom projektu za Bijelo Polje, sjever i državu kako bi se i Crna Gora zhvaljujući takvom projektu približila modernim EU trendovima s obzirom da je Srbija daleko ispred nas kada je razvoj kreativnih industrija u pitanju, a da ne govorimo o EU članicama koje u kontinuitetu ulažu napore i razvijaju ovaj sektor koji veoma brzo generiše nova radna mjesta i utiče na ekonomiju i BDP - kazao je Đukić.

A. Đ.

15

Predstavljen zbornik „Crna Gora u Prvom svjetskom ratu (1914-1916)“, autora Milana Šćekića PODGORICA - Knjiga „Crna Gora u Prvom svjetskom ratu (1914-1916): Zbornik dokumenata“, priređivača Milana Šćekića, predstavljena je prekisnoć u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u okviru proslave jubileja 140 godina postojanja ove ustanove.

Cjelovita zbirka istorijskih izvora

Pored autora, o djelu je govorio prof. dr Živko Andrijašević. Moderatorka programa je bila Jelka Malović.

Andrijašević je kazao da do sada nismo imali ovakvu knjigu.

- Nismo imali knjigu u kojoj se daje pregled kroz odabrane istorijske izvore dešavanja u Crnoj Gori prvih godina svjetskog rata do 1916. godine – kazao je Andrijašević.

NEMAMO ZBORNIKE

Do sada je u periodici i u drugim monografskim publikacijama, prema riječima Andrijaševića, objavljivano tek po nekoliko izvora koji se odnose na ovu problematiku.

- Prvi put imamo cjelovitu zbirku istorijskih izvora koja se odnosi na Prvi svjetski rat, što je značajno. Takođe, imamo izvore koji ne svjedoče samo o ratnim operacijama, nego i prilikama u crnogorskoj vojsci, stanju vojske i posredno o stanju u crnogorskim državnim, političkim institucijama.

Konačno o stanju crnogorskog društva u Prvom svjetskom ratu – rekao je Andrijašević.

On je pojasnio da dokumenta pokazuju kako su tekle vojne operacije i kako se crnogorska vojska ponašala u tim danima, ali i kako je bila organizovana.

- U našoj istoriografiji osjeća se deficit objavljenih izvora o krupnim ili prelomnim događajima koji se tiču dva svjetska rata, ali koji se tiču i balkanskih ratova. Mi nemamo zbornike dokumenata o prelomnim događajima koji nisu samo imali vojničkog efekta, već efekte na cjelokupni život našeg društva – kazao je Andrijašević.

Sa predstavljanja knjige Milana Šćekića u Biblioteci „Radosav Ljumović“

Prema njegovim riječima, Crna Gora nakon rata i prije njega nije ista Crna Gora.

- Svaki je rat u Crnoj Gori donosio velike socijalne promjene. Mi smo nakon svakog rata dobijali određene teritorije koje je trebalo inkorporirati u državno jezgro Crne Gore – kazao je Andrijašević.

On je ukazao da to nisu nimalo jednostavni procesi i ovakvi zbornici dokumenta pokazuju sa čim je Crna Gora ušla u jedan rat.

- Pokazuju kako će rat djelovati na nju nakon što se završi – kazao je Andrijašević.

On je istakao da je knjiga značajan iskorak u napredovanju i modernizaciji naše istorijske nauke.

- Sa metodološkog, stručnog, priređivačkog stanovištva is-

punjava one najviše standarde. Ona sadrži uvodnu studiju u kojoj autor objašnjava vrijeme u kome su ova dokumenta nastala, gdje objašnjava događaje na koje se dokumenta odnose i daju osnovne informacije o ličnostima koji su učesnici tih događaja – rekao je Andrijašević.

SVE JE KOD NAS

Šćekić je kazao da u momentu kad je istraživao naša institucionalna svijest nije bila zrela da iznese ovakav zbornik.

- Na Prvi svjetski rat se gledalo kao nešto o čemu više nema nepoznanica. Kao na prevaziđen događaj, čak i za istoričare - kazao je Šćekić.

On je pojasnio da je istražujući građu došao do mnogo toga što nije objavljeno, te da su

izvori o Prvom svjetskom ratu brojni.

- Što se tiče operacijskog dijela tu je najveći dio objavljen, ali što se tiče ostalih segmeneta ima dosta propusta – rekao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, građa je domaće provenijencije iz domaćih arhiva.

- Sve je kod nas, samo trebaju vrijedni istraživači. Trebalo mi je nekih 4, 5 godina da istražim, a ima mnogo toga neistraženog. Mogao bi se uraditi i još jedan zbornik vezan za 1916, 1918. godinu – kazao je Šćekić.

On je naglasio da ne mora da se ide u inostrane arhive.

- Sumnjam da možemo tamo naći nešto pompezno i otrkiti nešto što se događalo, a da mi to nismo zabilježili – zaključio je Šćekić.

B. B.

Objavljen novi broj časopisa za književnost i društvena pitanja Ars

Izbor iz hrvatske literature CETINJE – Novi broj časopisa za književnost i društvena pitanja ARS donosi izbor iz najnovije savremene hrvatske literature, kao i odlomak iz novog romana bosanskohercegovačkog pisca Josipa Mlakića i poeme „Žudnja“ nekada veoma popularne britanske dramske spisateljice i pjesnikinje Sare Kejn, koju je preveo Željko Milović.

Mlakićev odlomak iz romana objavljen je pod naslovom „Na Vrbasu tekija“ i ovaj tekst otvara novi broj, nakon čega slijedi novi tekst Olge Golović, „Aurora“. „Mogući izbor iz najnovije hrvatske književnosti“ priredio je pisac i izdavač Branko Čegec. On je povodom izbora dao osvrt o istom u tekstu pod naslovom „Oslobađanje razlika“.

- Već i površan pogled na aktuelnu književnu scenu u Hrvatskoj otvara veliki raspon pitanja koja se opiru svakom pokušaju sistematizacije, „pospremanja u ladice“, kako se to nekad, prije virtuelnog zgrušavanja u foldere, uobičavalo govoriti, a tome u velikoj mjeri pridonosi ozbiljan nedostatak sveobuhvatne književne kriti-

ke, iako se u posljednje vrijeme pojavilo nekoliko novih imena koja znaju oblikovati kritički prikaz, ali su njihovi dometi, uprkos svim mrežama, nažalost, jako ograničeni.

Pišem to zato što sam se suočio s pokušajem izbora koji bi trebao pokazati barem neke od poetičkih tendencija novih autora, autora koji su se afirmisali tokom posljednjih desetak godina, a još uvijek nisu medijski „potrošeni“, pretvoreni u sveprisutne „zvijezde“, o kojima najviše govore oni koji ih nisu čitali - zapisao je Čegec.

U ovom izboru mjesto su našle pjesnikinje i pjesnici Sanja Baković, Alen Brlek, Lidija Deduš, Marija Dejanović, Katja Grcić, Mateja Jurčević, Monika Herceg, Davor Ivankovac, Andrijana KosLajtman, Vanda Mikšić, Marijana Radmilović, Nada Topić i Martina Vidaić.

Proznim radovima su se predstavili Luiza Bouharaoua, Ena Katarina-Haler, Nebojša Lujanović, Franjo Nagulov, Želimir Periš, Sven Popović i Tomica Šćavina.

U Arsu je objavljena i nova poezija spisateljice Marije Dragnić naslovljena „O tijelu i du-

ši“. Slijedi poezija Vande Petanjek sa naslovom „Artritis“, te tekst Čedomira Janičića „Mariola Roso“. Miljan Milanović se u Arsu predstavio tekstom „Gnusna ljubav kraj jezera Filotimo“.

U novom broju Arsa našli su se i novi stihovi crnogorske ekipe iz Foruma mladih pisaca pa su objavljeni Luka Boljević („Vrijednost rođenja: Varijabilna“), Jana Radičević („Kako se sačuvati od svega“), Milena Radević („Više se ne igram, ne trčim i vraćam se sporije“), Nataša Gudelj („Utroba sređene zemlje“) i Marko Stanojkovski („Predskazanje“).

Luka Nešković u Arsu je objavio prozni tekst „Dekadent“, a Marisstella Octek „Ljetom oslikana razglednica“.

Akademik Pavle Goranović je za ovaj broj Arsa pisao o poeziji Rista Ratkovića i zašto je ovaj pjesnik uvijek aktuelan, u tekstu pod naslovom „Voda puna mraka: poezija Rista Ratkovića“. Slijedi teorijski prikaz Sofije Kalezić „O prozama Zorana Vulevića“. Goran Radojičić je pisao o romanu „Paragon“ Aleksandra Bečanovića, u tekstu pod naslovom „Ostrvo smrti – ishodište i agonija“.

Slobodan Vukićević se bavio sociokulturloškim fenomenima u tesktu „Litije – antibirokratska i antidogmatska izvidnica“.

U ovom broju je objavljen intervju sa književnicom Draganom Kršenković-Brković „Umjetnost u doba korone“, koji je vodila Aleksandra Nikčević-Batrićević. Broj zatvara preneseni intervju sa crnogorskim književnikom Miloradom Popovićem pod naslovom „Veliki govore o pravu a mali o pravdi“, koji je vodio Branimir Pofuk u zagrebačkom Večernjem listu.

B. B.

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. januar 2021.

Putari juče u Ulici Bracana Bracanovića

Gradsko preduzeće Putevi sanira Ulicu Bracana Bracanovića

Olakšaće rad inkasantima

Za desetak dana obnoviće kolovoz i trotoare Ekipe gradskog preduzeća Putevi juče su počele sanaciju kolovoza i trotoara u Ulici Bracana Bracanovića, na potezu od Ulice kralja Nikole do Ulice 4. jula.

- Radove koje ćemo izvoditi na tom dijelu ulice su rezanje postojećeg asfaltnog kolovoza, raskopavanje, nivelisanje postojećih šahti fekalne kanalizacione mreže i zamjena rešetki atmosferske kanalizacione mreže, mašinsko struganje, izrada sloja izravnjenja, ugradnja asfaltne mase na ukupnoj površini od 2.000 kvadratnih metara, zatim obilježavanje horizontalne signalizacije, ugradnja nove vertikalne signalizacije i sanacija 1.400 kvadrata trotoara – kazali su iz Puteva, uz napomenu da vrijednost ovih radova iznosi oko 90.000 eura.

Ukoliko budu dozvoljavali vremenski uslovi, dodaju iz Puteva, radovi će trajati desetak radnih dana.

I.M.

I. MANDIĆ

Foto-zum

Upravna zgrada Vodovoda i kanalizacije

Uklanjaju novogodišnje ukrase Ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge počele su uklanjanje novogodišnjih ukrasa koji su postavljeni krajem novembra.

Nakon što je uklonjena improvizovana bina i ukrasna rasvjeta, sa velike jelke na Trgu nezavisnosti juče su skinute ukrasne bombice i svjetiljke.

H. P.

Gradsko društvo Vodovod i kanalizacija unaprijediće postojeću android aplikaciju za očitavanje potrošnje vode na terenu. Izvršni direktor tog Filip Makrid potpisao je ugovor sa firmom ,,ACW inženjering“ iz Beograda, koja će taj posao, vrijedan 18.000 eura, završiti u roku od mjesec.

Android verzija aplikacije ,,asw:utilitas“ namijenjena je zaposlenima u tom gradskom preduzeću koji svoj posao ra-

de na terenu. Cilj tog unapređenja je pospješivanje rada inkasanata, sprečavanje zloupotreba službenog položaja i unošenja netačnih informacija.

- Očitavanje brojila, odnosno mjerenje potrošnje vode jedan je od prvih i ključnih procesa u nizu procesa sprovođenja obračuna. Upravo zato, taj proces mora biti sproveden po svim standardima i pravilima kako bi se očuvala egzaktnost ulazne informacije. Korišćenjem android verzije aplikaci-

je postiže se ubrzavanje procesa očitavanja brojila koje se ogleda u smanjenju broja koraka u procesu očitavanja – naveli su iz Vodovoda i kanalizacije.

Unošenjem očitavanja kroz aplikaciju eliminiše se dupli unos podataka (papir + informacioni sistem) i smanjuje mogućnost greške, a ujedno se postiže da je svaki službenik na terenu odgovoran za stanje brojača koje je unio.

Takođe, projektom je predviđen i sistem alarmiranja kori-

M. BABOVIĆ

Vodovod i kanalizacija unapređuje android aplikaciju za očitavanje potrošnje vode na terenu Cilj unapređenja android verzije aplikacije je unapređivanje i pospješivanje rada inkasanata, sprečavanje zloupotrebe službenog položaja i unošenja netačnih informacija, ali i obavještavanje o eventualnoj prekomjernoj potrošnji snika, odnosno dobijanja upozorenja u određenim situacijama.

- Korisnik će upozorenje dobijati npr. ukoliko je stanje vodomjera za kuće veće od 100 kubnih metara, za stanove veće od 50 kubika, kao i ukoliko je stanje vodomjera manje od dozvoljene granice (koju određuje Vodovod) u odnosu na prethodni obračunski period – navode iz Vodovoda.

Korisnik će moći da dobija notifikaciju i ukoliko je potrošnja po mjernom mjestu za kuću ili stan veća od unaprijed definisane vrijednosti, kao i za potrošnju po mjernom mjestu ukoliko nije u unaprijed definisanom opsegu potrošnje.

Unaprijeđena android aplikacija omogućiće i da se na nivou mjernog mjesta obezbijedi pregled statistike očitavanja u prethodnom periodu, uz vizuelizaciju i za određeni broj mjeseci unazad.

Nj. BOŠKOVIĆ

Isključenja struje Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 17 sati: Lijeva Rijeka, Veruša, Mokra, Bukumirsko jezero, Brskut, Opasanica, Uvač, Ljevorečke Tuzi, Han Garančića, Dubirog Veruša, pilana Veruša i Pajkov Vir; - od 8 do 15: Mareza (dio oko ribnjaka, brdo iznad - Petra Šobajića, Džejmsa Joka Meštrovića); - od 9 do 16: Cijevna, Balijače, servis Vujačić, hladnjače Krstović i Novaković, hotel Aria i H. P. Termoelektro.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 21. januar 2021.

17

Na šest reciklažnih dvorišta na teritoriji glavnog grada u prethodnoj godini odloženo nešto manje od 121 tone otpada

Još se navikavamo na selektivno odlaganje otpada U gradskom preduzeću Čistoća smatraju da građani od 2012. sve aktivnije koriste reciklažna dvorišta, odnosno praktikuju selektovano odlaganje otpada, dok iz Ekološkog pokreta Ozon ocjenjuju da podaci pokazuju da proces selektivnog odlaganja nije zaživio S. VASILJEVIĆ

U šest reciklažnih dvorišta na teritoriji glavnog grada u prethodnoj godini odloženo je nešto manje od 121 tona otpada (120.943 kilograma).

U gradskom preduzeću Čistoća smatraju da je to pokazatelj da građani od 2012. sve aktivnije koriste reciklažna dvorišta, odnosno praktikuju selektovano odlaganje otpada, dok iz Ekološkog pokreta Ozon ocjenjuju da podaci pokazuju da proces selektivnog odlaganja nije zaživio.

Ozon: Proces selektivnog odlaganja nije zaživio Iz Ekološkog pokreta Ozon ocjenjuju da podaci pokazuju da proces selektivnog odlaganja nije zaživio.

- Količine sakupljene na zakonski način najbolje pokazuju da sistem ne funkcioniše i to bi trebalo da bude motiv da se primijene najbolje prakse, koje u malom sistemu kakva je Crna Gora vrlo brzo mogu dati vidljive rezultate – ocijenio je direktor Ozona Aleksandar Perović.

On ocjenjuje da je pristup rješavanju postojećeg problema neadekvatan, te da se mora stvoriti ambijent da se odgovornost nagradi, a nezakonite radnje sankcionišu, što, kako kaže, sada nije praksa.

- Zadatak inspekcijskih službi

DVORIŠTA

Prvo reciklažno dvorište stavljeno je u funkciju decembra 2011. godine u Ulici Iva Vizina na Zabjelu, a slijedilo je njihovo otvaranje na Bulevaru Mihaila Lalića u Tološima (2013. godine), u Ulici Husinjskih rudara na Koniku (2014), Orjenskoj na Zlatici i Kritskog odreda u Donjoj Gorici (2016) i u Goričanima, u Opštini u okviru Glavnog grada - Golubovci (2018). Podaci iz Čistoće pokazuju da je količina odloženog otpada na godišnjem nivou rasla od 2012. do 2016. godine, da je potom došlo do izvjesnog pada u 2017. i 2018, kao i da je do rasta ponovo došlo i u 2019. i 2020. Ukupno je tokom ovog vremenskog perioda odloženo 633,6 tona otpada. Od toga je, prema podacima Čistoće, bilo skoro 91 tona opasnog otpada i 542,6 tona neopasnog.

Komentarišući stavove da su prepoznati određeni problemi u sprovođenju strategije selektivnog odlaganja otpada, iz

Mobilno reciklažno dvorište

Čistoće navode da u okviru svojih nadležnosti godinama ulažu maksimalne napore na promociji projekta, kao i u obezbjeđivanje adekvatne infrastrukture.

- Imajući u vidu da je edukacija izuzetno bitan faktor u dijelu prihvatanja ovog načina odlaganja otpada, u kontinuitetu sprovodimo edukativne radionice u saradnji sa predškolskim i školskim ustanovama na prostoru grada, dok se kontinuiranom medijskom prisutnošću, kao i edukativnim brošurama koje dostavlja-

mo građanima uz račune, nastoji uticati na ciljnu grupu u dijelu prihvatanja novih, kao i promjenu dosadašnjih loših navika – naveli su iz Čistoće.

KONTEJNERI

Podsjećaju i da je krajem 2019. godine obezbijeđeno prvo mobilno reciklažno dvorište, u koje je tokom prošle godine odloženo ukupno 2.213 kilograma otpada (1.823 kilograma neopasnog i 390 kilograma opasnog). To se, smatraju u Čistoći, može ocijeniti uspješnim za prvu godinu upotrebe,

Nakon krađe zaštitnih rešetki ispred zgrade na Bulevaru revolucije, radnici Agencije za stanovanje ugradili nove

Ponovo pozvali na čuvanje zajedničkog dobra Nakon što su prije nekoliko dana otuđene zaštitne metalne rešetke sa otvora za ventilaciju podrumskih prostorija ispred stambene zgrade na Bulevaru revolucije, ekipe Agencije za stanovanje ugradile su nove.

Iz tog gradskog preduzeća apelovali su na građane da ovakve pojave prijave nadležnim službama. Na taj način, naglašavaju iz Agencije, gra-

đani pomažu da se preduprijedi ugrožavanje bezbjednosti prolaznika do koje dolazi ovakvim činjenjem neodgovornih pojedinaca.

- Neodgovorni pojedinci, da ne kažemo težu riječ, na ovaj način mogu dovesti u opasnost život nekog od naših sugrađana, zbog 10 - 20 eura koristi.

Zato apelujemo na sve da čuvamo zajednička dobra, etažne vlasnike da prijave ovakve pojave nadležnim organima

Nove zaštitne rešetke ispred zgrade na Bulevaru revolucije

kako bi se počinioci procesuirali, jer ovo i jeste imovina etažnih vlasnika – navedeno je u saopštenju Agencije za stanovanje.

I.M.

vjerujući da će u narednom periodu sakupljene količine biti još veće.

Od marta 2019. godine, kroz početak primjene primarne selekcije otpada, odnosno odvajanje suve i mokre frakcije, počela je i ugradnja polupodzemnih kontejnera. U djelovima grada gdje nijesu postojali tehnički uslovi za ugradnju polupodzemnih kontejnera, postavljeni su metalni, zapremine 1,1 kubik (plastični plavi i metalni sa plastičnim zelenim poklopcem). Na njima su postavljene naljepnice sa ozna-

kama za suvu i mokru frakciju otpada, kako bi građani bili upućeni o praktičnoj primjeni ovih posuda na propisani način. Osim toga, u sklopu projekta selektivnog odlaganja otpada sklopljen je veliki broj jednogodišnjih ugovora o preuzimanju komercijalne otpadne ambalaže (papir, PET, aluminijske limenke) od privatnih firmi i većine vaspitnoobrazovnih ustanova.

je da kažnjavaju, sistema obrazovanja da edukuje, a izvršne vlasti da djeluje podsticajno, tako da je potpuno jasno da sistem ne funkcioniše, što je zabrinjavajuće – navodi Perović.

On ističe i da je jasno da se na ovim prostorima, nekontrolisano odlaganje otpada ne doživljava kao prijetnja za javno zdravlje. To je, smatra, suština i trebalo bi da bude polazna osnova za konkretnu javnu kampanju koja bi približila građanima posljedice koje imaju zbog neodgovornih odnosa prema sebi i društvu. Smatra i da se, bez podsticajnih mjera ne može očekivati da se promjeni postojeći kulturološki problem.

- Takođe, imamo saradnju sa Komunalnom inspekcijom i Komunalnom policijom koja se odnosi na kažnjavanje nesavjesnih lica koja vrše nelegalno odlaganje otpada van posuda, što samo potvrđuje činjenicu da kod pojedinaca ne postoji dovoljno razvijena ekološka svijest, pa svojim radnjama devalviraju i opstruišu postignute efekte – ocijenili su iz Čistoće.

I.KRUNIĆ

Ekipe Zelenila angažovane na više lokacija u gradu

U jeku zimska priprema biljnog fonda Redovne obaveze ekipa gradskog preduzeća Zelenilo koje obuhvataju održavanje parkovskih i drugih javnih zelenih površina, te dječijih igrališta, ovih dana prati i priprema biljnog fonda za novi vegetacioni ciklus.

Kako bi u narednoj godini ze-

lenilo na javnim površinama i u parkovima ostvarilo puni estetski i funkcionalni učinak, iz tog gradskog preduzeća objašnjavaju da je potrebno u toku faze mirovanja primijeniti određene mjere njege.

- U skladu sa tim, ekipe naših radnika ovih dana intenzivno rade na uređenju parkovskih površina, dječjih igrališta i ze-

lenila duž saobraćajnica. Sakupljanje lišća, čišćenje staza i platoa, orezivanje drveća i žbunja realizuje se u svim gradskim parkovima, na razdjelnim ostrvima, dječijim igralištima i drugim zelenim površinama, a sve u cilju pripreme biljnog fonda za novi vegetacioni ciklus i obezbjeđivanja ljepših uslova za boravak građana na ovim površinama – saopštavaju iz Zelenila.

Osim toga, ekipe tog gradskog preduzeća ovih dana ugrađuju sistem za navodnjavanje na Cetinjskom putu, kako bi u toku ljetnjih mjeseci bilo obezbijeđeno dovoljno vode za nesmetan rast i razvoj sadnica platana, koje su posađene duž I.M. te saobraćajnice.

Obnovljene fasade na Bulevaru Ivana Crnojevića U sklopu akcije ,,Za ljepše lice Podgorice“ Agencija za stanovanje nastavila je uređenje fasada stmabenih zgrada. Radovi su u toku na objektu na Bulevaru Ivana Crnojevića, u kojoj je tokom 2020. godine obnovljeno osam zgrada. U ovoj godini planirano je ,,umivanje“ fasada stambenih zgrada u Beogradskoj ulici, Obali Ribnice, kao i ulicama 13. jula, Svetozara Markovića i Kralja Nikole. Zgrada u novom ruhu Orezivanje stabala na Bulevaru revolucije

Radovi na Cetinjskom putu

18

Arena

Košarka

Četvrtak, 21. januar 2021.

ABA LIGA: ,,Plavi“ igraju u gostima u Sloveniji manje od 48 sati nakon poraza u Evrokupu

Popravni u Ljubljani Večeras (19h): Cedevita Olimpija – Budućnost Voli PODGORICA - Više puta odlagani duel 5. kola ABA lige, gostovanje Cedevita Olimpiji, za Budućnost Voli može večeras (19 h) u Ljubljani odrediti tok borbe u završnici regularnog dijela sezone regionalnog takmičenja. ,,Plavi“ imaju zadatak, da prije svega pokažu da su sposobni da eliminišu efekat umora, koji je bio očigledan u porazu u utorak u Evrokupu od istog rivala, 74:71 takođe u dvorani ,,Stožice“. Svega 44 sata nakon kraja tog meča u evropskom takmičenju slijedi važan ABA derbi. A ,,plavi“ imaju jasne smjernice, na čemu treba raditi i što popraviti u utakmici, koja je potencijalno bitnija od one u Evrokupu.

- U završnici meča se vidjelo

MURIĆ: Sjajan protivnik Edo Murić, krilo Cedevita Olimpije, u utorak je igrao odlično i bio jedan od ključnih igrača za pobjedu domaćina protiv Budućnost Volija. Najavio je novi težak meč u četvrtak...

- U fazi smo sezone kada se svaka pobjeda računa. Igramo protiv izuzetnog protivnika. Na svakoj poziciji Budućnost Voli ima dvojicu izuzetnih igrača, tako da znamo da će ponovo meč biti težak. U prethodnom meču smo zaista uživali, borili smo se kao pravi tim. Nadam se da ćemo ponoviti takvo izdanje - rekao je Murić. da je Cedevita Olimpija bila svježija i da je imala više vremena da se pripremi za naš duel u utorak, jer nije igrala za vikend. Sa druge strane, mi smo imali priliku da tak meč rješavamo i prije same završnice. Gledamo naprijed, očekujemo ponovo težak meč na jednu loptu - poručio je trener Petar Mijović.

Teški mečevi Budućnost Voli je i prošle sezone na gostovanju Cedevita Olimpiji igrala tešku utakmicu, poražena je u tijesnoj završnici 81:79.

U tom meču, odigranom 9. marta prošle

EVROLIGA (21. KOLO): Nikšićanin konačno van izolacije, neće igrati u Lionu

Valensija bez Dubljevića i na Asvel Kapiten naše reprezentacije Bojan Dubljević izašao je iz samoizolacije, ali neće biti u sastavu Valensije za meč 21. kola Evrolige u četvrtak (20.45 h) protiv Asvela u gostima.

Za meč u Lionu Nikšićanin nije spreman, o čemu je govorio i trener evroligaša iz Valensije Haume Ponsarnau. Dubljević još nije nastupao od početka mjeseca, dugo je bio u kuć-

Protiv Cedevita Olimpije Budućnost Voli je u utorak ubacila samo pet trojki iz 18 pokušaja - a primila je čak 15 trojki. I pored toga, imala je napad za produžetak ili pobjedu na kraju Evrokup duela u Ljubljani. Utisak je da je podgorički tim kvalitetniji kada su opcije u rotaciji u pitanju. Uz bolje izdanje ključnih

godine, neposredno prije proglašenja pandemije korona virusa, Džastin Kobs je ubacio 17 poena uz četiri asistencije i tri ukradene lopte. Sa druge strane, Jaka Blažič imao je 13 poena i čak 14 skokova, a Hopkins po osam poena i skokova.

noj izolaciji. Od 2. januara Valensija je prijavila da je jedan prvotimac zaražen korona virusom, a od tada Bojan, kapiten i najbolji igrač španskog tima, nije bio u sastavu.

- Proces povratka Dubljevića u tim biće nešto sporiji nego što smo prvobitno mislili i očekivali. Bitno je da budemo strpljivi, tako je kako je - objasnio je Ponsarnau.

Na tabeli Evrolige Valensija je trenutno deveta sa učinkom 11-9 i ima isti skor kao sedmoplasirani Efes, Žalgiris na osmoj i Olimpijakos na desetoj poziciji. Asvel ima učinak 6-14 i na pretposljednjem je 17. mjestu. Ovaj meč lijepa je prilika za špansku ekipu za trijumf u gostima i povratak u plej-of zonu.

S. S.

Jaki pod košem Budućnost Voli je svela Cedevita Olimpiju na svega osam pogodaka za dva poena, iz 29 šuteva, u meču bekovskih opcija, Nikole Ivanovića i Džastina Kobsa, pobjeda ne bi trebala da dolazi u pitanje.

Ivanović je duel u utorak završio sa pet poena uz šut 7-2 iz igre, Kobs je šutirao 13-4 iz igre i ubacio deset poena uz pet asistencija i tri izgubljene lopte. Sa druge strane, Cedevita Olimpija šutirala je trojke sa 47 procenata uspješnosti...

- Mislim da nijesu isključivo trojke uslovile naš trijumf.

Igrali smo timski, žestoko, dijelili odgovornost. Napadačke opcije Budućnost Volija, koje su izuzetne, smo sveli zahvaljujući požrtvovanoj i odgovornoj timskoj igri. Sve

Evrokupa u utorak.

Zbog tih brojnih promašaja jasno je zbog čega je rival ,,plavih“ imao skok više i

10

poena uz samo tri pogotka iz igre i pet izgubljenih lopti imao je prvi strijelac Cedevita Olimpije Jaka Blažič

to moramo ponoviti i biti još bolji, kako bi pobijedili u četvrtak - rekao je Jurica Golemac, trener Cedevita Olimpije.

Budućnost Voli će u slučaju pobjede ostati u trci za sami vrh ABA lige. Sa druge strane,

NBA: Lak trijumf ,,džezera“, nova odlična partija Jokića za Denver

Juta i Mičel u top formi Juta Džez nastavila je sa nizom odličnih NBA partija, savladala je lako Nju Orleans 118:102 za skor 10-4 u uvodnom dijelu sezone.

Bek Donovan Mičel ponovo je zablistao sa 28 poena, sedam skokova i četiri asistencije, a iz igre je šutirao 15-9. Rudi Gober je pored 13 poena imao čak 18 skokova i tri blokade - francuski centar bio je dominantna figura utakmice.

Odlično izdanje mladog krilnog centra Zajona Vilijamsona nije bilo dovoljno Pelikansima da spriječe poraz od Jute. Zajon je

postigao 32 poena šutirajući 19-14 iz igre, imao je i pet skokova i tri asistencije, a Ingram je dodao 17 poena. Nju Orleans ima učinak 5-8 i daleko je od plej-of zone na Zapadu.

Lakše nego što se očekivalo Denver Nagitsi pobijedili su Oklahoma Siti Tander 119:101

dobrih 12 ofanzivnih skokova - ali sveukupno Budućnost Voli je pokazala da je kvalitetniji tim u borbi pod obručem. Taj utisak je izuzetno važan za meč u četvrtak. poraz bi Cedevita Olimpiju udaljio od plej-of pozicije...

Zbog toga je jasno zašto je ova utakmica toliko bitna za obje ekipe i važnija od Top 16 meča Evrokupa koji je odigran u utorak.

Tim Petra Mijovića će već u subotu od 19 časova igrati novo ABA gostovanje, protiv nezgodnog Borca u Čačku.

Potom će naredne sedmice gostovati Virtusu u Bolonji u Evrokupu pa FMP-u u Beogradu u ABA... Tako će biti zaključena teška serija od pet gostovanja, što je istovremeno i sjajna priprema za ekipu za ključne izazove u završnici sezone na proljeće.

S. S.

u jednom od samo dva meča NBA lige koji su odigrani u noći između utorka i srijede po našem vremenu.

Meč je riješen već u uvodnom dijelu treće dionice, a ekipa iz Kolorada tada je stekla rekordnih 29 poena prednosti. Centar Nikola Jokić odigrao je jednu u nizu vrhunskih partija - upisao je 29 poena uz 12 skokova i šest asistencija uz šut iz igre 21-12.

Pri tome, nije ulazio u igru u posljednjoj četvrtini. Moris je postigao 15 poena u laganom trijumfu, a Milsap i Barton po 13 poena. Sa druge strane, Dort je ubacio 20, a Gildžus Aleksander 14 poena, sedam asistencija i pet skokova.

Somborac Jokić je uz litvanskog centra Domantasa Sabonisa jedini igrač koji ima dabl-dabl učinak u svim mečevima koje je odigrao od starta sezone. Ipak, njegova ekipa za sada ne blista, ima učinak 7-7 i na devetom je mjestu Zapadne konferencije, van zone plej-ofa. Oklahoma Siti ima skor 6-7 na diobi desete pozicije.

S. S.

Arena

Četvrtak, 21. januar 2021.

Košarka

19

Barani izgubili na svom terenu od Andore u 2. kolu Top 16 faze Evrokupa

Finiš za zaborav Mornara Kako samo skupa lekcija za Mornar: barski tim je na svom terenu poražen od Andore 74:71 u 2. kolu Top 16 faze Evrokupa, u meču u kom je ispustio četiri poena prednosti 110 sekundi prije kraja, a potom dozvolio španskom rivalu da duel okonča serijom 7:0.

Lošiji utisak Mornar nije ostavio u bilo kom meču od početka decembra, a poraz na svom terenu je potencijalno skup u borbi za istorijski plasman u četvrtfinale evropskog takmičenja. Istovremeno, poraz je potpuno zaslužen - jer barski tim je imao 19 skokova manje od Andore, skoro duplo skokova više imao je protivnik!

Uz 12 izgubljenih lopti, od kojih se dvocifren broj nanizao u drugom poluvremenu, jasno je zbog čega nije na pravi način iskorišteno dobro šutersko veče Džejkoba Pulena (22 poena), ali i odličan šuterski niz Nemanje Gordića u završnici (svih devet poena ubacio u posljednjoj dionici).

Upravo njih dvojica promašivali su u samoj završnici. Prvi put ove sezone Mornar je djelovao kao ekipa koja je potcijenila rivala – do meča sa evroligašem Crvenom zvezdom, u ABA derbiju u neđelju, biće potrebno pronaći pravi fokus i pristup.

PROBLEM U SKOKU

Utisak izuzetne odbrane u prvom poluvremenu Mornar je pokvario u posljednjih minut i po; protivniku je dozvoljena serija 6:0 (skok u napadu, trojka, dva iznuđena faula Andore). Zato prednost na odmoru nije bila ubjedljivija od 37:34.

A domaćin je dobio opomenu za dodatnu dozu opreza u nastavku, jer odgovorno odigranih 19 minuta u jakom Evrokup meču nijesu garantovali opipljiviju prednost.

Mornar je sa izuzetnom čvrstinom ušao u meč, rivala sveo na manje od 30 procenata realiza-

Dvorana: SC ,,Topolica“ Odigrano bez prisustva publike Sudije: Roka, Fufis i Dželik

Pulen Gejbrijel Nidam Jeremić Gordić Šehović Smit Vajthed Lazić Vranješ Bjelica Luković

22 9 5 9 8 9 4 5 -

71

73% (15-11) 48% (31-15) 38% (26-10)

za 1 za 2 za 3

95% (20-19) 53% (38-20) 23% (22-5)

Skokovi 40 (16+24) 21 (5+16) Blokade 5 1 Asistencije 11 12 Ukradene lopte 7 7 12 Izgubljene lopte 17 Faulovi 24 21

Perez Pauli Olumujiva Lovet Dime Hana Gjelo Parahuski Garsija Kolom Jelinek Senglin

6 7 6 4 16 8 12 2 2 11

MIHAILO PAVIĆEVIĆ: Nijesmo igrali pametno Mihailo Pavićević, trener Mornara, bio je kritičan nakon poraza od Andore 74:71 u 2. kolu Top 16 faze Evrokupa.

- Uoči meča sam rekao da će svaki duel Top 16 faze biti težak.

Svako u ovoj fazi takmičenja ima izuzetan kvalitet. Protivnik je zaslužio čestitke, borili su se 40 minuta, iskoristili naše greške i slavili. U prvom poluvremenu smo izgubili ovaj meč, imali smo i devet poena prednosti, krenuli ,,uličnom“ košarkom... Nijesmo igrali pametno, to je bio najveći problem. Kao da smo počeli da razmišljamo da smo kao Golden Stejt, da možemo pobijediti bilo koga tako. I vratili smo rivala u meč, u drugo poluvrijeme ušli smo sa posjedom prednosti. Potom smo promašivali otvorene šuteve, na kraju nijesmo mogli da ih ubacimo. Na kraju smo njihovog najboljeg šutera ostavili potvpuno otvorenog za šut za vođstvo pola minuta prije kraja, iako sam na tajm-autu govorio ko će da šutira. Greške u odbrani, greške u napadu, sveukupno zaslužen poraz - rekao je Pavićević.

IBON NAVARO: Skok u napadu ključan Trener Andore Ibon Navaro istakao je borbenost njegove ekipe u trijumfu u Baru.

- Očekivali smo ovako težak meč. Mornar je ekipa izuzetnih pojedinaca koji su u odličnoj formi, u posljednjih mjesec praktično su uništili sve timove protiv kojih su

cije iz igre i svega 12 poena u prvom kvartalu. Utisak je bio da plejmejker Derek Nidam igra najodgovornije, a u posljednjem napadu poluvremena upravo on je iznudio faul i važna slobodna bacanja za prednost. Sa šutom se u uvodnih 20 minuta mučio Ajzea Vajthed (5-1 za dva, uz dvije ubačene trojke iz tri pokušaja).

Ključni problem u igri ipak je bio skok – Mornar je imao samo jedan skok u napadu za poluvrijeme, a protivniku je dozvolio čak deset. Andora je imala opominjućih 15 skokova više za dvije četvrtine igre, zato je prednost Pavićevićevog tima bila odraz razlike u

igrali. Gran Kanariji su ubacili preko 100 poena na njenom terenu, to govori mnogo.

Znali smo da će izazvati mnogo naših izgubljenih lopti, a hvatali smo mnogo skokova u napadu, od starta bili dobri u tom segmentu.

To je možda bilo i ključno,

pomoglo nam je da se ne osjeti veliki broj naših izgubljenih lopti. U posljednja dva minuta, trojka nakon ukradene lopte bila je možda ključna. Situacija u grupi je otvorena nakon ove pobjede, za to smo se borili - rekao je Navaro.

Grupa H Uniks - Gran Kanarija Mornar - Andora

73:62 71:74

kvalitetu i talentu pojedinaca. Samo je centar Artjom Parahuski, bjeloruski reprezentativac i bivša evroligaška zvijezda, uspio da se napadački iskaže sa osam poena i četiri skoka.

KOŠEVI PA GREŠKE

Šuterski nalet Džejkoba Pulena, čak sedam poena (dvije trojke) za jedva četiri minuta, nije na pravi način valorizovan. Mornar je za pet minuta i četiri sekunde igre u trećoj di-

onici imao čak pet izgubljenih lopti (tri Pulen, dvije Nidam) - odatle mala prednost 45:42 na pola četvrtine. Na početku 27. minuta Ajzea Vajthed napravio je već četvrti faul (prekršaj u napadu), i tada je ekipi bio potreban momenat odlučnosti i reakcije. Donio ga je Pulen trojkom za 53:48, već tada bio je na koti od 20 poena, a prethodno je imao i bitnu asistenciju za Tejlora Smita.

Veliki broj faulova ipak je koštao Barane do kraja treće dionice; Andora je od 24. do 29. minuta ubacila svih osam slobodnih bacanja, a trojkom Senglina povela 59:57, deset sekundi prije kraja dionice.

Prethodno, sveprisutni Pulen, ključna figura meča, imao je petu izgubljenu loptu...

Ekipu su na početku posljednje dionice pogurale dvije realizacije, prvi poeni Nemanje Gordića na meču, zatim i njegova ukradena lopta Senglinu na startu 33. minuta. Šteta što momenti poput skoka u napadu Smita u 34. minutu nijesu iskorišteni, Andora je zasluženo vodila 63:61 u 35. minutu, kada je Pavićević tražio tajm-aut. Do kraja 36. minuta, kada je Nemanja Gordić asistirao Gejbrijelu za trojku i prednost 67:65, novi plejmejker Barana već je imao i sedam poena u dionici. Prethodno je

ABA 2 (6. KOLO): Cetinjani propustili šansu za treći trijumf

Na zahtjev novosadskog kluba

Odložen meč sa Vojvodinom, ,,plave“ se okreću Staroj Zagori PODGORICA - Košarkašice Budućnost Bemaxa tokom ove sedmice neće imati utakmice. Iako je trebalo da odigraju meč 10. kola WABA lige protiv Vojvodine, taj duel je odložen na zahtjev novosadskog kluba.

Naime, Vojvodina je tražila odlaganje meča zbog obaveza u Kupu Srbije, zbog čega je odgođen i duel Vojvodina – Orlovi.

Zbog pomjeranja meča sa Vojvodinom, ,,plave“ su se fokusirale na naredni meč, u kojem će gostovati ekipi Beroe u Staroj

74

(18:12, 19:22, 20:25, 14:15)

Zagori. Biće to jedan od najvećih izazova za Podgoričanke, jer upravo Beroe i Montana važe za prve favorite ove sezone u regionalnom takmičenju.

Ali Budućnost Bemax nakon dvije pobjede protiv Celja drži prvo mjesto, a u prvom dijelu sezone Podgoričanke su savladale Beroe 78:69, a jasno je da će taj duel, kao i naredni meč u ,,Bemax areni“ kada se sastaju Budućnost Bemax i Montana dati konačan odgovor ko će od ove tri ekipe zauzeti najbolju poziciju uoči završnog turnira.

R. P.

Lovćen stao u završnici Spars Lovćen

82 76

BANJA LUKA - Dvorana: SC ,,Borik“. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudije: Kruljac,

Milojević i Mauera. Rezultat po četvrtinama: 22:24, 20:16, 21:21, 19:15.

SPARS: Zahiragić 14, Klavžar 10, Hasandić 9, Ilić,

Polutak, Memić 2, Kamenjaš 14, Albijanić 9, Buza 11, Gediminas 13.

LOVĆEN: Đite 4, Vrbica 11, Vlahović, Lopičić 3, Bojanić,

Najbolji bloker u NBA ligi pred dužom pauzom

Tarner slomio ruku Majls Tarner (24), jedan od najboljih odbrambenih igrača među centrima u NBA ligi, polomio je desnu ruku i čeka ga duga pauza.

Centar Indijana Pejsersa koji ima čak 4,2 blokade u prosjeku od starta sezone će tek narednih dana saznati tačnu prognozu dužine oporavka, nakon povrede šake.

Njegovo odsustvo biće veliki peh za ekipu iz Indijanapolisa. Tarner ove sezone ima već 50 blokada što je više od čak šest NBA timova.

Igrač visok 211 centimetara prošle sezone za Indijanu je imao učinak od 11,8 poena, 6,5 skokova i 2,2 blokade po utakmici. Ovo mu je šesta sezona u najjačoj ligi svijeta.

S. S.

imao i realizaciju pod faulom... I ekipa je nakratko prodisala, u momentu kad je Gordić, 1:50 minuta do kraja, pogodio za 71:67, novi bek Mornara već je djelovao nezaustavljiv. Nažalost, upravo je njegova izgubljena lopta, 1:22 do kraja, pogurala Andoru ka preokretu - Klevin Hana je na pola posljednjeg minuta ubacio trojku za prednost gostiju 72:71. Do kraja su promašivali i Pulen i Gordić... Šteta, uz utisak da je ovo bila najlošije odigrana partija Mornara od novembra. Uz propuštenu šansu, da se trasira put ka četvrtfinalu Evrokupa već nakon dva kola.

S. S.

M. Popović 11, A. Popović, Đukanović 13, Knežević 7, Piters, Šarenac 3, Grušanović 7.

Lovćen nije imao snage za preokret protiv sarajevskih Sparsa u završnici meča 6. kola ABA 2 lige, u Banjaluci je poražen 82:76. Cetinjski tim sada ima skor 2-4 i na osmom je mjestu na tabeli. Dobra partija reprezentativca Alekse Popovića, koji je pored 17 poena imao tri skoka, dvije ukradene lopte i asistenciju, nije bila dovoljna za pobjedu. Rival je mnogo bolje šutirao, a ekipa iz prijestonice nije valorizovala sedam skokoS. S. va više na ovom meču.

Arena

FK BUDUĆNOST

20 Sportski miks

Budućnost bez problema slavila u prvom pripremnom meču

Šampionski start ,,plavih“ Budućnost Adria

4 0

PODGORICA - Pomoćni teren Budućnosti na Starom aerodromu. Igrano bez prisustva publike. Strijelci: Vujačić u 39. i 44, Zarubica u 45. i Đukanović u 46. minutu.

BUDUĆNOST: Pavličić, Milić, Ćuković, Adžić, Vučić, Mirković, Đuričković, Janketić, Terzić, Zarubica, Vujačić.

Igrali su još: Jevrić, Vlahović, Dakić, Babić, Ražnatović, Dašić, Balša Ćetković, Đukanović, Mijović, Perišić, Mrvaljević.

ADRIA: Ivanović, Tomić, Lakić, Masaki, Sjuto, Ju, Juma, Radenović, Taćibana, Riku, Acusi.

Igrali su još: Rabrenović, Tai-

,,Romantičari“ poraženi od trećeligaša u prvom pripremnom meču

Japanci savladali i Titograd OFK Titograd Adria

2 4

PODGORICA - Pomoćni teren Titograda. Igrano bez prisustva publike. Strijelci: Bojović i Pejović (OFK Titograd), Toi, Sjunske, Gakuto i Đurašković (Adria).

OFK TITOGRAD: Joksimović, Boričić, Đaković, Muzurović, Alić, Novović, Savković, Popović, Bojović, Škrijelj, Tošković.

Igrali su još: Spasojević, Zlajić, Roganović, Pejović, Vujisić, Janković, Vujačić, Radević, MIhaljević, Magdelinić, Kovačević, Ljumović.

ADRIA: Stijepović, So, Hajate, Kakeru, Ajumu, Masa,

ći, Humija, Subaki, Mori.

Budućnost je nakon zahtjevnog jutarnjeg treninga i bez pet nosilaca igre (Miloš Dragojević, Miloš Raičković, Draško Božović, Igor Ivanović i Petar Grbić su odmarali) slavila u prvoj prijateljskoj utakmici u sklopu priprema za proljeće protiv Adrije 4:0.

- Rezultat nije bio u prvom planu, ali dobro je što smo ga ostvarili, jer je to dokaz da su momci ozbiljno shvatili utakmicu. Objektivno, protivnik je odmorniji jer nije u ritmu u kome smo mi već desetak dana.

Kada se sve sabere, moramo da budemo zadovoljni, jer se niko nije povrijedio što je dobro, momci su dobro trčali, a bilo je i lijepih akcija - rekao je šef stručnog štaba Podgoričana Mladen Milinković nakon utakmice.

,,Plavi“ su na trening kampu na Starom aerodromu odigrali dva poluvremena sa dvije potpuno različite postave - prvi dio su igrali iskusniji igrači, a drugo poluvrijeme mlađi momci među kojima su bila čak četiri kadeta i tri omladinca, a svih 10 fudbalera - sem golmana - su na papiru još bonus igrači.

Budućnost je imala šanse od starta - prvo je Đuričković na centaršut Vučića iz korne poslao loptu pored gola, a isto je uradio i Vujačić nakon dodavanja Đuričkovića u 21, da bi Terzić u 24. oprobao šut, a pet minuta kasnije namjestio priliku Janketiću. Ali, nakon šansi, koje su još imali Zarubica i Vujačić, Podgoričani su u par minuta slomili rivala. Prvo je Vučić u 39. minutu pronašao Zarubicu, koji je iz prve poslu-

žio Vujačića, koji je sa petnaestak metara po zemlji je poslao loptu gotovo u malu mrežu protivničkog gola. Drugi gol je postigao takođe Vujačić - igrao se 44. minut kada se Velizar Janketić poigrao po lijevoj strani i na nekoliko metara je pronašao Vujačića. Samo minut kasnije, Janketić je asistirao Zarubici za 3:0.

- Igrači su ostavili sasvim solidan utisak, jer ne bi valjalo da je sve kako treba poslije prve utakmice. Momci su pokazali pozitivne stvari, dok su mlađi dokazali da polako prihvataju neke stvari i ulaze u šablon prvog tima. Nastavljamo dalje, nadam se da će sve teći po planu i da ćemo proći bez povreda - poručio je Milinković.

U drugom poluvremenu Milinković je izveo potpuno drugi tim, ali odmah na startu ,,plavi“ su postigli i četvrti gol. Ražnatović je centirao sa lijeve strane u 46, Perišić se vinuo visoko i pogodio prečku, a Đukanović odbitak smjestio u mrežu.

- Namjerno smo tako odlučili da prvo poluvrijeme igraju stariji, a drugo mlađi. Imali smo i u prvom dijelu Bogdana Milića i Vasilija Terzića koji su među mlađima, dok je u drugom dijelu bilo dosta igrača 2003. i 2004. godište i ostavili su dobar utisak, s obzirom na to da su gotovo 25 minuta igrali sa igračem manje. Sve u svemu, pokazali su da polako hvataju priključak sa prvom ekipom, a sa njima treba biti oprezan i imati strpljenja, jer ne treba prebrzo donositi odluke u vezi njih - poručio je na kraju u izjavi za klupski sajt Mladen Milinković.

Budućnost će naredni prijateljski meč odigrati u subotu, 23. januara, a protivnik šampiR. P. onu biće Kom.

Stiže Mandić Titograd će od danas biti jači i za Bogdana Mandića. Mladi ofanzivac nakon polusezone u Iskri, gdje nije imao preveliku ulogu, pa će kao pozajmljeni član danilovgradskog tima tokom proljećnog dijela biti u ekipi Titograda.

Aki, Toi, Sjunske, Ju, Hađime.

Igrali su još: Boljević, Gojčević, Gakuto, Đurašković, Stiv, Teru, Kio. Adria, simpatični klub sastavljen uglavnom od japanskih internacionalaca, koji pokušavaju da nađu fudbalski angažman u Crnoj Gori, nakon što je savladao Dečić i Sutjesku, uzeo je ,,mjeru“ i još jednom prvoligašu - Titogradu.

Adria je slavila na Starom aerodromu, imala i ubjedljivih 4:0, ali su ,,romantičari“ preko Bojovića i Pejovića, koji se vratio nakon duge pauze, uspjeli da ublaže poraz.

R. P.

Četvrtak, 21. januar 2021.

Podgoričke rukometašice zau

Umor i tan presudili , Ni predaleko, a ni preblizu od bodova. Rukometašice Budućnosti jurile su od prvog minuta minuse sa Valčeom u Rumuniji, u zaostalom meču 7. kola grupne faze Lige šampiona, koja je iskoristila raspoloživu snagu sa klupe i doskočila ,,plavima“ većom rotacijom u finišu meča.

Budućnost je izgubila 25:23, a ogroman broj tehničkih grešaka - 15 (od 36. do 43. minuta - pet), uz izuzetno mali i neefikasan broj šuteva sa bekovskih pozicija, presudili su u ključnim momentima igračicama Bojane Popović.

Budućnost je uspjela u 46. minutu da se, nakon minusa od četiri gola, primakne na 17:16, a nekoliko sekundi nakon gola Majde Mehmedovoć, mlada Katarina Džaferović je dobila crveni karton (treće isključenje).

Tanka bekovska linija, uz sve umorniju Alison Pino, nije mogla puno protiv snažne odbrane domaćeg tima.

Upravo su krila Jovanka Radičević i Mehmedović, uz pogodak Eme Ramusović i Itane Grbić, od 47. minuta (18:17) postigle do kraja sve golove za ,,plave“.

Prepreke kao mala rotacija, umor, ali i izuzetno loše suđenje braće Kovaljčuk iz Moldavije, bili su preveliki da se osvoje bodovi i produži uspješna serija iz mečeva sa Borusijom i Brestom.

Inače su naše igračice slabije ušle u meč, dugo su tražile ritam i put do gola, a za to vrijeme (do 11. minuta) domaće su lako poentirale, a bekovi proigravali u početku meča na crti raspoloženu Ardal.

Tokom 1. poluvremena slabo su rukometašice Budućnosti branile prostor, što je najbolje kažnjavala Kristina Liščević,

Grupa 2 1. Đer 2. Brest 3. CSKA 4. Odenze 5. Budućnost 6. Valčea 7. Borusija 8. Podravka

10 11 9 11 10 7 9 8

7 6 7 6 3 1 1 1

3 3 1 1 2 0 0 0

0 2 1 4 5 6 8 7

+74 +54 +27 +26 -15 -49 -53 -57

17 15 15 13 8 2 2 2

a posebno inspirisana Evgenija Minevskaja. Uz velike probleme da brane pozicioni napad Valčee, ,,plave“ su sve teže dolazile do gola, a od ukupno 10, tri su postigle iz tranzicije. Golove do odmora dale su Pino (3), Nikolona Vukčević (2), Radičević (4) i Ema Ramusović (2).

U prvom poluvremenu falilo je svježine i snage, a poslije pauze, Budućnost je bolje ušla u nastavak meča. Predah je prijao, najviše francuskoj reprezentativki koja je sa dva gola (14:12) vratila nadu u

Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada donirao opr Petrovac slavio u komšijskom okršaju u prijateljskom odmjeravanju snaga

Petrovčani ubjedljivi Mornar Petrovac

0 3

BAR - Pomoćni teren SRC „Topolica“. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Petar Lalić (Bar). Strijelci: Škrelja, Ivanović (iz jedanaesterca), Rogošić.

MORNAR: Radović, Mucović, Pajović, Merdović, Martinović, Vuković, Idrizović, Kacić, Seratlić, Škrijelj, Kažić.

Igrali su još: Vukčević, Đurašković, Šoškić, Kajević, Cvijović, Marstjepović, Vujačić, Tripković, Mudreša, Ba. Bušković, Bo. Bušković.

PETROVAC: Popović, Fadić, Medigović, Mikijelj, Bracanović, Marveđo, Ivanović, Velinov, Misa, Škrelja, Crnojački.

Igrali su još: Vukčević Tači-

bana, Đurović, Vojvodić, Savović, Mugoša, Mijušković, Marković, Mališić, Divanović, Đurđević, Zvrko, Rogošić, Merdović, Rudović, Vasović, Pepeljak, Tabajica.

Petrovac je bio ubjedljiv u prvom pripremnom meču - Petrovčani su slavili protiv Mornara. Barani su, baš kao i u prvom kontrolnom duelu, nastupili sa kombinovanim timom i sa dosta mlađih igrača, pa je jasno da je trener Slavoljub Bubanja nastojao da vide njihove trenutne mogućnost i koliko je ko spreman da zaista pomogne prvom timu.

Sa druge strane, Petrovac sa dosta promjena pokazao je da će biti po svemu sudeći jači nego jesenas, a prvi pripremni meč za ,,nebo-plave“ dokaz je da će imati što da pokažu u narednoj polusezoni...

R. P.

Velika pomoć za ,,ma PODGORICA - Sjajna akcija Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.

Naime, Glavni grad odlučio je da pomogne fudbalskim klubovima iz Podgorice, koji se takmiče u regiji (Udruženje klubova centar) u vidu donacije fudbalske opreme.

Pomoćnik sekretara za kulturu i sport Glavnog grada Miloš Antić sa saradnicima uručio je dresove, šortseve i gete poznate španske marke Joma, koju će ubuduće će na terenima širom Crne Gore nositi seniori fudbalskih klubova Adria, Ribnica, Crvena stijena, Zabjelo, Karioke i Mladost Donja Gorica.

- Ovom donacijom željeli smo da pomognemo klubovima iz najnižeg ranga takmičenja koji teško, posebno od početka pandemije virusa Covid 19, pronalaze način da prežive i pronađu sponzore.

Siguran sam da će im na opremi pozavidjeti i mnogo veći i organizovaniji klubovi. Ovo je jedan od načina na koji Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada pokazaje klubovima da nisu zaboravljeni i još jedna u nizu akcija pomoći našim sportskim kolektivima - istakao je Antić i naveo da će „naredna akcija biti usmjerena na pomoć karate klubovima iz Podgorice“.

Sekretar Udruženja klubova Centar FSCG Momo Saveljić se

Arena

Četvrtak, 21. januar 2021.

Sportski miks

21

ustavljene u Rumuniji u zaostalom meču 7. kola Lige šampiona

Valčea

25

14

Budućnost

10

23

VALČEA

BUDUĆNOST

Hosu ........................................................... Ćuka ................................. (1 odbrana) Batinović.......................... (5 odbran) Ordal ...................................................... 3 Trifunović ................................................

Elgaui ..................................................... 2 Daskalete.................................................

Minevskaja .................................. 6 (3) Nikolić .......................................................

Lopes ..................................................... 2 Bukur .........................................................

Florika ................................................... 2 Lišćević.................................................. 5 Stamin .......................................................

Lupei ..........................................................

Gonsales .............................................. 5

Atingre ............................ (2 odbrane) Arenhart .........................(4 odbrane) Radičević .......................................6 (3) Gugač .........................................................

Popović .....................................................

Džaferović .............................................1 A. Marsenić ..............................................

G. Marsenić ..............................................

Pavićević ..................................................

Pino.......................................................... 6 Ramusović ...........................................2 Mehmedović ......................................5 Kadović .....................................................

Grbić .........................................................1 Vukčević ...............................................2

Trener: Florentin Pera

Trener: Bojana Popović

POPOVIĆ: Nijesmo bili spremni ,,fajterski“ da odigramo prvo poluvrijeme

5

15

golova postigle su ,,plave“ iz tranzicije, domaće samo dva

tehničkih grešaka upisale su podgoričke rukometašice

preokret. Drugačija bekovska postava - Popović je iznenadila jer je Mehmedović sa pozicije krila pomjerila na poziciju srednjeg beka, a šansu dobila, nakon 12 mjeseci pauze Ivona Pavićević, donijela je znatno bolju igru. Prije svega ubrzao se napad, stigli su laki golovi, ali i mnogo grešaka. Na sreću i domaćin je grije[io. Od 36. do 41. minuta mreže su mirovale, a Budućnost je propustila tri šanse da se približi na minus 1. Upravo je iz tehničke greške

remu fudbalskim klubovima

ale“ klubove

3

gola postigle su ,,plave“ sa devet metara!

Valčea iz prve kontre na utakmici, 19 minuta prije kraja, došla do gola (17:14 - Gonsales) i bonusa igrača više (dva minuta Džaferović). Na sreću Rumunke nijesu odgovorile sa igračem više golovima, mada

Bojana Popović očekivala je tešku utakmicu u Rumuniji, čak i težu od prethodne u remiju sa Brestom - Valčea je poznata po tome da je „fajterska“ ekipa i da se neće unaprijed predati sa igračicama koje ima u sastavu. Bili smo svjesni toga, ali ne i spremni da takođe, „fajterski“ odigramo prvo poluvrijeme. Loše smo otvorili utakmicu što je dovelo do nestabilnosti u odbrani koja je trebalo da bude na višem nivou u prvom poluvremenu. Probali smo u nastavku da se vratimo u odbrambenu formaciju koja nam je dala rezultate u prethodne dvije utakmice. U tome smo uspjeli u najvećem dijelu jer smo ih sveli na samo 11 golova i to je put kojim treba da idemo. Nema odustajanja od sistema, borba mora da bude svih 60 minuta, to je jedini način kako možemo da igramo u ovom sastavu - kazala je Popović. ,,Plave“ stižu sjutra popodne i imaće samo dan da se spreme za duel sa danskom ekipom koja je u prošlom kolu odigrala neriješeno sa Đerom.

- Mjesecima smo trenirali „u prazno“, jer nije bilo ni takmičarskih, ni prijateljskih utakmica. Onda se „nacrtaju“ utakmice u samo desetak dana, u sastavu u kojem nemamo mnogo igračica u rotaciji, veoma je naporno. Svaka čast igračicama na istrajnosti i borbenosti, naročito onima koje su konstantno na terenu. Vrlo je teško da se oporavimo za subotu, jer nas u četvrtak očekuje cjelodnevni put u povratku za Crnu Goru, ali taj ritam je nametnut i moramo da se prilagodimo tome. Najvažnije je sada da igračice ostanu zdrave, da ne bude povreda, kako onih najiskusnijih, tako i onih mlađih. je i Barbara Arenhart odbranila važan šut nekon čega je Džaferović smanjila prednost na 17:15, a vrlo brzo i Mehmedović bila sigurna za 17:16. Bile su ,,plave“ u igri za bodove do 49. minuta i gola Radiče-

Nova pozajmica za crnogorskog internacionalca PODGORICA - Periša Pešukić, koji je 2019. godine stigao u Partizan, ponovo će morati na pozajmicu, ovoga puta u Novi Pazar.

Pešukić nije uspio da se izbori za mjesto u timu Partizana, dok je trener bio Savo Milošević, pa je na pozajmicu u ti-

Partizan Pešukića proslijedio u Novi Pazar mu Budućnosti, sa kojom je stigao do titule.

Mladi desni bek, koji sa Partizanom ima ugovor do 2023. godine, nije uspio da se na-

metne ni novom treneru „crno-bijelih“ Aleksandru Stanojeviću, pa je postignut dogovor da ode na pozajmicu u Novi Pazar.

R. P.

lista Sport, koji izlazi u Barseloni. Ova dva transfera opisuju se kao ,,fudbalski blokbaster ljeta“. Po saznanjima tog lista, u posljednjim sedmicama značajno su porasle šanse da Lio-

nel Mesi napusti Primeru i na ljeto upravo potpiše za pariske ,,svece“ .

O tome je javno govorio i trener Pari Sen Žermena, Argentinac Mauricio Poketino, Mesijev zemljak.

- Ne znam da li je izvodljivo da dovedemo Lea. Sve što mogu javno reći, da me ne bi pogrešno shvatili, je da izrazim veliko poštovanje prema igračima Barselone i klubu, a posebno prema Mesiju - rekao je Poketino.

Mbape (22) je u Pari Sen Žermenu od 2017. godine. Ove sezone na 22 meča u svim takmičenjima bio je strijelac 14 puta.

S. S.

Spekulacija katalonskog lista Sport u ime klubova zahvalio Glavnom gradu i Sekretarijatu za kulturu i sport.

- Velika zahvalnost Sekretarijatu i još jedan pokazatelj naše sjajne saradnje i brige Glavnog grada i o „manjim“ fudbalskim klubovima.

Nadam se da će putem Podgorice, krenuti i druge Opštine i da će naši klubovi opstati u ovom teškom vremenu i kao i uvijek biti prava baza za veće klubove i kasnija vrhunska ostvarenja rekao je Saveljić.

R. P.

vić (19:18), kada su domaće serijom od 4:0 (za šet minuta) vratile prednost na ,,plus 4“ iz prvog poluvremena.

Predaha za Budućnost nema jer će 23. januara ugostiti Odenze iz Danske.

A. M.

Mbape u Realu, Mesi u PSŽ?

Pari Sen Žermen se pomirio sa željom mlade zvijezde Kilijana Mbapea da pređe u Real Madrid, najvjerovatnije već ovog ljeta. Zbog toga je prvak Lige 1 angažovan maksimalno na dovođenju Lionela Mesija.

To je ekskluzivna informacija

Selektor Crne Gore u Guifu do juna 2024. godine

Zoran Roganović produžio ugovor Zoran Roganović je u ljeto 2019. godine preuzeo rukometaše Guifa i za godinu i po uradio dovoljno dobrih stvari da zasluži novi ugovor. Švedski klub objavio je juče da je četrdeset trogodišnji Cetinjanin stavio potpis na vjernost do juna 2024. godine.

U trenutku kada je prošla sezona prekinuta zbog korona virusa, tim iz Eksilstune bio je 12. od 14 timova, nakon što je u 31 meču skupio 15 bodova.

Poslije 19 mečeva ove sezone, Roganovićev tim gotovo je izjednačio prošlogodišnji bodovni učinak. Upisao je sedam

pobjeda i osvojio 14 bodova, zauzima 10. mjesto među 15 ekipa, s tim što je Guif od većine timova koji su lošije plasirani odigrao dva ili tri meča više.

Selektor reprezentacije Crne Gore je legenda švedskog klupskog rukometa, u koji je došao 2003. i tokom 15 godina postigao rekordnih 2.277 golova.

Prije nego što je postao šef struke prvog tima Guifa u kojem trenira sina Marka koji je golman, Zoran Roganović je kao trener radio sa mlađim selekcijama H43 Lunda, kluba u kojem je proveo najveći dio igračke karijere, a bio je i asiNe. K. stent u Lugiju.

IHF

nka klupa ,,plavima“

Sala „Trajan“ Igrano bez prisustva publike Sudije: I. Kovaljčuk i A. Kovaljčuk (Moldavija) Sedmerci: Ramniku Vlčea 4 -3, Budućnost 3 -3 Isključenja: Ramniku Vlčea 4, Budućnost 8 minuta Crveni karton: Džaferović (Budućnost) u 46. minutu (3X2)

Sa meča Portugal Norveška

Svjetsko prvenstvo za rukometaše

Francuzi i Norvežani jedva, Švedskoj bod Norveška je hodala po ivici eliminacije sa Svjetskog prvenstva za rukometaše već prije četvrtfinala, ali je ,,iščupala“ pobjedu protiv Portugala (29:28) i stekla dobru poziciju pred posljednja dva kola u novoformiranoj grupi 3.

Norvežani su u drugom poluvremenu tri puta vodili četiri razlike (21:17, 22:18 i 24:20), ali su Portugalci svaki put imali odgovor.

O Saliven je dva minuta i 20 sekundi prije kraja postigao gol iz kontre za 29:27, a uz to izborio isključenje Saline. Činilo se da će dvostruki uzastopni svjetski vicešampioni bez većih problema privesti meč kraju, ali je poslije pogotka Magaljaeša, te odbranjenog šuta Sagosenu, Portugalcima ostao skoro cijeli minut za izjednačenje.

Međutim, uputili su šut tek sekund prije kraja - Silva je pogodio samo stativu.

Umjesto rutine, u duelu Francuske i Alžira viđena je drama. Tri minuta prije kraja bilo je 26:26, ali su do kraja pogađali samo Francuzi - Akevilo dva puta i Fabregas. Švajcarska je savladala Island (20:18) i skoro ga otpisala iz trke za jedno od dva mjesta koja vode u četvrtfinale.

Totalni ,,haos“ vlada u grupi 4. Švedska je uzela samo bod u duelu sa Bjelorusijom, koja je u prvom poluvremenu vodila

čak 15:9. Šveđani su preokrenuli, ali drama nije izostala. Na kraju, Jurinok je sa krila u posljednjoj sekundi donio bod Bjelorusima, koji ih ostavlja u trci za četvrtfinale.

Rusija nije mogla do iznenađenja i protiv Egipta. Domaćin šampionata je slavio 28:23.

Balkanski derbi završen je očekivanim ishodom - Slovenija je ubjedljivo savladala Sjevernu Makedoniju (31:21).

Rezultati i tabele: Grupa 3: Švajcarska - Island 20:18, Francuska - Alžir 29:26, Portugal - Norveška 28:29.

Tabela: Francuska 6, Portugal 4, Norveška 4, Island 2, Švajcarska 2, Alžir 0 bodova.

Grupa 4: S. Makedonija - Slovenija 21:31, Rusija - Egipat 23:28, Švedska - Bjelorusija 26:26.

Tabela: Švedska 5, Egipat 4, Slovenija 4, Rusija 3, Bjelorusija 2, S. Makedonija 0.

DANAS Grupa 1: Urugvaj - Poljska (15.30h), Mađarska - Brazil (18), Španija - Njemačka (20.30).

Tabela: Mađarska 4, Španija 3, Njemačka 2, Poljska 2, Brazil 1, Urugvaj 0.

Grupa 2: Japan - Argentina (15.30), Hrvatska - Bahrein (18), Danska - Katar (20.30).

Tabela: Danska 4, Hrvatska 3, Katar 2, Argentina 2, Japan 1, Ne. K. Bahrein 0.

Arena

22

Četvrtak, 21. januar 2021.

ŠAH U Vajk An Zeu počeo grandiozni velemajstorski „Tata Steel“ turnir

Magnus Karlsen predvodi elitu

Grandiozni super velemajstorski „Tata Steel“ turnir u Holandskom Vajk An Zeu, 83. po redu okupio je četrnaest vrhunskih matadora koje predvodi aktuelni šampion svijeta, Norvežanin Magnus Karlsen (2862).

Samim tim on ima i nezahvalnu ulogu favorita, koja mu neće mnogo značiti u borbi za laskavo priznanje na jednom od najprestižnijih i najkvalitetnijih pojedinačnih takmičenja u dosadašnjoj istoriji drevne igre.

Naime, njegovi protivnici, zemljak Arijan Tari (2625), šveđanin Nils Grandelijus (2663), amerikanac Fabijano Karuana (2823), francuz Maksim Lagrav (2784), poljaci Jan Krištof Duda (2743) i Radoslav Vojtašek (2705), indijac Pentala Harikrišna (2732), rus Andrej Esipijenko (2677), španac David Giljero (2679), njemac Aleksandar Dončenko (2668) te iranac koji nastupa pod zastavom FIDE Alireza Fioruzja (2749) i predstavnici zemlje domaćina Aniš Giri (2764) i Jorden Forest (2671) nastojaće da mu

Grandelius 1:0 Dončenko 1.e4 e5 2.Nf3 Nc6 3.Bc4 Nf6 4.d3 Bc5 5.0–0 d6 6.c3 a6 7.Re1 Ba7 8.Nbd2 0–0 9.Nf1 Na5 10.Bb3 Nxb3 11.axb3 c6 12.Ng3 h6 13.h3 Be6 14.d4 Re8 15.Be3 d5 16.exd5 exd4 17.Bxd4 Qxd5 18.Bxf6 Qxd1 19.Raxd1 gxf6 20.b4 Red8 21.Ne4 Kg7 22.Nc5 Bxc5 23.bxc5 f5 24.Nd4 Kf6 25.Ra1 a5 26.Ra4 Rd5 27.b4 Ra6 28.Nxe6 fxe6 29.Rea1 pomrse račune. Poslije četiri odigrana kola na tabeli su se izdvojili Harikrišna, Karlsen, Karuana, Giri i Grandelijus sa po 2,5 poena. Zatim slijede Forest, Esipijenko, Vojtašek i Firouzja sa po dva, Duda i Tari sa po 1,5 te Giljaro i Dončenko sa po jednim osvojenim poenom.

MAT KORONI Konačno su ljubitelji šaha u prilici da poslije dužeg perioda na djelu vide za tablom igrače bez virtuelnih protivnika i

Ke5 30.Re1+ Kf6 31.Rea1 Ke5 32.Rxa5 Rxa5 33.Rxa5 internet prezentacija uglavnom po ubrzanom tempu, što je više ličilo na onlajn egzibicije sa pozamašnim novčanim nagradama i razonodu nego ozbiljna nadmetanja na 64 crno-bijela polja. Sada se ipak može reći da je vaskrsnuo intelektualni „rat“ na stolovima bez providnih panela i sa rivalima bez maski i fizičke distance, ali naravno uz prethodne zdravstvene mjere i predostrožnosti. Bolje rečeno, organizator ovog čuvenog turnira se potrudio da matira

Karlsen Firouzja

1 0

1.d4 Nf6 2.c4 e6 3.Nf3 d5 4.Nc3 Nbd7 5.Bg5 h6 6.Bh4 Be7 7.cxd5 Nxd5 8.Bxe7 Qxe7 9.e4 Nxc3 10.bxc3 0–0 11.Bd3 c5 12.0–0 cxd4 13.cxd4 b6 14.a4 Bb7 15.a5 bxa5 16.Rxa5 Nf6 17.Re1 Rfd8 18.Qa1 Qc7 19.h3 a6 20.Rc5 Qf4 21.Re5 Nd7 22.Ra5 Nf6 23.d5! exd5 24.e5 Ne4 25.Qd4 Rdc8 26.Raa1 a5 27.Rab1 Bc6 28.e6! fxe6 29.Ne5 Qf6 30.f3 Ng5 31.Rb6 Be8 32.Qe3 a4 33.Ng4 Qd8 34.Rxe6! (dijagram9 Nxe6 35.Qxe6+ Bf7 36.Nxh6+! gxh6 37.Qxh6 Qc7 38.Qh7+ Kf8 39.Qh8+ Bg8 40.Qh6+ 1:0 Ke4 34.Ra7 Rd1+ 35.Kh2 Rd7 36.Ra1 Rd2 37.Re1+ Kd3 38.Re3+ Kc4 39.f4 h5 40.Kg3 Rd3 41.Rxd3 Kxd3 42.Kh4 Ke3 43.g3 Kf2 44.g4 (dijagram) hxg4 45.hxg4 fxg4 46.Kxg4 Ke3 47.Kg5 1:0 koronu i najavi bolja vremena ne samo za šah i šahiste nego za sve sportiste i planetarni auditorijum. U svakom slučaju pozornica u sali za igru podsjeća na vremena prije kovida.

Međutim, ovoga puta rusu Danilu Dubovu Kaisa nije bila naklonjena pa je morao zbog samoizolacije otkazati nastup u Vajk An Zeu. Njega je zamijenio Dončenko kome su po pitanju debitantskih nastupa u gradu čelika, rame uz rame i Giljaro, Esipijenko, Grandelijus i Tari.

ŠK Herceg Novi 1949. osvježio redove za narednu takmičarsku sezonu

FIDE majstor Aleksandar Tomić prva lasta Ustanovljena nagrada FIDE za fer-plej

Priznanje „Svetozar Gligorić“ Savjet FIDE je usvojio pravila za dodjelu nagrade za fer-plej za prošlu godinu koja će nositi ime legendarnog velemajstora Svetozara Gligorića.

Odluku da se ustanovi ovo priznanje donijeli su delegati 83. kongresa FIDE u Istanbulu 2012. godine, na inicijativu tadašnjeg potpredsjednika Borisa Kutina.

Tek na kongresu FIDE 2019. godine, preduzeti su konkretni koraci da se nagrada počne dodjeljivati. Na čelu žirija je Mahir Mamedov iz Azerbejdžana, a članovi su proslavljena mađarska šahistkinja Judit Polgar i filipinski velemajstor Eugenio Tore.

Velika nada crnogorskog šaha FIDE majstor Aleksandar Tomić novi je član ŠK Herceg Novi 1949. iz istoimenog primorskog grada.

Angažovanjem ovog talentovanog i ambicioznog mladića koji je u prošloj takmičarskoj sezoni branio boje cetinjskog Crnogorca, uprava jednog od najstarijih šahovskih klubova u zemlji je najavila borbu za najviši plasman u našoj najkvalitetnijoj Premijer ligi za tekuću godinu.

Tomić na januarskoj rejting listi ima 2339 poena i sigurno je da će predstavljati veliko pojačanje novljanima s obzirom na to da su ga preporučili odlični rezultati sa pojedinačnih i ekipnih turnira u minulom periodu.

- Rado sam se odazvao pozivu sekretara Miloša Bubanje, neumornog borca razvoj i afirmaciju šaha u rodnom mjestu da promijenim sredinu, tim prije jer se radi o uzornom šahovskom kolektivu koji drži visok nivo u crnogorskom šahu. Kao neko ko mnogo voli

Čelnici ASCG na sastanku u Upravi za sport i mlade

Lalošević: Konkretnim aktivnostima za bolju budućnost naših sportista PODGORICA - U sklopu redovnih aktivnosti Uprave za sport i mlade, direktor Vasilije Lalošević primio je rukovodstvo Atletskog saveza Crne Gore – predsjednika Gojka Banjevića, direktora Milorada Vuletića, sekretara Milana Madžgalja i trenera Zorana Jojića.

Tokom razgovora sagovornici su se dotakli tema aktuelnog momenta Atletskog saveza Crne Gore, te govorili o budućim aktivnostima istog u prvom kvartalu ove godine.

Konkretnije je bilo riječi o Prvenstvu Balkana za seniore u Turskoj, Prvenstvu Balkana za juniore u Sofiji, Prvenstvu Evrope za juniore u Poljskoj, Prvenstvu svijeta za seniore u Kini, kao i učestvovanju na prestižnom Serbia Openu koji se održava u Beogradu.

Rukovodstvo saveza je informisalo Laloševića o aktivnostima koje sprovode povodom gorenavedenih pitanja, dok je direktor istakao namjeru Uprave za sport i mlade da

pomogne savezu kako bi crnogorski atletičari imali što bolje pripreme u oči ovih takmičenja.

Direktor Uprave za sport i mlade je upoznao goste sa činjenicom da je minulih godina institucija na čijem je čelu, pomagala Atletskom savezu, te da će nastaviti tu praksu i u budućnosti.

- Da bi sportisti uspješno realizovali potencijal koji posjeduju, od enormnog je značaja da prepoznaju podršku ključnih institucija koje imaju jasan zadatak da čvrsto stoje iza njih.

U skladu sa tim, želio bih ovim putem da poručim svim sportistima da u Upravi za sport i mlade imaju partnera na kojeg će se uvijek moći osloniti - zaključio je Lalošević.

U razgovoru je spomenuto da se u što skorije vrijeme pokrene inicijativa o neophodnosti izgradnje atletskog stadiona u glavnom gradu, kako bi kraljica sportova u Crnoj Gori dobila adekvatan tretman i uslove.

R. P.

Istorijski momenat u NFL i američkom sportu

Žena će suditi Super bol Sara Tomas postaće prva žena koja će dijeliti pravdu na Super bol utakmici, za titulu NFL lige u američkom fudbalu.

To će biti istorijski momenat za najveći spektakl američkog sporta, koji treba da se odigra u noći između 7. i 8. februara.

- Sarino elitno suđenje i posvećenost pružile su još šansu da postane dio istorije našeg sporta, da sudi Super bol. Na ovom velikom i zasluženom uspjehu joj iskreno čestitam -

poručio je Troj Vinsent, komesar NFL, takmičenja najpopularnijeg sporta u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ovaj, 55. Super bol meč, biće odigran na ,,Rejmond Džejms“ stadionu u Tampi, u američkoj državi Florida.

S. S.

FORMULA 1

Alfa Romeo predstavlja novi bolid svoju zemlju i koji je zbog toga i mora kritikovati jako mi je drago što ću ove godine nastupati za trenutno najbolji klub u državi i vjerovatno jedini koji se istinski bori za prava šahista ulažući maksimalne napore da vrati svoj grad u vrh crnogorskog šaha, gdje je nekada bio i gdje pripada. Trudiću se da uz njegovu pomoć, te podršku

Opštine Herceg Novi i naravno predsjednika ŠSCG Jovana Milovića prvo uz program „Šah u škole“, zatim i uz jačanje saradnje među klubovima učinimo sve da šah bude na onom nivou na kom je bio sada već davnih osamdesetih kada su Nikšić i Herceg Novi okupljao krem svjetskog šaha, rekao je Tomić.

Priredio: B. KADIĆ

Ekipa Alfa Romeo predstaviće sjutra u Varšavi bolid C41 kojim će se takmičiti ove sezone u šampionatu Formule 1.

Kako je saopštila ekipa, bolid C41 biće evolucija prošlogodišnjeg C39. Alfa Romeo želi da se primakne vodećim ekipama u šampionatu, nakon što je prošle sezone osvojio samo osam bodova što mu je bilo dovoljno za osvajanje osmog mjesta u

konkurenciji 10 konstruktora.

Za Alfa Romeo će i treću sezonu uzastopno voziti Kimi Raikonen i Antonio Djovinaci.

Bolidi će izaći na stazu na predsezonskim testiranjima, od 12. do 14. marta u Bahreinu. Šampionat je trebalo da počne 21. marta u Melburnu, ali je trka u Australiji odložena zbog pandemije korona virusa, pa će sezona početi trkom u Bahreinu 28. marta.

R. P.

Feljton

Četvrtak, 21. januar 2021.

ISTORIJSKI TRAGOVI ISELJAVANJA CRNOGORSKOG NARODA

23

21.

Kako su se drugačije mogli ośećati osim kao Crnogorci! » Piše: Jovan - Joro ĐURANOVIĆ

ODLAZAK CRNOGORACA U AMERIKU OD KRAJA XIX I POČETKA XX VIJEKA

Crnogorci su počeli da odlaze u Ameriku na zaradu 1879. godine, neposredno nakon priznavanja Crne Gore na Berlinskom kongresu. Prvih godina posljednje decenije XIX vijeka odlazio je mali broj Crnogoraca u Ameriku, bilo ih je najviše 1890. godine - 21 iseljenik. Broj iseljenika se naglo povećao 1903. godine, pa je na osnovu pasoških knjiga, od početka avgusta do kraja decembra u Ameriku pošao 621 Crnogorac (iz Katunske nahije 75, Gornjeg Polja 63, Rudina 62, Drobnjaka i Jezera 61, Grahova 45, Nikšića i Bjelopavlića po 38, Banjana 25, Gornje Morače 23, Pješivaca 20 i iz drugih mjesta manji broj).

Takođe, P.A. Rovinski tvrdi da je 1903, od početka godine do septembra, bilo izdato 4.620 pasoša, a do kraja novembra 6.000 pasoša, tako da se broj Crnogoraca koji su radili samo u Americi u 1904. godini kretao od 8.000 do 10.000 radnika.

Broj iseljenih Crnogoraca u Americi stalno je rastao, pa se od 1906. do 1908. godine kretao od 17.000 do 25.000, što je predstavljalo polovinu crnogorske radne snage.

Ovo iseljavanje jako je zabrinulo crnogorske vlasti, jer je u mnogome oslabilo odbrambenu sposobnost Crne Gore, da bi tek 1912. godine bio zabranjen odlazak svim

U talijanskoj luci Trst su uzimani podaci svih crnogorskih iseljenika. Na osnovu toga se vidi kako su se Crnogorci izjašnjavali. A kako drukčije, bez kao „CRNOGORCI“, jer su se zorili svojim porijeklom. Izjašnjavali su se kao Crnogorci ne samo po državnosti nego i po narodnosti

Crnogorski dobrovoljci iz SAD po prispijeću na Cetinje 1914. godine

Lična dokumenta Pavla Mićunovića, crnogorskog iseljenika u Južnoj Americi

mladićima od 18 do 23 godine. Međutim, trend iseljavanja Crnogoraca u Ameriku je nastavljen, pa je u Narodnoj skupštini 1914. godine isticano da u Americi ima oko 30.000 Crnogoraca, što je nekoliko puta više, kako su isticali, nego u Srbiji.

Kada su crnogorske vlasti pokušale da ograniče izdavanje dokumenata za iseljavanje Crnogoraca u Ameriku, oni su počeli da traže druge kanale, pa su uzimali dokumenta za privremeni rad u Austrougarskoj, i na osnovu tih dokumenata mogli su

Iseljenici u Trstu čekaju na ukrcaj za Ameriku

Crnogorci u Argentini

nastaviti put za Ameriku.

Austrougarskim vlastima je odgovaralo da se što više vojno sposobnih Crnogoraca iseli iz Crne Gore, jer se pripremala za svjetski rat, pa se u tom smislu bavila vrlo uspješno organizacijom prebacivanja Crnogoraca u Ameriku. Pored muškaraca, od 1906. a naročito od 1910. godine, u Ameriku su sve više odlazile žene sa đecom, jer su im muževi već bili stvorili uslove za zajednički život.

Izbijanjem Prvog svjetskog rata prestalo je preseljava-

Crnogorci su radili svuđe po Śevernoj i Južnoj Americi, od Aljaske do Amazona. Obično su radili u rudokopima, sa dosta visokim zaradama, ali u teškim uslovima života.

U južnoj Americi su radili u većim grupama na velikim imanjima u Braziliji, Argentini, Urugvaju i Čileu

nje Crnogoraca u Ameriku, i krenula je kampanja povraćaja crnogorskih dobrovoljaca u domovinu radi učešća u odbrambenom ratu, tako da se 1915. godine uputilo u Crnu Goru oko 3.000 dobrovoljaca. Prilikom povraćaja jedne grupe crnogorskih dobrovoljaca iz Amerike pretrpjeli su brodolom 25. 12.1915. godine na talijanskom parabrodu „Brindizi“ pod San Đovani di Medovom, kada je od 480 crnogorskih dobrovoljaca potopljeno 328 sa pošiljkom u iznosu 14.000 dolara.

Crnogorci su radili svuđe po Śevernoj i Južnoj Americi, od Aljaske do Amazona.

Obično su radili u rudokopima, sa dosta visokim zaradama, ali u teškim uslovima života. U južnoj Americi su radili u većim grupama na velikim imanjima u Braziliji, Argentini, Urugvaju i Čileu.

Crnogorski iseljenici iz Amerike slali su dobar dio zarade u domovinu svojim porodicama, koja sredstva su predstavljala najveći prihod kojeg je ostvarivalo crnogorsko društvo. Gotovinske doznake koje su slali crnogorski iseljenici iz Amerike su pojedinih godi-

Gotovinske doznake koje su slali Crnogorci iz Amerike su pojedinih godina iznosile koliko i državni budžet Crne Gore.

Primjera radi 1909. godine Finansijskim zakonom Crne Gore utvrđeni su prihodi u državnom budžetu u iznosu od 2.906.959 perpera, a doznake od iseljenika iznosile su 2.800.000 perpera na iznosile koliko i državni budžet Crne Gore. Primjera radi 1909. godine Finansijskim zakonom Crne Gore utvrđeni su prihodi u državnom budžetu u iznosu od 2.906.959 perpera (porezi 2.235.213, državni prihod 447.352 i razni prihodi 224.392 perpera), a dobijene doznake od iseljenika iznosile su 2.800.000 perpera.

IZJAŠNJAVANJE CRNOGORACA U CARINSKIM DOKUMENTIMA PRILIKOM ISELJAVANJA U AMERIKU

Prilikom odlaska u Ameriku Crnogorci su odlazili pomorskim putem, a brodovi su prvo svraćali u talijansku luku Trst đe su uzimati podaci svih iseljenika. Na osnovu te dokumentacije vidi se kako su se Crnogorci izjašnjavali i kako su se ośećali početkom XX vijeka.

A kako bi se mogli drukčije izjašnjavati bez onako kao su se ośećali hiljadu godina kao „CRNOGORCI“ jer su se oni zorili svojim porijeklom.

Gore navedenu tvrdnju potvrđuje dokumenat iz 1903. godine iz Trsta u kojem su vođene evidencije iseljeni-

Evidencija iseljenika za Ameriku iz Trsta, 1903. godina

ka za Ameriku. (Dokument sam dobio od Matije Popovića, mladog istraživača.) Kao što se vidi ovaj dokument ima dvije kolone, jednu, koja označava nacionalnost (nationality), što je definisano kao „country of last pernament residence” (država posljednjeg stalnog boravka), i drugu, koja označava „narod”, „rasu” (Race or people), što je definisano kao etničko porijeklo. Iz ovog dokumenta se vidi da su se Crnogorci izjašnjavali kao Crnogorci ne samo po državnosti nego i po narodnosti. U to doba nacionalna svijest je bila razvijena što pokazuje i primjer jedne žene sa ovog dokumenta, kojoj je država posljednjeg stalnog boravka Austrija, ali joj je narodnost Ukrajinska.

Kao što se vidi u ovom dokumentu, u ovoj grupi iseljenika, od njih 19 svi su se izjasnili kao „Crnogorci” i ako je u carinskim formularima koje je propisala talijanska vlast bila data mogućnost da se iseljenici iz Crne Gore mogu izjasniti i kao „Srbin”, ako se tako ośećaju. Možemo samo da prepostavimo da je u to doba bilo u Crnoj Gori i nacionalnih Srba, ali ovom prilikom nijesmo došli do takvog podatka. Međutim, važno je istaći da je „Srbin” u Crnoj Gori u XIX vijeku, a i kasnije označavao pravoslavlje, kako je to konstatovao poznati ruski naučnik Pavle A. Rovinski.

Pored ekonomskih razloga koji su bili jedan od glavnih motiva za iseljavanje u Ameriku i druge zemlje svijeta ova pojava imala je krupne političke, socijalne i kulturne uticaje, kako na iseljenike, tako i na društveno-ekonomske, demografske i političke odnose u Crnoj Gori, što zahtijeva jednu duboku socijalnodemografsku i političku studiju.

(Nastavlja se)

24

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. januar 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. januar 2021.

,,RIVIERA” A.D. Kotor,Industrijska zona bb.

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima ( “Sl.list CG”, br.65/2020 ), člana 37 stav 2 Statuta “Riviere” A.D. Kotor i odluke Odbora direktora od 19.01.2021. sazivam redovnu

SKUPŠTINU AKCIONARA

za dan 18.02.2021.god.(četvrtak), sa početkom u 11,00 časova.

Sjednica će se održati u konferencijskoj sali na II spratu Hotela “Cattaro”, Trg od oružja 433 Za Skupštinu predlažem sljedeći:

DNEVNI RED 1. Otvaranje skupštine i izbor radnih tijela ( predsjedavajućeg skupštine, zapisničara i ovjerivača zapisnika ) 2. Upoznavanje sa spiskom akcionara društva dostavljenim od CKDD 3. Odluka o donošenju Statuta društva usklađenog sa Zakonom o privrednim društvima (“Službeni list CG“, br.65/20) 4. Odluka o donošenju Poslovnika o radu skupštine akcionara 5. Odluka o razriješenju članova Odbora direktora 6. Odluka o izboru članova Odbora direktora 7. Informacija o finansijskim iskazima i izvještajima o poslovanju društva za 2017, 2018 i 2019.godinu; Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Odluke iz predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Ukupan broj akcija je 79.944 običnih akcija. Prilikom glasanja o izboru članova odbora direktora, svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen statutom društva.

Potpisivanje liste i registracija akcionara, odnosno punomoćnika vršiće se na sam dan održavanja skupštine, u vremenu od 10.30 časova do početka rada skupštine.

Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom. Ovlašćeni punomoćnik prilaže ovlašćenje (punomoć) ovjereno u skladu sa zakonom.

Uvid u materijale može se izvršiti u prostorijama Hotela “Cattaro” – Stari grad 20 dana prije održavanja sjednice, u vremenu od 10,00 do 11,00 časova.

Predsjednik Odbora direktora, Aleksandar Lalošević,s.r.

Poslovni broj : Ivm.br.4571/17 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca NLB Montenegrobanka AD Podgorica, PIB:02011395, adresa Bulevar Stanka Dragojevića br.46, koju zastupa Velimirović Goran, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Tradeing boom doo (raniji naziv Boomini doo), PIB:02454076, adresa sjedišta PLC Morača ulica 8.Marta bb, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 139.081,29€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 19.01.2021.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

25

Poslovni broj : Ivm.br.678/16 Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45 (PC Petrović) odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca “NLB BANKA” AD PODGORICA, koju zastupa Advokatska kancelarija ‘’Velimirović & partneri’’, advokat Đuranović Vladan iz Podgorice protiv izvršnih dužnika Petričić Zlatka, iz Podgorice, adresa Vlada Ćetkovića, i Velimirović Tine iz Podgorice, adresa Vlada Ćetkovića radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 39.104,58€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 20.01.2020.godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Tradeing boom doo (raniji naziv Boomini doo) PIB:02454076, sa poslednjom poznatom adresom PLC Morača ul. 8.

Marta bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Ivm.br.4571/17 od 01.10.2017. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica, 19.01.2021. godine Javni izvršitelj, Ivan Petrović s.r.

Da se izvršni dužnici Petričić Zlatko i Velimirović Tina, sa poslednjim poznatim adresama Vinogradska bb, i Orahovačka 1, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istim uručilo Rešenje o izvršenju Ivm. br.678/16 od 08.09.2016.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Poslovni broj: Iv. br. 1702/20.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD UTIP “CRNA GORA” PODGORICA, Svetlane Kane Radević br. 1, protiv izvršnog dužnika DOO “LUNA TRAVEL INTERNATIONAL” Bar, ul. Mila Boškovića H-13, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 2019-60-216-188 od 07.04.2019. godine; 2019-60-216-270 od 26.05.2019. godine; 2019-60-216-167 od 02.04.2019. godine; 2019-60-216-139 od 17.03.2019. godine; 2019-60-216-335 od 17.07.2019. godine; 2019-60-216-388 od 27.08.2019. godine; 2019-60-216-406 od 12.09.2019. godine; 2019-60-216-470 od 08.10.2019. godine; 2018-60-216-619 od 09.12.2018. godine i račun br. 2019-60-216-331 od 17.07.2019. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.01.2021. godine,

Na osnovu čl. 104 stav 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti ( SL.list CG br 03/16, 39/16,2/17,44/18,2419 i 82/20) i Saglasnosti Ministarstvo zdravlja br.6-112/20-685/45 od 07.08.2020 g.i saglasnost br.6-112/20685/63 od 11.09.2020 g. Javna zdravstvena Ustanova JZU Dom zdravlja Ulcinj raspisuje

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “LUNA TRAVEL INTERNATIONAL” Bar, ul. Mila Boškovića H-13, na osnovu vjerodostojne isprave – račun br. 2019-60-216-188 od 07.04.2019. godine; 2019-60-216-270 od 26.05.2019. godine; 2019-60-216-167 od 02.04.2019. godine; 2019-60216-139 od 17.03.2019. godine; 2019-60-216-335 od 17.07.2019. godine; 2019-60-216-388 od 27.08.2019. godine; 2019-60-216-406 od 12.09.2019. godine; 2019-60-216-470 od 08.10.2019. godine; 2018-60-216-619 od 09.12.2018. godine i račun br. 2019-60-216-331 od 17.07.2019. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 28.12.2020. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.01.2021. godine

Na osnovu člana 24, i 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine OPŠTINE BAR

OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST - da je Kontrola letenja Srbije i Crne Gore SMATSA d.o.o. Beograd, dio stranog društva Terminalna kontrola letenja, Podgorica, Aerodrom bb,P fah 81, Podgorica, donjeto Rješenje br.14-322/20-UPI -354 od 18.01. 2021 god. kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat »Radarska stanica Vrsuta« koja se planira graditi na katastarskoj parceli br.1/3 i 1/2 KO Zupci, 1/3 KO Zankovići, 2843/2 i 2843/6 KO Limljani i 1236/4 KO Sozina,opština Bar. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrdjeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat »Radarska stanica Vrsuta« koja se planira graditi na katastarskoj parceli br.1/3 i 1/2 KO Zupci, 1/3 KO Zankovići, 2843/2 i 2843/6 KO Limljani i 1236/4 KO Sozina, opština Bar, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza nosioca projekta da projekat za »Radarsku stanicu Vrsuta«, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, a koje se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja radova, u toku funkcionisanja projekta, u slučaju akcidenta i - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu.

U vezi sa navedenim možete izvršiti uvid u gore navedeno Rješenje u prostorijama Sekretarijata za komunalnostambene poslove i zaštitu životne sredine, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom Administratotu Opštine Bar u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Žalba se ulaže preko ovog Sekretarijata.

Podgorica, 20.01.2020. godine

Javni izvršitelj, Ivan Petrović s.r.

ISPRAVKU KONKURSA 7. Uvjerenje o poznavanju stranog jezika(engleski,francuski,njemačk, italijanski, ruski) izdato od nadležne visoko-školske ustanove (Institut za strane jezike) Kontakt tel. 030/412-424

Mali oglasi

raZno

nekretnine

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 3

IZDAJEM jednosoban stan prva zgrada na Starom aeorodromu preko puta „Lukoil“ pumpe.Može i za kancelariju na duži period Tel.069/460-015 1

prodaja Prodajem veliki izbor umjetničkih slika. Povoljno.

Može i razmjena i otkupljivanje istih.

Tel. 069 051 526 2

POTREBNA osoba za održavanje i brigu o životinjama u MINIZOO, kao i sa jahačkim vještinama u organizovanju izletničkih tura, Donje Liješnje – Gornji Kokoti, Podgorica.

Tel. 069/116-363 5 POTREBNA osoba za održavanje i brigu o životinjama u MINIZOO, Donje Liješnje – Gornji Kokoti, Podgorica.

Tel. 069/116-363 6

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

26

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. januar 2021.

Dana 20. januara 2021. umrla je poslije kratke bolesti u 65. godini Дана 20. јануара 2021. године на Светога Јована упокојила се у Господу наша драга

MARINA Veselinova PERKOVIĆ

ЛУЦИЈА Никова КРУТА рођена Маринковић 1938–2021.

Sahrana je istoga dana obavljena u krugu porodice.

Драга нам Луција ће бити сахрањена на гробљу у Грбљу – Будва 21. јануара у 14 часова.

Ожалошћене породице КРУТА и МАРИНКОВИЋ

Ožalošćeni: sestra OLIVERA – OLJA, sestra i braća od ujaka i tetke LJILJANA, BOŽIDAR, LJUBICA i SRĐAN

1200

1177 Dana 20. januara 2021. poslije kraće i teške bolesti u Istanbulu – Turska, umro je u 65. godini naš dragi suprug, otac, đed i brat

RADOSLAV – RAŠO Đorđija LEKOVIĆ

MOMIR Veljkov VOJINOVIĆ

Otišao si tiho baš kako si i živio.

Ostajemo da te se sa ponosom i srećom što smo te imali sjećamo i rado pominjemo.

Vole te tvoji:

Zbog novonastale situacije, sahrana će se obaviti u krugu porodice 22. januara u 13 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

BOJAN, ANA, MILA, DAMJAN i BOJANA Ožalošćeni: supruga SNEŽANA, sin VELJKO, kćerke JOVANA, JELENA i NADA, unuka NORA, brat MILOŠ, sestre MILKA i MILA sa porodicama

1202 Sa neizmjernim bolom opraštamo se od našeg dragog

1203

Sjećanje na moju dragu majku i babu

MILETE Bogdana BUBANJE VIDOSAVU GARBIĆ Ljubav i tuga za tobom su vječne.

Nedostaješ nam.

Tvoja kćerka IVANKA PERKOVIĆ sa porodicom 1204

Bio si stub porodice, oličenje dobrote i naš oslonac.

Svojom mudrošću i blagorodnošću davao si nam smjernice za život i bio naša podrška. Ostaje velika praznina u našim srcima poslije tvog odlaska.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Sa ponosom i tugom uvijek ćemo te nositi u srcima.

Sin GORAN, snaha SANJA i unučad MAJA, NINA i BOGDAN 1201 Opraštamo se od našeg dragog

SAŠE Avramovog MILAČIĆA Tvojom pažnjom i dobrotom zaslužio si vječno sjećanje.

Tvoji DABANOVIĆI 1188

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. januar 2021.

Posljednji pozdrav dragom zetu, pašenogu i tetku

Posljednji pozdrav

Дана 20. јануара 2021. у 12.20 часова изгубио је посљедњу битку са опаком болешћу која га однесе у 63. години

DIŠU GRAĐEVIĆU

RADOSLAVU LEKOVIĆU

Počivaj u miru. Čuvaćemo te od zaborava.

РАДОСЛАВ – РАШО Ђорђија ЛЕКОВИЋ MIRA i BRACO POPOVIĆ sa porodicom 1174

Počivaj u miru, dragi naš kume!

Iskreno saučešće porodici Leković.

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 21. јануара у кругу најуже породице на градском гробљу Чепурци у 11 часова.

Opraštamo se od našeg cijenjenog komšije Ожалошћени: супруга ВЕСНА, син БОЈАН, кћерка ИВАНА, снаха АНА, зет ВАЊА, унучад ВЛАДАН, СЛАВЕН, МИЛА, МАКСИМ, ДАМЈАН и БОЈАНА, сестре ГОРДАНА, МИРОСЛАВА и НЕВЕНКА, братанићи ДАРКО и СТЕФАН, сестрићи и сестричне и остала фамилија ЛЕКОВИЋ

IGOR i SANDRA DRAGIĆEVIĆ 1192 Posljednji pozdrav

1186

DERVIŠA – DIŠA GRAĐEVIĆA

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

RADOSLAVU LEKOVIĆU

S poštovanjem, KOMŠIJE IZ ULAZA UL. SLOBODE 5

Počivaj u miru, dobri naš kume.

1164

VASKU GLIGOROVIĆU

Tri godine su od smrti našeg

Tvoju dobrotu i pažnju ne možemo i nećemo nikada zaboraviti.

Počivaj u miru.

DANICA i VESNA s porodicom

ALISA i DRAŠKO MARTINOVIĆ 1193 Posljednji pozdrav našem kumu

1197

SVETOZARA VULETIĆA Posljednji pozdrav našoj dragoj Uvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju.

RADOSLAVU LEKOVIĆU

PORODICA 1189

MARIJI SAMARDŽIĆ Dana 20. januara 2021. u 100. godini preminuo je

Ostavila si veliki trag u našem životu.

Pamtićemo tvoju neizmjernu ljubav i pažnju kojima si nas obasipala.

Nedostajaćeš nam.

1199

LELA i BOBAN GAJOVIĆ

1194

VLADO i MARIJA MIJUŠKOVIĆ sa djecom Posljednji pozdrav ocu našeg kolege

Draga

NOVICA Jeftov VUJIČIĆ

Usljed novonastalih okolnosti u državi, sahrana će se obaviti 21. januara u 13 časova na groblju u Straševini u krugu porodice.

RADOSLAVU LEKOVIĆU

MARO Ožalošćeni: sinovi BOŽIDAR i MOMČILO, kćerke MILOSAVA i VIŠNJA – SEKA, snahe DUŠANKA i GORDANA, unučad, praunučad, čukununuče i ostala porodica VUJIČIĆ

Prijateljica kao ti se vječno pamti.

G3 SPIRITS ZORA MIJUŠKOVIĆ

1165

1198

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 1111

Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu

Posljednji pozdrav dragom ujaku Posljednji pozdrav

NOVICI VUJIČIĆU Hvala ti na neiscrpnoj ljubavi, za svaki lijepi trenutak, za svaki osmijeh i pažnju. Počivaj u miru.

Tvoji: kćerka MILOSAVA KOSOVIĆ sa porodicom 1191

1195

MILETI BUBANJI RADOSLAVU LEKOVIĆU Dragi ujače, bio si nam uvijek siguran oslonac i brižni ujak.

Uspomenu na Tebe čuvat ćemo dok trajemo.

Hvala Ti na svemu i neka Ti svevišnji podari rajski mir.

BROWN FORMAN

BRANKA i RADE RATKOVIĆ s porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

1190

1196

27

28

Oglasi i obavještenja

Dana 19. januara 2021. godine umrla je naša draga

Četvrtak, 21. januar 2021.

Posljednji pozdrav našem dragom kumu

Posljednji pozdrav dragom bratu

SAŠI

SENKA ĐURIŠIĆ

DRAGANU PEROVIĆU

S nevjericom i dubokim bolom.

rođena Mitrović

Uvijek ćemo se sjećati tvog vedrog i nasmijanog lika.

SRETO i VESNA PEJOVIĆ 1158 Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 20. januara u krugu uže porodice.

VLATKO i NEBOJŠA JABLAN

Posljednji pozdrav

1154

Ožalošćeni: sin ĐORĐIJE, braća RADOVAN i IVAN, bratanići, bratanične, sestrične i ostala rodbina

SAŠI MILAČIĆU Počivaj u miru.

1161

1170

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Sestra BRANKA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

Za nezaborav

SAŠA MILAČIĆ

SAŠA Avramov MILAČIĆ

SENKI ĐURIŠIĆ

Ostaju nezaboravne uspomene na dugogodišnje drugarstvo koje čuvam kao najveću svetinju.

Porodici iskreno saučešće.

rođenoj Mitrović

Saša, nedostajat ćeš u ime svih prošlih dana jednog divnog prijateljstva koje smo dijelili...

MIKI TOMANOVIĆ 1172

Draga naša Seno, hvala ti za svu pažnju i nesebičnu ljubav koju si nam pružala.

Počivaj u vječnom miru u zemlji kojom si časno gazila čitav svoj tegobni život.

Ožalošćeni: brat IVAN – PENO, snaha NEVENKA, bratanične BOŽICA i BILJANA i bratanić MILOŠ

Mom velikom prijatelju

JUSUF FETAHOVIĆ sa porodicom

SAŠI MILAČIĆU Bio si veliki čovjek i prijatelj, tvoju dobrotu i pažnju čuvaćemo u trajnom sjećanju.

METO LUKAČEVIĆ 1178

1153 Posljednji pozdrav dragom

1171

Dana 19. januara 2021. u 63. godini preminula je naša voljena Dana 19. januara 2021. u 89. godini preminuo je naš voljeni

SAŠI MILAČIĆU

SNEŽANA Ninova ZINDOVIĆ

Sahrana pokojnika obavljena je u krugu uže porodice 20. januara na gradskom groblju Zagorič.

Ožalošćeni: sin GORAN, kćerke LJILJANA i GORDANA, snahe SANJA i DANA, zet VLADAN, unučad NELA, MILOŠ, IVA, DUŠICA, MAJA, NINA i BOGDAN, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina 1155

BRANKA i DRAGIŠA VUKSANOVIĆ sa porodicom

rođena Ćirović

MILETA Bogdanov BUBANJA

Shodno epidemiološkoj situaciji sahrana je obavljena u krugu porodice 20. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Poljima.

Ožalošćena porodica: suprug VELJKO – NINO, sin SRĐAN, kćerka NINA, brat GORAN, sestra JASMINA, snaha MARINA, unuke HELENA i SOFIJA

1167 Posljednji pozdrav

1149 Dragi

SAŠI MILAČIĆU

Posljednji pozdrav voljenom ocu, tastu i đedu Mnogo je bolno.

NEĐO MILETI Bogdana BUBANJE Kćerka LJILJANA, zet VLADAN, unuke NELA i IVA ČVOROVIĆ 1156

Kum DRAGAN TOMKOVIĆ sa porodicom

Bio si plemenit, neposredan, pun duha sa istančanim osjećajem za humor... Takvog ćemo te i pamtiti.

1175

VESKO RUDOVIĆ sa porodicom

1160

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. januar 2021.

Ispunjeni beskrajnom tugom opraštamo se od našeg voljenog sinovca i brata

Dana 19. januara 2021. u 65. godini poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

DRAGANA Vujovog PEROVIĆA

VASKO Radovanov GLIGOROVIĆ

29

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 20. januara u 12 časova na seoskom groblju Babljak – Gornji Crnci u Piperima.

Kuća žalosti: Vjenci Danila Kiša br. 3, Podgorica

Njegove rane vrijeme nije izliječilo.

Sada u miru i spokoju, nama ostavlja tugu i sjećanje.

Ožalošćeni: majka DESANKA, bratanići MIRKO i RADOVAN, snahe VERICA i LJILJANA, unučad PETAR, VESELIN, ANĐA i DUNJA i porodice GLIGOROVIĆ, BRKOVIĆ, DRAGOJEVIĆ, PAVIĆEVIĆ i VUKOVIĆ

Stric SAVO, sestre SLAVKA i VESNA

1169

1152

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog i plemenitog

Voljenom bratu

Tužni oproštaj od našeg brata od tetke

VESKU GLIGOROVIĆU

DRAGANA PEROVIĆA

Hvala ti za svu dobrotu iskrenu ljubav i pažnju prema nama tvojim najbližima. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

VASKA GLIGOROVIĆA Zauvijek će trajati uspomene na srećne dane provedene zajedno, kao i bol zbog tvog iznenadnog odlaska.

MILOŠ BRKOVIĆ, MIRJANA PEJOVIĆ i MILKA POPOVIĆ sa porodicama

Porodica Brković, RADMILA, ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama

1187

1182

Moj dragi i plemeniti drug

Draga braćo

Porodice STANIŠIĆ i JAUKOVIĆ

VASKO

1168

tiho je preselio u vječnost da tamo zagrli dobrog brata Maja.

Laka ti crna crnogorska zemlja piperska, dragi Vale.

Ponosan sam na tebe, što si mi bio i brat i drug i prijatelj.

Posljednji pozdrav dragom

VESELIN – MAJO

VASKO

Sjećanja na zajedničko odrastanje, vašu ljubav, pažnju i dobrotu, a zbog vašeg iznenadnog odlaska da bi se moglo uzvratiti, razaraju dušu i tijelo.

Vaš BOŠKO RANKO, NENA, GOJKO, MAJA i MILICA SEKULOVIĆ

1183

VASKU od porodice BURZANOVIĆ 1179

1176

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456

30 Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 21. januar 2021.

Posljednji oproštaj od naše drage Prijateljice

Danas je 40 dana od iznenadne smrti našeg voljenog

TUŽNO SJEĆANJE 21. 1. 2016.

2. 10. 2016.

NEVENKA

i

SLAVKO

ĐURAŠKOVIĆ

VERE GRAĐEVIĆ rođene Lakić

Voljeni moji, Živite u mom srcu i mislima, a sjećanje na Vas me ispunjava ljubavlju, ponosom i tugom.

Nedostajete mi.

ZORICA sa porodicom

S tugom i poštovanjem nosimo sjećanja na tebe.

To je izvor naše snage.

Izražavamo veliku zahvalnost svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima.

Tuguju za tobom,

1148

Počivaj u miru.

mr ŽELJKA Pavlovog OSTOJIĆA

Voljeni moji 21. 1. 2016.

2. 10. 2016.

MOMČILO i BILJANA sa porodicom

NEVENKA

i

Tvoji: supruga MILANKA, sinovi PAVLE i ANDRIJA i kćerka KRUNA

SLAVKO

ĐURAŠKOVIĆ Nedostajete mnogo. Vaš iznenadni odlazak vječno će boljeti, a vrijeme koje prolazi samo je dokaz da život bez vas nije isti.

Zauvijek ste u mom srcu.

1173

1159

SLAVICA sa porodicom Dana 20. januara 2021. poslije kraće bolesti preminuo je u 76. godini

1184

SJEĆANJE 24. godine su od kada su nas napustili

Navršavaju se dvadeset tri godine od smrti naše voljene

BATRIĆ – BAĆO Milinkov DRAGOJEVIĆ RATKE BOJANIĆ Zbog novonastale situacije sahranjen je istog dana u užem krugu porodice na seoskom groblju Gostilje Martinićko.

MIHAILO Vojinov IVANOVIĆ

VOJIN Paunov IVANOVIĆ

Uvijek ćeš biti voljena, nikad zaboravljena u našim srcima i mislima.

Neka te čuvaju anđeli kao što si ti nas.

Vaši najmiliji: MILKA, MIRA i NIKICA sa porodicama

Tvoji: MAJKA, BRAT i SESTRE 1185 Ožalošćeni: sestra LJILJANA, braća BOŽIDAR i ĐOKO, bratanične, sestrići i sestrične i ostala rodbina

1181 Prošle su dvije godine od kada nas je napustila naša Danas se navršava godina od smrti moga brata

1180 Са тугом у срцу опраштамо се од наше драге и посебне куме ,,Анчи“

SOFIJA – SONJA RADULOVIĆ VESKA Vasovog ČELEBIĆA U našim srcima živiš svakoga dana. Voli te i čuva od zaborava

АНА ШЕСТИЋ

професор у пензији Остаје да живи у нашим мислима и срцима. С љубављу, 1166

ЉИЉА, МАЈА, ГОЦА и НАТАША

TVOJA PORODICA

Dani prolaze, ali ne bol i tuga za tobom.

U svakoj mojoj priči živiš, u svakom otkucaju srca boliš, sa ponosom pričam o tebi, a sa tugom živim.

Počivaj u miru, neka ti moje suze ne remete mir.

Tvoja sestra VUKOSAVA ĐUKANOVIĆ

1150 Dvije godine su od odlaska moje

1162 Godina je od smrti našeg dragog ujaka

POMENI Dana 21. januara 2021. navršava se osam tužnih godina od smrti naše drage

TANJE Griju naše uspomene i natapaju život smislom.

Hvala ti. Nedostaješ.

VESKA Vasovog ČELEBIĆA

Tvoj ZORAN

NENE POPOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1151

Tuga za tobom je vječna.

Zauvijek tvoji: MIŠKO, ĐORĐE, IVA, TARA, PAVLE i DUŠKO 1157

e-mail: oglasno@t-com.me

ŽELJKO, ŽARKO i GORAN ĐUKANOVIĆ sa porodicama 1163

TV program

Četvrtak, 21. januar 2021.

FILM

SERIJA

VIJESTI 22:30

31

NOVA M 22:00

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Good doctor

Zvaću te Po

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE



RTCG 1

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r.

10:05 Naučno – obrazovni program 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, r.

12:05 Dojč Caffe II, s.

13:05 Bolnica nade, r.

14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom IV, s.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Horizont, e.

16:30 Zapis, r.

17:00 Idiot, s.

17:50 Dojč Caffe II, r.

18:15 Fokus, r.

19:00 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Biser Bojane II, s.

21:00 Art magazin 21:30 Bolnica nade, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Kardinal II, s.

00:00 Sa koncertnih podijuma



    RTCG 2

06:20 06:35 07:00 08:30 11:30 12:15 12:00 13:15 15:20

17:10 17:50

19:40 20:20 22:00 22:45 00:45 01:00

TV PRVA

Glas Amerike, r.

Meridijani, r.

E sport Rukomet (m): SP u rukometu, snimak Crna Gora i velike sile, r.

Dokumentarni program, r.

Obrati pažnju, r.

Svjetlosti velegrada, film Rukomet (m): SP u rukometu, direktno Meridijani, r.

Rukomet (m): SP u rukometu, direktno Muzika Rukomet (m): SP u rukometu, direktno Sin, s.

Kokova 2, film Glas Amerike E sport

PINK M

06:45 Novo jutro 11:15 Zadruga, uživo 13:15 Premijera 13:30 Ekskluzivno 13:40 Zadruga, uživo 15:15 Scena 15:30 Zadruga, uživo 18:05 Scena 18:30 Film 19:05 Film

06:15 Stolice, kviz 07:15 Praktična žena, r.

08:00 Zvonar Bogorodične crkve, crtani film 08:45 Čikago u plamenu, s.

10:15 Jutro, e.

11:15 Brusko, s.

13:00 Sanjalica, s.

13:45 Mame, r.

14:15 Tate, r.

15:30 Igra sudbine, r.

16:15 Praktična žena, e.

17:00 Andrija i Anđelka, s.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Mame, s.

19:00 Žurnal 19:30 Sanjalica, s.

20:15 Tate, s.

21:00 Igra sudbine, s.

21:50 Šok tok, e.

23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, e.

23:45 Duboko plavo more, film



NOVA M

07:35 08:20 08:25 08:45 09:50 10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 14:30 15:00 15:50 16:35 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:05 23:45 00:45 02:10

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Nauči me voljeti, s.

Totalni obrt, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Good doctor, r.

Okrutni Istanbul, r.

Vijesti Okrutni Istanbul, nastavak Domaćinske priče, e.

Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Okrutni Istanbul, s.

Good doctor, s.

Sportisimo, r.

Totalni obrt, r.

Balkanskom ulicom, r.

Kolumbov krug, r.

Agencija za SIS, s.

RTV BUDVA

20:30 21:15 22:00 23:00

Zlatni dani, s.

Zakletva, s.

Brak na neviđeno, e.

Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r.

Kako se to radi, r.

Dok. program Velika porodica, r.

Jutrom iz Budve, r.

Serija Dokumentarni program 18:10 Kuhinjica 18:35 Crtani film: Gavra 18:50 Skrivena kamera

VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:05 12:00 12:06 13:00

14:00 14:06 14:45 15:00 15:40 16:30 16:55 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:05 02:00

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Velvet, s.

Vijesti Dnevnica, r.

Dokumentarni program, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

M:tech, r.

Boje dana, e.

Eliza iz Rivombroze, s.

Vijesti Gorka osveta, s.

Vijesti Zabranjena jabuka, s.

Načisto, e.

Vijesti Sport Zvaću te Po, film Načisto, r.

Sigurnost nije zagarantovana, film



777

19:00 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Polis Amfiteatar, e.

Velika porodica, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r.

Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r.

Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

A1 TV

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r.

Dogodilo se Mapet šou, r.

Otium, r.

Skener Ljepota je u oku U objektivu, r.

Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r.

Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r.

21:00 Raskovnik 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 21. 01. 2021.

BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

IZLAZAK SUNCA

7.06 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

7° 14° 8° 8° 14° 9° 11° 13° 7° 12°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

3° 1° 1° 1° 5° 1° 2° 7° 7° -2°

9° 7° 7° 6° 11° 6° 6° 13° 12° 3°

Petak 22. 01. 2021.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

2° 8° 3° 3° 8° 3° 5° 8° 2° 7°

ZALAZAK SUNCA

16.42 sati

Sjutra umjereno do potpuno oblačno sa kišom, mjestimično pljuskovi, moguća i grmljavina. Intenzivnije padavine u južnim i centralnim predjelima. Mjestimično se očekuju umjerene do obilne padavine. Vjetar pojačan do jak, na udare i veoma jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 11, najviša dnevna od 4 do 16 stepeni. www.meteo.co.me

Subota 23. 01. 2021.

32

Marketing

ÄŒetvrtak, 21. januar 2021.

Četvrtak, 21. januar 2021. • broj 254.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

ili:

zbog čega početak intrigantne, subverzivne, hrabre mini-serije „WandaVision“ obećava TV šou za pamćenje i izuzetan start četvrte faze Marvelovog univerzuma Str. 4, 5. i 6.

Zagonetka koja naslućuje spektakl

2

ÄŒetvrtak, 21. januar 2021.

Četvrtak, 21. januar 2021.

A cappella

Zajedno S

ad već ne znam smijem li reći da nije bilo davno nešto što se događalo prije 40 godina, ali nekako mi lakše pada. Sjećam se, osnovna pa muzička škola u kontra smjenama. Osamdeset i neke, imali smo oko deset godina. Možda i godinu manje ili više. I bili smo kao vojska. Vojska derana, zamlata, blesavi klinci u predvorju puberteta, koji su školu doživljavali kao rasterećenje u odnosu na gvozdenu disciplinu kojoj smo bili podvrgnuti u domovima kroz proces sazrijevanja.

*** Neko manje, neko više, ali većina je odrastala uz pravila koja su se znala i jednostavno – morala poštovati. I kod kuće i u školi. Tako da je za svaki prekršaj koji je rezultirao time da ti nastavnik počupa kosu, popularne zulufe, pametnije bilo prećutati kad se ode doma, jer je tamo prijetio i dodatak, ukoliko se sazna.

U tadašnjem sistemu vrijednosti, bilo je potpuno normalno neposlušnog đaka ošamariti, počupati ga, izvrijeđati pred svima, mlatnuti lenjirom ili prutom po dlanovima, poslati u ćošak na izdržavanje kazne i slično. I niko, ali baš niko nije smatrao da je to neprimjereno, da ne pominjemo izraz psiho-fizička tortura koji tada nije ni postojao u obrazovnom sistemu. Ako biste se požalili razrednom starješini ili direktoru škole, kod kuće biste mogli dobiti samo repete. Jer nastavnik je bio autoritet, a škola vrhovna institucija.

Dakle, svi roditelji imali su povjerenja u sistem. Naravno, većina nastavnika nije pribjegavala ovakvom načinu vaspitavanja, ali svaka generacija imala je jednog ili dva „zlotvora“, od kojih smo se, zašto ne reći, otvoreno plašili. Osim fizičkog kažnjavanja, vrlo često se događalo i ono koje se ne vidi – psihičko nasilje. Držanje tenzije za popravljanje loše ocjene do posljednjeg časa, zabranjivanje odlaska u toalet do kraja nastave (posebno problematično za djevojke u tim godinama), prijetnje izbacivanjem iz škole i slično.

U tadašnje vrijeme, bilo je roditelja koji su na roditeljskim sastancima pružali otvorenu podršku nastavnicima da djecu koja su

Znamo onu staru da je batina iz raja izašla. I to su bila opšteprihvatljiva mišljenja kojih se držala većina. Dakle, kada nastavnik za koga se zna da primjenjuje takve metode krene ka vama u nekom trenutku, odmah znate da neće dođi da vas pomazi i ljubazno vam kaže to što misli.

*** Piše: Vladimir MARAŠ

Ohrabrite djecu, pogotovo žensku, da odmah prepoznaju neprimjerne namjere i to podijele sa vama. Kažite im da ne može postojati cilj koji podrazumijeva da moraju raditi nešto što ne žele. Objasnite im da ne treba da se stide ako su doživjeli nasilje. Zajedno, moramo i možemo biti jači od pojedinca, ma kako se zvao

manje poslušna od ostalih, po slobodi „nauče pameti“. Batina i fizičko maltretiranje tada su bili standard u vaspitavanju. Sjećam se rečenice kad neko hoće da pohvali svoje dijete pa kaže: „Toliko je dobar/dobra da nemam razlog ni da ga/je udarim, a ne da ga/je izbijem ljudski“.

U današnje vrijeme, takav način obavljanja „nastavničkih dužnosti“ nije dozvoljen. Naprotiv, kažnjiv je. Prije nekoliko dana kompletan region uzburkala je vijest o psiho-fizičko-seksualnom zlostavljanju mnogih glumica koje su se za daske koje život znače pripremale u poznatoj glumačkoj školi Miroslava Aleksića u Beogradu.

Glumica Milena Radulović u intervjuu za Blic kazala je da je Aleksić više od 30 godina fizički i psihički maltertirao stotine djece, polaznika svoje škole. I da je djevojčice, mnoge maloljetne, silovao više puta.

Nakon što ga je prijavila Vujović, javilo se još djevojaka. Aleksić se trenutno tereti za 15 krivičnih djela - osam za silovanje i sedam za nedozvoljene polne radnje. Do srijede, 20. januara prijavilo ga je još 20 djevojaka. Negirao je krivicu, određen mu je pritvor od 30 dana; a ako se dokažu optužbe, mogao bi da dobije i do 15 godina zatvora.

Teško je prihvatiti činjenicu da se ovakve stvari mogu dešavati bukvalno pred očima javnosti. Ali siguran sam da ovo nije jedini slučaj zlostavljanja, već da se te stvari dešavaju i ovdje, oko nas. Zato, ohrabrite svoju djecu, pogotovo žensku, da odmah prepoznaju neprimjerne namjere i to podijele sa vama, roditeljima.

Kažite im da ne može postojati cilj koji podrazumijeva da moraju raditi nešto što ne žele.

Objasnite im da ne treba da se stide ako su doživjele nasilje. To su naše kćeri, sestre, tetke, na kraju krajeva prijateljice. Zajedno, moramo biti jači od pojedinca, ma kako se zvao.

Ne trpite nasilje, prijavite ga, jer ako to ne uradite, nasilnici će već odabrati novu žrtvu i realizovati to što su naumili. A onda zna da bude kasno. Stop nasilju!

3

4

Četvrtak, 21. januar 2021.

Četvrtu

variety.com

tvline.com

U FOKUSU

„Pleasantville“ trip sa postepenim pojavljivanjem boja primijenjen na Marvelov univerzum

Četvrtak, 21. januar 2021.

5

fazu Marvela otključala intrigantna, subverzivna mini-serija „WandaVision“

Zagonetka koja naslućuje spektakl Svježa formula

S obzirom na to da je ovo nije samo prvi Marvelov TV projekat nakon što je franšizu kupio Dizni, već i prvi poslije hita „Avengers: Endgame“ (Džo i Entoni Ruso, 2019), jasno je da fanovi imaju velika očekivanja od „WandaVision“. Nakon (samo) dvije prikazane epizode, ono što vam najiskrenije možemo reći jeste da smo iznenađeni - i to vrlo prijatno.

Marvelovi fanovi koji su i od ove serije željeli uobičajenu akciju na koju smo navikli u filmovima, možda će biti malo razočarani. No, valjalo bi da cijene činjenicu da „WandaVision“ nije rađena na osnovu provjerene blokbaster formule. Takva smjelost nije se očekivala čak ni od Marvela koji, za razliku od DC univerzuma, i dalje uspijeva da iznenadi. Nemoguće je ne primijetiti dozu ironije u toj vrsti

Tek treba da otkrijemo kako su Vanda i Vision završili u simulaciji zasnovanoj na TV sitkomu iz pedesetih. S obzirom na to da su dvije emitovane epizode pune „uskršnjih jaja“, imamo i nekoliko teorija o tome što sve ovo može da znači iznenađenja. Marvel je jedan od razloga zbog kojih su se brojni talentovani glumci, scenaristi i režiseri okrenuli televiziji. Sada kada se okrenuo tom istom tržištu zbog Diznijeve zamisli da zavlada striming platformama, niko nije očekivao da u startu bude spreman na rizik. To je jedna od najintrigantnijih stvari koju je Marvel uradio posljednjih godina.

Baš zbog toga premijeru možemo posmatrati kao povratak na velika vrata.

Dovoljno je intrigantna za one koje zanima kako će se postavendžerska priča nadovezati na cijelu franšizu, ali i misteriozno taman toliko da probudi radoznalost i onih koji su prezasićeni superherojskim sadržajima.

Radnja prve epizode odvija se pedesetih godina prošlog vijeka i omaž je TV klasicima iz te ere poput „The Dick Van Dyke Show“ i „I Love Lucy“.

Tako i vizuelni identitet u potpunosti počiva na crno-bijeloj estetici, kostimima, humoru, glumi, TV špici i reklamama karakterističnim za epohu

serija s idiličnim prikazima američkog života u predgrađu.

Vanda Maksimof (šarmantna Elizabet Olsen) i Vision (simpatični Pol Betani) stigli su u novi komšiluk i spremni su da stvore porodičnu idilu u malom fiktivnom gradu. Radnja se navodno odvija nakon događaja iz posljednjeg dijela „Avengersa“, ali i dalje ne znamo što im se dogodilo i kako su završili tu. Nijesmo sigurni ni zašto se ničega ne sjećaju, ni da li je Vision zaista živ ili je plod Vandine traume nastale nakon što su oboje stradali u ratu protiv Tanosa. No, definitivno znamo da nešto nije u redu.

Slojevit koncept

Druga epizoda već vuče stilom na šezdesete i inspiraciju nalazi u projektima poput „Bewitched“ i „I dream of Jeannie“. Na osnovu najavljenog koncepta jasno je da će sljedeća biti smještena u sedamdesetim, pa osamdesetim... I istina je da ne možemo dočekati da vidimo čemu sve to vodi.

Upečatljivi početak inspirisan TV sitkomima iz pedesetih

Estetski, i što se tiče samog tona i strukture pripovijedanja, „WandaVision“ je pravo osvježenje, i to ne samo za Marvelov univerzum. Humor je sjajan, hemija Elizabet i Pola je radost sama za sebe, a najbolje od svega je što sve pršti od osjećaja da je ovo projekat ljudi koji znaju što rade.

Iako poslije samo dvije emitovane od devet planiranih polučasovnih epizoda i dalje ne znamo dovoljno, činjenica je da je koncept kreatorke Džek Šejfer vrlo slojevit. I to je stvar koja najviše oduševljava, naročito zbog toga što tek sada možemo da se nadamo najboljem od filma „Black Widow“ koji, poslije pandemijskog odlaganja, konačno stiže krajem aprila, a čiji je scenario sa Nedom Bensonom pisala upravo Šejfer.

Onaj površinski sloj serije „WandaVision“ je staromodni sitkom, pun seksističkog humora i stereotipnih situacija, bivajući tako i parodija na prošlost, ali i omaž sjajnim televizijskim projektima. Sloj ispod, pravi je „The Truman Show“, pun socioloških komentara, intrigantan i pomalo jeziv. Sloj na dnu - nastavak je priče kojoj je Marvel posvetio više od 20 filmova i posljednjih 13 godina sopstvene istorije.

Nastavak na sljedećoj strani variety.com

akon godine bez ijednog Marvelovog filma, četvrta faza ovog filmskog unverzuma, franšize sa najvećom zaradom u posljednjih deset godina, počela je - televizijskim sitkomom. Da, dobro ste čuli. Mini-serija „WandaVision“ sletjela je na na striming platformu Disney+, i to sa planom da za strip junake uradi makar isto što je i „The Mandalorian“ učinio za „Star Wars“.

variety.com

N

6

Četvrtak, 21. januar 2021.

„WandaVision“ nije nastavak hita „Endgame“, niti je samo uvod za film „Doctor Strange: Multiverse of Madness“. Za razliku od filmova zbog kojih provedete dva ili tri sata u bioskopskoj stolici, ali od početka znate zašto ste tu i po što ste tačno došli, ova priča je iskomadana na djeliće.

Ostavlja prostor za brojna pitanja i misterije, te za spektakl ili neispunjena očekivanja na samom kraju. To već zavisi od kreatora.

Komšinica sa tajnom agendom Pored glavnih junaka, osoba koja je pokupila najviše simpatija jeste Ketrin Han u ulozi komšinice Agnes koja gura nos tamo gdje joj nije mjesto. Za nju se sumnja da je u pitanju Agata Harknes, vještica koja u stripovima izbriše Vandino sjećanje pokušavajući da joj pomogne da se izbori sa traumom gubika djece. Ketrin Han savršeno je duhovita i šarmantna sa „kako ovo iko radi trijezan“ upadicama. Nemoguće je ne obožavati je, naročito u bizarnim momentima kada prijavljuje misterioznog muža (koji se pominje, ali ga još nijesmo vidjeli) za magični trik nestajanja.

E sad, situacija „zarobljeni u televizoru“ obrađivana je i ranije, nezavisno od svijeta superheroja. Nekad samo kao parodija, nekad (i) kao omaž, ali uvijek kao način da se dočara neka zamka iz koje se mora pobjeći da bi junaci nastavili sa sopstvenim životima. „WandaVision“ je po cijelom konceptu serije koja postepeno dobija boju najviše nalik filmu „Pleasantville“ (1998) koji, nažalost, nije toliko poznat. Tek treba da vidimo što će njena kreatorka uraditi satiričnom idejom koju je Geri Ros povjerio Tobiju Megvajeru, Riz Viterspun, Vilijamu H. Mejsiju i Džefu Danijelsu da bi ispričao priču o buntu, razaranju tradicionalnih vrijednosti, te svim onim stvarima koje vječito potiskujemo.

Kad su ovakvi koncepti u pitanju, gledaoci su korak ispred junaka serije. Od početka znamo da nešto nije u redu. Zato su nam nevjerovatno jezive situacije u seriji „WandaVision“ kada samo na sekund ili dva vidimo iskakanje iz forme. Nešto drugačija muzika, iskrivljeni kadar, dašak boje, najčešće crvene, u crno-bijeloj atmosferi – dovoljni su da vam na trenutak preskoči srce.

U jednoj od narednih epizoda ili možda tek na kraju sezone saznaćemo kako su i zašto Vanda i Vision završili u ovoj simulaciji baziranoj na televiziji. Do tada, ostaje nam da nagađamo, a kako su epizode pune „uskršnjih jaja“ materijala za dumanje ne fali. Stoga, evo i nekoliko mogućih teorija i onoga što je evidentno iz već prikazanih epizoda.

Sestrinska agencija

Agencija S.H.I.E.L.D, kao što je već poznato fanovima Marvelovih filmova i onima koji su gledali seriju „Agents of S.H.I.E.L.D.“ - zadužena je za održavanje mira na Zemlji. Njeni agenti bave se monitoringom svih mogućih prijetnji širom planete i borbom sa organizacijama koje prijete miru kao što je HYDRA. Ono što takođe znate ukoliko ste zagriženi Marvelov fan jeste i da postoji manje poznata sestrinska agencija S.W.O.R.D. (Sentient World Observa-

thewrap.com

Satira u bojama

Katrin Han krade svaki sekund u uvodnim epizodama

tion and Response Department). Kosmička verzija SHIELD-a, zadužena je za prijetnje van Zemlje i situacije kada jedan od mnogobrojnih vanzemaljaca iz Marvelovog univerzuma odluči da napravi haos.

Na njenom čelu se umjesto Nika Fjurija (Semjuel L. Džekson u filmovima) nalazi Abigejl Brend. Na početku serije nekoliko puta vidimo uvezanost ove agencije sa svijetom u kome se trenutno nalaze Vanda i (imaginarni ili ne) Vision. Ono što je malo drugačije jeste razlika u značenju imena.

Etiketa na vinu

U seriji je to „Sentient Weapon Observation Response Division“: u pitanju je sitnica, ali zamjena riječi „world“ sa „weapon“ može biti bitna, naročito ukoliko znate koliko je Vanda zapravo moćna. Ono što definitivno ne znamo jeste da li SWORD samo nadgleda Vandu ili pokušava da joj pomogne u slučaju da zarobljena ili je možda cijeli taj svijet kreirala sama, da pobjegne od traume.

U prvoj epizodi, Vision dovodi šefa i njegovu suprugu kući na večeru.

Vanda koristi krišom moći da postavi sto, a vino koje sipa marke je „Maison du Mepris“. U pitanju je jedan od onih detalja koje ćete primijetiti samo ako ste ljubitelj vina i lijepih etiketa ili... Ukoliko vas je jedna od najvećih franšiza na svije-

tu istrenirala da tražite značenje svakog mogućeg detalja.

Ovo je svakako nešto što nije promaklo fanovima X-Men stripova. Ako prevedemo francusku riječ „maison“ i dobijemo „kuća“, veliko M(epris) lako je uvezati sa „House of M“, jednim od najpoznatijih stripova o Vandi i Visionu. U njemu, negativac Mefisto, doslovni đavo Marvelovog univerzuma, omogući Vandi i Visionu da imaju djecu, a onda ih oduzme. Blizanci Vikan i Spid kasnije postanu dio mladih, novih Avendžersa.

Uzimajući u obzir da se na kraju druge epizode ispostavi da je Vanda trudna, te da nekoliko puta čujemo jezivo ponavljanje fraze „for the children“, koja momentalno asocira i na „The Handmaid’s Tale“, nemoguće je ne posumnjati da je od svih mogućih teorija ova najvjerovatnija. To znači da je Vision definitivno iluzija (što u jednom trenutku izvodeći mađioničarske trikove i sam govori), kao i da Mefisto koristi traumiranu Vandu kao inkubator.

Kazaljke na 2:42

Još jedna naizgled ne tako važna stvar jesu reklame različitih proizvoda koje se pojavljuju usred epizoda.

Svaka simbolično prikazuje neku od Vandinih trauma, a vrlo je moguće da su muškarac i žena iz reklama - njeni roditelji. U prvoj reklami imamo Starkovu bombu koja je uništila So-

koviju, mjesto odakle dolazi Vanda, dok u drugoj epizodi dobijamo podsjetnik na Strakera koji je mučio nju i njenog brata Pijetra Maksimofa Kviksilvera. Gotovo je sigurno da u nastavku onda možemo učekivati nešto uvezano sa Pijetrovom smrću; sa ljudima koje je Vanda slučajno pobila u Lagosu (početak filma „Captain America: Civil War“); te sa činjenicom da je morala da ubije Visiona, i na kraju, naravno, nešto što simbolizuje borbu sa Tanosom. Pozamašan broj trauma jedna je od stvari na kojoj joj definitivno ne zavidimo.

Monika Rambo, koja se u filmu „Captain Marvel“ pojavljuje kao malena ćerka najbolje prijateljice Kerol Denvers, sada je odrasla i agent je organizacije SWORD, barem sudeći prema najavama koje kruže po internetu. Kako sat na zidu u jednom trenutku pokaže 2:42, a „Avengers Vol 1 #242“ jeste strip u kojima se pojavljuju Vanda, Vision i Monika Rembo... Vrlo je moguće, iako još nije potvrđeno, da je ona Žeraldin (Tejona Paris), koja se pojavljuje u seriji. Ili da se Marvel ipak malo igra sa nama.

Šansa za mutante

Bilo da je samo trećina navedenog tačna, ili da je sve samo dobro osmišljena zamka da nas baci na pogrešan trag, istina je da nas sporogoreća, subverzivna, pametno skockana superherojska poslastica drži zaintrigiranima.

Važno je napomenuti da je projekat „WandaVision“, osim zbog svega što smo već pomenuli, naročito bitan zato što otvara sjajnu priliku da se konačno uvedu mutanti. Ono što nikada nije pomenuto u Marvelovim filmovima, zbog nepostojanja XMen univerzuma unutar dobro poznate franšize, jeste da su Vanda i Pijetro - Magnetova djeca.

U filmovima nikada nisu lijepo objašnjene ni Vandine moći, i to baš zbog toga što je ona dijelom mutant. „House of M“ jeste najočigledniji izbor i zbog toga se dobar dio fanova nada da je priča koja nas čeka daleko komplikovanija i da je nijesmo tek tako odgonetnuli.

Ipak, lagali bismo kad bismo rekli da se ne radujemo i mogućnosti da se i Mefisto i mutanti napokon pojave i dodatno zakomplikuju život našim omiljenim junacima. Bez obzira na to kako će se odvijati priča, jedino za što istinski navijamo u ovom trenutku jeste da krajnji ishod zaista bude spektakl. Ipak je u pitanju početak četvrte faze jedne od najvoljenijih franšiza svih vremena.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.6/5

7

tv BAROMETAR buzzfeed.com

A

Lupin

The Watch G

K

rater u srcima ljubitelja satire, koji je nastao svršetkom poslastica „Veep“ i „The Good Place“, trebalo je da bude barem djelimično popunjen spin-ofom kultne „30 Rock“.

Međutim, Alek Boldvin na kraju je odustao od projekta Tine Fej. Na njegovo mjesto uskočio je Ted Danson. I umjesto spin-ofa koji prati nastavak političke karijere čuvenog Džeka Donahija u Njujorku – dobili smo „Mr. Mayor“. Nažalost, kreacija Tine Fej i Roberta Karloka liči na sve samo ne na nešto što ima pravo da se svrsta na policu na kojoj su „Veep“, „The Good Place“ i „30 Rock“.

Televizija NBC do sada je emitovala samo tri od 13 planiranih epizoda.

No, već je jasno da priča o Nilu Bremeru, biznismenu koji postaje gradonačelnik Los Anđelesa iako nije ni najmanje kvalifikovan za posao

– ima prilično tupu satiričnu oštricu. „Mr. Mayor“ je toliko loše napisana, da poklapa čak i sjajnog Dansona, pa i Holi Hanter koja djeluje kao riba na suvom u ulozi ljevičarke koja staje na žulj nesposobnom političaru.

Imaju Fej i Karlok nekih dobrih finti, poput one priče o zabrani slamčica u drugoj epizodi. No, njihov humor djeluje mlako, iznošeno, prevaziđeno spram svega što su nam majstori političke satire godinama servirali u HBO hitu „Veep“. Njih je bilo teško omesti i nadmašiti čak i za četiri godine koliko je Tramp boravio u Bijeloj kući. Koliko god voljeli Fej, teško da može da im parira u seciranju bizarne američke stvarnosti...

Posebno poslije onog cirkusa koji se 6. januara u odigrao u Kongresu SAD. M. I.-N.

Ocjena: MLAKO

radska straža AnkMorporka, najvećeg grada Disksvijeta briljantnog Terija Pračeta trebalo je da dobije zasebnu seriju još 2011. godine.

Dogovori su se mijenjali, produkcija odlagala...

Pračet je preminuo 2015. i sve je ostalo u rukama Sajmona Alena. Poslije šest godina i ko zna koliko dodatnih zavrzlama BBC serija „The Watch“ konačno je stigla na male ekrane. Ne viđela se. Od najavljenog „pračetovskog CSI“ ostalo je – veliko ništa.

Ako volite serijal knjiga o Disksvijetu, ne morate da pogledate sve četiri emitovane od osam planiranih epizoda. Dovoljno je pet minuta da shvatite koliko serija sa Ričardom Dormerom nema veze sa Stražom.

Nekakvi jeftini pank-rok vizuali i neprijatnog udvaranja fanovima uvrnute TV produkcije kao što je „Happy!“ sa Kristoferom Melonijem - pojeli su pračetovski fantazijski svijet. Alenovo pisanje uspjelo je (kako?!) da učini Terijev unikatni humor – još jednom rupom u svirali

medium.com

rsen Lupin, francuski gospodin lopov, junak čak 24 romana Morisa Leblana, nikada nije bio pretjerano popularan na ovim prostorima. Ipak, nije samo narod u piščevoj rodnoj Francuskoj totalno lud za njim.

Od 1905. kada je objavljena prva, novinska priča o Lupinu, knjige su dobile brojne filmske, televizijske i pozorišne adaptacije, a veliki Alan Mur učinio ga je i jednim od upečatljivijih epizodnih junaka stripa „Liga izuzetnih džentlmena“.

Opet, čak i ako ste propustili Leblanove knjige i adaptacije – Netfliksova nova serija morala Zabavna heist poslastica pravo iz srca Luvra vam je privući pažnju zbog glavnog glumca. Šarmantnu lopinu Asana Diopa, imigranta iz odisejicu; sladak soundtrack; nepreSenegala koja pljačka Luvr inspitenciozni komentar o socijalnim razlikama u Francuskoj - i nekoliko risan Leblanovim gospočetom i prijatnih heist rješenja kreatora jednom vrlo bolnom epizodom Žorža Keja i Fransoe Uzana. iz prošlosti, odigrao je Omar Si, Ako pristupate pljačkaškim pričama proslavljen predivnom francuskom u maniru detektivskog tragača za badi dramedijom „The Intouchalogičkim rupama i naivnostima, bles“ (Olivije Nakaše, Erik Tolemožda vam „Lupin“ baš i neće dano, 2011). leći. No, ako ste u potrazi za heist Srećom, harizmatični glumac nije ispašom za mozak, volite Omara jedini plus serije „Lupin“. NetflikSija i imate četiri sata za odmor od sov akcioni triler, kroz pet za sada prestižne televizije, samo naprijed. dostupnih epizoda (datum premiUživaćete. jere druge polovine sezone još nije M. I.-N. potvrđen), nudi zabavnu pljačkašku Ocjena: TOPLO

Mr. Mayor

medium.com

Četvrtak, 21. januar 2021.

Ni „p“ od „pračetovskog CSI“

ispodprosječne televizije.

Na kraju krajeva, najsuvislije komentare o seriji dali su baš oni koji najbolje poznaju Pračeta. Njegova kćerka Rijana nazvala ju je nečim što „apsolutno ne dijeli DNK sa tatinom Stražom... a Nil Gejman, njegov dugogodišnji saradnik, prijatelj i fan, kazao je da „The Watch“ adaptacija Pračeta isto kao što bi „serija o TV reporteru u žutoj kabanici koji ima slijepog miša za ljubimca – bila priča o Betmenu“. Amin!

M. I.-N.

Ocjena: HLADNO

Serija Tine Fej – riba na suvom u svijetu satire

8

Četvrtak, 21. januar 2021.

zerkalo

„Promising Young Woman“ sa Keri M

Pošećereni egzorciza Oni koji ovih dana pišu razne fekalije po društvenim mrežama o slučaju Miroslava Aleksića i Milene Radulović mogli bi da pogledaju film Emerald Fenel. Teško da postoji jasniji odgovor na pitanje zbog čega žrtve „kasno“ prijavljuju nasilje

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

V

dre izvire nešto čudno, uvrnuto, nedokučivo. Nešto što vas tjera da se pitate ko je stvarno ova djevojka... I što je, dođavola, njena agenda?

Kasandrin plan postaje malo jasniji nakon njenog pristanka da pođe na „još jedno piće“ u stan nepoznatog momka kojeg je upravo upoznala u pabu. Od te scene je i počela Emerald Fenel kada je zamislila „Promising Young Woman“.

Dok pripita Kasandra leži na krevetu i mrmlja: „Nemoj, prestani, što to radiš...“, momak joj otkopčava i svlači pantalone. Spušta se na koljena i poseže za gaćicama kao da je uopšte ne čuje. U tom trenutku, Kasandra se uspravlja i ponavlja izrečeno drugačijim, odlučnijim to-

nom. Pitanje: „Što to radiš?“ ovog puta nije pitanje, nego upozorenje.

Kasandra ga gleda pravo u oči. I izbezumljuje ga. Jer pripita djevojka za čijim je međunožjem posegnuo; koja je „to sigurno htjela“; kojoj „bi se to svidjelo“ - potpuno je trijezna.

Patrijarhat na meti

U ovakvoj situaciji i vi biste se izbezumili, zar ne? Čak i da ste „vitez u sjajnom oklopu“ koji samo brine da pijana djevojka stigne bezbjedno kući; jedan od tih „dobrih momaka“ koji umiju da precijene intuiciju kad se popije s obje strane, te pomisle da postoje i neko drugo, „maglovitije“ značenja riječi „ne“. I

imdb.com

rlo je malo filmskih priča o silovanju koje, na koncu, ne završe kao „torture porn“ eksploatacije tog istog ženskog tijela u čiju zaštitu staju. Još manje je filmova o seksualnim predatorima od kojih se ne uvrće želudac; koji vam ne ostave teg u stomaku; nakon kojih makar na trenutak ne izgubite vjeru u čitav svijet i bolje sjutra.

Reći ćete, pa dobro – vjerovatno je i nemoguće snimiti „lepršav“, „bajkolik“ film o silovanju. Ako je realna, takva filmska priča po nekom nepisanom pravilu mora biti mučna i teška; a kada su takve teme u pitanju, teško je izbjeći objektivizaciju žrtve i prikazati je kao nekoga ko je ipak uspio da zadrži kontrolu nad sopstvenim narativom.

Reći ćete, a onda će se dogoditi film „Promising Young Woman“ sa briljantnom Keri Maligan... I režiserka debitantkinja Emerald Fenel, glumica najpoznatija po ulozi Kamil Parker u seriji „The Crown“, srušiće sva ta nepisana pravila o tome kako se pišu vrhunske filmske priče o seksualnim prestupnicima, njihovim žrtvama i sistemu u kojem silovanje može proći nekažnjeno.

Trijezna dama

Kasandra (Maligan) je upravo napunila 30. Još živi kod roditelja, nema ni momka, ni prijatelja. Poslije napuštanja fakulteta, zaglavila je u lokalnom kofi šopu. Dane provodi prodajući kafe, a noći za lokalnim šankom šmekajući se sa nepoznatim muškarcima. Ne pokazuje ni najmanju želju da se mijenja, čak ni nakon što joj roditelji za rođendan kupe kofer – šaljući vrlo jasnu poruku o ptiću koji treba da napusti gnijezdo.

Ukratko, Kasandra je klišeizirani primjer milenijalke koja se beskrajno dosađuje, vrti u krugu nezadovoljstva i aposolutno nema pojma što želi od života. No, ne možete da odlijepite pogled sa ekrana. Keri Maligan, jedna od najpotcjenjenijih glumica generacije, pretvara je u magnet. Od samog starta iz Kasan-

Superzabavna scena sa pjevušenjem pjesme Paris Hilton u apoteci

Četvrtak, 21. januar 2021.

9

Maligan: Uvrnut i lepršav, ali vrlo ozbiljan odgovor na #MeToo

go i ti „dobri momci“ koji su uvjereni da su dobri; koji nikada ne bi silovali; koji bi silovateljima možda i slomili i posljednju koščicu u tijelu.

Zbog toga je ova scena beskrajno važna i zato je, već u prvoj polovini, tako prodoran „Promising Young Woman“.

Svega nekoliko minuta dovoljno je da film navede na preispitivanje čak i najveće džentlmene (kontekst filma je strogo heteroseksualni). Da ih isprovocira da razmisle o situacijama u kojima su možda postupili mizogino, a da toga, odrastajući i usvajajući muškocentrična pravila, uopšte nijesu bili svjesni. I da im tako pokaže da su i oni važan dio problema, te da je baš zbog njih problem još i veći. Jer, kako se izliječiti – ako i ne znaš da si bolestan?

Bilo bi to dovoljno za bitan film svake ere, ne samo #MeToo. No, Fenel se tu nije zaustavila. Njen „Promising Young Woman“ u drugoj, iznenađujuće uspješnoj polovini dotiče mnogo manje „dobre momke“.

Alarmira, podvlači da je dosta nasilja, otkriva koliko je šokantno duboko korijenje patrijarhata, pa čak dolazi i do toga da predator i žrtva zamijene uloge... I tu konačno otkriva vrlo bolnu agendu i traumu glavne junakinje.

Pinjata sa bombom

zaista, tip koji je pokupio Kasandru uopšte nije loš momak. Nije predator, ali nije vala ni dobar.

No, to je krajnje nebitna stvar za poentu Emerald Fenel. Nju i film „Promising Young Woman“ ne interesuje demonizovanje muškaraca, podvlačenje da su „svi isti“, niti poziv za podizanje oružja protiv muškog roda.

Fenelina meta nijesu „muški“ – nego partijarhat. Tačnije i konkretnije, ne samo predatori u muškocentričnom svijetu, ne-

Prije razgovora o svemu što je navelo Kasandru da provodi noći praveći se da je pijana, ne bi li je nepoznati muškarci odveli kući, a onda im pokvarila erekciju „naglim otrežnjenjem“ i upisivanjem još jedne recke u misteriozni notes – riječ više o estetici.

Vrlo zanimljivo: cjelokupni audiovizuelni identitet filma „Promising Young Woman“ zasnovan je na režiserkinom poigravanju sa, čini se, opštim mišljenjem da je djevojkama okrenuta pop kultura – infantilna, neozbiljna, prilično bezvrijedna. Da je pjesma „Toxic“ Britni Spirs grešno zadovoljstvo, nešto što se sluša „iz fore“ – a ne remek djelo. I da svi ti cvjetni dezeni, bluzice, suknjice, šminkica, pastelne

ign.com

am za seks-predatore

Keri Maligan, senzacionalna kao bijesna, oštećena, hrabra Kasandra

boje, kikice, džinovske šarene lizalice, muzika girl bendova poput Spice – u rukama odraslih žena postaju rekvizita za Lolite. Putene i poželjne, tako slatke kada se prave da „ne“ uopšte ne znači „da“...

Pastelne boje, lepršave bluzice i suknjice, sladunjavi girly pop soundtrack – sve su to elementi čiste subverzije Emerald Fenel. To postaje jasno u drugoj polovini, kad iz šarenog, slatko upakovanog paketa i nekakvog ćaknutog, do tada nejasnog osvetničkog plana simpatične avendžerke – izviri Kasandrina prošlost. Silovanje pa samoubistvo najbolje drugarice; trauma i griža

savjesti; neuspješna borba za pravdu u sistemu koji (ne)svjesno štiti seksualne prestupnike... Duboka depresija, nemoć, patnja koja trasira čitav život.

Taj prelaz iz laganog i slatkog u vrlo ozbiljno, angažovano i bolno, izveden je bez previše grešaka u koracima. I vrlo je efektan. Tada shvatate da je „Promising Young Woman“ nalik sočnoj karamelici u koju je zabodena igla. Šećernoj vuni u kojoj je skrivena šaka žileta. Leptiriću šareniću koji bode kao pčela. Ili žurkici punoj pinjata iz kojih redom pršte Nastavak na sljedećoj strani

10

Četvrtak, 21. januar 2021.

thewrap.com

youtube.com

kratki rezovi

Predator postaje lovina u subverzivnom režiserskom debiju glumice Emerald Fenel

Da Fenel nije pokazala zavidnu spretnost, „Promising Young Woman“ bi na kraju završio u domenu bajke, #MeToo fantazije, osvetničkog femi-pornića, nečega što nema veze sa realnošću. No, njena naizgled bezazlena girl power pričica uspjela je da zada neočekivan udarac. I to kako: lepršajući i bacajući fore sve vrijeme, a nijednom ne tretirajući neozbiljno jednu nasmrt ozbiljnu temu.

Kako i ne bi, kad je Fenel napala „mučke“... U „Promising Young Woman“ uspjela je da uvali ko zna koliko žanrova. Ova svaštara je i osvetnički triler; i drama; i crna komedija; pa i tragedija. U jednom momentu, posebno u nezaboravnoj sceni u apoteci u kojoj Kasandra i Rajan (Bo Burnam) pjevaju

Režija i scenario: Emerald Fenel Uloge: Keri Maligan, Bo Burnam, Alison Bri, Adam Brodi Trajanje: 113 min

Ultimativno rješenje

Kasandra u finišu jeste izgubila život pokušavajući da se osveti, preuzimajući pravdu u svoje ruke, satjerujući silovatelje u ćošak poput pantera... Prije toga, Keri Maligan i Emerald Fenel jesu se pobrinule da razumijemo njenu bol.

No, učinile su i da zaziremo od njenog ultimativnog „rješenja“ problema, čak i ako se pokazalo da je iscrpila sve moguće opcije da istjera istinu na vidjelo... I to je samo još jedan plus filma „Promising Young Woman“, te dokaz da Fenel nije zasnovala priču na mržnji prema muškarcima.

Na koncu, obezbijedivši se da dokazi o silovanju najbolje prijateljice stignu tamo gdje je to potrebno u slučaju njene smrti, Kasandra je uspjela da zadrži kontrolu nad sopstvenim narativom. To, nažalost, nije pošlo i ne polazi za rukom mnogim žrtvama silovanja: ni na velikom platnu, ni u životu. Čitav Balkan upravo svjedoči da je to baš tako, prateći slučaj Miroslava Aleksića (68) optuženog za silovanje tada sedamnaestogodišnje Milene Radulović (25) i još nekoliko maloljetnih polaznica sopstvene škole glume.

Oni koji ovih dana pišu razne fekalije po društvenim mrežama mogli bi da pogledaju „Promising Young Woman“.

Za takve mozgove, ali i za sve seks-predatore ili one „dobre tipove“ koji možda nemaju pojma da nijesu toliko dobri – Emerald Fenel spremila je pravi mali pošećereni egzorcizam.

Teško da može da postoji jasniji odgovor na pitanje zbog čega žrtve „kasno“ prijavljuju seksualne predatore. I teško da postoji ijedna osoba koja je pretrpjela ovu vrstu nasilja, a da se neće povezati sa misijom čudnovate Kasandre.

Bijesne, oštećene, cinične i zabavne, hrabre i pravedne, slojevite i humane – u izvedbi senzacionalne, Oskara vrijedne Keri Maligan.

Ocjena: 8/10

En Hatavej u beživotnoj pljački u Londonu netflix.com

Žanrovska svaštara

„Stars are Blind“ Paris Hilton, postaje čak i preslatki rom-kom.

A opet, „Promising Young Woman“ nije ništa od navedenog. Toliko je kreativan, uvrnut i neočekivan, da precizan opis može da glasi samo ovako: komedija, ali koja to nije; romansa koja to takođe nije; tragedija koja to definitivno nije. I to uprkos onom šokantnom kraju u kojem je Kasandra i izgubila, i ostvarila veliku pobjedu.

Da je kraj, na čiji se „antifeminizam“ žale brojni gledaoci širom svijeta, ipak bio drugačiji, „Promising Young Woman“ izgubio bi vrijednost. Postao bi upravo onaj feministički pornić, bajka, produkt fantazije ili nekog stripa sa Harli Kvin.

Asbaek i Meki u Netfliksovoj promašenoj akciji

indiewire.com

slatkiši i konfete, a onda iz posljednje ispadne bomba.

Poetska autobiografija režisera Lija Ajzaka Čunga

11

Četvrtak, 21. januar 2021.

Locked Down

Z

nate li da prijatelji odnedavno zovu režisera Daga Limana – Dag Amelija Erhart Liman? Čovjek je tokom karantina toliko poludio za idejom da režira film po scenariju Stivena Najta, da ga ni otkazivanje svih komercijalnih letova nije moglo spriječiti u naumu. Liman, licencirani pilot koji je oduvijek sanjao o jednom takvom letu, sjeo je u oldskul avionče i preletio cijeli Atlantik da bi došao u London!

Eh, da je „Locked Down“ na koncu ispao barem upola dobar kao priča Limanovoj prekookeanskoj avanturi... Kakva bi to filmčina bila.

Kapa dolje za hrabrost i predanosti cijele ekipe, pa

S

Outside the Wire

vaki put kad Netfliks izbaci najavu naučnofantastičnog akcionog filma sa velikom zvijezdom i zanimljivom premisom, znate da vas čeka samo još jedan prosuti Netfliksov film sa velikom zvijezdom i interesantnom premisom... Ali, Bože moj, hoćete da budete otvorenog uma; da mu date šansu; da ne propustite potencijalni skriveni dragulj... I tako potrošite skoro dva sata života na filmove poput „Outside the Wire“.

Radnja filma Mikela Hofstroma odvija se 2036. u

M

Minari

inari je vrlo specifična biljka. Poslije prvog sađenja, uvijek uvene. No, nakon što izraste ponovo, njenoj snazi i izdržljivosti malo što može da izađe na crtu. Zato nije ni čudo što je južnokorejski režiser i scenarista Li Ajzak Čung autobiografski film o odrastanju u Americi nazvao baš tako – „Minari“. U tu jednostavnu a tako poetsku riječ, stala je sva drama imigranata. Čungova nježna, a prizemljena imigrantska drama, čiji je koproducent Bred Pit, odvija se osamdesetih godina u Arkanzasu. Džejkob (Stiven Jun, najpoznatiji po seriji

i za odluku HBO Max da prihvati finansiranje tako rizičnog poduhvata. Nažalost, vjerovatno nema tog režisera, a ni glumca koji je mogao da se izbori sa Najtovim scenarijom. Na kraju je ispalo da je pandemija korona virusa Limanov najmanji problem.

Na papiru, priča o paru pred raskidom, koji je primoran da ostane zajedno zbog karantina, a koji ponovo zbližava krađa dijamanta teškog tri miliona funti iz londonskog „Harodsa“ – ne zvuči tako loše. En Hatavej i Čivetel Edžiofor dali su sve od sebe da ožive lomove Linde i Pakstona, ali teško su mogli da izmuzu išta iz Najtovih zarđalih pan-

Istočnoj Evropi, u ambijentu nalik hladnoratovskom.

Američki vojnici (a koji bi drugi) pokušavaju da zauzdaju Rusa Viktora Kovala (Pilok Asbaek) i spriječe (nuklearni) rat.

U cijeloj toj dosadno režiranoj i stoput viđenoj priči interesantan je samo jedan momenat: agenda ambivalentnog Lea (Antoni Meki), jednog od strogo povjerljivih androida koje Ameri koriste u vojne svrhe.

Zbog čega je Mekijev lik oblikovan kao Afroamerikanac, a ne kao klasični,

„The Walking Dead“, maestralan u južnokorejskom filmu „Burning“ (2018)) troši cijelu, mučno stečenu ušteđevinu na kupovinu zemlje. Želi da postane farmer. No, njegova supruga Monika (Jeri Han) i dvoje djece baš i nijesu oduševljeni njegovom vizijom ostvarenja američkog sna.

Svaka imigrantska drama počiva na pitanjima identiteta i sudaru svjetova, kultura, očekivanja i realnosti. No, Čungova je posebna po tome što odbija da se pokori nepisanim zakonima (melo)drame. Sve u vezi sa filmom „Minari“, od muzike Emila Moserija, preko mali-

demijskih fora na račun hrčkanja toalet papira; dijaloga koji guše svaku scenu... I tako snobovskih momenata, da biste najradije zaljaštili šamar i Lindi i Pakstonu.

Ne moramo da idemo dalje od one odluke da Pakstonovo lažno ime tokom pljačke bude Edgar Alan Po... Jer, čuvari sigurno moraju biti toliko neuki i neupućeni, da nikako ne mogu znati ime jednog od najvećih pisaca svih vremena , zar ne?

Ovakve filmove, priče, likove – treba da piše neko poput Vudija Alena.

Autor sposoban makar za to da opravda postojanje riječi „komedija“ u opisu jednog ovakvog filma.

„Locked Down“ nije vidio ni „k“ od komedije, a ako ćemo pravo, nije se baš previše nagledao ni „heist“ filma. Sve nam se čini da imamo ranog kandidata za razočaranje godine...

A Limanu samo želimo više sreće sa narednim, bombastično najavljenim (filmskim) letom. Filmu sa Tomom Kruzom i Ilonom Maskom, koji će se snimati u jednoj od kapsula SpaceX, neće biti teško da nadmaši „Locked Down“... Osim ako Dag Nil Armstrong Liman ponovo ne povjeri scenario nekome od koga valja biti na kovid-distanci mnogo većoj od ona famozna dva metra.

M. I.-N.

bijeli, muževni – Kapetan Amerika? Hoće li se okrenuti protiv sopstvenih stvoritelja? I što nam time može reći ne o bliskoj budućnosti u kojoj se odvija radnja, nego baš o sadašnjosti i bizarnoj stvarnosti (oduvijek) rasno podijeljene Amerike? Nažalost, scenaristi Rouan Athol i Rob Jesekomb nemaju ni najmanju namjeru da odgovore na ova pitanja. Niti su radoznali, ni dovoljno hrabri da razrade zanimljivu premisu.

Sve što autori filma daju,

za skoro dva sata, jeste bezukusna mućkalica skuvana od opštih mjesta SF i ratnih akcija: od pobune robota, do ruskih negativaca koji završe sa kopljem od zastave među džigericama. Njihov „Outside the Wire“ je futuristički ratni film bez trunke mašte i osjećaja za sadašnji momenat. Ne vrijedi ga upaliti ni kad vam je potrebno nešto tupkasto, za gledanje sa pola mozga, a kamoli ako ste željni pametne naučne fantastike.

M. I.-N.

kovskog insistiranja da kadrovi prirode oblikuju naraciju, do izgradnje karaktera – nalik je poeziji. A opet, toliko je tu autentičnih detalja u vezi s imigrantskim iskustvom (papirni avioni sa porukom „Don’t fight“, kofer iz kojeg se presipaju đakonije iz domovine), da je nemoguće ne vjerovati da se ama baš sve što gledate – dogodilo i u realnosti.

Drama jedne porodice koja se bori da to i ostane na samom startu uopšte ne izgleda kao nešto što može ostati u srcima gledalaca. No, do kraja filma i predivnog momenta djece i bake (Ju-Jung Jan, zaslužna i

Ocjena: 2/5

Ocjena: 1.5/5

za najsmješnije i za najtužnije momente), kada simbolika naslova postaje očigledna, divićete se Čungovoj sposobnosti da od tako ličnog, autentičnog – napravi univerzalno iskustvo.

Na kraju, biće vam jasno zbog čega je „Minari“ bio najveći hit na prošlogodišnjem Sandensu i jedan od najbolje ocijenjenih filmova studija „A24“. Osjetićete njegovu tihu snagu i izdržljivost...

I uvidjeti da je Čungova autobiografija potpuno nalik jednom minariju: biljčici koja, na koncu, uspijeva da se primi i ostane u srcima svih gledalaca. M. I.-N.

Ocjena: 3.8/5

12

Četvrtak, 21. januar 2021.

alaskahighwaynews.ca

CELULOID

Dvodjelni HBO dokumentarac „T

K

ažu da sve bitno, temeljno u građenju ličnosti postavimo u prvim godinama života. Tajger Vuds imao je deset mjeseci kada je, kao omađijan, posmatrao očevu igru golferskog raspucavanja u garaži.

- Tih dana povjerovao sam da će biti veliki golfer govorio je njegov otac Erl.

Ni kap slabosti Sredinom devedesetih, u danima kada je osvitala Tajgerova velika karijera, Erl Vuds često je tražio oproštaj zbog emocija sa kojima govori o sinu.

- Srce mi drhti od radosti, kada znam da će moj sin imati priliku da pomogne mnogima. Pružiće planeti humanitarnu akciju kakvu do sada nije vidio. Svijet će postati bolje mjesto za život zbog njegove vrline, prisustva i postojanja govori Erl u snimku iz 1994. godine, dok prvi, moćni kadrovi HBO dokumentarca „Tiger“ prikazuju velikog golfera potpuno nemoćnog i grešnog, pred policijskim isljednikom, deceniju i po kasnije.

I tada, već u najavi tročasovne dokumentarne poslastice, znate da se ne radi samo o srušenom snu oca, već o mitu o padu jednog božanstva.

Na putu ostvarenja, pada i šampionskog povratka Tajgera Vudsa uvjerićete se da nigdje teren nije tako dramatično trusan kao pod nogama vrhunskih golfera O onome kojem nije moglo biti da iskaže ni kap ljudske slabosti, sve dok se krčag grijeha nije potpuno prelio.

Tamo gdje je stala ili nije smjela da zagrebe „The Last Dance“, doku-serija o Majklu Džordanu – „Tiger“ nastupa u frontalnoj ofanzivi. Zbog toga je studija karijere najvećeg modernog golfera Tajgera Vudsa mnogo bitnija od svega što smo vidjeli u megapopularnom dokumentarcu Netfliksa i ESPN.

Alfa mužjaci Poređenja dvije hronike života planetarnih sportskih ikona nameću se sama. „The Last Dance“, čiji je izvršni producent oskarovac i jedan od najštovanijih dokumentarista svog vremena Aleks Gibni, precizno dekonstrui-

U slavu palih božanstava

Tri sata uzbudljive priče o jednom od najboljih sportista svih vremena

13

Četvrtak, 21. januar 2021.

thewrap.com

HBO

Tiger“ mnogo bolji od Netfliksove serije „The Last Dance“ o Majklu Džordanu

Mladi Tajger sa ocem Erlom Vudsom

arhivskog materijala. I odabrati prave ljude iz Vudsovog okruženja, za odmjerenu i poštenu priču obilježenu brojnim kotroverzama.

S druge strane, Hamačeku i Hajnemanu niko se nije mješao u kreativni proces.

Najveća boljka serije „The Last Dance“ jeste upravo Majkl Džordan. Ostalo je previše toga što „Leteći Majk“ nije želio da otkrije.

Kreatori HBO filma nijesu imali tu kočnicu.

Magija kadra

Grešnik od krvi i mesa, a ne polubožanstvo kojem je tata namijenio da promijeni svijet

Onaj govor Erla Vudsa, suočen sa kadrom njegovog sina privedenog u policijskoj stanici i najdubljoj hadskoj rupi životne promašenosti sa početka filma - sjajan je uvod i perfektna najava koju je HBO odabrao, uoči premijere na platformi HBO GO. Veliki publicitet obezbijeđen je i najavom da u filmu prvi put govori Rejčel Uhitel, ljubavnica, njujorška hostesa, opskurna dama za koju milioni Tajgerovih

fanova i dan-danas misle da mu je, prije deceniju, uništila privatni život. Svaki krupni sekund krupnog kadra njenog intervjua, ali i bilo koga od drugih koji su govorili o Vudsu – iskorišćen je perfektno. Za oslikavanje kompleksnih ličnosti koje su činile Tajgerov život.

A sam Vuds? Nakon tročasovnog prolaska kroz dokumentarac, kreatorima HBO djela bi izvjesno skinuli kapu i najbolji psihoana-

litičari i moderni sociolozi.

S jedne strane, istražujući korijene odrastanja, precizno opisujući zašto je Tajger u svijetu sporta prošao ono „imao, pa nemao... pa opet imao“.

Zvjezdane igračke S druge, šamarajući sve sportske fanove velikih zvijezda i bilo koju javnost jasno tvrdeći da nam sportski idoli i polubožanstva nijesu ništa više od igračaka. I da se tako odnosimo

HBO/youtube.com

še svaku crtu oprečnog, autentičnog košarkaškog vječnika Džordana. Podvlači da, bez te karakteristike manijakalnog alfa mužjaka koji je svakog dana želio da dokaže da je bolji od svih MJ ne bi bio to što jeste. Po mnogo čemu, Tajger Vuds je u svijetu golfa bio sličan.

Međutim, skoro ni u jednom momentu „The Last Dance“ ne pokušava da pronikne zašto je Majkl Džordan taj koji jeste, te zbog čega je morao postati takav. E, na tom terenu blista „Tiger“ televizije HBO. I zato je ovaj dokumentarac, istražujući korijene, trase i stranputice jedne kompleksne ličnosti i to sa igoovskom preciznošću - mnogo više i od priče o samom Tajgeru Vudsu.

Za kreatore dokumentarca, Meta Hamačeka i Metjua Hajnemana, činjenica da Tajger Vuds nije učestvovao u stvaranju bila je mač sa dvije oštrice. Trebalo je sa mjerom odraditi sizifovski posao pregledanja i selektiranja stotina sati

NEKAD I SAD: Ekskluzivni intervju sa Rejčel Uhitel, Tajgerovom djevojkom koju fanovi optužuju da mu je uništila život

prema bilo kojoj aktuelnoj temi naše svakodnevice uklapajući ih u društvene konstrukte koji su bitni nama, a ne njima, običnim ljudima od krvi i mesa.

A golf? Ne brinite čak ni ako ne znate ama baš ništa o ovom sportu koji je popularan svuda, samo ne kod nas. Na putu ostvarenja, pada i povratka jednog od najvećih modernih šampiona planetarnog sporta uvjerićete se da nigdje teren nije tako dramatično trusan kao pod nogama vrhunskih golfera.

I ne manje bitno: shvatićete zbog čega je jedan Tajgerov veliki trofej, osvojen nakon velikog povratka, vredniji od čitavog niza ranije ostvarenih. Jer je djelo grešnika od krvi i mesa, a ne nekakvog polubožanstva kojem je otac davno namijenio da promijeni svijet. S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.2/5

14

Četvrtak, 21. januar 2021.

SERIJE

Pogledali smo tri od šest epizoda serije Džona

Predivna posvet umjetnosti i prijatel Painting with John

H

olivud osamdesetih želio je Džona Lurija; Džim Džarmuš i Dejvid Linč kleli su se u njega. U posljednje tri decenije filmovi u kojima je glumio mogu se prebrojati prstima jedne ruke. Sumnjiva dijagnoza „akutne lajmske bolesti“ bila je više izgovor pred prijateljima i ljudima koje cijeni.

Džabe vi želite. Džabe sve dobre namjere. Tu mu nije mjesto.

Od tada Džon Luri uglavnom slika.

Nekoliko filmskih ili televizijskih projekata u kojima je bio narator samo su bili njegov način da se nakratko vrati u svijet ljudi koji su mu dragi. Da bez osjećaja krivice bude ponovo u njihovom društvu.

twitter.com

Tužno drveće

Nakon što vas legenda indi-filma ubijedi da je odveć lako snimiti štosan film o svakodnevici (o, nimalo nije!) - znaćete da se Džimu Džarmušu i Dejvidu Linču zbog ovih časova slikanja smije brk Još jedno nezaboravno druženje sa legendom indi-filma

Svako je drvo na Džonovim akvarelima tužno. Svako je zgađeno činjenicom da postoji. Onda pogledate cjelinu, taj svijet zaraslih staza i nepristojno nabujale prirode i otkrijete silnu radost u široj slici.

Savršen paradoks. Što se Džon Luri u filmovima Džima Džarmuša ili Dejvida Linča više upinjao da bude nebitan lik, čudak ili bitanga, i što se više trudio da bude naivan i neuk glumac, to je bio savršeniji. To je njegov usud: bio je perfektan u svijetu u kojem nije pripadao.

Sjećate se Boba Rosa, banalnog tipa u košulji rokera sa kraja šezdesetih i ludo uvis iždžikljalom dritankom umjesto frizure? Najpoznatiji televizijski instruktor umjetnosti je prije nekoliko decenija ubjeđivao svijet da svako može da nauči da slika. Džon Luri kaže odmah na početku serije „Painting with John“: daleko od toga da svako može naučiti.

Ta rečenica je i lajtmotiv najave ,,Slikanja sa Džonom“ na televiziji HBO, čiju izvršnu produkciju potpisuje oskarovac Adam Mekaj. I u tri sekunde dramske pauze Luri će vam se učiniti kao savršen demotivator. Kao tip koji se svim silama trudi da vas razuvjeri, da ni on ni vi nijeste vrijedni zajedničkog vremena na ovim i ovakvim

15 johnlurieart.com

Četvrtak, 21. januar 2021.

ta ljstvu

johnlurieart.com

a Lurija koja 22. januara stiže na HBO

časovima! Prije nego vam priredi savršeno elegantan i banalan nokaut. I kupi vam pažnju za lekcije slikanja onim apsurdnim cinizmom koji se zove običan život.

Radovi Džona Lurija: Svaka je slika samo potreba za komunikacijom

To da je HBO ubijedio Džona Lurija da snimi nešto 2021. godine – čudo je samo po sebi. Postao je i kreator i režiser „Časova slikanja“. I to ravno tri decenije nakon kultnog i nezaboravnog režiserskog debija. „Fishing With John“ (1991) je svojevrsna forma intervjua, ako se tako može nazvati jednostavno druženje.

Slavna ličnost iz svijeta vrhunskog filma bi u Džonovom čamcu išla u ribarsku avanturu.

Džima Džarmuša gledali smo u lovu na ajkulu, na obali Montuka u državi Njujork. Toma Vejtsa, gunđavog i spremnog na kavgu, kako karta tik uz plažu Jamajke. Meta Dilona na Kostarici uz pravi mali natprirodni fenomen! Vilema Dafoa u pecaroškoj avanturi na ledu na sjeveru Mejna...

I konačno, potpuno ludog, nezaboravnog Denisa Hopera u čudesne dvije epizode epiloga, u potrazi za džinovskom meduzom na Tajlandu.

Pravo u srce tame. Pravo u dušu savršenog drugarstva. Nema ljepše preporuke za druženje sa Džonom Lurijem od serije „Fishing With John“. Ili makar, nije je bilo do „Painting With John“...

U seriji „Slikanje sa Džonom“, gledaće vas oči u oči jedan autor, riješen da vas pošto-poto ubijedi da mu ništa ne ide od ruke. Dronovi, visoko iznad Lurijeve intimne geografije, „kao fol“ propadaće mu među grane. Svaka priča i vic djelovaće nedovršeno na prvu loptu. Ili još gore, pogano čudački.

Onda će kamera u slobodnom padu da vas asocira na suicidalni skok, na padobrane čiji je mehanizam otvaranja krenuo po zlu, ili na neki ludi i ružan san ljudi smrvljenih stresom i obavezama. A vicevi ili štosevi od sje-

ćanja hipnotisaće vas kao bajke Oskara Vajlda. Dok se budete kleli da ima u tim pričama više realnog života nego na svim časovima na kojima ste do sada bili, shvatićete da Džonu Luriju jedete iz ruke...

Da, razlog da se nasmije brk starijih filmskih sladokusaca: isti onaj saksofonista iz Džarmušovog „Permanent Vacation“ (1980), jednog filmskog debija o suludo proćerdanoj mladosti; onaj Slejter iz Vendersovog „Paris, Texas“ (1984), Sparki iz Linčovog „Wild at Heart“ (1990) ili probisvjet u zatvorskom bjekstvu sa Robertom Beninjijem (!) u Džarmušovom „Down By Law“ (1986)... Dakle, taj isti Džon Luri je tip kojem ponovo jedu iz ruke. Nije se promijenio.

Iskorak iz samoće

Slobodno, uz filmski pedigre, prije ovog druženja konsultujte i Google pretraživač slika. Jedna od slika Džona Lurija je „Čudni ljudi kojima svijet djeluje još čudnije“. Njih dvoje ispred seoskog doma kao da rvaju poglede na prostoru između sigurnosti jednog mirnog sutona i akutne usamljenosti. Drugi akvarel je „Hvala ti Bože na ideji“, a na njemu mladoj ženi uz kosu, kao vrela, prekipjela misao, uvis grabi još jedno beskrajno tužno drvo.

Ne brinite: na časovima Džona Lurija nećete učiti poteze kičicom, niti bilo kakve slikarske tehnike. Mnogo je toga bitnijeg što čini jednog umjetnika; cijela lista razloga koje smo, ljubaznošću televizije HBO, mogli vidjeti ekskluzivno u tri od šest epizoda, čije emitovanje počinje u petak, 22. januara. Da je samo i isključivo ta lista servirana u ovom autorskom projektu, još zasoljenom tako osobenom Džo-

johnlurieart.com

Časovi pecanja

novom kantri i blugras muzikom, koja potpuno neočekivano (nećete vjerovati!) sklizne u slobodni džez - opet bi bilo dovoljno. Ali Džon se tu ne zaustavlja. Serija „Painting with John“ je očigledno i do kosti autobiografska priča. Pogani starac koji vas svim silama ubjeđuje da je neostvaren i da nije vrijedan vaše pažnje – to ipak ne uspijeva da sakrije.

Prije i poslije svega, „Painting with John“ je iznova i iznova, ko zna koji put u karijeri, bio način da iskorači iz samoće. Da dotakne neke ljude koji mu nedostaju. Ako je „Fishing with John“ prije tri decenije bujao od drugarstva, dijeljenja, lakih štoseva - ovo je pokušaj istog. Samo što je, gotovo isključivo, sve to uokvireno Džonovim monologom!

Nasmijani brk

I to je vraški teško... Kako će vas samo lako Luri, na fol nehotice, ubijediti koliko je dobar glumac... Uvijek i isključivo grabeći prostorom intuicije.

Operisan od ega poput djeteta koje, u maštariji od igre sa samim sobom, potpuno zaboravi da uopšte postoji.

I znate što? To je idealna lekcija za svakoga ko bi volio da slika. Ili piše, ili

glumi, ili... Samo jedno jednostavno: prestani da misliš. Samo stvaraj, samo počni. Nebitno kako... Samo budi.

Tu negdje naslutićete i najbitniju lekciju Džona Lurija: svaka je slika samo potreba za komunikacijom.

Ako ne dijeliš, džabe ti sva vještina.

Valjaće jedino ako ponudiš sebe cijelog. Neka to bude i jedna sumnjiva i prilično gadna priča o rvanju sa gigantskom jeguljom ili eksplozija pećnice koja će Džona Lurija predstaviti komšiluku...

Dok već budete ubijeđeni koliko je lako snimiti štosan film o svakodnevici (o, nimalo nije!); dok budete pokušavali da uhvatite ritam sasvim aritmičnog ali zaraznog kantri džeza; dok budete lovili one proklete dronove nad radosnom šumom tužnog drveća - znaćete da se Džimu Džarmušu i Dejvidu Linču zbog ovih časova slikanja smije brk.

Džon Luri je, makar nakratko, ponovo tu. Onaj raštimovani saksofon suludo protraćenih dana, bjegunac iz tamnice ovog svijeta - što nepogrešivo zna put do kuće. Tamo, gdje čekaju najbolji prijatelji.

Stojan STAMENIĆ

Ocjena: 4.7/5

16

Četvrtak, 21. januar 2021.

Cobra Kai

serije

Kultna karate priča u trećoj sezoni i dalje podiže prašinu i prkosi kolotečini

Nostalgija bez milosti

F

ilm „Karate Kid“ klasik je iz osamdesetih o tinejdžeru Danijelu Larusu (Ralf Maćio)) koji uspijeva da savlada lokalnog krelca Džonija Lorensa (Vilijam Zabka)) koristeći karate vještine. Tako bi bar većina opisala zaplet i junake režisera Džona Dž. Avildsena.. No, ne i svi. Na primjer, za Barnija Stinsona iz serije „How I Met Your Mother“, taj Džoni oduvijek je bio pravi heroj; kraj „Karate Kida“ - jedan od najtragičnijih filmskih svršetaka svih vremena...

A Danijel Laruso obični monstrum koji je pobjedio na turniru zahvaljujući jeftinom, ilegalnom udarcu.

Teško je ne pomisliti da ova scena nije inspirisala Netfliksovu seriju „Cobra Kai“ koja već tri godine zaredom podiže prašinu - i to sasvim opravdano.

- Nekad je dobro posjetiti prošlost da bi vidio gdje si sada. Ali u prošlosti se ne može živjeti - kaže ona Džoniju.

Ironično, serija se protiv nostalgije bori budeći svaku nostalgičnu poru na vašem tijelu! Dovodeći, osim Ali, i Tamlin Tomitu ((Kumiko) i Juđi Okimota ((Chozen), Danijelovu bivšu ljubav i neprijatelja iz drugog dijela „Karate Kida“.

Najveća zamjerka

Na strani slabijeg Nepisano je pravilo da TV projekti koje pokreće nostalgija izgube privlačnost nakon 20 epizoda. Ipak, Džon Hurviz, Hejden Šlosberg i Džoš Hild,, kreatori serije „Cobra Kai“, ne samo što nijesu upali u kolotečinu, već su izvukli maksimum iz treće sezone koristeći, pazite sad, još nostalgije!

Neočekivana moć serijala ogleda se upravo u pametnom korišćenju izvornog materijala. U filmu „Karate Kid“ (1984) imamo mršavog dječaka iz siromašnog kraja kojeg u školi matretira plavi bogataš. I naravno, pravedno izmireni račun kada na kraju karate turnira taj isti mršavko pobijedi uprkos svim šansama.

Decenijama kasnije, taj sirotan prodaje skupe četvorotočkaše i živi u najbogatijem dijelu grada. S druge strane, njegov krvni neprijatelj Džoni sada zarađuje od popravki televizora, vrijeme provodi za šankom i živi u stanu koji je prilično nalik onome u kojem je odrastao mali Danijel. I

naravno da ćete odmah krenuti da navijate za onog slabijeg.

Dva učitelja U prvoj sezoni serije „Cobra Kai“, Džoni otvara dojo u zapuštenom prostoru u sklopu nekadašnjeg šoping centra. I tu nejake klince iz obližnjih škola uči kako da se zauzmu za sebe.

Džonijevi učenici moraju biti agresivni, zato što je svijet zadao prvi udarac. S druge strane, dojo Danijela

Glavna poruka Netfliksove serije jeste da je život u prošlosti prilično toksičan - i da nostalgija nije nešto čemu bi trebalo težiti.

Ironično, boreći se protiv „sjećalica“ probudiće svaku nostalgičnu poru na vašem tijelu!

Larusa više je omaž njegovom učitelju Mijagiju (Pat Morita) sa zen baštom, japanskim tehnikama i motom „Nikad ne napadaj prvi“. I jedan i drugi imaju dobre i loše strane, te podižu priličnu pomamu u gradu koji na karate gleda kao na samo još jedan bezazleni sport. Glavna poruka serije jeste da je život u prošlosti prilično toksičan - i da nostalgija nije nešto čemu bi trebalo težiti. U trećoj sezoni, prvoj koja je lansirana na Netfliksu nakon dvije na Jutjub Premijumu, ova tema potencira se više nego ikada. Džoni i Danijel napokon shvataju da će dobiti mnogo više ukoliko, narodski rečeno, zakopaju sjekire. Kada se pojavi Ali (Elizabet Šu), žena koja je raspirila neprijateljstvo kada su bili tinejdžeri postaje neka vrsta upozorenja i za jednog i za drugog.

Ova serija uvijek je bila priča o iskupljenju sensei Lorensa, čovjeka koji očajnički pokušava da uradi pravu stvar iako ga okolnosti neprestano pretvaraju u negativca.

U trećoj sezoni, pak, dobijamo i zanimljiv momenat: Danijel mora da se pomiri sa činjenicom da ni njegov učitelj nije bio savršen.

Mlađe generacije u novoj sezoni uglavnom su korišćene za bizarne scene u kojima grupno upadaju u tuđe kuće i tek tako počinju da se tuku. Ovo je ujedno i najveća zamjerka. Migel (Ksolo Mariduenja), Mariduenja Samanta (Mari Muser), Muser Robi (Tener Bjukenen), Hok (Džejkob Betrand) i ( Dimitri (Đani Decenzo) Decenzo jesu sjajni.

Toliko, da nam iskreno nije jasno kako Netfliks već nije potpisao neki reboot Power Rangersa sa ovakvom ekipom (što nas neće spriječiti da to nastavimo da prizivamo). Ipak, djeca su uglavnom tu da bi se pogurao konflikt Danijela i Džonija, te njihov odnos sa Džonom Krisom (Martin Kov). ( Iskreno se nadamo da će u (već potvrđenoj) četvrtoj sezoni stvari biti malo drugačije. „Cobra Kai“ uprkos svemu ostaje dokaz da možete uzeti 40 godina stare junake i od njihovih priča napraviti nešto svježe, zabavno i što da ne - potrebno. Ova serija uči o ostavljanju prošlosti za sobom, ali i o važnosti pravih učitelja i tome koliko utiču na naš život decenijama kasnije. I najzad, podsjeća na tužnu činjenicu da šest sati nikada ne prođe tako brzo kao onda kad bindžujete sezonu koju ste čekali godinu.

B. MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

Četvrtak, 21. januar 2021.

PREPORUKA

17

Mirjana Narandžić, pjesnikinja i

urednica na BIRN portalu „Balkan Insight“

Zgrabi FILM Za nama je godina koju su obeležili otkazani filmski festivali ili oni održani u specifičnim uslovima, zatvoreni pa delimično otvoreni bioskopi, odložene premijere, prebacivanje na onlajn platforme i slično. S druge strane, za nama je i godina u kojoj je, prvi put u istoriji, Oskara za najbolji film dobio južnokorejski „Parazit“, čime se, nadam se, vrata Akademije otvaraju i svim drugim naslovima van engleskog govornog područja.

U tom smislu, smatram da je film godine „Another Round“ Tomasa Vinterberga, da Mads Mikelsen ima ulogu (dosadašnje) karijere, te da je ova danska tragikomedija posvećena režiserovoj tragično nastradaloj kćerki ujedno i nepretenciozna posveta 2020, običnim ljudima, uljuljkanim u sopstvene živote, sa (nedijagnostikovanim) depresijama od kojih beže tako što dostižu određeni nivo alkohola u krvi, a sve pod izgovorom eksperimenta.

Takođe, ne bi trebalo propustiti „Quo vadis, Aida?“ Jasmile Žbanić, prvi igrani film o srebreničkom genocidu, koji je simbolično izašao u godini u kojoj se obeležava 25. godišnjica. Što se tiče dokumentaraca, izdvojila bih „Zaceli me“ srpske glumice Danijele Štajnfeld, koji se bavi posledicama seksualnog nasilja.

TV Za razliku od filma i pozorišta, čini se da serija nije falilo. U moru sadržaja, vredi pomenuti hrvatsku seriju „Novine“ Ivice Đikića i Dalibora Matanića koji, kroz priču o životu i radu novinara u jednom riječkom listu progovaraju mnogo više o savremenoj Hrvatskoj i verovatno, o istom računu, o bilo kojoj od bivših jugoslovenskih država.

Kada su u pitanju verovanje osobama koje su preživele seksualno nasilje i način na koji se društvo ophodi prema njima, preporučila bih i dokumentarnu seriju „Room 2806: The Accusation“ o slučaju Države Njujork protiv Strosa Kana, bivšeg šefa MMF-a. Izuzetno su mi važne reči advokata sobarice Nasifatu Dijalo, koji u seriji kaže da je njegova klijentkinja morala otprilike deset puta da ispriča sopstvenu verziju događaja, dok Kan to nije morao da uradi nijednom.

Sve to sa čime se Dijalo suočava podseća na jednu drugu Netfliksovu seriju „Unbelievable“, a tu „matricu“ diskreditovanja osobe koja je preživela nasilje smo kasnije videli i u drugim „velikim“ slučajevima seksualnog zlostavljanja (Rodžer Ejls, Harvi Vajnstin).

Ako je neko, ipak, za „laganiji“ ali ne besmislen sadržaj, izdvajam seriju „Call My Agent!“, o jednoj od dve najveće agencije za talente u Parizu. Beskrajno duhovito napisano, sa zvezdama poput Žilijet Binoš i Monike Beluči, pa sve do Izabel Iper, koje igraju same sebe, ova komedija je divan omaž francuskom filmu, ali i kinematografiji uopšte.

MUZIKA Na mojoj Deezerovoj listi na kraju godine uvek se nađu Lenard Koen, Bob Dilan, Dejvid Bouvi, Nik Kejv i Ejmi Vajnhaus.

Pored ovog „standarda“, slušala sam Scarlet Pleasure i „What a Life“ iz filma „Another round“, potom Z++ i pesmu „Ljeto već je gotovo“, oba nova albuma Tejlor Svift, „Singer of Tales“ Damira Imamovića, „For Him and Her“ Amire Medunjanin i „Brisani prostor“ Darka Rundeka.

Ima tu svega, nekako sam s godinama prestala da se „leksikonski“ opredeljujem za određeni žanr, dopuštam svemu da mi se dopadne.

Privatna arhiva

Vinterbergova posveta običnim ljudima Zaobiđi FILM Ljudi iz okruženja mogu da potvrde da nakon filma koji mi se ne dopadne uvek izgovorim: „Mučno i poučno. Mučno – jer mi je bilo dosadno, a poučno – jer sad znamo da nećemo gledati ovog režisera više“. Šalu na stranu, nemam neke naslove za koje bih rekla da ih ne bi trebalo gledati.

Jednostavno ne znam što ko može da „upije“ iz čega.

Naravno, ne volim filmove nastale kao puki „odgovor“ na neke druge filmove, u kojima se iskrivljuju istorijske činjenice, one koji velike i važne teme koriste za obračunavanje sa fiktivnim neprijateljima decenijama kasnije, ali ne mislim da bi ih trebalo zaobilaziti.

TV Zbog prirode posla kojim se bavim, ali i zbog milenijalskog straha od propuštanja, nemam luksuz da se samo „isključim“.

Tako da, slično kao i sa filmom – ne mislim da postoji sadržaj koji bi trebalo preskakati, ali svakako postoji onaj kojem bi trebalo kritički pristupati.

Bez želje da budem pretenciozna, ali pošto sam zamalo profesorka književnosti, oni koji bi definitivno zaobišli filmove, serije i TV sadržaj u celini uvek mogu da čitaju. U godini u kojoj je odnos muškaraca i žena na širem spisku za NIN-ovu nagradu 34 prema četiri, preporučila bih roman „Nemaju sve kuće dvorište“ Katarine Mitrović, zbirku priča „Mliječni zubi“ Lane Bastašić i zbirku poezije „Divlje i tvoje“ Olje Savičevič Ivančević.

MUZIKA To je zaista najličnije od svega.

Tako da, zaista, „ko god koga hoće“.

Mirjana Narandžić: Od serija posebno izdvaja „Novine“, „Room 2806: The Accusation“ i „Unbelievable“

A l c he

mi st

Pi nk Flo

yd

d ž uboks

amazon.com

„Delicate Sound Of Thunder“: Podmlađeno i prošireno koncertno izdanje iz 1988.

Poslastica za fanove

benda koji je postao samo savršena mašina za stvaranje novca... A kada je lajv album „Delicate Sound Of Thunder“ objavljen 1988, mnogi su pomislili da ima i pravo.

Izdanja sa različitim izborom pjesama objavljena su na vinilu, CD-u i kaseti. Fanovi su bili praktično primorani da kupuju sva tri ,,komada“.

ibb T s&

Četvrtak, 21. januar 2021.

he

18

Fr eddie G

Gospodar gangsterske estetik

Don Korle Ploča „Alfredo“ je Gibsov „The Godfather 2“.

Put klinca sa ćoška na kojem se valja neka loša trava do samog vrha i srca mafijaške tame - ili ipak koju stepenicu niže

Ruka u džepu

Album izdat ponovo na CD-u i kao trostruki boks set na vinilu

N

iko ne može zamjeriti Dejvidu Gilmoru što je u drugoj polovini osamdesetih učinio Pink Floyd grupom rok-veterana koji su već duboko u autorskoj penziji, kojima je ostala još beskrajna turneja „za dobra, stara vremena“.

Najveći spektakl

Iz današnje perspektive jasno je zbog čega je Gilmor tada smatrao da je Rodžer Voters prešao preko opasne ivice ambisa s opsesivnim i suštinski nemuzičkim projektom „The Final Cut“. I zašto je sve to vodilo ružnom, prljavom raskidu u hrpama masnog advokatskog papira i sudskog materijala.

U jednačini koju svaki fan benda Pink Floyd zna: Rodžeru su se kroz muziku

tukle krupne ideološke borbe, a Dejvidu je bilo više stalo do samog Flojda. I svega onoga što su ranije bili i što su fanovima značili.

Već je ploča „A Momentary Lapse of Reason“ (1987) bila nostalgični korak unazad ,,nevotersovskog Flojda“ ka kanonu koji je postavljen sedamdesetih. A grandiozna koncertna turneja „Delicate Sound Of Thunder“ ipak je još doprinijela da zaokruži sve ono što je taj Gilmorov Pink Floyd ljudima bio i što jeste i dan-danas: koncertni spektakl kojem nema ravnog.

Naravno, Rodžer Voters je sve to posmatrao sa strane i vrlo javno upirao prstom u „ciničnu kapitalističku nakanu“ jednog, prema njegovom mišljenju iskrivljenog

Sve to nas dovodi u moderno vrijeme: „Delicate Sound Of Thunder“ ove godine izdat je ponovo na CD-u i kao trostruki boks set na vinilu, uz osam do sada neobjavljenih koncertnih pjesama.

Na albumu su izvedbe iz avgusta 1988. u pet nezaboravnih večeri u „Nassau Coliseumu“ na Long Ajlendu.

Sada, prvi put nakon više od tri decenije, fanovi mogu da čuju prvo lajv izvođenje „Welcome To The Machine“ s albuma „Wish You Were Here“. Tu su, u odnosu na originalno izdanje, prvi put i „New Machine Part 1“, „New Machine Part 2“, „Terminal Frost“, „Signs of Life“, „On the Run“, „The Great Gig in the Sky“ i „One Slip“.

Ono što je za Gilmora ipak suština ovog projekta, još uz pripremljene 24 strane male koncertne monografije - jeste da istakne koliko je njemu, Rajtu i Mejsonu bio važan prethodni album „A Momentary Lapse Of Reason“, čije pjesme dominiraju na ovoj koncertnoj ploči. Da ga zasluženo izvuku iz naftalina i ukažu na jednu za njih vrlo bitnu i bolnu fazu postojanja benda.

Sve to „Delicate Sound Of Thunder“ na početku 2021. godine čini makar interesantnim. Iako, naravno, jedan Rodžer Voters može reći da je ovo novi način za zavlačenje Dejvidove ruke u džep fanovima. Koliko god bio u pravu, lijepa muzika je ta koja čini da to i ne bude pretjerano bitno.

S. S.

Ocjena: 69/100

The Alchemist i Fredi Gibs

P

aćino kao Toni Montana, toliko autentično djeluje Fredi Gibs u ulozi rep-gangstera. U moru mafiozo tipova sa ćoškova američkih predgrađa, Fredi je Korleone hip-hopa. Ono što je za ostale istraživanje fascinacije, Gibs uspijeva da podvali kao dio sopstvene svakodnevice. I da mu vjerujemo.

Kraljevi Harlema

Pakleno je teško reći bilo što novo u repu, a da to bude zagrnuto ruhom gangsterske estetike. A ono u što je vrlo teško prozreti - jeste jedno puko i jednostavno zašto. Što je korijen te kolektivne fascinacije: društveni kuršlus, devijacija, mačo trip, tiha rasna segregacija, nepovjerenje prema sistemu, borba za koju stepenicu više u piramidi opstanka, nešto podjednako animalno i ljudsko u našim genima...?

Sve to Fredi Gibs dotiče na albumu „Alfredo“, spreman da zapuca rafalnim rimama sa zadnjeg kožnog sica, dok ga u tamnoj limuzini vozika slavni hip-hop

producent The Alchemist. „Alfredo“ je Gibsov „The Godfather 2“. Put klinca sa ćoška na kojem se valja neka loša trava do samog vrha mafijaške tame ili ipak koju stepenicu niže. U tu igru upletena su i dva bitna lika njujorškog podzemlja: tamnoputi gangsteri Harlema Frenk Lukas i Bampi Džonson, gospodari crnog predgrađa oko čijih se prstiju vrti svaki prokleti paketić droge za njihovu braću.

Ovakva, meta-ploča o životnoj priči gangstera koji to ipak nije, vrlo dobro se uklapa u narative najboljih Gibsovih radova. Metod je jednostavan: prvo uspijeva da riječima učini taj život mafijaša vrlo primamljivim, da vam ukrade dušu u suludo realnom ego-tripu.

A da onda to u nekoliko poteza ogoli, patosira i razbije poput porcelana.

Momenti poput „Skinny Suge“, u kojoj traga za dilerom da bi osvetio ujaka koji se predozirao, najbolji su primjer - nema tu ni mrve metafore i apstrakcije. Dovoljna je samo gruba, nepr-

19

Četvrtak, 21. januar 2021.

npr.org

skana petparačka redalica, koju bi vam gangster možda nekad ispričao u sepaeru svog noćnog kluba.

Otvorene čakre

pitchfork.com

The Alchemist je uspio da bitovima i semplovima oslika enterijer starinskog luksuza što smrdi na skorojeviće. Elegantni let po dirkama provozaće vas i do koktelske londž terevenke na jahti u „Vice City“ stilu; gitara u „1985“ zamirisaće na Karibe, dok Gibs drobi i melje rime o usponu u stilu Majkla Džordana u ruki NBA sezoni baš te godine! „Baby $hit“ je najpotentniji i najfilmskiji momenat balansiranja života gangstera koji je na korak od toga da

postane krupna mafijaška riba – ali s ulogom novopečenog oca: „Rabbit potty training every morning, ho, I’m cookin’ dope and cleaning baby shit“.

Takav album je, naravno, savršeno primamljiv za sve rep fanove kojima čakre otvaraju njuške sa stranica kriminalnih dosijea. Ipak, muzički nije dorečen i zaokružen kao već kultni prošlogodišnji album „Bandana“, koji je Fredi realizovao sa drugom velikom produkcijskom facom, ekscentričnim genijalcem semplovanja Madlibom. „Alfredo“ je 35 minuta petperačkog repa koji prolete za 15 i ostave dovoljno materijala za novo istraživanje; ali je ipak velika vjerovatnoća da ćete za nekoliko mjeseci ponovo zavrtjeti ,,Bandanu“, a ovu ,,storiju geneze“ baciti u muzički naftalin. Uz utisak da je za potpunu sliku reperskog don Korleona bio potreban za nijansu epskiji, narativom bogatiji i sočniji materijal.

S. S. Ocjena: 78/100

Debi „Čar-pitanje“ instant remek djelo

Galaksija od zrna soli U Pekićevom „Zlatnom runu“ iznad vrata doma porodice Njegovan stoji pitanje: „Kako preživjeti?“.

Na muzičkom i životnom putu pronalaženja sebe od Niša do Zagreba, Dimitrije Dimitrijević nudi odgovor

D

imitrije Dimitrijević nije samo Dimitrije Simović, basista i pjevač niškog benda Igralom, jednog autentičnog trija koji je našao utemeljenje u rok psihodeliji i saharskom bluzu. Ovo je velikim dijelom i Sara Renar, njegova životna smjernica na putu ka Zagrebu.

Spoj različitosti

Spot „Lepi su dani“ je karantinski video montiran od snimaka koji je saplela Sara, za zbirku divnih momenata iz perioda samoizolacije. Tu negdje, u prvom singlu i najavi albuma, krije se i nagovještaj, što bi to moglo biti „Čar-pitanje“.

U Pekićevom „Zlatnom runu“ iznad vrata doma porodice Njegovan piše jedno jednostavno:

„Kako preživjeti?“. Na muzičkom i životnom putu pronalaženja sebe, od Niša do Zagreba, Dimitrije nudi odgovor, mini-priručnik za preživljavanje u skučenom prostoru. Koji je, podijeljen sa bliskom osobom, dobio novu širinu, u suptilnim fanki-džez meditacijama.

Posebno interesantan element debitantske ploče jeste jezik. Budite sigurni da vam niko drugi neće zvu-

Marina Uzelac

eone repa

Di mitrije

čati kao Dimitrije Dimitrijević. Razlog je, naravno, to što se radi o muzičaru koji u sebi nosi dvije tako savršeno različite sredine. I istovremeno ih savršeno miri.

Široki vidici

Dimitrije Dimitrijević nije se odrekao onog ishodišta u Nišu. Pjesma „Kamen“ je precizna karta jedne takve urbane balkanske geografije, nad kojom nema ni lamenta ni kuđenja. Jednostavno, sve je takvo kakvo jeste, sa sasvim dovoljno prostora da se pronađe odgovor na lično čar-pitanje.

U jednoj prigušenoj čulnosti u kojoj ćete podjednako osjetiti odjeke i Darka Rundeka i filadelfijske rok senzacije The War on Drugs, osjetićete Dimitrija kao duboko promišljenog i temeljnog autora i čovjeka. U pjesmama kao što su „More“ i ,,Ponestaće“ otkrivaćete i kompleksan stvaralački proces - i diviti se, kako sa ograničene geometrije krova jedne zgrade u vremenu izolacije, Dimitriju pucaju široki vidici.

I sve to voženo jednostavnim izjavama ljubavi kojima sebe demistifikuje: ,,Bez tebe sam džin nadut od boli, za sebe sam mrav, zrno soli“. A do kraja delikatnog fanki remek djela ,,Čar-pitanje“, znaćete, da je to zrno soli cijela jedna galaksija za Dimitrija Dimitrijevića.

S. S.

timemachinemusic.org

Dimitr

ije v ić

ke u hip-hopu treće decenije našeg vijeka

Ocjena: 91/100

d ž uboks

Roger

pitchfork.com

Četvrtak, 21. januar 2021.

W a t er s

20

,,Us + Them“: Uzbudljiv osvrt na globalnu političku zbilju

Svježe čitanje starog kanona rlo direktan i jednoznačan koncertni film ,,Us + Them“ prati amsterdamski šou Rodžera Votersa iz juna 2018. godine. I nešto je poput manifesta za pokret koji želi da gradi mostove ka neistomišljenicima - tako dokazujući da je suštinski različit od protivnika.

Velike ideje

Kulminacija turneje za Votersov album „Is This the Life We Really Want?“ ipak je bila predložak za jedno vremenski udaljeno skretanje. ,,Us + Them“ je tako muzičkim fanovima bio interesantan prije svega kao uvid u to kako Rodžer sada čita i doživljava one najpoznatije djelove kanona benda Pink Floyd koje je, pogotovo u periodu prije više od četiri decenije, on sam postavljao. lli: ovo je Pink Floyd u periodu između ploča „Dark Side of the Moon“ i „The Wall“, u onoj mjeri u kojoj je današnjem Rodžeru Votersu dragocjen. Fanovi znaju odlično što tu mogu da očekuju: urgentnost, velike i smjele ideje, nepokolebljive stavove, ekstenzivan i nezaboravan šou.

Rodžer Voters tuče jednu tešku i mučnu borbu na duge staze, svjestan da nema lakih odgovora.

Ovo je lijep dokaz da je ipak na plemenitom putu Votersa koji od sebe očekuje mnogo, makar onoliko akcije koliko i od cijelog svijeta.

Soundtrack koncertnog filma ,,Us + Them“ tako ovog januara klizi od prve strane „Dark Side of the Moon“ ka uvodu u „Welcome to the Machine“, seriji pjesama sa „Is This the Life We Really Want“, jednoj novoj svježini za „Wish You Were Here“. Prije nego što krug bude zatvoren skoro cijelom drugom stranom kultne „Dark Side“, skrenuće u par rukavaca sa ,,The Wall“ i dvije duge i suštinski ključne sekvence s „Animals“ - koje su slika i prilika Votersovog doživljaja globalne političke zbilje našeg vremena.

Šala na svoj račun

Uz sve to, primjetna je očigledna Votersova želja da ukaže, koliko je muzici koju je stvarao za Pink Floyd po-

treban novi život; izlazak na vazduh u svježijem, drugačijem i aktuelnijem ruhu. I to je mnogo bitnije od jednog jesenjeg poziva Amerikancima da izađu na predsjedničke izbore (što je bio i jedan od motiva za koncertni film ,,Us + Them“).

Takav Voters zna i da se našali na sopstveni račun pružajući vrlo važno mjesto pjesmi ,,Deja Vu“ - vrlo svjestan da mu je od bolnog odlaska iz Flojda karijera skoro u potpunosti postala oruđe političkog aktivizma.

Album je interesantno posmatrati u svjetlu koncertnog reizdanja „Delicate Sound Of Thunder“ Pink Floyda, koje je Dejvid Gilmor priredio u istom periodu krajem prošle godine.

Za ono, što je za Gilmora lijepo skockan praznični izlog poslastica za fanove za Votersa je nova municija nepokolebljivosti. I zalog

da ne odstupa sa linije fronta koju je sam iscrtao.

Zato je „Us + Them“ mnogo uzbudljiviji i bitniji projekat, pa i onda kad je dominantno i forsirano usmjeren na aktuelnu migrantsku krizu. Rodžer Voters tuče

jednu tešku i mučnu borbu na duge staze, svjestan da nema lakih odgovora. Ovo njegovo čitanje starih kanona je lijep dokaz da je njegova misija plemenita.

S. S.

Ocjena: 80/100

amazon.com

V

Rodžer Voters ne odustaje od aktivizma

Projekat dominantno usmjeren na aktuelnu migrantsku krizu

Četvrtak, 21. januar 2021.

kalendar Lenonu se odrastalo; pa ipak, pred njom, zgrčen i go, na roze tepihu, uvijek je i jedino mogao biti ono dijete, skamenjeno i oživljeno na izložbi, gdje su se prvi put sreli

Četiri decenije najslavnije naslovnice rok magazina

Ogoljena bliskost Džona i Joko

nja Jan Verner dobio je perfektnu fotku. Pukom srećom. Simboličan, proročki odjek budućnosti.

Ranjivi osmijeh

D

žon nikako nije želio da bude fotografisan bez Joko, a ona je odbila da se, tačno deceniju nakon objavljivanja fotografije obnaženog para na omotu albuma „Two Virgins“, opet skine pred kamerom.

Eni Libovic je duboko uzdahnula. Učinilo joj se da se tog 8. decembra neće dogoditi ništa bitno ni za njen objektiv, ni za svijet rokenrola. Kako se samo prevarila...

deophotography.wordpress.com

Prosuti uvojci

Časovnik sudbine strmoglavo je približavao kazaljke; ostalo je svega nekoliko sati prije nego što će, samo desetak metara odatle, na pločniku pred ,,Dakota“ zgradom u Njujorku, Mark Čepmen s leđa smrtno ustrijeliti Lenona. A tačno minut, prije nego što će nastati najslavnija fotografija rokenrola.

Joko, brižno umorna i oholo distancirana, tamnih uvojaka prosutih po roze tepihu. I Džon, kraj nje, obnažen pred očima cijelog svijeta, toga dana kao i svakog prethodnog, od kada je upoznao na jednoj njujorškoj izložbi, 14 godina ranije. Da je mogao, da je smio od dječačkog stida i ponosa koji je i dalje osjećao u blizini ljubavi svog života – možda bi i rekao Eni koliko mu je Joko Ono važna. I koliko je lijepa, u tom laganom džinsu i crnoj majici, i u svim malim detaljima koji su slikali lagodnost i rutinu godina zajedničkog života.

21

Kada je 22. januara 1981, prije četiri decenije, fotografija Eni Lajbovic objavljena na naslovnici časopisa Rolling Stone, uz presedan - bez jednog jedinog slova, a kamoli propratnog naslova, oko nje se već ispleo vijenac urbane legende. Da li je, zaboga, to bio posljednji Džonov poljubac, u trenutku kada je zatvorio oči i usne prislonio na njen obraz, tu na roze tepihu?

Joko Ono je i tada, kao i u svim godinama koje su usli-

jedile, ćutala. Ni kompletan intervju, priređen specijalno za obilježavanje jubileja njihove prve zajedničke ploče „Two Virgins“ (1971), nije objavljen do 2010. godine... I Joko i Eni i uredništvo su znali, da Lenon zaslužuje makar taj mali veo misterije. Koprenu nedorečenog, makar za one kojima fotografija nije uspjela sve reći.

Najslavnija rok fotografija nije samo slika i prilika intime jednog para. Već i afera velike zvijezde i jednog me-

dija. Počev od 1967, kada se na naslovnici prvog izdanja našao Džon, pod ratnim šlemom zaraslim bršljanima i nekim travkama, što su mirisale na bunt, mir i slobodu.

Snimao je britanski film „How I Won The War“ (1967); Bitlsi su taman izbacili ,,Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band“ koji je kritika obožavala... A samo dan pred posljednji rok za odlazak u štampu, koosnivač i priređivač prvog izda-

Priča Eni Lajbovic morala je da sačeka još pola decenije. Prije svega toga, još 1970.

Lenon se povjerio bliskom prijatelju Verneru.

- Vrijeme je za solo karijeru.

Bitlsi su gotovi, gotovo je sa svim tim snom. I naravno da ne mislim samo na Bitlse, nego na svu tu stvar naše generacije – kazao mu je.

Džonu se odrastalo, pa ipak, pred Joko, zgrčen i nag, na roze tepihu, uvijek je i jedino mogao biti ono dijete, skamenjeno i oživljeno na izložbi, gdje su se prvi put sreli.

A Eni Libovic? Studentkinja Umjetničkog instituta San Franciska imala je 19 te 1970. godine, kada je poslala portfolio magazinu Rolling Stone. Samo mjesec kasnije radila je naslovnice; a tri godine kasnije postala je urednica foto-službe najpoznatijeg rok magazina na svijetu.

Bilo je tri popodne jednog od najkraćih dana u godini, zubato sunce tonulo je u tišinu rijeke Hadson, a Džon je tog 8. decembra 1980. otvorio oči i ustao sa roze tepiha. Eni Libovic imala je u ruci polaroid, to čudo instant fotografije.

Joko Ono već je hvatala note njihove nove pjesme „Walking on Thin Ice“... I Lenonu se učinilo, da je u tih desetak santimetara polaroida stala sva ranjivost jedne strasti pred očima svijeta. Godinama kasnije, Eni Libovic sjećala se njegovog osmijeha kada je rekao: „Eto, ovo je to. To je naša veza“.

S. S.

22

Četvrtak, 21. januar 2021.

KALENDAR

„Donnie Darko“: Jub

Pogled zečije

sctimes.com

Čuvena scena u praznom bioskopu kao okidač mladalačkog bunta i akcije

P

otmula grmljavina iz mračne daljine, što sluti na oluju. Na prvi dodir ozonske svježine u nozdrvama, uz prve taktove „Killing Moon“ na početku filma, Doni je znao.

Sve to je uvijek bilo, sve to i jeste mnogo više, nego što se okom čini.

- Dobro obrati pažnju. Mogao bi nešto bitno propustiti - bio je jednostavan, retro, gotovo kičast i klinački natpis na sajtu filma „Donnie Darko“.

artstation.com

Kraj koji se duri U engleskom jeziku, riječ ,,angst“ je mnogo više od puke „tjeskobe“. U njoj je i iskonski, sasvim mladalački revolt.

Jedan vrisak koji, makar nakratko, uspije da oslobodi to egzistencijalnom mučninom stisnuto grlo.

Ono što je u filmu ,,Donnie Darko“ najlakše propustiti jeste suština. Logička nit koja povezuje narativno tkanje nečega što se, recimo, tiče putovanja kroz vrijeme i odrastanja svakog od nas.

Film Ričarda Kelija je prije dvije decenije, nakon premijere 19. januara 2001, jedva privirio u bioskope. A potom se prišunjao iz prikrajka, u noći, sletio u stvarnost sa DVD izdanja koje je generacijama milenijalaca izvuklo tlo pod nogama. Pravo u svijet sigurnosti sobe djetinjstva. Sasvim ludo i stravično, poput duge sjenke na vratima. I recimo - jednog dva metra visokog zeca sa džokerovskim osmijehom.

Mnogi koji su zakoračili u to filmsko putovanje, skočili u tu

Režiser je za svog Donija Darka želio jedan svijet, za koji je duboko osjećao da je prećutkivan na velikom platnu.

Poturan pod tepih, iako je realniji od svega u bilo kom ,,Okrugu Džona Hjuza“ egzistencijalnu zečiju rupu, durili su se, negodovali ili ćutali zatečeni do posljednjeg kadra. Pred pričom, kojoj je bilo tako teško pohvatati niti; ono „mogao bi nešto propustiti“ sa početka smijalo se izazivački i ludo. Baš kao Doni Darko. I to nije bio kraj; skoro svakom od njih film je ipak funkcionisao perfektno. Bilo je u njemu nešto bitnije i od puke priče.

Bijes ispod obrva Ričard Keli je sa diplomom filmske škole mogao samo slušati vjetar kako ječi praznim džepovima. Bio je švorc, želio je snimiti nešto ambiciozno, lično... I da, dozlaboga nostalgično. Jer toliko je, dođavola, imao pravo za posvetu odrastanju sa kraja osamdesetih.

Jednom predgrađu iz filmova Džona Hjuza; ćoškovima svih tih komedija od ,,Beethoven“ i ,,Home Alone“ serijala, do filma „Denis napast“ („Dennis the Menace“, 1993).

O ulicama beskrajno iste geometrije, po čijim se zakonima gravitacije, u olovnim cipelama, moralo koračati. I gdje je još prokleto teže bilo govoriti.

Hvatati rijetku iskru konekcije.

Ričard Keli je za svog Donija Darka želio jedan svijet, za koji je duboko osjećao da je pre-

ćutkivan na velikom platnu.

Poturan pod tepih, iako je realniji od svega u bilo kom ,,Okrugu Džona Hjuza“. Jer je imao ono što je bio gorak začin, so i unutrašnja strana svih vjetrova odrastanja. „Angst“.

Kada Grečen Ros na prvom času u školi ko zna kog novog grada njenog odrastanja dobije sugestiju da sjedne pored najzgodnijeg momka u odjeljenju, njen izbor je savršeno iščašen. Na prvi pogled ka nelagodi i bijesu ispod obrva Džejka Džilenhola, u filmu koji mu je lansirao veliku karijeru, znate zbog čega bi svaka djevojka okrenula leđa Doniju Darku. I bilo kom od sličnih čudaka.

Ambis postojanja Režiser Ričard Keli bio je strog, gotovo grub prema tom Doniju, makar u onoj mjeri u kojoj je bio prema samom sebi u tinejdžerskim danima. Zato je film „Donnie Darko“ bio način da sebi, svom odrastanju i tom Doniju vrati dug. Da ispravi krive Drine i sve pukotine tkanja svih dimenzija, jednim ludim putovanjem kroz vrijeme. „Donnie Darko“ snimljen je za 28 dana; taman toliko je jedan ludi zec na početku filma Doniju dao vremena da uhvati

Četvrtak, 21. januar 2021.

23

bilej gorko-slatke balade odrastanja Ričarda Kelija

malo svjetla u egzistencijalnom ambisu. I dan-danas, svi oni kojima je film na srcu, svjedoče da je lakše povjerovati u tog zeca-dvometraša nego da je ,,Donnie Darko“ snimljen prije čak 20 godina.

I to je samo jedan od paradoksa filma koji se žestoko tiče života svih nas – i odjeka onog odrastanja koje nikad nije prestalo. Jer tiče se cijelog onog prostora guste tmine, iza kojeg čuči nepoznato. I iz kojeg polako tutnji daleka grmljavina.

Omaž Linču U filmu čija je radnja smještena u 1988. godinu, Keli je želio da u padu jednog avionskog motora u predgrađu, oslika cijelu Reganovu eru. A što je više tonuo u lavirint filma, to je postojao svjesniji da se sve više zapetljava u vremenu sadašnjem. Da mu se kriva putovanja vremenom zakrivila do pucanja... „Donnie Darko“ dotiče nešto kolosalno bitnije od Reganove ere. Taj mladić, u

cinemablend.com

d u tminu e rupe

Kultni kadar koji sluti izvjesnost najvećeg paradoksa u finalu

ogledalu svog odrastanja, dobro zna prije svih nas: da gleda oči u oči najvećem paradoksu. Strašnom u onoj mjeri, u kojoj je - smrt stvarna, u životu svakog od nas. I to je sasvim dovoljno da film bude stravičan.

Sve ostalo je banalno: Donijevi roditelji su brižni, jednostavni, blagi i normalni, poput likova iz Spilbergovog SF klasika „E. T.“ ili Zemekisove trilogije „Back to The Future“. Njegova nastavnica koju igra Dru Barimor, u filmu koji joj je spasio karijeru tokom dugogodišnjeg davljenja u zavisnostima - toliko je dobra, da će izgubiti posao zbog male lekcije bunta za štićenike.

Pa ipak, zbog te duge sjenke smrti što treperi i zuji poput bijelog šuma na prijemniku i dotrajale sijalice, mnogo je više tinejdžerski omaž filmu „Blue Velvet“ Dejvida Linča. Uz jednu iskopiranu savršenu scenu šetnje niz pustu ulicu na prvom dejtu,

Nokaut uspavanka Gerija Džulsa Kada ne bi ostala nijedna vizuelna asocijacija, nijedan kadar u sjećanju, na primjer Donijev odraz u ogledalu ili onaj energetski tok kojim mu jedan ludi zec pruža raskršća prostor-vremena - ipak bi ostala muzika.

Za ono putovanje od „Killing Moon“, preko „Love Will Tear us Apart“ i „Under the Milky Way“ do „Mad World“, valja desnu ruku dati... I reći - da je više uticalo na ukuse i prepoznavanje generacija, od bilo koje ploče, hita, niza video-spotova ili Jutjub linka.

Negdje u momentu kad „Head over Heels“ (Tears for Fears) odškrine vrata univerzuma jedne srednje škole, već savršeno znate: da je u toj priči i tom filmu mnogo više nego što se na početku čini. A Ričard Keli baš želi da ostanete žedni, nedorečeni, željni konačnih odgovora, sve do kraja. Želi vas ljute, namagarčene, emotivno rastresene i nokautirane; u bunilu i na konopcima, dok vam ,,Mad World“ Gerija Džulsa šapuće uspavanku.

gdje Kelijev Džilenhol tako podsjeća na Linčovog Kajla Maklaklana...

Potraga za smislom Od početka do kraja, „Donnie Darko“ je isključivo duga šetnja suočavanja sa smrću, pružena niz ulicu odrastanja.

S ukusom krvavog voća iz jesenjih vrtova na usnama, Doni ne želi ništa - osim malo ostvarenog smisla.

Zato je onaj prvi smijeh na samom kraju, prije spokojnog sna koji nosi pjesma „Mad World“ - odraz prvog mirenja.

U kojem gubitak postaje blistav i veličanstven kao žrtva; a nedostajanje plemenito u onoj mjeri, koliko ima promašenosti i praznog prostora u pogledu cijele galerije likova jednog predgrađa. Svih onih, kojima u svijetu više nema, niti može biti jednog Donija Darka.

- Dobro obrati pažnju - piše i dalje na klinačkom i predivno nedovršenom sajtu filma „Donnie Darko“.

Mogao bi nešto bitno propustiti... One predivne pjesme što gorko štipaju za oči, jedan zec dvometraš i nikad ostvarena karijera Ričarda Kelija, što je stala u jedan savršen film, šapuću gorko i slatko.

Nema većeg paradoksa od smrti; nema ljepšeg i bitnijeg što možemo propustiti, od odrastanja.

U toj tmini zečije rupe, sa prvim klavirskim kapima kiše, što im grmljavina konačno ustupi mjesto za jednu „Mad World“, ipak znamo... Koliko je važno, da nam u kosmosu jednog predgrađa ne pokisnu jedna Grečen, i jedan Doni Darko.

S. STAMENIĆ

24

Četvrtak, 21. januar 2021.

33 OBRTAJA

Šaban Šarenkapić,

Nek M po film

Latif Adrović

pisac

S

ve što sam prokazao u pisanjima, može biti da sam ja – zabilježio je Šaban Šarenkapić, književnik iz Novog Pazara, čiji je roman „Kvartida“ (izdavač Darma Books) bio u širem izboru za ovogodišnju NIN-ovu nagradu.

U Šabanovu poeziju i prozu gazite kao u kasabu: ona je ta kojoj ćete se uvijek vraćati. „Dobra kao dlan očin“, melanholično nježna a opet iglena, memljiva. Šarenkapićeve riječi ne iščile poput onog

sladoleda koji je prvi put okusila junakinja iz „Kvartide“, već su očnjaci koji cijepaju dušu. Njegovi likovi poput Andrićevih i Selimovićevih bitišu u „velelepnoj bašti svoga samstva“ a te tišine i krugove osame, koju ipak treba zaslužiti, remete samo sjećanja.

U Šarenkapićevim riječima živi velika ljepota, koja počiva na čistoj nadi i dobroti koje osjetite nakon pročitanog stiha, rečenice.

Osjetićete je i u njegovim odgovorima na naše „Obrtaje“.

Njegova razmišljanja o filmu, muzici i televiziji pokazaće vam da je veliki Bodler bio u pravu kada je rekao da se najveća ljepota nekad krije na najneočekivanijim mjestima. Dokaz? Jedan od najbolnijih filmova svjetske kinematografije je baš onaj koji ga čini srećnim.

A čiji glas još „rovari“ po junaku naše priče i činiće to dugo, sve dok bude disao... Saznajte u nastavku Šarenkapićevih „Obrtaja“.

Film koji Vas čini srećnim?

- „Šindlerova lista“ (Stiven Spilberg, 1993). Čini me srećnim onaj prsten iskovan od zlata sa plombi iz usta zahvalnih ljudi, Šindlerove „djece“, onih čije je smrti otkupljivao da bi preživjeli; da bi izbjegli sapun i gasne komore. Zato volim ovaj film. Čovječan je, budi nadu u nečovječnom vremenu. Nadu uniženih i nemoćnih. Dobrotu koja nam fali, koju su nam nadljudske sile i prisile već oduzele.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Takve ne gledam.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- To još ne znam. Kao i mogućnost pisanja knjiga kakav je Džojsov „Uliks“. Još ga čitam!

Ne bilo piscu teško.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- O Srebrenici! Ali snimljen u Srbiji. Nisam gledao prošlogodišnji film „Quo vadis, Aida“ režiserke Jasmile Žbanić. Ali potrudiću se da ga vidim, što prije.

Omiljeni filmski rivali?

- Baster Kiton i Čarli Čaplin, bez obzira na to koje je vrijeme u pitanju.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- „A Dog’s Life“ (Čarli Čaplin, 1918). Ono što me fascinira u jednom od ključnih kadrova, jesu ruke Čaplinove. One su u vječitoj molitvi, u maloj za-

25

Četvrtak, 21. januar 2021.

Morisonov glas rovari meni, dok sam živ ko to već i rade, na svoj način, i pili bi to što hoće. To bih tražio da se slika i fotografiju okačio na zid. Volim ove ljude zbog onoga što jesu kad nisu na platnu. Dragi su mi kao neki moji pisci.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- To ni on ne bi znao!

mu

z ika Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Zlatko Manojlović, „Jednoj ženi“. Uvijek me podsjeća na ženu koje nema.

Ona je morebit samo sjećanje - Zlatkovo, i svačije. Kao ogledalo. Jer svi se mi u nečemu ogledamo: u vodi, u mjesecu, u slici. Ponekad, bez riječi. I vrlo često, sami.

A samoću treba zaslužiti. I

da nije nje, ničega ne bi na svijetu bilo. Što je suprotno ovoj našoj, tužnoj, osamljenosti u mnoštvu, i ona je samo drsko, sebično, ignorisanje drugoga.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Zlatko Manojlović, „Jednoj ženi“. Tu nema riječi, a ja sam osjetljiv na riječ.

Hvala Bogu što je tako. Koliko oslobađa, toliko i robi.

Uznosi ka visini, a osjećam da je nastala negdje duboko.

Duboko, duboko u samnu čovjeku.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Nizamski rastanak“, zauvijek!

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Toma Džonsa. Prvi put čuo sam nešto što ne razumijem, a sviđa mi se. Tada sam poželio naučiti taj strani, tuđi jezik. Da vidim da li je i u riječima pjesme tako lijepo biti Ja. Nije bilo baš tako. Neke stvari treba samo slušati. Sada neke stvari ne valja ni gledati ni slušati! medium.com

hvali spokojna čovjeka. Bez tih ruku, za mene barem, ovo ne bi bilo to što jeste.

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Vozi, Miško.“ - iz „Ko to tamo peva“ (Slobodan Šijan, 1980).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ptica Trkačica!

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- „Ne okreći se, sine“ (Branko Bauer, 1956).

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Herkul osvaja Atlantidu“ (Vitorio Kotafavi, 1961)!

Pamtim ga kao i prvi sladoled, onaj što je kao vuna. Često sam poslije sanjao Herkula, i nepojamnu slatkost u ustima.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Poslije argentinskog filma „Počasni građanin“ (Gaston Duprat, Marijano Kon, 2016)! Sve što se može reći o svakoj provinciji na kugli zemaljskoj, reklo se u ovom filmu. Ono što kasabu čini vječnom, vječno traje u ljudima: zavist, samoljubnost i nepraštanje. Strah od sebe same. Strah od suočenja.

Nehaj da se vidi išta preko brda. I ta zlobnost njenih ljudi veća je od toga nehaja.

Treba iz kasabe pobjeći, a vratiti se baš nikad.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Mel Gibson, Klint Istvud, Denzel Vošington.

Vjerovatno bih samo pio kahvu, a oni bi, kao u nekom filmu, istjeravali pravdu, ka-

Fasciniran je Čaplinovim rukama u ovom kadru filma „A Dog’s Life“

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Nizamski rastanak“, zauvijek! On je himna dušina, himna ovog juga, tužna i istinita.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- „Nizamski rastanak“! Uvijek me podsjeti gdje sam, ali ne i kuda bih. Veže me za mene, kao lancima. Jer od sebe ne valja bježati.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Mnogo ih je!

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Zaima Imamovića. Čovjeka koji je pjevao dušom.

Ta lakoća pjevanja me uzdizala. Pa sam najrađe pomišljao kako i pisati treba tako, tačno i lako, bez naprezanja. U toj jednostavnosti skrivena je sva mistika stvaranja.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Zar tako nešto postoji?

Može doduše i ružno biti lijepo, ali, ali... Loše je loše, i tu pomoći nema!

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Nijedan u tom dobu. Malo kasnije sam nabavio ploču i poster Morisona. To mi je poklonio moj prijatelj Refik Ličina, pisac. Dugo sam slušao taj glas iz smrti! U selidbama mi se poklon zagubio, pa i gramofon. Ali taj glas još rovari po meni, i radiće to, čini mi se, dok sam živ. I neka će.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Ako nadživi sebe.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- Film „Kosa“ (Miloš Forman, 1979)! I po suncu i po kiši.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Film „Ne okreći se, sine“.

Kasnije, knjiga Danila Kiša, „Rani jadi“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Crni sneg“! Možda i sad kao i nekad. Morao sam biti toga dana jako dobar i pažljiv da bih u očevoj sobi dobio mjesto da je odgledam.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nijednu nisam završio. Pa ni „Crni sneg“.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Nisam stigao do kraja.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Prašak, i to čim serija počne.

Najdraži par iz serije?

- Nemam ga.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Baš nikakvo. Ali poželim da sam vlasnik nekoga hotela. I tu, iza stakla, sjedim sam i nikuda unutra ne puštam. To bih sad volio!

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Za obojicu!

M. ČAVIĆ

26

PODGORI č ARENJE

C

Mati otadžbina

ijelim stotinama kilometara ravnice jednog grada sa imenom rijeke, što je nekad pred svijetom nosio strašno i ponosito ime žrtve i herojstva Staljingrada, dominira ona. Ne možete je ni zaobići, ni ignorisati; jer „Mati otadžbina zove“. Tih 85 metara prkosa gravitaciji, mjera su veličine skulptora Jevgenija Vučetića.

Prije nego što vam se soliteri Volgograda u daljini spram nje učine poput skulpture od „lego“ kockica, a njene srazmjere natjeraju da skulptora bacite u koš svih Crnogoraca sa kompleksom veličine, valja poslušati Ruse sa Volge.

Dječački san Dok „Mati otadžbina“, sa mačem što dodiruje kosmos rukom odmahuje ka onima u odstupnici, dok čeliči i bodri za kontranapad i pobjednički juriš protiv nacističke invazije... Rusi će vam reći, da je njihova najvoljenija skulptura taman srazmjerna veličini žrtve i herojstva naroda Staljingrada i sovjetske armije. I da ju je Jevgenije Viktorovič Vučetić dobro premjerio. Veliki skulptor u ratu sa nacistima bio je dobrovoljac, neprijatelja gledao oči u oči.

Godinama kasnije, kao već proslavljen autor dvije decenije

najveće skulpture na svijetu (do 1989, i dalje najveća u Evropi i van Dalekog istoka) - govorio je da je istinski srećan čovjek.

- Strijeljan, a ne i ubijen. Zatrpan duboko u rudniku Donbasa, pa ipak preživio. Kontuzovan na frontu, izvukao živu glavu...

Srcem u petama najviše onda kada je ćuteći stajao pred Mikelanđelovim djelima u Rimu i dosanjao dječački san. „Ja vječnost neću / Zašto ste me sahranili? Ja tako nijesam želio u zemlju / Sa moje zemlje voljene.“ Na mramorju ratnog druga Vsevoloda Bagrickog ispisao je parafrazirane stihove Marine Cvjetajeve. Prve radosne vijesti o pobjedama pred Moskvom, stizale su u zimu 1941. A Vučetić se tek pripremao za decenije ljutih borbi. Na autorskom frontu svakodnevno; u manijakalnom radu, sa ne više od četiri ili pet sati sna. Jer snovi su najčešće vraćali na front...

Bio je sin Francuskinje Ane Stjuart i Viktora, plahovitog i mračnog oficira bjeloarmejca rođenog u Crnoj Gori, koji se tokom građanskog rata našao i u taboru crvenih. Jevgenije - kao dječak zanijemio pred veličinom Preobraženjske crkve Ekatarine Velike, u rodnom Dnjepropetrovsku.

Zaglavi se

twitter.com

Četvrtak, 21. januar 2021.

Odrastao u Rostovu, na Donu; već tada inspirisan i zaslijepljen slikom, skulpturom. Primoran kao đak na težačku tišinu i muku, da bi zaradio materijal za prvi vajarski rad...

Najljepše ordenje - Svaki kamen sadrži statuu, potrebno je samo ukloniti suvišno i izvaditi je na svjetlost - ponavljao je Mikelanđelove riječi i dobio podršku majke za upis u umjetničku akademiju.

Njegov život tada već postaje poput pustolovine: u magičnom Samarkandu, u ljeto 1930, dobija priliku da upozna kulturu Istoka.

Jedva spašen kao talac od pobunjenika, tamo na himalajskoj granici! Potom prinuđen da od Samarkanda do Lenjingrada stopira tih 4.000 kilometara (!)

- nakon jednog pozivnog pisma za tada najpoznatiju sovjetsku umjetničku akademiju... Pa optužen da je u umjetnosti konzervativac i puritanac, onda kad je profesore upitao, zašto pobogu ne uče više anatomiju!

- Vučetiću, ako vam se ne sviđa, slobodno se ispišite, možete na medicinu! - i naravno da ih je, nakon tri godine, napustio. Tek spreman da završi prvu skulpturu, 1939. godine, nakon smrti oboža-

Crta: Srđan Ivanović

Jevgenije Vučetić

vanog mentora sa kojim je radio na jednom čuvenom moskovskom hotelu.

Skulptura „Od mačeva plugove iskujmo“, u sjenci zgrade Ujedinjenih nacija na Menhetnu, čuva stražu Bruklinskog mosta. Savršen odgovor svima onima, koji su u „Otadžbini“ Jevgenija Vučetića vidjeli neku slavu rata.

Mnogo je mira, tišine i spokoja beskrajne donske stepe u skulpturama Jevgenija Vučetića. I lijeka što jednom umjetniku lutalici, odlikovanom Lenjinovim i Staljinovim medaljama, pokazuju put kući. Onom, kojem su ljubav i zahvalnost svih ratnih heroja i pobjednika najvećeg od svih ratova, najljepše ordenje.

Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Digitalni dvogled onovno zatvaranje galerija i muzeja natjeralo je ljubitelje umjetnosti na Ostrvu da se okrenu drugim aktivnostima koje su i dalje dozvoljene tokom novog lokdauna.

Intimne scene No, s obzirom na to da je opcija vrlo malo, logično je da su se Londonci ipak najviše okrenuli onome što ih može zabaviti u četiri zida. Ove sedmice galerija „White Cube“ na jugu grada obezbijedila im je možda i najinteresantniji izbor koji je sasvim lijepo prilagođen globalnoj krizi.

Onlajn izložba „Rear Window“ specifično je istraživanje voajerizma.

Kuratorka Suzana Grivs, koja je koncipirala postavku kao direktan odgovor na istoimeni film iz 1954.

„The Boxes“, djelo Lori Simons

Onlajn izložba „Rear Window“ specifično je istraživanje voajerizma. Kuratorka Suzana Grivs koncipirala ju je kao direktan odgovor na Hičkokov istoimeni klasik iz 1954. godine, željela je predstavi kako umjetnici konstruišu scene i predlažu narative istovremeno istražujući ideju jednog „pogleda“ koji je dobio centralnu poziciju u klasiku Alfreda Hičkoka. „Posjetioci“ onlajn izložbe dobili su priliku da razgledaju, između ostalih, radove Džuli Kurtis, Džefa Vola, Keri Mae Vims i Lori Simons. Ovi umjetnici su se efektno poigrali s idejom kako najefikasnije istražiti intimne scene unutar

kuće, zaokruživši pritom perspektivu i onoga koga posmatramo, i nas posmatrača.

Psihološka igra Kod Džefa Vola, na primjer, mogu se vidjeti i važni segmenti eroticizma kroz rad „Summer Afternoons“ iz 2013. godine na kojem je misteriozna i vrlo zamišljena žena u jednostavnom dekoru.

Dok je Vol razmišljao više u „filmskim kadrovima“, simpatična Lori

Simons sklapala je teatarske mizanscene. U radu „The Boxes“ iz 2005. godine teatralno je postavila lutke i namještaj koji su „posjetiocima“ ostavili psihološku igru koju sami moraju završiti. Za razgledanje ovih „kadrova“ Londonci nijesu morali da sačekaju da se kulturno-umjetnički prostori otvore, već im je za to bio potreban samo „digitalni dvogled“, odnosno ekran televizora ili računara. Na koncu, izložbama ovog tipa i jeste mjesto na onlajn platformama. A za ovu priliku nije se moglo odabrati bolje filmsko ostvarenje. Uostalom, ako bi lokdaun bio neki već snimljen film, to je savim sigurno nešto blizu Hičkokovog fenomenalnog „Rear Window“.

Leila MURSELJEVIĆ

whitecube.viewingrooms.com

P

27

whitecube.viewingrooms.com

Četvrtak, 21. januar 2021.

„Summer Afternoons“, rad Džefa Vola

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Mirjana Popović i Jovana Kaluđerović

Grafički dizajn Veselin Radonjić