Dnevni list Pobjeda 1.12.2024 by Pobjeda

! RATU U UKRAJINI

INTERVJU: Arsim Zekoli, nekadašnji šef makedonske misije OSCE-a u Austriji i Turkmenistanu Nakon završetka rata u Ukrajini, Evropa neće biti kao prije

Politički, dio Ukrajine može dobiti status ,,No Man Land“, koji će Putinu omogućiti da sebe predstavi kao Pirovog pobjednika nad deset puta manjom zemljom i sa obogaljenom Rusijom. Ekonomski, pak, budućnost te regije biće potpuno ovisna o EU, osobito o SAD, koje nijesu slijepe ili nezainteresovane za resursima bogate predjele te napaćene zemlje. Prioritet Rusije nije i neće biti blagostanje u tom regionu, već oživljavanje same ruske ekonomije i sprečavanje posljedica koje nose povratnici sa ratišta

RAZGOVOR: Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore za pristupanje EU

Svjedočimo optimizmu za novo istorijsko poglavlje Crne Gore

VLADA ŠAKOM I KAPOM DAJE PARE SRPSKOJ CRKVI

Ogranku SPC odobren novac za rekonstrukciju Crkve Svetog Vasilija Ostroškog, DRI ukazala na nepravilnosti Eparhiji

NAJSVIREPIJI ZLOČINI: Psihoterapeutkinja Dijana PopovićGavranović o seksualnom iskorišćavanju i zlostavljanju djece

Predatori su najčešće u dječjem okruženju

Javna rasprava o izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru traje do kraja iduće sedmice

Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se pravda odobreni iznos, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora –ističe se u izvještaju

Škole i dalje uzalud raspisuju konkurse za nastavnike pojedinih predmeta, direktor nikšićke gimnazije ukazao na slične probleme ustanove kojom rukovodi

Kilibarda: Teško do profesora latinskog, muzičkog, fizike, matematike

Predsjednik Sindikata državne uprave i pravosuđa Nenad Rakočević je najavio da će uskoro predati inicijativu za izmjenu GKU sa uvećanjem koe cijenta od najmanje 20 odsto, računajući na dogovor da bi izbjegli troškove koji bi uslijedili u slučaju tužbe

INTERVJU: Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji

Vučićev režim se najviše plaši od novih političara

BEOGRAD - Da li je ovo otvaranje perspektive za neke nove politike i da li će ovi protesti iznjedriti neke nove političare sa novim porukama - upravo je to ono od čega režim najviše strahuje i što objašnjava njegovu sve veću represiju nad građanima - ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji, povodom sve većeg nezadovoljstva građana u Srbiji i svakodnevnih protesta.

POBJEDA: Da li se bliži kraj Vučićevoj vladavini u Srbiji uzimajući u obzir sve što se dešavalo tokom ove sedmice u parlamentu, ali i na ulicama Srbije? Protestuju građani tražeći odgovornost za pogibiju 15 ljudi u Novom Sadu, prosvjeta štrajkuje već dva mjeseca, policija u civilu hapsi, prebija, Univerzitet je pred štrajkom...?

BISERKO: Teško je predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati. Ono što je očigledno već sada jeste da se nezadovoljstvo građana, koje već duže tinja, masovno raširilo. Tragedija u Novom Sadu svakako je bila okidač koji je do kraja ogolio režim predsjednika Vučića. Po prvi put u protestima masovno učestvuju studenti i uopšte mladi ljudi, ali i Univerzitet. Mislim da je to dodatno unervozilo predsjednika. Vučić je pokušao raznim manipulativnim tehnikama i kontrolom nad mejnstrim medijima da zabašuri razmjere tragedije, ali u tome nije uspio. Masovna hapšenja mladih ljudi koji su protestvovali i njihovo pritvaranje bez zakonskog osnova dodatno je radikalizovalo protestante. Tuča u parlamentu poslužila je da se usvajanje budžeta usvoji bez rasprave i opozicije i prijeti da u datim okolnostima parlament prestane da radi. Da li je ovo otvaranje perspektive za neke nove politike i da li će ovi protesti iznjedriti neke nove političare sa novim porukama? Upravo je to ono od čega režim najviše strahuje i objašnjava njegovu sve veću represiju nad građanima. Goran Ješić, bivši potpredsjednik za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vlade Vojvodine, postao je novi simbol otpora nakon što je stao u zaštitu mladića koji je pokušao da odbrani svoju devojku. Zbog toga je pritvoren na dvije nedjelje. Nakon izlaska je izja-

vio da se vraća u politiku i da je za to potrebna nova partija, koja će biti jasno ideološki profilisana, koja će biti nacionalna, a čije će sjedište biti u Novom Sadu. Prva takva u istoriji višestranačkog sistema u Srbiji. Moramo vratiti i ideologiju jer bez nje politika se zasniva na novcu i populizmu. Tako se nema šanse protiv Vučića.

POBJEDA: Može li se zataškati tragedija u Novom Sadu kao što pokušava vlast koja živi u svom paralelnom svijetu - promoviše se EXPO, gradnja puteva...? Kuda nas vodi taj paralelni svijet?

BISERKO: Tragedija u Novom Sadu je samo jedna u nizu. Počelo je još prošle godine sa ubistvima učenika u Ribnikaru, zatim Mladenovcu. Građani takoreći od prošle godine su stalno u protestu. I ne samo zbog pomenutih tragedija, već i zbog sporazuma o rudarenju litijuma, kao i niza drugih netransparentnih ugovora (kao onaj sa Trampovim zetom Kušnerom). Teško je sada ugušiti to nezadovoljstvo i mnogo zavisi od toga ko će biti sposoban da politički kapitalizuje to nezadovoljstvo. Vučić se naravno rukovodi i aktuelnom geopolitičkom konstelacijom naročito poslije pobjede Trampa u kojoj se učitava mnogo štošta. Tramp imponuje zbog zbog njegovog konzervatizma i autoritarnosti. Vrlo je indikativna rečenica Milorada Vučelića u autorskom tekstu u ,,Pečatu“ u kojoj ističe da su nam se Ame-

rikanci poslije višedecenijskog moralisanja konačno pridružili. Jer, kako ističe ,,izborom Trampa su nam se primakli do sada bezgrešni Amerikanci“. Zato ne čudi da je Tramp najviše simpatija dobio upravo kod autoritarnih lidera. Beograd očekuje da će nova administracija imati više sluha za srpske interese, odnosno za rješavanja srpskog nacionalnog pitanja.

I upravo je to njegova karta za pokušaj nove homogenizacije, ali sumnjam u takav ishod.

POBJEDA: Ima li opozicija politiku prema susjednim državama i da li će se njihova politika prema Crnoj Gori razlikovati od Vučićeve?

BISERKO: Nažalost, opozicija se kreće u okviru koji je Vučić postavio.

Dakle nacionalnom. Jedni zato što misle isto kao i Vučić ili još radikalnije, a drugi jer smatraju da bi im izlaženje iz tog okvira nanijelo štetu na izborima. Međutim, bez adresiranja ključnih problema, pa i nedavne prošlosti u Srbiji neće biti napretka.

POBJEDA: Da li opozicija ima podršku Zapada i EU za akcije koje sprovodi u Srbiji, odnosno da li zbog svega što se dešava - korupcija, sjedjenje na više stolica vlasti, neuvođenje sankcija Rusijivlast gubi podršku?

BISERKO: Stav Zapada do sada je bio da se opozicija ne razlikuje od SNS, a da Vučić ipak isporučuje neke dogovore poput Kosova, sporazuma

Neđelja, 1.

Kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu o pozivu predsjednika Skupštine Vladi da uvede prinudnu upravu u Šavniku Rakočević:

Mandić namjerava da blokira evropski put države

PODGORICA – Šef parlamentarne većine Andrija Mandić, koji je u intervjuu na RTCG ponovo pozvao Vladu da uvede prinudnu upravu u Šavniku, očigledno ima namjeru da blokira evropsku perspektivu Crne Gore, koja zavisi od reforme izbornog zakonodavstva, a istovremeno je sasvim jasno da ne poznaje skupštinske procedure. To je ogledalo vlasti koja trenutno upravlja Crnom Gorom - saopštio je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu i poslanik DPS-a Nikola Rakočević.

U saopštenju navodi da Odbor za izbornu reformu nema mandat da se bavi zaustavljenim izborima u Šavniku, niti to može raditi Skupština Crne Gore. - Buduća izmjena izbornih zakona se ne može odnositi na izborne procese koji su u toku. Toliko bi morao da zna svaki poslanik. Dakle, jedino moguće zakonito i ustavno rješenje za Šavnik je ono koje je naložila Državna izborna komisija, a to je da Mandićevi partijski drugovi i koalicioni partneri u OIK-u Šavnik glasaju za ponav-

ljanje izbora na biračkim mjestima gdje izbori nijesu dovršeni i da istovremeno prekinu sa praksom lomljenja kutija na dan održavanja izbora, što je i dovelo do blokade izbornog procesa u Šavniku - ističe Rakočević. Pojašnjava da istovremeno Mandić novim pozivom na uvođenje prinudne uprave u Šavniku, direktno poziva na kršenje zakona i na neustavno djelovanje, koje je jednom dovelo do blokade rada Odbora za izbornu reformu, sve dok Vlada nije povukla takvu odluku i makar deklarativno pokazala želju za dijalogom. - Najnovijim istupima, predsjednik Skupštine opet otkriva stvarno antievropsko lice parlamentarne većine i najavljuje blokadu rada Odbora za izbornu reformu, što treba da upali crvene lampice na svim relevantnim domaćim i međunarodnim adresama, jer bi se na taj način institucionalizovao autokratski pristup Mandića koji je i na primjeru skupštinskog loga ignorisao poslanike i dao sebi za pravo da izbjegava zakone i procedure - zaključuje Rakočević. R. P.

o rudarenju litijuma… Zapad se nije značajnije pozabavio podrškom opoziciji. Međutim, indikativno je da je nova komisija zauzela jasniji i oštriji stav o proširenju (najavljuje se brzo članstvo Crne Gore i Albanije), zauzet je jasniji stav o Srbiji i njenom odnosu sa Kinom i Rusijom. Najnoviji izveštaj komisije o napretku Srbije je kritičan po mnogim pitanjima. Nije čudno što Mađarska još uvijek nije uspjela da progura otvaranje novog klastera za Srbiju jer je naišla na otpor nekih zemalja poput Njemačke, Holandije i Baltičkih zemalja. Smatram da je hitno proširenje EU na Zapadni Balkan imperativ, jer je to jedina garancija da neće doći do eskalacije u regionu. To bi istovremeno značilo i da se Evropa suštinski okrenula sebi jer Balkan je njeno predvorje. Rastuće nezadovoljstvo građana Srbije otvara perspektivu za nove politike, ali je neophodno da EU jasno prepozna nove partnere na političkoj sceni, u civilnom društvu i medijima. Bez podrške EU, promjene su teško zamislive. Treba imati u vidu da je nacionalistička politika SNS (prije toga Miloševićeva) do kraja devastirala institucije, onemogućila djelovanje opozicije bez obzira na njene slabosti, zatim silom suzbila kritičko mišljenje, normalizovala ratne zločine i onemogućila svaki pokušaj da se društvo distancira od Miloševićevog projekta. Violeta CVejić

Predsjednik opštine Tuzi reagovao povodom izjave predsjednika Skupštine da se prilikom obilježavanja nacionalnog praznika albanskog naroda „mahalo zastavama ’velike Albanije‘“

Đeljaj: Neistine i opasna politička podmetanja

PODGORICA – Predsjednik opštine Tuzi Lindon Đeljaj kazao je povodom tvrdnji predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se prilikom obilježavanja nacionalnog praznika albanskog naroda u Crnoj Gori „mahalo zastavama ’velike Albanije‘“, da se radi o „neistinama i opasnim političkim podmetanjima“. Pozvao je nadležne da ispitaju da li u Mandićevim izjavama ima elemenata krivičnog djela, te da preduzmu odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom.

- Ustav Crne Gore, član 79, tačka 2, garantuje pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica pravo na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola, kao i na obilježavanje svojih nacionalnih praznika. Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola propisuje u članu 4 da nacionalne simbole manjinskih naroda utvrđuje njihov nacionalni savjet, dok saglasnost na njih daje Vlada Crne Gore. Odlukom Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, broj

01-002-526/20-1 od 19. maja 2020. godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost 24. septembra 2020. godine, jasno je utvrđeno da je crvena zastava sa dvoglavim orlom zvanični nacionalni simbol albanskog naroda u Crnoj Gori – podsjetio je Đeljaj, kako je naveo, „radi tačnog i objektivnog informisanja javnosti“. Pripadnici albanskog naroda su prije dva dana, navodi Đeljaj, koristeći zakonom i Ustavom priznate nacionalne simbole, u skladu sa svim važećim propisima, obilježili svoj nacionalni praznik. - Tvrdnje o „mahanju zastavama ,velike Albanije‘“ potpuno su neosnovane i predstavljaju pokušaj da se albanska zajednica u Crnoj Gori nepravedno stigmatizuje i targetira. Naglašavam da u obilježavanju ovog praznika nije bilo nikakvog kršenja zakona, niti elemenata prekršajnog ili krivičnog djela. Međutim, izjave gospodina Mandića, koje u osjetljivom nacionalno-političkom kontekstu mogu podstaknuti stigmatizaciju i netrpeljivost na osnovu nacionalne pripadnosti, zahtijevaju ozbiljnu pažnju - izjavio je Đeljaj. R. P.

Sonja Biserko

INTERVJU: Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore za pristupanje EU

Svjedočimo optimizmu za novo istorijsko poglavlje Crne Gore

PODGORICA - Napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, na kraju dana, može se mjeriti jedino konkretnim rezultatima, postignutim ciljevima i novim forumima za dijalog sa evropskim partnerima, kazao je, između ostalog, u intervjuu za Pobjedu Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom.

On je dodao da najavljeno privremeno zatvaranje četiri poglavlja nije samo tehnički korak, već i izraz povjerenja u Crnu Goru kao buduću članicu evropskog projekta. To nije, kako je kazao, završetak rada na njima jer Evropska komisija i države članice nastavljaju da prate sprovođenje preuzetih obaveza, kako bi se osiguralo da reforme budu trajne i da se nastavi usklađivanje sa evropskim standardima.

Zenović je naveo da su godine neispunjenih očekivanja i sporadičnih pomaka u procesu EU integracija dovele do opadanja povjerenja u procesu integracije, kako među građanima, tako i kod naših međunarodnih partnera. Sada, prema njegovim riječima, svjedočimo novom optimizmu, jasnom horizontu mogućnosti koji je prilika za novo istorijsko poglavlje Crne Gore i zalog za sigurniju budućnost njenih građana.

Na pitanje da li usvajanje političke platforme Barometar 26 koju je nedavno prezentovala Vlada Crne Gore može imati uticaj na EU ambasadore, Zenović kaže da podrška ovoj platformi ne bi samo unaprijedila percepciju Crne Gore u očima evropskih ambasadora, već bi, kako ocjenjuje, i unutar države kreirala dodatnu motivaciju za ubrzanje reformskih procesa.

POBJEDA: Možete li „otkriti“ što podrazumijeva plan za privremeno zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja do kraja 2024. godine, a odnosi se na poglavlje 7 - pravo intelektualne svojine, 10 - informatičko društvo i mediji, 20 - preduzetništvo i industrijska politika, kao i poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika?

ZENOVIĆ: Napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, na kraju dana, može se mjeriti jedino konkretnim rezultatima, postignutim ciljevima i novim forumima za dijalog sa evropskim partnerima. U protekloj godini Crna Gora je imala dvije međuvladine konferencije, dobila IBAR za poglavlja 23 i 24 i pozitivan izvještaj Evropske komisije u napretku u pristupnim pre-

Privremeno zatvaranje ovih poglavlja do kraja 2024. godine poslalo bi snažnu poruku ne samo našim građanima, već i evropskim partnerima da Crna Gora ostaje lider u procesu proširenja na Zapadnom Balkanu. I da je taj proces meritoran – baziran na zaslugama, jer samo tako može biti garant dugovječnosti jedinstvene evropske ideje mira i prosperiteta, oličene u Evropskoj uniji i njenoj pravnoj tekovini

govorima po gotovo svim poglavljima. Postala je dio SEPA-e, jedinstvenog prostora i izradila Reformsku agendu sa 130 koraka koji će unaprijediti život naših građana. Podsjećam, Crna Gora je od otvaranja pregovora uspjela privremeno zatvoriti tri poglavlja – poglavlja 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura) i 30 (vanjski odnosi). Međutim, nakon pozitivnog IBAR-a postigli smo važan preokret i ubrzali dinamiku pregovora, zahvaljujući kojem možemo opet privremeno zatvoriti ostala interno spremna pregovaračka poglavlja.

Privremeno zatvaranje je kao polaganje ispita, koji ima teorijski i praktični dio. U prvom dokazujete da ste prenijeli evropsko pravo u svoje nacionalno zakonodavstvo, a u drugom jednako važnom dijelu ispita ukazujete da imate administrativne kapacitete da to pravo spovodite i pokazujete volju da evidentirate pozitivne rezultate te primjene – kroz vidljiv i mjerljiv bilans rezultata.

Privremeno zatvaranje četiri pomenuta poglavlja nije samo tehnički korak, već i izraz povjerenja u Crnu Goru kao buduću članicu evropskog projekta. Poglavlja 7, 10, 20 i 31 pokrivaju važne oblasti kao što su intelektualna svojina, digitalizacija i informatičko društvo, razvoj industrijskih politika i međunarodna saradnja – sve one čine ključne segmente buduće integracije u jedinstveno evropsko tržište i zajedničku vanjsku politiku EU. Treba naglasiti da privremeno zatvaranje poglavlja ne znači završetak rada na njima. Naprotiv, Evropska komisija i države članice nastavljaju da prate sprovođenje preuzetih obaveza, kako bi se osiguralo da reforme budu trajne i da se nastavi usklađivanje sa evropskim standardima. Privremeno zatvaranje ovih poglavlja do kraja 2024. godine poslalo bi snažnu poruku ne samo našim građanima, već i evropskim partnerima, da Crna Gora ostaje lider u procesu proširenja na Zapadnom Balkanu. I da je taj proces meritoran – baziran na zaslugama, jer samo tako može biti garant dugovječnosti jedinstvene evropske ideje mira i prosperiteta, oličene u Evropskoj uniji i njenoj pravnoj tekovini.

POBJEDA: Zašto je u ovom trenutku i sa ovim tajmingom zadat prilično ambiciozan plan?

ZENOVIĆ: Nakon višegodišnjeg zastoja i usporenog napretka u pregovorima, prirodno je da se pojave zamor i određena doza skepticizma unutar administracije, ali i šire u društvu. Godine neispunjenih očekivanja i sporadičnih pomaka dovele su do opadanja povjerenja u proces integracije, kako među građanima, tako i kod naših međunarodnih partnera.

Međutim, svjedočimo novom optimizmu, jasnom horizontu mogućnosti koji je prilika za novo istorijsko poglavlje Crne Gore, zalog za sigurniju budućnost njenih građana. Optimizam koji sada postoji u okviru administracije, ali i u društvu, ključan je za uspjeh procesa, i on se može očuvati samo održavanjem dinamičnog tempa pregovora. Ambiciozni planovi, poput trenutnog, nijesu samo nužnost, već i motivacija za dalji rad. Uzeo bih metaforu bicikliste koji ako uspori okretanje točkova, ako prestane da pedala, rizikuje da izgubi ravnotežu koju mu garantuje kretanje i padne. Jasno postavljeni ciljevi i ostvarivi zadaci pomažu da administracija, ali i šira javnost, vide opipljive rezultate i ostanemo budni na evropskom putu. Ovaj trenutak nosi sa sobom nekoliko važnih faktora koji čine plan realnim, politički održivim, tehnički ostvarivim

- uprkos visokoj ambicioznosti. S jedne strane, važno je istaći spremnost EU da podrži CG na njenom putu, a naša posvećenost reformama je prepoznata kao pozitivan primjer. S druge strane, obnovljeni zamah u pregovorima rezultat je spremnosti naše administracije da odgovori izazovima i obavezama. I sa treće strane, uprkos svim izazovima, građani CG ostaju čvrsto opredijeljeni za evropski put, a održavanje tog povjerenja je ključno za sve nas koji smo dio tog procesa.

POBJEDA: Od kojih ambasadora Evropske komisije očekujete podršku, a od kojih možda uzdržan stav i što se dešava ukoliko njihova odluka ne bude jednoglasna?

ZENOVIĆ: Trenutno, proces razmatranja nacrta zajedničke pregovaračke pozicije za četiri poglavlja koja Crna Gora teži privremeno zatvoriti do kraja godine u rukama je Radne grupe za proširenje i pristupne pregovore (COELA). Ova radna grupa okuplja predstavnike država članica EU, koji detaljno analiziraju napredak svake zemlje kandidata i izrađuju preporuke za dalji postupak. Nakon što COELA završi svoj dio posla, njen prijedlog će biti proslijeđen stalnim predstavnicima u COREPER-u, a konačnu odluku donosi Savjet EU, gdje je za svaki korak, uključujući zatvaranje poglavlja, potrebna jednoglasna saglasnost svih država članica. Ovaj višestepeni proces osigurava da se odluke temelje na objektivnim pokazatelji-

ma i dosadašnjem napretku u pregovorima. Važno je naglasiti da ovakav pristup, gdje se pitanja detaljno razmatraju na tehničkom i političkom nivou, doprinosi transparentnosti i kredibilitetu procesa evropskih integracija, čime se dodatno osnažuje povjerenje između država članica EU i zemalja kandidata.

Komesarka za proširenje Marta Kos, kao i predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen, više puta su istakle važnost proširenja zasnovanog na zaslugama, što ide u prilog Crnoj Gori kao predvodnici velike regate država kandidata. Iako je teško predvidjeti stav svake pojedinačne države članice, smatramo da smo ozbiljnim i posvećenim radom uloženim u ispunjavanje kriterijuma zaslužili podršku za privremeno zatvaranje ovih poglavlja.

P OBJEDA: Da li i podrška pripadnika vladajuće koalicije u crnogorskoj vladi platformi ,,Barometar 26“ može doprinijeti da stavovi ambasadora budu pozitivni?

ZENOVIĆ: Barometar 26 osmišljen je kao mehanizam koji okuplja sve društvene aktere – političke partije, akademsku zajednicu, civilni sektor i građane – s ciljem da se proces evropskih integracija ubrza i dodatno učvrsti. To je platforma koja bi trebalo da simbolizuje jedinstvo Crne Gore u njenom strateškom spoljnopolitičkom prioritetu. Evropska unija redovno naglašava važnost političke stabilnosti, konsenzusa i zajed-

ničkog rada na reformama kao ključnim elementima za uspjeh u procesu pridruživanja. Podrška vladajuće većine ovoj platformi odražava političku volju i odlučnost da evropski put Crne Gore ostane prioritet. Takav signal ne samo da učvršćuje povjerenje evropskih partnera, već šalje jasnu poruku da postoji jedinstvo u ostvarivanju državnog interesa, što može dodatno uticati na stavove ambasadora da prepoznaju ozbiljnost i zrelost Crne Gore kao kandidata za članstvo.

Važno je naglasiti da bi podrška ovoj platformi od strane opozicionih partija dodatno ojačala ovu poruku. To bi bio primjer političke zrelosti i sposobnosti da se, uprkos neslaganjima po drugim pitanjima, nacionalni interes stavi iznad partijskih razlika.

Podrška platformi Barometar 26 ne bi samo unaprijedila percepciju Crne Gore u očima evropskih ambasadora, već bi i unutar države kreirala dodatnu motivaciju za ubrzanje reformskih procesa. Na kraju, ovo je više od političkog poteza – to je poziv na zajednički rad cijelog društva u ostvarivanju evropskog sna Crne Gore. Ovaj proces ima smisla samo ako je, da parafraziram Linkolna, to proces integracije građana, koji ima jasnu podršku od tih građana i koji se za te građane vodi – to je ukratko istorija evropskih integracija.

POBJEDA: Da li i kada očekujete susret sa novoizabranom komesarkom EK Martom Kos i nadate li se možda njenoj posjeti Crnoj Gori? ZENOVIĆ: Prilika za susret sa novoizabranom komesarkom za proširenje Evropske komisije Martom Kos pružiće se na predstojećoj međuvladinoj konferenciji, kojoj će, između ostalih, prisustvovati i premijer i ministarka evropskih poslova. Veoma pozitivno ocjenjujemo dosadašnje izjave komesarke Kos u kojima je jasno podržala princip proširenja zasnovan na zaslugama. Njena posvećenost ovom pristupu pruža ohrabrenje svim državama kandidatima, a posebno Crnoj Gori, kao lideru u pregovaračkom procesu. Vjerujemo da će komesarka Kos, svojim iskustvom i vizijom, unijeti dodatnu dinamiku i novu vrijednost u politiku proširenja, što će biti od velikog značaja za cijeli region Zapadnog Balkana. Takođe, nadamo se da će posjeta Crnoj Gori biti dio njenog plana nakon zatvaranja četiri poglavlja. Takva posjeta ne bi bila samo potvrda naših zajedničkih napora, već i prilika da se dodatno osnaži dijalog između Crne Gore i Evropske unije. I. MILOVIĆ

Predrag Zenović

Neđelja, 1. decembar

INTERVJU: Arsim Zekoli, nekadašnji šef makedonske misije OSCE-a u Austriji i Turkmenistanu

Razgovarala: Tamara NIKČEVIĆ

PODGORICA - Predsjednik Rusije Vladimir Putin spustio je prag za nuklearni udar, dok je Ukrajina, na hiljaditi dan rata, iskoristila odobrenje odlazeće administracije u Vašingtonu i američkim ATACMS raketama napala rusku teritoriju, javljaju svjetski mediji. Istovremeno, pojedine ruske diplomate ,,opasnost u kojoj se nalazi svijet“ uporedile su sa tzv. Kubanskom krizom iz 1962. godine. ,,Ima sličnosti: Ukrajina se graniči sa Rusijom kao Kuba sa SAD“, kaže za Pobjedu nekadašnji šef makedonske misije OSCE-a u Austriji i Turkmenistanu Arsim Zekoli. Makedonski diplomata objašnjava da ruske diplomate previđaju ključnu razliku: Budimpeštanskim dogovorom iz 1993. SAD su garantovale i podržale denuklearizaciju nezavisne Ukrajine, za razliku od SSSR, tj. Rusije, koja je, u vrijeme Kubanske krize, pokušavala da tajno instalira atomske projektile nadomak Floride, tačnije na Kubi. Takođe, podvlači ambasador Zekoli, Moskva tvrdi da je Kubanska kriza reakcija na Jupiter nuklearna postrojenja SAD u Italiji (Pot I) i Turskoj (2), ali zaboravlja da su te instalacije postavljene kao reakcija SAD na izgradnju i montiranje 12 nuklearnih bombi u vojnom kampu Vogelsang u Istočnoj Njemačkoj od 1952. do 1959.

- Navedene paralele potenciraju rusku političku i stratešku opsesiju, koja potiče iz činjenice da su SAD jedina sila koja je, napadima na Hirošhimu i Nagasaki, iskoristila i upotrijebila nuklearnu snagu u ratu. Politički i strateški, Kubanska kriza je u dobroj mjeri izazvana pogrešnom procjenom Nikite Hruščova i Moskve o spremnosti, odlučnosti i hrabrosti mladog predsjednika Džona Kenedija. Pokušaj na Kubi je propao, ali je ipak izazvao novu stratešku politiku SAD - kaže ambasador Zekoli.

POBJEDA: Koju stratešku politiku?

ZEKOLI: Riječ je o tzv. Mad Man Theory, promovisanoj iz okruženja Ričarda Niksona, koja je, kao snažan argument prevencije, odvraćanja i prijetnje sa nesagledivim posljedicima prema bilo kome ko namjerava da našteti SAD, naglašavala Niksonovu nepredvidljivost, iracionalnost i sklonost nasilju. Nikson je razmatrao – barem se tako govorilo – upotrebu nuklearne bombe tokom rata u Vijetnamu.

U skorije vrijeme, vrsta Mad Man Theory koristila se tokom rata u Iraku, ali sa obje strane: sa jedne Džordž W. Buš, a sa druge tadašnji ,,neuračunljiv fanatik“, predsjednik Irana Mahmud Ahmadinežad. U tom smislu, jasna

Nakon završetka rata Evropa neće biti kao

Uspon Evrope apsolutno je zasluga američke politike, još od vremena Maršalovog plana. Ta je Amerika od Evrope očekivala da ne vraća pomoć njoj, nego da Evropska unija za Balkan učini ono što su SAD pedeset godina činile za EU. Do danas. Umjesto pomoći Balkanu, EU je uzvratila demonstracijom najprimitivnijih etno-nacionalizama zapadnoevropskih centara moći - umiveno predstavljenim kao ,,nacionalne strategije i evropske vrijednosti“ - ucjenama, korupcijom, čime je podrivala temelje američke politike stabilizacije i ekonomskog progresa. A to, svakako, nije krivica Trampa

Politički, dio Ukrajine može dobiti status ,,No Man Land“, koji će Putinu omogućiti da sebe predstavi kao Pirovog pobjednika nad deset puta manjom zemljom i sa obogaljenom Rusijom. Ekonomski, pak, budućnost te regije biće potpuno ovisna o EU, osobito o SAD, koje nijesu slijepe ili nezainteresovane za resursima bogate predjele te napaćene zemlje. Prioritet Rusije nije i neće biti blagostanje u tom region, već oživljavanje same ruske ekonomije i sprečavanje posljedica koje nose povratnici sa ratišta

je pozadina psiho-strateških poteza Moskve - u dobroj mjeri izazvanih - kao i u kojem će se pravcu kretati administracija Donalda Trampa

POBJEDA: U kojem pravcu?

ZEKOLI: Tramp je podržao odluku aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena da Ukrajini dozvoli upotrebu dugometnih raketa prema Rusiji. To znači da, nakon 1.000 dana korišćenja i kockanja na kartu ,,Vladimir Putin je neuračunljiv, lud, opasan i nepredvidiv“ - naročito od njegovog konfidenta Dmitrij Medvedeva i ruske propagande, ,,Teorija luđaka“ više ide naruku SAD, i to upravo

zbog „iracionalnosti, nepredvidljivosti, neznanja i amaterizma“ predsjednika Donalda Trampa.

P OBJEDA: SAD poručuju da nijesu iznenađene ruskim snižavanjem praga za nuklearni udar i da ne planiraju promjenu vlastite nuklearne strategije. Kako tumačite ovu poruku?

ZEKOLI: Kao demonstraciju psihološke i strateške nadmoći SAD nad Ruskom Federacijom, što Putina iritira j oš od kada je predsjednik Bajden, ,,na osnovu saznjanja i pouzdanih informacija iz Moskve“, nedjeljama lično najavljivao da će Rusija napasti Ukrajinu. Ključ te poruke jeste - znamo šta na-

mjeravate, znamo koliko ste (ne)uspješni, znamo šta vam je cilj, znamo cijenu koju (ni) jeste spremni platiti, znamo motiv promjene nuklearne strategije. Uzgred, kada čitamo zvanične stavove i uopšte komunikaciju SAD sa Rusijom, uputno ih je uporediti sa onim od prije rata u Ukrajini i sada sa Kinom. Riječ je o diplomatskim finesama koje ukazuju na eroziju kredibilnosti i uvažavanja Rusije.

POBJEDA: Zar i EU ne doživljava eroziju kredibilnosti i uvažavanja? Kancelar Olaf Šolc razgovara sa predsjednikom Putinom; o premijerima Mađarske i Slovačke da ne govorim.

Arsim Zekoli

Istovremeno, predsjednik Češke Petr Pavel podsjeća da je Ukrajina napala Rusiju i da odbrana ne znači samo odbranu unutar svojih granica.

ZEKOLI: Petr Pavel je rijedak primjer evropskog državnika koji potiče iz vojnog miljea, ne iz studentskih protesta poput Šolca, bankarskog sistema poput Emanuela Makrona ili kozmetičke industrije poput Greta Vildersa. Razmišljanje Pavela zasnovano je na principu paranoje, kao stubu opstanka države, i optimizma, kao stubu razvoja društva; oba stečena tokom gorkog iskustva iz Varšavskog pakta i direktnom spoznajom polit-vojnog razmišljanja Moskve.

I to je razlika u odnosu na ostale lidere Evrope, koji su iz post-vojnog perioda mahom naslijedili naivnu, čak i narcisoidnu ubijeđenost da je Evropa, tačnije EU, model rješavanja kriza i pobjede razuma putem diplomatije i beskrajnih pregovora. To se

danas prepoznaje u iskustvu Vinstona Čerčila, iskusnog oficira i ratnika, koji je, uprkos opomenama i izrugivanju sunarodnika, ponavljao da namjera Herr Hitlera nije mir, nego rat.

OBJEDA: Jedini!

ZEKOLI: Tako je. Današnja Evropa, njen politički i diplomatski vrh nijesu spremni priznati i uvidjeti da su svojom politikom dokazali da nijesu razumjeli ili prihvatili koncept Evrope kao projekta mira - pod smjernicama SAD, već su to reducirali na samoživi hedonizam Zapadne Evrope od Visle do Gibraltara. Zaboravljajući, pritom, da su ratovi u Evropi spremani i započinjani izvan tih imaginarnih granica, a vođeni na evropskom tlu. Razlika je i to što države Evrope izvan EU danas nemaju luksuz da zaborave tu krvavu realnost. Na Zapadu možda nekad uspiju pročitati djela Toni Džada i shvatiti da njihove istorije u Evropi nakon 1945. nijesu mnogo različite od nacional-

UpadlJIVa JE I zaNImlJIVa Ta opsEsIJa VUčIća I EdIJa RamE da bUdU VIđENI sa ,,VElIkIm zVJERkama“:

rata u Ukrajini, kao prije

nih čitanja istorija ratova na prostoru SFRJ. Žalosnu gestu kancelara Šolca koju pominjete najbolje je ocijenio sam Volodimir Zelenski, i to packom da pitanje Ukrajine neće biti dio nečijih predizbornih kampanja.

OBJEDA: Misli na Njemačku?

ZEKOLI: Da, ciljana aluzija. Ako već nije pitao Kijev, zašto Šolc prije razgovora sa Putinom nije konsultovao Makrona, Keira Starmera, Đorđu Meloni? Takav odnos Šolca već nalikuje na odnos Viktora Orbana ili Roberta Fica prema Putinu, nakon čega Donald Tusk poziva na jačanje odbrambenih i političkih snaga prema Rusiji, ali bez uključivanja Njemačke. A to zadire u samu srž kohezije unutar NATO i relativizuje koncept ,,strateške bezbjednosne autonomije“, koju zagovara Francuska. I ne samo ona.

Strahujem da nakon kraja rata u Ukrajini neće biti Evrope kao prije, ali još manje će EU biti takav solidan kohezioni stub, upravo zbog politika Njemačke, ali i zemalja iz najbliže orbite njemačkog uticaja, poput Mađarske i Slovačke.

POBJEDA: Pominjete kraj rata. Što mogu očekivati Ukrajina i predsjednik Zelenski?

ZEKOLI: Politički, dio Ukrajine može dobiti status ,,No Man Land“, koji će Putinu omogućiti da sebe predstavi kao Pirovog pobjednika nad deset puta manjom zemljom i sa obogaljenom Rusijom. Ekonomski, pak, budućnost te regije biće potpuno ovisna o EU, osobito o SAD, koje nijesu slijepe ili nezainteresovane za resursima bogate predjele te napaćene zemlje. Prioritet Rusije nije i neće biti blagostanje u tom region, već oživljavanje same ruske ekonomije i sprečavanje posljedica koje nose povratnici sa ratišta.

P OBJEDA: A ,,zamrznuti konflikt“?

ZEKOLI: Sjećate li se panoa na američkom nosaču aviona na koji je sletio Džorž Buš Mlađi tokom rata u Iraku? Kao simbolična objava pobjede SAD, na njemu je pisalo - ,,Mission Accomplished“ (Mislija obavljena). Možda SAD žele da omoguće Putinu da razvije sličan ,,Миссия

выполнена“ pano na palubi olupine Maršala Kuznjecova i time dobije ,,častan face-saving izlaz“ iz rata. Ipak, sjetite se da su, nakon te obja-

ve Buša, uslijedili najkravaviji sukobi širom Iraka i Bliskog Istoka, predvođeni ostacima Sadatove vojske, stranke BAATH i sektaškim vjerskim grupama… Previše je ljudi ubijeno, previše je ovisnika o ratu da bi se očekivalo da će taj konflikt biti ,,zamrznut“ potpisom i ekonomskim inventivima. Na kraju, tabu pitanje koje svi izbjegavaju - da li ja Evropa nakon 1945. jedan veliki, zaboravljeni ,,zamrznuti konflikt“?

POBJEDA: Predsjednik Bajden očito žuri: Ukrajini je poslao oružje, Kongresu je predložio otpis polovine ukrajinskog duga za ekonomsku pomoć. Zašto se na predsjednika Trampa uglavnom gleda kao na izazivača problema u Evropi?

ZEKOLI: Nijesam simpatizer Trampa, ali Tramp nije proizvod Donalda, nego konačni produkt politika koje su se u Americi kalile i nadograđivale decenijama, rekao bih još od ranih osamdesetih, i otvaranja politike prema uticaju Crkve na izborne rezultate. Tramp je rezultanta i zasićenosti Amerike Dolce Vita mentalitetom Zapadne Evrope; tim ,,mama Amerike“, duhom koji koristi zakrilje Amerike i ujedno ne propušta šansu da ismijava američku ,,konzervativnost“. Uspon Evrope apsolutno je zasluga američke politike, još od vremena Maršalovog plana. Ta je Amerika od Evrope očekivala da ne vraća pomoć njoj, nego da Evropska unija za Balkan učini ono što su SAD pedeset godina činile za EU. Do danas. Umjesto pomoći Balkanu, EU je uzvratila demonstracijom najprimitivnijih etno-nacionalizama zapadnoevropskih centara moći - umiveno predstavljenim kao ,,nacionalne strategije i evropske vrijednosti“ucjenama, korupcijom, čime je podrivala temelje američke politike stabilizacije i ekonomskog progresa. A to, svakako, nije krivica Trampa.

POBJEDA: Što je onda njegova krivica?

ZEKOLI: Krivica Trampa je u njegovoj buldožer politici protiv uhlebljenog, business-as-usual, comme d’habi-

tude elitističkog mentaliteta evropske pseudo-ljevice, koja bi htjela da nastavi živjeti u tvrđavi Evropa i na distanci od svjetske real-politike, u kojoj Amerika krvari i plaća. Slika Trampa dok drži lekciju Rasmusenu o posljedicama gasne politike Merkel sa Rusijom možda je prije osam godina izgledala grozno, ali ne i 2022. godine, nakon početka rata u Ukrajini. Ta se scena sada ponavlja u stavu SAD prema Kini i u trci Njemačke i Francuske prema Pekingu.

POBJEDA: ,,Malo ko poznaje predsjednika Putina kao ja… Bude li ugrožena bezbjednost Moskve i njegovih snaga, ne bude li vidio izlaza, ja vam unaprijed kažem - on se dvoumiti neće ni časa i upotrebiće nuklearno oružje“, kazao je predsjednik Aleksandar Vučić. Vjerujete li mu?

ZEKOLI: Ta me je izjava podsjetila na grupu ,,Šarlo Akrobata“, koja, dok pleše oko zemaljske kugle, pjeva ,,Niko, niko kao Ja“. Ovo je, dakle, tipičan primjer balkanskog političara, koji politiku shvata i vodi po principu ,,intimusa“, dokazujući svoju primordijalnu političku plitkost. Imao sam priliku upoznati uticajne visoke ličnosti iz ruske sfere u Centralnoj Aziji, koji nikad nijesu koristili termine ,,znam čovjeka“, već su isključivo govorili da ,,znaju kako Moskva, Kremlj razmišlja“.

Upadljiva je i zanimljiva ta opsesija Vučića i Edi Rame da budu viđeni sa ,,velikim zvjerkama“, što je, pretpostavljam, karakteristika jugoslovenskih i albanskih ulizica Titu, Miloševiću, Hodži… Oni danas traže novog ,,ćaću“, koji će valorizirati njihovo nikad zaokruženo odrastanje. Pokušaj da svoje odnose sa ,,velikim zvjerkama“ predstave kao ,,partnerske“ podsjeća me na onu anegdotu o tome da je pas nabolji prijatelj čovjeka, a da pritom niko psa ne pita šta misli o tome.

POBJEDA: Da, ali i američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil, koji ponavlja da se Srbija ,,jasno okreće Zapadu“, govori o partnerskim odnosima dvije zemlje.

ZEKOLI: Legendarni diplomata Hil je isto tako, ali identično usiljeno, hvalio svog pulena u Bagdadu i iskazivao optimizam o pravcu kojim se kreće Iran; što je izazivalo nevjericu, bijes i srdžbu američkih generala i kongresmena. Ipak, nemojte se zavaravati: Hil veoma dobro zna na kakvom je putu Srbija posljednjih 40 godina. Hil, ali i svaki upućeniji diplomata sa Zapada, zna da je jedina istinski ,,prozapadna“ etapa Srbije bila od 1968. do 1974. i da je sve prije toga bilo ili rusko-orijentalna provincija ili staljinistička tvrđava. Autokratija i diktatura su konstanta, princip Srbije; sedamdesete godine 20. stoljeća nijansa su i izuzetak od pravila.

Kada je riječ o ,,partnerstvu“, Srbiju i Makedoniju centri moći vide kao koncentrični krug, koje su svoje spone kultivirale gotovo isključivo sa ruskim centrima; one su ,,bezbjednosne ispostave“ Rusije. Takav odnos prema Srbiji, diktiran i utemeljen od strane Rusije, kasnije je prihvaćen substitucijom Amerike, koja takođe Srbiju i Makedoniju posmatra kao regionalnu ,,karaulu“. I SAD i Evropa u toj ,,karauli“ žele sačuvati dominaciju, i to po cijenu demokratije, ljudskih sloboda i prava. Ovakav pristup Zapada u našim očima je posve nelogičan, kontradiktoran, ali posmatrano kroz njihovu prizmu, jasno je da njih nikada nije zanimala, niti ih danas zanima, savremena, demokratska, progresivna Srbija, već Srbija kao izvršilac, instrument i kasarna.

POBJEDA: Ako SAD i Srbija, kako reče ambasador Hil, zaista imaju ,,zajedničke interese koji se ne mijenjaju sa administracijom“, što od administracije predsjednika Trampa mogu očekivati ostale države regiona?

ZEKOLI: To doslovce ponavljaju Hovenier o Kosovu, Angeler o Makedoniji ili Murphy o Bosni, što potvrđuje da SAD održavaju odnos sa zemljama, sa državama, ne sa Vučićem, Albinom Kurtijem, Kristijanom Mickovskim ili Denisom Bećirovićem. I to je ispravno. Jer, nasuprot našim ,,intimusima“, ozbiljne zemlje imaju odno se sa državama, ne sa premijerima. U tom smislu, ocjena o ,,politikama koje se ne mijenjaju sa administracijama“ je dvosmjerna, i znači da neće biti promjene američke politike nakon Bajdena, ali je neće biti ni nakon Vučića.

Iako je Škerenska želja ili uzdanica SAD i EU, nijesam siguran da većina aktera u regiji, protokolarno entuzijastičnih, ali poslovno sumnjičavih prema svima, ima u nju povjerenja. Njena sklonost intrigama, prevrtljivost, nelojalnost prema političkim ocima i brutalnost prema oponentima odavno su zatamnili njen lik i imidž ,,djevojke koja obećava“. Uz Vučića i Dodika, ona je posljednja politička ličnost iz balkanskih devedesetih

Ako već nije pitao Kijev, zašto Šolc prije razgovora sa Putinom nije konsultovao Makrona, Keira Starmera, Đorđu Meloni? Takav odnos Šolca već nalikuje na odnos Viktora Orbana ili Roberta Fica prema Putinu, nakon čega Donald Tusk poziva na jačanje odbrambenih i političkih snaga prema Rusiji, ali bez uključivanja Njemačke. A to zadire u samu srž kohezije unutar NATO i relativizuje koncept ,,strateške bezbjednosne autonomije“, koju zagovara Francuska. I ne samo ona

Sa druge strane, podrška Amerike Srbiji ne bi nas trebalo uznemiravati, žestiti, plašiti.

POBJEDA: Ne bi?

ZEKOLI: Ne. Ne smijemo sebi dodjeljivati ekskluzivan status u odnosu Amerike prema regionu, a nauštrb Srbije. Ne smijemo upasti u klopku u kojoj su velikosrbi, a to je da mrzimo sve srpsko, kao što oni mrze sve ne-srpsko. To je pogubno za nas, jer time stavljamo znak jednakosti između Srbije kao neminovnosti i Vučića kao ipak samo istorijske epizode. To se odnosi i na one koji zlurado očekuju nekakav ,,krvavi rasplet“ stanja u Srbiji, ne razumjevši da to može još više produbiti i produžiti put istorijskog atavizma, dekadencije i kulta smrti koji danas vlada Beogradom.

POBJEDA: Radmila Šekerinska, bivša potpredsjednica Vlade Sjeverne Makedonije, za koju se vezuju i neke afere, imenovana je za zamjenicu generalnog sekretara NATO. Kako su informacije o aferama ,,promakle“ donosiocima odluka u NATO?

ZEKOLI: Škerinska je umiješana u više afera – u neke di rektno, u neke zahvaljujući svojim najbližima. Vaše pitanje stvari stavlja na pravo mjesto: ovo se manje tiče Šekerinske, Edi Rame, Bujara Osmanija ili Ivice Dačića kao predsjedavajućih OSCE, a puno više je ilustracija besmislenih ocjena ,,ocjenjivača i selektora“ iz SAD i EU. To je pitanje rutine, koje obilježava politike Zapada i posljedično diktira nezaustavljivo truljenje naših društava. Lavirint u koji je upala međunarodna zajednica i kanonada kontradiktornosti kojima nas bombarduju strani ambasadori već je dostigla epohalne dimenzije. Ta ista EU, iste SAD koji već godinama vrište o ,,pandemiji korupcije u Makedoniji“, poturaju nam ankete koje bi trebalo da potvrde da više od 80 procenata građana nema povjerenja u sudove; ponavljaju da su za dvadeset godina poklonili 500 miliona, milijardu eura donacija za reformu institucija, koje su na američku listu sankcija stavile specijalnu tužiteljku Katicu Janevu, a sada ista grupa zemalja, institucija, diplomatija sa Zapada euforično promoviše i imenuje na drugu po važnosti funkciju u NATO osobu koja je slovila za neslužbenu glavnu i odgovornu urednicu raspodjele fondova; koja je, ako ne sprečavala, onda nije uči-

nila ništa da otvori armijske jedinice za Albance; promovisala osumnjičene za ratne zločine iz rata u Vukovaru i na kraju drugovala sa samom Katicom Janevom i saučesnikom optuženim za zloupotrebu Specijalnog tužilaštva! I to je sve nebitno, nevažno, nesporno za gospodina Marka Rutea, za sve oficire i službenike NATO, koji su nas decenijama upozoravali o posljedicama koje korupcija ima po bezbjednost u regionu. To nije samo definicija apsurda, nego i anamneza sadašnje nekažnjivosti pod blagoslovom Zapada. Ipak, sve na stranu: epizoda sa Šekerinskom ima dva značajna aspekta.

POBJEDA: Koja?

ZEKOLI: Prvi je to da njeno imenovanje dolazi nekoliko dana nakon objave da Makedonija povlači svog ambasadora iz NATO (inače, član SDSM), čime se umanjuje i relativizuje uticaj novog namještenika, koji će zasigurno doći iz pro-ruskih, pro-srpskih kabineta premijera Mickovskog i predsjednice Gordane Siljanovske Dakove Uzgred, VMRO-DPMNE je za ambasadora Makedonije u NATO znala da pošalje otvorene anti-NATO kadrove, koji su govorili da je njihov ključni izazov ,,reforma NATO saveza“. Drugi, imenovanje Šekerinske – koje, ipak, i nije previše entuzijastično pozdravljeno – dokazuje da istinski moćan instrument Amerike na Balkanu nijesu takozvane crne liste ili sankcije prema pojedincima, već davanja indulgencija, oprosta korumpiranim političarima, koje SAD i EU ne samo pošteđuju sankcija, već i nagrađuju, promovišu i unapređuju.

POBJEDA: Ipak, može li izbor Šekerinske biti pozitivna vijest za države regiona?

ZEKOLI: Nema sumnje da će Šekereinska biti korišćena kao tumač odnosa među zemljama u regiji, posebno prema Beogradu, sa kojim je povezuju mnoštvo veza, još od vremena SID-a. Iako je Škerenska želja ili uzdanica SAD i EU, nijesam siguran da većina aktera u regiji, protokolarno entuzijastičnih, ali poslovno sumnjičavih prema svima, ima u nju povjerenja. Njena sklonost intrigama, prevrtljivost, nelojalnost prema političkim ocima i brutalnost prema oponentima odavno su zatamnili njen lik i imidž ,,djevojke koja obećava“. Uz Vučića i Dodika, ona je posljednja politička ličnost iz balkanskih devedesetih. •

Neđelja, 1. decembar 2024.

Javna rasprava o izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru traje do kraja iduće sedmice

PODGORICA – Sa principijelnog stanovištva, nema ničeg spornog u povećanju plata samo funkcionerima ako se time usklađuju narušeni odnosi između zarada u slučaju da primaju manje nego pojedini nižerangirani rukovodioci, ali je odgovor na pitanje - kako je došlo do toga da se zarade povećavaju samo njima, ozbiljna indikacija da se u sistemu zarada stvari nijesu radile kako treba, već separatno i selektivno – ocijenio je za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić komentarišući Vladin prijedlog izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim je predviđeno uvećanje zarada funkcionerima od 30 odsto.

Da je pristup uvećanju zarada bio selektivan, ukazuju i u Ministarstvu finansija (MF) iz kojeg u obrazloženju zakona navode da je to dovelo do narušavanja osnovnog principa ujednačenosti zarada za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo kvalifikacija. Dodaju da su posljednjih godina kroz izmjene kolektivnih ugovora uvećani koeficijenti za sve u javnom sektoru, osim za funkcionere i nosioce pravosudnih i ustavnosudskih funkcija.

- Neadekvatan raspon u visini zarada i relativno niske zarade u odnosu na složenost i odgovornost poslova utiču na odliv kadrova, slabo interesovanje i deficit stručnog kadra, posebno u pravosuđu i tužilaštvu - stoji u prijedlogu zakonskih izmjena koje će godišnje koštati dodatnih 8,5 miliona eura.

NarušeN sistem zarada

Selektivno uvećanje plata narušilo socijalnu pravednost

Predsjednik Sindikata državne uprave i pravosuđa

Nenad Rakočević najavio je da će uskoro predati inicijativu za izmjenu GKU sa uvećanjem koeficijenta od najmanje 20 odsto, računajući na dogovor da bi izbjegli troškove koji bi uslijedili u slučaju tužbe

Kostić je ocijenio da su se zarade mijenjale separatno, narušavajući proporcionalne odnose, a time i društvene odnose u raspodjeli – odnosno sistem socijalne pravednosti koji je temeljni faktor društvene mobilnosti i motivacije članova društva. - Teške posljedice nerazumijevanja važnosti sistema zarada i njegove koherencije po ostvarenje društvenih ciljeva već možemo vidjeti u nedostatku kvalitetnog kadra u sudskoj vlasti i tužilačkoj organizaciji, a glavne posljedice će tek da uslijede uz već vidljive ozbiljne posljedice po društvenu svijest i povjerenje članova društva koje generišu ponašanje „ugrabi

dok možeš“ - ukazuje Kostić. Zato, kako dodaje, nije najveća i konačna šteta što će funkcionerima biti povećane plate, iako jeste visok procenat uzimajući u obzir njihov rezultate. - Ako rezultati funkcionera nijesu osnov rasta zarada, šta je onda pravi razlog povećanja?

skog kolektivnog ugovora (GKU) u februaru prošle godine kojim je povećan koeficijent za nekadašnju grupu D, Vladi uputili prijedlog da se koeficijenti uvećaju i za grupe poslova A, B i C, odnosno za mjesta koja pripadaju funkcionerima. To je, kako navodi, bilo neophodno kako bi se ostalim zaposlenima u javnom sektoru od početka ove godine, u skladu sa GKU, povećali koeficijenti za najmanje deset odsto, uz još jedno uvećanje od deset odsto od iduće godine. - Ono što smo očekivali od Vlade jeste da misli na grupe zarada za funkcionere, ali da istovjetno cijeni i vrednuje ostale zaposlene u javnoj upravi, kao i ostale uslove koji utiču na njihov standard. Ne poštujući propise, obećavajući brda i doline, Vlada je prezentovala i implementirala program ,,Evropa sad 2“, koji nam je donio razočaravajuće uvećanje, a sredstva za ista minorna uvećanja plata su jednom gimnastikom uzeli nama istima iz naših bruto dijela zarada koje smo sami sebe uplaćivali za buduće penzije - kazao je Rakočević. Najavio je da će uskoro predati inicijativu za izmjenu GKU sa uvećanjem koeficijenta od najmanje 20 odsto, računajući na dogovor da bi izbjegli troškove koji će uslijedili u slučaju tužbe.

- Smatram da se svim ostalima radnicima javnog sektora moraju uvećati zarade najmanje 20 odsto, jer je to minimum potreban za ublažavanje inflacije i cijena, odnosno urušenog standarda radnika – kazao je Rakočević.

Primjedbe

Ukoliko se, kako navodi, Vlada ogluši o to, time bi pokazala svoju apatiju i koliko ne vrednuje radnike pravosuđa, državne uprave, lokalnih uprava, javnih i drugih preduzeća. Primjedbe na prijedlog izmjena zakona, kako je naveo Rakočević, još pripremaju, imajući u vidu da je na javnoj raspravi do 8. decembra.

Je li to usklađivanje percepcije o sopstvenoj važnosti ili nešto drugo – pita Kostić dodajući da je ipak najveća šteta u tome što se produbljuje paradigma „ekstrakcije institucija“ i njihovog korišćenja za račun političke državne moći na račun slabljenja društva i njegovih institucija.

siNdikat očekuje uvećaNja Predsjednik Sindikata državne uprave i pravosuđa Nenad Rakočević je Pobjedi kazao da su nakon potpisivanja Gran-

- Ono što smo mogli primjetiti, da i kroz predložene koeficijente nijesu svi isto vrednovani, već se najmanja zvanja u grupi C uvećavaju samo 11 odsto za razliku od ostalih većih zvanja kod kojih se koeficijenti uvećavaju za 30 odsto. Na ovaj način žele da nađu izgovor za neuvećanje koeficijenata prema nama ostalima, jer bi time najveći koeficijenti iz kolektivnih ugovora prevazišli one najmanje iz grupe C iz zakona – ocjenjuje Rakočević. Upitan da li država može da priušti dodatnih 8,5 miliona

eura na već visoke troškove zarada u javnom sektoru, Rakočević odgovara da ,,ne zna niti ih tangira“, ali zna, ako su bili spremni da uđu u deficit od 400 miliona eura, na račun minimalnih penzija, naći će ne samo tih 8,5 miliona, već mnogo više, pogotovo kada, kako je naveo, dođe trenutak realizacije kolektivne tužbe zbog neuvećanja koeficijenata po GKU koju su pokrenuli protiv države.

FuNkcioNerske NakNade Vlada je prijedlogom izmjena zakona predvidjela i da se naknade nakon mandata smanje samo onima koji su bili kraće od šest mjeseci na funkciji, dok je za ostale i dalje predviđeno da godinu nakon odlaska sa funkcije primaju zaradu. Rakočević ocjenjuje da je riječ samo o kozmetičkim promjenama koje suštinski ne mijenjaju ništa. - Regulativa u odnosu na problem egzistencije nakon isteka mandata mora biti postavljena samo na jedan način, a to je da se vraćaju na svoje prvobitne poslove, bilo da su potekli iz realnog ili javnog sektora – smatra Rakočević. Iako su još na početku mandata iz PES-a najavljivali da će smanjiti period u kojem će funkcioneri i dalje biti na budžetu i nakon isteka mandata, MF je izašao sa prijedlogom u kojem je na dva mjeseca ograničeno samo onima koji su se na položaju zadržali manje od pola godine. Ipak, prije dva dana PES je u okviru javne rasprave uputio sugestiju da bi se, kako su naveli, konačno zaustavila praksa davanja velikih privilegija funkcionerima na račun građana. Poslanički klub PES-a je poručio da time šalju poruku da odgovornost mora postati temelj javnog sektora dok se jaz između funkcionera i statusa građana mora smanjiti. Predlažu da se naknade ukinu onima koji su podnijeli ostavku na lični zahtjev ili su razriješeni zbog presude, nesposobnosti ili zloupotrebe položaja. Za ostale funkcionere predlažu da umjesto godinu, naknadu primaju pola godine. - Svjesni smo da su se godinama unazad ove naknade zloupotrebljavale, na način što bi se zadnji mjesec prije prestanka mandata zarada uvećala varijabilama i dodacima, pa bi funkcioner narednih godinu dana primao naknadu u visini zadnje isplate. Ove izmjene nijesu samo tehnički prirode – one su politička borba protiv privilegovanih pojedinaca koji godinama koriste sistem za ličnu korist - saopštili su iz PES-a. Kostić je ukazao da tek kada se društvo razvije do mjere da brana oholosti vlasti budu njene institucije i pravila ponašanja u skladu sa društvenim, a ne političkim potrebama, tada neće biti privilegija za funkcionere koje sada imaju i koje tek za sebe pripremaju. m. Leković

Vasilije Kostić

Nenad Rakočević

VLADA ŠAKOM I KAPOM DAJE PARE CRKVI: Ogranku SPC odobren novac za rekonstrukciju Crkve Svetog Vasilija Ostroškog, DRI ukazala na nepravilnosti

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 220.000 eura bez dokumentacije

i obaveze da pravda trošenje

PODGORICA – Vlada

Crne Gore je 1. juna 2023. godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću.

Državna revizorska institucija je prilikom revizije ustanovila da nema priložene pr opratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U obrazloženju Vlade je bilo navedeno da je novac dodijeljen jer Crkva Svetog Vasilija u Nikšiću ujedno ima i status kulturnog dobra pod državnom zaštitom.

-Ulaganje je krajnje neophodno, radi očuvanja ovog izuzetnog dobra naše kulturne baštine i ujedno moralna obaveza... - navodi se u odluci kojom se zadužuje Ministarstvo finansija da uplati novac na račun Eparhije budimljansko-nikšićke Srpske pravoslavne crkve.

Moralna obaveza Vlade da očuva kulturnu baštinu ovom odlukom nije definisala i obavezu Eparhije da izvještava o tome kako se novac troši, niti je Vlada poštovala svoju obavezu da sagleda svu neophodnu dokumentaciju, kako je navedeno u izvještaju DRI. U konačnom izvještaju Državne revizorske institucije o reviziji Prijedloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2023. godinu piše da je Ministarstvo pravde tek 1. 7. 2024. godine dostavilo na uvid dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostali iznos (od 160.000) utrošiti u narednom periodu. - Navedene isplate nijesu izvršene u skladu sa tačkom 3 Pravilnika o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju DRI. Revizori ističu da isplata nije izvršena u skladu sa pravilnikom i uputstvom o radu državnog trezora kojim je definisano ovjeravanje i odobravanje plaćanja od strane potrošačkih jedinica.

- Vlada i resorna ministarstva su dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu do -

kumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora – ističe se u izvještaju. U situacijama kada nije obezbijeđena propratna dokumentacija, u prijedlogu zaključka treba navesti okvirni iznos za koji se traži saglasnost, a isplatu izvršiti nakon što resorno ministarstvo potvrdi Ministarstvu finansija opravdanost isplate na bazi relevantne dokumentacije, preporučili su iz DRI.

Procvat od 2017. godine

Eparhija Budimljansko nikšićka je, prema podacima portala Moj novac Instituta Alternativa, od 31. januara 2011. godine do danas dobila gotovo dva miliona eura iz budžeta, preciznije 1.992.206,52 eura Od tog novca je 936.000 opisano kao „ostali transferi institucijama“, 360.000 je iz Ministarstva pravde po odlukama Vlade. Pod stavkom transferi političkim partijama i udruženjima iz budžeta je Eparhija za to vrijeme dobila 236.195.83, pod „ostalo“ se vodi 148.897,97 eura.

Transferi institucijama kulture i sporta iznose 99.000, za stručno osposobljavanje invalidnih lica 81.124,65, a za javni rad 31.920 eura. Iz budžeta je od 2011. godine ovoj Eparhiji pod stavkom subvencije poslodavcima za zapošljavanje lica sa invaliditetom uplaćeno 29.806,97, a transferi ostalim institucijama, po odlukama vlade 24.344,82...

Navedene su i subvencije za prozvodnju, transferi poli -

tičkim partijama, strankama i udruženjima, subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, odluke komisije za budžet pomoć pravnim licima, ostale usluge, vodovodi, konsultantske usluge.

Na grafikonu sajta Moj novac primjetno je da je Eparhija najviše novca dobila 2023. godine - 458.395,03 eura. Rast iznosa koji ta Eparhija dobija iz budžeta počinje od 2017. godine kada je za njene potrebe izdvojeno 109.946,48 eura, a naredne 2018. godine 261.876,45. Oko 312. 000 je dobila 2019. godine, a 2020. je uslijedio značajan pad – svega 74.222 eura.

Već naredne 2021. godine Vlada je bila izdašnija pa je ovom ogranku SPC namijenila 303.577 eura. Trend je nastavljen i 2022, kada je iz budžeta Eparhiji dato nešto preko 253.000.

Ovu godinu završava primanjima iz budžeta sa 84.000 eura koliko je trenutno prikazano na portalu Instituta Alternativa Moj novac.

To su znatno veći izdaci države za Srpsku pravoslavnu crkvu, u odnosu na prethodne godine, koje prati portal. Od 2011. godine do 2017, iznosi su bili znatno skromniji. Tako je Eparhija 2011. godine primila nešto preko 26.000 eura, 2012. je dobila iz budžeta svega 9.442 eura, a naredne 2013. godine 13.278. Država je

Eparhiji budimljansko-nikšićkoj za 2014. godinu izdvojila 24,920, naredne 2015. godine je dobila 28,962. Tokom 2016. godine joj je dato 30.910 eura.

n eregulisano

finansiranje

U godini 2023, kada je dato 200.000 eura Eparhiji budimljansko-nikšićkoj, Vlada je dala i 900.000 eura za srednju vjersku školu „Sveti Sava“, i 800.000 eura za Medresu „Mehmed Fatih“. Vjerske škole se finansiraju od 2019. godine, a nakon nalaza DRI da su novac dobijale nezakonito, Centar za građansko obrazovanje je podnio krivičnu prijavu, pa se sada time bavi i Specijalno državno tužilaštvo.

DRI je nedavno u izvještaju o finansiranju vjerskih zajednica navela podatak da je od 2019. do 2023. godine iz budžeta Crne Gore, po više osnova, uplaćeno 8,75 miliona eura na račune svih vjerskih zajednica i to: za finansiranje vjerskih zajednica 1,97 miliona eura, za finansiranje srednjih vjerskih škola 4,9 miliona eura i po drugim osnovama 1,87 miliona eura. Predmetna sredstva su uplaćena na račune sedamnaest vjerskih zajednica koje su upisane u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica i dvije srednje vjerske škole.

DRI je tada utvrdila da nije uspostavljen odgovarajući normativni okvir koji reguliše finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore. - Postojeći normativni okvir koji je u primjeni ne obezbjeđuje u dovoljnoj mjeri predvidljivost i pravednost u regulisanoj oblasti. Finansiranje srednjih vjerskih škola vršeno je na način koji nije u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju - saopštio je DRI. Na osnovu Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica i Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, finansirane su vjerske zajednice u periodu 2019-2023, u ukupnom iznosu od 1,97 miliona eura.

U periodu 2021-2023, vjerske organizacije su finansirane iz budžeta Crne Gore na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao se na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja.

Kolegijum DRI je, saglasno sprovedenoj reviziji i utvrđenom činjeničnom stanju, izradio preporuke tako da je Ministarstvu pravde preporučeno da inicira donošenje normat ivnog okvira kojim će se regulisati finansiranje vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, a posebno u dijelu propisivanja kriterijuma za odobravanje i procjenu potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja sredstava, kao i način praćenja i izvještavanja o namjenskoj upotrebi javnih sredstava za finansiranje vjerskih zajednica. Ministarstvu pravde je preporučeno i da inicira kod Ministarstva finansija izmjene pravilnika o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet i budžete opštine kako bi se jasno uredilo na kojem računu se evidentiraju izdaci za finansiranje vjerskih zajednica. j.MartinoviĆ

Manastir Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću

Odluka Vlade kojom se odobrava novac

Škole i dalje uzalud raspisuju konkurse za nastavnike pojedinih predmeta, direktor nikšićke gimnazije ukazao na slične probleme ustanove kojom rukovodi

Kilibarda: Teško do profesora latinskog, muzičkog, fizike

PODGORICA – Više crnogorskih škola se i dalje zbog deficitarnog kadra suočava s problemom da obezbijedi profesore iz određene grupe predmeta. Godinama raspisuju konkurse za profesore matematike, fizike, hemije, muzičkog, ali se niko ne odaziva.

Konkursi su raspisani i protekle sedmice. Gimnazija ,,Stojan Cerović“ u Nikšiću traži profesora matematike, fizike, muzičkog, latinskog... Kako se penzionišu pojedini nastavnici otvara se problem kako pronaći stručnjaka iz te naučne oblasti. Direktor nikšićke gimnazije Dušan Kilibarda kaže Pobjedi da im je profesorica latinskog pošla u penziju i da imaju poteškoća da joj nađu zamjenu.

-Profesora latinskog nema ni na vidiku – rekao je on. Ukoliko se niko ne odazove, planiraju da angažuju profesora francuskog koji bi mogao da izvodi tu nastavu. Tražili su takođe, kako kaže Kilibarda, i profesora muzičkog, ali bezuspješno.

Problem je, ističe direktor, sa profesorima fizike, te dodaje da naši fizičari još kao apsolventi odlaze van zemlje, najčešće u Njemačku ili Norvešku da obavljaju mnogo plaćenije poslove.

Na konkurse se ne odazivaju ni profesori iz matematike, već se usmjeravaju tamo gdje ima više novca i rade u IT kompanijama. Kilibarda ukazuje i na problem da se danas gimnazije suočavaju sa izazovom što djeca manje upisuju tu školu, te se više opredjeljuju za stručne škole da bi lakše došli do posla. Posljedica te pojave se odražava na pojedine profesore koji gube normu časova. U nikšićkoj gimnaziji su, na primjer, ove godine upisana tri odjeljenja manje. Posljedice osjećaju profesori, pa pojedini koji treba da imaju 18 časova, imaju jedan čas. Nedavno su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija objelodanili Program razvoja opšteg srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori za 2024-2026. godinu, u kojem su analizirali broj upisanih đaka u crnogorskim gimnazijama u posljednjih deset školskih godina. Bilježe opadajući trend, pa je u 2015/2016. godini upisano j 9.429 učenika, a 2023/2024. evidentirano je njih 7.286. Da bi se osigurao kontinuitet

Nikšićkoj

Dušan Kilibarda ukazuje i na to da se gimnazije suočavaju sa izazovom da djeca manje upisuju tu školu, te se više opredjeljuju za stručne da bi lakše došli do posla. U nikšićkoj gimnaziji su, na primjer, ove godine upisana tri odjeljenja manje

upisa u gimnazije, kako ističu, potrebno je odraditi dodatne i dublje analize kako bi se stekla potpunija slika o promjenama u upisu. Godinama se ukazuje na problem deficitarnog kadra iz određenih predmeta u školama. Pobjeda je nedavno pisala da podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja (MEIS) pokazuju da u osnovnim i srednjim školama 218 nastavnika matematike nema stručno zvanje iz oblasti matematike. Na početku školske godine njih 12, starijih od 65 godina, koji su te struke, bilo je angažovano u obrazovno-vaspitnim ustanovama.

Iz Ministarstva su tada kazali da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva.

– Kako bi se ovaj problem riješio, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći način kako bismo motivisali studente da izaberu zvanje profesora – kažu oni.

Pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, kako bi mlade dodatno motivisali, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka.

Pribjegli su, kako navode, i an-

Neđelja, 1.

PODGORICA – U Crnoj

Gori nijesu, nažalost, rijetke vijesti da je neko dijete seksualno iskorišćeno ili zlostavljano, ili da su uhapšene odrasle osobe zbog pornografskih snimaka maloljetnika. Podsjetimo se samo nedavnog slučaja u Kotoru, kada je uhapšen muškarac koji je, prema svjedočenjima, godinama seksualno iskorišćavao i zlostavljao djecu iz kluba u kome je bio pomoćni trener.

U avgustu ove godine, Crna Gora je dobila Registar lica osuđenih za krivična djela protiv polne slobode učinjena na štetu maloljetnika, u kojem je trenutno evidentirano 98 pravosnažno osuđenih osoba. Brojne su krivične prijave i traju suđenja zbog seksualnog nasilja nad djecom… U novembru je svijet obilježio dva značajna datuma: 18. novembar - Svjetski dan prevencije seksualnog zlostavljanja djece i 21. novembar kada je potpisana Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih nacija. Ipak, svijet i dalje nije bezbjedno mjesto za djecu, uprkos konvencijama, zakonima, edukaciji. I dalje postoje oni koji seksualno zlostavljaju djecu. Ko su te osobe?

Predatori u dječjem

gažovanju profesora koji su u penziji, kako bi obrazovni sistem ,,što manje trpio“. Tada je profesor matematike Mato Kankaraš, koji radi u podgoričkoj gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, kazao Pobjedi da je situacija veoma loša. On je rekao da opštu krizu prenebregavamo masovnim angažovanjem nedovoljno stručnih kadrova, često i studenata. - Ovo je tim dramatičnije na sjeveru naše države đe nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku. Takođe, diplomci matematike sa privatnih fakulteta poput UDG-a, čiji je program značajno nižeg kvaliteta od državnog, sve dublje ulaze u prosvjetu. Ovo nije rješenje već simulacija kojom se odgađa katastrofa – rekao je on.

Ranije je dio stručne javnosti negodovao što nestručni profesori izvode nastavu iz određenih predmeta. Bilježili su da profesor informatike predaje muzičko, matematiku da predaju učiteljice, ili profesorica engleskog jezika... Komentarisalo se da su đaci zaintersovani da izučavaju studije iz nedostajućih predmeta, ali da se po njihovom okončanju ne usmjeravaju ka učionicama. Jedan od ključnih razloga, kako su navodili, su manje plate koje primaju profesori. N. ĐURĐEVAC

Emo C io NA l N o z AVo ĐEN j E i obm AN ji VAN j E Višedecenijska ekspertkinja u ovoj oblasti Dijana Popović-Gavranović, socijalna radnica i porodična psihoterapeutkinja, Pobjedi je kazala da najveća opasnost od seksualnog zlostavljanja prijeti djeci u njihovom neposrednom okruženju, da seksualne napade na djecu u najvećem broju slučajeva učini osoba koju dijete dobro poznaje - član porodice ili porodični prijatelj, komšija ili djetetov prijatelj.

Kazala je da te osobe izgledaju i ponašaju se normalno - ljubazno, prijateljski, pa im i odrasli i djeca vjeruju. - Djeci i njihovim roditeljima pristupaju razvijanjem doživljaja naklonosti, povjerenja i sigurnosti, s djecom us-

postavljaju lične susrete, u cilju stvaranja prijateljstva i bliskosti, a roditelji često nijesu toga svjesni. Osobe koje seksualno zlostavljaju djecu su usredsređene na djecu, predusretljive, velikodušne kako u vremenu koje odvajaju za dijete i u aktivnostima sa djetetom, tako i u donošenju poklona, slatkiša, davanju novca... Time obrađuju djecu i njihove roditelje, emocionalno ih zavode i obmanjuju, često kroz duži period koji prethodi seksualnom napadu na dijete – kazala je Popović-Gavranović. Ona pojašnjava da se isto događa i kada je riječ o zlostavljanju putem interneta. Ono dijete koje ne nalazi podršku u porodici, školi, među vršnjacima, obraća se online zajednici, gdje može da postane žrtva seksualnog zlostavljanja na isti način – putem zadobijanja povjerenja, emocionalnog zavođenja i obmanjivanja.

- Ne smije se zaboraviti da ne bira dijete napadača, nego napadač dijete, prepoznajući i iskorišćavajući djetetovu ranjivost – kazala je ona. Ono što naglašava je da odrasla osoba koja seksualno zlostavlja djecu može imati po-

Ne smije se zaboraviti da ne bira dijete napadača, nego napadač dijete, prepoznajući i iskorišćavajući djetetovu ranjivost

Seksualno zlostavljanje u adolescentnim vezama

U adolescenciji, dobu kada dijete prestaje da bude dijete i pravi korake u svijet odraslih, dosta je zbunjujućih faktora i životnih situacija koje dijete nije iskusilo.

Popović-Gavranović upozorava da se o seksualnom nasilju u adolescentnim vezama malo govori, a da se ono dešava. Prikazuje se kroz udovoljavanje zahtjevima i potrebama drugog ako to nije i lična želja, preko fizičkog, emocionalnog nasilja, do prisiljavanja na seksualni odnos, ostajanja u nasilnoj vezi...

- Glavni zadatak adolescencije je odvajanje od roditelja (zbog čega su mladi posebno osjetljivi i ljute se na uplitanje odraslih u njihov izbor, na savjete) i priprema za buduće partnerstvo i roditeljstvo - sticanje sposobnosti za stvaranje emocionalnih veza, kao i sposobnosti za raskid nezadovoljavajućeg odnosa, bez izazivanja snažne tjeskobe koja ih zadržava da u takvim vezama ostanu (zbog čega im treba pomoć roditelja, psihoedukacija) – ističe ona.

Dušan Kilibarda

ž.šapurić

gimnaziji nedostaju brojni profesori

Psihoterapeutkinja Dijana Popović-Gavranović o seksualnom iskorišćavanju i zlostavljanju djece

Predatori su najčešće dječjem okruženju

Osobe koje seksualno zlostavljaju djecu su usredsređene na njih, predusretljive, velikodušne kako u vremenu koje odvajaju za dijete i za aktivnosti sa njim, tako i u donošenju poklona, slatkiša, davanju novca. Time obrađuju djecu i njihove roditelje, emocionalno ih zavode i obmanjuju, često kroz duži period koji prethodi seksualnom napadu na dijete – kazala je Popović-Gavranović

remećaje zbog kojih to radi - poriv za seksualnim napadom na dijete, ali da je to ne os lobađa odgovornosti za sopstveno ponašanje - da se zaustavi, prestane i da u vezi s tim zatraži pomoć.

Komple K sna trauma

Dijete koje je bilo žrtva seksualnog zlostavljanja doživljava duboku traumu, koja ostavlja posljedice na gotovo sve sfere života.

- Seksualno zlostavljanje djeteta je samo po sebi svirep zločin – ističe Popović-Gavranović.

To je, kazala je, kompleksna trauma jer se radi o psihološkoj povredi koja je nastala ponavljajućim zlostavljanjem i koja je nastala u odnosu sa djetetu važnom osobom.

- Zbog toga su posljedice ovakvih traumatskih događaja komplikovanije, dublje integrisane u ličnost, a osobe koje su preživjele ovakva iskustva mogu imati emocionalne smetnje koje se protežu i do odraslog doba – objasnila je ekspertkinja.

Upozorava da neki adolescenti nijesu sigurni da su vrijedni ljubavi drugih ljudi pa čine sve da tu ljubav zasluže. - Neki su u djetinjstvu bili izloženi okrutnom kažnjavanju, kontroli ili zanemarivanju od strane roditelja, što se kasnije može ispoljiti prema partnerima putem nanošenja emocionalne i fizičke boli, dokazivanja da je jači putem nasilnog ponašanja. U oba slučaja se radi o nesigurnosti, strahu od napuštanja, nepovjerenja u sebe i druge, odustajanja od sebe, umjesto izgradnje kvalitetnog odnosa – naglašava Popović-Gavranović. Postavila je pitanje, na koje svi sebi treba da damo

Neprijatna iskustva doživljena tokom djetinjstva, posebno iskustvo seksualnog zlostavljanja od strane osobe iz kruga povjerenja, izazivaju toksični stres: dovode do multisistemskih promjena u organizmu – neuroloških, imunoloških i hormonskih, nepovoljno utiču na kognitivni, psiho-socijalni razvoj, na sliku o sebi, drugima i svijetu, do promjena u ponašanju i ličnosti djeteta.

- Trauma seksualnog zlostavljanja djeteta urušava sve djetetove dotadašnje spoznaje: narušava djetetove emocionalne i fizičke granice, seksualni i ukupni integritet; ruši dotadašnje shvatanje o sebi i svijetu, drugima; mijenja se percepcija, mišljenje, osjećanja, djelovanje i slika o sebi; gubi se osjećaj sigurnosti i osjećaj kompetentnosti, sve se urušava... – ističe Popović-Gavranović.

Da sa traumom nije kraj kada se seksualno zlostavljanje okonča, govori činjenica da se često ponovno proživljava: kroz iznenadna, kratka, nenamjerna, živa traumat-

odgovor - da li kao roditelji ili drugi vaspitači, naučimo djecu da postavljaju i čuvaju svoje granice, kao i da poštuju tuđe granice, počevši od toga da se mi sami zaustavimo kad nam dijete kaže NE u bilo kojoj životnoj situaciji, a mi kažemo – pojedi još malo, za mamu, za tatu ili ga grlimo dok nas ono uporno odguruje jer u tome ne uživa.

- Traženje poslušnosti proizvede da je djeci teško da drugima kažu NE u uobičajenim životnim situacijama i u vezi sa partnerskim i seksualnim odnosom, seksualnom slobodom – naglasila je ona.

Ponavlja da sloboda u seksualnom odnosu znači

ska sjećanja u budnom stanju i u snu, tokom kojih se ponovo proživljava događaj, sa istim intenzivnim, bolnim osjećanjima kao u trenutku opasnog napada.

Ja K intenzite t s J ećan Ja - Intenzitet sjećanja može biti toliko snažan da osoba „vidi“ događaj pred svojim očima ili misli da ponovo do-

da dvije osobe, približnog uzrasta i moći, slobodno učestvuju u razgovoru o saglasnosti za seksualni odnos, da je osoba ohrabrena da može samostalno da kaže DA ili NE. - Sloboda, spontanost i entuzijastičnost su komponente pristanka na seks, neophodne i na način da osim verbanog DA, mora postojati i govor tijela (privlačenje, spontanost, uživanje). Osoba koja inicira seksualni kontakt ili koja želi da pređe na sljedeći nivo intimnosti odgovorna je za traženje i jasno dobijanje saglasnosti prije nego što nastavi sa seksualnim kontaktom, a da bi se saglasnost dala, drugoj osobi

ko emocionalno iskustvo. - Zbog toga se dijete povjeri tek kad pronađe osobu od povjerenja, a može se desiti da dijete nekad spontano i neočekivano saopšti detalje o zlostavljanju. Djetetu je važan ozbiljan i smiren pristup odgovorne odrasle osobe u procesu otkrivanja zlostavljanja, što se postiže pažljivim postupanjem, prilagođenim djetetu, vjerom u iskaz djeteta, odnosom povjerenja, obezbjeđivanjem zaštite djeteta – ističe Popović-Gavranović koja je već decenijama svjedok teških životnih dječjih priča.

z a što dJ eca žrtve ćute?

Često se događa da se u ispovijestima čuje da je neko zlostavljanje trajalo danima, mjesecima pa i godinama.

Sve to vrijeme djeca ćute i ostaju žrtve.

življava napad. To se dešava i kada se žrtva ispituje o doživljenom neprijatnom iskustvu, ali i kad je nešto spontano podsjeti na zlostavljanje (zvuk, miris, scena u filmu) –objasnila je ona. Ističe da treba uzeti u obzir ne samo svirepost zločina i kompleksnu traumu, nego i činjenicu da otkrivanje seksualnog zlostavljanja za dijete predstavlja teš-

treba da pruži mogućnost i da slobodno kaže NE – koraci su koje opisuje Popović-Gavranović, neophodni za normalan i ravnopravan, slobodan odnos. Upozorava da saglasnost za seksualni odnos nije data ako je posljedica neke manipulacije u cilju pomjeranja ličnih granica i rušenja barijera u seksu. Ističe da saglasnost nije ćutanje ili nereagovanje ili fizičko neodupiranje.

- Postavljanje zdravih granica u seksualnim odnosima ne obuhvata samo saglasnost ili odbijanje, nego i na uživanje u seksualnim kontaktima/aktivnostima – zaključila je Popović-Gavranović.

Popović-Gavranović to objašnjava time da doživljaj seksualnih napada od strane osobe iz kruga povjerenja (član porodice, prijatelj), upravo zbog prethodnog primjerenog odnosa prihvatanja, sigurnosti i bliskosti, izaziva kod djeteta kao žrtve kompleksne doživljajedoživljaj zbunjenosti, stida i krivice, samookrivljavanja zbog prijavljivanja, želje da popravi stvari u vezi sa prijavljivanjem, brige za osobu koja je izvršila zlostavljanje, šta će drugi misliti o djetetu, njegovoj porodici, poznatom zlostavljaču; strah od odbacivanja/napuštanja... - Treba uzeti u obzir da se desi da dijete nekad prijavi seksualno zlostavljanje pa povuče to što je razotkrilo. Javno odricanje je očekivani dio razotkrivanja. Prijava se češće povuče ako je zlostavljač iz kruga porodice ili na drugi način blizak ili poznat djetetu, ako se zlostavljanje desilo više puta, ako se djetetu važna osoba protivi prijavljivanju – kaže ona. Neka djeca ne znaju da će razotkrivanje dovesti do kažnjavanja seksualnog zlostavljača, a samo žele da zlostavljanje prestane, da se ne ponovi i da niko ne sazna... - A ne žele da se to desi jer osjećaju povezanost, bliskost, brigu, odgovornost za zlostavljača, porodicu – ističe Popović-Gavranović.

Bari J ere i vri J ednosti

Djeca ćute i zbog toga što postoje kulturološke barijere, vrijednosti koje zahtijevaju da se održi porodica i ne uvaže zakonski propisi, zbog čega neka djeca i njihove porodice ne posmatraju sistem pravosuđa kao relevantan da pomogne u situaciji seksualnog zlostavljanja, što takođe može značajno ometati razotkrivanje zlostavljanja. - Ako dijete negira zlostavljanje, u otporu je da priča ili ako mijenja ili povuče svoje kazivanje, to uobičajeno zna-

či da je razotkrivanje izazvalo intenzivne promjene, stres i haos u životu djeteta i njegove porodice, da ono s tim ne može da izađe na kraj, a ne da je lagalo kad je prijavljivalo. Ako dijete odustaje od prijave ili mijenja kazivanje, uobičajeno štiti učinioca krivičnog djela i s njim povezane osobe, kao i sebe od gubitka roditeljske ljubavi/naklonosti, svog mjesta u porodici –ističe Popović-Gavranović. p osl J edice i pomoć Kroz svoje iskustvo i rad sa djecom žrtvama ovog nasilja, spoznala je da se neka djeca emocionalno zalede i takvim odbrambenim mehanizmom se štite od bola, da bi psihološki preživjela. - Neka postanu depresivna, neka ljuta, sa nekontrolisanim ispadima bijesa, agresije, povrijede sebe, druge, razviju neprihvatljive stavove o zlostavljanju/nasilju, neka ispolje teškoće u učenju, što se sve može nepovoljno odraziti na njihovu budućnost – pojašnjava ona ovaj mračni svijet koji se razvija u dječjoj glavi, a koji su proizveli odrasli.

Posljedice budu naizgled nevidljive, ali će se ispoljiti kroz sadašnju sliku o sebi ili kao sliku o budućoj (odrasloj) osobi, kroz narušeno samopoštovanje i samopouzdanje, koje direktno utiče na sve aspekte ponašanja i postignuća pa i na uspjeh u odnosima s drugim ljudima. Popović-Gavranović kaže da treba uzeti u obzir narušeni odnos povjerenja u najbliskijim odnosima, kao i da trauma seksualnog zlostavljanja narušava povjerenje, da se to odražava na buduće odnose sa ljudima, kao i na traženje i primanje stručne podrške i pomoći.

- Zbog toga je veoma važno da sa traumatizovanom djecom rade stručnjaci mentalnog zdravlja adekvatno obučeni/specijalizovani za rad s djecom i adolescentima, kao i za rad sa traumom seksualnog zlostavljanja kod djece i adolescenata, jer postoje razvojne razlike, razlike u ispoljavanju i doživljavanju traumatizacije i u tretmanu u odnosu na odrasle koji su doživjeli traumu – pojasnila je ona.

Na kraj, Popović-Gavranović ističe da je sve ovo važno kako bismo razumjeli svako dijete kao žrtvu seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja, te doprinijeli zaustavljanju obilježavanja djece koja su preživjela takva iskustva, angažovanije radili s njima, uz stalno upućivanje važne poruke da dijete nikada nije odgovorno za doživljeno seksualno zlostavljanje, bez obzira kao se ponašalo u krugu zlostavljanja u koji je uvučeno. Na taj način bi djeca bila spremnija da razotkriju doživljena neprijatna iskustva.

J.martinović

Dijana Popović

Neđelja, 1. decembar

dr Dragan VESELINOV

Većini čitalaca nije neophodno da prevedemo nazive italijanskih borbenih pesama Bella Ciao i Avanti ragazzi di Buda. Prva je postala himna otporu italijanskom fašističkom društvu, a druga je bila italijanska podrška antisocijalističkom ustanku Mađara u Budimpešti 1956. godine protiv sovjetske vlasti. Prva je ostala pesma slobodarskih i humanističkih snaga širom sveta, posebno socijalističkih struja, a druga se ukorenila u desničarsku i antikomunističku podršku nacionalizmu i režimima čvrste ruke. Ovu poslednju pesmu navijačke grupe Lacija i Juventusa često pevaju iako nisu svesne njene ideološke poruke. Peva je i nacionalistička omladina Nacionalne alijanse poreklom iz Trsta. Kod njih je ona zapala u čist etos suprotstavljanja bilo kom protivniku i izgubila je jasan politički smisao. Ali je i ona prešla granice Italije. No, po muzičkoj vrednosti ona ne može da se meri sa Bella Ciao. Ova, desničarska, stari je harmonski šablon. Njen ruski emigrantski kompozitor Dimitri Gribanovski nije uspeo da nadmaši nepoznatog narodnog italijanskog autora iz milanskog kraja iz 19. veka koji je partizanske autore iz 20. veka nadahnuo svojom pesmom Bela ciao de la mandine. Navijači ovu pro-reakcionarnu pesmu Gribanovskog izvode više pod uticajem njegove komedije o fudbalskoj aferi - Il tifoso, l’arbitro e il calciatore, a manje kao anti-liberalni politički program.

KOD NAS

Kod nas, u Crnoj Gori i Srbiji, gotovo da su potpuno zamrle pesme sa osvrtom na stanje društva. Nema ih ni u Hrvatskoj. Jedino čvrsto sve do danas na socijalnim nogama stoji u proteklim decenijama jugoslovenska i slovenačka grupa Laibach. Ona je po svom anti-totalitarizmu i avangardnim parodijama savremenih političkih ideja iznad svih jugoslovenskih grupa. Ona je i međunarodna kontoverza. Njene izazivačke ideje i njen ,,industrijski“ zvuk, kao i napadna koreografija se ne moraju svideti mnogima.

Savremena šlagerska i folk muzika u Srbiji i Crnoj Gori su uglavnom pobegle u malogra-

POGLED SA STRANE: U Crnoj Gori i Srbiji gotovo su potpuno zamrle pjesme sa osvrtom

Ko to više ne pjeva

O, kad bi bar ta ,,grand“ elita naučila od B. B. Kinga da cijelu karijeru izgradi na neumorno drugačijem obrtanju tri akorda! Nije stigla dotle. Potpuna asocijalnost i ideološka nacionalistička suša je otresla sve voće koje je naša avangardna rok muzika i džez muzika, kao i popularna festivalsko-šlagerska muzika postigla prije podizanja srpsko-hrvatske ratne zastave. Cijena toga je prazan um. I marševske pjesme predaka. A strah od tih marševa nas je toliko prožeo i obuzdao da se ne usuđujemo da iznesemo kritiku svog stvarnog stanja i opišemo ljepši sjutrašnji dan na novoj harmoniji. Sa ratom i nacionalističkom državom smo strijeljali i muziku. Sada nas Zapad vodi - a nije on u svemu bio bolji od nas, niti je to sada. Oporavićemo se mi

đansko ugađanje ljubavnim jadima površnih bračnih očekivanja mladih parova. To je šatorska muzika sa dugačkim klupama za goste i čorbom iz kazana. Grozna većina tih pesama su bedne melodijske tužbalice o izneverenoj ljubavi sa kajanjima i samosažaljivom revanšizmu odbačenog primitivnog romantika. Dominira vulgarni patrijarhat sa crkvenim venčanjem antičkim rimskim ropskim prstenjem. Nema tu nijedne reči kako ćeš da se zaposliš, kupiš stan, isplatiš kredit, odgajaš i školuješ decu na pobedničkom obrazovanju, hodaš ulicom bez straha, poveriš se policiji bez korupcije, izlečiš se od kašlja, pomogneš gladnoj deci na ulici u Gazi gde jedno jaje košta 15 dolara, obiđeš Evropu i svet, pročitaš tačne vesti u novinama, učestvuješ u smeni vlade bez batina - i dočekaš zasluženu penziju da svakog dana možeš u Crnoj Gori naručiti ,,dojč“ u bilo kom kafeu. Kritička rok muzika iz šezdesetih godina prošlog veka sve do jugoslovenskih ratova iz devedesetih godina je bila kosmički ispred savremene rok i popularne muzike našeg 21. veka. A u ratu se često svrstavala samo uz patriotski marš, ali i uz pustoš šovinističkih ciljeva autora osvajačkih programa, da ne govorimo o lutanjima Bore Čorbe i Galije. Ostavila je otrov za sobom. Današnja muzika je ideološki prazna, ona je begunac od društva i melodijske inspiracije. Slažete se da je ovoj tvrdnji potrebno objašnjenje i ilustracija?

ZAŠTO JE TO TAKO

To je tako zbog nacionalizma i čvrstorukaškog karaktera vlasti. Prvi uzrok je jači od drugog. Nacionalizam stvara uniformisani model naroda i opravdava Prudonovu presudu da je ,,narod dvorska luda kraljeva“. Model se sastoji počev od naređenog govora, azbuke i odevanja do muzike. Kako se nacionalistički politički model gradi na veštačkoj kompoziciji istorije koja kao takva nikada nije

DECENIJAMA NA ČVRSTIM SOCIJALNIM NOGAMA: Leibachov nastup u predstavi “Saint Joan of the Stockyards” Bertolda Brehta u

postojala - uključujući i model Svetog Save, onda to opravdava presudu pragmatičnog Henrija Forda da je ,,istorija smeće“. Čista politička inkarnacija takve besvesti je u Srbiji bio Dragan Marković Palma, a na frontu su još uvek ostali nacionalistički akademici i Srpska pravoslavna crkva. Čvrsta diktatorska ruka pruža lažnu sliku reda i zakona koja se zasniva na strahu naroda da se odupre odmetnutoj vladi i preuzme vlast u svoje ruke. Političke inkarnacije čvrste ruke u Srbiji su Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije. Prva se neistinito predstavlja kao progresivna, a druga kao socijalistička. U Crnoj Gori je to frontovski iredentizam srbijanskih sluga. Ovi anti-komičari degenerišu istinita osećanja mnogih Crnogoraca da su Srbi i mobilišu ih za otpor navodno lažnoj državi Crnoj Gori i traže pokornost Beogradu.

Čvrsta diktatorska ruka pruža lažnu sliku reda i zakona koja se zasniva na strahu naroda da se odupre odmetnutoj vladi i preuzme vlast u svoje ruke. Političke inkarnacije čvrste ruke u Srbiji su Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije. Prva se neistinito predstavlja kao progresivna, a druga kao socijalistička. U Crnoj Gori je to frontovski iredentizam srbijanskih sluga. Ovi anti-komičari degenerišu istinita osjećanja mnogih Crnogoraca da su Srbi i mobilišu ih za otpor navodno lažnoj državi Crnoj Gori i traže pokornost Beogradu

U takvoj atmosferi nema kritičke dnevne pesme na račun postojećeg stanja, već beg u intelektualni bezdan. Grad je pretvoren u kamp. Ljudi su jedni drugima duplikati i politički blizanci koji individualitet više ne traže ni u ogledalu. Svi su isti. U tom ništavilu se apolitično peva jedino molski i najviše u tri strofe u kojima se u refrenu nikada ne osporava lojalnost vladi. Pojam izdaje jedino opstajava u međusobnim neverstvima drage i dragog u šatoru. Odvratno. Vlada, parlament, sistem, korupcija i ubistva uživaju imunitet. Na lažnom muzičkom Grandu - grandu bez granda, država blješti od brazilskih karnevalskih šljokica i puca od groteskno uvećanih ženskih prsluka, ali nema nijedne poetske strele sa angažovanim rečima o stvarnim ljudima u Beogradu i Podgorici. Živimo u socijalnom raju u kome se nevolje jedino događaju kada se jeca o propaloj nevinoj ljubavi. O žrtvama režima nema nijednog stiha i note.

PATNJA CRKVE

Mučenički položaj naroda pogoršava i Srpska pravoslavna crkva. Ona od njega hrišćanski zahteva da slavi njene mučenike da bi opravdala Božiju kaznu

NIJESMO MI BILI VAN SVIJETA

Naša muzika nije bila kukavička kada su se od šezdesetih godina prošlog veka stale dizati pesme sa domaćim i međunarodnim socijalnim kontekstom. Bila je oslobodilačka i podržala je mnoge progresivne ideje kako pre bitlmanije tako i posle nje. Već sam zvuk električnih instrumenata je doneo dramatičnu dopunu zvuka konvencionalnih instrumenata. A sa njima je stiglo pesničko

ljudima. Posebno žene od Crkve polude i militarizuju se zaboravljajući na svoja polna i socijalna prava i bacaju se jedna na drugu uvredom Rut Fišer kada je Rozu Luksemburg nazvala ,,bakterijom sifilisa“. Svakog dana Crkva slavi nekog mučenika i mučenicu, a ne radosnog pesnika i vesnika sunčanog dana. Žan Delimo u svom ,,Strahu na Zapadu“ upozorava da je u vremenu kuge i protestantizma od 1400. do 1650. godine Rimska crkva isticala opravdanost žrtava u korist ,,višeg duhovnog cilja“. Taj cilj je patnja ljudi radi nagrade na nebu. Sveta Agata je prikazana sa odsečenim dojkama, Sveta Marta je ostala krvavog lica od ritanja kobile sa gvozdenom potkovicom, Sveti Lijevin se prikazuje bez iščupanog jezika bačenog psima, Svetom Vartolomeju živom deru kožu, a Svetom Erazmu istežu mošnice. I kad god od Crkve čujete da se „brine“ o Srbima - znajte, biće krvi u ime krvi. Crkvi u svim vekovima među nama nedostaju mučenici, a ne oda radosti. Teško da će njeni prelati ikada sakupiti snagu da napuste svoju olimpijsku uobraženost sveznanja i slediti izjavu ,,Srbina“ Ruđera Boškovića koji je kazao da se naučnici od ostalog sveta razlikuju samo po tome što ,,govore manje gluposti“. Pop govori više. Osim Vučića, najveći fanatični saveznik Crkve sve više postaje socijalni meteorolog Ana Brnabić koja kliče demonstrantima u Skupštini Srbije ,,nikada nas nećete pobediti“. Za nju je tekuće vreme osvojeno na večito. A Crkva joj to jedino i odobrava, ali je i prezire. I jedino što se Brnabićevoj zaista neće nikada dogoditi jeste to da joj Patrijaršija oprosti istopolnu seksualnu ljubav koju joj demokratska i humanistička javnost odobrava. Takav anticiklon ona ne može da predvidi. Nije Henri Ford bio u pravu, istorija i te kako uči da nijedna vlast nije večna. Istorija nije smeće. Socijalna meteorologija ne postoji.

Teatro Stabile di Bolzano

na stanje društva

pjeva

otvaranje prema antikolonijalizmu i hladnom ratu, podignut je protest protiv ideološke blokovske podele sveta, digao se užas protiv atomske bombe, izvučen je politički značaj omladine, stvorena je prvi put u istoriji dečija moda, stvorena je i potpuno nova građanska moda oslobođena diorovskog ekskluzivizma, istaknut je antirasizam, upućena je podrška međurasnim brakovima, zaštićena su prava žena na jednakost, osporena je religijska zabrana ljubavi izvan braka, razvijene su nove ideje komunalnog života, slomljena je crkveno-patrijarhalna zabrana kontracepcije, donet je novi talas u filmu, slikarstvu, vajarstvu i fotografiji, razvijen je luckasti humor bolji od Čaplinovog, a zavedena je i parodija na račun premijera vlada i njihovih ministara. Kult mira i sveta bez predrasuda je trajno uspostavljen, ali se danas i napada. I približila se omladina Istoka i Zapada, rok muzika je proleterskog porekla.

I ne samo to, jer su kod nas rok orkestri zajedno sa studentima posumnjali i u nedodirljivost našeg socijalističkog sistema i pridružili se akademskoj filozofiji demokratske države. Obratimo samo pažnju na podsmevanje beogradskih Idola sovjetskom sistemu i ,,maljčikima“, na podršku zagrebačke Azre sindikalnom ustanku u Poljskoj i na podsmeh Titu sa ,,Ko to tamo peva“, na ismevanju Riblje čorbe SKJ-u nazivajući ga ,,mafijom“ i mnogi drugi. A znali su neki muzičari - ne samo iz pomenutih sastava, da budu i nacionalisti i zaljuljali su se kada nam je bilo najpotrebnije da se ne upustimo u razdor. I bilo je ideoloških anti-socijalističkih i etičkih zabrana pesama i stihova drugih rok orkestara u Jugoslaviji - ali više neformalnim pritiscima, nego sudskom cenzurom. To dodatno dokazuje jačinu socijalnog aktivizma i kritičku odlučnost naše muzičke nacije.

ZUB VREMENA NIJE

POBIJEDIO

Sada je zub vremena izgrizao muzičku atraktivnost mnogih kompozicija iz ranog protestnog vremena, ali su njihove poruke ostale snažne sve do danas. Recimo, kada slušate pesmu Minje Subote iz 1967. godine ,,Homo, homini“, koja je bila antinuklearni protest, biće vam čudno njeno orkestarsko siromaštvo u odnosu na savremeno instrumentalno bogatstvo, ali je ta pesma nažalost upozoravajuća i sada u atmosferi konačne pretnje u rusko-ukrajinskom ratu. I ona daje podstreka svima nama koji želimo demokratsku kontrolu vlade da autokratiji ne dozvolimo da napada slobodu štampe. Upravo je

Savremena šlagerska i folk muzika u Srbiji i Crnoj Gori su uglavnom pobjegle u malograđansko ugađanje ljubavnim jadima površnih bračnih očekivanja mladih parova. To je šatorska muzika sa dugačkim klupama za goste i čorbom iz kazana. Grozna većina tih pjesama su bijedne melodijske tužbalice o iznevjerenoj ljubavi sa kajanjima i samosažaljivom revanšizmu odbačenog primitivnog romantika. Dominira vulgarni patrijarhat sa crkvenim vjenčanjem antičkim rimskim ropskim prstenjem

to prošle nedelje, 24. novembra 2024. godine, učinio Benjamin Netanjahu kada je zabranio svim državnim službenicima da čitaju antiratni i liberalni telavivsko-njujorški list Haaretz i da u njemu objavljuju državne vesti. Za našu muzičku produkciju nema nikakvog izazova to što se u Podgorici i Beogradu odvija drama narodne i državne budućnosti. I ona nije u stanju da lirskim zvukom posveti bar jednu notu mukama naroda i boraca na ukrajinsko-ruskom frontu i genocidnoj tragediji izraelsko-arapskog istrebljivanja u Levantu.

NA ZAPADU VEĆE MUKE

NEGO KOD NAS

Na Zapadu je bilo većih muka da se brojne progresivne ideje prihvate od kojih su neke u socijalističkoj Jugoslaviji bile prirodno političko opredeljenje. Bili smo na nekim poljima napredniji od Zapada. Takvo jugoslovensko ideološko nasleđe kod današnjih šatorskih kompozitora i bakšiš muzike nema mnogo uticaja. Zapadna Evropa se mučila sa muzičkim probojem prava žena na abortus, na sekularnu odvojenost Crkve od države, na napad na kolonijalizam, tačerizam i drugo. Zapad se mučio sa dozvolom međurasne ljubavi i brakova gde je u SAD tek 1967. godine ukinuta u Vrhovnom sudu ova zabrana u poslednjih 17 reakcionarnih država. Zapad je u zakonima i restriktivnim ponašanjima medijskih kuća često bio ispod nas. Nema u Jugoslaviji nijedne zabrane bilo koje napredne zapadne ideje rok muzike, popularne muzike i džeza. Neformalnim pritiscima kod nas su se jedino potiskivale sumnje u večnu državnu održivost jednopartijskog socijalizma. Amerikanci i Englezi su, zajedno sa drugim državama u evropskom kulturnom krugu, na državnim i privatnim radio-stanicama autocenzurom ili sudom zabranjivali pojedine pesme Bitlsa, Linde Mekartni, Džona Lenona, Dorsa, Kejt Buš, Rolingstonsa, Kinksa, Bič Bojsa, ABBA, Prodidžija, Bing Krosbija, Klif Ričarda, Mango Džeri, Lulu, Elvisa Prislija, Rej Čarlsa, Petjule Klark, Frenka Sinatre, Bob Dilana, Kvin, Frankie Goes to Hollywood (Relax i Two Tribes), Ket Stivensa, Trogsa, Dajer Strejts, Riki Nelsona, Marte i vandela, Dejvid Bouvija, Madone - papa Jovan Pavle

Drugi se ježio na nju, Done Samer, Elton Džona, Blondi, Šer, Roberte Flek, Everli Braders, Bob Marlija, Džoni Keša, Vings, Prokol Haruma,

Evropska unija osuđuje teroristički napad na kanal Ibar - Lepenac

Seks Pistolsa, Brus Springstina, Elvis Kostela, Hoze Felisijana, Hu, Širli Besi, Status Kvo, Erik Kleptona, Fil Kolinsa, Rod Stjuarta, Djuran Djurana, Pink Flojda - čak i Bing Krozbija, Kol Portera i Glena Milera. Ranije su zabranjivali i Bili Holidej, Elu Ficdžerald, Besi Smit i Bili Holija. Na svu sreću, ponekad su ipak uspevali na BBC i drugim ostrvskim radio stanicama, kao i u Americi, da se odbrane od zabrane pesama muzičara poput Čak Berija i Alis Kupera. Ali piratskim radio-stanicama na brodovima na otvorenom moru niko nije mogao da doskoči. Teško da možemo shvatiti zašto je bila zabranjena pesma Bitlsa ,,A Day in the Life“, ,,Back to U.S.S.R.“ , ,,Come Together“, ,,Lucy in the Sky with Diamonds“ - i druge njihove pesme, zatim pesme Kinksa ,,Louie Louie“ i ,,Lola“, pesma Rolingstonsa ,,Satisfaction“ i druge, pesma ABBA ,,Waterloo“ i ,,Under Attack“, pesma ,,Flash“ Kvina ili pesma Pink Flojda ,,It Would Be So Nice“. Naveli smo samo delić muzičko-pesničkih zabrana na Zapadu od stotina napadanih pesama koje nam danas ne izazivaju više čuđenje, jer su ideje iznete u njima sada postale deo i njihove svakodnevne političke kulture, zakona i morala. Mi možemo biti ponosni na svoju otvorenost prema njima, jer smo mnoge usvojili pre njih - i nijednu njihovu pesmu nismo ogadili narodu.

GDJE SMO SADA

Sada smo u blatu. Naša muzičko-pesnička ,,elita“ koja zabavlja milione slušalaca peva samo jednu pesmu. Ona glasi ovako, sledite ovaj ritam: ona i ja, tra-la-la-la-la, sad’ smo, majko, srećni mi, di-li-di-li di-li-di. Pravac u šator.

O, kad bi bar ta ,,grand“ elita naučila od B.B. Kinga da celu karijeru izgradi na neumorno drugačijem obrtanju tri akorda! Nije stigla dotle. Potpuna asocijalnost i ideološka nacionalistička suša je otresla sve voće koju je naša avangardna rok muzika i džez muzika, kao i popularna festivalsko-šlagerska muzika postigla pre podizanja srpsko-hrvatske ratne zastave. Cena toga je prazan um. I marševske pesme predaka. A strah od tih marševa nas je toliko prožeo i obuzdao da se ne usuđujemo da iznesemo kritiku svog stvarnog stanja i opišemo lepši sutrašnji dan na novoj harmoniji. Sa ratom i nacionalističkom državom smo streljali i muziku. Sada nas Zapad vodi - a nije on u svemu bio bolji od nas, niti je to sada. Oporavićemo se mi. •

Kurti optužio Srbiju da stoji iza eksplozije

BRISEL- Evropska unija smatra da se u petak na Kosovu dogodio „teroristički napad“ i „čin sabotaže“, kada je došlo do eksplozije koja je oštetila važnu infrastrukturu Kosova.

-EU najoštrije osuđuje teroristički napad na vodovodni kanal Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku na sjeveru Kosova. To je gnusan čin sabotaže na kritičnoj civilnoj infrastrukturi Kosova, koja obezbeđuje vodu za piće za značajan dio stanovništva Kosova i vitalna je komponenta kosovskog energetskog sistema - saopštio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj.

Odlazeći šef evropske diplomatije izrazio je solidarnost sa građanima Kosova koji su pogođeni ovim napadom.

-Ova krivična radnja mora biti istražena, a njeni počinioci privedeni pravdi. U tom pogledu EU poziva sve zainteresovane strane da u potpunosti sarađuju sa kosovskim vlastima i nastaviće da pomno prati razvoj događaja - poručio je Borelj.

On je u saopštenju potvrdio da je EU ponudila podršku kosovskim vlastima i nastavlja da koordinira naredne korake sa relevantnim partnerima, uključujući lokalne sa KFOR-om.

Aivo Orav, šef Kancelarije EU na Kosovu i Miroslav Lajčak, izaslanik EU za dijalog Srbije i Kosova, osudili su napad na kanal Ibar-Lepenac na Kosovu.

-Ponudio sam pomoć EU kosovskim vlastima. Incident treba istražiti, a odgovorne privesti pravdi - napisao je Orav na mreži Iks.

Lajčak je u odgovoru na ovu objavu napisao da odgovorne treba privesti pravdi.

Uveče 29. novembra u selu Varage u opštini Zubin Potok na Kosovu je došlo do eksplozije koja je oštetila kanal Ibar-Lepenac iz kojeg se vodom iz jezera Gazivode snabdijeva

nekoliko gradova i Kosovska energetska korporacija.

Premijer Kosova Aljbin Kurti rekao je u subotu da je nekoliko osumnjičenih uhapšeno i da su pronađeni materijalni dokazi u vezi sa eksplozijom na kanalu Ibar-Lepenac na severu zemlje u petak uveče. -Policija vrši uviđaje, izvršeni su pretresi. Ima uhapšenih i materijalnih dokaza, a svi ovi kriminalci i teroristi će se suočiti sa pravdom - rekao je Kurti novinarima tokom obilaska oštećenog kanala u selu Varage u opštini Zubin Potok. Kurti, koji je optužio je Srbiju da stoji iza eksplozije, nije rekao koliko je osumnjičenih privedeno, niti je pružio detalje o dokazima za koje tvrdi da su pronađeni. U eksploziji kod kanala na teritoriji opštine Zubin Potok nije bilo žrtava. Savjet za bezbjednost Kosova preduzeo je u subotu hitne mjere za ublažavanje posljedica i očuvanje bezbjednosti kritične infrastrukture zemlje nakon napada koji je oštetio kanal Ibar-Lepenac, saopšteno je iz Vlade.

Savet je održao vanrednu sjednicu kojom je predsjedavao premijer Aljbin Kurti, nekoliko sati nakon što je eksplozija u petak uveče nanijela značajnu štetu ovom kanalu, što je ugrozilo vodosnabdijevanje i snabdijevanje električnom energijom. Napad su osudili predstavnici zapadnih zemalja u Prištini, kao i Srpska lista, najveća partija Srba na Kosovu koju podržavaju vlasti u Srbiji.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani razgovarala je o eksploziji na kanalu Ibar-Lepenac sa ambasadorima zemalja Kvinte i ambasadorom Evropske unije (EU), dok se odvojeno sastala i sa Enrikeom Barduanijem , komandantom misije NATO na Kosovu KFOR. - Osmani je ambasadorima prenijela stav da se radi o terorističkom napadu na vitalnu infrastrukturu Kosova, koji

ugrožava nacionalnu bezbjednost - saopšteno je 30. novembra iz Predsjedništva Kosova. Navodi se da je razgovarano o reakciji nadležnih institucija na ovu situaciju i da su pohvaljeni preduzeti koraci i upravljanje situacijom.

-Osmani je pozvala međunarodnu zajednicu da osudi napad i ostane ujedinjena protiv svakog pokušaja narušavanja mira i bezbjednosti na Kosovu - objavilo je Predsjedništvo. Ministarstvo spoljnih poslova Srbije (MSP) saopštilo je u subotu da je šef diplomatije Marko Đurić održao brifing za diplomatske predstavnike Kvinte i EU povodom eksplozije na kanalu Ibar-Lepenac. -Đurić je na sastanku istakao da je očigledno riječ o sabotaži i da Srbija nedvosmisleno osuđuje takav čin koji je usmjeren protiv stabilnosti regiona i interesa svih lokalnih zajednica - objavilo je MSP. Navodi se da je Đurić optužbe u vezi sa eksplozijom okarakterisao kao neosnovane i ničim potkrijepljene.

-Za cilj imaju da se Beograd diskredituje u osjetljivom trenutku, a situacija zloupotrijeebi u političke svrhe i instrumentalizuje u predizbornoj kampanji na Kosovu - izjavio je Đurić, a saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je navode Prištine da Srbija ima veze sa eksplozijom na kanalu Ibar-Lepenac. On je kazao da nema namjeru da se pravda nikome, te da i Priština zna da Srbija ne stoji iza toga. Ministarka ekonomije u Vladi Kosova Artane Rizvanoli izjavila je u subotu da je, nakon napada na kanal Ibar-Lepenac, obezbijeđeno redovno snabdijevanje električnom energijom kao i grijanje za građane Prištine. Eksplozija, koja se dogodila u petak uveče, prouzrokovala je značajnu štetu na kanalu Ibar-Lepenac, čime je na Kosovu ugroženo snabdijevanje vodom i strujom. Od hidrosistema Ibar-Lepenac na jezeru Gazivode u Zubinom Potoku pijaćom vodom se snabdijeva sjever Kosova, ali i Priština sa okolinom. Sa Gazivoda se isporučuje i voda za termoelektrane u Obiliću i koristi se za hlađenje elektrana Kosovo A i Kosovo B, a pored toga, voda iz akumulacionog jezera Gazivode koristi se i za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Vodovodni kanal Ibar - Lepenac nakon eksplozije

INTERVJU: Slikar Ratko Šoć ove godine obilježava šest i po decenija

Neđelja, 1. decembar

Od nevremena se možeš sakriti, od vremena ne

Imali smo zaista izvanredne profesore, Sava Vujovića i Đorđa Pravilovića i ostale koji su nas učili vještinama, ali bih jednog posebno izdvojio, a to je nedavno preminuli profesor Vojo Stanić. Plemenit, duhovit i jednostavan, rekao bih - bio je više učitelj nego profesor. Maestro Vojo nam je otvorio prozor, taj prozor naše mladosti i sreće nikada se zatvoriti neće - istakao je Šoć

PODGORICA - Izložbom radova koji su nastajali u proteklih šest i po decenija crnogorski umjetnik, koji dugi niz godina živi i stvara u Vrbasu, nedavno se predstavio publici u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Vrbasa i na taj način obilježio ovaj značajan jubilej.

Njegovo djelo pripada domenu lirske fantastike. Na platnima se smjenjuju prošlost i savremenost, mir i dinamika pokreta, nadrealno i savremeno, metafore i simboli, portreti poznatih savremenika, mitski heroji, romantične i sjetne dame.

Kada smo ga pitali kako mu danas izgleda taj stvaralački put dug 65 godina, kratko nam je odgovorio: ,,Nikad kraći put 65 godina. Tek kada ostariš, vidiš da je život kratak“.

- Ipak, važno je da se vidi koliko sam promijenio način gledanja, crtanja i slikanja. Iako sada, kada pogledam te svoje radove, vidim neke greške, ja ih ne popravljam iz straha da ih još više ne pokvarim. Pa iako bih i želio, to bi bilo nemoguće.

Ali u slikarstvu ako ne primijetiš grešku - nema napretka. Ali ako se ne vraćaš, ne možeš naprijed ići. U slikarstvu je svaka slučajnost nesrećni slučaj u likovnoj umjetnosti. Improvizovati mogu samo veliki, znači oni koji znaju, jer ako ne zna - nema šta da improvizuje - istakao je Šoć. Šoć, koji je formiran i stasao u različitim geofizičkim i kulturnim sredinama, pored slikarstva se bavi i karikaturom, scenografijom, grafičkim dizajnom, vajarstvom, ranije i likovnom pedagogijom. Kao stipendista italijanske vlade dvije godine se studijski usavršavao na „Accademia di Belle Arti“ u Rimu, koju je završio u majstorskoj radionici čuvenog profesora Montija. Kao aforističar izdao je nekoliko zbirki aforizama.

Njegov stvaralački jubilej bio je povod za naš razgovor u kojem Šoć govori o Cetinju, Umjetničkoj školi u Herceg Novom, profesorima koji su mu tamo predavali, radovima koje je objavljivao u Pobjedi, svojoj likovnoj estetici…

POBJEDA: Kada se sad, posmatrajući ove radove, osvrnete unazad, da li biste nešto promijenili?

ŠOĆ: Bih vrijeme kad bi se moglo. Od nevremena se možeš sakriti, od vremena ne.

POBJEDA: Zanimljiv podatak iz Vaše biografije je da ste prvu samostalnu izložbu slika i grafika imali upravo u Vrbasu 1962. godine. Kako se danas sjećate prvog samostalnog predstavljanja publici i kakav je osjećaj

izlagati sada, kada obilježavate 65 godina umjetničkog rada?

ŠOĆ: Na prvoj izložbi se izlaže sve i svašta, tek kasnije se prave tematske izložbe.

POBJEDA: Rođeni ste na Cetinju 1938. godine, gdje ste završili osnovnu školu i malu maturu. U Osnovnoj školi ,,Njegoš“ u drugom dijelu zgrade bila je Umjetnička škola, a direktor i profesor slikanja Petar Lubarda i profesor crtanja Milo Mi-

lunović u zgradi su imali atelje. Često pominjete da je susret sa njima i ateljeom presudno uticao na Vas da se opredijelite za slikarstvo.

Na koji način?

ŠOĆ: Umjetnička škola na Cetinju imala je i te kako uticaja na moje opredjeljenje, gledajući taj čudesan svijet na slikama Milunovića i Lubarde, ja sam njih znao, ali nijesu oni mene. To je početak mojih interesovanja za likovnu umjetnost. Od tada sam počeo, sa

nekoliko dječaka, da tražim te pejzaže na Cetinju i okolini. Pokušavali smo da imitiramo Milunovića i Lubardu. Po hodnicima i nekim prostorijama bilo je dosta radova od gipsa, slika i crteža. Sve mi je to danas kao kroz neku maglu da gledam. U to vrijeme sarađivao sam u ,,Titovom pioniru“ (podlistak Pobjede) sa crtežima. Ovako ne može

POBJEDA: U kojoj mjeri su Cetinje i njegov specifičan ambijent uticali na Vas i na Vaše stvaralaštvo? Koliko na Vašim slikama ima Cetinja i Crne Gore?

ŠOĆ: Ni manje države, a više istorije od Crne Gore, ni manjeg grada, a više duha od Cetinja.

POBJEDA: Završili ste Umjetničku školu u Herceg Novom, a nakon toga i Višu pedagošku školu - likovni odsjek i Akademiju likovnih umetnosti u Novom Sadu. Zbog čega, kada pominjete školu u Herceg Novom, posebno izdvajate profesora Voja Stanića?

ŠOĆ: Imali smo zaista izvanredne profesore, Sava Vujovića i Đorđa Pravilovića i ostale koji su nas učili vještinama, ali bih jednog posebno izdvojio, a to je nedavno preminuli profesor Vojo Stanić. Plemenit, duhovit i jednostavan, rekao bih - bio je više učitelj nego profesor. Maestro Vojo nam je otvorio prozor, taj prozor na-

Crtež Ratka Šoća

SLIKU NE PRAVI ZVANJE, VEĆ ZNANJE: Ratko Šoć

Ratko Šoć u ateljeu 1967. godine

Šoćova karikatura koja je objavljena u Pobjedi 1973. godine

Autor stihova ,,Osam tamburaša s Petrovaradina“

POBJEDA: Zanimljivo je da ste autor stihova ,,Osam tamburaša s Petrovaradina“. Kako je nastala ta pjesma koja je jedna od najljepših i najizvođenijih vojvođanskih tamburaških pjesama? Da li ste, pored ove, napisali još neku pjesmu?

ŠOĆ: Prije ove pjesme napisao sam tekst za dvije crnogorske pjesme „Gorski cvijet“ i „Od Lovćena do Komova“, muziku je napisao Minja Vučetić, kompozitor rodom iz Risna, bivši direktor muzičke škole u Vrbasu. Obje pjesme izvodio je Ismet Krcić na festiva-

lu ,,Ilidža“ 1970, 1971. Pjesma na pomenutom festivalu dobila je nagradu za tekst 1970. Za pjesmu ,,Osam tamburaša sa Petrovaradina“ muziku je napisao Minja Vučetić, a aranžman Janika Balaš. Napisao sam tekstove i muziku za pjesme ,,Laku noć, jutra moja“, ,,Skazaljke stare“, ,,Ne tražite vreme prošlo“, ,,Tre sorelle“. Za ove četiri pjesme aranžman je napisao doktor Zoran Mulić, kompozitor, dirigent, profesor Muzičke akademije u Novom Sadu, jer bez njegove pomoći i strpljenja teško bih se odlučio da ovo izvedem.

še mladosti i sreće nikada se zatvoriti neće. Živio je dugo i živjeće još duže u našim sjećanjima.

P OBJEDA: Danas radimo intervju za Pobjedu, a zanimljivo je da ste kao dječak objavljivali radove upravo u Pobjedi, a kao đak Umjetničke škole u Herceg Novom dobili ste nagradu Pobjede 1957. godine za idejno rješenje prvomajskog broja Pobjede za crtež. Zbog čega Vam je ta nagrada najdraža i izdvajate je od ostalih?

ŠOĆ: Crteži su ponekad izlazili u podlistku Pobjede - ,,Titov pionir“ kada sam bio pionir (Titov). Ta nagrada u Pobjedi je značajna za mene jer je došla u pravo vrijeme, u vrijeme kada lutaš kroz maglu. Govorili su mi da sam je rano dobio, a sada kada dobijem kažu da su zakasnili da mi je daju. Imam svoje viđenje nagrada. Veća je nagrada kada ti je da vrijeme nego komisija, a najveća je nagrada kada nema ko da te ocijeni.

POBJEDA: Zbog čega su često na platnima u jednoj intimističkoj atmosferi predstavljene usamljene, tajnom obavijene figure na svijetloj pozadini?

ŠOĆ: Svijetla pozadina otkriva mnoge tajne prvog plana. Volio sam da promijenim teme, ali ne rukopis i prepoznatljivost, već sam želio da ne budem sebi dosadan i da ne budem klišeiran. Smatrao sam da uvježbanost može koristiti samo zanatu, ali nikako kreaciji i osmišljenoj ideji da to možemo. Ako postignemo takvu rutinu i žmureći nacrtati, onda treba dobro otvoriti oči. Što se tiče samog crteža, slika mi služi kao skica za crtež, da bih bolje osjetio prostor, perspektivu i vazduh na crtežu.

POBJEDA: Kad već pominjete crtež, čini mi se da u Vašem stvaralaštvu zauzima značajno mjesto. Zašto kažete da je crtež rendgenski snimak slikara?

„Prijatelj“,

ta, uživali smo u ovoj blagodeti Jadranskog mora. Divni pejzaži pored mora, kao da otvoriš udžbenik za slikanje. Vojvodina mi je dala širinu i panoramu i zamijenila mi morsku pučinu, a te jesenje izmaglice stvarale sfumato na slikama. Crnu Goru je najbolje opisao Lubarda na svojim slikama. Slikajući bogatstvo siromašnog crnogorskog pejzaža obogatio je slikarstvo. Cetinje, moj rodni grad, grad istorije i slikara, neprekidno je prisutno u mojim sjećanjima.

POBJEDA: Kažu da pri ruci uvijek imate papir i olovku jer se ne zna gdje će inspiracija naići? Da li je tako?

ŠOĆ: U moje vrijeme djetinjstva i mladosti sakupljači informacija spavali su sa naočarima da bi u snu bolje vidjeli neprijatelja.

POBJEDA: Danas se umjetnici izražavaju putem digitalnih tehnologija koje Vi nazivate ,,otropedska pomagala“. Da li ste zagovornik one teze da ,,što više tehnika napreduje, to se duh slikara sužava“?

ŠOĆ: Ako se kompjuter zaljubi u „kompjutericu“, zaboravićemo da se volimo.

POBJEDA: Zbog čega smatrate da se diplomom ne završava slika?

ŠOĆ: Sliku ne pravi zvanje, već znanje.

POBJEDA: Kada završite sliku, da li ste više zadovoljni ili nezadovoljni?

ŠOĆ: U slikarstvu je zadovoljstvo biti nezadovoljan, to znači da si nešto naučio.

POBJEDA: Kad Vam kažu da Vam je slika lijepa, Vi je okrenete prema zidu. Zbog čega?

ŠOĆ: Slika ne može biti ni lijepa, ni ružna, slika može biti dobra ili loša. U modi može biti lijepa frizura, lijepa štikla, lijep dekolte, itd.

POBJEDA: Jednom prilikom ste izjavili da „ovo vrijeme nije za umjetnost, ali je umjetnost živjeti u ovom vremenu“. Kako je onda biti likovni umjetnik u ovom vremenu?

ŠOĆ: Mi slikari možemo da se slikamo državnim aparatom.

POBJEDA: Da li pratite crnogorsku likovnu scenu i kako Vam ona izgleda?

Omaž dramaturškinji i aktivistkinji Borki Pavićević održan u Herceg Novom

PODGORICA - Veče posvećeno čuvenoj jugoslovenskoj dramaturškinji i aktivistkinji rođenoj u Crnoj Gori Borki Pavićević održano je u Herceg Novom u organizaciji Matice crnogorske. Program pod nazivom „Borka Pavićević – zašto i zato“, organizovan pet godina nakon njene smrti, okupio je njene prijatelje i saradnike koji su govorili o susretima s njom, ali i o tome kako je svojim djelom konkretno uticala na njihov angažman u oblasti filma, pozorišta, književnosti. Rediteljka Radmila Vojvodić je o aktivizmu Pavićević govorila kao o poetskom angažmanu. - Borkin aktivizam i jeste bio, ali nije samo to, aktivizam koji je poziv za stvaranje nekog projekta boljeg društva, poziv jedne okorele šezdesetosmašice, ljevičarke, nije samo potraga za nekom novom domovinom u zamjenu za onu jugoslovensku koju je izgubila, nije ni samo taj aktivizam kreativnog univerzalističkog naboja. Kad kažem univerzalističkog, onda mislim na aktivizam koji znači otpor prema svakom nasilju, prema međuljudskoj nesnošljivosti, prema zloupotrebi političke moći svake vrste, otpor prema svakoj vrsti društvene ružnoće - rekla je Vojvodić. Moderator večeri, producent Janko Ljumović, prenio je riječi Borke Pavićević da „treba puno voljeti i biti prijatelj da bi se stvarala pozorišta“.

- Borka se zaista puno bavila tranzicionom stvarnošću i to je nešto što je u svojim tek-

stovima akcentovala, prosto je imala potrebu da tu tranzicionu stvarnost prevede i nekako približi čitaocima i svojim saradnicima - rekao je Ljumović. Želimir Žilnik se osvrnuo na zajedničke imenitelje u njihovom poimanju odnosa umjetnosti (pogotovo filmske) i stvarnosti.

- Imali smo jednu vrstu, da kažem, neformulisane saglasnosti, a to je da film takođe može da ima i neku faktičku snagu da, s jedne strane, razumije se, život zabilježi, a, s druge strane, i da upozori na sve ono što je destruktivno i protiv života, na ono što je laž, nečovječnost, prevara. Ona je na neki način u razgovorima i birajući tekstove gdje će da bude dramaturg takođe i tražila taj neki aktuelni i stvarnosni momenat u tekstovima koji se izvode na pozornici, tekstovima koji su nekad pisani, prije 100, 200 ili 300 godina, ali da imaju relevantnost za neke elemente, recimo, ili beščašća ili neke elemente laži koje se danas prećutkuju - rekao je Žilnik. Književnik Nedžad Ibrahimović kazao je da Borka nije bila tip ljudi koji će se busati u prsa i govoriti: „Ja sam heroina“.

- Ona čak nije bila ni neko ko je oko sebe širio neki optimizam. Ona je zapravo bila to: ja ne mogu drugačije da živim, ja sam to - istakao je Ibrahimović. Ljiljana Dufgran, koja je inicijatorka ove večeri, govorila je o prijateljstvu sa Borkom Pavićević koje traje od studentskih dana. R. K.

Američki ugao priređuje projekciju filma „Promising Young Woman“

Na putu do osvete, pravde i iscjeljenja

ŠOĆ: Slika bez crteža je paleta za miješanje boje. Crtež pokazuje nervni sistem slikara. Ja sliku mogu da pređem bojom na istom mjestu nekoliko puta, a crtež tušem ne mogu, jer taj crtež kaže kakav sam ja slikar i ako nema figure čovjeka - sve je mrtva priroda.

nostavna. More mi je dalo dubinu, Vojvodina širinu, a Crna Gora visinu“. Ima li od svega toga pomalo na Vašim slikama?

POBJEDA: Interesantna mi je jedna Vaša izjava: ,,Moja biografija sasvim je jed-

ŠOĆ: Ima dosta i još više. More, sunce, sve je to uticalo na naš život i rad u Herceg Novom. Mladi, poletni, puni živo-

ŠOĆ: Povremeno pratim. Umjetnost je univerzalna, nije uniformisana i vezana za jedno područje i to je dobro što je tako. Brze informacije elektronikom, ne možemo znati da li je grad naslikan u Parizu, Tokiju ili Podgorici, jedino ako je u pitanju domaća radinost. A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA - Razgovor i projekcija filma „Promising Young Woman“ biće organizovani u ponedjeljak, 2. decembra u 19 sati, u Američkom uglu, povodom 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama. Ovaj Oskarom nagrađivani film, u režiji Emerald Fenel, prati priču o ženi koja se suočava sa posljedicama nepravde i nasilja, u potrazi za osvetom, pravdom i unutrašnjim iscjeljenjem.

- Projekcija će biti prilika da kroz filmsku umjetnost razgovaramo o važnosti osnaživanja žena, prevenciji nasilja i promovišemo kulturu jednakosti i poštovanja. Film će biti prikazan na engleskom jeziku sa engleskim titlom –navodi se u saopštenju Američkog ugla. O filmu će govoriti Gana Čomagić i Damir M urseljević. Ovaj, kao i ostali programi Američkog ugla, besplatan je za sve zainteresovane. R. K.

,,Osam tamburaša s Petrovaradina“, 2008.

2022.

Rad Ratka Šoća

Sa večeri u Herceg Novom

- Čovjek osjeća neku čudnu tugu za zavičajem kad pomisli na Pikadili. Iskusio sam je u Mesopotamiji i Boliviji. Kad čovjek zažmuri, pred njim iskrsne cijela ulica. Bilo engleskog života - misao je iz romana „Konac djela“ potekla iz raskošnog pera čuvenog engleskog i svjetskog pisca Džona Golsvordija, laureata Nobelove nagrade za književnost 1932.

Carstvo Inka razlivalo je dragocjene civilizacijske tokove planinskim vijencima Anda, posebno Bolivijom čije ime zasluženo uzdiže povijesnu ličnost, južnoameričkog revolucionara Simon Bolivara. Iz Buenos Airesa i rudarskih centara pristižu zajednice Crnogoraca, više od vijeka puštaju gorštačko, zdravo korijenje u toj dalekoj, prekookeanskoj zemlji. S orlovskih do kondorskih visina. Mesopotamija, kolijevka drevne civilizacije i dubokih, plodnih tragova antičke kulture, pamti naše iseljeništvo koncem 19. vijeka, đe su željezničkim prugama probijali puteve spajanja udaljenih azijskih prostranstava.

Lepršavi obrisi Pikadilija ispunjavali su dušu Engleza od Novog Zelanda do Aljaske, dok je valovima mora i okeana krstarila kolosalna trgovačka i ratna mornarica Ujedinjenog kraljevstva s blagodetima brojnih kolonija, isijavala nedostižnu imperijalnu nadmoć, poklanjajući pažnju vitalnim britanskim misionarima u svakom kutku ili ostrvcu svijeta; transkontinentalni štit starovremenske monarhije iz Londona.

- Englez, ili bolje Britanac, po pravilu je osamljen, putnik, arheolog, vojnik, činovnik,

Iz istorije crnogorskog iseljeništva

Orlov let do kondorovih visina

,,Crna Gora je Robin Hud Evrope, neustrašivi borac za slobodu. Crnogorci su ljudi bez straha, oni se samo Boga boje. Hrabri sinovi ove zemlje, i pored surovosti prirode, morali su se boriti za svoje živote protiv mnogo moćnije sile i vojske koja nije mogla da uništi njihovu hrabrost i da slomi njihovu neumornu odbranu“ kazuje engleski pisac Roj Trevor

naseljenik, ljekar, inženjer ili misionar, on je gotovo uvijek vođa neke izdvojene grupe, on se bori i savlađuje teškoće oslanjajući se na snagu engle-

skog ugleda. Ako samo jedan jedini Englez iznevjeri, ruši se oslonac svima onim Englezima, ljudi to uviđaju i priznaju važnost toga. U svakoj divljini,

daleko od svijeta i naselja, mi uspijevamo da se održimo zato što uvijek ostajemo Englezi - zaključuje Džon Golsvordi, prvi predsjednik Međunarodnog PEN centra. Crnogorsko iseljeništvo toga doba svoje snove za bolji život započinjalo je na oskudnoj, posnoj zemlji, koja rađa nepokorne, čvrste karaktere. Snažan nacionalni ponos, sazdan od viteških gena obilato je usađen u bilu i vladara i vojnika. Odlika Crnogoraca, pobjednika.

Sa žalom su ostavljali voljenu zemlju Crnu Goru; iskonsku, slavnu i mladu u isti mah. Niz seoske utrine i zaklonite staze, u jedinom svečanom ruhu, sa skromnim zavežljajima, često i prvi dodir čarobnog Jadrana, nošeni vaporima i brodovima pod stranim zastavama naši pečalbari stizali su u ,,Novi svijet“, đe nijesu uživali komfor doseljenika velikih sila, niti ležernost podanika snažnih država. U mnoštvu

emigrantskih povorki, šarolikosti običaja i folklora, isticala se krasna crnogorska narodna nošnja darujući atletskim fizikusima gizdavost plemstva. Avenijama i bulevarima, među šeširima, cilindrima, kačketima dobrostojeće gospode uzdizala se gordost crnogorske kape. Naoružani junaštvom, nadasve čojstvom, s urođenom otmjenošću, likom i stasom do kraja svojih turobnih sudbina u tuđini, čuvali su dostojanstvo i poštenje crnogorskog imena, čast svoga plemena i duh slobodarstva. Finoća njihovog uma zračila je jačinom intelekta obdarenog znanjima prestižnih univerzitetskih biblioteka, čije diplome dosegnuše njihova nadarena potomstva. Strastveno su čuvali tradiciju. Osobenu iseljeničku tugovanku gajili u svom srcu. Kada slike zavičaja uzbude dušu i uskomešaju nostalgične strune, čula love i najtananije okuse domovine

koje njeguju i narastaju poput mitskog Lovćena u mislima, osvježenim odveć dirljivim usmenim predanjima. Divne duše kopnile su u nepoznatim prostranstvima stranih zemalja. Ratničke vještine, neviđenu hrabrost, nesebično poklanjahu i državama koje prihvatiše u skute ponosne kamenštake, a bjehu saveznice njihovoj matici Crnoj Gori. Crnogorci na svojim putešestvijima od Amerike do Australije srijetali su mnoge nacije i rase, svakako i Britance. I kako su tekli prvi koraci upoznavanja, prvi taktovi razgovora i susreti dva drevna evropska naroda, daleko od njihovih izvorišta? Engleski pisac Roj Trevor posjećuje našu domovinu početkom 20. vijeka. U svojoj knjizi ,,Montenegro - zemlja ratnika“ objavljenoj 1913. u Londonu, suptilno, istinito, kroz imperijalni durbin približava stvarnost arhaičnog svijeta ušuškanom, raskalašnom britanskom plemstvu: ,,Mi u Engleskoj ne možemo shvatiti kako je od našeg života različit život toga jednostavnog naroda koji živi u ovom planinskom pojasu, na teritoriji manjoj od površine Velsa, a posjeduje takve ratne događaje, zapisane u ljetopisima, koji nadmašuju mnoge na svijetu. Protiv hrabre, neustrašive, vatrene i prkosne Crne Gore, kretala se vojska za vojskom, vršen je pohod za pohodom, sve dok najzad cijelo područje ovog malenog, kamenitog planinskog pojasa nije bilo doslovce natopljeno krvlju. Govoreći figurativno, Crna Gora je Robin Hud Evrope, neustrašivi borac za slobodu. Crnogorci su ljudi bez straha, oni se samo Boga boje. Hrabri sinovi ove zemlje, i pored surovosti prirode, morali su se boriti za svoje živote protiv mnogo moćnije sile i vojske koja nije mogla da uništi njihovu hrabrost i da slomi njihovu neumornu odbranu.“ (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Uvijek spremni - Smotra i inspekcija oružja, iz knjige „Montenegro zemlja ratnika“

Pijaca na Cetinju, iz knjige „Montenegro zemlja ratnika“

Njeguši, iz knjige „Montenegro zemlja ratnika“

Neđelja, 1.

dalje bez pobjede u gostima

PODGORICA – SC Derbi

je i nakon devetog kola bez pobjede u gostima u ABA ligi, a i dalje je bez trijumfa u Laktašima – „studenti“ su prihvatili napadačku utakmicu koju je nametnuo domaćin (oba tima su ubacila po 13 trojki), ali su na kraju izvukli „deblji kraj“ i izgubili od Igokee 105:97. Podgoričani su upisali šesti poraz u 10 kola, Igokea je na skoru 6-4.

Sa čak 14 izgubljenih lopti u prve dvije četvrtine (prednjačili su Igor Drobnjak sa četiri i Luka Bogavac sa tri), osam u drugoj, te 48 primljenih poena, tim Petra Mijovića nije mogao da očekuje bolji rezultat od dvocifrenog minusa na poluvremenu (48:38).

SC Derbi je otvorio meč trojkama Zorana Vučeljića i Emira Hadžibegovića za vođstva od 3:0 i 6:3, jedina na meču. Predvođen sjajnim Brajsom Džonsom, koji je ubacio 15 od prvih 17 poena domaćina, Igokea se sredinom efikasne prve četvrtine odlijepila na razliku (17:10) kojom je i završila ovaj kvartal (31:24), u kojem je u tri navrata imala i devet poena prednosti (27:18, 29:20, 31:22).

U drugoj dionici su oba tima

bile neefikasnija, a SC Derbi je nakon nepuna četiri minuta igre, serijom 8:0, uspio da izjednači na 34:34. Međutim, nakon tajm-auta, Igokea je od-

govorila sa 9:0 (43:34) i rutinski sačuvala prednost do poluvremena, i zbog toga što „studenti“ nijesu upisali ni poen u posljednja skoro dva minuta.

U trećoj četvrtini su oba tima bila šuterski raspoložena (po četiri trojke), ali je to više odgovaralo Igokei, ne samo da čuva prednost iz prvog polu-

Tanasković: Imamo jako kvalitetan tim i zaslužujemo plasman u drugu fazu

PODGORICA – Sa blijedom partijom i porazom od Spartaka otišli su na reprezentativnu pauzu, a nakon pauze su odigrali, vjerovatno, najbolju utakmicu u sezoni, pobijedivši ubjedljivo Vulvse (104:77).

Odmor je, očigledno, prijao košarkašima Budućnost Volija, koji su protiv litvanskog tima djelovali svježe i nadahnuto. Od prvog minuta igrali su timski, efikasno, dobro u odbrani, sa pravom energijom i maksimalnim pristupom do kraja, onako kako to želji trener Andrej Žakelj, ali i navijači „plavih“. Budućnost je protiv Vulvsa zabilježila svoj najveći ukupan timski indeks korisnosti ove sezone – 125 (veći timski indeks imali su samo protiv Mornara u ABA ligi), što dovoljno govori o igri crnogorskog tima u ovom meču... - Pauza od utakmica nam je, naravno, pomogla, i sam odmor od nekoliko dana poslije gustog rasporeda koji smo imali pred samu pauzu. Povratili

Iako je protiv Cedevita Olimpije imao više poena (19), Nikola Tanasković je po indeksu korisnosti najbolju partiju u sezoni odi-

smo našu igru, što se i vidjelo na utakmici sa Vulvsima. Moramo da nastavimo da pružamo ovakve partije u narednom periodu, pogotovo defanzivno – kaže za Pobjedu Nikola Tanasković, krilni centar Podgoričana. Već od samog starta se vidjelo da je Budućnost motivisano dočekala meč sa Litvancima. Pitanje pobjednika je riješila već do poluvremena, kada je stigla do nedostižnih 20 poena prednosti (57:37), a u nastavku je samo povećala razliku i rutinski privela meč kraju, u kojem su „plavi“, između ostalog, ubacili ove sezone rekordnih

grao protiv Vulvsa. Srpski krilni centar je meč završio sa 15 poena (8-6 za dva, 4-3 sa linije bacanja), sedam skokova, dvije asistencije i

13 trojki i imali 27 asistencija... - Dobro smo se spremili za meč sa Vulvsima, znali smo da se radi o vrlo talentovanom protivniku i mislim da smo na pravi način ušli u meč od samog starta – dodaje Tanasković. Na polovini grupne faze Evrokupa, Budućnost ima skor 4-5 (prošle sezone je bio 3-6), i na sedmom je mjestu grupe A, prva ispod crte koja graniči timove koji idu i koji ne idu u plej-of. Ako žele u doigravanje, koje im je izmaklo prošle sezone, Podgoričani će u nastavku morati bolje u grupi u kojoj su se trenutno izdvojili Bahčešehir (skor 8-1) i Gran Kanarija (7-2),

blokadom, za indeks 21. - Iskreno, zadovoljan sam svojom igrom, ali na prvom mjestu je, naravno, pobjeda i odlične partije svih igrača našeg tima. Svako je dao doprinos u ovoj pobjedi i odradio posao – rekao je Tanasković.

dok Hapoel Tel Aviv, Bešiktaš, Vulvs i Ulm imaju samo po pobjedu više.

- Mislim da uvijek može bolje, ali idemo dalje. Imamo drugi krug, gdje moramo i vjerujem da možemo taj skor da poboljšamo. Žalim za utakmicom kod kuće protiv Gran Kanarije, gdje u samoj završnici nijesmo uspjeli da pobijedimo. Mislim da imamo jako kvalitetan tim i da zaslužujemo plasman u drugu fazu. Na nama je da to i ostvarimo. Vjerujem u momke, stručni štab i uspjeh ovog tima. Ako pružimo maksimum i nastavimo sa partijama kao protiv Vulvsa, siguran

Enim 10

Gavrilović 13

Džons 31 Pušica 3

3 Stanković 3 Milosavljević 14

Marić 6 Karter 13 Jeremić 0 Milovanović -

105 97

vremena, već i da je do kraja ovog kvartala uveća na velikih 14 poena (78:64). Sa pet pogođenih trojki, SC Derbi je najbolje odigrao posljednju četvrtinu (33:27), u finišu je ozbiljno ugrozio prednost Igokee, kada je prišao na „minus pet“ (100:95), na minut i 25 sekundi do kraja, nakon trojke Andrije Grbovića. Međutim, na tom rezultatu Bogavac nije pogodio otvorenu trojku, na 52 sekunde prije kraja, da potpuno otvori meč, što je na drugoj strani kaznio Džons sa pet poena i osigurao pobjedu domaćinu… - Igokea je zasluženo pobijedila, kontrolisala je utakmicu gotovo 40 minuta. Mi smo imali

SudarNil 18

određene momente kada smo se vraćali u igru, bili na posjed, dva, tri minusa. Međutim, nijesmo uspjeli te momente da produžimo i budemo konkretnije u utakmici. Očekivao sam da nećemo biti na našem nivou, posebno u dijelu bazičnih stvari, što se i pokazalo tačnim. Do srijede veče smo bili bez pet igrača, zbog reprezentativnih obaveza i juniorske ABA lige, a nešto i zbog povreda, tako da smo poslije 10-12 dana, od utakmice u Splitu, u srijedu odradili prvi trening. Međutim, to ne smije da bude alibi za veliki broj primljenih poena od izuzetno dobre ekipe kao što je Igokea –rekao je trener SC Derbija Petar Mijović. S. JONČIĆ

Ubjedljivom pobjedom protiv Vulvsa, košarkaši Budućnost Volija na najbolji način zatvorili prvu polovinu ligaškog dijela Evrokupa

sam da će i razultat doći. Budućnost je protiv Vulvsa uspješno riješila prvi od četiri meča u nizu u „Morači“, i te kako važna na oba fronta. „Plavi“ u poneđeljak dočekuju Cibonu, u srijedu stiže Bešiktaš, a onda je 7. decembra na programu uvijek neugodni gradski derbi sa SC Derbijem. - Težak zadatak je pred nama, sve odlični protivnici u oba takmičenja. Sigurno će biti mo-

tivisani i željni pobjede u „Morači“. Protiv Cibone očekujem tvrdu utakmicu, u goste nam dolazi protivnik koji želi pobjedu koja bi im puno značila. Vjerujem da je i njima prijala ova pauza i da su se za nas dobro spremili. Iako na papiru važimo za favorite, nema opuštanja u ponedjeljak, jer Cibona umije da pruži jako dobre partije – zaključio je Tanasković. S. J.

M. BABOVIĆ

Luka Bogavac na meču u Laktašima

Osveta ,,vučica“ sa potpisom mladih

Bud. Bemaks 71

Celje 64

PODGORICA – Dvorana: ,,Bemaks arena“. Gledalaca: 500. Sudije: Bogojević, Jolović, Ilić. Rezultat po četvrtinama: 22:18, 13:17, 18:14, 18:15.

BUDUĆNOST BEMAKS: Brigs 5, Radonjić 20, Bulajić 11, Savković 15, Amundsen 11, Mi. Bigović 5, Baošić 2, Dragišić, Radević, Racković, Ilić, Ma. Bigović 2. CELJE: Bartelme 11, Čeh 11, Uranker 3, Suarez 14, Silva 7, Jelenc, Ažić 5, Štirn 11, Žibert, King, Demirović 2. Košarkašice Budućnost Bemaksa tri sezone zaredom gubile su finala WABA lige u Podgorici od Cinkarne Celje, a u velikom derbiju 7. kola Podgoričanke su dočekale priliku da se konačno osvete šampionkama i nastave pobjednički niz, dok su Slovenke doživjele prvi poraz ove sezone.

Kao i uvijek, duel dva tima donio je izuzetno dramatičan meč, sa dosta taktičkog nadmudrivanja, a mladi Petar Stojanović već u prvoj dionici u ,,vatru“ je bacio najmlađe adute, pokazao koliko vjeruje u njih i upravo su mlade udarile pečat na veliki trijumf crnogorskog prvaka. Sjajan duel u lijepom ambijentu ,,Bemaks arene“ pokazao je i da Budućnost, bez obzira na velike kadrovske probleme, ima snagu da igra i sa najjačima... Tokom prve dionice domaće

su konstantno vodile, a serijom 8:1, koju je zaključila Savković, u osmom minutu stigle su do +7 (20:13). Ipak, Celje se brzo vratilo, prišlo na 20:18, dok je prvu četvrtinu zaključila Maja Bigović sa dva penala za 22:18. I, onda su uslijedili prvi veliki problemi za ,,plave“. ,,Vučice“ su bile pet i po minuta bez koša, gošće uspjele da dođu do preokreta – 26:22 i sticao se utisak da će Budućnost ući u nervozu i da će ko zna koji put imati problem da riješi zonski presing rivala. Ali, baš tada ,,upalile“ su se domaće – Radonjić je ubacila trojku i prekinula višeminutni post, Brigs pogodila za preokret, a onda pokazala da može da pogodi i van

linije 6.75 – 30:26. U 18. minutu Radonjić je pogodila i drugu trojku za 33:28, ali je Uranker trojkom sa zvukom sirene poništila prednost crnogorskog šampiona – 35:35.

To je bila najbolja najava da slijedi dramatičan scenario derbija. I, zaista sjajna košarka u kojoj su domaće uglavnom održavale prednost. Bulajić i Savković pogodile su dvije trojke, zatim i Radonjić kompletirala niz za 45:39 u 24. minutu. Treći period zaključen je sjajnim slalomom Marije Baošić, koja je za četiri sekunde izmislila koš i pogodila za 53:49. Na 3,16 prije kraja na semaforu je pisalo 63:62, nakon što su gošće napravile 8:0, a domaće bile

EHF Evropski kup za rukometaše (3. kolo): AEK na ,,plus 19“ pred revanš

Lovćen nemoćan u Grčkoj

AEK 45 (22)

Lovćen 26 (11)

MARUSI – Dvorana ,,Kasimatis“. Gledalaca: 500. Sudije: A. Rošs i F. Linster (Luksemburg). Sedmerci: AEK 3 (3), Lovćen 4 (2). Isključenja: AEK 8, Lovćen 6 minuta. Crveni karton: Petar Radoičić (Lovćen) u 49. minutu.

AEK: Teper (sedam odbrana), Žanti (šest odbrana), Arabacis 4, Matić 4, Duarte Brito 6, Vlastos 4, Šmit 5, Keita 1, Panajotu 3, Teper, Lulić 4, Kukulas 6, Davies, Žaren 4, Ture, Miler 2, Šukjelović 2 LOVĆEN: Vujović (tri odbrane), Borilović (jedna odbrana), Đurković, Stanojević 5, Perišić 3, Pajović 2, Peruničić 6, Laličić, Radoičić 1, Radović 6, Božović, Petričević, Vuković, Brnović 1,

Racković 2, Mrvaljević

Samo 10 minuta parirali su rukometaši Lovćena ekipi AEK-a u prvom meču trećeg kola EHF

Evropskog kupa.

Grčki predstavnik, osvajač ovog takmičenja 2021. godine, slavio je ubjedljivo 45:26 (22:11) i osigurao prolaz pred revanš koji je na programu danas od 17.30 sati. Dogovorom klubova, oba meča se zbog smanjenja troš-

Stojanović: Velika pobjeda

Petar Stojanović, trener Podgoričanki, imao je razloga za zadovoljstvo nakon derbija. - Velika pobjeda u derbiju, koji ima značaj za sezonu i svih ovih godina, jer znamo da je Celje sa sistemom dugi niz godina. Ovo je bio izazov, ali pokazali smo karakter, uz sve greške koje smo imali. Ali, Celje igra tako, tjera te da griješiš, ali u velikom dijelu meča odgovorili smo im na pravi način i smatram da smo zasluženo slavili. Nema euforije, čeka nas mnogo posla, već u srijedu putujemo za Zadar i sada se odmah fokusiramo na taj meč – kazao je Stojanović.

bez Amundsen zbog pet faulova. Tada je Stojanović šansu pružio Mileni Bigović. I, mlada Cetinjanka postala je heroj – prvo je nakon sjajno riješenog zonskog presinga ostala na zicer (65:62), da bi u narednom napadu pogodila možda i ključnu trojku – 68:62, a sve dileme otklonila je najmlađa (Jelena Bulajić), koja je pogodila tricu na 1,48 prije kraja za +9 (71:62), poslije sjajne asistencije Savković... Budućnost čuva vrh, a sada joj slijedi gostovanje Zadru, a onda i novi derbi – stiže nekadašnji šampion, Beroe. Ipak, mladi tim sa nevjerovatnom energijom Stojanovića očigledno je da će tek pokazati svoje vrijednosti... R. P.

RSCG kaznio

Berane

Rukometni savez Crne Gore kaznio je Berane 1949 zbog incidenata na utakmici sa Lovćenom u sedmom kolu Prve lige. Meč je završen pobjedom Lovćena od 26:22. Berane 1949 je kažnjeno zabranom prisustva publike na tri prvenstveme ili Kup utakmice zbog loše organizacije meča i nacionalističkih povika.

Neđelja, 1. decembar 2024.

PODGORICA - Kada neko napravi zid ispred sedmerca, završio je posao, kao što je Crna Gora protiv Srbije na premijeri Evropskog prvenstva.

I upravo je takav zid - od najjačeg materijala -projektovala i gradila selektorka Suzana Lazović sa rukometašicama u pripremama za osmo učešće na ovom takmičenju. Možda prvi protivnik u Debrecinu nije idealno mjerilo snage, možda neko od narednih rivala pronađe pukotinu, ali ono što je bilo lijepo i podsjetilo na neke ranije periode su skladnost i uravnoteženost u defanzivi. ,,Lavice“ su do odmora primile samo osam golova! Ukupno 18, napadački su bile solidne, bljesnula je Đurđina Jauković (11 golova), ali ogromnu pomoć imala je od saigračica, što je istakla prije dva dana.

ZAJEDNIŠTVO I ENERGIJA

Protiv novog rivala - Rumunije (18 sati) potrebna je ponovo raspoložena Đina, granitna odbrana, ali i još veći golgeterski učinak, prije svega, sa bekovskih pozicija. U odsustvu Milene Raičević, veći teret nosiće srednji bekovi Itana Grbić i Matea Pletikosić. Kako njihovim dodavačkim lucidnostima često nema kraja, nada je da bi mogle i golovima da donesu veći progres u napadu. Led je razbila Katarina Džaferović, dobru rolu u odbrani imala je i ljevoruka Tanja Ivanović Na sve ovo treba sačuvati energiju i zajedništvo, na što je golmanka Marta Batinović najponosnija.

- Osjećaj je izvanredan. Srećne smo zbog pobjede i to na onakav način. Zajedništvo nam je veliko, svaka je tu bila za sve situacije. Nadam se da ćemo u sljedećoj utakmici imati ovakvo zajedništvo. I - naravno, da pobijedimo Rumuniju. Puno puta smo kroz reprezentaciju pokazale da je zajedništvo najbitnije i to krasi ovaj timniko nema ovo što mi imamo. Uvijek smo tu jedna za drugu. Još puno je utakmica ispred naših rukometašica. Pobjedom bi definitivno osigurale put u narednu fazu i bile na korak do dva velika boda.

- Moramo biti kao jedno, a to jesmo jer se radujemo svakom pogotku, asistenciji, odbrani... Bilo ko da je unutra jake smo i moramo to da zadržimo. Naša golmanka odlično poznaje sve reprezentativke Rumunije.

kova igraju u Grčkoj.

U Marusiju, predgrađu Atine, samo jednom je bilo neriješeno (3:3), a posljednji priključak Lovćen je imao u 11. minutu, kada je Đorđo Peruničić pogodio za 6:5. AEK je odmakao serijom 5:0 i do kraja je bilo pitanje samo kojom će razlikom slaviti.

Lovćen je u šesnaestini finala eliminisao azerbejdžanski Baki. Ne. K.

Beranci su kažnjeni 300 eura zbog ubacivanja petardi prije i tokom meča, 1.000 eura zbog paljenja najmanje pet baklji, 200 eura zbog upotrebe dimne bombe, 800 eura jer su navijači ubacili tri boce u teren od kojih je makar jedna bila staklena i 900 eura zbog toga što su na teren ušla tri navijača. Takođe, klub sa sjevera Crne Gore kažnjen je 100 eura jer je sa tribina van terena bačena petarda ,,ili jača eksplozivna naprava“ u toku utakmice kadetskih ekipa Berana i Lovćena, saopšteno je iz RSCG.

- Prije svega, ovo je najvažnija utakmica. Međusobno se dobro poznajemo - dosta nas igra kroz rumunsku ligu. Došle su na prvenstvo bez velikih zvijezda - nema Neagu, Pintee, koje su velike igračice i fale im. Ali, zato su došle u mlađem sastavu, koji je željan dokazivanja. Pokazale su sa Češkom kako igraju - vratile su se iz velikih minusa. Mogu sa svima da igraju. Neće nam biti lako, ali ne sumnjam nijednog momenta da nećemo pokazati dobru energiju. Definitivno ćemo pobijediti, jer nemaju

karakter kakav mi imamojasna je Batinović.

VISOKI DOMETI

Uz još bolji napad Dijana Mugoša ne sumnja u novu pobjedu.

- Da zadržimo isti pristup, energiju, dobru odbranu, a onda će i napad, vjerujem, djelovati još bolje. Probili smo led, iza nas je tek prva utakmica kojom smo dobili vjetar u leđa. I Mugoša je dio rumunske lige duži period. Iako je u Rumuniji mnogo debitantkinja, krilo crnogorske reprezentacije vidi iskustvo.

- To je dobar tim. Znamo se odlično, znamo kako dišu - vjerovatno i one nas dobro poznaju. Ali, ne obaziremo se na to kako nas gledaju - naše je da se fokusiramo, damo maksimum i budemo još bolje. Napomenula je Mugoša da su sve reprezentativke Rumunije sa značajnim ulogama u svojim ekipama.

- Igraju najjaču ligu. Smatram da su spremne i imaju dovoljno iskustva za ovakve utakmice. Da li je Crna Gora favorit?

- Ne želimo da pričamo ko je favorit, već da prenesemo dobre

Mirko Radović na jučerašnjem meču

Detalj sa meča

je u njihovim rukama

Rumunska liga magnet za najbolje, od nje ne bježe

Rumunska liga za mnoge je najjača na planeti. Koliko je kvalitetna pokazuje podatak da mnogobrojne igračice

Crnogorke Jelena Vujačić i Anđelina Kažanegra sudile su u Inzbruku meč drugog kola Norveška -Austrija

ča i poboljšamo ono što nije bilo dobro. Nema čega da se bojimo.

Nije slučajno što je na jučerašnjem brifingu govorila Andrijana Tatar - pivotkinja je još jedna od igračica koja nastupa u ligi Rumunije. Debitantkinja na šampionatu Evrope

ni Crnogorke

(više od 50) sa EP nastupaju za rumunske klubove. Crnogorske reprezentativke Marina Rajčić i Marta Bati-

nović članice su Magura Ćisnadie, Đurđina Jauković Bukurešta, Dijana Mugoša i Katarina Džafe-

pobjede iz međusobnih duela ima Crna Gora, tri puta je Rumunija bila bolja, a jedan meč je završen neriješeno

Posljednji meč Crnogorke i Rumunke odigrale su na prethodnom EP - završen je pobjedom ,,lavica“ 35:34 u drugoj fazi takmičenja u Skoplju

smatra da novi-mladi tim Rumunije ima ogroman motiv. Želja za dokazivanjem nadmašuje sve nedostatke.

- Ne odustaju lako, pokazale su protiv Češke, kada su izašle iz minusa. Vidim jak tim, očekujem tešku utakmicu, ali ako

rović nose dres Krajove, Nikolina Vukčević Bistrice, Andrijana Tatar je od ove sezone u Baja Mare, a donedavno je Milena Raičević igrala za Rapid. Do ove sezone Đurđina Malović je bila igračica Krajove...

Raičević preskače naredna dva meča

Povreda kapitenke Milene Raičević, koju je zaradila u duelu protiv Srbije na otvaranju šampionata, nije ozbiljnije prirode, ali zahtijeva pauzu od dvije sedmice. Magnetna rezonanca pokazala je oštećenje medijalnog kolateralnog ligamenta sa izlivom u zglobu koljena, zbog čega će Raičević sigurno propustiti naredna dva meča u grupnoj fazi protiv Rumunije i Češke. Medicinski tim naše reprezentacije već ulaže napore sa ciljem da se Raičević oporavi u što kraćem roku, a kako bi, u slučaju plasmana u glavnu rundu, mogla da pomogne ,,lavicama“ u naredna četiri duela koja ih očekuju u Debrecinu. Kapitenka je u premijernoj pobjedi protiv Srbije postigla tri gola, dodala sedam asistencija, iznudila sedmerac i pokazala koliko je važna za ekipu i koliko je falila u kvalifikacijama za Olimpijske igre i na prethodnom Svjetskom prvenstvu. Ovakva klasa je potrebna crnogorskom timu, a svi se nadaju da će do druge faze šampionata Raičević koliko-toliko pomoći saigračicama.

PERA: Očekivanja su velika

- Bjanka Bazaliu je pokazala dobru partiju protiv Češke i to mi daje povjerenje u ono što slijedi. Alisija Boičuk, sa 19 godina, bila je veoma koncentrisana, veoma pažljiva i odlično se snašla i u defanzivnoj fazi, ali mislim da sve igračice moraju da imaju istu - važnu ulogu protiv Crne Gore. Kao i na premijeri moramo da izgledamo kao porodica koja ne odustaje od borbe, a koja nam je donijela važnu pobjedu.

odbrana bude na nivou - kao sa Srbijom, ako dogovore ispoštujemo, neće biti problema. Nema sumnje da je startni tri-

jumf Crnogorkama ojačao samopouzdanje. I lakše se diše, naredna runda je u džepu sa drugom pobjedom.

Emocije moramo da kontrolišemo, mlad smo tim, sa sedam debitantkinja, odnosno sa 10 novih igračica u odnosu na prethodno EP. Nije nam lako, neće biti lako ni danas, a očekivanja su velika - poručio je selektor Rumunije - Florentin Pera

- Spremale smo se dugo. Sjajne smo bile u odbrani. Dometi su nam visoki - poručila je Tatar. A. MARKOVIĆ

Neđelja, 1. decembar

Primopredaja na ,,Enfildu“?

Liverpul je vezao šest pobjeda u svim takmičenjima, Mančester siti isto toliko utakmica ne zna za trijumf, a u toj seriji imao je pet uzastopnih pobjeda.

Jasno je ko u kakvom raspoloženju dočekuje današnji derbi (17 h) u 13. kolu Premijer lige, duel koji bi definitivno mogao da otpiše aktuelnog šampiona iz trke za titulu, a ,,redse“ potvrdi kao apsolutnog favorita za tron.

Tim Arnea Slota ima 31 bod, šest više od Arsenala, koji je juče kao gost deklasirao Vest Hem (5:2), a osam više od Brajtona i Sitija.

- Zanimljivo je vrijeme za meč sa Sitijem jer mnogi sumnjaju u njih u ovom trenutku. Nijesam jedan od tih. Ne treba zanemariti njihove nedavne rezultate jer očigledno nijesu uobičajeni, ali Siti i dalje ima jednog od najboljih trenera na svijetu, ako ne i najboljeg, kao i brojne vrhunske igrače i kulturu uspjeha, što znači da ga ne možete otpisati ni u ovakvoj situaciji – upozorio je Arne Slot, trener Liverpula.

- Da budemo jasni, oni su i dalje jedna od najboljih ekipa ne samo u ovoj zemlji, već i u svijetu i na osnovu toga smo se

Bundesliga (12. kolo): Borusija ostala na 10 bodova zaostatka

Remi u ,,klasikeru“ po ukusu

Bajerna

Remi u ,,klasikeru“ (1:1) koji mnogo više odgovara Bajernu – velikan iz Minhena gubio je na ,,Signal Iduna parku“, na kraju zasluženo stigao do boda i čini se definitivno otpisao najvećeg rivala iz trke za titulu.

Borusija ima 10 bodova manje od Bavaraca – ne djeluje realno da može da ih (pre)stigne. Nada bi bila mnogo veća da je na snazi ostao rezultat iz 27. minuta, kada je Džejmi Gitens po lijevoj strani napada umakao odbrani Bajerna i poslao lopte pored glave Manuela Nojera Veliki peh za Bajern bila je povreda Harija Kejna, koji je morao da napusti teren u 33. minutu, a umjesto njega ušao je Tomas Miler, koji nije iskoristio zicer na startu nastavka. Bila je to jedna u nizu šansi za goste, mogla je i Borusija da po-

pripremili za ovaj meč. Naše izdanje mora biti jednako dobro, ako ne i bolje, nego što je bilo u pobjedi nad Realom u srijedu – dodao je Slot. Problem za Slota je što neće igrati štoper Ibrahima Kona-

te, ali na kakvim je tek mukama Pep Gvardiola – mnogo puta je rečeno koliko nedostaje dobitnik Zlatne lopte, španski vezista Rodri, ali on je samo jedan u nizu odsutnih. - Ne možemo da plačemo

vede 2:0, a onda je Bajern u 85. nadoknadio ono što je ranije propustio.

Neko će reći da je izostao ferplej, ali to se neće pamtiti. Jedan igrač Borusije ostao je da leži na terenu nakon što ga je lopta pogodila iz slobodnog udarca, igrači Vensana Kompanija nastavili su akciju, Majkl Olise je centrirao, a Džamal Musijala glavom donio izjednačenje.

Bajern na vrhu ima 30 bodova, sedam više od Ajntrahta i Bajera, s tim što je ekipa iz Frankfurta odigrala meč manje.

Aktuelni šampion Bajer bio je bolji od Uniona u Berlinu (2:1), Volfsburg je u gostima deklasirao RB Lajpcig (5:1), dok je Frajburg nadigrao Borusiju iz Menhegladbaha (3:1). Augsburg je savladao Bohum sa 1:0, Verder i Štutgart remizirali su 2:2. Ne. K.

i kukamo što nećemo imati Rodrija još dugo ili što se ne zna ko nam je od četiri centralna beka više povrijeđen. Svakog dana pokušavam da pronađem rješenje, ja sam taj od kog se očekuje da pronađe rješenje, ne bježim od odgovornosti. Imam apsolutno sve na svojim plećima i to i želim. U životu se mnogo toga može desiti, okolnosti budu loše, ali je važno da i pored toga ostanete dosljedni svojim principima –rekao je Gvardiola. Još nije ni polovina sezone, a katalonski maestro već razmišlja o narednoj. Odnosno –o narednim.

- Sve je lakše kad ti većina glavnih igrača ima 26, 27 i 28 godina. Ima nešto što želim više od pobjede nad Liverpulom, a to je šansa da u naredne dvije godine izgradim novi Siti, ne želim da bježim, ovo je za mene izazov. Želim da izgradim novi Siti po svim aspektima – poručio je Gvardiola.

Na tom fonu Pep poručuje i da današnji meč nije krucijalan.

- Rezultat jedne utakmice neće ništa promijeniti jer će nam brojni problemi s povredama ostati i poslije te utakmice. Ništa nam ne vrijedi da pobijedimo Liverpul, a da tri dana kasnije izgubimo bodove protiv Notingem foresta. Trenutno mi je važnije da imam zdrave igrače, a ne da pobjeđujem. Ako pobijedimo, a i dalje nećemo moći da računamo na igrače, džabe sve, jer ćemo ponovo da padnemo bez igrača. Žao mi je što to kažem, ali smo trenutno u situaciji u kojoj nije realno da dosegnemo do visokih dometa – realan je Gvardiola. N. KOSTIĆ PREMIJER (13. KOLO): Lider Liverpul dočekuje uzdrmani Siti

PODGORICA – Utakmicom između Mladosti i Iskre otvorena je 19. runda Druge fudbalske lige, inače posljednje u ovoj polusezoni drugoligaškog karavana. Lider je slavio protiv Danilovgrađana – 1:0, čime je na idealan način zaključio sjajnu polusezonu. Sve je riješeno na startu. Igrao se šesti minut kada je prvi pogodak ove sezone postigao Ljubomir Pejović. Ostala tri meča igraju se danas. Rudar će ugostiti Kom. Pljevljaci će protiv ,,fenjeraša“ juriti pobjedu kako bi sačuvali nadu da na proljeće jure prvo mjesto, dok će Igalo ugostiti Podgoricu i pobjedom može da saču-

va mjesto u zoni baraža. Grbalj dočekuje Ibar. Tim iz Radanovića može da se primakne zoni baraža, Ibar da napravi još veću razliku u odnosu na Zlatičane… R.P. Raspored

RUSKA PREMIJER LIGA (17. KOLO): Vujačićev Rubin u 96. ostao bez pobjede nad CSKA

Lončar heroj Akrona

Akron iz Toljatija, debitant u ruskoj Premijer ligi, napravio je sjajan potez kada je ljetos angažovao crnogorskog fudbalera Stefana Lončara – naš reprezentativac juče je svojim četvrtim pogotkom u prvenstvu (ima i pet asistencija) donio pobjedu timu iz grada poznatom po proizvodnji automobila ,,lada“.

Sastav Zaura Tedejeva bio je bolji od Orenburga (1:0), a meč je riješen u 60. minutu, kada je 28-godišnji Nikšićanin glavom pogodio na asi-

stenciju Maksima Kuzmina

Akron je nakon 17 mečeva deveti na tabeli sa 19 bodova, četiri manje od Rostova i Rubina, za koji nastupa Igor Vujačić Ekipa iz Kazanja bila je nadomak velike pobjede jer je od 52. minuta vodila 2:0 na gostovanju moskovskom CSKA. Matvej Lukin je smanjio u 63, a Rubin je od 65. imao igrača manje nakon drugog žutog kartona za Dmitrija Kabutova Gosti su dugo odbijali napade tima Marka Nikolića, ali su posustali u 96, kada je strijelac ponovo bio defanzivac Lukin.

Vujačić je nosio kapitensku traku.

Akron će u narednom kolu, posljednjem u 2024. godini, go-

LA LIGA (15. KOLO): ,,Blaugrana“ izgubila od Las Palmasa Barsa

Koliko je Barselona furiozno djelovala na startu sezone, toliko je sada neuvjerljiva –Katalonci su na proslavi 125. rođendana na ,,Monžuiku“ poraženi od Las Palmasa (2:1), što im je treći vezani meč bez pobjede u La Ligi.

Novi kiks ekipe Hansija Flika daje šansu Real Madridu da je

preskoči na tabeli - drugoplasirani ,,merengesi“ imaju četiri boda i dvije utakmice manje. - Nijesmo se dobro snašli, ali ekipa je do kraja pokušavala da ostvari dobar rezultat. Jednostavno nije bio naš dan, nedostajalo nam je efikasnosti kod prilika koje smo stvorili u drugom poluvremenu – rekao je Flik.

Sandro Ramires je u 49. najavio iznenađenje u Barseloni, domaćin izjednačio lijepim golom Rafinje u 61, ali šest minuta kasnije stigao je novi šok u režiji tima sa Kanarskih Ostrva - Fabio Silva je pobjegao odbrani ,,blaugrane“ i savladao golmana Injakija Penju - Moramo promijeniti nekoliko stvari, primamo više golova ne-

stovati aktuelnom šampionu Zenitu, dok Vujačićev Rubin čeka meč sa Dinamo Mahačkalom takođe na strani. Ne. K.

go ranije, a teže ih postižemo. To je problem cijelog tima. Ne želim da pričam ni o kome posebno, možemo da igramo bolje kao tim – ponovio je Flik. - Želimo da držimo loptu i to radimo. Imali smo 27 šuteva, oni nijedan korner. Posjed je bio 70 odsto na našoj strani, ali moramo da iskoristimo šanse. – istakao je Flik. Ne. K.

MOŽE LI DERBI DA DONESE NAGOVJEŠTAJ BOLJIH DANA: Pep Gvardiola

Danas tri meča 19. kola Druge lige

Musijala glavom donio bod gostima

Stefan Lončar slavi pogodak

Neđelja, 1. decembar 2024.

Ređaju se derbiji u finišu jeseni – najzvučnija, najatraktivnija i u najavi najbolja utakmica 18. kola Meridianbet 1. CFL igra sa danas od 14 časova pod Goricom, gdje će rivali biti vodeća Budućnost i aktuelni prvak Dečić. Sat ranije počeće četiri meča. Sutjeska će ugostiti Jedinstvo, dok su na Jadranu zakazana tri duela – pod Malim brdom se sastaju Petrovac i Mornar, u Kotoru će snage odmjeriti Bokelj i Otrant Olimpik, a u Tivtu će Arsenal dočekati fenjeraša iz Plava, tim Jezera.

NASTAVAK DOMINACIJE

Dva kola prije kraja polusezone, Budućnost je osigurala prvo mjesto uoči zimskog raspusta, a sada može da pomjeri granice i borbu za titulu pretvori u rutinu.

Tabela kaže da su ,,plavi“ nedodirljivi na domaćoj sceni –od drugoplasiranog Petrovca imaju devet bodova više, a od današnjeg protivnika, trećeplasirane ekipe Dečića, čak 13. Čini se da niko i ništa ne može da spriječi momke Ivana Brnovića da stignu do šampionskog trofeja. Sudarom sa aktuelnim prvakom mogla bi da počne primopredaja trona. - Dečić je, sada to možemo reći, naš stari rival. Definitivno im je forma u uzlaznoj putanji, prošli su u polufinale Kupa, vezali dvije pobjede u prvenstvu i sigurno je da sa velikim samopouzdanjem dolaze pod Goricu. Nadam se dobrom terenu, najavljena je kiša, što može uticati na kvalitet travnate podloge, samim tim i igre“, rekao je trener Brnović.

MERIDIANBET 1.

Trka za titulu postaje rutina Budućnosti

Budućnost je 27. septembra na otvaranju renoviranog stadiona u Tuzima slavila sa 2:0. Prije toga je vezala pet mečeva bez trijumfa protiv Dečića. Ovoga puta Podgoričanima u krajnjem odgovara i remi... - Vodimo računa samo o nama, kao i uvijek, idemo meč po meč. Važno je što smo bez povreda prebrodili naporan ritam u posljednjih desetak dana, osim Pavlovića i Bojovića, koji su od ranije odsutni. Apsolutno spremni dočekujemo derbi, nadamo se lijepom ambijentu i što većem broju navijača. Kao što sam rekao, Dečić se diže, igraju kvalitetno, napadački i sigurno će predstavljati dodatni izazov za nas u taktičkom smislu, moraćemo da razradimo i najsitnije detalje. Cilj ostaje isti, da kroz napadačku igru pokušamo da dođemo do nova tri boda – poručio je šef stručnog štaba ,,plavih“. Obje ekipe su u dobrom ritmu uoči direktnog duela. Lider je sredinom sedmice pokazao moć na terenu Petrovca, gdje je najbližeg pratioca deklasirao igrački i rezultatski – 4:1. - Sve čestitke igračima, bili su sjajni od prvog do posljednjeg minuta u Petrovcu, pokazali su pravi odnos prema obavezama i sav svoj potencijal. Nijesmo imali praktično loše mjesto u timu, svi momci su igrali sjajno po jako teškom terenu, tako da zaslužuju sve čestitke i pohvale. Naravno čestitke zaslužuje i Petrovac. Nebeskoplavi su u prvom poluvremenu bili

SAVOVIĆ: Da završimo jesen sa pozitivnijim raspoloženjem

Popravilo se raspoloženje u taboru Sutjeske nakon pobjede u prošlom kolu protiv Jezera.

Nikšićani su pristigli današnjeg rivala, s tim što pamte poraz od Jedinstva u prethodnom direktnom duelu u Bijelom Polju (2:0). Je li novi duel, sada kraj Bistrice, prilika da se Nikšićani revanširaju? - Imamo motiv da se revan-

dostojan protivnik. Poslije odmora smo bili, da ne budem neskroman, za klasu jači. To pokazuje konačan rezultat, ali i šanse koje smo stvorili. Važno je da smo upisali nova tri boda, ali Petrovac je sada arhiviran i okrećemo se novim obavezama – kazao je Brnović.

NEMA PREDAJE

Nova obaveza je Dečić, koji nije primio gol u posljednja četiri meča.

U tom nizu stale su četiri pobjede, po dvije u prvenstvu i

Kupu, mada je prošla došla na penale protiv Podgorice – za prolaz među četiri najbolja tima u masovnijem takmičenju. Nešto više od mjesec proteklo je od početka pozitivne serije Tuzana. Pitanje je, međutim, da nije kasno za povratak u šampionsku trku...

- Velika je razlika 13 bodova, ali ako pobijedimo – ostala bi nada, ,,minus 10“ može da se nadoknadi. Uradićemo sve da smanjimo zaostatak do polusezone – rekao je defanzivac Dečića Luka Malešević

širamo Jedinstvu, ali još veći da popravimo utisak koji nije sjajan ove sezone. Bilo bi dobro da opet uđemo u seriju i približimo se trećem mjestu koje bi moglo da vodi u Evropu. Nadam se da ćemo u pozitivnijem raspoloženju završiti jesen – rekao je trener Milija Savović Sutjeska je ove polusezone upisala samo jednu pobjedu pred svojim navijačima.

Desni bek, koji je od dolaska u redove šampiona pokrivao kontra stranu u zadnjoj liniji, pun je hvale na račun lidera. - Budućnost je spoj mladih i iskusnijih fudbalera, napravili su odličan balans, igraju dobro, efikasni su, čvrsti pozadi. Tabela sve govori. Njihov učinak dosta zavisi od dva A reprezentativca – Vukotića i Brnovića. Ako ih zaustavimo, šanse za uspjeh su nam veće. Biće teško, ali imamo i mi svoje adute. Kvalitetan je i naš tim, a to potvrđujemo u posljednje vrije-

- Prati nas ta karakteristika. Mlađim i neiskusnijim igračima očigledno je bilo opterećenje kada igramo na domaćem terenu. Nijesmo se baš najbolje snalazili, ali vjerujem da smo pregrmjeli te stvari. Potrudićemo se da osvojimo jako važna tri boda. Liga je takva da su ekipe ujednačene, osim Budućnosti, koja se izdvojila na vrhu. I pred slabijih rezultata, mi smo na šest bodova od treće pozicije. To možemo da smanjimo ako budemo slavili u preostala dva meča jeseni. Vjerujem da će na proljeće biti mnogo bolja, ljepša priča sa naše strane – ističe Savović.

(Mornar), Kalezić (Sutjeska) 5 – Bojović (Budućnost), Čagas (Dečić), Janjić (Sutjeska), Zorić (Mornar)...

me. U lijepoj smo seriji – imamo četiri vezana trijumfa, a nijesmo izgubili u prethodnih sedam nastupa. Ulazimo sa boljim stavom na teren, kompaktniji smo i rasterećeniji. Vjerujem da možemo do tri boda – ističe Malešević. Svjestan je 26-godišnji igrač iz odbrane da je Dečić mnogo bliži Kupu. - Tri utakmice dijele nas od trofeja Kupa, a u prvenstvu je ostalo 19 kola. Uradićemo sve da sezonu završimo sa peharom masovnijeg takmičenja, ali nećemo zapostavljati ligu. Borićemo se dok god postoji šansa da odbranimo titulu. Primarni cilj je da ponovo izađemo u

Primorac bolji od Jadrana M:tel u nalu vaterpolo Kupa

Trofej sa potpisom Matkovića

Jadran M:tel 11

Primorac 14

NIKŠIĆ – Gradski bazen u Nikšiću. Rezultat po četvrtinama: 5:2, 3:5, 1:3, 2:4. Igrač više: 12-5, Primorac 9-5. Peterci: Primorac 2 (2).

JADRAN M:TEL: Đurović (osam odbrana), I. Radović, Holod, Vučurović, Obradović 1, Vujović 1, D. Radović 1, Lazić, Gojković 1, Ivović 1, Sladović 3, Milojević 1, V. Radović 2, Stupar.

PRIMORAC: Masaro (devet odbrana), D. Ćetković, Brguljan 2, S. Ćetković, Šušiašvili 1, Mršić 3, Murišić, Matković 6, Janović, Vico, Brkić 1, P. Ćetković 1, Stanojević, Vučković. Čestitke Primorcu. Vaterpolisti iz Kotora osvojili su treći put Kup Crne Gore, u finalu su savladali Jadran M:tel (14:11) u meču u kojem su bili najbolji kada je najviše trebalo.

Gubili su Kotorani tri gola razlike u trećoj četvrtini, imali su problema u organizaciji napada (pet loših dodavanja u prvih 11 minuta), čak su bili i pred kapitulacijom u trenucima kada je rival napadao sa igračem više i pogodio stativu (kod 5:2), ali se nijesu predavali. Krenuli su igrači Vjekoslava Paskovića u potpuni preokret od odmora, mada je Draško Brguljan šraubom za 8:7 - zvukom sirene (u drugoj dionici) nagovijestio lijepe stvari. Preokret je pokrenuo Marka Mršića sa dva brza gola (za manje od dva minuta) za prvo vođstvo (9:8). Nakon gola

Matije Sladovića, u bazenu je ponovo stvari u svoje ruke preuzeo crnogorski reprezentativac Matković - četvrtim golom je vratio prednost na ,,plus jedan“, a do kraja pretposljednje dionice atktuelni šampion je propustio dvije šanse da se odlijepi na ,,plus dva“. Propuštene prilike nijesu pokoleba-

Stonoteniseri Luče uspješni na turniru u Kumanovu Bašanović

i Gugolj osvojili zlatne medalje

PODGORICA - Stonoteniseri podgoričkog kluba Luča Dejan Bašanović i Uroš Gugolj osvojili su zlatne medalje na međunarodnom turniru u Kumanovu.

Bašanović je u spojenim kategorijama 9 i 10 kao prvoplasirani, sa maksimalnim učinkom, završio takmičenje u grupi. U polufinalu pobijedio je Nebojšu Tasića iz Srbije 3:1, a u finalu predstav-

nika Srbije Darija Stošića 3:1. Prvoplasirani u grupi, sa dva trijumfa, bio je i Gugolj u spojenim kategorijama 6-8. U polufinalu pobijedio je klupskog druga Pjetra Paljuševića 3:2, a u finalu odličnog igrača iz Bugarske Jordana Miteva 3:0. Na korak od medalje stao je Pjetro Paljušević, u kategoriji 6-8. On je kao drugoplasirani završio takmičenje u grupi, a u četvrtfinalu pobijedio je pred-

stavnika Makedonije 3:2. U polufinalu je izgubio od Gugolja 3:2, a nakon toga izgubio je i u meču za treće mjesto od Makedonca Rubinka Ristevskog

Takmičenje u grupi završili su Milijana Ćirković i Đuro Krivokapić u klasi od 68. Turnir u Kumanovu, osim crnogorskih i makedonskih, okupio je i stonotenisere iz Srbije, Bugarske i Bosne i Hercegovine. R. P.

Tradicionalni internacionalni karate turnir „Kup oslobođenja Podgorice“

PODGORICA - Tradicionalni internacionalni karate

turnir Kup oslobođenja Podgorice biće održan danas u dvorani „Morača“, u organizaciji podgoričkog Karate kluba Budućnost.

Turnir će biti održan 45. put, u čast oslobođenja glavnog grada. Najavljeno je da će takmičenje biti održano u obje takmičarske discipline, pojedinačno i

ekipno, u muškoj i ženskoj konkurenciji, u uzrasnim kategorijama od poletaraca do seniora. Prvi Kup oslobođenja održan je u decembru 1976. godine u Domu omladine „Budo Tomović“, pod pokroviteljstvom SOFK-e Titograda, a učestvovala su četiri kluba – Budućnost, Nikšić, čačanski Borac i Čukarica. Već naredne godine, u maju 1977, formiran je Karate klub

Budućnost, odlukom SOFK-e da se spoje dva kluba Mladost i Student.

Svečano otvaranje turnira zakazano je za 11 sati i 30 minuta, dok će turnir startovati dva i po sata ranije u dvorani „Morača“. Do sada je prijavljeno 470 takmičara i 45 klubova iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Njemačke, Belgije, Srbije, Slovenije i Crne Gore. R. P.

PASKOVIĆ: Bili smo pravi u najvažnijem trenutku

- Divan je osjećaj nakon osvojenog Kupa, ali da se vratim na početak kada smo bili u minusu i uspjeli da se vratimo sa timskim duhom. Do sada smo imali negativne rezultate, određene probleme - povrede, prehlade. Ali, raduje činjenica da smo bili pravi u najvažnijem trenutku. Ponosan sam na ekipu. Čestitam momcima, stručnom štabu, klubu, divnim navijačima bez kojih trofej ne bi slatko pao. Zahvalio bih se Jadranu na fer, sportskoj i velikoj borbikazao je Vjekoslav Pasković, trener Primorca.

GOJKOVIĆ: Izgubili smo stabilnost u odbrani

le ekipu iz Kotora, nakon gola Dimitrija Obradovića za Novljane (10:10), uslijedila je serija Primorca 4:0, u kojoj su golman Franćesko Masaro i Matković bili glavni aduti za na kraju ubjedljiv trijumf. Primorac je, nakon što je krajem prošle sezone osvojio titulu i za kraj 2024. poklonio sebi

PODGORICA – Odbojkaši

Budućnost voleja i Jedinstva opravdali su uloge favorita u mečevima subotnjeg programa 9. kola EPCG Superlige.

Budućnost je sa 3:0 pobijedila Galeb za šestu pobjedu u sezoni. Barani su ostali na jednom trijumfu.

U meču u kojem je „trener plavih“ Dejan Radić odmarao više od polovine startera (Dubak, Lojić, Nikolić, Jelić) istakli su se Filip Radić sa 14 i Kosta Poleksić sa 13 poena. Bolji od ostalih u barskom timu bili su Vasilije Božović sa devet i Ognjen Marstijepović sa sedam poena. Jedinstvo je, takođe, maksimalnim rezultatom slavilo na Cetinju protiv Lovćena, koji je i dalje bez osvojenog seta. Bjelopoljci sada imaju skor 5-3. Najbolji u pobjedi Jedinstva

- Čestitam Primorcu na pobjedi koja je bila zaslužena, tri razlike nije malo. Imali smo dobro otvaranje, maltene svaki napad - šansa za gol. Imali smo nekih propusta u odbrani, ali je igrač manje u početku bio dobar. Mogli smo da odemo na tri, četiri gola razlike, ali smo izgubili stabilnost u odbrani, sa dosta lakih isključenja. U napadu nijesmo pogodili dvije, tri zicer situacije. Energija je bila dobra. Možemo samo da napravimo dobru analizu i da se okrenemo narednoj, važnoj utakmici - kazao je Vladimir Gojković, trener novljanske ekipe.

i navijačima novi, veliki trofej. Zasluženo su prigrabili Kup i to nakon slabijih izdanja u Ligi

šampiona i Premijer ligi. Pronašli su pravu formulu za finale. A. MARKOVIĆ

EPCG Superliga za odbojkaše (9. kolo) Budućnost

bili su Vladan Stojanović sa 20 i Slobodan Bojić sa 14 poena. U poraženom timu istakli su se Strahinja Martinović (osam) i Konstantin Torodaško (sedam).

PODGORICA – Luka Bar je dobila derbi u Podgorici protiv Budućnost voleja sa 3:1 i vratila se na pobjednički kolosijek nakon prošlonedjeljnog poraza od Herceg Novog.

Baranke su upisale osmu pobjedu, a Budućnost drugi poraz, pa trećeplasirane Podgoričanke sada imaju pobjedu i pet bodova manje od Luke Bar. „Sirene“ je do pobjede u Podgorici predvodila Dijana Vuković sa 23 poena, Teodora

Čavić je dodala 16, a Dušanka Petrović 12. U domaćem timu bolja od ostalih bila je Kristina Božović sa 15 poena.

U dva primorska okršaja, pobjede su ostvarili kotorski Gimnazijalac protiv barskog Galeba, odnosno Albatros iz Herceg Novog protiv Budve. Rezultati 9. kola Galeb – Gimnazijalac 2:3 (25:22, 25:13, 17:25, 15:25, 10:15), Budućnost volej – Luka Bar 1:3 (12:25, 25:15, 21:25, 11:25), Albatros –Budva 3:1 (20:25, 25:13, 25:14, 25:23). Petak: Herceg Novi – Jedinstvo 3:0 (25:13, 25:13, 25:12). Danas: Morača – Akademija (16.30). S. J.

Kotorani slave osvajanje prvog trofeja u sezoni

K. VULOVIĆ

Rezultati 9. kola: Budućnost volej – Galeb 3:0 (25:19, 25:13, 25:8), Lovćen – Jedinstvo 0:3 (17:25, 16:25, 16:25). Danas : Mornar – Budva. Slobodna je Sutjeska. S. J.

EPCG Superliga za odbojkašice (9. kolo)

O PAZARNOM DANU, SOLI, TRIFTARIMA I HANOVIMA

Stoljećima, solane su davale život, othranile mnoge generacije, udomile mnoge biljke i životinje.

(Ulcinjska solana, otvorena 1935. godine, uvrštena u RAMSAR, svjetsku listu močvarnih područja.)

Tradicionalna simbolika utkana je u svakodnevicu našeg čovjeka, od njegove sreće i nesreće, bola i radosti, vrline i posrnuća, surovosti i nježnost, banalnosti i ozbiljnosti.

Uronjena u stare paganske i mitološke matrice, kao trajno nasljeđe istorije, kulture i prirode, so ima dragocjenu običajnu i ritualnu funkciju kod raznih naroda i civilizacija. Bogata šarolikost i brojne kulturološke osobenosti prenosivih obrazaca vjerovanja svjedoče da je ovaj mineral dio svih važnih događaja od rođenja pa do smrti. Na granici između tjelesnog, svjetovnog i svetog, profanog i sakralnog, nju kao da prate simbolički demonske crte. Upotreba soli u vjerskim ritualima, u magiji, samo su neki od primjera koji vode u baštinu kolektivnog pamćenja i riznicu temeljnih vrijednosti kulture. Zadržavajući svoj identitet, kao neodvojivi sudionik različitih aspekata narodnog života, so je na svom razvojnom putu, kao važno sredstvo neverbalne komunikacije, trpjela brojne promjene, mijenjala se i prilagođavala, zavisno od prilika i shvatanja. Kao kod svake dvojnosti, tajnovitosti, magije, legendi, praznovjerica, mistike tame, onostranosti, metafizike pa i fantazije, ovaj mineral je ispleo bogatu naraciju o sebi, svojoj moći i nemoći. Od zanimljivih tragova raznih rituala, ljudima je u pamćenju običaj da se so ne posuđuje. Ako se to i čini, ne daje se iz ruke u ruku već u nekoj manjoj posudi. Danas su ostali tek tragovi takvog običaja u pojedinim seoskim domaćinstvima. Kao neuništivi individualista, slojevita, kompleksna i intenzivnog simboličkog dejstva, so počiva na ogromnoj vitalnosti

Prirodne rezerve soli praktično su neiscrpne

Tokom godine, na planeti se proizvede više od 250 miliona tona soli. Samo ispod vode, na dnu Mediteranskog mora, nalazi se sloj soli debeo oko hiljadu metara, dok bi procijenjene rezerve soli u mađarskom rudniku Turda mogle da zadovolje potrebe cijele planete za narednih šezdeset godina

i nesicrpnoj moći svog obnavljanja. U savremenom svijetu brzih promjena, ima moć da preobražava stvarnost. Svoju povremenu skučenost boji strpljenjem, a osujećenost nadom. Kao simbol moći, života i čovjekovog opstanka, uvijek je stremila zdravom životu. Posjeduje izrazito simboličku moć najdragocjenijih ljudskih ideala i vrlina – „Tako mi soli i hljeba“. Ona je simbol prolaznosti, trajnosti, sublimacija života, vitalnosti, prijateljstva, sloge, ljubavi. So je metafora vječnosti, suvereniteta, samovrjednovanja, samopoštovanja, tradicije i pamćenja. Nema kraja ni običaja gdje so nije bila velika riječ koja opominje, priziva, dijeli, savjetuje, miri, tješi. (Poznati su kotorski i budvanski trg, gdje su zakupci prodavali so.)

Tako su nastale i narodne izreke: „Ne soli mi pamet“, „Ko zle jetrve koje sole čorbu“, „Ne stavljaj mu so na ranu“, „Ako ima imalo soli u glavi“, „Bez dovoljno emocionalne soli“, „Bez poslovice kao jelo bez soli“, „Džak soli treba pojesti sa čovjekom da bi ga dobro upoznao“, „Ko ne štedi so, neće ni prase“, „Ne soli pamet onome koji je nema“, „Žena bez stida, kao jelo bez soli“, „Slatkim riječima se najbolje soli pamet“, „Malo ljubomore kao so u supi“, „So zemlje je u znoju orača, u krvi ratnika i suzama udovice“.

Iako je proizvodnja soli danas izgubila značaj koji je imala kroz istoriju, ovaj mineral i dalje čuva svoju bogatu i dugu,

Najstariji rudnik soli u Evropi je Vjelička u Poljskoj. Danas je to muzej i jedan od najljepše očuvanih rudnika na svijetu, pretvoren u fascinantnu turističku atrakciju i upisan kao svjetska baština. Smatra se da je trećina prihoda Poljske od 14. do 16. vijeka poticala od ovog rudnika

mitsku i stvarnu istoriju. Od „bijelog zlata“ koje je funkcionisalo kao platežno sredstvo, zbog kojeg se ratovalo i uspostavljali važni trgovački putevi, i po kojem su nazivani gradovi, ostao je samo mineral. Oduvijek je bio najpotrebnija, najtraženija i najneophodnija roba i zato simbolizuje čovjekov egzistencijalni i duhovni paradoks. Njegovo otkriće bilo je jedno od najvećih u istoriji čovječanstva. Zbog toga ne nosi gorak ukus melanholije i beznađa, naprotiv – gordost, ponositost i otmjenost. Štaviše, prošlost je izvor njene inspiracije koja se očituje kroz muzejske postavke solarstva širom svijeta.

(Najstariji rudnik u Evropi je Vjelička u Poljskoj. Danas je

to muzej i jedan od najljepše očuvanih rudnika na svijetu, pretvoren u fascinantnu turističku atrakciju i upisan kao svjetska baština. Smatra se da je trećina prihoda Poljske, od 14. do 16. vijeka poticala od ovog rudnika.) Takvi prostori nezaboravno svjedoče o vremenu, ljudima i vrijednostima kojih više nema, načinu eksploatacije, počev od neolita, kroz razne istorijske cikluse; o alatu, te razni eksponati, fotografije, pisani dokumenti, skulpture od soli, restorani, tuneli od nekoliko stotina kilometara, jezerske enklave i još mnogo čega drugog, stvaraju utisak čarolije koja nas izmiješta u neku drugu dimenziju vremena. To je čar jednog posebnog

identiteta koji je promijenio istoriju svjetske kulture; to su impresije iz bogatog ali zatamnjenog trezora sjećanja jednog prohujalog vremena. Svojim ambicioznim formatom i obimom, ovi muzejski prostori postaju i ostaju dragocjena istorijsko-dokumentarna građa, koja nastavlja svojevrsni dijalog sa tradicijom solarstva. Najpoznatiji evropski muzeji soli su Vjelička, Holštat, Turda, Provadija, Solnitsata, Tuzla. (Holštat, mali grad u Austriji, čuven po rudniku kamene soli. Uvršten u svjetsku baštinu 1997. godine.) Priroda je u večnom stanju progresa. Ipak, na planeti je sve manje čistog vazduha, nezagađene pitke vode i zemlje. Za kakvu-takvu utjehu, prirodne rezerve soli su praktično neiscrpne. Budući da je ima u izobilju, njena energija je neprovjetrena, teretna, posebno ona duboko zapretana u slojevima zemlje. Očekujući čovjeka, ona je tako najviše ostarila u sopstvenim snovima. Tokom godine, na planeti se prozvede više od 250 miliona tona soli. Samo ispod vode, na dnu Mediteranskog mora nalazi se sloj soli debeo oko hiljadu metara, dok bi procijenjene rezerve soli u mađarskom rudniku Turda mogle da zadovolje potrebe cijele planete za narednih šezdeset godina. Sa konzervativnom zadatošću i avangardističkom pretencioznošću, so posjeduje neograničene i zadivljujuće mogućnosti upotrebe, što joj daje privilegiju planetarnog sirovinskog brenda, bez premca. Zadržavajući stari način proizvodnje, običaje i oblike ranijeg korišćenja, nauka i tehnološka revolucija nastoji da iz temelja izmijeni fizionomiju soli, njen zastrašujujuće otvoren potencijal i prisustvo u kulturi čovjekove svakodnevice.

Savremeni čovjek ima obavezu da inovativnim putem pronađe nove izraze realnosti kroz originalna rješenja, kako bi ovu, lako dostupnu sirovinu, koristio u svim segmentima tehnološkog razvoja. U tom kontekstu, mnoga naučna istraživanja se rade na globalnom nivou. Takav izazov ima za posljedicu, odnosno potrebu, otvaranje novih solana širom svijeta. Pomjerajući nas iz zbilje, zablude i tvrde istine, u meki privid savremene mudrosti vještine življenja, so unosi svjetlost u život ljudi, a s druge strane, nadvijaju se oblaci sumnje nad onima čija uskogrudost u načinu ishrane ne poštuje validnost naučnih istraživanja o količini njenog unosa. Ne odričući se navika i simbola prošlosti, ona liči na ogledalo koje uljepšava lice čovječanstva. Željena i ostvarena, sigurna u svoj put, koji se ni sa kojim drugim ne bi mogao porediti, postala je i ostala uzor do danas. Sigurna u sebe još od davnih vremena, nikad se nije morala pitati za smisao svoje vladavine, a još manje za viši i presudniji poredak stvari u očuvanju svoje tradicije i nasljeđa. (Tuzlanska solana osnovana 1885. godine, ima dugu tradiciju na tržištu jugoistočne Evrope.) Duboko utkana u savremenu kulturu i naš svakodnevni život, ona danas nema potrebe da se skriva, ali je uznemirana ljudskom bukom i nemarom prema prirodi, sve turbulentnijom ljudskom istorijom. Ova namirnica će, otuda, nastojati da u potpunosti sačuva objašnjenje i definiciju sopstvenog fenomena. Konzumentski duh današnjice svojom invazivnošću prijeti da budućnost soli neće biti relaksirana, kao što je to bila njena prošlost.

(Nastavlja se)

Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

Knjiga Ramiza Hadžibegovića može se kupiti u Beogradu u knjižarama „Delfi“, „Dereta“, „Vulkan“, „Srpska književna zadruga“, „Cepter“ ili na internetu

Skulpture od soli u rudniku Vjelička u Krakovu

Rudnik soli

Rudari u rudniku soli Velička kod Krakova

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

SRĐAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Neđelja, 1. decembar 2024.

Neđelja, 1. decembar 2024. Oglasi

Dana 30. novembra 2024. u 99. godini prestalo je da kuca plemenito srce naše drage

VELIKE Stevove JANKOVIĆ rođene VUJOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 30. novembra od 12 do 16 časova i 1. decembra od 9 do 12 časova, nakon čega krećemo u selo Drušići gdje će se obaviti sahrana u 14 časova. Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENI:

sin JOVAN-JOVICA, ćerka DRAGICA-MIKA, snaha LJUBINKA, unuci FILIP, MILOŠ, PETAR i DEJAN, unuke OLjA, BILjANA, VESNA i MILENA, đeveričići BUDO i MOMO, đeverične SENKA i OLGA, bratanić RAJKO, zaovičić, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina JANKOVIĆ i VUJOVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Dana 29. novembra 2024. godine umrla je naša

MILEVA Radomira SAVOVIĆ

rođena DAMJANOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 30. novembra na groblju Zuri.

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

OŽALOŠĆENE PORODICE SAVOVIĆ i DAMJANOVIĆ

Dana 30. novembra 2024. preminuo je naš dragi

MOMO Pavla ŽIVKOVIĆ 1939-2024.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 1. decembra 2024. godine od 9 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti: Ulica 27. marta br. 56.

OŽALOŠĆENI: supruga STANA, sin BRANISLAV, unuk ANDRIJA, snaha MAJA, bratanići, bratanične i ostala rodbina

Bio si uzoran, dobar i nježan suprug i otac, ali znam da tvoje ranjeno srce više nije moglo da izdrži. Hvala ti na svemu i sada mirno počivaj pored našeg Bokija. S ljubavlju tvoja STANA

Neđelja, 1. decembar

Voljeni đede

MOMO

Bio si mi uzor, oslonac i uvijek podrška.

Pokazao si mi što znači borba, koliko snage si imao i koliko je tvoje srce bilo jako… Uvijek si bio moj anđeo čuvar i uvijek ću biti ponosan na tebe.

Teško je dalje bez tebe, jer bio si najbolji. Posljednje „Vozdra“,

Tvoj

ANDRIJA

Tiho i dostojanstveno kako je i živio, napustio nas je naš otac, đed i svekar

MOMO ŽIVKOVIĆ

Snagom tvoje bezuslovne ljubavi, pažnje, dobrih i ljudskih kvaliteta utkan si neraskidivo u naše živote, na najbolji način.

Hvala ti za sve životne lekcije, sve što smo podnijeli i prošli zajedno.

Priznajemo samo naše fizičko razdvajanje. S ponosom i puno ljubavi,

tvoji BRANO, MAJA i ANDRIJA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Voljenom

TATI

Hvala ti na svemu što si nam dao - tvoj osmijeh, tvoje ruke koje su stvarale, tvoje srce koje je voljelo. Nikada te nećemo zaboraviti.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

Bila je čast imati te za prijatelja. Počivaj u miru. JULIJA DUJOVIĆ

Tvoji: IVANA, JELENA i NIKOLA

Opraštamo se od dobrog čovjeka, gospodina i iskrenog prijatelja naše kuće

VLADO VUKOVIĆ

Tužni smo što gubimo našeg prijatelja. Odmori svoju dušu i počivaj u miru. Tvoji BALEVIĆI VERA, ZORAN, IVANA i djeca

Posljednji pozdrav našem bratu, đeveru i stricu

VLADU VUKOVIĆU

Zahvalni na svemu lijepom što si nam pružio, čuvaćemo uspomenu na dane provedene sa tobom.

Neka ti je laka crnogorska zemlja koju si bezuslovno volio.

Tvoji: PAVIĆ, MILUŠA, DRAGANA i IVANA

Posljednji pozdrav voljenom stricu

VLADU VUKOVIĆU

Hvala ti za sve lijepe uspomene po kojima ćemo te pamtiti, pominjati i čuvati u srcu. Počivaj u miru.

Bratanična LIDIJA, zet IVAN, JANA, NEMANJA i VUK VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom VLADISLAVU

Za tebe je život bio fudbalska utakmica, igrao si hrabro, branio se lavovski i nikada nisi odustajao. Posustao si tek u ko zna kojim po redu produžecima, onima koje je nemoguće izbjeći, borio si se do posljednjeg zvižduka! Nama ostaje tvoja borba kao primjer, ostaje nam tvoj osmijeh i ljubav koju si nesebično pružao svima.

Tvoji: STANA, BAJICA, JADRANKA, DUNJA i NAĐA

Posljednji pozdrav

VLADU VUKOVIĆU

Mom decenijskom drugu, iskrenom kolegi i prijatelju. MILOSAV - MIDO LAZAREVIĆ

VLADISLAVU VUKOVIĆU

Neđelja, 1. decembar

Poštovanom

NOVAKU BEGU LAKOVIĆU

Hvala za svaku ljudsku riječ i plemenito djelo. Neka tvoja blagorodna duša nađe vječni mir.

Zet PREDRAG POPOVIĆ

VLADISLAV

Roditelju, đede, prijatelju. Dobrota, ljubav i tvoj dostojanstven život čine nas srećnim što smo te imali takvog. Ne umireš – samo se seliš u naša sjećanja. Hvala ti na svemu. Počivaj u miru.

Ćerka TAMARA, unučad NIKOLA, NIKOLINA i TEODORA i zet DEJAN BALEVIĆ

S tugom se opraštamo od

VLADISLAVA-PIŹA VUKOVIĆA

rodonačelnika našeg fudbalskog kluba i čovjeka čija je vizija postala temelj svega što danas predstavljamo a mi ćemo sa ponosom nastaviti njegovim putem.

Zauvijek ćete biti dio naše priče. Počivajte u miru.

FK „DREZGA“

Voljeni

BEGO

Hvala za svako „krenite prije mraka“ i „javite se kad stignete“

Hvala za svaku zasađenu jagodu i brižljivo izabrani šipak.

Hvala što smo zbog svega što ste radili uvijek znali da imamo nekog ko za nas iskreno brine.

Nedostajaće nam svaki Vaš gest, svaki pogled, svaka riječ.

Ali znamo da je sve što ste bili i sve što ste dali, zauvijek utkano u nas.

Hvala ti na svemu što si nam dao.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoji: SENKA, IVANA, JELENA, NIKOLA i ANASTAZIJA

Voljenom

Zatvorimo oči i pronađemo te u najljepšim sjećanjima. Osjećamo tvoje prisustvo, čujemo tvoj glas, ali nam nedostaješ pred očima. Tu si, u našim srcima, zauvijek sa nama.

Tvoja unučad: JOVANA, MILICA, TIJANA, ÐINA, ANĐA i NOVAK

ĐEDU

ANASTAZIJA

Neđelja, 1. decembar 2024.

Sa tugom se opraštamo od moje drage sestre od strica SENKE VUKMIROVIĆ

Od djetinjstva do tvog odlaska živjeli smo kao rođena braća.

Bila si sestra kakva se poželjeti može.

Hvala ti za ljubav, pažnju i povjerenje.

Mnogo ćeš nam nedostajati.

Neka tvoja dobra duša počiva u carstvu nebeskom.

Vole te i čuvaju od zaborava BOŽO, ZORICA, ŽELJKO i MARINA

Posljednji pozdrav SENKI

Hvala za poštovanje ujčevine i sestrinske ljubavi koju si nesebično pružala.

Od MOŠTROKOLA

Posljednji pozdrav

VJERI GRUJIČIĆ

Porodica ASOVIĆ

Poslјednji pozdrav dragoj i poštovanoj ujni

VJERI GRUJIČIĆ

VESNA, VERA i LIDIJA sa porodicama

Posljednji pozdrav poštovanoj gospođi

VJERI GRUJIČIĆ

Porodica pok. DRAGANA ABRAMOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj ujni

VJERI GRUJIČIĆ

Uvijek ćemo te se sjećati. S ljubavlju i poštovanjem,

Posljednji pozdrav dragoj kumi

GRUJIČIĆ

LALIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

VJERI GRUJIČIĆ

S ljubavlju i poštovanjem, MILAN i TANJA POPOVIĆ sa djecom

SEKA PAPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

VJERI GRUJIČIĆ

Počivajte u miru.

Kolektiv VJENNIKO PETROL

VJERI

Neđelja, 1. decembar 2024. Oglasi i obavještenja

Opraštamo se od naše drage ujne

VJERE GRUJIČIĆ

Počivaj u miru, bićeš uvijek u našim srcima.

Dragoj

Posljednji pozdrav dragoj kumi VJERI GRUJUČIĆ

S poštovanjem, Porodica pok. DRAGUTINA DELIĆA-DELIĆKA

Od PAJE i ACA IVANOVIĆA sa porodicama 39

Posljednji pozdrav dragoj

VJERI Đorđija GRUJIČIĆ

VJERI GRUJIČIĆ

S poštovanjem, MILOVAN i MILANKA ČOLEVIĆ

Posljednji pozdrav. Sa poštovanjem, SAVA VUJOVIĆ sa porodicom 69

Posljednji pozdrav dragoj

VJERI GRUJIČIĆ

S poštovanjem.

RAJAN LUČIĆ

Posljednji pozdrav dragom

BRANKU RADE i BEBA

Sa tugom u srcu opraštamo se od našeg strica i đeda

BUDIMIRA-BUCKA RADULOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te zauvijek čuvati od zaborava.

Porodica pok. brata od strica DRAGANA Tomičinog

Dragi naš

MOMO

Prošle su dvije godine od kada nijesi sa nama. Tvoja vedrina je tu da nas podsjeti kako treba. Ponosni na tebe, dragi Moca.

TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav voljenom kumari

BRANKO Savov MUGOŠA

Od kumare ZORANA DURKOVIĆA

Dragi naš brate

BATO

Godina prođe, a još nijesmo prihvatili da te nema. Tuguju za tobom IRENA, MILICA, DARKO i IVANA

Teška godina za tvoje najbliže, dragi

BATO

Ne blijedi sjećanje na tebe onako veselog i nasmijanog.

Tetka SLAVICA i VESKO

Danas se navršava godina od kada je preminula moja plemenita majka

STANUŠA

Zauvijek si u mome srcu i mojoj duši.

Neđelja, 1. decembar 2024.

Prošla je godina od smrti naše tetke

LIDIJE BOŠKOVIĆ

Tvoj sin MIŠO

BLAŽO Mihailov PUNOŠEVIĆ

Prolaze dani i mjeseci, a tuga i bol za tobom ostaju. Nedostaju nam tvoja ljubav, toplina i pažnja. Dolaze praznici, a tebe nema da dođeš... Počivaj u miru, ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Tetka LJUBA sa porodicom

Draga tetka, čuvamo te u našim sjećanjima, razgovorima i uspomenama. Nedostaješ… Tvoje MILICA i MIRJANA

BLAŽO Mihailov PUNOŠEVIĆ

Neutješni roditelji VERICA i MILAN 17

i IVANA 49

Prođe godina od kada nas ostavi, sine Bato. Ružan si put izabrao, put sa kojeg se nikad nećeš vratiti. Zašto ne pomisli na tvoju djecu Milu i Iliju. Uskratio si ih za očinsku ljubav koju si im nesebično pružao, a tvoje roditelje za podršku i toplinu. Neka tvoja duša počiva u miru, a naše suze neka ti ne remete vječni mir.

prošla je godina od tvog prerano ugašenog života. Tvoja ljubav, osmijeh i prisustvo ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima, dok praznina koju si ostavio nikada neće biti ispunjena.

Brate

BATO

Prođe godina, bol i tuga kao prvog dana. Nedostaješ mi, brate... Tuga za tobom nikad neće proći. Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava. JELENA i sestrična SOFIJA

BATO

VUKO

Neđelja, 1. decembar 2024.

Godinu dana od smrti moje sestre

LIDIJE BOŠKOVIĆ

Draga sestro, prođe godina dana, ali nijedan bez pomisli na tebe.

Koliko je tuge i praznine u srcu mome, koliko mi nedostaješ, to ja znam…

Dok sam živa ti ćeš biti u mom srcu. Počivaj u miru, sestro moja jedina, neka te moje suze i bol ne remete.

Tvoja sestra LENKA

40 je dana od kada me je napustio moj suprug

VELJKO ĐUROVIĆ

Dana 4. decembra navršava se godina dana od kada si nas napustila

LIDIJA BOŠKOVIĆ rođena DRAGIĆEVIĆ

Ponosni smo što smo imali takvu majku i suprugu. Porodica će danas obići tvoju vječnu kuću

Tvoji: suprug MOMČILO, sin BORIS i kćerka NATAŠA sa porodicama

VELJKO ĐUROVIĆ

Prođe četrdeset dana nevjerice da nijesi više sa nama, ali ćeš u našim srcima ostati zauvijek.

MIJO, MIKAN i ŽELJO sa porodicama

Ostavio si mi četrdeset godina našeg lijepog zajedničkog života, četrdeset godina prepunih uspomena koje će obasjavati moj put... s tobom u srcu i duši. Počivaj u miru, s anđelima.

Voli te tvoja OLJA

Godina dana je otkad nije sa nama naš voljeni

MARKO - BUDO Radosava MARKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe. Jednako boli kao i onoga dana kad si otišao. Čuvajući uspomenu na tebe živiš u našim srcima i mislima. U nedjelju 1. decembra 2024. godine u 10 časova posjetićemo njegovu vječnu kuću.

PORODICA

Prošla je godina otkad nije sa nama naš voljeni

MARKO - BUDO Radosava MARKOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav, niti sjećanje u kojem tebe nema. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne može da izliječi. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Sa ljubavlju i bolom te čuvaju od zaborava braća JOVAN i PERKO sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 1. decembra 2024. navršava se pola godine od kada nas je napustila naša voljena

SILVANA VOJINOVIĆ

kada ćemo u krugu najuže familije posjetiti njenu vječnu kuću i položiti cvijeće.

Vrijeme koje prolazi samo je nijemi svjedok koliko nam nedostaješ i da voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Mislili smo da ima vremena za još mnogo divnih i radosnih zajedničkih trenutaka, ali iznenada kada niko to nije mogao očekivati, vrijeme je isteklo… Još uvijek boli praznina koju si ostavila svojim preranim odlaskom, bole riječi nerečene, bole suze koje teku… Vrijeme prolazi, ali bol ostaje… Tješiće nas samo uspomena na tebe i dobrotu kojom si zračila, zauvijek sačuvana u našim srcima.

Tvoji voljeni

suprug ZDRAVKO, sestra ZVJEZDANA i zaove DUŠKA i SLAVICA

38 Navršava se tužna godina otkad nas je napustio

MARKO - BUDO Radosava MARKOVIĆ

Prošla je godina od tvog odlaska koji je ostavio neizbrisiv trag i prazninu u našim srcima. Sjećanje na tebe ostaće vječno, kao i naša beskrajna ljubav prema tebi. Počivaj u miru.

Sestra MARINA LAKIĆ sa porodicom

SJEĆANJE 2009 – 2024.

JELENA Andrijina BANOVIĆ

Sjećanje na našu voljenu baku

JELENU

ALEKSANDRA, ANA, JOVAN i JELENA

LIDIJA, DEJAN i NEBOJŠA sa porodicama

Dana 3. decembra navršava se pola godine od kada nas je napuštio naš voljeni

RADOVAN LUBARDA

Tvojim odlaskom izgubili smo čvrsti porodični oslonac, uvijek toplu riječ i podršku. Ponosni smo što smo te takvog imali u našim životima Vječno ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.

TVOJA PORODICA

Dana 1. decembra 2024 navršava se šest godina od smrti supruge, majke, svekrve i babe

MILEVE – MIRE JANKOVIĆ rođene RADOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje našu tugu, već budi sjećanje na dane našeg zajedničkog života.

Bila si i bićeš u našim srcima i našim sjećanjima

PORODICA

Prošlo je pola godine od smrti našeg dragog brata, đevera i strica

RAJKA Danilovog LUBARDE

Dragi Rajko tvoja plemenitost, dobrota i blagorodna duša živjeće vječno u našim srcima.

Brat ZORAN sa porodicom

Neđelja, 1. decembar 2024.

Navršavaju se tri godine od smrti mog đeda i deset godina od smrti moje babe

NOVAK PERSA

STOJANOVIĆ

Hvala vam što ste uvijek bili tu za mene sa svojom toplinom, ljubavlju i mudrošću. Vi ste moj izvor priča koje me inspirišu i uspomena koje čuvam u srcu.

Zahvalan sam na svakom trenutku provedenom sa vama.

Voljenoj

MILEVA – MIRA JANKOVIĆ rođena RADOVIĆ prof. književnosti

Bila si nam uzor u svemu, ostaju tvoja dobrota i plemenitost vječno u našim srcima

Tvoji: DADO, MIĆO, LIDIJA i brat BATO RADOVIĆ

RADE i ANA 33

Četiri godine su od smrti moje sestre i godinu dana od smrti moga zeta

OLGA i MITAR BOŠKOVIĆ

Voljenom bratu

GARU IVANOVIĆU

Nedostaješ nam, svima nama, da nas dočekuješ u tvom toplom domu. Počivaj u miru.

Tvoje sestre ANGELINA i LJILJA sa porodicama

Draga sestro, Nijesam te zaboravila, niti bih ikad mogla. Samo sam odlučila da ne govorim o tebi, da te ne spominjem glasno, već da te čuvam kao najdragocjenije blago, skriveno duboko u mom srcu. Tamo zaborav ne zalazi. Do tamo put samo ja znam. I tamo odlazim kad god te se zaželim.

Dragi moj zete, utjehu mi pruža misao da ste ti i Olga zajedno tamo gdje tuge nema i gdje vječnost vas spaja.

Sestra IKICA VUKČEVIĆ

Neđelja, 1. decembar 2024. Oglasi

Dana 2. decembra 2024. navršava se 5. godina od kako nije sa nama naša mnogo voljena supruga, majka, svekrva, tašta i baba

VUKOSAVA Perova JABLAN

Voljena naša Vuke, mnogo nam nedostaješ.

Sjećanje na tebe nijedno vrijeme ne može da izblijedi.

Otišla si iz našeg doma veoma rano, a mogla si još dugo da nam poživiš i podariš još puno srećnih dana.

Nijesi doživjela, tek samo malo, da osjetiš dobro za koje si se nesebično i svojski borila u životu.

Mnogo voljena i zaslužna Vuke, tebi se teško odužiti. Počivaj u miru, predobra anđeoska dušo.

Brate moj

Prođe godina od kada te nema, a jedina utjeha bi bila da se vratiš. Sve što bih rekao bilo bi malo, bol nije u riječima, već u mom srcu, đe ćeš vječno živjeti…

Tvoj brat BOŽO sa porodicom

Tvoji voljeni: suprug PERO, sinovi MILORAD i RATKO, ćerka LJILJANA, snaha IVANA, zet MILAN i unučad 24

MARIJA IVANOVIĆ

U našim srcima vječno živiš i beskrajno nam nedostaješ.

48 Četrdeset dana je od smrti mog brata

SLOBODANA - RULA RAŽNATOVIĆA

Malo je reći da mi nedostaješ. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam darivao.

Sestra JOVANKA sa porodicom

Navršava se pola godine od smrti našeg voljenog

MIODRAG MIJO Krstov USKOKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali bol i tuga se ne smanjuju. Bio si otac i suprug za primjer – brižljiv i pun ljubavi. Nedostaješ svakim danom sve više. Neka te u tišini vječnog mira čuva naša ljubav, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Prošla je godina dana od prerane i iznenadne smrti naše voljene snahe

MARIJE Lukine IVANOVIĆ rođene ĆETKOVIĆ

Vole te tvoji IVANA, ŽELJKO, MATIJA i DANILO

Najsjajnija zvijezdo moja

Najljepši cvijetu moj, znam da krasiš rajski vrt. Živjećeš vječno kroz tvoje čedo, koje ću čuvati kao svoju djecu. Obećavam ti. Volim te dok dišem. Nedostaješ mi beskrajno.

Voljeni brate

IVANOVIĆ

Tvoji: DRAGICA, GABRIJELA, SAŠA 35

Prođe tužnih pola godine, a tebe nema da mi dođeš… Moj Mika, mnogo žudim za tvojom toplinom, nježnošću, dobrotom… Veliki brate, počivaj u miru u zagrljaju naših voljenih.

Živite vječno u mom srcu i duši!

Željna sestra GARA sa porodicom

MARIJA

Tvoja MILICA

Bol, tuga i nevjerica ostaće zauvijek u našim srcima

MILORAD i ANKICA

MIJO