Dnevni list Pobjeda 24.02.2020- by Pobjeda

SERIJAL POBJEDE

BALKANSKA RASKRŠĆA

Kako intelektualci vide budućnost regiona

Alat za rat Piše: Nenad PROKIĆ

Zašto Crna Gora ne može imati što ima Hrvatska, sa stanovišta SPC? I ono što ima sama Srbija? Vjerovatno zbog toga što projekat velike države istura zahtjev koji je identitetski, a ne religijski

D.MIJATOVIĆ

STR. 9.

Vučić poručio da će Srbija platiti poreski dug Srpske crkve u Crnoj Gori

Simović: Pustite nas da sami uredimo odnose sa Mitropolijom A što se tiče crkava u Crnoj Gori: niti ste ih gradili, niti ste ih oslobađali, niti ste ih čuvali, pa nema potrebe ni da sada priskačete. A kako ste „priskakali i uskakali“ u druge zemlje, najbolje svjedoče prazni manastiri u njima i sveštenici koji tamo ne služe svom narodu, već sada unose nemir i neslogu i u Crnu Goru - zaključio je potpredsjednik crnogorske Vlade STR. 6. i 7.

Tragom inicijative u skupštinskom Odboru za turizam, ekologiju i poljoprivredu o primjeni Zakona o PDV

JEDAN RUČAK – GOMILA RAČUNA

Ekipa Pobjede u smjeni sa nikšićkom Interventnom jedinicom

STR. 5.

INTERVJU: Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore

Varja Đukić za Pobjedu uoči večerašnje premijere predstave „Slavuj“, posvećene Kseniji Cicvarić

Priča o ikoni Podgorice

STR. 13.

Kad i žena nosi pištolj

STR. 10.

Opozicioni bojkot parlamentarnih izbora izvjestan

STR. 3.

RAZGOVOR: Jasna Jozelić, sociološkinja religije i savjetnica na Univerzitetu u Oslu

Pojedinci u SPC ne predstavljaju dobro pravoslavlja, već zlo politike STR. 8.

Politika/Marketing

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Poruka ambasadora Slovenije Georga Preskera

Crnogorski predsjednik u Ženevi

Vrlo je važno da se dijalog nastavi PODGORICA - Međunarodna zajednica Crnu Goru vidi kao stabilnu zemlju koja razvija dobrosusjedske odnose, a dijalog koji je pokrenut nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti je za pohvalu, poručio je ambasador Slovenije Gregor Presker u intervjuu za Javni servis. Slovenija smatra da bi naša zemlja trebalo da razmotri novu metodologiju proširenja koju je predložila Evropska komisija, jer bi to, ocjenjuje Presker, bio pozitivan signal da je zvanična Podgorica posvećena reformama. Za rješavanje spornih pitanja neophodan je dijalog. Zato, poručuju iz Ambasade Slovenije, razgovori koje je vlast u Crnoj Gori pokrenula sa Srpskom pravoslavnom crkvom, povodom usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zaslužuju pohvalu za obje strane. - Vrlo je važno da se taj dijalog nastavi. Znamo da je Zakon bio primljen u parlamentu u skladu sa svim propisima i procedurama koje važe u demokratskoj zemlji. Tako da u Crnoj Gori, kao i u svim

Smatramo da bi Crna Gora trebalo da razmotri novu metodologiju proširenja koju je predložila Evropska komisija, jer bi to bio pozitivan signal da je zvanična Podgorica posvećena reformama - kaže Presker demokratskim zemljama, postoje procedure koje može pokrenuti onaj ko se ne slaže sa nekim zakonom - kazao je Presker. Evropske integracije, s druge strane, imaju veliku podršku javnosti. Crna Gora odmakla najviše u tom procesu od zemalja kandidata, a Presker s m a t ra d a nova is-

traživanja, prema kojima oko 66 odsto građana podržava učlanjenje u EU, daju Vladi dodatnu snagu da nastavi sa reformama. - Dijalog koji je pokrenuo Duško Marković je jako bitan. Treba da svi razumiju šta znači ulazak u EU i da daju svoj doprinos, da su svi uključeni u taj proces i mogu dati predloge za sprovođenje reformi - dodao je Presker. Upravo je primjena reformi bitnija od datuma članstva, jer će se time razuvjeriti i one članice koje su skeptične prema proc e s u proširenja. - Crna Gora se razvila iz najmanje razvijene republike bivše za-

jedničke države i od obnove nezavisnosti postala je najbrže rastuća ekonomija u regionu, čak i šire. To je postignuto zahvaljujući sprovedenim reformama. Ako nastavi te reforme tako će da daje i jasne signale da je spremna da prihvata standarde EU - kazao je Presker. Nova metodologija proširenja koju je nedavno predložila Evropska komisija, smatra Presker, daje signal da je prijem novih članica jedan od prioriteta briselske administracije. Slovenija smatra da bi Crna Gora trebalo da prihvati nova pravila, zbog više razloga. - Mislim da je to važno zbog dvije stvari. Dao bi se neki politički signal zemljama koje su uzdržane od tog procesa da ga i Crna Gora prihvaća i da će pratiti ono što te zemlje traže, a drugi signal bi bio da je Crna Gora opredijeljena za sprovođenje reformi - kazao R.P. je Presker.

Đukanović na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava UN-a PODGORICA - Predsjednik Milo Đukanović otputovao je juče u Ženevu gdje danas govori na segmentu na visokom nivou 43. sesije Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija koja se održava u Palati nacija, saopšteno je iz njegovog kabineta. Na otvaranju sesije govoriće predsjednica Savjeta za ljudska prava Elisabeth Tichy-Fisslberger, predsjednik Generalne skupštine Tijani Muhamed-Bande, generalni s e k re t a r U N - a A n t o n i o Gutereš, visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet i član Savezne vlade i ministar vanjskih poslova Švajcarske Ignazio Cassis. Đukanović će tokom boravka u Ženevi imati bilateralne susrete sa visokom komesarkom za ljudska prava Michelle

Bachelet i predsjednicom Savjeta za ljudska prava Elisabeth Tichy-Fisslberger. Predsjednik će biti i visoki gost na ručku koji u čast generalnog sekretara UN-a i predsjednika Generalne skupštine priređuje predsjednica Savjeta za ljudska prava, stalna predstavnica Austrije. Savjet će održati trodnevni segment na visokom nivou, na kojem će visoki zvaničnici iz više od 90 zemalja i međunarodnih i regionalnih ogranizacija ukazati na pitanja ljudskih prava koja su od nacionalnog i međunarodnog interesa i koja izazivaju zabrinutost, nakon čega će početi redovan dio martovskog zasijedanja Savjeta. Visoka komesarka UN-a za ljudska prava 27. februara će izvijesti Savjet o stanju ljudskih prava N. K. u svijetu.

Politika

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

INTERVJU: Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik i šef Posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore

Opozicioni bojkot parlamentarnih izbora izvjestan Očekujem da se, u što kraćem roku, dođe do rješenja u dijalogu Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske, da se uvaže opravdane primjedbe na proceduru usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, odnosno na suštinske odredbe, te da se one ukinu, odnosno zamijene obostrano prihvatljivim rješenjima – kaže Aleksandar Damjanović PODGORICA – Bojkot državnih izbora je izvjestan, kao odgovoran i ozbiljan, nadam se i zajednički čin, crnogorske parlamentarne i vanparlamentarne opozicije – kazao je za Pobjedu mr Aleksandar Damjanović, nezavisni poslanik i šef Posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore. POBJEDA: Veći dio opozicije, ipak, najavio je da će izaći na izbore u Tivtu. Kako to komentarišete? DAMJANOVIĆ: Nijesam se konsultovao sa kolegama koje su najavile izlazak na izbore u Tivtu, razumijevajući da se pristankom na učešće na tim izborima preuzima puna politička odgovornost za epilog. Podsjetiću da nije donešen novi izborni zakon, da su „prateći“ zakoni donešeni bez učešća opozicije, a njihovim pažljivim čitanjem, otkriva se da nema suštinskih poboljšanja izbornog zakonodavstva već da je napravljena predstava za domaću i međunarodnu javnost. Podsjetiću i na „Sporazum o budućnosti“ koji je potpisan od svih 39 poslanika opozicije i koji je jasan po pitanju uslova da se održe fer i slobodni izbori, kakvih u ovom trenutku nema u Crnoj Gori. Nema ni „tijela“ za primjenu izbornog zakonodavstva, a jasno sam se među prvima zalagao da to bude tehnička vlada, koje bi kontrolisalo izbornu proceduru. Imamo v. d., odnosno apsolutno neregularno stanje u sudstvu, tužilaštvu, Ustavnom sudu, DIK-u, ASK-u, pa je valjda svima jasno u kojim uslovima treba da se uđe u izbornu utakmicu, u kojoj jedna ekipa ima i opremu i „publiku“ i sudije na svojoj strani, a druga treba da „igra“ na entuzijazam i sreću. Iz navedenih, ali i bezbroj drugih razloga, i nezavisno od odluke da li da se učestvuje na tivatskim izborima, bojkot državnih izbora, ukoliko se postojeće političko i institucionalno stanje drastično ne promijeni, je veoma izvjestan, kao odgovoran i ozbiljan, nadam se i zajednički čin, crnogorske parlamentarne i vanparlamentarne opozicije. POBJEDA: Predsjednik Vlade Duško Marković počeo je razgovore sa nvo, a nastaviće ih sa političkim partijama, akademskom zajednicom i medijima. Šta očekujete od tog dijaloga? DAMJANOVIĆ: U odgovoru gospodinu Markoviću na poziv koji mi je upućen, a sa kojim sam i upoznao crnogorsku javnost, iznio sam stavove vezane za najavljeni dijalog, ukazao na pretpo-

stavke tog dijaloga, koji ima smisla samo ako nije pokušaj „poklapanja“ ipak, u ovom trenutku ključnog dijaloga, između predstavnika Mitropolije i eparhija SPC i Vlade Crne Gore. Rješavanje ovog, bolnog, prethodnog pitanja usloviće i relevantnost, odnosno rezultate ovog političkog dijaloga predsjednika Vlade sa akterima političke, medijske i nvo scne, a u odnosu na uvažavanje stavova koje sam iznio u prepisci sa gospodinom Markovićem, svakako ću odlučiti o načinu svog učešća u dijalogu. POBJEDA: Kako komentarišete početak dijaloga Markovića sa mitropolitom crnogorskoprimorskim Amfilohijem i šta očekujete u nastavku razgovora na ekspertskom nivou? DAMJANOVIĆ: Kao što sam i naveo u odgovoru na dopis koji mi je uputio predsjednik Vlade g. Marković, povodom poziva na dijalog, smatram da je dijalog svih dijaloga u ovom trenutku u Crnoj Gori, upravo razgovor predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija SPC u Crnoj Gori sa predstavnicima Vlade, koji uključuje i tzv. ekspertski nivo. Očekujem da se, u što kraćem roku, dođe do rješenja na način da se uvaže opravdane primjedbe na proceduru usvajanja, odnosno na suštinske odredbe Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, te da se pomenute odredbe Zakona ukinu, odnosno zamijene, obostrano pri-

hvatljivim rješenjima. Ne može se nikom ozbiljnom ni u Crnoj Gori, ni u inostranstvu, objasniti da se sa donešenim, tzv. lex specijalisom, mogu derogirati ustavne odredbe koje se tiču zaštite od diskriminacije, koje jamče pravo svojine, odnosno odvojenost vjerskih zajednica od države. Istovremeno sespenduju odredbe brojnih crnogorskih zakona poput zakona o upravnom postupku, krše se brojne međunarodne konvencije, a ne poštuje se ni mišljenje Venecijanske komisije. Svojevrsni pokušaj nacionalizacije imovine jedine kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, prosto ne može proći, i nadam se da će Vlada, odnosno parlamentarna većina, pokazati odgovornost i ispraviti greške, učinjene predlaganjem, odnosno usvajanjem Zakona koji je izazvao veliku političku, pa i društvenu krizu u Crnoj Gori i opravdane dvomjesečne proteste stotine hiljada crnogorskih građana. POBJEDA: Od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti učestali su incidenti - skrnavljenje crnogorske zastave, crtanje trobojki na spomenicima kulture i kućama pripadnika manjina, pjevanje nacionalističkih pjesama... Kako to komentarišete? DAMJANOVIĆ: Osuđujem sve incidente na vjerskoj, odnosno nacionalnoj osnovi, kao i govor mržnje u crnogorskim, odnosno inostranim medijima. Takođe apelujem na civilizovani dijalog i

Nikada nijesam napustio članstvo u SNP-u POBJEDA: Vraćate li se u SNP, kako se spekulisalo nedavno u medijima? Ako je to tačno, pod kojim uslovima biste se vratili i šta se to promijenilo u politici rukovodstva partije od momenta kad ste je napustili? DAMJANOVIĆ: U martu 2017. sam, nezadovoljan politikom, sad već bivšeg rukovodstva, koje je partiju dovelo na najniže grane od njenog postanka, dao ostavku na funkciju člana Glavnog odbora. Poznato je i da nijesam istupio iz članstva jedine partije u kojoj se nalazim, od kada se bavim politikom, kao i da u parlamentu, nastupajući unutar Posebnog kluba poslanika, upravo baštinim ideje i principe na kojima je utemeljena SNP. Podsjetiću i na to da sam rukovodio

izradom važećeg Programa SNP-a, ključnog partijskog dokumenta i da sam se sa brojnim partijskim drugovima zalagao, i zalažem, za realizaciju tih programskih načela, u uvjerenju da na taj način radim za bolju budućnost svih građana Crne Gore. Sa gospodinom Jokovićem, predsjednikom SNP-a, otvoreno razgovaram o modelu da se na najbolji način demonstrira jedinstvo i snaga izvornog SNPa. Istovremeno ukazujem da je dio razloga moje svojevrsne partijske „pasivizacije“ i otpao činjenicom da je jedan dio odgovornih za posrtanje partije, istu formalno ili suštinski napustio, dajući potvrdu onome o čemu sam blagovremeno ukazivao na partijskim forumima.

pristojnost u komunikaciji, u medijima i na društvenim mrežama. Zapaljiva retorika nas neće nigdje dovesti i ne doprinosi rješenju velikih problema u koje je dovedena Crna Gora donošenjem nakaradnog zakona. Danas nam je, kao nikada, potrebna sloga i jedinstvo unutar državotvornog naroda Crne Gore, i uvjeren sam da izolovani incidenti, koliko god da ih bude, i ko god da ih pravi ili „inicira“, ne mogu ugroziti svijest u državotvornom narodu da se, braneći kanonsku, većinsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, istovremeno brani i država Crna Gora, njena tradicija, identitet, ali i njena budućnost. Zaista ne mogu da razumijem ostrašćenost jednog, ipak malog dijela javnosti, u odnosu na tradicionalnu crnogorsku trobojku, istu onu, koja je, ne tako davno, upravo od predstavnika DPS-a, nuđena kao predsjednička zastava, u zamjenu za podršku ustavnim promjenama u oblasti pravosuđa. POBJEDA: Nijeste, kao ni Vaš klub, prisustvovali usvajanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ni incidentu kojeg su izazvali poslanici DFa kako bi spriječili usvajanje tog akta. Kada ste vidjeli šta se desilo u parlamentu, kakav je bio Vaš utisak? DAMJANOVIĆ: I ja, i ostale kolege iz Posebnog kluba poslanika, aktivno smo učestvovali u raspravi vezanoj za pomenuti zakon, dali veliki doprinos rasvetljavanju, na javnoj sceni, pokušaja da se, sa nakaradnim zakonom, destabilizuje crnogorsko društvo, posiju podjele među građanima, i ugrozi mir u Crnoj Gori. U našim diskusijama dali smo dovoljno pravnih, i političkih argumenata u prilog tome da parlamentarna većina odustane od usvajanja tog zakona, odnosno da se isti ne izglasa, ali kolege, prvenstveno iz DPS-a, ostali su gluvi na naše apele. Imajući u vidu i poziv Mitropolije crnogorsko-primorske da se ne daje legitimitet glasanju o ovom aktu, javno smo iznijeli razloge zašto je besmisleno nastavljati diskusiju, odnosno učestvovati u daljoj raspravi za koju je već bio poznat ishod, sa završnicom u vidu ponoćnog glasanja. Sve uzbrojna kršenja skupštinske procedure i Poslovnika Skupštine Crne Gore, kako bi se, silom na sramotu, ispunio nalog ispostavljen poslušničkoj parlamentarnoj većini da se nakaradni zakon po svaku cijenu usvoji. I. KOPRIVICA

Zajednički sastanak Glavnog odbora i Predsjedništva SD

Omladina jednoglasno za Brajovića, Šehovića i Orlandića PODGORICA - Omladina Socijaldemokrata Crne Gore, na zajedničkom sastanku Glavnog odbora i Predsjedništva, dala je jedinstvenu podršku Ivanu Brajoviću za još jedan mandat na mjestu predsjednika, a Damiru Šehoviću i Miću Orlandiću za potpredsjednike partije. - Mladi ljudi treba da prepoznaju važnost aktuelnog političkog momenta i ne smiju nikom dozvoliti da ugrozi suverenitet Crne Gore niti da je

federalizuje na etničkom principu, jer je građanski karakter naše države najveća vrijednost koju svi, a posebno mladi ljudi moraju da čuvaju, budući da je upravo ona garant da će naše društvo da ide naprijed, a ne nazad u prošlost - saopštila je Omladina SD-a. Socijaldemokrate će, kako dodaju u saopštenju, izvjesno ostvariti odličan rezultat na izborima u Tivtu, što je od posebne važnosti za otvaranje nove perspektive u tom gra-

du, koji bez obzira na napredak ostvaren prethodnih godina, mora bolje. - Analizom aktuelne političke situacije, zaključili smo da se Crna Gora nalazi na političkoj raskrsnici, zbog čega ne smije napraviti pogrešan izbor. Između onih koji podrivaju suverenitet sopstvene države, koju bi da podijele po etničkom principu i da je kao takvu vrate u prošlost, i nas Socijaldemokrata za koje je njen građanski karakter najznačajnije ostvarenje na putu

CRNA GORA SE NALAZI NA POLITIČKOJ RASKRSNICI: Sa sastanka

ka evropskoj budućnosti kojoj smo okrenuti, mislimo da izbor i nije tako težak za bilo kog mladog čovjeka koji na ozbiljan način promišlja o svojoj perspektivi - konstato-

vano je na sjednici. To što sve više, posebno mladih ljudi, prilazi Socijaldemokratama Tivta je najbolji pokazatelj ne samo da će i ovoga puta SD postići sjajan rezul-

tat, nego i da sve više Tivćana, koji su jednako kao i mi svjesni da Tivat mora bolje, u nama prepoznaje pristojne ljude koji rade i ostvaruju zapažene rezultate u svojim resorima dok se većina drugih svađa, ali i potencijal za promjenu pojedinih loših odluka kojih je nažalost u prethodnom periodu bilo, istaknuto je tokom sastanka. Na sjednici je usvojena i lista kandidata za članove Glavnog odbora koji će se birati na predstojećem Kongresu, a posebno je istaknuta statutarna odredba kojom se propisuje da mladi ispod 30 godina moraju biti zastupljeni sa najmanje 20 odsto predstavnika u tom najvišem partijskom organu. N. K.

Aktuelnosti

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Predsjednik Vlade Crne Gore u Londonu

Marković na Investicionom samitu EBRD-a PODGORICA - Premijer Duško Marković će danas u Londonu predvoditi delegaciju Vlade Crne Gore na Investicionom samitu za Zapadni Balkan, u organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

U radu četvrtog regionalnog investicionog samita učestvuju predsjednici vlada šest država Zapadnog Balkana – Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije kako bi se sa najvišeg nivoa predstavili investi-

cione i poslovne mogućnosti regiona u kontekstu isticanja potencijalnih investicionih i poslovnih mogućnosti Zapadnog Balkana i promocije regionalnih i prekograničnih projekata, saopšteno je iz Vlade. Investicioni samit predstavl-

ja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim regionalnim projektima i mo-

gućnostima za ulaganja u energiju i transport. Marković će u sklopu Investicionog samita razgovarati sa

Izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi Ivan Mrvaljević o planovima te kompanije

Podaci Centralne banke

Smjernice energetskog razvoja utiču na standard

PODGORICA - Energetika je važan pokretač ukupnog ekonomskog i društvenog razvoja, a definisanje prioriteta i smjernica njenog napretka značajno utiče na kvalitet života i standard građana, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi Ivan Mrvaljević. - Energetika kao element privredne infrastrukture predstavlja razvojnu bazu kompletnog ekonomskog napretka i autonoman privredni sektor sa značajnom ulogom u makroekonomskoj slici države - rekao je Mrvaljević listu Elektroprivreda. On je podsjetio da je EPCG 2018. godina počela novi investicioni ciklus koji i predviđa diversifikaciju proizvodne električne energije, uz kontinuirano povećanje učešća OIE koje počinje od 2022, pri čemu se ne grade novi termoenergetski objekti (TE) nego se obavlja

ekološka rekonstrukcija postojeće termoelektrane. Diversifikacija je, prema riječima Mrvaljevića, prvenstveno bazirana na upotrebi alternativnih OIE tehnologija, odnosno gradnji novih solarnih fotonaponskih elektrana i vjetroelektrana, u saradnji sa renomiranim partnerima. - EPCG do 2024. godine planira izgradnju solarne elektrane Briska Gora, kroz dvije faze u saradnji sa finskom energ e t-

skom kompanijom Fortum i najvećim EPC ugovaračem u oblasti solarnih elektrana Sterling & Willsonom. Solarne elektrane će biti ukupne snage od 250 megavati (MW) i očekivane godišnje proizvodnje od 450 gigavat sati (GWh) - kazao je Mrvaljević. Ukupna vrijednost projekta je više od 200 miliona eura. On je dodao da je procedura potrebnih izmjena i dopuna postojećeg Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na definisanje priključka elektrane na prenosnu mrežu, u završnoj fazi i da je njegovo usvajanje predviđeno u aprilu. - Tako u konačnom na ljeto možemo očekivati i početak realiza-

direktorom EBRD Sumom Čakrabartijem i imati niz bilateralnih susreta”, navodi se u najavi. R.P.

cije ugovora - rekao je Mrvaljević. Nastavljaju se i aktivnosti na realizaciji projekta izgradnje vjetroelektrane Gvozd, vjetroparka snage od oko 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh, koji EPCG realizuje u saradnji sa austrijskom kompanijom IVICOM. - Za ovu godinu planirano je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izvođenje potrebnih geoloških-istražnih radova, kao i sprovođenje pregovora o finansiranju sa međunarodnim finansijskim institucijama, po čijim pravilima će se i realizovati svi tenderi za nabavku opreme za vjetropark - objasnio je Mrvaljević. On je kazao da se dobijanje građevinske dozvole i početak radova na vjetroelektrani Gvozd, čija je procijenjena vrijednost oko 60 miliona eura, očekuje sljedeće godine, dok bi trebalo da bude puštena u rad u četvrtom kvartalu 2022. godine. Mrvaljević smatra da sprovođenje složenog procesa energetske tranzicije u zemljama regiona zahtijeva sagledavanje višestrukih izazova i prevazilaženje mnogoN.K. brojnih barijera.

Obavezna rezerva banaka oko 260 miliona PODGORICA - Obavezna rezerva banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke iznosila 260,3 miliona eura. Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 59,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 40,9 odsto. Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u decembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,51 milijardu eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 72 odsto, a na oročene 28 odsto. Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine. Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto. Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara 2018. Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule. Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana. R.P.

Iz DPS-a prijestonice odgovorili na optužbe Demokrata

Poziv za zakup „Gornjeg Oboda“ bio transparentan PODGORICA - Čitav proces Javnog poziva za davanje u zakup kompleksa „Gornjeg Oboda“ od samog početka - od septembra prošle godine bio je transparentan, u skladu sa zakonom i po visoko postavljenim kriterijumima i nijesu tačne tvrdnje da nije bilo dovoljno vremena da se odbornici upoznaju sa predloženim ugovorom i dokumentacijom, tvrde iz OO DPS-a prijestonice. Iz tog OO reagovali su na tvrdnje predsjednika Kluba odbornika Demokrata u Skupštini prijestonice Cetinje Danila Mrvaljevića koji je kazao da DPS u tom gradu

nastavlja antidemokratsku praksu. Iz DPS-a navde da Mrvaljević zna da bi se odlaganjem rasprave o davanju u zakup kompleksa „Gornjeg Oboda“ ušlo u proces blokade čitavog postupka što je, kako ocjenju, očigledno, bio njegov i cilj njegove partije. Ističu da donošenje Odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o davanju kompleksa „Gornjeg Oboda“ u zakup na period od 30 godina, predstavlja čin kojim su odbornici Demokratske partije socijalista pokazali odgovornost prema gradu i njegovim građanima. - Time smo pokazali da je bila opravdana odluka uprave



I ono što je najznačajnije u ovom trenutku je da se lokalna uprava kroz ovaj aranžman maksimalno zaštitila, jer u slučaju da ne dođe do potpisivanja ugovora do 9. aprila, bile bi aktivirane garancije od 400 hiljada eura naplative na prvi poziv, do čega vjerujemo neće doći - dodaje se u saopštenju

grada da preusmjeri dio novca iz pojedinih projekata iz Programa razvoja prijestonice Cetinje za kupovinu „Oboda“, jer je to jedna od velikih razvojnih šansi ovog grada navode iz OO DPS-a prijestonice. Oni poručuju da vođa lokalnih Demokrata, zna i da će, prema predloženom ugovoru, investitor platiti godišnji zakup od 660 hiljada eura i 10 odsto od godišnjeg neto profita, za prostor koji su do

skoro bili spremni da izdaju i za jedan euro kako bi valorizovali njegovu vrijednost. - Da će uložiti najmanje 10 miliona eura za prve dvije i po godine investicije i da će zaposliti 100 radnika, takođe za prve dvije i po godine ugovora. I ono što je najznačajnije u ovom trenutku je da se lokalna uprava kroz ovaj aranžman maksimalno zaštitila, jer u slučaju da ne dođe do potpisivanja ugovora do 9. aprila, bile bi aktivirane

garancije od 400 hiljada eura naplative na prvi poziv, do čega vjerujemo neće doći dodaje se u saopštenju. Ističu da su Odluku o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora donijeli odbornici kojima je interes građana Cetinja na prvom mjestu, a ne, kako su kazali, oni koji se bave politikanstvom i samo se deklarativno zalažu za njihovo dobro. - To su kolege iz opozicije pokazale i ovoga puta kada su

napustile skupštinsko zasijedanje, odbivši da raspravljaju i glasaju o ovom veoma značajnom dokumentu, pritom, znajući i sami da bi ga morali podržati -navode iz DPS-a. To što opozicija ne prisustvuje sjednicama lokalnog parlamenta i ne čita materijale, kažu, ne treba da bude problem Demokratske partije socijalista. Oni će, dodaju, te stvari morati objasniti biračima kada za to dođe vrijeme. Iz Lokalnog DPS-a pozivaju Mrvaljevića da, kako su kazali, preispita svoje političke stavove i predloži ideju vezanu za razvoj Cetinja, ili pak da iznese stav o najvažnijim političkim pitanjima. R. P.

Ekonomija

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Tragom inicijative u skupštinskom Odboru za turizam, ekologiju i poljoprivredu o primjeni Zakona o PDV

Ugostitelji su se zbog ovog žalili i Poreskoj upravi, tvrdeći da takvu praksu punjenja čašice računima nemaju druge zemlje i da to predstavlja problem, naročito u sezoni. Žalili su se i na kazne koje koje im ukoliko ne donesu poseban račun za sve izriču inspektori. Problem je nedavno stigao i do skupštinskog Odbora za turizam, prostorno planiranje, ekologiju i poljoprivredu koji će kandidovati ovo pitanje za raspravu. Tragom ove inicijative, odnosno žalbi Pobjeda je pitala Poresku upravu i Upravu za inspekcijske poslove da li ugostitelj pravi prekršaj ukoliko, recimo, na kraju ručka, gostu donese jedan račun po stavkama.

ČIJA JE NADLEŽNOST

Iz Uprave za inspekcijske poslove dobili smo kratak odgovor “ovo je u direktnoj nadležnosti Poreske uprave”. Iz Poreske su nam međutim kazali da su upoznati sa ovim primjedbama ugostitelja ali i saopštili da do primjene Zakona o fiskalizaciji gost će morati da dobije onoliko računa koliko je puta poručivao. - U skladu sa regulativom koja je trenutno na snazi, obaveza izdavanja fiskalnog računa vezuje se za svaki pojedinačni promet i to u momentu izvršenja prometa, zbog čega svaka narudžbina mora biti praćena izdavanjem fiskalnog računa, bez obzira što se može raditi o istom kupcu/klijentu - kazali su našoj redakciji iz Poreske Uprave. Oni podsjećaju da je obaveza izdavanja računa propisana Zakonom o porezu na dodatu vrijednost. - Zakon u članu 31 predviđa da je poreski obveznik dužan da za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Takođe, Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost u članu 73 propisano je da su poreski obveznici koji isporuke proizvoda i usluga naplaćuju u goto-

Članovi 31, 73 i 8 Poreska uprava se poziva na tri dokumenta - Zakon o PDV, Pravilnik o primjeni Zakona o PDV I Uredbi o poreskoj registar kasi, kada kaže da se za svaku pojedinačnu stavku mora izdati posebni račun u restoranu, a ne na kraju, kada, recimo gost završi ručak. U pitanju su članovi 31, 73 i 8. U članu 31 Zakona o PDV,

Jedan ručak – gomila računa Dok ugostitelji negoduju što gostu, recimo, tokom ručka, moraju donijeti sve račune pojedinačno tvrdeći da to pravi problem naročito u sezoni, u Poreskoj upravi kažu da tako definišu propisi, ali da će od primjene Zakona o fiskalizaciji biti drugačije

D. MIJATOVIĆ

PODGORICA – Ugostitelji će i dalje, odnosno do januara naredne godine i početka primjene Zakona o elektronskoj fiskalizaciji, gostu, recimo, prilikom ručka, morati da izdaju pet ili šest računa - za aperitiv, predjelo, čorbu, glavno jelo, hljeb, desert. Tako je, kazali su Pobjedi iz Poreske Uprave, regulisano Zakonom o PDV, uredbom i pravilnikom koji regulišu izdavanje računa. U protivnom, odnosno ukoliko na kraju - kad gost završi sa ručkom - donesu jedan račun po stavkama rizikuju kaznu do deset hiljada eura za firmu i do 2.000 eura za odgovorno lice.

između ostalog, se definiše: „Poreski obveznik je dužan da za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Račun se izdaje u dva primjerka, od kojih original zadržava kupac, a kopiju zadržava isporučilac proizvoda, odnosno usluga. Poreski obveznik je dužan izdati račun i za svako predplaćanje (pretplatu, avans) koje primi prije izvršenog prometa proizvoda, odnosno usluga, kao i za svaku naknadnu promjenu

Zakon u članu 31 predviđa da je poreski obveznik dužan da za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Takođe, Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost u članu 73 propisano je da su poreski obveznici koji isporuke proizvoda i usluga naplaćuju u gotovom dužni da promet iskazuju preko poreskih registar kasa, pri čemu je za svaku isporuku obavezno izdati račun - pojasnili su iz ovog državnog organa

poreskih obveznika, posebno onih koji posluju u uslužnim i ugostiteljskim djelatnostima. - Njihove primjedbe su u vezi sa potrebom da se obaveza izdavanja računa vezuje sa kompletnom uslugom koju restoran ili hotel pružaju tokom posjete njemu, a ne za posebne stavke ponude. Nastojaćemo da se ovo pitanje riješi kroz sistem elektronske fiskalizacije, kojom će biti uveden novi način evidentiranja prometa I prenosa podataka do Poreske uprave - najavili su iz Poreske uprave.

INICIJATIVA

Ugostitelji se žalili Poreskoj upravi

Marija Ćatović

vom dužni da promet iskazuju preko poreskih registar kasa, pri čemu je za svaku isporuku obavezno izdati račun - pojas-



Petar Ivanović

nili su iz ovog državnog organa. Naglašavaju takođe i da Uredba o poreskoj registar kasi definiše ovo pitanje.. poreske osnovice”. Članom 73 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost,na koji takođe ukazuje Poreska uprava se, između ostalog kaže “Poreski obveznici koji isporuke proizvoda i usluga naplaćuju u gotovom, obavezni su promet iskazivati preko naplatnih uređaja, s tim da za svaku isporuku obavezno izdaju račun. Računi za gotovinski promet, odsječci kasene trake i sl. moraju sadržati najmanje sledeće podatke:

-U članu 8 propisuje se da se fiskalnim računom evidentira svaki pojedinačno ostvareni promet proizvoda, odnosno broj i datum izdavanja; naziv (ime), adresu i PIB i PDV broj poreskog obveznika koji je isporučio proizvode ili obavio usluge, naznaku mjesta gdje je isporuka izvršena, broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavnice, količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv isporučenog proizvoda i vrstu, količinu i cijenu obavljenih usluga, zbirni iznos naknade i poreza na dodatu vrijednost, razvrstane po poreskim stopama, iznos uračunatog PDV”. U trećem dokumentu -

usluga - objasnili sui z Poreske uprave. Poreska uprava je, kažu oni, upoznata sa primjedbama Uredbi o poreskoj registar kasi kaže se ,,Fiskalni račun je dokument u kome se evidentira svaki pojedinačno ostvareni promet koji kupac proizvoda, odnosno korisnik usluga plaća u gotovini ili bezgotovinski u slučaju kada se u istom objektu, pored plaćanja u gotovini, vrši i bezgotovinsko plaćanje. Fiskalni račun štampa se u dva primjerka, od kojih se jedan izdaje kupcu, a drugi ostaje na kontrolnoj traci, odnosno žurnalu poreske kase”.

Poslanica DPS i članica skupštinskog Odbora za turizam Marija Maja Ćatović kaže da je izdavanje računa na ovakav način izražen problem naročito u turističkoj sezoni, a posebno kad gost plaća karticom. -Gosti iz zapadnih zemalja začuđeni su donošenjem velikog broja računa jer su naviknuti da na kraju, recimo, kada završe sa ručkom dobiju račun. Svi koji su putovali vani znaju da je to tako. Kod nas je zabunu unijelo pitanje kada je usluga završena nakon čega se daje račun. Tumačenja su različita. Da li, primjera radi, kad gost završi sa ručkom ili mu svako malo kad dobije piće, supu, glavno jelo, desert treba puniti čašicu računima… Smatram da je usluga završena kad gost završi ručak - kaže Ćatović. Ona je ovo pitanje kandidovala na skupštinskom Odboru za turizam, prostorno planiranje, poljoprivredu ističući da advokati smatraju da je usluga završena na kraju kad gost završi ručak a inspektori onda kad se donese piće, pa onda kada se donese predjelo… Predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, prostorno planiranje, poljoprivredu, ekologiju dr Petar Ivanović je predložio da se ovo pitanje kandiduje za raspravu zajedno sa skupštinskim Odborom za ekonomiju, finansije I budžet. - Da zajedno pokušamo da damo doprinos preciziranju tog člana zakona o momentu završetka usluge - kazao je Ivanović. On, međutim, smatra da će od početka primjene Zakona o elektronskoj fiskalizaciji u prometu proizvoda I usluga riješiti ovaj problem. Ivanović takođe ističe da nigdje u svijetu nije vidio da vam konobar svako malo donose račune. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Društvo

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Potpredsjednik Socijaldemokrata Mićo Orlandić

Putuj igumane i ne brini za manastire

PODGORICA - Jača je Crna Gora od vas, uvezenih ,,vikend ratnika“. Vaše nam usluge ne trebaju, jer smo vidjeli kako ste 90-ih ,,usrećili“ naše komšije iz bivše nam domovine koje ste takođe „branili“ - poručio je potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Mićo Orlandić reagujući na poruke sveštenika iz Velike Plane Predraga Popovića, koji je u četvrtak tokom molebana ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, kazao da oni koji podignu ruke protiv ukidanja Zakona, ,,bolje da se nijesu ni rodili, jer će gledati sjeme kako im se zatire“.

Popović je iz Podgorice poručio i da će oni koji se protive Zakonu o slobodi vjeroispovjesti ,,litijati dok Zakon ne bude ukinut“. - A oni koji budu glasali za ovaj Zakon, oni koju budu spustili ruke za to da se ukine, oni bolje da se nijesu rodili, jer će gledati sjeme kako im se zatire, jer će se sramno govoriti ime njihovo, jer će iz bratstva i rodbine biti izbačeni, jer će se mimo groblja sahranjivati, kao oni nečastivi koji su sami sebi život oduzeli. Biće sramni - poručio je sveštenik Popović. Potpredsjednik SD-a Mićo Orlandić, komentarišući Popovićeve poruke, istakao je da se nastavlja sijanje mržnje od pojedinih neodgovornih ,,sveštenika“.

- Ovaj posljednji, Popović, je došao iz Velike Plane da proklinje po Crnoj Gori. Naravno, i njemu će građanska Crna Gora, kao i svima onima koji propagiraju mržnju i koji manipulišu intimnim vjerskim osjećanjima, reći putuj igumane i ne brini za manastire. Jača je Crna Gora od vas, uvezenih „vikend ratnika“. Vaše nam usluge ne trebaju, jer smo vidjeli kako ste 90-tih ,,usrećili“ naše komšije iz bivše nam domovine koje ste takođe „branili“ - istakao je Orlandić. Objasnio je da ni Popović, kao ni oni koji su mu te noći aplaudirali nakon sramne izjave, ne zaslužuju da im se posveti ni sekund pažnje. - Ali imamo obavezu da našim građankama i građanima koji na protestima iskazuju na civilizovan način svoje nezadovoljstvo još jednom ukažemo na potencijalnu opasnost da budu samo oruđe u rukama onih koji žele da ostvare nedosanjani višedecenijski san o urušavanju temeljnih vrijednosti samosvjesne, građanske, multietničke, sekularne i antifašističke Crne Gore kazao je Orlandić. N. K.

Mićo Orlandić

Nastavlja se akcija narušavanja javnih površina

Trobojka i na zgradi u Budvi

PODGORICA – Srpska trobojka osvanula je juče i na betonskoj ogradi ispred jedne zgradi u Budvi. Čitateljka portala RTCG poslala je fotografiju na kojoj se vidi, bojama srpske trobojke, ofarbana betonska ograda kojom je ograđena jedna zgrada. Organizovane akcije oslikavanja javnih površina u boje srpske trobojke u skoro svim crnogorskim gradovima traju već skoro dva mjeseca. Huligani ne prezaju da skrnave i spomenike kulture, a nasrtali su i na spomenike narodnim herojima. Trobojkom je ofarban čak i jedan zid na lokalitetu Duklja kod Podgorice.

U većini gradova komunalne službe brzo reaguju i uklanjaju trobojke. A osim trobojki, nepoznata organizovana grupa bila je krenula i u akciju ispisivanja grafita „Smrt Crnogorcima“ i „Smrt Crnoj Gori“, međutim, ubrzo su odustali. Organizovane grupe ispisuju i krstove sa četiri S, a najdrastičniji primjer je u Pljevljima, gdje su nakon litije 26. januara, isključivo ispred kuća Muslimana i Bošnjaka, na elektro ormarima osvanuli ovi krstovi. Do sanas nijesu ulkonjeni. Komunalci tvrde da je to imovina CEDIS-a i da oni tp ne smiju da diraju, dok iz CEDISa ćute. K. K.

Vučić poručio da će Srbija platiti poreski dug Srpske crkve u Crnoj Gori

Simović: Ostavite n na miru da mi ured odnose sa Mitropo PODGORICA - Srbija se nikada nije miješala u pitanje izbora u Crnoj Gori, niti je željela da odlučuje ko je na vlasti, a ko u opoziciji - ustvrdio je juče predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

S. VASILJEVIĆ

Poručio je i da će Srbija platiti poreski dug Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, komentarišući najavu direktora Poreske uprave Miomira Mugoše koji je u subotu saopštio da su pokrenuli kontrolu zbog duga koji ima Mitropolija crnogorsko-primorska i upozorio da će naplata, ako Mitroplija ne plati dug dobrovoljno, biti prinudna.

ŽALBE

- Ne znam što da kažem, nemam nikakav problem sa tim. Ako treba da pomognemo SPC i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj ili bilo kojoj eparhiji u Crnoj Gori po tom pitanju da nam ne bi oduzimali svetinje, pomoći ćemo, platićemo sve što treba da platimo - poručio je Vučić. On je u jutarnjem programu TV Prva, govoreći o optužbama crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića da se Srbija konstantno miješa u unutrašnje stvari Crne Gore, rekao da to nije tačno. Vučić je naveo da se uvijek govori o tome da se oni negdje miješaju i određuju ko će da vlada, a da je istina je drugačija. On je kazao da su neki u Crnoj Gori mislili da je Crna Gora samo njihova, ali i da su Srbija i Beograd isto njihovi. - Mi smo imali i imamo mnoge ljude, pogotovo u visokim bezbjednosnim strukturama koji su iz Crne Gore. Ne možeš ti da radiš za agenciju jedne druge zemlje, a da zauzimaš visoke pozicije u Srbiji. Mi smo mnoge od njih očistili, ali ne sumnjam da takvih slučajeva ima još - rekao je Vučić, prenosi B92. On je dodao da Crnogorci u Srbiji mogu da se osjećaju kao u svojoj otadžbini. - Mi sa time nemamo problem, problem je što Srbi ne smiju da se osjećaju kao Srbi u Crnoj Gori – tvrdi Vučić. Kako je naveo, „srpski nacionalizam pravio je najviše štete srpskom narodu“ i dodao da je u Srbiji eksplozija patriotizma.

Cetinjski manastir

Milutin Simović

A što se tiče crkava u Crnoj Gori: niti ste ih gradili, niti ste ih oslobađali, niti ste ih čuvali, pa nema potrebe ni da sada priskačete. A kako ste „priskakali i uskakali“ u druge zemlje, najbolje svjedoče prazni manastiri u njima i sveštenici koji tamo ne služe svom narodu, već sada unose nemir i neslogu i u Crnu Goru - zaključio je potpredsjednik crnogorske Vlade Milutin Simović ni da sada priskače. Primijetio je i da je stiglo neuobičajeno i brzo reagovanje predsjednika druge države, na izjavu direktora Poreske uprave Crne Gore. To je, ističe, samo još jedna potvrda direktnog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore i to od predsjednika Srbije Vučića i, dodaje, ne prvi put. - On „velikodušno“ nudi plaćanje dugova SPC, kako kaže „da nam ne bi oduzimali svetinje“. O kojim svetinjama go-

NOVO MIJEŠANJE SRBIJE

Vučiću je odgovorio potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović poručivši da ostavi našu zemlju na miru da samostalno uredi odnose države i MCP na dobro svih pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori. Simović je istakao da Srbija nije ni gradila, ni oslobađala, ni čuvala crkve u Crnoj Gori, pa nema potrebe

Aleksandar Vučić

Davor Đenero

vori predsjednik Vučić - pitao je Simović. Potpredsjednik Vlade napominje da je direktor Poreske uprave jasno saopštio da bi se u slučaju neizmirivanja od MCP dug eventualno naplatio sredstvima sa računa ili od njene imovine. Naravno, dodaje, ne od vjerskih objekata, već od nekretnina kojima raspolaže na atraktivnim lokacijama. - Ako pogledamo na primjeru Buljarice, MCP je tražila i

dobila prenamjenu za 55.000 metara kvadratnih zemljišta za turističko-apartmanske namjene, a samo 737 metra kvadratna za crkvu. Dakle, 1,3 odsto za vjerske namjene, a 98,7 odsto za biznis - ističe Simović. On je kaže saglasan sa dijelom izjave predsjednika Vučića da je „srpski nacionalizam pravio najviše štete i najviše problema srpskom narodu“. - Na trenutak je to djelovalo kao naučena lekcija, da nije ubrzo za tim ponovio stare pokušaje falsifikovanja istorije koji podstiču velikosrpski nacionalizam – u posljednje vrijeme ponovo posebno usmjeren prema Crnoj Gori - kazao je potpredsjednik Vlade. Simović je poručio Vučiću da ostavi Crnu Goru na miru da samostalno uredi odnose države i MCP na dobro svih pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori. - Mi ćemo te odnose urediti kako i pripada jednoj suverenoj i demokratskoj državi. A što se tiče crkava u Crnoj Gori: niti ste ih gradili, niti ste ih oslobađali, niti ste ih čuvali, pa nema potrebe ni da sada pri-

Društvo

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

nas dimo olijom skačete. A kako ste „priskakali i uskakali“ u druge zemlje, najbolje svjedoče prazni manastiri u njima i sveštenici koji tamo ne služe svom narodu, već sada unose nemir i neslogu i u Crnu Goru - zaključio je Simović. Reagovali su i iz prosrpskog Demokratskog fronta pozdravljajući namjeru srpskog predsjednika da plati dug SPC.

Mapa

Politički analitičar Davor Đenero smatra da će Beograd moći da destabilizuje Podgoricu sve dok postoji ovakva struktura Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, jer je ona infrastruktura velikosrpskog pokreta. - Upravo činjenica da SPC, koju Vučićev režim apostrofira kao navodni moralni autoritet, ne priznaje Crnu Goru kao državu, omogućava Vučiću i njegovim sljedbenicima da se ogluši o formalno međusobno priznanje suvereniteta između Crne Gore i Srbije. U svojoj novoj „kulturnoj politici“, koja je svojevrsna mapa teritorijalnih pretenzija Srbije, definira se „srpski kulturni prostor“ koji ne priznaje državne granice. Uz to se definira i pravo Srbije da štiti pripadnike svoje nacije, svojevrsnom „humanitarnom intervencijom“, a takva „humanitarna intervencija“ bila je opravdanje i za Hitlerovu okupaciju Čehoslovačke, na primjer. Beograd Crnu Goru vidi kao svoj dominion, Crnogorce kao dio srpskog nacionalnog korpusa, a vlast u Podgorici tek kao svojevrsnu oblasnu vlast (Zetska banovina). Zbog toga je i takva mržnja koncentrirana na one koji se nacionalno osjećaju Crnogorcima. Čak je i Aleksandar Vučić, međutim svjestan da je vrijeme izvornog velikodržavnog projekta u kome bi Srbija mogla vojno i paravojno i „hibridno“ pokoriti Crnu Goru definitivno prošlo, kao što je prošlo i vrijeme u kome bi Srbija mogla pretendirati na kontrolu nad cijelom Crnom Gorom. Vjerojatno je cilj „kompromis“ po logici koju Vučić pokušava nametnuti na Kosovu, da ne može Kosovo dobiti sve, a Srbija ništa. Izgleda da bi se u ovoj fazi Vučićeva Srbija zadovoljila „otkidanjem“ jednog dijela Crne Gore, ali tako da pozdrav „dogodine u Kotoru“ ili Herceg Novom može čuvati za idući korak napada - poručuje hrvatski analitičar. Đenero smatra da je Vučić shvatio da mu se za regionalne provokacije nikada ne ispostavlja politički račun i da mu se za „nestašluke“ gleda kroz prste. - Poslije ovoga u Crnoj Gori svima u EU je postalo jasno

SPC i sinoć organizovala molebane i litije

Poreska uprava: Štitimo budžet Iz Poreske uprave oglasili su se i juče poručujući da nema nikakve hajke prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC, već da Poreska koristi propisana ovlašćenja za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza, čiji je cilj zaštita građana i budžeta Crne Gore, a u skladu sa zakonima naše države koje svi moraju poštovati. Istakli su da je Mitropolija crnogorsko-primorska u saopštenju vezanom za poreske obaveze iznijela brojne netačne tvrdnje. Iz Mitropolije su u subotu saopštili da je njihov višemilionski dug izmišljen, te da je direktor Poreske uprave Miomir Mugoša iznio niz, kako su kazali, neprovjerenih i neutvrđenih podataka. Iz Poreske su juče poručili da je Mugoša saopštio podatke kojima raspolaže ova ustanova, odnosno iz evidencije koju vode na osnovu dokumentacije koju im je dostavila MCP. Istakli su i da, suprotno zakonu, MCP nije ažurirala podatke više od devet godina, zbog čega su, kako navode, oni nepotpuni i netačni, a Poreska onemogućena da uradi tačan i precizan obračun poreskih obaveza, baš kako je i saopšteno. Naglašavaju da je Mitropolija crnogorsko-primorska izdvojena kao subjekat sa najnižim stepenom poreske discipline, imajući u vidu da je jedina od vjerskih zajednica koja nije dostavila zakonom propisanu dokumentaciju na osnovu koje bi se izvšila prijava sveštenika na osiguranje, odnosno omogućilo njihovo zaduženje u sistemu Poreske uprave. - Na taj način, kršenjem zakonskih odredbi, MCP onemogućila je naplatu poreskih obaveza od strane države, ali i uplatu penzijsko-invalidskog osiguranja na štetu sveštenih lica Mitropolije kojima su na taj način onemogućena osnovna socijalna prava - navodi se u saopštenju. Upravo zbog toga, kazali su, Poreska je održala sastanak sa predstavnicima MPC, na kojem je predočila zakonske norme i njenu obavezu da Poreskoj upravi dostavi potpune i tačne podatke o sveštenicima sa pratećom dokumentacijom, kako bi se za njih utvrdile poreske obaveze od 2003. godine do danas. - Imajući u vidu da je procjena iznosa poreske obaveze zasnovana na broju od 38 sveštenika MCP, koji su bili prijavljeni do 2010. godine, po podnošenju potrebne dokumentacije izvršiće se zaduženje poreske obaveze, čime će biti potvrđena izjava direktora Poreske uprave da je dug Mitropolije višemilionski, imajući u vidu da crnogorska javnost svjedoči da je u Crnoj Gori mnogo više od 38 sveštenika MCP - ističu iz Poreske uprave. Koliko MCP malo poštuje poreske propise, kako su kazali, najbolje govori i podatak da je ona za devet godina (od 2011. do 2019. godine) izvršila uplate za dva sveštenika koji su stekli uslov za odlazak u penziju putem individaulnih računa istih, a ne preko računa Mtropolije, čime je, kako su kazali, prekršen Zakon o objedinjenoj registraciji i naplati. Poređenja radi, navode iz Poreske, Mešihat Islamske zajednice za isti period prijavio je za osiguranje 123 vjerska službenika. - Treba naglasiti da aktivnost povećanja stepena poreske discipline nije usmjerena samo na Mitropoliju, iako je kod iste utvrđen najniži stepen poštovanja poreskih propisa, već i na sve ostale zajednice koje imaju neizmirene obaveze prema državi, te su na održanim sastancima isti upozoreni na obavezu hitnog izmirenja poreskog duga, a i kod ostalih vjerskih zajednica otvoreni su postupci inspekcijskog nadzora - navode u saopštenju. Zaključuju da ne postoji nikava hajka prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, već da Poreska uprava koristi propisana ovlašćenja za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza čiji je cilj zaštita građana i budžeta Crne Gore, a u skladu sa zakonima naše države koje svi moraju poštovati.

Miomir M. Mugoša

da od evropeizacije i normalizacije Srbije nema ništa, barem dok je Vučić na vlasti, ali neki se od evropskih dežurnih naivaca još nadaju da će Vučić ispuniti obećanje od prije osam godina i konačno riješiti pitanje odnosa Srbije i Kosova -zaključuje naš sagovornik.

SaSlušanje

Iz Socijaldemokratske partije su saopštili da je tolerisanje poreskih dugova svima onima koji su bliski vlasti ili sa kojima vlast, odnosno njeni favoriti, imaju razne unosne biznis dilove praksa zbog ko-

je direktor Poreske uprave treba da podnese neopozivu ostavku. - Zahvaljujući toj praksi i takvom bezakonju građani Crne Gore su, po priznanju Poreske uprave, ostali uskraćeni za stotine miliona eura poreskih dugova koji nikada neće biti naplaćeni. Ovakva praksa je veoma slikovit prilog tezi o nefunkcionalnim i zarobljenim institucijama u državi Crnoj Gori – ocijenili su iz SDP-a. Poslanički klub Socijaldemokratske partije zatražiće kontrolno saslušanje direktora Poreske uprave. Mr. j.

Joanikije predvodio protest u Bijelom Polju

Protesti prošli bez incidenata

PODGORICA - U više crnogorskih gradova i sinoć su održani protestni molebani i litije zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su održane u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu, Herceg Novom, Kotoru, Pljevljima, Žabljaku, Nikšiću, Plužinama, Beranama, Andrijevici, Plavu, Bijelom Polju, Mojkovcu, Baru i Budvi, a prema zva-

ničnim podacima prisustvovalo im je oko 52.000 ljudi. Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije služio je moleban u Crkvi Svetog Petra i Pavla u Risnu. U Bijelom Polju litiju su predvodili vladika Joanikije i vladika Teodosije. Oni su se nakon molebana u Crkvi Svetog Petra i Pavla obratili učesnicima litije na gradskom trgu.

Novosađanka na udaru srpskih nacionalista

Vatić poručuju da se seli u Crnu Goru PODGORICA - Novosađanka Bojana Vatić koja je pažnju javnosti privukla statusom na Fejsbuku koji je posvetila Crnoj Gori i izrazila podršku crnogorskom narodu u borbi protiv velikosrpskog nacionalizma kaže da svakodnevno doživljava uvrede i prijetnje na društvenim mrežama, kako iz Srbije tako iz Crne Gore. - Svakodnevno doživljavam uvrede i prijetnje, što iz Srbije što iz Crne Gore, protjerivali su me iz Srbije u Crnu Goru. Ja i dalje stojim iza tih riječi i dalje mi je to vjetar u leđa - kazala je Bojana. Ona za Krstaš medija kaže da je svoj stav o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori iznijela u statusu na Fejsbuku gdje je izrazila podršku crnogorskom narodu, crnogorskim državljanima, Crnoj Gori koja je, kako je kazala, temeljila svoje vrijednosti. - Ona je tvrdo jezgro antifašizma uvijek bila i znam da građani Crne Gore nijesu nacionalisti - ističe Bojana. Željela je, kaže, da javno iznese, svoj impresije i ljubav prema Crnoj Gori iako je rođena Novosađanka, a i roditelji su joj rođeni u Vojvodini.



Upravo ta histerija i ta agresivna mitomanija SPC, velikosrpski nacionalizam koji se dešava ova dva mjeseca u Crnoj Gori, za mene je to neki vid okupacije Crne Gore - kazala je Bojana

Bojana Vatić

- Moje porijeklo je iz Crne Gore i poznajem Crnu Goru drugačije nego je poznaje većina ljudi iz Srbije. Smatram da je Crna Gora trasirala svoj put u Evropu. Crna Gora je građanska zemlja, zemlja svih njenih građana i upravo ta histerija i ta agresivna mitomanija Srpske pravoslavne crkve, velikosrpski nacionalizam koji se dešava ova dva mjeseca u Crnoj Gori, za mene je to neki vid okupacije Crne Gore - kazala je Bojana. Smatra da aktuelna dešavanja u Crnoj Gori nemaju veze sa crkvom i Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. - Već da se crnogorski identitet u Srbiji od velikog broja i vlasti ali i većinske opozicije ne prihvata. Ja sam to doživjela kao rušenje crnogorske države, ponižavanje crnogoraca kao nacije - dodaje Bojana. Proizvod svega toga je, kaže, njen revolt i mišljenje koje sam iznijela na Fejsbuku. - Gdje svakodnevno doživljavam uvrede i prijetnje što iz Srbije što iz Crne Gore, protjerivali su me iz Srbije u Crnu Goru. Ja i dalje stojim iza tih riječi i dalje mi je to vjetar u leđa - zaključila je Bojana. n. K.

- U danima kada smo izloženi i diskriminaciji i udaru na našu vjeru, na pravoslavlje na svetinje narod se krijepi zajedništvom i međusobnim mirom i ljubavlju - kazao je Joanikije. Skupovi su prošli bez incidenata. Protestne litije održavaju se od kraja prošle godine. Od Božića, 7. januara, organizuju se četvrtkom i nedjeljom. n. K.

Mitropolija crnogorskoprimorska SPC

Amfilohije odlikovao Beogradski sindikat PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije odlikovao je grupu „Beogradski sindikat“. Kako je saopšteno na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, nakon liturgije u manastiru Miholjska prevlaka, za ,,nadahnute pjesme, revnost i brigu za majku crkvu i ljubav posvjedočenu kroz pjesme 'Dogodine u Prizrenu' i 'Sviće zora' poglavar SPC u Crnoj Gori uručio im je priznanje. Grupa je odlikovana zatnim likom Svetog Petra Drugog Lovćenskog Tajnovidca. Kako je navedno na sjatu MCP, odlikovani su zbog dvije pjesme „posvećene odbrani svetinja u Crnoj Gori i Kosovu i Metohiji“. - Kako su tri člana grupe Feđa Dimović, Blažo Vujović i Boško Ćirković vraćeni sa graničnog prijelaza Dobrakovo i podgoričkog aerodroma, zbog, kako su naveli, nacionalne bezbjednosti, gramatu i orden je u manastiru Miholjska Prevlaka kod Tivta, u ime grupe primio Aleksandar Protić – jedini član koji je uspio da uđe u Crnu Goru – saopšteno je iz MCP. „Beogradski sindikat“ je sinoć trebalo da učestvuje na litiji u podgoričkom naselju Stari Aerodrom i nakon toga nastupi ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja. Amfilohije se obrušio na vlasti zbog zabrane ulaska u našu zemlju članovima grupe „Beogradski sindikat“, navodeći, pored ostalog, „da su ovi koji zabranjuju pjesnicima ulazak u Crnu Goru potomci onih koji su srušili Crkvu Svetoga Petra Cetinjskoga na Lovćenu, oskrnavili mošti Svetoga Petra Drugog Lovćenskog TajR. D. novidca i uhapsili ga“.

Društvo

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

INTERVJU: Jasna Jozelić, sociološkinja religije i savjetnica u Norveškom centru za ljudska prava na Univerzitetu u Oslu

Pojedinci u SPC ne predstavljaju dobro pravoslavlja, već zlo politike PODGORICA – Zakonodavno uređenje pitanja crkvene imovine je indirektno povezano sa procesom izgradnje Crne Gore nacionalnog jedinstva i državnosti i to Srpska pravoslavna crkva želi da zaustavi stvaranjem osjećaja nacionalne i religiozne ugroženosti koja dominira javnim diskursom – ocijenila je u intervjuu za Pobjedu Jasna Jozelić, sociološkinja religije, savjetnica u Norveškom centru za ljudska prava na Univerzitetu u Oslu. SPC se, kaže ona, našla u začaranom krugu politike i religije i jako je teško izaći iz njega. - Sigurna sam da će SPC u vrlo skoro vrijeme biti primorana da prepozna činjenicu da crkva kao institucija nije iznad države i da su dijalog i vladavina prava najvažniji i za očuvanje same SPC u Crnoj Gori – smatra naša sagovornica. POBJEDA: Sve više se pokazuje da iza akcija pokušaja destabilizovanja Crne Gore stoji zvanični Beograd. Zašto to rade? JOZELIĆ: Takav razvoj situacije bio je za očekivati. To je samo, nažalost, nastavak politike Srbije - borba za teritorijom gdje postoji šansa za ostvarenje vizije „velike Srbija“. Ne možemo smetnuti sa uma da je politika borbe za nacionalnom teritorijom doživjela fijasko u drugim državama, dok se kroz politički pritisak prema Crnoj Gori pokušava održati iracionalna vizija dominantnosti na ovim prostorima, pri čemu se koriste već nam poznati scenariji iz Hrvatske, Kosova i nažalost u velikoj mjeri Bosne i Hercegovine. Politizacija religioznosti i religije, posebno uključivanje religioznih institucija u političko „dešavanje naroda“ je trend na našim prostorima. Isti mehanizmi se koriste danas i u Crnoj Gori. Možda i još većoj mjeri pošto je Crna Gora u 90-im bila učesnik nacionalnog prostora i vizije „velike Srbije“. Svojim političkim aktivizmom, koristeći snažnu religioznu simboliku SPC je preuzela ulogu „vođe naroda“ stvaranjem vjerske definicije toga šta je nacija, identitet i davanje otpora „neposlušnoj“ državi. SPC nije svijesna da je ušla u još jedan začarani krug iz kojeg može biti teško izaći. Preuzimanjem političke uloge u Crnoj Gori SPC je stvorila vrlo opasnu vezu između politike Republike Srbije i svojih vjernika misleći da im ta veza daje legitimitet u ostvarenju političkih i religioznih interesa i ciljeva. POBJEDA: Očigledan je i upliv Rusije u sva dešavanja. Zašto ta zemlja ne odustaje od pokušaja destabilizacije Crne Gore? JOZELIĆ: Ruski uticaj je vidan u čitavom regionu već duže vrijeme. Tome se može „zahvaliti“ na smanjenom interesu Evrope i USA zadnjih godina, kao i na činjenici da politička rješenja za probleme na Balkanu, možemo slobodno reći, nijesu bila optimalna niti politički dorasla prilikama u kojima smo se svi našli nakon završetka ratova. Pri tome, najviše mislim na Bo-

Svojim političkim aktivizmom, koristeći snažnu religioznu simboliku SPC je preuzela ulogu „vođe naroda“ stvaranjem vjerske definicije toga šta je nacija, identitet i davanje otpora „neposlušnoj“ državi. SPC nije svjesna da je ušla u još jedan začarani krug iz kojeg može biti teško izaći – upozorava sociološkinja religije Jasna Jozelić snu i Hercegovinu gdje je napravljena historijska nepravda i, nažalost, mi Bosanci još plaćamo cijenu za to. Svemu ovome dodajmo i činjenicu da je u svim državama bivše Jugoslavije napredak i izgradnja demokratskih institucija zaostala više nego se moglo očekivati, jer je i dalje fokus na etno-nacionalističkoj politici, a ne na napretku. U takvom vakumu Rusija je vidjela šansu da pojača svoj uticaj na države regiona što u stvari realno nema veze sa dobrobiti naših država, već je to stvaranje političke i vojne protuteže u odnosu na NATO. POBJEDA: Crnogorska vlast pokušava da uspostavi dijalog sa Srpskom crkvom u Crnoj Gori, mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem. Razgovor o Zakonu biće nastavljen na ekspertskom nivou. Hoće li biti istinskog dijaloga? JOZELIĆ: SPC se našla u začaranom krugu politike i religije i jako je teško izaći iz njega. Sigurna sam da će SPC u vrlo skoro vrijeme biti primorana da prepozna činjenicu da crkva kao institucija nije iznad države i da su dijalog i vladavina

SPC mora shvatiti da negiranje CPC nije u njenom interesu POBJEDA: Mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije, najuticajniji sveštenik SPC u našoj zemlji, u jednom trenutku, iz protesta koje organizuje ova crkva u našoj zemlji zbog Zakona, „isključio“ je političke aktere i stavio se, začuđujuće, u ulogu mirotvorca. Zašto je, prema Vašem mišljenju, to učinio? JOZELIĆ: To morate pitati mitropolita Amfi-

prava najvažniji i za očuvanje same SPC u Crnoj Gori. Bez ikakve sumnje SPC sada djeluje kao politički aktor, a ne kao religiozna institucija. Da bi zadržala svoju legitimnost kao religiozna institucija SPC se mora depolitizirati i „vratiti“ svojoj ulozi. Nažalost, ona i dalje preuzima ulogu političke ideologije i otvoreno zastupa interese određenih grupa građana, a ne svojih vjernika. Došlo je vrijeme da se SPC skloni iz politike i da se osvrne malo na sebe i reflektira na primjer što se sve radilo u ime njihove vjere i kako i danas pojedinci te iste crkve podržavaju nasilje i negiraju genocid. Nažalost pojedin-

lohija. Sasvim realno je pomisliti da poznavanje lokalnih prilika, kao i njegova pripadnost prostoru to jeste državi Crnoj Gori je odigralo ulogu. Svi znamo, bazirano na ranijim iskustvima, da jedna dobro isplanirana mala iskra može zapaliti veliku vatru. Ne vjerujem da je u interesu SPC da nestane sa prostora Crne Gore. SPC mora shvatiti da negiranje CPC nije u njihovom interesu.

ci SPC više ne predstavljaju dobro pravoslavlja, već zlo politike. POBJEDA: Zašto je SPC neprihvatljivo da imovina, koja je nesumnjivo kulturno-istorijsko nasljeđe Crne Gore, bude u vlasništvu države? JOZELIĆ: Privatizacija, kao i uređenje zakonodavstva po tom pitanju nakon raspada socijalističkog sistema je donijelo mnogo nepravilnosti i malverzacija. Država Crna Gora je, u konkretnom slučaju, krenula pravim putem. To je implementacija međunarodnog zakonodavnog standarda po pitanju državne imovine. Crna Gora je odradila odličan posao

Najveća prijetnja Zapadnom Balkanu nedoraslost Srbije da se suoči sa ’90-im POBJEDA: Može li aktuelna situacija u našoj zemlji ugroziti i stabilnost Zapadnog Balkana? JOZELIĆ: U svakom slučaju neće pomoći stabilnosti. Aktuelno stanje je da najveća prijetnja stabilnosti Zapadnog Balkana je politička i diplomatska nedoraslost Srbije da se suoči sa svojom ulogom u ratovima 90-ih. Zbog toga je Srbija još element destabilizacije specijalno u BiH i Kosovu. Gubeći „svoje“ nacionalne teritorije u svom očaju stvaraju kult žrtve i velikosvjetske konspiracije. Crna Gora je donošenjem Zakona postala još jedna od izgubljenih nacionalnih kolijevki Srbije.

POBJEDA: Zašto zvanični Beograd i SPC ne prestaju da se miješaju u unutrašnje stvari drugih država u regionu, pogotovo Crne Gore? JOZELIĆ: Nažalost u toj svojoj iracionalnoj viziji da su svi pravoslavci Balkana Srbi, kao i mitološkoj ovisnosti o nacionalnim teritorijama, Srbija nastavlja svoj politički program „velike Srbije“. Iskreno se nadam da će u neko skoro vrijeme Srbija smoći snage da stvori opoziciju. Kako sada stvari stoje, moramo bti strpljivi. Srbiji treba vremena da izađe iz svog mitološkog bića i da doživi katarzu. Balkan bi bio mnogo mirniji sa naprednom i demokratskom Srbijom.

u odnosu na proces izrade zakona i uključivanjem Venecijanske komisije. Pokazala je ozbiljnost i spremnost da zakon bude održiv u odnosu na međunarodne standarde. Bilo bi vrlo interesantno saznati ko je i kako upisao na SPC vlasništvo na crkvenu imovinu imajući u vidu da je na snazi bio zakon SFRJ o slobodi religija i vjeroispovjesti po kojem religiozne institucije nijesu imale pravo vlasništva na crkvenu imovinu. Kada uzmemo istorijske činjenice u odnosu na gašenje CPC (1918) i nastalom dominacijom SPC sasvim je za očekivati da SPC pokušava svim silama zadržati status quo. Zakonodavno uređenje pitanja crkvene imovine je indirektno povezano sa procesom izgradnje Crne Gore nacionalnog jedinstva i državnosti i to SPC želi da zaustavi stvaranjem osjećaja nacionalne i religiozne ugroženosti koja dominira javnim diskursom što vrlo očito vodi do nacionalne polarizacije. Imovina koja je dio kulturnoistorijskog naslijeđa ne može biti prisvajana na način kako to SPC radi. Niti ko može zabraniti nekome da koristi tu imovinu. U drugim zakonodavno uređenim zemljama takva imovina se smatra imovinom svih građana, samim tim države. I tu nema dileme. POBJEDA: Smatrate li da je Crna Gora sigurnija od pokušaja destabilizovanja iz drugih država, ali i „domaćeg terena“ od kada je članica NATO? JOZELIĆ: U svakom slučaju se stvorio osjećaj veće sigurnosti. Ali jedna se stvar ne smije zaboraviti, a to je da Crna Gora sama mora urediti unutrašnje i vanjske izazove bez obzira da li je članica ili ne. Time se prije svega pokazuje politička zrelost jedne države. Iskreno se nadam da će i BiH, kao i druge države na Balkanu uskoro biti ćlanice upravo iz razloga sigurnosti. Svakako, mi sami moramo da riješimo naš balkanski Gordijev čvor bez obzira na druge, jer ćemo i u budućnosti nastaviti biti samo igralište za druge. POBJEDA: Kako Vama izgledaju aktuelna dešavanja u našoj zemlji? Podsjeća li sve to

na rane devedesete i smatrate li da će Crna Gora mirno prevazići taj izazov? JOZELIĆ: Definitivno. Kao što sam ranije rekla koriste se isti mehanizmi regrutiranja za „dešavanje naroda“ i ugroženosti kroz vezanje religije i politike. Mnogo je lakše regrutirati nekoga koristeći duboke religiozne osjećaje. Crna Gora će izaći iz ove krize, ali će uzeti malo vremena, kao i diplomatske mudrosti. Oružanog sukoba neće biti. Činjenica je da u poređenju sa situacijom 90-ih Srbija nije više ni vojno ni politički jaka kao što je bila 90ih. Tada su imali čitavu JNA armadu, a i Crna Gora je bila u savezu sa Srbijom. Danas, ipak, postoji neki balans snaga i dominacija nije apsolutna. POBJEDA: Predsjednik Crne Gore zalaže se za formiranje jedinstvene pravoslavne crkve u našoj zemlji, bez nacionalnog predznaka. Kako vidite tu inicijativu i da li je to moguće u ovako podijeljenom pravoslavnom stanovništvu kod nas? JOZELIĆ: To je znak diplomaske mudrosti. U svakom dijalog je potreban. Bez dijaloga nijesmo u mogućnosti doći do rješenja. Bitnost nacionalnog predznaka je esencijalna u ovom sporu. Niko nikome ne može negirati njegov identitet. A jedan od elemenata stvaranja „velike Srbije“ je upravo u negiranju identiteta drugome. Po SPC liniji i liniji Srbije su svi pravoslavci Srbi. Takva postavka nema nikakve naučne, niti istorijske podrške. To je konstrukt nacionalističke politike koja misli da ponavljajući istu postavku mnogo puta na kraju postaje istina. I u tom slučaju dolazimo do ogromnog izazova istoriografije na našim prostorima. I to je politizacija. POBJEDA: Izgleda li Vam realno da vjernici SPC i CPC prihvate da se te dvije crkve ujedine u jedinstvenu pravoslavnu crkvu Crne Gore? JOZELIĆ: Onog momenta kad SPC prestane biti politička partija da, zašto da ne. Mada, nijesam sigurna da će političko krilo SPC i Srbija prihvatiti takvo rješenje. POBJEDA: Ukazuju li, možda, aktuelna dešavanja u Crnoj Gori i na potencijalni raskol u Srpskoj crkvi, jer je jasno da prvi čovjek ove crkve u našoj zemlji mitropolit Amfilohije i patrijarh srpski Irinej, ne djeluju koordinirano i jedinstveno? JOZELIĆ: To je vrlo moguće. Ne smije se smetnuti sa uma da SPC nije jedna homogena sredina. Kao i u svim drugim institucijama imate razne struje. Problem je lojalnost i gdje je ta lojalnost plasirana, a ne ime ili ko predstavlja koga. Vrlo vjerovatno mitropolit Amfilohije još osjeća jaču lojalnost prema svojim crnogorskim vjernicima nego državi Srbiji. Ne zaboravite, ako se prihvati samostalna Crnogorska pravoslavna crkva nije teško prihvatiti da će se pokrenuti i pitanje, jednog dana bosanske i hrvatske pravoslavne crkve. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Serijal Pobjede

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Alat za rat

U desetak narednih dana Pobjeda će objavljivati autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu…

Piše: Nenad PROKIĆ

U kakvom se to balkanskom brlogu svi mi batrgamo, evo, već trideset godina - od kad je borbeni ateizam zamenjen vulgarnim balkanskim nacionalizmom? Religijske zajednice su u našim krajevima propast komunističkog režima dočekale euforično, likujući nad njegovom propašću. Odmah su krenuli da otkopavaju masovne grobnice i jame kosturnice, organizovana su hodočašća na ratna gubilišta i ova i ona, prebrojavale su se žrtve, licitiralo se brojevima...

RATNI POKLIČI

Nije to bila dostojanstvena intimnost puna iskrenog pijeteta, bili su to ratni krvožedni pokliči, bila je to pretnja protivničkoj veri i naciji, bilo je to besramno huškanje na rat i osvetu. Malobrojni su shvatali kakva se budućnost sprema iz te podlosti. A ta podlost se sastojala uglavnom u tome sto su hrišćanske crkve, i jedna i druga, preuzele matrice bivšeg režima i zaoštrile ih do te mere na teritorijama u kojima su bile većinske crkve - da nije mnogo vremena prošlo kad je većina naroda zažalila za Ancien Régime. To je obnovilo mišljenje po kojem je hrišćanstvo nastalo na najvećoj mogućnoj distanci prema vladajućoj politici, ali je konstantinovskim preokretom postalo sastavni deo tih vladajućih odnosa. Konstantin je bio rođen u Nišu, dakle na Balkanskom poluostrvu, pa je taj podatak možda i odredio dalje dogadjaje do dana današnjeg. Pučkom religioznošću, možda baš tada začetom, i danas se hrane nacionalne ideologije, i to u toj meri da sada skoro i nema razlike izmedju religijskog i nacionalnog. To liči na potpuni praktični poraz hrišćanstva na ovom terenu. Danas Republika Hrvatska i Republika Srbija funkcionišu kao crkvene države i državne

MAteRijALNo potiSNuLo duhovNo: Vozni park članova Svetog sinoda

Pučkom religioznošću, možda začetom još u doba Konstantina, i danas se hrane nacionalne ideologije i to u toj mjeri da sada skoro i nema razlike između religijskog i nacionalnog crkve. A to se, vidim, sprema i ostalima.

PROFITABILNE VEZE

Jedna zabluda se tako zamenjuje novom, odnosno verovanjem da se potpuna suverenost nacije ostvaruje suverenošću nacionalne države, isto tako i crkve. I ja bih bio protiv toga, kad Srbija u kojoj živim, ne bi dozvoljavala sebi ono što ne dozvoljava drugima. Jer, to više nije hrišćanstvo koje je ,,svijetlost svijeta i sol zemlje”, nego je to hrišćanstvo koje je u profitabilnoj sprezi s nacionalnim ideologijama, koje koristi društvenu moć i monopol, koje osvaja državu sa sebe, ukida ljudske slobode, osporava vladavinu prava, podržava one najgore u društvu, tranzicijske profitere, kriminalce i ratne zločince. Takve crkve više ne nude emocionalnu i duhovnu domovinu, one nemaju oči za tuđu patnju, nemaju osetljivost za rane celog sveta. One žive u nervozi i grču sopstvenih uskogrudosti, u strahu da će se urušiti same od sebe ili od delovanja drugih, a istovremeno su u komuniji - ne sa vernicima, već sa nacionalnim i političkim svecima. Najteži greh ovdašnjih crkava jeste njihova sprega s nacionalizmom, a možda još i više neosetljivost na socijalna pitanja. Kad zaseda Sveti Sinod u Beogradu, vozni park ispred Patrijaršije zasenjuje onaj koji vidimo ispred Predsedništva i Vlade. Izručenost ekspoloatatorskom, tranzicijskom,

liberalnom, seljačkom i otimačkom liberalnom kapitalizmu je sasvim neosporna. Na taj način se ne može zaslužiti poštovanje sopstvenih vernika, barem ne onih koji koriste mozak.

VIZIJE I RELIGIJE

Religije koje su ispražnjene od svoje moralne vizije, one koje se rukovode nacionalnim ili ekonomskim interesima svode sebe na alat za rat. Zatvoreni i isključivi identiteti niti odgovaraju izvornom duhu hrišćanstva, niti su mogućni u otvorenim i pluralističkim društvima. Na taj način oni ostaju daleko od Isusa iz Nazareta i njegovog kraljevstva Božjeg. Još je veći greh što ovdašnje crkve znaju vrlo dobro da deluju na tradicionalnoj, neprosvećenoj, nacionaliziranoj i primitivnoj teritoriji južnoslovenskog prostora, tako da je ovde reč o zloupotrebi religije iznutra, dakle od strane vodja i članova religijskih zajednica. Vera koju oni propovedaju na taj način postaje egoistična, autistična, monološka i isključiva, ona koja misli samo na sebe i na svoje, koja okreće ledja drugima, njihovim slobodama, pravima i nevoljama. Tako ona postaje izopačena, nakazna i opasna, tako ona postaje religija bez Boga. Jedan meksički umetnik je naslikao platno „Isus uništava svoj krst“. Naslikao je zapravo kako Isus ustaje iz groba i uništava krst na koji su ga razapeli. To je zaista snažna

poruka za sve ljude, u okviru koje poslednju reč u čovekovom životu nema patnja, nego život i uskrsnuće. Patnju treba suzbijati i umanjivati, dakle ona vera koja poziva da se izađe iz tame i grobova Bog života, a ne Bog patnje i smrti. Iz te zaboravnosti bi bilo nužno da se trgnu svi oni koji u Crnoj Gori (a i bilo gde) predstavljaju, po sopstvenom stavu, samo jednu nacionalnu grupu; oni koji se obraćaju onima koji čine 28 odsto od ukupnog broja, dok one koji predstavljaju 45 odsto pravoslavnih Crnogoraca nazivaju kopiladima, volovima, komunističkim nakotom, a državu Crnu Goru fildžan državom. Da li postoji način da se tim ljudima neko iz SPC obrati, a da to ne bude kroz uvrede? Zar zaista još nisu naučili da izbegavaju reči kojima se zatvaraju vrata za pregovore i dogovore? Ili, i pored svih poraza i dalje misle kako na taj način mogu ikada i igde pobediti?

PROJEKAT

Zašto Crna Gora ne može imati što ima Hrvatska, sa stanovišta SPC? I ono što ima sama Srbija? Verovatno zbog toga što projekat velike države istura zahtev koji je identitetski, a ne religisjki. To je sasvim u skladu aktuelne srpske himne, gde se govori o srpskim zemljama - pa na taj način sledi da Srbija ne brani Srbe u Austriji, SAD, Nemačkoj... kao što ih brani u zemljama koje smatra srpskim: Bo-

sni, Crnoj Gori, Hrvatskoj... To pokazuje da je sprski nacionalizam, veliki ili mali, isključivo teritorijalni. Zato se i govori prevashodno o razgraničenju, kad je reč o Kosovu, a ne o suživotu, kulturi, sreći, prijateljstvu, lečenju rana, ljubavi, zajedničkoj budućnosti i svim ostalim daleko važnijim stvarima nego što je teritorija. Srbija je, setimo se, napadala avojevske granice, a po pitanju Kosova ih brani. Kada vidi da više ne može da ih odbrani, onda ide po principu daj šta daš, daj nešto, daj bilo šta. Zakonom o veroispovesti u Crnoj Gori se uvodi ravnopravnost svih zajednica. Problem je što srpski nacionalisti na teritorijama koje smatraju svojim svaku ideju o ravnopravnosti, umesto svoje dominacije, doživljavaju kao diskriminaciju. Srbi koji su u DPS ili u državnim službama nemaju problem s tim, ali oni koji su u DF ili nekoj opozicijskoj stranci imaju. To je već stranačko pitanje. Vladajuća stranka u Crnoj Gori, baš kao i u Srbiji i Hrvatskoj, zapošljavava svoje, bez obzira na naciju. Međutim, ko je bio dobitnik najuglednije nagrade u Crnoj Gori 2019? Ko je bio selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore? Ko je vodio ugledni pozorišni festival u Tivtu? Ko dobija većinu književnih, pozorišnih i glumačkih nagrada u Crnoj Gori? Većina njih su Srbi. Da li želimo da to tako više ne bude?

GOVOR ISTINE

Nije teško saznati da je CPC bila autokefalna. To je pisalo u Ustavu Knjaževine i Kraljevine Crne Gore i u Ustavu CPC. I carigradska i moskovska patrijaršija su priznavale tu autokefalnost. U tom svetlu se crkveno pitanje u Crnoj Gori pojavljuje kao iznad svega političko, a delovanje SPC u Crnoj Gori deluje prvenstveno kao delovanje političke organizacije. Sve izjave koje daje SPC u u Crnoj Gori su isključivo političke izjave i nemaju nikakve veze sa svetinjama, osim ako te svetinje nisu zloupotrebljene u političke svrhe. S druge strane, one koja nije Dačićeva, na poslednjem popisu stanovništva 2011. godine u Srbiji je bilo oko 38.000 Crnogoraca. A godine 2002. bilo ih je 69.049. Ali godine 1991. čak 118.934 gradjana Srbije se izjasnilo da su Crnogorci. Rekord je bio 1981. kada ih je bilo 147.466. Građani Crne Gore koji se izajasne kao Crnogorci (iako žive u Srbiji decenijama) ne mogu da dobiju dokumenta, ne mogu da se leče i školuju, dok oni koji se izjasne kao Srbi dobijaju sva ta prava. Šta je to, ako ne čista diskriminacija? U Beogradu ne možeš da p ro n a đ e š n a k i o s c i m a crnogorsku štampu, u Crnoj Gori na svim kioscima na raspolaganju celokupni izbor štampe iz Srbije. Šta li je onda to? (Autor je srpski dramski pisac i reditelj, profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, jedan od osnivača LDP i narodni poslanik u Skupštini Srbije u dva mandata)

Hronika

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

U ,,hjundaiju“ prevozili 12 kg heroina

Uprava policije

Na graničnom prelazu Kula uhapšene dvije osobe zbog krijumčarenja narkotika

Iz Uprave policije saopšteno da je identifikovana osoba sa video zapisa dostavljenog medijima

Muškarac sa snimka nije umiješan u ubistvo Gazivode Zaplijenjena droga

PODGORICA - Policija je idetifikovala osobu sa snimka koji je u subotu dostavila medijima i eliminisana je sumnja da je taj muškarac povezan sa ubistvom Andrije Gazivode.

PODGORICA - Na graničnom prelazu Kula na ulazu u Crnu Goru juče su uhapšeni A.A. (28) i I.S. (23) iz Skoplja, jer je policija pretresom njihovog vozila pronašla 24 pakovanja sa 12 kilograma heroina. Droga je bila skrivena u specijalno izrađenom bunkeru, smještenom iza zadnjih štop svjetala vozila. Iz Uprave policije je saopšteno da su kontrolisali automobil ,,hjundai“ make-

donskih registarskih oznaka. Kako su istakli, ovom policijskom akcijom presiječen je krijumčarski kanal, kojim je, iz pravca Sjeverne Makedonije, heroin sa Kosova, preko teritorije Crne Gore, trafikovan ka zemljama Zapadne Evrope, a koji je, kako se sumnja, u ovom konkretnom slučaju namijenjen krijumčarenju prema Italiji. Takođe, kako je saopšteno, u Sjevernoj Makedoniji su trenutno u toku pretresi na više

NIKŠIĆ - Pregledi vozila, legitimacija vozača, hapšenje počinilaca najtežih krivičnih djela, pronalaženje osoba po potragama i potjernicama – samo su neki od zadataka koje pripadnici Interventne jedinice policije Centra bezbjednosti Nikšić obavljaju u dvanaestočasovnoj smjeni.

Ekipa Pobjede u smjeni sa nikšićkom Interventnom jedinicom

dan primjer odlične međunarodne saradnje koju Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije sprovodi sa brojnim partnerskim službama, ali i izuzetne saradnje sa svim ostalim organizacionim jedinicama Uprave policije, koje su zajedničkim djelovanjem uspjele da na krijumčarskoj ruti, presijeku još jedan kanal korišten za krijumčarenje velikih količina droge – saopšteno je iz policije. M. L.

- Zahvaljujući građanima koji su, od momenta objavljivanja fotografije i snimka lica, policiji javljali korisne informacije lice sa navedenih materijala je identifikovano - saopšteno je iz Uprave policije. Iako su, kako kažu, činjenice, ukazivale da se osoba sa snimka može povezati sa ubistvom Gazivode kriminali-

I žena s pištoljem Dešava se ponekad da kada nas primijete da ulazimo u lokal, pobjegnu ali mi pošaljemo drugu ekipu i ubrzo takvi budu uhapšeni – navodi policajac Petar Vujović

Pregled svih ,,sumnjivih“ vozila

Ekipa Interventne jedinice, detaljnim pregledom vozila, ustanovila je da nije bilo nedozvoljenih predmeta i upozorila mladića, da sljedeći put kada mu policija signalizira, mora da stane. Interventnoj jedinici, kako su nam kazali, dešava se da i pored redovnih aktivnosti tokom smjene od 12 sati, izmđu ostalog i obezbjeđuju skupove, koncerte, obilaze lokale… – Racije po lokalima se rade planski ili po operativnim saznanjima. Pregledaju se sva lica u lokalu, a posebno ako ima neko bezbjednosno interesantno lice. Tada je uključena cijela jedinica, a ako, na primjer, oso-

ba nema ličnu kartu, dovodi se u Centar bezbjednosti na provjeru, odnosno radi utvrđivanja identiteta – objašnjava Kosović. Dok razgovaramo, iz Centra bezbjednosti kolege im javljaju da mora da se pregleda jedan lokal na Bulevaru Vuka Mićunovića. Krećemo prema centru grada gdje se nalazi lokal koji mora da se pregleda i kontrolišu sumnjive osobe. Interventna jedinica ulazi u lokal i saopštava gazdi da moraju da se kontrolišu sve osobe jer imaju dojavu da neko od njih ima narkoktike. - Možete slobodno da obavite

pregled svih osoba ali mislim da su ovdje niko ne krije ništa, a kamoli drogu - pojašnjava gazda lokala. Pregledom svih osoba, ustanovili su da niko nije imao narkotike. -Dešava se ponekad da kada nas primijete da ulazimo u lokal, pobjegnu ali mi pošaljemo drugu ekipu i ubrzo takvi budu uhapšeni – navodi Vujović. Objašnjava da je kroz dugogodišnji rad u Interventnoj jedinici policije bilo raznih situacija. -Imali smo slučaj da smo našli kod žene pištolj. To je bio malo specifičan slućaj, ali stvarno se provjerom ustanovilo da je bio registrovan na njeno ime – priča Kosović. Baš kada smo se spremali da se oprostimo od policajaca Interventne jedinice, pored nas je ,,projurio” crni ,,BMW”. Krećemo za njim i nakon petominutne jurnjave, zaustavljamo ga u centru Nikšića. – Zašto bježite? Dajte nam na uvid Vaša dokumenta. – Nemam nijedan dokument jer sam na brzinu izašao iz kuće – odgovara mladić – Moraćete sa nama do Centra bezbednosti – kaže mu Vujović.

Nakon provjere u CB ustanovljeno je da mladić zaista nije nikada imao problema sa zakonom. Dok smo se vraćali sa terena na ulazu u tunel Budoš zaustavila nas je saobraćajna patrola. – Dobro veče, gdje ste požurili – upitao je policajac. – Vraćamo se sa terena, upravo smo radili reportažu sa kolegama iz Interventne jedinice – odgovaramo mu. – Žao mi je ali moraćemo da Vas alkotestiramo – kaže policajac. Nakon što je policija alkotestirala našeg fotoreportera i utvrdila da nije imao alkohola u krvi, nastavili smo za PodM. LAZAREVIĆ goricu.

Kontrolisano 100 osoba bezbjednosno interesantnih Interventna jedinica Nikšića u protekloj godini kontrolisala je 100 bezbjednosno interesantnih osoba. Zaplijenjeno je i 26 komada vatrenog oružja i 45 hladnog i 300 komada municije. Kako nam je kazao, zamjenik komandira stanice policije CB Nikšić Slobodan Bijelović, imali su 35 zapljena droge i to najviše marihuane, kokina i heorina. -Fokus rada policije je na sprečavanju ulične prodaje narkotika. Kroz patrolno djelovanje i brzinu reagujemo na terenu, a posebno kada su u pitanju najteža krivična djela. U Interventnoj jedinici rade nasjposobniji i najspremniji službenici koji su prošli specijalnu obukui koji imaju više od 15 godina staža na terenu – kazao je Bijelović.

D. Mijatović

Nikšićka Interventna jedinica policije preventivno djeluje i obilazi svaki kvart. Tako je bilo i kada je ekipa Pobjede provela dio smjene sa njima prošle nedjelje. Od 19 sati do poslije ponoći obilazili smo grad. U Ulici Novice Cerovića zaustavljamo sivi ,,mercedes“ tivatskih tablica. Mladić mirno predaje dokumenta i dodaje: ,,Sve je u redu, nijesam ništa skrivio“. Uz osmijeh, policajac Petar Vujović mu vraća dokumenta i nastavljamo obilazak grada. Dok se vozimo gradom, naši sagovornici, Danilo Ćipranić, Marko Kosović i Milorad Đurović nam pojašnjavaju da često i preko radio veze provjeravaju osobe koje kontrolišu - ako nijesu evidentirani u bazi podataka kao potraživana lica - onda nema osnova da se prema njima preduzimaju bilo kakve mjere i radnje, osim u slučaju da počine delikt tokom kontrole. Razgovor nam prekida koleginica koja preko radio veze javlja da mora da se obavi pretres jednog stana. Vujović saopštava da je sa ekipom Pobjede i da na licu mjesta pošalju drugu grupu. - U jednoj smjeni od po 12 sati rade dvije grupe po pet policajaca i ako smo mi zauzeti onda na mjesto događaja pođu kolege. U slučaju da je vanredna situacija, onda je angažovana cijela ekipa Interventne jedinice – objašnjava Vujović koji je te večeri bio vođa grupe. Dok razgovaramo, preko radio veze kolege javljaju da se u Ulici Nika Miljanića mora da se kontroliše ,,audi A6“. Krećemo ka tom dijelu grada kako bi kontrolisali ,,sumnjivo“ vozilo. Ćipranić rotacijom signalizira vozaču ,,audija“ da mora da se zaustavi. Momak izlazi iz kola i komentariše: ,,Šta me zaustavljate, kao da sam kriminalac“. – Zašto nijeste odmah stali kada smo vam signalizirali – upitao je Ćipranić. – Nijesam vas primijetio jer sam žurio – odgovara mladić. – Imate li nekih nedozvoljenih predmeta – upitao je Kosović. – Nemam, ali evo pogledajte.

lokacija. Radi se na identifikovanju, lociranju i procesuiranju ostalih učesnika koji su, kako se sumnja, umiješani u organizovano krijumčarenje heroina ovom rutom. Osumnjičeni će biti uz krivičnu prijavu privedeni nadležnom tužiocu zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. - Ova policijska akcija je još je-

stičkim provjerama utvrđeno je da ta osoba nije ni na jedan način povezana sa ubistvom. - Uprava policije se zahvaljuje građanima na informacijama i medijima na podršci, a kroz ovaj primjer je potvrđen značaj međusobne saradnje između građana, medija i policije, što je od velike važnosti u prevenciji i otkrivanju svih oblika kriminala - poručuju iz Uprave policije. Gazivoda je ubijen 17. februara oko 20.50 časova na Cetinju kada je za sada nepoznati počinilac na njega ispalio više M. L. hitaca.

Interventna jedinica tokom racije

Pretresanje bezbjednosno interesantnih osoba

Primjeri

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

NAŠ GOST: Kosta Vukićević, učenik podgoričke gimnazije, jedan od dobitnika Fonda za kvalitet i talente

Matematika će spasiti svijet

Višestruko nagrađivan na školskim i državnim takmičenjima iz matematike, naš sagovornik, koji je dobitnik i ovogodišnje nagrade Fonda za kvalitet i talente, svoj uspjeh je i međunarodno potvrdio osvojivši prošle godine bronzanu medalju na 36. Balkanskoj matematičkoj olimpijadi održanoj u glavnom gradu Moldavije – Kišinjevu. Otkrivajući da mu je cilj medalja na svetskom i srebro na balkanskom takmičenju, Kosta priča da su ga, konkretnost i opipljivost materije, vidljivi rezultati i lakoća u radu, vezali za oblast prirodnih nauka, u prvom redu matematiku, u kojoj prepoznaje svoju buduću profesiju.

BEZ OČEKIVANJA

– Sve je počelo u trećem razredu osnovne škole, kada sam potpuno nepripremljen otišao na školsko takmičenje i sve ,,počistio“. U tom trenutku nijesam imao očekivanja, već sam se prijavio na nagovor učiteljice, a nakon uspjeha u moje dalje napredovanje dodatno se uključila moja majka, profesorica matema-



Budućnost u odabiru fakulteta i kasnijeg napredovanja u poslu vezuje za neke druge prostore, ali kako kaže, jednog dana, kada uspije volio bi da se vrati u Crnu Goru

Mi smo u krizi, opasnoj krizi, ali još uvijek nijesmo na dnu već smo negdje između i onda svi hoće nekako da isplivaju, da imaju više. U mojoj generaciji najbitnije je to pojavno, ono što se vidi, kao da nije bitno da ja budem bolji od drugog, nego da izgledam bolje od drugoga – primjećuje Kosta tike na PMF u, a i ja sam prepoznajući ljubav prema matematici shvatio da mogu da budem dobar u tome – ispričao je Kosta. Svako priznanje od onih koje je zavrijedio na školskim takmičenjima, do osvojenih medalja na državnim, Olimpijadi znanja i na kraju međunarodno priznanje u Kišnejvu, za Kostu, su kako ističe bili uvijek dodatna motivacija i energija koja ga je vukla naprijed i više. – Kada sam osvojio prvo srebro na državnom takmičenju to mi je mnogo pomoglo jer je to bilo prvo veliko prznanje. Kad budete prvi, drugi u državi to puno znači, ali tek kada se potvrdite na međunarodnim takmičenjima znate da ste na pravom putu – ističe Kosta. Za značajne rezultate u matematici, kao i u svim drugim oblastima, od presudne je važnosti, smatra on, kontinuirana podrška škole, zajednice i nadležnih institucija. Navodeći da je zadovoljan načinom na koji se pripreme odvijaju nakon plasmana na državnom takmičenju, Kosta sugeriše da bi podršku mladim talentima trebalo osnažiti do tog samog plasmana, kroz rad u osnovnim školama koji bi bio organizovaniji. - Trebala bi da postoji neka organizovanija podrška prije državnih takmičenja. Znam da neki ne mogu da se usavršavaju kući, nemaju nekoga ko može u kontinuitetu da radi sa njima, a neće svaki profesor da sjedne sa učenikom i da radi. Treba da budete u top šest da biste stigli do državnog, a onda treba na državnom da budete u top šest, ali to nije lako u i tom dijelu nema baš podrške. Ako bi se nešto organizovalo prije državnog, siguran sam

Nikola Tesla prije svih Govoreći o genijalcima koje je dao ljudski rod, Kosta na prvom mjestu izdvaja Nikolu Teslu, i njegovu teško mjerljivu zaslugu za svekoliku civilizaciju, dok kako kaže, među onima koji su živi prednost daje Elonu Musku. -To su ljudi koji su promjenili svijet. Naravno sa Teslom ne možemo uporediti nikoga, ma koliko velika ta osoba bila. On je na do sada neponovljiv način bio sposoban da koristi mozak i ponekad malo sreće. Jedan od najpametnijh ljudi ikada. A Musku se divim, jer je on uspio da ostvari puno toga, a da ne postane korporativni robot. On će reći ono što misli iskren je i reći će šta hoće da napravi, kako će to da napravi i šta očekuje od toga. U tome je

njegova izuzetnost – istakao je Kosta. Odgovarajući na naše pitanje šta čovjeka čuva da ne postane korporativni robot, Kosta navodi - mislim da je važno da čovjek bude svoj šef, pogotovo na tim velikim pozicijama. -U izuzetnim situacijama to nije potrebno, ali ja mislim da ne bih mogao to da postignem, da budem čovjek koji priča u ime kompanije, a da nijesam šef, a da budem iskren. Zato što većina šefova od vas očekuje da ne kažete kako je stvarno već da to malo ušećerite, ne slažete, ali ne kažete ni istinu, to nije iskrenost. Ali ako ste sam svoj šef u prilici ste da kažete to što stvarno mislite. To je samostalnost. To je vrlo bitno – istakao je Kosta.

da bi bilo više kvalifikovanih učenika – primijetio je naš sagovornik. Ipak, kako ističe, on je kroz svoje školovanje imao samo najbolje profesore matematike, ,,koji su se nesebično davali, ne radeći za platu, već predajući se učenicima i matematici iz ljubavi“. Takođe, kako navodi u šali, i nagrada iz Fonda za kvalitet i talente, čiji je i dobitnik, uspostavljena je baš tada kada je on kao srednjoškolac mogao da konkuriše. Tom podrškom je, kako kaže, više nego zadovoljan. -Ova nagrada je veliki podsticaj za dalji rad i u dijelu novčanom i kao priznanje je veoma bitno. Jer jedno je kada ti nastavnik kaže dobro si uradio, drugo je kada ti država da do zanja - dobar si nastavi, odličan si, sve radiš kako treba, nastavi i bićeš nagrađen i bićeš ponovo priznat – kaže mladi matematičar. Budućnost u odabiru fakulteta i kasnijeg napredovanja u poslu vezuje za neke druge prostore, ali kako kaže, jednog dana, kada uspije volio bi da se vrati u Crnu Goru. - Sigurno ću na fax negdje da odem, možda čak i Beograd. Beograd ima super fakultete. Njihov ETF je jedan od najboljih. A posao vjerovatno tamo gdje upišem i fakultet, jer realno ako završim naš PMF ili neki naš fakultet, to neće biti sve što ja mogu, jer ja mogu više od toga. A opet ako završim neki jači fakultet i vratim se u Crnu Goru siguro neću moći da nađem posao koji je dovoljno dobar za to. Ali ako se desi da dođem do nekog većeg novca i budem imao svoju kompaniju vratio bih se, jer tamo negdje mi je posao, a ovdje mi je merak – priča naš sagovornik.

ZAPADNA KULTURA

On primjećuje da većina iz njegove generacije, mašta o tome da ode van države, a razloge za to pronalazi u snažnom uticaju zapadne kulture, u prvom redu američke, kao i brojnim mogućnostima koje u odlasku van granica prepoznaju. Kako kaže, najnovije generacije su značano okrenute materijalnom, dok je duhovni elemenat,, nekako

skrajnut i slabo vidljiv“. -Mi smo u krizi, opasnoj krizi ali još uvijek nijesmo na dnu već smo negdje između i onda svi hoće nekako da isplivaju, da imaju više. U mojoj generaciji najbitnije je to pojavno, ono što se vidi, kao da nije bitno da ja budem bolji od drugogog, nego da izgledam bolje od drugoga – primjećuje Kosta. Internacionalna takmičenja na kojima srijeće sebi slične, daju mu mogućnost, kako kaže da upozna druge kulture, način života, ali i šire sagleda neke ustaljene obrasce mišljenja, kojima, kako kaže, svi robujemo. -Takva okupljanja znače puno, posebno nama iz manjih zemalja. Jer ne samo da bi se dokazali, već se tu bukvalno i mijenja mentalitet. Takođe, ono što sam zapazio jeste da velike zemlje ulažu mnogo više u njihove izuzetne pojedince, i onda njihova djeca žele da rade više i rade više, i kumulativno bude nevjerovatna razlika. I mi imamo puno dobrih pojedinaca i mogli bi da imaju medalje, ali toga nema. Nema toliko medalja, koliko bi moglo da bude, a mogo bi da bude mnogo više – primjećuje Kosta.

MOLDAVIJA

Govoreći o zemljama u koje je putovao, a u kojima su se oržavala takmičenja, Kosta otkriva da je na njega najsnažniji utisak ostavila Moldavija, da je uvijek dobar doček u zemljama regiona, ali i da ga nije oduševio Japan.



-Jedna od najljepših olimpijada je bila u Moldaviji. Moldavija nije vrh svijeta nije ni blizu Japna, ali tu su nas smjestili u dobar hotel, sve sjajno organizovali, oni su domaćini, i u Britaniji je bilo super. A u Ja-

Snaga je u nauci U oblasti matematike, Kosta kako navodi, posebnu vrijednost prepoznaje u sferi matematičke analitike, za koju kaže da će biti njegov izbor u budućnosti. - Ako vi negdje vani završite matematiku, vi nijeste samo profesor, vi ste analitičar. Bavite se analizom, npr. ekonomskog tržišta, analizom kompleksnih stvari. Biraju vas ne zato što ste matematičar, već zato što prepoznaju da imate taj sklop koji je sposoban logički da misli i to se može svuda primiejniti- pojašnjava Kosta.

panu mi se baš nije svidjelo. Jeste sve bilo na vrijeme, ali smo bili daleko od grada, nijesmo imali isplanirane aktivnosti, a ljudi su neprijatno hladni, to nije tek priča. Oni šetaju ulicom, ne razgovaraju međusobno. Na jednoj raskrsnici mislim da ih je bilo stotinu, oni ne gledaju jedni druge, već samo u telefon meni je to prosto bilo, ne tužno, već jezivo – navodi Kosta. ,,Najjače“ duženje je, dodaje, svakako sa vršnjacima sa Balkana. - Na svakom takmičenju mi smo zajedno, bude nas oko 20 30 i odmah se zna da smo balkanci, jer smo mi jedini među matematičarima bučni – ispričao je kroz osmijeh Kosta. Za sve njegove uspjehe, kao i za njegovu bezbrižnost i usmjerenje zaslužni su, poručuje za kraj, nejgovi roditelji, najbliži i profesori, koji su mu u dosadašnjem razvoju bili bezuslovna podrška. I. KRUNIĆ

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Za deset godina živjeću u inostranstvu, završiću fakultet i imaću posao sa velikom platom, projekcije budućnosti koje će u slučaju Koste Vukićevića, učenika podgoričke gimnazije, izvjesno postati stvarnost. Oslanjajući se na inteligenciju, natprosječan talenat, ali i prirodnost, neiskvarenost i šarm, Kosta opravdano, ima puno pravo da želi i stvori ono što mu i pripada, a njegov potencijal će pronaći prostor koji će ga uvažiti.

Aktuelnosti

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Predsjednik Udruženja penzionera Nikšić Ivan Krsmanović o aktivnostima ove organizacije PODGORICA – Udruženje penzionera Nikšića broji 16.000 i čini ga 32 mjesna udruženja. Osim što humanitarno pomažu penzionere, obezbjeđuju zimnice, sportsko rekreativne susrete, rješavaju i stambene probleme. Kako je Pobjedi kazao predsjednik ovog udruženja Ivan Krsmanović koji je ujedno i potrpedsjenik Saveza udruženja penzionera Crne Gore za svaku aktivnost postoji puna saradnja, zajednički pristupaju svemu, svakom pitanju jer je cilj svakog člana upravnog odbora da se uvijek dođe do najboljeg rješenja. - To ne znači da u našem udruženju nema različitih mišljenja i stavova, određenih problema i prepreka prilikom donošenja odluka. U raspravama vlada uzajamno poštovanje i redovno se usaglašavamo – naglašava Krsmanović.

PROBLEMI

Jedan od glavnih problema ovog udruženja što, u Nikšiću ima veliki broj penzionera lošeg materijalnog stanja sa minimalnim penzijama ili sa penzijama nižim od repubičkog prosjeka.. - Tim povodom svake godine vršimo raspodjelu humanitarne pomoći koju obezbijeđuje Fond PIO i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a riječ je o simboličnj pomoći koje vrlo teško raspodijeliti. Ovo je najosjetljiviji dio raspodjele, međutim iako je riječ o simboličnim sredstvima i to penzinerima mnogo znači – istakao je Krsmanović. U prošloj godini uspješno su obezbijedili zimnicu za penzionere. - Naše udruženje je učestvova-

Pomažu članove, obezbjeđuju stanove Vršimo raspodjelu humanitarne pomoći koju obezbijeđuje Fond PIO i Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a riječ je o simbolično pomoći koju je vrlo teško raspodijeliti. Iako je riječ o simboličnim sredstvima i to penzionerima mnogo znači – istakao je Krsmanović lo sa više od 30 odsto na obezbjeđenju zimnice na nivou Saveza udurženja penzionera. Zimnica se odbija u ratama, i to za jagnjeće meso ide na osam rata, a za suhomesnate pakete i sirovo meso u 10 beskamatnih rata – kazao je Krasmanović koji naglašava da imaju izuzetnu saradnju sa Industrijom mesa ,,Goranović“ i najveći dio isporuke ide preko njih. Udruženje penzionera Nikšića ima svoje organe rukovođenja kako na opštinskom tako i na nivou Saveza udruženja penzionera sve u skladu sa pratećim dokumentima, statutom, statutarnim odlukama i pravnim aktima tako da sve bude transparetno i saglasno sa zakonom. - Skupština je najveći organ.

Sjednica se održava godišenje i nedavno je, 14. februara, održana za ovu godinu – kazao je Krsmanović kojem je ovo četvti mandat. - Svaki četvrte godine održava se izborna skupština udruženja. Postoji i upravni odbori koji imaju najveću obavezu. Udruženje ima ulogu da koordinira sa svim mjesnim udruženjima posebno sa Savezom udruženja penzionera Crne Gore, a preko svojih izabranih predstavnika sa Fondom PIO, resornim ministasrstvima i Vladom – objašnjava Krsmanović kako funkcioniše njegovo udruženje. On ističe da pored Vlade, Fonda PIO i Saveza penzionera veliko učešće Ministarstva poljoprivrede i ruralnog raz-

Ove godine u Ulcinju banjsko liječenje Kada je riječ o odmoru i oporavku penzionera Nikšića, Krsmanović ističe da prošle godine nije sve odrađeno u punom kapacitetu. - Razlog tome je što je prošle godine vršena adaptacija

odmarališta u Ulcinju. Ove godine će kapaciteti biti veći i trebalo bi da počne 30. marta i to je sada banjsko liječenje slično Igalu. Odmaranje će biti po sedam dana. Za penzionere koji imaju primanja do 300

eura cijena boravka po danu će biti 10 eura, a ko ima penziju preko 300 eura biće 15 eura. U cijenu će biti uključena i terapija koju propiše ljekar u hotelu, tako da će ovo biti Igalo u malom – kazao je Krsmanović.

voje koje brine o kvalitetu proizvoda za zimnicu, a istovremeno omogućava našim poljoprivrednicima sigurnu prodaju. - Svi korisnici su zadovoljni isporukom – kazao je Krsmanović. Kada je riječ o sportskim aktivnostima preko Saveza udruženja penzionera ide se svake godine po dva dana po raznim mjestima. - Za više od 200 penzonera organizuju se razna takmičenja, odemo na crnogorsko primorje, na planinu... – kazao je Krsmanović. Naglašava da se penzioneri Nikšića bave i ribolovom i tim povodom obezbijedili su im i jeftinije dozvole za ovu vrstu hobija. - Ribolovne dozvole su oko 40 eura, a mi smo odlukom upravnog odbora dali 2000 eura sa našeg računa kako bi 100 naših penzionera plaćali dozvolu upola jeftinije odnosno 20 eura – ističe Krsmanović. Posebno napominje da imaju izuzetnu saradnju sa Savezon udruženja penzionera Crne Gore i njihovim predsjednikom Brankom Vešovićem, di-

Do sada obezbijedili 162 stana Krsmanovič je posebno istakao da su kao udruženje ponosni na činjenicu da su do sada obezbijedili 162 stana za penzionere po izuzetno povoljnim uslovima plaćanja…. - Bilo bi krajnje nepravedno da ne naglasim podršku lokalne samouprave na čelu sa predsjednikom opštine Nikšić Veselinom Grbovićem koji posjećuje svaku našu sjednicu skupštine. Naša uspješna saradnja se nastavlja pa nam ostaje da se obratimo upravnom odboru Fonda PIO da se razmotri mogućnost da se izgradi još jedna zgrada za naše članove. Uputio bih ovom prilikom svim relevantnim subjektima da razmotre mogućnosti i izađu našem udruženju u susret u smislu izgradnje još jedne stambnene zgrade za penzionere. - kazao je Krsmanović.

rektorom Fonda PIO Dušanom Perovićem, resornim ministarstvima i Vladom. - Ono sa čim penzioneri nijesu zadovoljni jeste povećenje penzija koje je prošle godine izostalo iako je predviđeno bilo jednom godišnje.. Usklađivanje penzija za male penzije ispod prosjeka nema nikakvog značaja i opravdano je nezadovoljstvo i rekao bih razočarenje kod onog dijela penzionera koji izuzetno, teško, spajaju kraj sa krajem. Zato želim da kažem da su mi najteža pitanja koja mi se tako često postavljaju, a to je ,,da li će biti povećanja penzija“. posebno od onih za koje i sam znam da teško žive – ističe Krsmanović. On smatra da se za tu kategoriju mora naći neko bolje rješenje i u tom smislu apeluje na rukovodostvo da ne odustaju sa zahtjevom za povećanje penzija. Krsmanović takođe apeluje da se što prije usvoji Zakon o PIO tako da novi penzioneri i stari budu tretirani pod istim tim zakonom.

PRIMANJA

- Mala je utjeha što penzioneri imaju razumijevanja i saznanje kako se penzije obezbjeđuju pa je činjenica da su penzije redovne još uvijek mnogo znači i u tom smislu su penzioneri zadovoljni. Ovom prilikom apelujem na sve relevantne subjekte da se ozbiljno pozabave procentom povećanja penzija jer je zaista veliki broj penzionera koji su u slučaju socijalne potrebe , i da se njihova primanja ne mogu nazvati penzijama – kazao je Krsmanović. Ovim putem se posebno zahvaljuje Televiziji Nikšić koja ih redovno prati, pa sve informacije dođu do penzionera ovog grada. - Tako da su naši penzioneri u Nikšiću o svemu što se radi obavješteni blagovremenokazao je Krsmanović. Posebno napominje nedavni sastanak kod premijera Duška Markovića koji je saslušao njihove zahtjeve i kazao da će sve ispuniti što je u njegovoj moći. N.K.

NIKŠIĆ: U toku izgradnja Doma za stare i odrasle osobe sa invaliditetom pod Trebjesom

Imaće sadržaje po najsavremenijim standardima PODGORICA - Izgradnja Doma za stare i odrasle osobe sa invaliditetom u Nikšiću trenutno je u fazi grubih građevinskih radova, u cilju adaptacije nekadašnjih vojnih objekata pod Trebjesom i njihove prenamjene za potrebe najstarije populacije. Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama, kako su Pobjedi kazali iz Uprave za javne radove, posao iz dana u dan napreduje, a u toku su hidroizolacioni radovi, iskopi terena, kao i priprema unutrašnjosti objekata za dalju gradnju. - Riječ je o projektu ukupne vrijednosti oko 5,5 miliona eura, koji se u približno jednakim djelovima finansira iz kapitalnog budžeta Vlade Crne Gore i Regionalnog stambenog programa (RHP). Radove za koje novac obezbjeđuje Vlada realizovaće podgorička kompanija ,,Novi Volvoks“, dok je za dio projekta u okviru RHP angažovan nikšićki konzorcijum LD Gradnja, Arhiboks, Ramel i Ening - kazali su iz Uprave.

Radovi u toku

DOM STARIH: Gotovi projekat

Kako su dodali, kompleks obuhvata četiri objekta za boravak korisnika, ukupnog kapaciteta 208 mjesta, kao i administrativnu zgradu. Objekti će imati sve funkcionalne sadržaje u skladu sa standard-

ima zbrinjavanja najstarije populacije, između ostalog, prostorije za zajednički boravak, rekreaciju i radno-okupacione terapije, kao i tehničke postorije namijenjene osoblju. - Imajući u vidu dinamiku ra-

dova, realno je očekivati da najveći dio građevinskih radova bude završen u prvom kvartalu naredne godine. Ovaj projekat predstavlja nastavak kontinuiranih aktivnosti koje Vlada Crne Gore spro-

vodi na poboljšanju kvaliteta života najstarije populacije. U tom cilju, Dom starih je 2018. godine počeo sa radom u Pljevljima, a sredinom ove godine očekuje se završetak radova u na objektu Podgorici, u vrijednosti oko 9,2 miliona eura - kazali su iz Uprave za javne radove. Kada je riječ o Nikšiću, izgradnja Doma za stare jedan je od tri aktuelna projekta u ovom gradu vrijedna oko 11 miliona eura, imajući u vidu da su u toku i projekti izgradnje za-

padne tribine stadiona Sutjeske i dogradnja objekta JU ,,Zahumlje“. Podsjećamo, premijer Duško Marković, šef Delegacije EU Ali Orvan i predsjednik opštine Nikšić Veselin Grbović polaganjem kamena temeljca i uz prisustvo predstavnika brojnih ambasada u Crnoj Gori ozvaničili su početak radova u septembru prošle godine. Još 2015 godine, Vlada je ustupila vojne objekte i lokaciju pod Trebjesom Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Riječ je o pet vojnih objekata koji su već dugo bez funkcije i prave namjene koji će rekonstrukcijom biti privedeni namjeni u dvije faze. U prvoj fazi rekonstruisaće se tri, a u drugoj četiri objekta. Uo kviru projekta predviđeno je da Dom posjeduje sve sadržaje koji će biti na usluzi korisnicima Doma, a za te potrebe biće realizovano 100 radnih mjesta. Dom će obuhvatiti oko 10.000 kvadratnih metara, a sama lokacija je adekvatna predviđenoj namjeni. N. K.

Kultura

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Varja Đukić za Pobjedu uoči večerašnje premijere predstave „Slavuj“, posvećene Kseniji Cicvarić

Lična drama u istoriji

POBJEDA: Šta je sve presudno uticalo na to da se inspirišete i odlučite na realizaciju predstave posvećene Kseniji Cicvarić? ĐUKIĆ: Identifikujem se. Kako radim, tako biram teme koje mogu da „nosim“. Odavno sam osnovala knjižaru „Karver“ i na tom mjestu, u Banji, uz Ribnicu, jeste mjesto „izvora“ i ove priče. Prije toga sam upoznala Duška Novakovića na Struškim večerima poezije, pjesnika, sina Ksenije Cicvarić i on mi je tada prvi put pričao o nekim detaljima iz njenog života. POBJEDA: Šta su Vam sve bili izvori u pripremi za ovaj komad? ĐUKIĆ: Raznovrsni... dugo je trajalo. Prvo sam prije nekoliko godina krenula od ideje i sinopsisa, građa je bila u mojim dokumentima... biografska iz razgovora sa Duškom, sa poznanicima, prijateljima, mnogo sitnih detalja koji su mogli da posluže. Ostala sam dugo u pretraživanju informacija, tekstova iz raznih izvora istorijske građe. Tada sam „zalutala“ i stala. Taj je dio podataka o predratnoj Podgorici, Podgorici u Drugom svjetskom ratu, predstavljao „veliki zalogaj“. Posebno mi je bilo naporno da prolazim kroz ratni

Priča o Kseniji je priča o čuvanju muzičke tradicije POBJEDA: Pjesma i život Ksenije Cicvarić oduvijek su se vezivali i za duh stare Podgorice. Hoće li nas ova predstava na neki način podsjetiti i na vrijeme i duh perioda u kojem se Ksenija ostvarila kao interpretatorka narodnih pjesama? ĐUKIĆ: Upravo je u duhu grada Ksenija odrasla i nema „linije“ koja dijeli. U porodici muzikalnih ljudi sa majčine strane, okružena „duhom pjesme“. Zaboravljamo koliko se pjevalo ranije kada nije bilo gramofona, radija, interneta... svega što danas imamo kao izvor. Našla sam da je Podgorica bila grad raskošan u broju pjevačkih društava u kojima su zajedno „muzičku zavjesu“ pravili brojni građani nezavisno od socijalnih i bilo kojih određenja. Broji grad na stotine članova muzičkih društava, pozorišnih, književnih, filmske pojekcije, po pet filmova dnevno, nakon tri godine tonski film, dvoranu sa 400 mjesta za koncerte i programe u centru. U tom smislu je Podgorica grad čija je muzička tradicija zamrla tokom Drugog svjetskog rata kao što je i užas okupatorske i kvislinške dominacije dotukao tradiciju suživota u tom obimu koji je postojao. Bombardovanje je i fizički uništilo grad, nakon rata nastupila je nova era i sasvim drugačiji život. Muzička tradicija u tim uslovima prestaje i da tinja, a kamoli da opstane. Priča o Kseniji je upravo priča o kontinuitetu, čuvanju muzičke tradicije, osebenostima glasa koji prepoznaju nadaleko.

njeni poštovaoci Spahić, Lovrenović, Jergović, shvatila sam koliko je snage u njenom uticaju, pjesmama koje su, zahvaljujući brojnim nastupima u raznim povodima tokom života i zahvaljujući tonskim zapisima ostale za sva vremena u ljudima. Miljenko je, tada mnogo mlađi, govorio kako Crnu Goru doživljava po Ksenijinim pjesmama i filmovima Živka Nikolića. Tako sublimirano do tada nisam čula da je neko rekao. Da, naše se kulture isključivo u onom suštinskom smislu prepoznaju po stvaraocima. Po ljudima za koje ne pitamo koje su nacije, vjere, o kojima gotovo ništa ne znamo, o njihovom privatnom životu, o njihovim intimama, lomovima, dnevnim samoćama i velikim srećama iz kojih izvire poetika njihovog djela. Ukoliko se dirne i to, nastaju cijele stide, biografije koje su već same po sebi „ugrađene“ u djela, bilo da se radi o književnosti, muzici, slikarstvu, filosofiji... Gledala sam nekoliko važnih biografskih filmova koji su mi značili – o Nini Simone, Ejmi Vajnahaus, Edit Piaf... Kada sam prvi put vidjela film Polanskog „Pijanista“, tako dramatično dirljivo je vidljivo - Varšava nije podignuta iz pepela nakon Drugog svjetskog rata zato što su uloženi ogroman novac i trud da bi se sve izgradilo nanovo. Varšavu je ponovo „sagradio“ Šopen i njegova muzika. Od takvih ideja je potekla moja biografska priča o Kseniji, a već sam ih nekoliko „pisala“ i režirala – Cvetajeva, Kiš, Šimborska. Naravno da sam imaginirala, da sam bila slobodna da činjenice uzimam uslovno i da zajed-

period. Nisam bila sklona tumačenjima. Poseban je bio rad na muzičkoj građi, imala sam nekoliko izvora, prije svega knjigu Mića Miranovića sa notnim zapisima Omera Đurđevića. Složenost ovoga posla je iziskivala neku vrstu „tajnog“ i sporog, izolovanog rada za koji sam imala vremena u razmacima. Završila sam srednju muzičku školu, svirala violinu, moj je profesor violine bio Vicko Janković. Muzička škola je bila i jedno od pravih utočišta djetinjstva. Toliko je moja generacija jednako obrazovana u Muzičkoj školi, čak i više nego u osnovnoj. Neprekidno časovi, vježbe orkestra gudačkog, časovi baleta... Jednostavno, za mene Podgorica jeste grad muzike, vjerujem da je to jedan od najvažnijih izvora mojih i motivacija za ovu priču. POBJEDA: Predstava nosi naslov „Slavuj“, po nadimku koji su mještani Podgorice dali Kseniji, slušajući je u djetinjstvu kako pjeva na obalama Ribnice. Kakve Vas uspomene vežu za njen glas, njeno ime, pojavu? Da li ste ikad imali priliku da je čujete uživo? ĐUKIĆ: Nisam je nikada srela. Naravno da sam slušala, gledala. Neobičan mi je bio način na koji je pjevala... već je bilo vrijeme prošlo generacije Bitlsa, savremeno Đorđa Marjanovića, „čupavaca“... Ona je pjevala sa nekom vrstom posebnog mira i posebnog dostojanstva. Nisam to tada razumjela. Vremenom, posebno od kada sam u knjižari „Karver“ organizovala susrete u kojima su bili brojni književnici, a D. MILJANIĆ

PODGORICA – Kseniju Cicvarić mnogi prepoznaju po jedinstvenoj boji glasa, fenomenalnim interpretacijama izvornih pjesama, osobenosti, stilu i emocijama koje su je odvajale od brojnih drugih vokalnih solista njenog vremena. Međutim, njena privatna životna priča bila je mnogo teška i tragična i na neki način obojila je sve ono čime se Cicvarić bavila u profesionalnoj karijeri. Upravo su te dvije krajnosti inspirisale glumicu i rediteljku Varju Đukić da se upusti u realizaciju predstave „Slavuj – dramsko-muzička forma za Kseniju“, koja će premijerno biti izvedena večeras u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Nastala u koprodukciji Gradskog pozorišta i knjižare „Karver“, ova predstava će kroz multimedijalno uprizorenje biografskih i muzičkih „slika“ Ksenije Cicvarić, kao i osobenosti grada Podgorice, publici donijeti jednu emotivnu priču o „podgoričkom djevojčetu koje je dane ljeta provodilo uz Ribnicu“. - Ksenija je od djetinjstva ikona Podgorice, dijete koje pjeva kao slavuj. Život je protekao kao lična drama u istoriji, drama obične žene, gusta i teška. Dar od Boga, snaga potrebe da pjeva neprekidno, učinili su da nema niko sličan njoj, niko ni blizu po jedinstvenosti nadahnuća koje je pjesmom ostavila - zapisala je autorka teksta i rediteljka Varja Đukić.

L. PEJOVIĆ

Crna Gora i naše društvo ostali su dužni Kseniji Cicvarić. Ja ću predstavom pokušati i već jesmo uspjeli, da probudimo duh grada. Interesovanje za predstavu govori o tome. Tako i nastaju dobre stvari, prevazilaženjem prethodnih mana, prepreka i uspostavljanjem vrijednosti koje već postoje – kazala je Đukić

Scena iz predstave „Slavuj“

BIRAM TEME KOJE MOGU DA „NOSIM“: Varja Đukić

no sa saradnicima razvijam dramskomuzičku formu za Kseniju. POBJEDA: Iza Ksenijine pjesme i fantastične interpretacije krije se jako teška životna priča, prepuna gubitaka i iskušenja. Hoće li dio tog njenog života biti u fokusu Vaše predstave? ĐUKIĆ: Da, intrigira to ljude, kao što privatni život javnih ljudi, posebno žena, zavisno od kulture grada, sredine, intrigira. Ta je tema jako važna za priču o Kseniji. Kako se grad odnosi prema njenim porodičnim i ličnim uslovljenostima. U ovoj sredini je to posebno izraženo, gotovo surovo. Dok god žena, zato što je žena, bude „obilježena“ u društvu u odnosu na muškarca ili u odnosu na dominantni „sistem moći“, a ne neovisno kao ličnost, kao ljudsko biće koje ima sasvim drugačiji ili poseban dar i potrebe, „procjenjivačke“ i suđajske sklonosti će se njegovati. POBJEDA: U kakvim uslovima stvarate ovu predstavu i čime ste se rukovodili u izboru glumaca i saradnika? ĐUKIĆ: Stvaram je u posebnim uslovima, uz podršku Glavnog grada, nadam se i Ministarstva kulture, u produkcijskom „formatu“ u Gradskom pozorištu i zaista je komplikovano, složeno i vrlo zahtjevno kada nemate „jedinstven“ profesionalni ansambl. Zahvalna sam divnim saradnicima,

kompozitorki Nini Perović, koreografkinji Tamari Vujošević-Mandić, scenografiju radi Andreja Rondović, video animaciju Gojko Berkuljan, kostime Lina Leković. U predstavi „igraju“ divne glumice i glumci Gradskog pozorišta i kolege koji nijesu članovi ansambla: Katarina Krek, Vanja Jovićević, Ivana Mrvaljević, Emir Ćatović, Miloš Pejović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević. Posebno je dragocjeno djelo Nine Perović sa kojom već duže sarađujem, sretna sam zbog toga. Inspiracija nam je bila sopranistica Olivera Tičević, njena osobenost i scenska pojava, dar i profesionalizam koji će obilježiti našu kulturu i u vremenu koje slijedi. Sa nama sarađuju sjajni muzičari, vokalni mali ansambl koji je dragocejan i isključiva muzička „slika“ događaja. Bez njih i njihovog rada, bez njihove ljubavi za ovu predstavu ne bismo mogli ni da je zamislimo. To su: Miroslav Ilić, harmonika, Tijana Ilić, sopran, Petar Dobričanin, bas, Igor Perović, bariton, Neda Tadić, alt, violina, Jovan Vuković, tenor i Bojana Nenezić, alt. POBJEDA: Ksenija Cicvarić za života nija dobila mnogo priznanja, štaviše, teško se i probila na crnogorskoj i jugoslovenskoj muzičkoj sceni. Koliko su joj Crna Gora i naše društvo ostali dužni? ĐUKIĆ: Ostali su dužni. Ja ću predstavom pokušati i već jesmo uspjeli, da probudimo duh grada. Interesovanje za predstavu govori o tome. Tako i nastaju dobre stvari, prevazilaženjem prethodnih mana, prepreka i uspostavljanjem vrijednosti koje već postoje, koje su Ksenija Cicvarić, jedno podgoričko djevojče koje je dane ljeta provodilo uz Ribnicu. Život na stepenicama, onim istim koje preko Ribnice vode do Banje. POBJEDA: Na koji način danas mlađe generacije treba upoznati sa muzičkom zaostavštinom Ksenije Cicvarić i da li je jedan od ciljeva ove predstave da bude neka vrsta mosta između nje i mladih? ĐUKIĆ: U predstavi „Slavuj“ igraju djeca Ana Vujović, Ana Krivokapić i Stefan Savović, pjevaju njene pjesme danima, uživaju dok radimo, oni su naša najljepša „priča“ o Kseniji Cicvarić. Jovan NIKITOVIĆ

Svijet

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

U Italiji više od 100 slučajeva korona virusa

Deset italijanskih gradova u izolaciji Italijanski premijer Đuzepe Konte rekao je da ni ulazak ni izlazak iz područja u kojem je potvrđena zaraza neće biti dozvoljen osim u posebnim slučajevima. U Lombardiji, na sjeveru Italije, škole, restorani i javne službe su zatvorene, a vlasti su otkazale zakazane skupove MILANO - Italija ima više od 100 slučajeva korona virusa, izjavio je juče Atilio Fontana koji je na čelu sjevernog regiona Lombardija, apelujući na uvođenje strožije kontrole na granicama. On je saopštio da je deset italijanskih gradova u izolaciji. - U Lombardiji je zaraženo 89 ljudi, uključujući jednu mlađu osobu u Valtelini - dolini u kojoj je smješteno popularno skijalište, rekao je Atilio Fontana za SkyTG24. Prema njegovim riječima, na nacionalnom nivou je više od 100 ljudi zaraženo novim korona virusom. Fontana je rekao i da postoje dvije pretpostavke o tome kako se zarazio 38-godišnji stanovnik Kodonja, 60 kilometara južno od Milana, za koga se smatra da je prvi slučaj korona virusa u Lombardiji. Italijanske vlasti u izolaciju

U Kini je zabilježeno 648 novih potvrđenih slučajeva korona virusne infekcije i 97 novih smrtnih slučajeva, saopštila je juče kineska zdravstvena komisija. Među smrtnim slučajevima, 96 je bilo u pokrajini Hubei, a jedan u pokrajini Guangdong, prema podacima Nacionalnog zdravstvenog povjerenstva. Navodi se da su do

sada ukupno 2.442 osobe umrle od ove bolesti, a da je 76.936 potvrđenih slučajeva korona virusne infekcije prijavljeno u 31 regiji. Kako su kazali, u subotu je 2.230 ljudi izašlo iz bolnice nakon oporavka. Ukupno 22.888 pacijenata zaraženih novim korona virusom otpušteno je iz bolnice nakon oporavka.

U Iranu 43 zaraženih, osmoro mrtvih

Prazan plato ispred katedrale u Milanu

su stavile više područja u Lombardiji i Venetu. Italijanski premijer Đuzepe Konte rekao je da ni ulazak ni

Zemljotres u Turskoj

Najmanje desetoro mrtvih, na stotine povrijeđenih

ISTANBUL - Najmanje sedam osoba, među kojima troje djece, poginulo je juče u Turskoj u zemljotresu magnitude 5,7 nedaleko od granice s Iranom, saopštile su vlasti u Ankari, dok je sa iranske strane saopšteno da je povrijeđeno najmanje 25 osoba. Agencija Anadolija je prenijela da je ministar unutrašnjih poslova Turske Sulejman Sojlu rekao da je pet osoba povrijeđeno i da ima još zarobljenih pod ruševinama.

U Kini 648 novih slučajeva

Portparol iranske spasilačke službe Modžtaba Haledi rekao je da je sedam osoba u Iranu hospitalizovano, kao i da je u zemljotresu pričinjena materijalna šteta. Prema podacima Američkog geološkog instituta, epicentar zemljotresa bio je nedaleko od iranskog sela Habaše Olija, manje od deset kilometara od turske granice i više sela u provinciji Van. Potres je zabilježen u 9.23 sata po lokalnom vremenu, na dubini od šest kilometara.

izlazak iz područja u kojem je potvrđena zaraza neće biti dozvoljen osim u posebnim slučajevima. U Lombardiji,

na sjeveru Italije, škole, restorani i javne službe su zatvorene, a vlasti su otkazale zakazane skupove.

Iran je potvrdio petnaest novih slučajeva korona virusa, pa su sada 43 osobe zaražene a osam ih je umrlo, javlja britanska novinska agencija Rojters, dodajući da većina zaraženih živi u svetom gradu šiitskih muslimana Komu. - Virus je došao u Kom iz Kine. Trgovac iz Koma koji je umro od virusa, redovno je putovao u Kinu. Letovi između tih zemalja bili su obustavljeni, ali je on putovao nedirektnim letovima -r ekao je ministar zdravstva Saed Namaki. Širenje virusa u Iranu podstaklo je u nedjelju više susjednih država na uvođenje zaštitinih mjera.

Predsjednik SAD ironično prokomentarisao pisanje medija da Moskva pokušava da pomogne Berniju Sandersu VAŠINGTON - Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je demokratama u Nevadi koji glasaju za kandidate te stranke na predsjedničkim izborima da se paze „Rusije, Rusije, Rusije“. Tramp je na taj način ironično prokomentarisao pisanje medija da Moskva navodno pokušava da pomogne kandidatu za demokratsku nominaciju na predsjedničkim izborima u SAD Berniju Sandersu u njegovoj kampanji. - Demokrate u Velikoj državi Nevada (koju ću, zbog ekonomije, radnih mjesta, vojske i veterana, osvojiti u novembru), pazite se Rusije, Rusije, Rusije - naveo je Tramp na Tviteru. On je dodao da, prema navodima Adama Šifa, kojeg je nazvao „korumpiranim političarem“, Rusija pokušava da progura „ludog Bernija Sandersa“ da pobijedi. „Glasajte“, poručio je Tramp u vrijeme kada birači u Nevadi glasaju na kokusima, stranačkom preliminarnom izjašnjavanju o kandidatu demokrata za predsjednika SAD u novembru ove godine. Senator iz Vermonta Berni Sanders favorit je u Nevadi, gdje istraživanja javnog mnjenja pokazuju njegovu

Tramp: Čuvajte se Rusije, Rusije, Rusije

jasnu prednost ispred ostalih kandidata, prenosi Glas Amerike. Sanders je prethodno upozorio Rusiju da se ne miješa u američke izbore, nakon što su ga američki obavještajci obavijestili da Moskva navodno pokušava da pomogne

Kremlj je u petak demantovao da se Rusija miješa u izbore 2020. u pokušaju da poboljša Trampove šanse za reizbor, poslije izvještaja da su američki obavještajci upozorili Kongresa da postoji nova prijetnja izborima

njegovoj kampanji. Vašington post je, pozivajući se na upućene izvore, objavio da su američki zvaničnici informisali Sandersa o aktivnostima Rusije, a takođe su obavijestili predsjednika Trampa i druge američke zvaničnike. U tekstu se navodi da nije poznato u kom obliku je Rusija pokušala da pomogne Sandersovoj kandidaturi. Izvor iz Kongresa potvrdio je da su zvaničnici obavještajnih službi obavijestili članove Kongresa da se Rusija, po

svemu sudeći, bavi kampanjom dezinformacija i propagande da bi ojačala kandidature i Sandersa i Trampa 2020. Isti izvor, međutim, upozorava da su ti zaključci samo preliminarni. Kremlj je u petak demantovao da se Rusija miješa u izbore 2020. u pokušaju da poboljša Trampove šanse za reizbor, poslije izvještaja da su američki obavještajci upozorili Kongresa da postoji nova prijetnja izborima. R. P.

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Marketing

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Ulice u 11 gradskih naselja dobijaju imena po istaknutim ličnostima

Pamćenje velikana

I.BOŽOVIĆ

Prijedlog odluke o podizanju spomen-obilježja davanjem naziva ulicama i bulevara u Podgorici naći će se danas pred odbornicima na sjednici Skupštine glavnog grada. Ukoliko bude usvojen, bulevar i ulice u 11 gradskih naselja dobiće nove nazive.

Donjogorički da se zove Bulevar 21. maj

PRIJEDLOZI

Na području MZ Ljubović četiri ulice dobiće nazive. Predloženo je da se Ulica kraljice Milene prostire od Bulevara Šarla de Gola na istoku u dužini od 350 metara, pored Novog duvanskog kombinata, Ulica Henrika Angela od Ulice Ljudovita Štura do podnožja brda Ljubović, a Ulica Aleksandra Divajna da se prostire kao produžetak Ulice 27. marta, od raskrsnice sa Ulicom Ljudovita Štura na sjeveru. Takođe, predloženo je da se Ulica Vitnija Vorena prostire paralelno sa Ulicom Ljudovita Štura, sjeverno od nje i slijepo završava kod novog stambenog bloka u dužini oko 400 metara. Na prostoru mjesnih zajednica Gorica i Drač, ulica koja se prostire od Kapadžića mosta na Ribnici i ide paralelno sa Ribnicom do Ulice Pete proleterske, jednim krakom do obale Ribnice dobiće naziv Ulica Dragomira Dragog Čejovića. Planirana dužina sa dva kraka je oko 400 metara. Na području MZ 1. maj biće imenovane četiri ulice. Ulica koja se prostire od Ulice Radoja Dakića na jugu, u dužini od 250 metara, dobiće ime po Rifatu Burdžoviću Trši. Predloženo je da ulica paralelna sa njom i cetinjskim putem (sa istim planskim karakteristikama) dobije naziv po Veselinu Đuranoviću. Ulica Filipa Bajkovića, prostire se od Cetinjske ulice na zapadu do kraja bloka u dužini od 300 metara, paralelno sa Ulicom Radoja Dakića, južno od nje. Ulica Vasa Ćukovića, prostire se od Ulice Radoja Dakića na jugu u dužini od 250 metara, a Ulica Petra Sinanovića Nagiba, prostire se od Cetinjske ulice na zapadu do kraja bloka u dužini od 300 metara, paralelno sa Ulicom Radoja Dakića.

ODLUKA

U Zagoriču će biti imenovane dvije ulice. Ulica koja se prostire od Ulice Drugog crnogorskog bataljona na sjeveru pored novog stambenog bloka na lijevoj obali Morače do Ulice Borislava Pekića, sa jednim krakom na istoku do Piperske ulice, ukupne dužine oko 300

Ukoliko za Odluku o podizanju spomen-obilježja davanjem naziva ulicama i bulevarima u Podgorici bude glasala većina odbornika u Skupštine glavnog grada, bulevar poznat kao donjogorički dobiće naziv po jednom od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Crne Gore. - Gornja i Donja Gorica dobiće bulevar koji se prostire od kružne raskrsnice nikšićkog puta i Ulice Vojislavljevića do mosta na rijeci Sitnici, prema magistralnom pravcu Podgorica - Cetinje, u dužini oko 3.600 metara i nosiće naziv Bulevar 21. maj – navodi se u dokumentu. Bulevar 21. maj imenovan je po jednom od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Crne Gore, kada su građani Crne Gore na referendumu o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore 2006. godine mirnim, demokratskim putem, po najvećim evropskim standardima obnovili nezavisnost priznatu na Berlinskom kongresu, 1878. godine.

Donjogorički bulevar

Ličnosti po kojima su imenovane nove ulice Prema Zakonu o spomen-obilježjima propisano je da se nazivi javne ustanove, javnog preduzeća, naselja i javnog objekta ulica smatraju spomen-obilježjima ako simbolizuju vrijednosti kojima se trajno obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi. Dragomir Dragi Čejović (19341959) bio je dvostruki šampion Jugoslavije u motociklizmu i sedmostruki prvak Crne Gore u brzinskoj vožnji, kraljica Milena (1847-1923) bila je prva kraljica Crne Gore, a Henrik Angel (1861-1922) oficir, pisac, kartograf. Aleksandar Divajn (1865-1930) bio je engleski publicista, novinar, humanista, Vitni Voren (1864-

metara, dobiće naziv po Marku Đukanoviću, a po Peru Vukoviću nazvaće se ona od Ulice Nikole Tesle na jugu u dužini od 180 metara i slijepo se završava u naselju.

1943), američki arhitekta i publicista, Marko Đukanović (1860-1930) inženjer, političar, Pero Vuković (1883-1955) komandant Prvog bataljona crnogorske vojske u Italiji, komita, a Vladimir Popović (1935-1981) glumac i upravnik CNP-a. Veljko Mandić (1924-1988) bio je glumac, reditelj i dramski pisac, Vasilij Ivanovič Šćućkin (1896-1969) reditelj i osnivač više pozorišta, Miloš Jeknić (1904-1989) i Petar Vujović (1908-1981) bili su glumci, Velibor Bucko Radonjić (1940-1998) pozorišni scenograf i slikar, a Radoje Radojević (1922-1978) književnik, književni kritičar. Boško Pušonjić (1933-1986) bio je novinar, pisac i publicista, Ratko Đurović (1914-1998) filmski scenarista, književnik, istoričar kulture, leksikograf, profesor Univerziteta u Beogradu, rektor Univerziteta

Na području Tološa II ulica koja bi trebalo da nosi ime Vladimira Popovića prostire se od Dalmatinske na sjeveru do podnožja Malog brda, u dužini od 200 metara, a ulice Veljka

umjetnosti, a Rifat Burdžović Tršo (19131942) narodni heroj. Veselin Đuranović (1926-1997) bio je učesnik NOP-a, istaknuti društveno-politički radnik, visoki funkcioner Crne Gore i SFRJ, Filip Bajković (1910-1985) narodni heroj, državni funkcioner, general-major JNA, Vaso Ćuković (1858-1933) dobrotvor, Petar Sinanović Nagib (1919-1985) revolucionar i privrednik, a Milovan Čelebić (19141943) narodni heroj. Dr Rajko Đurišić (1917-1973) bio je ljekar, humanista, Vojin Katnić (1915-1943) narodni heroj, Velimir Veljo Nenezić (1915-1944), zanatlija, učesnik NOB-a, Luka Filipov Dragišić (1824-1901) poznati crnogorski junak, Anto Labud Vukčević (1888-1944) učesnik NOP-a, a Radosav Mićković (1928-1983) diplomirani inženjer agronomije.

Mandića i Vasilija Ivanovića Šćućkina prostiru se paralelno sa njom i istih su karakteristika. Ulica Miloša Jeknića prostire se kao i Ulica Vladimira Popovića, južno od nje i istih je plan-

skih karakteristika. Dužina ulice je 150 metara, a Ulica Petra Vujovića prostire se kao i Ulica Vladimira Popovića, južno od nje i istih je planskih karakteristika. Dužina ulice je 150 meta-

ra. Ulica koja se prostire od Dalmatinske ulice na sjeveru do podnožja brda u dužini od 120 metara, nosiće naziv po Veliboru Bucku Radonjiću. Odlukom je predviđeno da se ulica od Dalmatinske na sjeveru, u dužini od 200 metara, imenuje kao Ulica Radoja Radojevića. Ulica koja se prostire od Dalmatinske na jugu do Budvanske ulice, u dužini od 300 metara, dobiće ime po Bošku Pušonjiću, a ona koja se prostire od Dalmatinske na jugu u dužini od 220 metara i završava se slijepo da bude nazvana Ulicom Ratka Đurovića. Na području MZ Dajbabe biće imenovane tri ulice – Velimira Velja Nenezića, Luke Dragišića i Anta Labuda Vukčevića, a u Doljanima jedna – Ulica Radosava Mićkovića. Obilježavanje i postavljanje tabli sa nazivima ulica i bulevara i tablica sa brojevima izvršiće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke. Nj. BOŠKOVIĆ

Tri besplatne radionice ove sedmice u Razvojnom centru

Razvijaće vijuge kod djece, učiti ih da naprave sniježnu kućicu U Razvojnom centru udruženja Roditelji ove sedmice za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta biće održane tri besplatne radionice. Mlađi će razvjati vijuge, koncentraciju i spretnost, prolazeći NTC poligon. Stariji će na kretivan način učiti o ljubimcima i saznati sve o izgradnji iglua. U srijedu u 19 sati biće održana NTC radionica, koja je namijenjena djeci od četiri do šest godina. - Radionice su osmislili autori NTC sistema učenja, Ranko Rajović i Uroš Petrović radi podizanja nivoa intelektualnih sposobnosti, sprečavanja poremećaja pažnje i koncentracije u školskom periodu, razvijanja brzine razmišljanja, povezivanja i zaključivanja kroz igru sa djecom. Broj mjesta je ograničen na 15 – navode iz udruženja Roditelji. U četvrtak u 18 sati biće održana radionica ,,Životinje i mi“, na kojoj će mališani imati priliku da se upoznaju o potrebama ljubimaca, koje su nji-

hove obaveze i odgovornosti kada se odluče da ih imaju. Mogućnost prijavljivanja imaju djeca od sedam do 12 godina, a broj mjesta ograničen na 15. U petak u 18 sati uslijediće nova zanimljiva radionica ,,Iglu-sniježna kućica“. - Djeca će se upoznati o konstruktivnom elementom spiralne kupole, saznati sve o izgradnji iglua, snježnog doma na krajnjem sjeveru američkog kontinenta, Kanade i Grenlanda i primijeniti ga u praksi. Radionica je namijenjena djeci od osam do 12 godina. Predviđen broj djece je 12 – najavljuju iz Udruženja. Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra, u Ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl igrackoteka@t-com.me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar. I. M.

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

U okviru zajedničkog projekta posađeno više od 250 odraslih sadnica

Savjet za razvoj i zaštitu lokalne samouprave održao konstitutivnu sjednicu

Usvojili Prijedlog strateškog razvoja grada za period 2020-2025. Savjet za razvoj i zaštitu lokalne samouprave održao je prije tri dana konstitutivnu sjednicu na kojoj je jednoglasno usvojen Poslovnik o radu Savjeta i razmatran, a potom i usvojen Prijedlog Strateškog plana razvoja glavnog grada 2020-2025 godine. Povodom razmatranja ovog dokumenta, prenosi PG biro, Savjet je ocijenio da se radi o krovnom planu, u čiju izradu je uložen ogroman trud, te da

je bilo korisno sačekati sa njegovim usvajanjem, kako bi se u tekst uključile mnogobrojne konstruktivne sugestije, koje su pristigle tokom prethodnog perioda. - Članovi Savjeta su predložili više ideja koje će doprinijeti kvalitetnom operativnom sprovođenju mnogih ciljeva i prioriteta iz Strateškog plana. Takođe, dogovoreno je pažljivo praćenje implementacije Strateškog plana u narednom petogodišnjem periodu – ističe se u saopštenju. I. M.

Komunalne usluge ugrađuju novu rasvjetu u svim djelovima Podgorice

Nove LED svjetiljke na ulicama i poligonima

„Moje drvo“ mijenja naš grad

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je 45 sadnica, Elektroprivreda Crne Gore 24, Crnogorski Telekom 20, kompanija „Vezuv“ 16 sadnica, 13. jul Plantaže i Regulatorna agencija za energetiku po 13 sadnica, kompanija „Amplitudo“ 11, Privredna komora Crne Gore, Lovćen osiguranje i Voli po 10, Erste banka devet, „G3 spirits“ šest, „Bar kod“, Deponije, „Lukoil Montenegro“, i „Uniqa“ osiguranje po pet Kroz projekat ,,Moje drvo“, koji je pokrenut 2018. godine, u saradnji sa društveno odgovornim kompanijama formirani su drvoredi na više od 10 lokacija u gradu, na kojima je posađeno više od 250 odraslih sadnica drveća. Ovaj projekat nastao je u saradnji glavnog grada, preduzeća Zelenilo i kompanije ,,Amplitudo“, a omogućava svim društveno odgovornim kompanijama, nevladinim organizacijama i pojedincima da donaraju biljni materijal i učestvuju u njegovoj sadnji na nekoj od javnih zelenih površina u gradu.

SADNJA

Inženjerka agronomije i PR menadžerka preduzeća Zelenilo Milica Vukčević objašnjava za Pobjedu na koji način se mogu donirati sadnice, kako se vrši odabir drveća za sadnju, kako se održava i navodi neke od učesnika i dosadašnjih akcija. - Sadnjom drveća putem ove

aplikacije formiraju se novi drvoredi na površinama na kojima je to potrebno. Poznato je da zelene površine imaju korisno dejstvo na čitav niz klimatskih i drugih faktora koji su štetni za čovjeka, odnosno, zelenilo čini vazduh vlažnijim, umanjuje temperaturne ekstreme, smanjuje buku i uticaj vjetra, apsorbuje i apsorbuje mnoge zagađivače (dim, prašinu, razne gasove), pa smo do sada, u saradnji sa društveno odgovornim kompanijama formirali drvorede na više od 10 lokacija u gradu, na kojima je posađeno više od 250 odraslih sadnica drveća – navodi Vukčević. Ona ističe i društveno odgovorne kompanije koje su učestvovale u dosadašnjim akcijama. - Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je čak 45 sadnica, Elektroprivreda Crne Gore 24 sadnice, Crnogorski Telekom 20 sadnica, Kompanija „Vezuv“ 16 sadnica, 13. jul Plantaže i Regulatorna agencija za energetiku po 13 sadni-

U Ulici 4. jula zasadiće 73 platana, a u Ulici Svetlane Kane Radević 24 košćele Pi-ar menadžerka Zelenila Milica Vukčević poziva sve društveno odgovorne kompanije i pojednice da se pridruže ozelenjavanju glavnog grada kroz projekat „Moje drvo“, kako bismo naš grad učinili ljepšim mjestom za život svih nas, a našim potomcima ostavili zdraviju i lješu Podgoricu. - Trenutno su aktivne dvije lokacije za sadnju. U Ulici 4. jula predviđena je sadnja 73 sadnice platana, a u Ulici Svetlane Kane Radević sadnja 24 sadnice košćele. Nakon pribavljenih sredstava za nabavku sadnog materijala, donatori će biti obaviješteni i sprovešće se zajednička akcija sadnje – navela je Vukčević.

ca, kompanija „Amplitudo“ 11, Privredna komora Crne Gore, Lovćen osiguranje i „Voli“ po 10, Erste banka devet, „G3 spirits“ šest, „Bar kod“, Deponije, „Lukoil Montenegro“ i „Uniqa“ osiguranje po pet. Tu su, kao i mnoga druga društva preduzeća i organizacije, ali i društveno odgovorni pojedinci. Na ovaj način oplemenjene su površine u Ulici kralja Nikole, Luke Boljevića, park-šumi Tološi, Ulici vijenaca Danila Kiša, Bulevaru serdara Jola Piletića i a formirani su i drvoredi u Ulici Marka Miljanova, bulevarima Georgija Žukova i Revolucije, Ulici Jelene Ćetković, Pete proleterske brigade i drugim – ističe Vukčević. Navodeći da cijena sadnice zavisi od vrste, PR menadžerka Zelenila kaže da se kreću od 76,50 eura pa na više. - Cijena zavisi od vrste koja se donira, a za svaku lokaciju predviđena je određena vrsta kako bi se postigao skladan odnos biljnog materijala, ali i vrsta odgovarajuća za lokaciju, odnosno prostorne mogućnosti. Društveno odgovorne kompanije i pojedinci mogu donirati jednu ili više sadnica, a takođe i korisnici Crnogorskog Telekoma imaju mogućnost da doniraju dio sredstava za sadnicu, a pojedinosti o načinu doniranja mogu pronaći na samoj aplikaciji koja je dostupna svim korisnicima Android i IOS mobilnih uređaja – objašnjava Vukčević.

ODRŽAVANJE

Zelenilu je povjeren odabir lokacija, kako bi se doprinijelo ravnomjerom rasporedu sadnje na sveukupnoj teritoriji glavnog grada, kao i odabiru

biljnih vrsta otpornih na bolesti i štetočine i prilagođenih klimatskim, edafskim i orografskim uslovima Podgorice. Nakon sadnje, ističe predstavnica ovog gradskog preduzeća, sprovode niz aktivnosti na održavanju posađenog drveća, koje podrazumijevaju kolčenje, ugradnju hidrosistema, upotrebu zaštitinih i drugih sredstava potrebnih za neometan dalji rast i razvoj. -Takođe, Zelenilo je preuzelo na sebe i obavezu da u slučaju eventualnih šteta ili sušenja izvrši zamjenu sadnice. Ovo znači da donatori mogu biti sigurni da će sadnicama koje su donirali biti posvećena pažnja neophodna da se posađene biljke održe u dobrom vitalnom i kondicionom stanju – kaže Vukčević. Pri odabiru vrsta, navodi ona, posebna pažnja posvećuje se autohtonim vrstama koje pokazuju visok stepen dekorativnosti, a time ambijent čine prijatnijim za život. - Sadnju izvode ekipe Zelenila, ali se nerijetko desi da volonteri kompanija koje su donile sadnice učestvuju u samoj akciji. S toga, ova aplikacija ima i svojevrsni socijalni karakter, jer se prilikom ovih akcija ostvaruju dobri kontakti i lijepo druženje svih onih kojima je zaštita životne sredine prioritet – ističe Vukčević. Da se radi o veoma kvalitetnom projektu, naglašava pi-ar menadžerka Zelenila, svjedoči i činjenica da u se i druge opštine u Crnoj Gori ugledale na Podgoricu i u svojim gradovima aktivirale ovu aplikaciju, a sama aplikacija postala je prepoznatljiva i u regionu. I. MITROVIĆ

Radnici Komunalnih usluga su prethodne sedmice izvodili radove na nekoliko lokacija u gradu, čija je vrijednost skoro 29.000 eura. U okviru investicionog održavanja javne rasvjete, izvedeni su radovu u Ulici vojvode Vasa Bracanova gdje su postavljene nove LED svjetiljke vrijedne oko 3.500 eura. Na teritoriji MZ Ubli – selo Gornja Kržanja postavljena su 24 stuba javne rasvjete i 24 LED svjetiljke, a vrijednost navedene investicije iznosi oko 21.000 eura. - Poseban akcenat stavljen je na bezbjednost najmlađih sugrađana, pa se redovno ugrađuje nova i popravlja po-

stojećea rasvjete na dječjim igralištima, u blizini školskih objekata, kao i poligona – saopšteno je iz Komunalnih usluga. U navedenom periodu završeno je osvjetljenje sportskog poligona u Ulici Branka Radičevića, gdje su postavljene LED svjetiljke i reflektori u vrijednosti oko 2.400 eura. - Osvijetljeno je i dječje igralište i poligon u centru grada u dvorišnom dijelu u Karađorđevoj ulici, a vrijednost navedenih radova iznosila je oko 2.000 eura, kao i dvorište Ekonomske škole u okviru kojeg su ugrađeni reflektori na već postojećim stubovima – dodaNj. B. je se u saopštenju.

ZA SVJETLIJE LICE PODGORICE: Igralište u centru grada

FOTO-DETALJ

Mural će krasiti Moskovski most

Na Fejsbuk profilu Glavnog grada prije dva dana je objavljeno da će novi mural uskoro krasiti Moskovski most. Na fotografijama objavljenim na njihovoj Fejsbuk stranici vidi se kako je veselim bojama ocrtan dio mosta i stepenište koje se nalazi na zapadnoj strani na početku mosta, prema ulici Jovana Tomaševića. I. M. FEJSBUK STRANICA GLAVNOG GRADA

ZA ZELENIJE LICE PODGORICE: Sa jedne od akcija sadnje

Manifestacija

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Završen tradicionalni Kotorski karneval

Nikad duža povorka osudila krivca

KOTOR - Defileom velike karnevalske povorke sa oko 40 karnevalskih grupa glavnom gradskom saobraćajnicom, te suđenjem i spaljivanjem krivca za sve loše što se u Kotoru dogodilo u prošloj godini, završen je ovogodišnji tradicionalni Kotorski zimski karne-

Furbopolpetun Negroment Skonfužjonus je kriv za sve

val. Kotorani su za glavnog krivca, za sve loše što im se dogodilo u 2019. proglasili Furbopolpetuna Negromenta Skonfužjonusa. - Optužujem mencovanog Furbopolpetuna Negromenta Skonfužjonusa da je kriv za sve jade i nevolje i što je ingropao sve u Kotor – navodi se između ostalog u optužnici koju je pročitao javni tužilac Mirokulo Štrokulo. Prema optužnici okrivljeni je kriv „što smo pasanu godinu konsumali u zapatavanje i otpatavanje Bižanta jerbo je pusta kalijerga milija o'muraje, kaštija, citadele, kaleta, pjaceta, monumenata, užanci, našega lijepoga Kotora i šake ćitadina što su u njega ostali. Mila je pusta vlast, pa je treba kadenama, gropovima, katancima, timbrima i đornalistima fermat da ne pasa pjombo. -Naročito je kriv što je u ovu izgorenu teću šufigao i ove nove procesije, pa se para abrum naročito ka' su pasali donjim putem na crveni tapić, ali bez bićikleta sa bandijerama, šterikama i lentratima ko da će ih ošpuljat. Perfin Furbopolpetun da nas zamaštraka čini mirakule sa ovom kantinelom mađikom. Ma, Kotorane neće zamađijat. Kriv je što je Kotorkain za grande vapore i salamastrane furešte koji pasaju jedini put se jednim semaforom, pa Kotorane kolpaje svaki ljetnji stađun koji nam na jade dođe. Vijađ od Lučke do Dobrote pa od negro tunela bez letrike, zraka i oburdanoga ladomuda, do Gurdića đe se svako malo oburdavaju zipe, pa ih pompjeri

876 malih dalmatinaca defilovalo Kotorom

podupiru, para se kao Vijađ oko tere u 80 dana. Ovaj vijađ kroz Kotor traje toliko da moraš sa sobom ponijet akva vitu (ma ne slanu), marendu, medikamente protiv rigoleta ( jerbo vožnja traje tri ure, po bužama i ležećim policiotima), šlauf ( radi vode u tunel - ne dodajte ,,nj“jerbo je to strana riječ) perfin morate ponijeti goldune i pilule ako vi prigusti za učinjet onu rabotu ( jerbo je kalamrčina u tunel). Kriv je što gospođe sa turinima o' šlaufa ne izlaze iz makina jerbo iz đipa valja učinjet lentru za selfi, mužu nabrod. Od njihovih makina altroke armaruna , se do škole ne može pasat, ispod apoteke, i butige fermat, trotoarom pasat, a da ne svršiš u kunetu. Gospođe bez avuta ne mogu ni u kondut, ma ni od pizde do guzice. Borami su zamiritale ovu šporkariju u zadnje.Kriv je što su kučki došli u modu, pa ne smiješ ni zabeštimat ka' se ošporkaju, a da se ne ofende ili da te ljubitelji o' beštija ne ošvacaju i perfin pošalju u haški tribuna. Merda su na svaku bandu i kantun i ne mogu ih pomest ni nove makine o' komunalnog su velikim bruš-

kinima i šmekovima- kaže se u optužnici. Branilac profešur dotur Gratadur Šorbulun je naglasio da njegov branjenik nije kriv ni po jednoj tački optužnice. Nakon suđenja krnjo je spaljen na Maceu nakon čega su se karnevalisti i mnogobrojni gosti preselili u Stari grad, gdje je fešta nastavljena dodjelom nagrada najboljim karnevalskim grupama, a potom koncertom Tri kvarta i Jelene Rozge. Najbrojnija karnevalska grupa je bila grupa od čak 876 članova, tj. maska pod nazivom Dalmatinci, sastavljena od mališana iz Javno predškolske ustanove Radost, njihovih vaspitača i roditelja. Nasuprot njima, u karnevalskoj povorci našli su se i oni najstariji, tj. pripadnici treće dobi, korisnici JU Dom starih Grabovac iz Risna koji su se predstavili maskom „Nekad i sad“. Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj opština Kotor. Iv. K.

I ovog vikenda bogat program „Praznika mimoze“

Koncerti, promocije sajmovi zdrave hrane HERCEG NOVI – Protekao je još jedan vikend 51. „Praznika mimoze“. U Bijeloj je organizovana trodnevna „Velika bokeška fešta“ u okviru koje je organizovan sajam maslina i vina, Novljani i njihovi gosti uživali su i u koncertu Petra Graša, za ljubitelje pozorišta odigrana je predstava „Lepa Brena projekt“, a za poklonike pisane riječi održana je promocija knjige Nikole Malovića „Galeb koji se smeje“. Juče je na Škveru organizovan bazar lokalnih proizvoda i rukotvorina „Šesno i ukusno“, koji je okupio 25 izlagača. Posjetiocima je besplatno dijeljena pržena riba, a mogli su se okrijepiti uz crno i bijelo vino. Saša Vučković iz ribarnice „Igalo“ kazao je da je obezbijeđeno 60 kilograma ribe i 40 litara vina. - Ovdje smo od zore, ali ništa nije teško jer je gostoljubivost osobina koja krasi Novljane i Bokelje. Ovo je lijepa prilika da se domaćima i gostima predstave lokalni proizvođači i šta sve nudi naše zaleđe i more -

Sajam masline

i vina

Sa jednog od štandova zdrave hrane

kazao je Vučković. Na štandovima su učesnici nudili domaće proizvode, med sokove, rakiju, pršut, razne vrste sireva, ali i ručno rađene proizvode. Smilja Dželebdžić učesnica je svih sajmova i bazara, a predmete koje sama izrađuje u dekupaž tehnici, kako kaže, voli da prikaže javnosti. Ana Savić izrađuje cipelice za bebe, podmetače za čaše, futrole za telephone, ali i cegere, ukrase za kosu i glavu, trakice, odijela za šolje koje su veoma zanimljive.

Juče je na Škveru organizovan bazar lokalnih proizvoda i rukotvorina „Šesno i ukusno“, koji je okupio 25 izlagača

Pčelarstvo Radman organizuje često sajmove meda i proizvoda od meda, ali i učestvuje na svim koji se u gradu održavaju. Julka Radman kaže da je osnovni cilj prmocija domaćih i lokalnih proizvođača. - Podržavam svaki napor koji je usmjeren ka afirmaciji napšeg grada, pa bilo da je riječ o prehrambenim proizvodima ili rukotvorinama naših ljudi. Asortiman ne mijenjamo mnogo, jer su se naš med i proizvodi koje pravimo od njega, pokazali veoma ljekovitim. Izložili smo preparate na bazi meda i ljekovitog bilja – kazala je Radman. Jasna Jačeglav sa Poda, izložila je sok od divljeg nara, luk iz

Sajam masline i vina u Bijeloj okupio je oko 20 izlagača iz hercegnovske, ali i drugih crnogorskih opština. Posjetioci su imali priliku da probaju i kupe maslinovo ulje, proizvode od masline, domaći sir, pršut, med, rakiju, vino, ukusne medenjake i druge poslastice. Predsjednik NVO Velika bokeška fešta Nikola Svilanović poručio je da su posjetiocima ponudili bogat program, edukativne radionice, okrugle stolove, zabavne i kulturno-umjetničke sadržaje. Cilj manifestacije je afirmisanje maslinarstva u Boki, te su i ove godine zasadili sadnice mladih stabala koje su posvećene znamenitim Bijeljanima. Program je počeo mljevenjem maslina u starom mlinu u Bjelskim Kruševicama sagrađenom 1903. godine.

ostike, turšiju, domaću rakiju. - Sve su to proizvodi koje sama pravim. Vjerujte, sve ovo nađe put do kupca, ljudi su željni prirode - ocijenila je Jačeglav. Za mališane je juče u Institutu Igalo održan prvi maskenbal koji je okupio oko 700 maskiranih mališana. Ž. K.

Sječa posljednjeg velikog bora TIVAT – Opštinska Komunalna inspekcija juče je u jutarnjim satima zaustavila sječu višedecenijski starog velikog bora (Pinus pinea) u nekadašnjoj bašti hotela „Mimoza“, gdje firma „Mimoza Group“ gradila kondo hotel. - Radovi su stopirani, komunalni ispektor će sačiniti zapisnik i dostaviti ga nadležnoj Ekološkoj inspekciji i Urbanističkograđevinskoj inspekciji. Uzeti su podaci od lica koja su radila na uklanjanju bora - saopšteno je iz Komunalne inspekcije, koja je na lice mjesta izašla po prijavi građana i novinara. Investitor je sa sječom stabala nekada uređene hortikulturne cjeline krenuo krajem 2016. godine, krajem prošle je, takođe,

posjekao još jedno staro stablo pinjole, a nakon jučerašnje sječe jasno je da su neuspješni bili svi apeli građana, novinara i nadležnih opštinskih službi. Zalud je bio i Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je izdata saglasnost Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, kojim je predviđeno da se obje pinjole sačuvaju, zalud i data zona zaštite korjena, koja je određivala do kolike se udaljenosti od stabla smije prići prilikom vršenja iskopa bez opasnosti po oštećenje korjena. Podsjećanja radi, iz firme „Mimoza Group“ su prije nekoliko godina naglašavali da će kapitalna stabla pinjola, uz još neka druga, biti reperi buduće zelene površine. S. K.

Feljton

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

CRNA GORA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI

Razočarane su sve nade i političke i ekonomske » Piše: Dr Branislav MAROVIĆ Ekonomski razlozi koje je usvojila takozvana Podgorička skupština koje smo citirali uveličani su, a neki i netačni. S obzirom da je glavni i osnovni cilj učesnika skupštine u Podgorici, bio ostvariti političku odluku o pripajanju Crne Gore Srbiji i time ispuniti zahtjeve Vlade Kraljevine Srbije, time su ekonomski razlozi podređeni političkim, kako bi se postigao jači njihov efekat i u što kraćem roku ostvarila zamisao vlade u Beogradu i tako Mirovna konferencija u Parizu u dvorcu Versaj, u sali Ogledala stavila pred svršen čin – mi smo stvorili državu na vama je da je priznate. Odluke tzv. Podgoričke skupštine izazvale su nove političke podjele u hiljadugodišnjem crnogorskom društvu koje će se posebno osjetiti u periodu 1941-1945. godine u podjeli na partizane i četnike, a koje traju i u ovo naše vrijeme, potencirane političkim događajima početkom devedesetih godina XX vijeka. Kada će se te podjele završiti teško je reći, jer jedan savremeni pjesnik kaže „Ćeraćemo se još“ i izgleda nema kraja tom ćeranju. O događajima koje je izazvala tzv. Podgorička skupština koji su uslijedili po završetku njenog rada: Božićnom ustanku i teroru okupacionih srpskih vojnika prema ustanicima i njihovim porodicama i rođacima, i o onim koji su prethodili po zavođenju policijskog sata „od sedam sati uveče do pet časova ujutro“, i o odlasku iz opštine u opštinu i iz sreza u srez koji se mogao obaviti samo sa propusnicom novoformirane vlasti, a iz okruga u okrug dozvolom komandanta srpskih jadranskih trupa, nećemo govoriti. Svakako posebno nezadovoljstvo izazvalo je način ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom jer to nije bilo stvarno ujedinjenje već prisajedinjenje, zatim teško ekonomsko stanje praćeno glađu naroda i mnogobrojnim bolestima i nerodnim godinama. O tom nezado-

Dragutin Milutinović, komandant srpskih okupacionih trupa u Crnoj Gori 1918.

Donosimo djelove iz nove studije dr Branislava Marovića „Neostvarene ekonomske nade Crne Gore u Kraljevini Jugoslaviji“ (DOB, Podgorica, 2019) u kojoj se kritički sagledava odnos kraljevske vlade u Beogradu prema našoj zemlji u periodu 1918-1941. godine

Podgorica, 1920.

voljstvu naroda komandant Jadranskih trupa pukovnik Dragutin Milutinović piše: „Nezadovoljstvo s Srbijom je opšte, jer su razočarane sve nade: i političke i ekonomske“ (Citat preuzet od Dimitrija Vujovića, „1918. godina u Crnoj Gori“, Prilozi nastavi istorije, sveska prva (Crna Gora u XX vijeku), Beograd 1972, 88.). Koliko su odluke Podgoričke skupštine uticale na ekonomski razvitak Crne Gore u periodu od 22 godine koliko je trajala jugoslovenska kraljevina i da li je stvaranje Jugoslavije imalo ekonomskog opravdanja, pitanja su na koja ćemo pokušati da odgovorimo u ovome radu. Na prvi dio ovog pitanja odgovorićemo analizom konkretnih ekonomskih rezultata koje je ostvarila Crna Gora kao cjelina i posebno po privrednim granama. Na drugi dio ovog pitanja teže je dogovoriti jer ne postoji mogućnost da kompariranim poređenjima utvrdimo kako bi se Crna Gora razvijala samostalno. Za naš pristup obradi ove teme bitno je pitanje kako je Crna Gora u periodu 19191941. godine ekonomski prošla u jednoj unitarnoj, centralističkoj državi čiju je ekonomsku politiku osmislila i sprovodila vlada Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Poznato je, takođe, da je međuratna privreda Jugoslavije imala nestabilne uslove razvoja sa usponima i padovima. Posebna uticaj na pomenuto stanje privrede imala je velika svjetska ekonomska kriza tridesetih godina prošlog vijeka, kao i prelazak sa



Prizori bijede u Podgorici 1919-1920.

privrednog liberalizma na ekonomski etatizam u ekonomskoj politici Kraljevske vlade u Beogradu. Za ovaj rad korišćena su dokumenta arhiva u Beogradu, Sremskim Karlovcima, Cetinju, Podgorici, Kotoru, posebno je korišćena arhivska građa Trgovinsko-industrijske i zanatske komore u Podgorici, zatim statistička dokumentacija; štampa, časopisi i brojna literatura. Prije izlaganja naše osnovne teme daćemo neke opšte pokazatelje i ocjene nivoa ekonomskog razvoja Kraljevine Crne Gore kada je ušla u sastav novoosnovane države Kraljevine Jugoslavije. (Pošto je jugoslovenska država tokom svog postojanja tri puta mijenjala ime: Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (1918), Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (1919-1929) i Kraljevina Jugoslavije )19291941), mi ćemo se služiti nazivom Kraljevina Jugoslavija, jer je najduže trajala sa ovim nazivom.) Kraljevina Crna Gora startovala je u novi ekonomski život nove države bez svog imena, jer ga je aneksijom Srbije izgubila odlukama tzv. Podgoričke skupština i dobila naziv Zetska oblast (1922-1929. g.) i Zetska banovina (1929-1941. g.). Mi ćemo se starati, koliko je to moguće, da Crnu Goru posmatramo u okviru njene sadašnje teritorije. Crna Gora započela je zajednički život u Kraljevini Jugoslaviji poslije šest godina ratovanja i velikih ljudskih i materijalnih gubitaka o kojima smo već govorili i sa slabo razvijenom ekonomijom. Od-



Jedno od najvažnijih pitanja koje je trebalo odmah riješiti bilo je spriječiti glad stanovnika Crne Gore i bolesti koje su harale, zatim riješiti valutno pitanje zamjenu perpera za jugoslovenski dinar, podijeliti ratne reparacije, obaviti agrarnu reformu i kolonizaciju i osnovati asocijaciju trgovaca, industrijalaca i zanatlija Crne Gore

Prizori bijede u Podgorici 1919-1920.

brana svoje slobode i svoje države nije pružala mogućnost da se crnogorski narod više posveti svom privrednom razvitku. Dakle, stalna ratovanja u prošlosti, pa sve do završetka Veljeg rata sa Turskom 1976-1878. godine nije bilo većeg mirnog perioda bez rata. Kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu 1878. godine dobila status nezavisne, slobodne države imala je jedan mirni period od 34 godine koji je iskoristila za unapređenje ekonomskog života. Osnovna privredna grana bila je poljoprivreda sa stočarstvom. Crnogorska država uspjela je da u ovom mirnom periodu

Svakako posebno nezadovoljstvo izazvao je način ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom jer to nije bilo stvarno ujedinjenje već prisajedinjenje, zatim teško ekonomsko stanje praćeno glađu naroda i mnogobrojnim bolestima i nerodnim godinama. O tom nezadovoljstvu naroda komandant Jadranskih trupa pukovnik Dragutin Milutinović piše: „Nezadovoljstvo s Srbijom je opšte, jer su razočarane sve nade: i političke i ekonomske“

snažnije zakorači na put ekonomskog razvoja i u odnosu sa prethodnim stanjem postigne zapažane rezultate, ali početne i nedovoljne. Izgradila je u bespuću puteve spajajući sela i varoši, gradi prvu željezničku prugu Bar – Virpazar, zaplovili su i prvi brodovi pod crnogorskom zastavom na Skadarskom jezeru, i Jadranskom moru, razvija se trgovina, bankarstvo, trgovački kapital, osnivaju se prvi industrijski objekti (za preradu drveta i u prehrambenoj industriji), unapređuje se stočarstvo i osniva veterinarska služba, grade se nove varoši, škole, bolnice. Sve to daje jednu novu dimenziju razvoja crnogorskog društva koje kreće kapitalističkim putem potiskujući stvari patrijarhalnoglavarski poredak. Postavljaju se temelji ustavnosti i parlamentarnog života, osnivaju se prve političke stranke – što crnogorskoj državi daje ka-

rakter evropskih vrijednosti i građanske evropske države. O ovim i drugim ekonomskim pitanjima crnogorske države i društva govorićemo kada je zakoračila u Kraljevinu Jugoslaviju i u njoj ostala do 1941. godine. Ovaj rad započećemo ekonomskim pitanjima koja su tražila hitna i pravična rješenja vlasti nove države, bolje reći Vlade Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, odnosno njenih ministara koji su u jednoj strogo centralističkoj državi kakva je bila tadašnja Jugoslavija imali neograničenu vlast, postavljali su čak i najniže činovnike u svom resoru na teritoriji cijele države. Jedno od najvažnijih pitanja koje je trebalo odmah riješiti bilo je spriječiti glad stanovnika Crne Gore i bolesti koje su harale, zatim riješiti valutno pitanje zamjenu perpera za jugoslovenski dinar, podijeliti ratne reparacije, obaviti agrarnu reformu i kolonizaciju i osnovati asocijaciju trgovaca, industrijalaca i zanatlija Crne Gore. (Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Auto-putevi zla, po kojima se vozikaju svi oni krvnici iz devedesetih, nekažnjeno i nesmetano

Srpskim stazama genocida kojom je Andrić komandovao spalili su selo Gobelje u opštini Vlasenica, piše u prijavi. I sad, baš ovih dana, taj nesuđeni, neprocesuirani i nekažnjeni ratni zločinac kao domaćin, nekih 200 kilometara od Vlasenice, u Beogradu, dočekuje presuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja kako bi zajedno negirali genocid i sprdali se sa ubijenim ljudima i njihovim porodicama. Negdje iznad njih Šemso, pa grobovi braće, sedmorice braće, pa grobovi roditelja, rođaka, pa nedostatak grobova jer kostiju još nema da se ukopaju, pa onda zločinci što im tijela na genocid vonjaju... Sve se nabralo u jednoj noći.

Piše: Dragan Bursać

Slika prva: ŠemSo i Svetozar

Jeste li čuli za porodicu Efendić iz Vlasenice? Niste? Za one koji ne znaju, Ibro i Azema Efendić iz Vlasenice izrodili su u svom braku, na ovom svijetu, osam sinova. Hilmo, Salih, Šukrija, Haso, Osmo, Salko, Ahmo i Šemso. Osam sinova, osam jablanova! Neki će reći da je to najveća sreća u životu Azeme i Ibre. Drugi neki ljudi reći će da im je najveća sreća što su umrli neposredno prije rata. Jer, da su preživjeli rat, ugledali bi svog sina Šemsu kako drhtavom rukom prolazi kroz kosu i trese se od bola. Onda bi pogledali malo niže, pa vidjeli kako Šemso spušta u mezar svog brata, a njihovog drugog sina, Šukriju. Pa bi tako živi, a zgroženi počeli da oplakuju smrt djeteta, a onda bi pogledali sa strane i ugledali nišane na kojima su ispisana imena sedam sinova. Sedam sinova! Ehej, Bože na nebesima i đavle u paklu, je li to stvarnost?! Zlotvori četnički su ubili u Vlasenici krvavoj sedam sinova Ibre i Azeme Efendić. Da su roditelji živi, umrli bi za djecom sedam puta.

Slika druga: djeca učena da mrze

Ovako, istina, najveća je sreća umrijeti na vrijeme. Samo Šemso stoji na vlaseničkom mezarju Rakita i gleda deset grobova. Otac, mati i sedmorica braće. I sve se čini Šemsi, dok rukom trga kosu, da je više života dolje pod njim nego ovdje gore oko njega. Živ, a nije živ. Najveća je sreća na vrijeme umrijeti... A Šemso, tako živ, zajedno sa nama svjedoči tribini ratnog zločinca Vojislava Šešelja na Novom Beogradu, koji promoviše knjigu pod umobolnim naslovom U Srebrenici

nije bilo genocida. Morbidno, ali to je najmanje važno za ovu priču. Da li ste znali da je zamjenik načelnika opštine Novi Beograd Svetozar Andrić? Znate li ko je uopšte on? Da li ste znali da je taj čovjek jedan od glavnih i odgovornih za osnivanje logora Sušica u Vlasenici, koji je, između ostalog, progutao i porodicu Efendić sa sedmoricom braće? Kroz njega je prošlo, ako niste znali, 8.000 nesrba. U tom zlodjelu, u tom prostoru zla i njegovim čvorištima u okolini Vlasenice, ubijeno je 1.600

ljudi. Silovanja, zlostavljanja, premlaćivanja, robovlasništvo bile su svakodnevne pojave. Sušica je, zapravo, regionalni logor, kroz koji su prošli Bošnjaci Kalesije, Bratunca, Srebrenice, Rogatice, Višegrada, Zvornika te brojnih drugih opština tog dijela Bosne i Hercegovine. U krivičnoj prijavi koju je prije dvije godine podnio Fond za humanitarno pravo (FHP) stoji, između ostalog, i ovo: „Andrić je 28. maja 1992. godine naredio ‘iseljavanje’ bošnjačkog stanovništva iz Zvornika, što je za posledicu imalo odlazak više od 10.000 Bošnjaka. Već nekoliko dana kasnije, 31. maja 1992. godine, Andrić je izdao naređenje o osnivanju logora Sušica u Vlasenici. Logor je postojao sve do 30. septembra 1992. godine, a zatočenici su svakodnevno prebijani, žene koje su bile zatvorene u logoru su silovane, a oko 160 ljudi je ubijeno.“ FHP u krivičnoj prijavi navodi i da je u maju i junu 1992. brigada kojom je komandovao Svetozar Andrić protjerala bošnjačko stanovništvo iz više od 20 sela u opštini Vlasenica. U martu naredne godine pripadnici brigade

Jeste li čuli za djevojčicu koju su zlostavljali vršnjaci u Srebrenici? Morali ste to da čujete: F. je krenula kući. F. ide u deveti razred. F. je djevojčica. F. je Bošnjakinja. F. je pokrivena. Dječaci koji pjevaju četničke pjesme i uzvikuju četničke parole ne vole F. iako dijele školske klupe. Naučeni su da ne vole drugog i drugačijeg. Naučili su ih škola, vjeronauka, mediji i porodica. Njihovi roditelji, škola, a pogotovo vjeroučitelji nikada nisu bili sankcionisani zbog četnikovanja od prije mjesec, kada su ti isti dječaci, potpisani kao četnici, proslavljali Dan svetog Save (sic!). Naprotiv, vjeroučitelj je stao uz takve nakaradne postupke, a škola se pobunila, pazite sad, zbog bošnjačkih roditelja, koji su tražili osudu i kažnjavanje takvog vandalizma. Svi zajedno su upropastili djecu! A tako upropaštena djeca iznova i iznova i iznova slave četnike. Onda dječaci, tako naučeni, tim nagrađeni, tako zaraženi mržnjom, maltretiraju djevojčicu F. Prvo su je maltretirali u srebreničkoj osnovnoj školi, a onda je desetak dječaka sačekalo F. na putu do kuće i okružilo je. Zamislite, F. sama u suzama gleda očima boje straha svoje vršnjake otrovane kako isijavaju mržnju po njoj. Tako vam je to u Srebrenici, gradu genocida, u kojem se opet kalemi i po djeci rasipa uvijek ista mržnja. Mržnja koja ne razlikuje boju, pol, dob. Čak ne razlikuje ni dijete od odrasle osobe. Odakle nam pravo da kao roditelji, škola i društvo trujemo djecu mržnjom? Odakle nam pravo da se ta mržnja izlije na nevinu djevojčicu bez zaštite? Odakle nam pravo da iznova i iznova ne činimo ništa dok nijemo gledamo kako nam djecu jede fašistička mržnja? Sutra, već sutra, i vaše dijete može da bude ili zlostavljana F. ili maloljetni zlostavljač! Mržnja kojom društvo inficira djecu – e, ta mržnja je najgora! U istom danu ponižen je Šemso, bez sedmorice braće, i F., dijete,

povratnik koje je osjetilo nedostatak svojih najbližih ubijenih u genocidu dok je slušalo salvu uvreda na svoj račun jer se drugačije zove i drugačije Bogu moli.

Slika treća: SrpSkiji prijedor

Istog dana u prijedorskom Pozorištu pred 350 tzv. ljudi održana je promocija filma General Draža Mihailović, koji se bavi, znate to svi, sramnom revizijom i pranjem lika i djela fašističkog kolaboracioniste. Uniformisani četnici u prvim redovima, koji su imali rijetku priliku da svojom voljom posjete Pozorište, nosili su slike Mihailovića i, pogađate, ratnog zločinca Ratka Mladića. I da, to je njihov kontinuitet genocida – od 1992, pa do danas. Iz Ujedinjene Srpske nakon projekcije filma rekli su da se „75 godina od završetka Drugog svjetskog rata prvi put u srpskom Potkozarju čula i druga strana istine o Ravnogorskom pokretu i generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću sve zbog postavljenog cilja – bolji, pošteniji, ujedinjeniji i srpskiji Prijedor“. Ovi zlotvori se bore za Dražu, Mladića i „srBskiji Prijedor“!? Ovi zlotvori javno propagiraju politiku genocida. Jer, ako Prijedor, očišćen od nesrba, nije dovoljno etnički čist, šta nam to govori? Ako Prijedor, grad najvećeg urbicida u Bosni i Hercegovini, najvećeg protjerivanja, najvećeg broja logora, najveće masovne grobnice Tomašice, najvećeg etničkog čišćenja i početka genocida, nije dovoljno čist, šta nam to govori? Zazivanje novog genocida! I, kako reče reditelj Dino Mustafić, dok je u jednom sarajevskom kinu publika pozdravila antifašistički, partizanski film, u isto vrijeme su Prijedor i njegovo pozorište aplaudirali fašističkom kvislingu Draži Mihailoviću zajedno sa četničkim prikazama u prvim redovima. Eto, to vam je Republika Srpska, gledate u taj projekt! To vam je transverzala Prijedor – Vlasenica – Srebrenica. Slika genocida u jednom danu, u nekoliko sati. Mjesta koja su doživjela najveće evropsko ništenje nakon Drugog svjetskog rata baš u jednoj noći doživjela su iznova potpuno pomračenje. Da li je slučajno? Ma ne mora više ni da bude slučajno ni namjerno – naprosto, profašističkih skupova, djelovanja, tzv. godišnjica, manifestovanja i isijavanja zla je toliko da ni stotine hroničara ovu kalvariju ne mogu da isprate. Ako ima zemlje Bosne i Hercegovine, preduzeće se nešto. Tri slike ove ne da su dovoljne nego daleko premašuju zdrava ljudska poimanja. Srpske staze genocida postale su odavno legalne i legitimne transverzale, autoputevi zla, po kojima se vozikaju svi oni krvnici iz devedesetih, nekažnjeno i nesmetano.

Drugi pišu

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Piše: Viktor IVaNČIĆ

Javna galama koja se digla nakon što je Josipa Lisac na osebujan način otpjevala himnu na inauguraciji predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, kulminiravši podizanjem kaznene prijave protiv glazbene umjetnice, pokazala je do koje mjere nacionalizam svoju snagu crpi iz rutine. Narušavanje rutinskoga reda stvari, makar ono bilo nehotično, čak će i patriotski osviještenu pjevačicu (koja dakle pristaje interpretirati nacionalnu budnicu na zahtjev novoga vladara), kao i njenog patriotski osviještenog naručitelja (koji želi da himna na njegovoj simboličkoj krunidbi zvuči „nešto drugačije“ od uobičajenoga limenog tuljenja, čime bi se i on prikazao „nešto drugačijim“ od svojih prethodnika), odvesti u zonu blasfemije, svakako protiv njihove volje. Nakon što je birtija na Pantovčaku zatvorena za goste, nakon što su se uzvanici razišli i požurili vratiti toalete u naftalin, sitni bi zlobnik i jednome i drugoj za doručak najradije servirao Bajagin tugaljivi refren: „Dobro jutro, džezeri…“ Naime: što vam zaista vrijede svjetske žvake, kad – bez obzira na ekstravagantan pristup i nadahnute solo dionice – svirate narodnjake? A onda redovni konzumenti narodnjaka, ne shvativši ništa, logično popizde. U kaznenoj prijavi koju je nekakav desničarski pravnik iz Opatije podnio protiv Josipe Lisac veli se da je ona „intonirala himnu Republike Hrvatske na omalovažavajući način“, koristeći „izrugljive artikulacije i tonalitete“ koji „nisu društveno prihvatljivi“. Podnosilac prijave tvrdi da je „bilo kakvo umjetničko penetriranje u skladbenu, tekstualnu i glazbenu strukturu himne nedopušteno“, te je pjevačica počinila krivično djelo iz čl. 349. Kaznenog zakona RH. Ukratko, ne smije se dirati u svetinju. A svetinja sa svojom trivijalnom monotonijom, sa svojom sveprisutnošću, treba ulaziti u uho po odgovarajućem automatizmu, tek da potakne neizostavnu fizičku

Piše: Svetislav BaSara

Pogruženom u medijski automrak, promače mi TV film „Vladalac“ Slaviše Lekića posvećen retrospektivi poslova i dana našeg trenutnog (umal ne napisah „doživotnog“) vladaoca, Aleksandra Vučića. Koliko danas ću ga pronaći u bespuću www zbiljnosti i pogledati, strepeći malčice da ću posle špice ugledati dežurnog opozicionog policaja koji maše pendrekom i govori – „tek sad gledaš film, a, izdajniče“? Napred pomenuti politički dokumentarac izazvao je ogromnu i (ne)podeljenu pažnju vladaočeve i kontravladaočeve publike, što nije bio slučaj sa prethodnim Slavišinim filmom „Zoran Đinđić – hipoteka“ snimljenim povodom desetogodišnjice Đinđićevog

Dobro jutro džezeri manifestaciju lojalnosti državi i naciji – kolektivno ustajanje i kočenje u stavu mirno – bez skretanja pažnje na samu sebe neuobičajenošću pojedine izvedbe; otprilike u skladu s onim starim zapažanjem Roberta Musila da „ništa nije toliko nevidljivo kao spomenik“. Pravni dopis opatijskog desničara – koji će, srećom, završiti u ladici tužioca kao usputna bizarnost i prilog za arhiv ovdašnjeg idiotizma – utoliko predstavlja vapaj nacionalističkog uma zbog osjećaja da gubi rutinu koja ga svakodnevno hrani. Upućen na sasvim pogrešnu adresu, uostalom, jer su vladarske odaje zadnje mjesto gdje bi ta rutina bila potkopana. Tamo se tek s vremena na vrijeme povede računa o kozmetici i stilu, a usput i o širenju iluzije o tome da podjela nacionalističkog univerzuma na narodnjake i džezere ima iole značajnu težinu. Himna međutim – kakva god njena interpretacija bila – ne dolazi u pitanje, kao ni skupni tjelesni odziv na dresuru. A tu već umjesto Musila nastupa Stuart O’Neill: „Najbolesnije je ono što se uzima zdravo za gotovo.“ Slična je stvar, uzgred budi rečeno, s famoznim završnim iskazom u predsjedničkoj zakletvi – „Tako mi Bog pomogao!“ – u koji ne vjeruje ni onaj koji zakletvu polaže, budući da je deklarirani ateist, ali to što ne vjeruje nije razlog da se ne iskaže odanost kršćanskim vrijednostima, odnosno konkretnoj organizaciji – Katoličkoj crkvi – koja te vrijednosti definira i njima manipulira. Bog, čije je (ne)postojanje posve nebitno, služi tek kao simboličko kljuse na čijim umornim leđima vladar uvodi crkvu u svjetovni poredak i osigurava joj dogovoreno mjesto unutar aparata hegemonije. U pogledu savezu između crkve i države, Bog je tek sveta poštapalica, obljubljena trivijalnost, upravo kao i nacionalna himna u pogledu prisilne veze države i državljana, s tim što je ova, umjesto za spiritu-

alnu, pogodna za tonsku objavu. Skrušena jednakost pod diktatom himne, doduše, ipak nije potpuna, štoviše, sam čin svečanog intoniranja postaje prilika za stanovito ideološko razvrstavanje: neki Hrvati, kao što znamo, tada drže dlanove na grudima, a nekima su ruke spuštene uz tijelo. Prvi – u pravilu hadezeovci i konzervativni desničari – čvrsto su uvjereni da time demonstriraju snažnija čuvstva prema domovini, dok drugi drže kako svojom decentnom pozom iskazuju nedostatak nacionalističke zažarenosti koju smatraju štetnom. I to je, reklo bi se, sav taj jaz. Upadljivo izostaju, naravno, samo oni koji na himnu ne ustaju. Ne zbog toga što u prilikama kada „Lijepa naša“ naredbodavno zatrešti među masom hitroustajućih nema i takvih koje „državna emoci-

ja“ ni najmanje ne dotiče – jer takvo što realno ne potiče ni one koji dlanovima pritišću pluća, ni one što drže ruke uz tijelo – nego radi golog straha da će nakon svetogrdnog čina biti oglašeni najgorim neprijateljima i ekskomunicirani iz zajednice. Budući da zahtijeva jednoobrazni odziv, državna himna nije ništa drugo nego glazbeno formulirana komanda. Što onda znači kada ta komanda, umjesto od strane primaoca naredbe, biva sabotirana s komandnoga mjesta? U rezidencijalnoj izvedbi Josipe Lisac nije bilo ni trunku parodijske namjere, no to nije razlog da joj – iz pozicije zlobnog promatrača, kakvim smo se već predstavili – ne pripišemo određene parodijske učinke. Intenzitet nehotične subverzije raste s odmakom od „originala“, jer ustale sluša-

oce – htjeli to oni ili ne – napadno podsjeća na to da bi, kao što se koče u stavu mirno uz izvedbu himne koja baš i ne sliči na hrvatsku himnu, jednako tako mogli ustajati i poslušno mirovati uz tonove neke sasvim druge melodije, koja podjednako ne sliči na hrvatsku himnu. Nenamjerno – mada zbog toga ne i manje efektno – zbilo se nešto konkretnije suočavanje s komičnim apsurdom nacionalističke rutine: da takozvani slobodni ljudi krotko skaču na muzički nalog i ponašaju se poput solidno dresiranih psića, čak i u prilici kada taj nalog samo u tragovima nalikuje himni. Što ako se otkloni i zadnja sličnost? Istinska subverzija dogodila bi se dakle jedino u slučaju takve „obrade“ koja bi u potpunosti odbacila svoj predložak. Kada bi, na primjer,

Hipotekarni vladalac

streljanja, za koji je sredstva obezbedio – viđi vraga – Vladalac lično, tada u alotropskoj modifikaciji ekspres lonca.

Slaviša ima dara – bio bi odličan režiser – da montažnom tehnikom kolažiranja dokumentarnih snimaka događaja i izjava učesnika (i

posmatrača) tih događaja gledaocu u sažetoj formi predoči lanac banalnih, predvidivih (ali namerno previđenih) seljačkih makijavelističkih ma-

nevara koji kulminiraju teškim pičvajzom. Onome ko je pažljivo pogledao raskošnu bedu seljačkog bizantinizma tobožnje Druge, „bolje“ Srbije – a ja sam to učinio dva-tri puta – kao na dlanu predstavljenu u „Hipoteci“, još je te, 2013, bilo kristalno jasno da moramo žestoko ograjisati, a danas, 2020. je još jasnije da smo (za sada) dobro i prošli. Ali nemojte se prerano udarati šapicama o grudi. Nastavak (možda i doživotne) kazne sledi. Pisao sam ovde ako se sećate (Sebastian se sećate) da su na prezentaciju Lekićevog filma, upriličenu u galeriji na Obilićevom vencu na desetogodišnjicu Đinđićevog streljanja došli Slaviša, njegova prijateljica, TV Bujke (Sebastian će doći na prezentaciju Vlada-

nakon najave da će Josipa Lisac za visoke uzvanike izvesti nacionalnu himnu, interpretatorica uzela mikrofon i otpjevala kompoziciju „Danas sam luda“ ili – za obožavaoce iz prošlog stoljeća – nezaboravnu „Oluju“. To je, dakako, nemoguće. Inauguracija novoizabranog političkog vladara bez nedvosmislenog patriotskog očitovanja u današnjem je svijetu nezamisliva, a u Hrvatskoj pogotovo. No, dodatna nezgoda s Hrvatskom leži u tome što je kompletan njen politički život kroz zadnjih trideset godina najbolje opisati kao neprestano intoniranje „Lijepe naše“ koja, ne štedeći decibele, nadire u svakome trenutku iz svih raspoloživih razglasa. Ničeg tu nema osim ubitačnog cirkuliranja lažnih emocija prema domovini, uz p u n u s v i j e st a k t e ra d a iznuđenoj ljubavi ne treba gledati u zube. Kroz punih trideset godina centralna figura političkog djelovanja u ovoj zemlji svodi se na neposustalo dokazivanje odanosti mitski definiranoj državi, obogotvorenoj apstrakciji pod kojom pokorno kleče i desni i lijevi, a patriotska matrica jedina je po kojoj se provode razvrstavanja i utvrđuju razlike, iskazane uglavnom u nijansama. Ruka na srcu ili ruka uz tijelo, to je sav taj jaz. Ekstravagantna izvedba nacionalne koračnice na Pantovčaku u tom je smislu neka vrsta muzičkog izvještaja o mogućnostima i modalitetima političke promjene kakvu kroz dogledno vrijeme možemo očekivati, a to će reći: simptom mentalne impotencije onih koji su uvjereni da je „uljuđeni“ („ležerni“, „urbani“, „građanski“ i tome slični) nacionalizam dostatna alternativa sadašnjem buktanju kolektivnih strasti. Građane koji još uvijek gaje sjećanja na svoje ja, međutim, najmanje bi trebala mučiti dilema hoće li se prisilnome demonstriranju ljubavi prema državi prepuštati uz limenu glazbu ili uz klavirsku pratnju. oca), moja malenkost, pet-šest novinara i novindžika i dva tri slučajna prolaznika. Da se ogreju. Siguran sam kao onaj penzionisani zastavnik iz Bloka 21, ovako „na za sada neviđeno“, da je Lekić i ovoga puta majstorski uradio posao i sažeto prikazao razvojni put Bore Šnajdera, a.k.a. Vučića, kao što sam još sigurniji da će film nakon što je viđen biti priviđen kao „snažan udarac autokratskom režimu“ i bla, bla, bla… A ja po ko zna koji put kažem da se ovaj režim održava upravo udarcima koji su snažni samo u čemernoj imaginaciji pretendenata na presto. Pa kako to? Evo kako. Ono što je (u periodima kad nisu na vlasti) za pretendente i njihovu klijentelu zločin i sramota za vladaočevu klijentelu je vrlina i državnička mudrost. Ima tu još jedna stvar. Ništa od svega što se u Vladaocu može videti, Vučić nije radio tajno. Naprotiv! Trudio se da sve bude što javnije. Zašto niko na vreme nije gledao šta radi?

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

ARUA DOO Adresa: OKTOBARSKE REVOLUCIJE BR. 130

Tel.: 069/322-222 Email: reportplus@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 7 dana 2. OPERATER/KA SPORTSKE KLADIONICE, 5 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 7 dana

ELKON DOO Adresa: MITRA BAKIĆA BB

Tel.: 020-228-168 Email: office@elkon.me Oglašava potrebu za: 1. EKONOMISTA/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -da kandidat posjeduje organizacione vještine -ekonomista za ekonomsko-finansijske poslove

HEMOMONT DOO Adresa: UL. 8. MARTA 55 A

Tel.: 020-662-309 Email: snezana.pavlicic@hemofarm. com Oglašava potrebu za: 1. UZORKOVAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS), Hemijski laborant, Hemijski tehničar, Hemijsko - tehnološki tehničar (IV SSS), Napredni kurs poznavanja rada na računaru Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -prijave i CV slati na e-mail:snezana. pavlicic@hemofarm.com

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,RADOJICA PEROVIĆ“ Adresa: BLOK VI

Tel.: 020-265-665 Email: Raspisuje konkurs za: Računovođa/tkinja 1 izvršilac, na određeno vrijeme do 31.08.2020.godine. Uslovi: - najmanje IV1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 kredita CSPK-a) ekonomskog smjera; - stečeno zvanje računovođa; - da nije kažnjavano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova u oblasti finansija i računovodstva; -crnogorsko državljanstvo. - svi kandidati, osim posebnih, moraju

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi Dokaze o ispunjenosti uslova kandidati mogu dostaviti u formi orginala ili ovjerene fotokopije. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ »Radojica Perović« Podgorica, Blok VI u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Kontakt tel: 020/265-665 2. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine -licenca za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama -crnogorsko državljanstvo Svi kandidati osim posebnih , moraju ispunjavati i opšte uslove, koji su istaknuti u u okvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JZU DOM ZDRAVLJA PODGORICA Adresa: TRG NIKOLE KOVAČEVIĆA 6

Tel.: 020-481-905 Email: domzdravljapdg@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. STRUKOVNI/A MEDICINSKI/A RADIOLOG/ŠKINJA INŽENJER/KA MEDICINSKE RADIOLOGIJE TENTGEN TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer medicinske radioloigije, Stepen bachelor - Medicinski radiolig, Zdravstveni tehničar Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -potvrda-uvjerenje o edukaciji za rad na rentgenu

REPORT PLUS L DOO Adresa: OKTOBARSKE REVOLUCIJE 130

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci). • Položen stručni ispit za rad u državnim organima. Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata. Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

uslovi predviđeni Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta 2. Probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca za sve kandidate koji prvi put zasnivaju radni odnos u ovoj školi Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JU OŠ »JUGOSLAVIJA« u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Prijave slati na adresu: JU Osnovna škola »JUGOSLAVIJA« Rista Lekića br. 14, 85000 Bar Tel. 030/312-282

BERANE TEL: 051/233-332

JU OŠ ,,RADOMIR MITROVIĆ“

Tel.: 069-322-222 Email: reportplus@t-com.me

Adresa: ul.Voja Maslovarića br.1 BERANE

Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 7 dana

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, mjesto rada Berane Uslovi: Profesor fizičke kulture Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Probni rad 1 mjesec Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka zaposlenog sa bolovanja a najduže do 30.06 2020.godine. Uz prijavu na konkurs dostaviti: -diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -uvjerenje o položenom stručnom ispitu -licencu za rad -uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte -ljekarsko uvjerenje o zdrastvenoj sposobnosti Lična dokumenta slati Pravnoj službi škole na adresu: JUOŠ ,,RADOMIR MITROVIĆ,, ul.Voja Maslovarića br.1 BERANE

BAR TEL: 030/313-048

JU OŠ ,,JUGOSLAVIJA“ Adresa: BJELIŠI BB BAR

Tel.: 030/312-282 Raspisuje KONKURS za prijem u radni odnos 1. PEDAGOG/ŠKINJA ŠKOLE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2020.godine Mjesto rada Bar. Uz prijavu na konkurs zainteresovani kandidati dužni su da dostave sljedeća dokumenta: -dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji -dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama, odnosno dozvola za rad (licenca) -dokaz o crnogorskom državljanstvu -dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti Uslovi konkursa: 1. Završena odgovarajuća škola i ostali

Tel.: 051/230-059

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

DOO ,,KONSTRUKTOR GROUP“ BIJELO POLJE Adresa: LOZNICE,BB

Tel.: 069/177-057 Oglašava potrebu za: 1. VOŽAČ/ICA »C« KATEGORIJE , 1

izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), Vozački ispit za »C« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana

Oglašava potrebu za: 1. KOMERCIJALISTA/KINJA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Diplomirani ekonomista Trajanje oglasa: 15 dana

HERCEG NOVI

JU OŠ ,,IVO VISIN“ PRČANJ

TEL: 031/323-711

NOVILIFE DOO Adresa: STJEPA ŠARENCA BB

Tel.: 068/026-056 Email: dijana1107@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Trajanje oglasa: 30 dana 2. PICA MAJSTOR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pripremač pica Trajanje oglasa: 30 dana

TADIĆ FAMILY DOO Adresa: PRŽINE BB ZELENIKA

Tel.: 067/270-567 Email: zarez@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. FRIZER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Frizer za muškarce, Frizer za žene Trajanje oglasa: 30 dana

KOTOR TEL: 032/325-732

COGIMAR DOO Adresa: LJUTA BB, KOTOR

Tel.: 032/304-168,067/640-651 Email: centarcogi@t-com.me

Adresa: PRČANJ BB- KOTOR

Tel.: 032/337-214 Email: skola@os-ivisin.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za 16 časova matematike sedmično. 2. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Do 30.06.2020.godine;za 5 časova fizike sedmično.

LOVAČKO UDRUŽENJE KOTOR Adresa: PLAGENTI SP-90, KOTOR

Tel.: 069/216-863 Email: lovacko.udruzenje.kotor@ gmail.com Oglašava potrebu za: 1. LOVOČUVAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Položen lovački ispit. Prijave slati na e-mail adresu:lovacko. udruzenje.kotor@gmail.com

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

MOJKOVAC TEL: 050/470-050

DOO KOMUNALNE USLUGEGRADAC MOJKOVAC Adresa: »VOJISLAVA ŠĆEPANOVIĆA« B.B.

Tel.: 050/470-200 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ZELENIH POVRŠINA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 3 dana

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

OKTOPOD DOO Adresa: PARTIZANSKI PUT B.B

Tel.: 040/230-111 Email: oktopod@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. AUTOMEHANIČAR/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Nikšić Uslovi: Automehaničar, SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana

TEHNOPOLIS DOO

Oglašava potrebu za: 1. SAVJETNIK/CA ZA PRAVNE I OPŠTE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mje-

PRODAJEM ili mijenjam kuću izviše hrama oko 60 m2 na placu od 300 m2 za garsonjeru uz doplatu. Tel. 067/ 161- 010 1

RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 2 POTREBNI volonteri i promoteri za prezentaciju crnogor-

TEL: 051/271-343

JU OŠ BRATSTVO - JEDINSTVO SKAREPAČA Adresa: SKAREPAČA

Tel.: 278004 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/KA RAZREDNE NASTAVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: Profesor razredne nastave, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Pored opštih uslova,dokaz o državljanstvu i licenca.Radni odnos ,pola norme do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020 godine u PO Seošnica.

,,CEDIS“ DOO Tel.: 020-408-338 Email: info@cedis.me

Tel.: 040/280-431 Email: office@tehnopolis.me

NEKRETNINE

ROŽAJE

Ul. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12 PODGORICA

Adresa: Radoja Dakica bb

MALI OGLASI

sec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Nikšić Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Poznavanje MS office CV slati na adresu office@tehnopolis.me Kontakt osoba: Vanja Zorić Šundić Tel: 040/280-431

Oglašava potrebu za: 1. ELEKTROMONTER/KA ZA NADZEMNE VODOVE IV, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjeru vrši druga organizacija, mjesto rada Rožaje

skih preduzeća na sajam turizma i nekretnina u Moskvi. Tel. 069/579-275 3 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova. Samo pozovite. Tel: 069/926 – 382, 020/629 - 558 4 OTKUPLJUJEM umjetničke slike Voja Stanića, Fila Filipovića, Petra Lubarde i Ratka Odalovića. Tel. 069/399-299 , 067/069-288 5 POTREBAN vozač C kategorije radno iskustvo 2 i više godine Tel.069/032-380 6

Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Srednje stručno obrazovanje, kvalifikacija obima 180 (ECVET)kredita, škola za KV radnike-energetski smjer. Zdrastvena sposobnost za rad pod posebnim uslovima rada,uslovi rada težih od normalnih.Prijave slati na adresu DOO,, CEDIS,,Podgorica,ul.Ivana Milutinovića br.12 Podgorica.

seca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Kuvar - specijalista, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši na određeno vrijeme do 30.062020 godine. Uz prijavu priložiti , uvjerenje o stručnom ispitu, licencu, uvjerenje o državljanstvu, ljekarsko uvjerenje i diplomu o stečenom nivou kvalifikacije.

JPU ,,BOŠKO BUHA“ ROŽAJE

ŠAVNIK

Adresa: MARŠALA TITA B.B.

Tel.: 087-271-519 Poništava konkurs objavljen u dnevnoj štampi od 14.02,2020 godine,za radno mjesto :vaspitač/ica .3 izvršioca.

JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA ROŽAJE Adresa: OMLADINSKA BB

Tel.: 087/271-709 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE UGOSTITELJSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: VKV, VSS , VŠS, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši do 30.06.2020 godine na 18 časova nedeljne norme.Uslovi: VII1,VI,V,IV-2,nivo nacionalnog okvira kvalifikacija iz oblasti gastronomije, položen stručni ispit, licenca,uvjerenje o državljanstvu, lljekarsko uvjerenje. 2. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE UGOSTITELJSKE GRUPE PREDMETA-KUVAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mje-

TEL: 040/266-221

CRNOGORSKI ELEKTRODISTRIBUTIVNI SISTEM DOO PODGORICA CEDIS Adresa: ul.IVANA MILUTINOVIĆA br.12

Tel.: 020/408-400 Email: ljudski.resursi@cedis.me Oglašava potrebu za prijem u radni odnos 2 izvršioca na određeno vrijeme od 6 mjeseci, na radno mjesto: 1. ELEKTROMONTER/KA ZA NADZEMNE VODOVE VI - SEKTOR ZA ODRŽAVANJE – SLUŽBA ZA ODRŽAVANJE REGIONA 7 2 izvršioca Uslovi za prijem na radnom mjestu: - Nivo i podnivo kvalifikacije: III - Nivo obrazovanja i stručna kvalifikacija: Srednje stručno obrazovanje, kvalifikacija obima 180 (ECVET) kredita, škola za KV radnike – energetski smjer ( program u trajanju 3 godine) - Probni rad: NE - Prethodna provjera znanja: DA - Posebni zdravstveni uslovi : Zdravstvena sposobnost za rad pod posebnim uslovima rada - Potrebno dnevno radno vrijeme : Smjenski rad ( rad u skladu sa unaprijed utvrđenim rasporedom) Uslovi rada teži od normalnih : Uticaj okoline ( klima, vlaga i sl.) – mali Psiho-fizička opterećenja ( opterećenja čula i fizički napor) – veliki

Opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu (opasnost od blizine električne energije i rad na visini) – srednji - Mjesto rada: Šavnik Dokaze o ispunjenosti uslova , diplomu ili uvjerenje o završenoj stručnoj kvalifikaciji kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije. Prijave slati na adresu CEDIS doo Podgorica, ul.Ivana Milutinovića br. 12, Podgorica – Sektoru za ljudske resurse, opšte poslove i korporativne komunikacije. Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

ULCINJ TEL: 030/412-213

VU VETERINUM Adresa: MAJKA TEREZA BB

Tel.: 030-401-412 Email: veterinum@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. INŽENJER/KA POLJOPRIVREDE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Stepen specijaliste - Zaštita bilja Trajanje oglasa: 30 dana

ŽABLJAK TEL: 052/360-031

SPORT VISION DOO PODGORICA Adresa: DŽORDŽA VAŠINGTONA 108/55

Tel.: 069-124-221 Email: ljiljana.premovic@sportvision.me Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Žabljak Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Dana 23. februara 2020. preminuo je u 74. godini naš voljeni Дана 23. фебруара 2020. изненада је преминуо у 76. години

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да је дана 23. фебруара 2020. године, послије дуге и тешке болести, у 82. години, преминула наша драга

VLADO Radovanov ŽIVKOVIĆ ЂОКО Ђорђија ПОПОВИЋ Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 24. фебруара од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

ВЈЕРОСЛАВА - ВЕРА Лукина ЖИВКОВИЋ Саучешће примамо у градској капели у Будви, 24. фебруара од 10 до 16 часова и 25. фебруара од 9 до 11 часова. Сахрана ће се обавити 25. фебруара у 12 часова на гробљу Mанастира Прасквица, Св. Стефан.

Ожалошћени: ћерка СНЕЖАНА, сестре НАТАША и БОЖИДАРКА, сестрићи СРЂАН и ДАНИЛО, сестричне ВЕСНА и СВЕТЛАНА, унучад БОЈАНА, ДАРКО, АНЂЕЛА, НАЂА, АНДРИЈА и остала родбина

Ожалошћени: супруг ЛУКА, кћерка АНЕТА, синови ЂУРО и МАРКО, снахе МАЈА и ДАНКА, заове ВЈЕРА, МИРЈАНА и ЈЕЛЕНА са породицама, зет ПЕТАР УСКОКОВИЋ, унучад ЕВА, АНДРИЈА, ЈАНА, ЛУКА, ФИЛИП, ПЕТРА и остала многобројна родбина

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 24. februara od 12 do 16 časova i 25. februara od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: supruga BOSILJKA, sinovi ŽELJKO, ŽARKO i SVETOZAR, braća ĐUKAN i MIRKO, snahe TINA, LEA, MARTINA, STANICA, VUKICA, MONIKA i VIDOSAVA, sinovci, sinovične, sestrić, sestrične, unučad ŽAKLINA, ANA, SIMONA, ELIJA, ABEL i EMA i ostala mnogobrojna rodbina ŽIVKOVIĆ

1389

1406

1402

Dana 23. 02. 2020. preminula je u 83. godini naša draga

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav našem mužu, ocu, đedu i svekru

VERI Lukinoj ŽIVKOVIĆ

AnKA Jordana RIstOV Rođ. Jovanović

Hvala za ljubav, toplinu, podršku, za sve lijepe trenutke koje smo proveli s tobom. BEBA, VANJA, SANJA, KATARINA i KSENIJA UKŠANOVIĆ 1410

VLADU Radovanovom ŽIVKOVIĆU Vanjo, bio si naš najveći oslonac u životu. Uvijek uz nas, spreman da nam stvoriš, pomogneš i daš. Oličenje prave dobrote, snažnog i požrtvovanog čovjeka. Borili smo se svi zajedno, ali ovoga puta je bolest pobijedila. Počivaj u miru, a mi smo ponosni što smo te imali. Tvoji najmiliji: supruga BOSILJKA, sinovi ŽELJKO, ŽARKO i SVETOZAR, unučad ŽAKLINA, ANA, SIMONA, ELIJA, ABEL i EMA, snahe TINA, LEA i MARTINA

Saučešće primamo dana 24. 02. 2020. od 10 do 14.30 sati u kapeli na Čepurcima kada će se obaviti i sahrana.

1403 Dana 23. februara 2020. preminula je, posle duže bolesti, u 71. godini, naša draga

Ožalošćeni: kćerka VESNA, sin ZLATKO, sestra JELENA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina RISTOV i JOVANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom komšiji

RADMILA - RAĐA pok. Šuta MILIĆ

VLADU

rođena Bokonjić Saučešće primamo u kapeli u Kočanima, 23. februara od 13 do 16 časova i 24. februara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju Duga. Cvijeće se ne prilaže. Ožalošćeni: sinovi PETAR i DRAŠKO, kćerke LIDIJA, JELENA i MILICA, brat RAJKO, sestre VESNA i JELENA, đever MINJO, snahe MARA, DIJANA i MILICA, jetrva RADUŠA, unučad i ostala rodbina MILIĆ i BOKONJIĆ

Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju

VLADU ŽIVKOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

DRAGO LATKOVIĆ sa porodicom 1404

KRSTO VICKOVIĆ sa porodicom 1405

Posljednji pozdrav voljenom đedu

1392 Posljednji pozdrav dragoj kumi

VLADU ŽIVKOVIĆU Hvala ti na iskrenu ljubav koju si nam pružao. Hvala za šalu, hvala za zagrljaj. Hvala ti što nijesmo ostali uskraćeni za iskustva i emocije koje dobijaju unučad od đedova, s’ obzirom da našega rođenog nijesmo ni upoznali. Zauvijek ostaju u sjećanju tvoje ogromne nježne ruke i najljepši topli meki obraz.

RAĐI 1401

Đeca pok. MILIVOJA: PETAR, MARKO i MILENA

RANKO VUČIĆ sa porodicom 1407

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Posljednji pozdrav dragom stricu

Posljednji pozdrav svom dragom bratu

VLADU

Dragi moj Vajs, hvala za sve što si uradio za nas. Počivaj u miru.

Nedostajaće nam tvoja dobrota i plemenitost. Dragi brate, počivaj u miru.

MIODRAG, MIA, TANJA

ĐUKAN ŽIVKOVIĆ sa porodicom

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

RADMILI - RAĐI MILIĆ MITAR DRAŠKOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

1411

1408

1409

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Iskreno žalimo zbog tragične smrti našega studenta i uzornoga momka

Dvije godine od smrti naše voljene

Тужно сјећање на вољеног оца

Dana 19. februara preminuo je naš dragi

МИЛУТИНА ШОЋА 24. 2. 1974 – 24. 2. 2020.

NEDELJKO Krstov JARAMAZ

ALANA ŠKRIJELJA

1931-2020.

ANĐELIJE - LJILJE

Године пролазе, а мој бол за тобом никад.

Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe.

Твоја тужна ћерка НИНА ШОЋ–МУГОША

Tvoje ĆERKE, SINOVI i zaova DIDA 1391

1381

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena 21. februara u krugu porodice. KOLEKTIV FAKULTETA ZA CRNOGORSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Ožalošćena porodica: supruga MILENA, sin ZORAN, kćerka NADA, snaha SUZANA, unučad JOVAN, KATARINA i MILAN

1396

1386

Posljednji pozdrav našoj dragoj

Posljednji pozdrav

ANĐELIJA PEROVIĆ

ANĐELIJA

Kako vrijeme prolazi nedostaješ sve više.

Ostala je velika praznina u životima ljudi koji su te voljeli. Zauvijek ćemo te se sjećati sa ljubavlju.

Ćerka DRAGANA, zet DRAŠKO, unuci MATIJA i ANDREJ

Ćerka DEJANA, zet LAZAR, unučad JOVANA i DAVID 1393

1390

Godine prolaze

DANICI RUTEŠIĆ

NEĐU JARAMAZU

Sestra RUŽA i sestrić SVETOZAR

Brat MILOŠ, snaha MIRJANA i bratanična MILICA

Kad umre draga osoba bol je velika. A kad je u pitanju iskreni drug i pravi prijatelj, fale riječi da se bol opiše. Hvala ti za sve što si učinio meni i mojoj porodici. Čast mi je što sam imao takvog prijatelja. Uspomenu na tebe čuvat će i žale za tobom

1394

1395

BUDO i VERA KLIKOVAC sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

VESELIN RADUNOVIĆ

I dalje si u našim mislima...

1385

MATIJA i JADRANKA

Posljednji pozdrav dragom stricu

1383

DANICI RUTEŠIĆ

24. 2. 2000 – 24. 2. 2020.

MILEVA i SLOBODAN ČOLAKOVIĆ 1397

NEĐELJKU Krstovom JARAMAZU Posljednji pozdrav voljenoj tetki

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

RADOMIR MANOJLOVIĆ

SLOBO i BEBA sa porodicama

DANICI RUTEŠIĆ

SANJA i ILIJA ŠIŠEVIĆ

LAKO ČOLAKOVIĆ sa porodicom

1398

Prolazi vrijeme, ali ljubav i najljepše uspomene na tebe neće nikad. Ponosni i sjetni

1387

TVOJI NAJMILIJI

POMENI

1399

1388

СЈЕЋАЊЕ 24. 2. 2013 – 24. 2. 2020.

TUŽNO SJEĆANJE

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” DANICI RUTEŠIĆ MILANKA i MILAN KLJAJIĆ

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

1400

e-mail: oglasno@t-com.me

LUKA NIKOLIĆ 1928-2000.

MARIJA NIKOLIĆ

Sjećamo vas se s ljubavlju i ponosom. Sin MIODRAG NIKOLIĆ i kćerka VERA ĐURASOVIĆ sa porodicama 1382

СВЕТО МАРТИНОВИЋ

1935-2000.

Вријеме које је прошло без тебе није умањило ни тугу, ни бол ни празнину коју осјећамо. Био си и остао светионик наших живота. Супруга СЕНКА и сестра ДЕСА и БЕБА 1384

TV program

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

FILM

RTCG 2 22:15

SERIJA

PRVA TV 11:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Draga Irena!

Kuhinja

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Naučno–obrazovni program 11:25 Mostovi, r. 12:05 Montenegro all in one, r. 12:35 Meridijani, r. 14:05 Naučno–obrazovni program, r. 14:35 Dokumentarna emisija 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, e. 17:30 Tihi heroji 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 NVO sektor 18:30 Sat TV 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Sofija, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Birmingemska banda IV, s. 01:35 Dnevna soba, r.



   RTCG 2

06:00 07:00 07:30 09:00 10:45 12:15 13:00 14:00 14:40 16:00 17:00 17:45 18:35

20:45 21:45 22:15 00:35 01:05 01:45

02:15

Zapis Slonovi i tonovi Sport, snimak Dnevna soba, r. Više od ljubavi, s. Film, r. Sport info Luda kuća, r. Više od ljubavi, r. Afera, r. Luda kuća, s. Fudbal fest Košarka: Francuska – Crna Gora, kvalifikacije za EP, direktno Afera, s. Dnevna soba, r. Draga Irena, film Glas Amerike Fudbal fest Košarka: Francuska – Crna Gora, kvalifikacije za EP, s. Koncert

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r. 13:45 Zadruga 14:00 Minut dva

14:05 15:30 16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00

Zadruga Scena Zadruga Scena Elif, r. Minut dva Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30 01:30 02:00

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutro sa Iris Kuhinja, s. 150 minuta Igra sudbine, r. Tate, r. Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Mame, s. Tate, s. Igra sudbine, s. Urgentni centar, s. Ekskluziv, r. Noćni žurnal Park iz doba Jure, film Noćni žurnal, r. 150 minuta, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

06:10 06:40 07:05 08:25 08:45 08:50 09:25 09:50 11:00 11:30 11:50 13:00 13:17 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:00

NOVA M

Centralni dnevnik, r. Mr. Kitchen, r. Kafanica blizu SIS-a, r. Sportisimo, r. Kefalica Totalni obrt, r. Mr. Kitchen, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, r. Zauvijek susjedi, r. Vijesti Azra, r. Vijesti Azra, r. Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Azra, s. Žigosani u reketu, s. Totalni obrt, r. Bliski neprijatelji, film Uspješni Džo, film

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 20:55 22:00 22:15 22:30 00:20 01:10 03:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Hoću kući, r. Vijesti Samoća, r. Vijesti Žrtve ljubavi, r. Boje dana, e. Život sa morem, r. Vijesti Geopolitika, magazin Žrtve ljubavi, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Bez granica, magazin Dokumentarni film Vijesti Sport Na granici, film Bez granica, r. Sve za bebu, r. Boje dana, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r. Nedjelja u petak, r. Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r. Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r. Puls, e. Muzički program Kuhinjica, r. Naše ljeto Bandolera, r. Kuhinjica, e. Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r. Bandolera, r. Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 11:45 12:00 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15 15:45

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r. Zona sumraka Sportski intermeco Sportske vijesti Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r. Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu

Ponedjeljak, 24. februar 2020.

Marketing

Ponedjeljak, 24. februar 2020.